Dnevni list POBJEDA 26.09.2025 by Pobjeda

Što nedavno odbijanje parlamentarne većine da izglasa dnevni red o izboru sudije Ustavnog suda govori o saradnji grana vlasti i poštovanju ustavnih načela hijerarhije Vukčević:

Odbijanjem da se izglasa dnevni red sjednice na kojoj je trebalo da se razmatra prijedlog predsjednika Crne Gore za izbor sudije, Skupština faktički onemogućava izvršenje ustavnog prava i dužnosti predsjednika.

Poslovnik Skupštine ne može biti tumačen tako da većini daje diskreciono pravo da blokira ostvarenje ustavne nadležnosti drugog državnog organa, poručuje sagovornik Pobjede STR. 3.

Istražitelji pretresli više lokacija u Budvi i na Cetinju u potrazi za dokazima o ubistvu dvojice Cetinjana

Negatoru državnog i kulturnog identiteta Crne Gore ipak dodijeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca

Uz podršku Vlade,

Mićović lako i do nacionalne penzije

Vlada podržala inicijativu da se vrati zičko obezbjeđenje u obrazovne ustanove kao privremena mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja

Vlada usvojila ponuđeni Prijedlog zakona o visokom obrazovanju kojeg studenti čekaju pet godina, na potezu Skupština Crne Gore

Nakon prve godine mastera mogu da dobiju diplomu

Osnovnom sudu u Podgorici stigla tužba bivše direktorice Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ protiv Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija

Nosilac Grbaljske liste za 29. septembar, na godišnjicu izbora u Kotoru, najavio protest u Radanovićima

Batuta: Ustavni odbor da konačno

predloži dvoje sudija Ustavnog suda, a Skupština da ih izglasa

Cilj protesta koji organizujem je da jednostavno dobijem ono što mi je narod dao na izborima održanim prije godinu, a to je odborničko mjesto u SO Kotor, odnosno tri odbornička mjesta koja je nesporno osvojila Grbaljska lista. Krajnje je vrijeme, kazao je Batuta Pobjedi

KOTOR - Nosilac Grbaljske liste Vojin Batuta organizovaće 29. septembra pored Pošte u Radanovićima protest povodom godinu od, kako kaže, istorijske nepravde zbog nezavršavanja kotorskih lokalnih izbora i nepoštovanja osnovnih

ljudskih, građanskih i ustavnih prava učesnika tih izbora.

Batuta je Pobjedi kazao da će sa protesta biti upućen zahtjev Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore da konačno predloži dvoje sudija Ustavnog suda, a poslanicima da ih

izglasaju i normalizuju rad Ustavnog suda. Zahtijevaće, takođe, da izglasaju sudiju kojeg je predložio predsjednik države Jakov Milatović - Apelujem na Opštinsku izbornu komisiju da na kraju ispoštuje te odluke, ma kakve one bile i vrate kotorsku

skupštinu u legalne tokove. Cilj protesta koji organizujem je da jednostavno dobijem ono što mi je narod dao na izborima održanim prije godinu, a to je odborničko mjesto u SO Kotor, odnosno tri odbornička mjesta koja je nesporno osvojila Grbaljska

lista. Krajnje je vrijeme - kazao je Batuta. Parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je 15. septembra da razmotri prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić Mjesecima

unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro. Zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda, koji nije imao kvorum za odlučivanje o žalbama nakon završetka lokalnih izbora u Kotoru održanih 29. septembra 2024. godine, izborni proces u tom gradu ni nakon godinu nije okončan. Zbog toga nije bilo moguće formirati novu vlast u Kotoru, nakon čega je uslijedila blokada lokalne samouprave. Stari saziv Skupštine opštine Kotor 6. marta 2024. godine izabrao je predsjednika Opštinskog odbora Demokratske Crne Gore Vladimira Jokića za predsjednika opštine, kome je to treći mandat na čelu Kotora. Na istoj sjednici izglasana je i Odluka o privremenom finansiranju i uspostavljeno je normalno fukcionisanje lokalne samouprave. Iv. K.

Savjetodavna grupa Balkan u Evropi u Podgorici organizovala panel diskusiju o evropskom putu naše države

PODGORICA – Parlament

Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji može pomoći samo ukoliko ne bude inicijativan kao što je bio u slučaju usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i neustavnog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda.

To je na jučerašnjoj panel diskusiji, u organizaciji Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BIEPAG), poručio poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik parlamentarnog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković

On smatra da za malu državu i politički kompleksnu zajednicu kakva je Crna Gora, ne postoji druga polisa osiguranja dugoročne stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskog razvoja osim članstva u EU.

- Zato se svi moramo fokusirati na to. Parlament u tom smislu može da pomogne, ali samo ako ne bude previše inicijativan, kao što je bio kada je usvajana Rezolucija o Jasenovcu i penzionisana sutkinja Ustavnog suda. Svi odlično znamo šta treba da radimo i kakav je naš domaći zadatak. Bio bih srećan da se potpuno fokusiramo na ono što treba da radimo, bez ovakvih izleta - naveo je Vuković.

Ističe i kako u Crnoj Gori postoji paradoksalna situacija u kojoj se parlamentarna opozicija, po pitanju EU integracije, ponaša „neuporedivo odgovornije“ nego bilo koja stranka vlasti.

- Sve što Vlada uradi, a što Crnu Goru makar i santimetar približi EU, mi ćemo podržati. Bojim se da će neki u Vladi i Skupštini ponovo pokušati da usporavaju naš put ka EU. Crna Gora nikada nije imala ovakvu priliku za članstvo u EU. Ništa nam ne stoji na tom putu, osim dijela vlasti koji jedno govori, a drugo radi – upozorio je Vuković. Članica BIEPAG-a i bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović smatra da Crna Gora 2028. mora da pristupi

Vuković: Parlament može da pomogne samo ako ne bude inicijativan

Brisel nije mjesto gdje se odlučuje o članstvu Crne Gore, već to rade države članice. A nije sigurno da će sve dati saglasnost za članstvo Crne Gore. Zato Crna Gora ne treba da lobira samo u Briselu, već u svim državama članicama, smatra koordinator BIEPAG-a Florian Biber, dok članica te grupe Jovana Marović podsjeća da je EU mnogu puta do sada davala lažna obećanja i da joj mnogo štošta možemo zamjeriti, a najviše to što, kako je rekla, gasi kritičke glasove

EU jer je to, kako je rekla, obaveza prema građanima. - Pregovaramo već više od 13 godina i tokom tog vremena bilo je brojnih uspona i padova, ali podrška građana članstvu nikada nije opala. EU je, sa druge strane, dala brojna lažne obećanja. Često hvali Crnu

Goru, a stvarno stanje reformi je daleko od toga. To se jasno vidi u izvještajima, gdje se navodi, na primjer, da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, dok EU zvaničnici šalju poruke da napredujemo nenormalnom brzinom – kazala je Marović.

Ističe da Unija pravi propuste i u drugim državama Zapadnog Balkana, a kao najbolji primjer za to navodi Sjevernu Makedoniju.

- Sjeverna Makedonija je promijenila ime i žrtvovala se, ali nije dobila nikakve konkretne koristi zauzvrat. Mnogo toga

možemo zamjeriti EU, a na prvom mjestu je način na koji zatvara kritičke glasove - poručila je Marović. Koordinator BIEPAG-a Florian Biber napominje da je aktuelni geopolitički trenutak prilika za Crnu Goru, ali da problem u cijeloj priči predstavlja to što EU proces proširenja sve više posmatra kroz prizmu svojih geopolitičkih odgovornosti, a ne kroz prizmu reformi.

- Niko ne zna koliko će to trajati, pa ovu priliku moramo iskoristiti. EU sada gleda na proširenje previše pragmatično, što, s jedne strane, ide u korist Crne Gore. Dvije godine pred završetak pregovora predstavljaju najveće mogućnosti za transformaciju – navodi Biber. Ističe, međutim, da Brisel nije mjesto gdje se odlučuje o članstvu Crne Gore, već da to rade države članice bloka.

- A nije sigurno da će sve dati saglasnost za članstvo Crne Gore. Ekstremna desnica u Evropi konstantno jača i mi ne znamo ko će za dvije godine biti na vlasti u mnogim zemljama članicama EU. Zato Crna Gora ne treba da lobira samo u Briselu, već u svim državama članicama – smatra on.

Dodao je i da će, ukoliko Crna Gora postane punopravna članica Unije, to predstavljati ohrabrenje za druge zemlje i poruka da je članstvo moguće. - Dinamika u regionu je trenutno vrlo negativna, a glavnu riječ tu vodi Srbija – zaključio je Biber.

- Sve što Vlada uradi, a što Crnu Goru makar i santimetar približi EU, mi ćemo podržati. Bojim se da će neki u Vladi i Skupštini ponovo pokušati da usporavaju naš put ka EU. Ništa nam ne stoji na tom putu, osim dijela vlasti koji jedno govori, a drugo radi, upozorio je Vuković

Na konferenciji je govorio i savjetnik predsjednika za EU integracije Miloš Radonjić, koji napominje da je cilj uskladivanje sa najboljim praksama koje postoje u okviru poglavlja koja treba da zatvorimo. - Fokus nam je na suštini, a ne na formi. Predsjednik raspolaže mnogim instrumentima koji mu omogućavaju da zagovara najvažniji vanjskopolitički cilj, a to je članstvo u EU – kazao je Radonjić. Uz napomenu da je dobrosusjedska i regionalna saradnja čvrsto povezana sa procesom EU integracija, Radonjić ističe da se Crna Gora, kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, našla u nezavidnoj situaciji. - To je stvar koja je pogoršala naš pregovarački položaj. Sada je potrebno da taj položaj popravimo. Nezgodno je što to moramo raditi u trenutku kada bi trebalo da ubrzamo proces integracija. Sada, za Crnu Goru, imamo najnaklonjeniji geopolitički kontekst do sada. Nemamo više nijedan alibi koji bismo mogli iskoristiti kao opravdanje za naš neuspjeh. Politička elita mora pokazati političku volju. Nažalost, ta volja se često ne potvrđuje djelima, ali sada je trenutak da to pokažemo. S druge strane, EU mora pojačati angažman na Zapadnom Balkanu – zaključio je Radonjić. Đ. Ć.

Sa panela u organizaciji BIEPAG-a

S. milović

Što nedavno odbijanje parlamentarne većine da izglasa dnevni red o izboru sudije Ustavnog suda govori o saradnji grana vlasti i poštovanju ustavnih načela hijerarhije

Vukčević: Skupština onemogućila prava i

dužnosti predsjednika

Odbijanjem da se izglasa dnevni red sjednice o prijedlogu predsjednika Crne Gore za izbor sudije, Skupština faktički onemogućava izvršenje ustavnog prava i dužnosti predsjednika. Poslovnik Skupštine ne može biti tumačen tako da većini daje diskreciono pravo da blokira ostvarenje ustavne nadležnosti drugog državnog organa, poručuje sagovornik Pobjede

PODGORICA - Odbijanjem da se izglasa dnevni red sjednice na kojoj je trebalo da se razmatra prijedlog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za izbor sudije Ustavnog suda, Skupština Crne Gore faktički onemogućava izvršenje ustavnog prava i dužnosti šefa države.

To je za Pobjedu kazao Miloš Vukčević, advokat i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran komentarišući nedavna događanja u parlamentu kojima je odgo -

đen izbor novog sudije Ustavnog suda.

Naime, Milatović je u intervjuu za RTNK kazao da bi Crna Gora danas imala funkcionalan Ustavni sud da je „parlamentarna većina htjela da ima konstruktivan odnos prema Ustavnom sudu“. Kako je dodao, to što „nijesu izglasali dnevni red i nijesu htjeli da uđu u raspravu i dijalog u kontekstu prijedloga za sudiju“, vidi kao neodgovorno ponašenje.

- Nijesu uopšte htjeli da odlučuju o prijedlogu kandidata.

Oni su pobjegli od svoje obaveze. Sada postoji pravna analiza da li su poslanici uopšte imali pravo da urade, da li su ugrozili ustavno pravo predsjednika države? Ostavljam tu debatu pravnicima. Ono što je rezultat cijele priče je neodgovorno ponašanje prema Crnoj Gori, Ustavnom sudu i evropskom putu – rekao je Milatović, te dodao kako je očigledno da „parlametarna većina želi politički da kontroliše Ustavni sud“.

Pojašnjavajući što sve Ustav omogućava predsjedniku Cr-

Predsjednik Crne Govorio na zasijedanju Generalne skupštine UN

ostaje paralizovan i onemogućen da ispuni svoj osnovni mandat kao glavni čuvar mira i bezbjednosti – naveo je Milatović, ističući da je rat u Ukrajini najnoviji primjer za to. Milatović je naveo i da Crna Gora izražava duboku zabrinutost zbog pogoršane humanitarne situacije palestinskog naroda u Gazi i poziva na hitan prekid vatre i oslobađanje talaca.

- Dosljedno podržavamo mirno rješavanje izraelsko-palestinskog konflikta na osnovu rješenja o dvije države, u potpunoj saglasnosti sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN – kazao je on. Istakao je i da je reformisanje UN i priprema te organizacije za nove izazove zajednički zadatak.

ne Gore, Vukčević je ukazao da najviši zakonodavni akt države „jasno utvrđuje da predsjednik ima ustavno pravo i obavezu da predlaže dvoje sudija Ustavnog suda“.

- Ova nadležnost nije politička privilegija, već dio sistema podjele vlasti koji treba da obezbijedi punu funkcionalnost najvišeg čuvara ustavnosti. Uz to, Zakon o Ustavnom sudu dodatno precizira da je predsjednik formalni predlagač sudija i da Skupština razmatra njegov prijedlog - naveo je naš sagovornik.

Zbog toga ističe kako je pravo predsjednika da njegov prijedlog dođe na razmatranje Skupštine „neposredno izvedeno iz Ustava i zakona“.

- Odbijanjem da se izglasa dnevni red sjednice na kojoj je trebalo da se razmatra prijedlog predsjednika za izbor sudije, Skupština faktički onemogućava izvršenje ustavnog prava i dužnosti predsjednika.

Poslovnik Skupštine ne može biti tumačen tako da većini daje diskreciono pravo da blokira ostvarenje ustavne nadležnosti drugog državnog organa – istakao je on. Takođe je potcrtao kako pravila o utvrđivanju dnevnog reda „služe tehničkom uređivanju rada parlamenta, a ne derogiranju Ustava“. Vukčević zbog toga ukazuje da je Ustav najviši pravni akt države, te da se svi zakoni i drugi propisi moraju usklađivati sa njim.

- Ako se poslovnička procedura koristi za sprečavanje izvršenja ustavnih ovlašćenja predsjednika države, takva praksa je suprotna načelu

ustavne hijerarhije i saradnje grana vlasti. Dodatno, propuštanje da se izabere sudija Ustavnog suda, direktno ugrožava funkcionisanje tog suda, čime se krši i pravo građana na djelotvornu ustavnu zaštitu –zaključio je Vukčević. Stavljanje na stranu odlučivanje o izboru sudije Ustavnog suda u trenutku kada ta institucija ima samo četiri od sedam sudija, otvara brojna pitanja ne samo o eventualnom donošenju odluka u takvom sastavu, već i koliko su te odluke ispolitizovane. A s obzirom na to da je sami izbor sudija uvijek u sjenci politike, teško da se i njihove odluke mogu posmatrati drugačije. K. JERKOV

V. d. generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Janko Laković razriješen dužnosti

Vojna obavještajna služba ostala bez rukovodioca

PODGORICA – Janko

Laković više nije vršilac dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata (OBD) u Ministarstvu odbrane, odlučeno je na juče održanoj sjednici Vlade Crne Gore kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić. Iako je riječ o izuzetno važnoj funkciji za bezbjednosni sektor u cjelini, njegov nasljednik nije imenovan.

kompaniji „Novi Volvox“, do tada je već imao dvije decenije iskustva rada u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je okončao penzionisanjem 2019. godine. Prvobitno je dugo radio kao operativac ANB-a na Cetinju. Nakon dolaska Igora Lukšića na čelo Vlade 2010. godine, kada je direktor ANB-a bio Vladan Joković, postavljen je za šefa ispostave u Nikšiću.

NJUJORK - Multilateralizam se danas suočava sa izazovima kakvi do sada nijesu viđeni. Naš svijet suočen je sa razornim sukobima, rastućom polarizacijom, ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, dubokim ekonomskim nejednakostima i razornim širenjem dezinformacija, a ti nas izazovi obavezuju da ne dopustimo marginalizaciju Ujedinjenih nacija, niti

utišavanje međunarodnog prava. To je, govoreći na Generalnoj skupštini UN, poručio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, napominjući da sada, više nego ikada ranije, moramo obnoviti posvećenost temeljnim principima Povelje UN. Poručio je i da se, zarad jačanja multilateralizma, moramo suočiti i sa njegovim slabostima.

- Savjet bezbjednosti sve češće

- Kritika UN ne odražava se samo na samu organizaciju, već i na sve nas kao države članice, jer mi smo ti koji smo je stvorili, mi je usmjeravamo i na nama je odgovornost da je ojačamo. Crna Gora čvrsto vjeruje da UN moraju ostati kamen temeljac mira, da međunarodno pravo mora imati prevagu nad silom i da se poredak zasnovan na pravilima nikada ne smije dovesti u pitanje. Bez tih principa nema povjerenja među narodima, nema istinske bezbjednosti, niti nade za pravedan i trajan mir – naglasio je Milatović. Đ. Ć.

Laković je prvi put imenovan za šefa vojne tajne službe 20. maja 2022. godine, par mjeseci nakon formiranja manjinske Vlade na čijem je čelu bio lider GP Ura Dritan Abazović, a na prijedlog tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića iz Socijaldemokratske partije. Od tada, on je još pet puta imenovan na istu poziciju, ali svaki put samo kao vršilac te dužnosti, nikad u punom mandatu. Iako je prije tri godine bio postavljen na čelo OBD-a sa pozicije šefa obezbjeđenja u

Nakon što je nešto više od par godina proveo u privatnom sektoru, 2022. je postavljen na funkciju sa koje je juče razriješen.

Prije njega, generalni direktor OBD-a bio je doskorašnji savjetnik premijera Spajića potpukovnik Todor Goranović, imenovan 2021. godine u vrijeme kada je na čelu Ministarstva odbrane bila Olivera

Injac. On je sa pomenute pozicije otišao par mjeseci prije imenovanja Lakovića zbog, kako je Pobjeda pisala, prelaska na poziciju predstavnika Crne Gore u centrali NATO u Briselu.

Prema informacijama našeg lista, Goranović je to mjesto

morao da napusti i vrati se u našu zemlju nakon samo desetak dana, jer, navodno, nije prošao obaveznu međunarodnu bezbjednosnu provjeru. Istovremeno sa njegovim radom na čelu OBD-a, u Crnoj Gori se dogodilo više bezbjednosnih skandala, uključujući onaj kada je tadašnji direktor ANB-a Dejan Vukšić na skupštinskom Odboru za bezbjednost razotkrio identitete dvoje CIA operativaca. Podsjećamo, uz ANB, OBD predstavlja osovinu obavještajno-bezbjednosnog sektora na državnom nivou. Taj direktorat Ministarstva odbrane formiran je 2012. godine na osnovu novog Zakona o odbrani, a do tada je obavještajne i kontraobavještajne aktivnosti za potrebe Vojske obavljala ANB na osnovu sporazuma sa MO. Prema zakonu, OBDom koordinira i rukovodi lice koje, na prijedlog ministra odbrane, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog radnog tijela Skupštine, a postavlja ga i razrješava upravo Vlada Crne Gore.

Miloš Vukčević

Milatović tokom govora na Generalnoj skupštini UN

I treći put usvojena žalba na tenderu za izbor stručnog nadzora nad izvođenjem radova na izmještanju rijeke Ćehotine

Rudnik uglja

će do 7. oktobra morati da donese četvrtu odluku

Usvaja se žalba konzorcijuma Projectman-Geotehnika Montenegro, pa se poništava odluka Rudnika uglja od 22. jula 2025. godine kojom je poništen postupak javne nabavke i predmet vraća na ponovni postupak i odlučivanje – navodi se u rješenju Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 22. septembra

PODGORICA – Rudnik

uglja će do 7. oktobra morati da donese četvrtu odluku o najpovoljnijoj ponudi na tenderu za izbor stručnog nadzora nad izvođenjem radova na izmještanju korita rijeke Ćehotine, nakon što je Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i treći put usvojila žalbu jednog od ponuđača. - Usvaja se žalba konzorcijuma Projectman-Geotehnika Montenegro, pa se poništava odluka Rudnika uglja od 22. jula 2025. godine kojom je poništen postupak javne nabavke i predmet vraća na ponovni postupak i odlučivanje – navodi se u rješenju Komisije od 22. septembra.

Rudnik je inicijalno u martu, a onda u junu donio odluke kojima je kao prvorangirana izabrana ponuda Decom grupe sa podugovaračem Indel Inženjeringom od 257.700 eura, da bi nakon usvajanja žalbi konzorcijuma Projectman-Geotehnika, trećom odlukom Rudnik poništio tender ocjenjujući sve ponude neispravnim.

Konzorcijum Projectman-Geotehnika je ponudila da ovaj posao uradi za 470.000 eura, a njihova ponuda je u dvije odluke tretirana kao ispravna, s tim što je u prvoj bila trećerangirana, a u drugoj drugorangirana. Ponuda Instituta za građevinarstvo od 373.400 eura otpala je

u drugom krugu, jer je utvrđeno da je dokumentacija nepotpuna, dok je RMA inženjering, sa podugovaračima koji su ponudili 188.800 eura, diskvalifikovan odmah, jer je utvrđen sukob interesa. Naime, utvrđeno da jedan inženjer iz ove kompanije, već po odluci odbora direktora Rudnika uglja obavlja posao nadzora kroz radno tijelo formirano prošle godine.

Kao razlog poništenja tendera, Rudnik je naveo da do tada prvorangirani Decom group nije pravilno ispunio izjave privrednog subjekta, a da konzorcijum Projectman-Geotehnika nije u ugovoru o zajedničkom nastupanju naveo ko je nosilac zajedničke ponude.

Ipak, kako je i takva odluka pala, komisija je dala dodatni rok od 15 dana Rudniku da otkloni nepravilnosti i donese zakonitu odluku za izbor ponuđača na tenderu čija je vrijednost procijenjena na pola miliona eura.

Komisija je ocijenila problematičnim to što je Rudnik uglja inicijalno ponudu Projectman-Geotehnike ocijenio ispravnom i drugorangiranom, te da je tek u posljednjoj odluci kojom je poništio tender naveo da njihova ponuda ima nepravilnosti.

- Komisija nalazi da je naručilac nepotpuno i nepravilno utvrdio činjenično stanje od značaja za ocjenu ispravnosti ponude konzorcijuma Projectman-Geotehnika u odnosu na određenje nosioca zajedničke ponude, zbog čega je pobijana odluka nezakonita, treba je poništiti i predmet vratiti na odlučivanje – stoji u posljednjem rješenju komisije. Pr ema riječima direktora Rudnika uglja Nemanje Lakovića, do sada je realizovano skoro 70 odsto radova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine. Za ovaj posao vrijedan 19,6 miliona eura, izabran je konzorcijum HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Opticus Ing Beograd i Kolubara iz Mionice. M. Lk.

Ocjena direktora Nacionalnog dispečerskog centra u CGES-u

Usvojena informacija o potrebi što skorijeg pokretanja postupka javne nabavke eurodizela

Država od građana 8,45 miliona eura za obaveznih naftnih

PODGORICA - Država je od 11. februara zaključno sa 16. septembrom naplatila 8,45 miliona eura naknade za formiranje obaveznih naftnih rezervi koju građani plaćaju kroz cijenu goriva, a Ministarstvo energetike i rudarstva (MER) očekuje da će do kraja godine po tom osnovu ukupno prihodovati oko 11 miliona eura.

To se navodi u informaciji MER-a o potrebi što skorijeg pokretanja postupka javne nabavke eurodizela radi formiranja obaveznih naftnih rezervi koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.

Kašnjenje - Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju predmetne obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Neophodno je što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstva po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu – stoji u informaciji MER-a.

Navodi se i da je neophodno da Vlada odobri nabavku na iznos od 11 miliona eura, kako bi Uprava za ugljovodonike, do kraja godine, mogla sprovesti postupak javne nabavke eurodizela.

Rezervoari u Baru

Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstva prikupljena od naknade za obavezne naftne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura – navode iz Ministarstva energetike i rudarstva

- Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstva prikupljenja od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura – navode iz MER-a. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja, koji je usvojen prošle godine, propisano je da Uprava i najveći uvoznici naftnih derivata imaju obavezu da formiraju naftne rezerve, od čega Uprava polovinu ukupne količine. Dva od tri najveća uvoznika Jugopetrol, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora su već ispunila dio obaveza, dok se, kako se navodi, očekuje da i

Redžić: Zelena tranzicija zahtijeva

jaču i moderniju prenosnu mrežu

Mora se omogućiti izgradnja i pojačavanje infrastrukture, jer je ona preduslov za priključenje obnovljivih izvora i sigurnost snabdijevanja potrošača, kako u regionu tako i u Evropi, naveo je direktor Nacionalnog dispečerskog centra u CGES-u Ranko Redžić

PODGORICA - Jačanje prenosne infrastrukture, usklađivanje sa evropskim regulativama i unapređenje regionalne koordinacije ključni su za sigurnost, stabilnost i otpornost elektroenergetskih sistema Crne

Gore i regiona, ocijenjeno je na Savjetovanju Crnogorskog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne mreže (CG KO CIGRE). Direktor Nacionalnog dispečerskog centra u Crnogor-

skom elektroprenosnom sistemu (CGES) Ranko Redžić, smatra da bi države regiona i svi operatori trebalo da što brže usvoje evropske regulative i da se poboljša koordinacija rada sistema, kako bi se izbjegli poremećaji kakvi su se de-

šavali u prošlosti, prenosi PR Centar

- Takvi poremećaji se nikada ne mogu u potpunosti spriječiti, ali se mogu značajno smanjiti rizici i unaprijediti saradnja - rekao je Redžić na panelu pod nazivom Savremeni iza-

zovi u radu elektroenergetskih sistema: obezbjeđivanje stabilnosti, fleksibilnosti i otpornosti. Prema njegovim riječima, zelena tranzicija zahtijeva neuporedivo jaču i moderniju mrežu.

