Dnevni list POBJEDA 10.12.2025. by Pobjeda

Srijeda, 10. decembar

Reakcije na najavu Albanskog foruma da će predložiti zakon o isplati dodataka od pola prosječne plate i penzije na kraju godine

Đeljošaj: Godišnji

Mulešković:

Ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj smatra da je motivacija poslodavca niži realni trošak zbog oslobađanja poreza, stimulacija i veće zadovoljstvo radnika, povećana produktivnost i lojalnost zaposlenih. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković, međutim, ukazuje da bi se ovim zakonom dodatno pogoršala situacija u velikom broju rmi u Crnoj Gori koje ne posluju na zavidnom nivou

Unija slobodnih sindikata poručila da se podjednako tretiraju i privatni i javni sektor u zahtjevu da se povećaju zarade

Keković tvrdi da ima novca za veće plate

Sedam godina od otvaranja pregovora sa EU u Poglavlju 27

U stanu u Nikšiću, u Ulici Peka Pavlovića, pronađena tijela muškarca i žene usmrćenih nožem

Vulević uhapšen u Baru, istražuju motiv zločina

Studentkinja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Lana Bigović iz Nikšića juče dobila priznanje koje je svrstava među najbolje

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu NAJVREDNIJE

Govor predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša na obilježavanju dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije i 107. godišnjice Podgoričke skupštine ponovo pokrenuo podjele

Mitrić: Nacionalistički istupi se pogrešno pretvaraju u pravna pitanja

Nikoleta Đukanović i Neira Šabanović o promjenama na političkoj sceni

PES još traga za stranačkim identitetom, dok se širi prostor za nove podjele među građanima

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Govor predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša na obilježavanju dana ujedinjenja

Crne Gore i Srbije i 107. godišnjice Podgoričke skupštine ponovo pokrenuo podjele

Mitrić: Nacionalistički istupi se pogrešno pretvaraju u pravna pitanja

PODGORICA - Crna Gora nije u potpunosti izgubila svoj građanski karakter, ali politička scena prolazi kroz proces pomjeranja ka naglašenijim identitetskim, pa i vjerskim narativima. I dok PES još nije izgradio svoj politički imidž, Mandić i Knežević uveliko rade na osnaživanju identiteta političke grupacije kojoj pripadaju u susret narednim izborima.

opštine Pljevlja poznat po nacionalističkim

Redovni profesor Pravnog fakulteta u penziji Blagota Mitrić navodi da je predsjednik opštine Pljevlja poznat po nacionalističkim istupima i stavovima te da ni ovog puta ne može biti govora o krivičnom djelu rušenja ustavnog poretka, već da bi se jedino, kako kaže, možda moglo govoriti o govoru sa elementima širenja međunacionalne mržnje što ovdje, takođe, nije bio slučaj

PODGORICA - Obilježavanje dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije i 107. godišnjice Podgoričke skupštine, koje je 1. decembra u Pljevljima organizovao Srpski nacionalni savjet, ponovo je otvorilo stare političke i istorijske podjele. Govor predsjednika te opštine Darija Vraneša, prepun ocjena o događajima iz 1918. godine, izazvao je talas reakcija i polemika u javnosti. Dok dio političkog spektra njegov istup tumači kao otvoreni napad na ustavni poredak, pravni stručnjaci ocjenjuju da se umjesto pravne analize opet vodi politička bitka preko istorije.

U razgovoru za Pobjedu, redovni profesor Pravnog fakulteta u penziji Blagota Mitrić kaže da se izjave gradonačelnika Pljevalja ne mogu smatrati pokušajem državnog udara, već još jednim u nizu nacionalističkih istupa lokalnog karaktera. Istovremeno, upozorava na ozbiljne pravne zablude koje se ponavljaju u javnom

prostoru, od tumačenja legitimiteta Podgoričke skupštine do proslavljanja, kako navodi, praznika koji u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji. - Nije dobro da se jedan, u ovom slučaju, par ekselans politički stav pretvara u krivično djelo. Činjenica je da se izjave gradonačelnika Pljevalja ne mogu tretirati kao državni udar već više, da se našalim „opštinski“ udar, ako tako nešto uopšte postoji. Da gradonačelnik jedne manje crnogorske opštine može da sprovede državni udar i da to postane utisak koji će se prenijeti na javno mnjenje je vrlo neprijatno. Nema osnova ni temelja za takav jedan stav da je gradonačelnik Pljevalja počinio takvo krivično djelo - ocijenio je Mitrić. Gradonačelnik Pljevalja se na svečanosti, između ostalog, osvrnuo na istorijske događaje koji su prethodili odluci o ujedinjenju Crne Gore i Srbije 1918. godine, ocjenjujući da je „velika narodna skupština izvadila glogov kolac iz srca srpstva“, koji je, kako je naveo, zabila austrougarska

Činjenica je da se izjave gradonačelnika Pljevalja ne mogu tretirati kao državni udar već više, da se našalim „opštinski“ udar, ako tako nešto uopšte postoji, rekao je Mitrić

Komentarišući izjavu prvog

čovjeka Pljevalja upućenu direktorici CIN-CG Milki

politika „uz saglasnost velikih sila“ na Berlinskom kongresu 1878. godine.

Profesor Mitrić navodi da je gradonačelnik Pljevalja poznat po svojim nacionalističkim istupima i stavovima.

- Tako da tu ne može biti govora o krivičnom djelu rušenja ustavnog poretka. Jedino bi se možda moglo govoriti o govoru sa elementima širenja međunacionalne mržnje, što ovdje, takođe, nije bio slučajsmatra Mitrić.

Vraneš je u istom govoru kazao da je Podgorička skupština bila legitimna i da to potvrđuju brojni telegrami i čestitke međunarodnih zvaničnika, među kojima i tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Podsjetio je da je ovaj kraj nakon oslobođenja 1912. godine najprije pripao Kraljevini Srbiji, a da je tek krajem 1913. uključen u sastav Crne Gore, što je, kako je rekao, učinjeno bez većinske podrške stanovništva obje vjeroispovijesti. S njegovim stavom nije saglasan profesor Mitrić, koji ističe da je rukovodstvo pljevaljske opštine, sa Vranešom na čelu 1. decembra proslavljalo nepostojeći praznik u pravnom smislu.

- U vrijeme kada je formirana Podgorička skupština, po

Ustavu Kraljevine Crne Gore iz 1895. godine, postojali su svi državni organi, te je odluku o tome da li će se Crna Gora prispojiti Srbiji mogla da donese samo Skupština Kraljevine Crne Gore koja je bila u mandatu - pojašnjava Mitrić i dodaje da je tu odluku mogao da poništi samo Ustavni sud koji, takođe, tada nigdje nije postojao. Sagovornik Pobjede ukazuje i na činjenicu iz 2018. godine kada je Skupština Crne Gore rezolucijom poništila odluku Podgoričke skupštine o sjedinjenju Crne Gore i Srbije i stavila ih van pravne snage, što je zapravo bila nadležnost Ustavnog suda.

- Ne može Skupština da odlučuje o raznim rezolucijama, deklaracijama, odnosno o bilo kojoj pravnoj stvari. Zato što su to politički, a ne pravni akti. Politički akti ne obavezuju kao što obavezuju odluke Ustavnog suda - pojasnio je Mitrić. Prema njegovim riječima, jedina ispravna stvar bi bila da je odluku Podgoričke skupštine tadašnji Ustavni sud proglasio ništavnom.

On je naveo primjer iz prakse Ustavnog suda kada su nakon raspada SFRJ, Crna Gora i Srbija ostale u zajednici.

Ovo su samo neke od ocjena sagovornica Pobjede o političkim pozicijama vladajuće većine, ali i opozicije, čiji su odnosi snaga stigli u novu, veoma dinamičnu fazu. Tu posebno dolaze do izražaja partijske agende koje nijesu u skladu sa zvaničnim opredjeljenjem Crne Gore i njenih institucija da se što prije zaokruži proces učlanjenja zemlje u Evropsku uniju, već se kroz njih insistira na populističkim rješenjima i nacionalnim temama kako bi se obezbijedila što šira podrška ionako polarizovanog glasačkog tijela.

SKRETANJA

Iako je krajem 2024. godine premijer i prvi čovjek vladajućeg Pokreta Evropa sad Milojko Spajić pozvao sve konstituente Vlade da prihvate njegovu političku platformu Barometar 26 za brži ulazak u EU, godina na izmaku pokazala je sve tačke saglasnosti i razilaženja brojne koalicije na vlasti. U dokumentu koji su, prema tvrdnjama Spajića, prihvatili svi ministri i potpredsjednici Vlade, a u stvarnosti samo oni koji su i do tada bili prepoznati kao promoteri proevropskih ideja, posebno je istaknuto da se do kraja pretpristupnih pregovora naredne godine „osjetljiva, društveno-polarizujuća pitanja neće aktuelizovati u parlamentarnom diskursu“. Riječ je o iden-

Nikoleta Đukanović PES još identitetom, nove

titetskim i drugim pitanjima „koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore“. Površno gledajući i sa nekoliko izuzetaka, vlast se pridržavala ovih smjernica. No, paralelne agende su se aktivno sprovodile. Tako je ovu godinu Andrija Mandić, šef parlamenta i lider Nove srpske demokratije, koja je dio koalicije Za budućnost Crne Gore, iskoristio za susrete sa predstavnicima nekih od najuticajnijih institucija i država u Evropi i SAD. Kako je javno saopšteno nakon tih sastanaka, on je većini darovao likovnu predstavu kapele na Lovćenu, koju je 1925. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević (nakon što je uklonio razrušenu Njegoševu kapelu), a koja je svojevrsni simbol uništenja Crne Gore i njene državnosti utapanjem u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Upravo je obnavljanje te, Aleksandrove kapele jedan od političkih ciljeva na kome Mandić insistira već decenijama. No, šef parlamenta nedavno je otišao korak dalje kada je svom domaćinu, predsjedni-

Misionar i revolucionar

Neira Šabanović smatra da skorašnji postupci Andrije Mandića nikoga ne mogu iznenaditi. - Za razliku od PES-a koji još nije izgradio svoj politički imidž, Mandić i Milan Knežević (Demokratska narodna partija) rade na tome da identitet političke

grupacije kojoj pripadaju dodatno osnaže u susret narednim izborima. Dok je, sa jedne strane, Mandić preuzeo ulogu političkog misionara, pa koristi svaku priliku kako bi sa pozicije predsjednika Skupštine promovisao svoje političke vrijednosti, Knežević

CDT pozvao na produžetak rada Odbora za izbornu

Tadić-Mijović, nakon njenog gostovanja u jednoj televizijskoj emisiji, a koju je, navodeći Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“, profesor Blagota

gorske intelektualke“.

Mitrić smatra da se u tom slučaju, zbog ukidanja krivičnog djela kleveta, „jedino može govoriti o pravno-imovinskoj odgovornosti, zbog teških i gnusnih uvreda na račun jedne poznate crno-

Poziv da se nadležne institucije uključe u ovaj slučaj i ispitaju odgovornost uputilo je više nevladinih organizacija, kao i poslanice iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.

- Tada su pokrenute ideje da Crna Gora treba da sprovede referendum o tome da li su građani za samostalnu državu ili za ostanak u zajednici. Neposredno prije ostvarenja te ideje Skupštine opština Pljevlja, Žabljak i Plužine su donijele odluku da će se prisajediniti Srbiji ukoliko dođe do razdvajanja. Tada je Ustavni sud Crne Gore pokrenuo postupak po službenoj dužnosti u kojem je takve odluke proglasio ništavnim - naveo je Mitrić, zaključujući da se ništavnost nekog akta definiše kao da nikad nije ni donijet. Irena MILOVIĆ

PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju pozvao je juče poslanike u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje te reforme u skladu

sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama. Iz te organizacije pozivaju i da se, u odluci o produžetku rada Odbora, predvidi intenzivan rad i finalizacija svih potrebnih prijedloga izmjena zakona i teksta etičkog kodeksa od 15. januara do 15. aprila 2026. godine.

Neira Šabanović o promjenama na političkom nebu Crne Gore

još traga za stranačkim

identitetom, dok se širi prostor za podjele među građanima

Činjenica da je PES sada dio političke porodice desnog centra, u kombinaciji sa javnim insistiranjem Mandića na vjerskim porukama tokom institucionalnih i međunarodnih susreta, stvara utisak udaljavanja od sekularnih i građanskih standarda, smatra Đukanović, dok Šabanović naglašava da samo učlanjenje PES-a u CDI podrazumijeva prihvatanje vrijednosti koje ta politička zajednica baštini, a to su one koje propagiraju stranke desnog centra

ku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu kazao da i Crna Gora „svoju budućnost gradi i na hrišćanskom moralu i temeljima koji nas posebno snaže u vremenima velikih iskušenja“.

S obzirom na to da je Crna Gora po Ustavu (i dalje) građanska država, te da njeni zvaničnici uvijek s ponosom ističu različite vjere i nacije koje već vjekovima složno žive na njenom prostoru, insistiranje na jednoj vjeri tokom zvaničnih susreta sa zvaničnicima drugih država je izuzetno zabrinjavajuća praksa. Ovakvom skretanju „udesno“ posebno doprinosi činjenica da je PES prije dvadesetak dana zvanično postao član Cen-

se uživio u ulogu revolucionara, vodeći pobunu oko izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na taj način, ne nanose štetu samo svom koalicionom partneru, PESu, kod kojeg izostaju političke akcije, već i opoziciji koju su učinili nevidljivom u političkom spektru – precizirala je Šabanović za Pobjedu.

trističke demokratske internacionale.

Riječ je o organizaciji političkih subjekata čija se profilacija vezuje za desni centar, poput Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, Fidesa mađarskog premijera Viktora Orbana, te Slovenačke demokratske stranke nekadašnjeg premijera Janeza Janše. S obzirom na pozicije sa kojih oni nastupaju, očigledno je da u nastavku djelovanja PES-a može očekivati još populizma, ali i koketiranja sa određenim kontroverznim konceptima i istorijskim revizionizmom.

Istovremeno, ZBCG dodatno konsoliduje svoje redove, „utapajući“ manje stranke koalicije upravo u stranku na čijem je čelu Mandić.

GRAĐANSKI

KARAKTER

Nikoleta Đukanović, politička analitičarka i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, saglasna je da to ukazuje na nove tendencije na crnogorskom političkom nebu, koje se dalje odražavaju na društvo u cjelini, a posebno na temeljne vrijednosti.

izbornu reformu do 15. juna 2026.

- Teško je govoriti o potpunom gubitku građanskog karaktera Crne Gore, ali je evidentno da politička scena prolazi kroz proces pomjeranja ka naglašenijim identitetskim, pa i vjerskim narativima – istakla je sagovornica Pobjede.

Ipak, smatra spornim poruke koje se mogu „iščitati“ iz poteza dijela vladajućih stranaka i njihovih lidera.

- Činjenica da je najjača partija vlasti, PES, sada dio političke porodice desnog centra (CDI), posebno u kombinaciji sa javnim insistiranjem predsjednika Skupštine Mandića na vjerskim porukama tokom institucionalnih i međunarodnih susreta, stvara utisak udaljavanja od sekularnih i građanskih standarda. Ovakav pristup sigurno ne doprinosi stabilnosti. Naprotiv, otvara prostor za nove podjele među građanima, jer se politički legitimitet počinje graditi na razlikama, a ne na univerzalnim vrijednostima – ukazala je Đukanović. Za nju je veoma važno to što Crna Gora „ima snažno građansko nasljeđe“, zbog čega očekuje da i najviše državne institucije „djeluju u duhu tog nasljeđa, a ne da ga relativizuju“.

- U tom smislu, potreban je viši stepen institucionalne odgovornosti i jasna posvećenost sekularnom, inkluzivnom modelu društva kako bi se spriječilo produbljivanje već postojećih identitetskih tenzija – istakla je Đukanović.

SKRETANJA

Za Neiru Šabanović , doktorantkinju na Slobodnom univerzitetu u Briselu, samo učlanjenje PES-a u CDI „podrazumijeva prihvatanje vrijednosti koje ta politička zajednica baštini“, a to su one koje propagiraju stranke desnog centra.

- Jasno je da ovo članstvo dolazi sa određenim očekivanjima, a način na koji će se PES postaviti u odnosu na ta očekivanja, u velikoj mjeri će odrediti i njihove političke poteze u narednom periodu – pojasnila je ona.

Kako je dodala, PES „najvjerovatnije neće pokazati suštinski odnos prema tom članstvu“, već će poziciju u CDI doživjeti isključivo „pro forme“.

- U jednom od mogućih scenarija, stranka bi ipak mogla početi da ispoljava konzervativnije tonove nego ranije. To neće oslabiti njen koalicioni potencijal, jer se PES već nalazi u društvu partija koje su bliske vrijednostima desnog centra. To opet ne isključuje ni saradnju sa lijevim partijama, ponajviše zato što su crnogorske partije često spremne da odstupaju od sopstvenih ideoloških pozicija kada je riječ o formiranju vlasti – podsjeća Šabanović. Za nju je članstvo PES-a u CDI svojevrsno političko „autovanje“, s obzirom na to da su do sada imali „konfuzno političko djelovanje“. No, podsje-

ća da sve vrijeme „postoje signali“ kakve su pozicije ove vladajuće stranke, poput prećutnog odobravanja političkih agendi ZBCG-a i Demokrata. - Posmatrajući stvari iz šire perspektive, ulazak PES-a u CDI ilustruje i jedan opšti trend, koji je zajednički svim evropskim demokratijama, a to je pomjeranje političkog spektra udesno zbog poteškoća sa kojima se suočava veliki broj zapadnih ljevičarskih političkih stranaka. Ove poteškoće su još jednom privukle birače ljevici, gurajući mnoge stranke da se više usklade, čak i ako je to ponekad samo simbolično, sa političkim idealima konzervativne desnice, kako bi privukle više regionalnih i međunarodnih saveznika i osigurale svoj dalji ostanak na vlasti – zaključuje Neira Šabanović. Kristina JERKOV

Nakon toga bi do 1. juna, kako je saopštio izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, uslijedilo otvaranje inkluzivne javne rasprave i dobijanje mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija, a potom i finalizacija ovih tekstova i usvajanje u Skupštini do 15. juna 2026. godine.

- Ukoliko Odbor postavi dinamiku svog rada na ovaj način, ispoštovaće se standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentar-

nih izbora - kazao je Koprivica. CDT je, podsjetio je, pitanje produžetka rada Odbora pokrenuo još u septembru ove godine na konferenciji o nastavku izborne reforme, a onda i na posljednjoj sjednici Odbora najavio da će početkom decembra utvrditi realan nivo završenog posla i ukoliko on bude

nezadovoljavajući uputiti prijedlog za produžetak rada. - Smatramo da obim do sada pripremljenih rješenja u tri radne grupe koje funkcionišu u okviru Odbora nije ni blizu konačnim rješenjima i da nije moguće konačna i kvalitetna rješenja pripremiti do 31. decembra, kada je planiran završetak rada Odbora. Ukoliko ovdje uzmemo u obzir najavu da će Skupština, do kraja godine, usvojiti oko 100 zakona ili izmjena zakona, uz redovno usvajanje novog budžeta, svakome je jasno da kvalitetna izborna reforma do kraja godine nije moguća - istakao je Koprivica.

Kako dodaje, u CDT-u smatraju da u planiranju rada Odbora treba ispraviti i veliku grešku koja je učinjena tokom julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija. - Ono što je u julu saopštavao CDT, Evropska komisija nam je potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, i uputila na potrebu za daljim unapređenjima za-

kona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu - navodi Koprivica. CDT, ističe on, ne želi da se Odboru ponove opaske iz prethodnog izvještaja EK da zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije. Đ. Ć.

Nikoleta Đukanović

Neira Šabanović

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević boravila u zvaničnoj posjeti Rumuniji

Crnoj Gori ponuđena ekspertska podrška u oblastima od značaja

za pristupanje EU

Rumunski zvaničnici, sa kojima je Gorčević razgovarala, pozdravili su rezultate koje Crna Gora ostvaruje na evropskom putu i istakli spremnost za nastavak političke podrške našem evropskom putu, posebno u kontekstu prenosa dobrih praksi i iskustva, navode iz Ministarstva evropskih poslova i dodaju da su razgovori vođeni i o mogućnostima ekonomske saradnje i boljoj povezanosti dvije države

PODGORICA - Crna Gora dosljedno pokazuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima i standardima, ostvaruje značajne rezultate u pregovaračkom procesu i može računati na nastavak pune podrške Rumunije na putu ka punopravnom članstvu u EU. To su poruke sa jučerašnjih odvojenih sastanaka koje je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, tokom zvanične posjete Bukureštu, imala sa rumunskom šeficom diplomatije Oanom Coju, ministrom za investicije i evropske projekte Dragošem Pislauom, kao i državnim sekretarima za evropske poslove u Kabinetu premijera Rumunije i Ministarstvu vanjskih poslova Luminicom Odobesku i Klarom Staiku Ministarka Gorčević je, kako su saopštili iz resora na čijem je čelu, ponovila da je strateški cilj Vlade da Crna Gora do 2028. godine postane 28. država članica EU i da je u tom pravcu definisan jasan plan za ispunjavanje svih uslova za završetak procesa pregovora do kraja naredne godine. - Svjesni smo težine zadatka koji je pred nama u narednih godinu dana, ali istovremeno odlučni da ga savladamo, jer naši građani žele i zaslužuju da žive u pravednijem, prosperitetnijem i inkluzivnijem društvu. Naš evropski put je

politički potvrđen i institucionalno stabilan, sa efikasnom i veoma intenzivnom koordinacijom između relevantnih sektora. Proces reformi se vodi strateški, a ne deklarativno - kazala je Gorčević.

Istakla je da je posljednji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru najpozitivniji do sada i da je reflektovao sve napore i rezultate koji su ostvareni na terenu.

- Vjerujem da će privremeno zatvaranje još pet pregovaračkih poglavlja na decembarskoj Međuvladinoj konferenciji biti jasna potvrda opipljivih rezultata i ohrabrenje našim evropskim partnerima da krenu u pripremu Ugovora o pristupanju - naglasila je Gorčević.

Njeni sagovornici su, kako navode iz Ministarstva evropskih poslova, pozdravili rezultate koje Crna Gora ostvaruje na evropskom putu i istakli spremnost za nastavak političke podrške našem evropskom putu, posebno u kontekstu prenosa dobrih praksi i iskustva. Takođe, razgovarali su i o mogućnostima ekonomske saradnje i boljoj povezanosti dvije države. Ministarka Coju je poručila da Rumunija snažno podržava politiku proširenja EU. - Rumunija se dosljedno zalaže za članstvo država Zapadnog Balkana u EU. Crna Gora je u proteklom periodu poka-

Autorski tekst predsjednika Političkog savjeta DPS-a

zala da reformska posvećenost daje rezultate, a potpuno usklađivanje sa zajedničkom politikom ohrabruje i šalje snažnu poruku stabilnostiistakla je Coju. Odobesku je naglasila da uspjeh Crne Gore doprinosi kredibilitetu Evropske unije.

- Države koje isporučuju rezultate treba jasno prepoznati i podržati. Rumunija će nastaviti da zagovara dosljednu i predvidivu politiku proširenja - poručila je ona.

Staiku je ocijenila da je Crna Gora u proteklom periodu ostvarila vidljiv i mjerljiv napredak.

- Rumunija je na raspolaganju da ponudi širok paket ekspertske podrške i saradnje u sektorima od ključnog značaja za pristupanje EU, od poljoprivrede, obrazovanja, finansija, zdravstva, ali i unapređenja transporta i turizma između dvije države - kazala je Staiku.

Gorčević je sa Pislauom razgovarala o izazovima i prilikama procesa pristupanja, posebno o ulozi evropskih fondova u smanjenju razvojnih razlika, modernizaciji i jačanju javnih institucija.

- Rumunija je već prošla taj put i zna, iz sopstvenog iskustva, koliko su važni administrativni kapaciteti, dobro planiranje i efikasna apsorpcija evropskih fondova - poručio je Pislau. Đ.Ć.

Napuštanje poslaničkog kluba i partije gospođe Drite Lole i posebno gospodina Nikole Janovića poslužilo je kao povod za razne kritike DPS-a. Kritike je objedinio glavni urednik Pobjede Nenad Zečević u uredničkom komentaru „DPS na prekretnici: Nije dobro kada odlaze evropski i svjetski šampioni“. Gospodin Zečević je naveo „da partijski vrh ne prepoznaje ni unutrašnje nezadovoljstvo ni potrebe kadrova koji žele promjene“, da DPS mora „vratiti unutrašnju demokratiju, otvoriti prostor za autonomiju mišljenja, postati institucija koja raste kroz kritiku“ i na kraju da je DPS kaznio Nikolu Janovića i Dritu Lolu, jer pripadaju ljudima „koji misle svojom glavom i koji se po obrascu sklanjaju iz ključnih partijskih struktura odmah nakon što javno zastupaju stavove suprotne dominantnom partijskom stavu“. Da bi se odgovorilo na ove optužbe, najprije je potrebno ukazati na osnove funkcionisanja političkih partija. Svaka politička partija je zasnovana na partijskom programu i hijerarhiji koji su ustanovljeni i usvojeni na osnovu statutarnih procedura. Svaki član partije je dužan da sprovodi politiku i poštuje hijerarhiju koje su, prema statutu, izglasali članovi i partijski organi. Poštovanje programa i hijerarhije zove se partijska disciplina i bez nje ne može funkcionisati ne samo partija, nego nijedna organizacija. Što je jača disciplina, to je veća šansa za uspjeh partije. Ovo nije popularno u Crnoj Gori đe su se vazda naglašeno cijenile samovolja i anarhija, a ojačavale ih samoljublje i sebičnost. Ko god nije spreman da podnese partijsku disciplinu, onda za njega nije članstvo u partiji i ima drugačije mogućnosti političkog djelovanja, od apstinencije do simpatizerstva. Ukoliko neko od partijskih članova ili funkcionera nije zadovoljan programom i hijerarhijom, može pokrenuti proceduru izmjene partijskog programa i smjenu funkcionera. Za to je potrebna većina u partijskim organima. To se zove unutarpartijska demokratija. Da li je program partije razlog odlaska ljudi „koji misle svojom glavom“? Osnove programa DPS-a su iste od 2001. godine. To su: demokratska, nezavisna, suverena, antifašistička, građanska, evroatlantska, socijalna i sekularna Crna Gora. DPS je ubjedljivo ostva-

Svako bira da li će da igra za tim ili da iz njega ide

rio svoj program, jer je on postao osnova sadašnjeg Ustava. Na osnovu toga se DPS profilisao kao državotvorna partija, jasnih i konstantnih programskih načela. Zato se ne može prihvatiti izgovor da je neko 2025, poslije višegodišnjeg članstva i obavljanja visokih partijskih i državnih funkcija, odlučio da napusti DPS zbog programskih razloga. Uz to, oni koji su od promjene vlasti 2020. imali, navodno, drugačije programske ideje mogli su da ih predstave na partijskim kongresima 2021. i 2025. i da za to traže podršku članova i organa partije. Nijesu to uradili, tako da nije tačna ocjena Zečevića da DPS ne prepoznaje potrebe kadrova koji, navodno, žele promjene. Prije će biti da ti kadrovi nijesu htjeli da svoje zamisli u partiji ostvare statutarnom procedurom. Zečević poziva DPS da vrati unutrašnju demokratiju. Izgleda da mu je promaklo da je DPS u sklopu partijske reforme sproveo direktne izbore za najvažnije partijske funkcije. DPS je jedina partija u Crnoj Gori koja je delegatske zamijenila neposrednim i tajnim izborima za funkcionere. Tako su članovi partije direktno birali sadašnje predsjednike opštinskih odbora, potpredsjednike i predsjednika partije. Zar to nije primjer unutarpartijske demokratije? Svi koje Zečević brani u uredničkom komentaru imali su priliku da se kandiduju za te funkcije i da provjere sopstvenu popularnost kod članova partije, ali to nijesu uradili. Na tim izborima je učestvovalo oko 17.000 članova partije i oni su dali ubjedljivu podršku sadašnjem rukovodstvu. Svako je mogao da se kandiduje i da vodi unutarstranačku kampanju, tako da su neuvjerljive optužbe o manjku stranačke demokratije. Nije tačna ni primjedba da „kadrovi koji žele promjene“ u partiji nijesu dobili adekvatnu priliku. Od 2020. Lola i Janović su bili u vrhu partije i uz to na poslaničkim funkcijama. Oboje su istakli da se s partijom već tada nijesu sla-

gali u nekim pitanjima. Iako ni do danas nijesu objasnili u čemu se konkretno nijesu slagali s partijskom politikom, partija ih je uvažavala i omogućila im da ostanu na visokim funkcijama. Zar to nije dokaz da je DPS uvažavao njihovu autonomiju mišljenja i da je dozvolio kritiku? Da se poštovala njihova kritička autonomija svjedoči argument da DPS, uprkos javno iskazanom neslaganju, nije isključio Lolu i Janovića, već su oni svojevoljno napustili partiju. Zato je teza Zečevića da se iz DPS-a sklanjaju ljudi „koji misle svojom glavom“ netačna. U DPS se dolazi i odlazi isključivo svojevoljno i to uz, kako je i Zečević primijetio, dostojanstven (gospodstven) odnos.

DPS je svakom funkcioneru, a prije svega svakom poslaniku, dao priliku da u okviru partijskog programa i hijerarhije pokaže politički kvalitet i radnu sposobnost. Ono što su uvažena gospođa Lola i cijenjeni gospodin Janović, ali i ostali poslanici pokazali isključivo je rezultat njihovog slobodnog izbora, zalaganja i znanja, a ne partijskih ograničenja. Lola i Janović su uspješni i ugledni u svojim profesijama i nesumnjivo su zaslužni za popularizaciju DPS-a, ali je i DPS jednako zaslužan za njihove političke karijere. Sigurno je da partiju nijesu napustili ni zbog programa, ni zbog nedostatka unutarpartijske demokratije, a ni zbog neuvažavanja njihovih ličnih i profesionalnih odlika. Gospodin Zečević je ocijenio da nije dobro kada odlaze evropski i svjetski šampioni. Pošto je uveo sportski rječnik u političku temu, onda se mora istaći da partija i politika imaju dosta sličnosti s timskim sportovima. U partijama i sportskim timovima, hijerarhija, odnosno selektor i stručni štab postavljaju strategiju i taktiku igre, a igrači su dužni da to sprovode, uključujući i kapitena koji je šampion. Svako može da bira da li će da igra za tim ili će da ode iz tima. Srećno bilo u oba slučaja!

Piše: Dragutin PAPOVIĆ

Sa sastanka u Bukureštu

Srijeda, 10. decembar 2025.

PODGORICA – Ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj prošle sedmice je najavio da će ta koalicija uskoro Skupštini uputiti prijedlog zakona o godišnjem dodatku na osnovu kojeg bi svaki zaposleni građanin i penzioner u Crnoj Gori na kraju godine dobio dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade, odnosno prosječne penzije. Đeljošaj je za Pobjedu objasnio da se ovaj dodatak smatra godišnjim bonusom koji bi bio oslobođen svih poreza i doprinosa.

