Poneđeljak, 15. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21556 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1
! RATU U UKRAJINI
KOLIKO KOŠTA ŽIVOT U CRNOJ GORI: Potrošačka korpa, prema procjeni Unije slobodnih sindikata, za decembar za četvoročlanu porodicu iznosila 2.045 eura
Krajem 2011. godine minimalna potrošačka korpa, prema podacima Monstata, iznosila je 770 eura. Monstat je u međuvremenu mijenjao metodologiju i minimalna potrošačka korpa nije ispratila rast troškova života u adekvatnoj mjeri. Zvanična potrošačka korpa se ne objavljuje od decembra 2023, kada je je iznosila 830 eura. Od tada USSCG objavljuje sindikalnu potrošačku korpu. Osim troškova hrane, pića i neprehrambenih proizvoda, sindikalna korpa sadrži i druge troškove neophodne za dostojan život građana, a za decembar ove godine iznosi 2.045 eura - precizira Krnić
ISHOD REFERENDUMA U ZETI: Protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda glasalo više od 98 odsto izašlih
Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, a ostvarilo ga je oko osam hiljada građana, odnosno oko 63 odsto
Nacionalna komisija odlučila da preko izmjena Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora zabrani gradnju u Boki Kotorskoj, delegacija Crne Gore uskoro putuje u Francusku
Ministar poljoprivrede odbacuje kritike da je radom njegovog resora nezadovoljno francusko ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede Francuske dalo je pozitivno mišljenje na naše postignute rezultate, kao i ostalih 26 zemalja EU. Netačne su priče koje se plasiraju da smo mi nešto uradili pa zbog nas Francuska nije glasala. Nijesmo dobili nijedno upozorenje. Uradili smo sve i postigli sjajne rezultate – kazao je Vladimir Joković
EKOLOŠKI PORAZ DRŽAVE: Nakon „zelene“ rekonstrukcije Termoelektrana Pljevlja truje vazduh opasnim sumpor-dioksidom
Da posljedice nijesu teorijske, već svakodnevne i dramatične, potvrđuju podaci iz pljevaljske bolnice. Načelnica Odjeljenja pedijatrije Opšte bolnice Pljevlja dr Maja Terzić kazala je da obolijevaju djeca najmlađeg uzrasta, stara svega dva do tri mjeseca, ali i da hospitalizaciju zahtijevaju bebe stare tek 15 dana
Hrvatski analitičar Davor Đenero upozorava Crnu Goru da ima puno mogućnosti za opstrukcije u procesu pregovora sa EU Đenero:
Ministar poljoprivrede odbacuje kritike da je radom francusko ministarstvo poljoprivrede
Širenjem urotničke teorije o dogovoru Vučića sa predsjednikom Makronom i način na koji su se crnogorska politika i javnost suočile sa navodnom blokadom pregovaračkih poglavlja, nažalost, neće biti dobro primljena u Briselu, a stvaranje barem rezervisanih evropskih državnika u odnosu na pristupni proces Crne Gore najmanje je što Crnoj Gori u ovom trenutku treba, kategoričan je Đenero
pregovaračkih
PODGORICA - Naredne godine Crna Gora mora zatvoriti dvadeset poglavlja, za opstrukciju je puno mogućnosti, a gledanja kroz prste sa evropske strane sigurno više neće biti, kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero
Da podsjetimo, Crna Gora će ipak zatvoriti pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske aktivnosti premijera Milojka Spajića i njegovog tima. Sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja. Crna Gora će zatvoriti Poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), Poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i Poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska prvobitno na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Đenero objašnjava da je očito da je crnogorski pregovarački tim napravio promašaje u pregovaračkom procesu. - Francuska je očito slala upozorenja o neadekvatnoj komunikaciji Ministarstva poljoprivrede i o propustima vezanim za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje poglavlja, a na
to u Podgorici nije bilo reakcije. Budući da je EU zainteresovana da se pregovori sa Crnom Gorom eventualno završe iduće godine, sada je Crna Gora dobila jedinstvenu priliku da joj se u dva poglavlja progleda kroz prste, jer ima dovoljno vremena i mjesta koja se mogu blokirati ako naknadno ne bi bile otklonjene pogreške u ova dva pristupna poglavlja. Problem je u tome što crnogorska javnost kao da nije razumjela što se dogodilo. Naravno da u cijelom procesu valja tražiti Vučićevu „nevidljivu ruku“, ali ne na strani Brisela, nego na strani Crne Gore. Radi se o opstrukciji pregovora počinjenoj od strane aktera iz nekadašnjeg DF-a, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore, dakle iz skupine protiveuropskih velikosrpskih i proruskih stranaka. Konsekvenca ovog propusta mora biti eliminacija odgovornih za te propuste, ali i sprečavanje da ta „Vučićeva dugačka ruka“ nastavi da pravi štetu u idućoj godini. Iduće godine Crna Gora mora zatvoriti dvadesetak poglavlja, za opstrukciju je puno mogućnosti, a gledanja kroz prste sa evropske strane sigurno više neće biti -kaže Đenero. On upozorava da Crna Gora samoj sebi šteti pripisujući moći marginalnom izolovanom akteru, kakav je Aleksandar Vučić, na evropskom parteru, širenjem urotničke
teorije o dogovoru s predsjednikom Makronom
- Način na koji su se crnogorska politika i javnost suočile s ovom krizom, nažalost, neće biti dobro primljena u Briselu, a stvaranje barem rezervisanih evropskih državnika u odnosu na pristupni proces Crne Gore najmanje je što Crnoj Gori u ovom trenutku treba - kategoričan je Đenero. On je podsjetio da je u hrvatskom pristupnom procesu pitanje ribarstva bilo vrlo osjetljivo.
- Oni koji su u Hrvatskoj insistirali na tome da Hrvatska proglasi isključivi ekonomski pojas na Jadranu i da izvan svog teritorijalnog mora ograniči ribolov, u stvari su otežavali pristupne pregovore i riskirali da Italija, zainteresova za ribolov u vodama istočnog Jadrana, blokira hrvatski pristupni proces. U slučaju Crne Gore ne radi se o nečem takvom i jasno je da Francuska nema taj tip interesa vezan za Crnu Goru. Ono oko čega se crnogorski pregovarački tim mora zabrinuti činjenica je da očito ovakav potez Francuske u Podgorici nije bio očekivan. To govori da pregovarački timovi za ova dva poglavlja nijesu dobro odradili posao. U ovakvoj situaciji bilo je za očekivati da će iz crnogorskog državnog aparata iscuriti barem neformalna informacija o prirodi ove blokade -kaže naš sagovornik. Mr.J.
Ambasador EU kaže da je ova godina bila uspješna za evropski put Crne Gore Satler:
PODGORICA - Ambasador EU u Podgorici Johan Satler istakao je u Jutarnjem programu TVCG da se nada da će Crna Gora 16. decembra u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji, imati uspješan dan. Naveo je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna. Godina na izmaku, naveo je ambasador, bila je uspješna za evropski put Crne Gore.
- Mnogo je posla, nemojte usporiti, to je moja poruka - rekao je Satler. Što se referenduma u Zeti tiče, naglasio je da mu je drago da ljudi razgovaraju o pita-
nju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i ekološkim izazovima.
- Možda je trebalo i ranije ali dobro je što se to dešava. Bitno je da slušamo jedni druge. Želim da saslušam građane, to je jako bitno. Građani Botuna nijesu dugo saslušani. Posmatramo i problem crvenog mulja, to je ključno i izdvojeno je više od 30 miliona za rješavanje. Mislim da će i pitanje postrojenja u Botunu biti uspješno riješeno - konstatovao je Satler. On je, govoreći o novim segmentima nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine
„Čuvaj da te čuva“ naglasio da su dosadašnjim akcijama postigli vidljive promjene. On je pozdravio veliku zainteresovanost za kampanju, ističući da posebno želi da pohvali dešavanja u Kotoru i njihovu uključenost u akciju. Satler je rekao da treba imati represivnu politiku kada je u pitanju narušavanje životne sredine.
Crna Gora će zatvoriti pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. R. P.
pohvale, kao i ostale zemlje
EK je rekla da smo napravili izvanrednu stvar. Francuska je naša prijateljska zemlja. Nijesmo dobili nijedno upozorenje ni od koga povodom tog pitanja. A tek priče koje neki plasiraju potpuna su neistina. Suština je da je u nekim komunikacijama zastalo. Međutim, Francuska je načelno glasala. Ako su optužbe protiv nas da smo nešto radili pa zbog toga nijesu prvobitno glasali, pa, zašto je EK dala pozitivno mišljenje i pohvale, kao i ostale zemlje – rekao je Joković
PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede Francuske dalo je pozitivno mišljenje na naše postignute rezultate, kao i ostalih 26 zemalja EU. Netačne su priče koje se plasiraju da smo mi nešto uradili pa zbog nas Francuska nije glasala. Nijesmo dobili nijedno upozorenje ni od koga. Uradili smo sve i postigli sjajne rezultate – kazao je za Pobjedu Vladimir Joković, ministar poljoprivrede. Visokopozicionirani izvor Pobjede iz EK saopštio je juče da
je francuski ministar poljoprivrede imao primjedbe da nijesu implementirane određene preporuke od prošle godine za poglavlja 11 i 13, da je veoma teška komunikacija sa Ministarstvom poljoprivrede od 2022. i da ima loših komentara o radu tog resora u vezi sa raspisivanjem tendera, zapošljavanjem, krivolovom, kao i eksploatacijom šuma. Joković, međutim, demantuje da je francusko ministarstvo poljoprivrede imalo primjedbe na rad njegovog resora.
- Sve što je od Ministarstva poljoprivrede traženo da uradi u procesu zatvaranju dva poglavlja, urađeno je. Na Pododboru koji je bio u Briselu nama su čestitali iz Evropske komisije na uspješnom radu i ogromnom trudu, ulaganju i rezultatu koji smo postigli – kazao je Joković. Istakao je da je Ministarstvo poljoprivrede Francuske dalo pozitivno mišljenje na postignute rezultate u njegovom resoru, kao i ostalih 26 zemalja EU.
Mugoša: Nije vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja
Predsjednik Kluba poslanika SD-a Boris Mugoša kazao je da je dobro što ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je i najavljivano.
- Nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede. Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja - izjavio je Mugoša. Ostalo je, ističe, još 21 poglavlje među kojima su i najkompleksnija (23, 24, 27, 12, 8…).
- Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama (bez obzira na kvalitet kandidata) i sl. EU proces podrazumijeva adekvatnu
kako smo mi najsmo kad ste bili
primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica - naveo je Mugoša. Ono što posebno zabrinjava je, kako kaže, olako shvatanje najkompleksnije faze u procesu pregovaranja. - To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu posljednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko, a vi kad ste bili na vlasti toliko
poglavlja je argument za „malu djecu“ i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema - izričit je Mugoša. Prema njegovim riječima, zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih
- Veoma je bitno kada nadam 2028. godine) ali i kakva ćemo država ući u EU. Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi - zaključio je Mugo-
- Veoma je bitno kada ćemo (duboko se i kakva ćemo država ući
promjene - zaključio ša
njegovog resora nezadovoljno
- EK je rekla da smo napravili izvanrednu stvar. Francuska je naša prijateljska zemlja. Mi nijesmo dobili nijedno upozorenje ni od koga povodom tog pitanja. A tek priče koje neki sad plasiraju potpuna su neistina. Suština je da je negdje u nekim komunikacijama zastalo. Međutim, Francuska je načelno glasala. A ako su optužbe protiv nas da smo nešto radili pa zbog toga nijesu prvobitno glasali, pa čekajte, zašto je EK dala pozitivno mišljenje i pohvale, kao i ostale zemlje – rekao je Joković. Kazao je da neće komentarisati navodne primjedbe koje su objavljene u medijima.
- To su netačne informacije i ne želim da ih komentarišem na drugi način, osim da smo sve uradili i postigli sjajne rezultate i zatvaramo dva poglavlja – dodao je Joković. Pobjeda je juče objavila da će Crna Gora zatvoriti pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske aktivnosti premijera Milojka Spajića i njegovog tima. Kako je potvrđeno Pobjedi, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja. To je uslijedilo dan nakon što je Francuska blokirala otvaranje poglavlja 11 i 13. I. KOPRIVICA
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon što je objavljeno da je premijer Milojko Spajić izlobirao zatvaranje poglavlja 11 i 13, napisao je na mreži Iks da je „u protekla dva dana imao prijateljski i konstruktivan razgovor sa Emanuelom Makronom, nakon kojeg će Crna Gora na narednoj Međuvladinoj konferenciji zatvoriti svih pet poglavlja“. Njegov savjetnik Nebojša Vuksanović bio je direktniji – „jedini je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ostvario direktnu komunikaciju sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom u vezi sa zatvaranjem poglavlja 11 i 13 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom (EU)“.
- Radi objektivnog informisanja javnosti, važno je ukazati na okolnosti koje su prethodile donošenju odluke. Tokom razmatranja u radnim tijelima Savjeta Evropske unije, prema informacijama iz procesa, francuski predstavnici dali su negativno mišljenje na zatvaranje ova dva poglavlja. Imajući u vidu da se u praksi odluke ministara najčešće donose u skladu sa preporukama ovih tijela, postojala je realna opasnost da do zatvaranja poglavlja ne dođe - naveo je Vuksanović u saopštenju. Dodao je da je na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, Milatović lično, kroz direktnu komunikaciju sa Makronom, pokrenuo preispitivanje stava francuske strane na najvišem nivou. - Upravo ta predsjednička komunikacija doprinijela je da Francuska, nakon konsultacija, da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13. Ovo potvrđuje značaj pravovremene i odgovorne komunikacije na najvišem nivou kada je riječ o strateškim državnim interesima. Važno je pojasniti i da je, u okviru crnogorskih institucija, jedino predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ostvario direktnu komunikaciju sa predsjednikom Francuske u vezi sa ovim pitanjem - poručio je Vuksanović.
Reagovao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković (DPS), ističući da nijesu tačni navodi Vuksanovića da je jedino Milatović razgovarao sa Makronom. - Prema pouzdanim informacijama iz Pariza i Brisela (kakva je bila i ona o inicijalnom protivljenju Francuske da zatvorimo dva od pet poglavlja), ovo nije tačno – naveo je Vuković i dodao da je to još manje bitno i da je važno da, kao država, završavamo posao.
Piše:
Obećali smo ovaj tekst i red je da ga napišemo.
Vjerovatno ćemo, jednog dana - nadamo se - u ne tako dalekoj budućnosti, saznati što je bio pravi razlog „naprasnih“ odluka Francuske da prvo objavi kako nije spremna da podrži privremeno zatvaranje dva pregovaračka poglavlja, a da se onda, poslije „uspješne diplomatske misije“ premijera Milojka Spajića, uz asistenciju predsjednika Milatovića, koji je promptno odaslao pismo Jelisejskoj palati, predomisli i podrži privremeno zatvaranje svih pet najavljenih pregovaračkih poglavlja. U kratkom intervalu između te dvije (pretpostavljene) odluke zvaničnih francuskih instanci, koje su nakratko utrnule sveprisutni optimizam zasnovan na uvjerenju, to jest propagandnom oduševljenju, kako Crna Gora jezdi prema EU koracima od sedam milja, ponovo smo bili izloženi prigodnim „teorijama zavjere“, odnosno interpretacijama kako je u (neočekivanu) francusku blokadu umiješan, na neki volšebni način, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić Te pretpostavke i objašnjenja su se kretali od „tradicionalnog“ uvjerenja (za koje, nažalost, istorija odnosa Francuske prema Crnoj Gori daje pregršt povoda i motiva - kako iz vremena tragične 1918. i onoga što je slijedilo, pa sve do najnovije istorije, u kojoj su svoju rolu imali i likovi poput ambasadora Kristijana Timonijea, na što Francuska nikako ne može biti ponosna) da zvanični Pariz - i kad treba, i kada ne treba - prvo podrži stav i interes Srbije. Tako su izjave Aleksandra Vučića o tome kako EU treba da primi u svoje članstvo „sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno“, odmah, po tim interpretacijama, dobile spremnu francusku podršku, koja nam je svojom (pokazaće se - jednodnevnom) blokadom takođe rekla „prvo skočite, pa recite hop“.
(Pominjani su, u toj verziji teorije o uticaju srpske politike na francuske odluke i „rafali“, moderni i skupocjeni francuski borbeni mlaznjaci, koje je Vučic trgovao u Francuskoj, kao i značajni francuski projekti u Srbiji. Niko se nije sjetio da, na primjer, pita predsjednika Srbije da li predviđa i članstvo Kosova u EU, kada već propagandno predlaže kolektivno učlanjenje „svih zemalja Zapadnog Balkana“.) Oni malo trezveniji i oprezniji (koji, po nekom nepisanom
Da će biti zatvoreno svih pet najavljenih poglavlja je dobra poruka i lijepo iznenađenje, jer je Crnoj Gori potreban stvarni napredak prema EU. To napredovanje će podržati svaki iskreni zagovornik evropskih integracija, bilo da pripada opozicionoj politici, ili onoj koja je sada na vlasti. Oko toga ne treba da postoje nedoumice - ni u Crnoj Gori, ni van nje
pravilu, u ovakvim situacijama ostanu u manjini i bivaju nadglasani od interpretatora koji odmah u svemu vide srpske zavjere i ruske maligne uticaje, ili, čak, francusko-njemačku konfrontaciju povodom Crne Gore) nisu imali vremena da objasne kako o francuskoj odluci o blokadi dva pregovaračka poglavlja treba razmišljati u kontekstu koji se tiče ukupnih odnosa Podgorice i Pariza.
Jer, razlog blokade nije morao biti (primarno) vezan za djelovanje resora na čijem je čelu nekompetentni ministar Joković, već su se motivi mogli tražiti u drugim situacijama i problemima iz domena bilateralnih odnosa.
Crna Gora je, da pretpostavke ograničimo na te dvije činjenice, i pored primjedbi stručne javnosti, kupila od Francuske dva moderna patrolna čamca, s jedne, ali nije zadovoljila francuska očekivanja (to jest: nije ispunila svoja navodna, što će reći Spajićeva olako data obećanja) povodom međunarodnog tendera o rekonstrukciji i upravljanju kompanijom Aerodromi Crne Gore, s druge strane.
Kada je objavljeno da nas je Francuska blokirala, primjetno je bilo ćutanje, tj. izostajanje (javne) reakcije troje ministara, prvopozvanih da reaguju u ovakvim situacijama. Dok su se, dakle, PES
ministar Ivanović i ministrica Gorčević mislili što i kako da kažu, zvanični ministar vanjskih poslova Ibrahimović je (ako vjerujete!) odaslao instrukciju crnogorskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima da u komunikaciji sa francuskim adresama koriste - francuski! (Ministrovi najbliži saradnici su potpisali i neke druge instrukcije koje se odnose na rad sa Francuskom, ali bi komentar o sadržaju tih uputstava uzrokovao štetu za našu diplomatiju - kakva je, da je!što, bez obzira na sve, ne može biti motiv i cilj naših kritika.)
Naše diplomate nisu, tako, imale vremena ni da počnu da uče francuski, a iz Vlade je stigla radosna vijest da je problem riješen i da će Crna Gora, dok budete čitali ove redove, biti podržana od svih evropskih prijatelja i partnera - i da će biti zatvoreno svih pet najavljenih poglavlja.
To je dobra poruka i lijepo iznenađenje, jer je Crnoj Gori potreban stvarni napredak prema EU. To napredovanje će podržati svaki iskreni zagovornik evropskih integracija, bilo da pripada opozicionoj politici, ili onoj koja je sada na vlasti. Oko toga ne treba da postoje nedoumice - ni u Crnoj Gori, ni van nje.
Da ponovimo: trka sa srpsko-ruskim malignim uticajem u našoj zemlji je jedna od
centralnih dimenzija tog istorijskog procesa. Politički i bezbjednosni izazovi i rizici će se množiti, jer i Srbija i Rusija imaju svoje razloge da Crna Gora ne napravi taj povijesni iskorak. Zato je svaki korak prema Briselu značajan, a svaki zastoj opasan. Ali, daleko je do murava, rekli bi stari Podgoričani. Taj maraton moramo istrčati do kraja. Sva je prilika, dakle, da je Milojko Spajić iskoristio neku od svojih „paf-paf“ vještina i da je njegovo novo obećanje bilo prihvaćeno u Parizu. Francuska nema potrebu - a, pretpostavljamo, ni interesda objašnjava što su bili pravi razlozi za prvobitnu, a naročito ne - za drugu odluku. Jasno je, ipak, da promjena stava nema veze sa problemima vezanim za ta dva poglavlja. Francuski manevar, dakle, mora imati veze sa nekim jasnim francuskim interesom. Ili je tako, ili, da skratimo priču, ni francuska diplomatija nije ono što je nekada bila. Nadamo se, na kraju ove kratkotrajne drame, da Francuska neće opet promijeniti stav. To jest - da će crnogorska strana u budućnosti izbjeći situacije koje bi dovodile do blokada, natezanja i pritisaka iz Ke d’Orseja i iz Jelisejske palate. Sve se, dakle, lijepo završilo, to jest sve je nastavljeno kako je bilo predviđeno.
Ako Spajić i dio Vlade koji kontrolišu on i Branko Krvavac (ili obrnuto?) ponove situacije koje su dovele do francuskog „isključi/uključi“ manevra, teško je očekivati da bi, i sljedećeg puta, bila moguća neka čudotvorna reakcija i novi „diplomatski proboj“. Pretpostavljamo da bi onda, posljednja mjera avgustovskih vlasti bila da se, pošto svi, u međuvremenu, naučimo francuski, neđe u Podgorici - ili, još bolje, na Cetinje - podigne spomenik Francuskoj. Pogađate i prigodni tekst na tom monumentu, po ugledu na tradicionalne francuske favorite na Balkanu: „Volite Francusku kao što je ona nas voljela 1914–1918.“ A i kasnije, mogli bismo dopisati.
(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Crna Gora i UAE potpisuju memorandum u oblasti arbitraže
POVODI: Zašto nas varaju na internetu
PODGORICA - Opre-
dijeljenost Vlade Crne
Gore da jača mehanizme arbitraže važna je poruka budućim investitorima da je zemlja otvorena za poslovanje i sigurna za njihov kapital, ocijenjeno je tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića koji se u okviru službene posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima sastao sa predsjednikom Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija Tarikom Humaidom Al Tajerom (Tariq
Humaid Al Tayerom).
Na sastanku je dogovoreno da se početkom naredne godine pristupi potpisivanju Memoranduma o razumijevanju kako bi se stvorili uslovi za punu institucionalnu i ekspertsku podršku Crnoj Gori na ovom planu. Ministar pravde Bojan Božović predstavio je aktivnosti na planu unapređenja zakonodavnog okvira koji tretira pitanje arbitraže istakavši da je za Vladu to jedan od prioriteta u pogledu obezbjeđivanja pravne sigurnosti investicija.
PODGORICA - Bilo da su u pitanju lažne nagradne igre, razni onlajn forumi i stranice ili sumnjivi sajtovi, jedno je sigurno – ukoliko samo kliknemo na rizične linkove ili recimo unesemo mejl adresu i šifru, omogućavamo zloupotrebu naših podataka, koji sasvim sigurno vrijede mnogo više od onoga što mislimo, ocijenjeno je u CDT-ovom podkastu Akcija. Dževad Đečević, ekspert iz oblasti informacione i sajber bezbjednosti iz kompanije Logejt, kaže da je dominantan motiv za ovakve i slične onlajn prevare finansijska dobit, ali i da je to samo jedan dio zloupotrebe naših podataka. - Na prvu loptu, kod nekih „skemova“ se ostvari skidanje sa kartice, porudžbina sa vaše kartice, neki sitan iznos koji je dovoljan da se ne aktivira Multifaktor autentifikacija za karticu, međutim ako neko ima vaše podatke, username i password može da kolektuje sve to, pošto se te nagradne igre prave masovno, kroz par dana kolektuje se dosta podataka, ti podaci se kupe u nekim tabelama i jednostavno se objave na dark webu i prodaju - upozorio je Đečević. Kazao je da postoje mnoge druge vrste prevara, poput preuzimanja naloga koji se pored finansijske koristi može koristiti i kako bi neko u vaše ime kreirao prevare namijenjene drugim korisnicima društvenih mreža.
- Svi koristimo vještačku inteligenciju, olakšala nam je mnoge stvari, ali sa druge strane olakšala je i napadačima. Donedavno su nam svima stizali mejlovi – od nigerijskog princa smo dobili nasledstvo od 20 miliona dolara, treba da platimo 500 dolara advokatu da bi se pokrenuo ostavinski postupak. Međutim, vidjelo se to na prvu da su to dosta primitivno prevedeni mejlovi sa nekim translejt alatima i lako je bilo selektovati da li je to „fišing“ ili nije „fišing“ ili zlonamjeran mejl, međutim, sa razvojem vještačke inteligencije to je postalo skoro nemoguće, stižu nam mejlovi koji su dovedeni do savršenstva što se tiče ciljanog napada - kazao je Đečević. Svetlana Koprivica, profesorica medijske pismenosti, kaže da je postalo jasno da se odrasli ne snalaze, ali da sa druge strane mladi lakše pristupaju sadržaju koji im se plasira u onlajn prostoru: -Načini na koje se oni (odrasli) ne snalaze su različiti naravno. Zašto? Zato što zapravo odrasli imaju malo manje digitalnih sposobnosti, ne možda nego sigurno. Ali, sa druge strane imaju više skepticizma – „aha, ja ovo nijesam pipnuo ne znam mogu li da ga kupim“ i ne znam je li prava stvar da ovdje ostavim informacije sa svoje kartice, dok na primjer mladi lakše pristupaju sadržaju, njihove digitalne kompetencije su mnogo šire, samim tim što znaju engleski na jednom visokom
nivou što im omogućava da im taj svijet bude pristupačan, ali njima nedostaje skepticizam odraslog čovjeka - kazala je Koprivica i ocijenila da je odgovor na savremene prijetnje svakako medijska pismenost.
- Medijska pismenost može biti na jedan lijep i pristupačan način plasirana u vrtiću, ali isto tako i u udruženju penzionera i jednako je važna. Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo - ocijenila je sagovornica podkasta Akcija.
Sagovornici ukazuju i na važnost kritičkog promišljanja u trenutku kada odlučujemo da li ćemo pristupi određenom sadržaju, ali i neophodnosti podizanja svijesti o tome koliko može biti opasan onlajn svijet.
- Kad razgovaramo na ove teme, više mi je pitanje neke bazične mudrosti, jesi li zapravo ikada besplatno išta dobio, ne. Platio si ga upravo time što si dao neke podatke o sebi i to što ti se danas čini besplatno jer si
dobio rezultate neke utakmice, jer si gledala način na koji se neko šminka u redu je, ali u budućnosti to više neće biti samo to, to će se ticati mnogo važnijih i ozbiljnijih stvari i od toga će zavisiti na koji način će se obrazovati tvoja djeca, koje će biti tvoje mogućnosti, gdje ćeš se ti školovati, gdje ćeš imati prostora da se zaposliš… - kazala je Koprivica i dodala da princip svjesnosti mora biti na visokom nivou, što, kako je ocijenila, nije lako, ali je dio igre.
Da nema „besplatne večere“ kazao je i Đečević.
-Vjerovali ili ne Viber i WhatsApp na primjer, iza sebe imaju infrastrukturu serversku i mrežnu koja vrijedi milione, možda čak i milijarde eura, iza toga rade vrhunski eksperti, a mi taj servis dobijamo besplatno. Zašto ga dobijamo besplatno? Zbog podataka. Primijetili ste da je vještačka inteligencija naučila jezik vrlo brzo, kako su ga naučili? – iz BigData – znači iz podataka - kazao je on.
- Uspjeh arbitraže direktno zavisi od kvaliteta pravnog okvira, zato smo odlučni da primijenimo najbolju svjetsku praksu i da se u optimalnom roku pozicioniramo kao relevantan regionalni akter i na ovom planu - poručio je Božović.
U tom kontekstu, saglasni su sagovornici, izuzetno dobri odnosi sa regionom i pozicija predvodnice u procesu evropske integracije, predstavljaju snažan kapital Crne Gore koji uz adekvatno normiranje garantuje siguran uspjeh.
Ocijenio je i da je ovo nezgodna tema i da je edukacija svih generacija prosto neophodna - Primjer tome je, recimo, dijete deset - dvanaest godina krene da ide samo u školu, roditelji mu daju ključ od kuće, kažu ovaj ključ drži oko vrata, nemoj da ga daješ nikome, nemoj niko da slika ovaj ključ, nemoj niko da kopira, čuvaj ga kao oči u glavi. U isto vrijeme, ako dijete dobija mobilni telefon, telefon mu se uruči i ništa mu se ne kaže. Jednostavno moramo da se edukujemo. Isto tako, kod seniora, starijim ljudima je dosadno, imaju dosta vremena, dođu njihova djeca naprave im socijalne mreže, treba ih edukovati, treba im reći nemojte da otvarate bilo kakve linkove, ono polje đe je post nije polje za pretragu i tako dalje - dodaje Đečević. Kazao je i da je neophodno da svi vodimo računa o sajber higijeni, da koristimo jedinstvene i kompleksne šifre… - Restartujte telefon nakon nekoliko dana, obrišite istoriju pretraživanja, obrišite kukije, obrišite keš, promijenite mejl adresu koju koristite, nije to ništa strašno, jednostavno glavni problem koji se tiče digitalne bezbjednosti je edukacija. Ljudi često tumaraju internetom, dosta često osjete i anksioznost ili budu prevareni - dodaje on. R. P.
