Dnevni list POBJEDA 25.10.2025

Page 1


Subota, 25. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21506 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

OMBUDSMAN OBJAVIO MIŠLJENJE KCCG je odgovoran jer je omogućio curenje medicinskih podataka novinarke

Ljekarski karton Ane

Raičković završio u rukama advokata optuženih za napad

Curenje medicinske dokumentacije novinarke Ane Raičković iz KCCG je ozbiljno kršenje prava na privatnost i veoma je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom STR. 6.

Cijena zlata u dolarima ove godine porasla za više od 40 odsto, ove sedmice došlo do iznenadnog pada

Dokić: Kada je kriza u svijetu, novac bježi tamo gdje je sigurno

Predsjednik države, na ceremoniji u Vili „Gorica“, Crnogorskom velikom zvijezdom odlikovao doskorašnjeg poglavara SPC u Crnoj Gori

Joanikije primio posthumno odlikovanje za mitropolita Amfilohija

Smatram da bi, u ovoj situaciji, pod uslovom da imamo novca, Crna Gora trebalo da kupuje zlato, poručio je ekonomski analitičar Davor Dokić

STR. 5.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

U ime porodice pokojnog mitropolita dodjeli je prisustvovao njegov brat Pavić Radović, uz čiju je saglasnost orden uručen Am lohijevom nasljedniku na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju

STR. 2. i 3.

Pobjeda obilježila 81. rođendan, nagrađeni najbolji radnici

Godine

za ponos

Nagrađeni su: Nada Kovačević, Jovan Nikitović, Tatjana Ceković, Vesna Laković, Branka Kalezić, Slavenka Rakočević i Vera Ratković

STR. 7.

Glavni grad najavio početak rekonstrukcije lokacije u centru grada

Pacijentkinja iz Nikšića među prvima 2021. godine obavila transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, pokrenula sudski spor kojim traži da joj država refundira troškove

Mikić: Srce mi je bilo otkazalo, a danas sam srećna

Nepravda je da nam se ne plati liječenje i transplantacija. Svaki čovjek ima ljudsko pravo na život i na liječenje. Ja sam bila životno ugrožena – rekla je Mikić za Pobjedu

Sa međunarodne konferencije o vodama poručeno da je Crna Gora na trećini obaveza u pregovorima s Evropskom unijom za oblast prečišćavanja otpadnih voda

Održan prvi panel u okviru EU akademije koju organizuje predsjednik države Jakov Milatović

Lekić: Crna Gora ima ozbiljne

argumente da se bori za Prevlaku

PODGORICA – Pitanje

Prevlake je među tri najznačajnija državna pitanja Crne

Gore i mi imamo ozbiljne razloge da se borimo da ona pripadne nama, kazao je nekadašnji ministar inostranih poslova Miodrag Lekić.

On je juče, na panelu pod nazivom „Crna Gora na diplomatskoj šahovskoj tabli“, koji je organizovao predsjednik države Jakov Milatović u sklopu EU akademije, a govoreći o odnosima sa Hrvatskom, kazao kako ta zemlja ima svoje argumente kada je riječ o Prevlaci, te kako su njeni argumenti kada je riječ o drugim otvorenim pitanjima mnogo slabiji.

- Ali mi vidimo da se zahtjevi Hrvatske po drugim pitanjima konstantno povećavaju, a da Crna Gora nema adekvatan odgovor na to. Mi imamo ozbiljne argumente da se borimo da Prevlaka pripadne Crnoj Gorikazao je Lekić.

Poručio je i kako, ukoliko uslov za ulazak Crne Gore u EU bude odricanje od dijela teritorije, on na to ne bi pristao.

Kada je riječ o integracionom procesu, Lekić je rekao da je pred Crnom Gorom velika šansa da izvrši društvenu, ekonomsku i moralnu reformu, ali i naglasio da nam je za dalji napredak neophodno oslobađanje od kolonijalne svijesti i problema.

- Svijest je ovdje dominantno kolonijalna. Mi u Crnoj Gori treba da izađemo iz situacije propagande, cenzure i autocenzu-

Zahtjevi Hrvatske se konstantno povećavaju, a Crna Gora nema adekvatan odgovor na to, kazao je Lekić i poručio da, ukoliko uslov za ulazak Crne Gore u EU bude odricanje od dijela teritorije, on na to ne bi pristao. Igor Lukšić, sa druge strane, smatra da odnose sa Hrvatskom nije trebalo komplikovati, dok je Srđan Darmanović ocijenio da pitanje pomorske granice treba rješavati na međunarodnom sudu

re. Treba da budemo realistični i da poštujemo odnos snaga, ali i da imamo sopstveni stav - poručio je Lekić. On smatra i da je EU trenutno u velikim problemima zbog čega je upitan i njen opstanak.

- Pitanje je da li će uopšte opstati. Ja mislim da hoće u nekom obliku, ali Crna Gora mora da razmišlja i o zaokretima politike u odnosu na okolnosti koje se dešavaju. EU postaje pomalo alibi za naše unutrašnje probleme, a to ne smije da nam se dešava - konstatovao je Lekić. Na panelu su, u svojstvu bivših šefova crnogorske diplomatije, govorili i Igor Lukšić i Srđan Darmanović

Uz konstataciju da je u Hrvatskoj na sceni malo tvrđa desnica, a da Srbijom vlada autoritarni režim, Lukšić je ocijenio da sve to utiče na odnose u regionu. On smatra da odnose sa Hrvatskom nije trebalo komplikovati, te da otvorena pitanja sa tom zemljom nije moguće postići bilateralnim putem.

- Nijesam optimista da je bilateralno moguće doći do dogovora, jer je problem takvog karaktera. Ipak, želim da vjerujem da

bilateralna pitanja, u krajnjem, neće spriječiti članstvo Crne Gore u EU i da oni pozitivni aspekti ipak preovladavaju, te da ćemo mi završiti proces EU integracija - kazao je Lukšić i dodao da „jedino kao partneri možemo ići naprijed“.

Lukšić naglašava i kako je Crnoj Gori potrebna promjena navika i načina razmišljanja.

- Sada smo u fazi kada je ideja jedinstvene Evrope dominantna. To je jedinstven trenutak koji bismo morali iskoristiti. Više dominira geopolitika, nego meto-

dologija, ali je pitanje možemo li mi postati članica 2028. godine - naveo je on.

Da su otvorena pitanja sa Hrvatskom vrlo komplikovana saglasan je i Darmanović.

- Naročito pitanje pomorske granice. To treba rješavati na međunarodnom sudu – rekao je on. Darmanović je konstatovao da je dobrosusjedska politika nešto po čemu je Crna Gora bila prepoznata, a da danas imamo ozbiljne probleme u toj oblasti.

- Spoljnu politiku treba usmjeriti prema vrhovnom cilju, a to

Milatović: Marković određenim slučajevima mora posvetiti dodatnu pažnju

Nezadovoljstvo radom vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa poslanicima vlasti i opozicije dijeli i šef države Jakov Milatović, koji je novinarima, nakon panela održanog u okviru EU akademije, kazao kako „Marković određenim slučajevima mora posvetiti dodatnu pažnju“.

- Crna Gora nije dobila pravdu. Neki su ljudi i dalje su nedostižni pravosudnim organima. Građani vide da se pravda u Crnoj Gori završava jednim hapšenjem, nakon čega se svi puste. To građani vide i to mu (Markoviću) najviše zamjeraju. Ako pravda treba da se završava hapšenjima bez sudskog

epiloga, onda je bolje da nemamo takvu pravdu, jer to nije ono što građani žele. Građani su birali mene, isto kao i poslanike, da vrlo jasno iznosimo stavove. Ti stavovi su juče izneseni i mislim da su legitimnirekao je on. Istakao je i kako svi mormo biti odgovorniji kako bi Crna

Gora postala zemlja prava i pravde.

- Mi svi znamo koja je imovina stečena kriminalom, a ništa se nije uradilo povodom toga. Zašto poslanici nijesu usvojili antimafija zakon, pa da pomognu vrhovnom tužiocu? Svi moramo biti odgovornijizaključio je Milatović.

je da uđemo u EU. Tom cilju treba prilagoditi sve ostale politike, pa i dobrosusjedsku – rekao je Darmanović. Kada je riječ o integracionom procesu, Darmanović je ocijenio da je, iako vrlo neizvjesna, geopolitička konstelacija sada takva da predstavlja idealnu priliku za nas.

- Prilika je izuzetno povoljna, jer je EU spremna da u politici proširenja djeluje mnogo više nego što je to ranije bio slučaj. EU ne može striktno da insistira samo na svojim standardima. Mi danas živimo u svijetu gdje je liberalna demokratija u krizi i povlačenju. Naše članstvo bi bila značajna poruka autoritarnom režimu u Srbiji i podsticaj za promjene. Situacija je neizvjesna zato što se šahovska tabla značajno promijenila. Većina zemalja na toj tabli nijesu demokratije. Vidjećemo kakvu će politiku prema proširenju voditi njemačka vlada, ali i kako će se druge zemlje odnijeti prema jačanju desnice - pojasnio je Darmanović. On je zaključio da je Crna Gora mala zemlja i da njeno članstvo u EU „nikog ništa ne košta“. Đ. Ć.

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno je Ordenom crnogorske velike zvijezde odlikovao doskorašnjeg poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija Radovića. Orden je, prema želji porodice pokojnog Amfilohija, predat njegovom nasljedniku na istoj poziciji u SPC mitropolitu Joanikiju Mićoviću U govoru koji je Milatović održao tom prilikom, posebnu pažnju privlači činjenica da je predsjednik Crne Gore, koja je po Ustavu građanska država u kojoj su sve vjerske institucije odvojene od države, insistirao na vjerskim osjećanjima jednog dijela građana, pretočivši to u izjavu kako se zemlja na čijem je čelu „brani vjerom“. Prema Zakonu o državnim odlikovanjima i priznanjima, Orden Crnogorske velike zvijezde dodjeljuje se za doprinos međunarodnom ugledu i položaju Crne Gore, ali i za naročite zasluge na razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Crne Gore i drugih država i međunarodnih organizacija. Na ceremoniji održanoj u Vili „Gorica“, bez prisustva novinara, Milatović je istakao kako je riječ o „najvišem državnom priznanju koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu“, očigledno s namjerom da ispravi nesmotreni potez prilikom najave odlikovanja prošle nedjelje, kada je rekao da će Amfilohiju posthumno biti dodijeljeno najviše državno priznanje, odnosno Orden Crne Gore koji se inače dodjeljuje stranim državljanima. Milatović je na ceremoniji istakao da dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde, Crna Gora odaje priznanje Amfilohijevom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Uz podsjećanje na životni put pokojnog mitropolita, Milatović je ocijenio da je Amfilohije „bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada“, da je „dao doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi“. Dodao je i ka-

Željko Rutović i Zoran Vujičić pisali ambasadoru Satleru o najavljenim promjenama u vrhu institucije u kojoj su angažovani

PODGORICA – Pozivamo

Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB), kao i sve relevantne međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava, da hitno reaguju i zaštite nezavisnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), u skladu sa evropskim principima i praksom.

To su naveli čelnici ove institucije Željko Rutović i Zoran Vujičić u jučerašnjem otvorenom pismu Johanu Satleru,

ambasadoru EU u Crnoj Gori. Oni su reagovali na najavljena razrješenja sa pozicija predsjednika, odnosno člana Savjeta AZLP. U tekstu se takođe navodi da se obraćaju u ime AZLP „povodom zabrinjavajućih i kontinuiranih političkih pritisaka na ovu nezavisnu instituciju“, a koji su kulminirali nakon kontrolnog saslušanja pred Odborom za ljudska prava i slobode

Skupštine Crne Gore 1. oktobra, kao i zaključcima istog radnog tijela prije tri dana.

- Umjesto da se rasprava vodi u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima AZLP, saslušanje je pretvoreno u politički obračun sa članovima Savjeta - posebno predsjednikom Rutovićem i članom Vujičićem. Cilj takvog pristupa bio je da se, kroz neosnovane i paušalne optužbe, stvori pri-

vid opravdanosti za njihovo razrješenje, a ne iz razloga propisanih zakonom, već isključivo zbog političke nepodobnosti i ličnih animoziteta unutar vladajuće parlamentarne većine –istakli su potpisnici obraćanja. Dalje su naveli kako je Odbor za ljudska prava i slobode, na čijem je čelu Jovan Jole Vučurović (Nova srpska demokratija) zatražio od Administrativnog odbora kojim

predsjedava Jelena Nedović (Pokret Evropa sad) da „razmotri mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije“. - U obrazloženju ovog zaključka ne navodi se nijedan zakonski osnov za smjenu, već se poziva na navodnu „netransparentnost“, „probleme u radu“ i „nedovoljnu proaktivnost“ –dodaju Rutović i Vujičić. Oni su se pozvali i na Zakon o

zaštiti podataka o ličnosti koji precizira da predsjednik odnosno član Savjeta mogu biti razriješeni na lični zahtjev, zbog trajnog gubitka radne sposobnosti, ako prekrše obavezu čuvanja ličnih podataka, ili ako se politički angažuju oni ili neko iz njihove porodice, te budu pravosnažno osuđeni na više od pola godine zatvora. - Ovakvo postupanje nije samo napad na pojedince, već

Lekić, Milatović, Lukšić i Darmanović

Predsjednik države, na ceremoniji u Vili „Gorica“, Crnogorskom velikom zvijezdom odlikovao doskorašnjeg poglavara SPC u Crnoj Gori

Joanikije primio posthumno odlikovanje za Amfilohija

U ime porodice pokojnog mitropolita dodjeli je prisustvovao njegov brat Pavić Radović, uz čiju je saglasnost orden uručen Amfilohijevom nasljedniku na čelu Mitropolije crnogorskoprimorske mitropolitu

Joanikiju

ko je mitropolit Amfilohije bio „duhovni kolos čija je riječ bila čvrsta i stamena, baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i koji je najviše volio“. Po Milatoviću, mitropolit Amfilohije je „u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajedničku vjeru u bolju budućnost“. Kao primjer je naveo referendum o nezavisnosti države na čijem je danas čelu, precizirajući da je to bio „izazovan društveni proces“ u kome je dao „nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabil-

nosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru“. Takođe je istakao kako je ovaj crkveni velikodostojnik „u posljednjim godinama svog života stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem“. - Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Zahvaljujući njego-

vom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku bu-

Naziv ordena Milatović držao u tajnosti do zadnjeg momenta

Šef države odbio je, svega 15 minuta pred početak jučerašnje ceremonije u Vili „Gorica“, da medijima otkrije naziv ordena koji je namijenio za preminulog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija Radovića.

na sam princip institucionalne nezavisnosti, koji je temelj zaštite ljudskih prava, vladavine prava i evropskog demokratskog poretka. Pritisci na Savjet Agencije nijesu novina, oni traju kontinuirano više od tri godine, manifestujući se kroz javne diskreditacije, pokušaje opstrukcije rada, političke izjave o izmjeni zakona kako bi se omogućila smjena rukovodstva. Ova sistemska kampanja ima za cilj da se nezavisna institucija podvede pod političku kontrolu, što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i evropskim pravnim standardima. Rutović i Vujičić u otvorenom pismu Satleru naveli su više pri-

Pobjeda ga je, tokom izjave medijima nakon održane EU akademije, pitala da pojasni o kom je konkretno ordenu riječ, na što je Milatović odgovorio kako će ceremonija dodjele početi za 15 minuta i kako će to biti prilika da to saznamo.

mjera iz evropske pravne prakse, čak i presuda, koji potvrđuju zabranu ovakvih pokušaja razrješenja, koje bi u njihovom slučaju predstavljalo „flagrantno kršenje evropskih normi i standarda“. Zbog toga insistiraju da AZLP mora „ostati nezavisna, profesionalna i zaštićena od političkog uticaja“, a da pokušaji narušavanja njene nezavisnost predstavljaju „udar na pravnu sigurnost, urušavanje institucionalnog poretka i opasno udaljavanje Crne Gore od evropskih vrijednosti i standarda vladavine prava“. Podsjećamo, u dokumentu Odbora za ljudska prava i slobode kojim se Skupštini predlažu ra-

On je tom prilikom poručio i kako ne prihvata moralnu superiornost nekih članova civilnog sektora, koji „ništa ne kažu na spregu kriminala i ijelova vlasti, ali im smeta kada se čovjeku koji to zaslužuje daje najveći državni orden“.

zrješenja predsjednika i člana Savjeta AZLP Rutovića i Vujičića, navedeni su „netransparentnost rada, mogućnost nedozvoljenog uticaja na odluke Savjeta Agencije, nedovoljna proaktivnost po pitanju zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama, problemi u radu Savjeta i odnosima između organa Agencije“. Takođe se pominje da parlament do tog trenutka još nije prihvatio izvještaje o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. i 2023. godinu, iako tu dinamiku diktira upravo Odbor kojim predsjedava Vučurović. K. JERKOV

dućnost – izjavio je Milatović na juče održanoj svečanosti. Kako je dodao, mitropolit Amfilohije je „svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore“. - Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore. Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali njegova poruka i njegovo djelo ostaju da nas podsjećaju da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom, a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu –zaključio je Milatović. U ime porodice pokojnog mitropolita, dodjeli je prisustvo-

Fotije: Amfilohije nije bio Crnogorac, Milatovićev

stav o litijama je čista laž

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokušao je da mitropolita Amfilohija proglasi Crnogorcem, što on nije bio, kazao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, reagujući na Milatovićevo izlaganje na ceremoniji uručenja ordena.

Milatovića je optužio i da je zloupotrijebio litije u dnevno-političke svrhe jer je po njegovom izlaganju, kako je naveo, ispalo da su one pokrenute kako bi se učvrstila samostalnost Crne Gore.

- Ako je i od Milatovića, mnogo je... U svemu što je Milatović rekao vidimo pokušaj da se jedan veliki čovjek Srpske Crkve proglasi Crnogorcem, i Bog da prosti što ću ovo reći, da postane kao groš. Amfilohije to nije bio, niti nas je tome učio, već da budemo ljudi, kako je govorio patrijarh Pavle, ljudi Hristovi, ljudi Božiji, ljudi Istine, ljudi isihastin - saopštio je Fotije i dodao kako je Amfilohije u svojim besjedama, tekstovima i knjigama govorio i pisao da su Srbija i Crna Gora jedno. Istakao je i kako je Milatovićev stav o litijama „čista laž“. - Jer zna se zašto su litije u Crnoj Gori pokrenute, da bi se sačuvala i zaštitila imovina Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori. To i samo to je bio razlog pokretanja litija, a sve drugo je zlonamjerno tumačenje i pokušaj obesvećenja litija - zaključio je Fotije.

vao njegov brat Pavić Radović, a uz njihovu saglasnost orden je uručen mitropolitu Joanikiju.

- Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Crnogorske velike zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije, prilikom preuzimanja odlikovanja. Osim obilježavanja pete godišnjice od smrti Amfilohija

Reagovali zaposleni, ali bez imena i prezimena

O problemima u upravljanju i dubokoj podijeljenosti unutar same AZLP govori i reagovanje koje je povodom otvorenog pisma dvojice članova Savjeta te institucije uputila grupa zaposlenih. No, kako saopštenje niko imenom zvanično ne potpisuje, a poruka je upućena sa privatnog mejla, postavlja se pitanje ko stoji iza njega. U obraćanju koje su uputili

Savjetu agencije, ukazuju da su se Rutović i Vujičić ambasadoru Satleru obratili u ime AZLP, što smatraju „pravno i institucionalno spornim“. Kako su pojasnili, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i Statutom AZLP, „Agenciju zastupa direktor, dok Savjet djeluje kao kolektivni organ koji svoje stavove može saopštiti isključivo nakon usvajanja odluke na sjednici, u skladu

Radovića, uručivanje odlikovanja koje mu je namijenjeno predstavlja svojevrsnu najavu za bitan događaj naredne sedmice. Naime, za 28. oktobar je najavljeno otkrivanje spomenika pokojnom mitropolitu SPC kod Crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu. Kip sa postamentom biće visok skoro četiri metra, a sama stojeća figura oko dva i po metra. Odluka o postavljanju ovog spomenika donesena je većinom glasova u lokalnom parlamentu prije tri dana, dok su državni organi još ranije tome dali „zeleno svjetlo“ obezbjeđivanjem minimalne podrške na takozvanoj elektronskoj sjednici koja se održava telefonskim putem. K. JERKOV

sa Pravilima o radu“. Zbog toga zaposleni koji su uputili dopis Savjetu smatraju da sadržaj tog pisma „ne može predstavljati zvaničan stav Agencije, već isključivo lične stavove potpisnika. - Zaposleni izražavaju puno poštovanje prema nadležnostima Savjeta, ali istovremeno ukazuju na neophodnost poštovanja zakonske procedure i jasnog razgraničenja između institucionalnih i ličnih stavova – zaključuje se u saopštenju koje, navodno, potpisuju svi zaposleni u AZLP.

Amfilohijev brat Pavić Radović, predsjednik Milatović i mitropolit Joanikije

Centar za alternativno rješavanje sporova organizovao konferenciju u saradnji s AIRE centrom i GIZ-om

Efikasno rješavanje

privrednih sporova doprinosi privlačenju stranih investicija

Predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Tamaš Kamaraši naveo je da kada investitori znaju da se nesporazumi mogu riješiti brzo, nepristrasno i profesionalno, Crna Gora postaje ne samo privlačno mjesto za ulaganje, već i pouzdan partner

PODGORICA - Rješavanje privrednih sporova nije alternativa, već potreba modernog pravnog sistema, što direktno utiče na kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta, ocijenila je direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Maja Golović-Vojinović

- Ova tema nije samo pravna, već i razvojna. Kvalitet i brzina rješavanja sporova direktno utiču na kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta, priliv stranih investicija i jačanje povjerenja u pravni sistem. Rješavanje privrednih sporova nije alternativa, već potreba modernog pravnog sistema - rekla je Golović-Vojinović na konferenciji pod nazivom ,,Prednosti rješavanja privrednih sporova kroz alternativne metode“, koja je održana u Podgorici.

Konferenciju je organizovao Centar za alternativno rješavanje sporova u saradnji s AIRE centrom i GIZ-om.

JačanJe instituciJa

Ministar pravde Bojan Božović ocijenio je da jačanjem institucija i institucionalnih kapaciteta za arbitražu i medijaciju Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost stvaranju predvidivog, stabilnog i pouzdanog poslovnog ambijenta, koji obezbjeđuje pravično i efikasno rješavanje privrednih sporova, doprinosi privlačenju stranih investicija i podstiče dalji ekonomski razvoj naše države.

Direktorica AIRE centra Biljana Braithwaite, ocijenila je da Crna Gora ulazi u završ-

nu fazu reformi koja zahtijeva realnu procjenu napretka i dodatne iskorake, naročito u oblasti pravne sigurnosti poslovne zajednice.

- Tu vrijedi istaći da alternativno rješavanje sporova nije samo pravna procedura, već način razmišljanja. Samo tako možemo otvoriti vrata novim investicijama i prilikama za ovu zemlju - poručila je Braithwaite.

Pravna sigurnost

Fahira Brodlija iz GIZ-a rekla je da međunarodne transakcije i projekti od značaja za održivi razvoj i evropski put Crne Gore postaju sve složeniji, donoseći nove prilike, ali i rizike od sporova.

- Zato je ključno jačati pravnu sigurnost i kapacitete za efikasno rješavanje sporova kroz medijaciju i arbitražu. Kroz RegioTrade projekat doprinosimo tim reformama u regiji, u saradnji s AIRE centrom u Crnoj Gori - navela je Brodlija. Podršku skupu dali su Vlada Velike Britanije i Britanska ambasada u Podgorici kroz projekat unapređenja arbitražnog okvira koji realizuje AIRE centar, kao i Vlada Njemačke i GIZ kroz RegioTrade projekat. Ambasador Njemačke Peter Felten ocijenio je da posebno veliki projekti. koji uključuju javne institucije i državna preduzeća, mogu donijeti značajne mogućnosti za razvoj, ali istovremeno, nose sa sobom potencijalne rizike složenih sporova i izazova. Kako je saopštio, da bi se oni prevazišli, ključno je imati snažan i pouzdan okvir za rješavanje sporova - onaj koji garantuje

Održana sjednica skupštinskog odbora za ekonomiju,

pravnu sigurnost, jača povjerenje investitora i, u isto vrijeme, štiti ekonomske interese Crne Gore.

- Prevencija i alternativni mehanizmi za rješavanje sporova imaju važnu ulogu u ostvarenju ovih ciljeva. Oni imaju potencijal da smanje opterećenje pravosuđa, smanje troškove i skrate rokove, te da ponude rješenja koja omogućavaju održavanje konstruktivnih odnosa između javnih organa i investitora. I, naravno, ovi pristupi su osmišljeni da budu u potpunosti usklađeni sa evropskim i međunarodnim najboljim praksama - rekao je Felten.

PovJerenJe

Otpravnica poslova u Britanskoj ambasadi Sarah Pilbeam navela je da kroz tu inicijativu Crna Gora ne samo da jača svoje institucije vladavine prava, već se i pozicionira kao pouzdana i atraktivna destinacija za investicije unutar šire evropske i transatlantske pravne zajednice.

- Alternativno rješavanje sporova putem medijacije ili arbitraže nije samo pitanje efikasnosti. Riječ je o izgradnji povjerenja između građana i pravosudnog sistema, povjerenja između investitora i javnih institucija, i povjerenja između partnera koji dijele iste demokratske i pravne vrijednosti - rekla je Pilbeam.

Prema njenim riječima, Velika Britanija je dosljedan partner Crnoj Gori na njenom putu ka modernizaciji pravosuđa i evropskom putu.

- Kroz naše programe, radili smo na jačanju vladavine prava, unapređenju nezavisnosti pravosuđa i promociji transparentnog upravljanja - dodala je Pilbeam.