- To znači da poslodavac nema nikakva dodatna fiskalna opterećenja, već isplaćuje neto iznos bez poreza, prireza ili doprinosa. Na taj način država preuzima fiskalni teret, a poslodavcu se značajno smanjuje trošak u odnosu na bilo koji drugi oblik povećanja zarade –kazao je Đeljošaj Pobjedi.

MOTIVI

Reakcije na najavu Albanskog foruma da će predložiti zakon o isplati dodataka od pola prosječne plate i penzije na kraju godine

Đeljošaj: Bonus povećava zadovoljstvo radnika

Mulešković: Bio bi to dodatni

teret za firme i budžet

nom dodatno pogoršala situacija velikoj broja firmi u Crnoj Gori koje ne posluju na zavidnom nivou.

Kako je naveo, bonus koji ide direktno radniku povećava zadovoljstvo zaposlenih i smanjuje odlazak kadra, što je, prema njegovim ocjenama, poslodavcima najvažniji motiv. - Dakle, motivacija poslodavca je niži realni trošak zbog oslobađanja poreza, stimulacija i veće zadovoljstvo radnika, povećana produktivnost i lojalnost zaposlenih – ističe Đeljošaj.

poslodavac, pa bi, kako kaže, isplatom dodatka zaposlenima i penzionerima dala primjer privatnom sektoru.

Uloga države je, kako kaže, ključna i višestruka.

Država kroz zakon oslobađa ovaj dodatak svih poreza i doprinosa, čime omogućava da puni iznos ode radniku, a poslodavcu smanjuje nansijsko opterećenje.

Država obezbjeđuje primjenu zakona, kroz inspekcijski nadzor i kroz jasno propisane obaveze poslodavaca – objasnio je ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj

- Država kroz zakon oslobađa ovaj dodatak svih poreza i doprinosa, čime omogućava da puni iznos ode radniku, a poslodavcu smanjuje finansijsko opterećenje. Država obezbjeđuje primjenu zakona, kroz inspekcijski nadzor i kroz jasno propisane obaveze poslodava-

- Država time podstiče potrošnju u decembru i januaru, što se vraća kroz veći promet i PDV-a, dakle ovo je i ekonomska mjera, ne samo socijalna. Konačno, država oslobađa dodatak poreza, garantuje sprovođenje i sama učestvuje u isplati, čime se stvara sistem koji je održiv i pravedan – smatra Đeljošaj. Ranije je naveo da je cilj ovog

je Đeljošaj. Naglašava da je država istovremeno i najveći zakona da građani i

evropski standard i model socijalne politike koju Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori, odnosno pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima.

Da ideja u biti nije loša, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, ali ocjenjuje da bi ona mogla biti realna za neke razvijenije ekonomije, čime se crnogorska trenutno ne može pohvaliti.

UVEĆANJE TROŠKOVA

PODGORICA - Vijeće sudija Vrhovnog suda Jelene Čabarkape, dr Ranka Vukića, mr Tatjane Ljujić, Zorana Šćepanovića i Radojke Nikolić odbilo je reviziju HTP Budvanska rivijera i potvrdilo odluke nižestepenih sudova kojima je ovo hotelsko preduzeće dužno da podgoričkoj kompaniji Zetagradnja isplati 2,1 milion eura odštete zbog nemogućnosti izgradnje poslovno-stambenog objekta u Petrovcu. Taj iznos mogao bi biti i značajno veći imajući u vidu da se obračunava kamata od jula 2010. godine. Privredni sud je u aprilu prošle godine, u ponovljenom postupku, utvrdio da je raskinut ugovor o kupoprodaji zemlji-

šta iz 2010. godine i obavezao Budvansku rivijeru na višemilionsku odštetu. Ipak, Apelacioni sud je inicijalno ocijenio da je Zetagradnja propustila sve rokove u kojima je mogla tražiti zaštitu svojih prava, da bi nakon prve revizije tu odluku ipak promijenio u korist podgoričke kompanije, što je posljednjom presudom Vrhovnog suda i potvrđeno. Riječ je o zemljištu koji je Zetagradnja kupila na javnoj prodaji sa objektom stare škole od 650 kvadrata gdje su planirali da izgrade poslovno-stam-

- S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine zajedno sa decembarskim primanjima - kazao je ranije Đeljošaj pozivajući poslaničke klubove da podrže njegov prijedlog koji nije partijski, već društveni interes, jer koristi svakom radniku i penzioneru.

penzioneri dobiju snažnu finansijsku podršku u periodu godiu male

- Ako gledamo socijalni aspekt, ovo je potpuno razumljiv prijedlog, jer upravo su penzioneri i većina zaposlenih osjetili najveći pritisak rasta cijena u posljednje vrijeme. Ipak, mora se voditi računa i o tome da ovakve ideje budu sprovodljive, a da se ne optereti ni budžet ni privreda – saopštio je Mulešković Pobjedi. Ukazuje da bi se ovim zako-

-Ukoliko se uvede obaveza privatnim firmama koje već negativno posluju da isplate još polovinu plate, one se dodatno ubacuju u dugove. Mi moramo voditi mnogo više računa o samoj profitabilnosti sektora, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori dominantno male kompanije koje i u ovom trenutku teško servisiraju sve obaveze. Na ovaj način zakonski im se dodaje još jedan teret bez obzira na to što nemaju obavezu plaćanja poreza i doprinosa, jer svakako moraju da isplate neto zarade – ukazuje Mulešković. Iznenađujuće je, kako dodaje, što ovakav prijedlog stiže nakon što su svi međunarodni izvještaji pokazali da se mora voditi računa o troškovima javne uprave.

Ukoliko se uvede obaveza privatnim rmama koje već negativno posluju da isplate još polovinu plate, one se dodatno ubacuju u dugove. Mi moramo voditi mnogo više računa o samoj pro tabilnosti sektora, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori dominantno male kompanije koje i u ovom trenutku teško servisiraju sve obaveze – naveo je ekonomski analitičar Mirza Mulešković

Vrhovni sud potvrdio odluku u korist Zetagradnje zbog nerealizovanog projekta u Petrovcu

beni objekat. Kako se navodi u sudskim spisima, ovoj kompaniji su se nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora javili stari vlasnici osporavajući prodaju 816 kvadrata od ukupno kupljenih 4.400 kvadrata zemljišta. Tužba Zetagradnje protiv Budvanske rivijere uslijedila je nakon što je kotorski Osnovni sud usvojio zahtjev bivših vlasnika zemljišta i oglasio djelimičnu ništavost ugovora za 816 kvadrata zemljišta, zbog čega je, kako se navodi u spisima, ova kompanija izgubi-

la interes za realizaciju te investicije. Iz Budvanske rivijere su tvrdili da osnova za raskid ugovora nema, jer su obavezu ispoštovali i predali spornu nepokretnost koja je uknjižena na Zetagradnju. Negiraju da su bili nesavjesna strana u ugovoru, ukazujući da je postupak prodaje sprovela Komisija za aukciju po odredbama Zakona o privatizaciji uz instrukcije Savjeta za privatizaciju, te da u momentu zaključenja ugovora nije bilo zabilježbi restitucije niti zabrane raspolaganja.

Tvrdili su i da bivši vlasnici nijesu imali pravo na povraćaj nepokretnosti, već samo na obeštećenje čiji je obveznik bila država. Osim toga, kako su ukazivali, zemljište je izgubilo vrijednost koju je imalo u momentu prodaje, jer je DUP u međuvremenu stavljen van snage, a Zetagradnja je rušenjem stare škole onemogućila vraćanje zemljišta u prvobitno stanje. Vrhovni sud je ocijenio da je Zetagradnja bila onemogućena da projekat sprovede na način kako je bilo predviđeno

- Ovo će dodatno povećati tekuće troškove, pa samim tim je ovakav prijedlog teško sprovesti u ovom trenutku. Posebno ako uzmemo u obzir strukturu naše ekonomije, jer upravo ona stvara taj novac koji bi trebalo da se iskoristi za isplatu ovih dodataka zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima – navodi Mulešković, dodajući da se ovakve odluke moraju donositi uz dobru ekonomsku analizu i uključivanje svih onih na koje će se one odnositi, prije svega privredu.

M.RADONJIĆ – M.LEKOVIĆ

idejnim projektom i UT uslovima, te da su se stekli uslovi za raskid ugovora. Sudije su bile stava da ova kompanija nije izgubila pravo na pravnu zaštitu, jer se kao trenutak saznanja za vlasnička prava trećih lica računa dan pravosnažnosti presude 2014. godine, a ne obavještenja bivših vlasnika koje su četiri godine ranije poslali Zetagradnji u vezi neriješenih imovinskih pitanja za to zemljište. Odbačeni su i navodi Budvanske rivijere da je Zetagradnja samoinicijativno odustala od projekta, ali potvrđeni stavovi nižestepenih sudova da je Budvanska rivijera postupila nesavjesno, jer su imali saznanja o pretenzijama bivših vlasnika, ali prilikom zaključenja ugovora Zetagradnju o tome nijesu obavijestili. M.Lk.

Nik Đeljošaj

Mirza Mulešković

Srijeda, 10. decembar 2025.

Na tradicionalnom događaju kompanije su i ove godine nagradile sve zaposlene koji su se ostvarili u ulozi roditelja, uključujući i zaposlene u Hipotekarnoj banci

PODGORICA - MK Group i AikGroup već devetu godinu zaredom organizovale su tradicionalni događaj „Podrška porodici“, u okviru koga nagrađuju zaposlene koji se u aktuelnoj godini ostvare u ulozi roditelja.

Ove godine za 170 novih beba izdvojeno je gotovo 100.000 eura, a za ovih devet godina trajanja programa nagrađeno je više od 1.000 porodica i ukupno 1.800 beba iznosom od preko 700.000 eura.

Na događaju je prisustvovao veliki broj zaposlenih sa svojom djecom, koja su uživala u zabavnom programu i animacijama koje su pripremljene za njih. Pored toga, kompanije su obezbijedile i novogodišnje vaučere za svu djecu zaposlenih, u vrijednosti većoj od 300.000 eura.

Na događaju za zaposlene Aleksandar Kostić , predsjednik MK Group i potpredsjednik Odbora direktora AikGroup, u okviru koje posluje i Hipotekarna banka u Crnoj Gori, najavio je i značajna povećanja finansijskih sredstava koja će od sljedeće godine biti izdvojena za buduće bebe zaposlenih.

MK Group i AikGroup izdvojile 100.000 eura za „podršku porodici“

Ove godine za 170 novih beba izdvojeno je gotovo 100.000 eura, a za ovih devet godina trajanja programa nagrađeno je više od 1.000 porodica i ukupno 1.800 beba iznosom od preko 700.000 eura

- Iza svake od 170 beba rođenih ove godine u porodicama naših kolega stoji priča o novom početku, radosti i nadi. Upravo zato smo ponosni što smo ih dočekali uz podršku od gotovo 100.000 eura, sa iskrenom željom da prve dane njihovog života učinimo lakšim i ljepšim. U proteklim godinama kroz program „Podrška porodici“ pružili smo pomoć porodicama naših zaposlenih i pokazali da smo uz njih, ne samo kada ostvaruju po -

slovne uspjehe, već i kada se ostvare u najvažnijoj životnoj ulozi, ulozi roditelja. Nastavićemo da ulažemo u ljude

Očekuje se da Crna Gora sredinom decembra privremeno zatvori Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj

Poljoprivrednici će imati veću finansijsku podršku

PODGORICA - Crna Gora

očekuje da će na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra privremeno zatvoriti Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Predstavnici pregovaračke grupe ocijenili su da je država ispunila sve ključne obaveze i da je sada odluka na 27 zemalja članica EU.

Šef pregovaračke grupe za Poglavlje 11 Miroslav Cimbaljević rekao je da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi jednog od najvažnijih pregovaračkih procesa.

- Postigli smo visok stepen saglasnosti sa Evropskom komisijom da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Uspostavili smo funkcionalnu Agenciju za plaćanja, završili integrisani administrativni i kontrolni sistem i donijeli sve neophodne zakone. Time smo ispunili završna mjerila i stekli uslove za privremeno zatvaranje poglavlja - kazao je Cimbaljević u intervjuu agenciji Mina biznis. Privremeno zatvaranje Poglavlja 11 otvara vrata spro -

vođenju Zajedničke poljoprivredne politike, najznačajnije politike EU, koja čini oko 40 odsto ukupnog budžeta Unije. Sekretarka pregovaračke grupe za Poglavlje 11, Granica Kovačević- Petrić, smatra da će to donijeti novu stabilnost i predvidivost crnogorskim poljoprivrednicima. - Ulaskom Crne Gore u EU naši poljoprivrednici će imati pristup mnogo većim iznosima finansijske podrške, koje će moći da koriste za modernizaciju opreme, unapređenje gazdinstava i povećanje konkurentnosti. To će im omogućiti da stvaraju dodatu vrijednost i lakše plasira-

ju proizvode - rekla je Kovačević-Petrić. Predstavnici pregovaračke grupe saopštili su da ne žele da spekulišu o iznosu sredstava koja će biti dostupna crnogorskoj poljoprivredi kada Crna Gora postane članica EU, jer to zavisi od više faktora. Oni su dodali da sa sigurnošću mogu da potvrde da će fondovi biti višestruko veći nego sada.

- Ne možemo govoriti o ciframa dok pregovori traju, jer ne znamo koliko ćemo imati upisanih hektara, niti da li ćemo dobiti status područja sa ograničenim mogućnostima. Mi trenutno imamo upisano

i zajednice u kojima poslujemo, jer vjerujemo da je upravo podrška porodici najvažnija investicija u budućnost

- rekla je Aleksandra Stojanović, članica Odbora direktora MK Group.

- Na svakom tržištu na kojem

125.000 hektara i očekujemo da do trenutka pristupanja ta cifra bude oko 240.000 hektara. Mi smo u okviru pregovaračke pozicije pokušavali da prolongiramo period kako bi upisali što više hektara livada i pašnjaka, kako bi imali što veći budžet. Jedan od pregovaračkih zahtjeva bio je da se Crna Gora tretira kao područje sa ograničenim mogućnostima. To znači da ćemo dobijati više novaca nego druge zemlje EU zbog specifičnosti poljoprivrednog zemljišta - objasnio je Cimbaljević.

Na pitanje da li su crnogorski proizvođači spremni za zajedničko evropsko tržište, on je odgovorio da analize pokazuju da proizvodi zemalja EU ne predstavljaju problem u dijelu konkurentnosti, naprotiv – otvaraju nove mogućnosti.

- Naredne dvije godine moraju biti period adaptacije, razgovora i pripreme proizvođača.

Zato smo i tražili prelazne periode kako bismo izbjegli loša iskustva nekih drugih zemalja - naveo je Cimbaljević.

On je rekao da je udruživanje poljoprivrednika jedan od ključnih preduslova za uspjeh i posebno ukazao na važnost većeg asortimana finalnih proizvoda.

- Nije isto ako prerađivač ima pet ili 50 finalnih proizvoda. Onaj ko ima širi asortiman ima mnogo veće mogućnosti za plasman, vidljivost na tržištu i udio na polici - saopštio je Cimbaljević. S. P.

poslujemo, naša je odgovornost da gradimo okruženje u kojem ljudi imaju uslove da napreduju. Zato podršku počinjemo od nas samih, od naših zaposlenih i njihovih porodica, kao jasnu poruku da su ljudi naš najvredniji kapital. To je investicija u zajednicu i budućnost kojoj pripadamo - kazala je Aleksandra Babić, članica Izvršnog odbora AikGroup zadužena za poslove upravljanja rizicima.

Program „Podrška porodici“ pokrenut je 2017. godine kao interni program, sa željom da se nagrade zaposleni koji u tekućoj godini dobiju prinovu. Vremenom se rodila ideja i želja da se on proširi eksterno, darivanjima kojim je širom Adria regiona pružena podrška mjerama porodične politike, roditeljima, djeci i mladima. Zajedničkim snagama MK Group i AikGroup realizovale su niz donacija u zemljama u kojima posluju, u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji. Tokom prethodnih godina realizovane su donacije za sedam porodilišta ukupne vrijednosti 570.000 eura, uključujući i porodilište na Cetinju, 20 vrtića, među kojima su vrtići u Podgorici i Budvi, dobilo je 680.000 eura, dok su četiri studentska doma, uključujući i studentski dom u Podgorici, dobila ukupno 350.000 eura. Kompanije će i u narednim godinama nastaviti sa uspješnim društveno odgovornim aktivnostima. R. E.

Saradnja ministarstva javnih radova i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Završeno idejno rješenje za bulevar Velje brdo

PODGORICA - Završeno je idejno rješenje za bulevar Velje brdo, saopšteno je iz Ministarstva javnih radova. - Obavještavamo crnogorsku javnost da je završeno idejno rješenje za bulevar Velje brdo sa pratećom infrastrukturom koje, pored trase samog bulevara, podrazumijeva: saobraćajnu signalizaciju, hidrotehničke i elektrotehničke instalacije kao i zaštitu kosina, čime su se stvorili uslovi i za završetak glavnog projekta ove saobraćajnice, a do kraja godine će biti raspisan tender za izvođenje radova na bulevaru - navodi se u saopštenju. Ove sedmice očekuje se raspisivanje javne nabavke za hidrotehničku infrastrukturu. Dodaju da će se time zaokru-

žiti pitanje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u budućem kompleksu. - Intenzivnom saradnjom Ministarstva javnih radova i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine stekli su se svi potrebni uslovi za raspisivanje urbanističko-arhitektonskog konkursa za blok A1, što označava fazu konkretnog oblikovanja potpuno novog i modernog naselja. Proceduru za raspisivanje ovog veoma važnog konkursa pokreće Ministarstvo kojim rukovodi ministar Slaven Radunović, a kompletan proces finansira Ministarstvo javnih radova, na čelu sa ministarkom Majdom Adžović - zaključuje se u saopštenju. R. E.

Aleksandar Kostić i Aleksandra Stojanović na događaju „Podrška porodici“

Miroslav Cimbaljević Granica Kovačević- Petrić

Na današnji dan prije sedam godina, Crna Gora je na 12. Međuvladinoj konferenciji u Briselu, pod šestomjesečnim predsjedavanjem Austrije Evropskom unijom, otvorila pregovore u Poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene. Poglavlje 27 je otvoreno nakon što su ispunjena početna mjerila, dobijen pozitivni Izvještaj o procjeni početnih mjerila (OBAR) i zeleno svijetlo od u to vrijeme 28 zemalja članica EU. Otvaranjem Poglavlja 27, kao jednog od najzahtjevnijih i najskupljih u pregovorima, Crna Gora je napravila krupan korak naprijed u integracionom procesu. Ovim smo postali i prva država Zapadnog Balkana koja je poglavlje 27 otvorila, a iza čega je stajao ogroman rad i posvećenost cjelokupne pregovaračke strukture zadužene za ovo poglavlje. Toga dana nam je Evropska komisija predala Zajedničku poziciju u kojoj je definisala osam završnih mjerila koja moraju biti ispunjena za zatvaranja poglavlja. Vođena ogromnim entuzijazmom, pregovaračka radna grupa za Poglavlje 27 je odmah započela sa pripremom strateškog Akcionog

Crna Gora daleko od završetka procesa

plana za ispunjavanje mjerila, kako bismo imali jasnu mapu puta na koji način kvalitetno i efikasno zatvoriti Poglavlje 27, a u kojem je na kraju definisana 251 mjera koju treba realizovati.

OZBILJNA STAGNACIJA

Gdje se danas, sedam godina kasnije, nalazi Crna Gora po pitanju Poglavlja 27? Za razliku od 2019. godine kada je donijeto oko 20 zakona u toj oblasti, Ulcinjska solana proglašena zaštićenim prirodnim dobrom na nacionalnom i međunarodnom nivou, te određenog usporavanja tokom pandemijske 2020. godine, ali uz završetak sanacije dvije crne ekološke tačke, od 2021. godine dolazi do ozbiljne stagnacije, o čemu svjedoče godišnji Izvještaji Evropske komisije. Tek u ovogodišnjem Izvještaju je konstatovan određeni napredak u nekim podoblastima. Međutim, ključna pitanja i dalje ostaju otvorena, a napredak je sporiji od onoga koji nam je realno potreban i koji se mogao pretpostaviti prije sedam godina u Briselu. Evropska komisija u posljednjem Izvještaju navodi da je svega 38 odsto mjera iz Akcionog plana za završna mjerila ispunjeno. Među nerealizova-

nim obavezama su uglavnom i one najteže, koje zahtijevaju infrastrukturu, ulaganja i koordinaciju. Nakon sedam godina, nijedno od osam završnih mjerila nije ispunjeno, strateški okvir nije zaokružen, određeni zakoni nijesu inovirani, infrastruktura se gradi sporo, ili se skoro i ne gradi, a institucionalni kapaciteti ostaju nedovoljni. Slijedi podsjetnik na samo neke od obaveza.

OBAVEZE

Crna Gora se obavezala da do 2035. godine izgradi 885 kilometara kolektorske mreže i obezbijedi 29 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi 95 odsto stanovništva bilo priključeno na kanalizacioni sistem. To je preduslov da sve vode dostignu dobar hemijski i ekološki status, u skladu sa evropskim direktivama. Evidentno je da je dinamika izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda spora, pri čemu glavni grad još nema funkcionalno postrojenje. U kontekstu najave izgradnje sistema u Botunu svjedoci smo loše komunikacije između Glavnog grada, kao nosioca projekta, ali i Vlade koja se mora uključiti u rješavanje uzavrelog problema s jedne i nezadovoljnih mješta-

na s druge strane. Primjer Botuna pokazuje kako izostanak dijaloga veoma lako zaustavlja i najprioritetnije ekološke projekte.

Slika nije ohrabrujuća u upravljanju otpadom, jer imamo više stotina neuređenih odlagališta širom Crne Gore, posebno na sjeveru koji nije pokriven odgovarajućom infrastrukturom. Iako smo se obavezali da dostignemo stope odvojenog sakupljanja i reciklaže otpada od najmanje 50 odsto, jasno je da smo daleko od ostvarenja tog cilja. Pet godina se kasnilo sa donošenjem Državnog plana upravljanja otpadom, pa samim tim i lokalnih planova, pri čemu mnoge lokalne samouprave nemaju kapacitete da se izbore sa količinama otpada koje proizvode.

LOŠ KVALITET

VAZDUHA

U oblasti kvaliteta vazduha situacija je još više zabrinjavajuća. Država već petu godinu ne usvaja Nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha, niti lokalne planove, pa se alarmantne epizode zagađenja iz zime u zimu ponavljaju bez dugoročnog plana rješavanja problema. Izuzev aktivnosti na uspostavljanju Natura 2000 mreže, zaštita

prirode je oblast u kojoj se malo napredovalo. Četiri godine traju izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, a Nacionalna strategija biodiverziteta ne postoji od 2020. godine, što predstavlja i neispunjavanje međunarodnih obaveza. Simbol ovog zastoja je i Ulcinjska solana, koja je jedno od najvrijednijih staništa ptica na istočnom Jadranu. Iako je Evropska komisija poboljšanje statusa njene očuvanosti definisala kao dio završnih mjerila, ni nakon pet godina nije osnovano preduzeće za upravljanje ovim područjem, pa Solana ostaje predmet političkih kalkulacija, umjesto ekološke politike, što otežava zatvaranje poglavlja 27. Kada je riječ o klimatskim promjenama, poplave, suše i požari postaju intenzivniji, a kapaciteti za odgovor i adaptaciju ostaju ograničeni. Nedovoljno ulaganje u vazduhoplovnu flotu za gašenje požara pokazalo se ovoga ljeta kao ozbiljan nedostatak. Svjetska banka upozorava da bi bez mjera adaptacije klimatske katastrofe mogle smanjiti crnogorski BDP za 7.9 odsto do 2050. godine, te da će za jačanje klimatske otpornosti biti potrebno 5.7 milijardi dolara u narednoj deceniji. Iako je ove godine donesen Nacionalni

plan adaptacije, tek će se pokazati efekti njegove primjene. Ipak, postoje i svijetle tačke. Eko fond se profilisao kao funkcionalan mehanizam za finansiranje projekata energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Slično, Deponija „Livade“ napreduje u modernizaciji infrastrukture i uspijeva da se izbori sa upravljanjem otpadom koji prima iz sve većeg broja lokalnih samouprava. Ova dva primjera dokazuju da tamo gdje postoji jasan mandat, stručnost i kontinuitet rada, rezultati dolaze. Sektor civilne zaštite, iako nije podržan sa većih nivoa finansijskom i tehničkom opremljenošću, uredno ispunjava evropske zadatke, kako u dijelu izrade strategija i propisa, tako i u dijelu učešća u međunarodnim platformama. Radi se i na jačanju ekološke svijesti. U toku je sveobuhvatna akcija „Čuvaj da te čuva“, pod liderstvom Delegacije EU u Crnoj Gori, a pozitivnim se pokazalo i zakonsko rješenje ograničenja upotrebe pojedinih plastičnih proizvoda. Zatvoreno je i odlagalište Mislov do u Nikšiću, kao i deponija Zakršnica u Mojkovcu. Ipak, nakon sedam godina od otvaranja Poglavlja 27, a godinu dana prije njegovog najavljenog zatvaranja, moramo biti iskreni prema sebi, a to je da je Crna Gora daleko od završetka procesa. To ne znači da napredak nije moguć, već da on zahtijeva puno više političke ozbiljnosti, finansijskih ulaganja i institucionalnog jačanja, jer poglavlje 27 ne trpi improvizacije. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)

Studentkinja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Lana Bigović iz Nikšića juče dobila priznanje koje je svrstava među najbolje

Buduća ljekarka zna samo za desetke

PODGORICA – Studentkinja Lana Bigović iz Nikšića, koja je na drugoj godini državnog Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, juče je zvanično dobila priznanje kojim se svrstala među dvadesetak najboljih studenata sa prosjekom – deset. Bigović je za Pobjedu kazala da se zbog toga osjeća predivno i da je dobila još jednu potvrdu da je njen rad kvalitetan i da se svaki trud isplati.

Bigović je dobila pohvalnicu za najbolju studentkinju prve godine Integrisanih akademskih studija medicine u školskoj 2024/25. godini sa prosjekom deset u znak priznanja za postignuti uspjeh tokom studija na Medicinskom fakultetu. Juče je ipak uspjela da izdvoji malo vremena i da u razgovoru za Pobjedu kratko prenese utiske nakon postignutog uspjeha. Bigović je prilikom upisa na medicinu osvojila 98 od sto

bodova, što je zbir prosjeka koji ima iz srednje škole i položenog prijemnog ispita.

UČENJE I DO 12 SATI

Komentarišući koliko je bilo zahtjevno ostvariti rezultat najbolje studentkinje sa prosjekom deset, Bigović je za Pobjedu kazala da je to zahti-

jevalo svakodnevno učenje u prosjeku od osam do 12 sati, u zavisnosti od obaveza na fakultetu toga dana. Naravno, kako dodaje, uvijek treba izdvojiti i vrijeme za odmor, jer nije sve u životu samo učenje.

- Prosjek se postiže redovnim radom i prvenstveno adekvatnim načinom učenja, konstan-

Model studiranja mi se veoma dopada, jer pored samih predavanja, vježbi, seminara koji se izvode uživo, imamo i sve zabilježeno u onlajn formi na platformi zvanoj Retikulum, na koji uvijek imamo pristup, te lako možemo nadoknaditi nešto ako nam je na predavanjima uživo promaklo – rekla je Lana Bigović

tnim ponavljanjem naučenog. Model studiranja mi se veoma dopada, jer pored samih predavanja, vježbi, seminara koji se izvode uživo, imamo i sve zabilježeno u onlajn formi na platformi zvanoj Retikulum, na koji uvijek imamo pristup, te lako možemo nadoknaditi nešto ako nam je na predavanjima uživo promaklo – rekla je ona.

Promišljajući koju bi situaciju sa fakulteta izdvojila koja ju je posebno oduševila i kroz koju je nauku posebno zavoljela, kaže da bi to bio praktični dio nastave, kako iz anatomije tako i iz histologije. Posebno na Osnove kliničke prakse gdje imaju priliku da prolaze kroz razne klinike na koje su raspoređeni i imaju uvid u rad različitih specijalizacija.

Bigović je završila Osnovnu školu ,,Ratko Žarić“, u Nik-

šiću, gdje je, kako kaže, stekla sjajno predznanje zahvaljujući divnim nastavnicima, a nakon toga upisala je Prvu srednju stručnu školu, smjer zdravstveni tehničar, gdje su profesori dali poseban pečat njenom znanju, svojim svakodnevnim trudom i upornošću da im sve na što bolji način približe i objasne.

POZIV

- Oko samog izbora fakulteta nijesam imala puno dilema, jer sam znala da je medicina poziv stvoren za mene, a za Beograd sam se odlučila jer sam odmalena imala tu želju da nekoliko godina života provedem u njemu. U budućnosti sebe vidim u svojoj zemlji, Crnoj Gori, gdje sam rođena i gdje planiram da se vratim i da budem od pomoći svom narodu kao buduće zdravstveno lice – ističe studentkinja.

Ključne osobine koje ljekar treba da ima, prema mišljenju Bigović, jesu odsustvo sujete i zavisti, jer je sve ostalo lako nadomjestiti. - Najveći izazovi današnjice su upravo to. Jako je potrebno da doktori imaju samosvijest da nikada neće sve znati, i da u trenutku kada je pacijent ispred njih i kada oni nijesu sigurni u ono što misle, traže pomoć od kolege, koji možda zna šta treba uraditi. Pravi doktor je ona osoba koja nikada ne stavlja svoj ponos ispred pacijenta, već sa čistim i iskrenim namjerama ima samo jedan cilj, a to je da pomogne osobi kojoj je to potrebno –navodi Bigović. Ona je ranije osvajala brojna priznanja i nagrade na takmičenjima iz hemije - treće mjesto na Državnom takmičenju, te je bila učesnica Međunarodnog takmičenja koje je održano u Švajcarskoj. N. ĐURĐEVAC

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

KLJUČNE OSOBINE LJEKARA ODSUSTVO SUJETE I ZAVISTI: Bigović

Unija slobodnih sindikata poručila da se podjednako tretiraju i privatni i javni sektor u zahtjevu da se povećaju zarade

Ima novca za veće plate

PODGORICA – Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je juče Pobjedi da se Unija poslodavaca Crne Gore saglasila da treba da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta na stotinu eura bruto, te poručuje da u zahtjevu da se povećaju plate podjednako tretiraju i privatni i javni sektor.

Radna grupa resornog ministarstva koja radi na izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora imala je juče sastanak. Keković kaže da je radna grupa počela razgovor na ovu temu, te da je sjednica prekinuta zbog dodatno potrebnih konsultacija.

- Što se nas tiče, očekujemo da argumente koje smo iznijeli budu prihvaćeni od strane donosioca odluka. Mislimo da je krajnje vrijeme da se to desi – rekao je Keković.

