Dnevni list POBJEDA 29.10.2025 by Pobjeda

Posljedice i pozadina neizglasavanja izvještaja vezanih za rad Tužilačkog i Sudskog savjeta

Kalezić: Većina

zamišlja da tužilaštvo

treba da vodi njihove političke i lične ratove

STAV: Deset godina od pariskog sporazuma Hoćemo li se pripremiti za svijet sa više poplava, oluja i požara

Kalezić smatra da koalicija ZBCG, ali i znatan dio parlamentarne većine, ovim SDT i vrhovnog državnog tužioca pokušavaju da kazne zbog dva predmeta, od kojih se prvi odnosi na „Državni udar“, a drugi na rođaka i neformalnog člana obezbjeđenja

Andrije Mandića, Danila Mandića

Piše: dr Ivana

VOJINOVIĆ

Vlade zbog ranjavanja mladića, zahtijevaju promjenu viznog režima Okupljeni tražili da Turci napuste državu i da povedu Spajića

Glumac, reditelj i profesor na FDU na Cetinju Branko Ilić za Pobjedu najavljuje prvo izdanje ,,Zef festa“ Želimo otrgnuti od zaborava lik i djelo Zefa Bata Dedivanovića

Mislimo da nema nikoga ko ne poznaje lik i djelo Zefa Bata Dedivanovića i ko ga nije gledao barem u jednoj od njegovih serija, filmova ili pozorišnih predstava, pa čak i od mlađe generacije. Ali samim imenom koje će festival nositi pokušaćemo da produžimo to njegovo trajanje, da nastavi da živi u našim sjećanjima što duže – kazao je Branko Ilić

Piše: Nikola GEGAJ KOMENTAR

Raspirivanje

INTERVJU: Associate director u timu za prehrambenu industriju i agrobiznis EBRD-a Nemanja Grgić Crnogorsko tržište hrane ima veliki potencijal za razvoj održivih modela proizvodnje

Turska je, bez sumnje, prijatelj Crne Gore. To je dokazala brojnim ulaganjima u škole, bolnice, kulturne centre, putnu infrastrukturu i druge projekte, bez obzira na to kojoj vjeri ili naciji pripada lokalno stanovništvo. Takav odnos zaslužuje poštovanje. Crna Gora mora biti sigurna zemlja za sve svoje građane. Pritom ne smijemo zaboraviti ni veliki broj turskih državljana porijeklom iz Crne Gore. Postavlja se pitanje kakvu poruku njima šalju ovi zlokobni pokliči

KOLAŠIN: Nakon pet godina od smrti vladike Mitropolije crnogorsko-primorske Mitropolit

Amfilohije dobio spomenik u rodnom gradu

Kineski ambasador u Podgorici se, povodom nedavno održane plenarne sjednice Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, obratio crnogorskim medijima

Čen: Tajvan nikada nije bio

država i to neće biti ni ubuduće

Ambasador Čen je upozorio da to što pojedine zapadne zemlje šire tezu o neodređenom statusu Tajvana predstavlja ozbiljno kršenje osnovnih principa međunarodnih odnosa. Pojasnio je i da nedavno predstavljena Inicijativa za globalno upravljanje proizilazi iz kineske diplomatske prakse nove ere i pruža smjernice globalnoj zajednici za zajednički napredak

PODGORICA – Na svijetu postoji samo jedna Kina sa Tajvanom kao njenim neotuđivim dijelom, poručio je ambasador te zemlje u Podgorici Čen Sijufeng naglasivši da zvanični Peking visoko cijeni to što Crna Gora dosljedno poštuje princip jedne Kine i podržava njen stav o tajvanskom pitanju.

Ambasador Čen govorio je juče na konferenciji za medije organizovanoj povodom četvrte plenarne sjednice 20. saziva Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i tom prilikom naglasio da je princip jedne Kine politička osnova za razvoj prijateljskih odnosa sa drugim državama, te da poštovanje tog principa podrazumijeva protivljenje svim oblicima tajvanske nezavisnosti. Osvrćući se na Rezolucije 2758 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom je Kina dobila zakonita prava u UN, a Tajvan isključen iz te međunarodne organizacije i svih njenih tijela, Čen je kazao da je taj dokument spriječio stvaranje dvije Kine, odnosno, kako je rekao, jedne Kine i jednog Tajvana. Podsjetio je i da zvanično mišljenje Kancelarije UN za pravna pitanja jasno upućuje da je Tajvan provincija u sklopu Kine, bez statusa nezavisnog entiteta. Istakao je i da to što pojedine zapadne države, kako je rekao, iskrivljuju tu rezoluciju i šire tezu o neodređenom statusu Tajvana predstavlja ozbiljno kršenje osnovnih principa međunarodnih odnosa. - Tajvan nikada u prošlosti nije bio država i to neće biti ni u budućnosti – kategoričan je Čen. Govoreći o Inicijativi za globalno upravljanje, koju je povodom 80. godišnjice UN-a predstavio kineski predsjednik Si Đinping, ambasador je istakao da ona proizilazi iz kineske diplomatske prakse nove ere i pruža smjernice globalnoj zajednici za zajednički napredak. Pojasnio je i da Inicijativa podrazumijeva pet ključnih principa koji se odnose na jednakost i suverenitet, poštovanje vladavine međunarodnog prava, bilateralizam, pristup usmjeren

na ljude i preuzimanje akcije. - Inicijativa je izazvala pozitivnu reakciju u međunarodnoj zajednici sa više od 140 zemalja i međunarodnih organizacija koje su je podržale. Kina je zainteresovana da sa svim zemljama, uključujući i Crnu Goru, gradi bolju budućnost za čovječanstvo – rekao je Čen.

Kada je riječ o odnosima između Kine i Evropske unije, ambasador Čen je naglasio da Peking podržava stratešku nezavisnost Evrope i želi da ona bude značajan faktor u multipolarnom svijetu.

- Kina poštuje put Crne Gore ka članstvu u EU i smatra da je taj proces paralelan sa razvojem odnosa sa Kinom. Stav Kine o prijateljskim odnosima sa Crnom Gorom ostaje dosljedan. Kina će uvijek ići rame uz rame sa Crnom Gorom na putu obostrane koristi – istakao je on.

Dodao je i da je, od januara do avgusta ove godine, obim bilateralne trgovine između Kine i Crne Gore dostigao 370 miliona eura, što predstavlja porast od 11,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

- To je donijelo konkretnu korist narodu obje zemlje. Mala, ali lijepa Crna Gora postaje omiljena destinacija kineskih turista, dok je učenje kineskog jezika u Crnoj Gori sve popularnije – kazao je ambasador Čen.

Istakao je i da je nedavno održana plenarna sjednica Centralnog komiteta Komunistič-

PODGORICA – Izostanak usvajanja izvještaja o radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, te Državnog tužilaštva za prošlu godinu u Skupštini Crne Gore, pokušaj je da se ponovo kompromituje proces za „Državni udar“, ali i da se tužilaštvo ujedno natjera da radi ono što je politički projektovan cilj parlamentarne većine.

Tako je politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić za Pobjedu prokomentarisao rasprave i dešavanja u državnom parlamentu koja su obilježila kraj prošle i početak ove sedmice. U oba slučaja, predstavnici stranaka vladajuće većine su ti čiji su stavovi bili odlučujući da parlament odbije predložene izvještaje.

TEKOVINE

Komentarišući takve rezultate glasanja u plenumu, Kalezić za Pobjedu ukazuje na način na koji politički akteri danas percipiraju sudstvo i tužilaštvo u Crnoj Gori.

- Očigledno je da poslanici većine zamišljaju rad tužilaštva kao „bunar želja“ koji treba da ispunjava njihove političke ciljeve, da vodi njihove političke i lične ratove, kršeći demokratske, civilizacijske i tekovine pravne države – istakao je on.

Posljedice i pozadina neizglasavanja

Kalezić: Većina da tužilaštvo njihove političke

Kalezić smatra da koalicija

ke partije Kine bila prilika za sistemsko planiranje i strateško raspoređivanje ekonomskog i društvenog razvoja u narednih pet godina.

- To će imati dubok i trajan uticaj na kineski razvoj i pružiti nove prilike za zajednički prosperitet svih zemalja svijeta. Ovom sjednicom još jednom su potvrđeni čvrsto uvjerenje i odlučnost Kine u unapređenju visokokvalitetnog razvoja – naglasio je ambasador.

Na plenarnoj sjednici je, kako je dodao, poslat jasan signal i iskazana iskrena namjera Kine da nastavi sa širenjem otvaranja na visokom nivou.

- Otvorenost prema svijetu je osnovna državna politika Kine, a vrata kineskog otvaranja se neće zatvarati. Naprotiv, biće sve šire otvorena – naglasio je on.

Najavio je i da će Kina, sa ostalim državama, među kojima je i Crna Gora, nastaviti da promoviše visokokvalitetnu izgradnju putem Inicijative „Pojas i put“.

- Kina će ohrabrivati još više kompanija sa kapacitetom i interesovanjem da ulažu i posluju u Crnoj Gori, kako bi se kontinuirano stvarali novi rezultati praktične saradnje – kazao je ambasador Čen. Zaključio je i da je Kina spremna da, zajedno sa Crnom Gorom, nastavi tradicionalno prijateljstvo, produbljuje obostrano korisnu saradnju i međusobne odnose podigne na novi nivo. Đ.Ć.

Kalezić je ukazao i na sporne izjave koje su se tokom rasprave mogle čuti od lidera i stranačkih prvaka dijela vladajuće većine, posebno predsjednika parlamenta i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i prvog čovjeka Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića Prvi je vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića optužio da „tužilaštvo zloupotrebljava moć koju ima“. Knežević je bio još konkretniji, optuživši ga da „ide stopama Milivoja Katnića“. Kalezić podsjeća kako to što je neko glasao ili nije glasao za izbor vrhovnog državnog tužioca ili bilo kog drugog nosioca sudske ili tužilačke vlasti, ne znači da mu to omo-

ZBCG, ali i znatan dio parlamentarne većine, ovim SDT i vrhovnog državnog tužioca pokušavaju da kazne zbog dva predmeta, od kojih se prvi odnosi na „Državni udar“, a drugi na rođaka i neformalnog člana obezbjeđenja

Andrije Mandića, Danila Mandića

gućava kontrolu i pritisak. - Jasno je da koalicija „Za budućnost Crne Gore“, ali i većina parlamentarne većine, odnosno oni koji to smiju da kažu, na ovaj način pokušavaju da kazne Specijalno državno tužilaštvo i vrhovnog državnog tužioca zbog dva predmeta. Prvi je onaj koji je istorijski važan za Crnu Goru, a radi se o slučaju „Državni udar“ u kome je SDT nedavno ponudilo nove dokaze i uložilo

žalbu koja je izuzetno detaljna. Njima se traži osuda dvojice lidera bivšeg DF-a – precizirao je sagovornik Pobjede. Kako je dodao, drugi predmet je onaj koji se vodi protiv rođaka i privatnog-nelegalnog obezbjeđenja Andrije Mandića, Danila Mandića, a koji će se pred Osnovnim sudom pojaviti 4. novembra. On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u

U Podgorici promovisan Zbornik radova Međunarodnog simpozijuma

PODGORICA – Vidoje Žarković, državnik, političar, idealista, vječiti optimista, zaljubljenik i borac za Crnu Goru i vrijednosti socijalizma, za razliku od dijela današnje političke elite, bio je ponosan na crnogorsko ime i prezime. Svojim životnim putem, radom i djelom Žarković je zaslužio posebno mjesto u crnogorskoj istoriji, što je uobličeno u Zborniku radova Međunarodnog simpozijuma „Vidoje Žarković – život i djelo“, koji je predstavljen sinoć u Podgorici u organizaciji Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista. Branislava Žarković, kćerka pokojnog Vidoja, ovom prilikom je kazala da je veoma zahvalna svima koji su podržali

Čovjek koji je znao

organizovanje simpozijuma i štampanje Zbornika. - Ovo je trenutak sjećanja i ponosa. Moj otac je čovjek koji nije bježao od odgovornosti, pravičan, i čovjek koji je znao da autoritet ne proizilazi iz funkcija nego iz karaktera. Mnogo je pričao i pisao o uzrocima koji su doveli do sloma SFRJ, a kada je Crna Gora krajem devedesetih napravila zaokret od vrijednosti antifašizma i odbrane s opstvene državnosti nije oklijevao, prihvatio je poziv i uključio se u kampanju za te iste vrijednosti - kazala je Žarković. Prema njenim riječima, on je uvijek govorio da „postoji nešto mnogo veće i od tebe i od mene i od svih nas zajedno, a to je Crna Gora. Kada je u pitanju država za koju su ginuli naši preci tada ne postoji sujeta i ako ikako mogu da doprinesem uvijek ću birati da pomognem da se Crna Gora vrati na pravi put“. Radenko Pejović, ispred organizatora i Udruženja Pivljana u Podgorici, kazao je da Žarković spada u najistaknutije političare, partijske i držav-

Ambasador Čen Sijufeng tokom obraćanja medijima

Sjedište SDT-a i VDT-a

izvještaja vezanih za rad Tužilačkog i Sudskog savjeta

Većina zamišlja tužilaštvo treba da vodi političke i lične ratove

blizini raskrsnice Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.

REFORME

Zbog toga, sve što je rečeno o tužilaštvu, prema riječima Kalezića, upućuje na činjenicu da „parlamentarnoj većini nikad

nije suštinski stalo do nezavisnog tužilaštva“. - To je nešto što smo i ranije znali, što je davno dokazano i

Sve što je rečeno o tužilaštvu, prema riječima Kalezića, upućuje na činjenicu da „parlamentarnoj većini nikad nije suštinski stalo do nezavisnog tužilaštva“, već da je sve, kako je rekao, bio pokušaj „kidnapovanja“ i „osvajanja“ tužilaštva

pokazano. Naime, nikada im nije bilo stalo do stvarnih reformi u tužilaštvu, nego je sve ovo bilo pokušaj „kidnapovanja“ i „osvajanja“ tužilaštva –dodao je on.

Kako je naveo, tokom skupštinske rasprave nije se mogao čuti niti jedan validan argument kritike na račun tužilaštva od parlamentarne većine, „osim da ne radi apsolutno sve ono što bi parlamentarna većina očekivala“.

- To, opet, ne znači da je tužilaštvo profesionalno do kraja, jer u njihovom radu se u značajnoj mjeri prepoznaje selektivnost. A ta selektivnost je definitivno posljedica pritiska na tužilaštvo koje mi, pak, ne vidimo. Ovo je jedino konkretno što smo uspjeli da registrujemo kao zainteresovana javnost – kazao je Kalezić za Pobjedu.

Podsjećamo, tokom prošlonedjeljne rasprave o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, VDT Marković je naveo kako „ostvareni rezultati potvrđuju da Državno tužilaštvo aktivno učestvuje u međunarodnim pravosudnim tokovima, da je prepoznato kao kredibilan i pouzdan partner, kao i da radom doprinosi unapređenju regionalne i evroppravosudne mreže“.

Očigledno je da poslanici većine zamišljaju rad tužilaštva kao „bunar želja“, koji treba da ispunjava njihove političke ciljeve, vodi njihove političke i lične ratove, kršeći demokratske, civilizacijske i tekovine pravne države, istakao je Kalezić

simpozijuma „Vidoje Žarković – život i djelo“ znao da

nego karaktera

ne funkcionere Crne Gore sa kraja ‘80 ih godina 20. vijeka. Pejović je, osim zahvalnosti ljudima koji su učestvovali u izradi Zbornika, istakao da je razočaran odnosom pojedinih državnih institucija koje ih nijesu podržale u realizaciji projekta.

- Iako je Vidoje svojevremeno bio predsjednik Skupštine Izvršnog vijeća Crne Gore, ni ove institucije se nažalost nijesu odazvale našem pozivu. Danas se izgleda u Crnoj Gori ne cijene ni djela, ni zasluge, već je najvažnija politička

pripadnost, što prati svaku sferu života. Možete biti i nobelovac, ako ne pripadate njihovoj političkoj opciji, ništa vam to ne vrijedi - kazao je Pejović. On je dodao da su u Zborniku prezentovani radovi 40 autora koji su bili inspirisani Vidojevim životom i djelom, njegovom razboritošću, plemenitošću, a da je međunarodni simpozijum svojevrsno izvinjenje za poniženja koja je Žarković doživio u Pivi i Crnoj Gori tokom AB revolucije. - I danas postoje oni koji mu zamjeraju što je bio Crnogo-

rac i što je nosio u srcu gdje god da je bio. Crna Gora može biti ponosna što je imala čovjeka poput Žarkovića, velikog državnika - poručio je Pejović.

Urednik Zbornika Dragan V. Žarković je kazao da je ova knjiga pokušaj rasvjetljavanja ličnosti i djela Vidoja Žarkovića u njegovoj ukupnoj kompleksnosti.

- Svi pristigli radovi prošli su čak trostruku uredničku reviziju Naučnog odbora u skladu sa važećim međunarodno priznatim standardima. Autori članaka su iz različitih zemalja, pripadnici različitih generacija i naučnih oblasti - kazao je Žarković.

Snežana Rakonjac, novinarka RTCG koja je i autor jednog od članaka u Zborniku, kazala je da Vidoje do kraja života ostao odan borbi protiv fašističkog okupatora i domaćih

Tužilaštvo izgubilo i legitimitet i autoritet

Tužilaštvo je zbog selektivnog postupanja, kojim se pozicionira kao četvrta grana vlasti i ključni politički akter u zemlji, izgubilo legitimitet za dalje postupanje, smatraju u DPS-u i ističu da je to pokazala sjednica Skupštine u ponedjeljak.

Podsjećaju da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na tu funkciju izabran glasovima 61 poslanika, dok je juče za Izvještaj o radu tužilaštva za 2024. glasalo svega 25 poslanika.

U DPS-u smatraju da to ukazuje na činjenicu da se podrška VDT-u, za nepunih dvije godine, više nego prepolovila, te da više nema nikakav ni legitimitet, ni autoritet da obavlja tu funkciju.

- Da nije značajno pala podrška samo među poslanicima, već je urušeno i povjerenje građana u tužilaštvo, govore i rezultati najnovijeg istraživanja po kojima je zabilježen značajan pad povjerenja sa 43 posto na 35 posto. Sve to ukazuje na činjenicu da je tužilaštvo potpuno uniženo onda kada je odlučilo da sebi nelegalno i nelegitimno pribavi uticaj na političke procese u Crnoj Gori kroz neskriveni progon svakoga ko se predstavio kao politički neprijatelj ove nakaradne vlasti koja sistemski uništava Crnu Goru - navode iz DPS-a. Poručuju da je Crnoj Gori potrebno nezavisno i neselektivno tužilaštvo, koje „neće postupati kao oružje u rukama političkih nalogodavaca već kao instrument ostvarivanja vladavine prava i borbe protiv korupcije“. - Finalno, NVO tužiocu Miloradu Markoviću, baš kao i skaj tužiocu Vladimiru Novoviću, smo još ranije poručili da ni pod koju cijenu nećemo pristati da udaraju na obraz i dostojanstvo nas i naših porodica i da ćemo ovu borbu dovesti do kraja – zaključili su iz DPS-a.

Takođe je naglasio da rezultati za prošlu godinu „pokazuju da je sistem tužilačke organizacije stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak“. Bez dovoljno glasova ostao i Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu, iako je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić tokom rasprave kazala da taj dokument „pokazuje napredak u određenom smislu u pogledu efikasnosti rada sudija“. Rekla je i da su postignute rezultate „prepoznali međunarod-

ni partneri“, iako se Crna Gora suočava sa nedostatkom sudijskog kadra i višegodišnjim kašnjenjima u procesima.

Uz izostanak konsenzusa za usvajanje ovih izvještaja, Skupština nije bila „naklonjena“ ni izboru sudija Ustavnog suda u prvom krugu 15. oktobra. Naime, dovoljan broj glasova nijesu dobili ni zamjenica ombudsmana Mirjana Radović i sudija Višeg suda u Podgorici Jovan Jovanović, favoriti Ustavnog odbora na čijem je čelu Jelena Božović (NSD), niti advokatica Mirjana Vučinić, koju je predložio šef države Jakov Milatović I pored najava dijela vladajuće većine da će se naći rješenje i obezbijediti 49 glasova poslanika za drugi krug izbora, to ne garantuje da neće biti (nove) blokade ili bojkota rada parlamenta. Kristina JERKOV

Sa promocije Zbornika

izdajnika, nikada ne razdvajajući te dvije kolone.

- Posljednje dvije decenije 20. vijeka, u vrijeme prevrata crnogorskog partijskog vođstva,

upozoravao je da će nacionalizam razoriti jugoslovensku zajednicu. Ukazivao je na eskalaciju velikosrpskog nacionalizma ka Crnoj Gori i u

njoj, a vrijeme svjedoči da je i tada bio u pravu i da ista pošast, nažalost, i danas prijeti našoj državi - kazala je Rakonjac. Ir.M.

Danilo Kalezić

ske

D. MIJATOVIĆ

Poslanica i portparolka DPS Sonja Popović o sjutrašnjem protestu koji ta stranka organizuje u Beranama

Opoziciona borba zahtijeva i vaninstitucionalnu

U Beranama je na snazi pokušaj povampirenja četničke ideologije i revizije istorije, što se najbolje vidi kroz nezakonito podizanje spomenika četničkom koljaču Pavlu Đurišiću i slavljenje tog zločinca kao heroja, kazala je Popović

PODGORICA – Bezbroj je primjera na kojima se vidi da su vrijednosti antifašizma i građanski koncept društva danas ugroženi djelovanjem aktuelne vlasti, a Berane su jedan od slikovitijih primjera.

To je za Pobjedu kazala Sonja Popović, poslanica i portparolka Demokratske partije socijalista, povodom najave skupa koji će ta stranka, nakon Pljevalja, sjutra organizovati i u Beranama.

Kako je za naš list istakla Popović, skup u Beranama dio je niza događaja koje su najavili u septembru.

- Kao što smo upoznali crnogorsku javnost, cilj ovih skupova je da afirmišu vrijednosti koje predstavljaju temelj Crne Gore, a to su antifašizam i građanski koncept društva –dodala je ona.

Dalje je ukazala kako je bezbroj primjera na kojima se vidi kako su pomenute vrijednosti danas ugrožene djelovanjem aktuelne vlasti, a da su Berane „jedan od slikovitijih primjera“.

- Kako je u Beranama na snazi pokušaj povampirenja četničke ideologije i revizije istorije, što se najbolje vidi kroz nezakonito podizanje spomenika četničkom koljaču Pavlu Đurišiću i slavljenje tog zločinca kao heroja, smatramo da je neophodno da se svi oni kojima je na srcu nezavisna, antifašistička, građanska i evrop-

ska Crna Gora okupe baš u tom gradu. Opoziciona borba zahtijeva i institucionalnu borbu, koju sprovodimo kroz aktivnosti u parlamentu, a i ovu vaninstitucionalnu. Nakon Pljevalja, u kojima smo imali uspješan skup, nastavljamo u Beranama borbu za građansku, antifašističku i uspravnu Crnu Goru – zaključuje Popović u najavi protesta koji će biti održan sjutra u Beranama. DPS očekuje da će u Beranama, zbog dešavanja u protekla dva mjesaca u tom gradu, mobilisati veći broj pristalica i simpatizera. Protestu bi, naime, trebalo da se pridruže svi oni koji sumnjaju u namjere policije, tužilaštva i

suda da se kip ratnog zločinca Đurišića zakonito izuzme sa mjesta na kome se trenutno nalazi, uključujući i vjerske objekte.

Podsjećamo, okupljanja je sredinom septembra najavio predsjednik partije Danijel Živković u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“. Potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je potom precizirala kako će proteste početi „u gradovima u kojima je država najugroženija“, odnosno u Beranama, Pljevljima, Nikšiću i Herceg Novom.

Prvobitni optimizam u redo-

vima najjače opozicione partije u znatnoj mjeri se promijenio nakon što je samo šest dana prije prvog okupljanja u Pljevljima Specijalno policijsko odjeljenje privelo više osoba. Među njima su bili nekadašnji funkcioneri bezbjednosnog sektora, kao i biznismen Aleksandar Mijajlović, osumnjičeni za stvaranje kriminalne organizacije, a koji se, prema navodima tužilaštva, dovode u tijesnu vezu sa ranijim visokopozicioniranim članovima DPS-a. Na osnovu istih optužbi, tri dana kasnije je priveden i nekadašnji ministar i višegodišnji funkcioner danas najjače opozicione stranke Predrag Bošković K. JERKOV

Ministar unutrašnjih poslova razgovarao sa ambasadorom Republike Turske

Kalkavan: Turska i Crna Gora prave razliku između Turaka koji poštuju zakone

PODGORICA – Turska i Crna Gora, kao ozbiljne države i partneri, prave jasnu razliku između onih turskih državljana koji borave u Crnoj Gori i poštuju državu Crnu Goru, Ustav i njene zakone i doprinose crnogorskom društvu od onih koji se ponašaju suprotno.

To je rekao ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan koji je juče, povodom aktuelne situacije vezane za progon turskih državljana, razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem

- Sagovornici su se saglasili da su Crna Gora i Turska partnerske zemlje koje zajednički njeguju odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju. U razgovoru je posebno naglašena važnost očuvanja stabilnosti, međuinstitucionalne saradnje i dosljednog poštovanja zakona i institucija sistema - navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova. Kalkavan je, kako navode iz tog resora, istakao da Turska i Crna Gora, kao ozbiljne države i partneri, prave jasnu razliku između onih turskih državljana koji borave u Cr-

noj Gori i poštuju državu Crnu Goru, Ustav i njene zakone i doprinose crnogorskom društvu od onih koji se ponašaju suprotno. Šaranović je, dodaje se u saopštenju, naglasio opredije-

ljenost Ministarstva unutrašnjih poslova da nastavi dijalog i saradnju sa Ambasadom Republike Turske u cilju jačanja povjerenja i unapređenja bilateralnih odnosa u oblastima od zajedničkog interesa Đ.Ć.

Komentar Raspirivanje mržnje vodi u sunovrat civilizacije

Piše: Nikola GEGAJ

Društvo u kojem želimo da živimo mora biti izgrađeno na temeljima civilizovanog djelovanja svih njegovih članova. Jedan od najvažnijih principa suživota u svakoj zajednici jeste: „Ne učini drugome ono što ne bi želio sebi“, što je u crnogorskom duhu utjelovljeno u poruci: „Junaštvo je braniti sebe od drugoga, a čojstvo braniti drugoga od sebe“. Crna Gora je, kao stara balkanska i evropska država, obnovila svoju državnost 2006. godine. U tom procesu, između ostalog, presudan uticaj imali su događaji iz devedesetih - dezintegracija Jugoslavije, ratovi i masovna stradanja nevinih ljudi. Zato je lako razumjeti zabrinutost, pa i gnjev građana zbog ranjavanja mladog čovjeka u Podgorici, ali je teško razumjeti generalizaciju ovog čina kroz povike „Ubij, ubij, ubij Turčina“, koji predstavljaju direktan izraz vjerske, odnosno nacionalne mržnje, one iste koja je ne tako davno dovela do bratoubilaštva, egzodusa, masovnih grobnica i genocida. Takve poruke, kao i one koje se šire društvenim mrežama o naoružavanju i nevraćanju oružja predstavljaju ozbiljnu prijetnju za cijelo društvo, bez obzira na to kome su upućene - Albancima, Crnogorcima, Hrvatima ili bilo kojoj drugoj nacionalnoj ili etničkoj zajednici u Crnoj Gori.

Na takav način se ne gradi ni demokratsko ni građansko društvo, niti se može očuvati mir i osjećaj sigurnosti. Danas se prijetnje i uvrede upućuju Turcima, među kojima je veliki broj vrijednih preduzetnika koji zapošljavaju crnogorske građane i omogućavaju im dostojanstven život. Svi znamo da u Crnoj Gori, posebno na Primorju, živi i mnogo Rusa, Ukrajinaca i drugih, čije se ponašanje ne može uvijek okarakterisati kao uzorno.

Ali okriviti čitave narode zbog pojedinaca je opasno i nepravedno. Takva stigmatizacija ne samo da šteti suživotu, već narušava i međudržavne odnose. Određene političke strukture pokušavaju da taj čin ranjavanja zloupotrijebe za podizanje opasnih kolektivnih tenzija, kao „uvezeni odgovor“ na prisustvo i angažman turske države izvan svojih granica.

Nije teško prepoznati da ni danas, kao ni devedesetih, ne miruju oni koji žele da šire ratnohuškačke poruke i sijaju razdor među ljudima. Ne treba zaboraviti da su slične poruke ranije dolazile i od pojedinih istaknutih političara koji su govorili da će sa sopstvenim građanima postupati „kao s Turcima u bici na Grahovcu“. Obaveza državnih organa jeste da obezbijede sigurnost građana, javni red i mir, te da privedu pravdi počinioce zločina, nereda i one koji šire mržnju među narodima.

Ne smijemo dozvoliti da se šalju poruke koje raspiruju vjerske i nacionalne tenzije, one koje mogu dovesti do pogubne eskalacije. Te činjenice moraju biti jasne, prije svega, političkim akterima i medijima. Apsurdno je biti protiv dolaska stranaca, jer je čitava ljudska civilizacija nastala kroz migracije. Mnoge države brinu o tome da migracije ne ugroze funkcionisanje društva, ali osnovna civilizacijska vrijednost ostaje međunacionalno i međuvjersko povjerenje, te međusobna povezanost ljudi i kultura. Turska je, bez sumnje, prijatelj Crne Gore. To je dokazala brojnim ulaganjima u škole, bolnice, kulturne centre, putnu infrastrukturu i druge projekte, bez obzira na to kojoj vjeri ili naciji pripada lokalno stanovništvo. Takav odnos zaslužuje poštovanje. Crna Gora mora biti sigurna zemlja za sve svoje građane. Pritom ne smijemo zaboraviti ni veliki broj turskih državljana porijeklom iz Crne Gore. Postavlja se pitanje kakvu poruku njima šalju ovi zlokobni pokliči?

Sonja Popović

Kalkavan i Šaranović tokom sastanka

Intervju: Associate director u timu za prehrambenu industriju i agrobiznis EBRD-a Nemanja Grgić

Crnogorsko tržište hrane ima veliki potencijal za razvoj

održivih modela proizvodnje

PODGORICA - Crnogorsko

tržište hrane i poljoprivrede, iako po obimu malo, nosi veliki potencijal za razvoj održivih i konkurentnih modela proizvodnje.

Upravo na to ukazuje associate director u timu za prehrambenu industriju i agrobiznis Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Nemanja Grgić, koji ističe da Crna Gora, zahvaljujući svom podneblju, turizmu i rastućoj potražnji za kvalitetnim domaćim proizvodima, ima sve preduslove da postane prepoznatljiva destinacija za ulaganja u agro-prehrambeni sektor. EBRD već godinama aktivno podržava razvoj malih i srednjih preduzeća u regionu kroz investicije, savjetodavne programe i projekte koji podstiču zelenu tranziciju i modernizaciju lanca vrijednosti hrane.

POBJEDA: Kako ocjenjujete potencijal Zapadnog Balkana, posebno Crne Gore, u privlačenju investicija u prehrambeni sektor?

GRGIĆ: Zapadni Balkan, a naročito Crna Gora, posjeduju veliki, još uvijek nedovoljno iskorišćen potencijal. Strateški položaj regiona, rastući turistički sektor i sve veća potražnja potrošača za kvalitetnim domaćim proizvodima čine ga izuzetno privlačnim za ulaganja u agro-prehrambeni sektor. Iako se zemlje regiona i dalje suočavaju sa strukturnim izazovima i spoljnim pritiscima, vidimo brojne prilike i snažan zamah kada je riječ o razvoju kratkih lanaca snabdijevanja hranom, naročito u segmentima organske i funkcionalne hrane, kao i lokalnih inicijativa u preradi. To se posebno odnosi na proizvodnju i preradu voća i povrća. Naše nedavne investicije i savjetodavni programi odražavaju povjerenje u dugoročni potencijal regiona. Tokom posljednjih pet godina, u saradnji sa partnerima iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), radili smo sa malim i srednjim preduzećima u sektoru poljoprivrede i prehrane u regionu, pomažući im da diverzifikuju izvozna tržišta i unaprijede prodajne mogućnosti. Ova podrška uključivala je niz stručnih vebinara i digitalnih vodiča, mentorske sesije i studijske posjete za lokalne proizvođače iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. POBJEDA: EBRD je snažno prisutan u regionu kada je riječ o podršci prehrambenoj industriji i agrobiznisu.

EBRD kombinuje finansijske instrumente sa tehničkom podrškom i podrškom reformama, kako bi se otvorile dodatne mogućnosti za privatne kompanije. Na primjer, u saradnji sa FAO i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, radili smo na jačanju veza između proizvođača voća i povrća i lokalnih kupaca – od prerađivača i maloprodajnih lanaca, do veletrgovaca i izvoznika – kroz konsolidaciju ponude i unapređenje standarda kvaliteta - kazao je associate director u timu za prehrambenu industriju i agrobiznis EBRD-a Nemanja Grgić

Na koje segmente lanca vrijednosti se trenutno najviše fokusirate?

GRGIĆ: Region Zapadnog Balkana oduvijek je bio u fokusu operacija EBRD-a. Upravo zato organizujemo i poslovne forume poput Consumer Rules Summita, koji smo održali u Tivtu 29. i 30. septembra, kao dio serije događaja koje svakih nekoliko godina priređujemo u regionu. Ti forumi su prilika da okupimo najistaknutije privrednike iz zemalja regiona, razmijenimo ideje, definišemo investicione prioritete i suočimo se sa zajedničkim izazovima. Priče lokalnih biznisa su nam izuzetno važne. Želimo da čujemo šta funkcioniše, šta ne, i kako ih možemo bolje podržati. Kao rezultat toga, naše angažovanje u sektoru hrane i agrobiznisa obuhvata čitav lanac vrijednosti – od primarne proizvodnje, preko prerade, logistike, maloprodaje i distribucije. Prije svega, mi smo banka koja podržava privatni sektor i ponosni smo što smo jedna od najiskusnijih institucija kada je riječ o podršci privatnim kompanijama. Jedan od naših strateških prioriteta jeste podrška kompanijama u oblasti ekološke održivosti. Podržavamo ulaganja u održive poljoprivredne prakse, zelene tehnologije i uvođenje standarda koji smanjuju emisije i povećavaju efikasnost korišćenja resursa.

POBJEDA: Koje su najčešće prepreke s kojima se suočavate pri finansiranju kompanija u ovom sektoru – da li su to pitanja zemljišta, infrastrukture, ili poslovnog ambijenta?

GRGIĆ: Sva tri faktora imaju značajnu ulogu. Fragmentacija zemljišta često otežava obezbjeđivanje kolaterala i dugoročno planiranje investicija. Ograničenja u infrastrukturi, naročito u ruralnim područjima, usporavaju efikasnu logistiku i pristup tržištima. Regulatorno okruženje takođe može biti nedosljedno, posebno za mala i srednja preduzeća koja se suočavaju sa zahtjevima u oblasti bezbjednosti hrane i izvoza.

Da bi se ovi izazovi prevazišli, EBRD kombinuje finansijske instrumente sa tehničkom podrškom i podrškom reformama, kako bi se otvorile dodatne mogućnosti za privatne kompanije. Na primjer, u saradnji sa FAO i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, radili smo na jačanju veza između proizvođača voća i povrća i lokalnih kupaca – od prerađivača i maloprodajnih lanaca, do veletrgovaca i izvoznika – kroz konsolidaciju ponude i unapređenje standarda kvaliteta. Kao rezultat, razvili smo smjernice za lokalno snabdijevanje, koje poboljšavaju pristup tržištu za proizvođače hrane u Crnoj Gori i povećavaju njihovu konkurentnost. Iako su ove

smjernice prvobitno razvijene za Crnu Goru, mogu se prilagoditi i drugim zemljama koje žele da unaprijede komercijalne odnose između maloprodajnih lanaca i lokalnih dobavljača.

POBJEDA: Sve više kompanija ulaže u lokalnu preradu i ,,kratke lance snabdijevanja“. Koliko su takvi modeli zaista konkurentni u poređenju sa velikim uvoznim sistemima?

GRGIĆ: Lokalna prerada i kratki lanci snabdijevanja donose posebne prednosti u pogledu otpornosti, slijedivosti i povjerenja potrošača. Oni mogu smanjiti zavisnost od nestabilnih globalnih tržišta i doprinijeti smanjenju ugljeničnog otiska. Iako možda nemaju ekonomiju obima kao sistemi zasnovani na uvozu, lokalni lanci stvaraju mogućnosti za kompanije da razviju strategije vertikalne integracije.

Primjećujemo da kratki lanci snabdijevanja postaju sve konkurentniji, i to zahvaljujući rastućim preferencijama potrošača za lokalnim i održivim proizvodima. Na Consumer Rules Summitu u Tivtu ove godine, regionalni poslovni lideri istakli su da nearshoring i lokalna adaptacija značajno doprinose jačanju konkurentnosti kompanija iz regiona.

POBJEDA: Da li EBRD planira nove programe podrške za male i srednje proizvođače hrane u kontekstu klimatskih

izazova i tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji?

GRGIĆ: Mala i srednja preduzeća (MSP) predstavljaju okosnicu prehrambenih lanaca vrijednosti u regionu i zato kontinuirano širimo našu podršku tim kompanijama u svim zemljama u kojima poslujemo. Pored direktnog finansiranja MSP-ova, u septembru ove godine potpisali smo prvi projekat u Srbiji u okviru naše šeme podjele rizika sa bankom Banca Intesa. Ovaj instrument nam omogućava da dodatno ojačamo prisustvo u zemlji kroz saradnju sa lokalnim bankama i obezbijedimo pristup finansiranju i mogućnosti za rast lokalnim malim i srednjim preduzećima.

Takođe, sarađujemo sa većim agro-prehrambenim kompanijama na finansiranju lanaca snabdijevanja, nudeći ESG-povezane podsticaje. Ovim instrumentom obezbjeđujemo pristup finansiranju za naredni nivo njihovih dobavljača, koji su gotovo u potpunosti MSP preduzeća.

EBRD ima kancelariju u Podgorici, kao i u svim glavnim gradovima regiona, sa posvećenim i stručnim timovima koji rade sa MSP preduzećima i pružaju im podršku prilagođenu njihovim potrebama.

POBJEDA: Koji bi bili vaši prioriteti kada je riječ o razvoju agrobiznisa u Crnoj Gori u narednih pet godina?

GRGIĆ: Prioriteti koji su trenutno najvažniji odnose se na jačanje kapaciteta za lokalnu preradu unutar kratkih lanaca snabdijevanja. To podrazumijeva unapređenje hladnih lanaca i logistike, što zauzvrat zahtijeva dodatna ulaganja u ruralnu infrastrukturu. Takođe, jedan od fokusa je podrška proizvodnji hrane više vrijednosti i organskog porijekla, koja poštuje prirodu i u potpunosti je usklađena sa prirodnim potencijalima Crne Gore. Da bi se to postiglo, neophodno je poboljšati pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća, kao i obezbijediti regulatorni okvir koji podstiče inovacije i održivost. Prioriteta je mnogo, ali poslovni ambijent za agro-prehram-

bene proizvođače mijenja se izuzetno brzo. Ekonomski pritisci i dalje su prisutni – inflacija, iako donekle ublažena, ostaje uporna, troškovi energije i dalje smanjuju profitne marže, a izvoznici se bore da zadrže konkurentnost.

Da bi se ti izazovi prevazišli i istovremeno ostvarili pomenuti prioriteti, ne možemo djelovati sami. EBRD je institucija koja može poslužiti kao poveznica svih aktera u sektoru, kako bi zajedno doprinijeli ostvarenju zajedničkih ciljeva. Za nas su partnerstva ključna za postizanje stvarnog uticaja – partnerstva sa privatnim sektorom, velikim i malim kompanijama, strukovnim udruženjima, javnim sektorom, kao i sa drugim investitorima i međunarodnim institucijama.

POBJEDA: Šta biste poručili domaćim proizvođačima i distributerima koji žele da postanu partneri međunarodnim institucijama poput EBRD-a?

GRGIĆ: EBRD nije samo finansijer – mi smo strateški partner posvećen pomaganju kompanijama da rastu na održiv način.

Privatni sektor, s druge strane, ne ulaže samo u ova tržišta, već stvara vrijednost, nova radna mjesta, povezuje region sa svijetom i pokreće inovacije. Podstičemo lokalne proizvođače da nam se obrate već u ranim fazama, da istraže naše savjetodavne usluge i razmotre na koji način poslovanje mogu uskladiti sa međunarodnim standardima.

Svjesni smo da region ima brojne izazove, ali jednako tako i jasne prilike. Vidimo domaće kompanije koje se šire na regionalnom i globalnom nivou. Vidimo region koji ima konkurentske prednosti u vještinama, digitalnim kapacitetima, troškovima i strateškoj blizini razvijenim tržištima.

Vidimo privatni sektor koji ima sposobnost da inovira, prilagođava se i donosi rješenja uprkos svim pritiscima. Njihove ideje i inicijative, u kombinaciji sa našom finansijskom podrškom, mogu dovesti do dugoročnih partnerstava i stvarnog uspjeha. N. KOVAČEVIĆ

Nemanja Grgić

Evropski savez predaće u skupštinsku proceduru rezoluciju o valorizaciji potencijala Bilećkog jezera

Crna Gora i Nikšić izgubili desetine miliona eura

Radi se o desetinama miliona eura štete po Nikšić i isto toliko po državu Crnu Goru na osnovu izgubljene dobiti nastale korišćenjem crnogorske teritorije i sliva za proizvodnju električne energije, naveo je predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić

Nikšić i isto toliko po državu Crnu Goru na osnovu izgubljene dobiti nastale korišćenjem crnogorske teritorije i sliva za proizvodnju električne energije - naveo je Stanić. Odbornik Evropskog saveza u SO Nikšić Ivan Radojičić kazao je da je samo ljude koji vjeruju u bajke i basne mogla iznenaditi informacija da Nikšić i Crna Gora neće dobiti ni centa od nadoknade za korišćenje voda Bilećkog jezera. Prema njegovim riječima, pored novca izostala je i priča o suštinskom pitanju – da li će državna firma iz manjeg entiteta BiH platiti odgovarajući iznos za korišćenje voda iz akumulacije Bilećkog jezera u Crnoj Gori za proizvodnju struje.

Naveo je da se radi o desetinama, ako ne i stotinama miliona eura koje je naša zemlja do sada izgubila zbog toga što se vode sa naše teritorije (preko 20 odsto), ali i sliva (oko 40 odsto) koriste za proizvodnju električne energije u nekoliko elektrana.

- Crna Gora, tačnije opština Nikšić, dobijala je godišnju naknadu za Bilećko jezero od

Crna Gora Uprava za statistiku IV Proleterske br. 2, 81000 Podgorica +382 20 230 811 contact@monstat.org mediji@monstat.org www.monstat.org

UPIS i Lutrija Crne Gore podnijeli inicijativu Ustavnom sudu

Traže ocjenu ustavnosti Zakona o igrama na sreću

Inicijativa se, kako su objasnili podnosioci, odnosi na potrebu ocjene ustavnosti člana 106 Zakona o igrama na sreću kojim se raskidaju važeći koncesioni ugovori za priređivanje igara na sreću zaključeni u skladu sa starim zakonom

PODGORICA - Predstavnici Evropskog saveza Nikola Zirojević, Mirko Stanić i Ivan Radojičić predstavili su juče na konferenciji za novinare rezoluciju o valorizaciji potencijala Bilećkog jezera, koja će biti stavljena u skupštinsku proceduru. - Imamo situaciju u kojoj manji entitet u BiH bez nadoknade decenijama koristi vode

PODGORICA - Promet robe u trgovini na malo u trećem kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 6,8 odsto u tekućim i 2,4 odsto u stalnim cijenama, pokazuju podaci Monstata.

Promet robe u trgovini na malo u trećem ovogodišnjem tromjesečju bio je veći 19,9 odsto u tekućim i 18,6 odsto u stalnim cijenama, u odnosu na drugi kvartal ove godine. Statističari su izračunali da je promet u trgovini na malo motornim gorivima u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, manji 1,6 odsto, dok je u poređenju sa drugim ovogodišnjim kvartalom veći 25,4 odsto.

Promet u trgovini na malo prehranom u trećem kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 6,6 odsto, a u poređenju sa drugim ovogodišnjim kvartalom 24,7 odsto.

Promet u trgovini na malo farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima je u trećem tromjesečju ove godine veći sedam odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno 9,5 odsto u odnosu na dru-

SAOPŠTENJE 152/2025

Preliminarni podaci

Indeks prometa u trgovini na malo

Treći kvartal 2025.

Bilećkog jezera kako bi kroz sistem HE Trebišnica proizvodio stotine miliona kilovata energije. Prije par godina je tadašnji ministar energetike, a današnji gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, zajedno sa predstavnicima NSD-a u energetskom sektoru potpisao sporazum sa rukovodstvom Elektroprivrede Republike Srpske - kazao je Stanić.

On je podsjetio da je bilo najavljeno da će budžet opštine Nikšić od ove godine biti bogatiji za 600.000 eura, na ime naknade za Bilećko jezero. - Od toga novca Nikšić nije video ni euro, na stranu što je tada Mujović tražio samo nadoknadu za tu godinu, a ne za 30 godina kako se ne isplaćuje nadoknada. Radi se o desetinama miliona eura štete po

i Trebinje - dodao je Radojičić. Poslanik SD-a u Skupštini Crne Gore i odbornik Evropskog saveza u SO Nikšić Nikola Zirojević je naglasio da će Evropski savez i kroz skupštinsku proceduru aktuelizovati ovo pitanje, budući da je pripremljena rezolucija kojom se zahtijeva pravična raspodjela proizvodnje hidroenergetskog sistema HE ,,Trebišnjica“. S. P.

Datum objave: 28 10.2025

PODGORICA - Udruženje priređivača igara na sreću (UPIS), Lutrija Crne Gore, sa par pojedinačnih priređivača i timom advokata, podnijeli su Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti novog Zakona o igrama na sreću, donešenog u avgustu ove godine.

Podaci Monstata za treći kvartal ove godine

Promet robe u trgovini na malo u III kvartalu 2025. godine u odnosu na III kvartal 2024 godine veći je za 6,8% u tekućim i 2,4% u stalnim cijenama.

Promet robe u trgovini na malo u III kvartalu 2025. godine u odnosu na II kvartal 2025. godine veći je za 19,9% u tekućim i 18,6% u stalnim cijenama.

Promet u trgovini na malo motornim gorivima u III kvartalu 2025. godine u odnosu na III kvartal 2024 godine manji je za 1,6%, dok je u odnosu na II kvartal 2025. godine promet veći za 25,4%.

Promet u trgovini na malo prehranom u III kvartalu 2025. godine u odnosu na III kvartal 2024. godine veći je za 6,6%, dok je u odnosu na II kvartal 2025. godine promet veći za 24,7%.

Promet u trgovini na malo uvećan 6,8 odsto

Inicijativa se, kako su objasnili podnosioci, odnosi na potrebu ocjene ustavnosti člana 106 Zakona, kojim se raskidaju važeći koncesioni ugovori za priređivanje igara na sreću zaključeni u skladu sa starim zakonom.

nom interesu, s obzirom na to da svršeni pravni poslovi ne mogu podlijegati povratnom dejstvu zakona, kako u skladu sa nacionalnom praksom Ustavnog suda, tako i u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava - navodi se u saopštenju. U konkretnom slučaju, kako su objasnili, povrijeđen je član 147 Ustava, kao i član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Promet u trgovini na malo farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima je u I II kvartalu 2025. godine veći za 7,0% u odnosu na III kvartal 2024. godine, dok je za 9,5% veći u odnosu na II kvartal 2025. godine.

Promet u trgovini na malo ostalim neprehrambenim proizvodima je u III kvartalu 2025. godine veći za 8,2% u odnosu na III kvartal 2024. godine, dok je u odnosu na II kvartal 2025. godine promet veći za 15,9%.

Promet u trgovini na malo prehranom u trećem kvartalu ove godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 6,6 odsto, a u poređenju sa drugim ovogodišnjim kvartalom 24,7 odsto

Grafik 1. Indeksi prometa u trgovini na malo

gi ovogodišnji kvartal. Promet u trgovini na malo ostalim neprehrambenim proizvodima je u trećem kvartalu ove godine veći 8,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno 15,9 odsto u

odnosu na drugi ovogodišnji kvartal.

Iz Monstata su pojasnili da statistika unutrašnje trgovine obuhvata i prikazuje promet preduzeća čija je osnovna djelatnost trgovina na malo.

Izvor podataka za sprovođenje istraživanja indeks prometa u trgovini na malo su podaci o prometu iz PDV prijava (nadležnost Poreske uprave) sa stanjem na dan 23. oktobar ove godine. S. P.

Podnosioci smatraju da je ovakvim zakonskim rješenjem drastično narušena vladavina prava i pravna sigurnost poslovanja, jer se jednostrano raskidaju zakoniti pravni poslovi.

- U pitanju je, po Ustavu Crne Gore, zabranjena retroaktivna primjena novog propisa, koja nema opravdanje u jav-

- Nadamo se da će Ustavni sud uzeti u razmatranje i odlučivanje pomenutu inicijativu, bez arbitrarnog pristupa koji bi bio po ukusu odlučujućih političkih subjekata u smislu odbijanja razmatranja, što Ustav takođe predviđa kao mogućnost - dodaje se u saopštenju. U protivnom, kako su poručili, država rizikuje da podnosioci zatraže zaštitu svojih prava pred sudom u Strazburu, što bi u slučaju povoljne odluke za podnosioce moglo uzrokovati ogromnu materijalnu štetu na račun budžeta. R. E.

Avgustovski podaci Centralne banke Prosječna kamatna stopa na kredite 6,28 odsto

PODGORICA - Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u avgustu je na mjesečnom nivou pala 0,01 procentni poen i iznosila je 6,28 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,01 procentni poen i iznosila je 5,75 odsto - navodi se u Biltenu CBCG. Kamatne stope na novoodobrene kredite u avgustu su pale, efektivna 0,1 procentni poen na 5,81 odsto, a nominalna 0,04 procentna boda na 5,37 odsto. R. E.

SAVEZA: Nikola Zirojević, Mirko Stanić i Ivan Radojičić

Ustavni sud D.

Veza između emisija gasova s efektom staklene bašte (GHG emisija) i rasta globalne temperature zasnovana je na naučnim principima uspostavljenim još u 19. vijeku, kada je dobitnik Nobelove nagrade za hemiju Svante Arrhenius ukazao na mogućnost antropogenog GHG efekta.

Već tridesetih godina XX vijeka, oko jedne polovine atmosferskog zagrijavanja pripisana je antropogenim emisijama ugljendioksida (CO2), a do danas je taj gas ostao najvažniji pokretač globalnog zagrijavanja. Trenutno je planeta Zemlja toplija za 1.2°C u odnosu na predindustrijski period. Godina 2024. bila je najtoplija od kada se vrše temperaturna mjerenja, a Služba za klimatske promjene EU (Copernicus) ukazuje da je septembar 2025. godine bio treći najtopliji septembar u globalnoj istoriji. Ovdje treba imati u vidu da svaki dodatni 0.1°C povećava rizik od prelaska tzv. ,,prelomnih tačaka“, kao što su otapanje ledenih ploča Grenlanda i Antarktika, odumiranje koralnih grebena, oslobađanja metana iz sibirskog permafrosta i sl. Kada je 12. decembra 2015. godine u Parizu odlučeno da čitav svijet krene ka ograničenju globalnog zagrijavanja na ispod 2°C, idealno na 1.5°C, postavljen je politički okvir Pariskog sporazuma kroz tzv. nacionalno utvrđene doprinose (NDC), kojima se države obavezuju na određeni doprinos globalnom smanjenju GHG emisija i pokazuju da su u stanju da svake pete godine povećaju te ambicije. Ako sagledamo proteklih 10 godina, upečatljivo je da su u petoj godini implementaci-

STAV: Deset godina od pariskog sporazuma

Hoćemo li se pripremiti za svijet sa više poplava, oluja i požara

je Pariskog sporazuma, koja je označila i početak treće decenije 21. vijeka, započeli događaji koji su značajno promijenili svijet. Globalna pandemija Covid-19 paralizovala je ekonomije. Samo što se svijet počeo oporavljati, 2022. godine uslijedio je rat u Ukrajini, koji je preokrenuo energetske tokove, probudio strah od nuklearne prijetnje i razbio iluziju o trajnom evropskom miru. Eskalacija ratnih sukoba u Gazi, tehnološka revolucija vještačke inteligencije, inflacija i rast cijena hrane i energije, kao i novi talas autoritarnih režima i geopolitičkih napetosti, obilježili su početak epohe u kojoj je neizvjesnost pravi-

lo. U navedenim okolnostima, bilo je izuzetno teško zadržati fokus i kontinuitet u sprovođenju ciljeva Pariskog sporazuma. Uz to, Donald Tramp je kao jedan od prvih poteza u svojstvu predsjednika SAD-a u januaru 2025. godine potpisao Izvršnu naredbu, kojom SAD istupaju iz Pariskog sporazuma. SAD, kao drugi najveći GHG emiter, odmah nakon Kine, ostaće van Pariskog sporazuma najmanje četiri godine, što bi moglo da ima ozbiljne implikacije po globalne klimatske napore i podstakne osjećaj klimatske nepravde, posebno u odnosu na države u razvoju, koje su najviše pogođene klimatskim pro-

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika države i inicijativu Ustavnom sudu

Milatović da odgovara zbog dodjele ordena mitropolitu Amfilohiju

PODGORICA - Predsjednica udruženja Crnogorski forum Jelena Marković podnijela je Vrhovnom državnom tužilaštvu, kako

je kazala, na ruke, krivičnu prijavu protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog zloupotrebe službenog položaja i diskrimina-

cije po vjerskoj osnovi.

