Dnevni list POBJEDA 17.10.2025 by Pobjeda

Evropska komisija odgovorila na pismo

Pobjede, Dana i Vijesti povodom nedavno usvojenog novog Zakona o igrama na sreću

Obezbijediti medijski pluralizam i rad medija bez političkih pritisaka ili diskriminacije

Direktori dnevnih novina Pobjeda (Nova Pobjeda), Dan (Jumedia mont) i Vijesti (Daily press) zvaničnim dopisom su se početkom oktobra obratili evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, povodom nedavno usvojenog novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, koji predstavlja dramatičan udarac izvorima prihoda medija, što bi moglo dovesti do zatvaranja čitavih redakcija STR. 4. i 5.

Policija, sud i tužilaštvo ostaju nemoćni pred Crkvom, Vijeće suda u Beranama ponovo pobilo odluku sutkinje Popović da odbije oduzimanje spomenika ratnom zločincu

Kip Đurišića sigurniji u hodnicima administracije nego u Manastiru

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama po drugi put je poništilo odluku sutkinje Dubravke Popović koja je odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću iz konaka Manastira Đurđevi stupovi. Iako ga policija već jednom nije pronašla na toj lokaciji, tužilaštvo ponavlja isti zahtjev, a sud isti postupak – dok institucije međusobno prebacuju nadležnosti, a spomenik koji je zabranjeni simbol veličanja ratnih zločinaca i dalje ostaje neuhvatljiv dokaz nesposobnosti sistema

CEDEM predstavio rezultate godišnjeg istraživanja o političkom javnom mnjenju

Najteži bolesnici danima bez terapije, ljekova nema jer se probijaju mjesečne „kvote“ koje je propisalo Ministarstvo nansija

2. i 3.

Spajiću najbolja ocjena, Đukanoviću najviše petica, a DPS ostaje najjači Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO nema novca za sve

ŚEĆANJE: Prije 81 godinu poginuo je Milisav Đurović, narodni heroj i komandant Osme crnogorske brigade Miśa-simbol hrabrosti i odanosti prema domovini

Ekološki i klimatski rizici Evrope Zašto priroda postaje geopolitičko pitanje

Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ STAV

PREGOVARAČKO POGLAVLJE 12 Crna Gora do dana pristupanja mora stvoriti uslove da se veterinarski i tosanitarni pregledi na graničnim prelazima obavljaju prema standardima Evropske unije STR. 9.

u Crnoj Gori

Mogu li kandidati za sudije Ustavnog suda u drugom krugu glasanja dobiti neophodnu podršku 49 poslanika

Đurović uvjeren u pozitivan ishod, BS ostaje

na početnim pozicijama

Gotovo sam siguran da će predloženi kandidati Ustavnog odbora dobiti 49 glasova i biti izabrani za sudije Ustavnog suda, rekao je šef poslaničkog kluba NSD Dejan Đurović, dok je poslanica BS Kenana Strujić-Harbić indirektno poručila da će podrška te partije ponovo izostati

PODGORICA – Šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović uvjeren je da će kandidati Ustavnog odbora za sudije Ustavnog suda u drugom krugu glasanja u Skupštini dobiti neophodnu tropetinsku podršku za izbor na te sudijske funkcije.

- Gotovo sam siguran da će predloženi kandidati Ustavnog odbora dobiti 49 glasova i biti izabrani za sudije Ustavnog suda – rekao je Đurović u izjavu za Pobjedu. Na pitanje na osnovu čega dijeli to uvjerenje, Đurović je odgovorio kako je riječ o njegovoj političkoj projekciji do koje je, kaže, došao kao šef kluba po-

slanika Nove srpske demokratije, koja je dio političkog saveza „Za budućnost Crne Gore“.

- Računajte da sa te pozicije mogu dati procjenu da će na plenumu biti dovoljan broj glasova – rekao je Đurović. On, kako je rekao, pretpostavlja da će predložene kandidate na kraju morati da podrže i predstavnici opozicije. - U protivnom bi se ispostavilo da je njihova zabrinutost za evropski put Crne Gore čisto fingiranje stanja. Prema tome, ja očekujem da će i predstavnici opozicije glasati za sudije Ustavnog suda. Ali i bez njih, mi ćemo imati 49 glasova za izbor sudija – uvjerava nas Đurović. On podsjeća i da Ustavni sud

u ovom trenutku raspolaže sa četiri od potrebnih sedam sudija i naglašava kako je taj minimum dovoljan za funkcionisanje i rad te sudske instance. Da bi dio opozicionih stranaka, odnosno konkretno Građanski pokret Ura, u drugom k rugu mogao dati podršku kandidatima Ustavnog odbora, u jučerašnjem izdanju je nagovijestio dnevni list Vijesti. Prema izvorima tog medija, Ura svoju podršku predloženim kandidatima uslovljava podrškom većine određenim zakonima na kojima oni insistiraju. Poslanici Ure juče nijesu odgovarali na telefonske pozive Pobjede.

Ustavni odbor Skupštine je za sudije Ustavnog suda predlo-

žio zamjenicu ombudsmana Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića, a šef države Jakov Milatović advokaticu Mirjanu Vučinić

Međutim, u prvom krugu glasanja u utorak nijedno od njih troje nije dobilo dvotrećinsku većinu, odnosno 54 glasa za izbor.

Milatovićeva kandidatkinja je dobila podršku opozicionih Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, ali ne i stranaka većine. Sa druge strane, podrška kandidatima Ustavnog odbora, osim predstavnika opozicije, izostala je i među strankama vladajuće većine.

Spajiću najbolja Đukanoviću a DPS ostaje

PODGORICA – Političar sa najvećom prosječnom ocjenom, na skali od jedan do pet, krajem prošlog mjeseca u Crnoj Gori bio je predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, slijede predsjednik države Jakov Milatović, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, te počasni čelnik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović i njen aktuelni predsjednik Danijel Živković. Da su istovremeno održani parlamentarni izbori, najviše građana bi na listićima zaokružilo DPS (25,8 odsto), zatim koaliciju Za budućnost Crne Gore (23,5), pa PES (20,3).

Ovo su neki od rezultata juče objavljenog istraživanja „Političko javno mnjenje Crne Gore“ koje je Centar za demokratiju i ljudska prava sproveo od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, i u kome je učestvovalo 1.006 punoljetnih ispitanika.

U odnosu na termin ranijih ispitivanja javnog mnjenja, koja su obično sprovodili između marta i maja, ovogodišnji rezultati su specifični i po tome što odražavaju stanje neposredno prije hapšenja biznismena Aca Mijajlovića, kojeg tužilaštvo sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i dovodi u tijesnu vezu sa ranijim visokopozicioniranim članovima DPS-a. Kako su precizirali iz CEDEM-a, takav događaj je sigurno uticao na pad rejtinga najjače opozicione stranke.

POLITIČARI

Šef države Jakov Milatović pozvao je juče poslanike na konsultacije vezane za njegov prijedlog da jedna od budućih sutkinja Ustavnog suda bude advokatica Mirjana Vučinić - Smatram da je, uoči narednog glasanja, korisno da svi poslanici imaju priliku da dodatno sagledaju njen profesionalni put, iskustvo i pristup pitanjima od značaja za rad Ustavnog

suda. Stoga, odlučio sam da pokrenem dodatne konsultacije sa svim zainteresovanim poslanicima i poslaničkim klubovima. Na ovim sastancima biće prisutna i gospođa Mirjana Vučinić, koja će neposredno predstaviti profesionalni angažman i viđenje uloge Ustavnog suda u jačanju ustavnosti i vladavine prava - naveo je Milatović u dopisu upućenom poslanicima.

On je, kako je dodao, uvjeren da će otvoren i konstruktivan dijalog doprinijeti potpunijem sagledavanju kandidature i da Vučinić, iskustvom i integritetom, može biti kandidatkinja oko koje se može ostvariti širok stepen saglasnosti u Skupštini. - Kao i uvijek, spreman sam za dijalog i zajednički rad u interesu Crne Gore – zaključio je Milatović u pismu.

Protiv izbora Radović i Jovanovića bili su poslanici Bošnjačke stranke revoltirani jer prethodno njihova favoritkinja za sutkinju Ustavnog suda Nerma Dobardžić, za koju tvrde da je imala ubjedljivo najbolje reference, nije dobila podršku Ustavnog odbora. D a će podrška Bošnjačke stranke predloženim kandidatima Ustavnog odbora izostati i u drugom krugu glasanja, koje bi trebalo da bude za mjesec, Pobjedi je indirektno potvrdila njihova poslanica Kenana Strujić-Harbić Ona je navela da Bošnjačka stranka ostaje na početnim pozicijama kada je riječ o predloženim kandidatima. Đurđica ĆORIĆ

Premijer Spajić je ponovo najbolje ocijenjeni političar, sa prosječnom ocjenom 2,56 koja je, pak, niža za 0,21 u odnosu na onu iz marta prošle go-

dine, kada je bio drugi na listi. Predsjednik Milatović se sa tadašnjeg prvog „spustio“ na drugo mjesto, a njegova prosječna ocjena je pala sa 2,93 na 2, 49. Na trećoj poziciji je Knežević sa prosjekom od 2,39, a koji je prije godinu i po bio tek peti sa većom ocjenom od 2,41. Đukanović je zadržao četvrtu poziciju, ali je njegova prosječna ocjena sada 2,37 (u odnosu na ranijih 2,45).

Kako su precizirali iz CEDEM-a, on je političar koji izaziva jaku polarizaciju među ispitanicima, što se ogleda u najznačajnijem broju najviših i najnižih ocjena. Živković je dobio istu prosječnu ocjenu kao prije godinu i po – 2,26, ali je sa osmog sada stigao na peto mjesto liste. Šef parlamenta i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić zavrijedio je šestu poziciju sa srednjom ocjenom od 2,18, koja je nešto niža od ranijih 2,23. Iza njega je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, koji je od nekadašnje ocjene 2,47 sada stigao do 2,13. Posljednji koji se može pohvaliti prosjekom većim od dva je prvi čovjek GP URA Dritan Abazović, koji je od ranijih 2,34 sada stigao do 2,03. Još jedan kuriozitet vezan za ovu listu predstavljaju podaci koji se odnose na broj najviših ocjena za svakog političara. Naime, taj iznos je rastao samo u slučaju Đukanovića, dok za ostalih sedam padao, i to najviše u slučaju Spajića (sedam odsto) i Milatovića (devet odsto).

STRANKE

Da su izbori održani krajem septembra, na njima bi glasalo 75,7 odsto građana, pokazuje isto istraživanje CEDEM-a. Najviše glasova dobio bi DPS – 25,8 odsto, što je za 0,2 od-

Šef države Jakov Milatović u Briselu razgovarao

Samit EU - Zapadni Balkan

BRISEL – Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana biće održan 1. juna naredne godine u Crnoj Gori.

To je potvrđeno prilikom jučerašnjeg razgovora u Briselu šefa države Jakova Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom

- Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unijaZapadni Balkan 1. juna. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška EU, kada je u pitanju završetak

Dejan Đurović

Kenana Strujić-Harbić

godišnjeg istraživanja o političkom javnom mnjenju u Crnoj Gori

najbolja ocjena, Đukanoviću najviše petica, ostaje najjača stranka

Istraživanje je pokazalo da je rejting koalicije ZBCG „uzletio“ sa 15,5 na čak 23,5 odsto, broj glasača PES-a, sa 26,3 odsto, pao na 20,3 procenta i da Demokrate sada imaju podršku od 8,2 odsto, u odnosu na ranijih deset

sto manje nego prije godinu i po. U istom vremenskom periodu od prethodnog do posljednjeg istraživanja, rejting koalicije ZBCG je „uzletio“ sa 15,5 na čak 23,5 odsto. To ukazuje da se dio simpatizera drugih stranaka iz aktuelne vlasti vjerovatno „prelio“ u nekadašnji Demokratski front. Na prvom mjestu, to su (doskorašnji) glasači PES-a, koji je za godinu i po od 26,3 odsto pao na 20,3. Slijede Demokrate koje sada imaju podršku od 8,2 odsto, u odnosu na ranijih 10 procenata.

Mnogo iza je Bošnjačka stranka, koja je zadržala skoro isti nivo od pet odsto glasačkog tijela (iako je prošle godine imala 5,3 odsto). Politička platforma Evropski savez sada zajedno imaju podršku pet odsto birača, što im praktično garantuje da više neće biti na ivici cenzusa. Iznad grani-

ce je još uvijek i GP URA sa 3,6 odsto, što je više za 0,2 odsto u odnosu na prethodno istraživanje. Albanski forum je, pak, pao sa 1,9 na 1,8 odsto podrške. Ispod cenzusa je definitivno Socijalistička narodna partija sa samo 1,4 odsto (u odnosu na 2,2 odsto).

TRANZICIJA

Iako se problemi u obrazovanju i zdravstvu pominju skoro svakodnevno, ocjena javnog mnjenja prema njima je suprotna onome što bi se moglo pretpostaviti. Naime, skoro 64 odsto ispitanika ima povjerenja u sistem obrazovanja, a 54 odsto u zdravstveni, i obje kategorije bilježe značajan rast. Iza njih je, Srpska pravoslavna crkva u koju povjerenje ima 47,9 odsto anketiranih, što je za oko tri odsto manje nego prije godinu i po. Vojska sa 44,5 odsto podrške

bilježi trend rasta, ali je zato Policija pala za više od devet odsto – na 44,1, a značajan je i pad povjerenja u nevladine organizacije. Na promjene u društvu mogu da ukažu i podaci kako je podrška Delegaciji Evropske unije prije godinu i po bila 50,5 odsto, da bi krajem prošlog mjeseca ona iznosila samo 39,8 odsto, dok je za NATO pala sa 42,5 na samo 30,4 odsto. S druge strane, navodno 71,3 odsto građana podržava članstvo naše zemlje u EU, ali je to skoro sedam odsto manje nego u martu prošle godine - 17,5 odsto je protiv, a 11,3 nema stav. Takođe, u slučaju referenduma, njih 80,3 odsto bi podržalo članstvo u EU. Za članstvo u NATO sada je 42 odsto, ili 7,5 procenata manje nego prije godinu i po, dok je broj onih koji žele izlazak Crne Gore iz Sjevernoatlantske alijanse po-

razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom

Društvo uveliko pod dejstvom revizionizma

Među zabrinjavajućim pokazateljima je i onaj kako ispitanici percipiraju borbu protiv fašizma tokom Drugog svjetskog rata. Među anketiranima je bilo samo 37,9 odsto onih za koje su tu borbu vodili partizani, a čak 30,6 odsto, navodno, nije imalo stav.

Da su isključivo četnici bili antifašisti smatra 8,7 odsto, dok je 14 odsto njih izjavilo da su to bili i jedni i drugi. Anketni odgovor da niko od njih to nije bio, zaokružilo je čak 8,8 odsto.

Utisak da je društvo već uveliko u fazi revizionizma, barem kada je riječ o istoriji 20. vijeka, pojačava i podatak da 13,5 odsto građana podržava podizanje spomenika osuđenom ratnom zločincu i četničkom vođi Pavlu Đurišiću. Protiv takvog čina je 40 odsto, njih 25,3 odsto smatra da to pitanje nije važno, a skoro 22 odsto nema stav.

Kada je riječ o reakciji državnih organa na podizanje spomenika, protiv nje je čak 27,3 odsto, samo 20,4 odsto je podržalo ono malo što je država pokušala da učini, dok više od polovine ispitanih nije dalo ocjenu.

rastao za čak 10 odsto, na 40,7 procenata. Ispitanici su, sudeći prema odgovorima, svjesni uticaja stranih aktera na politiku Crne Gore, pa praktično polovina njih smatra da SPC utiče na političke prilike u zemlji, a Srbija sa čak 59 odsto. Prema istom izvoru, oko 40 odsto smatra kako bi Crna Gora trebalo da se oslanja na EU, ali je to deset odsto slabiji rezultat nego prije godinu i po. Prozapadni kurs zemlje podržava 47,3 odsto anketiranih, dok njih 30,6 odsto budućnost vidi u saradnji s regionom i EU. Za godinu i po, „nezapadni stavovi“ su porasli za oko pet odsto. U konačnom, broj onih koji smatraju da se Crna Gora kreće pravim, odnosno pogrešnim putem je praktično isti –36 u odnosu na 38 odsto. Oko 36 odsto ispitanih građana smatra da je povećanje pla-

Balkan 1. juna iduće godine u Crnoj Gori

našeg pristupanja – poručio je Milatović ističući da će tom prilikom naša zemlja ugostiti regionalne i lidere svih 27 država članica, kao i predsjednike Evropske komisije i Evropskog savjeta Ursulu fon der Lajen i Antonia Koštu. Milatović je sa Koštom razgovarao i o izradi nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.

- Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog

savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo, da uvedemo Crnu Goru u EU svi zajedno - naveo je Milatović. Zaključio je i kako je vrijeme da radimo još više, da pokažemo zajedništvo i odgovornost i da zajedno završimo posao

pred nama, te da je to zadatak političkih aktera, institucija i cijelog društva. Milatović je u Briselu govorio i na okruglom stolu organizacije „Prijatelji Evrope“ kojom prilikom je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, predstavio cilj Crne Gore da 2028. godine postane 28. članica EU. Đ. Ć.

ta i penzija pozitivno uticalo na životni standard. Njih 30 odsto navodi kako je inflacija poništila te pozitivne efekte, a još 25 odsto smatra da je životni standard sve gori.

Anketiranima su bila najvažnija upravo pitanja koja se odnose na bolje uslove života i zapošljavanje – 75,2 odsto, kao i uticaj rasta cijena. No, u odnosu na ranija istraživanja, ovog puta više od polovine građana smatra problematičnim partijsko zapošljavanje i sada je to ključna briga, uz ekonomsku nestabilnost i revanšizam prema političkim neistomišljenicima.

U odnosu na period kada je DPS bio na vlasti, 24,1 odsto anketiranih smatra da je situacija praktično ista, njih 22,1 da je bolja, a 18,9 odsto da je značajno bolja.

Ispitanici su strogo polarizovani oko učinaka aktuelne Vlade, pa je njih 40 odsto zado-

voljno, a isto toliko izražava nezadovoljstvo. Da je crnogorska izvršna vlast stabilna navodi samo 29 odsto. Vlada je nestabilna za 26,3 odsto i veoma nestabilna za još 16,7 odsto ispitanih. No, potreba za njenom rekonstrukcijom očigledno nije tema za „šire mase“, jer o tome nema stav čak 37 odsto anketiranih. Protiv toga je njih 35,9 odsto, a za je 27,2 odsto. Sve to prati i pitanje o potrebi održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, gdje je odnos sličan: 35 odsto građana smatra da su potrebni, a 38 odsto da nijesu. U ispitivanju su se našla i pitanja o prirodi sukoba Rusije i Ukrajine, gdje skoro četvrtina kao krivce navodi SAD i NATO, za njih 27,6 odsto odgovornost je na Rusiji i predsjedniku Vladimiru Putinu, a 19,7 odsto smatra da su svi akteri krivi. K. JERKOV

Ocjene političara

Rejting partija

Jakov Milatović i Antonio Košta tokom susreta u Briselu

Vlada usvojila odluku o raspodjeli dobiti Aerodroma Crne Gore

Opredijelili 4,12 miliona

eura za finansiranje programa unapređenja avio-dostupnosti

PODGORICA - Vlada je danas usvojila odluku o raspodjeli dobiti Aerodroma

Crne Gore u iznosu od 22,92 miliona eura, ostvarenu u periodu od 2021. do prošle godine.

Vlada je zadužila Aerodrome

Crne Gore da 15,9 miliona eura od ostvarene dobiti opredijeli za pokriće gubitaka iz ranijih godina, dok će preostalih 7,01 milion biti raspodijeljeno osnivaču.

Iz Vlade su objasnili da će osnivaču biti opredijeljeno 70 odsto iznosa ili 4,9 miliona, odnosno 4,17 miliona nakon što se po osnovu poreza odbije 15 odsto. Oni su dodali da će 30 odsto ili 2,1 milion eura biti opredijeljeno kao neraspoređena dobit kompanije. - Iznos dobiti koja se isplaćuje osnivaču umanjuje se za

182.000 eura na ime više uplaćenih sredstava po osnovu raspodjele dobiti za 2019. godinu, a uvećava za 134.760 koji se u poslovnoj evidenciji Aerodromi Crne Gore vodi kao obaveza prema osnivaču za učešće u dobitku iz ranijih periodaobjašnjeno je iz Vlade. Osnivaču će na taj način biti opredijeljeno ukupno 4,12 miliona eura.

- Sr edstva koja pripadaju budžetu Crne Gore u iznosu od 70 odsto ili 4,12 miliona eura opredjeljuju se za finansiranje programa unapređenja avio-dostupnosti Crne Gore, u skladu sa planom koji će utvrditi ministarstva finansija i saobraćaja, uz sprovođenje mjera usklađenih sa pravilima o državnoj pomoći - navodi se u saopštenju. Ministarka saobraćaja Maja

rekla je da je odluka Vlade potvrda strateškog pristupa razvoju sektora.

- Drago mi je što je Vlada podržala inicijativu Ministarstva saobraćaja da se dio dobiti Aerodroma Crne Gore usmjeri u programe koji doprinose boljoj povezanosti naše zemlje. Nakon dolaska Wizz Aira i dogovora o otvaranju baze, nastavljamo sa mjerama koje će omogućiti stabilan rast avio-saobraćaja, razvoj turizma i jačanje ukupne ekonomije - navela je Vukićević.

Iz Ministarstva saobraćaja je poručeno da usvojeni prijedlog potvrđuje opredijeljenost

Vlade da vazdušni saobraćaj bude ključni pokretač ekonomskog i turističkog razvoja, te da Crna Gora ostane prepoznata kao moderna, povezana i otvorena destinacija. S.P.

Apelacioni sud ukinuo presudu po tužbi BB Hidro protiv države zbog neizgrađene mHE Slatina

Ispočetka o sporu vrijednom 1,65 miliona eura

PODGORICA - Apelacioni

sud je ukinuo presudu sutkinje Privrednog suda Marije Adžić koja je djelimično usvojila tužbeni zahtjev kompanije u suvlasništvu

Blaža Đukanovića BB Hidro (BBH) i dosudila im 226.100 eura odštete, istovremeno odbivši da im po osnovu izmakle dobiti država isplati 1,4 miliona eura. Predmet je vraćen Privrednom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Prvostepenom presudom sutkinja Adžić je usvojila i njihov zahtjev da se utvrdi da je raskinut ugovor o koncesiji za

izgradnju mHE koji je BBH sa Vladom zaključio u maju 2017. godine. Tada je ocijenila da BBH ima pravo da se obešteti samo za stvarnu štetu, odnosno iznos koji su uložili u pripremu realizacije ovog projekta. - Po ocjeni Apelacionog suda opravdano se žalbama stranaka osporava prvostepena presuda zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 367 st. 2 tač. 15 ZPP-a, jer nema razloga o činjenicama koje su odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava, a dati razlozi su nejasni, zbog čega se nije mogla

Evropska komisija odgovorila na pismo Pobjede, Dana usvojenog novog Zakona o igrama na sreću

EK: Obezbijediti pluralizam i rad bez političkih pritisaka diskriminacije

Direktori dnevnih novina Pobjeda (Nova Pobjeda), Dan (Jumedia mont) i Vijesti (Daily press) zvaničnim dopisom su se početkom oktobra obratili evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, povodom nedavno usvojenog novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, koji predstavlja dramatičan udarac izvorima prihoda medija što bi moglo dovesti do zatvaranja čitavih redakcija

ispitati, a pored toga činjenično stanje je ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno – saopšteno je iz Apelacionog suda. Ocjenjuju da presudom nijesu jasno utvrđene činjenice koje se odnose na uslove i krivicu za raskid ugovora o koncesiji, dodajući da je to od bitnog uticaja na pravo tužioca na naknadu materijalne štete, kako obične, tako i izmakle koristi. Tokom postupka iz BBH su tvrdili da Vlada nije pokazala volju da se ugovor realizuje, imajući u vidu kašnjenje planskog dokumenta i propuste prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Optuživali su ih da su prekinuli postupak odobravanja izgradnje mHe kako bi pojedincima omogućili sticanje političkih poena. Država je sa druge strane odbacivala odgovornost tvrdeći da nije bilo nezakonitog i nepravilnog postupanja njenih organa. M.Lk.

PODGORICA - Evropska komisija (EK) ističe da su poštovanje slobode medija i obezbjeđivanje podsticajnog okruženja za medijski pluralizam, ključni za vladavinu prava i suštinski element procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, navodi se u odgovoru predstavnice EK i šefice Jedinice B4 za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu za proširenje i Istočno susjedstvo Barbare Jesus – Gimeno, na pismo koje su uputili predstavnici tri štampana crnogorska medija Pobjede, Vijesti i Dana, a u kojem je ukazano na posljedice usvajanja Zakona o igrama na sreću po rad crnogorskih štampanih medija. - Dosljedno smo naglašavali da je poštovanje slobode medija i obezbjeđivanje okruženja koje omogućava medijski pluralizam, bez političkih pritisaka ili diskriminacije, od suštinskog značaja za vladavi-

nu prava i predstavlja ključni element procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Evropska komisija očekuje da Crna Gora uskladi i primjenjuje svoj pravni okvir sa postojećim pravnim tekovinama EU i evropskim standardima u okviru pristupnih pregovora. Istovremeno, svi mediji imaju odgovornost da poštuju najviše profesionalne i etičke standarde. Evropska komisija će nastaviti da pažljivo prati ovu oblast – poručila je Jesus - Gimeno u odgovoru predstavnicima tri štampana crnogorska medija.Direktori dnevnih novina Pobjeda (Nova Pobjeda),

Dan (Jumedia mont) i Vijesti (Daily press) zvaničnim dopisom su se početkom oktobra obratili evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, povodom nedavno usvojenog novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, koji predstavlja dramatičan udarac izvorima prihoda medija što bi moglo dovesti do zatvaranja čitavih redakcija. - Ovaj zakon posebno diskriminiše štampane i druge privatne medije, koji već godinama posluju u teškim tržišnim uslovima i čiji je sam opstanak sada u velikoj mjeri ugroženkazali su u dopisu Kos pred-

- Evropska komisija očekuje da Crna Gora uskladi i sprovede pravni okvir sa postojećim pravnim tekovinama EU i evropskim standardima kao dio pregovora o pristupanju. Istovremeno, svi mediji imaju odgovornost da poštuju najviše profesionalne i etičke standarde. Evropska komisija će nastaviti da pažljivo prati ovu oblast – poručila je Jesus – Gimeno u odgovoru predstavnicima tri štampana crnogorska medija

Zakon o igrama na sreću posebno diskriminiše štampane i druge privatne medije

Vukićević

Sa jučerašnje sjednice

Dana i Vijesti povodom nedavno

medijski rad medija pritisaka ili

stavnici tri crnogorska štampana medija.

U dopisu su istakli da su štampani mediji, iako su najskuplji za proizvodnju i distribuciju, ovim zakonom stavljeni u neravnopravan položaj u poređenju sa drugim medijima.

- Umjesto da se podrži njihov opstanak, postoji ozbiljan rizik da će čitave redakcije morati da se zatvore u bliskoj budućnosti, ukoliko se situacija ne popravi. Ovo direktno ugrožava pluralizam i dostupnost raznovrsnih izvora informacija – upozorava se u dopisu.

Najveći teret

Dodaje se da štampani mediji nose najveći teret istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori.

- Oni proizvode većinu dubinskih analiza i istraživačkih izvještaja, razotkrivaju skandale i prate složena ekonomska i politička dešavanja. Bez njihovog doprinosa, crnogorsko društvo bi izgubilo ključni mehanizam demokratske kontrole – ističu predstavnici tri crnogorska medija.

Navodi se da iako tiraž opada, štampani mediji ostaju najznačajniji u oblikovanju javnog mnjenja.

- Njihove priče se potom distribuiraju putem onlajn portala, televizijskih kanala i društvenih mreža, čime se njihov sadržaj višestruko pojačava. Posljedice smanjenja prihoda su već vidljive - smanjen tiraž, ukidanje određenog sadržaja, potencijalna otpuštanja – što rezultira manje kvalitetnim sadržajem koji oblikuje javni diskurs – kazali su u dopisu predstavnici Pobjede, Vijesti i Dana. U dopisu upućenom komesarki za proširenje Marti Kos se upozorava da ako štampani mediji nestanu sa tržišta, građani će biti lišeni vjerodostojnih i sveobuhvatnih informacija.