MINISTARKA

IZNENAĐENA

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić prekjuče je kazala Pobjedi da je iznenađena inicijativom Unije slobodnih sindikata da se nađe modalitet u kojem će se targetirati samo javna uprava, da joj se povećaju zarade za deset odsto, bez privatnog sektora, i da za to, za početak, neće dati zeleno svjetlo, ali da je otvorena da sjednu i da porazgovaraju o svemu. Ministarka je poručila da su otvoreni za saradnju, da treba da se urade analize i da očekuje da će doći do kompromisnog rješenja. Keković je juče kazao Pobjedi da ne traže samo da se uvećaju zarade u javnom sektoru, već da je uključen i privatni sektor.

- Zahvalni smo Uniji poslodavaca Crne Gore što je prepoznala potrebu da čuvamo standard, jer nam odoše ljudi, pogotovo mladi ljudi – rekao je Keković.

PROBLEMI

Keković je obrazložio, prije svega, da je obaveza Vlade bila da dostavi nacrt Zakona o budžetu Socijalnom savjetu, da su ga više puta tražili, kao socijalni partneri, prije nego što se usvoji prijedlog i uputi Skupštini. Keković je istakao da zakon nijesu dobili, te da su bezuspješno tražili prijem kod predsjednika Vlade, kako bi predočili nekolike stavke – da je povećan standard kroz ,,Evropu sad“, da je uslijedila inflacija, te da treba da se poveća obračunska vrijednost kako bi se sačuvao trend ,,Evrope sad“ i da je obaveza na putu evropskih integracija da se dostiže ono što je evropski prosjek zarada. Keković kaže da ako se ne desi povećanje OVK od prvog januara izgubili bi ono što je ,,Evropa sad“ do sada postigla. Keković je podsjetio da je Svjetska banka uslovila Vladu da mora da zaustavi rast budžeta, da ne može da se povećavaju zarade, te ističe da su sindikalci i na presu prošle sedmice obrazložili da kroz budžet ima sredstava da se povećaju plate. Precizirao je, pored ostalog, da su našli više stavki gdje ima prostora da se odvoji za uvećanje plata. Naveo je primjer da se za partije sada izdvaja 20 miliona, a da je prije dvije godine taj iznos bio deset miliona, te da ima većih troškova i za konsultantske usluge, ugovore o djelu, da se samo u turizmu gube stotine miliona eura...

REŽIMSKI OBRAČUN POD VILOM ,,GORICA“: Procesuirani

Policija procesuira građane, a krije koji su koristili

- Može kroz budžet da se uštedi ovo što tražimo, a to je 90 miliona eura bruto za zarade zaposlenih u javnom sektoru. Rekli smo da imamo saglasnost Unije poslodavaca koja se složila sa nama da je vrijeme da povećamo obračunsku vrijednost koeficijenta na stotinu eura bruto. Podjednako smo targetirali privatni i javni sektor – rekao je Keković.

On je istakao da - novca ima.

- Vrijeme je da se OVK poveća na sto eura i to je minimalni zahtjev. Zahvalni smo Uniji poslodavaca što je prepoznala da je došao krajnji trenutak da se poveća to i da se stimulišu ljudi da ostanu u državi. Očekujemo i da Vlada to prepozna – rekao je Keković. Kritikovao je što Vlada ne vodi socijalni dijalog sa njima zbog čega onda moraju da razgovaraju preko medija.

- Poručujem ovim putem Vladi i crnogorskoj javnosti što tražimo. Izostanak socijalnog dijaloga u koji se kune ova Vlada je vidljiv – kazao je Keković.

Kritikovao je što Vlada nije primila reprezentativne sindikate na razgovor, te da su na obraćanje da traže prijem dobili odgovor od kabineta predsjednika Vlade da nije u nadležnosti premijera da priča o povećanju zarada u javnom sektoru i o koncipiranju budžeta za narednu godinu.

- To je nonsens. Mi moramo da se borimo i imamo argumente. Mislimo da su utemeljeni i insistiraćemo na tome - poručio je Keković.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore prošle sedmice organizovala je konferenciju za novinare sa koje su poručili da su se okupili jer ne dobijaju odgovor od Vlade na poslate inicijative i urgencije. Naveli su tada da su uradili određenu analizu budžeta i da mogu da se uvećaju zarade u javnom sektoru za deset odsto, za što će, kako su procijenili, biti potrebno da se izdvoji 90 miliona eura. Najavili su da će, ukoliko ne dođe do kompromisa, sa predsjednikom Vlade komunicirati „putem ulice“.

N.ĐURĐEVAC

Dok policija javno targetira građane koji su protestovali, nijedan od aktera nasilnih incidenata punih govora mržnje nije procesuiran. NVO i javne institucije upozoravaju da država sve otvorenije koristi represiju kao politički alat i šalje porukuprotestovanje protiv ponižavanja države postaje opasno

PODGORICA – Procesuirani građani koje je policija juče identifikovala objavljivanjem inicijala i funkcija nijesu dobili nikakvo obavještenje niti poziv. Među 35 prijavljenih zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira na protestu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade nalaze se poslanik DPS Oskar Huter, članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović i umjetnica Iva Nešić, čije je inicijale, opise radnji i funkcije objavila Uprava policije.

STEGA je juče saopštila da je među tih 35 građana i Danilo Marunović, a Fakultet za crnogorski jezik i književnost da je procesuiran i dekan Aleksandar Radoman Huter je ocijenio da je riječ o pokušaju zastrašivanja građana koji kritikuju rad policije: – Ovo je način da se „male berije“ obračunavaju s neistomišljenicima. Policija procesuiranjem kažnjava one koji su izrazili negodovanje zbog nagrađivanja poklonika fašizma i čovjeka koji nije napisao knjigu za koju je nagrađen.

Naglasio je da je za procesuiranje saznao iz medija, kao i njegova porodica: – To je još jedan vid pritiska. Ako treba da mi se skine imunitet, stojim na raspolaganju institucijama.

Nešić i Petrović su takođe iz medija saznale da su procesuirane.

Nešić je Pobjedi prethodno kazala da je takođe iz medija saznala da je procesuirana, te pretpostavila da je izdvojena zbog istraživanja objavljenog u Danu u saradnji sa BIRNom, koje je kritikovalo postupanje policije tokom i nakon zločina na Cetinju.

Pobjeda je nezvanično saznala da inicijali ostalih građana nijesu objavljeni, već da su u saopštenju Uprave policije navedeni samo „poznatijih ličnosti“.

Činjenica da su imena ili inicijali selektivno objavljeni, izazvala je revolt javnosti, udruženja i aktivista, koji smatraju da je zapravo riječ o zastrašivanju građana kako ne bi ubuduće izlazili na građanske proteste.

ĆUTNJA UP I PISMO SATLERU

Savjet za građansku kontrolu rada policije najavio je da će ispitati postupanje policije, ali prema nezvaničnim informacijama, od 10. jula do danas nije bilo pomaka. Danas će

održati sjednicu, s obzirom na to da je procesuirana njihova članica Petrović. STEGA je juče uputila pismo ambasadoru Delegacije Evropske unije Johanu Satleru, sa molbom za hitan prijem i razgovor. Žele da ambasadora detaljno upoznaju sa činjenicama, da dostave prikupljenu dokumentaciju i razgovaraju o implikacijama ovakvog postupanja na: zaštitu ljudskih prava, slobodu okupljanja i izražavanja, demokratske procese u Crnoj Gori, obaveze države u okviru poglavlja 23 i 24.

- Uvjereni smo da Evropska unija ostaje posvećena podršci institucijama u Crnoj Gori u jačanju demokratije, vladavine prava i zaštite građanskih sloboda. Stoga smatramo da je Vaša pažnja na ovom pitanju od izuzetnog značaja - ocijenili su u STEGA.

Iz STEGA-e su istakli da je duboko zabrinjavajuće što je narušeno je ustavno pravo građana na slobodu mirnog okupljanja i izražavanja. Decidni su da je okupljanje u njihovoj organizaciji imalo karakter mirnog javnog protesta, sa jasno izraženim građanskim stavovima.

Iz udruženja STEGA je juče postaljeno pitanje zašto se i dalje kriju imena procesuiranih u ovom netransparentnom i nedemokratskom presedanu.

Srđa Keković

Biber sprejom na demonstrante protiv dodjele nagrade nacionalistima

Procesuirani oni koji brane državu, a ne oni koji je ponižavaju

procesuira krije svoje koristili silu

- Podsjećamo, da je naš član Marunović mjesecima predmet neviđenog pritiska, od skandaloznog privođenja u srpskoj tajnoj policiji, tabloidnom linču kojim je kontinuirano izložen, da je više puta privođen uoči i tokom naših akcija na Gorici i ispod Vile ,,Gorica“ – saopšteno je juče iz tog udruženja. Kako dodaju, uspješan profesionalni angažman je na talasu njegovog aktivizma praktično nasilno prekinut i cenzurisan. - Najviše zabrinjava to što su aktivnosti BIA nastavljene i od domaćih institucija. STEGA će energično stati u odbrani svih njenih članova, u okviru njene beskompromisne misije za bolje, modernije i pravednije crnogorsko društvozaključili su oni.

UpozoRenJa (i)li poRUke

STEGA podsjeća i da se saopštenje policije pojavilo baš u trenutku kada su objavili pripreme da u duhu antifašističkog djelovanja obilježi 19. decembar na Gorici i pozvali građane da proslave dan kada su crnogorski partizani prognali fašiste, domaće izdajnike i kolaboracioniste koji su bili u službi okupatora. - Dakle, ostaje upit da li se na ovaj način šalje poruka ukupnoj crnogorskoj javnosti da je u Crnoj Gori nedopustivo

djele Trinaestojulske nagrade, za koji ističu da je bio sproveden u nezakonitom postupku, da su dodijeljene osobama koje ne ispunjavaju uslove i suprotno duhu najvećeg državnog priznanja. Poručili su da će saglasno mogućnostima, pružiti građanima besplatnu pravnu podršku.

Policijski službenik iz Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala svjedočio na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru

protestovati protiv rušenja dostojanstva sopstvene države, dodjeljivanja nagrada za nepostojeću knjigu onima koji nastavljaju ideju kolaboracionista i na taj način skrnave njihovu antifašističku borbu istinskih oslobodioca – pitaju iz STEGA-e. Centar za Građansko obrazovanje je upozorio da Uprava policije ovim šalje poruku kojom se ugrožava sloboda okupljanja, obeshrabruje građanski aktivizam i podriva temelje demokratskog poretka. Poručili su da se svjedoči pritisku na građane umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja.

- Nema procesuiranja izgrednika koji su prekinuli projekciju filma ,,Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festivalu; nema procesuiranje onih koji su otvoreno i glasno širili govor mržnje i pozivali na nasilje nad turskim državljanima nakon incidenta na Zabjelu, marširali prijeteći kroz grad izazivajući strah i uznemirenost među građanima i na isti način protestovali ispred Vlade - njih je policija obezbjeđivala umjesto da ih sankcioniše! - ukazuju u CGO. Poručili su da UP umjesto da preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja na tom okupljanju, pritiska građane i građanke koji su mirno protestovali.

Decidni su da Uprava policije time šalje poruku koja ugrožava slobodu okupljanja, obeshrabruje građanski aktivizam i podriva temelje demokratskog poretka. I Udruženje pravnika je reagovalo na saopštenje policije u kome, kako ističu, posebno iritira selektivno javno objavljivanje imena.

Podržavaju intencije Savjeta za građansku kontrolu policije u njihovom zalaganju da se zaštiti dignitet njihove članice Aide Petrović, koja je imenovana u ime civilnog društva, čije se ime za razliku od većine drugih 35 lica apostrofira u javnim objavama.

Ističu i da ih je povodom saopštenja policije o ,,procesuiranju 35 građana“, kontaktirao veći broj osoba revoltiranih činjenicom na koji je način, nakon proteka vremena od pet mjeseci, predstavljen njihov građanski protest protiv do -

odbRana opasnih, napadi na miRne Sa FCJK je poručeno da su, umjesto zaštite građana, policijski službenici upotrijebili biber sprej, gurali ih i zastrašivali, te da je nekoliko mjeseci kasnije, umjesto izvinjenja, uslijedila odmazda kroz podnošenje prekršajnih prijava nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo prethodne prijave i ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela.

FCJK ocjenjuje neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako navode, pokazuju efikasnost kada treba da se obračunaju s građanima koji brane dostojanstvo države, dok su, kako tvrde, istovremeno nijemo posmatrali kako su danima po Crnoj Gori defilovali akteri srpskih obavještajnih struktura koji su zastrašivali strane državljane i širili govor mržnje po ulicama glavnog grada.

Podsjetili su da policija nije podnijela nijednu prijavu protiv učesnika tih skupova, niti je identifikovala osobe koje su, prije više od pet mjeseci, nasilno prekinule projekciju filma na albanskom jeziku u centru Podgorice.

U saopštenju FCJK tvrdi da dokazana selektivna i politički motivisana primjena zakona nije ni slučajna ni neutralna, već predstavlja sistematsko tolerisanje nasilja kada ono dolazi od aktera bliskih velikosrpskoj ideologiji i parapolitičkim strukturama, dok se, prema njihovim riječima, brutalno suzbija svaki oblik građanske hrabrosti, antifašističkog otpora i borbe za istinu.

I Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) osudio je procesuiranje trideset i pet građana zbog njihovog učešća na protestima povodom odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade.

- Predstavnici CHO su tada, kao što je javnost bila obaviještena, upriličili sastanak da predstavnicima ambasada zemalja Kvinte i Delegacije EU u Podgorici i, citiramo, ,,izrazili zabrinutost pogoršanjem situacije koja se odnosi na tretman ljudskih prava od predstavnika vlasti, kao i na učestalost sve težih i opasnijih slučajeva u kojima se pokazuje spremnost Vlade Crne Gore i predstavnika parlamentarne većine da ignorišu jasne zakonske i ustavne norme“. Posebno su istakli nezakonitu upotrebu sile od policije prema mirnim demonstrantima koji su protestovali zbog skandalozne odluke vlasti - navode u saopštenju. J. maRTinović

Janičić: Lazović, Katnić

i

Čađenović nijesu

tražili privilegije za bilo kojeg pripadnika OKG

PODGORICA – Policajac Nikola Janičić, koji je ranije bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala, kazao je juče pred Višim sudom u Podgorici da nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić te suspendovani tužilac Saša Čađenović nikada od njega nijesu tražili privilegije za bilo kojeg pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.

Janičić je juče više od tri sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca kao svjedok u nastavku suđenja Katniću, Lazoviću i Čađenoviću.

- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović, rekao je Janičić. Podsjećamo, specijalni tužilac Miloš Šoškić Zorana Lazovića tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić i suspendovani tužilac Čađenović, koji je optužen da je radio za kriminalni kavački klan. Lazović je osumnjičen i da je štitio Novljanina Duška Roganovića, člana kriminalne kavačke grupe, tako što je, navodno, tadašnjim tužiocima naredio da ga isključe iz krivičnih predmeta. - Nije mi poznato da je Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora, rekao je Janičić, bivši pripadnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.

On je pojasnio da se prvi put susreo sa Lazovićem u junu 2019. godine, kada je u Herceg Novom ubijen Stefan Šarović i istakao da su helikopter i vještaci iz Danilovgrada angažovani na Lazovićev zahtjev, ali i saslušanje svjedoka iako je tada postupajuća tužiteljka to htjela da odgodi ,,jer je bila umorna“. On se tokom današnjeg svjedočenja, a nakon pitanja advokata odbrane, osvrnuo i na rad Lazovićevog sina Petra, takođe optuženog zbog navodnog pripadništva u kriminalnoj grupi odbjeglog Radoja Zvicera, tvrdeći da je taj policajac u službu donosio veliki broj operativnih informacija i za kavački i za škaljarski klan. Janičić je negirao da su, prije nego su srpski državljani Veljko Belivuk i Marko Miljković, u januaru 2021. godine, stigli u Crnu Goru, imali informacije da su njih dvojica planirali ili počinili neko krivično djelo na teritoriji naše države. - Poznato mi je da smo došli do informacije da se planira njihova likvidacija nakon što dođu u Crnu Goru. Određena lica su uhapšena zbog toga. Sjećam se da su pronađeni oružje, kreč, kriptovani telefoni - istakao je Janičić.

On se osvrnuo i na slučaj ubistva Nikole Stanišića, koji se u policiji najprije vodio kao nestala osoba, te da je kasnije otkriveno da je likvidiran. - On se vodio kao nestalo lice sve dok nam nije stigao Skaj materijal od Europola. Do tada nijesmo imali dokaz da je ubijen i ko je ubica. Postupajući tužilac Saša Čađenović je tražio od nas da pronađemo sva mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama sa

Skaj aplikacije, ispričao je on. On je pred sudom negirao i da se Čađenović protivio identifikaciji bilo kojeg od osumnjičenih za ubistvo Stanišića. - Sjećam se da smo pravili taktiku kako da ih lišimo slobode, pa smo im uručivali pozive za saslušanja za neke lokalne slučajeve. Tako smo ih i pohapsili - objasnio je on. Podsjećamo, za ubistvo Stanišića optuženi su članovi kavačkog klana Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan , Milan Vujotić, Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Zoran Kažić, Darko Prelević… Na jučerašnjem ročištu bilo je planirano i saslušanje u svojstvu svjedoka tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić, međutim, to je odloženo za predstojeća ročišta jer je svjedok Janičić više od tri sata odgovarao na pitanja odbrane i optuženih.

Podsjetimo, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović negirali su optužbe Specijalnog tužilaštva da su zloupotrebom funkcija na kojima su se nalazili činili korist ljudima iz kavačkog klana. Milivoje Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. do februara 2022. godine, kada je penzionisan. Tužilac Saša Čađenović je bio njegov zamjenik.

Zoran Lazović je bio u ANB-u, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Suđenje se nastavlja 22. decembra. Jovana Raičević

Zgrada Višeg suda

s. vasiljević

Lazar Vulević uhapšen, istražuju motiv zločina

Osumnjičeni i ranije prijetio ubistvom

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Nikšiću Lazar Vulević osuđivan je za krađe i razbojništva. Presudom Višeg suda u oktobru 2014. godine, Vulević je osuđen na osam godina zatvora. U obrazloženju presude, koju je potvrdio Apelacioni sud se navodi da je 10. aprila 2013. godine, na Bulevaru Save Kovačevića, dok je bio

u ugostiteljskom objektu ,,Lido“, od M. M. ukrao zlato, prijeteći da će je ubiti.

- Ne pitaj, nego skidaj zlato, ubiću te, nakon čega je skinula osam prstenova i predala mu ih, a potom je sa njene desne ruke strgao zlatnu narukvicu, sve ukupne vrijednosti 3.265,50 eura, navodi se u obrazloženju presude.

Nakon toga sa šanka je uzeo 60 eura.

- U trenutku kada su u lokal ušle V. S. i B. G., izašao je iz lokala govoreći oštećenoj: ‘Nemoj ništa da prijavljuješ muriji jer ću ti ubiti sina i muža, noćas sam te spasio od smrti’. Čime je izvršio krivično djelo razbojništvo, piše u presudi.

NIKŠIĆ/BAR – Baranin

Lazar Vulević (50), osumnjičen da je nožem usmrtio M. P. (74) i M. V. (41) iz Nikšića, čija tijela su pronađena preksinoć u stanu, u Ulici Peka Pavlovića u gradu pod Trebjesom, uhapšen je u Baru.

On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, uz pomoć službenog psa, u veoma kratkom roku lociran u jednom izolovanom objektu u Baru i uhapšen.

Istražitelji rade na utvrđivanju motiva zbog kojeg je Vulević počinio zločin.

Kako nam je nezvanično saopšteno, on je ušao u stan u kojem su bile žrtve, ubio ih i onda zaključao stan.

Policija je obaviještena od srodnika M. P. da se ne javlja na telefon dva dana, zbog čega su inspektori otišli u Ulicu Peka Pavlovića, provalili u stan i zatekli tijela. Ubrzo nakon toga, inspektori su došli i

Navodi se da je 3. januara 2013. godine, u Podgorici u Ulici Oktobarske revolucije, u zlatari ,,N“, ukrao zlato vrijednosti 7.344,75 eura.

Vulević je 25. juna 2013. godine, oko 1.00 sat, u Podgorici, u krugu Kliničkog centra CG, kao osuđeno lice, napao policajca i pobjegao.

- Da bi, kada ga je J. I., sustigao, iz donjeg veša izvadio metalni predmet i okrenuo ga u njegovom

do identiteta osumnjičenog, za kojeg se ispostavilo da ima kriminalnu prošlost.

- Izvršenim provjerama kroz policijske evidencije utvrđeno je da je osumnjičeni u prethodnom periodu, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, odslužio zatvorske kazne u trajanju od skoro 13 godina zbog izvršenih krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, saopšteno je iz Uprave policije. Vulević će, uz krivičnu prijavu, biti priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Za to vrijeme, sagovornici Pobjede iz bezbjednosnih službi su došli do određenih saznanja koja ukazuju da se radi o ubistvu iz niskih pobuda. Navodno su žrtve bile u emotivnoj vezi, a paralelno je M. V. bila i sa osumnjičenim Vulevićem. Takođe, inspektori provjeravaju da li je, kako se sumnja, Vulević ucjenjivao M. V. i nagovarao je da bude sa M. P. iz kori-

pravcu govoreći mu: ‘Makni se, ubiću te’ i opet počeo da bježi. A kada ga je J. I., ponovo sustigao, a službenim vozilom došao i policijski službenik S. S., predao se imenovanim policajcima. Čime je izvršio krivično djelo bjekstvo lica lišenog slobode.

Za sva krivična djela, Viši sud u Podgorici osudio ga je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina.

stoljublja. Policija je prije hapšenja Vulevića apelovala na građane da, ukoliko posjeduju bilo kakve informacije o njemu, obavijeste najbližu policijsku stanicu ili pozovu policiju. Saopštili su da je policiju preksinoć oko 19.20 sati, član porodice M. P. obavijestio da im se ne javlja na telefonske pozive dva dana te da nijesu uspjeli da uspostave kontakt sa njim. - U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli beživotno tijelo M. P., kao i beživotno tijelo M. V. (41) sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja – noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V., pojasnili su iz policije.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici saopšteno je da je donijeta naredba za obdukciju žrtava te da je naloženo i više naredbi za vještačenja. - Više državno tužilaštvo u Podgorici je povodom događaja u kojem su lišena života dva lica u Nikšiću, izvršilo uviđaj u saradnji sa ovlašćenim policijskim službenicima, forenzičarima i vještakom obducentom, tokom kojeg su izuzeti svi tragovi, kao i video-zapisi koji su pronađeni na licu mjesta - naveli su u saopštenju i poručili da Tužilaštvo preduzima sve mjere i radnje u rasvjetljavanju ovog zločina. Na upit Pobjede da li je protiv Vulevića do sada podnijeta bilo kakva krivična prijava, iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću naveli su da te podatke ne mogu saopštiti. - Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću ne daje informacije o tome da li je u odnosu na bilo koje lice pokrenut postupak ili ne, već o fazi postupka koji je formiran po konkretnoj krivičnoj prijavi, kazali su Pobjedi iz ODT Nikšić. J.RAIČEVIĆ A. RAIČKOVIĆ

Okončano suđenje pripadnicima kriminalne organizacije Vladana Radomana i pokojnog Filipa Ivanovića zbog zločina na Cetinju

PODGORICA – Presuda pripadnicima desetočlane kriminalne organizacije koju su, prema optužnici, predvodili Cetinjani Vladan Radoman i pokojni Filip Ivanović, a koja se tereti za likvidacije Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića 2020. godine na Cetinju, biće izrečena 22. januara 2026. godine pred Višim sudom u Podgorici. Presudu će izreći sudija Amir Đokaj

Pored Radomana, na optužnici su Velibor Stanišić, Nikola Martinović, Ilija Ivanović, Mitar i Ilija Milanović, Stevan Đurišić i Miloš Joković. Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva ova grupa se tereti i za planiranje ubistava Vasa Gazivode, oca pokojnog Andrije, Miloša Jovanovića, Kića Paovića, Aleksandra Jabučanina, kao i pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja.

Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara 2020. godine. Prema optužnici, neidentifikovani izvršilac pod nadimkom „Karlito“ ispalio je u njega 15 metaka iz vozila ,,volvo“ u trenutku kada je Gazivoda sjeo u automobil ispred sportskog centra u Grahovskoj ulici. Za saizvršilaštvo SDT tereti pokojnog Ivanovića i Velibora Stanišića , dok su N ikola Martinović i pokojni Boban Sjekloća optuženi za pružanje pomoći u izvršenju krivičnog djela. Martinović i Sjekloća, prema dokazima, danima su pratili žrtvu i koordinisali sa ostalim članovima grupe, dok su Ivanović i „Karlito“ vježbali gađanje nekoliko mjeseci.

Gazivoda je preminuo od teških rana nanesenih projektilima koji su oštetili vitalne organe: srce, pluća, jetru, slezinu, bubreg i ključne krvne sudove. Samo dvadeset dana kasnije, 27. februara 2020, u eksploziji improvizovane naprave postavljene pod njegov auto „hundai“ stradao je Petar Muhadinović, dok je maloljetni M. K., koji se u trenutku detonacije zatekao u blizini vozila, lakše povrijeđen. Prema optužnici, eksploziv od trinitrotoluena i daljinskog mehanizma nabavio je Filip Ivanović, a Martinović ga je tokom noći postavio ispod vozila. Aktivirao ga je sljedećeg dana putem daljinskog uprav-

ljača dok se Muhadinović kretao Bulevarom crnogorskih junaka.

Od siline eksplozije žrtvi su raznesene obje noge i ruka. SDT tvrdi da je kriminalna organizacija formirana u drugoj polovini 2019. godine radi sticanja moći i nezakonite dobiti. Grupa je, kako se navodi, imala strukturisana pravila, unutrašnju hijerarhiju, disciplinu i primjenu nasilja kao metode djelovanja. Ubistva Gazivode i Muhadinovića planirana su mjesecima.

U međuvremenu Filip Ivanović, koji je prema bezbjednosnim službama bio označen kao pripadnik cetinjskog o granka škaljarskog klana,

ubijen je 16. oktobra 2025. godine u Beogradu.

Uhapšen je Đ. Z., kod kojeg je pronađeno oružje i falsifikovana dokumenta. Prema pisanju srpskih medija, Ivanović je pogođen u čelo iz vatrenog oružja.

Ivanović je ranije pobjegao iz kućnog pritvora uklanjanjem nanogice 4. decembra prošle godine.

U Srbiji se protiv njega vodio postupak zbog pomaganja Lazaru Tejiću nakon ubistva Bojana Mirkovića, dok ga je SDT teretilo za učešće u ubistvima na Cetinju. Filip Ivanović ubijen je samo 20 dana posle brutalne likvidacije brata Andrije (36) na Cetinju.

Njihov treći, najmlađi brat Ilija (25), koji se nalazi na ovoj optužnici prije tri godine, osuđen je u Španiji na višegodišnju robiju zbog šverca kokaina. Još jedan od optuženih Boban Sjekloća (33) ubijen je 5. oktobra 2025. godine na teritoriji Kotora u obračunu crnogorskih kriminalnih klanova. Policija ga je godinama povezivala sa škaljarskim klanom i smatrala jednim od vođa cetinjskog ogranka. Sjekloća je ranije hapšen u Republici Srpskoj zbog sumnje u šverc droge i oružja, a bio je optužen i u predmetu šverca 509 kilograma kokaina sa crnogorskog broda „Budva“, zaplijenjenog u luci Hamburg 2020. godine. B. R.

Sa privođenja Lazara Vulevića

Zelenski: Novi djelovi sporazuma su „razvijeniji“

Izbori mogu u sljedećih 60-90 dana

Zelenski je juče izjavio da je spreman za izbore, pozivajući američke i evropske partnere da pomognu u obezbjeđivanju sigurnosti biračkih mjesta. Novinarima je rekao da bi se izbori, ako se garantuje

sigurnost, mogli održati u sljedećih 60 do 90 dana, dodajući da će od parlamenta zatražiti da pripremi potrebno zakonodavstvo kako bi se omogućili izbori tokom vanrednog stanja. Tema izbora provlači se ukrajinskom i međunarodnom politikom već mjesecima. Prema ustavu, Ukrajina je predsjedničke izbore trebalo da održi u martu 2024, ali zakon tokom ratnog stanja izbore izričito zabranjuje.

Na osnovu člana 139 stav 2 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne sjednice skupštine akcionara Universal Capital Bank AD Podgorica, vrši se

PROŠIRENJE DNEVNOG REDA

VANREDNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA

Sjednica će se održati dana 22.12.2025. godine (ponedeljak) u sjedištu Banke, adresa: ul. Stanka Dragojevića bb, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa početkom u 11,00 časova sa sledećim dnevnim redom:

1. Razmatranje i usvajanje Odluke o razrešenju članice Nadzornog odbora Stevanović Adrijane ; 2. Razmatranje i usvajanje Odluke o izboru članice Nadzornog odbora Mihajlovsa Dimirtievska Tanje ; 3. Razmatranje i usvajanje Odluke o izboru člana Nadzornog odbora Long o Alfreda; 4. Razmatranje i usvajanje Odluke o izboru člana Nadzornog odbora Pecirep Josipa; 5. Razmatranje i usvajanje Poslovnika o radu Skupštine akcionara; 6. Razmatranje i usvajanje izmjena i dopuna Statuta; 7. Razmatranje i usvajanje Politike za procjenu primjerenosti članova Nadzornog odnosno Upravnog odbora, kontrolnih i ključnih funkcija u banci i dinamika procjene u Universal Capital Bank AD; 8. Razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu Nadzornog odbora za 2024. godinu; 9. Razno;

Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa (12967323 akcija od ukupno 25934646 akcija sa p ravom glasa). Sve akcije Universal Capital Bank AD Podgorica su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas.

Akcionari imaju pravo da opunomoće drugo lice da glasa kao njihov punomoćnik na Skupštini ili da obavlja druge pravne radnje. Potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Punomoćje može biti opozvano, a smatraće se da je opozvano i ako akcionar kasnije da drugo punomoćje ili lično glasa na sjednici Skupštine.

Akcionari mogu ostvariti pravo glasa i bez prisustva sjednici Skupštine, dostavljanjem popunjenog glasačkog listića, na adresu: ul. Stanka Dragojevića bb, Podgorica, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 9,00 časova. Potpis akcionara ili ovlašćenog lica akcionara na glasačkom listiću mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Samo blagovremeno dostavljen i uredno popunjen glasački listić uzeće se u obzir prilikom utvrđivanja rezultata glasanja.

Akcionari mogu dobiti dodatne informacije, izvršiti uvid u materijale za sjednicu i predloge odluka u sjedištu Universal Capital Bank AD Podgorica na telefon broj: +382 20 481 414, svakog radnog dana od 8,00 –16,00 časova. Informacije o održavanju Skupštine, obrasci punomoćja i glasačkih listića dostupni su na internet stranici www.ucbank.me.