Ona je navela da je osnova prijave odluka predsjednika da dodijeli državni orden Amfilohiju Radoviću, bivšem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve, koji je u svojim javnim izjavama veličao ratne zločince, vrijeđao Crnogorce i druge vjerske zajednice, te promovisao nacionalnu i vjersku netrpeljivost.

Marković je podnijela i inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore radi utvrđivanja da li je predsjednik Milatović svojim djelovanjem prekršio Ustav Crne Gore, favorizujući jednu vjersku zajednicu i kršeći principe sekularnosti države, jednakosti svih vjerskih zajednica, te službeni jezik crnogorski.

- Ovim postupcima traži se da nadležni organi utvrde zloupotrebu položaja, diskriminaciju i povredu Ustava, te zaštite prava građana i ustavne vrijednosti Crne Gore – kazala je Marković Ističe da je Crna Gora sekularna država u kojoj su svi građani i vjerske zajednice jednaki, te da ove inicijative šalju jasnu poruku da niko nije iznad Ustava i zakona. J.M.

mjenama. Danas su osam najvećih GHG emitera: Kina, SAD, Indija, EU, Rusija, Indonezija, Brazil i Japan, koji zajedno čine 54.6% svjetske populacije, 68.3% globalne potrošnje primarne energije fosilnih goriva i 66.2% globalnih GHG emisija. Iako EU doprinosi globalnim emisijama sa svega 8%, u 2023. godini postigla je njihovo neto smanjenje od 8% u poređenju sa prethodnom godinom, što u poređenju sa referentnom 1990. godine iznosi pad od čak 37%. U 2023. godini je, međutim, među najvećim emiterima, zabilježen najznačajniji rast emisija u odnosu na prethodnu godinu, i to u Kini (+5,2%) i Indiji (+6,1%). Modeli EU pokazuju to da bi se zadržao rast prosječne globalne temperature na 1.5°C, emisije bi morale početi da opadaju odmah, a ne 2030. ili 2040. godine. I to brzinom od preko 8% godišnje. Do 2035. globalne emisije bi morale biti smanjene za 56% u odnosu na 2022. godinu. Drugim riječima, svake godine bi ih trebalo smanjivati za prosječnih 3.3 GtCO₂eq, a što je ekvivalent trenutnih ukupnih godišnjih emisija Indije. Posebno G20, koje su odgovorne

za oko 80% globalnih emisija, moraju hitno i značajno unaprijediti klimatske ciljeve. Prema projekcijama Evropske komisije, nijedna država G20 u 2035. godini ne bi smjela imati manje od 50% proizvodnje električne energije iz nefosilnih izvora, a ponori u sektoru poljoprivrede i korišćenja zemljišta i prestanak deforestacije moraju postati norma, a ne izuzetak. Scenario Međunarodne agencije za energiju pokazuje da će se proizvodnja solarne energije izjednačiti sa proizvodnjom uglja 2032. godine, nakon čega će fosilna energija opadati, a solarna rasti. Takođe, 2035. godine proizvodnja hidroenergije izjednačiće se sa proizvodnjom uglja.

Gdje se svijet nalazi nakon deset godina implementacije Pariskog sporazuma? Do usporavanja rasta globalnih emisija je došlo, ali iste ne pokazuju znake postizanja vrhunca, pa klimatske promjene više nego ikada predstavljaju prijetnju globalnoj bezbjednosti. Ono što je pozitivno jeste to da su tokom protekle decenije napori na smanjenju emisija i razvoju tehnologija obnovljivih

izvora energije ipak rezultirali time da su globalne projekcije zagrijavanja snižene sa 3.2°C, koliko su iznosile 2015. godine kada je Pariski sporazum donesen, na 2.6°C (projekcije iz 2024. godine). U 2023. godini dodato je 507 GW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, sa nespornom dominacijom Kine, a nakon nje i EU u kojoj je učešće obnovljivih izvora bilo na istorijskom maksimumu od 24% krajnje potrošnje energije, jer su države članice izgradile skoro 60 GW solarnih kapaciteta i preko 15 GW vjetroelektrana. Iako su nakon deset godina globalni napori na suzbijanju klimatskih promjena donijeli određeni napredak, nije došlo do prekretnice. Stoga je decenija pred nama civilizacijski test hoćemo li se pripremati za svijet sa više poplava, požara i oluja ili ćemo investirati u svijet sa više otpornosti. Svaki djelić stepena za koji se približimo ostvarenju Pariskog sporazuma smanjuje izloženost brojnim rizicima koje život na toplijoj planeti neminovno donosi sa sobom.

(Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)

U Nacionalnom parku Skadarsko jezero 70 nelegalnih objekata Sedam vlasnika dobilo rješenja za uklanjanje, dat im rok od 10 dana

CETINJE – Sedam vlasnika plutajućih nelegalnih objekata dobilo je juče rješenja o njihovom uklanjanju sa Skadarskog jezera. Ovo je zajednička aktivnost Ekološke inspekcije, Službe zaštite NP Skadarsko jezero i Agencije za zaštitu životne sredine. Kako su za Pobjedu kazali iz Nacionalnih parkova Crne Gore, za sve plutajuće objekte kojima su u ponedjeljak izdata rješenja o uklanjanju, kao i za one kojima će rješenja biti izdata u narednim danima, utvrđeno je da ne posjeduju adekvatnu dokumentaciju, niti ugovor potpisan sa JPNPCG o korišćenju dobara u NP Skadarsko jezero. Iz NPCG ističu da su ovi nelegalni plutajući objekti većinom prisutni u akvatorijumu Skadarskog jezera i po nekoliko godina, a često se pojavljuju i novi – tek izgrađeni. Kako naglašavaju, komisija, u čijem su sastavu predstavnici Ekološke inspekcije, NP Skadarsko jezero, Agencije za zaštitu životne sredine, Komunalne inspekcije Zeta i Komunalne

inspekcije Bar, utvrdila je da na Skadarskom jezeru ukupno ima oko 70 plutajućih objekata koji su nezakonito izgrađeni ili postavljeni. Vlasnici objekata imaju rok od 10 dana da ih uklone, u suprotnom će to učiniti nadležni iz Nacionalnog parka.

Iz NPCG su poručili da će i u narednom periodu nastaviti aktivnosti uklanjanja svih nelegalnih plutajućih objekata iz akvatorijuma NP Skadarsko jezero. Objekti se uklanjaju kako bi se što efikasnije zaštitilo bogatstvo biodiverziteta, prirodne i kulturne baštine, kao i vrijednosti stvorene ljudskim radom u svim nacionalnim parkovima. Nelegalni objekti, bilo da se nalaze na vodi ili u priobalju, sigurno ne doprinose očuvanju ekosistema jezera. Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) naložila je još početkom avgusta preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore da ukloni sve privremene objekte na Skadarskom jezeru, nakon što je Agencija izvršila zo-

niranje zaštićenog područja NP Skadarsko jezero. Tada je najavljeno i formiranje međuresorske radne grupe koja će, pored ostalog, obići sve lokacije na Skadarskom jezeru na kojima su nelegalno postavljeni objekti i dati prijedloge za njihovo efikasno procesuiranje. Dva nelegalna objekta koja su još od oktobra prethodne godine najviše zaokupljala pažnju javnosti bila su dva bungalova, nelegalno postavljena na području Karuča. Nakon višemjesečnih apela i dopisa građanskih aktivista i medija, vlasnica objekata pokušala je tokom jula ove godine da ih ukloni. Jedan je završio na obali jezera, u mjestu Dodoši, a drugi je, nakon višednevnog plutanja po jezeru, izvučen na obalu kod Vranjine od strane nadležnih iz Nacionalnog parka. Iako su iz Nacionalnog parka tada tvrdili da nije došlo do ugrožavanja ekosistema i zagađenja vode, javnost je imala priliku da vidi fotografije staklene vune kako pluta po jezeru, neposredno uz bungalove. J.Đ.P.

Piše: dr Ivana VoJInoVIć

Jelena Marković

Nekoliko stotina građana sinoć protestovalo ispred Vlade zbog ranjavanja mladića, zahtijevaju promjenu

PODGORICA – Na neprijavljenom protestu ispred Vlade sinoć se okupilo više stotina osoba, koje su uz povike „Turci napolje“ tražili od premijera Milojka Spajića promjenu viznog režima, nakon što su u noći između subote i neđelje Marka Jaćimovića nožem ranili strani državljani.

Nacionalističko, ksenofobno i šovinističko okupljanje je prošlo „mirno“, uz prisustvo jakih policijskih snaga i bez incidenata. Putem transparenata premijeru Spajiću su okupljeni sinoć poručili „Turci, sikter, povedite i Milojka“ i „Spajiću, da uvedeš vizni režim“, te „Ibro, napolje“.

Dok su okupljeni tražili da se Turci isele, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović sinoć je saopštio da su za napad odgovorni državljani jedne druge zemlje – Azerbejdžana. Za ranjavanje su odgovorna tri građanina te države, a jedan iz Turske.

Okupljeni tražili da Turci napuste državu i da povedu Spajića sa sobom

Uprava policije je sinoć, preduzimajući aktivnosti na očuvanju javnog reda i mira na području grada, privela 11 osoba – devet maloljetnih i dva punoljetna lica u naselju Gornja Gorica koji su se uputili na protest ispred Vlade. Šćepanović je sinoć na Javnom servisu apelovao na roditelje i građane da maloljetna lica ne eksploatišu i da ih ne dovode u bilo kakav kontekst nasilja. A na sinoćnjem okupljanju bio

je veliki broj maloljetnih muških osoba, ali i nekoliko roditelja sa malom djecom. Incident koji se dogodio na Zabjelu izazvao je revolt prvo stanovnika tog naselja, a kasnije se proširio i po glavnom gradu, te su zapaljena dva vozila turskih državljana i demoliran jedan lokal. „Nezadovoljstvo“ su iskazali i delinkventi u Baru, koji su i tamo jedan lokal turskog državljanina polomili. Kako su pojedini mediji objavili, „pro-

testne šetnje građana“ sa bejzbol palicama i uz uvredljive poruke Turcima nastavljene su i preksinoć po Podgorici, a sinoć kulminirale protestom ispred Vlade. Grupa građana protestovala je sinoć ispred zgrade Vlade,pjevajući nacionalističke pjesme, uzvikujući „Ko ne skače taj je Turčin“, „Turci gradom neće šetati“. Okupljena masa se tokom skandiranja obratila i predsjedniku Republike Sr-

bije i uzvikivala slogan koji je obilježio i proteste u toj zemlji - „Vučiću pederu“.

Skupu su pečat dali i transparenti „Branimo se od dalje migracije, bodenja, silovanja, okupacije“, „Kupuju, dolaze uz povlastice svake, i za 7 uboda tjelesne lake“. Lazar Šćepanović je sinoć istakao da je policija više puta javno saopštavala da je na stotine državljana Turske procesuirala zbog kriminalnih aktivnosti.

- Javnost pita zašto to nije ubistvo u pokušaju. Povrede su lake tjelesne, dakle posjekotine, rezne rane i jedna ubodna. Nakon konsultacije sa vještakom, tužilac je kvalifikovao djelo –rekao je Šćepanović. Ispred okupljenih se obratio Momo Joksimović iz Partije penzionera, rekavši da „mladost opravdano protestuje“. - Danas je mladost ustala da izrazi nezadovoljstvo zbog ranjavanja Marka Jaćimovića,

Pojedini čelnici vrtića i škola u Podgorici kazali su Pobjedi da povodom aktuelne situacije ne bilježe probleme i da je svima Djeca

PODGORICA – Nakon incidenta koji je zabilježen na Zabjelu u subotu, kada je u fizičkom obračunu sa trojicom državljana Turske ranjen Podgoričanin, uslijedile su reakcije, protesti i nemile scene u glavnom gradu. Pobjeda je razgovarala sa pojedinim čelnicima obrazovnih ustanova o tome da li djeca državljani Turske redovno dolaze na nastavu. Odgovorili su da je stanje redovno i da je bezbjedno boraviti u tim ustanovama.

Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nijesmo juče dobili odgovore na pitanja da li djeca iz Turske redovno pohađaju vrtiće, osnovne i srednje škole u Podgorici, kako gledaju na cjelokupnu situaciju i da li su, možda, uputili određene preporuke obrazovnim ustanovama. Iz pojedinih škola juče nam je rečeno da je resorno ministarstvo zatražilo od njih informaciju o broju djece koja su državljani Turske, a koja su upisana u te ustanove.

Pojačali dežurstva

Iz Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“, koja se nalazi na Za-

bjelu, Pobjedi je rečeno da je šestoro učenika koji su državljani Turske upisano u tu ustanovu, te da je njih troje došlo u školu, a troje nijesu. Pojedini profesori sa kojima smo razgovarali naveli su da su pojedini roditelji, koji su turski državljani, obavijestili određene razredne starješine da djeca ne dolaze na nastavu jer ,,imaju preporuku od Ambasade Turske da to ne čine dok situacija ne postane stabilnija“.

Pobjeda čeka odgovore od Ambasade Turske. Pitali smo ih, pored ostalog, da li su i kakve preporuke poslali državljanima Turske o tome da li djeca treba da idu u škole i vrtiće u Podgorici, ali i u drugim gradovima u Crnoj Gori. Iz Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ kažu da su u ustanovi pojačali dežurstva, da više nastavnika dežura i u dvorištu škole i da je sve u redu. Navode

da prate djecu i da su im savjetovali da se ne zadržavaju van dvorišta, na putu ka kućama. - Sve je pod kontrolom. Nema incidenata. Bezbjedno je u

školi – rekli su nam profesori. Direktorica Osnovne škole ,,Oktoih“, koja je takođe na Zabjelu, Jasna Radović kaže Pobjedi da je u toj ustanovi dvo-

je učenika iz Turske i dvoje iz Azerbejdžana. - Bila je odsutna jedna učenica iz Turske, čije je odsustvo majka ranije najavila razred-

nom starješini. Roditelji imaju pravo da časove pravdaju do nedjelju dana od dana odsustva djeteta, a u ovom slučaju razlog odsustva ne mora da bude vezan za trenutnu situaciju. Današnjoj nastavi je dvoje prisustvovalo, a dvoje nije –rekla je ona.

bez Problema

Vrtić ,,Sofija Klikovac“ broji sedam ustanova u Podgorici od kojih je njih pet na Zabjelu. Iz ove predškolske ustanove rekli su nam da je upisano petoro djece koji su državljani Turske i da dolaze redovno. - Nije bilo prekida u njihovom dolasku. Djeca dolaze i sve je u redu. Sve funkcioniše kako treba – kazala je Pobjedi direktorica JPU ,,Sofija Klikovac“ Maja Patković JPU ,,Đina Vrbica“ broji osam ustanova i upisanih 16 državljana Turske. Direktorica ove

Osnovna škola ,,Vuk Karadžić“

Više stotina osoba protestovalo ispred Vlade

Među okupljenima veliki broj maloljetnika, većina pod kapuljačama i maskama

uglednog i finog momka. Mladost je ustala da pokaže svoju solidarnost. I u ovim situacijama Crna Gora mora da pokaže razum. Ne mogu se kriviti narod i nacije, to se dešava svukuda. Ali moramo razumjeti ovu mladost što je izrazila ovakvo nezadovoljstvo. Moramo gajiti kulturni odnos, nema naroda krivog i nema građanina krivog da ga poistovjećujemo s nacijama i državama. Moramo graditi civilizacijske odnose, odnose prijateljstva i razuma, ali i razumjeti nezadovoljstvo ove omladine – poručio je on.

On je pozvao okupljene da budu prisebni, a državne organe da rade svoj posao u skladu sa zakonom.

Dok je Joksimović pozivao na razum, slika iza njega je slala drugačiju poruku – okupljeni su zviždali i uzvikivali pogrdne riječi.

Sk up je obezbjeđivao veliki broj policajaca pod punom opremom, uz marice i automobile. Gradonačelnik Podgorice

boravak bezbjedan

ustanove Bojana Razić ističe da djeca dolaze u vrtić svaki dan i nijesu bilježili njihovo odsustvovanje.

- Isti odnos imamo prema svoj djeci. Ne bilježimo nikakve probleme. Sve je u redu – rekla je kratko Razić. Direktorica Osnovne škole ,,Radojica Perović“, koja se nalazi u Bloku šest, Dijana Laković kaže da je u školi devetoro učenika iz Turske.

- Samo dvoje danas nije došlo u školu. Jedno dijete iz prve i jedno dijete iz druge smjene, tako da je još rano za pravdanje časova. Ne bilježimo nikakve incidente i nastava se odvija bez problema. Redovno je stanje – rekla je Laković. Osnovnu školu ,,Vladimir Nazor“, koja se nalazi u Maslinama, pohađa petoro djece iz Turske. Direktorica Ljiljana Marković rekla je Pobjedi da niko od njih dva dana ne dolazi u školu. Objasnila je da je riječ o dvije porodice. - Roditelji nam se nijesu javili. Očekujemo da će ubrzo opravdati časove. Komuniciraju preko prevodioca. U našoj školi se neometano odvija nastava. Ne bilježimo nikakve proble-

Analiza Centra za ženska prava pokazala određen napredak tužilaštva u postupanju u predmetima nasilja u porodici

Za pola godine tužilaštva formirala 862 predmetavećina su krivična djela

PODGORICA – Analiza

Saša Mujović se nije oglašavao do sinoćnjeg protesta, nakon kog je saopštio da su se nemile scene desile u Podgorici i da u ovom momentu ,,je najvažnije dobro zdravlje i oporavak našeg dragog sugrađanina.“

-Nasilje i bahatost, ko god da ih čini, nisu prihvatljivi na ulicama Podgorice. Ovaj grad je poznat po svojoj otvorenosti i gostoprimstvu, ali to gostroprimstvo ne smije biti i ne dozvoljavamo da bude zloupotrijebljeno. Podgorica je bila i Podgorica će ostati siguran grad za život – rekao je Mujović.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je sinoć kazao da će policija osigurati mir i bezbjednost.

-Sačinjen je plan hitnog djelovanja i donio sam odluku o formiranju kriznog štaba - istakao je Šćepanović za RTCG. Poručio je da neće dozvoliti da se problemi rješavaju na ulici, već u institucijama sistema. H.j.-j.m.

me. Nema nikakvih incidenata. Osnovci ne čitaju tabloide i razne priče. Sve je pod kontrolom – poručila je Marković. Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, kao i stranci koji traže međunarodnu zaštitu, lica sa odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom i lica bez državljanstva jednaki su u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima u skladu sa posebnim zakonom. Propisano je i da djeca koja počinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Crnoj Gori, a koja ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kojem se izvodi nastava, ustanova organizuje pripremnu (dopunsku) nastavu u trajanju od najviše godinu dana po posebnom programu koji donosi Nacionalni savjet. Pobjeda je nedavno pisala da se kroz praksu obrazovne ustanove suočavaju sa problemom, jer djeca stranci upišu školu, a da ne znaju osnove jezika, te da se otežano odvija komunikacija sa nastavnicima. Pojedini direktori zatražili su od nadležnih da se kroz zakonsku regulativu riješi problem. N.ĐUrĐevac

Obavezujućeg uputstva tužilaštvima za postupanje u predmetima nasilja u porodici pokazala je da su crnogorska tužilaštva samo u prvih šest mjeseci 2025. formirala 862 predmeta za nasilje u porodici, što znači da je već dostignut broj predmeta za cijelu 2024. godinu. U više od dvije trećine ili 513 predmeta (70 odsto) kvalifikovano je krivično djelo, a u 218 predmeta prekršaj.

Napredak i Nedostaci

Crnogorska tužilaštva napredovala su u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja, jedan je od zaključaka analize koju je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom realizovala NVO Centar za ženska prava. Obavezujuće uputstvo u oktobru 2024. godine tužilaštvima je uputio vrhovni državni tužilac Milorad Marković U analizi su uočena i ograničenja, a to su nedovoljni kadrovski i tehnički kapaciteti, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka. - Nasilje u porodici nije privatni problem, već kršenje ljudskih prava i ozbiljna prijetnja sigurnosti cijelog društva. Svaki predmet u kojem tužilac postupa predstavlja priliku da se prekine lanac nasilja, da se zaštiti život i dostojanstvo žrtve, ali i da se pošalje jasna poruka da država stoji uz one koji su najranjiviji - poručila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević. Istakla je i da je „uloga državnih tužilaca u ovim postupcima ključna“.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom primjenom Uputstva, ističući da su državni tužioci pokazali posvećenost i predan rad, što doprinosi unapređenju kvaliteta postupanja, uz mogućnost stalnog praćenja i preispitivanja prakse.

- Uputstvo još ima prostora da bude kvalitetnije primijenjeno u praksi, ali su često objektivni razlozi zbog kojih do kraja to nije moguće. Na primjer, prostorni kapaciteti... Mi želimo da se ovo uputstvo na mnogo višem nivou implementira – rekao je Marković. Nalazi i preporuke mogu biti koristan alat za dalji rad tu-

žilaštava, kako bi svaka žrtva nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja imala povjerenje da će država reagovati brzo, efikasno i sa punim razumijevanjem.

spriječiti, a Ne samo reagovati

- Naša uloga nije samo da reagujemo kada se nasilje dogodi, već i da stvaramo sistem koji ga sprečava - poručila je viša državna tužiteljka Ana Radović.

Podsjetila je da su ove godine donesene dvije pravosnažne osuđujuće presude za slučajeve femicida, a partneri tih žena su osuđeni na najtežu kaznu koju propisuje naš zakon – zatvor u trajanju od 40 godina.

- Mislim da je naš pravosudni sistem poslao poruku da se nasilje nad ženama neće tolerisati – rekla je Radović.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler i ambasadorka Republike Češke Janina Hrebičkova poručili su da očekuju preuzimanje odgovornosti tužilaštva i sudstva u procesu evropskih inte-

gracija i obezbjeđenju sigurnosti za crnogorske građane.

- Mnogi će reći da se nasilje dešava svugdje, ali je glavno pitanje kako odgovarate na nasilje. To je ključna stvar. Kako da obezbijedimo da postoje snažne institucije koje će zaštititi pravo svojih građana... Tražimo od tužilaštva i sudstva da nastave sa svim što su preduzeli posljednjih godina, da održe i ubrzaju dinamikuporučio je Satler. Hrebičkova je istakla da su potrebne sistematske promjene u razumijevanju, prevenciji, odgovoru na nasilje, nudeći pravnu pomoć preživjelima i odgovornost za počinioce.

- I na kraju, da bismo sve to postigli, potrebne su nam profesionalne tužilačke prakse i zajednički rad u rješavanju sve većeg nasilja u porodici i van nje – rekla je ambasadorka Hrebičkova.

Što treba popraviti

Zaključak konferencije je da je za punu primjenu Uputstva neophodno povećati broj tužilaca, savjetnika i stručnih sa-

Uputstvo još ima prostora da bude kvalitetnije primijenjeno u praksi, ali su često objektivni razlozi zbog kojih do kraja to nije moguće. Na primjer, prostorni kapaciteti... Mi želimo da se ovo uputstvo na mnogo višem nivou implementira – rekao je Marković

radnika; obezbijediti tehničke i prostorne uslove za odvojeno saslušanje žrtava i djece. Treba unaprijediti prikupljanje i razmjenu informacija o istoriji nasilja, procjeni rizika i osigurati pisanu evidenciju komunikacije sa policijom. Neophodno je jačati međuinstitucionalnu saradnju kroz lokalne koordinacione timove, te obavezati tužilaštva na pisano obavještavanje žrtava o svim odlukama i mjerama. Tužilaštva treba da imaju i jasne smjernice za prepoznavanje rodno zasnovanih motiva nasilja, ali i da se snažnije zalažu za izricanje zaštitnih mjera i mjera bezbjednosti u odnosu na žrtve i djecu, dosljednije ih argumentuju i ističu otežavajuće okolnosti. Zaključeno je da bi primjena ovih, ali i ostalih preporuka omogućila dosljedniju zaštitu žrtava, veće povjerenje u pravosudni sistem i stabilnije sprovođenje međunarodnih standarda u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. j.martiNoviĆ

Protest zbog kvalifikacije djela „lake tjelesne povrede“ koje je Šćepanović pojasnio

Ana Radović i Maja Raičević

Milorad Marković

Saslušanjem sutkinje Vrhovnog suda nastavljeno suđenje grupi Miloša Medenice, među čijim pripadnicima se našla i njegova majka

Nikolić: Medenica nikada nije vršila pritisak na mene

PODGORICA - Sutkinja Vrhovnog suda Radojka Nikolić juče je u podgoričkom Višem sudu kazala da Vesna Medenica kao jedna od čelnih figura u crnogorskom pravosuđu nikada nije vršila pritisak na nju, niti uticala na bilo koju odluku.

Ona je to kazala da suđenju Milošu Medenici i pripadnicima njegove kriminalne organizacije, među kojima se, po optužbi SDT-a, našla i njegova majka, nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

- Nikada Vesna Medenica nije vršila pritisak na mene, za bilo kakvu odluku -izjavila je Nikolić.

Ona je pojasnila da, ukoliko se Medenica interesovala za pojedine predmete, to nije bilo u svrhu uticaja, već se odnosilo na, kako je navela, „stare predmete“ koje je trebalo ubrzati.

- Ako se interesovala, to je bilo za stare predmete, takozvane ,,crvene omote“, da se procesi ubrzaju - navela je svjedokinja.

Govoreći o predmetu poznatom kao „Carine“, Nikolić je kazala da je odluka u tom slučaju donijeta većinom glasova, ali da je došlo do administrativne greške u zapisniku, jer je greškom unijeto da je odluka donijeta jednoglasno.

- Došlo je do nesrećne administrativne greške da bilješka nije pratila zapisnik. Istina je ono što piše u zapisniku o vijećanju i glasanju. Revizija je odbijena, odluka je nepromijenjena, samo što je greškom zapisano da je jednoglasnokazala je Nikolić, dodajući da je propust u provjeri bio njen.

- Odluka je donijeta većinom glasova, a stavljeno je da je jednoglasno. Tu je došlo do greške, propust je moj. Trebala sam da provjerim zapisniknaglasila je.

U nastavku suđenja, predsjednica sudskog vijeća Vesna Kovačević podsjetila je na poru-

AKCIJA SDT I SPO: Tužilaštvo saslušalo nedavno uhapšenog

Mijajlović ustvrdio u ,,Perli“, iskaz dao i

ke koje je, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Vesna Medenica slala ovoj svjedokinji. Na poruku Vesne Medenice: „Vidi odluku“; Radojka Nikolić odgovara: ,,Vidjeću“. Medenica potom šalje poruku:„Koga da pritisnem“. Sutkinja Nikolić je objasnila da u tim porukama ne vidi nezakonit uticaj, već uobičajenu komunikaciju između kolega.

- Kad je tužilac pročitao te poruke, ja sam bila u šoku. Očigledno je da se nešto nijesmo mogli dogovoriti tokom vijećanja. Kada ‘zapnemo’, predmet se ponovo iznosi na vijećanje, to je praksa i u drugim predmetima. Tako je bilo i u ovom slučaju i sve je ostalo isto - rekla je svjedokinja. Na pitanje suda kako je shvatila poruku „koga da pritisnem“, Nikolić je odgovorila da tu riječ nije razumjela kao pritisak u nezakonitom smislu.

- Shvatila sam da traži mišljenje, a ne da vrši pritisak. Odluka je donijeta u skladu sa tadašnjom, ali i sadašnjom sudskom praksom. Vesna Medenica nikada nije pokušala da utiče na mene ili na odluku - kazala je Nikolić. Nakon svjedočenja, Vesna Medenica se obratila sudu i istakla da je predmet „Carine“ već bio završen u vijećanju kada se ona interesovala za njega.

Advokat Zdravko Begović kazao je da iskaz svjedokinje Nikolić potvrđuje argumente odbrane.

- Suština je da odluka nije mijenjana i da je donijeta većinom glasova, iako je greškom konstatovano da je jednoglasno. Svjedokinja je potvrdila tezu odbrane da Vesna Medenica nije vršila pritisak ni na koga i da je postupala u skladu sa zakonom - istakao je Begović.

Na optuženičkoj klupi, osim Vesne i njenog sina Miloša, nalazi se još 16 osoba, među kojima su carinici i privrednici, a optužnicom je obuhvaćena i nikšićka firma „Kopad kompani“. Terete se za stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta i narkotika, davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja, protivzakoniti uticaj i sprečavanje dokazivanja. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu grupu s ciljem pribavljanja nezakonite dobiti kroz krijumčarenje cigareta iz Slobodne zone Luke Bar i druge protivpravne radnje, u koje je, navodno, uključio i majku. B. R.

Advokat Zoran Piperović pita zašto Tužilaštvo poslije godinu ne zove Ivana Bajkovića da traži papire i provjeri kako je gradio firmu. - I vidi odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je ,,Bemaks“ radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove, naveo je Piperović

PODGORICA – Nedavno uhapšeni biznismen Aleksandar Mijajlović i vlasnik kompanije „Master inžinjering“ Vladan Ivanović saslušani su juče pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) u nastavku akcije i istrage koja je pokrenuta protiv biznismena Ranka Ubovića i člana borda direktora kompanije „Bemaks“ Veselina Kovačevića

Kako je juče saopštio branilac Mijajlovića i Ivanovića, advokat Zoran Piperović, oni su saslušani na okolnosti stanova u „Perli“.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo sumnja da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom. - A prošle godine su tvrdili da je ,,Bemaks“ prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom... Mijajlović je rekao da nema

PODGORICA - Specijalno

državno tužilaštvo 2018. godine nije nikome „sugerisalo“ da prstom pokazuje na članove Demokratskog fronta, već je u okviru uobičajene međunarodne pravne pomoći američkim organima dostavilo set pitanja i fotografije kako bi svjedok Džozef Asad eventualno prepoznao osobe sa kojima je imao kontakt, naveo je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u pismu dostavljenom portalu Standard.

Katnić je u pismu demantovao tvrdnje poslanika Jovana Vučurovića koje je saopštio u emisiji „Argumenti“ na TVCG 23. oktobra.

U saopštenju dostavljenom Standardu preko advokata Ljubomira Rakovića Katnić navodi da je Vučurović u emisiji iznio neistine o postupanjima u predmetu koji je vođen protiv Džozefa Asada i drugih.

Podsjetio je da je Specijalno državno tužilaštvo 25. septembra 2018. godine uputilo zamolnicu da se pred pravo-

stan u „Perli“, da su to stanovi ,,Bemaksa“ i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je ,,Bemaks“ te stanove davao na korišćenje prijateljima, naveo je Piperović u izjavi za Portal ETV. Piperović pita zašto Tužilaštvo poslije godinu ne zove Ivana Bajkovića da traži papire i provjeri kako je gradio firmu.

- I vidi odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je ,,Bemaks“ radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - naveo je Piperović.

Kako je kazao, Ivanović je pred SDT ponovio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.

- Da je njegova firma to fakturisala ,,Bemaksu“, da je ,,Bemaks“ platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - pojasnio je Piperović. Mijajlović je, sa druge strane, saopštio nema stan u „Perli“, da su to stanovi ,,Bemaksa“ i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je ,,Bemaks“ te stanove davao na korišćenje prijateljima.

- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi ,,Bemaksa“ koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović za Portal ETV. On je istakao i da se sada sve podiže na određeni nivo sen-

zacije - slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića, koji su pravosnažno oslobođeni optužbi za šverc kokaina.

- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu, smatra on. Potom se nadovezao na jučerašnje hapšenje Ubovića gdje bi, prema njegovoj ocjeni, bilo najlakše da su rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo -

Bivši glavni specijalni tužilac u pismu dostavljenom Standardu tvrdnje poslanika Jovana Vučurovića o ispitivanju svjedoka Džozefa

Katnić: Nikome nije

sugerisano

sudnim organima SAD sasluša Džozef Asad u svojstvu svjedoka u predmetu pokušaj terorizma.

- U službenoj komunikaciji, o čemu se dokazi nalaze u SDT-u, obavijestili smo Ministarstvo pravde SAD da je Džozef Asad preko svog branioca Tobija Kedmana dao saglasnost da dobrovoljno svjedoči u SAD u vezi s ovim događajima. Vezano za razjašnjenje postignutog dogovora i obima tog dogovora nadležni pravosudni organi SAD su 31. oktobra 2018. godine pismeno tražili pojašnjenje jer je postupajući tužilac SAD od Džozefa Asada i njegovog američkog branioca bio informisan da smo se dogovorili da u svom

svjedočkom iskazu Džozef Asad odgovori na pitanja: ko je unajmio Džozefa Asada da pruži tačno određene usluge i za koga i s kim je iz koalicije Demokratski front imao kontakt - naveo je Katnić. Pojašnjava da je Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore u odgovoru 2. novembra 2018. godine navelo da su sva pitanja dogovorena s njegovim braniocem Tobijem Kedmanom, a preko njega i sa Džozefom Asadom, već dostavljena uz zamolnicu od 25. oktobra 2018. godine, kada su i dostavljene fotografije svih istaknutih pripadnika Demokratskog fronta da bi odgovorio s kim je svjedok imao kontakte i dogovorio usluge koje je pružao

ovoj političkoj organizaciji i može li ih prepoznati. - Dakle, nije mu sugerisano, kako to pokušava da prikaže Jovan Vučurović, u koga da ,,upre prstom“. Ovo je uobičajena procedura koju smo primjenjivali u svim krivičnim predmetima kada se za nju ukaže potreba i u svim predmetima međunarodne pravne pomoći - naveo je Katnić. Nakon toga, dodao je on, Asad je prihvatio da na sva pitanja odgovori.

- Nevezano za ovo svjedočenje, već za krivični postupak koji se vodio protiv Džozefa Asada, Tobi Kedman se opet samoinicijativno obratio Specijalnom državnom tužilaštvu i predložio da Džozef Asad

Vesna Medenica

Zoran Piperović

i Ivanović

Privedeno 19 osoba zbog izazivanja nereda u Podgorici

da nema stan

Na društvenim mrežama pozivali na nasilje, grupa krenula sa fantomkama i bakljom na protest

ne znamo zašto ali moramo“. - Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da Vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović. Dodao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.

- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat. Poručio je da se ovako pravda ne utvrđuje.

lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže, zaključio je Piperović za ETV. Pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala pretresli su pet osoba koje su obezbjeđivale Ubovića i Kovaćevića i oduzeli pištolj.

Ubović i Kovačević danas će biti saslušani kod sudije za istragu.

Oni su uhapšeni po nalogu SDT zbog sumnje da su prali novac, nakon čega im je određeno zadržavanje do 72 sata. Akcija SDT i SPO uslijedila je uoči nemira koji su izazvani nakon što je državljanin Turske ranio nožem Podgoričanina M. J., ali i nekoliko dana nakon žustre rasprave u Skupštini, kada su predstavnici parlamentarne većine poslali oštre poruke vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, ali i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, optužujući ih da nijesu ispunili njihova očekivanja i pohapsili funkcionere bivše vlasti i da Marković ide stopama Milivoja Katnića J. RAIČEVIĆ biznismena i vlasnika kompanije „Master inžinjering“

- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene

demantovao

Džozefa Asada

Kako je saopšteno iz policije, pretresli su više lokacija koje koriste D. K, bivši policijski službenici M. M., D. K., Ž. V. i N. J. - Prilikom pretresa je kod lica N. J. pronađeno i oduzeto vatreno oružje – pištolj, u vezi sa kojim će nadležni organi preduzeti dalje zakonom propisane mjere i radnje - navodi se u saopštenju policije.

da

prizna krivicu i potpiše sporazum o priznanju krivice, a potom iznese svjedočki iskaz vezano za saznanja koja je imao - istakao je Katnić. O ovom sporazumu o priznanju krivice sa Tobijem Kedmanom vođeni su razgovori bez formalnih obaveza.

Katnić navodi da nije naveo ime nijednog člana Demokratskog fronta jer se nije mogao sjetiti niti prepoznati bilo koje lice. - Prihvatili smo iskaz ove sadržine, pa je bez osnove svaka tvrdnja Jovana Vučurovića da je on ili bilo koji drugi istaknuti pripadnik Demokratskog fronta oštećen mojim postupcima ili postupcima Saše Čađenovića u ovom predmetu - jasan je Katnić.

On je naveo i da kakve obmane iznosi Jovan Vučurović najbolje govori komunikacija od 23. decembra 2018. godine. - Tobi Kedman je tražio pojedinačne i određene fotografije žaleći se da ima samo fotografije DF-a koje mu nijesu dovoljne zbog čega traži više, što Saša Čađenović odbija da mu dostavi - precizirao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je u pismu naveo dio komunikacija između Saše Čađenovića i Tobija Kedmana iz kojih se vidi da je Kedman inicijator svih aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva. - Vidi se trenutak kada je Tobi Kedman počeo da obmanjuje Specijalno državno tu-

žilaštvo u vezi s dolaskom Džozefa Asada u Crnu Goru. Ove obmane se poklapaju sa angažovanjem Tobija Kedmana za branioca Duška Kneževića i njegovog kontakta s Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem , odnosno njihovim braniocima. Očigledno je da Tobi Kedman napušta klijenta Džozefa Asada i prelazi u tim Duška Kneževića sa ciljem sprečavanja njegove ekstradicije iz Engleske u Crnu Goru po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva - zaključio je Katnić. Penzionisani tužilac Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović uhapšeni su u aprilu prošle godine zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i od tada su u pritvoru. Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva za isto djelo je i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je u pritvoru bio od decembra 2022. do jula 2024. godine. A. R.

PODGORICA – Devet maloljetnika i dva punoljetnika koji su, kako je saopšteno iz policije, namjeravali da sa fantomkama, bakljom i marihuanom dođu na protest ispred Vlade koji je organizovan zbog incidenta, u kojem je ranjen Podgoričanin Marko Jaćimović, a zbog čega su uhapšeni državljani Azerbejdžana i Turske, privedena su sinoć u Podgorici.

- Lica su privedena u naselju Gornja Gorica. Od sebe su odbacila baklju, dva zamotuljka sa marihuanom i fantomke, naveli su iz policije.

Od njih su uzete izjave i o događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Iz policije su apelovali na roditelje da ne dozvole da im djeca budu zloupotrijebljena i uključena u bilo kakve namjere vršenja nasilnih delikata.

Osim njih, privedeno je osam osoba zbog širenja govora mržnje i netrpeljivosti putem društvenih mreža, nasilničkog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira u glavnom gradu.

Oni su, kako je saopšteno iz

policije, na društvenim mrežama širili govor mržnje i netrpeljivosti.

Uhapšeni su P. M. (35) iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. On se sumnjiči da je 26. oktobra, putem svojih profila na društvenim mrežama Instagram i Facebook, objavio poruku prijetećeg i uvredljivog sadržaja usmjerenu prema turskim državljanima sa boravkom u Crnoj Gori, kojom se podstiče mržnja i netrpeljivost na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje, na štetu tri turska državljanina, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapšeni su B. S. (26), F. Đ. (25) i M. P. (31) iz Podgorice.

Oni su, kako se sumnja, preksinoć, u naselju Zabjelo fizički napali turske državljane, zadajući im udarce šakama, nogama i palicama, koji su ovom prilikom zadobili tjelesne povrede. Kod njih su u vozilu pregledom pronađene i oduzete baklje i fantomke.

- Zbog počinjenog prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom

Demoliran lokal u Baru, spriječeno paljenje

Ugostiteljski objekat vlasnika državljanina Turske, koji se nalazi u Ulici Mila Boškovića u Baru, demoliran je u noći između ponedjeljka i utorka. Nepoznate osobe su pokušale i da zapale ugostiteljsku radnju brze hrane, prenosi Primorski portal Brzom reakcijom vatrogasaca vatra u lokalu stambeno –poslovne zgrade je ugašena. Prema saznanju Primorskog portala, vatrogasce su pozvali stanari zgrade, dva sata iza ponoći. Policija je obavila uviđaj. Ugostiteljski objekat se nalazi preko puta JU OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ tako da su i učenici škole vidjeli razbijeno staklo, demoliranu radnju brze hrane u kojoj su mnogi kupovali užinu posljednje dvije godine. Vlasnik radnje Harun Kaja kazao je za Primorski portal da tu radi sa suprugom oko dvije godine i sa svima u kraju ima lijep odnos. - Četiri godine sa porodicom živim u Crnoj Gori. Posljednje dvije godine radimo u Baru, a kad smo doselili u Crnu Goru radili smo u Budvi. Od ovog posla živimo, hranimo našu djecu. Imamo troje maloljetne djece od šest, 11 i 12 godina. Moja djeca idu u školu u Baru. Ne znam ko je ovo uradio i zbog čega, kazao je Kaja za Primorski portal.

redu i miru, na štetu turskog državljanina, lišeni su slobode T. B. (24), B. B. (22) i F. J. (18). Oni su, kako se sumnja, u naselju Zabjelo sinoć fizički napali turskog državljanina, navode iz policije.

Identifikovan je i uhapšen i V. D. (27) iz Podgorice zbog počinjenih prekršaja iz člana 7 i člana 10 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva državljanina Azerbejdžana.

On je, na javnom mjestu, u jednom objektu na području Podgorice, fizički napao oštećena lica, prema kojima se prethodno drsko ponašao, grubo ih vrijeđao i omalovažavao.

Iz Uprave policije podsjećaju građane da se uzdrže od bilo kakvih oblika nasilja i upozorava ih na nezakonitost preduzimanja ,,pravde u svoje ruke“. - Organi za sprovođenje zakona će, u skladu sa zakonom, preduzimati sve potrebne mjere i radnje koje se odnose na očuvanje javnog reda i mira, sprečavanje izvršenja krivičnih djela i prekršaja, te zaštitu unutrašnje i nacionalne bezbjednosti države. Svako nezakonito ponašanje će biti prepoznato i procesuirano bez selektivnosti, a odgovorna lica će biti sankcionisana u skladu sa zakonom, saopšteno je. Dodaju da će svako javno okupljanje i kretanje građana u grupama, koje je motivisano izazivanjem nasilja ili povezano sa prethodnim događajima, biti dokumentovano kamerama, mobilnim uređajima i dronovima, radi nadzora i preduzimanja mjera na zaštiti lične i imovinske sigurnosti svih građana. - Takođe, podsjećamo i uvjeravamo građane Crne Gore da se restriktivne mjere preduzimaju prema stranim državljanima koji krše zakone na teritoriji naše države te da će isti biti sankcionisani u skladu sa zakonom. Službenici Sektora granične policije – inspektori za strance, preduzeli su 55 mjera prema stranim državljanima. Tokom sprovedenih aktivnosti na teritoriju Podgorice, izdato je 30 prekršajnih naloga, dva lica su prinudno udaljena, dva su protjerana iz zemlje, dok je trojici stranih državljana otkazan boravak. Takođe, za pet lica je iniciran prestanak privremenog boravka, a donijeto je sedam rješenja o povratku stranih državljana. Ove aktivnosti će predstavljati kontinuiranu praksu Uprave policije, čime se šalje jasna poruka da će strani državljani koji počine krivična djela biti procesuirani i lišeni slobode, dok će oni koji nezakonito borave na teritoriji Crne Gore biti protjerani u skladu sa zakonom. A. R.

Ilustracija

Specijalno državno tužilaštvo

Velika razlika u visini naknada za opremanje građevinskog zemljišta u opštinama

Kvadrat komunalija od tri eura u Šavniku do 375 u Kolašinu

Investitori u Budvi za komunalno opremanje izdvojiće, zavisno od zone, od 137 do 290 eura po kvadratnom metru, u Tivtu od 60 do 210, Herceg Novom od 57 do 184, a u Podgorici od 46 do 141 euro. Nakon Kolašina, najskuplje komunalije na sjeveru su na Žabljaku od četiri do 75 eura, Mojkovcu od 45 do 60, te Plužinama od 20 do 50 eura

PODGORICA – Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta najveća je u Kolašinu, Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Podgorici, a najmanja u Šavniku, Gusinju, Plavu, Petnjici i Rožajama. To je navedeno u zbirnoj informaciji za 25 opština koju je objavila Vlada.

– Zakon o uređenju prostora koji je stupio na snagu u martu lokalne samouprave su obavezne da odluku o visini naknade za komunalno opremanje donesu u roku od 60 dana (kraj maja), a do tada da primjenjuju postojeće - koje su donijete po prethodnom zakonu – navedeno je u informaciji. ,,Najstarije“ odluke imaju Budva i Kotor donijete 2015., odnosno 2019. godine. Andrijevica, Berane, Bijelo Polje,

Cetinje, Plav, Šavnik, Tivat, Ulcinj, Gusinje i Petnjica primjenuju odluku iz 2021. godine. Bar, Danilovgrad, Herceg Novi, Mojkovac, Nikšić, Podgorica i Tuzi iz 2020. godine. Kolašin je odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta donio 2022. godine, Pljevlja i Gusinje 2024., Rožaje 2023., Zeta 2024., a Žabljak 2025. godine. Komunalno opremanje obuhvata građenje objekata i ure-

đaja komunalne infrastrukture. Opštine su radi određivanja visine naknade, koju plaća investitor, teritoriju podijelile u zone – najmanje imaju Tuzi –dvije, a najviše Rožaje - osam.

SJEVER, CENTAR

Najskuplje komunalije plaćaju se u Kolašinu koji je podijeljen u pet zona - iznose od 300 do 375 eura.

U Andrijevici su određene četiri zone, a naknada za komu-

nalno opremanje iznosi od osam do 14 eura, a u Beranama šest zona dok naknada iznosi od 24 do 38,78 eura.

Bijelo Polje je radi određivanja visine naknade podijeljeno u šest zona, a komunalije koštaju od 12,98 do 49,84 eura.

Naknada u Gusinju koje je podijeljeno u četiri zone iznosi od tri do 11 eura, a u Mojkovcu koji ima pet zona košta od 45 do 60 eura. Petnjica je podijeljena u četiri

Ukupan prihod opština od naknade više od 61 milion eura

Prihod od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta pripada opštinama. One će po tom osnovu ove godine, prema odlukama o budžetu, ukupno zaraditi više od 60 miliona eura.

Opština Andrijevica, planira da od komunalija prihoduje 10.000 eura. Opština Bar 7.000.000 eura ( dodatno 300.000 eura od naknade za privremene objekte), a Berane 70.000 eura. Bijelo Polje planiralo je zaradu u iznosu od 195.000 eura, Budva

8.000.000 eura, Cetinje 360.000 eura, a Danilovgrad 160.000 eura.

Opština Gusinje u budžetu je od komunalnog opremanja građevinskog zemljišta planirala prihod od 50.000 eura, Herceg Novi 7,8 miliona eura, a Kolašin 1,47.

H ERc E g NOVI: Projekat vrijedan više od 340.000 eura

HERCEG NOVI – Mjesna zajednica Baošić otpočela je izgradnju novog mjesnog groblja. Posao vrijedan 344.850 eura sa PDV-om povjeren je kompanijama Role inženjering i Geodata, čija je ponuda bila jedina na javnom pozivu. Predsjednik MZ Baošić Đurao Cvjetković, kazao je za RTHN, da izvođač neće imati lak posao, s obzirom na položaj terena na kojem će biti izgrađeno novo groblje. – Rok za završetak radova je pola godine, jer se radi o zahtjevnom projektu. Sada se najviše radi na uređenju terena, izradi velikih potpornih zidova, od kojih su neki dugački skoro 100 metara i visoki četiri-pet metara – navodi on. Projekat je uradila Agencija za

Kotor ove godine od komunalija očekuje 6,5 miliona eura, Mojkovac 6.000 eura, a Nikšić 575.000 eura.

Ta stavka u budžetu Petnjice iznosi 6.500 eura, Plava 160.000, Plužina 20.000 eura, a Pljevalja 200.000 eura. Rožaje očekuje prihod u iznosu od 150.000 eura, Glavni grad Podgorica 16, a Šavnik milion eura. Tivat će prihodovati 6,1 milion eura, Tuzi 235.000, Ulcinj 4,63 miliona, Žabljak milion, a Zeta 150.000 eura.

zone, a naknada za komunalije iznosi od šest do 20 eura, a u Plavu (četiri zone) od 5,6 do 18,20 eura.

Plužine su podijeljene na pet zona, a naknada iznosi od 20 do 50 eura, a u Pljevljima (šest zona) od 12 do 40 eura.

Rožaje je podijeljeno u osam zona, naknada za komunalno opremanje zemljišta iznosi od tri do 35 eura.

Šavnik je podijeljen u tri zone, komunalije koštaju od od dva do tri eura, a Žabljak u četiri zone, a naknada iznosi od četiri do 75 eura.

U centralnom dijelu države najskuplje su komunalije u glavnom gradu koji je podijeljen u šest zona od 46,81 do 141,56 eura. Slijedi Nikšić (šest zona) gdje naknada iznosi od 13,50 do 140 eura.

Prijestonica Cetinje je podijeljena u sedam zona, a komunalije koštaju od 20 do 40 eura.

U Danilovgradu, ima četiri zone, ta opštinska dažbina iznosi 10 do 50 eura. Tuzi su podijeljeni u dvije zone – naknada iznosi 48, 81 euro u prvoj, a uz drugoj, koja obuhvata seosko područje, ne naplaćuje se. U najmlađoj opštini Zeti, koja je podijeljena u tri zone, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iznosi od 48,81 do 63,45 eura.

PRIMORSKE OPŠTINE

Od primorskih opština najskuplje komunalije plaćaju investitori u Budvi koja je podijeljena u četiri zone – od 135,75 do 290 eura. Slijedi Tivat (pet zona) gdje koštaju od 60 do 210 eura, te Kotor (pet zona) od 50 do 200 eura. U Baru postoji sedam zona, a naknada iznosi od 42 do 126 eura. U Herceg Novom u pet zona naknada iznosi od 57,50 do 184 eura. Ulcinj, podijeljen u šest zona, a visina naknade je od 18 do 90 eura. Investitor neće plaćati naknadu ako gradi na seoskom području u Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, na Cetinju, u Kolašinu, zatim Mojkovcu, Nikšiću, Pljevljima, Plužinama, Podgorici, Šavniku i Ulcinju. Naknada se obračunava na osnovu revidovanog glavnog projekta po kvadratnom metru neto površine objekta i po kvadratnom metru otvorenog prostora na parceli namijenjenoj za obavljanje djelatnosti. Visina naknade zavisi od stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova opremanja, zone u kojoj se nalazi, vrste objekta i učešća investitora u komunalnom opremanju.

D. ŠAKOVIĆ

izgradnju i razvoj grada, dok je za reviziju bila zadužena kompanija Oliver ing. Cjetković ističe da je riječ o projektu koji su planirali još od osnivanja Savjeta Mjesne zajednice, 2018. godine. C. G.

KOMUNALIJE PO MJERI INVESTITORA: Šavnik

IZAZOV ZA IZVOĐAČA RADOVA: Planirani izgled groblja RTHN

Kolašin: Nakon pet godina od smrti vladike Mitropolije crnogorsko-primorske

Mitropolit Amfilohije dobio spomenik u rodnom gradu

KOLAŠIN – U dvorištu Crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu juče je otkriven spomenik pokojnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. Spomenik je osveštao mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Otkrivanju spomenika prisustvovali su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije, predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik SO Kolašin Vasilije Bulatović, potpredsjednici opštine Kolašin Vasilije Ivanović i Miodrag Bulatović, srpski književnik i akademik Matija Bećković. Bio je prisutan i Vladimir Martinović, nekadašnji predsjednik Kolašina, koji je predložio izgradnju spomenika, kao i izdvajanje 50.000 eura za tu namjenu iz budžeta opštine. Predsjednik opštine Kolašin Petko Bakić kazao je da ,,ne otkrivaju samo spomenik, nego podsjetnik na mjeru čovjeka kojem je tišina bila saputnik, a riječ utjeha...“ – Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u obnovljenim i novosagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore, u hramu u Baru, u podgoričkom hramu, koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji, gdje se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda – kazao je Bakić. Pokojni mitropolit, prema njegovim riječima, bio je strog kad treba, ali uvijek pravedan onoliko koliko čovjek može biti kada se oslanja na nebo.

Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u obnovljenim i novosagrađenim crkvama i manastirima

širom Crne Gore, u hramu u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji, gdje se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda – kazao je predsjednik opštine Kolašin Petko Bakić

– Stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju, tražio je da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka... U svijetu koji brzo zaboravlja, vi budite oni koji pamte. Koji pamte čovjeka koji je sa krstom u ruci i molitvom na usnama predvodio litije, branio i odbranio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda, dođite ovdje – stanite, prekrstite se,

poslušajte tišinu i sjetićete se puta. Blaženopočivši mitropolite Amfilohije, dijete Morače i Kolašina, naš – hvala Ti za obnovljene svetinje i mostove među ljudima; za riječ koja je hranila i kad je bilo oskudno; za hrabrost koja nije bila vika, nego tiha odluka dobra. Ako ikada skrenemo, opomeni nas blago: ako oklijevamo, ohrabri nas tiho; ako posusta-

MTEL organizovao treće regionalno takmičenje u robotici

nemo, podigni nas molitvom –rekao je čelnik Kolašina. Matija Bećković poručio je Kolašinu da je došao dan da se raduje.

– Ona vila što je vilu preko Koma zvala i pitala ‘Je l’ gledala Kolašina grada, kako su ga glave okitile’, danas može da je zove i kaže joj da je Kolašin zakitio i obasjao mitropolit Amfilohije Radović ... Ko do sada ni

Bećkoviću najviše priznanje Mitropolije

Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije odlikovao je Matiju Bećkovića, kako je kazao, najvišim priznanjem Mitropolije - Ordenom Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovica, prvog stepena – ,,za novi zamah srpskoj poeziji i borbu neprestanu za očuvanje kosovskog i Njegoševog zavjeta“.

– Najveće odlikovanje za našeg Matiju Bećkovića je to što ga srpski narod u Crnoj Gori uči napamet. Ušao je u svaku kuću. U tom pogledu, poslije Njegoša, niko drugi nije uspio da uđe u svaku srpsku kuću – nijedan pjesnik. Mi smo ne samo zbog njegove poezije, nego i zbog toga što je učestvovao kao pjesnik i na svaki drugi način u duhovnoj obnovi Crne Gore, a posebno zbog toga što je održao govor na opijelu blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, i naročito danas što je održao ovo slovo na ovoj velikoj svečanosti, prilikom osvećenja spomenika mitropolitovog, riješili da ga odlikujemo najvećim priznanjem Mitropolije crnogorsko-primorske – obrazložio je Joanikije.

je vjerovao u čuda, može danas da počne – kazao je Bećković. Figura u stojećem stavu visoka je 250 centimetara sa postamentom, ukupna visina spomenika iznosi 378 centimetara.

Na spomen-obilježju na ćirilici je ispisan tekst: Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorsko- primorski i Egzarh Sveštenoga trona pećkoga AMFILOHIJE (1938–2020).

D. DRAŠKOVIĆ

NIKŠIĆ – U Nikšiću, na trećem dijelu regionalnog takmičenja u robotici, takmičilo se više od 100 mladih inovatora i zaljubljenika u tehnologiju, iz 38 škola iz Crne Gore. Održano je u sklopu MTEL-ovog velikog takmičenja u robotici ,,m:Robotika bez granica“ koje je zakazano za 10. novembar u ,,MTEL Dvorani Morača“.

Regionalno takmičenje otvorio je direktor kompanije MTEL Zoran Milovanović, koji je izrazio veliko zadovoljstvo odzivom učesnika i značajem

ovakvih manifestacija za razvoj mladih i društva u cjelini. – Malo je reći da sam presrećan što vas vidim u ovolikom broju i odmah na početku ću vam reći da ste svi pobjednici, uzimajući u obzir vaša razdragana lica i interesovanje. Hvala vam mnogo na tome što se bavite poslom koji će doprinijeti boljoj budućnosti za cijelo društvo u Crnoj Gori. Ovo je prava snaga društva – poručio je on. Milovanović je istakao da je ideja kompanije da se kroz ovakva takmičenja podstakne interesovanje djece i mladih za nauku i tehnologiju.

– Cilj kompanije MTEL je da okupi što veći broj mladih koji će kroz kreativnost i inovacije doprinositi razvoju društva, a kompanija će uvijek biti uz njih da ih podrži na tom putu – naglasio je on. Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je da je posebno ponosan što se ovakav događaj održava upravo u Nikšiću, gradu koji je nedavno zvanično proglašen Evropskom predstavnicom kulture za 2030. godinu. Prethodne sedmice održana su regionalna takmičenja u Bijelom Polju i Baru. C.G.

UKUPna ViSina SPoMEniKa 378 CEnTiMETaRa: Juče u Kolašinu

Sa svečanosti u porti Crkve Svetog Dimitrija

Želimo otrgnuti od zaborava i djelo Zefa Bata Dedivanovića

PODGORICA - Veče posvećeno jednom od najznačajnijih crnogorskih slikara Cvetku Lainoviću biće održano sjutra, u 19 sati, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK) Univerziteta Crne Gore. Izložba posvećena njegovom stvaralaštvu „Između linija“ biće otvorena u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, nakon čega će uslijediti i panel diskusija. Izložbu će otvoriti dekan Fakulteta likovnih umjetnosti UCG prof. mr Marko Marković, a o umjetnikovom

stvaralaštvu govoriće istoričarka umjetnosti i novinarka Maja Živanović

Na panelu, koji počinje u 19.30 sati, o stvaralaštvu Cvetka Lainovića govoriće Maja Živanović i istoričarka umjetnosti

Petrica Duletić. Dr Milenko Lainović osvrnuće se na umjetnikov život u Staroj varoši, djetinjstvo i ljubav prema pojedinim hobijima, dok će slikar Filip Janković podijeliti uspomene sa zajedničkih izložbi i prijateljstva sa Cvetkom Lainovićem. Moderator večeri biće novinarka Jelena Kontić R. K.

Projekcija dokumentarca o Dragoljubu Đuričiću Omaž

PODGORICA – Teatar mladih priprema ,,Zef fest“ – festival komedije koji će biti posvećen poznatom crnogorskom glumcu Zefu Batu Dedivanoviću, koji je preminuo 2021. godine. Prvo izdanje festivala biće upriličeno u aprilu naredne godine, a organizatori i idejni tvorci su glumica Lara Dragović i glumac, reditelj i profesor na FDU na Cetinju Branko Ilić.

PODGORICA - Dokumentarni film „Čovjek lavina“ posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću biće prikazan večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan.

Režiju za film koji je nastao u produkciji Montenegro Max filma potpisuje Slobodanka Radun, a scenario Jasmina Karajlović. Filmski portret Dragoljuba Đuričića, jednog od najboljih muzičara i bubnjara bivše Jugoslavije, otkri-

va priču o rok sceni Crne Gore i njenim počecima tokom šezdesetih, kao i razvoju i rastu rok kulture na Balkanu tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. Čovjek velikih ideja i raskošnog talenta ostavio je značajno nasljeđe mnogim učenicima, ali i generacijama bubnjara koji dolaze. - Veliko nam je zadovoljstvo što će u Podgorici biti upriličena specijalna projekcija dokumentarnog ostvarenja „Čovjek lavina“, u okviru koje će publika biti u prilici da utiske o filmu sumira sa rediteljkom Slobodankom Radun, kao i producentkinjom Jasminom Karajlović – navodi se u saopštenju KIC-a. Projekciju filma KIC realizuje u saradnji sa Mrežom kinoprikazivača Crne Gore. R. K.

Osobeni glumac, omiljen među Podgoričanima i, naročito, svojim Starovarošanima, popularnost je stekao brojnim ulogama u pozorištu, na filmu i televiziji... Ostao je upamćen ponajviše po ulozi Joksima u kultnoj seriji Živka Nikolića ,,Đekna još nije umrla, a ka› će ne znamo“. Bio je doživotni član Crnogorskog narodnog pozorišta, a član ansambla postao je 1972. godine. Posljednju ulogu – Arbera Gjonaja – ostvario je u crnogorskom filmu ,,Obraz“, koji je režirao Nikola Vukčević, a koji je premijerno prikazan 2024. godine. Dedivanović se pored glume bavio i poetskim stvaralaštvom.

Branko Ilić je za Pobjedu govorio o motivima za pokretanje ovog festivala, konceptu ,,Zef festa“, svom sjećanju na slavnog glumca...

POBJEDA: Šta Vas je potaklo na pokretanje festivala humora koji će biti posvećen Zefu Dedivanoviću i zašto ste baš njegov lik i djelo odabrali kao centralnu temu manifestacije?

ILIĆ: Komedija je često zanemaren i potcijenjen žanr

Mislimo da nema nikoga ko ne poznaje lik i djelo Zefa Bata Dedivanovića i ko ga nije gledao barem u jednoj od njegovih serija, lmova ili pozorišnih predstava, pa čak i od mlađe generacije. Ali samim imenom koje će festival nositi pokušaćemo da produžimo to njegovo trajanje, da nastavi da živi u našim sjećanjima što duže –kazao je Branko Ilić

na našim prostorima. Malo je ima kvalitetne. Nije uopšte jednostavno napraviti dobru komediju, vrlo teško je igrati i zato je ona tako omiljena kada narod prepozna da je dobra. Zato smo odlučili da napravimo neki pregled komedija regiona i na taj način obogatimo umjetničku scenu u Crnoj Gori. Odlučili smo se za ime i djelo Zefa Bata Dedivanovića zato što je prepoznat kao neko ko je tim žanrom suvereno vladao. Htjeli smo na ovaj način da sačuvamo ime, lik i djelo bar jednoga od naših glumaca. Gluma je umjetnost koja postoji samo onog trenutka dok je gledate, na ovaj način ćemo otrgnuti od zaborava umjetnički opus Bata Dedivanovića.

POBJEDA: Kako će festival izgledati - planirate li takmičarski program, pozorišne predstave, stendap nastupe, retrospektivu Zefovih najpoznatijih uloga...? ILIĆ: Biće u pitanju neka vrsta uslovnog takmičarskog karaktera, iz prostog razloga što se lijepo osjećaju ljudi kada sa festivala ponesu i neku uspomenu u vidu nagrade. Još smo u fazi formiranja statuta festivala i definisanja konačnog koncepta. U pitanju će biti isključivo pozorišne predstave, ne stendap. Uz dužno poštovanje prema stendapu, to ipak nijesu predstave. Nastojaćemo da se prilikom izbora predstava rukovodimo brojem izvođenja

pred publikom jer ono što sigurno potvrđuje kvalitet je trajanje. Svakako ćemo jedno veče posvetiti retrospektivi Zefovih uloga.

POBJEDA: Na koji način želite da sačuvate i prenesete duh humora koji je Zef njegovao novim generacijama glumaca i publike?

ILIĆ: Pa, mislimo da nema nikoga ko ne poznaje lik i djelo Zefa Bata Dedivanovića i ko ga nije gledao barem u jednoj od njegovih serija, filmova ili pozorišnih predstava, pa čak i od mlađe generacije. Ali samim imenom koje će festival nositi pokušaćemo da produžimo to njegovo trajanje i da nastavi da živi u našim sjećanjima što duže.

PODGORICA - Književno veče posvećeno piscu Meši Selimoviću, povodom 115 godina od njegovog rođenja, biće priređeno večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Tim povodom će predavanje, pod naslovom „O egzistencijalnim i književnim suštinama Meše Selimovića“, održati prof. dr Lidija Tomić. Meša Selimović je bio poznati

bosanskohercegovački i srpski pripovjedač, romansijer i esejista, rođen u Tuzli 1910. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, služio je kao partizan tokom Drugog svjetskog rata, a nakon rata obavljao je više društvenih i političkih funkcija. Njegovi najpoznatiji romani su „Tišine“, „Derviš i smrt“, „Ostrvo“ i „Tvrđava“. Umro je u Beogradu 1982. godine. R. K.

PODGORICA – Prvo izdanje festivala „Drugarice“ počinje danas, a trajaće do 1. novembra u Podgorici. Festival će okupiti autorke, umjetnice i publiku iz različitih oblasti, sa ciljem povezivanja, podrške i zajedničkog stvaranja. Tokom četiri dana, publika će imati priliku da prati filmski, edukativni i muzički program koji povezuje umjetnost i društveni angažman.

U okviru filmskog programa, biće prikazani radovi u studentskoj i igranoj selekciji, dok će van konkurencije biti prikazan snažan dokumentarac ,,Witches“ britanske autorke Elizabeth Sankey, koji hrabro istražuje povezanost postporođajne depresije i načina na koji

su vještice kroz istoriju i popularnu kulturu prikazivane kao prijetnja i otpor. Studentsku selekciju odabrala je rediteljka Gana Čomagić, koja je kazala da ovogodišnji izbor donosi devet snažnih, raznolikih i autentičnih glasova autorki, sa posebnim fokusom na mlade stvarateljke iz Crne Gore.

- Ovi filmovi su važni jer ne samo da govore o ličnim iskustvima, gubicima, nasilju i otporu, već ih pretvaraju u univerzalne priče o hrabrosti, promjeni i stvaranju novog

pogleda na svijet. Svaka od autorki, bez prezanja, donosi unikatnu perspektivu, razbijajući tišinu i stereotipe koji već dugo oblikuju filmski pejzaž. Njihovi filmovi su izraz otpora i ljubavi, dokument trenutka u kojem žene ne traže prostor – već ga osvajaju –kazala je Čomagić. Nakon projekcija biće organizovani razgovori sa autorkama iz Crne Gore – Kaćom Žarić, Jelenom Šarić, Matejom Raičković, Milicom Pavlović, Ilmom Kalač i Ajšom Muradbašić, student-

kinjama Fakulteta dramskih umjetnosti, Fakulteta za dizajn i multimediju i Fakulteta vizuelnih umjetnosti, koje će publici približiti proces nastanka filmova i iskustva mladih žena u savremenoj filmskoj praksi. Igranu selekciju potpisuje glumica Jelena V. Đukić, koja opisuje ovogodišnje filmove kao slojevite, emotivne i istinski životne. - Filmovi naših drugarica su kao i njihovi svjetovi – živahni, šareni i bajkoviti, ali i bez boja, hladni i mračni; puni ra-

DU[KO MILJANI’

Branko Ilić

najavljuje prvo izdanje ,,Zef festa“

zaborava lik Dedivanovića

Zef je volio da se šali, prije svega, na svoj račun

POBJEDA: U filmu Marije Perović ,,Gledaj me“ igrali ste zajedno sa Dedivanovićem. Postoji li neka uspomena ili anegdota vezana za Zefa koju mislite da je vrijedno podijeliti?

ILIĆ: Kao i svi veliki glumci Zef je posebnu pažnju obraćao na nas mlađe kolege i nikada se nije desilo da na setu, ili kad se sretnemo u privatnom životu, sa vama ne popriča kao sa dugogodišnjim kolegom što nama mladim glumcima izuzetno godi. Uvijek je bio vrcav, duhovit, britak i oštroga jezika. Volio je da se šali, prije svega, na svoj račun, a onda da potkači i druge. Uvijek je hrabro i otvoreno govorio o političkim dešavanjima u zemlji, onako kako bi svaki umjetnik morao to da čini.

POBJEDA: Hoće li festival pružiti prostor mladim komičarima i glumcima koji tek započinju karijeru?

ILIĆ: Na festivalu bi trebalo da se nađu sve predstave koje to

dosti i ljubavi, ali i bijesa i pobune; snažni i nadahnuti, ali i poraženi i bez nade; sa junakinjama, njihovim počecima, krajevima, nakon kojih su nova ustajanja i nova rađanja. Filmovi naših drugarica su kao i život sam – navela je Đukić.

O nagradama festivala od-

zbilja zaslužuju i nose epitet dobre, inteligentne komedije. Nećemo obraćati pažnju na to da li su u pitanju mladi izvođači, novopečeni autori ili iskusni stvaraoci. A. RADOVIĆ

lučivaće Jelena Odalović, filmska producentkinja, Jelena Ivančević, scenografkinja, i Azra Mehović, vizuelna umjetnica. Edukativni dio festivala čine dvije radionice koje osnažuju kroz pokret i književnost. Performans umjetnica Bojana Popadić vodi radionicu intuitivnog plesa, dok će učiteljica Biljana Milićević realizovati čitalačku radionicu za djevojčice uzrasta od sedam do 12 godina, zasnovanu na knjizi „Zovu me Čupa“ crnogorske spisateljice Nataše Nelević. Prvi festival Drugarica biće zatvoren 1. novembra u 20 sati, uz žurku Bizarr Duo, u prostoru 201 engaging centra. Festival se organizuje uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorice i u partnerstvu sa Crnogorskom kinotekom. An. R.

Umjetnica So ja Đukanović za Pobjedu o fotogra ji koja je nagrađena na izložbi „Jesmo li stigli: Koji su putokazi ka EU?” Kao

PODGORICA - Svakodnevno čujemo podsjećanje na činjenicu da je Crna Gora postala prva ekološka država na svijetu usvajanjem Deklaracije na Žabljaku 20. septembra 1991. godine. Više od 30 godina kasnije Crna Gora je ekološka država, ali samo na papiru.

U našoj zemlji postoje brojni ekološki problemi koji se iz dana u dan gomilaju, a upravo je na njih ukazala mlada umjetnica Sofija Đukanović čiji je rad ,,Sheep and Pipes Await the Closure of Chapter 27“ proglašen za najbolju fotografiju iz Crne Gore na izložbi „Jesmo li stigli: Koji su putokazi ka EU?“ koja je otvorena u Galeriji F64 u Podgorici. Trideset mladih fotografa uzrasta od 18 do 30 godina sa cijelog Zapadnog Balkana okupilo se na ovoj izložbi kako bi istražili kako njihova generacija vidi, preispituje i povezuje se s idejom Evrope danas. Razvijen kroz regionalni projekat ,,Jesmo li stigli: Koji su

putokazi ka EU?“, koji su pokrenula predstavništva Kraljevine Holandije na Zapadnom Balkanu, ovo fotografsko takmičenje direktno se bavilo dezinformacijama koje okružuju proces integracije u EU. Dok se Zapadni Balkan kreće putevima ka članstvu u EU, mladi ljudi u regionu suočavaju se sa suprotstavljenim narativima, dezinformacijama i stereotipima koji često zamagljuju stvarne realnosti pristupanja EU.

OČUVANJE

Sofija Đukanović je diplomirana dizajnerka. Osnovne akademske studije prvog stepena završila je na Fakultetu primenjenih umetnosti (odsijek Tekstil) Univerzitet umetnosti u Beogradu. Student je Master studija odsijeka Fotografije, modul Vizuelne komunikacije, takođe na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Đukanović, koja će imati priliku da naredne godine učestvuje na World Press Photo u Amsterdamu, u na-

građenom radu bavi se temom ekologije i ugrožene prirode u Crnoj Gori. Kako je kazala za Pobjedu, cilj joj je da prikaže sukob između netaknute prirode i čovjekovog neodgovornog odnosa prema njoj.

- Bavila sam se temom zagađene prirode u Crnoj Gori. Lokacija na kojoj sam snimala bila mi je posebno važna jer prikazuje kontrast između netaknute prirode - životinja, konkretno ovaca, koje su prinuđene da žive u okruženju koje smo mi, nerazumnim ponašanjem, zagadili. Ova fotografija treba da nas upozori na ono što činimo prirodi - kazala je Đukanović. Ona naglašava da se kao društvo veoma loše odnosimo prema prirodi.

- Važno je da osjetimo povezanost sa prirodom, da shvatimo da smo njen sastavni dio i da moramo da živimo u skladu s njom. Prirodu treba da čuvamo, njegujemo i da joj pristupamo s poštovanjem - rekla je Đukanović.

Prema njenim riječima, pro-

mjena počinje od pojedinca. - U umjetničkom smislu, sve je krenulo od mene. Osjetila sam potrebu da se bavim ovom temom i vjerujem da se to vidi na fotografiji. Umjetnost ima moć da utiče na svijest ljudi. Ne moramo svi biti umjetnici, ali možemo svi biti ekološki osviješćeni. Sigurna sam da smo svjesni ekoloških katastrofa koje nas okružuju, ali promjena zavisi od našeg interesa i volje - ističe Đukanović. Komentarišući moć umjetnosti da ukaže na društvene i ekološke probleme, Đukanović dodaje da je njena uloga da nas usmjeri i podsjeti.

- Ne mogu reći da nijesmo svjesni problema, ali važno je da se stalno podsjećamo na njih. Umjetnost nam daje smjernice, otvara oči i pomaže da prepoznamo šta se dešava oko nas. Poruka mog rada jeste da se zapitamo šta je zaista netaknuta i čista priroda - kazala je ona.

PROMJENE

Posebno ističe ulogu mladih u pokretanju promjena.

- Mladi su najvažnija pokretačka snaga i važno je da sve kreće od ličnih zapažanja. Potrebno je da svaki problem posmatraju iz svoje perspektive, da ga lično dožive i razumiju njegov značaj. Iz takvih ličnih uvida rađaju se najbolje ideje - bilo da su umjetničke, preduzetničke ili društvene - zaključila je Đukanović. A. Đ.

Smotra kreativnih industrija od 31. oktobra do 2. novembra u Kotoru Povezivanje

PODGORICA - Manifestacija Smotra kreativnih industrija „KI – korak ispred“ biće održana od 31. oktobra do 2. novembra u Kreativnom habu (zgrada Starog zatvora), u Starom gradu Kotoru. Smotra je posvećena sagledavanju trenutnog stanja, potencijala i dometa kreativnih industrija u Crnoj Gori, te po-

vezivanju umjetnika, preduzetnika i kreativaca koji djeluju u ovom sektoru. Tokom dvodnevnog programa biće organizovane prezentacije, radionice, predavanja, struč-

na konferencija, kao i modne prezentacije, uz učešće domaćih i regionalnih aktera. Poseban segment Smotre čini predstavljanje proizvoda dobitnika sredstava na konkursu

za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, koji će predstaviti proizvode i projekte realizovane uz podršku Ministarstva kulture i medija. A. Đ.

Glumac Zef Bato Dedivanović

Plakat festivala

So ja Đukanović pored svog nagrađenog rada

NAJJAČA OLUJA NA SVIJETU OVE GODINE:

Uragan Melisa stigao na Jamajku, ima poginulih, bez struje i telefonskog signala stotine hiljada ljudi

Vjetrovi ostavljaju pustoš za sobom

KINGSTON - Uragan Melisa izazvao je katastrofalne vjetrove, bujične poplave i olujne talase kad je prešao preko Jamajke, saopštio je Američki nacionalni centar za uragane (NHC).

Središte uragana nalazi se iznad zapadnog dijela Jamajke, nakon što je pogodio kopno u blizini mjesta Nju Hopu, pa nastavio kretanje prema sjeveroistoku.

Najmanje tri osobe poginule su na Jamajci, tri na Haitiju i jedna u Dominikanskoj Republici, gdje se još jedna osoba vodi kao nestala. Brzina vjetra smanjena je na oko 265 kilometara na sat, što je nešto manje od 295 km/č, koliko je izmjereno u trenutku udara na kopno.

- Očekuje se dalje slabljenje dok se središte zadržava nad Jamajkom - navodi NHC.

Američki nacionalni centar za uragane (NHC) objavio je da je uragan Melisa i dalje ,,izuzetno opasan i životno ugrožavajući“, kao i da se građanima savjetuje da ne napuštaju skloništa dok ne prođe ostrvo.

Premijer Jamajke Endrju Holnes oglasio se nekoliko minuta nakon što je uragan Melisa pogodio ostrvo.

U svojoj prvoj javnoj izjavi od početka oluje, Holnes je poručio da će se sada fokus preusmjeriti na pomoć i obnovu čim prođe najgori dio uragana. Kazao je da je pokrenuta posebna internet stranica za prikupljanje pomoći, ističući da će „oporavak zahtijevati svaku ruku koja može da pomogne“. Zvaničnici na drugim karipskim ostrvima su u stanju najviše pripravnosti. Prema prognozama, Melisa će se kretati prema Kubi kao uragan četvrte kategorije, dok su kubanske vlasti već evakuisale više od 600.000 ljudi iz područja koja su najugroženija jakim vjetrovima i poplavama. U jugozapadnom dijelu zemlje pokrenuta su klizišta, a stanovništvu se savjetuje da ostane u skloništima.

- Dosad je bez struje ostalo oko 240.000 domaćinstava i firmi, odnosno oko trećine od ukupnog broja potrošača na Jamajci - saopštio je Daril Vas, ministar energetike. Na ostrvu je dostupno oko 6.000 skloništa, a stanovnici oblasti oko gradova Sent Elizabet i Vestemoreland imaju prioritet u evakuaciji, saopštio je Dezmo-

Premijer Izraela optužio Hamas da krši primirje

Komentar

Rat u Ukrajini menja svetsku geografiju i ispisuje nove konturne karte sveta. I to nije metafora. Kao produkt rata, čiji smo svedoci, crtaju se novi tokovi energije. Evropa je energetski krajnje ranjiva, kao posledica tektonskih promena na postsovjetskom prostranstvu.

Nova gasna geografija Evrope

POJAS GAZE - Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci da izvede intenzivne napade na Pojas Gaze nakon što je optužio Hamas za kršenje primirja.

- Između ostalog, nakon konsultacija, premijer Netanjahu je naložio vojsci da odmah izvede snažne napade na Pojas Gaze - navodi se u saopštenju iz njegovog kabineta. Izrael je optužio Hamas da je ,,inscenirao“ vraćanje tijela i ,,ponovno zakopavanje ostata-

ka“, dok obje strane pojačavaju međusobne optužbe za kršenje primirja u Gazi. - Hamas laže. Oni znaju gdje se nalaze preostali taoci. Inscenirane iskopine nijesu samo zlonamjerne, ta kršenja ugrožavaju primirje. Snimci dronom pokazuju kako Hamas premješta i ponovo zakopava tjelesne ostatke, a zatim inscenira lažno otkriće da bi to predstavio Crvenom krstu - saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ranije je premijer Netanjahu rekao da su ljudski ostaci ko-

nd Mekenzi, ministar za lokalnu samoupravu.

- Ovo nije trenutak da pokazujete hrabrost, nemojte se kockati sa Melisom – to je opklada koju ne možete da dobijete - kazao je. Šef Američkog nacionalnog centra za uragane Majkl Brenan izjavio je da bi procjena štete koju je izazvao uragan Melisa na Jamajci mogla potrajati danima, pa i nedjeljama.

Najveći broj bolnica i dalje ima struju, osim onih u Mančesteru i Sent Elizabetu, gradovima u pogođenim oblastima koji koriste agregate kao zamenu, saopštili su iz Ministarstva energetike. Oko četvrtine korisnika mobilnih mreža nema telefonski signal, „uglavnom zbog nestanka struje”, dodao je ministar Vas. I u prijestonici Kingstonu, koja nije najpogođenija uraganom, duva jak vjetar i došlo je do nestanka struje.

Iako iz NHC kažu da se jačina vetra smanjuje, upozoravaju na „katastrofalne vetrove, brzo širenje poplava i oluje.

Izdali su i upozorenje stanovništvu Bahama i Kube, obližnjih ostrvskih država, da preduzmu mjere predostrožnosti u najkraćem mogućem roku.

je je Hamas predao tokom noći pripadali taocu čije je tijelo izraelska vojska već ranije pronašla. On je sazvao svoje vojne komandante kako bi odlučili o ,,narednim koracima Izraela“ kao odgovoru na situaciju, poslije čega je naredio napade.

Ratom za novi svetski poredak, Rusija je pokušala da zapečati geografiju energetske zavisnosti Evrope, čineći je taocem ruskog gasa. Do te mere je bila narasla evropska zavisnost pre agresije (2022). Međutim, gasna karta iscrtana za vreme „detanata“ i „istočne politike“ više ne važi. Evropski rat u Ukrajini otvorio je procese koji oblikuju ceo XXI vek. Rusija drži u orbiti nekadašnje sovjetske republike, kombinujući energetsku zavisnost, vojni faktor, strah starog centra. Ali posle Ukrajine, skoro sve te republike se na neki način distanciraju od Moskve. Umesto jače „saradnje“, događa se jača bežanija iz ruske sfere „najbližeg inostranstva“. Obećani „kratki“ rat „nema kraja“, poverenje u Moskvu i njenu snagu je izgubljeno, postsovjetski svet je iščezao.

Energija (ugljovodonici, ugalj, nuklearno gorivo) je oružje na kojem se gradila i održavala ruska moć u Evropi, a na prvom mestu preko prirodnog gasa iz gasovoda. Gas nije samo roba, nego instrument političke kontrole, energetsko oružje prve klase. Moskva je videla kako u Evropi pet decenija raste zavisnost od ruskog gasa, ona kontroliše, „diktira“ cene, maršrute gasa, ucenjuje vlade, prodire gde žele. Međutim, invazija na Ukrajinu je trenutak kada Evropa iz korena menja svest o ruskom gasu, kada se događa prelomna tačka.

Da, Evropa, a nemačka privreda posebno, „rade“ na „jeftinom“ ruskom gasu. A što se tiče „jeftinoće“ ruskog gasa, koliko je (bio) jeftin, govore cene nafte. Od kada se ruski gas probio na evropsko tržište, „vezan“ je za cenu nafte, glavno sidro, i gas deli sudbinu svoje „starije sestre“.

Da, Evropa čvrsto veruje u mir, veruje da je „fond“ ratova na njenom kontinentu icrpljen. Nemačka je severne gasovode smatrala simbolom prijateljstva, možda najjačom sponom sa Rusijom, „Severni tok“ 1 i 2, svaki po 60 milijardi kubnih metara gasa godišnjeg kapaciteta, izgrađeni za daleku budućnost. Ali, avaj! Rat ih je zatvorio, onda uništio. Evropska zavisnost od ruskog

Evropska zavisnost od ruskog gasa rasla je iz godine u godinu, a Evropa postaje sve veći ruski talac. U godinama pred rat za Ukrajinu, EU je u potrošnji gasa dostigla 46 odsto gasa iz Rusije. U apsolutnim ciframa to iznosi 150-160 milijardi kubnih metara godišnje (po cijeni, na primjer, ne manjoj od oko 600 eura za hiljadu kubnih metara). Fantastične brojke, ogromni poslovi, prihodi od kojih se ruska državna kasa preliva eurima. Pa plus na a, ugalj, nuklearno gorivo, druge sirovine

gasa rasla je iz godine u godinu, a Evropa postaje sve veći ruski taoc. U godinama pred rat za Ukrajinu, EU je u potrošnji gasa dostigla 46 odsto gasa iz Rusije. U apsolutnim ciframa to iznosi 150-160 milijardi kubnih metara godišnje (po ceni, na primer, ne manjoj od oko 600 evra za hiljadu kubnih metara). Fantastične cifre, ogromni poslovi, prihodi od kojih se ruska državna kasa preliva evrima. Pa plus nafta, ugalj, nuklearno gorivo, druge sirovine! Upravo zbog te prevelike zavisnosti na ruskoj strani se verovalo da niko neće rizikovati da se u ratnom pohodu na Ukrajinu suprotstavi državi od koje, zbog gasa, zavise njene fabrike i grejanje građana Evrope. Na evropskoj strani, pak, verovalo se da niko neće rizikovati da izgubi kolosalne prihode, da ugrozi mir i decenijsku međuzavisnost Rusije i Evrope! Agresija na Ukrajinu ruši sve zavisnosti, mnoge ruske računice, a Evropu tera na hitnu, kolosalnu perestrojku energetskih tokova, na okretanje drugim stranama u svetu: forsira se tečni gas, obnovljiva energija, menja se struktura energetskog bilansa, grade se terminali, aktiviraju napušteni kapaciteti uglja, zatvorene nuklearke. Godina 2022. potukla je sve ruske rekorde po prihodima od izvoza gasa u Evropu (procenjuje se preko 100 milijardi evra). Rusija igra na berzama, ucenjuje i zavrće slavine gasa, a cene lete u nebo. Kao talac, Evropa mora da plaća i do deset puta veće cene koje diktira ruski državni monopolista „Gasprom“. Prioritet je bio da se obezbedi gas za grejanje stanova Evropljanima.

Račun koji je naš kontinent morao da plati za preorijentaciju od preterane ruske energetske zavisnosti, ocenjuje se skoro na 1.000 milijardi evra. Već sledeće godine, posle ruske invazije, došlo je do obvala (bitnog smanjenja) uvoza ruskog gasa u Evropu, čak preko 70 procenata i smirivanja cena.

Danas su glavni kupci ruskog gasa iz cevi ostali Kina i Turska

(po oko 30 milijardi kubnih metara godišnje), Belorusija (preko 20 milijardi), drugi mnogo manji kupci, Mađarska i neke druge zemlje EU, Srbija, dok ruski tečni gas ne igra istaknutu ulogu na tržištu.

Od 1. januara 2026. Evropska unija je zabranila uvoz ruskog gasa. Tako, udarac nanet Evropi, vraća se samoj Rusiji. Time se zatvara najvažnija stranica evro-ruske saradnje i materijalne potpore odnosa Istoka i Zapada. Gorko evropsko iskustvo zbog preterane zavisnosti od ruskog gasa poučno je i opomena za „crvene linije“ bezbednosti. Ruska gasna infrastruktura projektovana i građena za Evropu neupotrebljiva je za Aziju. Preorijentacija na Kinu i Indiju i druge kupce skupa je i spora, kupci traže diskontne cene, diktiraju uslove. Nekadašnja mašta o energetskoj osi Moskva – Peking, ostala je mašta a Rusiji donela ulogu mlađeg partnera, kao „sirovinski privezak“, prinuđen da prodaje u bezcenje, po unutrašnjim cenama. Tako je nestalo priče o Rusiji kao o energetskoj super državi, a „Gasprom“, nekada jedna od najmoćnijih svetskih energetskih kompanija, postao je gubitnik. Kremlj se lišio instrumenta kojim je decenijama plašen kontinent. Rusija ratom skrajnuta sa energetskog polja grčevito se bori da zadrži prihode od nafte, ključne za ratni budžet. Evropa investira u obnovljive izvore energije i nuklearke. SAD postaje najkrupniji liferant gasa, zemlje persijskog zaliva jačaju veze sa Azijom. Ono što je sa Evropom Moskva pedeset godina gradila nestaje pred očima. Energetske ucene okrenule su se protiv Rusije. Evropa nije više talac ruskih gasovoda. Rusija zavisi od volje drugih kupaca na valovitom tržištu. Htela je da upravlja Evropom kroz gasne cevi, kao rezultat sve je izgubila, odbačena je nazad, bez šanse bliske šanse. (Autor je bivši ambasador, član Foruma za međunarodne odnose, Beograd)

Piše: dr Srećko ĐUKIĆ

Benjamin Netanjahu

Apokaliptične scene na Jamajci

Priredila: R. U.–I.

Fontane na glavnom gradskom trgu nijesu u funkciji već godinu i sedam mjeseci, prazne zjape i one u Kraljevom, Central parku i kod Dvorca Petrovića

Fontane na Trgu nezavisnosti nijesu u funkciji već godinu i sedam mjeseci. Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija navode da su za njihovu popravku potrebna ,,ozbiljna finansijska ulaganja“, ali ne kažu da li uopšte planiraju da ožive jedan od znakova prepoznatljivosti glavnog grada i svojevrsni ukras Trga nezavisnosti. Slična situacija je i u Kraljevom parku (prekoputa Hotela „Hilton“), Parku Petrovića na Kruševcu i Central parku na Pobrežju. Umjesto da su okupane vodoskocima, fontane zjape suve, djelimično polomljene i ispunjene komunalnim otpadom. Građani sa kojima smo razgovarali sliježu ramenima i listom osuđuju ovakav odnos Glavnog grada prema ovim ukrasima Podgorice.

NEODGOVORNOST

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog predu -

Ukrasi grada Vodovodu nijesu prioritet

Umjesto da su okupane vodoskocima, fontane zjape suve, djelimično polomljene i ispunjene komunalnim otpadom. Građani sa kojima smo razgovarali sliježu ramenima i listom osuđuju ovakav odnos Glavnog grada prema ovim ukrasima Podgorice

zeća Vodovod i kanalizacija saopštili su da fontane na Trgu nezavisnosti nijesu u funkciji već godinu i sedam mjeseci.

već duže česma u Karađorđevom parku nije u funkciji

Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija kažu da njihovi zaposleni održavaju i 60 javnih česmi u glavnom gradu. - Postoji izvjestan broj česama koje nijesu u funkciji zbog devastacije od nesavjesnih građana – poručili su iz ViK-a. Među onima koje ,,nijesu u funkciji“ je i ona u Karađorđevom parku, otvorenom u maju ove godine, nakon temeljne rekonstrukcije koja je trajala sedam mjeseci!?

- Fontana na Trgu nezavisnosti je isključena po nalogu inspektora zbog naslijeđenih problema sa elektro-instalacijama, a ima i fizička oštećenja.

Najveći problem su nedostaci koji su postojali i prilikom izgradnje pomenutih fontana, kao i stanje u kome su se nalazile prilikom dodjeljivanja našem Društvu na održavanje. Na osnovu nalaza i izvještaja firmi koje se bave popravkom, izgradnjom i održavanjem ovakvih objekata, riječ je o ozbiljnim finansijskim ulaganjima – naveli su iz ViK-a.

Fontane u parku kod Dvorca Petrovića na Kruševcu, dodaju, nijesu u funkciji od avgusta prošle godine.

- Kada je u pitanju sređivanje fontane u Parku Petrovića na Kruševcu, neophodno je da Sekretarijat za kulturu Glavnog grada preduzme odgova-

stručni tim pregledaće sva stabla na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

klo da formiraju komisiju od stručnih lica koja će ispitati sva stabla u ovom drvoredu, njihovo zdravstveno stanje, kvalitet i stabilnost, kako bi se vidjelo što je optimalno rješenje.

rajuće aktivnosti po ovom pitanju – navode iz ViK-a. Kad je riječ o fontani u Kraljevom parku, problem je napajanje električnom energijom. - Vodovod i kanalizacija d.o.o. trenutno u Podgorici održava sedam fontana. Ostale fontane su u funkciji. Redovno čišćenje fontana zaposleni u našem Društvu vrše na nedjeljnom nivou, a često i češće po potrebi, usljed vremenskih prilika – poručili su iz gradskog preduzeća zaduženog, između ostalog, da vodi računa o gradskim fontanama i česmama. Interesantno je da su na interesovanje Pobjede za situaciju sa fontanom na glavnom gradskom trgu, ali i o ostalima, u martu ove godine iz ViK-a saopštili da održavaju osam fontana u Podgorici, dok su u nam u junu prošle godine odgovorili da ih održavaju 10!? O tome koliko ih redovno održavaju i čiste govori i to što su zaboravili da u funkciji nije i fontana u Central parku na Pobrežju, već su naveli da su osim onih za koje smo pitali (na Trgu nezavisnosti, Kraljevom i parku kod Dvorca Petrovića) sve ostale u funkciji.

NERAD

Branislav Šubarić smatra da bi fontane trebalo da budu znatno bolje održavane kako bi bile pravi ukras grada. - Mnogo bi bilo ljepše da su fontane u funkciji, posebno ova na glavnom gradskom trgu, naročito ljeti. Ovo je strogi centar grada, trebalo bi ih održavati, ali nadležni izgle-

Kaluđerović: Nemar i nerad nadležnih

Nekadašnji kontrolor za fontane i javne česme u gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija Milan Kaluđerović, koji je u penziji od 2021. godine, kazao je za Pobjedu da se za njegovog radnog vijeka nije moglo desiti da fontane budu u ovako lošem stanju. Navodeći da nema opravdanja za stanje u kojem se nalaze već duže vrijeme, poručuje da je riječ o nemaru i neradu nadležnih.

- Mislim da im se ne radi oko toga. Njima je izgleda bitno samo da su im plate povećali, a ostalo ih ne interesuje. Prije nego sam pošao u penziju ostavio sam fontane, što se kaže, da mogu vode iz njih piti. Sve su bile ispravne. Mislim da treba neko iz Glavnog grada da im kaže da to treba da srede jer sad, vidi se, rade kako im je volja. Sramota je da najskuplji komunalni objekti u Podgorici ovako izgledaju. Umjesto da su ukrasi grada, oni su ruglo, zastiđe Podgorice. A ko zna, možda se sve to i radi s nekom namjerom – kazao je Kaluđerović, koji je od 2007. do 2021. godine vodio brigu o fontanama i javnim česmama.

da imaju prečega posla. No, što se kaže - koliko para toliko muzike. Za ovo bi se ipak morao naći novac. Ipak je ovo lice centra Podgorice, mjesto đe dođe praktično svaki turista i gost našega grada – poručio je Šubarić.

I Brano Šćepanović, koji živi u Ulici slobode, smatra da bi fontane na Trgu nezavisnosti morale biti stavljene u funkciju.

- S obzirom na to da je ovo glavni gradski trg i da na njemu imamo lijepu fontanu, kad već postoji, trebalo bi da bude ispravna. Ovako je ružno. Možda je bolje da je nijesu ni pravili kad je ovako ostavljaju da polako propada… Takođe, noću trg nije dovoljno osvijetljen. Ovo je strogi centar grada i trebalo bi ga dovesti u stanje kakvo mu priliči – poručio je Šćepanović.

I.MITROVIĆ

Iz gradskog preduzeća Zelenilo najavili su da će formirati poseban stručni tim koji će pregledati sva stabla na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Ovakva odluka donesena je nakon što je protekle subote

još jedno veliko stablo melije palo na kolovoz najprometnijeg bulevara u gradu.

Iz gradskog Zelenila ranije su izjavili za Pobjedu da je drvored na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog dosta star. Više puta su ukazivali na to

da nije rijetka pojava da se nakon jačeg vjetra lome grane višedecenijskog drveća, a dešava se i da se izvali kompletno stablo, kao što je bio slučaj prethodnog vikenda. Prvenstveno u cilju bezbjednosti građana, to ih je podsta-

Podsjećamo, raskošni drvored procvjetalih melija na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog nekoliko puta je na prestižnim svjetskim sajtovima proglašavan za jedan od najljepših u svijetu. I.M.

Ružno lice Podgorice

Fontana u Central parku na Pobrežju

Česma u Karađorđevom parku

Drvored melija na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

Poseban

Najbolji start sezone Čikaga u posljednje četiri godine

Vučeviću nedostajala asistencija za tripl-dabl

PODGORICA – Čikago je i dalje neporažen, pošto je pobjedom kod kuće protiv Atlante sa 128:123, u utakmici u kojoj je u prvoj četvrtini imao 13 poena zaostatka, upisao i treću pobjedu u prva tri meča, što je najbolji početak od sezone 2021/22., kada su Bulsi otvorili sezonu sa 4-0.

Nikola Vučević je nastavio u ritmu kako je i počeo sezonu, protiv Atlante mu je falila asistencija za trip-dabl, jer je upisao po 17 poena (11-7 iz igre) i skokova, te devet asistencija i dvije ukradene lopte, za skoro 34 minuta igre. Crnogorski košarkaš na tri meča na startu NBA lige prosječno bilježi 21,5 poena i 11 skokova. Efikasniji od našeg centra na ovom meču bili su Ajo Donsunmu sa 21 poenom i Džoš Gidi sa 18, uz 13 skokova, a Bulsi su imali još petoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom. Na drugoj strani, Kristaps Porzingis sa 27, Džejlen Džonson sa 25 poena, Tre Jang sa 21 poenom i 17 asistencija i Onijeka Okongvu sa 18 poena i 10 skokova nijesu bili dovoljni Atlanti da izbjegne drugi uzastopni poraz, ukupno treći u četiri meča ove sezone.

Ono što je zamalo uspio Vučević uradio je Nikola Jokić, koji je u pobjedi Denvera u gostima protiv Minesote zabilježio novi tripl-dabl, treći na isto toliko mečeva na startu sezone. On je za 36 minuta na terenu upisao 25 poena, 19 skokova i 10 asistencija. Najefikasniji kod Denvera, a ujedno i najefikasniji na meču, bio je Džamal Mari sa 43 poena. Kod Minesote su se izdvojili Džejden Rid sa 25, Džulijus Rendl sa 24 i Naz Rid sa 18 poena. Oklahoma je na svom terenu pobijedila Dalas 101:94 i tako stigla do četvrte pobjede iz isto toliko mečeva. Dalas je upisao pobjedu i tri poraza na startu sezone.

Šampiona su do pobjede predvodili Šej GildžesAleksander sa 23 poena i osam asistencija, Čet Holmgren sa 18 poena i 11 skokova i Adžaj Mičel sa 17 poena i sedam skokova. Kod Dalasa bolji od ostalih bio je Entoni Dejvis sa 26 poena i 11 skokova. San Antonio je na svom terenu pobijedio Toronto 121:103, a Sparse je predvodio francuski internacionalac Viktor Vembanjama sa 24 poena i 15 skokova. Pratili su ga Stefon Kasl sa 22 i Harison Barns sa 18

poena. Kod Toronta najefikasniji je bio Er Džej Beret sa 25 poena. San Antonio je upisao četiri pobjede u prva četiri meča na startu sezone, što mu je najbolji početak od 2017. godine, a Toronto je na učinku od pobjede i tri poraza. Portland je u gostima pobijedio oslabljene Lejkerse (bez Lebrona Džejmsa i Luke Dončića) sa 122:108, a ponovo se istakao Deni Avdija sa 25 poena, te po četiri skoka i asistencije. Džru Holidej je dodao 24, Džerami Grent 22, Šejdon Šarp 16, koliko je poena imao i Donovan Klingan, uz velikih 14 skokova. U odsustvu prvih zvijezda tima, još jednom je iskoračio Ostin Rivs koji je poslije meča u kojem je ostvario rekord karijere (51 poen) postigao 41 poen, a svom učinku je dodao pet asistencija i imao četiri skoka.

Rezultati: Detroit - Klivlend

95:116, Filadelfija - Orlando 136:124, Čikago - Atlanta 128:123, Hjuston - Bruklin 137:109, Nju Orleans - Boston 90:122, San Antonio - Toronto 121:103, Dalas - Oklahoma 94:101, Juta - Finiks 138:134 (nakon produžetka), Minesota - Denver 114:127, Golden Stejt - Memfis 131:118, LA LejkersPortland 108:122. S. J.

PODGORICA – Da bi ostali u trci sa vodećim timovima u grupi B i izbjegli da ih nakon petog kola sustigne neki od timova iz donje polovine tabele, košarkaši Budućnost Volija bi morali večeras u Panevežisu (18 časova po našem, 19 po lokalnom vremenu) da savladaju litvanski Lietkabelis.

Prije petog kola, crnogorski šampion ima dvije pobjede i dva poraza, a po jednom je pobijedio i izgubio kod kuće i u gostima. Lietkabelis, sa druge strane, ima pobjedu i tri poraza, i potrebna mu je, takođe, pobjeda da se vrati u borbu za plej-of pa se očekuje interesantan meč u ,,Kalnapilio areni“. Podgorički tim je u Litvaniju doputovao iz Beča, gdje je u subotu pobijedio istoimeni austrijski tim u ABA ligi i stigao do treće pobjede u nizu na dva fronta, pa će pokušati da pozitivnu seriju nastavi i u Litvaniji…

- Kao i uvijek, očekuje nas teško gostovanje protiv Lietkabelisa. Mislim da su napravili tim koji igra dobro i agresivno, sa jasno definisanim ulogama. Bek Moris ima puno lopti u rukama i na njega će morati da bude usmjeren najveći fokus, ali naravno i na ostale igrače –kazao je trener Podgoričana Andrej Žakelj

Pored tri poraza, u gostima od Burga i Kemnica, te kod kuće od Ulma, Lietkabelis je jedinu pobjedu u prethodna četiri kola ostvario kod kuće protiv turskog Bešiktaša, kome je to do sada jedini poraz u grupi.

- To dovoljno govori da se radi o ekipi koja je opasna i koju treba poštovati. Ipak, mi smo ovdje došli po pobjedu i učinićemo sve da je ostvarimo - dodao je Žakelj.

Trener kluba iz Panevežisa je srpski stručnjak Nenad Čanak , u drugom mandatu na klupi ovog tima od oktobra 2023. godine, nakon što je prethodno vodio tim od 2018. do 2023. godine, nakon čega je kratko vodio turski Turk Telekom.

Tim je o ve sezone doživio promjene u rosteru. Iz litvanskog tima je u Podgoricu stigao ukrajinski plejmejker Oleksandr Kovlijar. Ali, bilo je i nekoliko povrataka u klub. Džamal Moris (11,5 poena po meču ove sezone u Evrokupu), koji

Pobjedom korak sa

Radi se o ekipi koja je opasna i koju treba poštovati. Ipak, mi smo ovdje došli po pobjedu i učinićemo sve da je ostvarimo - poručio je trener Podgoričana Andrej Žakelj

je igrao u sezoni 2022/23., nakon Brindizija i Šalona odlučio da se vrati, a isto je uradio i Kristijan Kulame, koji je u međuvremenu nastupao za Bilbao. Čanak je doveo Augustina Rubita (13,5 poena i četiri skoka po meču), iskusnog 36-godišnjeg Amerikanca, koji je stigao iz Kuvajta, a koji je dugo bio evroligaški igrač u dresovima Olimpijakosa, Žalgirisa i Bajerna. Kombo bek Kulame, inače reprezentativac Estonije, trenutno je ,,prva violina“ tima,

sa prosječnih 14,8 poena, pet skokova, 3,5 asistencija i dvije ukradene, ali i četiri izgubljene lopte po meču. Istina, malo se muči sa šutem spolja (svega 29,6 odsto).

- Znamo da igraju jako i agresivno. Imaju dvojicu fenomenalnih igrača - Morisa i Rubita - i svjesni smo da su oni ključni za njihov tim. Kao ekipa, moramo da podignemo nivo igre u odbrani, da zatvaramo skok, kontrolišemo odbijene lopte i pokušamo da trčimo u kontri.

Lietkabelisu, u 5. kolu grupe B Evrokupa

drže sa vodećima

Sa utakmice Budućnost Voli - Panionios u Podgorici

Podgoričani bolji u svim elementima

Budućnost je bila bolja od Lietkabelisa u svim elementima u prethodna četiri kola, počev od broja postignutih (86,3 – 77,8) i primljenih poena (77 – 89), preko šuta za dva (51,8 – 49,7 %) i tri poena (37,4 – 34 %), do slobodnih bacanja (81,1 – 76,5 %). Podgoričani su imali više skokova (37,8 – 36), pa i ofanzivnih (11,8 – 11), zatim asistencija (19 - 15), ukradenih lopti (7,8 – 6,5), te manje izgubljenih (14 – 16,3).

Peto kolo

Juče Panionios – Trento 87:91

Danas

Bešiktaš – Burg (17.00)

Lietkabelis – Budućnost Voli (18.00)

Kemnic – Ulm (19.00)

London Lajons – Turk Telekom (20.30)

„Plavi“ vode 3-1 u pobjedama

Budućnost Voli i Lietkabelis su se do sada četiri puta sastajali u Evrokupu, a crnogorski šampion vodi 3-1 u pobjedama.

U sezoni 2017/18., oba tima su slavila kod kuće, Lietkabelis sa 86:79, a Budućnost sa 76:72. Podgoričani su dobili oba duela u sezoni 2023/24., prvo u ,,MTEL dvorani

Morača“ (76:65), a onda i u Litvaniji sa 83:81. Iz sadašnjeg sastava ,,plavih“ u podgoričkom duelu su igrala dvojica igrača, Andrija Slavković (šest poena, tri skoka, ukradena lopta) i Flečer Megi (bez poena, uz sve tri promašene trojke).

U Litvaniji je tada za Budućnost debitovao Jogi Ferel i to na odličan način, jer je

Ovo nije ništa drugačije nego bilo koja druga utakmica - samo moramo biti spremni - kazao je Džuvan Morgan, krilni centar Budućnost Volija, koji je u prva četiri kola upisao ukupno

LIGA, 4.

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa ugostiće večeras (18h) u ,,Bemaks areni“ ekipu Partizana u okviru 4. kola WABA lige.

Biće to novi derbi za ,,vučice“, koje su u prethodnom kolu poražene u Bugarskoj od Montane. ,,Plave“ imaju u dosadašnjem dijelu i pobjedu protiv Rilskog, dok je Partizan na startu regionalnog šampionata ostvario maksimalan učinak - slavio je protiv Orlova, Zagreba i Celja, čime je potvrdio vi-

upisao 14 poena, od čega 10 od posljednjih 11 poena Podgoričana na meču (dvije trojke i četiri slobodna bacanja), i tako presudio domaćinu. Slavković je dodao osam poena (lični rekord po broju pogođenih koševa za dva poena u Evrokupu), tri skoka i asistenciju, dok Megi tada nije bio u sastavu.

18 poena, 16, skokova, 11 asistencija, pet ukradenih i sedam izgubljenih lopti. S. JONČIĆ

Mornar igra za drugu, Primorje za prvu pobjedu

PODGORICA – Nakon

Sutjeske Elektroprivrede i Podgorice Bemax, i pred košarkašima Mornara Barsko zlato i Primorja 1945 su mečevi drugog kola ABA2 lige.

Barani su sezonu u regionalnoj ligi otvorili pobjedom kod kuće protiv Studenta iz Banjaluke, dok su Novljani na premijeri poraženi u gostima od Vojvodine.

BARANI DO SADA

BEZ PORAZA

Mornar je večeras (20 časova) gost Jahone, a na Palama će pokušati da nastavi pozitivan niz, jer Barani imaju i sve tri pobjede u domaćem prvenstvu. - Nemamo mnogo informacija o Jahorini, iako znamo da se radi o dobroj i iskusnoj ekipi. Svako gostovanje samo po sebi nije lako, pogotovo poslije dugog puta. Ali, ne možemo da se žalimo na put, možemo da pričamo samo o košarci. Fokusirani smo, uglavnom, na naš tim, na našu igru. Mi iz stručnog štaba pokušavamo da nađemo sisteme koji najviše odgovaraju ovom profilu igrača.

Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18h) dočekuju Partizan

soke ambicije. Trener Petar Stojanović kazao je da Partizan dolazi jako motivisan da pokaže trenutnu formu.

- Vidi se jasno ruka iskusnog trenera Popova i njihov sistem gdje se svako zna šta radi. Zbog toga svjesni smo da je ispred nas veliki izazov. Sa druge strane, imali smo vremena da se oporavimo od dugog puta i poraza u Montani, tako da očekujem da napravimo reakciju i da budemo za svih 40 minuta, sa što manje oscilacija u igri i da odigramo čvrst i kvali-

tetan meč - rekao je Stojanović. Partizan je angažovanjem Blaže Čeh iz Celja i dvije strankinje, uz nekoliko domaćih igračica, napravio tim za velike domete.

- Neće biti lako, ali nastojaćemo da odbranimo domaći teren. Svjesne smo da je Partizan napravio izuzetno kvalitetan tim, ali vjerujemo u sebe i sigurna sam da ćemo nakon poraza u Montani napraviti reakcijukazala je krilo podgoričkog tima Nikolina Ilić. Za ,,plave“ do reprezentativne pauze (8. novembra) slijedi pa-

Raspored i tabela

Nova smo ekipa, još smo u fazi upoznavanja. Ide u dobrom pravcu, što je potvrdio početak sezone, jer smo uspješno startovali u ABA2 ligi i Crnogorskoj ligi. Idemo sa objektivnim optimizmom, sa vjerom u sebe, jer imamo kvalitet, koji, normalno, treba da dokažemo na terenu. Ako budemo imali dobar pristup, posebno u odbrani, možemo da se nadamo dobrom rezultatu – kazao je trener Mornara Mihailo Pavićević Mladi Petar Krivokapić očekuje veliku borbu u ovom duelu. - Jahorina je dobra ekipa. Spremni smo da pružimo maksimum, da nastavimo sa pobjedama – poručio je Krivokapić.

NOVLJANI TRAŽE

PODRŠKU PUBLIKE

Primorje će danas od 16 časova da odigra premijerni meč kod kuće u ABA2 ligi, a protivnik je Radnički iz Kragujevca.

- Poslije solidnih partija i pobjeda u domaćoj ligi i poslije korektne utakmice u Novom Sadu protiv Vojvodine, dočekujemo iskusnu ekipu Rad-

ničkog. Istorijska utakmica za klub, prva na domaćem terenu u regionalnom takmičenju i sigurno da je to motiv više da se pokažemo što bolje. Zdravi smo, željni dokazivanja, protivnik nam je poznat, ali fizički moramo odgovoriti na jači kontakt i na drugačiji kriterijum suđenja u ABA 2 ligi. Nadam se da će tribine u SC ,,Igalo“ biti popunjene i da ćemo uz podršku publike uspjeti da ostvarimo prvu pobjedu – kazao je trener Novljana Pavle Roganović Radnički je u ABA2 ligu ušao, nakon što je Cibona odustala od takmičenja. - Istorijska utakmica je pred nama. Po prvi put u ABA 2 ligi igramo utakmicu na domaćem terenu. Dolazi nam veoma nezgodna ekipa Radničkog, koja je popunila mjesto Cibone iz Zagreba. Radnički ima visoke ambicije i već par godina se bori za vrh u veoma konkurentnoj Košarkaškoj ligi Srbije. Na nama je da pokažemo karakter i da ispoštujemo plan koji smo dogovorili - rekao je centar Novljana Vanja Gazibegović. S. J.

kleni ritam – već u ponedjeljak 3. novembra Podgoričanke će ugostiti Zagreb, a onda slijede i dvije utakmice u okviru domaćeg takmičenja (protiv Podgorice i Antivarija).

- Imale smo dugu pauzu, bile slobodne prvo kolo, a sada već ozbiljan ritam utakmica. Ali, fokusirane smo samo na Partizan. Želimo da odigramo dobar meč, da popravimo utisak

iz prethodnog duela, gdje smo imale dosta oscilacija, ali i izgubljenih lopti, te da pokažemo da i pored personalnih problema i skraćene rotacije imamo kvalitet – jasna je Ilić. R. P.

S. MILOVIĆ

WABA

KOLO:

Crnogorski košarkaški predstavnici danas igraju drugo kolo ABA2 lige

Košarkaši Mornara

Miloš Božović i Milorad Bakić smatraju da je Belgija adekvatan rival ,,lavovima“ za pripreme pred EHF Euro

Da stvari ,,kliknu“ kao 2022. u Mađarskoj

PODGORICA – Crnogorske rukometaše u januaru čeka sedmo uzastopno, ukupno osmo učešće na šampionatu Evrope, a prve provjere nakon ovjere odlaska na kontinentalni šampionat imaće ove sedmice protiv Belgije. Mečevi će se igrati u petak (17.30 h) i subotu (18) u dvorani ,,Verde“.

- Shvatamo ozbiljno ove EHF sedmicu. Moramo iskoristiti treninge i predstojeće utakmice kako bismo uigrali varijante koje imamo na umu da probamo na prvenstvu. Dobro je što će prva utakmica na šampionatu biti 16. januara, imaćemo više vremena nego obično da se spremimo – rekao je Miloš Božović ,,Lavovi“ će na EHF Euru igrati u grupi sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom. Dvije selekcije izboriće plasman u glavnu rundu.

- Grupa je takva da možemo pobijediti svakoga, ali i izgubiti od svakoga. Fokus je na nama i na to kako ćemo ući u mečeve mentalno i taktički. Mečevi sa Belgijom mogu nam pomoći na tom putu – istakao je Božović. Božović je bio dio tima koji je ostvario najbolji rezultat crnogorske reprezentacije na velikim takmičenjima – 2022. zauzeto je 11. mjesto na Evropskom prvenstvu.

Utisak je da selekcija Didijea Dinara ima kvalitet da i ovog puta prođe u glavnu rundu, a

potom se približi ili nadmaši učinak od prije skoro četiri godine.

- Nakon svih ovih godina ne možemo da zažmurimo na ulogu favorita u nekim utakmicama ili da se pravimo da ne znamo što se dešava. Primarni cilj je da se prođe grupa, kasnije ćemo pričati o drugim stvarima. Te 2022. smo napravili veliki uspjeh, radićemo na tome da stvari ponovo ,,kliknu“ kao i te zime u Mađarsku – kazao je Božović.

Iskusni lijevi bek Đera prati formu igrača iz reprezentacija s kojima će se suočiti u Oslu narednog januara.

- U toku sam uglavnom s onim što pokazuju nosioci tih selekcija. EliasElefsen a Skipagotu igra najbolju sezonu od dolaska u Kil, a on je motor ekipe Farskih Ostrva. Sa mnom u Đeru je DeanBombač, koji je bio lider reprezentacije Slovenije posljednjih desetak godina. Više nije u nacionalnom timu, ali imam dosta informacija od njega, tako da sklapam sliku što otprilike može da nas očekuje. U svakom slučaju, definitivno je sve na nama i rezultat će zavisiti od toga kako se pripremimo – istakao je Božović. Budvanin je sa 30 godina među ,,senatorima“ u reprezentaciji Crne Gore, a na njegovoj poziciji u konkurenciji je i 10 godina i dva mjeseca mlađi Milorad Bakić

- Prije svega bih se zahvalio se-

lektoru na pozivu i što je vidio moj potencijal, veoma sam zadovoljan i presrećan što sam ovdje. Imao sam nezgodnu povredu, ali se sve završilo kako treba – rekao je Andrijevčanin, koji igra za švedsku Eskilstunu Guif.

- Zadovoljan sam u klubu. Nijesmo počeli baš dobro sezonu, ali fizički se odlično osjećam i spreman sam – dodao je nekadašnji član Komova i Lovćena. Rođeni brat našeg lijevog krila Aleksandra Bakića smatra da je Belgija adekvatan rival za ovu EHF sedmicu.

- Belgija nije za potcijeniti, gledali smo je protiv Italije kada nam je bila potencijalni protivnik u baražu za Svjetsko prvenstvo. Iako su prijateljske utakmice, moramo ući maksimalno koncentrisani – izjavio je Bakić.

- Što se tiče Evropskog prvenstva, sve je moguće, idemo na sve tri pobjede, da pokažemo da možemo da igramo sa svakim i da napravimo što bolji rezultat.

Bakić je za seniorsku reprezentaciju debitovao u martu 2024. u dvorani ,,Verde“, gdje će se igrati i dueli sa Belgijom.

- Prve nastupe upisao sam protiv Gruzije, kada smo slavili u oba prijateljska meča – prisjetio se snažni bek.

- Od sebe mnogo očekujem i jedva sam čekao ove treninge i utakmice – zaključio je Milorad Bakić. Ne. K.

Mesi želi ,,posljednji ples“ sa Argentinom na Mundijalu

trenutno

Mornar postao kandidatima za

PODGORICA - Mornar je ekipa sa najboljom formom u Meridianbet 1. CFL. Uspon Barana počeo je od kada je sportski direktor, nekadašnji reprezentativac Crne Gore, Mitar Novaković, za trenera doveo Veska Steševića

Tim sa Jadrana loše je otvorio sezonu i usred jeseni napravio rokadu na klupi – prethodnog kormilara Zorana Đuraškovića zamijenio je iskusniji strateg koji je sa prvim operativcem kluba sarađivao u ruskom Amkaru iz Perma, u svojstvu asistenta Miodraga Božovića Grofa, odnosno jednog od ključnih igrača ekipe. Skoro 15 godina kasnije, putevi su im se sreli na Topolici. Koliko je Novakovićev izbor bio vizionarski svjedoči tabela – Stešević je preuzeo ekipu kada je bila pri začelju, a sada je druga na tabeli.

Aktuelni šef stručnog štaba nema poraz sa Baranima, a u seriji je od pet pobjeda, računajući i Kup.

Mornar sada djeluje ozbiljnije, posloženije, konkretnije, igra takmičarski fudbal i postao je ligaški hit. Mnogi fudbaleri podigli su sopstveni nivo, a to se posebno odnosi na Stefana Denkovića Iskusni krilni napadač bio je strijelac na posljednja četiri nastupa. Direktno je riješio utakmice sa Sutjeskom i Mornarom, a na prethodnom gostovanju OFK Mladosti majstorijom je zatresao mrežu za vođstvo od 1:0, u meču koji su gosti dobili 3:1.

- Pričao sam i ranije da je ovo ekipa za vrh tabele, samo smo imali dosta povrijeđenih i nespremnih igrača. U ovu drugu kategoriju spadam i ja, jer nijesam prošao pripreme. Trebalo je vremena da se kockice slože, a to se poklopilo sa do-

laskom trenera Steševića koji nam je našao žicu. Postali smo takmičarska ekipa, tim koji ne gubi, a sada je u lijepoj seriji pobjeda. Velike zasluge za to pripadaju novom šefu, s tim što nikako ne umanjujem ni doprinos prethodnog trenera Đuraškovića koji je selektirao ovaj sastav. Sve nam je krenulo sa Steševićem i prosto se zapitam gdje bismo bili da na početku prvenstva nijesmo, ni sam ne znam kako, ispuštali neke bodove. Ali, dobro, trgli smo se u pravi čas. Blizu smo lidera i iskreno se nadam da ćemo tamo biti na kraju jeseni. Cilj nam je Evropa, a vidjećemo da li možemo i do nekog trofeja – za Pobjedu je rekao Denković. Bivši član mlade selekcije Crne Gore je neko ko trenutno na terenu predvodi Barane... - Kada se osjećam moćno –onda ne fali zapaženih igara i golova. Drago mi je da dajem

PODGORICA - Argentinski

fudbaler Lionel Mesi izrazio je želju da zaigra na Svjetskom prvenstvu sljedeće godine, ali uz jedan uslov. Naime, nekadašnji igrač Barselone i Pari Sen Žermena nastavlja da briljira u MLS ligi, gdje je u dresu Inter Majamija ove sezone ukupno postigao 31

gol i asistirao za još 20. Jasno je da 38-godišnjak ne pokazuje znake usporavanja, iako selidba u SAD i njegove godine sugerišu da je kraj blizu. Stoga se ni Mesi ne zalijeće u izjavama i obećanjima da ćemo ga sljedeće godine sigurno gledati na Svjetskom prvenstvu. Kao uslov je istakao sopstvenu spre-

mnost da ,,gaučosima“ pomogne u odbrani titule.

- Posebna je stvar igrati na Svjetskom prvenstvu. Želio bih da igram sljedeće godine ako ću biti spreman i ako ću biti u stanju da igram ulogu koja bi pomogla reprezentaciji. Kada sljedeće godine krene predsezona s Interom iz Majamija,

onda ću moći da ocijenim da li mogu na SP-u biti na sto posto i hoću li biti koristan reprezentaciji - rekao je Mesiu intervjuu za ,,NBC News“. Iz njegovih riječi je lako zaključiti da je želja i te kako tu.

- Žarko bih želio da igram na Svjetskom prvenstvu i da budem u mogućnosti na terenu da branim titulu koju smo osvojili u Kataru 2022. Igrati za reprezentaciju je ostvarenje snova. Imao

sam sreće što sam individualno i timski ostvario sve s Barselonom, ali istina je da mi je u karijeri nedostajao veliki rezultat s reprezentacijom. Osvajanje naslova svjetskog prvaka s Argentinom bio je moj životni san. Uostalom, ako bilo kojeg fudbalera upitate o čemu sanja, on će vam reći da je to titu-

- zakljuCrnogorski reprezentativac Milan Roganović tuguje nakon meča

Mečevi sa Belgijom igraju se u petak i subotu u ,,Verdeu“

Stefan Denković (Mornar) u

domaćim fudbalskim okvirima

postao prijetnja za trofeje

Na zahtjev Uprave policije ponovo

odložen meč u Tuzima, danas se igra utakmica u Tivtu

Derbi 13. kola Meridianbet 1. CFL između Dečića i Budućnosti odložen je u neđelju zbog preplavljenog terena u Tuzima, pa zakazan za danas u 18 časova.

Dan pred meč, na zahtjev Uprave policije, utakmica je ponovo odgođena.

Razlog su povišene tenzije nakon ranjavanja 25-godišnjeg momka na Zabjelu od strane turskih državljana. Kako u protestima protiv Turaka učestvuju i najvatreniji navijači podgoričkog kluba – varvari, Uprava policije je procijenila da je iz bezbjednosnih razloga najbolje da se duel na Besa Areni ne odigra večeras.

Fudbalski savez Crne Gore je uvažio zahtjev i obavijestio klubove o novom odlaganju.

Danas je na programu drugi duel koji u neđelju nije odigran, takođe zbog lošeg stanja podloge u Tivtu. Ove srijede, od 14 i 30 sati, snage će odmjeriti rivali sa Jadrana, Arsenal i Petrovac. Domaćin je u zoni baraža, a ,,nebo-plavi“ na pet bodova od vodeće Sutjeske.

u akciji

TIVAT – Stadion: u Parku.

Početak: 14.30 časova.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica).

Pomoćnici: Vladan Todorović (Bar), Miodrag Brajović (Podgorica), Davor Božović (Nikšić).

Delegat: Nikola Gegaj (Tuzi).

doprinos uspjesima Mornara. Prija mi uloga kada se od mene puno očekuje. Potrudiću se da što više pomognem ekipi, bilo golovima ili asistencijma, da na kraju bude tamo gdje je zamislila. Uopšte nijesam opterećen da li ću strijelac biti ja ili neko od saigrača. Baš mi je milo što je u prošlom kolu Sekulić pogodio mrežu. On je špic, potreban nam je u pravom ritmu, a ovo će mu mnogo značiti na planu samopouzdanja. I ostali momci su u usponu forme, zato i kao ekipa djelujemo mnogo naprednije – ističe Denković. Barani naredna dva meča igra-

Senzacija u Kupu Srbije

BBC

PODGORICA - Fudbaleri

Partizana još ljetos su završili učešće u Evropi, a juče su se oprostili i od Kupa

Srbije – u osmini finala senzacionalno ih je eliminisao drugoligaš Mačva (2:0).

Pogotke su dali Ergelaš u 15. i Nikolić u 65. minutu.

oružje ,,prijeti“ da postane trend u svim vodećim ligama

Sezona prekida: Kako golovi iz otvorene igre izlaze iz mode

Najveći udio golova nakon kornera u istoriji PL

Sezona 2025/26: 241 pogodak – 45 nakon kornera (18,7 %)

2010/11: 1.063 pogodaka – 151 nakon kornera (14.2%)

PODGORICA - Golovi iz prekida – slobodnih udaraca, nakon ubacivanja iz kornera ili auta, postali su zaštitni znak fudbalera Arsenala od dolaska Mikela Artete na klupu kluba s ,,Emirejtsa“ i mogli bi da odrede ishod šampionske trke u Engleskoj.

Petrovac

ju na svom terenu – protiv rivala sa dna elitnog ranga. Na Topolicu prvo dolazi pretposljednje Jedinstvo, pa posljednji Bokelj. - Samo prividno lakše utakmice. Uopšte ne mislim da ćemo tek tako opravdati ulogu favorita. Liga je izjednačena, svako svakog može da pobijedi. Moramo da budemo maksimalno fokusirani, na visini zadatka, da izvučemo najbolje od sebe. Samo tako možemo do željenih rezultata. Predstojeća dva meča u Baru za nas su mnogo važna. Možda mogu da budu i prekretnica sezone – zaključio je Denković. D. KAŽIĆ

To ,,oružje“ londonskih ,,tobdžija“ ima toliko uticaja da je Artetin tim lider Premijer lige sa četiri boda prednosti nad drugoplasiranim Bornmutom, iako je od ukupno 16 samo pet pogodaka dao iz ,,otvorene“ igre.

- Ne tako davno u Premijer ligi se postizanje golova iz slobodnog udarca ili nakon kornera doživljavalo kao nešto iz domena slabijih ekipa koje su mogle ugroziti jače protivnike ubacivanjima u prepun šesnaesterac – piše u analizi BBC Sporta.

- Nije više tako – dodaje se u tekstu.

Arsenal je uspostavio trend, ali nije jedini koji je posvećen prekidima.

Rekordnih 19 odsto svih golova u Premijer ligi ove sezone postignuto je iz kornera (45 od 241), što je najveći udio u istoriji ovog takmičenja.

1994/95: 1.195 pogodaka – 169 iz kornera (14,1%)

2022/23: 1.084 pogodaka – 151 nakon kornera (13,9 %)

Pogoci nakon kornera timova ,,liga petice“

Arsenal 37 Borusija M. 26 Inter 25

Bajer 24

Totenhem 24 (od starta sezone 2023/24)

Pogoci nakon kornera u ,,ligama petice“

SEZONA 2024/25

Premijer liga: 12,1%

Bundesliga: 12%

Serija A: 11,6%

La Liga: 11,3 %

Liga 1: 11,2 %

,,Crno-bijelima“ je ostalo samo prvenstvo, gdje su izjednačeni sa Crvenom zvezdom, uz utakmicu manje. Crnogorski reprezentativci

MilanRoganović i Andrej Kostić igrali su svih 90 minuta, dok je MilanVukotić ušao početkom drugog poluvremena. Ne. K.

Šezdeset sedam golova postignuto je iz prekida (isključujući jedanaesterce) s udjelom od 27,8 odsto - drugi najveći udio viđen u Premijer ligi i značajno povećanje u odnosu na bilo koju sezonu u posljednjoj deceniji.

Prednjači Arsenal – Artetin tim postigao je devet golova iz prekida (ne računajući jedanaesterce) ove sezone. ,,Tobdžije“, koji su prije četiri godine angažovali stručnjaka za prekide Nikolasa Jovera, posebno su opasni iz korne-

ra, postigavši 37 golova iz takvih situacija od početka sezone 2023/24 – najmanje 11 više nego bilo koji drugi tim u pet vodećih evropskih liga. Šef struke londonskog velikana Mikel Arteta kaže da je sve teže postići gol iz otvorene igre.

- Primjećujemo promjenu. U trenutku kada se povećava fizička snaga, metode koje se primjenjuju su efikasnije i teže je igrati jer ako ste fizički bolji onda možete da ograničite rivalu prostor za igru. Morate pronaći načine za postizanje golova na različite načine i mislim da to svi pokušavaju da urade – rekao je Arteta nakon

SEZONA 2025/26

Premijer liga: 18,7%

Serija A: 17,6%

Liga 1: 16%

La Liga: 13,8 %

Bundesliga: 12,6 %

pobjede nad Kristal Palasom prošle nedjelje (1:0) pogotkom Eberečija Ezea poslije centaršuta iz slobodnog udarca. ,,VIRUS“ SE ŠIRI U poređenju sa prošlom sezonom, došlo je do značajnog povećanja broja golova postignutih nakon kornera i u ostalim vodećim evropskim ligama. Među ,,ligama petice“, Premijer liga zabilježila je najveći udio golova nakon kornera u posljednje dvije sezone. - Prekidi su vrlo bitni. Trenutno, Arsenal je na putu osvajanja titule golovima iz prekida – prokomentarisao je trener Totenhema Tomas Frank

Korneri nijesu jedini trend koji se dešava u Premijer ligi, dodaje BBC. Dugi ubačaji iz auta, koje je popularizovao bivši defanzivac Stouka Rori Delap između 2008. i 2012. takođe su u porastu.

Ove sezone po tome se ističe Brentford, koji koristi sposobnost defanzivca Majkla Kajodea

Njegova serija dugih ubacivanja pokazala se izuzetno moćnim oružjem, a jedno je dovelo do gola DangaUtarea u pobjedi od 3:2 nad Liverpulom prošle subote – jednog od osam prvenstvenih pogodaka koji je Brentford postigao nakon auta od početka prošle sezone, podsjeća BBC. Nakon što je Mančester siti 5. oktobra pobijedio s 1:0 na ,,Brentford komjuniti stadionu“, napadač Erling Haland je izjavio:

- Bila je to teška utakmica i podsjetila me na Stouk s Rorijem Delapom prije 15 godina – kazao je napadač Sitija.

LIVERPUL PATI

Liverpul je jedna od samo tri ekipe Premijer lige koje još nijesu postigle gol nakon kornera ove sezone, a s druge strane ,,redsi“ imaju problema u odbrani.

Aktuelni prvaci Engleske, koji su vezali četiri poraza u prvenstvu, primili su šest golova iz prekida (ne računajući penale), a lošiji od njih u tom segmentu samo su Vest Hem i Notingem forest, koji su u zoni ispadanja.

- Definitivno se moramo poboljšati jer u Premijer ligi vidim ekipe koje dobijaju utakmice iz prekida, a mi gubimo utakmice zbog prekida – rekao je nedavno trener Liverpula Arne Slot Ne. K.

Ebereči Eze u prošlom kolu golom nakon prekida donio trijumf Arsenalu

Analiza

sporta: Arsenalovo najjače

Ubjedljivi porazi Jadrana i Primorca

PODGORICA - Oba crnogorska predstavnika doživjela su ubjedljive poraze u drugim mečevima najelitnijeg klupskog takmičenja. Novljani i Kotorani od starta su u Italiji i Rumuniji bili u kontra ritmu, praktično Pro Reku, odnosno Oradei nijesu ni zaprijetili. Šampion Crne Gore je na skoru od pobjede i poraza, pa je i dalje u trci za mjesto koje vodi u top 8, dok su šanse Primorca da prođe grupu, poslije dva startna neuspjeha, svedene na minimum.

Pro Reko 16

Jadran M:TEL 7

Đ ENOVA - Gradski bazen.

Gledalaca: 200. Sudije: Švarc i Vasiliu. Rezultat po četvrtinama: 5:1, 3:1, 4:3, 4:2.

PRO REKO: Nikozia (sedam odbrana), Negri (dvije odbrane), Di Fulvio, Granados 4, Kanela 3, Fondeli, Durik 1, Prešuti 1, Paviljard 2, Grata 3, Burić, Kondemi 1, Irving, Kasia 1. JADRAN M:TEL: Andrić (četiri odbrane), I. Radović (sedam odbrana), Holod 2, Stupar, Obradović, Vujović, Valera 1, Merkulov, Gojković 1, Lazić, Sladović 2, Matijašević, V, Radović 1, Janović.

Jadran M:TEL je otvorio utakmicu golom (Vasilije Radović) u prvom napadu, a onda je stao, odnosno domaćin Pro Reko je dominirao i koristio svaku grešku šampiona Crne Gore i priliku da dođe do lakog gola. Izgubili su Novljani od Pro Reka16:7 u 2. kolu Lige šampiona, potpuno su podbacili, mogli su i morali više bez obzira na snagu ekipe koju vodi nekada proslavljeni vaterpolista, a

Nesrećan slučaj u Italiji

sada trener Sandro Sukno Bez koncentracije su bili u momentima sa igračem više, idealne pozicije slabo su koristili, a u prvoj četvrtini pogodili su dva puta okvir gola i čak šest situacija nijesu iskoristili kada su brojčano bili jači. Koliko su, prije svega, sa mentalne snage slabo ušli u meč pokazuje i to što je Danil Merkulov na isteku druge četvrtine iz peterca bukvalno pogodio golmana Pro Reka. Loš utisak iz uvodnog dijela igre prenio se i u nastavku meča. Reko je lako dolazio do golova, istakli su se upravo igrači od kojih se očekivalo da vuku ekipu, a utisak je, s obzirom na izdanje, da je naša ekipa čak i dobro prošla, jer je bilo bojazni da se u Herceg Novi vrati sa dvocifrenim minusom. Uprkos porazu, Jadran je i dalje u igri za jedno od dva mje-

sta koje vodi u top 8, jer su na premijeri bili bolji od imenjaka iz Splita.

Ostaje žal i zbog toga što su, kao i italijanski tim, sezonu otvorili pobjedom, pa se samim tim i očekivao ako ništa drugo onda snažniji otpor.

Oradea 14

Primorac 7

ORADEA – Gradski bazen.

Gledalaca: 250. Sudije: Tehido i Haentšel. Rezultat po četvrtinama: 4:1, 2:2, 5:1, 3:3.

ORADEA : Dobožanov (10 odbrana), Beleniesi 2, Negrean, George, Oltean 3, Ilisie 1, Gusarov 4, Gardašević 3, Remes, Vančik, Čenk, Velkić 1, Lunkan.

PRIMORA C: Rističević (sedm odbrana), Pejović, Brguljan 1, S. Ćetković 1, Inaba 2, Mršić, Murišić, Vidović,

Detalj sa meča u Italiji

Vučković, Vico 1, Brkić 2, P. Ćetković, Samardžić, Perov. Vaterpolisti iz Kotora najavljivali su osvajanje bodova u Rumuniji, ali već nakon prvih osam minuta bilo je jasno da od želje neće biti ništa. Oradea je odigrala fantastičan meč, Primorac je podbacio, napadački najviše, mada je i 16 golova, koliko je primio, previše od ekipe koja ne pripada vrhu evropskog vaterpola.

Vicešampion je u prvoj i drugoj četvrtini postigao tri gola, do odmora je bio čak i u skromnom zaostatku, ali je u nastavku uslijedio potop. Domaćin je postigao pet golova, gost je bio na nuli, tako da je rutinski riješio meč u posljednjih osam minuta.

Kotorani su drugim porazom umanjili šansu da se domognu drugog mjesta koje garantuje prolaz grupe. A. MARKOVIĆ Liga

Andrea Berišaj deveta u Kini

PODGORICA - Crnogorska tekvondo reprezentativka

Andrea Berišaj kao devetoplasirana završila je nastup na seniorskom Svjetskom prvenstvu u kineskom gradu Vuši.

Berišaj je u prvom kolu kategorije do 67 kilograma savladala Grkinju Reke Mourkousi 2:0, dok je u drugom eliminisala predstavnicu Malija Iman Kanute. Na putu do medalje zaustavila je iskusna Kineskinja, petoplasirana sa Olimpijskih igara u Parizu, Song Ji. Danas će na tatami Andrea Komatina u kategoriji do 62 kilograma. Trener reprezentacije Vlado Stanišić kazao je da su Olim-

pijske igre san svih sportista, ali da je Svjetsko prvenstvo najkvalitetnije i najteže takmičenje u tekvondou.

- Svjedoci smo i danas bili da i najbolji ispadaju u prvim kolima. Berišaj je pokazala stabilnost, nije podlegla pritisku veličine takmičenja, vjerovala je u sebe i stigla je do devetog mjesta. To je zavidan rezultat i uspjeh za pohvalu, koji nam daje jasne inpute da je stvorena za velike stvari - kazao je Stanišić i istakao da i druga crnogorska predstavnica može do dobrog rezultata. Šampionat je okupio predstavnike 187 država svijeta, među kojima je i Crna Gora sa dvije predstavnice. R. P.

PODGORICA - Osamdeset

jednogodišnji muškarac poginuo je nakon što su se njegova električna invalidska kolica sudarila s automobilom kojim je upravljao golman Intera Đosep Martines Incident se dogodio u pokrajini Komo, a policija je saopštila pretpostavku da je stariji muškarac iznenada skrenuo u traku kojom je svoj automobil vozio Martines. Golman ,,nerazura“ odmah se

zaustavio i pružio prvu pomoć muškarcu, ali spasa mu nije bilo, prenose italijanski mediji. - Automobil kojim je upravljao golman Intera Đosep Martines udario je muškarca u električnim invalidskim kolicima koji se kretao biciklističkom stazom uz cestu u pokrajini Komo – navela je italijanska policija za Rojters. - Martines je zaustavio automobil kako bi pomogao muškarcu, koji je preminuo prije do-

laska hitne pomoći – dodaje se u saopštenju. Inter je otkazao konferenciju za medije zakazanu uoči večerašnjeg meča sa Fiorentinom u Seriji A. Klub je odbio da komentariše tragični događaj.

Martinez je drugi golman Intera otkako je došao iz Đenove 2024. godine. Dvadeset sedmogodišnji španski internacionalac, koji je igrao i za Las Palmas i RB Lajpcig, odigrao je 12 utakmica za Inter. Ne. K.

Iako ima 41 godinu legendarna američka skijašica se vraća na stazu Lindzi Von najavila učešće na ZOI

PODGORICA - Američka

skijašica Lindzi Von, iako ima 41 godinu, najavila je da planira povratak takmičenju i učešće na Zimskim olimpijskim igrama 2026. u Milanu i Kortini. Lindzi Von, osvajačica olimpijskih medalja u više disciplina, istakla je da se ne plaši da bi povratkom mogla da naruši svoju reputaciju. - Nemam više ništa da dokazujem. Mislim da se niko ne sjeća povratka Majkla Džordana, i to nije umanjilo njegovu zaostavštinu. Već sam uspjela, već

sam pobijedila - rekla je Von na medijskom samitu tima SAD. Nakon sanirane teške povrede koljena u proljeće 2024. godine, Von je započela pripreme za povratak i planira da se takmiči u spustu, superveleslalomu i kombinovanoj disciplini, ukoliko se kvalifikuje. Von je do sada osvojila zlato u spustu i bronzu u superveleslalomu na Igrama u Vankuveru 2010, kao i bronzu u spustu u Pjongčangu 2018. - Mislim da sam možda u najboljoj formi u životu - poručila je legendarna skijašica. R. A.

Andrea Berišaj i trener Vlado Stanišić Svjetsko prvenstvo u tekvondou

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Lazar Jovović upamćen kao „najviši pomagač i prijatelj“

ANTO KONJEVIĆ (ANTHONY COGNEVICH), KAPETAN AMERIČKE VOJSKE (CRNA GORA, 1833 – NJU ORLEANS, SAD, 23. FEBRUAR 1908)

Iz Crne Gore emigrirao je oko 1850. Radio je u industriji ostriga sa Jovanom Vidovićem. Prvi put se pominje u američkim dokumentima (popisu) 1860. sa ženom Hanom, kćerkom Anetom i sinom Đorđom. Živio je u Nju Orleansu u državi Luizijana. U Američkom građanskom ratu 1861-1865. organizovao je četu pretežno sastavljenu od Slovena uglavnom Hrvata, Crnogoraca i Hercegovaca. U činu kapetana američke vojske bio je komandir Konjević čete, 4. Regimente Evropske brigade, Luizijanske milicije. Borio se na strani Juga tj. Konfederacije. Učestvovao je u odbrani Nju Orleansa. Brak je zasnovao sa Hanom Duen sa kojom je imao tri sina - Stephen, Peter and George i jednu kćerku Annette. Stephen je preminuo kada je imao tri godine i dva mjeseca, a Annette u 49. godini i nije imala đece. Posljednji put se pominje na popisu 1900. sa ženom Hanom i sinom Đorđom. Članovi njegove porodice se kasnije ne pominju u zvaničnoj američkoj dokumentaciji. Sahranjen je na groblju Saint Louise u Nju Orleansu.

Anto Konjević je u Američkom građanskom ratu 18611865. organizovao četu pretežno sastavljenu od Hrvata, Crnogoraca i Hercegovaca. U činu kapetana američke vojske bio je komandir Konjević čete, Četvrte regimente Evropske brigade, Luizijanske milicije. Borio se na strani Juga. Učestvovao je u odbrani Nju Orleansa

LAZAR JOVOVIĆ, POTPORUČNIK

AMERIČKE VOJSKE

(BOKA KOTORSKA, 1837 – SAN FRANCISKO, SAD, 5. OKTOBAR 1899)

U ranoj mladosti pošao je iz Boke Kotorske u SAD. Stekao je značajnu imovinu. Živio je u početku u oblasti Luizijane. Učestvovao je u Američkom građanskom ratu 18611865. u sastavu Konjevićeve čete. Od 1861. bio je potporučnik američke konfederalne vojske. Učesnik je bitke za Nju Orleans 1862. Nakon rata 1865. doselio se u San Francisko đe je 1880. osnovao prvo dobrovoljno društvo i kao jedan od utemeljivača i njegov prvi predsjednik. Pet godina je bio predsjednik „Srpsko-crnogorskog društva”, a kasnije do smrti član njegove uprave. U ovom gradu je bio među osnivačima lista „Sloboda” i „najviši pomagač i prijatelj”. Materijalno je pomagao sunarodnike i rješavao njihove probleme. Svoju imovinu u starije dane predao je svojim sinovcima Spasoju i Andriji jer nije imao svoju porodicu. Uživao je ogroman ugled u crnogorskoj koloniji u SAD-u. Tadašnji najveći dnevni list „Call” objavio je njegovu sliku i tekst povodom njegove smr-

Lazar Jovović je u ranoj mladosti pošao iz Boke Kotorske u SAD. Stekao je značajnu imovinu. Živio je u početku u oblasti Luizijane. Učestvovao je u Američkom građanskom ratu 1861-1865. u sastavu Konjevićeve čete. Od 1861. bio je potporučnik američke konfederalne vojske. Učesnik je bitke za Nju Orleans 1862. godine

ti. „Glas Crnogorca” donio je dugačak tekst o njemu. Preminuo je nakon kratke i teške bolesti. Opijelo mu je držano u ruskoj pravoslavnoj crkvi, a držao ga je vladika Tihon sa svještenstvom. Govor je držao predsjednik društva M. Tasovac i jeromonah Sevastijan Dabović

CRNOGORCI U

AMERIČKOJ VOJSCI U PRVOM SVJETSKOM RATU

Crnogorci su masovno učestvovali u Prvom svjetskom ratu u sastavu američke vojske koja se borila na Zapadnom frontu u Evropi. Uglavnom se radilo o crnogorskim pečalbarima koji su rođeni u Crnoj Gori ali ih je rat zatekao na raznim poslovima širim SAD i Kanade. Jedan dio je uspio da se vrati u domovinu i priključi crnogorskoj vojsci, međutim drugi dio zbog teškoće prevoza usljed ratnih okolnosti nije uspio, pa su se priključivali američkoj vojsci računajući da se bore za istu stvar. Značajan broj Crnogorca učestvovao je u američkoj vojsci i u Drugom svjetskom ratu, boreći se na raznim frontovima, od Zapadnog fronta, preko Afrike sve do Pacifika. Nalazili su se u sastavu kopnenih ali i vazdušnih i pomorskih snaga. Uglavnom se radilo o drugoj iseljeničkoj generaciji koja je već govorila engleski jezik i bila sastavni dio američkog društva. Crnogorce nalazimo u spiskovima zaraćenih strana još u Američkom građanskom ratu 1861-1865. Najviše Crnogoraca je iz Crne Gore došlo

u SAD u periodu od 1904. do 1908. Još iz vremena sredine 1880-ih godina poznati američki revolveraš je bio Andrija Bojičin Jovićević, komandir crnogorske vojske. Među njima je i Jovan Perov Martinović, zatim Mićun Pantov Mušikić ispod Čađalice koji je u jednom sukobu rudara, u kojem su učestvovala i njegova braća Jakov i Jovan, ubio jednog Italijana. U bici kod Verdena istakli su se Stevan Kilibarda i Joko Meštrović, zatim Jovan Perov Martinović u bici kod Ipsena kao i mnogi drugi. U Drugom svjetskom ratu u američkoj vojsci, učestvovali su uglavnom potomci crnogorskih iseljenika kao američki državljani. Iz sastava Nacionalne garde Arizone u borbi protiv Meksika i revolucionarnog vođe Panča Vilje, istakao se Marko Filipov Vujović, narednik američke vojske. Mnogi sinovi crnogorskih iseljenika pokušali su početkom Prvog svjetskog rata da se vrate u Crnu Goru kao dobrovoljci, ali poslije bezuspješnih pokušaja priključuju se Ekspedicionim snagama američke vojske koje su se borile na tlu Francuske. Među njima izdvajaju se: Milovan Nikolin Bigović, Crnogorac iz Cuca, koji je tokom akcije na mostu Mezu u Francuskoj, uspio 14. jula 1918, da održi ključan položaj uprkos snažnoj mitraljeskoj neprijateljskoj vatri, zbog čega je odlikovan Medaljom pobjede sa srebrnom zvijezdom na traci. Zatim Jovan Stevov Vučković, Miro Perov Martinović iz Bajica, koji je učestvovao u odbrani Pariza, kao i u borbama na Verdenu 1916. Nosilac je pet visokih odlikovanja. Stanko Mijanović, kaplar američke vojske. Tokom borbi kod Belikorta u Francuskoj, 29. septembra 1918. odvojen od svog voda, naišao je na patrolu jačine 18 njemačkih vojnika. Izvršio napad na njemačku patrolu, trojicu ubio, a njih 15 uspio da zarobi. Za ovo pokazano junaštvo u borbi odlikovan je Krstom za izuzetnu službu. Stiv Vukalov Glomazić, kaplar, borio se u Francuskoj protiv njemačkih snaga. Za izuzetnu hrabrost uručena mu je Povelja časti. Kao učesnici Prvog

svjetskog rata u sastavu američke vojske pominju se: Mitar Vukićević iz sela Releza kod Cetinja, Džozef Backović iz Bruklina. Među crnogorskim iseljenicima koji su se borili u redovima američke vojske na Zapadnom ratištu tokom Prvog svjetskog rata 1914-1918. između ostalih pominju se: Ilija Spasojev Vukičević zvani „Mrko“, Blažo Nikov Gojnić učesnici bitke na Verdenu. Kako nijesu mogli stići do Crne Gore kao američki dobrovoljci Crnogorci su se prijavili i borili na Verdenu, između ostalih i: Mitar Markov Dapčević sa Brajića, Đuro Filipov Dapčević, Vukoman-Vuk Janković iz Grabovice Drobnjačke, braća Ilija i Đuro Vukalovi Jovičić, Đuro Vukov Martinović, Niko Dumov Martinović, Mitar Gašov Martinović, Risto Batrićev Popović, Đuro Krstov Raičković, Boško Markov Stojanović, Niko Perov Šćepančević, Vuko Kustudija sa Majstora, Mašo Jovović iz crmničkog Gluhog Dola, Savo Čelebić sa Ceklina, braća Tatar,

Filip Aleksije Andrijašević sa Vilusa u rezervnom sastavu američke vojske vratio se 1921. godine. Mitar Šćepanov Andrijašević poginuo je 1918. godine kao američki vojnik na Verdenu itd.

Joko Stevov Leković iz Godinja bio je američki oficir na Verdenu.

Mileta Vojvodić iz Morače kao američki vojnik borio se 1917. u Francuskoj. Vukoman Janković borio se takođe u Francuskoj u Prvom svjetskom ratu, kao i Stanko Mašov Janković sa Jankovića krša.

Velimir Gvozdenović rođen je 1895. godine u Podgorici. Učesnik je Prvog svjetskog rata u sastavu američke vojske. Preminuo je 31. decembra 1928. godine u Los Anđelesu, a spomenik mu je podigla sestra Darinka Mirko Ilić rođen je 21. aprila 1896. godine u Krivošijama. Učestvovao je u američkoj vojsci u Prvom svjetskom ratu. Preminuo je 23. marta 1937. godine u Los Anđelesu. (Nastavlja se)

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Američki vojnici u Evropi 1917. godine

Velimir Gvozdenović

Dio članka o Lazaru Jovoviću u Glasu Crnogorca od 30. oktobra 1899.

Srijeda, 29. oktobar 2025.

I. br. 2477/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 28.10.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se LII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Pedeset drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.11.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.

VI Na pedeset drugom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na pedeset drugom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 –7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Baru, dana 28.10.2025. godine.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl.list CG“, br. 075/18) Sekretarijat za ekologiju i energetsku eﬁkasnost

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta: NOVI SOLAR D.O.O. HERCEG NOVI, donijeto Rješenje, br. 02-19-322-UPI-20/25 od 22.10.2025.god, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat: “Izgradnja fotonaponske elektrane “ Ćukoš”, snage 3,6 MW”, na katastarskim parcelama broj: 602,603, 604, sve KO Ratiševina, Opština Herceg Novi.

Javnost može izvršiti uvid u predmetno rješenje i dokumentaciju na osnovu koje je odlučeno na veb sajtu Opštine Herceg Novi www.hercegnovi.me

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat je utvrđeno da dokumentacija za odlučivanje sadrži deﬁnisane mjere za spriječavenje, smanjenje ili otklanjanje negativnih uticaja te nije potrebna dalja razrada mjera izradom elaborata.

Rješenjem je utvrđena obaveza Nosiocu projekta da u toku realizacije prokekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu projekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborate procjene uticaja na životnu sredinu.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Herceg Novi, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

OVLAŠTENI RUKOVODILAC

Ivan Otović

Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini,Odluke Odbora direktora broj 14060 od 24.10.2025.godine i člana 30 Statuta DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, ( Sl.list CG – opštinski propisi br. 45/21), Izvršni direktor objavljuje

J A V N I P O Z I V

Za davanje u zakup putem prikupljanja ponuda (tender) za prodajna mjesta na Zelenoj pijaci u Baru. Broj reda Pripadajući stolovi Predlog cijene

I A od 1.0 do 1.9

II A od 2.1 do 2.8

III A od 3.1 do 3.8

IV A od 4.1 do 4.8

V A od 5.1 do 5.3

A od 5.6 do 5.8

VI A od 6.1 do 6.3

A od 6.6 do 6.8

B od 1.0 do 1.9 1920.00€

B od 2.1 do 2.8

B od 3.1 do 3.8

B od 4.1 do 4.8 1200.00€

B od 5.1 do 5.3

B od 5.6 do 5.8 960.00€

B od 6.1 do 6.3

B od 6.6 do 6.8

VII A od 7.1 do 7.8 B od 7.1 do 7.8

Napomena: Cijene zakupa prodajnog mjesta na Zelenoj pijaci u Baru su obračunate sa PDVom.

Pravo učešća na licitciji imaju fizička i pravna lica koja uplate kauciju u iznosu od 10% od početne cijene prodajnog mjesta na Zelenoj pijaci u Baru, najkasnije prije isteka roka za otvaranje ponude na blagajni Društva ili na žiro račun broj 520 -20 130-19 Hipotekarne banke Podgorica. Dokaz o uplati kaucije je uslov za učešće na javni poziv. Kaucija će se po otvaranju koverti učesnicima koji nisu izlicitirali prodajno mjesto vratiti, a zakupcu će se uračunati u cijenu zakupa.

Učesnik koji ponudi najveći iznos cijene zakupa proglašava se za najpovoljnijeg ponuđača , a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za zakup prodajnog mjesta. Ukupan ponuđeni iznos zakupac je dužan uplatiti Društvu u roku od 3 da na od dana otvaranja ponuda, u protivnom gubi pravo na kauciju i izlicitirano prodajno mjesto. Komisija za sprovođenje javnog nadmetanja otvarnje ponuda vršiće dana 04.11.2025 godine sa početkom u 10 h u holu upravne zgrade Društva.

Sva bliža obavještenja se mogu dobiti na broj telefona 030/311 418.

Crna Gora

Adresa: Ul. Vuka Karadžića br.16 Glavni grad Podgorica 81 000 Podgorica, Crna Gora, p. fah br. 63 SEKRETARIJAT ZA SOCIJALNO STARANJE tel.: +382 20/447- 160, fax: +382 20/ 447 -161 sekretarijat.socijalno.staranje@podgorica.me

Broj: D14-116/25-10286

Podgorica, 28 oktobar 2025. godine

Sekretarijat za socijalno staranje Glavni grad Podgorica, na osnovu članova 21, 34 50 i 51 Odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite („Sl.list CG-opštinski propisi” br. 12/25), objavljuje:

J A V N I P O Z I V za raspodjelu besplatnih obroka u narodnoj kuhinji za 2026. godinu

1. Predmet Javnog poziva je raspodjela 700 besplatnih obroka u narodnoj kuhinji za 2026. godinu. Obroci se serviraju u objektu Narodne kuhinje Ulica Drvarska bb u Podgorici, a određeni broj obroka dostavlja se na pojedinačne kućne adrese.

2. Pravo prijave na Javni poziv imaju pojedinci i porodice-korisnici materijalnog obezbjeđenja, lica bez redovnih primanja, korisnici lične invalidnine, korisnici dodatka za njegu i pomoć lica čija penzija ne prelazi visinu minimalne zarade u Crnoj Gori, a za koje komisija utvrdi da im je ovaj vid podrške potreban. Prednost u ostvarivanju usluge besplatni obrok imaju i druga lica sa invaliditetom, kao i samohrane osobe.

3. Podnosilac prijave, za sebe članove svoje porodice, dužan je uz prijavu priložiti sljedeću dokumentaciju: - fotokopija lične karte; - dokaz o broju članova porodičnog domaćinstva; - izvod iz matičnog registra rođenih za članove domaćinstva; - dokaze o prihodima članova domaćinstva i - dokaz o zdravstvenom stanju podnosioca zahtjeva članova porodičnog domaćinstva.

4. Rok za podnošenje prijava sa potrebnom dokumentacijom je 15 dana od dana objavljivanja Javnog poziva

Prijava sa potrebnom dokumentacijom se podnosi, na propisanom obrascu, na šalteru Sekretarijata za socijalno staranje Glavni grad Podgorica Ul. Vuka Karadžića br. 16.

5. Komisija za utvrđivanje Liste korisnika besplatnih obroka za 202 6. godinu, sastavljena od predstavnika: Sekretarijata za socijalno staranje, Centra za socijalni rad, organizacije Crvenog krsta i Udruženja penzionera, na osnovu prispjele dokumentacije i n eposrednog uvida utvrđuje redosljed kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog poziva

Komisija sačinjava Listu korisnika besplatnog obroka i mjesečno vrši reviziju i dopunu iste.

Neblagovremene prijave Komisija neće razmatrati.

6. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti svakog radnog dana u prostorijama Sekretarijata za socijalno staranje ili na broj telefona: 020/447-169.

Srijeda, 29. oktobar 2025.

Ivm.br.222/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MIKROKREDITNA FINANSIJSKA INSTITUCIJA WIN CREDIT DOO, BULEVAR

DŽORDŽA VAŠINGTONA 58, Podgorica, protiv izvršnog dužnika S.U.R. ĆEVAPDŽINICA “LOZANA”, 26.NOVEMBAR BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika S.U.R. ĆEVAPDŽINICA “LOZANA”, 26.NOVEMBAR BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Ivm.br.222/2025 od 13.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje prilozima i Rješenja Ivm.br.222/2025 od 28.10.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 28.10.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Poslovni broj: Iv.1542/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’Crnogorski elektrodistributivni sistem’’ Podgorica, ul. Ivana Milutinovića br. 12 – Podgorica, protiv izvršnih dužnika Minić Tamara, Bul. Teuta, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 846,44 eura, dana 28.10.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnici Minić Tamara, Bul. Teuta, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1542/21 od 05.01.2023. godine rješenje od 28.10.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Sekretarijat za ruralni održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je d.o.o MI - Burko Industrijska bb, opština Bijelo Polje , doneseno rješenje o izradi elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta, na lokaciji katastarske parcele br. KP 82/27 KO Nedakusi u zahvatu Izmjena i dopuna DUP a „Industrijske zone područja terminala “ Opstine Bijelo Polje U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da će se izradom elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izgradnje, funkcionisanja, kao u slučaju akcidentne situacije. Nosilac projekta, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Sekretarijatu za ruralni održivi razvoj zahtjev za određivanje obima sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta, je dužan, podnijeti Sekretarijatu za ruralni održivi razvoj zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o izradi elaborata procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik

BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

(1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40

(3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 27. oktobra 2025. u 59. godini nakon teške bolesti preminuo je naš

Д., ДАНИЈЕЛА К. и МАРИЈА, унук ДИМИТРИЈЕ, ђевер НЕЂЕЉКО, пасторци ЂОРЂЕ и ЈЕЛЕНА, братанићи, сестрић и сестричне, заове АНКА и МИЛИЦА и остала родбина ДАКОВИЋ и КОКОТОВИЋ 1254

Dragi naš

BORIS - BRILE Ismetov ČELIK

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 28. oktobra od 11 do16 časova i 29. oktobra od 9 do 12 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju Ćemovsko polje u 13 časova. Kuća žalosti: Ulica Veljka Vlahovića 26.

OŽALOŠĆENI: supruga SLAVICA, kćer TARA, sin ČEDO, sestra DIJANA, sestrić LAZAR i ostala mnogobrojna rodbina ČELIK i JOVANOVIĆ

BRILE

Sa tugom se opraštamo od tebe

Brat VASKO JOVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

BORISU ČELIKU

Bila je privilegija i zadovoljstvo imati te za prijatelja i kolegu.

KOLEKTIV MONTINSPEKTA

Posljednji pozdrav našem dragom

Ujna NADA, braća od tetke SAŠA, RADE i NENAD sa porodicama

BRILU

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i poslovnom partneru

DEJU USKOKOVIĆU

Tvoje poštenje, toplina i energija ostaće zauvijek s nama. Počivaj u miru.

KOLEKTIV PREDUZEĆA „TUDORS MONTENEGRO“ D.O.O

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav

DEJANU USKOKOVIĆU

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našem uvaženom i dobrom kolegi

MILADINU KNEŽEVIĆU

Počivaj u miru.

Sa dubokim bolom i tugom opraštamo se od naše voljene sestre, zaove i tetke

MIRJANE VUČINIĆ

Ljubav koju si nam pružila nikad neće ostati zaboravljena. Tvoja bol je utihnula. Počivaj u miru.

Tvoji:

majci i supruzi

Srijeda, 29. oktobar 2025.

- MIRI

Lavice naša, zauvijek smo zahvalni na tvojoj hrabroj borbi do posljednjeg trenutka, ne predajući se ni onda kada je bilo najteže. Hvala ti za sve - za svu nesebičnu ljubav, pažnju i sreću koju si nam pružala svakog trenutka. Tvoja dobrota, toplina i snaga ostavili su neizbrisiv trag u svima koji su te poznavali. Zauvijek ćeš biti s nama, u našim srcima i mislima. Ponosni, zahvalni i beskrajno te vole,

Tvoj suprug DRAGUTIN - DRAGAN i sinovi LUKA i BOJAN

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

RADMILA POPOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki MIRJANI VUČINIĆ rođenoj MARTINOVIĆ

Vesela, pametna i vedrog duha, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoja ljubav, dobrota i osmijeh ostaće s nama zauvijek.

Tvoji:

Sestra RAJKA, svak MILUTIN, sestrići MILOŠ i MIODRAG, snaha IVANA i unučad

Sa dubokim bolom i tugom opraštamo se od naše voljene sestre, svastike i tetke

MIRJANE VUČINIĆ

Hvala ti na svemu što si uradila za nas.

Ostaće praznina u našim srcima i sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru.

Tvoji: ANA, ILIJA i MILENA ĐUROVIĆ

KOLEKTIV FIRME UNIPROM - METALI NIKŠIĆ 1253

brat MARKO, snaha ZORICA i bratanična MILICA MARTINOVIĆ 1250

Posljednji pozdrav voljenoj sestri MIRJANI

Posljednji pozdrav dragoj snahi

Otišla si prerano, ali trag koji si ostavila u našim životima ne može izblijeđeti.

Tvoje sestre: JOVANKA, LELA i STANISLAVKA sa porodicama

od LJUBIŠE i MEDUNE VUČINIĆ sa porodicom

Sa bolom i tugom opraštamo se od naše drage

VUČINIĆ

Neka tvoja bolom napaćena duša počiva u vječnom miru. Slava ti. NIKOLA Stevov MARTINOVIĆ sa porodicom

1245

Posljednji pozdrav dragoj kumi

MIRI

MIRJANE

Voljenoj

MIRJANI

Srijeda, 29. oktobar 2025.

Posljednji pozdrav našoj

NANI

Tvoju dobrotu, osmijeh i vedrinu nikada nećemo zaboraviti. Počivaj u miru.

Tvoji NIKOLETA i PETAR PAJOVIĆ

Posljednje, tužno zbogom našoj

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam od djetinjstva nesebično poklanjala. Hvala za sve ljudsko što si za sve nas uradila.

Tvoja dobrodušnost i veliko srce, u kojem je bilo mjesta za sve, živjeće zauvijek u našem sjećanju.

„Tvoja đeca“: MILOŠ, MILENA, GAGA, MARINA, NIKOLETA i MILICA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

1248

Najtužniji pozdrav dragoj

NANI

Nedostajaćeš.

1247

Tvoji ĐURETIĆI

Prošle su četiri godine

Čuvamo te u srcu zauvijek

Tužno sjećanje na naše drage

te tvoje

MAJA, ZOJA i BOJANA

NIKOLA Veliše VLATKO Nikole RAIČEVIĆ RAIČEVIĆ

Prošlo je toliko godina od vaše smrti, ali vi i dalje živite u našim srcima i sjećanjima.

Sve uspomene na vas čuvaćemo od zaborava i nastavljamo kroz život onako kako biste i vi voljeli.

1264

Najdraža naša

1244

1256

Danas je Tvoj rođendan… Još jedan koji dočekujemo bez Tebe… naše prve radosti, naše sreće. Uspomene naviru, bol i praznina neprolazni… Uvijek nasmijana u našim srcima i mislima. Volimo Te beskrajno.

Tvoji VUKOVIĆI

MAMA, TATA, BRAT, SNAHA i MATEA

U tišini i sa bolnom ranom, čuvamo uspomenu na tebe, na još jedan tužan dan - tvoj rođendan. Neka ti naše suze ne remete nebeski mir, srećice naša. Tetke: SMILJKA i SLAVKA

Danas se navršava devetnaest godina od kada nije sa nama naš voljeni

VAŠA PORODICA

SJEĆANJE

RAJKO ĐUROVIĆ

ZORKA ĐUROVIĆ

29. 10. 1985 - 29. 10. 2025. 2009–2025. Uvijek prisutni, s ljubavlju i poštovanjem, čuvamo vas od zaborava. Počivajte u miru.

PORODICA

BRANKO Ivov POPOVIĆ

Čuvaju te u svojim srcima tvoji

SLOBA, BOBO, BEBA, SNEŽA, LANA i NIKOLA

1255

1269

STAŠA

SAJO

TAKI

Vole

NANI

Nagradna igra

TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM ŠALJITE

Srijeda, 29. oktobar 2025.

PRAVILA NAGRADNE IGRE

KUPONE

2. izvlačenje je 3. novembra

2 x PEĆ ALFA 70

sakupi 5 kupona i osvoji nagradu

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Miodrag Vlahović

[Dozvola za razmišljanje]

10x5m DRVA

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) izvučena su 16. 10. 2025. godine. - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

DIPLOMATSKA POŠTA

Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi