19, 20. i 21. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21325 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
IZA KULISA: Pobjeda ekskluzivno objavljuje dopis od 26. marta Opštine Ulcinj Vladi Crne Gore u kojem predlažu lokacije za investiciju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
ZA PRAZNIČNI BROJ POBJEDE GOVORE
Ian Goldin, profesor Univerziteta Oksford i bivši potpredsjednik Svjetske banke
Svijet ulazi u opasnu fazu, male zemlje se moraju udružiti
STR. 5.
STR. 6. i
U Skupštini će se i naredne sedmice razmatrati predložena dokumenta o saradnji sa Vladom UAE
Parlament u utorak nastavlja raspravu o sporazumima
Ulcinj je ponosan što je jedan od najjačih globalnih sistemskih investitora Mohamed Alabar zainteresovan da ulaže upravo u naš grad. To je najbolja potvrda onoga što Ulcinjani tvrde već decenijama, da je Velika plaža jedan od najvećih (ako ne i najveći) turističkih potencijala u Evropi… Modul II Velika plaža – kao nastavak razvoja Velike plaže, površine 76,00 ha, kapaciteta 6.000 ležajeva, namjena: turizam. Ovaj lokalitet je ključni dio šireg plana razvoja turističke ponude opštine Ulcinj, navodi se u dopisu Nimanbegua od 26. marta
7. BAHATOST NA DJELU: Zbog napada na službeno lice u vršenju dužnosti, donijeto osam osuđujućih presuda u 2024. godini
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti - Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka
KOLAŠIN: Struka kaže da najstarije stablo u gradu treba posjeći, ljubitelji prirode smatraju da to nije neophodno
Zdravko Ponoš, predsjednik opozicione stranke Srbija centar (SRCE) i srpski general Vučić ne želi Srbiju u EU, njegovi uzori su Putin i Orban STR. 2. i 3.
Maja Vukićević, ministarka saobraćaja Radovi na autoputu Mateševo – Andrijevica u drugoj polovini godine
STR. 8.
Prof. dr Slobodan Backović Obrazovni sistem je nedopustivo politizovan i klerikalizovan
10. i 11.
Nikola Đurašković, gradonačelnik prijestonice Cetinje Razmišljao sam da nakon tragedije podnesem ostavku
STR. 4. i 5.
Sven Menesland, norveški slavista i profesor emeritus na Univerzitetu u Oslu Knjiga će ojačati svijest o tome šta znači biti Crnogorac
15.
PODGORICA - Dva i po mjeseca nakon ostavke premijera Miloša Vučevića i gotovo pola godine od početka duboke političke krize izazvane pogibijom šesnaest građana stradalih padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, Srbija je ove sedmice dobila novu vladu. Pojedina personalna rješenja - ministar informisanja javno je zapalio zastavu EU, ministar prosvjete, dojučerašnji režimski analitičar, traži nasilno gušenje studentske pobune – ne ostavljaju prostor za dilemu da li je novi kabinet sastavio premijer Đuro Macut ili je u tom poslu imao malu pomoć prijatelja.
- Od trideset ministara, dvadeset njih bili su dio vlade Miloša Vučevića - kaže za Pobjedu predsjednik opozicione stranke Srbija centar (SRCE) Zdravko Ponoš General Ponoš je od 2006. do 2008. bio načelnik Generalštaba Vojske Srbije, a od 2010. do 2012. pomoćnik ministra inostranih poslova te zemlje. Diplomu inženjera elektronike dobio je na Vojnoj akademiji u Zagrebu, dok je postdiplomske studije nastavio na Beogradskom univerzitetu i Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu. Na predsjedničkim izborima u Srbiji 2022. godine, kao kandidat opozicije, osvojio je 18 procenata glasova izašlih birača. Komentarišući sastav i način izbora Vlade premijera Macuta, Ponoš za Pobjedu kaže da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „nije tražio nove i neukaljane ljude, niti vladu koja će stvarno vladati“.
POBJEDA: Što je tražio?
PONOŠ: Vladu koja će izvršavati ono što on odluči i naredi. Vučić nastavlja da se obraća isključivo svojim glasačima, kojih je sve manje, produbljujući i onako duboki jaz unutar srpskog društva. Kriza postaje sve dramatičnija i prijeti da preraste u haos. Vučić kao da igra na sve ili ništa i lako bi mu se moglo desiti da dobije ništa. Opozicione stranke i ProGlas ponudili su mu, što su studenti na neki način podržali, miran izlazak iz krize, koji bi vodio ka demokratskim i fer izborima. Nažalost, djeluje da režim nije spreman na kompromis. Ide na zaoštravanje, na radikalizaciju, što potvrđuje i Vučićev govor na prošlonedjeljnom dosta neuspješnom mitingu njegovog novog pokreta.
POBJEDA: Kakvu tačno radikalizaciju očekujete?
PONOŠ: Korišćenje soničnog oružja tokom mirnog protesta u Beogradu 15. marta ove godine pokazuje da je Vučić spreman na opasne i tvrde metode razračunavanja. Batinaši sa društvenih margina i iz kriminalnog miljea, koje danima drži u šatorima u Pionirskom parku u Beogradu, pokazuju ne samo Vučićevu spremnost da ih u određenom momentu upotrebi, nego i to da njegov režim u dovoljnoj mjeri ne kontroliše aparat sile. Vučić
INTERVJU: Zdravko Ponoš, predsjednik opozicione stranke Srbija centar (SRCE) i srpski
Lonac je počeo da kipi kada je Brisel shvatio da je Vučić iz zvučnog topa pucao na svoje građane, da hapsi novinare i političke protivnike, da progoni rektora. U međuvremenu su studenti stigli u Strazbur. Evropska javnost i glasači pitaju svoje lidere zašto se slikaju sa takvim čovjekom. Primijetili ste da nije bilo zajedničke izjave nakon Vučićevog nedavnog susreta sa Emanuelom Makronom
kao da vjeruje da bi profesionalci u vojsci i policiji odbili da sprovedu ono što im naredi, a što je u suprotnosti sa pravilima službe. Zato su mu potrebni kriminalci. Vučić je sa njima u dilu. Znaju da će, padne li on, pasti i oni.
POBJEDA: Premijer Macut kaže da će „institucije funkcionisati u punom kapacitetu“. Može li to biti najava uvođenja vanrednog stanja?
PONOŠ: Nadam se da Vučić nije toliko nerazuman, iako je, tokom proteklih pet mjeseci, povukao niz rizičnih poteza.
POBJEDA: Kojih?
PONOŠ: Objašnjavao je, na primjer, da za tragediju u Novom Sadu niko nije kriv. Bio je nasilan prema učesnicima protesta i studentima. Tvrdio je da je ispunio sve studentske zahtjeve. Građansku pobunu je proglašavao bitkom za otcjepljenje Vojvodine. Govorio je da iza protesta u Srbiji stoji Hrvatska. Ruse i svoje glasače je uvjeravao da se bori sa obojenom revolucijom, a Zapad da iza pobune u Srbiji stoje ruske službe. Ništa nije uspjelo. Neće uspjeti ni „ekspertska vlada“, ni hapšenja i privođenja, ni prijetnje nasiljem koje namjerava da primijeni do kraja aprila.
POBJEDA: Traženo je i Vaše hapšenje.
PONOŠ: Iako je Vučić naredio da se uhapsim, u državnoj vertikali koja je to trebalo da sprovede pojavio se tužilac uvjeren
da mu je nalog za moje provođenje izdao neko ko nije nadležan da mu izdaje naređenja. Napisao je prigovor nadležnoj instituciji, tj. Vijeću tužilaca, koje je taj prigovor prihvatilo. Pokazalo se da u sistemu postoje i oni koje Vučić ne može da kontroliše. Da se Vučić pitao, danas bih bio iza rešetaka.
Srbija je morala uvesti sankcije Rusiji
POBJEDA: Što se događa u Ukrajini - ruska agresija ili...?
PONOŠ: Različite vrste rata uvijek su rat. Jedna država je izvršila agresiju na drugu suverenu državu, u to nema sumnje. Vučić zbog toga Rusiji nije uveo ni simbolične sankcije, čuvajući tako dio svog biračkog tijela, a istovremeno isporučuje municiju Ukrajini kako bi osigurao naklonost Zapada.
POBJEDA: Da li biste Vi uveli sankcije Rusiji?
PONOŠ: Ako želite u EU, svoju politiku morate usaglasiti sa evropskom. Kako je rat u Ukrajini odmicao, kako su razaranja bila obimnija, kako je stradao sve veći broj civila, Srbija je bila u obavezi da uvede sankcije Rusiji. Zbog posebnih odnosa naše dvije zemlje, zbog pitanja Kosova i energetske zavisnosti, Srbija je mogla da ima izvjesnu zadršku i, ako je, na primjer, Evropa stigla do osmog, Beograd je morao biti barem u četvrtom paketu sankcija. Važno je slijediti evropski put. Problem je to što Vučić ne želi Srbiju u EU. Njegovi politički uzori su Putin, Orban i Erdogan
POBJEDA: Zašto?
PONOŠ: Zato što sam, sat i po nakon što je, tokom velikog beogradskog protesta 15. marta 2025. godine, režim upotrijebio sonično oružje, na mreži Iks objasnio o čemu je riječ. O tome ipak nešto znam. Ima veze i sa mojom bivšom profesijom. Već sjutradan sam, gostujući u jednoj TV emisiji, kazao da je, usljed upotrebe pomenutog oružja, sedam stotina građana zatražilo medicinsku pomoć. Nedugo zatim, Vučićeve službe su po beogradskom urgentnom centru istraživale odakle mi informacije koje sam javno iznio.
POBJEDA: Ruski FSB kategorički tvrdi da akustični uređaji koje posjeduje policija nijesu korišćeni 15. marta.
PONOŠ : Izvještaj za koji Vučić tvrdi da ga je sačinio FSB papirić je u rangu seminarskog rada policijskih kursista. Ni metodologije ni terminologije koje bi potvrđivali da je to radio neko kompetentan.
POBJEDA: Ne vjerujete u autentičnost izvještaja?
PONOŠ: Ne. Ako ga je radio FSB, onda su se obrukali, onda su njihovi agenti pili lošu votku ili rakiju. Prije mi izgleda da je neko dozvolio se taj izvještaj
samo tako brendira. Uostalom, prilično je vjerovatno da originalna verzija nije na ruskom jeziku. Poseban je problem to što se Vučić obratio stranoj službi da mu da pisano opravdanje da nije pucao na svoj narod, što je veoma rizično po Srbiju. Bizaran detalj iz izvještaja je tvrdnja da su uređaje testirali na psima. To je etički problematično i otvara pitanje koji su to psi. FSB je doveo svoje, BIA ima svoje pse za eksperimente, dovedeni su iz šinteraja ili su to Vučićevi privatni psi. Kad god Vučić nešto posluje sa Rusima, stradaju psi. Vučić je, u prvom momentu, temu upotrebe soničnog oružja pokušao da utiša i svim kontrolisanim medijima naredio je da se ona ne otvara. Ipak, stvar je otišla predaleko. Napad nekim oružjem na mirne demonstrante u centru Beograda zainteresovao je političare i parlamente u Evropi, javne ličnosti. Nikada nijesam rekao koji je tačno tip oružja te noći upotrijebljen, odakle je oružje uvezeno i ko ga je upotrijebio. Rekao sam da ga je, što se mene tiče, upotrijebio Aleksandar Vučić. Takvo se oružje nije moglo upotrijebiti bez Vučićevog naređenja ili odobrenja.
Bez obzira na to da li je baš svaki evropski zadatak urađen kako treba, vjerujem da će Crna Gora prva ući u EU. Bila bi to sjajna vijest
POBJEDA: Sigurni ste?
PONOŠ : Sasvim siguran. Oružje kojim se puca na hiljade svojih građana ni u jednom sistemu, naročito ovako centralizovanom, ne može biti upotrijebljeno bez naređenja ili odobrenja šefa države.
P
OBJEDA: Koji od prvog dana strasno negira da je to oružje upotrijebljeno.
PONOŠ: I viškom emocija o kojem govorite, Vučić potvrđuje da veoma dobro zna o čemu je riječ i koliko je opasno. Više puta sam pozvao sve koji su u tome učestvovali, koji su pokrenuli oružje na građane da se sami jave da ne bi sjutra prošli kao dio struke koji je proglašen krivom za pad nadstrešnice i zbog toga još leži u pritvoru.
POBJEDA: Je li taj Vaš poziv bio i svojevrsna prijetnja?
n1
PONOŠ: Više upozorenje. Nijesam u poziciji da prijetim, niti bih to činio. Mislim da ima smisla pozvati odgovorne da se jave na vrijeme kako sjutra ne bi morali da odgovaraju za odluku drugoga, koji bi mogao da kaže da o tome ne postoji bilo kakav pisani trag. Jer, ako te noći sonično oružje nije aktivirala zvanična uniformisana formacija nego neko drugi, onda je jasno da je to učinjeno kako bi nestao pisani trag. Ipak, istina se uvijek sazna, pa će se saznati i ko je to naredio i ko je pritisnuo dugme.
POBJEDA : Što radi opozicija? Jesu li vas, tokom posljednjih pet mjeseci, studenti dodatno marginalizovali i izolovali?
PONOŠ: Opoziciji je odavno ukinut medijski prostor. SRCE je, recimo, parlamentarna stranka, ali njeni poslanici nikada nijesu gostovali na RTS-u. Nikada. Kada govorimo o marginalizaciji opozicije, moram da podsjetim da je, nakon tragedije u Novom Sadu, opozicija prva ustala. Ona se borila i bila u sudaru sa režimom. Naravno, dobro je da su ustali i studenti, koji, i zbog načina na koji vode ovu borbu, zaslužuju poštovanje. Nije čudno to što im slobodni mediji posvećuju mnogo više pažnje nego opoziciji. Ipak, bez političkih partija nema rješenja političke krize. Opozicija je predložila prelaznu vladu, vladu narodnog povjerenja…
POBJEDA: Je li taj prijedlog stigao prekasno?
PONOŠ: Možda jeste. Međutim, opozicija je, baš zato što je studentska pobuna imala tako dobar odjek, smatrala da ne bi trebalo da upada sa svojim prijedlozima. Razgovarali smo i čekali da studenti izađu sa idejom koju ćemo podržati. Budući da se to nije dogodilo, pored dogovora da nećemo učestvovati na izborima pod postojećim uslovima, saglasili smo se i kandidovali ideju prelazne vlade. Ne bih imao ništa protiv da ni vlast ni opozicija ne budu njen dio, ali sumnjam da bi neko uspio da ubijedi režim da to prihvati.
POBJEDA: Studenti ne žele saradnju sa opozicijom, sada ni sa ProGlasom. Može li se dogoditi da upravo oni koji su podigli Srbiju postanu ozbiljna prepreka demokratskim promjenama?
PONOŠ: Ne vjerujem da studenti mogu biti prepreka, ali je činjenica da je njihov način odlučivanja relativno spor. Čim je plenumsko odlučiva-
„Srpski svet“ nije ni srpski, ni svijet
POBJEDA: Postoji li mogućnost da predsjednik Vučić krizu iz Srbije prebaci u BiH?
nje, odmah je sporije. A vrijeme ne radi za nas, radi za Vučića. Ne radi, doduše, ni za njega, ali on ima resurse. Nastaviće da krade, djeca će izgubiti školsku godinu, studenti semestar, profesori ne primaju plate. I zato je važna prelazna vlada. Opozicija nije rekla kakva prelazna vlada, studenti iz Novog Sada i Niša jesu. U toj vladi, poručuju, nema mjesta ni za vlast ni za opoziciju. Nijesam, kažem, siguran da će vlast to prihvatiti. U ovom momentu je najvažnije da dobijemo slobodne izbore. Pobijedićemo. Samo nije svejedno da li ćemo to učiniti za tri mjeseca, za godinu ili dvije.
POBJEDA: Imate li utisak da su, podilazeći im, i opozicija i društvo studentima prepustili da odlučuju o politički važnim pitanjima o kojima očito malo znaju?
PONOŠ: Čuo sam i prijedloge da Vladu Srbije vode studenti. Onoga ko je to predložio pitao bih da li bi legao na operacioni sto ako bi znao da će ga operisati student treće godine medicine. Da, razumijem šta me pitate… Studenti imaju ogromnu političku snagu, imaju i najbolju namjeru. Međutim, izbjegavaju da uđu u direktne razgovore sa političkim akterima, čak i sa onima koji, poput ProGlasa, nijesu političke stranke. Nije dobro podilaziti bilo kome i ne kazati da je loša svaka opcija koja teži ekskluzivnosti umjesto inkluzivnosti. Srbija nije samo 260.000 studenata, nego i šest-sedam miliona građana. Kako pobijediti na izborima, a ne otvoriti dijalog unutar demokratskog korpusa, ali i sa režimom? Naš zadatak je da privučemo dio režimskih glasača na svoju stranu, što ne možemo ako proklamujemo ekskluzivnost. „Biće onako kako mi kažemo“. Pa, ne može! Ovo je zajednička bitka, tiče se svih nas.
POBJEDA: Budući da kontrolisani mediji trinaest godina dehumanizuju i satanizuju opoziciju, jesu li studenti nasjeli na režimsku propagandu, čije su nerijetko i sami žrtve?
PONOŠ: Sami ste na neki način odgovorili na pitanje koje ste postavili. Medijska scena u Srbiji praktično ne priznaje postojanje vlasti i opozicije. Postoji samo On, koji se i prema svojima ophodi bahato i s nipodaštavanjem. Opozicija je godinama demonizovana i cijele generacije ozračene su tom propagandom režima, koja ponavlja da je bavljenje poli-
PONOŠ: Postoji. Vučić je najbolji politički đak Vojislava Šešelja. Sve što je o državama regiona izgovorio Aleksandar Vulin, došlo je iz Vučićeve glave i bilo usmjereno ka tome da se pažnja građana Srbije skrene sa onoga šta je Vučić radio na Kosovu. Predajući Kosovo i busajući se u prsa kao „zaštitnik svekolikog srpstva“, Vučić je promovisao tzv. srpski svet, koji je kopija Putinovog „ruskog sveta“. A ništa od toga što Vučić promoviše niti je srpski, niti je svijet. Destabilizujući region, Vučić i Vulin pravili su direktnu štetu Srbima koji žive u tim državama. Svaki put kad bi Vulin nešto rekao o Hrvatskoj, Srbi koji su tamo ostali imali su problem više. Danas iz Srbije protjeruje ženu, hrvatsku državljanku, koja je u Beogradu završila fakultet, udala se, rodila
dijete, i to zato što je nešto napisala na društvenoj mreži ili izašla na protest. I to će imati posljedice po Srbe u Hrvatskoj, po one koji tamo odlaze poslom, na ljetovanje.
POBJEDA: Zašto to čini predsjednik Srbije?
PONOŠ: Da bi zaplašio sopstvene građane. Jer ako to možete da učinite majci četvorogodišnjeg djeteta, ako ste spremni da nečiju porodicu rasturite kako biste disciplinovali građane Srbije, onda... Pogledajte kakvog je Vučić ambasadora poslao u Hrvatsku! Govorim o ženi koja se vraća u Beograd, a koja je svojim nediplomatskim ponašanjem Srbiji napravila nemjerljivu štetu. U isto vrijeme, Hrvatska je u Beograd poslala jednog od svojih najsposobnijih ambasadora. Iako misli da ovakvim personalnim rješenjem ponižava zemlju domaćina, Vučić zapravo ponižava svoju zemlju. I to ne čini slučajno. Jer riječ je o čovjeku
koji koristi svaku priliku da puca na svoj narod. Nekad iz soničnog oružja, nekad diplomatijom, nekad prijeteći mu.
POBJEDA: Jeste li i Vi sebi „pucali u nogu“ kada ste o osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću govorili afirmativno?
PONOŠ: Ratka Mladića sam upoznao u Kninu 1990. ili 1991. godine. Još je to bila vojska SFRJ, Mladić je bio odličan oficir JNA. Govorio sam, dakle, kakav je bio vojnik kada sam ga upoznao. Takođe, rekao sam da je, zahvaljujući Mladićevom vojničkom umijeću, RS uspjela da preživi.
POBJEDA: Prevashodno zahvaljujući genocidu u Srebrenici.
PONOŠ: Doći ćemo i do toga, dozvolite. Nijesu sva dejstva Vojske RS upitna sa stanovišta ratnog zločina. Mnoge bebe u porodilištu u Banjaluci ne bi preživjele da koridor nije probijen. Ne bi bilo RS da nije bilo njene vojske.
tikom nečastan posao. Sjećate se da su studenti dugo ponavljali da njihovi zahtjevi nijesu politički, iako je to što rade i te kako politika? Ipak, važno je da se ušlo u razgovor, u diskusiju, da su počeli da govore o prelaznoj vladi. Mislim da bi bilo bolje da se išlo u dvokoraku, najprije šta traže, a onda kakav je modalitet te prelazne vlade.
POBJEDA: U kojoj mjeri je sama opozicija odgovorna za status o kojem govorimo?
PONOŠ: Iako grijeh nikada nije samo na jednoj strani, on je prije svega na vlasti. I opozicija je griješila, naravno. Grijeh je kada opozicija ne održi datu riječ, kada ne poštuje vlastiti potpis, kada se usitnjava u međusobnim sukobima malih razlika. Ako na drugoj strani imate Vučića i njegov režim, nepametno je svađati se oko toga izaći ili ne izaći na izbore. Preveliki je ulog. Nadam se da je, u tom smislu, opozicija naučila lekciju. Često čujem - isti su i vlast i opozicija. Nijesu. Nijesmo isti ni unutar opozicije. I tu, na primjer, imate evrooptimistične, evroskeptične, evroracionalne stranke.
P OBJEDA : Gdje je Vaša stranka?
PONOŠ: Mi smo evroracionalni.
POBJEDA: Što to znači?
PONOŠ: SRCE je stranka desnog centra, koja vjeruje da je mjesto Srbije u EU. Ipak, prema tome se ne odnosimo kao prema nečemu što će riješiti sve naše probleme, kao da je EU neka nova religija. Jasno je, pritom, da i civilizacijski i kulturološki i ekonomski i bezbjednosno Srbija pripada evropskom ambijentu. Zašto već nije dio EU? Odgovornosti ima na obje strane. Naravno, najveća je na aktuelnoj vlasti, iako se ni EU u tom smislu nije proslavila.
Srbija ne smije biti u sukobu sa okruženjem, mora biti dio regiona kojem pripada. Takođe, mora biti uređena i usklađena sa zemljama slične veličine, moći, tradicije, kulture, ekonomije, sa onima koje su bile dio centralne Evrope ili nekadašnje Jugoslavije. Šta bi Srbiji falilo da je poput Slovenije? Je li, tokom desetak godina kako je u EU, Hrvatska napredovala ili nazadovala? Jesu li Rumuni napredovali? Da li je Crna Go-
Rekao sam i da je ono što se desilo u Srebrenici i oko nje s pravom dovelo do suđenja odgovornima za taj zločin, uključujuči Ratka Mladića. Srbija se o tome odredila na način koji ne ostavlja dilemu. Potvrdila je da je zločin počinjen, a odgovorne do kojih je mogla da dođe isporučila Hagu.
POBJEDA: Dakle, to je zločin, nije genocid?
PONOŠ: Upotrijebio sam kvalifikaciju koju je u Deklaraciji Skupštine upotrijebila država Srbija. Sve što u njoj piše, to je i moj stav.
POBJEDA: „…Na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde“, piše u Deklaraciji Skupštine Republike Srbije o osudi zločina u Srebrenici iz marta 2010. Međunarodni sud pravde taj je zločin kvalifikovao kao genocid.
PONOŠ: Saglasan sam sa svim što piše u Deklaraciji. O ovoj temi nikada neću reći ni manje ni više od toga.
Vlada Republike S R bije
ra, koja je grabila evropskim putem brže nego Srbija, napredovala ili nazadovala? Napredovala, naravno. Bez obzira na to da li je baš svaki evropski zadatak urađen kako treba, vjerujem da će Crna Gora prva ući u EU. Bila bi to sjajna vijest.
POBJEDA: Za koga?
PONOŠ: I za EU i za region. Jer Evropi je to potrebno kao dokaz da vrata za proširenje nijesu zatvorena, a Srbiji i ostatku regiona kao podsticaj.
POBJEDA: Kako Vam zvuči izjava komesarke Marte Kos da sa predsjednikom Vučićem ne bi razgovarala kada bi u Srbiji postojala alternativa?
PONOŠ: Ne možemo zbog nekoliko nesmotrenih izjava diskvalifikovati Martu Kos. Ona je vjerovatno najbolje rješenje koje smo u ovom momentu mogli da dobijemo. Izvjestilac EU za Srbiju Tonino Picula takođe se ponaša veoma racionalno i dobronamjerno. Ne zato što voli Srbiju, nego zato što su Srbija i region u EU dobra vijest za Hrvatsku i za Evropu. Evropljani su uvijek imali svoje prioritete. Sjetite se dugogodišnje njemačke kancelarke An-
gele Merkel, koja je željela da po svaku cijenu stavi tačku na kosovski čvor, i to na način kako je to Njemačka zamislila i htjela, kako je dogovorila sa Vučićem i zbog čega ga je podržala. Vučić im je to manje-više priveo kraju, obećavši im da će kontrolisati stanje u BiH. Što je takođe manje-više isporučio. U međuvremenu se otvorio projekat sa litijumom, koji je Vučić ponudio novom kancelaru Fridrihu Mercu. Sve je to i te kako uticalo na višegodišnju podršku koju Vučić dobija spolja, a koja je danas mnogo veća od one koju ima unutra. Doduše, i ova spolja se kruni, prije svega zato što Vučić više ne nudi stabilnost. Ni Srbije ni regiona. Postao je faktor nestabilnosti. Što Evropi ne treba, posebno dok je drmaju i rat u Ukrajini i Donald Tramp
P OBJEDA: Kako je predsjednik Vučić postao faktor nestabilnosti?
PONOŠ: Lonac je počeo da kipi kada je Brisel shvatio da je Vučić iz zvučnog topa pucao na svoje građane, da hapsi novinare i političke protivnike, da progoni rektora. U međuvremenu su studenti stigli u Strazbur. Evropska javnost i glasači pitaju svoje lidere zašto se slikaju sa takvim čovjekom. Primijetili ste da nije bilo zajedničke izjave nakon Vučićevog nedavnog susreta sa Emanuelom Makronom?
POBJEDA: Ali je bilo prisnih i srdačnih zagrljaja.
PONOŠ: Već je bila plaćena druga rata za „Rafale“. Inače, taj razgovor nije bio naročito prijatan po Vučića, baš kao ni onaj sa švedskom ministarkom prije nekoliko dana.
POBJEDA: U kojem smislu nije bio prijatan?
PONOŠ: Otvorena su sva pitanja o kojima Vi i ja razgovaramo. Vučić je postao problem. Tamara NIKČEVIĆ
RAZGOVOR SA POVODOM: Nikola Đurašković, gradonačelnik prijestonice Cetinje
CETINJE – Gradonačelnik
Cetinja Nikola Đurašković priznao je, u intervjuu za Pobjedu, da je nakon drugog masovnog ubistva, koje se u rasponu od svega dvije i po godine 1. januara dogodilo u tom gradu i u kome je život izgubilo 13 osoba, razmišljao da podnese ostavku, ali i da je od toga odustao zbog razvojnih projekata.
– Nije da u jednom trenutku nijesam pomislio da treba da podnesem ostavku. Ipak, sa druge strane, veliki broj razvojnih projekata koji nas očekuju i moja obaveza da unaprijedim život građana Cetinja stajali su nasuprot takvom razmišljanju. Moja je obaveza i kao Cetinjanina i kao gradonačelnika da svi ti projekti budu ili realizovani do kraja ili započeti – kazao je Đurašković. Istakao je i da Prijestonica od svih nadležnih institucija još nije dobila odgovor na zahtjev za sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike vezane za masovno ubistvo koje se na Cetinju dogodilo prvog januara ove godine.
– Očekujemo da će se uskoro izjasniti po ovim pitanjima. Naš stav ostaje jasan, smatramo da je, radi pune transparentnosti, utvrđivanja činjenica i vraćanja povjerenja javnosti, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage od suštinskog značaja – naveo je Đurašković.
POBJEDA: Koliko je zahtjeva (zaključaka) Skupštine prijestonice od 9. januara realizovano do sada?
ĐURAŠKOVIĆ: Kao što sam i tokom nedavnog zasjedanja parlamenta Prijestonice kazao, nezadovoljan sam reakcijom državnih organa kada su u pitanju zaključci sa sjednice Skupštine od 10. januara. Umjesto institucionalnog odgovora uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti ćutanje. Zato sam, kao gradonačelnik Prijestonice, odlučio da
Cetinje je bilo i ostalo grad prkosa i ponosa, ali i grad koji zna da nosi bol sa dostojanstvom. Stoga, naš zadatak danas nije samo da se sjećamo već da stvaramo uslove da se ovakva tragedija nikada ne ponovi, a neka nam Mašan, Marko, Jovan, Vukan i svi ostali naši izgubljeni sugrađani budu vodilje i izvor naše snage u toj borbi, poručuje Đurašković
građana Cetinja stajali su nasuprot takvom razmišljanju. Moja je obaveza i kao Cetinjanina i kao gradonačelnika da svi ti projekti budu ili realizovani do kraja ili započeti. Danas govorim i kao neko ko je, od prvog dana svog mandata, svim snagama nastojao da Cetinje bude sigurno, otvoreno i podsticajno mjesto za život, u kojem će svako dijete imati pravo na srećno djetinjstvo, svaki mladi čovjek prostor za rast i razvoj, a svaka porodica razlog da vjeruje u bolje sjutra.
POBJEDA: O kojim projektima je riječ?
Nezadovoljan sam reakcijom državnih organa kada su u pitanju zaključci sa sjednice Skupštine od 10. januara. Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti, ćutanje – poručuje Đurašković
zatražim sazivanje još jedne vanredne sjednice Skupštine prijestonice, ne iz političkih pobuda, već iz osjećaja moralne obaveze prema svima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema svakom građaninu ovog grada koji zaslužuje da zna što smo uradili i gdje stojimo danas. Zbog svih građanki i građana Cetinja koji svakodnevno protestuju i svih onih koji su danima protestovali širom Crne Gore. Hvala im na istrajnosti i odlučnosti. U trenucima kada odgovori nijesu stizali od onih od kojih su se najviše očekivali, kada su naši dopisi, zahtjevi i javni apeli upućeni nadležnim državnim organima ostajali bez odgovora ili konkretne reakcije, gradska uprava Prijestonice Cetinje je, u okviru svojih nadležnosti, preduzela konkretne i sadržajne korake usmjerene ka oporavku naše zajednice. Formirali smo Operativni tim za unapređenje psihosocijalne podrške, a pokrenuli smo i projekat uspostavljanja savremenog sistema video-nadzora. Od strane Ministarstva prosvjete smo, na naš zahtjev da se uvedu zaštitari u škole na Cetinju, nakon samo 24 sata, dobili pozitivan odgovor. Takođe, ne samo što su škole na
Cetinju dobile zaštitare nego i skoro sve škole u Crnoj Gori. Tako da ne možemo reći da baš niko od nadležnih nije reagovao. Osnovali smo i Kuću zdravlja, koja će biti centar za pružanje usluga psihosocijalne podrške pojedincima, porodicama i grupama, kao i za savjetodavne i druge usluge iz oblasti zdravstva, socijalne i dječije zaštite. Kroz aktivnosti sekretarijata, ustanova i službi Prijestonice organizovane su brojne radionice, predstave i tribine za više od 1.000 učenika, sa ciljem promocije mentalnog zdravlja i pružanja sigurnog prostora za izražavanje i učenje.