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Alfredo Longo

KIJEV - Ukrajina i njeni evropski partneri uskoro će biti spremni da SAD predstave „revidirane dokumente“ o mirovnom planu za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je juče predsjednik Volodimir Zelenski poslije nekoliko dana šatl diplomatije sa evropskim zvaničnicima.

Kijev je pod pritiskom Bijele kuće da obezbijedi brzi mir, ali se protivi planu koji su podržale SAD, predloženom prošlog mjeseca, a koji se smatra povoljnim za Moskvu. Ukrajinski zvaničnici takođe traže snažne bezbjednosne garancije od partnera, u slučaju dogovora, kako bi spriječili Rusiju da ponovo napadne u bu-

Kijev je dosad smatrao kako u okolnostima stalnih ruskih napada, razorenih gradova, poremećene komunikacione infrastrukture i više od šest miliona raseljenih građana jednostavno nije moguće organizovati vjerodostojan i siguran izborni proces.

dućnosti, prenijela je britanska agencija Rojters na svom sajtu. Zelenski je rekao da su novi djelovi sporazuma dogovoreni sa britanskim, francuskim i njemačkim liderima u Londonu u ponedjeljak „razvijeniji“. - Ukrajinska i evropska komponenta su sada razvijenije i spremni smo da ih predstavimo našim partnerima u SAD. Zajedno sa američkom stranom, očekujemo da ćemo potencijalne korake brzo učiniti što je moguće izvodljivijim - napisao je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je rekao u ponedjeljak da su teritorijalna pitanja i garancije međunarodne bezbjednosti među glavnim tačkama spoticanja.

- Da li razmatramo ustupanje teritorije? Nemamo zakonsko pravo na to, prema ukrajinskom zakonu, našem Ustavu i međunarodnom pravu. I nemamo ni moralno pravo - rekao je Zelenski. Ruski predsjednik Vladimir Putin je juče u televizijskom obraćanju opisao je region Donbasa na istoku Ukrajine kao „istorijsku teritoriju“ Rusije.

Putin je rekao da je Donbas ulazio u sastav Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike, ali da je čuveni revolucionar Vladimir Lenjin svojevremeno promijenio odluku i da je region dat Ukrajini. Šef ruske države je poručio da je Donbas istorijska teritorija Rusije.

Predsjednik Srbije kaže da postoje tri opcije za NIS Vučić: Krajnji rok za odluku 15. januar

BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su moguće tri opcije za rješenje situacije za Naftnu industriju Srbije, koja je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva.

- Mogu ć nost broj jedan je da Amerikanci daju licencu NIS-u ili povuku sankcije protiv ruskih firmi, što nije vjerovatno. Vjerovatnije je da će Rusi prodati dionice nekoj drugoj kompaniji. Ja se nadam da će oni to uraditi. I broj tri, a ja se nadam da se to neće desiti, da ćemo morati da djelujemo kao država - rekao je Vučić Kako je rekao, rok je za 37 dana, odnosno 15. januara. Vučić je na panel diskusiji, u okviru Foruma GLOBSEC BELTALKS, izjavio da svi moraju da shvate da nema produženja krajnjeg roka, kao i da se ne smije ugroziti snabdijevanje gorivom za građane i privredu Srbije.

Priredila: R. U.–I.

Na osnovu člana 36 st.2 Zakona o državnoj imavini (Sl.list cg br.21/09 I 40/11) I člana 3 st.5 I člana 29,30, 31,I 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( “Sl.list CG” br.44/10) i Saglasnosti Vlade Crne Gore br: 08-603/24-1175/2 od 12.03.2024.godine i Odluke Školskog odbora broj 10 od 09.01.2024.godine, JU OŠ “Pavle Rovinski”objavljuje

JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP FISKULTURNE SALE

Predmet je davanje u zakup fiskulturne sale u sportsko rekreativne svrhe, površine 373m² sa pripadajućim svlačionicama radnim danima, utorkom, srijedom i četvrtkom u periodu od 21h do 22h. Fiskulturna sala će se izdavati u navedenim terminima isključivo spotskim organizacijama za košarku, rukomet, odbojku i karate u sportske svrhe, pod uslovom da se to ne odražava negativno na čuvanje i održavanje sale i da ne remeti redovnu nastavu.

Minimalna cijena zakupa fiskulturne sale iznosi 25,00E po satu korišćenja. Zakup se zaključuje na period od 4 godine,. Termini izdavanja fiskulutne sale će biti u vrijeme van redovne nastave zakupodavca i neće remetiti vaspitno obrazovni proces radnim danima. Raspored termina određuje zakupodavac (škola). Zakupnina će se plaćati mjesečno uplatom na žiro račun škole.

Ponude se predaju u roku od 7 dana od dana objavljivanja javnog poziva zaključno sa 16.12.2025. godine i to neposrednom predajom na arhivu Zakupodavca radnim danima od 8h do 10h ili putem pošte na adresu JU OŠ „Pavle Rovinski“, ul.Radoja Domanovića br.2, Podgorica. Ponuđači su dužni da ponude predaju u zapečaćenoj koverti. Na prednjoj strani koverte potrebno je naznačiti naziv i sjedište Zakupodavca, predmet zakupa, datum podnošenja ponude i naznaku „NE OTVARAJ PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA“.

Ponuda treba da sadrži podatke o ponuđaču pravnom licu – sportskoj organizaciji - naziv i sjedište ponuđača, potvrda o registraciji (IZVOD) iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica, potvrdu o registraciji iz Ministarstva sporta , potvrdu o likvidnosti, ponuđeni iznos za predmet zakupa na koji se odnosi ponuda, izjavu svrhe korišćenja. Sve dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerenih kopija.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se razmatrati. Ponude koje sadrže cijenu manju od minimalne cijene definisane ovim pozivom, neće se razmatrati.

Javno otvaranje na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će se održati dana 17.12.2025.godine u 11.00 h u prostorijama škole, adresa JU OŠ „Pavle Rovinski “, ul.Radoja Domanovića br.2, Podgorica, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, pa im se drugo obavještenje neće slati.

Komisija za raspisivanje Javnog poziva za davanje u zakup fiskulturne sale vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su formalno ispravne i finansijski i ukupno prihvatljive i utvrđuje rang listu. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude su najveća ponuđena cijena, društvena korist (broj edukacija za djecu), sportska svrha (značaj za razvoj i zdravlje djece i omladine). Rangiranje i ocjena ponuda vrši se na osnovu utvrđenih kriterijuma i to: najveća ponuđena cijena 90 bodova, najveći broj edukativnih sadržaja za djecu na godišnjem nivou 5 bodova, sportska svrha 5 bodova. U slučaju jednakog broja bodova prednost ima onaj ponuđač koji je ranije predao ponudu.

Učesnici na Javnom pozivu imaju pravo prigovora na Odluku Komisije za raspisivanje Javnog poziva za davanje u zakup fiskulturne sale u roku od 5 dana od dana dobijanja Obavještenja o rezultatima Javnog poziva. Odluka Komisije po prigovoru je konačna.

Sa najpovoljnijim ponuđačima će biti zaključen ugovor o zakupu u roku od 7 dana od dana javnog otvaranja ponuda, kojim će se precizirati prava i obaveze ugovornih strana i termini zakupa..

Sve potrebne informacije zainteresovani ponuđači mogu dobiti putem telefona na broj 020/651-511

Volodimir Zelenski

Herceg Novi: Opština stavila na javnu raspravu nacrt budžeta za 2026. godinu

Veći prihod od poreza, a znatno manji od naknada

Prihod od poreza je planiran na 24,26 miliona eura (ove godine 20,92), a od naknada 5,56 miliona eura (ove godine 8,30). Za proslavu Nove godine je namijenjeno 180.000 eura (100.000), a Praznika mimoze 220.000 eura (250.000)... U budžetu za narednu godinu su planirana sredstva – 28.000 eura za izradu studije zaštite lokaliteta Plave špilje

HERCEG NOVI – Opština je budžet za narednu godinu planirala na 34,60 miliona eura i manji je od ovogodišnjeg koji iznosi 35,86 miliona. Primjedbe i sugestije na taj finansijski dokument mogu se dati do 19. decembra, kada se završava javna rasprava. Opština iduće godine od poreza očekuje prihod od 24,26 miliona eura više nego ove go-

dine (20,92 miliona), od taksi 680.000 eura – 30.000 eura više nego ove godine. Prihod od naknada je planiran na znatno manji iznos nego ove godine – 5,56 miliona eura (8,30 miliona). Najviše – pet miliona od naknada za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta. Od ostalih prihoda (kamate, zakup, obavljanje djelatnosti) očekuje 1,10 miliona eura (1,24), od prodaje

imovine 500.000 eura (1,10), a iz ove će godine prenijeti milion (2,30 miliona). Od donacija i transfera planirano je 400.000 eura (750.000 eura), a od pozajmica i kredita 1,10 miliona eura (600.000 eura).

RASHODI

Za bruto zarade predviđeno je više novca nego ove godine –4,48 miliona eura (4,15), ostala lična primanja (naknada za

zimnicu, otpremnine, izdaci za odbornike) 569.500 eura (413.000), a rashodi za materijal 546.800 eura (520.000). Usluge će gradski budžet iduće godine koštati 2,08 miliona eura (ove godine 1,84). Od toga je za službena putovanja namijenjeno 50.000 eura, za reprezentaciju 115.000, telefonske i poštanske usluge 75.000, bankarske 30.000, za izradu studija 212.000, stručno usavrša-

BA r: Lokalna uprava raspisala konkurs za idejno arhitektonsko rješenje

Kapitalni izdaci

Kapitalni budžet je umanjen sa 12,02, koliko je iznosio ove godine na 10,05 miliona eura. Od toga za eksproprijaciju zemljišta predviđeno je 850.000 eura, za lokalne puteve 1,85 miliona (2,75), zatim 4,01 miliona za planove, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, a 2,06 miliona za autobusku stanicu, gradsku pijacu, spomen-obilježja, kapele... Grad će sufinansirati izgradnju olimpijskog bazena u Igalu sa 200.000 eura a panoramskog lifta sa 100.000 eura, dok je za projektovanje video-nadzora za područje opštine predviđeno 80.000 eura. Izdatak za opremu je planiran na 430.000 eura. Za otplatu kreditnog duga i obaveza iz prethodnog perioda je predviđeno 3,26 miliona eura (4,08).

vanje 10.000 eura, a izdatak za proslavu praznika grada, manifestacije, izdavačku djelatnost, usluge u oblasti sporta – 1,40 miliona (1,26). Za proslavu Nove godine je namijenjeno 180.000 eura (100.000), a Praznika mimoze 220.000 eura (250.000)... Planirana su sredstva za izradu studije zaštite Plave špilje – 28.000 eura.

Za subvencije je previđeno 40.000 eura više nego ove godine - 190.000 eura.

Stavka ostali izdaci je planirana na 430.000 eura (350.000). Tu, pored ostalog, spadaju ugovori o djelu za koje je predviđeno 200.000 eura, 50.000 eura više nego ove godine.

PREDUZEĆA

Za transfere institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru je namijenjeno ukupno – 12,50 miliona eura (11,91 milion). Od toga za zdravstvenu zaštitu 80.000 eura (50.000), institucijama kulture i sporta 3,82 miliona eura (3,18), podršku međunarodnim sportskim takmičenjima 360.000, NVO 358.000, političkim par-

tijama, strankama i udruženjima 347.000 eura (536.200). Za jednokratne socijalne pomoći namijenjeno je 520.000 (440.000), stipendije 318.000 eura (185.000), povlastice-prevoz đaka 150.000, izdatke za mjesne zajednice 605.000 eura (419.000), za novorođenu djecu 130.000 eura... Privrednim društvima namijenjeno je 5,93 miliona eura (6,35). Čistoća može da računa na 1,99 miliona eura, Komunalno stambeno 1,40 miliona, Parking servis na 160.000 eura za kupovinu pauka, Agencija za zaštitu i razvoj Orjena 350.000, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog 450.000 eura, Radio-televizija Herceg Novi 900.000 eura, Hercegfest 590.000 eura, Gradska biblioteka i čitaonica 210.000 eura, Gradski muzej ,,Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković“ 440.000 eura, finansiranje rada Dnevnog boravka za stare 40.000 eura, a Dnevnog centra za boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom 350.000 eura. D. ŠAKOVIĆ

BAR – Opština je raspisala nacionalni konkurs za izradu idejnog rješenja za parking garažu sa oko 450 mjesta. Buduća garaža nalaziće se u neposrednoj blizini centra grada, u zahvatu DUP-a Topolica IV. Parcela je ograničena gradskim saobraćajnicama – sa zapadne strane Trgovačkom ulicom, a sa južne Ulicom Branimira Bajkovića. U neposrednoj blizini je objekat gradske pijace sa posebnim parkingom.

U projektnom zadatku između ostalog je naznačeno da će se garaža gradi na zemljištu površine 3.358 m², dok maksimalna bruto građevinska površina objekta može biti 11.417 kvadrata.

Od učesnika se očekuju ideje koje će težiti savremenim tendencijama u arhitekturi i čija će forma biti prepoznatljiva, u skladu sa funkcionalnim rješenjem. Ponuđeno rješenje treba da bude ekonomski održivo uz primjenu savremenih tehnologija u cilju ostvariva-

nja energetske efikasnosti i smanjenog uticaja na životnu sredinu.

– Može imati prizemlje i najviše pet spratova. Potrebno je projektovati garažu sa oko 450 parking mjesta, odnosno težiti ostvarivanju što većeg broja parking mjesta u odnosu na osnovne zadate parametre (razmotriti mogućnost parkiranja na krovnoj garaži). Potrebno je da bude ,,pametna“ (smart sistem funkcionalnosti), da posjeduje automatsko prepoznavanje registarskih

tablica za brzi ulazak i izlazak, senzore za slobodna parking mjesta koji su povezani sa info-tablom, mobilnu aplikacija za rezervaciju i plaćanje parking mjesta, ,,pametni“ video-nadzor i naplatne automate i bankomate – navedeno je u konkursnom zadatku. Najmanje pet odsto parking mjesta biće namijenjeno za lica sa invaliditetom. Rok za predaju radova je 8. februar 2026. godine. Planiran je nagradni fond u iznosu od 53.000 eura. Pred-

viđena je dodjela prve, druge, treće nagrade i dva otkupa. Od ukupnog iznosa, za prvu nagradu opredijeljeno je

KAPiTALNi BUDŽeT MANJi Nego ove goDiNe: Herceg Novi

KoNKUrS oTvoreN Do 8. FeBrUArA: Lokacija predviđena za garažu

KOLAŠIN: Program uređenja prostora i urbane sanacije za 2026. godinu,

TENDER

Za ulicu i parking kod groblja 1,59 miliona

PLJEVLJA – Ministarstvo javnih radova raspisalo je tendere za izvođenje radova na gradskoj saobraćajnici od Opšte bolnice Pljevlja do gradskog groblja Ravni i na parking prostoru na površini ispod groblja. Izvođenje radova na saobraćajnici obuhvata izgradnju hidrotehničkih instalacija i postavljanje nove javne rasvjete, što će unaprijediti bezbjednost i funkcionalnost ovog saobraćajnog pravca. Paralelno, izvođenje radova na parking prostoru doprinijeće stvaranju uređenijeg, praktičnijeg i pristupačnijeg prostora za građane.

Tender je otvoren do 16. januara.

,,Prepisana“ gondola od Breze do Ključa

KOLAŠIN – U Programu

uređenja prostora i urbane sanacije za narednu godinu dominantno najavljeni projekti su oni vezani za dalju valorizaciju planine Bjelasice. Oni su po planiranoj dinamici višegodišnji, a radi se o investicijama koje su najskuplje.

Do sada korišćeni i poznati modeli „osvajanja Bjelasice“ trebalo bi da dobiju još jednu savremenu mogućnost. Radi se od izgradnji gondole koja

Za izgradnju saobraćajnice biće odvojeno 950.000 eura, bez PDV-a, koji iznosi 199.500 eura, a za parking 365.000 eura, PDV iznosi 76.650 eura.

T IVAT: Opština podržava MPO

C.G.

će se kretati na relaciji Breza – Željeznička stanica – Smrče – Ćirilovac – Ski-centar Kolašin 1450 – Ski-centar Kolašin 1600. Ova investicija je bila u planu i u tekućoj godini. Planirana dužina staze je 12 kilometara kako bi se od Breze do Ključa došlo da se na Bjelasici uživa na 1.900 metara nadmorske visine. Procijenjena vrijednost ove investicije je oko sto miliona eura a finansiraće je Ministarstvo javnih radova.

UREĐENJE PUTA

TIVAT – U toku je drugi javni poziv Opštine za refundaciju troškova medicinski potpomognute oplodnje (MPO).

Za tu namjenu je u budžetu predviđeno 22.000 eura, od kojih je nakon prvog poziva ostalo neraspodijeljeno 12.625 eura. Par može dobiti do 2.000 eura. Pozivom je predviđena finansijska podrška za troškove dijagnostičkih procedura, medicinskih tretmana i drugih usluga povezanih sa MPO postupkom. C.G.

Za Bjelasicu je izuzetno važan još jedan projekat koji je dio Programa uređenja prostora – rekonstrukcija puta Kolašin – Jezerine koja će koštati 16 miliona eura i koju uz Ministarstvo javnih radova finansira i Uprava za saobraćaj. Projekat koji je takođe više godina prisutan u Programu uređenja prostora je i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Njime će se unaprijediti vodosnabdijevanje i kanalizaciona infrastruktura grada, koštaće 12 miliona eura a uz državu i opštinu, finansijer je i Evropska investiciona banka.

Biće nastavljeno ulaganje u gradske saobraćajnice. Tako će se nastaviti izgradnja saobraćajne i prateće infrastrukture u naselju Breza sa izgradnjom pješačko-biciklističkih staza a ukupna vrijednost je

Dužina trase je 12 kilometara, nakon čega se dolazi na 1.900 metara nadmorske visine, a cijena višegodišnjeg projekta je oko sto miliona eura. Finansijer je Ministarstvo javnih radova. Značajna je i rekonstrukcija puta od grada do Jezerina, projekat vrijedan 16 miliona eura

9,5 miliona eura. Nastavljaju se i radovi u Sportskoj zoni pored Tare, biće uloženo 8,5 miliona eura iz državnog kapitalnog budžeta. Iz istog izvora će se finansirati i sanacija komunalne deponije u Bakoviću, što treba da košta 4.000.000 eura.

U rješavanje „uskog grla“ na Donjem Pažanju, na saobraćajnoj komunikaciji ka Sportskoj zoni, biće uloženo 2,5 miliona eura, a i ovdje se radi o višegodišnjem projektu. Kroz Program uređenja prostora i urbane sanacije za narednu godinu, planirana je i sanacija i uređenje korita rijeka kao i redovno i tekuće održavanje javne rasvjete.

Ulaganja na seoskom području

Preko Ministarstva javnih radova, u rekonstrukciju puta Velje Duboko – Kapetanovo jezero biće uloženo 2.000.000 eura. Izgradnja mosta na rijeci Pčinji u Lugovima treba da košta 300.000 eura. Izgradiće se vodovod u Sjerogoštu i to iz sredstava Ministarstva poljoprivrede, a planiraju se ulaganja u seoske vodovode i vodopoje. U Bakoviću će biti asfaltirano 500 metara puta, biće saniran most u Dragovića Polju, pješački most na Mrtvici, a održavaće se i putevi prema katunima.

Direktorat za inspekcijski nadzor obavio kontrolu u svim opštinama

PODGORICA – Direktorat za inspekcijski nadzor, u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, tokom novembra vršio je pojačani nadzor auto-servisa i vulkanizerskih radnji na teritoriji cijele Crne Gore, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.

U toku pojačanog nadzora izvršena su 192 inspekcijska nadzora u svim opštinama, tokom kojih je pronađeno 10.800 otpadnih guma.

Subjektima nadzora je ukazano da otpadne gume predaju sakupljaču koji ima dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine za sakupljanje predmetne vrste otpada i isti su postupili po ukazima. Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da su ovi konkretni i mjerljivi rezultati snažan podstrek intenzivnoj i kontinuiranoj borbi protiv ekološkog kriminala i očuvanju prirodnih resursa, budući da je odlaganje i pa-

ljenje otpadnih guma u prirodi višedecenijski problem. On je naglasio važnost formiranja posebne jedinice za borbu protiv ekološkog kriminala, podsjećajući da je, na inicijativu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, Biro za operativnu koordinaciju dao uputstva Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji da u okviru Sektora za borbu protiv kriminala formiraju specijalizovani tim koji će biti usmjeren na prepoznavanje, dokumentovanje i procesuiranje

krivičnih djela na štetu životne sredine. Napomenuo je i da je nedavno u preduzeću Deponija u Podgorici puštena u rad specijalizovana mašina za tretman guma, drobilica kapaciteta pet–deset tona na sat, koja omogućava efikasno i ekološki prihvatljivo zbrinjavanje guma, čime se znatno smanjuje njihov volumen i olakšava dalja reciklaža. Time je, kako je ocijenio, Crna Gora napravila važan korak ka modernom, održivom upravljanju otpadom. C.G.

mosTovi

Ambiciozno je tretirana i obaveza izrade plansko-tehničke dokumentacije koja je vezana za gradsku garažu, izgradnju Kaluđerovog mosta, idejno rješenje vatrogasnog doma dok će se za ekspropijaciju zemljišta za razne projekte uložiti oko 800.000 eura. Oko 300.000 eura treba da koštaju sanacije gradskih ulica, lokalnih i nekategorisanih puteva po prioritetima. Planiran je i projekat navodnjavanja zelene zone na šetalištu pored Tare sa postavljenjem rešetki za atmosferske i kanalizacione šahte. D. DRAŠKoviĆ

NAJVAŽNIJI PLANOVI VEZANI ZA PLANINU: Bjelasica

OTVOREN DO 16. JANUARA: Groblje Ravni

Zgrada Opštine Tivat

U CNP-u predstavljanje knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Među svima

kao da je sam

PODGORICA – Promocija knjige „Među svima kao da je sam“, autora Aleksandra Milosavljevića, svojevrsna monografija o stvaralačkom opusu reditelja Blagote Erakovića, biće održana večeras u 18 sati, u pres sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Ulaz je besplatan.

Na promociji monografije, čiji je izdavač CNP, govoriće reditelj Blagota Eraković, direktor CNP-a Ilija Subotić, autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević i producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović - Ne mogu da zamislim svoj život bez pozorišta. Teatar je umjetnost najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti se obraćaju publici posredno, knjigom, platnom, instrumentima i raznim nosačima zvuka, slike... a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči – kazao je Eraković. Reditelj Blagota Eraković rođen je 1944. godine u Nikšiću.

Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a FDU u Beogradu. Tokom karijere, režirao je više od 100 pozorišnih komada u teatrima širom bivše Jugoslavije. Bio je stalni reditelj Crnogorskog narodnog pozorišta. Nakon što je zgrada CNP-a izgorjela 1989, Eraković je preuzeo ulogu upravnika te institucije i, uz jako teške okolnosti, dao ogroman doprinos da pozorište nastavi da radi. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su najznačajnije Trinaestojulska nagrada, nagrada ,,19. decembar“ i Velika nagrada CNP-a. An. R.

Grad teatar Budva domaćin Samita umjetničkih festivala EFA

Kreiraće nove projekte

PODGORICA – Festival

Grad teatar Budva od 16. do 19. maja naredne godine biće domaćin jednog od najznačajnijih evropskih događaja kulture – Samita umjetničkih festivala (Arts Festivals Summit 2026), godišnjeg okupljanja koje organizuje Evropska festivalska asocijacija (EFA).

Tokom četiri dana, Budva će postati mjesto susreta oko 250 direktora festivala, umjetnika, menadžera u kulturi, predstavnika domaćih i evropskih institucija i međunarodnih partnera, koji će razmjenjivati

ideje, razgovarati o budućnosti festivala i kreirati nove projekte i saradnje. U Budvi će 16. maja biti upriličeno svečano otvaranje Samita. Naredna dva dana održavaće se konferencije, radionice i plenarna zasijedanja, ali će se gosti upoznati i sa društvenim stremljenjima, umjetničkom scenom i kulturnim nasljeđem grada i države. Završni dan Samita obilježiće centralni dio programa, Generalna skupština EFA, na kojoj će se usvajati plan budućeg djelovanja organizacije, promovisati novi članovi i odabrati grad za naredno okupljanje. R. K.

Promocija romana Svetozara Savića

PODGORICA – Veče fantastike, u okviru kojeg će biti predstavljen roman „Novo nebo“ prof. dr Svetozara Savića, biće održano večeras, u 19 sati, u Na-

Marija Mihaliček za Pobjedu o foto-monografiji ,,Tivatski spomenar“ koju karakteriše

Kulturna baština bila fokusa ljudi koji o njoj

PODGORICA - Promocija foto-monografije „Tivatski spomenar“, autorke Marije Mihaliček, održana nedavno u Muzičkoj školi u Tivtu, privukla je pažnju svih koji prepoznaju važnost čuvanja lokalnog identiteta i kulturnog pamćenja. Ovo izdanje donosi emocionalno snažnu i dokumentarno dragocjenu foto-monografiju posvećenu Tivtu - njegovim ljudima, običajima, jeziku i ambijentu koji je vremenom mijenjao lice.

Knjiga „Tivatski spomenar“ pojavljuje se kao nježan, ali snažan pokušaj da se sačuva ono što bi lako moglo nestati - duh jednog grada, slike jednog djetinjstva, ritam života kakav se više rijetko sreće. Ova foto-monografija, čiji je izdavač Ogranak Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj, okuplja trenutke koji su oblikovali identitet Tivta i njegove zajednice: obale, kuće, običaje, glasove i ljude koji su od njega stvarali dom.

U razgovoru za Pobjedu, Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, otkriva kako je nastajao njen „spomenar“, šta je željela zapisati prije nego što vrijeme nepovratno izmijeni tragove prošlosti, te čemu se nada dok mlade generacije budu listale ove stranice koje dišu nostalgijom i ljubavlju prema zavičaju.

POBJEDA: Što Vas je podstaklo da priredite ,,Tivatski spomenar“?

MIHALIČEK: Mnogo sam podsticaja vremenom dobijala. Tivat je moj zavičaj, dobar dio života nijesam živjela u njemu, ali sam se vraćala roditeljskoj kući. Mogla sam pratiti mijene koje su ga oblikovale

rodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O djelu, koje je objavila izdavačka kuća „Ouroboros“, govoriće prof. dr Zoran Živković, urednik izdanja i autor. Urednik programa je Vladimir Karadžić

Svetozar Savić je vanredni profesor i doktor biotehničkih nauka u oblasti ampelografije. U nauci je objavio desetak naučnih i stručnih monografija, nekoliko udžbenika i sedamdeset naučnih i stručnih radova. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade i Internacionalne nagrade OIV u Parizu. Kada je riječ o lijepoj književnosti autor je četiri romana, više kratkih priča, eseja i poema. R. K.

Čini mi se da svako i u nekom času spozna koliko je važno sjećanje, pamćenje. To je ono što nas određuje, što nas izgrađuje, što čini da osjećate gdje ste ponikli. Mislim da su ljudi koji zanemaruju sjećanja uskraćeni za veliku emociju – kazala je Mihaliček

od malog mjesta sa značajnom industrijom do današnjeg turističkog centra. Iskreno glavni poticaj je bila želja da se bar nešto zabilježi, ne samo od nekadašnjeg izgleda, nego od načina života, običaja, tradicije. Davno sam osvijestila da svako mjesto obalom Boke ima nešto posebno. Tako i Tivat. To posebno, drugačije i neponovljivo sam htjela zapisati i odabrala ovu, rekla bih „slobodnu formu“ za koju je najprihvatljivija odrednica „fotomonografija“.

POBJEDA: U uvodu u monografiju istakli ste da je „pamćenje naša duša“. Kada ste prvi put osjetili potrebu da vlastita sjećanja i sjećanja zajednice pretočite u knjigu?

MIHALIČEK: Čini mi se da svako i u nekom času spozna koliko je važno sjećanje, pamćenje. To je ono što nas određuje, što nas izgrađuje, što čini da osjećate gdje ste ponikli. Mislim da su ljudi koji zanemaruju sjećanja uskraćeni za veliku emociju, ali i izloženi opasnosti da izgube osjećaj pripadnosti porijeklu, vjeri, tradiciji. Poznajem Boku i davno sam osvijestila koliko vas putovanje od mjesta do mjesta obalom dovodi do zaključka da se sva ista, a u stvari svako mjesto ima nešto posebno. Tako i Tivat. To sam željela u Spomenaru prikazati.

POBJEDA: Kako ste odlučili koji segmenti prošlosti

Tivta treba da budu uvršteni, a što je nužno ostalo izvan knjige?

MIHALIČEK: Foto-monografija ,,Tivatski spomenar“ je nastajala prvo iz želje da sakupim fotografsku građu koju sam u jednom momentu ograničila na vrijeme od kraja 19. stoljeća do 60-tih godina 20. stoljeća. Kao što fotografija znači autentično svjedočanstvo, smatrala sam da tekstualni zapisi, do kojih sam došla mogu korespondirati sa starim razglednicama i fotografijama. Spomenar je lični odabir: asocijacije, uspomena, sjećanja, mog najbližeg okruženja uramljen u tematske cjeline: Topografija, Obalom Tivatskog zaliva, Nasljeđe/Baština Pomorski arsenal, Mornarički park, Pučka (osnovna škola), Duhovna tradicija, Život i običaji, Nošnja, Glazbena tradicija, Tivćani i sport, Tempi Passati. Smatrala sam takođe da tekstualni zapisi, do kojih sam došla mogu korespondirati sa starim razglednicama i fotografijama i naglasiti autentičnost, zato sam ih uvrstila u spomenar.

POBJEDA: Odakle potiču najvrednije fotografije u knjizi i koliko je bilo zahtjevno doći do njih?

MIHALIČEK: Početne su bile stare razglednice Tivta koje sam prikupljala od ranije, koristila sam foto dokumentaciju o pomorskom arsenalu, osnovnoj školi koje su korišćene i ranije u raznim izdanjima. Dokumentarne fotografije ljubazno su mi ustupili Anton

Treći razred Osnovne škole, 1929. godine

Osvježenje na pristaništu, 1926. godine

karakteriše nostalgija i ljubav prema zavičaju

bila van njoj brinu

Marković, Boris Lanceroti, Dragan Rajčević, dr. Nada Marković i mnogi drugi. Koristila sam i obiteljske albume sa starim slikama mojih roditelja i rodbine. Sve fotografije imaju dokumentarnu vrijednost, a mnoge od njih i emotivnu.

POBJEDA: Koliko su običaji, nošnje i govor danas prepoznatljivi, a koliko su već nestali u Tivtu?

MIHALIČEK: Ovdje je spomen na običaje, nošnju, govor Hrvata katolika, koji su u prošlosti bili najbrojnija etnička zajednica (danas participira sa ispod 1% ukupnog stanovništva Crne Gore). Nošnja lastovska i tivatska su u prošlosti njihovo obilježje, kao i vjerski običaji, kultovi svetaca i nebeski zaštitnici. Da, može se reći zapravo da su prepoznatljivi i danas. Prisutno je tradicionalno odijelo u muzejskim zbirkama, ili se može vidjeti kao njegova replika na vjerskim i drugim svečanostima. U tivatskim starosjedilačkim porodicama njeguju se običaji i slave vjerski praznici, pa se kontinuum podrazumijeva. Nažalost to se, čini mi se, ne može kazati za jezik, koji je kao najvažnija identitetska karakteristika imao osobenosti, kroz lokalizme karakteristične za Tivat, jer poznato je da je svako mjesto u mjestima Boke ima neke lingvistike koje se posebno ispoljavaju u naglascima.

POBJEDA: Što Vas je najviše ,,pogodilo“ kao nestanak nečega što je za Tivat bilo simbolično?

MIHALIČEK: Urađene su ogromni propusti kad je Tivat u pitanju, zato što su decenijama njegovo graditeljsko nasljeđe i kulturna baština bili van interesovanja onih koji su zaduženi da o njima brinu. Mislim na sakralno nasljeđe, mnogobrojne crkve i kapele, profano graditeljsko nasljeđe sa nizom karakterističnih

Zlatni globusi biće dodijeljeni u Los Anđelesu 11. januara, veliki favorit ostvarenje Pola Tomasa Andersona

Film sa Dikapriom u glavnoj ulozi predvodi trku s devet nominacija

Sačuvati atraktivne lokacije

POBJEDA: Što još danas može biti spašeno i valorizovano, a što smo nepovratno izgubili?

MIHALIČEK: Mislim da oni koji moraju promišljati i odlučivati o razvoju Tivta moraju imati u vidu da nikako ne smiju proigrati šansu da još uvijek sačuvane atraktivne lokacije, kao što je, na primjer, školj Stradioti (popularno ostrvo Sv. Marko), kompleks Bizanti-Verona (Račica) izgube ambijentalne, istorijske i kulturne vrijednosti. Kad je u pitanju nematerijalna baština Tivta očuvala se u vjerskim i tradicionalnim običajima nošnji i sudjelovanju u Bokeljskoj mornarici, kojoj su Tivćani bili odani i u vremenu kad se na ovo danas svjetski zaštićeno kulturno dobro nije gledalo blagonaklono. Rekla bih da ono što daje Tivtu njegovu kulturološku dimenziju koja je odnjegovana, to je Tivatska muzika koja nastavlja dugu tradiciju.

ljetnikovaca, od kojih dva: Buća-Luković i Verona nijesu ruševine. Još jedna specifičnost Tivta, seoske ambijentalne sredine sa kamenim kućama, mlinovima, guvnima, uglavnom su napuštene i prepuštene zubu vremena. Uz to, imate danas masovnu pojavu da porodične kuće sa cvijetnim dvorištima, koje su na neki način bile zaštitni znak Tivta i Lastve, uzmiču pred često neprimjerenom arhitekturom za ovo podneblje.

POBJEDA: Što biste željeli da mlade generacije ponajviše razumiju kada listaju ovu knjigu?

MIHALIČEK: O Tivtu, njegovoj istoriji, nasljeđu, ali to mogu naći na drugim mjestima. Spomenar je tu da ih poduči o važnosti čuvanja memorije o naoko malim stvarima, pojavama, navikama, običnim ljudima i njihovim životima, koji su davali posebnost ovom mjestu u odnosu na druga u Boki Kotorskoj. Možda je ova knjiga omaž takvom Tivtu, ali nada postoji da će bar malo nekadašnjeg duha i atmosfere koji su doneseni na ovim stranicama dotaknuti i poneko mlado biće.

A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Film ,,One Battle After Another“ (Jedna bitka za drugom), reditelja Pola Tomasa Andersona, sa Leonardom Dikapriom u glavnoj ulozi veliki je favorit za predstojeću dodjelu Zlatnih globusa, sa ubjedljivo najviše nominacija – devet.

Ostvarenje o otmici ćerke bivšeg revolucionara nominovan je za najbolji film u kategoriji mjuzikl/komedija, dok su Dikaprio i njegove kolege Šon Pen, Tejana Tejlor, Benisio del Toro i Čejs Infiniti takođe u trci za glumačka priznanja. Andersonov film brojem nominacija prati drama ,,Sentimental Value (Sentimentalna vrijednost)“ sa osam, a među ostalim nominovanim glumcima su i Dvejn Džonson, Timoti Šalame, kao i Sintija Erivo i Arijana Grande za film ,,Wicked: For Good (Zla: zauvijek)“, koji je ostao bez nominacije, uprkos velikom uspjehu na bioskopskim blagajnama.

Adaptacija romana Megi Ofarel Hamnet ,,Sinners (Grešnici)“ i film Giljerma del Tora ,,Frankenštajn“, takođe su među nominovanim ostvarenjima.

Irski glumci Pol Meskal i Džesi Bakli nominovani su za uloge u filmu ,,Hamnet“. Džordž Kluni je nominovan 14. put za Zlatni globus u karijeri, ovog puta za glavnu ulogu u filmu ,,Džej Keli“ Noe Baumbaha, o starijem holivudskom glumcu koji se suočava sa životnim izborima, dok je njegov kolega iz filma,

Adam Sendler, nominovan za sporednu mušku ulogu. Ema Stoun je nominovana za ulogu u crnoj komediji o teorijama zavjere Bugonija. Pored norveškog filma ,,Sentimentalna vrijednost“, pažnja je posvećena i iranskom režiseru Džafaru Panahiju za film ,,Bio je to samo nesrećan slučaj“, o čovjeku koji kreće u osvetu bivšem obavještajcu koji ga je mučio u zatvoru. U pitanju je film koji je ovogodišnji dobitnik ,,Zlatne palme“, a on ima četiri nominacije. Ostali filmovi na stranom jeziku –,,Tajni agent“ i ,,Ništa drugo“ – dobili su po tri nominacije. Zlatni globusi se dodjeljuju i za televizijska dostignuća. Britanska drama ,,Adolescencija“ imala je posebno uspješan plasman. Serija je dobila četiri glumačke nominacije, po jedna za Stivena Grejema, Ovena Kupera, Erin Doreti i Ešli Volters, a nominovana je i za najbolju mini seriju. Jedina koja bi mogla da je nadmaši po broju nominacija u TV kategoriji je ,,Bijeli lotus (The White Lotus) “, sa šest nominacija. Serija ,,Pitsburška hitna služba (The Pitt) “ dobila je dvije nominacije i takmiči se za najbolju TV dramu zajedno sa serijama ,,The Diplomat“, ,,Pluribus“, ,,Severance“, ,,Slow Horses“ i ,,The White Lotus“. Ceremonija dodjele Zlatnih globusa biće održana u Los Anđelesu 11. januara. An. R.

„Variety“ objavio prve projekcije za Oskara

Renomirani magazin „Variety“ objavio je prve projekcije za dodjelu Oskara, koja će biti upriličena u martu. Prema njihovoj prognozi, prednjače dva ostvarenja – „One Battle After Another“ i „Sinners“.

Što se novog filma Pola Tomasa Andersona tiče, o njemu se proteklih mjeseci definitivno najviše pisalo. Variety predviđa kako će steći 14 nominacija – od onih za najbolji film i režiju, do glavne ženske (Čejs Infiniti) i muške uloge (Leonardo Dikaprio). Oni predviđaju kako bi po dvoje glumaca iz tog filma moglo biti nominovano za najbolje sporedne uloge – Benisio del Toro i Šon Pen, odnosno Redžina Hol i Tejana Tejlor. Kada je u pitanju „Sinners“, Variety tom ostvarenju predviđa 13 nominacija. Završen Nikšić Guitar festival, uručene vrijedne nagrade najboljim mladim gitaristima

PODGORICA – Mladi gitarista iz Italije Masimilijano Testa pobjednik je 20. Međunarodnog Nikšić Guitar festivala. Nagrađen je ručno rađenom gitarom graditelja Andreasa Marvija u vrijednosti od 9.000 eura. Drugo mjesto pripalo je gitaristi Gonsalu Maja Kaetanu iz Portugala. Njegova nagrada je gitara grčkog graditelja Dimitrisa Piperidisa u vrijednosti od 4.000 eura. Treće mjesto su podijelili gitaristi Stefan Kostić iz Crne Gore i Gas Mekvejd iz Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su dobili kotizacije za Međunarodno takmičenje gitarista „Transilvanija“ u Klužu (Rumunija) i za naredno izdanje Nikšić Guitar

festivala 2026. godine. Crnogorski gitarista Stefan Kostić osvojio je i nagradu publike. U velikom finalu takmičio se i Natan Zlodre (Hrvatska). Kako prenosi portal RTNK, u stručnom žiriju su bili istaknuti umjetnici i gitarski pedagozi: Goran Krivokapić (Crna Gora / Njemačka), Sr-

đan Tošić (Srbija) i Goran Perišić (Crna Gora). Povodom završetka festivala, umjetnički direktor NGF-a Danijel Cerović poručio je da je veliko zadovoljstvo obilježiti dvije decenije ovog projekta. - Ovaj jubilej za nas predstavlja ne samo podsjećanje na dragocjene trenutke koji su obilježili prethodnih dvadeset godina, već i snažan podsticaj i motivaciju za dalje – da nastavimo da razvijamo našu misiju sa još više stvaralačke energije i posvećenosti – zaključio je Cerović, prenosi RTNK. Velikom finalu prethodio je Guitar Expo – dvodnevna izložba instrumenata, održana 6. i 7. decembra u prostorijama RTNK. Publika, profe-

sori i mladi gitaristi imali su priliku da upoznaju rad četvorice istaknutih graditelja –Andresa Marvija iz Španije, Dimitrisa Piperidisa iz Grčke, Slavka Mrdalja iz Srbije i Sergeja Rusakova iz Rusije. Publika je tokom festivala imala priliku da čuje tajlandskog gitaristu Činavata Temkumkvuna sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom pod upravom Ive Marcano, zatim hrvatskog pijanistu Lovra Pogorelića, duo Srđan Tošić (gitara) i Milena Stanišić (harfa) iz Srbije, kao i dvojicu međunarodno priznatih umjetnika iz Crne Gore – gitaristu Gorana Krivokapića i violinistu Romana Simovića – saopštili su organizatori. An. R.

Leonardo Dikaprio i Benisio del Toro u filmu „One Battle After Another“

Pobjednik takmičenja Masimilijano Testa

Gula

Marija Mihaliček

Botunjani i Zećani naredno obraćanje javnosti povodom izgradnje PPOV zakazali za danas u podne

Umjesto druženja sa đecom i unučadima stražare pod šatorima

Već je počela novogodišnja euforija, srećni narod vodi đecu na trg, goste se, a mi - u šatore. Nama đeca i unučad dolaze u šatore da vide oca, đeda - kazao je Botunjanin Boško Kažić

Mještani Botuna koji protestuju zbog planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u industrijskoj zoni KAP-a u tom naselju, do nedjelje, za kada je zakazan referendum na kojem će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, organizuju svakog drugog dana konferenciju za novinare.

Iako je prvenstveno rečeno da će se svakodnevno obraćati medijima, juče su nam kazali da će to ipak biti svakog drugog dana, te da je naredni pres zakazan za danas u 12 časova. Situacija u industrijskoj zoni KAP-a i juče je bila je ista kao i prethodnih dana. - Nikakvih dešavanja i novosti nije bilo od juče. Dežuramo ovđe i danju i po cijelu noć, više od 100 ljudi se smjenjuje. Ljudi imaju porodičnih, poslovnih i drugih obaveza. Što se kaže, stražarimo na smjene. Ali, svi smo pripravni, ukoliko dođe do nekakvih akcija, narod može brzo da se okupi - kazao je Botunjanin Boško Kažić, koji je sa svojim prijateljima i komšijama juče oko podne bio ,,na straži“ u industrijskoj zoni KAP-a. Ističe da je noću hladno, uprkos tome što u šatoru imaju šporet na drva. - Već je počela novogodišnja euforija, srećni narod vodi đecu na trgove, šetaju, goste se,

a mi - dežuramo u šatore. Nama đeca i unučad dolaze ovđe u šatore da vide oca, đeda - poručuje Kažić.

Podsjećamo, na prvom održanom presu prije dva dana, B otunjani i Zećani pozvali su nadležne iz Glavnog gra-

da i Vlade da im dozvole da se u nedjelju izjasne na referendumu po pitanju planirane gradnje PPOV, te da nakon

Knežević zatražio od Satlera da primi na razgovor građane Botuna

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uputio je otvoreno pismo šefu Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru. Traži od njega da primi na razgovor mještane Botuna, kako bi s njima otvoreno razgovarao o potencijalnoj izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom naselju.

- Poštovana ekselencijo, ambasadore Satler, nadam se da mi nećete zamjeriti na ovolikoj medijsko-političkoj slobodi da Vam se javno obratim povodom aktuelne i narastajuće krize zbog namjere Glavnog grada da, protivno volji građana, instalira postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom u zet-

skom selu Botun… Pošto su naši apeli za razgovor sa nadležnim institucijama u Crnoj Gori završili prije nego su i počeli, uz prezir, ignorisanje, podsmijeh i potcjenjivanje građana Zete kao nedostojnih za bilo kakav vid razgovora, jasno Vam je zašto se, u ime istih ovih građana, obraćam Vama kao krajnjoj adresi

za naše ekološko i životno stradanje punih pet decenija – naveo je, između ostalog, Knežević u otvorenom pismu.

On je upozorio da ,,neimenovani izvori iz kancelarije EU u Podgorici tvrde da se radi o najsavremenijem postrojenju“.

- Smatram da je to dužnost kao prvog čovjeka EU u

Objavljeni rezultati konkursa za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju

Komisija Glavnog grada za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju donijela je odluku o raspodjeli sredstava za podršku samozapošljavanju za realizaciju biznis ideja koje se odnose na fizička lica koja žele da započnu sopstveni biznis. Glavni grad je iz budžeta u 2025. godini opredijelio 80.000 eura za podršku samozapošljavanju.

Podršku Glavnog grada dobili Mateja Raičković za biznis plan ,,Cinnamon Girl Creative Solutions“ 9.400 eura, Anđe-

la Knežević (Kozmetički salon ,,Diamond Glow“ - 7.000 eura), Tatjana Vuksanović (Otvaranje kozmetičkog salona - 5.500 eura), Sanja Karadžić Lalić (Emocionalna stabilnost - Centar za emotivno opismenjavanje i psihoterapiju - 5.000 eura), Teodora Radević (Stiker - 4.600 eura), Danilo Đukanović (Pub kviz - Inovativna aplikacija za digitalizaciju i organizaciju pub kvizova - 4.500 eura), Kristina Koljčević (Imanje đeda i pradeda - 4.000 eura), Danijela Vujović (Centar za fizikalnu terapiju „Fizio Medic“ - 4.000 eura), Edina

toga sjednu za pregovarački sto i dogovore se koja je lokacija najbolja za gradnju budućeg postrojenja. Mještani Botuna prije tri dana organizovali su drugi veliki skup u znak protivljenja planiranoj gradnji PPOV. Pozivajući sve punoljetne Zećane da izađu na referendum 14. decembra i kažu ,,ne“ izgradnji postrojenja u Botunu, govornici koji su se obratili okupljenima i toga dana još jednom su poručili nadležnima iz Glavnog grada i države da potrojenje za Podgoricu grade na svojoj teritoriji jer je, kako su naglasili, Botun dio Zete. Botunjani i Zećani su 9. septembra organizovali prvi protest protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje je sedmicu ranije dobilo i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. Nakon što su iz Glavnog grada najavili da bi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda trebalo da počne ove sedmice, a iz Uprave za inspekcijske poslove za petak (5. decembar) naložili su Botunjanima da uklone šator koji su oni polovinom prošlog mjeseca postavili prekoputa industrijske zone KAP-a. Mještani Botuna su u četvrtak veče ovaj šator prenijeli u krug industrijske zone KAP-a, razapeli još dva i u tom ograđenom prostoru parkirali traktore, kamione, građevinske mašine, automobile i nasuli tampon kako bi lakše mogli da priđu šatorima. Tvrde da neće dozvoliti početak gradnje PPOV na toj lokaciji, te da je ovo vid njihove demokatske borbe. I. MITROVIĆ

Crnoj Gori. Ukoliko to ne uradite, moram Vas obavijestiti da će građani Botuna uputiti dopis i svu raspoloživu dokumentaciju gospođi Lauri Keveši, glavnoj tužiteljki Evropske unije, pošto i oni i ja smatramo da se ovdje radi o visokokoruptivnom projektu koji kontaminira naš evropski put. A pošto Vas ja branim

od svake, čak i udaljene sumnje i zlonamjernih projekcija, molim Vas da uslišite ovu moju molbu, jer ulazak u EU nema alternativu, osim ako neko ne misli da građani Zete treba da ostanu izvan Evrope. Ostajem Vaš pokorni sluga na našem evropskom putu – navodi se u obraćanju lidera DNP-a šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru.

Nikočević (Eko-art Podgorica - 4.000 eura), Relja Ćupić (Ge02055 - 3.500 eura), Dalibor Bardak (Kurirska služba ,,Monte kurir“ - 3.000 eura), Matija Katnić (Čup Čup - Svijet igre, dizajna i logike za najmlađe – 3.000 eura), Dalibor Jošović (Pokretanje samostalne advokatske kancelarije - 2.500 eura), Aleksandra Stanović (Ručno radeno žensko donje rublje – 2.500 eura), Ana Vukčević (,,Pretty lab Ana Vukčević“ - 2.500 eura), Bojan Bukilić (Podgorica market - 2.500 eura), Ana Janković (Kist Korner - radionice kreativnog izražava-

nja inspirisane principima art terapije – 2.000 eura), Nađa Medenica (Studio za eksperimentalni i interaktivnu arhitekturu - 2.000 eura), Tamara Gačević (Suveniri DTF štampa - 2.000 eura), Snežana Burzan Vuksanović (Agencija za PR/media konsalting, edukaciju, promociju, organizaciju događaja2.000 eura), Goran Šćekić (Eye in the Sky - 2.000 eura), Milena Keković (Svečana sala ,,Imperija“ - 2.000 eura) i Edin Čuturić (Jedinstven I Ukusan Podgorički Ketering Hrane Egzotičnog Izgleda500 eura). H. P.

Juče u industrijskoj zoni KAP-a

Zgrada Glavnog grada

Srijeda, 10. decembar 2025.

Stanari dvije stambene zgrade u Ulici Ilije Plamenca na Zabjelu uputili su apel javnosti i nadležnim institucijama zbog planirane izgradnje zgrade ,,Green Corner“ koja bi se nalazila na svega osam metara od njihovih balkona i prozora što je, smatraju, prijetnja njihovom pravu na siguran, zdrav i dostojanstven život.

Navodeći da je više od 50 porodica kupilo je stanove u periodu kada je DUP ,,Zabjelo–Ljubović“ odlukom Skupštine glavnog grada bio stavljen van snage (2020. godine), ističu da su sa punim pravom vjerovali da je prostor ispred njihovih zgrada zaštićen od besmislenih i neprirodnih zahvata, te da se izgradnja objekata na takvoj, apsurdnoj blizini njihovim prozorima nikada ne bi mogla ni zamisliti, a kamoli dozvoliti. Međutim, 2024. godine pomenuti DUP je vraćen na snagu, nakon što je Ustavni sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti odluke o njegovom ukidanju.

DEVASTIRANJE

U dopisu stanara Pobjedi navodi se da oni izražavaju protivljenje planiranoj izgradnji objekta na udaljenosti od svega osam metara od fasade njihove zgrade, budući da t akvo rješenje odstupa od osnovnih urbanističkih, tehničkih i bezbjednosnih standarda, te dovodi u pitanje stabilnost postojećeg objekta i sigurnost stanara.

- Smatramo da je neophodno da Glavni grad, u saradnji sa investitorom i nadležnim ministarstvom, pristupi rješavanju ovog pitanja kroz obezbjeđivanje adekvatne alternativne lokacije za predmetnu gradnju. U neposrednoj blizini postoje parcele koje su u vlasništvu Glavnog grada, a koje mogu predstavljati tehnički i urbanistički prihvatljivije rješenje, bez negativnih posljedica po postojeći stambeni ambijent i kvalitet života stanara – poručuju stanari. Od Ministarstva zahtijevaju obrazloženje zbog čega, tokom nekoliko godina koliko je planski dokument bio van snage, nije preduzelo mjere iz svoje nadležnosti kako bi se otklonile nedoumice i spriječile situacije koje sada imaju direktan uticaj na bezbjednost i pravnu sigurnost građana. - Posebno ističemo da je stabilnost naše zgrade ozbiljno ugr ožena planiranjem objekta koji bi imao podzemne etaže (garaže) dublje nego kod našeg objekta, čime se povećava rizik od narušavanja temeljnog tla i prenošenja štetnih posljedica na konstrukciju naše zgrade. U tom smislu za-

Investitorski urbanizam u sprezi sa donosiocima odluka na Zabjelu nastavlja da gazi dostojanstvo stanara i otima im pravo na normalan život

Zgrade niču kao pečurke, a drveta nema ni za lijek

Ne znam čiji su interesi ovdje upleteni i kakve manipulacije stoje iza svega ovoga, znam samo da sam ugrožena… Investitori rade ono što im je dozvoljeno, a da je pravde i države za to je neko trebalo ili treba da odgovara. Nadležnima iz vlasti i institucijama postavila bih pitanje: Zašto varate ljude i dajete prazna obećanja?

Umjesto da zaustavite ovaj haos, vi sami učestvujete u njemu – poručila je Branislava Čolović, jedna od stanara koji se protive izgradnji zgrade ,,Green corner“

htijevamo precizno određivanje odgovornosti nadležnih organa za svaku moguću štetu koja eventualno nastane kao posljedica takvog zahvata – ističu stanari. Napominju da se uvidom u odobreno idejno rješenje navedeni objekat prikazuje kao poslovna zgrada, pri čemu je samo formalno ucrtana kancelarijska oprema. - Iako smo laici u ovoj oblasti, neposrednim uvidom u dokumentaciju jasno smo utvrdili da se zapravo radi o klasičnoj stambenoj zgradi, sa prostornom organizacijom i dispozicijom prostorija koje nesporno odgovaraju stanovanju. Ovo će se u budućnosti potvrditi kao tačno ukoliko se predmetna gradnja dozvoli, a tada ćemo se ponovo morati obratiti nadležnim organima sa pitanjem zbog čega je ovakva očigledna nesaglasnost namjene bila tolerisana.

Nadamo se da do predmetne gradnje neće doći, već da će nadležni organi, u saradnji sa investitorom, pronaći rješenje koje će biti prihvatljivo za sve – zaključuju stanari. Zbog svega navedenog, zahtijevaju hitnu obustavu projekta „Green Corner“, detaljno preispitivanje cjelokupne pr ojektne i planske dokumentacije i obaveznu reviziju DUP ,,Zabjelo-Ljubović“, čija rješenja omogućavaju nelogične, štetne i po zdravlje rizične intervencije u već gusto naseljenom području. Ukoliko se ne zaustavi dalje sprovođenje ovog projekta, spremni su da izađu na ulice i javno brane svoje domove, svoju djecu i elementarno pravo na život dostojan čovjeka.

PONIŽAVANJE

Koliko zapravo investitorski urbanizam u sprezi sa donosiocima odluka ponižava

Primjeri

U neposrednoj blizini, prekoputa lokacije na kojoj je planirana izgradnja zgrade ,,Green Corner“, u Ulici Jovana Plamenca, nedavno je počela gradnja manje zgrade, svega nekoliko metara udaljene od balkona i prozora susjedne zgrade. Stanari te zgrade protestovali su zbog toga i iskazivali nezadovoljstvo (o čemu je i Pobjeda više puta izvješta-

građane Podgorice i otima im njihova osnovna prava na život dostojan čovjeka, jedan od primjera je diplomirana inženjerka farmaceutske tehnologije sa 26 godina radnog staža Branislava Čolović, jedne od stanara koji se protive izgradnji zgrade.

vala), ali ništa nijesu postigli – zgrada je već ,,izašla iz zemlje“. Zbog urbanističkog haosa u ovom naselju, mještani Zabjela ove godine su organizovali nekoliko velikih protesta. Podsjećamo, za vrijeme gradske uprave na čelu sa Ivanom Vukovićem nedaleko od ove lokacije obustavljena je gradnja planirane zgrade, na čijem mjestu je izgrađen park, a investitoru data druga lokacija.

- Stan u zgradi ,,Eurozox“ kupila sam preko projekta ,,1000+“. To je bio jedini način da riješim svoje stambeno pitanje. Otplaćujem ga 20 godina. Stan je okrenut na dvije strane zgrade, s jedne je zgrada ,,Inženjering investa“ na rastojanju od pet metara, i sa-

da treba da sagrade još jednu zgradu na rastojanju od osam metara. Smatram da je to nehumano, neprofesionlno, neodgovorno i osjećam se ugroženo – kazala je Čolović, uz napomenu da su uz njih stanari obje pomenute zgrade. Navodeći da od nadležnih niko nije reagovao na njihove apele, smatra da je u tom naselju stanje haotično.

- Jednom riječju bih ga nazvala - pakao. Nemamo nikakvih sadržaja, a član tri o prostornom planiranju, između ostalog govori o ,,humanom i kvalitetnom razvoju naselja i zelene infrastrukture“. Kao što se vidi, što se tiče zelene infrastrukture, ovdje drveta i parka nema ni za lijek – žali se Čolović. Poručuje stručnjacima koji nezvanično iznose razne tvrdnje i odgovornim ljudima u vlasti i institucijama da ona ne zna koji je noviji, a koji stariji projekat u ovom dijelu grada.

- Ne znam čiji su interesi ovdje upleteni i kakve manipulacije stoje iza svega ovoga, znam samo da sam ugrožena. Iako sam diplomirani inženjer farmaceutske tehnologije i imam 26 godina radnog staža, jedini način da riješim stambeno pitanje bio je da preko projekta ,,1000+“ kupim stan i da ga otplaćujem 20 godina. S ove tačke gledišta, vidim da je moje školovanje izgleda bilo potpuno gubljenje vremena. Pitala bih investitore kako se to zarađuju tako velike pare. Ali, investitori rade ono što im je dozvoljeno, a da je pravde i države za to je neko trebalo ili treba da odgovara – poručuje Čolović. Posebno se obratila nadležnima, sa tri pitanja - dva stručnim saradnicima koji iznose nezvanične tvrdnje i jedno institucijama vlasti.

- Da li vi, stručnjaci, sa aspekta vaše struke odobravate i slažete se s trenutnim stanjem na Zabjelu? Drugo, pitam vas kao ljude, da živite u stanu koji ima dvije otvorene strane i da s jedne imate zgradu na pet metara, a s druge na osam metara, i uz to otplaćujete taj stan 20 godina, da li biste se i vi osjećali kao ja? A nadležnima iz vlasti i institucija bih postavila pitanje: Zašto varate ljude, zašto dajete prazna obećanja? Umjesto da zaustavite ovaj haos, vi sami učestvujete u njemu – poručila je Čolović.

Pobjeda je povodom ove situacije pojašnjenja tražila od Glavnog grada i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, ali do zaključenja broja odgovore nijesmo dobili. I. MITROVIĆ

Parking servis riješio problem stanara zgrade na Bulevaru revolucije Novi

Zamjenom starih za nove, čvršće i trajne modele stubića počela je akcija gradskog preduzeća Parking servis u dijelu grada Preko Morače. Konkret-

no, ispred zgrade na Bulevaru revolucije, radnici Parking servisa na inicijativu stanara izašli su na teren i riješili problem neovlašćenog parkiranja na

tom području. Poslovođa Mladen Brnović, koji je sa ekipom za održavanje iz Parking servisa bio na terenu, istakao je kako bi ovi stubići trebalo da otklo-

ne dosadašnje probleme stanara zgrade, odnosno da će oni sada nesmetano moći da prolaze i koriste površine za ovu namjenu. A.M.

Brnović

Parcela na kojoj je planirana izgradnja zgrade ,,Green corner“ i planirani izgled nakon izgradnje zgrade

Budva 0

Zalau 3

ZALAU – Dvorana: „George Tadići“. Gledalaca: 700. Sudije: Ljubomir Petrov (Bugarska), Vjačeslav Prozorov (Moldavija). Poeni iz napada: Budva 22, Zalau 37. Poeni iz bloka: Budva 9, Zalau 13. Poeni iz servisa: Budva 2, Zalau 7. Greške: Budva 18, Zalau 22.

BUDVA: Močić (libero), Miljanić, Lečić, Ćinćur 2, Stanojević 2, Radunović 10, Radonić, M. Joksimović 2, A. Joksimović (libero), Milosavljević, Dodić 7, Čelebić, Cimbaljević 6, Babić 3. ZALAU: Suares Mendoza 4, Maries (libero), Tepan 6, Ćuk 10, Barta 2, Trif, De Miranda Vargas Viljaka 3, Krizan, Marković, Simoes Rosa Santana 11, Hart 7, Platon ( libero), Jonesku 3, Cvetičanin 8.

Čelendž kup za odbojkaše (1/16 finala)

Maksimalan poraz Budvana u Rumuniji

Odbojkaši Budve poraženi su od rumunskog Zalaua 3:0, u prvom meču šesnaestine finala Čelendž kupa. Dogovorom

na programu danas, takođe u 17 časova.

Izabranici Miljana Boškovića bili su praktično bez otpora u prva dva seta protiv lide-

Novi klub za korektora crnogorske odbojkaške reprezentacije

Jovović u Saudijskoj

Arabiji

PODGORICA – Bio je bez kluba od početka sezone, ali je Đorđe Jovović pronašao novu sredinu - korektor crnogorske seniorske odbojkaške reprezentacije potpisao je ugovor sa saudijskim Al Hovildijahom.

Jovović je ove jeseni održavao formu trenirajući sa ekipom Budućnosti, koja je njegov matični klub i iz koje je 2022. godine prešao u slovenački Triglav iz Kranja.

Dvije godine kasnije potpisao je za Mladost, zajedno sa Nikolom Đurovićem, u kojoj je prošle sezone bio jedan od glavnih igrača. S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (12. kolo)

PODGORICA – Novski timovi upisali su pobjede u prvim mečevima 12. kola EPCG Superlige za odbojkašice.

Herceg Novi je do 12. pobjede u isto toliko mečeva došao protiv Morače, sa 3:0. Podgoričanke su upisale i peti poraz. Tatjana Bokan je predvodila šampiona sa 21 poenom, a na drugoj strani se istakla Lara Jovović sa 15. Albatros je bio bolji od Gimnazijalca, takođe sa 3:0, a domaće

Rukometaši Budućnost Podgorice dobili novog trenera

Marko Martinović na klupi ,,plavo-bijelih“

PODGORICA – Rukometaši

Budućnost Podgorice dobili su novog trenera – Draška Mrvaljevića, koji je prije 20-ak dana dobio otkaz, naslijedio je takođe Cetinjanin

Marko Martinović.

