Poneđeljak, 20. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21501 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
PROSUTO MLIJEKO ALARM ZA VLADU
Revolt mljekara upozorava da bi Crna Gora, poput zemalja regiona i EU, morala da štiti svoje tržište
Iako je Crna Gora potpisnica CEFTA-e, država ima pravo da u slučaju krize na neki način ograniči uvoz, pa čak i do dvije godine. Ovo nije samo pitanje Ministarstva poljoprivrede, već i Ministarstva nansija i Ministarstva ekonomskog razvoja.
Moramo zajedno raditi na tome da očuvamo domaću proizvodnju –poručuju iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore
STR. 6.
DIPLOMATSKA POŠTA Povratak u
STAV
Piše: Željko PEROVIĆ
Današnji prioritet slobodnomislećih građana Crne Gore - članstvo u Evropskoj uniji - zahtijeva formiranje evropske ili proevropske koalicije po sličnom modelu nekadašnje suverenističke referendumske koalicije. U takvom društvu sve razlike koje danas dijele i potresaju crnogorsko društvo neminovno bi izgubile na značaju, odnosno snazi, jer bi se otvorio prostor da i u Crnoj Gori konačno zaživi prosperitetno društvo slobodnih građana čija moralna načela i politička uvjerenja ne bi bila dovođena u iskušenje „za šaku dolara“
Slabost Trampove administracije prema Kremlju je teško sakriti, a nemoć da se - bar za sada - preduzmu odlučni koraci ka zaustavljanju rata i oslobađanju okupiranih ukrajinskih teritorija predstavlja veliko opterećenje za NATO saveznike. To se i vidi u izjavama generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ STR. 5.
Politikološkinja ocijenila da se crnogorska vlast više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo u EU
Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. Pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama – istakla je Bajramspahić
Podaci IJZCG pokazuju da je sve manje oboljelih od kovida-19, prošle sedmice registrovano 45 slučajeva
Kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda - upozoravaju epidemiolozi STR. 7.
Marina Krstović, nakon pravosnažne oslobađajuće presude za šverc 1,2 tone kokaina, za Pobjedu govori o tužbi za nadoknadu štete zbog neosnovanog hapšenja i političkog pritiska koji ju je koštao godinu i tri mjeseca zatvora
Novac ne može
Nije postojala prezumpcija nevinosti. Bili smo unaprijed osuđeni i dan-danas moramo da se pravdamo za krivično djelo koje nijesmo počinili, navela je Krstović STR. 8. i 9.
RazgovoR : Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku
Sve se svelo na nacionalne partije koje se bore da opstanu na foteljama, ,,kupuju svoje glasače i ne donose ništa dobro“. Bezbjednost je pala na najniži nivo – ljudi ginu gotovo svakodnevno. Ako uzmete bilo koji paragraf, vidjećete da je stanje slično kao u Kolumbiji 1984–1985. Sistem je slomljen, policija demolirana - poručuje Rastoder
PODGORICA - Dio aktuelne vlasti u Crnoj Gori koju predvode Andrija Mandić i Demokratska Crna Gora, a koji su povezani sa ideologijom „srpskog sveta“, prema ocjeni predsjednika Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku Esada Rastodera, rezultat je slučaja, a ne vizije.
Na te pozicije su, kaže, došli greškama prethodnika i umorom građana od starih struktura, ali se ubrzo pokazalo da je riječ o ljudima bez iskustva, bez jasne politike i – bez slobode odlučivanja. Rastoder tvrdi da se dijelom crnogorskih institucija danas više upravlja iz Beograda nego iz Podgorice. – Ova garnitura vlasti došla je slučajno. Narod se zasitio starih struktura, pa je rekao: „Ajde da probamo ove nove“. I tako su prošli. Ali, to je bila velika greška, jer većina njih nema nikakvog radnog iskustva. To su ljudi koji su ponegdje radili i eto – sad su na vlasti – kazao je Rastoder za Pobjedu, dodajući da sa „srpskim svetom“ Crna Gora ne može ući u Evropsku uniju.
Nacio N al N e partije čuvaju fotelje
Sve se, po njegovim riječima, svelo na nacionalne partije koje se bore za opstanak na foteljama, ,,kupuju svoje glasače i ne donose ništa dobro“.
- Bezbjednost je pala na najniži nivo – ljudi ginu gotovo svakodnevno. Ako uzmete bilo koji paragraf, vidjećete da je stanje slično kao u Kolumbiji 1984–1985. Sistem je slomljen, policija demolirana. Mnogi policajci su smijenjeni, a novi koji su došli nemaju dovoljno iskustva da obavljaju svoj posao. To koriste razne grupacije – kako ih zovu, mafija ili organizova-
ni kriminal – i zato sada imamo potpuni haos. U medijima optužuje ko koga stigne. Igraju se prljave igre, udarci su niski, čak i na porodice. Ako neko napiše običnu poruku, na primjer „gdje si draga, vidimo se“, oni to tumače kao aferu. To je katastrofa. Taj tzv. Skaj koji se pominje u istragama ne bi uopšte trebalo da se koristi kao dokaznaglašava Rastoder. Sve je to, u suštini, kako tvrdi, provociranje i prebacivanje odgovornosti.
- Oni ne žele da preuzmu odgovornost za lošu ekonomsku situaciju i haos koji su stvorili, pa zato stalno izmišljaju male afere da bi skrenuli pažnju sa pravih problema. Svakih nekoliko dana – nova priča, novi „skandal“, nova hapšenja. To je cirkus. Narod se već sprda s tim, jer vidi da nema nikakvih rezultata. A Crna Gora ima sve preduslove da bude
- Od Berana do Bijelog Polja cesta se radi loše, katastrofalno. Od Tivta do Budve –isto. Gdje god da odete, vidite haos i zapuštenost. Država je bez odgovornosti, bez reda, bez sistema. Pratim situaciju godinama. Dolazim često, ali ne ide nabolje. Nikako da se pomaknemo naprijed. Svaka nova vlast napada prethodnu, umjesto da nastavi ono što je valjalo. Tako je bilo i sa Markovićem, pa sa Krivokapićem, pa sa Dritanom – a Dritan kad je došao, to je bila prava katastrofa - navodi Rastoder. Ističe da nijedna vlada ne preuzima odgovornost da sama rješava stvari, već sluša naloge iz drugih centara –Beograda, Brisela, Moskve.
Građanska aktivistkinja i politikološkinja da se provuče kroz „iglene uši“ nego
mala, uređena država, nešto poput Monaka. Ovo je zemlja koju nije teško voditi – mali sistem, lako upravljiv. Samo da se hoće raditi. Ali ovdje se politika vodi iz inata – jedni protiv drugih, bez vizije - poručuje Rastoder. Dodaje da nacionalne partije uzimaju fondove i novac koji ne ide gdje treba. - Umjesto da se ulaže u razvoj, pare se pronevjeravaju. Kada je ova nova vlast došla, zaposlili su dvadesetak hiljada ljudi u kancelarije, agencije –svuda, samo da bi obezbijedili svoje glasače. A te pare koje troše nijesu njihove, nego dolaze iz evropskih fondova. Umjesto da ih koriste za razvoj Crne Gore, oni ih dijele po partijskoj liniji, svojim simpatizerima - objašnjava Rastoder.
Naglašava poraznu činjenicu da je sjever Crne Gore potpuno zapušten.
Sukobi u vrhu - Zato je sadašnja vlada u Podgorici marionetska, instalirana po diktatu spolja. Ljudi u Crnoj Gori to osjećaju. Sjećate li se kad je trebalo da se formira lokalna uprava u Podgorici? Milatović je tada bio protiv većine koja ga danas podržava. Onda se preko noći predomislio. Vjerovatno je bio pod pritiskom. To pokazuje da su i predsjednik i premijer u stalnim sukobima i da ne postoji nikakav sklad u vlasti. Ministar prijeti predsjedniku, predsjednik premijeru… To je cirkus. Takvo nešto nema nigdje, ni u najnerazvijenijim zemljama. Mediji se guše. Smeta im ako neko napiše komentar na Fejsbuku. Pa narod ima pravo da kaže što misli! Ako se vlast ponaša ovako, ljudi će govoriti istinu – a to im očigledno smeta - kaže Rastoder dodajući da je i pravosuđe isto pod njihovom kontrolom. Što se tiče evropskog puta, navodi da ,,sa ovakvom strukturom vlasti, posebno sa prosrpskim partijama u Vladi – teško da Crna Gora može ući u Evropsku uniju“. - Amerika ne podržava Srbiju, niti prosrpske partije. SAD su jasno targetirale da su to produžene ruke Moskve. Njihov cilj je da zadrže nestabilnost na Balkanu i da dižu tenzije kad god Rusiji zatreba politička kriza na ovom prostoru. Mislim da će 2027. godine biti političko čistilište u Crnoj Gori. Ako do tada dođe do preokreta i ako Evropa stane iza promjena, moraće da se formira nova, jedinstvena, građanska većina koja će Crnu Goru voditi ka Evropskoj uniji. Sa Mandićem i sličnim strukturama nema evropske perspektive. Kako možeš ići u Evropu sa nacionalizmom i desničarskim idejama? To ne vodi naprijed. Nije sporno da Crnu Goru treba da vodi onaj ko je sposoban, ali ne kroz podjele i ekstremizam. Crnoj Gori treba razum, znanje i jedinstvo. Ova zemlja zaslužuje bolje - poručuje Rastoder. N. kovačević
PODGORICA – Posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen jeste izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU –kazala je za Pobjedu Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, politikološkinja specijalizovana za evropske studije.
Ipak, kako navodi, kurtoazne riječi koje su razmijenjene između visokih funkcionera tokom posjete treba shvatiti kao motivacione.
- Impresioniranost rezultatima ispoljena je i prilikom posjeta našim susjedima, koji, nažalost, imaju i veće probleme od naših, što je najbolji pokazatelj da sve izrečene riječi ne odražavaju realno stanje, ocijenila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da je ovu posjetu evropske komesarke pratila konkretna finansijska podrška, navodeći da je Evropska komisija odobrila sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, pri čemu naša država, iako i dalje najbliža članstvu, povlači najmanje sredstava.
- Albanija će dobiti svoju prvu isplatu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će dobiti svoju drugu isplatu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona koji će biti uplaćeni direktno u državni budžet, dok će ostatak biti namijenjen infrastruk-
turnim projektima preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-a). I Sjeverna Makedonija će takođe primiti svoju drugu isplatu u iznosu od 16 miliona, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će finansirati infrastrukturne projekte putem WBIF-a, dodala je Bajramspahić. Prema njenim riječima, posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen je izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. - Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU, ocijenila je naša sagovornica.
Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza, smatra Dina Bajramspahić, i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“
politikološkinja ocijenila da se crnogorska vlast više upire da strateški iskoristi priliku za članstvo u EU
Bajramspahić:
Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. Pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama – istakla je Bajramspahić
Bajramspahić je dodala da ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iznosi 18,3 miliona eura za nas i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, što je do pet puta manje od Albanije.
- Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza, smatra ona i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“.
U tim riječima, prema ocjeni Bajramspahić, nalazi se i „možda i najvažnija izjava i potvrda onoga što već znamo, a to je da je evidentno da Crna Gora u konkretnim tematskim oblastima sve više zaostaje i gubi poziciju predvodnika“.
- Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. To znači da bez pravih reformi čak i kao članica EU, bila bi u mnogim oblastima decenijama iza zemalja članica. Drugim riječima, pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama, ističe Bajramspahić. Kako kaže, vlast se više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo. - Nije iznenađenje što se smanjuje podrška građana članstvu, budući da građa-
ni ne mogu da razumiju da napredujemo u pristupnim pregovorima a da je država u ovakvom stanju u kakvom jeste. To dovodi do razočaranja i do prevelikog raskoraka između obećanja o evropskom snu i svega što sada vidimo, obrazložila je Bajramspahić.
Ona ukazuje na činjenicu da iako su se iz vlasti trudili da dobiju potvrdu od EU da će započeti izrada Ugovora o pristupanju, još to nijesu uspjeli.
- Međutim, državni je interes Crne Gore da to bude što prije i u tom smislu svi društveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU što prije počne sa radom i to tokom tekućeg, danskog predsjedavanja, ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, Crna Gora je ponovo u trci sa vremenom kada je u pitanju zatvaranje poglavlja.
- Ostalo je još oko dva mjeseca da ispunimo objavljeni cilj da se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, daju se različite najave od strane predstavnika vlasti. U ovom trenutku, pozitivne su vijesti samo oko jednog poglavlja u okviru kojeg su ispunjene tehničke obaveze za zatvaranje. Razgovara se, dakle, o šest pregovaračkih poglavlja, a to su: Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 13 - Ribarstvo i Poglavlje 31 - Zajednička vanjska i bezbjednosna politika, koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom - podsjetila je ona i istakla da „bi bilo izuzetno važno ako bismo uspjeli da zatvorimo sva navedena poglavlja jer za narednu godinu u tom slučaju ostaje čak 20 pregovarački poglavlja, što je za slabe administrativne kapacitete naše javne uprave ogroman izazov“. Sa druge strane, kako navodi, puni društveni kapaciteti nijesu stavljeni u pogon u cilju postizanja ovog cilja i da to usporava procese. - Bolju sliku o svemu ćemo imati nakon objave godišnjih izvještaja Evropske komisije koji je najavljen za 4. novembar - zaključila je Bajramspahić. Ir. M.
„Ponosim se srpskim rodom i crnogorskom domovinom“! Srbin sam i to ponosni Srbin! Rođen sam u Crnoj Gori, kao i moji otac, majka, djed, pradjed… rastao sam i školovao se, zaposlio, radio u Crnoj Gori, bio pristojan građanin i izvršavao sve obaveze prema porodici, društvu i zajednici. Kao i većina građana imao uspona i padova, lijepih trenutaka i onih drugih ne takvih, ali sve skupa u Crnoj Gori mi je uvijek bilo dobro. Jer to je moja Domovina, kojoj sam privržen i odan isto koliko i većinski Crnogorci ili manjinski Bošnjaci, Albanci, Hrvati. Srbiju volim jer to je moj najbliži susjed, zemlja u kojoj živi mnogo mojih rođaka, prijatelja. Želio bih da Crna Gora sa Srbijom kao i sa ostalim državama regiona, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, S. Makedonijom i Slovenijom, gdje takođe imam mnogo prijatelja razvija najbolje moguće odnose. Sa svima njima smo skoro pa vijek živjeli u istoj jugoslovenskoj državi, imamo puno zajedničkog, te je posve prirodno da gajimo najbolje moguće odnose.
Ali moja Domovina je Crna Gora. I moj najbolji doprinos takvim odnosima biće ako sam privržen i lojalan svojoj državi, ako poštujem njene zakone i na taj način doprinosim izgradnji željenih dobrosusjedskih odnosa“.
Ako se pitate ko, kada i gdje ovo izgovara, odgovor će vas razočarati. Jer do sada ovo niti jedan jedini Srbin u Crnoj Gori nije javno izgovorio. Moguće, a u to želim da vjerujem, mnogi, ovako misle, ali niko ne izgovara. Bar ne u javnom životu. Ni Srbi, nekad jugoslovenski orijentisani, ni Srbi građanske orijentacije, ni Srbi vjernici, niko. Naprotiv, pod udarima mrzilačke propagande prema svemu nesrpskom, a naročito prema samostalnoj i suverenoj Crnoj Gori i nacionalnim Crnogorcima, ništa manje ni prema Bošnjacima, Albancima i Hrvatima, neznaveni i opijeni nacionalističkim zovom zlog radikalskog pokreta željnog tuđih teritorija, koji Srbijom dominantno vlada više od vijeka, svjesno prihvataju da budu predmet, a u krajnjem i žrtva ovog suludog projekta, koji decenijama sije sjeme mržnje među sebi bliskim narodima. Nastavak slijepog prihvatanja i bespogovornog slijeđenja politike radikalskih prvaka iz Beograda od strane takozvanih prosrpskih partija u Crnoj Gori, prije svega bivšeg DF-a i Demokrata, koji su postali produžena ruka njihove zle politike koja rovari po Balkanu u sadej-
Današnji prioritet slobodnomislećih građana Crne Gore - članstvo u Evropskoj uniji - zahtijeva formiranje evropske ili proevropske koalicije po sličnom modelu nekadašnje suverenističke referendumske koalicije. U takvom društvu sve razlike koje danas dijele i potresaju crnogorsko društvo neminovno bi izgubile na značaju, odnosno snazi, jer bi se otvorio prostor da i u Crnoj Gori konačno zaživi prosperitetno društvo slobodnih građana čija moralna načela i politička uvjerenja ne bi bila dovođena u iskušenje „za šaku dolara“
stvu sa vrhom SPC ne vodi ničemu dobrom. Promovisanje pola vijeka floskule o „nebeskom narodu“ i istrajavanje, poslije četiri izgubljena rata, na mantri „svi Srbi u jednoj državi“ ili u inoviranoj verziji, (ne)krijući prave naume kroz propagiranje nekakvog „srpskog sveta“ i vodeći takvu unutrašnju i spoljnu politiku, Srbija gura svoje građane u dalje ekonomsko i društveno propadanje i izopštavanje. Čemu se konačno suprotstavlja i sama osviješćena srpska mladost. Na udaru ovih projekcija na visokom mjestu je, pored ostalih okolnih država, prije svega Crna Gora, čiji se svaki otklon od takve politike opstruira. Posljednja je ura za prestanak opiranja realnosti, za kraj iluzija i prihvatanje neizbježnog.
Ako je Ustavom Crne Gore definisani građanski karakter naše države za većinu građana prihvatljiv, a političke partije u visokoj mjeri javno saglasne da su upravo njen građanski karakter i članstvo u Evropskoj uniji dvije osnovne premise i uslov opstanka Crne Gore kao samostalne i suverene države, onda je stvaranje „Evropske koalicije“ nužnost i neminovnost, uslov svih uslova conditio sine qua non opstanka i prosperiteta naše države.
Treba podsjetiti da je nekadašnja suverenistička referendumska koalicija bila sastavljena od najprogresivnijeg dijela stanovništva svih starosnih struktura, sa sela i iz grada, svih vjera i nacija koje žive u Crnoj Gori i njenoj dijaspori. Ta koalicija shvatila je i podržala istorijsku šansu da se mirnim putem obnovi crnogorska državnost, odigravši 2006. godine svoju istorijsku ulogu.
Današnji prioritet slobodnomislećih građana Crne Gore, članstvo u Evropskoj uniji, zahtijeva formiranje evropske ili proevropske koalicije po sličnom modelu. Ta bi koalicija mogla biti kohezioni faktor koji bi u najširim slojevima društva informisao i podsticao posvećenost ulasku u zajednicu država ko-
je se po svom građanskom i demokratskom kapacitetu, tehnološkom razvoju, finansijskom i intelektualnom bogatstvu ubrajaju u najrazvijenije zemlje svijeta. U takvom društvu sve razlike koje danas dijele i potresaju crnogorsko društvo neminovno bi izgubile na značaju, odnosno snazi, jer bi se otvorio prostor da i u Crnoj Gori konačno zaživi prosperitetno društvo slobodnih građana čija moralna načela i politička uvjerenja ne bi bila dovođena u iskušenje „za šaku dolara“. Evropska koalicija mogla bi postati ne samo promoter procesa koji je već predugo u fazi realizacije, nego i biti ozbiljan kontrolni faktor, ukazujući i demaskirajući one pojedince i postupke koji taj napredak opstruiraju, namjerno ili iz neznanja, nesposobnosti i nedovoljne posvećenosti ovom poslu. Jer, vrijeme curi, ubrzano učlanjenje moguće je samo ako se sve zacrtano završi do roka, odnosno sva pregovaračka poglavlja zatvore do kraja 2026. godine. Biti protivnik evropskog puta u aktuelnim okolnostima znači deklarisati se kao nesumnjivi neprijatelj Crne Gore. Javno nećete čuti mnogo takvih glasova. Međutim, opstrukcija evropskog puta je i svaka zloupotreba neznanja i neobaviještenost ljudi zbog uskopartijskih interesa, kojoj često svjedočimo. Kao i perfidno maskirana namjera odavno deklarisanih i dokazanih antievropskih i anticrnogorskih političkih struktura koje zloupotrebom bolnih pitanja iz prošlosti dijele društvo, umjesto da se posvete njegovom prosvjećivanju i emancipaciji. Tako se otkrivaju da su politički nedorasli savremenim izazovima i da demonstrirajući vještinu samo u jednokratnoj kombinatorici, to jest političkoj trgovini, pokazuju da nemaju državničkog dara, a vjerujemo ni političke budućnosti. Takvo ponašanje takođe je neprijateljski akt prema Crnoj Gori i njenim građanima. A Crna Gora jeste naša Domovina, jedina!
Bivši predsjednik države ističe da su objektivne analize uglednog analitičara i dugogodišnjeg novinara bile cijenjene na važnim vašingtonskim adresama
PODGORICA - Vijest o iznenadnoj smrti Januša Bugajskog pogodila je i njegove crnogorske prijatelje i poštovaoce. Otišao je jedan od istaknutih svjetskih mislilaca koji je svojim briljantnim analizama osvjetljavao političke tokove na razmeđi vjekova, ukazujući evroazijskim društvima u tranziciji na značaj osvajanja demokratije i ljudskih i medijskih sloboda, kazao je bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović
- Posebno nama na Balkanu. Njegovo objektivno sagledavanje stanja u regionu cijenjeno je na važnim vašingtonskim adresama. Mi u Crnoj Gori smo mu zahvalni za podršku koju je pružao demokratskom zaokretu i procesima koji su doveli do obnove nezavisnosti, kao i za afirmaciju naše zemlje. Iskreno saučešće porodici Januša Bugajskog - zaključuje Đukanović. Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorskoga PEN centra poručili su da je intenzivno prijatelj-
stvo sa Bugajskim počelo nakon velikog crnogorskog sloma 30. avgusta 2020. godine. Od tada je Bugajski izražavao sve veću zabrinutost zbog stanja u koje je naša država zapala – s ugrožavanjem nacionalnih interesa i državnog identiteta te sve jačim uticajem Srbije i Rusije na prilike u Crnoj Gori, saopšteno je sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorskoga PEN centra povodom
smrti istaknutog analitičara, dugogodišnjeg novinara i odličnog poznavaoca prilika na Balkanu Januša Bugajskog. Bugajski je, kako navode, bio izuzetan poznavalac balkanskih prilika, dosljedno je zagovarao ulazak Crne Gore u NATO i EU te bio oštar kritičar velikosrpskoga nacionalizma, koji od kraja 20. vijeka prijeti miru i stabilnosti. Sa FCJK-a i iz PEN centra su naveli „vrlo sažet prikaz
njegove bogate karijere koju je iznio u nekrologu povodom Janušove smrti albansko-američki novinar Elez Biberaj“ - Januš je bio briljantan analitičar evroazijskih poslova, plodan autor čije su publikacije duboko oblikovale naše razumijevanje regiona, te nepokolebljiv zagovornik demokratije, dobrog upravljanja i slobode medija. Bio je čest i cijenjen gost u emisi-
Ministarka saobraćaja o avio-povezanosti Crne Gore Vukićević: Dolazak „Wizz Aira“ je investicioni bum, naredne godine više letova imaće i „ToMontenegro“
PODGORICA - Ministarka saobraćaja Maja Vukićević ocijenila je da će nove linije kompanije „Wizz Air“ od naredne godine biti značajne ne samo za avio-povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu. Vukićević je, kako je navedeno u saopštenju, rekla da ne očekuje da će otvaranje baze „Wizz Aira“ ugroziti poslovanje crnogorske nacionalne avio-kompanije „ToMontenegro“, kao i da će naredne godine i oni imati još više linija. - Nove avio-linije su i te kako bile potrebne, stalno se ispostavljalo da nijesmo dovoljno
povezani sa ostatkom svijeta i od početka mandata bila sam posvećena tom cilju da vratimo loukost kompanije na naše aerodrome - rekla je ministarka u intervjuu za Prvu televiziju. Podsjetila je da „Wizz Air“ „nikada nije zvanično ni odlazio, te da su imali određen broj destinacija“.
- Više od godinu smo bili u pregovorima o otvaranju baze i konačno smo ih doveli do kraja. Potpisali smo memorandum, prodaja karata je već počela i to je imalo dobar odjek, što je vrlo značajno za crnogorsku privredu i turizam. Na-
javljeno je da će biti preko milion sjedišta, što znači da ćemo imati mnogo više putnika koji će koristiti usluge naših aerodroma - dodala je Vukićević. Odgovarajući na pitanje da li je shodno tome potrebno osnažiti infrastrukturu, konkretno u Tivtu, i da li će „Wizz Air“ ugroziti poslovanje kompanije „Air Montenegro“ ministarka je kazala da se treba pripremiti.
- Mi smo već napravili neki plan da se infrastrukturno pripremimo za ono što dolazi jer naravno sve je to lijepo, imamo veliki broj destinacija i veći broj putnika, ali no-
si mnogo izazova - dodala je. Ministarka je ukazala da crnogorska avio-kompanija „ToMontegero“ ostvaruje dobre rezultate.
jama „Glasa Amerike“, a njegovi uvidi su bili dosljedno jasni, principijelni i duboko informisani... Bugajski je bio i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) i direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, DC. Radio je kao konsultant za Ministarstvo odbrane SAD i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), te je bio predsjedavajući kursa za studije centralne i južne centralne Evrope na Institutu za vanjske poslove pri američkom Stejt departmentu. Svjedočio je pred nekoliko kongresnih odbora, uključujući: Helsinšku komisiju, Odbor za vanjske odnose Senata, Odbor za oružane snage Senata, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odbor za odbrambena sredstva Predstavničkog doma“.
Dakle, ističu, jasno je da je otišao američki stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti. Naglašavaju da će Janušu Bugajskome posebno pamtiti doprinos osamostaljenju Crne Gore 2006. godine, koje je istinski zagovarao i branio na najvišim američkim adresama, sarađujući s Pokre-
- Posebno možemo biti ponosni na plodnu saradnju s njim. U posljednje dvije godine Januš je dva puta boravio na Cetinju kao gost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, đe je promovisana njegova knjiga „Neuspjela država: Vodič za krah Rusije“, koju je objavio Crnogorski PEN centar. Bio je i učesnik Cetinjskoga foruma, prestižne međunarodne konferencije koju FCJK i CG PEN centar organizuju s partnerima. Bugajskome ćemo pamtiti i podršku koju je upućivao FCJK kad su radikalni elementi iz Vlade Crne Gore, okupljeni oko srpsko-ruskih agenata, pokušali naštetiti reputaciji i funkcionisanju Fakulteta – dodaje se u saopštenju. Prema njihovim riječima, Bugajski je, pored toga što je objavio više od 20 monografija i na stotine naučnih radova i analiza, bio prijatan, dobronamjeran i duhovit sagovornik, izuzetne intelektualne pronicljivosti i prepoznatljiva humora.
- Našem prijatelju želimo vječni mir, a njegovo djelo –zbog svoje trajne aktuelnosti – ne može i neće biti zaboravljeno – poručuju iz PEN centra i FCJK-a. R.P.
- Ne očekujem da naša nacionalna kompanija bude ugrožena, jer i za nju takođe postoji plan, oni su ove godine jako dobro poslovali, čini mi se da imaju jako dobar rezultat, što je vrlo pohvalno s obzirom na to da nacionalne kompanije širom svijeta nijesu uvijek u plusu - navela je Vukićević. Objasnila je da „naša nacionalna avio-kompanija sa kapacitetima koje ima, sa brojnim problemima sa kojima je suočena posluje vrlo dobro ove godine“ i naglasila da „očekuje da će naredne godine imati i za njih veći broj destinacija i da će rezultat poslovanja biti još bolji“.
- Dolazak „Wizz Aira“ ne treba shvatati kao bilo kakvo ugrožavanje bilo koga, ovo je bum za Crnu Goru, investicioni bum. Dolazak renomirane kompanije, otvaranje većeg broja destinacija i vjerujem da će to privući i ostale kompanije da imaju mnogo više destinacija koje će voziti ka Crnoj Gori i iz Crne Goreporučila je Vukićević. R.P.
Donald Tramp i Vladimir Putin će se, po drugi put u kratkom razdoblju - poslije samita u Aljasci - susresti u Budimpešti.
Biće, dakle, zajedno u gradu koji je, prije više od trideset godina (u decembru 1994, to jest), bio svjedok Budimpeštanskog memoranduma o bezbjednosnim garancijama - kojim se suverena i nezavisna Ukrajina (uz Bjelorusiju i Kazahstan) odrekla nuklearnog arsenala sa svoje teritorije, zvanični Kremlj garantovao da neće ugroziti njenu nezavisnost i teritorijalni integritet, a zapadne sile (SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo) se obavezale da brane Ukrajinu ukoliko dođe do narušavanja njene slobode.
Tri i po godine rata u istočnim oblastima Ukrajine brutalno su negirale odredbe ovog ugovora koji se odnosio na Ukrajinu. (Njegovo kršenje 2014 - poslije nasilne aneksije ukrajinskog Krima od strane Rusije - nećemo posebno pominjati - da ne uznemirimo stručnjake za aneksije iz vladajućih crnogorskih struktura.)
Susret u Budimpešti tako poprima obrise vraćanja na mjesto … nečega što je, prije nekoliko mjeseci, volšebno nestalo sa zvanične internet-stranice Trampove Bijele kuće - đe više nema ni traga od tog dokumenta!
Ostalo je samo „logističko“ pitanje - kojom će rutom ruski predsjednik doletjeti do Budimpešte. NATO saveznice mu neće dozvoliti prelet najkraćom linijom, pa će, po svemu sudeći - i kako javljaju mnogi izvori - taj let voditi i preko Crne Gore. (Bilo bi korisno da, ako je to tačno, čujemo/vidimo zajedničko saopštenje našeg Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade SAD, koje bi otklonilo neugodne konotacije… Naši ministri vanjski - i zvanični, i alternativni - imaju jedno „opravdanje“ za to - Putinov će avion, neizbježno, preletjeti i Tursku…)
RUSKA KRAVATA
SEKRETARA HEGSETA
Američki sekretar za odbranu - odnosno za rat, kako Tramp 47 administracija želi da se ta institucija zove - ukazao je, možda i bez želje da to učini, na osnovni problem predstojećeg susreta na vrhu u Budimpešti.
Njegova kravata, u bojama i u rasporedu kao na ruskoj trobojci, i to baš na ručku u Bijeloj kući, povodom treće
Diplomatska pošta
Slabost Trampove administracije prema Kremlju je teško sakriti, a nemoć da se - bar za sada - preduzmu odlučni koraci ka zaustavljanju rata i oslobađanju okupiranih ukrajinskih teritorija predstavlja veliko opterećenje za NATO saveznike. To se i vidi u izjavama generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea
posjete ukrajinskog predsjednika Zelenskog - je izazvala posprdne i vrlo negativne komentare, izuzev u slučaju potpredsjednika Vensa - koji je u ruskoj zastavi volšebno prepoznao boje američkog državnog barjaka. Da li treba da vjerujemo sopstvenim očima ili Džej Di Vensu - pitanje je sad! Mnogi su taj potez Trampovog sekretara (neprijatni gaf ili krajnje bezobzirnu namjeru, što ne utiče presudno na neprijatnu i gorku simboliku situacije) protumačili kao indikator aktuelne američke pozicije prema agresiji Rusije na Ukrajinu. A u tom smislu postoje ozbiljne nedoumice i problemi. Možda ih je, u pregnantnoj objavi, najbolje sažeo Marko Mikelson (Mihkleson), predsjednik vanjskopolitičkog odbora Parlamenta Estonije, koji je napisao: „Putinova posjeta ima jasnu namjeru - da pokaže na slabost EU da dopusti putovanje jednom optuženiku za ratne zločine; da dopusti Mađarskoj da se naruga Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog tribunala (ICC); da podrži Orbana pred izbore; da izvrši pritisak na Trampa u vezi isporuke projektila „tomahavk“; da razbije NATO jedinstvo i da nastavi rat, dok utiče na Evropu da prihvati tu činjenicu“. Tom utisku - voljno ili ne - svakako doprinosi i predsjednik Tramp, koji je obavijestio novinare - koji su odavno pre-
stali da se čude sadržinom i intonacijom njegovih (ne) kontrolisanih izjava - da je, u posljednjoj u nizu njihovih telefonskih komunikacija, pitao Putina što misli o isporuci raketa tipa „tomahavk“ Kijevu. Putin je, začudo, bio protiv. A Tramp je utvrdio da je to vrlo skupo oružje i da je vrlo dragocjeno i za odbranu SAD!
BUDIMPEŠTA:
PREGOVORI ILI PREDSTAVA?
Analitičari su s posebnom pažnjom propratili i novu rundu razgovora Tramp-Zelenski, čiju suštinu nije mogla da sakrije naglašeno srdačna atmosfera (toliko različita od njihovog prvog susreta, koji je obilovao ružnim scenama.)
Među njima preovlađuje mišljenje da je zaustavljanje ra-
ta na postojećoj liniji fronta maksimum koji je zvanični Vašington projektovao kao dostižan cilj. Slabost Trampove administracije prema Kremlju je teško sakriti, a nemoć da se - bar za sada - preduzmu odlučni koraci ka zaustavljanju rata i oslobađanju okupiranih ukrajinskih teritorija predstavlja veliko opterećenje za NATO saveznike. To se i vidi u izjavama generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea (Rutte). Neki od ukrajinskih analitičara posmatraju Trampov nastup kao potvrdu želje da se zaustavi rat na postojećoj liniji fronta. Uz to, sva je prilika da bi Tramp bio spreman da usliši Putinovu želju da ukrajinske partije sa ruskom pozadinom i podrškom učestvuju na izborima u Ukrajini. Isto
se odnosi na obnovu djelovanja Crkve Rusije na prostoru Ukrajine, kao i na prava koja se tiču upotrebe ruskog jezika. Uz to, predviđa se Putinovo insistiranje da se ograniči ukrajinski raketni program, kao i obim vojne/odbrambene industrije. Ukoliko bi se postigao sporazum, to bi značilo da bi se uvažilo rusko očekivanje da se organizuju predsjednički i, vrlo vjerovatno, i parlamentarni izbori u kratkom roku.
U tom kontekstu se može tumačiti i američki stav u vezi isporuke „tomahavka“: ukoliko se ne postigne sporazum. onda je njihovo dostavljanje Ukrajini hipotetički mogućešto bi samo dodatno pogoršalo i inače očajnu rusku situaciju vezanu za naftne terminale i rafinerije - koje Ukrajinci, iako ograničeni tipom i količinom oružja koje im je na raspolaganju, sve češće i preciznije gađaju, pa i u mjestima udaljenim i više od hiljadu kilometara od linije fronta.
Da li će nešto od ovoga - to jest što će sve - biti na pregovaračkom stolu u Budimpešti - ostaje da se vidi. U važne „detalje“ svakako mogu biti uvršteni i pregovori o iskorištavanju rudnog blaga („rijetki minerali“), što je opsesija Trampa od samog početka njegovog drugog mandata.
Da li će se, i na koji način - ukoliko se postigne sporazum o miru/primirju, u igru vezanu za obnovu i razvoj ekonomije u Ukrajini uključiti i Kinaostaje velika nepoznanica.
Sigurno je da, i u tom smislu, Putinu ne odgovara prekid rata koji bi ga ostavio sasvim po strani u trouglu Vašington-Peking-Moskva.
Ali, o tome je zvanična Moskva trebalo da razmišlja već od prvih dana „specijalne vojne operacije“, kada je bilo jasno da od obećanog „blitz-krieg-a“ neće biti ništa.
SMRT JANUŠA
BUGAJSKOG
Dok traju pripreme za Budimpeštu - u kojima se ipak prepoznaje nedostatak entuzijazma i ozbiljne nade da će i zaista doći do obustave agresije - u Americi Tramp, njegov Sekretarijat za rat i Sekretar za domovinsku bezbjednost vode vojne operacije - protiv sopstvenih građana. „Ratne zone“ u Čikagu i Portlandu dio su planirane akcije pro-
tiv demokratskih guvernera i gradonačelnika, a američki antifašisti (ANTIFA) su svrstani u istu grupu sa Al Kaidom i organizovanim kriminalnim grupama?! Građani Amerike su u impozantnom broju (govori se o više od sedam miliona demonstranata u svim američkim državama) izašli na ulice u protestu „Nema kraljeva“. Čini se da Demokratska stranka još uvijek nema pravi odgovor na galopirajuće uništavanje građanskih i demokratskih vrijednosti od strane Trampove administracije i MAGA pokreta - uz izuzetke kao što su guverner Kalifornije Njusom (Newsom). Na strani Republikanaca aktivna je „Republikanci protiv Trampa“ grupacija, koja, još uvijek, predstavlja manjinu u okviru nekadašnje GOP –„Velike stare partije“. U tom raspoloženju i atmosferi nas je zatekla vijest o smrti Januša Bugajskog, dragog i dokazanog prijatelja naše zemlje, američkog analitičara, profesora, publiciste i autora brojnih knjiga o političkim procesima i zemljama našeg regiona i cijele istočne Evrope, čovjeka koji je govorio i pisao o političkim tokovima i fenomenima naoružan enciklopedijskim znanjem i rijetkim talentom, hrabrošću i vizijom.
Sin izbjeglih poljskih oficira (i majka i otac su mu bili u Poljskoj armiji tokom Drugog svjetskog rata), rođen u Velikoj Britaniji, naturalizovani Amerikanac, Bugajski je pomagao našoj zemlji kada je to bilo najpotrebnije - u godinama definisanja nove strateške orijentacije Crne Gore i opredjeljenja da je obnova državne nezavisnosti prioritet nad svim drugim istorijskim obavezama.
Januš Bugajski će ostati upamćen i po tome što je organizovao prvu konferenciju u Crnoj Gori u Vašingtonu - u CSIS - Centru za strateške međunarodne studije, đe je tada radio, na kojoj je, te 2002. godine, obnova nezavisnosti prvi put promovisana kao cilj zvanične crnogorske politike.
U mnoštvu razgovora sa Janušom, svih ovih godina, samo smo jednom pomenuli njegovo političko opredjeljenje - na moje insistiranje - jer nisam mogao da prepoznam do kraja što su njegove preferencije kada se radi o distinkciji između republikanaca i demokrata, iz doba koje je, već desetak godina, iza nas. Ja sam ipak Republikanac, rekao mi je.
Takvih republikanaca, odgovornih, temeljitih i pametnih, ima i danas u SAD, naravno, ali je tužno i opasno što su udaljeni od mogućnosti da utiču na odluke i postupke aktuelne administracije.
Hvala ti na svemu, Janušek. Tvoj veliki prijateljski doprinos i podršku Crnoj Gori nikada nećemo zaboraviti. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
PROSUTO MLIJEKO ALARM ZA VLADU: Revolt mljekara upozorava da bi Crna Gora, poput zemalja regiona i EU, morala da štiti svoje tržište
PODGORICA – Nakon
što su crnogorski farmeri ponovo prošle sedmice prosipali mlijeko jer pojedine mljekare zbog viškova nijesu bile u mogućnosti da ga otkupe, ponavlja se isti scenario sa hitnim sastancima i privremenim rješenjima.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) trgovački lanci su pokazali spremnost da pomognu domaćim proizvođačima i najavili da će povući zalihe iz mljekara kako bi one mogle nastaviti sa otkupom od farmera, najavljen je i hitan izvoz viškova u zemlje regiona, ali se do sada u više navrata pokazalo da čim se kriza stiša, domaća proizvodnja ponovo ostaje bez jasnog plana i nedovoljne zaštite.
Privremeno rješenje
Iako se našlo privremeno rješenje kojim je spriječeno da šteta po farmere bude još veća, to nije riješilo njihovo nezadovoljstvo jer smatraju da se Vlada ne bavi dovoljno pitanjem zaštite domaće proizvodnje. Država ih, kako kažu, tek čuje kada „voda dođe do poda“, a sis temski problem se dugoročno ne rješava.
Prema podacima Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore, tri najveće mljekare u zemlji otkupljuju oko 56 odsto ukupno proizvedenog mlijeka, što dnevno dostiže gotovo 50 tona. Njihova proizvodnja je specifična jer je riječ o kvarljivoj robi, pa su povremeni viškovi očekivani imajući u vidu neusklađenost proizvodnje, prerade i potrošnje, te izostanka dugoročne strategije za plasman domaćih proizvoda. Osim toga, kako je Pobjedi rečeno iz Udruženja prerađivača mlijeka, trenutno je i evropsko i tržište regiona preplavljeno viškovima.
Iako je Crna Gora potpisnica CEFTA-e, država ima pravo da u slučaju krize na neki način ograniči uvoz, pa čak i do dvije godine. Ovo nije samo pitanje Ministarstva poljoprivrede, već i Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomskog razvoja. Moramo zajedno raditi na tome da očuvamo domaću proizvodnju – poručuju iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore
- Našlo se prelazno rješenje i zahvalni smo što je kompanija Voli prva inicirala dogovor i izrazila spremnost da pomogne domaćim proizvođačima. U najvećem problemu su farmeri, jer mljekare nemaju prostora da otkupe sve količine. Ipak, ovo može biti samo privremena mjera, dugoročno moramo tražiti sistemska rješenja– navode iz Udruženja. Dodaju da se viškovi očekuju i narednih mjeseci, te da se, iako se povećava broj gazdinstava i prinosi, gubi korak u dijelu plasmana proizvoda. Načelnik u Direktoratu za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede Ranko Bogavac nakon prošlonedjeljnog sastanka sa farmerima i prerađivačima naglasio je da ne mogu odgovoriti na njihove
zahtjeve u dijelu ograničenja uvoza, jer su potpisnici CEFTA sporazuma koji ih obavezuje na slobodan protok robe. Ipak, iz Udruženja podsjećaju da CEFTA predviđa i mogućnost privremenih mjera u kriznim situacijama.
- Iako je Crna Gora potpisnica CEFTA-e, država ima pravo da u slučaju krize na neki način ograniči uvoz, pa čak i do dvije godine. Ovo nije samo pitanje Ministarstva poljoprivrede, već i Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomskog razvoja. Moramo zajedno raditi na tome da očuvamo domaću proizvodnju – poručuju iz Udruženja.
Zaštita domaćeg tržišta
Podsjećaju da su mnoge zemlje regiona i EU u slič-
Našlo se prelazno rješenje i zahvalni smo što je kompanija Voli prva inicirala dogovor i izrazila spremnost da pomogne domaćim proizvođačima. U najvećem problemu su farmeri, jer mljekare nemaju prostora da otkupe sve količine. Ipak, ovo može biti samo privremena mjera, dugoročno moramo tražiti sistemska rješenja – navode iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore
nim situacijama štitile svoje tržište, dodajući da je Mađarska tokom pandemije potpuno obustavila uvoz hrane, dok je Srbija više puta uvodila privremene zabrane i takse.
- Kada smo ranijih godina rješavali viškove, izvozili smo ih po nižim cijenama, najčešće u Bosnu i Hercegovinu, kako bismo održali kontinuitet proizvodnje. Ove godine to je sve teže, jer i region ima svoje viškove – kazali su Pobjedi iz Udruženja. Poseban problem vide i u neusklađenosti sa sistemom javnih nabavki.
- Ne postoji nijedan sastanak koji smo imali u Ministarstvu poljoprivrede ili Privrednoj komori da nijesmo pomenuli da se domaći proizvodi plasiraju kroz javne ustanove. I dalje se dešava da pojedine institucije koriste proizvode iz uvoza – naglašavaju prerađivači. Samo u novembru ih, kako navode, očekuje više neradnih dana, a onda i period slava i posta, što će ponovo uticati na gomilanje zaliha. Ocje-
njuju da je neophodno formirati stručni tim koji će trajno riješiti ovu situaciju. Zaključuju da stabilnost tržišta mlijeka ne može zavisiti od jednokratnih intervencija, već od jasne strategije i podrške domaćoj preradi, kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i obezbijedila sigurnost domaće proizvodnje. CEFTA sporazum ima za cilj olakšanje trgovine između zemalja članica kroz ukidanje barijera čije su potpisnice pored Crne Gore, Srbija, Albanija, BiH, Kosovo, Moldavija i Sjeverna Makedonija. Iako se ovaj sporazum uglavnom koristi kao ograničenje kad god se pomene eventualna potreba za intervencijom na tržištu, iz Udruženja naglašavaju da ukoliko država smatra da je tržište ozbiljno ugroženo zbog povećanog uvoza iz druge države članice, privremeno može odstupiti od obaveza slobodne trgovine.
- Mjere se mogu uvesti ako postoji ozbiljna šteta ili prijetnja za domaću industriju,
Ne postoji nijedan sastanak koji smo imali u Ministarstvu poljoprivrede ili Privrednoj komori da nijesmo pomenuli da se domaći proizvodi plasiraju kroz javne ustanove. I dalje se dešava da pojedine institucije koriste proizvode iz uvoza – naglašavaju iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore
ako poremećaj utiče na osjetljive sektore, među kojima je poljoprivreda i ako uvoz značajno narušava ravnotežu na tržištu – kažu iz Udruženja. Da bi se ove mjere uvele, kako dodaju, potrebno je dokazati postojanje poremećaja statističkim podacima o uvozu, cijenama, proizvodnji, obavijestiti sve članice, uz mogućnost hitnih privremenih mjera do 200 dana ili trajnih zaštitnih mjera koje ne mogu biti duže od dvije godine uz mogućnost produženja za još dvije.
Primjeri i Z regiona Tako bi država, ukoliko ispuni ove uslove, mogla povećati carine na određene proizvode, uvesti kvote ili ograničiti uvoz, privremeno i zabraniti uvoz određene robe ili subvencionirati domaću proizvodnju ako se time ne narušava konkurencija.
Da su članice CEFTA koristile ove mogućnosti, objašnjavaju iz Udruženja, govore primjeri iz Srbije, gdje se uvela uvozna taksa na mliječne proizvode i sir, privremeno zabranio izvoz brašna i ulja, a slično se dešavalo i u Albaniji sa uvozom ljekova, u BiH i na Kosovu za mlijekom, mliječnim proizvodima i voćem i povrćem. m. LeKović
PODGORICA - Tokom druge sedmice oktobra, od 6. do 12, registrovano je 45 slučajeva infekcije korona virusom, a podaci Instituta za javno zdravlje pokazuju da je to niži nivo u odnosu na prethodnu sedmicu, kada su registrovana 62 slučaja. Upoređujući podatke IJZCG, primjetno je da je broj obolijevanja, odnosno registrovanih slučajeva u padu posljednje dvije sedmice.
Nakon što je početak školske godine uslovio i povećan broj slučajeva obolijevanja od korona virusa, sada se, sudeći p rema uporednim podacima, situacija stabilizuje. Tada je najveći broj inficiranih bio upravo među onima koji su išli u školu.
U protekloj sedmici, tokom koje je zabilježeno 45 infekcija, sirova stopa incidencije bila je 7,2 na 100.000 stanovnika, što je niži nivo u odnosu na prethodnu sedmicu. I dalje se među oboljelima najčešće nalaze osobe od 20 do 64 godine, kao i stariji od 65 godina. IJZCG ukazuje da se značajan dio oboljelih ne testira, te da prijavljeni broj slučajeva ne odražava stvarnu učestalost bolesti u populaciji, pa se procjenjuje da je broj oboljelih znatno veći od registrovanog.
Nema teških
slučajeva
Iz IJZCG su Pobjedi kazali da, prema trenutno dostupnim podacima, porast broja oboljelih nije praćen povećanjem hospitalizacija, težih formi bolesti i smrtnih ishoda.
- Kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda - upozoravaju epidemiolozi.
Navode i da je, na osnovu iskustva iz prethodnih godina, povećanje intenziteta aktivnosti SARS-CoV-2 virusa tokom ovog perioda bilo očekivano, s tom razlikom što se ovogo-
Podaci IJZCG pokazuju da je sve manje oboljelih od kovida-19, prošle sedmice registrovano 45 slučajeva
dišnji porast obolijevanja registruje par sedmica kasnije u odnosu na isti period 2023. i 2024. godine.
OvOgOdišNji POdaci U ovoj godini zabilježeno je ukupno 429 infekcija korona virusom, od čega je 240 slučajeva bilo u populaciji od 20 godina do 64 godine. Najmanje oboljelih bilo je među djecom od pet do devet godina - svega 12 slučajeva. Registrovano je i 30 beba mlađih od godinu koje su bile inficirane virusom. U populaciji starijih od 65 godina zabilježeno je 78 slučajeva, a 45 kod osnovaca i srednjoškolaca, odnosno uzrasta od 10 do 19 godina.
Kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda - upozoravaju epidemiolozi.
Broj preminulih od posljedica korona virusa takođe je znatno smanjen. Dok je 2023. godine umrla 51 osoba, a 2024. godine 11, ove godine su preminula tri pacijenta. I broj preminulih od gripa ove godine je manji - prošle godine umrlo je deset ljudi, a tokom ove šest pacijenata. Nakon pandemije korona virusa, širom svijeta zdravstvene institucije uvele su re-
gistre, a od 2025. godine IJZCG, u skladu sa preporukama Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC), sprovodi nadzor i izvještavanje o oboljenjima sličnim gripu, respiratornom sincicijskom virusu (RSV) i kovidu-19 tokom cijele kalendarske godine. Cilj je da se aktuelne respiratorne infekcije prate i tokom međusezonskog perioda, kada se aktivnost virusa
gripa uglavnom ne registruje ili se bilježe rijetki, sporadični slučajevi infekcije.
Od 29. septembra ove godine, nadzor nad ovim infekcijama je intenziviran u skladu sa početkom sezone respiratornih infekcija, pojasnili su iz Instituta za javno zdravlje. Istakli su da kovid-19 još nema jasno uspostavljen sezonski karakter (kao što je slučaj sa gripom), te se intenziviranje nadzora nad koronavirusom vrši shodno epidemiološkoj situaciji.
gRiP
Na osnovu podataka koje IJZCG redovno dobija iz zdravstvenih ustanova o kretanju bolesti sličnih gripu (ILI - influenza-like illness) na nivou primarne zdravstvene zaštite, registrovana je sirova stopa incidencije za ILI od 1,3 na 100.000 stanovnika.
Tokom ove godine registrovano je 868 infekcija gripom, a kao i kod kovida, najveći broj oboljelih je među osobama od 20 do 64 godine - 359 slučajeva, a slijede stariji od 65 godina kojih je bilo 165. Među djecom i mladima najmanje je registrovanih kod beba, a 111 slučajeva bilo je kod djece od jedne do četiri godine. U populaciji od pet do devet godina bilo je 98 registroanih slučajeva, a među osnovcima i srednjoškolcima 110.
Zasad je registrovan jedan slučaj RSV infekcije. Prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC), SARS-CoV-2 je i dalje široko rasprostranjen u evropskom regionu. Posljednjih sedmica se registruje trend opadanja, a njegov uticaj na broj hospitalizacija ostaje ograničen. Teže forme bolesti, koje se najčešće javljaju kod osoba starijih od 65 godina, zadržavaju se na relativno niskom nivou, sličnom onom iz istog perioda prošle godine. Aktivnost virusa gripa i RSV-a u većini evropskih zemalja takođe ostaje niska.
PReveNtiva
Za prevenciju obolijevanja od respiratornih infekcija, kao što su grip, RSV infekcije i kovid-19, od velikog značaja je praktikovanje opštih mjera prevencije, što podrazumijeva nošenje zaštitnih maski, naročito u zdravstvenim ustanovama i zatvorenim prostorima ukoliko osoba ima simptome respiratorne infekcije, redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, kao i izbjegavanje prisustva masovnim skupovima, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama.
Iz IJZCG poručuju da je vakcinacija najdjelotvornija mjera zaštite od težih oblika virusnih respiratornih bolesti za koje postoje dostupne vakcine. Nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li ima dostupnih vakcina za kovid-19, i koje su na raspolaganju građanima, kao ni na pitanje da li postoji zainteresovanost za njih. Kada je riječ o vakcinama za grip, najavljuju da će tokom ovog mjeseca dati informacije o početku vakcinacije i preporukama u vezi sa njom. j m
Odluka predsjednika Crne Gore povodom petogodišnjice smrti dugogodišnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog
PODGORICA – Povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija odlučio sam da mu posthumno dodijelim najviši državni orden, saopštio je predsjednik države Jakov Milatović - Mitropolit crnogorsko-primorski Amf ilohije (1938–2020) ostavio je neizbrisiv trag u duhovnom i društvenom životu Crne Gore tokom gotovo tri decenije na čelu Mitropolije crnogorsko-pri-
morske. Rođen 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači, obrazovanje je sticao na teološkim, bogoslovskim i filološkim studijama u Beogradu, Bernu, Rimu i Atini, postavši jedan od najobrazovanijih episkopa pravoslavnog svijeta - naveo je Milatović u saopštenju. Istakao je da je Amfilohije svojim ugledom u cijelom hrišćanskom svijetu dao značajan doprinos i međunarodnom ugledu Crne Gore.
- U ključnom istorijskom trenutku – tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine – njegovi pozivi na sabornost i međusobno poštovanje doprinijeli su da Crna Gora kroz ovaj proces prođe mirno i bez sukoba. Time je dao nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti u zemlji. U posljednjim godinama života postao je simbol duhovnog otpora, naročito tokom 2019. i 2020. godine kada je predvodio li-
tije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su ubrzo poprimile šire društveno značenje i postale simbol mirnog građanskog otpora - dodao je. Masovnost i trajanje litija, ocjenjuje Milatović, predstavljali su jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli mirnoj promjeni višedecenijske vlasti, što je Crnoj Gori, smatra on, otvorilo put ka punopravnom članstvu u EU. - Posthumnom dodjelom najvećeg državnog odlikovanja mitropolitu Amfilohiju Crna Gora odaje priznanje njegovom doprinosu očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira u najosjetljivijim trenucima naše savremene istorije, kao i njegovoj ulozi u unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje - zaključio je. Milatović. R. P.
Marina Krstović, nakon pravosnažne oslobađajuće presude za šverc 1,2 tone kokaina, za Pobjedu govori za nadoknadu štete zbog neosnovanog hapšenja i političkog pritiska koji ju je koštao godinu i tri mjeseca
PODGORICA – U novembru 2022. otac i kćerka Budimir i Marina Krstović, koji su neosnovano proveli 15 mjeseci u pritvoru zbog optužbi da su krijumčarili 1,2 tone kokaina, sa slobode su nastavili svoju bitku za pravdu. Nakon skoro tri godine „novog života“ oni pred Osnovnim sudom traže satisfakciju, iako tvrde da nema novca koji može nadoknaditi nepravdu koju su doživjeli. Unaprijed su osuđeni, bez ijednog dokaza od strane Tužilaštva. Stavljene su im lisice i obilježeni su kao šverceri droge.
Pobjeda je razgovarala sa Marinom Krstović dan nakon što je održano ročište po tužbi koju je podnijela protiv države zbog povreda prava na pravično suđenje, povrijeđenog prava na lični ugled i dostojanstvo te pretrpljenih duševnih bolova.
- Smiješno je na koji način se tarifira dan proveden u pritvoru, čini mi se 30 eura po danu. Znači da vam život vrijedi 50.000-100.000 eura. Princip je isti i za one ljude koji su prvi put u zatvoru i za višestruke povratnike - kazala je Marina Krstović i dodala da, koliko je razumjela, nije definisano koliko tačno država može novčano da nadoknadi vrijeme provedeno u pritvoru.
Na ročištu održanom 15. oktobra, Marina se detaljno izjasnila o hapšenju, boravku u pritvoru, sudskom procesu ali i posljedicama sa kojima se danas suočava, nakon čega će vještak medicinske struke dr Željko Golubović dati svoj nalaz i mišljenje.
- Na tom suđenju u ime države bio je prisutan punomoćnik kao tuženi. Nikakav finansijski iznos to ne može da nadoknadi, niti mi to radimo zbog dobiti - naglasila je Krstović.
Tvrdi da je svako izbjegao odgovornost u ovom predmetu, počev od političara koji su politizovali slučaj kako bi skupili političke poene i crtali im metu.
- Dritan Abazović je pričao na turskoj televiziji o najvećoj zapljeni kokaina na Balkanu, nakon čega ide slika mog oca i mene, dok on priča kako su nastali kavački i škaljarski klanovi. Ako to nije crtanje mete, ja ne znam što može gore od toga. On je poslije oslobađajuće presude, ali i medijskog linča koji smo prošli zahvaljujući njemu, rekao da se ne sjeća da je ikada optužio porodicu Krstvović direktno, imenom i prezimenom, čime je skinuo svu odgovornost sa sebe i svih prethodnih izjava, ogorčeno kaže Marina. Prisjećajući se svega što je njena porodica preživjela, naglašava da nije postojala prezumpcija nevinosti. - Mi smo bili unaprijed osu-
Nije postojala prezumpcija nevinosti, mi smo morali to da dokazujemo u sudnici. Bili smo unaprijed osuđeni i dan danas moramo da se pravdamo za krivično djelo koje nijesmo počinili, zato što smo etiketirani, navela je, između ostalog, Marina Krstović
đeni i dan-danas moramo da se pravdamo, zato što smo etiketirani. Prvo što izlazi na Guglu kad ukucate naše ime i prezime jesu naše slike sa lisicama na rukama i napisi o švercu droge. Ko bi poslije takvih fotografija sarađivao sa mojom firmom ili bio u mom okruženju uopšte? - kazala je Marina Krstović. Pojašnjava da su protiv države pokrenuli tužbu pred Osnovnim sudom u Podgori-
ci za nadoknadu štete zbog povreda prava na pravično suđenje, povrijeđenog prava na lični ugled i dostojanstvo te pretrpljenih duševnih bolova, ali ne krije ni ogorčenje zbog političkog pritiska tadašnje vlasti koji je pratio ovaj predmet. – Političari se igraju sa životima ljudi, a na kraju će, nažalost, građani da ispaštaju i da plaćaju odštete koje podnosimo protiv države. Sigur-
na sam da je politički pritisak tadašnje vlasti bio ključni razlog zašto smo mi poslati u Istražni zatvor i razlog zbog čega nam je odbijeno svako jemstvo, iako smo imali dvije odluke Ustavnog suda da smo bez ikakvog osnova u pritvoru - podsjetila je ona. Zapljena droge te 2021. godine bila je označena kao jedna od najvećih ikada kada je riječ o bezbjednosnim službama Crne Gore, „na kojoj bi
Enigma o nestanku 300 kg kokaina
nam pozavidjele i Sjedinjene Američke Države“. Ovako je tadašnji politički i bezbjednosni vrh opisivao ovaj slučaj, ali sve te pompezne najave doživjele su totalni krah, jer su Krstovići pred sudom dokazali svoju nevinost, dok istraga nikada nije dovela do stvarnih počinilaca krivičnog djela.
ŠOK, PRETRES, HAPŠENJE
Marina se prisjeća kako je izgledao avgustovski dan 2021. godine, kada su policajci sa rotacijama upali na njihovo imanje gdje se nalazi porodična kuća i magacin „San Francisko“ u kojem se skladište banane, koje ova porodica uvozi već 30 godina iz Južne Amerike.
Pojašnjava da su joj policajci u civilu prišli i pokazali nalog za pretres te da su tražili izvršnog direktora firme Budimira Krstovića, koji se u tom trenutku nije nalazio u državi, pa je zbog toga ona prisustvovala pretresu.
- Oni su prekinuli istovar banana koji je tek započeo, na licu mjesta su bili vozač, dva zaposlena koja su istovarala i rođak koji radi dugi niz godina u našoj firmi. U svakom kamionu obično ima po 20 paleta, prekinuli su istovar na četvrtoj paleti, kada je spuštena na tlo magacina - objašnjava Krstović.
Dodaje da su policajci znali u kojim paletama se nalazi droga te da su omote paketa cijepali dužinom, a kad su stigli do pola i počeli da skidaju omote, našli su blokove u kojima se nalazio kokain. - U tom trenutku sam mislila da je skrivena kamera, odjednom je 20 policajca ušlo i pronašlo drogu u mojim bananama. Pretres se nastavio i mene tada niko ne hapsi - naglasila je ona i dodala da je pred policajcima pozvala oca na telefon da mu kaže da je u jednom od kontejnera pronađena droga. - Na to se on smijao jer mi nije vjerovao, samo tri sata prije toga bili smo zajedno. Međutim, kada sam mu objasnila, on je razgovarao sa inspektorom i brže-bolje krenuo nazad kako bi se vratio za Podgoricu - napominje Marina. Pretres je tog dana zavšren u večernjim satima, a Marini je saopšteno da potpiše nalog o
Marina Krstović kazala je za Pobjedu da je potpisala nalog o oduzetim predmetima na 1.500 kg kokaina, međutim, optužnica je, simptomatično, podignuta na 1.200 kg pa se postavlja pitanja gdje je nestalo tih 300 kg kokaina. - Optužnica je podignuta na 1.200 kg znači da je na putu od magacina gdje su oni uradili zapljenu i nosili drogu do mjesta gdje je drže, pošto je to i dalje enigma, nestalo 300 kg te droge, u startu. Tako da to govori o ozbiljnosti ovog predmeta i na koji način je rađena istraga - podvukla je Krstović.
oduzetim predmetima, što će se kasnije ispostaviti da nije trebalo da uradi, jer nije bila na licu mjesta krivičnog djela i istovara, niti je zaposlena, niti direktor magacina „San Francisko“. Potom se svojim automobilom odvezla do prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), gdje je dala izjavu u svojstvu građanina. – U tom trenutku nijesam znala da su oni našli tonu i po droge. Na putu do SPO kontaktirala sam sa dobavljačem banana i rekla sam mu da je u kontejneru pronađena droga te da mi dostavi dokumentaciju da li je taj kontejner prošao neke policijske provjere u luci utovara „Puerto Bolivar“, ima li snimaka video - nadzora sa pakeraja gdje se banana pakovala. On me spojio sa direktorom luke „Puerto Bolivar“, jer sam sve te kontakte htjela da proslijedim državnim organima, vjerujući da će odatle da vode istragu, da je prošire na Ekvador - precizirala je. Po dolasku u SPO, prisjeća se ona, ispitivali su radnike firme, a nju su pitali da li želi da ide na poligraf na što je i pristala.
- Tražili su samo da odgovaram sa da ili ne, na jedna te ista pitanja: „Da li si ti poručila banane?“ „Da li si znala da je u kontejneru droga?“ i to je trajalo tri-četiri sata. Poslije toga saopštili su mi da su radnike ispitali i pustili ih da idu kući. Tužilac je rekao da zbog težine krivičnog djela neko mora biti priveden i da ću morati samo tu noć da provedem u betonjerci, kaže Marina i dodaje da su joj sjutradan ujutru stavljene lisice na ruke.
govori o tužbi mjeseca zatvora
Sljedećeg dana pretresa, Marinin otac Budimir stigao je iz Beograda, a na podgoričkom aerodromu su ga dočekali policajci.
- Moj otac im je govorio: „Zašto ste dozvolili da taj kontejner sa drogom dođe do našeg magacina, ako ste znali da je unutra droga, zašto je nijeste zaplijenili u Luci Bar, kako zakon nalaže?“, na što su oni rekli kako su mislili da će taj kontejner negdje da stane usput i istovari te dvije palete droge i da uopšte neće doći u naš magacin. Mi smo ih pitali: „Pa zašto ste onda prekinuli istovar, zašto nijeste pustili da radnici istovare pa da vidimo što će da urade sa tom drogom, ako mi navodno dilujemo drogu iz magacina?“. Oni su nam uporno govorili kako oni znaju da mi nemamo veze sa tim, ali da postupaju po službenoj dužnosti - ispričala je ona i dodala da je istog dana uhapšen i njen otac, gdje im je oboma određeno zadržavanje do 72 sata. Potom su saslušani pred tužiteljkom, a zatim i pred sudijom za istragu Radomirom Ivanovićem, kojem su objasnili da nemaju veze ni sa čim, da stoje na raspolaganju državnim organima i da ne planiraju da bježe jer se bave uvozom voća 30 godina.
Sudija Ivanović im je tada odredio kućni pritvor i oduzeo im putne isprave.
POLITIZACIJA I PRITISAK
Nakon te odluke, sazvana je konferencija za medije čiji su glavni akteri bili tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Vlade za bezbjednosni sektor Dritan Abazović i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović koji su se „dičili“ istorijskom zapljenom tone
Mi smo okarakterisani i etiketirani kao narko kartel koji je pušten na kućni pritvor i dok je takvih sudija, pravosuđa nema u Crnoj Gori. U tom trenutku je izvršen medijski pritisak na sudiju Ivanovića i nama je dodijeljen novi sudija za istragu Vladimir Novović. Tada me je pozvao inspektor i rekao da će doći po nas da nas voze u UIKS te da spremimo kesu sa najosnovnijim stvarima. Zamislite paradoks, da mi kao navodni narko kartel sjedimo kući i čekamo da nas policija pokupi? Ali smo ostali smireni, od starta smo sarađivali sa organima, nijesmo imali od čega da bježimo - dodaje ona
i po kokaina, a policajce koje su učestvovali u akciji novčano nagradili za „besprekornu akciju“. - Mi smo okarakterisani i etiketirani kao narko kartel koji je pušten na kućni pritvor i dok je takvih sudija, pravosuđa nema u Crnoj Gori. U tom trenutku je izvršen medijski pritisak na sudiju Ivanovića i nama je dodijeljen novi sudija za istragu Vladimir Novović. Tada me je pozvao inspektor i rekao da će doći po nas da nas voze u UIKS te da spremimo kesu sa najosnovnijim stvarima. Zamislite paradoks, da mi kao navodni narko kartel sjedimo kući i čekamo da nas policija pokupi? Ali smo ostali smireni, od starta smo sarađivali sa organima, nijesmo imali od čega da bježimo - dodaje ona. Krstovići su, odlukom tadašnjeg sudije Novovića iz kućnog pritvora poslati u Istražni zatvor, nakon čega počinje njihova borba u sudskom procesu koji je uslijedio. - Tada sam predala telefon i laptop i dokumentaciju za taj kontejner, da je on prošao policijsku kontrolu u luci utovara i dala sam im kontakt telefon direktora luke u Ekvadoru, misleći da će oni to proslijediti Tužilaštvu radi istrage. U tom trenutku mi smo u pritvoru, 15 dana u izolaciji. Na teret nam se stavlja krivično djelo šverc droge. U
„Niko ne treba da doživi ono što su doživjeli Krstovići“
Nakon što je Budimiru i Marini izrečena oslobađajuća presuda, pojedini poslanici u Skupštini su govorili o tom predmetu, poručujući da niko ne treba da proživi ono što je preživjela porodica Krstović. U tome je, kako navodi, posebno prednjačio poslanik DNP Milan Knežević, koji je u to vrijeme bio predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu i koji je javno govorio o predmetu i nepravdi koja je nanijeta njenoj porodici. - Tada je bilo aktuelno glasanje za IBAR zakone, pa se više poslanika oglasilo uključujući poslanika Miodraga Lakovića, poslanici
DPS Ivan Vuković, Andrija Nikolić i Sonja Popović Govorili su da nikakva naknada štete ne može da nadoknadi to što smo prošli i da treba da tužimo državu i da je to malo što ćemo dobiti, jer takve životne traume se ne brišu, navela je Krstović. Marina je izrazila nadu da će njihov slučaj biti primjer kako ne treba da postupaju pravosudni organi jedne države.
- Političari treba krivično da odgovaraju za svaku klevetu, jer bi možda tek tada stali i razmislili dva puta prije nego nekome unište život - poručila je Krstović.
Član kriminalne grupe skrivao se u Zeti Uhapšen Aleksandar
pritvoru je teško, ni životinje ne žive u uslovima kakvi su tamo, nemate dnevnu svjetlost, stalno ste u mraku i slušate zvuk katanca i gvozdenih vrata, a prema kućnom redu dozvoljeno je kupanje jednom nedjeljno, priča Marina i dodaje da se još bori sa traumama nakon pritvora, a posebno zbog odvajanja od oca.
BORBA ZA ISTINU
Uslijedio je sudski proces, koji je trajao 15 mjeseci, a za svo to vrijeme Krstovići su bili u pritvoru. Marina napominje da su bili u pitanju fabrikovani dokazi od strane sudskog tumača, prevodioca, koja je prevela njene poruke tako što je dodala nepostojeće rečenice, na osnovu čega je podignuta optužnica. - U cijelom tom predmetu ništa nije urađeno po proceduri. Tužiteljka Tanja Božović je prikrivala dokaze i koristila je dokumentaciju koju sam ja dostavila o kontejneru poručenih banana. Kao dokaz sudu, koristila je fakturu i teretnicu, a izostavila je drugu dokumentaciju u kojoj piše da je taj kontejner prošao policijsku kontrolu. Selektivno je davala dokumentaciju i za sve vrijeme procesa nije imala nijedno pitanje za mog oca i mene. Onda je nakon istrage koju nije vodila, odlukom Tužilačkog savjeta, vraćena na posao „jer nemaju kadra“, navela je Krstović, pojašnjavajući da je tužiteljka Božović zbog ovog predmeta bila privremeno udaljena sa posla.
Podsjeća da su Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli i krivičnu prijavu protiv sudskog tumača, koja je priznala da je pogriješila, „ali da nije imala skrivenu namjeru da to tako prevede, na način da bi im nanijela štetu“.
Marina Krstović emotivno nastavlja da se njen otac po izlasku iz Istražnog zatvora razbolio, ali da i pored pravosnažne oslobađajuće presude, nijesu mogli da plate operaciju sa njegovog privatnog bankovnog računa, jer ga je Tužilaštvo blokiralo nakon što su pred sudom pali, kako kaže, fabrikovani prevodi. - Već pet godina ne uspijevamo da koristimo taj novac koji služi za poslovanje firme, jer nijedna banka neće da nas primi kao klijenta nakon što smo bili optuženi za šverc droge - zaključila je Krstović za Pobjedu. Jovana RAIČEVIĆ
PODGORICA - Nakon višemjesečnog planiranja i ciljane potrage, policija je sinoć u Zeti locirala i uhapsila Aleksandra Vukićevića (37), člana organizovane kriminalne grupe za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje. Policija je identifikovala i mrežu saradnika koji su mu pomagali u skrivanju. - Večeras u Zeti, nakon višemjesečnog temeljnog plani-
ranja, ciljane potrage i operativnog rada, policija je locirala i u taktički preciznoj akciji uhapsila Aleksandra Vukićevića (37), operativno interesantnu osobu, člana jedne organizovane kriminalne grupe, za kojim je raspisana međunarodna potjernica zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje. Uprava policije je kroz proaktivne mjere i radnje u realizaciji ove aktivnosti identifikovala jaku logističku mrežu koja je pružala podršku licu A. V. u pogledu skrivanja i kretanja - navodi policija. Uprava policije raspolaže operativnim saznanjima o drugim povezanim licima i nastavlja da preduzima mjere i radnje u cilju razbijanja mreže podrške članovima organizovanih kriminalnih grupa. R. P.
PODGORICA - Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da je jedan od osumnjičenih za ubistvo u Hercegovačkoj ulici 16. oktobra priznao izvršenje krivičnog djela, dok je drugi osumnjičeni iskoristio zakonsko pravo da ne iznosi odbranu.
Podsjetimo, mediji su prenijeli da je u Beogradu ubijen Cetinjanin Filip Ivanović. Tužilaštvo je na svom sajtu objavilo da je pokrenulo istragu protiv Đorđa Z. (21) i Marka P. (18) zbog sumnje da su na podmukao način lišili života NN lice - najvjerovatnije državljanina Crne Gore, F. I. (34). Izvršenje krivičnog djela priznao je Đorđe Z, ne dajući bliže razloge, niti opisujući izvršenje krivičnog djela, dok se Marko P. branio ćutanjem.
Nakon saslušanja, tužilaštvo je predložilo sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu da obojici osumnjičenih odredi pritvor jer postoje osobite okolnosti koje ukazuju da će uticati na svjedoke, da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično djelo. Razlog za određivanje pritvora je, kako su dodali, jer je za krivično djelo koje im se stavlja na teret propisana kazna zatvora preko 10 godina, a način izvršenja ili težina posljedice krivičnog djela su doveli do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka.
Naredbom o sprovođenju istrage Đorđu Z. se na teret stavljaju krivična djela teško ubistvo i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Marku P. se na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo pomaganjem. Tužilaštvo navodi da postoji osnovana sumnja da je Đorđe Z. osmislio i isplanirao način i mjesto izvršenja krivičnog djela da liši života oštećenog „kada se on najmanje nada, odnosno kada mu okrene leđa“, pri čemu je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju, za čije nabavljanje i držanje nije imao dozvolu, dok mu je Marko P. pomagao u izvršenju.
Đorđe Z. je oko 19 časova taksi vozilom došao na adresu u Višegradskoj ulici, u stan koji je preko maloljetne osobe iznajmio Marko P, a gdje je Đorđa, po nalogu Marka P, sačekalo drugo maloljetno lice i uvelo ga u stan, navodi Tužilaštvo.
Oko 23 časa, kako dodaje VJT, Đorđe Z. se odvezao taksijem do Hercegovačke ulice gdje se sastao sa za sada NN muškim licem i predao mu dva kofera koja je ponio sa sobom, a koji su mu ranije iste večeri dostavljeni u stan u Višegradskoj ulici.
- U trenutku kada je NN muško lice preuzelo kofere i krenulo da se udaljava, osumnjičeni je iz pištolja ispalio više projektila u njegovom pravcu, usljed čega je od zadobijenih povreda NN muško lice preminulo na licu mjesta - navelo je Tužilaštvo.
Nakon toga Đorđe Z. se uputio Hercegovačkom ulicom ka višim brojevima, gdje je na pješačkom prelazu, ispred rampe podzemne garaže, lišen slobode od strane pripadnika policije, navodi se u saopštenju.
Prilikom pretresa kod njega su pronađena dva pištolja marke „glock“ i „EZ9 9mm PARA“, bez vidljivih fabričkih brojeva sa po jednim metkom u ležištu. R. P.
Planinarka Aleksandra Saškica Bulatović sve češće na planinskim vrhovima
Kada sam razvila zastavu sa petokrakom, stigli su aplauzi od naše ekspedicije ali i od ostalih planinara. Prva fotografija je odmah „krenula“ ka Kolašinu
Kolašin: Od naredne godine jeftinija voda
KOLAŠIN - Kada se u današnjem vremenu sve češćih cjenovnih skokova donese odluka da voda bude duplo jeftinija, onda je to za respekt. Odbornici SO Kolašin su na nedavnoj sjednici prihvatili prijedlog JP Vodovod i kanalizacija da cijena vode od 1. januara 2026. godine bude duplo niža. Shodno metodologiji za utvrđivanje cijena koju propisuje Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, jedinstvena cijena za pravna i fizička lica tokom ove godine je bila 0,83 centa po kubiku.To je bio varijalnini dio, dok je fiksni bio dva eura. Nedavno su, saglasnošću Skupštine opštine, cijene prepolovljene, istiće Miloš Peković, direktor JP Vodovod i kanalizacija. – Od 1. januara 2026. godine, jedinstvena cijena za fizička i pravna lica biće 0,43 centa po utrošenom kubiku dok će fik-
KOLAŠIN - Kada se planinarenje „useli“ u život i postane navika i potreba bez koje se ne može, onda to liči na način kako svoje pripadanje prirodi organizuje Aleksandra Saškica Bulatović. Ona je specijalizant hotelijerstva na državnom fakultetu u Kotoru, zaposlena u Nacionalnom parku Biogradska gora kao stručna saradnica za promociju i edukaciju...
Priroda joj je posao ali i uživanje. Ta vrsta iskrenog pripadanja odredila joj je i put profesionalizma ali i odanost bez koje ne može. Kada si „saradnik“ prirode, onda rutina ne postoji. Nema rutine, postoji samo strast...
Ta strast je nedavno odvela do Triglava.Visina i vrh koji imaju posebnu emociju, koja se širi i pripada cijelom regionu. Nije to najviši vrh koji je osvojila Saškica Bulatović ali je možda donio najviše emocija koje joj je objasnio otac Dragan Dačo Bulatović, osvjedočeni YU nostalgičar....
Prepolovljeni prihodi otežaće rad Vodovoda
Cijene će biti niže i u odnosu na 2010. godinu iako su fiksni i varijabilni troškovi porasli 100 do 300 posto, kaže Miloš Peković, direktor JP Vodovod i kanalizacija
sni dio biti skoro tri puta manji – 0,77 centa. Zbog smanjenja cijene, potrošačima će računi za vodu biti više nego duplo manji. To će posebno biti izraženo kod velikih potrošača u poslovnim sistemima. Tako će na primjer Hotel „Bjanka“, čiji računi po sadašnjem cjenovniku variraju od 2.000 do 3.000 eura, od naredne godine biti manji za 1.000 do 1.500 eura zavisno od potrošnje vode - objasnio je Miloš Peković, direktor JP Vodovod i kanalizacija. Po poslovnoj matematici, pre-
duzeće ostaje bez pola svojih prihoda koji se baziraju na uslugama vodosnabdijevanja. Direktor JP Vodovod i kanalizacija Miloš Peković, smatra da će to otežati poslovanje preduzeća. – Prihodi preduzeća biće prepolovljeni što će otežati naše poslovanje. Cijena vode biće niža nego što je bila 2010. godine dok su svi troškovi, i fiksni i varijabilni, porasli u prosjeku 100 do 300 posto. Održavanje vodosnabdijevanja u Kolašinu je zaista izazovno. Prate nas nepovoljne hidrološke prilike a sve
je veći broj potrošača u Kolašinu. Prošle godine smo imali manje od 15 dana restrikcije a ove ni nedjelju dana. To potvrđuje da imamo kvalitetan rad tehničke službe, da pravovremeno otklanjamo kvarove i održavamo mrežu kako treba. Mijenjamo zastarjele cjevovode, ugrađujemo vodomjere, činimo maksimalne napore da naši potrošači ne osjete objektivne probleme koje imamo u radu - poručio je Miloš Peković, direktor JP Vodovod i kanalizacija. Dr. DRAŠKOVIĆ
– Sa članovima PSK „Brskovo“ i PSK „Međed“ organizovali smo uspješnu ekspediciju u Sloveniji, ka Triglavu. Našu ekspediciju je sačinjavalo 19 planinara. Prvi dan je bio uspon do planinarskog doma Kredarica koji se nalazi na 2.500 metara nadmorske visine. Do Kredarice smo pješačili skoro pet sati. Čim se otvore vrata Planinarskog doma, nestaje umor i počinje planinarska ispunjenost. Dočekali su nas planinari iz različitih zemalja ali i poznati pasulj u Kredarici uz „laško pivo“, priča Aleksandra Saškica Bulatović. Prespavalo se u vrećama za spavanje. Desio se tako večernji odmor za završne korake ka Triglavu. Da se osvoje Julijske Alpe, da se dođe do 2.864. metra visine – do najvišeg vrha Slovenije koji je poseban vrh nekadašnje Jugoslavije... – Meteo uslovi su nam išli naruku. Dok su se tih dana ptice
sklanjale sa grane od nevremena u regionu, nas je ka Triglavu pratilo sunce. Krenuli smo oko devet sati a nešto malo iza deset bili na vrhu Triglav, na krovu nekadašnje Jugoslavije. Ponijela sam jugoslovensku zastavu „trobojku“ sa petokrakom koju su svi planinari i iz naše ekspedicije ali i ostali, sa oduševljenjem prihvatili. Prve fotografije sa jugoslovenskom „trobojkom“ na vrhu Triglava su poslate ocu Draganu – Daču Bulatoviću u Kolašin - kaže Aleksandra Saškica Bulatović. Adrenalin osvojene planine, uvijek se podijeli kako treba. Tako da duže traje i da bude prvi korak za osvajanje nekog narednog vrha. Još jedan vrh je „podvučen“ u planinarskim knjižicama PSK „Brskovo“ i PSK „Međed“. Saškica Bulatović i prijatelji već planiraju narednu misiju. I naredni vrh... Dr. DRAŠKOVIĆ
AKTUELNO: Petar Bošković, vojni komentator, o paravojnom kampu kod Loznice
BEOGRAD - Određeni ljudi iz naših službi bili su umiješani u rad kampa kod Loznice, jer takva vrsta obuke ne može se raditi a da državne službe nijesu umiješane. Apsurd je da BIA zna što su vojni veterani pričali u kafani, a da nije znala za taj kamp, prije ću povjerovati da država stoji iza toga, a ne da nije znala. Uvertira svega je činjenica da smo mi maltene proksi država za ruske interese. Podsjećam na Vulina i njegovu angažovanost što se tiče ruske obavještajne službe i priznanja i odlikovanja koja je dobio od njih kada je predavao ruske opozicionare - kaže Petar Bošković, vojni komentator i poslanik u parlamentu Srbije.
Iako je potvrđeno da su tri ruska državljanina radila na obuci za državne udare u paravojnom kampu „Sunčana reka“ kod Loznice da bi se srušila proevropska vlast u Moldaviji, ta afera se zataškava kao i sve ono što ruske službe rade godinama u Srbiji, jer Loznica nije prva, pošto su 2018. godine na Zlatiboru obučavana djeca i mladići od 16 do 24 godine... Rusi koji su obučavali polaznike kampa nijesu uhapšeni, a snishodljivost prema Rusiji ide toliko daleko da se pokušava minimizirati njen uticaj u ovoj akciji, ali i svih onih koji u srpskoj vladi imaju veze sa Rusijom. Zataškavanje - Ne mogu da tvrdim da je kamp organizovala ruska služba, ali ustanovili smo prisustvo trojice ruskih državljana u kampu „Sunčana reka“ nedaleko od Loznice - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na presu sa Urusolom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije prilikom njene posjete Beogradu.
Uhapšena su dva državljanina od kojih se jedan Lazar Popović dovodi u vezu sa Nenadom Popovićem, ministrom bez portfelja u Vladi Srbije, ali Popović je nastavio svoj rad u Vladi jer je do sada više puta zastupao ruske interese, za što su ga Rusi odlikovali više puta. Međutim, problem je što su bezbjednosne službe reagovale tek kada je Srbija upozorena iz Moldavije i što se afera sada zataškava.
- Ne iz dana u dan, već iz sata
U Srbiji je dosta nevladinih ruskih organizacija. Ko ih finansira, neke od njih direktno Rusija. Ima i ruskih opozicionara. Veliki broj Rusa u Srbiji radi preko Srbije za Rusiju koja je pod sankcijama, a među njima je i veliki broj ruskih ljudi iz IT sektora. Barata se podatkom da oko 300.000 Rusa živi i radi ovdje. Kome se sve daju srpski pasoši. To su te veze. Organizacija kampova košta mnogo, a obuka za državne udare, odnosno demonstracije i izbore je direktno miješanje u politiku drugih državakaže Bošković
u sat imate nove afere, stalno mora da se nešto odvija kako bi se ono prethodno zataškalo. Vojna i civilna služba VBA i BIA potpuno su se stavile u ulogu SNS-a. Oni su namijenjeni da štite državu od takvih stvari, treba to da spriječe, a oni to ne rade - navodi Bošković (penzionisani kapetan bojnog broda) i potkrepljuje svoju tvrdnju. - Takav kamp kroz koji je prošlo između 150 i 170 ljudi nije mali i za njega je potrebna logistika. Ključna stvar je kako te ljude organizovati, prevesti preko granice, smjestiti, hraniti, obezbijediti poligone, izvoditi obuku, vratiti preko granice, a da sve to prođe nezapaženo. Smislili su da kamp postave tamo gdje je veliki promet ljudi „Sunča-
na reka“ kod Banje Koviljača. Saznali smo da su tu bila dva instruktora, ali pošto ljudi u kampu govore ruski i moldavski jezik, tu je još neko morao da bude instruktor, ali mi ništa o tome ne znamo - kaže naš sagovornik. Promašena politika Na pitanje kako sve to utiče na spoljnu politiku Srbije Bošković odgovara da se pokazalo da ne možete da sjedite na četiri stolice.
- Izvisili ste kod Trampa počev od generalštaba pa do kamiondžija koji se hapse po Americi, htjeli da ušunjate na njegov prijem.... Kada se saznalo da izvozimo naoružanje i municiju u Ukrajinu, onda smo izvisili kod Putina - odgovorili su obukom u kampu kod Loznice - navodi Bošković i objašnjava rusko-srpsku spregu.
- U Srbiji je dosta nevladinih ruskih organizacija. Ko ih finansira, neke od njih direktno
Rusija. Ima i ruskih opozicionara. Veliki broj Rusa u Srbiji rade preko Srbije za Rusiju koja je pod sankcijama, a među njima je i veliki broj ruskih ljudi iz IT sektora. Barata se podatkom da oko 300.000 Rusa živi i radi ovdje. Kome se sve daju srpski pasoši. To su te veze. Organizacija kampova košta mnogo, a obuka za državne udare, odnosno demonstracije i izbore je direktno miješanja u politiku drugih državakaže Bošković. Sprega države sa kriminalom Na pitanje zašto zbog kampa u Loznici nije zasijedao Odbor za kontrolu službi bezbjednosti parlamenta Srbije Bošković odgovara da taj odbor vodi SNS i niko drugi ne može da zakaže sjednicu, ali i da je država u sprezi sa kriminalom.
- Imate Milana Radojičića, koji je na Interpolovoj potjernici, upropastio je Srbiju akcijom u Banjskoj, a ide pred izbore u Kosjerić i šenluči po Kalemegdanu. To je sprega države sa kriminalom i ona je mnogo ozbiljnija nego što mislimo, po Ustavu Srbije to je OKG (organizovana kriminalna grupa), a iza svega uvijek stoji služba ili policija - kaže Bošković. Ističe da je pitanje da li će se u Srbiji i dalje organizovati takvi kampovi.
- Ne znate da li je ranije bilo kampova poput ovog u Loznici. Kada sam rekao da iz sata u sat imate afere, to znači da pravite novu aferu da biste staru zataškali. Imali smo taj kamp u Loznici, ali nekoliko dana nakon toga imate aferu sa pretučenim studentima. Dakle, mijenja se fokus sa Loznice na pretučene studente. Onda pravite smjene i novu sistematizaciju u policiji i tako dalje što je novi fokus.... To je ludilo i šizofrena situacija koje već duže godina traju u Srbiji. Međutim, nikako da se shvati da od Rusije ne možemo više ništa očekivati. Trebalo je da mi Rusima uvedemo sankcije, a mi smo sada dobili sankcije od Rusa. Toliko nas vole da neće svoj udio u NIS-u da prodaju nama. To narod ne vidi i to nema veze sa ruskim narodom nego sa ruskim rukovodstvom. Ne mogu reći da je Rusija jednako Putin, što ovdje svi poistovjećuju. I Srbija i Crna Gora su rusofilski nastrojeni i debeo račun plaćamo zbog toga - zaključio je Bošković. Violeta CVejić
Dokumenti osjetljivih vojnih baza poput Lejkenhita, gdje se nalaze američki avioni F-35, pojavili se na crnom tržištu
LONDON – Više od četiri
terabajta podataka britanskog ministarstva odbrane, ratnog vazduhoplovstva i mornarice našlo se u rukama hakera koje London optužuje da su povezani sa Rusijom, javlja Dejli mejl. Kako prenose britanski mediji, dokumenti o osjetljivim vojnim bazama poput Lejkenhita, gdje se nalaze američki avioni F-35 koji su najvjerovatnije opremljeni atomskim bombama, pojavili su se na crnom tržištu. Britanski list je objavio i da su podaci i informacije Centralne komande dronova Velike Britanije u bazi Predanak, kao i radarske stanice NATO u bazi Portrit, takođe kompromitovane.
- Ovo je katastrofalna greška obezbjeđenja koju bi u Americi smatrali izuzetno alarmantnom. Čini se kao da svake sedmice saznamo da se desio novi propust u Ministarstvu odbrane, a niko za to ne odgovara. To vjerovatno ima veze s primitivnom tehnologijom Mi-
nistarstva odbrane, zastarjelim procedurama ili, prosto, s nebrigom - izjavio je za Dejli mejl penzionisani pukovnik vojne obavještajne službe Fil
Ingram Hakeri su navodno uspjeli da zaobiđu odbranu britanske vojske tako što su upali u kom-
pjutere kompanije Dod, koja ima ugovor za izgradnju i održavanje vojnih postrojenja. Spekuliše se da su među pokradenim dokumentima imena radnika, njihovi brojevi mobilnih telefona, registarske tablice automobila, kao i imena i mejl adrese brojnih
zaposlenih u Ministarstvu odbrane.
- Ovo je veliki skandal za nacionalnu bezbjednost - smatra profesor Antoni Glis, stručnjak sa Univerziteta Bakingem. On tvrdi da „nije riječ samo o podacima koji bi mogli koristiti sadašnjim i potencijalnim neprijateljima Velike Britanije, već je to i neugodno za naše saveznike, posebno Sjedinjene Američke Države“. R. P.
Premijerom predstave ,,Večeras
PODGORICA – Nova, 72. sezona Crnogorskog narodnog pozorišta otvorena je premijerom predstave ,,Večeras improvizujemo“, koju je prema tekstu nobelovca Luiđija Pirandela režirao jedan od najznačajnijih evropskih reditelja Paolo Mađeli. U pitanju je praizvedba ovog Pirandelovog komada u Crnoj Gori. Preplićući priču o disfunkcionalnoj porodici i glumačkom ansamblu koji se pobunjuje protiv reditelja, ova predstava donosi slojevitu i provokativnu refleksiju o prirodi teatra, granicama između stvarnosti i fikcije, u kojoj se stiče utisak da je, kako je to zapisao Šekspir, čitav svijet zapravo jedna velika pozornica. Mađelijeva predstava tako preispituje fluidnost identiteta i mogućnost spoznavanja istine u savremenom svijetu, te različite društvene i porodične anomalije našeg vremena.
ZAMAŠATELJSTVO
Prvakinja drame CNP-a Ana Vujošević je predstavu opisala kao ,,pravo zamašateljstvo“. - Prava dekonstrukcija funkcionisanja pozorišta, sticajem okolnosti provincijskog, što se stvarno odnosi na nas. Ako smo uspjeli da prenesemo tu ljutnju i razočaranje što živimo takav život i to što smo se mučili par mjeseci da usvojimo sve ovo, da proživimo sve ovo što kaže Riko Veri, onda je stvarno uspjeh – istakla je ona, dodajući da se ljudi da-
Mađeli je nakon premijere govorio o Pirandelu kao jednom od najvećih pisaca u posljednjih 200 godina i jednom od tvoraca modernog teatra. Kako je rekao, režirajući ovu predstavu, držao se nekih uputa. Pirandeli, prema njegovom mišljenju, daje neke indikacije, crta neku trasu „pa vi morate naći blago unutra“
nas pretvaraju u ljudoždere. - Zli, uvijek bijesni, netaktični, neempatični sve više da je to tuga i sunovrat civilizacije. I što nam onda ostaje? Da glumatamo život, da lažiramo život. I đe smo? Niđe – kazala je ona.
Glumac Miloš Pejović rekao je da je Mađelijevo čitanje Pirandela ispravno i najbliže onome što je Pirandelo mislio u svojim komadima. Svoju ulogu u ovoj predstavi opisao je kao nezgodnu.
PODGORICA – Likovni i muzički program obilježiće večeras repertoar KIC-a „Budo Tomović“. Prvo će u 19 sati, u holu KIC-a, biti otvorena izložba kolaža Ane Kaluđerović, a u 20 sati će, u Velikoj sali, nastupiti italijanski bend Mandolin Bluz.
Postavku izložbe Ane Kaluđerović čine radovi rađeni u kombinovanoj tehnici kolaž-crteža. Serija radova obu-
hvata fito kolaže (sušeni biljni materijal) dok ima i onih koji su stvarani u klasičnoj kolaž tehnici, sklapanjem elemenata od papira i tkanine. Mandolin Bluz je novi projekat poznatog napolitanskog mandoliniste i gitariste Lina Muoja, koji obuhvata različite stilove, od vintidž kantri bluza Jenka Rejčela do čikaškog bluza Karla Martina i Džonija Janga, sa primjesama džeza, svinga i blugrasa. Spajajući raznovrsne stilove Mandolin Bluz ostvaruje ravnotežu između muzike čikaškog bluza i svinga napolitanskih orkestara.
Pored Lina Muoja u ansamblu sviraju usni harmonikaš M aks Manđaneli , basista Đani Franki, bubnjar Roberto Ferante i pijanista Roberto Lanco. Organizatori koncerta su Ambasada Italije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i KIC „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan. R. K.
- Imao sam ranije neke predstave u kojima iskačem iz karaktera, ili uskačem u neku drugu situaciju ili probijam četvrti zid i komuniciram s publikom. Međutim, ovdje se radi o jednom potpuno drugom pristupu, jer mi moramo da shvatimo da mi igramo glumca koji je baš zbog toga kakav je izabran da tumači taj karakter koji je u predstavi. Tako da su to slojevi nad slojevima koje smo morali da savladamo, a koji se čine jednostavnim na
PODGORICA - Organizacijom „Dana mađarskog filma u Crnoj Gori“ afirmiše se ideja da kulturna razmjena predstavlja živu komunikaciju i priliku da se kroz umjetnost upoznaju duh, istorija i senzibilitet prijateljskog naroda, ali i da se prodube veze između dvije države kroz zajedničko razumijevanje i uvažavanje kulturnih vrijednosti.
To je poručeno povodom otvaranja ove manifestacije, koja će trajati do 21. oktobra, a koju organizuje Filmski centar
Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Mađarske u Podgorici, Nacionalnim filmskim institutom Mađarske, JU KIC „Budo Tomović“ i Crnogorskom kinotekom.
Direktorica Filmskog centra
Crne Gore Aleksandra Božović kazala je da Crna Gora i Mađarska dijele mnogo više nego što to geografska karta sugeriše. Ona je naglasila da je evropski film dokaz da umjetnost ima snagu da opstane u svijetu koji je sve brži i sve glasniji.
prvu loptu kad razmišljamo o tome – rekao je on.
BLAGO
Mađeli je nakon premijere govorio o Pirandelu kao jednom od najvećih pisaca u posljednjih 200 godina i jednom od tvoraca modernog teatra. - Režirajući ovu predstavu, držao sam se nekih uputa. On daje neke indikacije, crta neku trasu pa vi morate naći blago unutra – kazao je Mađeli. Glumac Simo Trebješanin,
Paolo Mađeli je kazao da je ova predstava dobra filozofska i intelektualna vježba za glumce, te pohvalio crnogorske mlade glumce i školu glume u našoj zemlji. - Bilo je fantastično biti sa glumcima, za neke od njih nijesam ni znao - ove mlađe, smatram ih božanstvenim. Imate dobru školu glume u Crnoj Gori, za razliku od mnogih drugih država. Ne stidim se da kažem, za razliku i od Hrvatske – istakao je Mađeli.
koji u predstavi tumači lik reditelja, kazao je da smatra da su napravili dobru i reprezentativnu predstavu i postavili visok standard što se tiče zanatskog i umjetničkog kvaliteta.
- U razgovoru sa Paolom došli smo do rješenja koje ste vidjeli, ali vjerujte mi da mi je pomagalo i samo to dok gledam njega kako on rješava neke scene u kojima nijesam ja. Malo sam njega ,,snimao“ i gledao kako bi to trebalo – istakao je on.
Prema njegovim riječima, glumci u Crnoj Gori nemaju često priliku da rade s rediteljima Mađelijevog kalibra.
- On je za glumca dar, ja sam i ranije sarađivao s njim. Mlađim kolegama sam rekao: samo ga slušajte, to vam je i životno i profesionalno iskustvo.
To je reditelj koji toliko voli i poštuje glumce, toliko cijeni ono što glumac nosi sa sobom, što nije čest slučaj sa rediteljima. On sa tom ljubavlju i energijom kojom nas obasipa dolazi do rezultata, napravi
porodičnu atmosferu, a inteligentan je reditelj koji vas tjera da kopate po sebi – kazao je on. Uloge u predstavi još tumače: Dejan Ivanić, Ana Vučković, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Radmila Škuletić, Anja Misović, Luka Stanković, Nikola Perišić, Jovan Dabović, Matija Memedović i Ognjen Sekulić Adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić-Pleština, kostimografiju Lina Leković, scenografiju i video Ivan Marušić Klif, dizajn svjetla Paolo Mađeli i Sreten Milošević, a muziku Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević Asistentkinja režije je Nataša Milićević, korepetitorka Marija Mitrović, lektorka Dubravka Drakić, asistentkinja kostimografije Maša Mirković, a izvršna producentkinja Vukosava Tomović. Repriza predstave je večeras, na Velikoj sceni, u 20 sati. A. RADOVIĆ
Manifestacija „Dani mađarskog filma“ otvorena u KIC-u, još danas i sjutra prilika da se vide savremene filmske priče
- Mađarska kinematografija, sa svojom bogatom tradicijom – od čuvenog oskarovca Ištvana Saba, preko Bele Tara i Mikloša Janča, do novih generacija reditelja koji osvajaju festivale širom svijeta, donosi priče koje svi razumiju, bez obzira odakle dolazili - kazala je Božović, prenosi PR centar. Ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši rekao je da u današnjem, ubrzanom i pro-
mjenljivom svijetu, možda je važnije nego ikada da slušamo jedni druge i dijelimo naše priče. - Film ima tu moć da prenese emocije, vrijednosti i zajednička ljudska iskustva - istakao je Neđeši. Kazao je da će publika, u okviru ove manifestacije, imati priliku da pogleda četiri izuzetna mađarska filma, koji pripadaju različitim žanrovima i stilovima, navodeći da ih povezuje
iskrenost, emotivnost i visoki umjetnički kvalitet u prikazivanju mađarske stvarnosti, svijesti, sadašnjosti i, možda, poneke slike budućnosti. Manifestacija je otvorena projekcijom filma „Zemelvajs“ (2023) nagrađivanog reditelja Lajosa Koltaija. Juče je program u Crnogorskoj kinoteci nastavljen projekcijom filma „Moje blago“ (2017) Gabora Herendija , a večeras je, takođe u Kinoteci, na repertoaru „Trezor“ (2018) reditelja Petera Bergendija, istorijska drama o revoluciji 1956. godine. U utorak, 21. oktobra, manifestaciju će u Kinoteci zatvoriti film „Viski Bandit“ (2017), renomiranog mađarsko-američkog reditelja Nimroda Antala o ozloglašenom pljačkašu, baziran na istinitoj priči. Sve projekcije počinju u 20 časova, a ulaz je besplatan. R. K.
MALO POZNATA ISTORIJA: Državni arhiv Crne Gore čuva dokumenta o premijernom izvođenju „Balkanske carice“ kralja Nikole na sceni u Njemačkoj 1912. godine
Tokom Balkanskih ratova crnogorska periodika je nastojala da, pored najvažnijih vijesti o stanju na frontu i konotacijama visoke međunarodne politike, prati i razne oblike pomoći i podrške koji su stizali sa raznih adresa ondašnje Evrope. Poslije, na prvim stranicama saopštenih, izvještaja o stanju na frontu i uspjesima crnogorske vojske, te međunarodnih ocjena i komentara, u ,,Glasu Crnogorca“ su slijedile stranice sa spiskovima priloga i imenima prilagača u korist Crnogorskoga crvenoga krsta.
Pored priloga, uglavnome u novcu i stvarima, stizale su i vijesti o raznim oblicima pomoći i podrške. U znak podrške Kraljevini Crnoj Gori u čitavome nizu gradova u inostranstvu, istaknuti pojedinci, ili organizacije organizovali su razne kulturne sadržaje među kojima su bila i prikazivanje pozorišnih predstava, ili drugih scenskih događaja. U takvim prilikama su, uz izraze pohvala Crnoj Gori, nerijetko prikupljani prilozi i slati Crnogorskome crvenome krstu.
ŠTAMPA BILJEŽI
Kada su, kao oblici podrške Kraljevini Crnoj Gori, u pitanju prikazivanja pozorišnih predstava, najčešće je, naravno nimalo neočekivano, bilo riječi o ,,Balkanskoj carici“, dramskome djelu u stihu kralja Nikole I Petrovića. O prikazivanju ,,Balkanske carice“ na inostranim pozorišnim scenama ,,Cetinjski vjesnik“ će, krajem 1912. godine, zabilježiti kako je već poznato da je ,,Balkanska carica“ baš ovih dana prikazivana na mnogim pozorišnim scenama van Crne Gore. Istaknuto je Narodno pozorište u Beogradu koje je kraljevu dramu prikazivalo u nekoliko navrata. ,,Cetinjski vjesnik“ će posebno istaći prvo prikazivanje ,,Balkanske carice“ u Budimpeštanskome pozorištu, da bi naglasio kako je publika, po pisanju peštanskih listova: ,,na svršetku svakog čina izražavala svoje dopadanje“. Pored Budimpeštanskoga i Beogradskoga pozorišta pomenuto je i prikazivanje ovoga dramskoga djela na ruskim i drugim stranim pozornicama. U okviru pomenutoga priloga u ,,Cetinjskome vjesniku“ biće, međutim, pomenut još jedan evropski gradu đe je tih dana prikazana ,,Balkanska carica“. Riječ je o Tilsitu (osnovan u 13. stoljeću), gradu koji se 1912. godine nalazio u sastavu Njemačke, a danas nosi ime Sovjetsk i pripada Rusiji (Kalinjinska oblast). Grad je kroz istoriju poznat po miru koji je 1807. godine Napoleon Bonaparta sklopio sa ruskim carem Aleksandrom I i pruskim kraljem Fridrihom Vilhemom III
Krajem 1912. godine crnogorskome dvoru je stiglo pismo
Premijerna predstava ,,Balkanske carice“, koju je režirao direktor pozorišta Siloli, prikazana je u Tilsitu krajem 1912. godine i zavrijedila je pažnju tamošnje periodike. Na samome početku prikaza u štampi se kaže kako je ,,...kraljevski pjesnik...“ dramu započeo veoma prikladnim stihovima koji: ,,...tako dobro odgovaraju sadašnjem trenutku...“
(datirano 10. decembra po novome kalendaru) od direktora gradskoga pozorišta u Tilsitu. Direktor Francesko Sioli obavještava kralja Nikolu I da je premijera: ,,...Balkanske carice, uzvišenog pjesničkog djela Vašeg visočanstva“ prikazana u gradskome pozorištu 8. decembra 1912. godine. Direktor Sioli, kako piše ,,Cetinjski vjesnik“, dalje ističe da: ,,... blagodareći veljelepnoj izradi ove pijese, publika je pokazala veliki interes za ovu dramu, koja je ostavila odličan utisak na sve prisutne, radi čega su neprekidno aplaudirali za sve vrijeme prikazivanja“. Uz pismo direktora pozorišta na Cetinje je stiglo i nekoliko priloga iz lokalnih novina koje pišu o ovome događaju, nazivajući dramu: ,,velikim literalnim djelom“. Na dokumente o ovome događaju, koji se čuvaju u Državnome arhivu Crne Gore, skrenuo mi je pažnju dr Slavko Burzanović, pa je i ovo prilika da mu najljepše zahvalim.
PREDAVANJE
Uz pohvale drami ,,Balkanska carica“ i njenome izvođenju u gradskome pozorištu Tilsita, direktor Sioli u pismu po-
sebno ističe kako je pred premijeru po njegovoj sugestiji dramaturg gradskoga pozorišta,Hainc Švambori: ,,pred veoma brojnom publikom“ održao šire predavanje kojim je htio da pripremi i motiviše publiku za ovaj važan događaj. Pišući o predavanju dramaturga gradskoga pozorišta ,,Tilske novine“ (Tilsiter Zeitung) ističu kako je u uvodu svoga prikladnoga izlaganja predavač primijetio: ,,Aktivnosti uzburkanih nacionalnih snaga Crnogoraca na političkom i ratnom polju, koje su nedavno začudile i zadivile čitav svijet, opravdavaju, kao što je to, istraživanje da li se ta zdrava nacionalna snaga reflektuje i u umjetnosti“. Pozorišni dramaturg je u okviru predavanja posvetio pažnju i životnome putu kralja Nikole I, da bi na tu temu zaključio: ,,Jaka ličnost kralja vidljiva je i u njegovim pjesničkim djelima, u zbirci pjesama ‘Pjesnik i vila’ i u drami ‘Balkanska carica’...“ Kako dalje ,,Tilske novine“ pišu, dramaturg gradskoga pozorišta Hainc Švambori će, privodeći kraju svoje izlaganje, istaći: ,,A posebno naša njemačka ośećanja dira to
što kralj svoje pjesničko djelo posvećuje crnogorskim ženama čiju tešku sudbinu se kralj Nikola odavno uspješno trudi popraviti“.
Predavanje, kojemu je štampa u Tilsitu očigledno posvetila primjerenu pažnju, pozorišni dramaturg završava najavljujući premijeru ,,Balkanske carice“, koja se upravo očekuje: ,,Zato predstava u nedjelju ne treba da izazove samo literarno interesovanje. Obratiti će nam se pjesnik, kralj i čovjek“.
SAČUVAO KARAKTER
Premijerna predstava ,,Balkanske carice“, koju je režirao direktor pozorišta Siloli, prikazana je u Tilsitu krajem 1912. godine i zavrijedila pažnju tamošnje periodike. Na samome početku prikaza u štampi se kaže kako je ,,...kraljevski pjesnik...“ dramu započeo veoma prikladnim stihovima koji: ,,...tako dobro odgovaraju sadašnjem trenutku...“. U nastavku je, uz isticanje glavnih karakteristika likova, ukratko prepričan sadržaj drame. Direktor pozorišta Sioli je pohvaljen kako se, lično rukovodeći uvježbavanjem komada, očigledno tru-
korična
dio da: ,,...sačuva karakter drame izvornim i neiskrivljenim, bez bitnih ustupaka našem ukusu. Vjerovatno s punim pravom. Svako ublažavanje djelovalo bi neuvjerljivo“. Za samu dramu kritičar u nastavku kaže: ,,...u literalnom smislu treba priznati da je radnja postavljena široko i vješto“. Kritičar njemačkih novina zatim posvećuje pažnju glumcima, koji su igrali noseće uloge i tako nam pomaže da danas, makar na taj način, saznamo kakve je sve utiske mogla ponijeti publika gradskoga pozorišta u Tilsitu poslije premi-
jernoga prikazivanja kraljeve drame krajem 1912. godine. Glavna uloga (Stanko) povjerena je gospodinu H. C. Mileru. Ovaj senzibilni glumac, kako to kritičar kaže, pristupio je ulozi sa mnogo ljubavi. Njegov odnos bio je vidljiv u svim scenama: ljubavi, ljubomori, zaslijepljenoj ambiciji i u očaju, uvijek pokazujući veliki talenat.
Dozvoliću sebi malu digresiju da i ovđe primijetim kako uvijek kada čitam o uspješnim kreacijama na otvorenoj sceni likova iz ,,Balkanske carice“ misao mi, nekako sama od sebe, ode na recenzije sa premijera ovoga djela koje je 1884. godine donosila crnogorska periodika poslije predstava kojima je otpočeo redovni pozorišni život u Crnoj Gori.
SNAŽAN UTISAK
No, vratimo se predstavi u Tilsitu. Kritičar njemačkih novina ne štedi komplimente ni za gospođicu Hajne, koja je bila odlična u ulozi Danice, u kojoj je, kako kaže, uživala. Pored glavnih protagonista pohvaljeni si i Maršal (Marschall), Švamborn (Schwamborn) i Daubal (Daubal). Uz ove protagoniste komplimenti su upućeni i gospodinu Brilu (Brühl), koji je u čuvenoj sceni proricanja sa mača ostavio snažan utisak.
Nijesu međutim svi izvođači za svoje nastupe dobili dobre ocjene kod ovoga kritičara. Loše su prošli Gros (Ivan beg) i Meding (Đorđe) zato što u ulogama koje su im dodijeljene nijesu umjeli da se snađu i da ih iznesu na očekivanome i potrebnome nivou. Završavajući prikaz kritičar će se osvrnuti i na uređenje scene i kostimografiju ističući da: ,,Scenografija, posebno istorijski prikladni kostimi uspjeli su i bili su lijepi“. Na kraju iznijetih crtica o premijeri ,,Balkanske carice“ u Tilsitu 1912. godine primijetili bi kako se premijera crnogorske drame, jedan kulturni čin sa śevera Evrope, dok na Balkanu traju ratne prilike, povezao u kolo sličnih pregnuća iz čitavoga niza evropskih gradova jasno pokazujući kako jedan narod dok vodi pravednu borbu ne treba da ostane usamljen. Evropa je, možemo li to reći, upravo tada pokazala svoje pravo lice. •
Više od hiljadu građanki i građana svih generacija juče je na brdu Gorica učestvovalo u trećem ,,Race for the Cure“ – najvećem evropskom sportskom događaju posvećenom zdravlju žena
Sa ovog humanog događaja, koji je pod sloganom „Svakim korakom podržavamo jedni druge“ organizovala nevladina organizacija ,,Brini o sebi“, pod pokroviteljstvom Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i uz podršku brojnih partnera, poslata je zajednička poruka podrške ženama koje se suočavaju sa karcinomom dojke i istaknuta važnost prevencije i redovnih pregleda. Novac u iznosu od 8.475 eura prikupljen registracijom 1.025 učesnika biće usmjeren na kupovinu stolica za primanje hemioterapije i prateće medicinske opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, čime će se smanjiti vrijeme za terapiju i unaprijediti uslovi liječenja pacijentkinja.
PODRŠKA
Predsjednica NVO „Brini o sebi“ Ivona Dabetić iskazala je zadovoljstvo što su građani i građanke u ovolikom broju podržali ovu humanu inicijativu i poslali snažnu poruku ženama u Crnoj Gori koje se bore sa
karcinom dojke da nijesu same, uz želju da iz te borbe izađu kao pobjednici. Prva dama Crne Gore Milena Milatović kazala je da je ,,trka sa životom jedina koju čovjek ne smije da izgubi prije vremena“.
- U ovoj trci pobjednik je svako ko zna da se bori… Stotine hiljada žena izgubi tu trku, a u Crnoj Gori svi znamo bar nekoga ko se suočio s ovom bolešću. Danas smo ovdje da podsjetimo koliko su preventivni pregledi važni za očuvanje zdravlja. Zato smo danas tu da pokažemo da u trci pobjeđuje svako ko zna, ko je svjestan i ko
ima podršku da se bori – kazala je Milatović, ističući značaj preventivnih pregleda. Predsjednica Skupštine glavnog grada dr Jelena Borovinić-Bojović istakla je važnost podrške ženama koje se bore sa karcinomom dojke.
- „Race for the Cure“ je mnogo više od trke. Šetamo zajedno da bismo poslali poruku da svaka žena na vrijeme prepozna problem i javi se svom ljekaru. Zdrava žena je zadovoljna žena, zdrava žena je stub svake srećne porodice. Veoma je važno da im pošaljemo poruku da se ne plaše pregleda koji traje pet–šest minuta,
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče oko podne ugasili požar u Hramu Hristovog vaskrsenja
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče oko podne ugasili su požar koji je izbio u podrumskom dijelu Hrama Hristovog vaskrsenja.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović izjavio je za Pobjedu da im je 11.59 časova prijavljen požar u Hramu Hristovog vaskrsenja.
- Prva patrola sa punkta u Tološima stigla je na teren za nepuna tri minuta. Požar je izbio u podrumskom dijelu gdje je manja kuhinja. Vatra je bila zahvatila taj dio kuhinje, ali zahvaljujući brzoj intervenciji naše kolege spriječile su ga da se širi dalje. Požar je u potpunosti ugašen u 12:10 časova – kazao je Bojanović, uz napomenu da nije bilo veće materijalne štete. Napominjući da je bila prisutna veća koncentracija dima, kazao je da nije utvrđen uzrok požara.
- Aktivirali smo sisteme za odimljavanje, jer je velika koncentracija dima. Provjerili smo prostor termovizijskim kamerama, nema izvora drugih požara – zaključio je Bojanović.
Osim pripadnika Službe zaštite i spašavanja na terenu su bili i pripadnici policije. I.M.
jer to je pregled koji spašava život - kazala je dr Borovinić-Bojović i pozvala žene da bar jednom godišnje pođu na preventivne preglede kako bi spriječile najteže posljedice bolesti.
Direktorka Instituta za onkologiju KCCG dr Gordana Ristić-Bašović kazala je da je ovo dobra prilika da se osvijestimo i promijenimo životne navike koje mogu doprinijeti zdravlju i smanjenju rizika od bolesti.
- Važne su empatija i razumijevanje za pacijentkinje. Njihova snaga, dostojanstvo i istrajnost inspirišu sve zapo-
Članovi Udruženja boraca NOB i antifašista Podgorice posjetili su prije dva dana Jelin dub, mjesto na kojem su prije 84 godine jedinice Zetskog partizanskog narodnooslobodilačkog odreda izvele prvu veću borbenu akciju protiv okupatorske italijanske vojske na teritoriji Podgorice.
O ovoj akciji u Bratonožićima 18. oktobra 1941. godine i njenim reperkusijama na kasniji tok NOB-e i poslijeratnom razvoju i kretanjima u Crnoj Gori do današnjih dana govorili su predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović i član Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Vojo Milošević Banović je u kraćem obraćanju rekao da članove SUBNORA Crne Gore na ovom i ovakvim mjestima okuplja borba za očuvanje vrijednosti, tradicije i dostignuća NOB Jugoslavije i, posebno, poštovanje učešća i žrtava crnogorskih sinova i šćeri, ali i rezultata na ostvarivanju novog društvenog poretka i, u tom kon-
slene u Institutu, koji se svakodnevno nesebično bore za svakog pacijenta - kazala je dr Ristić-Bašović, uz napomenu da je zdravlje žene zdravlje porodice, a zdrava porodice je temelj svake zajednice.
Navodeći da će sredstva prikupljena tokom ovogodišnje manifestacije biti donirana Institutu za onkologiju KCCG, poručila je da je to „gest koji je duboko ljudski“.
- Nijedna žena ne smije biti sama u ovoj borbi – zaključila je dr Ristić-Bašović. Poruku podrške poslala je i ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andrijana Marsela, koja je naglasila da je u borbi sa karcinom najvažnija prevencija i rano otkrivanje bolesti.
ZDRAVLJE
Ovogodišnja trka održana je pod sloganom „Svakim korakom podržavamo jedni druge“, a učesnici su još jednom pokazali da zajedništvo i solidarnost imaju snagu da mijenjaju svijest i živote. U ženskoj konkurenciji treće mjesto osvojila je Ksenija Ražnatović, drugo Ana Krivokapić, a prvo Milena Biberdžić. U muškoj konkurenciji treći je bio Andrija Đurišić, drugi Žarko Miročević, dok je prvo mjesto zauzeo Dušan Marković. U trci djece treće mjesto osvojio je Filip Marić, drugo Nikolina Marović, a prvo Nikola Karagić
Najbolji u najmlađoj konkurenciji, četrnaestogodišnji Nikola Karagić, kazao je da je na Goricu juče došao sa majkom Anom , a da im se kasnije pridružio i njegov otac Duško - Treniram fudbal u klubu ,,Stari aerodrom“. I roditelji i ja gajimo zdrave stilove života. Drago mi je što smo ponovo tu da podržimo ovu lijepu manifestaciju – kazao je Nikola, uz napomenu da su učestvovali i prošle godine. Sedamdeset trogodišnja Gojka Andrić na Goricu je došla sa ćerkom Bojanom Krković i unucima Androm (4 godine) i Martinom (10 godina). Navodeći da je operisana, Gojka nam je kazala da redovno ide na kontrole, a da upražnjava zdrave stilove života. - Dnevno pređem po 15.000 koraka. Mislim da bi svako trebalo da pređe tokom dana makar 10 kilometara – kazala je Andrić, uz napomenu da su na manifestaciji učestvovali i prethodne dvije godine. Jučerašnji događaj organizovan je pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorica, uz podršku glavnih partnera: Vision Event, Erste banka, MSD, Glosarij, Novartis, Hoffmann - La Roche i AstraZeneca, koji su svojim doprinosom i društvenom odgovornošću prepoznale značaj kampanje i dale snažan podsticaj njenoj realizaciji. I.MITROVIĆ
Odali počast hrabrim borcima za slobodu
tekstu, u NOB-u izvojevanog statusa Crne Gore i crnogorskog naroda. - Zbog toga nas sve više zabrinjavaju svakodnevni sveprisutni nasrtaji eksponenata velikosrpske kleronacionalističke strategije u cilju revizije nespornih istorijskih činjenica i reafirmisanja zločinačkog kolaborantskog četničkog pokreta i njegovih predvodnika i podrivanja evropskog puta i antifašističkog i građanskog karaktera Cr-
ne Gore – poručio je Banović. Vojo Milošević se osvrnuo na Trinaestojulski ustanak, akciju na Jelinom dubu, doprinosu Crnogoraca u Narodnooslobodilačkoj borbi, kao i savremenim dešavanjima. Vijence na spomen-ploču na Jelinom dubu položili su Ljubomir Pejović, Sonja Šušanj i Stanko Jeknić, a na spomen ploču strijeljanim rodoljubima na Bioču Miloš Brković, Momo Vujošević i Rajko Radulović I.M.
Poneđeljak, 20. oktobar 2025.
Modnom revijom i koncertima sinoć zatvoren četvrti Senior fest na Trgu nezavisnosti
U okviru završne večeri Senior festa 2025., manifestacije koja slavi bogatstvo godina, iskustva, mudrosti, na Trgu nezavisnosti održana je modna revija ,,Vidimo se u Radovču“, koja nas je vratila u vremena nekadašnje Podgorice, upravo na mjestu gdje je svojevremeno bila terasa restorana „Radovče“.
U pratnji starijih domaćih i stranih evergrina, modele Slobodanke Seke Martinović nosili su korisnici Doma starih Podgorica i KUD-a ,,Treće doba“. Druženje je nastavljeno uz dobro poznat repertoar popularnog KIC pop hora, a posjetiocima svih generacija veče na glavnom gradskom trgu uljepšala je grupa Legende. Za brigu o starima dodijeljene su nagrade u tri kategorije - institucije, kompanije i pojedinca.
PODRŠKA
Nova gradska administracija kojom rukovodim želi da na svakom koraku iskaže poštovanje prema vama. Vaše godine i iskustvo nijesu teret za nas, već naše bogatstvo i naša vrijednost. Vi ste gradili ovaj grad i ovu državu, ovaj trg i ove ulice su vaših ruku djelo. Od vas treba učiti, biće mi veliko zadovoljstvo da i ubuduće radim za vaše dobro, za vaše zadovoljstvo i osmijehe. Ovo što ste večeras priredili je slika jedne otmene i gospodske Podgorice i želim da moja Podgorica uvijek bude kao večeras – poručio je gradonačelnik Saša Mujović
dovoljavaju… Nova gradska administracija kojom rukovodim želi da na svakom koraku iskaže poštovanje prema vama, vaše godine i iskustvo nijesu teret za nas, već naše bogatstvo i naša vrijednost. Vi ste gradili ovaj grad i ovu državu, ovaj trg i ove ulice su vaših ruku djelo. Od vas treba učiti, biće mi veliko zadovoljstvo da i ubuduće radim za vaše dobro, za vaše zadovoljstvo i osmijehe. Ovo što ste večeras priredili je slika jedne otmene i gospodske Podgorice i želim da moja Podgorica uvijek bude kao večeras –poručio je Mujović.
POŠTOVANJE
Želim da zahvalim u ime volontera, mojih kolega i svih ljudi kojima pružamo uslugu, jer mi to radimo za starije i sa starijima. Ovo je samo podstrek da i dalje razvijamo usluge, brigu o starijima, aktivno starenje, jer stari su ogledalo našeg društva i nevjerovatan resurs – kazala je Dubak
Nagrada za brigu o starima uručena je instituciji Crveni krst Crne Gore, koja već 20 godina kreira i realizuje usluge za starije širom Crne Gore, a trenutno pruža podršku za više od hiljadu starijih u 16 opština. Generalnoj sekretarki Crvenog krsta Jeleni Dubak nagradu je uručila direktorka Senior festa Vesna Radojević - Želim da zahvalim u ime volontera, mojih kolega i svih ljudi kojima pružamo uslugu, jer mi to radimo za starije i sa starijima. Ovo je samo podstrek da i dalje razvijamo usluge, brigu o starijima, aktivno starenje, jer stari su ogledalo našeg društva i nevjerovatan resurs – kazala je Dubak. Nagrada je uručena i crnogorskoj kompaniji MTEL, koja je posvećena edukaciji penzionera, a kroz koju je prošlo više od 500 starijih. Primajući nagradu Ljiljana Brnović je u ime ove renomirane kompanije poručila da sa ljubavlju podržavaju ovakve projekte. Nagrada je uručena i gradona-
čelniku Podgorice Saši Mujoviću koji, kako je navedeno, od prvog dana iskazuje snažan senzibilitet prema najstarijim sugrađanima, a tokom či-
jega mandata je obezbijeđen besplatan gradski prevoz za penzionere, koji oni traže duži niz godina. - Lijepo je kad vas nagrade oni
U okviru rekonstrukcije dijela Ulice slobode radnici juče posjekli višedecenijsko stablo
U okviru radova na temeljnoj rekonstrukciji dijela Ulice slobode (na potezu od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice) radnici su juče ujutro posjekli i uklonili višedecenijsku košćelu, koja je bila visoka petnaestak metara.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koja je investitor ovoga posla, juče nam je nezvanično rečeno da su ovo morali uraditi kako bi nastavili sprovođenje podzemnih instalacija. Podsjećamo da su ekološki aktivisti prije mjesec i po najoštrije osudili ovu namjeru Agencije za izgradnju i razvoj, koja je juče sprovedena u djelo, ocijenivši da to nije odraz nužde i potrebe, već odraz lijenosti i neodgovornosti, što je uobičajena slika društva u kojem živimo.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice za Pobjedu su početkom septembra izjavili da je predviđeno da sve važne instalacije idu i preko mjesta gdje se do juče nalazila košćela. Naveli su tada da je to u
skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima i glavnim projektom, te da će duž ovog dijela ulice biti zasađen novi drvored od 13 zimzelenih hrastova, kao u donjem dijelu Ulice slobode. Prema njihovim riječima, ako bi bilo odlučeno da stablo bude sačuvano, morao bi da se izmijeni projekat, zbog čega bi bili u obavezi
da obustave izvođenje radova. I tada, a i juče nam je nezvanično potvrđeno da je problemtičan položaj košćele, jer su instalacije oko njega, a izvodeći radove okolo kidali su mu žile koje su bile rasprostranjene do pola ulice, čak se približile i suprotnoj strani.
- Samim tim, kada ih kidamo, i ako ga ostavimo može se de-
siti da će to drvo tu bitisati, ali u nekom trenutku od sjevernog vjetra bi vrlo vjerovatno moglo biti oboreno. Znači, ugrožena je bezbjednost građana… Tu će proći instalacije jake struje, kablovska kanalizacija, TK kanalizacija, fekalna, vodovod, atmosferska, a glavni vod fekalne kanalizacije ide pravo na drvo – objasnili su ranije iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Ekološki aktivisti sa kojima smo razgovarali prije mjesec i po su ocijenili da uklanjanje stabla pri rekonstrukciji ulica nije odraz nužde i potrebe, već je odraz lijenosti i neodgovornosti, a što je postalo uobičajeno u društvu u kojem živimo. Podsjećamo, građanski aktivista Vuk Vujisić 4. septembra pozvao je nadležne u Glavnom gradu i gradonačelnika Sašu Mujovića da nipošto ne dozvole da se ovo stablo posiječe. Predložio je tada da bi ovo drvo trebalo sačuvati po principu kako je to urađeno sa starim platanom na Trgu Balšića. Prilikom pro-
koji su bolji i iskusniji, oni koji nastupaju prema vama sa pozicije roditelja, oni čije su namjere iskrene i čiste, koji tako malo traže i sa tako malo se za-
Specijalna nagrada za brigu o starima uručena je zaposlenom u gradskom Sekretarijatu za socijalno staranje Balši Alibabiću. Zahvalivši na nagradi on je najavio da Sekretarijat za socijalno staranje otvara kancelariju za penzionere i starija lica.
Za bezrezervnu podršku Senior festu zahvalnica je uručena osnivačici i menadžerki KIC pop hora Snežani Burzan. Navodeći da ovaj hor postoji osam i po godina, Burzan je podsjetila da je prvi kulturno-umjetnički program u Domu za stare na Starom aerodromu bio koncert ovog ansambla i poručila da će i ubuduće nastaviti da pjevaju za najstarije. U okviru Senior festa juče je na glavnom gradskom trgu priređena izložba oldtajmera, a raznovrstan kulturno-zabavni program u subotu je održan u Njegoševom parku i na Trgu nezavisnosti. Četvrti Senior fest organizovali su NVO Montenegro Education i Glavni grad uz podršku brojnih partnera. I.MITROVIĆ
Iković: Preživjelo je Drugi svjetski rat, ali nije moglo preživjeti ,,oslobodioce“
Ekološki aktivista Vuk Iković, iz Pokreta Preokret, iskazao je razočaranje zbog jučerašnjeg uklanjanja stare košćele iz centra grada.
- Posjekli su zdravo drvo staro preko 100 godina. Ovo drvo je preživjelo Drugi svjetski rat i totalno rušenje Podgorice, ali nije moglo preživeti ,,oslobodioce“. Rukovodstvo je obećalo da neće posjeći drvo, ali je to trajalo samo dok su mediji o tome izvještavali – napisao je Iković na svom FB profilu.
jektovanja, ocijenio je on, mlađani projektanti i službenici moraju da vode računa o identitetu grada i održivom razvoju, sve ostalo je na štetu građana i ovog grada, uz napomenu da su decenije rasta nešto što ne možete nadoknaditi novom sadnjom. Izvršna dir ektorica NVO Green Home Azra Vuković tada je izjavila za Pobjedu da je planirano uklanjanje košćele u Ulici slobode odraz lijenosti i neodgovornosti. -Uklanjanje još jednog stabla koje je krasilo Ulicu slobode u prethodnih 30 godi-
na nažalost nije ništa novo i ponašanje je koje gledamo svakodnevno u ovoj zemlji. Uklanjanje stabla pri rekonstrukciji ulica nije odraz nužde i potrebe, već je odraz lijenosti i neodgovornosti, a što je postalo uobičajena slika društva u kojem živimo. Sigurno je mnogo lakše ukloniti stablo nego ga sačuvati – poručila je tada Vuković. Podsjećamo, u okviru temeljne rekonstrukcije dijela Ulice slobode, prije mjesec i po uklonjeno je drvo mimoze, koje se nalazilo prekoputa višedecenijske košćele. I.MITROVIĆ
Diskurs o vještačkoj inteligenciji djeluje smisleno i pravovremeno u saj-faj akciji „Tron: Ares“ Joakima Reninga
marko stojIljKovIć
Kada je stigao u bioskope 1982. godine „Tron“ režisera Stivena Lisbergera nije bio baš sjajno dočekan. Nisu ga voljeli ni publika ni kritika, ali situacija se kasnije ipak promenila. Slavu i status kultnog filma stekao je u godinama koje će uslediti ponajviše zbog toga što se ispostavilo da je predvideo neke trendove u tehnološkom razvoju i promenama u vezi sa načinom života.
IstorIjat prIče Podsetimo se, radnja originala iz osamdesetih pratila je dizajnera video-igrica Flina (Džef Bridžis) koji se sa kolegama Bredlijem (Brus Bokslajtner) i Bejns (Sindi Morgan) „uhakovao“ u sistem, pokušavajući da dokaže da ga je pokrao Dilindžer (Dejvid Vorner), šef u kompaniji ENCON. Rezultat toga bilo je premeštanje u novi elektronski svet zvani Mreža, pa je odatle morao da se spasava boreći se protiv programa i drugih zarobljenih ljudi u jednostavnim, ali poprilično smrtonosnim igricama.
Istini za volju, relativno jednostavna radnja tada je ispričana na nepotrebno komplikovan način, ali su pohvale za rad dobili i glumci i animatori. „Tron“ se sada uzima kao primer pionirske upotrebe računarske grafike na filmu s obzirom na to da je Mreža bila kompletno kreirana uz pomoć rane varijante CGI animacije. „Tron“ je televizijsku premijeru imao na Diznijevom TV kanalu na dan lansiranja; postao je hit na tržištu kućnog videa; dobio je tematsku vožnju u Diznilendu i gomilu video-igrica na različitim medijima. Na filmski nastavak smo, međutim, morali da čekamo sve do 2010. godine, a „Tron: Legacy“ u režiji Džozefa Kosinskog ni u kojem slučaju nije bio revolucionaran kao prethodnik. Ipak su se u međuvremenu dogodili filmski serijali „The Terminator“ i „The Matrix“ koji su svakako bili inspirisani originalnim „Tronom“. Gruba, pionirska grafika zamenjena je upeglanom i flah-digitalnom, a malo komplikovanija priča ispričana je na još komplikovaniji način. Radnja je pratila Flinovog sina Sema (Geret Hedland) koji je u potrazi za nestalim ocem završio u Mreži, gde mora da se suprotstavi programu CLU koji ima avatar mladog Flina, dok na pomoć može da računa jedino od samog Flina (Bridžis) koji je ostao da živi u virtuelnom svetu, programa Trona (Bokslajtner) i algoritma pod imenom Kvora (Olivija Vajld). Jedino polje u kojem je nastavak bio bolji od ori-
Režiser ne ide linijom straha i panike da će nas, kao u filmskim serijalima „The Terminator“ i „The Matrix“, osviješćene mašine pobiti ili porobiti, već bira moralno kompleksniji put
ginala bila je muzika sastava Daft
Punk, ali i to više govori u prilog originalu koji je poslužio kao inspiracija čuvenom francuskom elektronskom dvojcu.
Ubrzo je usledila i animirana serija „Tron: Uprising“ (2012-13), a nakon decenije i po produkcijskih peripetija, sada nam se na repertoaru Sinepleksa i drugih svetskih bioskopa ukazao i treći film u franšizi podnaslovljen „Ares“. S obzirom na to da je propala ideja o direktnom nastavku koji bi pratio Sema i Kvoru u stvarnom svetu, Dizni je okupio nove ljude, scenaristu Džesija Vigutoua i režisera Joakima
Reninga da naprave „mekani ribut“ umesto klasičnog nastavka.
Koherentna radnja
U „Tron: Ares“ prvi put u ovoj filmskoj franšizi imamo kohe-
rentnu radnju. Uvod, kroz naraciju koju dobijamo kroz mehanizam vesti, služi da poveže događaje iz prethodna dva filma sa novim nastavkom. Tako saznajemo da je Flin ostao u Mreži, a da je Sem iz nerazjašnjenih razloga otišao iz kompanije ENCON na čije čelo su došle sestre Kim, Tesa i Iv (Greta Li). Kako je vizionarka Tesa umrla mlada, mnogo pragmatičnija Iv ostala je da sama vodi kompaniju koja najviše zarađuje od igrica, ali njena želja je da prevashodna delatnost bude humana AI.
Kada je reč o poslu sa veštačkom inteligencijom, kompanija ima rivalski odnos sa firmom „Dillinger Systems“ koju sada vodi unuk osnivača, a njegove ideje o upotrebi veštačke inteligencije nisu baš tako humane.
Džulijan (Evan Piters) vidi vojsku kao svog glavnog klijenta, a ubilačku mašineriju i supervojnike kao glavni proizvod. Međutim, kako produkti sa Mreže u stvarnom svetu mogu da opstanu samo malo manje od pola sata, traži se kôd permanentnosti. Iv misli da je kod sakriven na nekoj od starih Flinovih disketa, pa Džulijan šalje naslovnog junaka Aresa (Džared Leto) koji je njegov glavni program sa mreže i njegovu pobočnicu Atinu (Džodi Tarner-Smit) kako bi ga pribavili, bilo u stvarnom svetu, bilo unutar Mreže, gde bi trebalo da ga iščupaju direktno iz Iv, što može da rezultira i njenim „brisanjem“.
Pritom, Ares je razvio neke ljudske osobine i sopstveni osećaj za etiku, pa neće baš svaku komandu izvršiti bespogovorno. A Džulijan je beskrupulozan, spreman da žrtvuje čak i sopstvenu majku Elizabet (uobičajeno fenomenalna Džilijan Anderson) koja ga upozorava da bi takvo neetično postupanje moglo da se obije o glavu i njemu i kompaniji.
sjajan ansambl
Priča se većim delom kroz gipku, kinetičnu akciju, sa „set-pis“ scenama i sekvencama borbi i jurnjave bilo u okviru Mreže, bilo u stvarnom svetu, tj. u neimenovanom velegradu (snimano je u Vankuveru). Digitalna Mre-
ža je impozantnija zbog najnovijih vizuelnih efekata, a i dizajn u kontrastima crnila noći i svetlosti neona odlično funkcioniše i u našem svetu koji zapravo sve više tako izgleda. Originalna muzika benda Nine Inch Nails sjajno se slaže sa vizuelnim pejzažom i logična je evolucija saundtreka za „Legacy“, još glasnija i udarnija. Iako dijalozi deluju kao da ih je pisala veštačka inteligencija pazeći, pre svega, na naivno shvaćenu „ekonomiku“ (kako u što manje reči otkriti što više informacija ili unutrašnjih stanja likova), Vigutou i Rening uspevaju da nas počaste i referencama iz sveta „Trona“, ali i drugih filmova, pop-kulturnom raspravom o Mocartu i sastavu Depeche Mode, pa i poslasticama iz domena retro-kompjuterskog sveta kojim i dalje vlada Flin. Džef Bridžis vraća se i treći put, a njegova minijatura na tragu gurua podseća na to zbog čega ga smatramo jednim od najboljih živih glumaca. Kasting je pogođen i za noseće uloge, premda su likovi osmišljeni relativno jednostavno. Greta Li, najpoznatija po ulozi Nore u drami „Past Lives“ (Se-
lin Song, 2023), ovde ima znatno lakši zadatak kao osoba jake i plemenite motivacije koja mora postati „fajterka“ i taktičarka kako bi preživela. Evan Piters je takođe u sjajnom izdanju kao pravi filmski negativac. Karikaturalno zloban a kukavica, tipičan je primerak razmaženog derišta sa psihopatskim nagnućima. Džared Leto kao glumac jake prezentnosti, ali limitiranog raspona u svojoj pojavi „hipsterskog Isusa“ se takođe pokazao kao pravi izbor za ulogu Aresa, kompjuterskog programa željnog da upozna stvarni, fizički svet. snažan sImbol Najvažnije od svega? „Tron: Ares“ pogađa sadašnji trenutak i doba kada moralne dileme o budućnosti veštačke inteligencije dominiraju diskursom. Pritom njegov režiser ne ide linijom straha i panike da će nas, kao u filmskim serijalima „The Terminator“ i „The Matrix“, osvešćene mašine pobiti ili porobiti, već bira moralno kompleksniji put. Upoznajući ljudski svet programi iz filma se, zapravo, ponašaju ljudski. U slučaju Aresa, osnovna motivacija je znatiželja, dok je kod Atine to lojalnost, te ispunjavanje naređenja koji joj je zadao ljudski gospodar. Kao što nije uvek poznato u šta će se čovek razviti, tako nije determinirano ni šta će mašina ili kompjuterski program raditi sa sopstvenom svešću, pa u tom slučaju čak i namerna „kontra“ u izboru imena po grčkim bogovima funkcioniše kao jak simbol. Sa Aresom smo zapravo na tragu saj-faj klasika „Blade Runner“ ( Ridli Skot , 1982) i večitog pitanja sanjaju li androidi električne ovce, tj. sanjaju li kompjuterski programi one digitalne, sastavljene od nula i jedinica. I šta znači biti čovek, što je pitanje prisutno u našoj imaginaciji oduvek, s Frankenštajnom i Pinokijom kao poznatim primerima. „Tron: Ares“ možda nije revolucionaran film, ali je sasvim smislen dodatak našem trenutnom svetu.
Ako vjerujete da je batina iz raja izašla i da je ponekad, ako ne i često ili uvijek, najbolje i jedino rješenje za izlazak na kraj sa problematičnim tinejdžerima, možda je vrijeme da pogledate „Steve“. Nakon svjetske premijere u Torontu, irsko-britanska drama sletjela je na Netfliks sa tezom koju nije lako ignorisati, naročito zbog toga što je glavni „kurir“ za njenu isporuku Kilijan Marfi. Glavna poruka, otprilike, glasi ovako: „Nasilje je uvijek poziv u pomoć. I nema to nikakve veze sa godinama. Tako je i ako ste odrasli, i ako ste još mladi. Naročito ako ste u tinejdžerskim godinama…“ Psiholozi, socijalni radnici i većina profesionalaca koji rade sa djecom znaju da je tako, ali da ta činjenica i tema dopru i do najšire publike pobrinuo se cijeli tim filma, naročito Marfi i režiser Tim Milantis, koji su nam zajedno isporučili dramu „Small Things Like These“ (2024).
Izgubljena djeca
„Steve“ ima istog glavnog glumca i režisera, ali bitno je drugačiji od te blistave, proganjajuće priče o šokantnom zlostavljanju u Magdaleninim perionicama u Irskoj. Za razliku od tankoćutnog „Small Things Like These“, Marfijeva i Milantisova nova drama mnogo je raspričanija, a svaku riječ u njoj izgovorenu pažljivo je odmjerio pisac Maks Porter, koji je scenario napisao po motivima sopstvenog romana „Shy“ (2023). I crpio ključne motive, nažalost, iz vlastitog iskustva sa odraslima koji su pokušavali da ga poprave u tinejdž-godinama, a sa kojima se, u svoje pero, susreo i Marfi. Odatle i drama „Steve“ – kao odraz velike želje i glumca i scenariste da čujete i shvatite koliko se raskoši i ljepote najčešće krije iza te agresije „problematičnih“ tinejdžera. Malo je filmova koji se mogu pohvaliti pažljivijim i odgovornijim pristupom, te izbjegavanju svakog oblika senzacionalizma i prebacivanja lopte na drugi teren kada je u pitanju ova tema. No, ako je trezvena, da li je „Steve“ i drama koja otrežnjuje? Velika je razlika. Koliko bi, pak, mogla da djeluje otrežnjujuće na vas zavisi od to-
Gluma je najjači adut Netfliksove trezvene drame „Steve“
Glavna uloga je brutalna, haotična i iscrpljujuća, a iznešena sa lakoćom. Cijeli
će se film pamtiti po ranjivosti koju Marfi dijeli u kadru sa Trejsi Ulman, ali i sa odličnim mladim glumcima kojima su povjerene uloge problematičnih mladića
ga što mislite o onoj batini iz raja sa početka priče, do koje ste mjere upućeni u temu, te koliko ste, što da ne, slabi na Marfija.
Priča počinje sredinom devedesetih godina prošlog vijeka u fiktivnoj popravnoj školi „Stenton Vud“. Tu, u stari napušteni zamak koji je pretvoren u obrazovnu ustanovu neđe usred ničega, dolaze problematični mladići od kojih su svi digli ruke. Društvo – da, ali prije svega i roditelji.
Ipak, nijesu baš svi od njih odustali. Direktor Stiv (Marfi) i njegova pomoćnica Amanda (sjajna Trejsi Ulman) još se trude iz petnih žila da naprave razliku, u čemu im, kao prava „braća po oružju“, pomažu
i savjetnica Dženi (mala, ali jaka rola velike Emili Votson) i nova profesorica Šola (Simbi Adžikavo, reperka poznatija kao Little Simz). Osoblje škole ne samo što nema neophodne resurse i podršku nadležnih institucija, nego su čak počeli da im rade o glavi plasiranjem medijske priče da samo troše dragocjeni novac poreskih obveznika na nekakve „izgubljene slučajeve“. Odatle u filmu i intervjui sa Stivom i njegovim timom, te novinarka koja ih ispituje o tome kako „Stenton Vud“ zaista funkcioniše. No, već je kasno za bilo kakvu kontrolu štete i priču o tinejdžerskom nasilju kao o pozivu u pomoć. Zgrada i zemlja na kojoj se dom nalazi
već su prodati. Osoblje i klinci moraju da se spakuju i napuste ga za šest mjeseci.
PlavI nemIr
Slika i prilika čovjeka koji ne zna što da radi od bijesa i frustracije jer mu ne daju da radi svoj posao – to je Stiv i to je Kilijan Marfi u ovom filmu. No, „Steve“ postaje i mnogo više baš od trenutka kada stigne obavještenje o iseljenju. Tada naš direktor iz one smirene i staložene osobe, koja vječito balansira između roditelja, učitelja i najboljeg druga svoj toj djeci do guše zaglavljenoj u problemima, postaje nešto drugo. Ili, preciznije, tada jasno vidite da je Stiv – jedan od njih.
Pritisak zbog zatvaranja škole vraća Stiva u spiralu zavisnosti od alkohola i opijata, a Marfi briljantno iznosi dramu čovjeka koji daje sve od sebe da pomogne drugima, ali nikakvu ideju nema što da čini sa sobom. „Steve“ jeste tip filma koji ponajviše nose sjajni glumci, te čija je glavna uloga stvorena po mjeri onoga kome je povjerena. Kilijanove ledeno-plave oči unose melanholiju i nemir u svaki kadar. Govorio ili ćutao kao što samo on umije – čini čuda za film. „Steve“ je Marfijev tour de force; teško je objasniti koliko je brutalna, haotična i iscrpljujuća ova vrsta role, te sa kakvom je lakoćom iznosi.
Izvjesno je da ćete cijeli film godinama pamtiti po ranjivosti koju dijeli u kadru sa Trejsi Ulman, ali i sa fenomenalnim mladim glumcima kojima su povjerene uloge tih problematičnih mladića.
Najbolji među njima bez sumnje su Luk Eris kao preagresivni i prebezobrazni, ali i superbistri i spašavanja vrijedni Džejmi… I naravno Džej Lekurgo („Titans“) zadužen za Šaja, čija su usamljenost i progonjenost emocionalno sidro cijelog filma, te koji Stiva s razlogom podsjeća na demone mladosti koje (i dalje) u sebi nosi. Do te su mjere obojica izvanredni, da ćete jedva čekati da ispratite njihove naredne projekte.
dar I skustva
Ta i takva gluma umnogome je zaslužna za to što „Steve“ uspijeva da ispomjera i pritisne „dugmiće“ uprkos manama. Njih nije malo, od problematičnog tempa i radnje bezrazložno sabijene u samo 24 sata iz čega se nije profitiralo, do prilično požurenog kraja, poslije kojeg ostane nedefinisan ukus u ustima. Jasno je da Milants, pa ni Porter i Marfi, nijesu željeli film koji igra na šećerenje i holivudizaciju teške teme; koji se „udvara“ i podmićuje vas da biste za tu djecu i njihove branitelje marili; koji nešto tako sirovo i realno pakuju u ukrasni papir sentimentalnosti… Opet, narativ i estetika moraju da budu mnogo primamljiviji da bi prošao taj princip „Uzmite ili ostavite, ali prije toga barem pažljivo pogledajte i saslušajte.“ Gledaćete i slušaćete „Steve“ sa punom pažnjom – i te kako. No, to koliko će vam moćno djelovati ovo filmsko svjedočanstvo o moralnom kolapsu i nemaru institucija, društva i države prema onima koji su najranjiviji, zavisi i od nekih drugih faktora. Recimo, od tematski kompatibilnih naslova koje ste ranije uspjeli da pogledate Glavu na panj stavljamo da će vam „Steve“ bolje leći ako znate filmove Kena Louča ili ako ste, na primjer, gledali BBC antologiju „Time“, naročito prvu sezonu sa Šonom Binom i Stivenom Grejemom. I onda znate kako neprivilegovani pojedinci, naročito nakon što kiksaju, prolaze u britanskom društvu, te do koje su mjere pretrpane i dehumanizirajuće njegove institucije, bile zatvorskog ili popravnog tipa. Još ako vas zanima odgoj djece, pa ste čitali sve i svašta na temu, od „Slobodne djece Samerhila“ Aleksandra Nila, do knjiga Marije Montesori i Gabora Matea… U tom slučaju, sa dodatnim iskustvom i proširenim kontekstom, lakše ćete zanemariti i neuspjelije aspekte filma „Steve“. Ono što, pak, niko neće moći da zanemari, koliko god ga (ne) zanimala tema, jeste Marfijeva igra. Trezven i otrežnjujući, haotičan i kontrolisan u isti mah – Kilijan je i Bog i batina i čista suza ovog filma.
Čaplinova nezaboravna politička satira „The Great Dictator“ prikazana prije 85 godina
Tačno se zna ćošak, prostorija Muzeja moderne umjetnosti u Njujorku (MoMA) u kojoj su „Trijumf volje“ („Triumph of the Will“, 1935) Leni Rifenštal gledali Čarli Čaplin i francuski režiser Rene Kler. Francuz je bio užasnut. Čaplinu je ta slika moći nirnberškog kongresa nacista bila urnebesno smiješna. „On je ludak, ja sam komičar. Ali tako je lako moglo biti obrnuto…“.
Posljednji Ples U memoarima „Moj otac, Čarli Čaplin“, Čarls Junior pisao je da njegovog oca nije-
Jedan je milione unesrećio, drugi milione nasmijao… Najjače od svega - znate li da je Čarli Čaplin imao toliko petlje da je na Hitlerovu adresu u Berlinu poslao trake za projekciju ovog filma?
su samo zanimale, nego čak i proganjale neke sličnosti sa sudbinom Adolfa Hitlera. I to mnogo prije početka rata. Obojica rođeni u aprilu 1889; obojica, na svoj način, pronašli put iz siromaštva… Jedan milione unesrećio, drugi milione nasmijao. Znate li da je Čarli Čaplin imao toliko petlje da je na Hitlerovu
adresu u Berlinu poslao trake za projekciju „Velikog diktatora“ („The Great Dictator“, 1940)? Arhitekta, jedan od nacističkih ideologa i Hitlerov prijatelj Adolf Šper tvrdio je da vođa Trećeg Rajha film nikad nije pogledao. Sa druge strane, i to ne iz samo jednog izvora, tvrdi se da je na privatnom projektoru nacistič-
ki lider film pogledao dvaput!
Samo je šest dana od početka Drugog svjetskog rata prošlo kada je Čaplin počeo da snima „Velikog diktatora“. Ipak, stvarni početak bila je ona noć privatne njujorške projekcije filma Leni Rifenštal. Kler i Čaplin. Tokom cijele druge polovine tridesetih Čarli je želio da snima o nacističkim progonima Jevreja. Ali, kako progovoriti?
Cijelih je 12 godina od holivudskog početka zvučnog filma bilo potrebno da bi Čaplin snimio takvo nešto. Taj „Veliki diktator“ nije bio samo prvi u kojem je progovorila njegova Skitnica, njegov najslavniji lik, već i posljednji. Nikad nakon toga nije se pojavio na velikom platnu.
Mir i bratstvo
Nego, početak je rata, tek se naslućuje Hitlerova invazija na Francusku, britanska golgota i povlačenje iz Dankerka…
A Čaplin i njegova Skitnica u jednom filmu, od njujorške premijere 15. oktobra 1940. i prije 85 godina, govore o miru i bratstvu!
Čaplinov portret tog Adenoida Hinkela, diktatora nekakve zemlje Tomanije, sa cijelom onom mimikrijom i pokretima i naravno brčićima nacističkog vođe Trećeg Rajha - to je bila filmska objava rata Hitleru. Isto tako, to je i cinično i tragično proročki film. Nacistička racija i zločin u Getu - to je slika i prilika progona i sistematskog ubijanja Jevreja, koju godinu kasnije. Tužan, očajnički vic. Mislite da je Čaplinu, božanstvu filmske komedije, tu bilo do smijeha? O, daleko od toga. Čak i kada tu, za mnoge u tom vremenu neprimjerenu, žaoku humora okrene put Hitlera - Čaplin je kao autor i glumac jasno pristrasan. Ili, bolje reći jasno određen spram toga šta su njegove vrijednosti. Kada se šala i geg tu u filmu tiču diktatora Hinkela - to je uvijek na njegov račun. Oslikan je kao lik prema kom ne možete imati ni kap empatije. U toj mjeri da je Čaplin to morao da balansira uvođenjem berbera Jevrejina, još jednog lika kojeg u filmu glumi… I koji je u getu, naravno, ona Skitnica. A gdje su tu bili rizici za samog Čaplina? Knap početkom tridesetih, kada je popularnost Adolfa Hitlera i nacističkog pokreta polako rasla, postao je svjetska filmska zvijezda. Bio je to paralelni put do uspjeha. Tokom posjete Berlinu već 1931. na javnim mjestima nacisti su mu dobacivali; bilo je čak i pokušaja nasilja na javnom mjestu. Čak je Nacistička partija objavila zvaničnu publikaciju, knjigu „Jevreji vas posmatraju“ (1934) u kojoj se piše o „odvratnom jevrejskom akrobati“. Naravno, misleći na holivudskog kralja komedije.
To što Čaplin nije bio Jevrej, niti imao direktne veze sa njima… Pa, šta to ima veze za nacističku propagandu.
Ta knjiga, prevedena na engleski, stigla je preko prijate-
lja do Čaplina. I bila mu je urnebesno smiješna. „Da crkneš od smijeha“. Zbog nje je, između ostalog, i snimio „Velikog diktatora“. Još jedna luda sličnost Čaplina i Hitlera, koje je Čarli bio svjestan: obojica su obožavali muziku Riharda Vagnera Vagnerova „Lohengrin“ čuće se u filmu dva puta - prvo uz onaj otkačeni ples diktatora sa velikim globusom, maketom planete koju vrti oko prsta… I drugi put pred sami kraj: kada Hana sluša govor jednog toliko ućutkivanog i proganjanog jevrejskog berberina - dok slavi mir, bratstvo i demokratiju. Tokom diktatorovog plesa, muzika se odjednom prekida. A u onoj finalnoj sceni trijumfalnog govora - traje slavljenički, do kraja. E, tako Čaplin nije dao Hitleru da mu „otme“ Vagnera i Vagnerovu lijepu umjetnost!
I ne samo to: činjenica da je Čarli vezao Vagnerovu muziku za dvije tako različite scene, dva tako različita ideološka koncepta, jeste i mali mig, aluzija na sličnosti i na preklapanja nacističke kulture i Holivuda tog vremena.
Poraz i sraMota
U sedmicama nakon početka rata, Čaplinov film natjerao je publiku u bioskope. Pružio joj je malo iščašenog eskapizma. Samo u Velikoj Britaniji, koja je tada već bila žestoko bombardovana, u bioskopima je „Velikog diktatora“ vidjelo više od devet miliona! Čarlijev strah da publika tokom rata neće željeti da gleda komediju, da će joj sve to biti neukusno dok ljudi ginu… Pa, ispostavio se da je bio bezrazložan. Daleko od toga da je film bio manje moćno sredstvo umjetnosti, samo zbog toga što je rat. Naprotiv. I jedan pravi ratni trijumf: film je 1945, u smiraj rata i u „taze“
oslobođenoj Francuskoj - prvi put prikazivan. Tada ga je vidjelo više od osam miliona Francuza. Dok je Hitler, u svoj svojoj sramoti i porazu, brojao posljednje dane u berlinskom bunkeru…
Tada se ispostavilo da je Čarli Čaplin s razlogom i pokrićem prekršio ranije sebi i drugima dato obećanje, da se lik Skitnice nikad neće pojaviti u zvučnom filmu. Vrijedilo je - zbog poruke mira. U filmu se, naravno, taj jevrejski berberin ne naziva direktno Skitnicom, ali u autobiografiji Čarli Čaplin potvrđuje njegov identitet.
I opet, nije da je bilo bez rizika. U ovu produkciju, osim zaloga Skitnice na oltaru zvučnog filma - Čarli je u produkciju uložio i cijelih milion i po dolara (po sadašnjem kursu 23 puta veća svota!). Ne da bi zaradio (a novac je svakako zarađen, i to usred rata), već prosto iz potrebe da napravi žešću sprdnju od Adolfa Hitlera. Od onog prvog Čarlijevog smijeha na projekciji strašnog filma Leni Rifenštal i reakcije zbog koje se francuski kolega toliko čudio - bilo je jasno u kojoj mjeri je Čaplin vjerovao u moć filmske komedije i njene snage da dekonstruiše i ogoli najužasnije ličnosti i ideologije. I to riječima i iz usta totalnog autsajdera Skitnice, koja je simbolisala sve ono što su nacisti prezirali, što su željeli da unište… Pa kakav štos. Biće da je baš zbog toga Hitler za života krio da je gledao te filmske trake koje mu je jedna prznica komedije poslala iz Amerike… I lako je zamisliti kako mu je u onoj sceni ludog plesa diktatora sa globusom – bilo jasno kakva ga sudbina čeka. Deluzija, skrivalica i samoća mračnog bunkera. Kako mu je samo Čarli Čaplin, na samom početku rata, precizno presudio! •
,,Lavice“ opravdale očekivanja u prva dva meča kvali kacija za EP 2026. godine, selektorka Lazović zadovoljna i oprezna
PODGORICA - Dva boda su dva boda, mislim da smo previše golova primili od Faranki, ali i ovo je bila odlična priprema za Svjetsko prvenstvo - istakla je selektorka Suzana Lazović nakon trijumfa ,,lavica“ u drugom meču kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Naša ekipa je sa pobjedama protiv Portugala na premijeri kod kuće i gostujuće na Farskim Ostrvima praktično osigurala plasman na šampionat Evrope koji će se igrati naredne godine. U oba trijumfa naše rukometašice pokazale su više dobrih stvari na terenu, a bilo je oscilacija, što za ovaj period nije loše, jer će Lazović sa igračicama raditi na otklanjanju grešaka.
- Baš te oscilacije bile su nam potrebne s obzirom na to da je ovo bila jedina oficijalna utakmica pred SP. Nijesmo u početku rješavali situacije dobro ,,sedam na šest“, a za to smo se spremali. Bila je dekoncentracija pri šutu, uz veliki broj tehničkih grešaka, ali smo u drugom poluvremenu
uspjeli da se uzdignemo, sastavimo odbranu sa dobrom Armel i Škerović na golukazala je Lazović. Ono što je bilo je prošlost. Fokus se okrenuo u pravcu Njemačke.
- Sada se okrećemo SP, gdje se, takođe, nalazimo sa Farskim Ostrvima. Očekuje nas teška utakmica. I ovdje je bila takva, ali sam srećna što smo okupljanje završili na ovakav način.
U podmlađenom sastavu, ali i uz provjereni dugogodišnji kvalitet mnogih igračica crnogorskog rukometnog tima, i protiv Portugala i Farskih Ostrva vidjela se ogromna želja i samopouzdanje koje nije manjkalo ni u posljednjem meču kada su domaće povele 4:1. Konkretno od drugog poluvremena stvari su legle u igri naše ekipe, a odbrana je bila najzaslužnija što je rasla razlika. Prije svega, vidjelo se i potvrdilo kako su kapitenka i zamjenica Đurđina Jauković i Tatjana Brnović povezale ekipu. Sa gola je bila na vrhunskom nivou Armel Atingre, koja je u posljednjih
šest minuta odbranila rivalkama dva sedmerca. Ohrabruje pred nastup na SP izdanje ljevoruke Katarine Džaferović, a upravo će njena aktivnost u šutevima sa devet metara i prodorima dobro doći za novu, veliku obavezu. Za ovu akciju falile su desni bek i krilo Tanja Ivanović i Nina Bulatović (zamijenila je Anastasija Marsenić, mada je na ovoj poziciji igrala i dešnjakinja Dijana Trivić), a priliku su dobile debitantkinje: srednji bek i MVP kadetskog šampionata Evrope - Natalija Lekić i juniorka Elena Mitrović. Lazović se na srednjem beku potpuno oslonila na Mateu Pletikosić, koja blista u dresu Podravke u Ligi šampiona. Pokazala je Matea u kakvoj je formi na obje utakmice, ali i njoj će trebati mali predah na SP, pa ostaje da se vidi kako će Lazović i sa kim imati odgovore u organizaciji igre. - Za nas su svaka utakmica, bod, gol, odbrana i emocija bitne. I loše stvari. Dobro je što su nam se u ovom meču dešavale da bismo znali što može da
nas očekuje na SP i da radimo na greškama do početka šampionata. Zadovoljna sam kako su djevojke odgovorile, jer ovakve razlike pokazuju koliko su bile ozbiljne. Odradile su posao kako je trebalo, naravno, može bolje, ali ovo je iza nas, kreće novi period priprema i dobro je što SP dočekujemo sa četiri boda. Prije svega zbog energije i samopouzda-
nja - jasna je selektorka. Armel nije išlo u meču sa Portugalom u Podgorici, ali je sa gola na Farskim Ostrvima briljirala.
- Bilo je teško, ali smo igrale kao tim - kvalitetno i zajedno. Na ozbiljan način smo završile oba meča. A sve ovo je bilo dobro zbog SP - kazala je golmanka našeg tima. Crnogorske rukometašice će
CETINJE – Sportski centar ,,Lovćen“. Gledalaca: 850. Sudije: J. Kazan i G. Suliman (Rumunija). Sedmerci: B. rivijera 20 (17), Diomidis 13 (10). Isključenja: B. rivijera 8, Diomidis 6 minuta.
BUDVANSKA RIVIJERA: Miljenović, J. Medojević, Anđelić (odbrana), Vučić, Kordoba 2, Maslovar 1, Kapisoda, Rovčanin, B. Glendža, Bajčeta 4, Vujović 3, A. Glendža 6, Krivokapić 5, Lončar 9, Mrvaljević 7, A. Medojević 1
DIOMIDIS: Maksimović, Vlahospiros, Kostulas 2, Celios 4, Cakalos 3, Zaki, Asvestas 5, Rusopulos, Trulos 11, Baroso 6, Hacidis, Kirjakidis 3, Orfanos, Martinsen 5 Stručni štab Budvanske rivijere odlučio je da u devetoj seri-
ji sedmeraca protiv Diomidisa na gol pošalje trećeg golmana Bogdana Miljenovića, a 19-godišnji čuvar mreže odmah je postao heroj – nogom je odbranio šut Stilijanosa
Asvestasa i odveo aktuelnog osvajača Kupa Crne Gore u treće kolo EHF Evropskog kupa za rukometaše. U regularnom toku bilo je 32:30 za grčkog predstav-
nika, pa su se izvodili penali jer je Rivijera u petak slavila 30:28. Oba duela su se dogovorom klubova igrala u Crnoj Gori, a zbog zauzetosti dvorane u Budvi domaćin dvo-
meča bilo je Cetinje. U seriji sedmeraca, koje je crnogorski predstavnik izborio golom Alekse Medojevića za 30:32 tri sekunde prije kraja regularnog toka, bolji je bio
26. novembra u Njemačkoj, na premijeri D grupe, igrati upravo sa Farankama. Dva dana kasnije rival je Portugal, a posljednji meč grupne faze završiće okršajem sa Špankinjama. Najbolje tri ekipe iz ove grupe ukrstiće se u glavnoj rundi sa reprezentacijama iz C grupe u kojoj su Njemačka, Srbija, Island i Urugvaj. A. MARKOVIĆ
tim Novice Rudovića – 8:7. Po dva puta su za domaćina pogađali Aleksandar Glendža, Igor Krivokapić, Vladan Lončar i Aleksandar Mrvaljević
PanajotisCelios je u drugoj seriji pogodio prečku, a u četvrtoj je MarkoMaksimović odbranio šut Novaka Bajčete. Budvanska rivijera je u regularnom toku povela 1:0, a onda skoro sve vrijeme bila u zaostatku. Diomidis je u prvom poluvremenu imao tri gola prednosti, da bi u nastavku serijom 4:0 stigao do ,,plus 4“ – 25:29 u 55. minutu.
Rivijera je smanjila na dva razlike, gosti tri puta dolazili do tri gola viška i rezultata koji ih je vodio u treće kolo, da bi odbrana Gorana Anđelića omogućila Rudovićevom timu da u posljednjem napadu traži gol da meč odvede u penal-seriju. Nekadašnji crnogorski reprezentativac pozvao je tajm-aut, a Aleksa Medojević dao pogodak za 30:32 i nastavak drame. U njoj je Budvanska rivijera prvi put u klupskoj istoriji prošla prepreku na evropskoj sceni... Ne. K.
PODGORICA – SC Derbi je „probio led“, protiv Splita je slavio u „MTEL Dvorani Morača“ sa 85:77 i upisao prvu pobjedu u sezoni, koju je tim Petra Mijovića otvorio uz mnogo kadrovskih problema.
Protiv hrvatskog tima je igrao bez povrijeđenih Džastina Tarnera i Darijusa Džonsona, a meč nije završio Amar Gegić, zbog bolova u nozi. Uz samo jedan promašaj za dva poena u prvoj četvrtini (9-8), Podgoričani su odigrali veoma dobru prvu četvrtinu koju su završili sa devet poena prednosti (26:17), a imali su i „plus 11“ (26:15), nakon koša u kontri Matea Drežnjaka, na 36 sekundi do kraja kvartala. „Studente“ je na početku „pogurao“ Gegić sa svih osam poena (11 u prvoj dionici) za vođstvo od 8:2, nakon minuta i 33 sekunde igre, ali je Split držao priključak u prvih pet i po minuta, do 14:13 za domaće. Nakon toga su Podgoričani parcijalom od 12:2, za nepuna četiri minuta, došli do najveće prednosti u prvom poluvremenu, uz pet poena iz kontranapada i četiri nakon izgubljenih lopti rivala (gosti nijedan), te četiri skoka više (8-4), bolje procente šuta za dva (88,9 – 60 %) i jednom pogođenom trojkom više (2-1). Iako uz male oscilacije, SC Derbi je čuvao prednost u prvih nešto više od šest minuta igre u drugoj četvrtini, u kojoj je dva puta imao dvocifrenu prednost, a posljednji put tri minuta i 38 sekundi do od-
mora (39:29), nakon alejupa Alekse Ilića (10 poena u ovoj četvrtini, 14 u prvom poluvremenu, uz pet skokova), a na asistenciju Nikole Pavlićevića
Tada je Budućnost posustala, prije svega, u odbrani, Mijović je na prvom tajm-autu u ovom
Prva A muška crnogorska košarkaška liga (2. kolo)
PODGORICA – Na pet od šest odigranih utakmica drugog kola Prve A muške crnogorske košarkaške lige radovali su se gosti, a dva duela su završena nakon produžetka.
Podgorica Bemax i dalje je bez pobjede, jer je nakon poraza od Lovćena na Cetinju izgubila i od Kotora, ali na svom terenu, nakon produžetka, sa 74:69. Nakon što su na startu pokazali potencijal u porazu od Sutjeske, kada su furioznom završnicom zaostatak od 21 poena uspjeli da spuste na svega pet razlike, Kotorani su rezultatski bolje prošli u drugom susretu zaredom sa ekipom iz ABA 2 lige. Ekipe su se smjenjivale u vođstvu tokom cijele utakmice, a niko nije imao više od šest poena prednosti. Završnica regularnog dijela bila je na jedan posjed, kada je Stefan Adžić za Podgoricu pogodio trojku za izjednačenje na 14 sekundi do kraja i odveo meč u dodatnih pet minuta. Izabranici trenera Miodraga Kadije
potom su poveli 69:64, ali u posljednja četiri minuta produžetka nijesu postigli ni poen, pa je Kotor serijom 10:0 došao do prve pobjede u sezoni. Kotorane je predvodio Amerikanac Aron Džonson Keš, koji je svih 45 minuta proveo u igri, sa 20 poena, 16 skokova, četiri ukradene lopte i tri skoka. Vasilije Jovanović je dodao 14 poena, Novak Obradović 13 poena i devet skokova, a Monsur Jeng 10 poena i 16 skokova, od čega šest u napadu. U domaćem timu Danilo Ivanović je bio najbolji sa 20 poena, sedam asistencija i četiri skoka, a dvocifren je jedino bio još i Siniša Šorak sa 14 poena, uz pet skokova. Do druge pobjede na startu stiglo je Primorje, savladavši u gostima SC Derbi 80:72. Novljani su vodili većim dijelom meča, u drugom poluvremenu i dvocifrenom razlikom, pa nijesu dozvolili neizvjesnu završnicu. Aleksandar Danilović predvodio je pobjednički tim sa 21 poenom i sedam skokova, La-
zar Đurović je dodao 12 poena i šest skokova, Nikola Rakočević 11 poena i devet skokova, a Ognjen Mićović 10 poena i 12 asistencija. U redovima „studenata“, koji domaće prvenstvo igraju sa mladim sastavom, najefikasniji je bio Lazar Rakočević sa 14 poena, Balša Mugoša je upisao 13, a Vuk Ivelja 12. I Lovćen je stoprocentan nakon dva kola, pošto je u gostima pobijedio Ulcinj 78:67. Ulcinjanima je to bio prvi meč u sezoni, ali osim dobrog otvaranja sa 14:4, u nastavku nijesu mogli da ugroze goste. Kao i prethodnog vikenda u pobjedi nad Podgoricom, Cetinjane je predvodio kapiten Milutin Đukanović sa 31 poenom (sedam trojki iz 10 pokušaja) i šest asistencija, a ispratio ga je Amerikanac Kingsli Perkins sa 19 poena i 10 skokova. U domaćem timu su se istakli Amerikanci Ej Džej Braun sa 20 poena i 11 skokova i Metju Aleksander sa 18 poena. Sutjeska Elektroprivreda je bila ubjedljiva protiv Danilo-
kvartalu upozorio ekipu da je energetski pala, pa je Jordano sa sedam uzastopnih poena započeo seriju Splita, koju je zaključio Radošević sa košem i dodatnim bacanjem za izjednačenje (39:39), na minut i 52 sekunde do kraja. U preostalih skoro dva minuta
Vučeljić 5
Ilić 25
Pavlićević 4
AnđušićŽivanović 4
Hadžibegović 7
Gegić 20
Bogdanović 4
TodorovićDejvisM.
se igralo koš za koš, pa nijedan tim nije imao prednost na polovini meča (45:45).
Iako je Radošević postigao prve poene u nastavku, za drugo vođstvo Splita na meču (prvo je bilo sa 2:0), SC Derbi je najveći dio treće četvrtine odigrao na nivou druge, a najbolje u prvih skoro šest minuta. „Studenti“ su serijom 19:0, tokom koje su promašili samo jedan šut i izgubili dvije lopte, stigli do maksimalnih 17 poena razlike (64:47). Tu prednost su Podgoričani imali i na 69 sekundi prije kraja kvartala (71:54), ali su dozvolili gostima da minus pred posljednju četvrtinu svedu na 11 poena (71:60), uz 21 poen Ilića i 20 Gegića.
Nakon trojke Drežnjaka na startu posljednje četvrtine za 74:60, činilo se da su se „studenti“ vratili na pravi kolosijek, ali se Split nije predavao, već je iz minuta u minus „topio“ minus do četiri razlike u dva navrata. Prvi put na 76:72, nakon čega su Pavlićević sa linije bacanja i Drežnjak trojkom vratili sigurnu prednost (81:72), na 87 sekundi do kraja. Međutim, Split je bio na „minus četiri“ i na 32 sekunde do kraja (81:77), a imao je i šansu da dodatno smanji, nakon izgubljene lopte Drežnjaka, ali je Pavlićević presjekao loptu, a Ilić iznudio faul, pogodio dva bacanja za nedostižnih 83:77, na 22,8 sekundi do kraja... S. JONČIĆ
vgrada, 97:64 i opravdala ulogu favorita na startu prvenstva, sa obje pobjede. Četvorica kod gostiju imala su dvocifren učinak - Slobodan Miljanić (17), Andrija Vučurović (16), Kris Martin (16) i Goran Gajović (10). U domaćem timu istakli su se Pavle Mugoša (16), Aleksandar Pješčić (14) i Vasilije Jovović (11). Četvrti tim sa obje pobjede na startu je Jedinstvo – protiv Vukova Zete bilo je 97:95 za Bjelopoljce i to poslije produžetka. A do pobjede u regularnom toku su mogli i jedni i drugi, kada je Miloš Popović za goste pogodio jedno od dva bacanja za 84:84, na devet sekundi do kraja. I u dodatnih pet minuta sve se svelo na jedan posjed, da bi Lazar Vukčević pogodio na sekund do kraja za pobjedu gostiju.
Miloš Popović je dominirao sa 28 poena, 16 skokova (sedam u napadu) i pet asistencija, Nemanja Knežević je ubacio 20 poena, uz osam skokova. Kod Vukova Zete najefikasniji je bio Marko Raičević sa 20 poena, uz šest asistencija, Luka Kovačević i Vladan Kaluđerović su dodali po 15 poena. Jedini meč u kojem je domaćin slavio viđen je u Tivtu, gdje je Teodo došao do prve pobjede, a Dečić upisao drugi poraz – bilo je 99:88 za Tivćane. Tuzani su kratko vodili u prvoj četvrtini, ali je Teodo već u drugoj stigao do dvocifrene prednosti i potom kontrolisao utakmicu do kraja. Teodo je imao više raspoloženih igrača, a izdvojili su se Amerikanci – Džejden Tarner sa 23 poena i sedam skokova i Entoni Kul sa 20 poe-
na i devet asistencija. Odličan u Dečiću je bio Bogdan Cebalović sa 34 poena 14 skokova, Marko Koljević je dodao 27 poena i po sedam skokova i asistencija. Posljednju utakmicu 2. kola u ponedjeljak će da odigraju Ibar i Mornar Barsko zlato, sa početkom u 18 časova. Drugo kolo: Danilovgrad –Sutjeska Elektroprivreda 64:97 (17:25, 21:22, 15:23, 11:27), Podgorica Bemax – Kotor 69:74 (17:17, 14:16, 21:17, 12:14, 5:10), Ulcinj 2022 – Lovćen 1947 67:78 (19:19, 17:18, 18:28, 13:13), Vukovi Zeta – Jedinstvo 1950 95:97 (21:25, 22:20, 26:17, 15:22, 11:13), Teodo – Dečić 99:88 (32:26, 26:17, 20:25, 21:20), SC Derbi – Primorje 72:80 (20:22, 17:22, 16:17, 19:19). Danas: Ibar – Mornar Barsko zlato (18 sati) S. J.
Crnogorska košarkašica mijenja klub, ne i državu
PODGORICA – Dragana Živković prije tačno dvije godine odlučila je da se oproba u inostranstvu. Crnogorska košarkašica tada je potpisala za Konstancu, a drugi dio prošle sezone nakon problema u kojima se našao klub zaigrala je za Arad. Sada je vrijeme za nove izazove. Živković ostaje u Rumuniji, ali će ove sezone igrati za Rapid iz Bukurešta, koji je na startu sezone u domaćem takmičenju ostvario tri pobjede iz isto toliko utakmica, a upisao je i dva trijumfa u prva dva kola Evrokupa.
- Nakon odlaska iz Arada dugo sam čekala novi klub. Bilo je određenih poziva, najviše iz Izraela, ali nijesam željela da žurim, čekala sam i mislim da je Rapid dobar izbor za mene. Vjerujem da ću opravdati očekivanja i da ćemo imati dobru sezonu – kazala je za Pobjedu Dragana Živković.
Sjajna košarkašica koja može pokrivati više pozicija u timu nakon pet sezona je otišla iz redova Budućnost Bemaksa, zatim je imala izuzetne nastupe u Konstanci i Aradu. Tokom pet sezona pet puta je osvajala duplu krunu u Crnoj Gori, četiri puta bila je vicešampion WABA lige, dok je 2020. godine osvojila titulu regionalnog šampiona. U seniorskoj konkurenciji WABA lige postigla je 710 poena i ostvarila 385 skokova. Proteklih mjesec trenirala je upravo sa „vučicama”.
- Budućnost je praktično moja kuća i uvijek sa ljudima iz kluba imam sjajan odnos. Hvala svim igračicama i trenerima, posebno Petru Stojanoviću i Marku Miloševiću, koji su mi kao uvijek izašli u susret da treniram sa njima i da održavam formu, što mi je mnogo pomoglo – dodala je Živković. Rapid već za dva dana gostuje Estudijantesu u okviru Evrokupa, a onda slijedi i meč protiv Sepsija.
- Jedva čekam da debitujem.
Uželjela sam se utakmica. Rapid je vrhunski otvorio sezonu i nadam se da ću se nametnuti i dobro uklopiti u tim – podvukla je Živković. R.P.
PODGORICA - Filip Kunčer osvojio je titulu u kategoriji Čelendžer u evropskom šampionatu Klio kup serije. Dan ranije crnogorski automobilista osvojio je isti trofej u Srednjeevropskom šampionatu. Kunčer je bio pred velikim izazovom u posljednjoj trci na čuvenoj stazi u Monci jer je morao da završi ispred glavnog konkurenta Bena Kolburna. Imao je bod više, a dodatno opterećenje je predstavljalo i to što je nakon peha, startovao 32, a Kolburn 13. Tokom trke naš automobilista probio se do 16. mjesta, dok
Premijer vaterpolo liga (3. kolo) I ,,plavi“
je Kolburn nakon udesa na stazi morao da odustane… - Pomiješane su emocije, s obzirom na to da je vikend bio težak. Sjajno sam se probijao u posljednjoj trci i došao do 16. mjesta. Kada sam u nekom momentu vidio da Kolburn odustaje, riješio sam da spustim loptu i privedem trku kraju. Presrećan sam, s obzirom na sve pehove koje smo imali tokom sezone. Završio sam na kraju u prvih deset na cijelom šampionatu od 60 vozača. Prva sezona je protekla bolje nego što sam se nadao – kazao je Kunčer za RTCG. R. A.
Jadran MTEL 21 Budućnost One 4
HERCEG NOVI - Bazen ,,Jadran“. Gledalaca: 100. Sudije: Stanišić i Mišković. Rezultat po četvrtinama: 4:1, 6:1, 5:0, 6:2. JADRAN MTEL: Andrić, I. Radović (15 odbrana), Holod 2, Stupar 2, Obradović, Vujović 2, Valera 1, Merkulov 4, Gojković 2, Janović 4, Sladović 3, Matijašević, V. Radović, Vraneš 1.
BUDUĆNOST ONE: Kolesko (sedam odbrana), Šćepanović (dvije odbrane), Ražnatović, Popović 1, Štrkalj, Brguljan 1,
EP u boksu do 15 godina
Brnović, Bošković, Raičević, Petrović 1, Stevović, Radulović, D. Suoza 1, Savović. Šampion Crne Gore bez poraza otvorio je sezonu u Premijer ligi i Ligi šampiona.
Jadran je opravdao ulogu favorita i sinoć protiv Budućnosti u 3. kolu ovog regionalnog takmičenja, a završio je posao do odmora (10:2).
Maksimalni fokus domaćin je zadržao i nakon pauze, nikakvog opuštanja nije bilo, a ,,plavi“ su od starta bili bez odgovo-
PODGORICA – Crnogorski bokseri Slobodan Jelušić i Tarik Muković eliminisani su u osmini finala Evropskog prvenstva u Budvi za uzrast do 15 godina. Jelušić je u kategoriji do 42 kilograma izgubio od Izraelca Arkana Zoubia, a od Mukovića je u kategoriji do 60 kilo-
grama bio bolji Slovenac Maik Stojnić
Danas će u ring još dva naša takmičara i to će boksovati protiv rivala iz Letonije. Nikola Ilić (do 54 kg) za plasman u četvrtfinale boriće se protiv Rodriga Pravsa, a Ivan Tijanić (do 57 kg) sa Prohorsom Grisuninsanom R. A.
ra i šansi da ugroze ekipu koja je u 2. kolu riješila derbi sa Radničkim u Kragujevcu.
Gosti iz Podgorice u prve tri četvrtine postigli su dva pogotka, koliko i u posljednjih osam minuta.
Da su igrači trenera Vladimira Gojkovića u odličnom ritmu potvrdili su i u eliti, kada su prošle sedmice savladali imenjaka iz Splita.
U ranije odigranom meču Primorac je kao domaćin savladao Crvenu zvezdu 19:13. A. M.
Međunarodni stonoteniski turnir u Podgorici Crnogorski takmičari bez četvrtfinala
PODGORICA - Drugi turnir u organizaciji Stonoteniskog saveza Crne Gore (STSCG) donio je i prva priznanja u mješovitoj konkurenciji do 15 i 19 godina. Najprije u uzrastu do 15 godina crnogorski predstavnici Mia Živanović i Đorđe Mitrić stigli su do osmine finala, gdje je bila bolja austrijsko-češka kombinacija Sofija Pišler i Ondrej Moravek 3:0. U drugom duelu Anastasija Vujović i Milan Vučetić vodili su 2:0 u setovima, a onda stali, što je rezultiralo preokretom i slavljem izraelskog tandema Jalia Mora i Poline Ternovih U osmini finala stala je i Kalina Božović zajedno sa češkim partnerom Martinom Ratajskim. Dvojac nije imao šansi protiv južnokoreanske ekspe-
dicije u sastavu Jongjun Ma i Gjurin Kim- 3:0. Miks dubl do 15 godina osvojili su Ladimir Majorov i Renata Šipša iz Španije, koji su u finalu savladali francuske predstavnike Kventina Sandonu i Albane Rošu 3:1. Crna Gora je među 16 najboljih parova miks dublova do 19 godina imala jednu posadu. Međutim, Jakša Krivokapić i KristinaŠebek, uprkos tome što su imali 1:1 u setovima, nijesu uspjeli da preskoče prepreku u vidu češko-portorikanskog dua Jindriha Moraveka i Valentine Davile 3:1. U velikom finalu do trona su stigli Jongmin Ma i Haelin Li iz Južne Koreje, koji su bili bolji od francuske ekspedicije Nejtana Pilarda i Nine Guo Ženg 3:0. R. P.
U Tirsani održano Balkansko prvenstvo u džudou
PODGORICA - Crnogorski džudisti najbolji su na Balkanu.
Džudo reprezentacija Crne Gore ostvarila je novi uspjeh na Balkanskom prvenstvu u Tirani, osvojivši sedam medalja u pojedinačnoj i titulu prvaka u ekipnoj konkurenciji.
U pojedinačnim borbama zlato je pripalo Andrei Turčinović do (78 kg) i Jovani Mrvaljević (preko 78 kg), a srebrni su bili Refik Bećiragić (do 81 kg) i Stevan Nikčević (do 90 kg), a bronzani Marija Simić (do 48 kg), Teodora Vlahović (do 70 kg) i Abid Kurpejović (do 66 kg).
Osim toga, crnogorski predstavnici uspjeli su da se domognu zlata u timskom takmičenju mješovitih timova mlađih seniora, te da na taj način potvrde kvalitet našeg džudoa na Balkanu. Na svom putu do značajnog odličja Crna Gora je bila bolja od Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske. R. P.
EPCG Superliga za odbojkašice (4. kolo)
PODGORICA – Nakon če-
tvrtog kola EPCG Superlige za odbojkašice, samo su Herceg Novi i Luka Bar bez poraza, a oba tima imaju po meč manje, i to odloženi međusobni iz prvog kola. Herceg Novi je do trećeg trijumfa lako došao u duelu sa Mediteranom, koji je za 44 minuta efektivne igre ukupno osvojio 22 poena, manje nego šampion u jednom setu. Trener Marko Radusinović je šansu pružio svim igračicama koje su bile u rosteru, a najviše poena su osvojile Marija Bojić i Aleksandra Gligorić – po 10, dok je najviše poena u budvanskom timu osvojila Una Jeličić (4).
Treću pobjedu upisala je i Luka Bar, maksimalnu u derbiju protiv Albatrosa, koji je doživio prvi poraz, nakon tri startne pobjede. U ekipi Vladimira Milačića su se istakle Dijana Vuković (14), Aleksandra Šćekić (13) i Teodora Čavić (12), dok je najbolja u novljanskom timu bila Dženaj Varga sa 12 poena.
Budućnost je dobila podgorički derbi protiv Morače sa 3:0, pa su oba tima sad na skoru 2-2. Morača je u prvom setu povela 6:3, vodila do 9:8, a onda je Budućnost preokrenula na 13:9,
a sa novih šest poena u nizu stigla do nedostižnih 19:10. U drugom setu je Morača vodila 14:12, da bi „plave“ serijom 7:0 preokrenule na 19:14 i uhvatile zalet za 2:0. U trećem setu je Budućnost serijom 8:0 povela 9:3 i rutinski privela meč kraju. Jedinu pobjedu u gostima upisala je Budva, koja je sa 3:0 slavila u Pljevljima protiv Rudara, uz 14 poena Elene Čolaković
To je prva pobjeda Budvanki u sezoni. U ekipi Rudara, koja je i dalje bez pobjede, istakla se Zana Čakar sa 13 poena.
I Jedinstvo je upisalo prvijenac, Bjelopoljke su kod kuće porazile Gimnazijalac, koji je doživio treći poraz. U domaćem timu četiri odbojkašice su imale dvocifren broj poena – Andrijana Merdović (17), Marija Tuševljak (15), Anđela Ćinćur (14) i Marija Zlajić (13). Najbolja poenterka meča bila je članica Gimnazijalca Matea Kovačec (25), a istakla se i Jelena Ćorović (13). Četvrto kolo: Jedinstvo – Gimnazijalac 3:1 (19:25, 25:21, 25:14, 25:23), Luka Bar – Albatros 3:0 (25:21, 25:22, 25:15), Rudar – Budva 0:3 (23:25, 14:25, 24:26), Herceg Novi – Mediteran 3:0 (25:7, 25:10, 25:5), Budućnost volej – Morača 3:0 (25:17, 25:18, 25:15). S. J.
EPCG Superliga za odbojkaše (3. kolo)
PREMIJER (8. KOLO): Četvrti uzastopni poraz ,,redsa“ u svim takmičenjima
PODGORICA - Liverpul je u velikoj krizi, potvrdio je to i najveći derbi engleskog fudbala u kojem su ,,redsi“ poraženi od Mančester junajteda – 2:1.
,,Crveni đavoli“ su slavili na ,,Enfildu“ prvi put nakon skoro 10 godina, a Liverpul je vezao
četiri poraza u svim takmičenjima (tri u Premijer ligi i jedan u Ligi šampiona) prvi put od novembra 2014, kada je na klupi bio Brendan Rodžers Tragičari su bili Kodi Gakpo, koji je imao brojne promašaje uprkos tome što je bio i strijelac, i Mohamed Salah, čije su reakcije bile katastrofalne...
Junajted je poveo poslije samo 62 sekunde – AmadDijalo je asistirao, a BrajanEmbeumo zatresao mrežu.
Tri puta je Gakpo pogađao okvir gola prije nego što je donio izjednačenje u 78. minutu na asistenciju Federika Kjeze Junajted je sjajno reagovao jer je već u 84. strijelac bio Hari
PODGORICA - Rukometaši Sutjeske upisali su veliku pobjedu u četvrtom kolu SBbet Prve crnogorske lige – tim Božidara Mušikića deklasirao je jednog od kandidata za titulu, ekipu Budućnost Podgorice, sa 29:22.
Sastav Draška Mrvaljevića je u prvom poluvremenu imao pet pogodaka prednosti (6:11 i 7:12), da bi Sutjeska do odmora smanjila na ,,minus 1“ – 11:12. Sutjeska je preokrenula u 40. na 17:16 i više nijednom nije bila u zaostatku. Petnaest minuta prije kraja povela je 20:17, u 52. stigla do 24:18 i povratka za
favorita iz Podgorice nije bilo... Bojan Bojanić imao je 13 odbrana, dok je najefikasniji bio
Jakov Ćorović sa devet golova, jednim više od Filipa Vujovića
Megvajer – štoper gostiju bio je dominantan u šesnaestercu i glavom pogodio za 1:2. Gakpo je potom propustio zicer za 2:2 – glavom je neometan šutirao daleko pored stative. ,,Redsi“ su pokušavali do kraja, ali nijesu uspjeli – Ruben Amorim je ostvario najveću premijerligašku pobjedu od dolaska u Junajted prošlog novembra i sada je za duže vrijeme siguran na klupi ,,đavola“. - Mnogo sam srećan zbog igrača, pokazali su sjajan timski duh. Mogli smo da igramo bolje, ali kad igrači ovako dišu jedan za drugog, onda se vrati na pravi način. Vezali smo dvije pobjede, a to se Junajtedu nije događalo mnogo puta posljednjih godina. Nije toliko bitno koga smo pobijedili, važan je taj pobjednički osjećaj. Sada smo fokusirani na to da vežemo treći trijumf – kazao je Amorim. Liverpul je sada na ,,minus 4“ u odnosu na lidera Arsenal, dok ima dva boda više od Junajteda. - Kad izgubite četiri meča zaredom, naravno da morate da budete zabrinuti. S druge strane, znamo da ćemo ako zadržimo ovaj nivo igara imati šansi za mnogo više pobjeda. Ako popravimo neke stvari, te šanse će biti još veće, ali nikad ne možete biti 100 odsto sigurni da ćete u narednom meču moći da stvorite osam, devet ili deset velikih prilika – prokomentarisao je Arne Slot, trener Liverpula. Aston Vila je slavila na gostovanju Totenhemu takođe 2:1. Rodrigo Bentankur doveo je ,,pijevce“ u vođstvo u petom minutu, u 37. je izjednačio Morgan Rodžers, a Emilijano Buendia preokrenuo u 77. N. KOSTIĆ
Kod gostiju, sedam pogodaka je dao Andrija Radovanović, po četiri Emir Đulović i Samid Mekić Sutjeska je upisala prvu pobjedu u sezoni, Budućnost prvi poraz nakon dva trijumfa. Rudar je bio siguran na gostovanju Jedinstvo Bemaksu – u Bijelom Polju je bilo 29:35. Božidar Anđelić odbranio je 11 šuteva, Filip Gazdić dao sedam golova, jedan više od Nikole Potpare i Elmina Junuza... Za Jedinstvo se sedam puta u listu strijelaca upisao Jovan Tošić Irvin Ljaljević imao je 14 odbrana.
Zabjelo i Berane 1949 u subotu su remizirali 35:35, a večeras se sastaju Brskovo i Partizan 1949 (18 h).
Odgođen je meč Budvanske rivijere i Lovćena. Ne. K.
PODGORICA – Odbojka-
ši Mornara pobijedili su Lovćen 3:0, u posljednjem meču 3. kola EPCG Superlige. To je druga pobjeda Barana, a treći poraz Cetinjana. Trener Barana Ivan Dobrković je u ovom duelu odmarao većinu startera (Benjamina Hadžisalihovića, Stefana Radevića, Lazara Cimbaljevića, Zdravka Gojkovića), a doma-
će su do trijumfa vodili Mihajlo Grupković sa 14 i Vuk Ojdanić sa 11 poena. U poraženom timu istakao se Branko Stanojević sa osam poena. Treće kolo: Mornar – Lovćen 3:0 (25:10, 25:16, 25:17). Igrano ranije: Ulcinj – Budva 0:3 (10:25, 17:25, 12:25). Jedinstvo –Sutjeska 3:1 (22:25, 26:24, 25:18, 25:20). Slobodna je bila Budućnost volej. S. J.
PODGORICA - Raul Fernandes iznenadio je sve na Velikoj nagradi Australija u 19. trci Moto GP šampionata. Vozač Trekhausa stigao je do prve pobjede u kraljevskoj klasi i istovremeno timu obezbijedio prvo slavlje. Španac je za sekund i po bio brži od drugoplasiranog Fabija di Đanantonija, a na treći stepenik popeo se Marko Beceki. Vozač iz Aprilije odradio
Moto GP šampionat, iznenađenje u Australiji
je dvostruku kaznu drugog kruga zbog incidenta od prije dvije sedmice kada je u Indoneziji izbacio sa staze Marka Markesa. Italijan je u startu bio lider, ispred Fernandesa i Pedra Akoste, ali je brzo pao na šestu poziciju jer je odradio kaznu.
Fernandes je iskoristio šansu, uvećavao prednost, prijetio je Aleks Markes, ali je brzo posustao i završio na četvrtom mjestu ispred Akoste i Luke Marinija. Među deset završili su Bred Binder, Enea Bastijanini i Pol Espargaro
Dukati je ponovo podbacio, Frančesko Banjaja je izletio sa staze i samim tim prepustio treću poziciju u generalnom plasmanu Becekiju. Šampion je odavno poznat, to je Mark Markes koji se oporavlja nakon operacije zbog povrede koju je zaradio u Indoneziji. Moto GP šampionat se nastavlja ovog vikenda - Velikom nagradom Malezije. A. M.
(12. KOLO): Budućnost spojila dvije pobjede prvi put u sezoni, slavlje Sutjeske, Mornara, OFK Mladosti i Bokelja
PODGORICA - Budućnost je počela sezonu 8. jula, a tek je u oktobru spojila dvije pobjede – prije prvenstvene pauze slavila je u najvećem crnogorskom derbiju kraj Bistrice (2:0), a nakon reprezentativnog odmora bila je bolja od Arsenala pod Goricom – 4:2.
Tri utakmice 12. kola Meridianbet 1. CFL odlučene su jednim golom: Mornar je dobio Dečić, Sutjeska je odnijela bodove sa gostovanja u Petrovcu, a OFK Mladost je trijumfovala u Bijelom Polju protiv Jedinstva.
Najubjedljiviji u prošloj rundi bio je ,,fenjeraš“ – Bokelj je sa 3:0 porazio Jezero u Kotoru i prišao zoni baraža na ,,minus četiri“.
GOLEADA U
ZNAKU PLAVIH
Mimo svijeta, u domaćem šampionatu nema video tehnologije, ne mogu da se provjere sporne situacije, nego se takvi momenti prepuštaju slobodnom sudijskom uvjerenju.
Gosti su se borili i sa čovjekom manje u polju, čak su sa desetoricom dali dva gola, ali nijesu imali snage da se odupru rivalu kojeg su savladali u prvom krugu.
Budućnost je pokazala slabosti u odbrani, ali je bila učinkovita prema naprijed. Dva puta se u listu strijelaca upisao Mijović, a po jednom Bojović i Vušurović, koji je u debeloj nadoknadi stavio tačku na kišnu goleadu pod Goricom.
Prošli su ,,plavi“ sve i svašta od ljetos, bili izgubljeni u vremenu i prostoru, ali dolaskom trenera Dejana Vukićevića, četvrtog od starta priprema, stvari su počele da se preslažu. Pod vođstvom iskusnog stručnjaka, tim koji brani titulu nije poražen u šest mečeva, a upisao je tri pobjede i tri remija. Ono što je najvažnije – Budućnost je tu, u priči za trofej, na bod od lidera.
ciju i doveo stvari na mjesto –ističe Vukićević.
- Naravno, ima stvari koje nijesu za pohvalu, ali kada dobijete utakmicu, ne dozvoljavate da neko baci mrlju na ta tri boda jer su zaista jako značajna, ako imate u vidu sve te duele koje smo igrali kod kuće do sada i kako smo prolazili rezultatski. Tako da su ova tri boda kapitalna za nastavak sezone – naglasio je šef stručnog štaba Budućnosti.
Neđelja je bila slobodna za igrače podgoričkog tima. Poneđeljak i utorak poslužiće za pripremu Kup utakmice u srijedu sa Dečićem u Tuzima. Isti rivali sastaće se i četiri dana kasnije u prvenstvu.
bitovao pobjedom. Odlučujući pogodak na Jadranu postigao je novopečeni reprezentativac Marko Šimun, koji je prije prelaska u Sutjesku nosio ,,neboplavi“ dres. - Bili smo u nekoj vrsti krize rezultata, budući da smo u posljednja tri kola osvojili samo bod. Radili smo tokom pauze i uradili najbolju moguću stvar u Petrovcu. To je protivnik koji nam nikako ne leži u posljednje vrijeme, ali pronašli smo model da dođemo do pobjede. Vratili smo se na prvo mjesto i na nama je da uradimo sve da tu i ostanemo. Ritam utakmica je naporan, u srijedu imamo duel Kupa sa Lovćenom, pa u neđelju novi prvenstveni izazov protiv Jezera. Naš cilj je da uvijek idemo na maksima-
GUŽVA U GORNJEM
DOMU
Dečić je bodovno izjednačen sa Sutjeskom, ali nakon neuspjeha na Topolici – zauzima drugu poziciju zbog slabije gol razlike. Na tabeli je uzletio Mornar koji zna samo za lijepe stvari otkada je ekipu preuzeo Vesko Stešević. Barani su pod vođstvom iskusnog kormilara odigrali sedam mečeva – i poslije svakog su popravili bodovni saldo. Trijumf nad Tuzanima bio je treći uzastopni, identičan, bez primljenog gola – po 1:0. Mornar je postao takmičarski tim, ekipa koja ne gubi, neko ko se probija ka čelu prvoligaškog karavana. Trenutno je na ,,minus jedan“ od vodećeg dvojca.
7 – Maksimović (Jezero) 4 – Mijović (Budućnost), Arambašić (Petrovac), Kajević (Dečić), Mrvaljević (OFK Mladost), Popović (Petrovac), Raičević (Jezero), Sekulić (Mornar)...
Naje kasnija ekipa lige je šestoplasirana OFK Mladost koja je postigla 21 gol
Plavljani su u Kotoru doživjeli rezultatski potop od Bokelja koji je, za rubriku vjerovali ili ne, tek sada stigao do prve pobjede u 2025. godini. Prethodnu u decembru 2024, kao i ovu u 12. kolu tekućeg šampionata, Kotorani su upisali upravo protiv Jezera. - Statistika je bila poražavajuća, ali uspjeli smo da ostvarimo premijernu pobjedu u ovoj godini. Mnogo važan trenutak za nas. Veliki trijumf i mnogo sam srećan zbog toga. Suočavamo se da brojnim kadrovskim problemima i svaki osvojeni bod ima ogromnu težinu. Pokušaćemo da ih osvojimo što više do kraja polusezone, a MERIDIANBET 1.
Na taj način manje je pravde, a više grešaka arbitara – jednu, koja je direktno uticala na tok, pa i ishod duela Budućnosti i Arsenala, napravio je Lazar Čađenović, kada je u 31. minutu dosudio penal za ,,plave“ pri rezultatu 0:0. Da je podgorički sudija imao pomoć monitora, vidio bi da je Živanović prije kaznenog prostora s leđa povukao za dres Petrovića – i umjesto kaznenog, dodijelio bi aktuelnom prvaku slobodan udarac. Crveni karton za defanzivca Tivćana bio je opravdan, s tim što je aktuelni prvak dobio poklon za vođstvo. Kasni fudbalska Crna Gora svjetlosnu godinu. Ali, i liga bez VAR-a – ima čara.
Najslabiju odbranu ima Bokelj sa 23 kapitulacije
- Bilo nam je jako važno da slavimo. Računajući Jedinstvo, prije mog dolaska, već nekoliko utakmica Budućnost kod kuće nije dobila i određeni je pritisak na igračima. Međutim, nakon utakmice u Nikšiću jednostavno smo bili u obavezi da taj brejk potvrdimo. Možda teže nego što se očekivalo, ali ono što je najvažnije – dobili smo meč – rekao je trener Vukićević.
Pobjedi se ne gleda u zube, ali kormilar Podgoričana svjestan je propusta svog tima, pogotovo u defanzivi.
- Te stvari ne smiju da se dešavaju, da primamo golove sa igračem više, kada treba da stanemo na loptu, da je čuvamo, da uživamo u igri i pravimo konstantan pritisak kao što smo i radili do 3:1. Međutim, opet nas je jedno opuštanje koštalo strijepnje do kraja i taj četvrti gol je smirio situa-
- Sigurno da je taj crveni karton doprinio da utakmica bude ovakva. Znali smo da je Arsenal jako kvalitetan tim i dobro vođen sa klupe. Imaju kontinuitet na klupi, manje-više znaju svi te zahtjeve koje kolega Dragićević želi i u jednom interesantnom sistemu, mnogo drugačijem od svih klubova iz lige, uvijek prave problem kroz posjed. Naš cilj bila su tri boda, sada ćemo malo odmoriti i spremati se za nova iskušenja. Razmišljamo od utakmice do utakmice, a prva sljedeća je već u srijedu protiv Dečića u Kupu – kazao je Vukićević.
SUTJESKA OPET
Ako mnogo toga fali, makar ima nikad veće neizvjesnosti.
iz prethodne četiri utakmice. Marka Šćepanovića radovali su se na terenu Jedinstva i više nijesu u opasnoj zoni.
crvene linije osjeća i Jezero, koje
NA VRHU
Sutjeska je prekinula negativan trend ishoda duela sa Petrovcem. Nakon pet poraza i remija u međusobnim sudarima, Nikšićani su slavili pod Malim brdom.
i spremimo za ono što slijedi na proljeće.
ćemo izboriti opstanak
i društva poklopio se , a na njegovo
Povratak na vrh elitnog ranga Giljena sa promjenom na klupi – otišao je Milija Savović mjesto došao dojučerašnji asistent
Dejan Jelenić, koji je de-
Najbolju gol razliku ima petoplasirani Petrovac – plus sedam (17:10). ,,Neboplavi“ su ujedno i tim čiji je golman najmanje puta savladan
PRIČA: Kada se zaljubljenost u Bokokotorski zaliv i njegovu brodograditeljsku tradiciju pretvori u misiju
HERCEG NOVI – Kada se prije tri godine doselio iz Rusije u Herceg Novi, Roman Subotin nije mogao ni da nasluti da će upravo ovdje otkriti najveću strast. U potrazi za gliserom, sasvim slučajno je naišao na staru, zapuštenu drvenu barku i od tog trenutka njegov život je krenuo u potpuno novom pravcu.
Ljubav prema Bokokotorskom zalivu i fascinacija pomorskom tradicijom ovog podneblja pre-
tvorile su se u višegodišnju misiju da spasi i oživi dio gotovo zaboravljenog nasljeđa. Ono što je počelo kao hobi, preraslo je u posvećenu rekonstrukciju autentične bokeljske barke starije od jednog vijeka. - Prije tri godine sam se zaljubio u Bokokotorski zaliv, preselio iz Rusije u Herceg Novi i odlučio da kupim gliser. Ipak, kako to samo život hoće, u oglasima sam tragajući za ovom atraktivnom vrstom plovila naišao na staru drvenu barku, u dosta lošem stanju, koja mi se
mnogo više dopala te sam odlučio da je kupim. Barka je godinama stajala na kiši i suncu, drvo je skoro potpuno istrulilo, staklo ispucalo, metal zarđao, a unutra su živjeli mravi, ose i mnogobrojni drugi insekti. No, bez obzira na sve to, bilo je jasno da je veoma zanimljiva, kao i da ju je napravio vrhunski majstor svog zanata – kazao je za Pobjedu Subotin.
KOMPLIKACIJE
Njegovu misiju da barci udahne novi život komplikovalo je to što su Bokelji danas, uglavnom, drvene barke zamijenili plastičnim koje su jeftinije za proizvodnju i održavanje. Osim toga, dodatan problem bio je i to što više nema majstora koji se bave njihovom izradom od drveta. Naime, posljednji poznati bokeljski brodograditelj Bogdan Bogdo Bilafer radio je krajem prošlog vijeka u radionici Arsenala u Tivtu.
- Prilikom posjete Pomorskom muzeju u Kotoru, kao i iz literature koju sam u međuvremenu dobavljao, saznao sam da je bokeljska škola brodogradnje postojala stotinama godina. Iako je Bogdan imao nekoliko učenika, autentična bokeljska tradicija brodogradnje izumire. Nema više ni radionice, niti samog Arsenala. To je tako nepravedno prema istoriji ovog prelijepog mjesta - primjećuje ovaj Rus.
UPORNOST I SAMOUKOST
Međutim, uprkos svemu, bio je odlučan i nije želio da odustane od svoje namjere.
- Našao sam čovjeka koji ju je ranije popravljao. To je odličan majstor! Duško Lazarević iz Bigova, koji je inače bio učenik čuvenog Bogdana Bilafera. Upravo je Duško 2008. godine udahnuo novi život ovoj staroj bokeljskoj barci tako što je zamijenio skoro cijelo drvo, ugradio novi dizel motor, napravio kabinu... Nažalost, njeni sljedeći vlasnici, koji su je otkupili od njega, nijesu dobro brinuli o njoj. Kada je majstor vidio stanje svoje barke, rekao mi je da nema svrhe da se radi restauracija, jer je mnogo oštećena –priča Subotin. Naglašava da predaja nije bila opcija, iako nikad ranije nije imao čamac, niti je umio da radi sa drvetom i obrađuje ga. - Iako cijelog života radim na računaru, odlučio sam da na-
učim. Kupio sam alat, počeo da proučavam literaturu, gledao na Jutjubu kako drugi rade, išao u muzeje... Bio sam čak i u brodogradilištu u Veneciji i razgovarao sa vlasnikom - potomkom pronalazača gondole - priča Subotin. Osim toga, razgovarao je i sa brojnim bokeljskim brodograditeljima koji danas čamce i barke izrađuju od „finijih“ materijala.
- Neke stvari sam radio sam, a lokalni majstori koji se bave drvetom, staklom, metalom, plastikom, elektrikom, motorima, kožom i tkaninom su mi pomogli oko nekih stvari. Ispostavilo se da barka još ima mnogo originalnih drvenih elemenata. Recimo, ramovi na nekim mjestima su istrulili i ja sam ih zamijenio, ali neki su i dalje bili u odličnom stanju – dodaje on.
STAROST
Kada je popravljao jedan od njih, otkriva Subotin, pronašao je u njemu kovane eksere.
- Kovači su kovali eksere sve dok nijesu počeli da se proizvode fabrički početkom 20. vijeka. Na osnovu ove činjenice možemo pretpostaviti da je starost bokeljske barke oko sto godina. Duško se slaže sa ovom procjenom – napominje on, dodajući da će uzorke eksera poslati u Moskovsku akademiju nauka, na dendro i radiokarbonsku analizu, kako bi saznao tačnu starost ramova. Priznaje da je najviše vremena i truda utrošio na sređivanje unutrašnjih drvenih nosećih konstrukcija.
- Gotovo cijelo drvo na krmi barke i na lijevoj strani bilo je trulo. Bočne daske palube su takođe potpuno istrulile.
Morao sam da napravim nove od afričkog drveta iroko, koje je veoma tvrdo i otporno na truljenje. Koristio sam tikovinu za brodove, hrast, brijest i bor. Gdje god je to bilo moguće ostavio sam originalne drvene elemente, uklonio trulež i zamijenio je epoksidnom smolom. Bilo mi je potrebno 10 litara smole. Samo na osnovu toga možete zamisliti koliko je bila oštećena - prisjeća se on.
Navodi da je restauracija barke trajala više od dvije godine, kao i da je cjelokupan proces koštao oko 20.000 eura.
- Vjerujem da barka ne treba samo da bude lijepa, već i udobna i bezbjedna. Na kraju krajeva, ovo nije muzejski eksponat, već barka za razonodu, koja svakodnevno plovi i daje putnicima takve utiske koje moderni čamci ne mogu da priušte - smatra Subotin.
SPECIFIKACIJE
Plovilo je, precizirao je on, teško skoro dvije tone. To je, konstatovao je on, nekoliko puta više od plastičnog čamca iste veličine.
- Zbog velike težine i niskog težišta nemoguće ga je prevrnuti. Ni visoki talasi, ni jaki vjetrovi nijesu problem. S druge strane, plastični čamci se redovno prevrću, pa čak i sa turistima. Putnici se ukrcavaju gotovo na nivou mora, to znači manje je ljuljanja, što je jako važno za ljude koji pate od morske bolesti – ocijenio je Subotin. Tvrdi da je mnogo pažnje posvetio bezbjednosti.
- Ugrađen je pouzdan japanski dizel motor sa dvostrukom rezervom snage. Obično se takvi motori ugrađuju na veli-
ke katamarane i jahte. Brodiću je potrebna snaga ne da bi brzo išao, već da bi izdržao jake vjetrove i talase u slučaju lošeg vremena. Ako plovilo nema dovoljno snage, talasi ga mogu razbiti o stijene. Ukoliko ugrađeni dizel motor otkaže, što je malo vjerovatno, postoji rezervni vanbrodski motor koji radi na benzin. Sistem upravljanja i elektrika su duplirani. Ugrađeni su ehosonder, kompas, barometar i italijanska navigaciona svjetla. Čamac ima pravo admiralitetsko sidro iste starosti. Staro je, takođe, više od sto godina. Nažalost, u Crnoj Gori nije bilo moguće pronaći staro sidro odgovarajuće veličine i u dobrom stanju, pa sam ovo koje je sada na njoj morao naručiti iz Amerike - pojašnjava Subotin.
BEZBJEDNOST I UDOBNOST
Maksimalna brzina koju postiže ova barka je, nastavlja on, sasvim pristojna i iznosi do 11 čvorova.
- Vožnja je veoma glatka. Teški drveni čamac, pri punom deplasmanu, mnogo je udobniji za putnike nego laki plastični koji „skaču“ po talasima – kategoričan je on.
Ističe da je ovo „jedan od najbezbjednijih i najudobnijih brodića u zalivu, a ujedno i najljepši, sa bogatom istorijom“. Bokokotorski zaliv je neobično lijep i ima bogatu istoriju. Brod treba da odgovara ljepoti i istoriji ovog mjesta. Venecija i Hrvatska su to odavno shvatile. Zaista želim da se oživi bokeljska istorija lijepih brodova – zaključio je u razgovoru za Pobjedu Roman Subotin. Alen
Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj
NASTADIN BULATOVIĆ, BIVŠI POMOĆNIK DIREKTORA ZA PROGRAM I RAZVOJ RTVCG, PODGORICA
Bilo je to devedestih godina. Ja sam došao sa mjesta urednika Radija Crne Gore na mjesto pomoćnika direktora za program i razvoj u Radio televiziju Crne Gore. Tada je generalni direktor RTVCG bio moj dugogodišnji kolega Zoran Jocović i on mi je povjerio posao ne samo razvoja nego kompletnog programa naše kuće. Akcenat je bio na razvoj programske šeme i programske orijentacije RTVCG. U tom sklopu su bili i novi projekti za dramski program. Nakon povratka iz Amerike Živko Nikolić je došao u TVCG kod generalnog direktora Zorana Jocovića sa pitanjem - da li naša kuća ima neki projekat na kojem bi on mogao da radi. Mislim da je u to vrijeme sa jedne strane Živko bio nakon dugo godina željan posla, a sa druge strane da ga je neka njegova ekonomska situacija u to vrijeme dovela da - traži posao. Živko koji je bio reditelj oko koga su se svojevremeno otimali. Tada RTVCG nije imala neki gotov projekat u smislu serijskog karaktera, što je Živko očekivao. Međutim, Živko je, čini mi se, željan posla, isčekivao da mu se nešto ponudi konkretnije. U tom isčekivanju Živko je počeo da dolazi svako jutro od osam sati, faktički kao da je dolazio na posao, kod mene sjedio, pili smo kafu. Provodio je radni dan listajući novine i čekajući da mu se ponudi nešto konkretnije za rad. Ja sam bio u najma-
Nastadin Bulatović: Nakon što je Živko ušao u montažu i završio seriju ,,Oriđinali’’ došlo je vrijeme da vidimo što ćemo sa desetom epizodom i kako to da odradimo. Tada je Živko došao kod mene i rekao mi je da ima problem. Rekao mi je: Meni fali još par snimajućih dana da završim priču - desetu epizodu, odnosno film koji sam naumio da radim
Nastadin Bulatović: Prva epizoda ,,Oriđinala’’ je jako dobro prihvaćena i u Srbiji i u Crnoj Gori. Međutim, kasnije epizode kako su se razvijale, kako je išla priča, naišle su na unisoni odijum nezadovoljstva. Ponovo se pojavila ona stara priča o Živkovim likovima da on unižava Crnogorce. Uglavnom, serija nije naišla na baš dobar prijem
nju ruku zatečen, jer Živko je bio za mene veliko ime. Jeste bio osoben lik i ja sam ga vidio kao čovjeka duboko zamišljenog, tiho je govorio, dugo mu je trebalo da izreče kompletnu rečenicu, ali to je bilo duboko misaona rečenica. Slušao sam cijelo vrijeme njegove priče, iskustva, raznorazne dogodovštine sa snimanja. Poznato je bilo da Živko nije bio prihvaćen, njegovi filmovi, njegove serije faktički često su dočekivane na nož. I jedino što mi danas žal ostaje jeste što nijesam u to vrijeme ponešto i zapisivao od toga što je Živko pričao. U međuvremenu, prof. dr Dragan Koprivica je ponudio RTVCG jednu jednočinku pod nazivom ,,Ćikare’’. To je bio tekst humoristčkog karaktera i mi smo Živku taj tekst proslijedili da pogleda. Bilo je to nešto što se Živku, očigledno, na prvi pogled dopalo i sam je rekao: Ovdje ima materijala da se ova priča razradi. I tada smo mi povezali Dragana Koprivicu i Živka Nikolića i oni su dalje nastavili rad i došli do jednog proširenog teksta i dali mu naziv ,,Mama Đorđina“. Pod tim radnim imenom mi smo krenuli da snimamo seriju i otprilike 10-15 dana snimajućih je prošlo sa tim imenom. Međutim, očigledno da se Živku to učinilo da je to pretijesna priča za dalju razradu i vidio da može da napravi na svoj način priču, da je širi, i projekat je nazvan ,,Oriđinali’’. Ja sam u ovom poslu potpuno nov bio i neiskusan. Međutim, TVCG je bila velika kuća tada, i danas je moćna, koja je imala jaku ekipu. Ja sam zahvaljujući producentu Radomiru-Pulu Miloviću, Branku Papiću ušao u taj posao relaksiran zato što su to bili ljudi koji su znali taj posao. Živko Nikolić
Donosimo dio iz knjige Momira Matovića „Dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFILM Montenegro“. Djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja Vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije
je bio poznat kao reditelj koji je znao na terenu da mnogo toga mijenja, bez obzira na scenario koji je imao. Snimanje se odužilo, dosta je trajalo, mnogo duže od onoga kako smo se dogovorili. Mi smo zašli u skoro 6-7 mjeseci snimanja i kao produkcija već smo zašli pomalo u probleme i zahtijevali smo od Živka da svede posao u skladu sa dogovorom i onako kako je bilo po ugovoru zacrtano tako da je snimanje bilo završeno prije nego što je Živ-
ko to očekivao. Bilo je to vrijeme inflacije, međutim produkcija je taj posao od devet epizoda uz velike napore obavila, zahvaljujući tome što smo imali dobre sponzore u to vrijeme. Projekat jeste dosta koštao, ali neuporedivo manje kuću nego što je bilo planirano. Preko 300 sati materijala je snimljeno i faktički time je i završeno snimanje ,,Oriđinala“. Nakon toga, Živko je došao sa idejom da treba uraditi kao desetu epizodu, odnosno
da to bude faktički film i ponudio nam da on doradi scenario i da se ta deseta epizoda radi na Karuču. Živko je predložio da to bude igrani film, a s obzirom na to da dugo vremena Crna Gora nije imala snimljen igrani film sa kojim bi TVCG učestvovala na festivalu, mi smo to objeručke prihvatili. Krenulo je snimanje i još uz to, što bi bilo bitno istaći, tada u to vrijeme Živko je pored provjerene glumačke ekipe sa kojom je radio i ,,Oriđinale“ zahtijevao od Bora Stjepanovića koji je igrao u ,,Oriđinalima’’, a koji je bio tada vođa klase, prve generacije studenata na Akademiji na Cetinju, da nam ustupi za snimanje studentkinje sa prve godine glume. To je Boro i uradio i snimanje je potrajalo otprilike mjesec dana na Karuču, te desete epizode, odnosno tog filma. Ja sam pratio nekoliko puta proces snimanja na Karuču. To su bile uglavnom poznate scene iz Živkovih filmova sa ženama zabrađenim, sa skraćenim haljinama. Karuč je bogomdan za takva snimanja. One su izlazile iz onih zidina, scene sa likovima muškaraca poznatih Crnogoraca koje je Živko znao da snima, scene sa jezera, čunovi... Uglavnom što je viđano u prethodnim Živkovim filmovima, ali mislim to je trebalo da bude nešto novo. Mi smo od toga u produkciji isčekivali da poslije toliko vremena Crna Gora dobije film i TVCG se pojavi na nekom filmskom festivalu. Opet se to snimanje malo više odužilo i ja sam nekoliko puta išao u ime produkcije da tražim da se završi snimanje, u stvario tražio sam od Živka koliko će još to dugo da traje. Živko je govorio: Trajaće dvatri dana! Tako još nekoliko puta mi je odlagao završetak sni-
manja. I kad je došlo vrijeme ja sam rekao: Živko, molim vas, recite mi kad ćemo da snimimo posljednju klapu, da pozovemo novinare da to ozvaničimo? On je to i uradio i mi smo imali faktički završetak te desete epizode. Tokom višemjesečne realizacije serije ,,Oriđinali’’ snimljen je ogroman materijal i Živko se u tom poslu očigledno premorio. Došao je kod mene i rekao: Trebalo bi mi pola godine da se odmorim, da bih sabrao sve ovo što sam uradio i da onda krenem u montažu. Nama se žurilo da što prije imamo seriju, pa sam tražio neki razumniji period da se to odradi. Nakon što je on ušao u montažu i završio seriju ,,Oriđinali’’ došlo je vrijeme da vidimo što ćemo sa desetom epizodom i kako to da odradimo. Tada je Živko došao kod mene i rekao mi je da ima problem. Pitao samo ga o čemu se radi? Rekao mi je: Meni fali još par snimajućih dana da završim pričudesetu epizodu odnosno, film koji sam naumio da radim. Nijesam završio kompletnu priču. Meni je to napravilo veliki problem. Kako sad ponovo da sakupimo ogromnu glumačku ekipu, a uz to, to je stvaralo produkciji velike finansijske probleme. Međutim, sve je to ostalo nedifinisano i do danas sav taj materijal je u depou TVCG. Kasnijim pregledom to je univerzalna priča često poznata u Crnoj Gori. Događalo se kod nas često da pojedine porodice nemaju poroda, žene, ako je to bilo do njih, znale su da svojim muževima dovedu drugu ženu sa strane da ostanu i one u porodici kako bi se nastavila loza porodica koje su bile ostale faktički bez potomstva. Pravi naslov ovog filmskog projekta nijesmo ni do dan danas saznali. Prva epizoda ,,Oriđinala’’ je jako dobro prihvaćena i u Srbiji i u Crnoj Gori. Međutim, kasnije epizode kako su se razvijale, kako je išla priča, naišle su na unisoni odijum nezadovoljstva. Ponovo se pojavila ona stara priča o Živkovim likovima da on unižava Crnogorce, a pogotovo je bio veliki problem sa kostimografijom, sa kostimima da to nije Crna Gora tadašnja... Uglavnom, serija nije naišla na baš dobar prijem. Kasnije, nakon nekoliko godina, TVCG je imala reprizno emitovanje serije ,,Oriđinali“ i ta priča je bila potpuno drugačija i to je bio najgledaniji program u zadnjih nekoliko godina na programu TVCG. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
VANJA PUSTAHIJA
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
ĐURĐICA ĆORIĆ
POLITIKA
SRĐAN POPOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
CRNA HRONIKA
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ
ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednik
BOJAN ĐURIŠIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Stečajni upravnik u stečajnom postupku nad DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane , a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)
O G L A Š A V A
PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA
DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.
1-Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika to:
1-1: Mašine za izradu peškira -11kom.(9 šivaćih mašina,2 „Azimo“ veće mašine.(dodatne informacije-specifikacija po zahtjevu)
Početna cijena--------------------------------------------8.911,84€(procijenjena vrijednost - 19.804,10€)
1-2:Rezervni djelovi uređaji za autobuse i TMV(pregled djelova i spisak na zahtjev)
Početna cijena--------------------------------------------1.191,50,00€(procijenjena vrijednost - 11.915,00€)
1-3:Peškiri raznih veličina-3.705 komada.(dodatne informacije-specifikacija po zahtjevu)
Početna cijena--------------------------------------------4.481,05€(procijenjena vrijednost - 9.957,90€)
2-Uslovi postupak prodaje: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’- Berane - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.75/21 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 10.11.2025.god. do 13,00 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 11.11.2025.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore. 3-Pravo učešća u postupku prodaje imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži:
Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra(ne stariju od 6 mjeseci),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje sa tačnim nazivom i brojem predmeta prodaje(1-1,1-2,1-3) ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,naziv pravnog lica sjedište potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od početne cijene.
Za fizička lica:Potpisanu ponudu sa tačnim nazivom brojem predmeta prodaje(1-1,1-2,1-3) i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,ime prezime,adresa stanovanja,JMBG ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od početne cijene. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za predmet i broj prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za oglašenu imovinu označenu pod brojem 1-1, 1-2,1-3 u oglasu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za oglašenu imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-42032-79. 4-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati od dana oglašavanja u dnevnim listovima do 09.11.2025godine, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.Za predmete prodaje spisak sa fotografijama zahtijevati od stečajnog upravnika ili izvršiti uvid na licu mjestaza predmete prodaje 1-1,1-3 na lokaciji selo Bor,Opština Petnjica a za predmet prodaje 1-2 selo Polica -Opština Berane . Napomena-za sve predmete prodaje obaveza kupca je preuzimanje imovine sa lokacija gdje se imovina nalazi,dok za predmet prodaje 1-1 obaveza kupca je i demontiranje mašina ukoliko je to potrebno.
5-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.
6-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 15(petnaest) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog ,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.
Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Stečajni upravnik će u roku od 10(deset)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču visini prihvaćene ponude.
7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757.
Na osnovu čl. 37, 38 st. 2, 44 st. 3, 45 46 Zakona o Sudskom savjetu sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18, 60/ 24 92/25) člana 45 i 46
Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20, 30/23 43/25), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS
za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova. O b r a z o ž e n e
Sudski savjet je na XXVII sjedici, održanoj 14 10.2025. godine, razmatrao potrebu za raspisivanjem javnog oglasa za izbor kandidata za sudije
osnovnih sudova, kojom prilikom je zaključio da po prethodnim javnim oglasima nisu popunjena planirana mjesta za izbor kandid ata za sudije
osnovnih sudova sjeverne regije u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Pljevljima i Žabljaku, pa je na osnovu Plana slobodnih sudijskih mjesta donio odluku da se raspiše javni oglas za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije.
Kandidat mora da ispunjava opšte posebne uslove predviđene članom 37 članom 38 stav 2 Zakona o Sudskom savjetu sudijama
Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudsko g savjeta na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me
Popunjena potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa. Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb,
Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave. Broj: 01-7198/25 Podgorica, 15 10.2025. godine
ZU DOM ZDRAVLJA KOLAŠIN
Broj:01-142/25-1671 Kolašin,17 .10.2025.godine
Na osnovu člana 29 stav 1 i člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”br. 21/09, 40/11) , člana 4 stav 1 , člana 5, 29 I 31 Uredbe o prodaji I davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( “Sl.listCG”, br. 44/10) ,Odluke direktora o davanju u zakup poslovnih prostora I opreme, Zaključka Vlade br. 07-011/23-85/2od 26.01.2023.god. i Saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br. 4-427/22-4108/6 od 08.02.2023.god., ZU Dom zdravlja Kolašin objavljuje:
JAVNI POZIV
Za davanje u zakup poslovnog prostora
Predmet javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti-poslovnog prostora br. 5 u Kolašinu- Manastir Morača, upisanog u list nepokretnosti nr. 70 KO Osredci, na katastarskoj parceli 1674 , površine 15 m2, prikupljanjem ponuda. Početna cijena mjesečnog zakupa poslovnog prostora iznosi najmanje 127,05 eura ( sa PDV-om).
Prostor se izdaje u viđenom stanju na period od dvije (2) godine sa mogućnošću produženja Ugovora.
Pravo učešća u postupku imaju pravna I fizička domaća I strana lica.
Ponuda treba da sadrži pored cijene mjesečnog zakupa poslovnog prostora, izražene u eurima I podatke o ponuđaču: -za pravna lica: naziv, sjedište I potvrdu o registraciji pravnog lica; -za fizička lica: ime I prezime I adresu stanovanja , broj lične karte ili pasoša.
Isti ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu.
Ponude dostaviti ili neposredno predati na arhivu ZU Dom zdravlja Kolašin, ul Dunje Đokić br.8 Kolašin, u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama, u zatvorenoj koverti sa naznakom “ Ponuda za javni poziv za zakup poslovnog prostora.Ne otvaraj prije zvanične sjednice Komisije”. Javno otvaranje ponuda će se održati 29.10.2025 godine u 12 h u kancelariji sekretara za pravne kadrovske poslove.
Komisija će rangirati ponude i utvrditi rang listu u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda.Izbor najpovoljnije ponude će se vršiti na osnovu najviše ponuđene mjesečne cijene zakupa izražene u eurima.Nepotpune I neblagovremene ponude neće se razmatrati. Kontakt telefon: 020/865-140, 067/345-960
20. oktobar 2025.
Poneđeljak, 20. oktobar 2025. Oglasi
JU SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi objavljuje
JAVNI POZIV br. 365 od 17.10.2025. godine za dostavljanje ponuda za organizovanje i izvođenje ekskurzije učenika II i III razreda za školsku 2025/2026 godinu Predmet: Organizovanje izvođenje ekskurzije učenika II III razreda za školsku 2025/2026 godinu Partija I: Ekskurzija učenika II razreda Program putovanja:
1.dan Herceg Novi: Polazak ispred škole u 17h. Put hrvatskim autoputem. Usputna kraća zadržavanja tokom puta. 2.dan BOLONJA-MONTEKATINI: Dolazak u Bolonju. Razgledanje grada u pratnji vodiča: Piazza Maggiore, Fontana del Nettuno, Basilika di S. Petronio... Slobodno vrijeme. Polazak za Montekatini. Dolazak u hotel. Slobodno vrijeme za odmor. Noćenje.
3.dan MONTEKATINI-PIZA: Poslije doručka fakultativni cjelodnevni izlet. Odlazak za Pizu. Dolazak na Campo dei Miracoli i razgledanje čuvenog Krivog tornja, crkve, krstionice. Slobodno vrijeme za individualno razgledanje. Povratak u Montekatini. Slobodno vrijeme za razgledanje grada. Noćenje.
4.dan MONTEKATINI-SIENA-SAN GIMIGNANO: Poslije doručka fakultativni cjelodnevni izlet. Razgledanje jednog od najljepših gradova Toskane u pratnji vodiča: Piazza del Campo, Katedrala, Palazzo Pubblico, Basilica di San Francesko... Slobodno vrijeme za razgledanje. Odlazak za San Giminiano, čuveni grad koji još zovu grad sa stotinu tornjeva. Razgledanje grada: Via San Giovani, Piazza del Duomo... Slobodno vrijeme. Povratak u Montekatini. Noćenje. 5. dan MONTEKATINI-FIRENCA: Doručak. Odlazak u Firencu, grad u kome su živjeli i radili: Leonardo Da Vinči, Mikelanđelo, Dante, Donatelo, Bokačo, Bruneleski... Obilazak crkve Santa Maria Novela, Katedrale, Danteove crkve, Trga Signoria, galerije Ufici, Starog mosta... Slobodno vrijeme za razgledanje do polaska za Crnu Goru. Zadržavanje u šoping centru. Usputna kraća zadržavanja tokom puta.
6.dan HERCEG NOVI: Dolazak u podnevnim časovima. Vrijeme realizacije ekskurzije: 11-16.novembar 2025. godine Broj učenika: 135+/- 10 učenika Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 43.000,00 EUR-a sa PDV-om (za okvirni broj učenika: 135). Partija II: Ekskurzija učenika III razreda četvorogodišnjih obrazovnih programa Program putovanja: 1.dan Herceg Novi: Polazak ispred škole u 18h. Usputna kraća zadržavanja tokom puta radi odmora.
2.dan BUDIMPEŠTA: Dolazak u prijepodnevnim časovima. Razgledanje grada u pratnji vodiča: obilazak ulica Vaci Rakoci, najznačajnijeg dijela stare Pešte. Dolazak u hotel. Slobodno vrijeme za odmor. U večernjim časovima fakultativna vožnja brodom i razgledanje Budimpešte sa Dunava u pratnji vodiča. Povratak u hotel. Noćenje.
3.dan BUDIMPEŠTA-SENT ANDREA: Doručak. Razgledanje grada u pratnji vodiča:Trg heroja, zamak Vajde Hunjadija, Andraši bulevar, Opera, Katedrala, Parlament, mostovi Budimpešte, Budimski grad sa ribarskom tvrđavom, Citadela… Poslijepodne fakultativni odlazak za St. Andreu. Razgledanje u pratnji vodiča: rodna kuća Jakova Ignjatovića, Grčka crkva, Trg Vuka Karadžića... Slobodno vrijeme. Povratak u hotel. Noćenje.
4.dan BUDIMPEŠTA-BEČ: Poslije doručka polazak za Beč. Obilazak dvoraca Belveder i Šenbrun u pratnji vodiča. Slobodno vrijeme za individualno razgledanje parka. U poslijepodnevnim časovima odlazak u zabavni park Prater. Dolazak u hotel u večernjim časovima. Noćenje.
5. dan BEČ: Doručak. Odlazak u centar grada. Razgledanje u pratnji vodiča: muzejska četvrt, zgrada Parlamenta, Rathaus, Dvorac Hofburg, Belveder, Stephans dom, Opera… Slobodno vrijeme u centru grada za individualno razgledanje. Poslije podne slobodno vrijeme za obilazak Maria Hilfe štrase. Odlazak u zabavni park Prater. Polazak za Crnu Goru sa kraćim pauzama. 6.dan HERCEG NOVI: Dolazak u prijepodnevnim časovima. Vrijeme realizacije ekskurzije: 11-16.novembar 2025. godine Broj učenika: 70+/- 10 učenika Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 23.000,00 EUR-a sa PDV-om (za okvirni broj učenika: 70). Obavezni uslovi za učešće u javnom pozivu: Privredni subjekat mora da posjeduje: 1. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da privredni subjekat (ponuđač) nije pravosnažno osuđivan njegov izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: a) kriminalnog udruživanja; b) stvaranja kriminalne organizacije; c) davanje mita;č) primanje mita; ć) davanje mita u privrednom poslovanju; d) primanje mita u privrednom poslovanju; dž) utaja poreza i doprinosa; đ) prevare; e) terorizma; f) finansiranja terorizma; g) terorističkog udruživanja; h) učestovanja u stranim oružanim formacijama; i) pranja novca; j) trgovine ljudima; k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja; l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu; 2. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.
3. Dokaz da je upisan u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište: dokaz o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajućem registru, sa podacima o ovlašćenom licu privrednog subjekta; 4. Ovlašćenje za obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt nadležnog organa za obavljanje djelatnosti koja je predmet nabavke): - Licenca za obavljanje djelatnosti turističke agencije – organizatora putovanja – Rješenje o izdavanju licence, izdato od nadležnog Ministarstva (Prema zakonu o turizmu) sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije. Pored navedenog, privredni subjekat mora da posjeduje i: - Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjem ili međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije ukoliko vrši prevoz sopstvenim sredstvima ili ugovor sa licenciranim prevoznikom sa sjedištem u Crnoj Gori, ukoliko ponuđač ne vrši prevoz putnika sopstvenim sredstvima, kao Licencu prevoznika za javni prevoz putnika u unutrašnjem međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije; 5. Minimum iskustva na kvalitetnom uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke, što se dokazuje potvrdama izdatim od strane korisnika o izvršenim uslugama, tokom prethodnih godina ali ne duže od pet godina, računajući godinu u kojoj je započet postupak nabavke, koje sadrže opis vrijednost predmeta nabavke, vrijeme realizacije ugovora konstataciju da je ugovor blagovremeno kvalitetno izvršen. Ispunjenost uslova se dokazuje dostavljanjem minimum 5 potvrda o kvalitetnom uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke (Pod istim ili sličnim poslovima iz oblasti predmeta nabavke, podrazumijeva se izvođenje ekskurzija učenika u inostranstvu).
6. Privredni subjekat je dužan da posjeduje uspostavljen sistem upravljanja kvalitetom iz oblasti predmeta nabavke što se dokazuje sertifikatom ili drugim aktom izdatim od strane nadležnog organa ili ovlašćene organizacije o uspostavljenom sistemu upravljanja kvalitetom iz oblasti predmeta nabavke i to: Sertifikat ISO 9001:2016 ili ekvivalent, Sertifikat ISO/IEC 27701:2022 ili ekvivalent Sertifikat ISO/IEC 27001:2019 ili ekvivalent
7. Privredni subjekat je dužan da posjeduje uspostavljen sistem zaštite životne sredine što se dokazuje sertifikatom ili drugim aktom izdatog od strane nadležnog organa ili ovlašćene organizacije o uspostavljenom sistemu zaštite životne sredine i to: Sertifikat ISO 14001:2016 ili ekvivalent
Ponuđena cijena aranžmana obuhvata:
1. Smještaj u hotelima sa najmanje tri zvjezdice
2. Međunarodno zdravstveno osiguranje za sve učesnike ekskurzije
3. Prevoz modernim turističkim autobusima (klima, audio video ozvučenje,poželjan WiFi)
4. Dva vozača po jednom autobusu
5. Ljekarsku pratnju
6. Organizaciju sa jednim vodičem po autobusu, sa znanjem engleskog jezika
7. Plaćanje u 6 mjesečnih rata
8. Organizaciju kulturnih, edukativnih, zabavnih drugih sadržaja
9. Drumarine, takse, organizacione troškove
10. Ponuđač je dužan izvršiti vanredni tehnički pregled autobusa i dostaviti potvrdu o tehničkoj ispravnosti najkasnije 72h prije polaska. Ponuda treba da sadrži ukupnu cijenu bez PDV-a i sa PDV-om, kao pojedinačno iskazanu cijenu po osobi. Ponuda u komercijalnim uslovima mora da sadrži sljedeće podatke: - program aktivnosti po danima ekskurzije, sa preciznim navođenjem organizovanih posjeta znamenitostima, - uslove popusta, kao i gratise - za jedno dijete u porodici gdje su blizanci (drugo dijete plaća 50% ponuđene cijene) - druge podatke i uslove koje ponuđač smatra da treba da ponudi i definiše. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude: odnos cijene i kvaliteta Vrednovanje će se vršiti na osnovu sljedećih parametara: 1. najniža ponuđena cijena: 70 bodova 2. kvalitet – broj referenci: 30 bodova Bodovi za parametar ponuđena cijena izračunavaju se na način što se kao osnova za vrednovanje uzima najniža ponuđena cijena, koja dobija maksimalan broj bodova. Ponuđena cijena će se bodovati na sljedeći način: najniža cijena dobija maksimalni broj bodova, a ostale ponude će dobiti bodove po sljedećoj formuli: C= (Cmin/ Cp) x 70, gdje je: Cmin – najniža ponuđena cijena, a Cp – ponuđena cijena. Bodovi za parametar kvalitet – broj referenci izračunavaju se na način što se kao osnova za vrednovanje uzima najveći broj referenci, koji dobija maksimalan broj bodova. Reference ponuđača o uspješno sprovedenim istim ili sličnim uslugama koje su predmet nabavke istih i/ili sličnih usluga, boduju se na način što se ukupan broj referenci potvrđenih od strane Naručioca usluga podijeli sa najvećim ukupnim brojem potvrđenih referenci i dobijeni količnik pomnoži sa maksimalnim brojem bodova koji je određen za ovaj parametar Pod istovjetnim i/ili sličnim uslugama podrazumijevaju se usluge koje su predmet nabavke, a odnose se na organizovanje maturskih ekskurzija u inostranstvu za posljednjih pet godina, računajući i godinu u kojoj je započet postupak nabavke. Broj bodova određuje se po formuli: RS=RSp/RSmax * 30 gdje je: RSp - brojem potvrđenih referenci RSmax - najveći ukupni broj svih potvrđenih referenci. Plaćanje se vrši virmanski na žiro račun turističke agencije. Sredstva uplaćuju korisnici usluga, u ratama (10 rata). Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama, sa naznakom za „Javni poziv broj 365, za partiju ___, ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda“. Na poleđini koverte, odnosno omota navodi se naziv i sjedište ponuđača kako bi ponuda mogla da se vrati ponuđaču neotvorena u slučaju da se utvrdi da je neblagovremeno dostavljena. Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 9,00 do 11,00 sati počev od 21.10.2025. zaključno sa 30.10.2025. godine do 10,00 sati, neposredno u prostorije Sekretara JU SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi, Branka Ćopića br.4, 85340 Herceg Novi. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Isti ponuđač za jednu partiju može dostaviti samo jednu ponudu. Ponuđač je dužan dostaviti Izjavu da je saglasan da se ugovor zaključi pri čemu će tačan broj učenika biti definisan prilikom potpisivanja ugovora (+/ - 10 učenika ). Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi ovlašćeno lice ustanove na osnovu izvještaja Komisije za sprovođenje i realizaciju javnog poziva. Odluku o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 10 dana od javnog otvaranja ponuda i biće uručena ponuđačima putem mejla i pošte na dokaziv način. Ugovor za realizaciju eskurzije potpisuje predsjednik Savjeta roditelja uz priložena potpisana punomoćja svih roditelja koji koriste usluge Agencije, a uplate se vrše direktno izabranoj Agenciji. Žalba se podnosi Školskom odboru. Žalbeni rok na Odluku o izboru najpovoljnije ponude je 8 dana nakon prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija snosi troškove raspisivanja sprovođenja javnog poziva, kao i troškove (smještaj, prevoz i hrana) koje pratnja učenika ima na putu u inostranstvo, po programu putovanja. Troškove pripreme i objave ovog javnog poziva Ponuđač će nadoknaditi Školi najkasnije do potpisivanja ugovora.
Komisija za sprovođenje i realizaciju javnog poziva
Poneđeljak, 20. oktobar 2025.
845
Dana 19. oktobra 2025. godine ostavila nas je naša draga i voljena majka, svekrva, baba i prababa
JULKA Krcunova VUKMIROVIĆ rođena GRABOVICA 1933–2025.
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 20. oktobra od 10 do 15 časova i 21. oktobra od 9 do 12 časova kada krećemo za seosko groblje Meterizi – Rijeka Crnojevića, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Kuća žalosti: Ulica Marka Miljanova br. 3, Podgorica.
OŽALOŠĆENI: sinovi LJUBOMIR i SLOBODAN, snahe ZDENKA, RADMILA i ZORICA, unuci SRĐAN, DENIS, GORAN, ĐORĐIJE i BALŠA, unuka VARJA, praunuci, praunuka, đeveričići, đeverične kao i ostala mnogobrojna rodbina.
Dana 18. oktobra 2025. u 73. godini preminuo je naš dragi
MOMČILO - CAKANI Milovana PAJOVIĆ
Sahrana je obavljena 19. oktobra na gradskom groblju Čepurci u prisustvu najuže porodice.
OŽALOŠĆENI: supruga SLOBODANKA - SLOBA, sin BORIS, kćerka LIDIJA, unučad FILIP i ANDREJ, snaha RADMILA, bratanić DARKO, bratanična DIJANA, sestre LJILJANA i ĐORĐINA
VASILJKA Milutinova KEKOVIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena 19. oktobra u krugu porodice na mjesnom groblju Miogost Gornji Zagarač.
се и обавити сахрана на мјесном гробљу Југовићи.
ОЖАЛОШЋЕНИ: шћер ЈЕЛЕНА, синови НЕБОЈША и ЛУКА, сестре
и
браћа ЖАРКО, ВЕЛИМИР, БУДИМИР и СТАНИМИР, ђевери БОЖИДАР и МИТАР, јетрва БОРКА, заова ЗОРКА,
OŽALOŠĆENA PORODICA
Dana 18. oktobra 2025. preminuo je, u 88. godini, naš dragi
Po želji pokojnika, sahranjen je u krugu uže porodice u porodičnoj grobnici na Čepurcima, 18. oktobra.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Dana 19. oktobra 2025. godine napustila nas je naša draga
LUJZA Savova NIKOLIĆ rođena LUČIĆ 1943–2025.
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 20. oktobra od 12 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Starom cetinjskom groblju. Kuća žalosti: Ulica serdara Jola Piletića broj 28/25. OŽALOŠĆENI: sinovi MILETA i BORIS, sestra STANKA, brat JAKŠA, snahe: TAMARA, ALEKSANDRA, MILKA, NENA i MIRKA, jetrva VASKA, unučad: LARA, SAVO, PETAR, SARA i PAVLE i ostala rodbina NIKOLIĆ i LUČIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
SENKI GOGIĆ
Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomene na tvoju pažnju i dobrotu
BRANO, SVETLANA i VLADO
Voljenom suprugu i ocu
Utihnule su sve muke, prestali svi bolovi. Ljubav i ponos koje smo osjećali ne mogu nikada utihnuti. Mogu samo dobiti neku novu dimenziju i žal što smo te izgubili.
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
GOGIĆ
Voljenom zetu, pašenogu i tetku
Hvala ti za svaki osmijeh sa kojim si nas dočekivao, za svaki pogled i zagrljaj sa kojim si nas ispraćao. Volimo te zauvijek.
DANICA, NIKOLA, ŽELJKO i MILA RALEVIĆ
830
Uspomena na voljenog đevera i strica
MOMČILA CAKANOGA PAJOVIĆA ostaće zauvijek u našim srcima. Njegov osmijeh i vedrina živjeće i dalje u našim mislima i sjećanjima.
S ljubavlju, porodica pokojnog brata TOMA
Poštovanom i voljenom bratu i ujaku
MOMČILU CAKANOME PAJOVIĆU
Zahvalni smo ti na svim divnim trenucima i ponosni što si bio naš. Ostaćeš zauvek u našim srcima.
Sestra ÐORĐINA POPOVIĆ, sestrić BOŽIDAR i sestrična IRENA sa porodicama
CAKANI PAJOVIĆ
Dio si mojih najljepših uspomena. Tužan sam što ti šaljem ovaj pozdrav, ali ponosan što si moj ujak
NIKOLA IVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj kumi
LUJZI NIKOLIĆ
VIDE, MIRKO i TOMAŠ ĐURIĆ
Posljednji pozdrav komšinici
LUJZI NIKOLIĆ
Počivajte u miru.
Komšije iz ulaza, porodice: MARAŠ, ČIČAREVIĆ, MIRKOVIĆ, LJESAR, GLENDŽA, PEJOVIĆ i JOVANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Od familije pokojnog MARKA Milanova MARTINOVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj
Poneđeljak, 20. oktobar 2025.
Trideset godina je prošlo od smrti mog voljenog oca
MILANA – ĆAĆA JANJUŠEVIĆA
Nedostaješ svakog dana u svakom trenutku. Tvoja ljubav i dobrota ostaju zauvijek u mom srcu. Tvoja ćerka DRAGANA sa porodicom
818
SJEĆANJE
LUKA N. MAROVIĆ 20. 10. 2010 – 20. 10. 2025.
S ponosom i ljubavlju čuvamo te u našim srcima i najljepšim pričama. Volimo te
SJEĆANJE
SVETLANA LOVIĆ RADE LOVIĆ 1998–2025. 1987–2025.
Vrijeme prolazi, ali ne bol i tuga za vama.
Vaši: MIKA, MIODRAG, MIRJANA, LJILJANA i DRAGANA
817
Trideset godina je prošlo od smrti mog jedinog brata
MILANA – ĆAĆA JANJUŠEVIĆA
Dragi Miko, godine prolaze, ali moja bol za tobom neće nikada. Tvoja sestra MILICA
RUŽE Ivove MARAŠ rođ. MIJOVIĆ
Draga naša majko, tužni su dani i tako prođoše 7 godina bez tebe, tvog prisustva. Nedostaje tvoja podrška, staloženost i okupljanje do posljednjeg dana. Ostaćeš simbol onog starog crnogorskog kova u svim životnim iskušenjima koje nam je život donosio. Za sve što si u životu bila, ljubav koju si nam ugradila dugujemo ti vječnu zahvalnost. Počivaj pored tvog unuka Ivice i tvojih voljenih. Vole te i tuguju za tobom tvoje kćerke
ZORICA, SONJA, SLAVICA i SNEŽANA sa porodicama
821
819
Sjećanje na našu dragu
ZORU MIJUŠKOVIĆ 20. 10. 2024 – 20. 10. 2025.
SJEĆANJE 20. 10. 2009.
PREDRAGA - PEŠU
Od VOJA DAMJANOVIĆA sa porodicom
su tri godine od smrti naše voljene BRENE ČELEBIĆ
Nema riječi u koje može da stane bol, tuga, praznina. Ponosni na tvoju dobrotu, plemenitu dušu i poštenje. Nikada te nećemo zaboraviti.
Tvoji: suprug MOMIR, sinovi BOŽO, MILAN i MIRKO
24. 11. 2003. 12. 1. 1972.
Nedostajete svakog dana u svakom trenutku. Vaša VESNA NIKOLIĆ 824
MILKU VUKAŠINA-GILJA
822
Uvijek ćeš biti naš ponos i uzor. VANJA, VLADO, MARIJA i unučad 820
TVOJA DUŠA PLEMENITA I ČESTITOST I DOBROTA U SJEĆANJU MOM ŽIVJEĆE CIJELOGA SVOG ŽIVOTA.
NEKA TI JE ZEMLJA LAKA ĐE ODMARAŠ SVOJE KOSTI I ZAHVALNOST S MOGA KRAJA SVE DO NEBA I VJEČNOSTI.
IMAO SAM JA UJAKA
OD UGLEDA I RIJEČI SAD SRČANU BOLNU RANU ŠTO VRIJEME NE LIJEČI.
DA PRERANO ODEŠ RAJU
SUDBINA JE TAKO HTJELA ALI JEDNO ZNAM SIGURNO DA SAM ČUVAR TVOJIH DJELA.