- To bi potkopalo demokratske procese i pravo javnosti na istinite informacije, što predstavlja korak unazad od evropskih standarda slobode medija. U tom smislu, potvrđujemo obaveze zemalja članica EU i zemalja kandidata da obezbijede

Otvorena dvodnevna konferencija Privrede komore o ekonomiji Montenegro 2025

BUDVA - Ekonomije Zapadnog Balkana su, uprkos izazovima, u zoni rasta i razvoja, na šta ukazuje Svjetska banka po čijim podacima su zemlje regiona u ovoj godini ostvarile prosječan rast BDP-a od 3,2 odsto, saopštila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić otvarajući konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, koja se ove godine održava pod motom „Ekonomije regiona u izazovima današnjice“.

Drakić: Crnogorska privreda pokazala otpornost, ali i snagu da se transformiše

medijski pluralizam i fer tržišne uslove za sve medije, kako je istaknuto u Evropskom zakonu o slobodi medija i u relevantnim preporukama Savjeta Evrope o medijskom pluralizmu i slobodi govora – ističe se u dopisu.

Dodaje se da ovi dokumenti jasno navode da vlade ne smiju usvajati mjere koje dovode do zatvaranja medijskih kuća ili stvaraju nejednake uslove ,,jer to direktno potkopava demokratiju i vladavinu prava“. i zazov

- Iz svih ovih razloga, pozivamo Evropsku komisiju da koristi instrumente i mehanizme kako bi se pozabavila ovim zabrinjavajućim dešavanjima i da pošalje jasan signal crnogorskim institucijama da takvo zakonodavstvo ne smije dovesti do diskriminacije štampanih medija. Uvjereni smo da Evropska komisija prepoznaje da zatvaranje čitavih redakcija ne znači samo gubitak radnih mjesta, već je i ozbiljan izazov za demokratiju, vladavinu prava i evropski put Crne Gore - zaključuje se u dopisu upućenom komesarki za proširenje Marti Kos. Menadžmenti dnevnih novina Pobjeda (Nova Pobjeda), Dan (Jumedia mont) i Vijesti (Daily press) su se povodom posljedica koje je donijelo usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, početkom septembra zvaničnim dopisom obratili i predsjednicima države, Vlade i parlamenta, i ministru finansija. S. PoPović

Ističući da je ovaj skup, koji se kontinuirano organizuje od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga između privrede, stručnjaka i kreatora politika, Drakić je naglasila da dugovječnost konferencije potvrđuje snagu zajedničke vizije, znanja i saradnje kao ključnih pokretača razvoja – ne samo na nacionalnom, već i na regionalnom nivou.

- Trajanje ove konferencije pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou - kazala je Drakić. Ona navodi ekonomske podatke koji govore da region Zapadnog Balkana, uprkos izazovima, ostaje u zoni rasta i razvoja.

- Inflacija, koja je bila jedan od najvećih izazova proteklih godina, u padu je u svim zemljama regiona. Ovi pokazatelji jasno potvrđuju da se naš region oporavlja, ali i da su pred nama zadaci koji zahtijevaju ozbiljne, strateške i koordinisane odgovore - kaže Drakić dodajući da duži niz godina, kroz različite formate koje nam defini-

plan

- Čini se da je vrijeme da je prepoznamo kao najvažniji resurs. U svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano. Integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti – od infrastrukture do digitalne povezanosti, od energetike do poljoprivrede –jedini su put ka većem tržištu, ka rastu i investicijama. Stoga, Zapadni Balkan mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i sarad-

nja - kazala je Drakić. Crnogorska privreda je, kako dodaje, pokazala otpornost, ali i snagu da se transformiše. Uprkos globalnim i drugim pritiscima, naš rast se održava, investicije se nastavljaju, a privrednici svakodnevno dokazuju da su nosioci razvoja. John WH Denton, generalni sekretar Međunarodne privatne komore (ICC), istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku. - Širom svijeta kompanija se suočava sa dubokom neizvjesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim

digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalnu ekonomiju, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore - rekao je Denton.

On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja sa učešćem od 17,5 triliona dolara u ekonomskim aktivnostima, što čini oko 70 odsto svjetskih trgovinskih tokova i 20 odsto globalnog BDP-a. Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni. - I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava brzu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evroperekao je on.

Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti institucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja. Na ovoj dvodnevnoj konferenciji, koja se održava u Bečićima, učestvuje više od 300 učesnika iz zemlje, regiona i EU. N. KovaČević

PODGORICA - Opština

Kotor je dobila uslovno mišljenje na finansijsku i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja za prošlu godinu koje je sprovela Državna revizorska institucija (DRI). Predsjednik kotorske opštine je Vladimir Jokić.

]Kolegijum kojim je rukovodila senatorka Vesna Mihailović sa senatorom Sinišom Čađenovićem je utvrdio da su pogrešna prikazivanja u završnom računu budžeta za prošlu godinu materijalno značajna, ali ne i prožimajuća, zbog čega su dali uslovno mišljenje. Ipak, u reviziji pravilnosti utvrđeno je da su odluke o završnom računu neusklađene sa više propisa, među kojima su zakoni o lokalnoj samoupravi, finansiranju lokalne samouprave, budžetu i fiskalnoj odgovor-

zovanih radnih mjesta, od kojih je jedna zaposlena bila na dužem bolovanju. Propusta je bilo i prilikom angažovanja visoko rukovodnog kadra bez javnih konkursa, a vršioci dužnosti su imenovani i na periode duže od šest mjeseci, koliko je zakonski maksimum. Zanemarili su i zakonsku obavezu ocjenjivanja i rukovodilaca i službenika koja se sprovodi jednom godišnje. Opština Kotor je prošle godine zaključila 28 ugovora o djelu za sistematizovana radna mjesta, a isto je rađeno i sa ugovorima o privremenim i povremenim uslovima na period duži od zakonskog koji iznosi 120 dana. Zakon je prekršen i prilikom angažovanja volontera, imaju u vidu da iz opštine nijesu vodili ni evidenciju tih ugovora niti obavještavali Zavod za zapošljavanje u zakonskom roku. M.Lk. DRI dala uslovno mišljenje na finansijsku i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Opštine Kotor za prošlu godinu

nosti, upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, radu te više drugih zakona iz oblasti poreza, javnih nabavki i imovine. Revizori su utvrdili da je na kraju prošle godine dug za porez na nepokretnosti iznosio 14,1 miliona eura, što je 1,3 miliona više u odnosu na godinu ranije. Ukazuju da se ova potraživanja kumulativno vode od 2003. godine te da nema sistemske klasifikacije po ročnosti, što je u suprotnosti sa zakonima o poreskoj administraciji i obligacionim odnosima. Sekretarijat za lokalne prihode je prošle godine donio 4.522 rješenja o prinudnoj naplati poreza na nepokretnosti za fizička lica u visini od 696.800, dok je za pravna lica izdato 446 rješenja ukupne vrijednosti 2,3 miliona eura. - Iznosi zaduženja iskazani su sa kamatom i troškovima po-

stupka, a Sekretarijat ne vodi evidenciju o iznosima koji su po tim rješenjima naplaćeni, niti se ti iznosi analitički prate u okviru poreskog knjigovodstva - navode revizori. Ocjenjuju da je na slabu naplatu uticao i nedostatak stručnog kadra, imajući u vidu da je u ovom sektoru, koji nema rukovodioca, popunjeno samo četiri od deset sistemati-

Barbara Jesus – Gimeno skupština crne

še Evropska unija, u prvi

stavljaju priču o regionalnoj saradnji.

Vladimir Jokić

Nina Drakić

EPCG priprema izgradnju jednog od najznačajnijih energetskih projekata u Crnoj Gori

Počeli geološki istražni radovi za potrebe izgradnje HE Kruševo

PODGORICA - Geološki istražni radovi za potrebe izgradnje Hidroelektrane (HE) Kruševo, koje finansira Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), su počeli, saopštili su iz EPCG, dodajući da time započinje nova faza u pripremi jednog od najznačajnijih energetskih projekata u Crnoj Gori. Navodi se da su radovi počeli u skladu sa Ugovorom za izradu projekta i izvođenje detaljnih geoloških radova, potpisanim

29. novembra prošle godine između EPCG i Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“. - Realizacijom ovih radova, koje finansira EPCG, započinje nova faza u pripremi jednog od najznačajnijih energetskih projekata u Crnoj Gori, čime se stvaraju preduslovi za paralelno sprovođenje svih potrebnih aktivnosti u okviru projektakaže se u saopštenju EPCG. Ceremoniji zvaničnog početka radova prisustvovali su predsjednik Odbora direkto-

ra EPCG Milutin Đukanović, izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, uz prisustvo predstavnika rukovodstva EPCG. Đukanović je kazao da je zelena tranzicija velika šansa za Crnu Goru i njene građane. - Danas počinjemo jedan od fundamentalnih i kapitalnih projekata koji mnogo znači za Crnu Goru, a samim tim i za EPCG - poručio je Đukanović. Izvršni direktor EPCG Ivan

Bulatović, naglasio je da HE Kruševo jedan od prioritetnih projekata u oblasti hidroenergetike u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, čime je potvrđen njen strateški značaj za energetsku sigurnost i održivi razvoj države.

Prema njegovim riječima, planirana instalisana snaga iznosi 82 megavata, godišnja proizvodnja oko 170 gigavat-sati, dok je vrijednost investicije približno 160 miliona eura. Kako je istakao Bulatović, početak geoloških istraživanja označava i početak prve konkretne faze realizacije projekta.

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, kazao je da početak geoloških radova na projektu HE Kruševo predstavlja trenutak od posebnog značaja za Crnu Goru i novu fazu razvoja energetike. - Ovaj trenutak ima veliku simboliku, jer označava novu fazu razvoja energetike u Crnoj Gori. Skoro pola vijeka prošlo je od izgradnje posljednje velike hidroelektrane Pive. Danas otvaramo novo poglavlje - poručio je Šahmanović.

Kako su podsjetili, EPCG je 20. septembra prošle godine potpisala Memorandum o razumijevanju sa francuskom kompanijom EDF, jednim od globalnih lidera u oblasti energetike.

- Ovim dokumentom uspostavljen je okvir za dugoročnu saradnju u oblasti energetske tranzicije i hidroenergetike, sa posebnim fokusom na projekat HE Kruševo - kaže se u saopštenju. S. P.

Atlas grupa Duška Kneževića tvrdi da je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da su im crnogorski sudovi povrijedili prava

Zastupnik države negira tvrdnje i kaže da je postupak još u toku

PODGORICA – Nijesu

tačni navodi da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu (ESLJP) donio odluku po predstavkama Atlas grupe u vlasništvu biznismena Duška Kneževića zbog oduzimanja licenci Invest banci Montenegro i Atlas banci, već se na sajtu ESLJP navodi da su ovi predmeti u fazi kada obje strane tek treba da dostave pisane opservacije u vezi ovog spora – saopštili su iz

Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP reagujući na prethodne navode iz Atlas grupe.

Ukazuju da nije tačno da je utvrđeno da su crnogorski sudovi povrijedili njihova prava te da ESLJP poziva strane u sporu da se dogovore, odnosno mirno riješe spor.

Prethodno je iz Atlas grupe saopšteno da je ESLJP prihvatio zahtjev Atlas grupe protiv Crne Gore uz procjenu da su sudovi u Crnoj Gori povrijedili pravo tužioca Atlas gru-

pe, pred svim državnim institucijama kojima se obraćao u zahtjevu protiv države Crne Gore.

- U obr azloženju odluke Evropskog suda, objavljenom na njihovom zvaničnom sajtu, pozivaju se dvije strane u sporu na mirno rješavanje spora, odnosno da se stranke dogovaraju – saopšteno je iz Atlas grupe

Ukazali su da im je prethodno odbijeno pet zahtjeva, te da je ESLJP sada po prvi put uzeo u razmatranje zahtjev kompanije Duška Kneževića – ,,Zahtjev br. 16762/24 ATLAS GRUPA protiv Crne Gore“.

- U objašnjenju ,,predmeta slučaja“, navodi se da ,,zahtjevi se odnose na navodni nedostatak pristupa sudu, s obzirom na to da su Upravni sud i Vrhovni sud odbili da ispitaju po suštini tužbe dvije kompanije podnosioca zahtjeva“ –kazali su iz Atlas grupe. Podsjećaju da je Knežević bio jedini osnivač i vlasnik dvije kompanije podnosioca za-

htjeva, koje su bile akcionari ovih banaka koje su krajem 2018. godine stavljene pod privremenu upravu. Ukazuju da je Upravni sud 2020. godine utvrdio da akcionari nemaju pravo da osporavaju odluke koje se odnose na banke, koje su bile odvojena pravna lica, bez obzira na procenat njihovih akcija i bez obzira na to da li su djelovali odvojeno ili zajedno. Takođe je odbacio tužbe banaka kao podnijete od neovlašćenog lica, s obzirom na to da njihov zakonski zastupnik nije bio ovlašćen da postupa od privremenog/ stečajnog upravnika. Vrhovni sud je te odluke potvrdio i u svih šest slučajeva, kako navode, utvrdio da samo privremeni upravnik može da se žali na odluku kojom se uvodi privremena uprava. Podnijeli su i tri ustavne žalbe zbog nemogućnosti pristupa sudu, koje su odbijene. Naglašavaju da je predmet zahtjeva kršenje prava pravično suđenje i djelotvorni pravni lijek.

- Sada je na potezu Crna Gora koja bi trebalo da pokaže dobru namjeru u postizanju dogovora i poravnanja sa oštećenom Atlas grupom – poručili su iz Kneževićeve grupacije. Tvrde i da je Knežević žrtva progona DPS-a i državnog tužioca Milivoja Katnića koji je, ,,uzeo 63 miliona eura keša od međunarodnih klijenata iz ove dvije banke i do danas se ne zna gdje je taj novac“. - Iznos od 15 miliona eura od navodne garancije skinuto je sa računa ,,Atlas banke“ po naređenju tadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, koji je bio u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja i u toku je suđenje zajedno sa više stečajnih upravnika. Zaposleni u Atlas grupi i vlasnik i predsjednik Duško Knežević su uvjereni da se radilo o kriminalnoj sprezi i namjeri da se uništi prosperitetna kompanija i dvije banke Atlas banka i Invest banka Montenegro – navode iz Atlas grupe. M.Lk.

Ministarstvo poljoprivrede pozvalo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vrše otkup

Mljekare će imati priliku za izvoz u Srbiju i BiH

U saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu (BiH), sa čijim nadležnim institucijama i kompanijama je Ministarstvo poljoprivrede postiglo dogovor

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vrše otkup i da o eventualnim viškovima obavijeste taj Vladin resor.

Ministarstvo je, prema riječima, njegovih predstavnika, učinilo sve iz domena nadležnosti i obezbijedilo plasman svih tržišnih viškova finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori. - Nakon sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara, menadžment Ministarstva je preduzeo sve da se stvori prostor za hitni otkup domaćih viškova - navodi se u saopštenju.

Takođe, kako se dodaje, u saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu (BiH), sa čijim nadležnim institucijama i kompanijama je Ministarstvo postiglo dogovor. Farmer Marko Dumnić nedavno je prosuo 3,5 tone mlijeka nakon što su ga iz mljekare Srna obavijestili da moraju obustaviti otkup.

U srijedu su predstavnici prerađivača i stočara održali stanak sa predstavnicima u Ministarstvu poljoprivrede.

Predstavnik Unije stočara sje-

vera Crne Gore Vučko Pešić kazao je u srijedu nakon sastanka da su poražavajući podaci da se 2011. godine od drvoprerade, ribarstva i poljoprivrede budžet punio sa devet odsto, a da je 2024. godine taj procenat pao na 3,5 odsto. - To znači da neko nešto ne radi kako treba. Prije četiri godine smo imali 55.000 krava, podaci od prošle godine govore da ih je sada 44.000, tada smo uvezli 45 miliona eura vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda, prošle godine 80 miliona – kazao je Pešić dodajući da ove godine ukupan uvoz hrane dostigne i milijardu eura. Smatr a da bi povećanjem agrobudžeta na pet odsto moglo da se utiče na mlade da ostanu na selu, uz pomoć prilikom kupovine mehanizacije i ulaganje u infrastrukturu. Pita se kako je moguće da nam je samodovoljnost u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda deset odsto, a da i dalje imamo viškove.

- Mi građani plaćamo sve ministre, ministar poljoprivrede je dužan da iznese probleme na Vladi i da se oni rješavaju. Svaki dan se proizvede 80 tona mlijeka, mljekarima su puni magacini, pitanje je trenutka kada će i preostali mljekari obustaviti otkup. Ovo je problem Vlade, ovo je sistem vezanih sudova, sve se preliva iz jednog u drugo i upravo je u tome razlog zbog čega se sjever iseljava - naglasio je Pešić u srijedu. R. E.

Predstavnici EPCG i Ministarstva energetike

Predstavnici mljekara i stočara ispred Ministarstva poljoprivrede

Policija, sud i tužilaštvo ostaju nemoćni pred Crkvom, Vijeće suda u Beranama ponovo pobilo odluku sutkinje Popović da odbije oduzimanje spomenika ratnom zločincu

Četnički vojvoda Pavle Đurišić sigurniji u hodnicima administracije nego u Manastiru

PODGORICA –Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama je drugi put zasijedalo po istoj stvari i ponovo donijelo istu odluku –uvažilo je žalbu ODT Berane na odluku sutkinje Dubravke Popović da odbije zahtjev za privremeno oduzimanje spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću iz konaka Manastira Đurđevi stupovi. Sutkinji je odluka vraćena na ponovno odlučivanje.

Pobjeda je nezvanično saznala da je od sutkinje traženo da zahtijeva dodatne dokaze od policije i tužilaštva gdje se spomenik nalazi. Ovaj zahtjev je upućen najvjerovatnije jer ga u prošloj akciji 1. oktobra policija nije našla u konaku Manastira Đurđevi stupovi, u kome se prema njihovim informacijama i nalazio. Tužilaštvo je sudu nakon toga poslalo isti zahtjev – da se spomenik oduzme iz konaka. Tužilaštvo je 8. oktobra zahtijevalo od suda, a nakon neuspješne akcije, kada spomenik u konaku Manastira Đurđevi stupovi nije nađen, da odobri privremeno oduzimanje spomenika iz konaka. Sutkinja je 13. oktobra donijela rješenje kojim je odbila prijedlog ODT Berane, za privremeno oduzimanje navedenog predmeta. Tužilaštvo se na tu odluku žalilo, a Vijeće je zbog toga juče vratilo na ponovno odlučivanje sutkinji.

Već Viđeno

Jučerašnje zasijedanje vijeća je ponavljanje identične situacije od kraja septembra, jer je i prethodni zahtjev tužilaštva za oduzimanje ovog spomenika odbijen, 29. septembra. Nakon toga je vanraspravno vijeće suda ukinulo odluku sutkinje Popović i vratilo joj na ponovno odlučivanje. Ona je ostala pri svom rješenju, pa je vanraspravno vijeće 1. okto-

bra donijelo odluku da se žalba tužilaštva u Beranama uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Nakon neuspjelog pokušaja da se spomenik oduzme iz konaka Manastira 1. oktobra, jer ga tamo pripadnici Uprave policije nijesu našli, ODT Berane je uputilo 8. oktobra novi zahtjev sudu, koji se takođe odnosio samo na konak - iako ga tamo nije bilo prilikom prethodne provjere. Pobjeda je u nekoliko navrata pitala nadležne zbog čega su tražili nalog za konak, kada je već utvrđeno da tamo nije, ali odgovor nijesmo dobili. Tužilaštvo smo pitali da li je iniciralo naredbu za pretres, i ako nije zbog čega to nijesu učinili. S obzirom na to da ga ponovo traže u konaku, da li policija i tužilaštvo imaju potvrdu prethodnih informacija, i da li znaju gdje je. Sud je ranije naložio privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu, jer može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411, a u vezi sa čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore. Pravni eksperti su Pobjedi pojasnili da sud donosi rješenje o privremenom oduzimanju spomenika, a na osnovu zahtjeva ODT. U tom prilogu se nalazi i obavještenje UP Regionalni centar „Sjever“, OB Berane u kome je navedeno gdje se tačno spomenik nalazi i od

koga se oduzima. Sud je donio rješenje o privremenom oduzimanju, na osnovu zvaničnih informacija.

U rješenju čije se izvršenje izjalovilo, jer spomenika u konaku nije bilo, pisalo je da je starješina Manastira dužan da preda spomen-obilježje Upravi policije.

- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Beranesaopštio je on.

Taj spomenik je predmet istrage jer je, osim što je postavljen nezakonito, u Crnoj Gori, prema Krivičnom zakoniku, zabranjeno veličanje ratnih zločinaca i pokreta koji propagiraju vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju i diskriminaciju.

„ne damo sVetinje“

Mitropolit Metodije je prilikom otkrivanja spomenika u Gornjem Zaostru poručio da će spomenik Đurišiću staviti u crkvu, pa neka ga, kako je rekao, sruše.

Pobjeda je ranije objavila da premještanje spomenika Pavlu Đurišiću sa postamen-

ta u Gornjem Zaostru u obližnju crkvu za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito postavlja spomenik u kulturno dobro u opštini Berane. U emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, emitovanoj 18. septembra, predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak kazao je da sve ovo ne bi trajalo ovoliko da je policija odmah oduzela spomenik kada je nezakonito postavljen. Uprava policije je nakon tog „sklanjanja“ saopštila da oni nijesu organ koji uklanja spomenik, već je to u nadležnosti službe Opštine Berane kojoj je rješenjem Ministarstva kulture i medija naložena radnja uklanjanja kao jedinom izvršnom organu za uklanjanje spomenika. Kazali su da je Uprava policije bila spremna i organizovana da pruži asistenciju. - Tokom cijelog dana 7. avgusta, kao i narednog dana 8. avgusta do 13.53 časova, policijskim službenicima nije izdat nalog za oduzimanje spomenika. Nalog je prvi i jedini put izdat 8. avgusta u 13.53 časova, nakon čega je u 14.20 časova spomenik uklonjen sa lokacije i premješten u crkvu. Prethodno, u jutarnjim časovima 8. avgusta, rukovoditeljka

Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama je, u komunikaciji sa policijskim službenicima, ukazala da oduzimanje spomenika nije nužno za dokazivanje krivičnog djela, te da se radi o gabaritnom predmetu čije je uklanjanje neizvodljivo bez specijalne mehanizacije – saopštila je tada policija. Prilikom uklanjanja spomenika 8. avgusta došlo je do težeg incidenta, kada su novinari Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović bili napadnuti i fizički i verbalno, a prijećeno im je smrću.

KaKo „uhVatiti“ spomeniK

Zbog inertnosti nadležnih institucija države, reagovale su nevladine organizacije, zabrinute zbog neadekvatnog postupanja nadležnih organa u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, posebno zato što još nije izvršen ponovni pregled konaka Manastira Đurđevi stupovi kako bi se oduzeo predmet izvršenja krivičnog djela. Oni naglašavaju nekoliko važnih krivično-pravnih aspekata. - Sam čin postavljanja spomenika, kao i pripremne aktivnosti, predstavljaju krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Policija je napravila propust što je dozvolila proce-

s. vasiljević

siju otkrivanja spomenika i što ga tog dana nije oduzela kao ključni dokaz, a tužilaštvo nije izdalo jasne naloge. No, i pored toga, policija je bila ovlašćena i dužna da spriječi izvršenje krivičnog djela koje se čak odvijalo pred njihovim očima – piše u saopštenju.

Iz NVO sektora su predložili da možda ubuduće treba dati nalog da se spomenik kao predmet krivičnog djela pribavi bilo gdje i kod bilo koga da se on nađe, kako bi se ograničile manipulacije. Ukazali su i da policijski organi ne treba da pretražuju prostorije, kao u toku pretresa, već lice, od koga se oduzima sporni predmet, treba da preda taj predmet.

- Pokušaji crkvenih velikodostojnika, koji sada već imaju kontinuitet, da se ismiju pravosudni organi i ospori nadležnost starješine manastira pokazuju opasnu praksu stvaranja „nedodirljivih“ u društvu - navodi se u saopštenju. Ovaj slučaj, smatraju oni, prevazilazi pravni okvir i testira sposobnost institucija da zaštite osnovne vrijednosti sekularne, demokratske i antifašističke države.

Zbog sve učestalijeg veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca odlikovanog od strane Hitlera, Pavla Đurišića, 20. maja 2025. godine, sedam nevladinih organizacija obratilo se Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Pavle Đurišić i njegovi četnici, sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca, u Pljevljima, Foči i Čajniču. Oni su ukazali da oduzimanje ovog spomenika mora biti prioritet, a odlaganje znači saučesništvo u negiranju zločina i urušavanju vladavine prava. j. maRtinoVić

Osnovni sud Berane više od dva puta o istom...

Spomenik četničkom vojvodi otrkio mitropolit Metodije, koji je kazao da će ga skloniti u crkvu

Najteži bolesnici danima bez terapije, ljekova nema jer se probijaju mjesečne „kvote“ koje je propisalo Ministarstvo finansija

Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO nema novca za sve

PODGORICA - Onkološki pacijenti požalili su se Pobjedi da su danima bez terapije i izrazili duboku zabrinutost za tok svoga liječenja.

- Možete li vi, pošto ja nemam mogućnosti, da pitate ministra zdravlja čemu služe odobrenja i saglasnosti njegovog ministarstva, kad onkološki pacijenti ovih dana ne dobijaju svoju terapiju, jer ministarstvo nije izmirilo obaveze prema Montefarmu!? - navedeno je u pismu koje je dobila redakcija Pobjede.

Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koja je postavio ovaj pacijent. Redakcija je tražila pojašnjenje situacije: koliko se novca duguje i kome, kako je došlo do toga da građani, koji su među najtežim pacijentima, ostanu bez važnih terapija, te da li je u pitanju nedostatak novca u FZO-u ili nešto drugo.

Dok resor kojim upravlja ministar dr Vojislav Šimun ćuti, iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) stigli su odgovori koji ne ulivaju optimizam - ne samo oboljelima od raka, već

Pacijenti danima bez terapije jer novca nema

ni ostalim građanima sa zdravstvenim problemima.

Iz Fonda su Pobjedi kazali da je budžet FZO-a određen Odlukom Skupštine Crne Gore i da su iz tih sredstava nabavljane terapije, ljekovi, medicinski potrošni materijal i pomagala, neophodni za liječenje građana.

- Nažalost, opredijeljena sredstva nijesu bila dovoljna za zadovoljenje svih potreba za li-

ječenje građana Crne Gore - istakli su iz FZO-a.

Nakon što je Pobjeda prije dva dana pitala Ministarstvo zdravlja, FZO i Montefarm o problemu, juče je nezvanično rečeno da su ljekovi nabavljeni i da se do kraja godine ne očekuju nikakvi prekidi.

Iz Fonda su dodali da uredno izmiruju sve obaveze prema ZUA Montefarm i da trenutno ne postoje dospjele, a ne-

izmirene obaveze prema toj ustanovi. Početkom mjeseca dogodio se zastoj u nabavci ljekova u Specijalnoj bolnici u Brezoviku, kada - kako je objavio portal Standard - najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država.

FZO traži od Vlade 30 miliona eura za ljekove

Vlada je juče objavila da je usvojila informaciju u kojoj je navedeno da se FZO obratio Ministarstvu zdravlja zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala ZUACG Montefarm. FZO je informisao da Mini-

starstvo finansija nije dalo saglasnost za raspisivanje novih nabavki ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, što su tražili 10. oktobra. Ministarstvo finansija je tumačilo da FZO, iz postojećih budžetskih sredstava, može dati saglasnost na raspisivanje predmetnih nabavki.

Takođe, Fond ukazuje da je svojim dopisom 13. oktobra, dao detaljno pojašnjenje da ne postoje sredstva u budžetu Fonda, na osnovu kojih se može dati saglasnost za nove nabavke ZUA Montefarm i naglasio da je nabavka ljekova, medicinskog materijala i pomagala od izuzetne važnosti.

Zbog toga što Ministarstvo finansija ne moze dati saglasnost na objavljivanje nabavki ljekova, medicinskog materijala i pomagala za Montefarm, a to svakako ne može učiniti FZO jer nema novca, informisali su Vladu o situaciji da nedostaju ljekovi, materijal i pomagala.

Ova i druge zabrinjavajuće informacije rezultat su, prije svega, odluke Ministarstva finansija, a zatim i FZO-a, koji je nedavno uputio dopis javnim zdravstvenim ustanovama upozoravajući ih da potrošnju ljekova ograniče u okvirima planiranog budžeta. Fond je naveo da ustanove same planiraju potrebe, koje moraju biti usklađene sa o predijeljenim budžetom, dok Montefarm ima obavezu da sprovodi nabavku i distribuciju.

Sukob oko budžeta

FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio iznos od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona. Direktor FZO-a dr Vuk

Kadić upozorio je u septembru da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, te da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde eura.

Nekadašnji direktor Fonda

Sead Čirgić kazao je za Antenu M da je, prema njegovim procjenama, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura.

Više pacijenata i ljekara KCCG potvrdilo je Pobjedi informaciju da terapija nema i da je u pitanju kvota koju je Ministarstvo finansija odredilo Fondu, a koja je premašena. Pobjeda, kao i drugi mediji, često izvještava o nestašici ljekova, posebno onih za onkološke pacijente. U posljednje dvije godine više puta je pisano da fali preko deset ljekova i da su

Glavni urednici i urednice targetiranih redakcija juče su ambasadora Delegacije EU upoznali sa nezavidnim položajem institucionalnog pritiska i diskreditacije

pacijenti vraćani sa Onkološke klinike bez terapije. Nije bilo ljekova „keytrude“, „phesgo“, „bevacizumaba“, „nivolumaba“, „alvelumaba“, „cetuximaba“, kao ni pojedinih citostatika, a neke terapije su stizale u manjim količinama.

Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi ranije, tokom nestašica u aprilu, potvrdili navode pacijenata da je FZO, u saradnji sa Ministarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova. - Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je da usljed trenutnih povećanih potrošnji („pikova“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, što se dogodilo prethodnih dana - naveli su iz KCCG.

Stalni problem u SiStemu

Nestašice ljekova i terapija za onkološke pacijente dešavaju se često, o čemu je Pobjeda pisala više puta tokom prošle godine. Osim brige za zdravlje i liječenje, onkološki pacijenti su nerijetko bili primorani da ljekove kupuju u privatnim apotekama ili da čekaju na poziv, plašeći se da bi preskočena terapija mogla pogoršati njihovo stanje. Problemi sa nabavkom nijesu uvijek rezultat nedostatka novca - ponekad dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek zbog problema u proizvodnji. U takvim situacijama dolazi do zastoja u isporuci ugovorenih količina, što rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja. Montefarm, kao državna apotekarska ustanova, ima veoma ograničena ovlašćenja. Za razliku od privatnih distributera, ona ne može direktno kupiti lijek i uvesti ga, već mora poštovati Zakon o javnim nabavkama i raspisivati tender za svaki lijek ili medicinsko sredstvo. Te procedure produžavaju vrijeme nabavke, a na tendere se mogu javiti samo ovlašćeni dobavljači. Ukoliko dobavljač nema određeni lijek, Montefarm ga ne može ni dobiti. J. martinoViĆ

rene, građanske Crne Gore. U širem kontekstu, kako su istakli, ovakvi pritisci predstavljaju pokušaj slabljenja i razbijanja „crnogorskog bloka“, kao društvenog jezgra koje se zalaže za evropski identitet države.

PODGORICA - Glavni urednici i urednice nekoliko crnogorskih medija koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) targetiralo u naredbi za sprovođenje istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, sastali su se juče u Delegaciji EU u Podgorici sa ambasadorom Johanom Satlerom

Sastanak je organizovan nakon pisma koje su mu urednici uputili prošle sedmice, upozoravajući na, kako su naveli, najžešći pritisak na slobodu medija u novijoj istoriji Crne Gore. Iako nije komentarisao postupak koji je u toku, ambasador Satler je naglasio da su napadi i prijetnje upućene predstav-

nicima medija neprihvatljivi. Podsjetio je na ovonedjeljnu izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o slobodi medija kao kamenu temeljcu Evropske unije.

Sa ambasadorom Satlerom su razgovarali Draško Đuranović (ETV), Darko Šuković (Antena M), Rosanda

Mučalica (Portal Analitika), Danica Nikolić (M portal) i Jasmina Muminović (Portal Standard). Oni su ambasadora Satlera detaljno upoznali sa atmosferom institucionalnog pritiska koja ima za cilj da se mediji koji su kritički nastrojeni prema vlasti zastraše, diskredituju i finansijski iscrpe.

Ocijenili su da je SDT, kroz postupanje u predmetu protiv Mijajlovića i grupe, prešao granicu profesionalnog i zakonskog djelovanja, te postao „politička batina Demokrata“.

Stava su da je cilj takvog postupanja kriminalizacija i medijska likvidacija redakcija koje dosljedno zastupaju evropske vrijednosti i brane ideju suve-

Upozorili su i na rastuću nesigurnost među novinarima i uredništvima pomenutih medija, ističući da se pritisci više ne odnose samo na profesionalni kredibilitet, već i na ličnu bezbjednost. Ukazali su da je u pitanju ozbiljan udar na osnovna demokratska prava, koji je već izazvao reakcije domaće i međunarodne javnosti. J. m.

Sindikat prosvjete oglasio se nakon što su iz Ustavnog suda saopštili da su pokrenuli postupak za ocjenu GKU

Božović: Ubijeđeni

smo da će sudije postupati u skladu sa principima

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore oglasio se nakon što je iz Ustavnog suda poručeno da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije.

- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - rekao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.

Božović kaže da je stav Sindikata prosvjete da Ustavni sud treba da ocijeni da li je Granski kolektivni ugovor u saglasju sa ostalim zakonima. - Naglašavamo da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Ali je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Međutim, sami Zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru – naveo je Božović.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti GKU podnijela je nedavno Vlada, a nakon što je nastavnicima u osnovnim školama od 1. jula kroz centralizovani obračun zarada umanjena zarada i

Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ

STAV: Ekološki i klimatski rizici Evrope

do 50 eura, jer se kroz taj sistem ne prepoznaju određeni dodaci koje su primali nastavnici. Zaštitnica imovinsko pravnih interesa podnijela je inicijativu Ustavnom sudu, a nakon što su sindikalci organizovali protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, tražeči da im se ne umanjuju zarade. Nastavnici su prvog septembara organizovali u školama štrajk upozorenja zbog spornog obračuna zarada nakon čega su sindikalci dobili poziv od resornog ministarstva da pregovaraju o izmjenama GKU. Ove sedmice su ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i finansija dostavila sindikalcima prijedlog nacrta o izmjenama GKU, u kom je istaknuto da će se nastavnicima uvećati dodaci za razredno starješinstvo i vi[a zvanja. Sindikalci su tražili da se uvećaju i za naučno zvanje, rad u kombinovanim odjeljenjima, čega nema u tom nacrtu. Iz radničke organizacije su poručili da su dobili od nadležnih pozitivan signal za dopunu prijedloga, te da se čeka izjašnjenje Ministarstva finansija. Nastavnici traže da im se uvećaju dodaci kako ne bi osjetili umanjenja koja su uslijedila nakon primjene centralizovanog obračuna zarada. Iz resornih ministarstava je u više navrata poručivano da se centralizovani obračun zarada primjenjuje u skladu sa propisima, te da su analizom utvrdili da su se pojedinim nastavnicima ranije sporno obračunavale zarade, odnosno da nijesu bile u skladu sa zakonom. Sindikalci su na to odgovorili da sve primaju u skladu sa propisima, te su isticali da GKU nijesu sami donosili.

Očekuju da se za desetak dana postigne dogovor sa nadležnima. Najavljeno je da bi od 1. novembra trebalo u srednjim školama da počne da se primjenjuje centralizovani obračun. Ukoliko se ne postigne kompromis, to bi značilo da bi i nastavnicima u srednjim školama mogle biti umanjene plate kao i njihovim kolegama koje rade u osnovnim školama. N. Đ.

Evropa je egzistencijalno zavisna od prirodnih resursa, od vode i šuma do zemljišta i sirovina koje pokreću industriju. Međutim, sinergija klimatske krize i krize gubitka biodiverziteta, kao ozbiljna sistemska kriza, direktno ugrožava tu osnovu. U duhu tzv. negativne povratne spirale klimatske promjene i gubitak biodiverziteta međusobno se podržavaju. Naime, klimatske promjene, kroz porast nivoa mora, hroničnu sušu, intenzivnije i učestalije vrućine, šumske požare, poplave, uragane i ciklone, dovode do gubitka biodiverziteta, a što povratno mijenja klimatske matrice, i tako u krug. Simultanim nerješavanjem problema klimatskih promjena i degradacija biodiverziteta, potcjenjuju se njihove ekonomske i finansijske implikacije, kao i rizici koje donose za ekosisteme, globalnu bezbjednost i dobrobit budućih generacija.

PARADOKS

Paradoks je da se evropski kontinent, kao kolijevka ekoloških politika, zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Drugim riječima, sve što se u globalnim izvještajima o klimi predviđa za kraj vijeka, Evropa osjeća već sada. Poplave, požari, suše i toplotni talasi postali su dio evropskog pejzaža, i oni određuju cijene hrane, migracione tokove, energetske strategije i zdravstvene sisteme. Samo između 1980. i 2023. godine, više od 240.000 ljudi u EU izgubilo je život zbog vremenskih i klimatskih katastrofa, dok su ekonomski gubici premašili 730 milijardi eura. U posljednje tri godine, štete su iznosile 162 milijarde eura, što je dva i po puta više nego u prethodnoj deceniji. Više od polovine tih šteta nije bilo osigurano. U 2022. godini toplotni talasi odnijeli su preko 70.000 života. Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu, ako se trenutni trendovi nastave, više od polovine evropske populacije moglo bi svake godine biti izloženo ekstremnim toplotnim talasima, a gubici od poplava mogli bi se udvostručiti do 2050. godine. I priroda je, kao najjači saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, ugrožena. Više od 80 odsto zaštićenih staništa u Evropi nalazi se u lošem stanju, dok je 60-70 odsto zemljišta degradirano. Do 2022. godine, formalno je zaštićeno više od četvrtine kopna i 12,3 odsto mora. Voda, nekada podrazumijevani resurs, postaje sve oskudnija. Danas vodni stres, tj. nestašica vode pogađa trećinu teritorije Evrope i 34 odsto njenog stanovništva, a samo 37 odsto površinskih voda ima dobar ekološki status. Kontradikcija je da poljoprivreda, iako oslonac evropske prehrambene sigurnosti, kroz prekomjernu upotrebu đubriva i pesticida, ostaje najveći izvor zagađenja evropskih voda i zemljišta.

Zašto priroda postaje

geopolitičko

pitanje

Borba protiv klimatske krize i krize gubitka biodiverziteta je borba za očuvanje smisla evropskog života, dostojanstvenog, zdravog i usklađenog sa tehnološkim napretkom današnjice. U tome u ovoj deceniji Evropa traži novu ekonomsku logiku i zadržavanje globalnog klimatskog liderstva, jer će izvjesno 21. vijek biti vijek ekološke geopolitike. Rat u Ukrajini, globalna energetska kriza i nova trka za kritičnim sirovinama pokazuju da je energetska nezavisnost postala sinonim za klimatsku politiku. Evropa dekarbonizacijom štiti klimu i biodiverzitet, ali i ekonomsku nezavisnost i energetsku bezbjednost

ZDRAVLJE EKONOMIJE

Ovdje je suštinska poruka da zdravlje ekosistema određuje i zdravlje ekonomije. Skoro tri četvrtine evropskih preduzeća zavisi od usluga prirodnih ekosistema, poput čiste vode, plodnog zemljišta ili oprašivanja. Kada priroda oslabi, ugrožava se i finansijska stabilnost, pa nestašice vode, šumski požari i poplave mogu srušiti proizvodne lance i izazvati domino-efekat kroz tržišta. Prema podacima iz najnovijeg Izvještaja Evropske agencije za životnu sredinu, čak 75 odsto bankarskih kredita u eurozoni odobreno je kompanijama koje zavise od prirodnih resursa, što znači da klimatski rizici postaju i finansijski, tj. da sa propadanjem prirode, propada i finansijska stabilnost. I to je precizna makroekonomska činjenica, koja zahtijeva integraciju „ekoloških rizika“ u finansijske procjene, poreske politike i investicione mehanizme. Valja pomenuti i to da je uprkos cilju EU da poveća cirkularnost ekonomije, stopa cirkularne upotrebe materijala porasla sa 10,7 odsto u 2010. godini na svega 11,8 odsto u 2023. godini. Linearni model proizvodnje i potrošnje još dominira, a resursna potrošnja po glavi stanovnika i dalje je među najvišima na svijetu. Energetska tranzicija je daleko od završene. Ali, tu postoje i dobre vijesti. Evropski kontinent pokazuje napredak

u smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, jer su u periodu 1990–2023. godine iste smanjene za 37 odsto, a učešće obnovljivih izvora bilo je na istorijskom maksimumu od 24 odsto krajnje potrošnje energije. Vjetar i sunce su sve češće počeli da zamjenjuju ugalj i naftu, a evropski gradovi da prelaze na električne sisteme grijanja, pametne mreže i održivu mobilnost. Sektori industrije i zgradarstva dokazuju da Evropa zna kako da smanji emisije bez urušavanja ekonomije, jer su u oba pomenuta sektora emisije smanjene za po više od jedne trećine. Ali, postoje i alarmantni sektori, prije svega poljoprivreda, jer su njene emisije samo 7 odsto niže nego 2005. godine. Emisije iz saobraćaja, koje generišu četvrtinu ukupnih emisija, ostale su gotovo iste kao prije deceniju i po.

INOVACIJE

Pozitivno je i to što Evropa ostaje laboratorija inovacija. Između 2017. i 2021. godine evropske države bile su odgovorne za 27 odsto svih svjetskih patenata u oblasti čistih tehnologija. Čak jedna petina investicija kompanija u 2023. godini bila je usklađena sa taksonomijom (klasifikacijom održivih aktivnosti) EU. Broj zaposlenih u zelenim industrijama raste brže nego u tradicionalnim sektorima, što pokazuje da klimatska akcija nije prepreka konkurentnosti,

nego njen motor. Evropa posjeduje i najveću mrežu podataka o životnoj sredini na svijetu, razvija precizne scenarije klimatske budućnosti i uspostavlja mehanizme za zelene investicije koji postaju model globalne politike. U vremenu dezinformacija i skepticizma, pouzdani podaci i naučna metodologija postaju politički resurs. Istovremeno, Evropa ostaje i globalni uzor za održive politike. Evropski zeleni sporazum, Osmi akcioni program za životnu sredinu, Evropski zakon o klimi i mnogi drugi, čine najambiciozniji ekološki i klimatski okvir koji danas postoji. Borba protiv klimatske krize i krize gubitka biodiverziteta je borba za očuvanje smisla evropskog života, dostojanstvenog, zdravog i usklađenog sa tehnološkim napretkom današnjice. U tome u ovoj deceniji Evropa traži novu ekonomsku logiku i zadržavanje globalnog klimatskog liderstva, jer će izvjesno 21. vijek biti vijek ekološke geopolitike. Rat u Ukrajini, globalna energetska kriza i nova trka za kritičnim sirovinama pokazuju da je energetska nezavisnost postala sinonim za klimatsku politiku. Evropa dekarbonizacijom štiti klimu i biodiverzitet, ali i ekonomsku nezavisnost i energetsku bezbjednost.

(Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)

Ivana Vojinović

n. đurđevac

Radomir Božović

Predsjednici SAD i Rusije razgovarali telefonom, Tramp danas sa Zelenskim u Bijeloj kući

Djevojčica od godinu i četiri mjeseca uspješno se oporavlja nakon nezgode koja se prije nedjelju dana dogodila u Podgorici

kraj rata u Ukrajini

U Budimpešti će pokušati da dogovore

Očekuje se da će Zelenski na današnjem sastanku u Bijeloj kući zatražiti od Trampa snažniju vojnu podršku Kijevu u sukobu protiv Rusije. Kijev zahtijeva da mu SAD isporuče rakete velikog dometa „tomahavk“, navodi Rojters

VAŠINGTON / MOSKVA

- Američki predsjednik Donald Tramp razgovarao je juče telefonom više od dva sata sa šefom ruske države Vladimirom Putinom, dan prije najavljenog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Tramp je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ napisao da je razgovor bio „veoma produktivan“.

- Predsjednik Putin mi je čestitao, kao i Sjedinjenim Američkim Državama, na velikom dostignuću – miru na Bliskom istoku – nečemu što se, kako je rekao, sanjalo vjekovima. Zaista vjerujem da će uspjeh na Bliskom istoku pomoći u našim pregovorima o okončanju rata između Rusije i Ukrajine - dodao je američki predsjednik.

On je takođe naveo da se diskutovalo i o trgovini između Rusije i SAD kada rat u Ukra-

jini bude završen.

- Dogovorili smo se da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak naših visokih savjetnika. Početne sastanke sa američke strane vodiće državni sekretar Marko Rubio, zajedno sa još nekoliko drugih osoba koje će biti naknadno određene. Mjesto sastanka će biti naknadno utvrđeno. Predsjednik Putin i ja ćemo se potom sastati na dogovorenoj lokaciji – u Budimpešti – kako bismo vidjeli da li možemo da okončamo ovaj „neslavni“ rat između Rusije i Ukrajine - napisao je Tramp. On je podsjetio da se danas u Bijeloj kući sastaje sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Posebni izaslanik Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev, izjavio je da je razgovor između predsjednika Rusije i Donalda Trampa bio „pozitivan i produktivan“.

Ostaje politička neizvjesnost u Francuskoj, iako je premijer dobio povjerenje u parlamentu

Lekornu ,,preživio“ dva glasanja

PARIZ - Francuski premijer Sebastijan Lekornu preživio je juče dva glasanja o nepovjerenju u parlamentu, osvojivši ključnu podršku Socijalističke partije zahvaljujući obećanju da će obustaviti kontroverznu reformu penzionog sistema. predsjednika Emanuela Makrona Dvije inicijative koje su predložili krajnje lijeva stranka Nepokorna Francuska i krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) dobile su samo 271, odnosno 144 glasa, što je znatno ispod potrebnih 289 glasova za rušenje Lekornuove, tek neko-

liko dana duge, vlade. Lekornuova ponuda da zamrzne reformu penzija do predsjedničkih izbora 2027. godine pomogla je da se Socijalisti odluče na podršku. Uprkos privremenom olakšanju, inicijative su naglasile ranjivost Makronove administracije na sredini njegove posljednje funkcije.

- Većina složena kroz političke pregovore danas je uspjela da sačuva svoje pozicije, nauštrb nacionalnog interesab - napisao je predsjednik RN-a Džordan Bardela na mreži Iks. Francusko tržište obveznica ostalo je stabilno nakon uzastopnih glasanja, a pobjeda vlade

- Ratnohuškači iz Velike Britanije i Evropske unije se veoma, veoma trude da poremete izglede za mir, ali dijalog, mir i saradnja između SAD i Rusije će prevladati - dodao je. Očekuje se da će Zelenski na današnjem sastanku u Bijeloj kući zatražiti od Trampa snažniju vojnu podršku Kijevu u sukobu protiv Rusije. Kijev traži da mu SAD isporuče rakete velikog dometa „tomahavk“, navodi Rojters. Tramp je poručio da bi mogao Ukrajinu da snabdije takvim oružjem ukoliko Putin nastavi da odbija učešće u mirovnim pregovorima.

Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin pridružio se nizu moskovskih diplomata koji su uputili oštro upozorenje SAD zbog moguće isporuke krstarećih raketa „tomahavk“ Ukrajini.

Kako prenosi Index, Kelin je naglasio da rakete, koje bi Kijevu omogućile da gađa ciljeve duboko unutar ruske teritorije, „neće promijeniti situaciju na bojnom polju“.

Ipak, dodao je: „Ali moraćemo veoma ozbiljno da reagujemo na ovu eskalaciju i na umiješanost američke vojske u njihovo lansiranje“.

Njegovom upozorenju prethodile su izjave drugih visokih ruskih zvaničnika. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je moguću isporuku raketa „izuzetno opasnim potezom“, dok je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio da bi to „moglo loše da se završi za sve, a ponajviše za samog Trampa“.

Zelenski je juče naveo da je Rusija tokom noći napala Ukrajinu sa više od 300 bespilotnih letilica i skoro 40 raketa.

bila je široko očekivana od strane investitora.

Prethodno je objavljeno da je francuska vlada jutros preživjela prvo glasanje o nepovjerenju u Nacionalnoj skupštini, nakon što je obećanje premijera Lekornua da će suspendovati ključnu reformu penzionog sistema donijelo podršku dijela poslanika s ljevice.

Poslanici su sa 271 glasom podržali prijedlog o nepovjerenju.

Socijalistička partija pozvala je članove da ne glasaju za njega, nakon što je Sebastijan Lekornu obećao da će suspendovati reformu penzijskog sistema i da neće koristiti član 49.3 za usvajanje budžeta.

Nacionalna skupština odbila je prijedlog o nepovjerenju koji je protiv vlade Sebastijana Lekornua podnijela La France Insoumise. Za je glasao 271 poslanik, a protiv 18. Za rušenje vlade bilo je potrebno 289 glasova.

Vještačenje će pokazati kako je došlo do pada bebe sa četvrtog sprata zgrade

PODGORICA – Beba od godinu i četiri mjeseca, koja je prije nedjelju dana pala sa četvrtog sprata zgrade u Slovačkoj ulici u Podgorici, uspješno se oporavlja u bolnici, a nalaz vještaka građevinske struke pokazaće kako je došlo do nezgode koja je mogla biti kobna.

- Beba je, bogu hvala, kao da su je anđeli spustili na asfalt. Nema nijednu modricu na sebi, nijedan prelom. Imala je samo nagnječenje plućnog krila. Sada jede normalno, ima samo jedan hematom na sebi, ali se i on smanjuje. Još se nalazi u bolnici na liječenju i zasigurno će biti tamo još mjesec - kazao je Pobjedi sagovornik dobro upućen u događaj.

On navodi da je na mjesto događaja, na poziv postupajuće tužiteljke, izašao vještak građevinske struke koji je detaljno pregledao terasu i koji će u svom izvještaju utvrditi kako je došlo do pada.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, sumnja se da staklo koje se nalazi na terasi ne odgovara standardima za tu vrstu radova.

- To moraju da budu dva stakla po 5 mm sa folijom, a ne samo dva stakla sa po 2 mm, navodi naš sagovornik i dodaje da su stanari te zgrade, navodno, ranije pokušavali da riješe taj problem. Za sada nema informacija da li je u vezi sa ovim slučajem saslušano još osoba.

Podsjećamo, beba je 10. okto-

bra oko 20.30 sati pala sa četvrtog sprata zgrade u Slovačkoj ulici u Podgorici, nakon čega je prevezena u Klinički centar i bila je zbrinuta na Odjeljenju intenzivne njege. Na sreću, utvrđeno je da joj život nije u opasnosti i da nema vitalnih povreda. Sagovornik Pobjede nam je tada saopštio da u KCCG ovaj slučaj smatraju fenomenom. Prema riječima očevidaca, dijete je palo na nadstrešnicu jedne klinike, a nakon toga je završilo na prometnoj ulici u kojoj neprestano prolaze automobili.

Na sreću, vozač koji se našao na kolovozu u tom trenutku na vrijeme je ugledao djevojčicu i zakočio. Dežurna tužiteljka je obavila uviđaj. J. RAIČEVIĆ

INCIDENT U SAOBRAĆAJU: Policija uhapsila Nikšićanina osumnjičenog za nasilničko ponašanje

NIKŠIĆ – Nikšićanin B. Ž. (19) uhapšen je juče zbog sumnje da namjerno izazvao saobraćajnu nezgodu, a zatim čekićem napao i povrijedio ženu koja je bila u drugom automobilu i koja je učestvovala u udesu. Kako je saopšteno iz Uprave

policije, mladić je uhapšen brzom reakcijom policije. - Policiji su građani prijavili da je u Ulici 6. crnogorske brigade došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, te da je n epoznato muško lice koje je upravljalo vozilom marke

„mercedes“, nikšićkih registarskih oznaka, izašlo iz vozila i podesnim sredstvom napalo lice u drugom vozilu, navodi se u saopštenju policije. Dodaju da su u vozilu B. Ž. pronašli čekić kojim je napao ženu i da je ona zbrinuta u Opštoj bolnici Nikšić te da su joj konstatovane lakše tjelesne povrede. - Od lica B. Ž. su radi daljih provjera oduzeti vozilo i podesno sredstvo. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se nakon uvida u spise predmeta izjasnio da se radi o krivičnom djelu nasilničko ponašanje i naložio da se osumnjičeni B. Ž. liši slobode, zaključuju iz policije. J. R.

Sa mjesta događaja

Nikšić

Donald Tramp i Vladimir Putin

Priredila: R. U.–I.

Petak, 17. oktobar 2025.

CETINJE - Vuku Boriloviću, koji je 12. avgusta 2022. godine ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece, izdata je dozvola za nošenje oružja iako u kaznenoj evidenciji stoji da je kao maloljetnik izvršio dva krivična djela - krađa i nasilničko ponašanje u težem obliku – saopšteno je na jučerašnjem suđenju bivšoj načelnici Filijale za upravne i unutrašnje poslove na Cetinju Oliveri Krivokapić (64) za nesavjestan rad u službi. Tokom ročišta pročitani su pisani dokazi i odlučeno da se, u svojstvu svjedoka, na narednom ročištu, saslušaju Dalibor Šaban, šef cetinjske policije i službenik policije Darko Đuranović

Juče je pročitan i izvještaj iz kaznene evidencije prilikom izdavanja oružanog lista Vuku Boriloviću.

dva krivična djela - U ovom izvještaju je navedeno da je Vuk Borilović kao maloljetnik izvršio dva krivična djela - krađe i nasilničkog ponašanja u jednom težem obliku. To su bili razlozi zbog kojih mu se ni u kom slučaju nije smjelo odobriti izdavanje oružanog lista, bez obzira što su ta krivična djela izvršena dok je Borilović bio maloljetan. Bilo gdje u svijetu se takvim licima ne može, ni u kom slučaju, izdati dozvola za nošenje oružja - kazao je advokat oštećenih porodica Zdravko Đukanović

Nastavljeno suđenje bivšoj načelnici Filijale za upravne i unutrašnje poslove na Cetinju Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad

Borilović dobio dozvolu za nošenje oružja iako se nasilno ponašao

Tokom ročišta pročitani su pisani dokazi i odlučeno da se, u svojstvu svjedoka, na narednom ročištu, saslušaju Dalibor Šaban, šef cetinjske policije i službenik policije Darko Đuranović. Juče je pročitan i izvještaj iz kaznene evidencije prilikom izdavanja oružanog lista Vuku Boriloviću

Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Vuka Borilovića (34) da mu se oduzme oružje za koje se kasnije uspostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića Podsjećamo, osmogodišnji Marko Martinović, njegov tri godine stariji brat Mašan i majka Nataša (35) su prve žrtava Cetinjanina Vuka Borilovića.

U bezumnom pohodu u cetinjskom naselju Medovina ubio je i Milana Mitrovića (37), kojeg je kum Miloš Martinović

pozvao telefonom i očajnički zamolio da pođe u Medovinu, jer je on bio van Cetinja, i pomogne supruzi Nataši i djeci. Borilovićev krvavi pir nije uspio da zaustavi ni njegov rođeni ujak Goran Đurišić (54), koji je dojurio u Medovinu čim je čuo što se događa. Sestrić ga je ubio čim se pojavio. Borilović je upao i u kuću prvih komšija Drecuna i ubio Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), a u drugoj komšijskoj kući usmrtio je sestre Aleksan-

dru (52) i Milu (51) Radunović. Iako teško ranjeni, njegov krvavi pir preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun, kao i policajac Ljubiša Maksimović. Vrlo brzo nakon tragedije saznalo se da pet pripadnika Posebne jedinice koji su čuvali Cetinjski manastir nijesu opalili ni jedan metak iako se na nekoliko desetina metara od njih odigravao masakar.

U Sudu za prekršaje saslušan bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja zbog vrijeđanja policajaca koji su obezbjeđivali premijera

Saznalo se i da Boriloviću nikada nije oduzeto oružje uprkos činjenici da je pravosnažnom presudom Osnovnog suda na Cetinju od 25. oktobra 2021. godine, oglašen krivim za nasilničko ponašanje i liječen u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru.

najava masakra

Saznalo se i da porodica Borilovića nije prijavila njegove prijetnje da ,,ide da pobije Martinoviće“.

Zato je advokat Zdravko Đukanović u junu 2023. godine u ime porodica žrtava podnio krivične prijave protiv šefova cetinjske i podgoričke policije Dalibora Šabana i Gorana Jokića za nesavjestan rad u službi koji se, kako su kazali, ogleda u teškim i ozbiljnim propustima koji su po njihovom mišljenju doprinijeli da dođe do tragedije. Naredno ročište zakazano je za 21. novembar, kada će se saslušati Šaban i Đuranović. j. Đ.-P.

PODGORICA - Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i nekadašnji poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović pušten je na slobodu nakon saslušanja kod sudije Suda za prekršaje u Podgorici, potvrđeno je Pobjedi.

Pretres je odložen za 15. januar kada bi u Sudu za prekršaje trebalo da bude saslušan svjedok koji je očevidac događaja. Ivanović je uhapšen juče zbog sumnje da je oko 15 sati na Blažovom mostu u Podgorici prvo presjekao kolonu vozila koja je bila u pratnji predsjednika Vlade Milojka Spajića, a zatim vrijeđajući policijske službenike, koji obezbjeđuju premijera, pratio ih sve do zgrade Vlade.

- On je tokom vožnje Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno

kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji. Ivanović je odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje

premijera - saopšteno je juče iz Uprave policije. Podsjetimo, protiv Ivanovića i nekoliko visokih funkcionera bivše vlasti vode se sudski postupci zbog sumnji da su od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o sprovođenju mjera agrarne politike, dijelili novac i nanijeli štetu Crnoj Gori od preko 300.000 eura. Oni se terete za sumnjive isplate samo jednoj nevladinoj organizaciji - Nacionalnom udruženju vinogradara i vinara, a svote novca date tom civilnom društvu u petogodišnjem periodu varirale su od 450 eura do 70.000 eura.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tvrde da je najviše nezakonitih isplata omogućio Ivanović tokom 2014, 2015. i 2016. godine. a. r.

Vijeće Vrhovnog suda produžilo pritvor za još mjesec osumnjičenom za zelenaštvo Vasilije

PODGORICA - Vijeće Vrhovnog suda je, na prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, produžilo pritvor još mjesec Vasiliju Božoviću, koji se sumnjiči za zelenaštvo, saopšteno je iz tog suda.

Njemu je pritvor produžen do 20. novembra zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.

- Vrhovni sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja da je V. B. u dužem vremenskom periodu

davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30.000 eura - navodi se u saopštenju. Podsjećaju da je Božoviću pritvor prvobitno bio određen rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18. jula i 19. avgusta, kao i rješenjem Vrhovnog suda od 18. septembra, te da po novom rješenju Vrhovnog suda može najduže trajati do 20. novembra. j. r.

Zgrada Osnovnog suda

Olivera Krivokapić

Sa privođenja Petra Ivanovića

Istražni zatvor

Više prihoda od poreza, manje od naknada i taksi

Za bruto zarade i doprinose predviđeno je 2,23 miliona eura, što je 191.735 eura manje nego što je predviđeno planom. Za kapitalne izdatke je predviđeno 1,49 miliona eura - 28.800 eura više. Iz budžeta države Opština će dobiti 364.000 eura, a iz Egalizacionog fonda tri miliona eura

DANILOVGRAD – Opština je pripremila rebalans prema kojem je budžet za ovu godinu uvećan 5,41 odsto, odnosno sa 9,73 na 10,26 miliona eura. U obrazloženju tog finansijskog dokumenta o kojem je u toku javna rasprava navodi se da je korekcija urađena na osnovu podataka o ostvarenim prihodima za devet mjeseci 2025. godine kao i procjene ostvarenja budžeta do kraja godine.

Prihodi po osnovu poreza rebalansom su utvrđeni na 3,89 miliona eura, odnosno 325.774 eura više nego što je planirano budžetom. Porez na dohodak fizičkih lica je planiran na 1,98 miliona eura (225.774 eura više), na lična primanja zaposlenih 1,35 miliona eura (150.000 eura više), a na ostala lična primanja 230.000 eura (30.000 eura više). Porez na prihode od kapitala planiran je na 240.000 eura (90.000 eura više), a na imovinu 830.000 eura (30.000 eura manje), od toga porez na promet nepokretnosti 650.000 eura.

Opština očekuje od taksi ukupno 28.000 eura (9.000 eura manje od plana).

Prihodi po osnovu naknada su rebalansom utvrđeni na iznos od 790.000 eura što je 4.000 eura manje. Od koncesija za korišćenje dobara od opšteg interesa Opština računa na 255.000 eura (46.000 eura više), korišćenja voda 240.000 eura, za zaštitu voda od zagađivanja 15.000 eura, naknade za korišćenje prirodnih dobara 290.000 eura (10.000 eura više), naknada za korišćenje šuma od 10.000 eura a mine-

ralnih sirovina 280.000 eura. Naknada za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta iznosi 120.000 eura a za puteve 95.000 eura (10.000 eura manje). Od naknade za urbanu sanaciju opština očekuje prihod od 30.000 eura i godišnje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte 5.000. Donacije su budžetom planirane na 300.000 eura, a rebalansom su utvrđene na 310.000.

Transferi koji su budžetom planirani na 3,07 miliona eura rebalansom su uvećani za 289.000 eura. Tu spadaju dotacije iz budžeta države 364.000 eura i Egalizacionog fonda 3.000.000 eura. Pozajmice i krediti planirani su na 1,21 milion eura - 20.000 eura više.

RASHODI

Odlukom o budžetu za 2025. godinu, ukupni izdaci planirani su u iznosu od 9,73 miliona eura a rebalansom na 10,26. Tekući izdaci iznose 4,41 milion eura (125.053 eura manje). Za bruto zarade i doprinose je

predviđeno 2,23 miliona eura što je 191.735 eura manje. Stavka - ostala lična primanja je uvećana sa 97.628 eura na 119.560 eura. Za materijal je predviđeno 205.050 eura (8.200 više), a za usluge od 509.407 eura (5.587 manje). Ti rashodi se odnose na službena putovanja 20.650

( umjesto 21.800), reprezentacije 7.100 eura (7.000), komunikacione usluge 60.140 eura, bankarske usluge i negativne kursne razlike 20.447 eura, advokatske, notarske i pravne usluge 5.025 eura, konsultantske usluge, projekte i studije 126.550 eura (147.914), usluge stručnog

Za dugove 1,62 miliona eura

Izdaci po osnovu otplate dugova rebalansom su planirani na 1,62 miliona eura što je 448.555 eura više u odnosu budžet. Odnose se na plaćanja poreza i doprinosa Opštine shodno ugovoru o reprogramu poreskog duga, uključujući i poreske obaveze javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština (od 239.355 eura), izmirenje

reprogramiranog poreskog duga koji je bio u kašnjenju iz 2022. godine (187.518 eura), poreza i doprinosa na zarade Opštine za period od januara do jula 2022. godine (175.347 eura), regulisanje obaveza prema Elektroprivredi Crne Gore (25.287 eura), troškovi zarade za decembar 2024. godine (196.616 eura), obaveze prema Deponiji Podgorica

BAR: Opština raspisala konkurs za dodjelu stipendija

usavršavanja 6.100 eura, ostale usluge 263.395 eura... Rashodi po osnovu rente su utvrđeni u iznosu od 12.100 eura i odnosi se na zakup objekta za potrebe rada opštinskih organa, dok je za subvencije namijenjeno 200.000 eura. Ostali izdaci rebalansom su utvrđeni u iznosu

(106.305 eura) kao i isplata ostalih obaveza iz prethodnog perioda (691.173 eura). Za otplatu dugova bankama je namijenjeno 2,76 miliona eura što predstavlja povećanje u iznosu od 484.382 eura: za kredit kod Crnogorske komercijalne banke za prevazilaženje finansijskih poteškoća (293.422 eura), Erste banci za eksproprijaciju Martinićkog puta (100.834 eura), NLB za realizaciju kapitalnih investicionih projekata (53.937 eura), obaveza prema Ministarstvu finansija po osnovu pozajmice od Egalizacionog fonda (461.000 eura), otplata dijela kredita shodno ugovoru o prosljeđivanju sredstava za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rehabilitaciju vodovodne i kanalizacione mreže ( 236.313 eura).

od 350.686 eura (povećanje 76.247 eura). Tu spadaju ugovori o djelu – 209.428 eura (148.268), sudski postupci –15.000 eura (20.000), izrada i održavanje softvera 14.458 eura...

Institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru namijenjeno je ukupno 1,49 miliona eura (povećanje 185.471 eura). Institucijama obrazovanja 11.500 eura, institucijama kulture i sporta 350.000 (50.000 eura više), nevladinim organizacijama 35.000 eura, političkim partijama, strankama i udruženjima 111.330 eura, za jednokratne socijalne pomoći zaposlenima shodno Granskom kolektivnom ugovoru za oblast uprave i pravosuđa predviđeno je 20.620 eura. Ostali transferi pojedincima iznose 124.203 eura (umjesto 117.300 eura) i odnose se na: za jednokratne socijalne pomoći - 12.000 eura, sponzorstva17.000 eura, podrška ženskom preduzetništvu - 20.000 eura, Udruženje penzionera - 20.000 eura, stipendije46.300 eura, sredstva za brigu o licima sa invaliditetom - 6.000 eura, podrška za kupovinu bicikala i električnih trotineta - 2.903 eura.

INSTITUCIJE

Transferi institucijama iznose od 610.500 eura (povećanje 169.922 eura). Crveni krst dobiće 85.000 eura, Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom 165.000 eura, mjesne zajednice 42.500 eura... Radio Danilovgrad (125.000), DOO za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba za obavljanje redovne djelatnosti (92.000), DOO Park prirode rijeke Zete (500), Komunalnom preduzeću (3.000 eura), Vodovodu i kanalizaciji (10.000 eura) i Agenciji za izgradnju i razvoj (500 eura). Za kapitalne izdatke je predviđeno 1,49 miliona eura28.800 eura više u odnosu na plan. Riječ je, pored ostalog, o održavanju puteva (366.000 eura), izdacima za lokalnu komunalnu infrastrukturu (540.918 eura), za opremu organa i službi (510.200), investiciono održavanje građevinskih objekata (77.000). D. ŠAKOVIĆ

Najuspješnijim studentima 250.000 eura

BAR - Opština Bar raspisala je Konkurs za dodjelu stipendija za studijsku 2025/2026. godinu, za što je iz lokalnog budžeta opredijeljeno 250.000 eura.

Pravo na stipendiju imaju redovni studenti druge i narednih godina osnovnih i master ( postdiplomskih) i specijalističkih studijskih programa, koji nijesu stariji od 25 godina. Dodjeljuju se za period od deset mjeseci i to na

osnovu postignutog uspjeha iz prethodnih studijskih godina, pri čemu se ovo pravo može ostvariti samo jednom za određenu godinu studija i nivo obrazovanja. – Opština Bar tradicionalno dodjeljuje stipendije za izvrsnost za redovne studente svih fakulteta koji su postigli prosječnu ocjenu 9 ili veću. Visina iznosa ovih stipendija iznosi 300 eura za prosječnu ocjenu 10, 250 eura za prosječnu ocjenu od 9,50 do 9,99, te 200 eura za prosječnu ocjenu od 9

do 9,49 – podsjećaju iz lokalne uprave. Mjesečni iznos stipendije od 200 eura dodjeljuje se i studentima koji stiču obrazovne kvalifikacije za zanimanja sa liste deficitarnih kvalifikacija, a to su: matematika, računarske nauke, fizika, hemija, arhitektura, građevina, hidrotehnika, elektronika, telekomunikacije i računari, energetika i automatika, mašinstvo, defektologija, fizioterapija, medicina i veterina. Takođe, stipendije u iznosu

od 200 eura mjesečno dodjeljuju se i po osnovu afirmativne akcije za redovne studente koji su pripadnici RE populacije, studente sa invaliditetom, studente bez oba roditelja, studente koji su bili bez roditeljskog staranja ili kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika bio potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite u vidu porodičnog smještaja ili smještaja u ustanovi. Konkurs je otvoren do 4. novembra ove godine. C. G.

VIŠE NOVCA ZA LOKALNU INFRASTRUKTURU: Danilovgrad

Pregovaračko Poglavlje 12: Crna Gora do dana pristupanja mora stvoriti uslove da se veterinarski i fitosanitarni pregledi na graničnim prelazima obavljaju prema standardima EU

PODGORICA – Crna Gora na šest graničnih prelaza mora da izgradi kontrolna mjesta na kojima će se obavljati veterinarski i fitosanitarni pregledi roba, živih životinja, biljaka sjemena sadnog materijala, svježeg voća i povrća i sl., saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Vlade.

Pojašnjeno je da je to obaveza koju država ima kao buduća članica Evropske unije. – Shodno evropskom putu i obavezi ispunjavanja evropskih standarda, neophodno je izgraditi po jedno granično kontrolno mjesto (GKM) prema svakoj susjednoj državi, kao i po jedno na aerodromu i u luci. Ukoliko nije izgrađen po standardima i preporukama Evropske unije, primjenom nove legislative koja danom ulaska Crne Gore u EU stupa na snagu, granični prelaz po sili zakona ukida se za transport prehrambenih proizvoda, biljaka i živih životinja – navedeno je u obrazloženju.

PREPORUKE EU

Dodaje se da je u posljednjih nekoliko godina intenzivan i izvoz iz Crne Gore naročito prerađevina od mesa, mliječnih proizvoda, kao i svježeg voća i povrća.

– Naravno, veliki broj pošiljki i tranzitira kroz Crnu Goru (ka drugim zemljama ili preko Luke Bar), od čega naša država ostvaruje značajan prihod. Preporuke EU propisuju izgradnju jednog graničnog prelaza prema jednom susjedu, što će podrazumijevati i zatvaranje nekih graničnih prelaza – navedeno je u informaciji.

Planom je predviđena izgradnja kontrolnih mjesta na graničnim prelazima: Dobrakovo - prema Srbiji, Ilino brdo - prema Bosni i Hercegovini, Božaj - prema Albaniji, Kula - prema Kosovu, kao i Aerodrom Golubovci i Luka Bar. Procijenjeno je da će za taj posao biti potrebno 14,92 miliona eura.

– U okviru sredstava iz IPA 2021. projekta „EU za podršku poljoprivredi“ obezbijeđena su sredstva za projektovanje za granične prelaze: Kula, Božaj i Aerodrom Golubovci, a očekuje se do kraja 2025. godine i potpisivanje ugovora za

Obavezna izgradnja šest mjesta za kontrolu hrane, biljaka i životinja

Kontrolna mjesta biće izgrađena na graničnim prelazima: Dobrakovo, Ilino brdo, Božaj, Kula, kao i Aerodrom Golubovci i Luka Bar. Ukoliko granični prelaz nije izgrađen po standardima i preporukama Evropske unije, danom ulaska Crne Gore u EU, po sili zakona ukida se za transport prehrambenih proizvoda, biljaka i živih životinja

izgradnju i graničnog kontrolnog mjesta Aerodrom Golubovci – konstatovano je u informaciji.

U toku 2025. godine revizori Direktorata za zdravlje i bezbjednost hrane Evropske komisije (DG Sante) sproveli su pet misija radi utvrđivanja činjeničnog stanja vezano za pripremljenosti Crne Gore za pristupanje EU u odnosu na Pregovaračko poglavlje12 (Bezbjednost hrane, vete-

koTor: Završen posao vrijedan 19.000 eura

rina i fitosanitarni poslovi).

U preliminarnom nalazu date su preporuke koje Crna Gora mora da ispuni do dana pristupanja, te aktivnosti koje su neophodne kako bi se izgradili ili nadogradila granična kontrolna mjesta.

Na GP Dobrakovo i Ilino brdo za sada ne postoji određena lokacija za kontrolna mjesta. Potencijalno će biti potrebna eksproprijacija zemljišta. Procijenjeno je da će njihova

izgradnja koštati po 3,50 miliona eura.

– Idejno rješenje za GKM Kula pripremljeno je u junu 2025. godine i odobreno od svih relevatnih institucija. Medutim, kako je odlučeno da će doći do izmještanja graničnog prelaza, čeka se određivanje tačne lokacije kako bi se nastavio proces projektovanja. Sredstva su obezbijeđena kroz IPA 2021, procijenjeno je da će GKM koštati 3.000.000 eura.

Za kontrolno mjesto na Božaju je određena lokacija u blizini graničnog prelaza. Izrada glavnog revidovanog projekta je u toku. Opština Tuzi je izdala urbanističko tehničke uslove. Sredstva za projektovanje su obezbijeđena kroz IPA 2021. Procjena je da će koštati 3.000.000 eura.

AERODROM, LUKA

Na Aerodromu Golubovci je lokacija za kontrolno mjesto

određena u sklopu aerodroma. Glavni projekat je revidovan 9. oktobra 2025. objavljen je tender za izgradnju. Sredstva za projektovanje, nadzor i izgradnju obezbijeđena su kroz IPA 2021. Vrijednost posla prema predmjeru i predračunu iz glavnog projekta iznosi oko 920.000 eura – piše u informaciji. U Luci Bar postoji izgrađen objekat za granične preglede, ali ga je prema preporuci inspektora DG Sante potrebna nadograditi.

– Potrebno je izraditi novu projektnu dokumentaciju po preporukama revizora EK a u skladu sa relevantnom EU legislativom. Po dosadašnjem iskustvu, kao i vrijednostima postojećih projekata procjenjujemo da je potrebno oko 1.000.000 eura – navedeno je u informaciji. Dodaje se da bi ulaskom u Evropsku uniju bilo ukinuto granično kontrolno mjesto Debeli brijeg jer postaje unutrašnja granica EU. Predviđeno je i ukidanje GKM Ranče (obavljaju se samo fitosanitarni pregledi pošiljki) i GKM Dračenovac i sve pošiljke jer bi sve pošiljke bile usmjerene na GKM Dobrakovo.

D. ŠAKOVIĆ

KOTOR – U naselju Rakite rekonstruisana je javna rasvjeta, taj posao izvela je firma Spinel iz Kotora a koštao je 19.000 eura. – U okviru projekta izvršena je zamjena dotrajale konvencionalne rasvjete savremenim

LED sijalicama, čime se postiže veća energetska efikasnost i smanjenje troškova održavanja. Postojeći metalni stubovi zamijenjeni su novim, toplocinkovanim, dok su njihovi temelji izdignuti na tlo - saopšteno je iz Opštine. Iv.K. ,,ProgleDalI“: Nova rasvjeta

NIje oDreĐeNa lokaCIja Za koNTrolNo MjeSTo: Granični prelaz Dobrakovo

miliona eura koštaće izgradnja šest kontrolnih mjesta na granici

Pol Kifer u Crkvi Sv. Marije od Rijeke

PODGORICA - Koncert

„Dobro ugođena lutnja Giacoma Gorzanisa“, u izvođenju virtuoza Pola Kifera (Paul Kieffer), biće održan večeras, u 19 sati, u Crkvi Sv. Marije od Rijeke –Koleđati, u okviru festivala Tollite Portas. Ulaz na koncert je besplatan.

Program je u potpunosti posvećen muzici slijepog italijanskog lutnjiste i kompozitora Giacoma Gorzanisa (oko 1520–1575), jednog od najznačajnijih renesansnih majstora za ovaj instrument. Kieffer će izvesti izbor njegovih plesnih komada, ričerkara i fantazija, prikazujući bogatstvo melodije i ritma južnoitalijanske tradicije 16. vijeka.

Pol Kifer, diplomac Schola Cantorum Basiliensis u Ba-

zelu, iza sebe ima više od hiljadu koncerata širom svijeta i saradnje s najpoznatijim imenima rane muzike.

- Pol Kifer je prošle godine ostavio izuzetan utisak na publiku, te se radujemo da imamo priliku da ga opet ugostimo, ovog puta sa potpuno drugačijim programom. Veče će donijeti intimno putovanje kroz zvuk lutnje, instrumenta koji je u renesansi bio simbol duhovnog i poetskog izraza – istakli su iz PR službe Festivala.

Organizator festivala Tollite Portas je Kotorska biskupija, generalni pokrovitelj je Opština Kotor. Partneri i sponzori su KotorArt, Ministarstvo pravde – Direktorat za saradnju s vjerskim zajednicama i Unija zajednica Italijana Crne Gore. An. R.

Objavljena knjiga ,,Komske priče 2: Čuvari blaga“

Avantura u čudesnom svijetu Komova

PODGORICA – Knjiga ,,Komske priče 2: Čuvari blaga“, novo izdanje serijala tri pisca Sonje Živaljević, Velimira Ralevića i Žarka Vučinića, objavljena je kao samizdat u Podgorici, a za štampu se pobrinula podgorička ,,Art grafika“. Nakon prvog dijela iz 2024. godine pod nazivom ,,Kom naš dom“ autori nastavljaju da nas vode u čudesni svijet planine Kom, gdje se bajkovito i stvarno stapaju u neraskidivu cjelinu. Obje knjige opremljene su ilustracijama mlade umjetnice Nikolete Ćorović, kao i dizajnerskim rješenjima Gojka Mitrovića. U ,,Čuvarima blaga“ susrijećemo već poznate Ungreve, zmajeve, komkrite, vile i druga neobična bića koja obitavaju u planinskim visinama, ali i nove, živopisne junake čija imena i osobine nose snažnu simboliku (Grof Apostrof, Riljana, Samoklot, Frket-aga...).

U pitanju je djelo koje je spoj epske fantastike, humora i lirike. Čitalac dobija priliku da kroz bajkovite zaplete otkrije životne poruke – o prijateljstvu, odgovornosti i odanosti. Kako je u pogovoru zapisala Nataša Peković, ,,Komske

Publicista, pisac i bivši diplomata Antun Sbutega za Pobjedu o najnovijoj Crne Gore i Svete Stolice

Uslov našeg opstanka tolerantno građansko

Budućnost je nepoznanica ali vjerujem da, kada je u pitanju Crna Gora, mora biti zasnovana na valorizaciji vrijednosti stvorenih u prošlosti i izbjegavanju tragičnih povijesnih grešaka, dakle na poznavanju povijesti sa njenim svijetlim i mračnim stranama. Ona može opstati i razvijati se kao sekularno društvo u skladu sa najvišim evropskim standardima, poštujući duhovno i kulturno nasljeđe svih zajednica i, najzad, integrisana u Evropsku uniju – kazao je Sbutega

PODGORICA - U Italiji je nedavno objavljena knjiga

Antuna Sbutege „Il Montenegro e la Santa Sede – una storia milenaria“ (Crna Gora i Sveta Stolica – hiljadugodišnja istorija), prvo cjelovito istraživanje odnosa Crne Gore i Svete Stolice od prvih tragova hrišćanstva do savremenog doba.

Na više od 570 stranica, sa oko 1100 fusnota i bibliografijom od 700 jedinica, Sbutega detaljno prati vjerske, političke i kulturne dodire – od ranohrišćanskih biskupija i srednjovjekovne Duklje, preko osmanskog i mletačkog perioda, do obnavljanja diplomatskih odnosa i potpisivanja Temeljnog ugovora sa Svetom Stolicom 2011. godine, pa sve do 2024.

priče“ nijesu štivo samo za djecu, već i za roditelje, nastavnike, za sve generacije koje žele da pronađu skriveno dijete u sebi i da povjeruju u čuda. - Njihova posebnost je u tome što ne prikazuju svijet u tamnim tonovima, već kroz nesavršenosti i nestašluke likova koji traže svoj put i uče da budu bolji. Upravo zato ova knjiga je i poziv da budemo manje strogi prema onima koji „iskaču iz reda“, jer možda upravo oni slijede nevidljive putokaze ka dobru – napominje Peković. Knjiga je sufinansirana na konkursima Ministarstva kulture i Sekretarijata za kulturu Podgorice, a podršku objavljivanju je pružila i TO Kolašina. An. R.

Knjigu je objavila rimska izdavačka kuća „Aracne editrice“, a uskoro će biti prevedena i objavljena u Crnoj Gori, u izdanju Zajednice Italijana Crne Gore.

O tome zašto je ova tema važna ne samo za istoričare i teologe već i za razumijevanje crnogorskog identiteta, o procesu istraživanja koji je trajao više godina, kao i o savremenom značenju odnosa Crne Gore i Svete Stolice, Antun Sbutega govori u razgovoru za Pobjedu.

POBJEDA: Vaša nova knjiga obuhvata gotovo dvije hiljade godina odnosa Crne Gore i Svete Stolice - od prvih tragova hrišćanstva do savremenih diplomatskih odno-

Priva T n a arhiva

sa. Koji su najvažniji periodi u toj dugoj istoriji?

SBUTEGA: Teško je izdvojiti neki period. Normalno je da su odnosi oscilirali tokom tako duge povijesti. Kada su u pitanju povijesno najintenzivniji periodi u odnosima sa Svetom Stolicom treba istaći XI stoljeće kada je Sveta Stolica priznala nezavisnu Duklju, prvu crnogorsku državu, kraljevsku krunu njenim vlada-

rima, postavljajući temelje državnosti Crne Gore, te podigla Barsku biskupiju na rang nadbiskupije i mitropolije što je imalo bitne povijesne posljedice do danas. To je zatim potpisivanje Konvencije između pape Leona XIII i knjaza Nikole 1886. i najnoviji period od 2006. do danas, kada su akreditovani diplomatski predstavnici, potpisan Temeljni ugovor i razmijenjene

brojne posjete na najvišem nivou. No, odnos sa Svetom Stolicom je bio značajan tokom cijele povijesti, u vrijeme prve kristijanizacije, osnivanja biskupija i brojnih benediktinskih a kasnije franjevačkih i dominikanskih samostana, a posebno u toku duge osmanske vladavine najvećim dijelom Crne Gore; tada je Boka uspijevala da odoli osmanskim napadima zahvaljujući i tome što su pape formirale saveze kršćanskih država za odbranu Evrope, što je dalo impuls i crnogorskim plemenima da u XVII stoljeću počnu oslobodilačku borbu. POBJEDA: U poglavljima o srednjem vijeku i kasnijim epohama, posebno ističete složene veze između Rima, Carigrada i crnogorskih teritorija. Kako tumačite činjenicu da je Crna Gora tokom vjekova uspjela da očuva religijsku raznolikost i kulturnu samobitnost, uprkos pritiscima velikih sila i crkvenih centara moći?

SBUTEGA: Ta raznolikost nije posljedica volje i vrlina stanovništva Crne Gore već odluka i akcija spoljnih sila koji su je uslovili. Prostor današnje Crne Gore je podijeljen 395. godine odlukom cara Teodosija Velikog, granicom između Zapadnog i Istočnog rimskog carstva. Ta granica, kojom su prostor Boke i Budve i njihovo zaleđe pripali Zapadu a ostatak Istoku, imala je ogromne posljedice do danas. Uslijedila je invazija Slavena koja je promijenila vjersku i etničku strukturu, koji su zatim postepeno kristijanizirani. Zatim, poslije stvaranja prve države Duklje, koja je bila katolička i sa zapadnom kulturom, slijedi osvajanje od Srbije koja širi pravoslavlje. Krajem XV stoljeća dolazi do osmanskog osvajanja kada se širi islam. Granica mletačke teritorije na obali sa osmanskom teritorijom je bila stoljećima krajnja grani-

Vjerske, etničke i druge razlike treba valorizovati kao prednost a ne izvor problema

POBJEDA: Vaše ranije djelo o Ikoni Bogorodice Filermose bavilo se religijskim i kulturnim nasljeđem iz specifične perspektive simbolike i identiteta. Možemo li reći da nova knjiga nastavlja tu nit, i u kojoj mjeri ste kroz istoriju odnosa Crne

Gore i Svete Stolice željeli da prikažete Crnu Goru kao most između civilizacija – a ne samo kao prostor susreta različitih vjera?

SBUTEGA: Činjenica da je Crna Gora tokom cijele povijesti bila rubni prostor raznih civilizacija i izvor

problema, često dramatičnih i tragičnih. Radi se tome da vjerske, etničke i druge razlike budu valorizovane kao prednost a ne izvor problema: savremena Evropa je pluralna, demokratska i tolerantna. Katolička crkva je po definiciji univerzalna a ne nacionalna pa u tom

smislu obuhvata razne nacije i kulture i njihov mirni suživot, razvoj i dijalog sa drugima je jedan od stubova diplomacije Svete Stolice. Ne vjerujem da ovakve knjige imaju veliki uticaj ali je važno da postoje. Ovo je prva knjiga na ovu temu pa mislim da će biti korisna.

Nastavak

Pol Kifer

Naslovnica knjige

Naslovnica najnovije knjige Antuna Sbutege

opstanka je građansko društvo

ca kršćanske Evrope. Za vrijeme komunističke Jugoslavije širen je agresivni ateizam pa su se pripadnici svih vjera našli u sličnoj situaciji. Sa propašću komunizma i raspadom Jugoslavije, religije dobijaju ponovo veliki značaj ne samo duhovni i kulturni, već i politički i ideološki. Savremena Crna Gora je naslijedila kompleksnu vjersku i etničku strukturu, i uslov njenog opstanka je gajenje tolerantnog građanskog društva. Promjene u vjerskoj strukturi Crne Gore svjedoči činjenica da je ona u XI stoljeću bila sasvim katolička, a da danas katolici čine samo oko 3 odsto stanovništva. No, veliko katoličko kulturno nasljeđe i diplomatski, moralni i duhovni ugled Svete Stolice čine da oni imaju veliki značaj. Sveta Stolica promoviše mir, vjersku toleranciju i dijalog.

POBJEDA: Knjiga sadrži izuzetno bogatu dokumentarnu građu – oko 1100 fusnota i 700 bibliografskih jedinica. Koji su Vam izvori bili najzahtjevniji za obradu i na koji način ste balansirali između naučne preciznosti i narativne čitljivosti, s obzirom na obim i složenost materijala?

SBUTEGA: Iako je knjiga vrlo opširna i obiluje podacima, trudio sam se da je učinim preglednom i čitljivom i za one koji nijesu specijalisti za ovu problematiku. Služio sam se velikim brojem izvora na raznim jezicima, pri čemu pominjem samo neke zbirke dokumenata; osam tomova djela na latinskom „Illyirici sacri“ izdati 1751-1819, Monumenta Montenegrina u osam tomova izdata 20012008, zbirke Theinera, Smičiklasa, Jačova, Radonića i dr. Moja knjiga je završena prije nego je nedavno objavljena knjiga „Povijest crkve I“ Lenke Blehove-Čelebić, koju nijesam mogao koristiti.

Nova sezona Muzičkog centra, koja počinje večeras, u sjenci tehničkih problema

Za sanaciju krova treba im oko 250.000 eura

POBJEDA: U posljednjem dijelu knjige analizirate odnose između nezavisne Crne Gore i Svete Stolice od 2006. do 2024. godine. Kako biste ocijenili razvoj tih odnosa, posebno u kontekstu Temeljnog ugovora i promjena koje je donio pontifikat pape Franja?

S BUTEGA: Kako dokumenti za ovaj period nijesu dostupni, služio sam se dosta informacijama iz medija ali i vlastitim poznavanjem problematike jer sam proveo oko 20 godina u Vatikanu, prvo radeći u Kongregaciji za evanđelizaciju naroda a zatim kao prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici. U ovom periodu je bio najznačajniji pontifikat pape Benedikta XVI (2005-2013), jer su tada bili obnovljeni diplomatski odnosi, akreditirani diplomatski predstavnici, razmijenjene posjete na najvišem nivou i potpisan Temeljni ugovor. Ti odnosi su bili veoma dobri i za vrijeme pontifikata pape Franja a takvi su i danas. Zato nije jasno zašto već godinama Crna Gora nema ambasadora već samo otpravnika poslova pri Svetoj Stolici.

POBJEDA: Knjiga se bavi ne samo prošlošću, već i duhovnim i kulturnim kontinuitetom koji traje do danas. Kada posmatrate savremenu Crnu Goru kroz prizmu te istorijske dubine, šta smatrate njenim najvećim izazovom u očuvanju sopstvenog identiteta između sekularnog društva, evropskih integracija i hrišćanskog nasljeđa koje opisujete?

SBUTEGA: Crna Gora je mala, ograničenih resursa, jako složena, nalazi se na granici civilizacija a u toku proteklih 1000 godina čak je pet puta stvarala a četiri puta gubila nezavisnu državu. Budućnost je nepoznanica ali vjerujem da, kada je u pitanju Crna Gora, mora biti zasnovana na valorizaciji vrijednosti stvorenih u prošlosti i izbjegavanju tragičnih povijesnih grešaka, dakle na poznavanju povijesti sa njenim svijetlim i mračnim stranama. Ona može opstati i razvijati se kao sekularno društvo u skladu sa najvišim evropskim standardima, poštujući duhovno i kulturno nasljeđe svih zajednica i, najzad, integrisana u Evropsku uniju. Članstvo u EU nije pitanje samo ekonomskih i političkih prednosti već se radi o definitvnom povratku u civilizaciju kojoj je pripadala od starog vijeka. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA - Novu sezonu Muzičkog centra Crne Gore (MCCG) obilježiće raznovrstan umjetnički program sa vrhunskim domaćim i svjetskim umjetnicima, a u uprkos infrastrukturnim izazovima sa kojima se suočavaju u toj instituciji, iz menadžmenta su poručili da ostaju predano usmjereni na očuvanje visokog kvaliteta i kontinuiteta kulturne ponude koja obogaćuje crnogorsku muzičku scenu.

Umjetnički direktor JU MCCG Marko Simović predstavio je novu koncertnu sezonu Crnogorskog simfonijskog orkestra, ističući bogat program i sjajne goste.

- Večeras na Velikoj sceni MCCG je otvaranje sezone, a u ulozi soliste i dirigenta biće Narek Haknazarijan, koji je uslijed porodičnih okolnosti našeg šefa dirigenta Marka Korovića preuzeo ulogu i dirigenta - naveo je Simović na pres konferenciji povodom najave koncerte sezone 2025/2026, prenosi PR centar. Govoreći o planovima za sezonu, Simović je najavio brojne domaće i međunarodne umjetnike koji će nastupiti sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom.

- Sa nama će od domaćih umjetnika biti Vladana Perović, Petra Radulović, od domaćih autora Milivoje Pićurić , Peđa Janković , Iva Marcano , a od gostujućih umjetnika Narek Haknaza-

rijan, Floriana Hasler, Linus Rot , Roman Simović , Robert Lakatoš, Kiril Stankov, divnu plejadu umjetnika koji će upotpuniti ovogodišnji program u realizaciji sa našim orkestrom - rekao je Simović. Kako je dodao, orkestar će kroz sezonu izvoditi „vrlo raznolik program“ kojim se nastoji obuhvatiti šira publika. - Na samom koncu sezone imaćemo još jedan programski iskorak, što je uvijek naš cilj svake godine, da postoji napredak i u programskim aktivnostima i imaćemo Simfoniju broj 9 Gustava Malera - rekao je Simović.

Podsjetio je da je Crnogorski simfonijski orkestar samo jedan segment MCCG, navodeći da je tu i Crnogorski baletski ansambl, koji u novembru očekuje premijeru „Karmen“.

Solista Narek Haknazarijan kazao je da je izuzetno srećan što ponovo boravi u Crnoj Gori i što ima priliku da nastupi sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom. Poslovna direktorica JU MCCG Isidora Damjanović ukazala je na niz ozbiljnih infrastrukturnih i finansijskih problema sa kojima se ustanova suočava, posebno kada je riječ o sanaciji krova koji prokišnjava i neispravnosti termotehničkog sistema u zgradi Centra.

- Mi smo se do sada nekako snalazili. Obavijestili smo i Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo finansija. Nijesu u pitanju velika sredstva. Procjenjuje se da bi sanacija krova koštala oko 200 do 250.000 eura, ali Ministarstvo finansija nije pokazalo razumijevanje

Vjera u moć igre boja, oblika i osjećanja

PODGORICA - Izložba slika „Tajni grad“, Natalije Đuranović, otvorena je u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi. Kustoškinje izložbe su istoričarka umjetnosti Vasilisa Gagović i vajarka Danka Mitrović. Natalija Đuranović rođena je u Sarajevu 1974. godine. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a magistrirala 2005. godine. Dobitnica je više nagrada za slikarstvo, među kojima je i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda“ (2019). Do sada je priredila brojne samostalne izložbe u zemlji i inostranstvu, a živi i radi u Podgorici. Kroz cikluse radova kao što su „Prašina vida“, „Mjesec za igru“, „Green Witch“, „Anima

Mundi“, „Vortex“ i sada „Tajni grad“, Đuranović gradi prepoznatljiv i autentičan slikarski izraz - svijet boje, svjetlosti i simbola koji se međusobno prepliću i oblikuju njenu lič-

nu viziju stvarnosti. U novom ciklusu „Tajni grad“ sve je u pokretu: boje se susreću, figure se rađaju iz svjetlosti, a simboli govore svojim tihim jezikom. To je svijet u

da odobri ta sredstva - kazala je Damjanović. Prema njenim riječima, problemi sa termotehnikom dodatno otežavaju rad muzičara i osoblja.

- Nekad je hladno, nekad toplo. Imali smo situacije da su muzičari morali prekinuti rad, jer su uslovi bili neizdrživi - istakla je Damjanović.

Ukazala je i na poteškoće sa isplatama ugovora o djelu, pojašnjavajući da se oni šalju Ministarstvu kulture i medija, koje dalje šalje na uvid Ministarstvu finansija koje odlučuje o isplatama.

- Ugovori su transparentni. Ipak, dešavalo se da mjesecima čekamo isplate - upozorila je Damjanović, dodajući da nikada nijesu dobili pismeno objašnjenje za takva kašnjenja. An. R.

kojem mašta ima svoje zakone, a umjetnost postaje način da se osjeti ono što se ne može izgovoriti riječima. Na otvaranju izložbe govorila je Danka Mitrović, vajarka i kustoškinja izložbe, koja je pročitala dio svog teksta i odlomke iz teksta Pavla Goranovića. U njegovom tekstu, koji prati izložbu, ističe se da Natalijino slikarstvo „traga za praslikama i umjetničkim znakovima u okolini, stvarajući ravnotežu između svjetlosti i tame, agresije i mira, apstrakcije i figure“. Publici se obratila i umjetnica Natalija Đuranović, koja je pozdravila prisutne i zahvalila se JU Muzeji i galerije Budve na podršci u realizaciji izložbe. - U „Tajnom gradu“ vlada izobilje boja. Umjetnica vjeruje u moć igre - igre boja, oblika i osjećanja. Njeno slikarstvo je istovremeno zaigrano i ozbiljno, smireno i dinamično. Posmatrač u njenim slikama prepoznaje snagu simbola i bogatstvo prostora u kojem znak postaje misao – navodi se u saopštenju Muzeja i galerija Budve. An. R.

Sa konferencije za novinare juče u Podgorici

U Budvi otvorena izložba „Tajni grad“, autorke Natalije Đuranović

Natalija Đuranović na otvaranju izložbe u Budvi

Antun Sbutega

ŚEĆANJE: Prije 81 godinu poginuo je Milisav Đurović, narodni heroj i komandant Osme crnogorske brigade

Miśa je simbol hrabrosti, odanosti i ljubavi prema domovini

Prije 81. godinu, 17. oktobra 1944. godine, u borbama za oslobođenje Beograda poginuo je Milisav - Miśa Đurović, komandant Četvrtog bataljona Osme crnogorske brigade i narodni heroj Jugoslavije. Njegovo ime ostalo je trajno upisano u istoriju borbe za slobodu, kao simbol hrabrosti, odanosti i žrtve za domovinu. Milisav Đurović rođen je 12. novembra 1912. godine. (u nekim izvorima 1911. prim.aut) u selu Zagrad, u Župi nikšićkoj. Rano je ostao bez oca Mima, ranjenog na Skadru, koji je ubrzo preminuo. Odgajala ga je majka Pejka, uz pomoć rođaka. Odrastao je u skromnim i teškim uslovima, baveći se poljoprivredom i seoskim poslovima. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a zatim radio kao fizički radnik u Kolašinu, Kosovskoj Mitrovici i Vojvodini. Vojni rok služio je u Trogiru (Hrvatska), gdje je stekao dragocjeno znanje o rukovanju oružjem i vođenju jedinica. Član Komunističke partije Jugoslavije je od 1939. godine.

UČEŠĆE U USTANKU

Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije 1941. godine zatekla ga je na frontu prema Albaniji. Po povratku u rodni kraj Zagrad odmah se priključio Trinaestojulskom ustanku. U ljeto iste godine učestvovao je u na-

Tokom proboja Pete crnogorske brigade od Vrbnice do Prozora, u julu i avgustu 1942, Đurović je bio jedan od najhrabrijih i najizdržljivijih boraca. Učestvovao je u teškim borbama na Zelengori, Treskavici, Igmanu i Zabrđu, kao i u čuvenim bitkama na Neretvi i Sutjesci, gdje je neprekidno pokazivao vojničku vještinu i nepokolebljivost. Poginuo je u jednoj od posljednjih bitaka za oslobođenje Beograda 17. oktobra 1944. godine

padu na žandarmerijsku stanicu u Miolju Polju (Župa), a tokom jeseni i u borbama oko Nikšića, gdje je pokazao izuzetnu hrabrost. U napadu na Pljevlja, 3. decembra 1941. bio je ranjen, ali se ubrzo vratio na front.

Nakon oporavka borio se u sastavu Župskog bataljona, a od marta 1942. postaje borac Udarnog nikšićkog bataljona. U borbama kod Kolašina istakao se kada je s malom grupom boraca jurišem zauzeo most na rijeci Sjeverici, omogućivši prolaz svom bataljonu. Svojom odlučnošću i hrabrošću posebno se istakao i u borbama protiv četnika na Štavnju. Tokom proboja Pete crnogorske brigade od Vrbnice do Prozora,

u julu i avgustu 1942. Đurović se pokazao kao jedan od najhrabrijih i najizdržljivijih boraca. Učestvovao je u teškim borbama na Zelengori, Treskavici, Igmanu i Zabrđu, kao i u čuvenim bitkama na Neretvi i Sutjesci, gdje je neprekidno pokazivao vojničku vještinu i nepokolebljivost. Krajem 1943. završio je oficirski kurs u Kolašinu među najboljima, nakon čega postaje komandant Četvrtog bataljona Osme udarne (crnogorske) brigade. Sa svojom jedinicom učestvovao je u borbama u Crnoj Gori, Sandžaku i Srbiji, sve do završnih operacija za oslobođenje Beograda.

Tokom posljednjih borbi za oslobođenje Beograda, 17. oktobra 1944. godine, Milisav Đurović bio je na prvim linijama

fronta. Tog dana je poginuo, a kuća njegovog oca, Mima Perišina, ostala vječno zatvorena, ali proslavljena.

KOMANDANT

ISPRAĆEN CVIJEĆEM

Njegovu pogibiju zabilježio je saborac Pero Perović, borac Osme crnogorske brigade u

Za izuzetnu hrabrost i žrtvu, Milisav Đurović proglašen je narodnim herojem u decembru 1951. godine. Sahranjen je na groblju oslobodilaca beograda, među saborcima koji su život dali za slobodu

knjizi Zbornik sjećanja – Osma crnogorska NOU brigada. „Još od svanuća 17. oktobra peo se na visoke zgrade na uglu Kosovske, iznad raskrsnice, da osmotri dejstvo neprijatelja i raspored zgrada i ulica. Silazio je brzo, vraćao se u štab na kratke konsultacije, pa opet odlazio na teren.

Uspio je da dođe i do 2. čete koja se, iz zauzete škole ,,Kralj Aleksandar“ (Dečanska 6), probijala ka palati ,,Albanija“, da bi sa prve linije procijenio dejstvo neprijatelja i podsta-

Ime Milisava Đurovića čuva se u arhivima, knjigama i kolektivnom pamćenju naroda. Njegovo ime nosi i ulica na Voždovcu u beogradu – Ulica Milisava Đurovića, nazvana 1989. godine, kao trajni podsjetnik na borca koji je poginuo za slobodu

kao borce na dalje prodiranje. Posljednji put, nešto poslije 11 časova, izašao je na ugao Kosovske i Dečanske ulice. Njemački snajperista nije propustio priliku – ranjen je u čelo i pao.

Građani iz okolnih ulica donosili su zavoje i cvijeće. Kada smo ga iznijeli, položili smo ga na nosila i okitili cvijećem iz saksija. Tako smo ispratili našeg komandanta.“ Za izuzetnu hrabrost i žrtvu, Milisav Đurović proglašen je narodnim herojem u decembru 1951. godine. Sahranjen je na Groblju oslobodilaca Beograda, među saborcima koji su život dali za slobodu. Porodica Đurović dala je više učesnika Narodnooslobodilačke borbe. Među njima je i njegova sestra Darinka (Dara) Đurović-Mrvaljević, bolničarka i nosilac Partizanske spomenice, kao i bliski rođaci Milinko Đurović, narodni heroj i Dimitrije Đurović, nosilac Partizanske spomenice.

Ime Milisava Đurovića čuva se u arhivima, knjigama i kolektivnom pamćenju naroda. Njegovo ime nosi i ulica na Voždovcu u Beogradu – Ulica Milisava Đurovića, nazvana 1989. godine, kao trajni podsjetnik na borca koji je život dao za slobodu.

On je jedan od mnogih Crnogoraca koji su za ideal slobodne i zajedničke Jugoslavije dali život. Njihova hrabrost, nepokolebljivost i spremnost na najveće žrtve ostavili su neizbrisiv trag u istoriji i kolektivnoj svijesti naroda.

Iako je poginuo u završnim borbama za oslobođenje Beograda, samo nekoliko dana prije konačne pobjede, Milisav Đurović nije tražio zaklon ni od sebe, ni od neprijatelja. Mogao je da se povuče, ali je ostao na prvoj liniji do samog kraja, sa svojom herojskom sudbinom. Borci poput Đurovića nijesu se borili samo za svoj zavičaj, već za ideju jedinstva, bratstva i slobode koja je nadilazila sve granice, pokazujući da su Crnogorci uvijek bili odani višim vrijednostima i spremni da život polože za ideale koji ih čine vječnim. To je ta crnogorska uzvišenost, duh prkosa i dostojanstva.

Njihova žrtva i danas živi u svakom kamenu naše zemlje, u svakom srcu koje nosi ponos crnogorskog imena i ne zaboravlja da je sloboda plaćena hrabrošću predaka.

Ivan Lj. ĐUROVIĆ

Milisav - Miśa Đurović

Đurović je sahranjen na groblju oslobodilaca beograda Spomen-ploča posvećena borcima Prve proleterske divizije u beogradu

Petak, 17. oktobar 2025.

Peti susret Udruženja bivših sportista Crne Gore, manifestacija posvećena očuvanju sportskog nasljeđa i izraz zahvalnosti sportistima koji su uspjesima i predanošću oblikovali istoriju crnogorskog sporta, održana je juče u zgradi Skupštine glavnog grada

Otvarajući skup, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović poručila je da je ovo susret zahvalnosti, poštovanja i neraskidive povezanosti između generacija sportista koji su stvarali i čuvaju duh sporta u našem gradu i državi.

POŠTOVANJE

- Vaša energija, znanje i iskustvo nijesu prošlost – to su temelji na kojima rastu nove generacije sportista. Hvala vam što ste ponosno predstavljali Crnu Goru na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Posebno hvala za svaku medalju, za svaki meč i trenutak borbe i ponosa koji ste darovali Podgorici i Crnoj Gori. Vaša priča traje, jer ste vi dio identiteta ovog grada i države - na terenu i izvan njega - poručila je Borovinić-Bojović. Sekretar za sport Darko Nikčević kazao je da će Glavni grad i ubuduće podržavati ovakve inicijative koje promovišu sportski duh i povezuju generacije.

- Podržavamo svaku ideju koja jača zajedništvo, čuva sjećanje na sportske velikane i inspiriše mlade da nastave putem sportskih vrijednosti – discipline, upornosti i poštovanja – kazao je Nikčević.

U ime domaćina, predsjednik Udruženja bivših sportista Mirko Gardašević iskazao je zahvalnost predsjednici Skupštine Podgorice na iskrenoj podršci njihovom udruženju.

- Danas smo ovdje ne samo da evociramo uspomene i proslavimo sportske uspjehe, već i da pokažemo koliko je sport snažna društvena sila koja povezuje generacije, briše razlike i gradi mostove među ljudima… Sa nama su ovdje bivši sportisti iz svih krajeva Crne

Udruženje bivših sportista Crne Gore u saradnji sa Skupštinom glavnog grada organizovalo peti susret šampiona

Sportisti da budu uzor novim generacijama

Gore i iz gotovo svih sportova, od kolektivnih do individualnih, od olimpijskih do manje zastupljenih disciplina. To samo pokazuje koliko je sport snažna nit koja nas povezuje bez obzira na razlike i koliko svi dijelimo iste vrijednostipredanost, poštovanje, borbenost i zajedništvo – poručio je Gardašević, uz napomenu da se završetkom sportske karijere sportisti ne prestaju da budu sportisti, već da oni postaju stub zajednice, prenosioci znanja, motivatori i uzori novim generacijama.

KARAKTER

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović iskazao je zadovoljstvo zbog toga što je juče

bio među ljudima koji su slavu Crne Gore i Podgorice pronosili širom svijeta na najbolji način.

- Sportisti su najbolji crnogorski proizvod i najbolji ambasadori naše zemlje, jer to što može sport rijetko koja druga djelatnost može… Sport nijesu samo medalje i odličja, stvar je u karakteru, empatiji, solidarnosti, druženju, jednakosti, ravnopravnosti i svemu onome što on sa sobom nosi. Sport je možda i najljepši dio kulture jednoga naroda i učinimo ga prisutnim, što ljepšim i kvalitetnijim – poručio je Simonović, uz napomenu da će COK uvijek biti uz crnogorske sportiste. U svečanom dijelu programa dodijeljeno je 38 priznanja,

među kojima 31 plaketa, pet povelja zahvalnosti, dok je posebno priznaje – Pehar zahvalnosti, uručen Đoku Mirkoviću, jednom od osnivača Udruženja i glavnom uredniku lista Udruženja ,,Naši šampioni“.

- Duže od 60 godina prisutan sam u crnogorskom sportu. Dosta puta sam gledao dok ste vi, stari šampioni, primali medalje i pehare, puštio i po neku suzu radosnicu zato što ste isto kao i mi u ovom udruženju čuvali čast i obraz Crne Gore – kazao je osamdesetogodišnji Mirković. Zamolio je donosioce odluka da se zauzmu da sportske klubove i saveze ne vode političari koji ,,u životu nijesu ni škanj preskočili“, već da ta

dani meda“ otvoreni na Trgu nezavisnosti i trajaće do 18. oktobra

Na Trgu nezavisnosti juče je otvorena manifestacija ,,Podgorički dani meda“, koja će trajati do subote, 18. oktobra. Tradicionalnu pčelarsku manifestaciju, koja se održava 31. put, ove godine organizuju Udruženje pčelara Podgorice i Udruženje „Crnogorska pčela“ iz Podgorice. Na štandovima podgoričkih, crnogorskih i pčelara iz regiona posjetioci imaju priliku da probaju i kupe kvalitetni med, pčelinje proizvode, ali i razne čajeve, meleme, kao i opremu koja je potrebna za pčelarenje. Načelnik u Direktoratu za poljoprivredu u Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede Ranko Bogavac iskazao je zadovoljstvo što su se ove godine prvi put udružila dva značajna udruženja – Udruženje pčelara Podgorice i ,,Crnogorska pčela“. - Ove godine manifestacija nosi poseban duh zajedništava i saradnje… Njihova poruka da udruže snage šalje snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i zajedničkom cilju, unapređenju pčelarstva u Crnoj Gori i očuvanju pčela kao nezamjenjivih čuvara biodiverziteta i prirode – kazao je Bogavac. Predsjednik Saveza crnogorskih pčelara Radule Miljanić kazao je da će ovu pčelarsku godinu, i pored loših klimatskih uslova, pamtiti uglav-

Gardašević: I kada se skinu kopačke, igra ne prestaje

Zlatna kopačka, po uzoru na priznanje za najveća dostignuća u fudbalu, uručena je Voju Gardaševiću za ostvarene rezultate u sportskoj karijeri. Ovaj naš internacionalac trenirao je četiri reprezentacije u Aziji, od kojih je dvije doveo do kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. - Ova zlatna kopačka nije samo simbol karijere, ona je i simbol trajanja. I kada se skinu kopačke, igra ne prestaje. Ostaju sjećanja na vrijeme kada sam trenirao i igrao srcem… Otkriću vam da sam u osamdeset šestoj godini napisao knjigu ,,Sve bih ponovo“, o mom fudbalskom putu i životu. I ova zlatna kopačka će se naći u toj knjizi, jer da se opet rodim sve bih isto uradio – kazao je Gardašević zahvaljujući na priznanju.

mjesta treba da budu ostavljena za ljude iz sporta. Takođe, predložio je da se pokrene inicijativa da u Podgorici jedna ulica ili aleja u parku nazove po crnogorskim šampionima sporta i da se u glavnom gradu otvori Muzej sporta. Udruženje bivših sportista Crne Gore formirano je u novembru 2023. godine kao nevladina organizacija sa ciljem da okuplja vrhunske sportiste Crne Gore, a među članovima ima nosilaca olimpijskih, svjetskih, evropskih i balkanskih medalja, kao i odličja iz Crne Gore i bivše Jugoslavije.

nom po dobrim prinosima. - Ova manifestacija objedinjuje sve ono čime se možemo ponositi, a tiče se razvoja i prosperiteta pčelarstva na lokalnom i državnom nivou. Crnogorsko pčelarstvo će napredovati i vjerujem da nas neće pokolebati izazovi i problemi koji nas prate, kao što su klimatske promjene, bolesti pčela, falsifikati i prevare, a da će pčelari dobijati nagradu za ljubav prema pčelarstvu i trudu koji ulažu u ovo humano i značajno zanimanje - kazao je Miljanić i dodao da očekuju nastavak uspješne saradnje sa državnim institucijama.

Predsjednik Udruženja pčelara Podgorice Milan Bracanović istakao je da to i Udruženje ,,Crnogorska pčela“ zajedno imaju više od 500 članova, što je oko četvrtina ukupnog broja registrovanih pče-

I. MITROVIĆ

lara u Crnoj Gori. Naglasio je da su takve manifestacije pravi način za borbu koju trenutno vode na suzbijanju uvoza i proizvodnje falsifikovanog meda i njegovog plasiranja na našem tržištu, što ometa i utiče na plasman pčelara.

- Nadam se da ćemo istrajati u toj borbi i da ćemo zajedno sa Upravom za bezbjednost hrane, Ministarstvom poljoprivrede i drugim nadležnim institucijama pobijediti i doći do što čistijeg meda i tržišta sa našim pravim medom - rekao je Bracanović. Predsjednik Udruženja pčelara ,,Crnogorska pčela“ Miloje Vujošević najavio je da će u narednom periodu uraditi sve kako bi pčelari imali što bolje uslove.

Program na Trgu nezavinsosti uljepšali su mladi folkloraši iz KUD-a ,,Aluminijum“ i Tanja Šeter I. MITROVIĆ

Skup pun lijepih emocija

Vojo Gardašević

s. vasiljević

Bogata ponuda kvalitetnih pčelinjih proizvoda

Rukometašice Crne Gore lako završile posao sa Portugalom, u subotu ih čeka gostovanje na Farskim Ostrvima

Isti fokus i ambicija

PODGORICA - Rukometašice Crne Gore uz pravi pristup, unaprijed dobijenu utakmicu sa Portugalom na premijeri kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, odradile su po mjeri.

Na nivou favorita, uz doprinos mlađih igračica, a istovremeno napravile su zalet za subotnji, novi okršaj u gostima na Farskim Ostrvima.

Selektorka Suzana Lazović bila je zadovoljna poslije trijumfa od 29:22 (17:11), ali nekog pretjeranog analiziranja nije bilo, jer sada je fokus na rivala koji je iznenadio Island (24:22) i to na gostujućem terenu.

- Od prvog minuta osjećale smo se snažno, dobro smo ih pripremile, a i upoznale smo ih iz prethodne dvije utakmice kada smo bile bolje. Ali, za ovaj meč, bez obzira na dvije ubjedljive pobjede, nijesmo ušle opuštene, iako su se bodovi očekivali - istakla je Katarina Džaferović koja je do odmora postigla pet golova iz šest pokušaja i iznudila dva sedmerca.

Raznovrsna je bila igra ,,lavica“ u Podgorici, neke stare stvari su obnovile, neke nove bile su na viduku, a sve u cilju

onoga što ih čeka krajem novembra na Svjetskom šampionatu.

- Od početka je fokus bio pravi i to bez rezerve, tako da smo osvojile dva prva i važna boda. Cilj je bio da mlađe igračice dobiju šansu, mada je jasno ko će nositi igru i u subotu i na šampionatu svijeta.

- Srećna sam što su mlađe djevojke dobile priliku da igraju. Izmjene su nam potrebne, a

svako treba da dobije šansu.

Milo mi je zbog njih, kompletnog tima i nadam se da će tako da bude i na Svjetskom prvenstvu – istakla je ljevoruka rukometašica.

Za Džaferović i ekipu u mislima je samo naredni rival.

- Kao što smo bile fokusirane na Portugalke, bićemo i na naredne rivalke. Već smo ušle u ozbiljnu pripremu za Farska Ostrva. Sigurna sam da ćemo

i njih dobro da spremimo. Očekuje nas težak put, ali ne sumnjam da će na kraju sve da ispadne dobro - poručila je Džaferović. Prije dva dana u Podgorici za nacionalni A tim debitovale su kadetkinja Natalija Lekić i juniorka Elena Mitrović. Od iskusnijih falile su desni bek Tanja Ivanović i desno krilo Nina Bulatović A. MARKOVIĆ

Rukometaši Budve večeras od 18 sati protiv Diomidisa igraju prvi meč 2. kola EHF Evropskog kupa

Zovu navijače, nadaju se najboljem

PODGORICA - Budvanska rivijera Budva večeras će od 18 sati i dva dana kasnije u istom terminu i mjestu - na Cetinju, odigrati dva

meča sa grčkom ekipom Diomidis u 2. kolu Evropskog kupa. Grci su domaćini u prvom (dogovor dva kluba da se obje

utakmice igraju u Crnoj Gori), a naš predstavnik u revanšu. Rukometaši iz Budve s nestrpljenjem čekaju nastup u

PODGORICA – Nakon punih 15 godina, Budućnost Voli će večeras u Sarajevu (18.30 časova) igrati abaligaški meč protiv Bosne. Biće to duel između dva od četiri kluba koji su 2001. godine osnovali ABA ligu, zajedno sa Cibonom i Olimpijom. Bosna se ove sezone vratila u elitu regionalnog takmičenja, zahvaljujući prvom mjestu u ABA2 ligi prošle sezone.

Evropi, a Aleksandar Glendža se nada punim tribinama i prolasku svoje ekipe u narednu rundu ovog takmičenja. Naravno da su i oprezni, jer je grčki tim prošle godine stigao do osmine finala istog takmičenja.

- S nestrpljenjem čekamo evropski dvomeč. Diomidis je dobra ekipa koja igra moderan rukomet, sa dosta tranzicije. Godinama ima kontinuitet i nastupa u evropskim takmičenjima. Uključujući prošlogodišnje učešće u osmini finala Evropskog kupa - kazao je Glendža.

Dobar rad je iza crnogorske ekipe, kazao je Glendža, a takođe su i dobro analizirali opasnog rivala.

- Poštujemo ih i znamo da nas čeka težak zadatak, ali vjerujemo u sebe. Dobro treniramo, analizirali smo ih i svjesni smo odakle nam prijeti najveća opasnost, ali i mi imamo svoje adute. Možda je iskustvo na njihovoj strani, ali naša snaga mora biti u volji, želji, zajedništvu i borbenoj igri. Ako publika, kojoj se nadamo u velikom broju, prepozna u našoj igri ovo što obećavamo, a mi dobijemo podršku sa tribina, mislim da nam šanse rastu i da ćemo se zajedno radovati prolasku u naredno koloporučio je Glendža A. M.

Crnogorski šampion dočekuje ovaj meč nakon poraza u Evrokupu, u Ankari od Turk Telekoma, sa željom da se odmah vrati na pobjednički kolosijek, s obzirom na to da je poraza bilo previše (tri) u prvih pet sezonskih mečeva na dva fronta. Ekspedicija Budućnosti se nakon meča sa turskim predstavnikom nije vraćala u Podgoricu, već je preko Istanbula doputovala u glavni grad Bosne i Hercegovine, gdje će protiv nekadašnjeg prvaka Evrope (1979. godine), koji je dugo vodio borbu i sa egzistencijom, igrati na drugu pobjedu u sezoni u ABA ligi... - Znamo kako je bilo u prethodnoj utakmici, i moramo da pokažemo da smo tim, da možemo mnogo bolje. Počev od utakmice sa Bosnom, sa boljim pristupom, fokusom i energijom. To je najbitnije. Već sam rekao igračima da Bosna ima vrlo iskusan tim, znaju da igraju i kažnjavaju sve greške protivnika. Dakle, trebaće nam čvrstina, agresivnost, pametno korišćenje faulova i skok – kazao je Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

Sa očekujemo na

5-5

je skor u pobjedama između Budućnosti i Bosne, koje su samo po jednom slavile u gostima

Bosnu, koja je u prvom me-

izgubila u gostima od Mege, ljetos su pojačali domaći

Trener Mornara Barsko zlato zadovoljan nakon premijerne

PODGORICA – Nakon teške prošle sezone u ABA ligi, sa samo dvije pobjede, što je rezultiralo ispadanjem iz elitnog regionalnog takmičenja, košarkaši Mornara Barsko zlato su na najbolji način otvorili sezonu u ABA2 ligi, trijumfom kod kuće protiv Studenta iz Banjaluke (83:69).

Iako su vodili, maltene, cijelu utakmicu (gosti su imali samo tri puta minimalnu prednost), Barani su trijumf pred domaćim navijačima ovjerili u posljednja dva i po minuta, parcijalom 14:1… - Čestitam igračima na zasluženoj pobjedi. Vidjelo se htjenje, energija koja je bila prisutna tokom čitave utakmice i tu nemam neke velike zamjerke. Bilo je mnogo uspona i padova tokom utakmice, to je normalno za novu, mladu ekipu, koja sem Vranješa nema iskustva igranja na ovom nivou. To je bio razlog što ranije nijesmo priveli utakmicu kraju, nego smo ostavili to za posljednjih tri-četiri minuta, gdje je moglo da ode i na drugu stranu. Međutim, u tim trenucima iskustvo Vranješa i još nekih igrača koji su dobro odigrali rezultiralo je pobjedomkazao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Iskusni strateg Barana je napomenuo da će ,,uspona i padova, sigurno, da bude i u narednom periodu“.

Odlična partija Katarine Džaferović

S. IVANOVIĆ/RSCG

Budvani pred velikim izazovom

Treće kolo

(18.30h) u Sarajevu gostuju Bosni, u 3. kolu grupe B ABA lige

Sa uzbuđenjem očekujemo da se vratimo pobjednički kolosijek

igrači i reprezentativci, Edin Atić (stigao iz Breogana), bivši igrač Budućnosti, i Miralem Halilović iz italijanskog Sasarija. Stigli su i Estonac Janari Joesar, plej Tajler Persons, ko-

ji je prošle godine igrao za Krku, bek Čejs Oudigi iz Ostendea, te Majkl Jang junior iz Galatasaraja.

- Pošto je prva sljedeća, utakmica sa Bosnom je najvažni-

premijerne pobjede u ABA2 ligi

Vidjelo se htjenje, energija prisutna tokom čitave utakmice

Roganović: Pokazali smo neke dobre stvari

Za razliku od Mornara, debi Primorja 1945 u drugom rangu regionalne lige nije bio rezultatski uspješan, Novljani su ubjedljivo poraženi u gostima od Vojvodine (99:82). - Mislim da smo u ovoj utakmici pokazali neke stvari koje su dobre, posebno na početku utakmice, jer smo tada i mi kontrolisali ritam. Kasnije su se desile neke promjene, koje su meni neshvatljive, u smislu kontakta, u smislu nekih faulova koji su bili, a nijesu suđeni. Puno izgubljenih lopti i naravno slobodna bacanja, jer jedna ekipa u ABA2 ligi ne može da šutira ovako loše slobodna bacanja. Vojvodina je šuteve za tri poena, koje je uzimala u drugom dijelu, sve pogodila i prosto ne može se igrati protiv toga – rekao je Pavle Roganović, trener Primorja.

ja utakmica u godini, jedina na koju možemo da utičemo. Jedva čekamo da počne utakmica. Bosna je opasan tim, ali mislimo da smo i mi opasni. Uložili smo puno napornog rada da

pripremimo ovu utakmicu, i sa uzbuđenjem očekujemo da se vratimo na pobjednički kolosijek nakon posljednje utakmice – rekao je Skajlar Mejs, bek Podgoričana. S. JONČIĆ

- Ovaj tim je u stvaranju, petorke koje mogu da igraju još nijesu izdefinisane. Imali smo problem zbog kasnije registracije plejmejkera

Perija, i sav teret je pao na Mejsona. Pokušaj sa nekim drugim na pleju, jer sam bio prinuđen da bih ga odmorio tokom meča, rezultirao je padom u igri, organizaciji napa-

Aleksandar Damjanović: Respektujemo Budućnost, ali smo fokusirani na sebe

Aleksandar Damjanović, trener Bosne, ističe da njegov tim „očekuje zahtjevna utakmica protiv veoma kvalitetnog protivnika koji godinama unazad igra na visokom nivou i ima kontinuitet u rezultatima“.

- Mi respektujemo Budućnost, ali fokusirani smo prije svega na sebe — da ispravimo greške iz prethodnih mečeva i podignemo nivo igre. Moram da istaknem da smo iznenađeni postupkom ABA lige, Budućnosti i Arena Sport televizije, koji nijesu bili saglasni da se pomjeri termin odigravanja utakmice, s obzirom na to da se još uvijek nalazimo u povratku sa prethodnog meča FIBA takmičenja. U takvim okolnostima praktično ćemo ovu utakmicu odigrati kao gosti. Bez obzira na sve, daćemo svoj maksimum, pokazati karakter i idemo na pobjedu – kazao je Damjanović.

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Rilski na startu WABA lige

Bud. Bemaks 86 Rilski 54

PODGORICA – Dvorana: Bemaks arena. Gledalaca: 400. Sudije: Stojanović, Hasić, Malekinušić. Rezultat po četvrtinama: 27:14, 14:20, 21:8, 24:12. BUDUĆNOST BEMAKS: Savković 10, Radonjić 12, Dragišić 2, Bern 17, Šćepanović 7, Drobnjak 14, Bigović 2, Baošić 9, Radović, Ilić 9, Kaningem 4.

RILSKI: Manolova 16, Ilieva 3, Džonson 13, Kostova, Boneva 14, Ivanova, Dimitrova, Nikova, Grigorova 8, Petrova.

,,Vučice“ uz oscilacije do ubjedljive pobjede

da. On nije izdržao do kraja. Raduje nas prva pobjeda, jedna po jedna. Nema mnogo utakmica u ABA 2 ligi, osam kola, pa onda da vidimo gdje smo i šta smo, tako da, svaka pobjeda dobro dođe - zaključio je Pavićević. Mornar će u narednom kolu gostovati Jahorini, 29. oktobra.

S. J.

Furiozan početak i pohod na odbranu krune – košarkašice Budućnost Bemaksa sa +32 otvorile su novu sezonu, Podgoričanke su u 2. kolu WABA lige savladale Rilski 86:54. Podgoričanke su imale minus u početnim minutima, onda ekspresno stigle do +22, da bi se Rilski nevjerovatno vratio, ali su domaće sjajnom igrom u nastavku na kraju i pored oscilacija stigle do ubjedljivog trijumfa. U prvom poluvremenu vi-

đene su dvije velike serijePodgoričanke su imale niz 25:3, tako da su od 6. do 14. minuta uspjele da od minusa (12:11), odu na +21 (36:15). Imale su domaće i 22 poena viška (41:19), ali su se onda u posljednja četiri minuta prvog poluvremena praktično ugasile. Bugarke su serijom

15:0 do poluvremena izašle iz dvocifrenog minusa (41:34) i najavile da neće biti rival za razliku.

Inače, Budućnost je otvorila meč sa 5:2, da bi Rilski preokrenuo (6:5, 8:5, 10:8) i posljednji put vodio u šestom minutu 12:11. Ali, domaće su do kraja prve dionice stigle do

27:14, najviše zahvaljujući šutu za tri poena (Bern 3/3, Savković i Drobnjak po jednu), da bi Radonjić sa dva bacanja donijela +13 na kraju prvog kvartala - 27:14. Igrala je Budućnost u dobrom ritmu i početkom druge dionice - Rilski je bio bez koša iz igre više od tri minuta, tako da su ,,plave“ nakon poena Bigović u 14. minutu stigle do +21 (36:15) za ukupnu seriju 25:3. Ali, onda je u finišu prvog poluvremena uslijedio obrtRilski je pogodio tri trojke iz tri napada (Manolova, Ilieva, Boneva), da bi do poluvremena Bugarke ukupnom serijom 15:0 prišle na 41:34. U 26. minutu na semaforu je pisalo 47:40, djelovalo je da će Rilski biti posebno neugodan, ali je onda regionalni šampion opet pokazao snagu. Već do kraja treće dionice uslijedila je serija 15:2, a do četiri minuta prije kraja 31:8 za +30. Bio je to period kada je blistala Marija Baošić, koja je vezala sedam poena za 66:42, nakon čega je sve bilo stvar rutine. ,,Probudila“ se Jovana Savković, a onda su utakmicu trojkama zaključile Ilić i Drobnjak, tako da su ,,plave“ sa čak 14 trojki riješile premijeru…. R. P.

Momenat sa utakmice Budućnost Voli - Trento u Podgorici

Sa jučerašnje utakmice u Bemaks areni

Budućnost ONE poražena od Panatinaikosa u Grčkoj na startu Evrokupa

Podgoričani se hrabro držali, ali je domaćin pokazao višu klasu

PODGORICA – Budućnost

One hrabro se držala protiv favorita C grupe Evrokupa - Panatinaikosa.

,,Plavi“ su izgubili 16:8 (4:2, 4:1, 4:4, 4:1) na premijeri ovog drugog po kvalitetu klupskog takmičenja, a nakon početne treme i vjerovatno utiska, s obzrom o kakvom je rivalu riječ, počeli su bolje da igraju nakon poluvremena. Približili su se rivalu na tri gola zaostatka (10:7), ali nažalost dobro izdanje izostalo je u finišu jer je domaćin sa dva vezana gola stigao ponovo do visokih ,,plus pet“.

U posljednjih osam minuta podgorička ekipa nije mogla da prati ritam grčkog tima koji je ovaj dio igre riješio sa 4:1. Očigledno je kvalitet bio na strani domaćina koji je sa startnih 3:0 (,,plavi“ su prvi gol postigli u četvrtom minutustrijelac Darko Brguljan) nagovijestio ovakav epilog.

U crnogorskoj ekipi tri igrača upisala su se u strijelce: Br gulja je postigao četiri, a po dva gola dali su Marko

Iskusni centar prošle sezone nosio dres Budućnosti

Uefa pokrenula istragu protiv kluba iz Torina zbog kršenja finansijskog fer-pleja

damu“

PODGORICA - Fudbalski klub Juventus potvrdio je da je Evropska fudbalska unija (Uefa) pokrenula postupak protiv njega zbog kršenja finansijskog fer-pleja i očekuje kaznu.

PODGORICA – Slovenački košarkaški reprezentativac Alen Omić karijeru će nastaviti u turskom Merkezefendiju (nakon tri kola ima pobjedu i dva poraza), saopštio je njegov menadžer Miško Ražnatović. Omić se, tako, vraća u Tur-

sku nakon devet godina, pošto je u sezoni 2016/17. nosio dres Efesa. Omić je prošle sezone nosio dres Budućnosti, drugi put u karijeri, i sa ,,plavima“ je igrao finale plej-ofa ABA lige protiv Partizana. U ABA ligi je prosječno bilježio po 4,6 poena i skokova. Ljetos je branio boje Slovenije na Eurobasketu. Iskusni centar je igrao za veliki broj klubova - od Olimpije i Gran Kanarije, preko Efesa, Unikahe, Hapoela, Crvene zvezde, Milana, Huventuda, Burga, Cedevita Olimpije, Metropolitena do Budućnosti. S. J.

Bošković i David Stevović U drugom meču C grupe Vuljagmeni je bio bolji nakon peteraca od mađarske ekipe BVSC (20:19).

Darko Brguljan postigao je četiri gola

Ekipa iz Podgorice će u narednom kolu (30. oktobra) biti domaćin Vuljagmeniju. A.MARKOVIĆ

Plivačica Arijarn Titmus saopštila da je odlučila da završi karijeru

Olimpijska šampionka šokirala svijet

PODGORICA - Olimpijska šampiona u plivanju na 400 metara slobodnim stilom Arijarn

Titmus saopštila je da je odlučila da završi karijeru.

Titmus je na Instagramu navela da je odluka bila teška, ali da osjeća da je sada pravi trenutak da se povuče, iako ima tek 25 godina.

- Oduvijek sam voljela plivanje, to je moja strast još od djetinjstva. Shvatila sam da su mi neke stvari u životu sada malo važnije od plivanja. Poslije 18 godina u bazenu i 25 godina života, osjećam da je pravo vrijeme da se oprostim od plivanja - poručila je Titmus

Titmus je aktuelna olimpijska šampionka na 400 metara slobodnim stilom, a u Parizu prošle godine je osvojila zlato i u štafeti 4x200 metara. Australijska plivači-

ca je uoči OI u Parizu imala operaciju uklanjanja tumora na jajniku, a ove godine je napravila pauzu i nije se takmičila.

Arijarn ima ukupno četiri zlatne medalje sa olimpijskih igara, četiri puta je bila i svjetska šampionka, takođe drži svjetski rekord na 200 metara slobodnim stilom. R.A.

,,Staru damu“ očekuje kaznu zbog kršenja pravila Uefa, što bi moglo da dovede do zabrane ili ograničenja dovođenja novih igrača u sezoni 2026/2027, prenijeli su italijanski mediji. ,,Crno-bijeli“ su priznali kršenje u saopštenju vezanom za objavljivanje bilansa stanja za finansijsku godinu koja se završila 30. juna 2025. godine, pošto se u dokumentaciji nalazila potvrda da je klub prekršio parametar Pravila o zaradi fudbalera. Juventus je 18. septembra dobio potvrdu od Uefa da je protiv kluba pokrenut postupak zbog potencijal-

nog kršenja pravila u periodu 2022-2023. i 2024-2025. Ishod tog postupka očekuje se na proljeće 2026. godine i mogao bi da dovede do novčane kazne, koja ne bi bila velika. Više bi zabrinjavalo uvođenje ograničenja za potpisivanje novih igrača za Uefa takmičenja. Torinski klub ponovio je u saopštenju da nema daljih značajnijih kršenja pravila finansijskog fer-pleja. Klub se držao koeficijenta troškova igrača od 80 odsto za 2024. i na dobrom je putu da se uklopi u ograničenje od 70 odsto za 2025. Juventus je u sezoni 2024/2025. izbačen iz Lige konferencija, što mu je omogućilo da se oslobodi finansijskih nepravilnosti zbog kojih su mu bili oduzeti bodovi u Seriji A. R.A.

Fudbalski savez Indonezije raskinuo saradnju sa Holanđaninom

PODGORICA - Fudbalski savez Indonezije sporazumno je raskinuo saradnju sa selektorom reprezentacije Patrikom Klajvertom Odlazak Holanđanina uslijedio je nakon ,,teškog poraza“ koji je Indonezija pretrpjela u subotu u Džedi pr otiv Iraka (1:0), čime su izgubljene sve šanse za plasman na naredno Svjetsko prvenstvo u Sjedinjenim Dr-

žavama, Kanadi i Meksiku. - Poslije otvorenog, korektnog i uzajamno uvažavajućeg razgovora, obje strane su se saglasile da okončaju saradnju - saopštio je Savez na Instagramu, ne navodeći razloge raskida ugovora. Indonezija je pokušala da se prvi put u istoriji plasira na Svjetsko prvenstvo otkako je 1945. stekla nezavisnost od Holandije, a ono što je zanimljivo plasman u četvrto kolo azijskih kvalifikacija, upravo pod Klajvertom, bio je njen najbolji rezultat do sada. Bivši fudbaler Milana, Ajaksa i Barselone preuzeo je reprezentaciju u januaru ove godine, a ugovorom je bilo predviđeno da se zadrži na toj poziciji do 2027. R.A.

Od danas do neđelje igra se 3. kolo EPCG

Superlige za odbojkaše

Lak posao za Budvu, Mornar favorit, neizvjesno u Bijelom Polju

PODGORICA – Treće

kolo EPCG Superlige za odbojkaše biće odigrano u naredna tri dana. Budva juri treću pobjedu u nizu u gostima, Mornar je ponovo domaćin u SC „Topolica“ i dočekuje Lovćen, a najviše neizvjesnosti moglo bi da bude u duelu Jedinstva i Sutjeske. U ovom kolu slobodna je Budućnost. Nakon sigurnog trijumfa nad

Lovćenom, Jedinstvo dočekuje Sutjesku, koja je osvojila set u duelu protiv Budućnosti. Prošle sezone oba meča pripala su Bjelopoljcima.

Budva je apsolutni favorit u gostima protiv debitanta Ulcinja, i za očekivati je da će Miljan Bošković u sali OŠ „Maršal Tito“ šansu pružiti mlađim igračima.

Kolo će zaključiti neđeljni meč u SC „Topolica“ između Mor-

Crnogorski džudista zapažen na takmičenju u Limi Koviniću bronza na

Panamerikan openu

PODGORICA - Crnogorski

džudista Stefan Kovinić osvojio je treće mjesto na Panamerikan openu, koji je održan 14. oktobra u Limi (Peru). Kovinić je u kategoriji preko 100 kilograma u polufinalu poražen od Urugvajca Kara-

bala Kueljar Sandija, a onda je zablistao u meču za bronzu. U borbi za odličje je iponom savladao takmičara iz Venecuele Luisa Ameskuitu. - Iako još junior, Stefan je ovim uspjehom ostvario značajan napredak na Svjetskoj seniorskoj rang listi, napredujući za čak 70

nara i Lovćena, koji nije osvojio set u duelima sa ekipama Budućnosti i Jedinstva. Barani u mnogo boljem raspoloženju ulaze u meč, pošto su sezonu otvorili maksimalnim trijumfom nad ekipom Ulcinja, a uspjeli su da otkinu set Budvi. Treće kolo - danas: Jedinstvo – Sutjeska (19.30). Sjutra: Ulcinj – Budva. Neđelja: Mornar – Lovćen (20). Slobodna je Budućnost volej. S. J

EPCG Superliga za odbojkašice (3. kolo)

Baranke bolje

Budućnost volej 1

PODGORICA – Sala Medicinske škole. Gledalaca: 150. Sudije: Dragana Vučinić (Podgorica) i Sonja Simonovska (Bar). Rezultat po setovima: 26:24, 18:25, 23:25, 13:25.

BUDUĆNOST VOLEJ: Petrović 11, Krunić (libero), V. Đukić 1, Veličković (libero), Labović, Magdelinić 16, Tošić, Jovanović, Peković 1, Ćupić 10, Rakočević 11, Koprivica 2, Crnojački 5, K. Đukić.

LUKA BAR: Dragojević 5, Kudrjavceva (libero), Kovač (libero), Muratović, Čavić 15, Pepđonović, Tvrdišić 9, Kuburović, Vlaović, Šćekić 15, Kukobat 8, Vuković 21, Jovović, Berilažić.

Luka Bar je dobila derbi u Po-

mjesta. Trenutno se nalazi na 114. poziciji - objavili su iz Džudo saveza Crne Gore i zaključili:

- Ovo je još jedan sjajan rezultat i dokaz da crnogorski džudo ima svijetlu budućnost. R.P.

Danas u Budvi počinje Evropsko prvenstvo u boksu za borce do 15 godina

Crna Gora sa sedam takmičara

PODGORICA - Crnogorski boks će na Evropskom prvenstvu za borce do 15 godina, koje danas počinje svečanom ceremonijom ispred zidina Starog grada u Budvi, predstavljati sedam takmičara – pet boksera i dvije bokserke. Boje Crne Gore pred doma-

ćom publikom braniće: Slobodan Jelušić (kategorija do 42 kg), Hajrudin Đožgić (do 52 kg), Nikola Ilić (do 54 kg), Ivan Tijanić (do 57 kg), Tarik Muković (do 60 kg), Ena Hot (do 54 kg) i Teofana Milošević (do 57 kg).

U stručnom štabu reprezentacije su selektor Nikola Ružić i treneri Sergei Kudriavctsev, Boško Drašković, Stevan Sjekloća i Petar Marčić. R.P.

u

dgorici protiv Budućnost voleja (3:1), u posljednjem meču 3. kola EPCG Superlige za odbojkašice. „Sirene“ su se, tako, djelimično revanširale za poraz u prošlogodišnjem polufinalu plej-ofa. Baranke su i dalje bez poraza ove sezone, pošto su upisale drugu pobjedu u prvenstvu (imaju odložen meč sa Herceg Novim), a sezonu su otvorile osvajanjem Superkupa. Budućnost je, sa druge strane, izgubila i drugi derbi, nakon onog od Herceg Novog. Budućnost je zasluženo osvojila prvi set, jer je vodila skoro cijelo vrijeme, iako je Luka Bar u finišu uspjela da preokrene i povede 21:19. Ipak, Podgoričanke su, sa tri poena u nizu, vratile prednost na 22:21, stigle prve do set lopte (24:23), ali su iskoristile drugu, nakon kontre Mileve Magdelinić za 26:24.

derbiju

Luka Bar je odgovorila u drugom setu, odmah je povela 8:3, Budućnost se vratila na 8:7, a onda i preokrenula na 14:13. Ipak, Baranke su serijom 5:0 povele 18:14, a onda sa pet poena u nizu stigle do nedostižnih 23:16 i osigurale izjednačenja u setovima. Treći set je bio neizvjestan kao prvi, Budućnost je povela 11:7, ali je Luka Bar preokrenula na 15:14, a bilo je neizvjesno do 19:19. Tada su gošće pobjegle sa tri uzastopna poena (22:19) i vrlo brzo stigle do tri set lopte na 24:21. Podgoričanke su anulirale prve dvije, ne i treću, jer je na servisu pogriješila Lana Rakočević, inače veoma dobra u ovom duelu. U četvrtom setu se Luka Bar prva odlijepila na 9:6, Budućnost je prišla na 11:10, ali su izabranice Vladimira Milačića serijom 6:0 povele 17:10 i uhvatile zalet za pobjedu. S. JONČIĆ

Novi klubovi za crnogorske odbojkašice

PODGORICA – Nakon sezone u Hrvatskoj, u dresu zagrebačke Mladosti, Simona Petranović se vratila u Izrael – crnogorska reprezentativka je potpisala ugovor sa Hapoel Kfar Sabom. Simona je pretprošle sezone igrala za Makabi Haifu. Ponikla je u barskom Galebu, odakle je napravila prvi inostrani angažman, kada je prešla u srpski Ub. Nakon dvije sezone

u Superligi Srbije, uslijedio je odlazak u Izrael... Osim Simone Petranović, nove klubove su našle doskorašnje odbojkašice Budve, Viktorija Čoković i Vanja Matunović. Prva će karijeru nastaviti u Drugoj ligi Njemačke, gdje će braniti boje ekipe Frejzen, dok je Matunović, koja je ponikla u Mediteranu, potpisala za ekipu Partizana, koja se takmiči u Prvoj ligi Srbije. S. J.

Sa sinoćnje utakmice u Podgorici

Luka Bar 3

Kovinić na pobjedničkom postolju

Uzbudljiva finala miks dublova, crnogorska ekspedicija prošla grupu

PODGORICA - Dvojac iz

Južne Koreje, Jungćun Ma i Gjurin Kim, osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji miks dublova do 15 godina na WTT Youth Contender turniru u Podgorici, u organizaciji Stonoteniskog saveza Crne Gore. Oni su u finalu bili bolji od francusko-bugarske kombinacije Noe Tesiera i Joane Kirilove 3:1 (11:2, 10:12, 11:9, 13:11). Nakon startnog vođstva korejskog para Tesier i Kirilova, izjednačili su u setovima na 1:1, ali su potom Ma i Kim bili koncentrisaniji u završnicama trećeg i četvrtog seta i potpisali konačni trijumf. U konkurenciji do 19 godina, Robert Istrate iz Rumunije i Edmarie Leon iz Portorika nakon velike borbe pobijedili su Đakoma Ica iz Italije i Sinderlu Das iz Indije 3:2 (11:4, 11:9, 8:11, 12:14, 11:8).

Istrate i Leon su sjajno krenuli i poveli 2:0 u setovima. Međutim, Ico i Das uprkos velikom zaostatku nijesu gubili nadu i u sljedeća dva seta uspjeli su da poravnaju na 2:2 i obezbijede dramu petog seta, tokom kojeg je nakon brojnih preokreta i borbe za svaki poen pobjeda ipak otišla na

stranu rumunsko-portorikanskog tandema.

nuti međunarodni turnir, koji je okupio u Podgorici 167 takmičara iz 29 država i sa četiri kontinenta. Nakon toga, takođe u organizaciji Stonoteniskog saveza Crne Gore, od danas kreće još prestižniji turnir WTT Youth Star Contender do 15 i 19 godina, jedan od svega dva takva koja se ove godine održavaju u cijeloj Evropi. R. PEROVIĆ Podgorica domaćin

Žak Vilnev očekuje najveći preokret u istoriji Formule 1

Finalistima je tokom svečane ceremonije priznanja uručio predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore Željan Šoć Grupnu fazu uspješno su prošli talentovani crnogorski predstavnici na WTT Youth Contender turniru - Uroš Mrkajić, Julija Mitrić, Sofija Vujović i Nataša Vujović

prošle su dalje u uzrastu do 11 godina. S druge strane, Anastasija Vujović, Lara Franeta i Milan Vučetić plasirali su se u narednu fazu uzrasta do 15 godina.

Posljednjeg dana WTT Youth Contender turnira, na programu su singl finala djevojčica i dječaka u uzrastima do 11, 15 i 19 godina, čime će biti spuštena zavjesa na pome-

U Podgorici održan prestižni međunarodni stonoteniski turnir za takmičare do 13 godina

Najbolji Borhes i Lebraseur

PODGORICA - Brazilka

Bjanka Borhes i Francuz Noa Lebraseur pobjednici su prestižnog međunarodnog stonoteniskog turnira ,,WTT Youth Contender“ u Podgorici, u konkurenciji takmičara do 13 godina. Turnir, čiji je organizator Stonoteniski savez, okupio je 167 stonotenisera i stonoteniserki iz 29 država, sa četiri kontinenta koji se za medalje bore u uzrastu do 11, 13, 15, 17 i 19 godina. Crnu Goru predstavlja 27 igračica i igrača pod selektorskim vođstvom Dijane Zonjić (djevojčice) i Saše Dragaša (dječaci).

Borhes je u finalnom meču gubila 2:0 u setovima od Barbore Guasardo iz Slovačke, ali je potom režirala preokret i pobjedom 3:2 (12:10, 11:6, 9:11, 5:11 i 10:12) na impozantan način stigla do prvog mjesta. U konkurenciji dječaka viđeno je francusko finale, a koje je u svoju korist riješio Noa Lebraseur protiv zemljaka Soena Boneta 3:1 (11:9, 8:11, 13:11 i 11:4). Japanka Mao Takamori osvojila je turnir za djevojčice do 17 godina trijumfom u fina-

lu nad Japankom Kokomi Išidom 3:0 (11:7, 11:8 i 11:7). Zemlja izlazećeg sunca dobila je pobjednika i u konkurenciji dječaka - Rjusei Kavakami bio je bolji u finalu od Jeongmina Ma iz Južne Koreje 3:0 (11:9, 11:7 i 11:4), čime su Japanci potvrdili dominaciju u tom uzrastu. Predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore Željan Šoć, koji je nagradio finaliste, kazao je da je zadovoljan organizacijom i kvalitetom turnira. Šoć je podsjetio da šesti put organizuju prestižni WTT turnir, navodeći da je veliki odziv igrača i igračica sa četiri kontinenta, uz velesile kakve su Ja-

pan, Koreja, Tajvan, Francuska, Rumunija, Švedska... - Takođe, ovo je još jedna savršena prilika da se mladi crnogorski stonoteniseri i stonoteniserke oprobaju u najjačoj svjetskoj konkurenciji u pomenutim kategorijama, a koje će sigurno za koju godinu biti perjanice na globalnom nivou. Tu su i crnogorske sudije zajedno sa arbitrima iz Francuske, Holandije, Italije, Rumunije i Srbije - rekao je Šoć i istakao da se Stonoteniski savez još jednom potvrdio kao jako dobar organizator, navodeći da su o tome pohvalno govorili supervizorka Mirjana Petrović iz Srbije,

kao i glavni sudija Marcin Fidala iz Poljske i njegov prvi saradnik Mihaela Hobener iz Njemačke.

- Stonoteniski savez duguje zahvalnost gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, kao i Sekretarijatu za sport Glavnog grada i Darku Nikčeviću, Sekretarijatu za saobraćaj Podgorice i Ninoslavu Kaluđeroviću - rekao je Šoć.

Za danas planirana su dva finala u miks dublovima u uzrastu do 15 i 19 godina, dok se sjutra igraju završnice u obje konkurencije uzrasta do 11, 15 i 19 godina.

Najavljeno je da će od petka do nedjelje igrati WTT Youth Star Contender u uzrastu do 15 i 19 godina i da je više od 20 država potvrdilo učesnike.

Očekuje se učešće gotovo 90 stonotenisera, od kojih će deset biti iz Crne Gore.

- U pitanju je još prestižniji turnir na kojem će igrati 32 najbolja igrača i igračice sa svjetske rang liste do 15 i 19 godina, a koji sam po sebi izaziva dodatnu pažnju i garantuje sportska uzbuđenja kroz sport koji je Crnoj Gori dao dvije olimpijske medalje i koji oduvijek odiše pristupačnošću i genijalnošću - stoji u saopštenju organizatora. R. P.

PODGORICA - Maks Ferstapen i Oskar Pjastri su trenutno glavni kandidati za šampionsku titulu, a razlika je ogromna u korist vozača Meklarena. Međutim, Žak Vilnev šampion Formule 1 iz 1997. godine, kada je vozio za Vilijams, za italijansku Gazetu delo Sport prokomentarisao je trku za šampionsku titulu između Maksa Ferstapena i dvojca Meklarena – Oskara Pjastrija i Landa Norisa Pjastri i Noris su pobijedili na 12 od 15 trka ove sezone i njihov Meklaren je već obezbijedio titulu u šampionatu konstruktora, ali titulu u konkurenciji vozača još uvijek niko nije osvojio. Šest trka je ostalo do kraja sezone, Žak Vilnev izdvaja Maksa Ferstapena kao čovjeka koji može da napravi veliku senzaciju.

- Mislim da će Ferstapen biti šampion i da će mu to biti najbolja sezona u karijeri. Dvojica vozača Meklarena se dave u pritisku, moraju da se probude - rekao je Vilnev za italijanske medije. Ferstapen je zaostajao 104 boda za Pjastrijem početkom septembra, a sada je minus smanjio na 63 boda. Oskar ima 336 poena, a Maks 273 i ukoliko Holanđanin preokrene biće to najveći preokret u istoriji Formule 1. Mika Hakinen je zajedno sa Vilnevom govorio za italijanski portal i poručio: - Meklaren je favorit, po mom mišljenju. Njihov tim ima dovoljno toga da ponudi svojim vozačima da izbjegnu nevolje i probleme. Lando je iskusniji, zna za šta se bori, a Oskar vodi. Obojica su veoma dobri. Vidjećemo koji će od njih dvojice biti bolji – smatra Hakinen. Lando Noris je drugi u šampionatu Formule 1 sa 314 bodova. Za vikend očekuju nas nova uzbuđenja – na programu je Veliga nagrada SAD u Ostinu. R. A.

Mercedes sa istim vozačima dočekuje i narednu sezonu Formule 1

Toto Volf vjeruje Raselu i Antoneliju

PODGORICA – Mercedes je saopštio da će Džord Rasel i Kimi Antoneli biti njegovi vozači i u narednoj sezoni Formule 1.

- Potvrđivanje našeg vozačkog sastava je uvijek bilo samo pitanje kada, a ne da li. Željeli smo da odvojimo vrijeme, da pravilno vodimo pregovore i da se uvjerimo da su svi, sa svih strana, zadovoljni. Drago mi je što smo to uradili. Džordž i Kimi su se pokazali kao jak par i uzbuđeni smo što nastavljamo naše zajedničko putovanje. Naš fokus je sada na posljednjih šest trka u godini, dok se borimo za drugo mjesto u šampionatu konstruktora, a zatim na 2026. godinu i novu eru u Formuli 1 - naveo je direktor Mercedesa Toto Volf, a prenio Bi-Bi-Si. Rasel je ove sezone pobijedio u dvije trke i nalazi se na četvrtom mjestu u generalnom poretku vozača. Britanski vozač je rekao da je veoma ponosan što će sljedeće sezone zabilježiti svoju 10. sezonu u ekipi Mercedesa. - Veoma sam ponosan što nastavljamo naše zajedničko putovanje. Sljedeće godine će biti moja deseta godina otkako sam

potpisao ugovor sa Mercedesom 2017. godine. Do sada je bilo tako dugo i uspješno partnerstvo sa timom i jedva čekam da vidim šta nas čeka, posebno kada krenemo sa promjenama propisa. Svi smo nevjerovatno fokusirani na to da to bude uspjeh i, za mene lično, da nadogradimo ono što je bila moja najjača sezona u Formuli 1 do sada - kazao je Rasel. Kimi Antoneli, koji je u ekipi Mercedesa pred početak ove sezone zamijenio Luisa Hamiltona, naveo je da je uzbuđen što ostaje dio tima i dodao da je u prvoj sezoni u Formuli 1 naučio mnogo stvari. - Veoma sam uzbuđen što nastavljam sa timom. Mnogo sam naučio u prvoj sezoni u Formuli 1, kako u dobrim, tako i u izazovnijim trenucima. Sve me je to ojačalo, ne samo kao vozača već i kao timskog kolegu. Želim da se zahvalim Totu i svima u Brakliju i Briksvortu na njihovoj kontinuiranoj podršci i vjeri u mene - rekao je italijanski vozač. Na šest trka do kraja sezone, Mercedes je drugi u poretku konstruktora sa 325 bodova. R. A.

Petak, 17. oktobar 2025.

HERCEG NOVI - Život pomoraca oduvijek je enigma skrivena iza horizonta, raspeta između kopna i mora, stvarnosti i mita, talasa i bonace, palube i potpalublja… Dokolica, iako rijetka, dragocjena je i čini važan segment plovidbe. To su oni trenuci kada se more i misli umire, a život stane u špil karata, šoljicu kafe ili čašicu ruma.

O tome, kao i o svakodnevici savremenih moreplovaca, govori Nikola Vlahović, urednik portala Pomorstvo, prve specijalizovane platforme za pomorstvo u Crnoj Gori

U razgovoru za Pobjedu on otkriva kako danas izgledaju život i razonoda pomoraca – između tehnologije, tradicije i vječne čežnje za rodnim krajem.

POBJEDA: Iz iskustva članova vaše porodice, koja ima dugogodišnju pomorsku tradiciju, ali i brojnih intervjua koje ste radili sa pomorcima, kako danas izgleda njihov život na brodu? Koliko su se promijenili načini razonode na brodu u odnosu na vremena kad su se, u dugim plovidbama, pomorci družili uz gitare i pjesmu, jelo i piće, karte i beskrajne priče iz rodnog kraja?

VLAHOVIĆ: Život pomoraca na brodu tokom plovidbe mnogi i danas vide stereotipno. On se u velikoj mjeri sada razlikuje od onog tradicionalnog, kakav je bio tokom 20. vijeka i ranije. Razlog su nove tehnologije, brže vrijeme transporta i kraće trajanje boravka na morima i okeanima. Takozvani vijađ, odnosno vrijeme plovidbe tokom trajanja ugovora, danas je prosječno šest mjeseci, dok je ranije bio i znatno duži. Internet je omogućio svakodnevnu video-konekciju sa članovima porodice i prijateljima. Odnedavno brodovi se sve masovnije povezuju sa Starlink satelitom koji omogućuava bržu i efikasniju komunikaciju na svim kontinentima. Pomorci ne borave isključivo u svojim kabinama nakon radnog vremena. Druženja su i u zajedničkim prostorima za boravak, tokom obroka, pauza ili u vrijeme čekanja na utovar tereta. Današnji socijalni život pomoraca kombinacija je klasičnog socijalnog života na brodu i vremena koje oni provode u svojim kabinama, gledajući filmove, prateći vijesti, „surfujući“ internetom, čitajući... Razlika između nekadašnjeg i sadašnjeg života pomoraca na brodovima uočljiva je zbog „pomjeranja“ na saj-

Nikola Vlahović, urednik prve specijalizovane platforme za pomorstvo u Crnoj Gori sa bogatom porodičnom tradicijom moreplovstva, za Pobjedu govori o svakodnevici i dokolici pomoraca na brodu

Život je plovidba

ber prostor. Slobodno vrijeme pomorci u ovom vijeku sigurno provode kvalitetnije nego ikada ranije. Savremeni brodovi su opremljeni digitalnom tehnologijom koja obavlja dobar dio poslova za koje je ranije bila potrebna brojnija posada. Time je i broj slobodnih sati povećan. Faktor digitalizacije, a u perspektivi i autonomna plovila, smanjiće broj pomoraca na brodovima još više, pa će ih neka njihova nova znanja i kompetencije voditi u pravcu operative, upravljanja sistemima na plovilima i sl. Naravno, pomorac će i dalje ostati ono što jeste, čak i kada veći dio upravljanja prekookeanskom plovidbom bude vođen „daljinski“. Stariji pomorci sa kojima sarađujem još pamte kako je izgledala nekadašnja posada i druženje kad su se prelazile hiljade nautičkih milja znatno sporije nego danas. Bila su to svojevrsna bratstva, stvarana su vječna prijateljstva. Toga i dalje ima. Život pomoraca na brodu tokom slobodnog vremena i dalje je fokusiran na socijalizaciju. Kad tome dodamo da su danas sve posade internacionalne, onda je to i upoznavanje različitih kultura i navika.

POBJEDA: Zašto nam je život pomoraca i dalje pomalo misteriozan ili potpuno nepoznat?

VLAHOVIĆ: Postoje najmanje dva razloga. Današnji pomorci su, žargonski rečeno, ostvareni ljudi koji su se za ovu profesiju školovali, „vidjeli svijeta“, putuju morima i okeanima, upoznaju različite kulture, govore strane jezike, upravljaju složenim sistemima, zarađuju pristojan novac i imaju zajedničku karakteristiku: skromni su i povučeni. Ne vole pretjerano isticanje u javnosti i okrenuti su svojoj privatnosti, porodicama i prijateljima. Sa druge strane, najbolji su čuvari rodnog kraja i svojih tradicija. Većina pomoraca, kako mlađih, tako i starijih, ima takav profil ličnosti. Ipak, stoji činjenica da su, bez konkurencije, najzabavnije društvo kad se „otvore“ i prepoznaju u dru-

gima srodnu dušu. Razlog zašto život pomoraca nije dovoljno ili nikako poznat crnogorskoj javnosti je i odnosu svih dosadašnjih administracija i birokratija prema pomorstvu uopšte.

P OBJEDA: Opštepoznato je da su pomorci upravo bili ti koji su u Boku donosili razne kartaroške igre iz dalekih krajeva svijeta. Da li su one i dalje omiljena razonoda među pomorcima?

VLAHOVIĆ: Svakako da toga ima, ali znatno manje nego nekad. Čuvene igre briškula i trešeta, koje se igraju kartama „italijankama“, kako ih poneko još naziva, preživjele su čak i četvrtu industrijsku revoluciju (digitalno doba), pa su i dalje omiljena zabava pomorcima sa mediteranskog dijela Crne Gore. To je neka vrsta lokalnog tradicionalnog načina da se u slobodnom vremenu dođe do dinamične međusobne komunikacije.

POBJEDA: Da li se igralo „za ozbiljno“, za neku simboličnu nagradu, ili samo zbog dobre atmosfere?

VLAHOVIĆ: Ranije, u staroj bokokotorskoj tradiciji, dok se igralo „na karte“, u svakoj kući

bilo je onih dva špila neophodnih za briškulu i trešetu. Igralo se i u kafanama, uz dosta vina, šale i navijanja sa susjednih stolova. To je bila prije svega društvena igra, a malo ili nimalo hazarderska. Sa „kockarskom psihologijom“ nije imala mnogo dodira. To je bila stvar kulture i tradicije pomoraca. Ono što je među njima bilo - ostaje među njima. Ili, jednostavnije: ono što se desilo na brodu - ostaje na njemu. Ta bliska zajednica, okrenuta sebi vjekovima zbog očuvanja svog društvenog bića, strogo je pazila da je ne razaraju i dijele čak ni hazarderski nagoni pojedinaca. Zato su briškula i trešeta neka vrsta društvene distance od loših navika, jer kad su pomorci u pitanju očuvanje zdravog duha i društvene etike predstavljao je uvijek primarni zadatak na brodu.

POBJEDA: Koliko uopšte socijalni život na brodu znači posadi zbog povezivanja, druženja, skretanja (negativnih) misli tokom vremenskih neprilika na otvorenom moru, ali i napornog rada u smjenama i neizvjesnosti koje more (do)nosi?

VLAHOVIĆ: Sva iskustva

naših pomoraca i nekad i danas govore da je ključni faktor uspješne plovidbe zdrava atmosfera među posadom. Danas je to znatno drugačije nego ikad ranije, jer su i neka pravila života definisana ugovornim obavezama, koje svaki pomorac potpisuje, a postoje i ona nepisana koja svako poštuje. Tu je naravno i hijerarhija, od zapovjednika i oficira prema nižim rangovima, gdje postoje ustanovljene relacije. Ti odnosi nijesu strogi vojnički. Mudar kapetan broda uvijek će svoju posadu učiniti bliskom. Današnje posade su internacionalne, sastavljene od ljudi sa različitih kontinenata. Kad se nađu na brodu, mjesecima zajedno u ograničenom prostoru i zajedničkom zadatku, odmah se vide karakteri ličnosti. Tad prestaju bilo kakva pitanja o vjeri, naciji, rasi, ideologiji, a ključan postaje karakter čovjeka i njegov ljudski potencijal. Kad se takvo „bratsko“ iskuje u dobrom i lošem, onda je i zabava među posadom, za vrijeme slobodnog vremena, prirodan slijed događaja.

POBJEDA: Kako izgleda slobodno vrijeme pomoraca kad brod uplovi u luku koja nije njihova matična?

VLAHOVIĆ: Pomorci su svjetski putnici. Iskrcaji u lukama i privremeni boravci posebna su atrakcija i izazov za svakog od njih. Tu se vide lične navike, potrebe, želje... Jedno je čovjek na kopnu, a drugo na moru i brodu. Jedno je pomorac u matičnoj luci, a potpuno drugo u nekoj, recimo, pacifičkoj obali. Tu se vide i male zajednice i jaki pojedinci, povučene ličnosti i oni temperamentni i znatiželjni ljudi. Ipak, i tako različiti, na brodu su uvijek jedinstven tim - mala vojska koja radi po principu „svi za jednog jedan za sve“. Taj momenat kad se pomorac iskrca sa broda, da provede neko vrijeme u stranoj luci, svako koristi na svoj način. S obzirom da je vrijeme ukrcaja tereta danas sve brže, onda je i vremena za takva zadovoljstva sve manje. Pomorske kompani-

je imaju svoje interese i one diktiraju slobodno vrijeme pomoraca. Srećom, postoje i pravila Svjetske pomorske organizacije (IMO) o zaštiti prava pomoraca, pa ih se brodovlasnici moraju pridržavati.

POBJEDA: Da li pomorci danas vode dnevnike sa putovanja, bilo u formi bilješki, pisama, fotografija ili digitalnih zapisa? Koliko im to pomaže da sačuvaju uspomene i prebrode duge periode odsustva od kuće?

VLAHOVIĆ: Brodski dnevnik je obaveza i nekad i sad. Jedan od najstarijih sačuvanih brodskih dnevnika iz naših krajeva je onaj koji je pisao kapetan Ivo Vizin od 1852. do 1859. Pomorac iz Boke, koji je takođe i publicista, Predrag Kuzmanovski nedavno ga je izdao u vidu knjige sa slikama originalnog rukopisa i transkripcijom. Tu su i druge vrste dokumenata koje prate plovidbu, njenu svrhu i efekte. U privatnim arhivama starih pomoraca možete pronaći svega, počev od crno-bijelih fotografija sa plovidbi, pa sve do tzv. polaroid („brzih“ fotografija) iz svih (ne)znanih svjetskih luka. Bilo je naših pomoraca u 20. vijeku koji su vodili svoje dnevničke bilješke. One se čuvaju u privatnim arhivama. Po pravilu, to je uvijek zbir uzbudljivih detalja i životnih činjenica koje nadilaze svaku literaturu.

POBJEDA: Kad saberemo dugotrajnu plovidbu, izolaciju, rad, kao i drugarstvo koje se rađa među posadom, što najviše drži pomorce „na kursu“ i čini da se iznova vraćaju moru?

VLAHOVIĆ: Bez ikakve dileme: jednom pomorac - uvijek pomorac. Čak i oni kojima je plovidbe dosta (i previše), podsvjesno čekaju na novi ukrcaj. Odlazak na prvu plovidbu znači trajni odlazak u jednu sferu života koju može samo pomorac da objasni. Nijedan pomorac nije se isti vratio sa plovidbe. Ta iskustva nadilaze sva druga na kontinentu. Odlazak u beskrajne daljine okeana i druge kontinente daje novi odnos prema svemu što je ostavio u rodnom kraju. Iz tih daljina se vide svi prioriteti kao na dlanu: porodica, kuća, lični život, rodni kraj... Kad pomorac čeka novi ukrcaj, već unaprijed se „isključuje“ iz te svakodnevice i podsvjesno je već na moru. Mnogi pomorci su, nakon karijere, ostali vezani za pomorsku zajednicu. Okupljaju se u svojim organizacijama, pomažu državnim institucijama da razumiju kakav je resurs more i kolika je privilegija imati „svoje more“. Ako nešto o pomorcima treba znati - to je činjenica da je jedan dio njih zauvijek „otišao“ i ostao u dalekim lukama na drugoj strani planete. Taj duh svjetskih ljudi, moćnih morskih vukova, vrijedan je svakog poštovanja i divljenja. Jedino oni znaju što znači kad se kaže da se „svijet dijeli na žive, mrtve i one koji plove“.

Milovan MARKOVIĆ

Njegova porodica baštiNi bogatu pomorsku tradiciju: Nikola Vlahović

Privatna

KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE

Na premijeri u Puli čula se glasna reakcija iz svečane lože

NIKOLA KRAPOVIĆ, BIVŠI DIREKTOR ,,ZETA FILMA“ IZ BUDVE (NASTAVAK)

Film ,,Čudo neviđeno“ je poslije toga otišao u distribuciju što je jako čudno bilo za tadašnji Sovjetski Savez s obzirom na takvu vrstu filma koji je dosta na neki način slobodan, sa nekim slobodnijim scenama, a imao je te neke političke prizvuke koji baš nijesu blagonaklono gledani u Rusiji. Bez obzira na sve to on je otišao u distribuciju i imao je fantastičan broj gledalaca. Tu se pominju čak neki milioni gledalaca. Ja to stvarno nijesam nikad provjerio, ali mislim da je te godine bio najgledaniji strani film u Rusiji. Kod njih se otkup filma plaćao klirinški i to nijesu bile one zdrave devize tako da na taj način to nije bila neka izuzetna zarada. U samoj Crnoj Gori je veliki otpor bio prema njemu. Veliki otpor. To je prosto bilo nekakvo mišljenje da se Živko na neki način ruga Crnoj Gori u tim svojim filmovima tako da sam imao problema u svom Filmskom savjetu. Poslije filma ,,Čudo neviđeno“ Živko mi je ponudio scenario za film ,,Ljepota poroka“. Međutim, kad sam ja pomenuo bilo je - kakav Živko, zašto on opet da snima, zašto ovo... Zato sam jednostavno bio prinuđen da odustanem od toga. Živko je otišao sa tim scenarijem u ,,Centar film“ iz Beograda koji je inače bio koproducent u ,,Čudu neviđenom“, i snimio film. Najkomercijalni film koji je uradio. Poslije tog neuspjelog pokušaja da sarađujemo na filmu ,,Ljepota poroka“ sljedeći scenario koji je on donio je potpuno odudarao od njegovog dotadašnjeg pravca rada. To je film sa izrazitim političkim aspektom. U startu se vidjelo da je to vrlo škakljiva te-

Nikola Krapović: U samoj Crnoj Gori je veliki otpor bio prema Živku. To je prosto bilo nekakvo mišljenje da se na neki način ruga Crnoj Gori tako da sam imao problema u svom Filmskom savjetu. Poslije filma ,,Čudo neviđeno“ Živko mi je ponudio scenario za ,,Ljepotu poroka’’. Međutim, kad sam ja pomenuo bilo je - kakav Živko... Zato sam jednostavno bio prinuđen da odustanem od toga

ma. Međutim, imao sam sreću da sam imao za predsjednika Filmskog savjeta Marka Špadijera, koji je bio u to vrijeme sekretar Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore i koji me zdušno podržao u svemu tome. Bilo je i tu, naravno sa strane, dosta nekih komentara, otpora. Međutim, zajednički smo to uspjeli da proguramo u Savjetu i film je onda otišao u produkciju. Scenario je radio njegov brat Dragan, a naravno Živko je tu aktivno učestvovao kao scenarista. Film je snimljen po scenariju koji je predat na odobravanje. Znači, tu intervencija nije bilo niti smo imali namjeru da pravimo neku cenzuru. U svakom slučaju sam očekivao da će da izazove

dosta kontraverzi, jer sama tema je to prosto pretpostavljala. Film je prikazan premijerno u Puli. U toku projekcije nastala je strašna reakcija, čak glasna reakcija iz svečane lože. Nije bilo napuštanja projekcije, ali nakon toga jednostavno je krenula lavina na nas sa političke strane. Film je, naravno u Crnoj Gori dočekan na nož. Objavljena je jedna stravična kritika u listu Pobjeda, koje se ni Gebels ne bi postidio. Tako nešto još nijesam pročitao u novinama o nekom filmu. Došlo je do rasprave na Centralnom komitetu Crne Gore oko filma. Rasprave koja je trajala četiri pet sati. Tu je, nažalost nastradao, mada ne samo zbog tog filma nego zbog još nekih stvari, moj

prijatelj Marko Špadijer. Smijenjen je sa mjesta sekretara Centralnog Komiteta. Za mene su govorili da treba da se isključim iz Partije, da iredenta nije na Kosovu nego u ,,Zeta filmu“ u Budvi. Tako da je čitava jedna atmosfera bila jako, jako teška. U toj situaciji bilo mi je glavno da film ne zabrane. To bi značilo kraj ,,Zeta filma“. Finansijski potpuno uništenje. I onda smo se dosjetili, pošto je koproducent opet bio ,,Centar film“, a njegov direktor Đorđe Milojević imao jako dobre kontakte sa selektorom festivala u Montrealu (Kanada), i uspjeli smo da ga ubacimo u glavni program. I on je tamo sasvim solidno primljen, što nam je bio jedan od argumenata koji nam je pomogao da malo sve splasne oko toga. Film je otišao u distribuciju, ali nije imao onakvu distribuciju kakvu sam očekivao. Da li zbog svega toga što se dešavalo oko filma, jer ta tema na izvjestan način tangira sve. Ne samo u Crnoj Gori nego pitanje te službe državne bezbjednosti

i tih manipulacija i svega što se dešavalo. Vjerovatno je toga bilo u svim tim ostalim djelovima Jugoslavije tako da je film prošao tako da kažem - prosječno, komercijalno prosječno. Živko se na neki svoj način, imao se osjećaj, čudio svemu tome. On to nije nešto primao teško. Tako da je to dosta ležerno prihvatao. Interesantno je to da je i taj film kod kritike naišao na podijeljena mišljenja. Protokom vremena ljudi su se oslobodili od tog nekog straha, pa je to valjda razlog da se sada na drugi način posmatra gledanje tog film. Ali tada je to bilo stvarno, može se reći čak u jednom trenutku - dramatično.

Po treći put sam opet imao jednu značajnu pomoć bez koje ne bih mogao da proguram projekat Živka Nikolića. Tada je predsjednik Savjeta bio Miodrag - Ćaki Lekić, izuzetno obrazovan čovjek koji je imao afiniteta prema umjetnosti, koji me podržao i ušli smo u taj filmski projekat ,,Iskušavanje đavola“ kojim se Živko vratio na onu njegovu raniju liniju. I,

Nikola Krapović: Živko nije priznavao poraz. Tu je bio vrlo tvrdoglav, nepopustljiv i borio se jednostavno do kraja za svoje stavove. Film ,,Iskušavanje đavola’’ je bio njegov posljednji film koji je radio za ,,Zeta film’’ i prošao je skoro nezapaženo u bioskopima i tu smo imali finansijski gubitak

nažalost, moram reći da mu je to najslabiji od filmova koji je radio za ,,Zeta film“. Koji su sve to razlozi ne mogu tačno da to identifikujem, jer je imao isto izuzetnu jugoslovensku glumačku ekipu i sasvim solidno obezbijeđenu produkciju. Desilo se, nažalost, da sam ja iz nekih ličnih razloga morao jedno vrijeme da odsustvujem sa snimanja i kad sam se vratio zatekao sam haos u produkciji. Probijen je rok snimanja za nekih sedam do deset dana, što je izuzetno veliki trošak, i uz napore film je završen. Zasićenost tom temom i paralelno sa tim, ne znam da li je to bilo tada ili poslije, snimana je serija ,,Đekna“ i neke njegove druge serije za Televiziju Crne Gore. Živko nije priznavao poraz. Tu je bio vrlo tvrdoglav, nepopustljiv i borio se jednostavno do kraja za svoje stavove. Film ,,Iskušavanje đavola“ je bio njegov posljednji film koji je radio za ,,Zeta film“ i prošao je skoro nezapaženo u bioskopima i tu smo imali finansijski gubitak. Dalje nikakvih novih ponuda sa njegove strane nije bilo. On je onda otišao u Ameriku. Ne znam koliko je tamo boravio. Pokušao je nešto tamo da uradi. Naravno, to je jako teško bilo, pogotovo sa tim nekim njegovim stvaralačkim pogledima. Ubrzo se vratio, i nažalost, poslije smo svjedočili o njegovom baš teškom materijalnom statusu. Ja sam nekoliko puta u ime ,,Zeta filma“ finansijski ga pomogao, ali vidjeli smo na kraju kakav je bio njegov kraj. Tužan. Nezasluženo, nezasluženo tužan. Takav je bio odnos i na drugim prostorima dok je bio živ. Sad sa distance posmatram koliko je bio osporavan za života, a sad je odjedanput hvaljen. Nažalost, to je licemjerna Crne Gora. Živko je jedno veliko ime ne samo za crnogorsku kinematografiju nego ex - jugoslovensku kinematografiju i šire. Jedan detalj, onako tužan koji sve to odslikava. Kada je umro ja sam bio u Beču tako da nijesam mogao da prisustvujem sahrani. Na pomenu 40-dnevnom u Ozrinićima, gdje je sahranjen, bili smo osim porodice samo pok. Nikola Popović i ja. I niko drugi nije bio. Rekli su mi da je ista situacija bila i sa sahranom. To je tužno, neoprostivo. Bili smo BEŠTIJE prema NJEMU. (Nastavlja se)

Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj

Ričard Barton i Nikola Popović na snimanju filma „Sutjeska“

Živko Nikolić

Marko Špadijer

Mirjana Kodžić i Petar Božović u filmu „Čudo neviđeno“ (1984)

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Petak, 17. oktobar 2025.

Član 1

,,HIFA OIL – ENERGIJA KOJA POKREĆE

Priređivač nagradne igre pod nazivom ,, HIFA OIL – ENERGIJA KOJA POKREĆE“ je društvo sa ograničenom odgovornošću HIFA OIL CG iz Zete, I Ulica Srpska br.2, PIB: 03136981 , a tehničku pripremu nagrade igre za Priređivača vrši NTH Media doo, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 13 Podgorica.

Član 2

Nagradna igra organizuje se i sprovodi na svim Hifa Oil CG benzinskim pumpama na teritoriji Crne Gore u periodu od 03 11.2025 do 14.12.2025. do 23:59 h godine, u cilju promocije kompanije Hifa Oil CG, i unapređenja odnosa sa postojećim i potencijalnim klijentima. Član 3

Pravo na učešće imaju sva fizička lica, punoljetni državljani Crne Gore, izuzev osoba iz člana 6 ovih Pravila, koji za vrijeme trajanja nagradne igre u periodu od 03 11.2025. do 14.12.2025. do 23:59 h, na bilo kojem maloprodajnom mjestu Hifa Oil CG, na području Crne Gore naprave kupovinu u vrijednosti od 25,00 EUR ili više na jednom računu, i pošalju SMS prijavu. Uslov je da predmetna kupovina mora obuhvatiti gorivo, bilo u cjelokupnom navedenom iznosu ili djelimično te u tom slučaju uz kupovinu goriva mora biti izvršena i kupovina robe široke potrošnje do ukupnog iznosa od minimalno 25,00 EUR. Ukoliko kupac pri predmetnoj nagradnoj igri nato či ISOMAX premium goriva, automatski se njegova prijava računa dvostruko prilikom izvlačenja sedmičnih nagrada

Kupci Priređivača HIFA OIL CG, po prijemu računa , SMS porukom prijavljuju ključnu riječ, broj računa, ime prezime i grad, na broj 14994. Cijena SMS poruke je standardna cijena SMS poruke kod operatera za sve mreže. Priređivač ne odlučuje o promjeni cijena , i u skladu s tim Priređivač ne preuzima nikavku odgovornost za bilo kakve promjene cijena SMS poruka. U SMS poruku je potrebno upisati sledeće podatke: Ključna riječ, broj računa, ime i prezime i grad. Ključna riječ je HIFA. Primjer: HIFA qp258vr102/142800/2025, Marko Marković, Podgorica Pojašnjenje: qp258vr102/142800/2025 je interni broj računa i nalazi se u dnu fiskalnog računa. Svaki korisnik može poslati neograničeni broj SMS prijava s različitim brojevima računa, a jedistveni broj računa može ući samo jednom u obzir za osvajanje nagrada. Ako isti broj računa bude ponovo poslan, ta će prijava biti proglašena navažećom.

Sve neispravno popunjenje ili nepotpune prijave automatski se isključuju iz izvlačenja. Svi zaprimljeni brojevi računa biće pod nadzorom Priređivača i odbiće se ako nisu nabavljeni putem zakonitih i dopuštenih prodajnih kanala. Svi brojevi računa koji su reprodukovani, udvostručeni, izmišljeni ili promijenjeni na bilo koji način tako da ne mogu biti potvrđeni kao zakoniti, biće odbijeni.

Priređivač će svim dobitnicima tražiti na uvid original fiskalnog računa kao dokaz. Ukoliko učesnik ima nedoumice u vezi sa ovim pravilima, učesnik može pozvati na broj 382 20 438 043 ili poslati na e-mail na e-mail adresu info@hifaoilcg.me Član 4

U nagradnoj igri može da učestvuje svaki potrošač sa prebivalištem u Crnoj G ori iz člana 6. ovih Pravila, koji se za vrijeme trajanja nagradne igre kvalifikuje za istu u skladu sa pravilima iz člana 3.

Član 5 Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu ,,Pobjeda“ prije početka nagradne igre, kao i na web adresi www.hifaoilcg.me i na Facebook ili Instragram stranici Privređivača na dan početka nagradne igre.

Član 6

Pravo učestovanja u nagradnoj igri imaju sva fizička lica (pojedinačno), starija od 18 (osamnaest) godina, sa prebivalištem u Crnoj Gori, osim zaposlenih u društvu Priređivača nagradne igre, zaposlenih kod eksternih saradnika P riređivača koji su direktni o uključeni u proces i organizaciju nagradne igre i članovi njihovih užih porodica (roditelji, braća i sestre, polubraća i polusestre, supružnici i djeca) koja za vrijeme trajanja nagradne igre kvalifikuju za istu u skladu sa pravilima iz člana 3.

Pravna lica nemaju pravo učešća u nagradnjoj igri. Član 7 Nagradni fond: Nagrada Opis Količina Ukupna vrijednost sa PDV-om

Dnevna nagrada HIFA kartica za točenje goriva vrijednosti 50,00 EUR 42 komada 2 100,00 € Sedmične nagrade ✓ Vaučer za putovanje (1kom) ✓ Sony Play Station PS5 Slim Digital Editon (2kom) ✓ TV LED Samsung 4K Smart (2 kom) ✓ Tablet Apple iPad Air 5 (10.9 inča) (1kom)

6 komada 1x 1000 =1000,00 € 2x 455,00 =910,00€

2x 451,00 =902,00 € 1x 515,00 =515,00€

Ispavnost izvlačenja će nadgledati tročlana komisija.

U toku izvlačenja nagradne igre se sačinjava zapisnik koji mora da sadrži;

Ukupana vrijednost svih nagrada iznosi 5 427,00 EUR-a sa PDV-om. Nagrade nijesu zamenljive za novac. Član 8

Izvlačenje dobitnika nagradne igre vršiće se slučajnim odabirom putem računarske aplikacije u podlozi koje je baza svih ispravnih pristiglih prijava.

Izvlačenje dobitnika vršiće se u prostorijama Hifa Oil CG, na adresi I Ulica Srpska br.2 Zeta. Izvlačenje dobitnika dnevne nagrade vršiće se svakog radnog dana počev od 04.11.2025. do 15 12.2025. godine u 9 časova.

U dnevna izvlačenja ulaze sve prijave, osim prijava koje su izvučene kao dobitne u nekom od predhodnih dnevnih izvlačenja.

Izvlačenje dobitnika sedmične nagrade vršiće se svakog ponedeljka u 12 časova i to:

1. sedmično izvlačenje – 10.11.2025. (prijave koje su pristigle od 03 11.2025 od 00:00:00 pa do 09.11.2025. do 23:59:59) . Nagrada za ovo izvlačenje je Sony Play Station PS5 Slim Digital Editon

2. sedmično izvlačenje – 17.11.2025. (prijave koje su pristigle od 03.11.2025 od 00:00:00 pa do 16.11.2025. do 23:59:59) . Nagrada za ovo izvlačenje je TV LED Samsung 4K Smart

3. sedmično izvlačenje – 24.11.2025. (prijave koje su pristigle od 03.11.2025 od 00:00:00 pa do 23.11.2025. do 23:59:59) . Nagrada za ovo izvlačenje je Tablet Apple iPad Air 5 (10.9 inča)

4. sedmično izvlačenje – 01.12.2025. (prijave koje su pristigle od 03.11.2025 od 00:00:00 pa do 30.11.2025. do 23:59:59) . Nagrada za ovo izvlačenje je Sony Play Station PS5 Slim Digital Editon

5. sedmično izvlačenje – 08.12.2025. (prijave koje su pristigle od 03.11.2025 od 00:00:00 pa do 07.12.2025. do 23:59:59) . Nagrada za ovo izvlačenje je TV LED Samsung 4K Smart

7. sedmično izvlačenje – 15.12.2025. (prijave koje su pristigle od 03.11.2025 od 00:00:00 pa do 14.12.2025. do 23:59:59) . Nagrada za ovo izvlačenje je Vaučer za putovanje

U sedmično izvlačenje ulaze sve prijave, osim prijava koje su izvučene kao dobitne u nekom od prethodnih sedmičnih izvlačenja.

 Mjesto i vrijeme izvlačenja

 Datum i naziv dnevnih novina u kojima su pravila objavljena

 Imena i prezimena članova komisije

 Način izvlačenja dobitnika

 Ime i prezime i adresu dobitnika

 Zapisnik potpisiju članovi Komisije i ovlašćeno lice Priređivača.

Izvlačenja dobitnika nagrada održavaće se u prostorijama Hifa Oil CG , na adresi I Ulica Sprska br.2 Zeta , uz prisustvovanje zapisničara i tročlane komisije koju će imenovati odgovorno lice Hifa Oil CG.

Prilikom svakog izvlačenja, izv lačiće se po jedan dodatni učesnik koji će se smatrati dobitnikom u slučaju da se sa prvim izvučenim dobitnikom ne može stupiti u kontakt u roku od 3 dana od izvlačenja ili u slučaju da prvi izvučeni dobitnik ne prikaže original dobitni fiskalni račun na uvid

Priređivaču, u roku od 7 dana od izvlačenja.

Imena dobitnika nagrada biće objavljena na zvaničnoj Facebook i Instagram stranici Hifa Oil CG u roku od osam (8) dana od dana izvlačenja dobitnika. Dobitnici nagrada biće obaviješteni o osvojenoj nagradi i telefonskim pozivom od strane Priređivača nagradne igre. Priređivač ne preuzima nikakvu odgovornost u vezi s a bilo kakvim sporovima, učesnika nagradne igre oko vlasništva I/ili prava posjeda nad originalnim fisklanim računima proizvoda koji učestvuju u nagradnoj igri. Svi sporovi oko prava vlasnistva I /ili posjeda nad originalnim fisklanim računima takvih proizvoda ne utiču na pravo Priređivača da nagradu dodijeli on oj osobi koja je u skladu sa ovim pravilima, izvučena kao dobitnik nagrade – lice čije je ime i prezime navedeno u SMS prijavi. Dobitnici dnevnih nagrada dužni su iste preuzeti lično na nekom od maloprodajnih mjest a Hifa Oil CG, koje je najbliže mjestu prebivališta dobitn ika u roku od 15 dana od dana izvlačenja. Dobitnici sedmičnih nagrada dužni su istu preuzeti lično i to na maloprodajnom mjestu Priređivača - Hifa Oil CG, benzinskoj pumpi I Ulica Srpska br.2 Zeta u roku od 15 dana od da na izvlačenja. Priređivač će u roku 8 dana nakon svakog izvlačenja dobitnika dostaviti potpisan i ovjeren zapisnik Upravi za igre na sreću.

Član 9

Učesnici u nagradnoj igri nemaju pravo zahtijevati drugačije nagrade ili u većim količinama od one predviđene ovim Pravilima. Nagrade nijesu zamjenjive za novac, drugu nagradu, robu ili uslugu. Dobitnik je dužan svoj identitet prilikom preuzimanja nagrade potvrditi nekim od identifikacionih dokumenata uz obavezno dostavljanja original dobitnog fisklanog računa. Član 10

Sastav komisije za izvlačenje nagrada sačinjavaće:

1. Maja Latković, predsjednik komisije

2. Jovan Jović, član komisije

3. Emil Heldić, član komisije Član 11

Ime dobitnika biće objavljeno na zvaničnoj Facebook ili Instagram stranici Hifa Oil CG i na web adresi www.hifaoilcg.me kako je definisano članom 8. Priređivač se obavezuje da će u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličn osti, sa posebnom pažnjom voditi računa o ličnim podacima učesnika u ovoj nagradnoj igri.

Učesnici nagradnoj igri će biti upoznati sa Pravilima nagradne igre putem dnevne štampe, u kojem će ista biti objavljena, kao i putem promotivnih materijala na benzinskim stanicama.

Učešće u nagradnoj igri dobitnici nagrada, odnosno njihovi zastupnici, su saglasni da se podaci dobitnika, a u skladu sa obavezom Priređivača, dostave Upravi za igara na sreću i svim drugim nadležnim organima, kao i arhivi Priređivača.

Učešče u Nagradnoj igri, Učesnici se saglašavaju da:

 se podaci koje dostave u skladu sa ovim Pravilima mogu koristiti u svrhe sprovođenja Nagradne igre i izvlačenja nagrada od strane Prirađivača.

 se podaci koje dostave u skladu sa ovim Pravilima čuvaju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i da isti mogu biti korišćeni samo u marketinške svrhe priređivača nagradne igre.

 se njihovo ime javno objavi u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore,

 se njihovi lični podaci (a naročito: ime i prezime, broj telefona (poslednje tri cifre) mogu objaviti od strane Priređivača i korisititi na način da se objave u štampanom, zvučnom, slikovnom i video materijalu bez naknade i prehodne saglasnosti Učenika, a isključivo u svrhe priređivanja ove Nagradne igre i promocije Priređivača; i

 se fotografije i/ili video zapis Učesnika javno objave u zvučnoj, slikovnoj i/ili video formi na zvaničnoj internet stranic i društevnim mrežama Priređivača, a u cilju ost varivanja svrhe Nagradne igre definisane ovim Pravilima. Član 12

Dobitnici svoje nagrade mogu preuzeti u prostorijama Priređivača u Zeti u roku ne dužem od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja rezultata izvlačenja na zvaničnoj Facebook ili Instagram stranici Hifa Oil CG i web stranci www.hifaoilcg.me Član 13

Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obav eze Priređivača prema dobitniku. Dobitnik je dužan da snosi troškove, prenosa vlasništva, transporta, registracije, osiguranja i sve eventualne dodatne troškove nakon preuzimanja nagrade. Član 14

U slučaju da se u nagradu uključi manje dobitnika od broja nagrada, odnosno da se ne uključi ni jedno lice, u definisanim rokovima nepodijeljena ili nepreuzeta nagrada biće prodata na javnom tenderu, a sredstva ostvarena prodajom uplaćena u korist budžeta države Crne Gore. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet države Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

Član 15

Nagradna igra može se prekinuti samo u slučaju da nastupe okolnosti za koje Priređivač nije odgovoran, odnosno koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći (viša sila) Učesnici će o prekidu nagradne igre biti obaviješteni putem dnevnog lista ,,Pobjeda” te na zvaničnoj Facebook ili Instagram i web stranci Hifa Oil CG www.hifaoilcg.me Član 16

Učesnik nagradne igre prihvata prava i obaveze iz ovih pravila i to potvrđuje svojeručnim potpisom na pristupnom formularu. Pravila su važeća nakom što Uprava za igre na sreću na njih da saglasnost i budu objavljenja u dnevnom listu ,,Pobjeda” , a prije početka nagradne igre. Član 17

Priređivač se obevezuje da će 5 % utvrđene vrijednosti nagradnog fonda odma h uplaiti u korist

Budžeta Crne Gore Član 18

U slučaju spora između Priređivača i učesnika ove nagradne igre nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

Napustio nas je naš

Poslednji pozdrav našem dragom Dedi. Vodio si dug i ispunjen život, i naučio nas pravim vrednostima. Neka ti je laka zemlja. Tvoji najmiliji

OŽALOŠĆENI: praunuk PETAR, unuke DIJANA i NATAŠA, snaja PERSIDA i rodbina

Cjenovnik čitulja

I.br.2715/21

JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA , u pravnoj stvari izvršnog povjerioca TVT

CZ D.O.O. BUDVA, LAZI BB., PIB: 02628279, koga zastupa punomoćnik Marija Vujović, advokat iz Budve, protiv izvršnog dužnika "OPERANTIO TRADING MONTENEGRO" DOO BUDVA, TOPLIŠKI PUT (ZANATSKI CENTAR) BB, Budva, PIB: 02645769, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 90.212,74 €, a shodno članu 45 ZIO donio je odluku o DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Poziva se izvršni dužnik "OPERANTIO TRADING MONTENEGRO" DOO - BUDVA, TOPLIŠKI PUT (ZANATSKI CENTAR) BB, Budva, PIB: 02645769 sa poslednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 2 (dva) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrati ovom izvršitelju na adresi PC Škaljari - kancelarija broj 10, Kotor, radi uručenja Zapisnika o II prodaji broj I.br.2715/21 od 16.10.2025 . godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Kotor, 16.10.2025 godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika) 275€ 1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Petak, 17. oktobar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je u Švedskoj, 6. oktobra 2025. u 60. godini, preminuo naš dragi

DUŠAN Dragiše-Mura DABETIĆ

Posmrtni ostaci našeg dragog pokojnika stižu u Podgoricu 17. oktobra 2025. godine. Saučešće će se primati na gradskom groblju Čepurci u Podgorici, 18. oktobra od 10 do 14 časova, gdje će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti je u Ulici Miloja Pavlovića 76 u Podgorici.

OŽALOŠĆENI:

brat DEJAN, sestre VESNA i MARINA, snaha MILENA, sinovac DANILO, sinovice BRANKA, NINA, MILA-MARIJA i LENA, sestrić DANIJEL i ostala rodbina

Posljednji pozdrav voljenoj

Otišla je moja dobra i draga imenjakinja Nada, koju smo od milošte zvali NADA CETINJSKA

Bila je uz mene, držeći me za ruku, u trenucima mog najvećeg bola i sreće, kada sam na svijet donijela moju ćerku, a to bješe 1. aprila 1971. godine, uz buđenje prvih pijetlova. Neka joj je vječna slava i veliko hvala!

NADA MITROVIĆ sa porodicom

725

Posljednji pozdrav

NADI POPOVIĆ

Živjećeš u našim srcima. Počivaj u miru.

VESKO S. PEJOVIĆ sa familijom

NADI

Opraštamo se od našeg dragog prijatelja

SPASOJA OGNJENOVIĆA

Počivaj u miru.

ANDRIJA PEKOVIĆ sa porodicom

S bolom i tugom opraštamo se od našeg dragog

SPASOJA OGNJENOVIĆA

Petak, 17. oktobar 2025.

MIRO i TANJA RAIČEVIĆ 720

Sa velikim poštovanjem opraštam se od svojeg prijatelja i kolege

SPASOJA OGNJENOVIĆA

Ostaju sjećanja na neko lijepo i drugo vrijeme koje je krasilo drugarstvo i pouzdanost. Počivaj u miru dragi Spasoje. Porodici iskreno saučešće

718

Porodica pokojnog FILIPA OGNJENOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom stricu

BLAGOTI GRUJIĆU

MIRKO, MIRA, MARINA i NADA 730

S ljubavlju i poštovanjem

721

Dana 19. oktobra navršava se 40 dana od kada nisi sa nama

ĐORĐIJE Blažov VUJOVIĆ

Teško je navići se na prazninu roditeljskog doma. Vrijeme će prolaziti, a uspomene i sjećanje na tebe trajaće zauvijek sa nama.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo tog dana u 10 časova u znak spomena na našeg dragog pokojnika, posjetiti mjesno groblje u Čukovićima i pozivamo vas da budete sa nama

Tvoji: BRANISLAV-BRANO, SNEŽANA, SANJA i BILJANA

Prođe tužnih, bolnih šest mjeseci bez tebe, voljeni naš supruže, oče, svekre, đede

732

SLOBODAN Mitra MITROVIĆ

Suvišna je svaka riječ, suvišno je sve, bol i praznina u srcu i duši za tobom nikad ne može da nadoknadi se. Svakim danom sve više u mislima našim si ti. Odmaraj s anđelima, zaslužio si ti.

Tvoji voljeni: ANKA, BAJA, IVANA, LIDIJA, LUKA i DAVOR

Neprebolu naš

ESAD – BAĆKO TRUBLJANIN

Prošlo je 52 dana otkako nas je napustio naš voljeni sin i brat, ostavljajući za sobom duboku prazninu u našim srcima.

Srećo naša, naš hrabri i ponosni sine i brate, unio si toliko radosti u naše živote. Sada naše dane razdiru tuga i tjeskoba čineći naše postojanje lišenim pravog života. Svaki dan se proteže poput beskrajnog ponora tuge.

Nedostaješ nam i zauvijek ćeš nam nedostajati.

Vole te tvoji MAMA, BRAT i SESTRE

713

Dana 21. oktobra navršavaju se pet godina od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda,

DUŠANA - DUŠKA V. MARAŠA

Vrijeme prolazi, ali tuga i sjećanje ostaju. Čuvamo te u našim srcima. Nosimo te u našim dušama, a ljubav prema tebi trajaće do kraja naših života. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Tvoja porodica MARAŠ

Dana 18 oktobra 2025 navršava se 40 dana otkako nas je napustila.

716

JELENA - BULA Spasojeva ČIČAREVIĆ

Bila si stub naše porodice, otac majka i tetka za nas. Vodila si brigu o domaćinstvu na starevini, ali si nas naučila kako se voli i čuva starevina. Čuvaćemo sve što podsjeća na tebe, tvoj lik i djela, dok mi živimo. Hvala ti na svemu. Neka ti bog podari nebesko carstvo i mir u njemu. Tvoja plemenita duša, dobrota i ljubav vječno će ostati u našim mislima i srcima. Umjesto 40-dnevnog pomena porodica će dati prilog MZ Štitari Cetinje.

Bratanić SAŠA , snahe ZORKA i IVANA , bratanična ANDREA

Dragi naš

ESAD – BAĆKO TRUBLJANIN

Naša su srca puna tebe, tvoj osmijeh, tvoja toplina, tvoja snaga žive u nama.

Vrijeme prolazi ali sjećanja ostaju i ostaće zauvijek.

Volimo te beskrajno.

Tvoje: AZRA, LEJLA i MAJDA

BAĆKO TRUBLJANIN

Svakim danom sve je teže i teže, brate moj. Neka tvoja duša odmara u carstvu nebeskom, tamo gdje vrijeme ne postoji, a ljubav nikad ne prestaje. Zauvijek u mom srcu.

Voli te brat LUKA

MOMČILO MOMO VEŠOVIĆ

Hvala ti što si bio dio naših života. Svojom dobrotom, plemenitošću i ljubavlju ostavio si trag koji s ponosom i zahvalnošću nosimo u srcima.

Tvoji: ZORKA, SANJA, SAŠKA i NIKOLA

Pet godina od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

715

Vrijeme ne donosi zaborav. Sa ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i u srcima čuvamo.

Supruga MIKICA, sinovi DAVOR i DRAŽEN sa porodicama

Dana 17. oktobra 2025. navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

731

MILANA Stevova JOVIĆEVIĆA

Toga dana, uža porodica posjetiće njegovu vječnu kuću. OŽALOŠĆENA PORODICA JOVIĆEVIĆ

Nagradna igra

Toplija zima sa Pobjedom: Poznata imena prvih dobitnika drva i peći

Nakon prvog od dva izvlačenja u nagradnoj igri „Toplija zima sa Pobjedom“, poznata su imena pet dobitnika drva za ogrijev, i jednog dobitnika peći Alfa 70 favorit.

Kao i prethodnih godina, „Toplija zima sa Pobjedom“ donosi vrijedne nagrade, uz podršku Volcano brenda društveno odgovornih aktivnosti Volumen, koji i ove zime pokazuje solidarnost i brigu za zajednicu - pa će Pobjeda i Volkano podijeliti ukupno 50 metara drva za ogrijev, i dva šporeta Alfa 70.

Po pet metara drva dobili su Dragan Bulatović i Anđelo Seneš iz Podgorice, Jovana Nilović iz Budve, Todor Bulatović iz Kolašina, i Milka Vujović sa Cetinja. Peć „Alfa 70 Favorit“ dobila je Jovana Bubanja iz Podgorice.

Imena srećnih dobitnika, iz mnoštva koverti koje su nam pristigle, izvukla je Lena Bošković direktorica korporativnih komunikacija grupacije Vezuv.

Nakon što je izvukla imena nagrađenih dobitnika, Lena Bošković je kazala da uvijek vode računa o društvenoj odgovornosti, posebno u okvuru Volcano brenda društveno odgovornih aktivnosti Volumen.

- Svjesni smo koliko je teško pripremiti ogrijev za zimu i koliki je to namet na budžet porodica, pa nam je izuzetno dra-

go što ćemo za bar 12 porodica pomoći da riješe pitanje ili ogrijeva ili peći - kazala je ona, dodala da uvijek treba širiti toplinu, što u ovoj akciji nije samo simbolično značenje.

Svi koji pošalju kupone, a nijesu danas imali sreće, učestvuju i za drugo izvlačenje, koje je 3. novembra, kada će biti poznata imena još šest dobitnika. Dakle, svi imaju ukupno dvije šanse da osvoje - ili pet metara drva za ogrijev, ili

šporet Alfa 70 favorit.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat ubaciti i u sanduče u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona, IV sprat), kao i u sanduče na oglasnom odjeljenju Pobjede - Bulevar revolucije 15 (stara zgrada Pobjede).

Lena Bošković