Srijeda, 23. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21412 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
POMAK U ISTRAZI: Uhapšen direktni izvršilac, ispituje se motiv likvidacije Podgoričanina
Karolina i Janko Jovićević pisali svim nadležnim institucijama u državi, upozoravajući na ekološku katastrofu i bezakonje na Skadarskom jezeru
Staklena vuna pluta po jezeru, potopljeni bungalov niko ne uklanja
STR. 6.
Nikola Petrović (25) iz Podgorice uhapšen je juče u Sutomoru. Njega će danas saslušati tužilac, a nakon toga donijeti odluku da li će mu biti određeno zadržavanje Prema saznanjima Pobjede, nakon što je ubio Milačića i rikošet pogodio njegovog prijatelja Strahinju Raonića, Petrović je nastavio da puca, što dodatno potvrđuje da je meta bio Vladimir Jovović
STR. 9.
PREMIJERNO PRED CRNOGORSKOM PUBLIKOM
Direktorica Zavičajnog muzeja Dejana Drobnjak za Pobjedu o nabavci specijalizovane vitrine u kojoj će biti izložena diatreta nakon pola vijeka čekanja
Jedna je od malobrojnih, u cjelosti sačuvanih, diatreta koje su do sada pronađene u svijetu. Neprocjenjive je vrijednosti. Zbog takvog značaja i jedinstvenog izgleda, očekivalo se da će se za nju napraviti poseban objekat - muzej u kojem bi bila izložena i dostupna javnosti. Do sada je mogla postati svjetska atrakcija i biti valorizovana u kulturno-turističkom pogledu, kako Pljevalja, tako i Crne Gore – kazala je Dejana Drobnjak
STR. 13.
Predsjednik države i premijer za danas sazvali sjednice dva tijela koja se bave bezbjednošću
Kalezić: Novi sukob
Milatovića i Spajića ukazuje na ozbiljno rasulo u bezbjednosnom sektoru
MOJKOVAC: Nastradala braća iz mjesta Jakovići, istražitelji utvrđuju okolnosti nesreće
Dva mladića iz mojkovačke opštine B. M. (27) i D. M. (26) utopila su se juče u rijeci Tari, u blizini mjesta Slatina. Tijela su iz rijeke izvukli pripadnici Službe zaštite i spašavanja, a ekipa Hitne pomoći je konstatovala smrt
ALARMANTNO: Profesor Prirodnomatematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore kaže da je izostao sistemski odgovor nakon što se prije mjesec u Ćehotinu izlio bazen jalovišta rudnika ,,Šuplja stijena“
Košarkaški savez Crne Gore dobio novog predsjednika
Na vanrednoj Izbornoj skupštini, koja je održana u podgoričkom hotelu ,,Voco“, a kojoj je prisustvovalo 68 od ukupno 90 delegata, Dragan Bokan je dobio podršku 66 delegata, dok su dvoje bili udržani
STR. 17.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu razmatrao predložene izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i izboru odbornika i poslanika
Uz podsjećanje da je prethodno dogovoreno da naredni lokalni izbori budu 2027. godine, kopredsjedavajući Odborom iz reda opozicije kazao je da je još preostalo da se odredi datum njihovog održavanja, poručujući da će od toga zavisiti i usvajanje prijedloga zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i izboru odbornika i poslanika
PODGORICA – Od datuma održavanja lokalnih izbora 2027. godine zavisi usvajanje dva ključna izborna zakona, zbog čega je taj datum potrebno odrediti već do kraja sedmice.
To je juče na sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, na kojoj su razmatrani nacrti zakona o finansiranju
političkih subjekata i izbornih kampanja i o izboru odbornika i poslanika, poručio jedan od kopredsjedavajućih tim parlamentarnim radnim tijelom i poslanik DPS-a Nikola Rakočević Podsjetio je da je prethodno dogovoreno da naredni lokalni izbori budu 2027. godine, te da je još preostalo da se odredi datum njihovog održavanja.
- Smatram da neće biti problema da se nađe dogovor. Nadam se da će sve partije, pogotovo stranke vlasti, da pokažu volju i napor da ovaj posao bude završen do kraja jula - kazao je Rakočević.
On je, takođe, pozvao predsjednika Skupštine da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj bi bio postignut dogovor da u subotu ili najkasnije ponedjeljak bude održana sjednica parlamenta na kojoj će, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, biti uvršteni prijedlozi zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izboru odbornika i poslanika. Drugi kopredsjednik Odbora i poslanik PES-a Vasilije Čarapić pojasnio je da se predložene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika odnose na održavanje lokalnih izbora u jednom danu i profesionalizaciju organa za sprovođenje
izbora poput Državne izborne komisije i opštinskih izbornih komisija.
Izmjene se, takođe, objasnio je Čarapić, odnose i na izborni turizam, odnosno neomogućavanje prakse da se građani jedne opštine upisuju u biračke spiskove drugih opština i na taj način utiču na rezultate izbora u sredinama u kojima ne žive. Kada je riječ o profesionalizaciji organa za sprovođenje izbora, predviđeno je da se Državna izborna komisija (DIK) transformiše u Centralnu izbornu komisiju (CIK).
To će, objasnio je Čarapić, značiti da će predstavnici CIK-a ubuduće morati da ispunjavaju stroge uslove za izbor i da će ih predlagati posebna petočlana komisija u kojoj će biti po jedan predstavnik Udruženja sudija, Univerziteta Crne Gore, civilnog sektora, te parlamentarne većine i opozicije. - Komisija će razmatrati prijave za članove i predsjednika CIK-a i većinom od četiri glasa utvrđivati listu koju Skupština neće moći da koriguje, već samo utvrđuje glasanjem za ili protiv – rekao je Čarapić. U nadležnosti CIK-a biće i izbor predsjednika opštinskih izbornih komisija (OIK) za koje je predviđeno da ih predvodi profesionalac i da, umjesto dosadašnjih pet, imaju tri člana. Čarapić je poručio da konsenzus vezan za izbornu reformu Crnoj Gori garantuje članstvo u Evropskoj uniji. - Uticanjem na fundamente koji se tiču izbornih prava, prostiremo Crnoj Gori crveni tepih da 2028. godine uđe u EU bez bilo kakvih znakova navoda ili dilema – rekao je Čarapić. Kada je riječ o izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja one, prema navodima Čarapića, predviđaju novčane kazne i nove materijalne odredbe koje se odnose na finansiranja izbornih kampanja. Đ. Ć.
Rezidentni koordinator i savjetnica za ljudska prava u kancelariji UN u Podgorici pisali predsjedniku Skupštine i šefovima poslaničkih klubova
PODGORICA – Ujedinjene nacije zabrinute su zbog mogućeg usvajanja prijedloga zakona o javnim okupljanjima i priredbama koji predviđa mogućnost zabrane blokada važnih saobraćajnica i novčane kazne u iznosu od 500 do 10.000 eura za one koji te zabrane ne budu poštovali. Na to su rezidentni koordinator kancelarije te međunarodne organizacije u Podgorici Diego Sorilja i savjetnica za ljudska prava Anjet Lanting upozorili predsjednika Skupštine Andriju Mandića i šefove svih poslaničkih klubova u dopisu koje su im juče uputili i u kome su naglasili da predloženi amandmani nijesu usaglašeni sa članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima čiji je potpisnik i Crna Gora. Sorlja i Lanting upozoravaju da se, shodno međunarodnom pravu, ograničenja korišćenja javnih prostora mogu nametnuti samo kada javna okupljanja predstavljaju nesrazmjerno opterećenje. Dodaju i da ograničenja ne smiju predstavljati opšte zabrane i da se mogu nametnuti samo u određe-
Zabrinuti
Predstavnici UN naglašavaju da predloženi amandmani nijesu u skladu sa međunarodnim pravom, da ne smiju predstavljati opšte zabrane i da se mogu nametnuti samo u određenim slučajevima
nim slučajevima. Kada je riječ o povećanju novčanih kazni za one koji ne budu poštovali predviđene zabrane, Sorlja i Lanting naglašavaju da su one nepotrebne, nesrazmjerno visoke i da mogu imati ograničavajući efekat u smislu korišćenja pra-
Predsjednik države i premijer za danas
Građani moraju imati osjećaj da država stoji iza njih snažno, organizovano i bez oklijevanja. Zbog ozbiljnosti situacije, očekujem prisustvo svih pozvanih članova i učesnika sjednice, naveo je Milatović u najavi sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu
PODGORICA – Crna Gora se, sada je očigledno, suočava sa ozbiljnim rasulom u bezbjednosnom sektoru, dok se izbjegava sazivanje Savjeta za bezbjednost i odbranu, jedinog ustavnog tijela nadležnog za ta pitanja, kazao je za Pobjedu politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić.
On je komentarisao jučerašnji niz događaja čiji su akteri bili predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, a povodom sazivanja sjednica na najvišem nivou različitih tijela koja se bave nacionalnim bezbjednosnim pitanjima.
ŠUM U KOMUNIKACIJI
Naime, Milatović je u nedjelju najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu nakon što su u samo nekoliko dana u širem centru Podgorice ubijena dva bezbjednosno interesantna lica Ivan Milačić i Igor Nedović, te prebijen predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović Za termin je odabrao srijedu u 14 sati, a pored druga dva člana Savjeta, predsjednika Skupštine Andrije Mandića , te premijera Spajića, pozvao je i funkcionere Vlade u čijoj su nadležnosti resori bezbjednosti, te rukovodioce Uprave policije Lazara Šćepanovića i Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića - Građani moraju imati osjećaj da država stoji iza njih snažno, organizovano i bez oklijevanja. Zbog ozbiljnosti situacije, očekujem prisustvo svih pozvanih članova i učesnika sjednice – naveo je Milatović u najavi sjednice. No, juče je uslijedio „hladan tuš“ kada je Spajić obavijestio Milatovićev kabinet da ponovo ne može prisustvovati sjednici, te da mu za to ne odgovaraju ni srijeda, ni četvrtak. Nekoliko sati kasnije, premijer je ozvaničio kako on za danas u 18 sati saziva sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, vladinog operativnog tijela koje se bavi istim pitanjima. Teme će biti iste - „analiza bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora“. Sjednici bi trebalo da prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, v. d. direktora UP Lazar Šćepanović, te načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković Iz kabineta predsjednika zatim je stigao odgovor kako „razumiju odluku Spajića da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove“. - Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju
va na slobodu okupljanja. - Ograničenja ne smiju narušiti suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja – naveli su oni, upozorivši i da izmjene zakona koje utiču na temeljna prava treba da budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući i civilno društvo. Zaključili su i da kancelarija UN u Podgorici stoji na raspolaganju Skupštini u smislu pružanja dodane podrške koja bi bila od koristi. Đ.Ć.
Funkcioner NSD Vidak Mitrović podnio ostavku Tvrdi da prebijanje
političkom pripadnošću
PODGORICA – Vidak Mitrović, funkcioner Nove srpske demokratije i jedan od trojice braće Mitrović koji su u petak u Budvi pretukli predsjednika te opštine Nikolu Jovanovića, podnio je juče neopozivu ostavku na članstvo u Upravnom odboru Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. - Ja, Vidak Mitrović, podnosim neopozivu ličnu ostavku na funkciju člana Upravnog odbora Javnog preduzeća za
danas sazvali sjednice dva tijela koja se bave bezbjednošću
na najvišem nivou. Predsjednik države, Vlade i Skupštine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, i to je odgovornost prema građanima Crne Gore. Kabinet Predsjednika ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore – stoji u saopštenju kojim je šef države predložio novi termin susreta. Takođe je ukazao kako „sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najviših funkcija“. - Svako ignorisanje najvišeg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjed-
nosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost. Predsjednik Milatović neće oklijevati kada je u pitanju vraćanje osjećaja sigurnosti za sve građane Crne Gore i ostaje u potpunosti posvećen saradnji i koordinaciji svih institucija kako bismo zajednički sačuvali bezbjednost, stabilnost i dostojanstvo Crne Gore – zaključuje se u saopštenju iz Milatovićevog kabineta.
UMNOŽAVANJE
PROBLEMA
Rad najvišeg tijela koje se bavi bezbjednošću cijele nacije tako je opet omeo „šum“ u komunikaciji između predsjednika države i premijera. To je već druga kriza u manje od deset mjeseci, pošto se Savjet mjesecima nije mogao sasta-
ti kada je trebalo riješiti personalne promjene u Generalštabu i vrhu Vojske Crne Gore. No, ovog puta je situacija u zemlji mnogo ozbiljnija, a nova personalna rješenja na operativnom nivou u bezbjednosnom sektoru očigledno su dodatno uvećala probleme koji postoje već decenijama. Sa tim je saglasan i analitičar Danilo Kalezić.
- Upravo odnos prema sjednicama Savjeta i prema Savjetu kao najvišem ustavnom organu koji treba da se bavi bezbjednosnim temama, govori o stanju u bezbjednosnom sektoru koji je, u najmanju ruku, kompromitovan. Bez ikakvih posljedica, imamo rasplamsavanje i novi talas obračuna kriminalnih klanova, dok se u sistemu bezbjednosti, pod
krinkom vetinga, sprovodi politički revanšizam – naveo je sagovornik Pobjede. On ističe da je, shodno Ustavu Crne Gore, „Savjet jedino referentno tijelo za pitanja bezbjednosti, odnosno za razmatranje bezbjednosnih tema i davanje obavezujućih preporuka“.
- Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje je Spajić sazvao i kome će prisustvovati, predstavlja operativno tijelo Vlade i nikako ne može imati supremaciju u odnosu na Savjet, jer, osim što je ustavna kategorija, Savjet ima i najviši politički legitimitet, jer ga čine tri predsjednika – države, parlamenta i Vlade. Barem je tako u teoriji. Ponavljam, u našem političkom sistemu, zaključke Savjeta treba da sprovodi i Vijeće, a
ne obratno. I nikako drugačije – pojasnio je on. Odbijanjem da se pojavi na sjednici Savjeta, prema riječima Kalezića, predsjednik Vlade „demonstrira nespremnost i manjak inicijative da se o tim temama uopšte razgovara“.
- Crna Gora treba što prije da izađe sa novom bezbjednosnom strategijom koja, sa političkog nivoa, treba da se koordiniše kroz instancu tri predsjednika, a da se nakon toga kroz Vijeće stvari operativno dalje razvijaju – rekao je naš sagovornik. Kalezić je ukazao da Spajić „ne poznaje i ne razumije sistem bezbjednosti“, ali da ga to „ne dotiče“. - Istovremeno, zarad mira u kući i koaliciji, koja je svakako pred pucanjem, on ne želi da postavi pitanje odgovornosti tandema Aleksa Bečić – Danilo Šaranović, koji komanduje bezbjednosnim sektorom – potcrtao je on poziciju dvojice funkcionera Demokrata u Vladi. Premijerovo „preskakanje“ sjednice Savjeta, po Kaleziću, povezana je sa ličnim odnosom Spajića i Milatovića. - Spajić ne želi da sluša kritike predsjednika države i ne želi da se ta tema aktuelizuje. Istovremeno, predsjednik države, kada je imao priliku da povuče politički potez, to nije učinio. Sada je doveden u podređenu poziciju. Uloga Mandića u svemu ovome postoji i prisutna je u samom Vijeću kroz njegove kadrove u Vladi. Njemu to politički savršeno odgovara. On ne trpi nikakvu političku štetu, već je trpe Demokrate i premijer Spajić – rekao je sagovornik Pobjede.
IZBJEGAVANJE
ODGOVORNOSTI
No, premijeru upućuje i sljedeće pitanje: zašto uporno izbjegava da smijeni Bečića i Šaranovića. Razlozi za takve postupke su brojni, a kao ključne navodi izostanak kompetencija, političkog legitimiteta i referenci, zbog čega dvojica funkcionera Demokrata „ne mogu pokrivati tako odgovorne pozicije“. Ovakvu ocjenu ilustruje i činjenica da Bečić, kao šef Vladinog Biroa za operativnu komunikaciju, nije skoro sazivao sjednicu tog tijela koje bi, reklo bi se, ovih dana moralo da zasijeda bez pauza. - Usred rasula u bezbjednosnom sektoru nastavlja se stara praksa iz 2020. godine da se
derogira Ustav na način što se ne poštuje ključni organ za bezbjednost. Smiješan je, ciničan i gotovo palanački način na koji se u javnosti govori o sjednicama Savjeta. Veću ozbiljnost i veći uticaj ima čas odjeljenske zajednice nego Savjet za odbranu i bezbjednost – prokomentarisao je Kalezić. On, naravno, ukazuje i na to da ne treba biti populista, te da je jasno kako je neke od događaja gotovo nemoguće spriječiti. - Objektivni razlozi su svakako to što Crna Gora ima tradiciju i iskustvo sa narko-klanovima, što je tema kojom smo se u prošlosti nedovoljno bavili. Subjektivni razlozi su ti što se Bečić i Šaranović, ali i ostatak vladajuće većine, bave „otimanjem“ bezbjednosnog sektora umjesto njegovom dogradnjom. Ne možete istovremeno, sa istim žarom i podjednako, da vodite bitku za prevlast u bezbjednosnom sektoru i da ga profesionalizujete. Jedno isključuje drugo – kazao nam je Kalezić. Kao posljedicu, dodao je, sada imamo obračune i političke čistke koje se dešavaju na dnevnom nivou. Uz to, Demokrate pokušavaju da „kidnapuju“ bezbjednosni sektor, ali to još nijesu u potpunosti učinili. - Nijesu uspjeli da osvoje ANB, ali zato to uspijevaju kroz policiju i vojsku. Dakle, riječ je o permanentnim nasrtajima na bezbjednosni sektor. I sada je na Spajiću, kao političkom lideru vladajuće većine, da makar formalno zaštiti bezbjednosni sektor. I da konačno neko podnese političku i moralnu odgovornost – zaključuje sagovornik Pobjede.
U slučaju da Milatović i Spajić ne pronađu „zajednički jezik“, odnosno termin kada bi Savjet za bezbjednost i odbranu mogao da se sastane, bez obzira da li će toj sjednici prisustvovati i svi oni koji bi to morali zbog svojih pozicija u bezbjednosnom sektoru, trebalo bi što prije potražiti uzroke urušavanja bezbjednosnog sektora. U slučaju da oni dolaze „iznutra“, jasno je da je veting u policiji urađen isključivo zbog političke podobnosti njenih pripadnika. No, ako uzroci dolaze „izvana“, Crna Gora bi morala što prije da stane na noge i počne da se obračunava sa višedecenijskim malignim uticajima koje ignoriše, dok još postoje makar neke institucije države. Kristina JERKOV
upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Ova odluka je isključivo lični i moralni čin. Donosim je kako se moje ime ne bi koristilo u dnevno-političke svrhe, niti dovodilo u vezu sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom – naveo je Mitrović u ostavci.
On tvrdi da događaji koji su ovih dana predmet interesovanja javnosti ni na koji način nijesu povezani sa njegovom političkom pripadnošću, niti sa radom preduzeća za upravljanje morskim dobrom koje, kako je rekao, izuzetno cijeni.
- Ostavku podnosim iz uvjerenja da je očuvanje ličnog dostojanstva važnije od bilo koje funkcije. Imenovanje mi nikada nije bilo prioritet, moj cilj je uvijek bio da djelujem časno i odgovorno – istakao je Mitrović i poručio da će svoju nevinost dokazati pred
nadležnim institucijama države Crne Gore u koje, kako je naveo, ima puno povjerenje. Vidak Mitrović i njegova braća Jovo i Bato, za koje Jovanović tvrdi da su pripadnici organizovane kriminalne grupe, napali su u petak ujutru i brutalno pretukli pred-
sjednika opštine Budva u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj plaži. Jovanoviću su ljekari konstatovali teške tjelesne povrede zbog kojih je zadržan na liječenju u Kliničkom centru, a iz koga je u nedjelju samoinicijativno izašao. On se juče vratio na posao sa porukom da neće odustati dok svaki pedalj Budve ne oslobodi od uticaja kriminala. - Oni koji su mislili da će nas nasiljem zaustaviti su pogriješili. Nema povlačenja. Nema predaje. Mafijaške grupe, koje pokušavaju da silom i zastrašivanjem upravljaju ovim gradom, moraće da shvate da Budva nije i nikada neće biti pod njihovom kontrolom. Naša volja je jača od njihovog straha koji pokušavaju da šire. Oni mogu da udaraju, ali mi se ne povijamo. Ne odustajemo. I nećemo stati dok svaki pedalj Budve ne oslobodimo od uticaja kriminala. Nastavljamo još jače, još odlučnije. Mafiji poručujem: Nijeste nas slomili, jer mi se ne lomimo – zaključio je Jovanović. Đ.Ć.
Grupacija priređivača igara na sreću PKCG izrazila zabrinutost zbog, kako tvrde, manjkavosti prijedloga zakona o igrama na sreću
Model odobrenja ostavlja priređivače u izuzetno nepovoljnom položaju, izloženom arbitrarnim odlukama državnog organa, upozorili su iz Grupacije priređivača igara na sreću
PODGORICA - Grupacija priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG) izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog, kako tvrde, sistemskih i suštinskih manjkavosti prijedloga zakona o igrama na sreću, čije se usvajanje očekuje u narednim danima.
Iz Grupacije su, kao ključno, ukazali da se tim prijedlogom vrši značajna promjena u načinu dodjele prava za obavljanje djelatnosti, koja je zakonski prepoznata kao djelatnost od javnog interesa – igara na sreću.
- Umjesto dosadašnjeg modela koncesije, koji je uspješno funkcionisao dugi niz godina, pa čak i decenija i koji je predstavljao pravno obavezujući odnos između države i priređivača, predloženi zakon ide korak unazad i uvodi model odobrenja kao jednostranog upravnog akta Ministarstva finansija - rekli su iz Grupacije.
NARUŠENA PRAVNA SIGURNOST
Takvo rješenje, kako su poručili, znatno narušava transparentnost i pravnu sigurnost postupka, jer se ozbiljno utiče na javni aspekt procesa dodjele prava na priređivanje igara na sreću koji se uklanja iz okvira javnog tendera i javnog nadmetanja i podređuje administrativnoj diskreciji državnog organa. Koncesioni model, kroz ugovor sa jasno definisanim pravima i obavezama, omoguća-
vao je dugoročnu stabilnost i predvidivost poslovanja, čime se obezbjeđivala investiciona sigurnost i kontinuitet u razvoju sektora. Nasuprot tome, model odobrenja ostavlja priređivače u izuzetno nepovoljnom položaju, izloženom arbitrarnim odlukama državnog organa, s obzirom na to da država zadržava pravo da to odobrenje ukine, izmijeni ili povuče bez prethodnog dogovora ili ugovorne zaštite. Time se briše garancija kontinuiteta poslovanja i ugrožava osnov investicione logike u sektoru.
- U kontekstu prethodno navedenog, posebno zabrinjava činjenica da je u članu 86 predloženo čak 50 različitih razloga za oduzimanje odobrenja, što u praksi otvara prostor za arbitrarnu i selektivnu primjenu zakona. Ovakvo rješenje unosi ozbiljnu pravnu nesigurnost i dodatno obeshrabruje odgovorno poslovanje kao i potencijalna znatna ulaganja u ovu oblast - kazali su predstavnici Grupacije. Oni su dodali da priređivač koji posluje u skladu sa propisima mora imati jasno predvidive uslove pod kojima može izgubiti pravo na rad, a ne da svakodnevno strahuje od gubitka odobrenja zbog bilo kog od brojnih razloga gdje se ne pravi razlika između težih i lakših prekršaja, već se izjednačavaju tehnički propusti sa teškim povredama čime se narušava načelo srazmjernosti sankcije u odnosu na učinjeni prekršaj.
Barska plovidba bi danas ili sjutra trebalo da izmiri obaveze Eksim banci po osnovu kredita za kupovinu brodova
- Dodatno, zabrinjava činjenica da predstavnicima Grupacije priređivača igara na sreću nije bilo omogućeno da prisustvuju posljednjoj sjednici Zakonodavnog odbora, iako se na njoj razmatrala ustavnost pojedinih odredbi, konkretno člana 106 prijedloga zakona, kojim se propisuje da već zaključenim ugovorima i stečenim pravima priređivača prestaje važenje u roku od 270 dana od dana stupanja zakona na snagu - naveli su iz Grupacije.
RETROAKTIVNO
DJELOVANJE
Takva norma, kako tvrde, ima povratno dejstvo (retroaktivno djelovanje), jer utiče na pravne odnose koji su nastali, zaključeni i proizveli pravna dejstva na osnovu važećih propisa u trenutku njihovog nastanka. Ustav Crne Gore jasno propisuje da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno dejstvo, osim ako je to u korist građana ili pravnih subjekata. - U ovom slučaju, retroaktivna primjena norme ide na štetu priređivača, čime se krše principi pravne sigurnosti, legitimnih očekivanja i zaštite stečenih prava - rekli su iz Grupacije.
Oni su poručili da takvo rješenje direktno ugrožava dugoročno planiranje poslovanja, stabilnost postojećih investicija i povjerenje u pravni sistem, jer se stiče utisak da zakonodavac bez pravne osnove i izvan ustavnih okvira, interveniše u već formirane obligacione odnose.
- Posebno naglašavamo da bi prihvatanje ovakvih zakonskih izmjena i na ovakav način, definitivno značilo manju zaštitu javnog interesa nego što je to slučaj u postojećim pozitivnim propisima - zaključuje se u saopštenju. S. P.
miliona eura, koliko je i iznosila
Na pitanje Pobjede odakle je obezbijeđen novac za ovu ratu, izvršni direktor Barske plovidbe Boris Mihailović navodi da je okončan postupak prodaje stare poslovne zgrade površine 1.800 kvadrata te da je izabrana ponuda kompanije Roaming Montenegro od 1,75 miliona eura, koliko je i iznosila početna cijena
PODGORICA – Barska plovidba bi danas ili sjutra trebalo da plati kineskoj Eksim banci ratu od 1,79 miliona dolara po osnovu kredita za brodove „Bar“ i „Budva“ kupljene 2013. godine – kazao je Pobjedi izvršni direktor ove kompanije Boris Mihailović Za prošlu ratu kredita novca nije bilo, pa je Vlada krajem januara isplatila Eksim banci ukupno 4,2 miliona dolara, od čega za kredit Barske plovidbe 1,8 miliona dolara i 2,4 miliona dolara za dva broda Crnogorske plovidbe, što je ujedno bila i posljednja rata za brodove „Kotor“ i „21. maj“. Barsku plovidbu otplata čeka još sedam godina, a trenutni dug je oko 25 miliona dolara. Na pitanje Pobjede odakle je obezbijeđen novac za ovu ratu, Mihailović navodi da je okončan postupak prodaje stare poslovne zgrade površine 1.800 kvadrata te da je izabrana ponuda kompanije Roaming Montenegro od 1,75 miliona eura, koliko je i iznosila po-
četna cijena. Odluka ponuđačima je, kako je kazao, dostavljena juče. Iako je ponuda ove kompanije bila niža za 200.000 eura od ponude Admiral holdinga, Mihalović tvrdi da njihova dokumentacija nije bila ispravna, zbog čega je ponuda i odbijena.
ISPLATA Očekuje, kako je dodao, da Roaming Montenegro tokom ova dva dana isplati kupoprodajnu cijenu, nakon čega će novac biti usmjeren za otplatu brodova. Na pitanje Pobjede da li eventualna žalba Admiral holdinga može stopirati taj proces,
Reakcija Građanske inicijative Zdravi Mojkovac na najavu tužbe rme Tara
Of šor kompanija može
ali ne i da je dobije
PODGORICA - Of šor kompanija može da traži arbitražu, ali ne i da dobije, rudnika biti neće, poručeno je iz građanske inicijative Zdravi Mojkovac povodom najave arbitraže koja se tiče raskida koncesionog ugovora za rudnik Brskovo. Pobjeda je u utorak objavila da švajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarod-
nu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada lani raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca. Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati odštetu od najmanje 300 miliona dolara, uz mogućnost da taj iznos bude i veći zbog kamata. Osim toga, ta-
kav ishod bi negativno uticao i na međunarodni kredibilitet države. - Sve smatramo još jednim tužnim pokušajem zastrašivanja. Ne postoji međunarodno pravo po kojem nasilnik naplaćuje odštetu od žrtve. Naprotiv, nadamo se da će doći dan kada će domaći saradnici koji su ovakve doveli u Crnu Goru odgovarati pred zakonom za
Mihailović ukazuje da kao akcionarsko društvo nijesu obveznici javnih nabavki te da bi ova kompanija eventualno mogla da potraži sudsku zaštitu u slučaju da smatra da je oštećena u ovom postupku. Rok za dostavljanje ponuda za kupovinu stare zgrade u Baru bio je 27. jun, a ponude su otvorene 30. juna. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je bila ponuđena cijena.
Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke i postao je efektivan 7. marta 2013. godine. Brodovi su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine. Kredit, za koji je garanciju izdala crnogorska vlada, iznosio je 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je bila dva odsto.
Komentarišući poslovanje Barske plovidbe, Mihalović
Za prošlu ratu kredita novca nije bilo, pa je Vlada krajem januara isplatila Eksim banci ukupno 4,2 miliona dolara, od čega za kredit Barske plovidbe 1,8 miliona dolara i 2,4 miliona dolara za dva broda Crnogorske plovidbe, što je ujedno bila i posljednja rata za brodove „Kotor“ i „21. maj“
je kazao da je ukupan rezultat za prvih pola godine pozitivan i da iznosi 2,75 miliona eura. - Od toga poslovni rezultat iznosi 476.112,28 eura, a ukoliko bi izuzeli amortizaciju od 914.123,98 eura ostvareni profit polugodišnjeg perioda bi iznosio 1,39 miliona eura –kazao je Mihailović. Prošlu godinu su završili sa minusom od 2,38 miliona eura. - Izvještaj za dvanaest mjeseci pokazuje stanje na dan 31. decembar 2024. godine i to negativan poslovni rezultat u iznosu od 304.409 eura, negativan finansijski rezultat u iznosu od 1,96 miliona eura, što zajedno sa odloženim porezom čini da je ukupan rezultat na nivou godine negativan 2,38 miliona eura – kazao je Mihalović.
BILANSI
Dodaje da su prošle godine imali niže najamnine, da su brodovi prispjeli na petogodišnji remont, te da je kurs dolara bio nepovoljan na posljednji dan prošle godine. Ove godine, kako navodi Mihailović, najamnine su bolje, troškova remonta nema, a kurs dolara je na dan 30. jun bio povoljniji. - Naši bilansi su izuzetno zavisni od kretanja dolara/eura i u narednom periodu planiramo da radimo hedžing u saradnji sa ministarstvima pomorstva i finansija. Dodatni izazov je i to što su prihodi kompanije takođe u dolarima, pa pored negativnih kursnih razlika postoje i pozitivne, što komplikuje samu izradu i bilansa i izvještaja. Ona kategorija koja generalno odslikava poslovanje i koja je uporediva između perioda jeste poslovni rezultat – kazao je Mihailović. M. LEKOVIĆ
talu iz of šor raja, tipičnom za strukture koje služe za izbjegavanje poreza i potencijalno pranje novca – kaže se u saopštenju.
Skupštinska komisija za privatizaciju se bavila Rudnikom boksita
PODGORICA – Kompanija
CEAC Olega Deripaska došla je u Crnu Goru kupujući KAP i Rudnik boksita samo sa namjerom da se zaduži kod banaka - kazao je na jučerašnjoj sjednici skupštinske komisije za privatizaciju bivši radnik Rudnika boksita Rašo Čivović
Na sjednici posvećenoj privatizaciji Rudnika boksita, predsjednik komisije Uglješa Urošević je ocijenio da je riječ o „vjerovatno lošoj“ privatizaciji u kojoj je interes pojedinaca bio bitnije od interesa države i radnika. Rudnik je, kako je naveo Urošević, nekada zapošljavao i preko 2.000 radnika, a zaključno sa 2005. godinom proizvedeno je 23,2 miliona tona boksita i 43.000 kubika jalovine. Danas bi, kako je naveo Urošević, tržišna vrijednost te proizvodnje premašivala 624 miliona eura.
Sjednici je, osim Čivovića i članova komisije, prisustvovao i stečajni upravnik Rudnika boksita Nenad Amidžić, dok se na poziv Uroševića, kako je naveo, nijesu odazvali ministri ekonomskog razvoja i rudarstva Nik Đeljošaj i Admir Šahmanović Čivović tvrdi da su potraživanja radnika iznosila više od 14
miliona eura, a da nekima još nije uplaćen radni staž. Kazao je da je podnio više krivičnih prijava tužilaštvu zbog brojnih neregularnosti u ovom postupku oko imovine i potraživanja.
Amidžić, četvrti upravnik u ovom postupku, kazao je da se bivšim radnicima još duguje 2,5 miliona, od čega su doprinosi 429.000 eura. Jedan dio će se namiriti preko Fonda rada, a očekuje da će ostatak biti izmiren od prodaje preostale imovine.
- Boksiti sada raspolažu sa zemljištem na više mjesta i u toku su pregovori sa Ministarstvom odbrane u vezi sa upravnom zgradom rudnika u Seocima, a imamo i zainteresovanog kupca za još jednu lokaciju, ali je to sve sada u fazi pregovora. Nadamo se da ćemo uspjeti izmiriti prvi isplatni red, odnosno radnike, ali za isplatu drugog i trećeg reda nema dovoljno sredstava – kazao je Amidžić. Rudnik boksita je kupila Deripaskina firma 2005. godine za oko deset miliona eura, a
Najnoviji izvještaj UN barometra Svjetske turističke organizacije
stečaj je uveden 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona. U stečaju je prijavljeno 138 miliona eura potraživanja. Dvije godine kasnije Rudnik je prodat kompaniji Veselina Pejovića Uniprom metali za 5,39 miliona eura. Rečeno je da će komisija, nakon što ih usvoji, zaključke sa ove sjednice uputiti državnim institucijama, uključujući i Specijalno državno tužilaštvo, kako bi se ponovo preispitale okolnosti u vezi sa Rudnikom boksita. M. Lk.
PODGORICA - Crna Gora mogla bi intenzivnije da se uključi u inicijative i događaje od značaja za globalni turizam, ocijenjeno je na sastanku u Madridu.
planirani ekološki Černobilj iznad naših glava – navodi se u saopštenju građanske inicijative Zdravi Mojkovac. Iz ove građanske inicijative tvrde da nije riječ o švajcarskom kapitalu. - Ćerka firma jeste registrovana u Švajcarskoj, ali je njena matična kompanija of šor firma sa ostrva Jersey (Engleska). Dakle, radi se o kapi-
Iz građanske inicijative Zdravi Mojkovac tvrde da je Tara Resources sama izazvala raskid ugovora. - Ćerka firma je imala mjesec dana da ispravi grešku u studiji izvodljivosti, koju je sama napravila, kako bi spriječila raskid ugovora. To nije uradila. Ćerka firma je, uz podršku domaćih saradnika, više puta bez zakonskog osnova produžavala rokove za geološka istraživanja i pribavljanje potrebne dokumentacije – tvrde u građanskoj inicijativi Zdravi Mojkovac. R. E.
Ministarka turizma Simonida Kordić boravi u zvaničnoj posjeti sjedištu UN turizma u Madridu, gdje se sastala sa visokom delegacijom organizacije koju su predvodile izvršna direktorka Natalia Bajona i regionalna direktorka za Evropu Kordula Voltemajer
Sastanak je održan povodom dvogodišnjeg predsjedavanja Crne Gore Komisijom za Evropu Svjetske turističke organizacije, koje je započelo ove godine.
- Tokom višesatnog radnog sastanka razmatrane su ključne obaveze predsjedavanja, prioriteti država članica Komisije za Evropu, kao i konkretni koraci u realizaci-
ji Agende za Evropu – plana koji obuhvata projekte od zajedničkog interesa za evropske zemlje - navodi se u saopštenju.
Poseban značaj ovom sastanku daje i najnoviji izvještaj UN barometar Svjetske turističke organizacije za prvi kvartal ove godine, prema kojem se Crna Gora nalazi na šestom mjestu u svijetu po rastu prihoda od turizma u odnosu na 2019. godinu, uz rast od 87 odsto.
Kada je riječ o turističkoj potrošnji, Crna Gora je rangirana na devetom mjestu, sa rastom od 84 odsto. U poređenju sa prošlom godinom, zabilježen je rast 13 odsto.
Bajona i njen tim predstavili su aktuelne projekte UN Turizam, strateške ciljeve za naredni period, kao i mogućnosti za intenzivnije uključivanje Crne Gore u inicijative i događaje od značaja za globalni turizam.
Posebna pažnja posvećena je oblastima kao što su inovacije, investicije, razvoj ljudskih resursa u turizmu, unapređenje ruralnog turizma, tržišne analize i statistika. Kordić je zahvalila na srdačnoj dobrodošlici i izrazila zadovoljstvo zbog povjerenja koje je Crnoj Gori ukazano
predsjedavanjem, ističući da to predstavlja priliku za još aktivniju saradnju u okviru UN turizma. Tom prilikom naglasila je važnost turizma ne samo za globalnu ekonomiju, već i za ekonomski razvoj Crne Gore, gdje ovaj sektor ima stratešku ulogu. R. E.
Karolina i Janko Jovićević pisali svim nadležnim institucijama u državi, upozoravajući na ekološku katastrofu i bezakonje na Skadarskom jezeru
Jedan bungalov je izvukao vlasnik, prema informacijama Pobjede, a nadležni će utvrditi ko je potopio onaj u Karuču. Prema tvrdnjama mještana, izvrnuli su ga vlasnici. Nadležnih za uklanjanje plutajućih objekata nema, što se moglo vidjeti tokom deset mjeseci neuspješnih apela aktivista i pojedinih institucija da se nelegalni objekti uklone iz Nacionalnog parka
CETINJE - Ni šest dana od kada je jedan od dva nelegalno postavljena bungalova potopljen u mjestu Karuč na Skadarskom jezeru - ova plutajuća ekološka katastrofa nije uklonjena. Drugi bungalov je izvučen na kopno, o čemu je Pobjeda ranije izvijestila.
Jedan bungalov je izvukao vlasnik, prema informacijama Pobjede, a nadležni će utvrditi ko je potopio onaj u Karuču. Prema tvrdnjama mještana, izvrnuli su ga vlasnici. Nadležnih za uklanjanje plutajućih objekata nema, što se moglo vidjeti tokom deset mjeseci neuspješnih apela aktivista i pojedinih institucija da se nelegalni objekti uklone iz Nacionalnog parka.
UZALUDNA UPOZORENJA
Karolina i Janko Jovićević ponovo su u ponedjeljak uputili dopis na desetak adresa državnih i lokalnih institucija, nevladinih organizacija i medija. Dostavili su i snimak. (https://youtu.be/xmmrHLSHMXk)
- Sav građevinski materijal, polovne bačve za opasne materije (ulje ili drugo), otrovna boja, izolacijski materijal od staklene vune, impregnirano drvo, zarđala metalna konstrukcija, sada truju ekološki sastav, uprkos poricanju MERS-a da uopšte postoji uticaj na ekologiju - navode Jovićevići ocjenjujući da bi moglo biti rizično jesti ribu iz bilo kojeg restorana u Karuču, pustiti djecu da plivaju u Karučkom oku.
Oni ističu da bi Nacionalni parkovi Crne Gore, odnosno Nacionalni park Skadarsko jezero, da imaju ikakvu odgovornost, odmah upozorili stanovnike i turiste na opasnosti umjesto da nepošteno poriču bilo kakvu potencijalnu ekološku štetu nakon ovog incidenta.
Nadležnih da uklone potopljeni bungalov nema, a prilaze mu samo turisti koji ga fotografišu.
Karolina i Janko Jovićević tvrde da je vlasnica bungalova noću 14. jula pokušala da ukloni oba bungalova sa Karuča, uprkos jasnoj zakonskoj regulativi da jezerom noću mogu saobraćati samo vozila nadzornika.
S druge strane vlasnica plutajućih bungalova na Skadarskom jezeru Aleksandra Šofranac demantovala je tvrdnje ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića da je u tom području došlo do ekološke katastrofe prilikom potapanja jednog od tih objekata.
Šofranac kaže da njeni bungalovi ne predstavljaju ekološku prijetnju, te da su konstruisani bez ikakvih instalacija koje bi mogle izazvati zagađenje vode.
Ona je kazala i da je 7. jula policiji prijavila slučaj vandalizma, navodeći da su joj nepoznata lica izbušila bačve s vodene strane bungalova, zbog čega je bila prinuđena da ih rotira na pliću stranu.
Tvrdi da nadležni organi nijesu adekvatno reagovali, te da niko nije izašao na uviđaj.
Šofranac poručuje da neistinite tvrdnje o ekološkoj katastrofi nanose štetu njenom imenu, ali i pokušajima da na Skadarskom jezeru razvije legalnu i održivu turističku ponudu.
Jovićevići u obraćanju javnosti i državnim institucijama tvrde da je vlasnica vezala za čamac šest metara visok objekat i da je konvoj tajno krenuo u noći bez svjetla. Tvrde da je drugi čamac plovio iza, te da je transport bungalova poremetio nailazak glisera koji je napravio talase, usljed čega se prekinulo uže za vuču. Kažu da je buka probudila mještane u blizini Bazagura koji su nazvali Monitoring i Službu zaštite NPSJ, te da su se pojavili nadzornici, ali ne i Plovna jedinica policije ili Lučka kapetanija - Virpazar.
Jovićevići navode da su nakon razgovora sa vlasnicom bungalova nadzornici NPSJ pustili konvoj od tri plovila s dje-
com na brodu da nastave put prema Dodošima.
-Posada je noću vezala nelegalni bungalov za novo nelegalno mjesto na rijeci Karatuni. Fotografija snimljena 18. jula pokazuje da su od tada djelimično izvukli bungalov na suvo, što je izazvalo još jednu prekršajnu prijavu zbog nelegalnog premještanja i vezivanja - navode Jovićevići.
Pitaju se i „na osnovu kojeg ovlašćenja je nadzornik dao dopuštenje konvoju da nastavi svoje nelegalno putovanje noću?“
Jovićevići pišu i da je drugi bungalov ostao nelegalno vezan u Karuču, nagnut na jednu stranu, i da je i tada djelimično potonuo.
- Obojene, polovne 24 bačve koje ga podupiru zavarene su i izuzetno ih je teško ukloniti i zamijeniti kada se probuše. Prljavština, boja, minerali, mast, hemikalije otapaju se i zagađuju vodu prije ili kasnije - navode Karolina i Janko Jovićević.
Obojene, polovne 24 bačve koje podupiru bungalovo zavarene su i izuzetno ih je teško ukloniti i zamijeniti kada se probuše. Prljavština, boja, minerali, mast, hemikalije otapaju se i zagađuju vodu prije ili kasnije - navode Karolina i Janko Jovićević
Nakon incidenta iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore saopštili su da sprovode sve zakonom definisane aktivnosti u cilju zaštite i kontrole prostora zaštićenih područja, - Ističemo da su nadzornici Službe zaštite isključivo ovlašćeni da konstatuju činjenično stanje protivpravne radnje na licu mjesta o čemu sačinjavaju zapisnike o izvršenoj kontroli, te nakon čega dokumentaciju prosljeđuju na dalje postupanje nadležnim inspekcijama. Osvrnuvši se na nelegalno postavljene plutajuće objekte u zaštićenoj zoni Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji su tu već dugo, iz NPCG podsjećaju da je u oktobru 2024. godine Služba zaštite NP Skadarsko jezero sačinila zapisnik o izvršenoj kontroli prostora i fotografisala dva plutajuća privremena objekta i istu dokumentaciju proslijedila nadležnom državnom organu Komunalnoj policiji Cetinje. Komunalna policija Cetinje je do sredine januara ove godine obavljala aktivnosti u cilju kontrole ovih objekata nakon čega se samoinicijativno proglasila nenadležnom za postupanje po ovom pitanju. Kako navode iz JP NPCG obraćali su se i Upravi za pomorstvo, Upravi za vode, Lučkoj kapetaniji, ekološkim inspekcijama, te nadležnom Ministarstvu prostornog planiranja i urbanizma.
Na sastancima čija su tema bili nelegalno postavljeni bungalovi više puta je ukazivano da je rješavanje ovog problema u nadležnosti Komunalne policije Cetinje. Međutim, kako su se oni više puta izjasnili da su nenadležni, tada je Ministarstvo ekologije pripremilo inicijativu prema Vladi Crne Gore koja bi trebalo da predloži rješenje sukoba oko nadležnosti Ministarstva ekologije, Komunalne policije i inspekcije Prijestonice o nadležnosti nad plutajućim privremenim objektima.
Za devet mjeseci, od oktobra 2024, kada je počela „epopeja sa bungalovima“ Ekološka inspekcija je više puta izlazila na teren i napisane su dvije prijave. Sa slučajem je takođe upoznato i Osnovno državno tužilaštvo - saopštili su iz NPCG. Iz NPCG su demantovali da je nakon prevrtanja bungalova došlo do izlivanja bilo kakve tečnosti, ulja ili goriva. Jovićevići su u pismu nadležnim državnim institucijama pak napisali, uz video snimak, da po jezeru pluta staklena vuna, iako NPCG tvrdi da ekološke katastrofe nema. Oni su dostavili i fotografiju staklene vune koja pluta uz napomenu da opasna izolacija ispod farbanog krovnog lima (2 x 6 x 6m) iz potopljenog bungalova pluta, tone na dno jezera i vrlo polako se razgraduje J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ
Kompanija XE d. o. o. stipendiraće Aleksu Damjanovića sa 43.000 eura tokom trajanja studija
PODGORICA – Aleksa
Damjanović s pravom posljednjih dana izaziva pažnju javnosti. Nakon što je najbolje uradio prijemni na Medicinskom fakultetu u Podgorici i osvojio bronzanu medalju na 57. Međunarodnoj olimpijadi iz hemije, što je istorijski uspjeh takmičara iz Crne Gore – dobio je i stipendiju od 43.000 eura od kompanije XE d. o. o.
Na osnovu uspostavljene saradnje između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i kompanije XE d. o. o. dobitnici medalja na međunarodnim takmičenjima u znanju biće stipendisti ove kompanije. Ukupna stipendija ovom prvorangiranom studentu na Medicini tokom trajanja studija je 43.000 eura u neto iznosu (600 eura mjesečno) i ona predstavlja početak podrške kompanije XE d. o. o. mladim ljudima koji su spremni da uče i pomjeraju granice.
Izvršna direktorka kompanije Tijana Bulatović kazala je da su uveli program stipendiranja kako bi podstakli izvrsnost i podržali mlade ljude koji na najljepši način predstavljaju Crnu Goru. - Ovo je prva stipendija koju dodjeljujemo i drago nam je da je prvi dobitnik upravo Aleksa koji je svojim radom, trudom,
Ovo je prva stipendija koju dodjeljujemo i drago nam je da je prvi dobitnik upravo Aleksa koji je svojim radom, trudom, zalaganjem i ostvarenim rezultatima zaista zaslužio podršku za svoj budući naučno-istraživački rad – kazala je izvršna direktorica XE d. o. o. Tijana Bulatović
zalaganjem i ostvarenim rezultatima zaista zaslužio podršku za svoj budući naučno-istraživački rad – kazala je ona. Ministarka prosvjete prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, je kazala da je kompanija XE d. o. o. pravi primjer društvene odgovornosti i istakla da je ulaganje u najbolje najbolji način za napredak crnogorskog društva. - Svako ulaganje u njih je ulaganje u bolju Crnu Goru svih nas. Radujemo se novim uspjesima naših mladih ljudi i novim dobitnicima ove vrijedne stipendije – poručila je ona. Dobitnik prve stipendije Aleksa Damjanović zahvalio se na dodijeljenoj stipendiji, uvjeren da će opravdati ukazano povjerenje.
Svečanoj ceremoniji potpisivanja prisustvovao je i prof. dr Milivoje Radović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji je pohvalio pomenutu inicijativu i izrazio zadovoljstvo što je Aleksa izabrao upravo Univerzitet Crne Gore kao mjesto na kojem će sticati nova znanja iz oblasti medicine.
XE d. o. o. je holding kompanija koja upravlja konce-
sionim društvom XExperience d. o. o. ( Žičara Kotor Lo vćen) i jednom od najvećih kompanija u sektoru ener getike – kompanijom XE d. o. o. Takođe, prisutni su u projektima u poljoprivredi i od skoro u medicini kroz partnerstvo u kompaniji Moj Lab, a jedno od ključnih strateških opredjeljenja kompanije je društveno odgovorno poslovanje i podrš-
ka resorima obrazovanja, nauke i inovacija. Aleksa Damjanović je doskorašnji učenik podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Aleksa je za Pobjedu nakon osvajanja medalje kazao da je u prvom momentu bio iznenađen kada je saznao za nagradu, ali i da je vrlo zadovoljan, jer su se sav trud i zalaganje isplatili. Kaže da su tamošnji zadaci bili teži i da su na fakultetskom
nivou, kako su ih komentarisali profesori. Aleksa godinama bilježi odlične rezultate sa raznih takmičenja na koja je počeo da ide od prvog razreda srednje škole. I u osnovnoj i srednjoj školi imao je petice iz svih predmeta, ali su mu prirodne nauke omiljena oblast. Pobjeda je nedavno pisala o sjajnom rezultatu koji je Aleksa Damjanović postigao i na
prijemnom ispitu za upis studijskog programa Medicina na Univerzitetu Crne Gore. On je jedini od 149 kandidata uradio test za odličnu ocjenu. Rezultati su pokazali da su „lučaši“, koji su imali prosjek pet tokom srednje škole, dobili jedinice na testu iz hemije ili biologije, a bilo je i onih koji su iz oba predmeta dobili jedinice. Aleksa kaže da je pratio i da se takva situacija dešavala i prethodnih godina. Njemu nijesu bile potrebne pripreme za polaganje testa iz hemije. Ispričao je, s druge strane, da ih je profesorica biologije Sanja Ognjanović pripremala za prijemni ispit, te da je držala dodatne časove. - Nekoliko dana pred prijemni sam ponovio gradivo i rezultati nijesu izostali. Testovi su bili teški i zahtjevni i vjerujem da je rang lista pravilna – kazao je on.
Ove godine na Medicini, od ukupno 149 kandidata, test nije položilo njih 83. Vrlodobar uspjeh na prijemnom ispitu ostvarilo je njih 26, 24 dobar, te 15 dovoljan. Među kandidatima koji su polagali prijemni, evidentirano je njih 66 koji su imali prosjek pet u svim razredima srednje škole. J. M.
Nevladine organizacije sumnjaju da Skupština opstruira izbor članova Savjeta AMU i Savjeta RTCG Prvo odugovlačenja, a onda procedure mimo zakona
PODGORICA - Nevladine organizacije koje su podržale Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge i Marijanu Camović-Veličković za članicu Savjeta RTCG izražavaju ozbiljnu zabrinutost da većina u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore priprema novu opstrukciju primjene medijskih zakona u pogledu konačnog potvrđivanja kandidata i kandidatkinja nevladinih organizacija.
Dvadeset NVO je potpisalo saopštenje u kome ukazuju da je Administrativni odbor zakazao konsultativno saopštenje za 24. jul, iako to novi zakoni o medijima ne predviđaju. Skupština Crne Gore je već dobila nekoliko upozorenja od tijela Evropske unije zbog opstrukcije izbora novih članova Savjeta Agencije za medijske usluge (AMU) i Savje-
ta Radio-televizije Crne Gore (RTCG).