Kako su ocijenili, pored formulisanja pravnog okvira pažnju je potrebno posvetiti obuci kadra u čemu će Međunarodni Arbitražni Centar Dubaija dati punu podršku.
- Raduje nas vijest da Crna Gora kao prijateljska zemlja želi da unaprijedi oblast arbitraže. U tom važnom poslu i na planu jačanja mehanizama medijacije kao važnog međukoraka, računajte da smo vaši partneri, a ne konkurenti - kazao je Al Tajer. Uz saglasnost da bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja, sa sastanka je poručeno da je dobra međudržavna saradnja na institucionalnom nivou signal budućim investitorima iz UAE da je Crna Gora pouzdana destinacija za ulaganje. Predsjednik Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija, Al Tajer, uputio je poziv ministru Božoviću da učestvuje na Sedmici arbitraže koja će biti održana u Dubaiju početkom novembra 2026. R. P.
Iz neformalne platforme slobodnih građana poručili da će nastaviti da se bore za ideje bolje i pravednije Crne Gore
Vidimo
PODGORICA - STEGA, kao najšira neformalna platforma slobodnih građana, okupljenih oko ideje bolje i pravednije Crne Gore, pozdravlja i podržava sve one pojedince, inicijative i organizacije koji se bore protiv nezakonja, torture i negacije prava građana na slobodno okupljanje.
STEGA, kako se navodi u saopštenju, kao organizator okupljanja građana pod Goricom, ponovo izražava najoštriji protest zbog postupanja policije prema 35 građana koji su predmet „prekršajnih prijava“ i ovom i svakom narednom izražavamo solidarnost sa njima i svakom aktivnošću koju samoinicijativno ili u saradnji sa drugima sprovode.
- Svi mi koji smo 8. jula 2025. godine bili na protestu smo „35 procesuiranih“ i poručujemo da će nas uvijek biti više od broja izmišljenih krivičnih i nezakonitih i suprotno zakonu podnijetih prekršajnih prijava. Zato jasna poruka da se Crna Gora ne može „umiriti“ silom represije i nezakonja, jer ovdje ima jedan narod koji ne „ljubi lance“ i zato se vidimo 19. decembra na Gorici - poručuju. R. P.
Poneđeljak, 15. decembar 2025.
PODGORICA - Dok Vlada građanima obećava „zaštitu standarda“ kroz ograničavanje marži i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno – četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan život potrebno 2.045 eura mjesečno. Na tu razliku, između političkih poruka i praznog novčanika, upozorava Mirza Krnić iz Preokreta, ističući da su državne mjere tek marketinški potezi. Posebno zabrinjava činjenica da zvanična potrošačka korpa Monstata više ne postoji u javnosti, dok su troškovi života izmakli svakoj kontroli. Umjesto rješavanja uzroka inflacije, država se bavi posljedicama, ostavljajući građane da sami nose teret rasta cijena, uvozničkih lobija i koncentrisanog trgovinskog kapitala.
- Krajem 2011. godine minimalna potrošačka korpa po Monstatu iznosila je 770 eura. Monstat je u međuvremenu mijenjao metodologiju i minimalna potrošačka korpa nije ispratila rast troškova života u adekvatnoj mjeri. Zvanična potrošačka korpa se ne objavljuje od decembra 2023, kada je je iznosila 830 eura. U svakom slučaju, od tada Unija slobodnih sindikata objavljuje sindikalnu potrošačku korpu, što je za pohvalu. Osim troškova hrane, pića i neprehrambenih proizvoda, sindikalna korpa sadrži i druge troškove neophodne za dostojan život građana, a za decembar ove godine iznosi 2.045 eura. Ovi podaci vjernije prikazuju koliko sredstava mjesečno je potrebno četvoročlanoj porodici nego što su ikada podaci Monstata - poručuje Krnić za Pobjedu.
UDAR NA BUDŽET
On navodi da je rast troškova mnogo veći od onog što bilo koje ograničenje marži može da postigne. Smatra da su ove mjere marketinškog karaktera, bez stvarne želje i mogućnosti da makar ublaže snažan udar na budžete građana. - Vrlo su ograničenog opsega, možda mogu dati male kratkotrajne efekte, ali dugoročno će proizvesti još veće probleme i privredi i građanima. Inflacija je u novembru 4,2 odsto, i dalje je visoka i teško da možemo očekivati pad. Prije svega, moramo da razumijemo da se ne rješava problem od posljedice. Vi možete ograničiti maržu, ali ako krupni trgovinski kapital želi da zaobiđe taj problem, vrlo je jednostavno. Imamo i problem uvozničkih lobija. Reguliše se nekoliko proizvoda i po tim novim cijenama drugi proizvođači imaju slične cijene. U svakom slučaju, za ovaj problem je država odgovorna, a ne privreda - smatra Krnić. Po njegovim riječima, ako stvarno hoće nešto da se riješi, onda treba uključiti privredu da se dođe do održivih rješenja na fer postavkama.
- Ukoliko se ova negativna praksa nastavi, to dalje znači da ulazimo u vrijeme još ve-
KOLIKO KOŠTA ŽIVOT U CRNOJ GORI: Potrošačka korpa, prema procjeni Unije slobodnih sindikata, za decembar za četvoročlanu porodicu iznosila 2.045 eura
Krajem 2011. godine minimalna potrošačka korpa, prema podacima Monstata, iznosila je 770 eura. Monstat je u međuvremenu mijenjao metodologiju i minimalna potrošačka korpa nije ispratila rast troškova života u adekvatnoj mjeri. Zvanična potrošačka korpa se ne objavljuje od decembra 2023, kada je iznosila 830 eura. Od tada USSCG objavljuje sindikalnu potrošačku korpu. Osim troškova hrane, pića i neprehrambenih proizvoda, sindikalna korpa sadrži i druge troškove neophodne za dostojan život građana, a za decembar ove godine iznosi 2.045 euraprecizira Krnić neprehrambenih proizvoda,
će nestabilnosti i nesigurnosti i ukoliko se nešto drastično ne promijeni, građani neće osjetiti boljitak, čak suprotno - objašnjava Krnić. Dodaje da bez pokretanja proizvodnje i oživljavanja privrede, svako dalje povećavanje zarada neminovno će uvećavati inflaciju koja će ne samo obezvrijediti povećanje zarada, već dovesti građane u još nepovoljniji položaj.
- Kod nas je problem što je tržište visoko koncentrisano u rukama nekoliko velikih trgovinskih lanaca, a imaju tendenciju da nastupaju monopolistički. Crna Gora uvozi inflaciju, a od Evrope sad imamo i domaću inflaciju. Domaća proizvodnja je nedovoljno razvijena. Kada se uvede limitiranje marži, trgovci lako prenesu teret na druge proizvode, ili ga prebace na dobavljače, koji onda opet reaguju povećanjem cijena. Sistem jednostavno nema unutrašnju otpornost. Veliki problem je struktura privrede, ogromna uvozna zavisnost,veliko učešće usluga i zavisnost od turističke sezone. Takođe carina, akcize značajno učestvuju u krajnjoj cijeni proizvoda. Onamo gdje imamo proizvodnju, ona je nedovoljno razvijena – npr. u mliječnoj industriji dominiraju mlijeko i jogurti koji su niskoakumulativni artikli - toj industriji su potrebna velika ulaganja da bi mogli proširiti asortiman na artikle sa većom akumulacijomkazao je Krnić.
On smatra da limitiranje marži može biti korisna kratkoročna mjera u kriznim vremenima kao dio paket aranžmana, ali ne može biti strategija, dugoročni efekti su samo negativni.
UVOZNA ZAVISNOST
Visoka uvozna zavisnost čini nas ranjivim na jake inflatorne udare na svjetskom tržištu.
- Pojedine zemlje EU ograničavanje marži povremeno koriste, ali kao jednu od mnogih mjera, i to u vrlo ograničenom opsegu, jer može negativno uticati na male proizvođače i poremetiti tržište. Oni aktivno koriste poresku i monetarnu politiku, kao i subvencije i kontrolu kartela - kazao je Krnić. Smatra da treba jačati predu-
zetništvo i proizvodnju i samim tim pripremati teren za manju zavisnost, a veću mogućnost upravljanjem ekonomskih procesima od strane države.
- Proizvodnjom možemo smanjiti uvoz i povećati izvoz, kao i potrošnju domaćih proizvoda, što se dalje pozitivno odražava na zaposlenost, produktivnost, jačanje konkurentnosti, pa samim tim i snižavanje cijena. Došlo bi do rasta potrošnje i bolje naplate poreza, ali na zdravim osnovama, bazirano na domaćoj proizvodnji, što bi imalo višestruke koristi po državu, zaposlene i građane. Više puta smo predlagali uvođenje robnih rezervi, koje mogu biti efikasan meha-
nizam za kontrolu cijena, uz uvezivanje sa domaćim proizvođačima, fokus na rast domaće proizvodnje i promovisanje preduzetništva, kao i kontrolu uvozničkih lobija i dogovornog nastupanja krupnog kapitala, tj. stvaranja monopola i oligopola - smatra Krnić dodajući da Vlada može da utiče akciznom i poreskom politikom na cijene, da jača kontrolu velikih trgovinskih lanaca, ograniči i spriječi negativan uticaj uvozničkih lobija na domaće proizvode. - Treba da se promovišu domaći proizvodi, uvežu u zadruge domaći proizvođači, da im se garantuje otkup po unaprijed definisanim cijenama, pomogne u brendiranju i uniformisanju proizvoda po kojima smo prepoznati. Važno je i smanjiti troškove logistike, prije svega transporta koji u velikom dijelu učestvuju u cijeni koštanja. Da ima vizije, nakon svih ovih aktivnosti promovisao bi se ekonomski patriotizam kroz razne subvencije i popuste. Tako bi proizveli pomjeranje stvari ka opštem dobru i koristi građana, ali ova Vlada nema interesa za to, a ni želje i ideje kako to da sprovede - poručuje Krnić. Podsjećamo da, prema nedavnom istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više nego u istom periodu prije dvije godine, kad je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa. U poređenju sa trećim kvarta-
lom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura, što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u toj kategoriji se, kako je pojasnio, dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova.
Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano, sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine, ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu. Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine, iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto. N. KOVAČEVIĆ
Potrebu jasnijeg određenja jednog od tri Ustavom Crne Gore utvrđena bitna uslova za izbor sudije Ustavnog suda, pored minimuma od 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, po kojem se sudija bira iz reda istaknutih pravnika, nedvosmisleno aktuelizuje svaki novi izbor sudija. Ukoliko se zaista želi istinsko jačanje Ustavnog suda kao najvišeg državnog organa i ustavne vlasti sui generis, od presudnog značaja je izbor kompetentnih i profesionalnih kadrova za funkciju sudije kojima će nastojanje za efikasnom i brzom zaštitom ustavnosti i zakonitosti, ali i ljudskih prava i sloboda, biti jedini profesionalni i lični cilj i nalog za postupanje. Sudije Ustavnog suda moraju biti pojedinci koji su stručnim i profesionalnim referencama, ali i ljudskim, moralnim vrijednostima, spremni da odgovore zahtjevima za daljom izgradnjom Crne Gore kao građanske i demokratske države zasnovane na načelu vladavine prava. Sposobni da ostanu nezavisni i otporni na sve uticaje sa strane. Samo takve sudije mogu uspješno doprinijeti izgradnji ustavnopravnog sistema u kojem Ustavni sud neće biti sredstvo u funkciji politike, i to zbog Ustava i građana (ustavna demokratija), a ne zbog samog Suda (sudokratija). Ustavotvorac nije potpunije definisao pojam „istaknuti pravnik“ niti na bilo koji način dao bliže odrednice za preciznije određenje njegovog značenja. To je u Ustavu ostao opšti, okvirni pojam. Takav pristup je razumljiv ako se pođe od teorijsko-pravnog pojma Ustava, kako se on definiše u nauci ustavnog prava, kao konstitutivnog pravnog akta države sa najjačom pravnom snagom, koji sadrži složeni sistem pravnih načela kojima se okvirno uređuju najznačajniji društveni odnosi. U pokušaju da pojasni ovaj Ustavom propisani posebni uslov za izbor sudije Ustavnog suda, Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore pojam „istaknuti pravnik“ određuje metodom enumeracije, odnosno nabrajanja pravničkih profesija, dominantno pravosudnih, u kojima su pravnici uposleni. Jedini Zakonom propisani opšti uslov, u smislu vrednosnog kvalifikativa, da kandidati „uživaju profesionalni i lični ugled“, takođe je dat suviše uopšteno i ne doprinosi potpunijem određenju ustavnog pojma „istaknuti pravnik“.
Crna Gora nesumnjivo ima pravnika koji se mogu smatrati istaknutim prema prethodno navedenim ili sličnim kriterijumima. Problem je, međutim, u tome što se takvi ne odlučuju za ustavnosudsku funkciju ili, pak, političke partije ne postižu konsenzus za njihov izbor. Sve dok normativno ne budu utvrđeni jasni kriterijumi koji će uključivati i vrednovati visoko stručne i moralne vrijednosti kandidata, odziv kvalitetnog kadra za izbor sudija Ustavnog suda biće nedovoljan. Činjenica da se na javne pozive pretežno javljaju kandidati bez jasnih i nespornih kompetencija nesumnjivo destimuliše one sa zavidnim referencama da uđu u postupak izbora. Sve to kontinuirano doprinosi daljem padu kvaliteta sudijske funkcije i ugleda institucije u cjelini
NEJASAN I NEODREĐEN
Ustavni pojam „istaknuti pravnik“ ostaje, dakle, nejasan, neodređen i nedefinisan. Izgleda kao da su i Ustav i Zakon o Ustavnom sudu zauzeli stav da se radi o pravnom standardu čije se značenje i suština određuju prilikom svakog konkretnog predlaganja i izbora sudije Ustavnog suda. Međutim, to se od Ustavom utvrđenih predlagača za izbor sudija Ustavnog suda, Predsjednika Crne Gore i Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, ne čini ni u tom postupku. Ovaj Ustavom utvrđeni uslov se ne vrednuje u skladu sa značajem, mjestom i ulogom Ustavnog suda u ustavnopravnom sistemu Crne Gore. Prihvata se da ga svaki prijavljeni kandidat ispunjava, bez sagledavanja njegovih profesionalnih dostignuća i rezultata pravničkog rada. To praktično znači da kandidat sam cijeni ispunjenost uslova da je istaknuti pravnik i na osnovu takvog sopstvenog stava se opredjeljuje za prijavu na javni poziv. Pri tome najčešće bez potpunog shvatanja karaktera i značaja tog bitnog uslova za sopstveni izbor za sudiju Ustavnog suda. Izostaje i jasno izražena spremnost i namjera bilo kog drugog relevantnog društvenog subjekta da se uđe u suštinu ovog ustavnog pojma i utvrdi njegovo pravo ili makar približno značenje. Kako Ustavom utvrđeni uslov da se sudija Ustavnog suda bira iz reda istaknutih pravnika ne bi i dalje ostajao mrtvo slovo na papiru, pojam „istaknuti pravnik“ neophodno je konkretnije i preciznije definisati Zakonom o Ustavnom sudu. Bez čekanja da se to eventualno učini Ustavom. Posebno zbog složenog postupka promjene Ustava utvrđenog samim Ustavom.
A na osnovu čega se pravnik zaista može smatrati istaknutim? Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente njegove ličnosti? Ili su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama?
U ustavnopravnoj teoriji, najšire posmatrano, mogu se prepoznati dva shvatanja o tome ko je zapravo istaknuti pravnik. Prema prvom gledištu, istaknuti pravnik je vrhunski pravni stručnjak koji se profesionalnom karijerom i rezultatima rada izdvaja od većine ostalih. Takav status stiče se na osnovu akademskih i naučnih zvanja, kao što su doktor pravnih nauka, profesor prava, naučni savjetnik itd, ali i na osnovu godina života, radnog staža i stručnog iskustva, rezultata u ostvarivanju vladavine prava i zaštiti ljudskih prava i sloboda, učešća u radu međunarodnih pravničkih asocijacija, prisustva i izlaganja na visokim naučnim i stručnim skupovima. Dakle, to nije samo pravni „nomotehničar“, već pravnik koji ima izražene sposobnosti za tumačenje i primjenu prava. Prema drugom shvatanju, istaknuti pravnik, pored toga što je pravni stručnjak, mora da posjeduje i izražene snažne osobine ličnosti, kao što su moralni i profesionalni integritet, intelektualna i stručna odvažnost, autonomnost i samostalnost u stručnom mišljenju, kreativnost i imunost u postupanju, smisao za toleranciju i poštovanje drugačijeg pravničkog mišljenja, osjećaj za odgovornost itd.
OBRAZOVANJE
Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore kao istaknute prav-
nike na prvom mjestu navodi „profesore pravnih nauka“. Ali u tu kategoriju istaknutih pravnika može se svrstati samo profesor pravnih nauka na visokoškolskoj ustanovi. Nesporno je da se pravnik koji obrazuje buduće visoko obrazovane kadrove u pravnoj struci mora smatrati istaknutim pravnikom. Osim toga, profesor pravnih nauka na fakultetu je, po pravilu, i doktor pravnih nauka, iako to zakonska formulacija ne sadrži. Pravnik koji ima stečeno akademsko zvanje i stepen doktora pravnih nauka mora se smatrati istaknutim pravnikom. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koji detaljnije utvrđuje Ustavom Republike Hrvatske propisane uslove za izbor sudija Ustavnog suda, za doktora pravnih nauka predviđa čak izuzetak od pravila u pogledu godina iskustva u pravnoj struci, utvrđujući da mora da ima najmanje 12, umjesto redovnih 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, ukoliko ispunjava i druge uslove utvrđene tim zakonom. Naravno, doktorat pravnih nauka mora biti praćen i materijalnim dokazima stručnosti i iskustva u vidu priznatih naučnih i stručnih radova i referata koji potvrđuju da se kandidat za sudiju Ustavnog suda istakao u naučnom, stručnom ili pedagoškom radu. Problem je, međutim, mnogo složeniji kada treba odrediti ko je istaknuti pravnik iz svih drugih pravničkih profesija koje nabraja Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore. Sa sigurnošću se može reći da sama pripadnost određenoj profesiji ne daje dovoljno elemenata na osnovu kojih kandidat prilikom ocjene njegovih profesionalnih referenci može biti nedvosmisleno i nesporno
identifikovan kao istaknuti pravnik. Da li je Ustav, odnosno bolje reći ustavotvorac, zaista zamislio Ustavni sud, koji je u funkcionalnom smislu čuvar i garant najvećih ustavnih vrijednosti, sa pravnicima koji su radno angažovani u bilo kojoj od tih pravničkih zajednica, ukoliko ne posjeduju i neke dodatne reference? Ili je, ipak, imao u vidu Ustavni sud sa doktorima pravnih nauka, profesorima prava, sudijama Vrhovnog suda, istaknutim advokatima i sl.?
KANDIDATI
Na osnovu normiranih potpunijih i jasnijih kriterijuma za utvrđivanje značenja i obuhvata ustavnog pojma „istaknuti pravnik“ prepoznavao bi se kandidat čije su sposobnosti za tumačenje pravne norme i dolaženje do njenog pravog značenja, što je imperativ u radu sudije Ustavnog suda, poznate i priznate u stručnoj javnosti. Kandidat uvažen po svom uspješnom radu i rezultatima rada, sa zavidnom profesionalnom karijerom i dostignućima u akademskoj, sudijskoj, advokatskoj ili drugoj pravničkoj profesiji. Kandidat koji posjeduje naučna, akademska ili stručna zvanja, objavljene naučne i stručne radove u formi udžbenika, monografije, ili u domaćim i međunarodnim referentnim naučnim i stručnim časopisima; rezultate u teorijskom ili praktičnom bavljenju ustavnim pravom i zaštiti ljudskih prava i sloboda; iskustvo u normativnoj djelatnosti; članstvo i učešće u radu međunarodnih i nacionalnih sudskih ili stručnih pravničkih institucija i sl. Kandidat zapažen i po javno izraženim stručnim mišljenjima i stavovima po pojedinim pravnim pitanjima i učešćem u rješava-
nju složenih pravnih odnosa u društvu. Jaki intelektualac i profesionalac sa integritetom koji je sposoban da osjeti duh institucije i uspostavlja ravnotežu između „nepravničkog“ i „pravničkog“ gledanja na odnose u društvu. Vrednovali bi se, naravno, i svi drugi elementi pravničkog rada i profesionalnih dostignuća koja su obilježila karijeru kandidata. Istaknuti pravnik je, dakle, pravni stručnjak koji se ističe znanjem, iskustvom, doprinosom pravnoj teoriji ili praksi, autoritetom i ugledom u pravničkoj profesiji. Među profesionalnim referencama i kvalifikacijama koje kandidat za sudiju Ustavnog suda treba da ima da bi se moglo smatrati da pripada redu istaknutih pravnika može se utvrditi i posjedovanje položenog stručnog ispita za rad u državnim organima ili pravosudnog ispita. Ali ne kao obaveznog uslova. Utvrđivanje i zahtijevanje apsolutnih uslova koji nemaju neposredan osnov u Ustavu, bilo kojim pravnim aktom, a pogotovu u javnom pozivu Ustavom utvrđenih predlagača za izbor, kao što se to sada čini, urušava ugled funkcije sudije, a time i integritet i autoritet institucije Ustavnog suda u cjelini. Za razliku od takvog pristupa, države razvijene ustavne demokratije i vladavine prava vode računa o svim aspektima očuvanja i zaštite integriteta ustavnosudske funkcije.
Crna Gora nesumnjivo ima pravnika koji se mogu smatrati istaknutim prema prethodno navedenim ili sličnim kriterijumima. Problem je, međutim, u tome što se takvi ne odlučuju za ustavnosudsku funkciju ili, pak, političke partije ne postižu konsenzus za njihov izbor. Sve dok normativno ne budu utvrđeni jasni kriterijumi koji će uključivati i vrednovati visoko stručne i moralne vrijednosti kandidata, odziv kvalitetnih kadrova za izbor sudija Ustavnog suda će biti nedovoljan. Činjenica da se na javne pozive pretežno javljaju kandidati bez jasnih i nespornih kompetencija nesumnjivo destimuliše one sa zavidnim referencama da uđu u postupak izbora. Sve to kontinuirano doprinosi daljem padu kvaliteta sudijske funkcije i ugleda institucije u cjelini. (Autor je bivši predsjednik Ustavnog suda)
Poneđeljak, 15. decembar 2025.
PODGORICA - Pljevljaci se ovih dana doslovno bore za vazduh - samo dvije sedmice nakon što je Termoelektrana Pljevlja, uz ulaganje više od 70 miliona eura, puštena u rad poslije takozvane ekološke rekonstrukcije, vazduh u gradu ponovo je postao opasan po zdravlje. TE Pljevlja je puštena u pogon, ali ne i ključna postrojenja za odsumporavanje.
Agencija za zaštitu životne sredine juče je izdala upozorenje da je prisustvo sumpor-dioksida u vazduhu dostiglo nivoe koji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice. Na to je upozorio i predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš, kao i članovi Opštinskog operativnog tima za vanredne situacije, koji su iznijeli alarmantne podatke o zdravlju stanovništva - posebno najmlađih, pa čak i beba. Razmatrana je i mogućnost privremenog prekida nastave dok traje epizoda ekstremnog zagađenja.
Pored Agencije i Tima za vanredne situacije, oglasio se i Institut za javno zdravlje, savjetujući građanima da borave u zatvorenim prostorijama, koriste prečišćivače vazduha i da, paradoksalno, smanje grijanje - usred zime.
Parametri u „crvenom“
Da je situacija alarmantna potvrđuju i zvanični parametri Agencije za zaštitu životne sredine. Tokom noći između 13. i 14. decembra zabilježeno je ozbiljno zagađenje vazduha, nakon što je prekoračen prag upozorenja za sumpor-dioksid. Koncentracije tog gasa u periodu od 23 časa 13. decembra do jedan sat iza ponoći 14. decembra bile su iznad dozvoljenog praga od 500 mikrograma po metru kubnom, propisanog kao tročasovni prosjek. Iz Agencije upozoravaju da je riječ o epizodi zagađenja koja može imati teške posljedice po zdravlje stanovništva, naročito djece, starijih osoba, trudnica i hroničnih bolesnika, posebno onih sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Situacija se, prema najno-
EKOLOŠKI PORAZ DRŽAVE: Nakon „zelene“ rekonstrukcije
Termoelektrana Pljevlja truje vazduh opasnim sumpor-dioksidom
Da posljedice nijesu teorijske, već svakodnevne i dramatične, potvrđuju podaci iz pljevaljske bolnice. Načelnica Odjeljenja pedijatrije Opšte bolnice Pljevlja dr Maja Terzić kazala je da obolijevaju djeca najmlađeg uzrasta, stara svega dva do tri mjeseca, ali i da hospitalizaciju zahtijevaju bebe stare tek 15 dana
vijim mjerenjima, nije popravila ni tokom jutra.
A vrijednosti koje su donešene u Vladinoj uredbi o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija su znatno niže. Zbog toga su podaci Agencije alarmantni i duboko zabrinjavajući.
U toj uredbi je navedeno da je granična vrijednost sumpor-dioksida za jednočasovni prosjek 350 μg/m³, dok dnevna srednja vrijednost ne smije prelaziti 125 μg/m³ više od tri puta godišnje.
BeBe hosPitalizovane
Zbog toga je održan hitan sastanak Operativnog tima za vanredne situacije. Gordana Đukanović iz Agencije za zaštitu životne sredine saopštila je članovima da parametri sa mjernih stanica u Pljevljima ukazuju na enormno zagađenje, ali da zbog prekida internet veze podaci nijesu dostupni u realnom vremenu. Upozorila je i da sve ukazuje na mogućnost daljeg rasta koncentracija otrovnih polutanata u vazduhu u narednom periodu. Nije isključila ni mogućnost da je, uz nepovoljne meteorološke uslove, porast zagađenja direktno povezan sa radom Termoelektrane Pljevlja.
Dana Krezović iz opštinske Službe za zaštitu životne sredine, kao glavni uzrok naglog skoka zagađenja označila je puštanje u rad TE Pljevlja bez pogona za odsumporavanje.
Epidemiolog dr Biljana Čarkilović ukazala je na potrebu hitnog uvođenja aparata za prečišćavanje vazduha u učionice, sportske sale, bolničke sobe i domove za stare.
Da posljedice nijesu teorijske, već svakodnevne i dramatične, potvrđuju podaci iz pljevaljske bolnice. Načelnica Odjeljenja pedijatrije Opšte bolnice Pljevlja dr Maja Terzić kazala je da obolijevaju djeca najmlađeg uzrasta, stara svega dva do tri mjeseca, ali i da hospitalizaciju zahtijevaju bebe stare tek 15 dana.
- Smatramo da je kombinacija ekstremnog zagađenja i
Preporuke Instituta za javno zdravlje: Izbjegavati izlaske, ne otvarati prozore
Koliko je ozbiljna situacija u Pljevljima, svjedoči i saopštenje Instituta za javno zdravlje. Iz te ustanove su izdali upozorenja, u skladu sa Kratkoročnim akcionim planom za opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor-dioksid. Kazali su da je ugrožena ranjiva populacija (trudnice, novorođenčad, djeca do pet godina starosti, stanovništvo starije od 65 godina, osobe sa astmom i osobe koje pate od kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti) i osjetljiva populacija (osobe koje reaguju pojačano u odno-
su na opštu populaciju ili čije se tegobe pogoršavaju tokom zagađenja (hronični bolesnici, osobe koje boluju od neuroloških, infektivnih bolesti, imunokompromitovane osobe. Ističu da se može osjetiti otežano disanje, sviranje u grudima, stezanje u grudnom košu...
Preporučili su Pljevljacima da izbjegavaju fizičke aktivnosti i bavljenje sportom na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za vrijeme epizode zagađenja. Treba da izbjegavaju izlaske u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, naročito u blizini velikih saobraćajnica. Ne preporučuje se otvaranje
prozora i provjetravanje zatvorenih prostorija u stambenim jedinicama dok traje epizoda zagađenja. U slučaju javljanja neuobičajenih tegoba vezano za respiratorni i kardiovaskularni sistem, savjetuju da se potraži stručna medicinska pomoć u zavisnosti od težine tegoba u Domu zdravlja ili u službi Hitne medicinske pomoći u Pljevljima. Za one manje osjetljive, u saopštenju IJZCG nazvane opšta populacija, savjetuje se da se smanji ili odloži produžena ili naporna fizička aktivnost i bavljenje sportom, na otvorenom ili u zatvorenom prosto-
prisustva virusa dodatno zakomplikovala kliničku sliku. Odjeljenje je prepuno, oko 50 odsto djece je na kiseoniku. To je danonoćna borba - kazala je dr Terzić, apelujući da se hitno preduzmu sve raspoložive mjere kako bi se zagađenje zaustavilo.
Pljevlja (ni)jesu eksPeriment
Predsjednik opštine Pljevlja
Dario Vraneš upozorio je da je posebno indikativno to što se upravo u danima kada grad tone u smog servisira mjerna stanica za praćenje kvaliteta vazduha, zbog čega nijesu
ru do kraja epizode zagađenja. - Ukoliko se jave simptomi (neuobičajen zamor, bol i nadražaj disajnih puteva, začepljen nos, kašalj, otežano disanje, lupanje srca i sl.) posavjetujte se sa vašim izabranim ljekarom –savjetuju iz IJZCG. Preporučuju da se ne upotrebljavaju uređaji za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinski šporeti i šporeti na čvrsta goriva. Ne treba pušiti u stambenim prostorijama, ali treba odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne hemikalije i rastvore, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nijesu hitne, a pri kojima se zagađuje vazduh u prostorijama dok traje epizoda zagađenja...
