Dnevni list POBJEDA 24.07.2025

Četvrtak, 24. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21413 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Partije deklarativno saglasne da treba povećati kvote za učešće žena na izbornim listama

Zakonodavnom normom koja povećava kvote sa 30 na 40 odsto postiže se obavezujuće učešće žena na izbornim listama „jedna od tri“, smatra predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić. Da je sada idealan trenutak da se unaprijede odredbe zakona koje se odnose na bolju zastupljenost žena na izbornim listama, saglasna je i poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić, dok njena koleginica i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur naglašava da to može donijeti dobrobit cijelom društvu STR. 2. i 3.

Osumnjičenom za teško ubistvo Ivana Milačića u centru Podgorice određeno zadržavanje Petrović se branio ćutanjem, saslušaće braću

Stanišić

Mitropolit Joanikije ne odustaje od poziva da se sruši Meštrovićevo zdanje na Lovćenu i vrati kapela čiji je ktitor bio Aleksandar Karađorđević, istoričar Vukota Vukotić tvrdi da je riječ o konstantnoj zamjeni teza

Mauzolej smeta SPC

jer je simbol slobodne, uspravne Crne Gore

Vukotić je kazao da mitropolit Joanikije plasira „neku samo njemu znanu tezu, da je to kralj Aleksandar uradio kao srodnik Petrovića“. Ističe da to nije tačno jer ga sam kralj Aleksandar demantuje svojim govorom na Lovćenu 1925. godine u kome je kazao da je kapela podignuta u čast prevlasti Srbije nad Crnom Gorom

Slikar Ivan Đurišić za Pobjedu o izložbi ,,Dekonstrukcija algoritma“ koja je otvorena na Barskom ljetopisu

Umjetnost nije pitanje stila, nego poštenja prema sebi

To nešto, što nam nije jasno, mnogo je snažnije. Ono dolazi iz intuicije. Često mi je majka, dok sam bio mali, govorila: „Ne fantaziraj“. A baš ta fantazija mi je postala osnovna snaga. Ne zato što bježim u nju, već zato što je kroz nju najbolje doći do istine – istakao je Đurišić STR. 12. i 13.

Objavljen prospekt za preuzimanje dionica hercegnovske kompanije od manjinskih akcionara

Vlada i Rakčević otkupljuju akcije

Instituta po cijeni od 58 eura

Manjinski akcionari koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju akcije obavezni su da dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija STR. 5.

ulice,

PODGORICA: Tropske temperature ispraznile

trgove, parkove, dječja igrališta…

Predsjednik države Jakov Milatović pripremio prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva koje će narednih dana uputiti Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu

Predlaže mogućnost izbora nezavisnih kandidata, otvorene liste i 50 odsto žena u parlamentu

Prvi čovjek države naglašava da suština izborne reforme nijesu izbori u jednom danu, već upravo prijedlozi koje će on ponuditi Odboru za izbornu reformu, a za koje smatra da predstavljaju evropski standard i da će prije ili kasnije postati realnost jer, kako je kazao, izborni sistem poput crnogorskog „u Evropi postoji još samo u Srbiji i nigdje više“

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović narednih će dana Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu uputiti svoje prijedloge za izmjene izbornog zakonodavstva koje podrazumijevaju omogućavanje prava nezavisnim kandidatima da budu birani, uvođenje otvorenih listi i ostarivanje pune rodne ravnopravnosti.

Predsjednik je te prijedloge juče predstavio novinarima više crnogorskih medija na sastanku koji je tim povodom upriličio u Vili „Gorica“. - Ovo je trenutak koji određuje pravac u kome će se Crna Gora kretati u narednim decenijama. Zato mi je stalo da iz-

borna reforma ima smisla i da bude u korist našeg demokratskog razvoja – kazao je Milatović na sastanku. Objašnjavajući svoje prijedloge za izbornu reformu, Milatović je naglasio da bi jedna od ključnih promjena nezavisnim kandidatima omogućila da biraju i budu birani bez stranačkog pokroviteljstva, čime bi se povećao demokratski potencijal društva i dala mogućnost da budu birani aktivisti, profesionalci, poljoprivrednici, učiteljice, pekari, studenti, domaćice i ugledni građani nezavisno od partijskih struktura. Milatovićev prijedlog podrazumijeva da bi nezavisnim kandidatima za kandidaturu bilo potrebno hiljadu potpisa građana, odnosno oko 0,2 od-

sto ukupnog biračkog tijela.

- Za nezavisne kandidate ne bi važio cenzus od tri odsto, već bi mandat dobijali ukoliko osvoje onoliko glasova koliko je potrebno za jedno poslaničko mjesto – pojasnio je Milatović ističući i kako bi to bilo jedino ispravno, fer i pošteno. Kada je riječ o prijedlogu za uvođenje otvorenih listi, predsjednik naglašava da je ta promjna potrebna kako građani više ne bi glasali samo za partije, već i za kandidate sa partijskih listi.

- Građani bi time imali pravo da biraju do 10 kandidata u okviru izborne liste za koju žele da glasaju. U tom smislu bi građanima trebalo omogućiti i da, ukoliko ne žele da podrže određenu listu, ali žele kandi-

data, da glasaju samo za kandidata sa te liste. To je suština svakog uređenog društva. Crna Gora mora da izađe iz partijskih zakulisnih igara i politiku vrati građanima – naglasio je predsjednik. Objašnjavajući prijedlog o ostvarivanju pune rodne ravnopravnosti u crnogorskom parlamentu, Milatović ističe potrebu uvođenja tzv. „zipper“ sistema na izbornim listama na kojima bi se naizmjenično smjenjivali muškarci i žene. - Ostvarivanje pune ravnopravnosti je neophodno, jer je to i emancipatorski i civilizacijski iskorak. Ako u Crnoj Gori živo 50 odsto žena, onda 50 odsto treba da ih bude i u parlamentu – smatra Milatović. On je ove svoje prijedloge okarakterisao kao magistralu koja se tiče suštinske izborne reforme.

- Želim da ovoj temi priđemo dobronamjerno i članovima Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu kažemo da građani ovo žele, da sjednemo i da se o ovome dogovorimo – naveo je Milatović. Smatra i da suština izborne reforme nijesu izbori u jednom danu, već upravo prijedlozi koje će on ponuditi Odboru za izbornu reformu.

- Izbori u jednom danu su korisni u smislu manjih troškova i rasterećenja politike, ali to nije suština izborne reforme, već su to ove stvari – naglasio je predsjednik.

Zaključio je da su njegovi prijedlozi evropski standard, da će on na njima istrajati i da će oni, bez obzira na to imaju li crnogorski političari u ovom trenutku sluha za njih, prije ili kasnije postati realnost jer, kako je kazao, izborni sistem poput crnogorskog „u Evropi postoji još samo u Srbiji i nigdje više“. Đ.Ć.

Partije deklarativno saglasne da treba

Ravnopravnost pretočiti u koja se dosljedno

Zakonodavnom normom koja povećava kvote sa 30 na 40 odsto postiže se obavezujuće učešće žena na izbornim listama „jedna od tri“, smatra predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić. Da je sada idealan trenutak da se unaprijede odredbe zakona koje se odnose na bolju zastupljenost žena na izbornim listama, saglasna je i poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić, dok njena koleginica i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur naglašava da to može donijeti dobrobit cijelom društvu

PODGORICA – Prijedlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, u koji je integrisana inicijativa koja povećava kvote za učešće žena na izbornim listama sa 30 na 40 odsto, osim od premijera Milojka Spajića, dobio je zeleno

To je, u razgovoru za Pobjedu, saopštila predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost i poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić - Ravnopravnost ne treba da ostane samo deklarativna vrijednost, već mora biti pretočena u zakonska rješenja koja se dosljedno primjenjuju - kazala je Andrić, navodeći da očekuje konkretne promjene u praksi kako bi se te norme prenijele u stvarnu rav-

Mandić je kazao kako se od tereta da je iznevjerio birače i na vlast u Budvi vratio DPS u političkom smislu niko ne može oporaviti, zbog čega ga je Jovanović optužio da podvalama i manipulacijom pokušava da zamijeni uloge i od napadača napravi žrtve, a od njega krivca

PODGORICA – Predsjednik parlamenta i lider Nove srpske demokratije

Andrija Mandić predložio je juče objavljivanje video-zapisa svađe Nikole Jovanovića sa braćom Mitrović, koja je navodno prethodila nedavnom

prebijanju prvog čovjeka Budve, što je izazvalo oštru reakciju Jovanovića, koji je je Mandića optužio za relativizaciju brutalnog napada na njega i zaštitu počinilaca. Mandić je juče, uz poruku da upotreba sile ne može biti bi-

ti ohrabrena, niti podržana od bilo koga, osudio prebijanje Jovanovića i ponovio ranije tvrdnje da nema nikave veze sa napadom na njega.

- Tražim da video-zapisi svađe Nikole Jovanovića i braće Mitrović budu javni - rekao je Mandić gostujući na TV Prva.

Istakao je i da građani Crne Gore i Budve nijesu naivni i da znaju da, kako je rekao, svađa u Budvi nema nikakve veze s njim.

- Svi u Budvi znaju da se tu radi o ličnim stvarima i ličnim razmiricama. Nijesam blizak ni sa kim iz Budve iz tog mi-

reformu.

svjetlo i od svih političkih subjekata na Odboru za rodnu ravnopravnost, nakon čega je upućen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu. nopravnost.

ljea da bih mogao da utičem na bilo šta, a ponajmanje da neko nekoga napada i bije. Ali tu očigledno postoje neka obećanja, neke razmirice i neki istorijat svega toga - ustvrdio je Mandić. Istakao je i da optužbe da je on organizovao batinaše za napad na predsjednika opštine Budva predstavljaju kampanju koja se vodi sa ciljem da se njemu nanese šteta.

- To nema nikakve veze sa mnom i to zna čitava Crna

Ona je dodala da se zakonodavnom normom koja poveća-

Lider NSD-a zahtijeva objavljivanje snimka svađe predsjednika opštine Budva sa braćom Mitrović koja je, navodno, prethodila prebijanju

Jovanović Mandića optužio za relativizaciju napada, zamagljivanje istine i zaštitu počinilaca

Gora – poručio je on, a potom iznio niz optužbi na račun Jovanovića. - To što neko ima politiku da je iznevjerio svoje glasače, to su stvari koje vas baš ne postavljaju u poziciju zaštitnika zakona i nekoga ko poštuje zakon. Svi znamo šta je bilo, svi znamo ko je izdao biračku volju građana Budve, svi znamo ko je vratio DPS na vlast u Budvi i od tog tereta se u političkom smislu niko ne može oporaviti i sada se predstaviti

Sa sastanka predsjednika sa novinarima

Edina Dešić

Ravnopravnost polova zakonska rješenja dosljedno primjenjuju

Velika očekivanja od izmjena Krivičnog zakonika

S obzirom na činjenicu da su političarke često izložene seksizmu, omalovažavanju i digitalnom nasilju, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnopst Jelenka Andrić smatra da je potrebno uvesti preciznije zakonske odredbe koje bi, kako kaže, štitile ne samo fizičku bezbjednost, već i dostojanstvo.

Više od deset godina nakon uvođenja kvote od 30 odsto žena na izbornim listama, Crna Gora i dalje ne ispunjava zakonski minimum rodne zastupljenosti, saopštili su iz Građanske alijanse.

- Iako je sistem kvota uveden još 2012, praksa pokazuje da je zakonom propisana kvota ispoštovana

- Imajući u vidu da su sve političke partije dale saglasnost ovoj inicijativi i da su dostavljene konkretne izmjene koje se odnose na korekciju dva člana Zakona o izboru odbornika i poslanika, pozivamo da se povećanje kvote uključi u ovaj paket zakonskih izmjena koji se planira usvojiti do kraja jula – zaključuje ona. GA: Zakon izmijeniti i povećanjem kvote za žene na 40 odsto

va kvote sa 30 na 40 odsto, uz obaveznu sankciju za nepoštovanje norme, postiže obavezujuće učešće žena na izbornim listama „jedna od tri“. - Ovaj model se već primjenjuje u Vladi gdje četvrtinu resora, koje pokriva Pokret Evropa sad, vode žene. Time smo pokazali da inicijativa za kvo-

samo jednom i to u 26. sazivu, dok je u ostalim ostajala ispod minimuma – ukazala je Danijela Darmanović iz te nevladine organizacije. Kako je dodala, GA daje punu podršku inicijativi Odbora za rodnu ravnopravnost koja predviđa povećanje na 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.

te nije samo statistika, nego način da se oslobodi neiskorišćen potencijal žena u kreiranju javnih politika i liderstvudodala je Andrić. Na pitanje koliko je teško u današnje vrijeme animirati žene da učestvuju u političkom životu, Andrić je kazala da se mnogo toga promijenilo u po-

kao da je upravo sišao sa freske – zaključio je Mandić. Jovanović je, reagujući na ovo, kazao kako izjava Mandića, u kojoj traži objavu navodnih video-zapisa svađe, predstavlja krajnje providan pokušaj da se brutalni napad pripadnika organizovane kriminalne grupe i funkcionera NSD relativizuje, te da se zamagli istina i zaštite počinioci.

- Da budem potpuno jasan, nijesam imao nikakvu svađu sa braćom Mitrović. Doživio sam brutalni kriminalni napad od strane lica koja se vode kao bezbjednosno interesantna i koja su direktno povezana sa Novom srpskom demokratijom, čiji je funkcioner jedan od napadača. Riječ je o organizovanom, unaprijed isplaniranom aktu nasilja, a ne o svađi,

kako to pokušava da predstavi Mandić. Njegov pokušaj da podvalama i manipulacijom zamijeni uloge i da od napadača napravi žrtve, a od mene krivca, nije samo politički nepošten, već duboko opasan. To je direktan pokušaj zataškavanja zločina i zaštite partijskih vojnika koji sprovode nasilje kao metodu političke borbe –naglasio je Jovanović u regovanju objavljenom na njegovom Fejsbuk profilu. Mandiću je poručio da neće zastrašiti ni njega ni građane i pozvao ga da, umjesto što spinuje i baca dimne bombe, izađe pred građane i prizna odgovornost svoje partije i njenih kadrova za napad koji se dogodio. I on, kako je rekao, očekuje da će sve činjenice uskoro iza-

zitivnom smjeru, te da se žene, bez obzira na brojne izazove, sve više opredjeljuju da budu ravnopravne učesnice u kreiranju političkih i društvenih prilika u državi. - Izgovori da se ne može sve uskladiti više nemaju utemeljenje, jer su žene pokazale da hoće i da mogu. Kvote od

40 odsto su u vrhu naših ciljeva. Do konačnog rješenja, u međuvremenu, neophodno je da se za žene poboljšaju uslovi za obrazovanje, ekonomska nezavisnost i zdravstvena zaštita. Treba što više otvoreno razgovarati, osnažiti žene sa lokalnog nivoa, uz podršku partijskih struktura, nevladinog sektora i EU standardaistakla je Andrić. I poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić smatra da je sada idealan trenutak da se unaprijede odredbe zakona koje se odnose na bolju zastupljenost žena na izbornim listama. - Vjerujem da postoji konsenzus među parlamentarnim partijama, a činjenica da su na sjednici Odbora, prijedlog da se postojeća kvota poveća sa 30 na 40 odsto uz dodatno pravilo da svako treće mjesto na listi mora pripasti manje zastupljenom polu, podržali poslanici i vlasti i opozicije, potvrđuje uvjerenje da je na-

- Ministar pravde Bojan Božović najavio izmjenu Krivičnog zakonika i uvođenje teškog govora mržnje kao novog krivičnog djela. Očekujem da će se na taj način uspješno sankcionisati svi koji ga šire na društvenim mrežama i posebno upućuju ženamaporučila je Andrić.

še društvo sazrelo da vidi veći broj zena na političkoj sceni - kazala je Dešić za Pobjedu. Prema njenim riječima, to ne podrazumijeva samo mjesta u Skupštini i skupštinama opština, već i na svim ostalim mjestima odlučivanja.

Ona je istakla da Klub poslanika Bošnjačke stranke ima jednu trećinu žena (dva od šest) što, kako kaže, predstavlja više od zakonom predviđenog minimuma.

nje ženskih organizacija unutar političkih partija i dodatna izdvajanja klubovima poslanika koji imaju poslanice, dodatna su podrška osnaživanju političarki.

Irena Radović kao primjer

Kao pozitivan primjer žena na pozicijama odlučivanja, nezavisna poslanica u Skupštini Radinka Ćinćur izdvojila je guvernerku Centralne banke Crne Gore Irenu Radović koja je, kako kaže, mnogo uradila na tom polju. - Ona mora biti primjer svim moćnim i obrazovanim ženama, da mijenjamo društvo - poručila je Ćinćur.

ći na vidjelo, uključujući i video-snimke koji će, tvrde, jasno pokazati da je u pitanju nasilje, a ne verbalna rasprava. - Napad su izvršili pripadnici organizovane kriminalne grupe, a jedan od napadača je bio naoružan. Zašto je MUP kasno odreagovao i dozvolio da se napadači udalje sa lica mjesta i daju u bjekstvo, pitanje je o kojem će tek biti riječi kao i o tome ko je koordinirao iz organa bezbjednosti akcijom udaljavanja i oslobađanja od vatrenog oružja. Kao što sam vam mnogo puta do sada dokazao, mene ne možete ućutkati, niti ćete me uplašiti. Crna Gora ne smije i neće biti talac politički motivisanog nasilja i trpjeti spregu politike i organizovanog kriminala – poručio je Jovanović. Đ.Ć.

Dešić ističe i primjer lokalnih izbora u Podgorici, gdje su im kandidatkinje bile na svakoj drugoj poziciji na izbornoj listi. - Na parlamentarnim izborima 2020. godine bili smo jedina politička partija koja je predala izbornu listu na kojoj je žena bila među svaka tri kandidata, tako da podrška ovoj inicijativi predstavlja kontinuitet našeg programa, zalaganja i podrške ženama i njihovom osnaživanju da se aktivno bave politikom - kazala je Dešić. Kvote koje, prema njenim riječima, omogućavaju bolje pozicioniranje žena na izbornim listama, izdvajanje sredstava iz budžeta za finansira-

- Sa druge strane, neophodno je raditi na snaženju svijesti o značaju uključivanja žena u politiku, ali i omogućiti zakonske mehanizme za kontrolu sajber prostora u cilju sprečavanja i sankcionisanja targetiranja žena u javnom prostoru, koje su najčešće predmet mizoginih i drugih neprimjerenih napada. Nažalost, ti napadi su često razlog koji odvraća djevojke i žene da se bave politikom - zaključila je Dešić. Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur takođe poručuje da je povećanje kvote za učešće žena u političkom životu neophodno, te da to može donijeti samo dobrobit cijelom društvu.

- Znate, svijet traži 50 odsto učešća. Sjeverna Makedonija je uspjela prvom reformom da dođe na 40 odsto, zašto ne bi mogla i Crna Gora. Ako nas ima više u akademskoj zajednici, a da ne govorim o svim profesijama u kojima se radi, zašto nas ne bi bilo 40 odsto tamo gdje se odlučuje. Moramo podići glas, moramo dati podršku svim ženama, u svim sferama društva - zaključila je Ćinćur u izjavi za Pobjedu.

Irena MILOVIĆ

Sa zasijedanja Ženskog parlamenta

Andrija Mandić

Nikola Jovanović

Jelenka Andrić

Radinka Ćinćur

Predsjednik Odbora za turizam PKCG Ranko Jovović komentariše nacrt zakona o turizmu i

Predloženi akt dodatno komplikuje poslovanje i ne prati potrebe tržišta

Nedostaje koncept nacionalne digitalne platforme za evidenciju, promociju i upravljanje turističkom ponudom, koja bi integrisala sve relevantne podatke. U tekstu nacrta zakona primijećene su i brojne terminološke nepreciznosti, koje mogu izazvati različita tumačenja, naročito od strane inspekcijskih organa, istakao je Ranko Jovović

PODGORICA - Predloženi nacrt zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je Ministarstvo turizma stavilo na javnu raspravu, ne ide u korist privrede i ne prati potrebe tržišta – ocjenjuje predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Ranko Jovović

On upozorava da zakon nameće dodatne administrativne barijere, posebno za mala preduzeća i početnike u sektoru, te zahtijeva ozbiljnu reviziju kako bi bio u skladu sa evropskim praksama. – Iako se ovaj nacrt predstavlja kao korak ka modernizaciji regulatornog okvira, njegova suština ukazuje na niz ozbiljnih nedostataka – rekao je Jovović i dodao da se u tekstu nacrta zakona nalaze rješenja koja

PODGORICA – Jučerašnja rasprava u parlamentu o predloženim izmjenama Zakona o budžetu, odnosno rebalansa budžeta za ovu godinu, pokrenula je debatu o finansijskom stanju države kojim su u parlamentarnoj većini u potpunosti zadovoljni, dok opozicija smatra da je na pomolu fijasko. Tonći Janović (PES) tvrdi da su prihodi stabilni, da se sve obaveze izmiruju redovno, ocjenjujući da takvi podaci nekome ne idu u prilog, te da se sve što je pozitivno u državi izokreće.

- U toku su veliki infrastrukturni projekti koji su izazov za sezonu, kao što je bulevar Jaz–Tivat. To smeta svima, i građanima Crne Gore i turistima, ali je bilo za očekivati da će to izazvati negodovanja. Valjda nije problem što se Crna Gora gradi i za godinu ćemo imati bulevar za ponos – kazao je Janović pitajući zašto se taj projekat nije ranije završio.

nijesu u interesu privrede i koja mogu imati destimulativan efekat, posebno kada je riječ o mikro, malim i srednjim preduzećima, kao i o onima koji tek ulaze u sektor turizma. Složena procedura

Jovović je kazao da zakon uvodi veliki broj normi i složenih administrativnih procedura, umjesto da pojednostavi poslovanje i podstakne digitalizaciju procesa. – Umjesto da se ide ka olakšavanju poslovanja, posebno u ruralnim područjima, predloženi zakon dodatno komplikuje stvari. To nije u skladu sa savremenim evropskim praksama niti sa principima koji podstiču konkurentnost i otpornost malih preduzeća – istakao je on.

Prema njegovim riječima, Privredna komora je uputila Mi-

nistarstvu turizma 30 strana komentara i sugestija na nacrt zakona.

– Uočili smo da se brojni instituti, poput turističkih vodiča, animatora, degustacionih punktova, digitalnih platformi i evidencije turističkog prometa, uvode bez prethodno definisanih institucionalnih, tehničkih i operativnih uslova za njihovu primjenu – naglasio je Jovović. On je dodao da je poseban problem to što se uvodi sistem nacionalnih stručnih kvali-

fikacija bez izgrađene institucionalne infrastrukture za njihovo izdavanje.

– To stvara pravnu nesigurnost i faktičku nemogućnost primjene zakona. Osim toga, zakon uopšte ne prepoznaje potrebu za afirmacijom selektivnih i održivih oblika turizma – rekao je Jovović, dodajući da je nedostatak mjera za razvoj kulturnog, zdravstvenog i ruralnog turizma suprotan preporukama EU i UNWTO.

Poslanici juče raspravljali o rebalansu budžeta za ovu godinu

Jovović je rekao da iako nacrt načelno prepoznaje digitalizaciju, ona se ne tretira sistemski.

– Nedostaje koncept nacionalne digitalne platforme za e videnciju, promociju i upravljanje turističkom ponudom, koja bi integrisala sve relevantne podatke. U tekstu zakona primijećene su i brojne terminološke nepreciznosti, koje mogu izazvati različita tumačenja, naročito od strane inspek-

cijskih organa – kazao je on. Jovović je ukazao i na to da zakon ne prepoznaje specifične modele poslovanja, poput DMC agencija, organizatora posebnih oblika turizma i pružalaca usluga u održivom turizmu.

– Time se propušta prilika da se zakon uskladi sa realnim potrebama tržišta. Takođe, ograničavanje pristupa profesiji turističkog vodiča i animatora samo na osnovu nacionalne stručne kvalifikacije, bez priznavanja diploma iz inostranstva i iz oblasti cjeloživotnog učenja, dodatno sužava prostor za razvoj kadrova – rekao je Jovović. Dodaje da njihove primjedbe treba posmatrati kao konstruktivne preporuke za poboljšanje kvaliteta zakona. Zakon prilagoditi uStavu – Iako je ovo određeni napredak u odnosu na ranije verzije, nacrtu nedostaje konzistentnost, sistemska orijentacija i razrada implementacije. Potrebno je zakon prilagoditi Ustavu Crne Gore kao ekološke države i savremenim digitalnim evropskim standardima – poručio je Jovović. Na kraju, Jovović upozorava i na visoke kaznene odredbe koje predviđa zakon, od 200 do 10.000 eura, za one koji prekrše norme poslovanja ili prava potrošača. – Kazne su visoke, a važno je da se one ne pretvore u represivni mehanizam, već da budu alat za zaštitu tržišta i korisnika – rekao je Jovović. On je zaključio da očekuje da Ministarstvo turizma ozbiljno razmotri sve dostavljene sugestije i da će konačni tekst zakona biti rezultat istinske saradnje države i privrede. Ministarstvo turizma produžilo je nedavno do kraja jula javnu raspravu o nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu. n kovaČeviĆ

Ministar finansija Novica Vuković je kazao da su izmjene budžeta tehničkog karaktera zbog dva novoformirana resora Ministarstva javnih radova i Ministarstva energetike i rudarstva.

Nikola Milović (DPS) tvrdi da nemaju problem s tim da se Crna Gora gradi, ali, kako navodi, imaju sa načinom na

koji se radi. Dodaje da je Fiskalna strategija usvojena sa pogrešnim ekonomskim parametrima, ocjenjujući da je

to bila politička platforma za ulazak novih partija u Vladu. - Ne bismo imali problema sa pokazateljima da su bili ispravni i da već u prvoj godini ne daju potpuno drugačiju sliku od onog što se dešava – kazao je Milović. Velimir Đoković (NSD) je ocijenio da su na pad turističke posjete uticala globalna geopolitička dešavanja, ali da taj pad nije toliki kolikim ga predstavljaju iz opozicije.

Za Miloša Konatara (GP Ura) je zabrinjavajuće što je minus Fond PIO na istorijskim maksimumu od 232 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu duplo, odnosno petostruko više u odnosu na 2023. godinu. Rast minusa je veći u odnosu na ono što je Mini-

starstvo finansija planiralo, dok je rast prihoda manji nego što je planirano. Boris Mugoša (SD) je kazao da su podnijeli amandmane na izmjene Zakona o budžetu predlažući da se sredstva preusmjere na materijalna davanja, mjere zapošljavanja i obezbjeđenje užine i prevoza za učenike iz socijalno ranjivih kategorija. Riječ je o ukupno 3,5 miliona eura za koje predlaže da se umanje budžeti za putovanja i reprezentacije, advokatske usluge i ugovore o djelu. Boris Pejović (PES) je kazao da se godinama sluša priča opozicije kako će se Crnoj Gori desiti grčki scenario, da će se prodati Elektroprivreda i slično, te da mu i jučerašnja diskusija liči na to.

- Prijedlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona - kazao je Vuković. Dodao je da je u odnosu na prvobitni zakon ukupni budžet povećan samo za sedam eura.

- U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409.000 eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni - naveo je Vuković dodajući da ne dolazi do promjene budžetskog rezultata. M. lekoviĆ

Ranko Jovović

Novica Vuković sa saradnicima

Juče objavljen prospekt za preuzimanje dionica hercegnovske kompanije od manjinskih akcionara

PODGORICA - Vlada i kompanija HTP Vile Oliva čiji je suvlasnik Žarko Rakčević, i sa njima povezana lica, po osnovu Ugovora o zajedničkom djelovanju Razvojna banka Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje i Zavod za zapošljavanje objavili su juče prospekt za preuzimanje akcija Instituta „Dr Simo Milošević“, sa sjedištem u Igalu. U narednih 15 dana manjinski akcionari će, ako žele, imati mogućnost da prodaju svoje akcije Vladi i kompaniji Žarka Rakčevića.

Vlada je ovim povodom na telefonskoj sjednici održanoj 8. jula usvojila informaciju o zajedničkom djelovanju sa kompanijom HTP Vile Oliva, koja je najveći manjinski akcionar u Institutu, na osnovu koje planiraju da iskažu interes za preuzimanje, odnosno otkup 54.846 akcija Instituta, koje su u vlasništvu manjinskih akcionara.

CIJENA

Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije Instituta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Vlade, Rakčevićeve kompanije i sa njima povezanih lica, odnosno 54.846 akcija sa pravom glasa. Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda sticaoci (Vlada i HTP Vile Oliva) se obavezuju da plate iznos od 58 eura po akciji. - Cijena za otkup akcija utvrđena je u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava. Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima – navodi se u prospektu. Vlada, HTP Vile Oliva i sa njima povezana lica Razvojna banka Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje i Zavod za zapošljavanje imaju zajedničko učešće od 85,66 odsto u kapitalu Instituta odnosno zajedno sa 327.505 običnih akcija sa pravom glasa.

- Po osnovu Ugovora o zajedničkom djelovanju, ugovorne strane su saglasne da će, sticaoci – Vlada i HTP Vile Oliva sa zajedničkim učešćem od 48,36 odsto u kapitalu Instituta, odnosno zajedno sa 184.938 akcija sa pravom glasa, sve prijavljene akcije otkupiti shodno međusobnom omjeru u kapitalu Instituta na način da će 60,32 odsto prijavljenih akcija na otkup platiti i steći sticalac HTP Vile Oliva, dok će 39,68 odsto prijavljenih akcija platiti i steći Vlada – kaže se u prospektu. U Vladinoj informaciji usvojenoj 8. jula navodi se da je Vlada u obavezi da obezbijedi sredstva u iznosu od 1,26 miliona eura što odgovara proračunu zasnovanom na maksimalnom broju akcija koje mogu biti predmet otkupa, po utvrđenoj cijeni otkupa u iznosu od 58 eura po akciji.

ROKOVI

Vlada i Žarko Rakčević otkupljuju akcije Instituta po cijeni od 58 eura

Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana od dana objavljivanja Prospekta u dnevnim štampanim medijima. Manjinski akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Vladi i kompaniji Žarka Rakčevića obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija

turiranja sprovedu četiri ključne mjere restrukturiranja i to vlasničko restrukturiranje, odnosno kupovina akcija od manjinskih akcionara i dokapitalizacija Instituta, restrukturiranje dugova Instituta i obezbjeđenje sredstava za planirano investiciono ulaganje u rekonstrukciju druge faze Instituta, strateško restrukturiranje – nastavak djelatnosti od opšteg ekonomskog interesa i investiciono ulaganje u Drugu fazu, što podrazumijeva početak investicionih aktivnosti u adaptaciju smještajnih kapaciteta, poboljšanje terapijskih sadržaja i unapređenje ukupne infrastrukture, čime će se Institut modernizovati i prilagoditi standardima rehabilitacije na nivou od četiri zvjezdice, kao i poslovno restrukturiranje koje obuhvata marketing, ulaganje u IT sistem i ljudske resurse.

OBUSTAVA TRGOVANJA

Manjinski akcionari koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Vladi i kom-

paniji Žarka Rakčevića obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija. - Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD u Podgorici, lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom. Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralnom klirinškom depozitarnom društvu AD, Podgorica za prenos akcija sa računa prodavca na račun sticaoca –navodi se u prospektu. Dodaje se da do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije. Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pisane izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude. Sticaoci, odnosno Vlada i HTP Vile Oliva će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana pri-

- Međutim, iako ima bogatu tradiciju i uspješno poslovanje već duži niz godina se suočava sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama koje prijete da ugroze njegovu dugoročnu održivost. Negativno poslovanje tokom perioda Covid-19 krize, opterećeno dugovanjima koji potiču još iz 90-ih godina, doveli su Institut u situaciju koja zahtijeva hitne i odlučne korake ka restrukturiranju – piše u prospektu. Dodaje se da planom restrukturiranja Instituta, usvojenim na Skupštini akcionara u februaru 2025. godine, Vlada

i Rakčevićeva kompanija namjeravaju da osiguraju ne samo kratkoročnu finansijsku stabilizaciju, već i dugoročno finansijsko ozdravljenje kao i unapređenje konkuretnosti poslovanja.

PLAN

RESTRUKTURIRANJA

jema rješenja Komisije za tržište kapitala o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt. - Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralno klirinško depozitarno društvo najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o okončanju javne ponude za preuzimanje – precizira se u prospektu. Navedeno je da su u svrhu obezbjeđenja plaćanja sticaoci akcija odnosno Vlada i Rakčevićeva kompanija su u Centralnom klirinškom depozitarnom društvu deponovali novčana sredstava na iznos koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje. U prospektu se navodi da je od samog osnivanja pa do danas Institut stekao reputaciju jednog od vodećih zdravstveno-rehabilitacionih

centara ovog tipa

- Plan restrukturiranja, između ostalog, obuhvata analizu trenutnog stanja, identifikaciju ključnih problema i izazova, te prijedlog konkretnih mjera i aktivnosti koje je potrebno sprovesti kako bi Institut postao profitabilan i održiv. Sprovođenjem mjera predviđenih Planom restrukturiranja Vlada i HTP Vile Oliva namjeravaju da transformišu Institut u modernu, konkurentnu i finansijski stabilnu instituciju, spremnu da odgovori na izazove budućnosti i da nastavi svoju misiju pružanja visokokvalitetnih zdravstveno-rehabilitacionih usluga – navodi se u pros-

u regionu, pru-

žajući usluge pacijentima kako iz zemlje, tako i iz inostranstva.

Žarko Rakčević

restrukpektu.

U prospektu piše da Vlada i kompanija Žarka Rakčevića namjeravaju, da primjenom Plana

Komisija za tržište kapitala je u petak donijela rješenje o obustavi trgovanja akcijama Instituta na Montenegroberzi dok traje postupak javne ponude za preuzimanje akcija Instituta koji su zajednički pokrenuli sticaoci Vlada, HTP Vile Oliva sa povezanim licima akcionarima Instituta Razvojnom bankom, Fondom za zdravstveno osiguranje i Zavodom za zapošljavanje. - Shodno tome Montenegroberza je obustavila trgovinu akcijama emitenta, počev od 18. jula - navedeno je na sajtu Montenegroberze. Prema planu restrukturiranja, nakon ovog postupka, uslijediće odluka o dokapitalizaciji Instituta u vrijednosti njegovih trenutnih obaveza što će biti oko 21 milion eura, od čega se HTP Oliva obavezala da će učestvovati sa sedam miliona eura. Preostali iznos će obezbijediti država, a u dokapitalizaciji mogu da učestvuju i svi ostali akcionari ako žele. Dokapitalizacija je proces u kojem akcionari, prema procentu svog vlasništva, kupuju nove akcije od kompanije, po njihovoj nominalnoj vrijednosti koja za Institut iznosi 155 eura, i značajno je veća od tržišne na berzi. Dokapitalizacija predstavlja finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan. S. POPOVIĆ

Institut „Dr Simo Milošević“

podgorica

Preminuo Božidar

Bobo Vukčević

PODGORICA - Božidar Bobo Vukčević, bivši državni tužilac, preminuo je prekjuče u 88. godini.