Martinović je nekadašnji rukometaš Lovćena, a 2018. je osnovao Stars i zajedno sa

Draškom Kaluđerovićem postavio temelje ženskog rukometa na Cetinju. ,,Zvijezde“ su ove godine izborile ulazak u Prvu ligu. Martinović je s uspjehom radio i u Kuvajtu i sa muškom kadetskom reprezentacijom te zemlje osvojio treće mjesto na prvenstvu Azije i izborio plasman na Svjetsko prvenstvo.

ra prvenstva Rumunije, za koji nastupa bivši igrač Budvanske rivijere (od 2008. do 2013. godine) i nekadašnji reprezentativac Crne Gore, Božidar Ćuk Formalni domaćin je u prvom setu odolijevao do 13:10, nakon čega je Zalau poveo 17:11 i uhvatio zalet za vođstvo od 1:0. Crnogorski šampion je u drugom setu imao egal do 6:6, a onda su Rumuni sa šest poena u nizu poveli 10:6, nešto kasnije i 15:8, pa do kraja seta dileme više nije bilo. Budvani su vodili u većem dijelu trećeg seta, do četiri poena (9:5), a prednost su posljednji put imali na 19:18, nakon smeča mladog Vuka Stanojevića. Iako je Zalau preokrenuo na 21:19, Budvani su izjednačili na 21:21, ali su tu i stali, pa je rumunski tim sa četiri poena u nizu priveo meč kraju. Pobjednik ovog dvomeča u osmini finala igraće sa boljim iz dvije utakmice između Brna i Nafelsa. S. J.

PODGORICA - Samo čudo vicešampionke iz Skandinavije može da zaustavi na putu do zlatnog odličja na Svjetskom prvenstvu u rukometu.

su do devetog trijumfa vodile Đurđa Nedeljković i Amina Musić sa po 11 poena. U kotorskom timu, koji je doživio 10. poraz, najbolje su bile Matea Kovačec sa 11 i Jelena Ćorović sa 10 poena. Rezultati 12. kola: Herceg Novi – Morača 3:0 (25:12, 25:20, 25:15), Albatros – Gimnazijalac (25:21, 25:11, 25:23). Danas: Luka Bar – Budućnost volej (18), Rudar – Mediteran (20.30). Sjutra: Jedinstvo – Budva (20). S. J.

Budućnost je treća na tabeli

SBbet Prve lige, sa četiri boda i utakmicom manje od Lovćena.

,,Plavo-bijeli“ su izjednačeni s Budvanskom rivijerom, koja je odigrala meč manje. Ne. K.

Crna Gora protiv fizički dominantnog rivala nije mogla puno, poražena je u četvrtfinalu – 32:23, uz veliki broj tehničkih grešaka (12 do odmora, na dva i po minuta po greška), što su Norvežanke znale da kazne. Iz prvog intervala, nakon primljenog gola, postigle su čak četiri. Naše đevojke napravile su više tehničkih grešaka (26) nego što su postigle golova. Ovakav tim, koji je odbrambeno prosto tjerao ,,lavice“ na greške, igrao je po notama prepoznatljivog sistema, sa brzim protokom lopte u pozicionom napadu u kojem je prednjačila Heni Rejštad sa šest golova (bez promašaja) od ukupno 19 ekipnih. I razigravala je ekipu, a njene saigračice bukvalno su letjele po terenu. I promašivale uglavnom zbog slabijeg izbora šuteva, a što rezultat nije bio ubjedljiviji u prvom poluvremenu ide na adresu Armel Atingre (zaustavila je pet zicera od šest odbrana). Početak meča nagovijestio je ovakav epilog, jer je naš tim u prva dva minuta ušao u seriju od tri tehničke greške, gubio je 4:0 u petom minutu, a zanimljivo je da su Norvežanke tri gola u ovom periodu postigle iz pozicionog napada. Minut kasnije Tatjana Brnović je zatresla mrežu, a dva minuta kasnije, nakon što je Atingre zaustavila dva šuta iz kontranapada, Đurđina Jauković je dala gol za ,,minus dva“. Nakon toga je uslijedio novi sušni golgeterski period, Norvežanke su postigle tri gola, a seriju je tek nakon pet minuta prekinula iz kontre pivotkinja Brnović. U ovom periodu, ali i tokom kompletne utakmice, naša ekipa nije uspijevala da dođe do lakih golova iz pozicionog napada. Pokušavali su bekovi da ,,proture“ loptu do Brnović, ali snažne rivalke su za korak bile ispred. I spretnije... Nije ni lopta kružila onako kako je mogla, mada je bio i primjetan strah, koji je na sve kvalitete Norveške, gurao našu ekipu u minuse. Do odmora su favoritkinje bile na ,,plus osam“.

dva kluba, oba meča se igraju u Zalauu, a drugi je

Radost Novljanki

Crna Gora izgubila od Norveške u četvrt nalu Svjetskog prvenstva u rukometu

Častan oproštaj ,,lavica“

LAZOVIĆ: Ovaj rezultat za nas je zlatna medalja

Mislim da bi rezultatski bilo bolje da nijesmo napravili onoliki broj tehničkih grešaka, a željeli smo da ih svedemo na minimum jer se Norvežanke hrane time. Mislim i da krajnjim rezultatom treba da budemo zadovoljni i ponosni na đevojke – poručila je selektorka Suzana Lazović

I pored bolesti i svega sa čime su se ,,lavice“ borile prethodna dva dana, đevojke su uspjele da se uzdignu.

- I još na ovakav način dale su sve što su mogle, bez obzira na rezultat. Kapa dolje svima, njima koje su se potrudile da do kraja daju maksimum kako bi razlika bila manja. Crna Gora ima budućnost.

- Svi koji smo ovdje želimo da bude više. Ako sagledamo realno situaciju - sa ovakvom ekipom, sastavom i sa pet debitantkinja koje tek treba da osjete žar i borbu, bilo je teško. Mislim da je ovaj rezultat za nas zlatna medalja. Sigurna sam i stojim čvrsto iza toga, koliko god ,,pljuvali“ i mislili drugačije, da nijedna reprezentacija nema srce kao što ima Crna Gora i crnogorske ,,lavice“.

Rezultati

ČETVRTFINALE

Njemačka-Brazil 30:23

Crna Gora-Norveška 23:32

DANAS

18.00 - Holandija-Mađarska

21.00 - Danska-Francuska

U nastavku meča reprezentativke Norveške dodale su gas, u prva tri minuta stigle su do viška od 10 golova, a mnoge od igračica iz prvih 30 minuta su bile zamijenjene. Ali, ni ovo presudno nije uticalo na raspoloženje ekipe iz Skandinavije koja je u 36. minutu došla do ,,plus 11“. U prvih pet minuta ,,lavice“ su napravile četiri tehničke greške, a nije bilo ni nekih značajnijih, pozitivnijih ofanzivnih promjena. Nora Mork, koja je do odmora samo šutirala penale, a uz visoku Brejstol samo je ukrasila igru ekipe koja je svih sedam utakmica na šampionatu svijeta riješila dvocifrenom razli-

Vicešampion svijeta u polu nalu će se sastati sa pobjednikom iz meča Mađarska - Holandija

kom (Brazil je bio na ,,minus 19, Švedsku ,,minus 13“, Češku ,,minus 23“...) Dobar period igre Crnogorke su prikazale od 40. minuta kada su spustile razliku na devet golova, mogle su da dođu i na osam, ali tri napada su propala. A kazna je stigla od Rejštad sa dva gola za dva minuta na ubjedljivih ,,plus 11“... U finišu naš tim je smanjio prednost na devet golova, uz razigranu kapitenku Jauković. - Ostaje gorak ukus zbog tehničkih grešaka jer je to veliki luksuz. Norveška je ekipa koja je kažnjavala svaku našu grešku, ali smo se stvarno borile do kraja. Jedina smo ekipa koja je

Atingre (sedam odbrana)

Marsenić (tri odbrane)

Iz mog ugla

Njemačka će poslije 18 godina biti u prilici da se bori za medalju. Jedan od domaćina šampionata sa sedam pobjeda izborio je plasman u polu nale, a na putu do završnice nije imao problema u meču sa Brazilom (30:23). Ova reprezentacija za nale će igrati sa boljim iz meča Danska - Francuska

izgubila devet golova razlike, a ostale sa dvocifrenom razlikom. Bilo je dobrih momenata na utakmici, ali kao što sam rekla, ne možemo sebi da pružimo luksuz da napravimo toliki broj grešaka. Mislim da je ovo i trenutno realna slika, ali je veliki uspjeh biti među top osam. Nedavno je izašao podatak koliko imamo mi, a koliko ostalih sedam reprezentacija registrovanih rukometašica. Smatram da je ovo što pravimo čudo, ali, ponoviću, ovo je trenutno realna slika i naš trenutni maksimum. Znam

da možemo bolje i nadam se da ćemo iskoristiti sve naredne periode i kroz klubove podizati formu za sve ono što dolazi – istakla je Jauković. ,,Lavice“ danas pakuju kofere, vraćaju se kući sa ostvarenim ciljem – četvrtfinale. Jasno je da mogu i bolje, pokazale su to đevojke u pretposljednjoj pobjedi protiv Srbije. Promijenjen i podmlađen, naš nacionalni tim je nagovijestio velike mogućnosti, a od naredne godine kreće borba za Olimpijske igre u Los Anđelesu. Ana MARKOVIĆ

Piše: Milena RAIČEVIĆ

Kao da smo očekivali neko čudo u ovoj utakmici, potajno se nadali da će Norvežanke pasti ili da im možemo parirati. Ali mislim da smo uvidjeli da se radi o velesili u rukometu, o mašineriji koja jednostavno melje sve pred sobom. S razlogom podrhtavaju svi protivnici pred njima. Na ovom prvenstvu su do sada sve utakmice dobile sa 12+ golova razlike - impozantno i vrijedno divljenja.

Vidjećemo u dvije naredne utakmice da li je do sada bilo do kvaliteta protivnika ili one zaista igraju „vanzemaljski“ rukomet. Mada, ništa bolje nijesu prolazile ni ekipe u pripremnom periodu. Nikad dovoljno pisanja o fenomenu Norvežanki, ali ću se zaustaviti. Napravile su naše rukometašice toliko tehničkih grešaka da smo ih imale više nego datih golova - omjer 26 tehničkih po zvaničnoj statistici, a 23 postignuta gola. Zamislite samo da smo imale upola manje grešaka, kakav bi rezultat bio.

Ono što mi je najviše ostalo, ne samo iz večerašnje utakmice nego tokom čitavog prvenstva, jeste to da su nam desna krila generalno bila odsječena iz igre. Desni bekovi taj dio terena ne prepoznaju dovoljno. Morale su taj nedostatak da primijete kroz sve dosadašnje utakmice i da porade na tome. Svi analiziraju mečeve, svi vide da ne koristimo taj dio terena, pa onda odbranu dodatno skupljaju, što otežava posao srednjim bekovima i svima ostalima u kreiranju igre.

Ipak, borile smo se tokom cijelog meča, posebno u drugom poluvremenu, gdje smo odbranu igrale dobro i natjerale Norvežanke na dosta tehničkih grešaka. Može se reći da je drugo poluvrijeme bilo sjajno - završeno je sa samo golom prednosti za Norvežanke. Jedine smo u ovom dijelu prvenstva koje su izgubile ispod 10 golova razlike.

Ali… kao što su nekad učile od nas jer smo bile najbolje, tako i mi sada moramo da učimo od najboljih. Samo onaj ko želi da uči od boljih može i da napreduje - to potpisujem, jer sam bila dio te generacije.

Evidentno je da je Norveška fizički mnogo dominantnija i to je razlog velike razlike. To je ono na čemu će naša reprezentacija morati da radi u budućnosti. Ima dosta stvari za analizu i sigurna sam da će stručni štab u narednom periodu dobro pogledati sve i procijeniti jesmo li mogle više. Znajući nas, uvijek ćemo težiti da bude bolje. Prostor za napredak je evidentan, posebno u napadu. Kada analiziramo prvenstvo u cjelini, imale smo dosta oscilacija iz utakmice u utakmicu - od sjaja do očaja, ili obrnuto. Ali ponavljam: možemo napredovati jedino ako smo svjesne svog trenutnog stanja i onoga što ne radimo dobro.

A ona slika o broju registrovanih igračica u različitim zemljama opet nam daje za pravo da budemo ponosne na rezultat koji smo ostvarile.

Sudije: K. Gasmi i R. Gasmi (Francuska)

Suzana Lazović

Crna Gora

Veliku borbu vodile su „lavice“ protiv Reištad

Sa konferencije za medije u Kući fudbala

U čast Matije Šarkića dolaze Slovenci, Inter, Totenhem...

PODGORICA – Fudbalski

savez Crne Gore organizovaće 3. i 4. aprila 2026. drugi memorijalni turnir ,,Matija Šarkić“, posvećen nekadašnjem crnogorskom reprezentativcu, koji je preminuo 15. juna prošle godine. Turnir će biti odigran na terenima kampa FSCG, a okupiće osam ekipa uzrasta do 14 godina.

Generalni sekretar FSCG Momir Đurđevac rekao je da će Savez sve svoje kapacitete iskoristiti da Memorijal u čast prerano preminulog golmana protekne u najboljem redu, ,,onako kako dolikuje imenu Matije Šarkića“.

Nastupiće engleski timovi Vulverhempton, Totenhem i Aston Vila, belgijski Antverpen, Inter iz Milana i beogradski Partizan, kao i dvije reprezentacije – Crne Gore i Slovenije. Crna Gora će igrati u grupi s

Antverpenom, Aston Vilom i Totenhemom, dok će u drugoj grupi rivali biti Inter, Vulverhempton, Partizan i selekcija Slovenije. Đurđevac je kazao da se organizacijom turnira kapitalizuju obećanja Fudbalskog saveza da će se na dostojan način odužiti Matiji Šarkiću za sve ono što je svojim odnosom i karijerom značio crnogorskoj reprezentaciji. Istakao je da je Šarkić mogao da igra bilo gdje i za bilo koga, ali je izabrao Crnu Goru. - Prvi turnir je odigran u Belgiji, ali je prirodno da Crna Gora i FSCG tradicionalno organizuju turnir posvećen Matiji Šarkiću. Turnir će biti respektabilan, lista učesnika je impresivna zahvaljujući ogromnom poštovanju klubova prema Matiji i entuzijazmu njegovog oca. Biće to nikada jači turnir u Crnoj Gori, možda i najjači u Evropi,

u uzrastu do 14 godina – rekao je Đurđevac.

Otac prerano preminulog crnogorskog golmana Bojan Šarkić zahvalio je FSCG na svemu što je uradio za Matiju i za njegovog brata Olivera, koji su, kako je naveo, od najranijih dana sa ponosom predstavljali Crnu Goru.

Bojan je podsjetio da je prvi memorijalni turnir organizovan ove godine u Briselu, u Britanskom koledžu koji je pohađao Matija Šarkić.

- Taj turnir organizovali smo na brzinu jer smo tek u januaru počeli da sakupljamo ekipe. Uspjeli smo da na tom prvom turniru imamo gotovo sve timove u kojima je nastupaoBirmingem, Milvol, Aston Vilu i Vulverhempton – kazao je Šarkić i istakao da je Antverpen trijumfom u Briselu zaradio poziv za predstojeći turnir i imaće čast da ga otvori utakmicom

s reprezentacijom Crne Gore. - Dvodnevni praznik fudbala okupiće 146 dječaka iz pet država i osam timova – dodao je. Bojan Šarkić je podsjetio na gest seniorske reprezentacije Slovenije, čiji su igrači nekoliko dana nakon Matijine smrti nosili crni flor na utakmici Evropskog prvenstva u Njemačkoj. - Taj gest pamtiću dok sam živ, svakako da zaslužuje veliku pažnju Crne Gore i porodice Šarkić – rekao je Bojan. Grassroots menadžer FSCG Nikola Prentić objasnio je pravila tunira.

- UEFA je promijenila svoju strategiju, tako da smo i mi veliku pažnju posvetili baznom fudbalu, ujedno taj uzrast do 14 godina obuhvata i predstavlja taj dio priče – rekao je Prentić. - Kao organizatori slijedili smo neke smjernice UEFA koje se uglavnom koriste kada su u pitanju razvojni turniri. Igraće se po šablonu da će sve ekipe imati po tri utakmice dnevno, a igraće se dva puta po 20 minuta, 11 na 11, uz ,,leteće“ izmjene – rekao je Prentić.

Matija Šarkić je ponikao u Anderlehtovoj školi fudbala, a iz akademije najvećeg belgijskog kluba preselio se u Aston Vilu, gdje je bio i član prvog tima, ali je uglavnom branio na pozajmicama.

Vila ga je slala u Vigan, Stratford i škotski Livingston, a 2020. njegov ugovor je otkupio Vulverhempton 2020. Uslijedile su nove pozajmice –u Šruzberi, Birmingem, pa Stouk i stasavanje u jakom Čempionšipu, a potom prelazak u Milvol.

Gol seniorske reprezentacije Crne Gore branio je devet puta, a preminuo je samo deset dana nakon najbolje partije u najdražem dresu, protiv Belgije u Briselu. Ne. K

LIGA ŠAMPIONA (6. KOLO): Adžićev Juve s Pafosom, Jankovićev Karabag s Ajaksom

Gvardiola

PODGORICA – Real Madrid je pobijedio samo dva puta u posljednjih sedam mečeva, zbog čega Ćabiju Alonsu ,,visi mač nad glavom“ – ukoliko večeras (21 h) ne pobijedi Mančester siti, lako bi moglo da se dogodi da dobije otkaz poslije manje od pola godine na ,,Santjago Bernabeuu“. - Mi smo tim i svi smo zajedno u ovome. Kada si trener Real Madrida, moraš biti spreman da se sa teškim situacijama suočiš smireno, staloženo i jedinstveno. Tako se i osjećam. Stvarno se radujem svemu što dolazi, počevši od ove utakmice sa Sitijem – rekao je Ćabi Alonso. Siti je patio na početku sezone, ali je uhvatio dobar ritam – vezao je tri pobjede u Premijer ligi gdje je prišao Arsenalu na samo minus dva, a sada želi da se na terenu najtrofejnijeg kluba iskupi za poraz od Bajer Leverkuzena (0:2) u minulom kolu Lige šampiona. ,,Merengesi“ i ,,građani“ igrali su u šesnaestini finala LŠ minule sezone – u oba meča po-

bijedio je Real Madrid (3:2, 3:1). - Prošle sezone smo igrali s Realom u situaciji kada smo imali probleme, ali svi ostali dueli bili su izjednačeni i dobri. Veliki igrači poput De Brujnea, Vokera, Gundoana i Stonsa – više nijesu u klubu, a sada će neki naši važni igrači prvi put istrčati na ,,Bernabeu“. Žele da iskuse to, ovo je dobro mjesto da testirate sebe i vidite kakvi ste kao tim – naveo je Pep Gvardiola Kao nekadašnji trener Barselone, rekao je da razumije poziciju Ćabija Alonsa. - Saosjećam s njim jer smo radili zajedno i to je bilo nevje-

rovatno iskustvo. Dijelili smo mnogo toga. Barsu i Real Madrid je teško voditi zbog pritiska, okruženja... On razumije stvarnost, sve se vrti oko pobjeda. Sposoban je nositi se s ovim i uraditi ono što je potrebno –naveo je Gvardiola. Alonso vjeruje da Real može da pronađe stabilnost. - Znamo da trenutno nezadovoljstvo zbog svega možemo pretvoriti u nešto pozitivno. Sve o čemu razmišljamo su Siti i Liga šampiona. U fudbalu se stvari brzo mijenjaju, i nabolje i nagore – podvukao je trener Real Madrida.

Sutjeska može da dobije više od jesenje

PODGORICA - Posljednjom radnom srijedom u godini završava se fudbalska polusezona u Crnoj Gori. Sutjeska je osvojila jesenju titulu, ali danas kraj Bistrice možda može da napravi ključni korak ka konačnom cilju, a to je trofej koji se dodjeljuje šampionu na kraju trke. Rival Nikšićana je drugoplasirani Mornar koji zaostaje sedam bodova. Jasno je da bi lider novom pobjedom stekao dvocifrenu prednost u odnosu na najbližeg pratioca, s tim što će čekati vijesti o učinku ostalih konkurenta, najviše Dečića i Budućnosti, koji će u neđelju u Tuzima odigrati zaostali međusobni duel. Iznenađujuće visoko na tabeli kotira se najprijatnije iznenađenje – Jezero. Plavljani u 19. kolu Meridianbet 1. CFL u Beranama dočekuju posrnulu Budućnost. Arsenal će u Tivtu ugostili Jedinstvo, dok će Arena Besa ugostiti OFK Mladost. Pod Malim brdom će borbu voditi rivali sa Jadrana, Petrovac i sve bolji Bokelj.

PEČAT NA POLUSEZONU

Trijumfom uoči velike zimske pauze, Sutjeska bi krunisala sve što je od ljetos napravila u ligi. Sa druge strane, Mornar ima šansu da priđe lideru i proljećnu trku ostavi otvorenijom.

Raspored 18.45 – Karabag

– Viljareal

Bajer L.

Benfika

Ajaks

Kopenhagen

Njukasl

Klub Briž

Borusija D.

Napoli

Arsenal

Bode/Glimt

Pafos

Vasilije Adžić biće na klupi Juventusa (6) koji je pod imperativom protiv Pafosa (6) kod kuće, a Marko Janković bi sa Karabagom (7) mogao da napravi veliki korak ka nokaut rundi ukoliko u Bakuu savlada Ajaks (0). Taj meč igra se u 18.45 sati, kada i duel Viljareala (1) i Kopenhagena (4). Arsenal (15) će na gostovanju Klub Brižu (4) pokušati da zadrži maksimalan učinak, mjesto u vrhu želi da zadrži i PSŽ (12) protiv Atletika (4) u Bilbaou, kao i Borusija (10) u duelu s Bode/Glimtom (2). Napoli (7) gostuje Benfiki (3), a moglo bi da bude sjajnog fudbala u okršaju Bajera (8) i Njukasla (9) u Leverkuzenu. Ne. K.

- Poručio sam i ranije, a sada ću ponoviti – tek smo na pola zahtjevnog putovanja. Računi se svode na kraju prvenstva. Lijepo zvuči činjenica da smo osigurali prvo mjesto na

polusezoni, ali svemu tome želimo da damo pečet u posljednjem kolu jeseni. Rival je za svako poštovanje, ali domaćini smo, nastupamo pred svojim navijačima i uradićemo sve da osvojimo tri velika boda – za Pobjedu je rekao trener Dejan Jelenić Mladi strateg preuzeo je ekipu početkom oktobra od Milije Savovića. Nikšićani su od tada upisali sedam pobjeda i remi u elitnom karavanu. Jedini kiks, plaćen eliminacijom, imali su četvrtfinalu Kupa. - Kontinuitet je nešto čemu težimo. Želim da budemo bolji u svakom smislu. Uvjeren sam da ovaj tim ima još mnogo prostora za napredak. Sada smo fokusirani na Mornar, da uradimno ono što je do nas, a potom ćemo praviti planove za dalje –dodao je Jelenić. Barani su u prethodnom sudaru savladali Sutjesku na Topolici. U međuvremenu su narasli od kada je Vesko Stešević postavljen za glavnog kormilara. - Mornar je odlično vođen sa klupe, ima kvalitetne igrače i biće težak protivnik. Nijesmo imali puno vremena za pripremu jer smo svi igrali prošlog vikenda. Ali, napravili smo skauting, vidjeli način na koji Barani djeluju na terenu. Imamo plan. Nadam se uspješan –kazao je Jelenić.

MORNAR JEDNOM SAVLADAO LIDERA Mornar je porazom od Jezera prije četiri dana usporio potjeru za današnjim protivnikom. Ipak, sastav sa Primorja može

STEVO

VASILJEVIĆ

Srijeda, 10. decembar 2025.

može više titule

ADŽOVIĆ: Osjećamo šansu protiv Budućnosti

Jezero dočekuje Budućnost nakon serije od četiri pobjede. Plavljani su bolje pozicionirani i imaju bod više, a u

da se približi vrhu... - Bili smo razočarani nakon utakmice u Beranama. Najmanje što smo zaslužili je poraz. On nije došao kao plod slabe igre, već lošijih odluka koje smo u datim trenucima donosili na terenu. Krivo nam je zbog epiloga, ali nas to nije poljuljalo. Raspoloženje je pozitivno i sa puno optimizma putujemo za Nikšić – za Pobjedu je izjavio kapiten Andrija Kaluđerović - Sutjeska je najviše pokazala tokom polusezone, s pravom je prva i zaslužila je zvanje jesenjeg šampiona. Svjesni smo kakav nas izazov čeka, ali spremni smo da damo sve u cilju povoljnog ishoda. Dobili smo Nikšićane na svom stadionu, a

prošlosti su često bili ,,crna mačka“ za najtrofejniji klub u državi. I sada traže bod(ove) protiv aktuelnog prvaka. - Samopouzdanje igrača je na visokom nivou. Igramo lijep fudbal, a sada smo i u lijepoj seriji pobjeda. Budućnost je Budućnost, što god da se dešava kod njih. Rival možda nije u najboljem ritmu, ali bez dileme ima kvalitet. Moramo

bilo bi lijepo da to ponovimo i kraj Bistrice. Nećemo ništa kalkulisati, ne idemo na bod, već da probamo da uzmemo sva tri. Na taj način bismo krunisali jesen – naglašava iskusni Cetinjanin u redovima Barana. Obje ekipe izgledaju neuporedivo ozbiljnije poslije promjena trenera...

- Bili smo posljednji nakon petšest kola, a onda smo počeli da se dižemo dolaskom trenera Steševića. Bili smo bez poraza dva i po mjeseca, a potom smo izgubili od Budućnosti i Jezera u kratkom razmaku. Izgledali smo dobro i u tim mečevima, ali spletom okolnosti ostali smo praznih ruku. Bez obzira na to, zadovoljni smo postignutim

jer smo na današnji dan drugi na tabeli, uz prolaz u polufinale Kupa – kaže Kaluđerović. Kraj Bistrice se očekuje fudbalski ambijent...

- Pojedini tereni su sramotni nakon one duge kiše, ali u Nikšiću će biti svi preduslovi za dopadljiv fudbal. Očekujem otvorenu utakmicu, dva napadačka tima, bilo bi poželjno da bude i golova, a nadam se jednoj lopti više u mreži domaćina – ističe 32-godišnji vezista.

,,PLAVI“ NIKAD SLABIJI

Nikad manje bodova (25), nikad slabija pozicija Budućnosti u samom finišu polusezone. ,,Plavi“ su šesti u prvoligaškom karavanu, a ovoga puta gostuju

o statusu crnogorskog talenta u Juventusu

PODGORICA – Stevan

Jovetić ima istu poruku za Vasilija Adžića kao i Dejan Savićević i Mirko Vučinić –da bi pokazao raskošan talenat najbolje bi bilo da ode iz Juventusa na pozajmicu.

Jovetić je dao izjavu za italijanske medije u susret večerašnjem meču Juventusa i Pafosa u Ligi šampiona jer kao fudbaler Omonije dobro poznaje kvalitete kiparskog prvaka.

- Vasilije je dobar momak, s pravim načinom razmišljanja. Naporno radi i maksimalno koristi prilike koje mu se pružaju u klubu i reprezentaciji. Po mom mišljenju, zaslužuje da više igra – rekao je Jovetić za portal ,,Tutto Juve“. Adžić je ove sezone dva puta bio starter – protiv Atalante u Seriji A kod IgoraTudora i prije dvije sedmice na gostovanju Bode/Glimtu u Ligi šampiona kod Lućana Spaletija

Od duela u Norveškoj, gdje je zamijenjen na poluvremenu, tri utakmice je presjedio na klupi.

- Ne možete da ga izostavite sa mnogo utakmica samo zbog greške protiv Atalante. Napravio je grešku, istina, ali prije toga je pomogao ekipi da pobijedi Inter, što je uvijek vrlo emotivna utakmica. Napravite grešku, a onda više ne igrate? Kakvu poruku šaljete? Po mom mišljenju, ovo je pot-

PETROVAC – Stadion: Mitar Mićo Goliš. Početak: 13 časova. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Marko Gojković

da budemo oprezni, greške da svedemo na minimum. Uz maksimalno zalaganje, možemo da se nadamo uspješnom rezultatu. Idemo na pobjedu, osjećamo šansu, a vidjećemo što će donijeti utakmica – za Pobjedu je rekao vezista Plavljana Aldin Adžović

Jezeru, koje je četvrto na tabeli. Složen test za izabranike Dejana Vukićevića da se vrate na pobjednički kolosijek nakon dva vezana poraza.

- Očekuje nas jako teško gostovanje u Beranama, po lošem terenu i protiv jako dobrog domaćina Jezera. Ekipa koja jako dobro igra ove sezone i sa osvojenih 26 bodova dokazala je da zaslužuje četvrto mjesto i da nijesu slučajno tamo. Imaju kvalitetne pojedince, izdvojio bih Beka Raičevića, bivšeg saigrača, ali ekipa igra jako kompaktno i kolektivno, što je njihova najveća snaga – smatra desni bek Budućnosti Momčilo Raspopović Podgoričanima ne ide, ali uvi-

puno pogrešno postupanje sa njim. Zbog svega sam ga posavjetovao da razgovara s Juventusom i zajedno procijene situaciju – istakao je Jovetić. Rekao je da je saglasan sa savjetima koje su Savićević i Vučinić dali 19-godišnjem Nikšićaninu.

- Bilo bi mu bolje da u januaru pređe na pozajmicu u drugi klub, možda u neki iz sredine tabele i dobije veću minutažu. Igra za jaku ekipu i pod velikim

BERANE – Stadion: Gradski. Početak: 14 časova. Sudija: Branko Odalović (Nikšić). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Nikola Vujović (Bar),

Lazar Čeđenović (Podgorica). Delegat: Radojica Klačar (Bar).

TUZI – Stadion: Arena Besa. Početak: 15 časova.

(Nikšić), Mirsad Pepić (Tuzi), Dalibor Vujisić (Podgorica). Delegat: Stanko Novaković (Podgorica).

Šarac (Cetinje).

Sudija: Miloš Bešović (Podgorica).

Pomoćnici: Vladan Todorović (Bar), Igor Tomašević (Nikšić), Ivan

NIKŠIĆ – Stadion: kraj Bistrice. Početak: 16 časova. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Vladislav Radenović (Herceg Novi), Vojin Ostojić (PodRASPORED (19. KOLO)

TIVAT – Stadion: u Parku. Početak: 14 časova. Sudija: Luka Pejović (Podgorica). Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Miodrag Brajović (Podgorica), gorica), Miloš Savović (Podgorica). Delegat: Admir Zejnilović (Berane).

Delegat: Miodrag Đukanović (Podgorica).

GOLUBOVIĆ: Sa stilom da zaključimo jesen

Sutjeska i Mornar odigraće treći međusobni duel tokom jeseni.

Nikšićani su u prvom kolu bili ubjedljivi kraj Bistrice (3:0), dok su Barani slavili (1:0) na Topolici u 10. rundi. - Mnogo je razloga za zadovoljstvo, optimizam i pozitivnu atmosferu u ekipi. Postali smo jesenji prvaci, ali želimo sa stilom da završimo polusezonu. Mornar je dobar tim, biće težak protivnik, ali idemo na pobjedu. Nadam se da ćemo ponoviti igru iz našeg prethodnog u Nikšiću, gdje smo slavili sa 3:0, igrali dobro i stvarali šanse – rekao je prvotimac ,,plavo-bijelih“ Stefan Golubović

jek imaju jasan cilj. - Teško gostovanje, ali i prilika da prekinemo niz od dva poraza i pokušamo u preostale dvije utakmice da uzmemo što više bodova. Motiv i želja

je pritiskom, a dobija priliku svaka dva mjeseca i svi mnogo očekuju od njega. Umjesto toga, samo treba da se opusti, zabavi i dokaže kvalitet tako što će više igrati – naveo je Jovetić, koji je u Italiji igrao za Fiorentinu i Inter. Kapiten Crne Gore nedavno je izjavio da ga Adžić podsjeća na FrenkaLamparda, a italijanski novinar pitao ga je da li podsjeća i na Jovetića.

- Ima veliku fizičku snagu, dobar je u asistencijama i ima fantastičan šut. Kažem, Vasilije samo treba da igra – rekao je Jovetić.

Trideset šestogodišnji Podgoričanin približio je Italijanima što Juve čeka u duelu sa Pafosom.

- Pafos je jaka ekipa s ambi-

ne smije da se dovede u pitanje ako želimo da ostvarimo cilj. U prvom kolu smo uzeli sva tri boda i danas se nadamo istom ishodu - zaključio je Raspopović. Davor KAŽIĆ

cioznim menadžerskim timom koji želi da dovodi najbolje igrače. Mislim da je trener HuanKarlosKarsedo veoma dobar i da tjera ekipu da dobro igra. Imaju kvalitetne i vrlo brze igrače, uvijek žele da dođu do rezultata, a da bi to postigli mogu čak i postanu tim koji ružno igra. Doći će u Torino s ciljem da osvoje bodove, posebno zato što su im potrebni – istakao je Jovetić.

- Najpoznatiji igrač im je definitivno DavidLuiz, ali bih takođe obratio pažnju na Portugalca Pepea, koji im je kreator igre. Imaju dva ili tri vrlo brza igrača, a još jedan kvalitetan igrač vrijedan spomena je hrvatski fudbaler MislavOršić – zaključio je crnogorski maestro. Ne. K.

Marko Ćupić (Podgorica). Delegat: Saša Janković (Podgorica).

Sa utakmice Budućnost - Sutjeska pod Goricom

Stevan Jovetić

Danas i sjutra posljednji mečevi prvog dijela sezone Druge fudbalske lige

Raspored i tabela DANAS

PLJEVLJA: Rudar – Podgorica (13

baražu, Podgorica za bijeg sa dna

PODGORICA – Nakon

što su za vikend odigrani mečevi 19. kola, odnosno posljednjeg u prvom dijelu sezone Druge fudbalske lige, danas i sjutra na programu su odloženi susreti

iz 16. i 17. runde, čime će sjutra i definitivno biti završena polusezona. Danas, od 13 časova, u Pljevljima igraju nekadašnji crnogorski predstavnici u Evropi – Rudar i Podgorica, koji će odigrati odlo-

ženi meč 17. kola. Pljevljaci su u posljednja tri kola osvojili samo bod, pa su sada van zone baraža. Zbog toga danas imaju imperativ da se pobjedom primaknu trećem mjestu (trenutno su na pet bodova minusa), kako bi na proljeće nastavili borbu za baraž. S druge strane, Podgorica je nakon tri kola konačno slavila i to protiv Lovćena, pa danas ima teoretsku šansu da zimuje van opasne zone. Sjutra (13.30 časova), za kraj prvog dijela sezone, Iskra u Nikšiću dočekuje Otrant (odloženi meč 16. kola), gdje će lider imati šansu da napravi dodatni bijeg u odnosu na konkurente pred odlazak na pauzu… R. P.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u „MTEL dvorani Morača“ dočekuju London Lajoins, u 10. kolu grupe B Evrokupa

Prvi meč treba zaboraviti, fokus, energija i skok igra su ključ uspjeha

Omladinci i kadeti danas će saznati imena rivala u kvalifikacijama za EP „Sokolići“

PODGORICA - Omladinska

i kadetska fudbalska reprezentacija danas će na žrijebu u Nionu saznati imena rivala u kvalifikacijama na Evropsko prvenstvo.

NOVI FORMAT ZA

OMLADINCE

Omladinska reprezentacija Crne Gore na žrijebu koji počinje u 9 časova dobiće rivala u novom izdanju kvalifikacija. Novi je i format takmičenja, pa će ,,sokoli“ krenuti iz Lige B, a žrijeb čekaju iz drugog šešira. U tom šeširu su i Bjelorusija, Albanija, Rumunija, Litvanija, Kosovo i Farska Ostrva. Pobjednici grupa u Ligi B izboriće plasman u Ligu A, odnosno elitnu rundu kvalifikacija. Preostali timovi i drugu rundu kvalifikacija odigraće u Ligi B.

u drugom „šeširu“

Uoči žrijeba, omladinska reprezentacija Crne Gore, koja je učestvovala na Evropskom prvenstvu, primiće nagradu za fer-plej. U ime ,,sokola“, nagradu će primiti Andrej Kostić. Naš reprezentativac izvlačiće i kuglice za žrijebu. Raspored šešira: prvi šešir: Kazahstan, BiH, Estonija, Bugarska, Škotska, Vels, Kipar; drugi šešir: Bjelorusija, Albanija, Crna Gora, Rumunija, Litvanija, Kosovo, Farska Ostrva; treći šešir: Andora, Luksemburg, Sjeverna Makedonija, Azerbejdžan, Letonija, Gruzija, Jermenija: četvrti šešir: Moldavija, Malta, San Marino, Gibraltar i Lihtenštajn.

KADETI U ELITNOJ RUNDI Žrijeb za elitnu rundu kvalifikacija za U17 prvenstvo Evro-

Prvi poraz Nikšićana u sezoni ABA2 lige

pe održaće se danas u Nionu, sa početkom u 12.15 časova. Crna Gora se nalazi u drugom šeširu, zajedno sa reprezentacijama Turske, Francuske, Portugala, Slovačke, Kipra i Kazahstana.

Šampionat Starog kontinenta održaće se naredne godine u Estoniji, a plasman će izboriti pobjednici grupa.

Raspored šešira: prvi šešir: Španija, Češka, Belgija, Njemačka, Island, Republika Irska, Švedska; drugi šešir: Turska, Francuska, Portugal, Crna Gora, Slovačka, Kipar, Kazahstan; treći šešir: Austrija, Škotska, Grčke, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija; četvrti šešir: Norveška, Poljska, Danska, Rumunija, Švajcarska, Sjeverna Irska i Sjeverna Makedonija. R. P.

stala protiv Zlatibora

PODGORICA – Nakon tri pobjede u isto toliko mečeva, košarkaši Sutjeske Elektroprivrede doživjeli su prvi poraz u sezoni u ABA2 ligi – tim Marka Simonovića je

na svom terenu izgubio od Zlatibora 92:79 (23:19, 23:18, 18:15, 28:27).

Sutjeska je vodila samo u prvoj četvrtini, u tri navrata, sa 2:0, 5:3 i 10:9, a onda su gosti preo-

krenuli, poveli 13:10 i prednost više nijesu ispuštali do kraja susreta. Uspjeli su Nikšićani sredinom druge četvrtine da priđu na poen minusa (34:33), ali su gosti serijom 10:0 poveli dvocifrenom razlikom (44:33) nakon čega se pitanje pobjednika više nije postavljalo.

Najefikasniji u domaćem timu bio Kris Martin sa 23 poena, Andrej Vulević je dodao 20, a Filip Barović 15. U ekipi Zlatibora najbolji je bio Stefan Savić sa 21 poenom, devet skokova i pet asistencija, a isti broj poena imao je Trevor Mur Sutjeska u narednom kolu, 24. decembra, dočekuje Jahorinu. S. J.

PODGORICA – S obzirom na to kako su odigrali prvi meč u gostima protiv London Lajonsa i slavili sa ubjedljivih 86:59, činilo se da su košarkaši Budućnost Volija već od početka sezone uhvatili pravi ritam, posebno u Evrokupu, koji je od uprave kluba označen kao prioritetan.

Međutim, naredne dvije sedmice su bile rezultatski bolne, Podgoričani su igrali sa puno oscilacija i upisali tri poraza u četiri utakmice, od čega dvije u Evrokupu, od Trenta kod kuće i Turk Telekoma u gostima. A onda su, polako, stvari došle na svoje mjesto, pa su „plavi“ do pauze zabilježili 10 pobjeda u 11 utakmica (jedini poraz su doživjeli u gostima od Crvene zvezde u ABA ligi), a pet uzastopnih su imali u Evrokupu, računajući i Bešiktaš. Nakon reprezentativne pauze, tim Andreja Žakelja krenuo je porazom u gostima od Burga, u derbiju grupe B, i tako propustio priliku da na polovini ligaškog dijela takmičenja bude na diobi prvog mjesta, odnosno na poziciji koja vodi

direktno u četvrtfinale Evrokupa. Zato je večerašnji novi meč sa London Lajonsima u „MTEL dvorani Morača“ (19 časova) za Budućnost da ponovo uđe u željeni kolosijek i nastavi borbu za što bolju poziciju u grupi...

VIŠE FOKUSA I

ČVRSTINE

Dobra stvar za Budućnost je bila što je proteklog vikenda bila slobodna u ABA ligi pa je mogla potpuno da se posveti pripremi utakmice protiv Londona. - Moramo da odigramo bolje nego u prošloj utakmici u Evrokupu, sa više fokusa i čvrstine. London igra mnogo bolje nego na početku sezone, doveli su tri nova igrača i to ih čini znatno jačim timom nego ranije. Atletski su tim, igraju vrlo agresivno i čvrsto - moramo biti spremni na to - rekao je u

Ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura mogu da se kupe na biletarnici „MTEL dvorane Morača“ od 12 časova do početka utakmice

najavi meča trener Budućnosti Andrej Žakelj. Budućnost se vraća na domaći teren nakon 18. novembra, kada je dočekala i pobijedila njemački Ulm.

- Igramo pred našom publikom, nadam se podršci navijača, ali na nama je da uzvratimo čvrstom igrom. Neophodno je da u svakoj situaciji znamo kako da reagujemo - fokus, energija i skok igra biće ključni. Potrebno je da igramo našu igru u napadu, sa puno trčanja i samopouzdanja – dodao je trener ,,plavih“.

ZAHTJEVNA UTAKMICA

Nakon poraza od Budućnosti, London je prvo izgubio i od Bešiktaša na gostovanju, a onda je razbio kod kuće Trento 87:71, i pokazao da neće biti samo prolazna stanica za ostale timove. Engleski tim je potom vezao i

PODGORICA - U noći između poneđeljka i utorka po našem vremenu odigrane su samo tri utakmice, a pobjede su upisali Indijana, Finiks i San Antonio. Indijana je na svom terenu pobijedila Sakramento sa 116:105, i upisala četvrtu pobjedu u posljednjih šest utakmica i tako popravila ukupni skor na 6-18. Kingsi poslije ovog poraza imaju skor od šest pobjeda i 18 poraza. Najbolji u pobjedničkom timu

Parovi 10. kola

Samo tri meča u noći između

Paskal Sijakam (Idnijana)

Sa utakmice Podgorica – Rudar

Budućnost je efikasnija, London primio manje poena

Budućnost je bolja u skoro svim pojedinačnim elementima igre u odnosu na London, koji jedino ima nešto bolju odbranu (78,2 – 78,6 primljenih poena po utakmici), više ofanzivnih

skokova po meču (11,3 –10,1), više blokada (2,6 – 2,2) i bolji procenat šuta za dva poena (54,8 – 53,9 %). Osim prosječno boljeg indeksa korisnosti (100 –78,9), Budućnost postiže

pobjedu na gostovanju Kemnicu, a sada je na skoru od četiri pobjede i pet poraza, s tim što su i na gostovanju Ulmu (87:86) i kod kuće protiv Burga (68:72) bili blizu trijumfa koji bi ih doveo u ravan sa ekipom Budućnosti koja ima skor 6-3. - Očekujem veoma zahtjevnu i intenzivnu utakmicu. Oni igraju agresivnu odbranu, vrše konstantan pritisak i trče u oba smjera, pa i mi moramo da odgovorimo energijom od samog početka. Ne smijemo da im dozvolimo da nametnu svoj ritam. Moramo da im otežamo svaki napad i tek tada imamo velike šanse da dođemo do pobjede - rekao je Jogi Ferel, plejmejker Budućnosti. Kameron Mekgasti se nametnuo kao lider londonskog tima. Američki košarkaš, koji je stigao iz Legije, ove sezone u Evrokupu prosječno bilježi 15,1 poen, 3,3 skoka i 3,6 asistencija, uz 1,3 ukradenu loptu. Dvocifren poenterski prosječan učinak imaju i kri-

„Plavi“ vode 3-0 u pobjedama

Budućnost je dobila sva tri prethodna meča protiv London Lajonsa. Osim

više poena po meču (87 –76,6), ima ukupno više skokova (35,7 – 34,8), asistencija (16,8 – 16,6) i ukradenih lopti (7,8 - 6,7), te manje izgubljenih (13,2 - 16,1). Podgoričani, takođe, bolje šutiraju za tri poena (41,9 – 34,4 %), najbolje u Evrokupu, a precizniji su i sa linije bacanja (76,7 – 66,5 %).

duela koji je odigran 2. oktobra i koji su Podgoričani dobili sa 86:59, košarkaši crnogorskog šampiona su bili bolji i u oba duela u sezoni 2022/23. „Plavi“ su prvo slavili u gostima 87:78, a onda i na svom terenu sa 78:68.

lo Džoel Skot (12,5) i bek Tarik Filip (11,4). - Ekipa su koja igra veoma dobro zajedno, lopta im brzo kruži i lako dolaze do poena. Zato moramo da budemo čvrsti, da im uzvratimo pritiskom i vjerujemo jedni drugima u odbranizaključio je Ferel. S. JONČIĆ

San Antonija

ni, istakao se Entoni Edvards koji je utakmicu završio sa 40 poena devet skokova, Džulijus Rendl je dodao 21 poen i osam asistencija, a Rudi Gober 15 poena i osam skokova. Košarkaši San Antonija su u gostima pobijedili Nju Orleans sa 135:132. Sparse su do pobjede predvodili Harison Barns sa 24 poena, Dilan Harper sa 22 poena i šest asistencija i Stefon Kestl sa 18 poena i po pet skokova i asistencija. U poraženom timu najbolji bio ruki Derik Kvin sa 33 poena i sa po 10 skokova i asistencija, Trej Marfi je dodao 32 poena. San Antonio sada ima skor od 16 pobjeda i sedam poraza, dok je Nju Orleans ostao na samo tri trijumfa uz 22 poraza. S. J. između poneđeljka i utorka u NBA ligi

bili su Endru Nembhard sa 28 poena i 12 asistencija (lični rekord u sezoni), Benedikt Maturin sa 25 poena i šest skokova i Paskal Sijakam sa 23 poena, pet skokova i četiri asistencije. Sakramentu nije pomogao ni novi tripl-dabl Rasela Vestbruka. On je upisao 24 poena, 14 asistencija i 12 skokova što je njegov četvrti tripl-dabl u sezoni, a 207. u karijeri. Demar Derozan je dodao 20 poena, a Zek Lavin 16.

Finiks je u gostima slavio protiv Minesote sa 108:105. Timbervulvsi su imali šansu da izbore produžetak, ali Džejden Mekdanijels nije pogodio trojku na 3,7 sekundi do kraja. Finiks sada ima 14 pobjeda i 10 poraza, dok je Minesota na skoru 15-9. Najbolji u redovima Finiksa bili su Mark Vilijams sa 22 poena i sedam skokova, Kolin Gilespi sa 19 poena, šest skokova i četiri asistencije, i Dilon Bruks sa 18 poena. Na drugoj stra-

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (18 h) gostuju Slobodi iz Tuzle, u 4. kolu ABA2 lige

Barani u dobrom raspoloženju i pored problema sa povredama

PODGORICA – Nakon mjesec dana pauze, košarkaši Mornara vraćaju se obavezama u ABA2 ligi, gdje imaju pozitivan skor nakon tri kola od dvije pobjede i poraza. Izabranici Mihaila Pavićevića večeras (18 časova) gostuju ekipi Slobodne iz Tuzle, u ne baš idealnim uslovima.

- Imali smo zaista dosta problema sa povredama plejmejkera. Ostali smo duži period bez plejmejkera. Nažalost, ne polazi za rukom ni boljim trenerima da organizuju igru bez plejmejkera, a ne mojoj malenkosti. Tako da se to odrazilo na rezultate ekipe. Međutim, bili smo svjesni u kojoj smo situaciji i nijesmo paničili. Nema razloga ove godine za paniku nikakvu. Stanje se popravilo, Mejson se vratio iz povrede. Kris dobio povredu u posljednjoj utakmici, i ne znam hoće li biti u stanju da zaigra u Tuzli - kazao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Sloboda ima obrnut skor u odnosu na Mornar, pobjedu i dva poraza.

- Idemo u dobrom raspoloženju. Radili smo prošle sedmice jako dobro, baš sam bio zadovoljan i tako rezultiralo je dobrom utakmicom u domaćem prvenstvu na strani (Jedinstvo). Ekipa Slobode je dobra ekipa, kao i sve ekipe u ABA2 ligi. Jednostavno, niko ne mo-

že da kaže da je favorit, ekipe su dosta ujednačene. Ko bude raspoloženiji za igru i nametne svoj stil, ima više šanse za pobjedu - dodaje Pavićević. Američki košarkaš u redovima Mornara Alston Mejson, takođe, ističe da je ekipa imala ,,određenih zdravstvenih problema“.

- Dosta igrača je van stroja bilo, pa ni ja još uvijek nijesam 100 odsto pripremljen. Hemija je u ekipi dobra. Trener je promijenio određene stvari kako u napadu tako i u defanzivi. Meni je ovo prva sezona u Baru i sviđa mi se i grad, država, ali i sve ostalo – kazao je Mejson. Mornar trenutno ima pozitivan skor u oba takmičenja, jer

Bek Zadrana i bivši reprezentativac Crne Gore upisao 42 poena u pobjedi protiv Beča

Vladimir Mihailović

MVP 9. kola ABA lige

PODGORICA – Budućnost Voli ga se pretprošlog ljeta prelako odrekla (dvije strane nijesu našle zajednički jezik o produženju ugovora), ali Vladimir Mihailović već drugu godinu zaredom nastavlja da odličnim partijama u dresu Zadra –iskusni 35-godišnji bek pro-

glašen je za najkorisnijeg igrača (MVP) devetog kola ABA lige. Mihailović je bio najzaslužniji u pobjedi Zadra kod kuće protiv Beča sa 98:78, jer je upisao čak 42 poena, uz sedam pogonih trojki iz devet pokušaja, a imao je i tri skoka i dvije asistencije, što mu je donijelo in-

je u domaćem šampionatu slavio pet puta i izgubio tri meča. - Čitav život sam u košarci, uvijek računamo što smo izgubili i što je trebalo da dobijemo. A ne računamo one koje je trebalo da izgubilo a dobili smo. Stalno mislimo da smo u minusu, ali, ja mislim da je ovo objektivno stanje zbog situacije koje smo imali u ekipi. Idemo korak po korak, kako sezona bude odmicala mislim da ćemo igrati sve bolje. Ne pravimo nikakav pritisak na igrače. I oni su to osjetili, pa iz takvog raspoloženja pružaju bolje partije. U svakom slučaju, tražim od njih samo da daju sve od sebe na terenu pa što nam bog dazaključio je Pavićević. S. J.

deks korisnosti 42. Mihailović je trenutno drugi strijelac lige sa 165 poena, odnosno 20,6 poena po meču, iza Filipa Barne iz FMP-a (21,4). Mihailović se proteklog ljeta, po završetku Evropskog prvenstva, oprostio od dresa reprezentacije Crne Gore. Prije godinu i po, Mihailović se ponovo otisnuo u inostranstvo, nakon dvije sezome u Mornaru i jedne u Budućnosti. Karijeru je počeo u Mornaru, a u prvom mandatu u dresu Budućnosti, od 2010. do 2014. godine, osvojio je četiri titule prvaka Crne Gore i tri trofeja u Kupu. Nakon prvog odlaska iz Podgorice, igrao je u Njemačkoj, Belgiji, Poljskoj, Bjelorusiji, prije povratka u Mornar. U Belgiji je sa Ostendeom osvojio duplu krunu, a kao član Okapija je bio MVP belgijske PBL lige. U dresu Mornara, u sezoni 2021/22, uspio je da postavi rekord po broju poena jednom meču u ABA ligi, kada je „zatrpao“ koš Mege sa 46 poena, da bi prije tri sezone taj rekord, za poen, oborio njegov tadašnji timski kolega Deron Fets Rasel, trenutno član rumunskog Kluža… S. J.

Jogi Ferel na prvom meču sa Londonom u gostima

JEVTO RUŽIĆ: ISTINA O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Poratne glasine i neistine o crnogorskoj herojskoj borbi

Na to moje upoređenje (Mojkovačke bitku sa herojskim podvigom korpusa maršala Neja u povlačenju glavne snage francuske vojske ka Smolensku, prim. prir.) osvrnuo se jedan oficir stare srpske vojske, dobar generalštabac, profesor istorije ratne vještine u vojnoj akademiji, divizijski general, sada počivši, Uroš Tešanović. I taj osvrt general Tešanović je objavio preko „Biltena srpskog nacionalnog kluba u Švajcarskoj” (br. 20, str. 28 i 29). Da citiram samo nekolike njegove rečenice: „Boj kod Mojkovca, po visini morala i veličini žrtava, upoređuje potpukovnik J. Ružić sa bojevima Nejevog korpusa u zaštiti odstupnice „Velike armije”. Citira Kereševskog Moramo otvoreno reći da je naš boj čistiji i uzvišeniji. Velika armija nije samo francuska pa da se divimo Francuzima!” Gornjem gledištu imao bih da dodam jednu iskustvom provjerenu i utvrđenu istinu, a naime, kada se jedna vojska kreće naprijed, kada pobjeđuje mislim, tada se u toj vojsci nalaze brojni junaci. I ne samo pojedinci no i čitavi bataljoni i pukovi čine čuda od junaštva. Okrenu li se pak, leđa neprijatelju, tada se u tim istim hrabrim pukovima iz ofanzive teško nalaze junaci. Velikim se uspjehom smatra kada se jedinica u povlačenju zaustavi i zadrži se na novom položaju za doček napadača. A još teže je upravo to je i najteže, da se trupa koja je bila angažovana u teškoj borbi sa neprijateljem i primorana na odstupanje, pa da se, dakle, ta trupa zaustavi, da joj se komanduje: „na lijevo krug!” i da se povede na juriš na tog pobjedom opijenog neprijatelja, da mu se preotme inicijativa i da se isti rastroji. I stoga, trupa koja se u toku povlačenja u takvoj situaciji povede na juriš protivu neprijatelja ranijeg pobjedioca, - stiče čast junaštva najvećeg stepena, a sa takvim slučajem neosporno može podičiti se Sandžačka vojska. Mojkovačka bitka to dokazuje. No i pored te časti i pored njene „uzvišene strane” ova bitka kao i svi ostali bojevi i borbe koje je tih kritičnih dana vodila crnogorska vojska na svim

Mojkovačka bitka kao i svi ostali bojevi i borbe koje je tih kritičnih dana vodila crnogorska vojska su neoborivi dokaz da su neozbiljne i potpuno neosnovane glasine koje su se kasnije širile, kako je tada u crnogorskoj vojsci bio „klonuo borbeni duh”

frontovima, imaju i još jedan – specijalni moralni kapital za crnogorsko oružje, a naime, što su te borbe i bojevi neoborivi dokaz da su neozbiljne i potpuno neosnovane one glasine koje su se u miru, u Jugoslaviji širile, kako je tada u crnogorskoj vojsci bio „klonuo borbeni duh!”. Te su glasine pronosili samo nemrčipuške i ljudi koji su iz političkih razloga željeli da kapitulaciju crnogorske vojske pripišu tobožnjem rastrojstvu vojske, a ne njihovoj grešci. (...)

LOVĆENSKI ODRED Po izbijanju Treće austrougarske armije na liniju: Kosovska Mitrovica-Novi Pazar-Sjenica-Plevlja došlo je do neslaganja između germanskih vrhovnih komandi u pitanju daljeg vođenja operacije

Vojska koja se u toku povlačenja povede u juriš protiv neprijatelja u nastupanju stiče čast junaštva najvišeg stepena. A sa takvim slučajem neosporno se može podičiti Sandžačka vojska. Mojkovačka bitka to dokazuje

na Balkanu. Naime, njemačka Vrhovna komanda smatrala je da je po izbacivanju srpske vojske iz oblasti Kosova grupa armija Makenzen završila svoju ulogu jer je uspostavila vezu sa Turskom. General Konrad, načelnik štaba au-

strougarske Vrhovne komande nije se složio sa tim njemačkim gledištem. Zbog te razlike gledišta izdvojena je Treća austrougarska armija iz sastava grupe Makenzen. I krajem decembra 1915. godine Konrad je dao direktivu komandantu Treće armije, generalu Kevešu o napadu na Lovćen i o zauzimanju Crne Gore. U tom cilju pod Kevešovu komandu stavljene su još i sve trupe Bosne i Hercegovine kao i sve jedinice ratne flote u Boki Kotorskoj. Shodno toj direktivi, početkom januara 1916. godine Keveš je izvršio pregrupisavanje svoje armije kojim je pregrupisavanjem težišta napada prenio iz Sandžaka na Lovćen. Zadatak za osvajanje Lovćena povjerava komandantu Bosne i Hercegovine generalu Šarkotiću i data mu je udarna snaga jačine 57.000 boraca s puškom, 250 mobilnih, 300 stabilnih i 58 brdskih, svega 668 artiljerijskih oruđa. Prema tako moćnoj neprijatelskoj oružanoj sili, grupisanoj prema tačci za proboj – Lovćenski odred je raspolagao sa 7000 boraca s puškom, sa samo dva brzometna i četrdeset i jednim sporometnim artiljerijskim oruđem od kojih su mnoga bila na drvenim lafetima. Napad je počeo 8. januara u zoru. Dakle, sjutra dan poslije Mojkovačke bitke. I već idućeg dana, 9. januara, rezultat ove borbe bio je: sva artiljerija i svi mitraljezi na Lovćenskom odsijeku bili su dijelom uništeni a dijelom onesposobljeni za dalju upotrebu. Pješadijske

Crnogorci sa naoružanjem kojim su bili tada naoružani nijesu mogli izvojevati pobjedu na Lovćenskom frontu niti su ga, pak, mogli odbraniti pa ma kako se njima mudro komandovalo i ma sa kakvim se požrtvovanjem borili

jedinice koje su se nalazile na pravcu toga napada: Riječka, Zetska i Crmničkoprimorska brigada, pod dejstvom te poražavajuće artiljerijske vatre i pod udarom 19. austrijskog korpusa generala Trolmana napustile su položaje: Troljezu, Krimalj, Prčiju glavu i na kraju Kuk i Solare, najvažnije

oslonce odbrane na ovom odsijeku. Pokušaj da se povrate ti položaji nije uspio. U koliko se do sada to pitanje raspravljalo, taj neuspjeh je obično pripisivan tim brigadama koje su branile pomenute položaje, a naročito njenim komandantima. To i danas čine vojni pisci Jugoslavije. Iako nijesam bio branilac Lovćena, ali kako mi je poznata konfiguracija terena od ranije i na osnovu podataka o strahovitom dejstvu austrijske artiljerije, ne slažem se sa njima. Po mome mišljenju za sve ove neuspjehe odgovoran je onaj čovjek koji je komandovao crnogorskom vojskom, čovjek u čije se komandovanje nije smio niko miješati, čak ni Vrhovni komandant (o tome će biti riječi docnije), a to je bio načelnik štaba Vrhovne komande pukovnik Petar Pešić. No prije no što pokušam da obrazložim to što rekoh, želim da rečem ovo: Crnogorci, sa onim naoružanjem sa kojim su bili tada naoružani, nijesu mogli izvojevati pobjedu na tome frontu niti su ga, pak, mogli odbraniti pa ma kako se sa njima mudro komandovalo i ma sa kakvim se požrtvovanjem borili. Odnos snaga a naročito ta nečuvena razlika u naoružanju isključuje tu mogućnost. Pitanje koje prosta logika nameće svakom čitaocu je: pa zašto su onda vođene te krvave borbe kad je bilo očigledno da će neprijatelj osvojiti ne samo Lovćen no i cijelu Crnu Goru i naročito, kad je i posljednji srpski puk odstupio iz Podgorice za Skadar? – Na to pitanje daću odgovor u odjeljku: Pešićeva politička misija u Crnoj Gori, a sad ću produžiti sa razmatranjem odbrane Lovćena. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Srpski general Uroš Tešanović

Učesnici Mojkovačke bitke na godišnjici proslave 1940. godine

Uloševina (Mojkovac) takođe jedno od poprišta Mojkovačke bitke

Srijeda, 10. decembar 2025. Oglasi

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG" , br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 s tav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u z akup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10 -339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203 -824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dob rom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA

BROJ: 0206-5571/1 od 09 12.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup javnih kupališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025. godine i to sledećih lokacija: 1. BUDVA

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Slovenska plaža od Feroninog potoka do kraja Slovenske plaže

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično Oznaka lokacije: 10G

Dimenzije: Dužina 82m; Površina 1658m2

Katastarska parcela: 3061 KO Budva

Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 23m2 sa terasom od 103m2; Objekat za igrena vodi površine 200m2

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 24594 Eura Napomena 1: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom područja 2. BAR

2.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Ujtin potok - Mali pijesak - Trlila - Veliki pijesak - Ponta

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 10N2

Dimenzije: Dužina 60m; Površina 1564m2

Katastarska parcela: 3575/5 KO Pečurice

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4692 Eura

3. KOTOR

3.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024 -2028

Lokacija: Ljuta

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 8N1

Dimenzije: Dužina 30m; Površina 228m2

Katastarska parcela: 204 KO Dobrota I

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

4. TIVAT

4.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Donja Lastva

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 4A1

Dimenzije: Dužina 70m; Površina 586m2

Katastarska parcela: 728/1 KO Donja Lastva

Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 6m2; Konzervator za sladoled 1 komad

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6865 Eura

4.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Tivat

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 6N1

Dimenzije: Dužina 50m; Površina 1212m2

Katastarska parcela: 4889 KO Tivat

Dozvoljeni privremeni objekti: Šank od 23m2 i terasa od 108m2

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 20842 Eura

4.3

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Belane - Župa

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 7E

Dimenzije: Dužina 39m; Površina 639m2

Katastarska parcela: 4878/1 KO Tivat

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1597.5 Eura

4.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Kalardovo - Brdišta - Ostrvo Sv. Marko

Kategorija: Kupalište - Javno-izletničko

Oznaka lokacije: 9B

Dimenzije: Dužina 75m; Površina 260m2

Katastarska parcela: 4 KO Bogišići

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

4.5

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Krašići - Petrovići

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 11C

Dimenzije: Dužina 34m; Površina 467m2

Katastarska parcela: 1293, 173/12, 173/13 KO Krašići

Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 10m2 sa terasom od 40m2

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6800 Eura

4.6

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Krašići - Petrovići

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 11E

Dimenzije: Dužina 90m; Površina 220m2

Katastarska parcela: 3/1 KO Krašići

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

5. HERCEG NOVI

5.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024 -2028

Lokacija: Njivice

Kategorija: Kupalište-Javno-porodično

Oznaka lokacije: 1B1

Dimenzije: Dužina 130m; Površina 1968m2

Katastarska parcela: 5828/1, 5829/1 KO Sutorina

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2952 Eura

5.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024 -2028

Lokacija: Đenovići

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 17F

Dimenzije: Dužina 47m; Površina 421m2

Katastarska parcela: 663, 672/1 KO Đenovići

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pris tupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203 -4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 3 (tri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene

ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukol iko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I

PREDUZETNICI:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

Srijeda, 10. decembar 2025.

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta, isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, ako je ponuđač bio raniji korisnik/zakupac kupališta na koje se ponuda odnosi, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, izuzev za kupališta bez plažnog m obilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima su reference zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra, sve u originalu ili ovjerenoj kopiji

5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

75 BODOVA (B)REFERENCE

25 BODOVA UKUPNO Y=A+B

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 –Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax –maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Srijeda, 10. decembar 2025. Oglasi

Po osnovu referenci boduju se : - ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi

Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.

U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.

Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.

Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.

Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:

1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)

2) Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu.................................................................................................................. 12.5 bodova (2.5 boda po godini) *izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima je podkriterijum zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu.................................................................................................12.5 bodova (2.5 boda po godini)

Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma. Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument. Ostvarenost podkriterijuma „odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže, dostavljanjem originala ili ovjerenih kopija predmetnih odobrenja u ponudi.

Za kupališta bez plažnog mobilijara, ostvarenost podkriterijuma zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, Ponuđač nije dužan da dokaže, imajući u vidu da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponuđaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Činidbena garancija

Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana određenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preuzetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa trajanjem ugovora ili godišnjeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV.

IX Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.

X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 30.12.2025. godine do 11:00 časova.

XI Mjesto i datum otvaranja ponuda

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 30.12.2025. godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

XII Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna. Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XIIIJavni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me

XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta MINISTARSTVO PROSVJETE NAUKE I INOVACIJA podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i nadogradnju vaspitne jedinice Kotor koja je dio JPU Radost, na urbanističkoj parceli UP 1799, katastarska parcela 2491 KO Dobrota 1, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17. 12. 2025. godine.

Na osnovu člana 36 st.2 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“ br.21/09, 40/11, 023/25), čl 3 st.5 i čl.29, 30, 31 35 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG br.44/10), zaključka Vlade Crne Gore br.11-011/25-998/3 od 8.4.2025. godine JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ u Podgorici , objavljuje

J A V N I P O Z I V za prikupljanje ponuda za zakup nepokretnosti - dijela školskog dvorišta u svrhu postavljanja kantine

I ZAKUPODAVAC

JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ u Podgorici Ulica Kralja Nikole broj 95

II PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti – dijela školskog dvorišta površine 60 m2, upisano u Listu nepokretnosti broj 4138, KO Podgorica III, Glavni grad Podgorica, u svrhu postavljanja kantine, po početnoj minimalnoj cijeni zakupa od 300,00 eura na mjesečnom nivou.

III ROK ZAKUPA

Školska nepokretnost, čije davanje u zakup je predmet Javnog poziva, izdaje se u zakup na period od 5 (pet) godina.

IV USLOVI ZAKUPA

Dio školskog dvorišta koji je predmet zakupa se može koristiti isključivo u svrhu postavljanja kantine, radi prodaje đačke užine dobijanja novčanih sredstava kako bi se u Javnoj ustanovi poboljšali uslovi rada i ukupnog obrazovno – vaspitnog procesa. Plaćanje zakupnine će se vršiti na mjesečnom nivou, do 5 (petog) u mjesecu za tekući mjesec, na osnovu uredno ispostavljene fakture.

V OPŠTI USLOVI

Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva domaća pravna i fizička lica, ako su dostavili ponudu uplatili depozit. Ponude zajedno sa dokazom o uplati depozita se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu – ne otvaraj“, svakog radnog dana, na adresu: JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ u Podgorici Ulica Kralja Nikole broj 95 ili predajom na arhivu škole u periodu od 08-14 h, zaključno sa 20.12.2025. godine do 12:00 časova.

Rok za prikupljanje ponuda je 10 (deset) dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Ponuda treba da sadrži:

-Tačan naziv i adresu ponuđača;

-Ponuđenu cijenu izraženu u eurima za period od mjesec dana; -Naznaku na koji sportski teren se podnosi ponuda; -Broj žiro računa za povraćaj depozita; -Dokaz o uplati depozita u iznosu od 10% od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine za jednu godinu, na žiro račun zakupodavca broj 510-209211-94 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke; -Pečat i potpis ovlašćenog lica u privrednom društvu ili drugom pravnom licu, odnosno potpis ponuđača za fizička lica. Učesnici Javnog poziva dužni su da uz ponudu dostave sljedeće podatke: -za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj telefona; -za preduzetnike: rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u, ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa; -za pravna lica: naziv i sjedište ponuđača, potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati. Zakupodavac će izvršiti povraćaj depozita svim ponuđačima u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, osim najpovoljnijem ponuđaču kome se uplaćeni depozit uračunava u zakupninu. Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom odustane od ponude nakon otvaranja ponuda, gubi pravo na povraćaj depozita.

Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda

Javno otvaranje ponuda, kome mogu da prisustvuju podnosioci ponuda, njihovi zastupnici ili punomoćnici sa priloženom punomoći, biće održano dana 20.12.2025. godine u 12:30h u prostorijama Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ u Podgorici Ulica Kralja Nikole broj 95, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, te im se drugo obavještenje neće slati.

Obilazak nepokretnosti koje su predmet Javnog poziva

Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti obilazak dijela školskog dvorišta čije davanje u zakup je predmet Javnog poziva, za vrijeme trajanja javnog poziva svakog radnog dana u periodu od 08:00h do 12:00h. Ponuđači su u obavezi da najave obilazak pozivom na broj telefona 020/622-202.

Odlučivanje o izboru ponuđača Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je najveća ponuđena cijena zakupnine na mjesečnom nivou. Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup školske nepokretnosti vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su formalno finansijski ispravne ukupno prihvatljive kada utvrđuje rang listu. Najpovoljnijim ponuđačem smatraće se ponuđač koji je dostavio ponudu sa najvećom cijenom mjesečne zakupnine.

Komisija je dužna da u roku od 5 (pet) dana od dana javnog otvaranja ponuda donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Svaki učesnik u postupku ima pravo prigovora na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Komisiji u roku od 3 (tri) dana od dana dobijanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Komisija je dužna da odluči po prigovoru u roku od 5 (pet) dana od dana podnošenja prigovora.

Odluka Komisije po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa zakupodavcem zaključi ugovor u roku od 10 (deset) dana od dana dostavljanja obavještenja o najpovoljnijem ponuđaču.

Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude gubi pravo na povraćaj depozita pri čemu zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor sa drugorangiranim ponuđačem.

Prava zakupodavca

Zakupodavac zadržava pravo da Ugovorom o zakupu koji će zaključiti sa Ponuđačem dodatno precizira prava i obaveze ugovornih strana shodno Zakonu o obligacionim odnosima.

Kontakt telefon 020/622-202

Srijeda, 10. decembar 2025.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta MINISTARSTVO PROSVJETE NAUKE I INOVACIJA podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i nadogradnju dječijeg vrtića Poletarac JPU Đina Vrbica na Zabjelu, na urbanističkoj parceli UP33, katastarska parcela 3990/2 KO Podgorica III, u okviru dijela DUP-a stambena zajednica VI Stari Grad, Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17. 12. 2025. godine.

Poslovni broj: Iv.br.5604/2024

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista

Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “KOMUNALNE DJELATNOSTI” ULCINJ ULCINJ DJURA DJAKONOVIĆA BB, Ulcinj, PIB: 02877538, koga zastupa ADV. DUŠKO ĆIRKOVIĆ IZ KOTORA , protiv izvršnog dužnika BICI BEDZET, ŠTOJ,ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.214,50 eura, dana 09.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BICI BEDZET, ŠTOJ,ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.5604/2024 od 06.02.2025. godine i rješenje o troškovima od 09.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.5607/2024

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “KOMUNALNE DJELATNOSTI” ULCINJ, ULCINJ DJURA DJAKONOVIĆA BB, Ulcinj, PIB: 02877538, koga zastupa ADV. DUŠKO ĆIRKOVIĆ IZ KOTORA , protiv izvršnog dužnika BERISA MUHAMET, ŠTOJ,ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.683,61 eura, dana 09.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BERISA MUHAMET, ŠTOJ,ULCINJ u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.5607/2024 od 21.02.2025. godine rješenje o troškovima od 09.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BERISA HAMZ, ŠTOJ,ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.5608/2024 od 28.02.2025. godine i rješenje o troškovima od 09.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.5610/2024 Javni izvršitelj

Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “KOMUNALNE DJELATNOSTI” ULCINJ, ULCINJ DJURA DJAKONOVIĆA BB, Ulcinj, PIB: 02877538, koga zastupa ADV. DUŠKO ĆIRKOVIĆ IZ KOTORA , protiv izvršnog dužnika BERBATOVCI VESEL, ŠTOJ,ULCINJ,radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 468,05 eura, dana 09.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BERBATOVCI VESEL, ŠTOJ,ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.5610/2024 od 30.01.2025. godine i rješenje o troškovima od 09.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r. Poslovni broj: Iv.br.5608/2024 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “KOMUNALNE DJELATNOSTI” ULCINJ ULCINJ DJURA DJAKONOVIĆA BB, Ulcinj, PIB: 02877538, koga zastupa ADV. DUŠKO ĆIRKOVIĆ IZ KOTORA , protiv izvršnog dužnika BERISA HAMZ, ŠTOJ,ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 749,34 eura, dana 09.12.2025. godine,

Iv.br.484/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, protiv izvršnog dužnika ATELIER GROUP, HAFIZ ALI ULQINAKU, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika ATELIER GROUP, HAFIZ ALI ULQINAKU, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.484/2025 od 25.11.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima Rješenja Iv.br.484/2025 od 09.12.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 09.12.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta doo “ Kvatro RH “, ul. 29. novembra, Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “GP Izmiještanje dijela trase nadzemnog voda DV 10kV „Bašča“, Rožaje koji prolazi katastarskim parcelama br. 175/1, 175/2, 174/4 179 br. 48 KO Grahovo I, opština Rožaje

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me.

Rok za javni uvid i davanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul ,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na email:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 17.12.2025. godine.

SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA OPŠTINE ROŽAJE

UNIVERZITET CRNE GORE GRAĐEVINSKI FAKULTET

OBAVJEŠTENJE

U skladu sa članom 42 Pravila studiranja na doktorskim studijama Univerziteta Crne Gore, stavlja se na uvid javnosti doktorska disertacija pod naslovom: „¬¬¬¬¬¬Experimental and theoretical research of the planer aluminium lattice structure joints“ (naslov na službenom jeziku: „Eskperimentalno teorijsko ispitivanje ravanskih veza aluminijumskih rešetkastih konstrukcija“), autora mr Šemsa Kalača, studenta doktorskih studija, studijskog programa Građevinarstvo, Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Uz disertaciju, na uvid se stavlja Izvještaj o provjeri originalnosti teksta doktorske disertacije kao Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije, u sastavu: 1.Prof. dr Duško Lučić, dipl. inž. građ., redovni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, 2.Prof. dr Srđa Aleksić, dipl. inž. građ., redovni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, 3.Prof. dr Milivoje Rogač, dipl.inž.građ., vanredni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Doktorska disertacija i Izvještaji mogu se pregledati u prostorijama Centralne univerzitetske biblioteke Univerziteta Crne Gore u Podgorici, biblioteke Prirodnih tehničkih nauka u zgradi Tehničkih fakulteta u Podgorici, svim radnim danima u periodu od 8,00 do 16,00 časova, u roku od 15 dana od dana objavljivanja. Eventualne primjedbe dostavljaju se na arhivu Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ul. Džordža Vašingtona bb, svim radnim danima u periodu od 8 do 16 časova, u roku od 15 dana od dana objavljivanja.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta „One Crna Gora” d. o. o. iz Podgorice, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3896/6 od 05. 12. 2025.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju bazne stanice mobilne telefonije ANDRIJEVICA CENTAR, na dijelu katastarske parcele broj 20/5, KO Andrijevica, opština Andrijevica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Srijeda, 10. decembar 2025.

Na osnovu člana 17 Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 060/25 od 26.11.2025), Sekretarijat za sport Glavnog grada Podgorice raspisuje

J A V N I K O N K U R S za raspodjelu termina fudbalskim klubovima na Gradskom stadionu u Podgorici za 2026. godinu

Predmet Konkursa Predmet Konkursa je raspodjela maksimalnih 120 sati na godišnjem nivou za treninge fudbalskim klubovima sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada na Gradskom stadionu u Podgorici na teret sredstava iz Budžeta Glavnog grada. Broj sati je definisan nakon konsultacija sa Sportski objekti doo kompanijom Garden group, koja je bila zadužena za izvođenje radova na novoj travnatoj podlozi.

Sportski sadržaj

Sportski sadržaj koji je na raspolaganju sportskim organizacijama na Javnom konkursu na teret sredstava iz Budžeta Glavnog grada u „Sportski objekti doo” je Gradski stadion.

Potrebna dokumentacija

Uz prijavu na Konkurs fudbalski klub podnosi:

- rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu, - izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava iz tekuće godine uz narativni izvještaj, - potvrdu izdatu od strane državnog inspekcijskog organa nadležnog za oblast sporta da protiv sportske organizacije nije pokrenut postupak privremene zabrane obavljanja sportske djelatnosti (ne starija od 30 dana), - potvrdu iz Centralne banke Crne Gore da sportskoj organizaciji nijesu blokirani računi (ne starija od 30 dana), - potvrdu izdatu od strane organa državne uprave nadležnog za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda da sportska organizacija nema neizmirenih poreskih obaveza na dan podnošenja prijave na konkurs, - potvrdu nacionalnog sportskog saveza, za klubove koji su njegovi članovi, kojom se potvrđuje tačnost rezultata, brojnost članova i uzrasnih kategorija, - izjavu ovlašćenog lica u sportskoj organizaciji o istinitosti podataka navedenih u prijavi za konkurs, ovjerena od strane suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara i - potvrda izdata od strane društva “Sportski objekti” doo da nemaju dugovanja prema tom društvu na dan podnošenja prijave, ili potvrda da je sa istim društvom zaključen sporazum o izmirenju obaveza.

Pravo učešća na konkursu i kriterijumi

Pravo učešća na konkursu imaju fudbalski klubovi sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada nakon isteka roka od jedne godine od dana njihovog osnivanja. Prioritet za korišćenje termina ima fudbalski klub čiji je osnivač Glavni grad Podgorica. Kriterijumi za raspodjelu termina za treninge su: Vrednovanje programa rada sportske organizacije;, Tradicija društveni značaj sportske organizacije; Masovnost članova sportskog kluba/uzrasne kategorije kluba; Karakteristike takmičarskih aktivnosti u svim uzrasnim kategorijama sportskog kluba; Postignuti rezultati sportskog kluba u prethodnoj godini (za ekipne i pojedinačne sportove); Organizacija realizacija nacionalnih međunarodnih sportskih manifestacija u godini koja prethodi konkursu; Broj reprezentativaca i postignuti rezultati takmičara sportskog kluba; Razvijenost masovnost takmičarskog i netakmičarskog sporta; Međunarodne aktivnosti klubova iz netakmičarskog sporta i društva za sportsku rekreaciju; Vrednovanje statusa sporta prema kategorizaciji.

Obrasci

Prijava na konkurs se podnosi na: prijavnom obrascu T1 za ekipne sportove i isti se može preuzeti na web sajtu Glavnog grada: www. podgorica.me i u prostorijama Sekretarijata za sport.

Utvrđivanje rang liste Vrednovanje programa rada utvrđivanje rang liste sportskih organizacija koje ispunjavaju uslove za dodjelu termina izvršiće Komisija u skladu sa uslovima i kriterijumima iz Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu i Pravilnika o bližim kriterijumima za sufinansiranje sporta.

Rang lista se objavljuje na internet stranici Glavnog grada u roku od deset dana od dana isteka konkursa.

Učesnik konkursa ima pravo prigovora na rang listu koji se podnosi preko Komisije za Službu glavnog administratora u roku od 8 dana od dana njenog objavljivanja.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“, na internet sajtu Glavnog grada i oglasnoj tabli Sekretarijata za sport.

Prijava na Konkurs sa svim traženim uslovima dostavlja se u zatvorenoj koverti u prostorijama Sekretarijata za sport, ulica Marka Miljanova broj 4 (zgrada Muzeja i galerije Podgorica) sa naznakom za “Javni konkurs” i nazivom sportske organizacije.

Neblagovremene i nepotpune prijave, kao prijave koje nijesu sačinjene na propisanom obrascu neće se razmatrati.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za sport, na tel. 067 088 677 ili putem e-maila: sekretarijatzasport@podgorica.me.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta „AURA VITTALIS” d. o. o. iz Budve, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-4018/5 od 04. 12. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog kompleksa sa 12 vila i restoranom na dijelu katastarske parcele 82/1 KO Lastva, PUB “Opštine Kotor” u Kotoru. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Prodajem zemljište 130.000 m² Dubrave – KO Golubovci, pogodno za poljoprivredu, voćarstvo, vinogradarstvo, kao i ostale namjene. Na placu voda, struja i tri prilazna puta.

Tel: 069/ 595 - 000

Poslovni broj: Iv. br. 1297/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Aleksić Jagoš iz Bara, ul. Podgorička 53, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000184 od 27.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.12.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Aleksić Jagoš iz Bara, ul. Podgorička 53, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000184 od 27.06.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.12.2025. godine.

351

Dana 9. decembra 2025. u 91. godini preminula je naša draga

на градском гробљу у Плужинама. ОЖАЛОШЋЕНИ:

ДРАГИЦА, синови ГОРАН и БОГДАН, браћа ОБРЕН и РАДЕНКО, унучад ВУК, ДРАЖА, МАРИНА, ВЛАДО, ЕМИЛИЈА и БОРИС, снахе и остала родбина ВАСОВИЋ и ујчевина БЛАГОЈЕВИЋ

VUKOSAVA - VUKA Živkova JOVOVIĆ rođena DAKOVIĆ 1935–2025.

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom dana 9. decembra od 13 do 16 časova i 10. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

OŽALOŠĆENI:

sinovi SVETO i NONO, sestre PAVA i DESA, unučad VASILIJE - VANJA i MARTINA, praunuka HELENA, đever RAJO sa porodicom, snahe SLOBA, LJILJA i MILICA, zaove, jetrve, đeverići, đeverične, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina JOVOVIĆ i DAKOVIĆ

Ostaćeš u mojim mislima i srcu trajno prisutan. S poštovanjem i tišinom čuvaću uspomenu na tebe. MOMČILO ĆIRO RADOVIĆ

O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

Cjenovnik čitulja

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

RAJKA MRVALJEVIĆA

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

S velikom tugom opraštamo se od osobe čija je prisutnost unosila mir, razumijevanje i toplinu u svaki radni dan. Njena predanost poslu, profesionalizam i ljudskost ostavili su neizbrisiv trag među kolegama. Ostaće dio zajedničkih sjećanja, razgovora i svega što je zajedno s timom izgradila. Njena otvorenost, prijateljski pristup i spremnost na pomoć drugima predstavljali su primjer istinske kolegijalnosti i podrške.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav plemenitoj

GILA i PUNIŠA

Posljednji pozdrav

VUKI JOVOVIĆ

S ljubavlju i tugom opraštamo se od naše plemenite i voljene sestre. PAVA i DESA

S tugom se opraštamo od naše voljene

VUKE JOVOVIĆ

Tvoja dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u našim srcima.

Snaha SLOBODANKA i bratanične JELENA i ANA

348

Šest godina bez našeg Tate…

ŽELIMIR - ŽELJKO CEROVIĆ

Ponosne, zahvalne i sa Tobom u srcu.

Voljen si i nezaboravljen.

Tvoje: IVA i SAŠKA

Srijeda, 10. decembar 2025.

361 Četrdeset dana otkako je tvoje srce prestalo da kuca

MIŠKANE

Bio si vazduh koji smo disale, centar našeg svijeta i naše sve.

Tvojim odlaskom svjetlost u našem domu se ugasila, ostavljajući za sobom tišinu iza tvog smijeha i prazninu koja se ne može ispuniti.

Taki moj, živote moj, kako da nastavim, kad je sve stalo onog trenutka kad si ti zaklopio oči?

Bio si moj otkucaj srca, moj smisao, moja sreća, moja prva najveća ljubav, moj razlog osmijeha, početak i kraj mog svakog dana.

Tvoj odlazak je uništio moj svijet.

Nedostaje mi najljepši zagrljaj, da me dočekaš „đe si, živote tajov“?

Voljeli smo se ljubavlju koja je bila prevelika za ovaj svijet, koja me sad kida, lomi i uništava iznutra.

Otišao si a pola mene je otišlo s tobom.

S nama si u svakom trenutku, svakoj suzi, u svakoj pukotini srca.

Bliže se dani kad će tvoje mjesto biti prazno, kad se jedna čestitka manje broji.

Živote moj, čuvaj nas odozgo, jer ovđe dolje bez tebe ništa nije isto. Mirno spavaj.

Volimo te zauvijek

Supruga VERA i ćerka JOVANA

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

i PEĐA IVANOVIĆA

366

KADIJA

Živiš u našim razgovorima i našim sjećanjima zauvijek Nikada te nećemo zaboraviti. Tvoj sin PEĐA sa porodicom

365 Dvije godine od smrti naše

Vrijeme bolno podsjeća koliko nam nedostaješ, ali uspomene vječno ostaju. Počivaj u miru, draga majko, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji NIKOLA, RADOJKA i SLAVICA, unučad i praunučad

MILO KADIJA

Vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe.

KIKA, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA KADIJA

JOŠE Ivove MARTINOVIĆ

MILO

MILODARKA – MIRA RADOVIĆ

ANDRIJI

Srijeda, 10. decembar 2025. Oglasi

Četrdeset dana je od smrti našeg brata, ujaka i đeda MIJO

Bol i čežnja ostaju, ali i toplina uspomena koje nas drže.

U tišini te prizivamo zahvalni za svaki trenutak koji si ostavio u našim životima.

Tvoja dobrota i blaga riječ svijetle kroz sve naše dane. U mislima si nam stalno, tvoj zagrljaj nedostaje. Volimo te.

Sestra LJILJANA sa porodicom

Četrdeset dana otkako si otišao MIKI

A sa tobom je nestao i dio naše duše. Tuga je teška, riječi su nemoćne da opišu prazninu koju si ostavio kao brat, stric, đever i đed. Nedostaješ neizmjerno. Vječna ti slava i hvala za sve.

Brat DUŠAN sa porodicom

Četrdeset dana bola od kada nas je napuštio naš voljeni

MIŠKAN

Bilo je još toliko toga što smo trebali da prođemo zajedno, toliko priča koje smo trebali da ispričamo, toliko ljubavi koju smo trebali da razmijenimo, koju si beskrajno pružao.

Tvoj odlazak je prekinuo naše snove i ostavio bol koji ne prestaje.

Mia će zauvijek nositi tvoje ime i pričaćemo joj koliko si je obožavao.

Vojinu nedostaje tvoja toplina i glas i kako te zvao „sice moje“

Hvala ti za svaki trenutak koji si nam poklonio. Tvoja dobrota i tvoja ljubav su naše najveće blago.

Zauvijek u našim srcima ćerka JOVANA, zet TOMO i tvoji unučići VOJIN i MIA

Tužno sjećanje na naše voljene

GLIGOR ĐURO ĐEDOVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem, VAŠI NAJMILIJI

Voljeni naši

5. 6. 2013. 10. 12. 1972. ĐUROVIĆ

Vrijeme ne briše ljubav i ne donosi zaborav. Voljeni, vi ste u našim srcima, mislima i riječima.

S poštovanjem,

vaša đeca

MARA, ZORAN, LJUBA, BISA, GARA i NADA sa porodicama

Godina je od smrti našeg

– VANJE MIŠUROVIĆA

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

RANKO Vladov MARKOVIĆ 10. 12. 2020 – 10. 12. 2025.

PORODICA MARKOVIĆ

Prošlo je pet godina od kada nije s nama

RANKO Vladov MARKOVIĆ

Sjećanje na tebe ne blijedi, uvijek će tvoj lik biti u našim srcima.

SRĐAN, ANA, ĐINA i FILIP MARKOVIĆ

Pet je godina od kada nisi s nama

RANKO Vladov MARKOVIĆ

VLADO, ALEKSANDRA i NINA MARKOVIĆ 355

Mladiću, sjećanje na tvoj duh i vedrinu nikad neće izblijedjeti.

10. decembar

Štampana čestitka ostaje!

Ona je opipljiva uspomena, dio praznične atmosfere uz jutarnju kafu, nešto što se čuva, a ne briše iz inboksa.

Ne čekajte da praznična euforija prođe.

Pozovite našu marketinšku službu na 020 409 536 ili nam pišite na marketing@pobjeda.me

Naš kreativni tim je tu da Vašu viziju pretvori u stvarnost.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvrednije naGrade dO Sada!

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

Intervju sa Stevanom Milićem, izvršnim direktorom za komercijalne poslove Portonovog

Kako Portonovi podržava razvoj

Crne Gore – Od jačanja tržišta rada do globalnih priznanja

Sa investicijom koja premašuje 850 miliona eura, Portonovi predstavlja jednu od najvećih stranih investicija u istoriji Crne Gore. Prostirući se na 26 hektara duž jadranske obale, danas je simbol održivog luksuza i odraz rastućeg međunarodnog ugleda Crne Gore u oblasti turizma i nekretnina. U ovom intervjuu, Stevan Milić, izvršni direktor za komercijalne poslove, govori o mjerljivom ekonomskom uticaju projekta, angažmanu i profesionalnom razvoju radne snage i dugoročnoj viziji koja jača poziciju Crne Gore na svjetskoj mapi. Kako biste opisali ekonomski uticaj Portonovog na Crnu Goru do sada?

Portonovi je značajno promijenio ekonomsku sliku primorja. Od samog početka investirano je više od 850 miliona eura, uz snažan fokus na angažovanje lokalnih kompanija, inženjera i dobavljača, te korišćenje lokalnih resursa gdje god je to bilo moguće.

Stotine domaćih firmi bilo je uključeno tokom same izgradnje a i danas čine dio svakodnevnog poslovanja. Osim direktne potrošnje, aktivnosti Portonovog doprinose nacionalnoj ekonomiji kroz prihode od turizma, poreze i pozicioniranje Crne Gore kao ozbiljne destinacije za visokokvalitetne strane investicije.

Šta to znači u pogledu zapošljavanja i razvoja radne snage?

Portonovi sa svim svojim kompanijama, uključujući i One&Only Portonovi hotel direktno zapošljava između 350 i 750 ljudi tokom godine, u zavisnosti od sezonalnosti.

Podjednako važan je i profesionalni razvoj. Tokom godina obučavali smo kadar u oblastima hotelijerstva, upravljanja nekretninama i uslugama u marini, u skladu sa međunarodnim luksuznim standardima. Mnogi naši zaposleni počeli su kao pripravnici, a danas vode ozbiljne timove i sek-

tore. Znanje koje su stekli kod nas ostaje u Crnoj Gori i podiže ukupni nivo kvaliteta turističkog sektora.

Kako sarađujete sa lokalnom zajednicom i podržavate lokalnu ekonomiju?

Integralni smo dio opštine Herceg Novi i vrlo posvećeni. Lokalne kompanije pružaju usluge od hortikulture i održavanja, do nabavke hrane, logistike i transporta. Promovišemo crnogorske proizvode kroz ponudu u našim restoranima i marketima, i organizujemo događaje koji ističu lokalnu kulturu: od umjetničkih programa do regata i huma-

nitarnih manifestacija. Za nas je uspjeh stvaran jedino ako kreira vrijednost oko nas: nove prilike za preduzetnike, stabilne prihode za porodice i osjećaj zajedničkog ponosa na postignuto.

Održivost je postala ključna tema luksuznih destinacija. Kako joj Portonovi pristupa?

Portonovi je jedan od rijetkih velikih projekata na Jadranu zasnovan na principima niske gradnje i harmonije sa prirodom. Rizort koristi centralizovani sistem grijanja i hlađenja na bazi morske vode, što značajno smanjuje potrošnju električne energije i emisiju ugljen dioksida.

Portonovi je naselje u kojem je prioritet dat pješacima; automobili ostaju u podzemnim garažama, dok se gosti i rezidenti kreću pješke ili koriste električna vozila. Dobitnici smo Clean Marina i 5 Gold Anchor sertifikata, koji potvrđuju najviše svjetske standarde zaštite okoline i kvaliteta usluge u marini. Održivost je način na koji poslujemo svakog dana.

Portonovi je doprinio jačanju međunarodnog imidža Crne Gore. Šta stoji iza tog uspjeha?

Autentičnost i konzistentnost. Pokazali smo da Crna Gora može parirati i najcjenjenijim luksuznim destinacijama, ostajući vjerna svom identitetu.

Otvorili smo prvi One&Only rizort u Evropi, a tu su Chenot Espace wellness centar i međunarodno nagrađivana marina sa 238 vezova za plovila do 140 metara. Ovo su sve sadržaji koji su nas pozicionirali na globalnoj mapi luksuza.

U 2025. godini ugostili smo i Emerald Azzurru, prvi međunarodni putnički kruzer koji je zvanično uplovio u Herceg Novi. Svaki od ovih događaja dodatno učvršćuje sliku Crne Gore kao ugledne, bezbjedne i atraktivne destinacije za turiste i investitore.

Kakva je vaša vizija za narednu fazu razvoja Portonovog?

Naš fokus ostaje na dugoročnoj vrijednosti, a ne kratkoročnim rezultatima. Nastavićemo da investiramo u Crnu Goru kroz nova partnerstva, događaje i rezidencijalne projekte koji podstiču aktivnosti tokom cijele godine u ovom regionu.

Sektor nekretnina i dalje je jedan od najjačih u zemlji, čineći više od 50 odsto stranih investicija u 2024. godini, a Portonovi ima važnu ulogu u toj priči. Želimo da i dalje budemo mjerilo kvaliteta, održivosti i profesionalizma, i primjer kako strateška i odgovorna investicija može promijeniti tok razvoja jedne zemlje.

Stevan Milić, izvršni direktor za komercijalne poslove Portonovog