- Mora se omogućiti izgradnja i pojačavanje infrastrukture, jer je ona preduslov za priključenje obnovljivih izvora i sigurnost snabdijevanja potrošača, kako u regionu tako i u Evropi - kazao je Redžić. On je podsjetio da CGES ove godine završava dva projekta od regionalnog značaja – dalekovod Lastva–Pljevlja dužine 150 kilometara i ugradnju prigušnice snage 250 MW u trafostanici Lastva, koja će omogućiti bolju regulaciju i smanjenje previsokog napona u sistemu. Redžić je najavio i nove investicije: jačanje 220 kV mreže od pravca Bosne do Albanije, povezivanje sa Srbijom putem dalekovoda Pljevlja–Bajina Bašta, kao i povezivanje sa

Radovi na izmještanju rijeke Ćehotine rudnik uglja

naplatila za formiranje rezervi

treći to uradi do kraja septembra. U dokumentu nije precizirano koje su dvije kompanije ispunile obaveze.

plan

Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi predviđeno je da Uprava kupi 14.000 do 17.000 tona eurodizela u ovoj godini, zavisno od, kako se navodi, tržišnih uslova, skladišnih kapaciteta i raspoloživih sredstava koja osim naknade, uključuju i podršku Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. U informaciji se navodi da tri miliona koje očekuju od Evropske komisije još nijesu uplaćena. Osim sa ovim, kasni se i sa adaptacijom naftnih rezer-

voara u Luci Bar, imajući u vidu da je i drugi tender propao. Na prvi nije stigla nijedna ponuda zbog niske cijene, dok je drugi, čija je vrijednost sa inicijalnih 1,77 miliona eura povećana na 2,22 miliona eura, poništen jer jedan ponuđač nije dostavio bankarsku garanciju, a drugom je utvrđen poreski dug od 2,22 eura. Da prvu količinu naftnih derivata očekuju do kraja godine, Pobjedi su ranije kazali iz resora Admira Šahmanovića. Tada su kazali da će se dio skladištiti u rezervoarima u Baru, te da će za ukupnu obavezu biti potrebno iznajmiti dodatne skladišne kapacitete. Imajući u vidu da treći tender za adaptaciju rezervoara u Baru još nije ni raspisan, te činjenicu da je predviđeno da ti radovi traju devet mjeseci, jasno je da će Crna Gora morati da iznajmljuje skladišta duže nego što je to inicijalno bio plan.

Na pitanje s kim je dogovoreno da čuva crnogorske naftne rezerve, nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da će Uprava za ugljovodonike obezbijediti alternativne kapacitete, u zemlji ili inostranstvu, u skladu sa najboljim tržišnim uslovima.

- Važno je naglasiti da se ovakvi projekti realizuju u specifičnom i zahtjevnom tržišnom okruženju, ali država preuzima odgovornost da obezbijedi sigurnost i dostupnost rezervi. Naš prioritet je zaštita interesa građana i privrede i stabilno snabdijevanje energentima i na tome intenzivno radimo zajedno sa ostalim relevantnim institucijama – kazali su ranije Pobjedi iz MER-a. M. lekoViĆ

sistemom Bosne i Hercegovine kroz projekat Brezna–Sarajevo i izgradnju trafostanice Brezna.

- Na taj način će se omogućiti priključenje velikog broja novih izvora, nadamo se ne sa-

mo obnovljivih, nego i novih konvencionalnih elektrana, poput hidro ili gasnih - kazao je Redžić. Posebnu pažnju, kako je dodao, CGES posvećuje cyber bezbjednosti. s. p.

Vlada dala saglasnost na Aneks ugovora između Uprave za željeznice i ŽICG

Za održavanje željezničke infrastrukture 9,34 miliona

PODGORICA - Vlada je juče dala saglasnost na Aneks ugovora o tekućem održavanju javne infrastrukture za period od 1. februara do kraja ove godine zaključen između Uprave za željeznice Crne Gore i Željezničke infrastrukture (ŽICG).

Iz Vlade je saopšteno da je ugovor o tekućem održavanju javne infrastrukture za navedeni period zaključen na iznos 9,34 miliona eura.

- Predmet ugovora je realizacija radova i aktivnosti definisanih Programom koji se odnosi na tekuće održavanje građevinske i elektrotehničke infrastrukture i finansiranje upravljanja i regulisanja saobraćaja - navodi se u saopštenju.

Bez B jednost

S obzirom na to da sredstva odobrena budžetom nijesu bila dovoljna za kvalitetno građevinsko i elektrotehničko održavanje infrastrukture, uključujući i hitnu sanaciju klizišta, prioritetnu nabavku drvene građe za kolosječne i skretničke pragove, kao i ostalog materijala, Vlada je zaključkom od 12. juna dala saglasnost za korišćenje sredstava iz tekuće budžetske rezerve u iznosu 2,5 miliona eura.

- Kako je članom 25 Zakona o željeznici propisano da se infrastruktura mora održavati na način kojim se obezbjeđuje bezbjedno i nesmetano odvijanje željezničkog saobraćaja, u cilju očuvanja bezbjednosti i funkcionalnosti infrastrukture, kao nesmetanog funkcionisanja željezničkog sistema, Aneksom ugovora je regulisan utrošak odobrenog iznosaprecizirali su iz Vlade. Na sjednici je usvojena informacija o otkupu jagnjadi.

Kako je naglašeno na sjednici, 4. septembra, održan je sastanak između Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Fonda penzijskog i invalidskog

Na sjednici Vlade je usvojena informacija o otkupu jagnjadi. Dogovoreno je da se otkupljeno meso distribuira penzionerima po cijeni od 8,5 eura na osam mjeseci, počev od decembarske penzije

osiguranja, Saveza udruženja penzionera Crne Gore, te predstavnika mesne industrije: Mesopromet iz Bijelog Polja, ,,Goranović“ iz Nikšića i Tuko iz Nikšića.

- Cilj sastanka bio je pronalaženje rješenja za plasman viška jagnjadi od crnogorskih poljoprivrednih proizvođača i obezbjeđivanje povoljne snabdjevenosti penzionera, kao jedne od socijalno osjetljivijih kategorija stanovništvanavodi se u saopštenju. otkup jagnjadi

Na sastanku je dogovoreno da se otkupi višak od približno 9.000 jagnjadi, po otkupnoj cijeni od 4,75 eura po kilogramu, dok će pomoć za skladištenje i povlačenje s tržišta iznositi 17 eura po uskladištenom jagnjetu.

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je prethodno raspisalo javni poziv za privredne subjekte koji posjeduju skladišne kapacitete usklađene sa zakonom, kako bi isti bili stav-

ljeni na raspolaganje za ovu namjenu. Dogovoreno je da se otkupljeno meso distribuira penzionerima po cijeni od 8,5 eura na osam mjeseci, počev od decembarske penzijerekli su iz Vlade. Subvencije za dio otkupne cijene obezbijediće Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, kako bi se proizvođačima garantovao siguran otkup i plaćanje, dok bi penzionerima meso bilo dostupno po povoljnijim cijenama.

- Takođe, penzionerima će biti omogućena kupovina na osam mjesečnih rata bez kamate. Ovaj model saradnje osmišljen je s ciljem rješavanja tržišnih viškova jagnjadi, to jeste podrške poljoprivrednim proizvođačima da plasiraju jagnjad za koju u ovom trenutku ne postoji tražnja na tržištu i pomoći penzionerskoj populaciji da po subvencionisanim uslovima nabavi kvalitetno meso - navodi se u saopštenju.

Dogovoreni model omogućio je, kako se dodaje, mesnoj industriji siguran priliv sredstava za finansiranje aktivnosti otkupa, kao i urednu i pravovremenu isplatu poljoprivrednim proizvođačima. Na ovaj način obezbijeđena je stabilnost u cijelom lancu proizvodnje i distribucije, čime su podržani kako stočari, tako i prerađivači mesa. - Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da isprati aktivnosti oko otkupa sezonskih viškova jagnjadi u ovoj godini, a Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore da solidarno obezbijede podršku otkupa sezonskih viškova jagnjadi u cilju uspostavljanja stimulativne cijene za proizvođače i povoljne cijene za penzionere. Za navedenu podršku otkupa potrebno je obezbijediti sredstva u ukupnom iznosu od 320.000 eura - navodi se u saopštenju. s p

Projekat modernizacije mjerenja potrošnje električne energije (AMM) CEDIS nastavlja

PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) nastavlja akciju izmještanja mjernih mjesta i zamjene brojila kroz Projekat modernizacije mjerenja potrošnje električne energije (AMM), kako bi osigurao smanjenje gubitaka na mreži i očitanost potrošnje električne energije. - CEDIS u prosjeku godišnje izmješta oko 1.500 mjernih mjesta, prošle godine taj broj je bio 1.614. Trenutno je u fazi

pokretanja IV faze AMM projekta, vrijedne 12 miliona eura, koja će obuhvatiti 25.000 mjernih mjesta i time nastaviti smanjenje gubitaka te povećanje efikasnosti sistema - navodi se u saopštenju. Do sada, u okviru tri faze, realizovana je rekonstrukcija i izmještanje velikog broja mjernih mjesta, što je dovelo do smanjenja ukupnih gubitaka u mreži sa 19,19 odsto u 2011. na 10,51 odsto krajem prošle godine, uz očitanost preko 99 odsto.

- Zakonom o energetici i Pravilima o mjerenju, korisnici su dužni da omoguće pristup mjernim uređajima radi očitavanja, provjere, zamjene, održavanja, izmještanja ili obustave isporuke električne energije. U slučaju uskraćivanja pristupa, Zakon predviđa novčane kazne od 2.000 do 10.000 eura, dok CEDIS ima zakonsko pravo izmjestiti mjerno mjesto kako bi osigurao neometan pristup - precizirali su iz CEDIS-a.

Po istim pravilima, CEDIS je obavezan da godišnje planira izmještanje svih mjernih mjesta koja nijesu dostupna. - Izmještanje mjernih mjesta je i operativna potreba, jer doprinosi boljoj kontroli pristupa distributivnoj mreži smanjenju tehničkih i komercijalnih gubitaka, ugradnji AMM brojila koja omogućavaju napredno mjerenje, tačnosti očitavanja i povećanju naplate - zaključuje se u saopštenju. R. e.

vlada

Sa jučerašnje sjednice

Ranko Redžić

Vlada podržala inicijativu da se vrati fizičko obezbjeđenje u obrazovne ustanove kao privremena mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja

Vraćaju zaštitare u škole

Biće angažovano 205 zaštitara kako bi prevenirali i spriječili nasilje i druge nemile događaje u obrazovnim ustanovama, a što će koštati državu 418.200 eura

PODGORICA – Vlada je juče dala saglasnost da se u 68 osnovnih škola, 44 srednje škole i jednom domu učenika i studenata angažuje fizičko obezbjeđenje, odnosno zaštitari od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine. Biće angažovano 205 zaštitara koji će koštati državu 418.200 eura.

Zaštitari su bili angažovani u školama od februara do kraja proteklog drugog polugodišta, nakon čega su nadležni poručili da je to bilo privremeno rješenje, te da se traga za trajnim. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nedavno je Pobjedi rečeno da oni podržavaju inicijativu uvođenja instituta policajca u zajednici. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova je tada odgovoreno da oni nemaju dovoljno policajaca koje bi angažovali u svim školama, ali da rade na projektu policajca u zajednici, te da bi i inspektori u civilu obilazili škole.

Proteklih sedmica zabilježeni su brutalni slučajevi nasilja u školama, te je javnost od donosilaca odluka zatražila hitno rje-

PODGORICA - Sudstvo je generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću nekad bilo taman po mjeri - sve dok ga nijesu zapljusnule presude koje potvrđuju njegov nezakonit izbor, saopšteno je juče iz Centra za građansko obrazovanje.

Ova nevladina organizacija reagovala je na izjavu generalnog direktora Javnog servisa koji je presudu koja se tiče Savjeta RTCG, pored ostalog, nazvao sramnom. Kažu da je za Raonića sudstvo odjednom postalo ,,već predugo devastirano i u potpunosti lišeno povjerenja građana ove države“. Iz ove NVO podsjećaju da je za Raonića više puta pravosnažno utvrđeno da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, a da sada, kako ističu, dijeli lekcije o pravu i pravdi.

- Nema više memoranduma sa onim sudstvom koje mu je odgovaralo i čije odluke nije smatrao ni ,,sramotnim“ ni ,,opasnim za pravni poredak“. Zato i slijede nervozni ispadi i lični pritisci na sudije, i to takvi da je morao reagovati i Sudski savjet. Konačno se i dio njegovih saučesnika suočava sa odgovornošću, a postupaka će tek biti - naveli su oni. Iz CGO dodaju da je upravo slučaj Raonić postao simbol nepoštovanja sudskih odluka, koji se kao takav pominje i u ključnim dokumentima EU uz

šenje da se suzbije ova pojava. Iz Vlade je juče saopšteno da su dali saglasnost da se angažuju, ipak, zaštitari, kako bi prevenirali i spriječili nasilje i druge nemile događaje u obrazovnim ustanovama.

- Ova mjera, iako privremena, pokazala se kao djelotvorna tokom prethodne školske godine i predstavlja prelazno rješenje do uspostavljanja trajnog sistema zaštite, kroz angažovanje

školskih policajaca ili drugih vidova obezbjeđenja u sar adnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – naveli su oni.

Vlada je naglasila da je bezbjednost učenika i zaposlenih

u obrazovno-vaspitnim ustanovama prioritet, te da će nastaviti da ulaže napore kako bi se obezbijedila sigurnost i stvorilo podsticajno okruženje za učenje i razvoj djece i mladih.

Pobjeda je nedavno pisala da je Državna revizorska institucija prepoznala problem vršnjačkog nasilja kao jedan od ključnih u društvu. Ta ustanova zbog toga sprovodi reviziju projekta „Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, u okviru koje analizira sve mjere i aktivnosti nadležnih institucija od 2017. do prvog kvartala 2025. godine. Senator prof. dr Branislav Radulović rekao je tada za Pobjedu da su preliminarni nalazi alarmantni: broj slučajeva nasilja nad djecom raste, škole ne sprovode propisane procedure, a institucije kasne sa strateškim dokumentima.

Statistika jasno pokazuje da se problem pogoršava. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama znatno varira, ali ostaje visok. U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo sko-

čio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva. Vrste nasilja uključuju verbalno, fizičko, emocionalno, socijalno i sajber nasilje. Radulović upozorava da ništa bolja slika ne dolazi ni iz centara za socijalni rad. Prema izvještaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2024. godinu, evidentirane su 633 prijave nasilja nad djecom. Od toga, 118 su bili slučajevi vršnjačkog nasilja, 241 emocionalnog, 109 fizičkog, 117 zanemarivanja, 21 vanporodičnog zlostavljanja i pet slučajeva eksploatacije. Posebno zabrinjava podatak da je bilo 14 prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja - svih nad djevojčicama. Prema preliminarnim nalazima DRI, posebno zabrinjava stanje u obrazovnim ustanovama. Zavod za školstvo utvrdio je da od 140 osnovnih i srednjih škola koje su dostavile izvještaje, samo 15 ima aktivne timove koji rade u skladu sa propisanim procedurama za suzbijanje vršnjačkog nasilja. N. Đ.

Centar za građansko obrazovanje kritikuje istup generalnog direktora RTCG koji se obrušio na presudu kojom su osuđeni članovi Savjeta Televizije Crne Gore

CGO: Raoniću je sudstvo nekada bilo po mjeri

poruku da se to mora riješiti. - Ovom vriskom Raonić se samo pridružuje onima koji su ga i postavili – kojima sud valja samo kad presuđuje po njihovoj volji, a kad ne, onda se glumi nekakav autoritet i populistički priziva ,,velika čistka“ u pravosuđu - poručili su iz CGO.

Raonić je istupio sa kritikama na račun Osnovnog suda nakon što je ove sedmice predsjednika Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Veselina Drljevića i članove Aminu Murić, Filipa Lazovića i Naoda Zorića prvostepeno proglasio krivim zbog toga što su ga nezakonito, nakon presuda Višeg suda, ponovo izabrali za generalnog direktora 1. juna 2023. godine.

Osnovni sud je saopštio da su proglašeni krivim zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i izrečena im je uslovna osuda, odnosno utvrđena im je kazna zatvora u trajanju od po sedam mjeseci i istovremeno određeno da

se kazna zatvora neće izdržavati, ukoliko okrivljeni u roku od dvije godine ne učine novo krivično djelo. Sudski savjet se, takođe, oglasio nakon Raonićevog istupa, te su naveli da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora. Iz Sudskog savjeta kazali su da Raonić nije trebalo sebi da dozvoli da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove ,,sramotnom“ i ,,skandaloznom“, te da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima. Istakli su da to nije poštovanje institucija niti pravnog poretka, a svakako nije dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika koja ima za cilj unapređenje sudske prakse i razvoj vladavine prava. Sudski savjet je stava da je zapanjujuća izjava Raonića, koja nema karakteristike legitimne kritike, te da nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu.

- Izdvaja se po tome što krajnje ,,kreativno“ veting poistovjećuje sa ,,metlom“ za ljude nedostojne sprovođenja prav-

de. Zato ćemo je iskoristiti da ponovimo naš stav da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da naglasi-

mo da ga većinski podržavaju – kazali su oni.

I Raonić se prekjuče oglasio nakon reagovanja Sudskog savjeta.

On je rekao da je dobro što reaguju, ističući da je svaka reakcija ljekovita i prijeko potrebna društvu čije pravosuđe je već predugo devastirano i u potpunosti lišeno povjerenja građana ove države. Istakao je da je problem kada je ta reakcija selektivna i nedosljedna. - Podsjetiću vas da se nijeste oglasili kada je NVO Media centar, samo dan prije donošenja prvostepene presude u predmetu protiv članova Savjeta RTCG, javno komentarisao slučaj, iznoseći stav da su članovi Savjeta zloupotrijebili položaj i da je izvjesna njihova krivica. Taj istup je bio otvoren pritisak na sud i na sudiju koji je presudu donosio. Vaš odgovor je bio tišina - naveo je Raonić.

On je dodao da se Sudski savjet nije oglasio ranije, kada je predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović, gostujući u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, na neprimjeren i pristrasan način, preciznije, na način koji prevazilazi granice dozvoljenog istupanja predsjednika suda, komentarisao RTCG i davao sudu nesvojstvene kvalifikacije. H. JANKOVIĆ

Zgrada televizije Crne Gore

Nadležni zadovoljni proteklim radom zaštitara

PODGORICA – Bivša direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici, Biljana Vučurović tužila je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, tražeći da se poništi odluka o njenom razrješenju sa te funkcije, saznaje Pobjeda.

Iz Osnovnog suda u Podgorici Pobjedi je rečeno da je pred tim sudom formiran predmet po tužbi Vučurović protiv Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, radi poništaja odluke.

- Ročište u navedenom predmetu nije zakazano – naveli su oni.

Vučurović je u januaru ove godine ostala bez direktorske funkcije zbog toga što je utvrđeno da nije adekvatno reagovala u slučaju profesora Radomana Čečovića. Vučurović je nakon razrješenja ubrzo napustila Gimnaziju i, kako je tada objavljeno, počela je da radi kao savjetnica predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na prijedlog Prosvjetne inspekcije zbog evidentiranih propusta u slučaju profesora Čečovića razriješila je Vučurović sa funkcije direktorice. Ona je tada poručila da će se boriti za pravdu i da će dokazati da je smijenjena mimo propisa. Iz resornog ministarstva joj je tada odgovoreno da su postupali na osnovu nalaza inspekcije.

UzROk

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u decembru je tužilaštvu prijavilo da se profesor Čečović neprilično

Osnovnom sudu u Podgorici stigla tužba bivše direktorice Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ protiv Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija

Vučurović traži da se poništi odluka o njenoj smjeni

Incidencija na 100 000 stanovnika

ponašao prema bivšoj učenici, čim se saznalo za taj slučaj koji je javno objelodanjen. Ispostavilo se da tom resoru tadašnja direktorica Vučurović nije prijavila uznemirujuće poruke koje je Čečović slao bivšoj učenici Sari Vujisić Prosvjetna inspekcija je u decembru istražila kako je Vučurović po saznanju o ovom slučaju postupila i na kraju je ocijenila da je direktorica napravila propuste. Inspekcija je utvrdila da Vučurović slučaj nije prijavila nadležnima, niti je provjerila da li se Čečović nedopustivo ponaša i prema nekim drugim učenicima, kako joj je prijavila bivša učenica Vujisić. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici u slučaju profesora Čečovića izjasnilo se da je za eventualno postojanje krivičnog djela proganjanja u ovom predmetu nastupila zastara i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen. Tužilaštvo je ocijenilo da Čečović ne mo-

že da odgovara ni zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično u vrijeme izvršenja.

ReAkcIJe

djelo proganjanje, jer je pokušavao da uspostavi jednu vrstu kontakta sa bivšom učenicom Sarom Vujisić koja mu je otvoreno davala do znanja da to ne želi, poručivao je tada Radulović.

PODGORICA - Tokom prošle sedmice, od ponedjeljka do nedjelje, registrovano je 67 slučajeva COVID-19 infekcije, podaci su Instituta za javno zdravlje, dostavljeni Pobjedi.

Stopa incidencije je 10,7 na 100.000 stanovnika, i predstavlja veći broj zaraženih u odnosu na pretprošlu sedmicu, kada je registrovano 40 slučajeva. Najčešće su infekcije u predškolskim i školskim uzrastima, pojašnjavaju iz IJZCG, što se može dovesti u vezu sa početkom nove školske godine i intenzivnijim socijalnim kontaktima među djecom. - S obzirom na to da se značajan dio oboljelih ne testira, prijavljeni broj slučajeva ne odražava stvarnu učestalost bolesti u populaciji, te se procjenjuje da je broj oboljelih znatno viši od registrovanog – kazali su u odgovorima Pobjedi. Prema trenutno dostupnim podacima, uz porast broja oboljelih registruje se blagi porast broja hospitalizova-

Na osnovu podataka koje IJZCG redovno dobija elektronskim putem (zbirne prijave) iz zdravstvenih ustanova o kretanju bolesti sličnih gripu (ILI - Influenza-like illness) na nivou primarne zdravstvene zaštite (PZZ) u navedenom izvještajnom periodu registrovana je sirova stopa incidencije za ILI od 2,1 /100 000 stanovnika. Trend kretanja učestalosti bolesti sličnih gripu tokom posljednje tri godine prikazan je na grafikonu 1.

Redni broj kalendarske sedmice

Tada je advokat Veselin Radulović komentarisao da je Vučurović trebalo da prijavi sporno ponašanje profesora Čečovića od prije četiri godine, jer da je to uradila, slučaj ne bi zastario. Čečović je mogao da odgovara za krivično

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51

Incidencija ILI po sedmicama 2023Incidencija ILI po sedmicama 2024Incidencija ILI po sedmicama 2025

Statistika Instituta za javno zdravlje

Advokat Radulović smatra da je Vučurović trebalo da prijavi profesora na vrijeme kako bi tužilaštvo moglo da reaguje i provjeri da li tu ima uslova za krivično djelo proganjanje koje je propisano 2017. godine Krivičnim zakonikom, te

predviđena kazna za osnovni oblik je do tri godine zatvora. Radulović je precizirao da je zastara nastupila nakon proticanja tri godine od učinjenog djela. Vučurović se nakon odluke ODT-a tada oglasila i zatražila ostavku ministarke, navodeći da je kao direktorica nepravedno kažnjena u ovom slučaju. Iz Ministarstva joj je tada odgovoreno da im je žao što Vučurović prenosi temu na politički teren, miješajući nadležnosti Ministarstva i tužilaštva, te su podsjetili da je platila funkcijom zato što nije reagovala po propisima kada je saznala za ovaj slučaj. Vučurović je tada najavila da će pred nadležnim organima da traži zakonsku satisfakciju, uvjerena da će ,,pravda zakucati na vrata svih koji su bili dio ove konstruisane podlosti“. Ona je navela da će nastaviti da se bori zbog „nepravedne kazne“.

Grafikon 2 Prikaz kretanja sirove stope incidencije bolesti sličnih gripu, po sedmicama tokom posljednje tri godine

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija odgovorili su da

U nastavku su prikazani epidemiološki pokazatelji od značaja za praćenje učestalosti obolijevanja i umiranja od sezonskog gripa, RSV infekcija i COVID-19 u Crnoj Gori.

se u procesu donošenja odluke o prestanku radnog odnosa Čečovića, kao i razrješenja bivše direktorice Vučurović, nije vodilo postojanjem krivične odgovornosti. Rekli su da to nije u nadležnosti Ministarstva, niti bi se u tom slučaju odluka mogla donijeti bez prethodno sprovedenog postupka utvrđivanja te odgovornosti. Poštujući prezumpciju nevinosti, Ministarstvo je odluku donijelo po osnovu nalaza inspekcije koja je, između ostalog, utvrdila propuste u procesu odlučivanja, neprimjereno držanje kako Čečovića, tako i Vučurović, prilikom prijave ovog slučaja, čime su drastično povrijedili načela prosvjetne etike i poljuljali povjerenje u sigurnost i bezbjednost školskog sistema, saopšteno je tada iz Ministarstva. Iz Ministarstva su istakli da sve uključene strane mogu zadovoljenje pravde tražiti pred pravosudnim organima. Bivša učenica Vujisić u decembru prošle godine je na društvenim mrežama objavila svoju ispovijest i iznijela detalje prepiske sa profesorom Čečovićem. Objavljivala je i skrinšotove i negodovala zbog reakcije direktorice Vučurović i sankcije koju je izrekla profesoru. Ona je sa građanskim aktivistom Kostom Mijuškovićem organizovala protest sa kojeg su građani tražili da se zabrani Čečoviću da radi u bilo kojoj ustanovi, ali se tražila i odgovornost direktorice, odnosno njeno razrješenje. Vučurović je Čečovića otpustila, jer nakon objavljivanja njegovog spornog ponašanja prema bivšoj učenici i organizacije protesta, on nije dolazio na posao. N. ĐURĐeVAc

Za nedjelju dana 67 slučajeva korone

Tabela 1. Prikaz broja prijavljenih (laboratorijski potvrđenih) slučajeva gripa, RSV infekcija i COVID-19 po dobnim grupama tokom 2025. godine

DOBNE GRUPE BROJ POTVRĐENIH INFEKCIJA GRIPA

Broj prijavljenih (laboratorijski potvrđenih) slučajeva gripa, RSV infekcije i COVID-19 tokom 2025. d.

nih, ali se ne registruje porast broja slučajeva sa teškom formom bolesti, odnosno smrtnim ishodom usljed obolijevanja od korone.

BROJ POTVRĐENIH RSV INFEKCIJA

BROJ POTVRĐENIH SARSCOV-2 INFEKCIJA

Ističu da se kod većine oboljelih od korone bilježe blaže kliničke manifestacije bolesti. - Ipak, kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda – naglašavaju epidemiolozi iz IJZCG. Ističu da je na osnovu iskustva iz prethodnih godina, povećanje intenziteta aktivnosti

SARS-CoV-2 virusa tokom ovog perioda bilo očekivano, s tom razlikom što se ovogo-

dišnji porast obolijevanja registruje par sedmica kasnije u odnosu na isti period. Od 2025. godine IJZCG, u skladu sa preporukama Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC), sprovodi nadzor i izvještavanje o nadzoru nad oboljenjima sličnim gripu, RSV infekcijama i COVID-19 tokom cijele kalendarske godine.

Tabela 2. Prikaz broja prijavljenih smrtnih slučajeva od gripa, RSV infekcija i COVID- 19 tokom 2023, 2024 i 2025 godine

GODINA BROJ UMRLIH OD GRIPA BROJ UMRLIH OD RSV BROJ UMRLIH OD COVID- 19

Tako će se ove godine nadzor intenzivirati od 40. sedmice tekuće godine, ali je cilj da se aktuelne respiratorne infekcije prate i tokom međusezonskog perioda (period 21 - 39. kalendarska sedmica).

Kada je o gripu riječ, tokom navedenog perioda aktivnost

virusa gripa se uglavnom ne registruje, ili se bilježe rijetki, sporadični slučajevi infekcije. Kovid-19 još nema jasno uspostavljen sezonski karakter, te se intenziviranje nadzora za ovu bolest vrši shodno epidemiološkoj situaciji, pojasnili su iz IJZCG. Na osnovu podataka koje IJZCG redovno dobija elektronskim putem (zbirne prijave) iz zdravstvenih ustanova o kretanju bolesti sličnih gripu (ILI - Influenza-like illness) na nivou primarne zdravstvene zaštite, odnosno domova zdravlja, u navedenom izvještajnom periodu registrovana je sirova stopa incidencije za ILI od 2,1 /100 000 stanovnika.

Prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC), SARS-CoV-2 je i dalje široko rasprostranjen u evropskom regionu, ali njegov uticaj na broj hospitalizacija ostaje ograničen. Povećan broj slučajeva COVID-19 bilježi se u svim starosnim grupama, dok je u manjem broju zemalja u posljednjim sedmicama primijećen trend opadanja. Teže forme bolesti, koji se najčešće javljaju kod osoba starijih od 65 godina, zadržavaju se na relativno niskom nivou, sličnom onom iz istog perioda prošle godine. Aktivnost virusa gripa i gripu sličnih bolesti u veći-

ni evropskih zemalja takođe ostaje niska. Iz IJZVG su istakli da ostaju iste mjere prevencije, kada je riječ o gripu, koroni ili sličnim respiratornim bolestima. To je nošenje zaštitnih maski za nos i usta (naročito u zdravstvenim ustanovama i zatvorenim prostorima i ukoliko osoba ima simptome respiratorne infekcije), redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi kao i izbjegavanje prisustva masovnim skupovima, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama.

Poručuju da vakcinacija postaje najdjelotvornija mjera zaštite od težih oblika virusnih respiratornih bolesti za koje postoje dostupne vakcine. O početku vakcinacije protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/2026, javnost će biti informisana tokom oktobra. J. MARTINOVIĆ

Smijenjena u januaru: Biljana Vučurović

Petak, 26. septembar 2025.

Vlada usvojila ponuđeni Prijedlog zakona o visokom obrazovanju kojeg studenti čekaju pet godina, na potezu Skupština Crne Gore

Nakon prve godine mastera mogu da dobiju diplomu

PODGORICA – Vlada je juče usvojila ponuđeni Prijedlog zakona o visokom obrazovanju kojim je, pored ostalog, predviđeno da fakulteti mogu da biraju koji model studija će da primjenjuju. Na potezu je Skupština da se izjasni o ovom aktu čije usvajanje studenti čekaju pet godina.

Kada je riječ o statusu zatečenih studenata, u propisu je istaknuto da ko je do dana stupanja na snagu ovog zakona upisao master studijski program obima 120 ECTS, ustanova će, na zahtjev studenta izdati diplomu postdiplomskih specijalističkih studija ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS od predviđenih 120 ECTS.

- Studenti koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nijesu završili studije, mogu da ih završe u roku koji je dvostruko duži od predviđenog perioda trajanja studijskog programa po nastavnom planu i programu koji je važio u vrijeme upisa na prvu godinu studija – navedeno je u propisu.

U predloženom zakonu istaknuto je da će se propisi za sprovođenje akta donijeti u roku od godinu od dana stupanja na snagu zakona.

- Ustanove su dužne da usklade organizaciju, rad i akta sa ovim zakonom u roku od 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona – piše u usvojenom prijedlogu.

BoJkot

Iz Studentskog parlamenta nedavno su najavili da će početkom oktobra organizovati bojkot nastave ukoliko se do kraja septembra ne usvoji zakon. Objasnili su da im je bilo važno da se usvojio i prije početka ove studijske godine zbog fleksibilnog modela na studijskim programima koji je propisan

aktom. Važno im je što se poslije prve godine mastera može dobiti diploma, a da studenti ne moraju da završavaju dvije godine studija. Komentarisali su da su imali problem da se zaposle poslije završenih trogodišnjih osnovnih studija, a nijesu željeli da studiraju dvije godine mastera. Iz Vlade je juče saopšteno da je Prijedlogom zakona definisano da se studijski programi mogu realizovati kao osnovni, postdiplomski i doktorski. Predloženim tekstom osnovni studijski programi koji se realizuju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima su 180 ECTS. Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS i master u trajanju od jedne, odnosno dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski

programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS. Takođe, Prijedlogom zakona prepoznati su integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS.

- Promjena dosadašnjeg modela studija treba da doprinese, između ostalog, boljoj prepoznatljivosti kvalifikacija VII nivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija – saopšteno je iz Vlade.

Dodali su da Prijedlog zakona predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu osnovnih studija, a koja se realizuje u realnom radnom okruženju ili u prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom, zatim drugačiji način funkcionisanja i organizacione strukture Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta viso-

kog obrazovanja (dosadašnja Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja).

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija istakli su da se ovim prijedlogom postavljaju temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima. Iz ovog resora su, pored ostalog, istakli da se uvodi fleksibilan trociklični model studija – osnovne, postdiplomske i doktorske – uz mogućnost integrisanih programa.

- Jasno su definisani rokovi za završetak studija i pravila polaganja ispita, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost i uređenost sistema. Studenti osnovnih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama nastavljaju da studiraju

besplatno, dok se studenti sa invaliditetom i studenti iz reda RE populacije oslobađaju plaćanja naknada i na privatnim ustanovama, uz podršku države kroz budžetsko finansiranje – poručili su oni.

Studentski parlament najavio je da bi radikalnije reagovali ako se zakon ne usvoji do kraja ovog mjeseca. Obrazložili su da bi počevši od 6. oktobra bojkotovali nastavu po principu da bi jedne nedjelje obustavili nastavu na dan, druge nedjelje na dva dana, treće na tri dana... zastoJ

Procedura donošenja novog zakona pokrenuta je još u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopirana. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao, koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.

Studenti su ranije u više navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine –3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na tržištu studenti sa završenim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa završenim masterom –prekvalifikovani za razne poslove. Iz Studentskog parlamenta ukazivali su na važnost toga što je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rješenje uredi status studenata dvogodišnjih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master stu-

Stručnjak iz Slovenije i konsultant Ministarstva zdravlja profesor Albert Tit stigao u Crnu Goru

PODGORICA - Eminentni stručnjak iz Slovenije i konsultant Ministarstva zdravlja profesor Albert Tit boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori. Profesor Tit angažovan je na izradi plana ljudskih resursa u zdravstvu za period 2026–2040. godine, kao i na pružanju ekspertske podrške u procesu usklađivanja sa direktivom EU u oblasti regulisanih profesija, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Iz ovog resora kojim rukovodi ministar Vojislav Šimun ističu da je dugogodišnje iskustvo Tita u kreiranju zdravstvenih politika širom Evrope od posebnog značaja za Crnu Goru, kako u izradi ovog strateškog dokumenta, tako i u usklađivanju domaće administracije sa evropskim standardima. - Plan ljudskih resursa u zdravstvu predstavljaće osnov za bolje raspoređivanje i organizovanje zdravstvenog kadra, što će omogućiti efika-

snije kreiranje zdravstvene politike. Očekuje se da će ovaj dokument doprinijeti unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga, ali i poboljšanju statusa i standarda zdravstvenih radnika. Dokument će biti završen do kraja ove godine, a trenutno je izrađen prvi nacrt, dok radna grupa, koju čine predstavnici Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Fonda za zdravstveno osiguranje, Monstata i Ljekarske komore, defini-

še naredne korake u njegovoj izradi - saopštili su oni. Dodaju da će novi plan kadra u zdravstvu pružiti i precizne podatke o nedostatku zdravstvenog osoblja, predložiti mjere za unapređenje obrazovnih programa – kako za visoko, tako i za srednje medicinsko obrazovanje – te dati jasne smjernice za ispunjavanje zahtjeva EU direktive o regulisanim profesijama, što je jedan od preduslova za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. H. J.

dija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija – NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da završe studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija. - Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije – isticali su oni. Iz civilnog sektora su, takođe, apelovali na nadležne da se što prije usvoji ovaj zakon. Za višu pravnu savjetnicu u Centru za građansko obrazovanje Snežanu Kaluđerović najava studenata da će bojkotovati nastavu je ozbiljan znak koliko je važno konačno usvojiti zakon o visokom obrazovanju, čija se izrada vuče odavno. Kaluđerović je navodila da je u interesu svih da se dijalogom dođe do rješenja, jer studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja. - Već četiri generacije studenata čekaju obećanu reformu koja bi im omogućila kraće osnovne studije i fleksibilniji izbor na master nivou. Studenti s pravom traže jasna pravila i sigurnost, a država mora prepoznati hitnost situacije. Držati mlade godinu duže u sistemu nego što je potrebno ne samo da usporava njihov ulazak na tržište rada, već i podstiče odlazak iz Crne Gore –poručila je Kaluđerović. N. ĐURĐEVaC

Studenti najavili obustavu nastave početkom oktobra ukoliko se zakon ne usvoji

Slovenija uvela sankcije izraelskom premijeru

Netanjahu proglašen personom non grata

LJUBLJANA - Vlada Slovenije donijela je odluku o zabrani ulaska premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu, čime je postala prva članica Evropske unije koja je uvela takvu mjeru protiv izraelskog premijera.

Ova odluka dolazi nakon ranije uvedenih sankcija protiv dvojice izraelskih ministara – ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotriča, koji su proglašeni nepoželjnim osobama zbog, kako je navedeno, ,,genocidnih izjava“ na račun Palestinaca.

- Javnosti je poznato da protiv njega teku postupci zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Međunarodni sud pravde je još 19. jula 2024. utvrdio da niz izraelskih politika i praksi krši međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava - izjavila je državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Neva Grašič Slovenija je u avgustu prošle godine postala i prva članica EU koja je uvela embargo na izvoz oružja prema Izraelu, a u junu 2024. pridružila se Norveškoj, Španiji i Irskoj u priznavanju Palestine kao nezavisne države.

Bivši predsjednik Francuske osuđen na pet godina zatvora zbog ,,kriminalne zavjere između 2005. i 2007. godine“

Sarkozi: Ako baš žele da spavam u zatvoru, spavaću uzdignute glave

PARIZ - Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi osuđen je na pet godina zatvora.

On je oslobođen krivice za primanje nezakonitih finansijskih sredstava od pokojnog libijskog lidera Moamera Gadafija za njegovu uspješnu predsjedničku kandidaturu 2007. godine, ali je proglašen krivim za kriminalnu zavjeru u istom slučaju. Sarkozija je sud u Parizu oslobodio svih ostalih optužbi, uključujući pasivnu korupciju. Sarkozi, koji je uvijek negirao optužbe, optužen je da je 2005. godine, kada je bio francuski ministar unutrašnjih poslova, sklopio dogovor sa Gadafijem kako bi dobio finansije za kampanju u zamjenu za podršku tada izolovanoj libijskoj vladi na međunarodnoj sceni. Sud ga je proglasio krivim za kriminalnu zavjeru između 2005. i 2007. godine. Sud je

dodao da je nakon toga bio predsjednik i da je bio zaštićen predsjedničkim imunitetom.

Sarkozi je presudu nazvao odlukom sa „ekstremnim posljedicama po vladavinu prava i povjerenje koje možemo imati u pravosudni sistem“, prenio je Gardijan

Sarkozi je naglasio je da je njegova adresa dobro poznata i da, budući da je javna ličnost, ne može da izbjegne odgovornost. Kritikovao je odluku suda da ga pošalje u zatvor, ali potvrđuje da će se „odazvati pozivu“.

- Ako baš žele da spavam u zatvoru, spavaću u zatvoru, ali uzdignute glave.“ On je napomenuo da će, pošto će morati da se pojavi na sudu prije zatvora, njegovi kritičari dobiti svoj trenutak.

PRAVILA NAGRADNE IGRE

TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 25. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) biće izvučena 16. 10. 2025. godine, u 13h; - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

Priredila: R. U.–I.

Benjamin Netanjahu EPA / EFE

Nikola Sarkozi

Saobraćajna nesreća na putu Podgorica – Danilovgrad

PODGORICA - Z. Đ. (62) poginuo je u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila u četvrtak, sat poslije ponoći, na putu Podgorica – Danilovgrad, u mjestu Frutak, saopšteno je Portalu RTCG iz policije.

Do nesreće je došlo kada je Z.Đ. upravljajući kamionom iz za sada nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, koje se prevrnulo na putu. Policija je obavila uviđaj i utvrđuje okolnosti nesreće. Istraga je u toku.

A.R.

Poginula jedna osoba

Tužilaštvo traži da se kazne optuženi za upad u depo Višeg suda u septembru 2023. godine, advokati smatraju da nema dokaza

Istražitelji pretresli više lokacija u Budvi i na Cetinju u dokazima o ubistvu dvojice Cetinjana

Utvrđuju s kim trebalo da se sastanu

Belada i Ivanović

PODGORICA - Istražitelji su pretresli više objekata u Budvi i na Cetinju i oduzeli određene tragove za koje vjeruju da će im pomoći u rasvjetljavanju ubistva Stefana Mila Belade (48) i Andrije Ivanovića (36) sa Cetinja koji su pronađeni mrtvi u srijedu oko 15.45 sati u vozilu, na makadam-

skom proširenju lokalnog puta, na oko 250 m od glavnog puta Cetinje–Budva. Kako nam je nezvanično saopšteno, još nije utvrđeno da li su Belada i Ivanović ubijeni na lokaciji gdje su pronađeni i vrijeme kada su egzekutori pucali u njih. Nekoliko sati nakon što su pronađena tijela, na teritoriji Budve pronađen je zapaljen

motocikl, za koji se provjerava da li je korišćen u zločinu. Inspektori sumnjaju da su Belada i Ivanović otišli na sastanak sa određenim licima, ne sluteći što im se sprema, što ukazuje da je posrednik u zločinu bila osoba u koju su imali povjerenja. Upravo zbog toga, istraga je usmjerena na kontakte koje su ostvarili nepo-

PODGORICA - Tužilac

Marko Mugoša u završnim riječima prokopavanje tunela, iz kojeg je provaljeno u depo Višeg suda početkom septembra 2023. godine, opisao je kao „filmsku dramu“ i udar na crnogorsko pravosuđe, tražeći osuđujuće presude za osam optuženih i protjerivanje državljana Srbije. Istakao je da su dokazane brojne činjenice, iako cijela istina nije otkrivena, te da je bilo opstrukcija u istrazi.

S druge strane, odbrana je zatražila oslobađajuću presudu usljed nedostatka materijalnih dokaza koji bi povezali optužene sa slučajem ,,Tunel“ navodeći da je postupak politički opterećen i da „sramotu bezbjednosnog sektora ne smiju da plaćaju nevini ljudi“. Advokati optuženih su posebno osporili ponašanje tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i dio Vlade koji je bio prisutan tokom uviđaja.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Borko Lončar zakazao je izricanje presude za 3. oktobar.

Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu - Veljko Marković, Milan

Marković i Dejan Jovanović optuženi su za prokopavanje tunela iz podruma stana u Ulici Vaka Đurovića do depoa Višeg suda u Podgorici, u koji je provaljeno 8. septembra 2023. godine. Oni su, kako je utvrđeno istragom, iz depoa iznosili dokaze do 11. septembra. Tužilac Mugoša ocijenio je da je u ovom postupku dokazano sve što je navedeno u optužnici.

– Nevjerovatna i filmska priča koja je teško zamisliva u stvarnosti, a koja se dogodila u državi koja teži da bude razvijena. Tužno je i porazno. Sve što je navedeno u optužnici je dokazano. Ovo djelo predstavlja udar na crnogorsko pravosuđe i na državu - kazao je Mugoša. On je dodao da je „očigledno da ne znamo cijelu istinu“, te ukazao na opstrukcije istrage. – Moguće je da je politička situacija dovela do toga da istraga u jednom dijelu stane. Čak se pokušavalo predstaviti da tunel ne postoji. Dokazalo se, međutim, da su ga radili ljudi sa znanjem i organizacijomrekao je tužilac. Mugoša je predložio da svi optuženi budu proglašeni krivim, a za državljane Srbije i protjerivanje iz Crne Gore. Sa druge strane advokati optuženih bili su jedinstveni u sta-

vu da dokazi nijesu dovoljni i da jedina moguća odluka može biti oslobađajuća presuda. Advokat Stefan Jovanović istakao je da je cijeli slučaj „najveća sramota bezbjednosnog sektora Crne Gore“. – Nije sporno da tunel postoji, ali nema dokaza da su moji branjenici imali veze sa tim. Nema DNK tragova, svjedoci nijesu sigurni da li je Veljko Marković na fotografijama. Za Vladimira Erića nijedan dokaz ne ukazuje na krivicu. Ta sramota ne smije pasti na nevine ljude - kazao je Jovanović. On je kritikovao postupanje tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i ministra Filipa Adžića

- Žalosno je što je premijer dolazio na lice mjesta i ostavljao tragove tokom uviđaja. Trećina tadašnje Vlade bila je tamo sa rukovodstvom policije, što je nedopustivo - rekao je Jovanović.

Branioci drugih optuženih ukazali su da se optužnica zasniva na pretpostavkama i kontradiktornim iskazima, prije svega optužene Katarine Baćović, a ne na materijalnim dokazima.

Optuženi Predrag Mirotić kazao je da je ovaj postupak otkrio sve, samo ne istinu. -Bio je nevjerovatan pritisak od politike - rekao je Mirotić.

On je istakao da je postupak bio je pod političkim pritiskom tadašnjeg premijera Abazovića i ministra Filipa Adžića - Abazović je tada prepadao saradnike da bi se radilo kako on smatra da treba. Ali u policiji ima i časnih ljudi – kazao je Mirotić i podsjetio na odluku Ustavnog suda u kojoj je navedeno da nema dovoljno dokaza protiv njega.

DPS prijestonice: Sektor bezbjednosti više ne postoji

Odbor DPS prijestonice saopštio je da je najnovije dvostruko ubistvo koje se desilo na Cetinju nastavak tragičnog i krvavog niza koji je, u posljednje tri godine, doveo do ubistva 34 lica i još jednom potvrdio apsolutnu nesposobnost sektora

bezbjednosti da garantuje bezbjednost građanima prijestonice.

- Posljednji događaj, takođe, potvrdio je da sektor bezbjednosti više ne postoji te da Uprava policije nije u stanju da spriječi zločin za koji je čitava javnost znala da se

može dogoditi budući da je ubijeno lice koje je prije samo 15 dana bilo žrtva pokušaja ubistva, naveli su iz Odbora DPS prijestonice. Podsjećaju da se u kratkom roku ponovio tragični slučaj poput onog u Staroj varoši, kada je ubica iz bjekstva, nakon svega nekoliko mjeseci, dovršio posao i ubio žrtvu koju je ranio neposredno prije toga.

- Nažalost, aktuelna vlast i dalje, umjesto ljudskog pri-

Podnijete krivične prijave protiv dvojice službenika bjelopoljskog zatvora

B. R.

Istakao je da vjeruje u crnogorski sud. -Vjerujem u crnogorsko sudstvo. Nastavio sam da živim sa četvoro djece i osnovao firme u Londonu i Americi – kazao je on.

PODGORICA - Protiv službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - G. B (44) i Lj. M (44) iz Bijelog Polja podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su 23. avgusta zlostavljali zatvorenika G. G. iz Pljevalja, koji se nalazio na izdržava-

nju kazne zatvora, i prema njemu postupali na način koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo, nanijevši mu tom prilikom tjelesne povrede. Kako se navodi u saopštenju policije, povrede G. G. su opisane u izvještaju ljekara specijaliste.

Prijavu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijeli policijski službenici regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ - Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje u cilju zaštite bezbjednosti građana i suzbijanja krivičnih djela protiv sloboda i prava čovjeka. A. R.

Tunel koji vodi do depoa Višeg suda

Sa mjesta nesreće

Forenzičari izuzeli dokaze sa mjesta zločina

Petak, 26. septembar 2025.

je sastanu

Beladu su, kako nam je saopšteno iz više izvora, operativci upozorili da mu je život u opasnosti, a nakon 7. septembra kada je ranjena njegova saputnica na motociklu – Tamara Stanojević (24). Napad u kojem je povrijeđena Stanojević, a za koji se sada sa sigurnošću tvrdi da je namijenjen bio Beladi dogodio se na magistralnom putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići. Policija nije uspjela da rasvijetli taj napad, niti da pronađe motocikl koji su koristili napadači.

Više državno tužilaštvo formiralo predmet povodom pronalaska tijela za koje se sumnja da pripada Alekseju Poljakovu, čeka se nalaz obdukcije

Ukrajinka tvrdi da je osumnjičeni pobjegao, policija o tome ćuti

sredno prije nego su ubijeni. Za sada, utvrđeno je da je riječ o mafijaškom obračunu dva kotorska klana, a Belada i Ivanović su pripadali škaljarskom.

znanja da nijesu sposobni da se izbore sa aktuelnom situacijom, nastavlja da ponavlja otrcane fraze i politikanske komentare zaboravljajući da sektor bezbjednosti nije tema za politička prepucavanja već da zbog njihove zadrtosti i nesposobnosti građani svakodnevno ginu na crnogorskim ulicama, naveli su iz ovog Odbora. Kako su dodali, građanima treba sigurnost, a ne politički marketing.

Nakon likvidacije dvojice Cetinjana, iz policije su saopštili da su u mjestu Ugnji, u vozilu koje je bilo parkirano zatekli tijela Belade i Ivanovića. - Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela. Svi raspoloživi kapaciteti Uprave policije – Sektora za borbu protiv kriminala, uz podršku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije stavljeni su na raspolaganje Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“. Uspostavljena je blokada užeg i šireg lica mjesta, naveli su iz policije.

Belada je 2015. godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja. On je hapšen prošle godine sa Dušanom Đuranovićem u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Tamošnji mediji izvijestili su da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.

Andrija Ivanović je hapšen u avgustu 2014. godine zbog aktiviranja eksplozivne naprave na auto placu ,,Ventura“ u Vrelima. Tada je uništeno više automobila. A. RAIČKOVIĆ

- Institucije koje bi trebalo da štite građane, pretvorene su u nijeme posmatrače krvavih obračuna, a građani su poslije sve češćih likvidacija u permanentnom strahu za sebe i porodice, naveli su i kazali da će nastaviti da insistiraju na odgovornosti svih aktera iz sektora bezbjednosti.

- Jer samo tako ispunjavamo obavezu prema građanima koji zaslužuju dostojanstven život bez straha za sebe i najmilije, poručili su.

Donijeta presuda za porodično nasilje Sedam mjeseci zatvora zbog prijetnji snahi

NIKŠIĆ - B. D. pravosnažno je osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

To se navodi u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću koje je podnijelo optužni prijedlog. - B. D. je 2. januara 2025.godine u mjestu Jasenovo Polje - opština Nikšić, prijetnjom da će napasti na život njegove snahe i život njoj bliskih lica, ugrozio njenu sigurnost, saopšteno je.

A. R.

PODGORICA - Elena Poljakova, majka Alekseja Poljakova iz Ukrajine, saopštila je portalu CdM da je jedna osoba, koja se dovodi u vezu sa njegovim nestankom, bila uhapšena i da je navodno pobjegla iz policijskih prostorija.

Policija se nije zvanično oglasila nakon tvrdnji Poljakove. Njen sin je nestao 12. septembra oko 13.20 sati, kada se posljednji put javio na telefon. On je tog dana trebalo da se vidi sa majkom, ali se nije pojavio u dogovoreno vrijeme, nakon čega je ona tražila pomoć policije.

Policija je u ponedjeljak, kod Manastira Praskavica pronaš-

la tijelo za koje se sumnja da je ukrajinskog državljanina, ali zvanične potvrde još uvijek nema.

Elena Poljakova je CdM-u kazala da od policije nije dobila puno informacija. Kaže da raspolaže saznanjima da je glavni osumnjičeni napustio Crnu Goru.

- Jedan od osumnjičenih je uhapšen prije dva dana u Crnoj Gori, i nakon privođenja nekako je uspio da pobjegne policiji i sad se slobodno šeta negdje među nama - tvrdi ona, objavio je CdM.

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom pronalaska tijela, za sada nepoznatog lica, u mjestu Čelobrdo kod Budve.

Iz Višeg državnog tužilaštva Pobjedi je saopšteno da je obavljen uviđaj nakon što je prijavljen pronalazak tijela.

- Nakon toga, data je naredba za obdukciju. Obdukcioni zapisnik nije još uvijek dostavljen ovom tužilaštvu, dok se u kontinuitetu preduzimaju sve mjere i radnje u cilju identifikacije pronađenog beživotnog tijela, kao i okolnosti nastanka predmetnog događaja, navode iz VDT. A. R.

Počelo ponovno suđenje nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda za optužbe da je sudiji iz Rožaja omogućila da nezakonito ostane na funkciji

Medenica ponovila da nije pomagala Zekiću

PODGORICA - Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je u ponovnom postupku pred Višim sudom kazala da nije, mimo znanja Sudskog savjeta, omogućila Zekiću da ostane na funkciji uprkos krivičnom postupku koji se protiv njega vodio, čime mu je obezbijedila neosnovano uživanje sudijskih privilegija i pune zarade do jula 2020.

- Ne priznajem krivicu niti izvršenje krivičnog djela. Nijesam prekršila nijednu odredbu zakona, nijesam nikome nanijela štetu i nijesam uticala na Sudski savjet da radi mimo onoga što je njegova nadležnost – kazala je Medenica i dodala da ostaje pri navodima odbrane date u prethodnom postupku.

S utkinja Višeg suda Sonja Keković je 4. novembra prošle godine Medenicu osudila za zloupotrebu položaja u ovom slučaju, ali je nakon razmatranja žalbe odbrane Apelacioni sud ukinuo ovu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje.

Ukidnim rješenjem je sutkinji Keković naloženo da od nule ponovi izvođenje dokaza, otkloni sve procesne i logičke greške i donese odluku utemeljenu u zakonu i dokazima jer je Apelacioni sud utvrdio

da je presuda koju je donijela nerazumljiva, proturječna i pravno neodrživa. Uz saglasnost tužiteljke Maje Janković i odbrane Medenice, pročitani su iskazi svjedoka i pisani dokazi.

Advokat Begović je nakon čitanja iskaza nekadašnjeg predsjednika Osnovnog suda u Rožajama Zahita Camovića, u kome je tvrdio da nije znao da se protiv sudije Zekića vodi krivični postupak pred kotorskim Osnovnim sudom, kazao da je to neistina.

- To je neistina. Znao je od prvog dana da se protiv Zekića vodi postupak kojeg je sutkinja Miomirka Tešić puštala da se telefonski sa njim dogo-

vara oko termina. Međutim, kao i ostali neistinom se izvukao iz ovog postupka – kazao je advokat Begović.

On je nakon čitanja iskaza Zekića naveo i da je pred sudom izrekao neistinu kada je kazao da za postupak pred kotorskim sudom nikog nije obavještavao.

Sutkinja Keković potom je citirala iskaz sekretarke Sudskog savjeta Vesne Aćimić, koja je u prethodnom postupku ustvrdila da je pokušala pritužbu građana i potvrdu predsjednika suda u Kotoru da proslijedi disciplinskom tužiocu ali da on nije otpremljen usljed tehničkih problema. Kako je tada brinula o ocu ko-

ji je preminuo zaboravila je da ponovo pošalje dokument. Begović je potom konstatovao da je iz medija saznao da je protiv Aćimić podignut optužni predlog za događaj za koji se sudi njegovoj branjenici Vesni Medenici. Branko Vučković je u prvom postupku tvrdio da nije bila njegova obaveza da kao predsjednik suda o krivičnom postupku protiv Zekića obavještava Sudski savjet već da je to trebalo da učini postupajuća sutkinja Momirka Tešić. Sa druge strane, Tešić je kazala da je zaboravila na član 248 Zakona o krivičnom postupku koji je obavezuje da o sudskom postupku protiv nosioca sudijske funkcije treba da obavijesti Sudski savjet i da joj nije poznato da ovaj član iko koristi. Nakon što je sutkinja Keković pročitala ovo izjašnjenje koleginice Tešić, advokat Begović je ukazao da aktuelna sutkinja Ustavnog suda u stvari kazala da ,,nema se obaveza primjenjivanja ZKP-a dok se praksom ne potvrdi“. Na kraju sutkinja Keković je pročitala i njen prijedlog da se ispita odgovornost sekretarke Sudskog savjeta u ovom slučaju, na šta je advokat Begović konstatovao da je sud preduhitrio odbranu u naumu da inicira odgovornost sada optužene Aćimić. Medenica je od početka procesa negirala optužbe da je svjesno prikrila predmet, navodeći da je zabilješka na omotu spisa bila interna i da je Sudski savjet ionako bio upoznat s pritužbom. Naredno suđenje zakazano je za 9. oktobar. B.R.

Aleksej Poljakov

Advokat Zdravko Begović i Vesna Medenica

Milo Belada

Andrija Ivanović

Za čiste otpadne vode u Mojkovcu šest miliona eura

Opština utvrdila

MOJKOVAC – Kompaniji IRD Engineering povjeren je nadzor nad izvođenjem radova u okviru projekta ,,Unapređenje sistema za upravljanje otpadnim vodama u opštini Mojkovac“. Ugovor sa tom italijanskom kompanijom potpisan je juče.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 6,1 milion eura, finansira se iz WBIF granta i kredita Evropske investicione banke. Obuhvata unapređenje sistema za upravljanje otpadnim vodama, izgradnju nove fekalne kanalizacione mreže, razdvajanje atmosferske i kanalizacione mreže i adaptaciju

Radiće samo ako su riješeni imovinsko-pravni odnosi

PLJEVLJA - Opština je pripremila odluku kojom su utvrđeni kriterijumi na osnovu kojih će određivati redosljed i prioritet izvođenja radova - nasipanje, tamponiranje i asfaltiranje lokalnih i nekategorisanih puteva u Pljevljima.

U obrazloženju dokumenta, o kojem će se odbornici izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine, navodi se da je cilj donošenja odluke da se objektivno, pravično i transparentno utvrdi lista prioriteta u okviru raspoloživih budžetskih i ostalih sredstava za tu namjenu, a u skladu sa razvojnim, ekonomskim i socijalnim interesima opštine Pljevlja.

BUDŽET

U budžetu opštine za ovu godinu za pripremu materijala za tamponiranje lokalnih puteva je namijenjeno milion eura, za proboj seoskih puteva 50.000 eura a za sanaciju i presvlačenje lokalnih puteva asfaltnim zastorom 2,8 miliona eura.

– Takođe, u budžetu Opštine u prethodnim decenijama, sadržan je kumulativni iznos za ove namjene, ali ne i evidencija konkretnih projekata, odnosno putnih pravaca, prema kojima se sredstva usmjeravaju, što je praksa u regionu, kao i na nivou države. Ovom odlukom, jača se i kontrolna uloga lokalnog parlamenta, što je osnovni postulat parlamentarne demokratije. Osnovni razlog za njeno donošenje jeste potreba za pravednim i izbalansiranim rasporedom prioriteta u poslovima nasipanja, tamponiranja i asfaltiranja lokalnih i nekategorisanih puteva, smanjenjem ili eliminisanjem diskrecionih ovlašćenja bilo kog

Odlukom su utvrđeni kriterijumi na osnovu kojih će se određivati redosljed i prioritet za nasipanje, tamponiranje i asfaltiranje lokalnih i nekategorisanih puteva. U ranijim budžetima sadržan je kumulativni iznos za ove namjene, ali ne i evidencija konkretnih projekata, odnosno putnih pravaca, za koje se sredstva usmjeravaju, što je praksa u regionu, kao i na nivou države –navedeno je u obrazloženju odluke

organa ili službe lokalne samouprave – konstatuje se u obrazloženju. Osnov za formiranje kriterijuma rang liste su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

RANG LISTA

Predviđeno je nekoliko kriterijuma koji vrijede od 10 do 30 bodova a njihovim sabiranjem se pravi rang lista puteva na kojima će se raditi.

– Prvi kriterijum je broj domaćinstava i stanovnika koji koriste put, ranjive kategorije stanovništva (do 30 bodova), saobraćajno-tehničke karakteristike puta - trenutno stanje, hitnost intervencije, bezbjednosni razlozi i neprohodnost (do 10 bodova), ekonomski značaj puta: obim poljoprivredne proizvodnje, broj privrednih subjekata, eksploatacija prirodnih i turi-

i unapređenje rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Minis tar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da projekat posebnim čini njegova sveobuhvatnost.

– Planirana je izgradnja oko deset kilometara fekalne kanalizacione mreže, razdvajanje atmosferske i fekalne kanalizacije, kao i proširenje i unapređenje rada postojećeg PPOV, kapaciteta do 7.300 ekvivalent stanovnika. Time Mojkovac dobija modernu, efikasnu i održivu infrastrukturu koja je usklađena sa najboljim praksama u ovoj oblasti – naveo je Ćulafić. Očekuje se da će ugovor za izvođenje radova biti potpisan u oktobru, čime će se stvoriti svi preduslovi za realizaciju investicije.

P ostrojenje za biološko prečišćavanje otpadnih voda

u Mojkovcu otvoreno je krajem 2008. godine, ali tim projektom nije bila predviđena prerada mulja. Osam godina kasnije je u funkciju pušten sistem za tretman kanalizacionog mulja na trščanim poljima, prvi te vrste na Balkanu. U Crnoj Gori je operativno deset postrojenja za tretman otpadnih voda - Podgorica, Mojkovac, Budva, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Šavnik, Berane, Žabljak, te zajedničko postrojenje za Tivat i Kotor. U pregovorima sa EU preuzela je obavezu da najkasnije do 2035. godine izgradi 885 kilometara kolektorske mreže i da ima ukupno 29 postrojenja (novoizgrađenih i/ili saniranih), kako bi u 37 aglomeracija (gradskih jezgara sa prigradskim naseljima) sa preko 2.000 ekvivalent stanovnika, 95 odsto stanovništva bilo priključeno na kanalizacioni sistem. D. Š.

H ERCEG NOv I: Opština pokrenula novu socijalnu uslugu

stičkih potencijala (do 30 bodova), društveni i javni značaj: pristup javnim ustanovama i objektima (škole, domovi zdravlja, vjerski objekti, kulturni objekti i spomenici kulture), utvrđuje se na osnovu podataka nadležnog organa državne uprave i lokalne samouprave (do l0 bodova). Jedan od kriterijuma jeste ravnomjeran geografski balans (do 10 bodova) kao i uloga i značaj puta u saobraćajnoj mreži - glavna veza između naselja, pristup magistralnim i regionalnim putevima (do 10 bodova).

Prema odluci, Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode najkasnije do 1. septembra tekuće godine objavljuje javni poziv mjesnim zajednicama, građanima, privrednicima i zainteresovanoj javnosti, da u roku od 30 dana dostave prijedloge za nasipanje, tamponiranje i asfaltiranje lokalnih i nekategorisanih puteva, za narednu budžetsku godinu. D. Š.

HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi pokrenula je novi program pomoći porodicama lošijeg imovinskog stanja kroz koji obezbjeđuje subvencije troškova licima koja stanuju u neuslovnim objektima, a nijesu u stanju da ih sami adaptiraju.

Iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu pojašnjavaju da se taj program podrške prvi put pokreće u Herceg Novom i jedini je takve vrste u Crnoj Gori. Za tu namjenu budžetom Opštine za 2025. godinu opredijeljeno je ukupno 50.000 eura.

– Subvencionisanje se odnosi na radove koji obezbjeđuju siguran, higijenski i dostojanstven život kroz odgovarajući standard objekta namijenjen stanovanju: građevinski (sanacija krova, ojačavanje ili obnova zidova i temelja, postavljanje ili zamjena podova, zamjena stolarije, malterisanje i krečenje zidova, postavljanje termičke i hidro-izolacije, uređenje kuhinjskog ili kupatilskog prostora, spavaće sobe i dr, odnosno adaptacija prostora za njihovo formiranje, prilagođavanje prostora osobama sa invaliditetom), instalacioni radovi i energetska efikasnost (uvođenje ili obno-

va električne instalacije, uvođenje ili zamjena vodovodne ili kanalizacione mreže, ugradnja – nabavka sistema za grijanje/hlađenje) i drugo – navedeno je u odluci. Jednom korisniku odnosno domaćinstvu, moguće je odobriti subvenciju u maksimalnom iznosu do 7.000 eura. Prijave se predaju do 27. oktobra.

Opšti uslovi koje korisnik subvencije mora ispuniti jeste da je crnogorski državljanin sa prijavljenim prebivalištem na teritoriji opštine Herceg Novi, najmanje osam godina u kontinuitetu ili strani državljani i lice bez državljanstva čiji je status riješen u skladu sa Zakonom, odnosno međunarodnim ugovorom, u skladu sa članom 3 Zakona o socijalnom stanovanju, nastanjenih na teritoriji opštine Herceg Novi, najmanje osam godina u kontinuitetu.

Kriterijumi za odlučivanje su: stambena situacija, visina prihoda i imovinsko stanje, dužina prebivališta u kontinuitetu na području opštine Herceg Novi, broj članova porodičnog domaćinstva, zdravstveno stanje i invalidnost podnosioca prijave i članova njegovog domaćinstva i godine starosti. C. G.

Pl JEvl Ja:

kriterijume za uređenje puteva

RaDIĆE PO PRIORITETIMa: Uređivanje ulice u Pljevljima (arhiva)

Cetinje: Zakon o legalizaciji predviđa brojne obaveze za lokalne samouprave

U prijestonici nelegalno izgrađeno 2.016 objekata

,,Divljih“ objekata ima širom prijestonice pa i u Istorijskom jezgru koje je spomenik kulture I kategorije – gdje je evidentirano 95. Po prethodnom zakonu iz 2017. godine, za legalizaciju je podnijeto 1.350 zahtjeva, a obrađeno je oko 80 odsto. Od legalizacije koristi će imati i opštinska i državna kasa – kažu u gradskoj upravi

CETINJE - Na teritoriji Cetinja evidentirano je 2.016 bespravno izgrađenih objekata. Većina su stambene namjene, uključujući i pomoćne objekte, dok je broj poslovnih objekata znatno manji - saopšteno je Pobjedi iz Prijestonice.

Prema evidenciji tih objekata razvrstanih prema planskim dokumentima, najviše ih je na području obuhvaćenom Detaljnim urbanističkim planom (DUP) „Aerodrom – izmjene i dopune“, gdje je zabilježeno ukupno 476 objekata. Na Donjem Polju ih je 399, u Bogdanovom kraju 298, u Humcima 295 objekata. U Donjem Kraju (Zona E) je 187, a u Bajicama 111 ,,divljih“ objekata. Bespravno podignutih objekata ima čak i u Istorijskom jezgru koje je spomenik kulture I kategorije – izgrađeno je 95. U industrijskoj zoni je izgrađen 51 nelegalan objekat. U naselju Crna Greda ima 36, u dijelu grada kod Gornjeg Oboda osam, a u Pozduju 27 bespravno izgrađenih objekata. Kada je riječ o seoskim područjima, zbog velike teritorije prijestonice Cetinje i nedostatka ortofoto snimaka, nije bilo moguće sprovesti potpunu identifikaciju besprav-

nih objekata. Pretpostavlja se da ih ima 102 koliko je Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine sa seoskog područja pristiglo zahtjeva za legalizaciju.

Prijestonica je i ranije sprovodila postupak ozakonjenja bespravnih objekata i kako navode Sekretarijatu je, shodno Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata iz 2017. godine, pristiglo približno 1.350 zahtjeva. Do sada je obrađeno oko 80 odsto, dok se preostali nalaze u postupku obrade. Prema novom zakonu građani koji još nijesu legalizovali svoje objekte, a ranije su predali dokumentaciju, nijesu u obavezi da ponavljaju postupak, opština će po službenoj dužnosti pokrenuti takve zahtjeve.

NADLEŽNOSTI

Lokalne samouprave nadležne su za legalizaciju objekata do 500 kvadratnih metara neto površine. Objekte veće od te površine, kao i one u zaštićenim zonama, turističkim naseljima sa četiri i pet zvjezdica i rizortima legalizovaće nova uprava za legalizaciju bespravnih objekata, organ koji Vlada treba da osnuje u roku od 120 dana. Koristi od legalizacije su brojni. Osim što se uvodi red u

,,Divlja“ gradnja na opštinskom zemljištu

Prema listovima nepokretnosti 34 nelegalna objekta, su izgrađena na zemljištu koje je u vlasništvu Prijestonice. Njima je upućen javni poziv da do 14. februara (šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji) podnesu zahtjev za upis objekta u katastar nepokretnosti.

– Zahtjev se podnosi Upravi za nekretnine –Područna jedinica Cetinje. Ukoliko to ne urade identitet vlasnika će se utvrditi na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti i upisati kao državna svojina – navedeno je u pozivu.

oblast planiranja i izgradnje doprinijeće punjenju budžeta kako Prijestonice, tako i države.

– Naknada za legalizaciju bespr avnih objekata biće

Vlada odobrila davanje u zakup

naplaćena u skladu sa Odlukom o urbanoj sanaciji, pri čemu će 80 odsto prihoda pripasti lokalnoj samoupravi, a 20 odsto budžetu Crne Gore. Ipak, u ovom trenutku nije moguće dati tačnu projekciju prihoda koji bi mogli biti ostvareni, budući da još nema preciznih podataka o površinama objekata koji će biti obuhvaćeni legalizacijom – pojasnili su. Novim zakonom o legalizaciji, poručuju iz lokalne uprave, za objekte koji ne budu obuhvaćeni postupkom legalizacije u predviđenim rokovima, predviđeno je donošenje rješenja o uklanjanju. To se odnosi na objekte za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, objekte za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva, kao i na one za koje nije pokrenut postupak upisa u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata – 14. februar 2026. godine. Ako je bespravni objekat koji se ne može evidentirati na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku upisan u katastar nepokretnosti, katastar je dužan da poništi rješenje o upisu i tehničku ovjeru elaborata.

OBAVEZE OPŠTINA

Kada je riječ o obavezama lokalne uprave u sprovođenju Zakona o legalizaciji, one podrazumijevaju izradu karte zaštićenih zona, ali i donošenje niza akata kojima će biti propisani bliži uslovi, visina, način i rokovi plaćanja naknade za urbanu sanaciju, ali i visina, zone, način i kriterijumi plaćanja godišnje naknade za korišćenje prostora. Vlasnici bespravno podignutih objekata moći će naknadu za legalizaciju da plate na rate.

Prijestonica je takođe u obavezi da donese akta kojim se propisuju bliži uslovi, postupak i kriterijumi za obezbjeđenje smještaja u slučaju uklanjanja objekta ukoliko je namijenjen osnovnom stanovanju.

U obaveze lokalne uprave, kako bi se Zakon o legalizaciji sprovodio, spada i izrada plana komunalnog opremanja, čiji je sastavni dio plan urbane sanacije.

– Neophodno je obrazovati komisiju za utvrđivanje činjenica i prikupljanje podataka o bespravnim objektima i njihovim vlasnicima, radi evidencije, ali i sprovesti postupak izbora geodetskih organizacija koje će izrađivati evidenciju bespravnih objekata za koje se naplaćuje godišnja naknada za korišćenje prostora – navode iz Prijestonice. J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

Mjesečna kirija za atomska skloništa od 497 do 1.977 eura

PODGORICA – Vlada je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dala saglasnost za davanje u zakup četiri atomska skloništa – tri u Podgorici i jednog u Baru.

Cijenu mjesečnog zakupa odredila je Komisija za procjenu vrijednosti nepokretnosti u svojini države Crne Gore,

a po zahtjevu Uprave za državnu imovinu. Prvo sklonište u Podgorici, površine 234m2 može de dati u zakup po cijeni od 497,84 eura. Drugo površine 300 m² 1.000 eura, a treće površine 315 m², po cijeni od 950,82 eura. Cijena zakupa atomskog skloništa u Baru, u Sutomoru, površine 286 m² je 1.977 eura mjesečno. Cijene su bez PDV-a. D. Š.

Skupština Crne Gore najavila donaciju

Podrška modernizaciji sale SO Danilovgrad

DANILOVGRAD – Skupština Crne Gore značajnim finansijskim sredstvima pomoći će modernizaciju, digitalizaciju i tehničko opremanje velike sale Skupštine opštine Danilovgrad. Time će se stvoriti savremeniji i kvalitetniji uslovi za održavanje sjednica, unaprijediti transparentnost rada i omogućiti veća dostupnost građanima.

To je najavio generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić koji je juče sa saradnicima posjetio Skupštinu opštine Danilovgrad. C. G.

BijeLO POLje: Izabran čelnik Opšte bolnice

Dr Kenan Erović opšta bolnica bijelo polje

Kenanu Eroviću produžen mandat

BIJELO POLJE – Dosadašnji direktor Opšte bolnice dr Kenan Erović dobio je novi četvorogodišnji mandat, nakon što ga je imenovalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore na osnovu javnog konkursa. Dr Erović je i u prethodnom mandatu rukovodio bjelopoljskom bolnicom, tokom kojeg je, prema ocjenama Ministarstva i zaposlenih, ostvario zapažene rezultate u unapre-

đenju zdravstvenih usluga i razvoju ustanove. Tokom njegovog vođenja, bolnica je modernizovala dio opreme, unaprijedila infrastrukturu, jačala stručne kapacitete i uvela nove medicinske procedure. Novo imenovanje, kako navode iz resornog ministarstva, predstavlja potvrdu povjerenja u Erovićev rad i očekivanje da će nastaviti jačanje sistema zdravstvene zaštite u Bijelom Polju. B. Č.

nOVi ZAKOn DOnOSi StROŽA PRAViLA: Cetinje s. vasiljević

MOŽe Biti ZAKUPLjenO: Sklonište u Podgorici

Gitarista Danijel Cerović za Pobjedu najavljuje jubilarni 20. Nikšić Guitar Festival, koji će biti otvoren večeras u Nikšićkom pozorištu

Publika je naša osnovna inspiracija i razlog postojanja

PODGORICA - Nikšić Guitar Festival (NGF), najznačajnija manifestacija posvećena klasičnoj gitari u Crnoj Gori, ove jeseni obilježava jubilarno, dvadeseto izdanje. Od septembra do decembra Nikšić će ponovo biti centar muzičkih susreta i inspiracije, uz koncerte renomiranih umjetnika, međunarodno takmičenje gitarista, Guitar Expo i majstorske radionice. Jubilarno, dvadeseto izdanje NGF-a biće svečano otvoreno večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu. Publika će imati priliku da čuje gitaristu Činavata Temkumkvuna sa Tajlanda, pobjednika NGF takmičenja 2021. godine, koji će zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, pod dirigentskom palicom Ive Marcano, izvesti „Koncert za gitaru i orkestar (Koncert juga)“ meksičkog kompozitora Manuela Ponsea. Orkestar će potom nastupiti i sa „Simfonijom br. 1 u D-duru (Klasičnom)“ Sergeja Prokofjeva. Ovim koncertom obnovljena je dugogodišnja i plodonosna saradnja NGF-a i Muzičkog centra Crne Gore. Ovim povodom, jedan od osnivača Nikšić Guitar Festivala, gitarista Danijel Cerović, za Pobjedu govori o najvećim dometima festivala u protekle dvije decenije i najavljuje ovogodišnje izdanje.

POBJEDA: Dvadeseto izdanje Nikšić Guitar Festivala je veliki jubilej. Kako Vi lično gledate na put koji je Festival prošao od osnivanja do danas?

CEROVIĆ: Teško je dati potpuno objektivan odgovor, jer sve što se dešavalo od 2005. do danas doživljavam kao jednu neprekinutu nit – niz događaja koji liče na ogrlicu bisera. Neki su biseri veći, neki manji, ali svi zajedno čine jednu posebnu i lijepu cjelinu. Festival

Ovim izdanjem željeli smo da poseban značaj damo vrhunskim umjetnicima koji su potekli iz Crne Gore, kao i saradnji sa našim najvažnijim umjetničkim ansamblom – Crnogorskim simfonijskim orkestrom. To je jedan važan sloj programa. Ali istovremeno smo željeli da ukažemo i na određene nedostatke u kulturnoj infrastrukturi – kazao je Cerović

smo osnovali ja i kolega Goran Perišić, tada sa svega 26 godina. Bili smo mladi, puni entuzijazma i želje da Nikšiću donesemo duh onih međunarodnih festivala koje smo tada posjećivali na Zapadu. Imali smo sreću da od samog početka dobijemo podršku grada Nikšića, a kasnije su nas prepoznali i Ministarstvo kulture Crne Gore, Muzički centar i Muzička akademija, uz brojne druge važne institucije.

Jedan zanimljiv podatak iz tih početaka jeste da je prvi koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, osnovanog 2007. godine, održan upravo u Nikšiću, u suorganizaciji naše NVO „Anagastum Guitar Society“. Od tada je ta saradnja postala tradicija –orkestar je često otvarao Festival, a publika u Nikšiću je svake godine dobijala priliku da uživa u koncertima simfonijskog orkestra sa gitaristi-

Sredinom oktobra festival nastavlja Lovro Pogorelić

Nakon večerašnjeg otvaranja festivala u Nikšiću, u srijedu, 15. oktobra u Nikšićkom pozorištu biće upriličen resital hrvatskog pijaniste Lovra Pogorelića, specijalnog gosta festivala. U četvrtak, 16. oktobra publici će se u Nikšićkom pozorištu predstaviti renomirani crnogorski violinista Roman Simović, prijatelj festivala od samog osnivanja, dok će u petak 17.

oktobra nastupiti gitarista

Srđan Tošić iz Srbije –umjetnik čiji je koncert prije dvadeset godina označio uvertiru u prvo izdanje NGF-a. Ovoga puta Tošić će svirati u duu sa harfistkinjom Milenom Stanišić, u Velikom studiju Televizije Nikšić, uz direktan prenos. Televizija Nikšić će u subotu, 18. oktobra, biti domaćin i koncerta jednog od najistaknutijih klasičnih gita-

ma koje smo brižljivo birali. Naime, pobjednik našeg takmičenja dobijao je privilegiju da nastupi kao solista uz Crnogorski simfonijski orkestar. To je bilo dragocjeno i za mlade umjetnike, jer su dobijali iskustvo i afirmaciju, i za nas, jer smo slali jasnu poruku o visokom nivou festivala i njegovog koncepta.

POBJEDA: Što su bili najveći izazovi?

CEROVIĆ: Naravno, nije uvijek bilo lako. U prvim godinama festival se održavao ljeti i nedostatak adekvatne infrastrukture predstavljao je ozbiljan izazov. Koristili smo otvorene scene koje tada nijesu bile dovoljno opremljene, ali smo se trudili da iz onoga što imamo izvučemo maksimum. Tako su koncerti održavani ispred Dvorca Petrovića, na Bedemu… Upravo je koncert Vlatka Stefanovskog 2007. godine, koji smo

rista današnjice - crnogorskog umjetnika Gorana Krivokapića, koji će takođe biti emitovan uživo. Osim koncerata, NGF njeguje i bogat i raznovrstan program koji čine izložba instrumenata, majstorske radionice i međunarodno takmičenje gitarista. Publiku 6. i 7. decembra očekuje Guitar Expo – izložba gitara renomiranih graditelja, koja će biti postavljena u Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“. Prva etapa međunarodnog takmičenja u profesionalnoj kategoriji biće održana onlajn, u subotu 15. novem-

organizovali na Bedemu, bio neka vrsta preteče kasnijih događaja na toj lokaciji. Taj nastup je zabilježila i Televizija Crne Gore i emitovala ga bezbroj puta, što je doprinijelo i afirmaciji festivala i Nikšića kao grada gitare.

POBJEDA: Ovogodišnji program okuplja renomirane umjetnike iz regiona i svijeta, ali u fokus stavlja i obnovu saradnje sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i Muzičkim centrom Crne Gore. Koji segment programa smatrate najznačajnijim za publiku i za sam festival?

CEROVIĆ: Ovim izdanjem željeli smo da poseban značaj damo vrhunskim umjetnicima koji su potekli iz Crne Gore, kao i saradnji sa našim najvažnijim umjetničkim ansamblom – Crnogorskim simfonijskim orkestrom. To je jedan važan sloj programa. Ali istovremeno smo željeli da

bra, na Jutjub kanalu i Fejsbuk stranici festivala, dok će veliko finale biti upriličeno uživo, u nedjelju, 7. decembra, uz direktan prenos iz studija Televizije Nikšić, što će ujedno označiti i svečano zatvaranje festivala. Već dvadeset godina festival njeguje posebnu saradnju sa graditeljima gitara. Andreas Marvi, koji živi i stvara u Granadi, do sada je pobjednicima takmičenja poklonio čak 20 svojih instrumenata. Njegova ručno rađena gitara, vrijedna 9.000 eura, i ove

ukažemo i na određene nedostatke u kulturnoj infrastrukturi, što se posebno odnosi na činjenicu da Nikšić, grad univerzitetskog i kulturnog značaja, nema koncertni klavir. Upravo zato će nastup Lovra Pogorelića nositi i poruku da publika u Nikšiću zaslužuje ovakav instrument i programe koji ga prate.

Pored toga, publici ćemo predstaviti i Romana Simovića, jednog od najistaknutijih violinista današnjice, čijim koncertom želimo da pokažemo da gitara pripada istom umjetničkom prostoru sa instrumentima duže tradicije. Posebnu poruku nosiće i koncert Gorana Krivokapića, gitariste svjetskog renomea, čiji impresivni uspjesi podsjećaju da ne smijemo olako da se odričemo svojih umjetnika. Iako je riječ o jednom od najistaknutijih gitarista današnjice, njegovo djelovanje u Crnoj Gori možda nije dovoljno zastupljeno, pa će ovaj nastup biti prilika da mu se posveti posebna pažnja. Nakon dvadeset godina ugostićemo i Srđana Tošića, gitaristu i profesora iz Beograda, čijim

godine očekuje pobjednika takmičenja, dok će grčki graditelj Dimitris Piperidis drugoplasiranom takmičaru uručiti gitaru u vrijednosti od 4.000 eura. Za trećeplasiranog obezbijeđene su besplatne kotizacije za Transilvanija međunarodno takmičenje gitarista u Kluž-Napoki i naredno izdanje NGF-a 2026. godine. Svi zainteresovani za učešće na takmičenju i izložbu Guitar Expo mogu pronaći pravilnike i prijavne formulare na veb sajtu www. guitarmontenegro.com

koncertom je festival započeo 2005. godine, a koji će se ovoga puta predstaviti u neobičnom duu sa harfom Milene Stanišić. Upravo ta raznovrsnost i spoj domaćih snaga sa međunarodnim imenima čini jubilej posebnim.

OBJEDA: Međunarodno takmičenje gitarista i majstorske radionice već godinama inspirišu mlade muzičare. Koliko je po Vama važna ta edukativna dimenzija festivala i na koji način utiče na razvoj crnogorske gitarske scene?

CEROVIĆ: Međunarodno takmičenje je jedan od stubova festivala i vjerujem da je naš festival prepoznat upravo kao platforma za razvoj važnih umjetničkih karijera. Tako je bilo u prošlosti, a siguran sam da će tako biti i u budućnosti. Razlog je što nagrade koje pobjednici osvajaju nijesu simbolične, već konkretne i usmjerene na razvoj karijere – među njima posebno mjesto zauzima koncert sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, što je dragocjeno iskustvo za svakog mladog muzičara. Pored toga, pobjednik dobija i vrhunski instrument, što je dodatni podsticaj i pomoć na profesionalnom putu. Edukativna dimenzija festivala jednako je važna. I ove godine kroz brojne majstorske radionice uključujemo studente Muzičke akademije sa Cetinja, ali i đake iz srednjih i nižih muzičkih škola širom Crne Gore. Na taj način festival ne samo da promoviše gitaru, nego i direktno doprinosi razvoju naše muzičke scene, inspirišući mlade da teže najvišim umjetničkim dometima. POBJEDA: Nakon dvadeset uspješnih godina, kakve su ambicije i planovi za naredna izdanja NGF-a?

CEROVIĆ: Naša je želja da festival opstane makar narednih dvadeset godina i da nastavi da djeluje na nekoliko važnih nivoa. Prije svega, želimo da ostanemo značajna karika u afirmaciji kulturno-umjetničkog stvaralaštva u Nikšiću, jer je publika u ovom gradu naša osnovna inspiracija i razlog postojanja. Istovremeno, cilj nam je da i dalje doprinosimo razvoju umjetničke scene u Crnoj Gori, afirmaciji izvođaštva i promociji talenata – kako domaćih, tako i međunarodnih, kao što je bio slučaj i do sada. A. RADOVIĆ

Gitarista i jedan od osnivača festivala Danijel Cerović

Plakat festivala

D. Miljanić

Petak, 26. septembar 2025.

PODGORICA – Nakon skandala u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade pjesniku Bećiru Vukoviću, Vlada Crne Gore juče je uvažila prijedlog stručne komisije Ministarstva kulture i medija i status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijelila i srpskom književniku Milutinu Mićoviću, osvjedočenom negatoru Crne Gore, crnogorskog identiteta i kulture.

Na taj način je direktno prekršen član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji jasno propisuje da se ovaj status „ne može dodijeliti umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.

Pored Mićovića, status istaknuti kulturni stvaralac dobili su i Andrija Radulović, Branislav Sekulić , Darko Nikčević, Dimitrije Popović, Dragan Koprivica, Jelena Tomašević, Naod Zorić, Novica Đurić, Radovan Radonjić, Roman Simović, Senad Gačević, Srđa Bulatović, Tomislav Pavićević i Šerbo Rastoder. Njima će doživotno biti isplaćivana mjesečna naknada u iznosu od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga da li su dobitnici Trinaestojulske nagrade (godišnje ili za životno djelo), nagrade Miroslavljevo jevanđelje, nagrade „Petar Lubarda“ i Njegoševe nagrade.

„ČUDNE OKOLNOSTI“

Informaciju o procesu glasanja za prestižni status pomenutim dobitnicima Pobjeda je objavila 4. jula, a činjenica da je među kandidatima i Milutin Mićović, dobitnik državne

Veče Liberta Boba Slovinića u Kolašinu Predstavljanje

knjige i novog ciklusa slika

KOLAŠIN - Književno i likovno stvaralaštvo Liberta Boba Slovinića biće predstavljeno večeras, u 19 sati, u Domu kulture u Kolašinu. Pored promocije knjige

„Pitore Liberto“, u Zavičajnom muzeju biće otvorena izložba slika Slovinića, pod nazivom „Arboretum“.

„Pitore Liberto“ je treći tom porodične trilogije „Herbarijum“. Među koricama je završno poglavlje priče koja spaja prošlost i sadašnjost, literarnu imaginaciju i stvarne događaje. Sve je obrađeno porodičnim sjećanjem i nasljeđem zavičajnog primorja. O knjizi će govoriti Nataša Peković, Željko Šćepanović, Dragan Mitov Đurović i autor Liberto Bobo Slovinić.

Nakon toga će poznati slikar i vajar Slavenko Rakočević, u 20 sati u Zavičajnom muzeju otvoriti izložbu „Arboretum“. Dr. D.

Negatoru državnog i kulturnog identiteta Crne Gore ipak dodijeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca

Uz podršku Vlade, Mićović lako i do nacionalne penzije

nagrade Miroslavljevo jevanđelje, izazvala je oštre reakcije i lavinu komentara u dijelu crnogorske javnosti. Dan kasnije reagovao je i jedan od članova Stručne komisije za razma-

tranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić. On je, podsjetimo, kazao za Pobjedu da je odluka da se

Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije – donijeta pod jako čudnim okolnostima. Baletić je naveo da je na prvoj sjedni-

ci komisije na Cetinju kandidatura Mićovića dobila samo dva glasa podrške, dok je šest članova bilo uzdržano, a jedan član je bio odsutan. Na narednoj sjednici u Podgorici, iako je tema bila kandidatura Šerba Rastodera i Radovana Radonjića, ponovo je otvoreno pitanje Mićovića. Tada su, uz prisustvo svih članova, ponovo glasali – i Mićović je prošao sa pet glasova za i četiri protiv. Baletić i troje kolega (Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić) povukli su se iz daljeg odlučivanja.

Baletić je ustvrdio da Mićović nema relevantne nagrade, da su njegovi tekstovi i djela puni mržnje prema Crnoj Gori, te da je na dio članova Savjeta najvjerovatnije vršen snažan pritisak uoči glasanja. Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov , Svetlana Dragojević , Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić koji je, kako tvrde izvori Pobje-

de, izašao iz prostorije kada se odlučivalo o njegovoj kandidaturi. Na ove tekstove Pobjede, koje je prenijelo nekoliko crnogorskih medija, osim Baletića, niko nije zvanično reagovao. Nije se oglasio ni Mićović, niti Ministarstvo kulture i medija, niti neko od drugih članova Stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac. Jedino je, kako saznaje Pobjeda, u mejlu upućenom članovima komisije reagovala samo predsjednica tog stručnog tijela Isidora Damjanović koja je odbacila optužbe Baletića i istakla da joj ne pada na pamet da se bavi ili sudi Mićovićevim stavovima o državi i identitetu. Ne želi, kako je napisala, da „izigrava inkviziciju i lovi vještice“. Poručila je da Crna Gora ima sudove i tužilaštvo, te da je u njihovoj ingerenciji bavljenje protivzakonitim djelovanjem, te da „ko zaslužuje neka odgovara“.

URUŠAVANJE

Dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Milutinu Mićoviću, čovjeku koji godinama osporava crnogorsku državu, identitet i kulturu, dakle, nije samo sporno –to je otvoreno poništavanje samog smisla Uredbe kojom se taj status reguliše. Ako se priznanje namijenjeno onima koji svojim djelom afirmišu crnogorsku kulturu, crnogorski identitet i sve posebnosti, dodjeljuje onima koji sve to negiraju, onda se ne urušava samo kredibilitet jedne komisije, već se obesmišljava i institucija države koja tu odluku sprovodi. U tom paradoksu krije se jasna poruka: u Crnoj Gori danas nagradu ne dobija onaj ko čuva njenu kulturu, već onaj ko je najupornije potire. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA - Nagrađivani i priznati američki kvartet perkusionista ,,Third Coast Percussion“ premijerno će se predstaviti publici u Crnoj Gori večeras u 20 sati na Velikoj sceni KIC-a ,,Budo Tomović“. Riječ je o prvom perkusionističkom ansamblu koji je osvojio i prestižnu nagradu Gremi u žanru klasične muzike.

Na koncertu „Time Pieces: The New Classical“ ansambl će predstaviti djela uglavnom aktuelnih savremenih američkih kompozitora kao što su Filip Glas, Stiv Rajh, Deni Klej, Klarisa Asad, Džesi Montgomeri i dr. Na koncertu će izvesti i svjetsku premijeru kompozicije „Ancient Whisperer“ istaknutog bosansko-hercegovačkog kompozitora mlađe generacije Davida Mastikose. Ansambl čine Dejvid Skidmor, Šon Konors, Robert Dilon i Piter Martin. Urednica muzičkog programa KIC-a Maja Popović ka-

zala je da sa pune dvije decenije očaravajućih nastupa iza sebe, širom SAD i svijeta, kvartet „Third Coast Percussion“ sa sjedištem u Čikagu, mijenja doživljaj klasične muzike briljantno raznovrsnim zvučnim spektrom, stvarajući muziku sa ciljem da donese nove pravce u sviranju perkusija, brišući muzičke granice i zavodeći nove slušaoce. Skidmor je juče na konferenciji za novinare u Američkom uglu istakao da sviraju muziku koju vole i koja je komponovana baš za njihov ansambl.

- Takođe, mi sami komponujemo muziku sa ansambl. Pored velikana američke muzike, veoma smo otvoreni za saradnju sa mlađim muzičarima i kompozitorima tako da sviramo i djela mlađih kompozitora. Želimo da se povežemo i sa kompozitorima i iz drugih kultura

- kazao je Skidmor. Dilan je rekao da im je cilj da kroz repertoar publici prika-

žu sve ono novo što se dešava u muzičkom životu njihove zemlje.

Ansambl TCP je većinom nastupao širom SAD-a odišući ,,rijetkom moći“ (The Washingon Post) i ,,inspirativnim smislom za zabavu i znatiželju“ (Minnesota Star-Tribune). Izdanja ansambla uklju-

čuju 19 albuma i zastupljenost na 14 dodatnih izdanja, uključujući njihovo Gremijem nagrađeno izdanje djela za perkusije Stiva Rajha.

U Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ ansambl je juče održao edukativnu radionicu za mlade, pod nazivom „Think Outside the Drum“. Učesnici su ima-

li priliku da saznaju o širokom rasponu udaraljki koji se mogu naći u kulturama širom svijeta. Bila je to prilika da sa mladim muzičarima podijele znanje, vještine na udaraljkama i muzičku inovativnost. Ovim koncertom u KIC-u biće završeno „Podgoričko kulturno ljeto“. A. Đ.

Književnik Milutin Mićović tokom dodjele nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“

vlada crne gore bojana ćupić

Članovi benda „Third Coast Percussion“

KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE

Gilić: Sve moje stvaralaštvo upućeno je upravo čovjeku

POBJEDA, ČETVRTAK, 11. MAJ 1972.

RAZGOVORI

VLATKO GILIĆ:

UMJETNIK MORA

NASTOJATI DA SE

RAZBIJE SVOD ZLA

IZNAD NAS

AUTOR:

SLOBODAN BOLJEVIĆ

Iako je tek prešao tridesetu godinu i napravio samo šest kratkometražnih filmova, Vlatko Gilić je uspio da se popne u sam vrh jugoslovenske i svjetske dokumentaristike. O tome najbolje svjedoče nagrade i priznanja koje je osvojio tri godine uzastopce na beogradskom festivalu (1970. Zlatnu medalju za film ,,Zategni dele”, 1971. ,,Grand prix“ za film ,,In continuo”, a ove Zlatnu medalju za ,,Dan više”, zatim na berlinskom festivalu (Srebrni medvjed) i ovogodišnje specijalno priznanje u Oberhauzenu za triologiju (,,In continuo”, ,,Juda” i ,,Dan više”). Ovaj razgovor započeli smo u Beogradu, u pauzama festivala i dovršili nedavno u Titogradu, gdje je Gilić rođen i često dolazi. - Svaki Vaš film pa i ova dva posljednja: ,,Juda” i ,,Dan više” obraća se čovjeku i jednom njegovom specifičnom položaju u odnosu na vrijeme u kome živimo?

Bez čovjeka ne bi bilo ni mojih filmova, jer sve moje stvaralaštvo upućeno je upravo njemu. Čovjek živi u mojoj imaginaciji stalno i neprekidno, i ja svaki put nastojim da ga što dublje otkrijem. U početku on mene napada nekim svojim potpuno nepoznatim silama, ali čim osjetim da se na neki način on definisao prema meni osjećam i neodoljivu potrebu da to iskažem. Kako se bavim filmom, to se onda utiskuje u celuloidnu traku. Čovjek je neuhvatljiv i čini mi se da, ma koliko budem stvarao, nikad neću moći da dokučim ni deseti dio svega što on nosi u sebi. Često kada mi se učini da sam negdje tu, da ću ga potpuno otkriti, vi-

„Umjetničko djelo“ – izjavio je Gilić – „da bi bilo uspjelo, mora sadržati neki kamičak tajanstvenosti koja se katkad ne može nikako drugačije objasniti do metafizikom. Svaki moj film u manjoj ili većoj mjeri sadrži tu tajanstvenost koja treba da ga učini univerzalnim“

dim da mi je opet izmakao, da ga opet moram tražiti. I baš to neprekidno putovanje u njegove prostore tjera me da radim i da ga istražujem.

- Vaši filmovi uvijek sadrže nekoliko misaonih slojeva. Jedan od njih je neka vrsta metafizičkog ili gotovo mitskog. Čime to objašnjavate? U toku stvaralačkog procesa dolazi se do onih misaonih pritoka koje teže da se uliju u jedno, bitno, u ono što jedno djelo čini umjetnošću, znači da pripadaju poeziji. Tada se javlja i neka vrsta tajanstvenosti koja u osnovi svojoj nosi metafizičko i čini mi se da bez te tajanstvenosti, te metafizike, ne bi bilo umjetnosti, jer to je ono što je čini vanvremenskom i što joj omogućava da bude aktuelna u svakom vremenu. Ti trenuci unutrašnjih talasanja i nekog nevjerovatnog uznemirenja koje podstiče i koje ne da mira nalaze svoje ovaploćenje u umjetničkom djelu koje, da bi bilo uspjelo mora sadržati neki kamičak tajanstvenosti koja se katkad ne može nikako drugačije objasniti do metafizikom. Svaki moj film u manjoj ili većoj mjeri sadrži tu tajanstvenost koja treba da ga učini univerzalnim, jer me dokument sam po sebi mnogo ne zanima, već nastojim da ga transponujem u

umjetničko djelo koje živi svoj poseban život. - Vaš film ,,Juda”, dokument je o jednoj izdvojenoj pojavi: to je slika Velebita, gdje ljudi i zmije žive kao najbliži susjedi. Ali, Vi se ne zadržavate na prostom slikanju događaja, već idete dalje u otkrivanju čovjekove suštine. Šta se htjeli da otkrijete ovim djelom?

Vidite, ja sam ,,Judu” (kako mnogi kažu: film o zmijama –iako mislim da je to prevshodno film o čovjeku) u sukobu sa zlom. Zlo obuhvata moga junaka i tjera ga da se na granici realnog i nadrealnog bori sa zmijom van sebe i sa zmijom u sebi. Naravno, zmija u filmu je inkarnacija zla i ona se u kontekstu tog sukoba tako i gradi. U beskonačnom prostoru čovjek je zarobljen kao da je u gasnoj komori. Mislim da obračun njegov sa zlom spolja predstavlja lakši dio borbe, jer tek tada počinje ona druga borba – sa zlom u sebi. Ta mučnina, to saznanje

i želja za ispitivanjem tog dvojnika čovjekovog predstavlja, u stvari, pravi je početak borbe. Ja sam u prvom dijelu filma želio da kažem da čovjek živi ne misleći na zlo koje ga stalno okružava ali da je on u svakom momentu spreman da počne akciju. Počeo sam, znači, od proste realnosti i krenuo u one složenije slojeva da bih došao do onog zrna metafore koje čini da film bude upućen gledaocima ovog vremena i svim budućim gledaocima.

- Da li je čovjek u tom sukobu sa zlom bespomoćan?

Ne, nikako. Naprotiv! Njegov sukob sa zlom je izlaz iz zla. Bez

„U toku stvaralačkog procesa dolazi se do onih misaonih pritoka koje teže da se uliju u jedno, bitno, u ono što jedno djelo čini umjetnošću, znači da pripadaju poeziji. Tada se javlja i neka vrsta tajanstvenosti koja u osnovi svojoj nosi metafizičko i čini mi se da bez te tajanstvenosti, te metafizike, ne bi bilo umjetnosti“, rekao je Gilić 1972. godine Kadar

obzira, da li vodi borbu na granici realnog i nadrealnog, u istini ili halucinaciji, i u jednom i u drugom slučaju, čovjek se bori. Znači, borba je osnovni cilj i aktivnost njegova. To suprostaviti se, izražava najbolje njegovu suštinu.

- Mislim da je u ovom smislu i Vaš film ,,Dan više” blizak ,,Judi”?

Da, svakako. U ,,Danu više”, mom čisto dokumentarnom filmu (za razliku od ,,Jude”, koji je igrani) ja produžavam razmišljanje u tom pravcu i govorim o čovjeku koji se bori i onda kada se izgleda boriti besmisleno. Smatram da ne postoje trenuci predaje, naročito kad je u pitanju čovjek. Suština čovjekove egzistencije jeste da traje. I sam naslov ,,Dan više” izražava tu ideju. To trajanje, naravno, uključuje u sebe cio čovjekov život: i ljubav, i mržnju, i život i smrt. Uspraviti se – osnovni je zakon opstanka ovih ljudi. Čekajući Godoa, nije filozofija ovih ljudi. Njihova je moć u želji da žive, a ogromna je razlika između riječi nadati se ili u isto vrijeme i akciju, a ta mogućnost za akciju znači ipak nepomirljivost sa sudbinom. Ne kaže uzalud Dostojevski da niko nije osjetio što znači živjeti ko nije bio pred cijevima pušaka. Pet

minuta može katkad izgledati mnogo a dan čitavu vječnost. Nas često zaokupljaju neke male, sitne, lične brige, i tek neka veća nesreća može nas od toga odvratiti. Ja sam filmom,, Dan više” pokušao da skrenem pažnju na one brige koje su prave i na to šta je u stvari prava suština života. Ako sam uspio da to postignem i da gledaoca uputim u te moje misoane tokove, onda smatram da sam uspio. - Publika je na kraju dugo aplaudirala a to znači da ste u tome uspjeli. Bojazan da gledaoci neće osjetiti suštinu filma postojala je. Međutim, kao da je za jedanaest minuta, koliko film traje, publika prošla i pakao i čistilište, koje slika sadrži. Blato se proširilo na gledalište i učinilo mi se da su svi zajedno osjetili šta za ove ljude znači taj sekund bremena duže. Učinilo mi se da su oni tog trenutka prestali da budu mali sitni ljudi zaokupljeni nekim svakodnevnim i prolaznim ljepotama života. A ne treba zaboraviti da u stvari mi sami najčešće jedni drugima činimo nepravde, i da sami gradimo neki svod iznad naših glava. A umjetnik mora, više od drugih, i prije drugih, nastojati da razbije taj svod zla iznad nas. (Nastavlja se)

Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj

Naslov iz Pobjede od 11. maja 1972. godine

Vlatko Gilić

iz filma Dan više (1972)

Petak, 26. septembar 2025.

Nacrt odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata prošao je javnu raspravu i u procesu je dorade, nakon čega će biti upućen Skupštini glavnog grada na usvajanje.

Iz Sekretarijata za preduzetništvo i investicije, koji su donosioci ove odluke, ističu da je prethodnih dana bilo spekulisanja o nekim navodnim rješenjima o dužini radnog vremena, pa i izvlačenja nekih informacija iz konteksta. Ugostitelji i dalje smatraju da Glavni grad zajedno sa njima treba da dođe do rješenja koje je najbolje za sve, dok građani uglavnom ne žele da lokali u stambenim kvartovima rade poslije ponoći, ukazujući da svako ima pravo na odmor i miran san.

SPEKULACIJE

Sekretarka za preduzetništvo i investicije Danijela Radeč kazala je za Pobjedu da je Nacrt odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata prošao javnu raspravu, te da je u procesu dorade, dobijanja saglasnosti i mišljenja određenih sekretarijata. Nakon toga, navela je Radeč, dokument će u vidu prijedloga biti proslijeđen Skupštini glavnog grada na usvajanje.

- Još nemamo finalni dokument da bismo mogli da govorimo na tu temu. Ono što se pojavljuje na portalima i društvenim mrežama, izjave su određenih članova komisije koji nijesu svoju funkciju shvatili dovoljno ozbiljno.

Izvlače se određene stvari iz konteksta, spekuliše se određenim podacima, a nije baš tako kako se prenosi… Očekujemo da taj dokument bude završen za dvadesetak dana, najkasnije. Tada ću vrlo rado pričati na tu temu. Nije u redu da pričamo o nečemu što je na pola puta – kazala je Radeč, uz napomenu da se, kao neko ko radi u ovom sekretarijatu punih 27 godina, i te kako dobro razumije u te stvari.

Sekretarka navodi da je tačno da u odluci piše da ugostiteljski objekti mogu raditi do pet sati, ali naglašava da se to ne odnosi na lokale u gradskom jezgru.

- To je ostavljeno kao alternativa, ukoliko se desi da bu-

Nova rješenja u Nacrtu odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata izazvala veliku pažnju javnosti

Kamen spoticanja su noćni klubovi

U Nacrtu odluke piše da do pet sati ujutro mogu da rade ugostiteljski objekti van gradske zone, poput ,,Top hila“ u Budvi, kako u slučaju otvaranja nekog takvog lokala ne bismo morali da mijenjamo odluku. Dakle, u gradskoj zoni niko neće raditi do pet sati ujutru – poručila je sekretarka za preduzetništvo i investicije Danijela Radeč

de napravljen neki ugostiteljski objekat koji se nalazi van gradske zone, poput ,,Top hila“ u Budvi, da imamo i tu solu-

ciju, da ne bismo zbog takvog slučaja morali da mijenjamo odluku. Dakle, to se nikako ne odnosi na lokale u gradskoj zo-

ni, gdje niko neće raditi do pet sati ujutru – bila je kategorična Radeč.

SARADNJA

Poznati podgorički ugostitelj Momo Sladaković smatra da u predloženom dokumentu ima dosta manjkavosti, ali i dobrih stvari.

- Prva prednost je to što mi ugostitelji nećemo morati više da živimo u ,,okovima“ komunalnih službi koje su donijele zakone prije 20-30 godina, a niko ništa ne preduzima da se to promijeni. Što se tiče radnog vremena, smatram da Glavni grad bez nas ugostitelja ne može nijednu dobru odluku donijeti. Mali je broj ugostitelja bio

na javnoj raspravi da o tome raspravljamo, iako je to bilo javno, ali i ne toliko transparentno – smatra Sladaković.

Podsjeća da se uglavnom govori o problemu po pitanju buke iz ugostiteljskih objekata, a da tome treba zajednički pristupiti.

- Ako napravimo dobar zakon, to će lako biti riješeno i neće biti buke, neće centar grada biti kao divlji zapad. Treba samo da sjednemo zajedno i to da riješimo. Ne može neko sa strane da nam dođe, neko ko nije stanovnik ovoga grada, uz sve poštovanje i službu, i donese odluku nezavisno od nas koji se toliko godina bavimo ovim poslom u Podgorici. Neka naprave okrugli sto, pa da dobro razmotrimo to pitanje. A ne moramo izmišljati toplu vodu - preslikajmo iskustva Ljubljane, Beograda ili Zagreba, tamo nemaju problem komunalne buke iz lokala, jer se zakon mora poštovati – poručuje Sladaković, uz napomenu da s aspekta prava na rad ne bi trebalo nikoga ograničavati ko ispunjava sve uslove propisane zakonom.

MIR

Građani sa kojima smo razgovarali uglavnom smatraju da ne bi trebalo produžavati radno vrijeme ugostiteljskih objekata u stambenim kvartovima.

- Ne bi bilo normalno da kafane u stambenim kvartovima rade poslije ponoći. Na periferiji neka rade koliko hoće, samo da glasna muzika ne smeta stanarima, jer ovdje, makar je do sada tako bilo, stanari teško mogu izaći nakraj sa ugostiteljima i službama koje ih kontrolišu – kazao je za Pobjedu Nenad Rašović I Drinka Malješaj smatra da rad ugostiteljskih objekata u stambenim kvartovima treba ograničiti do ponoći, jer svi

Prostor oko spomenika Josipu Brozu Titu u jednom dijelu je lijepo uređen, ali je u drugom dijelu zelenilo već preraslo i zaklanja spomenik, a ponegdje je i sasušeno

Uz staze s istočne strane parkića, desetak ukrasnih žbunova u potpunosti je sasuše-

Milena Vujović, poznata i kao di-džej Stamina Vu, smatra da su našem glavnom gradu potrebni klubovi i diskoteke koji bi radili do pet sati ujutro, ali da ih treba otvarati na periferiji grada. - Ja sam u muzici, pa sam možda malo pristrasna. Ali, razumijem ljude kojima ne odgovara da rade lokali do kasno. Možda bi najpoštenije i najdiplomatskije bilo da je za rad lokala u stambenim blokovima potrebno dobiti saglasnost ljudi koji tu žive, kako bi se izbjeglo podnošenje prijava i incidenti. Nadležni bi trebalo da vode računa o limitu zvuka. Mora biti empatije prema ljudima koji tu žive. Ne smijemo biti sebični, moramo imati razumijevanja posebno za starije ljude i djecu... Ali, Podgorica kao glavni grad zaslužuje da ima noćne klubove koji će raditi cijelu noć. Evo rješenja, neka otvore diskoteke u mjestima gdje nema stambenih jedinica, negdje na periferiji grada, ne previše daleko, a ni blizu - sve se može uz dobru volju i ljubav prema muzici – poručila je Vujović.

stanari imaju pravo na miran život, a naročito san. Sedamdeset osmogodišnji Vukadin Tomović ne vidi smisao rada kafana poslije jedan sat nakon ponoći.

- Kad sam bio momčić morao sam da dođem kući do ponoći. Sada mladi u ponoć izlaze, a doma pred zoru dolaze. Meni se to ne sviđa. U redu je da ostanu i do jedan sat poslije ponoći, ali kako će sjutra da budu orni za učenje ili posao ako zoru dočekaju u gradu – zaključuje Tomović. I. MITROVIĆ

no, pa bi ih trebalo zamijeniti ili oporaviti, ukoliko je to moguće. U centralnom travnjaku ispred spomenika, ukrasni borići su dostigli toliku v isinu da se figura Josipa Broza Tita samo djelimično može vidjeti sa pješačke staze uz Bulevar Svetog Petra Cetinjskog. Spomenik Josipu Brozu Titu otkriven je 19. decembra 2018. godine, povodom Dana oslobođenja Podgorice, nakon što je prijedlog za njegovo podizanje usvojen u Skupštini glavnog grada krajem oktobra te godine.

I. MITROVIĆ

Sa javne rasprave o radnom vremenu ugostiteljskih objekata

M. BABOVIĆ

Buka iz noćnih klubova – jedan od najvećih problema

Sasušeno žbunje na istočnoj strani

Spomenik zaklonjen borićima

Košarkaški klub Budućnost Voli u „MTEL dvorani Morača“, u sklopu „Plave noći“, sinoć zvanično predstavio tim za sezonu 2025/26.

Bokan: Naš cilj je jasan - pobjede, trofeji i nova istorija

PODGORICA – Najavljujući početak sezone, kroz već tradicionalnu „Plavu noć“, predsjednik Košarkaškog kluba Budućnost Voli Dragan Bokan kazao da podgorički klub u novu sezonu „ulazi sa velikim ambicijama i ogromnom energijom“.

- Budućnost Voli nije samo klub – to je tim koji diše kao jedno, to je dvorana koja pulsira u ritmu navijača, i to je zajednica ljudi koji vjeruju da zajedno možemo ostvariti najveće rezultate – poručio je Bokan u „MTEL dvorani Morača“ obraćajući se ekipi i stručnom štabu, te članovima uprave i prijateljima kluba, kao i predstavnicima medija.

IGRAČI SU SPREMNI

U novu sezonu, u kojoj ih ponovo očekuju iskušenja u ABA ligi i posebno Evrokupu, na kojem će ovoga puta biti glavni fokus, „plavi“ ulaze sa novom polovinom tima. Ljetos su stigli ukrajinski plejmejker Oleksandr Kovlijar, američki kombo bek Skajlar Mejs, francusko krilo Aksel Butej, te centri, Amerikanac Džejms Tompson i Francuz Džeri Butsijel. Ugovore su produžili plejmejker Jogi Ferel i krilni centar Džuvan Morgan, a pod ugovorom su bili bekovi

Rašid Sulejmon i Flečer Megi, krila Andrija Slavković i Đorđije Jovanović, te krilni centar Nikola Tanasković U Dubai su otišli MVP ABA lige u prošloj sezoni Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš, član

idealne petorke, a Podgoričani su se odrekli usluga i ostala dva centra, Alena Omića i Judoke Azubukija. U SC Derbi su se preselili Aleksa Ilić i Mateo Drežnjak, a mladi plejmejker Petar Minić je prešao u Podgoricu Bemax. I stručni štab Andreja Žakelja je dobio pojačanje, nakon sedam godina rada u Japanu vratio se Igor Đaletić, koji je sedam sezona, do 2018. godine, već bio pomoćni trener u Budućnosti, a u dvije sezone je kao prvi trener završio sezonu sa titulama u Crnoj Gori (2016. i 2017. godine). - Naši igrači su spremni. Ovo je tim koji ima snagu da inspiriše, talenat da iznenadi i srce da se bori do posljednjeg trenutka. Ova sezona biće prilika da pokažemo koliko vrijede rad, disciplina i vjera u pobjedu. Uvjeren sam da će svaki meč biti dokaz da Budućnost Voli igra s ponosom i za klub i za Crnu Goru – dodao je Bokan.

Budućnost je predstavila i nove dresove, koje su nosili igrači prilikom izlaska na binu podgoričke dvorane.

PODRŠKA SPONZORA, DRŽAVE, GRADA I NAVIJAČA

Prvi čovjek Budućnost Volija istakao da je snagu klubu, pored navijača, „daju i prijatelji i partneri koji su uvijek uz klub“.

- Zato večeras upućujem veliku zahvalnost našim pokroviteljima: Stadionu, Erste banci, NLB banci, CKB-u, Porto Montenegru, Crnogorskom Telekomu, Aromi i Domaćoj trgovini, Glavnom gradu, Advokatskoj kancelariji Jovović, Mugoša i Vuković, Lovćen osiguranju, Zetagradnji i Hipotekarnoj banci. Ogromno hvala i našim dugogodišnjim prijateljima – Glosariju, Bar kodu, Goranoviću, Plantažama i Monteputu – rekao je Bokan.

Drašković: Nakon „Plave noći“ sve nam i u košarci i u životu izgleda dostupnije

Uz zahvalnost na pozivu, a u nemogućnosti da prisustvuje ovoj svečanosti „zbog zdravstvenih problema, predsjednik Košarkaškog kluba Gorštak Dražen Drašković je u pisanoj poruci kazao da je „Plava noć“ „zapravo veliki i vedri dan svih nas koji volimo košarku“. „Naravno, „Plava noć“ će svojim porukama i svojim sjajem, stići do svih nas, evropska lokomotiva koja se zove Budućnost Voli je snaga koja svaku košarkašku loptu u Crnoj Gori čini moćnijom, preciznijom, uspješnijom. I poruke kojom tokom „Plave noći“ saopšti Dragan Bokan, predstavljaju put ne samo košarkaškog i sportskog uspjeha nego i iskustvene i mudre riječi životnih koraka i dokazivanja. Nakon „Plave noći“ sve nam i u košarci i u životu izgleda dostupnije. Planeta uspjeha nas odnekle gleda. Hvala na pozivu i neka „Plava noć“ bude uvod u sjajnu košarkašku godinu Budućnost Volija“, navodi se u pisanoj poruci Dražena Draškovića, inače velikog košarkaškog radnika i entuzijaste, dopisnika Pobjede iz Kolašina.

- Takođe, veliko hvala gospodinu Milojku Spajiću, predsjedniku Vlade Crne Gore, na podršci i razumijevanju značaja sporta za našu državu. Želim da posebno pozdravim prvog čovjeka Glavnog grada i da mu zahvalim što prepoznaje vrijednost Budućnosti i što podržava našu sportsku priču o uspjehu. Naš klub duguje iskrenu zahvalnost i predstavnicima medija, svim novinarima na korektnom i profesionalnom odnosu. Posebno hvala vjernim navijačima, Varvarima. Oni su naš vjetar u leđa, sa njima se pobjede još ljepše slave, a porazi lakše podnose.

OSJEĆAJ

ZAJEDNIŠTVA

Crnogorski šampion će prvi zvanični meč u sezoni igrati u Evrokupu, 2. oktobra u gostima sa London Lajonsima. Rivali u grupi B su još B sa Turk Telekom, Burg, Ulm, Bešiktaš, Panionios, Lietkabelis, Trento i Kemnic. Podgoričani će u prvom kolu ABA lige, 5. oktobra, dočekati subotički Spartak. I u novom formatu regionalne lige će „plavi“ da igraju u grupi B, u kojoj su još Crvena zvezda, Cedevita Olimpija, Bosna, Mega, Zadar, Ilirija i Beč. - Dame i gospodo, naš cilj je

Večeras posljednja provjera između gradskih rivala

Budućnost Voli će posljednju provjeru pred start sezone da ima večeras u Kući košarke u Kokotima protiv gradskog rivala, SC Derbija (19.30 časova).

Prije SC Derbija, „plavi“ su odigrali šest kontrolnih mečeva, četiri su dobili, protiv Trapanija i Krke, Uralmaša i Bahčešehira, a izgubili od Cedevita Olimpije i Bahčešehira.

I SC Derbi je odigrao šest kontrolnih utakmica, uz isti skor. Dva puta su pobijedili Bosnu, te po jednom Uralmaš i Sutjesku, a izgubili su po utakmicu od Uralmaša i Jeniseja. Uz to, debitovali su u Evropi, a u četvrtfinalu kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona su izgubili od grčkog PAOK-a.

jasan – pobjede, trofeji i nova istorija. Ali ono što nas najviše motiviše jeste osjećaj zajedništva. Svaki koš, svaki skok, svaka pobjeda pripada svima vama. Nova sezona je pred nama. Vrijeme je da budemo glasniji, hrabriji i jači nego ikad. Vrijeme je da pokažemo šta znači nositi plavi dres. Vrijeme je za Budućnost! Svim članovima tima i stručnom štabu želim sjajnu sezonu koja će se pamititi po fer pleju, vrhunskim rezulatatima i utakmice o kojima će se dugo i sa ponosom pričati, koje će ostati upisane u našem srcu i uspomenama. Zajedno – igrači, partneri, navijači i prijatelji – pišemo novu stranicu naše priče. Idemo u sezonu sa vjerom, s energijom i sa ciljem da budemo najbolji, da budemo inspiracija i ponos svog grada i svoje države. Budućnost je jedna u našem srcu jedina! – poručio je Bokan na kraju obraćanja. S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Dragan Bokan

Na krilima mladosti velike stvari mogu da se naprave i spreman sam da rizikujem

PODGORICA - Ne vidim trenera koji ne bi prihvatio da vodi ovakvu ekipu sa igračicama koje uvijek daju maksimum. I sa kakvom samo strašću igraju da se to graniči sa fanatizmom. Presrećan sam što ću da radim sa takvim djevojkama i daću sve od sebe da Budućnost postiže rezultate koje zaslužuje. Mislim da možemo da napravimo dobar rezultat u skladu sa našim mogućnostima ove sezone. Zahvalan sam upravi na ukazanom povjerenju - puno mi znači. Velika je čast biti danas na ovom mjestu, jer svi znamo šta Budućnost znači za grad, državu i šta je klub do sada uradio u svojoj istoriji. Ono što klub krasi je nevjerovatna energija i borbenost svake generacije i prvo što me je privuklo bilo je to - kazao je Zoran Abramović, novi trener ŽRK OTP Budućnost na zvaničnom predstavljanju, a pred sjutrašnji debitantski okršaj sa šampionom Đerom u 3. kolu Lige šampiona. Stručnjak sa Cetinja naslijedio je Bojanu Popović. Do danas nije radio u ženskom rukometu, pa je bilo logično da ga pitamo koliko je upoznat sa igračkim kadrom i da li će to biti prepreka u njegovom daljem radu. Abramović je, inače, potpisao ugovor na sezonu i po.

RUKOMET JE RUKOMET

- Tačno je i negdje sam očekivao da to bude prvo pitanje. Prvo da kažem: rukomet je rukomet, a ovo nijesu bilo kakve djevojke. Gledam i pratim Budućnost iz godine u godinu i to je postala tradicija. Puno je sjajnih trenera prošlo kroz klub i ostavilo, da kažem, ama-

- Nikad moj princip nije bio da se predajem. Ne idem nigdje da izgubim. Đer je takav kakav je, da li to znači bijelu zastavu da podignemo još u Podgorici? Taman posla – jasan je novi stručnjak ,,plavih“

net da djevojke ne da daju maksimum, nego mnogo više od toga. Uvijek kažem da ekipa koja se bori teško gubi utakmice ko god bio sa druge strane, pa čak i šampion Đer. Jeste da me sve ovo zateklo, nijesam uradio jedan trening sa njima i ne mogu sad ništa specijalno da promijenim. Zbog toga mi je, i ne baš samo zbog toga, jako važno što je u stručnim štabu ostala Maja Savić. Izuzetno je cijenim, a znam da će mi puno pomoći sa savjetima i iskustvom jer je dugo sa ekipom. Vidio sam pozitivne stvari iz prethodne dvije utakmice iako je to javnost drugačije prezentovala. Protiv Debrecina odlučila je sportska sreća, a Budućnost je najmanje bod zaslužila. Čak ni onaj rezultat iz Norveške nije realno stanje. Odbrana je bila dobra, sve akcije koje su u napadu djevojke radile su prošle, ali se ispriječila golmanka sa 19 odbrana. Kada imate golmanku koja brani tako - nema šansi da izgubite. Smatram da je naša odbrana bila svjetlo u tunelu, a da je Bojana odradila odličan posao, inače sjajan trener, ali jednostavno nije bilo sreće. Vidio je novi trener Budućnosti dobre stvari i nedostatke, a zanimalo nas je koje će to biti ključne promjene koje će inicirati i na treninzima i utakmicama.

- Imam ključnu promjenu i ovo što ću kazati ne ide protiv Bojane. Daleko bilo. Svaki trener ima svoju filozofiju, a jedan sam od trenera koji želi da uključi 16 igračica u igri i jedan sam od trenera čija ekipa

voli da trči u leđa protivniku. Ne želim da se protivnik vrati u odbranu i da igramo pozicioni napad na njihovu formiranu odbranu. Želim da toga bude što manje. Ako je projekcija da možemo da pobijedimo neki tim sa 25 golova, a ako moram da damo sve golove na postavljenu zonu, onda sam ja u velikim problemima. I zato kažem da Maja nije ostala, lično bih je pozvao i zamolio za razgovor da mi kaže šta misli zbog čega nijesu u igri bile određene stvari tog tipa, a bilo ih je u malim procentima. Da li je razlog fizička sprema ekipe, možda mladost, tehničke greške...

TRANZICIJA,

LAKI GOLOVI

Na prvu loptu jasno je da će Abramović forsirati brzu igru sa lakim golovima, ali preko noći niko u tako zahtjevnoj namjeri nije napravio čudo. - Na primjer, rizik bi bio veliki da protiv Đera na ovaj način igramo. Postigli bi iz tranzicije pet, šest golova, vratili bi nam istom mjerom i došli bismo u situaciju da se umorimo i da ne možemo da nastavimo u istom ritmu, a protivnik bi dodao gas. Zbog toga bi bio rizik da ovu promjenu sada uvedemo. Probaćemo da spustimo loptu, igramo pametno, sa što manje tehničkih grešaka. Za ovakvu filozofiju rukometa novom stručnjaku ,,plavih“ je potrebno 16 spremnih igračica. Da li će dobiti šansu mlađe koje su na evropskim šampionatima pokazale da zaslužuju pažnju i priliku.

Jauković i Brnović na meti ,,plavih“

Rukovodstvo ,,plavih“ krenulo je u ofanzivu angažovanja crnogorskih reprezentativki koje nastupaju u inostranstvu, o čemu je bilo priče na jučerašnjoj konferenciji za medije. Pobjeda/Arena nezvanično saznaju da su na meti kapitenka i zamjenica našeg nacionalnog tima Đurđina Jauković i Tatjana Brnović

Vrhunske igračice nastupaju za rumunski Bukurešt, a dobro je poznato da su obje stubovi crnogorskog tima. U oba pravca su nezamjenljive.

Jauković na kraju sezone ističe ugovor sa učesnikom Lige šampiona, a Brnović ima još sezonu. Ali, to ne bi trebalo da je prepreka jer je naš brend finansijski stao na noge.

Budućnost želi da vrati reprezentativke

- Zoran je preuzeo odgovornost i u rezultatskom smislu postavio cilj, što jako cijenim, iako to klub i uprava nijesu na taj način htjeli od njega. Razlog zašto je ovdje je to što je i rekao da se uhvatimo u koštac, da sanjamo i da želimo na kraju sezone da ostvarimo rezultatski šesto mjestoistakao je direktor Goran Cmiljanić On je kazao da je klub

- Ta mladost je velika prednost. Na njihovim krilima velike stvari mogu da se naprave. Spreman sam, bez ikakvih uvijanja, da rizikujem. Mladost može da bude veliko iznenađenje, jer ih bukvalni niko ne zna. Znate li kakvo iznenađenje može da bude Elena Mitrović za protivničkog golmana. Nju pominjem, iako ne volim da izdvajam. Budućnost ima dobre mlade igrače i ako ne probate s njima ne možete znati, ako im ne date šansu ne mogu ni one da znaju gdje su. Znam da je to veliki rizik i možda za Budućnost, kao veliki klub, nije isto da neku utakmicu izgubi 11 ili 15 razlike, ali će se možda kasnije vratiti. Nijesam ni taj zagovornik da im dajemo šansu, da se ne shvatim pogrešno, na 11 ili 15 razlike. Igrač se pravi i dobija šansu kada je ,,vruće“ i teško. I sada dolazimo do moje filozofije, a to je da ću ja biti kriv. Ali, isto tako mora da se zna da neke igračice ili njih 16 nijesu tu da samo popune broj. Lično sam presrećna što imamo igračicu kao što je Nađa Kadović koja može da odigra ,,peticu“ u odbrani i ne moramo da mijenja-

postavio i druge ciljeve. I da su uspjeli u namjeri, prije svega, da unesu stabilnost u organizacionom, finansijskom i stručnom dijelu. - Pored pomoći grada i generalnog sponzora OTP Group, za kratko vrijeme potpisali smo sponzorske i partnerske ugovore sa još osam subjekata, što nam daje vjetar u leđa da možemo da se bavimo i daljim planiranjem. Jedan

mo ako želimo tranziciju. Jer se zamjene surovo kažnjavaju.

NE MOŽE BEZ CILJEVA

Šta je cilj koji je stručnjak sa Cetinja dogovorio, odnosno koji je postavljen za ovaj dio sezone, a šta je za sljedeću? - Tek treba da vidim ugovore igračica. Pričam o narednoj sezoni. Može da bude ili da ne bude promjena i zato ne mogu precizno da odgovorim. Za ovaj dio do juna 2026. cilj kluba je bio da se obezbijedi šesto mjesto. Sami ste rekli da je najveća šansa bila za bodove protiv ekipa u prva dva kola. Što ne znači da ne možemo da im vratimo kada se okrene drugi krug. Možemo da iznenadimo neke druge ekipe, posebno Dortmund. Negdje, u nekoj mojoj projekciji, računam da bi šest bodova bilo dovoljno za šesto mjesto, a osam sigurno. To je cilj, međutim, ne mora da znači da je to sad ,,o glavi“. Ali kad radiš moraš cilj da postaviš. Imamo male korake, a nama treba vrijeme. Kako ćemo, to ćemo između sebe, jer smo porodica. Insistiraću na tome da između sebe imamo povjerenje. A kada će se mašina upaliti? Upali-

od važnih ciljeva koje smo postavili u ovoj godini jeste da komuniciramo, a već jesmo, sa najznačajnijim crnogorskim reprezentativkama koje trenutno nijesu u Podgorici. Želimo jasno da istaknemo da je naš cilj da djevojke vratimo u Budućnost i da na krilima ovoga što radimo u interesu našeg kluba, grada, a ništa manje nego reprezentacije Crne Gore.

će se onog trenutka kada, recimo, Nađa šutne sa padom i promaši zicer do penala, a ostalih pet bez ikakve sumnje trče da isprave njenu grešku dok se vrati. I pritom joj svaka daje podršku. Ili kada vidim da je Nađa dala gol, a na klupi njena alternativa sa podignutim rukama slavi. Mislim da imamo velike šanse da budemo takvi. Spreman je da krivicu za poraz prihvati, a biće najzadovoljniji kada djevojke završe utakmicu i podigutih glava napuste teren. - Postoje dvije vrste trenera, koji je već smijenjen i koji će biti smijenjen i s tim nemam problema. Bilo koju utamicu da izgubimo, a biće ih, nikad igračice neće biti krive, već ja. Ali sad vam kažem da će poslije svake utakmice, kako god se završila, u oči svakoga moći da pogledaju. Jer će dati sve od sebe, a to će biti moj osnovni cilj. Da li ću u tome uspjeti... Do mene je. Ako budu sa terena izlazile pognute glave - samo ću ja biti kriv. Volim da radim, 24 sata sam u rukometu i nema razloga da mijenjam. Dokle će me to odvesti vidjećemo, ali tako je - kazao je Abramović. A. MARKOVIĆ

Zoran Abramović na jučerašnjoj konferenciji za novinare

Predsjednik COK-a upriličio prijem za džu džicu reprezentativce

Bronzani sa Svjetskih igara kod Simonovića

PODGORICA - Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović upriličio je prijem za crnogorske reprezentativce u džu džici Lidiju Caković i Stefana Vukotića, koji su nedavno osvojili bronzanu medalju na Svjetskim igrama u Kini.

Na takmičenju koje je okupilo 6.679 sportista iz 116 zemalja svijeta, koji su se nadmetali u 60 disciplina i 34 sporta, čime je ova manifestacija bila najveća u svojoj istoriji. Prijemu su prisustvovali i predsjednik Džu džicu saveza Miloš Ašanin i trener Ranko Vukotić. Caković i Vukotić su u disciplini duo sistem ostvarili istorijski rezultat, donijevši Crnoj Gori prvu medalju sa tog prestižnog multisportskog takmičenja, koje se održava svake četiri godine pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta i predstavlja Olimpijadu neolimpijskih sportova.

Predsjednik Simonović je čestitao crnogorskim reprezentativcima na izuzetnom uspjehu, naglasivši da je riječ o dostignuću koje prevazilazi granice sporta i predstavlja veliku promociju Crne Gore na

Sjutra prestižni karate turnir Kroacija kup

Malović na

Top osam

u Zagrebu

PODGORICA - Crnogorski karate reprezentativac Nikola Malović nastupiće sjutra na prestižnom turniru Kroacija kup - Top osam u Zagrebu. Organizator, Karate klub Kroacija, najavio je da će Zagreb biti domaćin pozivnog turnira osam vrhunskih svjetskih boraca, u apsolutnoj konkurenciji, koji će biti podijeljeni u dvije grupe. Karatista nikšićkog Onogošta je voljom žrijeba u plavoj grupi, u kojoj su još do-

maći borci Enes Garibović i Ivan Martinac, te Ukrajinac Rizvan Talibov. Rivali u crvenoj grupi biće Hrvat Ivan Kvesić, Italijan Mikele Martina, Grk Konstantinos Mastrojanis i Đorđe Tešanović iz Srbije. Pobjednici grupa boriće se u finalu, dok će drugoplasirani odlučiti osvajača trećeg mjesta. Takmičenje u Sportskoj dvorani “Boško Božić Pepsi” u Trnskom počeće u 19 časova. Malović je prošle godine bio

međunarodnoj sceni. Ašanin se zahvalio COK-u na dugogodišnjoj podršci i naglasio važnost da se uspjesi sa Svjetskih igara prepoznaju i vrednuju u okviru nacionalnog sportskog sistema. R.P.

finalista turnira. Karatista nikšićkog Onogošta u karijeri ima dvije evropske medalje - bronzanu iz Gvadalahare 2019. i srebrnu sa muškom ekipom u borbama 2022. godine u Poreču. R.P.

U poneđeljak u Južnoj Africi počinje SP u praktičnom streljaštvu

Crna Gora sa deset takmičara

PODGORICA - Reprezentacija Crne Gore u praktičnom streljaštvu nastupiće na Svjetskom prvenstvu, koje u ponedjeljak počinje u Južnoj Africi.

Crnogorsku delegaciju predstavljaće deset takmičara, koji će se takmičiti u tri discipline – produkcija, produkcija optic i standard. Po kategorijama pojedinač-

no nastupiće Nikola Vujović, Danilo Jovanović, Jasmin Redžić i Dmitri Mihev (production regular), Milan Madžar i Senad Vulić (standard regular), Milorad Janjušević,Nenad Pavličić i Srđan Krstić (production senior) i iskusni Velizar Darmanović (production optic super senior).

Crna Gora će imati predstav-

Osvajanjem Superkupa, odbojkašice Luke Bar prekinule

Milačić: Pehar da smo na dobrom

PODGORICA – Za najtrofejniji odbojkaški klub u Crnoj Gori (12 titula i sedam pehara u nacionalnom Kupu), četvorogodišnji period bez trofeja je prava vječnost. U srijedu veče, u svojoj „Topolici“, odbojkašice Luke Bar uspjele su da pobijede Herceg Novi u Superkupu i domognu se prvog pehara od 21. aprila 2021. godine, kada su posljednji put proslavile šampionsku titulu.

Mogle su izabranice Vladimira Milačića i do maksimalne pobjede da se nijesu opustile u trećem setu u kojem su konstantno vodile do 19:17. Ipak, u četvrtom nijesu dozvolile potpun povratak branioca trofeja, pa je su Baranke mogle da proslave zaslužen uspjeh pred svojom publikom... - Čestitam našim djevojkama na, zaista, dobroj igri. Jako nam je značajno što smo poslije dugog niza godina uspjeli da dobijemo ekipu iz Herceg Novog, koja je i ove godine sastavila veoma dobru ekipu, a u ovom meču su im falile dvije igračice. Međutim, time ne želim da umanjim naše slavlje, ovaj pehar nam puno znači i kao pokazatelj da smo na dobrom putu. Treba da nastavimo dobro da radimo – rekao je Vladimir Milačić, trener Baranki, i izrazio zahvalnost Odbojkaškom savezu Crne Gore „na sjajnoj organizaciji Superkupa“. Nakon što su preokrenuli početno vođstvo Herceg Novog od 4:2 u prvom setu, „sirene“ su u prva dva seta kontrolisale sva dešavanja na parketu do te mjere da Milačić nije morao uopšte da mijenja startnu postavu (uradio je to samo sa taktičkom izmjenom u četvr-

tom setu kada je ušla Natalija Vlaović), u kojoj su bile tehničar Tijana Tvrdišić, korektor Dijana Vuković, primači servisa Teodora Čavić i Anđela Kukobat, srednji blokeri Maša Dragojević i Aleksandra Šćekić, te libero Sara Kovač Ni pad u trećem setu nije poremetio Baranke na putu do prvijenca u Superkupu.

- Pokazale smo dobru igru i mislim da smo držale sve pod kontrolom od početka do kraja. Pale smo malo u trećem setu, ali ponosna sam na svoju ekipu što smo se vratile u četvrtom setu i držale se od prvog do posljednjeg poena, onako kako

smo se i dogovorile. Nastavljamo da se spremamo za dalje, i vjerujem da ćemo do kraja sezone pokazati još dosta toga –rekla je Dijana Vuković, sa 23 poena MVP Superkupa. Herceg Novi je razočarao u Baru, ali negativno izdanje nije preveliko iznenađenje. Ekipa koja je skoro cijela promijenjena u odnosu na prošlu sezonu (ostale su samo Crnogorke Melisa Cenović, Marija Bojić i Gordana Madžgalj), uz novi stručni štab, pripreme je počela tek 8. septembra. U ekipi je osam novih internacionalki, od kojih dvije i nijesu mogle da igraju u Superkupu, Argen-

nika i u ekipnom takmičenju, u disciplini produkcija. Tim će nastupiti u sastavu Janjušević, Pavličić i Krstić. Veći dio naše reprezentacije je od prošlog vikenda u Johanesburgu, gdje se sprema za nastup, na kojem će u paklenoj konkurenciji Crna Gora nastojati da ostvari što bolji rezultat i potvrdi kontinuitet uspjeha... R.P.

prekinule četvorogodišnji post na domaćoj sceni

je pokazatelj dobrom putu

Radost odbojkašica Luke Bar

Pred meč Superkupa za žene, posebna priznanja uručena su Anki Ivanović, tehničkom delegatu, i Sonji Simonovskoj, međunarodnoj sutkinji, koje su predstavljale Crnu Goru na nedavnom Svjetskom prvenstvu za odbojkašice na Tajlandu i ovogodišnjem finalu Lige šampiona za dame

tinka Graf i Kolumbijka Perez, zbog FIVB pravila, jer su nastupale na Svjetskom prvenstvu na Tajlandu, pa na teren ne mogu prije 6. oktobra. Sve to, uz dobru igru Luke Bar, uticalo je da Herceg Novi tokom meča izgleda kao „raštimovani orkestar“, pa će novi trener Marko Blagojević imati dosta posla da posloži kockice do početka prvenstva, kada u prvom kolu Novljanke očekuje ponovo duel sa Lukom Bar. - Luka Bar je zasluženo slavila protiv naše ekipe koja je, nažalost, zbog FIVB pravila bila oslabljena neigranjem dvije igračie koje su nastupale na Svjetskom prvenstvu. Ali, to ni-

U petak u Užicu

Prije Superkupa, odbojkašice Luke Bar su imale dva turnira – tradicionalni Port Kup u Baru, na kojem su bile prve sa sve tri pobjede protiv Gacka, Jedinstva iz Užica i Budućnosti, a onda su na turniru u Gacku zauzele posljednje mjesto sa sva tri poraza, od Gacka, Dubrovnika i Ribole Kaštele. Nakon Superkupa predstoji još provjera do početka prvenstva. - Već u petak smo u Užicu gdje ćemo da igramo neke pripremne utakmice i spremamo se za naše prvenstvo – rekao je Vladimir Milačić, trener Baranki.

je opravdanje za poraz. Predstoji nam da u narednom periodu ispravljamo naše greške i radimo na poboljšanju fizičke i taktičke pripreme, a već za dvije sedmice nas u prvenstvu očekuje novi derbi sa Lukom Bar. Prije toga nas očekuje BVA kup – rekao je Marko Radusinović, trener aktulenog branioca duple krune.

Gordana Madžgalj, primač servisa Herceg Novog, kazala je da je „publika u Baru imala šta da vidi i da je mogla da uživa u odbojci“.

- Što se moje ekipe tiče, mi još nijesmo uigrane, a falile su nam i dvije igračice. Nadam se da ćemo se kroz dalji rad uigrati, da ćemo da osjetimo jedna drugu, a ekipi Luke Bar čestitam na dobroj igri i pobjedi – rekla je Madžgalj. S. JONČIĆ

Crnogorski teniseri završili nastup na Evropskom prvenstvu do 16 godina

Veliko iskustvo za

Lukovca i Krstajića

PODGORICA - Crnogorski teniseri Luka Lukovac i Vuk Krstajić, predvođeni selektorom Maksimom Mićkovićem, završili su nastup na Evropskom juniorskom prvenstvu do 16 godina u Parmi, Italiji. Lukovca je u trećoj rundi singla savladao jedan od nosioca turnira, Ukrajinac Volodimir Revenko, rezultatom 2:1 (6:4, 2:6, 6:3). Krstajić je nastup u singlu završio u drugoj rundi, nakon poraza od Kalojana Šikova iz Bugarske 2:0 (6:3, 6:2). Kao dubl, Lukovac i Krstajić su se plasirali među 16 najboljih u Evropi, ali nažalost nijesu uspjeli da savladaju Poljake

Mihala Pjelata i Sebastijana Tejerinu, protiv kojih je meč završen 7:6, 6:2. Naši teniseri su pokazali veliku želju i borbu protiv najjače konkurencije u Evropi, a iskustvo sa ovog turnira će im biti od velikog značaja u nastavku karijere. R.P.

Budva i Budućnost igraju novi meč nakon što je prvi prekinut zbog prokišnjavanja krova u Baru

Superkup

PODGORICA – Utakmica Superkupa Crne Gore za odbojkaše, između Budve i Budućnost voleja, koja je prekinuta u srijedu veče u Baru zbog prokišnjavanja krova u „Topolici“, biće odigrana u neđelju u dvorani „Verde“, sa početkom u 19 časova, saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore. Shodno propozicijama takmičenja, igraće se potpuno nova utakmica (prenos na RTCG). Utakmica koja je trebala da odluči o prvom trofeju u sezoni prekinuta je zbog prokišnjavanja krova u barskoj dvorani, usljed obilne kiše, pri vođstvu Budućnosti od 22:21 u prvom setu.

Naime, nakon 21. poena Budvana, na dijelu terena gdje je bila ekipa Budućnosti, došlo je do prokišnjavanja sa krova, kroz dio gdje se nalazi ventilacija, zbog čega je meč bio privremeno prekinut. Došlo je i do privremenog nestanka struje i gašenja rasvjete u dvorani, ali je taj problem brzo riješen, jer se vratilo osvjetljenje. Međutim, kako jaka kiša nije prestajala da pada u Baru, samim tim i da prokišnjava krov i da se voda sliva na teren (ventilator na krovu se i dalje okretao iako je bio isključen), nakon 50-ak minuta „vijećanja“ službena lica ovog meča (sudije i delegat) su donijeli odluku da nema uslova da se meč

odigra, već da mora da se traži novi termin.

Što se prekinutog meča tiče, Budućnost je povela na startu 4:1, onda je serijom 3:0 imala 14:10, a nešto kasnije i 19:14, iako je pri rezultatu 8:7 ostala bez srednjeg blokera Srđana Petrovića (nezgodno je doskočio na mreži i povrijedio skočni zglob desne noge). Međutim, Budva je u finišu seta uspjela da se digne, sa tri uzastopna poena je prišla na poen zaostatka (22:21), kada je došlo do prekida utakmice...

U duelu dama, koji je prethodio muškoj utakmici, trofej je osvojila Luka Bar pobjedom protiv Herceg Novog sa 3:1. S.JONČIĆ

Odigrani preostali mečevi četvrtfinala Svjetskog prvenstva za odbojkaše

Češka prvi put u polufinalu, Bugarska u borbi za medalje

PODGORICA - Odbojkaši Češke i Bugarske kompletirali su parove polufinala Svjetskog prvenstva na Filipinima, pobjedama protiv Irana, odnosno Sjedinjenih Američkih Država. Bugarska je treći put u polufinalu SP, nakon 1986. i 2006. godne, dok su Česi već ostvarili najveći uspjeh.

Češka, koja je bila rival Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, u četvrtfinalu je pobijedila Iran 3:1 (22:25, 27:25, 25:20, 25:21).

Najefikasniji kod reprezentacije Češke bili su Patrik Indra sa 22 poena i Lukaš Vašina sa 21 poenom. Kod selekcije Irana istakli su se Porija Hosein Hanzade i Ali Hadžipur sa po 18 poena, dok je Morteza Šarifi dodao 11 poena.

Češka će u polufinalu da igra sa Bugarskom, koja je pobijedila selekciju Sjedinjenih Američ-

kih Država sa 3:2 (21:25, 19:25, 25:17, 25:22, 15:13).

Najefikasniji u reprezentaciji Bugarske bio je Aleksandar Nikolov sa 29 poena. Asparuh Asparuhov je dodao 12 poe na, dok je Ilija Petkov upisao 10. Kod selekcije Sjedinjenih Američkih Država najefikasniji je bio Itan Čemplin sa 17 poena. Džordan

Evert je dodao 15 poena, dok je Merik Mekhenri upisao 12 poena. U drugoj polufinalnoj utakmici, u finalu prije finala, sastaće se selekcije Poljske i Italije. Poljaci su dan ranije eliminisali Tursku (3:0), dok je Italija, aktuelni svjetski šampion, u četvrtfinalu pobijedila Belgiju (3:0). S. J.

Slavlje odbojkaša Češke

POTRES U SLOVENIJI : Crnogorski trener napustio klupu

Maribora nakon tuče dvojice igrača na treningu

Đalović udaren u opštem haosu

PODGORICA - Skandalozne vijesti stižu iz Slovenije, gdje je Radomir Đalović doživio veliku neprijatnost zbog koje je odlučio da napusti klupu Maribora nakon svega 16 dana.

Kako piše portal Ekipa24, crnogorski trener pokušao je da smiri strasti na treningu tokom kojeg je došlo do tuče dvojice fudbalera – Omara Rekika i Benjamina Teteha. U opštem haosu na terenu neko je udario šefa stručnog štaba.

Isti izvor navodi da se to nije desilo pukim spletom okolnosti, već da je 42-dvogodišnjem Bjelopoljcu svjesno plasiran udarac.

Đalović je sve doživio kao ozbiljno nepoštovanje i rušenje autoriteta, te je donio čvrstu odluku da se više neće vraćati na Ljudski vrt. Slovenački medij navodi da je klupsko rukovodstvo uradilo sve da zadrži crnogorskog stratega koji ima maksimalan skor sa Mariborom – sve tri pobjede iz isto toliko utakmica. Uz Đalovića su stali i navijači koji su se usprotivili njegovom odlasku.

- Na posljednjem treningu Maribora dogodio se ozbiljan incident koji je doveo u pitanje Đalovićev ostanak na klupi slovenačkog velikana. Na treningu je došlo do fizičkog obračuna u kojem su se sukobila dvojica ključnih igrača, Omar Rekik i Benja-

min Teteh. Đalović je pokušao da smiri situaciju, ali je umjesto rješenja nastao još veći haos. Kako tvrde izvori, prilikom guranja je i sam crnogorski trener dobio udarac, što je kod njega izazvalo snažno nezadovoljstvo. Đalović je cijeli događaj shvatio kao otvoreno nepoštovanje njegovog autoriteta, zbog čega je njegov nastavak saradnje s Mariborom pod velikim znakom pitanja - piše slovenačka Ekipa. Juče u poslijepodnevnim satima Đalović je razgovarao sa upravom Maribora i ostao pri prvobitnom stavu. Krajnje neobičan završetak jedne priče koja je, paradoksalno, započela praktično - savršeno. Nakon dvije pobjede

MINIFUDBAL: Crnogorski timovi u Bugarskoj

Valpek pekara i Drezga – Graničar na Masters kupu u Sofiji

PODGORICA - Ekipe

Valpek pekara iz Danilovgrada i Drezga – Graničar iz Podgorice učestovaće od sjutra na minifudbal Masters kupu u Sofiji.

Valpek pekara će prvog dana turnira igrati s VMV iz Sofije (16 h) i La Bufera Mesinom (21.30), a u subotu će im rival biti Tazmanšaft iz Bukurešta (9.30).

Drezga - Graničar će se sjutra sastati sa Grin Vorld Pernikom (19.30) i Semik Ledžends iz Bratislave

(22.30), dok će im dan kasnije posljednji protivnik u grupi biti Liriadas Rašnov. - Putujemo u Sofiju sa ciljem da predstavimo naš grad i državu u što boljem svjetlu. Sastavili smo ekipu koju čine momci iz Danilovgrada pojačani s nekoliko igrača iz Podgorice koji su ostavili veliki trag u crnogorskom fudbalu. Neće biti nimalo lako jer smo u grupi sa prošlogodišnjim osvajačem iz Rumunije i trećeplasiranim timom iz Bugarske. Upravo su se oni prošle go-

u dvije prvenstvene utakmice - protiv Mure i Aluminija, stigao je najveći, rekordni trijumf u istoriji Maribora koji je na gostovanju Jurovskom Dolu u Kupu slavio rezultatom – 13:0.

Kršni Bjelopoljac je imao respektabilnu igračku karijeru, dok je trenerski put započeo u Rijeci sa kojom je osvojio duplu krunu i uveo hrvatski klub u Ligu konferencija.

Nedavno se rastao sa ,,riječkim bijelima“, a zatim je preuzeo Maribor.

- Đalović je već bivši - stoji u naslovu pomenutog portala, u kojem se dalje navodi.

- Nakon velikog incidenta koji će očito dovesti do nove promjene trenera, uprava kluba već se sastaje s novim kandida-

tom za klupu. Čelnici ,,viola“ pokušali su da spriječe njegov odlazak, ali sastanak sa crnogorskim strategom nije urodio plodom. Maribor sada radi na hitnom rješenju - pišu pozivajući se na Sportklub.

A beogradski mediji ističe da je prvi kandidat za trenersku poziciju Igor Duljaj . Bivši srpski reprezentativac sinoć je stigao na razgovore u Ljudski vrt. Čeka se službena potvrda kluba koji zasad nije komentarisao posljednja dramatična dešvanja.

- Igor Duljaj je već stigao na razgovore u Kalvariju, što najvjerojatnije znači samo jedno - Radomir Đalović napušta Ljudski vrt nakon samo tri utakmice - stoji u zaključku teksta. D. KAŽIĆ

Nekadašnji reprezentativac, koji trenersku karijeru gradi u Rusiji, pričao za tamošnje medije

Kašćelan: Vučinić pravi izbor za selektora

PODGORICA - Neko je ko bliže poznaje novog selektora Crne Gore – Mirka Vučinića. Dijelili su svlačionicu i teren u reprezentaciji, zajedno pohađali trenersku školu Fudbalskog saveza Crne Gore, dobri su privatno... Trener ruskog drugoligaša Sokol Saratova, Mladen Kašćelan, tvrdi da četrdeset dvogodišnji Nikšićanin ima sve što je potrebno da se dokaže u ulozi kormilara nacionalnog tima. - Tačno je da je Vučinić moj veliki prijatelj, ali nezavisno od toga znam da ima ogroman autoritet, iskustvo, ali i fudbalsko znanje. Uostalom, zajedno smo učili, pripremali se i polagali za trenersku A licencu. Svi znamo koliko je bio veliki igrač - rekao je Kašćelan ruskim medijima. Vučinić je imao blistavu igračku karijeru, ali i rođeni Kotoranin može da se pohvali živopisnim fudbalskim putem. Sa Jagielonijom je osvojio Superkup Poljske, s Ludogoprecom prvenstvo i Kup Bugarske, dok je u Rusiji sa četiri različita kluba uspio da uđe u najviši rang takmičenja. Uradio je to sa Arsenalom iz Tule, Tosnom, Tambovom i Baltikom. Otuda i poseban nadimak - ,,Princ FNL-a“. Za Crnu Goru je upisao 25 nastupa. Od dresa sa državnim grbom oprostio se u duelu sa Turskom na stadionu Antalija arena, gdje je pozdravljen aplauzima od saigrača, protivničkih fudbalera i navijača. Dobio je čestitke i od legendarnog Fatiha Terima, koji je u to vrijeme vodio tursku selekciju. Kašćelan sada sjedi na klupi ruskog drugoligaša Sokol Saratova, s kojim se prije dva dana plasirao u 1/16 finala Kupa Rusije. Njegov tim bio je bolji od Brouk Bojsa - 2:0.

Cijenjen je u Rusiji, a na posjećenoj konferenciji za novinare upitan je o situaciji u crnogorskom fudbalu.

Imate nevjerovatno veliki broj talentovanih i sjajnih igrača, generacije fudbalera koji obećavaju, a i imali ste brojne asove u najvećim klubovima - kako to da Crna Gora još nije izborila put ni na jednom velikom seniorskom takmičenju – glasilo je jedno od pitanja.

- Imali smo brojne utakmice i nekoliko prilika da ostvarimo taj cilj, ali su falili neki detalji. Pehovi s povredama, promašene šanse, jednostavno se nije dalo. Sada je reprezentaciju preuzeo Mirko Vučinić i nadam se da će crnogorski fudbal uskoro ostvariti taj cilj – odgovorio je Kašćelan. Veliki igrač bio je i Robert Prosinečki, ali nije uspio u kvalifikacijama za Mundijal. Igre i rezultati nacionalne selekcije daleko su od kvaliteta fudbalera koje ima Crna Gora. Da li se slažete?

- Nesumnjivo je da je Prosinečki bio nevjerovatan igrač, a neuspjeh s našom selekcijom ne znači da je riječ o lošem treneru ili nivou njegovog znanja. Jednostavno, dogodi se da trener ne uspije na jednom mjestu, s nekom ekipom ima loš rezultat, a onda na drugom mjestu dođe do najvećih trofeja. To u svijetu fudbala i nije rijetkost - zaključio je Kašćelan. D. KAŽIĆ

dine sastali u polufinalu međusobno. Tu utakmicu smo odgledali, radi se o kvalitetnim ekipama, dok je ekipa iz Italije za nas potpuna nepo-

znanica. Iskreno se nadam da ćemo proći grupu, a onda je sve moguće – rekao je trener ekipe Valpek pekara Marko D. Lakić

U Sofiji će za tim Valpek pekare nastupiti Pavle Vuković, Saša Janković, Marko V. Lakić, Andrija Kovačević , Dražen Uskoković ,

Radomir Đalović

Bojan Begović, Goran Begović, Goran Sekulić, Milosav Radulović, Milorad Šaletić i Željko Adžić. R. A.

Ekipe Valpek pekare iz Danilovgrada

Crna Gora Glavni grad- Podgorica Komisija za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku turizmu ugostiteljstvu Broj: Podgorica, 26.09.2025. godine

Na osnovu člana 3 člana 5 Odluke o kriterijumima, načinu postupku raspodjele sredstava za podršku preduzetništvu („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, broj: 14/21, 19/24), Komisija za raspodjelu sredstava za podršku turizmu i ugostiteljstvu, obrazovana Rješenjem broj: 01-018/25-5709 od 04. septembra 2025. godine, raspisuje:

KONKURS za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku turizmu i ugostiteljstvu

I-Pozivaju svi koje se bave ruralnim turizmom i ugostiteljstvom sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada da dostave svoje prijave na ovaj konkurs.

Konkurs se odnosi na pružanje podrške ruralnom turizmu ugostiteljstvu za fizička i pravna lica koja pripadaju zonama V VI Prostorno urbanističkog plana Podgorice.

Izrazi koji se koriste u ovom Konkursu za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II- Ovim Konkursom podržavaju se biznis ideje koje:

1.Podstiču ekonomski razvoj Glavnog grada, 2.Stvaraju uslove i podstiču razvoj turizma, 3.Doprinose očuvanju životne sredine održivog razvoja; 4.kao u svim ostalim slučajevima kojima se podstiče realizacija strateških ciljeva i pospješuje javni interes.

III- Ovim Konkursom Glavni grad stavlja na raspolaganje 27.000,00€. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove, ne može iznositi vše od 50% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Glavnog grada za konkurs koji se raspisuje.

IV- U zapečaćenoj koverti, svi koji žele da započnu sopstveni biznis (fizička lica), prilažu: 1.prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazac 1); 2.izrađen biznis plan (Obrazac 2) – dvije štampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na USB; 3.ovjerenu kopiju lične karte; 4.pismo namjere i/ili original ili ovjerena kopija pisma preporuke 5.ovjerenu izjavu iz tačke VI ovog poziva (Obrazac 3). 6.profakture.

U zapečaćenoj koverti, svi koji planiraju razvoj poslovanja prilažu: 1.Prijavu (obrazac 1); 2.Izrađen biznis plan (obrazac 2) – štampana elektronska verzija biznis plana na USB; 3.Ovjerenu kopiju lične karte; 4.Original ili ovjerenu kopiju Rješenja o registraciji o upisu krajnjeg korisnika u CRPS odnosno registar nadležnog organa; 5.Potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana; 6.Potvrdu organa lokalne uprave u čijoj nadležnosti su poslovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza da podnosilac prijave nema neizmirenih poreskih obaveza u prethodnoj godini, koja nije starija od 30 dana; 7.Ovjerenu izjavu da učesnik je/nije koristio sredstva po osnovu odluka Komisija Glavnog grada. Ako je učesnik koristio sredstva iz Budžeta Glavnog grada neophodno je da uz izjavu dostavi i izvještaj o realizaciji sredstava (obrazac 3); 8.Profakture.

Prijava na Konkurs podnosi se sa dokumentacijom u izvorniku ili se uz prijavu podnose ovjerene fotokopije. Komisija po službenoj dužnosti pribavlja:

a)Potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede krivična djela protiv imovine;

V- Ovim Konkursom neće se razmatrati:

a)Neblagovremene prijave;

b)Nedostatak formalnih uslova za kandidovanje biznis plana (nepotpuna ili netačna dokumentacija);

c)Neadekvatan biznis plan (ne korespondira sa predloženim sadržajem u skladu sa čl. 14 Odluke).

VI- Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma:

1.fizičko/pravno lice čiji biznis plan uključuje zapošljavanje lica sa teritorije Glavnog grada u toku godine za koju je raspisan konkurs – od 0 do 25 bodova; 2.biznis plan nudi sve podatke koji su neophodni za početak, vođenje biznisa i njegovo uspješno poslovanje u budućnosti od 0 do 15 bodova; 3.biznis plan nudi predloge za finansiranja poslovne ideje iz sopstvenih i/ili drugih izvora finansiranja od 0 do 10 bodova; 4.inovativni aspekt biznis plana – 20 bodova; 5.doprinos prijavljenog biznis plana u ostvarivanju javnog interesa realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti - od 0 do 30 bodova.

VII-Lica koja dobiju sredstva dužna su da: 1.Potpišu Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanje i nadzor nad realizacijom biznis plana; 2.Svoju biznis ideju sprovode minimum godinu dana od dana dobijanja sredstava. Ukoliko ne ispune ugovorene obaveze dužna su da vrate dodijeljena sredstva po ovom konkursu. VIII-Ova vrsta finansijske podrške spada u državnu pomoć (de minimis). IX - Prijave na Konkurs podnose se u roku od 20 dana od dana objavljivanja Konkursa u dnevnom štampanom mediju.

X-Prijava na Konkurs predaje se u zatvorenoj koverti na adresu: Glavni grad, Trg nezavisnosti 20, 81000 Podgorica, sa naznakom: Konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku turizmu ugostiteljstvu – NE OTVARATI PRIJE ZVANIČNOG OTVARANJA, zaključno sa 16.10.2025. godine. Dodatne informacije o Konkursu mogu se dobiti na telefon: 020/625-724 i/ili na e-mail: jovana.vukcevic@podgorica.me. XI-Glavni grad ne snosi troškove koji su nastali povodom prijava na ovaj konkurs, konkursni materijal se ne vraća ostaje u arhivi Glavnog grada.

Predsjednica Komisije, Danijela Radeč

I. br. 989/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Moderano Investments“ doo Beograd, Savski Venac, Bulevar Vudroa Vilsona br. 6/14/1409, čiji je zakonski zastupnik direktor Marko Hinić, koga zastupa Vladimir Dimitrijević, advokat iz Beograda, protiv izvršnog dužnika „Industrija građevinskog materijala, građevinarstvo putevi Megalit - Šumnik“ doo Raška, Studenička br. 4, čiji je zakonski zastupnik direktor Srećko Minić, na osnovu izvršne isprave –založne izjave koja je ovjerena pred notarom Pakom Lekić, UZZ br. 214/2013 od 26.03.2013. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.09.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika „Industrija građevinskog materijala, građevinarstvo i putevi Megalit - Šumnik“ doo Raška, upisane u LN broj 1528 KO Mišići, kat.parcela br. 1304/3, plan 8, skica 9, potes – Čanj, neplodna zemljišta, površine 83m2; kat.parcela br. 1304/5, plan 8, skica 9, potes – Čanj, neplodna zemljišta, površine 157m2; kat.parcela br. 1308/2, plan 11, skica 22, potes – Crni Rt, neplodna zemljišta, površine 2392m2; kat.parcela br. 2719/10, plan 11, skica 22, Potes – Crni Rt, prirodno neplodno zemljište, površine 120m2 I kat.parcela br. 2719/3, plan 11, skica 22, potes – Crni Rt, prirodno neplodno zemljište, površine 5730m2, u svojini izvršnog dužnika 1/1. II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 20.10.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 989/25 od 11.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 1528 KO Mišići i to: Hipoteka na iznos od 15.761,44 € po zaključku Poreske uprave PJ Bar br. 03/13-4/2114/3 od 08.11.2011. u korist Crne Gore; Hipoteka na iznos od 2.200.000,00 € po založnoj izjavi Uzz br. 214/2013 od 26.03.2013. godine u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Zabrana otuđenja opterećenja bez pisane saglanosti hipotekarnog povjerioca u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Zabilježba postupka neposredne izvršnosti notarskog zapisa u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Hipoteka na iznos od 615.494,99 € i 1.138.637,92 € po izjavi Uzz br 460/2013 od 05.07.2013. godine u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Hipoteka na iznos od 20.583,56 € po zaključku obez. poreskog potraživanja br. 03/13-3/2114/4 od 30.09.2014. godine u korist Države Crne Gore; Zabrana otuđenja imovine bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca - Poreska Uprava; Zabilježba rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 989/25 od 11.06.2025. godine u korist izvršnog povjerioca Moderano investments doo Beograd, a na osnovu zaključka I. br. 989/25 od 12.06.2025. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 989/25 od 26.06.2025. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 2.168.969,00 €.

VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 216.896,90 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene.

U Baru, dana 25.09.2025. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Total wash d.o.o. sa Cetinja, donijeto Rješenje broj: 08-331/25-386 od 24. septembra 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja, za projekat „privremeni montažni objekat – samouslužna autoperionica sa pratećim sadržajima“, koja se nalazi na dijelu katastarske parcele broj 1463 KO Donja Gorica, u Podgorici. Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj na adresi https:// sekretarijat-za-ppor.podgorica.me/obavjestenje-o-donijetomrjesenju-nosiocu-projekta-total-wash-d-o-o-sa-cetinja-kojim-je-datasaglasnost-na-elaborat-uticaja-na-zivotnu-sredinu/

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „Farmont MP“ doo Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „Dogradnja objekata/fabrika za proizvodnju i pakovanje lijekova II, III i IV dio“ na na katastarskim parcelama broj 1147 i 1148 KO Jastreb ,u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.00 do 13.00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je 03.10.2025. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao na e-mail adresu: urbanizam.prostora@ danilovgrad.me i broj telefona 020/812-040.

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Petak, 26. septembar 2025.

Dana 24. septembra 2025 godine tragično je preminuo naš voljeni

MILO Sretena BELADA

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 26. septembra od 12 do 16 časova i 27. septembra od 11 do 14 časova kada se kreće za selo Vrela gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI:

supruga TAMARA, otac SRETEN-BEKI, majka VESNA, brat VLATKO, snaha DRAGANA i bratanične LARA i MIA

Petak, 26. septembar 2025. Oglasi

Tragično je dana 24. septembra 2025. godine preminuo

ANDRIJA Dušanov IVANOVIĆ

1989–2025.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 26. septembra 2025. od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom gradskom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI:

supruga ANA, sin JAKOV, otac DUŠAN-SAŠA, majka MIRJANA, braća FILIP i ILIJA, stric BRANKO-SRBO, strina MAGDALENA, sestre od strica NEVENKA i MILICA, baba BOSE, ujak NEĐELJKO-NEĐO PEROVIĆ sa porodicom, porodica pokojnog ujaka MIJA PEROVIĆA i ostala mnogobrojna rodbina

Милутина ЂУРАШЕВИЋ рођена ИВАНОВИЋ Саучешће

од 10 до15 часова и 26. септембра од 10 до 12 часова, када полазимо за Обзовицу, гдје ће се и обавити сахрана у 14 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ДРАГАН и МИШО-МИЛАН, ћерке МАРИНА и

Тужним

9 до 10 30 часова, када поворка креће за село Брајићи, гдје ће се обавити сахрана у 11 30 часова.

ћерка

праунука ВАСИЛИСА, зет ДУШКО, снаха ТИНА, ђевери ДРАГАН, ВЕСКО, ДУШКО и МИЛУТИН са породицама, заове, пасторке, братанићи НИКОЛА, РАДЕ и ВЛАДО са породицама, братаничне СВЕТЛАНА, НАТАША и ДИЈАНА са породицама и остала многобројна родбина

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Sa tugom obavještavamo da nas je zauvijek napustila voljena

JASNA NIKOLIĆ rođena DOMAZETOVIĆ

Biće zauvijek u našim srcima. Ispraćaj za kremaciju će se obaviti 27. septembra 2025. godine u 10 15 časova, na Novom groblju u Beogradu

OŽALOŠĆENI: suprug NENAD, sin DANILO, kćerka EMILIJA sa suprugom BOROM, porodica i prijatelji

Od ĐUKE, SAŠE i JOVANA RAŽNATOVIĆA

Sa bolom u duši opraštamo se od dragog

ANDRIJE Dušanova IVANOVIĆA

Čiji se put zaustavi u njegovoj mladosti. Neka mu duša počiva u raju.

Posljednji pozdrav

MIŠKO MAŠANOVIĆ sa porodicom

ANDRIJI

Od porodice pokojnog PAVLA IVANOVIĆA

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem

Od porodice PEROVIĆ

Petak, 26. septembar 2025.

Sa velikom tugom se opraštamo od našeg

MAĐA BURIĆA

Posljednji pozdrav, brate moj!

Luda glavo, rekao si mi da ćemo se brzo družiti, žao mi je što me nijesi čekao.

Nedostajaćeš mi!

Srešćemo se opet neđe, siguran sam. Počivaj u miru, dobri moj.

STEFAN KOVAČ sa porodicom 978

Posljednje zbogom

Od porodice pokojnog VASA IVANOVIĆA

ANDRIJI

Čast je bila biti ti drug i prijatelj. Počivaj u miru, Bate, a mi ćemo vječno pamtiti tvoj nasmijan lik. NENO, ĐORĐE i SVETLANA MUDREŠA

968

ANDRIJA

ANDRIJI

Nisi više među nama, ali ćeš zauvijek ostati u našim srcima

ŽELJKO JELUŠIĆ i BANJO BURIĆ

MILANU MIĆU BEVENJI

Sa osjećajem iskrene tuge, žalimo nesrećni odlazak u vječnost

ANDRIJE IVANOVIĆA

U ovim bolnim trenucima izražavamo saučešće porodici i najiskreniju podršku našoj koleginici.

KOLEKTIV HOTELA GRADSKA CETINJE

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Počivaj u miru.

RADOVAN MIJANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

ANDRIJI

Teško je povjerovati da te više nema, naš dragi i voljeni AKI. Počivaj u miru.

974

ŽANA, DUŠKA i SUZA

Dragom komšiji, drugu

ANDRIJI

Velika je tuga i fale riječi da je opišu. Tvoja jedinstvena energija, osmijeh i pogled pun dobrote, biće urezani u mom srcu, da te čuvaju od zaborava.

Putuj, komšo moj dobri i budi spokojan!! I sa neba, čuvaj tvoje Bogdanovce.

Kad se budemo smijali, mislićemo na tebe! Bićeš sa nama!!

MARKO RADONJIĆ sa porodicom

981

Kako se oprostiti i reći zbogom

Ne postoji lijek za ovu bol koju osjećamo. Bio si brat, kakav se jednom rađa.

Imali smo mnogo planova, ali svi se prekidoše u jednom trenu.

Hvala ti za beskrajnu bratsku ljubav.

Ostavio si trag koji se ne briše i sjećanja koja će vječno da traju.

Sestre NEVENKA i MILICA i strina MAGDALENA

Posljednji pozdrav dragom

ANDRIJI

Nema riječi kojima bih opisala ovu bol koju svi osjećamo.

Neka ti je laka crna zemlja. Čuvaj mi MILA.

Posljednji pozdrav mom sinovcu

ANDRIJI

Šok, neizmjerna tuga i bol razara moje srce. Bio si više od sinovca, bio si moj ponos i moja uzdanica. Kako dalje bez tebe srećo moja. Znam da ćemo se opet sresti, tamo gdje nema boli i da ću te tada zagrliti bez straha da te izgubim.

Tvoj stric BRANKO – SRBO

Kume moj, moja živa rano i neprebolu! Za zlotvorom osta prašina, a za tobom široki trag... Čuvaću ti ga dok sam živ. KUM VUKOTA SA FAMILIJOM 966

ANDRIJA IVANOVIĆ

ANDRIJA

ANDRI

TAMARA

ANDRIJA

Tvoje šale, tvoja dobrota i tvoja vjernost ostaće dio mene dok živim. Nedostajaćeš mi u svakoj priči, u svakom druženju i u svakoj tišini. Zauvijek tvoj brat i drug

Posljednji pozdrav bratu i iskrenom prijatelju

ANDRIJI

Obećao si mi da ćeš me čekati, da ćemo se opet družiti kao nekad i da jedva čekaš da se vidimo. A sada moram da ti kažem zbogom ovako, u tišini i bolu. Brate moj, srce mi je teško, ali vjerujem da ćemo se sresti na nekom ljepšem mjestu gdje nema bola, tuge ni rastanka. Tamo gdje ćemo opet biti zajedno, kao nekad, da se smijemo, pričamo do kasno, i dijelimo sve što život nosi. Hvala ti za svaku riječ, svaki osmijeh i svaki trenutak koji smo proveli zajedno. Uvijek ćeš biti u mom srcu. Počivaj u miru, brate moj dobri!!!

ŽELJKO ROGANOVIĆ

FILIP ROGANOVIĆ

Petak, 26. septembar 2025. Oglasi

Posljednji pozdrav dragom komšiji i bratu

ANDRU

Čuvaćemo te od zaborava ZORZI

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav sinovcu

ANDRIJI

Posljednji pozdrav

ANDRIJI

Teško se pomiriti sa tim da te više nema, dobri naš druže.

Od braće BOROZAN 972

Posljednji pozdrav, brate

Počivajte u miru, nikada vas neću zaboraviti.

i MILU

Posljednji pozdrav prijateljima

Posljednji pozdrav sinovcu

941

MILU BELADI

MILO

STEFAN KOVAČ sa porodicom

BAJA sa porodicom 962

i MILO

Od porodice ŽIVKOVIĆ

Od MIŠA sa fameljom 940

Dragom drugu

STEFAN MILO BELADA

Tvoj odlazak iznenadan je, brz kao i što si ti brz bio, ostavlja veliku tugu, ali tvoj lik ostaje. Čuvam te od zaborava. Počivaj u miru.

MARKO RADONJIĆ sa porodicom

ANDRIJI

LUKA VUJOVIĆ

ANDRIJA

Našem voljenom sinu

MILU

Sine naš, dušo naša, otišao si nam prerano. Ovu prazninu u našim srcima nikad ništa neće ispuniti, ali ćemo koračati kroz život onako kako si ti želio - hrabro, čvrsto, jako, jako kao što si bio ti! Trudio si se da svaki naš susret ispuniš smijehom. Sine, živjećemo za tebe, a ti kroz nas. Vole te tvoji roditelji

VESNA i SRETEN i čuvaju od zaborava

Posljednji pozdrav striku

MILU

Bio si naš oslonac, radost, učitelj... Uvijek spreman da nas saslušaš, posavjetuješ i obraduješ

Naš zaštitnik koji je uvijek stajao uz nas, neko ko je uvijek opravdavao naše nestašluke.

Vole te tvoje LARA i MIA

Posljednji pozdrav dragom kumu

MILU

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Moj dragi brate

Tvoj odlazak je bol koju ne mogu riječi opisati. Bio si moj oslonac i moja radost, a sad si moj vječni ponos i tuga.

VOLI TE BRAT VLATKO

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILU

Počivaj u miru. RADOVAN MIJANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

MILU

MIDO sa porodicom

BELADA

Počivaj u Vječnom Miru! Tvoji, SRETEN, KRISTIJAN, VIKTOR i LUKA

Petak, 26. septembar 2025.

Posljednji pozdrav mom đeveru

MILU

Za mene nijesi bio Vlatkov brat, bio si i moj brat. Tvoja dobrota, ljudskost i toplina ostavili su trag u mom životu koji se ne može izbrisati. Otišao si i ostavio tvoju Laru i Miu, ostavio duše strikove.

984

MILU

Pamtićemo tvoje plemenito srce i ljubav koju si pružao našoj Tamari a i nama. Čuvamo te od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom

JASNA, VIKTOR i LUKA 950

Da ti Bog podari Vječni Mir i nezaborav. Brat FILIP

955

Snaha DRAGANA

MIKA

MILO BELADA

Našem dragom

DEJO, NATAŠA, PETRA i LUKA

MILU

MILO

Zauvijek ćeš biti dio naših sjećanja. Počivaj u miru, voljeni druže.

Posljednji pozdrav drugu

MILO BELADA

PINČO sa porodicom

Ljubavi moja! Smislu moj, živote moj! Voli te žena tvoja beskonačno. Imao si srce kakvo se jednom rađa, ruke koje su me tješile kao nijedne druge, riječ koja je sve nemire u meni smirivala. Rekao si mi da me nikad nećeš ostaviti i znam da nijesi, tu si… moraš biti tu, jer takvi kao ti nikad ne umiru. Hvala ti što si mi pokazao što je prava i istinska ljubav, „ptico moja bijela“ Nažalost, bio si u pravu da se prave i velike ljubavi često završe ovako. Čuvam te od zaborava, živote moj

VOLI TEBE TVOJA TAMARA!

943

Mom Milu

MILU

Posljednji pozdrav braći

ANDRIJI i MILU

MILAN KRŠIĆ

Posljednji pozdrav

ANDRIJI i MILU

Počivajte u miru.

ILIJA MILANOVIĆ

912

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MARI PEJAKOVIĆ

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

NIKOLA i SONJA VUKOVIĆ sa porodicom 913

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MARI PEJAKOVIĆ

Pamtićemo tvoju blagu prirodu, plemenitost i dobrotu.

JOCO i SVETLANA DIVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

PERU ZECU

Tvoja dobrota i plemenitost će zauvijek ostati u našim sjećanjima.

JOVO LAZOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MARI PEJAKOVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

BOSE ĐURKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

MARICI PEJAKOVIĆ Počivaj u miru.

MILUTIN PEJAKOVIĆ sa porodicom

Petak, 26. septembar 2025.

916

Posljednji pozdrav našem dobrom i voljenom bratu od tetke

PERU Radovu ZECU

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja, dragi naš Pero.

BORO LAZOVIĆ sa porodicom

Poslјednji pozdrav našoj voljenoj strini

Draga strina, hvala ti za sve što si nam pružila u životu. Čuvaćemo te u najljepšoj uspomeni zauvijek. ĐOKO, GOJKO i LJILJA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi

Draga tetka, ode onako iznenada, brzo, nečujno, baš onako kako si i živjela. Tvoja nježnost, dobrota i posebno tvoja veselost ostaje vječno u našim srcima Tvoj bratanić VLADAN, BOŽINA i ANJA

928

982

Posljednji pozdrav

NIKOLIĆ

Hvala ti za beskrajnu ljubav kojom si nas obasipala. Volimo te tetkić.

Posljednji pozdrav sinovici

JASNI NIKOLIĆ rođenoj DOMAZETOVIĆ

Draga Jasna, uvijek si bila i ostaćeš u našim srcima. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav sestri od ujaka

NIKOLIĆ

Od ŽELJKE

937

i ANITA

976

Posljednji pozdrav dragoj majki i babi

Tvoja ljubav i plemenitost ostaće zauvijek u našem sjećanju.

Kćerka VERA KUJOVIĆ, unučad ANA i DANILO sa porodicama

935

945

Posljednji pozdrav

936

Posljednji pozdrav dragoj JASNI Od strica RUDA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj bratanični i sestri

DUDA, MILOŠ, KATA, MATEJA i HELENA MILOVANOVIĆ

Stric PAVLE sa porodicom

JASNI NIKOLIĆ rođenoj DOMAZETOVIĆ

Tvoj plemeniti lik i neizmjerna dobrota će zauvijek ostati u našim sjećanjima. Počivaj u miru pored svojih roditelja. Tetka CVIJETA, MIRJANA i MARKO

929

904

KRSTINJI – BEBI ĐURAŠEVIĆ

908

KRSTINJI - BEBI

BEBI

Posljednji pozdrav voljenoj VJERKI Ostaješ u našim srcima i mislima

SVETLANA, IVONA, SANDA

JASNI

JASNA NIKOLIĆ

Draga tetka, zauvijek te čuvamo u našim srcima.

RELJA, LENA i BOJANA TASIĆ

JASNA

Petak, 26. septembar 2025.

Vječno sjećanje, ljubav i poštovanje ostaje za našom sestrom

JASNA NIKOLIĆ rođena DOMAZETOVIĆ

Nedostajaće nam Tvoj osmijeh i ljubav, mila…

LUKA, LJILJA, DUDA, TANJA, VESKO, ŽANA, SVETLANA, LANA, JASNA i GORAN 946

Dragoj zaovi i tetki JASNI NIKOLIĆ

Posljednji pozdrav

MARIJANA i VASILIJE ZENOVIĆ sa porodicom

LJILJANA ŠAKOVIĆ

Prođe još jedna godina, ali sjećanje ostaje.

TVOJA PORODICA

Dana 2. oktobra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti naše voljene

Dana 27. septembra 2025. godine uže porodice će posjetiti njenu vječnu kuću.

Ožalošćene porodice DOŽIĆ i VUJIČIĆ

Dana 28 septembara navršava se četrdeset dana od smrti naše majke, svekrve, babe i prababe

KOSE Vladimirove JOKIĆ

Voljena naša majko, tvoj odlazak na vječni počinak je ostavio veliku prazninu, bol i tugu za tobom.

Sve više nam svakog dana nedostaje tvoj doček sa osmijehom, tvoja toplina i velika ljubav prema najmilijima.

Dostojanstvenim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si naše vječno sjećanje.

Hvala ti za sve godine ljubavi i pažnje koje si nam nesebično pružala. Neka tvoja duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava. U subotu, 27 septembra četrdesetnica će se održati u krugu porodice na Nikšićkom groblju.

TVOJA ZAHVALNA PORODICA

IN MEMORIAM 26. 9. 1993–26. 9. 2025.

VOJIMIR – VOJO Jankov TOŠKOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život.

Godina dana je od smrti moje drage sestre

STANE Carove RADONJIĆ

Vrijeme prolazi, bol i tuga za tobom sve su veći. Nikad te nećemo zaboraviti.

Sestra ZORKA i zet SAVO da porodicom

924

Sjećanje na našu dragu

STANU RADONJIĆ

Vrijeme prolazi ali praznina i tuga ostaju. Čuvamo uspomenu na tebe i ostaješ vječno u našim srcima

Tvoji brat RADOVAN, sestra MILICA, bratanić SAVO i bratanične BORKA i JELENA 910

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

934 26.

Kćerka MIRJANA

DUŠANKE DOŽIĆ

Voljena i neprebolna, naša Gago naša

DRAGICE Veljkova ĆERANIĆ

Naviklo je vrijeme da se broji, pa po njemu, kažu, da je prošlo pet godina otkako si nas fizički napustila. A ne znaju vrijeme i oni koji ga računaju, da postoje ljudi za koje prolaznost ne postoji. Oni nadžive i one kojima se samo čini da još hodaju ovim svijetom. Tvojoj porodici je jedina utjeha to što Ti jesi među takvim ljudima.

Hvala, Gago, što si svoju ljudskost i dostojanstvo ostavljala kao svjetionik, ne znajući da to činiš. Za Tebe je takav život bilo nešto što se sasvim podrazumijevalo, a nama je putokaz. U nemirnim vremenima lakše je hodati osvijetljenim stazama.

Hvala na tom svjetlu.

Hvala što si postojala.

Septembra 21. porodica je posjetila tvoju tužnu kuću. Zauvijek si u našim srcima i duši.

Dvije godine

ACO NATAŠA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu za vama.

TVOJI NAJMILIJI

MIRJANA - BEBA

Vaši: VASKO, ĐANI, ROSA, SIMONA i JAKOV

Pet godina od smrti DRAGICE ĆERANIĆ

Hvala ti na ljubavi koju si mi pružala i uspomenama koje me podsjećaju na tebe. Nedostaješ…

Tvoja VEKA

bratu

VASKU ĆERANIĆU

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četrdeset tužnih dana je od smrti našeg brata, strica i đevera

VASKA ĆERANIĆA

Dragi brate, volio si život, društvo i kafane. Volio si sport, rukometu mnogo si dao. Volio si porodicu i sa njom proveo posljednje dane. Nedostaješ nam mnogo.

Tvoji: DRAGAN, MARIJA i DUBRAVKA 899

Dragi moj brate, i nakon 40 dana od tvog odlaska, ja sam i dalje nijema i bez riječi.

Vjerovala sam u tvoj duh, snagu i jačinu i bila sigurna da ćeš i ovu utakmicu dobiti jer si dobio mnoge teške na sportskim terenima, a izgubio najvažniju, tvoju životnu.

Bio si više od brata, moj oslonac i snaga koju si mi nesebično davao, a naročito u posljednjim godinama.

Zato je tvoj odlazak ostavio veliku prazninu. Nedostajaćeš mi beskrajno, ali moja utjeha je to što si otišao na mjesto gdje te ništa više ne boli. Teško mi je da prihvatim ovu surovost života, ali sam ipak zahvalna jer si ti bio i zauvijek ćeš biti značajan dio istog.

Tvoja sestra VJERA

Dragom

DRAGICA ĆERANIĆ

Ljubav prema tebi i najljepše uspomene o tebi - prkose zaboravu. Pamtimo i čuvamo te, srcem. Počivaj u miru.

ŽELJKO i SAVA GRBOVIĆ

JOVANA,

Srećan rođendan tamo gdje si sada, anđele naš

SVETO

RAIČKOVIĆ

Umjesto svjećica i torte, palimo ti svijeću i sjećamo se svih naših predivnih zajedničkih trenutaka. Nedostaješ nam u svakom danu, u svakom jutru i večeri, u svakoj sitnici koja nas podsjeti na tebe. Hvala ti na neizmjernoj ljubavi. Voljećemo te i čuvati od zaborava.

Voljeni naš,

SVETO RAIČKOVIĆ

Tvoj rođendan je uvijek bio dan radosti i smijeha, jer ti si unio svjetlost u naše živote. Nedostaješ nam svakog dana – tvoje riječi, tvoj osmijeh, tvoj zagrljaj… sve što nas je učinilo sigurnim i voljenim.

Iako nisi sa nama, tvoja ljubav i prisustvo su i dalje svuda oko nas. Danas te slavimo u mislima i srcima, čuvamo uspomene i zahvaljujemo se što smo imali najboljeg oca i đeda na svijetu.

Volimo te zauvijek.

TVOJA PORODICA

Četrdeset dana je od smrti

FARIDE pok. Neđeljka KALUĐEROVIĆ rođ. MALJEVIĆ

Bila si naš oslonac, toplina i snaga. Ljubav i nježnost kojom si nas darovala, živi u nama. Hvala ti za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Pomen će se održati 28. septembra 2025. godine, nedjelja, na groblju kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj u 11 časova.

Ožalošćena porodica KALUĐEROVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Petak, 26. septembar 2025.

Najvoljeniji moj đede,

SVETO RAIČKOVIĆ

Današnji dan posebno boli, jer ovaj dan za mene je oduvijek bio poseban. Na ovaj datum nisam slavila samo tvoj rođendan - slavila sam tebe. Slavila sam što imam najboljeg đeda na svijetu i što sam imala sreću da rastem uz tvoju ljubav.

Kažu da vrijeme liječi rane, ali moje srce i dalje krvari isto kao onog dana kad si me napustio. Ti si bio moje djetinjstvo, moja sigurna luka, moja radost. Nedostaješ mi u svakom trenutku, ali danas posebno.

Ovo nije kraj. Ovo nije naš rastanak. I dalje si tu, u svakoj mojoj misli, u svakom koraku i svakom otkucaju srca.

956

Tvoji BILJANA, NATAŠA I MARKO

Zauvijek te voli tvoja unuka NATAŠA

915

Jedna godina Šest godina od smrti drage od smrti dragog