Petak, 24. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21505 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva bez potrebne većine na Odboru za politički sistem, oštra rasprava nastavljena i na skupštinskom plenumu, čelnikom Tužilaštva nezadovoljni i u vlasti i u opoziciji
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao je Markovića da, zbog neispunjenih očekivanja, podnese ostavku. Mandić je podsjetio da je
dao presudan glas za Markovićev izbor jer je, kako je objasnio, poznavao njegovog oca i očekivao da će biti poput njega. – Ostavku neću podnijeti zato što je tužilaštvo sa mnom na čelu samostalno i nezavisno.
Ako bih podnio ostavku odustao bih od svog osnovnog cilja da Crna Gora uđe u Evropsku uniju –kazao je Marković
PARTIZANSKE SUZE I CRVENE RUŽE: Dragica-Gaga Abramović očevidac je suđenja i strijeljanja narodnog heroja Ljuba Čupića prije 83 godine, a više od sedam decenija obilazi njegov grob Eto mene
Pobjeda ulazi u novu eru, kroz razvoj web TV kanala, dalje forsiranje istraživačkog novinarstva i stvaranje modernih, dinamičnih formata koji će povezati tradiciju i savremenost, privući mlade, a zadržati vjerodostojnost koja nas čini prepoznatljivima. U vremenu kada se ponovo javljaju pokušaji istorijskog revizionizma i relativizacije vrijednosti za koje su se borile generacije prije nas, Pobjeda će ostati ono što je oduvijek bila: glas razuma, slobode i istine, ali i korektivni faktor. To nije samo tradicija. To je naša misija i naša obaveza prema Crnoj Gori
Najstariji dnevni list u Crnoj Gori danas obilježava 81 godinu postojanja, prvi broj izašao je 24. oktobra 1944, nagrađeni najistaknutiji članovi kolektiva
Nagrade za najbolje novinare dobili su Nada Kovačević i Jovan Nikitović, a specijalna priznanja pripala su Tatjani Ceković i Vesni Laković. Branki Kalezić dodijeljena je nagrada za najboljeg radnika opštih službi, dok su za doprinos štamparsko-proizvodnom sektoru nagrađene Slavenka Rakočević i Vera Ratković STR. 7.
Predsjednik Odbora direktora EPCG komentarisao smjenu izvršnog direktora
Predsjednica Vrhovnog suda upozorava da obustave rada ugrožavaju pristupanje EU, a administracija traži dostojanstveniji život i bolje zarade
Većina je mislila da su neophodne neke promjene i ja sam glasao za odluku o razrješenju. Mislim da je to urađeno po zakonu. Svako ima pravo to da osporava, ali EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude što jeftinija - kazao je Milutin Đukanović
KOLAŠIN: Predsjednik Skupštine odgovorio na kritike zbog toga što nije vodio prekjučerašnju sjednicu
Predsjednik Vlade Crne Gore usprotivio se ideji da naša zemlja pristupi Evropskoj uniji bez prava glasa
Spajić je podsjetio da je Crna Gore već 13 godina usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i da nema razloga sumnjati da ćemo se, kada postanemo punopravna članica bloka, drugačije ponašati. Njegov albanski kolega Edi Rama, sa druge strane, smatra da do reforme EU male članice ne treba da prave velike odluke jer ih, kako je objasnio, kada dođe do problema niko neće kriviti
PODGORICA – Premijer
Milojko Spajić usprotivio se ideji da Crna Gora Evropskoj uniji pristupi bez prava glasa, uz naglasak da je suverenitet „Crnogorcima veoma bitan“.
- Znate, nečega se odreknete da biste nešto dobili, zar ne. Dakle, ako nemate ravnotežu kao članica, onda to stvarno ne funkcioniše. To je moje mišljenje. U tom slučaju postali bismo nešto poput člana evropskog ekonomskog prostora, a to su Norveška, Švajcarska, Lihtenštajn. U redu je da postoji taj model, ali to je pragmatična razmjena u kojoj nijeste primorani da se složite sa svime što Evropska unija radi. Možete prihvatiti većinu toga, ali i dalje možete imati neke izuzetke i odstupanja. Mislim da čak i Velika Britanija pokušava da uradi nešto slično - rekao je Spajić govoreći na panelu „Zapadni Balkan i Evropska unija: Put ka članstvu“, koji je organizovan u sklopu Samita Berlinskog procesa u Londonu.
Ustvrdio je i da, ukoliko naša zemlja ne prisupi po dosadašnjem modelu članstva, EU se mora pomiriti sa tim da „Crna Gora bude neka vrsta Švajcarske na Balkanu“.
- Ne znam da li to žele – rekao je Spajić.
Naglasio je da je Crna Gora već 13 godina u potpunosti usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije.
- Glasamo onako kako glasa i EU, čak i bez koristi koje imaju države članice. Zato sumnjati da ćemo se ponašati drugačije kada postanemo članica EU jednostavno nema smisla - kazao je Spajić.
Crna Gora ostvaruje značajan napredak na evropskom putu i izuzetno je važno da nastavi tim tempom kako bi se i ekonomski osnažena pridružila EU, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc tokom razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem u Londonu.
- Istaknuto je da Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke, te da će u narednoj fazi procesa pristupanja
Uniji posebnu važnost imati crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine, što će biti od izuzetnog značaja za unapređenje saradnje između EU i Zapadnog Balkana - saopšteno je iz Spajićevog kabineta.
Istakao je i kako male države pronalaze sigurnost u procesu glasanja, jer im to, kako je objasnio, daje osjećaj da su važne i da se i njihov glas računa. Premijer Albanije Edi Rama je, sa druge strane, kazao da podržava model članstva u EU, a Spajiću sugerisao da ne istrajava u toj priči, jer Crna Gora, kako je rekao, onda više neće biti predvodnik na putu ka EU.
- Na veliko iznenađenje mojih kolega, ja se zalažem za to. Zalažem se za dvije stvari. Prva, da proces ne može biti sve ili ništa, pri čemu mislim, dok nijeste članica i dok ste kandidat, ne možete ništa. I ka-
da 27 članica vidi nas reći će, o moj Bože, imamo još nevolja za stolom, tako da razumijem tu frustraciju i zalažem se za to da nas prime kao članice, sa drugačijim statusomrekao je Rama. Istakao je i kako je to „više nego dobrodošlo“.
- Dok se Evropa ne reformiše memamo pravo na veto i nemamo pravo na glas. Daćemo sebi pravo da kažemo što mislimo, ali na kraju pratimo ono što je politika EU i NATO. Nije na nama da pravimo velike odluke i to je dobro, jer kad dođe do problema, niko neće nas kriviti - zaključio je Rama. Đ. Ć.
Povodom spekulacija o promjenama pravila unutar EU po kojima nove članice neće imati pravo glasa, juče se oglasila i Stranka evropskog progresa poručujući kako ne podržavaju polovična rješenja. - Skoro decenija i po integracionih obaveza i pregovora o članstvu, uz veliki i naporan trud koji je ipak
bio uspješan, jasno govore u prilog tezi da Crna Gora treba da bude punopravna članica, sa pravom glasa i pravom odlučivanja u EU - poručio je član rukovodstva SEP-a Dragoljub Bulatović
On je podsjetio da je Crna Gora „bez pogovora, ali ne i bez odricanja“, svoju vanjsku i bezbjednostu politiku u cjelosti uskladila sa EU i
ocijenio da bi zbog svega toga svaki drugi model, koji ne podrazumijeva punopravno članstvo, bio polurešenje koje bi mogao nametnuti sumnju da su neke zemlje manje vrijedne od drugih.
- To nisu principi Evrope i to ne bi ni trebalo da budu ambicije i ciljevi Crne Gore. Kako u NATO, tako i u EU –zaključili su iz SEP-a.
24. oktobar 2025.
Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva bez rasprava nastavljena i na skupštinskom plenumu, čelnikom
PODGORICA – Prošlogodišnji Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva nije dobio potrebnu većinu, dok su izvještaji o radu Sudskog savjeta i o aktivnostima na sprovođenju i unapređenju upravljanja i kontrola usvojeni na jučerašnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Izvještaj o radu tužilaštva podržala su četiri člana Odbora, isto toliko ih je bilo protiv, dok su trojica bila uzdržana. Rasprava se kasnije nastavila i na skupštinskom plenumu kome je, kao i na prethodnom zasijedanju Odbora, sve vrijeme prisustvovao vrhovni državni tužilac Milorad
Marković
Marković je tom prilikom poručio da je Tužilački savjet radio odgovorno, bez obzira na ograničene kapacitete. Poslanicima se požalio i na stanje u pljevaljskom Osnovnom tužilaštvu u kome se, kako je rekao, ovog ljeta urušio plafon. - Godinama nijesmo prepoznati u kapitalnim projektima – rekao je Marković. Odgovarajući na pitanje poslanika SD-a Nikole Zirojevića „je li se u prostorima VDT-a sakrio spomenik Pavlu Đurišiću“, Marković je objasnio da je povodom situacije u Gornjem Zaostu formirano nekoliko predmeta, uključujući i onaj koji se odnosi na napad na fotoreportere Pobjede i Vijesti Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića Na konstataciju poslanika NSD-a Jovana Vučurovića da „tužilaštvo nije svom snagom krenulo na vrh kriminalne hobotnice“, te da „Crna Gora nikad nije imala slobodno i nezavisno tužilaštvo“, Marković je odgovorio kako tužilaštvo nikada u istoriji nije bilo samostalnije.
Predsjednik Skupštine Andrija
Mandić pozvao je Markovića da, zbog neispunjenih očekivanja, podnese ostavku. Mandić je podsjetio da je dao presudan glas za Markovićev izbor jer je, kako je objasnio, poznavao njegovog oca i očekivao da će biti poput njega. – Ostavku neću podnijeti zato što je tužilaštvo sa mnom na čelu samostalno i nezavisno. Ako bih podnio ostavku odustao bih od svog osnovnog cilja da Crna Gora uđe u Evropsku uniju – kazao je Marković
Duh Milivoja Katnića kruži tužilaštvom. Najpoštenije bi bilo da ga vratimo da nastavi ovu farsu koju zovemo nezavisnim i reformisanim tužilaštvom. Ono što ste uradili ili što nijeste uradili u aferi Telekom zaslužuje da sami podnesete ostavku. Okružili ste se korifejima DPS-a, Tanjom Protić, Lidijom Vukčević i onima koji su nas slali u zatvore. Milo Đukanović se proljepšao otkad ste vi u tužilaštvu. On se podmladio, a mene dijete zove deda, rekao je Knežević
Poslanik BS Amer Smailović Markoviću je zamjerio što u tužilaštvu izostaju presude za ratne zločine, dok ga je lider DNP-a Milan Knežević optužio da „ide stopama Milivoja Katnića“. - Duh Milivoja Katnića kruži tužilaštvom. Najpoštenije bi bilo da ga vratimo da nastavi ovu farsu koju zovemo nezavisnim i reformisanim tužilaštvom. Ono što ste uradili ili što nijeste uradili u aferi Telekom zaslužuje da sami podnesete ostavku. Okružili ste se korifejima DPS-a, Tanjom Protić, Lidijom Vukčević i onima koji su nas slali u zatvore. Milo Đukanović se proljepšao otkad ste vi u tužilaštvu. On se podmladio, a mene dijete zove deda – rekao je Knežević. Podsjećajući na prepisku
objavljenju u sklopu naredne SDT-a za sprovođenje istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, poslanik DPS-a Andrija Nikolić tužilaštvo je optužio da njemu i njegovim kolegama crta metu.
- Ne možete crtati mete ljudima, jer je neko razmijenio poruku sa nekim, pa da to završi u medijima. Ako se držimo principa i vladavine prava, moramo imati iste aršine prema svima – rekao je Nikolić. Optužbama se pridružio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, navodeći da tužilaštvo zloupotrebljava moć koju ima i da pokušava da uspostavi četvrtu granu vlasti. - Osjećamo bahatost i spremnost da se uspostavi četvrta grana vlasti. Ustavom su definisane tri grane vlasti, ali ne
,,Tužbe protiv Spajića stoje u tužilaštvu, protiv DPS-a se odbacuju“
Mandić je istakao da tužbe protiv premijera Spajića stoje u tužilaštvu, dok se protiv pripadnika DPS-a odbacuju. Šef parlamenta je ocijenio da tužilaštvo, čuvanjem krivičnih prijava, želi da utiče na poslanike. On je kazao da su se prethodnih dana u medijima provlačile priče o tome kako tužilaštvo drži u ladicama neke političare i ,,da će im u parlamentu proći Izvještaj o radu“. Mandić je poručio da pripadnike koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ niko nema ,,u fiokama“, dodavši da ta moć da neko drži nekog ministra u fiokama ,,mora odmah da se riješi“.
bez potrebne većine na Odboru za politički sistem, oštra čelnikom tužilaštva nezadovoljni i u vlasti i u opoziciji
i ova koju tužilaštvo zagovara – naveo je Mandić. Markovića je pozvao i da, zbog neispunjenih očekivanja, podnese ostavku. - Podržao sam ga jer osjećam poštovanje prema njegovom ocu. Nažalost, on nije ispunio očekivanja. Potpuno razumijem što Novović nije ovdje i što je poslao gospodina Turkovića. On je izveo više hrabrih akcija, rizikuje i svoju i glavu porodice, a Marković nije izveo nijednu osim što je nastavio da radi ono što je radio Milivoje Katnić“, rekao je Mandić i poručio:
- Ustanite i recite: nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije. Ja sam očekivao da ćete vi uraditi nešto po pitanju Mila Đukanovića, Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića. Ne smijete ni da progovorite, a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime - poručio je Mandić, koji je takođe kazao da je presudan glas za Markovićev izbor dao on jer mu je, kako je objasnio, poznavao oca i očekivao da će biti kao on.
Marković je u završnoj riječi poručio da neće podnijeti ostavku.
- Ne zato što uživam na ovoj poziciji i zato što je meni prijatno da danas cijeli dan sjedim ovdje i slušam sve i sva-
Marković je u završnoj riječi poručio da neće podnijeti ostavku, kako je rekao, ne zbog toga „što uživa na poziciji i što mu je prijatno da cijeli dan sjedi u Skupštini i sluša kako mu udaraju po obrazu i prozivaju pokojnog oca“, već zbog toga da, kad bi podnio ostavku, odustao bi od cilja da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Poslanicima je zamjerio i to što žive u mjeri očekivanja, ali i ocijenio kako je rasprava u Skupštini samo kontinuitet napada i pritisaka na tužilaštvo
šta što se nekome može reći i udariti mu po obrazu. Ne zato da neko proziva mog pokojnog oca. Ostavku neću podnijeti zato što je tužilaštvo sa mnom na čelu samostalno i nezavisno. Ako bih podnio ostavku odustao bih od svog osnovnog cilja da Crna Gora uđe u Evropsku uniju – kazao je Marković. Poslanicima je zamjerio i to što, kako je rekao, žive u mjeri očekivanja da se, u odnosu na političke i interesne sfere, u određenim predmetima postupa, a u određenim ne postupa.
- Tužilaštvo neće postupati u skladu sa bilo čijim očekivanjima i sigurno neće postupati zato što je neko pripadnik manjima ili pripadnik neke političke partije – rekao je Marković.
Ocijenio je i kako je rasprava
u Skupštini samo kontinuitet napada i pritisaka na tužilaštvo.
- Kojima je očigledno razlog ovo što sam prethodno rekao. Vrhovni državni tužilac ne radi po bilo čijim očekivanjima niti ga možete pozvati. Glavni specijalni tužilac ne radi po bilo čijim očekivanjima niti ga možete pozvati – kazao je Marković.
Poslanicima je sugerisao da pokrenu proceduru za njegovu smjenu, navodeći da je za taj postupak dovoljno njih 25.
- Ako smatrate da ovaj vrhovni državni tužilac nije dobar, vi izvolite, ali se ovaj vrhovni državni tužilac neće promijeniti niti će drugačije postupati. Ovom vrhovnom državnom tužiocu je obraz bitniji od fotelje i bilo čega drugoga – zaključio je Marković. Đ. ĆORIĆ
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
UVODNIK
Pobjeda ulazi u novu eru, kroz razvoj web TV kanala, dalje forsiranje istraživačkog novinarstva i stvaranje modernih, dinamičnih formata koji će povezati tradiciju i savremenost, privući mlade, a zadržati vjerodostojnost koja nas čini prepoznatljivima. U vremenu kada se ponovo javljaju pokušaji istorijskog revizionizma i relativizacije vrijednosti za koje su se borile generacije prije nas, Pobjeda će ostati ono što je oduvijek bila: glas razuma, slobode i istine, ali i korektivni faktor. To nije samo tradicija. To je naša misija i naša obaveza prema Crnoj Gori
Osamdeset i jedna godina od osnivanja Pobjede nije samo rođendan jednog lista, to je priča o Crnoj Gori, o njenom identitetu, istrajnosti i vrijednostima koje su oblikovale našu zajedničku istoriju. Pobjeda je mnogo više od medija. Ona je svjedok epoha, čuvar istine i jedan od simbola državnosti, antifašizma i građanskog duha Crne Gore. Od 24. oktobra 1944. do danas, Pobjeda je bila i ostala, uz greške koje smo priznali, stub pouzdanog informisanja, uzor profesionalnog novinarstva i prostor slobodne riječi. U vremenima kada se mediji širom svijeta suočavaju sa izazovima kakve ranije generacije nijesu mogle ni da zamisle, Pobjeda je ostala vjerna svom imenu, simbol pobjede istine nad manipulacijom, znanja nad neznanjem, činjenica nad propagandom. Istraživanja javnog mnjenja potvrđuju ono što osjećamo svakog dana u redakciji: rast povjerenja naših čitalaca, koji nas svrstava u sam vrh najuticajnijih medija u Crnoj Gori. To povjerenje nas obavezuje, ali i inspiriše da istrajemo na putu profesionalizma, objektivnosti i odgovornosti čak i u ovim teškim vremenima za štampane medije. Poseban zamah donijela je
digitalna transformacija, na društvenim mrežama i portalu gdje je Pobjeda ostvarila rezultate koji prevazilaze sva očekivanja. Rič i broj pregleda uvećani su više od 20 puta u odnosu na isti period prošle godine. Danas na svim digitalnim platformama bilježimo više od 18 miliona pregleda mjesečno, što Pobjedu svrstava među najjače medijske kuće u regionu po onlajn prisustvu. Iako vrijeme za štampane medije nije lako jer promjene u navikama čitalaca, digitalizacija i neadekvatna zakonska rješenja, naročito u dijelu koji se odnosi na Zakon o igrama na sreću, utiču na prihode, Pobjeda ipak i dalje stoji čvrsto. Naši finansijski rezultati su stabilni, a projekcije za 2025. godinu pokazuju rast u odnosu na prethodnu godinu. Paralelno s tim, moramo vrlo brzo ući u proces racionalizacije i modernizacije, svjesni da je efikasnost najbolja garancija dugoročnog opstanka i standarda redakcije. Kroz decenije, Pobjeda je potvrdila svoj brend i postala medijski simbol Crne Gore. Naši novinari i urednici osvajaju najveće evropske nagrade za istraživačko novinarstvo, dok su izdanja iz naše izdavačke djelatnosti ne samo prepoznata na međunarodnim saj-
movima knjiga, rame uz rame sa najuglednijim izdavačima regiona, već u toj konkurenciji dobijaju najveća priznanja i nagrade. Naravno, svjesni smo da uvijek ima onih koji pokušavaju da umanje naše uspjehe. Ali na sve odgovaramo rezultatima. Podaci, nagrade i povjerenje građana govore više od svake kampanje. Pred nama su novi izazovi i nova poglavlja. Pobjeda ulazi u novu eru, kroz razvoj web TV kanala (koji malo kasni iz opravdanih razloga), dalje forsiranje istraživačkog novinarstva i stvaranje modernih, dinamičnih formata koji će povezati tradiciju i savremenost, privući mlade, a zadržati vjerodostojnost koja nas čini prepoznatljivima. Kao i prethodnih osam decenija. I na kraju nema dileme: Pobjeda će ostati na braniku građanske, antifašističke i evropske Crne Gore. U vremenu kada se ponovo javljaju pokušaji istorijskog revizionizma i relativizacije vrijednosti za koje su se borile generacije prije nas, Pobjeda će ostati ono što je oduvijek bila: glas razuma, slobode i istine, ali i korektivni faktor. Kao medijski brend. To nije samo tradicija. To je naša misija i naša obaveza prema Crnoj Gori. Pobjeda je tu.
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj o primjeni novog Zakona o privrednim društvima
PODGORICA - Crna Gora primjenom novog Zakona o privrednim društvima, koji je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, započinje najznačajniju reformu privrednog sistema i poslovanja državnih preduzeća u savremenoj istoriji, ocijenio je resorni ministar Nik Đeljošaj
- Ovim zakonom činimo odlučan i hrabar korak ka uspostavljanju sistema koji počiva na meritokratiji, evropskim vrijednostima i transparentnom upravljanju - naveo je Đeljošaj u saopštenju.
Prema njegovim riječima, Zakon o privrednim društvima ograničava partitokratiju, a afirmiše odgovornost, profesionalnost i znanje, vrijednosti koje čine temelj moderne i demokratske države.
- Novi zakon, koji stupa na snagu 1. januara, otvara no-
vo poglavlje reformi, u kojem efikasnost, stručnost i kompetentnost postaju glavni kriterijumi za izbor rukovodilaca i članova upravljačkih struktura, kako u državnim, tako i u privatnim privrednim društvima. Na taj način, partijska i politička zapošljavanja biće zamijenjena sistemom zasnovanim na znanju,
Novi zakon, koji stupa na snagu 1. januara, otvara novo poglavlje reformi, u kojem efikasnost, stručnost i kompetentnost postaju glavni kriterijumi za izbor rukovodilaca i članova upravljačkih struktura, kako u državnim, tako i u privatnim privrednim društvima - kazao je Đeljošaj
rezultatima i odgovornosti, sistemom koji pripada modernoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori - kazao je Đeljošaj.
On je istakao da taj zakon nije samo pravni akt, već simbol promjene, poruka povjerenja u institucije i dokaz da Crna Gora odlučno ide putem evropskih standarda i dobre uprave.
- Zato vjerujem da će primjena ovog zakona označiti prekretnicu u načinu na koji upravljamo državom, institucijama i javnim resursima, u interesu građana, privrede i naše zajedničke evropske budućnosti - rekao je Đeljošaj. r e
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović komentarisao smjenu izvršnog direktora
PODGORICA - Smjena izvršnog direktora Elektroprivrede (EPCG) Ivana Bulatovića urađena je po zakonu, saopštio je predsjednik Odbora direktora kompanije Milutin Đukanović i dodao da je on podržao većinu koja je bila za promjene.
- Bulatović je, po mom sudu, radio vrlo dobro, ali većina je mislila da su neophodne neke promjene i ja sam glasao za odluku o razrješenju. Mislim da je to urađeno po zakonu. Svako ima pravo to da osporava,
ali EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude što jeftinija - kazao je Đukanović u emisiji Link na Radiju Crne Gore. On je naveo da odluka o smjeni Bulatovića nije donijeta na brzinu, već da se o tome razgovaralo duži vremenski period, prenosi portal RTCG. Inicijativu su podnijela četiri člana Odbora, a Đukanović je objasnio da je i on, kao predsjednik, glasao za to, jer je većina bila za smjenu, sve u cilju ostvarenja što većeg jedinstva koje je od izuzetnog značaja za razvoj kompanije.
ECB završava ključnu fazu priprema za novu valutu, odluka
CBCG, u međuvremenu, pažljivo prati razvoj koncepta digitalnog eura i kroz saradnju sa centralnim bankama članicama Evropskog sistema, osigurava blagovremenu informisanost, saopšteno je iz vrhovne monetarne institucije
PODGORICA - Evropska unija ulazi u završnu fazu priprema za uvođenje digitalnog eura – nove, elektronske forme zajedničke valute kojom bi građani mogli plaćati brzo, sigurno i nezavisno od komercijalnih banaka.
Projekat koji predvode Evropska centralna banka (ECB) i Evropska komisija već se naziva najvažnijom monetarnom reformom u istoriji eurozone.
Plan
Ako sve bude teklo po planu, odluka o njegovoj implementaciji biće donesena do kraja godine, a prve probne transakcije očekuju se naredne godine
Strateški odgovor eU
Digitalni euro zamišljen je i kao strateški odgovor Evropske unije na sve veću dominaciju privatnih platnih sistema i razvoj digitalnih valuta centralnih banaka u drugim dijelovima svijeta, poput kineskog digitalnog juana. Ukoliko projekat uspije, EU bi time osigurala veću finansijsku autonomiju i kontrolu nad digitalnim transakcijama unutar kontinenta.
Centralna banka Crne Gore, u međuvremenu, pažljivo prati razvoj koncepta digitalnog eura i, kroz saradnju sa centralnim bankama članicama Evropskog sistema centralnih banaka, osigurava blagovremenu informisanost.
Đukanović je kazao da će se konkurs za novog direktora raspisati što prije, vjerovatno naredne sedmice.
On je saopštio i da ne strahuje od optužbi u vezi sa velikim zapošljavanjem u Solar gradnji, te da su to neuspjeli pokušaji da ih neko stavi u istu ravan sa bivšim sistemom.
- Ja se nadam da će se taj proces zapošljavanja nastaviti, jer Solar gradnja, koja radi već 40 mjeseci, izgradila je elektrane koje proizvode preko 130 megavat sati (MWh) električne energije, a vrijednost toga je oko 13 miliona eura. Ta firma je imala u godini osnivanja 2022. i 2023. minus pet miliona eura, ali prošle godine je poslovala pozitivno, a i ove će biti tako. Sve i da uzmemo taj dug, ona je proizvela 13 miliona eura tako da je osam miliona u plusu - kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ta firma je, po raznim osnovama, u državni budžet dala više od 26 miliona eura.
Đ ukanović je ponovio i da neće biti poskupljenja struje do kraja godine. r. e.
Glavna ideja je da građani mogu plaćati direktno novcem centralne banke, a ne preko komercijalnih banaka ili kartičarskih kompanija (Visa, Mastercard itd.). Plaćanja digitalnim eurom trebalo bi da budu bez provizije za obične transakcije (kupovina, slanje novca, plaćanje računa).
I dok države članice EU aktivno učestvuju u testiranju tehničkih rješenja, Crna Gora –iako koristi euro kao valutu – u procesu ima status posmatrača. Centralna banka Crne Gore (CBCG) pažljivo prati razvoj i poručuje da će domaći propisi i sistemi biti spremni za buduću primjenu digitalnog eura u skladu s evropskim standardima.
- Na taj način obezbjeđujemo da, kada dođe trenutak za širu implementaciju, domaći regulatorni i tehnički okvir bude usklađen sa evropskim standardima i spreman za primjenu rješenja koja se budu odnosila i na Crnu Goru - kazali su Pobjedi iz CBCG.
Objašnjavaju da projekat digitalnog eura predstavlja stratešku inicijativu Evropske centralne banke (ECB) i Evropske komisije, koja se još uvijek nalazi u fazi razrade i usvajanja zakonodavnog i tehničkog okvira. Imajući u vidu da Crna Gora nije članica Evropske unije, niti eurozone, naša zemlja i Centralna banka Crne Gore nijesu uključene u formalne strukture odlučiva -
nja i kreiranja ovog procesa. - Zbog toga je u ovom trenutku preuranjeno davati konačne ocjene o tome kako će se digitalni euro koristiti, kakvi će biti uslovi pristupa za građane i privredu Crne Gore, niti precizirati potencijalne troškove i koristi. Te ocjene će biti moguće tek kada Evropska centralna banka i druge evropske institucije definišu tehničke i operativne specifikacije projekta, što se očekuje u narednim fazama. Važno je naglasiti da ni same države članice eurozone, iako su formalno uključene u radne timove ECB-a i Evropske komisije, trenutno ne raspolažu konačnim procjenama troškova, koristi i uticaja ovog projekta. Evropska centralna banka i dalje radi na definisanju tehničkih, operativnih i regulatornih specifikacija digitalnog eura u okviru faze pripreme - poručuju iz CBCG. Digitalni euro bi trebalo da bude elektronski oblik gotovine Evropske centralne banke, dostupan građanima i privredi u cijeloj eurozoni, uz zadržavanje tradicionalnog novca u opticaju. Kako ističu u ECB-u, cilj nije zamjena eura, već nje-
U ovom trenutku preuranjeno je davati konačne ocjene o tome kako će se digitalni euro koristiti, kakvi će biti uslovi pristupa za građane i privredu Crne Gore, niti precizirati potencijalne troškove i koristi. Te ocjene će biti moguće tek kada Evropska centralna banka i druge evropske institucije definišu tehničke i operativne specifikacije projekta, što se očekuje u narednim fazama. Važno je naglasiti da ni same države članice eurozone, iako su formalno uključene u radne timove ECB-a i Evropske komisije, trenutno ne raspolažu konačnim procjenama troškova, koristi i uticaja tog projekta. Evropska centralna banka i dalje radi na definisanju tehničkih, operativnih i regulatornih specifikacija digitalnog eura u okviru faze pripreme - poručuju iz CBCG
odluka moguća do kraja 2025. godine
Digitalni euro bi trebalo da bude elektronski oblik gotovine Evropske centralne banke, dostupan građanima i privredi u cijeloj eurozoni, uz zadržavanje tradicionalnog novca u opticaju. Kako ističu u ECB-u, cilj nije zamjena eura, već njegovo „digitalno proširenje“ koje bi omogućilo sigurnija i jednostavnija plaćanja, nezavisna od komercijalnih banaka i međunarodnih kartičarskih sistema
govo „digitalno proširenje“ koje bi omogućilo sigurnija i jednostavnija plaćanja, nezavisna od komercijalnih banaka i međunarodnih kartičarskih sistema.
- Digitalni euro mora biti stabilan, siguran i dostupan svima - i građanima koji koriste mobilne telefone, i onima koji se oslanjaju na tradicionalne oblike plaćanja - poručuju su iz ECB-a, naglašavajući da će posebna pažnja biti posvećena zaštiti privatnosti i digitalnoj uključenosti svih građana.
Faza pripreme i testiranja
ECB je u maju ove godine pokrenula inovacionu platformu sa oko 70 banaka, fintech kompanija i trgovaca, na kojoj se testiraju ključne funkcionalnosti sistema. Tokom oktobra iste godine, odabrani su dobavljači za pet osnovnih komponenti digitalnog eura – uključujući sistem za zaštitu od prevara, rješenja za offline plaćanja i razvoj aplikacija za korisnike.
Prema planu, faza pripreme traje do oktobra 2025. godine, kada će ECB i Evropska komisija odlučiti da li proje-
Razmatrali djelove podmorja koji će biti ponuđeni zainteresovanim naftnim kompanijama
Prilikom podjele našeg podmorja na blokove vodilo se računa da se na bilo koji način ne ugroze ostale privredne grane u Crnoj Gori, prije svega turizam, tako da je granica blokova koji će biti predmet tendera, odmaknuta od 2,5 do tri kilometra, od obalne linije
PODGORICA - Vlada je donijela izmjenu odluke o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika. Važećom odlukom Vlada je izvršila matematičko – tehničku podjelu cjelokupne teritorije i podmorja Crne Gore na blokove.
finisane na osnovu geografske mreže.
Ukupna površina svih blokova koja će biti ponuđena na tenderu je površina cjelokupnog podmorja Crne Gore. U diskusiji je istaknuto da naftne kompanije mogu aplicirati za jedan ili za više blokova, a kao jedna od bitnih stvari koje treba istaći je mogućnost da Vlada može jedan ugovor o koncesiji za proizvodnju raspodijeliti između više koncesionara.
kat prelazi u završnu fazu –izgradnju i probno uvođenje digitalne valute u više zemalja eurozone. Procjene troškova implementacije kreću se između 2,8 i 5,4 milijarde eura, dok bi digitalni euro, u slučaju pozitivne odluke, mogao ući u širu upotrebu između 2027. i 2029. godine. Iako bi njegova upotreba u početku bila ograničena na jednostavna plaćanja - online i u prodavnicama - kasnije bi se očekivalo širenje na složenije funkcije, uključujući integraciju s vladinim servisima i pametnim uređajima. Najveći izazovi projekta ostaju pitanja privatnosti i stabilnosti bankarskog sistema. Dok ECB uvjerava da će lični podaci korisnika biti maksimalno zaštićeni, pojedini poslanici Evropskog parlamenta i ekonomisti upozoravaju da bi prevelik prelazak depozita u digitalni euro mogao uticati na likvidnost komercijalnih banaka.
ECB je najavila da će postaviti ograničenja na maksimalne iznose koje građani mogu držati u digitalnom euru kako bi se spriječili rizici po finansijsku stabilnost. n. KOVaČeViĆ
- Njenom izmjenom se određuju konkretni blokovi koji će biti ponuđeni na tenderu za dodjelu ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, kao i na tenderu za istraživanje ugljovodonika - navodi se u saopštenju Vlade. Površina koja će biti ponuđena zainteresovanim naftnim kompanijama je raspoređena na blokove podmorja, de-
- Takav način rada se omogućava na osnovu JOA (Joint operating agreement) modela ugovora. Usljed nedostatka validnih podataka za cjelokupno podmorje Crne Gore vodilo se računa da novodobijene informacije dovedu do klarifikacije naše pozicije i omoguće da što bolje iskoristimo ugljovodonični potencijal - dodaje se u saopštenju.