Dodao je i da su iz EPCG usmeno saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja, ali da Opština zahtijeva zvanično izjašnjenje stručnih službi. loša rekonstrukcija Prilikom puštanja u rad TE Pljevlja saopšteno je da je cilj ekološke rekonstrukcije smanjenje negativnog uticaja postrojenja na kvalitet vazduha, vode i zemljišta. Jedno od najvažnijih postrojenja tog sistema je sistem za odsumporavanje dimnih gasova, uz tvrdnje da će se njegovim radom emisija sumpornih oksida smanjiti više od 30 puta.
Sumporni oksidi su izuzetno opasni - u kontaktu sa vlagom u plućima stvaraju sumpornu kiselinu koja oštećuje alveole i vodi ka hroničnim respiratornim oboljenjima.
TE Pljevlja je puštena u rad 30. novembra, ali je već narednog dana obustavljena zbog, kako je tada saopšteno iz EPCG, „izazova u funkcionisanju sistema za transport šljake i dijela opreme ugrađene u okviru ekološke rekonstrukcije“.
dostupni svi relevantni podaci o PM10 i PM2,5 česticama. Na sastanku je saopštio i da je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić potvrdio da je glavni uzrok trenutnog zagađenja - Termoelektrana Pljevlja.
- Jučerašnja meteorološka situacija dodatno je pogoršala stanje. Gusta magla se podigla visoko, tako da je dimnjak Termoelektrane ostao ispod tog sloja, a sistem za odsumporavanje još nije pušten u rad. To znači da je Termoelektrana započela rad bez odsumporavanja, i to je osnovni uzrok ovakvog zagađenja - rekao je Vraneš.
On je pozvao Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da, kako je rekao, „pod hitno prekine eksperimente nad građanima Pljevalja“, poručujući da je stanje u gradu postalo neizdrživo.
Vraneš je dodao da će, ukoliko se utvrdi da i individualna ložišta znatno doprinose zagađenju, Opština tražiti od Vlade i nadležnih ministarstava da se građani Pljevalja u potpunosti oslobode plaćanja električne energije tokom sezone grijanja.
- Pljevljaci moraju pokazati otpor prema diskriminatorskom odnosu države prema ovom gradu koji traje decenijama. Ovdje su životi i zdravlje građana na prvom mjestu. Nećemo se povući pred bilo čijim zahtjevima koji nijesu u interesu Pljevalja - poručio je Vraneš.
Decenije u otrovnoj magli Pljevlja decenijama žive sa zagađenjem vazduha. Zimi se grad pretvara u sivu mrlju bez horizonta, a prošle godine građani nijesu mogli da uživaju ni u novogodišnjim svečanostima - praznična rasvjeta jedva se nazirala kroz smog. U ovom ekološkom porazu države ostale su upamćene i gotovo groteskne scene, poput one kada je EPCG u januaru 2023. godine jedan dan autobusima besplatno vozila Pljevljake na Žabljak kako bi pobjegli od zagađenja.
Sud je ranije presudio da je država Crna Gora odgovorna za zagađenje vazduha u Pljevljima. Građanka Elzana Hrković pred sudom je opisala život u gradu u kojem se zimi ljudi na ulici ne prepoznaju, već samo naslućuju kroz gustu maglu smoga, uz stalni ukus uglja u ustima i društveni život koji - ne postoji.
Nalazi Instituta za javno zdravlje pokazuju da kratkotrajno izlaganje zagađenom v azduhu izaziva iritacije, otežano disanje i respiratorne infekcije, dok dugotrajna izloženost povećava rizik od moždanog udara, bolesti srca, hronične opstruktivne bolesti pluća i raka pluća. Prema tim podacima, gotovo svaki četvrti prirodni smrtni slučaj u Pljevljima povezan je sa zagađenjem vazduha, dok je životni vijek stanovnika zbog toga kraći za oko 30 mjeseci. I dok su trenutno detektovane visoke koncentracije sumpor-dioksida, podaci o PM česticama nijesu dostupni jer mjerna stanica ne radi. Upravo te čestice tokom sezone grijanja u Pljevljima redovno obaraju rekorde - PM10 je u januaru dostizao gotovo desetostruko veće vrijednosti od dozvoljenih, dok su PM2,5 čestice bile skoro osam puta iznad zakonskog maksimuma. j. martinoviĆ
Žitelji Ulice Živka Nikolića u Nikšiću traže pomoć vrha države i Delegacije EU u Crnoj Gori
NIKŠIĆ – Nezadovoljstvo stanara Ulice Živka Nikolića kulminiralo je, a pošto nadležne institucije ćute odlučili su da sa svojom višegodišnjom mukom upoznaju još jednom sve u lokalnoj upravi, ali ovog puta i najodgovornije u državi, pa i Vrhovno državno tužilaštvo, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Delegaciju EU u Crnoj Gori... U otvorenom pismu koje u ime stanara svega stotinak metara duge saobraćajnice u centru grada potpisuje dr Aleksandar Mrvošević navodi se da „vladavina prava ne počinje u Briselu, već u jednoj ulici u Nikšiću“.
- Obraćamo vam se zbog višegodišnjeg kršenja prava stanovnika ove ulice, sumnje na sistemsku zloupotrebu propisa, nepostupanje institucija i ugrožavanje bezbjednosti građana. Godinama pokušavamo da ostvarimo osnovna prava na bezbjedno okruženje, zakonito urbanističko planiranje i jednaku zaštitu pred institucijama države. Nažalost, nakon iscrpljivanja gotovo svih dostupnih pravnih i institucionalnih mehanizama na lokalnom i državnom nivou, prinuđeni smo da se obratimo i međunarodnim partnerima Crne Gore, prije svega Delegaciji Evropske unije, kako bi se ovom slučaju posvetila dužna pažnja. Ulica Živka Nikolića, koja se nalazi u centralnoj gradskoj zoni Nikšića, prema važećem DUP-u Staro pazarište trebalo je da bude uređena kao ulica smirenog saobraćaja, u skladu sa savremenim urbanističkim standardima i uz saglasnost mještana. Umjesto toga, imamo ulicu koja je: dugotrajno neuslovna i opasna za pješake i vozila, bez završne kolovozne konstrukcije, sa čestim otvorenim šahtovima i zadržavanjem vode, a
praktično smo i isključeni iz redovnog komunalnog održavanja.
Istovremeno, u neposrednom okruženju ulice realizovan je privatni stambeno-poslovni objekat čiji je investitor, prema dostupnoj dokumentaciji, izašao iz okvira izdate građevinske dozvole, naknadno izgradio dodatne spratove i potom pokušao da, uz podršku lokalne administracije, izvrši legalizaciju nelegalne gradnje putem prenamjene dijela javne saobraćajnice u privatno dvorište zgrade, navodi se u obraćanju stanara Ulice Živka Nikolića, koji to sve potkrepljuju dokumentacijom i podsjećaju da su se odgovorni do sada pozivali na neusvojena planska dokumenta, da su nezakonito uklanjali ograde, pokušavali da izvrše eksproprijaciju u korist investitora, te da i dalje ne vraćaju ulicu u prvobitno stanje. - Posebno naglašavamo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 8. februara 2024. godine donijelo rješenje o rušenju nelegalno izgrađenih spratova, što dodatno potvrđuje osnovanost naših navoda. Ključni problem je što lokalne institucije i dalje preduzimaju radnje koje idu u korist investitora, a na štetu mještana i javnog interesa, dok se pitanje uređenja ulice sistematski odlaže. Ovakvo postupanje kod nas građana opravdano izaziva sumnju da se ne radi samo o administrativnom propustu ili neznanju, već o mogućem obrascu institucionalne samovolje i selektivne primjene zakona - navode žitelji Ulice Živka Nikolića, naglašavajući da su organizovani mimo bilo kakvih partijskih i političkih podjela, kao i da im, upravo zbog vladavine prava, pravne sigurnosti, transparentnosti i zaštite javnog interesa trebaju vrijednosti koje promoviše EU
STAV: O ljubavi i razvodu
Ubijeđeni su da slučajevi poput ovog ne smiju ostati nevidljivi, jer direktno podrivaju povjerenje građana u institucije i evropski put Crne Gore. Ističu da ne traže privilegije već zakonitu i konačnu institucionalnu reakciju u skladu sa važećim planskim dokumentima, hitno dovođenje ulice u bezbjedno i funkcionalno stanje, ispitivanje odgovornosti svih aktera koji su omogućili nezakonite radnje, garanciju da se javna saobraćajnica ne može pretvarati u privatni interes. Nadaju se odgovornoj reakciji svih koje su upoznali s ovom problematikom. Oni su hronološki nabrojali da je 2018. godine investitor dobio građevinsku dozvolu za gradnju stambene zgrade u njihovom kraju (četiri sprata), te da su naknadno izgrađena dva sprata mimo propisa. Naredne godine investitor je imao prvi zahtjev za dokup dijela ulice i on je odbijen, a 2022. je po osnovu nevažećeg DUP-a on odobren, 2023. godine se pokušava prenamjena saobraćajnice u građevinsku parcelu, vodi se sudski spor zbog nezakonitog uklanjanja ograde, a 2024. Ministarstvo nalaže rušenje nelegalnih spratova. Ulica je i ove godine neuslovna, brojni postupci su bez epiloga, a posrijedi je nelegalna gradnja, institucionalna podrška i ugrožena bezbjednost građana.
U Ulici Živka Nikolića smatraju da slika iz njihovog kraja više govori o stanju u državi nego bilo kakav evropski izvještaj.
- Više od tri godine mještani ove ulice pokušavaju da ostvare ono što bi trebalo da se podrazumijeva - bezbjednu ulicu, poštovanje urbanističkih planova i jednakost pred zakonom. Umjesto toga, svjedoče kako se javni interes potiskuje pred interesom privatnog investitora, a propisi tumače selektivno. I ovo nije lokalni problem, jer se javna saobraćajnica pokušava pretvoriti u privatno dvorište, a ulica ostaje razrovana i opasna. Zbog toga se i obraćamo evropskim institucijama i ne želimo da preskačemo nadležne u našoj državi, jer evropski put Crne Gore mora značiti konkretne standarde u stvarnom životu građana. Vladavina prava n e počinje u Briselu. Počinje u jednoj ulici - navodi se u otvorenom pismu stanara Ulice Živka Nikolića iz Nikšića. Ra. P.
Koliko ima ljudi koji osjećaju bezrezervnu ljubav prema nekom, ne računajući tu ljubav majke prema tek rođenom djetetu? Roditeljska ljubav je nemjerljiva, mada ni(ne)kad nije uzvraćena. Ili ja to možda gledam suviše crno-bijelo. Bio sam dijete i otac sam, a tek kad dobiješ svoju djecu možeš shvatiti onaj osjećaj koji su tvoji roditelji imali prema tebi. I kad očekuješ da ti djeca uzvrate makar dio onoga što si ti pružio njima, možda se prvo treba vratiti u djetinjstvo i pokušati uporediti sa onim što smo mi uzvratili svojim roditeljima. Da li je bilo malo i da li je moglo više? A ljubav prema partneru? Da li je ona mjerljiva? Kad se posvađaju ili samo razdvoje, može li neko izmjeriti ko je više uložio ili uzvratio u toj vezi? Ko je dao, a ko uzeo više? Možda se varam, ali sada je sve materijalizovano i mjerljivo čistim brojevima... Bilo kvadrata ili apoena ili karata/ grama. Da li je ta mjera dobra i ima li ikakvu stvarnu vrijednost? Podjela imovine, poklona, prijatelja i djece... Djece, zamislite? Po zakonskim regulativama, sud brigu o djeci obično dodjeljuje majci. Valjda takav postupak ima opravdanje i uporište u iskustvu donosioca zakona... A da li je ispravno? Da li djeci može pružiti pravu ljubav i podršku kad treba. Majka će uglavnom uvijek djetetu pružiti ljubav i emociju. Ali pojam samohrani roditelj? Kakva rogobatna fraza! Može li objasniti sve ono što roditelj žrtvuje djetetu i može li tom istom djetetu nadomjestiti sve ono što mu mogu pružiti oba roditelja? Ne računam tu ljude koji su poklekli izazovima života, slabostima koje ne mogu zamijeniti nedostatke i nezadovoljstvo neispunjenim snovima, željama, planovima... Desio se život i sve je otišlo u drugom pravcu. Postali smo l judi ogorčeni ili neispunjeni. Bitno je što ćemo od tih osjećanja ostaviti djeci da odnesu sa sobom u svoj život i svoja sjećanja. A da li je uopšte više potrebno ljubav između dvoje ljudi krunisati brakom? Nekad je to bio dogovor između porodica, neke su se ljubavi izdvojile i pronašle same svoj put, a neke ostale tu gdje jesu. Zašto bi ih osuđivali? Danas je, čini mi se, brak kao institucija prevaziđen, a i statistički podaci to pokazuju. Ali da li to ugrožava i opstanak porodice i porodičnih vrijednosti, vaspitanja u okviru porodice kao osnovne ćelije društva? Kakve će posljedice donijeti takav koncept i da li je već vidljiv? Definitivno je promijenjen tradicionalni pristup porodičnim vrijednostima. Vrijeme
Piše: Mladen GAZIVODA
Upadljiva je razlika od prije 20-ak godina i danas kada je bilo skoro duplo više sklopljenih, a duplo manje razvedenih, a već tada je bilo zabrinjavajuće. Što se to promijenilo, tj. što je pravi razlog ovakve drastične promjene? Definitivno je da se odnos prema braku i zajedničkom životu mijenja, htjeli mi to priznati ili ne. A da li je to dobro, pokazaće vrijeme
će pokazati da li smo napredovali ili nazadovali. Na kraju, jedino vrijeme može potvrditi ili demantovati uspješnost neke ideje ili ustrojstva. Neka su vremenom prevaziđena, a neka, opet, obnovljena, da ne kažem vraćena. Do skoro je izbor partnera bio limitiran granicama i mogućnošću putovanja, ali i oslanjanjem na tradicionalni izbor partnera od strane porodice ili preporuke članova porodice. Ljudi su se upoznavali u relativno kontrolisanom i ograničenom okruženju. Tako je izbor bio limitiran i više se oslanjao na odluke porodice, a mali broj ljudi koji je putovao na rad u inostranstvo ili slično, imao je mogućnost izbora partnera, mada se iz ovih ili onih razloga ipak vraćao „kući“ da izabere životnog partnera. Trenutno, makar u mom okruženju je ogr omna raznolikost multietnička, multikulturalna, jezička i vjerska... I što će biti za za koju godinu ili neku generaciju? Ko može da predvidi? Što je sa izborom partnera sada i prije 100 godina? Koje su razlike i sličnosti? Definitivno ima mnogo više međurasnih i međuvjerskih veza koje su ranije bile nezamislive. Od skoro i istopolnih brakova. Naravno da se sve mijenja, ali da li je to samo uslovljeno mogućnostima i „većim izborom?“ U mojoj porodici se unazad nekoliko generacija mojih roditelja znalo da je izbor „sužen“ na regije/nahije. Ne vjerujem da je drugačije bilo i prije toga. Slična ili ista situacija je u većini porodica u okolini. Praktično se tek tokom 20. vijeka počeo širiti krug izbora partnera i partnerki. Danas je, međutim, sve uslovljeno mogućnošću putovanja, zapošljavanjem i migracijama koje su skoro van ikakve kontrole.
To je sa stanovišta ljudskog genoma vjerovatno ispravno, da bi se „ osvježila“ krv i donijelo unapređenje osobina. Ali, savremeni život i modernijim pogledom na zajednički život došli smo i do prekida, tj. razvoda. Naravno da je toga bilo i ranije, ali je neuporedivo prema podacima danas. Statistika pokazuje da je prošle godine zabilježen rekordan broj razvoda u Crnoj Gori – najviše u posljednjoj deceniji –čak 853. Takođe, sklopljena su samo 2.852 braka, što je gotovo 18 odsto manje nego godinu ranije. Ja sam i ranije pisao o ovoj temi i analizom statističkih podataka iz MONSTAT-a od 1998. do 2007. stagnirao, čak je broj razvoda bio u blagom padu. Otprilike se broj razvoda, procentualno, na broj sklopljenih brakova odnosio na 10 odsto. Morao bih navesti da je 2007. godine bilo 4.000 sklopljenih brakova, što je mnogo više nego 2024 godine. A razvoda je bilo oko 500, a u 2024. je bilo 853, što je mnogo više nego ranije. Upadljiva je razlika od prije 20-ak godina i danas kada je bilo skoro duplo više sklopljenih, a duplo manje razvedenih, a već tada je bilo zabrinjavajuće. Što se to promijenilo, tj. što je pravi razlog ovakve drastične promjene? Definitivno je da se odnos prema braku i zajedničkom životu mijenja, htjeli mi to priznati ili ne. A da li je to dobro, pokazaće vrijeme.
Voditi ljubav sa ženom i spavati sa ženom su dvije, ne samo različite, nego gotovo suprotne strasti. Ljubav se ne izražava kroz čežnju za fizičkim sjedinjenjem (ta se čežnja može odnositi na bezbroj žena), nego kroz čežnju za zajedničkim spavanjem (ta se čežnja odnosi samo na jednu ženu). (M. Kundera)
Poneđeljak, 15. decembar 2025.
SIDNEJ - Najmanje 16 ljudi je poginulo, a gotovo 30 je ranjeno kada su naoružani napadači juče otvorili vatru na jevrejskom prazničnom događaju na plaži Bondi u Sidneju, što su australijska policija i zvaničnici opisali kao teroristički napad. Jedan osumnjičeni napadač je ubijen, dok se drugi nalazi u kritičnom stanju, rekao je komesar policije savezne države Novi Južni Vels Mal Lenjon na konferenciji za novinare. Najmanje 29 povrijeđenih osoba, među kojima su i dva policajca, prebačeno je u bolnice, naveo je on. Policija ispituje da li je u pucnjavi učestvovao i treći napadač, dok je jedinica za deaktiviranje eksploziva radila na nekoliko sumnjivih improvizovanih eksplozivnih naprava, rekao je Lenjon. Majk Berdžes, visoki zvaničnik australijske obavještajne zajednice, kazao je da je jedan od osumnjičenih napadača bio poznat vlastima, ali da nije bio procijenjen kao neposredna prijetnja.
Pucnjava predstavlja najozbiljniji incident u nizu antisemitskih napada na sinagoge, zgrade i automobile u Australiji od početka rata Izraela u Gazi u oktobru 2023. godine. Masovne pucnjave su rijetke u Australiji, koja važi za jednu od najbezbjednijih zemalja na svijetu. Napad je najteži takav incident u zemlji od 1996. godine, kada je naoružani napadač ubio 35 ljudi na turističkoj lokaciji u južnoj saveznoj državi Tasmaniji. Premijer Entoni Albaniz sazvao je sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost i osudio
napad, rekavši da je zlo koje je tom prilikom ispoljeno „nezamislivo“.
- Ovo je ciljani napad na jevrejske Australijance prvog dana Hanuke, koji bi trebalo da bude dan radosti i slavljenja vjere. U ovom mračnom trenutku za našu naciju, policija i bezbjednosne službe rade na utvrđivanju svih koji su povezani sa ovim zločinom – rekao je on. Svjedoci su kazali da je pucnjava na poznatoj plaži, tokom tople ljetnje večeri, trajala oko 10 minuta, što je izazvalo paniku i bjekstvo stotina ljudi preko pijeska, kao i u okolne ulice i parkove. Policija je saopštila da je samom hanuka događaju prisustvovalo oko 1.000 ljudi. - Upravo sam se spremao da krenem kući, pakovao sam torbu, uzeo japanke i bio spreman da uhvatim autobus, kada sam čuo pucnje - rekao je Markos Karvaljo, 38-godišnji stanovnik Bondi Džankšna. - Svi smo se uspaničili i počeli da trčimo. Ostavili smo sve iza sebe, japanke, sve. Samo smo trčali uzbrdo. Čuo sam pucnje - možda 40 ili 50 – kazao je on. Predsjednik Izraela Isak Hercog izjavio je da su Jevreji koji su došli da zapale prvu svijeću Hanuke na plaži napadnuti od strane „odvratnih terorista“. Izraelski ministar vanjskih po-
slova Gideon Sar rekao je da je zgrožen pucnjavom i da vlada Australije mora „doći sebi“ nakon bezbrojnih upozorenja. - Ovo su posljedice antisemitskog divljanja na ulicama Australije tokom posljednje dvije godine, uz antisemitske i huškačke poruke poput „Globalizujte intifadu“, koje su danas sprovedene u djelo. Jedna od najpoznatijih plaža na svijetu Bondi je obično prepuna lokalnog stanovništva i turi-
sta. Ako smo na ovaj način bili namjerno meta, to je nešto što prevazilazi sve što smo mogli zamisliti. To je užasno - rekao je Aleks Rivčin, kopredsjednik Izvršnog savjeta australijskog jevrejstva za Skajnjuz, dodajući da je njegov savjetnik za medije ranjen u napadu. Policija je saopštila da su dva napadača „neutralizovana“, dok je područje i dalje aktivna policijska zona kako bi se uklonili sumnjivi improvizo-
vani eksplozivni uređaji. Jedan od dvojice napadača koji su otvorili vatru na sidnejsku plažu Bondi, usmrtivši devet osoba u ciljanim napadima, identifikovan je. Potvrđeno je da je Naveed Akram jedan od dvojice počinitelja koji su pucali i usmrtili devet ljudi nešto prije 19 sati po lokalnom vremenu. Porijeklom je iz Pakistana. Njegova kuća stavljena je pod policijsku blokadu. I. K.
- Snažno osuđujem užasni napad na nevine civile tokom proslave Hanuke na Bondi plaži u Sidneju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i tim povodom izjavio najdublje saučešće porodicama žrtava.
- Izražavam solidarnost sa jevrejskom zajednicom i sa narodom Australije - poručio je Milatović preko Iks platforme. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić osudio je teroristički napad u Australiji. - Najoštrije osuđujem brutalni teroristički napad u Bondi biču, Australiji, u kojem je tokom proslave Hanuke ubijeno 12 nedužnih ljudi, a više njih ranjeno - napisao je on na mreži Iks.
Kaže da je tim povodom uputio pisma saučešća predsjednicima Predstavničkog doma i Senata Parlamenta Australije. - U ovim teškim trenucima moje misli su uz porodice žrtava, a povrijeđenima želim brz oporavak - poručio je Mandić. Istakao je da „Crna Gora stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma“.
koji je savladao naoružanog napadača na Bondi plaži proglašen herojem
Prolaznik koji je snimljen kako tokom napada na plaži Bondi u Sidneju obara i razoružava naoružanog muškarca, u incidentu u kojem je na jevrejskom prazničnom događaju ubijeno 12 osoba, proglašen je herojem jer su njegovi postupci vjerovatno spasili brojne
živote. Snimak koji se brzo proširio društvenim mrežama prikazuje muškarca u bijeloj košulji kako trči kroz parking i prilazi muškarcu u tamnoj majici koji drži pušku.
Zatim ga obara s leđa, golim rukama mu otima oružje i usmjerava ga nazad prema
napadaču. Na snimku se potom vidi kako muškarac u tamnoj majici gubi ravnotežu i povlači se prema mostu, gdje se nalazio još jedan napadač, dok prolaznik spušta oružje na zemlju.
Agencija Rojters potvrdila je autentičnost snimka
upoređujući ga s drugim provjerenim video-zapisima na kojima se vide isti muškarci. Takođe je potvrđeno da su naoružani muškarci sa snimka iste osobe koje se pojavljuju okružene policijom na drugim provjerenim snimcima, prepoznatljive po odjeći.
PODGORICA - Zatvorski policajci izvršili su juče ujutro opšti pretres Istražnog zatvora u Spužu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). - Dana 14. decembra 2025. godine, u jutarnjim časovima službenici Uprave za izvršenja krivičnih sankcija izvršili su opšti pretres Istražnog zatvora Podgorica. Službena radnja je izvršena uredno, a o oduzetim nedozvoljenim stvarima, predmetima ili materijama podaci će javnosti biti
dostupni po sačinjenim izvještajima - kazali su iz UIKS-a. Ti izvještaji, kako navode, sačinjavaju se od strane službenika tokom ovih aktivnosti. -Inače, u posljednja dva mjeseca službenicima Uprave policije prijavili smo da je u 20 slučajeva primijećen dron iznad prostora kompleksa UIKS (što je više nego u protekle dvije godine), kojom prilikom je i spriječen ubačaj oko 20 mobilnih telefona, kao i određeni broj punjača za iste na ovaj način - piše u saopšte-
nju. Takođe, tokom ove godine zaplijenjene su i dvije bespilotne ljetilice - dronovi, tokom ostavljanja stvari u kompleksu UIKS-a. Zaplijenjeni su od strane službenika obezbjeđenja. - Jučerašnjom aktivnošću službenici nastavljaju preduzimanje radnji i mjera iz svoje nadležnosti, a koje su usmjerene ka preveniranju negativnih bezbjednosnih pojava, i očuvanju stanja bezbjednosti stabilnim - dodaje se u saopštenju. R. P.
Što je 1928. napisao Luiđi Kriskuolo u knjizi „Pravo Crne Gore
Država je bila žrtva okupacije i vladavine terora i masovnih zločina velikosrpskih osvajača. Primjer Crnogoraca nas navodi da se zapitamo da li uopšte postoji pravda za male narode. U novembru 1918. godine, Srbija je počinila prvi zločin nad Crnom Gorom, kada je proglasila nametnuto pripajanje ove države uz podršku Francuske i njenih generala (Franše Deperea i Venela) koji su komandovali savezničkim trupama na Balkanu
Luiđi Kriskuolo je knjigom „Pravo Crne Gore na život“ (objavljenom u Njujorku, 1928. godine), ubjedljivo, činjenički utemeljeno i provjerljivo pokazao kakav je zločin učinjen prema Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu (19141918), kako se ona žrtvovala za račun Srbije, kako je ona, prijethodno,(prethodno) spasila srpsku vojsku od propasti braneći joj odstupnicu itd.., i kakvu je tragediju Crna Gora doživjela od kraja 1918. godine, nakon što je ona postala, presedantski (presedanski), žrtva velikosrpske okupacije i nasilne aneksije. Luiđi Kriskuolo (1881-1957), Amerikanac, italijanskog porijekla, ugledni njujorški bankar, dobrotvor, humanista, filantrop, bio je, iz moralnih i pravednih pobuda i obzora, veliki borac za opstanak Kraljevine Crne Gore kao nezavisne države, u vrijeme kada je ona bespravno likvidirana. Kriskuolo se nalazio na čelu Međunarodnog komiteta za nezavisnost Crne Gore, osnovanog 1924. godine u Njujorku, koji je okupljao značajna intelektualna imena iz naučne i stručne elite iz Evrope, Sjeverne i Južne Amerike. U anglosaksonskom i evrokontinentalnom svijetu, a naročito u američkoj javnosti, Luiđi Kriskuolo dugo godina je vodio intenzivnu političko-propagandnu i diplomatsku akciju kako bi se ispravila nepravda učinjena Crnoj Gori još koncem 1918. godine. O tome je publikovao brojne napise u američkoj štampi, najčešće u Njujork tajmsu (New York Times). On je obavljao, nakon opoziva Vilijama Frederika Diksa sa položaja opunomoćenog generalnog konzula Kraljevine Crne Gore u SAD 1921. godine, dužnost nezvaničnog crnogorskog političkog predstavnika – konzula u SAD, opunomoćenog od strane crnogorskog Dvora i Vlade u egzilu. Kriskuolo je pisao brojne apele, predstavke, memorandume i druge akte raznim međunarodnim konferencijama i drugim adresama (državnicima, političarima iz Evrope i SAD…), moleći ih da pomognu Crnu Goru i ugroženom i obespravljenom crnogorskom narodu, odnosno, apelujući da se pruži podrška Crnoj Gori. Tokom zasijedanja Đe-
novske konferencije 1922. godine, Kriskuolo je objavljivao članke u Njujork tajmsu, tražeći da Crna Gora preko svoje delegacije, predstavnika crnogorske vlade u egzilu, bude zvanično zastupljena na toj konferenciji i izloži svoje stavove i zahtjeve. On je bio veoma djelatan u odbrani njenog prava na život i njenih legitimnih aspiracija. U Njujorku je o sopstvenom trošku od 1924. izdavao list „Montenegro“, u kome je objavljivao brojne članke o Crnoj Gori, kako vlastite, tako i drugih autora, predirajući (pledirajući) da se Crna Gora oslobodi od nametnutog srpskog (srbijanskog) ropstva, kome je bila izložena pod nominalnim kišobranom i firmom Kraljevine SHS. Obraćao se međunarodnim konferencijama i evropskim i svjetskim državnicima, tražeći da se crnogorskom narodu omogući pravo na samoopredjeljenje i da se Crna Gora oslobodi invazije, okupacije i aneksije sprovedene od strane Srbije. On je neprestano sarađivao sa crnogorskom političkom emigracijom u Evropi i SAD, od kraja 1918. do 1935. godine. Napisao je i knjigu čiji naslov originala glasi: „Montenegro s Right to Live“, by Luigi Criscuolo, New York, 1928. („Pravo Crne Gore na život“, Njujork, 1928). Originalni primjerci te knjige nalaze u u Nacionalnoj kongresnoj biblioteci u Vašingtonu. Kriskuolo je sarađivao sa crnogorskim vladama u egzilu (1919-1924) i brojnim komitetima za nezavisnost Crne Gore u Evropi, koji su promovisali ideju obnove crnogorske državne samostalnosti. Činio je značajnu pomoć u finansijskom smislu, sa ciljem da bi crnogorski politički emigrantski krugovi preživjeli u političkom radu, u vrijeme njihove opšte besparice i života u tuđini. Luiđi Kriskuolo bio je proglašen za počasnog komandira crnogorskog i bio je nosilac crnogorskih službenih odlikovanja, u prvom redu viteškog ordena Danila I za nezavisnost Crne Gore, kojeg su mu dodijeli crnogorski Dvor i Vlada u egzilu. Sarađivao je, između ostalog, i sa Nikolom Petanovićem i njegovim časopisom „Crnogorsko ogledalo“, koji je izlazio 1927-1931. u San Francisku. Iz ove Kriskuolove knjige, u prevodu sa engleskog na crnogorski jezik, izdvajamo, ovom prigodom, samo jedan njen dio.
