Subota, 18. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21499 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
Ministarstvo vanjskih poslova pojasnilo u čijoj je nadležnosti zahtjev za vraćanje određenih vjerskih objekata u Boki Kotorskoj
Pitanje restitucije crkvene imovine jedno je od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice, pojasnili su iz
Ministarstva vanjskih poslova i naveli da nijesu upoznati sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području
Boke Kotorske
ISTEKAO ZAKONSKI ROK: U predmetu protiv sina bivše predsjednice Vrhovnog suda nije donesena prvostepena presuda, vijeće uvažilo prijedlog Tužilaštva
Miloš Medenica iz
Istražnog zatvora poslat u kućni pritvor
Na optuženičkoj klupi su samo Vesna Medenica i njen sin Miloš koji je danas došao sa lisicama. Ali mogu da kažem, s obzirom na moj karakter i porijeklo - e bogami se predat neću, poručila je bivša predsjednica Vrhovnog suda
Nagradna igra
ZA MANJE OD MJESEC ČETIRI ŽRTVE
RATA KLANOVA: U Beogradu na vodi ubijen još jedan Cetinjanin, označen kao član škaljarskog klana
Policija je uhapsila Đ. Z. za kojeg sumnja da je preksinoć oko 23.15 časova na Bulevaru Vudroa Vilsona hicima iz vatrenog oružja usmrtio Ivanovića. Kod ubijenog su, kako su naveli iz MUP-a Srbije, pronađena lična dokumenta za koja se sumnja da su falsi kovana. Kod Đ. Z. pronađena su dva pištolja s metkom u cijevi i falsi kovana lična karta
Nakon pitanja Pobjede o višednevnoj nestašici terapije za onkološke pacijente, i hitne odluke Vlade da za FZO obezbijedi 30 miliona eura, situacija se promijenila
Ljekovi dostupni tek od prekjuče, iako Ministarstvo i KCCG tvrde da je snabdijevanje kontinuirano
Nakon što je Pobjeda objavila da onkološki pacijenti danima nijesu primali terapiju, iz zdravstvenih institucija poručuju da nema problema u snabdijevanju. Izjave direktora FZO Vuka Kadića, međutim, potvrđuju da je distribucija ljekova počela tek prije dva dana STR. 7.
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka
Roditelji i staratelji djece s autizmom poslali urgenciju i dali rok nadležnima u Podgorici da se izjasne o dodjeljivanju lokacije za izgradnju dnevnog centra, kritikuju i Institut za javno zdravlje
Reakcije na rezultate posljednjeg CEDEM-ovog istraživanja političkog javnog mnjenja u Crnoj Gori
Stvari sada stoje tako da će u Crnoj Gori 2027. godine igrati mečka svih mečki, ocijenio je Aleksandar Musić, dok je Mandić izrazio sumnju u rezultate istraživanja, ocjenjujući da su procenti koji se odnose na DPS i PES zamijenjeni i da PES i dalje uživa najveće povjerenje među građanima
PODGORICA – Posljednje
CEDEM-ovo istraživanje javnog mnjenja u Crnoj Gori pokazalo je da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ organski jača, zbog čega će jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić, nakon parlamentarnih izbora 2027. godine, s pravom zahtijevati poziciju mandatara za sastav buduće vlade. To je stav politikologa i političkog konsultanta Aleksandra Musića, koji je ocijenio da istraživanje CEDEM-a „lijepo ocrtava organske trendove u crnogorskom društvu i daje obrise budućnosti“. - ZBCG definitivno organski jača. Mijenjaju se uloge sa partnerima im iz vlasti. Ostali sada polako i zvanično klize u ulogu manjinske komponente, zavisni o ZBCG. Do prije koju godinu bilo je obratno, iako je Mandić vješto gomilao moć nezavisno od postotaka, a opozicija zakucana na maksimumu koji ne uspijeva probiti. Stari odnosi su definitvno mrtvi – poručio je Musić. On naglašava da će 2027. godine, nakon narednih parlamentarnih izbora i ukoliko se do tada ne dogodi nešto krupno, Mandić zahtijevati po-
Dio istraživanja CEDEM-a koji se odnosi na rejting partija
ziciju mandatara, a da će Demokrate i Pokret Evropa sad, sa znatno manjim procentima, na to morati da pristanu. - Jer nemaju kuda – naglasio je Musić. Ostali će, dodao je on, da se „čude i tužakaju Evropi, koja ćuti“.
- Ako će stvar ići u tom smjeru jedino je pitanje hoće li se Mandić osjećati dovoljno komotnim da to zatraži za sebe ili će gurnuti nekoga blažeg poput Šušića (Mitar) ili Miličića (Mirko) kao ikebanu, a
on upravljati – naveo je Musić. On je zaključio i da stvari sada stoje tako da će u Crnoj Gori 2027. godine „igrati mečka svih mečki“.
Istraživanje CEDEM-a je pokazalo da je DPS, sa 25,8 odsto podrške, pojedinačno i dalje najjača partija, ali i da koalicija ZBCG, sa 23,5 odsto, bilježi najveći rast povjerenja među građanima. Sa druge strane, povjerenje u Pokret Evropa sad, koji raspolaže sa 20,3 odsto podrške građane, u značajnom je padu.
Među 10 najbolje ocijenjenih političara u Crnoj Gori se, prema istraživanju CEDEM-a, našao i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković
On se, sa ocjenom 4,6, našao na devetom mjestu u dijelu koji se odnosi na najveću ocjenu za političare i na 14. mjestu sa prosječ-
nom ocjenom 1,80. To ujedno predstavlja i prvi put da se jedan čelnik prijestonice našao među ocjenjivanim političarima. Komentarišući ocjenu koju je dobio, Đurašković je kazao da mu je drago da građani Crne Gore vide i prepoznaju šta se i kako radi na Cetinju.
Rezultate CEDEM-ovog istraživanja juče je prokomentarisao i Mandić, koji pak smatra da su procenti koji se odnose na DPS i PES u istraživanju zamijenjeni i da je PES i dalje uživa najveće povjerenje među građanima.
Subota, 18. oktobar 2025.
Ministarstvo
PODGORICA - Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković
PODGORICA – Skupština će uskoro imenovati svog predstavnika u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji u Briselu, saopšteno je juče iz Generalnog sekretarijata najvišeg zakonodavnog doma u državi.
Iz Sekretarijata objašnjavaju da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi evropske integracije, u kojoj Skupština ima ključnu ulogu, te da je to važan korak koji će obezbijediti prisustvo našeg parlamenta tamo gdje se donose evropske od-
- Drago mi je i da naš rad nailazi na dobre reakcije. Uvjeren sam da određene dobre prakse mogu biti primjer kako se može raditi za Crnu Goru, kao što mi radimo za Cetinje. Kada su građani i njihove potrebe u fokusu, onda se pogriješiti ne može - rekao je Đurašković Pobjedi.
- Mislim da je najjača stranka u Crnoj Gori u ovom trenutku PES. I mislim da su zamijenjeni rezultati PES-a i DPS-a. Meni bi odgovaralo da kažem super, evo mi imamo rast. Ali mislim da je tu napravljena rokada i čvrsto sam uvjeren, a pokazaće to i naredni izbori, da naša koalicija, PES i Demokrate zajedno imaju dvije trećine glasova. I mislim da će to biti buduća vlast od 2027. godine - naglasio je Mandić, gostujući na TVCG.
On naglašava i kako je nemoguće da je DPS i dalje najjača stranka.
Mandić navodi i da u njegovoj Novoj srpskoj demokratiji svako istraživanje, čiji se rezultati javno objave, doživljavaju kao određeni vid kampanje.
J.Đ.P.
- Ne vjerujemo im mnogo, pa ni ovom – zaključio je Mandić. Đ.Ć.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“. - Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu. Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je
riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
RESTITUCIJA
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore smo potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora nam je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba. - Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi. Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje pri-
luke i omogućiti bržu integraciju evropskih standarda u njihov rad. - Predstavnik Skupštine biće veza između Podgorice i Brisela, jačajući saradnju sa Evropskim parlamentom, Evropskom komisijom i dru-
gim institucijama EU. Ovaj potez ima punu podršku rukovodstva Evropskog parlamenta, što potvrđuje da je Skupština Crne Gore prepoznata kao kredibilan i proaktivan partner. Danas je Skupština, usvajanjem seta zakonskih rješenja ključnih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, još jednom pokazala da je lokomotiva evropskog puta Crne Gore. Brzim i efikasnim radom potvrđujemo spremnost da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske uni-
je - navodi se u saopštenju. Iz Generalnog sekretarijata tvrde i da je saradnja Skupštine Crne Gore i Evropskog parlamenta sada na najvišem nivou u istoriji, kao i da je zasnovana na otvorenom dijalogu, zajedničkim inicijativama i konkretnim rezultatima. - Skupština Crne Gore ne čeka članstvo, ona ga svakim danom gradi - naglašava se u saopštenju. Đ. Ć.
pojasnilo u čijoj je nadležnosti zahtjev za vraćanje određenih vjerskih objekata u Boki Kotorskoj
Pitanje restitucije crkvene imovine jedno je od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice, pojasnili su iz Ministarstva vanjskih poslova, ali i naveli da nijesu upoznati sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske
jedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje –pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje. Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona
se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
ZAHTJEVI
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu
naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privre-
Šef države Jakov Milatović ponovo kritikovao poteze vladajuće većine
menom graničnom režimu iz 2002. godine. Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici. Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješava-
nje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora. Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne oso-
be iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina. Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ. I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama. Kristina JERKOV
PODGORICA – Rezolucija
o Jasenovcu, ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i neizbor sudija Ustavnog suda tri su problematične stvari parlamentarne ve-
ćine, koje su učinjene nauštrb evropskih integracija, poručio je šef države Jakov Milatović.
- Ove tri stvari vidim kao neodgovorne postupke parlamen-
tarne većine u Skupštini, koje direktno idu na štetu našeg evropskog puta – rekao je Milatović. Na pitanje Pobjede očekuje li da će poslanici u drugom krugu
izglasati sudije US, Milatović je odgovorio kako je pokazana neodgovornost vladajuće većine. - Ono što je do mene ja sam uradio. Predložio sam sudiju US. Znate da se čekalo pola godi-
ne da to pitanje dođe na dnevni red. Pa đe to ima? To nije normalno. Kada se došlo do toga, onda su pokušali da otvore neka pitanja koja su bila toliko neprofesionalna. Vidjeli ste da
je reagovala i Advokatska komora. Zamjerali su kao da nijesam dovoljno konsultovao parlamentarnu većinu – rekao je Milatović. Podsjetio je i na poziv na konsultacije, koje je u četvrtak uputio poslanicima.
- Ako su odgovorni prema građanima i našem EU putu, mislim da bi poslanici i pozicije i opozicije trebali da izglasaju sudije - poručio je Milatović. J. R.
Evropska komisija odobrila isplatu druge tranše
PODGORICA - Evropska komisija (EK) je, kao rezultat sprovođenja obaveza iz reformske agende, odobrila isplatu druge tranše sredstava iz Plana rasta za Crnu Goru, u iznosu od 8,1 milion eura, saopšteno je iz ministarstava evropskih poslova i finansija.
- U skladu s tim, izvršena je uplata pripadajućeg dijela u državni budžet, u iznosu od 3,8 miliona eura, dok će preostala sredstva od 4,3 miliona eura biti opredijeljena za infrastrukturne projekte koje je Crna Gora kandidovala u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO) -
navodi se u zajedničkom saopštenju ministarstava evropskih poslova i finansija. Ova sredstva predstavljaju rezultat značajnih reformskih iskoraka u više oblasti – od prostornog planiranja i usklađivanja s pravilima unutrašnjeg tržišta električne energije, do reforme sistema socijalne i dječje zaštite. Pored navedenog, crnogorske institucije ostvarile su napredak i u oblasti reforme inspekcijskih službi, implementacije paketa za integraciju tržišta električne energije, smanjenja rodno zasnovanog nasilja, unapređenja energetske efikasnosti, kao i u bilansiranju rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala. - Predmetne reforme obuhvaćene su drugim polugodišnjim izvještajem o sprovođenju Reformske agende Crne Gore za instrument EU za reforme i rast 2024-2027, koji je Vlada dostavila EK u julu - dodaje se u saopštenju. Generalni zaključak izvještaja jeste da je ostvaren vidljiv napredak u sprovođenju reformi, dok će se u narednom periodu intenzivno raditi na realizaciji preostalih aktivnosti. S. P.
NSD dobila pozitivno mišljenje DRI-a na finansijsku i uslovno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja u prošloj godini
DRI je utvrdila nedosljednu primjenu propisa iz oblasti finansiranja partija, obligacionih odnosa, te troškova zaposlenih u javnom sektoru
PODGORICA - Nova srp-
ska demokratija (NSD), na čijem je čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić, dobila je pozitivno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) na finansijsku i uslovno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja u prošloj godini. Kolegijum kojim je rukovodila senatorka Vesna Mihailović sa senatorom Sinišom Čađenovićem ocijenio je da je finansijski izvještaj prezentovan fer i objektivno, dok su s druge strane utvrdili nedosljednju primjenu propisa iz oblasti finansiranja partija, obligacionih odnosa, te troškova zaposlenih u javnom sektoru.
- Revizijom je utvrđeno da je NSD u poslovnim knjigama iskazala neizmirene obaveze po osnovu izbora održanih 2024. godine, ostale nakon zatvaranja izbornih računa, u ukupnom iznosu od 53.271 eura. Dio naloga za službena putovanja u zemlji nije pravdan u roku utvrđenom važećom Uredbom, nijesu sačinjavani izvještaji sa službenog puta, a troškovi upotrebe sopstvenog
Mandić
vozila u službene svrhe pravdani su bez pisane saglasnosti. Partija nije internim aktom utvrdila način pravdanja troškova reprezentacije, kao ni limit po korisnicima. Takođe, utvrđeno je i da partija nije ugovor o zakupu poslovnog prostora, zaključen za potrebe partije sa pravnim licem, ovjerila kod nadležnog organa – navode revizori. Ukupni prihodi NSD-a prošle godine iznosili su 1,45 miliona eura, a rashodi 1,53 miliona eura. Iz državnog i lokalnih budžeta isplaćeno im je 1,2
miliona eura, iz privatnih izvora prihodovali su 67.200, dok su ostali prihodi iznosili 176.500 eura. Najviše je potrošeno na zarade i ostale naknade 530.900 eura, na redovan rad je otišlo 493.300, dok ih je zakup sa režijama koštao preko 143.600 eura. Izborna kampanja ih je prošle godine koštala preko 328.000 eura. DRI je izdala pet preporuka za koje je NSD dužna da do polovine novembra napravi akcioni plan, a do polovine aprila iduće godine izvijesti o realizaciji preporuka. M.lk.
Objavljen izvještaj zaštitnice imovinsko pravnih
PODGORICA – Nakon što je prošle godine iz budžeta prinudno naplaćeno 18,8 miliona eura po pravosnažnim presudama, u prvom kvartalu ove godine taj trend je nastavljen pa je od 1. januara zaključno sa 31. martom po osnovu izvršnih presuda i prinudne naplate za rješenja i fakture po kojima se nije postupilo dobrovoljno, isplaćeno 5,2 miliona eura.
I u ovom izvještaju naglašava se da budžetske jedinice ne plaćaju obaveze, što takođe rezultira prinudnom naplatom, te da tužbe za radne sporove i dalje pristižu u najvećem broju protiv ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova
To se navodi u izvještaju zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak. U poređenju sa prvim kvartalom prošle godine, to je nešto niži iznos, imajući u vidu da je lani u tom periodu isplaćeno preko šest miliona eura. Ćirović je ranije iskazala sumnju da se iza ovolikih troškova potencijalno krije i nesavjesan rad, ukazujući da bi državni organi trebalo što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog ponašanja.
Stare boljke Ipak, u izvještaju se i dalje navode stare boljke da institucije ne izvršavaju pravosnažna rješenja o nagradama advo -
Fond PIO najavio aktivno učešće na manifestaciji Senior fest 2025.
PODGORICA - Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore najavio je aktivno učešće na manifestaciji Senior fest 2025. u Podgorici ,,demonstrirajući svoju posvećenost transparentnosti i direktnoj komunikaciji sa građanima“. U sklopu šireg programa Senior festa koji organizuje Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada u partnerstvu sa NVO „Montenegro education“, Fond PIO Crne Gore će danas, sa početkom u 11 časova, postaviti informativni štand u Njegoševom parku,
u centru Podgorice. - Ova inicijativa Fonda PIO predstavlja jedinstvenu priliku za sve građane, ne samo penzionere i buduće korisnike, da se neposredno informišu o svim aspektima penzijsko-invalidskog osiguranja.
Za građane će biti na usluzi tim od pet do šest zaposlenih iz Fonda PIO, stručnjaka iz ove oblasti, koji će uživo odgovarati na pitanja, pružati neophodnu pomoć i instrukcije u vezi sa ostvarivanjem prava iz oblasti PIO, te distribuirati edukativne flajere – kaže se u saopštenju i dodaje da je fo-
kus Fonda PIO na otvorenosti i spremnosti da budu na usluzi svakom građaninu. - Fond PIO ovim putem želi da olakša pristup informacijama i razriješi sve dileme koje se tiču penzijskog i invalidskog osiguranja, naglašavajući značaj direktnog susreta i lične komunikacije. Pozivamo sve građane Podgorice i Crne Gore da u subotu nakon 11 časova, posjete štand Fonda PIO u Njegoševom parku i iskoriste priliku da pitaju sve što ih interesuje u vezi sa nadležnostima i uslugama Fonda – poručeno je iz Fonda PIO. r. e.
Njegoševom
U izvještaju se navodi da je država uspjela u nekoliko višemilionskih sporova, među kojima je odbijanje tužbe Montenegro erlajnza u stečaju da im država isplati preko 100 miliona eura po osnovu zakona koji je donijet radi konsolidacije ove bivše državne kompanije
katima, vještacima, tumačima, pa se iznos troškova uvećava zbog prinudne naplate, kamata i provizije.
I u ovom izvještaju naglašava se da budžetske jedinice ne plaćaju obaveze, što takođe rezultira prinudnom naplatom, te da tužbe za radne sporove i dalje pristižu u najvećem broju protiv ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
- Državni organi, iako dužni da dobrovoljno i u paricionom roku postupaju po presudama Upravnog suda kojim se dosuđuju i troškovi upravnog spora, kako bi se izbjegla prinudna naplata i dodatno opterećenje budžeta, ne uvažavaju ukazivanje zaštitnice i ne isplaćuju dobrovoljno troškove dosuđene presudama. Radi se o postupcima u kojima shodno Zakonu o upravnom sporu učestvuju organi preko ovlašćenih službenika, a u koje zaštitnica nema uvid dok se ne pokrene prinudna naplata - piše u izvještaju.
Uspjesi
U izvještaju se navodi da je država uspjela u nekoliko višemilionskih sporova, među kojima je odbijanje tužbe Montenegro erlajnza u stečaju da im država isplati preko 100 miliona eura po osno-
vu zakona koji je donijet radi konsolidacije ove bivše državne kompanije. Među uspjesima izdvajaju i dobijene sporove po tužbama koje je protiv države pokrenuo izvjesni Damir Strmečki iz
Zagreba tražeći skoro 3,5 miliona eura odštete, te povlačenje tužbe vrijedne 20 miliona eura koju je inicijalno podnijela kompanija Otrant star iz Sutomora zbog nemogućnosti izgradnje hotela. Tužbu je, kako se navodi u izvještaju, povukla i kompanija Uniprom koja je tražila milion zbog neizvršenog povraćaja PDV-a. Spor protiv države izgubio je i Provladeks čija je stečajna uprava tražila odštetu od preko 650.000 eura. Ipak i dalje se čeka ishod spora pred Višim sudom u Bijelom Polju koji bi trebalo da odluči o žalbi zaštitnika na presudu kojoj je pljevaljski Osnovni sud kompaniji Duška Šarića Level ing dosudio 14,7 miliona eura za naknadu materijalne štete. Čeka se odluka i po reviziji irskog biznismena Luisa Maguire koji je od države tražio odštetu od 20,6 miliona, što je odbijeno na Osnovnom i Višem sudu. Zaštitnica je u prvom kvartalu primila 524 tužbe, od čega najviše podgorička kancelarija 258. M. LeKOViĆ interesa
Finansijska injekcija Evropske unije za nastavak gradnje auto-puta
PODGORICA - Evropske unija (EU) će odobriti dodatnih 50 miliona eura za auto-put Mateševo-Andrijevica, kazao je premijer Milojko Spajić.
- Za dvadesetak dana ćemo imati izvođača radova - rekao je Spajić u objavi na mreži X. On je naveo da će sredstva biti obezbijeđena dopunom finansijskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije.
- Vrijedjelo je čekati godinu dana da dobijemo ukupni grant od 150 miliona eura, i povoljne kredite od 200 miliona eura za ovaj projekat - dodao je Spajić.
Državna kompanija Monteput nedavno je produžila rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova druge dionice auto-puta Bar –Boljare, od Mateševa do Andrijevice, sa 2. na 20. oktobar 2025. godine, nakon što je više ponuđača zatražilo dodatno vrijeme za pripremu dokumentacije i obezbjeđivanje tenderskih garancija.
Od deset kompanija koje su učestvovale u tenderskom postupku za izbor projektanta i izvođača radova druge dionice auto-puta Bar - Boljare, Mateševo - Andrijevica, njih pet je pozvano da ponude dostave u
Državna kompanija Monteput nedavno je produžila rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova druge dionice autoputa Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice, sa 2. na 20. oktobar 2025. godine, nakon što je više ponuđača zatražilo dodatno vrijeme za pripremu dokumentacije i obezbjeđivanje tenderskih garancija
završnoj fazi postupka. Iz državne kompanije su nedavno kazali da se odluka o izboru izvođača radova očekuje po završetku evaluacije tehničke i finansijske dokumentacije.
- Monteput, u saradnji sa nadležnim institucijama i međunarodnim partnerom Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), sprovodi sve
aktivnosti u skladu sa propisanom procedurom, kako bi se obezbijedio kvalitetan i transparentan izbor izvođača - poručili su iz Monteputa. Procijenjena vrijednost radova na dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica iznosi 550 miliona eura, dok će tačan iznos biti poznat po okončanju druge faze tenderskog postupka.
STEGA analizirala uslovno i negativno mišljenje DRI-a na završni račun budžeta za prošlu godinu
PODGORICA - Crnogorske javne finansije se vode bez dosljedne primjene pravila, provjera i jasne evidencije, glavna knjiga trezora nije u potpunosti usklađena sa propisima, podaci o imovini, obavezama i donacijama nijesu potpuni, konsolidovani izvještaji kasne ili su netačni, dok se prihodi često uplaćuju bez preciznog razvrstavanja što otežava praćenje porijekla novca - saopšteno je iz ekonomske redakcije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) povodom uslovnog i negativnog mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) na završni račun budžeta za prošlu godinu.
Ukazuju na nedisciplinu prilikom izvršenja budžeta, jer se preuzimaju obaveze iznad planiranih sredstava, ne izmiruju se prioritetno, a onda se krajem godine računovodstveno „uljepšava“ slika potrošnje, a rezerve koriste za redovne aktivnosti.
- Posebno zabrinjava činjenica da revizijom nije bilo moguće utvrditi obim potrošnje sredstava donacije Evropske komisije, što ukazuje na nepoštovanje novca poreskih obveznica Evropske unije – ocjenjuju iz STEGE.
Rješenje vide u jasnim trezorskim procedurama, redovnoj i tačnoj konsolidaciji, potpunoj poreskoj i imovinskoj evidenciji te poštovanju zakona bez izuzetka. Tek tada, kako
dodaju, budžet može postati vjerodostojan instrument javne politike, a građani mogu dobiti jasnu i tačnu sliku kako se troši njihov novac. Smatraju nedopustivim propuste u glavnoj knjizi trezora te to što Ministarstvo finansija (MF) nema formalne procedure za ključne procese trezora. - Prihodi se naplaćuju direktnim uplatama na glavni račun državnog trezora, suprotno naredbi o načinu uplate javnih prihoda, više različitih vrsta prihoda teče preko jednog transakcionog računa, što remeti ekonomsku klasifikaciju. Za 2,37 miliona eura iskazanih kao „ostali prihodi“ ne postoji prateća dokumentacija o osnovu priliva što onemogućava verifikaciju transakci-
Vlada i EBRD su u julu potpisali ugovor po kome će se država zadužiti 200 miliona eura za izgradnju dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica kroz dvije tranše od po 100 miliona eura, od kojih prva postaje dostupna odmah po potpisivanju ugovora, a druga za tri godine od potpisivanja ugovora. Ugovor o kreditu predviđa rok otplate od 18 godina, uključujući četiri godine grejs perioda, dok će se finansijski uslovi bazirati na standardnim pravilima EBRD-a, a to je varijabilna kamatna stopa euribor plus jedan odsto, naknada za obradu kredita od jedan odsto, 0,5 odsto godišnje na nepovučeni iznos, kao i po 0,125 odsto na iznos kredita u slučaju otkazivanja ili prijevremene otplate. Tender za drugu dionicu auto-puta raspisan je 28. februara na sajtu EBRD-a i trebalo je da traje do 29. aprila, ali je rok za dostavljanje inicijalnih ponuda produžen do 14. maja. s p
ja – navode iz STEGE. Problematizuju i što Poreska uprava nije dostavila u roku završni poreski račun te što je knjigovodstveno stanje poreskog duga nepouzdano jer se reprogram vodi vanbilansno, a evidencije duga državnih organa i ukinuta rješenja o reprogramu nijesu sređene.
Problem vide i u pogrešnim klasifikacijama rashoda, navodeći primjer projekta MIDAS 2 koji je nabavku IT opreme od 1,34 miliona evidentirao kao konsultantske izdatke, te u tome što su resori saobraćaj i pravde na banke prenijeli preko 16 miliona eura sa pogrešnom klasifikacijom rashoda, umjesto depozita. Nepravilnosti ima i u isplati zarada, a STEGA ukazuje na obrazac neplaćanja obaveznih doprinosa zbog nezapošljavanja lica s invaliditetom. Ocjenjuju da vlada sistemska zloupotreba sredstava budžetske rezerve.
- Sredstva rezerve koriste se mimo zakonske namjene za redovne djelatnosti iznad limita deset odsto budžeta jedinice, bez adekvatne dokumentacije – navode iz STEGE. M. Lk.
Roditelji i staratelji djece s autizmom poslali urgenciju i dali rok nadležnima u Podgorici da se izjasne o dodjeljivanju lokacije za izgradnju dnevnog centra, kritikuju i Institut za javno zdravlje
PODGORICA – Ukoliko se podgorička uprava i odbornici ne izjasne do 2. novembra koja lokacija može da se opredijeli za izgradnju dnevnog centra za djecu s autizmom, roditelji i staratelji ove djece planiraju da dovedu djecu u Skupštinu glavnog grada i Opštinu gdje će zatražiti od odgovornih da im objasne zašto ne odgovaraju na dopise koji su urgentni. To je juče rekao Pobjedi Goran Laković iz NVO ,,Niste sami“. On kritikuje nadležne i što još nije izrađen registar djece s autizmom.
- Poslali smo i pismo svim odbornicima kojih je 61 tamo. Apelovali smo da se tema pokrene što prije. Do 2. novembra imaju rok da javno saopšte za koju lokaciju su se odlučili. Ne prihvatamo trenutno ni ad hoc rješenje, kakav je Dnevni centar sada, jer je neuslovan iz hiljadu razloga. Treba nam veći prostor. Skupština i zgrada gradonačelnika su mjesta gdje treba da dovodimo našu djecu ako se ne oglase do zadatog roka – rekao je Laković. Roditelji i staratelji djece s autizmom nedavno su organizovali protest i zatražili su od nadležnih da se u roku od 15 dana obezbijedi lokacija za izgradnju novog dnevnog centra, što nije ispoštovano. Roditelji su na tom skupu negodovali što sistem ne funkcioniše i što nedostaje kadar za rad sa njihovom djecom, te su poručili da oni više ne mogu ni finansijski ni fizički da izdrže rad sa djecom koji treba da obavljaju stručnjaci kojih nema u državi. Laković kaže da im je nedavno iz glavnog grada obeća-
Ako misle da nas je nakon protesta sve prošlo i da nećemo tražiti lokaciju za dnevni centar, u zabludi su. Spremni smo da idemo do kraja i izborićemo se za svoju djecu. Nećemo dozvoliti da se nijedan roditelj zapita što će da bude sa djecom kada nas ne bude. Ako treba, ići ćemo još radikalnije, pa neka vidi Evropa pravo lice donosilaca odluka i koliko ih je briga za djecu i narod – kaže Laković
no da će se odrediti lokacija za dnevni centar. Rečeno je, kako dodaje, da će se završiti za nedjelju dana, ali se to nije desilo. Roditelji su, obrazlaže Laković, Glavnom gradu uputili urgenciju prekjuče na koju još nema odgovora.
– Dovešćemo im djecu, pa neka im objasne zašto im ne daju lokaciju za izgradnju dnevnog centra – kazao je Laković.
Potencijalne
lokacije
Istakao je da traže lokaciju na periferiji grada, te da im je ponuđeno zemljište u Maslinama manje kvadrature, oko 2.000 kvadrata, ali su je odbili, jer se nalazi usred naselja i zbog malih kapaciteta bi bio centar zatvorenog tipa. Laković kaže da je, takođe, ponuđena lokacija na Marezi, na oko 12.000 kvadrata, te na Kakarickoj gori koja je bliža gradu.
- Tražili smo da odluku donese struka, a ne politika. Treba da se raspiše međunarodni konkurs za idejno rješenje dnevnog centra, da se radi glavni projekat. A za sve te korake je potrebna lokacija. Zašto je ne određuju - pitanje je. Ako misle da nas je nakon protesta sve prošlo i da je nećemo tražiti, u zabludi su. Spremni smo da idemo do kraja i izborićemo se za svoju djecu. Nećemo dozvoliti da se nijedan roditelj zapita šta će da bude sa djecom kada nas ne bude. Ako treba, ići ćemo još radi-
kalnije, pa neka vidi Evropa pravo lice donosilaca odluka i koliko ih je briga za djecu i narod– kaže Laković.
Ministrova izjava
Jedan od zahtjeva sa protesta bio je i da se izradi registar osoba sa autizmom. Ministar zdravlja Vojislav Šimun je na sjednici Skupštine Crne Gore, krajem jula, izjavio da je dobio zahtjev i da je zadužio Institut za javno zdravlje da uradi registar.
- Očekujem da će biti gotov krajem ove godine ili početkom naredne. Brojne registre smo uzeli da radimo – izjavio je tada ministar u Skupštini.
Pobjeda je pitala Institut za javno zdravlje u kojoj je fazi izrada registra i kada će da bude gotov, ali nam je iz te ustanove odgovoreno da Institut ne vodi registar osoba s autizmom, niti je uspostavljanje takvog registra predviđeno zakonskim okvirima koji uređuju nadležnosti Instituta.
- S obzirom na to da registar nije uspostavljen, ne postoji precizan vremenski okvir za njegovo završavanje. U okviru trogodišnjeg projekta ,,Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta“ (koji sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog staranja uz podršku Evropske unije, od 2020. godine),
predviđeno je formiranje jedinstvenog tijela za vještačenje i osnivanje Zavoda za vještačenje invaliditeta, u okviru kojeg će biti uspostavljen i elektronski registar osoba s invaliditetom – naveli su oni u kratkom odgovoru. Goran Laković iz NVO ,,Niste sami“ kritikuje stav Instituta i podsjeća da je zakonska obaveza te institucije da izrađuje registre.
- Ko je izjavio da im to nije zakonska obaveza treba odmah da podnese ostavku, jer ne zna gdje radi. Institut je krovna institucija za krovne smjernice. Oni ako ne rade svoj posao, onda će cijeli si-
Usvojen Zakon o visokom obrazovanju, donio važne promjene za studente, ali i za fakultete i profesore
stem da trpi. Mi nemamo ne samo taj registar, nego nijedan, niti registar za rijetke bolesti, cerebralnu paralizu... A registri su važni kako bi se na osnovu njih kreirale strateške politike. Ako je krovna institucija, odnosno Institut za javno zdravlje, nesposobna da uradi taj posao – neka tako kažu – ističe Laković. On je dodao da iz Ministarstva za socijalno staranje poručuju da će se raditi registar osoba s invaliditetom, ali da to nije to.
- Oni će da urade registar ljudi koji se jave na ponovno vještačenje i tu će biti gro ljudi koji se neće prijaviti i koji će ostati neregistrovani. Imaćemo ponovo netačne podatke. Registar je živa materija koja se ažurira nedjeljno, mjesečno – kazao je Laković. Navodi kroz primjer da bi se svi resori strateški ophodili prema kreiranju politika na osnovu registra. Ako se, na primjer upiše u škole, potencijalno, stotinu djece s autizmom, resorna ministarstva mogu da reaguju i kažu kakve korake će da preduzmu povodom toga. Roditelji i staratelji djece s autizmom su ogorčeni na državu kako brine o njihovoj djeci. Sa nedavnog protesta je zatraženo da inkluzija bude po mjeri djeteta, da su dostupniji tretmani logopeda i drugi, te da se osnaže roditelji. Poručivali su da treba da grade sistem od nule koji će biti idealan za sve. Isticali su da više nemaju vremena da čekaju, da se ne bore samo za svoju djecu, nego i zbog drugih koji će dobiti dijagnozu. Na skupu su poručivali da institucije krše dječja prava, kao i njihovo dostojanstvo. Roditelji djece s autizmom održali su protest i 2. aprila, ali njihovi zahtjevi nijesu realizovani. Komentarisali su da se ništa nije uradilo što bi promijenilo situaciju djece s autizmom i djece sa teškoćama u razvoju. Iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića nedavno je poručeno da država izdvaja milione eura za liječenja u inostranstvu, dok bi se tim sredstvima mogli otvoriti moderni centri u zemlji, gdje bi porodice bile zajedno, a djeca dobijala adekvatnu podršku kod kuće. n. ĐUrĐevac
PODGORICA - Skupština
Crne Gore usvojila je juče Prijedlog zakona o visokom obrazovanju kojim se uvodi fleksibilan trociklični model studija.
Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, a niko nije bio protiv niti uzdržan. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić Stojanović, kazala je u Skupštini obrazlažući Prijedlog zakona, da će novo zakonsko rješenje
omogućiti mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada.
Ona je objasnila da su novim modelom omogućene osnovne studije od 180 kredita.
- Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodišnje ili
dvogodišnje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita – rekla je Jakšić Stojanović.
Fakulteti će moći da biraju hoće li studenti studirati po modelu 3+2+3, 3+1+1+3 ili 4+1+3.
Zakonom je definisano da će svako ko je završio prvu godinu mastera moći da dobije diplomu, da ne mora da završava drugu godinu master studija.
To će, kako je rečeno, studenti moći da učine čim ovaj zakon stupi na snagu. Ipak, poslije jedne godine master studija neće moći upisivati doktorske studije, već će studenti morati da završe i drugu godinu.
Prema njenim riječima, na taj način omogućiće se ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima samih oblasti.
- Zatečeni studenti, oni su koji
upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da uzmu diplomu specijalističkih studija – kazala je ona. Pojasnila je da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju školarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju školarinu ni na privatnim fakultetima. Jakšić Stojanović je navela da
će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno, te da se odsad izbor u zvanje neće više vršiti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima. Ona je kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prvi put raditi na Pravilniku o upisu, a da je neophodno izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno. j.M.
Nakon pitanja Pobjede o višednevnoj nestašici terapija za onkološke pacijente, i hitne odluke Vlade da za FZO obezbijedi 30 miliona eura, situacija se promijenila
PODGORICA - Dok Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore uvjeravaju javnost da je snabdijevanje terapijama neprekidno, Fond za zdravstveno osiguranje i sami pacijenti svjedoče da ljekova danima nije bilo. Tek nakon što je Pobjeda objavila priču o obustavi terapija, institucije su reagovale.
Da je distribucija nedostajućih ljekova počela tek prekjuče, Pobjeda je objavila na osnovu nezvaničnih informacija.
Ipak, nijedna institucija koja je juče, nakon pisanja Pobjede, izdala saopštenje nije ukazala na višednevni nedostatak ljekova - već su se fokusirale na činjenicu da ih sada ima, bez objašnjenja od kada.
Da ljekova nije bilo danima, potvrđuje i izjava direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića, koji je u emisiji „Boje jutra“ na TV Vijesti kazao da su „od juče sve javne zdravstvene ustanove počele da dobijaju ljekove“. On je dodao da je Vlada preuzela obavezu da do kraja godine obezbijedi sredstva, a Montefarm već sprovodi nabavku. - Obezbijeđenih 30 miliona biće dovoljno do kraja godine, ali je za naredni period neophodno sistemsko rješenje i stabilan model finansiranja zdravstva - poručio je Kadić. FZO je u nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio iznos od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona. Direktor FZO-a dr Vuk Kadić upozorio je u septembru da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva ljekovima,
Nakon što je
Pobjeda objavila da onkološki pacijenti danima nijesu primali terapiju, iz zdravstvenih institucija poručuju da nema problema u snabdijevanju.
Izjave direktora FZO Vuka
Kadića, međutim, potvrđuju da je distribucija ljekova počela tek prije dva dana
te da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde eura. Do ove odluke Vlade je došlo tek nakon što joj se obratio Fond, opisujući prepisku sa Ministarstvom finansija, koje je prebacivalo odgovornost na njih, iako je FZO upozoravao da oni novca nemaju. Pored pisma koje je redakciji uputio jedan čitalac, komunikacije sa onkološkim pacijentima i zvaničnih i nezvaničnih provjera, Pobjedi je potvrđeno da ljekova za onkološke pacijente nije bilo danima. - Možete li vi, pošto ja nemam mogućnosti, da pitate ministra zdravlja čemu služe odobrenja i saglasnosti njegovog ministarstva, kad onkološki pacijenti ovih dana ne dobijaju terapiju jer Ministarstvo nije izmirilo obaveze prema Montefarmu!? - navedeno je u pi-
smu koje je redakcija Pobjede juče objavila. Pitanja su bila poslata Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje, Montefarmu i Kliničkom centru Crne Gore. Redakcija je ostavila dva dana za odgovor, ali je stigao samo iz Fonda, čiji su navodi bili dio teksta „Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih“.
UPOZORENJE FZO
Pobjeda je juče objavila i odgovor Fonda na pitanja zašto nema ljekova za onkološke pacijente, da pojasni kako je do toga došlo, ima li dovoljno novca, da li duguje Montefarmu i koliko, te kako se desilo da najteži pacijenti ostanu bez terapija.
- Nažalost, opredijeljena sred-
Nakon jučerašnjeg teksta reagovala je i uprava bolnice u Brezoviku. Pobjeda je ukazala na činjenicu da se ranije dogodilo da Specijalna bolnica Brezovik nema dovoljno terapije za sve pacijente. U tekstu koji je objavljen juče, umjesto „u aprilu“, greškom je pisalo „početkom mjeseca“, što je, s pravom, izazvalo reakciju uprave bolnice. - Zbog navoda pojedinih medijskih kuća i poslanika u parlamentu Crne Gore, Specijalna bolnica za plućne
bolesti „Dr Jovan Bulajić“ Brezovik obavještava javnost da u ustanovi ne nedostaje ljekova za imunoterapiju, kao ni ostalih ljekova za pacijente. Terapija za onkološke pacijente obezbijeđena je u skladu sa propisanim protokolima. Molimo pacijente i medije da se, radi objektivnog informisanja, ubuduće za svaku nedoumicu obrate direktno Specijalnoj bolnici u Brezoviku, u cilju dobijanja tačne informacije - istakli su iz bolnice.
Zbog ovog tehničkog propusta, autorka teksta se izvinjava i Bolnici i pacijentima. Zbog osjetljivosti teme i činjenice da onkološki pacijenti već prolaze kroz tešku borbu s bolešću i sistemom, Pobjeda naglašava da je upoređivala aktuelnu situaciju s onom iz aprila, kada je najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća ostalo bez propisane terapije. Taj problem je ubrzo riješen, ali ostaje činjenica da u jednom trenutku te terapije nije bilo.
stva nijesu bila dovoljna za zadovoljenje svih potreba za liječenje građana Crne Gore - saopšteno je Pobjedi iz FZO, koji je jedini odgovorio. Iz Fonda su dodali da uredno izmiruju sve obaveze prema ZUA Montefarm i pojasnili da je budžet Fonda određen odlukom Skupštine Crne Gore. Za ta sredstva su, kažu, nabavljane terapije, ljekovi, medicinski potrošni materijal i pomagala, neophodni za liječenje građana Crne Gore. Naglasili su, međutim, da ta sredstva nijesu bila dovoljna.
„SNABDIJEVANJE KONTINUIRANO“
Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili na pitanja Pobjede prije objave teksta, ali su juče, nakon odluke Vlade, saopštili da je snabdijevanje ljekovima i medicinskim ma-
terijalom kontinuirano i da se ne dovodi u pitanje.
- Sve aktivnosti sprovode se planski i koordinisano, kako bi građanima bile dostupne sve neophodne terapije i zdravstvene usluge - kazali su iz Ministarstva.
Postupak nabavke, naveli su, sprovodi JZU Apoteke Crne Gore Montefarm, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravlja, u skladu sa važećim propisima i zaključcima Vlade. Dodali su da Montefarm uredno nastavlja proces nabavke i isporuke ljekova apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama i da se do kraja tekuće godine ne očekuju zastoji. - Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama, uvijek preduzimaju sve potrebne mjere kako
bi zdravstvene ustanove bile redovno snabdjevene, a građanima dostupne sve terapije i medicinska sredstva - poručili su iz tog resora.
KCCG: SVI PACIJENTI UREDNO ZBRINUTI
Iz Kliničkog centra Crne Gore juče su saopštili da, uprkos navodima poslanika i medijskim tekstovima, u ustanovi ne nedostaju ljekovi i da su svi pacijenti uredno zbrinuti.
- Posebno naglašavamo da su svi onkološki pacijenti obezbijeđeni adekvatnom terapijom i da se liječenje odvija nesmetano, u skladu sa propisanim protokolima - naveli su iz KCCG.
Pobjedi je, međutim, nezvanično iz te ustanove prije nekoliko dana potvrđeno da terapije nije bilo, a juče su takođe nezvanično kazali da je distribucija počela prekjuče.
- Klinički centar Crne Gore nastavlja da, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje, preduzima sve mjere kako bi se kontinuitet u snabdijevanju ljekovima i pružanju zdravstvene zaštite održao na najvišem nivou - kazali su juče iz KCCG.
ČESTE NESTAŠICE
Pobjeda, kao i drugi mediji, često izvještava o nestašici ljekova, posebno onih za onkološke pacijente. U posljednje dvije godine više puta je pisano da fali preko deset ljekova i da su pacijenti vraćani sa Onkološke klinike bez terapije. Nije bilo ljekova „keytrude“, „phesgo“, „bevacizumaba“, „nivolumaba“, „alvelumaba“, „cetuximaba“, kao ni pojedinih citostatika, a neke terapije su stizale u manjim količinama.
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi ranije, tokom nestašica u aprilu, potvrdili navode pacijenata da je FZO, u saradnji sa Ministarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova.
- Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je da usljed trenutnih povećanih potrošnji („pikova“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, što se dogodilo prethodnih dana - naveli su iz KCCG-a. J. MARTINOVIĆ
Prvi čovjek države i predsjednica Vrhovnog suda o aktuelnim akcijama
Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja
PODGORICA – Prvi čovjek države Jakov Milatović i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić nijesu željeli da komentarišu nedavnu akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), ali činjenice da se u naredbi za sprovođenje istrage navode i komunikacije urednika sedam medija sa navodnim organizatorom kriminalne grupe Aleksandrom Mijajlovićem
- Normalno je da je sloboda govora i sloboda medijskog izražavanja temelj svake demokratske države. Ali to ne znači da je novinar zbog toga, na neki način, sačuvan od neke potencijalne krivične odgovornosti ukoliko ona postoji, ocijenio je Milatović, nakon obilježavanja jubileja 25 godina Sudskih vještaka Crne Gore. Dodaje da je u svakom trenutku na braniku pravde i prava u Crnoj Gori i da u tom smislu podržava sve akcije SDT i SPO.
- Ja sam predsjednik države, niti sam tužilac, niti sudija. Vjerujem da organi znaju da rade svoj posao i u krajnjem – ovo
je početak. Ovo sve tek treba da dobije i neku optužnicu, pa neki sudski epilog pa da vidimo. Ukoliko se i to ne dovede do kraja, mislim da i za to neko treba da odgovara - naglasio je Milatović.
IPavličić je istakla da u svakoj demokratskoj državi, sloboda izražavanja mora biti na visokom stepenu.
- Da li postoji ili ne postoji targetiranje medija, ne možete to od mene da čujete jer sa pozicije koju obavljam, moram sačuvati objektivnost, nepristrasnost i nezavisnost da odlučujem o postupcima koji se mogu naći pred nama - navela je ona. Osvrnula se i na nedonošenje prvostepenih odluka u roku od tri godine, dodajući da to nije „nešto što nam služi na čast, ali i da to nije samo odgovornost sudstva“.
- Više puta sam ukazala na sistemski problem neefikasnosti sudova koji smo naslijedili, sa kojim moramo da se suočimo i da ga riješimo. Nesporno je da su određeni sudski postupci, pogotovu postupci koji zaslužuju odgovor sudske grane vlasti o određenoj krivi-
ci ili slobodi, već duži vremenski period u fokusu rada sudova. Možda neki i nerealno dugo, a o tome ćemo nakon okončanja svih tih postupaka vidjeti da li je bilo propusta u radu, u pogledu procesnih karakteristika - rekla je Pavličić. Nije željela da komentariše konkretan predmet, već sve one predmete gdje je došlo do situacije da se u roku od tri godine ne donesu prvostepene odluke.
- To je nešto što nam zaista ne služi na čast, ali i nešto za što samo sudstvo nije bilo jedino odgovorno. Kada to kažem, mislim na posebno Specijalno vijeće Višeg suda, već duži niz godina je imao samo četiri ili pet sudija koji su mogli da postupaju u tim predmetima. Ta se situacija od ove godine mijenja. Mislim da nećemo više biti u prilici da nam se to dešava. Vrhovni sud će postupati možda negdje kao sud treće instance, a u nekim predmetima i po vanrednim pravnim ljekovima da li je bilo propusta ili ne, mi tek tada možemo da konstatujemo - zaključila je Pavličić. J. RAIČEVIĆ
Kolašinski policajci uhapsili člana organizovane kriminalne grupe
KOLAŠIN - Novljanin Nemanja Zurovac (28), navodni pripadnik kavačkog kriminalnog klana, uhapšen je u Kolašinu kada su policajci tokom kontrole utvrdili da je riječ o licu koje ima zabranu napuštanja stana. Zurovac je sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, kolašinski policajci
PODGORICA - Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prema navodima prijave u koju su Televizija E i portal ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart“, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je ne-
su ga kontrolisali preksinoć, prilikom izvođenja operativne akcije „Mini blokada“ u naselju Polje, na putnom pravcu Kolašin – Berane.
- Policijski službenici su kontrolisali vozilo marke „BMW X5“, budvanskih registarskih oznaka, i vozača N. Z. (28) iz Herceg Novog, pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe - saopštila je Uprava policije.
Provjerama sa Odjeljenjem bezbjednosti Herceg Novi utvrđeno je da je Zurovac prekršio mjeru nadzora – zabrane napuštanja stana, izrečenu od strane Osnovnog suda u Kotoru. - Službenici policije u Herceg Novom su sa događajem upoznali Osnovni sud u Kotoru koji je ovom licu donio rješenje o određivanju pritvora - saopšteno je iz policije. A. R.
ZA MANJE OD MJESEC ČETIRI ŽRTVE RATA KLANOVA: jedan Cetinjanin, označen kao član škaljarskog klana
Policija je uhapsila Đ. Z. za kojeg sumnja da je preksinoć oko 23.15 časova na Bulevaru Vudroa Vilsona hicima iz vatrenog oružja usmrtio Ivanovića. Kod ubijenog su, kako su naveli iz MUP-a Srbije, pronađena lična dokumenta za koja se sumnja da su falsifikovana. Kod Đ. Z. pronađena su dva pištolja s metkom u cijevi i falsifikovana lična karta
PODGORICA - Cetinjanin
Filip Ivanović (33), koji je u bezbjednosnim službama bio označen kao član škaljarskog klana, ubijen je preksinoć u naselju Beograd na vodi, u parku, u nastavku obračuna dva kotorska kriminalna klana.
Policija je uhapsila Đ. Z. za kojeg sumnja da je preksinoć oko 23.15 časova na Bulevaru Vudroa Vilsona hicima iz va-
trenog oružja usmrtio Ivanovića. Kod ubijenog su, kako su naveli iz MUP-a Srbije, pronađena lična dokumenta za koja se sumnja da su falsifikovana.
Kod Đ. Z. pronađena su dva pištolja s metkom u cijevi i falsifikovana lična karta.
Dodaju da su u službene prostorije doveli još jednu osobu prema kojoj je postupanje u toku.
Osumnjičenom Đ. Z. je određeno zadržavanje do 48 časo-
Bivši glavni specijalni tužilac podnio prijavu protiv specijalnog tužioca
zakonito dostavio 30. marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire u vezi sa potencijalnim svjedočenjem bivšeg operativca CIA Džozefa Asada Nekadašnji agent CIA bio je involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u naredbi za istragu SDT iz
vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. U sklopu istrage o pokušaju terorizma Asad nije saslušan jer se pozvao na Peti amandman Ustava SAD.
Korišćenje papira iz takozvane žute koverte Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. U prijavi je naveo da je Šoškić naredio da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar, koji je koristio Saša Čađenović, oduzme i pretrese, iako
je znao da je to što radi protivzakonito.
On dodaje da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. - Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije
va i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužilaštvu. Kako je objavio srpski Blic, Filip Ivanović upucan je u čelo. Filip Ivanović je brat Andrije Ivanovića koji je ubijen zajedno sa Stefanom Beladom 24. septembra na Cetinju. Tijela dvojice Cetinjana pronađena su tog dana oko 15.45 sati u vozilu na makadamskom proširenju lokalnog puta, na oko 250 metara
oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Kneževića, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. Katnić navodi da je Šoškić u dogovoru sa advokatom Mirojem
KLANOVA: U Beogradu na vodi ubijen još
od glavnog puta Cetinje - Budva. Počinioci ovog zločina nijesu uhapšeni. Filip Ivanović je 4. decembra prošle godine uklonio nanogicu i pobjegao iz kućnog pritvora sa svoje adrese u Beogradu. U Srbiji se Ivanoviću sudilo za pomaganje Lazaru Tejiću nakon ubistva Bojana Mirkovića u naselju Belvil, u novembru 2020. godine dok ga je crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo optužilo za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i učešće u ubistvima sugrađanina Andrije Gazivode i Pera Muhadinovića na Cetinju 2020. godine. Prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva desetočlanu kriminalnu organizaciju su predvodili Vladan Radoman i Filip Ivanović. Na optužnici je i Andrijin i Fi-
Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavio nenadležnom Tužilačkom savjetu. - Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. Katnić je u prijavi naveo da je Šoškić prekoračio ovlašćenja kada je „Skaj“ komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera , Ljuba Milovića , Petra Lazovića i drugih dostavio portalu Libertas iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. - Komunikacije je uredništvo
ISTEKAO ZAKONSKI ROK: U predmetu protiv sina bivše predsjednice Vrhovnog suda nije donesena prvostepena presuda, vijeće uvažilo prijedlog Tužilaštva
PODGORICA - Sin nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Miloš Medenica, kojeg
lipov brat, Ilija Ivanović, koji je u bjekstvu. Ova kriminalna organizacija se tereti i za planiranje ubistava Vasa Gazivode – oca pokojnog Andrije Gazivode, Miloša Jovanovića , Kića Paovića, Aleksandra Jabučanina, ali i pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja. Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara 2020. godine kada je, kako se navodi u optužnici, N. N. pripadnik ove grupe, sa nadimkom ,,Karlito“ u njega ispalio 15 metaka. Kao saizvršioce ovog zločina SDT je označilo Filipa Ivanovića i Velibora Stanišića, dok su Nikola Martinović i Boban Sjekloća optuženi za pomaganje.
Muhadinović je ubijen 27. februara 2020. godine eksplozivom koji je bio postavljen ispod njegovog automobila. Za teško ubistvo Muhadinovića optuženi su Filip Ivanović i Nikola Martinović. Na optužnici Specijalnog tužilaštva su i Vladan Radoman, Nikola Martinović i Boban Sjekloća, Ilija Ivanović, Mitar i Ilija Milanović, Stevan Đurišić i Miloš Joković
U posljednje tri sedmice ubijena su četiri Cetinjanina za koje istražitelji tvrde da su bili pripadnici škaljarskog klana: braća Andrija i Filip Ivanović, Stefan Belada i Boban Sjekloća. Na Beladu je pucano 7. septembra kada je ranjena njegova saputnica. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu. Njegovo tijelo pronađeno je 5. oktobra na plaži Trsteno u Budvi. Ime Sjekloće prvi put postalo je poznato široj javnosti u februaru 2021. godine kada je uhapšen u akciji MUP-a Republike Srpske. Tada je na Palama Sjekloća lišen slobode zajedno sa državljanima Crne Gore Milanom Kršićem i Filipom Roganovićem A. RAIČKOVIĆ
portala ,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 3. 5, 16. 5, 28. 7, 5. 9. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Bivši glavni specijalni tužilac podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protiv Šoškića zbog zloupotrebe položaja, jer, kako je naveo, nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja više od dva miliona eura. A. R.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za više krivičnih djela, napustio je juče Istražni zatvor, ali mu je odlukom vanraspravnog vijeća Višeg suda u Podgorici određen kućni pritvor. Njemu je juče po sili zakona istekao pritvor jer sud nije uspio da u roku od tri godine donese prvostepenu presudu u predmetu protiv Medenice i ostalih.
- Uložiću žalbu na tu odluku jer smatram da, po zakonu, Milošu Medenici ne može biti određen kućni pritvor, saopštio je njegov branilac, advokat Nemanja Janković
Ipak, Medenica je na jučerašnje ročište doveden iz Istražnog zatvora sa lisicama na rukama, što su advokati odbrane ocijenili kao nezakonitost, s obzirom na to da mu je pritvor istekao.
Sutkinja Vesna Kovačević je tokom suđenja saopštila da je vanraspravno vijeće dostavilo odluku Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ali i odbrani odluku povodom ranijeg prijedloga Tužilaštva da se Medenici odredi kućni pritvor.
Optužena Vesna Medenica juče je istakla da, nakon svega, ne zna da li da očekuje pravdu ili je za nju rezervisana samo nepravda.
- Na optuženičkoj klupi su samo Vesna Medenica i njen sin Miloš koji je danas došao sa lisicama. Ali mogu da kažem, s obzirom na moj karakter i porijeklo - e bogami se predat neću, poručila je Medenica.
Suđenje je nastavljeno preslušavanjem telefonskih razgovora sa mjera tajnog nadzora pod kojima su bile neke od sudija Vrhovnog suda.
U odvojenim razgovorima koje su vodile sutkinje Vrhovnog suda Rada Kovačević i Vesna Begović 2022. godine sa sagovornicima, tvrdile su da na njih niko nije mogao uticati. Sutkinja Rada Kovačević je navela da joj je Vesna Medenica samo jednom tražila da se određeni predmet ubrza.
- Ja se sad ne mogu sjetiti koji je to tačno slučaj. Ne mogu da shvatim kako su spojili nas troje sudija za uticaj, život su mi u
- Na optuženičkoj klupi su samo Vesna Medenica i njen sin Miloš koji je danas došao sa lisicama. Ali mogu da kažem, s obzirom na moj karakter i porijeklo - e bogami se predat neću, poručila je bivša predsjednica Vrhovnog suda
pakao pretvorili. Jednom kad te oblate, ništa te više ne može oprat – navodi, u razgovoru sa nepoznatom osobom, sutkinja Rada Kovačević. Advokat Medenice Zdravko Begović ocijenio je da ova telefonska komunikacija ide u prilog odbrani, jer se jasno čuje da je njegova braniteljka tražila da se predmet ubrza, a ne da je namjera utiče na nekog sudiju.
- Ako je moja branjenica tražila da se predmet ubrza, to je čak i bila njena obaveza kao predsjednice Vrhovnog suda, istakao je advokat Begović. U drugom razgovoru između sutkinje Vesne Begović i njene sestre, Begović sumnja da u ovom slučaju ,,neko nešto mulja“ i decidna je da na nju nije nikad vršen uticaj.
Predsjednik države poziva na odgovornost
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je juče da je potrebno utvrditi čija je odgovornost što se prvostepene presude ne donose u roku od tri godine i poručuje da su građani željni pravde. - Ne želim da komentarišem nijedan pojedinačni slučaj. Zabrinjavajuće da se jedna pravosudna presuda ne može donijeti u roku od tri godine. Mislim,
napravite auto-put za tri godine, a ne da ne možete na kraju zaokružiti jedan slučaj u pravosuđu. Mi prosto moramo da počnemo da utvrđujemo čija je to odgovornost, da li je to odgovornost tužilaca koji neadekvtno napišu optužnice, ili je to neodgovornost sudova koji, na kraju, poprilično neefikasno pristupaju ovim predmetima, smatra Milatović.
- Ja sam tu odluku ukinula i donijela odluku koja njoj ne odgovara, jer ja ne vjerujem da je bila zainteresovana za stranku iz Beograda. Đe mene nađoše? Ja sam život posvetila ovome poslu i neko dođe da se igra sa mojom savješću, kao da je na mene neko uticao, navodi, između ostalog, ona.
Nepoznata osoba je zatim smiruje i govori joj da je najbitnije da je sve radila po zakonu, ali i dodaje da je ,,Medenica imala ogromnu moć i da je radila što je htjela te da se klupko onih koji su radili nezakonito tek odmotava“.
Advokat Begović je kazao da ne može da vjeruje da je SDT priložilo ovaj dokaz te da je sutkinja Begović u razgovoru kategorična da na nju nije vršen uticaj.
On je pozvao na odgovornost i tužilačku i sudsku granu vlasti, jer se, kako je kazao, radi o tome da se pravda u Crnoj Gori, po svemu sudeći, završava početnim hapšenjima. - Nemojte da imamo takvu pravdu, ako je to pravda, bolje da je nemamo. Građani Crne Gore očekuju da se slučaj dovede do kraja, poštujući prezumpciju nevinosti, svako od nas ima pravo na to, ali isto tako pravda mora na kraju da dobije sudski epilog, naglasio je predsjednik.
Sa stavom advokata usaglasila se i Medenica koja citira sutkinju Begović, koja je rekla, da ,,ni mrtvi Bojo da se digne, na nju ne može uticati“. - Evo se to klupko odmotava tri i po godine, pa nijedan sudija nije bio u tom klupku. Na optuženičkim klupama su samo Vesna Medenica i njen sin Miloš koji je i danas došao sa lisicama, prokomentarisala je bivša predsjednica Vrhovnog suda.
Podsjetimo, optužnicom su, pored Vesne i Miloša Medenice, obuhvaćeni i Marjan Bevenja, Goran Jovanović, braća Bojan i Marko Popović, Vasilije Petrović, Luka Bakoč, policijski službenik Darko Lalović, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marko Vučinić, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević i Stevo Karanikić. Takođe, u odvojenom postupku vodi se proces protiv Milice Vlahović-Milosavljević, dok je među optuženima i firma „Kopad kompani“ iz Nikšića.
Optuženi se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotrebu službenog položaja, neovlašćenu proizvodnju i promet droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksploziva, tešku tjelesnu povredu i sprečavanje dokazivanja.
Jovana RAIČEVIĆ
SuSreti: Krsto Medenica, elektromonter i specijalista za mreže i postrojenja u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu u Kolašinu
Ima onih koji misle da električar samo mijenja utičnice i priključuje kućne aparate. Naš posao je mnogo više od toga. Struja traži stalnu tehničku pažnju i stručno reagovanje, ali ima situacija kada su potrebne i fizičke vještine – kaže Krsto Medenica
KOLAŠIN – On je na svom radnom mjestu i kad je ,,snabdijevanje električnom energijom uredno“ ali ga gotovo ne primjećujemo. Ali, kad nam struja nestane on izlazi na teren i nastoji da prekid traje što kraće. I nijesmo svjesni koje sve vještine osim onih zanatskih mora posjedovati da
nam sijalice opet zasijaju, da se uključi televizor, mali i veliki kućni aparati... Te vještine ima Krsto Medenica, elektromonter i specija-
lista za mreže i postrojenja u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu CEDIS-u. Poslovođa Krle koji vodi ekipe na teren. Pojednostavljeno, on je električar.
VJEŠTINE
– Ponekad se pomisli da električar samo mijenja utičnice i priključuje kućne aparate. To je puno teži, odnosno mnogo više od toga jer treba na različite načine pratiti usmjereno kretanje elektrona kroz provodnike. Struja traži stalnu tehničku pažnju i stručno reagovanje –objašnjava Medenica. Počeo je da „radi sa strujom“ 2007. godine. Kolašin pa Podgorica, pa Bijelo Polje pa opet sada Kolašin.
– Uvijek sam pored stuba, u blizini dalekovoda, u tom ambijentu u kojem se „dešava struja“ – kaže Medenica. Posao električara ima rutinske operacije i radnje ali ima i onih
kada treba ponuditi radnom zadatku stručnost i hrabrost. Na fotografiji koja „priča“ o tim obavezama je Krsto Medenica u pravoj akrobatskoj akciji na dalekovodu ka Prekobrđu. Prosječnom čovjeku neprijatan je i samo pogled sa visine od nekoliko desetina metara, a kako je tek raditi!? – Biti elektromonter mreža i postrojenja i biti vođa ekipa koje rade taj posao, znači imati i stručnost ali i vještinu i hrabrost. Na ovoj fotografiji radim na dalekovodu u Prekobrđu. Radna obaveza je zahtijevala da budem u horizontalnom položaju i da se „držeći“ nogama za stub, posvetim dalekovodnoj mreži. Sve smo završili kako treba, bio sam „ni na nebu, ni na zemlji“, ispoštovani su svi radni i tehnički zahtjevi. Kasnije sam se spustio niz stub visine 12 metara i krenuli smo na naredne zadatke – priča Medenica.
TRADICIJA
Električarskim poslom i školovanjem je nastavio porodičnu tradiciju jer je i njegov otac Milan – Mija Medenica radio u nekadašnjoj Elektrodistribuciji Kolašin. Bio je omiljen i veoma stručan. – Uvijek se u kući pričalo o struji i stubovima i popravkama. Tako sam odlučio da i ja budem električar. Volim ovaj posao, spreman sam za njega i stručno i fizički. Velika je teritorija kolašinske opštine a svuda treba stići. Seosko područje sa nepristupačnim terenima, treba dosta putovati seoskim putevima da se dođe do dalekovoda a nekada se mora i pješačiti. Dobro je kada pješačimo zemljom, kada ne moramo gaziti metarske snjegove. Najvažnije je da uvijek stignemo tamo đe treba, da reagujemo brzo i efikasno da mrak što kraće traje – priča Medenica. D. DRAŠKOVIĆ
t ivat: Opština preuzima obavezu Morskog dobra
Saniraće parapete od Donje Lastve do Lepetana
TIVAT – Direkcija za investicije raspisaće tender za sanaciju parapetnih zidova od Donje Lastve do Lepetana iako je riječ o poslu koji je u nadležnosti JP za upravljanje Morskim dobrom – dogovoreno je na sastanku predstavnika lokalne uprave i mještana Lepetana povodom planiranja budžeta Opštine za narednu godinu. Kako je saopšteno iz lokalne uprave neophodna je sana-
cija 165 metara dužnih parapetnih zidova i ta aktivnost biće finansirana iz budžeta grada. Takođe, biće realizovani i svi zahtjevi za postavljanje dodatnih sijalica javne rasvjete. Aktuelnim tenderom za uređenje dječjih igrališta i sportskih terena, obuhvaćena je lokacija na obali Lepetana. U planu je postavljanje nove podloge i koša, sprava za dječje igralište i sprava za vježbanje na otvorenom. C. G.
Bijelo Polje: Obilježen Dan borbe protiv siromaštva
pribor i paketi hrane za ugrožene
BIJELO POLJE – Povodom obilježavanja 17. oktobra, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, opštinska organizacija Crvenog krsta u saradnji sa Opštinom obezbijedila je školski pribor za djecu romske populacije, kao i pakete hrane i higijene za 50 porodica na seoskom području. Predsjednik opštinskog Crvenog krsta Miloš Kljajević istakao je da je borba protiv siromaštva jedan od prioriteta svih u Crvenom krstu i lokalnoj samoupravi, te da zajedno čine dodatne napore na poboljšanju kvaliteta života sugrađana. B. Č.
Ža B ljak: Akcija Opštine, Ministarstva prostornog planiranja, Komunalne policije i inspekcije
ŽABLJAK - Komunalna policija i inspekcija Žabljaka, u saradnji sa građevinskim inspektorima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i sa Upravom policije – Odjeljenja bezbjednosti Žabljak, od 17. septembra do 17. oktobra, kontrolisale su 76 objekata, te je pokrenut
upravni postupak u skladu sa zakonom – saopšteno je iz žabljačke lokalne uprave. Dodaje se da su donijeta 24 rješenja o zabrani građenja, pri čemu su ti objekti zapečaćeni, dok su postupci za preostale predmete u toku. – Nakon sprovođenja rješenja o zabrani građenja, svaka lokacija biće redovno kontrolisana, a ukoliko se utvrdi da je
povrijeđen službeni pečat ili da su nastavljeni nelegalni radovi, objekat će biti porušen u skladu sa zakonom – kazali su iz lokalne uprave. Podsjećaju građane da nelegalnom gradnjom svjesno izlažu sebe riziku da njihov objekat bude srušen te da će zajednička akcija Opštine, Ministarstva i Uprave policije biti sprovođena svakodnevno.
Akciju kontrole nad izgradnjom objekata na teritoriji Žabljaka, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pokrenulo je krajem prošlog mjeseca. Iz tog resora je nedavno saopšteno da je prilikom kontrole na terenu zatečeno i više stranih državljana koji su učestvovali u izgradnji nelegalnih objekata. Po tom osnovu su službeni-
Službeni pečat
ci Granične policije, tj. inspektori za strance donijeli četiri rješenja o otkazu boravka
PLUŽINE – Savjet za reviziju Nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Plužine je predložio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da ne prihvati izvještaj o javnoj raspravi o tom planskom dokumentu.
– Izvještaj sa javne rasprave Nacrta Izmjena i dopuna PUP-a opštine Plužine je potrebno dopuniti. Obradivač je u obavezi da se izjasni po svim primjedbama koje su navedene u mišljenju, a koje se konkretno odnose na stečene obaveze, odnosno lokacije svih prethodno odobrenih projekata za izgradnju svih energetskih objekata, kao i planiranih koridora priključnih dalekovoda – navedeno je u mišljenju Savjeta. Rukovodilac izrade plana je Saša Karajović (dipl. prostorni planer). Predsjednik Savjeta za reviziju je Nebojša Adžić (dipl. ing. arh), a članovi Mirjana Nikolić (prostorni planer), Simeun Matović (dipl. ing. građ), Milutin Baturan (dipl. ing. geod), Vlatko Daković (dipl. ing. el), dr Miroslav Čizmović (dipl. ing. polj), mr Zdenka Ivanović (dipl. ing. građ), Danica Mihaljević–Davidović (dipl. pejz. arh) i predstavnica Opštine Plužine Snežana Vujović ( dipl. ing. arh).
ENERGETSKA
INFRASTRUKTURA
Posebnu zabrinutost članovi Savjeta izrazili su povodom komentara građana i nevladinih organizacija u vezi sa proširenjem TS 400/110 kV Brezna sa planiranom energetskom infrastrukturom (priključni dalekovodi budućih HE Komarnica i Kruševo i VE Bijela), koja ujedno postaje čvorište novih vodova (400 kV) predloženih u Prostornom planu Crne Gore do 2040: DV Čevo – Pljevlja, DV Pljevlja 2 – Bajina Bašta (RS) – Višegrad (BA) – Transbalkanski koridor, DV 400 kV Brezna – Pivska planina – Sarajevo. Zaključak je da kompleksnost uticaja na okolinu izgradnje energetskih objekata ukazuje na neusaglašeni planerski pristup.
– Obrađivač je jasno naglasio da je izgradnja TS 400/110 kV i dalekovoda 400 kV planirana Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2040, Detaljnim prostornim planom koridora dalekovoda 400 kV sa optičkim kablom od Crnogorskog primorja do granice sa Srbijom (2011), važećim PUP-om opštine Plužine, te prethodnim i važećim Prostornim planom Crne Gore. Planovi višeg reda (PPCG, DPP) su hijerarhijski obavezujući za PUP uključujući i planska rješenja kojima se protive građani Gornjih
Negativno mišljenje Savjeta za reviziju Nacrta izmjena i dopuna Prostornourbanističkog plana opštine Plužine na izvještaj sa javne rasprave
Nijesu prikazani priključni dalekovodi sa planiranih solarnih elektrana na području Nikšića, Šavnika ili Plužina, za koje je tačka priključenja definisana upravo TS 400/110 kV Brezna. Uzimajući u obzir stepen izrade plana i ograničeno vrijeme za njegovo usvajanje do kraja godine, kao i neraspolaganje podacima za kvalitetno i provjereno rješenje, u prijedlogu plana ne bi moglo da se nađe niti varijantno niti konačno rješenje pozicije HE Kruševo i pratećih objekata – navedeno je u mišljenju Savjeta
Brezana, odnosno plan (Izmjene i dopune PUP-a Plužine) nema pravnu snagu da mijenja planove višeg reda. Promjene se mogu izvršiti isključivo izmjenama i dopunama DPP-a. Konstatovano je, nezvanično, da EPCG već radi na realizaciji projekta izgradnje TS Brezna, i da bi se u slučaju odluke promjene lokacije morala raditi nova vrsta planskog dokumenta u skladu sa novim zakonom, odnosno izrada izmjena i dopuna važećeg Detaljnog prostornog plana koridora ili adekvatnog državnog plana (prostornog plana područja posebne namjene ili državnog plana detaljne regulacije), koji bi kao plan višeg reda, mogao da redefiniše poziciju koridora dalekovoda u zoni Gornjih Brezana – pojašnjeno je u izvještaju. Planerski tim je ukazao da dokle god važe planovi višeg reda (PPCG i DPP) koji predviđaju energetsko čvorište (dalekovod 400kV i TS 400/110kV) u
Savjet je dao prijedlog da se zbog negativnog uticaja koji dalekovodi imaju na pejzaž koji je od posebnog značaja za razvoj turizma u Plužinama i za stanovništvo, razmotri mogućnost da se, makar u nekim dionicama, vodovi kojima se novi energetski objekti uključuju u sistem, planiraju kao podzemni
zoni Gornjih Brezana, nije moguće postupiti po zahtjevima koji su iznešeni tokom javne rasprave.
Sa druge strane Savjet skreće pažnju da u dokumentu nijesu prikazani priključni dalekovodi (elektroenergetska infrastruktura) sa planiranih solarnih elektrana (SE) na području opština Nikšić, Šavnik ili Plužine, za koje je tačka priključenja definisana upravo TS Brezna.
Planeri konstatuju da su potencijalne lokacije SE i vjetroelektrane (VE) prikazane u planu vodeći se zahtjevom iz programskog zadatka, a na osnovu stručnih analiza. Savjet predlaže da se sve lokacije ponovo provjere, redukuju prema novim kriterijumima i da se daju kvantitativna ograničenja. Podsjećaju da je zadatak PUP-a opštine da odredi zone izgradnje za obnovljive izvore energije (OIE), a ocjena pogodnosti bi trebala prethoditi planskom dokumentu u vidu baznih studija, kao planu uređenja prostora. – Stoga, potrebno je optimizirati te zone izgradnje OIE kroz još jednu provjeru konflikata sa drugim namjenama i osobenostima prostora, kao i uvažiti eventualne zone i lokacije koje mogu predstavljati stečenu obavezu, odnosno
Posebnu zabrinutost članovi Savjeta izrazili su povodom komentara građana i nevladinih organizacija u vezi sa proširenjem TS 400/110 kV Brezna sa planiranom energetskom infrastrukturom (priključni dalekovodi budućih HE Komarnica i Kruševo i VE Bijela), koja ujedno postaje čvorište novih vodova (400 kV) predloženih u Prostornom planu Crne Gore do 2040. godine
ukoliko su za određene obnovljive izvore energije date UTU , neophodno je da budu unijete u plan kako bi situacija bila jasnija. Korisno bi bilo da se u PUP-u za postojeće izgrađene dalekovode prikažu zakonom definisani koridori, kako bi se prepoznao preostali slobodan prostor – navedeno je u izvještaju.
NOVA JAVNA RASPRAVA
Savjet za reviziju Nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Plužine nije razmatrao izgradnju HE Kruševo jer je, objašnjeno je, zahtjev EPCG-a stigao elektronskom poštom nakon javne rasprave. – Obrađivač je dostavio odgovor sa kojima se Savjet upoznao na samom sastanku, a iz koga se može zaključiti da je EPCG 2022. godine usvojila studiju iskorišćenja hidroe-
nergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od HE Piva. Studija je analizirala dvije varijante lokacije, odnosno pregradnog mjesta: Donje Kruševo ili Gornje Kruševo, a kao bolja izabrana je Gornje Kruševo. Akumulacija bi se nalazila prije granice sa Bosnom i Hercegovinom. HE Kruševo se pominje u Strategiji razvoja energetike do 2030. godine, dok je u okviru postupka izrade Nacionalnog klimatskog i energetskog plana identifikovana kao veoma perspektivan i jedan od prioritetnih projekata u oblasti hidroenergetike. Obrađivač je u odgovoru dao i sljedeći zaključak: ,,uzimajući u obzir stepen izrade plana i ograničeno vrijeme za njegovo usvajanje do kraja godine, kao i neraspolaganje neophodnim podacima za kvalitetno i provjereno rješenje, mišljenja smo da u prijedlogu plana ne bi moglo da se nađe niti varijantno niti konačno
rješenje pozicije HE Kruševo i pratećih objekata. To je bitna razlika u odnosu na nacrt plana koji je bio na javnoj raspravi od sredine juna do kraja jula, pa bi to zahtijevalo i ponovnu javnu raspravu. Treba uzeti u obzir i reakciju građana Brezana povodom (inače ranije planiranih) TS i dalekovoda. Predlaže se da se u tekstualnom dijelu prijedloga Izmjena i dopuna PUP-a Plužine navede izvod iz nedavno usvojenog Prostornog plana Crne Gore i najavi izrada adekvatnog državnog plana (prostornog plana područja posebne namjene ili državnog plana detaljne regulacije), koji bi kao plan višeg reda, mogao da definiše poziciju HE, pratećih objekata i dalekovoda, a u skladu sa uslovima i ograničenjima studije revizije Parka prirode Piva čija bi izrada trebalo da bude gotova do kraja godine – citira Savjet navode obrađivača.
Savjet je dao prijedlog da se, imajući u vidu negativan uticaj koji dalekovodi imaju na pejzaž koji je od posebnog značaja za razvoj turizma u opštini Plužine i za stanovništvo, razmotri mogućnost da se, makar u nekim dionicama, vodovi kojima se novi energetski objekti uključuju u sistem, planiraju kao podzemni. D. ŠAKOVIĆ
Glumcu filma ,,Obraz“ priznanje za najboljeg međunarodnog glumca
PODGORICA – Albanskom glumcu Edonu Rizvanoliju, koji tumači glavnu ulogu –lik barjaktara Nura Doke, u crnogorskom dugometražnom igranom filmu ,,Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića, pripala je nagrada za najboljeg međunarodnog glumca na Filmskom festivalu u Sulaimaniju (Irak). U Edonovo ime, nagradu je primio producent filma Milorad Radenović ,,Obraz“ je crnogorski kandidat za 98. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2025. godini. Radnja filma odvija se tokom Drugog svjetskog rata, donosi potresnu priču o albanskom barjaktaru Nuru Doki koji, uprkos prijetnjama fašista, odlučuje da zaštiti pravoslavno dijete koje je pronašao u svom domu. Osnov za scenario filma, koji potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pot-Koljević (Vukčević je bio saradnik), bila je istoimena kratka priča Zuvdije Hodžića, koju je napisao prema istinitom događaju. Moralna čistota i odlučnost Nura Doke, kojeg Rizvanoli tumači serioznom snagom, ostavlja trajnu zapitanost o univerzalnim vrijednostima koje gotovo da su trajno izumrle. U nedavnom intervjuu za Pobjedu, Ri-
zvanoli je kazao da je utjeloviti Nura Doku bio značajan izazov zbog kompleksnosti njegovog lika i situacija sa kojima se suočavao.
- Nur Doka je lik veći od života. On je arhetipski junak – moglo bi se reći da je gotovo biblijski. Ima jasne lične moralne vrijednosti, ali je takođe odgajan da poštuje i izvršava zakon kanona. Prema ovom kodeksu, bolje je izgubiti život nego prekršiti besu (riječ časti) ili ne zaštititi gosta u svojoj kući. Kada se njegove lične vrijednosti poklapaju sa društvenim očekivanjima, njegove akcije postaju jasne. Međutim, u njegovom slučaju, sprovođenje tih radnji značilo bi gubitak ne samo njegovog života, već i života cijele porodice – kazao je Rizvanoli za Pobjedu. An. R.
PODGORICA - Manifestacija „Dani mađarskog filma u Crnoj Gori“ biće otvorena večeras, u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, kada će biti prikazan film „Zemelvajs“ (2023) nagrađivanog reditelja Lajosa Koltaija. Na otvaranju manifestacije govoriće Aida Batilović, direktorica KIC-a, Aleksandra Božović, direktorica Filmskog centra Crne Gore, Ognjen Damjanović, savjetnik za filmsku i pozorišnu djelatnost u Ministarstvu kulture i medija i Jožef Neđeši, ambasador Republike Mađarske u Crnoj Gori. Program se nastavlja od 19. do 21. oktobra u Crnogorskoj kinoteci, gdje će publika imati priliku da pogleda još tri mađarska filma. U nedjelju, 19. oktobra, biće prikazan film „Moje Blago“ (2017) Gabora Herendija, sportska drama o legendarnom trkačkom konju. U ponedjeljak, 20. oktobra, publika će imati priliku da pogleda filma „Trezor“ (2018) reditelja Petera Bergendija, istorijsku dramu o revoluciji 1956. godine. U utorak, 21. oktobra, manifestaciju zatvara film „Viski Bandit“ (2017), renomiranog mađarsko-američkog reditelja Nimroda Antala o ozloglašenom pljačkašu, baziran na istinitoj priči. Manifestacija se organizuje u sklopu obilježavanja 23. oktobra, Dana revolucije u Mađarskoj, kao dio šireg programa kulturne razmjene između dvije zemlje. Sve projekcije počinju u 20 časova, a ulaz je besplatan. R. K.
Subota, 18. oktobar 2025.
Prva ovosezonska premijera CNP-a: ,,Večeras improvizujemo“ Luiđija Pirandela, u režiji Paola Mađelija, na Velikoj sceni
PODGORICA – Prva premijera u 72. sezoni Crnogorskog narodnog pozorišta biće upriličena večeras, u 20 sati, na Velikoj sceni, a publika će imati priliku da vidi predstavu ,,Večeras improvizujemo“, koju je po tekstu Luiđija Pirandela režirao Paolo Mađeli.
- Drago mi je što smo bili u prilici da postavimo praizvedbu Pirandela u Crnoj Gori. Naime, ovaj komad nije nikada postavljen u Crnoj Gori, a sam Pirandelo je igran samo jednom i to na prelazu kada je CNP još bilo amatersko, pedesetih godina prošlog vijeka, i postajalo zapravo institucijom. To je jedna velika čast, ali i odgovornost – kazala je dramaturškinja predstave Željka Udovičić-Plenština na konferenciji za medije koja je juče održana u pres sali CNP-a.
AKTUELNA PITANJA
Prema njenim riječima, Pirandelo je klasik dramske literature koji je upravo za inovacije u dramaturškoj strukturi i formi dobio Nobelovu nagra-
Vjerujem i osjećam da smo napravili jedan veliki iskorak ka svjetskim scenama, svjetskim predstavama jer ovo što osjećamo unutar ekipe zadnje dvije-tri noći otkad smo uspostavili cjelinu i napravili sve da funkcioniše kako treba da bude sjutra na premijeri i kasnije, zaista je ohrabrujuće –kazao je glumac Jovan Dabović Scena iz predstave „Večeras improvizujemo“
du za književnost 1934, samo dvije godine prije smrti, koja je definitivno potvrdila njegov literarni značaj na tom polju.
- Naš teatarski dijalog s Pirandelom u ovoj predstavi otvara pitanja koja nas i danas muče. To su pitanja mogućnosti spo-
Glumac Miloš Pejović je na pres konferenciji kazao da se u predstavi ,,Večeras improvizujemo“ bave i sobom i glumcima i karakterima koje ti glumci imaju. Dodao je da u početku nijesu vidjeli stvari koje sada vide u predstavi.
- Sad vidimo na koliko ona stvari iz današnjeg vremena skreće pažnju i kako nekako suptilno, bez ubadanja prstom u oko, tretira teme koje su danas aktuelne, koliko je tu simbolike koja nas opominje. Predstava se istovremeno
bavi i onim što su sami glumci, odnosno što smo mi. Bilo je nezgodno razlučiti da iako se zovemo pravim imenom u predstavi nekoliko puta, ne igram sebe nego igram glumca koji igra u toj predstavi –kazao je on.
znaje naših identiteta u ovoj i ovakvoj stvarnosti kojoj svjedočimo, o traženju i definisanju istine u ovom vremenu koja istinu prezire i zazire od nje, u vremenu kada je bunt potreban i kada smo svjedoci neke nemogućnosti komunikacije – kazala je ona.
U takvoj vrsti teatarskog istraživanja, kako je kazala, s glumcima su uspjeli zbog opsesivne teme koju nam je Pirandelo ponudio, a to je odnos fikcije i zbilje.
- Ostavio nam je pitanje koje je danas i te kako aktuelno, u ovom vremenu virtuelnih
Hrvatskom reditelju Rajku Grliću nagrada „Zlatna nit“ za afirmaciju filmske umjetnosti
PODGORICA - Specijalno priznanje za afirmaciju filmske umjetnosti regiona, koje od ove godine nosi naziv „Zlatna nit“, 18. Leskovački internacionalni festival filmske režije (LIFFE), koji se završava danas, dodijelio je eminentnom filmskom autoru, reditelju Rajku Grliću iz Hrvatske. Njegovo stvaralaštvo, kako je saopšteno, duboko je utkano u više od 50 godina kulturnog života ovog dijela Evrope. Grlić je izjavio da je tu nagradu shvatio prije svega kao priznanje za to što je punih 60 godina na ovim prostorima izdržao da snima filmove.
- Uz to, nagrada mi je govorila da je te filmove netko primijetio i da su, nadam se, nekome nešto značili - naveo je Grlić, saopštili su organizatori 18. LIFFE, koji je program „Izvjestan pogled“ posvetio njegovom stvaralaštvu. Publika će moći da vidi filmove „Bravo maestro“, „Sve jedno drugo pojede“ i „Samo jednom se ljubi“, kao i „Deseti film“ Igora Mirkovića o trogodišnjem procesu stvaranja Grlićevog filma „Karaula“, dok će u Velikom holu Leskovačkog kulturnog centra (LKC) biti priređena izložba „Rajko Grlić kroz filmove“. Upitan koliko je značajno za
region da postoji festival poput LIFFE, koji u fokus stavlja rad filmskog reditelja, Grlić je kazao da je film kolektivna igra, ali da u toj igri, u tom ra-
du, u toj muci i veselju, uvijek postoji neko ko započne i završi tu igru. Neko ko je odgovoran za njen tok i za ono što se iz te igre rodi.
- To je Režiser sa velikim R. Divno je da postoji mjesto na kojem se slavi i vrednuje njegov rad. Ukratko, jako je važno, dakle značajno, to što radite - poručio je Grlić, prenosi portal SEEcult.org. Poznati reditelj je, na pitanje kakva je pozicija reditelja danas, a kakva je bila u vrijeme kada je počinjao karijeru, odgovorio da se pozicija režisera „u ovih nekoliko režima i država, nije puno promijenila“. - Slobodno bi se moglo kazati
identiteta i svega ostalog, što je zapravo istina i stvarnost, što manipulacija, a što je ono što mi stvarno jesmo. Kako razaznati pravo lice istine – rekla je Udovičić-Plenština.
Mađeli je najprije citirao Pirandelovog prijatelja i jednog od tvoraca modernog teatra Maksa Rajnharta: ,,Teško je adaptirati Pirandela, jer Pirandelo adaptira nas“.
– Mislim da to još uvijek važi – istakao je Mađeli, koji je inspirisano govorio o Pirandelu i njegovom djelu, kazavši da je on ,,kontinent koji je jako teško upoznati“. Podsjetio je da ima tri fantastične knjige poezije, da je prevodio Getea, te da ima preko 500 pripovijetki, mnoštvo romana i 37 drama.
- Najpoznatije je zbog trilogije o teatru: ,,Večeras improvizujemo“, ,,Šest lica traži pisca“ i ,,Divovi sa planine“. Ne bih rekao da su to njegovi najbolji komadi. Apsolutno nijesu. Ali su sigurno najrevolucionarniji. Star sam čovjek ali cijeli život se malo-malo vraćam Pirandelu. Mislim da je jedan od najinteresantnijih intelektualaca u Evropi u posljednjih 150 godina – rekao je Mađeli.
IŠČEKIVANJE
Umjetnička direktorica
CNP-a Marija Sarap, koja je na tom mjestu u julu zamijenila Vesnu Vujošević-Labović, iskazala je veliko zadovoljstvo povodom premijere koja predstoji.
- Nakon sinoćnjeg progona, ali
i u toku procesa, bilo mi je zadovoljstvo da gledam sve ono što je ovaj tim uradio na čelu sa maestrom Mađelijem i sa ponosom mogu da kažem da je mandat počeo jako – uz osmijeh je rekla Sarap.
Glumac Jovan Dabović, očigledno, jedva iščekuje premijeru.
- Vjerujem i osjećam da smo napravili jedan veliki iskorak ka svjetskim scenama, svjetskim predstavama jer ovo što osjećamo unutar ekipe zadnje dvije-tri noći otkad smo uspostavili cjelinu i napravili sve da funkcioniše kako treba da bude sjutra na premijeri i kasnije, zaista je ohrabrujuće – rekao je on.
Prema riječima Sima Trebješanina, nakon 30 godina glumačke karijere može konstatovati da je Mađeli reditelj s kojim bi radio non-stop. Mladi glumac Ognjen Sekulić rekao je da ovaj Pirandelov komad danas čitamo kao društvenu zbilju.
Pored pomenutih glumaca, u predstavi još igraju: Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Miloš Pejović, Radmila Škuletić, Jelena Minić, Ana Misović, Jelena Nenezić, Luka Stanković, Nikola Perišić i Matija Memedović. Izvršna producentkinja je Vukosava Tomović, autor scenografije i video materijala je Ivan Marušić –Klif kostimografiju potpisuje Lina Leković, a dizajn svjetla Paolo Mađeli i Sreten Milošević A. RADOVIĆ
- gotovo ništa. I u ona „mračna vremena“ kao i danas, kada su nam „upalili svjetlo slobode“, nijesu na ovim prostorima postojale kinematografije. Postojali su režiseri koji svojim individualnim naporom, umijećem i izdržljivošću uspjeli, takoreći uprkos svemu, snimiti svoje filmove. Nije bilo srpske, hrvatske ili slovenačke kinematografije, bile su kinematografije Dušana Makavejeva, Boštjana Hladnika, Branka Bauera, Žike Pavlovića, Želimira Žilnika… A tako je to i danas. Ko ima snage i izdržljivosti, pa i ne male doze fanatizma, kome je zaista stalo da nešto ka-
že on će, i opet uprkos svemu, ispričati filmom svoju pričunaveo je Grlić. Prema njegovim riječima, igra je ono što ga drži na filmu. - To veselje igre, to da sam imao sreću da život provedem igrajući se. Čitav proces, sve tri faze; scenario, snimanje i montažu, smatram igralištima na kojima imam slobodu da tu igru usmjerim pišući, odigram s glumcima snimajući i na kraju igrajući se snimljenim uobličim tu igru u film. I još nešto, možda kod mene najvažnije, kroz godine sve više i više, sam proces mi je značajniji od finalnog proizvodaistakao je Grlić. R. K.
Predstavljena knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ Momčila Šaletića
DANILOVGRAD - Drugo dopunjeno izdanje knjige Momčila Šaletića „Bjelopavlići između istorije i legende“, koje je ove godine objavljeno u izdanju Matice crnogorske, predstavljeno je u danilovgradskom Centru za kulturu. Autor je u predgovoru ovog naslova naveo da čuvanje i znanje o tragovima naše prošlosti još predstavlja čvrstu vezu koja nas drži za tlo na kome živimo i na kome smo ponikli, i mi, i naši preci, i naši potomci.
- Bili toga svjesni ili ne, naša prošlost ipak živi u nama i dobrim dijelom nas čini takvima kakvi jesmo. Njoj ne treba robovati, ali je baš zato treba poznavati i čuvati je od zaborava, makar u knjigama - istakao je Šaletić.
Z a književnika i urednika Marka Špadijera knjiga o Bjelopavlićima je pokušaj da se korišćenjem pisanih izvora provjere legende i daju odgovori na neke narative o događajima i ljudima koji su formirani kroz vrijeme.
- Njegov popularni istorijski tekst nema pretenziju da saopšti konačnu istinu, već da otvori um za dalja istraživanja. Ova knjiga daje dodatnu dimenziju savremenom propitivanju prošlosti i doprinosi izučavanju plemenske pripad-
nosti, kolektivnog identiteta i istorije Bjelopavlića, a sam prilaz plemenu kao plemenskoj organizaciji koja ne počiva na krvnom srodstvu, već na teritorijalnom principu, zanimljiv je sam po sebi - rekao je Špadijer.
Na ovu temu istoričar, prof. dr Božidar Šekularac naglašava da se Šaletić prihvatio posla da predstavi svoje pleme na osnovu izvora, literature i predanja, što je moguće vjernije na jedan popularan način, razumljiv za sve misleće čitaoce.
- Autor nije profesionalni istoričar, ali je dugogodišnjim temeljnim izučavanjem istorije postao njen solidni poznavalac. U ovom djelu on pedantno i promišljeno, lakim stilom i jezikom priča o dalekoj prošlo-
sti rodnog kraja Bjelopavlića. Prikupivši pozamašnu građu, neobjavljenu i objavljenu u raznim povodima u razdoblju dužem od 150 godina, on je objedinio podatke o događajima koje opisuje i tako čitaocu, na jednom mjestu, pruža ne samo faktografiju, nego i različite uglove iz kojih je ona do sada bila posmatrana. Čitaocu je omogućeno da i sam sagleda dokumenta na kojima Šaletić temelji svoje zaključke, i da na kraju, i sam prosudi o njihovoj vrijednosti – rekao je Šekularac. Istoričar Miloš Vukanović je ustvrdio da autorov rad pruža dobru osnovu svakom mlađem istoričaru za kritičko sagledavanje lokalne i nacionalne prošlosti.
Objavljen novi broj „Komune“, večeras promocija u Mariboru
PODGORICA – Iz štampe je izašao 53. broj časopisa ,,Komuna“ sa bogatim sadržajem, na 52 stranice, posvećen crnogorsko-slovenačkim vezama i prijateljskim odnosima između dvije države. Izdanje je dvojezično, na crnogorskom i slovenačkom jeziku gdje svi tekstovi svjedoče o crnogorsko-slovenačkim vezama – od mostova u istoriji, kulturi i obrazovanju, do savremenih saradnji u ekonomiji i društvu. Uvodnik pod nazivom „Crnoj Gori treba otvoriti vrata Evropske unije“ napisao je Milan Kučan, prvi predsjednik nezavisne Republike Slovenije i političar od karijere u SFRJ. Za ovo izdanje časopisa pišu i visoki diplomatski predstavnici: ambasadorka Republike Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik napisala je tekst pod naslovom „Veze između Slovenije i Crne Gore sve snažnije i čvršće“, te ambasador Crne Gore u Sloveniji Dragan Tufegdžić koji je objavio autorski tekst. Glavni urednik Amer Ramu-
sović piše o radu počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača. U ovom broju ,,Komuna“ oživljava i putešestvija Petra II Petrovića-Njegoša kroz Sloveniju u tekstu pod naslovom „Milostivi i svake časti dostojni gospodin vladika“, zatim kulturne veze između Crne Gore i Slovenije kroz izgradnju spomenika Njegošu u Ljubljani i Prešernu u Podgorici, a publikuje i tekst o prvoj doktorskoj tezi o Njegošu Crnogorca Milana F. Rakočevića odbranjenoj na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1941. godine. Prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor iz Ljubljane, piše o književnoj zaostavštini Njegoša i Prešerna O snazi i povezanosti između crnogorskog i slovenačkog naroda koju je produbila antifašistička saradnja u Drugom svjetskom ratu piše dr Srđa Martinović. Mr Željko Rutović objavio je tekst o sjećanju na Sloveniju iz vremena SFRJ. U novoj ,,Komuni“ nalaze se i tekstovi Draška Došljaka, Vildana Ramusovića, Rijade Ramusović, Remza Sken-
derovića, Adama Zverotića, Olivere Vukadinović, Dijane Pajković, Vanje Kovačevića, Nore Pavićević, te Željka Milovića i Dražena Draškovića, a predstavljen je i je Slovar, odnosno dvojezični slovenačko-crnogorski rječnik autora Remza Skenderovića Objavljivanje je realizovano u saradnji sa Ministarstvom dijaspore, odnosno CKD „Komovi“ iz Maribora, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Prva promocija zakazana je za 18. oktobar, u okviru manifestacije ,,Dani Crne Gore u Sloveniji“ u organizaciji CKD „Komovi“, koja će biti održana od 16. do 18. oktobra u Mariboru. An. R.
- Samim tim i ova knjiga daje značajan doprinos nauci, ne samo kroz istorijsku građu već komparaciju istorijskog izvora i viševjekovnog oblikovanja legendi. Sinteza lokalne istorije poput ove daje uvid u kulturni i istorijski identitet koji je prethodio nadplemenskom crnogorskom identitetu odnosno elemente od kojih je sastavljena nača nacija - rekao je Vukanović. Za srdačnu dobrodošlicu učesnicima promocije i posjetiocima postarao se predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Danilovgradu Veselin Popović, dok je jedan esej Momčila Šaletića pročitala maturantkinja Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ Bojana Sekulić B. K.
U Kotoru zatvaranje festivala „Tollite Portas“
PODGORICA – Koncertom ansambla Labyrinthus, pod nazivom „Armonia Concinans – Srednjovjekovne sekvence iz Šibenskih rukopisa“, posvećenom obilježavanju 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva, biće zatvoren festival „Tollite Portas“, večeras u 19 sati, u Katedrali Svetog Tripuna. U programu se nalaze sekvence iz dva dragocjena rukopisa čuvanih u franjevačkom samostanu u Šibeniku, među kojima su „Cantemus cuncti melodum“, „Armonia concinans nostra“ ali i poznata sekvenca „Dies irae“ u slobodnom prijevodu na starohrvatski jezik – „Sudac gnivan“, jedno od najstarijih sačuvanih djela na starohrvatskom. Članovi ansambla Labyrinthus su Karin Veston, Anastasia Bondareva i Jasmina Črnčič, vokali, te umjetnički rukovodilac ansambla Danil Rjabčikov, latinska gitara i šifoni. Koncert donosi rijetku priliku da se čuje muzika koja povezuje dalmatinsku srednjovjekovnu duhovnost s ranohrišćanskim nasljeđem Evrope. R. K.
VAŠINGTON – Predsjednik
Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da je postignut ,,veliki napredak“ u naporima za okončanje rata u Ukrajini, a ukrajinski lider
Volodimir Zelenski da je ,,spreman da razgovara u bilo kojem formatu: bilateralnom, trilateralnom, nije važno… samo mir“.
To su poruke sa prvog dijela sastanka Trampa i Zelenskog koji je bio otvoren za novinare, a nakon toga je planiran radni ručak američke i ukrajinske delegacije. Sky Njuz je izdvojio najvažnije zaključke iz odgovora dvojice lidera na pitanja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je na početku sastanka američkom predsjedniku Donaldu Trampu na postizanju mirovnog sporazuma za Gazu, rekavši da bi to mogao biti zamah za okončanje rata u Ukrajini. Tramp smatra da bi napadi na ciljeve duboko
u Rusiji u Ukrajini bili ,,eskalacija“ rata.
Zelenski je predložio sporazum kojim bi SAD primile ukrajinske dronove u zamjenu za rake-
te Tomahavk, za što je Tramp rekao da je zainteresovan.
Tramp kaže da ,,postoji mogućnost“ da ga Putin zavlači, ali je rekao da je siguran da ru-
ski predsjednik ,,želi postići dogovor“.
Trampa su novinari ponovo pitali pokušava li ruski predsjednik Putin dobiti vrijeme tako
što predlaže još jedan privatni sastanak.
Takav će sastanak vjerovatno odgoditi Trampovu odluku o tome hoće li dopustiti Ukrajini da koristi krstareće rakete Tomahavk u ratu. Zelenski je u četvrtak rekao da Rusija ,,žuri s nastavkom dijaloga dok čuje za vijesti o Tomahavkima“.
Na pitanje pokušava li Putin da dobije na vremenu, Tramp je odgovorio: - Moguće je. Cijeli život su me najbolji pokušavali nadigrati. Ali prilično sam dobar u ovim stvarima ako želi postići dogovor.
Tramp je ocijenio da bi udar Ukrajine duboko u Rusiju predstavljao eskalaciju rata.
Na pitanje bi li njegova administracija dopustila Kijevu da napadne Putina na takav način, odgovorio je: ,,O tome ćemo razgovarati“.
Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina može SAD osigurati
AD Marina Bar Obala 13 jula bb 85000 Bar, Crna Gora
Na osnovu člana 30. i 39. Statuta AD Marina Bar i člana 135, 136, 149 i 171. Zakon o privrednim društvima („Sl.list CG“ 65/20), Odbor direktora saziva
XI VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD MARINA BAR
za dan 19. novembar 2025. godine u 10:00 časova, u prostorijama Barske plovidbe AD, Putnički terminal, Bar.
Prijavljivanje akcionara se vrši na sjednici verifikacijom punomoćja i potpisivanjem liste prisutnih odnosno zastupanih akcionara. Identifikacija akcionara će se obaviti na dan održavanja Skupštine akcionara, od 0 8:00 časova, do početka potpisivanja liste prisutnih akcionara. Za Skupštinu je predložen sljedeći
D N E V N I R E D
1. Razrješenje članova Odbora direktora AD „Marina“ Bar; 2. Imenovanje članova Odbora direktora AD „Marina“ Bar.
Skupština akcionara donosi odluku većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, osim kada se za donošenje odluke zakonom zahtijeva druga većina.
Izbor članova Odbora direktora vrši se putem glasačkih listića po tzv. kumulativnom principu.
Identifikacija i evidencija akcionara izvršiće se prije održavanja sjednice Skupštine i to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu punomoćja lične isprave. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom.
Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale za vanrednu sjednicu Skupštine AD koji će biti na raspolaganju 20 dana prije sjednice Skupštine, u sjedištu Društva, ul. Obala 13 jula bb, Bar. Informacije u vezi sa XI Vanrednom sjednicom Skupštine akcionara dostupne su na internet adresi Društva: www.marinabar.me Kontakt telefon za dodatne informacije je 030/315-166.
Predsjednik Odbora direktora
Srdjan Djuranović
,,hiljade dronova“ ako Vašington dopusti korišćenje projektila Tomahavk. -Zato možemo sarađivati, možemo ojačati američku proizvodnju.
U riječ mu se ubacio novinar koji je potom upitao Trampa bi li ga zanimala takva razmjena. - Da, bili bismo zainteresovani. Trenutno imamo puno dronova. Gradimo vlastite dronove, ali i kupujemo dronove od drugih, a Ukrajina proizvodi vrlo dobre dronove.
Novinar je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog upitao je li spreman da napravi ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini. Zelenski kaže da prije svega ,,treba sjesti i razgovarati“. - Drugo, potreban nam je prekid vatre. Čak i sada vidite to na Bliskom istoku, da je vrlo teško održati prekid vatre.
Poručio je da je spreman za bilo kakav format sastanka ,,bilateralno, trilateralno, nije važno“. - Samo mir, to je jedino važno. Dodao je da je osiguranje bilateralnih sigurnosnih garancija sa SAD-om ,,najvažniji dokument jer su SAD vrlo jake“. Na otvaranju sastanka u Bijeloj kući, Zelenski je rekao da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin ,,nije spreman“ za mir, ali je iznio ,,uvjerenje“ da se uz pomoć i angažovanje Trampa ,,može zaustaviti ovaj rat“, prenosi CNN.
R. U.–I.
OBAVJEŠTENJE O RASKIDU UGOVORA I POČETKU NAMIRENJA IZ HIPOTEKE
Na osnovu odredbe čl. 333 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore („Službeni list CG“, br 19/09, 34/11, 6/14 i 42/20), kao i odredbi Ugovora o nenamjenskom hipotekarnom kreditu broj 580504000000008938 od 23.11.2023. godine, zaključenog između
ADRIATIC BANK AD PODGORICA, sa sjedištem u Podgorici, Bulevar Džordža Vašingtona 98 (u daljem tekstu: Povjerilac), i Milinković Vlastimira, iz Beograda, posljednja poznata adresa: Molerova 013, Vračar, 11000 Beograd, (u daljem tekstu: Korisnik kredita), kao dužnika, i Zenović Ivana, iz Budve, posljednja poznata adresa: ul. Cara Dušana br. 9, Budva, (u daljem tekstu: Hipotekarni dužnik), kao jemca – davaoca hipoteke, Povjerilac objavljuje sljedeće: Zbog neispunjenja ugovornih obaveza po Ugovoru o nenamjenskom hipotekarnom kreditu broj 580504000000008938 od 23.11.2023. godine, koje na dan 15.10.2025. godine sa pripadajućim kamatama iznose 292.901,92 EUR, ADRIATIC BANK AD PODGORICA raskida navedeni ugovor sa danom objavljivanja ovog obavještenja.
U skladu sa odredbom čl. 335 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i Založne izjave UZZ br 1637/23 od 24.11.2023. godine, sačinjene kod notara Dalibora Kneževića iz Budve, kojom je ustanovljeno založno pravo u korist ADRIATIC BANK AD PODGORICA, Povjerilac započinje postupak vansudske naplate potraživanja – namirenja iz predmeta hipoteke, i to iz nepokretnosti: stambeni prostor – PD 3, površine 82 m², spratnosti P2, koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli broj 2691/2 KO Budva, upisan u List nepokretnosti broj 394 KO Budva, u svojini hipotekarnog dužnika Zenović Ivana iz Budve u obimu prava 1/1, a u roku od 15 dana od dana od dana upisa zabilježbe ovog obavještenja kod nadležne Uprave za nekretnine PJ Budva.
Povjerilac će, na osnovu ovog obavještenja, podnijeti Zahtjev za upis zabilježbe početka namirenja kod Uprave za nekretnine Crne Gore – Područne jedinice Budva, u skladu sa članom 333 st. 2 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima.
Pozivaju se Korisnik kredita i Hipotekarni dužnik da u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja u potpunosti izmire dospjelo dugovanje, u suprotnom će se Povjerilac namiriti prodajom založene nepokretnosti, u skladu sa zakonom.
Kako su Korisnik kredita Milinković Vlastimir i Hipotekarni dužnik Zenović Ivan prilikom prethodnih pokušaja dostave pismenih obavještenja konstatovani kao nepoznati na prijavljenim adresama, ovo obavještenje se objavljuje putem javnog oglašavanja u skladu sa članom 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, te će se smatrati uredno dostavljenim danom objavljivanja u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore.
Direktor gradskog
Glavni grad će u modernizaciju sportskih objekata i druge projekte iz oblasti djelovanja gradskog preduzeća Sportski objekti uložiti više miliona eura u narednom periodu. Na taj način biće unaprijeđeni uslovi za sportiste, ali i za sve građane koji se bave sportom.
Gostujući na RTV Podgorica, direktor Sportskih objekata Miljan Ivanović kazao je kako je projekat izgradnje istočne tribine Gradskog stadiona pod Goricom dobio zeleno svijetlo nadležnih.
- Glavni projekat za izgradnju istočne tribine je završen i revidovan. Nakon toga je usklađen sa važećom regulativom, upućen Ministarstvu javnih radova i očekuje se, a ja sam optimista, da će brzo početi, možda čak i sljedeće godinekazao je Ivanović. Novac je obezbijeđen i za rekonstrukciju krova Sportskog centra, odnosno velike dvorane ,,Morača - Mtel“, čime bi trebalo da bude riješen problem prokišnjavanja. - Budžetom Glavnog grada predviđeno je milion i dva-
Budući izgled istočne tribine Gradskog stadiona
deset hiljada eura za zamjenu krovnog pokrivača dv orane ,,Morača – Mtel“ kao i zaštitu čeličnih nosećih užadi same konstrukcije - kazao je Ivanović. On je naglasio da prioritet
obnova čitavog krova na tom objektu.
- Krov je saniran. Improvizovali smo tu situaciju curenja i propuštanja vode i vlage iznad VIP lože, međutim i po studiji i po projektu ne možemo ra-
Poznati dobitnici prvog kola nagradne igre ,,Toplija zima sa Pobjedom“
okviru Volcano brenda društveno odgovornih aktivnosti Volumen.
Nakon prvog od dva izvlačenja u nagradnoj igri ,,Toplija zima sa Pobjedom“ poznata su imena pet dobitnika drva za ogrijev i peći Alfa 70 favorit. Po pet metara drva dobili su Dragan Bulatović i Anđelo Seneš iz Podgorice, Jovana Nilović iz Budve, Todor Bulatović iz Kolašina i Mil-
ka Vujović sa Cetinja, dok je peć ,,Alfa 70 favorit“ dobila Jovana Bubanja iz Podgorice. Imena srećnih dobitnika izvukla je direktorica korporativnih komunikacija grupacije Vezuv Lena Bošković. Nakon što je izvukla imena nagrađenih dobitnika, ona je kazala da uvijek vode računa o društvenoj odgovornosti, posebno u
- Svjesni smo koliko je teško pripremiti ogrijev za zimu i koliki je to namet na budžet porodica, pa nam je izuzetno drago što ćemo za bar 12 porodica pomoći da riješe pitanje ili ogrijeva ili peći - kazala je ona, dodala da uvijek treba širiti toplinu, što u ovoj akciji nije samo simbolično značenje. Kao i prethodnih godina, „Toplija zima sa Pobjedom“ donosi vrijedne nagrade, uz podršku Volcano brenda društveno odgovornih aktivnosti Volumen, koji i ove zime pokazuje solidarnost i brigu za zajednicu, pa će tako zajedno sa Pobjedom podijeliti ukupno 50 metara drva za ogrijev i dva šporeta ,,Alfa 70 favorit“. Svi koji pošalju kupone, a nijesu imali sreće u prvom kolu, učestvuju i u drugom izvlačenju (3. novembra), kada će biti poznata imena još šest dobitnika nagradne igre ,,Toplija zima sa Pobjedom“.
Podsjećamo, kovertu sa kuponima učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat ubaciti u sanduče u holu Pobjede (19. decembra 5 - južna tribina Gradskog stadiona, 4. sprat) ili na Oglasnom odjeljenju Pobjede (Bulevar revolucije 15 - stara zgrada Pobjede).
H. P.
diti sanaciju krova segmentno, već ona mora ići sveobuhvatno i ujedno - pojasnio je Ivanović.
On je najavio da bi Podgorica uskoro trebalo da dobije i novi otvoreni bazen.
Radovi na rekonstrukciji dijela Ulice slobode od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića ušli su duboko u drugi mjesec. Rekonstrukcija je počela 25. avgusta i tada je najavljeno da je rok za završetak radova 95 dana (30. novembar). Prema stanju na gradilištu (radovi su još ,,u zemlji“, tj. nijesu ni sprovedene instalacije), još će se pričekati na normalizaciju režima saobraćaja u jednoj od vitalnih saobraćajnica u gradu.
Rekonstrukcija Ulice slobode, odnosno njenog dijela u dužini od oko 100 metara, trebalo bi da košta oko 790.000 eura. - Širina kolovoza će iznositi sedam metara, uz izgradnju niše za desna skretanja na Bulevar Ivana Crnojevića, dok će širina
- Kao grad u kome dnevno defiluje više od 250.000 stanovnika i s obzirom na geografski položaj i klimu, Podgorica svakako da treba da ima i otvoreni bazen. U kontaktima sa sekretarijatima na nivou glavnog
grada očekuje se vrlo brzo i odabir lokacije i ubrzana izgradnja tog objekta - najavio je Ivanović. Podsjećanja radi, prije nekoliko dana raspisan je tender za natkrivanje otvorenog olimpijskog bazena u Podgorici, vrijednosti 10,5 miliona eura. Tender je raspisalo Ministarstvo javnih radova, a biće realizovan po principu „Projektuj i izgradi“. Rok za dostavljanje ponuda je 17. novembar u 10 sati. Iz Ministarstva javnih radova saopšteno je da projekat podrazumijeva izgradnju savremene konstrukcije kojom će postojeći bazen biti pretvoren u funkcionalan zatvoreni objekat, čime će se omogućiti njegovo korišćenje tokom cijele godine.
- Natkrivanjem olimpijskog bazena Podgorica dobija moderan sportski kompleks koji će značajno unaprijediti uslove za rad i razvoj sporta na svim nivoima. Ovim projektom potvrđuje se jasna vizija razvoja i kontinuitet ulaganja u savremenu sportsku infrastrukturu i napredak sporta – poručili su iz Ministarstva javnih radova. H. P.
Rekonstrukcija jedne od vitalnih saobraćajnica u gradu ušla duboko u drugi mjesec
Još će se pričekati da saobraćaj u Ulici slobode bude normalizovan
obostranih trotoara iznositi od 3,9 do 6,5 metara. Projektom je predviđen zastor od kamenih prizmi na kolovozu, dok će na trotoaru biti postavljene kamene ploče, taktilne trake i urbani mobilijar, uz sadnju obostranog drvoreda. U skladu s građevinskim rješenjem, biće urađena
saobraćajna signalizacija, a od prateće komunalne infrastrukture biće izgrađena vodovodna, atmosferska, fekalna i TK kanalizacija, kao i javna rasvjeta – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj na početku radova. Izvođač radova je firma ,,Geotin MNE“. H. P.
MARKO ŠPADIJER, PUBLICISTA, PODGORICA
Slučajno sam pogledao jednu knjigu gdje su objavljeni neki moji tekstovi, pa, između ostalog, tamo piše: „Danas je mjesec april. Došao Nikola Krapović kod mene da pričamo i rekao mi da ćemo Živkov film, koji se zove „Povratak u Kinšasu“, da nazovemo „U ime naroda“. Ja sam bio predsjednik Filmskog savjeta „Zeta filma“ kada se taj film snimao i jako sam bio srećan što se jedan takav film pojavio. Pojavio se u Puli i on je na neki način šokirao filmsku javnost, a i političku koja uvijek ide tamo, iako nije više bilo Tita, ali je bilo rukovodstva tu. I jedan broj tih konzervatnijih političara je prigovorio Vidoju Žarkoviću: Kakav je ovo film? Šta je ovo, ovo je antisocijalistički film itd. Vratio se Vidoje i onda su ovdje počeli Savez boraca i te strukture konzervativne da to pretvaraju u hajku protiv filma. Film je već bio počeo da se prikazuje i imao je izvanredne reakcije u Podgorici itd. A odjed-
Marko Špadijer: Film „U ime naroda“ prikazan je u Puli i on je na neki način šokirao filmsku javnost, a i političku koja uvijek ide tamo. I jedan broj tih konzervatnijih
političara je prigovorio Vidoju Žarkoviću: Ovo je antisocijalistički film itd. Vratio se Vidoje i onda su ovdje počeli Savez boraca i te strukture konzervativne da to pretvaraju u hajku protiv filma
nom stalo je to. Ja sam tada bio član Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore i direktno odgovoran za ideologiju. Dakle, to je bio moj resor. Nikšić, u kome se snimao film, a i Živko je odande, ideološka komisija Opštinskog komiteta Nikšića prvo je hvalila film da bi u drugom izvještaju rekli to je antisocijalistički itd. A ti izvještaji su meni dolazili pošto sam ja koji u CK odgovara za to. Vremena su takva bila da je to bilo jedan početak demokratizacije Partije, demokratizacije političkih prilika, a u isto vrijeme jake su bile ove kontra struje. Dobrim dijelom iz Saveza boraca, da ne kažem svi, zatim policijske strukture, udbaške, koje su i dalje bile jake, konzervativne, napravili su pritisak na vlast. Ja sam bio tu eksponiran zbog visokog položaja
u Partiji, a uz to dao sam neki intervju „Borbi“, gdje sam te strukture, koje u Beogradu sjede po tim kafanama i rešavaju političke, kadrovske probleme po Crnoj Gori, nazvao „izlapjelim borcima, ratnicima“. To nijesu mogli progutati, nikako. Javili su se generali, pa po meni, napali me... Tu je neka metafora koju sam upotrijebio kada Partija pokušava da se demokratizuje, ali na udbaški način. To znači da još drži taj udbaški, doušnički, kritički, kruti stav i to je nekako korespondiralo sa ovim Živkovim filmom. Tako da je odjednom... što je ovo ... šef jedne važne... član užeg rukovodstva ... i počeli su ... hajka po Crnoj Gori. Nije bilo nijednog Opštinskog odbora Saveza boraca koji se nije bavio sa Živkom. Tu sam bio sa njim u tandemu. Ovamo u mojoj firmi u CK - Nikola Krapović je bio član u njemu, tražili su da ja se „pospem pepelom“ i da to završimo tako što ćemo Nikolu kazniti ili isključiti iz CK. To nije dolazilo u obzir, jer ja držim da je to sjajan film, da nas to oslobađa, daje nam demokratsku vizuru, otvara nam oči. To je film. Ali stvarana je jedna zatvorena atmosfera i većina tog rukovodstva nije ni imala odnos prema umjetnosti kao nekoj drugoj stvarnosti nego imali su svoju usku stvarnost da knjige i film - što izađe iz toga da je opasno. To je psi-
hologija koju je teško sada iz ovoga ugla objašnjavati. Dakle, to je počelo tako, a završilo se time što sam ja dao ostavku. Jedina ostavka nekog člana Predsjedništva CK. Prihvatili su je, i jedva čekali da to uradim, pa sam „U ime naroda“ pošao u političku penziju. Ovo se dešavalo 1987. godine u predvorju događaja koji će nastupiti poslije toga.
RADOŠ BAJIĆ, GLUMAC I REDITELJ, BEOGRAD
Moj prvi susret sa Živkom Nikolićem dogodio se na Pulskom festivalu. Ja sam se tada kao mlad glumac pojavio sa dva igrana filma. Film „Atentat u Sarajevu“ Veljka Bulajića i film „Vrhovi Zelengore“ Zdravka Velimirovića. I onda u vreme velike Jugoslavije bio je veliki festival u Puli. Sve je to imalo jedan svečarski karakter. Onda se tamo malo i boravilo i živelo u Areni i na tim projekcijama. Živelo se i posle toga. I jednog dana u nekom hotelu, ne sećam se kom, tamo gde smo odseli u toj sali gde smo ručali, bilo je tu neko društvo, ja sam u jednom trenutku, bio sam mlad, pun optimizma, životne radosti, nešto zapevao. Živka nisam poznavao. On je bio nekoliko stolova dalje sa svojim prijateljima i pitao je Botu Nikolića ( Božidar Nikolić - direktor fotografije ): Ko je ovaj mladi čovek? Nakon toga smo se upoznali. To je bilo u junu, a u martu sledeće godine pala je prva klapa filma „Beštije“ koji je sniman 45 dana u Kotoru. Zapravo noći. Danas, posle gotovo pola veka od tog susreta, od tih divnih događaja, od tog jednog uzbudljivog snimanja, mogu da kažem da osećam duboko poštovanje prema čoveku koji je svojim talentom prevazišao prozaičnost vremena u kome je živeo. Dakle, ne bez razloga, Živko Nikolić je ne samo zbog „Beštija“ već i zbog filmova koje je posle toga radio dobio nadimak - nazvan je crnogorskim Felinijem. Znači, neverovatan talenat. Jedan neverovatan unutarnji spokoj, a s druge strane jedna velika eruptivnost u emocijama.
Marko Špadijer: U mojoj firmi u Centralnom komitetu - Nikola krapović je bio član u njemu - tražili su da se ja „pospem pepelom“ i da to završimo tako što ćemo Nikolu kazniti ili isključiti iz Ck. To nije dolazilo u obzir, jer ja držim da je „U ime naroda“ sjajan film, da nas to oslobađa. Završilo se time što sam ja dao ostavku
Snimanje „Beštija“ je nešto što zbilja pamtim i što nikada do kraja života neću moći da zaboravim. Pre svega ja bih rekao da je to prvi film koji je on snimio. Ali, svakako u toj jednoj velikoj maštovitosti, u velikoj duhovnoj nadgradnji, koja je bila prisutna u tom čoveku. On je veoma mnogo filmova imao u sebi. Ali , to je bilo vreme kada se veoma teško dolazilo do filma. Danas su se stvari izmenile. Danas samo ko neće - ne snima. Međutim, moram da kažem verujem da je zbog toga toliko i značajan taj film. Da su „Beštije“ preživele sopstveno vreme i da su na nekl način dobile status umetničkog dela trajne vrednosti.
Ako mi je već pružena prilika da još kažem po koju reč o Živku Nikoliću. Mogu da izrazim svoje žaljenje, a s druge strane to je u umetnosti izgleda tako da veličina lične žrtve i ličnog trpeža i lične muke, rekao bih jedne duboke patnje i unutarnjeg loma u čoveku, tom čoveku Bog da mogućnost da napravi tako velika dela kao što su „Beštije“ kao što je „Ljepota poroka“ kao što je „Smrt gospodina Goluže“ i ostali filmovi koje je radio. Mogu da kažem da tek kad neko ode tamo odakle se nikad neko nije vratio, onda tek postajemo svesni koliko je bio veliki, koliko je bio značajan za života. (Nastavlja se)
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja
Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.
Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo
Koliko god da uticaj modnih trendova kreira novitete koji se veoma brzo primjenjuju i smjenjuju u modnim pojavama, gospodin Šahmanović je odličan primjer da u tim promjenama ostaje vjeran svom senzibilitetu i izgrađenom modnom identitetu. Njegovi izabrani odjevni komadi uvijek su odgovarajuće strukiranosti i salivenog kroja. Palete boja nijesu vrlo često zemljanih tonova, što govori o vladanju znanja o pravilima business oblačenja ali i kada se ona dese ne nose sa sobom dodatne aksesoare muškog odijevanja, što je za dodatnu pohvalu jer kao takva i ne trebaju. Pobjednički business look možda ne prikazuje cijelu guru ali za stručno oko nije ni neophodno jer je ovo rijedak primjer u muškom oblačenju, koji pristaje osobi i vrhunac je njene autentičnosti.
5 4 3 2 1
Formalne modne pojave većinom ne pomjeraju svoje okvire ali one uvijek imaju nešto u fokusu i za oko prvo lijepo i primjetno kao što gospođa Davidović ima maramu. Izabrano odijelo je svedeno i dovoljno strukirano, držanje je takođe na visokom nivou i cjelokupnom modnom izgledu, šarmu i samouvjerenosti doprinio je dezen marame kao i njene nijanse boja.
Hair style je blago kontrolisan i prirodan a on bi bio i formalniji da je kosa bila podignuta u nisku punđu.
Gospođa Davidović je rijetka osoba kojoj pristaju osnovne boje u poslovnom oblačenju koje se rijetko i nose, što je vrlo zanimljivo za buduće stvaranje njenog modnog stila koji zahtijeva stilistu.
Modni odabir sa mjerom i ukusom. Jednostavan, nije akcentovan aksesoarom kao što su kravate ili maramice za odijela i to je vrlo pohvalno. Najčešće u jednostavnosti koju nosi sa sobom određeni odjevni komad, osoba smatra da je potrebno još nešto obući ili još nešto istaknuti - kako bojom tako i novim dodacima - što je najčešće vrlo pogrešno ako nije ispraćeno stilski od strane stručne osobe. Dezen sakoa je kao i kod gospodina Šahmanovića - tanji i pristojniji i daleko od ekstravagantnog i za jednu business pojavu u paleti zemljanih boja - sasvim dobar modni look.
Modni odabir koji posjeduje najviši stepen elegancije, ali kao takva elegancija mora biti na visokom nivou i potpuna, što se u ovom looku nije desilo. Zašto? Odabrana boja odijela je vrlo speci čna i rijetka ali lijepa za oko kao novitet i pristaje boji tena gospodina Vučinića. Problem je u tome da ovakvo odijelo - koje je strukiranomožda i nijansu previše, zahtijeva aksesoar - ili maramicu za odijelo ili kravatu kako bi pomenuta elegancija bila zadovoljavajuća.
Izbor materijala odijela je takođe isuviše udoban za jednu težnju ka elegantnom i salivenom pojavljivanju. Modno izdanje gdje je sve na prvi pogled idealno, ali za potpuni idealni muški modni look potrebne su izmjene.
Gospođa Drašković je odabirom osnovne boje za odijelo, koje sam inače pomenula kod modnog looka broj 4 , otvorila poglavlje modne kritike koja može biti poduža.
Naime, odijelo u crvenoj boji nije u pravilima formalnog oblačenja osim ako prilika to zahtijeva ili dozvoljava.
Takođe, taj odabir za sobom nosi idealni dizajnerski odjevni komad po svakom parametru.
Moguće je da je prilika za ovakvo odijevanje i bila otvorena za odabir osnovne boje i da je time, kao što i djeluje došlo do izražaja moći, kreativnosti i angažovanosti ali svakako je kroj i dizajn pantalona prije svega bio pogrešan kao i sakoa. Vintage kroj u crvenoj boji mora nositi sa sobom profesionalniji i kreativniji modni pristup.
Fudbalska reprezentacija Crne Gore 81. na svijetu
PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore nastavila je pad na FIFA rang listi. ,,Sokoli“ su u odnosu na septembar pali za jednu poziciju i sada su na 81. mjestu.
Tim Mirka Vučinića je ,,skliznuo“ na Fifinoj listi nakon debakla na Farskim Ostrvima (4:0) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Četiri dana kasnije savladan je Lihtenštajn u prijateljskom meču (2:1).
Najbolji plasman na rang listi naš nacionalni tim imao je 2011. tokom kvalifikacija za Euro 2012. kada je stigao do 16. pozicije, najveći skok ,,sokoli“ su napravili 2016. kada su ,,skočili“ za 49 mjesta (sa 105. na 56), a najveći pad bio je 27 mjesta.
Subota, 18. oktobar 2025.
PODGORICA - Nikad dosta fudbala – nakon reprezentativne akcije, fokus se vraća na klupsko takmičenje. Sve utakmice 12. kola Meridianbet 1. CFL igraju se danas. Rundu će otvoriti duel Bokelja i Jezera u Kotoru od 15 časova. Jedinstvo će u Bijelom Polju ugostiti OFK Mladost (16.30h), dok će od 17 sati Petrovac i Sutjeska voditi borbu pod Malim brdom.
Budućnost će pod Goricom dočekati Arsenal (18h), a u istom terminu zakazan je sudar na Topolici između Mornara i vodećeg Dečića. Kuriozitet je da pola lige osjeća blizinu vrha tabele...
Farska Ostrva su nakon pobjeda nad Crnom Gorom i Češkom napredovala za devet pozicija i sada su 127. na svijetu.
zima 11. mjesto, dok je Češka pala za pet mjesta i trenutno je 44, a Gibraltar je ostao na 200. poziciji.
ska, Engleska, Portugal, Holandija, Brazil, Belgija, Italija i Njemačka.
BARANI U FORMI
Od ostalih selekcija iz naše kvalifikacione grupe najbolji plasman ima Hrvatska koja je ispala iz Top 10 i sada zau-
Na vrhu prva dva mjesta drže evropski i svjetski prvak Španija i Argentina, a iza njih Top 10 kompletiraju Francu-
PODGORICA - Otrant je u prošlom kolu dočekao prvi poraz Berana da preuzme lidersku poziciju.
Ali, već danas, u okviru 12. kola Druge lige, može doći do novih promjena na vrhu, jer nas očekuje veliki derbi u kojem se sastaju Berane i Otrant. Beranci će pod vođstvom novog trenera Vuka Bogavca nastojati da se vrate u pobjednički ritam, a da upravo protiv Otranta ponovo budu lideri, dok Ulcinjani imaju šansu da naprave dodatnu razliku na vrhu.
Dva tima u vrhu dijeli Grbalj, koji ima bod manje od lidera, a bod više od Berana. Grbalj gostuje Lovćenu i ima šansu da nakon ove runde bude na
vrhu, dok su Cetinjani pobjedom nad Iskrom najavili bolja izdanja. U Podgorici će se igrati još jedan meč – Kom će u gradskom
derbiju ugostiti Podgoricu. Oba tima su se podigla, pa se očekuje zanimljiv meč. Rudar ima ulogu favorita protiv Internacionala, što Pljev-
Francuski napadač i dalje se oporavlja od povrede
PODGORICA - Inter će ući oslabljen u večerašnji derbi s Romom u sedmom kolu Serije A (20.45 h) jer se napadač Markus Tiram još nije oporavio od povrede butnog mišića, pa će propustiti predstojeći prvenstveni meč sa Romom.
- Tiram se još nije vratio treninzima sa ekipom. Osjeća se bolje i počeo je lagano da trči. Nadamo se da ćemo ga uskoro ponovo vidjeti na terenu - rekao je trener Intera Kristijan Kivu. Dvadeset osmogodišnji francuski napadač nije igrao od 30. septembra i utakmice u Ligi šampiona protiv Slavije iz Praga (3:0), kada je zamijenjen u 66. minutu. Od tada je propustio prven-
Crnu Goru do kraja godine očekuju još dvije utakmicesa Gibraltarom u gostima (14. novembar) i Hrvatskom u Podgorici (17. novembar).Ne. K.
IGALO: Igalo – Iskra (15h)
PLJEVLJA: Rudar – Interncional (15h)
PODGORICA: Lovćen – Grbalj (15h)
PODGORICA: Kom – Podgorica (15:30h)
BERANE: Berane – Otrant (15:30h)
1. Otrant 11 7 1 3 27:8 22
2. Grbalj 11 6 3 2 18:10 21
3. Berane
ljacima nakon debakla može biti dobra prilika da se iskupe. Igalo igra u promjenljivom ritmu, a danas ima priliku da protiv Iskre krene na sredini terena, ali neće domaćinu biti lako, jer je Iskra sve četiri pobjede upisala kao gost. R. P.
stveni meč protiv Kremonezea (4:1) i duel u Ligi šampiona s Atletikom (2:1), kao i duele francuske reprezentacije protiv Azerbejdžana (3:0) i Islanda (2:2) u kvalifikacijama za Mundijal.
- Što se tiče njegovog povratka, vidjećemo, još nemam datum - dodao je Kivu. Tiram je od početka sezone postigao tri gola u Seriji A R. A.
Mlađa kadetska reprezentacija igraće dva pripremna meča sa Švajcarskom
PODGORICA - Selektor mlađe kadetske fudbalske reprezentacije Crne Gore Vladan Savić objavio je spisak igrača za prijateljske utakmice sa Švajcarskom.
Savić je pozvao 22 igrača - golmani: Simon Sošić (Budućnost), Damjan Janković (Stari aerodrom); odbrana: Pavle Radusino-
vić, Damjan Bešović (Stari aerodrom), Radovan Radunović, Uroš Jošanović, Luka Kuč, Petar Marsenić (Budućnost), Rastko Vukčević (Spartak, Srbija), Amar
Suljević (Jedinstvo Franca); vezni red: Uroš Samardžić, Miloš Laković, Petar Vuković (Budućnost), Danilo Kisić (Devetka, Hrvatska), Lazar Grbović (Sutjeska), Nemanja
Kljajević (Grbalj); napad: Andrija Pavićević (Mladost Lob. bet), Aleksa Caušević, Nikola Milačić (Budućnost), Luka Vušurović (Novi Pazar, Srbija), Slavko Konatar (Stari Aerodrom), Matija Bjeletić (Sutjeska). Utakmice sa Švajcarskom igraju se 21. i 23. oktobra u gradiću Brug. Prvi meč zakazan je za 19 časova, dok će drugi početi u 12 časova. R. P.
Barani pod vođstvom Veska Steševića nijesu poraženi –ekipa je u posljednjih šest mečeva upisala po tri pobjede i remija.
Mornar je uoči pauze spojio dva trijumfa i u dobrom raspoloženju izlazi na megdan lideru iz Tuzi.
Kaluđerović i društvo uhvatili su se sredine tabele, a eventualnim osvajanjem čitavog plijena u utakmici sa Dečićem –vrh prvoligaškog karavana bio bi na dohvat ruke.
- Trebalo nam je malo vremena da se uklopimo i prihvatimo vizije novog trenera. Za sada sve ide kako treba. Podigli smo se, mnogo smo čvršći, a to pokazuje i učinak odbrane koja nam je bila sporni segment. Ekipa je kvalitetna, gotovo na svakoj poziciji imamo duplo rješenje, a šef je to posložio jako dobro. Nalazimo se u pozitivnoj seriji i očekujem da uspješan niz nastavimo i protiv Dečića – za Pobjedu je rekao Petar Vukčević Tuzani nijesu tim koji dominira, ali je neko ko zaslužuje respekt kao prvoplasirani na tabeli.
Prava je rijetkost da lider jednog šampionata ima negativnu gol razliku, ali upravo je to slučaj sa Dečićem. Što vam to govori?
- Znači da je protivnik ranjiv i da vidimo šansu da pobijedimo – ističe fudbaler Mornara, koji nastavlja:
- To, naravno, ništa ne mijenja u našem pristupu. Kada je neko ispred svih – onda je to pokazatelj kvaliteta. Nikako nas neće zavarati to što je Dečić primio više golova nego što ih je dao. Oni su ekipa sa najviše bodova, a to je važnije od svega. Riječ je o dobrom sastavu koji ima širi-
Zanimljiv ,,bekgraund“ prati utakmicu Bokelja i Jezera. Kotorani nemaju pobjedu pod Vrmcem u 2025. godini, a posljednji put na svom terenu slavili su 7. decembra 2024. – upravo protiv ekipe iz Plava (2:1). I sada isti ishod priželjkuju izabranici Vladimira Savićevića, koji su u najtežoj situaciju u elitnom rangu.
Sastav sa Jadrana posljednji je na tabeli i već u rizičnom zaostatku – sedam
nu rostera. Opasni su kao cjelina i pojedinačno. Tamo ima mnogo bivših i sadašnjih reprezentativaca. Nema sumnje da nas čeka još jedan težak izazov. Ipak, mi smo u naletu, sa dobrim samopouzdanjem i vjerom u sebe. Nadam se da možemo do tri boda sa kojim bi se uključili u trku za sami vrh tabele – naglašava Vukčević. Mornar je kuburio sa kadrovskim problemima, ali je ligašku pauzu iskoristio da se igrači oporave i odmore. - Osim Zorića, svi ostali su u konkurenciji za sastav – dodao je Vukčević.
,,PLAVI“ ŽELE NOVI NAPREDAK
Budućnost je pred dvoneđeljni odmor uradila najpoželjniju moguću stvar – slavila je u najvećem crnogorskom derbiju na terenu ljutog rivala i uhvatila priključak za čelnom pozicijom u elitnom rangu. Minus od četiri boda i četvrto mjesto na tabeli – sve bi moglo
Subota, 18. oktobar 2025.
Zahuktali Mornar pred svojim navijačima ugostiće Dečić, dok će Budućnost dočekati Arsenal
Savićević:
Za nas je svaki meč imperativ
bodova od zone baraža. - Za nas je današnja, a i svaka utakmica do kraja polusezone – imperativ. Bodovi su nam neophodni. Bez obzira što se suočavamo sa velikim kadrovskim problemima, idemo na pobjedu. Biće teško, Jezero je kvalitetan tim, odlično vođen sa klupe, ali pokušaćemo da iskoristimo prednost domaćeg terena. Neće nam faliti motiva da smanjimo zaostatak za ekipama koje su trenutno u zoni baraža – za Pobjedu je rekao Savićević.
da izgleda puno bolje za ,,plave“ u slučaju pobjede nad Arsenolom pred svojim navijačima.
- Sigurno, nakon trijumfa u Nikšiću, imali smo lijep ambijent na treningu. Vidjećemo da li nam je ova pauza prijala ili nije, nikada se ne zna. Ali, kada imate puno povrijeđenih igrača, želite što prije da dođete do pauze, da se njima da vremena za oporavak, a onda i malo da pojačate rad. Poslije te utakmice u Nikšiću, mislim da je drugo poluvrijeme model kako Budućnost treba da igra. A kada ste u ritmu, želite da igrate odmah, što prije – izjavio je trener Dejan Vukićević - Prvi naš ispit je Arsenal. Uvijek je prva utakmica najvažnija. Imamo nekih problema sa kartonima koji nas mogu ugroziti, ali neću se baviti sa tim. Važno mi je da dobijemo Arsenal. Misli su usmjerene na današnju utakmicu, nadam se da je tako i kod igrača i da ćemo svi zajedno slaviti pobjedu – dodao je iskusni stručnjak.
Podgoričani će sljedeće sedmice dva puta ukrstiti rukavice sa Dečićem – prvo u srijedu u Kupu, a u neđelju u prvenstvu. Oba puta su Tuzani domaćini... - Kada prođe Arsenal, bavićemo se ostalima. Biće vremena da se posvetimo narednim iskušenjima – kratko je prokomentarisao Vukićević. Budućnost je pod njegovom dirigentskom palicom upisala dva trijumfa i tri remija. - Kada je Budućnost u pitanju, ne treba da se bavimo previše rivalima, ukoliko smo mi na nivou na kom moramo biti. Apsolutno sam siguran da hoćemo. Jer su igrači odradili izuzetan period koji je iza nas. Već mjesec dana smo zajedno, neki zahtjevi su prihvaćeni, podigli smo nivo fizičke spreme. Mislim da je završena priča o gubljenju bodova na domaćem terenu. Budućnost to sebi ne smije da dozvoljava, kako god se rival zvao. Jako poštujemo ekipu Arsenala, znamo da imaju kontinuitet
KOTOR – Stadion pod Vrmcem. Početak: 15 časova.
Sudija: Nikola Vođević (Nikšić).
Pomoćnici: Nikola Vujović (Bar), Igor Tomašević (Nikšić), Vladimir
Bjelica (Nikšić).
Delegat: Zoran Đuričanin (Berane).
BIJELO POLJE – Stadion: Gradski.
Početak: 16:30 časova.
Sudija: Savo Vujović (Cetinje).
Pomoćnici: Goran Savićević (Bar), Mirsad Pepić (Tuzi), Miloš Laličić
Delegat: Radojica Klačar (Bar).
Sa utakmice Budućnost - Dečič pod Goricom
igranja u Prvoj ligi – kazao je Vukićević.
Tivćani su savladali ,,plave“ u prethodnom međusobnom duelu (1:0). Bile su to specifične okolnosti – meč je počeo u jednom, a završio se narednog dana zbog kvara na reflektorima u Parku.
Aktuelnog šampiona tada je sa klupe vodio Nenad Lalatović, koji je nedugo zatim podnio ostavku.
- Ono što je razlika u odnosu na druge, preferiraju drugačiji sistem igre, raspored na terenu. I to smo radili tokom neđelje, tako da mislim da neće biti apsolutno nikakvih iznenađenja u odnosu na ono što možemo da očekujemo od Arsenala. Mi sa druge strane, čini mi se, sa nestrpljenjem čekamo da istrčimo naš teren. Imamo nagovještaj da će Varvari u većem broju doći na stadion što nas takođe raduje. Nadam se lijepom ambijentu Pod Goricom, lijepoj utakmici našoj pobjedi - jasan je kormilar Budućnosti.
Mirko Marić objavio spisak za dva prijateljska meča
PODGORICA - Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore iskoristiće oktobarski ,,prozor“ za prijateljske mečeve sa Hrvatskom.
Selektor Mirko Marić odlučio je da za te utakmice pozove 23 igračice - golmanke Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač (Olimpija Ljubljana, Slovenija), Jovana Žugić (Leotar, BiH); odbrana: Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Jelena Karličić, Darija Đukić (Fatih Vatan, Turska), Maja Šaranović (Budućnost), Helena Božić (Dinamo Moskva, Rusija), Nađa Stanović (Sla-
vija Prag, Češka), Ivana Boričić (Ujpešt, Mađarska), Andrea Janjušević (Emina 2016, BiH), Tanja Malesija (Budaroši, Mađarska), Jovana Sarić (Ekonomist); vezni red: Maša Tomašević (Inter, Italija), Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), Selma Ličina (Nirn-
Vukićević ne može da računa na sve fudbalere...
- Vukanić je odigrao veliki broj utakmica u posljednjih 20 dana, to može da predstavlja problem. Mada, ni to nije problem koliko nas zgusnut kalendar čeka. Naredne sedmice tri, pa će opet ići sa reprezentacijom da odigra još dvije. To su neke stvari o kojima ćemo morati da vodimo računa. Žao mi je što je Ivanović još uvijek povrijeđen, što je došlo do povrede Camaja, što je Bulatović još uvijek rovit, Grbić je preskočio veliki broj treninga, tako da sve su to problemi – poručio je Vukićević.
PETROVAC ZNA
SA SUTJESKOM
Sutjeska je uglavnom bila zadovoljnija ishodom nakon susreta sa Petrovcem, ali stvari su se promijenile otkada je Zdravko Dragićević postavljen za šefa stručnog štaba prvoligaša sa Jadrana. U mandatu mladog stratega,
berg, Njemačka), Katarina Čađenović (SFK Sarajevo, BiH), Nađa Đurđevac, Sara Simonović (Sent Mihalji, Mađarska); napad: Armisa Kuč (ABB Fomget, Turska), Medina Dešić (Verder Bremen, Njemačka), Tatjana Osmajić (TSC, Srbija), Jelena Petrović (SFK Sarajevo, BiH). Prvi meč na programu je 24. oktobra od 15 časova u Zmijavcima, a tri dana kasnije slijedi novi duel, od 12 časova u Dugopolju. R. P.
PETROVAC – Stadion: Mitar Mićo Goliš.
Početak: 17 časova.
Sudija: Ivan Šarac (Cetinje).
Pomoćnici: Vladislav Radenović (Herceg Novi), Jovan Došljak (Berane), Luka Pejović (Podgorica).
Delegat: Milan Pavićević (Danilovgrad).
PODGORICA – Stadion:pod Goricom Početak: 18 časova.
Sudija: Lazar Čađenović (Podgorica).
Pomoćnici: Marko Gojković (Nikšić), Goran Šućur (Nikšić), Davor (Cetinje).
Božović (Nikšić).
Delegat: Milorad Petković (Nikšić).
BAR – Stadion: Topolica. Početak: 18 časova
Sudija: Miloš Savović (Podgorica).
Pomoćnici: Vojin Ostojić (Podgorica), Ivan Pejović (Podgorica), Miloš
Bešović (Podgorica).
Delegat: Miodrag Božović (Berane).
,,nebo-plavi“ su pet puta slavili i jednom odigrali neriješeno sa Nikšićanima.
Hoće li se trend nastaviti i danas pod Malim brdom?
- Uradićemo sve da produžimo seriju pozitivnih rezultata protiv Sutjeske – za Pobjedu kaže Dragićević. Petrovčani su za jednu poziciju i jedan bod bolje plasirani – domaćin je drugi, a gosti treći na tabeli.
- Nijesam neko ko previše pažnje poklanja tradiciji, statistici ili brojkama. Svaka utakmica je priča za sebe. Znamo da će biti teško protiv Sutjeske. Oni su odlično selektiran tim koji u posljednje vrijeme možda nema željene rezultate. Uvijek mogu da se izvuku iz mini krize, ali vjerujem da to neće biti protiv nas. Spremili smo se, iako mislim da pauza nije naišla u idealnom trenutku po našu ekipu. Uhvatili smo ritam, prišli vrhu tabele, ali vidjećemo kako će biti nakon odmora. Radili smo najbolje što može-
mo. Nema razloga da ne nastavimo pravim tempom – rekao je Dragićević. Teren u Petrovcu je specifičan – manjih dimenzija, često mek, ogoljen... Ni domaćin se u svom ambijentu ne snalazi najbolje. - Istina je da bolje igramo na strani, ali čuvali smo teren. Nijesmo trenirali na svom stadionu u prethodnih dvadesetak dana. Nadam se da će uslovi biti dobri – zaključio je Dragićević, koji je do kraja polusezone ostao bez Danila Bakića i sve su prilike Aleksandra Kapi-
PODGORICA – Crnogorski fudbaleri su prije devet dana u Toršaunu na stadionu ,,Torsvolur“ doživjeli težak poraz od Farskih Ostrva (4:0) u kvalifikacijama za Mundijal, a u samo 3,7 kilometara udaljenoj dvorani ,,Vid Tjornur“ naše rukometašice će večeras od 20 sati tražiti drugi trijumf na putu do plasmana na Evropsko prvenstvo 2026. ,,Lavice“ ne bi trebalo da imaju ni približno problema kao ,,sokoli“ jer je u ovom slučaju naša reprezentacija veliki favorit, a i domaćin ne može da računa na prednost sa fudbalskih terena gdje mu naruku idu vještački teren, vremenski uslovi...
Tim Suzane Lazović igrao je ove godine samo protiv Portugala i upisao tri pobjede – u aprilu u baražu za Svjetsko prvenstvo i prije tri dana na startu kvalifikacija za Euro (29:22), a naredna dva odigraće sa Farankama jer će im selekcija sa sjevernoatlantskog arhipelaga biti i prvi rival na Mundijalu, 26. novembra u Triru.
- Igraćemo protiv njih i u preliminarnoj rundi Svjetskog prvenstva, tako da će nam ovaj meč ujedno biti i sjajna priprema da saznamo šta možemo da očekujemo u Triru – kazala je Andrijana Tatar, pivotkinja Crne Gore.
I Farska Ostrva su upisala pobjedu u prvom kolu kvalifikacija – slavila su na Islandu (24:22).
- Prvi cilj i najvažnije na startu kvalifikacija bilo je da slavimo protiv Portugala, ali odmah smo se okrenule Farskim Ostrvima, koja nijesu bezazlena ekipa. Bio je malo težak put do
VEČERAS
20.00 – Farska O. – Crna Gora SJUTRA 18.00 – Portugal - Island
Toršauna, ali fokusirane smo i moramo biti spremne za utakmicu - istakla je Matea Pletikosić, srednji bek ,,lavica“. Crnogorke su dan nakon meča s Portugalom otputovale u Kopenhagen, gdje su prenoćile, pa nastavile put za Toršaun. - Biće zahtjevna utakmica, domaćin će biti pun energije pred svojim navijačima, ali očekujem našu jaku i čvrstu odbranu i da pokažemo karakter od početka meč. To će nam sigurno donijeti rezultat – dodala je Mate.
- Svakako, moramo da ostanemo na zemlji, staložene jer biće teško. Ipak, mislim da sve zavisi od nas. ,,Lavice“ su uz blage padove rutinski odradile posao pro -
tiv Portugala, a šansu su dobile i mlađe igračice, među njima dvije debitantkinje – Natalija Lekić i Elena Mitrović
- Bilo je možda nekih malih nedostataka protiv Portugala jer nijesmo mnogo trenirale zajedno, ali mislim da sa nadogradnjom i dogovorimo možemo da napravimo još bolje rezultate - kazala je organizatorka igre Podravke.
Početak kvalifikacija za EP je uvertira za Svjetsko prvenstvo koje će od kraja novembra organizovati Njemačka i Holandija.
- Nadam se da je svima to veliki motiv i izazov, a posebno mladim djevojkama kojima će biti prvo veliko prvenstvo - nadam se da će dati doprinos kao što sam i ja nekada kada sam bila među novim u reprezentaciji - istakla je Matea.
Još tokom boravka crnogorske fudbalske ekspedicije u Toršaunu, u gradu se na više mjesta
mogla vidjeti najava večerašnjeg rukometnog meča. Očekuju se pune tribine.
- Pretpostavljamo da će tribine biti popunjene, s obzirom na to kakav entuzijazam Farani imaju prema rukometu. Zbog svega očekujemo veliku borbu – istakla je Andrijana Tatar.
- Ekipa su koja dosta trči, radi se o igračicama koje nastupaju u danskoj ligi i gaje taj stil igre - nema sumnje da će biti teška utakmica - dodala je Tatar. Ipak, sve bi trebalo da se pitaju ,,lavice“.
- Uvijek sve zavisi od nas, a na nama je da pokažemo fokus i disciplinu od prvog do posljednjeg minuta i ako bude tako sigurna sam da neće biti nikakvih problema - zaključila je Tatar.
Nakon ove EHF sedmice, kvalifikacije za Euro nastaviće se u martu, kada će Crna Gora igrati protiv Islanda i Portugala. Ne. K.
CETINJE – Sportski centar ,,Lovćen“. Gledalaca: 525. Sudije: J. Kazan i G. Suliman (Rumunija). Sedmerci: Diomidis 3 (2), B. rivijera 2 (2). Isključenja: Diomidis 10, B. rivijera 10 minuta.
DIOMIDIS ARGUS: Maksimović 1 (devet odbrana), Vlahospiros, Kostulas, Celios 2, Cakalos 8, Zaki, Asvestas 1, Rusopulos, Trulos 5, Baroso 2, Hacidis, Kirjakidis 5, Orfanos, Martinsen 4 BUDVANSKA RIVIJERA: Miljenović, J. Medojević (tri odbrane), Anđelić (jedna odbrana), Vučić, Kordoba 1, Maslovar, Kapisoda, Rovčanin, B. Glendža, Bajčeta 3, Vujović 3, A. Glendža 1, Krivokapić 8, Lončar 6, Mrvaljević 6, A. Medojević 2 Budvanska rivijera ima dva pogotka prednosti pred revanš s Diomidisom u drugom kolu EHF Evropskog kupa za rukometaše – tim Novice Rudovića na Cetinju je pobijedio sa 30:28.
EHF EVROPSKI KUP ZA RUKOMETAŠE (2. KOLO): Šampion Crne Gore brani pet razlike iz prvog meča
PODGORICA - Lovćen je prije sedam dana na Cetinju savladao Dramu 1986 sa 32:27 i nada se da mu je ta prednost dovoljna da u današnjem revanšu u Grčkoj (17 h) izbjegne dramu.
Jasno je, ipak, da pitanje prolaza u treće kolo EHF Evropskog kupa za rukometaše nije riješeno.
- Igrao sam u Olimpijakosu i znam kako grčki timovi igraju kod kuće. Uradiće sve i igrati ,,prljavo“ samo da obezbijede
prolaz – rekao je Bogdan Petričević za Pobjedu. Ekipa Filipa Popovića u prvom meču vodila je gotovo sve vrijeme, a 15 minuta prije kraja imala i sedam golova prednosti.
Lako je moglo da se završi sa ,,plus 6“, ali je Drama dvije sekunde prije kraja postigla svoj 27. pogodak u crnogorskoj prijestonici. - Moramo da odigramo strpljivo i disciplinovano kao u prvoj utakmici. Oni su sad ti koji jure razliku. Vrlo dobro
znamo da neće biti lako jer je Drama vrlo respektabilna ekipa, a i pet razlike u današnjem rukometu ne znači gotovo ništa – dodao je Petričević. Srednji bek Cetinjana jedan je od mnogo iskusnih igrača u redovima crnogorskog šampiona.
- Vjerujem da smo dovoljno iskusni i kvalitetni da posao odradimo do kraja. Imamo ogromnu motivaciju da nastavimo evropski put. Zahvalni smo publici na lijepoj
atmosferi i brojnosti na prvom meču i želimo da im priuštimo najmanje još jedan evropski duel na Cetinju ove sezone. Ovaj dres i veličina kluba čije broje branimo obavezuju nas da u svakoj sekundi damo sve od sebe da Lovćen nastavi misiju u ovom takmičenju, što bi nam dalo samopouzdanje i za utakmice u domaćem prvenstvu, koje bi moglo da bude vrlo interesantno – poručio je Bogdan Petričević, nekadašnji reprezentativac Crne Gore. Ne. K.
Meč je odigran u crnogorskoj prijestonici zbog zauzetosti dvorane u Budvi, a naš predstavnik nominalno je bio gost. Revanš je na programu sjutra, takođe na Cetinju, od 18 sati. Budvani su u uvodu meča vodili 4:2, da bi grčki tim stekao tri gola prednosti (9:6) u 16. minutu, a u 23. je imao i ,,plus 4“ – 13:9. Na poluvremenu je bilo 17:15 za Diomidis, da bi Rudovićev sastav u nastavku zaigrao bolje. Serijom 3:0 poveo je 18:17 i od tog momenta nijednom nije bio u zaostatku. Diomidis je tri puta izjednačavao (18:18, 21:21, 22:22), a Budvanska rivijera u 54. minutu povela tri razlike golom Kordobe za 28:25. Uzvratio je Cakalos golovima za 28:27, Lončar povisio na 29:27, Trulos smanjio, pa Bajčeta prije isteka meča postavio konačan rezultat – 30:28 za Budvansku rivijeru. Igor Krivokapić dao je osam golova, po šest Vladan Lončar i Aleksandar Mrvaljević Kod ekipe iz Argosa najefikasniji je bio Orfeas Cakalos s osam pogodaka. Ne. K.
Skoro 16 godina nakon prethodnog duela u Sarajevu, Budućnost Voli je ponovo u gostima pobijedila Bosnu, sa 91:82, i vratila se na željeni pobjednički kolosijek, sa kojeg je sišla u Evrokupu, u Ankari protiv Turk Telekoma. Andrej Žakelj je od izabranika tražio da protiv povratnika u ABA ligu pokažu da su tim, i tako je, uglavnom, izgledalo 28 minuta. Međutim, onda su ,,plavi“ ponovo imali veliki defanzivni pad, posebno u posljednjoj četvrtini, u kojoj su primili čak 36 poena, i završnicu meča učinili interesantnijom nego što je izgledalo nakon skoro tri četvrtine. Ipak, pobjeda nije dolazila u pitanje, pa je crnogorski šampion upisao drugi trijumf u ABA ligi, ukupno treći u šest mečeva na dva fronta, pa se sada okreće narednoj evropskoj obavezi, duelu sa Panioniosom u srijedu u Podgorici…
ODLIČNA DRUGA ČETVRTINA
Odigi 16
Jang 13
Atić 7
Halilović 2
Delalić 9
GutićPersonsŠalić 7
15
Žakelj:
Zahvaljujući odličnoj drugoj četvrtini, u oba pravca (24:9), Budućnost je do poluvremena ,,udarila“ temelje za pobjedu, jer je povela 17 razlike (42:25). Podgoričani su na odmor otišli sa mnogo boljim procentima šuta za dva poena (73,3 –36,8 %), a pogodili su i jednu trojku više (3-2) iz pet pokušaja manje (9-14). Iako su dva tima bila izjednačena u skoku (14-14), Budućnost je bila slabila u ofanzivnom skoku (26), a Bosna je jedino imala poene iz drugog napada (4-0). Crnogorski šampion je imao 10 izgubljenih lopti (domaćin jednu manje), te asistenciju više (8-7) i ukradenu loptu manje (7-8). Najzad, Budućnost je mnogo bolje kažnjavala rivala nakon izgubljenih lopti (14-6), iako je imala dva poena manje iz kontranapada (46). Žakelj je prvo poluvrijeme odigrao sa 11 igrača (u igru nije ulazio jedino Flečer Megi), a poenterski su prednjačili Ra-
Budućnost je, međutim, potpuno drugačije izgledala u drugoj četvrtini koju je otvorila serijom 7:0 (25:16), te je ,,dozvolila“ domaćinu prve poene tek nakon tri minuta i 43 sekunde igre. Nakon toga je uslijedila nova serija od 9:0, za 16 poena prednosti (34:18), a tu razliku su Podgoričani uvećali za poen do odlaska na veliki odmor.
PAD KONCENTRACIJE
U ODBRANI
(21:21). A imali su ,,plavi“ mogućnost da, definitivno, stave tačku na meč, ali su svaki put, kod velike prednosti, pravili greške u napadu i dozvoljavali Bosni serije poena, pa je nakon ovog kvartala razlika ponovo bila 17 poena za Podgoričane (63:46). Budućnost je u ovoj četvrtini imala šest izgubljenih lopti (domaćin samo dvije), a svaku je, interesantno, Bosna kaznila sa poenima (ukupno 12). Ubjedljivo vođstvo kao da je ,,uspavalo“ Podgoričane, a ohrabrilo domaćina, koji je u posljednjoj dionici pogodio čak sedam trojki, četiri više nego ukupno u prethodne tri dionice. To je pomoglo Bosni da priđe na samo sedam poena zaostatka (71:64), nakon trojke Janga, na četiri minuta i 44 sekunde do kraja. Ipak, Sulejmon je sa pet poena iz dva napada, uz trojku, vratio dvocifenu prednost za ,,plave“ (79:67), na tri minuta i osam sekundi do kraja, pa je Budućnost u finišu rutinski uspjela da odbije sve pokušaje Bosne da se vrati u meč, za šestu pobjedu u 11. međusobnom meču sa timom iz Sarajeva u ABA ligi… Budućnost u narednom kolu, 26. oktobra, gostuje Beču. S. JONČIĆ Košarkaši Budućnost Volija pobijedili Bosnu u Sarajevu u trećem kolu B grupe ABA lige
šid Sulejmon (osam poena) i Jogi Ferel (sedam). ,,Plavi“ nijesu dobro ušli u meč, Bosna je na polovini neefikasne prve četvrtine vodila 9:5 Odgovorila je Budućnost serijom 8:0, za dva minuta i pet sekundi, za vođstvo od 13:9. Bosna je do kraja četvrtine samo još jednom vodila (16:15), a Budućnost nakon trojke Džuvana Morgana za 18:16 nije iskoristila posljednji napad za dva poena prednosti ( Đorđije Jovanović je prilikom prijema lopte nagazio aut liniju), ali ni Bosna nije pogodila nijedan od dva posljednja šuta za izjednačenje, u dionici u kojoj su gosti bili inferiorni u skoku (4-9), a bez ijednog ofanzivnog (Bosna je imala četiri).
Crnogorski trener odlazi iz grčkog Panioniosa Pavićević dobio
PODGORICA – Panionios u srijedu gostuje Budućnost Voliju, u 4. kolu grupe B Evrokupa, ali na klupi grčkom tima u tom meču neće biti Luke Pavićevića, bivšeh igrača i trenera ,,plavih“, nekadašnjeg selektora Crne Gore. Nakon serije loših rezultata na startu sezone, Panionios je odlučio da uskrati povjerenje našem treneru, iako se iz kluba nijesu zvanično oprostili od Pavićevića, već su samo objavili ko će nastaviti da vodi ekipu.
Interesantno, vršioci dužnosti šefa stručnog štaba biće dvojica trenera Hrist Hugaz i Nikos Karajanis Panionios je pobijedio Kemnic na početku sezone, ali je potom nanizao četiri poraza, dva ubjedljiva u domaćem prvenstvu, te dva u Evrokupu. - Igrači nijesu beskorisni. Postoji kvalitet u timu. Naći ćemo način da to popravimo - rekao je, između ostalog, predsjednik kluba Teodoros Mikropulos nakon posljednjeg meča i tada najavio promjene. S. J.
Iako je nakon minut i po igre u drugom poluvremenu povela sa maksimalnih 24 razlike (49:24), Budućnost je u nastavku treće četvrtine dozvolila Bosni da na kraju, ipak, odigra izjednačenu dionicu
„Vučice“ trojkama do idealnog starta
PODGORICA – Ono što se godinama podrazumijeva, očigledno će biti praksa i ove sezone – košarkašice Budućnost Bemaksa bez problema odbranile su domaći teren. Podgoričanke su na premijeri nove sezone bile ubjedljive protiv Rilskog 86:54 i tako najavile još jednu uspješnu sezonu. - Sa nestrpljenjem smo čekale prvi takmičarski meč. Nakon dugih priprema i kontrolnih utakmica, veoma motivisane čekale smo duel protiv Rilskog. Znale smo da neće biti lako, jer je uvijek prvi meč specifičan, ali je dobro da smo upisale ubjedljivu pobjedu – kazala je Nikoli-
na Ilić, krilni centar „plavih“. Prvi meč u novoj sezoni donio je i dobre i loše stvari – Podgoričanke su imale seriju 25:3, čime su stigle do +21 (36:15), a onda su dozvolile rivalu seriju 15:0, da bi na kraju sa čak 14 trojki iz 26 pokušaja rutinski stigle do ubjedljivog trijumfa. - Imale smo oscilacija u igri, tako da smo dozvolile rivalu da se vrati u meč na kraju prvog poluvremena. Ali, u nastavku smo dokazale da smo kvalitetnije i zasluženo došle do pobjede, koja nam znači puno i na psihološkom planu - dodala je Ilić. Već u srijedu Budućnost putuje za Montanu, gdje će u derbiju kola nastoja-
7 Sudije: Kardum, Ćalić i Milojević. Dvorana: „Zetra“ Gledalaca: 2.000.
Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je momcima na pobjedi, iako nije zadovoljan igrom tima u drugom poluvremenu.
- Danas nam je trebala pobjeda, to je bio glavni cilj. Ali, bila su dva različita poluvremena - nijesmo imali fokus, bilo je neko nezalaganje u drugom poluvremenu i dali smo šansu Bosni da se vrati. Tokom cijelog prvog poluvremena smo kontrolisali sve, igrali ono što smo dogovorili, a onda je došlo do pada koncentracije i zalaganja i utakmica je odjednom postala „živa“. U svim mečevima do sada smo imali velike oscilacije u igri, išli smo od super do vrlo loše igre, i treba puno da radimo da vratimo samopouzdanje i da više igramo timsku odbranu, da dignemo glave i idemo dalje. Čestitam Bosni, mislim da su odigrali hrabru i jaku utakmicu i želim joj sve najbolje u nastavku sezonekazao je Žakelj.
Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Rilski na startu nove sezone
Danas kreće Crnogorska liga
Za „vučice“ nema pauze – već danas košarkašice Budućnost Bemaksa igraju prvi
ti da ostavi što bolji utisak. - Montana ima tri strankinje, angažovala je još dvije sjajne Bugarke, tako da je nikad jača, a kvalitet je dokazala laganom po-
meč u novoj sezoni I A ŽCKL. Podgoričanke će danas u „Bemaks areni“ ugostiti ekipu Primorja od 16 časova, dok će u istoj dvorani od 13.30 igrati Podgorica i Antivari. Od 21 sat igraju Lovćen i Trebjesa, dok je duel Novi – Sea Stars odložen.
bjedom protiv Celja. Dakle, čeka nas pakleni težak zadatak, ali potrudićemo se da ostvarimo što bolji rezultat – zaključila je Ilić. R. P.
Regionalna Premijer liga u vaterpolu (3. kolo)
PODGORICA - Vrijeme je za prvu utakmicu Primorca na svom bazenu u novoformiranoj Premijer regionalnoj ligi.
Vaterpolisti iz Kotora odigrali su dva meča u gostima i upisali pobjedu i poraz - izgubili su u Šapcu, pa u Podgorici savladali Budućnost u crnogorskom okršaju. Večeras od 21 sat na bazen ,,Zoran-Džimi Gopčević“ stiže Crvena zvezda.
- Zvezda posjeduje veliki kvalitet i iskustvo, sigurno da ne smijemo da je potcijenimo. Ipak, mislim da smo spremni da pokažemo visok nivo igre i borbenosti i da uradimo sve da bodovi ostanu u Kotoru. Očekujem i podršku publike - pozivam navijače da dođu u što većem broju jer nam oni daju motiv više - poručio je bek Primorca Luka Murišić Primorac je u srijedu izgubio na svom bazenu od Breśe u prvom kolu Lige šampiona, ali igrači Anastasiosa Kehajasa ne žele da se osvrću na taj meč. Vjeruju da slijedi pobjednički niz.
- Nakon Zvezde nas čeka gostovanje Partizanu, mladoj ekipi koja je željna dokazivanja i koju moramo ozbiljno da shvatimo. Potom imamo i duel sa Oradeom u Rumuniji u drugom kolu Lige šampiona i za taj meč moramo dobro da se pripre -
SBbet Prva liga za rukometaše (4. kolo)
PODGORICA - Dok
Lovćen i Budvanska rivijera vode evropske bitke, ostali crnogorski rukometni timovi igraće ovog vikenda mečeve četvrtog lige SBbet Prve muške lige.
Rundu otvara duel Zabjela i Berana 1949, koji će danas od 16.30 sati odigrati u Univerzitetskoj dvorani. Dva tima su izjednačena na tabeli sa po dva boda, s tim da tim
sa sjevera države ima utakmicu manje.
Sjutra su na programu dvije utakmice. Jedinstvo će od 18 sati dočekati Rudar, dok će se dva sata kasnije sastati Sutjeska i Budućnost Podgorica. U ponedjeljak od 18 časova igraće Brskovo i Partizan 1949. Duel Budvanske rivijere i Lovćena odigraće se naknadno.
U ovom kolu slobodan je Mornar 7. Ne. K.
mimo - istakao je Murišić. Jadran MTEL poslije dva trijumfa na startu (protiv Partizana i na peterce u meču s Radničkim) sjutra od 18 sati dočekuje Budućnost, dok se u 20 časova sastaju Šabac i Partizan.
U ponedjeljak se u derbiju ko-
la sastaju Novi Beograd i Radnički.
Poslije dva kola maksimalan učinak imaju Šabac i Novi Beograd sa šest bodova, Jadran je osvojio pet, Radnički četiri, a Primorac tri.
Bez bodova su Partizan, Zvezda i Budućnost. N. KOSTIĆ
Reno klio kup
Kunčer cilja titulu među ,,izazivačima“
PODGORICA - Crnogorski automobilista Filip Kunčer ovog vikenda nastupa na legendarnoj stazi Monca u Italiji, gdje će biti vožen posljednji trkački vikend sezone u okviru Reno klio kup Evrope.
Kunčer će imati priliku da se izbori za svoju prvu titulu u okviru „Kupa izazivača“
PODGORICA – Odbojkaši
Jedinstva upisali su drugu pobjedu u sezoni, i to uzastopnu kod kuće – nakon trijumfa protiv Lovćena, Bjelopoljci su savladali i Sutjesku sa 3:1, u premijernom meču 3. EPCG Superlige za odbojkaše. Sutjeska je upisala i drugi poraz, a bila je slobodna u prvom kolu. Jedinstvo je do pobjede vodio sjajni Aleksandar Minić sa 29
poena, Vukašin Tuzlančić je dodao 15, Sergej Čukić 13, a Stefan Bugarin 12. U poraženom timu najbolji je bio Vladan Stojanović sa 17 poena, a dvocifren je bio i Stevan Crnogorac (10). Treće kolo: Jedinstvo – Sutjeska 3:1 (22:25, 26:24, 25:18, 25:20). Danas: Ulcinj – Budva. Sjutra: Mornar – Lovćen (20). Slobodna je Budućnost volej. S. J.
(Challenger cup), a trenutno zaostaje samo jedan bod za vodećim Kolburnom, saopšteno je iz njegovog tima.
U Monci će se voziti dvije trke – danas prva, a sjutra druga. Subotnji program počinje kvalifikacijama u 12.10, dok prva trka startuje u 16.50 sati. U nedjelju kvalifikacije počinju u devet, a druga trka na programu je u 17.40. R. A.
PODGORICA – Derbi
četvrtog kola EPCG Superlige za odbojkašice igra se u subotu u Baru, između dva od tri neporažena tima u dosadašnjem toku prvenstva – Luke Bar i Albatrosa.
Baranke su odlično otvorile sezonu, osvojile su Superkup, pobjedom protiv Herceg Novog, a onda su pobijedile Gimnazijalac kod kuće (3:0) i u Podgorici, u derbiju, ekipu Budućnosti (3:1), a ,,sirene“ imaju i odloženi meč sa Herceg Novim. Sa druge strane, Albatros je Mediteran, Budvu i Gimnazilajac, uz samo jedan izgubljen set.
Šampion Herceg Novi ima lak posao protiv povratnika u elitu, Mediterana, a u subotu se
igra i gradski derbi između Budućnosti i Morače. Interesantno, Morača trenutno ima bolji skor (2-1) od Budućnosti, ali uz napomenu da ,,plave“ imaju poraze iz dva derbija, protiv Herceg Novog u gostima (3:2) i kod kuće od Luke Bar (3:1). Kolo će večeras otvoriti duel u Bijelom Polju između Jedinstva i Gimnazijalca. Domaće odbojkašice će pokušati da dođu do prve, a Kotoranke do druge pobjede. Najzad, za prvu pobjedu u sezoni će u Pljevljima da igraju Rudar i Budva. Četvrto kolo – danas: Jedinstvo – Gimnazijalac (19.30). Sjutra: Luka Bar – Albatros (17), Rudar – Budva (17), Herceg Novi – Mediteran (17), Budućnost volej – Morača (18). S. J.
JU OŠ ,,Vuk Karadžić” Podgorica, na osnovu Odluke Školskog odbora o davanju u zakup dijela školskog prostora – fiskulturne sale i hola broj 02-079/25-202 od 10. 10. 2025. godine i Saglasnosti Vlade Crne Gore broj 11-011/25-1148/3 od 11. 04. 2025. godine raspisuje
JAVNI POZIV 02/25 za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora
1.Izdaje se fiskulturna sala površine 607 m2. na period od 4 godine Početna cijena zakupa po terminu/ satu je 25e. U cijenu zakupa ulaze troškovi elektične energije, vode i higijene. Termini korišćenja fiskulturne sale su : ponedjeljkom i srijedom od 17:0018 :00 h i subotom od 10:00 do 12:00h.
Namjena : sve sportsko rekreativne aktivnosti osim fudbala.
2.Izdaje se dio školskog prostora- hol površine 54,5m2 na period od 4 godine. Početna cijena zakupa je 13,00 e po satu. U cijenu zakupa ulaze troškovi elektične energije, vode i higijene.Termini korišćenja školskog prostora-hola su : radnim danima od 18.00 do 22.00h i vikendom od 07.00h do 22.00 h
Namjena : za folklorne i plesne grupe, Ponude se dostavljaju putem pošte na adresu JU OŠ „Vuk Karadžić“, Ul. Radosava Burića bb, Podgorica ili neposredno predajom na arhivu škole u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u periodu od 08:00 h do 13:00 h. Ponuđači su dužni da ponude predaju u zapečaćenoj koverti. Na prednjoj strani koverte potrebno je naznačiti naziv i sjedište zakupodavca, predmet zakupa na koji se odnosi ponuda, datum podnošenja ponude i naznaku „NE OTVARAJ PRIJE OTVARANJA PONUDA“.
Pored ponuđenog iznosa za predmet zakupa na koji se odnosi ponuda, ista treba da sadrži i podatke o ponuđaču: -fizička lica - ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, broj telefona i broj lične karte ili pasoša; -za pravna lica - naziv i sjedište ponuđača, potvrda o registraciji iz CRPS-a.
Kontakt e – mail: skola@os-vkaradzic-pg.edu.me
Iv.br.1216/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Šaipa Agovića, Gornja Vrbica bb, Petnjica, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 15.10.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šaipa Agovića, sa zadnje poznatom adresom Gornja Vrbica bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1216/25 od 24.09.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 10.10.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.1217/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Džiba Muratovića, iz Petnjice, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 15.10.2025 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Džiba Muratovića, sa zadnje poznatom adresom Petnjica bb. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1217/25 od 24.09.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 10.10.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Formati Cijene
1/9
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi 15€ POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) 33€ 1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi 35€ POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike) 55€
1/36 do 20 riječi (1 slika) 15€
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike) 18€ 1/18 do 40 riječi (1 slika) 20€
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike) 27€
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika) 70€
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika) 100€
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika) 275€
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika) 500€
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Iv.br.1133/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Errdala Shollera, Ul. Njegošev trg br. 4, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 15.10.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Errdala Shollera, sa zadnje poznatom adresom Njegošev trg br. 4, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1133/25 od 04.09.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 10.10.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
I.br.2356/21 JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ANJA LOJPUR, Bulevar Revolucije br.2, Podgorica, koju zastupa punomoćnik Nikola Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DARKO ŠIPČIĆ, UL.ROGAMSKA 24A, Podgorica, koga zastupa pun. Nikola Martinović, advokat iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 250.000,00 €, a shodno članu 45 ZIO donio je odluku o DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM
Poziva se Dušanka Novosel, iz Podgorice, bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 37, rođena 01.01.1982 godine, sa poslednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrati ovom izvršitelju na adresi PC Škaljari - kancelarija broj 10, Kotor, radi uručenja Zaključka o I prodaji broj I.br.2356/21 od 16.09.2025. godine, kao i Zapisnika broj I.br.2356/21 od 16.10.2025. godine.Ukoliko se imenovana ne obrati u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozorava se ista da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja sama snositi. Kotor, 17.10.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77 Tiraž: 3.500
Subota, 18. oktobar 2025.
Crna Gora
Fond za zaštitu ostvarivanje manjinskih prava Broj: 01-082/25-1266/1 Podgorica, 17.10.2025. godine
Saglasno odredbi člana 36nj Zakona o manjinskim pravima i slobodama („Sl.list RCG“, br. 31/06, 51/06, 38/07 i „Sl.list Crne G ore“, br. 02/11, 08/11, 031/17), člana 29 Stauta Fonda za zaštitu ostvarivanje manjinskih prava ("Službeni list Crne Gore", br. 065/08, 070/19), i odredbama Pravilnika o načinu vrednovanja projekata koji se finansiraju iz sredstava Fonda za zaštitu i os tvarivanje manjinskih prava („Sl.list Crne Gore“, br. 64/18) direktor Fonda za zaštitu ostvarivanje manjinskih prava dana 17.10.2025. godine donosi:
ODLUKU O
RASPODJELI SREDSTAVA ZA FINANSIRANJE PROJEKATA ZA PODRŠKU AKTIVNOSTIMA IZ ČLANA 36 STAV 1 ZAKONA O MANJINSKIM PRAVIMA I SLOBO DAMA ZA 2025. GODINU
Vrši se raspodjela sredstava po Javnom konkursu za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima slobodama za 2025. godinu, na osnovu Prijedloga odluke Komisije za vrednovanje projekata broj 01-082/25-1261/1 od 15.10.2025. godine, u iznosu od 1.690.000,00€ za 221 projekat, i to:
Rb. Podnosilac projekta Naziv projekta Bodovi Odobreni iznos
1.
2.
3. NVO „Identitet” Afirmacijom multikulturalizma do potpune ravnopravnosti
4. Afan Latić Zvanična web stranica Medrese „Mehmed Fatih”
5. NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum” Radio Dux Dux – Glas zajedništva
6. Dražen Pejović Jedinstvo ražličitosti
7. Jovana Đurašković Razlike kao bogatstvo
8. Jelena Konatar Zajedno u različitosti
9. NVO „Razvojni centar” Dijalogom do zajedničkog suživota,,Pravi put ka EU” 73,50 8.000,00
10. NVO „Progres Plus” Znanjem do ravnopravnosti i slobode – Kreiranje website platforme i objavljivanje priručnika „Svijet jednakih šansi”
11. Nevladino udruženje „Pogled“ Religija i kultura kao mostovi, a ne kao zidovi
12. Petar Stefanović Na raskršću kultura: Multikulturni identitet Bijelog Polja
13. NVU „ORO” Multikultura – pjesmom za zajedništvo
14. NVO „Centar za ruralni razvoj Crne Gore” Pluralizam u zajednici
15. Jelena Kaluđerović ,,Zbirka različitosti” Ilustrovana publikacija o običajima, simbolima i životu zajednica u Crnoj Gori 72,66 9.900,00
16. Sabrija Vulić Mrkojevići oko Berlingskog kongresa 1878.
17. Aleksandra Radunović Fotografije našeg zajedništva 72,16 9.700,00
18. Nadžije Molla Zëri i brezit të ri / Glas nove generacije 72,16 9.900,00
19. „Nova Pobjeda” d.o.o Monografija - ,,Tvrđave Osmanskog carstva u C rnoj Gori” autora Radojice Rasa Pavićevića/ Izmijenjeno dopunjeno izdanje
20. Ilda Kalač Vijek u fotografiji
21. D.O.O „Gresa trade – Radio Elita” Zëra dhe Gjurmë
22. Jasmin Nahodović Promocija tradicionalne bošnjačke nošnje
23.
Kristijan Sejdović Romski Portal: Informisanje edukacija za osnaživanje zajednice 69,33
40. Ismeta Ramusović Multietni čke posebnosti rozajskog kraja 69,33
NVO ,,Mladi Romi Podgorice” Tišina na Papiru: Priručna biblioteka romske literature 69,16 19.700,00
43. NVO ,,Bijelo Polje –Dijaspora” Interkulturalizam u Crnoj Gori – opština Bijelo Polje
Rasim Gutić Festival poezije
za bolju međukulturalnu saradnju na sjeveru Crne Gore 68,50 5.700,00
51. Edin Krnić Svijet u očima multikulturalne Crne Gore 68,33 8.000,00
52. NF ,,Građanska alijansa” Manjine, prošlost budućnost: lekcije za novu generaciju 68,33 18.000,00
53.
54. Sara Gojnić Hrvatska nacionalna zajednica i njihov status u Crnoj Gori
55. NVO ,,Kalem” Bijelo Polje, Donji Kolašin i Mojkovac
63. Dragana Sekulović Sa kamena i izvora: Srpski glasovi Crne Gore 67,33 8.000,00
64. Ilda Hadžić Mladi moraju znati za svoje 67,33 7.600,00
65. Vuk Mirović Pravoslavni vjerski objekti Bara, Budve Cetinja – Istorijska kulturna vrijednost pravoslavne baštine Crne Gore
66. Ksenija Sekulović Virtuelni identitet Srba – očuvanje nacionalnog identiteta kroz digitalne medije
67. Aleksandar Mališić Stavovi mladih i starijih o tradiciji, identitetu i promjenama u manjinskim zajednicama
68. Нађа Вуксановић Серијал изложби „Традиција и постојаност ћириличног писма”
69. Ena Metjajić Glasovi tradicije: Bošnjaci i Romi kroz običaje sjećanja –nekada i sada
70. Darko Perić Glazbeni susreti koncert mediteranske i tradicionalne glazbe
71. Fabrika Mladih Interkulturalni karavan Crne Gore
72. Simona Dushaj „Čuvaj mi ovo” dvojezična publikacija za djecu sa ilustracijama albanske nacionalne nošnje
73. Teodora Radunović Obojimo toleranciju
74. Dženita Uković Naša priča – Romi i Egipćani u Crnoj Gori
75.
76. Ivana Radenović Kulturni identitet Srba kroz antropološku prizmu
6.200,00
7.500,00
9.300,00
9.500,00
77. Mirza Guberinić Bošnjačka književnost Bijelog Polja 66,50 7.000,00
78. Jovana Konatar Mostovi razumijevanja: Romska kultura i identitet 66,50 8.000,00
79. Milovan Peković Tragovi identiteta
80. Nevladino udruženje „Vizija – Organizacija za razvoj i održivost” Drugačiji, ali jednaki: Vrijednost manjina u društvu
81. Besim Softić Predstavljanje kulture Bošnjaka, Crnogoraca i Srba bjelopoljskog kraja 66,16 7.600,00
82. Filip Despotović Fotomonografija: Sakralna baština Kotora 66,16 9.500,00
83. Zema Novalić Muzej bihorskog ćilima
84. Ljubinka Zuković Manjinski mozaik
85. Jasmin Hodžić Mostovi identiteta
86. Dražana Miranović Ogledalo svakodnevnih apsurda: Online kampanja protiv predrasuda prema manjinama u Crnoj Gori 65,83 9.900,00
87. Tajson Lončar Brak među mladim Romima: Običaji i pravila u tradiciji
88. Tarik Idrizović Moje ime, moj identitet 65,50 9.400,00
89. NVO „Bijeli ljiljan” Jezička baština Bošnjaka: Rječnik onomastičkih pojmova
90. Milivoje Nedić Jednaka prava za sve: monitoring poštovanja prava Srba u Crnoj Gori
91. Mirsada Bibuljica Romi biraju 65,33 6.500,00
92. Salko Čoković Razvoj kulturnog nacionalnog identiteta muslimanskog naroda u Bijelom Polju 65,33 3.000,00
93. NVO „Novi mostovi” Islamska epigrafika u Crnoj Gori –dokumentarni film
94. Jasmin Kajošević Digitalna i štampana promocija kulturne baštine Malesije sa fokusom na Dinošu
95. Behija Ramović Edukacijom do ravnopravnosti: Jačanje žena iz RE zajednice u Podgorici
96. Lumnije Bisha Guaska e artë 64,83 2.360,00
97. Admir Višnjić Svjetionici duhovnosti: Džamije hajrati Bijelog Polja
98. NU „Glas žena Plava” Kameni svjedocinasleđe za budućnost
99. Ervin Latić U kamenu upisani: Mezarja kao dio identiteta Crne Gore
100. Sanida Guberinić Promocija prava manjina u Bijelom Polju
Udruženje „Vrijedne ruke” Bihor Od zaborava do ponosa 63,50 10.000,00
Mirza Ledinić Obnova sajta Matice muslimanske 63,50 6.000,00
Enisa Ahmemulić Poetska mahrama –knjiga tradicije, kulture i običaja 63,33
Semir Tahirović Bošnjačka arhitekturaRožajski identitet 63,33
NVU „Veliko srce–Baro ilo” Zajedno sa Romima –jačanje povjerenja i pripadnosti 63,33
125. NVO „Kruševo” Priča iz Gusinjske sobe 63,33 8.000,00
Mirzet Luboder Selim Ganić – Rožajski Ikar. Štampa knjige i foto panoa za izložbu 63,16 7 000,00 127. Adrian Perović Čuvari nasljeđaAlbanska istorija u privatnim kolekcijama Crne Gore 63,16
128. Adis Agović Islamska kultura 63,16
Damjana Kadija Dokumentarni film „Ispod trga – iznad sjećanja“ 63,16
Esad Kolić Identitet u fokusu: glasovi bošnjačke tradicije 63,16
131. Inicijativa mladih za ljudska prava (Ne)vidljivi identiteti 63,16 8.000,00
132. Stevan Milićević Digitalna tribina Roma i Egipćana 63,00 7.790,00
133. Anela Čuturić Nasljeđe koje spaja 62,83 5.700,00
134. Moamer Kalač Mostovi prijateljstvaTurski jezik i kultura među mladima bošnjačke zajednice 62,66 4.000,00 135. Elvir Gugać Romi i Egipćani –Simbolika kulture identiteta 62,66
136. Liza Lucgjonaj Zëri ynë në Mal të Zi –Identiteti kulturor, gjuha dhe fuqizimi i gruas shqiptare 62,66 6.500,00
137. NVO „Bošnjačko društo kulture - Avlija” Izabrana djela bošnjačkog društva kulture - Avlija – prvih 20 godina
138. Amina Ljuljanović Vodič kroz namaz –edukativni priručnik i radionice za jačanje vjerskog identiteta
7.000,00 139. Mensur Šaljaj Romi i Mi 62,66 10.000,00 140. Džejla Omerović Slikama kroz tragove Bošnjaka 62,50 9.100,00 141. Sead Šahman Bošnjački nacionalni identitet - izazovi i perspekite u 21 vijeku 62,50 5.000,00
142. Alem Šaljaj Pričaj mi o sebi 62,33 5.000,00
143. Muharem Demirović Digitalna online arhiva svih štampanih izdanja islamskih novina ,,Elif,, (Gazetë islame ,,Elif,,) Dvojezičan projekat: na 62,33 5.000,00
bosanskom i albanskom jeziku
144. Danijela Mladenović Lijepa srpska tradicija u Crnoj Gori
145. Hankija Adžibulić Zavičaj u riječi: Bošnjački identitet u djelima Ćamila Sijarića
146. Rejhan Škrijelj Kulturni Kompas
147. NVO „Zenit plus Montenegro” Glas identiteta Hrvata –časopis za kulturu, dijalog nasljeđe
148. Mirhan Salemović Suživot Bošnjaka kroz bjelopoljske mahale
149. Ema Šabotić Zvuk zajednice Tri priče o bošnjacima
150. NVO „Udruženje intelektualaca Crne Gore” Multietnička zona egalitarnog drustva
151. NVO „Sandžak” „Golgota i dobrota”dokumentarni film o dobročinstvu prema srpskoj vojsci 1915. godine
152. Hajredin Kovači Ylli poetit
153. Vesna Mirković Moć kreativnog pisanja
154. NVU KUD „Bihor” Petnjica XI Regionalna bošnjačka smotra folklora Petnjica 2026 i postavljanje koreografije „Igre iz Bosne”
155. Samid Ramović Priče iz mog kraja: Bošnjaci kroz lična sjećanja
156. Milijana Nedić U sjenci platna riječiSrpski umjetnici među nama
157. Adnan Pepić Zbirka pjesama „Susretnici”
158. Dragoljub Maraš U duhu svetinje: arhitektonsko nasljeđe SPC
159. Sadik Šarkić Mostovi identiteta
8.700,00
160. Kristina Kaljaj Očuvanje albanskog jezika i identiteta 60,50 6.650,00
161. Amra Zekić Duh tradicije u rukama žena 60,33 6.550,00
162. Mirsada Šabotić Publikovanje naučnoistraživačkog rada pod nazivom,, Zastupljenost bošnjačke književnosti u nastavnim planovima programa osnovnih srednjih škola 60,00 4.000,00
163. Milan Šćekić Objavljivanje knjige „Kratka istorija Mrkojevića” 59,50 4.750,00
164. Zorica Ignjatović Srpska zadužbina 59,16 7.790,00
165. Nihad Kurpejović Promocijom međukulturne saradnje do smanjenja etničke distance među mladima u Crnoj Gori 59,16 2.850,00
166. Kadrija Kurpejović 15 godina Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore 59,16 6.000,00
167. Monika Lekoçaj Nasljeđe jednog naroda: Albanci 59,16 7.600,00
168. NVO Kreativni centar MOZAIK” 150 godina od rođenja Avda Međedovića –Nasljeđe koje traje 58.83 6.500,00
169. Nevladina Fondacija „Mejli Crna Gora” Promocija knjige „Badžije pobožne muslimanke” autorke Sabine VoloderStrinić 58,66 4.000,00
170. Hrvatsko građansko drustvo Crne Gore Hrvatski pleter 58,66 4.000,00
171. Tima Agović Mladi Bošnjaci izazovi modernog društva 58,16 7.000,00
172. OJQ „Art Dulcinium” Kultura - e ardhmja e të rinjve të Ulqinit 57,83 5.000,00
173. „Radio Zeta” d.o.o. „Za harmoniju zajedništva” audio forma – ciklus specijalizovanih radijskih emisija
174. Nevladino udruženje „IKRE Rožaje” Ja, Bošnjak 57,66 8.000,00
175. Admir Adrović Stanovništvo kadiluka trgoviste-osmanski popis iz 1851. godine
176. Erduan Demić Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori
177. Valdet Kurti ,,Fol, shkruaj dhe përdore gjuhën tënde, gjuhën shqipe”Informimi në gjuhën shqipe i shqiptarëve në Mal të Zi dhe diasporë përmes faqes së internetit 2025
178. Aldemar Ibrahimović Monografija o Aldemaru Ibrahimoviću povodom 40 godina stvaralaštva
179. NVO „Krilata Seošnica” Festival ,,Krilata Seošnica” susreti pjesnika za djecu i mlade
4.000,00
Subota, 18. oktobar 2025.
180. Nerkesa Kurpejović Turcizmi u Rozajskom govoru - drugo dopunjeno izdanje
181. Amer Ramusović Časopis Komun@: Baština islama u multikonfesionalnoj Crnoj Gori
182. Mensur Taljanović Kulturna baština Muslimana Crne Gore u rukama
Selver Kardović U nitima prošlosti
Arben Berjashi Shtëpia që ndërtoi civilizim: Trashëgimia kulturore shqiptare në Krajë
Selma Tuzović Od vakufa do zajednice: Bošnjačka duhovna i kulturna baština
186. Azra Pepić Kulturna baština islamske vjere Podgorice i Tuzi –izložba promocija fotografija
187. Tatjana Torbica Poetika Montenegro 5
188. NVU Pozorišno društvo ,,Divan” Petnjica Pozorišna predstava ,,Uspješan doktor”
189. Alfa Centar Promovisanje uključivanja RE populacije u kulturni društveni život lokalne zajednice
190. Centar za građansko obrazovanje (CGO) Zajednički otisci različitosti
191. Mediha Alibašić Staze multikulture –Tuzi i Pljevlja kao most različitosti
192. Desa Ramović Islamska kultura, vjera i običaji 53,33
193. Centar za afirmaciju RE populacijeCAREP Da se bolje vidimo – da se dublje razumijemo
194. Alen Čindrak Boje sjevera – katalog savremenih umjetnika Rožaja
Džejla Avdić Rječnik bošnjačkog identiteta
Enton Dušević Između izazova mogućnosti – glas albanske omladine
Emir Feratović Plavska sofra
5.900,00 198. Haris Avdić Različiti, a naši: Bošnjaci kroz 5 razgovora 52,33
199. Sanela Zejnelagić Krajina Ganića kula -svjedok istorije 52,00 6.450,00
201. Braho Adrović Braho Adrović: „Poezija Braha Adrovića u dva toma” 51,66 3.000,00 202. Kalina Adrović Vulić Muslimani u zakonskoj regulativi i pravni položaj Muslimana u Crnoj Gori od 1905 godine do danas
203. Nimete Kalabovic Zëri gruas shqiptare: Ruajtja e identitetit kombëtar në një shoqëri multikulturore 51,66
204. Sabro Kurpejović Dokumentarni film „Gusle moje od javora suva” 51,50
205. Maja Moračanin Kulturni Mozaik Crne Gore 51,50 3.800,00
206. Udruženje ,,Almanah” Časopis ,,Almanah” 99100 51,50 6.500,00
207. Asmir Agović Tradicija savremenost: Bošnjaci Crne Gore na razmeđu vremena 51,00
208. Šehila Redžepagić Bošnjačka imena Plavsko-Gusinjske ljuge 51,00 4.500,00
209. Zejnel Halili Islam je moja vjera 2 51,00 3.350,00 210. Lito Goga Rječnik moga kraja (Fjalori i trevës sime) 51,00 5.700,00
211. ,,Boin” d.o.o Gjurmë zëri – Trag glasa 51,00 4.000,00
212. Mirko Drobnjak Srpsko Nasleđe Crne Gore – Digitalna Riznica
NVO ,,Bogastvo različitosti manjinskih naroda” Časopis ,,Glas Kurpejovića” broj 2
Alija Žabelji Stop prosjačenju – za dostojanstvo svakog djeteta pojedinca
Elida Kasmić Kulturni tragovi Bošnjaka u turističkoj mapi Crne Gore
Subota, 18. oktobar 2025.
МИТАР Жарков ЈОКИЋ 1943–2025.
Саучешће примамо у капели у Страшевини 18. октобра од 11 до 16 часова и 19. октобра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини. Цвијеће се не прилаже.
ОЖАЛОШЋЕНИ:
супруга ЗАГОРКА-БЕЛА, кћерка ЗОРКА-МИРА, син ДАРКО, браћа БЛАГОЈЕ, МИЛОРАД и НИКОЛА, снахе АНА, ЦВИЈЕТА, БЕБА и СЛАВИЦА, унучад САЊА, ЈОВАНА, СТЕФАН, МАРИЈА, ФИЛИП, ИВАНА
и САРА, праунучад, синовци, синовице, сестрићи и
остала бројна родбина
Uvijek si bio dobar čovjek, a najprije plemenit roditelj! Hvala za svu pažnju i dobrotu koju si nam pružio. Počivaj u miru, a mi ćemo imati koga da žalimo i čega da se sjećamo!
Subota, 18. oktobar 2025.
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Volim te!!!
Napustila nas je iznenada naša draga
rođena MILAČIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci u nedjelju 19. oktobra od 10 do 13.30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Novom groblju u 14 časova.
S tugom se opraštamo od dugogodišnje koleginice, drage
VESNE JOVOVIĆ
Porodici iskreno saučešće.
OŽALOŠĆENI: suprug IGOR, kćerke IVANA i JOVANA, sestra ZDENKA i ostala rodbina
Sa tugom se opraštamo od naše
Počivaj u miru.
i BILJANA sa porodicama
Tvoja JADRANKA
KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE
IGORU KNEŽEVIĆU
Kad prijatelji odlaze odnose i dio nas. Čuvaćemo od zaborava tvoj vedri lik i uspomene na naše prijateljstvo. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Komšinica MILANKA, MARIJA i FILIP
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
SPASOJU OGNJENOVIĆU
Tvoje prijateljstvo bilo je neprocjenjivo. Zauvijek ćeš biti u našim srcima DARKO ĆURIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem voljenom đeveru i stricu
SPASOJU OGNJENOVIĆU
745
764
Počivaj u miru i neka ti je laka crnogorska gruda zemlje. PORODICA POK. BRATA KRSTA 765
Godina dana je od smrti majke i supruge
Vrijeme prolazi, a sjećanja na tebe ne blijede. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoj odlazak nam je praznina koja boli, ali sjećanje na tebe plemenitu i najbolju babu ne blijedi.
Pola godine prođe a sestrinska bol, tuga i praznina koju si ostavila ostaju zauvijek. Ti nastavljaš da živiš zahvaljujući Tvojoj djeci koja nam pružaju i daju sve ono što Ti sada ne možeš.
Unuka ANĐELA, unuci NIKOLA i PETAR RATKOVIĆ
Prošla je godina dana bez tebe. Nedostaješ nam svakim danom sve više.
Tvoji MILENA, VELJKO, KOČA i KANA
Godinu dana svakim danom sve više nedostaješ. Ćerka MARINA sa porodicom
18. oktobra navršava se jedanaest tužnih godina otkako nas je napustio naš voljeni muž i otac. Supruga AMIRA, sinovi SLOBODAN i STEFAN i kćerka TATJANA
Dvadeset i četiri godine od kadа nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed
BLAŽO ORLANDIĆ
Vrijeme prolazi, a tuga ostaje u našim srcima. Bio si nam temelj i oslonac. Fališ nam puno!
TVOJA PORODICA
Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Hvala ti za veliku ljubav i pažnju koju si pružao mojoj porodici. Kum DRAGAN DRAGIŠIĆ sa porodicom
MIROSLAV NIKOLIĆ
Vrijeme prolazi, ali bol ne jenjava. Nedostajete svakog dana u svakom trenutku. Vaša ljubav i dobrota ostaju zauvijek u našim srcima. Od
Subota, 18. oktobar 2025.
Navršava se sedam godina od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni
734
Vrijeme prolazi, ali uspomenu na tebe čuvamo u našim srcima i sjećanjima.
Počivaj u miru.
PORODICA
Dragom prijatelju
VOJU JABLANU
Krasile su te sve ljudske vrline, zaslužio si naše poštovanje i vječno sjećanje. Neka ti je laka ova crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao. Počivaj u miru, dragi naš prijatelju.
BOŽO RADULOVIĆ sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog
VOJISLAVA – VOJA JABLANA
Nema riječi u koje može da stane bol, tuga, praznina koja je ostala tvojim odlaskom.
Tiho si živio i tiho pošao. Uvijek ćeš biti dio nas, vječno ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoji: Supruga MARA, sin VASKO, snaha VELIKA, unučad SARA, IVA, MILOŠ
Četrdeset dana od kada nije sa nama
VOJISLAV-VOJO JABLAN
Tata, teško je riječima opisati prazninu koju je ostavio tvoj odlazak. Bio si primjer kako se kroz život ide plemenito, pošteno i časno. Otišao si tiho, ostavio tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede. Nedostaješ mi svakog trena ali sam ponosna i zahvalna što sam te takvog imala za oca.
Počivaj u miru, volimo te. Tvoji ćerka NATAŠA i zet FILIP GAZIVODA
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama otac i đed
VOJISLAV-VOJO JABLAN
Dani prolaze, ali je za nas svaki tužniji i bolniji bez tebe. Tvoje riječi i tvoja dobrota zauvijek će biti dio nas.
Ponosni na tvoj častan život, ostajemo neizmjerno zahvalni i za tvoju ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično darivao.
Nedostaješ svakog trena našeg života. Ćerka ANA, unuk ANDREJ unuka ALEKSANDRA
738
739
740
741
Subota, 18. oktobar 2025. Oglasi
743
Dana 18. oktobra 2025 godine navršava se pola godine od smrti naṣ̌ eg dragog
BORIVOJE Radula ĐUROVIĆ
Dragi tata, iako nisi viṣ̌ e sa nama, ẓ̌ iviṣ̌ u naṣ̌ im srcima.
Porodica će dati polugodiṣ̌ nji pomen na gradskom groblju u Danilovgradu u 10 časova.
OẒ� ALOS�̣ ĆENA PORODICA:
Supruga VESNA, sin NIKOLA, ćerka SUZANA, snaha DEJANA, unuci VUK i JAKS�̣ A
Dragi brate i ujače
Pet godina je prošlo otkako nisi sa nama, ali ni dan ne prođe, a da te se ne sjetimo. Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje ne blijede. Živiš u našim pričama, mislima i srcima. Hvala ti za sve.
746
744
Dana 26. oktobra 2025. navršava se godina dana od kada nisi sa nama
SAVO ĐUKANOVIĆ
Ostaćeš uvijek u našim sjećanjima.
Tvoje: BEBA, ANĐELA i ALEKSANDRA
21 oktobra navršava se godina dana od smrti našeg voljenog brata
753
MARKA MILAŠEVIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Počivaj u miru plemenita dušo.
Brat ILIJA, sestre RADOJKA i VESNA sa porodicama
Supruga DANICA, ćerka TANJA, sin STANKO i ostala rodbina
SJEĆANJE 20. 10. 2019 – 20. 10. 2025.
LEPA MILIĆ
PORODICA
19 godina je od smrti 35 godina od smrti našeg dragog oca naše drage majke
DUŠANA NEVENKE BOGDANOVIĆA BOGDANOVIĆ pilota JNA učiteljice
Vrijeme ne donosi zaborav, samo sjetu i najljepša sjećanja na roditeljsku ljubav, srećno djetinjstvo, bezbrižno odrastanje i prave vrijednosti koje ste utkali u nas. Dragim roditeljima
kćerke SEKA MARTINOVIĆ i DADANA MIJUŠKOVIĆ
751
735
Dana 19. oktobra 2025. navršava se godinu dana otkako nas je napustila naša voljena i najdraža
Draga naša, Tvoja ljubav, snaga i toplina koju si nam nesebično pružala cijelog života zauvijek će biti u nama. A ti ćeš uvijek biti voljena. Nikad zaboravljena. Čuvamo te s ljubavu i poštovanjem zauvijek. Porodica će posjetiti Njenu vječnu kuću.
Voli te
TVOJA PORODICA
Tri je godine od smrti naše voljene
MARINE Božidara MILOVIĆ
766
Ponosni smo što si dio nas. Nedostaješ nam!
737
TVOJA VOLJENA PORODICA
sakupi 5 kupona i osvoji nagradu
U čast 81. rođendana Pobjede, popusti se produžavaju do kraja oktobra
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) izvučena su 16. 10. 2025. godine.
- Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