Vukčevič je rođen 30. novembra 1938. godine u Podgorici, a Pravni fakultet završio je 1963. godine u Sarajevu. Radio je na pravnim poslovima u Republičkom sekretarijatu i Opštinskom sudu u Titogradu, bio zamjenik Okružnog javnog tužioca od 1976. do 1983. godine, kao i Opštinski javni tužilac u Titogradu od 1983. do 1986. godine. Od 1986. do 1998. godine bio je Okružni i viši javni tužilac u Titogradu, odnosno Podgorici.

Od 1998. godine bio je i Državni tužilac Crne Gore, a u dva mandata je bio član Zakonodavno-pravne komisije Skupštine Republike Crne Gore. Vukčević je bio član Radne grupe za izradu krivičnog zakonodavstva, kao i član Predsjedništva Udruženja Crne Gore za krivično pravo. r. d.

Već četiri godine djeca sa smetnjama u razvoju, njihovi roditelji i vaspitači borave u kampu u Kolašinu

Svi

KOLAŠIN – Fondacija

„Margit Nilsen“ iz Danske i fondacija „Ognjen Rakočević“ su i ove godine organizovali kamp za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju.

Djeca iz Crne Gore su sa svojim roditeljima bila u Kolašinu, a tokom boravka su imali i odgovarajuće tretmane. Valentina Rakočević je u ime Fondacije kazala da su djeca sa posebnim potrebama iz vrtića iz Tivta i Nikšića, njihovi roditelji i vaspitači u vrtićima, njih više od stotinu, bili učesnici četvrtog okupljanja.

- Realizovali smo kompletan program edukacije, igre, dosta korisnih stvari, a uvijek nam to potvrde osmijesi naše djece kojima je sve ovo posvećeno. U edukaciju je uključe-

na i psihološkinja Rea Vuksan. Imali smo i pozorište za djecu Aleksandre Radović, kao i „Animatore zabavljatore“. Naš maskenbal između dva gradska trga, uveličao je i plesni klub „Sonrisa“ iz Podgorice. Djeca su pjevala, igrala, plesala – kazala je Rakočević. Istakla je da u Kolašinu uvijek dobiju novu snagu i energiju za životnu borbu u kojoj djeci treba podrška. Ona je zahvalila osoblju restorana „Planinar“ koji uvijek na pravi način i sa dodatnom pažnjom organizuje ishranu za djecu i njihove pratioce.

Organizatori Avaturističkog parka, preko puta hotela „Bjanka“, takođe su se valjano potrudili da osmisle korisnu i zanimljivu zabavu za mališane. dr. draškOvić

Mitropolit Joanikije ne odustaje od poziva da se sruši Meštrovićevo zdanje ktitor bio Aleksandar Karađorđević, istoričar Vukota Vukotić tvrdi da je

Mauzolej smeta jer je slobodne, uspravne

PODGORICA - Mitropolit

Srpske pravoslavne crkve Joanikije je presksinoć u porti Cetinjskog manastira ponovo govorio o tome da su Njegoševu kapelu na Lovćenu Karađorđevići zapravo obnovili.

Time je nastavljeno zastupanje teze iz koje bi se, da nije drugih istorijskih izvora, moglo zaključiti da mitropolit govori o autentičnoj Njegoševoj kapeli koje, zahvaljujući poduhvatu Aleksandra Karađorđevića, nema još od 1925. godine.

Mitroplolit SPC Joanike je govorio na promociji knjige autora Manojla Manja Vukotića „Vladika sa Lovćena“, uz Selimira Radulovića i Radomira Uljarevića

On nije u svom obraćanju podsjetio da u austrougarskom bombardovanju crnogorskih položaja na Lovćenu 1916. godine Njegoševa kapela nije bila oštećena do te mjere da je trebalo praviti novu. Tada je Aleksandar Karađorđević odlučio da bude ktitor sasvim novom objektu, koji će umjesto Svetom Petru Cetinjskom posvetiti Svetom Đorđu, kao i rođenju svog sina, prijestolonasljednika Petra II Karađorđevića...

OgOljene neistine Istoričar Vukota Vukotić je juče Pobjedi kazao da još jednom moramo da se bavimo „omiljenom temom Joanikija II“ - a to je kapela na Lovćenu. - Ovog puta je do kraja ogolio svoje stavove i traži obnovu kapele Karađorđevića. Naravno, opet to radi uz flagrantnu zamjenu teza ali i pokazivanje ozbiljnog neznanja o Njegoševom djelu – kazao je Vukotić. On ističe da je Joanikijeva te-

za o nekom amanetu vladike Rada, potpuno apsurdna, jer, kako je više puta isticao, Crnogorci su ispunili vladičin amanet i podigli kapelu, da Joanikije danas tražio podizanje ne te kapele, već simbola podjarmljenosti i gubitka državotvornosti Crne Gore. - Pri tom plasira neku samo njemu znanu tezu, da je to kralj Aleksandar uradio kao srodnik Petrovića. Ovo apsolutno nije tačno, jer sam kralj Aleksandar ga demantuje svojim govorom na Lovćenu 1925. godine đe kaže da je kapela podignuta u čast prevlasti Srbije nad Crnom Gorom. Uz to, iako se vidi da je Joanikije II ponešto u međuvremenu i naučio, kralj Aleksandar nije odustao od mauzoleja na Lovćenu zbog stava Crkve, no zbog neima-

Uljarević o dva Lovćena

Na promociji je govorio i Radomir Uljarević, koji je ovih dana dospio i u fokus javnosti jer je njegova izdavačka kuća Obodsko slovo „objavila“ knjigu Bećira Vukovića „Kuće beskućnika“, koja je nagrađena Trinaestojuslkom nagradom.

Uljarević je na promociji kazao da je Lovćen simbol Crne Gore, te sa žaljenjem konstatovao, kako prenosi mitropolija.me, da danas postoje dva Lovćena i dvije Crne Gore. - Istina, Njegoš je jedan, ali dva su groba Njegoševa. Onaj prvi grob, kapela posvećena Svetom Petru Cetinjskom, pravoslavna crkva u kojoj je, prema posljednjoj volji, sahranjen vladika, pjesnik, gospodar Crne Gore, i onaj drugi grob, monumentalni mauzolej iz neke faraonske tradicije, koji zamjenjuje (uslovno) onaj pravi grob koji je nasilno odvojen od Lovćena i čije je kamenje razbacano po Ivanovim koritima – rekao je Uljarević. Kao i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, tako i Uljarević smatra da originalna Njegoševa kapela nije porušena, već da su je Karađorđevići obnovili, te da su vlasti Jugoslavije skršile Njegošev zavjet.

nja sredstva za realizaciju –rekao je Vukotić.

On naglašava da je u tom kolopletu neistina o kapeli, odavno Crkva Srbije izgubila iz vida onu originalnu Njegoševu kapelu.

- Njihov jedini cilj je da na vrh Lovćena postave ono što simbolički predstavlja poniženje Crne Gore i Crnogoraca i trajan spomenik srpskoj okupaciji – smatra Vukotić. Naglašava da zbog svega toga, sve njihove izjave vrve netačnostima i relativizacijama, kao i zamjenama teza.

Na pitanje Pobjede zbog čega SPC želi da se sruši mauzolej koji je osmislio Ivan Meštrović, Vukotić kaže:

- Naravno ono što ih u svemu tome najviše boli jeste mauzolej Ivana Meštrovića koji je sve suprotno od onoga što oni

propagiraju. Taj mauzolej je simbol građanske, slobodne, uspravne Crne Gore, koja je ravnopravna sa svim drugim narodima – rekao je Vukotić.

POnOvO O PrOkletstvu...

Kako je objavljeno na sajtu Mitropolije, mitropolit Joanikije je u svom obraćanju posebnu pažnju posvetio Njegoševom amanetu, koji, kako je kazao, Njegoš „nije napisao svojom rukom, jer njegova zapovijest je bila amanet za svakog Crnogorca“. Rekao je i da se svaki amanet potvrđuje zavjetom, i naglasio da je Njegoš ostavio zakletvu da ga njegovi Crnogorci sahrane na Lovćenu, te da ako to ne ispune, ostaviće prokletstvo na njih. - To moramo znati – silu Njegoševog amaneta, koji nijesu mogli odmah ispoštovati zbog nevremena ali i zbog nereda koji se dogodio, neredovnog stanja, ali je knez Danilo čim se malo sabrao, odmah izvršio Njegošev amanet i ispunio njegovu volju. Odužio se svome prethodniku. Isto tako je taj amanet poštovao i kralj Nikola. Vidimo da je odlazio na Lovćen, da je kapelu obnavljao, da je na svaki način vodio računa da se redovne godišnje službe vrše na Lovćenu. Kapela je po svemu funkcionisala kao Božji hram, iako je crnogorski sud donio sramnu odluku u komunističko vrijeme – da kapela nije bila hram. Što ih briga? Moglo im se, ali time je sud zapravo poništio sam sebe. Time je sud obesmislio cio taj proces - kazao je mitropolit Joanikije - prenosi mitropolija.com.

On je rekao i da je u vrijeme mitropolita Gavrila Dožića došlo do velike obnove Lovćenske kapele poslije stra-

Igralo se u centru grada

Uvijek

Vukota Vukotić

POBJEDA

Sa promocije u Cetinjskom manastiru

zdanje na Lovćenu i vrati kapela čiji je je riječ o konstantnoj zamjeni teza

je simbol Crne Gore

Vukotić je kazao da mitropolit Joanikije plasira „neku samo njemu znanu tezu, da je to kralj Aleksandar uradio kao srodnik Petrovića“. Ističe da to nije tačno jer ga sam kralj Aleksandar demantuje svojim govorom na Lovćenu 1925. godine u kome je kazao da je kapela podignuta u čast prevlasti Srbije nad Crnom Gorom

danja u Prvom svjetskom ratu kada su je Austrougari umnogome oštetili projektilima. Kazao je da je mitropolit Gavrilo insistirao na tome da se cijela Crkva založi za obnovu Lovćenske kapele i njena obnova je vrlo brzo postala centralna tema u Srpskoj crkvi.

Ideje I InIcIjatIve Ispričao je da je kralj Aleksandar, budući da je u to vrijeme bio vrlo blizak sa Ivanom Meštrovićem, imao ideju da se na Lovćenu sagradi jedna veća građevina – mauzolej, međutim, nakon razgovora sa mitropolitom Gavrilom Dožićem, vrlo brzo shvata da je ta ideja pogrešna.

- Mitropolit Gavrilo Dožić je išao lično kod kralja Aleksandra i izložio i svoj stav, ali i s tav Svetog arhijerejskog sabora. Moramo priznati da kralj Aleksandar apsolutno nije protivrječio. Odmah je prihvatio inicijativu Crkve i te se svoje zamisli, odnosno svoje zablude, vrlo lagano odrekao. Ljudski je to sve bilo nekako s njegove strane, a on kao krvni srodnik prihvatio je da se iz kraljevske kase, ne iz državnog budžeta, obnovi Lovćenska kapela, kao krvni srodnik Njegošev – rekao je mitropolit Joanikije.

IstorIjskI IzvorI

Kada su, u januaru 1916. godine, Austrougari gađali crnogorske položaje, kako kažu istorijski izvori, jedno đule je pogodilo Njegoševu kapelu i napravilo je oštećenje na objektu, promjera od jednog metra.

Kako je ranije Pobjeda pisala, austrougarska vojna uprava kasnije je tražila da se privremeno Njegoševe kosti prenesu na Cetinje kako bi se kapela sanirala, čemu se opirala tadašnja Crnogorska pravoslavna crkva. Tome svjedoči ponašanje posljednjeg mitropolita autokefalne CPC Mitrofana Bana koji se protivio izmještanju Njegoševih kostiju na Cetinje, jer je stručna komisija, koja je obišla Lovćen, zapisala da je: „... našla crkvu i grob u potpunom redu“.

Ostalo je nejasno zašto je originalna kapela na Lovćenu uopšte i srušena, ako je tada potvrđeno da se mogla sanirati, odnosno, kako piše u zaključku komisije, da se „dovede u prvobitno stanje do 1. septembra 1921. godine“. Odbor za prenos Njegoševih kostiju u vrijeme Karađorđevića ipak je odlučio da gradi novu kapelu.

j. MartInovIĆ

Poslanici diskutovali o predloženim izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, gotovo svi pohvalili novine

PODGORICA – Ukoliko

nastavnici u školama ne budu kvalitetno radili, prema ponuđenim izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, oni će moći da odgovoraju do mjere da može da prestane potreba za njihovim radom u učionicama.

O tome se, pored ostalog, diskutovalo juče u Skupštini gdje je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović predstavila novine koje su propisane ovim aktom.

Poslanici su juče okončali raspravu o izmjenama Zakona, a naknadno će se o njima izjasniti.

Jakšić-Stojanović je rekla da se, pored ostalog, ovim propisom utvrđuju mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada nastavnika. Kako je objasnila, ukoliko nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, direktor, uz mišljenje nastavničkog vijeća, može da podnese zahtjev Zavodu za školstvo, odnosno Centru za stručno obrazovanje kojim će tražiti da se utvrdi kvalitet rada nastavnika. Propisano je da Zavod, odnosno Centar, sprovedu evaluaciju i ako se ispostavi da nastavnik ne zadovoljava kriterijume, biće usmjeren na dodatne programe stručnog usavršavanja. Ukoliko se nakon toga, na ponovnoj procjeni njegovog rada, utvrdi da ne zadovoljava kriterijume, Jakšić-Stojanović je rekla da onda neće više moći da izvodi nastavu, te da prestaje potreba za njegovim radom.

zapošljavanje

najboljIh

Ponuđenim izmjenama su definisani i kriterijumi prilikom zapošljavanja nastavnika, a sve kako bi se obezbijedio kvalitet nastave i transparentno zapošljavanje. U tom procesu način bodovanja i sačinjavanje rang-liste biće propisani posebnim pravilnikom Ministarstva.

- Prvi put imaćemo kriterijume koji će omogućiti da se u prosvjeti zapošljavaju najbolji i onemogućiće zloupotrebu u procesu zapošljavanja – rekla je Jakšić-Stojanović.

Ona je kazala da je vrlo izazovan proces zapošljavanja nastavnika, ali ,,da neće pristati na obećavanje radnih mjesta, već u prosvjeti konačno treba da budu zapošljeni oni koji su najbolji, a ne oni po ličnim, po-

Nastavnici neće biti u učionici ako ne rade kvalitetno

Kao roditelj za svoje dijete želim najboljeg prosvjetnog radnika, direktora, psihologa... To želim svoj djeci u Crnoj Gori. Ako bismo svi krenuli da razmišljamo na taj način, i sistem i društvo bili bi mnogo bolji i hrabrije i brže bismo išli naprijed – kazala je ministarka Jakšić-Stojanović

litičkim, porodičnim ili drugim kriterijumima“.

- Za nas je to neprihvatljivo. Kao roditelj, za svoje dijete želim najboljeg prosvjetnog radnika, direktora, psihologa... To želim svoj djeci u Crnoj Gori. Ako bismo svi krenuli da razmišljamo na taj način, i sistem i društvo bili bi mnogo bolji i hrabrije i brže bismo išli naprijed – kazala je ministarka. Poslanik Elvir Zvrko je najavio da će amandmanski djelovati na kriterijume prilikom zapošljavanja, navodeći da smo preplaveljeni raznim diplomama i da se mora voditi računa o rangiranju univerziteta. Kazao je jedan od kriterijuma treba da bude i dužina studiranja, te da nije isto kad neko završi na vrijeme studije od tri godine, a neko ih okonča za 13 godina.

Ministarka Jakšić-Stojanović rekla je da su na tekstu izmjena propisa radili skoro godinu, te je kazala da uvažava sugestiju poslanika da se obavljaju intervjui sa kandidatima.

- Rangiranje univerziteta smo prepoznali kao problem, ali nijesmo znali kako da ga riješemo. Ako, na primjer, uzmemo Šangajsku listu, onda tu nemamo Univerzitet Crne Gore –rekla je ona.

Poslanik Zvrko je dodao da ima načina kako se mogu rangirati univerziteti, te je JakšićStojanović odgovorila da su saglasni da uvrste to kao kriterijum i da će se dogovoriti kako će ga formulisati.

dIskrIMInacIja đaka

Poslanik Jasmin Ćorović je tokom diskusije rekao da treba obratiti pažnju na diskriminaciju koja se bilježi u obrazovnom sistemu. On je istakao da i danas postoje slučajevi diskriminacije djece po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, te da su počinioci diskriminacije po tom osnovu i pojedini nastavnici. - Ta pojava nije izražena, ali je postojeća. U dijelu kaznenih odredbi treba da budu strože kazne za nastavnike koji

Ministarka: Četiri puta pročitam pasus da bih razumjela poentu

Pojedini poslanici su kritikovali programe i udžbenike u školama, na što je ministarka Jakšić-Stojanović kazala da će se to unaprijediti kroz reformu, te da je radna grupa poče-

la da se bavi time. Rekla je da pojedini udžbenici nijesu napisani u skladu sa uzrastom djece za koji su namijenjeni. - Iz nekih predmeta četiri puta pročitam pasus da bih

razumjela šta je poenta teksta i odmah vidite da nešto nije u redu... Učenici mehanički stiču znanja i nemaju ideju kako da znanje primijene u praksi – rekla je ministarka.

pokušavaju ili imaju intenciju da diskriminišu djecu po ovim osnovama – rekao je on. Poslanica Zoja Bojanić-Lalović je komentarisala da je prosječna zarada nastavnika ispod prosječne u državi, ali je ministarka kazala da treba biti oprezan u tumačenju statistike.

Rekla je da je prosječna neto zarada u obrazovanju 953 eura, ali je da je tu uvršten i nenastavni kadar. Analizom su sagledali plate nastavnika razredne nastave, vaspitača, defektologa i došli do toga da je prosječna 1.050 eura. - Po ovome, ona je iznad prosječne zarade. Slažem se da treba da bude još veća – rekla je ministarka. Ponuđenim izmjenama Zakona propisano je da ministarka tokom izbora kandidata za direktora bira prvorangiranog kandidata. Propisano je i da radni odnos da miruje direktoru koji bude izabran i u drugom mandatu. Jedna od ključnih novina jeste i da se eksplicitno zabranjuje svaki oblik nasilja u školama od učenika, roditelja ili drugog lica, pa je predviđeno da se obavezno pokrene prekršajni, odnosno krivični postupak, jer ustanove ne smiju da ignorišu niti zataškavaju takve slučajeve. Na sjednici Skupštine je konstatovano da je tokom diskusije, u kojoj je učestvovalo 18 poslanika, vladala kultura dijaloga, što nije uvijek praksa. n. đUrđevac

Ministarka Jakšić-Stojanović sa saradnicima juče u Skupštini

U Grčkoj uhapšena dvojiica visokopozicioniranih kavčana

PODGORICA - Grčka policija uhapsila je juče dva crnogorska državljanina, Stevana Kraljevića (35) i Đorđa Đukića (26), po potjernici NCB Interpola Podgorica.

Prema evidencijama bezbjednosnih službi i crnogorskih istražitelja, oni važe za pripadnike kavačke kriminalne grupe - Preduzimajući mjere i radnje na lociranju i lišavanju slobode međunarodno traženih lica za kojima je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodne potjernice, policijski službenici Republike Grčke danas su lišili slobode crnogorske državljane S. K. (35) i Đ. Đ. (26), visokorangirane članove jedne organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, a na osnovu dobijenih informacija koje su rezultat dugotrajnog ciljanog traganja NCB Interpola Podgorica, inostranih partnera i policije Grčke - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se dodaje u saopštenju, temeljnim planiranjem i sprovođenjem sveobuhvatnih ope-

Kraljevića i Đukića tražili zbog ubistva i kriminalnog udruživanja

rativnih i obavještajnih aktivnosti, policijski službenici NCB Interpola Podgorica došli su do saznanja o posjedovanju i korišćenju lažnih ličnih isprava iz država regiona od strane navedenih lica. - Ove aktivnosti su rezultirale razmjenom podataka sa kolegama iz Republike Grčke i ciljanim lociranjem i lišavanjem slobode S. K. i Đ. Đ. na teritoriji te države, gdje je utvrđeno da su se skrivali pod

lažnim identitetom i koristili pomenute lažne ispravesaopšteno je iz Uprave policije. Podsjećaju i da je Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu za Kraljevića radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo. Đukić se potražuje po nared-

Ujedinjeno Kraljevstvo predstavilo model borbe protiv neregularne migracije ka toj zemlji

Velika Britanija uvela sankcije

„kavčanima“ i „škaljarcima“

zbog krijumčarenja ljudi

PODGORICA - Velika

Britanija uvela je sankcije za više pripadnika škaljarskog i kavačkog klana, kao i osobama za koje tvrde da pomažu ili sarađuju sa tim kriminalnim grupama zbog krijumčarenja ljudi, saopšteno je iz britanske ambasade u Podgorici.

Istakli su da Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi sankcije za 25 ključnih pojedinaca i entiteta u mrežama krijumčarenja ljudi koje podstiču neregularne migracije ka toj zemlji. - Ovo je novi, prvi te vrste u svijetu, režim sankcija usmjeren na neregularne migracije i organizovani imigracioni kriminal. Ova akcija predstavlja najnoviji korak u kampanji britanske vlade za zaštitu svojih granica i smanjenje neregularnih migracija – navodi se u saopštenju. Oni su u tom dokumentu dostavili i spisak pripadnika kavačkog i škaljarskog klana. Za „kavčane“ naglašavaju da je ta kriminalna grupa u njihovim evidencijama poznata po korišćenju lažnih pasoša za krijumčarenje članova između Balkana i Turske. Sa druge strane, „škaljarci“, prema njihovim tvrdnjama, krijumčare kriminalce izme-

đu Balkana i Turske. Pripadnike ovih kriminalnih grupa, Britanci su imenovali pa su se na tom spisku našli: Dalibor Ćurlik, za kojeg se sumnja da nabavlja lažne pasoše za kriminalnu grupu Kavač; Almir Jahović, član kriminalne grupe Kavač, uključen u nabavku lažnih dokumenata; Marko Petrović, član kriminalne grupe Kavač koji obezbjeđuje lažne identifikacije; Nikola Vein, koji pomaže škaljarcima u nabavci lažnih dokumenata. Na spisku se nalaze i Ratko Živković, saradnik kriminalne grupe Škaljari, koji nabavlja lažne pasoše te Dejan Pavlović, član ili blizak saradnik Škaljaraca, uključen u izradu lažnih identiteta. Iz britanske ambasade navode da se više stranih državljana, uglavnom sa Bliskog istoka nalazi na čelu mreže krijumčarenja iz Belgije preko Lamanša, ali i drugih zemalja Evropske unije, te da migranti na taj način na kraju završe u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na ovom spisku se nalaze i članovi tzv. sjevernoafričke bande koja djeluje na Balkanu, ali i članovi grupacija iz Iraka i drugih zemalja iz Azije koje se bave krijumčarenjem ljudi.

bi Osnovnog suda u Podgorici radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je počinio krivična djela kriminalno udruživanje, teška krađa i prikrivanje. - Navedena aktivnost rezultat je bliske i intenzivne operativne saradnje koju NCB Interpola Podgorica ostvaruje sa međunarodnim partnerima i FAST timovima, što potvrđuje kontinuitet efikasne saradnje koja za cilj ima lociranje međunarodno traženih lica, sa posebnim akcentom na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa. Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Republike Grčke, u cilju realizacije ekstradicije. Sprovođenjem ciljanih potraga za članovima organizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, Uprava policije preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti u cilju efikasne borbe protiv svih vidova teškog i organizovanog kriminala - zaključuju iz Uprave policije. A. R.

Osumnjičenom za teško ubistvo Ivana

- Sankcije ciljaju pojedince i entitete uključene u krijumčarenje ljudi i podsticanje neregularnih migracija ka Ujedinjenom Kraljevstvu – od dobavljača čamaca u Aziji, preko neformalnih havala prenosioca novca na Bliskom istoku, do vođa kriminalnih grupa sa Balkana i iz Sjeverne Afrike, istakli su u saopštenju. Te sankcije, kako pojašnjavaju, obuhvataju isporuku čamaca namijenjenih krijumčarenju, nabavku lažnih pasoša, posrednika koji omogućavaju ilegalna plaćanja putem havala sistema, krijumčarenja ljudi kamionima i čamcima, pa sve do samih vođa kriminalnih grupa.

- Sankcije mogu poremetiti tok novca i materijala – uključujući zamrzavanje imovine, bankovnih računa i druge aktive – koji omogućavaju organizovanim kriminalnim grupama da sprovode ovu gnusnu trgovinu – saopštili su iz Britanske ambasade.

Poručuju da su ova imenovanja, među kojima se nalaze i pripadnici dva crnogorska klana, prva koja su donesena u okviru novog Globalnog režima sankcija za neregularne migracije Ujedinjenog Kraljevstva. J. R.

SLUČAJ „MANJIFIKO“: Izrečena presuda optuženima za šverc 18 kilograma droge iz Kolumbije u Bokokotorski zaliv Đurović osuđen na pet godina i osam mjeseci zatvora

PODGORICA – Srpski državljanin Danilo Đurović osuđen je na pet godina i osam mjeseci zatvora jer je organizovao osmočlanu kriminalnu organizaciju koja je brodom „Manjifiko“ iz južne Amerike prošvercovala u Crnu Goru 18 kilograma droge.

Ostali članovi grupe osuđeni su na kazne robije od jedne do tri godine i tri mjeseca. Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović.

Srđan Pavlović iz Tivta, koji je tokom istrage priznao članstvo u grupi i detaljno opisao uloge svih članova, osuđen je na tri godine i tri mjeseca zatvora. On je priznao da je, po Đurovićevom nalogu, učestvovao u utovaru kokaina na brod „Manjifiko“, koji je iz grada Kartagena na karipskoj obali Kolumbije doplovio u Bokokotorski zaliv.

Prema optužnici, kriminalna organizacija je formirana krajem decembra 2018. godine u Kolumbiji i Crnoj Gori, a organizator je bio Danilo Đurović. Presuda još nije pravosnažna i strane u postupku imaju pravo žalbe. B. R.

PODGORICA – Pripadnici ogranka kavačkog klana u Podgorici Saša, Radoslav i Vidoje Stanišić biće saslušani u istrazi ubistva Ivana Milačića, kojeg je u subotu veče, deset minuta prije ponoći u lokalu „Taormina“, naočigled supruge i prijatelja usmrtio sugrađanin Nikola Petrović i ranio Strahinju Raonića, saznaje Pobjeda Povod za njihovo saslušanje u istrazi ovog slučaja je činjenica da je ubijeni Milaćić bio jedan od optuženih za učešće u likvidaciji pripadnika zagoričke grupe Saše Klikovca u julu 2020. godine.

Milačić je u februaru oslobođen optužbi za učešće u ovom zločinu, ali je osuđen na tri godine zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Petrović je juče priveden u Više tužilaštvo, gdje je odbio da iznese odbranu, nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata.

To je Pobjedi potvrdila njegova braniteljka, advokatica Aleksandra Rogošić

Ona je kazala da je tužilaštvo smatralo da postoji više zakonskih osnova za određivanje pritvora, uključujući opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, ponavljanja krivičnog djela i uznemirenje javnosti izazvano samim događajem.

Petroviću je zadržavanje određeno s obzirom na to da je višestruko osuđivano lice, što do-

datno pojačava zabrinutost da bi boravkom na slobodi mogao ponovo počiniti krivična djela. Kako je Pobjeda objavila, on je prije nekoliko mjeseci izašao iz zatvora. Osim za teško ubistvo, Petrović se sumnjiči i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. Njemu je u periodu od 2018.

Suspendovani policajac i grupa saradnika

PODGORICA – Policijski inspektor Dalibor Ljekočević osuđen je na šest godina zatvora zbog višemjesečne distribucije heroina, uz posredovanje i saradnju više osoba, među kojima su i članovi njegove porodice. Angažman Ljekočevića i još pet osoba u poslu preprodaje droge razotkriven je nakon što su u dva navrata krajem 2022. godine prodali heroin prikrivenom policijskom isljedniku.

David Ljekočević osuđen je na dvije i po godine zatvora, Turkjan Šutaj i Damir Kuč dobili su po tri godine zatvora, dok je Natalija Konatar osuđena na dvogodišnju zatvorsku kaznu.

Stefan Stefanović je oslobođen optužbe da je čistio put Daliboru Ljekočeviću prilikom distribucije narkotika kupcima.

Presudu je donio sudija Ivan Perović, ocijenivši da je nesporno utvrđeno da je Ljekočević organizovao lanac preprodaje narkotika u kojem je bio ključna figura.

Prema presudi, Ljekočević je od septembra 2021. do septembra 2022. godine prodavao po 50 grama heroina mjesečno Nataliji Konatar, po cijeni od 1.500 do 1.800 eura. Takođe, tokom novembra i decembra 2022. godine, preprodao je ukupno 97 grama heroina prikrivenom isljedniku kodnog imena „11111“, uz pomoć Damira Kuča i neidentifikovanog saučesnika, na parkingu tržnog centra Voli na Zabjelu.

Davidu Ljekočeviću, Kuču i Stefanoviću ukinut je pritvor do pravosnažnosti presude, dok je Konataru ukinuta mjera nadzora, uz napomenu da će

Sa privođenja Nikole Petrovića

Ivana Milačića u centru Podgorice određeno zadržavanje

branio ćutanjem, braću Stanišić

do 2022. godine izrečeno više presuda koje se odnose na napade na službena lica, krađu, uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i omogućavanje uživanja opojnih droga. Ove okolnosti pokazuju da se radi o povratniku, čije ponašanje ukazuje na trajnu sklonost kriminalnim radnjama.

Osim toga, tužilaštvo nije moglo ignorisati činjenicu da se zločin zbog kojeg se trenutno tereti Petrović dogodio na prometnoj lokaciji u trenutku kada se u objektu nalazio veći broj građana. Tom prilikom jedno lice je izgubilo život, dok su dvije osobe zadobile tjelesne po -

oglašeni krivim za dilovanje heroina

osuđen

zatvora

kaznu odslužiti nakon pravosnažnosti.

Sud je posebno istakao ulogu Damira Kuča, koji je dva puta – 24. novembra i 10. decembra 2022. – posredovao u prodaji heroina prikrivenom inspektoru, primajući ukupno 2.750 eura. Na suđenju je utvrđeno da je Kuč znao kakav je kvalitet droge i davao uputstva za dalje miješanje.

Prema navodima presude, stan u park-šumi Zagorič, u vlasništvu Turkjana Šutaja, bio je glavni centar skladištenja i pakovanja droge.

U njemu su pronađena 102 zamotuljka sa ukupno 177,25 grama heroina, dodatnih 24,9 grama u 140 PVC pakovanja, vaga i 490 eura od prodaje droge.

Sud je odbacio tvrdnje Šutaja da je droga bila za ličnu upotrebu kao nelogične, naglasivši da niko ne bi pakovao drogu u

vrede, od kojih je jedna slučajni prolaznik. Zbog težine samog krivičnog djela, načina na koji je počinjeno i javne uznemirenosti koja je uslijedila, tužilaštvo je ocijenilo da postoji i osnov za određivanje pritvora prema članu 175, stav 1, tačka 4 Zakonika o krivičnom postupku. Za teško ubistvo za koje se sumnjiči Petrović, predviđena je kazna zatvora u trajanju od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Prema nezvaničnim informacijama, istražitelji su prikupili brojne dokaze koji ukazuju na sumnju da je Petrović pucao na Milačića. Forenzičkim vještačenjima tri traga utvrđeno je prisustvo biološkog materijala osumnjičenog Petrovića.

- Dobijeni rezultat DNK analize ekstremno jako podržava hipotezu da je donor biološkog materijala Petrović Nikola – kazao je izvor blizak istrazi.

Osim toga, na jednom od tri traga utvrđeno je prisustvo karakteristične GRS čestice. GSR čestice su mikroskopski tragovi koji nastaju prilikom ispaljivanja projektila iz vatrenog oružja.

Njihovo prisustvo može ukazivati da je neka osoba pucala iz oružja, bila u blizini kada je pucano, ili dodirivala predmete kontaminirane GSR-om i najčešće se raspršuje po rukama, licu i odjeći. B. ROBOVIĆ

Reagovanje Podgoričanina na tekst objavljen juče u Pobjedi pod naslovom „DNK potvrdio da je Petrović pucao u Milačića“

Jovović: Nikada nijesmo bili članovi bilo koje kriminalne organizacije, niti ćemo ikada biti

PODGORICA – Vladimir Jovović iz Podgorice uputio je reagovanje redakciji Pobjede na tekst objavljen juče u novinama pod naslovom „DNK potvrdio da je Petrović pucao u Milačića“.

Reagovanje prenosimo integralno.

-Pored svih netačnih, lažnih i proizvoljnih objava o tragičnom događaju u kojem je moj veliki prijatelj izgubio život, a moj kum ranjen, želim da demantujem sve vaše navode i da prestanete sa crtanjem meta na čelo meni i mom bratu Filipu, a posebno

za mog časnog i poštenog kuma Strahinju Raonića koji je zadobio povrede, koji pošteno radi kao vatrogasac i čiji je jedini grijeh što je moj kum i što je s nama često bivao u društvu. Pitam vas na osnovu kojih dokaza iznosite tvrdnje o povezanosti mene i mog brata sa bilo kojim klanom i sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom ili organizacijom. Nikada nijesmo bili članovi, niti ćemo ikada biti, nikome nijesmo nanijeli štetu niti, ne daj Bože, ruke okrvavili, nikome ništa ne dugujemo i naša savjest je čista. Vi, gospodo novinari i urednici, ako želite da nešto istra-

žujete, radite to profesionalno i u duhu dobrih namjera, a ne da stvarate „zlu krv“ u javnosti, tako što ćete unaprijed targetirati ko je kriv, a ko je prav. Otkud vam pravo da bilo koga osuđujete i optužujete, kad za to postoje institucije koje će utvrditi sve činjenice? Ne radite kako valja i ta vaša pisanija može izazvati teže posljedice, umjesto da radite na smirivanju tenzija u cilju objektivnog izvještavanja, jer samo istina može donijeti dobro, vi se okrećete ulicama, rekla-kazala i sa tim trujete javnost - piše u reagovanju Vladimira Jovovića, dostavljenom Pobjedi.

Suđenje okrivljenima u slučaju „Tunel“ odloženo za 17. septembar do kada bi trebalo da budu prikupljeni svi dokazi prije donošenja konačne odluke u postupku

Presuda optuženima za obijanje

depoa na jesen

preko 200 zamotuljaka za sopstvenu konzumaciju. Za sud je nesporna i krivica Natalije Konatar iako je ova optužena očekivala da je sud oslobodi krivice jer je priznala da je drogu nabavljala od Dalibora Ljekočevića. - Ona je skoro godinu dana, po sopstvenom priznanju, prodavala heroin i sud je mišljenja da nijedna druga kazna ne bi bila adekvatna – kazao je sudija Perović. Upravo razgovori Konatar sa suprugom koji se nalazio u UIKS-u na izdržavanje kazne potvrđuju optužbe tužilaštva protiv Dalibora Ljekočevića. U jednom od razgovora, Konatar priznaje mužu da „žive od toga“, dok u drugom brani Ljekočevića riječima: „Kako te nije sramota da omalovažavaš osobu koja nam je omogućila egzistenciju“.

U trećem razgovoru, Konatar se žali na kvalitet droge koju joj donosi inspektor, dok on objašnjava kako se „neka roba mora miješati“. - Ove komunikacije je nemoguće tumačiti na bilo koji drugi način – kazao je sudija Perović.

Takođe, pronađene novčanice koje je prikriveni isljednik dao za heroin – od ukupno 1.300 eura, 1.100 je pronađeno kod Dalibora Ljekočevića.

- Od 1.300 eura koje je prikriveni isljednik dao za drogu, 1.100 označenih eura je pronađeno kod Ljekočevića, pa je jasno da je on bio glavna karika i diktirao uslove za prodaju droge - kazao je sudija Perović.

Osim toga, na zaplijenjenoj drogi pronađen je njegov biološki materijal, što je, prema sudu, još jedan neoboriv dokaz njegove direktne umiješanosti.

Sud je u obzir uzeo olakšavajuće okolnosti za neke optužene – neosuđivanost, porodične prilike, mladost i loše imovno stanje – ali ih nije smatrao dovoljnim za izricanje blažih kazni, posebno imajući u vidu količine droge, način distribucije i vremenski period djelovanja.

Za Dalibora Ljekočevića pritvor je produžen zbog visine izrečene kazne i njegovog centralnog položaja u kriminalnoj mreži. B. R.

PODGORICA – Suđenje optuženima za obijanje depoa Višeg suda u Podgorici u septembru 2023. godine odloženo je juče za 17. septembar, a postupajući sudija u ovom predmetu Borko Lončar saopštio je kako očekuje da će mu do tada biti dostavljeni svi dokazi, potrebni za donošenje konačne odluke u postupku.

Kako je pojasnio sudija Lončar, sud očekuje dokaze u vezi

sa izdavanjem ličnih dokumenata za optuženog Vladimira Erića u Loznici.

Podsjetimo, Erić je, iznoseći odbranu, ranije kazao da je on u periodu kada se dogodilo obijanje depoa bio u Loznici te da to mogu da potvrde iz tamošnje policije, jer je tražio izdavanje ličnih dokumenata pošto ih je izgubio.

Takođe, čeka se i dokaz u vezi sa falsifikovanom ličnom kartom okrivljene Katarine Ba-

ćović, koja joj je bila izdata na ime Andrijana Marić.

Pored toga, sudija Lončar je za 25. septembar zakazao još jedno ročište, pa se očekuje da će u dva zakazana termina biti sprovedeni svi dokazi te da će svi optuženi i njihovi branioci kao i tužilac iznijeti završne riječi prije presude za koju se očekuje da će biti donesena na jesen.

Podsjetimo, na optužnici koja je potvrđena početkom januara su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu - Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović, a ova grupa tereti se za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra 2023. godine.

Baćovićeva je osumnjičena i za krivično djelo falsifikovanje isprave, dok je Vuljaju stavljeno na teret krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.

Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama, radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje. J.R.

Tunel do depoa Višeg suda

Kotor: Okončan tender za koncesiju građevinskog kamena na lokalitetu „Lješevići – Gajevi“

Za kamenolom u Grblju najbolju ponudu dao BEN

BEN čine tri firme: Briv construction (Kotor), EX ING Preduzeće za trgovinu, građevinarstvo i usluge i Građevinsko preduzeće Nukleus (Beograd). Drugorangirani ponuđač je podgorička kompanija Bemax. Briv construction bio je koncesionar tog ležišta na osnovu ugovora koji je istekao 2024. godine. Prema koncesionom aktu najbliži individualni objekti, predviđeni za stanovanje, nalaze se na oko 300 m udaljenosti

KOTOR – Status najpovoljnije ponude po javnom oglasu za koncesiju za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Lješevići – Gajevi“ u Kotoru stekao je konzorcijum BEN – saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva, kojim rukovodi Admir Šahmanović.

BEN čine tri firme: Briv construction (Kotor) kao nosilac, EX ING Preduzeće za t rgovinu, građevinarstvo i usluge (Beograd) i Građevinsko preduzeće Nukleus (Beograd). Drugorangirani ponuđač je podgorička kompanija Bemax. Briv construction bio je koncesionar tog ležišta na osnovu ugovora o koncesiji iz 2006. godine (istekao 2024. godine).

Ležište je locirano na sjeveroistočnim padinama poluostrva Luštica, nalazi se između opština Budva, Kotor i Tivat, pripada mjesnoj zajednici Grbalj.

KONCESIONI AKT

Briv construction je za potrebe prethodne koncesije izvodio detaljna geološka istraživanja od 2009. do 2019. godine, kao i laboratorijska ispitivanja stijenske mase i kamenih agregata. Utvrđene bilansne rezerve iznose 2.423.170 m³, dok ukupne eksploatacione rezerve u ležištu iznose 2.059.695 m³.

U koncesionom aktu koji je objavljen u februaru navodi se da su sjeverne i sjeveroistočne padine Luštice, kao i područje Grblja, relativno, rijetko naseljene, da se najbliži individualni objekti, predviđeni za stanovanje, nalaze na oko 300 m udalje-

nosti. Granice koncesionog prostora su, za potrebe izrade novog koncesionog akta, redefinisane i smanjene sa 20,56 na 12 hektara, zbog ograničenja vezana za imovinsko-pravna pitanja, prostorno-plansku dokumentaciju (namjenu prostora) i zaštitu kulturnih dobara. Koncesija se daje na 30 godina, sa minimalnom godišnjom proizvodnjom od 20.000 m³, odnosno oko 30.000 m³ agregata različitih frakcija. Minimalna koncesiona naknada za taj period iznosi 1.044.876 eura, odnosno 37.317 eura godišnje.

U koncesionom aktu konstatuje se da detaljna geološka istraživanja u manjoj (neznatnoj) mjeri mogu imati uticaj na životnu sredinu, dok je eksploatacija i obrada mineralne sirovine, a time i tehničko-građevinskog kamena, proces koji se,

Zaštitnica

tražila

da se odustane od koncesionog akta

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović Crne Gore je tokom javne rasprave tražila da se nacrt koncesionog akta povuče iz procedure što Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa (sada Ministarstvo energetike i rudarstva) nije prihvatilo. U obrazloženju je, pored ostalog, navela da je Sekretarijat za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Opštine Kotor uputio dopis u kojem je navedeno da je prostor zauzima različite namjene površina i dijelom se nalazi u širem obuhvatu alternativne brze saobraćajnice, kao i „ostale prirodne površine: goleti, sipare, kamenjare, strme stjenovite padine, stjenovite obale, pješčane i šljunčane plaže i sl. U okviru ove namjene unutar uže zaštićene cjeline Unesko zabranjena je nova izgradnja, u okviru ove namjene van zaštićene cjeline – bafer zona Unesko predviđa se izgradnja“. Posebno se naglašava potreba za blagovremenim slanjem obavještenja, prije izrade osnovnih dokumenata i prije donošenja odluka koje bi kasnije bilo teško izmijeniti, kako bi Komitet mogao pomoći u pronalaženju odgovarajućih rješenja s ciljem očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti dobra. Zaštitnica konstatuje da je urbanističko-tehničke uslove izdalo 2010. godine Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine te da nema mišljenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine već je izvor podataka skica i namjena prostora. Iz Ministarstva rudarstva nafte i gasa je odgovoreno da se lokalitet „Lješevići-Gajevi“ nalazi u bafer zoni unutar industrijske zone opštine Kotor, što je u skladu sa njegovom namjenom.

– Odobrenje za izvođenje radova ne može biti izdato bez izjašnjenja Uneska o projektu idejnog rješenja za istraživanje i eksploataciju, koji uključuje vizuelni uticaj i mjere rekultivacije prostora, koje podnosi koncesionar koji zaključi ugovor o koncesiji. Na osnovu informacija iz Sekretarijata za urbanizam, ovaj prostor zauzima različite namjene površina i dio se nalazi u širem obuhvatu alternativne brze saobraćajnice. Shodno tome, radi usklađivanja su napravljene izmjene granica prostora –kazali su iz Ministarstva.

ta istraživanja i zaštite kulturnih dobara.

– Shodno preporuci, budući koncesionar je dužan da izradi idejno rješenje – projekat kojim su predstavljene planirane aktivnosti istraživanja i eksploatacije, i dostavi na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Što se tiče tumula, koji se nalaze u neposrednoj blizini redefinisane granice predloženog koncesionog prostora, oni ne predstavljaju problem.

sa aspekta ekologije, smatra rizičnim. Koncesionar je dužan da na istražno-eksploatacionom prostoru „Lješevići-Gajevi“, pri planiranju i sprovođenju, sprovede postupak prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Takođe, da u toku i po završetku radova, a najkasnije u roku od jedne godine od završetka radova, privede namjeni zemljište prema Projektu rekultivacije zemljišta.

ZAŠTITA TUMULA

Tokom javne rasprave Uprava za zaštitu kulturnih dobara Područna jedinica Kotor dala je smjernice za eksploataciju. Pored ostalog, odnose se na istraživanje tri tumula (humka), uz pridržavanje odredbi Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Pravilnika o vrstama, uslovima i sadržaju dokumentacije o istraživanjima, te sadržaju Elabora-

Za njihovo saniranje, konzervaciju i sterilizaciju postoje jasna pravila, koja ne predstavljaju ograničenja za istraživanje i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine – navedeno je u mišljenju.

U koncesionom aktu piše da detaljna geološka istraživanja u manjoj (neznatnoj) mjeri mogu imati uticaj na životnu sredinu, dok je eksploatacija i obrada mineralne sirovine, a time i tehničko-građevinskog kamena, sa aspekta ekologije rizičan proces. Koncesionar je dužan da, pri planiranju i sprovođenju, sprovede postupak prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

prOTEST

MJEŠTANA

Žitelji sela Lješevići i Vranovići zahtijevaju da Vlada odus tane od potpisivanja ugovora za kamenolom. Sa

Žitelji sela Lješevići i Vranovići zahtijevaju da Vlada odustane od potpisivanja ugovora za kamenolom. Sa protesta u subotu poručili su da je 13 godina koncesije i godina sanacije bilo i premnogo te da neće kamenolom u svom dvorištu

protesta u subotu poručili su da je 13 godina koncesije i godina sanacije bilo i premnogo i da neće kamenolom u svom dvorištu. Kazali su kako su spremni da privatno zemljište u koncesionom polju i van koncesionog polja ustupe Opštini i državi za bilo koju namjenu koja je od opšteg interesa za lokalnu zajednicu i opštinu. Medije su informisali da su imali sastanak sa predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su dobili informaciju da je sva dokumentacija za stopiranje rada kamenoloma proslijeđena premijeru Milojku Spajiću, ministru rudarstva, nafte i gasa, a dokument Uneska ministarki kulture Tamari Vujović. D. ŠAKOVIĆ

KoNCESIJA SE DAJE NA 30 GoDINA: Šire područje kamenoloma

Goo G l e earth

Danilovgra D: Položeni vijenci na spomenik rodoljubima na Lazinama koji su stradali 23. jula 1944. godine

Vrijednosti antifašizma su temelj Crne Gore

DANILOVGRAD – Na spomenik rodoljubima na Lazinama, gdje su 23. jula 1944. godine četnici strijeljali 52 mladih članova Saveza komunističke omladine Jugoslavije, vijence su juče položili predsjednik države Jakov Milatović, predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović, kao i predsjednik Skupštine opštine Danilovgrad Predrag Pajović, te predstavnici boračkih organizacija, SOBNOR-a i SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Počast su odali i pripadnici Vojske Crne Gore.

Predsjednik Jakov Milatović rekao je da su vrijednosti antifašizma temelj Crne Gore - istorijska i civilizacijska činjenica koju moramo njegovati s punom odgovornošću i poštovanjem prema žrtvama koje su podnijele najveću cijenu u borbi za slobodu.

NEPOKOLEBLJIVOST

– Sa dubokim pijetetom sjećamo se zločina nad 52 mlade osobe, koje su zbog svojih uvjerenja, hrabrosti i nepokolebljivog antifašističkog stava platile najvišu cijenu. Njihova žrtva nas obavezuje da istrajemo u njegovanju kulture sjećanja, slobode i dostojanstva. Oni su strijeljani jer su vjerovali u pravedniji svijet. Nijesu imali puške – imali su ideale. Danas, 81 godinu kasnije, mi imamo obavezu da njihove ideale sačuvamo živim –u svakodnevnom ponašanju, u odbrani slobode, ljudskih prava i demokratije – istakao je Milatović.

Predsjednik opštine Aleksandar Grgurović kazao je da ,,ne stojimo samo pred spomenikom, već da danas stojimo pred zemljom koja pamti“. – Ovdje, na Lazinama, sva-

MILATOVIĆ: Sa dubokim pijetetom sjećamo se zločina nad 52 mlade osobe, koje su zbog svojih uvjerenja, hrabrosti i nepokolebljivog antifašističkog stava platile najvišu cijenu. Strijeljani su jer su vjerovali u pravedniji svijet. Nijesu imali puške – imali su ideale

GRGUROVIĆ: Sinovi i kćerke Bjelopavlića strijeljani su jer su voljeli svoju zemlju više nego sebe, jer nijesu pristali da budu robovi ni po cijenu sopstvenog života. Oni su pali da bi mi živjeli kao ljudi uspravni, slobodni i čisti pred sobom

KADOVIĆ: Lazine su mjesto velikog stradanja mladosti ovog kraja, služi kao opomena generacijama što dolaze, da čuvaju mir i da nikada ne zaborave svijetle likove rodoljuba iz naše slavne NOB, koji su živote dali za slobodu

ka stopa nosi sjećanje, svaki dah nosi krike mladosti koja nije stigla da sanja, da ljubi i da stvara. Ovdje, pod ovom bronzanom majkom, ćutanje nije prazno. Ono vrišti. Ovdje ćutanje viče istinu -

da je sloboda plaćena krvlju onih koji nijesu morali da umru, ali su birali da ne kleknu – kazao je između ostalog Grgurović. Dodao je da prije osamdeset i jednu godinu, na tom mjestu

nijesu pali zločinci već najčistija srca jednog naroda. – Sinovi i kćerke Bjelopavlića, strijeljani su jer su voljeli svoju zemlju više nego sebe. Jer nijesu pristali da budu robovi ni po cijenu sopstvenog ži-

vota. Oni nijesu ginuli da ih se sjetimo jednom godišnje. Oni su pali da bi mi živjeli kao ljudi uspravni, slobodni i čisti pred sobom. Neka ih pamti ova zemlja dok god ima ijednog srca koje zna što znači biti slobo-

Foto–priča sa Žabljaka Turista

ŽABLJAK – Durmitorski kraj je, vjerovatno, kutak koji će se na kraju ove sezone moći pohvaliti najboljim rezultatima u Crnoj Gori.

To potvrđuju i zvanični podaci Turističke organizacije, koja je evidentirala da je u aprilu bilo deset odsto više gostiju nego lani u istom mjesecu, a prema riječima

direktora TO Žabljak Stojana Abazovića u maju su imali čak 30 odsto više posjetilaca nego prošle godine i u junu za petinu više. Ipak, ovakva statistika ne čudi, tim prije što je na Žabljaku posljednjih godina gradnja u ekspanziji, a pogotovo nelegalna. Ne mogu se prepoznati pojedini krajevi, pogotovo rubnog područja poddurmitorske opštine kao su: Tma-

dan. Jer sloboda nije poklon. Sloboda je zavjet. A zavjeti se ne zaboravljaju. Zavjeti se čuvaju do posljednjeg daha– rekao je Grgurović. Posebno emotivan trenutak obilježila je recitacija potomkinje nastradalih bliznakinja Zeković, koja je svojim riječima podsjetila na snagu i žrtvu koju ne smijemo zaboraviti.

SLOBODOUMLJE

Predsjednik OBNOR-a 19411945 Danilovgrad Veljko Kadović rekao je da su u Lazinama prije 81 godinu izgubljena 52 mlada nedužna života zbog slobodumlja i antifašizma. Radojević je istakao da su Lazine uzvišeno mjesto na kojem su mladi skojevci koji su žrtvovali svoje živote za ideale i bolju budućnost svoje domovine.

– Ovo je mjesto velike pogibije, velikog stradanja mladosti ovog kraja, služi nam kao opomena generacijama što dolaze, da čuvaju mir i da nikada ne zaborave svijetle likove rodoljuba iz naše slavne NOB-e, koji su svoje živote dali za slobodu koju imamo. Danas smo se ovdje poklonili njihovim sjenima i djelu, i njima u nezaborav na ovom ponositom mjestu položili cvijeće i odali počast. Njihova jedina krivica je bila što su odbili da služe okupatoru – istakao je Radojević. C. G.

jevci, Tepačko polje, Borje, Motički Gaj, Virak... Pretpostavlja se da je Žabljak, za samo dvije posljednje godine, čak 30 odsto uvećao smještajne kapacitete. Ekipa Pobjede je prije dva dana čak i na Vražjem jezeru, kao i Ribljem, a ona su na periferiji Žabljaka, zatekla stotine turista. Od Banskih stanova prema Novakovićima i Njegovuđi nije se moglo proći od gužve i gotovo da nije bilo evropske države koja pored ovih jezera nije imala vozilo svojih registarskih oznaka. Ra. P.

PoČaST roDolJUBiMa KoJi niJESU KlEKli PrED oKUPaToroM: Juče na Lazinama

PriroDa MaMaC Za TUriSTE: Detalj sa Vražjeg jezera

Predstava ,,Radovan III“ Dušana Kovačevića izvedena u okviru 39. Grada teatra

Kad čovjek izda sebe dotakao je dno

PODGORICA - Predstava ,,Radovan III“ Dušana Kovačevića, u režiji Vita Taufera, koju je dramatizovala Vesna Radovanović, izvedena je na sceni između crkava u Budvi, u okviru 39. izdanja festivala Grad teatar.

Publika je izvedbu ispratila aplauzom i ovacijama, potvrđujući da ova adaptacija klasika ima i umjetničku snagu i relevantnu društvenu poruku. Glumica Biljana Keskenović, koja tumači ulogu Rumenke, osvrnula se na težinu i dubinu procesa rada na predstavi, posebno zbog načina na koji se nasilje tretira na sceni. - Na početku smo počeli raditi i ja sam bila malo iznenađena. Zapravo, reditelj je insistirao da to nasilje zaista ne bude onako kako smo ga ranije viđali, komično. Sjećamo se - dva, tri šamara, pa ide dalje. Međutim, u ovom slučaju, Radovan brutalno bije Rumenku, tuče je, zlostavlja. Ona to trpi, ali lanac se ne prekida. To se prenosi na djecu, a djeca kasnije takođe nastavljaju. Dakle, bilo je zahtjevno. Proces je bio vrlo ozbiljan i studiozan - kazala je Keskenović. Dodala je da vjeruje i da se nada da umjetnost može promijeniti nešto.

- Ako ne vjerujemo u to, teško je raditi ovaj posao. Uvijek se nadam da postoji bar jedan čovjek u publici koji će izaći

drugačiji poslije predstaverekla je ona. Glumac Lazar Nikolić, koji je tumačio ulogu s izraženim komičnim elementima, istakao je da je priprema bila posebno izazovna zbog izvornog teksta. Dodao je da ova predstava nosi univerzalnu poruku.

- Ovo je predstava koja nosi snažnu poruku o samoizdaji. Kad čovjek izda sebe – dotakao je dno. A toga danas ima mnogo, zbog nekih imaginarnih koristi i boljitka – kazao je on.

Prema njegovim riječima, nasilje je veliki problem na Balkanu, ali i šire.

- Ljudi su izgubili vezu sa dušom, ljubavlju, vjerom. To nas udaljava jedne od drugih. Rješenje je u radu na sebi, samopoznaji i povratku suštiniistakao je Nikolić.

Za scenografiju predstave je zadužen Lazar Bodroža, kostimografiju Biljana Grgur Originalnu muziku za predstavu komponovali su braća Robert Pešut Manjifiko i Aleksandar Pešut Shatz. U predstavi, osim Keskenović i Nikolića, igraju: Ninoslav Đorđević (Radovan III), Marija Maša Labudović (Georgina), Danica Grubački (Katica), Srđan Aleksić (Stanislav), Nemanja Bakić (Jelenče), Pavle Popović (Vasilije) i Dejan Pletikosić, Vladimir Broćilović, Igor Pekanović, Dejan Vuković, Andrej Todorović (Vilotići). An. R.

Monografija Irhana K. Kurpejovića promovisana u Podgorici

Važan segment

kulturnog nasljeđa

PODGORICA - Promocija monografije ,,Tradicionalni svadbeni običaji muslimana u Crnoj Gori“ autora Irhana K. Kurpejovića, održana je u Pogorici u organizaciji Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore. Monografija je rezultat višegodišnjeg terenskog i arhivskog rada, koji je obuhvatio sjeverni, centralni i južni dio Crne Gore, usmjerenog na dokumentovanje bogate svadbene tradicije muslimanskih porodica iz različitih krajeva zemlje. Djelo sadrži detaljne

opise običaja, kazivanja starijih članova zajednice, fotografsku i arhivsku građu, kao i analitički prikaz kulturno-antropoloških aspekata svadbenih rituala, koji se i danas, u različitim oblicima, njeguju i praktikuju. Kurpejović je istakao važnost očuvanja običaja izbora bračnog partnera. Salko Luboder govorio je o širem značaju monografije, ističući da se u ovom djelu ne ogleda samo tradicija jedne zajednice, već i važan segment ukupnog kulturnog nasljeđa Crne Gore. An. R.

Slikar Ivan Đurišić za Pobjedu o izložbi ,,Dekonstrukcija algoritma“ koja

Umjetnost nije pitanje nego poštenja prema

Slikam iz onog što osjećam, iz dubine nesvjesnog. To nešto, što nam nije jasno, mnogo je snažnije. Ono dolazi iz intuicije. Često mi je majka, dok sam bio mali, govorila: „Ne fantaziraj“. A baš ta fantazija mi je postala osnovna snaga. Ne zato što bježim u nju, već zato što je kroz nju najbolje doći do istine - istakao je Đurišić

PODGORICA - Stvaralaštvo crnogorskog slikara Ivana Đurišića razvija se iz duboke unutrašnje potrebe da preispituje svijet, kako spoljašnji, tako i onaj lični, unutrašnji. Njegova najnovija izložba radova ,,Dekonstrukcija algoritma“, koja je nedavno predstavljena u okviru 38. Barskog ljetopisa u galeriji ,,Velimir A. Leković“, otvara vrata upravo takvom pristupu: slikarstvu koje nije plansko ni racionalno, već nastaje iz nesvjesnog, iz intuicije, iz prirodnog toka unutrašnje igre i otkrivanja.

Svaka njegova slika je rezultat unutrašnjeg putovanja, ali istovremeno i poziv posmatraču da se otisne na sopstveno. U vremenu u kojem dominiraju brzina, forma i algoritamski ritmovi Đurišićeva umjetnost podsjeća na važnost tišine, sporosti i spontanosti. Ona ne nudi gotove odgovore, niti traži saglasnost - ona traži prisustvo. Jer, kako sam umjetnik kaže, „u tišini slike postaju glasnije“. A možda upravo u toj tišini i leži prostor u kojem slikar i posmatrač, ma-

kar na tren, dolaze bliže istini.

POBJEDA: U okviru Barskog ljetopisa predstavili ste se izložbom koju ste naslovili „Dekonstrukcija algoritma“. Što zapravo dekonstruišete u ovoj postavci?

ĐURIŠ IĆ: Dekonstruišem obrasce - spoljašnje i unutrašnje. One koje društvo nameće, ali i one koje sami sebi vremenom izgrađujemo. Kao dijete, znao sam satima da se igram i stvaram sebi neke nove svjetove. Ta potreba da kroz maštu oblikujem sopstvenu stvarnost nikada me nije napustila. Vraćanje sopstvenom centru... Slikanje je za mene upravo to -

pokušaj da dođem do nečega dubljeg, neoblikovanog, istinitog. Slikanje može da bude način da se ogolite, oslobodite se pritiska naučenog i dodirnete ono iskonsko, arhetipsko u sebi.

P OBJEDA: U više navrata rekli ste da naziv slike, pa i izložbe, dolazi nakon stvaralačkog procesa. Zašto Vas baš pojam algoritam „provocira“ i kako ga povezujete sa slikarstvom koje, kako kažete, proizlazi iz potpune nepoznanice?

ĐURIŠIĆ: Zato što je algoritam pravilo, ono što je unaprijed određeno, što slijedi kora-

ke, ima jasno definisan cilj - a mene zanima baš ono suprotno. Mene zanima kada u slici nemaš plan, kada ulaziš s punom neizvjesnošću. Mislim da je umjetnost uvijek čin bivanja, a algoritam je, na neki način, čin posjedovanja - kontrole. A to me ne zanima. Slikam iz onog što osjećam, iz dubine nesvjesnog. To nešto, što nam nije jasno, je mnogo snažnije. Ono dolazi iz intuicije. Često mi je majka, dok sam bio mali, govorila: „Ne fantaziraj“. A baš ta fantazija mi je postala osnovna snaga. Ne zato što bježim u nju, već zato što je kroz nju najbolje doći do istine. POBJEDA: Da li je ta dekonstrukcija kod Vas vizuelna (razlaganje figuracije) ili je ona više misaona, kao pokušaj da se oslobađamo zadatih pravila i čitanja slike? ĐURIŠIĆ: Oba nivoa postoje. Vizuelno i misaono se zapravo kompleksno prepliću; zamršena stanja. Vizuelno se često transformiše, stvara se, ,,rađa“ van pune kontrole; prisutne su složene kompozicije, prepliću se perspektive, planovi... Nešto kao unutrašnja revolucija. Odnos forme i sadržaja, nije standardan. Uvijek me više zanimao detalj nego panora-

Sa izvedbe predstave u Budvi

Jedan od radova Ivana Đurišića

Ivan Đurišić

stila, prema sebi

ma, ugao, više uglova, pukotina. Tu se, čini mi se, krije najviše smisla. Dekonstrukcija je rušenje dualizama - između svjesnog i nesvjesnog, racionalnog i intuitivnog, dobrog i lošeg, moralnog i nemoralnog… Sve je sklupčano. Slika se gleda i doživljava. Svako na svoj način. Nekome je sjajna a nekome strašna, kako mi jednom reče jedno dijete.

P

OBJEDA: Kažete da ne upravljate koloritom, već da on dolazi iz Vas, iz krša, neba, zemlje i vazduha Crne Gore. Da li se može reći da priroda u Vašim djelima nije tema, nego temelj?

ĐURIŠIĆ: Rođen sam u Podgorici, ali sam u djetinjstvu dosta vremena provodio u svom selu Parci, u Lješanskoj nahiji. Mada to ima više veze sa prasjećanjima. Nešto što je satkano u genetskom kodu. Tamo sve raste sporo - ima malo vode, ali kad nešto izraste, to je snažno, istinito i prelijepo. Tako je i u slikarstvu. Ne dolazi samo iz znanja, nego i iz tog krša, iz sjećanja na miris zemlje, rozi lišaj sa starog groba, svjetlucave prašine u jasenovoj šumi, i polja kaćuna. Ne slikam pejzaž kao temu, ali priroda je u svakoj mojoj slici. To su one unutrašnje slike o kojima je Jung pisao - ne slike onog spolja, već unutrašnjih stanja. Za mene je priroda temelj svega - ne nešto što samo posmatraš, nego nešto što jesi. Slikarski proces je prirodni proces. Savršena logika u prirodi je vizuelna logika u slikarskom procesu.

POBJEDA: U jednom intervjuu ste rekli da „ne možete da se pomirite sa čvrsto ukorijenjenim krajnostima“. Da li je umjetnost jedino polje gdje čovjek može biti istinski slobodan od binarnih podjela?

ĐURIŠIĆ: Možda nije jedino, ali je meni najsnažnije. Umjetnost je dragocjena, ona inspiriše pokretanje mnogih naučnih i društvenih procesa. U umjetnosti mogu da pomirim ono što je suprotno. Da budem i nježan i grub, i jasan i mu-

tan, i dijete i odrastao čovjek. Ne vjerujem u čiste krajnosti - stvarnost je mnogo složenija od toga. To me je navelo da mislim o dekonstrukciji, pojmu koji je uveo Žak Derida, francuski filozof i jedan od najuticajnijih mislilaca 20. vijeka.

POBJEDA: Koliko je ono što zovete „igra“ u umjetnosti zapravo ozbiljan emotivni i intelektualni proces?

Gdje prestaje igra, a počinje slika?

ĐURIŠ IĆ: Granica između igre i slike nije jasno definisana - nemoguće ih je razdvojiti bez narušavanja same suštine stvaranja. Igra nije samo zabava, ona je prostor otkrivanja i oblikovanja sebe. Jedan tepih je za mene bio lavirint, jedan cvijet bilo je gigantsko drvo, a pukotina u zemlji kanjon. Taj osjećaj slobode, zaigranosti i čiste prisutnosti bio je način na koji sam istraživao svijet, ali i način da se zaštitim kroz zamišljene prostore. Danas, dok slikam, svjesno prizivam to isto stanje. Da oslobodim tijelo i misli, da dozvolim slici da se dogodi bez kontrole, kao kada sam se nekada igrao. Ne iz nostalgije, već iz potrebe za istinskim kontaktom sa sobom. Slika nastaje u onom trenutku kada se to dječje zadovoljstvo i ozbiljnost bivanja spoje - kada igra više nije svjesna, a slika više nije plan. Tada osjećam da sam bliže istinitom. I pritom, igra nije prisutna samo u procesu stvaranja. I sama slika, jednom kada nastane, zadržava tu mogućnost igre - kao da se u njoj otvara prostor pogodan za igru. Prostor koji poziva na slobodno kretanje pogleda, asocijacija, osjećanja. Slika ne zahtijeva posebna tumačenje, već učestvovanje. Igra nastavlja da traje u tišini slike, mimo mene.

P

OBJEDA: Često ističete da publika treba da posjeti izložbu kad u galeriji „nema nikoga“. Zašto je važno da se slika posmatra u tišini?

ĐURIŠIĆ: Zato što tada slika ima šansu da ti nešto kaže. U tišini se brišu očekivanja, ne čuješ mišljenja drugih, ne analiziraš. U tišini slike postaju glasnije. U Sutomoru je živio i stvarao moj profesor Nikola Gvozdenović. Ne mogu da ne pomislim na njega pred ovu izložbu. Nadam se da ga nijesam razočarao. On me je naučio da umjetnost nije pitanje stila, nego poštenja prema sebi. A. ĐOROJEVIĆ

Stvaranje je moj način

da se suočim sa sobom

POBJEDA: U čemu leži terapeutska, oslobađajuća moć umjetnosti i da li je za Vas slikanje čin oslobađanja ili introspektivnog zaranjanja?

ĐURIŠIĆ: Za mene su to dvije strane istog. Oslobađam se tako što zaranjam. Ne bježim od sebe, već idem što dublje. Umjetnost je moj način da se suočim sa sobom – ne da pobjegnem, nego da se ogolim. Ponekad dok slikam, kao da otvaram neku pukotinu u sebi i puštam da iz nje nešto izađe. Zato uvijek govorim: umjetnost mora biti proživljena, mora biti poštena. Nije pitanje talenta, nego iskrenosti.

Crnogorska kinematografija imaće veliki broj predstavnika na 31. SFF-u, koji će biti održan od 15. do 22. avgusta

,,Vidra“ se bori za Srce Sarajeva

PODGORICA – Crnogorska kinematografija imaće veliki broj predstavnika na 31. Sarajevskom filmskom festivalu. Festival otvara „Paviljon“ - crna komedija reditelja Dina Mustafića, manjinska crnogorska koprodukcija, a svečanost otvaranja vodiće crnogorska glumica Lidija Kordić. U takmičarskom programu naći će se čak dva naslova - film „Vidra“ Srđana Vuletića, produkcija crnogorske kuće ,,Artikulacija film“, čiji je producent Ivan Đurović i „Yugo Florida“ Vladimira Tagića, manjinska crnogorska koprodukcija.

Pored toga, crnogorski autori i projekti učestvuju i u industrijskom programu festivala, čime se potvrđuje rastuće prisustvo crnogorske kinematografije na regionalnoj sceni. Na ovogodišnjem izdanju Sarajevo Film Festivala, u okviru „CineLink“ koprodukcijskog marketa, biće dodijeljena i nagrada Filmskog centra Crne Gore - Film Centre of Montenegro CineLink Award za najbolji projekat u razvoju. Film „Vidra“ nastao je u koprodukciji Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske i Kosova. Scenario je napisao Stefan Bošković. Pored Filmskog centra Crne Gore, projekat je podržalo Ministarstvo kulture Italije, Apulia Film Commission, Hrvatski audiovizuelni centar (HAVC),

Ministarstvo kulture i sporta kantona Sarajevo, Fondacija za kinematografiju Sarajevo, Centar za kinematografiju Kosovo, kao i Radio i Televizija Crne Gore. ,,Vidra“ je bila dio Kanskog festivala u okviru „Cinefondation - L’Atelier“, dobio je glavnu nagradu (Eurimaž) na „CineLinku“, osvojio „Best Pitch“ na WEMW-u, te je selektovan za „Work in Progress“ Thessaloniki Film Festivala. Film „Yugo Florida“ je nastao u koprodukciji Srbije, Bugarske, Francuske, Hrvatske i Crne Gore. Scenario potpisuju reditelj zajedno sa kolegom Milanom Ramšakom Markovićem. Crnogorski koproducent je Ivan Marinović (Adriatic Western).

Filmski centar Crne Gore podržao je ovaj projekat u kategoriji manjinskih koprodukcija 2021. godine. Mustafićev film „Paviljon“ je crna komedija o grupi stanara staračkog doma „Paviljon“, koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu. Scenario filma potpisuje Viktor Ivančić, a koscenarista je Emir Imamović Pirke . Crnogorska koproducentska kuća je Natenane productions. Filmski centar Crne Gore podržao je ovaj projekat u kategoriji manjinskih koprodukcija 2023. godine.

Serija „Momci“ autora i scenariste Stefana Boškovića, u produkciji Ivana Đurovića

i producentske kuće „Artikulacija film“, izabrana kao jedan od sedam projekata koji će biti predstavljeni u okviru „CineLink Drama“ programa 2025. godine, koji je dio „CineLink Industry Days“. Takođe, u okviru „CineLink Industry Days“, crnogorski reditelj Mladen Ivanović predstaviće svoj dokumentarni film „Spomenik Revolucije“, master rad nastao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, i to u okviru selekcije najperspektivnijih dokumentarnih projekata iz Centralne i Istočne Evrope Docu Talents From the East, u organizaciji Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Ji.hlava. An.R.

Dijalog koji podstiče toleranciju

PODGORICA - U okviru književnog programa 38. festivala Barski ljetopis, publika je imala priliku da prisustvuje promociji nove knjige Branke Bogavac „Umjetnici svijeta“ koja je objavljena u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Knjiga donosi ekskluzivne razgovore sa sedamnaest najuticajnijih savremenih stvaralaca iz svijeta umjetnosti, književnosti i filozofije, koje Bogavac vodi s prepoznatljivom elegancijom, dubinom i poštovanjem prema sagovornicima.

Kao i njena prethodna izdanja i ova knjiga predstavlja dragocjen dokument susreta sa duhom vremena, u formi dijaloga lišenog senzacionalizma, ali bogatog suštinskim uvidima u proces stvaranja. Moderator večeri bio je dr Milun Lutovac, dok su o knjizi i autorkinom stvaralaštvu govorili prof. dr Draško Došljak i bivši dugogodišnji direktor Kulturnog centra Bar Ćazim Nikezić.

S obzirom na to da autorka često ističe grad Bar kao važnu tačku svog emocionalnog pejzaža, Lutovac je Branki Bogavac postavio pitanje o njenoj povezanosti sa tim prostorom. - Rođena sam u Virpazaru, a Virpazar pripada Baru, tako da sam Baranka. Taj Bar je mene dočekao kao kraljicu, Milun Lutovac je bio direktor, promocije su počele sa njim, dok je Ćazim Nikezić objavio dvije hiljade i dvjesta stranica mojih knjiga, sačuvao ih i organizovao niz promocija, što je dovo-

ljan razlog da mogu da tvrdim da me je Bar zadužio - kazala je Bogavac. Moderator se osvrnuo i na stil intervjua Branke Bogavac, citirajući riječi književnika Jezdimira Radenovića koji je njene susrete sa umjetnicima opisao kao „susrete treće vrste“. Prema riječima Bogavac, tajna njene neposrednosti, intuicije i nepristrasnosti u razgovorima sa svjetskim stvaraocima, leži u tome što im ne persira. Došljak je kazao da knjiga

Branke Bogavac potvrđuje da umjetnost ima ključnu ulogu u oblikovanju društva, kulture i identiteta kroz istoriju. - Kroz slike, skulpture, muziku, književnost, teatar i filmove, umjetnici prenose vrijednosti, vjerovanja, običaje, poruke određenog vremena i mjesta, a oni koji su prenosili te poruke su, između ostalih Migel Angel Estrelja, Cezar Baldačini, Vjačeslav Polovin, Jurij Ljubimov, Mihail Konstantinovič Anikušin, Žan Pjer Rampal, Kristina Janda, Andrej Končalovski, Dimitrije Popović... Brankini sagovornici u knjizi podsjećaju da umjetnost omogućava dijalog između različitih kultura, podstičući razumijevanje i toleranciju. U ovoj su knjizi pohranjene sve definicije umjetnosti, ali i istaknute uloge umjetnika u oblikovanju društva. Zato ih je Branka i odabrala za sagovornike - rekao je Došljak. Nikezić je kazao da Bogavac preko svojih knjiga nudi jedinstvenu enciklopediju umjetnicima i njihovom stvaralaštvu. A. Đ.

Branka Bogavac predstavila knjigu „Umjetnici svijeta“ na Barskom ljetopisu

Branka Bogavac i Milun Lutovac na promociji u Baru

Kadar iz filma ,,Vidra“

ISTANBUL - Treća runda pregovora delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu trajala je, kako prenose svjetske medijske agencije, oko sat vremena, a održana je na inicijativu Turske koja je zemlja posrednik.

Predstavnici ruske delegacije, koju je predvodio Vladimir Medinski, po završetku razgovora obratili su se medijima. Medinski je napomenuo da su svi humanitarni sporazumi iz druge runde ispunjeni. Podsjetio je i da je do sada završena velika razmjena zarobljenika.

- Moskva je vratila u Kijev više od sedam hiljada tijela poginulih vojnika ukrajinskih oružanih snaga - kazao je on novinarima.

Otkrio je i da je Moskva predložila da Kijev razmotri pitanje proglašenja kratkih, 24/48-časovnih, prekida vatre, kako bi se sakupili ranjenici i tijela boraca - rekao je Medinski.

- Prije svega, kako bismo uštedjeli vrijeme, resurse i novac poreskih obveznika, formirali smo u okviru naše delegacije tri radne grupe koje će raditi u onlajn režimu - istakao je šef ruske pregovaračke delegacije.

Kako je objasnio, riječ je o grupama za politička pitanja, za

Rusija predlaže nove uslove za okončanje rata, Ukrajina sastanak Putina i Zelenskog

humanitarna pitanja i radna grupa za vojna pitanja u čijem će sastavu biti odgovarajući tim stručnjaka iz vojnih institucija.

Rusija je, naveo je on, predložila Ukrajini razmjenu još najmanje po 1.200 ratnih zarobljenika sa obje strane. Govoreći o nestaloj djeci, Medinski je izjavio da su sva djeca trenutno pod kontrolom države, da su na bezbjednom i da se nalaze u nadležnim ustanovama.

- Cijeli spisak od 339 imena ukrajinske djece - naglašavam, trista trideset i devet - u potpunosti je obrađen s naše strane, za svako ime i prezime pojedinačno. Dio te djece je već vraćen nazad u Ukrajinu, tvrdi Medinski, poručivši da su djeca svetinja.

On smatra da bi sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine, Vla-

dimira Putina i Volodimira Zelenskog, trebalo da bude „tačka na sve“.

Prema njegovim riječima, za takav susret neophodno je prethodno razraditi uslove

sporazuma i jasno utvrditi što će biti predmet razgovora.

- Da bi do takvog susreta došlo, potrebno je unaprijed utvrditi uslove sporazuma i razumjeti šta će na tom sastanku biti te-

ma. Ali u stvari, na tom susretu ne treba raspravljati o sporazumu, već staviti tačku, potpisati. Znate, kako se kod nas kaže: kraj kruniše djelo. Sastajati se da bi se sve ispočetka ponovo

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila da opšta stopa akutne neuhranjenosti u Gazi prelazi deset odsto

Gebrejesus: Veliki dio stanovništva Pojasa

Gaze umire od gladi

ŽENEVA - Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je juče da ,,veliki dio stanovništva u Pojasu Gaze umire od gladi“.

- Ne znam kako biste to drugačije mogli nazvati osim da ljudi masovno umiru od gladi, i to je vještački izazvano. To je veoma jasno, i to je zbog blokade koju je zaveo Izrael - rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus novinarima u Ženevi.

On je rekao da se ,,2,1 milion ljudi zarobljenih u ratnoj zoni Pojasa Gaze suočava sa još

jednim ubicom, pored bombi i metaka - umiranjem od gladi“. - Sada vidimo porast smrtnih slučajeva povezanih sa neuhranjenošću - rekao je generalni direktor SZO. Izrael je pod rastućim međunarodnim pritiskom zbog teške humanitarne situacije u Gazi i krajem maja je djelimično ublažio potpunu blokadu nametnutu palestinskoj enklavi početkom marta, što je dovelo do teške nestašice hrane, ljekova i svega drugog. U Gazi ,,opšta stopa akutne neuhranjenosti prelazi deset odsto, a više od 20 odsto pregle-

danih trudnica i dojilja pati od neuhranjenosti, često teške“, naveo je šef SZO. - Pozivamo na potpun pristup humanitarnoj pomoći i prekid vatre, pozivamo na političko, trajno rješenje (rata u Gazi), a zahtijevamo i oslobađanje talaca (Hamasa) što smo uvijek govorili - rekao je Gebrejesus. SZO je ove godine zabilježila smrt 21 djeteta mlađeg od pet godina od neuhranjenosti, ali naglašava da je pravi broj znatno veći.

Bolnica u Gazi je u utorak saopštila da je 21 dijete umrlo od neuhranjenosti ili gladi u

Najmanje 10 osoba je preminulo od gladi u Pojasu Gaze u posljednja 24 sata, saopštilo je palestinsko ministarstvo zdravlja, prenosi CNN. - Broj umrlih od gladi i neuhranjenosti raste alarmantnom brzinom - izjavio je dr Munir al-Burš, generalni direktor ministarstva zdravlja, u objavi na mreži X. - Ovo nijesu samo brojke –to su vapaji za pomoć, ljudski apel kojim se svijet moli da reaguje prije nego što bude prekasno - dodao je. U međuvremenu, koalicija od više od 100 međunarodnih humanitarnih organizacija pozvala je Izrael da okonča blokadu Gaze. U pismu se poziva izraelska vlada da okonča blokadu Gaze, uz napomenu da hrane ima dovoljno da se spriječi glad, ali da Izrael ne dozvoljava njen ulazak. Takođe se navodi da su, pored palestinskih civila, i humanitarni radnici izloženi riziku od izgladnjivanja i od toga da budu upucani dok traže hranu.

- Odmah izvan Gaze, u skladištima – pa čak i unutar

prethodna 72 sata na opkoljenoj teritoriji, opustošeno s više od 21 mjeseca rata, izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

- Od 17. jula, centri za tešku akutnu neuhranjenost su puni i nedostaje im i terapijska hrana - rekao je šef SZO. Visoki komesar UN za ljudska prava je rekao da je izraelska

raspravljalo, nema smisla - ocijenio je Medinski. Šef delegacije Ukrajine Rustem Umerov rekao je da je ukrajinska strana predložila ruskoj delegaciji da se održi sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i Ukrajine Vladimira Zelenskog prije kraja avgusta, prenosi RT Balkan.

Prije sastanka delegacija u punom sastavu održan je bilateralni razgovor šefova delegacija Vladimira Medinskog i Rustema Umerova, a zatim i konsultacije ruske strane. Na početku treće runde obratio se ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan koji je zahvalio Putinu, Zelenskom i Trampu na naporima da se organizuju pregovori. - Ankara sa zadovoljstvom konstatuje da međunarodna zajednica visoko cijeni rezultate prve dvije runde pregovora Rusije i Ukrajine. Cilj ovih razgovora je da dvije strane održe konsultacije o memorandumima i da postignu određeni rezultat. Krajnji cilj je, naravno, da se doprinese miru uz pomoć prekida vatrerekao je Fidan. Poslije njegovog obraćanja, pregovori su nastavljeni iza zatvorenih vrata.

Gutereš:

Nivo smrti i razaranja bez presedana

same Gaze – nalaze se tone hrane, čiste vode, medicinskih zaliha, sredstava za skloništa i goriva, koji ostaju netaknuti jer je humanitarnim organizacijama zabranjen pristup ili dostava. Ograničenja, kašnjenja i fragmentacija koje sprovodi izraelska vlada u okviru potpune opsade stvorili su haos, glad i smrt.

- Glad kuca na svaka vrata u Gazi, izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, nazvavši situaciju „pravim hororom“. „Širom svijeta svjedočimo potpunom nepoštovanju, ako ne i otvorenom kršenju međunarodnog prava“, rekao je juče pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

„Ne moramo gledati dalje od horora u Gazi. Nivo smrti i razaranja je bez presedana u skorijoj istoriji. Neuhranjenost rapidno raste. Glad kuca na svaka vrata. Sada gledamo posljednji dah humanitarnog sistema

vojska od kraja maja ubila više od 1.000 ljudi u Gazi dok su tražili humanitarnu pomoć, a veliku većinu kod centara kritikovane Humanitarne fondacije za Gazu koju podržavaju SAD i Izrael. Izrael optužuje islamistički pokret Hamas da eksploatiše patnju civila i za krađu pomoći u hrani koju preprodaje po

zasnovanog na humanitarnim principima“, rekao je Gutereš.

On je istakao da je humanitarni sistem UN u Gazi onemogućen da funkcioniše, uključujući nedostatak prostora za isporuku pomoći i bezbjednosti za radnike koji žele da pomognu ljudima u nevolji.

Nova vojna operacija izraelske vojske u Deir al-Balahu, u centralnoj Gazi, dovela je do toga da se „devastacija nadovezuje na devastaciju“.

Gutereš je takođe rekao da je „zgrožen“ napadima na prostorije UN unutar Gaze, uključujući objekte Kancelarije UN za projektne usluge (UNOPS), kao i skladišta i stambene objekte u vlasništvu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

- Ovi objekti su nepovredivi i moraju biti zaštićeni po međunarodnom humanitarnom pravu – bez izuzetka - naglasio je Gutereš.

pretjeranim cijenama ili da puca na ljude dok čekaju pomoć, a i GHF okrivljuje Hamas za humanitarnu situaciju. Iako vlasti Izraela tvrde da dozvoljavaju prolaz znatnih količina pomoći, nevladine organizacije ukazuju da za to postoje mnoga ograničenja.

GLAD KUCA NA SVAKA VRATA U GAZI: Sa protesta u Tel Avivu

Priredila: R. U.–I.

Turska bila posrednik u trećoj rundi pregovora

Tropske temperature ispraznile ulice, trgove, parkove, dječja igrališta…

Spasa od žaropeka nema ni u debeloj hladovini parkova

Toplotni talas koji je donio visoke temperature i u naš glavni grad ispraznio je ovih dana ulice, trgove, parkove, dječja igrališta...

Već od ranih jutarnjih sati čuli su se zrikavci, a temperatura koja je juče prelazila 37. podiok Celzijusove skale učinila je da je napolju bio uglavnom samo onaj ko mora. Ulicom slobode oko 13 sati prolazio je tek po koji pješak, mahom sa šeširom ili kačketom kao pomoćnim sredstvima u borbi protiv nemilosrdnog sunca. Dosta njih je rashlađenje tražilo na gradskim česmama na Trgu nezavisnosti ili na raskrsnici Ulice slobode i Hercegovačke

VRUĆINA

Nešto poslije podneva u Njegoševom parku nije bilo nikoga, uprkos tome što su klupe uglavnom u debeloj hladovini. Sreli smo tek po kojeg slučajnog prolaznika stazom prema visećem mostu. Uz glavnu stazu, radnici gradskog preduzeća Zelenilo postavljali su sistem za navodnjavanje na prostoru koji je oplemenjen novim sadnicama uz nove panoe koje su nedavno postavili radnici Agencije za stanovanje.

- Ovđe je kakva takva hladovina pa je lakše raditi. Mada, kao što vidite sada nema posjetilaca u parku. Grabimo što više da uradimo po hladovini. Inače, ljeti nam je skraćeno radno vrijeme zbog vrućina – kazao je jedan od radnika. Kudikamo teže bilo je radnicima firme ,,IP sistem“ koji su u

Već od ranih jutarnjih sati čuli su se zrikavci, a temperatura koja je juče prelazila 37. podiok Celzijusove skale učinila je da je napolju bio uglavnom samo onaj ko mora. Ulicom slobode oko 13 sati prolazio je tek po koji pješak, mahom sa šeširom ili kačketom kao pomoćnim sredstvima u borbi protiv nemilosrdnog sunca. Dosta njih je rashlađenje tražilo na gradskim česmama na Trgu nezavisnosti ili na raskrsnici Ulice slobode i Hercegovačke

blizini Moskovskog mosta priključivali novu rasvjetu uz novoizgrađeni dio promenade uz Moraču. Jedan od radnika na glavi je imao improvizovanu zaštitu - kačket i ispod njega majicu koja mu je štitila potiljak i vrat od sunca. - Teže je bilo raditi ono kad je bio prošli toplotni talas. I tada smo, baš onoga dana kad je bilo najtoplije morali raditi na ovom

mjestu. Danas makar malo pirka vjetar, pa je neke jade lakše – kazao je jedan od majstora.

RASHLAĐENJE

Na terasi kafea ispod nadstrešnice na Trgu nezavisnosti gostiju je bilo za dva stola, od dvadesetak koliko ih ima. Slična situacija bila je i na ostalim terasama koje nijesu imale ugrađen sistem za rashlađenje.

Loša turistička sezona ove godine odrazila se i na poslovanje podgoričkih taksista. - Nema turista, pa nema ni posla. Izašao sam u 10 sati i evo, do sad (malo prije 13 sati) sjedio sam u autu jer

nema stranki. Slabo se i naši voze, ima nešto posla u onaj špic od tri do pet sati - i to je to. Ranijih godina smo znali da vozimo turiste po gradu, do Nijagare, Skadarskog jezera, Kolašina, Primorja… Ove godine ništa – kazao je

Obližnjim trotoarom, sa sladoledom u ruci, naišao je Božo Vukićević

- Iskočio sam na kratko sa posla, ali previše je vruće. Uzeo sam sladoled i vraćam se nazad u kancelariju, tamo je znatno prijatnije nego vani –kazao je Vukićević.

Turčin Semi Durukan, zaposlen u firmi ,,Glovo“, odmarao je na klupi u hladovini ispod

taksista Jovo Vuksanović iz Udruženja ,,Podgorica“. Uprkos tome što nema posla, ističe on, klima uređaj u autu mora raditi non-stop.

- Kao što vidite, uključena je i dok stojimo i čekamo stranke. Mora se tako, jer

kad upeče ovdje na Trgu auto se odmah ugrije. Auto mora biti rashlađen prvenstveno zbog mušterija, jer ko bi ušao u vreli automobil... a ne možemo ni mi izdržati ovaj žaropek – kazao je Vuksanović.

drveta na Trgu nezavisnosti.

- Ovdje sam dva mjeseca. Podgorica je lijepa, ali je ljeto veoma vruće. Ja sam iz Ankare, koja je nešto sjevernije i tamo nije vruće kao kod nas na moru u Turskoj ili ovdje. Nije baš lako raditi po ovakvoj vrućini, ali došao sam da zaradim ne-

Rashlađenje na bazenu

Na otvorenom olimpijskom bazenu u okviru SC ,,Morača“ juče oko 11 časova bilo je blizu 200 posjetilaca.

Peđa iz Momišića na kupanje je došao sa unukama Teom i Jovanom - Dolazimo redovno. Kada radim popodne onda dođemo ujutro, ako radim ujutro, onda dođemo popodne. Ovdje je najljepše za djecu. A prija i meni, lakše mi padne posao kad se prije toga ovdje rashladim –kazao je Peđa. Starija unuka Tea kaže da voli da dolazi sa đedom na bazen, te da nerijetko sretne i drugarice iz škole. - Ja sam skoro naučila da plivam - pohvalila se četvotogodišnja unuka Jovana, iskazujući zadovoljstvo i zahvalnost zbog toga što dolaze sa đedom na omiljeno kupalište.

što para. Napravim pauzu da se malo rashladim, pa nastavljam dalje – kazao je Durakan, koji se nakon našeg razgovora popeo na vespu na kojoj je bila prepoznatljiva žuta torba. I. MITROVIĆ

Vrućina i narednih dana

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izdao je juče saopštenje u kojem upozorava da će narednih dana biti još toplije.

- Veći dio Balkana je pod uticajem termobaričkog grebena sa veoma toplom vazdušnom masom, naročito južni i jugoistočni predjeli. Crna Gora je blizu ose ovog grebena ili u blagoj jugozapadnoj visinskoj struji. Ovakva sinoptička situacija će se zadržati u naredna tri dana, a na područje Crne Gore će pristizati još topliji vazduh iz centralnog Mediterana. Predhodna tri kratkotrajna toplotna talasa ovog ljeta, u kojima maksimalna temperatura vazduha nije znatno prelazila 40 stepeni, biće nadmašena, tako da se u petak, a naročito u subotu očekuje rekordna temepratura vazduha ne samo u Zetsko -bjelopavlićkoj ravnici, nego i u sjevernim predjelima. U petak na širem području

Podgorice maksimalna temperatura vazduha 40, u sjevernim predjelima i na primorju 36 - 38, a u subotu u cijeloj zemlji najmanje jedan do dva stepena viša. Ovaj nešto dugotrajniji toplotni talas će se narušiti već u nedjelju (moguće već u subotu veče), jer sa jugozapada i zapada u sklopu ciklonske cirkulacije, pristiže vlažna, nestabilna i osjetno svježija vazdušna masa, tako da se očekuje mjestimična kiša, pljuskovi i grmljavina u većem dijelu zemlje. Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode. Promjenljivo vrijeme, uz dalji pad temeperature vazduha će se nastaviti i u prvom dijelu naredne nedjelje - navedeno je u saopštenju. Iz Instituta za javno zdravlje savjetuju da se izbjegava boravak vani u najtoplijem dijelu dana i da se izbjegava jaka hrana, alkohol i pije dosta vode.

Paklena vrućina ispraznila i parkove

Plato ispred zgrade Glavnog grada

Neko radi i po najvećoj vrućini

Tuzani u kontrama

vide tračak nade

PODGORICA – Kakav

spektakl u Tuzima. Nakon što je Dečić prije 14 dana odigrao na svom terenu prvu evropsku utakmicu, već večeras ima priliku da upravo u Tuzima igra protiv slavnog Rapida iz Beča!

Osvajač Kup Crne Gore očekivano je preskočio prvu prepreku u kvalifikacijama za Ligu konferencije (Sileks iz Sjeverne Makedonije), čime je produžio evropski put, koji ga je doveo do najtežeg rivala u istoriji Dečića. Biće to prilika da Tuzani večeras (21h) na svom terenu ostave što bolji utisak i eventualno ostvare rezultat koji bi čuvao nadu da na revanš ne putuju turistički. Pred ovaj dvomeč trener Nebojša Jandrić ima mnogo jasniju sliku nego što je to bio slučaj prije Sileksa s obzirom da je klupu Dečića preuzeo praktično dva dana pred prvi meč sa makedonskim predstavnikom.

- Odigrali smo dvije takmičarske utakmice koje su bile jako značajne i nosile su određenu dozu pritiska. Kroz takve mečeve se lakše upoznaju igrači, a ne samo kroz trening. Tako da smo jasniju sliku dobili, to je sigurno. Pri-

prema prethodna dva meča bila je u skladu sa nečim što su oni trenirali i pripremali i s obzirom na promjenu koja se desila i na koji način nijesmo željeli da nešto mijenjamo. Možda neke segmente da u odnosu na protivnika možemo da iskoristimo, to je bilo naše, sve ostalo smo gledali da se ne poremeti nešto - kazao je trener Tuzana Nebojša Jandrić.

Srpski stručnjak objasnio je da je počeo polako da na treninzima usađuje svoj stil igre i filozofiju fudbala. - S obzirom da smo sada već prevazišli nešto što je bilo bitno za klub, crnogorski fudbal i mjesto Tuzi dosta je lakše. Posebno u odnosu na protivnika, Rapid, koji ima veliku tradiciju i ime koje nosi. Za nas prilika da pokažemo da smo na dobrom putu i da ova ekipa zaslužuje ovo sve. Krenuli smo na modelovanje igre u odnosu na moju filozofiju i stil, pokušaćemo to da prezentujemo koliko god bude moguće. Znate i sami, igrate koliko vam protivnik dozvoli, ali ćemo pokušati da budemo reprezentativni koliko god da je to moguće – objasnio je strateg Dečića. Jasno je svima da crnogor-

ski tim nije u poziciji da prijeti Rapidu. Ali, Jandrić vidi šanse svog tima prije svega u kontranapadima.

- Skautirali smo ih dosta precizno i detaljno, svaka ekipa ima svoje vrline i mane. Pokušaćemo da neutrališemo te vrline i mane iskoristimo te da pokušamo da ih ugrozimo na neki način koji smo pripremali. Mislim da ima-

mo šanse jer ostvaljaju tokom igre određeni prostor, oni će vjerovatno željeti da već ovdje dođu do rezultata koji će im olakšati revanš. S te strane, i naša šansa da odgovorimo na naš način – kazao je Jandrić, koji je u superlativu pričao o Dečiću, svjestan da je Rapid i fizički mnogo spremniji.

- Kada ih analizirate, na pr-

vom mjestu vidite da su to vrhunski profesionalci koji vode računa o svom tijelu. Naravno, njihova vrijednost je već poznata. Moguće da će ta fizička priprema biti određena njihova prednost, ali se nadam da će moji igrači, nošeni publikom i energijom, moći da se podignu za stepenik više u tom segmentu. Nadam se da ćemo u tome moći

Fudbaleri Sutjeske večeras (20.30h) dočekuju izraelski Beitar u prvom meču 2. kola kvali kacija za Ligu konferencija

Evropa motiviše Nikšićane

PODGORICA - Sutjeska je opravdala mjesto u Evropi koje plasmanom u prvenstvu nije zaslužila. Nikšićani su naslijedili međunarodnu kartu od Petrovca, a potom priredili lijepo iznenađenje protiv Dinamo Bresta. Četa Milije Savovića plasirala se 2. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, gdje će za rivala imati jači tim od prethodnog. Prvi utakmica sa Beitarom Jerusalimom igra se večeras kraj Bistrice, s početkom od 20 i 30 časova.

- Eliminacija Dinama donijela je neku novu energiju, elan i samopouzdanje u svim nivoima kluba. U dobrom raspoloženju dočekujemo Beitar - rekao je trener Savović.

- Beitar je mnogo jači i kvalitetniji protivnik od Dinamo Bresta. Izraelska liga je dobro kotirana na UEFA ljestvici. Ako uporedimo sa, na primjer, regionom, nekoliko mjesta su iznad hrvatske i srpske lige, što dovoljno govori o kvalitetu i jačini protivnika. Čeka nas težak posao, ali spremni smo

da izvučemo maksimum - dodao je kormilar nikšićkih ,,plavo-bijelih“. Sutjeska je pokazala kvalitet protiv ekipe iz Bjelorusije na premijernom stepeniku. Dinamo Brest je srećno slavio pod Trebjesom (2:1), a potom su Giljen i društvo odigrali odličan meč u revanšu i slavili sa 2:0 u mađarskom Zalaegeržegu. Izraelci su viši nivo, ali mogu i

Nikšićani još bolje... - Imali smo priliku da gledamo nekoliko njihovih prijateljskih mečeva i jednu utakmicu u Kupu. Vidjeli smo naznake šta dobro rade, kako igraju, ali i situacije i prostor gdje treba da ih napadnemo. Brzi su, agresivni i treba adekvatno da im odgovorimo, da nametnemo naš ritam. Vidjećemo da li ćemo u tome uspjeti i koliko smo spremni da im pariramo i na kraju po-

U cilju što bolje atmosfere kraj Bistrice, uprava Sutjeske odlučila je da ulaz za večerašnji duel sa Beitar Jerusalimom bude slobodan

bijedimo jer je to sigurno naša želja – ističe iskusni stručnjak. ,,Plavo-bijeli“ su pogodili sa pojačanjima. Čini se da će i na domaćoj sceni imati ozbiljniju ulogu nego prošle sezone. Ne žele da se zaustave ni na evropskoj sceni... - Psihološki momenat je u ovakvim mečevima izuzetno bitan. Nova ekipa i ambijent sigurno utiču na našu igru i realizaciju. Nadam se da ćemo situacije u napadu rješavati na pravi način, da ćemo iz utakmice u utakmicu da rastemo kao ekipa i postižemo bolje rezultate. Očekujem da se prikažemo u boljem svjetlu nego protiv Dinamo Bresta, a vjerujem da će nam to donijeti bolji ishod pred revanš sa Beitarom na neutralnom terenu u Rumuniji – zaključio je Savović. Ako eliminišu Beitar, fudbaleri Sutjeske će u 3. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija igrati protiv pobjednika dvomeča: Riga (Letonija) – Dila Gori (Gruzija). D. KAŽIĆ

da im se približimo jer definitivno tu može da se stvori razlika. Ipak, Dečić opet ima kadrovskih problema. Trimror Selimi se povrijedio na treningu i sigurno neće biti u konkurenciji za ovaj duel. Sa druge strane, u tim se vraćaju Draško Božović i Asmir Kajević, ali je pitanje koliko iskusni dvojac može bude spreman. - Povrijedio se Selimi i neće igrati. Draško Božović i Asmir Kajević su trenirali, ali koliko su spremni da odgovore na zahtjeve meča protiv ovakvog protivnika prije svega fizički, to je znak pitanja. Mislim da ćemo ih imati, a koliko ćemo ih koristiti vidjećemo kako bude išla utakmica - zaključio je Nebojša Jandrić. R.PEROVIĆ

Vujović: Hvala na (ne)povjerenju

Sutjeska je odlučila da razriješi izvršnog direktora Andriju Pira Vujovića. - ...U Zagrebu i u Beogradu sam obavio brojne razgovore sa poslovnim ljudima, prezentovao im naše potencijale sa željom da se „okrenu‘‘ i prema nama!? Da i sa ciljem što hitnijeg uvođenja kluba u legalno poslovanje. Naravno, sve o svom trošku. Za to vrijeme, sa Vaše strane, doneseno je niz odluka, isključivo iz nadležnosti direktora kluba, o kojima nijesam bio uopšte informisan!? One su, najblaže rečeno, nepotrebne u ovom momentu i potpuno obesmišljavaju moj dalji rad u klubu. O korektnosti neću trošiti riječi. Potpuno sam bio spreman da dam cijelog sebe i preuzmem odgovornost za donošenje i sprovođenje svih odluka iz moje nadležnosti. Ali svojih, a ne tuđih! Ako to nije moguće, ne vidim razloge za nastavak naše saradnje. Hvala na (ne)povjerenju - stoji između ostalog u saopštenju Vujovića. Funkciju direktora kluba do daljnjeg pokrivaće sekretar Jovan Papović.

Stadion: kraj Bistrice. Kapacitet: 5.214. Sudija: Đ. Ginčev. Pomoćnici: Đ. Dojnov i I. Kolev (svi iz Bugarske). Početak: 20.30 časova.

K. Saglam. Pomoćnici: A. Ozka-

D. MIJATOVIĆ

Sa utakmice Sutjeska - Dinamo Brest u Nikšiću

Skromna Budućnost bez prednosti pred revanš

Budućnost na svom terenu nije napravila prednost pred revanš sa Milsamijem u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija – pod Goricom je završeno 0:0 i sve će se odlučivati narednog četvrtka u Orheju. Tim Nenada Lalatovića, koji nakon tri meča još čeka prvu pobjedu na klupi ,,plavo-bijelih“, bio je bolji, stvorio pet šansi, ali nije ostavio naročito dobar utisak. Ipak, očigledni su i limiti rivala, pa će crnogorski fudbalski šampion imati veliku šansu da se domogne dvomeča s Virtusom iz San Marina, a samim tim i sjajne prilike da igra plej-of najmlađeg Uefinog takmičenja. Imaće u revanšu na raspolaganju i jedinog napadača, Ivana Bulatovića, koji nije igrao zbog crvenog kartona, a naš predstavnik bio je sinoć i bez jedinog pravog desnog beka jer je otišao Dragan Grivić

POČETNI NALET

U momentu organizacionog rasula Budućnosti kakvo se ne pamti - i euforija kakve nije bilo odavno. Lalatović je ponovo dočekan ovacijama, grmjela je pjesma prije i na početku meča sa sjeverne (slabije popunjena nego protiv Noe) i zapadne tribine, a ,,sijevalo“ je na startu utakmice i pred golom gostujućeg tima. Već u drugom minutu ,,plavo-bijeli“ su bili blizu gola –Milan Vušurović, koji je u formaciji 3-5-2 igrao desnog spoljnjeg, želio je da centrira, ali je od toga ispao vrlo opasan šut. Lopta je išla pod prečku, golman Timbur izbacio ju je u korner.

Drhtao je Milsami i tri minuta kasnije – u završnici lijepe akcije PetarGrbić je odigrao petom za Marka Miličkovića, čiji je šut izblokiran. Deset minuta ofanzive Budućnosti, utiska da pogodak samo što ne padne i da je crnogorski prvak mnogo bolji od moldavskog. Ali vrlo brzo je Lalatovićev tim prestao s takvom igrom, Milsami je našao način da umiri ,,plavo-bijele“, čak i da u vreloj noći ,,zaledi“ sve na stadionu. Endon je u 16. minutu dobio loptu na drugoj stativi i zatresao mrežu, ali je srećom odmah poništen – napadač iz Nigera igrao je rukom.

Domaći nijesu napravili ništa sve do kraja poluvremena, prečesto su griješili u pâsu, ni-

je bilo prodora po bokovima, a onda u nadoknadi velika šansa – Miličković je pronašao Milana Vušurovića na drugoj stativi, ali je 30-godišnji Cetinjanin loše zahvatio loptu.

PROMJENE BEZ

REZULTATA

Dvije sjajne prilike otvorile su se Budućnosti na početku nastavka. Nedeljko Piščević je dao odličan pâs za Vušurovića, koji je izašao na golmana, ali nije uspio da ga savlada, a onda se u nastavku akcije šansa ukazala Miličkoviću – ni on nije uspio da zatrese mrežu. Lalatović je morao da reaguje jer je njegovom timu nedostajalo svježine, brzine, kreacije – na teren je u 63. minutu

Lalatović: Zaslužili smo

pobjedu

poslao Lazara Mijovića, Ivana Bojovića i Danila Vukanića umjesto Grbića, Miličkovića i neuvjerljivog Argentinca Leonela Strumije

U 75. je na teren poslao i omladinskog reprezentativca Andreja Camaja, a minut kasnije

Markus Rašford zvanično u Barseloni na pozajmici iz Mančester junajteda

PODGORICA - Veliki posao je završen – Markus Rašford zvanično je stigao u Barselonu na pozajmicu iz Mančester junajteda. ,,Blaugrana“ će imati pravo da otkupi ugovor sjajnog napadača, koji je uzeo dres sa brojem 14. - Veoma sam srećan i uzbuđen. Barselona je klub u kojem se snovi ostvaruju. Mnogo mi znači što sam ovdje. Osjećam se kao kod kuće. Ovo je porodičan klub. Ljudi vam ovdje pružaju osjećaj udobnosti – izjavio je Rašford. Engleski napadač je od prvog dana bio ,,zagrijan“ za dolazak na ,,Kamp nou“.

- Uvijek pokušavam da pravim odlučne poteze, da brzo reagujem. Volim dobar fudbal i pratim Barselonu od malih nogu, kao i svaki drugi fudbalski navijač. Srećan sam što mogu da igram ovdje. Uživaću u svakom trenutku – poručio je Rašford. - Ambicije kluba su takve da vas tjeraju da budete sve bolji. To je ono što mi treba. Jedva čekam da zaigram – istakao je 27-godišnji ofanzivac, koji je prošlu polusezonu proveo na pozajmici u Aston Vili. Imponuje mu što će ga trenirati Hansi Flik - Razgovarao sam s njim i razgovor je bio vrlo pozitivan - to je bilo ključno u mojoj odluci.

On je jedan od najboljih trenera. Imao je vrlo uspješnu sezonu sa tako mladim timom. Želim da osvajam važne trofeje i mislim da je ovo savršeno mjesto za to. Tim je ambiciozan. Vjerujem da će moj kvalitet i karakter pomoći da pobjeđujemo – istakao je Rašford. - Kada sam razgovarao s Dekom (direktorom kluba, prim. aut), Flikom... vidio sam da su zadovoljni zbog dogovora. Osjećam da je ovo pravo vrijeme za dolazak u Barselonu. Pružili su mi mir. Uzbuđen sam i spreman za izazove koji su pred nama. Imali smo i druge opcije, ali bio sam jasan u vezi s tim. Neću zažaliti zbog ove odluke

– podvukao je engleski internacionalac.

U napadu će sarađivati sa fantastičnim tinejdžerom Laminom Jamalom

- On je poseban talenat. Jedan je od najboljih na svijetu. Uzbudljivo je što ćemo biti zajedno u timu. Svi žele da igraju s najboljima, a ovdje ima mnogo talentovanih igrača i drago mi je što ću igrati s njima. Biće zanimljivo – kazao je Rašford. Najveći cilj je osvajanje Lige šampiona.

- Sanjam da uzmemo taj trofej naredne sezone. Barsa je klub sjajne istorije i nadam se da ću pomoći u ostvarenju tog cilja –zaključio je Rašford. Ne. K.

Šef stručnog štaba Nenad Lalatović poslije meča žalio je samo za golom. - Ovo je tek prvo poluvrijeme duela sa izuzetno borbenim i kvalitetnim timom iz Moldavije. Dali smo svoj maksimum, stvarali prilike, ali je

Bojović je šutirao glavom pored gola.

Preživio je Milsami i tu priliku, kao i Budućnost udarac Čobeca takođe glavom u 83, i krenula u posljednji pokušaj da promijeni rezultat.

Posljednjih nekoliko minu-

falio taj završni pâs i gol. Zaslužili smo pobjedu. Nema predaje. Idemo na revanš otvoreno da se borimo. Mislim da smo kvalitetniji i očekujem da nastavimo takmičenje na evropskoj sceni – istakao je Lalatović.

ta odigrala je s igračem manje jer se Ognjen Gašević povrijedio, a već su bile izvršene sve izmjene. Ostalo je 0:0 i zaključak da će Budućnost morati da promijeni nešto narednog četvrtka u Orheju. N. KOSTIĆ

M. BABOVIĆ

MREŽE OSTALE PRAZNE: Sa sinoćnje utakmice pod Goricom

Stadion Pod Goricom. Gledalaca: 6.000. Sudija: Denis Šurman (Ukrajina). Žuti karton: Grbić, Miličković, Mijović (Budućnost), Envaeze (Milsami).

U Minhenu obavljen žrijeb za prvu rundu kvalifikacija

Evropsko prvenstvo košarkašica

Crnogorke dobile idealnu grupu

PODGORICA – Crnogorske košarkašice igraće u prvoj rundi kvalifikacija za plasman na Evropsko prvenstvo protiv Ukrajine, Bugarske i Azerbejdžana, odlučeno je na žrijebu u Minhenu.

Za razliku od prethodnih godina, FIBA je odlučila da napravi novi sistem kvalifikacija, koji će omogućiti da učestvuje više reprezentacija i samim tim da svi imaju šansu da se domognu kontinentalne smotre. Novi format kvalifikacija odvijaće se u četiri prozora, počeće u novembru ove godine, a završiće se u februaru 2027. godine.

Naredni ženski Eurobasket organizovaće ponovo četiri države – Belgija, Finska, Litvanija i Švedska, koje će samim tim direktno izboriti prolaz, a baš zbog toga biće smještene u posebnu grupu. Sada, u prvoj rundi kvalifikacija igraće 27 selekcija, koje će kroz dva ,,prozora“ (od 9. do 19. novembra i od 8. do 18. marta) tražiti prolaz dalje.

U prvoj rundi kvalifikacija, osim naše grupe E, igraće još: u grupi A Bosna i Hercegovi-

na, Izrael, Luksemburg i Irska, u B grupi su Slovenija, Letonija, Holandija i Estonija, grupu C čine: Slovačka, Poljska, Rumunija i Kipar, grupu D V. Britanija, Švajcarska, Norveška i Austrija, u grupi F su Grčka, Hrvatska, Danska i S. Makedonija, a u grupi G Srbija, Portugal i Island. Pobjednici i drugoplasirani timovi iz svake grupe, kao i tri najbolje trećeplasirana tima (ukupno 17 timova) nastaviće kvalifikacije u drugoj rundi. Ostale selekcije – Belgija, Španija, Italija, Francu-

ska, Njemačka, Češka, Turska i Mađarska, igraće kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u martu 2026. godine. Belgija i ostali domaćini šampionata (Finska, Litvanija i Švedska) igraće u grupi H, dok se preostalih sedam ekipa automatski kvalifikuju za drugu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Timovi koji ne prođu prvu rundu kvalifikacija nastavljaju takmičenje u pretkvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2029. godine. U drugoj rundi kvalifikacija nastupiće 24 tima – 17 iz prve

Crnogorski ABA2 ligaš ostao bez predsjednika

Ivan Peković

napustio Teodo

PODGORICA - Dosadašnji predsjednik Košarkaškog kluba Teodo Ivan Peković, podnio je ostavku na tu funkciju nakon pet godina. Njegovo saopštenje, a koje je objavio i tivatski klub, prenosimo integralno.

- Ovim putem obavještavam sportsku javnost da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Košarkaškog kluba Teodo. U proteklih pet godina, zajedno sa upravom, igračima, stručnim štabom i navijačima, radili smo po-

svećeno na jačanju kluba i razvoju košarke u Tivtu. Posebno sam ponosan na ovogodišnji uspjeh – osvajanje drugog mjesta u prvenstvu i direktan plasman u ABA 2 ligu, što predstavlja istorijski rezultat za KK Teodo. Jedan od ključnih koraka u ovom periodu bio je i uspješan proces ujedinjenja KK Teodo i kluba Pro Basket, čime je stvoren snažan i organizovan sistem rada sa mlađim kategorijama. Vjerujem da će ova integracija biti temelj za razvoj budućih generacija košarkaša iz Tivta. Nadam se da će se u godinama koje dolaze ponovo pojaviti mladi igrači iz našeg grada koji će biti spremni da odgovore profesionalnim zadacima i ponosno nose dres Teoda. Zahvaljujem svima koji su bili dio ovog puta – saradnicima, trenerima, igračima, sponzorima, medijima i navijačima – na ukazanoj podršci, povjerenju i zajedničkoj posvećenosti. Klubu želim mnogo uspjeha u budućnosti, a novom rukovodstvu snagu i viziju da nastavi putem rasta i sportskih dostignuća – naveo je u saopštenju Peković. R.P.

Crnogorski košarkaš ostaje u Subotici

runde kvalifikacija i sedam iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Druga runda kvalifikacija za EP igraće se u novembru 2026. i februaru 2027. godine, tako što će se obaviti žrijeb, a formiraće se šest grupa sa po četiri tima.

Po dvije najbolje plasirane selekcije iz šest grupa uz četiri domaćina (Belgija, Finska, Litvanija i Švedska) izboriće prolaz na šampionat Evrope. Kroz novi ciklus kvalifikacija naša reprezentacija juriće deveto uzastopno učešće na šampionatima Evrope R.PEROVIĆ

PODGORICA – Crnogor-

ski košarkaš Danilo Nikolić i naredne sezone nastupaće za Spartak iz Subotice.

Krilni centar je produžio ugovor sa Spartakom do ljeta 2026. godine. - Krilni košarkaš će naredne sezone igrati za Spartak i u FIBA Ligi šampiona. Želimo mu puno uspjeha – navodi se iz kluba.

Sjajni košarkaš i izuzetan trojkaš, karijeru je počeo u Budućnosti, sa kojom je 2018. godine osvojio ABA ligu. Igrao je za Lovćen, te Megu, Bilbao, Dižon, Autodor iz Saratova, Mursiju i Limož. Posljednji meč za crnogorsku reprezen-

taciju odigrao je 22. februara 2021. godine u Bemaks areni protiv Njemačke u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Protekle sezone u ABA ligi imao je prosjek od 10,8 poena, 5,1 skoka i 1,5 asistencija po meču Spartak je sezonu u regionalnom takmičenju prethodne sezone završio u četvrtfinalu porazom od Partizana. Pored Nikolića, za Spartak će u narednoj sezoni nastupati još jedan crnogorski košarkaš Igor Drobnjak. Osim njega tim iz Subotice pojačali su Keondre Kenedi, Nikola Rebić, Uroš Banjac i Stivon Tompson. R.P.

Crnogorska košarkaška kadetska reprezentacija drugi put u dva dana savladala Kosovo

PODGORICA - Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Kosovo 86:43 u drugom vezanom prijateljskom meču odigranom u Beranama u sklopu priprema za B prvenstvo Evrope, koje se održava u Skoplju od 7. do 16. avgusta. Kosovo je imalo prednost samo u prvoj dionici (9:6), a sve nakon toga bilo je u znaku Crne Gore. Serijom 19:0 uspjeli smo da stignemo do prednosti 32:11 sredinom druge dionice, dok je na poluvremenu bilo 41:19.

Razlika u kvalitetu

Kako je vrijeme odmicalo bilo je jasno da je naša selekcija bolja i kvalitetnija, a samim tim rasla je i prednost, koja je na kraju i dostigla maksimalnih +43 poena... Ilija Radović bio je najefikasniji sa 13, Vasilije Marić, Jovan Mitrović, Dušan Tičić i Luka Malović postigli su po 10, a u strijelce su se upisali još Marko Popović i David Bajčeta po 8, Miodrag Gašić i Mitar Gojković po 6, Marko Bardić 3 i Ljuban Mujović 2. Za našu reprezentaciju ovo je

bila četvrta provjera – nakon dva testa i dvije pobjede u Skoplju protiv Sjeverne Makedonije, naši kadeti savladali su oba puta Kosovo, a do kraja priprema očekuju ih još dvije provjere (30. i 31. jul) protiv Bosne i Hercegovine. Crna Gora na šampionatu Evrope B divizije igraće u grupi A, gdje su još Švedska, Velika Britanija, Portugal i Austrija, a premijerni meč ,,crveni“ igraju 7. avgusta protiv Portugala. R.P.

PODGORICA - Crnogorska seniorska košarkaška reprezentacija danas će se okupiti u Baru, gdje će početi pripreme za Evropsko prvenstvo, koje će se igrati u Letoniji, Finskoj, Poljskoj i Kipru od 27. avgusta do 14. septembra.

Naši košarkaši igraće grupnu fazu Eurobasketa u Tamperetu sa jednim od domaćina šampionata, selekcijom Finske, a grupu B čine još Njemačka, Litvanija, Velika Britanija i Švedska. Nakon što je prije dvije sedmice skratio spisak na 15 imena, selektor Boško Radović iznio je očekivanja i na konferenciji za novinare. - Od trenutka kada je objavljen širi spisak igrača javnost su najviše interesovali, ne mogu reći otkazi, već nemogućnost da se pojedini igrači pojave, zbog čega ostaje mali žal zbog nekoliko njih, koji su posljednjih desetak godina dali veliki doprinos reprezentaciji i lijepim uspjesima koje smo postigli, što neće ovim Evropskim prvjenstvom zaokružiti tu priču, ali moram da ponovim - to je iz objektivnih razloga. Okrećemo se onima koji su na pripremama, biće tu i iskusnih, onih koji su imali solidne role ovih godina u reprezentaciji, pa do onih koji su apsolutni debitanti. Ali, tu smo, đe smo, ispostavilo se da smo kompletan sastav imali posljednji put u Manili na Svjetskom prvenstvu – kazao je na početku izlaganja Boško Radović.

AMERIKA VELIKI PROBLEM

Svjestan je selektor Crne Gore da se i ovo moralo dogoditi prije ili kasnije. Međutim, odlazak Andrije Grbovića, Davida Mirkovića i Luke Bogavca na koledže predstavlja veliki problem s obzirom da reprezentacija neće moći da računa na njih najmanje godinu.

- Ovo se moralo desiti prije ili kasnije, smjena generacija je bila neminovna. Problem za budućnost će biti odlazak Andrije Grbovića, Davida Mirkovića i Luke Bogavca za Sjedinjene Američke Države. Reprezentacija neće moći da računa makar godinu na njih, ali nije ni prvi ni posljednji put da se susrijećemo s tim. Krećemo u uobičajenom ritmu, kao i svih ovih godina. Sigurno da će iskusniji momci ovoga puta morati više da preuzmu odgovornost da bi se pojavili na Evropskom prvenstvu i da bi to izgledalo pristojno – objasnio je Radović.

RASPORED MANJE

BITAN

Po rasporedu prvo kolo igraće se 27. avgusta, kada će se Crna Gora sastati sa Njemačkom, dva dana kasnije slijedi meč sa Litvanijom, dok će 30. avgusta igrati sa Finskom. Prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije. - Ne bih pričao o rasporedu, jer i da savladate Njemačku i

Radović: Prolazak grupe bio bi uspjeh ove reprezentacije

Sve selekcije u B diviziji, to je znak da imamo sistemski problem

Mlađe selekcije igraju loše, svaka je u B diviziji. Mlada reprezentacija koja treba da bude priprema za seniorsku selekciju, prošle godine imala je učinak 0-7, ovog ljeta osvojila je 12. mjesto u B diviziji. Za Radovića nije problem što su u

B rangu već što iz njega ne mogu ekspresno da se vrate u A diviziju kako su to radile neke prethodne generacije. - Svih ovih godina sam upozoravao da će doći do toga i došlo je, ništa neočekivano za mene. Klubovi

moraju da imaju razumijevanja i moraju se napraviti kampovi za mlađe selekcije jer sve kreće od njih. Došli smo u nezavidnu poziciju, ali se nadam da će se novi predsjednik i ostali ozbiljno baviti mlađim selekcijama. Nažalost, u

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Debituje Olmen

posljednje dvije godine su nam sve selekcije u B diviziji što nije dobro i čak su bez šanse da uđu u A diviziju. Dešavalo se i ranije da neka generacija ispadne u B diviziju, ali smo se već naredne godine ekspresno vraćali u A diviziju i to bez poraza. Sad to nije slučaj. Sistemski problem koji mora brzo da se rješavaupozorio je Radović.

Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (FMP), FilipAndušić (SC Derbi), Marko Simonović (Tuk Telekom), Zoran Nikolić (SC Derbi) i Nikola Vučević (Čikago). - Iznenađenja uvijek postoje. Ovo je 15 najboljih igrača koje imamo i apsolutno ne treba potcijeniti nekoga. Kroz sve ove godine smo imali sastave u kojima su momci iz crnogorske lige davali značajan doprinos. Poštovanje za sve momke koji su za sve ove godine bili tu – nije Radović zaboravio da pomene i igrače iz naše lige. Naša reprezentacija danas u ,,Topolici“ odradiće dva treninga, čime će zvanično početi pripreme za Eurobasket. Crveni će tokom priprema odigrati pet prijateljskih mečeva – 4. avgusta gostovaće Francuskoj (La Roš sur Jon), zatim 10. avgusta igra protiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu, dok će 17. avgusta u ,,Topolici“ ugostiti Izrael. Za kraj, 22. avgusta u Istanbulu Crna Gora igra protiv Turske, nakon čega nastavlja put za Tampere. - Zakazali smo utakmice sa pet dobrih reprezentacija, da vidimo gdje smo i koliko možemo i gdje možemo da tražimo šansu za neke eventualne pobjede na Evropskom prvenstvu - podvukao je Radović. R.PEROVIĆ Crnogorska

Litvaniju, to vam ne garantuje prolaz. Na ovakvim takmičenjima najbitnije je pobijediti utakmice protiv direktnih rivala za dva mjesta za prolaz, jer su Njemci i Litvanci apsolutni favoriti grupe, tako da protiv druga četiri rivala treba tražiti svoju šansu da budemo među ta dva tima koja će proći u drugu fazu. Prolazak grupe bio bi jedan od većih uspjeha ove reprezentacije. Znam da smo navikli košarkašku javnost da smo stalni učesnici velikih takmičenja, ali mislim da sada moramo imati strpljenja, jer nas čeka teška grupa – dodao je Radović. Na posljednjem Evropskom prvenstvu smo u grupi igrali sa Bugarskom i Belgijom gdje se unaprijed, s obzirom na kvalitet, računalo da će biti upisane pobjede. Sada, kako je kazao Radović, nijesmo u toj situaciji.

- Sa Šveđanima smo igrali kvalifikacije i ta ekipa, koja je prilično dobra, sada se pojačava sa dva NBA igrača. Finci su domaćini, Velika Britanija za nas tradicionalno neugodna. Na posljednjem Evropskom prvenstvu smo imali Bugarsku i Belgiju, negdje smo tu znali svoje kvalitete, da smo bolji i da, ako budemo na nivou, da su to pobjede koje imamo. Sada baš i nijesmo u toj situaciji. Moraćemo mnogo dobro da igramo da bismo došli do eventualnih pobjeda – jasan je crnogorski stručnjak.

TEŠKA SITUACIJA

Iako je, kako je istakao nepopravljivi optimista, situacija u crnogorskoj košarci je teška. Selektor naše reprezentacije smatra da će u budućnosti biti problem sastaviti roster od desetak igrača koji mogu da igraju na visokom nivou.

- Nepopravljivi sam optimista, ali biće teško. Počevši sa kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo biće problem da se napravi širi spisak. Nije problem da se napravi, ima u Crnoj Gori 200 igrača koji igraju Prvu ligu, ali je problem napraviti spisak igrača koji kvalitetom mogu da odgovore na izazove kvalifikacija. Znali smo da će da dođe momenat podmlađivanja. Plan je bio da se ova tri momka na koja nećemo moći da računamo narednih godinu dana uključuju ozbiljnije u ekipu. Biće problem da se napravi respektabilna ekipa i roster od desetak igrača koji mogu da igraju na tom nivou, posebno kada stariji igrači odluče da je kraj reprezentativne karijere, a ima ih dosta koji su pri tome – naglasio je Radović i upozorio da su svi navikli da je najnormalnije da Crna Gora bude na velikom ta-

kmičenju. Smatra da nije tako i naglasio je da svi moraju smanjiti očekivanja od košarkaške reprezentacije u budućnosti. - Od 2008. navikli smo košarkašku javnost da je najnormalnija stvar da je Crna Gora na velikom takmičenju. Nije najnormalnija stvar. Moramo svi smanjiti očekivanja od ove reprezentacije u budućnosti jer svima koji sjutra budu tamo trebaće velika podrška da se dođe do nekog velikog takmičenja.

POŠTOVANJE ZA SVE IGRAČE

Na spisku je 15 igrača: Kajl Olmen (Bešiktaš), Igor Drobnjak (Spartak Subotica),Ognjen Čarapić (PECS), Vladimir Mihailović (Zadar), Balša Živanović (SC Derbi), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Jovan Kljajić (Gran Kanarija), Đorđije

Evropsko prvenstvo označiće i debi za novog naturalizovanog igrača – Kajla Olmena, koji je stigao da naslijedi Kendrika Perija. - Imamo dosta igrača koji nijesu ili su upisali skromne minute za reprezentaciju. Takođe, imamo novog naturalizovanog igrača i vidjećemo kako će se on uklopiti u sistem. Prije njega smo imali Kendrika Perija kojem je trebalo dva-tri treninga da zna gdje su svi na terenu. Nadam se da neće biti problema sa Kajlom Olmenom, imam informacije da je sjajan momak i vidjećemo tokom priprema kako će to da izgleda –kazao je Radović.

Etno selo Brezna kod Plužina „okupirali“

mladi ljubitelji drevne igre

Edukativni kamp talentovanih pionira i omladinaca

U izvanrednom prirodnom ambijentu etno sela Brezna nadomak Plužina, petu godinu zaredom organizovan je edukativni kamp za mlade ljubitelje drevne igre iz Podgorice, Bara, Budve, Pljevalja i grada pod Trebjesom, u odličnoj režiji nikšićkih klubova Elektroprivreda, Mladost i Nikšić. Na spisku polaznika ovoga puta su Milica Abramović, Zejn Agić, Dimitra Andrijašević, Mia Bokun, Dorotea Andrijašević, Jakov Đurđić, Filip Frej, Tijana Bokun, Andrej Jeremić, Tomas Frej, Platon Kornilov, Stefan Mihajlović, Kira Kornilova, Ilija Milović, David Pavlović, Toman Perić, Sofija Milović, Dušica Petrušić , Jaroslav Popov, Anita Rovčanin, Matija Samardžić, Kira Popova, Jakov Sarić, Egor Ševcov, Rastko Sarić , Konstantin Ševcov, Viktor Vasiljević, Varvara Ševcova, Nikola Vojičić, Ognjen Vujačić i Simeona Vukotić

Za njihovo usavršavanje rado su se odazvali pozivu aktuelni seniorski šampion Crne Gore velemajstor Nikita Petrov i FIDE majstor Miloš Pečurica - Uz nesebičnu podršku ŠSCG i veliko razumijevanje rukovodstava šahovskih kolektiva, koja vode permanentnu

brigu o svojim nasljednicima i potencijalnim prvotimcima, ponovo smo uspjeli da na jednom mjestu okupimo talentovane pionire i omladince željne novih znanja i izazova za tablom. Uslovi za nastavu su besprijekorni i djeca se osjećaju kao kod svoje kuće - rekao nam je direktor i osnivač kampa majstorski kandidat Miodrag Prijović koji takođe dobar dio slobodnog vremena provodi za katedrom. Prijović ističe da je druženje pod vedrim nebom višestruko značajno za dalje napredovanje ambicioznih mališana. - Na ovaj način afirmišemo zdravu konkurenciju i pravi drugarski odnos među učeni-

cima koji pažljivo slušaju predavanja i trude se da stečena znanja primijene u praksi. Takođe, ovo je dobra priprema ne samo za buduće nastupe u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji nego i za početak nove školske godine - dodao je Prijović. Da je atmosfera u kampu sjajna potvrdio je profesor hemije i vrsni pedagog Miloš Pečurica

- Djeca imaju predavanja ujutru i popodne, sa dvostrukim uzastopnim prvakom naše zemlje, Petrovim i mojom malenkošću, a ostatak dana provode u druženju i upoznavanju etno sela. Takođe, imali su priliku i da odmjere snage na turniru koji je, prema očekivanju,

osvojio Ilija Milović, naš najbolje rejtingovani kadet. Drugo mjesto je zauzeo Nikola Vojičić, a posebno bih istakao igru Davida Pavlovića, koji je osvojio treće mjesto, a kome je nedostajalo malo sportske sreće za još bolji plasman, uprkos tome što je pet godina mlađi od prvoplasiranih. Jedno je sigurno, od većine učesnika se očekuje da uzmu učešće na ovogodišnjem kadetskom prvenstvu Evrope koje će se održati u Budvi krajem oktobra i nadamo se da će ovaj kamp biti dobra uvertira za njihove dalje pripreme i nastup na tom prestižnom takmičenju - istakao je Pečurica ne štedeći komplimente na račun zalaganja

i marljivog rada svih dječaka i djevojčica. U okviru planiranih aktivnosti održan je i rapid turnir na kojem su uzeli učešće svi polaznici kampa. Ulogu favorita opravdao je Ilija Milović koji je osvojio prvo mjesto sa 6,5 poena pri čemu je takmičenje završio bez poraza sa šest pobjeda i jednim remijem. Srebrna medalja pripala je Nikoli Vojičiću sa šest, a bronzana Davidu Pavloviću sa 5,5 poena. Zatim slijede Perić i Vujačić sa po 5, E. Ševcov, J. Popov, K. Popov i K. Ševcov sa po 4,5, S. Milović, Petrušić, Mihajlović, Sarić, Vasiljević, Vukotić i Kornilova po 4 poena ...

U posljednjem sedmom kolu seniorskog šampionata Engleske, vodeći velemajstor Majkl Adams

remizirao je sa IM Mateom Vudsvortom, dok je njegov prvi pratilac i kolega po tituli Nikita Vitju-

1.e4 e5 2.Nf3 Nf6 3.Nxe5 d6 4.Nf3 Nxe4 5.d4 d5 6.Bd3 Bf5 7.0–0 Be7 8.Re1 0–0

gov osvojio poen u partiji protiv GM Ameta Gašija i sa šest poena stigao budućeg prvaka. Ipak, po dodatnim kriterijima, Adams je krunisan, dok je Vi-

tjugov osvojio drugo mjesto. Treći je GM Šrejas Rojal koji je savladao GM Džona Emsa i na kraju bio najbolji u grupi igrača koji su uknjižili po 5,5 poena.

Na osnovu odluke predsjedničkog savjeta FIDE, Romanu Šogdžijevu je zvanično dodijeljena titula međunarodnog majstora. Desetogodišnji Rus je ispunio ovaj normativ u maju, kada je pobijedio na Beogradskom turniru osvojivši potrebnih sedam poena. Zahvaljujući ovom uspjehu, Šogdžijev je postao najmlađi međunarodni majstor u istoriji drevne igre. Prije njega, ovo dostignuće je držao Faustino Oro iz Argen-

U Las Vegasu završen grandiozni Freestyle Chess Grand Slam Aronjan prvi, Karlsen treći

Amerikanac Levon Aronjan pobjednik je Freestyle Chess turnira u Las Vegasu. U plej-of fazi eliminisao je redom, Magnusa Karlsena, Hikaru Nakamuru i Ajruna Erigašija da bi u finalu slavio protiv zemljaka Hansa Nimana sa 1,5:0,5 i time ostvario jedan od najvećih uspjeha u svojoj blistavoj karijeri.

Inače, Aronjan je jedan od glavnih zagovornika Fišerovog šaha među elitom, pa je i ovaj uspjeh svojevrsna simbolična nagrada za njegovu posvećenost toj ideji. Levon je imao dosta problema u grupnoj fazi, ali je iz partije u partiju igrao sve sigurnije, i kada se u taj-brejku protiv Karlsena odlučivalo ko zaslužuje prolaz dalje on je briljirao sa 2:0. U četvrtfinalu je zatim savladao Nakamuru, koji je dominirao u svojoj grupi i sam izabrao Aronjana kao rivala. Dvije partije su završene remijem, a u brzopoteznoj završnici Levon je bio i precizniji i brži. Erigašija je prošao gotovo bez borbe, uvjerljivo pobijedivši u obje klasične partije.

tine, kojeg je Rus pretekao za više od pet mjeseci. Ovako dobrim tempom, Roman uskoro može krenuti i na titulu najmlađeg velemajstora.

Prošlog ljeta, on je osvojio prvenstvo Rusije do 11 godina u Jekaterinburgu, ostvarivši Fišerov rezultat, s obzirom da je na tom takmičenju upisao maksimalnih devet poena iz isto toliko partija.

Učesnici kampa sa predavačima Pečuricom i Petrovim

Priredio: B. KADIĆ

Odbojkaški reprezentativac iz Budve stigao u redove Podgoričana

Milenković

novi tehničar Budućnosti

PODGORICA - Rastko

Milenković novi je član Odbojkaškog kluba Budućnost volej, potvrđeno je iz podgoričkog kluba.

Seniorski reprezentativac Crne Gore, koji igra na poziciji tehničara, biće organizator igre plavih sljedeće sezone.

- Iako mlad, već ima zavidno klupsko i reprezentativno iskustvo igranja na domaćoj i međunarodnoj sceni. To je garant da će doprinijeti rastu pojedinaca, ekipe i naše igre sljedeće sezone - saopšteno je iz Budućnosti. Novi član Podgoričana nije krio zadovoljstvo nakon potpisivanja ugovora.

- Veoma sam srećan zbog potpisivanja ugovora sa ekipom Budućnosti. Osjećam da je pravo vrijeme za novu stranicu u mojoj karijeri i da će mi ova promjena prijati, kako na terenu tako i van njega. Nova ekipa, novi izazovi i nova sredina – to me dodatno motiviše da dam svoj maksimum i nastavim da

napredujem. Ove sezone Budućnost ima zaista dobru ekipu, sastavljenu od kvalitetnih i motivisanih igrača, i mislim da s pravom možemo da se nadamo borbi za domaće trofeje - kazao je Milenković, koji se zatim osvrnuo na izazove na evropskoj sceni.

- Igramo protiv ekipe Maribora, koja je svakako ozbiljan protivnik, ali vjerujem da imamo šanse i da možemo da se nosimo s njima. To je ekipa s kojom se može igrati i očekujem dobre, borbene utakmice. Biće to sjajna prilika da pokažemo koliko vrijedimo i da predstavimo klub i crnogorsku odbojku na pravi način - dodao je Milenković.

Inače, prije Milenkovića, u Budućnost su došli primač servisa Jovan Delić, srednji blokeri Srđan Petrović i Marko Sinđelić, te libero Nikola Lakčević. Ugovore su produžili primači servisa Aleksa Nikolić i Filip Mašković. R.P.

Kreće i Svjetsko prvenstvo u plivanju

Miloš i Jovana otputovali u Singapur

PODGORICA - Naš plivački tim otputovao je u Singapur na Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima.

Jovana Kuljača i Miloš Milenković predstavljaće Crnu Goru na još jednom velikom takmičenju, a uz njih će biti selektorka Danijela Franeta Milenković će 27. jula učestvovati u trci na 50 metara delfin, dok će 1. avgusta nastupiti na 100 metara u istoj disciplini.

Kuljača će prvi nastup imati 31. jula na 100 metara kraul, dok će se 2. avgusta takmičiti na duplo dužoj stazi u istoj disciplini.

- Cijela sezona je bila odlična, završavamo je nastupom na Svjetskom prvenstvu u Singapuru. Dobro smo trenirali, a cilj i želje su da Miloš i Jovana daju maksimum i da sezonu završe dobrim rezultatima - kazala je Danijela Franeta. A.M.

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore sa Hrvatskom odlučuje o petom mjestu na SP u Singapuru

Utakmice za utisak se najlakše igraju

PODGORICA - Crnogorska vaterpolo reprezentacija danas (14h) protiv Hrvatske odigraće posljednji meč na šampionatu svijeta. Priželjkivala se bolja završnica, borba za jednu od medalja, ali realnost je takva kakva jeslijedi duel za peto mjesto na prvenstvu na kojem nijesmo vidjeli drastične pomake u igri, odnosno promjene koje bi nas, nakon posljednjeg velikog takmičenja (od 2020. i bronze na EP), približile odličju. Pamtiće se startni trijumf u grupi protiv Grčke, kao i pretposljednji sa Italijom, solidno izdanje u porazu upravo sa ,,barakdama“… Ali je falilo ono najvažnije - kontinuitet i način da se doskoči velesili kakva je ,,furija“. Upravo su ,,aj-

PODGORICA - Italijanski biciklista Džonatan Milan pobjednik je jučerašnje 17. etape Tur de Fransa, koja je u kišnim uslovima završena sprintom u Valansu.

Vozač Lidl-Treka je do pobjede u ravničarskoj etapi od Bolena do Valansa (160,4 kilometara) stigao za tri sata, 25 minuta i 30 sekundi, čime je prekinuo šestogodišnji niz Italijana bez pobjede na Turu.

U završnici etape dogodio se pad grupe biciklista na mokrom putu, a između ostalog, iz trke se povukao aktuelni evropski prvak Belgijanac Tim Merlir

Drugu poziciju u jučerašnjoj etapi zauzeo je Belgijanac Jordi Meus , dok je treći kroz cilj prošao Danac Tobijas Lund Andersen

U generalnom plasmanu četiri etape prije kraja vodi prošlogodišnji pobjednik, Slovenac Tadej Pogačar (Emirejts) s ukupnim vre -

kule“, kao i mnogo puta posljednjih godina, zastale kod najvažnije prepreke, a na novu šansu moraće još da čekaju. - Očekuje nas borba za peto mjesto protiv Hrvatske. Bilo bi lijepo turnir da završimo pobjedom protiv iskusne ekipe, kao što je Hrvatska. Daćemo sve od sebe da odigramo što bolje, da pružimo dobru partiju i turnir završimo pobjedom - kazao je Dušan Banićević

Još uvijek aktuelni šampion svijeta nije se proslavio u Singapuru. Iskusni tim Ivice Tucaka djelovao je sigurno, kao da se zagrijava u grupi, a bonus dani odmora, nakon osvojenog prvog mjesta, nijesu donijeli očekivani zalet. Osim u prvoj četvrtini četvrtfinala sa Mađarima (6:6), nakon ko -

Tur de Frans

je su napadački zastali - drugu dionicu izgubili 5:1. I možda je upravo šansa ,,ajkula“ da na adekvatan način napadnu ranjivu odbranu rivala i sa do sada dobrim izdanjem u igri sa igračem manje, revanširaju se za poraz od 11:9.

- Ostala je još jedna utakmica koja ne donosi puno rezultatski, ali spremni smo i opet da damo sve od sebe. Dogovorili smo se da ćemo to odraditi onako kako je dostojno, a s obzirom i na sve dosadašnje naše rezultate, sve što smo imali proteklih godina. Ne želimo samo tek tako prosipati ugled koji smo sticali. Svakako ćemo dati maksimum da završimo takmičenje sa pobjedom - kazao je najbolji igrač hrvatskog tima Loren Fatović Hrvati se pribojavaju izda-

nja naših centara, a s druge strane i ,,ajkule“ moraju dobro da otvore oči u odbrani u pet metara.

- Moramo biti čvrsti, zaustaviti centre, ali ne samo to. Crna Gora je poznata po kolektivnom kontranapadu. Ukoliko ta dva dijela, centre i kontre zaustavimo, mislim da neće biti problema. Nijesmo bez veze dva mjeseca radili da ne pokažemo koliko vrijedimo - kazoa je Matias Biljaka za zvanični sajt HVS. A.MARKOVIĆ

menom 61 sat, 51 minut i 25 sekundi.

Druga pozicija pripada danskom biciklisti Jonasu Vingegoru (Visma) sa četiri minuta i 15 sekundi zaostatka, a na trećem mjestu je Njemac Florijan Lipovic, koji ima zaostatak od devet minuta i tri sekunde.

Zelenu majicu za najboljeg u sprintu nosi Milan sa 312 poena, dok Pogačar na drugom mjestu ima 72 poena manje

Danas je na programu ,,kraljevska etapa“ sa tri alpska uspona najviše kategorije, a vozi se od Vifa do Kurševela u dužini od 171,5 kilometara R. A.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.

U prodaji

Dragan Veselinov

ŠKOLOVANJE, PRVA LJUBAV, ODRASTANJE, ZAKNJAŽENJE I ŽENIDBA

I kad sam Lovćen vidio s mora mislio sam na nju

Jedan će mi dan pokojna sestra reći: „Kako je gospođica M.T.?“ – Milo mi je bilo čuti, a suviše od drugoga, pa sam joj počeo s najvišim oduševljenjem o njoj pričati. Nepuno godinu dana s velikom tugom doznao sam da je jadnica umrla

Autor: Kralj Nikola PETROVIĆ-NJEGOŠ

I kad sam se morem vozio mislio sam neprestano na tu moju drugaricu; i kad sam Lovćen vidio s mora mislio sam na nju. Moja bi radost savršena bila, da je ona bila uz mene na mom povratku doma. Kad sam došao kući bio sam, naravno, veseo, ali sam vazda pomišljao na nju. Jedan će mi dan pokojna sestra reći: „Kako je gospođica M.T.?“ – Milo mi je bilo čuti, a suviše od drugoga, pa sam joj počeo s najvišim oduševljenjem o njoj pričati. Nepuno godinu dana s velikom tugom doznao sam da je jadnica

umrla. Nikad tako poražavajućeg časa nijesam imao i osjetio, i skoro se od žalosti hoćah razboljeti, no mi pomogaše ondašnje prilike, da se razaberem, da ne podležem. Česti bojevi po granicama i donošenje glava turskih na Cetinje svratiše mi pažnju u drugi pravac, ali spomen njen stajaše neizgladiv u mojoj duši. Na Cetinju počeo sam se bio oporavljati, pošto sam se iz Trijesta vratio, i na oko sam se razvijao i osnažavao. Radio nijesam skoro ništa, no se bavio lovom i zabavljao se po svojoj volji i činio ekskurzije po okolnim plemenima i Cetinju pješke i na konju. Dva,

tri puta nedjeljno čitao sam po nekolike ure s jednijem profesorom njemačkog jezika (Bečlijom) sve dokle je ovaj pao s konja i dobro se ozlijedio, a zatim i otputovao. Ja sam silno naklonjen crkvi. Moja je želja bila da postanem kaluđer. Kako sam ja ranije revnostan bio pri svakom bogosluženju u Sv. Spiridonu, tako je na mene uticalo crkveno pjenije, sva služba i obredi. Ja sam često puta plakao u crkvama od nekoga ushićenja i miline; često sam u crkvu sam ulazio, pa kako sam bio veliki ljubitelj cvijeća mnom njegovanog, da koji stručak položim pred ikonom Majke Božje i Sv. Spiridona. Što me je crkvi vuklo, ne znavah; da li ljubav k Bogu i želja za mirnim, srećnim, vječnim životom, da li strah od pakla, gri-

Ja sam silno naklonjen crkvi. Moja je želja bila da postanem kaluđer. Što je predvlađivalo ne znam, ali ljubav sam strasnu imao za crkvu i službu božju. Do potonjega sam moga djetinjstva ostao pri misli da budem kaluđer

jeha, vraga i vječnijeh muka? Što je predvlađivalo ne znam, ali ljubav sam strasnu imao za crkvu i službu božju, a osobito večernju, i vrijeme mi je vazda u hramu božjem brzo prolazilo. Do potonjega sam moga djetinjstva ostao pri misli da budem kaluđer. Kazaću odakle je to. Na Cetinju u to vrijeme nije bilo drugoga razgovora do o Turcima i ratu. Bih li bio izdajnik domovine, da mi je žao bilo onadar Turaka!? Česte čete, česti bojevi činili su, da su se sa zadovoljstvom odsijecale glave i pronosile ispred mojih oči gore na Tablju više Manastira. Upravo ne znam da li sam žalio Turčina ili čovjeka; ma više čovjeka, čini mi se. I kad hoćasmo izaći na Tablju da gledamo glave, moji se drugovi podsmijavahu, nalazeći pod tim glavama neke njima poznate ljude gorega glasa i ružnijega oblika. Ja to nijesam mogao trpjeti, žao mi je bilo da onu tursku, ili da rečem ljudsku glavu grije vruće sunce, da na nju pada hladna kiša ili je crni gavranovi kljuju. Mislio sam na majke, na očeve i rod njihov, pa sam žalio. Mrzno mi je bilo zlo, krv i svačija nesreća. No s kim si, takav si. Moji su se živci iz dana u dan očeličavali. Priče arambaša, junaka i pjesma malo po malo poče me zanositi čak do toga, da i sam željah jedan boj i da sabljom

mahnem po Turčinu i da mu glavu posječem. Sprema toga vježbao sam se veoma u oružju i jahanju. Slobodno mogu reći, da od mojijeh četrnaest godina bio sam najbolji strijelac i najbolji jahač na Cetinju i okolini. Oštrio sam sablju, nabavljao sam iz Skadra najmutnije kremenove za moj džeferdar i kubure, a konja sam sam nabavljao i učio. Koliko sam ludorija na konju činio! Jednom sam ga natjerao uza skale na donji boj manastira, pa ispred kamare g. mitropolita sve portikom dok sam izbio na vrata od kužine s onu stranu manastira, put uljanika. Za ovo sam bio karan od Gospodara, koji mi inače nije branio nikakvo vježbanje. U svaku kuću i krčmu na Cetinje ulazio sam na konju, a to sam počeo činiti, pošto bjeh učio ili čitao negdje ova dva stiha: „Sedam-osam obiđe odaja – dokle nađe milosnicu bratu“. Spomen moje mile drugarice iz Trijesta malo po malo zaglađivaše se u mom srcu, a zasjenjavahu je u nj druga poznanstva, tek ničuće druge prirode. Zbogom draga M.T., zbogom moje kaluđerstvo, zbogom lijepe službe, večernje i melanholične pjesme božje pod svodovima hramova. Ja sam i dalje ostao pobožan, naravno, ali nije oko srca bilo onako vruće kao do tada; ipak postio sam dosta dobro i molio sam se često Bogu. Bio sam skoro čovjek i preda mnom se nije već uzmicalo svašto govoriti. Pušio sam već i ispijao skoro svaku redovno čašu; družio sam se već s odraslijima, ali sam bio pod nešto strožijim nadzorom moga strica i često učio me i karao. Jednom ga je naljutio na mene jedan sveštenik. A zašto? Evo zašto. Jedan Turčin iz Foče uskoči s jednom Srpkinjom i kćerkom jednoga kneza s namjerom da se pokrsti i s njom vjenča na Cetinju. Djevojka prekrasna; mi, neki oko nje, nagovaraj je da ne uzme ono-

Donosimo dio iz knjige Nikole Petrovića Njegoša „Autobiografija, Memoari, Putopisi”, u kome se govori o njegovom školskim danima u Trstu i Parizu, sazrijevanju, sve do momenta, kada je nakon atentata na knjaza Danila, postao Gospodar Crne Gore. Knjigu su objavili NIO Pobjeda, Titograd i OOUR Grafička djelatnost, Cetinje, 1989.

ga Turčina, ali zaludu. On dođe kod mijega strica i zamoli ga da mu budem ja kum pri krštenju i vjenčanju. Evo đavola, oprosti Bože! Ja dobih nalog da kumujem. Prvo, naravno, bilo je krštenje tajno, koje je vršio pop Joko Špadijer, koji od popa nije imao ništa osim imena – uzgred budi rečeno. Meni nije bilo pravo biti za kuma, to je i sam pop znavao, pa me draškao i šalio se sa mnom. Kao momak od 25 godina i ... bio je visok i go u košulji do koljena, a pop Joko viknuće mi: „Svlači mu, gospodine Nikica, tu košulju!“ – Ja rekoh: „Neću!“ – „Brzo, ali ću kazati Gospodaru“. Mene strah i žao mi da se Gospodar ijedi, pa rekoh Turčinu: „Svlači košulju!“ – Turčin skide košulju, pop mu poče izlijevati na glavu pun jedan sić vode, pa će mi reći osmjehnuto: „Protrljaj ga sad po plećima!“ – Na to ja ljutit ostavim popa i pokrštenika u crkvi. No pop stane me zvati i poruči mi da ne može obred svršiti bez mene, no da se vratim u crkvu. Molio me i preko prisutnijeh, ali ja ne htjedoh, dok nije naljegao stric i doveo me sam u crkvu.

Poslije ove tajne ja pođem kod strica i ažem mu, što je bilo s popom i sa mnom i on se prilično naijedi na popa i čekao je priliku, da mu to pokaže. Pop će za ovo čuti, pa će mu reći: „Prevjera je i vjenčanje onoga Fočanina izvršena, no te molim, Gospodaru, nemoj već da sa gospodinom Nikicom niti koga pokršćavam ni vjenčavam. Juče je rekao onome Turčinu: „Pljuni svinjo na Muhameda!“ – a jutros sve se smijao put one đevojke. Ja više neću s njim nikoga ni krstiti ni vjenčati“. Zaklinjem se da od ovoga ništa nije bilo istina, no pop izmislio, pa tek da on nije kriv. (Nastavlja se)

Cetinje - Tomas Meklin, crtež, 1859.

Nikola Mirkov Petrović na školovanju u Trstu

Trst - Pravoslavna crkva Sv. Spiridona na trgu Ponte Roso

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o da vanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim do brom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA

BROJ: 0207-4446/1 od 23.07.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje ugostiteljskih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

1.ULCINJ

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024 -2028

Lokacija: 4 Hotel "Galeb"

Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom Oznaka lokacije: 4.6

Dimenzije: P objekta=50m2, P terase=127m2

Katastarska parcela: 3562 KO Ulcinj

Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 18928 Eura

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost . Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen. Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom. Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa. Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponu đenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

4.

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja stvaranja kriminalne organizacije davanje mita primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude 3.

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

4.

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

5.

6.

Četvrtak, 24. jul 2025.

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovan og kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

7. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2. Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference

5.2.1 Odobrenje za rad ugostiteljskog objekta (restoran), kao i rješenje o kategorizaciji restorana isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, koje je izdao nadležan organ, ako je ponudač bio raniji korisnik/zakupac privremene lokacije na koju se ponuda odnosi, za 2019. 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu

5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

(B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca privremenih ugostiteljskih objekata-restorana.

Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva. Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:

1) Rješenje za rad ugostiteljskog objekta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu..........................................................12.5 bodova (2.5 boda po godini) 2) Rešenje o kategorizaciji ugostiteljskog objekata -restorana minimum četiri (****) i više zvjezdica........................................................................................ .12.5 bodova

Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.

Ostvarenost podkriterijuma „rješenje za rad ugostiteljskog objekta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže dostavljanjem originala ili ovjerene kopije rješenja za rad u ponudi. Ukoliko je rješenje trajno, Ponuđač je dužan da dostavi potvrdu nadležnog organa da je rješenje bilo na snazi u periodu i za period za koji se dokazuje referenca.

Ostvarenost podkriterijuma „rješenje o kategorizaciji ugostiteljskog objekta – restorana minimum četiri **** i više zvjezdica“ Ponuđač je dužan da dokaže dostavljanjem originala ili ovjerene kopije izdatog rješenja o kategorizaciji objekta u ponudi u nekoj od referentnih godina (2019, 2020, 2021, 2022 i 2023)

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju

ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku odre đenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja. Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koj i sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata

IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 13.08.2025.godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači za lokaciju u ovom javnom pozivu održaće se dana 13.08.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorij i koju koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1.

XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu imaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od pet dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna. Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka. Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10 -339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore da la saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA BROJ: 0206-4440/1 od 23 07.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup javnih kupališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025. godine i to sledećih lokacija:

1. BUDVA

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Petrovac - Bršalj

Kategorija: Kupalište - Javno-romantično

Oznaka lokacije: 25H

Dimenzije: Dužina 39m; Površina 659m2

Katastarska parcela: 1008/3 KO Petrovac

Dozvoljeni privremeni objekti: 17.27 Ugostiteljski objekat sa terasom - P objekta=21m2; Pterase=156m2

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 20957 Eura

1.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Slovenska plaža I

Kategorija: Kupalište-Javno-porodično Oznaka lokacije: 7B

Dimenzije: Dužina 79m; Površina 1453m2

Katastarska parcela: 3057/1 KO Budva

Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 27m2 sa terasom od 200m2 koji se postavlja na kat.par. 3057/1 i 2885 KO Budva; 5.9 Ugostiteljska terasa P = 40m2

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 33885.5 Eura

Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.

2. BAR

2.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Ujtin potok - Mali pijesak - Trlila - Veliki pijesak - Ponta

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 10C

Dimenzije: Dužina 50m; Površina 1633m2

Katastarska parcela: 3575/1 KO Pečurice

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4899 Eura

2.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Ujtin potok - Mali pijesak - Trlila - Veliki pijesak - Ponta

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 10B

Dimenzije: Dužina 100m; Površina 2513m2

Katastarska parcela: 3192 KO Dobre vode

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7539 Eura

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 02034581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

Ponuda obavezno sadrži :

24. jul 2025.

5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

4. Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvar anja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5.

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjere njem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

1.

2.

Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

7.

6.

crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference

Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta, isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, ako je ponuđač bio raniji korisnik/zakupac kupališta na koje se ponuda odnosi, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima su reference zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra, sve u originalu ili ovjerenoj kopiji

5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA

KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

75 BODOVA (B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

4.

5.

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV -a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV -a, original ili ovjerena fotokopija

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje

Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se :

- ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi

Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva. Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.

U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.

Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.

Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.

Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:

1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)

2) Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu....................................12.5 bodova (2.5 boda po godini) *izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima je podkriterijum zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023. godinu................................ .......12.5 bodova (2.5 boda po godini)

Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.

Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument. Ostvarenost podkriterijuma „odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže, dostavljanjem originala ili ovjerenih kopija predmetnih odobrenja u ponudi.

Za kupališta bez plažnog mobilijara, ostvarenost podkriterijuma zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, Ponuđač nije dužan da dokaže, imajući u vidu da se evidencija o zaključ enim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B

VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponuđaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku. VIII Činidbena garancija

Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana određenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preuzetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa t rajanjem ugovora ili godišnjeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV.

IX Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.

X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 13 08.2025. godine do 11:00 časova.

XI Mjesto i datum otvaranja ponuda

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 13 08.2025. godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

XII Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XIII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

Četvrtak, 24. jul 2025.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzećima „Golden Group” i „Eva Bright” iz Kotora donijeto rješenje broj: 03-UPI-1689/27 od 09. 07. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta mješovite namjene na katastarskim parcelama 1023/1, 1024/9, 1031, 1032, 1041/1, 1033/1 i 1034/1 KO Kavač, u okviru Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta mješovite namjene na katastarskim parcelama 1023/1, 1024/9, 1031, 1032, 1041/1, 1033/1 i 1034/1 KO Kavač, u okviru Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocima projekta da poslove vezane za projekat izgradnje objekta mješovite namjene na katastarskim parcelama 1023/1, 1024/9, 1031, 1032, 1041/1, 1033/1 i 1034/1 KO Kavač, u okviru Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

• Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i

• Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Poslovni broj: I.br. 2714/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901 AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Đurović Veljka iz Nikšića, ul. Njegoševa br.8 (koji je zak.nasljednik iza smrti pok. Đurović Zorke iz Nikšića), radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 36.568,15 eura, dana 23.07.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2714/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci koji je ovjeren kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.39/2008 dana 22.02.2008.godine, i rješenja I.br. 2714/15 od 01.09.2022.godine, koje je donijeto na osnovu rješenja o nasleđivanju notara Marković Ljubiše iz Nikšića poslovne oznake ON br.807/21 URP br. 160/21 od 20.12.2021. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se devetnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 126 KO Zagrad I PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 1224, plan/skica 007/004, po kulturi voćnjak, klasa 4, površine 210m2, katastarska parcela broj 1224, plan/skica 007/004, po kulturi dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 1224, podbroj 1, plan/skica 007/004, po kulturi kuća i zgrada, površine 91m2, sve u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za devetnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.08.2025. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 21.925,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2714/15 od 20.07.2017.godine.

IV Na devetnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB Montenegrobanka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.192,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, a na osnovu isprave Ov.br.39/08, i podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja - na nepokretnostima iz stava 1 ovog zaključka.

Dana 23.07.2025.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Dobitnici nagrada

Erste Bank AD Podgorica nagradne igre: „Plati karticom, uhvati sreću PS5, bicikl ili vaučer u vreću“

Dobitnici 4 bicikala, brand Cube:

1. Biljana Zejak, Bijelo Polje

2. Sofija Mirković, Podgorica

3. Teodora Šakotić, Nikšić

4. Nemanja Deretić, Bijela

Dobitnici 2 Sony PlayStation PS5:

5. Lena Bogavac, Podgorica

6. Vuk Cakić, Podgorica

Dobitnici 10 poklon kartica za trgovinu u objektima sportske opreme:

7. Mihailo Vojinović, Podgorica

8. Milica Simović, Herceg Novi

9. Nemanja Damjanović, Baošići

10. Hana Hadžajlić, Tuzi

11. Danko Bošković, Podgorica

12. Marko Vukčević, Podgorica

13. Danica Ristanović, Podgorica

14. Maša Saveljić, Podgorica

15. Maša Stijepović, Podgorica

16. Ivana Radović, Nikšić

Listu dobitnika možete pogledati na www.erstebank.me ili se informisati o preuzimanju nagrada pozivom na broj 19991

da je „TM INVEST“ d. o. o. Nikšić podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih resursa – solarne elektrane „Bogetić“ instalirane snage 67 MW, na katastarskim parcelama: 1699, 1700, 1701, 1702, 1703, 1704, 1705, 1706, 1721, 1722, 1723, 1724, 1725, 1726, 1727, 1693, 1728, 1729, 1730, 1731, 1732, 1733, 1734, 1735, 1737, 1738, 1739, 1740, 1741, 1743, 1682, 1683, 1684, 1685, 1686, 1687, 1690, 1691, 1692, 1796, 1797, 1798, 1822/2, 1822/1, 1812, 1813, 1814, 1815, 1817, 1818, 1819, 1820, 1821, 1823, 1824, 1825, 1826, 1827, 1828, 1829, 1830, 1831, 1832, 1833, 1834, 1835, 1836, 1837, 1882, 1883, 1884, 1885, 1870, 1871, 1872, 1873, 1874, 1875, 1879, 1880, 1899 sve KO Bogetići, 551, 552, 553, 555/1, 555/2, 560, 561, 556, 557, 558, 559, 541, 542, 543, 544 sve KO Povija, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 27. 08. 2025. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sali Skupštine opštine Nikšić, dana 22. 08. 2025. godine, sa početkom u 10 časova.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „BAR-KOD” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-596/27 od 07. 07. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju distributivno-logističkog centra na urbanističkim parcelama UP 26 i UP 43, u zahvatu Lokalne studije lokacije „Skladišno-poslovna zona Donji Kokoti”, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju distributivno-logističkog centra na urbanističkim parcelama UP 26 i UP 43, u zahvatu Lokalne studije lokacije „Skladišno-poslovna zona Donji Kokoti”, Glavni grad Podgorica urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju distributivno-logističkog centra na urbanističkim parcelama UP 26 i UP 43, u zahvatu Lokalne studije lokacije „Skladišno-poslovna zona Donji Kokoti”, Glavni grad Podgorica realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog

Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

• Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i

• Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Slavković Miroslavu, Industrijska bb, Bijelo Polje, doneseno rješenje o izradi elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta-magacinski prostor sa administarcijom, koju čine katastarske parcele br. 77/14, 77/15, 77/16, 77/17 i 77/18 KO Nedakusi koju čini dio urbanističke parcele UP 124, UP125 dio UP126 u zahvatu DUP-a Industrijska zona i područje terminala, opština Bijelo Polje. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da će se izradom elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izgradnje, funkcionisanja, kao i u slučaju akcidentne situacije. Nosilac projekta, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Sekretarijatu za ruralni održivi razvoj zahtjev za određivanje obima sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta, je dužan, podnijeti Sekretarijatu za ruralni održivi razvoj zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o izradi elaborata procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja.

I - 1166/2015

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099 protiv izvršnih dužnika LJUBICA ILIĆ, BUDVA i LJILJANA ILIĆ ĐURAŠEVIĆ , BUDVA nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnici LJUBICA ILIĆ rođena 26.05.1937.godine LJILJANA ILIĆ ĐURAŠEVIĆ rođena 23.01.1966. godine u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog pismena u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja zapisnika o ročištu za 41. prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i zaključka o 42. prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 07.08.2025. godine u kancelariji ovog javnog izvršitelja u 11:15 h sve poslovne oznake I 1166/2015 od 09.07.2025. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 23/07/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

IV - 444/2018 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u spojenim postupcima izvršenja IV 444/2018 i I 1088/2016 izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore osnovana 1901 godine a.d. Podgorica drugi protiv izvršnog dužnika Gordan Čampar nepoznate adrese, u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Gordan Čampar rođen 25.09.1962 god. u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka,u periodu od 10-14 h, javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za 52. prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o 53. prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 07.08.2025. godine u 09:15 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve poslovne oznake IV 444/2018 od 09.07.2025. god. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 23/07/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ

Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra „Zevs”)

Poslovni broj Iv.br. 475/2025 pravnoj stvari izvršnog povjerioca

AD „ADDIKO BANK”, Bulevar Džordža Vašingtona br. 98, Podgorica, PIE: 02454190, protiv izvršnog dužnika

MILIJA ZEJAK, Prva Igaljska bb, Herceg Novi

U skladu sa čl.7. i 45, ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.475/2025 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.475/2025 od 04.07.2025. godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Prva Igaljska bb, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršite se u dnevnom listu „Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZlO-a Herceg Novi, 23.07.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ MARKO ĐAKOVIĆ

I - 980/2017

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za 57.prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom Zaključka o 58. prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 07.08.2025. godine u 09.00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 09.07.2025. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 23/07/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

I - 315/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D. PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika MILOVAN ŠEKULARAC radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se suvlasnik nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku gornje poslovne oznake Blagoje D. Šekularac u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisinika o ročištu za XXXI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXXII prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 07.08.2025. godine u 10:00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve poslovne oznake I 315/2021 od 09.07.2025. godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 23/07/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

I. broj 215/21 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Zorice, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 23.07.2025. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Bošković Zorici vrši se dostavljanje zapisnika I. broj 215/21-116 i zaključka I. broj 215/21-119. Izvršni dužnik Bošković Zorica može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena. Upozorava se izvršni dužnik Bošković Zorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

I - 3293/2014 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE, PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika BORISLAV KRKOVIĆ, BUDVA, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik BORISLAV KRKOVIĆ BUDVA rođen 29.03.1953. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja zapisnika o ročištu za 49. prodaju nepokretnosti, zaključka kojim se ista oglašava neuspješnom zaključka o 50. prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 07.08.2025. godine u 10.15 h u kancelariji javnog izvršitelja, sve poslovne oznake I 3293/2014 od 09.07.2025. godine jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 23/07/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

AD “DRVOIMPEX-PREHRANA ”; Broj 01/25, Podgorica Na osnovu odredbi člana 135 Zakona o privrednim društvima člana 54 Statuta, predsjednik odbora direktora akcionarskog društva “DRVOIMPEX-PREHRANA ” sa sjedištem u Podgorici, Bulevar revolucije broj 5, donosi : OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE AKCIONARA “DRVOIMPEX - PREHRANA” AD Podgorica I Redovna godišnja Skupština akcionara “ DRVOIMPEX - PREHRANA ” AD Podgorica održaće se dana 29.08.2025.godine sa početkom u 09.00 časova, u prostorijama tog pravnog lica koje se nalaze u Podgorici u ul. Oktobarske revolucije br. 3. II Predloženi dnevni red: 1.Otvaranje Redovne godišnje Skupštine akcionara Društva; 2.Predlog odluka povodom zahtjeva akcionara. III Materijali sa predlozima odluka koji treba da se razmotre na Skupštini akcionara će, na prednje navedenoj adresi, biti dostupni na uvid akcionarima društva 20 dana prije održavanja sjednice skupštine akcionara. Upustvo o pravima načinu ostvarivanja prava akcionara da učestvuju i glasaju na Skupštini. Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluku većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, osim u slučajevima kada se za donošenje odluke ovim zakonom zahtijeva druga većina U Podgorici, 23.07.2025.godine. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

24. jul 2025.

Dana 22. jula 2025. godine preminuo je naš voljeni suprug, otac, đed

BOŽIDAR-BOBO Đurov VUKČEVIĆ 1938–2025.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 23. jula od 10 do 14 časova i 24. jula od 10 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: supruga MILANKA, ćerke IRENA, ANA i MAJA, brat od strica DEJAN, sestrične MARIJA i ANJA, unučad LEA, LUKA, ĐORĐE, JOVAN, ALEKSANDRA, ANIKA, MATIJA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Cjenovnik čitulja

Formati Cijene

1/9

1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

851

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da je 23. jula 2025. godine poslije kraće bolesti preminula naša voljena

JOVANKA Novice DAKIĆ rođena SEKULIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 23. jula od 13 30 do 16 časova i 24. jula od 9 do 13 30 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova na Novom groblju.

OŽALOŠĆENI: suprug NOVICA, sin JAGOŠ, ćerke ALEKSANDRA i DUBRAVKA, brat MILORAD, snaha VESNA, đever RAJKO, zaove JELA, DRAGINJA i ANA, jetrve ZORKA i MILKA, unučad MIA, KALINA, JANKO, LENA, LUKA i DUŠAN, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične, braća i sestre od stričeva, ujaka, tetaka, zetovi i ostala rodbina DAKIĆ, SEKULIĆ i VUKADINOVIĆ

S dubokim bolom i tugom u srcima opraštamo se od našeg đeda

BOŽIDARA VUKČEVIĆA

Nisi mnogo govorio, ali svaka tvoja riječ imala je težinu. Tvoje prisustvo živi u nama — u svakom našem smijehu, u načinu na koji gledamo svijet, i u uspomenama koje ne blijede.

Tvoja unučad

Dana 23. jula 2025 godine, u 82 godini napustila nas je naša voljena

SMILJKA Brankova KLJAJEVIĆ rođena JABLAN

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju - Cetinje 23. jula od 12 do 16 časova i 24. jula od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENI: sin MIĆO, ćerka TANJA, sestra VELIKA, snaha LELA, jetrva MILA, unučad: BOGDAN, KRSTO, NIKOLA, MAŠAN, MARIJA i JELENA, djeverične DANIJELA i NATAŠA i ostala mnogobrojna rodbina KLJAJEVIĆ i JABLAN

LEA, LUKA, ALEKSANDRA, ĐORĐE, JOVAN, MATIJA i ANIKA 875

Posljednji pozdrav iskrenom i dragom prijatelju

BOBU VUKČEVIĆU

S poštovanjem,

Tvoja MILICA MITROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

BOŽIDARU - BOBU VUKČEVIĆU

Od porodice PAVLOVIĆ

S poštovanjem se opraštamo od iskrenog prijatelja, dugogodišnjeg saradnika i bivšeg predsjednika Skupštine Kluba

BOŽIDARA BOBA VUKČEVIĆA

Čuvaćemo uspomenu na Vas, sa zahvalnošću za doprinos koji ste svojim djelovanjem uz nesebičan trud dali našem Klubu.

Posljednji pozdrav dragom

BOBU

Tvoje iskreno prijateljstvo čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru.

NEBOJŠA, MIRA, FILIP i IVONA MIRKOVIĆ

872

BOBO VUKČEVIĆ

Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Uvijek ćemo te pamtiti po dobroti i osmijehu.

855

Gosti i osoblje iz INDEX-a

860

KK BUDUĆNOST VOLI

24.

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

BOŽIDARU - BOBU VUKČEVIĆU

advokatu u penziji

S tugom i poštovanjem,

866

Posljednji pozdrav dragom kolegi

BOŽIDARU BOBU VUKČEVIĆU advokatu u penziji

S tugom,

DANILO MIĆOVIĆ

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu

BOŽIDAR VUKČEVIĆ

Zauvijek ću te nositi u najljepšim uspomenama.

BAKA ORAHOVAC sa familijom

Voljena naša MILKA

Težak je ovaj oproštaj.

Bila si nam velika snaga i oslonac, uvijek uz svoje najmilije. Tvoj mili, tihi glas i riječi pune razumijevanja i ljubavi ostaće nam u najljepšem sjećanju.

Hvala ti za ljubav i toplinu koju si neizmjerno davala.

Tvoji MIĆO, LELA, BOGDAN i KRSTO

859

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

874

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Moja voljena baba

Nijesmo se ovako dogovorili, obećala si mi da ćeš me čekati da se vratim da te zagrlim i toliko toga da ispričamo.

Ovo je za mene jedna neprebolna rana za cijeli moj život, jer nijesam tu pored tebe, ali opraštam ti jer znam da ideš na neko ljepše mjesto, kod ćerke u njen zagrljaj.

Poljubi mi majku, Volim vas i nikad vas neću zaboraviti. Ti ćeš uvijek ostati moj babac žabac, i imati posebno mjesto u mom životu.

Tvoj unuk NIKOLA ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

MILKI

MILA, DANIJELA i NATAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MILKI KLJAJEVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RAJKO ĆEĆANOVIĆ sa porodicom

Dragoj kumi i prijateljici MILKI

Mama, tužan je i bolan ovaj rastanak.

Ostavila si mi toliko lijepih uspomena sa kojima ću te čuvati od zaborava. Nedostajaće mi tvoj vedri duh i plemenita duša.

Poljubi mi sestru, pronađi sa njom svoj mir koji želiš toliko vremena.

Tvoja TANJA i RAJKO

Babuška, lavice moja, jesi li mi konačno odmorila? Jesi li mi srećna s tetkom, jesi li je zagrlila?

Nisi ovako obećala, nisi sačekala još malo kako smo se dogovorile. Nadam se da ti je duša mirna i da te konačno ništa ne boli, a meni ćeš ostat rana doživotna.

Grlite se, konačno ste zajedno.

Volim te i čuvaću te od zaborava.

Tvoja JELENA

856

861

Posljednji pozdrav

Moja babice,

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružila. Počivaj u miru, a ja ću zauvijek čuvati u srcu uspomene na tebe. Zagrli mi tetku i pronađi konačno s njom mir koji si toliko željela. Nadam se da si konačno mirna i spokojna.

Tvoj MAŠKI

MILKI KLJAJEVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti Tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružala.

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BLAŽO ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj Nuni

MILKA KLJAJEVIĆ

Počivaj u miru.

MIRJANA, LJILJANA, ZORICA i SANJA 857

MIJO i MILA sa porodicom 862

Pet godina od kada si nas ostavio

Četvrtak, 24. jul 2025.

Voljena naša MAJKA

VLASTA IVANOVIĆ

rođena GLAVAŠ

Danas je još jedan tvoj rođendan koji ne slavimo zajedno.

U svemu uvijek i zauvijek, nedostaješ…

Sjećanje na

852

Šest godina je od smrti našeg dragog i voljenog

prof. PREDRAGA – PEĐE M. VUKIĆA istoričara

846

JELENA i IVAN 863

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na tebe trajaće zauvijek.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VELJKA MIJATOVIĆA

Dragi Veljko, vrijeme prolazi a ljubav u srcu ostaje. Nedostaješ mnogo.

Supruga MARTA

Sjećanje na mog voljenog oca

VELJKA MIJATOVIĆA

Dragi tata, svakim danom sve više nedostaješ. Hvala ti na svemu.

Kćerka TANJA

847

848

MIĆO, KSENIJA i LOLA

868

SJEĆANJE 24. 7. 2017–24. 7. 2025

MILORAD KRIVOKAPIĆ

Sjećanja na tebe su dio našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati. Naša ljubav, ponos i misli te ne daju zaboravu.

Supruga OLGA, sin ŽELJKO, snaha TANJA, unuke IVANA i JOVANA

869

SJEĆANJE 24. 7. 2017 - 24. 7. 2025

ĐEDE

Bio si i ostaćeš najljepša uspomena! Zahvalne smo na svakoj sekundi provedenoj s tobom, svakom osmijehu i nesebičnoj ljubavi!

Iako fizički nijesi tu, dio našeg srca kuca ritmom tvog i sve dok je tako, ti živiš!

Vole te beskrajno tvoje unuke JOVANA i IVANA

24. 7. 2019 - 24. 7. 2025. NIKOLA POPOVIĆ

Tvoja dobra duša i plemenito srce zaslužili su poštovanje i vječno sjećanje.

Tvoji: MIRA, JOVICA i LANA

Pet godina je od smrti našeg dragog

BRANKA RAIČEVIĆA

Dragi Banjo, tvoja ljubav bila je bezuslovna, a tvoje srce, veliko sunce, koje nas je dugo grijalo, a onda polako zalazilo, a mi gledali nemoćni da to spriječimo. Bio si naša velika snaga i oslonac. Sа tvojim odlaskom je otišao jedan dio naših srca. Dok živimo pamtićemo svaki savjet, osmijeh, blagost, a tvoj časni život biće naš putokaz.

Počivaj u miru.

Tvoji: supruga RADOJKA, djeca VESNA, VESKO i VLATKO sa porodicama

SJEĆANJE

PETAR ĐURANOVIĆ 24. 7. 2015–24. 7. 2025.

Sa nama i u nama, uvijek i zauvijek.

Vole te

IN MEMORIAM

TVOJI NAJMILIJI

PETAR ĐURANOVIĆ 24. 7. 2015–24. 7. 2025. Što su vrijeme i zaborav spram ljubavi, poštovanja i ponosa NEBOJŠA i ZORICA sa djecom i unučadima

870

24. 7. 2019 – 24. 7. 2025

NIKOLA POPOVIĆ

Smrt te je otela iz našeg zagrljaja, ali ljubav koju smo imale za tebe ostaje u nama dok postojimo.

Tvoja sestra ZORKA i sestrične SAŠKA i SANJA

845

844

871

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

24. jul 2025.

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

NOVO IZDANJE

Tvrđave

Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

NAGRADA

PODUHVAT

ZA IZDAVAČKI

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ

PO BJED E DO

I NE Ć E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU

POLITIČKO POPOVANJE ZA NARODSKOG NAIVCA

Hronika ključanja

Postoji jedan eksperiment. Ne znam da li je istinit, nije ni važno, jer kao i sve što je dovoljno dugo prisutno u govoru naroda, postaje tačno. Kažu da ako se žaba stavi u lonac s hladnom vodom koja se postepeno zagrijava, ona neće iskočiti. Prilagođava se, trpi, gubi refleks. Kada voda proključa, više nije u stanju da reaguje. Umire. Ne od vatre, nego od odsustva svijesti da gori.

Ova metafora, sada već uljuljana u sve priručnike političke sociologije, izučava se često kao primjer sistemske erozije. Ali hajde da je konačno primijenimo dosljedno, ne na apstraktne režime, već na nas. Ovđe i sada. Crna Gora je lonac. Ne običan, nego onaj sa debelim dnom, gvozdeni, koji čuva toplotu i čini je nekim čudom još uvijek nekako podnošljivom. Ne znam kako, ali jeste. I voda? Voda nije vrela. Mislim, i to je relativno, ali neka bude. Još. Ali mjehurići su tu. I para. I miris zagorjele kože, svuda, na ulici, u medijima, na plažama. Baš svuda. Ali ne od kantariona i nekih finih krema, nego zaista, istinski miris. Kao u sezoni požara (a i to je sad). Ne znam... Čitajući portale, prateći situaciju, jesmo li uopšte primijetili — ali ono isprave — da više niko nije bezbjedan (bukvalno ni do pekare da pođe po kilo ljeba), a izgleda još manje odgovoran?

U posljednjih pola godine (da ne idemo dalje), svjedočimo naprednoj fazi društvenog raspadanja. Naprednoj, kao onaj opis crnih rupa iz nekad popularnog filma iz devedesetih. Opet ta paralela sa mrakom devedesetih. ,,Crni bombarder“. Drugi masakr na Cetinju nije više tragedija već obrazac, s obračunavanjem političara sa unesrećenim porodicama i građanima. Oružani sukobi u gradskim četvrtima, eksplozije, rafali – sve to sada stane u jedan pasus crne hronike.

Kada se puca iz državnih kola na građane, ne postavlja se više pitanje zašto, nego zašto još nema konferencije za štampu. Nekako stisne dan-dva, uz sve propuste organa i vlasti, sa i bez odsjaja u naočarima… i to prođe.

Nijesmo mi nemoćni jer smo mali narod, već jer smo uvjereni da je preživljavanje veća vrlina od dostojanstva. Naš problem nije što pucaju po ulicama, nego što zabijamo glavu u pijesak. Što se više ne sablažnjavamo. Što smo se navikli

Jer pomisliš: dobro je što nijesam imao novca sinoć da izađem u grad.

Jer da jesam… Odgovornost? Taj koncept je postao arhaična riječ iz udžbenika građanskog vaspitanja koji se više ne štampa. Imamo ministra koji u sred zločina govori kako ,,građani mogu da se vrate normalnom životu“, dok istovremeno predśednika opštine prebijaju, mafija mu prijeti, a državni aparat ipak nekako ćuti. Zar ne? Čekaju da se još malo skuvamo. Kao one žabe s početka. Imamo policiju koja se izlijeće, sudstvo koje se oglašava, a niko zapra-

vo ne zna ko sprovodi zakon. Imamo profesionalce koji nemaju pojma šta rade i amatere koji vjeruju da znaju sve. I svi su na platnom spisku. Poziva se na veting. Lijepo. I šta ćemo kad saznamo da je sve šuplje? Da nema zida da se ispita jer su temelji već provaljeni? Uklanjaju se slobode okupljanja, a zove se to ,,mjera zaštite“. Prava se suspenduju da bi se građani zaštitili od vlastite slobode. Neka čudna logika, orvelovska po naravi, ušla je u podneblje đe su svi krivi dok se ne proglase nedodirljivim. Mir je postao oblik tišine, nikako pravde.

U međuvremenu, narod se ponaša tačno onako kako to očekuju dobri biolozi iz eksperimenta s početka teksta. Prilagođava se. Ko god pokuša da iskače iz lonca, bivao je ismijan, ignorisan ili proglašen previše nervoznim. Jer ako svi trpimo isto, zašto bi se iko uzbunuo?

Nije više stvar u tome da li će nas spasiti neko spolja. Spoljni posmatrači odavno su prešli na spektakl. Pitanje je: hoće li iko iznutra konačno ośetiti da voda ključa?

Nijesu u pitanju pojedinačni incidenti, već režim odnosa prema stvarnosti. Nijesmo mi nemoćni jer smo mali narod, već jer smo uvjereni da je preživljavanje veća vrlina od dostojanstva. Naš problem nije što pucaju po ulicama, nego što zabijamo glavu u pijesak. Što se više ne sablažnjavamo. Što smo se navikli.

Zato se vraćam eksperimentu. Žaba u loncu. Onaj ko zna da ključa, taj još ima šansu. Onaj ko misli da je to mlaka voda, da će biti bolje, da su to samo ,,izolovani incidenti“ - taj će se, bez metafore, skuvati. Mi se kuvamo. To je stanje stvari. I nema više govora o tome ko je kriv. Svi smo. Što trpimo. Što šutimo. Što čekamo. Ako uskoro ne iskočimo, sljedeće pitanje neće biti ,,ko puca“, već ,,ima li ko da odgovara za ručak“.

A da… Ko se još śeća Trinaestojulske nagrade? Uf, kad je to bilo. Sve ovo se dešava, u nepunih pola godine tj poslednjih 20 dana.

Piše: Tijana TODOROVIĆ

Za modernu televiziju ova i ovakva Lena Danam prosto nije relevantna. Niti je dosljedna debiju koji je proslavio i učinio glasom generacije - niti, u gomilanju svih ličnih kočnica i trauma jedne prosječne milenijalke i milenijalca - na bilo koji način originalna

Piše: Stojan STAMENIĆ

Kad pratim i radim po svojim instinktima, haos uvijek slijedi - govori glavna junakinja serije „Too Much“. Da odlično znate, da iz nje to progovara sav onaj milenijalski horor od veza i vezica i dejtova kojim je Lena Danam bombardovala u seriji „Girls“… I znate šta: već do tog momenta, u uvodnoj epizodi, pratiće vas osjećaj: da „Too Much“ (eng. „Previše“), ironično, ima sve za modernu romkom-dramediju — ali nema onaj ključni sastojak koji bi je učinio posebnim. Nema božanstveni milenijalski haos Lene Danam.

TJESKOBA

I POGUB

Sva istina o „Too Much“ vam je otprilike ovo: Lena Danam se (sretno) zaljubila i izgubila autorsku oštricu. Bilo ko od onih kojima je na srcu „Girls“, HBO remek-djelo iz prethodne decenije, ta mapa i zeitgeist generacijske tjeskobe i poguba - nema skoro bilo šta da traži u „Too Much“ na Netfliksu. Oni će vam reći: sretno zaljubljena Lena Danam je, prosto, dosadna. Sve u vezi zapleta serije ne treba da vam otkrije trejler - otkriće vam jedno pismo. Kada se Lena Danam u maju ove godine obratila jednom ispoviješću za „The New Yorker“, ključnu referencu među magazinima našeg vremena - bilo je to nešto najpredvidivije što je bilo ko od autorke serije „Girls“ mogao zamisliti. Ukratko - Lena je odlučila da u

TOO MUCH SLAVNA NJUJORČANKA I AUTORKA KULTNE SERIJE

AKUTNI MANJAK HAOSA LENE

jednom eseju - raskine sa Njujorkom. Ono, kao, toksična veza koja joj ždere džigerice i džidža čvorove na štitnoj. Pa je jedna od najtalentovanijih autorki na televiziji našeg vremena, ionako narušenog zdravlja, odlučila da se preseli za London. I tamo je, u prethodnih nekoliko godina, pronašla pravu ljubav - muzičara Luisa Felbera . Zajedno su, kao svojevrsnu hiperbolu sopstvene romanse, spakovali ovu seriju u deset epizoda… I ušećerili je za komad više nego što bi bilo ko za „Girls” autorku mogao da pretpostavi. Dakle, Džesika (veliki talenat MegStalter, znamo je odlično iz „Hacks“), Njujorčanka iz neke mnogo bitne produkcijske kuće specijalizovane za reklame i advertajzing, nakon čupavog raskida sa likom koji je klasični douchebag - dobija priliku da uhvati šturu iz „Velike jabuke“. Odnosno, da je zamijeni Londonom, na jednom sličnom poslu koji mnogo više liči na „Love Actually” okruženje nego bilo šta vezano za „Girls“. Usput naša Džesika, onako cinična i emotivno izranjavana (masakrirana!) iz svakakvih veza, svojom i tuđom krivicom - onako američki mašta o Londonu kao o nekom modernom poprištu za „Gordost i predrasude“ i „Orkanske visove“… Pa joj se, ne lezi vraže, bukvalno prve večeri u Londonu desi nekakav moderni gospodin

Darsi. Ono, tip mnogo šarmantan, posvećen i spreman da se za nju i tu njihovu romansu bori. Tu već dolazimo do realno glavne face serije: tog Feliksa, muziča-

ra iz lokalnog paba (a gdje bi se drugo i sreli, tu u lavirintu ulica londonskih stereotipa) glumi Vil Šarp - koji se taman dokazao u slično prigušenoj i vrlo delikatnoj roli u drugoj „The White Lotus“ sezoni. Pa, u deset epizoda sa kraja na kraj Londona i njihove romanse koja u svakom momentu prijeti da pođe po zlu - Vil i Džesika polako upoznaju jedno drugo i, kao nikad ranije, upoznaju sebe.

ZAJEDNO MOĆNI

Šta je kvaka sa serijom „Too Much“: to dvoje junaka stvarno dobro funkcionišu jedno pored drugog. I Meg Stalter i Vil Šarp stvarno dijele jedinstve-

Autorka Lena Danam sebi namijenila otkačenu malu rolu

Vil Šarp i Megan Stalter u glavnim ulogama dijele jaku hemiju

SERIJE „GIRLS“ NIJE SE ISTAKLA SA LONDONSKOM DRAMEDIJOM

BOŽANSTVENOG LENE DANAM

nu hemiju - pa na taj način uspijevaju da predriblaju i da se ne spotaknu kroz minsko polje gomile romkom sptereotipa. Ozbiljno, kako njih dvoje funk-

cionišu jedno pored drugog - je glavni adut projekta, ono što ga i objektivno spašava… I zbog čega serija ipak zaslužuje preporuku, ako ne za „Girls“ - onda

za standardnu publiku televizijskih romantičnih dramedija. Još na Netfliksu.

Ironično, njih dvoje, svako za sebe, drastično lošije „štimaju“ onda kad su u svemu tome sami. Prvo - od starta ćete imati osjećaj da Meg Stalter, koliko god bila „previše“ u svim svakodnevnim pogubima sopstvene mladostinekako nije ni prigušena verzija

Lene Danam… Već prosto, mnogo mekši i drugačiji tip karaktera. A taj Feliks kojeg tumači Vil Šarppa, uz svu vrlo stvarnu slojevitost jednog odrastanja i mladosti, u tom albumu i katalogu svih ličnih promašaja i pogodaka - nije toliko ni miran ni tih, koliko temperamentom „ravan“ lik. Sa sve kosicom koje se ne bi Hju Grant postidio u svoj najbolji vakat - pa, nekako ni ne liči na stvarnu osobu; nego je knap stvaran kao taj Darsi u dva vijeka zrelom romanu Džejn Ostin

Opet, njih dvoje pronađu varnicu, a seriji pruže malo sočne živosti - onda kad se glavni junaci nađu jedno pored drugog… Pa je to, zaista, i ključni sastojak jednog pristojnog romkoma - uz utisak, da su Lena Danam i njen londonski partner stvarno uživali i dobro se zabavili, u namjeri da za ovaj scenario spakuju nešto lično i njima bitno. A to što „Girls“ publika na sve ovo izvjesno koluta očima i traži zeru onog haosa - pa, bože moj, ništa surovije od očekivanja…

Par u fokusu londonske vrtutme i radnje tako uspijeva da zasijeni i gomilu mnogo bitnih holivudskih i inih likova koji se u seriji pojavljuju: od Džesike Albe koja tu, kao da neće, bubne i baane na set snimanja jedne reklame u uvodnoj epizodi, preko sjajnog i nezaobilaznog Stivena Fraja, pa neočekivane Naomi Vots, dobro poznate „Girls“ face Rite Vilson, naravno same Lene Danam koja tu (opet, naravno) glumi jednu mnogo depresivnu i urnebesnu sestru… Do, eto, teškaša i glavnih

faca moderne britanske televizije - svaki na svoj način i sasvim simpatično - Kit Herington i Endrju Skot. Čisto da znate, koliko je filmskom i televizijskom Londonu sada bitno i važno to, što u svom taboru imaju Lenu Danam. Za autorku je, u svoj toj lomljavi od jednog požara u stanu nakon (zamalo) propalog dejta, preko ketamina i kokaina, farme magaraca do (e, ovo je već stvarno) propalog dejta sa jednim premijerligaškim fudbalerom koji se pali na pametne ženske - „Too Much“ projekat u kom je očigledno pronašla i mnogo oduška i ponosa i radosti… Ali, za modernu televiziju - ova i ovakva Lena Danam prosto nije relevantna. Niti je dosljedna debiju koji je proslavio i učinio istinskom i generacijskom zvijezdom (i više od toga, glasom generacije) – niti je, u gomilanju svih ličnih kočnica i trauma jedne prosječne milenijalke i milenijalca - na bilo koji način originalna.

BEZ SKRETANJA

Tako „Too Much“ stvarno više liči na nešto mnogo sličnijem pomenutoj „Hacks“ - nego nečemu što bi ona Lena Danam snimala. I to nije problem, sve je u promjeni i transformaciji i autori se (je li i bog dao!) mijenjaju… Problem je što u svemu tome (a realno, to je pristojna zabava za publiku komedije i romansi) propušta prilike da poentira i kaže nešto zaista bitno o ostvarenim ili srećnim vezama, ili o odrastanju. A zašto? Jer Lena Danam, sada u Londonu, prosto ima taj luksuz da se provoza kroz jedan skup Netfliksov projekat u prvoj ili drugoj brzini, bez naglih skretanja ili kočenja, skoro na autopilotu… I da ne pusti, da tu bilo šta suštinski zagrebe ispod površine ili da zaboli. Pa je dosljednija njoj i njenom autorstvu jedna scena ispod stola ili jedan razgovor o davno zaboravljenom džemperu u posljednjoj „The Bear“ sezoni, nego… Ovo. Jer šta je „Too Much“: pitka milenijalska limunada za televizijsko ljeto, sve u Netfliksovoj zasićenoj konfekcijskoj paleti - koja će znati da vam razvuče osmijeh… I koju ćete zaboraviti, taman dok osjetite, da su ljetnji dani već pošteno okračali.

iol.co.za

Mala uloga za modernu britansku glumačku ikonu Endrua Skota

moviesr.net

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ SUPERMAN SUPERHEROJSKI BLOKBASTER DŽEJMSA

PROSIPA SE POPUT PRAŠINE NA VJETRU

Čini se da je „fandom“ koncept koji drži filmsku industriju ne samo iznad vode, nego i u veoma profitabilnim sferama, ali će joj, pre ili kasnije, doći glave. Za sada se čini da još uvek ima više ljudi koji na taj „voz“ uskaču od onih koji s njega iskaču. Opet, demografski trendovi u razvijenom svetu (onom koji ima taj luksuz da gleda filmove) su negativni, a starija publika je sklonija „kopčanju“ da je izlazak iz „fandoma“ i masovne konzumacije moguć.

DVA TABORA

Veliku grešku čine i najveći „dileri“ fanovskog sadržaja u mediju filma, DC i Warner s jedne, te Marvel i ostale velike produkcijske kuće s druge strane. Greška je u tome da jedni pokušavaju da privabe fanove drugih u svoj tabor, dok su izvorne, stripovske koncepcije junaka, a s njima i marketinške strategije autora i izdavača originalnih stripova sasvim drugačije. DC je uvek „pucao“ na decu, njihovu naivnost i spremnost da prihvate zadatost junaka većih od života. Marvel je, pak, svoje likove uglavnom „valjao“ tinejdžerima, apelujući na njihove osećaje neshvaćenosti. Izuzetnost, čak superiornost tih junaka im je zajednička, ali razlike u prezentaciji su ipak fundamentalne.

Naravno, dešava se da fanovi „igraju“ za oba tabora, pa čak i da samoinicijativno pređu iz jednog u drugi. Desi se i da filmad-

POLITIČKO POPOVANJE ZA NARODSKOG NAIVCA

Džejms Gan kao da ne može na pogodi jedan odgovarajući ton i drži ga, pa se, kao, vadi na duhovitost, satiru, migove, omaže i šale koje kao da ima unaprijed spremne da ih jednokratno „detonira“

žije promene „tim“ za koji igraju. To je, recimo, bio slučaj s DžejmsomGanom koji je stvorio „Guardians of the Galaxy“ serijal kao komični otklon od „marvelovske“ ozbiljnosti, pa mu je povereno da „vadi kestenje iz vatre“ sa „Suicide Squad“ nakon što se Dejvid Ajer preigrao s prvim filmom. Ganov je dobio i prefiks „The“, koji možemo prevesti kako „onaj pravi“ ili „jedan i jedini“ i reklo bi se da je uspeo da održi i stripovsku kuću i filmski studio u superherojskoj trci za profitom. Za nagradu je dobio posao na krunskom dragulju franšize –Supermenu, i to kao „šouraner“ celog serijalizovanog sadržaja. Zapravo, DC-Warner ekipi se prethodna „kocka“ s integraci-

jom (skoro) svih junaka pod jedan krov u skladu s vizijom Zeka Snajdera nije isplatila, pa su krenuli da odvajaju. Dva filma o Džokeru su predstavljala izlet u to kako mali Perica (odnosno Tod Filips) vidi art-film, dok je Met Rivs Betmena vratio izvornim, detektivskim, čak „noarovskim“ korenima. Na red je došao i „re-but“ Supermena. Naslovljen jednostavno „Superman“, Ganov film naleteo je na topao prijem i pohvale od strane većine filmske kritike. Hvaljene su reference na original i čak „povratak korenima“, premda, očigledno, nema tu ni traga od zvezdane moći koju je imao Kristofer Riv, da ne pominjemo Džina Hekmana kod Ričarda Donera.

BLENDER KONFUZIJE

Hvaljena je i razboritost i zapravo originalnost u pristupu da ne dobijemo još jednu „priču o poreklu“ koju ionako svi već znamo. Međutim, Gan je, radeći upravo suprotno, pa se onda vraćajući da nam „činjenice“ koje znamo servira „na parče“ tokom filma, gledaoce ubacio u blender konfuzije i dezorijentacije. Zamislite da se negde na polovini treće sezone uključujete u seriju koju do tada niste pratili.

U trenutku kada film počinje, Supermen ne samo da je Klark Kent ( Dejvid Korensvet ), novinar lista Dejli Planet, već je u „tajnoj“ vezi s koleginicom Lois Lejn (Rejčel Brosnahan) i, uz

to, globalni je „selebriti“. Njegovo herojstvo je nadaleko čuveno: zaustavio je invaziju Boravije (čijeg diktatora igra Zlatko Burić, sada i zvanično novi Šerbedžija po pitanju igranja ruskih negativaca u Holivudu) na susedni Džarhanpur.

Ali, Supermen je doživeo i svoj prvi poraz u tuči od Hamera, a Leks Lutor (Nikolas Holt) mu je namestio igru s Imigracionim, jer je kao neko s Kriptona u Ameriku ušao možda ilegalno. On će preko svojih pomagača Ultramena i Inženjerke (Marija Gabrijela de Farija) nastaviti s pokušajima da mu smrsi konce, dok Džastis Geng predvođen Grin Lanternom (Nejt Filon), a sa Mister Terifikom (Edi Gategi) i Hokgerl (Izabela Mersed) nema petlje da ga zaštiti. Uz to, na putu je da otkrije da poruka njegovih pravih roditelja nije bila baš tako mila i dobrohotna kakvom se činila. Ali, možda je još i veći problem od toga što mu je rođaka ostavila svog super-psa na čuvanje, a pas baš i ne zna da se ponaša.

Kada Boravija opet krene u invaziju, a Lutor uspe da zatvori Supermena u „džepni univerzum“ i pritom zaduži Metamorfa (Entoni Kerigen ) da ga čuva, naš super-junak će opet morati da spasava svet. Opasnost preti i samom Metropolisu, a ključ spasenja se možda krije i u novinskoj redakciji i komunikaciji koju foto-reporter Džimi (Skajler Gi-

Interakcija sa Lois Lejn (Rejčen Brosnahan) svedena na jednu scenu

POPOVANJE NAIVCA

zondo ) ima sa Lutorovom devojkom Iv (Sara Sampajo) koja nije ni izbliza tupava kakvom se predstavlja.

TUMBANJE KAMERE

Dobra stvar s novim filmskim čitanjem stripa Superman je to da, za razliku od mnogih recentnih blokbastera, traje tek nešto preko dva sata, a ne dva i po ili tri. Loše je, međutim, skoro sve ostalo: zaplet je konfuzan, a akcija puca od CGI-ja i pretumbacija kamere po skoro svakoj osi u inflatornim i prolongiranim scenama borbe. Ako imate tu nesreću da film gledate na 3D projekciji, slobodno možete da računate da će vas boleti oči, glava i mozak. Pritom, Džejms Gan kao da ne može na pogodi jedan odgovarajući ton i drži ga, pa se, kao, vadi na duhovitost, satiru, migove, omaže i šale koje kao da ima već spremne da ih jednokratno „detonira“. Nemojmo zaboraviti da je za čitanje stripa kao što je Superman, koji je ipak namenjen iskrenoj publici, potpuna jedna određena doza ozbiljnosti. Ona ne mora biti velika, ali zato mora biti konstantno prisutna. Ironisanje tu ne pomaže, već pre odmaže.

Dobro, reći će fanovi, ovaj novi Supermen nije o stripovima i super-herojštini, već je o svetu u kojem mi obitavamo. Svoj će stav pravdati time da je Gan i sam iznova i iznova izjavljivao da svojim filmom „gađa“ MAGA pokret i naročito Donalda Trampa i Elona Maska. Ipak, Leks Lutor je skoro savršen hibrid njih dvojice: orijentisan je na tehnologiju i zaradu kao Mask, a patološki mrzi vanzemaljce, odnosno tu-

Dejvid Korensvet novo lice u najslavnijem superherojskom kostimu

đince, to jest strance, kao Tramp. Takođe, Ganov Superman je i oštra kritika američkog intervencionizma.

...Osim što na kraju nije. A ni to s Maskom i Trampom nije ni izbliza toliko novo, sveže i neviđeno jer njih dvojica su toliko sveprisutni u medijima da su lake mete. Pritom kao da su oklopljeni i prilično imuni na sitnu pljuvačinu sa sigurne distance što Holivuda protiv kojeg mogu pokrenuti novi kulturni rat, što svojih ne-fanova kojima zapravo ne mogu da im naude, pa im ostaje ventiliranje frustracija.

Uostalom, je li moguće da je upravo Džejms Gan prvi koji se toga setio?! Naravno da nije, nagledali smo se filmova i filmova

koji metaforički prozivaju MAGArce još od prvog Trampovog mandata.

LIŠAVANJE ADUTA

A u svom političkom popovanju i pokušaju da od junaka stvori mučenog, narodskog naivca, autor je čak i nepravedan prema Supermenu i lišava ga njegovog najvećeg aduta: njegove urođene izuzetnosti i superiornosti. (Svi smo gledali „Kill Bill“, ne treba Bilovu i Tarantinovu teoriju posebno ponavljati).

U redu, ima tu nešto hemije između Korensveta i Brosnahan, ali njihova interakcija se praktično svodi na jednu scenu, i to rascepkanu i kompletno u flešbaku. Nejt Filon ima solidan komičarski tajming, Gategi je skoro pa otkrove-

nje filma jer njegov Mister Terifik ima nekog posla, a Nikolas Holt po običaju briljira u ulogama ludaka i psihopata, tu negde na nivou s ulogama prepredenih ljigavaca. Burić takođe ima svoj šou u par scena, posebno kada se dere na maternjem jeziku i akcentu. Nije loša ni deglamurizacija Supermenovih „zemaljskih“ roditelja koji deluju uverljivo kao farmeri, kao ni auditivno omažiranje Džona Vilijamsa i njegove ikoničke muzičke teme iz originala. Ali to su sve komadići prašine na vetru i ostrvca u moru konstantnog cimanja, što ovaj novi Superman jeste pre svega. Ko je fan, taj je do sada već „čekirao“ stvar, ma šta kritičari o njoj pisali. Ko nije, nakon ovog filma neće postati.

BALLARD AMAZONOV KRIMIĆ

SA MEGI KJU JEDNA

KOMPLEKSNA, RANJIVA

Kreatori serije vješto ispisuju sve likove, pažljivo balansirajući lične priče sa glavnom istragom. U centru svega je hladan slučaj nestanja sestre bitne lokalne političke figure, čije insistiranje na istrazi otvara vrata većoj priči - o serijskom ubici, zataškanim tragovima i policijskoj korupciji

Piše: Biljana MARTINIĆ

gacy“).

rom

no bi mogle još toliko, da Ama-

ko volite policijske drame i proceduralce, a niste se zaustavili na „CSI“ serijalima, onda ste, htjeli to priznati ili ne, na neki način i „obavezni“ da volite „Prime Video“ franšizu „Bosch“ (i njen nastavak „Bosch: LeU njenom centru je moralno ambivalentni policajac, a kasnije i penzionisani detektiv (izvanredni Tajtus Veliver), koji metodično istražuje brutalne zločine, često iritirajući nadređene jer odbija da igra po pravilima. Ironično, naravno, s obzirom na to da policajci često krše pravila u svoju korist, a ne zbog pravde. Te dvije serije trajale su ukupno deset sezona i vjerovatno bi mogle još toliko, da Amazonov „Prime Video“ servis nije odlučio da reže troškove kako su glumačke plate rasle.

Megi donosi umornu, ali nepokolebljivu ženu koja više vjeruje u pravdu nego u institucije i više u činjenice nego u politiku koja je okružuje. I, za razliku od Herija Boša, koji pravila vidi kao prepreku, Balard ih poštuje i upravo zato biva kažnjena. Ali upravo tu počinje priča koja „Ballard“ čini jednim od najzanimljivijih i najdublje promišljenih detektivskih naslova godine. Nakon što prijavi kolegu Roberta Olivasa (Rikardo Čavira) za seksualno uznemiravanje, umjesto konkretne istrage, slučaj biva „zakopan“, a ona prebačena da vodi novoformiranu jedinicu za neriješene slučajeve, punu otpisanih policajaca i volontera iz civilnog sektora. Ono što djeluje kao očigledan potez da se Megi institucionalno utiša, pretvara se u tihi, ali odlučni otpor: Balard okuplja tim sa margine i počinje da kopa dublje nego što je iko očekivao.

ZAKOPAN SLUČAJ

U tom istom narativnom univerzumu, zasnovanom na romanima Majkla Konelija , stiže i „Ballard“ - novi spinkoji, iako na prvi pogled djeluje kao budžetski nastavak franšize, zapravo nudi svjež i snažno osmišljen detektivski format. U fokusu je detektivka Rene Balard (Megi Kju), lik koji su čitaoci Konelijevih romana upoznali 2017. godine, a TV publika prvi put kroz „backdoor pilot“ na kraju druge sezone „Bosch: Legacy“.

Koncept je jasan: ako ne možeš da radiš u sistemu, napraviš svoj. „Ballard“ u tome podsjeća malo na skandinavske hitove ovog tipa, ali s LA suncem i američkim birokratskim cinizmom. U toj alternativnoj strukturi, „Ballard“ okuplja „raspali“ tim koji je sve samo ne nekompetentan. Tu je Tomas Lafont ( Džon Kerol Linč ), njen bivši partner, sada penzioner koji se trudi da izbjegne monotoniju života sa previše brižnim mužem (Džim Reš). Samira Parker (Kortni Tejlor), bivša je policajka koja je napustila službu nakon institucionalnog razočarenja, ali se vraća

Megi Kju dominira u naslovnoj roli umorne, ali nepokolebljive detektivke

theposterdb.com

OD PROMIŠLJENIJIH DETEKTIVSKIH PRIČA GODINE

RANJIVA I SAVRŠENO KUL

u igru. Ted Rols (Majkl Mozli), bogati vlasnik privatne bezbjednosne firme, traži iskupljenje i svrhu. Kolin Hateras ( Rebeka Fild ), spiritualna IT stručnjakinja, donosi šarenilo i dozu ekscentrične intuicije. I konačno, Martina Kastro ( Viktorija Moroles, koju ste skorije mogli gledati u Netfliksovoj seriji „Never Have I Ever“), studentkinja je koja počinje angažman radi plaćanja kredita, ali joj se posao dopadne više nego što je mislila.

BRUTALNO DOBRA

Kreatori serije Majkl Alamo i Kendal Šervud vješto ispisuju ove likove, pažljivo balansirajući lične priče sa glavnom istragom. U centru svega je hladan slučaj nestale žene, sestre bitne lokalne političke figure, Džejka Perlmana ( Timoti Granaderos) , čije insistiranje na rješavanju slučaja otvara vrata većoj priči - o serijskom ubici, zataškanim tragovima i policijskoj korupciji. Na površini, „Ballard“ nudi klasičan whodunnit n arativ. Tragovi, zablude, preokreti. Međutim, ispod toga leže važnije teme: povjerenje, trauma, gubitak, odgovornost. Serija ne bježi od sistemskih problema, već ih adresira kroz lične sudbine. Rene je lik koji rijetko pokazuje slabost, ali kada to uradi, to su trenuci u kojima serija zaista sija. Megi, godinama podcijenjena

u holivudskim okvirima, konačno dobija ulogu koja joj dozvoljava da na trenutke pokaže i širi raspon. Iako je i do sada glumila tipski opake žene, najčešće u političkom ili policijskom okruženju, Balard je prvi lik koji nije samo kul žena u kožnoj jakni, već kompleksna figura: ranjena, ali odlučna, pažljiva i brutalno dobra u onome što radi.

Uz nju, ostatak glumačke postave donosi stabilnost i dubinu. Džon Kerol Linč je tiha sila serije, neki balans između nostalgije za sta-

rim sistemom i nevoljne otvorenosti prema novom. Tejlor briljira kao bivša policajka čiji povratak nije ni jednostavan ni bez unutrašnjeg konflikta. Njena energija unosi prijeko potrebnu napetost i realnu dozu neizvjesnosti. Mozli i Moroles iznenađuju svojim emotivnim preokretima, posebno u epizodama koje dublje ulaze u njihovu prošlost i motivaciju. Svaki od ovih likova mogao bi da nosi zasebnu seriju, a zajedno čine mehanizam koji pokreće Balardinu potragu za istinom.

BEZ CINIZMA

Nema jeftinog moralizovanja, niti očiglednih odgovora. I dok ponekad izabere udobniji narativni put, serija uspijeva da ne djeluje cinično. Ona priznaje da je sistem polomljen i upravo kroz to priznanje, otvara prostor za iskrenije priče, ali opet, ne zaboravljajući ni u jednom trenutku da je tu da nas zabavi. Iako je Tejtus Veliver kao Boš tu u nekoliko scena i u svega par epizoda, više kao znak kontinuiteta nego kao nosilac radnje, se-

riji to i ne treba. „Ballard“ stoji sama, stabilno i čvrsto. Ona zna šta želi da bude i ostvaruje to s lakoćom. Dolazi tiho, bez velikog marketinga i pompe, ali ostavlja jak utisak. Deset epizoda prve sezone „Ballard“ isporučuju tačno ono što bi ljubitelji ovakvih priča mogli da požele - pažljivo konstruisane slučajeve, zanimljive odnose unutar tima i dovoljno intrige da vas zadrži do kraja. Nema revolucionarnih preokreta, ali zato ima konzistentnost, atmosferu i likove koji zaslužuju da ih gledamo i dalje. Serija ne pokušava da izmisli žanr ispočetka, već da odradi posao kako treba, s poštovanjem prema policijskom proceduralu, ali i sa sviješću o njegovim slabostima. I u tome uglavnom uspijeva. I, ako je suditi po prvoj sezoni, „Ballard“ ne samo da nastavlja ono što su „Bosch“ i „Legacy“ započeli, već postavlja temelje za sljedeće poglavlje. Onaj u kojem su pravda, integritet i empatija možda na gubitku, ali ne i u zaboravu.

rissiwrites.com

Iza slučaja potrage za serijskim ubicom krije se žestoka koruptivna mreža

DEXTER: RESSURECTION VASKRSNUĆE

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Nakraju originalne serije „Dexter“, koja se osam sezona emitovala, glavni antiheroj Dekster Morgan, kojeg glumi Majkl Si Hol, uplovio je u uragan uz obalu Floride i nestao, (samo) da bi se ponovo pojavio kao drvosječa u Oregonu.

KAKAV OTAC, TAKAV SIN

levizijski svijet gotovo dvije decenije, ponovo se vraća u seriji

„Dexter: Resurrection“. Iako su ga doktori proglasili mrtvim, njegovi tvorci ga još ne mogu pustiti da počiva u miru. Ovo „vaskrsnuće“ je svojevrsni nastavak

Svi su bili razočarani i ovaj kraj su proglasili jednim od najlošijih u istoriji televizije, uz onaj serije „Lost “. Osam godina kasnije, nova serija „New Blood“ ponudila je svojevrsni epilog u kojem Dekstera „proganja“ tinejdžerski sin Herison koji pokazuje znako-

Čak i s novim likovima, poput Ume Turman, ovdje se uglavnom radi samo o tome ima li stari lisac Dekster neke nove trikove. Odgovor je ne, jer se svi načini na koje ubija pokazuju potpuno istim

ve da je naslijedio očev ubilački nagon, te isto u sebi krije „mračnog putnika“. Na kraju ga Dekster prisiljava da uperi lovačku pušku u njega i povuče okidač.

Dok mu krv litrama curi iz tijela, definitivno je mrtav i to je kraj. Ili možda nije?

Nije kraj, već novi početak. Ovaj serijski ubica, koji proganja te-

„New Blood“, gdje je Klajd Filips i dalje glavni scenarist, a Majkl Si Hol je Dekster.

Ovog puta se cijela priča odvija u Njujorku i čini se da je zamišljena kao novi početak potpuno nove priče, iako je otac Heri (Džejms Remar) ponovo tu kao imaginarni pratilac, ali nema ni traga njegovoj sestri Debri, bez bilo kakvog objašnjenja. Doktor u bolnici, u kojoj je smješten nakon „smrti“ ,

Stari lisac Dekster (Majkl Si Hol) bez novih trikova spremnih u rukavu

OD NAJVEĆIH TV PSIHOPATA DONOSI NEKE NOVOSTI

preporučuje mu da provede još neko vrijeme u njoj oporavljajući se, ali postoje dva razloga zašto on mora da se vrati u akciju. Prvi je Angel Batista (Dejvid Zajas), njegov stari kolega koji se sada vraća i nagovještava da sumnja da je Dekster zloglasni ubica iz Bej Harbora, a drugi je sin Herison (Džek Alkot), koji radi u jednom hotelu gdje se sprijateljio sa sobaricom Elsom (Emilia Suarez) i čija priča teče paralelno.

ORGANSKI SOCIOTOP

Kada spasi gošću hotela iz kandži seksualnog prestupnika, ubija ga, jer slijedi „kod“ koji je prenesen s koljena na koljeno. Kad se dijelovi tijela pojave na deponiji, detektivi Valas (Kadia Saraf) i Oliva (Dominik Fumusa) pokušavaju riješiti slučaj, na veliko razočaranje njegovog oca, koji je rastrgan između brige i ponosa. Tu su pojavljuju još neke serijske ubice i neka zvučna glumačka imena koji začinjavaju ovaj Deksterov povratak. Nakon pogledane tri od deset epizoda, ovo novo poglavlje povezuje neke nedovršene dijelove originalne serije sa ovom, a istovremeno otvara nekoliko puteva novih mogućih scenarija u kojima bi se ova sezona mogla odvijati. Postoji nekoliko stvari u ovih prvih nekoliko epizoda zbog kojih bi vrijedilo nastaviti gledati seriju. To je novo okruženje u užurbanom Njujorku, koje se pokazuje kao dobitna alternativa suptropskom Majamiju. Premještanje funkcioniše, jer grad mijenja karakter i ton serije i imamo drugačiju atmosferu i drugačije izazove. U njemu autor dopušta svjesne nesavršenosti koje omogućuju liku da raste, a to je posebno vidljivo u drugoj epizodi, gdje se događa prekretnica u kojoj Dekster čini nešto što nikada prije nije učinio. Tako su scenaristi donijeli narativnu odluku, koja dokazuje da se čak i nakon svih ovih godina nešto može promijeniti u liku. Tu je i zajednica migrantskih taksista, koja je prikazana kao organski nacrtan sociotop, dok se posebno ističe Alkot koji Herisonovoj neizbježnoj metamorfozi daje iznenađujuću količinu nijansi. Tako da će oni

koji se ne mogu zasititi Deksterovog univerzuma, vjerovatno odmah biti privučeni. S druge strane, oni koji su pomalo zasićeni, još uvijek se mogu nadati da će finale sezone stvarno, ali baš stvarno, definitivno biti kraj. Početak serije nagovještava dvije glavne priče. Prvi je Deksterova nova meta, serijski ubica u Njujorku, gdje on mora zadovoljiti svoju tipičnu motivaciju, a to je „mračnog putnika“ prema kodeksu, a drugo je dodavanje priče o bogatom čovjeku i ženi koja radi za njega ( Uma Turman ), čija je veza još nejasna. Sve je to dovoljno intrigantno, ali je najveća nada položena u to da će scenaristi napokon htjeti razviti odnos oca i sina, koji je trenutno distanciran, ali se čini kao fascinantan aspekt serije, onako kako treba. Herison griješi, nemaran je, nedostaje mu iskustva i nije nimalo nalik ocu, pa se vraćanje Dekstera u njegov život čini kao fantastičan kontrapunkt. S druge strane, tu je detektiv sa sličnim analitičkim vještinama kao i naslovni lik, koji mu je dostojna konkurencija i na taj način scenaristi prave igru mačke i miša inteligentnijom, pa postoji potencijal za intrigantan razvoj događaja.

POZNAT TEREN

Uprkos svemu tome, čak i sa svježim okruženjem i nekim modernijim načinima pripovjedanja, sve je to prilično poznato područje. Nakon komične rane

sekvence sna u kojoj se pojavljuje mnoštvo smiješnih poznatih lica dok se Dekster oporavlja od onoga što se činilo kao smrtonosna rana od metka, serija se ubrzo vraća u poznate ritmove njegovog sarkastičnog monologa i ubijanja kroz grad.

Problem pogoršavaju dijalozi i slabašne karakterizacije pojedinih likova. Čak i s novim dobrim likovima, poput brižnog vozača taksija Blesinga Kamare (Ntare Guma Mbaho Mvine) ili Ume Turman kao pljačkašice, kao i nalete inteligentnog humora, ovdje se uglavnom radi samo o tome ima li stari lisac Dekster neke nove trikove. Odgovor je ne, jer se svi načini na koje

ubija pokazuju potpuno istim. Nema sumnje da je prva sezona „Dextera“ bila jedna od najboljih, da bi neke sezone koje su uslijedile bile bolje od drugih, poput one sa glumcem Džon Litgovom kao Triniti ubicom u četvrtoj sezoni. Ova sezona je blago ugodno iznenađenje i čini se da kao teren koji se može „prohodati“ bez muke. Za kraj, ostaje najveće pitanje hoće li uspjeti sve to povezati na uvjerljiv način, jer su razne inkarnacije podbacile na kraju i hoće li ovaj put, nakon još sedam epizoda, doći stvarni kraj, kada ćemo se svi zasititi Dekstera Morgana. Ili možda, ni tada neće.

Holivudska diva Uma Turman upotpunila glumački ansambl

Detektivi Valas i Oliva na tragu plaćenog ubice

Kada je Nela Gligorović u pitanju, tako je lako umjetnost doživjeti i shvatiti kao praksu; kao živuću silu, dio svakodnevice, naše modernosti... I samo takva, kao sila koja širi horizont igre, koja izoštrava fokus svakodnevice, otvara prostor konekcije i interakcije – jeste umjetnost. Naša istoričarka umjetnosti tako se, recimo, u januaru predstavljala i sebe pružala izložbom Radničkog kluba „Između nas“, podgoričkoj Galeriji MSUCG. Kada je Nela u pitanju, uvijek i prije svega lako je govoriti o dosljednosti; bili to kreativni izrazi i iskoraci, ili javni nastupi... I svaki put prisutan je jasan društveni kontekst. Ono, što se tiče stvarnosti, sada i ovdje – nas. Zato je tako interesantno njen senzibilitet otkrivati i upoznavati u prizmi i ogledalu pop-kulture. U svim tim filmovima, muzici i knjigama pronaći ćete i jedan, sasvim njen ideološki okvir; mozaik od čvrstih uvjerenja koji se, opet i prije svega, tiču života svake Crnogorke i žene modernog. I u tom dijeljenju, ona otkriva i odbljeske blistave intime: recimo, jednu Kejvovu pjesmu iz velikog Vendersovog filma, jednog jermenskog pjesnika iz dalekih vjekova, geometriju berlinskog podzemlja – ili knjige zbog kojih i jedno „odrastanje na kraju istorije“ ne zvuči sumorno.

Na ovom putu ličnih fascinacija pop-kulture i umjetnosti, sa Nelom ćete uvijek i direktno grabiti na kursu istinitog i pravičnosti. Zato nam je dragocjena.

Nela Gligorović, istoričarka umjetnosti

HLJEBA I RUŽA!

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- I pored razumijevanja namjere režiserskog postupka, scena rezanja oka iz „Andulizijskog psa“ („Un Chien Andalou“, 1928) Luis Bunjuela me proganjala, dugo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ne bih mogla izdvojiti jedan. Individualne mitologije autora često su zasnovane na sjećanjima, traumama i fantazijama pa nisu nužno čitljive.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/ priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Prije nekoliko godina, za Objektiv drugarica Milena Ostojić je poželjela da vidi piperske revolucionare na celuloidnoj traci. U tom smjeru, moj izbor su međuratne godine političke aktivacije piperske omladine, angažovanje seljaštva i uloga Vukašina Markovića u širenju naprednih ideja. Definitivno bi bio život, borbe i djelovanje Vukašina Markovića (1874-1943).

Omiljeni filmski rivali?

- Edvart Norton i Bred Pit u filmu „Fight Club“ (Dejvid Finčer, 1999). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

ma „Ljepota poroka“ (1986): „Šta će ti oko, nećeš njime nišanit“. Istinit i važan jer ga razumijem kao kritiku hijerarhije i nasilja patrijarhata, plemenske svijesti, mizoginije, tradicionalnih normi i očekivanja…

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Denis napast.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

..Sa šest godina u podgoričkom kinu „Kultura“, Kusturičin „Dom za vješanje“ (1988). Od filma, najupečatljivija mi je bila scena leteće nevjeste. Magijski realizam, kad sad razmislim.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Iako nisam fan Vendersovog filma „Until the End of the World“ (1991), soundtrack je ozbiljna vožnja, nešto čemu se amplitudalno vraćam.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Boja nara“ (1969) Sergeja Paradžanova. Film je posvećen životu i djelu jermenskog pjesnika iz 18.vijeka Sajat-Nove Iako se film prvenstveno odnosi na Jermeniju, prikazuje i elemente persijske i osmanske kulture. Dakle, Jermenija i Iran.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Moguće da bi bila u pitanju tetralogija. Nije mi inspirativno pitanje, posebno nakon Tarantinove posjete izraelske vojne baze radi podizanja morala vojnicima.

Film koji Vas čini srećnom?

- Zauvijek, „Nebo nad Berlinom“ („Der Himmel űber Berlin“, Vim Venders, 1987), dijalog Damiela i Marion u baru nakon izvođenja „From Her to Eternity“ Nick Cave and the Bad Seeds. Berlinska underground scena krajem osamdesetih, neprocjenjivo.

- Odsijecanje pačje noge u filmu „The House That Jack Built“ (2018) Larsa fon Trira - važan trenutak za razumijevanje glavnog lika Džeka. Scena ima snažan simbolički potencijal i jeste prolog koji će osvijetliti Džekove filozofske poglede na umjetnost, moć, arhitekturu i nasilje.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Očigledno nemam, jer bezuspješno pokušavam da se sjetim. Ako moram izdvojiti, onda iz Nikolićevog opusa, konkretno iz fil-

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Definitivno bi to bio Pjer Paolo Pazolini uz dvojicu protagonista rimske umjetničke scene sedamdesetih: Iliju Šoškića i Luiđi Ontanija. Lokacija: Bar „San Calisto“ na Trastevere, biljni liker od artičoke. Bar koji je decenija okupljao sedamdestih radničku klasu, između ostalih i Pazolinija, danas je popularno mjesto koje je zadržalo dio proleterskog šarma.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Absolute Beginners“, Dejvid Bouvi - na mog važnog prijatelja Zorana Skrobanovića

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Želja nam je samo jedna - da fašizma više nema“ obrada revolucionarne pjesme „Ay Carmela“ nastale tokom Španskog građanskog rata, u izvođenju Darka Rundeka

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Feministička himna „Bread and Roses“.

Politički slogan „Bread and Roses“ nastao tokom štrajkova za pravo glasa žena u Americi, početkom XX vijeka inspirisao je naslov poeme Džejmsa Openhajma koja je potom prepjevana više puta. Obavezna na playlisti savremenih pokreta za socijalnu pravdu.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Odlazak Ejmi Vajnhaus. Nikad neću zaboraviti scene posljednjeg nastupa u Beogradu. Kapi-

33 OBRTAJA

talistička tragedija, frustrirana publika bez razumijevanja i podrške za njenu dezorjentisanost, patnju i nemoć - samljeven humanitet na sceni.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Milena”, Arsen Dedić

Vaša pjesma za karaoke?

- „Ja sam Jugoslovenka“, Lepa Brena

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- U pitanju je duo, AIR.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Vlatko Stefanovski

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

„I Will Survive“ Glorije Gejnor Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Beastie Boys, Rage Against The Machine, Sunshine…

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Neće, zakoni prirode pobijediće kapital.

Knjiga koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Mi djeca sa stanice ZOO“ - Kai Herman i Horst Rik (prema svjedočenju Kristijane F).

Knjiga idealna za kišni vikend?

- Preporuka: „Slobodna - odrastati na kraju istorije“, Lea Ipi

Knjiga koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Iskoristiću priliku za još jednu preporuku – savremeni kineski autor Ju Hua, naslov „Sedmi dan“.

Knjiga koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Dekolonijalni feminizam“ Fransoaz Verže - obavezna literatura!!!

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije čitanja neke knjige?

- Nisam opterećena posjedovanjem, nemam odnos prema predmetima.

Knjiga koju nikada nijeste završili?

- Ne postoji. Čitam do kraja, ne odustajem. U nadi da ću naići na trenutak J.

Radno okruženje/tim/ posao iz knjige koje ste poželjeli za sebe?

- Pomenuću knjigu „Putujuće izložbe: sredstvo za narodno prosvećivanje“ čiji su autori Mirjana Radovanović i Miloš Miletić (KURS). Riječ je o istraživanju pokretnih izlozbi koje su organizovane tokom ranih poslijeratnih godina kao politička strategija decentralizacije kulture i opismenjavanja stanovništva. Ide-

alno radno okruženje - voz sa putujućom izložbom, neposredan rad sa zajednicom.

Najdraži par iz knjige?

- Može iz života, književnosti i filozofije? Simon de Bovoar i ŽanPol Sartr

Za koga ste navijali –za Toma ili Džerija?

- Taj rivalitet nije mogao da me zainteresuje, stalno iščekujući scenu otkrivanja lica crne žene čije smo korake pratili. Tek kasnije sam razumjela njenu nevidljivost, nejednakost koja je društveno pravilo od početka civilizacije. S. VIŠNJIĆ

Duško Miljanić

Nela Gligorović: Simon de Bovoar i Žan-Pol Sartr najdraži par

Piše: Stojan STAMENIĆ

Samo smo sanjari, što se na kraju sna bude u nekom drugom snu - govorio bi Dejvid Linč pred božanskim licem tišine Monike Beluči, tamo pred kraj „Twin Peaks“. Samo da bi joj okrenuo leđa i rušio četvrti zid pitanjem: „A ko tu zaista sanja? “. A jedan sasvim ličan odgovor Kristofera Nolana, čekao bi ga u „Inception“.

Znate ko je Arijadna? Kćer kralja Minosa, princeza sa Krita, mnogo prije nego će postati žena samog boga Dionisa - ostala je nijema pred jednim atinskim kraljem Tezejom. I toliko zaljubljena, da je Tezeju ponudila rješenje za izlazak iz Minotaurovog lavirinta. Sve što je, u mračnim zidinama krićanskog čudovišta, Tezeju bilo potrebno - bili su Arijadnin mač i jedno klupko. Taj konac njene ljubavi, vrijedan izdajstva oca, krićanskog kraljaTezeju će pokazati put do kuće.

DECENIJA PISANJA

San dug devet, skoro i deset godina. Toliko je Nolanu trebalo da završi scenario za „Inception“; da ga prvo zamisli kao horor, pa da od toga ipak odustane, spram plana koji je prvo smatrao strašno prvoloptaškom i jeftinom; da to bude nešto poput filma pljačke. O nekim lopovima, koji rovare po tuđim snovima. Od teksta odustajao, pa se tekstu opet vra-

INCEPTION NOLANOVA GLAVOLOMKA PODSVIJESTI SLAVI

IZLAZAK IZ LAVIRINTA GROZNIČAVOG SNA

Ideja da neki kradljivac snova u jednom filmu, u podsvijesti usnule, neznavene osobe počinje da usađuje neke mnogo opasne ideje - ima veze sa samom umjetnošću. Recimo, sa filmom! Jer, šta smo to pred velikim platnom, nego sanjari koji se bude u nekom drugom snu… I ko tu zaista sanja?

ćao; jedan od drugog su bježali kao u dugom košmaru pred zoru. I onda shvatio - da mora da poveća emocionalni ulog, ili od filma ništa neće biti. Da to mora biti nešto mnogo više od obične pljačke informacija u snu. Mnogo suptilnije i perfidnije. Sa distancom od deceniju i po od „Inception“ premijere, lako je Nolana trpati u koš modernih konzervativaca; lako ga je pozicionirati u nekom kulturnom desnom centru koji je poslovično oprezan, ako ne i skeptičan, prema svakom kolektivizmu… I bolji dokaz za to, čak i od „The Dark Knight“ (2008)

- je „Inception“. Jer još više od snova i podsvijesti - to je film koji se tiče intime i privatnosti. Jer šta ima za bilo koga intimnije, od slika i stida nekih grozničavih snova? I kako bi se bilo ko osjetio, kad bi neko mogao da nam rovari po toj i takvoj intimi? San kao odraz apsolutnog individualizma - e to je prostor koji je Kristofer Nolan, prije 15 godina, filmskim jezikom pohodio. I to je bio film vrijedan takvog scenarija, da se morao pisati skoro deset godina. U filmu, jedan antijunak koji je samo i jedino morao biti Leonardo Di Kaprio, od jedne ar-

hitektice traži - da mu načini lavirint, sa zidovima od hodnika sna. I tako Nolan testira, začikava i razbuđuje svoju publiku: postavljajući ih u filmski narativ nalik lavirintu. Kroz „Inception“ uglavnom tumaramo izgubljeni, ako ne ošamućeni ili dezorijentisani… A opet, samo da želimo dalje. Da jasno osjetite, u kakvim je rajskim i paklenim sferama, nebesima više svijesti, bio onaj koji je taj tekst godinama pisao; na svakom skretanju shvatajući, kakve posljedice to ima na sve ono tu napisano prije, i sve ono što bi uslijedilo poslije. E, taj osjećaj - to je onaj momenat, kad umjetniku curi sama podsvijest. Ili: sama, kristalno čista umjetnost.

TEMPIRANA BOMBA

Dakle, ovo je Nolanova kvaka sa „Inception“: šta ako poenta ne bi samo bila to, da se iz nečijih snova neke važne informacije, poruke i saznanja kradu… Šta ako bi poenta suštinski bila to - da se u nečiju podsvijest, u samom snu, informacije i ideje mogu usaditi! Pa da otkucavaju poput tempirane bombe, da klijaju, rastu i zrenu kao klasje prezrelog ljeta. I donesu neke plodove brižnih, promišljenih baštovana. Naravno da to ima veze sa politikama i ideologijama; naravno da je to Nolanova mala i potentna parabola na račun stanja svijesti cijelih klasa, nacija, generacija… Ali, više od toga: ideja da neki kradljivac snova u jednom fil-

Leonardo Di Kaprio predvodi neponovljivu ekipu kradljivaca snova

LAVIRINTA SNA

mu, u podsvijesti usnule, neznavene osobe počinje da usađuje neke mnogo opasne ideje - ima veze sa samom umjetnošću. Recimo, sa filmom! Jer, šta smo to pred velikim platnom i filmom, nego sanjari koji se bude u nekom drugom snu… I ko tu zaista sanja? I ko je čarobnjak iz Oza cijele jedne kolektivne podsvijesti - nego autor, umjetnik, režiser? I kako je Nolan, samo tu, u jednom ljetnjem grozničavom bunilu od filma, divnu i strašnu posvetu svom poslu i filmskom autorstvu potpisao… Naravno, Nolan ne bi bio to što jeste, niti bi se ikad odrekao onog ruha britanskog gospočeta i konzervativca - da to, opet i u krajnjoj liniji, nije priča o porodici. Tako se ona, raskošno i vratolomno filmski oslikana ideja sna u snu u još jednom snu, oslikava za jednog krivicom proganjanog bogatog sina ( Kilijan Marfi, od svih glumaca!), kao glavne mete „usađivanja“ (eng. „inception“)… A na veliku avanturu sprema se i pohodi je jedan lopov snova - proganjan uspomenom na ženu koja nije živa. I naravno, krivicom zbog djece, u čijim životima odavno nije dovoljno prisutan.

E takav lopov Kob (Di Kaprio) vrijedan je jedne savršene pljačkaške ekipe, u kojoj su i Tom Hardi i Džozef Gordon-Levit u najvratolomnijoj roli karijere… Ali i Elen, sada Eliot Pejdž - kao arhitektica sa zadatkom da spakuje jedan snoviti lavirint. Nimalo slučajno, sa imenom Arijadne: one princeze sa Krita, koja antičkom kralju Tezeju otkriva način, kako da izađe iz strašnog lavirinta jednog Minotaura. I šta je onda rješenje, šta čeka na

Beskrajni ples čiode moćan simbol Nolanovog narativa

kraju lavirinta Nolanove groznice od filma? Gdje prestaje umjetnost i san, a gdje počinje stvarnost nas, sanjara u snu? I kakvu nam je to ideju Nolan uspio u podsvijest usaditi?

OPIPLJIVA STVARNOST

Naravno onu, koja za Di Kapriov lik znači odustajanje od lutanja beskrajnim lavirintom pitanjašta je tu stvarnost, a šta san. Kad jedan okorjeli lopov, krijumčar snova, na samom kraju, odluči da je jedina stvarnost za njega ona u kojoj vrijeme dijeli sa svojom djecom i porodicom - shvatićete

i zbog čega Nolanu nije važno, da li će se jedna čioda u beskrajnom plesu oko svoje ose ikad zaustaviti. Jer jedina i opipljiva stvarnost je tamo - gdje su oni zajedno, srećni.

I tada znate, koliko je vrijedna bila vizija filma, u kom se sve pariske ulice i zgrade rolaju i skupljaju poput traka od linoleuma; i u kojoj je svaka revolveraška potjera samo karta iz sna u neki drugi san pa u neki, još dalji… A neki strašni tjelohranitelji nijesu ništa nego poput antitijela, posljednja kapija i zabrana, na vratima naše podsvi-

jesti, i svih tajni onih snova koje nikad ne bismo izgovorili, čuvali više od bilo čega.

E, na toj kapiji stoji Nolan, da jednom tako jednostavnom emocionalnom udicom o porodici podsjeti: ko smo, šta nikada nećemo izdati i za koga ćemo se uvijek boriti. Tu negdje je i njegov autorski integritet i sva njegova, tako jednostavna ideologija. Da nakon Mračnog viteza, u jednom filmu čuva noć od budnih. I pokaže da nam se stvarnost pruža samo i jedino u pravcu onih, koje bi branili golim životima, među javom i snom.

Veliki režiser je našem Nikoli Lekiću grabio da potpiše jednu fotografiju, i tada mu priznao: „Ne sjećam se kad sam odgledao neki dobar film. Rijetko idem u bioskop... Više me interesuju ovi prevaranti“

Piše:

Nakon „Ulice“ („La Strada“, 1954) na rimsku adresu porodice Felini nijesu stizala obična pisma; publici Federika Felinija bila je potrebna terapija.

Tako je, makar, od njega čuo jedan Crmničanin, prije knap sedam decenija: tek se načeo avgust pedeset pete, a jedan rimski stan

FELINIJEVE VARALICE

već je bio čuven kao dom najslavnije filmske porodice u Italiji. Nego, nijesu ona pisma bila adresirana na režisera Federika. Film-

ski fantazista bio je gledaocima čarobnjački nedokučiv; od one fele umjetnika što djeluju kao bića sa druge planete... Ali Felini-

jeva supruga, Đulijeta Masina, bila im je savršeno bliska i svoja. Ili: bila je to ona njena Đelsomina iz Felinijeve „Ulice“. Ona, što u filmu za jednim uličnim snagatorom Campanom, grubijanom i cirkusantom, krene na veliki put.

Nikolu Lekića, našeg oficira avijacije i novinara iz jugoslovenskog poslanstva u Rimu, Felini je prvo uveo u svoj dom, da mu potpiše jednu fotografiju. Federiko se naprečac izgubio u trci ka filmskom setu; Nikola već bio sasvim zadovoljan intervjuom koji je dobio... Ali, šansu da na kraju razgovara i sa Đulijetom, onom Đelsominom, nije mogao odbiti ni propustiti. - U svim tim pismima, meni su se obraćali kao Đelsomini, ne kao

Federiko Felini na filmskom setu

Đulijeta Masina u „Ulici“

Stojan STAMENIĆ

VARALICE

nekoj glumici Đulijeti. U nekoliko pisama mi javljaju da su se muž i žena pomirili, da opet žive zajedno jer su vidjeli „Ulicu“. Koliko sam samo pisama primila od žena koje su govorile da je njihov muž isti Campano... –govorila je Đulijeta, kao o nekoj pobožnoj ili ispovjedničkoj dužnosti, koja se mogla ticati samo filma.

Pa je potom govorila i o filmskim ženama: da ona, za razliku od Sofije Loren, mora da uspije sposobnošću a ne ljepotom. „Da mi kažu da igram ženu bez zuba, igrala bih, samo ako mi se uloga svidi“. I da su joj neki drugi nudili da opet igra Đelsominu, ali da je odbila...

„Ali, sada mi se sviđa jedna uloga u Federikovom „Probisvijetu“.

Tu treba da budem žena slikara koji ne zna da slika, ali koja svejedno u njegov talenat vjeruje. A sav novac za koji ona misli da stiže od prodaje slika, u stvari je od prevara...“.

Nikola je tu već dom Felinijevih napuštao; i onako usput već shvatao, da mu je Đulijeta za sve ono što mu je Federiko kazao – izoštrila fokus. I isto tako Lekić je znao: da je Felinija vrijedilo čekati. O čemu su pričali? Prvo, trebalo je do režisera doći; ubjeđivali su ga da će bez razgovora ostati, jer Felini sedmicama i fanatično radi na filmu. Pa je uspio da se čuju telefonom: nakon dva odlaganja, konačno su se našli na tom avgustovskom sastanku. I sve u žurbi, sa Federikom u automobilu, na putu do kuće, pa do filmskog seta.

Pred Nikolom se našao čovjek u četrdesetim, neočešljan, sa sijedim sljepoočnicama i bradom od tri dana, visok, sa košuljom razbacanom van pantalona. Čovjek u magnovenju. Onda kad je italijanski neorealizam već zamirao, Felini je tih godina, sa „Ulicom“ bio spreman – da evropskom filmu pokaže put. Kuda to umjetnost dalje grabi.

- Počeo sam sa „Svjetlima varijatea“ i „Bijelim šeikom“, kritika je bila zadovoljna a ja ne – jer ih publika nije dobro primila. Tek mi je „Ulica“ pružila dodir sa ljudima kakav sam želio... – pričao je i vozio Felini, a Lekić odlučio da ne gnjavi

previše sa pompeznim pitanjima. Ipak, sudbina neorealizma, a neki kažu da „Ulica“ više nije dio te priče uopšte...

- Za mene je moja „Ulica“ apsolutno neorealizam! A znate zašto? Jer stvarnost na filmu ne može samo da se ograniči na socijalnu ili političku istinu ili prikazivanje nekog društvenog stanja. Neorealizam je opšta istina. Bez predrasuda, bez konvencija, bez literature... Jedna istina o duševnom stanju ljudi. E, to mene interesuje – govorio je Felini, kao u nekoj ispovijesti, tu u kolima i niz rimsku ulicu.

Ali, isto tako, morate priznatigovorio je Lekić - Italijanima su najdraži filmovi o siromasima i proleterima...

- Jer je svijet bio mnogo varan, jer jeste mnogo varan! Prevareni smo toliko puta, mi u Italiji sa erom fašizma pogotovo, da ljudi najzad žele da saznaju, da čuju istinu. Ova naša epoha je dramatična... A publika više ne trpi djetinjarije... A dekadencija neorealizma? Pa, zato što se desila jedna konfuzija, kad je politika počela da zauzima stavove o filmu. Pa se umiješala i ljevica i desnica i... Mnogi su netalentovani počeli da rade, nema dovoljno sposobnih režisera, ni glumaca – dodavao je Felini.

Pa još: da mu ne smetaju tehničke novotarije poput sinemaskopa, da boju ipak ne voli, da

je sinerama super za putopisni ili dokumentarni film ali ne za umjetnički...

I tek onda, o novom filmu „Probisvijet“ („Il Bidone“, 1955), zbog kog je Felini toliko o žurbi. I o njegovim varalicama.

- Jednog sam upoznao 1938, pomogao mi je dok sam spavao u čekaonici na željezničkoj stanici. Kontrolor htio da me izbaci, pa je posredovao jedan divan, uglađen gospodin. Tek posle sam shvatio da su njegova tri kofera puna flašica lažnih parfema. Kakva mi je samo iskustva pričao... I sada, nakon skoro 20 godina, očinski se postavlja prema meni. I upoznao me sa preko 100 varalica...

I tek tada, Lekić je uhvatio Feliniju sjaj u očima.

- A kakve sam tu ljude upoznao! Jednog, koji je nekom Musolinijevom ministarstvu uspio da proda pun vagon toalet papira... Jednog koji je uspio da milijarderu Onazisu proda brod koji ne postoji. A znam i neke treće, koji varaju seljake...

I na kraju, već pred onim stanom, odakle je Felini grabio da Nikoli potpiše jednu fotografiju, mu je priznao: „Ne sjećam se kad sam odgledao neki dobar film. Prosto, rijetko idem u bioskop... Više me interesuju ove varalice. I ljudi koji nam šalju pisma, o tom bi vam već mogla reći Đulijeta“...

A Nikola Lekić je znao da tih 20 minuta vožnje nikada neće zaboraviti. Stojan STAMENIĆ

Kadar iz Felinijevog „Probisvijeta“

BRKOVI

NAŠA MALA ZEMLJA

Jedan je jedini i najbolji muzički imuno-odgovor za sve maligne tompson-staze ovog ljeta u Zagrebu i to su Brkovi. Preciznije i da konkretizujemo: Antitompson u ovoj priči je Mostarac Vedran Pehar, od 2007. pod superherojskim folk-plaštom i alter-egom Shemso69 – što je ime stanovitog frontmena Brkova. A Brkovi su, to već znate, najveći folk-pank spektakl onog dijela dunjaluka gdje se zbori jezikom koji svi dobro razumijemo, a koji otužno i distancirano zovemo regionom.

Samo zeru o Brkovima: to je bend koji uporno izbjegava sve izdavačke kuće, jer svoju muziku, pjesme i albume žele da potpuno besplatno ponude raji na svom vebsajtu. Što zarade, zarade na svirkama – samo što bi se to prije moglo nazvati pank dernekom, nego...

Uglavnom, mnogo pošteno, bećarski i tako da uvijek znate da vam je tu, na bini, neko domaći. To je ono što oni žive kao pank. A takvim bendovima se desi, da im neke pjesme dugo dozrijevaju, pa bljesnu u pravom momentu i kao zvek štos i kao proročka rabota. I tako i bijaše: „Naša mala zemlja“, onako stid-

ljivo pakovana još na albumu „Balkanski esperanto“ (2012) –se razgoropadila kao antiotrov Tompsonovom ljetu, u novoj, divno umivenoj verziji.

Brkovi su uz nju spakovali i birtijaški i kao fol priprost singl „Labavi“, čisto da malo spuste loptu spram te silne političke nekorektnosti i direktnosti... I to je sasvim kul – spram ubitačnog refrena koji će vam se mnogo puta zavrtjeti, onda kad celzijusi uđu u crveno. Ide ovako: „Ovo je naša mala zemlja u totalnoj banani... Ništa se neće promijeniti, bit će isto kao lani“. I šta više?

Onda već znate zašto je Vedran naš savršen Antitompson: jer njegova mjera pripadanja, patriotizma ili identiteta nije neko šlihtanje, nije skrivanje iza pet ili 50 ili 450 hiljada istomišljenika da bi se osjetio jakim... Već spremnost da ulici, gradu, državi postavi dijagnozu. I napane sve siktave, oštre i kvarne zube – jednim direktom od refrena. Pa krošeom: „Državnom se aparatu u čarapu serem“.

I zašto je još Vedran terapija za Tompsonovo ljeto: jer jednako dobro „Naša mala zemlja“ odjekuje i smije se u brk svim zastavama i koračnicama u Zagrebu, Beogradu, Podgorici i Sarajevu. A hoćete da čujete neke iskrene, stvarne, svoje, naše? Eno ih u spotu „Naša mala zemlja“ na nekoj adresi Gornje Cjepidlake... S. S.

THE VELVET SUNDOWN

DUST AND SILENCE

Najluđa muzička priča ljeta 2025. Ploča lažnog benda, AI muzika, koja će vas dobro zamisliti... Jer je negdje i nekako, u krajnjoj liniji, iznenađujuće dobra! Znači, ako postoji „pakleno dobro“ – to je to. AI, e... Tamo krajem proljeća The Velvet Sundown su granuli na Spotify horizontu kao „nova američka rok senzacija“. U simpatično spakovanoj biografiji na netu opisani su kao „muzika koju ne samo da slušate – u nju uranjate“ – a sve u stilu sanjive rok psihodelije sedamdesetih. Dakle, nostalgična sjećalica u fazonu za koju već, sa lista, Jutjuba i društvenih mreža znamo godinama – da je trendi. Znate već kakve gitare, kakve „hamond“ orgulje, kakvi vokali.

Pa se pominju osnivači – strašni klavijaturista Majlo Rejns, pa sjajan gitarista Leni Vest i Gejb Farou, onako tajnoviti a mnogo harizmatičan frontmen za mikrofonom... Možete mislit. A kad su se vaskoliki Jutjuberi i rok novinari i kritičari uhvatili da dokazuju da tu niko ne udara ni po dirkama ni plete po gitarskim žicama – bend je imao već milione pregleda. Prva robotska muzika koju vrijedi slušati, alo!

Naravno da sve to, u krajnjoj liniji, djeluje (ne malo) generički. Naravno da su tekstovi skupovi (dobro istraženih) opštih momenata sedamdesetih – od noćnog druma preko magične šume do duginih tripova na pečurkama; opraštanja i praštanja ko zna kojim ženama i mladostima i... Ma, sve ste već

to čuli mnogo puta – i toliko puta poželjeli da neko spakuje onako modernjački, možda kao Khruangbin ali još zeru sanjivije i ranjivije. I onda taj neko bude – AI. Pošteno je prema The Velvet Sundown projektu reći – da iza zavjese ima neznanog Čarobnjaka iz Oza koji znalački i promišljeno barata svim tim AI alatima. Pa je, recimo, u Khruangbin ruhu spakovao melodiku i teme kakve su nekad galili obožavani Journey, pa intelektualno džezi a savršeno kalifornijski Steely Dan. Pa i Fleetwood Mac, onda kad su se manje bavili svim onim raskidima i mirenjima. Zavrtite „Let it Burn“, pustite da sve to iznenađenje od rok sutona sklizne u „As the Silence Falls“... I nastavite. „Muzika zbog koje su se voljeli jedan digitron i jedan toster, u krajputaškom motelu na zaboravljenom drumu, tamo sedamdesetih“. Mislite da je šala? I sanjaju li androidi električne sutone? S. S.

DUŠA EKSPOZICIJE

U prikazanoj seriji Solinih radova pod nazivom „Soul of the City“, njegove prepoznatljive svjetlosne forme provlače se kroz popularne i kultne prostore i znamenitosti britanske prijestonice, odražavajući energiju, kretanje i tok ljudi koji čine ovaj grad

Umetropoli poput Londona umjetnici tradicionalno uživaju poseban status, pa i kada su njihove umjetničke ekspresije predstavljene tako da su na ivici kršenja zakona.

I dok se to uglavnom tiče zidova nekih lokacija koje su pod posebnom zaštitom, sve je više onih koji im dozvoljavaju tu igru. A u posljednjih nekoliko godina jedno od najpopularnijih mjesta na kojima mladi umjetnici i oni u usponu imaju prilike prikazati svoj rad je, u zavisnost od forme, negdje na ulici!

Tako je čuveni „Banskide“, u saradnji sa lokalnom samoupravom, dobio novi izložbeni prostor uz Temzu, pa mladi talenti mogu prikazati svoje radove i na zidovima javnog podvožnjaka

koji je transformisan u privlačno mjesto za pješake, koji usput mogu pogledati i neko zanimljivo umjetničko djelo.

A prvi umjetnik koji je tokom sedmice za nama iskoristio ovaj novi londonski kutak bio je Piter Medlikot, poznatiji kao Sola, čiji su radovi „naslikani svjetlom“ (popularna duga ekspozicija u fotografiji) – zasigurno promijenili izgled ovog dijela Londona. U prikazanoj seriji radova pod nazivom „Soul of the City“ Soline prepoznatljive svjetlosne forme provlače se kroz popularne i kultne prostore i znamenitosti britanske metropole, odražavajući energiju, kretanje i tok ljudi koji čine ovaj grad. Tako se na njegovim radovima može uočiti Katedrala svetog Pavla, ulice

direktor i glavni i odgovorni urednik Nenad Zečević urednica Marija Ivanović-Nikičević zamjenik urednice Stojan Stamenić

Sohoa i Sautbank. I tako se Sola uspio efektno prikazati londonskoj publici, potvrdivši još jednom da umjetničko djelo ili

napisanu riječ ništa ne može zaustaviti, i da će za talenat uvijek imati mjesta. tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

saradnici Leila Murseljević Biljana Martinić Tijana Todorović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter

objektiv@pobjeda.me

Prepoznatljivi ćoškovi i znamenitosti metropole

Solini radovi odraz energije i kretanja londonske svakodnevice