S obzirom na to da su sve tri susjedne države (Hrvatska, Italija i Albanija) otkrile i proizvode ugljovodonike, iz Vlade su kazali da im to daje za pravo da uz postojeće podatke dobijene ranijim istraživanjima, očekujemo pozitivan ishod u našem podmorju u narednom periodu. - Prilikom podjele našeg podmorja na blokove vodilo se računa da se na bilo koji način ne ugroze ostale privredne grane u Crnoj Gori, prije svega turizam, tako da je granica blokova koji će biti predmet tendera, odmaknuta od 2,5 do tri kilometra od obalne linije. Takođe se kod izbora blokova vodilo računa o proglašenim zaštićenim zonama (emeralad), kao i aktuelnim razgraničenjima sa susjednim državama, sa planom da se iste obavijeste o predstojećim aktivnostimadodaje se u saopštenju.
DRI dala pozitivno i uslovno mišljenje u reviziji ANB-a za prošlu godinu
Vlada je takođe donijela Uredbu o bližim kriterijumima za utvrđivanje visine godišnje naknade za prekoračenje roka završetka građenja objekata. U skladu sa Zakonom o izgradnji objekata, Uredbom se propisuje visina godišnje naknade koju investitor plaća za svaku započetu godinu ako ne završi građenje objekta u roku od pet godina od dana izdavanja građevinske dozvole.
Vlada je usvojila i Informaciju o polaznim osnovama za pregovore za zaključivanje Ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za potrebe finansiranja Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene (CRFASD), u iznosu do 33 miliona eura i prihvatila Nacrt ugovora. s p
PODGORICA - Državna revizorska institucija (DRI) je dala pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za prošlu godinu.
Na čelu ANB-a lani je bio bio Boris Milić, da bi ga na poziciji direktora od 12. decembra prošle godine zamijenio Ivica Janović.
Kolegijum, kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa senatorom dr Milanom Dabovićem, ukazao je na neusklađenosti u primjeni zakona o radu i javnim nabavkama. Utvrđeni su propusti u evidenciji prisustva zaposlenih, kao i prilikom zapošljavanja i raspoređivanja, imajući u vidu da dva službenika u momen-
tu zapošljavanja nijesu imali dovoljno radnog iskustva niti položeni državni ispit. U međuvremenu su, kako se navodi u izvještaju, ispunili uslove i raspoređeni su u skladu sa sistematizacijom. - Ugovori o dopunskom radu ne sadrže podatke o radnom vremenu, mjestu rada i načinu obavljanja poslova, što nije u skladu sa članom 202 Zakona o radu. Izdaci koji su plaćeni poslovnom platnom karticom nijesu pravdani fiskalnim računima, što nije u skladu sa tačkom 142 Uputstva o radu državnog trezora – navode revizori.
Na uzorku od deset transakcija platnom karticom vrijednosti 3.500 eura utvrđeno je da nijesu pravdani fiskalnim računima, iako službenici uko-
liko troše novac sa kartice za to računovodstvu moraju dostaviti fiskalne račune ili fakture u slučaju plaćanja preko interneta.
U izvještaju se navodi da se prekovremeni rad, bilo da je noćni, praznični, rad u vrijeme vikenda i pripravnost, koristi u značajnoj mjeri svakog mjeseca, odnosno da je za veliki broj službenika ANB-a postojala potreba za prekovremenim radom. U odluci o uvođenju prekovremenog rada iz februara 2021. godine piše da je to neophodno zbog povećanog obima posla, te da je sa inspektorom rada usaglašeno zbog tajnosti poslova ne moraju dostavljati podatke od tome Inspekciji rada. To je, kako se navodi, dogovoreno usmenim putem. DRI je dala preporuku
da se pribavi pisana saglasnost inspekcije kojom će ANB biti izuzeta od obaveze dostavljanja podataka. Revizori su dali preporuku da se popuni radno mjesto službenika za osnovna sredstva koje je upražnjeno od maja prošle godine, da formira komisiju koja će uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem osnovnih sredstava te da u izvještajima o javnim nabavkama iskazuju sve nabavke, imajući u vidu da je utvrđeno da nijesu navedeni svi postupci. Prošle godine je za zarade, ostala primanja, poreze i doprinose potrošeno 8,5 miliona eura, softver ih je koštao preko pola miliona eura, a oprema preko tri miliona eura. m. Lk.
Predsjednica Vrhovnog suda upozorava da obustave rada ugrožavaju pristupanje EU, a administracija traži dostojanstveniji život i bolje zarade
PODGORICA – Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu Bjanka Vujović kazala je za Pobjedu da je glavni odbor Sindikata sudstva donio odluku da zaposleni u sudovima Crne Gore i sudovima za prekršaje stupe u generalni štrajk 3. novembra 2025. godine.
- Shodno važećem Zakonu o štrajku, minimum procesa rada mora se obezbijediti, što podrazumijeva postupanje u pritvorskim predmetima, predmetima maloljetnika i prisilnog smještaja – istakla je Vujović.
Na pitanje kako će se generalni štrajk odraziti na pravosudni sistem, kazala je da će odlaganje ročišta dovesti do odugovlačenja postupaka, što može rezultirati pokretanjem postupaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
– Danas smo na glavnom odboru obaviješteni da Sindikat sudstva pregovara sa nadležnima, ali odgovarajuće ponude još nema. A što se tiče toga ko će riješiti naš problem – jasno je da je poslodavac za sudove Vlada Crne Gore – poručila je Vujović.
Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić kazao je da će zaposleni u sudstvu započeti generalni štrajk nakon tri sedmice obustave rada, odnosno štrajka upozorenja i neu-
Nakon tri sedmice štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora sa Ministarstvom finansija, zaposleni u crnogorskom sudstvu najavljuju generalni štrajk, upozoravajući da višegodišnje nezadovoljstvo nije riješeno. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić upozorava da bi obustava rada ugrozila reformske procese i zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU
spjelih pregovora sa Ministarstvom finansija. Kazao je da su prinuđeni da uđu u proceduru generalnog štrajka zbog višegodišnjeg nezadovoljstva sudske administracije.
- Kao što sam ranije isticao, osnovica nam je 558 eura, dok radnik sa više od deset godina radnog staža ima platu od 600 eura – rekao je Đukić.
UPOZORENJE
Na najavu generalnog štrajka, koji je znatno radikalizovan korak u odnosu na jednosatne prekide rada koji u pojedinim sudovima traju od 6. oktobra, juče je reagovala predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić koja je upozorila da, ukoliko dođe do generalnog štrajka zaposlenih u sudstvu, Crna Gora neće moći da ostvari politički i državni ciljzatvaranje pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom. – Ni Sudski savjet ni Vrhovni sud ne mogu riješiti štrajk. Da li je opravdan ili nije - o tome možemo razgovarati, ali
moja intencija posljednje tri nedjelje, prema svim zaposlenima i sudijama, bila je da pregovaramo. U tom smislu, sa nadležnim Ministarstvom pravde ostvarena je komunikacija i mogu reći da sam time, kao predsjednica, zadovoljna. Da li postoji razumijevanje od Ministarstva finansija, sa
stanovišta ministra finansija i budžeta, predstavlja određenu dilemu - navela je Pavličić. Ona je istakla da se štrajk u drugim oblastima može na određeni način prevazići, ali da je situacija u sudstvu specifična.
- Dobro znate šta znači kada imamo unaprijed zakazana
suđenja po šest mjeseci unaprijed, u ozbiljnim predmetima za koje javnost s pravom traži epilog. Danas je u zgradi Višeg suda zakazano 40 suđenja. U zgradu staru 70 godina ušlo je 200 stranaka - ne da šetaju, već da prisustvuju suđenju - naglasila je Pavličić juče na Odboru u Skupštini. Dodala je da zaposleni imaju zahtjeve te da sve tri grane vlasti moraju ozbiljno razmotriti situaciju i uspostaviti dijalog.
- Ukoliko od ponedjeljka počne generalni štrajk, nema potrebe da govorimo o efikasnosti, smanjenju zaostatka i svemu onome što nas očekuje. Treba reagovati u skladu sa zakonom i sagledati do koje mjere je moguće izaći u susret zahtjevima. Ali nije dobro da nam se ovo dešava - poručila je Pavličić. Ona je naglasila da je svjesna da će najavljeni štrajk izazvati reakcije i u drugim sektorima, poput zdravstva, prosvjete i javne uprave. - Ako tražimo rezultate, a oni su vidljivi – govorim o onome što je urađeno za deset mjeseci i što se očekuje do januara 2026, ne možemo ih ostvariti ukoliko se suočimo sa generalnim štrajkom. Pozivam na dijalog kako bismo što prije izašli iz ove situacije. Osim toga, sva odložena suđenja i troškovi postupaka padaju na teret države, jer je to odgovornost sistema. Razgovori sa mi-
Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava i juče razgovarali o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, očekuju završetak pregovora naredne sedmice
PODGORICA – Predstavnici sindikata prosvjete i resornih ministarstava nastavili su juče pregovore o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora i jedna od ključnih novina je da su se saglasili da se uvećaju otpremnine prilikom odlaska u penzije. Otpremnine su do sada iznosile uglavnom oko 1.500 eura, a uvećaće se na 1.800, odnosno 2.400 eura.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je, nakon sastanka, da su se saglasili da se otpremnine vežu za minimalnu zaradu, odnosno uskladiće ih sa opštim kolektivnim ugovorom i odlukom Vlade.
Sindikalci nastavljaju pregovore sljedeće sedmice kada se očekuje finalna verzija izmjena Granskog kolektivnog ugovora. Nastavnicima je važna stavka o kojoj se juče ni-
nastavlja pregovore sa ministarstvima
je detaljno razgovaralo, a tiče se spornog obračuna zarada u osnovnim školama od 1. jula prema kojem su im smanjene plate, kako su navodili, i do 50 eura. Resorna ministarstva su ponudila da se uvećaju dvije stavke – za razredno starješinstvo i viša zvanja, ali nastav-
nici traže uvećanje još nekog dodatka kako bi se anulirala umanjena zarada koja je uslijedila zbog centralizovanog obračuna od 1. jula. Sindikalci su zatražili od ministarstava prosvjete i finansija i uvećanja za rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja...
ali još nijesu dobili odobrenje od Ministarstva finansija. Nastavnicima u osnovnim školama je umanjena plata od jula, ali nije njihovim kolegama u srednjim školama i vrtićima. Očekuje se da se centralizovani obračun zarada u srednjim školama i vrtićima počne primjenjivati od 1. novembra, što bi značilo da bi i njima mogle plate biti umanjene. Božović kaže da, ipak, očekuje dogovor sa donosiocima odluka i da bi trebalo da ostali ne osjete umanjenja, jer bi se do tada usvojile izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Obračunavaju se zarade od 15. do 20 novembra, tako da bi trebalo do tada da se dogovorimo o izmijenjenom Granskom kolektivnom ugovoru –rekao je on.
Iz resornih ministarstava je do sada u više navrata poručivano da je centralizovani obračun zarada dobar i da se njime
omogućava primjena zakona. Isticali su da se plate u određenim školama nijesu obračunavale u skladu sa propisima, što je utvrdila i inspekcija prilikom nadzora. Sindikalci su nakon umanjenja zarada organizovali ranije protest ispred MPNI, nakon čega je Vlada Ustavnom sudu podnijela inicijativu da se preispitaju određeni članovi, među kojima je ključan onaj koji uređuje nastavnicima dodatke – član 22. Sindikalci su, s druge strane, ohrabrili nastavnike da podnesu zahtjeve Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i zatraže sporazum, jer će u suprotnom zbog smanjenja zarada pokrenuti tužbe. Više od hiljadu nastavnika, kako je rečeno nedavno Pobjedi iz Sindikata prosvjete, zatražilo je da se preispita pravni osnov rješenja kojim su im kroz centralizovani obra-
nistrom pravde i finansija su u toku i imamo uspostavljen dijalog. Pozivam da se ovaj problem riješi što prije – zaključila je Pavličić.
DviJE fRakciJE Predsjednik Sindikata državnih tužilaštava Crne Gore Nemanja Bulatović kazao je Pobjedi da u borbi za bolji materijalni položaj zaposlenih u sudovima i državnim tužilaštvima postoje dvije sindikalne frakcije. – Jedna je Sindikat sudstva, koji čini manji broj sudova i koji je najavio generalni štrajk, a druga je Sindikat uprave i pravosuđa, kojem pripada veći broj sudova, kao i Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore, koja zastupa sva tužilaštva u zemlji. Zaposleni u okviru našeg sindikata samoinicijativno su ušli u jednočasovnu obustavu rada, već drugu nedjelju zaredom. O eventualnoj radikalizaciji obustave javnost će biti blagovremeno obaviještena –poručio je Bulatović. Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić je, međutim, Pobjedi kazao da taj sindikat ima dobru komunikaciju i saradnju sa svim granskim reprezentativnim sindikatima. - A kada je riječ o štrajku, mogu da potvrdim da postoji puna podrška od kolega drugih grana sindikata - rekao je on Pobjedi. H. JaNkOviĆ
čun zarada smanjenje plate. Nastavnici su prvog septembra u školama organizovali štrajk upozorenja i zaprijetili da će obustaviti nastavu ako im se ne vrate umanjenje zarade. Tog dana je Sindikat prosvjete od Ministarstva dobio poziv da pregovaraju o izmjenama GKU. Tada je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila da je zatražila od premijera da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora povećaju dvije stavke -razredno starješinstvo sa dvije stavke – razredno starješinstvo, sa deset na 12 odsto i dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto, te je poručila da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada i da oko toga neće biti pregovora. Nastavnici po zakonu nemaju pravo da u potpunosti obustave nastavu, već moraju da drže časove u trajanju od 45 minuta, jer nije donešen akt o minimumu procesa rada koji sindikalci traže godinama. Bez obzira na to, oni su poručili da su spremni za radikalizaciju ukoliko se ne dogovore socijalni partneri. N. Đ.
Najstariji dnevni list u Crnoj Gori danas obilježava 81 godinu postojanja, prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. godine, nagrađeni najistaknutiji članovi kolektiva
Uz obilježavanje 81. godišnjice od izlaska prvog broja, Pobjeda je uručila priznanja svojim najistaknutijim novinarima i zaposlenima, čime je još jednom potvrdila ulogu najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori i odala poštovanje ljudima koji profesionalnošću, predanošću i integritetom čuvaju tradiciju medija koji traje od 1944. godine
PODGORICA – Dnevni list Pobjeda danas obilježava 81 godinu postojanja prvi broj objavljen je 24. oktobra 1944. godine u Nikšiću, tokom Drugog svjetskog rata, kao glasila Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore. Nakon prva tri broja štampana u Nikšiću, redakcija je preseljena na Cetinje. Od 6. juna 1954. godine list izlazi
u tadašnjem Titogradu. A svakodnevno počinje da izlazi 25. aprila 1977. godine. Tada prerasta u dnevni list, čime stiče status najstarijeg crnogorskog dnevnog štampanog medija, koji danas uspješno
posluje i kroz digitalno izdanje.
Povodom obilježavanja godišnjice, tradicionalno su uručene nagrade najistaknutijim novinarima i zaposlenima Pobjede.
Nagrade za najbolje novina-
re ove godine dobili su Nada Kovačević i Jovan Nikitović, pri čemu je Nikitović dobitnik i prestižnog priznanja Evropske unije za najbolji istraživački tekst.
U obrazloženju nagrade za Nadu Kovačević navodi se da
PODGORICA - I pored upozorenja Evropske komisije, Skupština Crne Gore još uvijek nije raspisala javni konkurs za izbor nedostajućih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Iz parlamenta su Pobjedi odgovorili da će biti raspisan u narednih nekoliko dana, te da će o tome javnost biti blagovremeno obaviještena.
Posljednji izbor kandidata je propao 30. jula kada poslanici na plenumu nijesu dali podršku kandidatima Dragoljubu Vukoviću i Niku Martinoviću
Vukovića su za članstvo u Savjetu AMU predložile nevladine organizacije iz oblasti medija, dok je Martinović bio kandidat Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Evropska komisija je u nedavnom non-pejperu poručila da je hitno potrebno da Skupština imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se obezbijedilo njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost.
Savjet Agencije funkcioniše u nepotpunom sastavu još od
decembra prošle godine, od kada nedostaju dva kandidata. Osim poziva za kandidate koje predlažu medijske NVO i CANU, Skupština je početkom oktobra morala da raspiše i javni konkurs za člana Savjeta iz reda Univerziteta, jer zakon nalaže da se poziv objavi šest mjeseci prije isteka mandata. Poziv bi trebalo raspisati i u decembru, jer za dvoje članova mandat ističe u junu naredne godine.
Savjet trenutno ima tri člana, od propisanih pet, a čine ga dr Branko Bošković, predstavnik Univerziteta (mandat traje do aprila 2026. godine)
Edin Koljenović, predstavnik NVO koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda (mandat traje do juna 2026. godine) i prof. dr Andrijana Nikolić, predstavnica udruženja komercijalnih emitera (mandat traje do juna 2026. godine).
Ova višemjesečna opstrukcija ostavlja Savjet da funkcioniše sa samo tri od pet članova. Posljedično, sve drugostepene odluke moraju biti jednoglasno donešene, što ograničava efikasnost tog tijela i drži ga u vanrednom stanju pod
neprimjerenim pritiskom. NVO su upozoravale da se time podriva mandat Agencije, uključujući i mogućnost da reaguje na slučajeve poput zabrane reemitovanja štetnih sadržaja iz Srbije, koji šire govor mržnje, negiraju crnogorski identitet ili podstiču diskriminaciju prema manjinama. Ostavka zbOg pOlitičkOg utica Ja Prije neuspješnog glasanja u Skupštini, a nakon konsultativnog saslušanja kandidata na Odobru, na mjesto direktora Direktorata za medije je ostavku podnio Neđeljko Rudović On je tada kazao da vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom. Ukazao je da postoje najave da će se članovi upravljačkih tijela RTCG i AMU ponovo birati po mjeri političke podobnosti i poslušnosti. Parlamentarci su tog 30. juna polovično zadovoljili zahtjeve EU, pa su izabrani članovi Savjeta RTCG, što je takođe bilo na dnevnom redu. Iz EU je nekoliko puta parla-
ment upozoravan da neizbor članova SAMU ugrožava privremeno zatvoreno Poglavlje 10. Za izbor dvoje kandidata koje predlažu medijske NVO i CANU Skupština sada treba da raspiše četvrti javni poziv. Izbor i kompletan sastav Savjeta AMU je uslov kako bi se konačno primijenio Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, usvojen u ljeto prošle godine. NVO su pozivale Mandića da konačno prekine opstrukciju koja traje više od godinu dana. U junu 2024. godine, kroz proces rada na dobijanju pozitivnog IBAR-a, usvojeni su medijski zakoni uz učešće i pohvale civilnog društva i podršku opozicije. Skupštinska većina, na čelu sa predsjednikom Skupštine, tada ih je jednoglasno podržala. Mandić je prvi konkurs za članove Savjeta AMU morao da raspiše u junu 2024. godine, ali je prvi javni poziv raspisao tek 10. decembra prošle godine. Taj konkurs je poništen zbog navodne tehničke greške, koristeći kao opravdanje inicijativu jedne NVO, što je, ka-
ne dobile su Tatjana Ceković i Vesna Laković. Ceković je više od tri decenije angažovana u oglasnom odjeljenju, u poslu koji zahtijeva poseban senzibilitet, jer podrazumijeva svakodnevnu komunikaciju sa građanima u najosjetljivijim životnim trenucima.
- Posao obavlja izuzetno profesionalno, posvećeno i besprijekorno - navodi se u obrazloženju.
je, između dva praznika Pobjede, objavila veliki broj tekstova iz različitih oblasti, koji su imali snažan odjek na ekonomskoj, društvenoj i političkoj sceni Crne Gore.
- Nalazila je kredibilne sagovornike i otvarala aktuelne teme, doprinoseći kvalitetu lista kroz više novinarskih žanrova, posebno u oblasti istraživačkog novinarstva - ističe se u obrazloženju.
Za Jovana Nikitovića je navedeno da se dugi niz godina uspješno bavi istraživačkim novinarstvom, sa posebnim fokusom na teme iz oblasti kulture.
- Njegov doprinos je prepoznala i Evropska unija, koja ga je nagradila. Posebno su zapaženi serijali o narušavanju kulturne baštine - navodi se u obrazloženju. Nikitović je nagrađen za serijal o rekonstrukciji muzeja u Bijelom Polju, u kojem je ukazao na rasipanje javnog novca i institucionalnu nebrigu prema kulturnom nasljeđu. Specijalne nagrade ove godi-
Vesna Laković, zaposlena 35 godina u listu, prepoznata je po lojalnosti, odgovornosti i predanosti poslu.
- Nastavila je tradiciju svoje porodice, brine o foto-dokumentaciji i arhivi i predstavlja primjer profesionalizmapiše u obrazloženju. Nagrada za najboljeg radnika pripala je Branki Kalezić, diplomiranoj pravnici i rukovoditeljki Službe za pravne poslove, koja više od tri decenije radi u Pobjedi.
- Njen profesionalizam, posvećenost i radna etika čine je nezamjenjivim dijelom kolektiva - istaknuto je u obrazloženju.
Posebno priznanje za doprinos štamparsko-proizvodnom sektoru dobili su Slavenka Rakočević i Vera Ratković Rakočević, operator u Odjeljenju litografije, već 25 godina odgovorno i posvećeno obavlja svoj posao. Ratković, inserterka u Odjeljenju knjigoveznice, više od tri decenije je prepoznata kao odgovorna i pouzdana članica kolektiva. J. M.
ko navode organizacije koje su poslale inicijativu, bilo „iznuđeno i pravno neutemeljeno“. Drugi poziv raspisan je 30. januara 2025. godine, nakon reakcija civilnog društva i EU, a Administrativni odbor ga je u aprilu nezakonito poništio zbog navodno nejasnih formulara, iako su oni bili upravo njihova odluka. Na trećem konkursu Vuković i Martinović su prošli Administrativni odbor, ali ne i plenum.
upOzOrenJa eu EU izrazila je, nakon skupštinske odluke, žaljenje zbog toga što je parlament treći put odbio da imenuje nedostajuće članove Savjeta. Crna Gora je pozvana da ih hitno imenuje,
prije kraja proljećnog zasijedanja, što se nije dogodilo. Iz EK je poručeno da bez imenovanja svih članova Savjeta nema efektivnog funkcionisanja i nezavisnosti Agencije. Podsjetili su da su medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, bili ključni kako bi Crna Gora ispunila privremena mjerila u oblasti vladavine prava. Isticali su i da je njihova puna i efikasna primjena od presudnog značaja za ispunjavanje završnih mjerila u oblasti vladavine prava, uzimajući u obzir ambiciju Crne Gore da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
J. MartinOviĆ
Petak, 24. oktobar 2025.
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv odbjeglog vlasnika firme „Televex“ Vladimira Mijajlovića, Hajrula Jakovića, Nikole Dedaja, Aldina Mlatišume, Harisa Kadrovića, M. M., Ž. B., E. K., R. K. ali i kompanije „C.“ DOO, zbog sumnje da su švercovali cigarete preko Luke Bar. Kako je saopšteno iz SDT, optužnica je podnijeta Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene
istrage, a Mijajlović se tereti da je organizovao kriminalnu grupu čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni i za sada neidentifikovana lica.
- Protiv okrivljenih V. M., N. D., A. M., M. M., D. N., H. J., Ž. B., H.
K., E. K., R. K.i pravnog lica „C“
DOO podignuta je optužnica za više teških krivičnih djela - navodi se u saopštenju.
Kriminalna organizacija se, prema navodima optužnice, kontinuirano bavila proda-
jom, rasturanjem i prikrivanjem neocarinjenih cigareta koje su iznošene iz Luke Bar, sa ciljem sticanja nezakonite dobiti i moći.
- Time je, kako se sumnja, budžetu Crne Gore pričinjena
šteta od najmanje 3.522.643,66 eura, dok je dio novca, pribavljenog krijumčarenjem, bio uključen u finansijske tokove radi prikrivanja porijekla, istakli su iz SDT. Iz SDT je predloženo da se Mi-
jajloviću, s obzirom na to da je u bjekstvu, sudi u odsustvu. -Tužilaštvo je predložilo da se okrivljenima N. D., A. M., H. J., D. N., H. K. i E. K. produži pritvor. Predloženo je i da se okrivljenima R. K. i E. K. oduzme novac u ukupnom iznosu od 536.837,53 eura, a za R. K. da se produži mjera nadzora, naglašavaju u saopštenju. Poručuju i da je SDT pokrenuo i finansijsku istragu sa ciljem oduzimanja imovine za koju se sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću. J. R.
PODGORICA – Nemanja
Koprivica osuđen je na tri i po godine zatvorske kazne zbog pokušaja ubistva Željka Radulovića 13. jula 2022. godine u Nikšiću kojeg je, kako je pokazalo naknadno vještačenje, pogodio sa tri a ne sa dva metka, kako se tvrdilo optužnicom.
Prema navodima presude koju je izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković, nije prihvaćen stav tužilaštva da je Koprivica pokušao da ubije Nikolu Mandića i Andriju Božovića koji su bili u društvu Radulovića u trenutku incidenta.
Pobjedi je pojašnjeno da je tokom suđenja sud naložio vještačenje medicinske struke oštećenog Radulovića a kojim je utvrđeno da je ranjen sa tri hitca koliko je te večeri ukupno i ispalio optuženi Kopri-
vica a ne sa dva, kako je to navedeno u optužnici.
Iz tog razloga, sud je odbio optužbu da je Koprivica ispalio treći metak prema drugovima Radulovića u namjeri da ih ubije.
Tokom postupka, prije izricanja presude, tužilaštvo je odustalo od optužbe protiv Koprivice za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija s obzirom na to da je te večeri pucao iz službenog pištolja koji je dužio kao policajac a što znači da ga može koristiti 24 časa na dan.
Sud je prilikom odmjeravanja visine zatvorske kazne kao olakšavajuće okolnosti na strani Koprivice cijenio što se oštećeni Radulović nije pridružio krivičnom gonjenju i što ovaj optuženi nije ranije osuđivan.
Presudom je naloženo da će Koprivica započeti izdržavanje kazne tek nakon pravo-
snažnosti presude a u koju će mu se uračunati 19 mjeseci koje je proveo u pritvoru nakon hapšenja.
Koprivica je 22. februara 2024. godine napustio Istražni zatvor u Spužu pošto je sud prihvatio jemstvo od 606.000 eura kojim je rodbina ovog optuženog garantovala da neće pobjeći ukoliko se nađe na slobodi.
Nakon incidenta sa Željkom Radulovićem, Koprivica je pobjegao, ali sedam dana kasnije ipak se predao policiji. On je prema navodima optužnice, 13. jula 2022. godine, 11 minuta iza ponoći kod Crkve Svetog Vasilija izašao iz automobila i nakon svađalačkog obraćanja Raduloviću i fizičkog sukoba sa njim i dvojicom njegovih drugova ispalio tri metka.
Tri metka su pogodila Radulovića nanoseći mu teške tjelesne povrede.
Radulović je u istrazi ispričao da se te noći vozio sa Andrijom i Nikolom po gradu a oko ponoći su otišli do manastira gdje su sjeli na jednu klupu i pozvali dvije drugarice. U jednom trenutku je pored njih prošlo tamno vozilo a ubrzo je čuo kako mu neko dovikuje: ,,Raduloviću, odakle ti ovđe?“. - Uslijedile su i psovke. Okrenuo sam se i vidio dva momka koji su već bili blizu. Jedan od njih me je udario u glavu. Zateturao sam se i na trenutak mi se pomutilo. Sljedeće što sam vidio jeste da se Andrija i Nikola čupaju sa tim momcima - ispričao je Radulović. On je ustvrdio da je nakon udarca u glavu krenuo da se udaljava, ali je onda začuo pucnje.
Prvi metak ga je s leđa pogodio u lijevo koljeno a sljedeći u donji dio leđa. Radulović je u istrazi kazao i da je primio treći metak dok je bio na tlu, ali ova njegova tvrdnja nije potvrđena prvim nalazom vještaka. Andrija je, kako je kazao, prvi prišao i pokušao rukom da zaustavi krvarenje, a onda su ga drugovi prevezli do bolnice.
Radulović, Mandić i Božović su i u istrazi i pred sudom tvrdili da ne poznaju napadače, ali presretnuti telefonski razgovori obavljeni ubrzo nakon ranjavanja opovrgli su njihove iskaze.
Nemanja Koprivica je sin nekadašnjeg policijskog funkcionera Duška Koprivice koji je optužen da je sa sinom Strahinjom, suprugom Radosavom i zetom Duškom Roganovićem oprao najmanje 964.850 eura koji potiču od kriminala.
Željko Radulović je sin Ranka Radulovića kojeg Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da je navodno jedan od organizatora višečlane kriminalne grupe, koja je sa pripadnicima škaljarskog i skadarskog kriminalnog klana planirala likvidaciju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, više bivših funkcionera policije i članova kavačkog klana. On je više puta osuđivan za teška krivična djela, među kojima i za ubistvo i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti –zatvorskog čuvara. Dovođen je u vezu sa švercom cigareta, hapšen je zbog iznude, stvaranje krimalne organizacije, zelenašenja, prenošenja oružja, prijetnji, silovanja. B. ROBOVIĆ
Nasilje u porodici: Tri hapšenja za manje od godinu, ali sud još ne štiti žrtvu Žabljačanin ne prestaje da prijeti bivšoj supruzi
PLJEVLJA/ŽABLJAK –Žabljačanin S. Š. priveden je tri puta za manje od godinu zbog prijetnji bivšoj supruzi, iako je bio osuđivan presudama Osnovnog suda u Pljevljima. Iako je u prvom sudskom postupku priznao krivicu, izrazio kajanje i obećao da će promijeniti ponašanje, nastavio je da šalje prijeteće poruke čim bi izašao na slobodu. Posljednji put uhapšen je 19. septembra, svega deset dana nakon što mu je istekao pritvor, jer je ponovo slao poruke bivšoj supruzi u kojima joj je, između ostalog, prijetio oružjem. Uprkos kontinuitetu prijetnji i uznemiravanja, sud mu do sada nije izrekao mjeru bezbjednosti, već je kazne zasnivao na njegovom kajanju i teškim porodičnim okolnostima. S. Š. je prvom presudom osuđen uslovno na šest mjeseci zatvora, koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo. Pred sudom se našao zbog prijetnje supruzi zločinom koji će „prevazići krvoproliće na Cetinju 2022. godine“. Ova presuda je postala pravosnažna 25. aprila. Nekoliko mjeseci kasnije, tačnije 8. avgusta, S .Š. je uhapšen zbog prijetećih poruka. Prema navodima iz prijave, bivši suprug joj je u više navrata slao fotografije i poruke u kojima se pozivao na kriminalne klanove. Među dokazima koje je skrinšotovala nalazi se i fotografija od 9. jula, na kojoj se vidi uniformisano lice koje čizmom pritiska odsječene glave. Zbog ovih poruka, S. Š. je tada određen jednomjesečni pritvor koji je trajao do 9. septembra, uprkos činjenici da je prekršio uslovnu kaznu. Tog dana sud je donio rješenje o ukidanju pritvora okrivljenom Š. S. Iz Osnovnog suda u Pljevljima, Pobjedi je rečeno da je S. Š. u ovom postupku osuđen na šest mjeseci zatvora.
Navode da u toku postupka nije bilo prijedloga da se okrivljenom izrekne mjera bezbjednosti.
Međutim, mir nije dugo trajao. Samo nakon deset dana provedenih na slobodi, S. Š. ponovo je prijetio bivšoj supruzi koja se sa djecom iz Žabljaka preselila u Podgoricu. Iako je upoznat sa time da se bivša supruga odlučila na ovaj potez kako bi mlađeg sina, čije je zdravlje teško narušeno, upisala u Centar za djecu sa posebnim potrebama, ta činjenica nije ga spriječila da ponovo prijeti.
On joj 19. septembra piše: „Ne treba da tražim pištolj, imam dva. Misliš li ti ozbiljno da si ti odvela od mene djecu u Podgoricu? Odvedeš mi dva sina, misliš li da će to proći tako? Moglo je do sada, ali više neće moći. Upamtićeš me po dobrome“. Prema navodima prve presude po kojoj je S. Š. kažnjen uslovnom osudom, ovaj okrivljeni je pred sudom priznao krivicu i kazao da se iskreno kaje zbog prijetnji supruzi upućenih 4. i 5. decembra prošle godine. Svoje ponašanje je pravdao zabrinutošću, jer mu se supruga nije javljala na telefon dok je bila sa bolesnim sinom na pregledu u Podgorici. Ispričao je da je bio pod stresom i pod dejstvom alkohola, te je „u afektu poslao poruke“. Dodao je da se „mnogo kaje“ i da „nikada ranije nije bio nasilan ni prema supruzi ni prema djeci“. U izjavi je naveo i da „nikada nije imao oružje“, da je „profesionalni vojnik i sportista“, te da od tog događaja „više ne konzumira alkohol“. Sud je ocijenio da su dokazi nedvosmisleni i da je S. Š. i s umišljajem ugrozio sigurnost članova svoje porodice. Ali zbog neosuđivanosti, priznanja, teške porodične situacije i činjenice da se oštećena nije pridružila krivičnom gonjenju, sud je smatrao da S. Š. nije nužno izricati zatvorsku kaznu. B. R.
PODGORICA - Vaso Ulić (66) juče je u Višem sudu u Podgorici negirao da je organizovao kriminalnu grupu sa odbjeglim Radojem Zvicerom i pritvorenim Slobodanom Kašćelanom radi šverca dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike.
- Nikada nijesam organizovao kriminalnu grupu, pa nemam što da kažem o optužnici. Ne znam ništa ni o prepiskama sa „Skaja“ i „Anoma“ - rekao je Ulić iznoseći odbranu. On je naveo i da mu je na dan hapšenja, 17. jula prošle godine, u sjedištu Specijalnog policijskog odjeljenja u Podgorici, navodno ponuđena saradnja od pripadnika američke DEA i Federalne policije Australije. - Rekli su mi ,,Uliću, nas ovaj slučaj ne interesuje. Ako ćete sa nama da sarađujete za druge stvari, za pola sata ideš sa nama“. Odbio sam. Nema nikakve potrebe da im ja budem svjedok - kazao je Ulić i dodao da je uhapšen nakon što je odbio ponudu. Ulić je pred sudom istakao da u Crnoj Gori nikada nije počinio krivično djelo. Naveo je da je zemlju napustio 1972. kao dječak i dodao da je najveći dio života proveo u Australiji.
Na pitanja jednog od njegovih branilaca, advokata Miloša Vuksanovića optuženi je rekao da misli da su pripadnici DEA-e i Federalne policije Austratralije bili u kancelariji Predraga Šukovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja.
Suđenje optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić odloženo za 28. oktobar
PODGORICA - Optuženi
Mario Milošević kazao je juče pred Višim sudom u Podgorici da nema načina da spremi odbranu, jer se glavni pretresi ne odvijaju u razumnom roku te da je on već osam godina u istrazi. On je to saopštio u nastavku suđenja optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić koje je juče odloženo za 28. oktobar.
Osvrnuo se na problem dužine trajanja pritvora i dodao da je nije moguće spremiti odbranu kad imaju jedan kompjuter, a 700 pritvorenika. - Može li jedno suđenje da se završi za dvije godine, a ne da se čekaju tri godine i osam mjeseci? - upitao je Milošević, obraćajući se sudiji Radovanu Vlaoviću Sudija Vlaović je, sa druge strane, naglasio da bi se suđenje odvijalo u razumnom
roku ali da se dešavaju određene opstrukcije koje ga usporavaju.
- Zbog toga se i nalazimo u određenom zastoju. Vi opstrukcijom odlažete suđenje jer odbijate saradnju sa svojim braniocem - kazao je on. Njegova braniteljka po službenoj dužnosti, advokatica Dajana Koprivica sudu je dostavila prijedlog o razrješenju, jer Milošević odbija svaku saradnju sa njom.
-Ne želim da me zastupa, nemam ništa protiv nje privatno i profesionalno, ali odbijam saradnju zbog razloga koji su obrazloženi u otvorenom pismu protesta pritvorenika. Niko nas nije posjetio u Istražnom zatvoru, od kada je počeo štrajk, da nas pita u čemu je problem - istakao je on.
Sudija Vlaović odbio je zahtjev o izuzeću advokatice Koprivice iz predmeta. I branilac Gorana Rakočevića, advokat Stefan Jovanović podnio je zahtjev za izuzeće, međutim sud je to odbio.
Objasnio je i da mu je inspektor iz Federalne policije dao vizit kartu i da postoji mogućnost da je nađe. Prije nego je Ulić krenuo sa iznošenjem odbrane sud je odbio prijedlog odbrane da se glavni pretres audio-vizu-
Pored toga, sudija Vlaović je advokata Jovanovića kaznio 1.000 eura, jer se nije pojavio juče na ročištu.
- Poziv mu je bio uredno uručen, dodao je on.
Optuženi Rakočević kazao je da će imati branioca, kada mu se omogući pravo na pravično suđenje.
- Želim da mi se omogući uvid u spise, da mi se dostave iskopirani, a ne na CD jer je u ovoj situaciji nemoguće spremiti odbranu - naveo je on.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević
Oni se terete za više teških krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga. Pored optužbe za napad na nekadašnju novinarku Vijesti Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine. J. RAIČEVIĆ
elno snima, zbog navodnih ranijih neslaganja oko sadržaja zapisnika. - Neka nas osude odmah - ironično je prokomentarisao optuženi Damir Mandić Advokati odbrane insistirali su na snimanju postupka jer bi se na taj način, kako su kazali, znatno ubrzao a i onemogućili bi se kasniji sporovi oko interpretacije izjava.
Na optužnici koja je podignuta 14. januara su i Ulićev sin Nikola, Viktor Drešaj, Petar Miranović, Veselin Pavličić, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Marinko Prelević, Vukan Matić-Čoković, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić, Radovan Pantović, Milo Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Ulić, Zvicer i Kašćelan se terete da su početkom 2020. godine organizovali prekomorsko krijumčarenje 1.570 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, a što je spriječila policija Kolumbije.
Šverc 903 kilograma kokaina koja je ova kriminalna organizacija pokušala da prošvercuje u junu 2021. godine spriječila je australijska policija. Podsjećamo, sredinom jula prošle godine, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno devet od 19 pripadnika ove kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou. Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana i Crnu Goru je napuštio početkom februara 2021. godine. Do danas on je nedostupan crnogorskim istražiteljima koji ga terete za organizovanje surovih likvidacija članova suprotstavljenog klana – škaljaraca. Vaso Ulić, poznat kao crnogorski Pablo Eskobar, duže od 20 godina je bio jedna od glavnih meta policijske obrade više najznačajnijih policijskih službi širom svijeta.
On je hapšen je krajem avgusta 2017. godine zbog sumnje da je bio vođa narko-kartela koji je krijumčario drogu u Australiju.
Crnogorska kriminalistička policija na njegovom slučaju sarađivala je sa policijom Australije koja je tada prikupila dokaze da je Ulić šef najvećeg svjetskog narko-kartela. Navodno se bavio švercom heroina, kokaina, metamfetamina i kanabisa i godišnje samo u Australiju uvozio oko šest tona droge.
Povezivan je i sa švercom oružja i pranjem novca, a za centre operacija označene su još Španija, Holandija, Srbija i Crna Gora. Suđenje se nastavlja 3. novembra. B. ROBOVIĆ
Pretresi na sjeveru države, kontrolisano više operativno interesantnih lica i članova OKG Durutoviću, Milićeviću, Goluboviću i Šekularcu oduzeti automobili
Na području Bijelog Polja, Rožaja i Berana oduzeto je sedam automobila, gasni pištolj i pancir
BIJELO POLJE – U akciji policijskih službenika na sjeveru države juče je, u pretresima na području Bijelog Polja, Rožaja i Berana, oduzeto sedam automobila, gasni pištolj i pancir od operativno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, policija je automobile radi provjere oduzela od Denisa Durutovića, Grge Milićevića, Bobana Golubovića i Radovana Šekularca. - Službenici policije u Bijelom Polju su u saradnji sa službenicima Posebne jedinice policije i Sektora za borbu protiv kriminala, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi
D. D. (56) član jedne organizovane kriminalne grupe. Od njega je oduzeto vozilo marke „volkswagen golf 7“, gasni pištolj marke „ekol“ bez dokumentacije i zaštitni prsluk, sa-
opšteno je iz Uprave policije. Dodaju da je protiv A.Č., člana porodice Durutović, podnijet prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o oružju. - U Beranama je izvršen pretres stanova i drugih prostorija koje koriste operativno interesantna lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa. Od lica R. Š. (41) su, radi daljih provjera, privremeno oduzeta vozila marke „audi Q8“, „audi A7“ i „mercedes E klase“. Od lica B. G. (34) je radi daljih provjera oduzeto vozilo marke „volvo V60“, dok je od lica G. M. (58) oduzeto vozilo marke „passat CC“ - navodi se u saopštenju. Pored toga, policija je pretresala stan operativno interesantnog lica iz Rožaja, E. D (55).
- Od njega je, radi sprovođenja daljih provjera, oduzeto vozilo „mercedes C klase AMG“zaključuju u saopštenju. C. H.
KOLAŠIN – Ozbiljni zdravstveni problemi usljed povećanog šećera u krvi onemogućili su mi da na odgovoran i dostojanstven način, koji zahtijeva funkcija predsjednika, vodim sjednicu Skupštine. Zdravlje nije politička tema i nema potrebe da se moje odsustvo politizuje. Služenje građanima uvijek treba da bude iznad ličnih i partijskih interesa – kazao je Vasilije Bulatović (DNP), predsjednik SO Kolašin, objašnjavajući odsustvo sa prekjučerašnje sjednice na kojoj je, između ostalog, donesena odluka o podizanju spomenika mitropolitu Amfilohiju.
Bulatović je za predsjedavajućeg imenovao Balšu Cvetkovića iz opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti).
OKOLNOSTI
Tim povodom su reagovali iz Ujedinjene Crne Gore, čiji je odbornik Vukoman Kojović kazao da je sjednica održana pod najblaže rečeno čudnim i iznenađujućim okolnostima jer je Bulatović potpisao ovlašćenje odborniku iz koalicije oko DPS-a da vodi sjednicu. – Zašto se predsjednik nije pojavio i zašto je predsjedavanje „dao“ opozicionom odborniku? Simptomatično je i to što se na sjednici rasprav-
KOTOR - Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) negoduje zbog odluke Opštine Kotor da finansiranje licencirane usluge pomoć u kući za roditelje djece s invaliditetom prenese na Dom starih „Grabovac“ Risan. Kažu da je to urađeno bez konsultacija sa njima koji su licencirani pružalac i bez izmjene
Programa manifestacija kulture i podrške društvenim djelatnostima za 2025. godinu kojim je propisano da se usluga pomoći u kući za roditelje djece s invaliditetom finansira iz budžeta Opštine preko licenciranog pružaoca.
Program je usvojila Skupština opštine Kotor 13. maja ove godine, kao rezultat pregovora I MI Boke sa Sekretarijatom za kulturu, sport i društvene djelatnosti, koji su trajali više od godinu i po. – Ovaj dokument, za razliku
Nijesam predsjedavao sjednicom zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Predsjedavanje je odrađeno i poslovnički i profesionalno. Neistiniti i krajnje nepristojni su pokušaji da se moje odsustvo predstavi kao politički čin. Na pretposljednjoj sjednici sam upravo ja obezbijedio kvorum – istakao je Vasilije Bulatović
ljalo o podizanju spomenika blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju. Zbog čega se Vasilije Bulatović, inače odbornik DNP-a, nije pojavio? Zašto ovlašćenje da vodi sjednicu nijesu dobili odbornici iz partija koje vrše vlast, nego opozicija? Na potezu je DNP, a mi ćemo razmisliti da li ostajemo u
skupštinskoj većini ako na čelu SO ostane Bulatović – kazao je Kojović. Bulatović objašnjava da se danima suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. – U želji da obezbijedim kontinuitet, ponudio sam predsjedniku kluba odbornika Nove srpske demokratije da
preuzme vođenje, a zatim i predsjedniku Odbora za izbor i imenovanje iz redova Demokrata. Obojica su to odbili pa sam predsjedavanje predložio Balši Cvetkoviću, odborniku opozicionog Pokreta Zajedno gradimo Kolašin. Predsjedavanje je odrađeno i poslovnički i profesionalno.
– Skupština se trenutno suočava sa ozbiljnim kadrovsko-stručnim izazovima. Sekretarka je na porodiljskom odsustvu, a vladajuća većina ima samo jednog pravnika. Odbor za izbor i imenovanja čine dva nastavnika i jedan inžinjer. Odbor za statut i propise ima jednog pravnika, ekonomistu i administrativnog službenika. Nasuprot tome, opozicija ima pet iskusnih pravnika pa smo u radu često prinuđeni da se oslanjamo na dobru volju i profesionalnost opozicionih odbornika kako bi rad institucija ostao zakonit, transparentan i u službi građana. Očekujem da u nastavku rada pokažemo više uzajamnog poštovanja, ljudskosti i odgovornosti – kazao je Vasilije Bulatović
Neistiniti i krajnje nepristojni su pokušaji da se moje odsustvo predstavi kao politički čin – istakao je Vasilije Bulatović. On podjeća da je na pretposljednjoj sjednici Skupštime opštine upravo on činio dodatne napore da bi obezbijedio kvorum i prisustvo odbornika kada se takođe glasalo o podizanju spomenika mitropolitu Amfilohiju, odnosno usvajao Program podizanja spomen-obilježja.
GLASANJE
Skupština opštine usvojila je prekjuče, sa 18 glasova, odluku kojom se daje saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. Za su gla-
sali svi odbornici vladajuće većine, kao i Duško Šćepanović, odbornik opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti). Protiv su bile njegove kolege Bojan Zeković i Ivan Grdinić, dok Balša Cvetković nije glasao, a Matija Bulatović je napustio salu neposredno pred glasanje. Opoziciona odbornica Marta Šćepanović ranije je izašla iz skupštinske sale. Više odbornika opozicije, uključujući i dva Grupe birača Za naš Kolašin, nije prisustvovalo sjednici. Na početku sjednice nije bilo ni nekoliko odbornika vlasti, pa su kvorum obezbijedili opozicioni odbornici. D. DRAŠKOVIĆ
Kotor: NVO I MI Boke o odluci Opštine da finansiranje licencirane usluge prenese na Dom starih ,,Grabovac“ Risan
od Programa manifestacija kulture i podrške društvenim djelatnostima za 2024. godinu, ne propisuje finansiranje usluge pomoći u kući za odrasle OSI, iako je I MI Boke insistirala na tome u pregovorima. Na osnovu tog programa z aključen je ugovor o korišćenju sredstava za pružanje usluge pomoći u kući za roditelje djece s invaliditetom između Opštine i I MI Boke, čije je trajanje određeno na svega dva mjeseca. Zbog toga je I MI Boke početkom septembra tražila njegovo proširenje i na odrasle OSI iz Kotora, kojima je priznato pravo na uslugu pomoći u kući, ali je tek početkom oktobra dobila odgo-
vor Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti da ne želi ni izmjene ni produženje ugovora, već da će saradnju nastaviti sa Domom starih - navodi se u reagovanju I MI Boke. Naglašavaju da, iako je u medijima još od avgusta objavljivano da će Dom tokom oktobr a dobiti licencu za pružanje te usluge, Opština nije blagovremeno obavijestila I MI Boke o toj namjeri. – I MI Boke je u međuvremenu odbijala dio zahtjeva centara za socijalni rad i korisnika iz drugih opština kako bi ispunila dogovorene obaveze u pregovorima sa Sekretarijatom za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Od-
luka o prenosu finansiranja na drugu instituciju, donijeta bez konsultacija i informisanja, nije u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja. Posebno brine institucionalizacije usluge koja je, po prirodi i svrsi, dio procesa deinstitucionalizacije i razvoja usluga podrške za život u zajednici. Prenos finansiranja na ustanovu poput Doma starih predstavlja korak unazad u odnosu na standarde koji podrazumijevaju da se usluge za djecu i odrasle s invaliditetom pružaju u zajednici, kroz fleksibilne i personalizovane oblike podrške, a ne u okviru institucionalnih sistema. Ovo naročito imajući u vidu da Dom starih „Gra-
bovac“ Risan nema nikakvog iskustva u radu sa djecom s invaliditetom - navodi se u reagovanju. Poručuju da takav pristup ne doprinosi razvoju održivog sistema usluga podrške za život u zajednici, već dovodi u pitanje osnovne principe sistema socijalne i dječje zaštite, koji su propisani Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Ističu, da shodno inputima od Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, u 2026. godini se preko I MI Boke planira jedino finansiranje licencirane usluge personalne asistencije za OSI iz Kotora, dok će finansiranje usluge pomoći u kući
za odrasle OSI opet izostati. – S obzirom da je u toku izrada novog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, u čemu učes tvuje I MI Boke kroz rad radne grupe Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za izradu Nacrta ovog dokumenta, očekujemo da će se zakonom onemogućiti odlučivanje lokalnih samouprava o finansiranju usluga podrške za život u zajednici za OSI i njihovih pružalaca po njihovom nahođenjuporučuju iz I MI Boke. Iz I MI Boke dodaju da ostaju otvoreni za saradnju i dijalog s Opštinom, uz očekivanje da će se odluke o finansiranju usluga od javnog interesa ubuduće donositi transparentno, u skladu sa zakonskim propisima i principima partnerstva između lokalne samouprave i organizacija civilnog društva. Iv. K.
BAR - Opština Bar uspješno je završila proces sertifikacije po prestižnom BFC
SEE sertifikatu, čime je stekla status lokalne samouprave sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi, koja je strateški opredijeljena za privlačenje investicija. Dobijanjem potvrde o ispunjenosti kriterijuma iz IV edicije međunarodnog BFC
SEE standarda i dobijanjem regionalnog sertifikata, opština Bar dobila je pravo da u naredne tri godine koristi naziv „Povoljno poslovno okruženje – Business Friendly Community“ i ističe zaštićeni znak sertifikacije - navode iz lokalne uprave.
Kako navode, proces sertifikacije izuzetno je zahtjevan i po-
drazumijeva ispunjavanje 10 kriterijuma i više od 60 potkriterijuma, kojima se želi obezbijediti bolji kvalitet usluga i informacija koje lokalne samouprave pružaju privrednicima. – Opština Bar tokom proteklog dvogodišnjeg perioda posvećeno je radila na ispunjavanju svih uslova i dodatnom unapređenju poslovnih procesa, a njen rad je, nakon verifikacione provjere, ocijenjen kao uspješan sa ukupnim procentom od preko 80 odsto ispunjenosti kriterijuma, čime se dokazalo da ispunjava najviše standarde transparentnog rada i povoljnog ambijenta za investitore – navode u saopštenju. U verifikacionom izvještaju
Žabljak: Opština uručila donaciju
ŽABLJAK – Predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić uručio je vrijednu donaciju vaspitno-obrazovnim ustanovama – interaktivne table.
Donacije su dobile: Srednja škola ,,17. septembar“ na Žabljaku, Osnovna škola ,,Vuk Knežević“ na Njegovuđi i vrtić ,,Kraljevstvo gorske vile“. – Ove moderne interaktivne table značajno će unaprijediti proces nastave, omogućava-
jući savremeniji, dinamičniji i kreativniji pristup učenju. Učenici i nastavnici sada imaju priliku da koriste digitalne sadržaje koji podstiču aktivno učešće i bolje razumijevanje gradiva – saopšteno je iz lokalne uprave. Predsjednik opštine istakao je da će ulaganje u obrazovanje i dalje biti jedan od prioriteta lokalne samouprave, jer „svako ulaganje u znanje i djecu jeste ulaganje u budućnost Žabljaka“. C. G.
bIjElO POljE: Komunalno preduzeće obnovilo vozni park
Uštedom
BIJELO POLJE - Direktor Komunalnog Lim Muradif Grbović uručio je ključeve nove autosmećare, marke Volvo, vozaču Jovanu Rakočeviću. Time je vozni park preduzeća dodatno modernizovan. – Novo vozilo opremljeno je naprednom opremom za pražnjenje svih vrsta komunalnih posuda – od standardnih kontejnera do polupodzemnih,
što će značajno unaprijediti efikasnost i kvalitet usluga. Kupovina vozila, čija je vrijednost preko 170.000 eura, omogućena je racionalizacijom potrošnje goriva u prethodne dvije godine, čime je ostvarena značajna ušteda u budžetu preduzeća. Ovo je još jedan pokazatelj odgovornog i domaćinskog upravljanja u službi građana – saopštili su iz Komunalnog preduzeća. B. Č.
je navedeno da se Opština Bar posljednjih godina pozicionirala kao jedan od proaktivnijih aktera u Crnoj Gori kada je riječ o unapređenju lokalnog
poslovnog okruženja.
– Kroz brojne strateške, normativne i institucionalne aktivnosti, lokalna uprava pokazuje jasnu orijentaciju ka
s tvaranju transparentnog, predvidivog i efikasnog ambijenta za privređivanje i investicije – stoji u verifikacionom izvještaju. Povodom dobijanja tog značajnog priznanja, predsjednik opštine Dušan Raičević, kazao je da je sertifikat rezultat timskog rada i posvećenosti svih službi lokalne uprave koje su radile na unapređenju poslovnog ambijenta.
– Sertifikat je potvrda naših nastojanja da stvaramo otvorenu, efikasnu i investitorima pristupačnu i poželjnu lokalnu upravu. Uspjeli smo da značajno pojednostavimo brojne administrativne procedure, kreiramo platforme za infor-
misanje privrednih subjekata i digitalizujemo određene usluge, uz sve one aktivnosti koje već godinama preduzimamo u oblasti podrške razvoju preduzetništva i lokalnom tržištu rada. Vjerujem da će ovaj status dodatno ohrabriti postojeće i buduće investitore da prepoznaju Bar kao sigurno mjesto za ulaganje i razvoj biznisa – poručio je Raičević. BFC SEE program namijenjen je gradovima i opštinama koje posjeduju potrebne kapacitete i spremnost da unaprijede poslovno okruženje, a sertifikat je međunarodno priznat kao potvrda efikasne i transparentne lokalne administracije.
C. G.
Vlada usvojila inicijativu Ministarstva turizma da se unaprijedi saobraćajna infrastruktura na sjeveru
Usljed lošeg održavanja puta i brojnih oštećenja, otežan je bezbjedan pristup skijalištima, sigurnost putnika i remeti se normalan protok saobraćaja, pogotovo tokom zimske sezone – navedeno je u informaciji
PODGORICA – Vlada je prihvatila inicijativu Ministarstva turizma da se hitno sanira put od Kolašina do skijališta na Bjelasici. U obrazloženju se navodi da je to ključna saobraćajnica koja povezuje gradsko jezgro Kolašina sa skijalištima na području Bjelasice, a kolovoz je u takvom stanju da predstavlja ozbiljan izazov i umnogome ugrožava turistički potencijal skijališta i sigurnost posjetilaca na putu.
Inicijativu da se put sanira ranije je podnijela opština Kolašin.
– Zona za bazno naselje planinskog centra ,,Kolašin 1600“ i ,,Ski centra Kolašin 1600“ se nalaze na oko 1.600 mnm i pristup organizovan je iz pravca Kolašina novoizgrađenim
putem u dužini od 2,3 km koji vodi kroz tunel „Klisura“ i ka Ski centru „Kolašin 1450“ i u dobrom je stanju. Međutim, put od raskrsnice u Ulici Boška Rašovića kod „Sherpas Restaurant & Modern Mountain Apartment“ do kružnog toka kod planinskog centra „Kolašin 1450“ je u lošem stanju. S obzirom na to da njegovo funkcionalno stanje direktno utiče na dostupnost turističkih kapaciteta, neop-
hodno je preduzimanje hitnih sanacionih mjera, kako bi se osigurali optimalni uslovi za predstojeću zimsku sezonu i u potpunosti iskoristili turistički kapaciteti dva skijališta na Bjelasici. Nedostatak adekvatnog održavanja puta i stoga brojna oštećenja na kolovozu otežavaju bezbjedan pristup skijalištima, ugrožavaju sigurnost putnika i remeti se normalan protok saobraćaja, pogotovo tokom zimske
sezone kada je put dodatno opterećen turistima koji idu na skijanje – navedeno je u informaciji.
Dodaje se da je stanje puta pogoršano nakon stavljanja u funkciju novog tunela „Klisura“ jer je taj put dodatno opterećen stalnom frekvencijom saobraćaja, kao i povećanim brojem teretnih vozila koja su zbog otvaranja tunela preusmjerila svoju rutu na ovaj put, umjesto ranije najčešće korišćene rute magistralnim putem M-2 preko Mojkovca. –Zaključkom je Vlada zadužila Upravu za saobraćaj da prilikom raspisivanja poziva za izbor najpovoljnije ponude za održavanje i zaštiti magistralnih i regionalnih puteva, kao prioritetne pravce koji će biti održavani u zimskom periodu uvrsti, između ostalih, i put Jadranska magistrala do Ski centara „Kolašin 1450“ i „Kolašin 1600“. Međutim, kako smo informisani od Uprave za saobraćaj, ukoliko ne bi došlo do sanacije, ne bi bilo moguće redovno održavanje u zimskom periodu. U cilju rješavanja problema na putu koji je infrastrukturni preduslov za odvijanje zimske sezone na kolašinskom skijalištu, a čijom sanacijom bi se ublažilo trenutno oštećenje, povećala sigurnost i bezbjednost korisnika, potrebna je hitna sanacija. Finansiranje će se obezbijediti iz sredstava redovnog održavanja i zaštite državnih puteva Uprave za saobraćaj – navedeno je u informaciji.
Dr. D.
PODGORICA – Redovno
obilazim Ljubov grob, ponesem crvene ruže, lijepo se ispričamo... Bogomi dosta suza isplačem svaki put. Odušim! I za Ljubom, i za mojim bratom Lukom od 23 godine, i za svima ostalima koji su poginuli u partizanima. Koliko mladosti je otišlo, majko mila, a danas dođe vrijeme da četnički vojvoda komanduje Crnom Gorom?! Uh, što smo dočekali. Ja sam se, srećo, naživjela, ali kako će ova omladina naprijed, u Evropu?
Tim riječima je drugarica Dragica-Gaga Abramović počela razgovor za Pobjedino izdanje kojim naš list ulazi u 82 godinu. Naša sagovornica je skoro deset godina starija od lista – 16. februara napuniće 92 – ali govori tako da može pravo u novine. - E, srećo moja, kako srce može zaboraviti što je važno – pitanjem je Dragica odgovorila na naše čuđenje kako do detalja pamti taj davni maj 1942. godine, dan kad su centrom nikšićke pjace, prije više od 83 godine, sproveli Ljuba Čupića i Joku Baletić. U – besmrtnost. Malo je reći da je Dragica, ponosna Katunjanka s Prediša koja je ušla ušla u desetu deceniju - vitalna osoba. Dok razgovaramo u porodičnom stanu ispod Ljubovića, pravimo digresiju da joj niko ne bi dao te godine, ali joj ih, sigurno, niko ne bi ni uzeo. I uz sve što joj je život donio i odnio, zadržala je bistar pogled, lucidnost, otresitost, odlučan stav, smjelost, ali i iskonsku vedrinu i duhovitost naših Crnogorki.
SPROVEDOŠE LJUBA
-Te 1942. bila sam ušla u devetu godinu. Mi đeca, nikšićki Starovarošani, sjeđeli smo pored ceste u Ulici Vuka Mićunovića, kad neko dotrča i reče ,,Eno sprovedoše Ljuba put pozorišta“. Nijesmo znali đe ih vode ni zašto. Trčali smo preko neke livade i pravac na glavna ulazna vrata pozorišta, a Ljuba su sproveli na sporedna, od Opštine, moglo se odozad ući – u jednom dahu govori naša sagovornica. Zajedno sa ostalom đecom ušla je, sjeća se, u salu i svi su se popeli na balkon da bi bolje viđeli.
- Niko nam ništa nije branio. Balkon je bio podijeljen, na jednoj strani more nas đece, a na drugoj ,,ljotićevci“. Nikšićki ,,ljotićevci“ bili su u prvom redu, ali ih neću „imentovati“ ko je bio da im ne bi škodilo unucima - kaže Dragica. Jasno pamti i tresak kad su se vrata naglo otvorila.
m. babović
Petak, 24. oktobar 2025.
Uh, ušla je porota, njih dvojica-trojica, sjećam se nekog stola i stolica sa jedne strane, a Ljuba i Joke sa druge. Sad bih umjela reći da su njih dvoje bili prkosni i britki, nikako pokorni. Porotnici nijesu mnogo pričali, nego su začas presudili: Ljuba da strijeljaju, a Joku da vješaju. ,,Ljotićevci“ se nakon presude digoše i počeše da viču ,,Živjela pravda!“
Mi đeca nijesmo bili svjesni što će velikog Ljuba da snađe. Nijesmo znali ni što je strijeljanje, ni što je vješanje, ni što je smrt. I kad smo došli ispod Petrove glavice, kod Crkve Svetih apostola Petra i Pavla, na starom groblju, viđeli smo iskopanu rupu i zemlju, a Ljubo je pravo stao na tu zemlju. Gurali smo se da budemo što bliži njemu. Italijani su naredili strijeljanje, uperili puške, Ljubo je uzviknuo ,,Živjela Komunistička partija Jugoslavije“, ,,Osvetite me, drugovi“ i pao. Pao je na lijevu stranu
Ljubova slika sa strijeljanja nije mi se micala ispred očiju. Eto, koliko je vremena prošlo, koliko me jada kroz život ubilo, ali to ne mogu da zaboravim. I čini mi se da mi je lakše kad mu obiđem grob, kad prođem rukom preko one ploče, kad mu ponesem crvene ruže, kad se ispričam s njim i kažem mu što me boli. Bogomi dosta suza isplačem svaki put. Odušim
NEKA mI gA ođE lIjEVo, Kod SRCA: Dragica-Gaga Abramović
- Uh, uđe porota, njih dvojica-trojica, sjećam se nekog stola i stolica sa jedne strane, a Ljuba i Joke sa druge. Sad bih
umjela reći da su njih dvoje bili prkosni i britki, nikako pokorni. Porotnici nijesu mnogo pričali, nego su začas presudili:
Ljuba da strijeljaju, a Joku da vješaju. Mi, đeca, nijesmo bili svjesni što to znači. ,,Ljotićevci“ se nakon presude digoše i
Dragica je najmlađe dijete od petoro iz partizanske
porodice Abramovića iz
Prediša, u cetinjskoj opštini. Njen otac Milovan živio je u Kotoru, bio je šofer, a u Nikšić je došao 1923. godine. Majka
Anđa je od Rogošića, Staropodgoričanka iz Hercegovačke 17. Najstariji brat Luka poginuo je u 23. godini, u partizanima, u avgustu 1944, svega 20 dana prije oslobođenja Nikšića... Nikola - Tale
OPROŠTAJ OD MAJKE Naša sagovornica pretpostavlja da je čuveni Ljubov portret, onaj koji je obišao planetu i daPARTIZANSKE SUZE I CRVENE RUŽE: Dragica-Gaga Abramović očevidac je suđenja i strijeljanja narodnog
je bio u njemačkom logoru, nedavno je preminuo, a doživio je skoro 100 godina.
-Treći brat, Jole, imao je 16 godina kad je bio rat. Pisali smo molbu da zamijeni oca u logoru da bi se otac vratio da radi - da ne bismo krepali od gladi. Odluka je bila da, uko-
liko dođe do strijeljanja, ode otac, a brat da izađe... Jole je kasnije bio dugogodišnji direktor Pivare, o njemu su novine pisale.
Najmlađi brat Krsto-Ćipo imao je svega 12 godina kad je bilo bombardovanje Nikšića...
počeše da viču ,,Živjela pravda!“ i mi se prepadosmo. Iako su od tog događaja prošle 83 godine, naša sagovornica sada mnogo bolnije sve preživljava. Tada je bila dijete koje nije moglo pojmiti brutalnost stradanja i nepravde, a sada je odavno načisto sa posloženim životnim kockicama. Distanca je naučila svemu osim da se svaki put iznova potrese, ispusti tihi jecaj i zadrhti joj brada kada priča o slikama strahota iz ratnog Nikšića.
- Đeca smo bili, brže-bolje smo se sjurili niz stepenice da izbliza vidimo kad ih izvedu. Ljuba i Joku izveli su pravo na glavna vrata, pored lože, kroz neki hodničić… Kad smo sišli do glavnog izlaza, tu je stajala četa Italijana, ovako desno, ali nam niko od njih nije ništa branio, niti nas ćerao. Bilo je dobrih ljudi među njima, života mi.
heroja Ljuba Čupića prije 83 godine, a više od sedam decenija obilazi njegov grob
rovao mu besmrtnost, upravo nastao tada, pored tog prozora kojeg se jasno sjeća.
- Italijani su naredili da se krene i podijelili su se. Ja sam voljela da sam blizu Ljuba, on je bio pojam junaštva, željela sam da ga gledam izbliza. A i moja majka je znala njegovu, majke komunista su se družile. Kad su Ljuba i Joku sprovodili centrom Nikšića, more đece išlo je za njima. - Čupići su živjeli privatno u kući Jovana Pekića. U to doba kuće su bile niske, a takvi i prozori na njima. Kad je kolona došla skroz blizu doma đe su stanovali, viđela sam njegovu majku Stanu na prozoru kako je poduprla glavu. Ljubo se okrenuo prema njoj, nasmijao joj se zadnji put i digao svezane ruke da je pozdravi. Neki su kasnije zborili da je skinuo kapu, kačketu, ali ja to nijesam zapamtila. Jadna njegova majka, imala je crnu krpu i poduprla je rukama crnu glavu… Više od osam decenija je od oproštajne slike majke i sina, a Dragica je ponovo preživljava. - Jadna majka, crna majka.
OSMIJEHOM PRKOSIO
SMRTI
Kad su došli ispred crkve, svjedoči, Joku su odveli ispod Trebjese, a Ljuba prema starom groblju.
- Mi đeca, još nijesmo bili svjesni što će velikog Ljuba da snađe. Bio je fin, čist, uredan, junak… Nijesmo znali ni što je strijeljanje, ni što je vješanje, ni što je smrt. I kad smo došli ispod Petrove glavice, kod Crkve Svetih apostola Petra i Pavla, na starom groblju, viđeli smo iskopanu rupu i zemlju, a Ljubo je pravo stao na tu zemlju. Mi smo se gurali da budemo što bliži njemu, a Italijani su stali, vako, ukoso, mi na jedva tri metra od svega toga.
- Italijani su naredili strijeljanje, uperili puške, Ljubo je uzviknuo ,,Živjela Komunistička partija Jugoslavije“, ,,Osvetite me, drugovi“ i pao. Sručio se na lijevu stranu –kroz suze je završila rečenicu naša sagovornica.
Ljubov vječiti osmijeh traje i nakon njegovog posljednjeg proljeća, postao je planetarni simbol otpora, inspiracija je borbe protiv fašizma, a Dragica, koja je uživo gledala kako okupatori uzimaju život revolucionaru – nema dilemu:
- Osmijehom je prkosio smrti! Bila sam dijete, ali sam to zavazda zapamtila i klanjaću se njegovoj hrabrosti dok sam živa!
NIKAD MU NE
PRESKOČI GROB
Nakon javnog pogubljenja, đeca su se rastrčala.
- Potrčali smo kući i rekli majci da su ubili Ljuba. Ona nije htjela da vjeruje, pitala nas
Dragica sa bratom Krstom-Ćipom
što to pričamo i vijest se brzo pročula gradom. Pitala nas je đe je Joka, a mi rekosmo da su nju poveli... Kasnije sam radila sa Jokinom sestrom Janom punih 30 godina i družile smo se. Često smo išle da obiđemo mjesto đe su je zlotvori objesili. Dragičina majka Anđa umrla je 12. septembra 1950, sa samo 48 godina. To je umnogome obilježilo život partizanske porodice iz Prediša, a naša sagovornica je tada odlučila da uz majčin, redovno obilazi i
okiti i Ljubov grob, koji je blizu porodične grobnice Abramovića.
- Meni se Ljubova slika sa strijeljanja nije micala ispred očiju. Kao đaci iz gimnazije išli smo mu na grob, prije nego su ga prenijeli… Eto, koliko je vremena prošlo, koliko me jada kroz život ubilo, ali to ne mogu da zaboravim. I čini mi se da mi je lakše kad mu obiđem grob, kad prođem rukom preko one ploče, kad se ispričam s njim, kad mu kažem što me boli...
Joki se nijesmo
O herojstvu Joke Baletić nedovoljno je pisano. Nakon borbe sa četnicima na Kablenoj Glavici kod Nikšića aprila 1942. godine, zarobljena je zajedno sa saborcem, komesarom čete Ljubom Čupićem Iako je bila još maloljetna, pokazala je čudesnu hrabrost i prkos i prije smrtne presude sa stisnutim pesnicama klicala slobodi.
Nije, čak ni dozvolila dželatu da joj stavi omču oko vrata, već je to učinila sama i otišla u besmrtnost. - Jokina hrabrost i djela su zapostavljeni, nijesmo joj se odužili. Dosta mi je o njoj pričala njena rođena sestra Jana, moja dobra drugarica. Joka je prenosila letke, radila je kao veza, nju je neko izdao... Jadna ona, što je 17 godina.
,,Eh, da je moj drug Tito živ...“
Nijesu ni Ljubo, ni Joka, ni moja braća ni ostali dali svoje mlade živote da bi četnički vojvoda danas vodio Crnu Goru! A kako su se samo sra-
motno ponijeli prema spomeniku Ljuba Čupića u Nikšiću, pih, sram ih bilo, rđa ih bila. Zastiđe! Za bocu piva… A danas kao ne mogu naći spomenik
Kad je kolona došla skroz blizu doma đe su stanovali, viđela sam njegovu majku Stanu na prozoru kako je poduprla glavu. Ljubo se okrenuo prema njoj, nasmijao joj se zadnji put i digao svezane ruke da je pozdravi. Neki su kasnije zborili da je skinuo kapu, kačketu, ali ja to nijesam zapamtila. Jadna njegova majka, imala je crnu krpu i poduprla je rukama crnu glavu…
Kaže da nikad nije došla do grobnice Abramovića, a da mu grob ne okiti crvenim cvijećem. - Sad su to ruže, a nekad su bili karanfili. Ako budem živa 9. maja, eto me opet. Kaže da joj teško pada kad naiđe na zapušteno grobno mjesto.
- Kad sam jednom išla da obiđem grob, vidim popadale šišarke od borova po njemu, po crnom mermeru istopljen bijeli vosak od svijeća, neke do pola dogorjele i obaljene, lanci oko groba prekinuti... Kad staneš vako prema Ljubu –više glave i ispod noga – pre-
Đurišiću, tiskaju ga u mišju rupu da ga sakriju. Eh, da je moj drug Tito živ – ljutito i sa dubokim uzdahom priča Dragica o ,,današnjici“ .
kinut lanac. Skamenih se, što je ovo, majko mila? Ja se fino vratim kući, donesem žicu i to svežem. I to stoji, da ne slažem, godinu dana, ima i jedna slika na kojoj se vidi ta žica. Tada su to Vijesti objavile, a predsjednik opštine Radojičić naredio da se opravi ta bruka i ruglo. Iako gazi desetu deceniju i premnogo je krvi, suza, tuge, pepela i nemaštine zapamtila, na svoje ne da i - ne odustaje. - A ne bih ti ja, srećo moja, izdala kosti moje braće, no bih prije cipan cijeli svijet prevrnula!
Radmila
Predstava Varje Đukić povodom
Dana Republike Češke
PODGORICA - Predstava „Vernisaž“ Vaclava Havela, u režiji Varje Đukić, biće izvedena večeras, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u okviru programa obilježavanja Dana Republike Češke.
U opisu predstave, Đukić je podsjetila da istorijske okolnosti, u noći između 20. i 21. avgusta 1968, kada su armije Istočnog bloka iz pet zemalja Varšavskog pakta izvršile invaziju na tadašnju Čehoslovačku.
- Hiljade sovjetskih tenkova okupiralo je ulice, pratile su ih stotine hiljada vojnika Varšavskog pakta. Više o d stotine ljudi je izgubilo život za vrijeme invazije. Tadašnji predsjednik Aleksandar Dubček je uhapšen i odveden u Moskvu. U januaru 1969. godine student Jan Palah je svojim činom samospaljivanja urezao kao skalpelom u duh češke nacije i svijeta tragizam žrtvovanja i nenasilnog otpora. Ove godine dok se svijet vrtoglavo giba i 50 godina nakon što je Havel napisao „Vernisaž“, nameće se kao primjer Havelova biografija, godine koje su uslijedile do pada Varšavskog pakta, vrijeme koje je proveo u zatvoru, decenije pod stal-
nim nadzorom. Drugi su danas sistemi kontrole, pritiska i torture, ali je ljudska potreba i težnja za slobodom i protiv represivnih državnih aparata, ista – zapisala je rediteljka Đukić. Uloge tumače: Miloš Kašćelan , Milo Perović i Jelica Vukčević . Tekst je preveo Aleksandar Ilić, pijanistkinja je Anja Abramović-Vujović , video-kolaž radio je Gojko Berkuljan, a montažu tona Mihailo Radonjić Predstava je realizovana u koprodukciji JU Centar za kulturu Cetinje i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“, u saradnji s Ambasadom Republike Češke u Crnoj Gori i Prijestonicom Cetinje. Ulaznice se mogu kupiti putem veb-sajta i na biletarnici Crnogorskog narodnog pozorišta. R. K.
Koncert poznate podgoričke grupe
„Gospoda Glembajevi“ na tehničkim fakultetima
PODGORICA - Koncert jednog od najcjenjenijih crnogorskih rok i alternativnih muzičkih sastava „Gospoda Glembajevi“ biće održan sjutra veče, u 21 sat, u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK.
Od prvog koncerta 1989. godine, snimili su tri studijska albuma „Zemlja faraona“ (1994), „Stomak ringišpil“ (1997) i „Ozvučenije“
(2003). Iz perioda devedesetih, posebno se izdvaja njihova prepoznatljiva pjesma „Ne znam“. U proteklih desetak godina objavili su nekoliko singlova i spotova za kompozicije, između ostalih „Drumovi“, „Leptirova pjesma“, „Stanovi“, „Okno“, „Lanac ishrane“, „Kaparadon“. Na koncertu u Podgorici nastupiće u sastavu Srđan Vukadinović, Milivoje Pićurić, Goran Vukadinović, Pavle Bojić Buba, Igor Pejović i Stefan Pavićević R. K.
„Bijela traka“ sjutra u Crnogorskoj kinoteci
PODGORICA – Nagrađivano ostvarenje austrijskog reditelja Mihaela Hanekea, film „Bijela traka“ (Das weiße Band, 2009), biće prikazano sjutra, u 20 sati, u sali „Gojko Kastratović“ u Crnogorskoj kinoteci.
Radnja filma smještena je u jednom malom njemačkom selu u godinama pred Prvi svjetski rat. Niz tajanstvenih i nasilnih događaja uznemirava zajednicu, a kroz priču
se otkrivaju slojevi represije, autoriteta i prikrivene brutalnosti u naizgled mirnom društvu. „Bijela traka“ je alegorija o korijenima nasilja i totalitarizma koji će kasnije obilježiti 20. vijek. Film je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu i smatra se jednim od najznačajnijih Hanekeovih ostvarenja, koje na uznemirujući, ali duboko promišljen način istražuje tamne strane ljudske prirode i društvenih odnosa. R. K.
Petak, 24. oktobar 2025.
Predstava ,,Gidionov čvor“, u režiji Ivana Vanje Alača, premijerno
PODGORICA – Druga ovosezonska premijera Crnogorskog narodnog pozorišta – predstava „Gidionov čvor“, prema tekstu Džone Adams, u režiji Ivana Vanje Alača – izvedena je na sceni Studio. Predstava nesumnjivo dolazi u pravom momentu za naše društvo, s obzirom na alarmantne podatke kada je vršnjačko nasilje u crnogorskim školama u pitanju.
„Gidionov čvor“ je duodrama u kojoj se kroz otrežnjujući i na momente potresan dijalog između profesorice Heather i Corryn, majke dječaka Gidiona, koji je izvršio samoubistvo, promišlja o neuralgičnim tačkama obrazovnog sistema, o (vršnjačkom) nasilju, odgovornosti roditelja i nastavnika prema djeci, ali i slobodi izražavanja i odnosu umjetnosti i zla.
ODGOVORNOST
Neka jedno biće, jedno mlado biće donese jednu važnu odluku, pronađe jednu osobu za koju se može uhvatiti i mi smo svoju misiju ispunili – kazala je Kristina Obradović
Kroz dijalog saznajemo da Corryn predaje srednjovjekovnu poeziju na univerzitetu, od koje je Gidion naslijedio književni dar. Heather je Gidiona udaljila sa nastave pet dana zbog kratke horor priče koju je napisao, nakon čega je dječak i pretučen, što je sve prethodilo samoubistvu. U toj alegorijskoj, naturalističkoj priči koju je Gidion napisao učenici kreću u pobunu protiv profesora i ubijaju ih, a njihove iznutrice nose tkaljama u salu za fizičko da od njih prave ogrtače i razne druge stvari. Heather je priču smatrala uznemirujućom, dok Corryn jadikuje nad književnim talentom svog sina, tvrdeći da je ,,Gidion pucao jer nije stao u kutiju“ - jer nije uspio da bude ukalupljen u sistem koji nije bio po njegovoj mjeri. Klupko koje obavija smrt dječaka kroz razgovor se polako odmotava, otkrivajući da su niti odgovornosti za tragediju i u rukama roditelja i u rukama školskog sistema. Alač je komad postavio minimalistički, uspijevajući da cjelokupnu predstavu na neki način podredi glumicama – Dubravki Drakić i Kristini Obradović. Za ples je potrebno dvoje, a njihova igra je filigranska, precizna, emotivna i, bez pretjerivanja, nestvarna – naročito zbog toga što su predstavu spremale tek dvadesetak dana. Predstava se završava prikazom i glasom iz offa o Nacionalnoj SOS dječjoj liniji u Crnoj Gori (116 111). Nakon izvođenja, čuli su se samo uzdasi, koji su prethodili višeminutnom aplauzu publike. Drakić je kazala da je ovo ,,jed-
na mala predstava za koju mi mislimo da treba da bude velika“.
- Jer je namijenjena profesorima, učenicima i roditeljima. Ona nosi poruku da pozorište ima prostor da komunicira sa onim što je možda neočekivano za malu scenu nacionalnog teatra – kazala je ona. Odgovarajući na pitanje novinara Pobjede da li je ovo savršen tajming za predstavu, s obzirom na to da su podaci o vršnjačkom nasilju uznemirujući, Drakić je kazala da je ,,tajming posljednjih 2030 godina“. Podsjetila je da su ovu predstavu izveli pred srednjoškolcima, te da ih je ova priča zainteresovala i pokrenula na razmišljanje.
- Nije lako današnjem tinejdžeru i adolescentu skrenuti pažnju na nešto, ali oni su veoma inteligentni. Kada ih nešto zanima, nekako će da izdrže i da pogledaju. Mislim da mi svi zajedno moramo da se borimo za tu djecu, za njihovu borbu sa onim što je imenovanje i prostora i vremena u kojem žive i okretanje jedni drugima i pokušaja da svi zajedno budemo bolji – kazala je ona.
POČETAK PROMJENE Obradović je kazala da je ova drama sama po sebi moćna, a da su se Drakić i ona trudile da je čestito ispričaju. - Nema razrješenja niti, ka-
U Rektoratu otvorena međunarodna konferencija o Duklji, povodom 135 godina od istraživanja
PODGORICA - Očuvanje i promocija kulturnog nasljeđa zajednička su odgovornost svih nas - prije svega prema prošlosti, ali i prema budućim generacijama kojima time pružamo osjećaj pripadnosti - istakao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na otvaranju međunarodne konferencije „DOKLEJA - Dioklecijanovo porijeklo, kulturno nasljeđe i ekonomski napredak“ koja je juče otvorena u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Zato Crna Gora, kako je rekao Milatović, mora da „teži unapređenju istraživanja, zaštiti i očuvanju svog arheološkog potencijala, kao i svih
drugih elemenata bogatog kulturnog nasljeđa - mozaika izuzetne vrijednosti koji želimo da sačuvamo i podijelimo sa svijetom, kroz institucionalnu brigu, posvećenost naučnim i profesionalnim standardima i učešće u međunarodnim projektima“.
Milatović je istakao da je Duklja, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u našoj zemlji, svjedočanstvo o raznolikosti civilizacija koje su ovdje postojale, kao i o kulturnom kontinuitetu koji traje više od dva milenijuma. - Duklja nas podsjeća da je ovo područje oduvijek bilo most između različitih naroda, kultura i ideja - mjesto susreta Istoka i Zapada, koje otkriva slojeve identiteta
i bogate kulturne razmjene. Crna Gora prepoznaje značaj arheologije, i želim posebno da se zahvalim domaćinima, jer arheologija nije važna samo kao naučna disciplina, već i kao temelj našeg kulturnog identiteta i pokretač održivog razvojakazao je Milatović.
Na otvaranju su govorili i direktorica Arheološkog muzeja u Beogradu Snežana Golubović, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Tončić i direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Dragan Radović Konferencija je okupila istaknute domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti arheologije, istorije, kulturne baštine i srodnih disciplina, sa ciljem afirmacije značaja Duklje u savremenom naučnom i društvenom kontekstu. Radović je kazao da je Duklja mjesto koje odražava bogatu
u Crnogorskom narodnom pozorištu
Dubravka Drakić kazala je da je broj ljudi koji dolazi u pozorište izuzetno mali, a da država nema strategiju ,,koja podrazumijeva da se stvaralaštvo u pozorištu okrene nečemu što se zove produktivno, smisleno, organizovano i vješto vođeno interaktivno pozorište“. - To znači da se interdisciplinarno poveže nešto što se zove Ministarstvo prosvjete sa Ministarstvom kulture, nešto što se zove obrazovni sistem sa ovim što se zove pozorište... Ovo je nacionalni teatar i svako od njih će reći mi nemamo obavezu time da se bavimo. Svako pozorište ima svoj repertoar, a mi pričamo o jednoj predstavi koja se desila na maloj sceni, a zapravo se radi o nečemu što mora da bude jedna posebna strategija... Da li je to Ministarstvo kulture, da li je to Ministarstvo prosvjete, da li je to Ministarstvo unutrašnjih poslova, ja to ne znam i niti sam pametna da o tome dajem sud – istakla je ona.
ko Dubravka kaže u predstavi, kidanja čvora. Čvor ostaje, čvor je u našem želucu i svi ga nosimo i svi ga imamo. Svi smo mi činioci života tog jednog djeteta kojeg više nema. I majka, i otac, i školski obrazovni sistem, svi prijatelji, sav sajber buling, sva ova stvarnost koja počiva na lajkovima i na lažima. Ne znam što je to što možemo i moramo da uradimo, ali mislim da bi ovo mogao biti početak – rekla je Obradović. Ona se takođe prisjetila generalne probe, kada su izvodili predstavu pred srednjoškolcima, opisavši to kao praznik i jedan od najljepših večeri otkako je u pozorištu. Jedan srednjoškolac je čak
zaplakao nakon predstave. - Rekao je: ,,Noćas sam zaplakao i boli me briga što ćete da mi se smijete, jer imam druga koji je bio na korak do ovoga ponora i nije se srušio u njega. Ja sam pustio suzu i mene se večeras sve ovo ticalo“. Tako da ovo bi možda mogao biti početak. Pozorište je, na kraju krajeva, prostor katarze, ispričane priče koja nas se duboko tiče i o kojoj ćemo danima da mislimo i možda nešto u vezi sa tim da preduzmemo. Neka jedno biće, jedno mlado biće donese jednu važnu odluku, pronađe jednu osobu za koju se može uhvatiti i mi smo svoju misiju ispunili – kazala je Obradović. A. RADOVIĆ
PODGORICA – Prva ovogodišnja premijera Gradskog pozorišta iz Podgorice biće upriličena sjutra veče, u 20 sati, kada će biti izvedena predstava ,,Bolivud“, koju je po tekstu Maje Pelević režirao Kokan Mladenović. Reditelj je na pres konferenciji juče kazao da bi volio da ovu predstavu najavljuju u novoj zgradi Gradskog pozorišta.
- Prošli put kad smo se zaljubljivali jedni u druge radeći ,,Konji ubijaju, zar ne?“, prije četiri godine, nekako smo se nadali da će sigurno naša sljedeća saradnja biti u toj novoj zgradi. Te nove zgrade još nema. I o tome je, između ostalog, ova predstava. Do koje mjere jedno pozorište može da bude poniženo, do koje mjere je tretman kulture u sramotan, do koje mjere moramo da se estradizujemo, ponizimo, pristanemo na neke nemoguće standardne koji se ne povezuju s umjetnošću, da bismo uopšte opstali i da li je takav opstanak bilo kome potreban – i nama i ovima koji nas tako estradizuju – kazao je Mladenović. On je ovu predstavu opisao kao ,,jednu gorku pilulu upakovanu u šećernu vunu“. - Vidjećete mnogo toga zabavnog, smiješnog, probali smo da napravimo najpopularniju predstavu u gradu koja govori o nekim prilično neprijatnim stvarima. Ako se publika jako dobro zabavi i izađe sa predstave sa gorčinom u stomaku, onda smo uspjeli, a vjerujem da smo uspjeli - istakao je on. Glumica Branka Femić-Šćekić je kazala da se nada da ljudi koji budu gledali predstavu iz prvih redova neće reći nakon premijere: ,,Opa, vi super radite i u ovim uslovima, što se bunite, što će vam nova zgrada?“.
Ivona Čović-Jaćimović se nadovezala kazavši da se nada da će se ti ljudi u prvim redovima pojaviti i da će ,,na neki način osjetiti tu našu bol“.
Glumica Anđelija Rondović
Predstava ,,Bolivud“ u režiji Kokana Mladenovića otvoriće ovu sezonu Gradskog pozorišta u subotu
tumači lik Bogomoljke i asistentkinja je za scenski pokret u ovoj predstavi. Svoju ulogu je opisala kao improvizaciju i ,,nešto što vam prvo padne na pamet“.
- I onda sam pomislila što je danas najstrašnije u pozorištu, a mislim da je to ono što nam se desilo posljednjih godina – kad se vjera uvuče u pozorište, šta se dešava kad popovi dođu da nam osveštaju prolaze, garderobe... Na koji način to uopšte ima uticaja na naš rad, a ima mnogo, kao što smo bili svjedoci nekih nemilih događa-
ja od strane nekih pozorišta u Crnoj Gori koji, u stvari, koriste sve ljude od vjere da im otvaraju pozorište – istakla je ona.
Prema riječima Rondović, imala je dilemu u vezi sa ulogom koju tumači.
- Da li ću izgledati kao budala ako to radim kao glumica ili bi to strašnije bilo da je pripalo nekom drugom, kao što je to direktor pozorišta, upravnica, kako će to sada imati konotaciju ako ja sada dođem kao neko iz struke da tamjan prosipam po sceni – pojasnila je ona.
Osim Rondović, Femić-Šćekić
i Čović-Jaćimović, glumačku podjelu čine: Lara Dragović - Mlada glumica, Emir Ćatović - Prvak/Vuk Mandušić, Vanja Jovićević - Upravnica, Marija Đurić - Prvakinja, Božidar Zuber - Reditelj, Aleksa Balević - Mladi glumac/ Rom, i Pavle Bogojević - Glumac Heroj. Scenografiju potpisuje Anđelija Stanković, kostimografiju Aleksandra Pecić-Mladenović, kompoziciju Irena Popović-Dragović, a scenski pokret Andreja Kulešević. Asistent reditelja je Petar Vlahović An. R.
FDU obilježava dvije decenije studiranja filmske i TV režije u Crnoj Gori
prošlost i nastavlja da inspiriše nova naučna i kulturna istraživanja.
- Na ovoj konferenciji spaja-
mo nauku i muzejsku praksu kako bismo produbili razumijevanje i očuvanje ovog dragocjenog nasljeđa - kazao je Radović. Golubović je sa publikom podijelila jedno sjećanje iz svojih studentskih dana u Beogradu.
- Jedna od prvih knjiga koje sam kupila bila je ,,Antička Duklja – Nekropola“, knjiga koju su potpisali profesori Dr agoslav Srejović, Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović i Olivera Velimirović-Žižić - kazala je Golubović.
Konferencija se održava u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK, a povodom 135 godina od prvih arheoloških istraživanja Duklje. A. Đ.
PODGORICA - Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja obilježiće danas i sjutra značajan jubilej – dvije decenije studiranja filmske i TV režije u Crnoj Gori, kroz bogat dvodnevni program pod nazivom „Dvije decenije studiranja FTV režije u Crnoj Gori: Promjena paradigme“, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture FUNK 2025.
Program će obuhvatiti razgovore, panele, masterklas i projekcije studentskih filmova, predstavljajući presjek stvaralaštva bivših i sadašnjih studenata koji su dali važan doprinos razvoju savremene crnogorske kinematografije i audiovizuelne scene. Svečano otvaranje biće održano večeras, u 20 sati, u holu Tehničkih fakulteta u Podgorici, kada će biti uručene zahvalnice zaslužnim pojedincima i saradnicima, nakon čega slijedi razgovor sa Brankom Baletićem, prvim profesorom filmske režije u Crnoj Gori, i profesorom Nikolom Vukčevićem, rukovodiocem studijskog programa Film i mediji. Veče će biti nastavljeno pro-
jekcijama studentskih filmova. Drugog dana programa, u subotu, 25. oktobra, program počinje u 12 sati izlaganjem dr Stanka Crnobrnje na temu savremene televizije i TV režije, nakon čega slijedi panel „Izazovi reditelja u mlado -
sti“. Poseban segment programa čini panel „Mogućnosti na tržištu – filmska industrija, televizija, digitalni mediji, edukacija“, koji će predstaviti različite profesionalne puteve i prakse bivših studenata FDU Cetinje. Panel vodi prof. Marija Perović, a učestvuju Sanja Jovanović, Senad Šahmanović, Matija Jovanović i Tamara Pavićević. U nastavku slijedi panel „Dvije decenije studiranja FTV režije – različite perspektive“. Učesnici su Gojko Berkuljan, Pavle Simonović, Nemanja Bečanović i Mateja Raičković, a moderator je mr Dušan Kasalica Završnicu programa čini masterklas profesora Srđana Vuletića sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, posvećen specifičnostima kratkog metra, festivalskim strategijama i edukaciji mladih reditelja kroz kratki film i srodne formate R. K.
Prof. dr Timo Skrandies sa Univerziteta „Hajnrih Hajne“ u Dizeldorfu za Pobjedu najavljuje predavanje o Jozefu Bojsu na Cetinju i u Baru
Želio bih da ljudi na predavanjima u Crnoj Gori shvate da vrijedi izbjeći „najveći nesporazum“. Jer tada možemo ostati u dijalogu i zajedno pokušati da razumijemo naš život u kritičnoj zoni i oblikujemo ga tako da u njemu svako ko to želi može živjeti - i preživjeti – rekao je Skrandies za Pobjedu
PODGORICA - U vremenu klimatske krize, društvenih podjela i digitalne preplavljenosti, ideje Jozefa Bojsa o „društvenoj skulpturi“ i dalje nas podstiču da promišljamo o sopstvenoj ulozi u oblikovanju svijeta. O trajnoj snazi umjetnosti da mijenja društvo govoriće njemački teoretičar i estetičar prof. dr Timo Skrandies sa Univerziteta „Hajnrih Hajne“ u Dizeldorfu, na predavanju „Prošireni koncept umjetnosti (Jozef Bojs): umjetnička praksa i društvena skulptura“, koje će biti održano danas u 12 sati na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju i u 18.30 u Evropskoj kući u Baru.
Skrandies, jedan od vodećih istraživača života i djela Jozefa Bojsa, govoriće o umjetnosti kao prostoru transformacije, empatije i zajedničkog djelovanja – temama koje, kako sam ističe, ostaju presudne za razumijevanje našeg života u „kritičnoj zoni“ današnjice. Predavanje profesora Skrandiesa dio je programa koji Fakultet likovnih umjetnosti organizuje povodom izložbe „Želim vidjeti moje planine“, čiji naslov potiče od Bojsove ambijentalne instalacije, a realizuje se u saradnji sa Ambasadom Savezne Republike Njemačke u Podgorici i sa – Institutom za veze sa inostranstvom. U razgovoru za Pobjedu, prof. Skrandies govori o Bojsovom nasljeđu u savremenom svijetu – o umjetnosti koja misli i liječi, o granicama između života i mita, i o tome kako svaki čovjek, po Bojsovom uvjerenju, nosi stvaralački potencijal da mijenja društvo.
POBJEDA: Jozef Bojs ostaje jedna od najzagonetnijih figura umjetnosti 20. vijeka. Kako biste opisali trajnu relevantnost Bojsovih umjetničkih i političkih ideja u današnjem svijetu obilježenom klimatskom anksioznošću, društvenom polarizacijom i digitalnom komunikacijom?
SKRANDIES: Jozef Bojs je preminuo 1986. godine. To je bilo prije njemačkog ujedinje-
nja i prije kraja globalne podjele na Istok i Zapad. Danas se društvene okolnosti (npr. desničarski populizam) i međunarodni odnosi (deglobalizacija i novi blokovi moći) ponovo mijenjaju. Dakle, Bojs ne može biti relevantan u svim aspektima i danas, jer njegova umjetnost i njegov život pripadaju „drugom vremenu“. Ipak, postoje najmanje dva razloga zbog kojih je Bojs i dalje prisutan: prvo, bio je umjetnička i estetska inspiracija mnogim kasnijim umjetnicima (Ilejn Stjurtivant, Oleg Kulik, Kristof Šlingenzif, Metju Barni, Rebeka Horn, Anzelm Kifer, Marina Abramović, Džonatan Mize, deufert&plischke, The Institute of Queer Ecology i mnogi drugi). Oni su se bavili njim, prilagođavali ga, kreativno razvijali njegove ideje, ali ga i kritički propitivali. Drugo, u svojoj politički orijentisanoj umjetnosti, Bojs se bavio pitanjima koja i danas utiču na sve nas: ekološkom krizom, budućnošću Evrope, jednakošću svih ljudi, konceptima demokratije i obrazovanja, i, naposljetku, vrstom antropologije koja čovjeka vidi kao biće koje – i pojedinačno i društveno – sebe razumije i djeluje društveno ne samo kroz racionalnost, već i kroz svoja čula i osjećanja. POBJEDA: Pamti se Bojsova čuvena izjava da je „svako umjetnik“. Iz vaše naučne perspektive, kako danas treba tumačiti ovu izjavu –kao utopijski društveni projekat, provokaciju ili iskren pokušaj da se kreativnost i demokratija redefinišu?
SKRANDIES: To je bilo i provokativno i iskreno. Bojs je imao nekoliko takvih provokativnih izjava („Tražim najgluplju osobu“ bila je još jedna). U svojoj pretjeranosti, one su služile – poput novinskog naslova – da privuku pažnju. Ali one su i sažeci čitavih programa ili koncepata koji se odnose na važne temeljne tačke njegovog rada. Ideja da je svaka osoba umjetnik odnosi se na shvatanje ljudskog djelovanja kao suštinski kreativnog procesa. Ono potiče iz pojedinca, ali vodi ka društvenim vezama. I tako do mogućnosti da zajednički oblikujemo naše društvo na osnovu naših kreativnih ideja. To takođe pokazuje da Bojs koristi riječi umjetnost i umjetnik u značenju opšte stvaralačke sposobnosti koju svi ljudi posjeduju – a ne samo pojedinci koji su školovani da slikaju lijepe slike, sviraju instrument ili plešu pas de deux
POBJEDA: Vaše istraživanje proučava „umjetnost u antropocenu“ i „estetiku kritične zone“. Kako se Bojsovo djelo povezuje sa ovim savremenim ekološkim i filozofskim raspravama?
SKRANDIES: Kao što sam re-
kao, Bojs je u svojoj umjetnosti obrađivao neka temeljna pitanja koja su i danas relevantna, ali koja ipak treba prilagoditi našem vremenu. Među njima su i ona koja su se u njegovo doba nazivala „zaštita prirode“ ili „ekološka zaštita“. To je za Bojsa bilo veoma važno, što pokazuju, na primjer, njegove umjetničke aktivnosti u Italiji. Bojs je tako bio jedan od prvih umjetnika koji su se bavili ekološkom krizom, koja je postala široko poznata najkasnije početkom sedamdesetih godina, sa izvještajem Rimskog kluba „Granice rasta“. Umjetnost koja se bavi ekološkim pitanjima razvila se upravo iz konteksta tih kriznih iskustava. Ali iako se Bojs osjećao snažno povezan sa biljnim i životinjskim svijetom, on je ipak jasno razlikovao prirodu i kulturu. Uzimajući u obzir savremene teorije i istraživanja prirodnih i društvenih nauka o antropocenu i kritičnoj zoni, mi danas više ne pravimo takvu razliku. Umjesto toga, iz te perspektive, naglašavamo i istražujemo odnose između ljudskih i neljudskih aktera, njihove međusobne zavisnosti, dugoročne efekte, latentne veze i mreže,
kao i njihove često veoma različite razmjere.
P OBJEDA: Mnogi kritičari tvrde da je Bojs zamaglio granice između umjetnosti i života, mita i istorije. Kako danas možemo pristupiti njegovom samomitologizovanju, a da ga ne romantizujemo niti odbacimo?
SKRANDIES: Tačno je, on je zamaglio te granice i razlike. Suočava nas sa „poretkom stvari“ koji ne djeluje naročito moderan - kao da su ovdje spojeni aspekti iz različitih, pa i suprotstavljenih stvarnosti, koje je tradicija prosvjetiteljstva i savremenih naučnih disciplina mukotrpno razdvajala. Na primjer, razdvajanje „umjetnosti“ i „istraživanja“, ili racionalnog i magijskog mišljenja. Ali, ako slijedimo francuskog filozofa i sociologa Bruna Latura, moguće je da nikada nijesmo bili toliko „moderni“ koliko smo mislili. Različiti oblici postojanja na ovoj planeti (bilo prirodni, kulturni, tehnički ili slični) međusobno su isprepleteni i utiču jedni na druge. Podvrgavanje svega toga stalnim procesima razdvajanja vodi vrlo pojednostavljenim pogledima na
Zbunjujući i složen sistem
POBJEDA: Po vašem mišljenju, koji su aspekti Bojsovog umjetničkog nasljeđa najčešće pogrešno shvaćeni – bilo od strane javnosti, bilo unutar akademskih krugova?
SKRANDIES: Bojsovo stvaralaštvo je zbunjujuć i složen sistem. Ono obuhvata njegovu ličnost, njegovu životnu priču, sva njegova djela - od najmanjeg crteža do ogromnih instalacija - kao i institucije koje je suosnivao. To lako može dovesti do nesporazuma. To samo po sebi nije naročito loše, ali je važno da nastavimo da razgovaramo o njegovoj umjetnosti i njenom sadržaju. Jer se tako sprečava najveći nesporazum: da je njegovo djelo završeno ili dovršeno.
svijet (poput dihotomije prijatelj–neprijatelj u politici).
Bojs nam je to iznova pokazivao kroz svoja „miješanja“. I to je veoma inspirativno i za današnje okolnosti.
POBJEDA: Bojsove performanse često su činili materijali poput filca, masti i meda - predmeti ispunjeni simboličkim i taktilnim značenjem. Kako ovi materijali odražavaju njegove ideje o iscjeljenju, transformaciji i ljudskoj ranjivosti?
SKRANDIES: Rekao bih da je „transformacija“ ključna riječ. To se može vidjeti u svim materijalima koji su mu bili važni - kao što su mast, filc, bakar, med, drvo, ali i ljudsko i životinjsko tijelo samo po sebi - kao organski, složeni funkcionalni sistem. U svojoj materijalnoj prirodi, svi oni predstavljaju pojave energetskih procesa transformacije. Bakar provodi, filc izoluje, mast može biti tečna ili tvrda u zavisnosti od temperature, i tako dalje. Bojs zatim tim materijalnim procesima dodjeljuje antropološko, društveno ili čak političko značenje: komunikaciju, društvenu hladnoću, grubu racionalnost, amorfnu nesvijest, ritmove osjećanja, itd. Aspekte iscjeljenja i ranjivosti koje pominjete vidim manje u samim materijalima, a više u onome što smatram Bojsovom fascinantnom estetskom vještinom i intuicijom - odijelo od filca koje obavija cijelo tijelo može podržati proces ozdravljenja svojom toplotom. Nježne, prekinute linije na crtežu ili akvarelu životinje mogu otkriti njenu ranjivost.
POBJEDA: Takođe ste pisali o „političkoj umjetnosti“ i „vizuelnim činovima rasizma“. Može li Bojsov pojam društvene skulpture ponuditi smislen okvir za preispitivanje političkog i etičkog angažmana kroz umjetnost u 21. vijeku?
SKRANDIES: Ukratko: društvena skulptura opisuje način na koji naše misli, osjećanja i postupci stalno prolaze kroz transformacije i međusobna povezivanja. Mi svi jesmo i stvaramo društvenu skulpturu - u svakom trenutku. To pokazuje da ne možemo jednostavno prebaciti odgovornost za ono što se dešava u našim zajednicama, društvima i na našoj planeti u kritičnoj zoni na druge. Živimo u zajedničkom prostoru rezonance. Stoga svi snosimo odgovornost za to što će postati od našeg „suživota“ (možda druga riječ za društvenu skulpturu).
POBJEDA: Na kraju, što biste željeli da publika u Crnoj Gori ponese sa vaših predavanja - ne samo o Bojsu kao umjetniku, već i o širem odnosu između umjetnosti, ekologije i kolektivne imaginacije danas?
S KRANDIES : Da vrijedi izbjeći „najveći nesporazum“, jer tada možemo ostati u dijalogu i zajedno pokušati da razumijemo naš život u kritičnoj zoni i oblikujemo ga tako da u njemu svako ko to želi može živjeti - i preživjeti. J. NIKITOVIĆ
Predstavnik mještana Botuna Slavko Vukčević o prijedlogu ministra Slavena Radunovića
Botunjani su jedinstveni u stavu da ne žele da se iseljavaju sa svojih ognjišta ni za kakve pare. Žele da sačuvaju i unaprijede životnu sredinu za buduća pokoljenja. Neće dozvoliti planiranu gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i još jednom poručuju Glavnom gradu da potraži za to novu lokaciju. Prioritet je sanacija bazena crvenog mulja.
Ovo su neke od ključnih poruka predstavnika mještana Botuna Slavka Vukčevića, kao odgovor na izjavu ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavena Radunovića, koji je prije dva dana izjavio da sa zakonske strane neće postojati nijedan razlog da ne bude izdata neophodna građevinska dozvola za izgradnju planiranog postrojenja u Botunu i poručio da bi Glavni grad Podgorica trebalo da nađe rješenje za građane Botuna, a da on smatra kako bi najbolje bilo da ti građani budu obeštećeni zbog problema sa zagađenjem i lošim uslovima za život.
GREŠKE MINISTRA
Vukčević ističe da je Radunović, kao iskusan političar koji se trenutno nalazi na mjestu ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u izjavi od prije dva dana napravio najmanje četiri greške. - Prva greška je što smo mi kao mjesna zajednica, odnosno mještani uložili žalbu Ministarstvu ekologije na elaborat o procjeni uticaja toga postrojenja na životnu sredinu. Rokovi još nijesu istekli, niti smo dobili odgovor. Znači taj prvostepeni elaborat koji je donijela Agencija za zaštitu životne sredine ne može biti validan dok se ne odgovori na prigovor. Drugo, priznanje da je Zeta uvažena kao zainteresovana strana u
Botunjani nemaju cijenu, kako oni to računaju - 50 miliona nepovratnih sredstava u jednu, a Botunjane u drugu ruku. Ovdje su vrijedni domaćini i imovina... Želimo da se stane na kraj zagađivačima i da oplemenimo našu životnu sredinu za buduće generacije – poručio je predstavnik mještana Botuna Slavko Vukčević
odlučivanju, koja se definitivno stavila uz mještane Botuna i protivi se izgradnji postrojenja na tim lokacijama. Znači, ni građevinska dozvola ne bi smjela biti izdata ukoliko lokalno stanovništvo nije saglasno – navodi Vukčević, uz podsjećanje da će taj stav Zećani potvrditi na referendumu koji je zakazan za 14. decembar. Treća stvar koju je, po njegovim riječima, ministar zanemario jeste bazen crvenog mulja.
- Rekao je da je urgentna sanacija, a razgovarao je sa investi-
torima koji su zainteresovani za preradu otpadnog mulja, da bi izvadili neke plemenite metale. Znači, umjesto sanacije bazena crvenog mulja, nudi nam još jednu fabriku za preradu mulja sa ne zna se kakvom tehnologijom. I četvrta stvar koju je zanemario jeste da Glavni grad i gradonačelnik Saša Mujović nemaju ingerencije na teritoriji Zete, odnosno u Botunu. Znači, ne mogu oni da vrše eksproprijaciju, već isključivo Opština Zeta, a ona to neće uraditi – poručio je Vukčević, uz napomenu da je ovo proje-
kat lokalne zajednice, odnosno Glavnog grada Podgorica, a da se pokušava izmanipulisati kako je to državni projekat da bi se što prije ušlo u njegovu realizaciju.
ČVRSTI STAVOVI
Vukčević naglašava da niko od mještana neće pristati da se seli iz Botuna.
- Botunjani nemaju cijenu, kako oni to računaju - 50 miliona nepovratnih sredstava u jednu, a Botunjane u drugu ruku. Ovdje su vrijedni domaćini i imovina... Zamislite onoga
Poučeni iskustvom rada starog postrojenja, plaše se kako bi funkcionisalo novo
Osvrnuvši se na rad sadašnjeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, kao i Kombinata aluminijuma, Vukčević je iskazao bojazan da bi na taj način funkcionisalo i planirano postrojenje u Botunu. - Postojeće postrojenje za koje kažu da je nefunkcionalno i da je preraslo u zagađivača, predviđeno je da se gradi u tri faze. Međutim, završena je samo jedna faza, druge dvije nijesu nikad izgrađene i postrojenje nikad nije dobilo upotrebnu dozvolu. Uvijek je pravilo probleme u smislu neprijatnih mirisa i nepotpuno prerađenih otpadnih voda. A bile su i tada garancije za njega slične ovim sada kojima nas ubjeđuju da planirano postrojenje u Botunu neće biti zagađivač. I sa Kombinatom aluminijuma su bile sve garancije da neće biti zagađivač, a vidite danas ostali su nam samo problemi. Sadašnje postrojenje je planirano za 235.000 ekvivalent stanovnika, a u Podgorici uz prijavljenih 185.000 imamo studente, radnike iz drugih gradova, strance, turiste... Znači već danas da bude instalirano, ono bi bilo za maksimum stanovnika, a gdje je još planirano naselje Velje brdo... – pita Vukčević.
ko ima uređenu kuću od 300 kvadrata i uz to pet ili 10 hektara poljoprivrednog zemljišta, koji je planirao takav život, da zatvorite u stan od 50 – 60 kvadrata. Na prvom mjestu su nam životi, koje ne želimo da prodajemo na rate, da izumiremo ovdje u produženom vremenskom periodu od raznih zagađivača. Želimo da se stane na kraj zagađivačima i da oplemenimo našu životnu sredinu za buduće generacije, da možemo da pročistimo malo pluća od dosadašnjeg negativnog uticaja KAP-a. Takođe, imamo veoma vrijednu imovinu. I ako neko misli da može da kupi pet ili 10 kuća i da time na neki način nadoknadi najugroženijim porodicama - grdno se vara, jer ostali Botunjani neće pristati. Znači, jedinstveni smo. Ne želimo da se iseljavamo, već da sačuvamo životnu sredinu i biće-
Porodica Stojanović živi uz bazen crvenog mulja jer joj još nije
Predstavnik mještana Botuna Slavko Vukčević istakao je da zbog nebrige nadležnih porodica Stojanović i dan-danas živi na 60 metara
od bazena crvenog mulja KAP-a.
- Trebalo je da oni budu iseljeni sa tog područja još 2004. godine! Gdje je briga države
sve ove godine da se ti ljudi spasu i ne truju. Oni još žive na toj lokaciji zato što im nije isplaćena nadoknada za imovinu - kuću, voćnjak i zemlji-
šte, a jedva čekaju da pođu odatle. Ovo je primjer koliko država brine o zaštiti životne sredine i svojim građanima –poručio je Vukčević.
mo istrajni u tome – naglasio je Vukčević. Navodeći da je prioritet sanacija bazena crvenog mulja KAP-a, on naglašava da ostaju pri stavu da nipošto neće dozvoliti gradnju planiranog postrojenja u njihovom selu. - Pored postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, tu je i postrojenje za preradu otpadnog mulja iz čitave Crne Gore, kao i spalionica. Dakle, sva tri postrojenja su potencijalni zagađivači. Mi ne želimo više da rizikujemo i dajemo saglasnost na bilo kakve zagađivače, jer smo siti zagađivača u našoj životnoj sredini. Nećemo dozvoliti gradnju tih postrojenja, to smo više puta ponovili, koristićemo sva demokratska sredstva koja su nam na raspolaganju po Ustavu i zakonu i svim konvencijama koje je potpisala država Crna Gora da to spriječimo. Ponavljamo još jednom ljudima u Glavnom gradu - što prije nađu drugu lokaciju, prije će riješiti njihov problem – zaključio je Vukčević, uz napomenu da bi osim oko 300 stalno naseljenih domaćinstava u Botunu ovim postrojenjem bila direktno ugrožena i domaćinstva iz okolnih sela (Ljajkovića, Mitrovića, Cijevne, Srpske i Dajbaba na sjevernoj strani). I. MITROVIĆ
Nacrt odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata, koji je prošao javnu raspravu, ponovo je vraćen na doradu.
To je za Pobjedu izjavila sekretarka za preduzetništvo i investicije Danijela Radeč, napominjući da radna grupa još radi na tom dokumentu. - Morali smo ponovo da ga vra-
S druge strane, građani su listom iskazivali protivljenje eventualnoj odluci da lokali u stambenim kvartovima rade poslije ponoći, jer smatraju da svako ima pravo na miran život, a naročito san. U skladu sa važećom Odlukom, ugostiteljski objekti rade do ponoći, a noćni klubovi do dva sata ujutro i imaju mogućnost produženja radnog vremena za jedan sat ukoliko dobiju određene saglasnosti od Komunalne policije, Uprave za inspekcijske poslove i MUP-a. I. MITROVIĆ Odluka Sekretarijata za preduzetništvo i
timo na doradu, kako bi izmijenili one djelove koji se nijesu uklapali sa ostalim zakonima. Očekujemo da taj posao bude gotov za nekih mjesec, nakon čega bi moglo da se uđe u proceduru – kazala je Radeč, uz napomenu da će javnost o svemu biti blagovremeno obaviještena. Podsjećamo, sekretarka za
preduzetništvo i investicije je prije gotovo mjesec (25. septembra) izjavila za Pobjedu da je Nacrt odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata prošao javnu raspravu, te da je u procesu dorade, dobijanja saglasnosti i mišljenja drugih sekretarijata. Tada je kazala da očekuje da taj dokument bude završen za dvadesetak da-
na, najkasnije, te da će nakon toga biti poslat Skupštini glavnog grada na usvajanje. Prije mjesec, kada je aktuelizovano ovo pitanje, pojavile su se razne spekulacije na ovu temu. Iz Sekretarijata za preduzetništvo i investicije, koji su nosioci ove odluke, obavijestili su javnost da ugostiteljski objekti u gradskoj zoni neće
raditi do pet sati ujutro, već samo oni koji budu otvoreni van gradskog jezgra. Ugostitelji sa kojima smo razgovarali smatraju da ljudi iz glavnog grada treba zajedno sa njima da nađu rješenje koje je najbolje za sve i savjetuju da je najjednostavnije samo preuzeti dobru praksu iz gradova poput Ljubljane, Zagreba ili Beograda.
INTERVJU: Jugoslovenska i hrvatska košarkaška legenda Željko Jerkov na
ULCINJ - Jedna mala lekcija o nekim veličinama crnogorske košarke: samo je devet košarkaša Jugoslavije koji su bili olimpijski, svjetski i evropski šampioni. Od njih, dvojica su Nikšićani: Rajko Žižić i Ratko Radovanović. E, njihovo olimpijsko zlato umnogome je zavisilo od inspiracije Željka Jerkova.
U tom moskovskom finalu, u julu 1980. protiv sjajne Italije, jedinom jugoslovenskom olimpijskom trijumfu, gorostas iz Pule Željko, velikan Jugoplastike, meč je završio sa 16 poena, 13 skokova i pet ukradenih lopti. I ne samo to: iz igre je šutirao 8-7! Perfektna partija. Najbolji u finalu - u generaciji Kićanovića, Ćosića, Slavnića. I uz one slavne Crnogorce.
ARENA: Jedan ste od samo četvorice živih jugoslovenskih košarkaša koji su bili evropski, svjetski i olimpijski šampioni. Iz današnje perspektive - djeluje neponovljivo, neostvarivo... Kako pamtite tu Moskvu 1980, kada ste odlučili finale?
JERKOV: Tek prije nekoliko godina, interesantno, odgledao sam snimak te utakmice protiv Italije sa Viljaltom i Meneginom... I tek onda sam shvatio - da sam igrao svih 40 minuta! Posljednja utakmica, finale, a igrali smo i nekako čudno i slabo, ja sam tu nekako čuvao odbranu, igrao taj napad. I uopšte nijesam razmišljao o tome, da sam stalno na terenu. Sada, takvo nešto praktično ne postoji. Da te tokom meča makar tri puta ne izmijeni. Nego, ,,umri tamo na terenu“... I proglasili su me za najboljeg igrača olimpijskog finala, naravno da ti to godi, da si ponosan, da taj ponos traje. I tako je moralo biti: ako možeš, izdrži. A privilegija je, da te neko pusti, kad te ide. ARENA: Igrali ste sa toliko sjajnih i nezaboravnih visokih crnogorskih igrača - Radovanovićem, Žižićem, prije toga Kneževićem... Kako je bilo sa njima u istom timu reprezentacije, a protiv njih pod obručem u klupskim duelima?
-Igrao sam protiv onog čuvenog Roberta Periša, NBA velikana, u duelu pod obručem - i ubacio sam mu 33 poena. A to je ikona košarke, NBA lige. Igrali smo mi i protiv Džordana, protiv Lerija Birda i Medžika Džonsona... Tokom karijere smo protiv svih njih nastupali - i pobjeđivali ih - prisjeća se Jerkov
JERKOV: Prvo je od svih njih stigao Žarko Knežević, prvi jak centar i igrač koji je došao iz Crne Gore. Mnogo ozbiljan centar, težak, stamen... Sa Žižom, Rajkom Žižićem - igrao sam još u juniorskoj reprezentaciji. I kasnije, sve reprezentativne akcije i turnire i takmičenja smo odradili skupa... I tu se odmah nadovezuje Raša Radovanović, koji je bio najkompletniji od svih nas. Najbolji igrač, igrač vica, velikog srca, koji je znao da odluči utakmicu. I danas smo u kontaktu, srećemo se, ostvarili smo porodično prijateljstvo. Mogu samo o njima reći sve pozitivno i dobro, u svim tim sjećanjima. U reprezentaciji saigrači, u klubovima i prvenstvu protivnici. I uvijek je to bilo pošteno, prijateljski. Svako je htio pobijediti, ali samo na pošten način. ARENA: Pamti se da ste u košarku ušli kasno, duboko u srednjoj školi... Pričali ste često o svojim interesovanjima za druge sportove, za muziku, umjetnost. Koliko je to različito u odnosu na svijet današnjih šampiona i djece generalno?
JERKOV: Mislim da je bilo bolje za nas kao djecu i mlade ljude. Lično, nijesam želio da budem samo u košarci. Već sam imao potrebu, da izađem iz svega toga, da ,,očistim glavu“. Da ne budem 24 sata dnevno samo u košarci. I ostala interesovanja su mi mnogo tu pomogla. Volio sam i volim more, volio sam još kao mlad jedriti, mediteranski stil života... Već osamdesetih godina sam imao privatni biznis, prvu privatnu piceriju u Splitu. I dan- danas sam ostao u privatnom biznisu. A košarka mi je dala ime, prezime, status i najljepše godine života.
ARENA : Još crnogorskih konekcija: kako pamtite tog Branka Radovića, oca Jugoplastike i splitske košarke, koji je opet crnogorskih korijena...?
JERKOV: Nažalost, desilo se to da ja kada sam došao u Split, upravo te godine je on napustio trenersku poziciju. Međutim, u Jugoplastici je bio prisutan, a u Splitu mi je bio komšija, odličan, neponovljiv karakteran čovjek. Živjeli smo u istom kvartu
i puno, često govorili o košarci. I bio je inspiracija. Nažalost, tih godina sedamdesetih već i narušenog zdravlja, što ga je odvojio i od kluba... Žao mi je što nekad nije trenirao, a moj prvi trener bio je Skansi.
ARENA: Iz ove perspektivekako bi se i da li bi se taj tadašnji Jerkov ili Žižić ili Radovanović, znali ,,pojakati“ sa ovim sadašnjim Vučevićem, Jokićem, ostalim najboljim centrima planete...?
JERKOV: S jedne strane, ne možemo se sada upoređivati. S druge strane, reći ću ovo: mi smo igrali protiv najboljih igrača svijeta svog vremena. Ja sam igrao protiv onog čuvenog Roberta Periša, NBA velikana, u duelu pod obručem - i ubacio sam mu 33 poena. A to je ikona košarke, NBA lige. Igrali smo mi i protiv Džordana , protiv Lerija Birda i Medžika Džonsona... Tokom karijere smo protiv svih njih nastupali - i pobjeđivali ih. Ali, u naše doba se nije moglo ići u NBA. Postojalo je pravilo: ako odeš u NBA, četiri godine ne možeš nigdje drugo na svijetu
da igraš. I niko to nije želio da rizikuješ. Uz to, morao bi otići kao emigrant iz Jugoslavije, sa svim problemima koje bi to nosilo. Imali smo svi poziv iz NBA, ali nijesmo mogli ići tamo. I siguran sam da nikad nijesmo ostavili loš dojam. Naprotiv. ARENA: Vaš utisak o rezultatima postjugoslovenskih selekcija na Eurobasketu? Vaša Hrvatska nije ni stigla do šampionata, Srbija je kiksala, a očekivala i zlato, Crna Gora nije stigla do druge faze... Šta je to što fali?
JERKOV: Fali to i sasvim je jasno, što je Evropsko prvenstvo i pokazalo - da samo tim sve rješava i samo tim donosi pobjede na kraju. Srbija je imala veliku zvijezdu Jokića, Slovenija veliku zvijezdu Dončića. Ali, ovo je kolektivni sport, sport sastava, grupe, cjeline. A zvijezde same ne mogu. U takvim situacijama, saigrači se podsvjesno povuku. Razmišljaju: ,,Eto, ti si glavna zvijezda, pa pobijedi utakmicu!“. To je jedan nesvjesni tihi bojkot. A sam niko na ovom ne može da pobjeđuje velike mečeve.
ARENA: Kako iz problema ,,čupati“ velike klubove regiona poput Bosne, Splita, po-
sebno Cibone koja već dugo ima probleme u funkcionisanju...?
JERKOV: To je naš hrvatski problem... Samo ću vam reći: moj Split ima godišnji budžet od oko milion i po eura. S tim ne možeš... Cibona ima možda malo više. A Partizan u Evroligi sa budžetom od preko 20 miliona eura. Vodeći evroligaški budžeti su od 30 do 50 miliona eura. I to jednostavno pokazuje da nijesmo dovoljno ozbiljni. I to nam je dovelo sport na niske grane. I naše klubove. A samo se sjetimo: za samo sedam godina, Cibona i Jugoplastika su bili pet puta prvaci Evrope. Ne jednom, nego sedam puta, tada osamdesetih! Ali, ako nemaš ,,materijala“, onda nemaš šta ,,krojiti“.
ARENA: Vaš utisak o crnogorskoj košarci?
JERKOV: Sada ste bolji od nas! To je istina, imate ekipe i klubove koje su bolje, imate i u kontinuitetu zvijezde koje više postižu u NBA... I uz to rezultate reprezentacije. Mi smo u krizi. Vaš je momenat, a naš nije sigurno. Želim Vam da što duže bude Vaš momenat - zaključio je Željko Jerkov. Stojan STAMENIĆ
Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivi protiv Panioniosa, u meču bez dileme oko konačnog rezultata
PODGORICA – Od sedam mečeva u dosadašnjem toku sezone, košarkaši Budućnost Volija najbolje partije su pružili u prvom meču, protiv Londona u gostima (86:59) i posljednjem, kod kuće sa Panioniosom (91:63).
Ne samo zbog toga što su ostvarili najubjedljivije pobjede, već i zato što su izabranici Andreja Žakelja na tim utakmicama igrali najodgovornije tokom skoro cijelog meča, sa potrebnom energijom i fokusom, čvrstinom u odbrani, pa se pitanje pobjednika nije postavljalo. Između pomenute dvije utakmice, osim što su upisali tri poraza, u ostalih pet utakmica je crnogorski šampion imao previše uspona i padova.
S obzirom na to da su pobjedom protiv Panioniosa prvi put od početka sezone „vezali“ dva trijumfa, nakon pobjede u gostima protiv Bosne i ABA ligi, u podgoričkom timu se nadaju da će meč protiv Grka biti pravi putokaz kako ekipa treba da izgleda u nastavku sezone... - Svaki trener bi volio kada bi njegova ekipa uvijek igrala dobro, kao što smo mi uradili protiv Panioniosa. Ali, u prethodnih nekoliko utakmica smo imali puno uspona i padova i bio bih srećan kada bismo smanjili te padove, a imali više uspona – kaže Andrej Žakelj, trener „plavih“. Za razliku od većine prethodnih utakmica ove sezone, Budućnost je nakon odlične prve četvrtine (28:13) nastavila dobro da igra i u nastavku meča, već sredinom druge dionice je imala 23 poena prednosti, uz 45 postignutih poena, a pitanje pobjednika riješila je u trećoj četvrtini koju je najbolje odigrala defanzivno (20:10) i pred posljednji kvartal stekla nedostižnih 29 poena prednosti (73:44)... - Mislim da smo igrali konstantno na obje strane terena, u napadu i odbrani, tokom cijele utakmice. Dobro smo počeli i pokušali da održimo taj momentum tokom cijelog meča i zato smo na kraju imali veliku prednost. Bila je to dobra utakmica za nas – kazao je MVP meča protiv Panioniosa Aksel Butej, francuski krilni
košarkaš, koji je za manje od 19 minuta igre upisao 16 poena bez promašaja (5-5 za dva i 2-2 za tri poena), tri asistencije, te po skok i blokadu. S obzirom na to da je igrala protiv tima koji je prije dolaska u Podgoricu nanizao pet poraza na dva fronta, što je uslovilo i smjenu trenera, crnogorskog stručnjaka Luke Pavićevića, sve osim pobjede protiv Panioniosa za Budućnost je mogla biti prava katastrofa.
Aksel Butej i Rašid Sulejmon proslavljaju
- Bila je to utakmica u kojoj je pobjeda bila imperativ. Nije lako igrati pod tim pritiskom, a morali smo da pokažemo bolju igru i pristup nego što je to bio slučaj na nekim prethodnim utakmicama. Mislim da smo u tome uspjeli, jer smo imali potrebnu energiju, bila je i dobra čvrstina. Imali smo, naravno, i neke loše minute, ali sam zadovoljan pobjedom. Međutim, ovo je samo jedna pobjeda, moramo, takođe, da analiziramo ovu utakmicu,
da vidimo dobre i loše strane i da se pripremimo za naredne utakmice – dodao je Žakelj. Slovenački stručnjak dodaje da nije očekivao tako ubjedljivu pobjedu protiv Panioniosa. - Prije svega jer je Panionios za vikend protiv Olimpijakosa odigrao dobru utakmicu, skoro tri četvrtine bio u egalu i pokazao dobru igru. Mislim da smo odreagovali od početka kako treba i limitirali neke igrače Panioniosa koje smo htjeli... Na kraju smo se
Sutjeske u derbiju 2. kola ABA2 lige pobijedili MZT i zadržali maksimalan učinak
PODGORICA – Nakon tri pobjede u gostima, košarkaši Sutjeske Elektroprivrede slavili su i u prvom meču kod kuće – trijumfom protiv MZT-a, izabranici
Marka Simonovića su zadržali maksimalan učinak na startu sezone, sa po dvije pobjede u ABA2 i Prvoj crnogorskoj ligi.
U najtežem duelu od početka sezone, Nikšićani su, zahvaljujući mnogo boljoj igri u drugom poluvremenu, uspjeli da pobijede MZT u derbiju 2. kola ABA2 lige (83:77)... - Najbitnije je da smo pobijedili. Čestitam ekipi MZT-a na fer
i korektnoj borbi, igrali su dobro cijelu utakmicu. Mi nijesmo igrali onako kao što treniramo, ali to je možda očekivano – prva utakmica kod kuće, otvaranje sezone, malo pritisak... Momci iz ranijih sezona imaju malo drugačije uloge, tako da je sve opravdano – kazao je Marko Simonović, trener Nikšićana. Sutjeska je loše igrala u prvom poluvremenu, u drugoj četvrtini je postigla svega devet poena,
pa je na velikom odmoru imala 10 poena minusa (37:27). Sve se, međutim, promijenilo u nastavku meča, posebno u posljednjoj četvrtini koju je domaćin riješio u svoju korist 31:19 i na kraju obradovao navijače važnom pobjedom. I to u meču u kojem su dva tima imala, praktično, izjednačene procente šuta iz igre (40,6 – 40,3 %) i ofanzivni skok (10-10), gosti više skokova (38-33), domaći više asistenci-
ja (18-11), ukradenih lopti (13-8), poena iz kontranapada (13:5) i drugog napada (16:14), te manje izgubljenih lopti (13-17).
- Drago mi je što smo uspjeli da nađemo način i pokažemo karakter i kad je bilo teško, kad nije išlo. Nijesmo odustajali, a bio sam svjestan da ćemo u jednom trenutku početi da igramo našu igru. Onog trenutka kada smo počeli da igramo našu igru, preuzeli smo kontrolu utakmi-
Žakelj: Na dva gostovanja idemo sa namjerom da uzmemo dvije pobjede
Budućnost će naredna dva meča igrati u gostima, prvo u neđelju u ABA ligi protiv Beča, a onda u srijedu u Litvaniji sa Lietkabelisom, u petom kolu grupe B Evrokupa.
- Takav je raspored, to je posao i nema šta da uopšte razmišljamo kako je teško. Treba da se spremimo, prije svega i odmorimo i da idemo sa namjerom da uzmemo dvije pobjede u gostima. To je najbitnije i tako treba igrači da razmišljaju – rekao je Andrej Žakelj
Nikoliću će trebati vremena da „pohvata“ sistem i sva pravila
Prve minute, pa i prve poene (dva), u ovoj sezoni u dresu Budućnosti upisao je i centar Zoran Nikolić. Protiv Panioniosa u timu nije bilo ukrajinskog plejmejkera Oleksandra Kovlijara, zbog, kako je kazao Žakelj, problema sa leđima.
- Imao je malo dužu pauzu i trebaće mu vremena, ali dobro trenira. Treba da „pohvata“ sistem i sva pravila. Protiv Panioniosa je bio u timu, a vidjećemo kako će napredovati. Zoran mora da bude strpljiv, da se upozna sa svim igračima na terenu, a to sve ide kroz trening i trebaće, sigurno, malo vremena - objasnio je Žakelj.
opustili i u napadu, za razliku od prošlih utakmica kada smo imali probleme i minute u grču. Sve to je sada bilo opušte-
nije, zbog ubjedljive prednosti i nadam se da ćemo da nastavimo sa istim pristupom – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ
ce i zasluženo pobijedili. Hvala svim ljudima koji su bili u sali. Nadam se da će ih u narednim utakmicama biti sve više. Rekao sam da je ovo neka nova Sutjeska i da ova Sutjeska neće nika-
da odustati. Tako će sigurno biti tokom sezone – zaključio je Simonović. Sutjeska u narednom kolu, 11. novembra, gostuje Radničkom iz Kragujevca. S. J.
WABA LIGA, 3. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa izgubile od Montane
Montana 88
Bud. Bemaks 82
MONTANA – Dvorana: ,,Mladost”. Gledalaca: 300. Sudije: Marčetić, Kovačević, Ivančević. Rezultat po četvrtinana: 17:23, 22:20, 31:15, 18:24.
MONTANA: Grifin 18, Hristova 20, Denčeva 3, Ivanova 16, Dejvis 7, Kenareva, Cekova, Valen 15, Angelova, Kokalova, Goranova 2, Damjanova 7.
BUDUĆNOST BEMAKS: Savković 18, Radonjić 29, Dragišić 2, Bern 13, Šćepanović 12, Bigović 6, Baošić, Radević 2, Ilić, Kaningen. Košarkašice Budućnost Bemaksa poražene su od Montane 88:82 u derbiju 3. kola WABA lige. U utakmici punoj preokreta i serija sa obje strane, gdje su ,,plave“ vodile do poluvremena, da bi u trećem periodu dozvolile rivalu da napravi 16:0 i stekne dvocifrenu razliku 70:58. Ipak, tri minuta prije kraja, Budućnost se vratila (79:79), na minut prije isteka vremena bilo je 83:82, da bi na kraju Montana ipak stigla do ozbiljnijeg kapitala – 88:82, što može bi-
ti veoma važno u borbi za plasman pred fajnal for. Montana je meč otvorila sa 6:0, dok su ,,vučice“ tek nakon tri minuta postigle prvi koš iz igre (Radonjić). Ipak, već u šestom minutu Budućnost je prvi put povela - Dilejni Bern postigla je trojku za preokret (12:11), da bi odmah zatim van linije 6.75 pogodila i Bigović za seriju 7:0 Podgoričanki. Prvu četvrtinu zaključila je Zorana Radonjić sa dva bacanja za 17:23. Upravo je kapitenka ,,plavih“ obilježila prvo poluvrijeme, jer je do 15. minuta već ubacila 18 poena! Baš kao i na startu, Montana je i drugi period otvorila sa 6:0 i stigla do egala, da bi se ,,vučice“ opet odlijepile nakon trojke Šćepanović i dva bacanja Savković (28:23). Radonjić je u 14. minutu postigla trojku za 26:33, a najveću prednost Podgoričanke su imale u 15. minutu, kada je kapitenka ,,plavih“ pogodila uz faul za 38:30, da bi na velikom odmoru bilo 43:39 za gošće. U 23. minutu Budućnost je imala i +9 (53:44) kada je Bern pogodila trojku, a onda je sve bilo u znaku Montane. Bugarke su napravile 16:0, a
prvi koš iz igre ,,plave“ su postigle nakon pet minuta igre, kada je Šćepanović pogodila za 60:56. Ipak, Montana je do kraja treće dionice, nakon izgubljene lopte Radonjić uspjela trojkom Hristove da stigne do dvocifrene razlike - 70:58. Početak posljednje dionice bio je znaku Jovane Savković - mlada Novljanka do tada je imala 0-5 šut iz igre, da bi za minut sa dvije trojke vratile gošće u život - 70:64. Trojkom Savković Budućnost je u 36. minutu prišla na 74:73, a nakon dvije vezane trojke Bigović i Radonjić ,,plave“ su stigle do egala - 79:79 na 2.57 prije kraja. Ali, nakon dvije greške u napadu, Montana je lakim poenima pobjegla na 83:79 i najavila da može do pobjede. Ali, 59 sekundi prije kraja Radonjić je trojkom smanjila na 83:82, ali je trojku vratila Ivanova, da bi isti igračica pogodila i dva bacanja 88:82...
Na kraju, veliki povratak ,,vučica“ nije nagrađen, već su doživjele poraz od ekipe, koja je nakon Celja slavila u još jednom derbiju, čime su Bugarke najavile pohod na prvo mjesto. R.P.
Rezime osmine finala fudbalskog Kupa Crne Gore: Dečić priredila najveće iznenađenje ubjedljivom pobjedom
PODGORICA - Aktuelni šampion više nema opciju da osvoji Kup, aktuelni osvajač masovnijeg takmičenja nastavlja da brani trofej – u potencijalnom finalu prije finala Dečić je na Areni Besa otpisao Budućnost. Tuzani su slavili sa 3:2 i već u oktobru limitirali najvećeg konkurenta na borbu za jedan pehar ,,Plavima“ ostaje samo prvenstvo, dok su izabranici Nebojše Jandrića aktivni u oba takmičenja.
- Žrijeb je bio nemilosrdan. Već u prvom krugu Kupa spojio je Budućnost i nas. Bilo je jasno da jedan od pretendenata na trofej otpada u najranijoj fazi. Srećom, mi smo prošli –za Pobjedu kaže napadač Dečića Vuk Striković Uvodnih pola sata utakmice nagovještavalo je nešto drugo. ,,Plavi“ su dominirali, napadali sa svih strana, stvarali i promašivali šanse.
I po nepisanom pravilu – ekipa koja ne iskoristi prilike, bude kažnjena, s tim što su Podgoričani imali i peh da se povrijedi Ivan Bojović koji je bio najopasniji po gol protivnika. Tuzani su poveli iz prve prave situacije u 38. minutu preko Stefana Golubovića. Budućnost se vratila početkom nastavka – pogotkom beka Momčila Raspopovića koji se na centaršut Lazara Mijovića našao tamo gdje obično stoje golgeteri.
Grubi propust u defanzivi gosti su napravili u 54. kada su pustili Asmira Kajevića da se slobodno ušeta u prazan prostor šesnaesterca i pospremi loptu u mrežu.
Sve nade ,,plavih“ ugasio je Striković, koji je ušao sa klupe, te poentirao u 81. minutu nakon asistencije Ibrahima Ndiaja iz skoka.
Egzekucija Petra Grbića u 90. za smanjenje zaostatka stigla je prekasno za Budućnost. - Istina je da je Budućnost bi-
la bliža vođstvu u uvodnom dijelu meča, ali nije iskoristila prilike. Mi našu jesmo i poveli smo pred odmor. Nije bilo lako kada je rival izjednačio, kiša je sve jače padala, teren je bio sve teži i više nijesmo mogli da uživamo u igri. Ipak, pokazali smo čvrstinu i karakter. Ponovo smo poveli, potom i udvostručili vođstvo. Ispala je goleada na kraju, sa srećnim krajem po nas. Ovo je bila utakmica koja je pokazala da imamo potencijal, da smo bolji i čvršći nego prošle sezone. Vjerujem da ćemo to dokazati kada se budu svodili računi u maju. Podjednako nas interesuju oba takmičenja – ističe nekadašnji mladi reprezentativac koji je jedno vrijeme proveo upravo u Budućnosti.
SLJEDEĆA JE SUTJESKA
Sada je svom bivšem klubu dao gol koji je prelo -
crnogorski košarkaš David Mirković odmah skrenuo pažnju na sebe u Sjedinjenim Državama Ima nešto od Jokića u sebi
PODGORICA – Odlična partija na debiju u dresu Ilinoja, u egzibicionom meču
i pobjedi protiv Ilinoj Stejta (92:65), u kojem je upisao 19 poena, 14 skokova i šest asi-
stencija, samo je prvi i mali korak Davida Mirkovića na dugom i napornom putu da se dokaže na velikoj sceni, počev od NCAA lige, koju će da igra od ove sezone. Međutim, prvi minuti crnogorskog supertalentovanog košarkaša u Sjedinjenim Američkim Državama odmah su izazvali pažnju tamošnjh medija… ,,Da li Ilinoj ima novu zvijezdu“, naslov je teksta koji je ,,Sports Illustrated“ objavio o Mirkoviću, a u nastavku naslova stoji ,,Ima nešto od Jokića u sebi“.
U drugom dijelu naslova američki list citira izjavu Rajana Pedona, trenera Ilinoj Stejta, bivšeg pomoćnog trenera Ilinoja, koji je Mirkovića uporedio sa Nikolom Jokićem, trostrukim osvajačem MVP priznanja u NBA ligi.
- Prije nego je došao ovdje, mogli smo, naravno, samo da vidimo snimak i video o njemu, tako da nikada nijeste sigurni u nivo konkurencije - rekao je poslije utakmice Pedon o Mirkoviću, visokom 193 cm i teškom 113 kg. - On ima nešto od (Nikole) Jo-
kića u sebi, to je ono što ja vidim. Može odlično da se kreće, da dribla, dodaje i šutira. I ima ogroman fizički potencijal. I želite da ga zadržite što duže možete – kazao je Pedon, uz napomenu da nijesu impresionirale samo brojke Mirkovića u prvoj utakmici, već način na koji ih je proizveo. ,,Koliko god da je trener Ilinoja Bred Andervud bio impresioniran Davidom Mirkovićem na prvi pogled, koliko god da je bilo zadovoljavajuće dovesti ga u Ilinoj i koliko god da je trener vidio potencijal za kreaciju igre kod 19-godišnjeg krilnog centra iz Crne Gore, on i dalje nije bio sasvim siguran šta ima na ras-
mio osminu finala Kupa. - Uvijek sam srećan kada zatresem mrežu. To je zadatak svih nas koji igramo naprijed. Drago mi je što sam dao doprinos i pomogao ekipi da prođe dalje. Išlo me je u Evropi, krenulo me je i u Kupu, ali što se tiče prvenstva – nijesam zadovoljan učinkom. Nijednom nijesam pogodio protivničku mrežu i to mora da se promijeni. Očekujem da u nastavku budem učinkovitiji u ligaškim duelima – ističe Striković. Prvi put u crnogorskim okvirima, odmah nakon izvlačenja parova uvodne runde masovnijeg takmičenja – napravljena je šema za četvrtfinale. Poznato je da Dečić ide na Sutjesku... - Još jedan derbi, još jedno finale prije finala, protivnik koji ima najveće ambicije na domaćoj sceni. Sutjeska je odlična ekipa, znamo da nas čeka zahtjevan izazov, ali poka-
polaganju“, navodi se u tekstu lista ,,Sports Illustrated“. A Mirković je za svoju igru kazao.
- Svi treneri su me uvijek tjerali da, kada uhvatim loptu u skoku, da je guram naprijed. To je ono što žele da uradim i ovdje. Pošto sam ranije igrao plejmejkera, osjećam se prijatno da to radim. I ranije sam imao dobra dodavanja – rekao je Mirković. Andervud čak zamišlja dan kada će Mirković, koji je bio plejmejker do prije samo nekoliko godina, ostvariti tripl-dabl u dresu Ilinija. Ali, takođe, upozorava da će biti dana kada neće ići tako dobro kao u prvom meču i iz kojih će Mirković morati da uči, raste i reaguje na terenu. - Uvijek će biti prilagođava-
Dečić otpisao Budućnost, Iskra pobjedom nad Arsenalom
zali smo nedavno u prvenstvu da možemo da pobijedimo Nikšićane. Spremićemo se za taj duel, ali do tada imamo ligaških obaveza – kaže Striković, koji je takođe nastupao za Sutjesku.
Tuzani u neđelju ponovo dočekuju Budućnost. Ovoga puta u 13. kolu Meridianbet 1. CFL.
- Da me je neko pitao da biram jednu pobjedu protiv Budućnosti – u Kupu ili u šampionatu, izabrao bih ovu u Kupu. Razlog je jednostavan – na ovom nivou masovnijeg takmičenja nema popravnog, a u prvenstvu možete da se ispravite. Teško je dva puta u četiri dana savladati istog rivala, a pogotovo ako se radi o timu koji slovi za prvaka države. Ipak, vjerujem da je psihološki momenat na našoj strani. Rasterećeniji smo i uradićemo sve da ponovo pobijedimo velikog protivnika – naglašava Striković.
ISKRA LOMI FAVORITE
Dvije utakmice osmine finala riješene su penalima: Otrant Olimpik je eliminisao Rudar, a Jezero se revanširalo Bokelju za poraz u ligi u prošlom kolu. Sutjeska je opravdala ulogu favorita protiv Lovćena (3:1), fudbaleri Mornara u finišu su slomili otpor Grblja (1:0), a ubjedljiva je bila OFK Mladost koja je protutnjala kroz Igalo (4:0). Petrovac je u Bijelom Polju bio uspješniji od Jedinstva (2:0). Najveće iznenađenje priredila je Iskra koja je nadigrala Arsenal – 3:0.
Drugoligaš iz Danilovgrada je u februaru režirao pravu senzaciju kada je poslije jedanaesteraca preskočio Budućnost, a prethodno je prošao Otrant. Sada je bio uspješniji od još jednog prvoligaša. Mladi puleni Milana Radulovića lome timove iz elite... - Drugoligaši obično ispada-
Impresioniran sam njegovom igrom
Plejmejker u tijelu krilnog centra? Poređenja sa najboljim igračima NBA lige? Mirkovićev trener Bred Andervud sve vidi i čuje, ali traži strplje-
nje za našeg košarkaša. - Da, bio je zaista dobar u prvom meču. Zaista sam zadovoljan njegovim skokovima. Svaki dan vidimo nje-
Dečić – Sutjeska
Iskra – Mornar
OFK Mladost – Jezero
Petrovac – Otrant
Utakmice
četvrt nala fudbalskog
Kupa Crne
Gore igraju se 26. novembra. Pobjednika će odlučiti jedan meč. U slučaju neriješenog ishoda, odmah se izvode penali
ju od prvoligaša, ali nama očigledno leži Kup. Prošle sezone smo bili uspješniji od dva tima iz najvišeg ranga – Otranta i Budućnosti, a ovoga puta od Arsenala. Nijednom u tim duelima nijesmo primili gol. Moji momci pronalaze ekstra motiv u takvim utakmicama. Žele da se dokažu i zavrijede poziv nekog prvoligaša. Dobro se snalazimo kada jedan meč odlučuje pobjednika. Ovo je još jedan vrijedan rezultat za Iskru – za Pobjedu je rekao trener Radulović. Danilovgrađani su prošli put dogurali do polufinala. Ispali su od Mornara. Tada u dvomeču.
Sa Baranima se sastaju i ove sezone – u četvrtfinalu.
- Na dvije utakmice teško, ali na jednu – vidimo šansu. To je za mjesec, vidjećemo u kakvoj će formi biti protivnik, kakav će biti zdravstveni bilten kod njih i nas. Mornar je jako dobra ekipa, sigurno među kandidatima za trofej. Ali, ako oni budu bar malo slabiji u odnosu na ono što mogu, a mi budemo odigrali kao protiv Arsenala –sve je moguće. Otkada sam ja trener Iskre, izdanje u meču sa Tivćanima je bilo naše najkompletnije u svakom smislu. To je model igre koji bi trebalo da slijedimo – zaključio je Radulović. D. KAŽIĆ
nja. Mislim da je sljedeći korak za ove momke sada, to što je snimak izašao i vidjećemo sa čime će nas drugi timovi napadati i kako će to raditi. David ima prilično pun repertoar. Može da dodaje, da dribla, može da šutira. Vidjećemo kako će to izgledati u sljedećem meču. Sve su to iskustva uče-
nja, ali on je već mnogo naučio od nas na treningu. Čuvali smo ga na različite načine, pa ćemo nastaviti da radimo. Naići će na neke prepreke, ali pokušaćemo da mu pomognemo da ih prebrodi - zaključio je Andervud. Mirković će da bude jedan od šestorice crnogor-
Omladinci Budućnosti doživjeli ubjedljiv poraz na gostovanju Midtjilandu u prvom meču 2. kola Lige šampiona U19
,,Plavi“
PODGORICA - Budućnost je otputovala za Ikast sa ciljem da ostvari pozitivan rezultat – za ,,plave“ je bila prihvatljiva pobjeda, remi ili poraz sa golom razlike u prvoj utakmici 2. kola Lige šampiona za omladince. Nije ispalo ništa od toga. Danski Midtjilad je slavio sa 3:0 i Podgoričanima zadao tešku, gotovo nemoguću misiju u revanšu 5. novembra pred svojim navijačima.
Skandinavci su nastupili sa starijom, iskusnijom ekipom, ali nijesu bili tako dominantni kao što ishod kaže.
Tinejdžeri Marka Janjevića kontrolisali su napade protivnika koji nije uspijevao da stvori izglednu šansu
iz koje bi mogao da povede. Nije takav plan prolazio Midtjilandu, ali jeste nakon šuta iz daljine. Sebastijan Lodberg je opalio lijevom sa 25 metara i postigao evro gol. Izašla je Budućnost visočije, u nekoliko navrata ugrozila rivala, ali nije bilo sreće, pa ni spretnosti da se rezultat izjednači do poluvremena. Pokušavali su ,,plavi“ i u nastavku, ali umjesto poravnanja – domaćin je duplirao prednost preko najboljeg igrača, špica Malika Pimponga, koji je izbjegao start čuvara i poentirao sa linije peterca.
Pala je koncentracija gostima u finišu kada je rezervista August Skitehejv pogodio iskosa sa desne strane – lijevom nogom, iz šesnaesterca.
Previsok poraz Budućnosti u odnosu na ono što je prikazala na malom, skromnom stadiončiću, sa vještačkom travom, na sjeveru Evrope.
- Mislim da smo odigrali jednu dobru i borbenu utakmicu, imali smo prilike iz kontranapada, ali ih nijesmo iskoristili - rekao je trener omladinaca Marko Janjević, koji je dodao: - Iskreno, rezultat 3:0 je previsok i nezadovoljni smo sa tim epilogom, jer opet ponavljam: imali smo izgledne šanse za postizanje gola protiv odlične ekipe kakva je Midtjiland. Smatram da u revanšu imamo pravo da se nadamo da možemo do pozitivnog rezultata, a siguran sam da će igrači dati sve od sebe da to bude tako – zaključio je mladi stručnjak na klupi ,,plavih“. D. K.
U njegovom stanu nađeno 250.000 eura, zlatne poluge, satovi...
gove ofanzivne kvalitete. On je jedinstven momak sa tom veličinom i tom fizičkom snagom. Nije samo igrač za blokove. On je momak koji je godinama bio plejmejker i zaista sam impresioniran njegovom igrom – rekao je Andervud.
skih košarkaša koji će igrati u NCAA ligi koja startuje početkom novembra, pored Luke Bogavca (Sjeverna Karolina), Andrije Grbovića (Arizona), Vladimira Sudara (Peperdin), Marka Radunovića (Boston) i od prošle godine Fedora Žugića (Krejton). S. J.
PODGORICA - Srpski košarkaški sudija Uroš Nikolić (40 godina) uhapšen je u velikoj akciji policije, a po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal zbog sumnje da je dio organizo-
vane kriminalne grupe koja je osumnjičena za teška krivična djela, objavio je Blic. Blic je prenio da je Nikolić priveden u srijedu u međunarodnoj akciji policije u kojoj je privedeno još devet osoba.
Nikolić, koji je na listi evroligaških sudija, trebalo bi da bude saslušan u petak u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal. Sportklub je prenio i da je ministar policije Ivica Dačić potvrdio je vijest o hapšenju Nikolića.
- Zanimljivo, uhapšen je ovdje u Beogradu, sa inicijalima U.N. košarkaški sudija Evrolige, kojem je u pretresu stana nađeno 250.000 eura, zlatne poluge, satovi. Sumnja se da je on finansijska potpora djelovanja ovog klana - rekao je ministar Dačić, a prenio Sportklub.
Direktor policije Dragan Vasiljević saopštio je da je Uprava kriminalističke policije na teritoriji Srbije sprovela dvije velike, odvojene akcije hapšenja u saradnji sa evropskim bezbjednosnim agencijama. - Uhapšene osobe terete se za niz najtežih krivičnih djela, uključujući teška ubistva, ubistva i izazivanje opšte opasnosti - naveo je Vasiljević. S. J.
Crnogorski košarkaš predvodio Čikago do pobjede protiv Detroita sa 28 poena i 14 skokova
PODGORICA - Dan prije 35. rođendana, Nikola Vučević je na najbolji način odgovorio onima koji su ga u predsezoni pitali o godinama, statusu u Čikagu, budućim planovima – as Bulsa je bio najbolji u pobjedi svog tima protiv Detroita sa 115:111, pošto je za 32 i po minuta igre u ,,Junajted centru“ upisao 28 poena (12-7 za dva, 6-4 za tri poena, 2-2 sa linije bacanja), 14 skokova (četiri u napadu), dvije asistencije i ukradenu loptu. U prvoj pobjedi Čikaga na startu sezone od 2022/23., Vučević je stigao i do 900. trojke u karijeri. Još ranije je postao jedini centar u istroji NBA sa više od 7.000 pogođenih šuteva iz igre i više od 800 trojki - sada je stigao i do 900. trojke… - Bio je sjajan, fizički dominan-
tan. Kada tako igra, daje našem timu potpuno novu dimenziju. Prilično je impresivno u njegovim godinama da odigra toliko minuta koliko je večeras igrao i to efektivno i produktivno. To je zaista sjajno, jer je izuzetno dobar u protoku lopte. On je jedan od onih igrača koji mogu da postižu poene na nekoliko različitih načina – oduševljen je igrom centra bio Bili Donovan, trener Čikaga.
Najbolji, uz Vučevića, protiv Pistonsa bili su Matas Buzelis sa 21 poenom i šest skokova i Džoš Gidi sa 19 poena, 11 asistencija i pet skokova. U poraženom timu istakli su se Kejd Kaningem sa 23 poena, 10 asistencija i sedam skokova i Ajzea Stjuart sa 20 poena i osam skokova.
U derbiju Teksasa, te duelu prvih pikova sa drafta 2022. i ove
godine, San Antonio je lako pobijedio Dalas 125:92. Da će buduća NBA senzacija Kuper Fleg imati još da uči u najjačoj ligi planete, pokazao je Viktor Vembanjama, koji je meč završio sa 40 poena, 15 skokova, tri blokade i sa po asistencijom i ukradenom loptom, za nepunih 30 minuta igre. Na drugoj strani, Fleg, drugi najmlađi debitant u NBA istoriji, utakmicu je završio sa po 10 poena (13-4 iz igre) i skokova, a bez poena je bio do početka drugog poluvremena. U Dalasu je najbolji bio Entoni Dejvis sa 22 poena i 13 skokova.
Još jedan evropski košarkaš je imao odlično veče, Grk Janis Adetokunbo je sa 37 poena, 14 skokova i pet asistencija predvodio Milvoki do pobjede protiv Vašingtona sa 133:120. Najefikasniji kod Vašingtona bili su Kris Midlton sa 23 i Kišon Džordž 21.
Rezultati: Njujork - Klivlend 119:111, Orlando - Majami 125:121, Šarlot - Bruklin 136:117, Boston - Filadelfija 116:117, Atlanta - Toronto 118:138, Memfis - Nju Orleans 128:122, Čikago - Detroit 115:111, Milvoki - Vašington 133:120, Juta - LA Klipers 129:108, Dalas - San Antonio 92:125, FiniksSakramento 120:116, Portland - Minesota 114:118. S. J
Privedeni trener Portlanda Čonsi Bilaps i košarkaš Majamija Teri Rozir
Hapšenja u NBA ligi zbog ilegalnog klađenja
PODGORICA – Trener
Portlanda Čonsi Bilaps i košarkaš Majamija Teri Rozir uhapšeni su u okviru istrage FBI o ilegalnom klađenju na sportske događaje, prenio je ESPN. Izvori bliski istrazi navode da FBI već neko vrijeme prati širu mrežu ilegalnog klađenja povezanu sa sportistima i trenerima u NBA ligi.
Rozir je priveden u hotelu u Orlandu, dok je njegov tim dan ranije izgubio od Orlanda. On na tom meču nije igrao zbog odluke trenera. Istraga se odnosi na sumnjive opklade na njegove statistike tokom meča Šarlota i Nju Orleansa 23. mar-
ta 2023. godine. Sportske kladionice u više saveznih država prijavile su neobično povećan interes za klađenje na manje poena, skokova i asistencija Rozira, uključujući 30 opklada u 46 minuta od jednog profesionalnog kladioničara u ukupnom iznosu od 13.759 dolara, zbog čega je klađenje na vete-
Nije mogla u Budućnosti, ali
PODGORICA - Juniorska reprezentativka Crne Gore Teodora Rončević brani za Borusiju iz Dortmunda, gdje je trenerica golmanki našoj javnosti dobra poznata Klara Voltering Debitovala je u Ligi šampiona u prošlom 4. kolu protiv Storhamara, počela je da brani i u domaćem prvenstvu, a prije dva dana je u trijumfu svoje ekipe upisala četiri odbrane za 13 minuta uz 44,4 odsto uspješnosti.
U Dortmund je stigla poslije nastupa sa juniorskom reprezentacijom na šampionatu Evrope. Bila je članica, ali ne prvog tima Budućnosti i nastupala je samo kroz domaću ligu.
godina nositi dres učesnika Lige šampiona. Što nije mogla u Budućnosti, tačnije na kraju prošle sezone saopšteno joj je da neće biti dio prvog tima. Možda je ta odluka na trenutak ražalostila, ali...
- Smatram da sam potencijal i da sam mogla da budem dio Budućnosti, ali odluka je bila takva kakva je bila. Znala sam, takođe, da gdje god da odem da ću dati sve od sebe, a moje samopouzdanje tako lako ne može da se poremeti. Jer vjerujem u sebe, znam koliko mogu i koliko sam radila za sve ovo, a i imam cilj - kazala je mlada 19-godišnja golmanka njemačke ekipe.
Podgoričke rukometašice će u neđelju gostovati u Dortmundu u petom kolu elitnog takmičenja.
- Baš bih voljela da sam u sastavu za neđeljnu utakmicu. Ovo je još jedna od mojih iskrenih želja - rekla je Rončević
rana privremeno zaustavljeno. Rozir, tada igrač Šarlota, odigrao je samo 10 minuta, navodeći povredu stopala. Njegov advokat Džim Trasti ranije je izjavio da je Rozir više puta sarađivao sa NBA i FBI zvaničnicima 2023. i da tadašnje istrage nijesu utvrdile nikakve nepravilnosti. NBA je takođe tada provjerila slučaj i nije utvrdila kršenje ligaških pravila. Komesar NBA Adem Silver izjavio je da liga radi sa partnerima iz svijeta sportskog klađenja na dodatnim kontrolama kako bi se spriječile manipulacije, posebno kod igrača sa manjom minutažom ili dvostrukim ugovorima, gdje je lako uticati na statistike S. J.
Kaže da je samokritična i da je mogla još bolje da se iskaže na ljetošnjem prvenstvu kada je sa ,,lavicama“ osvojila šesto mjesto. I na mjestu je samokritika, ali su se Klari dopala njena izdanja, što je prokrčilo put do Njemačke. I sada je tu gdje se osjeća, kako kaže, fenomenalno. A i nije mala stvar sa 19
KLARI SE DOPALA I... Njen odlazak u Njemačku nije dugo bio pripreman. - Na kraju prošle sezone rečeno mi je da nijesam dio Budućnosti i počela sam da tražim klub. Moj menadžer je kontaktirao klubove i najbolja opcija je bila da dođem u Borusiju, posebno i zbog toga što bih radila sa Klarom koja je
Održana redovna Skupština PVK Jadran
PODGORICA - Na redovnoj sjednici Skupštine PVK Jadran, kojom je predsjedavao predsjednik Željko Andrić, zvanično je promovisan Aleksandar Leka Ivović za sportskog direktora kluba, nakon što je u prethodnoj sezoni okončao uspješnu igračku karijeru. Na sjednici su usvojeni zapisnik sa prethodne sjednice, iz-
vrhunski trener, a bila je i takva golmanka. Klara je gledala prvenstvo i poslije šampionata je odlučeno da budem dio Borusije. Moje je bilo samo da nastavim da radim i da dajem sve od sebe. Potpisala sam na sezonu, ali ako sve bude išlo ovim tokom, nadam se, da ću nastaviti saradnju - istakla je Rončević. U Borusiji je sve precizirano. Od treninga, putovanja, utakmica, sastanaka, analiza... - Sve je onako kako sam i očekivala - na vrhunskom nivou. Prije svega, mogu da kažem da sam od prvog dana prihvaćena od svih na fenomenalan način. Vjerujte mi da sam se osjećala kao da sam duži vremenski period dio tima. Atmosfera je odlična, svaka od igračica, posebno starije, su tu da pomognu za sve. Treninzi su odlični, posebno dobru komunikaciju imam sa Klarom jer je sama svjesna kako je to kada odeš u drugi klub i promijeniš državu. Bila je kod nas i zna sve o nama. Pričale smo prije nekoliko dana, kazala mi je da feno-
vještaji o radu kluba, takmičarski izvještaji, kao i izvještaj o radu bazena „Jadran“. Takođe, usvojen je i završni račun za prethodni period. Predsjednik kluba Boro Lučić predstavio je kadrovske promjene u Upravnom odboru. U narednom periodu, u sastavu UO više neće biti Nikole Ćetkovića, Lazara Beka i Nikole Milića, koji je podnio ostavku zbog preuzimanja
Klara Voltering u Borusiji je zadužena za rad sa golmankama. Četiri sezone provela je u Budućnosti gdje je osvojila dva trofeja Lige šampiona.
menalno odrađujem svaki dio posla, da sa mnom, generalno, što se tiče tehnike nema puno da se radi. Naravno, ima još stvari i sitnica da se poprave, što mi je predočila. Rekla mi je još da mi je bog dao sve što mi treba za sport, samo mentalno da ostanem jaka.
OD STARTA SA PRVIM TIMOM
Mlada golmanka je od starta sa prvim timom. Ali ima i dogovor, kad god je potrebno, da se stavi na raspolaganje B ekipi koja nastupa u Regionalnoj ligi.
- Do sada sam odradila dva treninga i tamo su djevojke super. U prvoj utakmici branila sam drugo poluvrijeme, a u naredne dvije po 60 minuta. I to je za mene prava stvar jer branim, srećna sam i sa njihove strane maksimalno prihvaćena. Zanimalo nas je da li se u Njemačkoj radi drugačije i na čemu se najviše potencira. Odnosno, da li je i koliko sistem rada različit od crnogorskog?
- Nema velikih odstupanja, sve se svodi na detalje i ulazi se u srž svega. Moje osnove su iz Budućnosti i samo nadograđujem ono što znam i što sam već stekla od prethodnih trenera
- Pričala sam sa Klarom o Budućnosti i uvjerila se da joj je naša država ostala u jakom sjećanju. Prelijepo se osjećala u Podgorici, bila je prihvaćena i voli dosta
- što je generalno dobro, jer u suprotnom ne bih bila đe sam sad. Sama organizacija kluba je na visokom nivou, na primjer imamo plan treninga za četiri mjeseca. Što mi se sviđa, jer sam organizovana osoba. Tako da sam se i u tom dijelu skroz poklopila.
Uz želju da se zadrži u Njemačkoj, Teodora ima snove da postane dio seniorskog nacionalnog tima i da naredne godine na SP sa juniorskom reprezentacijom leti visoko.
- Želim da igram rukomet na najvećem mogućem nivouporučila je Rončević. Sa profesionalnim preplijeće se i privatni život. Kaže da Dortmund živi za sport i da su navijači upućeni u dešavanja, te da mediji detaljno prate sportsku scenu.
- Grad je prelijep i svuda su boje mojeg kluba. Bukvalno na sve strane i svi bruje o sportu. Na utakmicama je atmosfera prelijepa, što nam je veliki motiv. Što se tiče privatnog života, imam dovoljno slobodnog vremena - provodim ga sa drugaricama iz kluba u šetnji. Obilazimo gradove, sve u svemu kvalitetno vrijeme. Zima je veliki problem. Ne mogu da se na-
Budućnost volej 3
Jedinstvo 1
PODGORICA – „MTEL
funkcije predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore. Novi član Upravnog odbora je Rade Banićević Skupština je donijela i zaključke o pokretanju aktivnosti na realizaciji prethodno usvojenih projekata, među kojima su: postavljanje „Zida Jadranovih olimpijaca“ na Škveru i završetak TV serijala „Jadran – prvih 100 godina“. A.M.
dvorana Morača”. Gledalaca: 60. Sudije: Predrag Beljkaš i Sonja Simonovska (oboje iz Bara). Rezultat po setovima: 27:29, 25:14, 25:17, 25:17. BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Poleksić, Mašković (libero), Konatar, Milenković 5, Sinđelić 18, Nikolić 15, A. Radić 6, Lojić 17, Petričević 5, Kovače-
stvari kod nas. Milo mi je zbog toga i što zna kako funkcionišemo. Mogla je da pretpostavi kako i ja funkcionišem i srećna sam što mi je trenerkazala je Rončević.
Teodora je brzo pohvatala konce i što se jezika tiče. U osnovnoj i srednjoj školi učila je njemački jezik.
- Miješam engleski i njemački, ali sam se već opustila tako da sve više komuniciram na njihovom jeziku
viknem na kišu koja konstantno pada. Još nijesam gledala fudbalsku utakmicu, ali hoću narednog mjeseca jer svi pričaju o spektaklu navijača sa tribina. Ne zaboravlja put kojim je išla, a hrabro korača sadašnjim u budućnost. Cijeni sve ono što je ostavila u karijeri u Podgorici, uz nadu da će još dugo, dugo stajati između stativa.
- Od trenutka kada sam stala između stativa gajim ljubav prema sportu i mojoj poziciji. Mada sam se još od ranijih dana, jer se moja majka bavila rukometom, zainteresovala za sport. Ljubav se samo množila i najiskrenije rukomet ne bih zamijenila ni za šta na svijetu - poručila je Rončević A. MARKOVIĆ
Herceg Novi 3
Luka Bar 2
IGALO - SC „Igalo“. Gledalaca: 70. Sudije: Slobodan Kovačević i Jelena Mitrović (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 25:22, 25:18, 23:25, 20:25, 15:9.
HERCEG NOVI: Bokan 16, Đurđević, Souza 21, Cenović (libero), Bertoti, Ndoj 11, Graf 11, Deretić, Madžgalj, Perez 1, Tagakui 6, Bojić 1, Šekularac (libero), Gligorić 6.
LUKA BAR: Dragojević 8, Kudrjavceva (libero), Kovač (libero), Muratović, Ča-
PODGORICA – Superligaš Jedinstvo, te prvoligaši Net, Tempo i Grebaje, izborili su plasman u osminu finala Kupa Crne Gore za odbojkašice.
Posljednji meč prve runde, između Ulcinja i Mrkojevića, biće odigran 29. oktobra, a pošto je Mediteran odustao od učešća u Kupu, Ibar je automatski izborio plasman u narednu rundu u kojoj će se sastati sa Lukom Bar.
Trofej u kupu brane odbojkašice Herceg Novog, koje su zbog toga direktno izborile plasman u četvrtfinale. Ako Baranke ne iznenade neprijatno u prva dva kola, derbi četvrtfinala igraće Herceg
EPCG Superliga za odbojkaše (4. kolo)
vić, Delić, F. Radić, Petrović.
JEDINSTVO: Milosavljević, Šunjarević, Kojović 2, Čukić 4, Bugarin 11, Mujović (libero), Šebek, Mašković 5, Minić 11, Tuzlančić 5. Iako su izgubili prvi set, na razliku, odbojkaši Budućnost voleja su na kraju
opravdali ulogu favorita u derbiju protiv Jedinstva sa 3:1, u prvom meču 4. kola EPCG Superlige. Podgoričani su upisali treću pobjedu, i dalje su bez poraza, računajući i trijumf u Superkupu, dok je Jedinstvo upisalo drugi poraz. Marko Sinđelić sa 18, Luka
vić 15, Pepđonović, Tvrdišić 6, Kuburović, Vlaović 5, Šćekić 18, Kukobat, Vuković 20, Jovović, Berilažić.
Odbojkašicama Herceg Novog pripao je derbi protiv Luke Bar, u zaostalom meču prvog kola, pa su aktuelne šampionke sada jedina ekipa bez poraza u dosadašnjem toku prvenstva. Novljanke su se djelimično revanširale Barankama za poraz u Superkupu.
U uzbudljivom meču, koji je trajao sat i 47 minuta efektivne igre, Novljanke su povele 2:0 u setovima, činilo se da idu ka osvajanju tri boda, ali su Baranke tada odgovori-
le istom mjerom i izborile peti set. U taj-breku, međutim, izabranice Marka Radusinovića su pokazale kvalitet i iskustvo i stigle do četvrte pobjede u prvenstvu, uz oba dobijena derbija, jer su istim rezultatom, takođe kod kuće, bile bolje i od Budućnosti. U ekipi iz Herceg Novog su najbolje bile Žili Oliveira Souza sa 21 poenom i Tatjana Bokan sa 16, a dvocifren učinak su imale i Odet Ndoj i Brenda Graf sa po 11 poena. U redovima Luke Bar, koja je doživjela prvi poraz u sezoni, istakle su se Dijana Vuković (20), Aleksandra Šćekić (18) i Teodora Čavić (15). S. J.
Prva runda Kupa Crne Gore za odbojkašice
Novi i Luka Bar, u istoj rundi se očekuje i interesantan duel između Albatrosa i Budućnost voleja.
Prva runda (1/16 finala): Net
– Volej Star 3:1 (21:25, 25:15, 25:17, 25:19), Tempo – Top volej 3:0 (25:18, 25:23, 25:16), Lovćen – Jedinstvo 0:3 (12:25, 15:25, 5:25), Ivangrad 2011 – Grebaje 2:3 (15:25, 26:24, 16:25, 25:22, 13:15). Igrano ranije: Barbana –
Morača 0:3, Gorštak – Gimnazijalac 0:3, Mornar – Rudar 3:1, Galeb – Akademija 3:0, Ulcinj – Mrkojevići (29. oktobar). Parovi osmine finala: Meč 1: Tempo – Gimnazijalac, Meč 2: Grebaje – Morača, Meč 3: Budućnost volej – Mornar, Meč 4: Albatros – Galeb, Meč 5: Ibar –Luka Bar, Meč 6: Net – Jedinstvo, Meč 7: Budva – Pobjednik Ulcinj/Mrkojevići. S. J.
NAJAVA: Podgorički muzičar Andrija Đurašković Android, za Pobjedu ekskluzivno najavljuje svoj novi singl
Kao prvu pjesmu „IntroID“, sa kojom se početkom ljeta predstavio crnogorskoj i regionalnoj javnosti, Đurašković je i „Polaroid“ ovjekovječio spotom, koji je sniman na više lokacija u centru Podgorice, na obali rijeke Zete, Zabjelu...
PODGORICA - Andrija Đurašković, podgorički panker koji se crnogorskoj i regionalnoj javnosti početkom ljeta predstavio pjesmom „IntroID“, koju je izbacio pod pseudonimom AndroID, u nedjelju 26. oktobra objaviće svoj drugi singl „Polaroid“.
Ova pjesma je, pojašnjava Đurašković, bila zapravo „prva koja je uopšte i nastala od svih onih koje će predstaviti u budućnosti“.
NOVA POGLAVLJA
- Međutim, moj producent Stefan Pantović Stega i ja smo ipak odlučili da svje-
tlost dana prva ugleda „IntroID“, koja uvodi slušaoca u čitavu priču i (muzički) svijet Androida najavljujući, između redova, što će se dešavati ubuduće - ispričao je Đurašković za Pobjedu.
TVRĐI ZVUK
Prema njegovim riječima, u pitanju je jedna „potpuno drugačija slika i dimenzija Androida, koja otvara neka nova poglavlja u muzici i muzičkom izrazu u Crnoj Gori uopšte“. U pjesmi „Polaroid“ se, navodi on, bavi time kako je nekad izgledala ljubav.
obali rijeke Zete, Zabjelu... Režiju i montažu potpisuje Milo Bešović, za rasvjetu je bila zadužena produkcija „Monte Sky“, a sve je snimao Milisav Rutović - Kad se ovakva pjesma desi, možeš samo sebi reći: to je to. Nema tu mnogo priče. Udarna emocija iz pjesme je, po mojim nekim kriterijumima, tako dobro odsvirana, pa mislim da je sve pogođeno u mjeru - smatra Đurašković.
Ističe da je, za razliku od numere sa kojom je debitovao, a koja je u hip-hop fazonu, ova tvrđeg zvuka, koji se kreće „nešto između pop-roka i post panka.
- Pjesma od početka do kraja
- Ona govori o onim ljubavima kakvih više nema. Opisuje tu bezuslovnu ljubav i prihvatanje svih nedostataka i mana voljene osobe - jasan je Đurašković.
ide „pravo kroz sredinu“ - dodaje Đurašković.
Tekst je pisao on, dok je za muziku, produkciju, miks i mastering bio zadužen pomenuti Pantović, inače frontmen spuške grupe Parampaščad - On je na moj tekst odsvirao par akorda, čitavu muzi-
ku isproducirao i miksovao, a sve je rađeno studiju „Stivi“ u Spužu - precizirao je on.
OČEKIVANJA
Kao i „IntroID“, i „Polaroid“ je ovjekovječen muzičkim spotom, koji je sniman na više lokacija u centru Podgorice, na
Plejlista članova benda Metalika iz 1998. oduševila fanove
lOs Anđeles - Na internetu i društvenom mrežama nedavno se pojavio zanimljiv spisak pjesama koje su članovi benda Me-
talika slušali tokom 1998. Posebnu pažnju, očekivano, privukao je muzički ukus frontmena Džejmsa Hetfilda. On je među svojim favo-
ritima imao i bend sa prostora bivše Jugoslavije, odnosno, kako se danas kaže - Zapadnog Balkana. Naime, Hetfild je te godine često slušao „Opus Dei“ slovenačkog sastava Laibach, što je pravi kuriozitet za fanove domaće alternativne scene
Uz ovu numeru, na njegovoj plejlisti našli su se: Nick Cave and the Bad Seeds – „Live Seeds“; Laibach – „Opus Dei“; Led Zeppelin – „Remasters“; The Misfits – „American Psycho“; Enio Morikone – „Fistful of Dollars“ i Reverend Horton Heat – „Smoke ‘Em If You Got ‘Em“. R. Z.
Iako nema očekivanja, nada se da će njegov drugi singl zaživjeti među slušaocima. Naglašava i da je zadovoljan kako je kod publike prošao „IntroID“. - Prva pjesma, novo ime, dosta zahtjevan tekst za slušaoca... Kad sve to uzmemo u obzir, baš sam zadovoljan. „IntroID“ se, inače, najviše dopada ljudima koji se bave muzikom u Crnoj Gori. Od njih imam najbolje reakcije i ocjene - iskren je Đurašković.
Odnedavno je počela da se emituje i na talasima beogradskog Radija 202.
- Posljednjih dana dobijam poruke od ljudi da se moja pjesma može čuti i u redovnom programu Radija 202 što je sjajno – otkriva on. Najavljuje i nove pjesme. - Proces pisanja tekstova je završen. Taj nalet inspiracije donio je, za sada, sedam pjesama. U narednom periodu radiću na muzici za sljedeću, koja nosi naziv „Život Androida“. Pored toga, polako krećem u potragu za članovima benda koji bi, zajedno sa mnom, mogli uživo da izvode pjesme koje pripremam - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Andrija Đurašković Android. Milovan MARKOVIĆ
Festival savremene igre u nedjelju 26. oktobra
PODGORICA – U nedjelju 26. oktobra, u dvorani Studentskog kulturnog centra (SKC) u Podgorici, održaće se Festival savremene igre. Ovu manifestaciju, koja se održava prvi put u glavnom gradu, organizuje Udruženje plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore, pod okriljem Svjetske federacije u kulturi (WADF), uz učešće brojnih plesnih škola članica UPUS-a, kao i gostiju iz Albanije. - Pred međunarodnim žirijem očekuje se nastup oko 500 plesača iz regiona, koji će kroz koreografije savremenog plesnog izraza predstaviti najnovije trendove u svijetu plesa - poručuju organizatori Festivala savremene igre. Pojasnili su da je cilj Festi -
saradnje u regio-
CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA
Autor:
Dr Srđa MARTINOVIĆ
NAPOMENA
PRIREĐIVAČA
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja detaljno istraživanje o oficirima i vojnicima koji su u sebi nosili crnogorske korijene, a ostvarili blistave karijere u stranim oružanim snagama. Martinović je obišao najudaljenije krajeve svijeta u potrazi za podacima i fotografijama. Uradio je brojne intervjue i posjetio mnoge muzeje, arhive kao i groblja na kojima počivaju iseljenici i njihovi potomci. Zabranjeno je svako kopiranje, preoblikovanje ili modifikovanje objavljenih podataka bez izričitog pisanog odobrenja autora.
CRNOGORSKI
ISELJENICI U
MALTEŠKOJ SLUŽBI.
GUSARI IZ CRNE GORE U SLUŽBI VELIKOG MEŠTRA.
Slavni kapetani iz crnogorskog bratstva Mitrović ostavili su neizbrisiv trag u istoriji Malte. Do sada o njima nije bilo pomena u istoriografiji i nepravedno su zapostavljeni. Ovom prilikom ekskluzivno donosimo dio istraživanja o njihovoj ulozi u pomorskoj istoriji Malte i uopšte Mediterana.
Rodonačelnik Mitrovića na Malti je bio Đuro Savov Mitrović koji je rođen 1734. godine kod Svetog Stefana u porodici Sava i Anđe. Prvo je otišao za Veneciju u kojoj je boravio gotovo 13 godina, ploveći Venecijanskim zalivom
Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti
na kratkim distancama. Zatim se 1763. godine doselio na Maltu u kojoj je razumijevajući ekonomske tokove tokom dvije i po godine života formirao sopstveni garnizon i priključio se redu Svetog Jovana na brodu tipa galeot „S. Orsula” kao pomorski poručnik na period od pet mjeseci. Potom je otišao sa Malte sa francuskim brodom „Polarca”za Marselj u Francuskoj odakle je sa dvojiom Francuza – Gilierom Rubertom i Alojzijem Reinardom 1765. godine otplovio za Sjedinjene Američke Države u kojima je ostao oko 16 mjeseci. Nakon vremena provedenog u SAD-u u vrijeme velikih revolucionarnih vrenja i priprema za proglašenje nezavisnosti zajedno sa saputnicima vratio se 1767. godine u Marselj, da bi se ubrzo konačno nastanio i dobio državljanstvo Malte. Živio je u prestižnoj Vila Sirena. Formirao je porodicu i postao jedan od najuticajnijih ljudi na ovom poznatom ostrvu. Kao pomorski kapetan postao je jedan od vodećih malteških gusarskih komandanata čiji su borodovi plovili Mediteranom i u ime velikog malteškog majstora zarobljavali protivničke brodove i bili strah i trepet na toplim morima. Brojni su njegovi podvizi i hrabrost pokazana u pomorskim bitkama.
Đuro Savov Mitrović je na Malti formirao porodicu i postao jedan od najuticajnijih ljudi na tom ostrvu. Kao pomorski kapetan bio je jedan od vodećih malteških gusarskih komandanata čiji su borodovi plovili Mediteranom i u ime velikog malteškog majstora zarobljavali protivničke brodove
Tako je 20. marta 1796. godine sa Malte kapetan Đuro Mitrović otplovio u Berberiju, a zatim ka Levantu komandujući brodom „Sanitissimo Crocifisso e la Beata Vergine del Carmine” sa 37 članova posade. U tom periodu većina brodova nosila je ime svetaca. Tokom ove plovidbe zaplijenio je dva broda. Prvi brod je zarobio kod Navarina, kojim je komandovao Grk Teofilije iz Negropontea. Grčki kapetan Teofilije se prilikom zarobljavanja pravdao da prevozi teret iz Trsta za Samos i da ima preporuku malteškog konzula u Trstu u kojoj se traži od malteških gusara da ga ne uznemiravaju. Međutim kapetan Đuro Mitrović je naredio pretragu broda prilikom koje je pronađeno nešto municije, osmanska zastava, osmanski pasoš i osmanski ugovor koji se odnosi na kupovinu broda. Nakon ovoga kapetan Mitrović je doveo zarobljeni brod na Maltu. Drugi brod je zarobio kod rta Spartivento kojim je komandovao kapetan Dimitrij Liodi. Uprkos naredbi Mitrovićevog broda, brod pod grčkom zastavom se dao u bjekstvo ali je ubrzo sustignut i zarobljen. Kapetan Liodi se pravdao da prevozi pšenicu iz Aleksandrije u Marselj ali je promijenio rutu ka Malti jer je imao preporuku od prvosveštenika Mikonosa kojom se mole malteški gusari da ne uznemiravaju njegov brod. Vješti morski vuk Đuro Mitrović je otkrio da se na brodu nalaze četiri topa i drugo lakše naoružanje, kao i osmanska zastavica te je brod doveo na Maltu u cilju dalje istrage. Od 1770-ih do 1790-ih gospodario je Mediteranom.
Nakon što su odrasli, u ovaj unosan posao uključio je svoje sinove, buduće pomorske kapetane. Njegov najstariji sin Savo (Saverio) Mitrović je rođen 1769. godine na Malti. Službovao je u sastavu Malteškog pionirskog korpusa sa kojim je 1801. godine uestvovao u kampanji u Egiptu. Tokom službe u Egiptu od strane sultana odlikovan je zlatnom medaljom kao i engleskom ratnom medaljom. U julu 1803. godine imenovan je za poručnika sa službom u Malteškom provincijskom bataljonu. Potom je od 14. aprila 1805. godine postavljen na službu u Kraljevskoj regimenti Malte sa kojom je učestvovao 1805. godine u akciji u Dijamanteu, a zarobljen je bio na Kapriju. Za kapetana u Kraljevskom malteškom federalnog puku postavljen je 25. februara 1815. godine. Penzionisan je 8. marta 1837. godine sa polovinom plate. Preminuo je 18. aprila 1855. godine na Malti.
Drugi sin kapetana Đura Mitrovića, Đakomo Mitrović oženio se 1792. sa Marijom Teresom Margott. Njegova kćerka Brigidina bila je udata za Luku Galića iz Kastel Nuova sa kojim su imali sina Marka Galića koji je živio u Senglei. Đakomo Mitrović je rođen na Malti, bavio se gusarenjem i bio je poznat pomorski kapetan. Od strane velikog malteškog majstora de Roana 1796. godine odlikovan je zlatnom medaljom za pobjedu koju je izvojevao nad berberskom galijom (malom galijom). Za vrijeme francuske vladavine na Malti promijenio je ime u Žak, a po dolasku Bri-
tanaca uzeo je ime Džejms Tokom sve tri vladavine bavio se gusarskim poslovima. Treći Đurov sin Nikola Mitrović je takođe bio kapetan, a oženio se 1792. godine sa Rosom Marija Magro. Živio je u Valeti i bavio se gusarenjem na malteškim brodovima.
Četvrti Đurov sin je bio kapetan Đuzepe Mitrović oženjen Despinom Antoniom Paskva
Ipak najpoznatiji Mitrović na Malti je bio političar i borac za slobodu štampe Đuro Mitrović Mlađi, unuk kapetana Đura Mitrovića, po kojem je i dobio ime, a sin Sava (Saveria) Mitrovića. U periodu od 1775. do 1798. godine porodica Mitrović dala je vodeći doprinos profesiji kapetana malteškog gusarstva.
Đuro Mitrović Mlađi rođen je u Senglei na Malti, 27. avgusta 1795. godine. U mladosti se bavio trgovinom. Jedan je od osnivača Generalnog komiteta Malte, tijela koje je uključivalo predstavnike svih profesija uključujući sveštenstvo i plemstvo. Koautor je peticije iz 1832. u kojoj se između ostalog traži osnivanje Nacionalnog savjeta, predstavničkog tijela, a koja je dovela do donošenja novog ustava 1835. godine. Nezadovoljan novim ustavom, o vlastitom trošku više puta je tokom 1835. boravio u Londonu kako bi aktuelizovao pitanje slobode štampe na Malti koja je bila pod kontro-
lom Velike Britanije. U Londonu je publikovao pamflet „Tvrdnje Maltežana zasnovanih na principima pravde”, a uspostavio je i bliske kontakte sa britanskim državnim sekretarom Glenelgom u vezi zastupanja prava Malte. Njegova aktivnost izazvala je reakciju Kraljevske komisije koja je došla i boravila na Malti dvije godine, nakon čega je na osnovnu njenih preporuka 1839. britanska vlada ukinula cenzuru štampe. Tokom 1839. i 1840. ponovo je boravio u V. Britaniji. Nakon donošenja novog ustava, učestvovao je 1849. na prvim izborima koji su održani na Malti. Biran je za člana Savjeta vlade u junu 1855, da bi naredne godine podnio ostavku. Potom je nastavio borbu za ustavna prava Malte, kada je 1858. pisao državnom sekretaru za kolonije da se umjesto Savjeta formira Nacionalni komitet. Imao je liberalne ideje, blizak je bio saradnik i prijatelj Kamila Skiberasa, ličnosti iz najužeg kruga Đuzepea Macinija kao i njegovog brata kardinala Fabricija Skiberasa. Preminuo je u Valeti na Malti, 13. marta 1885. godine. Sahranjen je na groblju Adolorata u Pauli. Povodom sto godina od njegove smrti štampane su markice sa njegovim likom. Jedan trg u Senglei i nekoliko ulica u drugim mjestima nose njegovo ime.
(Nastavlja se)
Petak, 24. oktobar 2025.
Ministarstvo finansija
Br: 04-402/25-36679/1
22.10.2025. godine
JAVNI POZIV
za upis državnih obveznica Crne Gore na domaćem tržištu („Javni poziv“)
Crna Gora – Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija („Emitent“) je donijela Uredbu o uslovima i načinu emitovanja prodaje državnih dužničkih hartija od vrijednosti, koja je objavljena u Službenom listu Crne Gore, broj 110/25 (u daljem tekstu Uredba”) Takođe, dana 14.10.2025. godine, u Službenom listu Crne Gore, broj 116/25, objavljena je Odluka o emisiji državnih obveznica na domaćem tržištu (u daljem tekstu “Odluka o emisiji”).
Svi pojmovi u Javnom pozivu imaju isto značenje kako je navedeno u Uredbi, Odluci o emisiji i Upisnom listiću osim ako izričito ne proizilazi drugačije iz teksta Javnog poziva
OSNOVNI USLOVI UPISA DRŽAVNE OBVEZNICE
1. Emitent obveznice: Crna Gora – Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija, sa sjedištem na adresi Stanka Dragojevića br. 2, 81 000 Podgorica; 2. Vrsta hartije od vrijednosti: Državna obveznica
3. Nominalni iznos jedne obveznice: 1,00 (slovima: jedan) euro
4. Minimalni iznos upisa po ulaganju: 500,00 (slovima: pet stotina) eura
5. Iznos ukupne emisije: 50.000.000,00 (slovima: pedeset miliona) eura
6. ISIN: MECG25KA1PG2
7. Datum emitovanja obveznica u prvom krugu: 03 novembar 2025. godine
8. Datum dospijeća obveznica iz prvog kruga: 04 novembar 2027. godine
9. Datum emitovanja obveznica u drugom krugu: 24 novembar 2025. godine
10. Datum dospijeća obveznica iz drugog kruga: 25. novembar 2027. godine
11. Način otplate glavnice: ednokratno po dospijeću
12. Vrsta kamatne stope: fiksna
13. Isplata kamate: godišnja isplata
14. Kamatna stopa: 3,75% godišnje
15. U toku upisa, može se upisati i prihvatiti veći broj državnih obveznica od broja koji je emitovan, maksimalno do 100.000.000,00 (slovima: sto miliona) eura
16. Ovlašćene institucije za upis državnih obveznica: Crnogorska komercijalna banka a.d. Podgorica, Erste banka a.d. Podgorica, Hipotekarna banka a.d. Podgorica, Prva banka Crne Gore osnovana 1901. a.d. Podgorica Universal Capital banka a.d. Podgorica i NLB banka a.d. Podgorica
17. Ovlašćene institucije za otplatu kamate i glavnice o roku dospijeća : Crnogorska komercijalna banka a.d. Podgorica, Erste banka a.d. Podgorica, Hipotekarna banka a.d. Podgorica, Prva banka Crne Gore osnovana 1901. a.d. Podgorica Universal Capital banka a.d. Podgorica NLB banka a.d. Podgorica
18. Registracija Državnih obveznica: Centralno klirinško depozitarno društvo („CKDD“)
19. Uvrštenje na berzu: Montenegroberza ad Podgorica Emitent poziva sve potencijalne ulagače da se upoznaju sa Odlukom o emisiji i Uredbom prije donošenja odluke o ulaganju u državne obveznice kako bi u potpunosti razumjeli proces emisije i način ulaganja. Informacije sadržane u Odluci o emisiji kao Javnom pozivu su mjerodavne za donošenje odluke o ulaganju u Državne obveznice.
IZNOS UPISA I CILJANI ULAGAČI
Državne obveznice mogu upisati i uplatiti fizička i pravna lica (“ulagači”) koja se obavežu upisati najmanje 500,00 (slovima: pet stotina) eura (“Minimalni iznos upisa po ulaganju”) i koji su: a) punoljetna fizička lica državljani Crne Gore ili b) punoljetna fizička lica strani državljani koji su rezidenti u Crnoj Gori ili c) pravna lica registrovana u Crnoj Gori Maksimalan iznos upisa po ulaganju nema ograničenje, tj. moguće je upisati bilo koji iznos veći od 500,00 (slovima: pet stotina) eura
VREMENSKI PLAN EMISIJE OBVEZNICA
Period ponude će imati dva kruga upisa, od kojih je prvi krug namijenjen fizičkim licima koja ispunjavaju uslove navedene u nastavku (“Prvi krug upisa obveznica”), a drugi krug je namijenjen pravnim licima (“Drugi krug upisa obveznica”).
Vremenski plan emisije obveznica slijedi u nastavku:
Početak perioda upisa u prvom krugu: 03 novembar 2025. godine od 8 00 časova
Završetak perioda upisa u prvom krugu: 18 novembar 2025. godine do 15 00 časova
Početak perioda upisa u drugom krugu: 24 novembar 2025. godine od 8 00 časova
Završetak perioda upisa u drugom krugu: 28 novembar 2025. godine do 15 00 časova
PRVI KRUG UPISA OBVEZNICA
Osnovne informacije:
Prvi krug upisa Državnih obveznica namijenjen je isključivo:
a) punoljetnim fizičkim licima, državljanima Crne Gore, b) punoljetnim fizičkim licima, stranim državljanima koji su rezidenti u Crnoj Gori
Upis Državne obveznice se vrši popunjavanjem, potpisivanjem prihvatanjem Upisnog listića ("Upisni listić") i uplatom upisanog iznosa u skladu sa podacima (broj računa i poziv na broj "Instrukcije za plaćanje") o kojima će ulagač biti obaviješten prilikom potpisivanja Upisnog listića. Upisni listić će biti popunjen, odštampan, potpisan i prihvaćen na upisnim šalterima
DOKAZ ISPUNJAVANJA USLOVA ZA FIZIČKO LICE
Punoljetna fizička lica koja su državljani Crne Gore dokazuju svoj status važećim ličnim dokumentom: lična karta ili pasoš izdat od strane nadležnog organa Crne Gore, koji mora biti dat na uvid prilikom popunjavanja, potpisivanja i prihvatanja Upisnog listića
Punoljetna fizička lica koja su strani državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori dokazuju svoj status važećom ličnom kartom ili pasošem izdatim od strane nadležnog organa matične zemlje i boravišnom kartom stranca koju je izdao nadležni organ Crne Gore. Punoljetna lica koja su strani državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori moraju
Adresa: ul. Stanka Dragojevića 2,
www.mif.gov.me
dati na uvid lični dokument prilikom popunjavanja, potpisivanja i prihvatanja Upisnog listića, kao i potvrdu o prebivalištu (u originalu ili ovjerenoj kopiji), a kopija će biti sač uvana sa upisnim listićem ili se u upisnom listiću navodi da je isti pregledan.
ROKOVI I MJESTO UPISA
Fizička lica mogu upisati Državnu obveznicu od početka perioda upisa u prvom krugu, tj. od 03. novembra 2025. godine od 8 00 časova, do kraja perioda upisa u prvom krugu, tj. do 18. novembra 2025. godine u 15 00 časova kod naznačenih poslovnica banaka.
Potencijalni ulagači se pozivaju da se upoznaju sa radnim vremenom poslovnica banaka preko internet stranica koje se nalaze na kraju ovog Javnog poziva.
UPLATA PO IZVRŠENOM UPISU
Fizička lica koja potpišu i prihvate Upisni listić dužna su da odmah izvrše uplatu upisanih obveznica u skladu sa instrukcijom za uplatu
TROŠKOVI UPISA
Emitent snosi troškove koje bi ovlašćena institucija naplatila fizičkom licu prilikom upisa obveznica
Emitent ne snosi troškove naknade za uslugu koje fizičko lice ima prilikom prenosa sredstava između dvije institucije za platni promet i za ovjeru punomoćja i dokumentacije.
DRUGI KRUG UPISA OBVEZNICA
Drugi krug upisa Državnih obveznica namijenjen je isključivo pravnim licima registrovanim u Crnoj Gori. Početak perioda upisa Državnih obveznica u drugom krugu je 24 novembar 2025. godine u 8 00 časova, a period završetka upisa je 28 novembar 2025. godine u 15 00 časova
Pravna lica koja potpišu prihvate Upisni listić dužna su da odmah izvrše uplatu upisanih obveznica u skladu sa instrukcijom za uplatu.
Troškove pravnog lica koji nastanu u vezi sa upisom državnih obveznica u drugom krugu upisa, snosi pravno lice koje vrši upis obveznica
ALOKACIJA
Emitent zadržava pravo da prihvati upisane obveznice ukoliko interesovanje za Državnim obveznicama bude veće od nominalnog iznosa, maksimalno do 100.000.000,00 (slovima: sto miliona) eura (u daljem tekstu „maksimalni iznos“). Emitent će ukoliko interesovanje za Državnim obveznicama u prvom krugu upisa obveznica bude veće od nominalnog, odnosno maksimalnog iznosa Državnih obveznica za upis, dodijeliti nominalni, odnosno maksimalni iznos upisanih obveznica na način što će: 1. upisani iznos obveznica dodijeliti svim ulagačima do dana prije dana donošenja odluke za prekid upisa Državnih obveznica; 2. upisani iznos obveznica na dan prije dana donošenja odluke za prekid upisa Državnih obveznica ulagačima dodijeliti isti procenat do nominalnog, odnosno maksimalnog iznosa Državnih obveznica Ukoliko interesovanje za Državnim obveznicama u prvom krugu upisa obveznica bude veće od maksimalnog iznosa Državnih obveznica za upis, Emitent neće raspisivati drugi krug upisa obveznica.
Emitent će, ukoliko interesovanje za Državnim obveznicama u prvom krugu upisa obveznica bude manje od nominalnog, odnosno maksimalnog iznosa obveznica, cjelokupan iznos upisanih obveznica dodijeliti ulagačima iz prvog kruga, a nakon toga raspisati drugi krug upisa obveznica.
Emitent će ukoliko interesovanje za Državnim obveznicama u drugom krugu upisa obveznica bude veće od raspoloživog iznosa obveznica za upis odnosno od maksimalnog iznosa dodijeliti isti procenat od iznosa upisanih obveznica ulagačima iz drugog kruga, do raspoloživog iznosa obveznica.
Ako se ulagaču dodijeli manje obveznica nego što su upisane i uplaćene, a u skladu sa Alokacijom izvršen om od strane Emitenta, višak sredstava će biti vraćen ulagaču u roku od 5 (slovima: pet) radnih dana nakon isteka Perioda upisa na račun naveden u upisnom listiću OBJAVA O KONAČNIM REZULTATIMA EMISIJE
U Saopštenju o konačnim rezultatima emisije, Emitent će posebno objaviti informaciju o ukupnom broju upisanih i dodijeljenih Državnih obveznica u prvom i drugom periodu upisa obveznica
DATUM EMISIJE – DAN PORAVNANJA
Ulagači postaju vlasnici Državnih obveznica nakon što one budu upisane na njihovim računima hartija od vrijednosti kod Centralnog klirinškog depozitarnog društva ("CKDD"), u skladu sa rokovima definisanim Uredbom.
Svakom ulagaču, fizičkom licu, koji nema otvoren račun kod CKDD-a, prilikom procesa upisa Državnih obveznica CKDD će otvoriti takav račun u skladu sa aktima CKDD-a.
Dodijeljene Državne obveznice će biti prenijete pravnim licima registracijom odgovarajućeg broja izdatih obveznica na račune hartija od vrijednosti pravnog lica, u skladu sa podacima unešenim u Upisni listić i u Registar obveznica Emitenta.
UVRŠTAVANJE OBVEZNICA NA ZVANIČNO TRŽIŠTE MONTENEGROBERZE
Emitent podnosi zaht ev za uvrštenje Državnih obveznica najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana registracije u CKDD-u, a koje će biti uvrštene na listu u skladu sa odlukom o uvrštenju koju donosi Montenegroberza.
OBRADA LIČNIH PODATAKA
Emitent, kao rukovalac podacima, brine o zaštiti ličnih podataka ulagača čiji lični podaci će se obrađivati u svrhu cjelokupnog procesa upisa obveznica, kao konačne otplate o roku dospijeća.
POSLOVNICE ZA UPIS
Spisak poslovnica banaka za prvi i drugi krug upisa obveznica, njihove adrese i radno vrijeme, kao i kontakt podaci preko kojih se mogu dobiti sve informacije u vezi sa realizacijom emisije u prvom i drugom krugu upisa obveznica mogu se naći u nastavku
Petak, 24. oktobar 2025.
CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA
PODGORICA PODGORICA
PODGORICA
Adresa: Moskovska ulica bb Adresa: Business Point, Moskovska 2D Adresa: Bul. Sv. Petra Cetinjskog 121
Tel: +382 20 40 42 26 Tel: Tel: +382 20 20 11 30 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
Napomena: Napomena: Samo za pravna lica Napomena: PODGORICA PODGORICA PODGORICA
Adresa: Big Fashion, Cetinjski put bb Adresa: Stari Aerodrom, Josipa Broza bb Adresa: Magistrala, Bratstva i jedinstva 28
Tel: +382 20 264 455 Tel: +382 20 605 561 Tel: +382 20 620 893 Radno vrijeme: 9.15 - 18.45h pon-pet; 9.1515.15h subota Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
PODGORICA PODGORICA
PODGORICA
Adresa: Novaka Miloševa 6 Adresa: Trg Nezavisnosti, centar Adresa: Cijevna, Golubovci, Mahala bb
Tel: +382 20 21 04 25 Tel: +382 20 667 245 Tel: +382 20 60 64 10 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
PODGORICA PODGORICA PODGORICA
Adresa: Metalka, Kralja Nikole 21 Adresa: 4. jula (Naš diskont) Adresa: Privatno bankarstvo, Bulevar revolucije 17
Tel: +382 20 601 946 Tel: +382 20 620 893 Tel: +382 20 415 616 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8:00 - 16:00h pon-pet
NIKŠIĆ
HERCEG NOVI HERCEG NOVI - MELJINE
Adresa: Njegoševa 23 Adresa: Trg Nikole Đurkovića 11 Adresa: Meljine, Zemunska 143
Tel: +382 40 21 29 98 Tel: +382 31 32 26 66 Tel: +382 31 34 71 60 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
KOTOR TIVAT BUDVA
Adresa: Trg od oružja Adresa: Tivat - Palih boraca bb Adresa: Donji bulevar bb, Tre Canne
Tel: +382 32 30 40 08 Tel: +382 32 67 39 21 Tel: +382 33 45 10 75 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
BIJELO POLJE CETINJE DANILOVGRAD
Adresa: Tršova bb (zgrada Park) Adresa: V proletske 1 Adresa: Baja Sekulića 22
Tel: +382 50 43 27 74 Tel: +382 41 23 02 45 Tel: +382 20 810 330 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
BERANE BAR PLJEVLJA
Adresa: 29. novembra bb Adresa: Maršala Tita 5 Adresa: Nikole Pašića 2
Tel: +382 51 23 17 00 Tel: +382 30 31 72 72 Tel: +382 52 30 00 60 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
KOLAŠIN ULCINJ ROŽAJE
Adresa: Trg boraca bb Adresa: Majke Tereze bb Adresa: Maršala Tita 42
Tel: +382 20 865 905 Tel: +382 30 41 31 87 Tel: +382 51 27 45 48 Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h ponpet Radno vrijeme: 8.15 - 15.45h pon-pet
PODGORICA ULCINJ CETINJE
Adresa: Arsenija Boljevića 2A Adresa: Arsenija Boljevića 2A Adresa: Arsenija Boljevića 2A Tel: +382 (0) 020 440 460 Tel: +382 (0) 020 440 460 Tel: +382 (0) 020 440 460 Fax: +382 (0) 020 440 461 Fax: +382 (0) 020 440 461 Fax: +382 (0) 020 440 461
PON-PET: 08.00 - 20.00h PON-PET: 08.00 - 20.00h PON-PET: 08.00 - 20.00h Subotom: 08.00 - 15.30h Subotom: 08.00 - 15.30h Subotom: 08.00 - 15.30h
PODGORICA HERCEG NOVI BERANE
Adresa: Bulevar Pera Ćetkovića
51, Stari aerodrom Adresa: Trg Nikole Đurkovića 26
Adresa: Mojsija Zečevića 22
Tel: +382 (0) 20 610 120 Tel: +382 (0) 31 350 310 Tel: +382 (0) 51 230 454 Fax: +382 (0) 20 610 125 Fax: +382 (0) 31 350 415 Fax: +382 (0) 51 230 364
PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h subotom: 08.30 - 12.30h
PODGORICA KOTOR PLJEVLJA
Adresa: Bul. Svetog Petra Cetinjskog 33 Adresa: Put Prvoboraca bb Adresa: Kralja Petra I
Tel: +382 (0) 20 409 409 Tel: +382 (0) 32 302 032 Tel: +382 (0) 52 300 380 Fax: +382 (0) 20 409 425 Fax: +382 (0) 32 302 082 Fax: +382 (0) 52 300 376 PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h subotom: 08.30 - 12.30h PODGORICA NIKŠIĆ KOLAŠIN
Adresa: Novaka Miloševa 40 Adresa:
Fax: +382 (0) 40 214 891 Fax: +382 (0) 20 862 342
PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h subotom: 08.30 - 12.30h BAR BIJELO POLJE TIVAT
Adresa: Vladimira Rolovića bb, zgrada F5 Adresa: Muniba Kučevića 9 Adresa: Njegoševa 4
Tel: +382 (0) 30 303 872 Tel: +382 (0) 50 430 432 Tel: +382 (0) 32 660 420 Fax: +382 (0) 30 303 876 Fax: +382 (0) 50 430 424 Fax: +382 (0) 32 660 425
PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h subotom: 08.30 - 12.30h subotom: 08.30 - 12.30h
08.30 - 12.30h BUDVA ROŽAJE
Adresa: 22 Novembar bb Adresa: Maršala Tita bb
Tel: +382 (0) 33 403 844 Tel: +382 (0) 51 270 274 Fax: +382 (0) 33 403 836 Fax: +382 (0) 51 270 284
PON-PET: 08.30 - 15.30h PON-PET: 08.30 - 15.30h subotom: 08.30 - 12.30h
HIPOTEKARNA BANKA
PODGORICA PODGORICA HERCEG NOVI
Adresa: Ul. Slobode br. 91 Adresa: Đoka Miraševića M3 Adresa: Trg Nikole Đurkovića bb Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 e-mail: filijala.podgorica@hb.co.me e-mail: ekspozitura.podgorica2@hb.co.m e e-mail: filijala. hercegnovi@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h
Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
PODGORICA PODGORICA HERCEG NOVI
Adresa: Josipa Broza Tita 67; Adresa: Cetinjski put bb, Shopping mall Big Fahion Adresa: Bijela bb Tel: +382 (0) 77 700 001 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 e-mail: ekspozitura.centrala@hb.co.me e-mail: ekspozitura.bigfashion@hb.co.me e-mail: ekspozitura.portonovi@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h
Radno vrijeme: PON-PET: 09.0020.00h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h subotom : 09.00 - 20.00h
PODGORICA PODGORICA HERCEG NOVI
Adresa: Cetinjski put bb, Donja Gorica
Adresa: Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.130; Adresa: Kompleks Portonovi, Donje naselje 04 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905
e-mail: ekspozitura.alliance@hb.co.me e-mail: ekspozitura.podgorica1@hb.co.m e e-mail: ekspozitura.portonovi@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h
Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
BAR NIKŠIĆ TIVAT
Adresa: Maršala Tita br. 15 Adresa: Trg Save Kovačevića bb Adresa: 21. novembra br. 21 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905
e-mail: filijala.bar@hb.co.me e-mail: filijala.niksic@hb.co.me e-mail: ekspozitura.tivat@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
BUDVA KOTOR TIVAT
Adresa: Mediteranska bb Adresa: SC Kamelija, Trg M. Petrovića bb Adresa: Porto Montenegro – zgrada Teuta, Obala bb Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905
e-mail: filijala.budva@hb.co.me e-mail: filijala.kotor@hb.co.me e-mail: ekspozitura.porto.montenegro@hb.co.m e
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
BIJELO POLJE BERANE ULCINJ
Adresa: Ul. Slobode bb Adresa: Ul. Mojsija Zečevića bb Adresa: Bulevar Semi Fraseri bb Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 e-mail: filijala.bijelopolje@hb.co.me e-mail: filijala.berane@hb.co.me e-mail: filijala.ulcinj@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h Radno vrijeme: PON-PET : 08.0015.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
DANILOVGRAD CETINJE ŽABLJAK
Adresa: Baja Sekulića br. 8 Adresa: Bajova br. 74 Adresa: Narodnih heroja bb Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 e-mail: filijala.danilovgrad@hb.co.me e-mail: ekspozitura.cetinje@hb.co.me e-mail: ekspozitura.zabljak@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
GUSINJE IGALO
Adresa: Čaršijska br. 20 Adresa: Save Ilića br. 30 Tel: +382 19905 Tel: +382 19905 e-mail: filijala.gusinje@hb.co.me e-mail: filijalaa.igalo@hb.co.me
Radno vrijeme: PON-PET: 08.00 - 15.30h Radno vrijeme: PON-PET: 08.0015.30h
PRVA BANKA CRNE GORE
PODGORICA PODGORICA
Adresa: Bul. Svetog Petra
Cetinjskog 141, 81000 Podgorica
Adresa: Tuzi bb, 81206 Tuzi
e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
PODGORICA
Adresa: Vuka Karadžića bb, 81000 Podgorica
Tel: +382 20 409 173 Tel: +382 20 603 950 Tel: +382 20 445 227, +382 20 445 229 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme:
Radnim danima: 08.00 -16.00h, rad sa strankama 08.15 -15.45h Subotom: -
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-20.00h, rad sa strankama 08.15-19.45h
Subotom: 08.00-20.00h, rad sa strankama 08.15-19.45h PODGORICA PODGORICA PODGORICA
Adresa: Golubovci bb, 81304 Golubovci Adresa: Studentska bb, 81000 Podgorica Adresa: 4. jula bb, 81000 Podgorica Tel: +382 20 603 230 Tel: +382 20 675 233 Tel: +382 20 642 281
e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h PODGORICA PODGORICA PODGORICA
Adresa: Bulevar Pera Ćetkovića 305, 81000 Podgorica Adresa: Bracana Bracanovića bb, Tuški put 81000 Podgorica
Adresa: Cetinjski put bb, 81000 Podgorica Tel: +382 20 279 412, +382 20 279 414 Tel: +382 20 672 657 Tel: +382 20 205 280, +382 20 205 281 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme:
Radnim danima: 08.00 -20.00h, rad sa strankama 08.15-19.45h
Subotom: 08.00-14.00h, rad sa strankama 08.15-13.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 07.00-15.00h, rad sa strankama 07.15-14.45h Subotom: -
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h BAR NIKŠIĆ NIKŠIČ
Adresa: Maršala Tita 42, 85352 Bar Adresa: Radoja Dakića 2, 81400 Nikšić Adresa: Njegoševa 16, 81400 Nikšić Tel: +382 30 303 780, +382 30 303 781 Tel: +382 40 232 030 Tel: +382 40 212 529 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15 -12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h PLUŽINE ŠAVNIK KOTOR
Adresa: Lazara Sočice bb, 81435 Plužine Adresa: Šavnik bb, 81450 Šavnik Adresa: Trg od oružja bb, 85330 Kotor Tel: +382 40 270 037 Tel: +382 40 266 416 Tel: +382 32 304 920, +382 32 304 921 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme: RADNO VRIJEME: Radnim danima: 08.00 -16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: -
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: -
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h ANDRIJEVICA BERANE PLAV
Adresa: Branka Deletića bb, 84320 Andrijevica Adresa: Ul. Mojsija Zečevića 12 Adresa: Čaršijska bb, 84325 Plav
Tel: +382 51 244 393 Tel: +382 51 230 508, +382 51 230 618 Tel: +382 51 255 365 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h DANILOVGRAD CETINJE BUDVA
Adresa: Baja Sekulića 11, 81410 Danilovgrad Adresa: Bajova 45, 81250 Cetinje Adresa: Mediteranska 5, 85310 Budva Tel: +382 20 816 100, +382 20 816 110 Tel: +382 41 236 088, +382 41 236 089 Tel: +382 33 403 936 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15 -12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -16.00h, rad sa strankama 08.15 -15.45h Subotom: 08.00 -13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -15.00h, rad sa strankama 08.15-14.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h PLJEVLJA ŽABLJAK MOJKOVAC
Adresa: Kralja Petra 48, 84210 Pljevlja Adresa: Durmitorskih ratnika 1, 84220 Žabljak Adresa: Mališe Damjanovića bb, 84205 Mojkovac
Tel: +382 52 300 384 Tel: +382 52 360 036 Tel: +382 50 470 336 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: 08.00-13.00, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -15.00h, rad sa strankama 08.15 -14.45h Subotom: 08.00 -13.00h, rad sa strankama 08.15 -12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00 -15.00h, rad sa strankama 08.15 -14.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15 -12.45h NLB BANKA
PODGORICA PODGORICA PODGORICA
Adresa: Bulevar Ivana Crnojevića 165, 81000 Podgorica
Adresa: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 53, 81000 Podgorica
Adresa: Bulevar Pera Ćetkovića 81, 81000 Podgorica e-mail: podgoricai@nlb.me e-mail: podgoricaii@nlb.me e-mail: podgoricaiii@nlb.me Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 19.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h
PODGORICA PODGORICA PODGORICA
Adresa: Mall of Montenegro, 81000 Podgorica
Adresa: Cetinjski put 20, 81000 Podgorica
Adresa: Bulevar Džordža Vašingtona 100, 81000 Podgorica e-mail: podgoricav@nlb.me e-mail: podgoricavi@nlb.me e-mail: podgoricaviii@nlb.me Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h
CETINJE NIKŠIĆ ULCINJ
Adresa: Balšića pazar bb, 81250 Cetinje
Adresa: Novaka Ramova 17, 81400 Nikšć Adresa: 26. novembra bb, 85360 Ulcinj e-mail: cetinje@nlb.me e-mail: niksic@nlb.me e-mail: ulcinj@nlb.me
Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h
BAR BUDVA BUDVA
Adresa: Maršala Tita 24, 85000 Bar Adresa: Mediteranska 19, 85310 Budva Adresa: Podkošljun bb., 85310 Budva e-mail: bar@nlb.me e-mail: budva@nlb.me e-mail: budvaii@nlb.me
Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 15.45h
Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h
TIVAT HERCEG NOVI KOTOR
Adresa: II Dalmatinske b.b., 85320 Tivat Adresa: Njegoševa br. 40, 85340 Herceg Novi Adresa: Trg od oružja bb, 85330 Kotor e-mail: tivat@nlb.me e-mail: hercegnovi@nlb.me e-mail: kotor@nlb.me Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h
BIJELO POLJE PLJEVLJA BERANE
Adresa: Tomaša Žižića 8, 84000 Bijelo Polje
Adresa: Kralja Petra bb, 84210 Pljevlja Adresa: Miloša Mališića bb, 84300 Berane e-mail: bijelopolje@nlb.me e-mail: pljevlja@nlb.me e-mail: berane@nlb.me Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h Radno vrijeme: PON-PET 08.15 –15.45h
ROŽAJE
Adresa: Maršala Tita 45/a, 84310 Rožaje e-mail: rozaje@nlb.me Radno vrijeme: PON-PET 08.15 – 15.45h UNIVERSAL CAPITAL BANK
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
ULCINJ TIVAT
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h Subotom: -
HERCEG NOVI
Adresa: 26. novembar 66, 85360 Ulcinj Adresa: Pine bb, 85320 Tivat Adresa: Trg Nikole Đurkovića bb, 85340 Herceg Novi Tel: +382 30 421 110 Tel: +382 32 660 385 Tel: +382 31 350 130, +382 31 338 418 e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com e-mail: info@prvabankacg.com
Radno vrijeme:
Radnim danima: 08.00 -16.00h, rad sa strankama 08.15 -15.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-16.00h, rad sa strankama 08.15-15.45h
Subotom: 08,00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
Radno vrijeme: Radnim danima: 08.00-18.00h, rad sa strankama 08.15-17.45h
Subotom: 08.00-13.00h, rad sa strankama 08.15-12.45h
BIJELO POLJE ROŽAJE KOLAŠIN
Adresa: Tršova, Lamela C, 84000 Bijelo Polje
Adresa: Gradski trg bb, 84310 Rožaje
Adresa: Trg Vukmana Kruščića bb, 81210 Kolašin
Tel: +382 50 430 580 Tel: +382 51 270 234, +382 51 270 235 Tel: +382 20 860 900
PODGORICA BUDVA
Adresa: Stanka Dragojevića bb, Podgorica Adresa: Hotel Maestral, Pržno bb, Budva Tel: +382 20 481 481 Tel: +382 20 481 475 Fax: +382 20 481 482 Fax: +382 33 468 446 e-mail: info@ucbank.me e-mail: info@ucbank.me Radno vrijeme: PON-PET 08.00-20.00h Radno vrijeme: PON-PET 08.00-16.00h
Napomena: Šalteri Banke rade subotom u periodu 08.00-13.00h Napomena: Šalteri Banke rade i subotom u periodu 08.00-13.00h
Petak, 24. oktobar 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA
BROJ: 0206-5211/1 od 23 10 2025 godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup javnih kupališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 20242028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to sledećih lokacija:
1. HERCEG NOVI
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: Igalo II
Kategorija: Kupalište - Javno-porodično Oznaka lokacije: 5N1
Dimenzije: Dužina 26m; Površina 489m2
Katastarska parcela: 636 KO Topla
Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1222.5 Eura
1.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: Bijela
Kategorija: Kupalište - Javno-porodicno Oznaka lokacije: 19N2
Dimenzije: Dužina 87m; Površina 617m2
Katastarska parcela: 750, 751, 752, 753 KO Bijela
Dozvoljeni privremeni objekti: /
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura
1.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: Đenovići
Kategorija: Kupalište - Javno-porodično Oznaka lokacije: 17F
Dimenzije: Dužina 47m; Površina 421m2
Katastarska parcela: 663, 672/1 KO Đenovići
Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura
4. BUDVA
4.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Kamenovo - Golubinj
Kategorija: Kupalište - Javno party Oznaka lokacije: 17A
Dimenzije: Dužina 147m; Površina 5580m2
Katastarska parcela: 295/1, 296, 1893/3 KO Sveti Stefan Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 35m2 sa terasom od 415m2 na kat.par. 295/1 i kat.par. 296 KO Sveti Stefan; 11.1 Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata L=max 2 x (12,5 m x 2,5m)
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 65645 Eura
Napomena: Za stavljanje u funkciju platforme za pristajanje i privez plovnih objekata potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije Bar.
II Način
Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.
III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV -a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog p oziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača
FIZIČKA LICA:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih
3.
4.
Petak, 24. oktobar 2025.
prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5.
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE
ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)
(B)REFERENCE
UKUPNO Y=A+B
1.
2.
75 BODOVA
25 BODOVA
100 BODOVA
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
4.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
5.
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog
tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovan og kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta, isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, ako je ponuđač bio raniji korisnik/zakupac kupališta na koje se ponuda odnosi, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima su reference zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra, sve u originalu ili ovjerenoj kopiji
5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se : - ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi
Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.
U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.
Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.
Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.
Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:
1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)
2) Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu......................................................................................................
Petak, 24. oktobar 2025.
..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)
*izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima je podkriterijum zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu.................................................................................................12. 5 bodova (2.5 boda po godini)
Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.
Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument.
Ostvarenost podkriterijuma „odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže, dostavljanjem originala ili ovjerenih kopija predmetnih odobrenja u ponudi.
Za kupališta bez plažnog mobilijara, ostvarenost podkriterijuma zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, Ponuđač nije dužan da dokaže, imajući u vidu da se evidencija o zaključ enim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.
Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponuđaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su traże ni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Činidbena garancija
Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana određenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preuzetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa trajanjem ugovora ili godišnjeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV.
IX Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.
X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG P OZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog pr eduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 17 11.2025 .godine do 11:00 časova.
XI Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 17 11.2025.godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća XII Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.
Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.
Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije. U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XIII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709
- Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.
Petak, 24. oktobar 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci U pravnog odbora o davanju u zakup/na korišć enje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10 -339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE UGOSTITELJSKIH TERASA
BROJ: 0208-5221/1 od 23 10.2025 godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje ugostiteljskih terasa prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/2586/36 od 12.02.2025.godine i to:
1. HERCEG NOVI
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Igalo
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.9
Dimenzije: P=87m2
Katastarska parcela: 636 i 639 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 6786 Eura
1.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.8a
Dimenzije: P=15m2
Katastarska parcela: 1222/1 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1560 Eura
2. ULCINJ
2.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: 5 Borova šuma
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 5.5
Dimenzije: P terase=158m2
Katastarska parcela: 3549/1 i 3552 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 9480 Eura
3. KOTOR
3.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: 17 Prčanj
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 17.13
Dimenzije: P=125m2
Katastarska parcela: 112 KO Prčanj I
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7500 Eura
3.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: 18 Markov rt-Stoliv
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 18.22
Dimenzije: P=65m2
Katastarska parcela: 46/1 KO Stoliv I
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3900 Eura
II Način
Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda. III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret
obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV -a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih or gana.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Posebni uslovi za ponuđače za zakup terase
Pravo učešća na javnom pozivu za zakup privremene lokacije za postavljanje ugostiteljske terase imaju vlasnici/zakupci stalnog ugostiteljskog objekta, koji posjeduje uredno odobrenje za rad, koji se nalazi na:
1) na kat.parcelama koje se graniče sa kat.parcelom na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase
2) ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa objektom na kat. parcelama koje se graniče sa kat.parcelom na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase, onda pravo učešća imaju vlasnici ili zakupci objekata čiji se objekti nalaze iznad kat.parcele na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase, ali u granicama (dijelom ili u cjelini) privremene lokacije za postavljanje ugostiteljske terase, a dijeli ih šetalište, put, ili druga javna površina
3) ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa objektom na području opisanom pod tačkom 2, onda pravo učešća imaju i vlasnici/zakupci ugostiteljskih objekata koji se nalaze na kat.parcelama koje se graniče sa šetalištem, putem ili drugom javnom površinom, a koji objekti ne mogu biti udaljeni od privremene lokacije na kojoj je planirana ugostiteljska terasa više od 30m vazdušnom linijom
Ispunjenje prvog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju drugi i treći uslov, te ispunjenje drugog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju treći uslov.
Vlasnik-zakupac poslovnog prostora može konkurisati za jednu terasu, a izuzetno, u ponovljenom postupku i za više terasa ukoliko po prvom javnom pozivu ne bude bilo zainteresovanih lica.
4.4 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude
Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Ponuda obavezno sadrži:
Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača
FIZIČKA LICA:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
3.
4.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5.
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje
2. ponude
3.
4.
6.
5.
7.
24. oktobar 2025.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovan og kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Ponuđač za zakup terase dužan je da u ponudi dostavi i:
-Važeće Rješenje nadleżnog organa lokalne uprave za rad stalnog ugostiteljskog objekta
-Dokaz o vlasništvu ugostiteljskog objekta iIi Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta ukoliko je ponudač zakupac ugostiteljskog objekta
-sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji
5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE
ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE
MORSKOG DOBRA
(B)REFERENCE
75 BODOVA
25 BODOVA UKUPNO Y=A+B
100 BODOVA
Petak, 24. oktobar 2025.
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se : ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi. Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva. Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.
Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu......................................................................................................
. 25 bodova (5 bodova po godini)
Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.
Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su traże ni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata
IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG P OZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, za sve lokacije iz ovog javnog poziva najkasnije do 18 11.2025.godine do 11:00 časova.
X Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 18.11.2025.godine počev od 14:00 časova u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi
XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.
Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije. U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ
hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV
Urednica
MARI jA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Obavještavamo rođake i prijatelje da je umro naš dragi
Sahrana je obavljena u krugu porodice u Lokerenu, Belgija.
St. broj: 54/21
Na osnovu odredbi članova 134, 135 136 Zakona o stečaju (Sl. List CG br. 1/2022), stečajni upravnik u postupku stečaja nad stečajnim dužnikom DOO “KOLNIKS“Tivat, Kaluđerovina bb, /mat.br.02628392/, OGLAŠAVA
JAVNO OGLAŠAVANJE – PRODAJU, DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „KOLNIKS“ D.O.O. - U STEČAJU, TIVAT, JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA
Istovremeno o namjeri prodaje imovine obavještava: stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, osnivače - vlasnike stečajnog dužnika, razlučne povjerioce, stečajne povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, kao i sva druga zainteresovana lica
PREDMET PRODAJE: Udio od 20% u privrednom društvu DOO “KOLEBKON“ Tivat, Obala Djuraševića bb, PIB 50325782.Procjenjena vrijednost a ujedno I početna cijena je 11.152,00 eura. USLOVI I POSTUPAK PRODAJE: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika vrši se javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3. Zakona o stečaju (Sl list CG, br.1/22), koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE - Podgorica, ul. IV Proleterske br. 2, neposredno na arhivi suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom: „DOO “KOLNIKS“ Tivat,u stečaju JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – NE OTVARAJ, St. br. 54/21. Razmatraće se sve ponude koje pristignu na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 17.11.2025. godine do 12:00 časova. Ponude dostavljene putem pošte a koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Otvaranje ponuda obaviće se dana 18.11.2025. godine, sa početkom u 11:00 časova u kancelariji br. 30, Privrednog suda Crne Gore, ul IV Proleterske br. 2. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude otvara stečajni upravnik. Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda za kupovinu imovine imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje inostranstva, koja uplate depozit od 10% od početne prodajne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda, na račun za obavljanje platnih transakcija DOO “KOLNIKS“ Tivat, Kaluđerovina bb, /mat. br.02628392/ – u stečaju, Podgorica, broj računa: 510000000014108108 kod CKB banke. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj kovertii mora da zadrži: Pravno lice: Ponuda potpisana od strane lica ovlašćenog za zastupanje, (sa tačnim nazivom predmeta prodaje po rednim brojevima oglašene imovine ponuđena vrijednost, koja ne može biti manja od početne prodajne vrijednosti, koja je data ovim oglasom), naziv pravnog lica i sjedište, adresa za prijem službene pošte; potvrda o registraciji od nadležnog registra(ne starija od 6 mjeseci); potvrda o uplaćenom depozitu na iznos 10% od početne prodajne cijene. Fizička lica: Ponuda pisana, (sa tačnim nazivom predmeta prodaje po rednim brojevima oglašene imovine i ponuđena cijena, koja ne može biti manja od početne prodajne cijene, koja je data ovim oglasom), ime, prezime i adresa stanovanja,ovjerena fotokopija lične karte, pasoša ili punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, potvrda o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne prodajne cijene. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili kopiji koju je moguće na dan otvaranja ponuda uporediti sa originalom.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne bar jedna zatvorena pisana ponuda. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponudjene cijene budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene. Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponudjena cijena,a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj. predmetna imovina će biti prodata ponudjaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. Ponuđač koji ponudi najveću vrijednost a koja nije niža od početne prodajne vrijednosti, stiče uslov da od strane stečajnog upravnika bude proglašen za kupca. U slučaju da ponuđači ponude iste iznose za iste djelove imovine koje su predmet prodaje, stečajni upravnik će ponudjačima dati mogućnost da u razumnom roku,na licu mjesta,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom raspisati novi oglas o prodaji imovine. Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kom se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za materijalne, pravne ili faktičke nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini utvrde ličnim uvidom. Stečajni upravnik zadržava pravo da u da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponudjača po ovom oglasu u kom slučaju će uplaćeni depozit biće vraćen ponuđačima u roku od 8 dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača stečajni upravnik donijeće u roku od 10 (deset) dana od dana javnog otvaranja ponuda. Odabrani ponuđač dužan je da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Najpovoljniji ponuđač dužan je da prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora priloži dokaz o uplati preostalog iznosa kupoprodajne cijene, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja ugovora o kupoprodaji , ima za posljedicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit vratiće se u roku od 10 (deset) dana od dana pravosnažnosti odluke o prodaji. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najpovoljnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. Svi troškovi, poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti pregled imovine sve do dva dana prije otvaranja ponuda u dogovoru sa stečajnim upravnikom na tel: 069/183-043.
Petak, 24. oktobar 2025.
1046
Posljednji pozdrav našem dragom kolegi
IVICI PERAKU
Porodici iskreno saučešće.
KOLEKTIV DOO VODOVOD I KANALIZACIJA BAR
Dana 22. oktobra 2025 umro je u 90 godini
TERZIĆ
Sahrana je obavljena u krugu familije 23. oktobra na gradskom groblju Čepurci.
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 22. oktobra 2025. u 92. godini preminula naša draga
RADMILA-RAJKA Ljubova KAPISODA rođena VUKČEVIĆ
Sahrana je obavljena po njenoj želji u najužem krugu porodice 23. oktobra 2025. na Starom groblju na Cetinju.
NEDA, DIMITRIJE, ESBEN, BOJANA
23.
OŽALOŠĆENI: porodice KAPISODA, VUKČEVIĆ i DREVENŠEK
Posljednji pozdrav čovjeku jedinstvenog glasa, našem dragom kolegi
1045
Zauvijek će te pamtiti tvoje kolege sa Radija Podgorica
TAMARA, IVANA, JELENA, MILENA, BILJANA, NIKOLA i DEJO
Posljednji pozdrav dragoj
MIRJANI
Hvala ti za svu ljubav, pažnju i toplinu koju si nam poklanjala.
Ostavila si za sobom trag ljubavi i dobrote koja nikada neće izblijedjeti. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima kao dio svega lijepog što pamtimo.
MARKO I STANKA
1066
Petak, 24. oktobar 2025.
MIRJANA STANIŠIĆ
Draga tetka, hvala ti za svu lju bav i pažnju koju si mi poklanjala. Zauvijek ćeš biti u mom srcu.
SNEŽANA BOROZAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi
Posljednji pozdrav dragoj sestri i zaovi
Pamtićemo te sa poštovanjem i čuvati u sjećanju od zaborava. Tvoje ime i trag koji si ostavila ostaće s nama. Neka ti je vječni mir i spokoj. Brat MILORAD i snaha VJERA sa porodicom
Opraštamo se od voljene strine i jetrve
Za tebe će nas vezati uvijek lijepa sjećanja.
Od OLGE, LAZARA, MARIJE, MARINE, JELENE, BLAŽA i MAŠANA
MIRJANI
S ljubavlju i poštovanjem čuvaju te u srcima IRENA i VUKOTA
Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi
MIRJANI
Pamtićemo te s poštovanjem i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
ZORICA i ACKO
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Tvoja dobrota i vedrina ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru. NIKOLA BOŽOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj strini
RAJKI-NJANJI Ljubovoj KAPISODI
Počivaj u miru, pored tvojih najdražih.
MIRKO-MIĆO, LJILJA, JANE i MARKO
RAJKA KAPISODA
Ostaćeš zauvijek u našim srcima, hvala ti za sve.
ujače
Opraštamo se od drage strine i babe
RAJKE Ljubove KAPISODE
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Porodica pok. ČEDA KAPISODE
Pamtim te uvijek nasmijanog, tako si i otišao. Ovaj put zauvijek, ali nikad iz našeg srca. NINA BOŽOVIĆ sa djecom
Posljednji pozdrav voljenom šuri
Teško je prihvatiti da te više nema. Zet NJAKO BOŽOVIĆ
Posljednji pozdrav!
SAVO, SNEŽANA i MILUTIN
Dok budemo živi čuvaćemo najljepše uspomene na našu tetku Cilicu
JOVANKU RACKOVIĆ
Odrastajući uz nju naše djetinjstvo je bilo kao najljepši biser zađenut u školjci.
Vole te zauvijek JANKOVA i RADMILINA đeca NINO, NJANJA, DUBRAVKA i JELENA
Posljednji pozdrav dragoj kumi
NADI
Hvala ti za iskreno i dugogodišnje kumstvo. Počivaj u miru, mi ćemo te čuvati od zaborava. SLAVKO i LJILJA JOVANOVIĆ sa porodicom
1054
Posljednji pozdrav
NADI VUKIĆ
Hvala ti za iskreno prijateljstvo.
JELICA i STANKA
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
Uz neizmjernu zahvalnost za svu ljubav, pažnju i brigu koju si nam svima nesebično pružala.
VJERA PERAZIĆ i sestrić VLADAN sa djecom
Hvala ti za dugogodišnje prijateljstvo. Počivaj u miru. Nedostajaćeš nam.
KIRO, VESNA, IRENA, ANA i MILICA sa porodicama
Posljednji pozdrav
NADI VUKIĆ
Porodica pokojnog BOŠKA VUKSANOVIĆA
Posljednji pozdrav našoj dragoj
NADI VUKIĆ
Sjećaćemo te se kroz uspomene ispunjene ljubavlju i pažnjom.
RAJKO, RADA, BOŽENA I NINA BUŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj dragoj
NADI VUKIĆ
Draga Nacka, Bila je privilegija imati te za člana porodice, jer si upravo to bila za našu familiju. Počivaj u miru, a mi ćemo sa poštovanjem i neizmjernom ljubavlju čuvati sjećanje na tebe, našu Nacku.
S poštovanjem
24. oktobar 2025.
Posljednji pozdrav našoj voljenoj tetki
Zauvijek ćemo pamtiti njenu pažnju i ljubav, kao i sve lijepe osobine koje su je krasile. Neka počiva u miru.
Sestrić ACO sa suprugom VANJOM, sestrična ANA BORIČIĆ sa porodicom i sestrična TANJA RADULOVIĆ sa porodicom
Voljenoj
SLAVICI AVERIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Tvoja porodica AVERIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
NADI
Pamtićemo te po dobroti i plemenitosti. Počivaj u miru. MIĆO i LOLA VUKIĆ sa KSENIJOM
Posljednji pozdrav voljenoj majci, tašti i babi
NADI
Zauvijek ćemo te pamtiti i čuvati u srcima.
ŽELJKA, DRAGAN, PAVLE i ANDREJ MITIĆ
Tvoji DRAGAN i NINA sa djecom
1060
Posljednji pozdrav mojoj drugoj majci
NACKI VUKIĆ
Draga moja Nacka, Zauvijek ću čuvati sjećanje na tvoju neizmjernu ljubav. Hvala za srećno djetinjstvo, za svaki tvoj savjet, hvala i za svaku kritiku. Bila mi je čast rasti pored tebe, upijati tvoje mudrosti i uživati u tvojoj ljubavi.
Tvoj BALŠA!
Petak, 24. oktobar 2025.
Posljednji pozdrav dragom ujaku i šuri
DUŠKU ŠEBEKU
Tužni smo… nedostaješ. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
NIKOLINA, NEMANJA i MILISAV JURIŠEVIĆ
Četrdeset dana je od smrti
MOMIRA MILIĆA
Još ne vjerujemo da si otišao tako iznenada.
Vječno ćemo te po dobru pamtiti i za tobom žaliti.
U neđelju 26. oktobra u 10 sati posjetićemo njegovu vječnu kuću u Orahovu – Kuči.
PORODICA
Godina je od smrti naše voljene
JOVETIĆ
Ponosni smo što si u svim našim lijepim uspomenama.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: ZORAN, BILJANA, FILIP, LANA i KSENIJA
Sjećanjem i uspomenama na tebe da si sa nama dijelio sve što život nosi, davao nam bezgraničnu ljubav i zauzeo posebno mjesto u našim srcima đe ćeš i zauvijek ostati.
Četrdeset dana je otkako nas je napustila naša voljena
SONJA Rankova MARINOVIĆ rođena MARTINOVIĆ
U nedjelju 26. oktobra 2025 u 10 časova na groblju u Novom selu posjetićemo njenu vječnu kuću
Draga naša, čuvamo te kroz najljepše uspomene koje smo proveli zajedno, zahvalniu za sve što si za nas učinila.
Porodica se zahvaljuje svima na izrazima saučešća i priloženom cvijeću
Čuvamo te od zaborava
Suprug RANKO, kćerka TEA, sin ĐOLE, svekrva DARA, i svekar ZARIJA
Sjećanje na naše voljene 7. 7. 1992 - 24. 10. 2025. 15. 8. 1999 - 24. 10. 2025
KRSTA Đ. VUJOVIĆA MARICU K. VUJOVIĆ rođenu MARKOVIĆ
24. 10. 1995 - 24. 10. 2025. 23. 9. 2016 - 24. 10. 2025.
RADOJKU M. RAŽNATOVIĆ RADOVANA K. VUJOVIĆA rođenu VUJOVIĆ S ljubavlju,
Porodica VUJOVIĆ
SLOBODAN Ivanov ŠOFRANAC
24. 10. 2017 – 24. 10. 2025.
Ponosni smo što si bio naš oslonac i primjer čestitog čovjeka.
Nedostaješ nam u svakom trenutku.
S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na tebe.
MILODARKA,
Ni jedana dan nije prošao a da nismo pomislili na Tebe, na tvoj savjet. U tvojim pričama smo učili o životu, bio si stub naše kuće tvoja snaga i poštenje zauvijek će ostati dio nas. Obavještavamo rodbinu, rođake i kumove da ćemo posjetiti Mihailovu vječnu kuću u subotu 25. oktobra u 10 časova. Počivaj u miru
Tvoji CVIJETA, ALEKSANDAR, MARINA, MIRJANA i LIDIJA
Ponosni smo što smo dio tebe.
RADOVAN-RAKO M. VUKOVIĆ 24. 10. 1965 - 24. 10. 2025.
Naši roditelji
LUKA NIKOLIĆ
PORODICA VUKOVIĆ
1033
MARIJA NIKOLIĆ 1928–2000. 1935–2000.
25 godina žive u našim sjećanjima.
S ljubavlju i poštovanjem: sin MIODRAG NIKOLIĆ sa porodicom i kćerka VERA ĐURASOVIĆ sa porodicom
1069
Navršava se 40 dana otkad nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed
MIKONJA Maksima JOVOVIĆ
Hvala za nesebično darivanje, blagosti, podrške, ljubavi, znanja i posvećenosti kojima si obogaćivao naš život. Porodica i uža rodbina će 25. oktobra 2025. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju u Bajovom Polju.
Supruga PETRUŠA, sin MAKSIM, kćerke ĐINA i JELENA, unuk SERGEJ i unuka VASILISA
Dana 2. novembra 2025. navršava se tužna godina dana od kada nas je napustila naša voljena
1067
DRAGICA Slobodana MIJANOVIĆ rođ. NIKOLIĆ
Vrijeme prolazi, a tuga i sjećanje ne blijede. Hvala ti za svu ljubav, podršku i mir koji si nam pružala. Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje da ćemo 25. oktobra (subota) u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na Novom groblju - Cetinje.
OŽALOŠĆENE PORODICE MIJANOVIĆ i NIKOLIĆ
Petak, 24. oktobar 2025.
Navršava se deset godina Jedanaest godina od od smrti našeg oca smrti naše majke
MIRKA VIDOSAVE MUDREŠE MUDREŠE
Godine prolaze ali vječno ostajete u našim srcima, živite kroz najljepše priče u našim životima. Hvala vam na svemu.
ACKO, SNEŽANA i STANKA
Navršava se 40 dana od smrti naše drage sestre, tetke i zaove
TATIJANE SEKULIĆ
Mnogo nam nedostaje tvoje prisustvo, ljubav i pažnja. Ostaju lijepe uspomene na život proveden sa tobom. Dana 25. oktobra u 10 časova porodica i prijatelji posjetiće njenu vječnu kuću.
1068
Godina dana bez tebe, voljena naša
DRAGICA Slobodana MIJANOVIĆ
Dani prolaze, ali praznina ostaje. Nedostaje tvoj glas, tvoj osmijeh, tvoja neizmjerna dobrota. Sa tobom bi svaka radost bila veća, sve naše tuge lakše bismo podnijeli. Ponosni smo na tebe, volimo te zauvijek. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala.
Tvoj sin PREDRAG, snaha KSENIJA, unučad VANJA i MILOŠ
Petak, 24. oktobar 2025.
Četiri godine otkako više nije sa nama naš voljeni
DRAGAN PEROVIĆ
Sjećanja ne blijede, tuga ne prolazi, praznina ostaje.
Bolno je sjećanje na našu dragu sestru
MILKU Dušanovu VUJOVIĆ
i naše drage roditelje
DUŠANA i DRAGICU braću
DANILA – RAJA
VESA i VOJA
Supruga MILKA, ćerke MILA i NATAŠA, sin DALIBOR, snaha JASMINA, unučad i praunučad
Bol smo prerano osjetile za našim prerano izgubljenima, ali sa ponosom u srcu i duši na njihove časne živote.
Teško je sa ovim bolom živjeti.
U tišini vječnog mira neka vas prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.
Vrijeme je nijemi svjedok naše tuge i bola za vama.
Vaše JOVANKA, STANKA i VINKA sa porodicama
Dana 24. oktobra 2025. deset je za mene bolnih godina od kada sam izgubila voljenog supruga
Na tom putu bez povratka naše će se duše ponovo sresti. Neka ti vječna tama ne remeti mir. Voli te tvoja LJEPA
Godina dana je od smrti
Tvoj osmijeh, tvoje riječi i tvoj lik vječno će biti u nama, pored teškog i dubokog urezanog bola i tuge. Hvala ti za svu tvoju ljubav i tvoju dobrotu. Tvoj brat DIMO sa porodicom
Dana 25. oktobra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage
ANĐELKE Blaža MILIČIĆ rođ. BRNAS
Draga naša Anđe, četrdeset dana prođe otkako si nas napustila, a mi se ne možemo pomiriti da te nema. Bila si neko ko je ispunjavao našu kuću dobrotom, ljubavlju i toplinom. Iako teško skrhana od bola za našim anđelima Markom i Filipom, tješila si nas i hrabrila da ostanemo jaki i uspravni. Bila si, Anđe, anđeo na zemlji, a sada si anđeo na nebu.
Tvoji najmiliji u krugu porodice će posjetiti tvoju vječnu kuću u subotu 25. oktobra u 11 časova.
TVOJA PORODICA
TUŽNO SJEĆANJE 23.10.1990 – 23.10. 2025. SVETO Đ. VUČETIĆ
Uvijek u našim mislima i srcima. PORODICA VUČETIĆ