Svi koraci koje smo preduzeli i nakon zločina u Medovini i nakon 1. januara bili su pokušaj da odgovorimo na nezamislive tragedije, pružimo ruku jedni drugima i damo smisao tamo gdje ga je gotovo nemoguće pronaći, kako bismo pokazali da Cetinje, čak i u najtežim trenucima, ne odustaje. Međutim, da bismo zaista stvorili sistem otpornosti, potrebna nam je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da Zaključci Skupštine Prijestonice Cetinje ne ostanu mrtvo slovo na papiru. Cetinje je bilo i ostalo grad pr-
kosa i ponosa, ali i grad koji zna da nosi bol sa dostojanstvom. Stoga, naš zadatak danas nije samo da se sjećamo već da stvaramo uslove da se ovakva tragedija nikada ne ponovi, a neka nam Mašan, Marko, Jovan, Vukan i svi ostali naši izgubljeni sugrađani budu vodilje i izvor naše snage u toj borbi.
POBJEDA: Da li ste od državnih institucija dobili odgovore na Zaključke Skupštine od 1. januara i kakav je stav državnih organa o Vašem zahtjevu za nezavisnu međunarodnu istragu i forenzičku rekonstrukciju događaja od 1. januara ove godine?
ĐURAŠKOVIĆ: Cijeneći neophodnost sprovođenja nezavisne međunarodne istrage i forenzike događaja od 1. januara ove godine, obratili smo se nadležnim državnim institucijama sa zahtjevima u skladu sa Zaključcima Skupštine. U ovom trenutku još uvijek nijesmo dobili zvanične odgovore od svih relevantnih organa, ali očekujemo da će se uskoro izjasniti po ovim pitanjima. Naš stav ostaje jasan, smatramo da je, radi pune transparentnosti, utvrđivanja činjenica i vraćanja povjerenja javnosti, sprovođenje nezavi-
sne međunarodne istrage od suštinskog značaja.
POBJEDA: Kada govorimo o odgovornosti, bilo je kritika što nijeste nakon tragedije podnijeli ostavku? Možete li i to prokomentarisati?
ĐURAŠKOVIĆ: Razmišljao sam i o tome. I nije da u jednom trenutku nijesam pomislio da treba da podnesem ostavku. Ipak, sa druge strane, veliki broj razvojnih projekata koji nas očekuju i moja obaveza da unaprijedim život
ĐURAŠ KOVIĆ: Ovih dana započeli smo jedan od najvažnijih projekata za naš grad, a to je rekonstrukcija vodovodne mreže. Riječ je o vrlo zahtjevnom projektu u okviru kojeg se radi potpuno nova sekundarna vodovodna mreža i očekujemo da će kroz četiri do pet godina, stanje vodosnabdijevanja biti mnogo bolje i gubici koji su danas na gotovo 80 odsto biti svedeni na minimum. Podsjetiću da smo obezbijedili bespovratna sredstva od 12,6 miliona eura, grant Zapadnobalkanskog investicionog fonda, nakon toga i vrlo povoljna kreditna sredstva od Evropske investicione banke u iznosu od četiri miliona. Dodatni dio projekta je i izgradnja solarne elektrane kod vodoizvorišta u Podgoru, tako da ukupna investicija treba da bude oko 21 milion eura, gdje će i Prijestonica učestvovati iz kapitalnog budžeta sa jednim dijelom sredstava. Nedavno sam imao sastanak sa
Od Spajića zahtijevaju pisane odgovore na zaključke Skupštine prijestonice
POBJEDA: Koje su to nove odluke nedavno održane Skupštine prijestonice?
ĐURAŠKOVIĆ: Skupština prijestonice Cetinje uputiće zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor na sve Zaključke koje je donijela na sjednici održanoj 10. januara 2025. godine i u skladu sa istima se odredi. Takođe, formiraće se posebno radno tijelo koje će biti zaduženo za praćenje realizacije zaključaka donijetih povodom tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju. Radno tijelo biće sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave Prijestonice Cetinje.
Prijestonica Cetinje ostaje dosljedna svojoj viziji unapređenja lokalne privrede i poboljšanja kvaliteta života svojih građana, kroz strateške projekte koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, jačanju turističke ponude i očuvanju naše kulturno-istorijske baštine – kazao je Đurašković
premijerom Spajićem i dobio sam uvjerenje da će Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta finansirati izgradnju žičare Lovćen – Cetinje. Tender za izgradnju žičare može se očekivati već u drugoj polovini ove godine. Teško da jedan infrastrukturni projekat može biti značajniji za prijestonicu. Uvjeren sam da u kratkom roku može promijeniti i unaprijediti lokalnu ekonomiju i da će na pravi način valorizovati turističke potencijale Cetinja. Mi smo sa naše strane preduzeli sve potrebne aktivnosti, zaokružili kompletnu projektnu dokumentaciju, odgovarajuće studije i što se tiče Prijestonice taj projekat je spreman da krene sa realizacijom.
Nedavno smo potpisali ugovor o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju hotela „Lokanda“ i konačno pokrenuli ono što se decenijama smatralo nedostižnim. Riječ je o jednom od najvažnijih razvojnih projekata Prijestonice koji obuhvata izgradnju hotela „Lokanda“ sa podzemnom garažom i parternim uređenjem Trga umjetnika. Posebno smo ponosni što tu priču razvijamo na jedan kvalitetan način i ja vjerujem da ćemo u septembru ili oktobru svjedočiti početku radova. Vrijeme izvođenja radova je dvije godine, a ovaj period od potpisivanja ugovora do početka radova će biti iskorišćen za projektovanje.
Prijestonica Cetinje ostaje dosljedna svojoj viziji unapređenja lokalne privrede i poboljšanja kvaliteta života svojih građana, kroz strateške projekte koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, jačanju turističke ponude i očuvanju naše kulturno-istorijske baštine.
Vjerujemo da će „Lokanda“, u svom novom ruhu, postati snažan simbol ekonomskog prosperiteta i turističke prepoznatljivosti, kroz stvaranje novih poslovnih prilika i novih radnih mjesta, ali i podsticanje preduzetništva i privlačenje posjetilaca iz zemlje i inostranstva. Obnova „Lokande“ i nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja generisaće snažan turistički i ekonomski rast, dodatno osnažujući privredu i stvarajući nove razvojne mogućnosti za Cetinje. Jelena ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ
Profesor Univerziteta Oksford i bivši potpredsjednik Svjetske banke Ian Goldin o uticaju globalnih potresa na naš region
PODGORICA – U trenutku kada svijet prolazi kroz talase političkih i ekonomskih potresa, izazvanih globalnim tenzijama i promjenom američkog rukovodstva, posebno mjesto zauzima pitanje kako sve to utiče na manje i ranjivije države, među kojima je i Crna Gora.
Donald Tramp, novi predsjednik SAD, svoj mandat započeo je uvođenjem ekonomskih tarifa koje, prema m išljenju mnogih, vode ka trgovinskom ratu svjetskih razmjera.
Profesor globalizacije i razvojnih studija sa Univerziteta Oksford i bivši potpredsjednik Svjetske banke Ian Goldin upozorava da će male zemlje biti prve na udaru globalnih lomova i da je njihova otpornost moguća jedino kroz jaču saradnju s Evropom i privrženost pravilima zasnovanim na transparentnosti i odgovornosti.
Goldin na Univerzitetu Oksford vodi Oxford Martin School, multidisciplinarni istraživački institut koji se bavi najvažnijim izazovima 21. vijeka. Poznat je po upozorenjima na globalne sistemske rizike od finansijskih kriza, pandemija i klimatskih promjena do negativnih posljedica neravnomjernog tehnološkog napretka.
CRNA GORA OHRABRUJUĆA
U Crnoj Gori je boravio tokom ESG samita i za Pobjedu je kazao da ne poznaje dovoljno prilike u zemlji da bi davao dublje ocjene, ali je naglasio da je ono što je uspio da vidi ohrabrujuće. Goldin smatra da su nedavne odluke Trampa posebno loše za manje zemlje koje zaista zavise od toga da ne budu maltretirane i sistema zasnovanog na pravilima. - Zemlje Balkana su male ekonomski, a neke od njih još uvijek nijesu toliko bogate. Mislim da je ovo veoma loše, globalno gledano, a posebno loše za male zemlje. Budućnost Balkana zaista jeste u Evropi i Evropa ima ključnu ulogu ne samo da osigura da sama ne nameće, naravno, slične loše ideje već i da njeno tržište efikasno raste. Naravno, Azija je takođe od suštinskog značaja za budućnost ovog regiona. SAD se izoluje. To se ne odnosi samo na trgovinu već i na podrivanje drugih globalnih institucionalnih struktura, poput Svjetske zdravstvene organizacije i klimatskih sporazu-
Budućnost Balkana zaista jeste u Evropi, i Evropa ima ključnu ulogu ne samo da osigura da sama ne nameće slične loše ideje već i da njeno tržište efikasno raste. Naravno, Azija je takođe od suštinskog značaja za budućnost ovog regiona. SAD se izoluju – poručuje Goldin
ma – kaže Goldin, pojašnjavajući da to znači da treba da očekujemo više rizika.
- A male zemlje su, takođe, veoma ranjive na rizike. Zato je izgradnja otpornosti, saradnja sa drugima, saradnja sa Evropom i sa biznis zajednicom, kako bi se izgradila ta otpornost, važnija nego ikada, jer će rizici rasti. Dugoročno gledano, SAD je ionako postajala sve manje značajan igrač. Ovo sada samo ubrzava tranziciju – kazao je Goldin Pobjedi. On komentariše i činjenicu da se američki građani ne slažu sa Trampovim tarifama posebno kada govorimo o zelenoj tranziciji i kada imamo
i rat u Ukrajini. Imamo mnogo globalnih izazova.
USPOREN RAST
- Mislim da će to biti veoma loše za ljude u Sjedinjenim Američkim Državama. Usporiće rast, usporiće otvaranje radnih mjesta, povećaće cijene. Za ostatak svijeta, efekti će se osjetiti, ali mislim da ćemo se mi brže oporaviti nego SAD. Mislim da je kolaps povjerenja u SAD trajan, ili barem za jednu generaciju. Čak i ako Tramp ode s vlasti za četiri godine, ne vjerujem da će se povjerenje povratiti. To je veoma loše za Ukrajinu, a očigledno je da je predsjed-
Moraćemo da izdvojimo više novca za odbranu. To ima svoju cijenu. Ali mislim da su građani Evrope spremni da tu cijenu plate, što je, takođe, veoma pozitivno. Bili smo spremni da platimo visoke cijene energije zbog sankcija Rusiji. Na srednji rok, mislim da će Evropa izaći jača iz svega ovoga. Vjerujem da će ovo dodatno ojačati našu posvećenost demokratiji, ljudskim pravima i drugim vrijednostima koje su trenutno u samom centru evropske ideje, smatra Goldin
nik Putin prilično zadovoljan onim što se dešava. Evropa je, ipak, snažno odgovorila. Mislim da je ovo test za Evropu – kaže Goldin, koji vjeruje da će Evropa izaći mnogo jača, integrisanija. – Moraćemo da izdvojimo više novca za odbranu. To ima svoju cijenu. Ali mislim da su građani Evrope spremni da tu cijenu plate, što je, takođe, veoma pozitivno. Bili smo spremni da platimo visoke cijene energije zbog sankcija Rusiji. Na srednji rok, mislim da će Evropa izaći jača iz svega ovoga. Vjerujem da će ovo dodatno ojačati našu posvećenost demokratiji, ljudskim pravima i drugim vrijednostima koje su trenutno u samom centru evropske ideje – kazao je Goldin.
Na srednji rok, u tome vidi nešto pozitivno. Takođe, misli da će to dodatno ojačati Aziju i da će Evropa kao rezultat toga više trgovati s Azijom.
- Kada je riječ o klimi, moramo obezbijediti da ostatak svijeta nastavi da ispunjava ciljeve neto nulte emisije do 2050. godine. I mislim da je to izvodljivo. Čak iako savezna vlada u Vašingtonu nije posvećena tome, države poput Njujorka, Kalifornije, Mičigena, veliki biznisi i gradovi jesu, i oni čine 80 odsto emisija. Vjerujem da, sve dok oni ostanu posvećeni, veći dio SAD će se, takođe, kretati ka postizanju neto nulte emisije – kaže Goldin. Što se tiče ESG standarda smatra da je to veoma važno za ekonomski rast. - Mislim da je veoma važno ubrzati sprovođenje ESG agende. To je, po mom mišljenju, dobro za vaše zemlje, z a kvalitet vode, zemljišta, vazduha, za dobrobit ljudi i životni standard. Ali, takođe, smatram da je to veoma važno i za put ka Evropskoj uniji i proces pristupanja. Važno je pokazati i demonstrirati postignuća u toj oblasti, kao i usklađenost sa globalnim standardima u trgovini i drugim oblastima. Sve više i u turizmu, investicijama, trgovini gdje se zahtijevaju standardi u oblasti zaštite životne sredine i društvene odgovornosti. Vjerujem da ESG daje kompanijama svojevrsnu „licencu za poslovanje“ koja je sve šire prihvaćena. Takođe je važna i u kontekstu inkluzije. Važno je uključiti polovinu populacije, a to su žene, i uvažiti različita mišljenja. Svi dokazi pokazuju da su biznisi i politike koji to čine održiviji i dinamičniji – kazao je Goldin. Na naše pitanje šta misli o Crnoj Gori i njenom trenutnom putu kaže da ne zna dovoljno o našoj zemlji.
– Mislim da ne bi bilo ispravno da komentarišem nakon što sam ovdje proveo samo jedan dan. Zaista ne znam dovoljno o Crnoj Gori. Ali na osnovu onoga što sam do sada vidio, veoma sam impresioniran. Predsjednik Milatović je na otvaranju ostavio snažan utisak. Bio je veoma iskren kada je govorio o određenim slabostima, ali je, takođe, govorio i o snagama. Mislim da je takav otvoren i samokritičan pristup ne samo u politici već i u objektivnom sagledavanju snaga i slabosti pravi put ka uspjehu. Na osnovu ovog malo što sam vidio, mislim da je riječ o veoma pozitivnoj putanji – zaključio je Goldin. Nada KOVAČEVIĆ
IZA KULISA: Pobjeda ekskluzivno objavljuje dopis od 26. marta Opštine Ulcinj Vladi Crne Gore u kojem lokacije za investiciju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
PODGORICA - Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu ponudio je u dopisu upućenom 26. marta Vladi Crne Gore, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pet lokacija investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedu Alabaru na teritoriji svoje opštine, uključujući i Veliku plažu.
Dokument upućen Vladi Crne Gore, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a koji ekskluzivno objavljuje Pobjeda, inicira ponudu investicija UAE u Ulcinju. U pratećem aktu, koji potpisuje upravo Nimanbegu, među prioritetnim lokacijama za investicije se eksplicitno predlaže ,,Modul II Velika plaža“, sa projektom od čak 6.000 ležajeva i infrastrukturom koja uključuje hotele, rizorte, šoping centar i sportske terene. Naglasak se stavlja na turizam, uz sveobuhvatno planiranje i pristup najvećem turističkom potencijalu Evrope – Velikoj plaži.
- Imajući u vidu način na koji se u javnosti prenose i interpretiraju stavovi Skupštine opštine Ulcinj i njenih zvaničnika, čime se želi stvoriti utisak da se radi o autističnoj i zaostaloj sredini, koja se protivi promjenama i razvoju, a sve u cilju stvaranja pritiska na donosioca odluka da se na brzinu prihvati rješenje, kojim se Ulcinj i Crna Gora, u cjelini i trajno odriču tako značajnog resursa, kao što je Velika plaža i to, bez valjanih analiza o svim pozitivnim i negativnim posljedicama, smatramo da ima potrebe da dodatno pojasnimo naše, jednoglasno usvojene stavove, navodi se na početku pisma i dodaje: - Ulcinj, njegovi građani, njihovi politički predstavnici u lokalnoj i državnoj vlasti (iz pozicije i opozicije) ne samo da se ne protive investicijama u impresivne resurse ovog grada nego, već decenijama, željno iščekuju i priželjkuju ta ulaganja - precizira se u pismu u kojem se u pozitivnom kontekstu direktno pominje i investitor iz UAE.
Ulcinj je ponosan što je jedan od najjačih globalnih sistemskih investitora Mohamed Alabar zainteresovan da ulaže upravo u naš grad. To je najbolja potvrda onoga što Ulcinjani tvrde već decenijama da je Velika plaža jedan od najvećih (ako ne i najveći) turističkih potencijala u Evropi… Modul II Velika plaža – kao nastavak razvoja Velike plaže, površine 76,00 ha, kapaciteta 6.000 ležajeva, namjena: turizam. Ovaj lokalitet je ključni dio šireg plana razvoja turističke ponude opštine Ulcinj, navodi se u dopisu Nimanbegua od 26. marta
- Ulcinj je ponosan što je jedan od najjačih globalnih sistemskih investitora Mohamed Alabar zainteresovan da ulaže upravo u naš grad. To je najbolja potvrda onoga što Ulcinjani tvrde već decenijama, da je Velika plaža jedan od najvećih (ako ne i najveći) turistički potencijal u Evropi
EK kao potpuna promjena stava
Nimanbegu je prije nekoliko dana uputio pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen u kojem je izrazio ,,duboku zabrinutost zbog alarmantnih posljedica koje bi sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata mogao imati po građane ovog grada“. Opština je pozvala Evropsku komisiju da prepozna ozbilj-
nost situacije i preduzme korake u cilju zaštite prava građana Ulcinja. - Vlada je, na dosad nezabilježen način, odlučila da potpiše međunarodni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koristeći ubrzanu i hitnu proceduru – kao da se država nalazi u ratnom stanju – kako bi isti bio što prije ratifikovan u Skupštini Crne Gore, zaključ-
no sa sjednicom 17. aprila 2025. godine - piše u pismu. Zbog ekstremno kratkog roka, kako je naveo, ni Opština Ulcinj, ni njeni građani –pripadnici albanske manjine – nijesu imali priliku da preduzmu ustavne i zakonske korake radi zaštite svojih prava i legitimnih interesa. Nimanbegu je naveo da veliki infrastrukturni projekti kakav je Sporazum sa
- navodi se u dopisu koji potpisuje Nimanbegu. Potom se u pismu predlažu konkretne lokacije za ulaganja:
- Poštujući važeće zakonske propise Crne Gore, važeću plansku dokumentaciju, međunarodne konvencije kao i obaveze preuzete iz istih kon-
UAE podrazumijevaju uvoz hiljada stranih radnika – što je već predviđeno u tekstu sporazuma – čime se, kako piše, stvara ogroman pritisak na lokalnu ekonomiju i demografiju. - Velika plaža u Ulcinju, kao simbol identiteta i ekonomskog opstanka, predstavlja ne samo prirodni resurs već i temelj kolektivnog dostojanstva i opstanka. Osim toga, narušeno je i pravo na zdravu životnu sredinu, koje je garanto-
vencija, vrijednosti ekološke države te strategije Crne Gore i Evropske unije za održivi razvoj, predlažemo da se investicije UAE u opštini Ulcinj fokusiraju na jedan od sljedećih lokaliteta:
- Modul II Velika plaža – kao nastavak razvoja Velike plaže, površine 76,00 ha, kapaciteta
vano Ustavom Crne Gore, evropskim ekološkim standardima i Arhuskom konvencijom. Projekti koji ugrožavaju ekosisteme, kao što su oni na Velikoj plaži i Solani Ulcinj, a sprovode se bez procjena uticaja na životnu sredinu, grubo krše to pravo. Za autore sporazuma sa UAE, ekonomska korist je očigledno bila iznad bilo kakvog ustavnog ili međunarodnog ograničenja - ističe se, između ostalog, u pismu Nimanbegua.
6.000 ležajeva, namjena: turizam. Ovaj lokalitet je ključni dio šireg plana razvoja turističke ponude opštine Ulcinj. Njegovim razvojem ima za cilj da poboljša kvalitet i kvantitet turističkih kapaciteta na ovom popularnom priobalnom području. Pored visokokvalitetnih hotela i rizorta, planira se niz sadržaja namijenjenih porodicama i djeci, uključujući akvapark, wellness centar, fitness i spa centar, sportske terene za rekreaciju i druge prateće sadržaje - precizira se u dopisu. Potom se predlaže i Ada, riječno ostrvo, u obliku trougla na ušću rijeke Bojana u more. Ukupna površina cca 4,9 km2. Sa dvije strane je okružena rijekom, a sa jedne, morem i to pješčanom plažom dužine oko tri km. Planska dokumentacija se može prilagoditi potrebama investitora, uz poštovanje principa održivog razvoja.
Opština Ulcinj je u pismu predložila i lokalitet turističkog naselja Mavrijan – površine 41,39 ha, kapaciteta 1.400 ležajeva, namjena: turizam. Ovaj lokalitet predstavlja potencijalnu destinaciju visokog turističkog kvaliteta, koja može uključivati razvoj različitih tipova smještajnih objekata kao što su hoteli, apart-hoteli i vile. Takođe, planira se izgradnja prateće infrastrukture kao što su restorani, wellness centar, sportski sadržaji i rekreativni parkovi. Lokacija je pogodna za razvoj ekološki održivih objekata, sa naglaskom na primjenu obnovljivih izvora energije i očuvanje prirodnih resursa. Blizina glavnih saobraćajnih pravaca i obale čini ovaj lokalitet atraktivnim za domaće i strane turiste. Takođe, u okviru projekta mogu se uključiti i edukativni centar o očuvanju prirode i zaštiti ekološkog nasljeđa.
- Marina ispod Starog grada –površine 20 ha, kapaciteta 500 vezova. Ovaj projekat ima potencijal da postane prestižna destinacija za nautiku i luksuzni turizam, sa direktnim pristupom Jadranskom moru i jedinstvenim pogledom na istorijski Stari grad Ulcinj. Marina će biti opremljena savremenim sadržajem, uključujući pristaništa za jahte, luksuzne brodove i manje plovila, kao i prateću infrastrukturu poput restorana, kafića, trgovina, parking prostora, modernih sanitarnih čvorova i servisa za brodove.
Posljednji u ponudi je Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope - SEEIST centar – površine od deset do 25 ha, Zoganje, Ulcinj. Međutim, samo nekoliko stranica dalje u istom dokumentu, pri kraju obrazloženja, narativ se radikalno mijenja. - Pristup prostoru ne smije biti agresivan - navodi se, uz upozorenje na opasnosti od ,,megaprojekata koji bi mogli ugroziti postojeće ekosisteme i kvalitet života lokalne zajednice“.
Dodaje se i da prednost treba dati manjim, održivim investicijama, koje podržavaju održivi turizam i razvoj ekološki prihvatljive infrastrukture. Ova očigledna kontradikcija potvrđena je svega nekoliko dana kasnije kada je Nimanbegu saopštio da odbija megaprojekat na Velikoj plaži iako ga je u dopisu predlagao. Javnost sa punim pravom čeka odgovor na pitanje pod čijim pritiskom je Nimanbegu promijenio svoj stav?
Nenad ZEČEVIĆ
U Skupštini će se i naredne sedmice razmatrati predložena dokumenta o saradnji sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata
PODGORICA - Skupština
će u utorak raspravljati o sporazumima o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), saopštio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić
Bilo je planirano da se o poslanici o sporazumima izjasne u četvrtak, ali su sjednice skupštinskih odbora trajale duže, zbog čega je rasprava odgođena za narednu sedmicu.
Prethodno je, većinom glasova, parlament prihvatio prijedlog Vlade da se u dnevni red sjednice parlamenta uvrste sporazumi o ekonomskoj saradnji sa UAE.
Premijer Milojko Spajić je uoči sjednice, kojoj je prisustvovao, rekao novinarima da nema prostora da se amandmanski djeluje na sam sporazum, ali da može na zakon ukoliko bude prostora da se nešto koriguje.
GENERATOR RASTA
- Suština je da se ovdje ne glasa o sporazumu sa investitorom ili specifičnom projektu, nego o međudržavnom sporazumu - rekao je Spajić i dodao da će sporazumi biti generator ekonomskog rasta.
Sjednica je nastavljena nakon što je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmotrio sporazume. Spajić je kazao da je rasprava pokazala koliko nisko mogu da padnu pojedini poslanici opozicije, ali i da će Vlada biti posvećena ekonomskom rastu i razvoju.
On je naveo da je lično želio da učestvuje u raspravi, ali da to neće biti moguće jer narednih dana putuje u službenu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. Premijer je najavio da će sjednici prisustvovati ministarka javnih radova Majda Adžović, kao i svi predstavnici parlamentarne većine.
- Sve vaše nedoumice smo riješili - poručio je Spajić obraćajući se poslanicima opozicije.
On je podsjetio da je investitor iz UAE Mohamed Alabar, u intervjuu TVCG rekao da u projekte ulaže od tri do 15 milijardi, kao i da namjerava da investira najmanje 2,5 milijardi.
- On je dao smjernice. Nijesam spominjao cifre od njega
Sa sjednice parlamenta
Premijer Milojko Spajić naveo je da je želio da učestvuje u raspravi, ali da to neće biti moguće jer narednih dana putuje u službenu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. Najavio je da će sjednici prisustvovati ministarka javnih radova Majda Adžović, kao i svi predstavnici parlamentarne većine
lično. Ovaj sporazum podrazumijeva oblasti industrije, tekstilne industrije, tehnologije u oblasti bezbjednosti, telekomunikacija, saradnje u vazduhoplovstvu, infrastrukture, razvoja i promocije nekretnina, trgovine robom i uslugama, turizam i ugostiteljstvo, mala i srednja predu-
zeća, poljoprivedu, energetiku, obnovljive izvore energije, finansijsku tehnologiju, elektronsku upravu i druge sektore ekonomske trgovinske i tehničke saradnje koje se mogu međusobno dogovoriti. O tome sam pričao da podrazumijeva 35 milijardi - saopštio je Spajić.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, nansije i budžet usvojio je dva mišljenja o sporazumima između Vlade Crne Gore i Vlade UAE. Glasalo se nakon skoro osam sati rasprave, a dva mišljenja će biti proslijeđena matičnom odboru, odnosno tijelu za međunarodne odnose i iseljenike
On je objasnio da će se poslanici izjasniti o okvirnom sporazumu, a ne o ugovoru.
- Ovo je opus koji ima potencijal od 35 milijardi. Ja sam rekao da je to konzervativna suma, može da bude i veća, ali to zavisi od nas. Od svih nas zavise mogućnosti - poručio je Spajić.
POTENCIJALNI
PRIHODI
On je dodao i da ponuđeni projekti imaju mogućnost da generišu prihode od 35 milijardi. - U utorak ćemo imati produktivnu raspravu. Mi smo obesmislili kampanju protiv ovog sporazuma i mislim da
Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali mora se poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
- Ako je bilo grešaka u prošlosti, a bilo je, ne smijemo praviti još veće greške u sadašnjosti - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SDCG) Boris Mugoša komentarišući sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je diskutovano o sporazumu sa UAE.
- Juče smo održali konstruktivnu sedmočasovnu sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povodom sporazuma sa UAE. Poslanici, predstavnici NVO, Opštine Ulcinj i drugi iznijeli su brojne argumente koji se tiču formalnih i suštinskih nedostataka u navedenim
sporazumima. Da li smo i kakve smo odgovore predstavnika izvršne vlasti dobili na veoma konkretna pitanja, neka javnost prosudi - napisao je poslanik na svom nalogu na mreži Iks.
Dodaje da niko nije protiv investicija. - Takve i slične dnevno-
političke manipulacije su jasno ogoljene prethodnih nekoliko dana. Mora se poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, kao i obaveze na EU putu. Ako je bilo grešaka u prošlosti, a bilo je, ne smijemo praviti još veće greške u sadašnjosti - piše u objavi Mugoše na mreži Iks.
je jasno da će on biti generator ekonomskog rasta. Znam da je opoziciji muka, da ih obliva znoj i da traže izgovore da ne glasaju za sporazume - rekao je Spajić.
On je naveo da će imati detaljne razgovore sa lokalnim samoupravama o potencijalnim projektima. - Lokalne samouprave su dobrodošle. Želimo da pričamo sa vama, da budemo pravi promoteri lokalne samouprave, a ne kao neki pojedinci koji su se izblamirali pred javnošću - rekao je Spajić.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je dva mišljenja o sporazumima između Vlade Crne Gore i Vlade UAE. Glasalo se nakon skoro osam sati rasprave, a dva mišljenja će biti proslijeđena matičnom odboru, odnosno tijelu za međunarodne odnose i iseljenike. Prema mišljenju, procjena fiskalnog uticaja na budžet biće određena naknadno, zavisno od eventualnih projekata. Prethodno su sporazumi u četvrtak na sjednici Odbora za međunardone odnose dobili zeleno svjetlo, a u srijedu su podržani i na sjednici Zakonodavnog odbora. S. POPOVIĆ
Intervju: Maja Vukićević, ministarka saobraćaja
PODGORICA – Ministarstvo saobraćaja je od Monteputa i partnera u projektu za izgradnju dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dobilo projekciju prema kojoj se sredinom godine očekuje izbor izvođača radova na toj dionici i potpisivanje ugovora, saopštila je u intervjuu Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević
- Prema toj projekciji, radovi bi trebalo da počnu u drugoj polovini godine. Kao resor, ispunili smo blagovremeno sve svoje obaveze kako bi se izgradnja što prije započela. Cijenimo partnerstvo sa Evropskom komisijom i EBRD-om, ali se nadamo da više neće biti odlaganja, s obzirom na značaj ovog infrastrukturnog projekta za Crnu Goru – kazala je Vukićević našoj redakciji.
POBJEDA: Tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica koji je trebalo da bude zatvoren 29. aprila, produžen je do 14. maja. Koji su razlozi za to? Što mislite o prolongiranju roka kao i o ranijem poništenju pretkvalifikacionog tendera?
VUKIĆEVIĆ: Odluku o produženju roka, kao i ranije poništenje pretkvalifikacionog tendera donijela je kompanija Monteput, koja je nadležna za izgradnju auto-puta. Ministarstvo saobraćaja je informisano da je odluka o produženju roka donijeta
Nesporno je da crnogorskim aerodromima treba infrastrukturni razvoj i upravo je to jedan od razloga zbog kojih je proces koncesije pokrenut. Svakako, kada dobijemo ponude, treba pažljivo odmjeriti da li je to ono što je potrebno Crnoj Gori, navela je ministarka saobraćaja Maja Vukićević
na zahtjev zainteresovanih kompanija koje su tražile dodatno vrijeme za prikupljanje potrebne dokumentacije. Svaka faza tenderskog postupka mora biti odobrena od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Monteput je, u oba slučaja, kao obrazloženje naveo želju da se omogući što konkurentnija ponuda. Svakako da je u interesu države da se osigura kvalitet i konkurentnost, ali isto tako očekujem da se nakon završetka glavnog tendera izabere izvođač radova među kompanijama koje su konkurisale. Tender je otvoren za sve i svi koji su zainteresovani mogu da se prijave, tako da u tom dijelu ne smije biti bilo kakve diskriminacije.
POBJEDA: Još se definitivno ne zna da li će crnogorski aerodromi biti dati u koncesiju. Tenderska komisija za postupak dodjele koncesije za pravo korišćenja aerodroma u Podgorici i Tivtu jednoglasno je u martu odlučila da se rok za dostavljanje ponuda u okviru druge faze postupka produži do 7. maja. Prvobitni rok je bio 4. april. Kakav je Vaš stav o ovom prolongiranju? Da li produženje roka može negativno uticati na dalji tok postupka?
VUKIĆEVIĆ: Smatram da odluka o produženju roka
ne može negativno uticati na tok postupka. Donijeta je na zahtjev ponuđača, uz preporuku Međunarodne finansijske korporacije (IFC). Tenderskim postupkom rukovodi komisija na čijem čelu je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj. Očekujemo da do 9. maja dobijemo ponude zainteresovanih kompanija.
POBJEDA: Kakav je Vaš stav o davanju crnogorskih aerodroma u koncesiju? Da li je to, prema Vašem mišlje-
nju, neophodno ili bi država mogla i trebalo da i dalje upravlja tom kompanijom?
Da li bi Aerodromi Crne Gore mogli, prema Vašoj ocjeni, i bez koncesija da uspješno posluju i ulože sredstva u modernizaciju?
VUKIĆEVIĆ: Nezahvalno je komentarisati potencijalnu odluku prije nego što se sagledaju sve zvanične ponude. Odluka mora biti pažljivo donijeta, uz procjenu koji je model najbolji za
POBJEDA: Željeznička preduzeća godinama su u problemima i često posluju sa gubitkom,
imaju i poreske dugove prema državi. Da li je moguće riješiti probleme tih preduzeća i hoće
li i što Vlada uraditi tim povodom? Da li će u narednom periodu biti značajnijih ulaganja u željezničku infrastrukturu? Kada se očekuju novi vozovi za prevoz putnika u preduzeću Željeznički prevoz?
VUKIĆEVIĆ: Zatekli smo teško stanje, star vozni park i niz loših odluka u prošlosti. Uprkos izazovima, situacija u Željezničkom prevozu je sada znatno bolja, iako još daleko od dobre i idealne. Uskoro će biti raspisan tender za nabavku novih vozova, a vode se i pregovori o eventualnom zakupu modernijih kompozicija.
Kao što znate, predstoji
nam i rekonstrukcija pruge, inovirani elaborat je dostavljen Agenciji za zaštitu životne sredine i očekujemo pozitivan odgovor. Takođe, smatram da država mora više ulagati u željezničku infrastrukturu i nadamo se da ćemo u tom pravcu imati veću podršku u narednom periodu. Moj cilj je da u narednih nekoliko godina Crna Gora dobije moderan željeznički prevoz. To nije lak zadatak, posebno zbog loših praksi i zapuštenosti tog sistema, ali vjerujem da je ostvariv, iako je potrebno vrijeme prije svega zbog procedura koje su prilično spore, a koje moramo pratiti.
dobru saradnju sa predstavnicima radnika i mislim da je njihov glas jako bitan u čitavom ovom postupku.
POBJEDA: Koliko ste zadovoljni trenutnim upravljanjem kompanijom Aerodromi Crne Gore i radom menadžmenta u toj državnoj kompaniji? Da li ste zadovoljni poslovnim rezultatima tog preduzeća?
VUKIĆEVIĆ: Poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore su prilično dobri, ako se uzmu u obzir postojeći infrastrukturni izazovi. Već sada, uoči glavne ljetnje sezone, imamo ugovorenih 45 linija iz Podgorice i 50 iz Tivta, uz najave da će se broj destinacija i avio-kompanija dodatno povećavati. Na samom početku mandata inicirala sam razgovore sa rukovodstvom ACG o mogućnosti sniženja cijena po odlazećem putniku, što je rezultiralo novom tarifnom šemom i uspješnim dogovorima sa više niskotarifnih avio-kompanija. Time smo znatno unaprijedili avio-dostupnost Crne Gore, a uvjerena sam da će se taj pozitivni trend nastaviti i u narednom periodu.
POBJEDA: Kako ocjenjujete rad i poslovanje avio-kompanije ToMontenegro? Kako ocjenjujete rad novog menadžmenta te kompanije nakon što je polovinom prošle godine smijenjen dotadašnji izvršni direktor?
crnogorske aerodrome. Postoje primjeri uspješnih, ali i neuspješnih koncesija u regionu. Nesporno je da crnogorskim aerodromima treba infrastrukturni razvoj i upravo je to jedan od razloga zbog kojih je proces koncesije pokrenut. Svakako, kada dobijemo ponude, treba pažljivo odmjeriti da li je to ono što je potrebno Crnoj Gori.
POBJEDA: Kako ocjenjujte sindikalne stavove da crnogorski aerodromi treba da ostanu u ,,rukama države“? Imaju li radnici Aerodroma CG razloga za zabrinutost?
VUKIĆEVIĆ: Razumijem zabrinutost zaposlenih, ona je prirodna, posebno kad imamo u vidu neka negativna iskustva iz prošlosti, koja nijesu vezana za model koncesije, ali jesu za neuspješne privatizacije. Upravo zbog toga smo insistirali da se potencijalnim ugovorom prava radnika posebno zaštite, uključujući zabranu otpuštanja. Ali isto tako vjerujem da i sami zaposleni prepoznaju potrebu za razvojem crnogorskih aerodroma, kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve i očekivanja tržišta i da u tom smislu mogu da razumiju zbog čega se i koncesija razmatra kao jedna od opcija. Želim takođe da istaknem da kao resor imamo izuzetno
VUKIĆEVIĆ: Kada sam preuzela resor, kompanija je bila u finansijskom minusu. Početak ove godine dočekala je sa pozitivnim poslovanjem, što najbolje govori o radu novog menadžmenta. Kompanija u ovom trenutku pokriva veći broj destinacija u odnosu na prethodni period i vjerujem da u budućnosti, sa jačanjem flote, može još više doprinijeti povezivanju Crne Gore sa svijetom.
POBJEDA: Da li očekujete da Aerodromi CG i ToMontenegro omoguće bolju avio-dostupnost Crne Gore i samim tim pomognu turističkoj privredi tokom ljetnje sezone?
VUKIĆEVIĆ: Kao što sam već navela, u ovom momentu imamo znatno više dostupnih destinacija nego u proteklom periodu. Očekujemo da će izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojima se uvode linije od posebnog značaja (PSO), dovesti do većeg broja destinacija sa crnogorskih aerodroma. To je jedna od ključnih zakonskih izmjena i zahvalni smo poslanicima Demokratske narodne partije koji su, uz sugestije resora, predložili ovo rješenje. Vjerujemo da će to pozitivno uticati na turizam, kao jednu od najvažnijih grana naše privrede. Taj zakon se nalazi na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore koja je u toku, i vjerujem da će dobiti jednoglasnu podršku svih poslanika. Srđan POPOVIĆ
Omiljena Putinova voditeljka ima počasno crnogorsko državljanstvo od 2011. godine, u dokumentima nijesu navedeni razlozi za to
Marija Pevčih, predsjedavajuća FBK juče se, putem platforme Iks, obratila MUP-u Crne Gore obavještavajući ga da je objavljeno istraživanje o Jekaterini Andrejevoj, „omiljenoj Putinovoj TV voditeljki, ključnoj figuri ruske ratne propagande i vatrenoj promoterki mržnje i nasilja“
PODGORICA – Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koji je osnovao Aleksej Navaljni, prekjuče se obratio crnogorskim vlastima za zahtjevom da se oduzme državljanstvo
Jekaterini Andrejevoj, zaštitnom licu ruskog Prvog kanala i omiljenoj voditeljki Vladimira Putina, jer je, kako navode, propagandistkinja koja širi govor mržnje
Andrejeva je postala globalno poznata s početka ruske agresije na Ukrajinu, kada je, dok je vodila dnevnik, novinarka Marina Ovsjanikova stala iza nje sa transparentom koji se protivi agresiji Rusije. Ovsjanikova je nakon toga uhapšena, ali je puštena uz visoku novčanu kaznu. Fond je prekjuče objavio opsežno istraživanje o radu Antrejeve, o njenim putovanjima i imovini. Ona često boravi u Crnoj Gori, blizu Svetog Stefana. (https://navalny. com/p/6684/)
Jedna od prvih saradnica ubijenog Navaljnog, predsjednica borda Marija Pevčih, juče je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavila da su podnijeli zahtjev crnogorskoj Vladi da Jekaterini Andrejevoj oduzme počasno državljanstvo.
Ona se kasnije, putem te platforme, obratila i Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore koje obavještava da su objavili istraživanje o Jekaterini Andrejevoj, „omiljenoj Putinovoj TV voditeljki, ključnoj figuri ruske ratne propagande i vatrenoj promoterki mržnje i nasilja“.
- Godine 2011. dodijeljeno joj je počasno crnogorsko državljanstvo zbog „posebnih zasluga“. Međutim, u četvrtoj godini rata Rusije protiv Ukrajine, više ne može biti govora o bilo kakvim zaslugama. Andrejeva nije samo novinarka, ona je aktivna učesnica u ratu, koja stoji na prvoj liniji fronta informacione agresije Kremlja – napisala je Pevčih. Istakla je da prema crnogorskom zakonu, počasno državljanstvo može biti oduzeto ako postupci te osobe nanesu ozbiljnu štetu vitalnim interesima države.
- Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste – poručila je ona i dodala da u Crnoj Gori ne bi smjelo biti mjesta za portparole Putinovog režima. Ona je kazala i da nije jasno za kakve zasluge joj je ono uopšte dodijeljeno, te da sada svakako više nema nikakvog osnova.
- A i zašto bi glavna Putinova propagandistkinja imala pasoš neprijateljske NATO države? – napisala je Pevčih na društvenoj mreži Iks.
FBK objavljuje istraživanja o navodnoj korupciji visokih zvaničnika ruske vlasti. Ministarstvo pravde Rusije proglasilo je FBK „stranim agentom“. U junu 2021. godine, FBK je proglašen ekstremističkom organizacijom i raspušten odlukom Gradskog suda u Moskvi.
Prema listi počasnih državljanstava, koju je objavio Centar za građansko obrazovanje, 22. februara 2011. godine počasno državljanstvo dobila je Ekaterina Andrejeva, pod brojem 03-UPI-211/11/1276.
U tom spisku je, u rubrici „Da li postoji državni interes“ napisano „ne“. Rubrika „zemlja porijekla“ nije upisana za ovu osobu. Kao predlagač u dokumentu je upisan predsjednik Vlade Crne Gore, a potpisao ga je Ivan Brajović, u to vrijeme Ministar unutrašnjih poslova. Tadašnji premijer je bio Igor Lukšić
Na platformi Iks se oglasio i pravni savjetnik FBK Vjačeslav Gimadi koji je napisao da se, prema zakonu, „državljanstvo Crne Gore može ukinuti ako ponašanje ,posebno značajnog građanina’ nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima zemlje“.
- Da li je mir u Evropi važan za članicu NATO i Savjeta Evrope? Pa, ako jeste onda se Andrejeva može pozdraviti s plažama Jadrana i ćevapčićima – napisao je on na mreži Iks. FBK je još 2015. godine objavio da Jekaterina Andrejeva, dugogodišnja voditeljka emisije „Vremja“ od 1998. godine, posjeduje crnogorsko državljanstvo. Nezavisni portal „Meduza“ navodi da je dobila počasno državljanstvo 2011. godine, iako je bila udata za crnogorskog biznismena Dušana Perovića, ali da joj državljanstvo nije dodijeljeno na osnovu braka. Perović je, u video objavi koja prati ovo istraživenje, označen kao čovjek blizak Putinu, a prisustvovao je i sastanku Putina i Milorada Dodika 1. aprila 2025. godine. On je i predstavnik Republike Srpske u Rusiji od 2010. godine, kako se navodi u istraživanju, i karika je koja povezuje te dvije zemlje. FBK u prekjuče objavljenom novom istraživanju navodi da Andrejeva, pored crnogorskog, ima i državljanstvo Hondurasa. Analizom njenog rasporeda i podataka o letovima tokom prve polovine 2023. godine, FBK je takođe otkrio da Andrejeva svoje emisije vodi najčešće svake druge sedmice, a slobodno vrijeme redovno koristi za putovanja van Rusije, uključujući i evropske zemlje, među kojima je i Crna Gora. U istraživanju koje je prekjuče objavio FBK, piše da su sve fotografije Andrejevne nastale na istom mjestu, blizu Svetog Strefana. Objavljene su brojne slike vile, katastarski upis na njenog supruga, te satelistski snimci imanja, koje, kako navode, vrijedi oko 10 miliona eura. J. MARTINOVIĆ
Saslušan rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić, hiljade građana ispred policije pružilo mu podršku
Vučić, Brnabić i „ćacilend“
BEOGRAD – Rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić saslušavan je juče tri sata u Upravi kriminalističke policije zbog zloupotrebe službenog položaja.
Ovo je kulminacija višemjesečnog medijskog progona, a nije poznato ko je podnio krivičnu prijavu protiv njega. Tabloidi su odmah izvijestili što je rektor Đokić rekao u policiji, odnosno u njihovoj interpretaciji „krivicu je svalio na studente“. Ipak, radi se o nemoći režima da slomi studente i spinu vlasti da je sve pod kontrolom. Đokića je na saslušanje ispratilo hiljade građana koji su stajali ispred policijske stanice i
podržavali ga aplauzom, pištaljkama, trubama i uzvicima: „Ne damo rektora“ - Izjavio sam da smatram da nijesam učinio nikakvo krivično djelo. Ovo krivično djelo se stavlja na teret meni, ali i svim članovima akademske zajednice koji pokušavaju više mjeseci da artikulišu i donesu neke odluke koje su studenti započeli, a profesori i građani ove zemlje podržali - rekao je rektor nakon izlaska iz policije. Tada ga je dočekalo mnogo više građana, nego što ih je bilo kada je ulazio u zgradu. Okupljeni su uzvikivali: „Ne damo rektora“, „Uhapsite Vučića“, „Pumpaj!“. Đokić je rekao i da ne zna kako će se dalje voditi postupak i dodao:
- Ovo je prijava protiv svih dekana, studenata, profesora, akademske zajednice, nadam se da će akademska zajednica ostati jedinstvena i složna – kazao je on i zahvalio se na podršci napominjući da se na poziv UKP odazvao jer „poštuje zakone ove zemlje“.
Ko je podnio prijavu protiv rektora novinarima nije mogao da odgovori njegov advokat Nebojša Maraš zbog, kako je rekao „daljeg postupka“, kao ni da otkrije koji tužilac vodi postupak.
„Lopov, lažov, kriminalac, vođa kriminalne hobotnice, mora da odgovara, mora da se uhapsi, troši narodne pare - ništa ne radi“, i druge uvrede upućiva-
li su sa najviših funkcija Vučić i Brnabić, Darko Glišić, ministar za kapitalne investicije i advokat Vladimir Đukanović. Napade su pojačavali tabloidi: Informer, Večernje novosti, Alo, Kurir, Srpski telegraf, objavljujući identične tekstove koje su na televizijama: Pink, Prva, Tanjug, Blic komentarisali isti sagovornici - provlačeći rektora kroz njihovu kaljugu medijskog mraka. Sljedeći na meti su bili studenti: isti „mediji su ih zastrašivali, objavljivali njihove lične podatke, targetirali im porodice. Gledajući u slike studentkinja lascivne poruke je izgovarao Dragan Vučićević iz Informera i sve je to prošlo
bez ikakve reakcije tužilaštva. Onda je režim izmislio studente koji hoće da uče, stacionirao ih u Pionirski park, u „ćacilend“, sa zadatkom da optuže rektora za blokadu Univerziteta. Što su oni i uradili. Njihov vođa Miloš Pavlović je javno pozivao rektora da dođe u „Ćacilend“, a kada se rektor nije pojavio, svi „ćaci“ su prijetili krivičnim prijavama. Te krivične prijave su objavljene u nekim
od pomenutih tabloida sa potpisom Studenti Univerziteta u Beogradu. Da li tužilaštvo i policija postupaju po tim prijavama javnosti nije poznato. Koje osobine posjeduje rektor kada ima veliku podršku? Pobunjena mladost je u njegovom govoru sa početka blokade Univerziteta prepoznala i autoritet profesora i roditeljsku brigu. V. CVEJIĆ
PODGORICA - Tokom prethodnih godina, obrazovni sistem u Crnoj Gori je devastiran, o čemu svjedoče poražavajući rezultati na međunarodnim testiranjima, PISA provjeri znanja, te činjenici da je Ministarstvo prosvjete prošle godine moralo da uvede fizičku provjeru učenika, odnosno da koristi detektore kako se ne bi mogli unositi telefoni i druge elektronske sprave koje su korišćene za prepisivanje... na kraju smo dobili realnu procjenu znanja, koja ne ukazuje na dobro. Kao šlag na tortu je došla peticija o uvođenju vjeronauka kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole, a istraživanja ionako pokazuju da je klerikalizacija mladih u usponu.
Akademik prof. dr Slobodan Backović, nekadašnji ministar prosvjete u intervjuu za Pobjedu kaže da javne škole treba da omoguće djeci i mladima da saznaju o različitim religijama, o vrijednostima koje one promovišu, o tome kako su uticale na razvoj društva, da kritički promišljaju o svemu tome. Ističe da vjeronauk ili religijska nastava ima drugačije ciljeve
P OBJEDA: Peticija kojom se traži uvođenje vjeronauka, kao izbornog predmeta, u osnovne i srednje škole, dospjela je pred skupštinski Odbor za prosvjetu. Da li, s obzirom na postojeći Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju može doći do uvođenja?
BACKOVIĆ: Sadašnja, važeća legislativa, Ustav i Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju zabranjuju vjersko djelovanje, pa i vjeronauk u javnim obrazovnim ustanovama, tj. ulazak sveštenika u škole i naukovanje, učenje djece da vjeruju. Velikodostojnici SPC su svoj zahtjev za ulazak u javne škole i za vjerskim učenjem, tumačili kao obavezu države, obrazlagali i preporukama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata: Opšte deklaracije UN-a o ljudskim pravima i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i UN-ove Konvencije o pravima djeteta i UNove deklaracija o uklanjanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja. Naravno, u ovim preporukama ne postoji obaveza uvođenja vjeronauka u javne škole. Naprotiv, garantuje se ljudsko i dječije pravo na slobodu vjeroispovijesti. Ne garantuje se vjeronauk - vjersko učenje, posebno u javnim školama. Moram, kao prvo, da izrazim sumnju da se peticija za uvođenje vjeronauka - vjerskog učenja u naše škole nije pojavila slučajno i da je to osmišljeni zajednički projekat predsjednika Skupštine i vrha SPC u Crnoj Gori. Ovaj zahjev za ulazak sveštenika SPC u javne obrazovne ustanove Crne Gore počinje od 2004. godine i bio je intenziviran posljednjih
INTERVJU: Prof. dr Slobodan Backović o aktuelnim pitanjima i problemma obrazovanja
Akademik Backović je kazao da, kada se ministri i druge osobe iz vlasti sudski ne procesuiraju zbog očiglednih kršenja zakona onda se građanima, a posebno djeci i mladima, šalje poruka da i oni ne poštuju zakone. Istakao je da nas bezakonje vodi u anarhiju gdje vlada zakon silnog, neznavenog, bahatog, opasnog po društvo u cjelini, s dugotrajnim posljedicama
godina. Zapitajmo se da li sveštenicima SPC, i sve da bude odlučeno tako, treba dozvoliti ulazak u javne škole u Crnoj Gori, znajući što sve radi i misli vjerska organizacija SPC o narodu, istoriji, kulturi i jeziku Crne Gore.
P
OBJEDA: Ipak, zakoni se lako mijenjaju u ovom političkom sistemu. Što bi uvođenje vjeronauka značilo za prosvjetni sistem?
BACKOVIĆ: Da, zakoni se kod nas lako i često mijenjaju. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju se može jednostavno promijeniti tako što će se dozvoliti religijsko djelovanje u javnim školama. Međutim, Ustav nije tako jednostavno promijeniti i ukinuti član o sekularnosti. No, i pored toga, imajući u vidu šta je radila sada aktuelna vlast, a tiče se poštovanja zakona, moguće je da vlast i SPC, ignorisanjem zakona i Ustava, silom pokušaju uvesti vjeronauk u javne škole.
To bi produbilo ionako duboku podjelu djece u školama, otvorio niz novih problema kojih mnogi, pa ni predlagači, nijesu u ovom trenutku svjesni (organizacija nastave, ko bira nastavnike, ko im dodjeljuje licencu, ko ih plaća, udžbenici, nadležnost nad realizacijom nastave vjeronauka itd). Govori se o vjeronauku kao o „izbornom predmetu“, a ko ga ovdje bira - djeca ili rodi-
telji? Djeca bi se podijelila po vjerskoj pripadnosti ili nepripadnosti svojih roditelja. Mogla bi se desiti čak i podjela po pripadnosti CPC i SPC. Osim ovih podjela indoktrinacija, koja je jedan od rezultata vjeronauka, moguće bi izazvala sukobe i nepodnošenje među djecom, koja se i danas može čuti i vidjeti na političkoj sceni Crne Gore. Ulazak vjerskih zajednica u javne škole mogao bi da pogorša ionako nestabilno stanje i nedovoljan kvalitet obrazovnog sistema.
POBJEDA: Što bi značilo za cjelokupno društvo, u kome je svakako klerikalizacija izraženija danas nego ranijih godina, pa i decenija, posebno među mladima, kako pokazuju istraživanja?
BACKOVIĆ: Klerikalizacija, koja je intenzivno počela sa „apostolskom“ vladom, bi se nastavila, izgubio bi se građanski i sekularni karakter obrazovnog sistema i države u cjelini. Iz ponašanja aktuelne vlasti (ministri, predsjednici države i Skupštine) koja intenzivno komunicira sa velikodostojnicima SPC i materijalno joj pomaže, nameće se zaključak da bi SPC ulaskom u škole, preko djece i mladih iz škola, mogla biti prisutnija u porodičnim životima, državnim poslovima, u politici, kadrovskoj politici itd.
Gubio bi se građanski i seku-
larni karakter države i moguće da bi postali neka forma teokratske države i sve to dok savremeni svijet stremi liberalnim društvima i demokratijama.
POBJEDA: U Crnoj Gori već postoje dvije privatne vjerske škole koje se finansiraju iz državnog budžeta sa 1,7 miliona godišnje. Mnogo puta ste upozoravali da je to nezakonito, da se u jednog đaka takve škole ulaže mnogo više nego u onoga koji pohađa državnu. DRI je takođe ustanovila da je finansira-
Kankaraš glas slobodnog pojedinca
POBJEDA: Svjedočimo i situaciji da je profesor Mato Kankaraš kažnjen zbog toga što je kritikovao bivšu direktoricu podgoričke gimnazije jer nije pružila pravovremenu zaštitu učenici koja je seksualno uznemiravana od profesora. Biljana Vučurović je sada
savjetnica predsjednika Skupštine, a novi direktor kažnjava profesora u disciplinskom postupku gotovo jednako kao i profesora predatora Radomana Čečovića. Imaju li profesori glas?
BACKOVIĆ: Mladi profesor Kankaraš može biti primjer slobodnomislećeg, odgo-
vornog pojedinca, posebno kada ga posmatramo u akademskom ambijentu kakav su gimnazije i škole, gdje je svaki nastavnik i model mišljenja i ponašanja za učenike. To što mu se desilo u Gimnaziji pokazuje da to nije elitna škola, kako se u javnosti predstavlja, da je i ona poklekla pred svim
nje nezakonito... Čini se da u Crnoj Gori sve može gdje ima političke i volje religijskih institucija?
BACKOVIĆ: Medresa „Mehmed Fatih“ nema licencu, a vjerska gimnazija „Sveti Sava“ ima nezakonitu licencu jer nijesu bili ispunjeni propisani uslovi za njeno dobijanje. Medresa nema licencu jer nastavnici vjerskih predmeta nemaju nastavničke licence. Škola „Sveti Sava“ nema stalno zaposlenih nastavnika, a po nalazima Odsjeka za inspekciju rada iz juna 2024. godine
ovim nepoželjnim uticajima na sistem obrazovanja. Vjerujem da ima još mnogo profesora kao što je Kankaraš. Nažalost, ne govorimo jasno ni odgovorno o tome zašto svi oni biraju da ćute. Savjetničko mjesto bivše direktorice, kod predsjednika Skupštine, samo je jedna ilustracija postojanja čvrste veze između politike i obrazovnog sistema.
ima u radnom odnosu direktora i jednu profesoricu koji su penzioneri, a to ne mogu biti, dok su svi nastavnici angažovani na osnovu ugovora o djelu, što je nezakonito. Prosvjetna inspekcija je u maju iste godine utvrdila da nastavnik vjerskog predmeta Katihizis nema licencu za rad (što dovodi u pitanje licencu za rad škole).
Samo finansiranje ovih škola iz budžeta je nezakonito jer Medresa nema licencu za rad a škola „Sveti Sava“, sa sumnjivom licencom, nije ispunjavala i ne ispunjava uslove za finansiranje propisane Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. I pored toga, bivši ministar Vojinović, a prošle godine i ministar pravde Božović su, protivno odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, potpisali naloge da se ovim školama - po odlukama Vlade - uplate budžetske pare. Vlada donosi odluke o isplati sredstava koje ignorišu odredbe Opšteg zakona a to potvrđuju i njeni ministri!
tvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo. I danas mi je nejasno šta znači tužiočevo „tumačili zakon po svom slobodnom uvjerenju“?
Ovo pokazuje da očigledno nepoštovanje zakona ne mora biti sankcionisano pa nije isključeno da se može pokušati sa uvođenjem vjeronauka protivno zakonu i Ustavu. Kada ministar pravde i sudska vlast učestvuju u ovakvim navedenim nezakonitostima, može se očekivati da će biti onako kako se oni, mislim vlast i SPC, dogovore oko vjeronauka. Zakoni su nevažni.
POBJEDA: U svojoj dugogodišnjoj profesorskoj i pedagoškoj karijeri, ali i sa pozicije nekadašnjeg ministra prosvjete, možete li dati ocjenu današnjem sistemu obrazovanja?
BACKOVIĆ: Škola, kao mikrosistem, reflektuje sve probleme i fenomene u društvu, te ne treba da nas čudi nestabilnost tog sistema, i kako se to reflektuje na rad i ponašanje djece, roditelja te nastavnika.
struktura za nastavu i sl. Imali smo primjer da iz jednog sela na sjeveru niko od svršenih osnovaca nije nastavio srednje obrazovanje, i ne samo jedne godine.
POBJEDA: Što mu nedostaje i u čemu je sve bolji?
BACKOVIĆ: Treba pohvaliti upravo usvojenu „Strategiju reforme obrazovanja za period 2025 -2035. godine“ kojom su definisani ciljevi budućih promjena u sistemu obrazovanja uz optimizam da će se ona, za razliku od brojnih prethodnih i kvalitetnih strategija, realizovati bez prekida, sa dolaskom neke nove vlade, i da će imati snažnu političku podršku.
Generalno, obrazovnom sistemu u većim gradovima dominantan je problem infrastruktura - nedostaje školski prostor. Istovremeno, imamo dosta škola s malim brojem učenika, a viškom prostora. Treba gradiiti nove škole i raditi na racionalizaciji školske mreže, sa fokusom na male škole.
gim konfesijama, ili ne pripadaju nijednoj.
P
OBJEDA: Porazni su rezultati PISA testova, međunarodnih takmičenja, ali i eksterne mature (koji su tek prošle godine, po riječima aktuelne ministarke Jakšić- Stojanović bili realni kada su uvedene strože kontrole i detektori). Zbog čega je to tako?
UCG – primjer odsustva kritičke misli
POBJEDA: Samo tri fakultetske jedinice su podržale zahtjeve neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“ koji su upućeni Vladi nakon tragedije na Cetinju, kojima se traži bezbjedno, sigurno, građansko i zdravo društvo. Malu grupu studenata nijesu podržale kolege kojih je oko 20.000. Da li smatrate da je politički uticaj bio presudan, nezainteresovanost ili strah od rektora, a studente od profesora i dekana?
BACKOVIĆ: Ne znam da li je u pitanju strah od rektora ili politički uticaj, može biti i jedno i drugo, ali mi to izgleda kao očigledno odsustvo etike, intelektualne autonomije i kritičke misli. Kada se jedna akademska zajednica, kao što bi trebalo da je UCG, njeni profesori i studenti, svedu na zakone funkcionisanja grupe, onda je istoj potreban samo vođa koji će misliti i upravljati u ime svih. Takvog vođu UCG sada ima.
UCG nije više zajednica autonomnih pojedinaca sa visokim ličnim i akademskim integritetom, izuzimajući neke pojedince i fakultete. To je loše ne samo za odnos UCG prema državi, to je loše, u prvom redu, i za nauku kojom bi trebalo da se bave na UCG. Ako analizirate rad pojedinih jedinica UCG, mogli biste zaključiti da funkcionišu kao više škole, bez ili sa poprilično sumnjivim naučnim radovima. Mogla bi se analizirati znanja i vještine sa kojim izlaze svršeni studenti sa UCG. Šta mislite kakav bi rezultat bio?
nalno nepismeni učenici dominiraju u srednjim stručnim školama - zaostaju čak dvije godine učenja za gimnazijalcima!! Možemo pretpostaviti kako izgleda njihovo studiranje i sa kojim znanjem ovi učenici izlaze sa studija.
Prosvjetne vlasti moraju obezbijediti regularni eksterni maturski ispit i preispitati odluku da li gimnazije i srednje stručne škole treba da imaju isti maturski ispit. Nezakonito i sramotno poništavanje već ocijenjenog maturskog ispita i nagrađivanje prepisivanja-krađe na ispitu tokom aprila -maja 2023. mogao je da uradi neko ko je zaboravio vaspitnu ulogu prosvjetnog radnika i grubo narušio kompetencije i integritet svih nastavnika - članova tih komisija, i poslao brojne opasne poruke maturantima, od kojih su mnogi i oštećeni, u poređenju sa „peticama nagrađenim“ njihovim vršnjacima. Sramota će biti i za pravosudni sistem ako ovo očigledno nedozvoljeno djelo ne bude imalo sudski epilog ni nakon pune dvije godine. Kada se ministri i druge osobe iz vlasti sudski ne procesuiraju zbog očiglednih kršenja zakona onda se građanima, a posebno djeci i mladima, šalje poruka da i oni ne poštuju zakone. Bezakonje nas vodi u anarhiju gdje vlada zakon silnog, neznavenog, bahatog, opasnog po društvo u cjelini, s dugotrajnim posljedicama. Jelena MARTINOVIĆ obrazovanja i
I u slučaju da vjerske škole u Crnoj Gori ispunjavaju sve uslove za rad i imaju važeću licencu, treba zakonom ukinuti mogućnost budžetskog finansiranja rada ovih škola. Javna sredstva se ne mogu u sekularnoj državi trošiti za te namjene. Sjetite se u vezi sa ovim Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije itd. Protiv bivšeg ministra Vojinovića, zbog uplate od 900.000 eura za osnivanje vjerske škole „Sveti Sava“ koja tada još nije bila upisala đake, bila je podnijeta krivična prijava, koja je odbačena. Državni tužilac u obrazloženju za odbacivanje navodi: „... te da ne postoji u citiranom zakonu imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po svom slobodnom uvjerenju, a suprotno navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona, niti pak u spisima predmeta potoje dokazi u tom pravcu“. Ovakvo odbacivanje optužbe je po -
U školama su prisutne, kao i čitavom društvu, podjele po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti. Posebno su podjele među djecom, u nekim slučajevima, indukovale vršnjačko nasilje, verbalno i fizičko. Brojni su primjeri da i rukovodioci škola, kao najodgovorniji, izazivaju podjele ili predstavljaju krajnje nepoželjne modele ponašanja kolektivima i učenicima. Kadrovska politika u obrazovanju, u cjelini, je daleko od proklamovanih meritokratskih načela, a tome dodajmo i ogroman problem brojnih nevalidnih diploma. Sve se to reflektuje na djecu i mlade te na opšti pad etičnosti u obrazovanju, a time neminovno i kvaliteta u obrazovanju. Jedan od osnovnih problema današnjeg sistema obrazovanja je da djeca malo vremena provode u školi, da školu ne doživljavaju kao svoju i da nemaju osjećaj pripadanja školi. Osim toga, škola od djece i dalje dominantno traži reproduktivno znanje (mnogo vremena se troši na učenje napamet) koje je teško primijeniti, koje ne uči djecu kako da rješavaju problem, a ne razvija se ni kritičko mišljenje. Takođe, nedovoljno kvalitetno obrazovanje danas nije karakteristično samo za velike škole, koje rade u više smjena, nego jednako i za male, kojih je oko stotinu; problem su kadar, redovnost nastave, infra-
Sistem je, i pored dobrih rješenja za decentralizaciju, prije nekih 15 godina, sada ponovo centralizovan - preko izbora direktora javnih škola, i zapošljavanja u školama, Centar za stručno obrazovanje nije više institucija socijalnih partnera; obrazovni programi su nekritički, bez analiza, sadržajno smanjivani što se odrazilo i na kvalitet udžbenika, smanjen je nedjeljni broj časova u devetogodišnjim školama za 10 odsto. Time je za jednu godinu smanjena dužina učenja djece u obaveznom devetogodišnjem obrazovanju. Upozoravajuće je to da smo na posljednjem mjestu u Evropi po vremenu učenja u obaveznom obrazovanju! Ukinuto je Građansko vaspitanje kao obavezni predmet u osnovnoj školi, evolucija i Darvin se ne uče u programima biologije, pominju se samo u gimnazijskim programima, istorija i geografija se skoro ne izučavaju u srednjim stručnim školama (70 odsto srednjoškolske populacije), a da ne govorimo o umjetničkim predmetima. I da ponovim, obrazovni sistem je nedopustivo politizovan i klerikalizovan. Recimo, neke škole ne rade u dane svetaca koji su porodične slave, nastavnici sa djecom obilježavaju u školama vjerske praznike, i to dominantno pravoslavne, ne vodeći računa o djeci koja ne pripadaju pravoslavnoj, ili pripadaju dru-
BACKOVIĆ: Kao prvo treba raditi na suzbijanju sveopšteg pada etičnosti i integriteta u našem društvu, koja jednako snažno pogađa školu, nastavnike, đake i roditelje. Laž i krađa su svakodnevna pojava. I djeca i mladi kradu na ispitima uviđajući (po ponašanju odraslih i odgovornih) da im za zaposlenje i uspješnu karijeru sjutra - nije potrebno znanje. Možete postati ministar ili direktor ili poslanik a da nijeste regularno studirali, možete kupiti diploma na autobuskoj stanici, ili završiti fakultet nakon dvije ili tri decenije od upisa, i to najčešće kada vam se osmjehne ministarska ili druga visoka funkcija. Strože kontrole i procesa ovog ispita i svih učesnika u njemu mogu popraviti rezultate, ali ne mnogo. Za radikalno poboljšanje uspjeha trebaće mnogo vremena da bi se stvorili bolji uslovi za kvalitet nastave i učenja, za rad i boravak djece u školama. Najvažnije, mora se radikalno mijenjati način rada sa djecom i njihova motivacija da uče i razumiju kako im to koristi da rješavaju razne probleme, akademske i životne. Zatim, bolje selektovati buduće nastavnike i školovati ih tako da znaju kako da razvijaju kritičko mišljenje kod djece, da rade po savremenim metodama nastave i učenja itd. Naravno, sve to podrazumijeva da i inicijalni programi na fakultetima za buduće nastavnike - moraju biti potpuno u tom duhu. Nastavnik koji u toku vlastitih studija nije imao takva iskustva učenja i rada - teško će odgovoriti zadatku savremene nastave i sve složenijim potrebama djece i mladih. Ni dodatne obuke neće sasvim riješiti taj veliki problem nekompetentnosti nastavnika. Porazni su rezultati čitalačke pismenosti na PISA testiranju. Tako je na PISA testiranju 2022. godine, među našim petnaestogodišnjacima bilo svega 47 odsto funkcionalno pismenih (prosjek u zemljama OECD je 74 odsto). Funkcio-
POBJEDA: Univerzitet Crne Gore je nijem na dešavanja u obrazovnom i kulturnom prostoru Crne Gore. Nema reakcija na porazne rezultate znanja, niti je uvedeno polaganje prijemnih za upis na fakultet što je bilo najavljeno nakon skandala sa maturskim ispitom kada su učenici masovno prepisivali, a ministar prosvjete Vojinović ih nagradio peticama, nakon pritiska javnosti... Kakva se poruka šalje iz akademske zajednice đacima ali i društvu?
BACKOVIĆ: Objašnjenje za ćutanje Univerziteta Crne Gore možda možemo naći u planu realizacije nazovimo gaopšteg klerikalnog projekta u Crnoj Gori. Time se može objasniti i izbor aktuelnog rektora, kao i izbori mnogih dekana. Sjetimo se izjave aktuelnog rektora na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče i danas“ još prije punih deset godina, 2015. godine: „Najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori je Srpska pravoslavna crkva. To je ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“. Ne treba zaboraviti ni kako je UCG branio „svetinje“ 2020. godine. Kada pominjem klerikalni projekat obratite pažnju da se peticija o vjeronauku potpisivala na skupštinskoj platformi i da je 6.000 potpisa sakupljeno za samo nedjelju dana? Mislite li da je sve to bilo spontano ili da je stvar nekog dogovora predsjednika Skupštine i vrha SPC u Crnoj Gori? Do danas ne znamo više ni o tome ko je inicijator ove peticije i koliko je zaista kredibilan predlagač i da li je učenik
srednjoškolac ili svršeni maturant ili tek brucoš, teško je ući u trag tome. Kada govorimo o upisu na univerzitetske jedinice treba pogledati međunarodnu praksu i iskustvo. Za upis na univerzitete (npr. Francuska, Slovenija, Rusija) uobičajeno se koriste rezultati ispita sa državne mature ili nacionalni-državni testovi znanja (kao Engleska, SAD, Kina, Brazil, Turska, Švedska, Južna Koreja itd). Naše opredjeljenje je bilo da rezultat maturskog ispita bude kvalifikacija za upis na univerzitete. Jedan ispit za sve maturante trebalo je da otkloni sve neujednačenosti ocjenjivanja znanja iz srednjih škola.
Podnijeta krivična prijava protiv Novljanina zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga
HERCEG NOVI - M. M. (57) iz Herceg Novog uhapšen je kada su službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi kod njega pronašli drogu i novac za koji se sumnja da je stečen kriminalnim aktivnostima. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su postupajući po naredbi suda izvršili pretres kuće lica i uhapsili M. M., povratnika u izvršenju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, i pronašli više pvc pakovanja sa oko 57 grama bijele praškaste
materije nalik na opojnu drogu kokain kao i jedno pvc pakovanje sa sadržajem biljne materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu težine oko 28 grama, vagu za precizno mjerenje, kao i novac u iznosu od 12.300 eura za koji se sumnja da je stečen kriminalnom djelatnošću, saopštili su iz policije. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu M. M. uz krivičnu prijavu uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. A. R.
Tim advokata traži od nadležnih institucija da obustave postupak izručenja poljskog državljanina i pušte ga na slobodu
prekršena ljudska prava i da je nezakonito u ekstradicionom pritvoru
PODGORICA - Tim advokata upozorio je na ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava i pravne sigurnosti koji su se, tvrde, desili u toku ekstradicionog postupka protiv njihovog branjenika Romana Kazimierza Ziemiana, državljanina Republike Poljske.
U saopštenju koje potpisuju Marijana Laković, Jelena Đonović-Vukotić, Milena Labović, Vuk Lutovac i Vladimir Hrle navodi se da je donijeta prvostepena odluka Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izručenje Ziemiana Republici Poljskoj i Republici Koreji.
- Apelacioni sud Crne Gore, bez valjanog obrazloženja, u rekordno kratkom roku odbio je žalbu branilaca rješenjem od 15. aprila 2025. godine, iako se radi o predmetu obimne pravne složenosti sa preko 300 stranica spisa. Već narednog
dana, 16. aprila 2025. godine, Ministarstvo pravde je donijelo odluku o dozvoljenju izručenja Ziemiana Republici Poljskoj – a da branioci uopšte prethodno nijesu obaviješteni o odluci Apelacionog suda niti im je ta odluka dostavljena. Još skandaloznije, o ovoj izuzetno važnoj odluci branioci nijesu saznali od suda, već od zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, čime su na grub način prekršeni procesni standardi i pravo na odbranu - navodi se. Dodaju da su branjenicima uručene odluke Apelacionog suda i Ministarstva pravde tek nakon što su lično otišli u Viši sud i Ministarstvo pravde. Pr otiv rješenja Apelacionog suda odmah je podnijeta ustavna žalba, sa jasno obrazloženim zahtjevom za odlaganje izvršenja, o čemu je Ministarstvo pravde uredno obaviješteno. - Smatramo da se ovakvim postupanjem grubo krše osnovna ljudska prava g. Ziemiana,
BAHATOST NA DJELU: Zbog napada na službeno lice donijeto osam osuđujućih presuda u 2024. godini
Kada je riječ o krivičnom djelu sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, u prošloj godini formiran je jedan krivični predmet protiv četiri okrivljena, a taj predmet trenutno je u radu – pokazuju podaci Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici
PODGORICA – Osam osoba osuđeno je u protekloj godini u Podgorici zbog napada na policajce u obavljanju službene dužnosti, dok je jedan postupak pred Osnovnim sudom okončan oslobađajućom presudom, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz tog suda.
U većini slučajeva napadi na policajce dešavaju se prilikom saobraćajne kontrole, gdje su najčešća meta izrevoltiranih vozača, koji ih nerijetko pozivaju i na tuču. Takav slučaj dogodio se juče kolašinskim policajcima kada im je Z. B. (38) iz Podgorice, inače zaposlen u Vojnoj policiji, prijetio da će ih ostaviti bez posla, jer su ga zaustavili dok je vozio u alkoholisanom stanju. „Ne zNAte vi ko sAm jA“
Sličan primjer dogodio se takođe juče u Podgorici kada je M. B. prijetio policijskim službenicima uz opasku: „Ne znate vi ko sam ja, moji su svi u zatvoru“.
uključujući pravo na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje, te da bi se njegovim hitnim izručenjem Republici Poljskoj, bez odluke Ustavnog suda, nanijela nepopravljiva šteta - navodi se u saopštenju tima advokata.
Podsjećaju da je Ziemian i dalje lišen slobode, bez rješenja suda, iako mu je po rješenju Višeg suda u Podgorici ekstradicioni pritvor mogao trajati najduže do 17. aprila 2025. godine u 21.30 časova.
- Uprkos toj činjenici, lice nije pušteno na slobodu. Zbog toga je jasno da se Ziemian od isteka pritvora 17. aprila 2025. godine, protivpravno zadržava u pritvoru, čime se dodatno produbljuje već postojeće kršenje njegovih osnovnih prava, naveli su.
Oni pozivaju nadležne institucije da obustave dalje radnje na izvršenju izručenja do odluke Ustavnog suda Crne Gore i odmah nalože puštanje na slobodu Romana Kazimierza Ziemiana. A. R.
Zbog prijetnji policijskim službenicima, njemu je podgoričko državno tužilaštvo odredi-
lo zadržavanje do 72 sata, zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Prošle godine, uz gotovo isti narativ, Podgoričanin Z. V. prijetio je dvojici saobraćajnih policajaca i u vidno alkoholisanom stanju ih vrijeđao, „tvrdeći da ne znaju ko je on, ali da će uskoro saznati“.
Bjelopoljsko tužilaštvo odbacilo tri prijave
Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, za krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje u tamošnjem ODT formirana
su dva predmeta protiv dva lica, od čega je protiv jednog lica odbačena krivična prijava, a protiv drugog podnijet optužni prijedlog. – Za krivično djelo napad
Iz tužilaštva su pojasnili da se radi o osobi koja je više puta osuđivana za ista krivična djela.
Za napad na policajce na radnom zadatku Osnovni sud u Podgorici u protekloj godini formirao je ukupno 14 krivičnih predmeta protiv 15 osoba, od čega je donijeto pet pravosnažnih presuda, a tri još nijesu stekle taj status.
na službeno lice u vršenju službene dužnosti ODT Bijelo Polje formiralo je četiri predmeta protiv četiri lica, od čega je protiv dva lica odbačena krivična prijava, a protiv njih dvoje podnijeti optužni prijedlozi – pojasnili su Pobjedi iz bjelopoljskog ODT-a.
Presuda Višeg suda Bjelopoljcu za krivično djelo neovlašćena proizvodnja,
Ispod jastuka krio konoplju,
BIJELO POLJE - U Višem sudu u Bijelom Polju juče je objavljena presuda kojom je optuženi S. T. iz Bijelog Polja oglašen krivim zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i osuđen na godinu zatvora. Prema navodima optužnice okrivljeni je od neutvrđenog dana i mjeseca 2024. godine
do 11. maja prošle godine u kući u kojoj stanuje, u Bijelom Polju , neovlašćeno radi prodaje držao konoplju i kokain. - Opojnu drogu držao je sakrivenu ispod jastuka u svojoj spavaćoj sobi, i to opojnu dro-
Zbog napada na policajca u 2024. jedno lice osuđeno je na godinu zatvora uz mjeru bezbjednosti obavezno liječenje od alkoholizma koja će se izvršiti u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici. Sa druge strane, minimalna kazna iznosila je pet mjeseci. – Presudom K. br. 41/24 od 26. novembra 2024. godine, ovaj sud je okrivljeno lice osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci i istovremeno odredio da će se ista izvršiti tako što će je okrivljeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje – saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog suda u Podgorici. Napominju da je od navedenog broja formiranih predmeta okončano njih devet (od kojih je pet pravosnaž-
Zbog napada na policajca u 2024. jedno lice osuđeno je na godinu zatvora uz mjeru bezbjednosti obavezno liječenje od alkoholizma koja će se izvršiti u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici
nih presuda, a četiri presude nijesu stekle svojstvo pravosnažnosti).
– Pred ovim sudom u radu je pet krivičnih predmeta –kazali su iz Osnovnog suda. Kada je riječ o krivičnom djelu sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, u prošloj godini formiran je jedan krivični predmet protiv četiri okrivljena lica, a taj predmet trenutno je u radu, pokazuju podaci Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
– Zbog izvršenja krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, prijavljeno je jedno lice, dok je zbog izvršenja krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti prijavljeno 16 lica – kazali su nam iz tužilaštva.
Što k A ž E z A kon
Ukoliko neko izvrši napad na službeno lice dok ono obavlja svoje službene dužnosti, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, taj napad se smatra krivičnim djelom. – Kazna za ovo krivično djelo može biti zatvorska kazna u trajanju od jedne do osam godina, u zavisnosti od težine napada. Ako je napad ozbiljno povrijedio službenika, kazna može biti veća – navodi se u Krivičnom zakoniku. Kada je napad izvršen sa upotrebom oružja ili ako je izazvao teške povrede, kazna može biti još stroža, uključujući duže zatvorske kazne. Napad na službeno lice se ne odnosi samo na fizički napad već i na napad koji uključuje prijetnje ili pokušaj ometanja službenog lica u obavljanju njegovih zadataka. – Zakonodavstvo je strogo u pogledu zaštite onih koji obavljaju javne funkcije, kako bi se osigurao red i sigurnost u društvu – piše u ZKP. Jovana RAIČEVIĆ
proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga
konoplju, u čarapi kokain
gu konoplju ukupne količine od 5,854 grama upakovanu u sedam pvc zamotuljaka koje je držao u čarapi i opojnu drogu kokain koju je držao u plastičnom pakovanju u kojem su se nalazila četiri zamotuljka od
aluminijumske folije ukupne količine od 2,001 grama, navodi se u presudi. Droga je pronađena prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi okrivljeni. B. Č.
Iz Ministarstva pravde saopšteno da zbog više faktora nije moguće prognozirati kada će biti izvršena ekstradicija optuženog iz Srbije
PODGORICA – Još nije poznato kada će Nikšićanin Ranko Radulović (65), koji se tereti za više krivičnih djela pred crnogorskim istražim organima, biti izručen Crnoj Gori, proizilazi iz odgovora koji je Pobjedi dostavljen iz Ministarstva pravde.
Iz Ministarstva podsjećaju da je zahtjev za izručenje Radulovića upućen Republici Srbiji 4. aprila ove godine.
- Postupci ekstradicije zahtijevaju određeno vrijeme do donošenja konačne odluke o izručenju, a u zavisnosti od različitih aspekata svakog konkretnog predmeta, te unutrašnjih procedura u zamoljenoj državi. Iz tog razloga se ne može prognozirati kada će nadležni organi Republike Srbije donijeti odluku, kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde. Podsjećamo, Radulović je uhapšen 26. marta ove godine u Beogradu po međunarodnoj potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti zbog sumnje da je u junu prošle godine silovao dvadeset trogodišnju djevojku.
- R. R. se potražuje po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i preostalog dijela kazne zatvora u trajanju od tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti – saopšteno je ranije iz Uprave policije.
Pored toga, Radulović se potraživao i radi izdržavanja kazne zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja, zelenaštvo i silovanje.
Za Radulovićem se traga od 24. juna prošle godine, kada je pobjegao nikšićkim inspektorima koji su pokušali da ga
Postupci ekstradicije zahtijevaju određeno vrijeme do donošenja konačne odluke o izručenju, a u zavisnosti od različitih aspekata svakog konkretnog predmeta, te unutrašnjih procedura u zamoljenoj državi. Iz tog razloga se ne može prognozirati kada će nadležni organi Republike Srbije donijeti odluku, kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde
uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje. Sve do juče policija nije uspjela da mu uđe u trag.
Krajem decembra prošle godine, tužilaštvo je protiv Radulovića okončalo istragu za ovo krivično djelo i protiv njega podiglo optužnica zbog silovanja.
Radulović je godinama poznat javnosti i crnogorskim istražiteljima.
On je više puta osuđivan za teška krivična djela, među kojima i za ubistvo i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – zatvorskog čuvara.
Dovođen je u vezu sa švercom cigareta, hapšen je zbog iznude, stvaranja kriminalne organizacije, zelenašenja, prenošenja oružja, prijetnji. U policijskim evidencijama označen je i kao osoba bliska škaljarskom klanu, a pred Višim sudom mu se sudi zbog organizovanja kriminalne organizacije koja je planirala nekoliko likvidacija pripadnika suprotstavljenog kavačkog klana, članova porodice Vilotijević, sa kojima su Radulovići u dugogodišnjem ratu zbog krvne osvete, ali i nosilaca tužilačkih i policijskih funkcija. Prema optužnici Specijalnog tužilaštva Radulović se tereti
da je 2016. osnovao kriminalnu grupu koja je planirala ubistva bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina, braće Marka i Vladimira Vilotijevića iz Nikšića, kao i Novljanina Duška Roganovića Na spisku za odstrijel našli su se i bivši službenici ANB-a Zoran Lazović i Duško Golubović, nekadašnji policijski funkcioner Duško Koprivica i njegov sin Strahinja.
Tužilaštvo tvrdi da je Radulović ubistva dogovarao sa jednim od navodnih vođa škaljarskog klana Igorom Vukotićem, koji se nalazi u bjekstvu.
Suđeno mu je i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata Sr-
Od člana organizovane kriminalne grupe oduzeto vozilo rent-a-kar agencije iz Njemačke
Osmanagić uhapšen zbog vožnje pod
BAR - Jasmin Osmanagić (34) iz Bara, član organizovane kriminalne grupe, uhapšen je juče kada je policija testiranjem utvrdila da upravlja vozilom pod dejstvom kokaina.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, radi provjera oduzeto je vozilo „porše kaen“, njemačkih registarskih oznaka, vlasništvo rent-a-kar agencije iz Njemačke. -Testiranjem je utvrđeno da je J. O. upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain, nakon čega je isti lišen slobode, zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - naveli su iz policije.
On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za prekršaje u Baru. Jasmin Osmanagić je brat ubijenog Armina Muše Osmanagića
Iz policije dodaju da nastavljaju preventivne aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta i podizanju nivoa bezbjednosti.
A. R.
đana Lješkovića. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mjeseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu 2022. godine izašao je iz zatvora. Pod istragom bosanskih istražitelja je bio zbog ratnih zločina, a naše vlasti su ga teretile za učešće u planiranju deset likvidacija. On je 1992. godine učestvovao u protivzakonitom zatvaranju civila i silovanju više žrtava bošnjačke nacionalnosti. Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine. J. RAIČEVIĆ
Uhapšen zbog krivičnog djela iz 2020. godine Osumnjičeni za pokušaj ubistva sproveden u Istražni zatvor
DANILOVGRAD - B. J. (51) uhapšen je zbog sumnje da je 2020. godine u Baru pokušao da ubije Danilovgrađanina - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, u mjestu Studeno, opština Danilovgrad, pronašli su lice sa nacionalne potjernice.
- Njemu je rješenjem sudije Višeg suda u Podgorici određen pritvor nakon čega je sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, saopšteno je. A. R.
Likovne umjetnice Lidija Nikčević, Jovana Vujović i Jelena Pavićević-Marković, nagrađene na jubilarnoj 80. izložbi ULUCG, za Pobjedu o statusu i ulozi Udruženja
NIKČEVIĆ: Mislim da ULUCG treba da postane amblem solidarnosti, podrške i povezanosti naših umjetnika kao potpora u ostvarivanju zajedničkih ciljeva
PAVIĆEVIĆ-MARKOVIĆ: Udruženje je i bilo i ostalo ključna instanca za afirmaciju likovnih stvaralaca i očuvanje profesionalnih standarda
VUJOVIĆ: Udruženje omogućava razmjenu, dijalog i predstavljanje rada.
ULUCG pored brojnih izazova opstaje, podržava autore različitih generacija
PODGORICA – Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore nema status koji zaslužuje. Trebalo bi da ga državne institucije adekvatnije tretiraju kako bi osnažilo svoju ulogu u profilisanju savremene likovne scene – zaključile su za Pobjedu dobitnice ovogodišnje ravnopravne nagrade ULUCG ,,Milunović, Stijović, Lubarda“.
Na nedavno otvorenoj jubilarnoj 80. tradicionalnoj izložbi
Udruženja, Pavićević-Marković je nagrađena za rad „Iskopina“, Vujović za „Neuhvatljivo prisustvo“, a Nikčević za „Eastern light“. Udruženje likovnih umjetnika je od svog formiranja (24. mart 1946. godine) funkcionisalo kao jezgro, kao nosilac i inicijator širenja savremenih ideja likovne i uopšte vizuelne kulture. ULUCG, koje će iduće godine obilježiti 80 godina postojanja, a koje od 2000. funkcioniše kao nevladina organizacija, danas broji 620 članova. Do prepoznavanju Udruženja kao institucije od kulturnog značaja, o čemu je u ranijem periodu bilo riječi i na državno nivou, pred ULUCG su brojni izazovi. Nikčević, Vujović i Pavićević-Marković za naš list govore o značaju Udruženja, da li je ono tokom 79. godina postojanja ispunilo svoju misiju, te šta Udruženje može konkretno da uradi na poboljšanju položaja likovnih umjetnika.
STATUS
Nikčević smatra da višedecenijski kontinuitet rada Udruženja likovnih umjetnika govori o neospornoj težnji i entuzijazmu da se njegova uloga i djelovanje osnaže i održe.
– Ta misija se ne završava, već traje, razvija se i prilagođava vremenu. Važno je da društvo osvijesti vrijednost ULUCG kao potencijalnog stožera našeg umjetničkog stvaralaštva – rekla je Nikčević.
Prema njenim riječima, iako je Udruženje dugo bilo gotovo nevidljivo i suočeno sa brojnim izazovima, reklo bi se da u posljednjih nekoliko godi-
na dosljednije opravdava svoju ulogu zahvaljujući novim inicijativama i projektima s ciljem afirmacije i promocije crnogorskih umjetnika kao što su Ljetnji likovni salon, regionalno predstavljanje autora, izložbe i promocija mladih autora, novoustanovljena nagrada za mlade umjetnike i sl. Odgovarajući na pitanje šta Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore može konkretno da uradi na poboljšanju položaja likovnih umjetnika, Nikčević je kazala da je prije svega potrebno insistirati na tome da državne institucije uspostavljaju odgovarajući model održivosti i finansiranja važnih projekata.
– Najbitnije je razmotriti problem nedostatka adekvatnih izlagačkih prostora, kao i prostora za rad, zatim decentralizovati djelovanje Udruženja, te dodatno unapređivati regionalnu i međunarodnu saradnju, stvoriti korisnu platformu sa informacijama o važnim konkursima, rezidencijalnim boravcima i mogućnostima za sufinansiranje umjetničkih projekata – istakla je Nikčević. Ona je naglasila da ULUCG definitivno nema status koji zaslužuje.
– Državne institucije bi trebalo da ga adekvatnije tretiraju kako bi istrajalo u svojoj misiji koja je i te kako značajna za razvoj crnogorske kulture. Time bi se uspostavilo i povjerenje u njegov dalji razvoj, kao i šira vidljivost. Mislim da prethodno spomenute nove aktivnosti i inicijative, takođe, doprinose toj vidljivosti i inovativnosti djelovanja Udruženja. Vjerujem da će ih i u budućnosti biti sve više – kazala je Nikčević. Umjetnica smatra da Udruženje ima važan simbolički značaj i vrijednu tradiciju koju smo dužni održavati i razvijati. – Udruženje bi trebalo biti prva linija podrške umjetnicima u vidu promocije, organizacije izložbi, povezivanja umjetnika te pokretanja zajedničkih projekata, kako bi se unaprijedilo njihovo djelovanje i status koji zaslužuju. Mislim da ULUCG treba da postane amblem solidarnosti, podrške i povezanosti naših umjetni-
Jelena Pavićević-Marković smatra da sve institucije kulture moraju uložiti dodatne napore u cilju poboljšanja položaja likovnih umjetnika u Crnoj Gori. – Tu, prije svega, mislim na probleme stabilnoga finansiranja umjetnika koji se mogu rješavati osmišljavanjem i unapređenjem programa podrške, posredovanjem u prodaji i otkupom umjetničkih djela, dodjelom stipendija, olakšavanjem administrativnog procesa sticanja statusa samostalnog umjetnika, učešćem u kreiranju kulturnih politika i predlaganju zakonskih rješenja koja se tiču likovne umjetnosti, organizacijom edukativnih i fokus radionica, seminara i karijernih savjetovališta, ali i promocijom rada umjetnika u digitalnom prostoru ili putem poziva za učešće na grupnim i tematskim izložbama ne samo u Crnoj Gori već i u inostranstvu – istakla je Pavićević-Marković.
ka kao potpora u ostvarivanju zajedničkih ciljeva – rekla je Nikčević.
AFIRMACIJA
Pavićević-Marković je naglasila da je kroz višedecenijsko postojanje Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore oblikovalo ne samo tokove savremene crnogorske umjetnosti već i kulturni identitet zemlje. – Kako su članovi Udruženja gotovo sva najznačajnija imena savremene crnogorske likovne scene koja pripadaju različitim generacijama, poetikama i umjetničkim medijima, ULUCG uspijeva da uspostavi balans između očuvanja tradicije i otvorenosti za ino-
vacije. Dakle, Udruženje je i bilo i ostalo ključna instanca za afirmaciju likovnih stvaralaca i očuvanje profesionalnih standarda, pa se slobodno može reći da u kontinuitetu ispunjava svoju misiju. Međutim, kao i svaka institucija kulture kojoj fokus nije na profitu, ULUCG se suočava s brojnim izazovima, prvenstveno u kontekstu nedostatka strukturne podrške, što umnogome otežava njegovu djelatnost –istakla je Pavićević-Marković. Vajarka smatra da je za mnoge likovne umjetnike, naročito one koji su dugi niz godina aktivni članovi, Udruženje likovnih umjetnika oslonac, simbol kontinuiteta i krov-
na strukovna institucija u Crnoj Gori. – Ako se uzme u obzir zainteresovanost medija, kritike i publike za aktivnosti Udruženja, poput organizacije tradicionalne godišnje izložbe i drugih kulturno-umjetničkih događaja, mislim da i šira i stručna javnost, takođe, prepoznaju Udruženje kao važnu organizaciju na crnogorskoj umjetničkoj sceni. Upravo zbog svoje tradicije, statusa i opšteg značaja, ULUCG zaslužuje veću podršku lokalnih i državnih institucija –kazala je Pavićević-Marković. Ona je naglasila da je Udruženje do sad steklo zavidnu reputaciju i status ne samo u regionu nego i šire. – Naravno, sve to je postignuto kontinuiranim aktivnostima na promociji savremene crnogorske likovne scene, ali i kvalitetom umjetničkih djela koja se promovišu. To potvrđuje i zainteresovanost publike za sve izložbe u organizaciji Udruženja. Širu i globalnu vidljivost, međutim, treba tražiti u digitalnom prostoru, pa bi valjalo unaprijediti i modernizovati oficijelni sajt Udruženja i aktivnosti na društvenim mrežama – rekla je ona. Pavićević-Marković smatra da značaj Udruženja nije samo u tome što predstavlja i okuplja likovne stvaraoce već i u efektima koje ima na širu stvarnost.
– To znači da sem značaja koji ima za profilisanje savremene likovne scene, Udruženje utiče i na kulturni i društveni razvoj Crne Gore, kao i na promociju naše umjetnosti van državnih granica – istakla je Pavićević-Marković.
OSLONAC
Vujović smatra da kontinuitet višedecenijskog postojanja sam po sebi svjedoči da ULUCG ispunjava svoju misiju i to je pokazatelj određene snage, istrajnosti i upornosti. – Kroz sve faze društvenih i kulturnih promjena Udruženje je ostalo čuvar i nosilac kontinuiteta likovne scene u Crnoj Gori iako je često djelovalo u uslovima koje diktiraju spoljni faktori. Udruženje je važan prostor okupljanja i predstavljanja crnogorskih umjetnika – istakla je ona. Vujović ULUCG vidi kao važan oslonac za crnogorske umjetnike i prostor koji okuplja generacije umjetnika. – Udruženje omogućava razmjenu, dijalog i predstavljanje rada. ULUCG pored brojnih izazova opstaje, podržava autore različitih generacija. Moje članstvo u ULUCG je relativno kratko, tako da je nezahvalno u ovom trenutku da govorim šta bi Udruženje trebalo da uradi na poboljšanju položaja likovnih umjetnika – istakla je Vujović. Umjetnica je rekla da je Udruženje prepoznato kao važna institucija u kulturi Crne Gore, posebno unutar likovne i stručne javnosti. – Vjerujem da Udruženje ima potencijal da snažnije povezuje umjetnost i društvo u smislu da umjetnost učini bliskom, dostupnom i prisutnom u svakodnevnom životu – kazala je Vujović.
Ona smatra da je najveći značaj Udruženja upravo u njegovoj dugotrajnosti i postojanosti i u činjenici da i nakon osam decenija okuplja umjetnike različitih generacija, poetika i senzibiliteta. – Ima važnu ulogu u očuvanju i promociji kulturnog identiteta Crne Gore i, takođe, pruža podršku mladim umjetnicima – istakla je Vujović. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Sebe nikada ne možemo vidjeti, barem ne onako kako nas drugi vide. Da bismo bolje razumjeli sebe, potrebne su nam povratne informacije izvan vlastite perspektive. Zbog toga je važna nova knjiga norveškog slaviste i profesora emeritusa na Univerzitetu u Oslu (UiO) Svena Meneslanda ,,Magična Crna Gora očima stranaca“, koju je izdao CID.
Decenijama je Norvežanin istraživao bogatu jezičku i kulturnu riznicu Balkana. Njegova fascinacija južnoslovenskim prostorom, začeta još u studentskim danima, vodila ga je od lingvistike do kulturne istorije Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske... Crna Gora, zemlja koju je zavolio još šezdesetih, radeći kao turistički vodič u Budvi, strpljivo je čekala svoj red. Kada je, konačno, zaronio u crnogorsku prošlost viđenu očima stranaca, otkrio je čitav jedan zaboravljeni univerzum, koji je sažeo u impozantnu ,,ilustrovanu istoriju Crne Gore“, kako je sam nazvao nedavno na promociji u NB ,,Radosav Ljumović“. U pitanju je knjiga na 564 strane velikog formata (32 cm), sa preko 1.200 ilustracija (od kojih su neke prvi put objavljene u našoj zemlji), koja sažima istorijski pogled stranaca na našu zemlju. U razgovoru za Pobjedu, Menesland nas vodi na putovanje kroz arhive i antikvarnice Evrope i svoj dugogodišnji istraživački poduhvat, otkrivajući zašto je Crna Gora očarala svijet i bila mnogo više od tačke na geografskoj karti, te koje vrijednosti iz ovog dragocjenog ogledala prošlosti možemo i treba da baštinimo danas.
POBJEDA: Ranije ste pisali knjige o Dalmaciji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Zbog čega Vas je, kao slavistu, zainteresovao baš prostor bivše Jugoslavije?
MENESLAND: Već kao student sam shvatio da je Balkan vrlo zanimljivo područje u Evropi. Kao slavista sam počeo sa ruskim jezikom, ali brzo sam napustio Sovjetski Savez i prešao na južnoslovenske jezike. Prije svega sam se bavio
Norveški slavista i profesor emeritus na Univerzitetu u Oslu Sven Menesland za Pobjedu povodom kapitalne publikacije ,,Magična Crna Gora očima stranaca“
U drugoj polovini devetnaestog vijeka Crna Gora je postala najpopularnija država u Evropi. Da, to nije pretjerivanje. Toliko je posjetilaca, umjetnika i pisaca došlo u Crnu Goru, toliko knjiga je objavljeno, da nema premca u drugim zemljama – istakao je Menesland
lingvistikom, ali vremenom me je sve više zanimala i kulturna istorija. Shvatio sam da postoji bogata riznica slika sa motivima sa Balkana, a da slike stranih umjetnika nijesu dovoljno poznate u dotičnim zemljama. Zato sam skupljao likovni materijal o Bosni, Srbiji, Dalmaciji, Istri i Crnoj Gori, u pet knjiga velikog formata sa ilustracijama i tekstovima putopisaca.
POBJEDA: Šta Vas je podstaklo da se posvetite istraživanju Crne Gore i njenog prikaza u stranoj literaturi i umjetnosti od srednjeg vijeka?
MENESLAND : Crnu Goru sam uvijek volio, od kraja 1960-ih godina kad sam radio kao turistički vodič u Budvi.
POBJEDA: Kako biste opisali značaj Crne Gore u devetnaestovjekovnoj evropskoj kulturi i politici?
MENESLAND: U drugoj polovini devetnaestog vijeka Crna Gora je postala najpopularnija država u Evropi. Da, to nije pretjerivanje. Toliko je posjetilaca, umjetnika i pisaca došlo u Crnu Goru, toliko knjiga je objavljeno, da nema premca u drugim zemljama, barem kad je govor o manjim i srednjim zemljama. Mnogi vrlo ugledni umjetnici, čak iz Skandinavije, slikali su i crtali crnogorske motive. Ugled Crne Gore je, naravno, bio usljed herojske borbe protiv Osmanlija, a i zato što su crnogorski
pejzaži slikoviti i narodni život bio živopisan.
POBJEDA: Koliko je trajalo prikupljanje obimne građe koja uključuje više od 1.200 ilustracija, od kojih su neke prvi put objavljene u našoj zemlji?
MENESLAND : Radio sam oko četiri godine na prikupljanju materijala. U toku tih godina sam stvarno živio u svijetu stare Crne Gore, okružen vrlo zanimljivim ličnostima.
POBJEDA : Na koji način ste selektovali ilustracije/ likovne radove u knjizi i koliko je bilo teško pronaći neke od njih?
Uvođenje drugog jezika kao službenog dovelo bi do problema
MENESLAND: Materijal sam skupljao na različite načine, iz antikvarijata, iz starih knjiga, sa interneta itd. Bogat izvor su bili evropski ilustrovani časopisi devetnaestog vijeka. Kad sam bio pri kraju rada, upoznao sam se sa kolekcionarem Zoranom Bulatovićem kod koga sam našao još materijala.
POBJEDA : Možete li da nam otkrijete neke od najzanimljivijih ličnosti ili priča koje ste otkrili tokom svog istraživanja, a koje su možda manje poznate crnogorskoj javnosti?
MENESLAND: Ima bezbroj takvih slučajeva. Na primjer:
pljao sam i geografske karte Crne Gore, a nijesam znao da ih ima toliko.
POBJEDA: U knjizi pominjete šest opera sa crnogorskim temama. Zbog čega je Crna Gora bila toliko inspirativna za evropske kompozitore tog vremena?
MENESLAND : Crna Gora je bila egzotična i junačka –upravo teme za operu.
POBJEDA: Smatrate li da ljudi u Crnoj Gori dovoljno poznaju svoju prošlost?
MENESLAND: Znam da su Crnogorci uvijek gajili tradicije i svoju prošlost. Međutim, bilo je malo ilustracija iz crnogorske istorije. Ako pogledamo knjige istorije, vrlo malo ima dobrih ilustracija, a u stvarnosti ih ima na izobilje, samo da su ih stvorili stranci, te su bile nedostupne i nepoznate. Pretpostavljam da u mojoj knjizi ima i opisa istorijskih zbivanja koji mogu biti novi, ili viđeni iz drugih perspektiva. Knjiga prati istorijska zbivanja kroz stoljeća kako su ih opisali stranci.
POBJEDA: Šta biste voljeli da Crnogorci izvuku iz ove knjige i kako očekujete da ova knjiga može uticati na njihovu percepciju vlastite istorije?
MENESLAND: Iz knjige proizlazi jasna poruka: Crna Gora ima dugu i sjajnu tradiciju. Treba biti ponosan zbog istorije svog naroda. Nadam se da će knjiga doprinijetii jačanju svijesti o tome šta znači biti Crnogorac.
MENESLAND: Čini mi se da je sadašnji članak Ustava sasvim demokratski i ispravan, da je službeni jezik crnogorski, a da su srpski, bosanski, albanski i hrvatski u službenoj
POBJEDA: Ranije ste u crnogorskoj javnosti iznosili stav da se sa samostalnošću države promijenila i sociolingvistička situacija u Crnoj Gori, a u razgovoru za Pobjedu iz 2006. ste kazali da bi ,,crnogorski jezik bio najbolje rješenje“. Od tog vremena crnogorski jezik je standardizovan, kodifikovan, međunarodno priznat i uveden kao službeni jezik u Ustavu Crne Gore. Kako komentarišete trenutnu jezičku situaciju u Crnoj Gori, naročito u svjetlu najava predsjednika Skupštine Crne Gore i pojedinih članova parlamentarne većine o inicijativi da se srpski jezik proglasi službenim?
upotrebi. Uvođenje drugog jezika kao službenog dovelo bi do problema. Neobično je da se u jednoj državi normiranje službenog jezika obavlja u drugoj državi. Pretpostavljam da ,,srpski“ znači beogradska ekavica. To bi bilo neprirodno u Crnoj Gori. Pitanje je i kakva je razlika između ,,službenog jezika“ i ,,jezika u službenoj upotrebi“. Ako ,,službeni jezik“ znači jezik u udžbenicima, u zakonima i u državnoj i opštin-
skoj upravi, mislim da je potpuno nepotrebno. To bi dovelo do suvišnih troškova i veće birokratije. Bolje imati široku normu crnogorskog jezika. Dozvoliti u službenoj upotrebi i djevojka i đevojka, ali ne i devojka. S obzirom na to da je leksikon uglavnom zajednički za crnogorski i srpski (ostrvo i pozorište, ne otok i kazalište), ne vidim potrebu da se uvede dupli službeni jezik. Ako je u pitanju sam naziv, neka oni koji se osjećaju kao Srbi kažu da se radi o crnogorskoj varijanti srpskoga jezika.
Puškin je napisao pjesmu o Crnogorcima. Nikola Tesla je preveo pjesmu o crnogorskom junaku. Jedna engleska princeza, kćerka kraljice Viktorije, crtala je portrete crnogorskih žena. Jedan balet sa crnogorskim motivom je izveden prvi put u Sankt Peterburgu, kompozitor je Austrijanac, a pozorišni umjetnik Šveđanin. Mnogi evropski proizvodi, od sapuna do cigareta, služili su se crnogorskim motivima u reklami. Postojale su kutije cigareta sa likom knjaza Nikole Nije mi bilo poznato da su se mnogi Norvežani angažovali u odbrani Crne Gore kad je ona nasilno izgubila samostalnost nakon Prvog svjetskog rata. Čak je i predsjednik parlamenta održao vatreni govor u parlamentu. Poznati engleski arheolog Artur Evans je preveo jednu albansku junačku pjesmu o Ulcinju. Knjaz (kralj) Nikola je bio vrlo priznat kao dramatičar. Iznenađuje da su engleske novine redovne izvještavale o zbivanjima u Crnoj Gori već u osamnaestom vijeku. Pokazujem da su crnogorske žene prikazane ne samo kao robovi već i kao junakinje, madone, žrtve, sentimentalne. Neki strani autori su smatrali da je položaj žena bolji u Crnoj Gori nego u drugim zemljama. Sku-
POBJEDA : Upoređujući negdašnje Crnogorce kakve ste upoznali kroz literaturu i umjetnost i današnje Crnogorce sa kojima ste imali priliku da se družite, šta primjećujete zajedničko, a šta je ono što smatrate da smo izgubili u odnosu na taj period?
MENESLAND: Svaki narod se mijenja tokom vremena. Sad je Crna Gora moderna država. Čini mi se, ipak, da je staro društvo imalo neke vrijednosti koje su danas manje u modi. Kad uzmemo staro ,,čojstvo i junaštvo“, možda junaštvo nije najvažnije u današnjem svijetu. Ali ,,čojstvo“ u smislu čovječnosti, pravičnosti, smisla za druge i za društveno dobro, odbrane poštenja, zaštite slabog, to bi još uvijek trebalo biti ,,u modi“. Andrija RADOVIĆ
Gradsko preduzeće Deponija realizuje više razvojnih projekata
Do kraja godine planiraju i realizaciju još nekoliko projekata, od kojih kao najvažniji izdvajaju izgradnju postrojenja za pretvaranje deponijskog gasa u električnu energiju
izolacije
Gradsko preduzeće Deponija izvezlo je tokom posljednja dva mjeseca ukupno 415 tona staklenog otpada u Bugarsku. Na taj način je, saopštavaju iz tog preduzeća, uspostavljen tržišni kanal za izvoz ove vrste materijala. Do kraja godine planiraju i realizaciju još nekoliko projekata, od kojih kao najvažniji izdvajaju izgradnju postrojenja za pretvaranje deponijskog gasa u električnu energiju.
RECIKLAŽA
U prvim mjesecima ove godine ovo gradsko preduzeće suočilo se sa nizom izazova, uključujući i neriješeni problem otpadnih guma, ali su ipak ostvareni rezultati koji potvrđuju kontinuirani napredak u modernizaciji sistema upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine.
- Jedan od ključnih izazova bio je razvoj tržišnog kanala za izvoz stakla, budući da takva praksa prethodno nije postojala u Crnoj Gori. Uz posvećen rad i saradnju sa međunarodnim partnerima, uspješno je izvezeno 415 tona staklenog otpada u Bugarsku
u roku od svega dva mjeseca, čime je napravljen važan iskorak ka razvoju cirkularne ekonomije – navode iz Deponije. Naglašavaju kako je reciklaža stakla znatno isplativija u odnosu na njegovo odlaganje na deponijama.
- Prije svega, staklo je materijal koji se može reciklirati neograničen broj puta bez gubitka kvaliteta, što ga čini izuzetno vrijednim resursom. Reciklažom stakla smanjuje se količina otpada na deponijama, štedi se energija, smanjuje se emisija ugljendioksida i drugih štetnih gasova u atmosferu, čuvaju se prirodni resursi, kao što su pijesak, soda i kreč, koji se koriste u primarnoj proizvodnji stakla – naveli su iz Deponije za portal gradski.me.
IZAZOVI
U ovom periodu uvedena je i nova usluga, tzv. šrederovanje kablova, koja je dostupna pravnim i fizičkim licima. - Usluga mljevenja kablova omogućava efikasno mehaničko odvajanje bakra od plastične izolacije, čime se dobijaju čiste i korisne sirovine koje se dalje mogu plasirati
Jedan
na tržište sekundarnih sirovina. Ovim smo upotpunili uslugu otkupa i prodaje sirovina. Ova usluga direktno doprinosi povećanju stope reciklaže i smanjenju otpada koji završava na sanitarnim kadama. Otkupna cijena
ovako čistog bakra je visoka, što će nam omogućiti i brz povrat investicije - navode iz Deponije. Osim uslužnog mljevenja kablova i reciklaža plastičnih folija pokazala se kao uspješan projekat.
- Kada je riječ o reciklaži plastične folije, ona je organizovana kroz prikupljanje, selekciju i baliranje folije, nakon čega se materijal plasira partnerima koji se bave daljom preradom. Na ovaj način, značajne količine folije koje bi završi-
Nova oprema i projekat ,,Re Waste“
Nabavka nove opreme (granulatora kablova i pres-kontejnera) predstavljaće značajan korak ka unapređenju efikasnosti sistema reciklaže i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.
- Granulator kablova omogućava efikasnu separaciju vrijednih sirovina iz kablovskog otpada, prvenstveno bakra i plastike, koje se mogu ponovo koristiti. Na taj način smanjuje se količina otpada koji završava na sanitarnim kadama, dok se ujedno sprečava neadekvatno spaljivanje kablova koje često dovodi do ispuštanja štetnih gasova i zagađenja vazduha. Ova oprema direktno
doprinosi povećanju stope reciklaže i očuvanju prirodnih resursa – istaknuto je iz Deponije.
Pres-kontejner u kojem se sabija otpad i znatno smanjuje njegova zapremina, omogućiće efikasniji transport (manjim brojem odvoza) i smanjenje emisije ugljen-dioksida. Istovremeno, olakšaće rukovanje otpadom, doprinijeće održavanju čistije okoline i štititi materijale pogodne za reciklažu. Nedavno je započeta i realizacija projekta ,,Re Waste“. Cilj ovog projekta je modernizacija upravljanja otpadom, povećanje stope reciklaže i smanjenje otpada koji završava na
Gradsko preduzeće Čistoća poklanja osam reciklomata osnovnim školama i vrtićima Usmjeravaju đecu ka odgovornom
Sa namjerom podizanja ekološke svijesti kod najmlađih i usmjeravanja đece ka odgovornom ponašanju prema otpadu od najranijeg uzrasta, gradsko preduzeće Čistoća organizovalo
je akciju poklanjanja reciklomata za šest podgoričkih osnovnih škola i dva vrtića. Đeca u ovim vaspitno-obrazovnim ustanovama imaće priliku da konkretno doprinose očuvanju životne sre -
dine, odnosno da uče o reciklaži na zabavan i praktičan način – osnovci koji u reciklomat ubace pet plastičnih boca dobijaće grafitnu olovku, dok će mališani u vrtićima za isti broj boca dobijati drvenu bojicu.
Reciklomati su do sada postavljeni u osnovnim školama ,,Radojica Perović“ i ,,Novka Ubović“, te u vrtiću ,,Dragan Radulović“. Reciklomati su nabavljeni zahvaljujući sredstvima iz budžeta Glavnog grada. H. P.
le na deponiji, sada se vraćaju u cirkularni tok, čime se direktno doprinosi smanjenju ukupne količine komunalnog otpada – naveli su iz Deponije, uz napomenu da sav ovako prikupljeni materijal nalazi svoj put ka daljoj preradi. Najavljujući da Deponija priprema i sistem organizovanog prikupljanja otpadnih jestivih ulja kao još jedan važan ekološki iskorak, naglašavaju da njegov uspjeh umnogome zavisiti od saradnje građana, ugostiteljskog sektora i nadležnih institucija.
U ovom gradskom preduzeću naglašavaju snažnu posvećenost daljem unapređenju sistema upravljanja otpadom i očuvanju životne sredine. Do kraja ove godine planiraju realizaciju nekoliko projekata usmjerenih ka modernizaciji infrastrukture, unapređenju ekoloških standarda i boljoj valorizaciji resursa iz otpada. - Jedan od najvažnijih ciljeva je izgradnja postrojenja za pretvaranje deponijskog gasa u električnu energiju. Ovaj projekat ima za cilj da iskoristi potencijal metana, koji nastaje kao nusproizvod raspadanja otpada, za proizvodnju obnovljive energije. Time će biti smanjena emisija štetnih gasova u atmosferu, ali i ostvarena energetska dobit. Drugi strateški projekat je izgradnja pete sanitarne kade, koja je od presudnog značaja za proširenje kapaciteta deponije, kao i za bezbjedan prijem, odlaganje i obradu otpada - navode iz Deponije.
deponijama kroz njegovu ponovnu upotrebu kao resursa, u skladu sa evropskim standardima i obavezama iz pregovarčkog poglavlja 27. Nedavna posjeta slovačkog stručnjaka Ivana Pešla iskorišćena je za održavanje niza sastanaka sa ključnim akterima iz oblasti upravljanja otpadom i sprovođenje detaljne analize postojeće infrastrukture i procesa na sanitarnoj deponiji. Na osnovu prikupljenih podataka, biće izrađen sveobuhvatan izvještaj sa preporukama za unapređenje sistema, koji će poslužiti kao osnova za dalju implementaciju projekta ,,Re Waste“.
Ističu i da će važan dio aktivnosti biti usmjeren na proširenje saradnje sa lokalnim zajednicama i jačanje svijesti građana o važnosti pravilnog upravljanja otpadom. Na tom polju planiraju kombinaciju edukativnih, promotivnih i terenskih inicijativa. - Ključne aktivnosti uključuju edukativne kampanje u školama i vrtićima, informativne kampanje za širu javnost, saradnja sa lokalnim zajednicama i institucijama. Kroz sve ove aktivnosti, cilj je da se reciklaža i selektivno odlaganje otpada prepoznaju kao svakodnevna odgovornost svakog pojedinca, a ne kao dodatna obaveza. Samo kroz zajednički pristup građana, institucija i komunalnih preduzeća moguće je stvoriti održiv sistem koji dugoročno doprinosi zaštiti životne sredine – poručili su iz Deponije. H. P
Kolašin: Struka kaže da najstarije stablo u gradu treba posjeći, ljubitelji prirode smatraju da to nije neophodno
KOLAŠIN – Kakva će biti sudbina stabla u Ulici IV proleterske, glavnoj gradskoj ulici koju svi zovu i „Sibirska“ zbog vjetrova koji dominiraju u njoj?
Da li ugrožava prolaznike u sadašnjem stanju ili će eventualna sječa ugroziti estetiku i liniju drvoreda u glavnoj ulici? Za nedjelju dana, kada olista, riješiće se makar jedna dilema – da li je stablo brijest, kako misli većina, ili je lipa, kako kažu neke stručne procjene.
Problem sa stablom, koje važi za najstarije u Kolašinu, prisutan je već nekoliko godina zbog oštećenja drvne mase i njegovog organskog i estetskog „propadanja“. Pošto se nalazi u glavnoj ulici, ispred poslovnih i komercijalnih prostora, jedna od verzija zašto „propada“ bila je i ta da pojedini žele da se ono ukloni jer smeta „poslovnom imidžu“ te je određenim radnjama i „tečnostima“ ubrzavana devastacija stabla i namjerno ugrožavan korijen drveta...
Oštećeno, trulo stablo je loših mehaničkih osobina i predstavlja rizik po korisnike javnih površina, smatra fitopatolog, dr Jelena Lazarević. O pojedinačnom stablu, njegovoj strukturi i stabilnosti može da brine samo arborista, a ne fitopatolog, smatraju iz Inicijative Zeleni Kolašin
Nedavno je stablo i zvanično postalo - institucionalna briga. Njime se bavila Komisija za očuvanje i unapređenje gradskih zelenih površina. Na sjednici Komisije, preglasavanjem je donesena odluka da stablo treba – ukloniti.
INSTITUCIONALNA
BRIGA
Sekretarijat za zaštitu životne sredine je nakon ovakve odluke Komisije angažovao dr Jelenu Lazarević, fitopatološkinju Centra za šumarstvo Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Obavljen je vizuelni pregled stabla i urađena laboratorijska
analiza. Stablo je potencijalno određeno kao Tilia platyphyllos scop ili rana krupnosna lipa. Ostavljena je i rezerva da li se radi o lipi pošto stablo još nije olistalo... – Usljed dejstva gljiva truležnica, stablo je u potpunosti oš tećeno. Sva srž stabla je oštećena jer je trulež uznapredovala. Nema ni kore sa bjelikom na oko dvije trećine obima stabla. Sa zapadne strane stabla, ostao je tanak prsten bjelike i to sedam do osam centimetara. Prisutna je bijela trulež i znatno prisustvo gljive iz roda Ganoderma, a u proces truljenja i propadanja, uključene su i druge vrste
Je li brijest ili lipa najstarije stablo u Kolašinu - dilemu razrješava Branislav Jeknić, direktor JU Centar za kulturu i kolašinski hroničar i istorijski istraživač. Pokazao nam je fotografiju iz 1907. godine na kojoj se vidi sadašnje stablo u glavnoj ulici, koje je „pokaza-
no“ strelicom. Prvi dvoredi u Kolašinu su zasađeni 1894. godine po planu Sava Ivova Andrića sa Njeguša, a ova fotografija je nastala 13 godina kasnije. Jeknić „dopunjuje“ da se radi o ulici koja se tada zvala Bjelopoljska i da su s desne strane kuće Sima
Juriševića i Pavića Lješnjaka U bilježnici hroničara zapisano je i da je, prvo, namjenski zasađeno drvo u kolašinskoj varoši, bila jela, zasađena 22. septembra 1879. godine, na Trgu Vukmana Kruščića (Gornjem trgu).
gljiva. Stablo je izuzetno loših mehaničkih osobina i nije stabilno u odnosu na vremenske nepogode, te predstavlja rizik za korisnike javnih površina zbog mogućnosti pada pa se prepročuje uklanjanje sa javne površine – napisala je u izvještaju Lazarević. Ona podsjeća da je u urbanim sredinama životni vijek drveta kraći jer su izloženi brojnim negativnim uticajima. Zbog toga stabilizacija ovako oštećenog stabla nije svrsishodna. – Stablo nije primjereno ostaviti na javnoj površini. Stanovnici Kolašina i NVO sektor stavljaju u prvi plan emotivnu vezanost i potrebu da se sačuva najstarije stablo u gradu. Za eventualno očuvanje stabla, neophodno je znatno redukovati krošnju obrezivanjem i mehanički stabilizovati stablo. Ni sa ovim nije obezbijeđena bezbjednost stabla, a obrezivanje stabla je posao visokog rizika koji mogu da rade stručni radnici sa adekvatnom mehanizacijom. Takođe je i estetska vrijednost takvog stabla upitna – konstatovala je Lazarević.
Mikan Medenica, izvršni direktor NVO Natura i priznati ekološki aktivista, podnio je zbog odluke o sječi ostavku na članstvo u Komisiji za očuvanje i unapređenje gradskih zelenih površina.
– Smatrao sam da ima još prostora da se pokuša sanirati stablo i da bi njegova sječa bila surovost prema prirodi. Kao neko ko je sa NVO Natura i njenim volonterima, ali i brojnim saradnicima, decenije posvetio tome da centralno gradsko područje ima stablo više, nijesam htio da budem učesnik sječe stabla. Bila bi to negacija svega što smo NVO Natura i ja, kao njen izvršni direktor,
Dr Jelena Lazarević je predložila Komisiji za očuvanje i unapređenje gradskih zelenih površina da se formira katastar gradskog zelenila za uže gradsko područje. To je način da se sagledaju svi potencijali, ali i svi problemi zelenila i da se s dovoljno realnosti, fazno planiraju aktivnosti i finansijske potrebe gradskog zelenila. Kolašinu kao „vazdušnoj banji“ i turističkoj adresi je neophodan takav dokument. Saznajemo da su u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine počeli sa pripremama za izradu katastra gradskog zelenila.
radili proteklih decenija. Mislim da stablu treba dati šansu – kazao je Medenica.
ARBORISTA ILI
FITOPATOLOG
S druge strane, Inicijativa Zeleni Kolašin osporava pristup Sekretarijat za zaštitu životne sredine, preciznije izbor stručnjaka koji treba da donese odluku – smatraju da je to posao za arboristu, a ne fitopatologa.
– Poštujemo dr Lazarević, njeno nesporno obrazovanje i ljubav prema drveću, ali analiza stabla u glavnoj ulici jednostavno nije bio njen posao. U stalnom sukobu sa stoglavom crnogorskom birokratskom nemani, naučili smo ponešto što je dovoljno da ogoli apsurdnost jednog sistema. Tako smo naučili da je jedina osoba koja ima kvalifikacije da se bavi
strukturom i stabilnošću pojedinačnog drveta – arborista. Fitopatolog se bavi bolestima čitavih šuma i njihovim uzročnicima. Arborista se bavi pojedinačnim stablima, najčešće u urbanim sredinama. Prati njihovo zdravlje, procjenjuje stabilnost, kvalitet stabla i korijena. Staro drvo se procjenjuje standardima fezistografije i tomografije koji su jedini sigurni načini da se utvrdi u kakvom se stanju nalaze stablo i korijen i koji je stepen rizika za okolinu. I to ne može da radi bilo koji arborista, već samo onaj sa ISA sertifikatom. Uvedena je etika kao uslov samog sertifikovanja jer arborista ne bi smio da tokom procjene padne pod uticaj investitora ispred kojih drvo stoji – ističe se, između ostalog, u reagovanju Inicijative Zeleni Kolašina. Dražen DRAŠKOVIĆ
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna
Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. U prvom izdanju donosimo modne osvrte na odijevanje javnih ličnosti, estetiku, izbor krojeva, boja i detalja, ali i na poruke koje šalju svojim stilom. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne. Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira?
Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo
5 4
Dobro skrojeno i strukirano odijelo, najviše laska tijelu bez pretjeranosti.
Visokokvalitetni materijali odijela, često sa sjajem, ali u odabiru pretežno duboke crne ili teget boje koje su dostojanstvene i vanvremenske. Pojava zemljanih tonova, najčešće bordo i maslinaste, dašak je moderne klase.
U stajlinzima koji su perfektni, kao što je ovaj, ima prostora za rad u modnim novitetima koji bi doveli do uticaja ličnosti na razvoj mode kao industrije i kulture jedne zemlje.
Maida je u svom odijevanju vrlo jasno predstavnik formal looka koji je direktno povezan sa profesionalizmom, poštovanjem i akcentom na detaljima.
U poslovnom svijetu, vrlo često zastupljen sako i asimetrični prsluk, u ovom slučaju oštrijih, ali opet elegantnijih linija.
Odabir materijala na pruge je odličan izbor. Lijepo uklopljen sa so ballet pink bojom suknje, a tu boju bi trebalo i dalje da preferira u svom odijevanju. Osnovne boje bi trebalo da izbjegava, zbog njenog tena i da se opredijeli za toplije tonove.
Zadržala bih korišćenje aksesoara kao što su marame, kaiševi oko struka ili maramica u džepu od sakoa, a izbjegla bih masivniji nakit.
So sticirani look kojim ona odiše kosi se sa izrazitijim nakitom, ali je idealan za otvoreniji izrez bluza ili marame nijih materijala.
U njenim izdanjima nedostaje momenat podignute kose, koji je zanemaren, a potreban je u svakom formal looku.
Primjećuje se izrazita smjelost u odabiru boja košulja kao i dezena, što odskače od kalupa klasičnog muškog business looka.
Boje su usklađene tako da možda i ima savjetnika pri oblačenju.
NAIDA NIŠIĆ 3 2 1
Vrlo rijetko se na muškarcu u formalnom pojavljivanju viđaju odjevne kombinacije kao ove, koje nijesu savršene, ali su svakako za pohvalu i analiziranje.
U njegovim odjevnim izdanjima potrebno je malo više zemljanih tonova, koji će mu zasigurno dobro stajati.
Zastupljena je nosivost klasične forme muškog odijela, kako u ležernim, tako i u formalnim prilikama uz blijedoplavu ili jako bijelu košulju, kao standard. Kravata je nešto što definitivno dobro izgleda u ovom looku, ali je odabir dezena pogrešanekscentričan u odnosu na elegantnost i boju odijela.
Trebalo bi da preferira strukirana odijela, koja će istaći figuru i doprinijeti pojavi, nezavisno od toga da li je košulja sa kravatom ili bez.
Drugi njegov look je za pohvalu, jer postoji momenat urbane elegancije, sa sako-jaknom koji nije klasičnog i oštrog revera i modnim dodatkom - beretkom, koja je rijetko prisutna u poslovnom svijetu.
Smjelost pri odabiru boja i materijala u poslovnom izgledu mora biti iznijansirana kako treba ili dovodi do prevelike jednostavnosti u cjelokupnom oblačenju.
U modi nije rijetkost da se određena pravila okrenu naopačke, kao ni način oblačenja „više je bolje“. Međutim, i to su modni trendovi koji se prate, neophodno ih je samo usaglasiti. Sve je previše naglašeno, od na prvi pogled slojevite garderobe, aksesoara pa čak i boje laka za nokte. Obraćanje pažnje na detalje u ovom slučaju dovodi do looka koji je neshvaćen, a zasigurno iza sebe ima osobu koja je kreativna i teži ka posebnosti, jer takve osobe i mogu smjelo da kroz svoju pojavu iznesu mnoštvo toga u odjevnim kombinacijama. Zadržala bih kao aksesoar naočare za vid u raznim bojama, čak su najčešće one i u fokusu samog stajlinga, dok su ostalim formama i bojama potrebne promjene.
Naši košarkaši će na startu priprema za Eurobasket da igraju protiv olimpijskoj vicešampiona
PODGORICA – Još se zvanično ne zna plan priprema i kontrolnih mečeva košarkaša Crne Gore za Evropsko prvenstvo, ali su Francuzi objavili da će svoje pripreme da počnu kontrolnom utakmicom kod kuće upravo protiv naše selekcije. Utakmica sa olimpijskim vicešampionom je na programu 4. avgusta.
Crna Gora će na EP da igra u
finskom Tampereu, u grupi sa domaćom Finskom, Njemačkom, Litvanijom, Švedskom i Velikom Britanijom, dok će Francuska igrati u grupi D, u poljskim Katovicama, sa Islandom, Slovenijom, Poljskom, Belgijom i Izraelom.
Crna Gora će šampionat Starog kontinenta otvoriti 27. avgusta protiv Njemačke, a dva dana kasnije slijedi meč sa Litvanijom. Naša selekcija će sa
Počinje nalna serija plej-ofa za košarkašice
domaćom Finskom igrati 30. avgusta, prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije. „Crveni“ će igrati u „Nokija areni“, kapaciteta 13.455 mjesta. Evropsko prvenstvo održaće se od 27. avgusta do 14. septembra u Rigi (Letonija), Tampereu (Finska), Limasolu (Kipar) i Katovicama (Poljska).
S. J.
PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa i Trebjese igraće finale plejofa I A EKO ŽCKL.
Budućnost Bemaks u dva meča bila je bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu, pa će nakon finala Kupa, dva tima igrati za trofej i u I A EKO ŽCKL.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč igra se danas (subota) u ,,Bemaks areni“, gdje će Budućnost Bemaks ugostiti Trebjesu od 18 časova. - Jasno je da nam pripada uloga apsolutnog favorita, jer smo odavno bez prave konkurencije u Crnoj Gori, bez obzira u kojem sastavu nastupamo. Nakon osvojene titule u WABA ligi i zaista velikog uspjeha, imamo priliku da sezonu završimo sa tri trofeja, a onda da malo odmorimo i da se okrenemo obavezama u reprezentaciji. Nastojaćemo da finalnu seriju odradimo maksimalno, iako je jasno da su obaveze na domaćoj sceni za nas bile u drugom
planu pri WABA ligi – kazala je Marija Baošić, plejmejkerka Budućnost Bemaksa. Trebjesa je prekinula seriju Podgorice, koja je igrala posljednja četiri finala. Sada su Nikšićanke stigle do završnice, a filijala ,,plavih“ želi da ostavi što bolji utisak. - Ponosna sam na svoju ekipu, jer na početku sezone nijesmo se nadali da možemo stići do finala. Ali vrijedno smo radile i trenirale i zasluženo stigle do još jednog finala. Budućnost je prvak WABA lige i sigurno mnogo dobar i kva-
litetan tim, ali ćemo nastojati da pružimo što bolji otpor –rekla je Anastasija Kasalica, članica Trebjese. Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu (nije bilo završnice u sezoni 2019/2020), a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje. Za Trebjesu ovo je prvi put da igra finale plej-ofa. Drugi meč finala igra se u SC ,,Nikšić“ u srijedu 23. aprila, sa početkom u 16 časova. R. P.
PODGORICA – Da bi zadržali trenutno prvo mjesto, koje su zaradili pobjedom u posljednjem derbiju sa Partizanom, i osigurali prednost domaćeg terena kroz cijeli plej-of, košarkašima Budućnost Volija potrebne su dvije pobjede u preostala tri kola ligaškog dijela. Podgoričanima predstoje dva meča u gostima, prvo u subotu u Novom Mestu protiv Krke (17 časova), te u posljednjem kolu protiv Dubaija, te meč kod kuće sa FMP-om. S obzirom na to da je duel sa Dubaijem, objektivno, najteži i igra se na strani, za tim Andreja Žakelja bi bilo dobro i najlakše da posao oko prva dva mjesta završi u naredna dva kola, kako se ne bi kockao da u posljednjem kolu rizikuje da ga na prvom mjestu pretekne upravo tim iz Ujedinih Arapskih Emirata.
Raspored 27. kola
ČETVRTAK
SC Derbi – Cedevita Olimpija 84:107
SUBOTA
FMP – Igokea (12.00)
Budućnost Voli (17.00)
NEĐELJA
Dubai – Split (16.00)
PONEĐELJAK
Spartak – Borac (19.00)
Partizan – Crvena zvezda (20.30)
Cibona – Mega (21.00)
UTORAK
Zadar – Mornar (18.00)
23-8
je skor u pobjedama u ABA ligi u korist
Budućnost Volija, koja u Novom Mestu ima pobjedu više od Krke (8-7)
pravi pristup, fokus, energiju i koncentraciju očekujem da i u ovom meču slavimo, i tako budemo korak bliže cilju, Košarkaši
Poslije pražnjenja u duelima kakav je bio i onaj sa Partizanom, prvi naredni meč je za svaku ekipu, po nepisanom pravilu, najčešće izazovan i opasan, bez obzira na kvalitet rivala. A pošto je Krka, praktično, osigurala opstanak u ABA ligi i u dosadašnjem dijelu prvenstva je na svom terenu pošteno namučila Crvenu zvezdu i Partizan (,,crno-bijele“ je primorala na produžetak), onda je jasno da ,,plavi“ ovo gostovanje moraju maksimalno ozbiljno da shvate… - Sigurno nas čeka težak meč, jer je Krka uvijek na svom terenu nezgodan protivnik. Tako će biti i ovoga puta. Bili su blizu uspjeha na svom terenu protiv Partizana i Crvene zvezde, igraju dobru košarku,
a to su pokazali i protiv Igokee u prethodnom kolu. Na nama je da budemo maksimalno fokusirani, najbitniji će biti naš pristup – poručio je Andrej Žakelj, trener Podgoričana. A koliko za Budućnost može da bude nezgodno gostovanje u Novom mestu govori i tradicija – na prethodnih 15 gostovanja, Podgoričani imaju samo pobjedu više od domaćina (8-7). U prvom dijelu sezone, Budućnost je u ,,MTEL Dvorani Morača“ pobijedila Krku 97:87.
- Očekuje nas utakmica protiv dobre ekipe Krke, koju jako dobro vodi dobar trener (Jakara). Sigurno je da nam neće biti nimalo lagano, ali uz
Trener „studenata“ govorio o porazu od Cedevita Olimpije
PODGORICA – Na dan utakmice kada je SC Derbi ubjedljivo poražen kod kuće od Cedevita Olimpije (107:84), podgorički klub je na Skupštini ABA lige primljen u vlasničku strukturu regionalnog takmičenja, skoro četiri godine nakon što je to pravo stekao na terenu, osvajanjem ABA2 lige i ulaskom u regionalnu elitu. Dugo čekana jednoglasna odluka (po propisima ABA lige) obradovala je sve u podgoričkom klubu, a na pitanje Pobjede o tome lični stav, kako je kazao, iznio je i trener „studenata“ Petar Mijović
- SC Derbi je zaslužio da uđe u vlasničku strukturu, po mnogim parametrima –organizaciji, rezultatima u ABA ligi, a posebno po broju igrača koji su odavde zavrijedili igranje na većem nivou i bolje ugovore i ozbiljno se pozicionirali, ne samo na mapi ABA lige, nego i šire. Posljednji primjer je odlazak Davida Mirkovića na Univerzitet Ilinoj. Zato čestitam klubu za koji znam da je pošteno i predano radio, da je to zaslužio i vjerujem da će SC Derbi biti još važniji činilac u ABA ligi – kazao je Mijović. SC Derbi je protiv Cedevita Olimpije odigrao dobrih 17
minuta, tokom kojih je imao i dvocifrenu prednost (37:27), ali je pao u posljednja tri minuta prvog poluvremena, kada su gosti došli do 12 poena prednosti (60:48), i uhvatili zalet za rutinsku pobjedu. Podgoričani su u drugoj četvrtini imali sedam izgubljenih lopti, za razliku od prve u kojoj nijesu imali nijednu, a agresivnom igrom u napadu su natjerali goste na veliki broj faulova (11) i sebi obezbijedili čak 17 slobodnih bacanja, od kojih su samo jedno promašili. U većem dijelu nastavka meča to je izostalo, pa se i rezultat promijenio.
Mestu igraju protiv Krke, u 28. kolu Admiralbet ABA lige
Kenan Kamenjaš na meču sa Krkom u Podgorici
odnosno prvom mjestu u regularnom dijelu – rekao je centar ,,plavih“ Kenan Kamenjaš, koji je protiv Krke u
prvom dijelu sezone upisao 28 poena i 10 skokova za indeks korisnosti 37, i za koga je španski portal Encestan-
Andrej Jakara, trener Krke, ističe da je Budućnost trenutno najbolja ekipa u ligi.
- Sada više nema izgovora da je Evroliga bila ta koja je krojila rezultate u ligi. Pošteno su pobijedili Partizan, imali su isto toliko vremena da se pripreme. I za mene su malo iznenađenje, ali s obzirom na njihove utakmice u ligi, ali i u Evrokupu, oni su jedan od favorita da osvoje ligu, pogotovo ako zadrže prednost domaćeg terena za plej-of. Kao i uvijek, očekujemo da odigramo dobar meč. U domaćim utakmicama bili smo u rangu sa najboljim ekipama. Svjestan sam da moj kolega Andrej Žakelj ništa neće prepustiti slučaju. Svjesni su i što im znači ovaj meč, jer je svaka pobjeda važna za očuvanje prvog mjesta. Pozvao bih sve navijače da dođu na utakmicu u što većem broju. Iako sama liga motiviše momke, svaka podrška navijača, takođe, mnogo nam znači – rekao je Jakara.
do prije nekoliko dana objavio da će od iduće sezone karijeru da nastavi u Dubaiju. S. JONČIĆ
David Mirković će naredne sezone da igra na Univerzitetu Ilinoj, atmosferu u Sjedinjenim Državama osjetio je nedavno na prestižnoj manifestaciji „Nike Hoop Summit“
PODGORICA – David Mirković će sljedeće sezone svoj veliki talenat nastaviti da razvija i nadograđuje u Sjedinjenim Američkim Državama, na Univerzitetu Ilinoj. Prije nego „okusi“ igranje u NCAA ligi, krilni centar SC Derbija i novopečeni seniorski reprezentativac, nedavno je u Portlandu imao priliku da na djelu vidi kako izgleda igrati sa ostalim mladim košarkaškim zvijezdama iz SAD i ostatka svijeta, u sklopu prestižne i tradicionalne manifestacije ,,Nike Hoop Summit“. Mirković je nastupio u juniorskoj selekciji Svijeta, koja je na kraju, nakon produžetka, poražena od vršnjaka iz SAD sa 124:114...
- Bilo je sjajno. Trebalo mi je malo vremena da se adaptiram na drugu vremensku zonu, ali i na njihovu košarku. Generalno, utisci su baš odlični. Odigrao sam utakmicu dobro, zbog toga je utisak bio još bolji – kaže David Mirković za Pobjedu. Mirković je na utakmici, za 15 minuta igre, upisao osam poena, tri skoka i po asistenciju i blokadu. Svih osam poena postigao je u prvoj četvrtini, od ukupno 16 koliko je Tim svijeta postigao u tom dijelu meča.
- Sam taj ambijent je za mene bio pozitivan šok. Igrali smo u dvorani u kojoj se igraju mečevi Portlanda u NBA ligi. Igrao sam sa momcima mog godišta, mislim da sam se dobro pokazao, privikao sam se čim sam ušao na teren – nastavlja Mirković. Mirković je u Portland doputovao pet dana prije utakmice, i imao je vremena da osjeti i rad na trenizima.
- Četiri dana smo imali po dva treninga dnevno. Dan prije zvaničnog meča smo imali i pripremnu utakmicu. Treninzi su bili baš teški, ali to je bilo odlično iskustvo.
S obzirom na to da će za 19-godišnjeg košarkaša odlazak u
Olimpije sam bio više ja nego
Zbog odlaska u Portland, David Mirković je preskočio meč protiv Budućnosti, a vratio se protiv Cedevita Olimpije, protiv koje je upisao 12 poena, tri skoka, te po asistenciju i ukradenu loptu.
- Igrao sam malo opuštenije nego inače. Ne znam zašto, ali sam više bio ja nego što je bio slučaj u ostatku sezone – rekao nam je Mirković Olimpije i odluci Skupštine ABA lige
- Sva ta slobodna bacanja u prvoj četvrtini došla su kao proizvod naše napadačke agresivnosti, dobrog „spejsinga“ i rasporeda. Ali onda smo stali, u momentu kada su oni povećali agresivnost, mi se nijesmo dovoljno adaptirali na to i Cedevita Olimpija je to kaznila, jer ima kvalitet da to uradi. Za razliku od nekih drugih utakmica, ovoga puta nijesmo uspjeli da nađemo ritam i da se vratimo, makar da zaprijetimo i mislim da je sve bilo jasno na poluvremenu –ističe Mijović. Zbog odlaganja meča sa Crvenom zvezdom za 1. maj,
„studenti“ su preskočili meč 27. kola, pa su nakon duela protiv Budućnosti i dobrog ritma igara i pozitivnog skora (tri pobjede u četiri meča), čekali 13 dana do meča sa Cedevita Olimpijom. - U najavi meča sam rekao da možemo da očekujemo da pauza, koja je trajala skoro dvije sedmice, ostavi traga. Iz dobrog ritma u kojem smo bili nijesmo mogli da igramo protiv Crvene zvezde. Očekivao sam da nećemo biti na nivou na kojem smo bili u prethodnom periodu, i zbog kvaliteta Cedevita Olimpije, ali i zbog toga što smo bili bez
utakmice 12-13 dana. Međutim, nijesam očekivao da se naše izgubljene lopte pretvore u tako lagane poene Cedevita Olimpije, i mislim da smo u tom dijelu mogli pametnije i bolje. S obzirom na to da su ranije
Petar Mijović
odigrali meč 28. kola u odnosu na ostale duele, SC Derbi će ponovo imati nešto dužu pauzu do narednog meča, u gostima protiv Mege (28. april).
- Imamo isti problem, s tim što ćemo u međuvremenu
NCAA ligu biti prvo inostrano iskustvo, Mirkoviću će od velike pomoći biti i to što u Ilinoju igraju braća Ivišići, Tomislav i Zvonimir, hrvatska braća blizanci koji su igrali u SC Derbiju.
- To su momci koje znam duže vrijeme, trenirali smo zajedno, družili se. Stvarno mi je bitno što ću imati nekoga sa našeg govornog područja, jer bih, sigurno, izludio da pričam samo engleski jezik.
U Davidovoj odluci da ide na Univerzitet Ilinoj presudnu ulogu je imao trener Bred Andervud, ali je bitno i to što će naš košarkaš da ima veliku ulogu. - Trener je baš dobar, Tomislav
Ivišić je veoma zadovoljan sa njim, sve je ispunio što je obećao. Rečeno mi je da ću biti u startnoj petorci, to je bilo presudno da se odlučim za Ilinoj. Mirković bi za Ilinoj trebalo da krene u junu.
- Čeka me kamp Ilinoja. Sve je to malo drugačije od onoga što sam ovdje radio, ali čitav život sam se spremao i sanjao sve to i vjerujem da sam spreman za te izazove.
Na pitanje da li ima treme, jer je to veliki korak u njegovoj karijeri, Mirković je odgovorio: - Samo pozitivna trema, a jedva čekam – zaključio je Mirković. S. JONČIĆ
Upitali smo Petra Mijovića i za mišljenje o najavljenoj mogućnosti da ABA lige od naredne sezone može da broji do 20 timova.
- Nemam previše informacija, a kao trener, koji najbolje radi i najljepše se osjeća radeći u regionu, na prvu loptu mogu da kažem da je ABA liga preživjela sve ono što se dešavalo u proteklom periodu, i zbog najava koje su dolazile sa raznih strana. Mislim da ABA liga za košarku na ovim prostorima ima veliki značaj, vrlo je jaka i dobro organizovana, klubove vode ozbiljni ljudi i nadam se da će naći način da ovu ligu iz godine u godinu učine boljom. Što se nas iz Crne Gore tiče, s obzirom na bazu i našu ligu, mislim da je izuzetno značajno da se ABA liga sačuva – rekao je Mijović
imati utakmice u domaćoj ligi protiv Podgorice i Sutjeske, u poneđeljak i srijedu. Protiv Sutjeske ćemo da odigramo sa većim brojem igrača kako ne bismo upali u istu zamku, da ne ispadnemo iz takmičarskog ritma zbog pauze do me-
ča sa Megom. Pokušaćemo da ispravimo greške iz meča sa Cedevita Olimpije i da protiv Mege, koja je izvanredna ekipa, budemo bolji nego što smo bili u posljednjem meču – zaključio je Petar Mijović. S. J.
PODGORICA - Spektakli u Ligi šampiona – ništa manje u Ligi Evrope. Jedna od najluđih fudbalskih noći posljednjih godina viđena je na ,,Old Trafordu“ - Mančester junajted je vodio 2:0 protiv Liona, potom gubio 4:2, da bi za sedam završnih minuta produžetka okrenuo na 5:4 i prošao u polufinale drugog po rangu evropskog klupskog takmičenja.
Svega je bilo na kultnom ,,Teatru snova“ – smjenjivali su se radost i suze domaćih navijača, mnogi su bili u očaju kada je djelovalo da nema povratka, a onda je nastao delirujum, ekstaza, eksplozija emocija kada je Hari Megvajer u 121. minutu pogodio za trijumf domaćina.
Eksplozija ,,crvenih đavola“ na jednoj, nevjerica, patnja i bol na drugoj strani Liona koji nije dočekao već viđene penale.
Prošao je Mančester koji će se za finale boriti protiv Atletik Bilbaa. Baskijci su u revanšu nadigrali Glazgov Rendžers sa 2:0 (prvi meč 0:0).
- Zvuk nakon posljednja dva gola je bio nevjerovatan. To je nešto što bi trebalo da zadržimo za budućnost – rekao je Ruben Amorim, trener Junajteda, nakon pobjede ukupnim rezultatom 7:6 protiv Liona.
- Mislim da je završetak meča razlog zašto toliko volimo ovaj sport. Frustracije koje prođemo tokom sezone, kada doživite ovakav trenutak – sve je vrijedno toga. Oduševljenje je bilo na vrhuncu, ali kada se sve to završi – onda se smiriš i shvatiš da već u neđelju imamo novu utakmicu sa Vulverhemptonom. Moraćemo da vidimo sve igrače, u kakvom su stanju, pa da donesemo odluku ko će da igra. Sve nam je bitno, ali fokus je na Ligi Evrope –poručio je Portugalac na klupi ,,crvenih đavola“.
Junajted preko prvenstva ne može do Lige šampiona, ali ima šansu kroz Ligu Evrope. - Na nekoliko minuta možemo da zaboravimo kakvu sezonu imamo na domaćoj sceni. Ovo su momenti koji mogu da pomognu igračima, da ojačaju vezu navijača i fudbalera. Moramo da rizikujemo ka-
19, 20. i 21. april 2025.
LIGA EVROPE: Mančester u nezaboravnoj utakmici pobijedio
Lion u četvrtfinalu, prošli Bodo Glimt, Totenhem i Atletik Bilbao
Liga konferencija Parovi polufinala
Atletik Bilbao – Mančester junajted Totenhem – Bodo Glimt (utakmice se igraju 1. i 8. maja)
ko bismo spasili neke momke. Ako pogledate našu sezonu –najvažnije je svima jasno. To je Liga Evrope – naglasio je Amorim.
Uzbudljivo je bilo i na ,,Olimpiku“ gdje je Lacio nadoknadio minus od 2:0 iz prvog meča sa Bodo Glimtom. Igrali su se produžeci, a vrhunac drame bili su penali. Patrik Berg je u petoj seriji lansirao loptu iznad gola i dao mogućnost Rimljanima da izjednače.
Lacijali su do tada dva puta bili neprecizni sa ,,kreča“, ali ključni šut Tatija Kasteljanosa odbranio je golman Nikita Hajkin
Svi mečevi 29. kola Druge lige u subotu Mladost ili
Crna Gora neće imati svog fudbalera u polufinalu Lige konferencija nakon što je Andrija Radulović ispao sa bečkim Rapidom od Đurgardena. Dvadesetdvogodišnji Kotoranin nije odigrao ni minut revanša četvrtfinala pred domaćim navijačima na ,,Alijanc stadionu“, gdje su Šveđani slavili sa 4:1 poslije produžetaka (ukupno 4:2). Čelzi je šokantno izgubio u Londonu od Legije sa 2:1, ali je prošao zahvaljujući ubjedljivom trijumfu u Poljskoj od 3:0. Fiorentina je jedva eliminisala Celje – u Firenci je bilo 2:2, a u Sloveniji 2:1 za ,,violu“.
Crnogorski reprezentativac Adam Marušić igrao je do 68. minuta za italijansku ekipu.
Jagielonija nije mogla ništa protiv Betisa koji je u dvomeču slavio sa 3:1. Parovi polufinala su Betis
Norvežani u polufinale idu na Totenhem koji je u Njemačkoj bio bolji od Ajntrahta – gol od-
– Fiorentina i Đurgarden –Čelzi. Prve utakmice igraju se 1. maja, a revanši sedam dana kasnije.
luke postigao je Dominik Solanke iz jedanaesterca za ukupnih 2:1 u korist ,,sparsa“. D. K.
SUBOTA
PLJEVLJA: Rudar – Podgorica (15 h)
IGALO: Igalo – Ibar (15 h)
RADANOVIĆI: Grbalj – Iskra (15 h)
PODGORICA: Mladost DG – Lovćen (17h)
1. Mladost DG 25 18 6 1 42:15 60
2. Rudar 25 13 8 4 43:23 47
3. Lovćen 24 11 7 6 38:26 40
4. Igalo 25 8 9 8 31:28 33
5. Grbalj 25 8 6 11 25:38 30
6 Iskra 25 7 7 11 22:26 28
7.Ibar 25 6 6 13 20:31 24
8. Podgorica 25 4 11 10 30:50 23
9 Kom 25 5 4 16 18:39 19
PODGORICA - Praznična neđelja u crnogorskom fudbalu – na Vaskrs se igraju utakmice 30. kola Meridianbet 1. CFL. Odavno je pitanje vremena kada će Budućnost teoretski da osigura titulu, a došao je trenutak da pod Goricom ima prvu meč loptu. Ako ,,plavi“ savladaju Arsenal, a Petrovac ne dobije Sutjesku – šampionska trka biće gotova već u drugoj polovini aprila.
Postoji još jedan scenario po kojem bi momci Ivana Brnovića mogli do sedmog naslova prvaka: Podgoričanima je dovoljan i remi protiv Tivćana, pod uslovom da Nikšićani slave pod Malim brdom. Interesantna borba vodiće se i u derbiju začelja – uoči međusobnog sudara, Jezero ima tri boda više i utakmicu manje od Otranta. Jasno je da bi Plavljani trijumfom gotovo sigurno obezbijedili baraž, s tim što bi povećali šanse da u sigurnoj luci sustignu Bokelj sa kojim se sastaju 30. aprila u zaostalom duelu 28. runde elitnog ranga.
Dečić na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ dočekuje Kotorane, dok će u Bijelom Polju snage odmjeriti Jedinstvo i Mornar.
MNOGO MOTIVA ZA ,,PLAVE“
Pored mogućnosti da sve završi oko juriša na tron, Budućnost igra i posljednji meč pod Goricom ove sezone. Nakon ovog kola kreće renoviranje terena na najvećem domaćem stadionu, a u planu je da radovi budu gotovi do 9. juna kada će crnogorska ,,A“ reprezentacija ugostiti Jermeniju u kvalifikacijama za Mundijal. ,,Plavi“ su sve uzeli u obzir, a kao i svaki put – razmišljaju pobjednički pred dolazak Arsenala
- Sve znamo, a imaćemo priliku i da gledamo utakmicu Petrovac – Sutjeska. Kako god se završi pomenuti meč, mi ćemo se okrenuti sebi i pokušaćemo da savladamo neugodnog protivnika – rekao je trener Ivan Brnović, koji nastavlja:
- Imamo u vidu da je ovo posljednja utakmica u sezoni na našem stadionu i pred našim navijačima, tako da ćemo sigurno dati svoj maksimum da dođemo do pobjede, iako smo oslabljeni neigranjem Ivanovića i Bojovića – dodao je šef stručnog štaba lidera na tabeli. Brnović respektuje protivnika:
PODGORICA – U subotu će se odigrati svi mečevi 29. kola Druge lige, a ovu rundu obilježiće derbi Mladosti i Lovćena.
Mladost DG je bez poraza od 3.
novembra prošle godine, kada je doživjela jedini neuspjeh (zaustavljena od Rudara), dok je Lovćen bez poraza od 9. novembra prošle godine (kada je doživio debakl od Podgorice). Dva
tima su u vrhu tabele – Mladost gotovo izvjesno biće novi prvoligaš, a Lovćen učesnik baraža, ostaje samo da se vidi čija serija će biti zaustavljena. Derbi se igra od 17 časova na ,,DG areni“,
dok se ostali mečevi igraju od 15 sati. U Pljevljima igraju Rudar i Podgorica. Pljevljaci imaju ulogu favorita, a Podgorica je u veoma teškoj situaciji i pokušaće da ostane makar neporaže-
na. Igalo i Ibar igraju meč koji je mnogo važniji za goste, koji još brinu za opstanak, dok domaći samo teoretski mogu misliti na baraž. Grbalj će u Radanovićima dočekati Iskru. R. P.
- Arsenal je ušao u formu igre i rezultata, što nas negdje prati tokom čitave sezone - da mnoge ekipe idu uzlaznom putanjom do susreta sa nama. I sada nam predstoji težak zadatak protiv jako dobre i disciplinovane ekipe koju predvodi mladi trener Božidar Tujković, kojeg neizmjerno cijenim – ističe Brnović. Pored titule, Budućnost može
CFL (30. KOLO): Lider ima priliku da ovjeri tron, Petrovac dočekuje Sutjesku, zanimljivo u derbiju začelja
11 – Bojović (Budućnost), Perović (Jezero)
10 – Abdulahi (Arsenal), Korać (Jedinstvo)
9 - Vukotić (Budućnost)
Derbi začelja igra se u Beranama, gdje će Jezero ugostiti Otrant.
Duel Jezera i Otranta jedan je od ključnih za oba tima u borbi za opstanak. Plavljani bi pobjedom napravili veliki korak ka ispunjenu cilja. - Utakmica velikog uloga i značaja. Osvajanjem tri boda dobijamo mnogo. Znatno bismo povećali šanse za mjesto u baražu, a otvorila bi se i mogućnost da se borimo za mjesto iznad opasne zone. Spremni smo. Biće teško jer je i Otrant vezao da trijumfa. Prošli put su nas dobili, ali vjerujem da ćemo ovoga puta mi biti uspješniji. Igramo dobro i vrijeme je da to valorizujemo na tabeli – za Pobjedu je rekao trener Miodrag Džudović. puta mi biti uspješ-
8 – Janjić, Kalezić (Sutjeska), Bašić (Petrovac)... Raspored
da pomjeri i neke klupske rekorde - broj pobjeda, broj datih golova, broj bodova, broj utakmica bez poraza… - Arsenal ima dobre pojedince, posebno bih istakao Abdulahija, tu su prekaljeni Šahman i Bulatović, a izdvojio bih i Kovinića koji je riješio posljednjih par utakmica. Protivnik je dobra i čvrsta ekipa koja ne dozvoljava protivniku puno šansi. Čeka nas iskušenje u nedjelju, ali naši igrači su mnogo puta u teškim mečevima pokazali stav i dobru igru, pa isto očekujem i uoči ove utakmice i naravno pobjedu koja bi nam otvorila vrata raja - jasan je Brnović.
,,NEBO-PLAVI“ DA ZAOKRUŽE MISIJU
Ne razmišlja Petrovac o prvom mjestu još od polusezone, već o tome da zadrži drugu poziciju koja donosi vizu za Evropu.
Derbi kola sa Sutjeskom nudi
Plavljani imaju tri boda više i utakmicu manje od fenjeraša iz Ulcinja. Jasno je da će momci Džemala Kaplanbegua juriti pobjedu – za jaču nadu u očuvanje prvoligaškog statusa. - Obje ekipe vezale su po dva trijumfa uoči međusobnog duela. Ovo je utakmica koja može mnogo toga da odredi. Nama odgovara pobjeda i uradićemo sve da osvojimo tri boda. U dobrom smo raspoloženju, ušli smo u pozitivnu mini seriju i vjerujem da možemo da ponovimo rezultat iz prošlog duela sa Jezerom kada smo slavili sa 1:0. Biće teško u Beranama, rival je podigao formu, igraju dobar fudbal, ali mi imamo samo jedan, pobjednički izbor – za Pobjedu je izjavio je vezista Otranta Vasilije Terzić
šansu ,,nebo-plavima“ da zaokruže ligašku misiju. - Imamo 12 bodova više i gledano sa ta strane odgovaraju nam dva epiloga. Sa neriješenim ishodom zadržali bismo Sutjesku na istoj razdaljini, ali ono što mnogo više vrijedi je pobjeda. Razmišljamo u tom pravcu. Novim trijumfom praktično bismo osigurali epitet viceprvaka, što je za nas veliki uspjeh. To bi nam otvorilo mogućnost da razigramo neke mlađe igrače i vidimo koliko mogu da pruže u takmičarskom dijelu do kraja prvenstva – za Pobjedu je rekao trener Zdravko Dragićević Petrovčani su vezali dva poraza – jedan ligaški i jedan u
prvom meču polufinala Kupa protiv Dečića (1:0). Nije to poremetilo tim sa Jadrana koji igra jednu od najboljih sezona u klupskoj istoriji. - Ne vidimo pad forme. Falilo je sreće, a neke očigledne odluke nijesu bile u našu korist. Razgovarali smo, raspoloženje je dobro, nastavljamo da dajemo maksimum u cilju istorijskog uspjeha. Vidjećemo što će dati teren, ali i do sada smo pokazali da smo na pravom putu – poručio je mladi strateg. Sutjeska takođe ima svoju računicu. Nikšićani se bore za treće mjesto i potajno se nadaju karti za ino scenu.
U tome bi upravo mogao da im ,,pomogne“ Petrovac ako osvoji Kup.
- O revanšu Kupa neću da pričam, jer do tada imamo dva meča u ligi. Idemo redom. Sutjeska je odlična ekipa, podigla se u odnosu na jesenas i početak proljećne polusezone. Rival ima nekoliko pojedinaca koji mogu da riješe utakmicu i svakome naprave problem, a dobri su i kao cjelina. Biće teško i neizvjesno, ali očekujem od svojih igrača da budu pravi – ističe Dragićević. Za ,,nebo-plave“ neće nastupiti Aleksandar Kapisoda i Žarko Popović zbog kartona, a duže je odsutan argentinski napadač Rodrigo Faust - Žao mi je Rodriga. Riječ je o kvalitetnom momku i igraču. Mučila ga je povreda. Počeo je da trenira sa ekipom. Nadam
se da će nam pomoći u finišu sezone – kazao je Dragićević.
SUTJESKA DA SAČUVA TREĆE MJESTO
Mučila se Sutjeska jesenas, bila čak i u opasnoj zoni, a u tom ritmu je otvorila i proljećnu polusezonu. Ipak, vremenom su se stabilizovali Nikšićani. Krenule su pobjede, napredak na tabeli i bolje raspoloženje unutar kluba.
Četa Milije Savovića izgubila je u prošloj rundi od Budućnosti, ali nije pokvarila položaj u elitnom rangu.
- Kada smo zimus pravili rekonstrukciju tima, zacrtali smo da na kraju sezone budemo treći. Trenutno smo na toj
poziciji i uradićemo sve da je zadržimo – za Pobjedu kaže trener Savović. - Budućnost je dokazala da je ubjedljivo najbolja u ligi, a Petrovac je iznad svih nas ostalih. Kompaktna, kvalitetna ekipa koja je s pravom druga. Čeka nas zahtjevan izazov, ali idemo na pobjedu. Teško možemo da stignemo Petrovčane, ali bi nam tri boda mnogo značila za ostvarenje našeg plana. Imamo motiva, a na račun toga – vjerujem da možemo da napravimo pozitivan epilog. Fali nam Ivan Vukčević, a u konkurenciju se vraća Vasko Kalezić koji je prethodnih dana trenirao punim intenzitetom – zaključio je Savović. Davor KAŽIĆ
Saba Sekulović je crnogorska reprezentativka u ragbiju, radi u Berlinu, praksu je završila u Evropskom parlamentu u Briselu, a odrasla u Doljanima
PODGORICA - Imamo scenario za filmsko platno i provjerenu glumačku ekipu! Na primjer, za društvo iz Holivuda, ali na crnogorski začin (način).
„Surfovali“ bismo kadrovima 80-ih godina kroz Etiopiju, pa preko Crne Gore (Doljana), sve do Berlina gdje glavna junakinja danas živi sa sinom i partnerom.
Znamo i to da odabir lokacije igra glavnu ulogu u stvaranju atmosfere i vjerodostojnosti, a da je realizovanje ideje najteži zamah. A sve ovo i još mnogo toga je naša junakinja, crnogorska reprezentativka u ragbiju Saba Sekulović, majka devetomjesečnog Matijasa (oko imena za sina sa partnerom Špancem našla se u sredini, jer je Matijas lako mogao da bude Matija, Luka, Tadija...).
LJUBAV NA PRVI POGLED
Po čemu je Saba posebna, a priča njenih roditelja duboka i neobična? Osim što je obrazovanje sticala u inostranstvu (Moskva i Brisel), a u Njemačkoj obavlja posao u međunarodnoj firmi kao konsultant za evropske politike (približila nam je zanimanje:„Radim sa međunarodnim firmama ko-
Saba nikada nije bila u Etiopiji, ali planira da putuje u zemlju njene majke. - Tata je 80-ih, u vrijeme Jugoslavije, bio ratni dopisnik za Tanjug iz Etiopije. Volio je baš da se druži sa ljudima iz zemlje – lokalcima. Upoznao je majku, došli su u Podgoricu, na koju se brzo navikla upravo zbog ljudi. Upoznala je bližu rodbinu s afričkog kontinenta. - Prije svega, imam cilj da odem sa majkom. Voljela bih da moj sin ima sjećanja. Tamo je moja porodica. Baba, sada je pokojna, i tetke su bile kod nas, a ujak dolazi češće jer radi u Londonu.
Njemačkoj, a nije fraza, kaže, da joj Crna Gora fali.
- A kako da mi ne nedostaje?
Budućnost volej 1 Budva 3
PODGORICA – „MTEL Dvorana Morača“. Gledalaca: 120. Sudije: Sonja Simonovska (Bar) i Branko Batizić (Podgorica).
Saba na treningu nacionalnog tima
Istina je da dugo živim u centralnoj i sjevernoj Evropi, ali stvarno mi crnogorski duh i neke individue, koje su baš fenomenalne, nedostaju. U Njemačkoj su ljudi dobri, ali u Crnoj Gori kada upoznate nekoga ko vam je prijatelj, to je za čitav život. Ta konekcija je nevjerovatna, pogotovo sa ljudima koje sam upoznala preko ragbija. Da umijem da pišem, napisala bih roman o njima – iskreno će Saba
je hoće da oblikuju evropske zakone, projekte…, i pomažem im da stupe u kontakt sa zakonodavcima“), Saba nastupa za Ragbi klub Berlin i ekipu koja predstavlja grad Berlin.
U 27. godini (rođena je 1992) krenula je na prvi trening i to po nagovoru tetke sadašnjeg partnera, koja je u ovom sportu bila reprezentativka Španije. Apsolutno, do prvog treninga, nije imala „blage veze“ o ragbiju, tako da se informisala preko interneta. A onda je ljubav buknula na prvi pogled. - Do 40. godine igraću ragbi, odlučila sam, a u međuvremenu sam završila prvi nivo za arbitra - u dahu je, kao da želi da svi čuju, kazala naša reprezentativka.
I ova ljubav je pokreće, motiviše, zbog nje je budna i ništa joj nije teško. I jedva je dočekala prije dva dana prvo okupljanje nacionalnog tima nakon što se ostvarila kao majka. - Neke vrijednosti koje sam imala od malih nogu, kao integritet, poštovanje, timski rad i
disciplinu, vidim u ragbiju. Od želje da probam, sada želim da igram što duže. Sjećam se da sam se nakon 45 minuta zaljubila u ovaj sport. Onda sam polako učila tehniku, načine kako da obaram rivalke, ulazim u kontakt i to je to. Sa 27 godina počela sam da igram prvi timski sport.
Ragbi nije tuča. Ragbi je planiranje i nadmudrivanje.
- Uvijek ragbi poredim s rukometom koji je za mene mnogo grublji. Ima taj kontakt, ali uz milion pravila za sigurniji kontakt. Nije kao američki fudbal, jer se u kontakt ulazi samo sa osobom koja ima loptu. Zato je ragbi sigurnost, prije svega, što je osnovni postulat ovog sporta – kazala je Sekulović.
U CRNOJ GORI
PRIJATELJ JE
ZA ČITAV ŽIVOT
Dan je fuliran. Porodica, posao, treninzi, utakmice, a uz sve u klubu radi sa djecom do osam godina. Kako stiže da se
naspava, putuje, odgleda film, pročita novine, knjigu... - Malo je 24 sata za sve, a moram da dodam da mi je bitno da spavam makar sedam sati. A kako stižem? Pomaže mi partner. Sada sam se i ja vratila na posao, on je sa djetetom pet mjeseci, jer po zakonu na to ima pravo.
Poslije izazovnog perioda studija (završila međunarodno pravo), kada je naučila francuski jezik, preselila se u Brisel. - Čini mi se da sam kroz studiranje postala otporna, tako da prelazak u Brisel, gdje sam prvo šest mjeseci obavljala praksu u Evropskom parlamentu, a onda prešla u privatni sektor, nije bio toliko komplikovan. Poslije izvjesnog vremena željela sam da promijenim mjesto i saznam kako funkcioniše svijet politike u Njemačkoj, koja je „motor“ Evropske unije. Stigla sam u Berlin, počela da radim isti posao u istoj firmi, samo sa kancelarijom u drugom gradu. Posljednje tri godine živi u
Istina je da dugo živim u centralnoj i sjevernoj Evropi, ali stvarno mi crnogorski duh i neke individue, koje su baš fenomenalne, nedostaju. U Njemačkoj su ljudi dobri, ali u Crnoj Gori kada upoznate nekoga ko vam je prijatelj, to je za čitav život. Ta konekcija je nevjerovatna, pogotovo sa ljudima koje sam upoznala preko ragbija. Da umijem da pišem, napisala bih roman o njima –iskreno će Saba.
DJEČAK SA DVA
PREZIMENA
Sunce je najljepše gdje su djeca, partner, roditelji, rodbina, prijatelji... Ljepota odrastanja se ne zaboravlja, a naša sagovornica čuva kao biser sjećanja iz Doljana. - Zanimljivo odrastanje. Sjećam se perioda kada se išlo u školu, a djeca sa periferije mogu najbolje da razumiju moju priču. Auto je uvijek bio upaljen, a put komplikovan... Ali je bilo lijepo. Eto, mog tatu niko ne može pomjeriti odatle. Nema šanse. Sada kada je majka možda i najbolje može da razumije koliko je važno srećno djetinjstvo. Matijas Sekulović Lopez i jeste natopljen ljubavlju. Dječak sa dva prezimena, crnogorskih, španskih, ali i etiopljanskih korijena.
- Prema španskom zakonu, dijete može da uzme prezime oba roditelja, a mi smo se odlučili za prvo moje. Zato što sam ga ja rodila, to je bila logika, a, drugo, zato što moj partner kaže da će sa balkanskim prezimenom biti odličan sportista. Biće košarkaš, sigurno... zaključila je Saba. A. MARKOVIĆ
BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak, Poleksić 2, Milošević 4, Mašković, Silajdžić 2, Radović (libero), Nikolić 13, A. Radić 4, Lojić 11, Kovačević, Jelić 4, F. Radić. BUDVA: Mocić (libero 1), Miljanić 12, Lečić 8, R. Milenkovi 2, Stanojević 5, Radunović 17, Radonić 1, Živković, Krivokapić (libero 2), V. Milenković 26, Tmušić 1, Milosavljević, Čelebić 3, Babić. Drugi put u sezoni Budućnost volej uspjela je da otkine set Budvi, ali je Budva i peti put u isto toliko mečeva pobijedila Budućnost i povela 2:0 u finalnoj seriji plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše. Tim Miljana Boškovića, tako, ima priliku da u poneđeljak (21. april) pred svojim navijačima završi posao i proslavi sed-
PODGORICA - Član Red Bula Maks Ferstapen uskoro bi mogao da postane najplaćeniji vozač Formule 1 u istoriji, zahvaljujući ogromnoj ponudi o kojoj se priča da ga čeka u novom timu. - Brdo novca za najveći ugovor u istoriji - glasi jedan od naslova u pojedinim sportskim portalima, specijalizovanim za F1, povodom vijesti da će Maks Ferstapen od naredne
mu uzastopnu titulu, te dođe do sedme duple krune, za potvrdu dominacije na domaćoj sceni, sa nikad mlađim timom i samo jednim strancem.
Iako su u ovom meču igrali bez Luke Babića (odmarao je zbog lakše povrede skočnog zgloba koju je zaradio na prvoj utakmici), Budvani su bili dominantni, sa izuzetkom trećeg seta, u kojem je Budućnost uspjela da produži neizvjesnost. Bez najboljeg igrača Ivana Zvicera (zbog zdrastvenih razloga je ranije završio sezonu) za Podgoričane je finale, praktično, nemoguća misija.
Budvani su lako dobili prvi set u kojem su dominirali prije svega blokom. Od početnih 3:0 i 5:1 za goste, moglo se naslutiti u kom pravcu će da se odvija set, posebno što u podgoričkom timu ništa nije funkcionisalo. Budućnost je držala priključak do 6:4, a onda su Budvani napravili seriju 4:0 za vođstvo od 10:4, a onda su stigli i do nedostižnih 14:5, kada je trener domaćih Dejan Radić potrošio i drugi tajm-aut, koji nije pomogao. Tačku na
ubjedljiv set stavio je Vasilije Milenković Budućnost je pokazala određenu reakciju u drugom setu, tokom kojeg je Luka Milošević na poziciji tehničara zamijenio Danila Dubaka, ali
najveći ugovor u istoriji Formule 1
nedovoljnu da izjednači rezultat. Podgoričani su osvojili prvi poen u setu (Aleksa Nikolić), ali je Budva kontrolisala igru i rezultat do vođstva od 14:7. Tada su se Podgoričani „trgli“, počeli su mnogo bolje
da serviraju pa su polako „topili“ prednost gostiju i stigli na poen minusa (16:15), ali su se loše organizovali u kontri za izjednačenje. Od kontre na drugoj strani Mira Miljanića u toj akciji, Budva je povrati-
la kontrolu u svoje ruke, sa tri poena u nizu povela je 19:15, a nakon asa Miljanića je na 21:16 riješila dileme u ovom setu, u kojem je posljednji poen osvojio Vuk Stanojević, bivši igrač Budućnosti.
Kako je otvorila treći set, činilo se da Budva sigurnim koracima hita ka maksimalnoj pobjedi. Budvani su vrlo brzo poveli 8:5, možda su i pomislili da se domaćin predao, ali je Budućnost tada zaigrala najbolje od početka meča. Serijom 4:0, koju je zaključio blokom Miodrag Jelić, Budućnost je povela 12:10, a nakon asa Nikolića i 17:13. Budva se tada probudila i u finišu seta je uspjela da izjednači na 22:22, nakon bloka Dalibora Lečića. Budućnost je stigla prva do set lopte na 24:23, ali je Vasilije Milenković anulirao. Tada je na scenu stupio Nikolić, koji je prvo donio 25. poen za domaće, a onda je realizovao i kontru i tako donio Budućnosti prvi set na meču. Budućnost je samo jednom vodila u četvrtom setu, sa 1:0, a Budva je već na 10:5 uhvatila zalet za trijumf. Pokušala je Budućnost da se vrati, smanjila je na 16:14, ali je šampion, nakon bloka Lečića, ponovo vratio četiri poena prednosti (18:14) i rutinski priveo meč kraju. S. J.
godine voziti za Aston Martin. A brdo novca obezbijediće, ko bi drugi nego Saudijci. Prema tim najavama, Holanđanin će napustiti aktuelni tim po isteku aktuelne sezone (mada i dalje tvrdi da nema govora o tome), a potom će preći u Aston Martin koji trenutno, sa sadašnjim vlasnicima, ne može da mu ponudi astronomski novac, ali mu toliku količinu novca mogu po-
nuditi potencijalni i sve izvjesniji novi vlasnici - Saudijci. Sve glasnije se spekuliše o tome da će najveći saudijski investicioni fond iza kojeg stoji država postati većinski vlasnik Aston Martina (već je manjinski), a prvi korak nakon što se to desi je dovođenje trofejnog Holanđanina - naravno za veliki novac. Spekuliše se i o sumi novca koju bi Holanđanin dobio za pri-
stanak. Za tri godine, od 2026. do 2028, zaradio bi 264 miliona dolara, odnosno 88 miliona godišnje što je ogroman skok u odnosu na platu koju sada ima - 55 miliona.
Novac naravno nije problem za Saudijce, ali da bi se ovaj scenario dogodio potrebno je da, najprije, kanadski magnat Lorens Strol proda većinski udio u vlasništvu Aston Martina, da ga proda Saudijcima, a kada se to desi (i ako se desi), potrebno je i da Ferstapen klimne glavom u znak pristanka. Nimalo nerealan scenario kada je u igri toliki novac.
Da preciziramo, Investicioni fond koji bi sve ovo izveo je isti onaj koji stoji iza dovođenja Kristijana Ronalda u Saudijsku Arabiju, te prvog golfera svijeta Džona Rama u tu zemlju, a Ferstapen bi otuda bio treći najbolji u svom sportu koji bi postao dio ovog carstva.
Ulaganja Saudijaca u ,,najbrži cirkus“ posljednjih godina su eksplodirala, Džeda je već četiri godine domaćin jedne od trka u zvaničnom kalendaru, a pomenuti fond već ima 20 odsto udjela u Aston Martinu koji, pomenusmo, sada želi da uveća i da postane većinski vlasnik.
Takođe, Saudijci su i jedan od sponzora takmičenja kroz naftnu kompaniju Aramko.
R. A.
Crnogorski automobilista za vikend vozi prvu trku u Reno Klio kup seriji
PODGORICA – Nakon kvalitetnih priprema, crnogorski automobilista Filip Kunčer spreman je za start nove trkačke sezone u kojoj će nastupiti u Reno Klio kup seriji. Prvi izazov ga čeka od danas do poneđeljka na stazi ,,Pol Armanjak“ u mjestu Nogaro, u Francuskoj. - Tehnički pregledi su obavljeni, sve je spremno za subotnje slobodne treninge. Prema sadašnjim prognozama prvog dana nas očekuje kiša. Kvalifikacije su u nedjelju ujutro u osam sati. Istog dana je na programu i prva trka koju ćete moći da pratite na drugom kanalu RTCG od 13.45, a druga trka zbog Uskrsa se vozi u ponedjeljak od 16:05. Sa nestrpljenjem iščekujem start i srećan sam što sam dio evropskog Reno Klio kup šampionata – kazao je Kunčer, koga čeka najveći izazov u karijeri i izuzetno jaka konkurencija jer će se nadmetati s najboljim vozačima iz cijelog svijeta u ovoj klasi. U Reno Klio kup seriji voziće se ukupno 18 trka, na poznatim stazama u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Španiji. S. J.
U Podgorici posljednje pripreme uoči početka Evropskog prvenstva za seniore u džudou
PODGORICA – Svi dvoranski sportovi makar nedjelju dana biće u drugom planu, svi klubovi biće prinuđeni da traže alternativne načine za trening, jer će u ,,MTEL Dvorani Morača“ i ,,Bemaks areni“ tokom cijele naredne sedmice biti postavljena specijalizovana podloga – tatami. Naime, u Podgorici će se od 23. do 27. aprila održati seniorsko prvenstvo Evrope u džudou, a Crna Gora ostaće upisana kao najmanja država u istoriji koja je organizovala tako veliko takmičenje i to u godini kada Džudo savez Crne Gore obilježava značajan jubilej – 50 godina postojanja.
Takmičenja kreću u srijedu, tatami će biti postavljen u neđelju, ali pripreme su već u završnoj fazi. Borbe će se odvijati u ,,MTEL Dvorani Morača“, dok će ,,Bemaks arena“ biti predviđena za zagrijavanje takmičara.
- Crna Gora je 8. decembra 2023. godine zvanično dobila domaćinstvo za ovo takmičenje. Znali smo da nas čeka težak posao i velika organizacija. Pripreme traju mjesecima.
Ali organizacija tako velikog takmičenja je velika čast ne samo za džudo sport, već i za crnogorski sport uopšte. Velika čast, obaveza i odgovornost, da na najbolji način promovišemo džudo i pošaljemo lijepe slike iz Podgorice i Crne Gore. Prilika da pokažemo da smo kao država kadri i sposobni da organizujemo najveća sportska takmičenja - rekao je za Pobjedu Jovica Rečević, predsjednik Džudo saveza Crne Gore.
Organizacioni odbor, zajedno sa velikim timom posvećenih profesionalaca, sa ogromnim zadovoljstvom i uzbuđenjem očekuje dolazak vrhunskih sportista, trenera, zvaničnika i ljubitelja džudoa iz svih krajeva Evrope. Ovo takmičenje predstavlja najveći sportski događaj ikada organizovan u Crnoj Gori, a sve pripreme su usmjerene ka tome da se gostima i učesnicima pruži nezaboravno iskustvo.
- Još je značajnije ako znamo da je džudo sport sa programa Olimpijskih igara, a da se održava muško i žensko seniorsko prvenstvo Evrope, pojedinačno i ekipno takmičenje, čak pet takmičarskih dana. Milion eura je licen-
,,Bemaks arena“ dvorana za zagrijavanje
S obzirom na to da mala sala ,,MTEL Dvorane Morača“ ne ispunjava kriterijume, odlučeno je da se tatami postavi i u ,,Bemaks areni“, gdje neće biti takmičarskih mečeva, ali će biti posebno opremljena. Osim tatamija, biće postavljeni specijalizovani LED ekrani,
ca i nagradni fond koji pada na teret organizatora, a Vlada je još ranije stala iza toga. Ovakvu vrstu takmičenja imali smo 2005. godine, kada je SCG dobila domaćinstvo Eurobasketa, pa se jedna grupa igrala u Podgorici, gdje su nastupile četiri reprezentacije. Takođe, prije tri godine, Crna Gora je bila domaćin jedne grupe na Evropskom prvenstvu za rukometašice, kad su u Podgorici igrale četiri reprezentacije. Ovako nešto po važnosti nikada. O publici, ambijentu, atmosferi, o tome se može raspravljati, ali po važnosti i veličini, definitivno nikad veće takmičenje za Crnu Goru – objasnio je Rečević.
na kojima će takmičari imati mogućnost da prate borbe i samim tim vide raspored kada nastupaju. Samim tim ,,Bemaks arenA“ biće dvorana za zaigrijavanje takmičara... - Zahvaljujući izuzetnim uslovima i činjenici da su dvije dvorane povezane
hodnikom, imaćemo vrhunske uslove. Takmičari će u ,,Bemaks areni“ imati priliku da se pripremaju i zagrijavaju, a onda samo pred nastup da dođu u salu gdje je odvija takmičarski dio. To je na zaista maksimalnom nivou – kazao je Rečević
Crna Gora sa 10 takmičara
Crnogorski džudo na Evropskom prvenstvu za seniore u Podgorici predstavljaće deset džudista u pojedinačnoj konkurenciji. Nastupiće Petar Radovic i Jusuf Nurković (do 66), Jahja Nurković (do 73), Nikola i Nebojša Gardašević (do 81), Novo Raičević (do 90), Anto Dubreta i Slobodan Vukić (preko 100), Jovana Peković (do 78) i Jovana Mrvaljević (preko 78). Za ekipni nastup, u konkurenciji mješovitih timova, prijavljeni su Tamara Gardašević i Aiša Nurković (do 57) i Nataša Jeftić (do 70).
- Crna Gora nema medalju sa prvenstva Evrope skoro 40 godina i samim plasmanom na šampionat već je ostvaren uspjeh. Nezahvalno je prognozirati nastup crnogorskih džudista, jer će konkurencija biti izuzetna, a nastupiće brojni osvajači medalja sa najznačajnijih međunarodnih takmičenja, šampionata svijeta i Olimpijskih igara – kazao je selektor Ilija Vukotić, uvjeren da će dvorana biti ispunjena do posljednjeg mjesta i da će ljubitelji tog borilačkog sporta uživati.
Tokom kraja Evropskog prvenstva u Podgorici, u Budvi će biti organizovan i međunarodni kamp za djecu.
- Gotovo sve zemlje uče-
Na prethodnom EP učestvovali su takmičari i takmičarke iz čak 47 evropskih zemalja. Tim Džudo saveza Crne Gore neumorno radi kako bi osigurao da Podgorica bude dostojan domaćin ovog istorijskog takmičenja, koje će dodatno afirmisati Crnu Goru na mapi evropskog i svjetskog sporta. Brojke su već nevjerovatne.
snice Evropskog prvenstva dovode i određeni broj najmlađih takmičara, jer ćemo u Budvi organizovati kamp za djecu. Svi će biti smješteni u Budvi, a kamp će se održati u sali Mediteranskog sportskog centra. Ovo će zaista biti dani za pamćenje, kada je u pitanju džudo – kazao je Rečević
Šampionat u Podgorici okupiće oko 450 džudista iz 48 država Evrope. - Savez je već obezbijedio nešto više od 650 soba. Mislim da su to nevjerovatne brojke, koje govore da će hoteli u Podgorici biti puni i ovo je sigurno izuzetna promocija i grada i države, a samim tim mnogi će sigurno imati korist. Osim to-
Pivotkinja reprezentacije Senegala Ava N’Diaj o razlozima dolaska u ŽRK OTP Group Budućnost
PODGORICA - Pivotkinja reprezentacije Senegala i dosadašnja igračica Krima Ava N’Diaj jedno je od tri pojačanja Ženskog rukometnog kluba OTP Group Budućnost za narednu sezonu.
Osim N’Diaj, u redove crnogorske ekipe vraća se reprezentativka Itana Grbić, koja takođe dolazi iz slovenačkog Krima, dok će plavi dres naredne sezone nositi i poljska reprezentativka, lijevo krilo Dagmara Nocunj N’Diaj je rođena u francuskom gradu Strazbur, ima 29 godina i ove sezone je u dresu Krima na-
Znam mentalitet igračica - prave su ratnice i to je bio najveći motiv da dođem
stupala u Ligi šampiona. Tokom dosadašnje karijere igrala je za francuske ekipe Avr, Mec, Šambrej, Tulon i Brest, a bila je članica mađarskog Šiofoka i rumunske Glorije Buzau. Standardna je članica reprezentacije Senegala, za koju je nastupala na prvenstvima svijeta 2019. i 2023. godine.
Za klupski sajt pričala je o klubu, razlozima dolaska u Podgoricu... - Veoma sam srećna i ponosna što dolazim u Budućnost. To je važan korak u mojoj karijeri i velika stvar, jer se radi o klubu koji ima tradiciju. Znam kakav je mentalitet igračica, kako se bore u svakom trenutku - pra-
ve ratnice koje daju sve od sebe. To je, po meni, identitet kluba i upravo to je bio najveći motiv da dođem, jer se i sama identifikujem sa tim ratničkim duhom, to je dio mene. Jedva čekam da postanem dio toga. Pričala je reprezentativka Senegala o ambicijama i budućim saigračicama.
ga, ovo je prilika da otvorimo vrata za neke druge sportove, već se pominje vaterpolo 2028. godine, moguće i grupna faza prvenstva u odbojci, tako da je ovo šasna da dokažemo i Evropi da smo kadri, sposobni i voljni da organizujemo najveća takmičenja – podvukao je Rečević. R. PEROVIĆ
- Ambicije su da odemo što dalje u Ligi šampiona. Znam Itanu Grbić, igramo zajedno u Krimu, sjajna je osoba i igračica. Trenera Bojanu Popović ne poznajem lično, ali vidim
njenu energiju i to mi se veoma dopada. Naravno, poznajem i Armel Atingre, jer je Francuskinja kao i ja, još je ne poznajem lično, ali nadam se da će se to uskoro promijeniti. A. M.
Autor: Dr
Srđa MARTINOVIĆ
SAVOVIĆ, RADOVAN, KOMANDIR (PIPERI, 1890 – MOSKVA, SSSR, 1942)
Otac mu je Milutin Savović. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Završio je oficirsku školu na Cetinju nakon čega je proizveden za potporučnika crnogorske vojske. Kao oficir Mijovićke (Crnačke) čete Spuškog bataljona učestvovao je u balkanskim ratovima 1912-1913. U Drugom balkanskom ratu 1913. bio je ordonans oficir u štabu Druge brigade Dečanskog odreda. U čin poručnika kraljevske crnogorske vojske proizveden je 14. novembra 1913. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu 1914-1916. Nakon osnivanja crnogorske vojne žandarmerije u julu 1915, postavljen je za ađutanta njenog šefa Vukašina Božovića. Za vrijeme austrougarske okupacije 1916-1918. bio je interniran u logor Boldogason. Učesnik je Božićnog ustanka 1919. nakon čega je emigrirao u Italiju. U crnogorskoj vojsci u egzilu komandovao je III četom koja se nalazila u sastavu bataljona Pera Vukovića. U crnogorskoj vojsci u emigraciji napredovao je u čin komandira u koji je proizveden 3. decembra 1919. Sa grupom crnogorskih oficira uz pomoć generala Anta Gvozdenovića koji je preko ruskog poslanika u Rimu organizovao prevoz, prešao je u SSSR 1922. Nastavio je školovanje u oficirskoj pješadijskoj školi u Saratovu. Službovao je u sovjetskoj vojsci kao oficir. U SSSR-u je pripadao crnogorskoj političkoj emigraciji. Učestvovao je u sovjetskoj vojsci u Drugom svjetskom ratu od 1939. Poginuo je u odbrani Moskve od
Radovan Savović je tokom austrougarske okupacije bio interniran u logor Boldogason. Učestvovao je u Božićnom ustanku 1919. nakon čega je emigrirao u Italiju. U crnogorskoj vojsci u egzilu komandovao je III četom koja se nalazila u sastavu bataljona Pera Vukovića. Prešao je u SSSR 1922. godine
njemačke vojske. Vijest o njegovoj sudbini donio je Blažo Vukašinović nakon povratka iz SSSR-a u Crnu Goru nakon Drugog svjetskog rata.
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira
VUKAŠINOVIĆ, BLAŽO, KOMANDIR, PUKOVNIK SOVJETSKE VOJSKE (KOPILJE, PIPERI, 1888 – KOPILJE, PIPERI, 1972) Otac mu je Spasoje Perov Vukašinović, perjanik knjaza Nikole, učesnik bitke na Vučjem dolu. U Oficirsku školu na Cetinju upisao se 1906. i završio je 1909. kada je dobio čin potporučnika. Službovao je na Cetinju, u Podgorici i Nikšiću. Unaprijeđen je u čin poručnika. Učestvovao u Prvom balkanskom ratu, na Bardanjoltu kod Skadra, u Drugom balkanskom ratu na Bregalnici. Poslije balkanskih ratova komandovao je mitraljeskim odjeljenjem u Đakovičkoj brigadi u Đakovici. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu. Bio je komandir mitraljeskog odjeljenja u Pljevaljskoj brigadi, potom u nekim drugim jedinicama. Učestvovao u borbama na Drini, Glasincu i na Mojkovcu, gdje se posebno istakao, te je od serdara Janka Vukotića predložen za unapređenje i odlikovanje. Po kapitulaciji crnogorske vojske 1916. interniran je u Boldogason, gdje ostaje do kraja rata 1918. Po povratku u zemlju
Blažo Vukašinović je učestvovao u balkanskim ratovima. U Prvom svjetskom ratu borio se na Drini, Glasincu i na Mojkovcu, đe se posebno istakao. Bio je interniran u Boldogason. Učestvovao je u Božićnom ustanku. Bio je u crnogorskoj vojsci u Gaeti. Odatle je otišao u SSSR đe je bio pukovnik Crvene armije. Učestvovao je u odbrani Moskve
izrazio je neslaganje zbog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom i priključio se jedinicama koje su organizovale Božićni ustanak. Poslije neuspjeha istog, emigrirao je 1919. u Italiju. Bio u crnogorskoj vojsci u emigraciji u Gaeti, dok ista nije rasformirana. Iz
Italije odlazi, sa grupom oficira, u Sovjetski savez. Završio je Pješadijsku školu u Saratovu nakon čega je nastavio vojnu službu u Crvenoj armiji, kao major, potpukovnik, a potom kao pukovnik. U Drugom svjetskom ratu, kao dobrovoljac, učestvovao u odbrani Moskve. Za iskazanu hrabrost odlikovan od strane Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta Sovjetskog saveza.
MARKO ILIJIN
MARTINOVIĆ, KAPETAN I KAVALIR
ORDENA SV. ĐORĐA
Rođen je 12. aprila 1884. godine na Cetinju u porodici Ilije Dragova, barjaktara i Jovane Joke, kćerke Pera Martinovića. Osnovnu školu učio je na Cetinju. U trećem razredu određen je lično od knjaza Nikole da se školuje u Rusiji, u ruskom kadetskom korpusu. Te godine odabrana su četiri mladića, među kojima Savo Dragov Martinović, Milo Radović i još jedan mladić. Učio je u Rusiji Tre-
ći Mihailovski kadetski korpus u trajanju od pet godina, koji je završio najvjerovatnije 1905. godine kada je proizveden za potporučnika ruske vojske. Kao dobrovoljac učesnik je Rusko-japanskog rata 1904–1905. godine. Za pokazano junaštvo u borbama u Mandžuriji protiv japanske vojske odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa i Zlatnom medaljom na Đorđevskoj lenti za hrabrost. Po povratku iz Rusije primljen je u crnogorsku vojsku. Učesnik je oba Balkanska rata 1912–1913. godine. Prilikom opsade Skadra ranjen je dva puta na Tarabošu i u glavu pri zauzeću Skadra 15. marta 1913. godine. U Prvom svjetskom ratu 1914–16. godine učestvovao je u sastavu Lovćenskog odreda kada je komandovao jedinicom na Lovćenskom sektoru prema Kotoru. O tome postoji sačuvana fotografija na kojoj se vidi kako komanduje prema Boki Kotorskoj. U čin potporučnika proizveden je 25. marta 1915. godine kada se nalazio u sastavu Cetinjskog bataljona, a kasnije
je raspoređen za komandira mitralješkog odjeljenja na L ovćenskom frontu. Zarobljen je po ulasku austrougarskih trupa na Cetinje januara 1916. godine, a interniran 12. jula iste godine. Period 1916–1918. godine proveo je u logoru Boldogason u Mađarskoj. Po dolasku iz ropstva službovao je „pri Delegaciji za ishranu Crnogoraca u Skadru“, sve do maja 1919. godine kada je angažovan kao potporučnik u 17. pješadijskom puku u Valjevu. U Valjevu je bio komandir voda u ovom puku kada je 28. novembra 1919. godine proizveden u poručnika. Zatim je u maju 1920. godine sa službom premješten za komandira voda u 14. četu Graničnih trupa, a od 4. februara 1920. godine za komandira III čete III bataljona 46. pješadijskog puka. U čin kapetana II klase prozveden je 30. juna 1922. godine. Službovao je u Bitolju u Bitoljskoj pješadijskoj brigadi. Tamo je preminuo iznenada, na dan svoje svadbe 1923. godine. U Bitolju je i sahranjen.
(Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
ĐURĐICA ĆORIĆ
POLITIKA
SRĐAN POPOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
CRNA HRONIKA
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ
ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednik
BOJAN ĐURIŠIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 69. stav 3. Zakona o igrama na sreću (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 052/04 od 02.08.2004, “Službeni list Crne Gore”, br. 013/07 od 18.12.2007, 073/10 od 10.12.2010, 040/11 od 08.08.2011, 061/13 od 30.12.2013, 037/17 od 14.06.2017, 003/23 od 10.01.2023), člana 2 Pravilnika o uslovima koje treba da ispuni priređivač nagradnih igara, Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, kao priređivač nagradne igre, utvrđuje:
nagradne igre
„Doživi Budimpeštu u punoj brzini uz CKB Visa kartice
Ovim Pravilima uređuje se prirađivanje nagradne igre, pod nazivom „Doživi Budimpeštu u punoj brzini uz CKB Visa kartice“ (u daljem tekstu: Nagradna igra) i ona sadrži odredbe o Priređivaču, načinu priređivanja igre, nagradnom fondu, uslovima za učestvovanje, obavještenju učesnika u nagradnoj igri, odgovornost Priređivača prema učesnicima u igri, kao i drugim pitanjima od značaja za priređivanje nagradne igre.
Priređivač nagradne igre je Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica (u daljem tekstu: CKB) sa sjedištem u Podgorici, adresa: Bulevar revolucije 17, Podgorica, Crna Gora, PIB: 02239108.
Vrijeme trajanja nagradne igre
Nagradna igra se priređuje u periodu od 21. 4. 2025. do 22. 6. 2025. godine.
Pravo na kvalifikaciju za učešće u nagradnoj igri se završava 22. 6. 2025. godine u 23:59 časova.
Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri
CKB za sve svoje klijente, fizička lica, u Crnoj Gori organizuje nagradnu igru sa nazivom „Doživi Budimpeštu u punoj brzini uz CKB Visa kartice“, radi promocije CKB Visa kartica za fizička lica, kao i nagrađivanja svojih klijenata.
Pravo učešća u nagradnoj igri ostvaruju svi klijenti, fizička lica, korisnici
CKB Visa kartice koji obave jednu ili više transakcija svojom Visa platnom karticom u periodu od 21. 4. do 22. 6. 2025. godine u minimalnom iznosu od 10 eura. Ukoliko se transakcija obavi kroz digitalni novčanik (Google Pay/Apple Pay) u minimalnom iznosu od 10 eura, ta transakcija će se evidentirati kao dva učešća. Veći broj transakcija znači i više šansi za osvajanje nagrade.
Učesnici nagradne igre su saglasni da, u slučaju osvajanja nagrade, priređivač nagradne igre može objaviti njihova imena u skladu sa zakonskom regulativom, a bez obaveze davanja bilo kakve naknade za to.
Zaposleni u CKB-u i članovi njihove uže porodice (roditelji, braća i sestre, polubraća i polusestre, supružnici i djeca) ne mogu biti učesnici u nagradnoj igri.
Izvlačenje dobitnika Izvlačenje dobitnika nagrada obaviće se 25. 6. 2025. godine u 10:00 časova u prostorijama Priređivača (upravna zgrada CKB-a) u prisustvu tročlane komisije koju odredi Priređivač. Klijenti koji obave transakciju CKB Visa karticom u minimalnom iznosu od 10 eura pojavljuju se u bazi podataka iz koje će softver nasumično izvući dobitnike za nagrade. Zapisnik komisije sa izvlačenja dobitnika biće dostavljeni Upravi za igre na sreću.
Nagradni fond Ukupni nagradni fond: 84.247 eura sa uračunatim PDV-om Ukupan broj nagrada: 11 nagrada Nagradni fond sadrži sljedeće nagrade: • Glavne nagrade: 3x putovanje u Budimpeštu na GP trku 2025 za dvije osobe. Putovanje u navedenom trajanju će se organizovati u periodu od 31. 7. do 4. 8. 2025. godine, a tačni termini će biti definisani od strane Priređivača u trenutku dodjele nagrade. Ukupna vrijednost jednog putovanja za dvije osobe iznosi 24.052 eura, od čega turistički paket aranžman iznosi 23.129 eura, a avio prevoz iznosi 923 eura. Ukupna vrijednost glavnih nagrada iznosi 72.157 eura sa uračunatim PDV-om. Robne nagrade: 8x Piquadro kofer dimenzija 40x55x20 cm. Vrijednost jednog kofera je 1.511 eura, dok je ukupna vrijednost robnih nagrada 12.090 eura sa uračunatim PDV-om.
Na utvrđenu vrijednost fonda nagradnih igara Priređivač plaća 5% u korist budžeta Crne Gore na način predviđen Zakonom. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.
Objava rezultata i preuzimanje nagrada
Dobitnici nagrada će biti obaviješteni putem štampanih medija, u dnevnim novinama „Pobjeda“ i to 27. 6. 2025. godine, kao i telefonskim pozivom od strane Priređivača. Dobitnik se identifikuje ličnim dokumentom. Preuzimanje nagrade se obavlja u prostorijama Odjeljenja za marketing i komunikacije, u centrali CKB-a, Bulevar revolucije 17, Podgorica. Rok za preuzimanje nagrade je 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Nagrada se ne može zamijeniti za novac. Učesnik nije dužan da uplati naknadu za učestvovanje u nagradnoj igri.
Mehanizam nagrađivanja
Pravila igre biće objavljena u dnevnim novinama „Pobjeda“ prije početka nagradne igre, a nakon odobrenja od strane Uprave za igre na sreću.
Poslovna tajna
Zaposleni kod Priređivača dužni su da čuvaju kao poslovnu tajnu podatke o učesnicima (broju, identitetu i ostalim ličnim podacima).
Gore navedene podatke Priređivač može saopštiti trećim licima na način predviđen Zakonom.
Saglasnost za obradu ličnih podataka
Uzimanjem učešća u nagradnoj igri dobitnici su saglasni da se njihovi lični podaci obrađuju u onoj mjeri koju zahtijeva priroda nagradne igre.
Otkazivanje nagradne igre
Priređivač može prekinuti nagradnu igru usljed nastupa okolnosti više sile ili drugih okolnosti koje se uobičajeno nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti i na koje se nije moglo uticati. O navedenom prekidu Priređivač će putem medija obavijestiti javnost.
Sporovi U slučaju spora u vezi sa ovom nagradnom igrom nadležan je sud u Podgorici.
Cjenovnik čitulja
TEL. 069/332-332 Formati
1/9 OBAVIJEST O SMRTI
do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
BAR, BJELIŠI POVOLJNO PRODAJEM PLACEVE 330 m2 , 375m2 , 840m2
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Obavještenje zainteresovane javnosti
Na osnovu člana 41 Zakona o upravljanju otpadom (»Službeni list CG« broj 34/24, 92/24) Agencija za zaštitu životne sredine ,obavještava zainteresovanu javnost da je ovaj organ izdao dozvolu br. 03-UPI-1876/9 od 03.04.2025.god.društvu sa ograničenom odgovornošću » EKOMEDIKA« D.O.O. Podgorica,za preradu i /ili otstranjivanje otpada :18 01 01 oštri instrumenti (izuzev 18 01 03*) , 18 01 03* otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe posebnim zahtjevima zbog sprječavanja infekcije i 18 01 04 otpad čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe posebnim zahtjevima zbog sprječavanja infekcije (npr. zavoji, gipsevi, posteljina, odjeća za jednokratnu upotrebu i pelene), na lokaciji: Opština Berane, kat. parcela br. 865/1, KO Berane. Postupak prerade i /ili otstranjivanja je: R4 Recikliranjem / preradom metalnog otpada i kompleksnih proizvoda gdje su metali prevladavajući materijal(u ovaj postupak se ubraja rezanje,sortiranje,termička obrada i elektrolitički procesi,kao što su:recikliranje metalnog i proizvedenog otpada u čeličanama; prerada otpadnih vozila i električnog otpada,kao što su kućni aparati,IToprema,i dr; termučka obrada metala zagađenih uljem,kablovi i dr;recikliranje baterija;elektrolitička upotreba srebra iz fotografskih hemikalija i sl.)
Rok važenja dozvole je do 17. 03. 2030. godine.
769
Dana 18. aprila 2025. u 78 godini poslije duge i teške bolesti preminuo je naš voljeni
Saučešće primamo u kapeli u Straševini 18. aprila od 12 do 16 časova i 19. aprila od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI:
supruga MILANKA, kćerka TANJA, sin GORAN, sestre STANKA i MILKA, snaha IVANA, sinovci DRAGOLJUB i DARKO, sinovica MILICA, sestrići, sestrične, braća i sestre od stričeva, unučad i ostala mnogobrojna rodbina
син БОШКО, кћерка БОЈАНА, сестре СЛАВИЦА, СВЕТЛАНА и
СЛОБОДАН Митра МИТРОВИЋ 1941–2025
Саучешће примамо у градској капели у
Даниловграду 18. априла од 10 до 16 часова и 19.
априла од 10 до 13 30 часова.
Сахрана ће се обавити 19. априла на сеоском гробљу у Марковини у 15 часова.
ОЖАЛОШЋЕНИ:
супруга АНКА, синови ВЕСЕЛИН, МИЛАН, РАЈКО и БРАНКО, кћери МИЛИЦА и ЈОВАНА, снахе СЛАВИЦА, ЈЕЛЕНА, ИВАНА и РАДМИЛА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи и остала многобројна родбина МИТРОВИЋ
Posljednji pozdrav dragom
FADILJU ŠAHOVIĆU
MINKA, MIRZA i LIDA VODOPIĆ
Posljednji pozdrav voljenom đedu
Posljednji pozdrav dragom
MILANU NIKČEVIĆU
Posljednji pozdrav dragom
MILANU NIKČEVIĆU
Čuvaćemo tvoj lik od zaborava. Počivaj u miru!
Tvoji ĐURĐEVCI: SVETO, VLADO, SANJA, MARINA, DAMJAN i JANA
Neka tvoja duša počiva u miru! ANA i ZVEZDAN ĐURIŠIĆ sa porodicom 774
Posljednji pozdrav voljenom zetu i tetku
FADILJ ŠAHOVIĆ
DENDA, SELMA i DADO ĐURBUZOVIĆ
FADILJU ŠAHOVIĆU
Čuvaćemo te od zaborava, ponosni na tvoj častan i dostojanstven život.
Vole te tvoja unučad,
AMER, HARIS, OMAR, DEMIR, JASMINA, LEJLA, DINA, SARA
Posljednji pozdrav dragoj babi
MARIJI – MARI RADOVIĆ
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava
MILENA, ANĐELA, STEFAN
Posljednji pozdrav dragom bratu Od sestara VJERE, SLAVICE i MILKE sa porodicama
Posljednji pozdrav svom izgubljenom životnom saputniku SLOBODAN MITROVIĆ
Tvoja dobra voljena žena ANKA
19, 20. i 21. april
S tugom se opraštamo od naše drage i plemenite kume
VUČINIĆ
Nikad te nećemo zaboraviti. Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i nositi je u našim srcima. ZEKO, BORKA, BALŠA i MATIJA
Draganovoj VUČINIĆ
Počivaj u miru, Vječna ti slava i hvala, čestita dušo. NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicom 797
ŠAHOVIĆ
SAMIR, ENIS i SABINA
Dragi oče SLOBODAN MITROVIĆ
Riječi je malo koje bi opisale zahvalnost za život koji dobih i lekcije koje od tebe naučih. Kada smo kao djeca ostali bez majke, bio si nam i jedno i drugo. Naučio si me da svi možemo pokleknuti pred sudbinom i životom, ali da samo hrabri ustanu i idu dalje, stvarajući život iz ništa. Čuvaću uspomenu na tebe zajedno sa našim najmilijim. Laka ti crna zemlja, časni roditelju. Sin MIĆO
807
Posljednji pozdrav
SLOBODAN MITROVIĆ
Dragi đede, nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo te čuvati od zaborava.
Dragi striko
SLOBODAN MITROVIĆ
Neka tvoja čestita duša nađe mira u tvojoj Markovini-Katunskoj nahiji koje si mnogo volio. Sinovac VELJKO MITROVIĆ sa familijom
Posljednji pozdrav, striko
Tvoje unuke: SLAVICA, TANJA, SVETLANA i ANA sa porodicama
Posljednji pozdrav
Rastanak ovozemaljski je bolan ostavlja na duši sjetu za radost tuga je nužna i smrt za život na drugom svijetu.
MILOŠ VLADOV sa porodicom
SLOBODAN MITROVIĆ Dragi roditellju, došao je dan da se sa tobom rastanem. Bio si krutina svoje porodice, tvoj životni put bio je težak, borio si se kako si mogao i znao i govorio si mora se naprijed. Počivaj u miru. Tvoja ćerka GARA i zet BATO sa porodicom.
804
Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu
SLOBODAN MITROVIĆ
Neka ti je vječna slava i hvala.
768 10 godina od kad nije sa nama
VUKOSAVA StanojaPOPOVIĆ
Vrijeme nije umanjilo uspomene i sjećanje na tvoju ljubav, dobrotu, brižnost i nježnost.
Ćerka JOVANA i unuk MIRKO DERIKONJIĆ sa porodicom
TVOJA PORODICA
Dragi oče SLOBODAN MITROVIĆ
Hvala ti za častan vijek cio, hvala ti za snagu u život i oslonac koji si bio. Sirotan je teško biti ranjen bez majčina krila, ali su grudi tvoje od zla me znale skriti.
Hvala je malo što bih ti htio reći od mene posljednje s Bogom, poslije svih tvojih muka u grob ćeš miran leći.
Tvoj KIĆO i snaha JELENA
Putuj među anđele.
Dragi oče, svekre, đede SLOBODAN MITROVIĆ
Izgubismo zajedno borbu za tvoj dalji opstanak među nama. Hvala ti za svaku riječ, tvoj osmijeh, tvoj topli zagrljaj. Ostavio si prazninu u duši, dubok ožiljak na srcima našim. Vječna hvala ti za sve, sreća je bila pored sebe imati te.
Tvoji voljeni: BRANKO, IVANA, LIDIJA, LUKA i DAVOR
Godina dana je prošla od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni
RANKO JOKIĆ 1965–2024.
U krugu njegovih najmilijih, posjetićemo njegovu vječnu kuću, zaliti je suzama i okititi cvijećem.
OŽALOŠĆENA PORODICA
764
Devet godina je od smrti našeg dragog
MUJE N. PEJOVIĆ
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.
Dana 20. aprila 2025. navršava se 7 godina od smrti našeg dragog
PAVLA – PUŚKA KALUĐEROVIĆA
7 godina tugujemo, 7 godina si sa nama u svakom uspjehu i neuspjehu u svakom razgovoru i sjećanju. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol zbog preranog gubitka tvoje podrške, ljubavi i pažnje. Dok dišemo mi dišeš i ti sa nama.
803
Tvoji najmiliji NADA, JELENA, NIKOLA, VESNA, LUKA i PETAR
SAIMA ČEJOVIĆ ARUČEVIĆ 1938–2024.
Majko, evo prođe pola godine, od poslednjeg zagrljaja sa tobom, a bol i tuga nikako da prođu. Tvoje veliko srce, plemenita duša, dobrota koju si pružala, svetlost kojom si zračila, ostaće u večnom pamćenju.
Tvoja ćerka HAJRA
Tvoji ANĐE, MAŠE, STANKO i SNEŠKA
SAIMA ČEJOVIĆ ARUČEVIĆ 1938–2024.
Sestro naša, teško se mirimo sa tim, evo prođe pola godine otkako si nas napustila. Naša srca pate, duša je prazna, sudbina i daljina je učinjela da naše želje i priče ostaše blede. Ostaju uspomene na svu tvoju dobrotu, čistotu duše koje si gajila prema nama.
Tvoje sestre, HAZIZA iz Australije i HADŽIRA iz Nemačke
758
784
795
Navršavaju se dvije godine kako nije sa nama naš suprug i otac
Nedostaješ, ali živiš u našim sjećanjima.
Tvoji RADA i IVAN
Draga majko
RADMILA Borova MIŠKOVIĆ
Dana 21. aprila 2025. godine navršava se trideset dana od smrti našeg voljenog
BOŽO – BOŠKO DONČIĆ
Tog dana održat će se sveta misa u Crkvi Pomoćnice kršćana na Mulu u 9 sati, nakon koje ćemo posjetiti njegov vječni dom na gradskom groblju u Škaljarima.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Teško je doći u roditeljski dom gdje tebe više nema. Ništa više nije isto. Nedostaješ. Sa mnom si uvijek. S poštovanjem , tugom i ponosom Tvoja ćerka RANKA 796 2005–2025
777
Godina dana kako živim bez moje majke RADE MIŠKOVIĆ
Majko, onog dana kada su se tvoje oči zatvorile moje su izgubile sjaj, tvoje srce je prestalo kucati, a moje se raspalo na komade. Htjela bih samo da te zagrlim, da se u tom jednom zagrljaju izgube sve tuge i boli. Volim te beskrajno.
Tvoja ćerka LJUBINKA 776
Godinu dana od kada nas je napustila naša majka i baba
RADMILA – RADA Borova MIŠKOVIĆ
Draga majko. Nema tog vremena koje može izbrisati tebe, nas i sve što smo imali sa tobom.
Ma koliko prošlo… Ti si i dalje tu… U našim mislima… Srcima… Duši…
A odatle te sve vrijeme ovoga svijeta ne može iščupati. Danas će tvoja porodica posjetiti tvoju vječnu kuću i poželjeti ti vječni mir i spokoj. Nedostaješ nam .
Vole te tvoja đeca i unučad: RANKO, RANKA, LJUBINKA, NEVENA, MAJA, IVONA, BLAŽO, TEODORA i ĐORĐE sa porodicama
Godinu dana je od smrti moje majke
RADE MIŠKOVIĆ
Ostavila si mi u amanet, da makar pokušam da budem onakav kakva si ti bila. Tvoj sin RANKO
Prošle su dvije godine od kadа nas je napustio naš jedini brat i ujak
Premalo je riječi, a previše tuge da Ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.
Moj ujak
VJERA Damjana PERIŠIĆ
Nikada te nećemo zaboraviti. TVOJA PORODICA
LUKA MEDOJEVIĆ
Lukice moj najbolji, ne prođe ni dan da niјеsi u mojim mislima, ti i moj tata. Njegovim pa onda tvojim odlaskom ostala sam uskraćena za veliku pažnju, ljubav, razumijevanje… Mnogo mi nedostajete. Do ponovnog susreta, budi spokojan i odmori svoju dobru i čistu dušu
S ljubavlju i tugom MILENA, JASNA i JEVREM
Dana 19. aprila 2025 godine navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena
DESANKA Slobodana PAVIĆEVIĆ rođena RADULOVIĆ
Majko, bila si nam veliki oslonac, vodič i srce naše porodice.
Svoj život nesebično si nam posvetila, uz tebe smo rasli, odrasli i postali ljudi kakvi smo danas.
Bila si najdivnija supruga i majka i uvijek utočište. Ovim putem želimo da se zahvalimo rodbini, kumovima i prijateljima koji su u ovim za nas teškim danima bili uz nas riječima utjehe i pažnje.
Takođe, želimo da se zahvalimo dr Enisi Žarić i njenom timu Aidi, Lidiji, Manji, Ljilji i svima sa Odjeljenja hematologije KBC.
Zahvaljujemo se osoblju domova zdravlja Danilovgrad i Blok 5 – Podgorica.
Deki, hvala za svu ljubav i strpljenje, zauvijek ćeš ostati u našim srcima i svakoj našoj dobroj misli i djelu.
U subotu, 19. aprila uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Voli te tvoja PORODICA
Tri godine dana su od smrti naše voljene
MARE Mijata ŠARANOVIĆ rođene SENJAK
U mislima i u našim srcima ste
ZORAN Nikole GLOBAREVIĆ 2014–2025.
NIKOLA Milov BRANKA Nikole GLOBAREVIĆ GLOBAREVIĆ 2021–2025. 2017–2025.
Tvoju blagu narav i dobru dušu nikada nećemo zaboraviti
RANKA MUGOŠA sa porodicom
Svakog dana nam nedostaješ sve više. Zauvijek smo ti zahvalni na tvojoj bezgraničnoj ljubav i dobroti i svemu što si nam pružila i ponosni smo na tvoj časni i plemeniti život. Svakog dana si prisutna u našim srcima i lijepim i dragim uspomenama. Počivaj sa anđelima.
Tvoj suprug MILORAD i kćerke NELA, NATAŠA, ALEKSANDRA i IVANA sa porodicama 772
Najdražoj majci
MIRJANI – MIRI JOKIĆ
Majko, prošlo je 20 godina od kada nisi sa nama, a nama se svakog aprila po jedna nova rana otvori koja boli i peče. Isto kao ona prva najdublja. Nedostaješ nam puno Čuvamo te u srcima zauvijek.
Tvoji ANDRIJA i JELENA
Draga sestro, danas kao i svakog dana nedostaješ mi više nego što riječima mogu opisati. Počivaj u miru. Volim te sestra VUKICA 761
760 Navršava se četrdeset dana od smrti moje sestre
STANKA Mirkova GLUŠAC rođena LOPIČIĆ
se godinu dana otkada si nas napustio, tata
791
OBREN STANIŠIĆ
Previše je bola i tuge da bi na papiru moglo stati. Živio si čestito, dostojanstveno, blag, nenametljiv, poštovan. Povjerio si mi brigu o tebi, sve tvoje patnje, boli, nepravde smo skupa bolovali i stoički podnosili. Hvalio si se koliko su ti radosti u život unijela moja djeca, tvoja miljenica koja ti je svakog dana donosila doručak u krevet i tvoj matematičar s kojim si igrao šah.
Previše nam nedostaješ, nema dana da ne pričamo o tebi. Zauvijek si u našim srcima.
U subotu, 19. aprila 2025. godine, u 10 časova ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću.
Tvoja NINA sa porodicom
Prošlo je godinu dana otkako je otišao naš kum, brat i prijatelj
1953–2024.
Vreme prolazi, sećanja ne blede.
Hvala ti na 40 godina najčistijeg prijateljstva.
Počivaj u miru, brate naš.
ZVEZDAN TERZIĆ sa porodicom
773
Prolazi godina, i dan u aprilu koji je od svih u godini – najtužniji.
Naše višedecenijsko prijateljstvo, sve što smo međusobno gradili i sagradili, prkosi vremenu, koje neumoljivo prolazi.
Takav kao Ti ne prolazi, ostaješ utkan za sva vremena.
Nedostaješ zauvijek, Brate moj. Počivaj u miru.
SAVA GRBOVIĆ
"CRNOGORSKA PLOVIDBA" AD KOTOR POMORSKO BRODARSKO DRUŠTVO (MARITIME SHIPPING COMPANY)
85330 KOTOR, ŠKALJARI bb, (P.O. BOX 90), MONTENEGRO
Tel/Fax: + 382 / 32 304 164/5, e-mail: info@crnogorskaplovidba.com
Na osnovu čl. 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG”, br. 65/20 146/21 i 04/24) i čl. 29 Statuta Crnogorske plovidbe AD Kotor, Odbor direktora upućuje
O B A V J E Š T E NJ E o sazivanju vanredne skupštine akcionara
Obavještavaju se akcionari Crnogorske plovidbe AD Kotor (u daljem tekstu: Društvo) da se odlukom odbora direktora, donijetoj na CLXXV sjednici, održanoj dana 17.04.2025. godine, saziva vanredna skupština akcionara Društva za 19.05.2025 godine, sa početkom u 11:00 časova, u prostorijama Društva u Kotoru, Škaljari bb. Za vanrednu skupštinu akcionara Crnogorske plovidbe AD Kotor predlaže se sljedeći:
D N E V N I R E D 1. Zaključenje Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između akcionarskog društva “Crnogorska plovidba” AD Kotor i “Barska plovidba” AD Bar; Predlog odluke: Usvaja se Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između akcionarskog društva “Crnogorska plovidba” AD Kotor i “Barska plovidba” AD Bar
Ukupan broj akcija Društva je 1.066.425 običnih akcija sa pravom glasa. Odluka pod tačkama 1 dnevnog reda donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića.
Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovinu ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.
Pravo učestvovanja na skupštini akcionara i ostvarivanja svojih prava imaju svi akcionari Društva koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara. Identifikacija akcionara vršit će se na osnovu lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoć ja i ličnih isprava punomoćnika. Prijava i identifikacija akcionara i punomoćnika koji prisustvuju skupštini akcionara, obavit će se dana 19.05.2025. godine, u vremenu od 08:00 do 11:00 časova.
Materijali sa predlozima odluka za vanrednu skupštinu akcionara biće dostupni na uvid akcionarima 20 dana prije održavanja skupštine, u sjedištu Društva na adresi: Škaljari bb, Kotor Obavještenje o sazivanju vanredne skupštine akcionara objavljeno je na internet stranici Društva www.crnogorskaplovidba.com, a sve dodatne informacije u vezi vanredne skupštine akcionara mogu se dobiti na telefon 032/304-164, kao i na e-mail sekretara Društva: s.raskovic@crnogorskaplovidba.com
Odbor direktora Crnogorska plovidba AD Kotor
“BARSKA PLOVIDBA” A.D. BAR 85000 Bar - Obala 13 Jul bb, Crna Gora phone: +382-30-311-300; e-mail: a.raznatovic@barplov.com
Na osnovu čl. 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list CG” br. 65/20 , 146/21 i 4/24), čl. 29 Statuta “Barska plovidba” A.D. Bar i Odluke Odbora direktora “Barska plovidba” A.D. Bar br. OD/331-5 od 15.04.2025. godine, sazivam XVII VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA “BARSKA PLOVIDBA” A.D. BAR
za dan 19.05.2025. godine (ponedeljak), sa početkom rada u 1000 časova
Potpisivanje liste prisutnih akcionara i punomoćnika, vršiće se od 08 oo do 0930 časova, u prostorijama “Barska plovidba” A.D. u Baru, Putnički Terminal, gdje će se i održati Skupština.
Za sjednicu predlažem slijedeći
D N E V N I R E D
1. Zaključenje Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između “Crnogorska plovidba” AD Kotor i “Barska plovidba” AD Bar;
2. Odobrenja prodaje nepokretnosti - stare poslovne zgrade u Baru i poslovnog prostora u Beogradu;
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani na Skupštini putem punomoćnika Punomoćnici akcionara dužni su priložiti originalno ovjereno punomoćje, a identifikacija istih će se utvrditi uvidom u njihove lične isprave.
Društvo će obezbediti spisak akcionara iz “CKDD” A.D. Podgorica, najranije dva dana prije održavanja Skupštine.
Samo akcionari koji su na spisku akcionara pribavljenim od “CKDD” A.D. Podgorica, mogu prisustvovati Skupštini.
Odluke Skupštine usvaja se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.
Materijali za Skupštinu akcionara sa prijedlogom odluka biće dostupni na uvid akcionarima u upravnoj zgradi Društva svakog radnog dana 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i na internet stranici: www.barskaplovidba.me
Kontak za informacije u vezi sa održavanjem Skupštine akcionara je tel. br. 030-311-300 i meil: a.raznatovic@barplov.com
Predsjednik Odbora direktora Ćazim Alković