U posljednjem izvještaju Evropske komisije o vladavini prava za Crnu Goru za 2025. godinu istaknuto je da kašnjenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira. Ukazali su da Skupština iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i da je odložila pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG. - Potpuno sprovođenje zakonodavnih poboljšanja uvedenih novim zakonima, uključujući transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba postići kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i puna nezavisnost AMU i RTCG – navedeno je u dokumentu EK. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je tek 15. maja raspisao konkurs za tri člana Savjeta RTCG, iako je prema Zakonu o javnom emiteru to trebalo da učini u februaru.
Veoma spor tempo i odugovlačenje Skupština je pokazala i prilikom raspisivanja i utvrđivanja liste kandidata za članove savjeta AMU. Već pola godine Savjet Agencije za medijske usluge nema kompletan sastav jer je predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog P.E.N. centra Rajku Todoroviću istekao mandat. Na neizbor članova je reagovala i Delegacija EU u Crnoj Gori. Pobjedi je prošlog mjeseca rečeno da su novi medijski zakoni bili ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Nakon upozorenja Evropske unije, Administrativni odbor je konačno utvrdio listu kandidata početkom ovog mjeseca, za članove oba savjeta. Kanditati za dva člana Savjeta AMU su Dragoljub Duško Vuković, koga su predložile organizacije iz oblasti medija,
Jelena Šušanj koja je prijedlog PEN centra i Niko Martinović koga je predložila CANU. Za članove Savjeta RTCG raspisan je konkurs za tri člana. Matica crnogorska je predložila prof. mr Janka Ljumovića, nevladine organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda Marijanu Camović-Veličković, a prijedlog Saveza sindikata Crne Gore je Nikola Tatar. Iako novim medijskim zakonima nijesu predviđena saslušanja kandidata, Administrativni odbor je iskoristio dostupne mehanizme koji omogućavaju organizovanje ovakvih sjednica.
Nevladine organizacije koje su predložile Vukovića i Camović-Veličković ističu da se ne protive bilo kojem postupku koji povećava transparentnost, ali da konsultativno saslušanje nije dio pr ocedure koju propisuju Zakon o nacionalnom javnom emiteru i Zakon o Audio vizuelnim medijskim uslugama.
Podsjećaju da zakonska procedura podrazumijeva da Administrativni odbor provjeri validnost dostavljene dokumentacije organizacija koje su ovlašćene da predlažu kandidate za članove savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge (NVO iz oblasti medija i zaštite ljudskih prava, CANU, Crnogorskog PEN centra, sindikalnih organizacija).
Administrativni odbor je 10. jula utvrdio listu potpunih i blagovremenih prijedloga za članove ova dva savjeta i konstatovao da su kandidature ispravne.
- Pritom, Camović-Veličković je jedina kandidatkinja NVO iz pomenute oblasti za članstvo u Savjetu RTCG – saopštile su NVO.
U slučaju imenovanja člana Savjeta RTCG, zakon propisuje da tek nakon što utvrdi prijedlog liste kandidata za članove Savjeta RTCG po ovlašćenim predlagačima, koja se kasnije potvrđuje na plenarnoj sjednici Skupštine, Administrativni odbor ima mogućnost da javno predstavi kandidate i objavi njihove biografije.
- Nikakvo konsultativno saslušanje nije predviđeno kao ni kod izbora članova Savjeta AMU – ističu u saopštenju.
Nevladine organizacije naglašavaju da je u slučaju izbora članova Savjeta AMU komplikovanje i odugovlačenje jednostavne procedure konsultativnim saslušanjem budi sumnje u namjere većine u ovom odboru.
- Ako dođe do kršenja zakona i odbijanja potvrđivanja ovih kandidata NVO za članove Savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge, odgovornost za takav čin snosiće lideri većine: Milojko Spajić, Andrija Mandić, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đelošaj i Vladimir Joković – istakli su u saopštenju.
Podsjetili su i da je namjera skupštinske većine bila i da izvrši brzu izmjenu medijskih zakona radi osiguranja kontrole nad savjetima RTCG i Agencije za AVM usluge. - To im nije uspjelo zbog efikasne reakcije EU – ističe se u saopštenju. Naglasili su da cilj ovakvih opstrukcija nije nikakva transparentnost, već sužavanje prostora za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmišljavanje uloge civilnog društva u demokratizaciji medijskog sistema.
J. MARTINOVIĆ
Prof. dr Branka Bošnjak kritikuje što Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije usvojilo prijedlog da se novim zakonom o visokom obrazovanju izmijeni način izbora čelnika visokoškolske ustanove
Žao mi je što Ministarstvo nije smoglo snage da napravi iskorak i demokratizuje izbor rektora tako da se on bira neposredno na, nazvaću ga ,,univerzitetskom referendumu“, čime bi se izbjegao uticaj politike, no očigledno ne postoji volja za tim. Svaka vlast voli i sigurnu prevlast na univerzitetu, kazala je juče Bošnjak za Pobjedu
PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je juče izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi o nacrtu zakona o visokom obrazovanja, te je, pored ostalog, istaknuto da nije prihvaćen prijedlog prof. dr Branke Bošnjak da se rektor Univerziteta bira neposredno, odnosno na univerzitetskom referendumu.
U izvještaju je istaknuto da će rektora predlagati Senat, iz reda redovnih profesora državnog univerziteta, a imenovaće ga Upravni odbor, što je u
suštini slično aktuelnom rješenju, jer sada Senat daje mišljenje na program kandidata, a potom ga imenuje UO. Važeći prijedlog se odavno kritikuje u javnosti, jer je njime, kako su navodili pojedini profesori, ugrožena autonomija Univerziteta iz razloga što su članovi Upravnog odbora koji donosi konačnu odluku, pored ostalih, predstavnici Vlade.
,,OSTAO UTICAJ
POLITIKE“
Profesorica dr Branka Bošnjak, koja sada obavlja funkciju savjetnice rektora Univer-
ziteta Crne Gore, tražila je na javnoj raspravi da se izmijeni način izbora rektora, smatrajući da je najbolje rješenje da ga bira akademsko osoblje na neposrednim izborima, putem glasanja. Njen prijedlog je odbijen. - Žao mi je što Ministarstvo nije smoglo snage da napravi iskorak i demokratizuje izbor rektora tako da se on bira neposredno na, nazvaću ga ,,univerzitetskom referendumu“, čime bi se izbjegao uticaj politike, no očigledno ne postoji volja za tim. Očigledno da svaka vlast voli i sigurnu prevlast na
Zgrada Rektorata
U izvještaju je istaknuto i da nije prihvaćena sugestija
Privredne komore koja se odnosi na prelazne i završne odredbe u dijelu kojim je propisan status studenata koji su završili studije prije stupanja na snagu ovog zakona. Navedeno je da je odredba člana 168 definisana tako da su diplome o završenom visokom obrazovanju u traja-
nju od četiri, pet ili šest godina, stečene prema nastavnim planovima i programima koji su donijeti prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list RCG“, br. 60/03, „Službeni list CG“, br. 45/10, 47/11 i 48/13) kao i diplome o završenim postdiplomskim akademskim i primijenjenim specijalističkim studijama, stečene po
Zakonu o visokom obrazovanju („Službeni list RCG“, broj 60/03 i „Službeni list CG“, br. 45/10, 47/11 i 48/13) i po Zakonu o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/14, 47/15 i 40/16), ekvivalentne diplomama master studija. Studentski parlament Univerziteta Crne Gore je dostavio primjedbu da nije jasan status zatečenih studenata koji studiraju po modelu 3+2, a koji su završili prvu od
univerzitetu. Detaljno sam bila dala u formi amandmana potpuno rješenje jednog takvog neposrednog izbora upodobljeno našim uslovima. I sve je bilo i te kako izvodljivo i do detalja propisano – kazala je Bošnjak za Pobjedu.
Ona je dodala da u Sloveniji na Univerzitetu u Ljubljani tako biraju rektora, te da je imala priliku da prisustvuje jednom takvom nadmetanju dok je bila na usavršavanju i da je to, kako kaže, bio praznik meritokratije i demokratije.
- Dakle, ovo je poruka da, ipak, kažemo ,,ne“ demokratiji, a ,,da“ partitokratiji, jer se izbor rektora svodi na petnaestak članova Upravnog odbora koji su, sjetićete se, bez obzira šta ja mislila o smijenjenim rektorima, a javno sam imala svoj jasan stav o njihovom radu, po političkom diktatu olako razrješavali rektore, a isto tako mogu olako i imenovati rektora. Dakle, politika će, ukoliko politički moćnici budu zainteresovani, ipak, imati krajnji pečat – kazala je Bošnjak. Ona dodaje da je njena želja bila da se demokratizuje taj proces.
- Koji je, čak, usudiću se reći, bio demokratičniji devedesetih godina kada su članice Univerziteta imale veći uticaj, nego danas. Ali očigledno donosioci odluka još nijesu zreli za takve iskorake – zaključuje Bošnjak.
dvije godine master studija, te da im prijedlogom zakona nije data mogućnost da im nakon prve godine master studija bude izdata obrazovna isprava o stečenom VII1 podnivou okvira kvalifikacije. Odgovoreno im je da je definisan status zatečenih studenata, odnosno data je mogućnost studentima koji su upisani na studijske programe po modelu 3+2 da mogu da završe studije i da
U izvještaju sa javne rasprave istaknuto je da je obrađivač prihvatio sugestiju koja se odnosi na model studiranja i prepoznavanje kvalifikacije osnovnih studija u četvorogodišnjem trajanju. Naime, imajući u vidu da je model trogodišnjih osnovnih studija, obima 180 ECTS, dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja, a da crnogorsko tržište rada za zasnivanje radnog odnosa prepoznaje kvalifikacije 3+1, odnosno obima 240 ECTS, propisivanjem fleksiblnog modela studija (3+1+1+3, 3+2+3 ili 4+1+3) za studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, uspostavljen je kompromis između Evropskog prostora visokog obrazovanja i nacionalnih potreba, naveli su oni. Fakultet za državne i evropske studije dostavio je sugestije koje se, između ostalog, odnose na finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama visokog obrazovanja, ali to nije prihvaćeno. Obrazloženo je da su osnovne studije na javnim ustanovama visokog obrazovanja besplatne od 2017. godine, odnosno od 2020. godine na master studijama. Istaknuto je i da studenti koji studiraju na privatnim ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori ostvaruju sva prava iz studentskog standarda pod jednakim uslovima kao i studenti javnih ustanova, odnosno imaju pravo na studentski kredit, stipendiju za najbolje studente i smještaj u studentskom domu.
Na sugestiju Bošnjak o drugačijem izboru rektora, obrađivač je, kako je istaknuto u izvještaju sa javne rasprave, odgovorio da izbor rektora definisan predloženim zakonskim rješenjem uključuje različite činioce sistema, proporcionalno njihovom uticaju na funkcionisanje Univerziteta.
NE VIDE PROBLEM
Dalje su istakli da je prijedlogom zakona propisano da rektora državnog univerziteta predlaže Senat, iz reda redovnih profesora državnog univerziteta, a imenuje Upravni odbor. Na ovaj način osnivač, odnosno Vlada, akademsko, neakademsko osoblje i studenti imaju odlučujuću ulogu da preko svojih predstavnika u Upravnom odboru, u kome niko nema većinu, izaberu rektora, jer je u ovom slučaju neophodan širi konsenzus, naveli su oni. - Nadalje, neposredni izbor rektora bi zahtijevao pronalaženje održivog rješenja, što nije jednostavno jer predlagač smatra da je predloženo zakonsko rješenje cjelishodno, adekvatno i da uključuje sve strukture Univerziteta, te stoga treba da ostane kao u prijedlogu – piše u izvještaju sa javne rasprave.
steknu diplomu obima 240 ECTS kredita, ako su stekli 60 ECTS kredita master studija i pod uslovima koje će propisati ustanova visokog obrazovanja. Prihvaćen je, takođe, prijedlog prof. dr Biljane Šćepanović sa Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore da Savjet za visoko obrazovanje ubuduće imenuje Vlada, a ne kao dosad Skupština.
U tom dokumentu je navedeno i da je radna grupa Ministarstva nakon detaljne analize dostavljenih prijedloga i sugestija usvojila sve one koji doprinose unapređenju kvaliteta teksta prijedloga zakona i implementaciji Strategije razvoja visokog obrazovanja 2024-2027. Bošnjak je ranije kao poslanica inicirala u Skupštini izmjene Zakona o visokom obrazovanja i predložila neposredan izbor rektora, ali njena inicijativa nije dobila potrebnu podršku, čak ni od partijskih kolega. Pojedini profesori su do sada u više navrata komentarisali da je bilo dobro rješenje što je ranije Senat, najviše akademsko tijelo, na prijedlog fakulteta donosio odluke o tome ko će da bude rektor, i kritikovali su odluku što je 2014. godine Upravnom odboru dodijeljena uloga da se izjašnjava o odlukama Senata o kandidatima za rektora. Isticali su da se tim potezom politika umiješala u izbor, da je narušena autonomija univerziteta, jer su u Upravnom odboru članovi i predstavnici Vlade. Od 2017. godine, kako su navodili, Senat je počeo samo da daje mišljenje na programe kandidata koji se prijave na konkurs, te da je u izbor rektora, akademska zajednica i dalje uključena, ali mnogo manje nego ranije. Do sada je zabilježeno da je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore mimo zakona razriješio bivšu rektorku Radmilu Vojvodić i bivšeg rektora Danila Nikolića. Oni su na sudu dokazali da im je funkcija oduzeta mimo propisa, a stručna javnost je otvoreno komentarisala da je to učinjeno po ,,političkoj liniji“, odnosno da su smijenjeni zato što nijesu bili podobni vlastima. N. ĐURĐEVAC
Srijeda, 23. jul 2025.
MOJKOVAC - Dva mladića iz mojkovačke opštine B. M. (27) i D. M. (26) utopila su se juče u rijeci Tari, u blizini mjesta Slatina.
Njihova tijela su primijećena kako plutaju rijekom oko 14.25 časova, nakon čega su ekipe policije, Hitne medicinske pomoći i Službe zaštite i spašavanja Mojkovac odmah upuće-
MOJKOVAC: Braća iz mjesta Jakovići nastradala, istražitelji utvrđuju okolnosti nesreće
ne na lice mjesta, potvrđeno je za portal RTCG iz Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac. Kako navode, stradali su iz mjesta Jakovići. - Danas oko 14.25 časova obaviješteni smo da u rijeci Tari, u
mjestu Slatina, plutaju dva tijela. Na lice mjesta odmah su upućene patrole policije, ekipe Hitne pomoći i Služba zaštite i spašavanja Mojkovac. Tijela su iz rijeke izvukli pripadnici Službe zaštite i spaša-
vanja, a ekipa Hitne pomoći je konstatovana smrt - saopšteno je Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac za portal RTCG. Uviđaj je obavila viša državna tužitelja Vanja Rakonjac, koja je naložila obdukciju tijela
radi utvrđivanja uzroka smrti. Istraga je u toku. U nedjelju se u Morači, kod Skalina utopio B. I. (32) iz Podgorice, kojeg je iz rijeke izvukao prijatelj i pozvao Hitnu pomoć. Pokušali su da ga rea-
nimiraju, ali mladiću nije bilo spasa.
Prijatelj koji je bio sa njim kazao je za Pobjedu da je u jednom trenutku primijetio da ga nema i počeo da roni kako bi ga našao, ali kada ga je izvukao nije pokazivao znake života. Istraga o smrti mladića je u toku. A. R.
POMAK U ISTRAZI: Uhapšen direktni izvršilac, ispituje se motiv likvidacije Podgoričanina
PODGORICA - Nikola Petrović (25) iz Podgorice uhapšen je juče u Sutomoru zbog sumnje da je u subotu veče, deset minuta prije ponoći ubio sugrađanina
Ivana Milačića (32) koji je sjedio sa prijateljima u lokalu „Taormina“. Njega će danas saslušati tužilac, a nakon toga donijeti odluku da li će mu biti određeno zadržavanje. Istražitelji su do identiteta osumnjičenog došli na osnovu video nadzora i drugih tragova koje je ubica ostavio za sobom.
Prema saznanjima Pobjede, nakon što je ubio Milačića i rikošet pogodio njegovog prijatelja Strahinju Raonića, Petrović je nastavio da puca, što dodatno potvrđuje da je meta bio Vladimir Jovović, za kojeg izvori iz bezbjednosnih službi tvrde da predvodi ogranak škaljarskog klana u Podgorici.
Prema saznanjima Pobjede, Petrović je prije nekoliko mje-
seci izašao iz zatvora gdje je bio zbog nedozvoljenog držanja droge.
Dobro obaviješteni izvori tvrde da je Milačić bio obezbjeđenje Vladimiru Jovoviću i njegovom bratu Filipu, koji je takođe označen kao operativno interesantno lice, blisko škaljarskom klanu. Operativci iz bezbjednosnog sektora navode da posljednje dvije godine ta kliminalna grupa u značajnoj mjeri opterećuje bezbjednosni ambijent zbog svog nasilnog potencijala, a da potporu u kriminalnim radnjama imaju među određenim navijačkim grupama iz Podgorice.
- Ova grupa je izazvala veći broj obračuna od Primorja do Podgorice. Često su bili inicijatori brojnih obračuna, a dešavalo se da dolazi do sukoba i unutar ove grupe. Više puta su hapšeni ali i veoma brzo oslobađani, navodi naš sagovornik iz bezbjednosnog sektora. Iz Uprave policije su saopštili da su za manje od 24 sata,
Šaranović: Kriminalne organizacije neće uspjeti da destabilizuju društvo
Nakon hapšenja osumnjičenog Nikole Petrovića oglasio se i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji se zahvalio policijskim službenicima koji su sa ograničenim kapacitetima,
rasvijetlili i ovo ubistvo i u rekordnom roku uhapsili osumnjičenog. -Znamo da Lazar Šćepanović smeta i kavačkom i škaljarskom i svim drugim klanovima, a sada znamo
identifikovali izvršioca ovog teškog krivičnog djela i obezbijedili materijalne dokaze u saradnji i koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici nakon preduzetih hitnih izviđajnih i sveobuhvatnih policijsko-tužilačkih mjera i
i zašto smeta pojedinim političkim partijama koje su se same razotkrile. Ovim šaljemo jasnu poruku organizovanim kriminalnom grupama i njihovim pomagačima na raznim poljima da neće uspjeti sa sprovođenjem plana društvene destabilizacije i da su pokušaji hibridnog djelovanja osuđeni na propast - kazao je Šaranović
radnji rasvijetlili krivično djelo teško ubistvo Milačića izvršeno 20. jula 2025. godine oko 23.50 časova. Navode da su do identiteta osumnjičenog došli preduzimajući brojne opsežne operativne, taktičke, tehničke, forenzičke i dokazne mjere i radnje u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom. - Osnovano se sumnja da je N. P. 20. jula, u bašti ugostiteljskog objekata „Taormina“, koji se nalazi u Podgorici, u Ulici Svetozara Markovića, upotrebom vatrenog oružja – pištolja, ispalio više projektila u pravcu I. M., kojom prilikom je imenovani smrtno stradao, a lice S. R., koje je bilo u društvu sa ubijenim, zadobilo tjelesne povrede, dok je kako je to javnost ranije obaviještena lake tjele-
Uvažen zahtjev odbrane za izuzeće sudije u postupku protiv bivše direktorice ASK-a
PODGORICA – Suđenje
bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jeleni Perović i njenoj nekadašnjoj savjetnici Nini Paović juše je u Višem sudu u Podgorici odloženo jer je uvažen zahtjev odbrane za izuzeće sudije Nikole Boričića koji je trebalo da postupa u ovom predmetu. Iz Višeg suda nijesu potvrdili informaciju da je predmet zadužio sudija Simo Rašović Zahtjev za izuzeće Boričića, podnio je branilac Paović, advokat Petar Martinović
Boričić neće suditi
Jeleni Perović
zbog sumnje u nepristrasnost ovog sudije. Martinović je ranije ukazao da je Boričić bio stranka u upravnom postupku pred ASK-om. Viši sud je uvažio ovaj zahtjev nakon što je cijenio da navodi odbrane Paović zahtijevaju otklanjanje svake sumnje u objektivnost, te je odlučio da Boričić ne može postupati u ovom predmetu.
Specijalno tužilaštvo tereti Perović i Paović da su zloupotrebom službenog položaja državnu kasu oštetile za ukupno 86.488,18 eura. Perović se optužnicom SDT-a tereti da je počinila sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo fal-
sifikovanje službene isprave, a Paović dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Dokazi prikupljeni u istrazi ukazuju da su Perović i Paović u rješenju o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosile i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova i na taj način su, kako navode iz SDT-a, sebi i pomoćnici direktorice ASK-a B.V pribavile više hiljada eura imovinsku korist. B. R.
sne povrede nastale sekundardnim fragmentalnim dejstvom projektila zadobila i K. R., koja je iz medicinske ustanove puštena bez zadržavanja - ističu iz Uprave policije.
V. D. direktora Uprave policije zahvalio se službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Sektora za borbu protiv kriminala, Forenzičkog centra Danilovgrad i elitnim specijalnim jedinicama i Agenciji za nacionalnu bezbjednost na požrtvovanosti, upornosti i istrajnosti na rasvjetljavanju ovog teškog krivičnog djela, uz konstataciju da su „zajedničkim snagama, u složenoj bezbjednosnoj situaciji, dali jedinstven odgovor i poslali jasnu poruku društvenoj zajednici“.
Istovremeno pozvao je i druge organe uključene u borbu protiv teškog i organizovanog kriminala na jedinstveno i sinergijsko djelovanje, kako bi zajedničkim snagama i kompetencijama doprinijeli realizaciji ključnih ciljeva i unapređenju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava. U zaključku v. d. direktora Uprave policije poručio je da odlučno i nepokolebljivo nastavljaju započete procese suzbijanja, razotkrivanja i razbijanja djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, uz kontinuirane preventivne, proaktivne i represivne aktivnosti usmjerene na podizanje nivoa unutrašnje i nacionalne bezbjednosti. - Sva ubistva u ovoj godini su rasvijetljena, a Uprava policije nastavlja intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode njihovih izvršilaca - istakao je Šćepanović. Milačić je ubijen u nastavku obračuna dva klana iz Kotora, iz osvete za ubistva visokopozicioniranog člana kavačkog klana Filipa Kneževića i Igora Nedovića, koji su ubijeni za manje od 24 sata. Knežević je ubijen u Barseloni gdje je boravio pod lažnim identitetom i ubica nije identifikovan. On je označen kao direktni izvršilac ubistva Alana Kožara i Damira Hodžića na Krfu 2020. godine. Nedović je stradao od projektila koje je ispalio Arijan Rečković koji je i prije dva mjeseca pokušao da ga ubije. Rečković je i dalje u bjekstvu. Milačić je u februaru ove godine oslobođen optužbi SDT-a da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca, ali je osuđen za nedozvoljeno držanje oružja. On, kako je to saopštio v. d. direktora policije Lazar Šćepanović, nije u potpunosti odslužio kaznu.
A. RAIČKOVIĆ / J. RAIČEVIĆ
Policija identifikovala mladića koji je potegao nož u grupnoj tuči u Herceg Novom Uhapšen
HERCEG NOVI – Sedamnaestogodišnji Beograđanin uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da ubije šesnaestogodišnjaka iz Heceg Novog u tuči koja se dogodila 19. jula u tom gradu. Ranije je uhapšen još jedan sedamnaestogodišnji držav-
ljanin Srbije, takođe osumnjičen za pokušaj ubistva, u svojstvu saizvršioca. Policija je identifikovala sve učesnike događaja. Oni poručuju da će nastaviti aktivnosti u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti i drugih identifikovanih učesnika incidenta. B. R.
PLJEVLJA - Ekološki incident u rudniku ,,Šuplja stijena“ u Pljevljima kada se u rijeku Ćehotinu izlio bazen jalovišta (ostaci rudnog mulja, tečnosti i hemikalija nakon flotacione ekstrakcije rude olova i cinka iz samljevene stijenske mase) površine oko četiri hektara, jedan od najvećih, ako ne i najveći, koji se dogodio u Crnoj Gori, ali država nije reagovala na odgovarajući način – ocijenio je za Pobjedu profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Danilo Mrdak
Ekološki incident prijavili su 23. juna ribočuvari SRK ,,Lipljen“ koji gazduje ribolovnim vodama u Pljevljima. Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je 10. jula da je do ekološkog incidenta došlo formiranjem kaverne (šupljine) u tlu flotacionog jalovišta, usljed više sile - iznenadne geološke pojave, najvjerovatnije zemljotresa, klizišta ili odrona.