Predsjednica Londonskog suda za međunarodnu arbitražu (LCIA) Maxi Scherer dala je na skupu važan osvrt na savremene prakse u oblasti arbitraže.

Pored pozitivnih signala države, važnu poruku sa jučerašnjeg skupa poslali i predstavnici privatnog sektora.

Predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Tamaš Kamaraši, naveo je da kada investitori znaju da se nesporazumi mogu riješiti brzo, nepristrasno i profesionalno, Crna Gora postaje ne samo privlačno mjesto za ulaganje, već i pouzdan partner. - Važno je da u razgovoru o ovim temama uvijek za stolom budu i predstavnici biznisa, jer oni donose važnu stranu priče - dodao je Kamaraši. s. P.

Održaće konsultativno saslušanje povodom prodaje brodova

Prema riječima predsjednika Odbora za ekonomiju Borisa Mugoše (SD), na čiji prijedlog je donijeta ova odluka, saslušanje povodom prodaje brodova Crnogorske plovidbe ,,Kotor“ i ,,21. maj“ trebalo bi da bude organizovano najkasnije do 15. novembra

PODGORICA – Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet juče je donio odluku da održi konsultativno saslušanje povodom prodaje brodova Crnogorske plovidbe ,,Kotor“ i ,,21. maj“ kojem bi trebalo da prisustvuju ministar pomorstva Filip Radulović, predstavnici ove državne kompanije i Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, koji su i inicirali saslušanje.

Prema riječima predsjednika odbora Borisa Mugoše (SD), na čiji prijedlog je donijeta ova odluka, saslušanje bi trebalo da bude organizovano najkasnije do 15. novembra.

Oba broda su nakon višemjesečnih turbulencija prodati danskoj kompaniji K/S Navision grupi za 13,2 miliona dolara, odnosno 11,2 miliona eura, čemu se protivila stručna javnost i opozicione partije ukazujući da je vrijednost takvih brodova na tržištu značajno veća od cijene koja je ugovorena sa Dancima. Iz Ministarstva pomorstva su ukazivali da su brodovi u lošem stanju, te da su više puta u posljednjih nekoliko mjeseci zadržavani u svjetskim lukama. S druge strane, stručna javnost je ukazivala da situacija na brodovima nije toliko loša koliko je predstavljaju.

rasProda Ja

Iz Evropskog saveza su ukazali da je u revizorskom izvještaju na kraju prošle godine bilo navedeno da brodovi vrijede 30 miliona eura, a da je posljednja procjena pokazala da je ta vrijednost 19 miliona. - Da je požar bio na njih, da su se potopili, ne bi im toliko pala vrijednost za tako kratko vrijeme – poručili su iz Evropskog saveza ocjenjujući da je ovdje riječ o rasprodaji, a ne prodaji. Problematizovali su i način na koji je ministar Radulović ,,reklamirao“ brodove za prodaju.

- Da li biste, kada nešto želite da prodate, organizovali konferenciju za medije i potencijalnim kupcima predstavljali da brod ima brojne nepravilnosti. Ako je bila namjera da se na ovaj način ostvari dobra cijena, Radulović je ili potpuno neznaven kada je riječ o trgovini i promociji ili je postojala namjera – ocijenili su ranije iz Evropskog saveza, dodajući da je postojao model da se brodovi daju u zakup za 5.000 dolara dnevno te da se, uz restrukturiranje, preduzeće moglo sačuvati. Prema riječima inženjera pomorstva Gorana Sindika, trenutna realna cijena na tržištu, broda iste starosti i nosivosti kreće se između 12 i 13 miliona eura. Čak i ako se, kako je ranije naveo, od toga oduzme jedan do dva miliona eura, za koliko bi se brodovi mogli dovesti u red, to je i dalje upola u odnosu na trenutne cijene.

Loš marketing

I on je bio stava da je simptomatično što je konkretnoj prodaji prethodio ,,loš marketing“ ministra Radulovića i rukovodstva Crnogorske plovidbe. Osim toga, kako dodaje, iz informacije Ministarstva pomorstva koju je Vlada usvojila prije prodaje, praktično proizilazi da nijesu bili zadovoljni time što je vrijednost brodova bila procijenjena na 19 miliona dolara.

- Prije otpočinjanja postupka, urađena je procjena vrijednosti broda Kotor na daljinu, koja se zasniva isključivo na uvidu u dostupne evidencije i izvještaje o tehničkom stanju broda, bez fizičkog obilaska i pregleda na licu mjesta. Procjene su izradile međunarodne kuće iz Velike Britanije Drewry Financial Research Services i Braemar Valuations Limited koje su brod ,,Kotor“ u julu procijenile na iznos od 9,5 miliona dolara, odnosno 9,25 miliona dolara. Procjena je formalno urađena samo za brod ,,Kotor“, ali imajući u vidu da su ,,Kotor“ i ,,21. maj“ brodovi blizanci, istog tipa i gotovo identičnih karakteristika, navedeni rezultati korišćeni su i kao orjentir pri razmatranju vrijednosti broda ,,21. maj“. Međutim, treba naglasiti da se takva vrsta procjene u suštini određuje paušalno i može

Sa konferencije u Podgorici
Sa jučerašnje sjednice i. šljivančanin
Brod „Kotor“

konsultativno povodom brodova

odstupati od realnog tržišnog pokazatelja, jer ne odražava stvarno stanje broda – navodi se u informaciji Ministarstva pomorstva.

U toj informaciji Ministarstva pomorstva se navodi da su brodovi loše održavani te da je to uticalo na njihovu vrijednost i standarde sigurnosti plovidbe. Osim što je brod više puta zadržavan u stranim lukama, kasnile su zarade, a inspekcija je pri posljednjem zadržavanju u britanskoj luci utvrdila 22 tehnička nedostatka, od kojih polovina nije otklonjena jer nije bilo novca.

- Posebno je potrebno naglasiti razliku između ranije sprovedene remote procjene vrijednosti brodova i konačne prodajne cijene. Procjene su rađene u periodu kada brod ,,Kotor“ još nije bio višestruko hapšen, kada posada nije napustila brod i kada gubitak klase nije bio izvjestan. U međuvremenu je došlo do drastičnog pogoršanja stanja, brod je bio pod mjerama hapšenja više puta, posada ga je napustila, klasifikaciono društvo izreklo najavu povlačenja klase, a tržišna vrijednost se znatno smanjila. Dodatno, na tržištu nije bilo puno drugih ponuđača spremnih da ponude povoljnije uslove -stoji u informaciji Ministarstva.

Odbor je juče donio odluku i da organizuje tri sjednice

Cijena zlata u dolarima ove godine porasla za više od 40 odsto, ove sedmice došlo do iznenadnog pada

PODGORICA - Kada su krize u svijetu, novac bježi tamo gdje je sigurno, a čim imate rast tražnje i cijena tržišta odradi svoje – kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući podatak da je cijena zlata u dolarima ove godine porasla za više od 40 odsto, a u ponedjeljak je dostigla rekordni nivo od 4.381,21 dolar po unci.

Za njega ovaj podatak nije iznenađujući, imajući u vidu globalnu situaciju.

- To je znak da je situacija u svijetu loša, jer čim investitori ulažu u tzv. rezervne opcije kao što su zlato, srebro, platina, znači da je svijet uzburkan, što vidimo iz ratnih situacija širom svijeta – ukazuje Dokić. U takvoj situaciji, kako dodaje, očekivano je da će cijena zlata rasti, jer kapital traži ono što je sigurno, imajući u vidu da u ovakvim vremenima, novac to svakako nije.

Upitan na koji način se u Crnoj Gori tretira pitanje kupovine zlata, Dokić navodi da mi nemamo uvid u mehanizme niti postoji javna informacija da li se zlato kupuje i na koji način.

Dokić: Kada je kriza u svijetu, novac bježi

tamo gdje je

sigurno

Smatram da bi, u ovoj situaciji, pod uslovom da imamo novca, Crna Gora trebalo da kupuje zlato, poručio je ekonomski analitičar Davor Dokić

krajem oktobra i početkom novembra na kojima bi trebalo da budu saslušani kandidati za petog senatora Državne revizorske institucije (DRI).

Tako će pred poslanicima biografiju i planove za razvoj ove institucije iznositi Jadranka Delibašić, kojoj će to biti treći put, Dragan Bulatović, Dobrila Glomazić, Svetlana Krgović, Željko Vidaković i Milan Popović koji će se drugi put naći pred ovim odborom. Osim ovih kandidata koji su već zaposleni u DRI, na oglas su se prijavili i Melita Suljević, Marina Vujić, Predrag Radunović i Danijela Papić, po drugi put.

Poreska oLakšica PoLa godine

Odbor je predložio i amandman na prijedlog zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica kojim je rok za plaćanje nižeg poreza od 2,5 odsto umjesto regularnog od pet odsto, produžen sa tri na šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu. Ovom poreskom olakšicom bi, kako je kazao ministar finansija Novica Vuković, trebalo da motivišu poreske obveznike da riješe pitanje formalnog vlasništva nad vozilom. Usvajanje ovog zakona jedna je od mjera predviđenih Fiskalnom strategijom. M. LekoViĆ

- Smatram da bi, u ovoj situaciji, pod uslovom da imamo novca, Crna Gora trebalo da kupuje zlato – ocijenio je Dokić. Prema podacima Ministarstva finansija o javnom dugu, posljednjeg dana juna ove godine depoziti su iznosili 567,76 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata čija je vrijednost u tom trenutku bila 108,08 mi-

liona eura odnosno 7,17 odsto BDP-a. Dokić navodi da ta količina ne predstavlja ništa što bi značajno moglo da utiče na bilo kakvu situaciju.

- Zato mislim da bismo, u skladu sa svojom veličinom i mo-

ći trebalo da obezbijedimo dodatnu količinu zlata, ali bojim se da naša ekonomska politika ne postoji, već smo kao brod na otvorenom, pa đe nas ponese – kazao je Dokić. Kada je riječ o kupovini zla-

ta, od prošle godine ono predstavlja drugo najveće ulaganje u portfolija centralnih banaka, odmah nakon dolara, piše SEEbiz. Došlo je i do nalog rasta cijene srebra, ali još nije dostigla rekordnu vrijednost od 50 dolara od prije 14 godina. Za tako veliku razliku u cijeni između zlata i srebra zaslužno je to što se godišnje iskopa sedam puta više srebra nego zlata. Prošle godine je, kako piše SEEbiz, iskopano 25.000 tona srebra u poređenju sa 3.300 tona zlata. Nakon velikog ovogodišnjeg rasta i rekordnog nivoa od 4.381,21 dolar po unci, u ponedjeljak, u utorak je cijena zlata pala za više od pet odsto, što predstavlja najveću rasprodaju u posljednjih deset godina, prenosi CNN. U srijedu su cijene zlata zabilježile blagi oporavak nakon što je spektakularni rast prethodnih dana naglo prekinut. Na tržištu se u srijedu unca zlata trgovala po 4.141,48 dolara, što predstavlja rast manji od 0,4 odsto. Dan ranije, u utorak, promptna cijena zlata pala je za 6,3 odsto, na 4.082,03 dolara po unci, nakon što je u ponedjeljak dostigla rekordni nivo.

Pad cijene zlata, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u nestabilnim vremenima, uslijedio je nakon što su investitori odlučili da unovče dobit ostvarenu poslije rekordnog rasta. Dodatni razlog za pad jeste optimizam uoči novog kruga trgovinskih pregovora između američkih i kineskih zvaničnika. M. Lk.

starog i izbor novog borda

PODGORICA – Iako je juče trebalo da bude održana vanredna Skupština akcionara HTP Budvanska rivijera na kojoj je trebalo da bude razriješen stari i izabran novi odbor direktora, to se ipak nije desilo. Prema dokumentu juče objavljenom na internet stranici Budvanske rivijere, za održavanje Skupštine nije bilo kvoruma.

- Na osnovu poslovnika o radu, rješenjem predsjedavajućeg

Skupštine akcionara obrazovana je stručna služba za kontrolu ispravnosti punomoćja i prava za prisustvovanje sjednici 14. vanredne Skupštine akcionara, kao i za postojanje potrebnog kvoruma. Od službe sam informisan da Skupštini akcionara nije pristupio niti jedan akcionar ili punomoćnik akcionara, pa konstatujem da ne postoji potreban kvorum za održavanje Skupštine – stoji u obavještenju akcionarima koje potpisuje predsjedavajući Skupštine akcionara Jo-

van Gregović, uz napomenu da će akcionare blagovremeno obavijestiti o terminu ponovljene vanredne Skupštine. Posljednji odbor je izabran u avgustu, kada je za predsjednika postavljen Luka Vukalović, a za članove dotadašnji predsjednik borda Mijomir Pejović, Tamara Liješević, Vladimir Sekulić i Jovan Purar. Pejović je u avgustu dao ostavku na članstvo u bordu, čime se nameće zakonska obaveza za izbor novog borda u roku od 60 dana. Pejović se

u više navrata javno protivio privatizaciji Budvanske rivijere koja je u većinskom vlasništvu države sa 41,64 odsto udjela Vlade, 12,82 odsto Fonda PIO i 4,27 odsto Zavoda za zapošljavanje. Oko 33 odsto vlasništva je u rukama MK grupe. Nedavno je MK grupa predložila Vladi i Savjetu za privatizaciju i kapitalne restrukturiranje preduzeća i projekat vrijedan 700 miliona eur a na lokalitetu kompleksa Slovenska plaža i hotela Aleksandar. Vlada bi o ovom prijedlogu trebalo da odluči nakon stručne analize koja je povjerena konsultantskoj kompaniji Horwath&Horwath iz Zagreba. M. Lk.

Vanredna Skupština akcionara HTB Budvanska rivijera nije održana
Davor Dokić rtcg

OMBUDSMAN OBJAVIO MIŠLJENJE: KCCG je odgovoran jer je omogućio curenje ljekarskih izvještaja novinarke

Ljekarski karton Ane

Raičković završio u rukama advokata optuženih za napad

PODGORICA - Klinički centar Crne Gore je povrijedio pravo na privatnost urednice u Pobjedi Ane Raičković, jer su podaci iz njenog medicinskog kartona postali dostupni advokatu Danilu Mićoviću. On pred sudom zastupa Zorana Ćoća Bećirovića, njegovog sina Luku i Mladena Mijatovića, koji su novinarku napali i pretukli u novembru prošle godine.

Prema mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i slobode, KCCG nije izvršio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima.

TAJNE JAVNE ŠIFRE

KCCG nije uspio da utvrdi na koji način je ljekarski izvještaj Ane Raičković postao dostupan javnosti. Utvrdili su, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici u KCCG, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju.

Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru.

Zaštitnik navodi da iako KCCG nakon sprovedenog postupka nije mogao da identifikuje osobu koja je štampala izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je Klinički centar, uopšteno uzevši, dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost.

Zbog ovog slučaja, skupocjeni Heliant koji KCCG koristi pokazao je jednu ozbiljnu manu – prema tvrdnjama KCCG, nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj.

PREKRŠENI BROJNI

ZAKONI I PRAVILNICI

Curenje medicinske dokumentacije novinarke Ane Raičković iz KCCG je ozbiljno kršenje prava na privatnost i veoma je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom

di zaštite od gubitka, uništenja, nedopuštenog pristupa, promjene, objavljivanja, kao i od zloupotrebe, kako je propisano Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da pacijent ima pravo na privatnost i povjerljivost svih podataka koji se odnose na njegovo zdravlje, a član 139 istog zakona govori da zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni su da čuvaju, kao profesionalnu tajnu, sve činjenice i podatke o zdravstvenom stanju građanina. Činjenica da su zdravstveni podaci Raičković postali dostupni neovlašćenim osobama govori da je i ovaj zakon prekršen, odnosno da je osoba koja je zaposlena u KCCG prekršila sve etičke norme ponašanja.

Zakon o pravima pacijenata ističe da lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu i čuvaju se u skladu sa posebnim zakonom. Ni poštovanje ovog zakona KCCG nije omogućio, jer uprava nije obezbijedila informacioni sistem koji je bezbjedan, niti je imala procedure zaštite i edukaciju osoblja o čuvanju podataka, kao što su korisničko ime i šifra, koji se često dije-

Zbog toga što je ljekarski izvještaj Ane Raičković advokat Mićović pokušao da iskoristi na sudu, što je sudija i odbio, prekršeni su Zakon o zaštiti pacijenata, Ustav Crne Gore, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti...

MIJATOVIĆ

KCCG nije izvršio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti

ma. Prostori sa računarskom opremom moraju biti zaštićeni organizacionim, fizičkim i/ili tehničkim mjerama koje sprečavaju neovlašćeni pristup računarima. Van radnog vremena moraju biti zaključani ormari i stolovi sa ličnim podacima, računari i druga tehnička oprema isključena i zaštićena šifrom, a pristup softveru treba da bude zaštićen tako da dozvoli pristup samo za to ovlašćenim licima. Sva ova pravila koriste se za maksimalnu zaštitu ličnih podataka, u ovom slučaju pacijentkinje Raičković. Prekršeno je i pravilo da ovlašćeno lice mora da utvrdi plan unosa i mijenjanja lozinke, kako bi se podaci što bo-

vati osjećaj privatnosti pacijenta, već i očuvati njegovo ili njeno povjerenje u medicinsku struku i zdravstvene usluge uopšte. Bez takve pravne zaštite, oni kojima je potrebna medicinska pomoć mogu biti obeshrabreni i uzdržavati se da traže medicinsku pomoć i liječenje u strahu od otkrivanja informacija lične i intimne prirode, a koje mogu biti veoma važne i potrebne za primanje odgovarajućeg liječenja, čime bi ugrozili vlastito zdravlje, a u slučaju prenosivih bolesti i zdravlje zajednice – piše u mišljenju ombudsmana.

U pritužbi nije navedeno da je došlo do namjernog neovlašćenog otkrivanja medicinskih podataka, već se prigovara curenju informacija iz KCCG i traži se da se ispitaju okolnosti pod kojima je došlo do pribavljanja povjerljivog dokumenta od trećih lica. Prema mišljenju Zaštitnika, KCCG kao rukovalac zbirke ličnih podataka mora da osigura da su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje na odgovarajući način zaštićeni od neovlašćenog pristupa, objavljivanja, kao i od zloupotrebe.

ADVOKATSKA

KOMORA ĆUTI

Odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović zloupotrijebili su njene lične podatke i povrijedili pravo pacijenta time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra i zatražili da se sprovede kao dokaz.

Ombudsman smatra da otkrivanje podataka Raičković, a koji sadrže vrlo lične i osjetljive informacije o pacijentkinji i koji kao takvi podliježu strogim pravilima obrade, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog života.

Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena.

Iskaz ljekarke sa čijeg je naloga štampan izvještaj pokazuje da ona šifru nije mijenjala... KCCG nije sprovodio mjere za zaštitu ličnih podataka, a prema pravilniku, kršenje zahtijeva disciplinski postupak.

KCCG nije obezbijedio tehničke, kadrovske i organizacione mjere zaštite ličnih podataka, ra-

KAKO OČUVATI

Ljekarski izvještaj Raičković je sačinjen nekoliko mjeseci prije napada na nju i ni na jedan način nije povezan sa samim napadom, piše u pritužbi. – Ključno je ne samo pošto-

Zaštitnik je konstatovao da ni KCCG nije osporio da je do „curenja podataka“ došlo. Zaštitnik nije mogao ustanoviti ni postojanje bilo kog drugog pravnog osnova koji bi opravdao objavljivanje takvih informacija – izvještaja ljekara specijaliste, bilo prema domaćem pravu ili prema Konvenciji o ljudskim pravima.

– Na osnovu iznijetih činjenica nepobitno se može zaključiti da objavljivanje, odnosno odavanje podataka trećim licima, iz izvora koji se nalazi pod kontrolom, odnosno u nadležnosti Kliničkog centra Crne Gore, predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nijesu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve situacije ne dođe (pozitivna obaveza države u materijalnom smislu) – ističe se u mišljenju.

Zbog ovog poteza odbrane okrivljenih, Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog zloupotrebe lične, zaštićene dokumentacije. Advokat Mićović predložio je tada da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu. Međutim, već tada bilo je u potpunosti jasno da je prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti, a sudija Radulović je, nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen, odbio prijedlog da se sporni izvještaj uvrsti kao dokaz. Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) od Agencije za zaštitu ličnih podataka, ali i od tužilaštva, striktno je zatražilo da utvrde kako je došlo do ove zloupotrebe, te da se ustanovi da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio. Oni su ranije dostavili pritužbu Advokatskoj komori Crne Gore na postupanje Mićovića i Šćepanović. Javnosti nikada nije saopšteno da li je Advokatska komora, kojom Mićović i predsjedava, ikada raspravljala o ovom slučaju. Zbog napada na Raičković, koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora i u međuvremenu je napustio Istražni zatvor. Bećirovićev sin Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen. Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković pet mjeseci nakon napada. J. MARTINOVIĆ

Godine za ponos

PODGORICA – Povodom

81 godine postojanja Pobjede, najstarijeg štampanog medija u Crnoj Gori, juče su uručene nagrade najboljim novinarima i zaposlenima u ovoj medijskoj kući.

Za najbolje novinare proglašeni su Nada Kovačević i Jovan Nikitović.

U obrazloženju nagrade za Nadu Kovačević navodi se da je, između dva praznika Pobjede, objavila veliki broj tekstova iz različitih oblasti, koji su imali snažan odjek na ekonomskoj, društvenoj i političkoj sceni Crne Gore.

Za Jovana Nikitovića, koji je i dobitnik ovogodišnje EU nagrade, navedeno je da se dugi niz godina uspješno bavi istraživačkim novinarstvom, sa posebnim fokusom na teme iz oblasti kulture.

Specijalna nagrada pripala je dugogodišnjim radnicama Vesni Laković i Tatjani Ceković, koje već više od tri decenije rade u Pobjedi. Branka Kalezić, šefica Službe za pravne poslove, dobila je nagradu koja se dodjeljuje u kategoriji Opšte službe. Slavenka Rakočević i Vera Ratković proglašene su za najbolje radnice Štamparije Pobjede. Glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević juče je, prilikom uručenja nagrada, podsjetio da je Pobjeda jedna od najstarijih medijskih kuća u Crnoj Gori, koja opstaje i ne gubi na značaju. Kazao je da je Pobjeda starija od Savezne Republike Njemačke, Svjetske banke, UNESCO-a, starija je od Špigla, a malo starija od Le Monda. – Stvarno, godine za ponos –zaključio je Zečević. R.D.

Pacijentkinja iz Nikšića među prvima 2021. godine obavila transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, pokrenula sudski spor kojim traži da joj država refundira troškove

Mikić: Srce mi je bilo otkazalo, a danas sam srećna žena

PODGORICA – U decembru 2021. godine Nikšićanka Rada Mikić obavila je transplantaciju bubrega u Bjelorusiji nakon koje se osjeća ponovo rođenom. Ona je bila među prvim pacijentima koji su se operisali u toj zemlji, a njen put do operacije bio je mučan. Nije dobila podršku države, pa je skupljala kako zna i umije 72.000 eura. Svjesna da ima pravo na život i liječenje, pokrenula je sudski postupak protiv nadležnih kojim traži – refundaciju troškova.

Mikić je za Pobjedu iznijela detalje životne borbe kako bi ohrabrila sve ljude koji se suočavaju sa zdravstvenim problemima, koje je i ona imala, da ne odustaju i da se bore. Ona je ranije tražila od države da joj pomogne, žalila se da se muči, da ne može da podnosi dijalizu na kojoj je bila više od četiri godine, ali nije dobila pozitivan odgovor da će joj iko od institucija u tom smislu podržati i refundirati troškove operacije.

Mikić je odlučila da pokrene sudski spor kako bi dobila što smatra da je sljeduje. Ona navodi primjere da su još neki pacijenti pokrenuli sudske sporove kojima traže refundaciju troškova. Među njima je i jedan koji je prodao kuću ka-

ko bi spasio život i obezbijedio novac za transplantaciju. - Nepravda je da nam se ne plati liječenje i transplantacija. U to vrijeme nije bilo ugovora za transplantacije, ali, ponavljam, imam pravo na život i na liječenje. Znam da imam to pravo. To su ljudska prava. Ja sam bila životno ugrožena. Nije fer što nijesmo imali podršku države, Fonda za zdravstveno osiguranje. To je diskriminacija. Koliko je mladih ljudi koji su završili život, jer nijesu mogli da finansiraju transplantaciju – ističe Mikić.

Mučenje

Na dijalizu koja je trajala četiri godine i dva mjeseca gleda na period patnje. Prisjeća se da je nije dobro podnosila, te da joj je izazivala zdravstvene komplikacije. Mikić kaže da joj se konkretno kupila voda na pluća, krvarila su joj pluća, pucali su joj krvni sudovi, dobijala je trombozu…

- Otkad sam krenula na dijalizu 11 puta sam imala operacionu intervenciju. Borila sam se za život, preživljavala sam. Tražila sam da me pošalju na transplantaciju, ali država mi nije odobrila – kaže ona. Mikić je, kako dodaje, od komisije Kliničkog centra Crne Gore tražila da joj dozvole liječenje u Bjelorusiji, ali, prema njenim riječima, konzilijum joj ništa nije odgovorio,

Nepravda je da nam se ne plati liječenje i transplantacija. Svaki čovjek ima ljudsko pravo na život i na liječenje. Ja sam bila životno ugrožena – rekla je Mikić za Pobjedu

odnosno vratio joj je dokumentaciju. Država je, međutim, od prošle godine, od ljeta sklopila ugovor sa tamošnjom klinikom u Minsku i omogućava građanima besplatne transplantacije.

Ona je precizirala da nije razmišljala o negativnom odgovoru koji je tada dobila od nadležnih, već da je preovladala želja da želi da spasi život i da se ne muči više.

- Poželjela sam samo to. To su strašni bolovi bili. Krvarenja, gnoj na plućima, nemoć, g ubljenje svijesti. To me je pratilo i nijesam mogla ni da primim dijalizu do kraja. Tu terapiju su mi prekidali – prisjeća se ona.

Navodi slučaj sugrađanke Rose Knežević, koja se prva operisala u Bjelorusiji, te da je za transplantaciju dvije godine skupljala novac. Mikić kaže

da je Knežević hrabrila da i ona krene tim putem.

- Sjećam se da mi je pričala da ne odustajem, da ću ja moći to da izguram, isto kao i ona. Razmišljala sam o svemu, koliko se mučim i odnijela sam odluku – boriću se – ističe Mikić. Istakla je da je bila životno ugrožena, da joj je u Crnoj Gori odrađena tipizacija za podudarnost tkiva, ali da je znala

da ovdje neće dočekati transplantaciju. Bila je, kako kaže, primorana da traži hitno rješenje.

- U tome mi je pomogao moj sin i moji pravi prijatelji da istrajem. Malo nas ima koji smo stavili sami taj teret da platimo troškove. U tom periodu je bila korona i to je bio jedan od ,,kamena spoticanja“ – rekla je ona.

,,Ponovno Rođenje“

Počela je da skuplja novac i uz pomoć porodice prikupila je 6.000 eura. Trebalo joj je oko 70.000 i došla je i do tog iznosa uz pozajmice. Mikić se sjeća da je sedmicama bila zdravstveno loše do transplantacije. Čim su našli odgovarajući bubreg pozvali su je. Nije je bilo strah te operacije, jer je znala da ako ima gdje da se spasi - došla je na pravo mjesto. Kaže da je jedva došla na transplantaciju koja je obavljena u decembru 2021. godine. - Loše mi je bilo stanje kad sam stigla u Bjelorusiju. Moj sin je rekao da se ne mogu živa vratiti ako se ne završi transplantacija i ja sam isto bila za to. Otišla sam na tu operaciju. Desilo se da mi je otkazalo srce, pa su me reanimirali. Ostala sam 32 dana u bolnici, a trebalo je manje, nedjelju dana. Na kraju svega – osjetila sam novo rođenje – priča Mikić, uz osmijeh. Kaže da se dobro osjeća, ima 65 godina, ide na razne izlete, te da vodi sasvim drugačiji život u odnosu na onaj kakav je bio dok je bila na dijalizi. - Srećna sam, a kako da ne budem. Normalno sada živim. Imam manje snage, jer mi je oduzela bolest – kaže ona. Mikić dodaje da pije tablete za održavanje bubrega, te kaže da je država zaradila na njoj, jer su tablete i sve povoljnije od dnevne cijene dijalize.

- Svi pacijenti nek pođu na transplantaciju kako znaju i umiju, tako da se spašavaju. Odrađuju se pripreme za operaciju i zna se ko može da se operiše, a ko ne. Ko može nek ne ide dan na dijalizu – zaključuje Mikić. n. đuRđevAC

Nagrade za kolege koji su tokom protekle godine najviše doprinijeli radu i imidžu Pobjede
Rada Mikić

Nastavljeno suđenje optuženom za krivično djelo prinuda nad foto-reporterima Pobjede i Vijesti Stevom Vasiljevićem i Borisom Pejovićem u Donjem Zaostru

Pet svjedoka biće saslušano

19. novembra

BERANE – U Osnovnom

sudu u Beranama 19. novembra biće saslušani svjedoci, koji, kako je kazao branilac Danka Femića, optuženog da je 8. avgusta u Donjem Zaostru izvršio krivično djelo prinuda na štetu foto-reportera Pobjede i Vijesti Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića, mogu saopštiti bitna saznanja o ovom događaju. To je saopšteno iz Sindikata medija Crne Gore.

Na jučerašnjem ročištu Femićev branilac predložio je da se u postupku sasluša još pet svjedoka koji su prisustvovali događaju – Dragoslav Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš - Oni mogu da saopšte bitna saznanja u pogledu navoda iz

optužnog akta, rekao je Femićev branilac, nakon čega je sud donio odluku da se saslušaju na narednom ročištu.

Jučerašnjem ročištu nije prisustvovao Vasiljević, jer kako je kazao, ne može da angažuje pravnog zastupnika iz Berana. Vasiljević je tražio od Uprave policije da se uradi procjena stepena njegove ugroženosti i juče je dobio odgovor. Obasviješten je da je završena procjena i da su u obavezi da pod pojačanom pažnjom prate njegovo kretanje i brinu o njegovoj bezbjednosti.

Femić je odlukom Osnovnog suda u Beranama 14. oktobra pušten iz pritvora u Bijelom Polju.

Informaciju o puštanju Femića podijelio je na svom Fejsbuk profilu i predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav

Dajković, koji mu je poželio dobrodošlicu riječima: „Naš brat Danko Femić izašao na slobodu. Dobra ti sreća, Srbine“.

Takođe, u Beranama će 27. oktobra, pred sudom za prekršaje, početi prekršajni postupak protiv pet osoba zbog sumnje da su učestvovali u incidentu u Donjem Zaostru.

Do napada na foto-reportere je došlo 8. avgusta, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro blizu Berana. Više osoba trkom se uputilo prema Vasiljeviću i Pejoviću, prijetilo im, nasrtalo na njih i otelo foto-aparate i opremu.

Vasiljeviću je oduzeta i polomljena oprema, nasilno je uveden u šator, pri čemu je više ljudi počelo da ga udara i da mu prijeti. Foto-reporteri su pod prijetnjama natjerani da izbrišu sav materijal sa foto-aparata.

Pejoviću je prijećeno da će ga, ukoliko „bilo što izađe na Vijesti – ubiti golim rukama“. Dok se sve to dešavalo, dva neuniformisana policajca samo su posmatrala napad na novinarske ekipe. A. R.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici počinje sudski proces protiv bratanića predsjednika Skupštine, osumnjičenog da je u aprilu ranio dvije osobe

Suđenje Danilu Mandiću zakazano za 4. novembar

PODGORICA – Suđenje

Danilu Mandiću, brataniću predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji se sumnjiči da je u aprilu ranio dvije osobe, zakazano je u Osnovnom sudu u Podgorici za 4. novembar, potvrđeno je Pobjedi iz tog suda. - Povodom Vašeg upita obavještavamo Vas da je zakazan glavni pretres u predmetu protiv okrivljenog Danila Mandića za dan 4. 11. 2025. godine, sa početkom u 9.30 sati - kazali su Pobjedi iz podgoričkog Osnovnog suda.

Njega podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) tereti za teško djelo protiv opšte

sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.

Podsjećamo, on se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski „range rover“ u blizini raskrsnice Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio automobilom put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću Nakon toga je, kako je tada saopšteno iz Uprave policije, ispalio više hitaca prema nji-

Penzionisani policijski funkcioner negirao da je za zeta čuvao novac od kriminala

Koprivica: Funkcionisali smo kao porodica, kriminalna organizacija

PODGORICA - Penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da su optužnicu protiv njega kreirali neostvareni policajci koji su od njegovog hapšenja organizovali igre za narod po ugledu na rimske imperatore.

Istakao je da je protivnicima poslužio kao trofej za političku promociju.

- Optužnicu mi je montirao jedan policijski funkcioner, po nalogu jedne političke partije. Nijesam nosio novac Dušku Roganoviću, niti sam za njega čuvao ili zakopavao bilo kakav novac u dvorištu svoje kuće – kazao je on iznoseći odbranu na optužbe SDT-a da je za račun Roganovića čuvao i ulagao novac pribavljen od kriminala.

Osim Duška Koprivice, na optužnici Specijalnog tužilaštva su i njegova supruga Radosava, sin Strahinja i zet Duško Roganović koji je u bjekstvu. Oni se terete da su oprali najmanje 964.850 eura koji potiče od kriminala. Koprivica je na početku iznošenja odbrane istakao da je 42 godine i dva dana proveo u policiji. Naveo je da je u januaru 2022. napisao knjigu u kojoj je opisao „istorijska kretanja Crne Gore“ i događaje u kojima je, kako je rekao, bio „neposredni učesnik“ a nakon čijeg

objavljivanja bio je izložen politički motivisanoj hajci.

- U toj knjizi sam naveo i da su se pojedini policijski službenici nudili novoj vlasti, želeći da se približe centrima moći. Zbog toga sam postao meta. Taj funkcioner, kojeg zovu Tigar, imao je primarnu želju da budem uhapšen – rekao je Koprivica.

Naveo je i da je knjigu napisao

Negirao da je koristio SKY aplikaciju

Bivši policijski funkcioner Duško Koprivica je pred sudom odbacio navode da je koristio SKY aplikaciju.

na način da se od podataka iz nje mogu podnijeti krivične prijave koje nikada ne bi pale pred sudom.

On je dodao da je optužni akt koji potpisuje tužiteljka Tanja Čolan-Deretić ,,nevješto izrežiran dokument koji su sačinili tužilaštvo i pojedini policijski tigrovi i njihovi poltroni“. Sudija Nikola Boričić ga je potom upozorio na neprimjeren rječnik, na šta je Koprivica odgovorio da u nastavku odbrane kada bude govorio o osobama koje po svaku cijenu izvršavaju naredbe misli na poltrone.

ma i u toj pucnjavi ranjen je Perović.

Protiv Mandića, istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza taj slučaj dodijelilo Osnovnom državnom tužilaštvu, jer, kako su obrazložili, „optuženi nije imao namjeru da ubije Turkovića i Perovića“.

U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

J. R.

– Nikada nijesam imao takav telefon, niti sam slao poruke koje se pominju u optužnici – kazao je. Pojašnjavajući navodnu poruku u kojoj se pominje da „nije htio da urgira kod policije da ne tuku Roganovića“, kazao je da je odbio molbu njegove majke da interveniše.

– Nijesam htio da zovem Lazovića. Rekao sam joj da ne mogu da pomognem i da je onaj ko podigne ruku na čovjeka – fukara – naveo je Koprivica.

Loši uslovi u pritvoru, rješenje u jemstvu

Duško Koprivica je sudu opisao teške uslove u Istražnom zatvoru, navodeći da devet pri-

tvorenika boravi u ćeliji od 26 kvadrata sa malim toaletom. – Za deset mjeseci u

Govoreći o zetu, optuženom Dušku Roganoviću, Koprivica je objasnio da se njihova povezanost izričito temeljila posredstvom kćerke Bojane koja je sa njim bila u emotivnoj vezi.

- Činili smo sve da tu vezu pokvarimo, ali nijesmo uspjeli. Na kraju sam morao da odlučim, ili ću izgubiti ćerku ili

mojoj ćeliji pokušana su dva samoubistva. Većina puši, pa se 23 od 24 sata provodi u dimu – rekao je. Ukazao je da država problem može riješiti „po zakonu – češćim prihvatanjem jemstva“.

Osnovni sud u Beranama
d.
Sa privođenja Duška Koprivice
m. babović

Funkcionisali porodica, a ne organizacija

prihvatiti tu vezu. Duško se pokazao kao dobar otac i suprug. Da nema prošlost koju ima iza sebe, mogu reći da je daleko bolji od ljudi koji važe u društvu za primjer - rekao je on.

Sa Roganovićem, koji je godinu nakon izlaska iz zatvora preživio bombaški napad ostavši bez obje noge, kako je ispričao, imao je korektan, ali distanciran odnos.

- Nakon bombaškog napada u kojem je povrijeđen, vozio sam ga do aerodroma Tivat i Tirana, kad je išao na liječenje u Hrvatsku. Pomagao sam jer mu je bila potrebna pomoć, ništa više - pojasnio je nekadašnji policijski funkcioner. Podsjetio je da su Roganoviću u najtežoj fazi bolesti ubili oca, a potom i dva brata i to, kako je naveo, propustima kriminalističke policije.

Koprivica je kazao da je dva dana prije nego je ubijen, vidio Duškovog oca Nika u Budvi.

Tada mi je rekao da će da ide kod Dragana Radonjića kako bi mu saopštio neke podatke u vezi bombaškog napada na njegovog sina i mog zeta. - Svaki put kada bi dolazili, ja bih o tome obavijestio policiju i tražio da obilaze kuću zbog bezbjednosti obzirom da su Dušku ubijeni otac i dvojica braće, ali i zbog toga što je u medijima objavlje-

Iznošenjem odbrane bivšeg službenika ANB-a, nastavljeno suđenje grupi koja se prema navodima SDT-a tereti za šverc 4,3 tone kokaina

Lazović: Postupak je politički i nema veze sa pravom i pravdom

no da pripadnici škaljarskog klana planiraju da ubiju mene i mog sina Strahinju - rekao je Koprivica. On je podsjetio da zbog toga što se sa sinom našao na listi za odstrijel škaljarskog klana, pred Višim sudom se vodi sudski postupak. Nije sporio da je sa suprugom ili sam odlazio kod zeta i kćerke u Herceg Novi ističući da je to činio isključivo iz porodičnih razloga. - Odlazio sam u njihov stan, nekad sam, nekad sa suprugom. Nosili smo hranu i čistu posteljinu. Nikada nijesam prespavao tamo. Uvijek bih se istog dana vratio kući. Funkcionisali smo kao porodica a ne kriminalna organizacija, kako to tvrdi tužilaštvo - kazao je. Dodao je da nakon što je Roganović bez problema napustio Crnu Goru 2021. godine, njegova majka Branka se preselila kod njih u Nikšić. Koprivica je naveo da je od Branke saznao da je nakon likvidacije supruga jedan dio porodičnog novca zadržala za sebe, dok je drugi dio dala sinu Dušku koji je on koristio za liječenje

- Kod nas je došla sa dvije velike kese, u njima je bila garderoba, posteljina i nešto ličnih stvari. Rekla mi je da je ponijela manju količinu novca koji je ostao iza Nika, dok je veći dio dala Dušku za liječenje od bombaškog napada - kazao je. On je izričito negirao bilo kakvu povezanost sa prenosom novca ili sakrivanjem imovine.

- Od Duška Roganovića nikada nijesam uzeo ni euro. Nikada nijesam prenosio novac za Duška Roganovića, niti sam ga držao kod sebe. Nijesam ni iz Beograda donosio novac za njegov račun. Duško me nikada nije zvao zbog toga. A da jeste, ja bih mu pomogao, kao što bih svakome koga poznajem. Ali to se nikada nije desilo - izjavio je Koprivica. Takođe je objasnio da njegova kuća u Nikšiću ima video-nadzor i da je više puta dozvoljavao policiji da uzme snimke sa kamera kako bi pomogli u rasvjetljavanju saobraćajnih nezgoda na obližnjoj raskrsnici.

– Ništa nijesam krio, a kamoli zakopavao novac po dvorištu – naglasio je. Sljedeće suđenje zakazano je za 26. novembra.B. ROBOVIĆ

PODGORICA – Ovaj postupak je samo paravan za politički naručenu diskreditaciju i nema veze sa pravom i pravdom. Ovako se juče u podgoričkom Višem sudu branio suspendovani službenik ANB-a Petar Lazović, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je bio dio kavačke kriminalne organizacije koja je švercovala 4,3 tone kokaina i mučila osobe iz suprotstavljenog klana.

Prema njegovom stavu, postupak se vodi sa adrese koja nije sudnica i odluke se donose da bi se zadovoljili pojedini političari.

Lazović je kazao da senzacionalističkim izvještavanjima želi se napraviti neprimjeren pritisak na pravosudne organe, a da bi se otežao njegov položaj i položaj njegove porodice.

- U tome se uspjelo. Najteže mi pada procesuiranje mog ocakazao je Lazović, koji je prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva dio grupe koju

PODGORICA - Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15 oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga, u kojoj traži da mu se zbog toga isplati 5.000 materijalne štete, prenio je portal ETV.

U tužbi u koju je portal ETV imao uvid, navodi se šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu.

su oformili nekadašnji policajci Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.

Ispričao je da je radio kao operativac u ANB i da je 2019. godine prešao u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala.

- Ja sam operativac koji je spreman na sve da dođe do određenih podataka za interes države Crne Gore. Spreman sam sve da uradim za Crnu Goru, ali ne i svašta - kazao je Lazović.

On je naglasio da je podatke do kojih je dolazio dijelio sa svojim pretpostavljenim, ali o izvorima i informatorima, kako kaže, ne želi da govori zbog njihove zaštite ali i zbog zaštite svoga života. Kako je kazao, on je operativnim radom došao do više svjedoka saradnika, a neki su bili upravo protiv kavačke grupe za koju ga SDT tereti da je radio.

- Postupci protiv mene su iskonstruisani i to je očigled-

vasiljević

s.

no, jer hoće da me prikažu da sam odgovoran za sve i svašta - smatra Lazović. Na pitanje advokata Borivoja Borovića, kazao je da nikada nije koristio telefone sa skaj aplikacijama.

I optuženi Milan Popović negirao je optužbe i naveo da nikada nije boravio u Ekvadoru, niti je učestvovao u prenošenju droge.

Osim Milovića, Ojdanića, Lazovića, Popovića, na optužnici su i bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarina , M arko Novaković , Miloš Mišurović, Vladimir Bajčeta, Goran Stojanović, Dejan Knežević, Darko Knežević, Radoje Zvicer, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Dražen Milović, Filip Zindović, Ivan Nikolić, Tihomir Adzić i Ivan Mijatović

Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. A. R.

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Mihailo Volkov podnio Osnovnom sudu tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga

Pavićević traži

5.000 eura odštete od države

Kako se navodi u tužbi advokata Volkova, prema analizi sudske prakse Crne Gore, prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim“; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom“; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koje nije opravdano potrebama procesa rada, kao i neoprav-

dano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke“ kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih...“

Podsjećamo, u akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića. Prvo ročište, održano 25. sep-

Nekadašnji visoki funkcioner DPS-a i bivši ministar odbrane tužio potpredsjednika Vlade zbog pretrpljene duševne boli

tembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine.

Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere.

Pored toga, Pavićević je u aprilu ove godine predao pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora: vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću u kojima traži odgovor što su nadležne institucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. J. R.

PODGORICA - Osnovni sud u Podgorici odbacio je tužbu funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića koju je, zbog pretrpljene duševne boli, podnio protiv potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju po-

litiku i predsjednika Demokrata Alekse Bečića, saznaje portal RTV Podgorica. Bošković je naveo da je doživio duševnu bol nakon što je sa stranice Demokrate – Aleksa Bečić na društvenoj mreži Fejsbuk objavljen video zapis sa komentarom „Bošković skandira Miliki Čeku Dačeviću“. Riječ je o video-snimku nasta-

lom 16. novembra 1992. godine u Pljevljima, na kojem se vidi da grupa ljudi skandira Miliki Čeku Dačeviću, četničkom vojvodi i vođi paravojnih snaga u tom periodu. Na snimku je bio zaokružen dio glave jedne osobe u masi, za koju je sa pomenute stranice napisano da je Bošković. Bošković tvdi da je namjera

bila da se ubijedi javnost da se na snimku nalazi upravo on, a krajnji cilj diskreditacija njegovog lika i političkog protivnika. U obrazloženju sutkinje Nine Ojdanić, u koji je portal RTV Podgorica imao uvid, piše da je Bošković tužio Bečića, iako je svjedočenjem utvrđeno da video-zapis nije objavio on, već je objavljena na zvaničnom nalogu političke partije čiji je lider.

Funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS) naloženo je da isplati 937,50 eura za troškove postupka i to 15 dana po pravosnažnosti presude. J. R.

Petar Lazović negirao optužbe SDT-a

Sa međunarodne konferencije o vodama poručeno da je Crna Gora na trećini obaveza u pregovorima s Evropskom unijom za oblast prečišćavanja otpadnih voda

Postrojenja su srž zaštite životne sredine i kvaliteta života građana

BUDVA – Crna Gora trenutno je na trećini svojih obaveza u pregovorima s Evropskom unijom kada je riječ o sistemima za prečišćavanje otpadnih voda – istakao je Dragutin Sekulović iz PROKON-a na VI Međunarodnoj konferenciji o vodama, koju Zajednica opština Crne Gore i Udruženje vodovoda Crne Gore organizuju uz podršku RCDN-a i u saradnji sa brojnim međunarodnim partnerima.

PROKON je nacionalna jedinica za implementaciju projekata sa više od 13 godina iskustva u upravljanju infrastrukturnim projektima iz oblasti komunalnih djelatnosti i zaštite životne sredine. Kako je saopšteno iz Zajednice opština on je ukazao na različite probleme u implementaciji projekata – od loše dokumentacije i nedostatka kadra do administrativnih barijera. Posebno je naglasio potrebu za boljom komunikacijom sa građanima kroz njihovo blagovremeno uključivanje i informisanje o procesima, te dodao da duga priprema znači kraću i uspješniju realizaciju.

– Najvažnije je da građani shvate da sve ovo radimo zbog sebe, a da je članstvo u EU samo ishod. Ti sistemi su srž zaštite životne sredine i kvaliteta života građana – istakao je Sekulović.

UNAPREĐENJE

SEKTORA

Sekulić je govorio na sesiji „Projekti u sektoru voda“. Cilj sesije bio je da, kroz kon-

Realizaciju projekata iz oblasti komunalnih djelatnosti i zaštite životne sredine prate brojni problemi – od loše dokumentacije i nedostatka kadra do administrativnih barijera. Lokalne uprave mogu ostvariti podršku Zajednice opština – od razmjene znanja i iskustava, tehničke podrške do finansija

Sa konferencije u Budvi

kretne primjere realizovanih, tekućih i budućih projekata, ukaže na načine unapređenja sektora vodnih usluga u Crnoj Gori – od faze planiranja i pripreme dokumentacije do realizacije i obezbjeđivanja održivosti postignutih rezultata. Sesijom je moderirala Sanja Živković, sekretarka Odbora za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Zajednice opština Crne Gore, koja je istakla važnost razmjene iskustava komunalnih preduzeća, podrške lokalnim samoupravama i državnim institucijama, te primjene uspješnih

modela u različitim lokalnim sredinama.

Jelena Borovinić-Bojović iz Zajednice opština Crne Gore predstavila je sveobuhvatnu podršku koju Zajednica pruža lokalnim samoupravama. Ta podrška obuhvata uspostavljanje Mreže projekt menadžera radi razmjene znanja i iskustava, zalaganje za osnivanje posebnih službi za projekte u svim opštinama, iniciranje uspostavljenog revolving fonda za predfinansiranje donatorskih projekata koji omogućavaju opštinama bez dovoljnog finansijskog ka-

paciteta da pristupe sredstvima, program obuke za pisanje projektnih aplikacija koji je do sada doprinio pripremi projekata vrijednih više od 11 miliona eura, formiranje Liste spoljnih eksperata za podršku opštinama. – Imajući u vidu da nijedan opštinski projekat ne može biti kandidovan za finansiranje iz kapitalnog državnog budžeta ili dostupnih međunarodnih donatorskih fondova, ako nema pripremljenu tehničku dokumentaciju, značajan je Fond solidarnosti za izradu tehničke doku-

Žabljak – pozitivan primjer

Direktor preduzeća Komunalno i vodovod Žabljak Dragan Papić predstavio je iskustvo te opštine kao primjer uspješnog suočavanja s izazovima ograničenih resursa i specifične geografije.

Za svega dvije godine ta opština, sa svojim komunalnim preduzećem, uspjela je da obezbijedi podršku za investiranje u komunalnu infrastrukturu vrijednosti više od 11 miliona eura, dok je pripremila i projektne aplikacije za dodatnu bespovratnu podršku u vrijednosti od 36 miliona eura, uz kompletiranje tehničke dokumentacije za sve navedeno. Papić se posebno zahvalio Zajednici opština, jer im je Fond solidarnosti pomogao da finansiraju izradu dijela te tehničke dokumentacije.

mentacije Zajednice opština namijenjen opštinama korisnicama Egalizacionog fonda, sa dosad realizovanih više od 660.000 eura, i dodatno planiranih 450.000 eura do kraja ove godine – navela je Borovinić-Bojović. U nastavku diskusije dr Borovinić-Bojović je istakla da su sistemi vodosnabdijevanja i kanalizacije izuzetno kompleksni i zahtijevaju multidisciplinaran pristup. Naglasila je važnost proaktivnog angažmana lokalnih samouprava, uz dragocjenu podršku implementacionih jedinica poput PROKON-a i VODAKOM-a, te najavila nastavak programa jačanja kapaciteta kroz RCDN+ projekat, fokusiran na upravljanje investicijama u oblasti otpadnih voda.

REGIONALNI

VODOVOD

Milan Janović iz Regionalnog vodovoda Crne Gore istakao je da Regionalni vodovod obezbjeđuje uredno snabdijevanje vodom čak i u hidro-

loški izazovnim godinama. Ulaganja ovog preduzeća u stabilno vodosnabdijevanje iznose više desetina miliona eura, ali će, kako je naglasio, sve to biti nedovoljno ako se ne riješe visoki gubici u sistemu. Do avgusta 2025. godine Regionalni vodovod je isporučio 8,1 milion metara kubnih vode, odnosno oko 800 litara u sekundi, dok je u avgustu ta količina dostizala i 1.000 litara u sekundi. Porast potrošnje i istovremeni pad izdašnosti izvorišta predstavljaju izazov s kojim se Regionalni vodovod uspješno nosi novim zahvatima, uz očuvanje A1 kvaliteta vode. Učesnici sesije saglasili su se da održivi razvoj sektora voda u Crnoj Gori ne zavisi samo od investicija, već i od kontinuiranog unapređenja znanja, jačanja lokalnih kapaciteta i strateškog partnerstva svih relevantnih aktera – od komunalnih preduzeća i opština, preko državnih institucija, do međunarodnih partnera i finansijera. C. G.

časova. U međuvremenu biće održana takmičenja u Baru i Nikšiću gdje će se takmičiti preko 100 učenika. Maraš je podsjetila da je kompanija MTEL jedini operator u Crnoj Gori koji je organizovao državno takmičenje u robotici. – Nakon takmičenja planiramo da organizujemo nastavak obuka za učenike osnovnih škola. Kompanija MTEL je još jednom pokazala da je prijatelj znanja i obrazovanja, da želi da ulaže u edukaciju svih građana Crne Gore, počev od učenika osnovnih škola. Nastavićemo sa edukacijom svih učenika u Crnoj Gori o poslovima budućnosti i o sigurnosti na internetu. Jedini smo operator koji obilazi sve škole i svu djecu uči kako da potpuno budu bezbjedni u onlajn svijetu u eri digitalne transformacije – poručila je Maraš. C. G. Bijelo Polje:

BIJELO POLJE - U Bijelom Polju, u Osnovnoj školi „Dušan Korać“ počela je serija regionalnih takmičenja u robotici, u okviru velikog projekta „m:Robotika bez granica“ koji sprovodi kompanija MTEL uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija a uz saradnju sa inovacionom centrom BIP TECH. Projekat je osmišljen da podstakne razvoj STEM vještina i da inspiriše nove generacije istraživača, inženjera i inovatora.

Timovi učenika na takmičenju kroz zadate izazove demonstrirali su vještine programiranja, logičkog razmišljanja i inovativnog pristupa rješavanju problema. Učenici iz svih sedam timova pokazali su izuzetne vještine i znanje što je žiri prepoznao i nagradio ih daljim prolaskom na državno takmičenje. Šefica M:tel digitalne fabrike

Bojana Maraš kazala je da ono što takmičenje čini drugačijim od ostalih jeste činjenica da je čak sedam timova pokazalo izvanredne rezultate. Tako će svi učesnici regionalnog takmičenja u Bijelom Polju biti direktno plasirani na veliko državno takmičenje u robotici koje će biti održano 10. novembra u MTEL Dvorani Morača sa početkom u 11

Subota, 25. oktobar 2025.

PLJEVLJA - Na površinskom kopu ,,Potrlica“ došlo je do stvaranja tzv. rasjedne zone i pokretanja klizišta na površini kopa. Prilikom ove pojave, koja predstavlja svakodnevnu mogućnost tokom rada, nije došlo do bilo kakve povrede zaposlenih ili oštećenja tehničkih sredstava. Stručne ekipe su na terenu i pokušaće da saniraju prostor, čime bi omogućili i nesmetan prolaz bagera koji se nalaze na toj lokaciji – saopšteno je iz Rudnika uglja.

Pljevlja: Novo klizište zaustavilo radove na otkrivci Rudnika uglja

RUP: Moguć prekid radova dok se završi izmještanje rijeke Ćehotine

Iz Rudnika podsjećaju da trenutno izvode radove u zoni visokog rizika, usljed neposredne blizine postojećeg korita rijeke, te da zbog kašnjenja u realizaciji projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine izazove predstavlja i moguća pojava klizišta

U junu je tokom redovnih radova na PK ,,Potrlica“ došlo je do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta. Tom prilikom je rukovalac bagera zadobio lakše tjelesne povrede. Iz Rudnika podsjećaju da trenutno izvode radove na otkrivci u zoni visokog rizika, usljed neposredne blizine postojećeg korita rijeke, te da zbog kašnjenja u realizaciji projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine izazove predstavlja i moguća pojava takvih klizišta.

– Eksploatacija na površinskom kopu izvodi se u istoč-

BIjelO POlje: Na Trgu organizovan „Slow food“ sajam

Promovišu uživanje u zdravim obrocima

BIJELO POLJE – Na gradskom trgu otvoren je dvodnevni „Slow food sajam“, u okviru kojeg je preko 30 članova slow food zajednice i proizvođača zdrave hrane predstavilo proizvode. Projekat realizuje NVO ,,Kisjele vode“, u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Slovenije, Slovačke, Republike Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Posjetioci imaju priliku da obiđu štandove, a ponuda je raznovrsna, od zimnice do ajvara, suhomesnatih i mliječnih proizvoda, pa sve do specijaliteta koje priprema kuvar iz Bosne i Hercegovine Nihad Mameledžija.

Direktorica TO Bijelo Polje

Violeta Obradović kazala je da je sajam prilika da pokažu da sjever ima mnogo vrijednih ljudi, koji predanim radom pokušavaju da pomognu da se turizam na sjeveru predstavi u što boljem svijetlu. U ime organizatora Sabina Ramović iz NVO ,,Kisjele vode“ kazala je da je projekat počeo sa realizacijom u januaru 2024. godine, a trajaće do 30. juna 2026. godine. Eko gastronomski pokret Slow food nastao je u Italiji 1986, a sada okuplja oko 150 zemalja i njeguje specifičnu filozofiju sporog uživanja u hrani i čuvanja tradicije u ishrani i njegovanja ekološke svijesti, koja podrazumijeva izuzetnu brigu o načinu proizvodnje hrane. B. Č.

nom djelu kopa u izrazito složenim i prostorno ograničenim uslovima. Ipak svi radovi se sprovode u skladu sa zakonom, principima odgovornog poslovanja i brige o bezbjednosti zaposlenih. Kompanija je o klizištu terena informisala i rudarskog in-

spektora koji preduzima dalje korake u skladu sa definisanim procedurama – kazali su iz Rudnika uglja. Menadžment će, najavili su, u narednom periodu, nakon detaljne analize, razmotriti nastavak radova na kopu ili prekid dok se ne završi projekat izmještanja rijeke Ćehotine. – Napominjemo da je realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine od suštinskog značaja za stabilno snabdijevanje električnom energijom Crne Gore – kazali su iz Rudnika uglja. C. G.

Rudo Polje imaće vrtić za 18 mjeseci

NIKŠIĆ – Kamen temeljac za izgradnju vrtića Javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“ položen je juče u naselju Rudo Polje. Vrijednost investicije iznosi, kako se navodi, oko dva miliona eura, a novi objekat je planirane površine od oko 1.200 kvadratnih metara, čime će se u velikoj mjeri riješiti problem prebukiranosti postojećih kapaciteta u gradu pod Trebjesom.

Rok za završetak radova je 18 mjeseci.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović podsjetila je da je Vlada počela najveći investicioni ciklus u obrazovanju kada je u pitanju infrastruktura.

– Postavljanje kamena temeljca za novi vrtić u Nikšiću je upravo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru ovog plana. Vlada je obezbijedila kompletna sredstva za izgradnju ovog objekta kroz kapitalni budžet. Ovo je samo jedan od projekata koje će Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija realizovati u saradnji sa Opštinom Nikšić u narednom periodu kada je u pitanju resor obrazovanja, nauke i inovacija. Poseb-

nu zahvalnost dugujemo ministarki javnih radova Majdi Adžović, koja je kroz aktivnost svog resora, upravo ove oblasti prepoznala kao prioritet svog djelovanja - naglasila je Jakšić-Stojanović. Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević istakao je da je ovo prvi infrastrukturni projekat koji je započet nakon što je Nikšić postao zvanično

Ustanova da nosi ime pjesnika Vita Nikolića

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će narednih dana uputiti inicijativu Skupštini opštine Nikšić da ovaj vrtić nosi ime po čuve-

nom pjesniku Vitomiru Vitu Nikoliću, kako bi odali priznanje ,,crnogorskom Jesenjinu“, čije je stvaralaštvo obilježilo kulturni život

Evropska prijestonica kulture za 2030. godinu. – Opština Nikšić je dala zemljište za izgradnju vrtića, naša Agencija za projektovanje i planiranje je uradila projekat. To pokazuje da u jednoj dobroj sinergiji lokalnih samouprava i Vlade Crne Gore, možemo zaista da pos tignemo mnogo na polju infrastrukture za obrazo-

Nikšića i Crne Gore kako bismo i kroz nazive obrazovno-vaspitnih ustanova i kroz druge aktivnosti u resoru prosvjete, nauke i inovacija dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji priče ,,Nikšić- Evropska prijestonica kulture 2030“.

vanje – rekao je Kovačević. Direktorica vrtića Snežana Zogović kaže da je za njihovu ustanovu i sve zaposlene to istorijski dan. – Dugogodišnji problem prebukiranosti i rada u otežanim uslovima uskoro će biti prošlost. Novi vrtić će imati veliko dvorište i u njemu će se nalaziti 10 radnih soba za boravak djece od jaslenog do predškolskog uzrasta. Objekat je projektovan kao savremen i funkcionalan, imaće savremenu kuhinju, vešeraj, biblioteku, arhivu, senzornu sobu kao i još pratećih sadržaja. Hvala svima koji su prepoznali važnost ulaganja u najraniji uzrast. Ovaj vrtić je san generacija nikšićkih roditelja i vaspitača – rekla je Zogović. C. G.

KaPITalNI PROjeKaT: Detalj sa terena
ReZUlTaT SaRaDNje vlaDe I OPšTINe: Juče u Nikšiću
DIO SvjeTSKOG POKReTa: Sa sajma u Bijelom Polju

Predstavnici crnogorskog kreativnog sektora na prijemu u Londonu

Kod kralja Čarlsa jačali kulturne veze

PODGORICA - Kultura i

kreativne industrije treba da budu u centru nacionalnih planova za razvoj, da se povežu sa obrazovanjem, ekonomijom i da se otvore veći javni i privatni finansijski tokovi za taj sektor.

To je poručeno, kako prenosi PR pres servis, tokom prijema koji je britanski kralj Čarls III organizovao u palati Svetog Džejmsa u Londonu u okviru Samita lidera Zapadnog Balkana, a kojem su, na poziv Britanskog savjeta, prisustvovali predstavnici crnogorskog kreativnog sektora: dizajner, producent, kreativni direktor agencije DAA Nikola Bada Radonjić, direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, scenaristkinja, rediteljka i producentkinja Gana Čomagić, kao i multimedijalni umjetnik Rade Vukčević. Događaj je okupio vodeće ličnosti iz kreativnih industrija, diplomatije i civilnog sektora, a kralj Čarls je zajedno sa britanskim premijerom Kirom Starmerom i ministarkom vanjskih poslova Ivet Kuper istakao dosti-

gnuća regiona, naglašavajući ključnu ulogu koju kreativni sektor, mladi talenti i civilno društvo imaju u jačanju regionalne saradnje i kulturne diplomatije.

- Crna Gora i ostale zemlje Zapadnog Balkana su dokazale da zajedničkom saradnjom i djelovanjem u oblastima kreativne ekonomije možemo napraviti vidljiv i konkurentan uticaj izvan granica regiona, za što je definitvno dokaz i ovaj prijem kojim će se, siguran sam, naše kulturne veze dodatno ojačati - kazao je Radonjić. Božović je istakla da je ovo izuzetna prilika za Filmski centar Crne Gore i kreativnu industriju.

- Prisustvo na ovakvom skupu potvrđuje prepoznatljivost crnogorskog filma i kreativnog sektora na međunarodnoj sceni. Razgovori koje smo vodili otvaraju nove mogućnosti za koprodukcije, razmjenu znanja i jačanje kulturnih veza između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. Kreativne industrije su mostovi koji povezuju narode i grade budućnostkazala je Božović. R. K.

Film Ivana Salatića u programu festivala u Latinskoj Americi

„Otapanje vladara“ u Mar del Plati

PODGORICA – Dugometražni igrani film „Otapanje vladara“, scenariste i reditelja Ivana Salatića, biće prikazan na 40. Međunarodnom filmskom festivalu u Mar del Plati, jedinom sa statusom A kategorije u Latinskoj Americi, koji se održava od 6. do 16. novembra 2025.

Radnja filma smještena je u XIX vijek i prati pjesnika i gospodara Brda – Morlaka koji, smrtno bolestan, kreće na put ka jugu Mediterana u potrazi za lijekom. Prati ga njegov vjerni sluga Đuko, koji se na tom putovanju suočava sa sopstvenim osjećajem dužnosti, čežnjom za domom, ljubomo-

Slovenačka umjetnica Maja Smrekar za Pobjedu o izložbi ,,PiNK“ koja ekosistema Solane Ulcinj

Utopija prožeta

PODGORICA - Izložba ,,PiNK“ slovenačke umjetnice Maje Smrekar otvorena je u srijedu veče u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. ,,PiNK“ je poetska meditacija o budućnostima nakon ekološkog kolapsa, o novim oblicima solidarnosti i životu koji niče iz mulja. Projekat je nastao iz istraživanja ekosistema Solane Ulcinj koje je umjetnica sprovela tokom rezidencijalnog boravka 2024. godine.

Izložba je rezultat promišljanja o suživotu prirodnog i postindustrijskog pejzaža, kroz prizmu velikog flamingosa, koji nastanjuje napuštenu ulcinjsku Solanu. Ukrštajući skulpturu, tekst, zvuk i video sa intervencijama u prostoru, umjetnica nas uvodi u narativni ambijent kao mjesto koje raste iz ukrštanja istraživanja i imaginacije. U središtu priče je veliki (ružičasti) flamingos koji u Solani stvara povoljne uslove za bogati biotop - kao simbol otpornosti i preobražaja, biće koje filtrira, obnavlja i rađa život iz mulja.

O ovom procesu, ali i o materijalima, značenjima i zori u kojoj Solana zaista ,,progovara“ za Pobjedu govori umjetnica Maja Smrekar.

POBJEDA: Ulcinjska Solana je i prirodni rezervat i bivši industrijski kompleks, i prostor kolapsa i regeneracije. Kako ste doživjeli tu složenost na terenu? Što Vam je Solana ,,rekla“, a da nijeste mogli naslutiti izdaleka?

SMREKAR: Kada sam prvi put zakoračila na Solanu, osjetila sam da ulazim u prostor u kojem su priroda i industrija postale jedno tijelo. Flamingosi su u tom pejzažu djelovali kao suptilna mjera ravnoteže između tehnologije i prirode. Njihovo ponašanje otkriva finu ekonomiju prirodne inteligencije: stoje na jednoj nozi da bi sačuvali to-

Tokom rezidencije ustajala sam u 3.30 ujutro kako bih već u 4.15 bila u Solani, jer su ptice tada najaktivnije. Hodala sam kilometrima po blatu sa psom Bajronom, tražeći jata flamingosa koja su se hranila i družila u bazenima. U Crnoj Gori registrovano je više od 350 vrsta ptica, od kojih 250 nalazi svoje utočište upravo u Solani. Gotovo polovina ptičjeg svijeta od 500 registrovanih vrsta u Evropi pulsira ovdje, u ovom jedinstvenom ekosistemu

plotu i energiju, zaključavajući zglob u stanje odmorapoput skulptura koje dišu. Taj gest, jednostavan i genijalan, postao mi je simbol postojanosti u promjenljivom okruženju. Kada hraneći se uranjaju kljunove u mulj i filtriraju vodu, oni zapravo recikliraju hranljive materije, omogućavajući da se život nastavlja u beskonačnim mikro-petljama regeneracije. Njihovo tijelo, porozno poput filtera, pretvara nečistoću u hranljivu supstancu - baš kao što Solana pretvara industrijski otpad u novi ekosistem. Posmatrala sam ih kako marširaju u savršenom ritmu, podižu krila u kolektivnom pokretu, kao da se njihova koreografija

pretvara u oblik zajedničkog mišljenja. Kasnije sam otkrila da flamingosi ne komuniciraju samo glasom, već i kroz pokret, boju i ritam - njihova zajednica djeluje kao živi organizam u kojem svaka vibracija ima značenje. Ta zapažanja postala su početna inspiracija za izložbu ,,PiNK“. POBJEDA: Kako Vam zvuči Solana kada se industrijski zvuci utišaju, a priroda ponovo preuzme prostor? Da li je tišina tog pejzaža uticala na ton i ritam zvučne instalacije koju ste kreirali?

SMREKAR: Tokom rezidencije ustajala sam u 3.30 ujutro kako bih već u 4.15 bila u Solani, jer su ptice tada najaktivnije. Hodala sam kilometrima po

blatu sa psom Bajronom, tražeći jata flamingosa koja su se hranila i družila u bazenima. U Crnoj Gori registrovano je više od 350 vrsta ptica, od kojih 250 nalazi svoje utočište upravo u Solani. Gotovo polovina ptičjeg svijeta od 500 registrovanih vrsta u Evropi pulsira ovdje, u ovom jedinstvenom ekosistemu. Njihovi zvukovi otkrili su mi kako Solana zaista progovara tek kada se industrijski šum povuče. Atmosfera tog pejzaža oblikovala je ton i ritam mog rada ,,PiNK“.

rom i neizbježnom propasti. Glumačku postavu čine Marko Pogačar, Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko. Direktor fotografije je Ivan Marković, montažerka Jelena Maksimović, scenografkinje Dragana Baćović i Marija Mitić, kostimografkinje Lidija Andrić i Tijana Milutinović, dizajner zvuka Amaury Arboun, a muziku potpisuje Toni Crutone (Mai Mai Mai). Crnogorska publika imaće priliku da film „Otapanje vladara“ pogleda od 6. novembra, kada kreće u redovnu bioskopsku distribuciju širom zemlje. An. R.

POBJEDA : Solana je primjer kako priroda može preuzeti industrijski prostor i pretvoriti ga u novi biotop. Da li u tome vidite utopijski potencijal ili upozorenje?

SMREKAR: Solana jeste svojevrsna utopija prožeta ranama. To je prostor koji pokazuje da priroda ne vraća stvari ,,u prvobitno stanje“, već stvara novo - hibridno i nepredvidivo. Regeneracija, dakle, nije povratak, već transformacija. Na to razmišljanje navelo me je proučavanje ekologije flamingosa, čija ružičasta boja nastaje iz beta-karotena od račića kojima se hrane - koji prolazi kroz njihov organizam i taloži se u perju i koži kao ružičasta boja. Ružičasta nije samo pigment, već trag metabolizma, dokaz otpornosti i vitalnosti. U Solani, gdje i so i glina nose arheologiju vremena, flamingosi su mi se ukaza-

Maja Smrekar
Hana Jošić
Sa izložbe djela Maje Smrekar u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore
Prijem kod kralja Čarlsa III

ranama

Zajedništvo je sposobnost

da se živi u ravnoteži

POBJEDA: Vjerujete li da umjetnost može imati konkretan uticaj u ekološkim borbama? Što znači biti odgovorna umjetnica u vrijeme klimatske krize?

SMREKAR: Zadatak umjetnosti nije da rješava ekološke probleme, već da mijenja način na koji ih razumijemo. Biti odgovorna umjetnica danas znači stvarati prostore za nove oblike osjetljivosti i solidarnosti između ljudi, životinja, pejzaža i tehnologija. Flamingosi su me tome naučili: njihova ekonomija pokreta i zajedništvo pokazuju da održivost nije dominacija, već sposobnost da se živi u ravnoteži. U tom poretku stvari vidim mogućnost jedne nove, posthumane budućnosti - tihe, ali uporne, kao atmosfera Solane u zoru.

li kao živi svjedoci jedne vrste preživljavanja koje nije agresivno, već delikatno, balansirano i organsko.

P OBJEDA: Koliko Vam je Solana bila samo kontekst, a koliko zapravo koautor izložbe? Da li bi ,,PiNK“ uopšte mogao da nastane negdje drugdje ili je ovaj pejzaž bio neophodan za njeno oblikovanje?

SMREKAR: Solana za mene nije bila samo kontekst, već živi sagovornik. ,,PiNK“ ne bi mogao nastati nigdje drugo, jer je proistekao iz specifične geologije i klime tog mjesta. Solana mi se ukazala kao laboratorij budućnosti - prostor u kojem priroda, tehnologija i vrijeme pregovaraju o novim oblicima života. Hodajući njenim bazenima u zoru, razmišljala sam o tome što znači ne samo naseljavati neku zemlju, već i biti naseljen od nje – postati njeno produženje. A onda sam se zapitala: koliko zemalja zapravo naseljavaju sve te ptice selice? Njihove rute prelaze granice koje smo mi nacrtali. Flamingosi formiraju dugotrajna i odana prijateljstva, a njihov fizički izgled ima važnu ulogu u tim vezama. U toj mreži odnosa između odnosa i pokreta, prepoznajem tihu lekciju o pripadnosti i solidarnosti koja nadilazi ljudski svijet.

POBJEDA: Solana Ulcinj je napušten industrijski prostor, ali danas jedno od najvažnijih utočišta za ptice

Izložba „Profesori i učenici Hercegnovske umjetničke škole“ otvorena u Galeriji „Josip Bepo Benković“

Simbol kreativnosti, duha i mediteranskog senzibiliteta

PODGORICA - Izložba koja otkriva bogatstvo nasljeđa čuvene Umjetničke škole u Herceg Novom i koja je ostavila snažan trag na kulturni identitet grada i savremenu crnogorsku likovnost, otvorena je u Galeriji „Josip Bepo Benković“.

Djela iz fundusa novske galerije, pažljivo složena u postavku nazvanu „Profesori i učenici Hercegnovske umjetničke škole“, kako prenosi portal RTHN, govore o tome kako je, za samo osamnaest godina postojanja, Umjetnička škola iznjedrila plejadu istaknutih

umjetnika, postala svojevrstan fenomen i argument da Herceg Novi slovi za grad umjetnika. Omaž čuvenoj novskoj Umjetničkoj školi kroz djela njenih profesora i učenika otvorila je potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić. - Ova izložba je prilog sjećanju na izuzetno važan dio kulturnog identiteta Herceg Novog. Umjetnička škola bila je simbol kreativnosti, slobodnog duha i mediteranskog senzibiliteta. Obilježila je jednu epohu i obrazovala umjetnike koji su postavili osnove naše moderne likovnosti, pritom

čineći da u svima njima ostane trag Herceg Novog - kazala je Stanišić. Direktorica JU „Muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ Gordana Krunić podsjetila je da nakon dvije godine rada na Cetinju, Umjetnička škola 1948. godine prebačena u Herceg Novi, po želji tadašnjeg direktora Petra Lubarde - Lubarda je na osnovu ličnog iskustva prepoznao sredinu koja je sama po sebi inspiracija umjetnicima. Hercegnovska umjetnička škola, iako je šezdesetih godina zvanično prestala sa radom, i dalje živi

selice. Kako vidite potencijal takvih postindustrijskih pejzaža u doba ekološke krize? Da li je moguće preoblikovati narative ,,napuštenog“ i ,,beskorisnog“?

SMREKAR: Za mene su postindustrijski pejzaži poput Solane dokaz da ,,napušteno“ nikada nije prazno. Oni su pejzaži potencijala - utočišta za ptice, ali i za nove oblike mišljenja o zajednici. Promjena narativa ,,beskorisnog“ u ,,plodno“ možda je najvažnija ekološka lekcija našeg vremena. Ekosistem Solane izuzetno je važan - ne samo za opstanak ptica, životinja, biljaka i mikroorganizama, već i za čovjeka. Narative ,,napuštenog“ i ,,beskorisnog“ možemo preoblikovati kroz iskustvo i obrazovanje - da bismo naučili što znači živjeti sa prirodom, razumjeti je i disati zajedno sa njom.

POBJEDA: Da li ste tokom boravka u Ulcinju razgovarali sa lokalnom zajednicom? Kako ljudi tamo doživljavaju Solanu?

SMREKAR: Razgovarala sam sa nekoliko lokalnih stanovnika koji Solanu doživljavaju s dubokim emotivnim nabojem - kao prostor koji im je nekada hranio porodice, ali i kao prirodno blago koje danas traži zaštitu. Shvatila sam da ljudi i ptice dijele sličnu sudbinu: oba svijeta se prilagođavaju, uče kako preživjeti u svijetu koji se ubrzano mijenja. A. ĐOROJEVIĆ

Sa izložbe u Herceg Novom

Predstava CZK iz Tivta, u režiji Veljka Mićunovića, ostvarila veliki festivalski uspjeh u Zaječaru

Više priznanja za

PODGORICA – Predstava „Contra Mundum“, inspirisana autobiografijom „Tajni život Salvadora Dalija“, u režiji Veljka Mićunovića i u produkciji Centra za kulturu Tivat, ostvarila je izuzetan uspjeh na 34. festivalu „Dani Zorana Radmilovića“ u Zaječaru.

Predstava je osvojila nagradu publike za najbolju predstavu sa prosječnom ocjenom 9,47. Stručni žiri u sastavu dr Miroslav Radonjić (predsjednik), dr Duško Ljuština (član) i Irfan Mensur (član) jednoglasno je dodijelio crnogorskoj predstavi nagradu za vizuelni identitet „Krstomir Milovanović“.

- Začudna, efektna i dinamična scenografija Svena i Ivane Jonke, u cjelini, ali i u najsitnijim detaljima, zajedno sa duhovitim, likovno perfektnim kostimima Marije Marković-Milojev i upečatljivim dizajnom svijetla, u savršenom skladu sa rediteljskom idejom,

u sjećanju i posvećenom radu učenika i profesora. Učenici više nijesu u klupama, već stvaraju u ateljeima ili kao profesori drže časove, u mnogobrojnim galerijama samostalno ili sa učenicima izlažu djela i na taj način znanje prenose na mlade koji nesigurnim koracima tek ulaze u svijet umjetnosti - kazala je Krunić, prenosi RTHN. Kustoskinja Jasmina Žitnik kazala je da postavka obuhvata djela 38 autora - slikara, skulptora, dizajnera i strip majstora, a nedavno je obogaćena i skulpturom koja je dar Pavla Simića, takođe učenika škole. Prema njenim riječima, sa preko 50 izloženih umjetničkih djela, izložba predstavlja tek mali dio onoga što je Umjetnička škola bila i značila, izostavljajući autore koji su se upisali u ovo sazvežđe, ali koji nijesu zastupljeni svojim djelom u zbirci.

- Izložba pruža tek dašak fenomena, ne odužujući se više nego što može. Ostaje kao dug Muzeju i Galeriji da izložbu upotpuni neki drugi put, djelima iz druge svojine, da nastavi čuvanje, proučavanje i bogaćenje fundusa. Najzad, ova izložba je osmišljena i da krene na put i gostuje u većim i reprezentativnijim muzejima i galerijama, kako bi se sa ovim blagom upoznali i ljubitelji umjetnosti šireg prostora - kazala je Žitnik. Izložba će biti otvorena do kraja novembra. A. Đ.

„Contra Mundum“

Bravurozna, hrabra, maštovita, impresivna predstava koja je zapravo više od predstave, od pozorišnog iskoraka pa nadalje – saopštio je žiri

otjelotvorili su gotovo nadrealnu atmosferu predstave –navedeno je u obrazloženju. I novinarski žiri u sastavu Tatjana Nježić (predsjednica),

Borka Golubović-Trebješanin i Olivera Milošević (članovi) jednoglasno je dodijelio Specijalno priznanje Ozrenu Grabariću i pred-

stavi „Contra Mundum“. - Bravurozna, hrabra, maštovita, impresivna predstava koja je zapravo više od predstave, od pozorišnog iskoraka pa nadalje. Inspirativnom režijom i maestralnom izvedbom Ozrena Grabarića kroz uzbudljivo sazdanu scensku pripovijest o slikarskom geniju Salvadora Dalija „Contra Mundum“ pred publiku donosi, između ostalog, tako pitku a tako duboku, slojevitu vivisekciju odnosa stvaraoca i tzv. realnosti, lice i naličje (ne)mogućeg sudara sa svakovrsnim normama, slutnju same suštine umjetnosti kao zapravo najvećeg čovjekovog postignuća… – stoji u obrazloženju.

Pored ovih priznanja, Ozren Grabarić je dobio i nagradu „Zoranov brk“ za glumca večeri. Noć ranije, za ulogu u predstavi „Ućutkivanje Sokrata“, takođe u produkciji CZK Tivat, nagradu za glumca večeri osvojio je Bojan Dimitrijević An. R.

Scena iz predstave „Contra Mundum“
Detalj sa izložbe

Hrvatski Sabor izglasao uvođenje obaveznog vojnog roka

Prvi regruti u Kninu, Slunju i Požegi početkom naredne godine

Na godišnjem nivou planira se pozivanje oko 4.000 regruta raspoređenih u pet klasa. Svi mladići sa 18 godina upisuju se u vojnu evidenciju, a na vojnu obuku biće upućivani u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina

ZAGREB - Hrvatski sabor je juče, sa 84 glasova za, 30 suzdržanih i 11 protiv, izmijenio Zakon o odbrani i time potvrdio ponovno uvođenje obaveznog temeljnog vojnog osposobljavanja.

Temeljna vojna obuka trajaće dva mjeseca, prvi pozivi počeće do kraja godine, a prvi regruti u kasarnama u Kninu, Slunju i Požegi očekuju se početkom naredne godine. Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske (MORH), na godišnjem nivou planira se pozivanje oko 4.000 regruta raspoređenih u pet klasa.

KO

ĆE BITI POZVAN?

Svi mladići sa 18 godina upisuju se u vojnu evidenciju, a na

Za vojno osposobljavanje naknada će iznositi 1100 eura mjesečno, a obuka će se upisivati u radni staž, dok će za civilnu službu naknada biti manja, a koliko će iznositi urediće se uredbom

vojnu obuku biće upućivani u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Regruti će prije početka obuke proći ljekarski pregled da bi se utvrdilo da li su sposobni za vojnu obuku, a Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske navodi da će se pregledi organizovati što bliže mjestu prebivališta regruta da bi im bilo jednostavnije da pristupe. Pregledom se utvrđuje zdravstvena sposobnost potencijalnog regruta, saopštilo je Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske, dodajući da obveznici mogu biti upućeni na obuku ili dobiti odlaganje predviđeno zakonom do kraja 29. godine, ili mogu biti oslobođeni obaveze pod uslovima i na način propisan zakonom. Direktno se na vojnu obuku mogu uputiti i regruti stariji od 19 godina i do 30. godine života, jer se služenje može odgoditi u slučaju studiranja te sportistima radi učestvovanja na svjetskim i evropskim prvenstvima.

DOPUŠTEN PRIGOVOR

SAVJESTI

Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora ne žele učestvovati u vojničkim dužnostima biće dopušten prigovor savjesti, a temeljnu vojnu obuku od tri mjeseca odradi-

će u civilnoj zaštiti ili u lokalnim jedinicama u trajanju od četiri mjeseca.

Za vojno osposobljavanje naknada će iznositi 1100 eura mjesečno, a obuka će se upisivati u radni staž, dok će za civilnu službu naknada biti manja, a koliko će iznositi urediće se uredbom. Žene ne podliježu regrutskoj obavezi, ali mogu dobrovoljno pohađati temeljnu vojnu obuku, što je jedan od uslova za prijem u profesionalnu vojnu službu, kao i za služenje u rezervnom sistemu.

KAZNA U SLUČAJU NEODAZIVANJA

Obaveze vojne obuke mogu biti oslobođeni mladići koji su ocijenjeni kao nesposobni, koji su se najmanje dvije godine školovali za kadeta na osnovu ugovora s Ministarstvom odbrane Republike Hrvatske, oni koji pored hrvatskog imaju i strano državljanstvo i koji su regulisali obavezu vojne obuke u inostranstvu, polaznici policijske škole Ministarstva unutrašnjih poslova, službenici pravosudne policije ili zaređeni sveštenici, đakoni i redovnici. U slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji, a predviđena je i kazna. Novčanom kaznom od 250 do 1.320 eura kazniće se za prekr-

Spomenik ,,Cvijet Srebrenice“ otkriven u Beču

šaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za učestvovanje u vojnoj obavezi, pozivu za učestvovanje u TVO-u ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti.

PREDNOST PRI

ZAPOŠLJAVANJU

Propisuje se i odredba prema kojoj će nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dobrovoljno vojno osposobljavanje te razvrstani rezervisti koji se zapošljavaju na neodređeno vrijeme imati prednost pri zapošljavanju, pod jednakim uslovima, u državnim organima i upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

Uoči glasanja, zastupnici HDZ-a i DP-a, Ante Deur i Ivica Kukavica, još jednom su naglasili potrebu uvođenje vojne obuke i popunjavanja rezervista Oružanih snaga RH, a Arsen Bauk (SDP) upozorio na različiti tretman onih koji će se odlučiti za civilnu službu od onih koji će ići na vojnu obuku.

Dalija Orešković (DOSIP) sve je ocijenila još jednom velikom obmanom i podvalom HDZ-a jer u obrazloženju nedostaju razlozi uvođenja vojne obuke.

ŠTO JOŠ DONOSI

NOVI ZAKON?

Sabor je izglasao i izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama kojima se, među ostalim, propisuje podrška djelatnoj vojnoj osobi koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje i mlađa je od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalni razmještaj Hrvatske vojske, kao što su Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice, ubuduće Beli Manastir.

Uz taj zakon, prihvaćen je amandman Kluba HDZ-a da osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu ako ima osnovnoškolsko obrazovanje, uz uslov da do isteka prvoga ugovora o vojničkoj službi na određeno vrijeme, uz potporu Ministarstva odbrane, završi srednjoškolsko obrazovanje.

Simbol istine i opomene

Spomenik će podsjećati na našu ubijenu djecu, a daće nam nadu da se Srebrenica nikad neće zaboraviti niti ponoviti - kazala je Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice

BEČ - Spomenik ,,Cvijet Srebrenice“, koji simbolizuje sjećanje, istinu i opomenu čovječanstvu, otkriven je juče na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču uz podršku institucija Bosne i Hercegovine i Austrije a u organizaciji Saveza bh. udruženja u Austriji ,,Consilium Bosniacum“.

Predsjednik Saveza Damir A. Saračević naglasio je da se ne radi samo o spomeniku od kamena i čelika, nego spomeniku ,,naše savjesti, našeg glasa i obećanja budućnosti“. - Beč - grad mira, raznolikosti i ljudskog dostojanstva postaje čuvar sjećanja neposredno ispred zgrade UN-a. Šaljemo jasnu poruku: svijet pamti i takva patnja se nikad ne smije nikom dogoditi - rekao je Saračević, prenosi Klix.ba.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić istakao je da je Trg Ujedinjenih nacija najprikladnije mjesto za spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, i da je obaveza svih čuvati sjećanje na žrtve i ne dozvoliti da se takvi zločini ikada ponove.

- Gradićemo dobre odnose sa svim državama koje su prijateljski nastrojene prema našoj domovini. Sa onima koje to nijesu pokušavaćemo da održavamo korektne odnose, ali nikada više nećemo vjerovati u bilo kakve tuđe garancije i tuđu zaštitu - rekao je Komšić.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zahvalio je Republici Austriji na podršci prilikom usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, koju je Generalna skupština UN

usvojila u maju 2024. godine. - Kulturom sjećanja borimo se za demokratsku Evropu. Hvala prijateljskoj Republici Austriji zato što čuva istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima - istakao je Bećirović.

Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić poručila je da spomenik daje nadu da se Srebrenica nikad neće zaboraviti niti ponoviti.

- Obraćam se u ime hiljada majki čija su djeca ubijena. Želim da se zahvalim svima, mi majke znamo da je Austrija prijateljska zemlja BiH. Ovaj spomenik nije slučajan jer su naši najdraži ubijeni pod zastavom UN-a. Spomenik će podsjećati na našu ubijenu djecu, a daće nam nadu da se Srebrenica nikad neće zaboraviti niti ponoviti - kazala je Subašić. Izaslanik reisul-uleme predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, muftija ljubljanski Nevzet ef. Porić kazao je da je genocid u Srebrenici ostavio trajne rane. - Često čujemo da je genocid u Srebrenici zločin nad čovječnošću. Bolje je kazati, u Srebrenici je počinjen genocid čovječnosti nad Srebreničanima, nad Bošnjacima. Politika je mogla spriječiti genocid u Srebrenici samo da je htjela. Isto je i sa Gazom. Stradanje nevinih, žena i djece, moralo se zaustaviti ranije. Ali, hvala Bogu, svjedočimo krhkom miru, za koj molimo Uzvišenog Boga da ga očuva i pomogne da tom regijom zavlada mir - kazao je muftija Porić. Svečanosti otkrivanja spomenika prisustvovali su brojni političari sa svih nivoa vlasti u BiH.

Priredila: R. U.–I.
Kazne za neodazivanje vojnom pozivu
Spomenik SavjeSti: Juče u Beču

Subota, 25. oktobar 2025.

Glavni grad će u saradnji sa Ministarstvom javnih radova uskoro početi realizaciju dugo očekivanog projekta - rekonstrukcije

Trga Božane Vučinić. Riječ je o projektu koji se realizuje po principu „Projektuj i izgradi“ čija je procijenjena vrijednost oko 14,7 miliona eura, a za izbor izvođača radova na uređenju trga i izgradnji podzemne garaže Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku.

- Rekonstrukcija trga i izgradnja podzemne garaže doprinijeće boljem uređenju javnih površina, unaprijediće vizuelni identitet prostora i značajno riješiti problem nedostatka parking mjesta u užem gradskom jezgru. Ovaj projekat predstavlja nastavak partnerske saradnje Glavnog grada i Ministarstva javnih radova na unapređenju komunalne i urbane infrastrukture, a sve sa ciljem stvaranja funkcionalnog, održivog prostora i unapređenja kvaliteta života građana Podgorice – saopšteno je iz Glavnog grada.

U saopštenju se podsjeća da Trg Božane Vučinić predstavlja prostor od posebnog značaja za lokalnu zajednicu, koji u sebi nosi bogatu istoriju i prepoznatljivi identitet.

- Iako je tokom prethodnih de-

– detalj

Glavni grad najavio početak rekonstrukcije lokacije u centru grada

Za Trg Božane Vučinić 14,7 miliona eura

cenija bio zapostavljen i nedovoljno valorizovan, ovaj prostor posjeduje veliki potencijal za uređenje i budući razvoj. Zbog svog položaja i simboličke vrijednosti, biće važan segment urbanog života Podgorice i kroz planske i koordinisane aktivnosti u potpunosti valorizovan u funkciji građana i posjetilaca – poručili su iz Glavnog grada. Površina budućeg Trga Božane Vučinić iznosi oko 7.500 kvadratnih metara. Kako je navedeno prilikom raspisivanja tendera za izradu glavnog projekta rekonstrukcije prostora koji stariji Podgoričani pamte kao Pogrebno, maja 2020. godine, istaknuto je da njegov glavni potencijal predstavlja izuzetna lokacija, odnosno povezanost sa kontaktnim zonama i otvorenost ka Ribnici.

- Tabačkim mostom preko ri-

jeke Ribnice, koja je sjeverna granica Bloka sedam, na minut hoda pristupa se uređe-

nom Kraljevom parku, koji je južna kapija najužeg centra grada. U samom bloku, a

na obodu budućeg prostora trga, uskoro će biti otvorena najmodernija koncertna dvo-

Polomljen saobraćajni znak na Bulevaru Veljka Vlahovića

Na nedavno otvorenom Bulevaru Veljka Vlahovića na Starom aerodromu polomljen je veliki saobraćajni znak na zelenoj površini uz

kolovoz, prekoputa zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore.

U cilju što bezbjednijeg odvijanja saobraćaja na ovoj frekven-

Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi

Ekipe gradskog preduzeća Putevi d. o. o. asfaltirale su kvartovsku saobraćajnicu u kraku Ulice kralja Nikole (iza zgrade Razvršje), đe su sanirali kolovoz u dužini od oko 350 metara i širini 4,5 metra. Na taj način biće poboljšana prohodnost i dugoročna funkcionalnost saobraćajnice koja je bila u veoma lošem stanju.

M. I.

tnoj (a očigledno i ljubiteljima brzine omiljenoj) saobraćajnici, nadležni bi trebalo da unaprijede kontrole, ali i zamijene oštećeni znak. I.M.

rana u Crnoj Gori, odnosno zgrada Muzičkog centra Crne Gore (koja je u međuvremenu i otvorena). Trg istovremeno predstavlja i sponu i zmeđu starih podgoričkih naselja, Stare varoši i Drača. Kako je buduća funkcija parternog uređenja trga isključivo pješačka, mogu se iskoristiti i potencijali pasaža ka ulicama Oktobarske revolucije i Bratstva i jedinstva. S obzirom na površinu koju će trg zauzimati, moguće je razmišljati i o multifunkcionalnom korišćenju ovog prostora tokom cijele godine – navedeno je tada iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, uz napomenu da bi rekonstrukcija Trga Božane Vučinić trebalo da omogući pješačke tokove, te obezbijedi mjesta zadržavanja i susreta, kao i realizaciju različitih aktivnosti i manifestacija. H. P.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo saglasnost na izgradnju objekta u Zagoriču

Gradiće

zgradu sa 200 stanova za

Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Stambena zadruga zdravstvenih radnika „Zdravstvo“ dobili su saglasnost za idejno rješenje za izgradnju stambenog objekta sa više od 200 stambenih jedinica namijenjenih zapošljenima u zdravstvu. Iz toga ministarstva poručili su da izgradnja ovog stambenog kompleksa predstavlja značajan korak u rješavanju stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, jer će omogućiti adekvatno i dostupno stanovanje zdravstvenim radnicima sa teritorije Podgorice.

Objek at bruto površine 20.800 kvadratnih metara biće građen na katastarskim parcelama br. 281/2 i 4139/9, KO Podgorica II, u okviru UP ,,Zagorič 3 i 4 – zona 2“.

- Saglasnost Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odnosno Državnog arhitekte, za idejno rješenje omogućava nastavak projektnih aktivnosti, dok će sama gradnja biti realizovana u skladu sa savremenim urbanističkim standardima i principima ko-

lektivnog stanovanja. Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa resornim institucijama i lokalnim samoupravama, kontinuirano radi na identifikaciji i planiranju novih lokacija za izgradnju objekata namijenjenih zdravstvenim radnicima – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Za realizaciju projekta već je potpisan ugovor o zajedničkoj izgradnji između Ministarstva zdravlja i Stambene zadruge „Zdravstvo“. Projekat se finansira u okviru Sporazuma o obezbjeđivanju stambenih rješenja za zaposlene u zdravstvu, na osnovu kojega će država do 2026. godine

obezbijediti ukupno 1,5 miliona eura za finansiranje stambenih rješenja zdravstvenih radnika.

- Izgradnja ovog, kao i svih budućih stambenih objekata, ima za cilj da značajno unaprijedi standard i kvalitet života zdravstvenih radnika, koji će na ovaj način riješiti jedno od najvažnijih životnih pitanja. Takođe, država kroz ovakve projekte potvrđuje posvećenost poboljšanju uslova rada i života zaposlenih u zdravstvu, što je istovremeno ulaganje u stabilniji i kvalitetniji zdravstveni sistem u Crnoj Gori - poručili su iz Ministarstva zdravlja. H. P.

Budući izgled Trga Božane Vučinić
Planirani izgled zgrade za medicinare MZ
Foto
Ekipa Puteva na Pobrežju

PODGORIČARENJE: Sjećanje na ,,Mrtvi grad“, prvi crnogorski film koji je dočekao veliki svjetski festivalski uspjeh

Veljo Stojanović u klinču sa prolaznošću

Mru kraljevstva, mru gradovi,/ I njih plemstvo trava krije;/ A jer je umrli život ovi,/ Čoek u srcu miran nije. Neka vas ne zbune Gundulićevi stihovi ,,Suze sina razmetnoga“. Bio je to znak za početak svjetske filmske priče Crne Gore; onda, kad je prvi put rad nekih naših autora u Evropi odjeknuo. I jedna ,,što bi bilo kad bi bilo“ priča: recimo, da nije tuberkuloza gušila život i autorsko svjetlo jednog mladog režisera. Za početak naći ćete, recimo, u bilo kojoj onlajn filmskoj antologiji da piše ovako: Velimir Stojanović pionir je crnogorske poslijeratne kinematografije.

To je isti onaj koji je režirao i naš prvi dugometražni film ,,Šćepan Mali“ (1955) i one mentalitetski znakovite ,,Zle pare“ (1956); ali i jednu komediju ,,Četiri kilometra na sat“ (1958) o suparničkoj borbi za vlast... Da bi tek godinu kasnije od tuberkuloze u Beogradu preminuo. Imao je samo 38 godina; njegov posljednji, četvrti igrani film ,,Logor Mamula“ (1959) premijerno je prikazan nakon njegove, za crnogorski film, tragično prerane smrti. Vidite njegovu ,,Mamulu“ o ratnim logorašima na ostrvu - pa već znate i priče i nesreće svih naših logora i zbog čega sudbina tog jednog ostrva nikako nije smjela biti kakva sad jeste, i... Nego, prije svega toga - bio je jedan dokumentarac. Pogledajte nekad bilo koje od tih ranih djela ,,Lovćen filma“ - pa ćete lako shvatiti, koliko je taj jezik pokretnih slika u suštini - dokumentaristički. I koliko, u svojoj direktnosti, stvarnosti i ogoljenosti i pripada pričama naših stijena. Pa tako se na onom važnom početku nadovezuje i Gundulićev ,,Osman“: Mru gradovi ogrnu-

Slavu je film dočekao nigdje drugo nego na Festivalu u Veneciji! Pa je stigao i do prikazivanja na velikom festivalu u Edinburgu, pa i u njemačkom Manhajmu. Toliko univerzalan, da se ta bokeška priča lako i jednako mogla razumjeti i u Kotoru i na oba kraja tad ideološki podijeljene Evrope ili u bilo kom kutku Jugoslavije

ti od kamenja stanovita,/ a od umrle čovjek puti žali er ne ima vječnijeg lita“. I zvao se ,,Mrtvi grad“ (1952).

I da, stvarni autorski početak, sasvim slučajan... Veljo Stojanović je prvo bio student prava, pa Pomorske akademije. Po naređenju, nekog ko je u vojsci dobro procijenio - prekomandovan je na rad u Zvezda filmu. I u filmu se potpuno našao

Ono sa početka ne bi bilo precizno ako se ne doda: uz režisera Velja, rodonačelnik crnogorske kinematografije je i scenarista Ratko Đurović. Prvi jugoslovenski scenarista. Oni su bili i prvi autorski tandem jugoslovenskog filma. I uvijek ka novoj, smjeloj formi: na primjer, za njihov prvi rad, dokumentarni ,,Njegoš“ (1951) imali su, potpuno atipično za jugoslovensku kinematografiju tog vremena -

i igrane scene. I bio je to tek zalet, za ono što će godinu kasnije biti ,,Mrtvi grad“.

Više mu je od sedam decenija, neke od scena tu su i dalje savršeno mlade. Na primjer, momenat kada jedna nevidljiva ruka, jednim potezom oživljava neke starine... A sjajna, dramatična naratorka Marija Crnobori onim Gundulićevim stihovima jasno podvuče, na kakvom smo terenu i zašto. Naravno, u Perastu. Ili, savršen momenat pobune Peraštana protiv Francuza; jedan bljesak iz puščane cijevi, pa zdrobljeno staklo fenjera. To je filmski jezik iznad i superiorno jasniji, veći od bilo koje naracije.

Taj scenarista Đurović, čak osnivač cijele jedne slavne katedre za dramaturgiju na beogradskom FDU, instistirao je

i prije sedam decenija i kusur - da se dokumentarac mora u što većoj mjeri osloboditi klasične naracije. Da to budu obične, svakodnevne i životne priče; pa da se iz te banalštine jednostavnih i kao fol nebitnih dana - nekim važnim narativnim obrtom dođe do šire, univerzalne istine. Recimo, kroz priču, tragediju ljubavi jedne Kate i jednog mornara. Kroz istorijsko svjedočanstvo koje će tišinu i ljepotu bokeškog kamena, tu u zalivu - zauvijek spojiti sa kovitlacom zapadnjačke istorije, Napoleonovim vremenom...

I što mislite, u kojoj mjeri je to bilo važno i dragocjeno? Toliko, da je to prvi crnogorski film sa jednom bitnom nagradom; dočekao je nigdje drugo nego na Festivalu u Veneciji, 1953. godine! Pa je stigao i do prikazivanja na velikom festivalu u škotskom Edinburgu, pa

godinu kasnije i u njemačkom Manhajmu. Toliko univerzalan, da se ta bokeška priča lako i jednako mogla razumjeti i u Kotoru i na oba kraja tada ideološki podijeljene Evrope ili u bilo kom kutku Jugoslavije... A iznad svega i spram onih Gundulićevih stihova: teza i lament nad uzaludnosti svih ljudskih, pojedinačnih ili kolektivnih, borbi, žrtava, težnji, stradanja, ratova, obnova. Jer sva bi se ta slava i sva ta kraljevstva i gradovi prosipali u prašinu, tonuli pod meku i plemenitu travu... Baš kao ta bokeška ljepota na početku filma. Naravno, da je ta filmska priča nosila i odjek lične prolaznosti. I da je Stojanović već tada bio svjestan, u kojoj mjeri mu bolest skraćuje život; ironično, već koju godinu kasnije i sasvim izlječiva... I iznad toga - jedan autorski grč, jedna tema - o umjetnicima koji nikad i nikako neće imati dovoljno vremena, da iskažu, stvore i ispričaju ono i onoliko koliko su htjeli. Jer će uvijek ostati nešto neispričano. A od onog stvorenog, tek nešto trajno; pa i to se polako gubiti... Jer, opet - koliko naših mladih filmskih zaljubljenika uopšte zna, koji je to prvi crnogorski film koji je dočekao prvu veliku nagradu? *

Potom su Stojanović i Đurović snimali ,,Zatočnike mrijet naviknute“, dokumentarac koji kao jasan i čvrst temelj ima djela slavnih slikara vezana za crnogorsku istoriju. Pa ćete tu i u tim kadrovima prepoznavati platna Čermaka, Jovanovića, Bukovca... I opet jedna

autorska priča: jasan potpis o tome, što dvojici crnogorskih autora u umjetnosti znači - biti slobodan čovjek. Kad bi se, u paru sa ,,Mrtvim gradom“, morao birati jedan dokumentarac ovog crnogorskog tandema - onda bi to bili ,,Utkani tokovi“. Sav od dinamike, od vrtoglavo ludog i melodičnog pokreta - jer tiče se crnogorskih cesta i puteva, tog i svih narednih vremena! Vizuelno raskošan i razigran u toj mjeri - da su kritičari tog vremena o ,,Utkanim tokovima“ govorili kao o začetku, o prvom eksperimentalnom filmu u Jugoslaviji... I odatle je stvorena ona osnova za iskorak ka igranom filmu, pa ipak, obojici je posebno bitan bio dokumentarac - ona forma u kojoj ,,imamo najljepšu tradiciju“, kako je govorio Đurović, a govorio je o Crnoj Gori i o našem filmu. Pa bi se, opet i mnogo nakon Stojanovićeve smrti, vraćao i iz blještave zalivske pučine bi izranjao ,,Mrtvi grad“, savršeno autorski mlad, kao onda, kad je sredinom pedesetih kićen epitetima ,,jednog od najbitnijih dokumentarnih filmova na svijetu, u savremenom dobu“. I koliko tu sada značajna i važna djeluje Đurovićeva odluka (nasuprot strogim konvencijama jugoslovenskog filma tog vremena) - da umjesto klasične naracije iskoristi neke Gundulićeve stihove, da oni kažu tu nešto univerzalno i istinito... Prije nego prepuste put i perašku pozornicu onoj Kati i onom njenom mornaru. Prije nego jedan pucanj tu označi tragediju, prije nego bude odzvanjao kroz vjekove.

Pa opet, to ,,Mrtvi grad“ je i savršena ironija, jer taj Perast u filmu je isti kao onaj iz vremena Napoleonovih osvajanja vijek i po ranije. Isti i sad, kad mu pred ljepotom neprolazna patine možemo sami zanijemiti...

I pustiti da nam tu, jedan ,,Mrtvi grad“ vječito mladog Stojanovića, svojim filmskim jezikom izoštri fokus i ispriča nešto važno. I prevesla i nadmudri sva vremena, sve istorije koje pod sobom mrve kraljevstva i gradove, ali nikad ne mogu one tokove od života utkane, onako kako ih je osjećao i njima grabio Velimir Stojanović. •

Piše: Stojan STAMENIĆ
Stara bokeška mapa u uvodu
Jedan od kadrova filma ,,Mrtvi grad“ u Perastu
MU b
Velimir Stojanović na snimanju dokumentarca
u jednom od prelijepih kadrova

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Harmonija suptilnosti Ksenije

Jovićević-Korać

kao najglasniji pobjednički modni stil

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Suptilan stil i odvažna dama. Prva pomisao na business ready work modne pojave gospođe Jovićević-Korać.

Odabir nesvakidašnje boje koja može varirati i biti hladna i topla u zavisnosti od osobe koja je nosi, vrlo je temeljna i zasigurno nije slučajna.

Odjevni komadi su trandy, ali i neprikosnoveni u svakom vremenu jer nose sa sobom kvalitet u materijalu, dizajnerskom radu, formi i dezenu.

Ljepota je u prelazu odjevnog komada bez dezena na fokus odjevnog komada koji je u dezenu a u istoj paleti boja.

Frizura i šminka usklađene su s odijevanjem, donose radost i blag ton modnim stručnjacima, za koje su prirodna nijansa, boja i izgled uvijek osnova svake modne kritike.

Jednostavan black odjevni komad u nesvakidašnjoj dizajnerskoj formi kome nijesu potrebni drugi odjevni komadi za kombinovanje.

Primjer da jednostavnost sa sobom nosi i ljepotu cjelokupnog izgleda i pojave. Prirodna ljepota žene je u samom fokusu, make up nije naglašen - da bi stvorio kontrast koji izaziva haos u beauty momentima. Svedeno i dovoljno.

Ugodna pastelna nijansa boje kajsije, kao rijetka boja za ženska odijela u business oblačenju je za svaku pohvalu.

Kao takva iziskuje vrlo preciznu strukiranost i model odijela, što je i postignuto.

Fokus jeste na odijelu, ali je i na brošu koji je iz suprotne palete boja i hladan je ton i samim tim trebao je biti kao aksesoar samo on - bez ogrlice koja je slične forme i materijala.

Boja bluze trebala je biti drugačija, pa ovim izmjenama ovo nije idealan modni look ali je na visokoj poziciji zbog osnovnog odjevnog komada koji apsolutno oplemenjuje svojim nošenjem i dominira pojavom.

Gospođa Ivanović odabrala je vrlo speci čan dizajn i materijal za sako. On je u fokusu i nosi sa sobom autentičnost osobe i lijep je za oko. Stručno gledano, on kao takav komad ne smije biti tek tako kombinovan bez temeljnosti sa crnom bojom pa ni bijelom bluzom koja je u ovom slučaju sa dezenom na pruge. Dolazi do suprotnosti dezena i materijala. Takođe, make up i crveni ruž je dodatna suprotnost koja odvlači pažnju od sakoa koji je osnova ovog business modnog looka.

Stil koji nije izgrađen u potpunosti, ali je na putu da postane.

Kao i u modnom looku sa ocjenom 2, imamo pojavu kontrasta boja koje su ovdje naglašenije i agresivnije. Postoji ljepota u pojavi same osobe, i crveni ruž koji rijetko kome i priliči ovdje je u pravom beauty momentu ali odjevni komadi kao da ne pripadaju pojavi.

Naime, košulja je dizajnerski inspirativna i sa vezom koji se rijetko nosi i to je za svaki pohvalu. Nijanse boja na košulji su speci čne za kombinovanje i košulja kao takva možda i nije morala imati sako kao dodatni odjevni komad.

Crni sako kao classy izbor nije dobar uz odabir nonšalantnog dizajna košulje.

Još jedan primjer odjevnih komada koji nijesu kako materijalima tako i bojama i dezenom u kompoziciji.

Ana Milo

LISTA OD 12 FUDBALERA KOJI POTIČU IZ NAJIMUĆNIJIH FAMILIJA: Rođeni u najbogatijim porodicama, mogli da ljenčare, a neki od njih imaju i ,,plavu krv“

PODGORICA - Priče

o teškom odrastanju, siromaštvu, borbi za snove mnogih slavnih sportista ostavljaju bez daha. Nekada su bili samo klinci sa posebnim sjajem u očima, sanjali dresove velikana i nastup na najvećoj fudbalskoj sceni, da bi godinama kasnije njihov nimalo lak put bio inspiracija generacijama koje dolaze.

Kristijano Ronaldo i Lionel Mesi su najbolji primjeri istrajnosti i talenta koji je isplivao uprkos teškim vremenima, ali ima onih koji na svojim plećima nijesu nosili teret siromaštva i velikih očekivanja, već su imali mogućnost da se bave čim god požele

Malo je poznato da dosta svjetskih fudbalskih asova ima ,,plavu krv“. Tačnije, bogatstvo njihovih porodica se procjenjuje milionima i milijardama.

Evo liste fudbalera koji potiču iz imućnih i aristokratskih porodica.

ĐERAR PIKE

Slavni španski fudbaler Đerar Pike je rođen u bogatoj porodici. Otac mu je bio biznismen i advokat, majka direktorka bolnice, dok je njegov đed bio potpredsjednik Barselone u kojoj se potom njegov unuk proslavio. Ne treba govoriti o tome koliko je porodična situacija bila presudna da se Pike bavi fudbalom.

Njegovo trenutno bogatstvo se procjenjuje na 80 miliona dolara. Karijeru je završio 2022. godine u dresu Katalonaca i jedan je od najtrofejnijih fudbalera sa 37 pehara.

Fudbalske aristokrate

ROBIN VAN PERSI

Rođen u umjetničkoj holandskoj porodici. Otac mu je bio vajar, a majka dizajnerka nakita i nastavnica. Ipak, on je umjetnost demonstrirao na fudbalskom terenu u dresovima Mančester junajteda, Arsenala, Fejnorda i Fenerbahčea.

Karijeru je završio 2019. godine u Fejnordu, a za reprezentaciju Holandije je upisao 102 nastupa i dao 50 golova.

MARTIN BREJTVEJT

Potiče iz porodice koja se bavi nekretninama i suvlasnik je stotina nekretnina u Njujorku vrijednih 250 miliona eura. Nekadašnji fudbaler Barselone, Espanjola, Tuluza, Leganjesa, počeo je da igra fudbal

iz strasti, a ne zbog novca. Trenutno nastupa za brazilski Gremio.

UGO LORIS

Majka slavnog francuskog golmana je bila advokatica, a otac investicioni bankar u Monaku. Odrastao je u velikom izobilju i bogatstvu. Bio je kapiten reprezentacije Francuske, a od nacionalnog dresa se oprostio 2023. godine. Trenutno nastupa u MLS ligi za Los Anđeles.

MARIO GECE

Njemački as koji je igrao za Borusiju Dortmund, Bajern iz Minhena, Ajndhoven i Ajntraht takođe vodi porijeklo iz imućne porodice. Otac je poznati profesor Jirgen Geceprofesor računarskih nauka na Univerzitetu Jejl.

Od 2022. godine igra za Ajntraht, za reprezentaciju Njemačke je odigrao 66 mečeva i dao 17 golova.

ANDREA PIRLO

Legenda italijanskog fudbala i Juventusa je takođe imao svu slobodu ovog svijeta da odluči čime će se baviti. Pirlo ima udio u porodičnom poslu trgovine metalima i posjeduje vinograd. Andrea je jednom rekao: ,,Nikada ne pričam o novcu“, sada je jasno i zašto. Aktuelni je trener Dubaija, a prethodno je vodio Sampdoriju, Karagumruk i Juventus.

ĐANLUKA VIJALI

Bivši napadač Čelzija i Juventusa odrastao je u zamku sa 60 soba zahvaljujući svom ocu milioneru koji je sam stekao bogatstvo.

Vijali je preminuo u januaru 2023. godine od posljedica raka pankreasa.

PATRIK BAMFORD

Engleski fudbaler je u srodstvu sa britanskim milijarderom ser Entonijem Bamfordom. Patrik je odbio Harvard da bi se bavio fudbalom i govori četiri jezika. Aktuelni je igrač Lidsa, a tokom karijere je nastupao za Midlsbro, Notingem Forest, Čelzi, Barnli, Kristal Palas.

ŠON RAJT-FILIPS

Nekadašnji as Sitija i Čelzija je imao sreće. Usvojila ga je legenda Arsenala Ijan Rajt kada je imao tri godine, pa je odrastao uz najljepše fudbalske priče i veliko bogatstvo. Završio je karijeru 2017. godine, a za reprezentaciju Engleske je upisao 36 nastupa.

FAIK BOLKIJA

Faik Bolkija, rođen u kraljevskoj porodici Bruneja kao nećak sultana Hasanala Bolkijaha, jednog od najbogatijih i najdugovječnijih monarha na svijetu i važi za najbogatijeg fudbalera na svijetu - neto vrijednost 20 milijardi dolara. Od 2023. godine igra u Račaburiju na Tajlandu.

VUT VEGHORST

Vut je nasljednik naftnog i gasnog biznisa svojih roditelja koji upravlja sa oko 130 benzinskih stanica širom Holandije. Njihovo bogatstvo mjeri se milijardama. Aktuelni je igrač Ajaksa, igao je za Barnli, Bešiktaš, Mačester junajted...

KAMPANA Leonardo bio je saigrač Lionela Mesija u Interu iz Majamija. Porijeklom je iz porodice čija se vrijednost navodno procjenjuje na više od milijardu dolara. Igrao je za reprezentaciju Ekvadora, dok je tokom klupske karijere nosio dresove Barselone, Vulverhemptona, Intera iz Majamija, a trenutno igra za Nju Ingland. J.T.

LEONARDO

MEĐU PET NAJLOŠIJIH U EVROPI: Prestigla nas Sjeverna Makedonija, uskoro bi mogao i Gibraltar

Crna Gora ponovo gubi jedno mjesto u Uefinim takmičenjima

PODGORICA - Zahvaljujući odličnim rezultatima naših klubova u evropskim kvalifikacijama na ljeto 2024. godine Crna Gora se izborila za četvrtog predstavnika u Uefinim takmičenjima za sezonu 2026/27, ali će već sezonu kasnije ponovo imati jednog manje.

To je posljedica trijumfa Škendije nad Šelburnom (1:0) u Ligi konferencija, kojim je Sjeverna Makedonija pretekla Crnu Goru na listi nacionalnih koeficijenata i ušla u top 50 fudbalskih država Starog kontinenta po tom osnovu, objavila je specijalizovana analitička platforma ,,Football meets data“. Makedonci su napredovali za čak četiri pozicije i od ljeta 2027. imaće četiri predstavnika na kontinentalnoj sceni. Do ovog kola evropskih takmičenja bili su 51, iza Crne Gore, Luksemburga, Bjelorusije i Andore.

Crna Gora je, dakle, ponovo ispala iz top 50, nalazi se na 51. poziciji, a to znači među pet najlošijih liga u Evropi. Ispod našeg su samo prvenstva Gibraltara, Gruzije, Velsa i San Marina. A i to bi uskoro moglo da se promijeni, po nas u negativnom smislu, jer je Linkoln Red Imps u četvrtak iznenadio poljski Leh (2:1), što je Gi-

braltaru donijelo napredak za dvije pozicije. Ukoliko klub sa stadiona ,,Viktorija“ do kraja evropske sezone ostvari još jednu pobjedu (ili dva remija) ući će u top 50 i obezbijediti četvrtog predstavnika u Evropi. Rezultati crnogorskih klubova ove sezone u evropskim kvalifikacijama bili su vrlo loši.

Posebno se to odnosi na Budućnost, koja je ispala od jermenske Noe u prvom pretkolu Lige šampiona, pa od moldavskog Milsamija u drugom pretkolu Lige konferencija. Sutjeska je u Ligi konferencija izbacila Dinamo iz Bresta, pa potom ispala od Beitara iz Jerusalima, dok je Dečić u istom takmičenju bio bolji od Silek-

Danas premijerni meč 13. kola Druge fudbalske lige Crne Gore

PODGORICA – Utakmicom Internacional – Berane danas će u Nikšiću početi 13. kolo Druge fudbalske lige, koje će se igrati u tri dana, jer se tri susreta igraju sjutra, dok će runda biti zaključena tek u ponedjeljak kada se sastaju Grbalj i Igalo.

Berane je dugo bilo lider, ali već četiri kola ne zna za trijumf, osvojilo je samo dva od 12 bodova, vezalo dva poraza, pa je sada četvrto sa pet bodova manje od prvoplasiranog Otranta. Baš zbog toga, Berane danas na gostovanju Internacionalu ima jasan cilj da brejkom izađe iz crne serije. Internacional je nakon tri dobra meča opet vezao tri poraza i ubjedljivo je posljednji, pa mu je svaki bod dragocjen. Sjutra će od 14.30 časova igrati

meča Kom - Berane

Otrant i Lovćen, gdje će lider nastojati da nastavi pozitivan niz (četiri vezane pobjede), a u istom terminu Rudar dočekuje Kom. Sat kasnije (15.30h) igraju Iskra i Podgorica, a u ponedjeljak u primorskom

Raspored

DANAS

NIKŠIĆ: Internacional – Berane (14h) NEĐELJA

ULCINJ: Otrant O. – Lovćen (14:30h)

PLJEVLJA: Rudar – Kom (14:30h)

DANILOVGRAD: Iskra – Podgorica (15:30h)

PONEĐELJAK

RADANOVIĆI: Grbalj – Igalo (14:30h) 1.

sa, a onda u drugom kolu kvalifikacija nije imao šansi protiv Rapida iz Beča. Nacionalni koeficijent za tekuću sezonu računa se tako što se saberu svi bodovi koje su predstavnici te države osvojili, a potom se podijeli sa brojem klubova koji nastupaju u evropskim takmičenjima. N. KOSTIĆ

Prijateljski meč fudbalerki u Zmijavcima

Crnogorke efektne protiv Hrvatske

Hrvatska 1

Crna Gora 3

ZMIJAVCI - Stadion SC ,,Marjan Šuto Mrma“.

Sudija: Ante Zanor (Hrvatska). Strijelci: Kurkutović u 59. (Hrvatska), Kuč u 16, Tomašević u 36, Dešić u 45+1. minutu (Crna Gora).

HRVATSKA: Bačić (od 70. Ristovski), Orkić, Jelenčić, Nevrkla, Vračević, Mikulica (od 46. Kurkutović), Joščak, Slipčević (od 70. Jakobašić), Spajić (od 46. Krajinović), Čanjevac, Živković (od 46. Lojna). CRNA GORA: Krstović, Šaranović, Đukić, Popović (od 46. Božić), Janjušević (od 75. Boričić), Karličić, Stanović (od 46. Čađenović), Ličina, Tomašević (od 75. Đurđevac), Dešić, Kuč (od 87. Petrović) Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore pobijedila je Hrvatsku s 3:1 u prijateljskom meču odigranom u Zmijavcima (blizu Imotskog).

Ekipa Mirka Marića je sva tri pogotka postigla u prvom poluvremenu. Do vođstva je došla u 16. minutu, kada je Andrea Janjušević prošla sa desne strane i centrirala za Armisu Kuč, koja je glavom zatresla mrežu.

Dvadesetak minuta kasnije na 0:2 povisila je Maša Tomaše-

vić – sa desetak metara plasirala je loptu u dalji ugao. Treći gol za Crnu Goru postigla je Medina Dešić nakon loše reakcije golmanke Hrvatske. Konačan rezultat postavila je Karla Kurkutović u 59. minutu.

Isti rivali naredni meč odigraće u ponedjeljak, sa početkom u 12 sati u Dugopolju. - Odigrali smo sjajno prvo poluvrijeme, postigli smo tri gola, kontrolisali sve. Ne mogu da kažem da smo rutinski sačuvali veliku prednost, ali uprkos inicijativi Hrvatske nijednog momenta naša pobjeda nije dolazila u pitanje, a imali smo i nekoliko situacija koje smo mogli da završimo četvrtim golom. U svakom slučaju, ukupan utisak zaslužuje visoku ocjenu. Veoma sam zadovoljan odnosom prema igri, sve djevojke su maksimalno odgovorno ušle i odigrale cijeli meč. To je veoma važno i pred takmičarske mečeve, takav pristup je neophodan – rekao je selektor Mirko Marić. - Lijepa pobjeda i zbog samopouzdanja, nastavili smo pozitivan trend rezultata. U ponedjeljak je drugi meč, ne smije da nas uspava ova pobjeda. Svaka utakmica je nova šansa i novo dokazivanje, a naš cilj je da probamo da i drugu utakmicu odigramo na ovom nivou – istakao je selektor Marić. Ne. K.

Naše omladinke slavile u drugom testu protiv Kosova

Gora

CETINJE - Pomoćni teren FK Lovćen. Sudija: Mihailo Milošević (Crna Gora). Strijelac: Merdović u 26.minutu.

CRNA GORA: Kalač, Krstevska, Čolak (od 84. Duraković), Merdović, Bralić (od 90. Banjević), Doknić (od 90 . Barać), Drešaj (od 46. Nikčević), Jablan (od 46. Zarubica), Čižek (od 55, Spahić), Boričić (od 84. Tadić), Bojanić (od 55. Bućković).

derbiju Grbalj će možda imati šansu da protiv Igala juri prvo mjesto. R. P.

KOSOVO: Krasnići, Cakoli (od 65. Murati), Nuha (od 71. Đerđaj (od 46. Hasanaj), Orana, Januzi, Hodža, Ahmeti, Imeraj, Džemaili (od 87. Statovci), Krasnići. Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore slavila je u drugom prijateljskom duelu sa Kosovom - 1:0.

Jedini gol na utakmici postigla je Jana Merdović u 26. minutu i to preciznim udarcem sa preko 30 metara. Naš tim bio je blizu gola i u 63. minutu, ali je Ena Spahić bila neprecizna nakon kornera koji je izvela Slavica Krstevska. - Velika razlika u našoj igri u odnosu na prvu utakmicu, sve ono dobro što smo radili danas

nijesmo radili u tom meču. Bili bolji smo bolji od rivala, stvarali šanse, naročito u prvom poluvremenu. Odlično smo igrali sa loptom u nogama, još bolji bili u igri bez lopte. Raduje što su igračice koje su prvi put sa nama ponovo pokazale da zaslužuju poziv u reprezentaciju - istakao je selektor Ivan Tatar. R.P.

FUDBAL NAM TONE: Sa meča Budućnost – Sutjeska
Slavlje naše ženske omladinske reprezentacije

TEŠKA SITUACIJA U NAPULJU: Antonio Konte i Kevin de Brujne

SERIJA A (8. KOLO): Inter gostuje na stadionu ,,Dijego Maradona“

Uzdrmani Napoli mora da se vadi protiv Intera

PODGORICA - Napoli je već izgubio dva derbija ove sezone, od Mančester sitija u Ligi šampiona i Milana u Seriji A, a sumnju u sposobnost ekipe Antonija Kontea da odbrani titulu u prvenstvu i stigne daleko u evropskoj eliti podgrijala su posljednja dva rezultata – poraz od Torina prije sedam dana (1:0) i naročito debakl na gostovanju PSV-u u Ajndhovenu (6:2). Tako uzdrmani i ranjeni Napoli večeras (18 h) igra derbi osmog kola Serije A s Interom – na prvi pogled reklo bi se da tako veliki meč dolazi u nevrijeme, ali možda je ovo i idealna utakmica da ,,azuri“ pokažu koliko mogu.

- Postoji razočaranje, ali ovakve se situacije nikada ne događaju slučajno. Moramo da preokrenemo ovaj trend –izjavio je Konte analiziravši potop u Ajndhovenu.

Temperamentni stručnjak smatra da je ekipi potrebno vremena s obzirom na to da je tokom ljeta stiglo devet novih igrača.

- Prošle sezone smo osvojili prvenstvo jer su igrači gurali do krajnjih granica i imali smo jedinstvo. Dovesti devet novih igrača u svlačionicu nije lako, ali to je bilo neizbježno zbog Evrope, bili smo praktično prinuđeni na to. Igramo takmičenja najvišeg nivoa, greške se ne praštaju. Nije vrijeme za priču, već za veliki rad – dodao je Konte.

- Od početka sezone govorio sam da će ovo biti teška sezona jer imam iskustva, znam što je potrebno da bi sve došlo na svoje – istakao je trener Napolitanaca.

Inter, bivši Konteov klub, na stadion ,,Dijego Armando Maradona“ dolazi nakon dvije vezane pobjede – nad Romom u gostima (1:0) i Union Sen Žiloazom takođe na strani (4:0).

Trener Kristijan Kivu smatra da posljednji rezultati Napolija suštinski ne mijenjaju stvari pred derbi.

- Nije mnogo važno ono što se dogodilo u posljednjih sedam dana. Bitno je da se sastaju aktuelni šampion i vicešampion Italije. Obje ekipe imaju vr-

lo visoke ambicije. Biće teška utakmica, to je apsolutno jasno – kazao je Kivu.

Tri posljednja okršaja ovih timova završena su 1:1, a Napoli je posljednji put pobijedio ,,nerazure“ 21. maja 2023. godine

- Ne možemo praviti poređenje s prošlom sezonom, iako moramo uzeti u obzir i ono što se dogodilo. Jedna ekipa je osvojila ligu, druga nije. Tek je osmo kolo, tako da je još rano, ali rivalstvo postoji. Napoli je glavna snaga u italijanskom fudbalu, osvojio je dvije titule u posljednje tri godine. Ovo je utakmica u kojoj će oba tima željeti da se nametnu i pokažu kakve su im ambicije – izjavio je Kivu.

Inter i Napoli poslije sedam kola na diobi su drugog mjesta - imaju po 15 bodova, koliko i Roma.

Atalanta našeg Nikole Krstovića večeras gostuje Kremonezeu (20.45 h), dok će se sjutra od 20.45 sati sudariti timovi Adama Marušića i Vasilija Adžića – Lacio će dočekati Juventus. Ne. K.

Pioniri će naredne sedmice igrati dva prijateljska meča sa Turskom

PODGORICA - Pionirska reprezentacija Crne Gore odigraće naredne sedmice dva prijateljska meča sa Turskom.

Selektor Vladan Savić pozvao je 22 igrača za te utakmice - golmani: Ljeon Camaj (Dečić), Filip Radović (Budućnost); odbrana: Radovan Radunović (Budućnost), Mateja T omić (RWDM, Belgija), Balša Vukčević, Damjan Bešović, Bogdan Jokić (Stari Aerodrom), Matija Simonović (Budućnost), Milan Bojović (OFK Berane), Dilan Evans (Brentford, Engleska); vezni red: Matija Nilević (Crvena zvezda, Srbija), Petar Vuković (Budućnost), Viktor Vojinović (Akademija Siti), Jovan Raković (Stari aerodrom), V iktor Radojević (Sutjeska); napad: D anilo Vukčević (Budućnost), Dimitrije Višnjić (Kom), Đorđe Peruničić (Stari aerodrom), Aleksandar Jovano-

Sa ranijeg meča naših pionira

vić (OFK Titograd), Uroš Ursa (PSV, Holandija), Petar Vujović (Lovćen).

Utakmice sa Turskom igraju se 28. i 30. oktobra, obje sa početkom u 15 časova, na Trening kampu FK Budućnost. R.P.

LIGA ŠAMPIONA ZA RUKOMETAŠICE

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti se rezultatima u Ligi šampiona ove sezone igraju s ugledom kluba - ,,plavo-bijele“ su bez boda nakon četiri kola, a poraz od Meca prije 21 dan (38:18) bio je najteži na evropskoj sceni u klupskoj istoriji.

Ekipi Zorana Abramovića sjutra se pruža prilika da se pomjeri s nule – crnogorski prvak gostovaće Borusiji iz Dortmunda, koja ima dva boda.

- Borusija Dortmund je uz Storhamar i Debrecin jedan od naših konkurenata za to šesto mjesto koje vodi dalje. Tu vidimo našu šansu. Osvrnuo bih se na prethodne dvije utakmice, sa Mecom i Đerom. Došao sam dan prije utakmice sa Đerom i te mečeve iskoristio sam da vidim nedostatke u našoj igri. Golim okom se vidi da imamo problema u napadu, mnogo tehničkih grešaka i promašenih zicera bilo je u ta dva meča, a protivnici su to vrlo dobro kažnjavali – rekao je trener Zoran Abramović. Budućnosti je dobro došla pauza zbog obaveza reprezentacije, iako Abramović na treninzima nije imao sve igračice.

- Mnogo sam zadovoljan radom djevojaka nakon povrat-

Abramović: šansu protiv

ka iz Francuske, radili smo na tome da otklonimo greške. Nijesmo mogli da računamo na Ninu Bulatović i Tanju Ivanović, ali sam zadovoljan kako su ostale radile. Nastupila je EHF sedmica, ostali smo sa šest igračica, morali smo da angažujemo kadetkinje da odradimo pripreme kako treba – naveo je stručnjak sa Cetinja.

- Nina se vratila nakon pauze od dvije sedmice i to je dobra vijest, a najveći hendikep je izostanak Ivanović koja će biti odsutna do kraja polusezone. Ona igra u oba pravca i posebno nam je važna u odbrani. S obzirom na tu situaciju, moraćemo da imamo izmjenu odbrana-napad, što nas može koštati jer protivnik uvijek igra protivniku u leđa i u tranziciji – kazao je Abramović. Optimizam, ipak, postoji. - Vraća im se lijevi bek Abing, njihova najbolja igračica. Sa

Preminuo bivši košarkaš Mornara Nikola Nikica Kovačević

Odlazak

barske

legende

Nikola Nikica Kovačević, bivši košarkaš Mornara i jedan od pionira te igre u Baru, preminuo je u 67. godini. Klub iz Bara se emotivnom porukom na društvenim mrežama oprostio od svog nekadašnjeg asa.

- Umro je Nikica, prostrujalo je gradom. I svi su znali da se radi o Nikoli Nikici Kovačeviću, jer jedan je bio Nikica u Baru, bivši košarkaš Mornara. Prva asocijacija na Nikicu je uvijek bila - dobar čovjek, blagorodnog, neponovljivog osmijeha i bogougodne, blage riječi. Bio je jedan od pionira košarke u Baru, još od one jeseni 1973. kada je nosio dres Gimnazijalca, na juniorskom prvenstvu Crne Gore u Herceg Novom i jedan od najboljih igrača tog gimanzijskog kluba - naveli su iz Mornara.

Ljubav Kovaćevića prema Mornaru je bila bezgranična. - Iduće godine bio je u ekipi Mladosti, prvog

organizovanog kluba u Baru, a i počeci Mornara vezani su za njegovo ime. Rano je ostavio košarku, iako je bio izuzetno talentovan. Njegovi saigrači iz sedamdesetih godina kažu da su prvo kod njega na terenu vidjeli neke driblinge i lucidne poteze, pa tek onda kod Kićanovica i drugih asova jugoslovenske košarke. Njegova ljubav prema Mornaru bila je bezgranična i bezrezervna. Nije propuštao nijednu utakmicu barskog ligaša, još dok je nas klub nastupao u salama u Gimnaziji „Niko Rolović“ i OŠ „Jugoslavija“.

A u „Topolici“ uvijek je sjedio na istočnoj tribini, iznad Mornarove klupe i zdušno navijao. Bio je stožer sportske porodice, a njegov talenat se prelio i na sestrića Aleksandra Sašu Pavlovića. Košarkaški klub Mornar tuguje za svojim Nikicom. R.A.

njom u timu Borusija je igrala 40 minuta egal sa Đerom, što dovoljno govori o kvalitetu. Ekipa

Košarkašice Budućnost Bemaksa Dobar

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa poražene su u Bugarskoj od osvajača duple krune te zemlje, ekipe Montane (88:82), čime su upisale prvi poraz ove sezone. Duel je donio dosta uzbuđenja, a odlučen je u posljednjih tridesetak sekundi. Podgoričanke, koje su igrale bez Anastasije Drobnjak i Amerikanke Kaningen, dok su sa infuzija i bez nekoliko dana treninga zaigrale Atina Radević i Jovana Savković, imale su šansu za veliki brejk, ali je finiš uz dosta sreće pripao domaćinu.

U noći između četvrtka i petka

Dvije super drame

PODGORICA - U noći između četvrtka i petka odigrana su dva meča u NBA ligi, ali su oba donijela nevjerovatne drame. Košarkaši Denvera izgubili su na gostujućem terenu u San Francisku poslije produžetka od Golden Stejta 137:131, dok je Oklahoma kao gost poslije dva produžetka pobijedila Indijanu 141:135. Golden Stejt je uspio u dramatičnoj završnici da ode u produžetak zahvaljujući trojkama Stefa Karija. Ipak, go-

Budućnost sjutra u Dortmundu

Abramović: Vidimo protiv Borusije

je koja čitavo vrijeme igra u tranziciji, imaju po najmanje dvije igračice na svakoj poziciji. Pokušaćemo da ih svedemo na što manje lakih golova, da ih natjeramo da igramo što više pozicio-

Bemaksa doživjele prvi poraz u sezoni

sudila praktično jedno lopta – kazala je kapitenka Zorana Radonjić.

Montana je tako sezonu otvorila sa 3-0, savladavši i Partizan i Celje.

DANAS

Raspored

GRUPA A

16.00 - Glorija – Esbjerg

18.00 – Debrecin – Đer

18.00 -- Storhamar – Mec

NEĐELJA

16.00 - Borusija D. – Budućnost

TABELA: Đer 8, Mec 8, Esbjerg 4, Storhamar 4, Glorija 4, Debrecin 2, Borusija 2, Budućnost 0 bodova.

DANAS

Pri rezultatu 83:82, Montana je pogodila trojku, ,,plave“ (Bigović) nijesu odgovorile, imale dvije jeftino izgubljene lopte, što su Bugarke kaznile i na kraju trijumfovale...

- Ostaje žal, jer smo se nakon dugog puta zaista maksimalno borile. Nije bilo lako, bile smo u skraćenoj rotaciji, sa dosta problema zbog povreda i prehlada. Ali, i pored svega, odigrale smo hrabro, prvo poluvrijeme konstantno vodile, a onda u nastavku i pored minusa uspjele da se totalno vratimo. Nije bilo sreće možda u pojedinim momentima, ali na kraju je pre-

GRUPA B

16.00 – Podravka – Ferencvaroš

18.00 – Krim – ĆSM Bukurešt

NEĐELJA

14.00 – Odense – Sola

16.00 – Ikast – Brest

TABELA: Brest 8, Ikast 6, Odense 5, Podravka 5, ĆSM Bukurešt 4, Ferencvaroš 4, Sola 0, Krim 0 bodova.

nih napada kako bismo došli do pozitivnog rezultata – poručio je Abramović. N. KOSTIĆ

Radonjić

MVP kola

Zorana Radonjić, kapitenka ,,plavih“, obilježila je 3. kolo WABA lige. Baranka je za nešto manje od 37 minuta postigla 29 poena, imala 11 asistencija, po 4 ukradene lopte i skoka za indeks 33!

Zanimljivo je da je Radonjić u Montani, već u 15. minutu, imala 18 poena.

- Bugarski tim je pokazao da je jači ove sezone. Napravili su dobru ekipu, sa dosta kvalitetnih pojedinaca, ali i pored svih nedaća imale smo šansu da napravimo brejk. Šteta, ali sigurna sam da ćemo ovo iskoristiti na pravi način, da ćemo uvidjeti greške i da ćemo napraviti reakciju – dodala je Radonjić. ,,Plave“ već u srijedu dočekuju Partizan, koji je nakon brojnih pojačanja, pobjedom nad Celjem dokazao velike ambicije. - Nema mnogo vremena, ali nastojaćemo da se što bolje spremimo za taj duel i da već protiv Partizana najavimo početak nove uspješne serije. Partizan se, takođe, dobro pojačao, ali želimo da odbranimo domaći teren. Neće biti lako, ali nadam se da će zdravstveni bilten biti bolji i da ćemo djelovati bolje i samim tim da možemo do trijumfa – podvukla je Radonjić. R.P.

petka odigrana dva meča u NBA ligi

riješene nakon produžetaka

stujući sastav imao je napad za pobjedu, ali Nikola Jokić nije bio precizan. Kari je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 42 poena, a Džimi Batler dodao je 21, Džonatan Kuminga je upisao 14 poena.

Najefikasniji u ekipi Denvera bio je Eron Gordon sa čak 50 poena i postavio rekord karijere, Džamal Marej dodao je 25, a Jokić 21, uz 13 skokova i 10 asistencija. Oklahoma je na gostujućem terenu poslije dva produžetka pobijedila Indijanu 141:135.

Najefikasniji u ekipi Oklahome bio je Šej GildžesAleksander sa 55 poena, uz osam skokova i pet asistencija. Adžaj Mičel je dodao 26 poena, Eron Vigins je upisao 23 poena i devet skokova. U ekipi Indijane izdvojio se Benedikt Maturin sa 36 poena, uz 11 skokova. Paskal Sijakam je dodao 32 poena i 15 skokova.

(5. kolo)

Budućnost želi iskupljenje protiv Budvanske rivijere

PODGORICA – Tri utakmice petog kola SBbet Prve lige za rukometaše igraće se danas, dvije su na programu sjutra.

Novu prvenstvenu rundu otvara derbi – duel između Budućnost Podgorice i Budvanske rivijere. ,,Plavo-bijeli“ su u prošlom kolu deklasirani na gostovanju Sutjesci (29:22), pa bi im još jedan poraz i to od

direktnog konkurenta, u velikoj mjeri otežao put ka cilju, a iz Budućnosti su uoči sezone najavili da žele da se umiješaju u borbu za titulu. Budvanska rivijera u Univerzitetsku dvoranu dolazi u odličnom raspoloženju nakon što je u drugom kolu EHF Evropskog kupa eliminisala grčki Diomidis i zakazala dvomeč sa slovenačkim timom Trimo Trebnje.

Budućnost i Rivijera imaju po četiri boda, s tim da su Budvani odigrali meč manje. Večeras od 18 sati sastaće se Berane 1949 i Jedinstvo Bemaks, dok će u 20 početi meč Partizana 1949 i Sutjeske. Sjutra od 15 sati snage će odmjeriti Mornar 7 i Zabjelo, a kolo će zatvoriti okršaj Rudara i Brskova u Pljevljima (20 h). Slobodan je Lovćen. Ne. K.

Kod Pejsersa je dvocifren još bio i Džeres Voker sa 13 poena. R. P.

PODGORICA - Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore učestvovaće od 31. oktobra do 2. novembra na kvalifikacionom turniru za plasman na Evropsko prvenstvo 2026. godine.

Generacija igrača koju predvodi trener Vuk Kaluđerović igraće u Slovačkoj, a osim domaćina rivali ,,lavova“ biće Ukrajina i Holandija. Plasman

na EHF Euro izboriće dvije selekcije iz grupe. Na spisku za kvalifikacioni turnir nalazi se 17 igrača: Golmani – Mirko Radetić, Balša Todorović i Nikola Miljić; pivoti – Luka Todorović i Ognjen Pejaković; bekovi – Mihailo Jovićević, Petar Vujović, Miloš Tujković, Oleg Šćekić, Lav Zeković, Nikola Potpara, Dani-

lo Gutić i Nemanja Batuta; krila – Luka Kaluđerović, Andrej Spalević, Ivan Nikčević i Jovan Jovićević U stručnom štabu trenera Kaluđerovića su DraškoMrvaljević i SuadSkenderović Generacija igrača rođenih 2008. godine pokušaće da se vrati u A diviziju evropskog rukometa nakon što generacija igrača rođenih 2006. nije uspjela da izbori opstanak u elitnom rangu. Naredne sedmice igraće se pet kvalifikacionih turnira, a 10 reprezentacija osiguraće učešće na EHF Euro 2026 koje se održava u Srbiji. Ne. K.

Trener Budućnosti Zoran Abramović
SBbet Prva liga za rukometaše
Crnogorski rukometaši od 31. oktobra na turniru u Slovačkoj
Budućnost je u prošlom kolu deklasirana od Sutjeske

Premijer regionalna liga za vaterpoliste (4. kolo)

Jadran igra derbi na Škveru, Primorac u Beogradu, Budućnost čeka Crvenu zvezdu

PODGORICA - Sva tri crnogorska predstavnika u Premijer regionalnoj ligi za vaterpoliste igraće večeras mečeve četvrtog kola.

Primorac će od 19 sati gostovati Partizanu, u isto vrijeme počeće duel Budućnosti i Crvene zvezde u Podgorici, dok će se u 21 sat u derbiju na Škveru sastati Jadran MTEL i Novi Beograd.

Novljani imaju maksimalan učinak, ali bod manje od Novog Beograda jer su u meču s Radničkim slavili nakon peteraca. - Novi Beograd je izuzetno kvalitetna ekipa, s vrlo dobrim pojedincima, što su pokazali u dosadašnjem dijelu sezone. Dobro se poznajemo, pokušali smo da se što bolje pripremimo i daćemo sve od sebe da pobijedimo – rekao je Đorđe Lazić, vaterpolista Jadrana, pred duel s ekipom koju vodi Petar Radanović, a za koju nastupaju naši reprezentativci Đuro Radović i Miroslav Perković. Primorac je nastup u novoformiranom takmičenju počeo porazom od Šapca, a potom savladao Budućnost i Crvenu zvezdu. Očekuje se da niz nastavi protiv Partizana u gostima jer su ,,crno-bi-

jeli“ bez boda nakon tri kola. - Apsolutni smo favoriti, ali Partizan se ne smije olako shvatiti. Protiv Zvezde smo imali problema u trećoj četvrtini, ali smo na kraju ostvarili ono što se očekivalo. Meč sa Partizanom treba da nam posluži i kao dobar uvod za gostovanje Oradei u utorak u Ligi šampiona. Nadam se da ćemo s oba meča donijeti po tri boda u Kotor – ista-

Bjelopoljski klub očekuje nastup u trećem kolu regionalne bokserske lige ,,Balkan open“

Šarčević, Šćekić, Hrapović i Bugarin u Bitolju

Novi Beograd novi izazov za tim Vladimira Gojkovića

kao je golman Marko Pejović Budućnost prvi put igra u najjačem rangu regionalnog takmičenja i bila je daleko od iznenađenja u duelima s Radničkim, Primorcem i Jadranom.

Protiv Crvene zvezde, koja takođe nema bodova, trebalo bi da makar bude ravnopravnija. - Zvezda je na papiru dosta dobra ekipa, ima šest-sedam ozbiljnih igrača. U međuvreme-

PODGORICA - Četiri člana Bokserskog kluba Bijelo Polje nastupiće danas u Bitolju, gdje se održava treće kolo regionalne lige ,,Balkan open“. - Naš klub će u Sjevernoj Makedoniji predstavljati kadet Savo Šarčević u kategoriji do 54 kilograma, te juniori Milutin Šćekić do 54 kg, Tarik Hrapović do 66 kg i Vasilije Bugarin preko 80 kg. Sa ekipom su otputovali trener Mugoša Kovačević, kapiten BK Bijelo Polje Mirko Šarčević, koji će biti podrška mladim kolegama i Budo Radošević, kao tim lider ekspedicije i vođa puta - saopšteno je iz Bokserskog kluba Bijelo Polje. U bjelopoljskom klubu su dobili rezultate žrijeba za treće kolo, u kojem će se sastati: Savo Šarčević - Vukašin Majstorović (BK Dimke, Beograd), Milutin Šćekić - Ilhan Šaćirović (Olimpikus, Novi Pazar), Tarik Hrapović - Andrej Janevski (Bitolj) i Vasilije Bugarin - Bojan Mačkovski (Bitolj). Početak takmičarskog programa je u 16 časova. R.P.

Danas prvi mečevi 5. kola EPCG

Superlige odbojkašica

Morača treći put zaredom s favoritom

PODGORICA - Utakmicama 5. kola nastavlja se EPCG Superliga odbojkašica. Mečevi su na program danas i u ponedjeljak, kada će dueli u Herceg Novom i Budvi zaključiti rundu.

Rundu otvara duel ekipa koje su tokom sedmice igrale u Kupu Crne Gore. Gimnazijalac u dobrom raspoloženju dočekuje ekipu Rudara, koji je u drugačijoj situaciji. Kotoranke su pobjedom nad Gorštakom u Kupu prekinule seriju poraza u šampionatu i pred svojom publikom žele da odigraju još jedan dobar meč. Rudar, nakon eliminacije od prvoligaša Mornara u Kupu i četiri poraza na startu EPCG Superlige, još uvijek traži ritam. Meč se igra u sportskoj sali Gimnazije Kotor, sa početkom u 16.30 časova.

nu su je dvojica napustila, ali kvalitet je i dalje nesporan. Pozivam publiku da dođe u što većem broju jer vjerujem da je ovo jedna od utakmica u kojoj možemo da pružimo dobar otpor i ostvarimo korektan rezultat. Ekipa je spremna da se bori do kraja, vidjećemo da li će to biti dovoljno za iznenađenje –poručio je Darko Brguljan, jedan od iskusnijih u podgoričkom timu. N. KOSTIĆ

Povratnik u EPCG Superligu, Mediteran, na zanimljiv način je počeo sezonu, a druga polovina oktobra donosi mu izazovne rivale. Nakon duela sa Herceg Novim, očekuje ga meč sa ekipom Budućnosti. Oba tima su na polovičnom skoru – Budvanke nakon pobjeda nad ekipama sa sjevera Crne Gore, a Budućnost nakon poraza u vezanim derbijima šampionata. Meč se igra od 19 sati u SC ,,Rea“.

Današnji program zaključiće zanimljiv meč u najavi, u kom

će Morača, od 21 sat, ugostiti Luku Bar. Podgoričanke su nakon perfektnog starta ušle u seriju teških utakmica – nakon što su dočekale Herceg Novi, a potom gostovale Budućnosti, čeka ih još jedan tim iz reda favorita za sami vrh – U sportsku dvoranu OŠ ,,Radojica Perović“ stiže osvajač Superkupa. ,,Sirene“ su prvi poraz u sezoni pretrpjele sinoć, u zaostalom meču 1. kola, protiv Herceg Novog (3:2). Mečevi novskih timova zakazani su za ponedjeljak. Od 17.30 h počeće duel Albatrosa i Jedinstva u SC ,,Igalo“. Biće to prvi duel ekipe Branke Obradović sa timom van Crnogorskog primorja, a u četiri dosadašnja meča Albatros je bio bolji od budvanskih ekipa i Gimnazijalca, dok je u prošloj rundi poražen od Luke Bar 3:0. Jedinstvo je prvu pobjedu ostvarilo u prethodnom kolu, kada je bilo bolje od Gimnazijalca, a 5. rundu dočekuje s utakmicom manje zbog odlaganja meča 3. kola s Budvom. Upravo će meč u Budvi zaključiti rundu – u ,,Mediteranski sportski centar“ stiže Herceg Novi, koji je nakon poraza u Superkupu i učešća u BVA Kupu podigao formu i jedini je tim sa sve četiri pobjede u prvenstvu. Budva je prvi trijumf upisala na gostovanju Rudaru (3:0). Meč će početi u 18.30 časova. R. P.

Član Podgorice nije mogao da nastupi u polufinalu Evropskog prvenstva u boksu za takmičare do 15 godina

Ilić zbog povrede odustao od meča, bronza dokaz velikog potencijala

PODGORICA - Crnogorski bokserski reprezentativac Nikola Ilić nije mogao da nastupi u polufinalu kategorije do 54 kilograma na Evropskom prvenstvu do 15 godina u Budvi zbog povrede ruke zadobijene u četvrtfinalu, u kojem je eliminisao Italijana Rosarija Simonea, tako da je šampionat završio sa osvojenom bronzanom medaljom. Nakon ljekarskog pregleda, medicinski tim je zabranio našem bokseru da se bori u polufinalu, jer bi izlazak u ring pred-

stavljao preveliki rizik po njegovo zdravlje. - Ovu odluku doktora smo prihvatili uz veliko žaljenje, jer je Ilić do sada prikazao sjajne nastupe, izvanrednu formu i veliko srce i izborio se za mjesto među najboljima u Evropi u svojoj kategoriji. Iako je uskraćen za priliku da se bori za plasman u finale, njegov rezultat predstavlja veliki uspjeh crnogorskog boksa i potvrdu izuzetnog potencijala mladog boksera - rekao je selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić. Crnogorski tim i treneri izra-

zili su ponos zbog onoga što je član BK Podgorica pokazao na prvenstvu u Budvi, na kojem je nastupilo blizu 400 boksera i bokserki iz 32 zemlje Starog kontinenta i uvjerenje da će se, nakon oporavka, vratiti u ring još snažniji i spremniji za nova takmičenja. Tako će Gruzijac Davit Alikhanasšvili bez borbe u finale, dok se Nikola Ilić mora zadovoljiti bronzanom medaljom, što je takođe veliki uspjeh crnogorskog boksa. R. P.

Bokseri Bijelog Polja
Nikola Ilić

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Podvig zbog kojeg je Petar Želalić proglašen za viteza

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Pored Mitrovića, iz Crne Gore na Malti su se naselili i Galići, Vidovići, Petrovići i drugi i predstavljali su važnu koloniju na ovom udaljenom ostrvu. Ali, ime kapetana i malteškog viteza Petra Želalića je poznato u istoriji malteško-crnogorskih odnosa. Petar Želalić je rođen u Bijeloj 1727. godine. Napuštio je Boku Kotorsku 1746. godine i ukrcao se na brod kapetana Dabinovića. Potom se na ostrvu Kitera u Grčkoj ukrcao na malteški brod i njime otplovio za Maltu. Na Malti se ukrcao na šambek kapetana Pava Marasovića koji se bavio korsarenjem i borio protiv Osmanlija. Nakon više od pola godine postao je oficir poručnik na ovom brodu. Nakon nekoliko mjeseci ovaj brod je zarobila osmanska mornarica, a on je sa posadom uspio da se spasi uz pomoć dva mala jedrenjaka. Potom su zarobili osmanskji brod koji je prevozio teret u Carigrad. Potom su plovili Egejskim morem kada je njegov brod zarobljen 1753. godine u Egejskom moru od strane četiri naoružane osmanske lađe. Zajedno sa 25 članova posade je zarobljen i odveden u ropstvo. Kao rob služio je na osmanskim brodovima. Potom je raspoređen na službu na admiralski brod „Velika sultanija” koji se još nazivao „Kruna Otomanska” (, a bio je opremljen sa 74 topa, oko 800 mornara i vojnika. Za vrijeme boravka broda u luci Kos u istočnoj Grčkoj, na istoimenom ostrvu, i bavljenja dijela posade na obali u ci-

Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti

lju molitve, realizovao je duže vremena pripremani plan. Organizovao je 19. septembra zatočenike (83 mornara od kojih 11 Bokelja) na pobunu, nakon više od sat i po borbe, uspjeli su da savladaju dio posade na brodu, preuzmu komandu nad brodom i pod artiljerijskom vatrom s kopna, isplove iz luke. Uspio je da umakne potjerama i sa zarobljenim brodom i bogatim plijenom 8. oktobra 1760. godine uplovio je uz veliko slavlje i pratnju na Maltu. Glavna brodska zastava sa „Velike sultanije” vijorila se u glavnoj luci Malte. Vijest o zauzeću glavnog broda otomanske mornarice prenijela je sva evropska štampa, a

na brodu je bilo 40 osmanskih zarobljenika. Za ovaj podvig imenovan je za mletačkog viteza. Na njegov zahtjev i njegovih mornara odobreno je podizanje kapele u kojoj bi se postavio lik Bogorodice koji su donijeli sa sobom. Dvije trećine broda ustupili su Malteškom redu, a za jednu trećinu broda zahtijevali su da im se isplati novčani iznos. Potom je pet mjeseci kao poručnik bio komandant jurišnim odredima prilikom opasnosti od napada osmanske flote na Maltu. Par mjeseci bio je savjetnik kapetanske galije, pa je nezadovoljan otplovio za Dubrovnik, pa u Herceg Novi u koji je stigao 8. septembra 1761. godine. U mjestu Dubravica izgradio je kuću. Međutim, ubrzo je pošao na Maltu i tamo sagradio dvije palate, a uz odobrenje ve-

Petar Želalić je uspio da umakne potjerama i sa zarobljenim brodom i bogatim plijenom 8. oktobra 1760. godine uplovio je uz veliko slavlje i pratnju na Maltu. Glavna brodska zastava sa „Velike sultanije” vijorila se u glavnoj luci Malte. Vijest o zauzeću glavnog broda otomanske mornarice prenijela je sva evropska štampa

likog meštra sagradio je pravoslavnu crkvu Sv. Nikole. Tokom prilikom konačno je poklonio brod „Veliku sultaniju” Malteškom redu koji je preimenovan u „San Salvador”. Zbog ovog broda sultan Mustafa III izazvao je diplomatsku krizu pa je brod posredstvom Francuske vraćen Carigradu. Tokom 1766. godine bio je kapetan na brodu „Sveti Nikola”, a kasnije kapetan broda „Sveta Katarina”. Trajno se nastanio na Malti i tamo je zasnovao porodicu. Herceg Novi je posjetio 1770. i 1781. godine. Bavio se korsarenjem. Bio je kapetan broda „Sveta Ursula” sa posadom od 142 mornara. Zbog zasluga veliki meštar ga je više puta postavljao za kapetana svoje lične galije (prvi put 1764). Od 1768. godine je kapetan na sopstvenom brodu tipa brigantin. Tokom 1780. godine imao je posadu od 120 ljudi i dodatnih 28 mornaričkih pješadinaca. Tokom korsarenja učestvovao je u više borbi, a uspio je da zarobi više od 348 osmanskih vojnika. Plovio je do 1796. godine i svojom aktivnošću imao značajnu ulogu u finansijama lične riznice velikog majstora. U predsjedničkoj palati Verdala nalazi se slika ulje na platnu „Kapetan Petar Želalić u borbi 1765”, rad nepoznatog autora oko 1765. godine. Njegov podvig opjevan je u pjesmi „Turski brod” malteškog pjesnika Žan Antona Vasalija iz 1842. godine. Preminuo je na Malti, 10. decembra 1811. godine. Sahranjen je u crkvi Marije u Birgu, Vitorija. Crkva i grob potpuno su uništeni u njemačkom bom-

Kapetan Petar Želalić

bardovanju u Drugom svjetskom ratu.

U periodu tokom i nakon Drugog svjetskog rata važnu ulogu u vojnoj službi igrali su Galići, a naročito admiral malteške flote Milović rodom iz Crne Gore.

Slavnim kapetanima Petru Želaliću i kapetanima iz bratstva Mitrović, u organizaciji i na inicijativu Srđe Martinovića napravljena je spomen ploča.

CRNOGORCI U GRČKOJ REVOLUCIJI I VOJSCI

MAVROVUNOTISI U TEMELJU GRČKE NEZAVISNOSTI

Sa teritorije današnje Crne Gore, uglavnom iz Boke Kotorske, četiri nahije, Paštrovića i Bjelopavlića, crnogorski iseljenici dolazili su u Grčku koja je bila pod Osmanskom vlašću, kao radnici, pomorci i trgovci, a naročito intenzivno krajem 18. i početkom 19. vijeka. Pod uticajem borbe za nezavisnost u Crnoj Gori, uključivali su se u pokret za oslobođenje Grčke. Jezgro grčkog ustanka činili su klefte, tj. komiti koji su još ranije bili poznati po borbi sa osmanskim vlastima, a među kojima je bilo i Crnogoraca. Takve akcije podržavao je crnogorski vladar

Petar I Petrović Njegoš koji je uputio dva svoja predstavnika serdara Mihaila Boškovića i Jovana Kneževića da idu u grčke krajeve i informišu se o raspoloženju za borbu protiv osmanske vlasti. Neki od njih poput serdara Mihaila Boškovića postali su članovi udruženja Heterija. Rade Stankov Bajković iz Grblja koji se proslavio 1796. godine u bici na Krusima, okupio je jaku četu dobrovoljaca Grbljana sa kojom se uputio u pomoć Grcima i njihovom pokretu za oslobođenje. U jednom od najtežih ali i najkrvavijih bitaka na ostrvu Psara oko šest milja udaljenom od Hiosa, Rade Bajković je napravio herojski podvig u borbi sa osmanskim snagama, kada je zapalio veliku barutanu u manastirskom dvorištu i uništio i napadače ali i malobrojne branioce. Učesnici Grčke revolucije 1821-1824. godine iz Crne Gore zauzimali su važne dužnosti u oslobodilačkim akcijama, a bili su poznati kao Mavro ili Mavrovunotis (Crnogorci). Bili su snažna pomoć, naročito u početku ustanka koji je okupljao malobrojne borce pod vođstvom Aleksandrosa Ipsilantisa. Među 2.000 ustanika koje je okupio našao se i jedan dio Crnogoraca. (Nastavlja se)

Detalj bitke u kojoj je kapetan Petar Želalić pobijedio tuniskog gusara, ulje na platnu, Palata Verdala, 1765. godina
Luka La Valeta, Malta, 1830. godina

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

Tužnim srcem javljamo da je 24. oktobra 2025. poslije kraće bolesti preminuo u 55. godini naš voljeni

RANKO Ćirov MUGOŠA

Saučešće primamo u kapeli Donja Gorica 25. oktobra od 9 do 16 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti Bohinjska 15.

OŽALOŠĆENI:

supruga SNEŽANA, sestra ANA, sestrična ANJA, sestrić LUKA, zet ŽELJKO, braća od stričeva ĐORĐIJE-ĐOŠA i ZORAN, sestra od strica VESNA, ujak ŽARKO, tetka KAĆUŠA, brat od ujaka, braća i sestre od tetaka, snahe i ostala rodbina MUGOŠA i KLIKOVAC

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Tužnim srcem javljamo da se 23. oktobra 2025. godine upokojila u Gospodu naša draga

OLGA Momčila PEROVIĆ rođena KALUĐEROVIĆ

Po njenoj želji, sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: sin NIKOLA, ćerka NATAŠA, sestre DESANKA, DARINKA i VJERA, unučad SANJA, DANILO, NEDA, NAĐA, LENA i ostala rodbina

Dana 24. oktobra 2025. preminula je u 49. godini naša draga

SANDRA Stankova RADOVIĆ rođena VLAHOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 25. oktobra 2025. od 11 30 do 16 časova i 26. oktobra od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova u selo Šipačno-Nikšić.

OŽALOŠĆENI: otac MIODRAG, majka BRANKA, suprug STANKO, đeca NATAŠA, STAŠA i ALEKSA, brat MILOŠ, sestra MILENA, snaha BRANKA, đever RAJKO, jetrva MILANKA, ujak ČEDO, ujna MARA, tetke MILOJKA i VASILJKA, bratanići, bratanična, sestrić, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina RADOVIĆ i VLAHOVIĆ

S velikom tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog kolege

ESADA KRCIĆA

koji nas je prerano napustio. Njegova posvećenost, toplina i profesionalnost ostaviće neizbrisiv trag među svima nama.

Porodici izražavamo iskreno saučešće.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

KOLEKTIV RTV PODGORICA

Posljednji pozdrav

VASKU

– VANJI

KOPITOVIĆU

Tvoja dobra duša, vesela narav, istančani humor, neodoljiv šarm – uvijek će biti sa nama. Počivaj u miru, VALE

SAVO BOŠKOVIĆ sa porodicom

Draga ANĐO

Ti nama nijesi bila samo snaha, jetrva i strina. Bila si i bićeš zauvijek naša najmilija Janđa. Tvoji: ČEDO, PERO, JANJA, JECA, NEŠO i TOLE sa porodicama

Dvije godine su od smrti naše RAKE

Vrijeme ne donosi zaborav. Sa ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i u srcima čuvamo. Ćerka MILENA, unuci AṤO i MAKI, zet DEJO DAJKOVIĆ

Subota, 25. oktobar 2025.

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

DUŠKU ŠEBEKU

Sa dubokim poštovanjem i tugom opraštamo se od kolege koji je svojim radom, ljudskošću i plemenitošću ostavio neizbrisiv trag. Njegov doprinos, toplina i iskrenost ostaće dio našeg kolektiva i naših sjećanja.

KOLEKTIV STADION D.O.O.

Posljednji pozdrav dragoj

MIRJANA STANIŠIĆ

Beskrajno hvala na vašoj neviđenoj dobroti i svemu što ste uradili za nas. Nikada vas nećemo zaboraviti. Počivajte u miru.

Porodicama Stanišić i Simović iskreno saučešće.

SRĐAN VUKOVIĆ sa porodicom

Navršava se četiri godine od smrti našeg voljenog MILISAVA – MIĆE MARKOVIĆA

1125

Vječiti si nam ponos i primjer, snaga koja nas drži stamenima i uspravnima, kroz korake života.

Tvoji DIJANA i MILORAD sa porodicama 1094

Dana 25. oktobra su četiri godine od kada nije sa nama naš dragi

RAŠKETIĆ

Godine prolaze, ali bol i sjećanje na tvoj plemeniti lik ostaju zauvijek u nama. Sa tugom i bolom u srcu čuvamo te od zaborava. Supruga VERA i ćerka SEKA sa porodicom

1119

AHMET

Subota, 25. oktobar 2025. Oglasi

Dana 25. oktobra navršava se pola godine od smrti našeg dragog i mnogo voljenog supruga, oca, đeda i tasta

Prof. dr DAMJANA ŠEĆKOVIĆA

Dragi naš Daco, Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu u našem toplom domu. Vrijeme brzo prolazi, ali uspomene i sjećanja na Tebe ostaju zauvijek u našim srcima. Nastavljamo da idemo stazama kojima si nas Ti vodio, hrabro i sa puno ljubavi.

Supruga ĆAKA, kćerke SONJA, TANJA i JELENA, unučad MAJA, MIHO i RASTKO RADUNOVIĆ, ĐINA, ANĐA i MLAĐAN RADENOVIĆ i zet IGOR RADENOVIĆ

TATA

Prošlo je pola godine da nisi sa nama, da nas ne grliš toplo i široko, da ne vodimo lijepe razgovore i analiziramo životne i društvene okolnosti, pravimo planove i ostvarujemo ciljeve.

Prošlo je, ali ima Te u svakom našem danu, svakoj važnoj odluci, svakoj potrebnoj podršci, svakom radovanju.

Volimo Te i ponosni smo na Tebe i što smo Tvoji.

Tvoja TANJA s porodicom

TATA

Hvala Ti što nas i sada čuvaš, usmjeravaš, što nam pokazuješ put, ispravan i čestit kao i uvijek. Mi ćemo Te slijediti i dalje, dostojanstveno i hrabro. Baš kako si nas naučio. Ponosni na Tebe i sve što si bio. Volimo Te beskrajno.

Tvoja JECA sa porodicom

TATA

Vrijeme prolazi, ali Ti si moj nezaborav. Ima Te u svakoj mojoj riječi, u neizmjernoj ljubavi. Tvoja posebnost traje u mojim pričama i podsjećanjima. Simbol si jednog vremena i ime mog vječnog ponosa. Zauvijek moj oslonac i moja vodilja.

Pet tužnih godina je prošlo otkada nijesi sa nama, naš voljeni

MIKI

Tvoja kćerka SONJA

TATA, vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu i bol za tobom. Sa ponosom se sjećamo tvog dragog lika i dobrote, koju si nam nesebično pružao.

Zauvijek ćeš biti dio nas, dobroto. Počivaj u miru. Volimo te.

Tvoji: LIDIJA, RAJO, VLADAN i NINA

Prošla je godina dana od smrti našeg prijatelja

DRAGANA STEVOVIĆA

Sjećanje na dobrog prijatelja nikada ne blijedi. Tvoja dobrota, osmijeh i topla riječ ostaće zauvijek dio nas.

Porodica pokojnog DAMJANA ŠEĆKOVIĆA

Pet godina od smrti

LJUBOMIRA PEJOVIĆA

Godine koje prolaze ne umanjuju bol i ne brišu dubok trag koji si ostavio za sobom. Tvoja dobrota i ljubav zauvijek ostaju u nama.

TVOJA PORODICA

ĐOŠA MANDIĆ

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četiri godine brojimo dane, dragi naš brate. Naš ponose i naša uzdanice. Ponosne smo na tebe što si naš brat, a žalosne što si nas iznenada bez pozdrava napustio, naš voljeni brate.

Tvoje sestre DESA, BEBA, BOSA i ĆARA

Draga tetka,

RADMILA

Prošla je godina otkako nijesi sa nama. Tvoj vedri lik i topla riječ zauvijek će biti u našim mislima.

Nedostaješ nam – tvoja dobrota, osmijeh i ljubav koju si nam davala.

Godina dana je od kada nas je napustio naš voljeni KUM

SAŠA

Tvoj vedri lik i osmijeh vječitog dječaka ostaje trajno u našim srcima

Tvoji: BOJANA, MILOŠ i DUNJA

Prošla je godina otkako nas je napustila naša voljena

RADMILA JOVETIĆ

Teško je živjeti bez tvoje dobrote, neiscrpne energije i vedrog duha kojim si ispunjavala svaki naš dan.

Radovala si se i ponosila našim uspjesima, a svaki dan nas dočekivala i ispraćala toplinom i osmijehom. Živjela si za svoju porodicu, uvijek spremna da pružiš toplinu doma.

Nedostaješ sve više, a tvoj lik i djelo ostaće naš vječni ponos.

S ljubavlju i tugom,

sin GORAN, snaha JELENA, unuk DAMJAN i unuka LUCIJA

Profesore naš

SIVORI

40 dana čekamo da zazvoni telefon, da ugledamo tvoj lik i da ti čujemo glas, da se nasmijemo tvojim šalama, da nam popraviš dan i uživamo pričajući o životnim iskustvima i lovu.

Čast nam je bila družiti se sa tobom, a ponos imati takvog prijatelja!

Hvala ti što si nas prihvatio i hvala ti za svaki doček, savjet, podršku, osmijeh i čašicu razgovora!

Učili smo od tebe i nastavićemo!

Neka tvoja plemenita duša nađe spokoj u vječnim lovištima. Pamtimo te i čuvamo od zaborava.

Tvoji drugovi lovci: MLADEN BRNOVIĆ, RAJO SIMONOVIĆ i ĐOVANI PLUMAJ

Subota, 25. oktobar 2025.

Tužno sjećanje na našu

TANJU SEKULIĆ

S ljubavlju i poštovanjem pamtićemo njeno gospodstvo, plemenitost i prijateljstvo.

SVETLANA, TANJA i SLAVICA

Četrdeset dana od smrti mog voljenog brata

PETRAŠINA - PEJA JANJIĆA

Dani prolaze, a bol za tobom ne prestaje. S ljubavlju i tugom čuvaću uspomenu na tebe. Sestra JULKA GRBOVIĆ

Četrdeset dana od odlaska našeg PEJA

Ako vrijeme liječi sve rane, zašto ova rana vremenom boli sve više? Smjenjuju se dani i noći, sunce i kiša... Sve tvoje stvari su tu, tvoja soba te čeka... Samo ti nedostaješ.

Tvoji: VINKA i ZVEZDAN

40 najtužnijih dana. 40 dana bez tebe, tata.

PEJO JANJIĆ

Kuća je tiša, dani su prazniji, a ja se i dalje nadam da ću ti čuti glasa, da ćeš me dočekati, pa da kao nekad pijemo jutarnju kafu. Nedostaješ, neizmjerno.

Tvoja OLJA s porodicom

Dana 25. oktobra 2025. navršavaju se dvije tužne godine od smrti naše drage

RADMILE - RADE Miloradove VUŠOVIĆ

Nedostaješ u svakom trenutku našeg života.

Sa tobom bi svaka radost bila veća, sve naše tuge lakše bismo podnijeli. Otišla si od nas, ali ćeš vječno živjeti u našim srcima, voljena i nikad zaboravljena.

Ponosni smo na tebe, volimo te zauvijek.

U subotu, 25. oktobra, u 10 sati porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Vole te tvoji:

suprug MILORAD, sinovi NENAD, GORAN i VUK, ćerka ANA sa porodicama

1090

Kumovi MUDREŠE

Subota, 25. oktobar 2025.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 25. oktobra

25. 10. 2009 – 25. 10. 2025. RADOJE

Anđele moj, sestrina vječna rano, zagrlila me tuga tog 25. oktobra. I ne pušta me. Živim, a toliko je toga umrlo u meni sa tobom. Kako vrijeme prolazi sve me jače steže. Za tebe mi lijeka nema. Nedostaju tvoji zagrljaji, tvoje vesele oči, tvoj smijeh, nedostaje mi ono tvoje „Maljo“… Ostaju samo sjećanja, bol i godine koje se nižu i tako evo već 16 godina. Postao si anđeo čuvar moje sreće i moje tuge. Živjećeš nasmijan i veseo u mojim mislima i mom srcu do kraja života.

VANJA sa porodicom

1106

se godina dana od smrti mog brata

SLOBODANA - RULA RAŽNATOVIĆA Veliko hvala brate, što si uvijek bio uz mene, a ja ću te čuvati od zaborava.

Sestra JOVANKA

Godina je dana od kada nas je napustio naš voljeni brat, stric i đever

SLOBODAN - SLOBO RAŽNATOVIĆ

1107

25. 10. 2009 – 25. 10. 2025. RADOJE N. LJUMOVIĆ

Godine prolaze, i tako evo već 16 godina živimo bez tebe. Teško je sa ovim bolom živjeti. Nedostaješ nam u svakom danu, nedostaješ u svakom događaju, nedostaješ u svakom razgovoru, nedostaješ nam u svemu.

Svaki dan si u našim mislima, u svakom sjećanju, u svakoj tišini koja te doziva.

Majka MARIJA, braća RADOVAN i RAŠO sa porodicom

SLOBODANA - RULA RAŽNATOVIĆA

Četrdeset je dana od smrti naše majke STANKE

Majčice mila, ne vjerujemo da te nema, tvog zagrljaja, osmijeha, tvojih toplih riječi kojima si nas uvijek dočekivala „Blago meni, sreće moje“.

Pitala bi kad ćemo doći, a da još nijesmo ni pošle, uzalud bi ti govorile da ne stojiš pred vratima i mašeš dok odlazimo, stajala bi svaki put uz riječi - javite se kad stignete, čekaću. Uvijek si bila brižna baba svojim unučadima, puna ljubavi i ponosa za svakog od njih.

Što bi dale da samo možemo da te zagrlimo, izljubimo, stisnemo jako i ne pustimo nikad tvoje ruke, lice umorno od života koji si časno i ponosno živjela. Neka ti anđeli pokažu put do našeg tate čiju smrt nikada nijesi preboljela, a nama ostala doživotna rana. Počivaj u miru, anđele naš.

Tvoje neutješne kćerke MAJA i SANJA sa porodicama

1117

Vrijeme prolazi, a tuga i sjećanja ne blijede. Zauvijek si u našim srcima.

Brat PERO sa porodicom

Godinu su obilježila sjećanja na tvoju toplinu, ljubav i sigurnost, koju si nam dao. Čuvamo te od zaborava, zahvalni za svaki dan života s tobom.

S ponosom nosimo tvoje ime.

Voli te tvoja PORODICA

1116

Dana 29. oktobra 2025 navršavaju se tri godine otkako nas je napustila naša voljena supruga, majka, baka, sestra, tašta

KOVILJKA – MIRA PRAVILOVIĆ

Tuga i bol zbog tvog odlaska ne jenjavaju. Bila si naš oslonac, snaga, i neiscrpni izvor ljubavi. Teški su dani bez tebe, jedino nas sjećanje na tren utješi.

Tvoja ljubav ostaje zauvijek naš putokaz i snaga. Počivaj u miru, živiš kroz naše misli u našim srcima zauvijek.

Tvoji MIŠKO, DRAGANA, MATIJA i BRANKO LUTOVAC

Tvoja čista i bezgrešna duša i blagorodno srce bili su dan bogoslova za svakoga ko te znao i poznavao. Dostojanstveno i časno si odživio svoj životni vijek dostojan pažnje, poštovanja i sjećanja. Hvala ti za časno ime koje si ostavio. Počivaj u zasluženom miru.

26. oktobra navršava se 25 godina otkako nas je napustio naš voljeni otac

BRANISLAV NEDOVIĆ

Dvadeset i pet godina je, Otkako nam nema tate, Dan ni jedan proć ne može Da nijesu misli na te.

Mir neka ti ne remete Naše suze prolivene, Anđeli ti vječno bili Tamo đe ti duša vene.

Sinovi DRAGOSLAV i LJUBISAV i ćerke MILEVA, MILORADKA i NATAŠA sa porodicama

25. 10. 2018 – 25. 10. 2025.

DRAGOSLAV POPOVIĆ

1108

RAJO SAVKOVIĆ sa porodicom

Vječno u našim srcima, stalno prisutan u pričama i uspomenama S ljubavlju i tugom, TVOJI NAJMILIJI

navršava
Dana
Godina
1126
Dragom prijatelju
MIHAILU LAKOVIĆU

Subota, 25. oktobar 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANJA PUSTAHIJA

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 87 Zakona o igrama na sreću ( „Sl.list CG“ br. 091/25), Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, kao priređivač nagradne igre, utvrđuje:

Pravila nagradne igre

Ovim Pravilima uređuje se prirađivanje nagradne igre, pod nazivom „Upoznaj Lamine Yamala u Barseloni“ (u daljem tekstu: Nagradna igra) i ona sadrži odredbe o Priređivaču, načinu priređivanja igre, nagradnom fondu, uslovima za učestvovanje, obavještenju učesnika u nagradnoj igri, odgovornost Priređivača prema učesnicima u igri, kao i drugim pitanjima od značaja za priređivanje nagradne igre.

Priređivač nagradne igre je Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica (u daljem tekstu: CKB) sa sjedištem u Podgorici, adresa: Bulevar revolucije 17, Podgorica, Crna Gora, PIB: 02239108.

Vrijeme trajanja nagradne igre

Nagradna igra se priređuje u periodu od 27. 10. 2025. do 15. 12. 2025. godine.

Pravo na kvalifikaciju za učešće u nagradnoj igri se završava 15. 12. 2025. godine u 23:59 časova.

Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri

CKB za sve svoje klijente, fizička lica, u Crnoj Gori organizuje nagradnu igru sa nazivom „Upoznaj Lamine Yamala u Barseloni“, radi promocije CKB Visa kartica za fizička lica, kao i nagrađivanja svojih klijenata.

Pravo učešća u nagradnoj igri ostvaruju svi klijenti, fizička lica starija od 18 godina, korisnici CKB Visa kartica koji obave jednu ili više transakcija svojom Visa platnom karticom u periodu od 27. 10. do 15. 12. 2025. godine u minimalnom iznosu od 10 eura. Ukoliko klijent CKB Visa Junior kartice obavi transakciju u minimalnom iznosu od 10 eura, ta transakcija će se evidentirati kao dva učešća.

Veći broj transakcija znači i više šansi za osvajanje nagrade.

Učesnici nagradne igre su saglasni da, u slučaju osvajanja nagrade, priređivač nagradne igre može objaviti njihova imena u skladu sa zakonskom regulativom, a bez obaveze davanja bilo kakve naknade za to. Zaposleni u CKB-u i članovi njihove uže porodice (roditelji, braća i sestre, polubraća i polusestre, supružnici i djeca) ne mogu biti učesnici u nagradnoj igri.

Izvlačenje dobitnika

Izvlačenje dobitnika nagrada obaviće se 18. 12. 2025. godine u 10:00 časova u prostorijama Priređivača (upravna zgrada CKB-a) u prisustvu tročlane komisije koju odredi Priređivač. Klijenti koji obave transakciju CKB Visa karticom u minimalnom iznosu od 10 eura pojavljuju se u bazi podataka iz koje će softver nasumično izvući dobitnike za nagrade. Zapisnik komisije sa izvlačenja dobitnika biće dostavljeni Upravi za igre na sreću.

Nagradni fond

Ukupni nagradni fond: 11.709 eura sa uračunatim PDV-om Ukupan broj nagrada: 1 nagrada Nagradni fond sadrži sljedeće nagrade: • 1x putovanje u Barselonu za dvije osobe gdje će imati priliku da upoznaju Lamine Yamala. Putovanje će se organizovati u periodu između 1. 1. i 1. 3. 2026. godine u trajanju od 5 dana (4 noćenja), a tačni termini će biti definisani od strane Priređivača u trenutku dodjele nagrade. Ukupna vrijednost putovanja za dvije osobe iznosi 11.709 eura, od čega turistički paket aranžman iznosi 11.180 eura, a avio prevoz iznosi 529 eura.

Na utvrđenu vrijednost fonda nagradnih igara Priređivač plaća 5% u korist budžeta Crne Gore na način predviđen Zakonom.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

Objava rezultata i preuzimanje nagrada

Dobitnici nagrada će biti obaviješteni putem štampanih medija, u dnevnim novinama „Pobjeda“ i to 22. 12. 2025. godine, kao i telefonskim pozivom od strane Priređivača.

Dobitnik se identifikuje ličnim dokumentom. Preuzimanje nagrade se obavlja u prostorijama Odjeljenja za marketing i komunikacije, u centrali CKB-a, Bulevar revolucije 17, Podgorica. Rok za preuzimanje nagrade je 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Nagrada se ne može zamijeniti za novac. Učesnik nije dužan da uplati naknadu za učestvovanje u nagradnoj igri.

Mehanizam nagrađivanja

Pravila igre biće objavljena u dnevnim novinama „Pobjeda“ prije početka nagradne igre, a nakon odobrenja od strane Uprave za igre na sreću.

Poslovna tajna

Zaposleni kod Priređivača dužni su da čuvaju kao poslovnu tajnu podatke o učesnicima (broju, identitetu i ostalim ličnim podacima).

Gore navedene podatke Priređivač može saopštiti trećim licima na način predviđen Zakonom.

Saglasnost za obradu ličnih podataka Uzimanjem učešća u nagradnoj igri dobitnici su saglasni da se njihovi lični podaci obrađuju u onoj mjeri koju zahtijeva priroda nagradne igre.

Otkazivanje nagradne igre

Priređivač može prekinuti nagradnu igru usljed nastupa okolnosti više sile ili drugih okolnosti koje se uobičajeno nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti i na koje se nije moglo uticati. O navedenom prekidu Priređivač će putem medija obavijestiti javnost.

Sporovi

U slučaju spora u vezi sa ovom nagradnom igrom nadležan je sud u Podgorici.

ZDRAVSTVENA USTANOVA

KLINIČKO BOLNIČKI CENTAR BR: 6212 BERANE,24.10.2025.GODINE

Zu Kliničko bolnički centar Berane, shodno odredbama člana 123 i 126 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (‘’Sl.list CG’’ br. 91/25 od 06.08.2025.godine), saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore , objavljuje K O N K U R S

Za dodjelu : -Jedne specijalizacije iz oblasti hirurgije

Učesnici Konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. Da ima završen medicinski fakultet; 3. Da ima položen stručni ispit. 4. Da je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1.Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2.Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3.Dužina studiranja; 4.Poznavanje stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski);

5.Rezultat usmenog intervjua; Uz prijavu na Konkurs kandidati su dužni da prilože sledeća dokumenta, kao dokaze da ispunjavaju uslove za odobravanje specijalizacija: 1.Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte; 2.Diplomu o završenom Medicinskom fakultetu i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori

3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu;

4.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom;

5.Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija;

6.Dokaz o dužini studiranja;

7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visokoškolske ustanove;

8.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti;

9.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

10. Dokaz o radnom odnosu i dužini radnog staža nakon položenog stučnog ispita.

Svi dokazi se prilažu u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom zbog opravdanih razloga (usljed korišćenja roditeljskog odsustva, duže bolesti ili upućivanja na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao), bodovi se neće oduzimati, uz obavezu dostavljanja odgovarajućeg ovjerenog dokaza.

Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi ( „Sl.list CG“ br.22/2016).

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata po Konkursu izvršiće se u zakonom predviđenom roku.

Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Kliničko bolnički centar , Ul.Svetosavska br. 33. Berane. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

IV - 1711/2025

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, ul. MOSKOVSKA 29 , PIB: 02289377, koga zastupa advokat VUKOVIĆ DEJAN, BEOGRAD, UL. TEODORA DRAJZERA 34 protiv izvršnog dužnika nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik HUPLE SRIDHAR rođen 11.10.1969. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IV - 1711/2025 od 19.09.2025. godine Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 24/10/2025 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 24/10/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra „Zevs“) Poslovni broj Iv.br.684/2025 U pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O „ATACO-TRGOVINA ZASTUPANJA“, Bandići bb, Danilovgrad, PIB: 02672642, koga zastupa punomoćnik AOD „Čvorović, Minić & Radunović“, Serdara Jola Piletića, Zgrada „Vezir“, Podgorica. protiv izvršnog PREDUZETNIKdužnika MAJA VUKOVIĆ KOJA OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST LOUNGE BARPIZZERIA „ZIPPO“, Obala Ribara br.44, Baošići, Herceg Novi, PIB: 03454959, U skladu sa čl.7. 45. ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.684/2025 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.684/2025 od 14.10.2025.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Obala Ribara br.44, Baošići, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu „Nova Pobjeda“ i na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a Herceg Novi, 24.10.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ MARKO ĐAKOVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM ŠALJITE

Subota, 25. oktobar 2025.

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) izvučena su 16. 10. 2025. godine. - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada. Nagradna igra

sakupi 5 kupona i osvoji nagradu 10x5m

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.