Naime, Luiđi Kriskuolo o žrtvovanju Crne Gore u Prvom svjetskom ratu (1914-1918) i o tome kako je stradala nakon što je nasilno prisajedinjena Srbiji, odnosno Kraljevini SHS, piše sljedeće:
„Crna Gora, koja je založila svoj život i resurse u odbranu Srbije od Centralnih sila, izgubila je sve osim časti, i čudno je reći, izgubila je sve zbog Srbije - zemlje kojoj je pritekla u pomoć. Kada je Crna Gora primila poziv za pomoć Srbiji, kralj Nikola ja poslao depešu Premijeru Srbije, kako slijedi:
„U ovom času Srbija se može osloniti na bezuslovnu podršku Crne Gore, od koje sudbina srpskog naroda toliko za-
visi, kao i u bilo kojim drugim okolnostima.“ U 75-oj godini ovaj stari kralj-vojnik aktivno je učestvovao u ratu, i svaki vojni stručnjak vam može reći da je crnogorska vojska bila ta koja je spasila srpsku vojsku u prvim danima rata, kao i srpskog kralja Petra, i njegovog sina, princa Aleksandra, da ne postanu austrijski zarobljenici. Od samog početka rata Srbija je gajila ambicije da postane velika južnoslovenska država i da pripoji svojim granicama Slovence, Hrvate, Crnogorce, Makedonce, Dalmatince i tako dobije dominantnu poziciju na Jadranu. Pred sami kraj Velikog rata postalo je očigledno da Crna Go-
ra, čiji su se vojnici tako hrabro borili tokom rata, predstavlja jedinu prepreku srpskom carstvu. Krajnji ishod toga je da su Srbi koristili svaku vrstu intriga da bi prikazali pred svijetom kako su Crnogorci izdali saveznike prije nego što je kraljevska porodica napustila zemlju. Zaboravili su da je crnogorska kraljevska porodica prognana sa Balkanskog poluostrva istovremeno kada su srpska vojska i kraljevska porodica preživjele isti tretman. Sada je opšte poznato da su Srbi isplanirali predaju planine Lovćen kako bi sačuvali svoju kožu a istovremeno diskreditovali Crnu Goru kod saveznika. Mora ostati zapamćeno da su Srbi insistirali da generalni
odred crnogorske vojske bude sastavljen od srpskih oficira, iako je kralj Nikola zadržao vrhovnu komandu. Premijer Pašić je 15. jula 1915. oduzeo vrhovnu komandu Kralju Nikoli pod prijetnjom prekida odnosa. Kralj Nikola je bio čovjek u poodmaklom dobu, koga su samo zanimali skladni odnosi sa rodbinom, i prihvativši to napravio je fatalnu grešku. Austrijanci su 25. decembra 1915. godine napali preko planine Lovćen i tri dana kasnije Crna Gora je prestala da se bori jer su njihovim zalihama upravljali srpski oficiri za svoje trupe. Ujutru 29. decembra, pukovnik Pešić, srpski načelnik štaba vrhovne komande crnogorske vojske, došao je u ime srpskog premijera i zahtijevao da Kralj Nikola moli Austrijance za primirje. Nikola se odupirao, ali je na kraju pristao na primirje ukoliko nadležni ministri pristanu da prihvate odgovornost. Ministri su prihvatili. Prije toga neko vrijeme su srpski agenti širili priče crnogorskoj vojsci da je Lovćen prodat Austrijancima, i čim se zastava primirja zavijorila na vrhu bedema, Crnogorci su se razočarali i tri vojne brigade su se potpuno raspustile. Uslovi primirja su bili više nego što je kralj Nikola mogao prihvatiti. Konsultovao je diplomatske predstavnike saveznika ali je dobio nejasne odgovore. Srpski premijer je predlagao predaju. Zatim su crnogorski ministri dali ostavke zato što kralj nije pratio njihove savjete i tražio je mir. Kao konstitutivni monarh, Nikola nije ni mogao uraditi ništa drugo već je potpisao a ministri su povukli svoje ostavke. Ali kada su Austrijanci pojačali uslove do te granice da je morao predati Lovćen i svu teritoriju koju su okupirali Austrijanci, kralj Nikola je prekinuo pregovore. Srpske spletke su mu onemogućavale dalje pružanje otpora neprijatelju. Crnogorskim trupama je naređeno da se ne povlače na jug, već da se vrate u Podgoricu, gdje su ih potpuno presjekli Austrijanci, i tako su mogli da okupiraju Skadar. Što se tiče Srbije, njena armija je bila sigurna a pošto crnogorska vojska više nije bila potrebna da štiti povlačenje Srba, oni nisu ni bili zabrinuti za njihovu sudbinu. Tako je plemenita saveznica Srbija postupala u toj fazi rata. Za crnogorsku vladu jedini
način je bio brzo spasiti ono što je preostalo od časti i nade. Ministri su savjetovali kralja Nikolu da napusti zemlju, jer da je ostao još 24 časa duže, Austrijanci bi ga sigurno zarobili. Na kraju, Nikola nije bio u drugačijoj poziciji od kraljevskih porodica Belgije i Srbije, koje su zaista morale napustiti zemlju kada su neprijatelji izvršili najezdu.
Uprkos poznatim činjenicama, Srbi su raširili vijest da je Crna Gora izdala Saveznike.
Nikada se ništa nije saznalo o tajnim pregovorima između Francuske i Austrije u Frajburgu aprila 1917, kao što je to otkrio Princ Sikst Burbonski. U ovim razgovorima interesantno je zapaziti djelove koje je francuska vlada prezentovala austrijskom delegatu, grofu Reverteri: „Granice Srbije će biti iste kao one s kraja jula 1914. godine. Crna Gora će joj biti teritorijalno pripojena.“
Prije Velikog rata fraza ,,Perfidni Albion“ odnosila se na Englesku. Francuski stav prema njenim saveznicama, naročito Engleskoj, Italiji i Crnoj Gori, poslije Velikog rata, daje nam za pravo da istu fraze možemo primijeniti na Francusku.
Tako je Francuska, dok se borila 1917. sa Austrijancima, već isplanirala da izda Crnogorce Srbima u zamjenu za ekonomske povlastice i političku podršku. Pa ipak, dok je zauzimala takav stav, Francuska je priznala Crnu Goru kao Saveznicu i održavala diplomatske odnose sa njenom vladom. Ali Primirje i Mirovna konferencija će učiniti pitanje crnogorske nezavisnosti predmetom dalje budućnosti. Istina, Kralj Nikola je dobio egzil u dvorcu Neji u Francuskoj, međutim ovo nije bio čin dobrote već čistog zla. Upravo pred potpisivanje Primirja kralj Nikola je naznačio svoju namjeru povratka u Crnu Goru, kao i kraljevske porodice Belgije i Srbije koje su se vratile u svoje cijenjene prijestonice. Ali to se neće desiti jadnom Kralju Nikoli. Nevolje u koje nije ni sumnjao su ga čekale. Francuska je ljubazno ali prilično odlučno odgovorila da takav čin nema dozvolu francuske vlade, i ukoliko se desi njegov povratak Francuska će biti primorana da prekine diplomatske odnose sa Crnom Gorom, čak štaviše, neće odobriti raspologanje određenim fondovima, koji su već bili deponovani u pariškim bankama u ime troškova crnogorskog ministarstva. Zar se moglo zamisliti drskije i neučtivije ophođenje prema savezničkoj i suverenoj državi? Francuska je naravno objavila da će francuske trupe pod
generalom Franše d’ Esperejem, koje su se spremale da uđu u Crnu Goru, „prepoznati jedinu zakonsku vlast - kralja Nikole.“ Gospoda Pišon i Poinkare su oba pisali kralju Nikoli novembra 1918, uvjeravajući ga da Francuska republika nikada neće pokušati da ugrozi volju ili se suprotstavi legitimnim težnjama crnogorskog naroda. Grube ironije! Tako se 20. novembra 1918. godine održao čuveni skup u Podgorici, uz potajno saučesništvo francuske armije, gdje su Srbi održali lažne izbore sa uperenim bajonetima koji su određivali uticaj, i prijetnjama zatvorom i mučenjem kao alternativa glasanju o pripajanju Crne Gore Srbiji. Tako su prevarom, lažima i prijetnjama, oni Crnogorci koji su ostali u zemlji (najuticajniji ljudi su bili u progonu ili u zatvoru) glasali za zbacivanje kralja Nikole i ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Izbori su bili kolosalna prevara prevelika čak i za priznanje na Mirovnoj konferenciji u Versaju. U martu 1920. godine, Lord Kurzon, britanski ministar spoljnih poslova, takođe nije priznao izbore. Tako su počela loša vremena za Crnu Goru. Princ Aleksandar, regent Srbije, proglasio je pripanje Crne Gore Srbiji. Ovo je pratila prava vladavina terora u cijeloj Crnoj Gori jer svi koji nisu obećali odanost srpskoj vladi završili bi u užasnim zatvorima gdje su ih mučili, kuće bi im palili, porodice razdvajali i, Srbi su u Crnoj Gori zapravo ponavljali svaki poznati vid mučenja iz srednjeg doba. Crnogorci su tako bježali gdjegod bi im se ukazalo utočište. Na hiljade su pošli u pla-
nine, drugi u Italiju, Albaniju i druge susjedne zemlje. U slučaju srpskih novina ,,Balkan“ objavljenih u Beogradu, zaključeno je da su Srbi od novembra 1918. godine zapalili punih 5000 kuća u Crnoj Gori. Naravno, Francuska je ispunila svoju želju. Stvorena je Jugo-Slavija. Jako vrijedne koncesije su dobijene od francuskih kapitalista za izgradnju željeznica, iskopavanja rudnika, i potapanja naftnih bušotina u Crnoj Gori kao i u Srbiji. Posao je posao, a tamo gdje posao počinje osjećanja prestaju. Zar nije tako?
I tako, pred kraj 1920. godine Francuska je formalno obavijestila crnogorsku vladu o prekidu diplomatskih odnosa i opozivu diplomata akreditovanih u Crnoj Gori. U isto vrijeme, Francuska je odbila dozvolu Kralji Nikoli da se vrati u Crnu Goru. Obećanja nisu ništa značila. Engleska je odbila da uvrijedi Francusku zarad male Crne Gore. Italija, i pored krvne veze kraljevske porodice i Crne Gore, ne bi započela rat u ime ove male države. Ovo se svakako moglo očekivati od konstitutivne monarhije“.
Takođe, u istoj knjizi, pod naslovom „Montenegro’s Right to Live“ („Pravo Crne Gore na život“), Njujork, 1928., između ostalog, L. Kriskuolo piše: „Princ Aleksandar, regent Srbije, proglasio je pripajanje Crne Gore Srbiji. Ovo je pratila prava vladavina terora u cijeloj Crnoj Gori jer svi koji nijesu obećali odanost srpskoj vladi završili bi u užasnim zatvorima gdje su ih mučili, kuće bi im palili, porodice razdvajali i, Srbi su u Crnoj Gori zapravo ponavljali svaki poznati vid mučenja iz srednjeg
doba. Crnogorci su tako bježali gdjegod bi im se ukazalo utočište. Na hiljade su pošli u planine, drugi u Italiju, Albaniju i druge susjedne zemlje. U slučaju srpskih novina ,,Balkan” objavljenog u Beogradu, zaključeno je da su Srbi od novembra 1918. godine zapalili punih 5.000 kuća u Crnoj Gori”. (OVO SE PONAVLJA) (Luigi Criscuolo, „Montenegro’s Right to Live“, New York, 1928, p. 19-20. Fotokopija originala koji se nalazi u Nacionalnoj kongresnoj biblioteci u Vašingtonu. Naš je prevod teksta sa engleskog originala). Nekoliko godina ranije, Luiđi Kriskuolo je, 1922. godine, u članku „Kako su saveznici izdali Crnu Goru“ naveo tačno i sljedeće: „Crnogorska želja za nezavisnošću je nagnala Srbe da primjene silu kako bi zaplašili ovaj hrabri narod, tako da su mnogi izbjegli u Italiju i ostali tamo o trošku italijanske vlade. Još niko nije porekao da su Srbi počinili zvjerstva u Crnoj Gori, zločine koje su počinili nad crnogorskim ženama i djecom kao i muškarcima“. U istom članku Kriskuolo tvrdi i ovo: „Primjer Crnogoraca nas navodi da se zapitamo da li uopšte postoji pravda za male narode. U novembru 1918. godine, Srbija je počinila prvi zločin nad Crnom Gorom, kada je proglasila nametnuto pripajanje ove države uz podršku Francuske i njenih generala (Franše Deperea i Venela) koji su komandovali savezničkim trupama na Balkanu“ (Mjesečni časopis F. 77, Biblioteka koledža Drari, Springfild, Misuri, Forum, januar 1922. Naslov originala: „Montenegro beatyed by the allies“, by Luigi Criscuolo, The Fo -
rum, january 1922, Drury College library Springfield, Missory, p. 64-73. Kriskuolov rad u originalu na engleskom jeziku nalazi se pohranjen u: Biblioteci Istorijskog instituta Crne Gore u Podgorici (BIICG), fascikla 455, Ostavština dr Pera Šoća (razni spisi, časopisi, isječci iz štampe o Crnoj Gori. Naš je prevod teksta sa engleskog jezika na crnogorski). Veliki prijatelj Crne Gore i filantropski borac za njenu državnu obnovu i nacionalnu autohtonost umro je iznenada u Njujorku 1957. godine. Vijest o njegovoj smrti sa nekrologom o njemu objavio je ugledni list New York Times, od 11. decembra 1957, na strani 31. Taj nekrolog navedenog lista znamenitom prijatelju Crne Gore Luiđiju Kriskuolu glasi u prijevodu sa engleskog (američkog) na crnogorski jezik:
„Luigi Criscuolo, investicioni bankar i publicista, pronađen je mrtav u ponedjeljak popodne u svom stanu u Istočnoj Osamdeset sedmoj ulici broj 12. Kancelarija glavnog sudskog patologa saopštila je da je gospodin Criscuolo, koji je imao 70 godina, preminuo prirodnom smrću. Imao je kancelariju u Brodveju broj 50. Gospodin Criscuolo bio je dugi niz godina aktivan u raznim oblastima, uglavnom povezanim sa društvenim i poslovnim životom Amerikanaca italijanskog porijekla. Posjedovao je široko znanje o genealogiji italijanskih plemićkih porodica i često je djelovao kao izvor informacija za novine u vezi s tim pitanjima. Napisao je brojne brošure o finansijskim pitanjima italijansko-američke zajed-
nice, o južnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i o finansiranju lanaca prodavnica. Takođe je bio urednik i izdavač mjesečnika The Rubicon, posvećenog javnim pitanjima. Rođen u Salernu, u Italiji, doveden je u Sjedinjene Američke Države u dobi od dvije godine. U publik aciji Who’s Who in America, gospodin Criscuolo naveden je kao „otac drevne baronske porodice Patricijata Amalfija i Napulja“. Prijatelji su ga ponekad oslovljavali titulom „grof“. Gospodin Criscuolo započeo je karijeru 1911. godine kao finansijski statističar u bankarskoj kući Redmond & Co. Godine 1915. tom poslu pridodao je i funkciju finansijskog urednika lista The Independent. Nakon nekoliko godina ušao je u državnu službu kao sekretar Savjetodavne komisije za finansije Uprave za željeznice Sjedinjenih Američkih Država, ali je 1919. godine napustio tu dužnost kako bi se pridružio brokerskoj kući Merrill Lynch & Co. (danas Merrill Fenner, Pierce & Lynch, Beane). U toj organizaciji ostao je do 1935. godine. Tokom Prvog svjetskog rata gospodin Criscuolo organizovao je i bio predsjednik italijanskih odjeljenja odbora Liberty Loan i Nacionalnog odbora za ratnu štednju. Godine 1920. bio je član Odbora za zajam „Greater Italy Dollar Loan“. U to vrijeme bio je i predsjednik velikog broja odbora obveznika i akcionara. U oblasti lanaca prodavnica obavljao je funkciju direktora u korporacijama McCrory i Atlas Stores, kao i u organizaciji Chain Store Share-Owners, Inc. Takođe je bio bivši direktor kompanija H. Milgrim & Brothers, Inc., lanca prodavnica ženske odjeće u Njujorku, i A. Hollander & Son, Inc., krznarske firme, te predsjednik i direktor Midland Building Corporation iz Čikaga. Među brojnim drugim funkcijama koje je obavljao bili su položaji potpredsjednika Fondacije Marconi Memorial Foundation, Inc. (1937), predsjednika Američke lige za Italiju, organizacije koju je osnovao 1935. godine, predsjednika Američko-italijanskog kongresa (1946), k ao i predsjednika Amalfi Relief Fund of New York. Vatikan je gospodina Criscuola odlikovao titulom Velikog oficira Konjičkog reda Svetog groba, a odlikovan je i od strane više vlada. Autor je knjiga The Italo-American Entente i Montenegro’s Right to Live. Godine 1940. objavio je brošuru u kojoj je predložio pukovnika Čarlsa A. Lindberga kao kandidata za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država“. •
PODGORICA - Premijer
Milojko Spajić, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković i ministarka javnih radova Majda Adžović u petak, 19. decembra, putuju u Pariz, gdje će predstavnicima UNESCO-a pokušati da objasne - i odbrane - izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji je minule nedjelje ušao u skupštinsku proceduru. Taj odlazak, koji Vlada nastoji da predstavi kao iskorak u diplomatskoj ofanzivi, dolazi nakon dvije sjednice Nacionalne komisije za UNESCO na kojima je postalo jasno da je Crna Gora i dalje duboko podijeljena oko toga što tačno treba da uradi, koliko brzo i pod kojim uslovima.
Dok premijer javno govori o „spremnosti na promjene“ i potrebi da se pokaže „politička volja“, zapisnici sa sjednica otkrivaju sasvim drugačiju sliku: rasprave o pravnoj formi moratorijuma, otpor resora urbanizma prema ključnim rješenjima, upozorenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara da nema kapaciteta da iznese posao, strah opština od blokade razvoja i sukob oko šest spornih projekata koji već godinama stoje u proceduri, predvođenih Hotelom „Orahovac“. Umjesto jasnih mjera i brzih odluka, država je posljednjih nedjelja uglavnom kružila oko istih pitanja - da li je zakon dovoljan, da li ga treba mijenjati, može li izdržati test u Skupštini, ko ima nadležnost nad čime i ko će uopšte sprovesti ono što UNESCO traži.
U Pariz, dakle, ne putuju sa završenim poslom, već sa nacrtom kompromisa koji su teško ispregovarali unutar sopstvene administracije. I upravo će to biti prvi test: da li UNESCO uopšte vidi promjene koje Crna Gora najavljuje – ili će nakon februarskog roka zaključiti da je država, uprkos sastancima i zapisnicima, zapravo ostala na početku.
ROK OD GODINU
Na pretposljednjoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO, predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić obrazložio je da Nacrt zakona uvodi moratorijum na gradnju u zaštićenom području, ali uz izuzetke: objekte od opšteg interesa, infrastrukturu, rekonstrukcije u postojećim gabaritima, adaptacije i sanacije, te konzervatorsko-restauratorske radove, sve u skladu s propisima. Bafer zona - koja obuhvata Tivat, Herceg Novi i veći dio Kotora - ne bi bila pod zabranom gradnje, već bi se gradnja odvijala na osnovu planske dokumentacije ako su projekti usklađeni sa studijama zaštite. Predviđen je rok od 12 mjeseci da Uprava za zaštitu zajedno s drugim institucijama izradi studiju zaštite i kumulativnu procjenu uticaja i dostavi Vladi na usvajanje. Moratorijum je, kako je rekao, vremenski ograničen i prestaje nakon donošenja tih dokumenata, koji postaju obavezna osnova
Nacionalna komisija odlučila da preko izmjena Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog zabrani gradnju u Boki Kotorskoj, delegacija Crne Gore uskoro putuje u Francusku
U Pariz, dakle, ne putuju sa završenim poslom, već sa nacrtom kompromisa koji su teško ispregovarali unutar sopstvene administracije. I upravo će to biti prvi test: da li UNESCO uopšte vidi promjene koje Crna Gora najavljuje – ili će nakon februarskog roka zaključiti da je država, uprkos sastancima i zapisnicima, zapravo ostala na početku
B. GNJIDIĆ / VLADA CRNE GORE
za sve buduće planove. Zakon takođe ukida primjenu „ćutanja administracije“ na području dobra i bafer zone: mora se čekati odgovor Uprave na sve zahtjeve za konzervatorske uslove i saglasnosti na projektnu dokumentaciju. Direktorica UZKD Petra Zdravković je dodala da je Sekretarijat za zakonodavstvo potvrdio pravnu izvodljivost i da se ovim aktom pokazuje politička volja da se postupi po preporukama UNESCO-a. Iako je rok od 12 mjeseci „najveći problem“, smatra da je ostvariv uz pun angažman. Ona je upozorila da je Uprava kadrovski oslabljena, ali da bi se donošenjem studije zaštite u roku od godinu riješio niz pitanja koja sada zatrpavaju sistemuključujući i veliki broj pojedinačnih HIA studija, jer bi se predmeti ubuduće rješavali na nacionalnom nivou, a ne ad hoc. Objasnila je da je za Upravu ovaj posao ogroman, da su potrebna veća budžetska sredstva i angažman eksternih stručnjaka, domaćih ili stranih. Istakla je da studiju zaštite treba podići na viši nivo: ona bi sadržavala kumulativnu procjenu uticaja, stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu i sanacione mjere za nelegalne objekte. Preporučila je učešće ICOMOS eksperata i obustavu procesa legalizacije dok se studija ne izradi,
S. MATIĆ / VLADA CRNE GORE
jer planska dokumentacija trenutno nije usklađena sa studijama zaštite - što je i dovelo do sadašnje situacije.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je poručio da razumije potrebu za ovakvim rješenjem, ali smatra da predložene izmjene ne mogu proći u Skupštini. Po njemu, jedino rješenje je lex specialis, jer dopune postojećeg zakona ne mogu regulisati pitanja legalizacije, izdavanja dozvola i ukidanja ćutanja administracije - što su nadležnosti drugih zakona. Ukazao je da se predviđenim rješenjem faktički uvodi zabrana gradnje i u bafer zoni, jer o svakom zahtjevu mora odlučiti Uprava,
koja ionako nema kapaciteta, a ukidanjem ćutanja administracije broj riješenih predmeta bi dodatno opao.
Premijer Spajić je odgovorio da problem treba rješavati jačanjem Uprave i hitnim zapošljavanjem stručnjaka. On je dodao da se od svih ovih zakonodavnih izmjena ne može odstupati, te da se sad na početku moraju preduzeti značajne mjere ako želimo da zadržimo UNESCO status, kako bi oni vidjeli da smo spremni na promjene.
- Ako je problem u kapacitetima Uprave, potrebno je tu naći rješenja, kroz uvećanje plata za 30 odsto ili angažovanje eksternih stručnjaka – rekao je Spajić.
Predsjednik opštine Herceg
Novi Stevan Katić upozorio je da predložene izmjene mogu zaustaviti razvoj grada i povećati nelegalnu gradnju, uz napomenu da Opština nema ni kadra ni mogućnosti da se nosi sa teretom. On je izrazio sumnju da Uprava ima kapaciteta da realizuje plan u predviđenim rokovima i predložio da se ipak zadrži određeni rok za postupanje Uprave, kao i da se propiše rok važenja zakona koji bi se po potrebi produžavao, imajući u vidu trajanje procedura i u Crnoj Gori i u UNESCO-u. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović je upozorio da ovaj grad nema PUP, a da su sve studije na koje se Nacrt zakona poziva zastarjele, rađene
Jokić bi da se u Pariz odnese glas o Menadžment planu
po planovima iz perioda 2016–2019, dok se svi veliki investicioni projekti nalaze upravo u bafer zoni. Naveo je da tri opštine u Boki nemaju nijednog inspektora i da se niko ne javlja na konkurse, pa smatra da je bez jačanja Uprave predložene mjere nemoguće sprovesti. Profesor na Arhitektonskom fakultetu Veljko Radulović je ocijenio da će biti potrebna i formalna komunikacija sa UNESCO-om na visokom nivou, kako bi se objasnilo da je riječ o mjeri domaćeg kompromisa koja ne prati u potpunosti hitnost zahtjeva Komiteta za svjetsku baštinu, te upozorio da rok od 12 mjeseci obuhvata samo izradu dokumentacije, dok bi razmatranje u UNESCO-u moglo potrajati duže.
Premijer Milojko Spajić tek je na sjednici od 5. decembra izrazio spremnost da ode u Pariz i direktno komunicira sa predstavnicima UNESCO-a, pri čemu smatra da je ovo „u trenutnim okolnostima najbolje rješenje, koje će uz jako lobiranje možda biti prihvaćeno, te da je ovo tek početak, nakon čega slijedi ozbiljan rad“. Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je istakao da je prilikom posjete UNESCO-u potrebno „naglasiti da je započet rad na reviziji Menadžment plana, radionice su u toku, najkasnije do 20. januara će biti podnesena revizija Vladi na usvajanje, do 1. februara će imati dokument“. Nakon toga će se, kako je rekao, krenuti u izradu novog menadžment plana, a na ovaj način će se pokazati politička volja da se pristupi rješavanju problema shodno smjernicama UNESCO-a“. On je na sjednici od 26. novembra obavijestio Nacionalnu komisiju da je potpisan ugovor sa konsultantima iz Hrvatske, koji će pomoći da se za kratko vrijeme napravi ovaj dokument.
Ako je sjednica od 26. novembra bila duga rasprava o Nacrtu zakona, njegovim posljedicama i pravnim dilemama, onda zapisnik sa sjednice od 5. decembra djeluje kao trenutak u kojem je Vlada, uprkos svim nesuglasicama, morala da pređe iz razgovora u odluke. Dok se na prvoj sjednici tek razlagalo što je problematično, neizvodljivo ili nedovoljno definisano, druga sjednica pokazuje da je vrijeme ubrzalo ritam - i da se Komisija sada bavi konkretnim korekcijama, tehničkim zatvaranjem teksta i
kulturno-istorijskog područja Kotora
pripremom za komunikaciju sa UNESCO-om. Najupadljivija razlika je u samom Nacrtu zakona. Na sjednici od 26. novembra detaljno se raspravljalo o suštinskim pitanjima - moratorijumu, ukidanju „ćutanja administracije“, obavezi izrade studije zaštite, strahu opština od blokade... Na sjednici od 5. decembra, međutim, nije se više raspravljalo o tome da li zakon treba mijenjati, već kako ga doraditi da bi bio upućen UNESCO-u. Prvi put se pominju i konkretne izmjene u odnosu na verziju sa prethodne sjednice: ublažavanje pravila za privremene objekte, korek-
cija člana koji se odnosio na rok od četiri godine za legalizaciju - koji je, na prijedlog Radunovića, potpuno izbrisan - i preciziranje da se legalizacija u području i bafer zoni prekida do donošenja menadžment plana i studije zaštite. To je suštinska razlika: 26. novembra se govorilo o principima, 5. decembra o konkretnom tekstu člana i formulacijama.
Druga velika promjena odnosi se na dinamiku odlučivanja. Sjednica od 26. novembra završena je zaključkom da se Nacrt „tehnički sredi“ i da se izmijeni Poslovnik kako bi se omogućile elektronske sjednice - što je bio znak da se žuri da se zakon pošalje u Pariz. Na sjednici od 5. decembra taj proces je i formalno završen: Poslovnik je izmijenjen, omogućeno je elektronsko glasanje, a Komisija je već počela da radi ubrzanim tempom, uz dogovor da se finalni tekst Nacrta dostavlja elektronski, iako će se glasanje obaviti uživo. To je jasan indikator da je politički pritisak porastao. Treća važna razlika je fokus rasprave. Dok je 26. novembra dominirala priča o zakonodavnom okviru i institucionalnim kapacitetima, sjednica od 5. decembra se okreće konkretnim
Tri ključne novine u nacrtu zakona za Kotor
Predložene izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora prvi put uvode obavezu da se Menadžment plan Kotora donosi tek nakon dobijanja mišljenja UNESCO-a. Time država praktično priznaje da dosadašnji sistem zaštite nije bio dovoljan i otvara prostor za vanjsku kontrolu nad procesima koji su godinama bili u isključivoj nadležnosti domaćih institucija. Ova odredba predstavlja najdalekosežniju intervenciju
u model upravljanja do sada. Nacrt ne koristi riječ „moratorijum“, ali u praksi uvodi upravo to: obustavu izdavanja urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola u području svjetske baštine i zaštićenoj okolini dok se ne izrade studija zaštite kulturne baštine i menadžment plan. Izuzeća su ograničena na objekte od opšteg interesa i rekonstrukcije u postojećim gabaritima. Ovo rješenje predstavlja najjasniji pokušaj države da demonstri-
Hotel „Orahovac“ bi ugrozio vodoizvorište
Na sjednici Nacionalne komisije za UNESCO posebno se raspravljalo o planiranoj izgradnji Hotela „Orahovac“, u Kotoru, koji su stručnjaci UNESCO-a apostrofirali kao negativan primjer kroz svoje izvještaje. Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković je objasnila da je Hotel „Orahovac“ na specifičnoj lokaciji, blizu izvorišta rijeke Ljute, vodoizvorišta sa kojeg se opština snabdijeva. Zato je donesen zaključak UNESCO/ ICOMOS Savjetodavne misije da se obustave svi projekti koji su od 2023. dobili saglasnost preko HIA studija (među njima i ovaj). Zdravković je istakla da su preporuke Savjetodavne misije jasne - da se obustavi implementacija ovog projekta, jer predstavlja značajnu potencijalnu prijetnju po zaštićene vrijednosti. Profesor na Arhitektonskom fakultetu Ilija Lalošević je objasnio da je projekat Hotela „Orahovac“ pokazatelj što se dešava kad se ne poštuje studija graditeljske baštine. Ova zona je, kako je objasnio, Studijom zaštite iz 2018. godine definisana kao prirodni pejzaž u okviru svjetskog dobra i kao prostor od posebnog značaja za očuvanje zaštićenih vrijednosti, gdje je UNESCO striktan da zeleni pojasevi između naselja treba da ostanu neizgrađeni, da se ne bi stopila sva naselja Boke Kotorske u jednu veliku anglomeraciju. Međutim, PUP je omogućio gradnju. Pravilnik o vodama i zaštiti vodoizvorišta 2024. godine nije ispoštovan, jer se na manje od 100 metara od izvora gradi objekat sa 50 garažnih mjesta, 60 apartmana, čime će vodoizvorište sigurno biti ugroženo ako ne kroz gradnju, onda kroz kasnije korišćenje.
slučajevima i očiglednim rizicima za državu. Prvi put se otvoreno govori o tri problematična projekta (Hotel „Orahovac“, zgrada Jugooceanije, Hotel „Teuta“) kao ključnim tačkama spora sa UNESCO-om, uz upozorenje da nepostupanje po preporukama može značiti stavljanje Kotora na Listu svjetske baštine u opasnosti. Zdravković je izjavila da se „Jugooceanija valorizuje sljedeće nedjelje, s investitorom je sve dogovoreno, odustalo se od rušenja i poslaće se idejno rješenje UNESCO-u, shodno smjernicama“. „Orahovac“ je, kako je istakla, na nivou projektne dokumentacije, imaju prostora i vremena da iskontrolišu, odradiće se dodatne studije i iskomunicirati s UNESCO-om. Za „Teutu“ je rečeno da je, nažalost, dato pozitivno mišljenje, a hotel se svakako privodi kraju. Takođe, prvi put se pominje mogućnost da Uprava obustavi radove na kamenolomima Lješevići–Gajevi i Podi, nakon višestrukih upozorenja da se radovi nastavljaju pod izgovorom „sanacije“. To nije puka preporuka - već konkretna mjera, kakva 26. novembra nije postojala. I, možda najvažnije: dok se 26. novembra raspravljalo o to -
ra mjeru koja odgovara hitnosti UNESCO upozorenja. Zakon uvodi izuzeće od „ćutanja uprave“, čime se onemogućava da opštinske službe izdaju dozvole ako Uprava za zaštitu kulturnih dobara ne odgovori u roku. Time se prekida višegodišnja praksa u Tivtu, Herceg Novom i Kotoru, gdje su investitori dobijali odobrenja zahvaljujući administrativnom vakuumu, a Uprava se sistemski isključivala iz procesa. Ova odredba je ujedno i najdirektniji odgovor na ključnu primjedbu UNESCO-a o nedostatku efikasnog mehanizma zaštite.
Mladi crnogorski pjesnici predstavili se na sarajevskom sajmu „Knjige u nišama“
Sa predstavljanja crnogorskih pjesnika u Sarajevu
me da li Uprava ima kapaciteta da išta iznese, 5. decembra se već dogovara ko prevodi dokumentaciju za UNESCO, ko priprema izvještaj o stanju očuvanosti i ko sve mora isporučiti podatke. Na prvoj sjednici Uprava upozorava na „ogroman posao“, na drugoj joj se već povjerava najveći dio obaveza i naglašava potreba za dodatnim sredstvima i angažovanjem stručnjaka. Drugim riječima: između 26. novembra i 5. decembra Komisija prelazi iz faze rasprave u fazu ubrzane operacionalizacije, ali bez rješavanja ključnih neslaganja. Nacrt zakona je još pun razlika u tumačenju, ali se sada više ne dovodi u pitanje da li će se poslati UNESCO-u - već kako ga što prije spakovati. Taj prelazak iz političkog razilaženja u tehničko dotjerivanje jeste najveća razlika između dvije sjednice.
BEZ ODLUKA
U konačnom zbiru, razlika između sjednica od 26. novembra i 5. decembra nije u tome što je država promijenila strategiju, već u tome što je rok počeo da je gura naprijed. Prva sjednica je ogolila sve dubinske pukotine sistema - od pravnih nedoumica i sukoba resora do potpune kadrovske iscrpljenosti Uprave - dok druga pokazuje da se, uprkos svemu, pokušava stići do dokumenta koji bi makar formalno zadovoljio UNESCO. Suština se, međutim, nije promijenila: država i dalje nema jedinstven pristup, ključne institucije i dalje upozoravaju da nemaju kapacitete, a politička volja se i dalje mjeri brzinom prepravljanja nacrta, a ne odlučnošću da se zaustavi devastacija prostora. Upravo u tome leži i najveći rizikda Crna Gora u Pariz odlazi sa dopunjenim papirima, ali bez odluka koje bi na terenu pokazale da je zaista spremna da zaštiti bokokotorsko područje. Jovan NIKITOVIĆ
PODGORICA - Mladi crnogorski pjesnici Sofija Kirsanov i Andrija Radović nastupili su na osmom izdanju Sajma bosanskohercegovačkog izdavaštva „Knjige u nišama“ koji se održava u Bosanskom kulturnom centru, u okviru programa „Generacija X&Z – Pisci nove epohe“. Kirsanov i Radović predstavili su svoje dosadašnje stvaralaštvo - knjige koje su objavili u izdanju podgoričke izdavačke kuće „Fokalizator“ – Kirsanov knjigu ,,Miris tvoje utrobe“, a Radović ,,Metrički savršen tromb“. Kirsanov je kazala da je uvijek na jedan ženstven način procesuirala muževne teme kojima se bavi. - Posljednja tri milenijuma imamo poeziju o ženama koju su pisale žene. U mojoj zbirci je možda moderan taj postupak - pisati o ženskim temama iz muške perspektive. To se s jedne strane može protumačiti kao poprilično patrijarhalan potez, ali ja mislim da je to malo više poigravanje sa rodnim identitetom i time kako mi čitamo neki tekst u odnosu na to kojeg je roda autor, odnosno lirski subjekat - rekla je Kirsanov. Ona studira političke nauke u Beču, a kazala je da su je uvijek u istoriji interesovali ljudi koji čine neke skandale i koji se kriju između stranica isto-
rijskih knjiga, pa je i to predmet njene poezije.
- Zanimalo me koje su to emocije bile prisutne, miris i boje u svim tim istorijskim momentima. Mnogo više nego ono što je zvanični istorijski tok neke države - kazala je Kirsanov. Radović je istakao da je za njega u poeziji važna jezička ekonomija, zbog čega u minimalizmu pronalazi svoj stilski senzibilitet.
- Postići što više sa što manje riječi. Da se što više različitih slojeva obuhvati u jednoj kraćoj formi, da pjesma bude poput zagonetke - kazao je on. Važan dio prve knjige ,,Metrički savršen tromb“, prema njegovim riječima, bavi se onim neizrecivim.
- Zbog toga je prvobitna ideja bila da se knjiga zove ,,Neizust“, po istoimenoj pjesmi iz zbirke. Poezija je, iako se služi jezikom, mnogo više u onome što se sluti nego u onome što se kaže - rekao je on.
Radović je istakao da ,,Metrički savršen tromb“ nije koherentna zbirka kao cjelina, već eksperiment različitih pjesničkih postupaka, dok smatra da je u drugoj knjizi ,,Mesarske nježnosti“, koja će dogodine biti štampana kao prvonagrađena na „Ratkovićevim večerima poezije“, uspio da napravi zaokruženu cjelinu kojoj teži. R. K.
Završnica festivala „Dani gitare u Podgorici“ Garsija
PODGORICA - Koncert
čuvenog španskog gitariste Havijera Garsije Morena (Javier García Moreno), jednog od najznačajnijih predstavnika klasične gitare, biće održan večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru završnice desetog Međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici“. Ulaznica košta pet eura.
Publika će imati priliku da čuje djela poznatih kompozitora među kojima su Fernan-
do Sor (Introducción, Tema y Variaciones, Op. 9), Isaac Albéniz (Asturias), Francisco Tárrega (Capricho Árabe, La Gran Jota de Concierto) i Joaquín Turina (Sonata, Op. 61).
Havijer Garsija Moreno rođen je u Malagi, a njegova bogata umjetnička karijera krunisana je brojnim priznanjima. Kao solista nastupao je na prestižnim međunarodnim scenama. Festival će iste večeri u 20.45 zatvoriti ugledni italijanski gitarski duo Lucio Matarazzo - Giovanni Masi R. K.
Delegacije SUBNORA Crne Gore i UBNORA Podgorice položile vijenac ispred spomen-ploče kod gradskog stadiona
U susret Danu oslobođenja Podgorice, a u godini u kojoj se obilježava 100 godina osnivanja najuspješnijeg fudbalskog kluba, podsjećamo se, ispred ove spomen-ploče, na 19 hrabrih igrača i članova uprave Fudbalskog kluba Budućnost, koji su u borbi protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika položili svoje živote, boreći se za slobodu i bolju budućnost građana naše domovine – poručio je potpredsjednik Saveza uduženja boraca NOR-a antifašista Crne Gore Milojica Dakić, nakon polaganja vijenca na spomen-ploču, na prigodnom skupu pored gradskog stadiona.
Vijenac ispred spomen-ploče kod gradskog stadiona u petak su položili potpredsjednik SUBNORA Crne Gore Stevan Radunović, predsjednik UBNORA Podgorice Boro Banović i član Glavnog odbora SUBNORA Crne Gore Miro Raičević
POŠTOVANJE
Milojica Dakić je podsjetio da su to fudbaleri koji zaslužuju sjećanje i poštovanje: Filip Ivanović, Dušan Krcunović, Radomir Maraš, Arso Mirković, Radomir Milačić, Stevo Pavićević, Đorđije Premović, Radule Radulović, Radivoje Raičević, Blažo Šutulović, Omer Abdović, Spaso Boljević, Spaso Đukanović, Vlado Milić, Simo Mrenović, Špiro Mugoša, Blažo Raičković, Sergije Stanić i Vidak Uskoković, a koji su se odlučno suprotstavili neprijatelju i pali za slobodu i pravdu koja je oduvijek bila tradicionalna odlika ovoga grada i Crne Gore. - U predratnom periodu,
Delegacije SUBNORA Crne Gore i UBNORA Podgorice ispred spomen-ploče kod stadiona ,,Budućnosti“
Klub je bio stjecište okupljanja napredne omladine, uključene u revolucionarni pokret. Zbog aktivnog djelovanja u pokretu, s težnjom ka stvaranju boljeg i pravednijeg života, bili su na udaru tadašnjeg režima. Zbog toga su mnogi bili prinuđeni da mijenjaju mjesto boravka. Progon, zatvor i mučenja bili su česta pojava koju su stoički podnosili ovi hrabri omladinci. Ostalo je sjećanje da je jedna od prvih žrtava u predratnom periodu bio Stanko Dragojević, osnivač i rukovodilac FK Budućnost, na čijoj sahrani su vijenac nosili članovi Kluba obučeni u sportsku opremu. U tom periodu, članovi Kluba su obavljali vrlo odgovorne partijske zadatke. Zapisano je da je u pripremi i održavanju 8. Pokrajinske konferencije KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, član uprave kluba Sergije Stanić dočekao, a takođe član uprave Periša Vujošević obezbjeđivao i strogo kontrolisao boravak Josipa Broza Tita u Crnoj Gori –naveo je Dakić. Formiranju prvog gerilskog odreda u Podgoričkom sre-
Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi
zu, podsjetio je, pristupilo je pet igrača i 10 članova Uprave kluba.
SLOBODA
- U NOB-u je učestvovao veliki broj članova FK Budućnost. Neki od njih obavljali su značajne dužnosti u borbenim jedinicama i rukovodstvu NOV i Partije: bili su članovi PK KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, organizacioni sekretar SKOJ-a, zamjenici i komandanti odreda, bataljona, brigada i korpusa, devet je narodnih heroja i 37 nosilaca Partizanske spomenice. Spomen-ploča, pred kojom se nalazimo, podsjeća da je sportska mladost Podgorice dala nemjerljiv doprinos slobodi i boljoj budućnosti grada i države. Njihova žrtva opominje da svijetli primjeri oslobodilačke borbe ne smiju biti zaboravljeni i da, zahvaljujući njihovoj žrtvi, danas u miru živimo. Na nama je da se sa pijetetom odnosimo prema svima koji su dali svoje živote u borbi za slobodu. Uz Dan oslobođenja, 19. decembar, jednim od najznačajnijih datuma u istoriji našeg grada, poručujemo da njihova žrtva
nije uzaludna. SUBNOR i antifašisti Crne Gore su organizacija koja njeguje vrijednosti NOB-a i zalaže se da istina o borbi crnogorskog naroda bude shvaćena i prihvaćena od svih, ponajviše od mladih, koji treba da se vaspitavaju na civilizacijskim vrijednostima koji afirmišu mir, ravnopravnost, jednakost, zajedništvo nacija, vjera i rasa, na antifašizmu i evropskom putu Crne Gore – poručio je Dakić. Iskoristio je priliku da FK Budućnost čestita jubilej100 godina postojanja, sa željom da plavo-bijela boja sa zvijezdom petokrakom –simbolom slobode i pobjede i naredni vijek dominira fudbalskim terenima Crne Gore i šire. - Neka je vječna slava i hvala hrabrim igračima i članovima uprave FK Budućnost, koji su svoje živote ugradili u temelje antifašističke Podgorice i Crne Gore – zaključio je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić. Ovaj skup organizovali su SUBNOR i antifašisti Crne Gore i UBNOR i antifašisti Podgorice. I. M.
Udruženja gorana Podgorice, u okviru akcije ,,Čuvajmo šume“, poklonilo jelke u saksijama javnim predškolskim i školskim ustanovama
Novi ukrasi za dvorišta škola i vrtića
Udruženja gorana Podgorice prethodne sedmice je u okviru akcije ,,Čuvajmo šume“ poklonilo jelke u saksijama javnim preškolskim i vaspitno-obrazovnim ustanovama da uljepšaju predstojeće novogodišnje praznike.
Iz vrtića „Leptirić“ na Pobrežju (JPU ,,Sofija Klikovac“) saopštavaju da su jelku sa puno entuzijazma okitila djeca iz sve tri vaspitne grupe, koristeći isključivo ukrase koje su sami izradili od kartonske ambalaže (školjki od jaja, kartonskih rolni od ubrusa i toalet papira, kao i „lančića“ od već korišćenog papira).
- U proljeće će jelka biti posađena u dvorište vrtića, čime
ćemo zajednički ostvariti cilj akcije „Čuvajmo šume“. Ova inicijativa Udruženja gorana skreće pažnju na problem pretjerane sječe šuma i šalje važnu poruku – jelka u saksiji koju možemo posaditi nakon praznika pravi je način da njegujemo svijest o značaju očuvanja prirode – poručuju iz VJ ,,Leptirić”, koji su iskoristili priliku da se zahvale Udruženju gorana Podgorice na divnom gestu i saradnji. Jelke u saksijama dobili su i VJ ,,Pčelica“ (JPU ,,Ljubica Popović“), VJ ,,Mali princ“ (JPU ,,Đina Vrbica“), kao i osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Sutjeska“, ,,Savo Pejanović“, ,,Vladimir Nazor“, ,,Branko Božović“… I. M.
Učenici četvrtog razreda OŠ ,,Maksim Gorki“ sa učiteljicama organizovali zanimljivu priredbu
Sa priredbe
Obnavljaju 8,2 kilometra
Ekipe gradskog preduzeća Putevi d.o.o. Podgorica prethodne sedmice započele su radove na putnom pravcu Nožica – Brskut, u dužini od 8,2 kilometra i prosječne širine tri metra.
- Radovi obuhvataju rezanje postojećeg asfalta, raskopavanje, mašinsku pripremu podloge, izradu izravnavajućeg sloja i ugradnju nove asfalt ne mase. Poseban akcenat stavljen je na unapre-
đenje putne infrastrukture u ruralnim područjima, koja su godinama bila u lošem stanju i infrastrukturno zapostavljena. Realizacijom ovih radova obezbjeđuje se kvalitetnija i sigurnija putna mre-
ža za stanovnike, što je od velikog značaja za svakodnevni život i dalji razvoj ovog kraja – poručuju iz Puteva. Kako dodaju, radovi na modernizaciji putne mreže odvijaju se ravnomjerno na teritoriji cijele Podgorice, kako u prigradskim i seoskim područjima, tako i na gradskim saobraćajnicama, čime obezbjeđuju održiv razvoj saobraćajne infrastrukture. I. M.
pjesmom
Povodom Dana ljudskih prava, učenici četvrtog razreda Osnovne škole ,,Maksim Gorki” prethodne sedmice su sa učiteljicama Tanjom Burzan, Suzanom Mugošom, Ilinkom Lukić, Draganom Vuković, Danijelom Keković, Bojanom Vujačić i Svetlanom Đikanović pripremili recitacije, pjesme, igrokaze, skečeve i izložbu za tetke. - Publika, među kojom je bilo najviše tetaka, gromkim apla-
uzima je nagradila učenike i učiteljice, koji su srcem i znanjem pripremili ovaj program. Uz priredbe za naše bake i đedove, koje smo izveli prošle godine, priredbom posvećenom tetkama, željeli smo poslati poruku da nam je porodica važna. Osmijesima i po kojom suzicom niz obraz naših tetki, razmijenili smo najljepše emocije koje nas čine malim-velikim ljudima – saopštila je za Pobjedu učiteljica Dragana Vuković. I. M.
ISHOD REFERENDUMA U ZETI: Protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda glasalo više od 98 odsto izašlih
Stanovnici opštine Zeta odlučili su juče na referendumu da su protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u industrijskoj zoni Kombinata aluminijuma u Botunu.
Prema preliminarnim rezultatima, protiv namjere Glavnog grada Podgorica da gradi PPOV u ovom zetskom selu glasalo je 98,4 odsto birača, odnosno 7.834 građanina, dok je za bilo njih 134, odnosno 1,65 procenata. Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, a ostvarilo ga je oko osam hiljada građana, odnosno oko 63 odsto.
VOLJA GRAĐANA
Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da je izlaznost na referendumu bila oko 63 odsto, da je 98,4 odsto građana glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu, odnosno 7.834 građanina, dok je svega 131 građanin, odnosno 1,6 odsto glasalo za izgradnju PPOV u Botunu.
- U Botunu je izlaznost bila više od 95 odsto, 505 građana glasalo je protiv gradnje kolektora, dok je samo njih dvoje glasalo za. Znači, jasno je 99,7 glasača reklo da je protiv gradnje kolektora u MZ Botun i ovo je pravno obavezujuće za Zetu. Mi se moramo držati ovoga. U srijedu je stigla ponuda od Vlade Crne Gore, a ona je data pet dana pred referendum kako bi smanjila izlaznost, odnosno da bi što više ljudi glasalo za kolektor.
I što smo imali na kraju, manje od dva odsto građana koji su glasali za postrojenja, odnosno za ponude Vlade Crne Gore i Glavnog grada. Zećani su rekli „ne“ i pobijedili su. Zeta je uspjela da izglasa ono što priča posljednjih 21 godinu. Građani su se na najdemokratskiji način u Evropi, a to je lokalni referendum, prvi koji je održan u Crnoj Gori, nakon onoga 1992. kada je glavni grad promijenio naziv. O svim ključnim pitanjima, kao ovome, treba da se organizuje mjesni referendum – poručio je Asanović uz napomenu da će neizgradnjom postrojenja spasiti veliki broj života. Navodeći da je od 63 odsto građana, 98,4 reklo ,,ne“ kolektoru, ističe da je to najbolja poruka Zećana za Vladu Crne Gore i Glavni grad Podgoricu, koji planiraju gradnju PPOV u Botunu.
- Ukoliko se demokratija poštuje, a nadam se da nije umrla u Crnoj Gori, svima je jasno da se kolektor ne može graditi u Botunu. Smatram da Vlada ne može raditi drugačije, jer su građani Zete tako odlučili, i nadam se da neće ići pro-
tiv svojih građana – zaključio je Asanović i pozvao sve nakon presa da im se pridruže i da zajedno sa Botunjanima u šatorima u industrijskoj zoni KAP-a proslave pobjedu na referendumu.
Predsjednik Demokratske Narodne partije Milan Knežević iskazao je veliko zadovoljstvo zbog skoro stoprocentne podrške građana Zete koji su rekli ,,ne“ gradnji kolektora u Botunu.
-To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da p ostrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihovom oboru. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu – poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu –kazao je Bećirović. Sat prije nego je predsjednik opštine saopštio rezultate referenduma, predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić rekao je Pobjedi da su oni uoči zatvaranja birališta imali podatak da je do 19 časova izašlo 61,5 odsto građana, a da je u Botunu glasalo oko 91 odsto mještana. Navodeći da tokom procesa nijesu imali prijavljenih nepravilnosti, kazao je da će konačne rezultate imati danas.
(NE)OBAVEZUJUĆE!?
Stanovnici Zete glasali su na 26 biračkih mjesta u Zeti, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u za-
Od 63 odsto građana koji su glasali na referendumu, 98,4 je reklo ,,ne“ kolektoru u Botunu. To je poruka Zećana za Vladu Crne Gore i Glavni grad Podgoricu, koji planiraju gradnju PPOV u Botunu. Ukoliko se demokratija poštuje, a nadam se da nije umrla u Crnoj Gori, svima je jasno da se kolektor ne može graditi u Botunu. Smatram da Vlada ne može raditi drugačije, jer su građani Zete tako odlučili, i nadam se da neće ići protiv svojih građana – kazao je predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović
tvoru u Bijelom Polju. Skupština opštine Zeta je početkom oktobra jednoglasno usvojila odluku o raspisivanju lokalnog referenduma zbog izjašnjavanja građana o izgradnji PPOV. Sa druge strane, iz Glavnog grada su više puta ponovili da referendum u Zeti za njih nije obavezujući, da poštuju mještane Zete i njihovu želju da izra-
ze svoj stav na ovaj način, ali da Glavni grad ima svoju dinamiku rada i prioritete, a da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda prioritet svih prioriteta. Podsjećamo, u Botunu, gdje je predviđeno da bude izgrađeno PPOV, organizovano je nekoliko većih protesta u znak protivljenja toj namjeri. Mještani Botuna su prije mjesec po -
stavili šator na javnoj površini prekoputa industrijske zone KAP-a, za što im je Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada dva puta nalagala da ga uklone. Nakon što su iz Glavnog grada bili najavili da je gradnja postrojenja trebalo da počne prethodne sedmice, a iz Uprave za inspekcijske poslove za (5. decembar) bili naložili Botunjanima da uklone šator sa javne površine, oni su taj šator prenijeli u krug industrijske zone KAP-a, razapeli još dva i u tom ograđenom prostoru parkirali traktore, kamione, građevinske mašine, automobile i nasuli tampon kako bi lakše mogli da priđu šatorima. Više puta su naglasili da neće dozvoliti početak gradnje PPOV na toj lokaciji, da će to ako treba i životima braniti te da je to vid njihove demokratske borbe. Iz Glavnog grada više puta su naglasili da je početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda prioritet svih prioriteta, te da u najskorijem roku moraju početi radovi, a najkasnije do kraja godine. Više puta su istakli da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evrop-
skih standarda u oblasti životne sredine. Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima u kojima se, pored ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogon nakon sanacije bazena crvenog mulja. Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, gradonačelnikom Podgorice Saša Mujović i direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica Aleksandar Nišavić sastali su te večeri u zgradi Vlade sa pedstavnicima mještana Botuna i Zete. Predstavnik mještana Botuna i Zete Duško Stijepović nakon tog sastanka je izjavio da su obavili konstruktivan razgovor i dobili neke garancije od Vlade, ali da će o svemu donijeti odluku na zboru građana ove sedmice, nakon referenduma. Ponovio je i da ostaju pri stavu da neće dozvoliti gradnju PPOV u Botunu. Uprava za inspekcijske poslove je u petak (12. decembra) po treći put je posjetila Botunjane i naložila im da uklone razapete šatore u industrijskoj zoni KAP-a do utorka (16. decembra). I.MITROVIĆ
SERIJA A (15. KOLO): Kiksali Milan i Napoli
PODGORICA – Nova promjena na vrhu Serije
A – Inter je pobijedio i iskoristio kikseve Milana i Napolija, pa su sada ,,nerazuri“ prvi u šampionskoj trci koja bi mogla da traje do posljednjeg kola. Inter ima bod više od ,,rosonera“, a dva od Napolitanaca... Ukoliko večeras pobijedi Komo (20.45), Roma će prići lideru na minus 3... Ne pamti se takva ,,gužva“ u vrhu italijanskog fudbalskog prvenstva. Inter je na gostovanju Đenovi poveo već u šestom minutu, kada je Jan Bisek zatresao mrežu ,,grifona“, a u završnici prvog poluvremena upisao se i Lautaro Martines ,,Nerazuri“ su pored toga imali nekoliko šansi, da bi u nastavku morali da strahuju za pobjedu.
Vitinja je u 68. iskoristio lošu reakciju Manuela Akandžija da smanji na 2:1, domaćin je do kraja prijetio iz prekida, ali nije mogao do iznenađenja. Ostalo je 1:2, Inter je lansiran na prvo mjesto. Napoli je zasluženo izgubio od Udinezea u gostima – 1:0. Domaćinu su poništena dva pogotka, a onda je majstorski po-
godak postigao Jirgen Ekelenkamp i potpisao Napolijev četvrti poraz u Seriji A u sezoni. Milan je kiksao protiv Sasuola na ,,San Siru“ – 2:2. Gosti su rano poveli preko Ismaela Konea, a preokret
je pogocima u 34. i 47. donio mladi lijevi bek Milana Davide Bartezagi Milanu su potom poništena dva gola za 3:1, da bi iz sjajne akcije za 2:2 pogodio Arman Lorijente u 77. ,,Rosoneri“ su
čak dobro i prošli jer je Sasuolo u finišu imao dva zicera. Fiorentina igra očajno ove sezone, jedini je tim bez pobjede u 15 kola – na ,,Artemio Frankiju“ slavila je Verona (2:1). N. KOSTIĆ
Predsjednik Juventusa Džon Elkan odbio ,,ponudu vijeka“
PODGORICA - Predsjednik Juventusa Džon Elkan objavio je da klub nije na prodaju poslije ponude kompanije ,,Tether“ da otkupi 100 odsto dionica ,,bjankonera“.
Nasljednik familije Anjeli obavijestio je navijače o odluci kluba u video poruci. - Juventus, naša istorija, naše vrijednosti, nijesu na prodaju - poručio je Elkan. On je u obraćanju fanovima kluba nosio staru Juventusovu duksericu, a govor je držao ispred kultne slike na kojoj se
vidi mjesto i vrijeme osnivanja kluba. - Juve je dio moje porodice već 102 godine. To je dio u pravom smislu te riječi, jer su ga tokom jednog vijeka četiri generacije proširile, učinile jakim, brinule o njemu u teškim vremenima, slavile ga u srećnim vremenima. Ali ne samo to: Juve je dio mnogo veće porodice, porodice ,,bjankonera“, koju čine milioni navijača koji vole Juve kao što vole svoje najmilije. Upravo zbog ove strasti, ove ljubavne priče koja nas ujedinjuje više od jednog vijeka, kao porodi-
ca nastavljamo da podržavamo tim i gledamo u budućnost, da izgradimo pobjednički Juve. Juventus, naša istorija, naše vrijednosti nijesu na prodaju. Elkanova video-poruka je inače uslijedila nakon objave kompanije ,,Eksor“, koja upravlja klubom, u kojoj su negirani bilo kakvi pregovori o prodaji akcija Juventusa. U saopštenju porodične holding kompanije objavljeno je da je upravni odbor ,,jednoglasno odbio prijedlog koji je predstavio ‘Tether Investments’“, ponavljajući ,,svoje prethodne i dosljedne izjave da nema namjeru da proda nijednu od svojih akcija Juventusa trećim licima, uključujući i ‘Tether’, kompaniji koja se bavi kriptovalutama sa sjedištem u El Salvadoru“. J. T.
Siti i Vila ne dozvoljavaju
PODGORICA – Arsenal je u subotu uz mnogo sreće sačuvao prvo mjesto u Premijer ligi, ali mu Mančester siti i Aston Vila ne dozvoljavaju da odmakne.
,,Građani“ su kao gosti savladali Kristal Palas sa 3:0 i vratili se na minus dva u odnosu na lidera, dok je tim iz Birmingema u sjajnom meču pobijedio Vest Hem u Londonu (3:2) i zaostaje tri boda za ,,tobdžijama“. Erling Haland je nastavio da rešeta, pogotkom glavom u 41. najavio je trijumf Sitija, pa ga ovjerio u 89. iz jedanaesterca. Strijelac za 0:2 bio je Fil Foden – bio je to sjajan gol... Morgan Rodžers igra odlično ove sezone – kao dvostruki strijelac vodio je Aston Vilu do trijumfa nad Vest Hemom na ,,Olimpijskom stadionu“ nakon što je gubila 1:0 i 2:1. Mateuš Fernandeš i Džerod
Bouven dovodili su ,,čekićare“ u vođstvo u prvom poluvremenu, a 1:1 je bilo poslije autogola Konstadinosa Mavropanosa U drugom poluvremenu blistao je Rodžers i sa dva gola, od čega je drugi bio fantastičan, zadržao Vili status ozbiljnog kandidata za titulu. Sanderlend i Njukasl sastali su se prvi put u prvenstvu od 2016, a vreli Tajn-Ver derbi na sjeveru Engleske riješio je efektni autogol Nika Voltemadea za pobjedu ,,crnih mačaka“ od 1:0. Sanderlend sada ima četiri boda više od velikog rivala. Totenhem je nastavio s lošim izdanjima – ,,pijevce“ je nadigrao i savladao Notingem forest (3:0), ekipa koja se bori za opstanak. Strijelci za ,,šumare“ bili su Kalum Hadson-Odoi (dva) i Ibrahim Sangare Brentford i Lids su remizirali 1:1. Ne. K.
Uhapšen organizator dolaska argentinskog asa u Indiju
,,Mesimanija“ izazvala haos u Kalkuti
PODGORICA - Policija u Kalkuti uhapsila je šefa agencije koja je organizovala dolazak Lea Mesija u taj grad. Satadru Duta je čovjek koji stoji iza organizacije događaja i lišen je slobode, saopštila je policija u Kalkuti. Razlog je opšti haos koji je nastao nakon što se argentinski fudbaler pojavio na stadionu ,,Salt Lake“, pa brzo i otišao, ostavivši hiljade fanova u nevjerici. Brzo im je osjećaj šoka zamijenio bijes, pa su, razočarani i iznevjereni, počeli da lome sve što im se našlo pod rukom. Više stotina stolica počupano je sa tribina i pobacano na teren, bilo je i sukoba sa policijom, a pojedini su sa sobom odnijeli inventar sa stadiona.
U danima nakon ovog nazovi spektakla, policija je uhapsila odgovorne za haos. Navijači su s pravom ljuti jer su bili obmanuti.
Cijena ulaznica za doček Mesija na stadionu bila je u visini polovine prosječne mjesečne plate u Indiji (40 dolara), dok su najzagriženiji fanovi izdvo-
jili i trostruko veću sumu. Na kraju, samo da bi Mesija ,,viđeli“ na 20 minuta, umjesto 45, koliko je trebalo da provede na stadionu i bude na oku navijača.
- Ne mogu da vjerujem da je sve bilo toliko loše organizovano - rekao je Edi Lal Hmangaihzuala, koji je putovao dva dana i prešao skoro 1.500 kilometara iz Mizorama da bi prisustvovao događaju.
- Mesi je brzo otišao. Mislim da se osjećao nebezbjedno. Jedva sam ga vidio - rekao je Edi Lal tamošnjim medijima. Policija je brzo reagovala nakon incidenata i uhapsila osobu koja je bila na čelu organizacije događaja. - Već smo priveli glavnog organizatora. Preduzimamo mjere kako sve ovo što se desilo ne bi prošlo nekažnjeno - rečeno je iz policije. J. T.
PODGORICA - Nezabilježenom serijom od četiri poraza, najmračnijom jeseni od kada igra fudbal u samostalnoj državi – Budućnost je zaključila polusezonu.
,,Plavi“ su u odloženoj utakmici 13. kola Meridianbet 1. CFL pali u Tuzima, gdje je još jednom popustila koncentracija u 90. minutu – jedini gol, ali zlata vrijedan, za Dečić postigao je Robert Đeljaj, koji se našao na pravom mjestu, ostavljen i zaboravljen, nakon kornera Božovića, te šuta Sekulovića i odbitka golmana Domazetovića. Pod vođstvom trenera Dejana Vukićevića, aktuelni šampion je doživio nezapamćeni sunovrat – tim je ispao iz Kupa u prvom kolu, oborio najlošije brojke i već sada doveo u pitanje odbranu titule. Ne pamti se da su Podgoričani uoči zimske pauze bili sedmi na tabeli – na ,,minus 11“ od lidera, a pet bodova udaljeni od zone baraža. Dvocifreni zaostatak za samim vrhom niko nikad nije okrenuo u domaćem prvenstvu. Sve pogrešno što je napravljeno u klubu od juna, a uglavnom su se vukli samo takvi potezi –sublimirano je u završnom meču prvog dijela prvenstva. Istorijsko dno je dotakla institucija Podgorice i Crne Gore, najveći i najtrofejniji fudbalski kolektiv u zemlji - Budućnost. Bokelj, Petrovac, pa Jezero i na koncu Dečić potukli su Podgoričane u nizu, a prije toga još četiri negativna epiloga – osam poraza iz 19 ligaških nastupa, uz gol razliku 21:18, mizernih 25 bodova od mogućih 57. Eto, to jer slika i prilika lokomotive našeg loptanja – aktuelnog šampiona.
Tuzani su ugrabili treću poziciju, zimuju sa pet bodova zaostatka za vodećom Sutjeskom, uz plasman u polufinale Kupa. Na kraju – zadovoljavajuća, uspješna polusezona za Drešaja i društvo...
Decembar je dobro odmakao, a u Tuzima se igralo po suncu, maltene ljetnjem danu, s tim što je teren na Besa areni bio slab, klizav, mek, flekav, oguljen, bez trave na pojedinim djelovima. Montažni sektor za gostujuće navijače napunili su ,,varvari“, koji su okačili transparent – „Uprava napolje“, a to je postao i uobičajeni melos koji se sluša kada nastupaju ,,plavi“, kući ili na strani, svejedno - ove polusezone.
Dečić je na samom startu izveo
dva bezopasna kornera, dok su Podgoričani pokušavali da ostvare prevlast na sredini. Prvu šansu imao je domaćin, koji je napao po lijevoj strani, gdje se otvorio višak, ali je Selimi dao prejak for, samim tim i mogućnost Domazetoviću da lakše stigne do lopte. Od 20. minuta, Tuzani su izašli više na polovinu rivala, ali je kreacija bila jalova, stihijska, bez nekog reda. Sa distance je neprecizno opalio Sekulović, par šuteva je izblokirano, dok je nešto više pokušao da uradi Ndiaj. Senegalac je u 37. izveo makazice, ali je promašio loptu, pa nije ni bilo udarca, dok
je Kajević šutirao po zemlji. Izabranici Nebojše Jandrića ispustili su veliku šansu u nadoknadi prvog dijela, kada je neko od fudbalera Dečića bio kratak da ubacivanje sa krila skrene u mrežu.
Sa druge strane, Budućnost preskromna, spora, bez ideje, bez udarca ka golu protivnika, negledljiva u uvodnih 45 minuta.
Drugo poluvrijeme je otvorio Vukanić, koji se u 50. minutu lijepo namjestio da priprijeti golmanu Radoševiću, ali je udarac bio mlak i po sredini, a potom je reakcija Miličkovića u padu završila pored stati-
BUNDESLIGA (14. KOLO): Kiks Borusije Dortmund Bajern profitira i kad
PODGORICA – I kad ne pobjeđuje, Bajern uvećava razliku u odnosu na konkurente u Bundesligi.
Fudbaleri Vensana Kompanija su protiv Majnca (2:2) upisali tek drugi remi u tekućem prvenstvu (uz 12 pobjeda), ali s obzirom na to da je
RB Lajpcig u petak izgubio od Union Berlina (3:1), Bavarci su povećali prednost na devet bodova. Bajern je poveo u 29. minutu golom supertalentovanog LenartaKarla, a gosti uzvratili u nadoknadi prvog poluvremena preko KacperaPotulskog. Preokret je u 67. donio Li-Jae
Sung, izgledalo je da će Bajern pretrpjeti prvi poraz, ali spriječio ga je Hari Kejn iz jedanaesterca u 87. Borusija iz Dortmunda je nastavila s nestabilnom formom – osvojila je samo bod na gostovanju Frajburgu (1:1). ,,Milioneri“ su tako propustili šansu da se osame na dru-
ve. Nešto agilniji bili su ,,plavi“ u nastavku. Počeli su da daju znake prema naprijed, a sa mnogo samopouzdanja raspalio je Vušurović iz daljine, doduše predaleko od mete. Duel je nakratko prekinut nakon sudara Ndiaja i Bulatovića, a zatim i nešto duže, kada su pristalice podgoričkog tima ubacile dimne bombe na teren. Nedugo pošto je borba nastavljena, mladi Rakčević iz Budućnosti pokazao je da ima dobar udarac, a onda je prepustio mjesto Galiću, jednom od rijetkih stranaca koji su preživjeli Vukićevićevu sječu igračkog kadra usred polusezone.
gom mjestu – izjednačeni su sa RB Lajpcigom, s devet bodova manje od Bajerna. Gosti su vodili od 31. minuta, kada je pogodio RamiBensebaini, u 53. su ostali sa desetoricom jer je isključen Džob Belingem , a u 75. je konačan rezultat postavio Lukas Heler Ne. K.
Ritam meča ponovo je prekinuo novi sudar igrača – ovoga puta Selimija i Vukovića, što je dodatno kvarilo utisak o ionako slaboj utakmici.
Monotoniju je mogao da razbije Bulatović, koji je dobio pas sa svoje polovine, pobjegao je čuvaru, ali je zatajio kada je trebalo da se zatrese mreža.
Dečić u drugom poluvremenu nije bio opasnost po ,,plave“, ali je u finišu kaznio odsutnu, demoralisanu, utučenu i u vremenu i prostoru izgubljenu
Budućnost.
Prvo je Radusinović probao iz skoka, potom je Selimi klizećim startom defanzivca go-
stiju spriječen da dovrši kontru, ali presuda je stigla upravo iz toga kornera. Nabacio je Božović, golman Domazetović je čudesno odbranio Sekuloviću, ali odbitak je bio poklon za Đeljaja, koji je zakucao u 90. na praznu mrežu.
Sedam minuta nadoknade pokazao je četvrti arbitar, igralo se cijelih devet, ali i da se igralo još 99, utisak je da ,,plavi“ ne bi dali gol.
Slavi Dečić. Tuguje još aktuelni šampion koji ne zna što ga je snašlo – što od neznavene i politički obojene uprave, što od pogrešnog trenera. Davor KAŽIĆ
Prva liga za košarkašice, 7. kolo
Lovćen 77
Antivari 55
CETINJE – Dvorana: SC „Lovćen“. Gledalaca: 150. Sudije: K. Radinović, Đ. Marović, O. Gluščević. Rezultat po četvrtinama: 26:13, 21:14, 15:14, 13:14.
LOVĆEN: Kaluđerović 26, M. Mudreša 3, Kapisoda 21, V. Mudreša 8, Mihaljević 5, Ivanišević, Đonović 6, Vučinić, Batrićević, Petričević 6, Đurišić, Vukićević.
ANTIVARI: Šekularac 22, Pelinković 4, Kordić, Zejnelaga 4, Vajs 20, Ćosić, Radonjić, Vlahović 3, Ćulafić, Mehmedović 2. Duel Lovćena i Antivarija predstavljao je derbi začelja u Prvoj ligi za košarkašice, jer su oba tima do ovog meča bila bez pobjede. Baš zbog toga, nakon utakmice na Cetinju bilo je prilično emotivno – iako je Lovćen bez bilo kakvih većih ambicija, pobjeda nad Antivarijem ima simboliku, jer je prva za cetinjski klub u senior-
skoj konkurenciji nakon sedam godina!
Dominirala je Vanja Kaluđerović, koja je uz 25 poena imala 10 skokova, te po pet ukradenih i asistencija, a dvocifrena je bila i Jelena Kapisoda (21). Antivari je nakon sedam minuta vodio 13:11, ali su domaće serijom 17:0 već na startu druge dionice stekle veliku prednost (28:13), dok je na poluvremenu na semaforu pisalo 47:27. Bilo je jasno da Lovćen grabi ka prvoj pobjedi u sezoni, dok je Antivari ostao na nuli…R. P.
U Las Vegasu odigrani mečevi polufinala NBA kupa
PODGORICA - Košarkaši San Antonija i Njujorka boriće se za prvi trofej u sezoni, u Las Vegasu će igrati za pehar u NBA kupu.
San Antonio je napravio jedno od najvećih iznenađenja dosadašnjeg dijela sezone pošto je srušio najbolji tim lige Oklahomu sa 111:109 i time prekinuo impresivnu seriju Tandera od 16 vezanih pobjeda. Bio je to tek drugi poraz aktuelnog šampiona NBA lige ove sezone Početak meča nije nagovještavao takav rasplet, Oklahoma je već u prvoj dionici stekla dvocifrenu prednost i djelovalo je da drži potpunu kontrolu. Međutim, kako je meč odmicao, San Antonio je pronalazio ritam, zaigrao je bolje u odbrani i postepeno „topio“ zaostatak. Prelomni trenuci dogodili su se u trećoj četvrtini, kada je tim iz Teksasa prvi put prešao u vođstvo. U završnici je bilo čestih promjena rezultata, ali su Sparsi u ključnim momentima pokazali više smirenosti i
izborili plasman u finale. U pobjedničkom sastavu najefikasniji je bio Devin Vesel sa 23 poena, uz pet skokova i četiri asistencije, dok su značajan doprinos dali Viktor Vembanjama (devet skokova), Stefon Kesl i Diaron Foks, koji su meč završili sa po 22 poena. Na drugoj strani, Oklahoma je najviše zavisila od aktuelnog MVP-ja NBA lige Šeja Gildžus-Aleksandera , koji je ubacio 29 poena, uz pet asistencija i četiri skoka, dok su Džejlen Vilijams i Čet
Budućnost Voli protiv Ilirije upisala drugu uzastopnu
PODGORICA – Peti put ove sezone, drugi uzastopno, košarkaši Budućnost Volija zaustavili su rivala ispod 70 poena.
Holmgren dodali po 17 poena i skokova.
Njujork je u drugom polufinalu slavio protiv Orlanda rezultatom 132:120, iako je i Orlando bolje otvorio susret. Niksi su sredinom druge četvrtine preuzeli kontrolu i prednost nijesu ispuštali do kraja, osim kratkog perioda u trećoj četvrtini.
Ključna figura meča bio je Džejlen Branson, koji je odigrao jednu od najboljih partija u sezoni i postigao čak 40 poena, uz osam asistencija i četiri skoka. Veliku podršku imao je u Karl-Entoniju Taunsu sa 29 poena i osam skokova, kao i u O Dži Anunobiju sa 24 poena, šest skokova i četiri asistencije. Kod Orlanda su se istakli Džejlen Sags sa 26 poena i sedam asistencija i Paolo Bankero sa 25 poena i osam skokova. Borba za pehar NBA kupa između Njujorka i San Antonija zakazana je za noć između utorka i srijede, sa početkom u 2.30 po srednjeevropskom vremenu. S. J.
Pobjeda u Ljubljani protiv Ilirije (86:66) je, zato, izgledala rutinski, ali je činjenica da su se izabranici Andreja Žakelja, baš kao protiv London Lajonsa tri dana ranije, jakom i fokusiranom igrom u odbrani pobrinuli da novajlija u ABA ligi nije ni mogao da se ponada da može do iznenađenja. Žakelj je na teren slao svih 12 igrača iz rostera, Podgoričani su dobili sve četiri četvrtine, ni u jednoj nijesu primili 20 ili više poena, a u posljednjoj četvrtini su imali i 29 poena prednosti (79:50) prije nego su malo „povukli ručnu“, jer ih u utorak očekuje novo iskušenje u gostima, protiv Trenta u Evrokupu... - Veoma bitna pobjeda za nas kao uvertira za predstojeću utakmicu koja nas očekuje. Od prvog minuta smo fokusirani ušli u meč, jer smo znali da je Ilirija ekipa koja ne smije da se potcijeni ni u jednom trenutku, jer odmah zna da kažnjava, što je pokazala i u Podgorici. Znali smo da treba da uđemo sa maksimalnom koncentracijom i fokusom u utakmicu i mislim da je to bio ključ za pobjedu u ovom meču – kaže za Pobjedu Đorđije Jovanović, krilo „plavih“, koji je protiv Ilirije za 17 i po minuta igre upisao sedam poena (2-2 za dva, 3-1 za tri poena), uz po tri skoka i asistencije, što mu je naj-
bolji poenterski učinak u ABA ligi ove sezone, drugi najbolji uopšte, jer je na startu sezone u Londonu, u Evrokupu, imao poen više. Budućnost je mnogo ubjedljivije pobijedila Iliriju nego na startu sezone, u Podgorici (84:78), vjerovatno i zbog toga što je to bilo tek prvo kolo, a podgorički tim sada izgleda znatno bolje u odnosu na početak sezone, što je i logično. - Kako sezona odmiče mislim da postajemo sve uigraniji i bolje se međusobno poznajemo nego na početku, što je normalno. Uvijek je teže kada dođu novi igrači, jer treba vremena da se međusobno upoznamo i naviknemo na sistem. Na dobrom smo putu da budemo na ozbiljnom nivou i da, kad smo koncentrisani, možemo da igramo sa svima – dodaje Jovanović. Jedini minus iz utakmice sa Ilirijom jeste bio odnos skokova, koji je bio na strani domaćina (38-34), pa i kada je ofanzivni skok u pitanju (11-9). - Mislim da je skok samo stvar želje i fokusa, što mi imamo. Naravno da treba da poradimo
SBbet Prva liga za rukometaše (13. kolo)
PODGORICA – Budvanska rivijera naišla je na snažan otpor Sutjeske, ali su rukometaši Novice Rudovića ipak stigli do 10. pobjede u sezoni SBbet Prve crnogorske lige – 26:25.
Često su izabranici Božidara Mušikića bili u vođstvu protiv kandidata za titulu, koji je meč prelomio kada je s dva
vezana pogotka poveo 23:20 u 52. minutu. Gosti su prilazili na dva razlike, ali nijesu mogli više od toga. Budvanska rivijera ima dva boda i utakmicu manje od prvoplasiranog Lovćena, dok je Sutjeska na četvrtom mjestu, na minus tri od Budućnost Podgorice, koja ima meč manje.
Partizan 1949 i Zabjelo ostali su izjednačeni nakon 13. kola – u Tivtu su odigrali 29:29. Lovćen je u petak savladao Brskovo sa 47:28, Rudar u subotu bio bolji od Mornara 7 (30:25). Odgođen je meč Budućnost Podgorice i Jedinstva. Ne. K.
EPCG Superliga za odbojkašice Budva
PODGORICA – Iako su u dva seta rizikovale da prve u ovoj sezoni prepuste neki set ekipi iz Pljevalja, odbojkašice Budve su na kraju savladale Rudar sa maksimalnih 3:0, u posljednjem meču EPCG Superlige.
Budvanke su upisale četvrtu pobjedu, drugu uzastopnu, a treću u posljednja četiri meča, dok je Rudar i dalje na nuli. U ekipi Miloša Markovića su četiri igračice imale dvoci-
ubjedljivu pobjedu sa manje od 70 primljenih poena
SC Derbi na nevjerovatan način izgubio praktično dobijenu utakmicu u Čačku protiv Borca, trener Petar Mijović poručuje:
na tome jer u sljedećoj utakmici koja nas očekuje to može da bude ključna stvar za pobjedu. Budućnost je nakon reprezentativne pauze odigrala loš meč i ubjedljivo izgubila u gostima od Burga, ali je u naredna dva meča, protiv Londona i Ilirije pokazala da se polako vraća u ritam i formu prije zbog FIBA „prozora“, kada je imala 10 pobjeda i 11 posljednjih utakmica. - Veoma je teško za sve timove poslije reprezentativnih „prozora“ da se vrate u ritam u kojem su bili prije toga, pogotovo ekipe čiji su igrači imali velike
odbojkašice (13. kolo)
fren poenterski učinak. Najefikasnija je bila Đina Lekić sa 19 poena, Elena Čolaković je osvojila 16, a po 10 Bojana Krasnići i Jana Mrdak. U ekipi Rudara su Zana Čakar i Dubravka Vraneš zabilježile po 11 poena.
Rezultati 12. kola: Budva –Rudar 3:0 (28:26, 25:10, 28:26).
Igrano ranije: Gimnazijalac – Jedinstvo 3:0 (25:23, 25:20, 25:20), Mediteran – Herceg Novi 0:3 (4:25, 18:25, 17:25), Morača – Budućnost volej
Đorđije Jovanović na meču sa Ilirijom u Ljubljani
asistencije je upisala Budućnost u Ljubljani protiv Ilirije, najviše na jednom meču ABA lige ove sezone
uloge i minutaže. Prethodne dvije utakmice pokazuju da smo na dobrom putu da budemo u ritmu koji smo imali prije
Ubjedljivim pobjedama protiv Londona i Ilirije, Budućnost Voli je napravila lijepu uvertiru pred važno gostovanje Trentu, u utorak u Evrokupu, protiv jedine ekipe koja je u dosadašnjem toku sezone odnijela bodove u Evrokupu iz „MTEL Dvorane Morača“. Trento, koji trenutno ima skor 5-5, u posljednjem kolu Evrokupa je u gostima deklasirao Burg (91:73), od koga je Budućnost nedavno ubjedljivo izgubila u gostima.
- Za nas veoma bitan meč. Igramo protiv ekipe koja je pokazala da može da igra sa svima i odnese pobjede iz tih mečeva. Veoma su nezgodna ekipa koja igra brzo u oba pravca. Mi ulazimo u utakmicu nakon dvije pobjede i ekstra motivisani jer smo doživjeli poraz u prvom meču protiv njih. Imamo dva dana da se pripremimo i da damo sve od sebe da ostvarimo još jednu veoma bitnu pobjedu u evropskom takmičenju – kaže Đorđije Jovanović
ukradenih lopti su imali Podgoričani protiv Ilirije, što je ovosezonski timski rekord u regionalnom takmičenju
FIBA „prozora“ i da samo napredujemo iz utakmice u utakmicu – zaključio je Đorđije Jovanović. S. JONČIĆ
2:3 (23:25, 28:30, 25:22, 26:24, 7:15), Albatros – Luka Bar 3:0 (25:21, 25:22, 25:16). Tabela: 1. Herceg Novi (13 pobjeda, 36 bodova), 2. (skor 10-3, 31 bod), 3. Albatros (10-3, 30),
4. Budućnost volej (9-4, 28), 5. Morača (7-6, 22), 6. Mediteran (6-7, 17), 7. Budva (4-8, 11), 8. Gimnazijalac (3-10, 10), 9. Jedinstvo (2-10, 7), 10. Rudar (0-13, bez bodova). S. J.
PODGORICA – Košarkaši SC Derbija su sezonu otvorili sa tri poraza u prva četiri kola (kod kuće od Borca i Igokee, te FMP-a u gostima) i u sve tri utakmice je epilog mogao, pa i morao da bude drugačiji. Podgoričani su tada platili visoku cijenu zbog velikih kadrovskih problema (povrede igrača), ali i sopstvenih slabosti. Međutim, ono što se dogodilo u subotu veče u Čačku prevazišlo je dešavanja sa starta sezone, jer su „studenti“ u drugom odmjeravanju snaga sa Borcem sami krivi što su na nevjerovatan način izgubili nakon produžetka (89:82) i time propustili lijepu priliku da zadrže šanse da se bore za jedno od prva četiri meča u grupi A i plasman u Top8 fazu ABA lige. Pošto su oba puta izgubili od Čačana, ne samo da su šanse za prolaz sveli na domen teorije, već su sebe doveli u težu situaciju u odnosu na Borac ako budu igrali u plej-aut grupi, kada je u pitanju borba za plej-in ili opstanak u regionalnom takmičenju.
- Samo je trebalo da ubacimo loptu iz auta – ove riječi Petra Mijovića, trenera SC Derbija, nakon meča najbolje odslikavaju ono što se dogodilo na utakmici.
Nakon što su se tokom prvog poluvremena u nekoliko navrata vraćali iz minusa, čak i do 12 poena, Podgoričani su, počev od preokreta u trećoj četvrtini, poveli 12 razlike (70:58), na sedam minuta i 48 sekundi do kraja meča. Međutim, uz probleme sa ofanzivnim skokom domaćina (čak 25 na ovom meču, 21 u regularnom toku meča) i organizacijom napada, „studenti“ su ušli u neizvjesnu završnicu, ali su, svakako, bili u prilici da meč riješe u svoju korist. Međutim, pri vođstvu od 76:73 i na 7,8 sekundi do kraja, SC Derbi je imao napad, ali Džir Dejvis nije uspio na vrijeme da izvede loptu ispod koša i pronađe nekog od saigrača (prošlo je pet sekundi), pa je loptu iznenada dobio Borac koji je, nakon tajm-auta, trojkom Uskokovića (iz drugog pokušaja) izborio produžetak, kasnije i pobjedu u dodatnih pet minuta… - Ovo je već četvrta utakmica koja nam izmiče zbog jedne lopte, jednog šuta ili jednog dodavanja, u Čačku zbog jednog skoka. Jednostavno, to je košarka, ali ako u jednoj uta-
Sporazumni raskid ugovora sa Balšom Živanovićem
Nakon polovine ligaškog dijela ABA lige, plejmejker Balša Živanović odlazi iz SC Derbija, jer su 24-godišnji Baranin i podgorički klub sporazumno raskinuli saradnju. „Klub mu zahvaljuje na profesionalnom odnosu, posvećenosti i doprinosu tokom angažmana u timu, te mu želi mnogo uspjeha u nastavku karijere“, saopšteno je iz SC Derbija.
Bivši veliki talenat Mornara, gdje nije do kraja dobio pravu šansu, ljetos je stigao u SC Derbi iz Podgorice. Prije toga je jednu sezonu nosio i dres FMP-a.
Na 10 utakmica ove sezone u ABA ligi prosječno je igrao 7,2 minuta i bilježio 2,2 poena, uz ukupno sedam skokova i svega četiri asistencije, premalo za plejmejkera…
kmici izjednačenih rivala neko uhvati u napadu 27-28 lopti, onda ne možete da kažete da je nezasluženo dobio utakmicu, bez obzira na način na koji su došli do nje, a govorim o trojci koju su pogodili za produžetak u posljednjoj sekundi. Borcu, zato, čestitam na tom zalaganju – kaže Petar Mijović, trener SC Derbija. Nakon devet odigranih kola, Podgoričani su ostali na dvije pobjede, sada imaju sedam poraza, pa trenutno dijele posljednje mjesto u grupi sa Krkom.
- Teškom nam padaju te neke dječje bolesti, ili malo više od toga, koje bolujemo od starta sezone. Nikako da shvatimo da sezona, nečija karijera, stane u jednu loptu. Da smo ih zaslužili, vjerovatno bi neka od svih tih lopti u prethodnim utakmicama i ovoj sa Borcem došla u naše ruke. Što je, tu je, iz ove kože se ne može, već jedino da u ponedjeljak odradimo najbolji mogući trening i da tražimo izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo – zaključio je Mijović. S. J.
Niko im ne može ništa, imperija iz Skandinavije je šampion svijeta za rukometašice
PODGORICA - Norveška je na rukometnoj mapi nedodirljiva - Skandinavke su u finalu Svjetskog šampionata savladale Njemačku 23:20 i okitile se zlatnimukupno petim odličjem.
Njihov uspon ka vrhu je poseban jer su sinoć nakon teške borbe uspjele da objedine tri najsjajnija odličja sa najvećih takmičenja (Norvežanke su u Parizu na OI bile najbolje, kao i prošle godine na šampionatu Evrope).
Bez obzira što je na oproštaju od reprezentacije Katrine Lunde sa drugaricama drhtala do finiša meča, ovakva imperija je prvim golovima (dva vezana) sa desnog krila (u posljednja dva i po minuta) uspjela da nadvisi opasne Njemice koje su razotkrile mane rivala iz Skandinavije. Ali, uprkos tome i što su dugo bile u egalu i vodile (do odmora je bilo 11:11), a uz to odlično odbranom kontrolisale stvari na terenu (najbolja HeniRejštad do prvog gola stigla je tek u uvodnim minutama drugog poluvremena), protiv Norveške za pobjedu je potreban savršen dan. Takav dan - kakav niko od rivala nije imao. Daleko su svi, osim Njemač-
Rukometašice Francuske stigle su na SP kao aktuelne šampionke, a kući se vraćaju sa bronzanom medaljom. Izmijenjena ekipa u odnosu na prije dvije godine kada je savladala Norvešku, do odličja
Norveška je jedini tim u istoriji koji je osvojio pet svjetskih titula, jednu više od Rusije, koja je četiri puta osvajala ovo takmičenje
ke, bili da zaprijete ovakvom drim timu koji je prije finala u svih osam utakmica sa najmanje devet golova razlike slavio protiv rivala. A sedam od tih pobjeda je bilo dvocifreno. Dominirali su nad Švedskom pobjedom od 13 golova razlike, uništili su Brazil sa 19 golova i pobijedili Češku sa 23 go-
Holandski vozač i ovu godinu završio kao najplaćeniji u ,,najbržem cirkusu“
PODGORICA - Holandski vozač u kokpitu Red Bula, doskora šampion svijeta Maks Ferstapen, i ovu godinu je završio kao najplaćeniji u ,,najbržem cirkusu“.
List ,,Forbes“ je objavio listu najplaćenijih u Formuli 1 i četvrtu godinu zaredom četvorostrukom prvaku svijeta svi gledaju ,,u retrovizor“, makar kada je u pitanju zarada. Praktično, Maks je otprilike na sumi na kojoj je bio i prethodne godine u ovo vrijeme. Njegova godišnja plata uvećana je sa 60 na 65 miliona dolara, s tim da dobija i bonuse koji ovog puta iznose 11 miliona, što je pad naspram prethodne sezone kada je na konto bonusa inkasirao više jer je bio šampion - 15 miliona. Zbirno, Ferstapen je samo ove godine zaradio 76 miliona dolara - milion manje nego prethodne.
Na drugom mjestu po zaradi je Britanac Luis Hamilton sa 70 miliona dolara godišnjom zaradom, što je iznos za 15 miliona više nego što je imao prije prelaska iz Mercedesa u Ferari. Hamilton i Ferari su ipak imali sezonu za zaborav, te je ostao bez dogovorenih bonusa.
Očekivano, najviše novca za postignuti rezultat u tek završenoj sezoni inkasirali su piloti Meklarena Lando Noris - kao novi šampion i Oskar Pjastri, trećeplasirani u generalnom poretku. Čak 39,5 miliona dolara Landu je pripalo na ime bonusa za osvojenu titulu, a zbirno ,,samo“ 57,5 miliona. Pjastri je takođe napredovao na listi najplaćenijih vozača, probio se sa sedmog mjesta, na kojem je bio prethodne godine, na visoko četvrto đe je na kraju ove – njegova zarada je 37,5 miliona. Trećina ove sume je od bonusa.
je stigla nakon produžetka protiv domaćina – Holandije (33:31). U dodatnih 10 minuta Francuskinje su bile mentalno jače, toliko da su na tri i po do kraja imale prvi put na utakmici prednost od tri gola. Holanđanke su razočarane napustile teren, mada su imale su sreće u regularnom dijelu meča kada je na tri sekunde do kraja Houšer pogodila za 26:26 i produžetak.
Za Njemačku, uprkos porazu, srebrna medalja je istorijsko dostignuće - njihovo prvo nale Svjetskog prvenstva od 1993. i prva medalja od 2007. godine
la razlike. Sve ove pobjede su iz glavne runde.
U nokaut fazi, Norveška je pobijedila Crnu Goru u četvrtfinalu sa devet golova razlike, a onda i Holandiju sa 10 u polufinalu.
Uspon Norvežanki traje više od dvije i po decenije, a vjerovali ili ne skandinavski tim je
Iza pomenute četvorke po zaradi su Šarl Lekler (Ferari, 29,5 miliona dolara), Fernando Alonso (Aston Martin, 26,48 miliona), Džordž Rasel (Mercedes, 25,93 miliona), Lens Strol (Aston Martin, 13,3 miliona), Karlos Sainz (Vilijams, 12,8 miliona) i Kimi Antoneli (Mercedes, 12,6).
U Top10 listi najplaćenijih su dva imena koja nijesu bila u ovom društvu prethodne godine - Lens Strol iz Aston Martina i Kimi Antoneli iz Mercedesa. Ukupno, 363 miliona dolara podijelila su desetorica najplaćenijih vozača u Formuli 1, što je uvećanje od čak 15 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. J. T.
imao samo tri trenera od 1994. godine - Marit Brejvik, Torira Hergeirsona i sada Olea Gustava Gjestada Zanimljiv podatak je da su Norvežanke nakon Pariza 2024. godine šampionat svijeta u Njemačkoj i Holandiji dočekale bez pet ključnih igračica. Vjerovatno gubitak asova
- kakav je srednji bek Stine Oftedal, za mnoge reprezentacije bio bi smak svijeta, ali ne i za ovaj tim. Selektor je sa saradnicima našao nove opcije. I... „Djevojke se stalno uključuju, imamo veoma dobar sistem, sa dobrim regrutovanjem i to je takođe ključno za takmičenja“, kazala je Nora Mork
Na kraju krajeva sve je u sistemu, dobroj fizičkoj pripremi, brzoj igri... To je Norveška, koja ne staje i kojoj je svaki igrač dragocjen. Kao i Lunde, koja je sa 46 godina proglašena za najbolju golmanku šampionata. I naravno MVP - Heni Rejštad, koja je golgeterski (55) obilježila Mundijal. A. MARKOVIĆ
Sjutra počinje Evropsko univerzitetsko prvenstvo u zimskim sportovima
PODGORICA - Crnogorski skijaši Petar Kasom i Anastasija Vukasović učestvovaće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima, koje će narednih pet dana biti održano u italijanskom Val di Zondu.
Kasom i Vukasović u utorak i srijedu takmičiće se u veleslalomu i slalomu, dok ih 18. decembra očekuje nastup u timskom veleslalomu. Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić-Radović i trener Pavle Kasom. Predsjednik SSSCG Zoran Medenica kazao je da nastup crnogorskih studenata u Val di Zondu predstavlja veliki uspjeh i potvrdu da studentski sport u Crnoj Gori ide u dobrom pravcu.
- Vukasović i Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim
evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju državu i univerzitete na kojima studiraju - rekao je Medenica. On je naglasio da će Studentski savez nastaviti da pruža podršku mladim sportistima jer, kako je kazao, vjeruje da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za međunarodna takmičenja ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima. R. P.
Članovi vlade koji su sa Kraljem izbjegli bili su: predsjednik Lazar Mijušković i članovi: Andrija Radović, Jovo Popović i Jovan Matanović U zaostavštini serdara Janka Vukotića nađeno je nekoliko dokumenata, koji su dokumenti objavljeni 1957. godine u brošuri: „Janko Vukotić i kapitulacija Crne Gore 1916. godine”. Među tim dokumentima nalazi se i saopštenje „Havasove agencije” u kome saopštenju stoji i ovo:
„Crnogorski ministar pretsjednik objavljuje sljedeću zvaničnu notu: ... Potpuno je tačno da se zatražilo primirje, koje je uostalom bilo odbijeno. To je primirje zatraženo u cilju da se izvjesnim udaljenim odredima omogući da mogu onima na drugom frontu jako postradalim trupama priteći u pomoć. U tom cilju su započeti pregovori o primirju ... Austrougarski uslovi koji su svakome poznati bili su naravno odbijeni... Pri iskrcavanju na italijansko tlo, 20. januara, Kralj je putem telegrafa uputio serdaru Janku naređenje koje isključuje svaku dvosmislenost.
To je naređenje glasilo: 1. Treba dati energičan otpor; 2. Odstupanje ima se izvršiti u pravcu srpske vojske; 5. Crnogorski kralj, kao i vladari Srbije i Belgije, pošto je ispunio vjerno i iscrpno svoju dužnost, predaje sudbinu svoje zemlje u ruke svojih saveznika, uvjeren u ishod borbe u kojoj on namjerava istrajati”.
VLADA?
Put koji je budućnost diktirala Crnoj Gori bio je onaj isti koji su srpska vlada i srpska Vrhovna komanda izabrali. To je bio put produženja borbe za slobodu. Borbe „do posljednjeg Crnogorca”. To je bio put Crne Gore, put njene tradicije i istorije. Osamnaestodnevna vlada Lazara Mijuškovića (od 3. do 20.
Jevto A. Ružić: Kao svjedok tvrdim da bi crnogorska vojska izbjegla kapitulaciju da je do nje nije priveo načelnik štaba Vrhovne komande, pukovnik Petar Pešić. Da je vlada Lazara Mijuškovića imala duha i vidokruga, ona bi lako mogla uočiti podmuklu igru Petra Pešića, kojom je ciljao da spriječi crnogorskoj vojsci da izbjegne kapitulaciju
januara) međutim, skrenula je Crnu Goru sa toga puta. Ni nedjelju dana nije bila u stolici, kada je podnijela predlog kralju Nikoli za traženje mira sa neprijateljem. A kada je kralj odbio taj njen predlog ona mu je, na ljutit način, podnijela ostavku. Tekst te ostavke glasi: „Vlada Vašeg Vilečanstva misli da ne bi bilo ni sa kojeg gledišta opravdano da Vaše Veličanstvo i Vaša vlada ostavljaju zemlju u ovako kritičnim trenucima, već da ostanu u zemlji i dijele s narodom sudbinu koja nas je snašla. Kako je Vašoj vladi, s druge strane, poznato da naša vojska nije u stanju dati dalje nikakav otpor, - to Vam je maločas predložila da se zatraži mir od neprijatelja. Vaše Veličanstvo je to odbilo, to je Vaša vlada primorana podnijeti ostavku i izjaviti
da od ovog časa prestaje dejstvovati i snositi odgovornost za dalji razvoj događaja. Kruševac, 30. decembra 1915. (12. januara po starom kalendaru) Vašeg Veličanstva najodaniji, L. Mijušković, M. Radulović, R. Popović, brig. R. Vešović”. I ako se složimo s gledištem vlade, „da naša vojska nije u stanju dati dalje nikakav otpor neprijatelju” - ni u tom slučaju vladi nijesu bile uskraćene one iste mogućnosti kojima je raspolagala vlada Nikole Pašića, a naime da se izvuče ono vojske koje je bilo moguće izvući iz neprijateljskog obruča! Međutim, taj vladin izgovor „da naša vojska nije u stanju dati nikakav otpor” demantuju borbe crnogorske vojske koje su vođene ne samo tih dana no i poslije tog vladinog predloga za mir, što ćemo vidjeti malo docnije u odjeljku „Trupe”. Tu vladinu tvrdnju demantuje i izvještaj srpskog delegata,
Donosimo djelove Ružićeve knjige „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore“ objavljene u Engleskoj, 1970. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran
generala Božidara Jankovića podnijet srpskoj Vrhovnoj komandi Pov.D.Br. 2379 od 15. januara 1916. godine. Da citiram samo zaključak toga izvještaja: „Situacija kod Crnogorske vojske znatno se popravila i kad bi bilo hleba i municije, mogla bi se sa uspehom preduzeti ofanziva!” (Veliki rat Srbije, knj. 13, str. 113). Taj izvještaj generala Jankovića potkrepljuje i depeša koju nekoliko dana ranije je poslao kralj Nikola ruskom caru a koja glasi: „Veličanstvo, Tradicija je moje zemlje i moje kuće obraćati se u najkritičnijim trenucima naše istorije svetoj Rusiji i njenim uzvišenim i slavnim carevima. Nalazim za svetu dužnost da se obratim i sad Vašem Veličanstvu, našem moćnom zaštitniku, i da mu izložim ozbiljno stanje u kojem se sada nalazimo. Moja vojska sastavljena od prilike od 50000 boraca, kod kojih je moral po opštem mišljenju veći nego ikad, nepokoljebljivo je odlučena da produži sa njom očajnu borbu ne polažući do sad njeno nepobjedivo oružje, do samoga onog dana kad budemo dobili naredbu od Vašeg Veličanstva, a to je tek onda pošto moćna Rusija i njeni saveznici budu zaključili mir. Da bi mogli do kraja istrajati u vršenju svoje svete dužnosti, moja vojska i moj narod ne
traže drugo do hljeba i municije. Ali brzo će nam nestati i jednoga i drugoga. Od 48000 tona brašna koje je Vaše Veličanstvo velikodušno podarilo vojsci i narodu Crne Gore mi do danas nijesmo primili do jedino 4000 tona. Od ovoga jedan dio služi sada za ishranu srpske vojske bačene dijelom u Crnu Goru i jednog velikog broja izbjeglica iz nesrećne bratske zemlje koje već decimiraju zarazne bolesti. Glad nam prijeti. Samo glad može osujetiti našu odluku da istrajemo do kraja sa Vama i Vašim slavnim armijama. Grčka je ostala neutralna; Bugarska izdala svoju majku i dobrotvorku; Srbija pregažena; Crna Gora još jedanput sama bi dala na Balkanu odjeka usklicima slobode i ura Caru i svetoj Rusiji, kao što je to činila u doba predaka Vašeg Veličanstva, samo kad bi imala hljeba. Moja zemlja i ja obraćamo se velikodušnosti Vašeg Veličanstva i molimo ga da najmilostivije izvoli podejstvovati kod svojih moćnih saveznika da nas snadbiju hranom i time nam dadu mogućnost da izbjegnemo savijanje barjaka koji smo dosada držali razvijen uz savezničke barjake. Molimo za pomoć da spasemo naša jedina dobra: čast i slobodu. Nikola” (Prepisano iz knjige „Pad Crne Gore” od Miloša Živkovića). Ne znam po koji put već po-
Tvrdnju crnogorske vlade od 12. januara 1916. „da naša vojska nije u stanju dati nikakav otpor“ demantuju borbe crnogorske vojske koje su vođene tih dana ali i kasnije. General Boža Janković je 15. januara javio: Kad bi bilo hljeba i municije, crnogorska vojska mogla bi sa uspjehom preduzeti ofanzivu
navljam, da sam danas jedan još od rijetko živih svjedoka tih napora Crne Gore, da sam tada bio na položaju komandanta bataljona, a to smatram da je potrebno da ponavljam jer sam učesnik i živi svjedok tih događaja. I kao svjedok tvrdim, da bi crnogorska vojska izbjegla kapitulaciju da je do nje nije priveo načelnik štaba Vrhovne komande, pukovnik Petar Pešić. Da je vlada Lazara Mijuškovića imala duha i vidokruga, ona bi lako mogla uočiti podmuklu igru Petra Pešića, kojom je ciljao da spriječi crnogorskoj vojsci da izbjegne kapitulaciju. Pa i slijepac bi pročitao njegove otvorene karte: sve je propalo ako otstupnica srpske vojske bude sprečena, a za crnogorsku vojsku: „jedini spas je u traženju mira s neprijateljem!”. No to ne bijahu ljudi duha niti kuraži, već slabići koji su poslužili cilju Petra Pešića kao mašica u rukama. Ljudi bez svoga vidokruga i bez svoga „ja“. (Nastavlja se)
Pisma iz i rske (5): Dablinska i cetinjska konekcija nezaboravnog nobelovca i oskarovca
Jednom su ga pitali i to koju
bi od svih slika Nacionalne galerije ponio da se zatekne tu kad izbije požar... ,,Pa, onu koja bi bila najbliža vratima“
Piše: Stojan Stamenić
Jedini Nobelovac koji je uz to i Oskara za svoje pisanje osvojio, sa nepunih 15 godina uhvatio je šturu iz škole. Četiri škole sa kraja na kraj Dablina je promijenio i nijedna mu nije valjala; opisivao ih je kao ,,zatvore i kaveze u kojima djecu zadržavaju samo da ne bi roditeljima smetali“. E da, jednom je rekao i to, da su ,,crnogorski šoferi među najboljim na svijetu“.
Ozbiljno, na nekoj od najviših okuka od Kotora ka Njegušima, gore blizu Krsca, najveći pisac drame i teatra engleskog jezika nakon Šekspira, tad već nobelovac Džordž Bernard Šo - je te 1929. malo zinuo od ljepote, a malo razbijao strah... I onda, valjda kao zahvalnost vozaču koji ga je živa-zdrava dovezao a da se ne surdukne niz one serpentine, rekao to šta je rekao.
Onda ga je, tek pred Njeguše, dočekala zasjeda od bliceva. Pa se, valjda, zamislio jesu li tako izgledale te hajdučke rabote, kad bi presreli karavane ili turske vojske... Samo što se Šou nikako nije gubilo vrijeme do Cetinja - i hop, eto njega pravo iz kola, pred te hajduke. Nikakvih tu mrga od ljutih Crnogoraca nije bilo; samo novinari svakakvih jugoslovenskih listova. A oni su htjeli, naprečac, izjavu - ili cijeli intervju! - od nobelovca.
Oskar će za najbolji scenario (za adaptaciju njegovog ,,Pigmaliona“) osvojiti nekih desetak godina kasnije. I gleda njih Šo, gledaju oni njega... Da bi on sve to prekratio - jednom izvađenom legitimacijom. To mu, kao, garantuje prolaz gdje hoće. ,,Za novine i policije nijesam dostupan“ - promrmlja polako na francuskom se teškim engleskim akcentom - i pravac opet u kola, pljas vrata za sobom, pa put Cetinja. Posle su odmah pričali, da je taj nobelovski gost neki nekulturan lik. Kao, nije neki gost. Jedna od najljepših statua Dablina i cijele Irske je na ulazu u Nacionalnu galeriju, sa strane Kler strita. Šo u bronzi i prirodnoj veličini; 183 santimetra kočopernog karaktera i lude vještine genijalnog vajara Pavla Trubeckog. Šo i Trubecki bili su prijatelji; Bernard ga je smatrao ,,najvećim skulptorom moderne ere“. Obojica zakleti vegetarijanci, to ih je zbližilo. Pavle je napravio tri skulpture sa Bernardovim likom; najljepša je ta u Dablinu. Iza skulpure piše ovako, njegove riječi na zidu: ,,Da bi vidio sopstveno lice, imaš ogledalo. Da bi vidio sopstvenu dušu... Imaš umjetnost“. Sa druge strane piše još ovako, put tog natpisa prodorno sa statue gleda Šo: ,,Bez umjetnosti, sva grubost stvarnosti bi učinila ovaj svijet nepodnošljivim“.
Nije loše za lika koji je sa 15 pobjegao iz škole. Uglavnom, ovako je rekao za Nacionalnu galeriju u Dablinu: ,,Njeni su mi hodnici pružili svo obrazovanje... Koje sam dobio kao dječak i mladić u Irskoj“.
Ozbiljno, tako je bilo. Sjetite se onog iz prethodnog pisma o Nacionalnoj galeriji: o njenom Karavađu, Ticijanu, Rembrantu, Van Gogu, Brojgelu... O tim hodnicima koji se ni nakon četiri ili pet sati lutanja ne mogu obići. O tome zašto je ulaz u tu i takvu riznicu svjetskog blaga uvijek besplatan. I već zamislite tu malog Šoa. O djetinjstvu je jednom rekao: ,,Bogato snovima... I uplašeno, nevoljno u stvarnosti“. Tata Džordž (kako je samo mrzio to ime, kako je samo uvijek insistirao da ga potpisuju isključivo kao: Bernard Šo!) je bio pijanac. Mama zaluđena za jednim muzičarom koji je živio u komšiluku. Sirotinjaprotestanti, porijeklom Englezi, dakle u 19. vijeku apsolutno privilegovana klasa u Dablinu - ali opet, sirotinja.
Kako je Nacionalna galerija oblikovala Šoa? Velikog pisca ,,Pigmaliona“, ,,Cezara i Kleopatre“, ,,Čovjeka i oružja“?
Pa u onoj mjeri, u kojoj je uvijek bio genijalan i neponovljiv u raskošnom vizuelnom opisu, sitnim detaljima, detaljnoj deskripciji - više nego u pokretu, u radnji. I još je o galeriji rekao: ,,Tu sam dobio sav po-
treban trening da živim kao... Kritičar! Kad sam se preselio u London, kad sam prvi kukali honorar u novinarstvu zaradio - bilo je to za kritiku jedne slike“...
E da, jednom su ga pitali i to, koju bi od svih slika Nacionalne galerije ponio, da se zatekne tu kad izbije požar... ,,Pa onu koja bi bila najbliža vratima“.
Samo što je Bernard Šo bio strašno direktan i jako iskren u onom što trenutno misli (trenutno, doći ćemo do toga). Imaju ta jedna sasvim posebna plava vrata na kući od cigli, nekih 200 metara od Muzeja književnosti i onog najljepšeg (vala ga stalno pominje-
mo!) Sent Stivens Grin parka. To je Bernardova rodna kuća; već svjetski slavan, čuo je da u Dablinu žele da na njoj postave jednu tablu. Planirali su cijenjeni gradski oci da na njoj piše: ,,Pružio je sebe Irskoj, neograničeno, bez uslova i bez bilo kakve koristi“. Odgovorio im je javno: ,,Kakva blatantna laž!“. Onda su samo stavili natpis koji je poručio da želi da stoji. ,,Autor brojnih pozorišnih komada“. I to je to, eno ga i dalje tamo.
* * *
U suštini, Bernard Šo je samo bio tip koji nije želio da ga hvališu. Kad je dobio Nobela, 1925. i četiri godine prije onog prvog puta za Crnu Goru - odgovorio je ovako. ,,Mogao bih da oprostim Nobelu što je otkrio dinamit. Ali samo đavolski čovjek može smisliti nešto takvo kao što je Nobelova nagrada“. A kako su ga samo prethodno ishvalili u obrazloženju: ,,Obilježena idealizmom i dubokom humanošću... Njegova tako stimulišuća satira je tako često ispunjena jedinstvenom poetskom ljepotom“. Malo je reći, da je sličan odgovor i riječi, o Akademiji i Holivudu, imao i onda kad je čuo - da je dobio Oskar. Samo što je, naravno, Nobelovu nagradu ipak primio i prihvatio. Odnosno, prihvatio je da bude njen nosilac - a za kompletan, stvarno veliki honorar, je tražio da bude potrošen za engleske prevode djela takođe velikog pozorišnog autora Augusta Strindberga. Ono, vidiš da je to mnogo ćudljiv i gunđav lik... Ali, isto je znao da iskaže poštovanje prema toj Nobelovoj Švedskoj. I stvarno, bio je čovjek kontroverzi i kontradikcija. Mislite
da taj Bernard Šo - onaj što se tako odricao onog prvog imena Džordž, pa se ipak potpisivao punim imenom ili sa ,,Dž. Bernard Šo“ - ne bi bio kanselovan u našem vremenu? Taj protestant, porijeklom Englez, sirotan koji je iz Dablina sa 20 godina otišao - da se u njega 29 godina ne vrati - ali ga se ipak Irska nikad i nikako ne odriče? Samo da čujete kako je tokom godina govorio, recimo, o vakcinama; u jednom magazinu javno o aktivaciji protiv malih boginja pisao kao ,,delikatno perfidnom djelu vještičarenja“! Kao, imunizacija je za njega bila ,,jeftin način da se izbjegne pravljenje smislenog programa za čist i dostojanstven život i stanovanje siromašnih“. Pa je, recimo, prije rata pisao, valjda iz neke potrebe za razumijevanjem i dijalogom, ,,Da treba biti fer i prema tom Hitleru“. Doduše, vrlo brzo je kritikovao bilo kakav oblik antisemitizma, kao ,,mržnju lijenih, zadriglih, ignorantnih i neostvarenih“... Političke partije jasno je označavao kao one koji potpiruju strah od nacija i rasa - ,,pa bilo ti koje mrze Jevreji, Jezuiti, Jermeni, crnci, masoni, Irci...“. U suštini, bio je socijalista koji se kao mlad čovjek otvoreno i grubo distancirao od bilo kakve religije - ali se nikad, ali nikad, naročito ne sa životnom zrelošću, nije odrekao Hrista I koji je imao predivan talenat da uporno i razložno mijenja sopstvena mišljenja.
,,Bio je i pozer i puritanac; jednako pisac buržoazije i antiburžoazije; njegov metod je zabavan jednako koliko i efikasan u službi suve racionalne svrhe... Iskreni ljevičar kojeg je kušao fašizam“ - pisao je,
Poneđeljak, 15. decembar 2025.
prije dvije decenije, sjajni Leonard Fejnberg
I ko je stvarno bio Šo? Ono dijete pobjeglo iz škole, koje je sa 20 godina za majkom i njenim ljubavnikom u London pošlo, od tog Dablina gorkog odrastanja na tri decenije pobjeglo - da ga zauvijek sa sobom i u sebi ponese. Onaj, koji je na sve načine i spram tadašnjih znanja medicine pokušavao da dozna - da li mu je taj komšija, muzičar Li, možda stvarno bio otac. I onaj koji je u Londonu, da, cijele dvije decenije radio kao ubogi kritičar, novinar, daleko od pravog ostvarenja... Prije nego će sa tek 41 godinom dočekati pristojan honorar od drame!
Znao je Šo, ozbiljno, cijenu tog Nobela, poslije i Oskara, bolje od svih. I znao je da ga to ne čini Bernardom. Zato i ona legitimacija tutnuta pod nos jugoslovenskim novinarima, u zasjedi na Njegušima. Zato i onaj onakav odgovor Nobelovom komitetu, pa isti takav i Holivudu.
Pa možete konačno zamisliti, šta bi Bernard rekao - na ne jednom objavljivane priče u našim medijima, ,,da je posebno uživao u Crnoj Gori u pršuti i njeguškim specijalitetima“.
Taj ubijeđeni i okoreli vegetarijanac, koji je još govorio da ,,čovjek njegovog duhovnog intenziteta ne jedne lešine“, a da je čak bilo kakva hrana ,,samo mučna potreba“. E da, niti je pio alkohol, niti pušio. Uz to, odbijao i čaj i kafu! Pa mu je sve obroke u cetinjskom hotelu ,,Pariz“, jasno ,,dirigovala“ i kuvarima diktirala supruga Šarlota (za koju tad nijesu Crnogorci znali ko je uopšte - da li mu je ,,družbenica“, da li lična sekretarica, rođaka, ili...). A posljednjeg dana boravka na Cetinju, gazda hotela Blažo Bratičević mu fino saopšti - da ne prihvata živ da naplati takvom čovjeku to, što mu je bio gost!
I možete zamisliti kakvo je potezanje nastalo: drž, ne daj, hoćeš, neću... Da bi, sjećao se potom mnogo kasnije Ilija Bratičević, Blažov sin - prosto Bernard - slegao rukama. Izletio na cetinjsku ulicu, onako ljut... I vratio se sa darovima. Blažu kupio najljepšu crnogorsku kapu koju je mogao naći. A njegovoj ženi - svilenu maramu. ,,To je najmanje što mogu da uradim za ovu brigu i ljubaznost koju smo ovdje i od vas dočekali“. Da znate da je stvarno tako bilo - dovoljno da pogledate onaj lik i onu skulpturu u Nacionalnoj galeriji. Onoj, gdje je dobio sve što je naučio, u svom djetinjstvu i odrastanju, u svom Dablinu, u svojoj Irskoj. Gdje je karakter izmaštao. I iskovao. I na kraju je njoj, Nacionalnoj galeriji, ostavio trećinu cijelog svog velikog bogatstva. Nobelovac i Oskarovac, e! Dobar dio te riznice, u tim hodnicima Karavađa i Rembranta - to je njegova zasluga. U onom Dablinu, u koji 29 godina nije htio da se vrati. U onoj galeriji koja je za njega bila, koju je opisao kao... dragocjeno skrovište dječaštva.
Drama Kloi Žao o nastanku ,,Hamleta“ u kojoj su dvoje glavnih glumaca suštinski raspar
• Vilijam Šekspir je verovatno najveći svetski dramatičar svih vremena, njegova dela su standardni deo repertoara u pozorištima širom sveta već vekovima, a univerzitetske katedre, bilo u sferi scenskih umetnosti, bilo u sferi književnosti, pomno ga izučavaju. „Šekspirolog“, dakle, nije samo izmišljena kovanica, već legitimno zanimanje i zvanje. Predmet interesa šekspirologa širom sveta nije samo Bardovo delo, već i njegov život kao i poveznica između ta dva.
U svakoj zajedničkoj sceni Džesi Bakli „uništava“ mladog irskog glumca u trendu, što je još dodatno podvučeno time što mi zapravo sve vrijeme ostajemo da pratimo dešavanja iz njene perspektive
Učitelj Vil Jedna postojeća, iako ne u potpunosti prihvaćena šekspirološka teza, ona da je drama ,,Hamlet“ produkt Šekspirovog terapeutskog pisanja i nošenja s traumom gubitka jedinog sina Hamneta, poslužila je kao inicijalna kapisla za peti dugometražni film Kloi Žao Već uvodnom karticom nas autorka podseća da su krajem XVI i početkom XVII veka oba naslova, i ,,Hamlet“ i ,,Hamnet“, bila paralelno u opticaju za istu dramu. U drugoj rečenici kartice nas informiše da se njen film radi o smrti Hamneta i rođenju ,,Hamleta“. Vil (Pol Meskal) je sin grubog rukavičara Džona (Dejvid Vilmot) i pobožne domaćice Meri (Emili Votson) koji živi u selu Stratfordu na reci Ejvon. On je široko, renesansno obrazovan, ali njegovo znanje nije naročito upotrebljivo u sredini u kojoj je prinuđen da živi. Jedino što mu je preostalo je da drži časove latinskog dečacima iz boljestojećih seljačkih kuća: možda oni nikada neće postati knjiški ljudi, ali će on makar otplatiti očeve dugove. Na jednom takvom poslu, predajući njenoj mlađoj braći, učitelj Vil upoznaje Agnes ( Džesi Bakli ), najstariju kćerku jedne velike porodice. Agnes živi u kući kojom upravljaju njena maćeha i stariji brat Bartolomju (Džo Alvin), puno vremena provodi u prirodi skupljajući lekovito bilje i sokolareći, a po selu se priča da je ona kći „šumske veštice“, zbog čega se kao udavača ne kotira najbolje. I njena majka Džoun (Džastin Mičel) je nosila sličnu reputaciju, a imala je i vizije koje je Agnes, i inače vezana za pokojnu majku, nasledila. Agnes će privući učiteljevu pažnju, a on će očarati prepričavanjem mita o Orfeju i Euridici. Njihova ljubav možda nije zabranjena, ali svakako nije poželjna na selu, pa njihove porodice ne gledaju na to blagonaklono. Mladi par se venčava i dobija decu, prvo kći Suzanu (Bodi Re Bretnah), pa onda i blizance Hamneta ( Džekobi Žup ) i Džudit (Olivija Lajns). Vil sanja o karijeri pisca i privlači ga London, a Agnes mu pruža pot-
punu i bezuslovnu podršku. Onda tragedija pogodi njihovu porodicu. Prvo se Džudit razboli, ali Agnes uspeva da je zaleči travarskim znanjem, ali kada se Hamnet razboli, njega neće moći da spasi. Supružnici se sa tragedijom nose različito, Vil bežanjem u posao i sticanjem bogatstva, a Agnes internalizujući tugu i pitajući se šta se to dešava s njenim mužem, odnosno zašto on ne tuguje kao i ona. Vil, međutim, tuguje na svoj način, piše i režira drame i glumi u njima...
Žaljenje i traUma
Tu su, dakle, spojeni i „istinita verzija“ ,,Zaljubljenog Šekspira“ (,,Shakespeare in Love“ iz 1998, sa sedam Oskara nagrađen rom-kom Džona Madena) na početku, ,,Romeo i Julija“ i ,,Hamlet“ koji se obilato citiraju i tretiraju poput „uskršnjih jaja“, a ubačeno je i malo ,,Magbeta“, čisto da ne zaboravimo o kome je ovaj „biopik“ i komad istorijske fikcije. Ostaje, međutim, nejasno za „čije babe zdravlja“ Kloi Žao pokušava da zamaskira tragove stvarnih ličnosti i događaja kada nam je već iz uvodne kartice jasno o
kome i o čemu se tu radi. Pritom, Hamnet je kompleksan film koji pokušava da paralelno funkcioniše na više nivoa, od kojih je taj biografski momenat samo jedan. Drugi nivo je univerzalna priča o emocijama, komunikaciji, žalovanju i prevladavanju traume kroz stvaralaštvo. To nije nikakva novina u svetu filma, već je pre sasvim standardni, večiti motiv. Teoretski, Kloi Žao je, kao autorica filmova ,,Songs My Brother Taught Me“ (2015), ,,The Rider“ (2017), pa čak i „oskarovskog“ ,,Nomadland“ (2020), gde se ipak više bavi socijalnom slikom modernog sveta, tu na svom terenu. Čak i kad
iz jednačine isključimo pokušaj „superherojštine“ sa ,,Eternals“ (2021).
Treći nivo je nivo paradigme, jer Žao dosta pažnje posvećuje okruženju Stratforda i Engleske XVI veka, gde je renesansa dolazila sa zakašnjenjem.
To je bio svet kojim su harale bolesti, od groznice do kuge, gde su umirala i deca i ljudi u naponu snage (a ne samo starci), i gde su ljudski svetonazor bojile religija i narodne predaje, dok su se nedaće ređale jedna za drugom. U tom slučaju, idealan autor za takav film bio bi „štreber“ Robert Egers, ali on je svog Hamleta već izveo kao islandsku sagu u filmu ,,The Northman“
(2022). „Emotivki“ Kloi Žao ipak beže određeni pozadinski detalji jer joj je fokus negde drugde. Ona, međutim, uspeva da stvori određenu atmosferu koja je amalgam magijskog realizma i surovog naturalizma, u čemu dosta može da se pouzda na svoje saradnike. Fotografija Lukaša Žala (uslikao je filmove slavnog Poljaka Pavela Pavlikovskog ,,Ida“ (2013) i ,,Cold War“ (2018), ali i remek-delo ,,The Zone of Interest“ Džonatana Glejzera od pre dve godine) savršeno hvata zamračene enterijere, blatnjave eksterijere i događanja u njima kroz kontrolisane pokrete, a ljudske ekspresije u krupnim planovima plitkog fokusa gde je sva pažnja usmerena na lica. Montažer Afonso Gonsalveš zajedno sa Žao uspostavlja polagani ritam, a diskretna muzička podloga Maksa Rihtera i upadljivi dizajn zvuka Maksimilijana Berensa upotpunjavaju film.
Sila DŽe Si Bakli Sa glumačke strane, stvari ne stoje tako ujednačeno. Dok je izbor glumaca u sporednim ulogama smislen i stabilan, a ponekad čak i nadahnut, kao kad stariji brat Džejkobija Župa, Noa, igra glumca koji igra Hamleta u drami, kod dvoje glavnih možemo da primetimo raspar. Džesi Bakli, možda i najveća glumačka sila svoje generacije, očekivano je izvrsna, pa snagom svoje ekspresije i ispravnošću svojih instikata uspeva da od ne baš najbolje napisanog lika izvuče ulogu za pamćenje (i verovatno za nagrade). Glumac u trendu, Pol Meskal, ovde se, međutim, nalazi u problemu, što zbog toga što on nije idealan izbor za lik Šekspira, što zbog lika svedenog na stereotipe tipičnog muškarca koji posao stavlja ispred porodice i umetnika koji se pati, što zbog odnosa snaga između njega i Bakli po pitanju glumačkog raspona i dubine. Jednostavno rečeno, u svakoj zajedničkoj sceni ga ona „uništava“, što je još dodatno podvučeno time što mi zapravo sve vreme ostajemo da pratimo dešavanja iz njene perspektive.
Na kraju, ,,Hamnet“ je film koji će očarati mnoge, uglavnom se oslanjajući na prve utiske savršenog zanata, glume koja ostavlja utisak i novog tona u pričanju priče koja i nije baš toliko nepoznata. Ali pažljiviji kritičari će mu isto tako naći pregršt nedoslednosti, nedostataka i iznuđenih, ne baš funkcionalnih rešenja da se neki od problema premoste. Čiji će glas biti jači, znaće se na kraju sezone nagrada. Ocjena: 3/5
INTERVJU: Rade Vukčević, multižanrovski muzičar i gejm dizajner, za Pobjedu o predstojećem učešću na Montesongu, albumu „Zaire“, kreativnim industrijama i susretu sa britanskim kraljem Čarlsom III
PODGORICA - Cjelokupan narod ne mora razumjeti što su kreativne industrije, koliko ta alternativa u društvu mora „furati“ kreativu na mnogo višem nivou nego što se to kod nas dešava, smatra Rade Vukčević (a.k.a. Martel Vladimiroff), multižanrovski muzičar, producent i gejm dizajner koji će se, zajedno sa prijateljima i bratom Mišom, okupljenim u grupi Baryak, po drugi put predstaviti na predstojećem Montesongu.
Nedavno je imao i susret s britanskim kraljem Čarlsom III u Londonu, a početkom oktobra objavio je LP „Zaire“ u kojem se kroz elektronski zvuk bavio eksploatacijom naroda, otporom i kulturnim pamćenjem.
Sve to podstaklo nas je da sa njim popričamo o muzičkim projektima, prijemu kod britanskog monarha i poziciji Crne Gore na svjetskoj mapi kreativnih industrija.
POBJEDA: Baryak opet na Montesongu? Poslije „Dva srca“ – „Minerva“. Odakle volja poslije „zveka“ od prošle godine, pobjede jednog benda, a odlaska u Bazel drugog izvođača?
VUKČEVIĆ: Intenzitet, hrabrost, ženstvenost... Ima tu i jedna reaktivna poruka, sad otkad su mediokriteti krenuli da koriste AI u svojim kič produkcijama i dominiraju tržištem, tako da baš postaje važno pokazati što to sve izlazi iz ruku i srca onih nažuljanih i naživljenih, ali vrelih i jakih. Namjera je sve ostaviti i kao ohrabrenje drugima. Da i oni kažu što imaju i da im da snagu i moral podigne upravo simbolika „Minerve“.
POBJEDA : Nedavno ste objavili album „Zaire“. Kako ste zadovoljni reakcijama slušalaca? Da li ga i koliko razumiju?
VUKČEVIĆ: Za, gejmerski rečeno, jedan muzički „side-quest“, interesantno reaguje svako ko odvoji vremena. Andergraund je to. Koga zanima – nađe, a ko baš to traži – „odlijepi“. Šalju ljudi divne poruke podrške. Ipak, sve je to neuporedivo s pažnjom koju dobija komercijala, tako da, iako sam ponosan na svojih petsto strimova, volio bih kad bi poruka albuma dotakla šire grupe.
P OBJEDA: Koliko je drugačiji od svega što ste kroz muziku radili do sada? Kako na njega gledate kao stvaralac i autor?
VUKČEVIĆ: To je najpolitičkiji rad koji sam do sada napravio, jer je svaki segment muzike trzaj protiv imperijalizma i korporatizma koji gaze sve pred sobom. Ajde što su dušu iščupali Africi i Aziji, ali sad to i sebi rade. Meni je, kako se taj ciklus nasilja i finansijskog zlostavljanja kompletnih naroda sada i kod njih odvija u
formi ICE-divljanja i militarističkog iživljavanja nad progresivnim stanovništvom, bilo bitno da napravim emotivni omaž onima koje su prve krenuli da „deru“ na startu perioda koji zovemo „moderna“, a koje, nažalost, i dan-danas tlače. Kongo je mnogo propatio u ime ekologije, zelenih tehnologija i ekonomske stabilnosti koja i kod nas i kod njih postoji samo za odabrane i poslušne. Zato je sam koncept albuma svojevrsni put u srce tame.
POBJEDA: Sa bratom Mišom nedavno ste bili na prijemu kod britanskog kralja Čarlsa III. Ko je još bio sa vama i što je bio povod?
VUKČEVIĆ: S nama su bili Nikola Radonjić iz vrijedne „DAA“ i Gana Čomagić ispred dobrih „Evil Ideas“, koji se generalno trude da uvedu moćne standarde rada u sferama dizajna, filma i produkcije. Dakle, izuzeci naše generacije sa, kako ja to volim reći, „debelim“ CV-jevima. Bila je i uvijek mila Aleksandra Božović ispred Filmskog centra Crne Gore. Povod je bilo okupljanje ljudi koji rade na sebi i koje Britanija prepoznaje kao posebne figure dolazećeg vremena na Balkanu.
POBJEDA: Opišite nam malo protokol, ali i to kako su vas sreli i dočekali. Kakvu ste impresiju ponijeli sa tog prijema?
VUKČEVIĆ: Dosta ležeran. Glavno „filtriranje“ su oni
davno završili i sigurno odlučili ko je tu ko još prije nego što je uopšte došlo do toga da nas razmatraju za direktan susret s kraljem. Liše par bezbjednosnih formalnosti na startu, atmosfera je bila prijatna, topla i na ozbiljnom nivou. Za pohvalu mi je što je Nikola Radonjić došao s petokrakom na lapeli odijela. Čisto da se zna gdje stojimo kao ekipa.
POBJEDA: O čemu ste razgovarali s kraljem Čarlsom, što vam je rekao i kako mu se dopalo ono što Vi i ekipa, kroz „Archangel Enterprises“, stvarate?
VUKČEVIĆ: Vizija mog mlađeg brata Miša je prizma kroz koju se i na dvoru St. Jamesa vidjelo da Crna Gora gleda u budućnost. Vizuelni karakter i intenzitet naše video-igre, ali i atmosfera, narativ i poezija, kralju su skrenuli pažnju. On je džentlmenski prokomentarisao da je red bio više da se unese malo drame na dvor. Poslije par pitanja o tome kako nam ide, koje su nam ambicije i kakva je putanja Crne Gore, udijelio je komplimente baš nama – na energiji, maniru i trudu, svjestan toga da je naša pozicija najizazovnija za svaki podvig, jer smo najmanja balkanska republika. Lično, najmiliji segment susreta mi je to što se samo naša delegacija usudila da unese faktor humora u razgovor s kraljem, to da mi je pošlo za rukom da ga stvarno, onako
momački, nasmijem par puta, ali i energija koju je i on sam odavao, za razliku od ukočene formalnosti većine prisutnih.
POBJEDA: Da li će možda novi most saradnje Crne Gore i Velike Britanije biti baš kreativne industrije i ono što kroz „Archangel Enterprises“ radite?
VUKČEVIĆ: To je vrlo realno, jer je Britanija oduvijek imala njuh za sve koji se izdvajaju u svom poslu. Postoji razlog zašto su baš oni, a ne ostatak Evrope, toliko aktivno prepoznavali koji su centri i sektori planete koji iznose najbolje, najnovije, najinte-
resantnije… Stoga, ako budu vjerovali u nas i vidjeli da i mi imamo vrlo posebnu strast, viziju i mentalnu snagu da pružimo njihovoj omladini, definitivno možemo ustaliti odnos.
P OBJEDA: Tokom susreta sa kraljem Čarlsom, trejler video-igre „Bleak Faith: Forsaken“ neprekidno se emitovao na LED ekranima u sali. Što je privuklo pažnju prisutnih, uključujući i članove dvora, pa je u jednom trenutku fokus bio upravo na vama?
VUKČEVIĆ: Došlo je tako što smo jedini na Balkanu koji trenutno imamo modernu reprezentaciju svoje kulture. Regionalno su prezauzeti boreći se sa svojim diktaturama i vjerskim nebulozama koje guše stvaralački glas od Zagreba do Sofije. Naš umjetnički futurizam i simbioza izraza s tehnologijom nas izdvaja, ne samo na lokalnom, već i na svjetskom frontu.
POBJEDA: Koliko je to značajno i zbog čega sve, ne samo za vas koji ste stvorili pomenutu video-igru, već i za grad, državu?
VUKČEVIĆ : Simbolika je najvažnija, ali postjugoslovenska depresija definitivno igra ulogu u tom cinizmu u kojem uspjeh ne nosi težinu. Volio bih da se nacionalno otrgnemo iz sna mitomanije u kojem se konstantno oživljava neka patnja, izmišljeno herojstvo i „epska“ prošlost, kao u Hrvatskoj ili Srbiji, te da se vratimo malo stoicizmu koji je Crnu Goru i učinio posebnom zadnjih vjekova. Da se „stisnemo“ mentalno, da se batali s izgovorima i počne ra-
diti na konkretnim ciljevima, odgovornosti i samopoštovanju. Tada tek možemo pričati o stanju u državi, zemlji, identitetu… Do tad smo samo jedna nebitna, docilna masa s malo izbetonirane obale, koja nije sposobna da razumije važnost truda i ne vjeruje u dugoročni kapacitet sopstvenog potencijala.
POBJEDA: Jeste li dogovorili nešto konkretno, a da je u vezi sa oblastima kojima se bavite: gejming, muzika, filmovi?
VUKČEVIĆ: British Council je odlučio da podrži edukativni program namijenjen mladima, koji ima za cilj da ih upozna s fleksibilnošću savremenih karijera i načinima na koje se kreativne profesije sve češće međusobno prožimaju, posebno u eri razvoja vještačke inteligencije. Kroz seriju radionica učesnici će imati priliku da slušaju, ali i aktivno razgovaraju s mladim stručnjacima/kinjama naše generacije, koji su se izdvojili kao autentični i vrijedni profesionalci u svojim oblastima. Poseban fokus programa biće na procesu stvaranja video-igre „Bleak Faith: Forsaken“, kao primjeru savremenog interdisciplinarnog rada. Tu će vidjeti kako i mi direktno, kao stvaraoci, moramo proći seriju različitih profesija koje doprinose razvoju video-igara da bismo došli do kreativne amalgamacije svih tih talenata i stvorili to što jesmo. P OBJEDA : Znamo li mi uopšte što su kreativne industrije? Na kojem smo nivou tu kao društvo vječito ubijeđeno da zna/(raz) umije sve?
VUKČEVIĆ: Cjelokupan narod ne mora razumjeti što su kreativne industrije koliko ta alternativa u društvu mora „furati“ kreativu na mnogo višem nivou nego što se to kod nas dešava. Vjerujte, ni prosječan Japanac veze nema s tim kako se spaja „Seiko“ sat, a kamoli nešto kompleksnije, pa su kao nacija uspjeli stvoriti imidž o sebi kao naprednoj naciji, a da, eto, koketiraju sa svojom verzijom četništva i ustašluka otvorenije nego što to rade balkanske mase. S tim u vidu se izoštri slika za napredak kreativne, digitalne i tehnološke scene. Ne mora svako iz jednog grada da bude u tome, ali mi koji jesmo moramo gurati jakim tempom, da bi kompletan impuls tog rada dobio i dugotrajni smisao.
Milovan MARKOVIĆ
JAVNI KONKURS ZA
DODJELU SUBVENCIJA FIZIČKIM LICIMA KROZ PROJEKAT „SAKUPLJANJE ELEKTRIČNOG OTPADA IZ DOMAĆINSTVA“
Predmet Javnog konkursa je dodjela subvencija fizičkim licima za pravilno zbrinjavanje električnog otpada iz
domaćinstva, putem njegove predaje preduzeću „Deponija“ d.o.o. na adresi Španskih boraca bb Podgorica Predaja uređaja se može obaviti svakog radnog dana u periodu od 08:00h do 13:00h.
Građani prethodno vrše elektronsku prijavu u informatičkoj aplikaciji Eko-fonda, nakon čega dobijaju identifikacioni kod za predaju uređaja. Rok važenja identifikacionog koda je 7 radnih dana od dana izdavanja.
Otpadna električna oprema čije će se sakupljane realizovati u okviru projekta obuhvataju sledeće uređaje:
- Rashladni uređaji (frižideri, kombinovani frižideri/zamrzivaći, zamrzivači);
- Mašine za pranje i mašine za sušenje veša (uključujući kombinovane mašine pranje/sušenje);
- Mašine za pranje posuđa;
- Električni šporeti
Korisnici sredstava
Pravo na subvencije u skladu sa Javnim konkursom mogu ostvariti fizička lica koja :
- Imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore; - Su punoljetni; - Uredno, tačno istinito ispune podatke u informatičkoj aplikaciji; - Prihvate uslove Javnog konkursa i potpišu Ugovor o namjenskom korišćenju sredstava
Vrsta i visina sredstava Eko-Fonda Ukupna vrijednost Javnog konkursa za dodjelu bespovratnih sredstava fizičkim licima za zbrinjavanje starog električnog uređaja iznosi 200.000,00 eura
Građanin može ostvariti subvenciju u maksimalnom iznosu od 300,00 eura (100,00 eura po uređaju), za predaju tri električna uređaja iz domaćinstva.
Način i rok za podnošenje prijava
Podnosilac prijave popunjava prijavu elektronski shodno ovom Javnom konkursu. Prijava se vrši ispunjavanjem podataka u informatičkoj aplikaciji za pribavljanje identifikacionog koda i počinje danom objavljivanja Javnog konkursa traje do utrošenosti raspoloživih sredstava.
U slučaju da identifikacioni kod ne bude iskorišćen u roku od 7 radnih dana od dana izdavanja istom prestaje validnost i smatra se da je korisnik odustao od subvencije.
Ostale informacije
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon +382 67 196 831 (Boško Kovačević), radnim danima od 07:00 do 15:00 časova, ili e-poštom na adresu: otpad@eko-fond.co.me
Na osnovu člana 5 35 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Sl.list CG“ br.44/10) JU Gimnazija „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja, objavljuje JAVNI POZIV Za prikupljanje ponuda za davanje u zakup fiskulturne sale Predmet javne nabavke: -Izdavanje pod zakup fiskulturne sale površine 626m² u terminima od 16h do 21h po početnoj cijeni zakupa od 15,00€ po satu. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je „najveća ponuđena cijena“. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama na adresu: JU Gimnazija „Tanasije Pejatović“, Tršova 27, Pljevlja, sa naznakom „Ne otvaraj“. Ponude će se otvarati 25. 12. 2025. godine sa početkom u 12,00 časova u prostorijama škole i tome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača. Odluka o najboljem ponuđaču biće donijeta najkasnije 15 dana od dana otvaranja ponuda. Ugovor se zaključuje na period do 31. 12. 2026. godine. Oglašavanje javnog poziva je 15. 12. 2025. godine. Troškove objavljivanja javnog poziva snosi Zakupac. Kontakt telefon: 052-301-308 ili 052-356 -028.
Direktorica, Bojana Grujić
Prodajem zemljište
130.000 m2 Dubrave – KO Golubovci, pogodno za poljoprivredu, voćarstvo, vinogradarstvo, kao i ostale namjene. Na placu voda, struja i tri prilazna puta.
Tel: 069/ 595 - 000
CRNA GORA FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE (EKO-FOND)
JAVNI KONKURS
ZA DODJELU SUBVENCIJA ZA PRIMJENU MJERA ENERGETSKE EFIKASNOSTI PRIVREDI I PREDUZETNICIMA/PREDUZETNICAMA
Predmet javnog konkursa je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava (subvencija) za poboljšanje energetske efikasnosti na postojećim poslovnim objektima u kojima privredni subjekti obavljaju djelatnost, a koji su u listovima nepokretnosti evidentirani kao objekti poslovne namjene. Ukupan budžet za podsticanje primjene mjera energetske efikasnosti za privredu i predzetnike/preduzetnice je 760.000 € sa uračunatim PDV - om.
Najviši iznos bespovratnih sredstava (subvencije) koji se može dodijeliti pojedinom korisniku programa iznosi 60.000 € sa uračunatim PDV-om, odnosno do 50% od prihvatljivih troškova investicije u zavisnosti od nivoa podsticaja shodno kriterijumima iz poglavlja VI. Ovim javnim konkursom sredstva će se dodijeliti korisnicima koji ispune uslove za sufinansiranje sljedećih mjera:
1. Unapređenje energetskih karakteristika omotača objekta kroz ugradnju termoizolacije na fasadi objekta
2. Ugradnja energetski efikasne fasadne bravarije;
3. Ugradnja visokoefikasnog sistema grijanja/hlađenja u poslovnim objektima: toplotne pumpe, VRF sistemi, kotlovi na pelet, multisplit sistemi za grijanje i hlađenje (split sistemi nisu obuhvaćeni)
4. Ugradnja solarnog sistema za zagrijavanje vode za potrebe pripreme sanitarne/tehničke tople vode ili kao podrška grijanju objekta;
5. Ugradnja solarnog sistema za proizvodnju električne energije (on -grid ili hibridni sistem);
6. Ugradnja visokoefikasne LED rasvjete i implementacija pametnih rješenja za upravljanje energijom;
7. Modernizacija postrojenja za proizvodnju rashladne energije (rashladne komore), uz primjenu ekoloških rashladnih sredstava;
Cilj programa
Glavni cilj programa je unapređenje energetske efikasnosti i/ili povećana upotreba energije iz obnovljivih izvora od strane privrednih subjekata primjenom novih materijala i tehnologija.
Pravo učešća u Programu imaju privredna društva i preduzetnici/preduzetnice, koji su registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore , koji: Imaju sjedište na teritoriji Crne Gore; Za iste aktivnosti nijesu koristili sredstva finansijske pomoći iz državnog i/ili lokalnog budžeta ili međunarodnih institucija/programa i drugih donatora u posljednje 3 godine; Dodjelom ove državne pomoći nijesu prešli gornju granicu od 300.000 eura - “de minimis” pomoći; Nijesu u obavezi povraćaja nezakonito primljene državne pomoći.
Korisnici sredstava
Korisnici sredstava ne mogu biti privredni subjekti čija je djelatnost stavljanje u promet, prodaja opreme i izvođenje radova predmetnih mjera.
Vrsta i visina sredstava Eko-Fonda
Nivo podsticaja koji se od strane Eko-fonda dodjeljuje pojedinačnom projektu uzima u obzir indeks razvijenosti lokalne samouprave u kojoj se privredni subjekat nalazi i određuje se u skladu sa tabelom u nastavku: Kriterijumi za određivanje podsticaja Nivo podsticaja Osnovni nivo podsticaja za sve projekte 40% za objekte u jedinicama lokalnih samouprava koje su manje razvijene1: Andrijevica, Bijelo Polje, Berane, Gusinje, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Šavnik, Cetinje, Danilovgrad, Zeta, Nikšić, Tuzi, i Ulcinj 50%
Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Podnosiocu prijave iznosi 60.000,00 € sa uračunatim PDV-om.
Način i rok za podnošenje prijava Podnošenje Prijave i neophodne dokumentacije se vrši putem portala: https://portal.ekofond.co.me/ Podnosilac prijave popunjava prijavu elektronski shodno ovom Javnom konkursu i počinje danom objavljivanja Javnog konkursa, i traje 90 kalendarskih dana, odnosno do 15. februara 2026.god. do 15:00h Ostale informacije
Dostavljanjem podataka na ovaj Javni konkurs, podnosilac prijave daje odobrenje Ekofondu da osnovne podatke o njemu može obrađivati za potrebe sprovođenje projekta i formiranje baze kao i objaviti na Internet stranici Eko -fonda i u drugim izvještajima. Dodatne informacije mogu se dobiti na kontakt telefon: 067 022540 (Krstina Rovčanin) radnim danima od 07:00h-15:00h ili e-poštom na adrese: krstina.rovcanin@eko-fond.co.me; info@eko-fond.co.me
1/8
O SMRTI do 110 riječi
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 14. decembra 2025, poslije kratke i teške bolesti, preminuo je u 55. godini naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 14. decembra od 12 do 15 časova i 15. decembra od 10 do 14 časova, kada krećemo ka groblju Pričelje, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Posljednji pozdrav dragom
Poneđeljak, 15. decembar 2025.
Počivaj u miru, dragi DARKO
590
OŽALOŠĆENI: otac RATKO, majka ZAGA, supruga MILKA, sin ANDRIJA, ćerka MAŠA, brat VLADAN, bratanići LUKA i DANILO, brat od strica GORAN, snaha DUŠKA, ujak, tetke, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna porodica STOJANOVIĆ i LALEVIĆ
Posljednji pozdrav bratu
Posljednji pozdrav dragom
STANARI ULAZA 12 MOSKOVSKA ULICA
Brate naš, počivaj u miru.
Od ŽELJKA i ZORANA VULANOVIĆA s porodicama
Našem dragom zetu
Porodica PERIĆ
od BRANKE NIKOLIĆ 596
Posljednji pozdrav dragom
DARKU
Teško nam je pao tvoj rani odlazak. Hvala ti na svemu. Vječno ćemo te pamtiti po dobroti. MILOŠ POPOVIĆ sa porodicom
BERTO sa porodicom 585
Ponosni smo što si bio dio naših života.
MIODRAG NIKOLIĆ sa porodicom 597
581
Posljednji pozdrav dragom drugu, prijatelju, dobrom čovjeku VUČKU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji tužni pozdrav
DARKU STOJANOVIĆU
Dragi naš dobri, lijepi i hrabri brate. Mnogo si nas sve rastužio. Pamtićemo te i žaliti za tobom vječno.
Tvoje sestre LELA i VANJA sa porodicama
Posljednji tužni oproštaj od moga bratanića
Bogatstvo, ponos i dobrota moga roda. Rano odlaziš tamo gdje života nema, ostavljaš voljene, a ideš kod željenih.
Zla sudbina te ote od tvoje zlatne porodice, od jedinog brata bez brata, uplakanih žalosnih starih roditelja i svih nas koji imamo dijela u tebe Darko, hvala ti za razumijevanje i podršku koju si uvijek imao prema meni, da mi pomogneš kad mi je bilo najteže.
Uplakana tetka PERSA, sestre LELA i VANJA sa porodicama 588
598
Posljednji pozdrav dragom
DARKU STOJANOVIĆU
Posljednji pozdrav
MILA sa porodicom 599
DARKU STOJANOVIĆU Počivaj u miru.
Porodica pokojnog MINJE ĐURĐEVIĆA
589
Posljednji pozdrav dragom stricu
- KOLU PAVLIĆEVIĆU
Neka tvoja plemenita duša i dobrota počiva u miru. Hvala ti na svemu.
LJILJA KOSTIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom RASKU
Hvala ti za svaki tvoj topli doček. Ostaće uvijek lijepa sjećanja na naša zajednička druženja. NEZO i HAMZA HAVERIĆ, FUJO i ENKO MANDIĆ
Dvije godine bez tebe, majko
Posljednji pozdrav prijatelju
ĐORĐE MINOVIĆ
Još jedna godina prolazi bez tvog fizičkog prisustva, iako je ono čemu si nas učio sve prisutnije i jače u nama.
PORODICA 579
ILINKA - LINA ABRAMOVIĆ 15. 12. 2019 – 15. 12. 2025.
Draga moja Lina, prođe i šesta godina moga života bez tebe.
Godine prolaze, ali je moja tuga vječna.
Do kraja života za tobom neutješna
tvoja kćerka SLAVICA
Dvije godine od smrti voljene majke, bake i tašte
MILEVA PRAVILOVIĆ
Nadam se da ste ti i tajo srećni negdje gore... Vrijeme prolazi, ali ljubav i tuga ne blijede. Živite zajedno u mom srcu mislima i molitvama. Nedostajete beskrajno.
Vaša ćerka MAJA
Dvije godine bez moje voljene majke
MILEVA PRAVILOVIĆ
Rano moja vječna, moju i tvoju ljubav smrt ne može da ugasi. Čuvaj mi tatu i počivajte u miru.
Vaša kćerka DRAGANA
Navršavaju se dvije godine od smrti naše drage
MILEVA PRAVILOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav, podršku i toplinu koju si nam pružila. Čuvamo te od zaborava.
593
592
594
Tvoji MILICA, MILOŠ, JOVANA i SARA 595
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ
hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ
arena
sLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV
Urednica
MARI jA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
2x TELEFON
iPhone 17
Pro Max
+ pretplata
Urban Move 1
2x TELEVIZOR
TV Samsung QE65
+ pretplata
Move Box 4.2
Limited edition
2x TELEFON
Samsung Galaxy
S25 EDGE
+ pretplata
Urban Move 1
2x TELEFON
Samsung
Galaxy
S25 ultra + pretplata
Urban Move 1
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez
obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.
Ona je opipljiva uspomena, dio praznične atmosfere uz jutarnju kafu, nešto što se čuva, a ne briše iz inboksa.
Ne čekajte da praznična euforija prođe.
Pozovite našu marketinšku službu na 020 409 536 ili nam pišite na marketing@pobjeda.me
Naš kreativni tim je tu da Vašu viziju pretvori u stvarnost.