ŠTURA SAOPŠTENJA
Dr Danilo Mrdak kaže da s obzirom na težinu incidenta javnost nije informisana niti pravovremeno niti na odgovarajući način. – Iz medija sam saznao da je pukla debela PVC folija na dnu jalovišta (kako je rečeno usljed slijeganja terena) i da je kroz tu pukotinu otekla kompletna voda jalovišta sa sadržajem u podzemlje i da je kroz podzemlje, a preko izvora na obalama rijeke Ćehotine dospjela u ovu rijeku. Ako je to tačno, to znači da ćemo još dugo godina, pri svakoj većoj kiši, imati zamućene izvore u okolini rijeke Ćehotine u području nizvodno od Šula i da će tada već nataloženi materijal iz podzemlja dospijevati u ovu rijeku. Dobili smo štura administrativna saopštenja koja uglavnom ništa ne znače, a moralo je drugačije jer se radi o ugrožavanju kompletnog riječnog toka i potencijalnoj opasnosti po ljude jer u jalovini nema ništa ljekovito, naprotiv. Ćehotina je udaljena šest km vazdušnom linijom od jalovišta, u ovom dijelu toka prolazi kroz nenaseljeno i, što s prirode tiče, netaknuto područje pa je izgleda bilo po onoj narodnoj, daleko od očiju, daleko od srca. Ali je rijeka poslije samo 15-ak kilometara ispod lokaliteta Badanj ulazi u teritoriju BiH. A tamo, uzvodno od njenog ušća u Dirnu pa do granične linije sa Crnom Gorom, postoji nekoliko sela koja gravitiraju Ćehotini. Smatram da je nakon dobijanja informacije o ovom događaju morao biti formiran krizni tim sastavljen od eksperata koji bi stao pred medije (na čelu sa koordinatorom) i obavijestio javnost šta se dogodilo, koliko jalovine je dospjelo u Ćehotinu, na koji način je dospjela u rijeku. Zatim, što je urađeno nakon incidenta, koje su analize sprovedene, rezultate tih analiza i da li su u kontaktu sa susjednom državom kojoj je takođe
Srijeda, 23. jul 2025.
ALARMANTNO: Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore odgovor nakon što se prije mjesec u Ćehotinu izlio bazen jalovišta rudnika ,,Šuplja
pričinjena ekološka šteta, što će dalje preduzeti kako bi se kaznio zagađivač – vinovnik incidenta. Ništa od ovoga nije urađeno. Makar o tome nije bilo riječi u medijima preko kojih se mi građani informišemo – upozorava Mrdak. Fizičko-hemijsku analizu vode nakon ekološkog incidenta je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI). Rezultati analize ukazuju na degradaciju kvaliteta površinske vode rijeke Ćehotine u zoni ušća izvora Badanj, a zbog velikog prisustva teških metala u vodi (olovo, cink), rastvorenih soli i suspendovanih čestica. U zaključku se kaže i da to hemijsko opterećenje predstavlja ozbiljan rizik po ekološki status rijeke, posebno u kontekstu potencijalnog negativnog uticaja na akvatične organizme (ribe, bentosne organizme), te da kontaminacija evidentno nije ograničena samo na lokalitet ušća izvora Badanj, već ima difuzni karakter i nastavlja da se širi nizvodno, što potvrđuju i analize uzorka sa lokacije Tatarovine (na granici sa BiH). Iz SRK ,,Lipljen“ su kritikovali izvještaj CETI-a. Tvrde da je nepotpun jer su uzeti samo uzorci površinskih voda te da je inspekcija trebalo da naloži i uzorkovanje vode i šljake iz jalovišta, monitoring sedimenta, bentosnih organizama i ihtiofaune iznad i ispod izvora Badanj. Mrdak je saglasan da je trebalo uraditi monitoring riječnog sedimenta.
– Nijesam imao uvid u izvještaj CETI-ja, ali imam iskustva u radu u državnoj upravi i jedno znam, CETI je uradio ono što mu je naloženo i siguran sam da su rezultati analiza 100 posto ispravni. Ovdje mora da se razumije druga stvar, osoba ili komisija koja je naložila CETI-ju koje uzorke da uzmu i na kojim pozicijama, ona je odgovorna za informativnost dobijenih podataka. Kako je glavni talas zagađenja bio nekoliko dana prije nego je CETI-jev tim došao na Ćehotinu da uzorkuju vodu, za očekivati je da se u vodi neće detektovati većina hemikalija koje su prošle kroz eko-sistem i da će one koje se detektuju biti u manjim koncentracijama nego tokom nemilog događaja ili ubrzo nakon dospijevanja jalovine u rijeku. Prosto nevjerovatno je da nije rađen riječni sediment jer je upravo riječni sediment svojevrsna memorija riječnog eko-sistema u kojem su, da tako kažemo, upi-
Teško mogu da zamislim veću ekološku katastrofu od ove gdje su zagađene podzemne vode i rijeka Ćehotina, te je došlo do negativnog prekograničnog uticaja koji smo mi izazvali, a niko ni riječi. Gromoglasno ćutanje sa svih strana ukazuje da se slučaj želi zataškati što ne bi bilo prvi put. Od nadležnih smo umjesto preciznih informacija što se desilo i plana što će preduzeti kako bi zagađivač bio kažnjen za ovaj zločin nad prirodom dobili štura administrativna saopštenja koja uglavnom ništa ne znače –kaže Danilo Mrdak kaže Danilo Mrdak
sani svi podaci o pređašnjim dešavanjima – kaže Mrdak. On naglašava da ne treba krivicu, kako to često biva, svaliti na inspektore. – Inspektori mogu biti pravne struke i oni su odgovorni za dosljednu primjenu određene zakonske regulative, te ne možemo od njih očekivati da su kadri da razumiju i dešavanja u eko-sistemu. Stoga, ponavljam morala je postoja-
ti centralizovana reakcija sa multidisciplinarnim timom koji bi precizno propisao šta je potrebno uraditi, a tada bi inspektori to proslijedili CETI-ju i mi danas ne bismo pričali o tome šta je moglo, moralo ili nije moglo ili moralo da se uradi. U narednom periodu očekujem ono što smo do sada vidjeli ,,100 puta“, a to je oglašavanje nenadležnosti, prebacivanje nadležnosti i kako
niko nije kriv nego eto zakon, nije se imalo novca, procedure… Sve to nije istina već predstavlja infantilni krizni menadžment. Kad se nešto hoće uvijek postoji način, a kad se neće, onda se nađu smiješni izgovori – kaže Mrdak.
MJEDENIČKI POTOK
Izlivanje bazena jalovišta nije prvi slučaj zagađenja Ćehotine rudničkim vodama. Na to
ukazuje stanje iznad i nizvodno od Mjedeničkog potoka koji se nalazi u blizini rudarskog naselja Šula, u nenaseljenom dijelu, a u kome se periodično, pojavljuju kisjele vode koje su uništile živi svijet u njemu. – Iznad ovog potoka rijeka je puna ribe i sa normalnim i raznovrsnim naseljem na riječnom dnu, a onda nizvodno od njega živog svijeta samo u tragovima, a ovo naročito ako se uporedi sa stanjem uzvodno. Pretpostavljam da će ovaj posljednji ekološki incident dodatno ugroziti i ono malo što je preživljavalo nizvodno od Mjedeničkog potoka. Ako je došlo do pomora, usljed malog broj jedinki u ovom dijelu rijeke, njih je teško detektovati i dokazati jer je stanje i prije ovog incidenta bilo vrlo loše. Drugim riječima, u dijelu toka nizvodno od Mjedeničkog potoka ima malo tog da ugine usljed dugogodišnjeg uništavanja rijeke Ćehotine i njenog živog svijeta rudničkim vodama – navodi Mrdak. Ekološki incident ima karakter prekograničnog jer se Ćehotina uliva u Drinu. Zavod
Gore kaže da je izostao sistemski ,,Šuplja stijena“ u Pljevljima
za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i JKP ,,6. mart“ iz Goražda preporučili građanima da budu oprezni prilikom korišćenja vode iz rijeke Drine. Saopštili su da urađene analize uzoraka vode ne pokazuju odstupanja od propisanih vrijednosti, ali da se preventivne mjere i primjenjuju zbog potencijalnog zagađenja rijeke Drine teškim metalima.
Mrdak kaže kako se Crna Gora uporno ponaša kao neodgovoran komšija.
– Kada sam bio državni sekretar za ekologiju najteži momenti bili su kad nam na sastancima komšije pokažu što im stiže sa naše teritorije. Ovo je veća stvar od običnog komunalnog otpada i očekujem da će se, ako se to već nije dogodilo, predstavnici BiH obratiti našim nadležnima sa zahtjevom da ih informišu o ovom događaju, ukoliko mi kao strana koja je to izazvala nijesmo već sami uradili – kaže Mrdak.
GLASNO ĆUTANJE
Postupanje nakon ekološkog incidenta, ukazuje, kaže on na pokušaj zataškavanja. – U slučaju da ovo nijesu prijavili ribočuvari o ovom događaju bi bili obaviješteni iz susjedne Foče. To da nijesu vidjeli da se smanjuje flotaciono jezero je priča za malu djecu. Nijesam istražni organ, ali je sigurno da je se ovo dogodilo prije 23. juna jer kada su došli na jalovište zatekli su ga praznog. Kako ono ima veliku zapreminu teško da je moglo sve da iscuri za samo jedno prijepodne ili jedan dan. Pravo je pitanje da li se tom činjenicom iko ozbiljno pozabavio –naglašava on.
Profesora Mrdaka iznenadilo je ,,glasno ćutanje“ građanskih aktivista i nevladinih organizacija povodom ovog ekološkog incidenta, a koji su organizovali proteste zbog, na primjer, sječe lipa u Pljevljima ili čempresa u Baru. – Ne želeći da minimiziram taj slučaj, više se pričalo o desetak čempresa nego o ovoj, slobodno mogu reći, katastrofi. Ali to je po onoj, što ne vidim mene ne boli kao i situacija u kojoj smo se našli da se ekologijom bavi ko god hoće i onda imamo inflaciju ekoloških tema. Sve je katastrofa, uništavanje, a onda kao u onoj basni sa čobaninom koji je stalno vikao evo vuka, na kraju kad stvarno dođe vuk
Što
– Kada se iskopa rudonosni sloj zemljišta odnosno stijene melje se do veličine praškastih čestica. Zatim se tako samljevena ruda miješa sa vodom i transportuje do flotacionog postrojenja u kojem se smješta u flotacione bazene, a u koje se dodaju razne hemikalije (ne znam kojim se konkretno hemijski proces koriste u „Šupljoj stijeni“), a koje izazivaju da se olovo i cink izdvajaju na površini ovih bazena kao pjena (proces flotacije).
Ta pjena se sakuplja i suši i na taj način se dobija rudni koncentrat iz kojeg se dalje pravi olovo i cink i on je u najboljem slučaju tek nekoliko procenata od ukupne količine svega u flotacionim bazenima. Sve ostalo se pumpa i odlaže na jalovištima, dakle tečnost, reaktivni ostaci rude kao i sve hemikalije su sastavni dio jalovine. E, ta jalovina je dospjela u rijeku Ćehotinu – objašnjava dr Mrdak proces nastanka jalovine.
nikoga nije bilo briga da pomogne. Javnost je eutanazirana usljed toga što ne postoji gradiranje problema nego je sve jednako problematično i sada, kada se ovo dogodili, nikoga nije briga. Bude tu neko FB saopštenje, ali to je samo pranje savjesti i ništa drugo. Skoro mjesec niko ni riječi, svi se pravimo mrtvi iako je ovaj put stvarno došao pravi
Građanima sjevera dostupna još jedna zdravstvena usluga
„vuk“. Iskreno, teško mogu da zamislim veću ekološku katastrofu od ove gdje su zagađene podzemne vode i rijeka Ćehotini i gdje imamo negativan prekogranični uticaj koji smo mi izazvali, međutim, niko ni riječi. Ovo gromoglasno ćutanje sa svih strane stvara čudan osjećaj, a u slučajnost ne vjerujem – ističe Mrdak. Ministaratsvo energetike i rudarstva je privremeno, od 10. jula, obustavilo izvođenje rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine na određenim djelovima jalovišta u okviru rudnika. Pitali smo dr Mrdaka da li je ta mjera srazmjerna incidentu.
– Mislim da je to Ministarstvo posljednje koje je trebalo da reaguje i da je tu trebalo da bude reakcije drugih ministarstava, agencija i inspekcija. Da li je dovoljna, ne znam, ali znam da je šteta već pričinjena. Mislim da bi oni više trebalo da pregledaju dokumentaciju i studije koje su prethodile izgradnji ovog jalovišta i da se vidi kako je do ovoga došlo sa ciljem da se to u budućnosti spriječi. Odavno se ovakvo ponašanje ne toleriše više ni u Africi. Vratiću se na početak, onaj koji je koordinirao timom koji je (ako je uopšte) formiran nakon ovog događaja je najodgovorniji za to da li će se zagađivač adekvatno kazniti za ovaj zločin prema prirodi. Međutim, svega sam se nagledao pa i ovakvih stvari tako da se ne bih bio začuđen da se dogodi i takav scenario – navodi Mrdak.
LJUDSKO PRAVO
Sagovornik Pobjede naglašava da primarno ljudsko prvo jeste pravo na zdravu životnu sredinu, a tek nakon njega dolaze sve druga pojedinačna i kolektivna prava.
– Šta će vam bilo šta od tih prava ako vam nije čist vazduh koji dišete, voda koju pijete i zemljište na kojem gajite biljke i životinje za svoju hranu. Stoga smatram da je transparentnost u ovim situacijama kao i pravovremeno obavještavanje javnosti prvi pokazatelj ozbiljnosti reakcije. Ako toga nema, onda nema potrebe da govorimo o bilo kakvoj ozbiljnosti –navodi Mrdak.
Ekološki inspektor u izvještaju nakon obavljenog nadzora je naveo da „Gradir Montenegro“ nije postupio u skladu s propisanim mjerama iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koje se odnose na slučaj incidenta na jalovištu. Zbog nepoštovanja tih mjera, podnesen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a ekološka inspekcija je podnijela zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine za pokretanje postupka za naknadu štete. Rudnik ,,Šuplja stijena“ posluje preko crnogorske kompanije ,,Gradir Montenegro“, koja ima koncesiju za kopanje rude, a vlasnik je poljska firma ,,ZGH Bolesav“. D.ŠAKOVIĆ
BERANE – U Kliničko-bolničkom centru Berane počela je da radi neurohirurška ambulanta u kojoj će za sada, dva puta mjesečno, ordinirati dr sc.med. Slavko Đurašković, specijalista neurohirurgije – saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Ambulanta će tokom narednog mjeseca raditi subotom, 2. i 23. avgusta, a pregledi se uz uput ljekara specijaliste, mogu zakazati u Ortopedskoj ambulanti KBC Berane.
Doktor Slavko Đurašković je rođen u Beranama, Medicinski fakultet završio je na Univerzitetu u Beogradu sa prosječnom ocjenom devet. Specijalizaciju iz neurohirurgije završio je takođe na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gdje je i odbranio i doktorski rad iz oblasti hirurgije povreda perifernih nerava.
Kao specijalista neurohirurgije dr Đurašković radi od 2012. godine u Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, a angažovan je i kao asistent u nastavi na Medicin-
skom fakultetu u Podgorici iz
nikama i to u Beču, Minhenu, neu i pohađao brojne stručne hagenu, Salzburgu, Minhenu,
čuje operacije tumora mozga
i kičmene moždine, operacije degenerativnih oboljenja kičme, uključujući endoskopske operacije diskus hernije i spinalne stenoze, operacije povreda i oboljenja perifernih nerava, kraniocerebralne povrede i terapiju bola – navedeno je u saopštenju. Kliničko-bolnički centar Berane transformisan je iz opšte bolnice u KBC 2023. godine. U aprilu naredne godine je otvorena nova angio sala u kojoj je urađeno u u kojoj je za godinu urađeno skoro 1.400 koronografija. C.G.
ŠAVNIK: Okončani radovi vrijedni pola miliona
ŠAVNIK – Posjetioce Nevidia od juče na ulazu u taj kanjon dočekuju uređen prostor i sadržaji koji su koštali 500.000 eura a koji će obogatiti turističku ponudu.
Pored ostalog tu su poslovne prostorije Parka prirode Dragišnica i Komarnica, svlačionice kako bi se posjetioci mogli pripremiti za prolazak kroz kanjon, dječje igralište, ljetnjikovci... O uređenju platoa govorilo se godinama. Propalo je nekoli-
ko tendera jer nije bilo zainteresovanih izvođača a kada je konačno realizacija započela, Komarnica je tokom nevremena u oktobru prošle godine sve sravnila sa zemljom. Kanjon Nevidio je osvojen 1969. godine, a četiri godine kasnije rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode dobija status spomenika prirode. Opština je upravljala tom turističkom lokacijom od 2015. do 2017. godine od kada njime gazduje Park prirode Dragišnica Komarnica. Ra. P.
Slikar Dimitrije Popović za Pobjedu o izložbi ,,Sve žene“ koja je otvorena u Palati ,,Sponza“ u Dubrovniku
PODGORICA - Izložba radova Dimitrija Popovića, naslovljena ,,Sve žene (Toutes les femmes)“, nedavno je otvorena u Palati ,,Sponza“ u okviru programa 76. Dubrovačkih ljetnih igara. Izložbu čine odabrani radovi iz umjetnikovih ciklusa inspirisanih ženama.
Od tr agičnih mitskih heroina M eduze i Medeje , preko biblijskih intrigantnih žena, starozavjetne Judite i novozavjetnih Salome i Marije Magdalene, zatim hrišćanske mučenice svete Agate, pa sve do savremene fem fatale Merilin Monro i manekenki svijeta spektakla i blještavog glamura. Na izložbi se prvi put javno izlaže slika ,,Plava Luna“ koja na simbolično nadrealistički način ukazuje na misteriju rađanja, na vječne cikluse čovjekove egzistencije, odnosno njegovog rađanja i umiranja. Kao intimniji detalj izložbe nalazi se nadrealistički portret umjetnikove supruge Jagode. Središnji eksponat u atrijumu Palate Sponza čini monumentalni triptih ,,Crna vjenčanica“.
PERFORMANS
Dimitrije Popović je za Pobjedu kazao da je u sklopu otvaranja izložbe izveden performans ,,Eva“. - Potreba da i na ovoj izložbi koncipiram performans prirodno je proizašla iz suštine teme izloženih radova koji se bave ženom, odnosno njenim složenim bićem. Od mitskih do savremenih žena, od Medeje do Merlin Monro, odnosno od biblijskih žena Judite, Salome i Marije Magdalene do visoko estetiziranih lica manekenki savremenog svijeta spektakla i blještavog glamura. Performans je izvela Dubrovkinja Sara Žanetić - istakao je Popović. Umjetnik je zamislio performans kao živi nukleus izložbe koji simbolizuje, pr eko ikonografskih simbola, biblijske pramajke, dakle, zmije i jabuke, dinamičnost i dominantnu tragičnost ljudskog roda u nemirnoj čovjekovoj ovozemaljskoj egzistenciji. - Na taj je način imaginarni svijet slike kao klasičnog medija harmonirao s živom koreografijom osavremenjene Eve. Inače, moja praksa performansa nije nikad nastajala sama za sebe. Uvijek je taj oblik likovno scenskog izražavanja određivala upravo tema kojom se ba-
Potreba da i na ovoj izložbi koncipiram performans prirodno je proizašla iz suštine teme izloženih radova koji se bave ženom, odnosno njenim složenim bićem. Od mitskih do savremenih žena, od Medeje do Merilin Monro, odnosno od biblijskih žena Judite, Salome i Marije Magdalene do visoko estetiziranih lica manekenki savremenog svijeta spektakla i blještavog glamuraistakao je Popović
vim - rekao je Popović. Za razliku od umjetnika performera, koji svoje ideje realizuju sopstvenim tijelom, kao neposredni akteri, u Popovićevoj praksi performansa umjetnik uvijek pažljivo bira modele, saradnike koji će izvesti ono što je zamislio. - Tako je bilo i u ovom slučaju.
Premijera ,,Valpurgine noći“ Mirka Radonjića večeras na KotorArtu
PODGORICA - Središnji dio predstave ,,Čarobni brijeg“ - ,,Valpurgina noć“, nastale u režiji Mirka Radonjića i produkciji Dramskog studi-
ja Prazan prostor, festivala KotorArt i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, premijerno će biti odigran večeras u Centru za
kulturu ,,Nikola Đurković“ u Kotoru u 21 sat. Ova pozorišna produkcija zasnovana je na motivima istoimenog romana Tomasa Mana i donosi muzičko-scenski triptih, čiji se centralni dio, Valpurgina noć, izvodi kao svojevrsna pretpremijera. Predstava istražuje složenost ljudskog postojanja u vremenu krize, gdje bolest i smrt ne predstavljaju suočenje, već poziv na hedonističko bjekstvo. Igraju Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević. Dramaturgiju
Uvijek koristim u ovakvim događajima i muziku. Tako se na neki način ostvaruje ono Vagnerovsko gezamkunstverk. Objedinjuju se umjetnički izrazi. Na dubrovačkom otvorenju su tako harmonirali slika, muzika, koreografija tijela sa reprezentativnom arhitekturom kamenih zidova i volto -
va atrija Sponze. Muziku je za ovaj performans komponovao poznati hrvatski pijanist i kompozitor međunarodnog ugleda Matej Meštrović - kazao je Popović.
VJENČANICA
Središnji eksponat izložbe čini triptih ,,Crna vjenčanica“ monumentalnih dimenzija 290x450 cm.
- Gotovo se idealno uklapaformalno i simbolički u reprezentativni atrij Palače ,,Sponza“. To je jedini eksponat na kojem nema ljudske, odnosno ženske figure. Žensko tijelo i lik su odsutni da bi se u svijesti promatrača triptiha sugerirala njihova moguća pojavnost stvorena u mašti posjetitelja izložbe. Nadrealistički dekor vjenčane haljine čine životinjske kosti i cvijeće, bizarni spoj onoga što inače u prirodi harmonira u kontinuitetu ciklusa rađanja i umiranja - istakao je Popović. Prema njegovim riječima, cvijeće i kosti su simboli ljepote i smrtnosti. - Tako i vjenčanica postaje svojevrsni ,,memento mori“. Kako ovaj triptih pripada ciklusu ,,MIT MODE“ ( koji će biti ove jeseni u oktobru izlo-
Dimitrije Popović je kazao da na izložbi postoji i jedan eksponat koji je svojevrsni intimni detalj ovog projekta. - To je portret moje supruge Jagode, nadrealističko simboličkog izraza, iz 1994. godine. Nastao je za jedno popodne. Prvi put ga izlažem uopšte u javnosti. Na izložbi se nalazi još jedna slika naslovljena ,,Plava Luna“ koja je nastala prošle godine, a koja se takođe izlaže prvi put. Ovaj, njegoševski, poetski naslov ,,Plava Luna vedrim nebom u prelesti divno teče…“ u svojoj simbolici ima opštu ideju misterija rađanja, dolaska ploda na svijet koja je neminovno povezana s neumitnim kontinuitetom rađanja i umiranja. Pred zemaljskim usudom i misterijem nebeskog prostranstva odvija se tajna koja se zove životkazao je Popović.
žen u Milanu ), smatram da je moda jedan od suptilnih simbola čovjekove prolaznosti - smatra Popović. Predgovor u katalogu izložbe napisao je Andrija Seifried koji je zapisao da Dimitrije žene slika onim svojim ,,rendgenskim okom“, te ih komponuje kao potragu za esencijom ljudskog tj. ženskog postojanja. A. Đ.
,,Veče sjećanja, tišine i umjetnosti“ održano u Šavniku
potpisuju Milana Matejić i Kata Gyarmati, kompozitorka je Nina Perović, kostimografkinja Lina Leković, scenografkinja Smiljka Šeparović, izvršna producentkinja Marija Backović, a asistentkinja na projektu Anja Kečalović. - Valpurgina noć je muzičko-scensko djelo koje tematizuje karnevalsku prozaičnost života. Bolest i blizina smrti u ovom slučaju nemaju potencijal suočenja, već su prije misao koju pošto-poto treba odagnati, te fraza ,,živjeti život punim plućima“ postaje svojevrsan modus vivendi. - istakao je Radonjić. A. Đ.
PODGORICA - U okviru kulturnih dešavanja, uoči obilježavanja Dana opštine Šavnik, održan je događaj pod nazivom „Veče sjećanja, tišine i umjetnosti“ koji je bio je sinergija vizuelnog, muzičkog i filmskog izraza . Program je otvorila izložba makedonskog savremenog umjetnika Zorana Cardule„Bez žirija, bez granica“ . Nasuprot tom modernom izrazu nalazi se izložba crno-bijelih fotografija „Šavnik kroz vjekove“. Vrhunac večeri bila je
premijera dokumentarnog filma „Đekna, fenomen“ reditelja Danila Marunovića, koji je kroz autentičan, emotivan i kritički ton istražio zašto kultna serija „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“ i danas živi u kolektivnoj svijesti Crne Gore. Film je prikazan u prisustvu autora, koji je u kratkom obraćanju publici istakao da je Đekna „mnogo više od satire - ona je zrcalo jednog mentaliteta, vječnog otpora i duhovitosti naroda koji zna da trpi i da se smije“. A. Đ.
PREMIJERNO PRED CRNOGORSKOM PUBLIKOM: Direktorica Zavičajnog muzeja Dejana Drobnjak za Pobjedu o nabavci specijalizovane vitrine u kojoj će biti izložena diatreta nakon pola vijeka čekanja
Jedna je od malobrojnih, u cjelosti sačuvanih diatreta koje su do sada pronađene u svijetu. Neprocjenjive je vrijednosti. Zbog takvog značaja i jedinstvenog izgleda, očekivalo se da će se za nju napraviti poseban objekat - muzej u kojem bi bila izložena i dostupna javnosti. Do sada je mogla postati svjetska atrakcija i biti valorizovana u kulturnoturističkom pogledu, kako Pljevalja, tako i Crne Gore –kazala je Dejana Drobnjak
PODGORICA - Nakon vjekova koje je provela u grobnici, na lokalitetu Municipium S, te pola vijeka čekanja u mraku muzejskog depoa nakon iskopavanja, remek-djelo rimskog staklarstva - luksuzni pehar, poznat kao pljevaljska diatreta, najkasnije do kraja godine biće prvi put izložen i dostupan crnogorskoj javnosti. Nedavno je predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš potpisao ugovor između Opštine i firme Archa inženjering d. o. o. iz
Ajdovščine u Sloveniji o nabavci specijalizovane vitrine sa postamentom, u kojoj će biti izložena diatreta.
Vitrina, čija je vrijednost 59.398,90 eura, donacija je Uneska, a rok za njeno postavljanje je šest mjeseci od dana raspisivanja tendera. Ipak, pljevaljska diatreta neće biti dio stalne postavke, već će biti izlagana povremeno jer, kako je za Pobjedu kazala direktorica Zavičajnog muzeja u Pljevljima Dejana Drobnjak, teško da se može reći da su i sada, u pravom smislu, stvoreni uslovi za izlaganje diatrete. - To će biti moguće samo izgradnjom posebnog objekta za potrebe muzeja, koji će zadovoljiti sve bezbjednosno-tehničke uslove i standarde koje ispunjavaju muzeji u čijem fundusu se baštini neprocjenjivo kulturno dobro - rekla je ona, dodajući da je riječ o nabavci specijalizovane vitrine, sa postamentom za izlaganje, koja bi trebalo da zadovolji sigurnosne uslove i mjere bezbjednosti za, eventualno, povremeno izlaganje diatrete. Podsjetimo, ova diatreta je bila izložena u Moskvi i Londonu. Artefakt, nastao u 4. vijeku naše ere, jedan je od najdragocjenijih pokretnih kulturnih dobara Crne Gore, a o njegovoj vrijednosti najbolje svjedoči
činjenica da je na svijetu manje od 10 kompletno očuvanih diatreta.
PROCEDURA
Drobnjak je pojasnila da je cjelokupna procedura pokrenuta nakon jedne konferencije koju je organizovao Unesko prošle
godine, gdje je bilo riječi o bezbjednosti kulturnih dobara, a na kojoj je ona učestvovala na inicijativu Ministarstva kulture i medija.
- Na konferenciji sam predstavila istorijat o diatreti i upravo stanje u kojem se Zavičajni muzej nalazi, kao i nemoguć-
nost izlaganja ovog izuzetnog i neprocjenjivog kulturnog dobra. Tada je potekla inicijativa od predstavnika organizacije Unesko da bi oni možda mogli da nam doniraju sredstva za nabavku nekog specijalizovanog postamenta. Nakon pola godine uslijedili su intenzivni pregovori o ovoj investiciji, tako da je u februaru ove godine potpisan ugovor o saradnji između predstavnika Unesko organizacije i Zavičajnog muzeja - kazala je Drobnjak. Procedura, prema njenim riječima, nije bila nimalo jednostavna, zbog činjenice da se proizvodnjom ove posebne vrste specijalizovanih muzejskih vitrina bavi mali broj firmi koje u svojim aktivnostima imaju program opremanja muzeja. - Dosta vremena je posvećeno pronalasku proizvođača koji bi mogli zadovoljiti tražene uslove, a istovremeno da se njihove usluge mogu uklopiti u raspoložive finansijske mogućnosti muzeja. Takođe, bilo je potreb-
Opština da obezbijedi adekvatnu lokaciju za potrebe Muzeja
Dejana Drobnjak je kazala da Zavičajni muzej sa lokalnom upravom ima veoma dobru saradnju. Nada se da će u narednom periodu biti pozitivni stavovi podrške nadležnih, prije svega, u izraženijoj potrebi za orga-
nizovanjem muzeja kao samostalne prostorne jedinice, koja bi zadovoljila sve bezbjednosne i prostorne kriterijume i obezbijedila adekvatno sprovođenje muzejske djelatnosti, u okviru čega se podrazumijeva
i apsolutna pristupačnost osobama sa invaliditetom, što je sada otežano zbog izražene visoke spratnosti prostora u kojem je smješten muzej. - Nadamo se da će Opština Pljevlja, kao vlasnik pojedi-
no i osmisliti izgled i precizirati idejno rješenje same vitrine, u čemu su učestvovali dijelom i zaposleni muzeja, kojima je uobičajen timski rad u donošenju zajedničkih rješenja. Zahtjevna je bila procedura kompletiranja projektne dokumentacije. Iz Ministarstva finansija nam je predočeno, iako je riječ o donatorskim sredstvima, da je jedini način nabavke putem javnog oglašavanja, što je dodatno otežalo cjelokupnu proceduru - rekla je Drobnjak. Pojasnila je da je tenderski postupak, ispred JU Zavičajni muzej Pljevlja, sprovela služba za javne nabavke Opštine Pljevlja, koja je osnivač Zavičajnog muzeja. - Tek nakon trećeg javnog poziva izabran je prijavljeni izvođač radova koji je zadovoljavao sve uslove i kriterijume, a to je bila firma Archa inženjering d. o. o. iz Slovenije. Ugovor o realizaciji ovog muzejskog projekta, ispred osnivača, potpisao je predsjednik opštine Pljevlja i nadam se da će do kraja godine biti sproveden i finiširan - istakla je Drobnjak.
VALORIZACIJA
Drobnjak je kazala da je pljevaljska diatreta do sada mogla postati svjetska atrakcija i biti valorizovana u kulturno-turističkom pogledu, kako Pljevalja, tako i Crne Gore. Međutim, prema njenim riječima, nije se razmišljalo u tom pravcu. - Muzej je od osnivanja, 1952. godine, „privremeno“, bio smješten u objektu Doma kulture, gdje je ostao više od sedam decenija. Dok je trajala rekonstrukcija ovog objekta, od 2007. do 2019. godine, tj. skoro 12 godina, vjerovali smo da je to prilika da se za muzej nađe prostorno rješenje i da će dobiti samostalan objekat. Međutim, to se nije dogodilo. Muzej je vraćen u okviru Doma kulture, istina dobijen je nešto veći prostor, koji je maksimalno iskorišćen, ali nije adekvatan za muzejski ambijent, prvenstveno zbog sigurnosnih uslova, pristupačnosti, nedostatka prostora za depo, koji je ostao
nih prostornih parcela, za potrebe muzeja obezbijediti adekvatnu lokaciju koja će u širem aspektu zadovoljiti potrebe ove specifične ustanove i ujedno u narednom periodu obezbijediti razvoj kulturnog turizma, usljed činjenice da kroz Pljevlja prođe blizu milion putnika godišnje - rekla je Drobnjak.
u drugom stambenom objeku udaljenom od muzeja, što je nepovoljno zbog obrade i transporta muzejskog materijala potrebnog za postavke i prezentaciju – istakla je Drobnjak. Sve navedeno, kako je kazala, navodi na zaključak da se u ovakvim postojećim uslovima, u kojima se Zavičajni muzej nalazi, do sada nije mogla izložiti diatreta, koja je kulturno dobro neprocjenjive vrijednosti.
SENZACIJA
Drobnjak je iskazala veliko zadovoljstvo što se u našoj javnosti sve češće predstavlja Zavičajni muzej i što se priča o pljevaljskoj/kominskoj dijatreti koja je, kako je kazala, jedno od najvrednijih pokretnih kulturnih dobara Crne Gore, i o čijem postojanju se malo znalo. - Pronađena je 1975. godine, tokom arheoloških istraživanja na nekropoli antičkog lokaliteta Municipijum S, koje se nalazi u Kominima, prigradskom naselju u blizini Pljevalja. Tačnije, diatreta je tada pronađena u kamenoj grobnici, koja se sastojala od više odaja, gdje se u jednoj od njih nalazio olovni sarkofag sa skeletnim ostacima pokojnika, muškarca starosti oko 45 godina. Diatreta je, uz još tri staklena predmeta, bila pohranjena pored ramenog dijela pokojnika i samo je pukom slučajnošću sačuvana. Usljed činjenice da nijesu pronađeni predmeti od plemenitih metala, pretpostavlja se da je grobnica u prošlosti već bila opljačkana. Uzgred, treba naglasiti da su staklo i predmeti od stakla u antičkom periodu imali veću vrijednost od zlatnih i srebrnih predmeta, što se kasnije promijenilo – kazala je Drobnjak.
Prema njenim riječima, diatreta je ukazivala visok položaj, moć, uzvišenost i eleganciju onoga ko je posjeduje.
- To su mogli biti samo upravitelji bliski samom vladaru čime su isticali svoj stalež i pripadnost. Koristila se samo u posebnim prilikama, za ispijanje zdravice na svečanostima i pirovima - rekla je ona. Drobnjak je istakla da je pronalazak diatrete u Kominima 1975. godine predstavljao senzaciju u naučnim krugovima. - Jedna je od malobrojnih, u cjelosti sačuvanih, diatreta koje su do sada pronađene u svijetu. Neprocjenjive je vrijednost. Zbog takvog značaja i jedinstvenog izgleda, očekivalo se da će se za nju napraviti poseban objekat - muzej u kojem bi bila izložena i dostupna javnosti – istakla je Drobnjak. Andrija RADOVIĆ
Generalni sekretar Alijanse skrenuo pažnju ministrima odbrane na sastanku Kontakt grupe
BRISEL - Generalni sekretar
NATO Mark Rute pozvao je ministre odbrane zemalja članica Alijanse da kupuju više oružja od Sjedinjenih Američkih Država kako bi podržali i pomogli Ukrajinu. On je na sastanku Kontakt
grupe za odbranu Ukrajine skrenuo pažnju na inicijativu koju je prošle sedmice najavio sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Ta inicijativa podrazumijeva jačanje podrške Ukrajini obezbjeđivanjem novih američkih voj-
nih kapaciteta kroz investicije saveznika u Kanadi i Evropi. - Kupovinom više američkog oružja za Ukrajinu, zemlje NATO će moći istovremeno da sprovedu tri ključna zadatka identifikovana na samitu Alijanse u Hagu, povećanje vojnih izdataka, proširenje vojne proizvodnje i podršku Ukrajini - istakao je Rute. Pojasnio je da je cilj savezničke bezbjednosne pomoći Ukrajini da se sukob što prije dovede do pravednog i trajnog okončanja.
Završena istraga o avionskoj nesreći na aerodromu
Muan u Južnoj Koreji, utvrđena kobna greška
Avion ,,Jeju Aira 2216“ srušio se u decembru prošle godine prilikom pokušaja prinudnog slijetanja na međunarodni aerodrom Muan, nakon što je avion udario u jato ptica.
Od 181 osobe u avionu, poginulo je 179 putnika i članova posade, a preživjeli su samo jedna stjuardesa i jedan stjuard.
Piloti su 29. decembra prošle godine prijavili udar ptica i pozvali pomoć dok su se približavali pisti. Video-snimci prikazuju kako ,,boeing 737-800“ slijeće bez izbačenog stajnog trapa, klizi po pisti, udara u betonsku barijeru i eksplodira. Motori aviona su u martu poslati u Francusku na analizu. Prema nalazima južnokorej-
skog odbora za istragu avionskih i željezničkih nesreća, pilot je greškom isključio lijevi motor, koji je bio potpuno funkcionalan, dok je desni motor, oštećen prilikom sudara s pticama, ostao uključen. Objavljivanje izvještaja planirano za prošli vikend odloženo je nakon protesta porodica žrtava, koje tvrde da su istražitelji isključivo svalili krivicu na
Još jedan Trampov šamar međunarodnim institucijama
VAŠINGTON - Sjedinjene
Američke Države napuštaju UNESKO, agenciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, što predstavlja još jedan korak u nizu povlačenja iz međunarodnih tijela koja predsjednik Donald Tramp već dugo osporava. Vijest je objavio Njujork post, pozivajući se na izvor iz Bije-
le kuće. Bijela kuća za sada nije zvanično komentarisala ovu odluku. Odlazak SAD predstavlja ozbiljan udarac za UNESKO, organizaciju sa sjedištem u Parizu, osnovanu poslije Drugog svjetskog rata sa ciljem promovisanja mira i međunarodne saradnje u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Trampova administracija
već je tokom njegovog prvog mandata izvela slične korake, povukavši Sjedinjene Američke Države iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Savjeta UN za ljudska prava, Pariskog klimatskog sporazuma, kao i iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Te odluke je kasnije preokrenuo predsjednik Džo Bajden, koji je 2021. godine vratio SAD
pilota, zanemarujući niz drugih faktora.
Porodice insistiraju da se u izvještaju ne spominje betonska barijera na kraju piste, za koju vjeruju da je bila ključni uzrok razmjera tragedije.
- Tražimo pravednu i transparentnu istragu koja će obuhvatiti sve aspekte ove katastrofe - poručili su članovi porodica nastradalih.
Kritike su stigle i iz sindikata pilota „Jeju Aira“, koji tvrdi da je fokus istrage suviše jednostran i da zanemaruje sistemske i infrastrukturne propuste.
Izvor blizak istrazi izjavio je za Rojters da se izvještaj neće mijenjati, jer su prikupljeni ,,jasni dokazi i sigurnosni podaci“, prenosi Nova.
Nakon nesreće, Ministarstvo saobraćaja Južne Koreje saopštilo je u januaru da će ukloniti betonske barijere sa sedam aerodroma širom zemlje.
U maju su porodice žrtava podnijele krivičnu prijavu protiv direktora ,,Jeju Aira“
Kima E-Baea, optužujući ga za nepažnju i propuste u bezbjednosnim protokolima.
Kim je jedan od 24 lica koja su trenutno pod istragom u vezi sa ovom tragedijom.
u ključne međunarodne institucije, uključujući UNESKO i SZO. Povlačenje iz UNESKO-a dodatno potvrđuje Trampovu spoljnu politiku zasnovanu na skepticizmu prema multilateralnim organizacijama, koje često opisuje kao neefikasne i pristrasne prema američkim interesima, prenosi Nova.rs.
Tramp je tokom sastanka sa Ruteom u Vašingtonu prošle sedmice izjavio da SAD više neće besplatno isporučivati oružje Ukrajini. Poručio je i da će oružje od sada finansirati evropske zemlje i Kanada.
Vlada Španije predložila deklasi kaciju dokumenata iz ere Franciska Franka
Novim zakonom, izvršna vlast planira da te povjerljive dokumente učini javno dostupnim, osim ako ne postoji prijetnja po nacionalnu bezbjednost ili odbranu koja bi i dalje opravdavala njihovu klasi kaciju, rekao je ministar pravde
MADRID - Samo 50 godina poslije smrti generala Fransiska Franka, španska vlada je juče odobrila zakon kojim se automatski deklasifikuju svi povjerljivi dokumenti koji datiraju iz vremena njegove diktature.
Taj zakon o povjerljivim informacijama, koji će morati da bude podnijet parlamentu na odobrenje, zamijeniće Zakon o službenim tajnama usvojen 1968. godine, tokom diktature.
- To će biti automatsko deklasifikovanje svih povjerljivih dokumenata starijih od 45 godina, odnosno prije 1980. godine - rekao je ministar pravde Feliks Bolanjos novinarima poslije sjednice vlade.
Ako ta mjera dobije parlamentarno odobrenje, tajnost će biti ukinuta sa svih dokumenata koji datiraju iz Frankove diktature (1939-1975), kao i sa onih koji se odnose na takozvanu tranziciju, turbulentni period poslije smrti diktatora.
- Tekst će uskladiti špansko zakonodavstvo sa evropskim standardima i pružati veću transparentnost o osjetljivim informacijama, rekao je Bolanjos.
Posljednjih godina učinjeno je nekoliko pokušaja reforme zakona iz 1968. godine. Posljednji, koji je pokrenula vlada so-
cijalističkog premijera Pedra Sančesa 2020. godine, zaustavljen je raspuštanjem parlamenta 2023. godine, poslije dugog parlamentarnog zastoja.
- Tim novim zakonom, izvršna vlast planira da te povjerljive dokumente učini javno dostupnim, osim ako ne postoji prijetnja po nacionalnu bezbjednost ili odbranu koja bi i dalje opravdavala njihovu klasifikaciju, rekao je ministar pravde. Zakon u širem smislu predviđa da se klasifikacija informacija učini ,,izuzetnom“, što mora da bude opravdano, i predviđa da dokumenti koji se odnose na ozbiljna ,,kršenja ljudskih prava ili zločine protiv čovječnosti“ ne mogu da budu povjerljivi.
Taj zakon je pozdravila međunarodna organizacija Amnesti internešenel, koja je na platformi Iks (X) pozvala španske političke stranke da ostave po strani ,,svoje partijske ratove“ kako bi se olakšalo brzo usvajanje zakona u parlamentu. Franko, koji je došao na vlast poslije građanskog rata u kojem je poginulo nekoliko stotina hiljada ljudi, vladao je Španijom gvozdenom pesnicom gotovo 40 godina.
Pet NVO ocijenilo da proces pripremanja inoviranog nacrta PUP-a Podgorice predstavlja nastavak uništavanja prostora u režiji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
Izvještaj sa javne rasprave na inovirani nacrt Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada koji je objavilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, još jednom potvrđuje njihov brutalan odnos prema prostoru, prirodi i građanima Crne Gore.
Umjesto stručnog dijaloga i uvažavanja konstruktivnih primjedbi brojnih relevantnih institucija, organizacija i pojedinaca, dobijamo ciničnu i često nelogičnu argumentaciju koja ne zadovoljava ni minimalne standarde stručnosti, zakonitosti, ni poštovanja javnog interesa – navodi se u saopštenju grupe nevladinih organizacija nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI) objavilo izvještaj o javnoj raspravi povodom nacrta Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice.
VELJE BRDO
U zajedničkom saopštenju
NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, KANA / ko ako ne arhitekt, Green Home, Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida i CRNVO - Centar za razvoj nevladinih organizacija, navodi se kako je posebno zabrinjavajući način na koji se tretira ,,projekat Velje brdo“, kao simbol ignorantskog i nasilnog odnosa prema prostoru. - Odbijene su apsolutno sve primjedbe koje argumentovano problematizuju ovaj projekat. Ministarstvu prostornog planiranja nije dovoljno čak ni to što se ovaj projekat pominje u negativnom kontekstu od strane Ministarstva ekologije, Strukovne komore arhitekata, JP Vodovod i kanalizacija, Glavnog grada, Agen-
Umjesto stručnog dijaloga i uvažavanja konstruktivnih primjedbi brojnih relevantnih institucija, organizacija i pojedinaca, dobijamo ciničnu i često nelogičnu argumentaciju koja ne zadovoljava ni minimalne standarde stručnosti, zakonitosti, ni poštovanja javnog interesa – navodi se u saopštenju grupe NVO
Sa jedne od neuspjelih javnih rasprava povodom izrade PUP-a
cije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice i brojnih NVO. Njihova ozbiljna zabrinutost odbačena je bez suštinskog odgovora, a umjesto argumentacije dobili smo pokušaj manipulacije – odgovor da je Velje brdo već proglašeno ,,projektom od javnog interesa“, što je netačno i pravno neutemeljeno. Vlada je 8. novembra 2024. godine jasno navela da će se eventualni javni interes utvrditi tek usvajanjem izmjena i dopuna PUP-a te da se on odnosi na eksproprijaciju, što znači da se radi o svjesnoj obmani javnosti i pokušaju da se plan bez pravnog osnova provuče ,,na silu“ – konstatuje se u saopštenju. Ističe se kako ignorantski odnos MPPUDI-ja prema struci dodatno potvrđuje činjenica da nijesu ispoštovane ni
preporuke iz Strateške procjene uticaja (SPU) na životnu sredinu za prijedlog Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.
- Uprkos jasnoj ocjeni da je urbanizacija Veljeg brda predložena bez potrebnih analiza o prirodnim uslovima, prostornoj podobnosti i stvarnim potrebama za novim stambenim jedinicama, Ministarstvo je nastavilo sa planiranjem kao da ti nalazi ne postoje. U SPU se eksplicitno navodi da Velje brdo ima ograničavajuće faktore za razvoj – kako zbog svog značaja kao zelenog koridora, tako i zbog djelimične pripadnosti zaštićenom području Parka prirode rijeka Zeta, ali su i ti stručni stavovi ignorisani. Time se još jednom potvrđuje da Ministarstvo sistematski zanemaruje mišljenja
Saša Mujović sa saradnicima obišao Bratonožiće
Povodom izgradnje tri nove vodovodne mreže, kojima će Potkrš, Klopot i Pelev Brijeg u Bratonožićima napokon dobiti vodu, gradonačelnik
Saša Mujović, sa saradnicima, juče je obišao ovaj dio Podgorice i razgovarao sa mještanima o izazovima sa kojima se suočavaju i planovima za razvoj ovog kraja.
Mujović je podsjetio da je izgradnja primarnog vodovoda počela u junu, te da će time biti riješen ovaj višedecenijski problem jer će domaćinstva dobiti siguran i stabilan pristup pijaćoj vodi.
- Time se znatno poboljšava kvalitet života i stvaraju uslovi za ostanak i povratak stanovništva na selo. Mi smo ovdje
da saslušamo ljude i konkretno djelujemo. Izgradnjom vodovoda u Bratonožićima šaljemo jasnu poruku da razvoj mora biti ravnomjeran i da niko ne smije biti zaboravljen. Zahvalan sam mještanima na strpljenju i otvorenosti u komunikaciji, a posebnu zahvalnost dugujem kolegi Borisu Spaleviću koji je dao ogroman
U saopštenju ukazuju na poraznu pomirljivost stava izraženog u mišljenju Savjeta za reviziju PUP-a Podgorice.
- U njemu je naglasak isključivo na tome da Izvještaj sa javne rasprave postoji i da je tehnički ispravan (tj. sadrži komentare javnosti i odgovore na njih), dok uopšte nema razmatranja kvaliteta obrade komentara, selektivnosti u prihvatanju ili dosljednosti u argumentaciji. Ignorišući i očigledne proceduralne propuste (npr. izostanak centralne javne rasprave u Podgorici) i duboke sistemske probleme koje plan proizvodi
Naglašava se i da su duboko uznemirujući odgovori MPPUDI na primjedbe u vezi sa Ćemovskim poljem i njegovim jedinstvenim biodiverzitetom.
i produbljuje, Savjet se ponaša kao administrativni garant kontinuiteta loše planerske prakse. U takvom kontekstu, izdvojeno mišljenje prostornog planera mr Dragoljuba Markovića ostaje jedini primjer odgovorne stručne procjene, i jasan znak da je postojeći sistem revizije planskih dokumenata suštinski disfunkcionalan – ukazano je u saopštenju NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, KANA / ko ako ne arhitekt, Green Home, Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida i CRNVO - Centar za razvoj nevladinih organizacija.
stručne javnosti, čak i kada su sadržana u dokumentima koje je samo naručilo – ukazalo je pet NVO.
BETONIRANJE
Oni ocjenjuju da je zastrašujuće to što obrađivači plana kao validno objašnjenje koriste argument da je u zaštićenim zonama „već nešto izgrađeno“, pa se predlaže dodatno betoniranje.
- Kao da se greška iz prošlosti koristi kao model za budućnost. To je posebno izraženo u prostoru Mareze, Gorice i doline Zete, gdje se prenamjene u građevinsko zemljište obrazlažu nižerazrednim planovima – što je direktno suprotno poštovanju hijerarhije planskih dokumenata i osnovne logike prostornog planiranja – navodi se u saopštenju.
- Ćemovsko polje je izuzetno važno gnjezdilište noćnog potrka i jedino gnjezdilište velike ševe u Crnoj Gori – vrsta koje se na evropskom i crnogorskom nivou smatraju kritično ugroženim. Umjesto očuvanja ovog jedinstvenog staništa, prihvata se prijedlog ,,13. julPlantaže“ da se gradi nova solarna elektrana, čime se ovo prirodno blago praktično briše sa mape života. Kada je riječ o drugim zaštićenim područjima, biološki i ekološki argumenti su sistematski ignorisani. Odgovori koji su dati na ove primjedbe jasno pokazuju da obrađivač plana ne prepoznaje suštinska pitanja očuvanja prirodnih vrijednosti, već ih, očigledno, poistovjećuje sa urbanizacijom i nekontrolisanom betonizacijom grada. Stiče se utisak da je njihova vizija zaštite prirode svedena na simboličan gest poput sadnje oleandera u žardinjeri ispred ulaza u zgradu, dok se istovremeno brišu ključna staništa i trajno narušava prostorni identitet Podgorice – upozorava se u saopštenju. Takođe, ističe se u saopštenju, ni formalno-pravni aspekt pla-
doprinos početku realizacije ovog projekta. Svakako zahvaljujem i rukovodstvu Vodovoda koji je često predmet kritika,
ali na njih odgovara na najbolji način – radom i novim važnim projektima, kakav je bez sumnje i ovaj - kazao je Mujović.
na ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje. - Procesi izrade PUP-a, a i nedavno usvojenog Prostornog plana Crne Gore (PPCG) su protivzakoniti, manipulativni i krajnje nerazumni. Ministarstvo se poziva na usklađivanje sa nižerazrednim dokumentima, ignorišući Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji jasno propisuje da viši planski dokumenti određuju pravce razvoja i moraju biti temelj za sve ostalo, a ne obrnuto – naglašava pet NVO. U ovom trenutku, ocjenjuju, više nije pitanje struke, politike ni procedura – već pitanje zdravog razuma i prava građana da učestvuju u odlučivanju o prostoru u kojem žive. - Upravo zato najavljujemo da ćemo, ukoliko ovaj plan bude usvojen, podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti kako inoviranog PUP-a Glavnog grada, tako i Prostornog plana Crne Gore, jer se radi o dokumentima koji nijesu rezultat stručnog rada u interesu društva, već alata za legalizaciju zločina nad prirodom, prostorom i suštinskim javnim interesom –poručile su NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, KANA / ko ako ne arhitekt, Green Home, Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida i CRNVO - Centar za razvoj nevladinih organizacija. H. P.
Tokom razgovora je istaknuto da se kroz Bratonožiće gradi vodovodna mreža u dužini od oko 4,5 kilometara, za što je Glavni grad opredijelio oko 230.000 eura, te da bi radovi trebalo da budu završeni za 90 radnih dana.
- Naši planovi su veliki, želimo da ovaj kraj bude prosperitetan, da vi koji živite ovdje imate najbolje moguće uslove za život, a da se oni koji su otišli u perspektivi vrate da razvijamo ovaj kraj i iskoristimo ovu prirodnu ljepotu. Tu smo za sve što treba, a vrata Glavnog grada su za vas otvorena - poručio je Mujović. H. P.
Podgorički reper, producent i bubnjar Vuk Rakočević (Baš Čelik) u razgovoru za Pobjedu predstavio svoj rad, novu pjesmu „Kazna“ i Roudmen lejbl koji stvara sa kolegom Petrom Jaredićem
PODGORICA - Vuk Rakočević je podgorički reper, producent i bubnjar koji se crnogorskoj javnosti predstavlja pod pseudonimom Baš Čelik. On i njegov prijatelj i kolega Petar Jaredić, koji nastupa pod imenom TheCryingName, prošle sedmice objavili su pjesmu „Kazna“, koja je modernijeg zvuka i veoma zaraznog ritma i refrena.
Ova numera, ispričao je Rakočević u razgovoru za Pobjedu, nastala je dosta spontano i neočekivano.
- Momenat koji volim kod našeg rada jeste taj kada još ne znamo da ili ćemo napraviti vrhunsku traku u rekordnom roku, ili ćemo joj se posvetiti dovoljno dugo dok ne iznjedrimo nešto za što smatramo da je dovoljno kvalitetno da izađe. „Kazna“ se doslovce sama napisala, iako je dosta noviji žanr sa jako čudnim zvukom koji mi je na prvu „legao“ - kazao je on.
PRODUKCIJA
Rakočević se, osim repovanja, bavi i produkcijom koja ga je zainteresovala još 2016.
- Krekovani FL studio 9, pa snimanja demo pjesama sa mojim prvim bendom, ali i prvi dodiri sa hip-hop muzikom počeli su kada sam sa Petrom Jaredićem (TheCryingName) 2017. godine, u improvizovanom studiju, producirao prve stvari. Tu je sve krenulo i, sa zadovoljstvom mogu istaći, i dalje traje - prisjetio se ovaj reper.
Kaže da su miks i mastering „najkompletniji momenat spajanja fizike i muzike u jed-
nu kompletnu nauku, dok je pisanje tekstova neka vrsta izduvnog ventila“.
- I dalje aktivno sviram bubanj sa sjajnom ekipom, još neki projekti su takođe tu, ali sam najviše fokusiran na produkciju u Roudmen lejblu, kao matičnom i jedinom centru moje muzike. Bitmejking i aranžmane sam prepustio TheCryingNameu koji potpisuje većinu traka, kako objavljenih, tako i neobjavljenih, jer je u toj sferi zaista najkreativniji - nastavlja on. Ne krije da je najviše ponosan na način na koji su se adaptirali na nove žanrove.
- Tražimo nešto novo i izazovno u svakom smislu. Cilj i ambicija nam je da budemo kompletni i da za nas muzički nema izazova, kako bi mogli adekvatno plasirati projekte koji odslikavaju nas kao muzičare. U našoj „bašti“ baš raste sve i svašta: od tvrdog repa, drila, oldskula, pa sve do melodičnih pjesama koje će publika svakako moći da čuje na svim platformama. Imamo jako puno muzike koja čeka dan kada će biti objavljena. Ono na što smo takođe ponosni jeste i to što je veliku većina traka, koje nijesu objavljene, publika imala prilike da čuje na našim nastupima na kultnom niškom hiphop festivalu „Dođi na Amfi“ i FIAT festivalu - jasan je on.
ŽANROVI I STILOVI
Rakočević privatno sluša izuzetno širok spektar muzike, počev od bluza i džeza, preko alternativnog roka i hip-hopa, pa sve do ekstremnih žanrova metala.
- Od velikih muzičkih uzora posebno bih izdvojio System
of a Down, Ramba Amadeusa, Džon Mejera i Wardrunu - dodaje on. Ponavlja da je odrastao na svakakvim žanrovima metala i oldskul hip-hopa.
- To su žanrovi koji ne diskriminišu ostale koji izlaze iz tih okvira. Generalno, iz svakog okvira se mora izlaziti i, na kraju krajeva, kao umjetnik koji poštuje onu: „Ars Gratia Artis“, volim da nalazim solucije kako da uživam u muzici, kao i svim drugim stvarima, uzimajući u obzir umjetnički momenat ukoliko ga ima - rekao je Rakočević.
Za njegovu eksperimentalnost u repu i R’n’B muzici, priznaje, zaslužan je TheCryingName koji ga je uputio u većinu novijih „Gen Z“ žanrova.
- Tako sam imao uvid u to da postoje, te smo ih iznijeli na jedan nama svojstven, ali vjerujem i kreativan način, van svake margine i svakog šablona. Dobro je poslušati dobru muziku, a još ljepše je kad je stvaraš. To je naš muzički izraz! Kome se sviđa - ima linkove na platformama, kome se ne sviđa - linkovi su isti - šaljivo odgovara Rakočević.
PSEUDONIM I INSPIRACIJA
On pojašnjava da je pseudonim Baš Čelik uzeo jer za njega predstavlja duhovnu asocijaciju.
- Mučio sam se dosta oko toga što bi trebao biti moj pseudonim, ali sam čvrsto odlučio da bude vezan za moje kršteno ime - Gvozden. Tu sam se
Frontmen grupe Koldplej upozorio posjetioce predstojećih koncerta da će biti snimani
BOSTON - Pjevač grupe
Koldplej Kris Martin, upozorio je posjetioce koncerta na stadionu Kamp Rendal, koji će se ove subote održati u Medisonu, da bi mogli biti prikazani na velikim video ekranima tokom izvođenja pjesme „Jumbotron Song“.
- Učinićemo to tako što ćemo pomoću kamera prikazati neke od vas na velikom platnu –
pojasnio je on u snimku koji je podijelio sa pratiocima na društvenim mrežama. Upozorenje je stiglo nakon prošlonedjeljne situacije na Koldplejevom koncertu kada se kamera tokom izvođenja ovog hita usmjerila na muškarca i ženu, koji su se grlili dok su pratili koncert i gledali ka bini. Kada su primijetili da su prikazani na ekranu, brzo su se razdvojili i pokušali da
sakriju svoja lica, a ispostavilo se da je riječ o izvršnom direktoru tehnološke kompanije Astronomer Endiju Bajronu i direktorki ljudskih resursa iste firme Kristin Kabot - Pogledajte ovo dvoje. Ili imaju aferu, ili su jednostavno jako stidljivi - rekao je tada Martin, a snimak je postao viralan na društvenim mrežama. Bajron je sjutradan podnio ostavku na funkciju direkto-
ra, a upravljanje je preuzeo suosnivač i direktor za proizvode Astronomera Pit De Džoj Upravni odbor Astronomera je, kako je naglašeno, „pokrenuo formalnu istragu povodom ovog pitanja“. - Od naših lidera očekujemo da postavljaju standarde – i u ponašanju i u preuzimanju odgovornosti – saopšteno je iz kompanije dan poslije skandala. R. Z.
jeme znatno promijenila i poboljšala. - U odnosu na to kad sam ja izbacio svoj prvi singl, što je bilo 2019. godine, dosta je nove muzike izašlo, naročito posljednjih par godina. Smatram da nam treba malo više vjetra u leđa, malo više angažovanosti naše države, da nam sva muzika i muzičari, kao i sve ostalo do sad, ne bi otišli vani. Dakle, da damo prostora ostalim izvođačima mimo standardnog popa i turbo-folka - smatra Rakočević. Podsjeća i da svaka država u regionu ima svoj hip-hop festival, koji podržava i finansira, a neke čak i više njih. - Kod nas je to tabu tema iz nepoznatog razloga iako svi, na kraju krajeva, slušamo hip-hop od mejnstrim izvođača iz istog tog regiona. Siguran sam da u Crnoj Gori ima materijala, makar kod nas i naših najbližih kolega, čije smo radove imali priliku da čujemo. Ima tu opasno dobrih umjetnika i liričara sa ozbiljnim pjesmama. Nažalost, mi ovdje svake godine slušamo slične ili iste izvođače na velikim binama – uvjeren je on. Rakočević navodi i da ne prednjačimo ni kao publika, jer nam fali urbane kulture, dok moderni zvuk u Crnoj Gori, tvrdi on, još nema toliko dobru prođu, „pogotovo ako nije neki standardni kalup“. - U odnosu na to koliko nas je, imamo dosta ozbiljnih imena i projekata, ali, avaj, nemamo ih gdje uživo slušati u našoj zemlji - jasan je ovaj reper.
PLANOVI
dosjetio stare narodne bajke „Baš-Čelik“ – kazao je on. Inspiraciju za pjesme nalazi u životu i životnim situacijama, kao i u svojim razmišljanjima.
- Možda razmišljanja prednjače u svemu tome, jer o svakoj situaciji volim da razmislim i sagledam je iz više uglova, pa tek onda donesem sud o tome. Tako je najviše u pisanju tekstova. Volim da moje mišljenje izađe na papir sa ličnim pečatom, bez filtera, tj. onako kako izađe iz srca, pa čak iako je nekad to na možda malo vulgaran, neukusan ili neetički način. Takvi smo, kakvi smošto ćemo - iskren je Rakočević.
SCENA
On ocjenjuje da se situacija na crnogorskoj muzičkoj sceni u posljednje vri -
On otkriva da će ove godine biti dosta novih pjesama. - Imamo jako mnogo završenih pjesama i mimo EP-a koji ćemo uskoro objaviti. Slušaćemo se ove godine zaista puno. Biće mnogo eksperimentalnog zvuka, dosta zaraznih melodija, a bogami i bengera. Biće, kao što vidite, dosta šaroliko, ali na kraju krajeva to i želimo publici da plasiramo. Želja nam je da donesemo nov, mlad zvuk, baš kao što su generacije prije nas. Što se tiče nastupa, nadamo se da ćemo se u skorije naslušati i uživo. Malo je teže kad se organizacija svodi na neafirmisane umjetnike, ali guraćemo jako, a kvalitet takođe neće biti upitan - zaključio je Rakočević u razgovoru za Pobjedu. Milovan MARKOVIĆ
PODGORICA - Dragan Bokan novi je predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore.
To je odlučeno na vanrednoj Izbornoj skupštini, koja je održana u podgoričkom hotelu ,,Voco“, a kojoj je prisustvovalo 68 od ukupno 90 delegata, a od kojih je Bokan dobio podršku 66 delegata, dok su dvoje bili udržani. Na taj način Bokan je naslijedio Jelenu Dubljević, koja je bila na čelu Saveza od 24. novembra 2023. godine, kada je na izborima dobila podršku u odnosu na Nikolu Pekovića, ali je 29. aprila ove godine podnijela ostavku, od kada je bila u v.d. stanju.
Prije Dubljević i Pekovića, predsjednici su bili Veselin Barović (dva puta), Milo Đukanović i Igor Lukšić.
- Kandidovao sam se isključivo zato što ne postoji pojedinac u Crnoj Gori koji je investirao svoj novac u jedan sport i košarku kao što sam ja to uradio. Ova kriza, koja je najveća od kada ja bitišem u košarci, natjerala me i delegirala da probam da spasim situaciju u ovom trenutku u kojoj se nalazi crnogorska košarka. Kao i u svemu, mudrost je najpotrebnija. Mislim da je Upravni odbor najbolji u istoriji, jer su članovi sve ozbiljni ljudi, ljudi koji mogu da doprinesu, ostvareni ljudi i koji su prepoznali značaj crnogorske košarke u ovom momentu, kao i momenat i tešku situaciju, tako da je sigurno da ćemo neke stvari morati da radimo vrlo brzo - kazao je nakon promocije Bokan. Na ovaj način je stavljena tačka na turbulentni period, posebno u posljednja tri mjeseca. Naime, nakon ostavke Dubljević, stigla je informacija je više od 30 crnogorskih košarkaških klubova potpisalo i podržalo kandidaturu
Novoizabrani predsjednik razgovaraće sa selektorom i selektorkom naših A timova do najmlađih selekcija. - Sigurno je da će sportska komunikacija postojati, da ću svakako razgovarati prvo sa svim selektorima, od seniora pa do najmlađih selekcija. Smatram da su se u Crnoj Gori do sada delegati lobirali kroz obećavanje selektorskih pozicija, mjesta u upravnim odborima itd. Mislim da je tome došao kraj, ako hoćemo uspjeh u bilo kom poslu, a u ovom trenutku govorimo o košarci, moramo da budemo ozbiljni i organizovaniji. Nemamo prostora da radimo polako, ali ni brzo. Mudrost je, kao i u svemu, najpotrebnija.
Od aprila nijesu isplaćivane
plate
Bokan je kazao da ne zna kakvo je finansijsko stanje u KSCG.
Dragan Bokan, nakon što je imenovan za prvog čovjeka Košarkaškog saveza Crne Gore, dobio je podršku i za saziv novog Upravnog odbora, koji će pored njega, kao predsjednika, činiti još: Đorđije Goranović (MI ,,Goranović“), Stevan Milić (Portonovi rizort), Zoran Milovanović (MTEL), Miomir Mrvaljević (BAR-KOD), Đuro Ostojić (SC Derby), RatkoPavićević (Alliance), Nikola Pavlićević (crnogorski košarkaš, sportista),
Dragana Kadića za predsjednika KSCG. Vanredna izborna sjednica Skupštine bila zakazana za 23. jun, a Kadić
Vučević primjer kako se igra i bori za svoju zemlju
Nikola Vučević ima veliku podršku Bokana, koji ga vidi kao ključnu figuru reprezentacije, pogotovo pred nastup na predstojećem Eurobasketu.
- Hvala mu za sve ono što je uradio do sada, hvala mu za sve što radi u ovim danima krize, da on održava i moli da dolaze reprezentativci. Crnogorsku sportsku javnost bi trebalo obavijestiti da je Nikola Vučević primjer kako se igra i bori za svoju zemlju, reprezentaciju. Primjer je i kako bi trebalo svaki igrač da doprinese, da natjera drugog ili da objasni drugom da bi ipak trebalo da da minimum svoga vremena, znanja ili talenta za reprezentacijunaglasio je Bokan.
bio jedini kandidat. Iz Saveza je tri dana ranije saopšteno da je Kadićevu kandidaturu podržalo petnaest klubova sa 24 delegata sa pravom glasa. Činilo se da je došao momenat da se neizvjesnost završi. Ali sjednica, zakazana za 23. jun na kraju nije ni održa-
Bokan je nakon sjednice
Skupštine KSCG objasnio da će dosadašnja predsjednica Saveza
Jelena Dubljević ostati u rukovodstvu, kao njegova saradnica, ali da tačna funkcija nije još de nisana
AleksandarPopović (KK ,,Sutjeska Elektroprivreda), Blagota Radović (Zetagradnja, Lovćen banka), Hasan Ramović (Put-Gross, KK ,,Jedinstvo“‘ 1950), Željka Ratković (ŽKK ,,Primorje“), Ljubiša Šćepanović (Expo grupa), Nikola Tripković (Razvojna banka Crne Gore) i
na, jer nije bilo kvoruma (prisutno bilo 38), pa izbor Kadića za predsjednika tada nije prošao.
Potom je nova Vanredna izborna sjednica Skupštine zakazana za 22. jul, a Kadić se 16. jula oglasio saopštenjem, u kojem je pozvao delegate da se ,,odupru pritiscima i manipulacijama“. Dan nakon isteka roka za prijavljivanje kandidature (17. jul) iz KSCG je saopšteno da je za novu sjednicu stigla samo kandidatura Dragana Bokana. Odmah nakon toga je Kadić u novom saopštenju kazao da je svjesno odbio da se prijavi na novi konkurs.
- Svjesno sam odbio da se prijavim na novi, nezakoniti
Vojin Žugić (Stadion). Bokan je objasnio da je mjesto u Upravnom odboru ponudio i našem košarkašu Nikoli Vučeviću, koji zbog obaveza, ipak, nije mogao da prihvati tu funkciju, ali je rekao da će se uključiti odmah poslije završetka karijere.
Statut KSCG dozvoljava da predsjednik kluba bude i na čelu Saveza. Dragan Bokan neće napuštati Budućnost Voli
konkurs jer bih time legitimisao postupak koji je očigledno suprotan Statutu, i omogućio drugima da, bez pravne osnove, uđu u izbornu trku. To bi predstavljalo direktan udar na zakonitost i vrijednost moje prvobitne kandidature, koja je predata na vrijeme i u skladu sa svim pravilima. Neću učestvovati u farsama koje urušavaju pravni poredak Saveza - rekao je tada Kadić.
- Smatram da su se nerezonski prijavljivale reprezentacije koje su pravile velike obaveze, bez finansijskog pokrića. Nijesu obezbijeđena sredstva za okupljanje reprezentacija koje su sada okupljene i onih koje će se u narednih danima okupiti, tako da je veliki posao. Čast mi je što sam predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore, ali mi je to i jedna od najvećih obaveza, mimo moje kompanije.
Revizor će sagledati finansijsko stanje. - Dobićemo izvještaje revizije i na taj način krenuti u reprogram. Od aprila nijesu isplaćivane plate i siguran sam da i meni kao predsjedniku Saveza, a i s druge strane svim članovima Upravnog odbora neće biti lako da riješimo ovo pitanje. Mislim da je mnogo bolja situacija u KK Budućnost nego u Savezu.
Dragan Bokan dobio je apsolutnu podršku i sada slijedi novi period u Savezu, a prije svega stabilizacije, zbog brojnih problema, a prije svih finansijskih. R. PEROVIĆ
Ukrajinski bokser pobjedom nad
Duboom osigurao mjesto među
Top3 teškaša svih vremena
PODGORICA -Oleksandr Usik je ubjedljivo najbolji teškaš današnjice, a sve što je uradio posljednjih godina - zaključno sa briljantnim izdanjem prije tri noći kada je nokautirao Danijela Dubou - kandiduje ga u najmanju ruku za mjesto među Top3 boksera svih vremena.
Ukrajinski borac je u subotu na kultnom ,,Vembliju“ lijevim krošeom poslao Britanca na pod u petoj rundi i drugi put postao apsolutni prvak u teškoj kategoriji.
Sat nakon što je niz nepobjedivosti u teškoj kategoriji produžio na 24 meča, Usik je stigao na konferenciju za medije i svijetu predstavio svog ,,prijatelja“ kojeg je nazvao – Ivan.
- Moj lijevi kroše se zove Ivan - rekao je Usik.
- Ivan je ukrajinsko ime. Ivan je krupan momak koji živi na selu i radi za svoju porodicu. To je jak udarac - Ivan. Prvi put sam ga tako nazvao 2018. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, kada sam
Trijumf nad Duboom lansirao je Usika na nivo Muhameda Alija – njih dvojica su jedini koji su dva puta bili vlasnici svih pojaseva u teškoj kategoriji.
Ukrajinac je sve najveće rivale pobjeđivao uvjerljivo i to po dva puta – pred njim su padali Tajson Fjuri, Entoni Džošua i Duboa.
Džošuu, koji je bio veliki projekat britanskog boksa, pobijedio je u svojoj tek trećoj borbi kao teškaš i tada ujedinio sve pojase.
Nakon što je postao prvi apsolutni prvak teške kategorije u eri s četiri pojasa savladavši Fjurija 2024. godine, Usik je imao mogućnost da brani taj status prihvatanjem obavezne odbrane IBF pojasa protiv Duboe.
Ipak, odrekao se te titule kako bi odradio revanš sa Fjurijem i ponovo ga pobijedio, a onda je na ,,Vembliju“ savladao Dubou i vratio IBF pojas, te zadržao WBC, WBA i WBO titule.
- Njegova odluka je bila da se odrekne titule i pusti da Duboa pobijedi nekoga, a zatim da se bori treći put za status apsolutnog prvaka. To je bio njegov plan još prije godinu. On nije samo dobar bokser, već je i mentalno vrlo jak – istakao je Egis Klimas, Usikov menadžer.
Usik iza sebe ima osam borbi u teškoj kategoriji, a šest od njih je bilo za svjetske titule.
Poređenja su uvijek nezahvalna, u svim sportovima, tako je i kad se priča o najvećim bokserima svih vremena. Muhamed Ali, Džo Frejzer i Džordž Forman bili su ikone tokom 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, a vraćajući se dalje u prošlost dolazi se do Džoa Luisa koji je imao 25 uspješnih odbrana titule između 1937. i 1948.
Usik je u amaterskoj karijeri imao
109 mečeva i 88 pobjeda, dok je kao profesionalac slavio u sve 24 borbe, od kojih su 13 bile za titulu
se borio u kruzer kategoriji –kazao je 38-godišnjak iz Simferopolja, grada s ukrajinskog ostrva Krim.
Duboa je već bio na podu nakon desnog krošea u sljepoočnicu, ali presudio mu je omiljeni Usikov udarac. Bila je to još jedna savršena noć ukrajinskog giganta, koji je bio ,,primoran“ da pređe među teškaše nakon što je bio dominantan u kruzeru, gdje je takođe bio apsolutni šampion.
Samo je pet boksera u istoriji uspjelo da bude apsolutni prvak u više različitih kategorija – Klarisa Šilds u polusrednjoj, supersrednjoj i teškoj; Terens Kroford u poluvelteru i velteru; Keti Tejlor u lakoj i poluvelteru, Naoja Inue u bantamu i superbantamu, te Usik u kruzeru i teškoj.
PODGORICA - Crna Gora savladala je Italiju - 12:8 i sjutra će sa Hrvatskom odlučivati o petom mjestu na Svjetskom vaterpolo šampionatu.
„Ajkule“ su nadigrale četvorostrukog šampiona svijeta, a u možda i najboljem meču u Singapuru, podigli samopouzdanje za novi, drugi okršaj sa ,,barakudama“.
Velika pobjeda je bila proizvod odlične igre u odbrani, posebno sa igračem manje, a dominirao je golman Petar Tešanović sa 11 odbrana (zaustavio je Petar šut iz peterca Bruniju, ukupno treći na SP). U istoriji međusobnih okršaja našeg i italijanskog tima (u posljednjih sedam ,,azuri“ su bili uspješniji) ,,ajkule“ su drugi put savladale rivala sa pet golova, što je najubjedljivija razlika.
Spisak legendi se, naravno, tu ne završava, ali kao osvajač zlatne olimpijske medalje, apsolutni prvak u kruzer kategoriji i dvostruki apsolutni prvak u teškoj kategoriji, Usik sigurno ima mjesto među Top5 ili Top3 svih vremena.
- On je legenda - rekao je bivši svjetski prvak Karl Frempton za Dazn, a prenosi BBC.
- Može da se poredi s bokserima iz bilo koje ere. Pobijedio je sve, a trojicu najvećih rivala savladao je po dva puta – dodao je Frempton. Ko je naredni Usikov rival?
Mogao bi to da bude Džozef Parker s Novog Zelanda, koji je u nizu od šest pobjeda i nekadašnji je svjetski prvak, ali koliko god da su iznenađenja moguća teško da bi mogao i da zaprijeti velikom Oleksandru.
Usika bi mogao da izazove i mladi Britanac Mozes Itauma, 20-godišnjak koji je neporažen u 12 borbi kao profesionalac, mada se čini da je prerano zaključiti da je spreman za okršaj s najvećim borcem današnjice, konstatovao je BBC. N. KOSTIĆ
Očigledno je bilo da je rival nokautiran nakon teškog poraza u četvrtfinalu od Grka, što ne umanjuje izdanje izabranika selektora Dejana Savića, jer su u oba pravca djelovali staloženo. Što je falilo u četvrtfinalnom porazu od Španije. Od starta je naš tim vodio, u posljednjoj četvrtini sa šest golova razlike, a gotovo da nije bilo slabog mjesta ili nekih prevelikih iskakanja u našoj ekipi. Italijani apsolutno nijesu imali odgovore sa igračem više, a
Rezultati
Polufinale
Grčka-Španija 9:11
Srbija-Mađarska 18:19
Za plasman od 5. do 8. mjesta
Crna Gora-Italija 12:8
Hrvatska-SAD 14:9
koliko su bili indisponirani, pokazali su i sa pet metara, kada je iz druge najbolje šanse Kondeli loptu poslao preko gola. Mnogo je ključnih deta-
Selektor odbojkašica Jovo Caković uoči raspleta u kvalifikacijama za EP
PODGORICA - Najbolje crnogorske odbojkašice spremaju se za prijateljske
utakmice sa Mađaricama u Kolašinu, a selektor Jovo Caković očekuje dobru
Sjutra
Finale
Španija-Mađarska
Za 3. mjesto
Srbija-Grčka
Za 5. mjesto
CRNA GORA-HRVATSKA
Za 7. mjesto
lja uticalo na ubjedljiv trijumf, a jedan od ne manje važnihDi Fulvio je do prvog gola došao tek u uvodnim minutama posljednje četvrtine.
povratnu informaciju nakon tri susreta sa finalistkinjama nedavno završene CEV Zlatne lige. Povratnu informaciju o stanju tima, nivou na kojem se nalazi ekipa uoči raspleta kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i odlučujućih duela protiv Bosne i Hercegovine u Goraždu 6. avgusta i Letonijom u Kolašinu četiri dana kasnije. Taj nivo je, definitivno, puno viši nego što je bio u maju, kada je prvi put okupio igračice koje su se pripremale za debi u CEV Zlatnoj ligi. U odnosu na mečeve CEV Zlatne lige Crna Gora je jača za Danijelu Džaković i oporavljene Melisu Cenović i Simonu Petranović - Da smo u ovom sastavu igrali mečeve Zlatne lige, sve bi bilo drugačije. Siguran sam da bismo imali više od jedne pobjede - možda dvije ili tri, neke utakmice u kojima smo osvojili set ili dva definitivno bismo završili nekom pobjedom. Mi smo Ukrajini koja je osvojila Zlat-
Višebojka iz Bijelog Polja obilježila seniorsko državno prvenstvo sa devet medalja
Upravo je, ako se izuzme duel sa Špancima, igrač manje na kompletnom šampionatu djelovao kao najbolji segment igre. Konkretno juče, 10 puta od ukupno 13 pokušaja Italijana, naši momci su se odbranili, a sa druge strane, pet puta bili su precizni iz osam pokušaja sa igračem više.
Mada su i u pozicionom napadu pokazali strpljenje, prije svih Balša Vučković, koji
Spisak od 16 igračica
Na skraćenom spisku selektora je 16 igračica: (tehničarke) Marija Šušić, Viktoria Đukić, Tijana Tvrdišić, (primači servisa) Danijela Džaković, Simona Petranović, Nevena Vukčević, Teodora Čavić, Darja Popović, (korektorke)
Nikoleta Perović, Kristina Božović, (srednje blokerke) Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak, Lana Rakočević, (libera) Melisa Cenović i Ksenija Krunić
nu ligu uzeli set, već u drugom meču koji se igrao u Podgorici, finalistkinjama Mađaricama takođe smo uzeli set, kod rezultata 1:1, imale smo vođstvo 20:19. Bili smo konkurentni u tom sa-
Bazen „OCBC Akvatik centar“ Gledalaca: 300.
Sudije: Moler (Argentina), Stavridis (Grčka)
Igrač više: Italija 13-3, Crna Gora 8-5
Peterci: Italija 2 (-), Crna Gora 2 (1) Rezultat po četvrtinama: 0:3, 3:4, 1:2, 4:3
(sedam odbrana)
- Ušli smo agresivno u meč i držali ritam do samog kraja. Žao mi je što nismo u četvrtfinalnom duelu sa Španijom bili efikasni kao protiv Italije, ali dobra stvar je što poslije poraza nismo potonuli, skupili smo se kao prava ekipa i pokazali da ipak imamo potencijal za nešto više. Želimo da na pravi način završimo turnir i da se vratitimo kući u pobjed-
Tešanović (10 odbrana i peterac)
Selektor: Alesandro Kampanja Selektor: Dejan Savić
je bio najefikasniji sa četiri pogotka. Kuriozitet je da se rival nije ni približio rezultatski, a do prvog gola stigao je tek u prvom minutu druge četvrtine (3:1). Očekivala se utakmica sa puno tempa, plivanja, a u tom dijelu Italijani, koji inače forsiraju ovaj stil vaterpola, potpuno su podbacili. A koliko je fizički za njih meč bio iscrpljuju-
stavu. Ali, bio je to debi i sve ima svoje, na porazima se obično nauči više nego u pobjedama. Daca, Melisa i Simona znatno su popravile ,,krvnu sliku“ tima u odnosu na majski početak, ali i bez njih - djevojke su napredovale, tim je napredovao. Da se najkonkretnije moguće izrazim - vidi se da smo radili nešto. Sada to izgleda mnogo tečnije, sa odličnom, radnom atmosferom, smatra Caković. Naše odbojkašice u avgustu čeka ono glavno - finiš kvalifikacija. Pobjede nad BiH i Letonijom i matematički bi donijele Crnoj Gori plasman na EP. - Dobra je stvar što Letonija i Bosna i Hercegovina igraju 2. avgusta između sebe, prije mečeva sa nama. Dobićemo kasetu sa tog duela, što će biti jako korisno u pripremi za naše mečeve. BiH nije igrala odavno, imaće i neke prijateljske utakmice, koje ćemo takođe analizirati, za Letoniju znamo da se radi o čvrstoj i disciplinovanoj ekipi – istakao je Caković. R.A.
ničkom raspoloženju kazao je Dimitrije Obradović Najmlađi u našoj ekipi, 18-godišnji Strahinja Gojković zadovoljan je kako je ekipa odreagovala nakon eliminacije u četvrtfinalu SP. - Otvorili smo utakmicu na pravi način, ispoštovali dogovore prvo u odbrani, a onda i u napadu. Sveli smo rivala na mali broj golova i možemo da budemo zadovoljni. Ostao nam je još jedan meč, želimo da se na pravi način pripremimo i dođemo do pete pozicije.
ći potvrđuje tajm-aut selektora Kampanje krajem treće četvrtine (vodila je Crna Gora 8:4) kako bi odmorio i osvježio igrače. Italija nije ličila na ekipu koja je u Singapur došla po medalju, a crnogorskim reprezentativcima nije falilo motiva. Podigli su se nakon debakla od ,,furije“ i pronašli formulu koja ih je dovela do borbe za peto mjesto. A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Predsjednik Upravnog odbora odbojkašica Luke Bar - Nenad Vujanović obavijestio je juče javnost o planovima i pojačanjima za predstojeću sezonu.
- Naše ambicije su jasne, borba za sva tri trofeja s tim što nam je primarno osvajanje prvenstva i vraćanje pehara u naše vitrine. Prije svega, sa zadovoljstvom ističem da smo produžili saradnju sa ključnim igračicama iz prethodne sezone: Dijanom Vuković, Tijanom Tvrdišić i Teodorom Čavić. Njihova energija, iskustvo i kvalitet biće i dalje okosnica našeg tima. Za predstojeću sezonu angažovali smo i velika pojačanja Aleksandru Šćekić i Anđela Kukobat. Aleksandra je srednji bloker, prošlu sezonu igrala je u rumunskom FC Arges Pitesti, a crnogorskoj odbojkaškoj javnosti poznata je po odličnim nastupima za Al-
PODGORICA - Anđela Drobnjak prije šest godina odlučila je da se povuče iz kraljice sportova, da bi u martu 2023. godine na opšte iznenađenje odlučila da se vrati takmičenjima.
Sjajna višebojka bila je u trenažnom procesu, zadržala dobru formu, a iako se nije takmičila čak četiri godine, u martu je odmah zablistala i zbog toga dobila poziv selektora Osmana Erovića da bude u reprezentaciji za ekipno prvenstvo Evrope, koje se održalo u Krakovu. Upravo taj šampionat pokazao je da je članica AK Jedinstvo u izuzetnoj formi, spremna da bude na vrhunskom nivou. Dobri rezultati motivisali su je da izađe na ekipno državno prvenstvo, gdje je donijela važne bodove svom timu, da bi na MOSI osvojila četiri zlatne medalje, što je bila definitivna potvrda se Drobnjak vraća takmičenjima. Sve to bila je inicijalna kapisla za njen povratak i početak ponovo velikih rezultata! Kako su odmicala takmičenja, Anđela je bila sve bolje, postizala sjajne rezultate, obarala rekorde, da bi na kraju 2024. godine bila proglašena najboljom atletičarkom Crne Gore uz Vuković. Upravo prošla godina bila je godina povratka na velike staze – postala je šampion na 100 metara, 110 metara prepone, kao i više-
boju, osvojila druga mjesta u visu, dalju i bacanju kugle, te treće u troskoku, postavila rekord u sedmoboju, bila četvrta na prvenstvu Balkana i druga na Igrama malih zemalja… - Nakon ekipnog šampionata u Poljskoj odlučila sam da se
ningu i zaista sam osjetila ponovo veliku želju da bu-
Nenad Vujanović, predsjednik ŽOK Luka Bar, pričao o ambicijama i najavio pojačanja
se za
dem na takmičenjima. Tokom prošle godine vidjela sam da mogu da jurim sve bolje rezultate i to me motivisalo da nastavim, bez obzira na pauzu u velikom ritmu – kaže za Pobjedu Anđela Drobnjak. Tokom ove godine Drobnjak je postala glavni adut crnogorske atletike. Anđela je bila ponovo glavni šraf u crnogorskoj reprezentaciji na ekipnom prvenstvu Evrope u Sloveniji, a izuzetnu formu dokazala je seniorskom državnom prvenstvu Crne Gore minulog vikenda u Pljevljima, gdje je osvojila čak devet medalja. Postala je šampionka Crne Gore u čak pet disciplina (100 metara, 100 metara prepone, 200 metara, dalj i troskok), osvojila je srebro u bacanju kugle i visu, kao i sa štafetom svog tima (4x100) i bronzu u bacanju koplja. - Vjerovala sam da ću u mnogim disciplinama napraviti dobre rezultate i zaista sam zadovoljna nastupom na državnom prvenstvu. Ovo je bila i dobra prilika da vidim trenutnu formu, jer već za vikend očekuje me nastup na prvenstvu Balkana, gdje ću nastojati da ostvarim što bolji rezultat – objasnila je Drobnjak.
Iza Anđele Drobnjak je već ozbiljan proces i treninga i takmičenja, ali nakon šampionata Balkana, slijedi mini pauza. - Nakon Balkanijade slijedi mali predah. Za nama je zaista naporna sezona, ali nema velikog odmora. Brzo krećemo sa pripremama za nove izazove. Ono što mi je zaista dobro, jeste da sada, otkako je u Bijelom Polju postavljena tartan podloga na stadionu Jedinstva, imam još bolje uslove za trening i stvarno mogu da uživam u onome što najviše volim. Zato se radujem svakom takmičenju, jer uvijek imam motiv da postignem više – podvukla je Anđela Drobnjak. R.PEROVIĆ
batros iz Herceg Novog. Vjerujemo da će svojom visinom, iskustvom i kvalitetom značajno doprinijeti našem timu. Anđela je primač, sezonu je završila na Kipru u klubu Dikefalos Geriou. Ranije je igrala za OK Budućnost Volley i dvije sezone za Albatros. Riječ je o pouzdanoj i provjerenoj igračici koja će na poziciji primača unaprijediti i ojačati igru u polju. Baranke će u narednu sezonu sa dvije mlade igračice. - U narednoj sezoni će dvije mlade igračice iz Galeba, našeg gradskog rivala, zamijeniti crveni dres plavo-bijelim. Riječ je o Maši Dragojević i
Nataliji Vlaović. Tako da uz ostale igračice Tijanu Krutu, Saru Kovač-Dobrković, Ivu Pepđonović, Magdalenu Kuburović, Ivanu Gardašević, Milicu Berilažić, kao i mlađu generaciju koju predvode Staša Jovović i Selma Muratović, imamo neophodnu kombinaciju iskustva i mladosti. Predsjednik je zahvalio igračicama koje su napustile klub Dušanki Petrović, Aieski Vitori Pereiri Menezes i Mariji Nikezić - Izdvojio bih našu dugogodišnju kapitenku Dušanku Petrović, koja je punih šest sezona bila dio našeg kluba
i ostavila dubok, neizbrisiv trag u svim našim uspjesima. Što se tiče priprema, planirano je održavanje tradicionalnog Port kupa od 12. do 14. septembra. - Na turniru će, pored nas, učestvovati Gacko (prvak Bosne i Hercegovine), Jedinstvo Užice (višestruki prvak Jugoslavije i član Superlige Srbije) i Budućnost Volley iz Podgorice. Već sljedećeg vikenda, od 19. do 21. septembra, gostovaćemo u Gacku, a vikend nakon toga u Užicu. Planirano je ukupno desetak kontrolnih utakmica kako bismo uigrali tim i spremno dočekali početak prvenstva. Predsjednik Baranki je zahvalio Odboru direktora ,,Luka Bar“ AD na čelu sa Dušanom Masoničićem i izvršnom menadžmentu na čelu sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem, kao i mnogobrojnim sponzorima koji u kontinuitetu daju podršku klubu. R.A.
Fudbaleri
PODGORICA - Bečki
Rapid je jedno od većih fudbalskih imena koja su dolazila u Crnu Goru.
Austrijski velikan, čiji dres je svojevremeno nosio aktuelni predsjednik FSCG
Dejan Savićević, nekadašnji reprezentativac Branko Bošković, a za koji sada nastupa član našeg najboljeg državnog tima Andrija Radulović, rival je Dečića u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.
Najzvučniji rival u istoriji kluba iz Tuzi budi posebne osjećaje među igračima, članovima uprave, navijačima i uopšte domaće javnosti.
Prvi meč igra se sjutra veče na terenu Dečića s početkom od 21 sat.
- Najveće ime i najkvalitetniji protivnik sa kojim je Dečić ikada igrao. Dvomeč sa Rapidom mnogo znači nama fudbalerima jer predstavlja sjajno iskustvo. Ovo je nagrada i za sve u klubu jer je pokazatelj dobrog vođenja i ulaganja u naš kolektiv. Prava je privilegija što možemo da budemo protivnici jednog evropskog giganta u kvalifikacijama za Ligu konferencija - rekao je za Pobjedu vezista Matija Božanović. Iskusni igrač sredine terena svjestan je da je Dečić autsaj-
der na papiru. Ali... - Priznajemo da je Rapid ogromni favorit. U to nema nikakve dileme. Reći nešto drugo bilo bi pogrešno. Žar-
gonski – nemamo što da izgubimo, a možemo mnogo da dobijemo. Motiva neće faliti. Probaćemo da igramo kao i do sada – disciplinova-
no, odgovorno i hrabro. Ovo je odlična prilika da vidimo đe smo u odnosu na klubove ozbiljnog renomea – ističe Božanović.
Tuzani su dobro analizirali protivnika... - Što se tiče Rapida, nema tu mnogo što da se objašnjava. To je ekipa koja vrijedi 50 mi-
Probaćemo da igramo kao i do sada – disciplinovano, odgovorno i hrabro. Ovo je odlična prilika da vidimo đe smo u odnosu na klubove ozbiljnog renomea – ističe Božanović
liona eura. Klub koji je u mogućnosti da kupi i proda igrača za ogromnu svotu novca. Taktički, tehnički i kvalitetom su ispred svakog tima sa kojim smo do sada igrali. Gledali smo ih, znamo da nas čeka težak posao, ali na nama je da izađemo na teren i damo sve što imamo. Nadam se da će to biti dovoljno za povoljan epilog uoči revanša u Beču – naglašava Božanović. Što može da bude prednost Dečića?
- Prvu utakmicu igramo pred svojim navijačima. Očekujemo pune tribine, podršku i energiju naših fanova. Uz huk sa stadiona – i mi možemo da se prikažemo u pozitivnom svjetlu. Nesporno je da i mi imamo kvalitet. Vjerujem da ćemo pokazati partiju koja će zadovoljiti naše pristalice – odgovorio je Božanović, koji nastavlja: - Greške moramo da svedemo na minimum, a uz neke svoje adute - da probamo da se nametnemo i ugrozimo njihov gol. Treba da uđemo u meč bez pritiska, da uživamo u ovoj prilici koja nam se ukazala, svi da damo maksimum. Stadion će sigurno biti pun, a to će nam dati vjetar u leđa, dodatnu snagu da se nosimo sa Rapidom. Nezahvalno je prognozirati rezultat koji bi nas učinio srećnima. Igraćemo najbolje što možemo, a bilo bi lijepo da imamo aktivan ishod pred odlučujući duel u Austriji – zaključio je Božanović. D. KAŽIĆ
NIKŠIĆ - Zagrijava se atmosfera kraj Bistrice, što ne čudi ako se zna da Sutjesci sjutra veče u goste dolazi Beitar iz Jerusalima.
Euforija zbog prolaska nikšićkog tima u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija ipak je ostavljena po
strani,tim prije što je ekipa iz Izraela znatno kvalitetniji rival od Dinama iz Bresta, barem ako je suditi po kvalitetu lige. Svjesni su toga svi i u timu Milije Savovića, minulih nekoliko dana još su jače trenirali jer znaju da izraelski ppredstavnik igra u jačem ritmu.
Kapiten „plavo-bijelih“ Vladan Giljen kaže da očekuje pun stadion. - Potrebna nam je podrška publike. Beitar je dobra ekipa, odgledali smo nekoliko njihovih mečeva, analizirali ih, a i još ćemo kako bismo se uvjerili koje su im slabosti jer ih svaka ekipa ima. Sigurno su kvalitetnija ekipa od Dinama, ali ne smijemo se ni plašiti prije vremena – rekao je Giljen. Sutjeska je odigrala odlično revanš sa Dinamom na neutralnom terenu u Zalaegersegu, slavila 2:0 i nadoknadila poraz iz Nikšića od 2:1.
- Važno je da su svi u našem timu zdravi, a i u prethodne dvije utakmice se dalo primijetiti da rastemo kao ekipa i sigurno ćemo sve bolje igrati. Ima prostora za napredak, jasno je to, jer naš tim je formiran prije nepun mjesec. Svi
evropski rivali su nepoznanica za nas, pa i za stručni štab, ali važno je dobro odigrati prvi meč i onda u revanšu tražiti šansu za prolaz - naveo je Giljen. - I protiv Dinamo Bresta smo odigrali korektno, a u revanšu bili još ubjedljiviji. Vjerujem da ćemo sjutra biti efikasniji, čime se do sada nijesmo mogli pohvaliti, jer svi smo vidjeli koliko smo u posljednjoj utakmici stvorili prilika, a iskoristili svega dvije. Srećom, to nam je bilo dovoljno za prolaz, ali ovog puta moramo biti mnogo efikasniji - riječi su Vlada Giljena, jednog od iskusnijih u timu Milije Savovića. I ovog puta rukovodstvo Sutjeske je u namjeri da bude što više gledalaca odlučilo da ne naplaćuje ulaznice, ali će se one, svakako, morati preuzeti na biletarnici uz lična dokumenta. Jedna osoba može da dobije najviše pet karata. Ra. P.
Srijeda, 23. jul 2025.
PODGORICA – Budućnost je sigurno jedini fudbalski šampion neke države koji (ključne) evropske mečeve tokom ljeta dočekuje bez predsjednika, desnog beka i klasičnog napadača.
Dueli koji čekaju ,,plavo-bijele“ mogli bi da budu jedna od tri stepenice ka pisanju istorije jer se crnogorskom prvaku ,,otvara put“ ka plejofu Lige konferencija. Prva prepreka je moldavski Milsami, koji večeras od 21 sat gostuje pod Goricom (revanš naredne srijede u Orheju), a ukoliko je prođe tim Nenada Lalatovića bi u trećem kolu kvalifikacija igrao s Virtusom iz San Marina, gdje bi takođe bio favorit.
Petru Grbiću i drugovima je, za razliku od prvog pretkola Lige šampiona, žrijeb ovog puta bio naklonjen i to je jedino pozitivno što ,,prati“ najveći crnogorski klub jer Budućnost (i dalje) prolazi kroz organizacioni haos.
Samo nekoliko nakon eliminacije od jermenske Noe u prvom pretkolu LŠ prošlog utorka, a usred priprema za meč s Milsamijem, šampion Crne Gore ostao je bez predsjednika jer je Boško Kovačević podnio ostavku, ali i desnog beka – Dragan Grivić prodat je CSKA 1948 iz Sofije.
- Da sam znao da je ovakva situacija, ne bih dolazio – priznao je trener NenadLalatović na ,,atipičnoj“ konferenciji za medije pred utakmicu.
Njegove riječe dovoljno govore kakvo rasulo vlada u upravljačkim strukturama kluba.
- Sigurno nije prijatna situacija. Nije dobro kad ostanete bez jedinog desnog beka u timu. Kad su me pitali, nijesam bio za to da Grivić ide iz kluba, iz razloga što nam je neophodan u ovim mečevima. Zbog njegovog odlaska moramo da mijenjamo formaciju jer nemam alternativu i drugog klasičnog desnog bekaobjasnio je Lalatović.
- Grivić me nazvao i rekao da su ljudi iz kluba rekli da pita mene da li može da ode. Kazao sam mu: ako klub smatra da treba da te prodamo za 100-120 hiljada eura, a mnogo si nam potreban za ove utakmice, onda idi. Neću nikome da stajem na put, a i nijesam ni direktor ni predsjednik. Više bih volio da je ostao, pa da smo ga prodali poslije utakmica s Milsamijem jer on je to zaslužio, ima 29 godina i treba mu iskorak u karijeri – dodao je srpski stručnjak.
POTREBNO NAM JE
ZAJEDNIŠTVO
Ljeto odmiče, a pojačanja pod Goricom – nema. Pitanje je da li će ih i biti jer nov-
KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA (2. KOLO): Naš prvak pred večerašnji meč s Milsamijem nema predsjednika, desnog beka i napadača
ca nema, iako su napravljeni milionski izlazni transferi u posljednjih nekoliko godina.
- Umjesto da se pojačavamo, mi sebe slabimo. U odnosu na tim koji je završio prošlu sezonu nema Andreja Kostića, Andrije Bulatovića, sada ni Dragana Grivića, prije pola godine otišao je Milan Vukotić... Tim je slabiji nego ranije, što je veliki hendikep, pogotovo ako se želi da se igra grupna runda evropskog takmičenja. Očekivao sam da ćemo do ove utakmice dovesti dva, tri igrača, ali klub je u takvoj situaciji kakvoj jeste - poručio je temperamentni Beograđanin.
- Vidim i da su igrači nervozni. Ipak, atmosfera među njima je dobra. Rekao sam da dignu glave, mi u svlačionici smo porodica, uprave dolaze i prolaze, mi igramo za nas, naše porodice, moraju da pokažu da imaju karak-
Kad sam dolazio, dogovorili smo se za pet minuta. Velika želja mi je bila da radim ovdje, volim Crnu Goru, navijači su me željeli. Rekao sam upravi kluba, a to znaju i navijači: da sam znao da je ovakva situacija ne bih dolazio - rekao je Lalatović
SITUACIJA
Što može da bude prednost ,,plavo-bijelih“ u odnosu na moldavskog prvaka?
- Domaći teren i naši navijači. Dugo se bavim ovim poslom, nikad nigdje nijesam dočekan kao u Podgorici. Bio sam oduševljen, još jednom hvala publici. Dali su nam vjetar u leđa protiv
ter i koliko vole Budućnost. Molim navijače da dođu u što većem broju jer su nam stvarno potrebni. U ovom trenutku smo ostali mi i oni, treba zajedničkim snagama da probamo da iskoristimo ovu jedinstvenu priliku da doguramo daleko u Evropi – istakao je nekadašnji trener brojnih klubova.
TIM BEZ NAPADAČA
I ovo ima vjerovatno samo u Budućnosti - šampion države, klub koji je titulu obezbijedio mnogo prije kraja prošle sezone, za prvi meč s
Noe i kad je bilo 0:2. Karakter i kvalitet nijesu sporni, uz sve to, uz naše hrabro crnogorsko srce, vjerujem da ćemo proći, iako situacija nije sjajna – poručio je Lalatović i poželio sreću svim crnogorskim predstavnicima u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.
Milsamijem nema nijednog klasičnog napadača na raspolaganju.
Ivan Bulatović je dobio crveni karton protiv Noe, ali nije ni on prava ,,devetka“. Večeras će na toj poziciji igrati kapiten Petar Grbić - Nije baš normalno da nemamo klasičnog špica. Grbić je više krilo, ali može da odgovori na više pozicija. Odlično je odigrao kad je ušao protiv Noe. Radimo na dovođenju špica, ali strah me da ne bude kasno. Nadam se da ćemo u narednih četiri-pet dana dovesti desnog
beka i špica, eventualno još jednog igrača da pojačamo konkurenciju – kazao je trener Budućnosti.
BIĆE BOLJE, VALJDA... Lalatović je u Podgoricu došao s velikim motivom, ali je negativno iznenađen kako se stvari odvijaju. - Kad sam dolazio, dogovorili smo se za pet minuta. Moj prethodni klub bio je Vojvodina, gdje sam imao mnogo veći ugovor, ali su mi ovdje odmah rekli da ne mogu toliko da plate i prihvatio sam ponudu. Velika želja mi je bila da radim ovdje, volim Crnu Goru, navijači su me željeli. Rekao sam upravi kluba, a to znaju i navijači: da sam znao da je ovakva situacija ne bih dolazio - otkrio je Lalatović.
- Volio bih da je tim ostao na okupu i da smo doveli dva, tri igrača, da pokažemo moć i snagu Budućnosti jer nam se otvara put da uđemo u grupnu rundu, ja to vidim, osjećam i sanjam o tome. Budućnost je gromada od kluba i mora da ima desnog beka, dvojicu klasičnih špiceva... Nadam se da će se klub stabilizovati i da ćemo
Nadam se da ćemo u narednih četiri-pet dana dovesti desnog beka i špica, eventualno još jednog igrača da pojačamo konkurenciju – kazao je trener Budućnosti
konkurisati za ulazak u Ligu konferencija jer nam se put lijepo otvara.
IGRAČI SU MOJI GLADIJATORI
Milsami je u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona eliminisan od finskog Kupsa (0:1, 0:0). - Milsami je sjajan tim, fizički su moćni, imaju brzinu, snagu, mogu dosta da trče. Imaju šablon koji ne mijenjaju, bekove koji igraju visoko... Svaka druga lopta je skoro njihova. Potrebno je da neutrališemo te vrline i iskoristimo mane, kojih naravno da imaju. Osjećam da imamo šanse, ali žao mi je što je ovakva situacija – naveo je Lalatović. Do kada će Nenad Lalatović ,,tolerisati“ ovakvo stanje u klubu? - Ne znam od koga mogu da dobijem odgovore. Predsjednik nam je rekao zašto odlazi, razlog nije nimalo prijatan. Biću tolerantan dok se ne postavi nova uprava. Sad nemam ni na koga da se naljutim, imam samo igrače koje ne smijem da nerviram, moraju da vide u meni samopouzdanje, a ja ga imam, siguran sam da ćemo proći. Moraju da vide u meni hrabrog lidera i vođu, oni su moji gladijatori - rekao je Lalatović. N. KOSTIĆ
Autor: Kralj Nikola PETROVIĆ-NJEGOŠ
U polovini februara (1852) pođe pokojni stric (knjaz Danilo Petrović Njegoš, prim. prir.)
za Rusiju da se tamo zavladiči i tom prilikom uze mene sa sobom, da me dadne u školu u Trijest. U Trijestu sam bio za dvije i po godine u familiji trgovca Aleksandra Marinovića i lijepo mi je tu bilo. On nije imao osim žene gospo... matere i punice, a djece nijesu imali. Među njih sam došao kao jedan mali srndać bez nikakve spreme u nauci, pravi sinčić neopitnijeh gora i planina.
Kad sam u Trijest došao bio je karneval, te mi se dopadaše i pomislih da ću dobro sviknuti, no kad se svrši karneval, a stric pođe u Rusiju, nađoh se na muci od nauke i od učitelja.
Ja sam živio u kampanji, a ona u varoši, i kad sam dolazio iz kampanje u školu ja sam je nahodio, gdje me vjerno čeka na skale Sv. Antonija, da odatle zajedno pođemo u školu. Poslije škole ja sam je otpratio njenoj kući, ali ne najkraćim putem, već najdužim, da što duže s njom ostanem
Sve se navali na mene siromaha. Pravi pakao, škola dnevno ... ura, talijanski učitelj, repetitor, učitelj tancovanja, učitelj risovanja i svaka napast. Za dugo se borih da ništa ne učim, ali ne izdržah, već se upravih i sam u neko doba i oporavih dosta dobro.
Donosimo dio iz knjige Nikole Petrovića Njegoša „Autobiografija, Memoari, Putopisi”, u kome se govori o njegovom školskim danima u Trstu i Parizu, sazrijevanju, sve do momenta, kada je nakon atentata na knjaza Danila, postao Gospodar Crne Gore. Knjigu su objavili NIO Pobjeda, Titograd i OOUR Grafička djelatnost, Cetinje, 1989, str. 28-48
Zalud su me dotad kažnjavali, sve dok ne nađoše jedan način: kad primijetiše da sam častoljubiv, pa su me tom žicom upravljali: „Ha, Niko je dobar đak, ne može od njega niko bolje učiti; kako on zna, kako on shvaća, kako lijepo i čisto piše, kako pazi, a zemljopis i kosmografiju ni jedan đak bolje od njega ne zna i može naučiti po 50 riječi talijanskijeh i njemačkijeh za jedan dan, kako će on lijepo čitati apostol na Preobraženije“. Sve me je ovo okuražavalo, te sam zbilja odlično učio i znatno napredovao. Počeo sam učiti koncem februara, pa za mjesec mart, april, maj dva sam razreda svršio od srpske škole i govorio i čitao i pisao dosta dobro talijanski i prilično njemački. Kad se u maju moj stric vratio iz Rusije, g. Marinović zadovoljan i gord mojim trudom jedno jutro okupi on moje učitelje, da pred mojim stricem položim ispit, da sam on vidi i uvjeri se, koliko sam uspio za ono kratko vrijeme. Moj je stric bio zadovoljan od mojih ispita; našao je da me nijesu štedjeli.
Kako bi, učio sam po 10 – 11 sa-
ti dnevno, čak i u svečane dane. Dobri g. Marinović i njegova supruga, koji nijesu imali ni podizali svoje djece, oni upravo nijesu znali, da mi ovim naporom mogu škoditi. Stric me je našao jako blijeda i mršava pa će reći: „Niko je dobro učio i vidim da se pazilo na njegovu nauku, ali da nije mnogo!“
Ja želim da se postepeno skrati njegov trud i napori, jer inače bi bolje bilo da skače po Cetinju“.
Po odlasku stričevu meni je bilo lakše i manje sam se morio. Sa mnom se učio u školi godinu i vojvoda Đuro Cerović i njemu je lakše bilo učiti, zašto je bio spremniji no ja. Kad je u Trijest došao on je znao lijepo čitati i pisati i računati, pa na njega se nije toliko ni navaljivalo, zar što on nije bio sinovac knjažev! Može biti!
Početkom 1853. školske godine ja sam svršio četiri razreda osnovne srpske škole, talijanski lijepo naučio, a njemački prilično, pa počem, se nije više učilo od te četiri razreda u srpskoj školi Sv. Špiridona, mene pošlju da učim u protestantsku – njemačku školu. Iznovice mi je bilo neobično i način mi se nije postupka učitelja sa đacima dopao, jer oni su sijedali novodošavše đake na najkrajnje skamije, tako zvane „Ezen-bank“ i te su najbliže ulasku. One zvane „Eren-bank“ bile su ispred katedre profesora. Među tom katedrom, a neposredno ispred skamija „Eren-banka“ – bile su
skamije za žensku djecu, koje su se dijelile isto kao one muške. Da se suparstvo pooštrava davala su se mjesta po zasluzi i trudu. Ako sam u najpotonjoj skamiji, pa položim ispit –moju lekciju od jednoga, dva, tri, četiri ili pet drugova, onoliko ću mjesta pred njima uze-
ti u pravcu onoga „Eren-banka“ i tu ostajem sve dok me ne bi drugi pretekao. Učio sam dan i noć, tek da se pomičem naprijed. Dan za danom sam napredovao, dok nijesam sio u željeni „Erenbank“. Je li me volja za naukom, je li častoljubije i suparstvo me rukovodilo da preskačem iz skamije u skamiju do toga željenoga mjesta zasluge i časti? Znam samo to – mene je vuklo i još nešto, vukla me neka želja, neko čuvstvo novo, milo, neponjatno, slatki čar, neka mala, neki anđeo – jedna mala Srpkinja, koja je bila došla kao i ja u djevojački „Eren-bank“, taman pored onoga našega. Mi smo u školi učinili naše prvo poznanstvo i srpski smo se nazivali: „Dobro jutro“ i „Dobar dan“. Ja sam sjedio taman za njom. Čuvao sam je i bdio nad njom i ona isto nada mnom. Ja sam lagano rukom milovao njenu dugu kosu, prosutu po ramenicama njenim. Ona se šćaše osmjehnuti i ja je ljubljah kao sestru, kao ikonu, kao božjega anđela. U mome stranstvovanju ja sam vazda patio od čežnje za otačastvom, a otkad sam se bio
s njom upoznao mnogo mi je lakše bilo. Činjaše mi se, da me ona razumije i čak i ona da tuguje za mojom Crnom Gorom kao ja, pa me i to još većma k njoj privlačivaše. Kad sam četiri ili pet godina za tijem čitao „Paul et Virginie“ od Bernardin Saint Pierre, ja sam sve o njoj mislio i sličnost našijeh čuvstava i osjećaja nahodio u njihove odnošaje. Ja sam živio u kampanji, a ona u varoši, i kad sam dolazio iz kampanje u školu ja sam je nahodio, gdje me vjerno čeka na skale Sv. Antonija, da odatle zajedno pođemo u školu. Poslije škole ja sam je otpratio njenoj kući, ali ne najkraćim putem, već najdužim, da što duže s njom ostanem. Doprativši je do njenih vrata ja sam se lagano, sjetan vraćao kući, misleći sve o njoj i sjutrašnjem sastanku našem pred Sv. Antonijem. Ja sam ove godine počeo čitati Apostol u crkvi srpskoj. Milo mi je bilo oblačiti bijeli s crvenijem krajevima stihar i izaći na sred crkve, da čitam apostolske poslanice. Znajući da me ona gleda i čuje, čitao sam glasno i lijepo, a ona je, međutim, drhtala, da se ne pometem u čitanju.
Naša nevina ljubav nije bila tajna za skoro cio srpski svijet u Trijestu. Kad sam čitao Apostol, gospođice i gospođe gledale su moju malu drugaricu i smijale se njenim utiscima. Smijale se, ali ne ismjehivale, jer su naši odnošaji, naravno, bili najsvetije prirode. Kad se hoćasmo šetati, mogli smo čuti mimogred kao kroz zube: „Ecco gli amorosi“? – zapitam ja nju jednom prilikom, jer ona je bolje govorila talijanski od mene i skoro je godinu dana bila starija od mene. „Amorosi“ – to će reći, ja smo i ti mili prijatelji. Ovaj put smo se prvom poljubili. Naše je „sčastije“ trajalo gotovo godinu dana, kad glas dođe da se vraćam u Crnu Goru i ja to njoj kažem. Ona je zanijemila i kao marama postala blijeda, pak će mi reći: „Je li daleko Crna Gora? – Zašto te zovu kući? Nemoj odlaziti! Hoćeš li se brzo vratiti? Piši mi, molim te!“ Ja, koji sam čeznuo i prečežnjivao za domovinom, skoro se skloniti hoćah, da pričekam još koje vrijeme u Trijestu. (Nastavlja se)
Srijeda, 23. jul 2025.
-PREDLOGAKCIONARIMA INSTITUTA ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU „DR SIMO MILOŠEVIĆ“, AD IGALO
Na osnovu člana 25 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list CG", br. 18/11, 52/16), Vlada Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici, na adresi Karađorđeva ulica bb, i HTP „Vile Oliva“ doo, (PIB: 02624575), sa sjedištem u Petrovcu, na adresi Ulica VII br.11, (u daljem tekstu: Sticaoci) i sa njima povezana lica, po osnovu Ugovora o zajedničkom djelovanju od dana 03.07.2025. godine, i) Razvojna banka Crne Gore AD (PIB: 02217937), sa sjedištem u Podgorici, na adresi Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.126/I , ii) Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (PIB:02010810), sa sjedištem u Podgorici, na adresi Vaka Đurovića bb i iii) Zavod za zapošljavanje Crne Core (PIB: 02010925), sa sjedištem u Podgorici, na adresi Bulevar Revolucije 3, objavljuju
PROSPEKT ZA PREUZIMANJE
akcija akcionarskog društva Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD, sa sjedištem u Igalu
Na osnovu Ugovora o zajedničkom djelovanju, zaključ enog dana 03.07.2025. godine, Sticaoci, Vlada Crne Gore i HTP „Vile Oliva“ doo, Petrovac i sa njima povezana lica i to: i) Razvojna banka Crne Gore, AD, Podgorica ii) Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i iii) Zavod za zapošljavanje Crne Core djeluju kao povezana lica, shodno članu 2 stav 1 tačka 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koja zajednič ki nastupaju prema emitentu Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD, na adresi Sava Ilića 5, Igalo, simbol:INSM, PIB: 02008386 (u daljem tekstu: Emitent) u postupku sticanja akcija putem obavezne javne ponude za preuzimanje, sa zajedničkim ucešćem od 85,6556% u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 327.505 običnih akcija sa pravom glasa Po osnovu člana 2 Ugovora o zajedničkom djelovanju, ugovorne strane su saglasne da će, shodno članu 7 stav 8 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, Sticaoci – Vlada Crne Gore i HTP „Vile Oliva“ doo, Petrovac, sa zajedničkim ucešćem od 48,3686% u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 184.938 akcija sa pravom glasa, sve prijavljene akcije otkupiti shodno međusobnom omjeru u kapitalu Emitenta na način da ce 60,32% prijavljenih akcija na otkup platiti i steći sticalac HTP „Vile Oliva“ doo, Petrovac, dok ce 39,68% prijavljenih akcija platiti i steći Vlada Crne Gore.
Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 382.351 običnih akcija sa pravom glasa
Sticaoci, sa povezanim licima, svim ostalim vlasnicima akcija Emitenta sa pravom glasa upućuju javnu ponudu da kupe sve preostale akcije Emitenta sa pravom glasa, pod uslovima objavljenim u Prospektu.
Predmet ponude:
Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije Emitenta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Sticaoca i sa njima povezanih lica, odnosno 54.846 akcija sa pravom glasa
Ponuđena cijena akcija: Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticaoci se obavezuju da plate iznos od 58,00 eura po akciji Cijena za otkup akcija utvrđena je u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava.
Vrijeme trajanja ponude: Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog Prospekta u dnevnim štampanim medijima
Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude: Akcionari Emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocima, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija
Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD u Podgorici, Svetlane Kane Radević bb, IV sprat, lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom
Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje a dati nalog osnov je Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD, Podgorica za prenos akcija sa računa prodavca na račun Sticaoca
Odustanak od ponude:
Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije
Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pisane izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude.
Objava rezultata javne ponude: Sticaoci će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj Prospekt
Isplata cijene: Isplatu cijene ponuđene u ovom Prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralno klirinško depozitarno društvo AD, Podgorica najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o okončanju javne ponude za preuzimanje
Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude: U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticaoci su u Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD, Podgorica deponovali novčana sredstava na iznos koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje.
Svrha ponude: Politika koju sticalac namjerava da sprovede u Emitentu ukoliko ga preuzme Od samog osnivanja pa do danas, Emitent je stekao reputaciju jednog od vodeć ih zdravstvenorehabilitacionih centara ovog tipa u regionu, pružajuci usluge pacijentima kako iz zemlje, tako i iz inostranstva.
Međutim, iako ima bogatu tradiciju i uspješno poslovanje vec duži niz godina se suočava sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama koje prijete da ugroze njegovu dugoročnu održivost. Negativno poslovanje tokom perioda Covid-19 krize, opterećeno dugovanjima koji potiču jos iz 90-tih godina doveli su Emitenta u situaciju koja zahtijeva hitne i odlučne korake ka restrukturiranju.
Planom restrukturiranja Emitenta, usvojenim na Skupštini akcionara u februaru 2025. godine, Sticaoci namjeravaju da osiguraju ne samo kratkoročnu finansijsku stabilizaciju, već i dugoročno finansijsko ozdravljenje kao i unapređenje konkuretnosti poslovanja.
Plan restrukturiranja između ostalog obuhvata analizu trenutnog stanja, identifikačiju ključnih problema i izazova, te predlog konkretnih mjera i aktivnosti koje je potrebno sprovesti kako bi Emitent postao profitabilan i održiv. Sprovođenjem mjera predviđenim Planom restrukturiranja, Sticaoci namjeravaju da transformisu Emitenta u modernu, konkurentnu i finansijski stabilnu instituciju, spremnu da odgovori na izazove budućnosti i da nastavi svoju misiju pruž anja visokokvalitetnih zdravstveno-rehabilitačionih usluga.
Politika u vezi sa zaposlenima i izvršnim menadžmentom Planom restrukturiranja izvršena je analiza kadrovskog menadžmenta Emitenta, sa svrhom sagledavanja postojećeg stanja i identifikacije mogućnosti za unapredjenje i dat predlog mjera unapređenja ljudskih resursa koje predstavljaju neophodan korak za dugoročnu stabilnost i održivost Emitenta, koji pruža usluge od opšteg interesa.
Mjere, predložene Planom restrukturiranja, uključuju:
- definisanje jasne strategije menadžmenta ljudskih resursa;
- uvođenje novih sektora u organizacionu strukturu;
- primjenu modernih informatičkih rješenja za upravljanje ljudskim resursima;
- razvoj programa obuka postojećih kadrova;
- revidiranje analize i dizajna radnih mjesta sa ciljem što boljeg usklađivanja potreba Emitenta sa realnim kapacitetom zaposlenih;
- razvoj dugoročnih planova za regrutaciju kadrova;
Razvoj i obuka postojećih kadrova, kao i regrutacija za ključna i deficitarna zanimanja, direktno doprinosi unapređenju operativne efikasnosti Emitenta. Ove aktivnosti omogućavaju Emitentu da zadrži ključne kadrove i popuni stručne pozicije koje su od vitalnog značaja za kvalitet usluga, smanjujući rizik od nedostatka stručnog osoblja.
Kroz obezbjeđivanje stabilne kadrovske strukture i izgradnju kompetencija, Emitent postaje manje zavisan od eksternih resursa i smanjuje komercijalni rizik. Time se omogućava dugoročna poslovna održivost i dodatna stabilnost pružanja zdravstvenih usluga, što je od opšteg interesa.
Nadalje, predložene mjere ojačavaju kapacitet Emitenta za potencijalno korišćenje sredstava međunarodnih razvojnih fondova i povoljnijih kredita, kroz poboljšanje kreditnog boniteta i reputačije na tržištu. Razvoj ljudskih resursa doprinosi povećanju fleksibilnosti Emitenta u pružanju usluga, čime se osigurava efikasnije obavljanje aktivnosti od ekonomskog interesa i smanjuje rizik od poremećaja u kontinuitetu pružanja usluga korisničima.
Strateški planovi sticaoca u vezi sa Emitentom i posljedice na zaposlenje i mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti Sticaoci namjeravaju, da primjenom Plana restrukturiranja sprovedu četiri ključne mjere restrukturiranja. To su:
- vlasničko restrukturiranje - kupovina akcija od manjinskih akčionara i dokapitalizačija Emitenta;
- finansijsko restrukturiranje - restrukturiranje dugova Emitenta i obezbjeđenje sredstava za planirano investiciono ulaganje u rekonstrukciju Faze II Emitenta;
- strateško restrukturiranje - nastavak djelatnosti od opšteg ekonomskog interesa i investiciono ulaganje u Fazu II Ova mjera podrazumijeva početak investicionih aktivnosti u adaptaciju smještajnih kapaciteta, poboljšanje terapijskih sardrž aja i unapređenje ukupne infrastrukture, čime će se Emitent modernizovati i prilagoditi standardima rehabilitacije na nivou od 4 zvjezdice;
- poslovno restrukturiranje koje obuhvata: marketing, ulaganje u IT sistem i ljudske resurse. Implementacijom digitalizacije poslovanja i uvođenjem savremenih informacionih sistema poboljšaće se efikasnost administrativnih i finansijskih procesa, sto će dovesti do racionalizacije troškova i dodatnog povećanja transparentnosti poslovanja.
Ključne prednosti mjera unapređenja ljudskih resursa se ogledaju u:
- Zadržavanju stručnih kadrova i smanjenje rizika od fluktuacije, čime se osigurava kontinuirano pružanje usluga od opšteg interesa. Povećanje efikasnosti i smanjenje operativnih troškova kroz optimizaciju radnih procesa i izbjegavanje gubitaka resursa zbog nedostatka kompetentnog osoblja.
- Unapređenju kvaliteta usluga. Kroz razvoj i obuku kadrova direktno se utiče na kvalitet usluga Emitenta, što doprinosi reputaciji i povjerenju javnosti. Ova mjera, kao sastavni dio Plana restrukturiranja, omogućiće Emitentu da efikasno odgovori na izazove savremenog tržišta, kroz održivo kadrovsko upravlja nje i adekvatnu podršku korisnicima.
Rješavanje sporova: U slucaju sporova u vezi sa sprovođenjem javne ponude za preuzimanje nadlezan je Privredni sud u Podgorici.
Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje zainteresovani akcionari Emitenta mogu dobiti u sjedištu Ministarstva zdravlja, na adresi Rimski Trg 46, Podgorica na telefone 020 482 133 ili e-mail kabinet@mzd.gov.me, odnosno od Mirjane Vlahović Andrijašević kao lica ovlašćenog od strane Sticaoca.
Ministarstva zdravlja Izvršni direktor HTP „Vile Oliva“ doo Petrovac
Srijeda, 23. jul 2025.
Poslovni broj: Iv. 5009/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ENERGY STAR INTERNATIONAL DOO PODGORICA, PIB 03081958, protiv izvršnog dužnika PREDUZETNIK RADOMIR MERDOVIĆ, KOJI OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST, DISCO CLUB ‘’GALERA’’ ULCINJ, PRISTAN BB, PIB: 03662284, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 2.620,70 eura, dana 22.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik PREDUZETNIK RADOMIR MERDOVIĆ, KOJI OBAVLJA PRIVREDNU DJELATNOST, DISCO CLUB ‘’GALERA’’ ULCINJ, PRISTAN BB, PIB: 03662284, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.5009/24 od 03.06.2025 .godine i rješenje o troškovima od 22.07.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Cjenovnik čitulja
do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
23. jul 2025.
Dana 22. jula 2025. godine preminuo je naš voljeni suprug, otac, đed
1938 - 2025.
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 23. jula od 10 do 14 časova i 24. jula od 10 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI:
supruga MILANKA, ćerke IRENA, ANA i MAJA, brat od strica DEJAN, sestrične MARIJA i ANJA, unučad LEA, LUKA, ĐORĐE, JOVAN, ALEKSANDRA, ANIKA, MATIJA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 22. jula 2025. preminula je naša voljena u 90. godini
DRAGA Jezdimira MAŠKOVIĆ rođena RADOJEVIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 23. jula od 10 do 15 časova i 24. jula od 10 do 12 časova, kada krećemo za Moraču, selo Ljuta, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Otišao je moj
OŽALOŠĆENE PORODICE MAŠKOVIĆ i RADOJEVIĆ
Srijeda, 23. jul 2025.
828
родбина
Dana 22. jula 2025. godine preminuo je naš otac, đed i prađed
819
BRANKO LUKETIĆ 1936 – 2025.
Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.
OŽALOŠĆENI: sinovi DANKO i BORIS, snahe SNEŽANA i MAJA, unučad IGOR, MILICA i TEODORA, praunučad BRANKO i BOGDAN i ostala porodica.
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
Ponosni što smo te imali, počivaj u miru.
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 21. jula 2025. iznenada preminula u 72. godini
JELENA Milosava KUČ rođena PEROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima, 23. jula od od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju.
OŽALOŠĆENI: sinovi MILIČKO, BOGDAN i VLADIMIR, sestre BRANISLAVA i ÐORÐINA, snahe STOJANKA, SLAÐANA, NONTCIKELELO, unučad MILOŠ, MILENA, MILAN, PETRA, NIKOLIJA, OGNJEN i NOVAK , sestrična DARINKA i ostala rodbina
821
RAJKO, ANA, LEA, MATIJA i ANIKA DRAGUTINOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Dana 22. jula 2025. godine, umrla je naša draga, poštovana i voljena
RATISLAVA BEBA ALEKSIĆ rođena VICKOVIĆ
Sahrana je obavljena istoga dana, u krugu najuže porodice.
OŽALOŠĆENA PORODICA ALEKSIĆ
Mom voljenom tati
BOBU
Bio si moja radost i snaga. Ostavio si mi najljepše uspomene, koje ću čuvati kao najvrednije blago. Nedostajećeš mi u svakom novom danu.
Zauvijek ćeš biti moj heroj. Putuj dalje.
Tužna i ponosna, tvoja MAJA
847
Sa neizmjernom tugom i ljubavlju opraštam se od svog voljenog đeda
Nijesi imao potrebu za mnogo riječi – tvoja prisutnost govorila je sve. Za druge si bio snaga i autoritet. Mudrost ti je bila štit, a nježnost dar koju si meni poklanjao u tišini.
ANA
Tvoja AKI sa ljubavlju koja ne prestaje
Opraštamo se od našeg
BOKIJA
IRENA i MIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom ENVERU RAMUJKIĆU
Hvala ti za sve godine nesebične ljubavi koje si nam pružio. Ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima. Putuj spokojno, zauvijek ćeš živjeti u nama.
Snaha HAVAJA RAMUJKIĆ sa djecom i unučadima
Majci našeg kolege Milička
JELENI KUČ
S tugom i poštovanjem,
838
Opraštam se od iskrenog prijatelja moje familije
S poštovanjem i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju
BOŽIDARU BOBU VUKČEVIĆU
842
KOLEGINICE I KOLEGE
IZ AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST
BATO i RADA VUJOŠEVIĆ sa djecom
VELJKO DABOVIĆ sa porodicom
BOŽIDAR BOBO VUKČEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju. Počivaj u miru, dobri čovječe. ZORAN i IGOR KUZMANOVIĆ
Posljednji pozdrav ocu
DRAGANU NIKOLIĆU
Počivaj u miru, Drma, ostaćeš u mom srcu do kraja života...
BOŽIDAR BOBO VUKČEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom i cijenjenom Božidaru. IRENA GRAĐEVIĆ
839
Posljednji pozdrav sestri
ŽELJKI VUKČEVIĆ
pozdrav
NIKOLIĆ
Od ANKE sa porodicom 826
Dugi niz godina bila je dio kolektiva Opštine Danilovgrad, gdje je svojim radom i ponašanjem ostavila trag koji ćemo pamtiti. Iza nje ostaju tišina i odsustvo, ali i zahvalnost za vrijeme provedeno zajedno. U ime Opštine Danilovgrad, upućujemo iskreno saučešće porodici i najbližima. Neka joj je vječni mir.
OPŠTINA DANILOVGRAD
824
pozdrav dragoj sestri
Srijeda, 23. jul 2025.
IN MEMORIAM 23. 7. 2023 – 23. 7. 2025.
BOSILJKA Velizarova MIJAJLOVIĆ
Nedostaješ.
Sin DRAGAN, snaha SLOBODANKA sa porodicom
MARKO Mirkov KOSARA Šogov Markova ROGANOVIĆ ROGANOVIĆ rođena POPOVIĆ
Počivajte u miru
Dani kada smo bili svi skupa ostaju vječno u mom srcu. S ljubavlju i poštovanjem,
kćerka SLOBA KALUĐEROVIĆ sa porodicom
Pet godina bez tebe, dugih kao pet života. Nedostaješ beskrajno, za sve, u svemu.
Volimo te, Alane Danas, sjutra i zauvijek
MAJA, KANA
Ljubav koju smrt ne prekida i tugu koju vrijeme ne liječi čuvaćemo od zaborava u našim srcima.
LOLA, BORIS, MAŠA, BOŽICA, MIRKO i MARINKA 843
SLAVOLJUB - SAŠA ŠABAN
Zašto baš ti, voljeni, da koračaš nebeskim putevima tako mlad, zar ti da čuvaš nebo da ne izgubi svoj sjaj. Zar je tvoj rođendan morao ovakav biti da suze sa lica moramo kriti.
Kad nas tuga obuzme i srce zadrhti, sjetimo se tebe kako nebo sada s tobom diše i cvjeta u tišini.
MIODRAG ŠABAN sa porodicom
Dana 23. jula navršava se pola godine otkako nas je napustio naš voljeni otac, djed i pradjed
Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Čuvamo te u našim srcima, a utjehu tražimo u našim uspomenama. Nedostaješ nam neizmjerno...
Tvoji BATO i JACA sa porodicom
25. JUL
26. JUL
GOVOR:
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije