Četvrtak, 11. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21552 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Ivan Vuković, univerzitetski profesor, poslanik
DPS-a u Skupštini Crne Gore i bivši gradonačelnik Podgorice
Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu
Vladavina prava, ozbiljnost državne administracije, investiciona klima i, ukupno gledano, pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice Evropske unije… sve to je trenutno na ispitu nakon kojeg, ukoliko ne položimo, plašim se da neće biti popravnog – ocijenio je Ivan Vuković za Pobjedu
Predstavnici mještana Botuna i Zete poslije razgovora sa predstavnicima Vlade i Glavnog grada o postrojenju
Tea Gorjanc-Prelević i Veselin Radulović smatraju da policija targetira pojedine učesnike protesta te sumnjaju u pristrasnost institucija
Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio zaključke o postupanju tokom ovogodišnjeg masakra u kojem je ubijeno 13 osoba
KOŠARKA: Budućnost Voli ponovo ubjedljiva protiv London Lajonsa (94:63) Povratak
OBJEKTIV
Režiser Goran Stanković o lmu „Oče naš“, premijeri u Torontu, religiji, vjeri, institucionalnom nasilju i višegodišnjem istraživanju slučaja „Crna reka“
Savjet Agencije za sprečavanje korupcije raspisao novi konkurs
PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije juče je raspisala novi konkurs za izbor budućeg direktora u punom mandatu, prvog koji će biti postavljen u skladu sa novim pravilima definisanim početkom ove godine. Trenutno je na čelu te institucije dugogodišnji zaposleni Dušan Drakić koji je funkciju preuzeo 23. avgusta 2024. godine, ali kao vršilac dužnosti.
Izbor čelnog čovjeka ASK-a, izuzetno značajnog kontrolnog državnog organa čiji rad već deceniju prate kontroverze, svakako će biti pod lupom javnosti, tim prije što je ranija odluka Agencije o vrijednim satovima nekadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića nedavno retroaktivno preinačena i na osnovu nje pokrenut upravni spor zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.
ČELNICI
Podsjetimo, prvi direktor bio je Sreten Radonjić u periodu od 1. oktobra 2015. do kraja 2019. godine, kada je napustio ASK. Uslijedilo je imenovanje Jelene Perović 24. jula 2020. godine, koja je razriješena 15. avgusta prošle godine zbog više tužbi koje su kulminirale podizanjem optužnica 28. novembra, te aktuelnim sudskim procesima zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava. Izbor Drakića za vršioca dužnosti direktora 23. avgusta 2024. godine, koji je trebalo da bude „prelazno rješenje“, takođe je prošao u sjenci neregularnosti, pošto je biran na osnovu odredaba Statuta koje su izmijenjene samo četiri dana prije sjednice Savjeta koji je odlučivao o prvom čovjeku ASK-a. Nakon pola godine, on je ponovo imenovan na istu poziciju, te na njoj ostao do danas.
U međuvremenu, Savjet je 1. aprila raspisao oglas na osnovu kojeg je trebalo da izabere budućeg direktora Agencije u punom mandatu, prvog koji će biti postavljen u skladu sa novim pravilnikom. Do kraja roka 21. aprila, prijave su predali Dušan Drakić i Milica Milutinović. O validnosti
i kvalitetu njihovih biografija odlučivao je Savjet kojim predsjedava Pavle Ćupić, a članovi su Mladen Tomović, Aleksandra Vukašinović, Slavica Mirković i Dragana Šuković No, prilikom izjašnjavanja, niko od dvoje kandidata nije dobio potrebna (najmanje) četiri glasa da bi bio imenovan. Uz to, Upravni sud je krajem maja ove godine poništio odluku Savjeta ASK o razrješenju Perović, koje je donijeto 15. avgusta prošle godine. Iako u presudi nijesu osporena krivična djela koje je Perović učinila, Savjet ASK bio je u obavezi da ponovi kompletnu proceduru kako bi legalno uručio otkaz nekadašnjoj direktorici. Procedura je započeta sredinom juna, ali su umjesto okončanja procesa, sačekali da zvanično istekne mandat na koji je Perović bila izabrana prije pet godina. Krajem avgusta, kada se završavao 12-mjesečni perioda tokom kojeg je Drakić u kontinuitetu bio vršilac dužnosti direktora, Pobjedi je iz Agencije rečeno kako on može ostati na poziciji prvog čovjeka te institucije sve dok ne bude izabran novi direktor u punom mandatu.
Krajem avgusta Pobjedi je iz Agencije rečeno kako Dušan Drakić može ostati na poziciji prvog čovjeka te institucije sve dok ne bude izabran novi čelnik na period od pet godina
- Ovo pitanje je isključivo u nadležnosti Savjeta Agencije. Vršilac dužnosti izabran je na period do imenovanja direktora u punom mandatu – kazali su tada Pobjedi iz ASK-a. Precizirali su i da izbor novog čelnika ove izuzetno značajne institucije predstavlja potrebu u skladu sa preporukama Evropske unije, a koje „naglašavaju važnost stabilnog rukovodstva“.
- Preporuke EU jasno ukazuju na potrebu da se ovaj proces završi u najkraćem mogućem roku, kako bi se obezbijedila dugoročna institucionalna stabilnost i nesmetano funkcionisanje Agencije u narednim godinama – dodali su iz ASK-a.
PROCEDURA
U skladu s onim što su najavili, i novi konkurs za najvišu radnu poziciju u ASK otvoren je dvadeset dana. Nakon zakonskih rokova za pristizanje prijava i putem pošte, članovi
ili javni funkcioner. S obzirom na to da je riječ o menadžerskoj poziciji, kandidati moraju dostaviti obrazloženi prijedlog programa rada sa ključnim prioritetima za vrijeme njihovog (eventualnog) mandata. S druge strane, prijava neće biti validna ako je riječ o osobi koja je u proteklih deset godina bila: poslanik ili odbornik, član Vlade ili partijski funkcioner, niti javni funkcioner kojeg je u proteklih pet godina imenovala izvršna vlast ili odnosno Skupština. Kandidat ne smije biti ni pravosnažno osuđen za korupciju, a provjeru integriteta u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije mora obavezno proći. S obzirom na prilično izmijenjenu proceduru koja je ustanovljena novim pravilnikom o načinu sprovođenja zapošljavanja i popune radnog mjesta u Agenciji za sprečavanje korupcije na osnovu javnog oglasa, usvojenim 29. januara, kandidat za najvišu poziciju u toj instituciji imaće višestruku provjeru koju će obavljati članovi Savjeta, ali i psihijatar.
- Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina vrši se na dva načina. Prvi način provjere kandidata obavlja se testiranjem i to: psihijatrijska procjena i evaluacija kandidata, test integriteta, opšti test i posebni test – precizirano je u novom pravilniku.
Pojašnjava se kako će oni koji uspješno prođu test integriteta, nakon toga biti pozvani na usmeni intervju.
- Evaluacija kandidata i mišljenje psihijatra sprovodi se u cilju procjene mentalnog zdravlja kandidata, kao i njegove sposobnosti da obavlja specifične radne zadatke, posebno za pozicije koje podrazumijevaju visok nivo odgovornosti, rad u stresnoj okolini ili pozicije gdje mentalno zdravlje direktno utiče na sigurnost i efikasnost na radnom mjestu – pojašnjava se u pravilniku.
Predsjednik Odbora dokument o priključenju
PODGORICA - Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtava zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija. Vuković je za naš list potvrdio da će se o sadržaju buduće re-
Obilježeno 25 godina postojanja
Savjeta će provjeravati jesu li prijave u skladu sa uslovima navedenim u tekstu konkursa. I ovog puta se, pored ostalog, precizira da kandidat mora imati završeno najmanje četvorogodišnje fakultetsko obrazovanje (VII 1 nivo), te 10 godina radnog iskustva, od čega pet na pozicijama koje su u vezi sa borbom protiv korupcije ili zaštitom ljudskih prava. Kandidat mora dostaviti barem tri preporuke ranijih poslodavaca.
Dokumentacija za učešće na javnom konkursu za direktora ASK podrazumijeva i uvjerenja koja su uobičajena za zasnivanje radnog odnosa u državnoj upravi: potvrda o državljanstvu, ljekarsko uvjerenje, diploma, uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, ali i da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, zatim potvrde o radnom iskustvu, mišljenja i izjave da nije partijski
Ovu procjenu vodiće stručnjak sa zvanične liste sudskih vještaka, a njegov zadatak je da uradi detaljan intervju sa kandidatom „kako bi prikupio informacije o njegovom mentalnom zdravlju, emocionalnom stanju, iskustvima sa stresom i suočavanju sa kriznim situacijama“. Psihijatar će zatim sačiniti mišljenje, a njegova procjena „biće korišćena isključivo za donošenje odluka u procesu zapošljavanja i procjenu sposobnosti kandidata da obavlja specifične zadatke“ jer je riječ o povjerljivim podacima. Do sada su ovakve vrste provjera bile predviđene isključivo za one angažovane u bezbjednosnom sektoru. Kao i prethodni čelnici ASK-a, i sljedeći će biti izabran na period od pet godina, a tu dužnost može obavljati najviše dva puta. S obzirom na sve rokove i dužinu procedure, izvjesno je da će Agencija dobiti direktora u punom mandatu najranije sredinom januara 2026. godine - i to pod uslovom da se većina članova Savjeta pozitivno odredi prema jednom od kandidata.
K. JERKOV
PODGORICA – Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore je institucija koja pruža mnogo više od klasične edukacije što ga čini strateškim stubom modernog pravosudnog sistema. Njegova misija je da omogući sticanje i unapređivanje znanja, sposobnosti i vještina sudija, državnih tužilaca i drugih pravnih profesija, uspostavljajući sistem visoko kvalitetnih obuka koji odgovara potrebama pravosuđa današnjice i budućnosti.
To su neke od poruka koje su saopštene juče na obilježavanju jubileja, 25 godina postojanja i 10 godina samostalnosti Centra. Predsjednica Upravnog odbora Centra Ljiljana Lakić kazala je da jubilej predstavlja trenutak zahvalnosti, ali i odgovorne vizije budućnosti. - Doprinos Centra ne ogleda se samo u broju realizovanih
Odbora za evropske integracije o sjutrašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela na kojoj će se razmatrati priključenju Crne Gore Uniji Vuković:
Poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru, kazao je Vuković za Pobjedu
zolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati. - Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu. Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović
i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika. S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraci-
ji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković. Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da
postojanja i 10 samostalnosti Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu
obuka, već u vrijednostima koje gradi - navela je ona. Lakić je dodala da su programi obuka prošireni i na druge pravne profesije, prije svega advokate, notare, izvršitelje, sudske vještake i tumače, či-
me se, kako je kazala, stvara jedinstven prostor stručnog usavršavanja u pravnom sistemu Crne Gore. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković smatra da Centar za obuku mora ostati
intelektualni stub pravosudnog sistema. On je naveo i da je uveden novi sveobuhvatni model procjene potreba za obukom koji je usklađen sa metodologijom Centra. - Obuke se više ne planiraju
bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredi-
formalno. Planiraju se ciljano, u skladu sa izazovima u praksi, nivoom odgovornosti, složenošću predmeta i razvojnim potrebama svakog pojedinca. Ovakav pristup u saradnji sa Centrom i međunarodnim partnerima već daje rezultate i, uvjeren sam, dovešće do modernog i održivog sistema profesionalnog usavršavanja u potpunosti usklađenog sa međunarodnim standardima - kazao je Marković, ističući važnost kontinuirane i ciljano usmjerene edukacije, bez koje, kako je naveo, pravda zaostaje za kriminalom, što sebi nijedna ozbiljna država ne smije dozvoliti.
On je ocijenio da „nema jakog tužilaštva, bez jake edukacije“.
Ambasadork a SAD Džudi
Rajzing Rajnke sa skupa je poručila da pravosudna obuka danas ima presudan značaj, jer globalne promjene, tehnološki razvoj i upotreba vještačke inteligencije čine predmete sve složenijim.
Posebno je naglasila da je borba protiv organizovanog kriminala jedan od ključnih prioriteta SAD, navodeći da nijedna država ne može sama odgovoriti na izazove transnacionalnog kriminala.
- Uspjeh zavisi od saradnje, razmjene iskustava i zajedničkog jačanja kapaciteta, jer
jeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključ-
U rezoluciji se potcrtava zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika i uključivanje NVO i medija
noj fazi procesa integracija“. Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije. Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU. K. JERKOV
Korać: Kvalitet pravnih fakulteta godinama unazad opada
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać istakao je da obrazovni put sudija i tužilaca počinje u Centru, ali da temelje ipak postavljaju pravni fakulteti, čiji kvalitet, prema njegovim riječima, godinama unazad opada. Korać je upozorio da su ranije generacije studenata bile bolje pripremljene, problematizujući način na koji je u Crnoj Gori sproveden Bolonjski proces, posebno naglašavajući ukidanje usmenih ispita na studijama prava. - Neznanje je najšira oblast i mora se stalno sužavati - naglasio je Korać, poručujući da kvalitet edukacije direktno određuje kvalitet sudskih odluka, efikasnost pravosudnog sistema i povjerenje građana.
nijedan pravosudni sistem ne funkcioniše u izolaciji - poručila je ambasadorka SAD. Ministar pravde Bojan Božović je, u video-obraćanju, istakao da Crnu Goru očekuje jedan od ključnih perioda savremene istorije, posebno za pravnike, jer predstoji zatvaranje Poglavlja 23.
- Efikasno pravosuđe nije moguće bez kontinuiranog ulaganja u znanje, edukaciju i profesionalni razvoj i pravničko sazrijevanje. Stalno stručno usavršavanje je jedini put ka odgovornom i kvalitetnom radu svih koji doprinose sistemu pravde - poručio je ministar. Direktor Akademije za evrop-
sko pravo Žan Filip Ražad je kazao da Akademija intenzivira saradnju sa državama regiona, navodeći da su Albanija i Srbija već postale članice, dok se očekuje priključenje i drugih zemalja Zapadnog Balkana.
- Možda će se među njima naći i Crna Gora. Iskreno se nadam da hoće - rekao je Ražad, ističući da sa posebnom pažnjom prati izvještaje Evropske komisije, naročito u segmentu vladavine prava.
On je konstatovao da je pred Crnom Gorom mnogo posla, ali da je evropska perspektiva Crne Gore sada jasnija nego ikada. Ir. M.
Usvojen Nacionalni energetski i klimatski plan i Prijedlog zakona o prekograničnoj
električne
PODGORICA - Očekuje se da će Termoelektrana (TE) Pljevlja biti u funkciji do 2040. godine, ali uz određeno smanjenje radnih sati tokom godine, navodi se u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Crne Gore (NEKP), koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade. U tom Vladinom dokumentu se navodi da je Hidroelektrana (HE) Komarnica trebala da bude u pogonu 2032. godine, a HE Kruševo do 2033. godine.
Vlada je juče utvrdila i prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa.
Termoelektrana je posljednjih 40 godina najstabilniji izvor električne energije. TE sa HE Perućica i HE Piva pokriva više od 85 odsto domaće proizvodnje električne energije, dok pojedinačni udio Termoelektrane u godišnjoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori iznosi oko 40 odsto, a u 2022. godini dostizao je čak 47,4 odsto. Ove godine je TE Pljevlja bila van pogona od 1. aprila zbog ekološke rekonstrukcije.
S vim ovim elektranama upravlja državna elektroenergetska kompanija (EPCG).
Uticaj
U juče usvojenom NEKP-u se navodi da TE Pljevlja ima najveći uticaj na stabilnu proizvodnju električne energije i pristupačnost električne energije u Crnoj Gori. Osim toga, kako se dodaje TE Pljevlja, direktno i indirektno utiče na više od 3.000 radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje. - Elektroprivreda će proizvodnju električne energije i ubuduće oslanjati na TE Pljevlja, sve dok se ne obezbijedi siguran rad sistema sa dovoljnim brojem novih obnovljivih izvora energije. Ukoliko bi se električna energija proizvedena u TE Pljevlja zamijenila uvoznom, cijena električne energije za potrošače bi značajno porasla – navodi se u NEKP-u.
Navedeno je da revidirana projektna dokumentacija i prateće garancije ukazuju da će ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja rezultirati ispunjenjem svih kriterijuma za dobijanje ekološke dozvole za rad. - Ova rekonstrukcija nema za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, već samo zagađivača vazduha na propisane vrijednosti u skladu sa Zakonom o industrijskim emisijama, ali će zbog
Termoelektrana Pljevlja
Elektroprivreda će i ubuduće oslanjati proizvodnju električne energije na Termoelektranu Pljevlja, sve dok se ne obezbijedi siguran rad sistema sa dovoljnim brojem novih obnovljivih izvora energije. Ukoliko bi se električna energija proizvedena u TE Pljevlja zamijenila uvoznom, cijena električne energije za potrošače bi znatno porasla – navodi se u juče usvojenom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Crne Gore
prirode projekta doći do povećanja energetske efikasnosti – piše u NEKP-u.
Dodaje se da je osnovni cilj ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja ispunjavanje propisanih ograničenja za smanjenje emisija zagađivača vazduha za postrojenja tog tipa, a sve u cilju dobijanja integrisane dozvole za rad.
- Jasno je da će cijena električne energije proizvedene u TE Pljevlja u bliskoj budućnosti rasti zbog dodatnih troškova vezanih za cijenu ugljenika, ali će zbog velikog društvenog i ekonomskog uticaja, a takođe zbog očuvanja energetske sigurnosti, ostati u pogonu –kaže se u NEKP-u.
Nacionalnim energetskim i klimatskim planom je predviđena izrada plana pravedne tranzicije za region uglja Pljevlja. Svrha izrade tog plana je da, kao se navodi, sveobuhvatno odgovori na izazove koji proizilaze iz procesa prelaska regiona Pljevalja sa ekonomije zasnovane na uglju ka održivom, niskougljeničnom razvoju, a u skladu sa obavezama iz Uredbe (EU) 2018/1999. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, prilagođene za
Energetsku zajednicu i Smjernica politike Energetske zajednice o pravednoj tranziciji. - Izrada plana pravedne tranzicije ima za cilj da se njime identifikuju investicije za budući razvoj regiona uglja, sa fokusom na poboljšanju infrastrukture i alternativnom korišćenju zemljišta koje trenutno zauzimaju rudnici mrkolignitni ugalja, uz očuvanje pojedinih radnih mjesta i stvaranje novih, prekvalifikaciju i usavršavanje zaposlenih, ublažavanje socijalnih posljedica ukidanja uglja, diverzifikaciju izvora prihoda i osiguranje socijalne kohezije tokom cijele tranzicije, uz definisane troškove sprovođenja mjera predviđenih pla-
nom, subvencije za privlačenje ulaganja, kao i vremenske okvire za sprovođenje ulaganja – navodi se u NEKP-u.
Diversifikacija
U dokumentu se dodaje da su u toku značajne aktivnosti vezane za diversifikaciju izvora električne energije.
- Najveće interesovanje je za razvoj fotonaponskih elektrana, ali postoji i za izgradnju vjetroelektrana. Potrebno je naglasiti da je sama izvjesnost izgradnje diktirana od uslova na tržištu i izvodljivosti projekata. Kada su veliki proizvodni objekti u pitanju, analize priključenja su urađene za 22 fotonaponske elektrane (iznad 3300 MW instalisane snage) i
Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, jedan je od najvažnijih zakona u oblasti energetike u ovom mandatu. Taj zakon nam otvara vrata jedinstvenom evropskom tržištu, direktno utiče na zatvaranje Poglavlja 15 i daje puni smisao povezivanju sa Italijom i tržištem Evropske unije - istakao je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i dodao da to znači veću sigurnost snabdijevanja, bolju konkurenciju, stabilnije cijene i bolju poziciju crnogorske privrede
pet vjetroelektrana (720 MW instalisane snage), a očekuje se još zainteresovanih. Dodatno, postoji interesovanje i za priključak na distributivnu mrežu (srednji napon) gdje su analize mogućnosti priključenja urađene za preko 50 potencijalnih uglavnom fotonaponskih elektrana (iznad 150 MW instalisane snage). Pomenuto interesovanje odnosi se na privatne investitore – piše u NEKP-u.
Navedeno je da je do sada završena izgradnja 32 mHE, koje obavljaju koncesionu djelatnost.
- Samo 2020. godine pušteno je u rad 13 malih hidroelektrana (mHE). Prije 2020. godine završeno je 15 mHE, dodatnih 11 u 2020. i šest u 2021. godini, od kojih sve rade kao povlašćeni proizvođači u skladu sa ugovorima o koncesiji – kaže se u dokumentu.
Navedeno je da najdominantnije učešće u proizvodnji električne energije imaju dvije velike HE Perućica i Piva, ali TE Pljevlja takođe ima veoma značajno učešće u ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije.
- Niski proizvodni troškovi i visoka fleksibilnost proizvodnje koji karakterišu dvije velike HE čine ih izuzetno značajnim za sigurnost snabdijevanja električnom energijom ali i za integraciju novih obnovljivih izvora koje karakteriše varijabilna proizvodnja niske upravljivosti. Mana im je zavisnost od hidrološke situacije, a u prethodnim godinama je ona bila povoljna (rast udjela HE u ukupnoj proizvodnji). S druge strane, TE Pljevlja predstavlja siguran izvor napajanja pa na taj način uz pomenute HE čine temelj sigurnog snabdijevanja električnom energijom. Male HE daju doprinos ali ne predstavljaju značajnu alternativu. Potencijalno odustajanje od rada TE Pljevlja i sve veći problemi sa nedostatkom padavina u vezi sa hidroelektranama jasno pokazuju da su širenje solarne energije i energije vjetra važni ciljevi – poručuje se u NEKP-u. Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao je, nakon jučerašnje sjednice Vlade na kojoj su razmatrani i usvojeni NEKP i prijedlog zakon o prekograničnoj razmjeni
Tržište zakupa u haosu, Udruženje „Moj
električne energije i prirodnog gasa, da su u proteklih osam mjeseci uložili ogroman trud da privedu kraju dva ključna dokumenta na koja se čeka godinama i koja su od presudnog značaja za evropske obaveze. - Usvojili smo Nacionalni energetski i klimatski plan, krovnu strategiju koja jasno određuje gdje Crna Gora treba da bude 2030. godine: 55 odsto manje emisija, najmanje 50 odsto obnovljivih izvora energije (OIE) i snažan napredak u energetskoj efikasnosti - naveo je Šahmanović.
To je, prema njegovim riječima, plan koji omogućava nove investicije, nove elektrane iz OIE, modernu mrežnu infrastrukturu i sigurnu tranziciju Pljevalja.
Povezivanje sa tržištem eU
On je dodao i da je prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, jedan od najvažnijih zakona u oblasti energetike u ovom mandatu. On je rekao da to nije samo tehničko pitanje.
- Taj zakon nam otvara vrata jedinstvenom evropskom tržištu, direktno utiče na zatvaranje Poglavlja 15 i daje puni smisao povezivanju sa Italijom i tržištem Evropske unije - istakao je Šahmanović. To, kako je dodao, znači veću sigurnost snabdijevanja, bolju konkurenciju, stabilnije cijene i bolju poziciju crnogorske privrede.
- Posebno mi je važno što je najnoviji Izvještaj Evropske komisije potvrdio da smo ostvarili napredak, a odluke Vlade to najbolje potvrđuju. Ovo su temelji energetski sigurnije, modernije i evropske Crne Gore i imamo razloga da budemo zadovoljni napretkom koji smo ostvarili - poručio je Šahmanović.
U juče usvojenom NEKP-u se navodi da TE Pljevlja ima najveći uticaj na stabilnu proizvodnju električne energije i pristupačnost električne energije u Crnoj Gori. Osim toga, kako se dodaje TE Pljevlja, direktno i indirektno utiče na više od 3.000 radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje
Kako su kazali iz Ministarstva energetike i rudarstva, usvajanjem ta dva strateška dokumenta, Crna Gora pravi snažan iskorak u procesu us klađivanja sa evropskim energetskim pravilima.
- Nacionalni energetski i klimatski plan prvi put integriše energetske, klimatske i razvojne politike u jedinstven okvir, daje jasne ciljeve i mjerljive rezultate i postavlja temelje dugoročne energetske tranzicije Crne Gore - kaže se u saopštenju. Navodi se da će njegova implementacija omogućiti brži razvoj obnovljivih izvora, modernizaciju elektroenergetske infrastrukture, veću energetsku efikasnost, kao i efikasnije upravljanje emisijama i klimatskim rizicima.
- Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa predstavlja najobimniju reformu energetskog zakonodavstva u posljednjoj deceniji, prelazak sa osnovnog regulatornog okvira na puni evropski sistem tržišnih, tehničkih i bezbjednosnih pravila - rekli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Time se, kako su dodali iz tog Vladinog resora, stvaraju preduslovi za učešće Crne Gore u mehanizmima zajedničkog evropskog tržišta, za jačanje energetske sigurnosti i za razvoj konkurentnog okruženja koje podstiče investicije. - Ova dva dokumenta zajedno predstavljaju najvažniji reformski paket u sektoru energetike u posljednjim godinama, potpuno usklađen sa evropskom legislativom i strateškim prioritetima EUkaže se u saopštenju. Navodi se da oni jačaju kredibilitet Crne Gore u procesu pregovora, otvaraju nove e konomske i razvojne mogućnosti i stvaraju temelje otpornog, modernog i održivog energetskog sistema. U saopštenju se ističe da će Vlada i Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviti sprovođenje energetskih i klimatskih reformi, uz uvjerenje da će ostvareni napredak omogućiti još brže približavanje EU i sigurniju energetsku budućnost za građane i privredu.
s. PoPoviĆ
PODGORICA - Na tržištu zakupa na kojem dominiraju usmeni ugovori, nenajavljena iseljenja i kirije koje rastu bez ikakvih pravila, podstanari u Crnoj Gori žive u potpunoj pravnoj praznini. Zato je Udruženje podstanara „Moj dom“ poslalo inicijativu za donošenje prvog zakona koji bi uredio odnose između stanodavaca i zakupaca, zaštitio osnovna prava građana i konačno uveo minimalne standarde sigurnosti stanovanja. Inicijativa je stigla pred Skupštinu, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i ombudsmana – sada se čeka da država pokaže da problem uopšte vidi.
- Predali smo zvaničnu inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara 7. novembra Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini Crne Gore i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Naše angažovanje uključuje: izradu prijedloga zakonskog okvira koji uređuje prava i obaveze podstanara i stanodavaca; komunikaciju sa institucijama i očekivanje uključivanja u radne grupe; upoznavanje javnosti i medija sa problemima na tržištu zakupa; planiranje sastanaka sa Glavnim gradom Podgorica i drugim opštinama; aktivnu izradu analiza o tržištu zakupa i stanju u kojem se nalaze podstanari. Naš cilj je da Crna Gora dobije prvi zakon koji štiti podstanare i uvodi minimalne standarde sigurnosti stanovanja - kazali su iz Udruženja.
ČekajU odgovore
Za sada imaju potvrdu o prijemu inicijative od Skupštine, kao i informaciju da će poslanici biti upoznati sa sadržajem inicijative.
- Trenutno očekujemo zvanične odgovore i poziv na konsultacije od Ministarstva prostor-
Naš cilj je da Crna Gora dobije prvi zakon koji štiti podstanare i uvodi minimalne standarde sigurnosti stanovanja - kazali su našoj redakciji iz Udruženja podstanara „Moj dom“
nog planiranja, urbanizma i državne imovine i od ombudsmana. U komunikaciji sa Ministarstvom ranije smo dobili uvjeravanja da će se raditi na uređenju tržišta zakupa i da se razmatra potreba za sistemskim rješenjima. Mi očekujemo da naša inicijativa bude uvrštena u njihove planove za 2025/26. godinu - navode iz Udruženja.
Projekat Velje brdo - ukoliko je namijenjen rješavanju stambenog pitanja građana kroz priuštive modele stanovanja, kako navode iz ovog Udruženja, može biti veoma važan korak u pravcu stvaranja dostupnijeg i sigurnijeg tržišta stanovanja u Podgorici. - Međutim, za podstanare je posebno važno da takvi projekti: budu dostupni prosječnim građanima, a ne samo odabranim kategorijama; uključe i modele dugoročnog, priuštivog zakupa (tzv. „public rental housing“); bu-
Prosječne kirije rastu brže od plata. Podstanari troše preveliki dio prihoda na stanovanje, što stvara socijalnu nesigurnost. Nedostatak je i evidencija, jer ne postoji registar podstanara, pa država ne može da planira stambenu politiku niti da prepozna obim problema - kazali su iz Udruženja podstanara, poručujući na kraju da zbog tih razloga smatraju da je donošenje zakona i uspostavljanje sistema podrške hitna potreba za veliki broj građana
du praćeni transparentnim kriterijumima i učešćem javnosti u planiranju. Ako Velje brdo preraste u projekat koji omogućava građanima stabilno i priuštivo stanovanje, to može biti pozitivan pomak. Ako, međutim, ostane u okvirima tržišnih cijena koje većina podstanara ne može da priušti, onda neće riješiti ključni problem - ističu iz Udruženja. Tvrde da se podstanari u Crnoj Gori suočavaju sa nizom sistemskih problema koji traju godinama. Kako navode to je potpuna zakonska nezaštićenost; ne postoji zakon koji uređuje prava i obaveze stanodavaca i podstanara; samovoljna iseljenja i pritisci su česti jer ne postoji zaštitni mehanizam. Smatraju da je neregulisano tržište zakupa jer se većina ugovora sklapa usmeno, da cijene kirija rastu bez ograničenja i bez pravila i da podstanari nemaju nikakvu institucionalnu podršku.
- Nesigurna su i stanovanja jer podstanari često mogu biti izbačeni bez najave i bez sudskog postupka i ne postoji minimalni rok zaštite niti standardi kvaliteta stanovanja - ističu iz Udruženja podstanara dodajući da je nemoguće da ostvare prava.
Kažu i da podstanari nijesu obuhvaćeni subvencijama iz Zakona o energetici. Takođe
i da mnogi ne mogu prijaviti boravak ili djecu u vrtiće/ škole jer stanodavci odbijaju da potpišu saglasnosti. - Teško se ostvaruju i socijalna prava zbog neprijavljenog boravka - kažu iz Udruženja. visoke i nestabilne cijene
A jedan od glavnih problema su visoke i nestabilne cijene zakupa.
- Prosječne kirije rastu brže od plata. Podstanari troše preveliki dio prihoda na stanovanje, što stvara socijalnu nesigurnost. Nedostatak je i evidencije, jer ne postoji registar podstanara, pa država ne može da planira stambenu politiku niti da prepozna obim problemakazali su iz Udruženja, poručujući na kraju da zbog ovih razloga smatraju da je donošenje zakona i uspostavljanje sistema podrške hitna potreba za veliki broj građana. n kovaČeviĆ
Vlada odlučila da će finansijski podržati buduće fizioterapeute
Slijedi isplata subvencija za studente
PODGORICA – Vlada je juče na sjednici donijela zaključak o participaciji troškova smještaja i ishrane studentima Medicinskog fakulteta Univerziteta
Crne Gore – Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, u iznosu od 250 eura.
Pobjeda je nedavno pisala da su se pojedini studenti žalili što subvencije kasne. Komentarisali su da im subvencija znači, jer za razliku od drugih studenata državnog fakulteta, oni nemaju obezbijeđen smještaj, niti ishranu, a ostali sve plaćaju po simboličnim cijenama. Isticali su da su zato pojedini primorani da pozajmljuju novac kako bi mogli da plate kirije na vrijeme.
Iz Vlade je juče saopšteno da su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i opština Herceg Novi obezbijedili finansijska sredstva za isplatu za period od 1. septembra do 31. decembra 2025. godine. Studentima će biti isplaćena ukupna podrška po 250 eura, i to: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore učestvuju sa po 100 eura mjesečno, a Opština Herceg Novi sa po 50 eura.
Fakultet primijenjene fizioterapije je osnovan 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane, tako da su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i opština Herceg Novi prvi put pokrenuli ovu inicijativu prethodne studijske godine i, na osnovu zaključka Vlade, obezbijedili finansijsku podršku svim studentima tog studijskog programa koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog. Ove godine to pravo, prema evidenciji Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ostvaruje 116 studenata. N.Đ.
PODGORICA - Policija targetira pojedine učesnike protesta održanog 8. jula povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, jer je putem medija saopštila da su procesuirani, smatraju sagovornici Pobjede - direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević i advokat Veselin Radulović. Takvo postupanje, kako ističu, otvara ozbiljne sumnje u pristrasnost policije.
Sagovornici navode da u ovom trenutku ne mogu komentarisati osnovanost zahtjeva za pokretanje postupaka u svih 35 slučajeva, jer nemaju informacije o tome što se tačno kome stavlja na teret. Ipak, Gorjanc-Prelević smatra da je neprimjerena sama objava Uprave policije o procesuiranju 35 građana, u kojoj se otkrivanjem identiteta targetiraju samo tri osobe, koje su o postupku protiv sebe obaviještene putem medija.
- Takvo postupanje policije upućuje na pristrasnost, koja je nespojiva sa njenom profesionalnom obavezom da zakon primjenjuje jednako prema svima - kazala je Gorjanc-Prelević Pobjedi.
NesrazmjerNa upotreba sile
Ona dodaje da sumnje u tvrdnje policije da je postupala neselektivno i objektivno pojačava i činjenica da se javnost bombastično obavještava o pokretanju postupaka protiv navodnih napadača na policiju, dok se istovremeno ne saopštavaju rezultati ispitivanja prijava o prekoračenju policijskih ovlašćenja tokom istog skupa.
Advokat Veselin Radulović je nakon protesta podnio više krivičnih prijava zbog prekoračenja ovlašćenja, navodeći da je policija prskala biber sprejom nekoliko starijih građana koji nijesu pružali otpor. - Nemam nikakvu povratnu informaciju što je sa tim prijavama, odnosno da li je po njima postupano - kazao je Radulović. Savjet za građansku kontrolu rada policije je, 10. jula, po sopstvenoj inicijativi donio odluku da provjeri postupanje policije tokom protesta kod Vile Gorica. Prema informacijama Pobjede, Savjet do danas zvaničnim kanalima nije dobio povratnu informaciju. Radulović podsjeća da su građani putem medija i društvenih mreža mogli da vide nesrazmjernu upotrebu biber-spreja prema licima koja nijesu pružala otpor, uključujući i starije osobe. - Postoje prekoračenja službenih ovlašćenja od strane policije. Tu su bili i pojedini službenici, uključujući rukovodeći kadar, koji su poznati po ranijim prekoračenjima ovlašćenja i primjeni nasilja tokom protesta prije deset i pet-šest godina, a takva praksa se, nažalost, ponavlja - istakao je Radulović. On dodaje da je riječ o službenicima koji, bez obzira na to ko rukovodi policijom, prolaze sve bezbjednosne provjere i koji se očigledno smatraju „pogod-
Tea Gorjanc-Prelević i Veselin Radulović smatraju da policija pojedine učesnike protesta te sumnjaju u pristrasnost institucija
Sagovornici Pobjede upozoravaju da je policija, pet mjeseci nakon protesta 8. jula, mimo zakonskih rokova i procedura putem medija targetirala pojedine učesnike, dok policija i tužilaštvo nijesu jasno razgraničili nadležnosti, a prijave protiv policijskih službenika ostale su bez odgovora
nim“ da u situacijama kada to menadžment policije zahtijeva - nezakonito primijene silu.
- Fokus bi morao biti upravo na tome, a javnost je uskraćena za odgovore zašto ti ljudi nijesu procesuirani i ne odgovaraju za prekoračenje ovlašćenjaporučio je Radulović.
sumNje zbog slučaja aide petrović Posebno problematičnom smatra činjenicu da se među 35 procesuiranih nalazi i Aida Petrović, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije, čije je prisustvo na protestu bilo i dio njenog radnog zadatka.
- Poznajući je, ne mogu je povezati sa optužbama da je eventualno ometala ili napadala policijske službenike.
Ona je bila prisutna i u svojstvu članice Savjeta, što dodatno pojačava sumnje u rad policije - kazao je Radulović. NadležNosti tužilaštva
Za Teu Gorjanc-Prelević sporna je i činjenica da se državno tužilaštvo nije izjasnilo da li smatra da je 35 građana izvršilo prekršaj, iako je razmatralo sve slučajeve i zaključilo da nema elemenata krivičnog djela.
- Državni tužilac je nadležan da da tu procjenu - istakla je ona.
Sa tim stavom saglasan je i Radulović, koji upozorava da je istekao zakonski rok od 60 dana u kojem se, od saznanja za prekršaj, može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
On smatra da je problematično to što tužilaštvo, kada je donijelo odluku da nema elemenata krivičnog djela, istovremeno nije odlučilo da li postoji osnov za pokretanje prekršajnog postupka.
- To jeste u nadležnosti tužilaštva. Svakako je ono kvalifikovanije i sposobnije da da
pravilnu i zakonitu ocjenu od policije - smatra Radulović. Dodaje da je, čak i da su postojali uslovi za pokretanje prekršajnog postupka, policija bila dužna da u zakonskom roku podnese zahtjev nadležnom sudu, da obavijesti okrivljena lica i dostavi im pozive kako bi mogli da pripreme odbranu.
targetira institucija
- Ništa od toga nije urađeno. Policija je kroz saopštenje u ovom momentu na neki način optužila određena lica i odlučila da samo neka od njih javno pomene - istakao je on.
Zakašnjela
reakcija
Radulović ocjenjuje da se teško može oteti utisku da policija nije pristrasna i da ove odluke nijesu donesene pod političkim ili drugim uticajima, jer su donijete tek nakon pet mjeseci.
- Odluka je neprimjereno i nezakonito saopštena, uz činjenicu da ništa nije urađeno na
utvrđivanju odgovornosti policije. Vidjećemo kako će se postupci odvijati, ali ne možemo detaljnije komentarisati jer ne znamo što je kome konkretno stavljeno na teretkazao je Radulović. On problematičnim smatra i to što policija lica koja tereti obavještava putem medija, umjesto da im omogući da u skladu sa zakonom budu upoznata sa optužbama i da pripreme odbranu.
Na pitanje Pobjede da li je policiji možda bilo potrebno pet mjeseci da identifikuje učesnike, Radulović smatra da je proteklo previše vremena da bi se to moglo pravdati identifikacijom. - Riječ je o poznatim, donekle javnim ličnostima, koje je policija mogla identifikovati istog dana - rekao je on.
Miran ili nasilan protest
Kako Crna Gora ima bogatu istoriju protesta, Pobjeda je pitala Radulovića da okarakteriše ovaj i postupanje policije u nedavnim i starijim događajima. On podsjeća da je bilo protesta koji su zahtijevali policijsku reakciju, ali do nje nije došlo.
- Imali smo nedavna okupljanja povodom incidenta na Zabjelu, represiju prema državljanima Turske, kao i nasilna okupljanja ispred Vlade, gdje su se čuli govor mržnje i pozivi na nasilje. To su skupovi koje je policija bila dužna da prekine i procesuira odgovorna lica - podsjetio je Radulović. On smatra da okupljanje pod Goricom nije bilo nasilno.
- Nijesam primijetio da se neko od učesnika ponašao nasilno. Ali čak i da jeste, policija je morala postupati u skladu sa zakonom, a ne na ovaj načinporučio je on.
sud Za prekršaje i sporni brojevi predMeta
Portali M i E juče su objavili podatke koje im je dostavio Sud za prekršaje, navodeći inicijale svih 35 procesuiranih građana. U odgovoru suda precizno su navedeni djelovodni brojevi zahtjeva, ali Radulović smatra da je problematično to što je djelovodni
broj svakog zahtjeva isti, što je, kako tvrdi, nemoguće. - Ako su zahtjevi podneseni protiv pojedinačnih lica, broj svakog predmeta mora biti različit - pojasnio je on. Smatra simptomatičnim i to što Sud za prekršaje nije naveo datum podnošenja zahtjeva, što je važno radi utvrđivanja da li je postupak pokrenut u zakonskom roku od 60 dana. U odgovorima M portalu i E portalu iz Suda za prekršaje piše da je Uprava policije podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 8. 7. 2025. godine u Podgorici i to svaki zahtjev ima broj 17244/2025, a spisi formirani u sudu za svako lice pojedinačno imaju drugačiju oznaku, a procesuiraju se zbog članova 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. Na listi su D. M., P. A., N. I., J. F., K. V., D. D., P. A., P. M., LJ. A., Đ. M., T. R., M. D., R. H., L. V., G. M., S. S., V. M., N. P., Š. B., D. L., S. M., K. M., H. H., S. S., K. I., R. A., L. S., Š. M., Š. E., I. D. i H. O. Za razliku od suda, Uprava policije je u svom saopštenju objavila inicijale i identitete pojedinih osoba - Oskara Hutera, Aide Petrović i Ive Nešić - navodeći njihove funkcije ili opis radnji na protestu. Na spisku su se našli i Danilo Marunović, dekan FCJK Aleksandar Radoman, kao i komunikolog Miodrag Strugar protest
Otvoren festival „Ubrzaj“ dodjelom nagrada građanima koji su više od 300 dana protestovali na Kruševom ždrijelu, priznanje za borbu koja je razotkrila sistem
PODGORICA - Vesna Pejović primila je sinoć Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu u ime svih onih koji su više od 300 dana protestovali na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu i odgovornost zbog dva zločina na Cetinju, u kojima je život izgubilo 23 ljudi - među kojima četvoro djece
Ovu nagradu dodjeljuje Centar za građansko obrazovanje u okviru festivala „Ubrzaj“ tokom kojeg se prikazuju filmovi koji kao glavnu potku imaju borbu za ljudska prava i njihovo kršenje. Nagradu je uručila Daliborka Uljarević, izvršna direktorica te NVO. U potresnom govoru koji je obavio muklom tišinom prepunu salu KIC-a „Budo Tomović“, Pejović je kazala da je tokom mukotrpne borbe shvatila da ima dobrih ljudi. Govorila je o svojim padovima, o tome da je uzdizao cilj da traži pravdu za svu djecu, i odgovornost onih koji treba da obezbijede normalno djetinjstvo.
- Nije tu bilo ničeg izmišljenog, sve je očigledno, ali su ljudi zažmurili. A ja sam od njih tražila samo malo, za ovo moje mnogo. Ali, nijesu nam se udostojili pojedini, niti to odobravali – kazala je Pejović i poručila im da je stavila tačku.
- Ja sam izgubila, a ne vi – rekla je ona.
Kazala je i da djeci Cetinja treba vratiti osmijeh i da je na Kruševom ždrijelu stajala upravo zbog toga – jer cetinjski parkovi više nijesu oni sa dječjim smijehom.
Kazala je da nije tražila nemoguće, da vrati one koji su nastradali, već da je boli svako dijete koje doživljava tešku sudbinu u ratu.
Savjet za građansku kontrolu rada policije sinoć je razmatrao javno objavljenu informacija da je policija pokrenula prekršajni postupak prema članici Savjeta Aidi Petrović Ona je nedavno Pobjedi kazala da je za prijavu saznala iz medija. Petrović je informisala Savjet da je do trenutka održavanja sjednice policija nije obavijestila o pokretanju prekršajnog postupka prema njoj. Savjet će povodom ovog
slučaja, kada bude dostupna eventualna prekršajna prijava, zauzeti stav i o tome informisati javnost. Juče je Savjet usvojio i zaključke u pogledu radnji i postupanja policije povodom tragičnog stradanja 13 građana na Cetinju dana 1. januara 2025. godine. Usvojeni zaključci jednoglasnom odlukom Savjeta koji su izrađeni na bazi do sada dospjelih i dostupnih dokumenata, informacija i saznanja, koje su i integralno objavili. Petrović još nije zvanično obaviještena
Protest 200 građana, kako je zvanično objavljeno, održan je 8. jula na donjem prilazu Vili Gorica, u kojoj se tog dana uručivala Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i državnosti i podržavaocu četničkog pokreta. Osim toga, Vuković je nagradu dobio i za knjigu koja u tom trenutku nije postojala, o čemu je Pobjeda detaljno izvještavala. Vilu su tog dana „branile“ brojne policijske snage koje su u više navrata upotrijebile biber sprej i sprečavale demonstrante da dođu do mjesta na kojem je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji nosi titulu četničkog vojvode, uručivao priznanja. Okupljeni su skandirali, između ostalog, „Fašistima treba reći ne, bilo kad i bilo đe“ i pjevali himnu Crne Gore. Nekoliko osoba je zbog biber spreja moralo da potraži pomoć ljekara. Među demonstrantima su bili ugledni građani Crne Gore i istaknute ličnosti iz različitih profesija.
Prema podacima Uprave policije, tokom protesta povrijeđeno je osam građana i šest policajaca. U više navrata građani su pokušali da probiju kordon policije i krenu prema zaštićenom objektu Vili Gorica, ali nijesu uspjeli. Policija je upotrebljavala biber sprej, a okupljeni su uzvraćali jajima i kamenicama. j.MartinoviĆ
- A kad gubite nešto na pravdi Boga u jednoj državi, u jednoj lijepoj Crnoj Gori, gdje nema rata, onda se pitate gdje ste živjeli, zašto ste se borili. Glasala bih uvijek da život ima pravo, a to pravo bi bilo - da se ide redom. Ali, taj red kod mene nije imao pravila – rekla je ona. Od svih institucija u Crnoj Gori izdvojila je ombudsmana, jer je to, kako je kazala jedina koja je toj borbi krenula pravim putem.
- Da ja nijesam vidjela da su napravljeni propusti, ne bih krenula u tu borbu. Bilo je strašno, bilo je užasno. Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši, nije meni bilo da stojim na ulici... Ali, upravo mi je sistem ostavio tu jedinu alternativu, da tu stojim – rekla je ona. Istakla je da to nikada ne bi mogla sama, bez onih koji su uz nju stajali na Kruševom ždrijelu, koji je nikada nijesu ostavili.
Poručila je da je samo htjela da institucije rade svoj posao kako treba.
- Oni se boje pucnja, jer taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba, opraštam, jer nijesu znali što su pričali. I ne daj Bože niko moju ranu da nosi – rekla je Pejović i uputila izraze neizmjerne zahvalnosti.
Kazala je da želi da živi toliko dok ne stavi tačku na sve za što se borila i završila citatom Dostojevskog - Svi ideali svijeta nijesu vrijedni suze jednoga djeteta.
Muk u sali je razbio gromoglasni, dugotrajan aplauz, kao znak podrške zbog istrajnosti i snage koju su pokazali.
Daliborka Uljarević je, otvarajući festival kazala da je ovogodišnji moto festivala „osvijetli sjenke“ koji poručuje da se krupne stvari odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji najčešće ćute jer su naučili da ih niko ne sluša.
- Danas svjedočimo društvu u kojem se pravda mjeri različitim aršinima, u kojem se vrijednosti povlače pred pragmatizmom, a institucije ćute upravo onda kada bi morale najglasnije da govore. Ta tišina koja se unutar sistema doživljava možda kao politički najbezbjednija, za društvo je najopasnija – kazala je Uljarević.
Istakla je da kroz film pokazujemo ono što se krije iza statistika, saopštenje i fraza. - Film ne prihvata izgovore. Film pamti, svjedoči, razotkriva. Crna Gora živi u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjenoj korupciji, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata koji se prelamaju preko lica i leđa građana i građanki – kazala je ona. Istakla je da se ispod privida stabilnosti kriju pukotine sistema, institucionalne slabosti, društvena podijeljenost, normalizovana diskriminacija i umor građanstva o stalnih prevara i neispunjenih obećanja.
-
Ako to ne osvijetlimo, pretvoriće se u mrak koji guta sve pred sobom – rekla je Uljarević.
Govoreći o borcima za ljudska prava, istakla je da Crna Gora ima takve ljude - a to su građani i građanke koji su postali simbol dostojanstva, nepokolebljive borbe za istinu, pravdu i odgovornost.
- Ljudi koji su izabrali otpor nepravdi i gubitku koji bi većinu slomio. Njihova borba ogolila je institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i solidarnosti i otvorila pitanja na koja država i dalje čuti. Pitanja u kojima vidimo koliko je Crna Gora danas strana sama sebi – rekla je ona.
Poručila je da su ti ljudi umjesto zaštite dobili teret, umjesto podrške tišinu... - Zbog njihove snage i istrajnosti i brige za javno dobro, zbog toga što su u trenutku kolektivne ranjivosti bili glas razuma, nepokolebljivost i solidarnosti, građani i građanke sa Kruševog ždrijela nesporni su dobitnici nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu - rekla je ona. j.MartnoviĆ
Na skupštinskom odboru za ljudska prava i slobode podržan ponuđeni prijedlog budžeta za narednu godinu, polemisalo se o dodjeli sredstava za projekte iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava
PODGORICA – Skupštinski odbor za ljudska prava i slobode podržao je juče predloženi budžet za 2026. godinu, a tokom rasprave, pored ostalog, problematizovan je način raspodjele sredstava za finansiranje projekata iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava zbog čega su poslanici odlučili da u prvom kvartalu održe konsultativno saslušanje nadležnih.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković komentarisao je da se iz godine u godinu suočavaju sa problemom da postoje fantomske manjinske nevladine organizacije koje su postale otvoreno ,,gutači“ državnog novca. Kazao je, pored ostalog, da ukazuju i upozoravaju na konkretne primjere, koje vrijeđaju hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori. Kazao je da im ne treba neko drugi da osvjetljava njihov identitet, te da se kroz praksu bilježi da se jednoj nevladinoj organizaciji dodijeli dva i po puta više novca za projekat da se bavi istorijom, kulturom i jezikom Hrvata u odnosu na hrvatsku NVO. Ka-
zao je da bi to bilo kao da on dobije novac za projekat da piše o identitetu, kulturi i jeziku, na primjer, srpskog naroda. Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava prema prijedlogu budžeta za narednu godinu dobiće 2,4 miliona eura, te bilježi povećanje od 163.395 eura. Iz ove institucije je na sjednici poručeno da, iz-
među ostalog, finansiraju projekte koji imaju nemjerljive rezultate u kvalitetu. Pojašnjeno je da komisiju za raspodjelu sredstava bira Skupština, te da se zna kakva je procedura kada se raspiše konkurs i kada se dostave projekti koji traže da budu finansirani. Rečeno je da nikome ne može da se zabrani, nijednoj nacionalnoj
zajednici da aplicira i da svi na to imaju legitimno pravo, jer je zaključak Skupštine da se finansiraju multikulturalni projekti. Iznešen je podatak da nijesu podržana tri projekta zbog toga što nijesu ispunili formalno pravne uslove.
CD-USB
Deković iz Hrvatskog nacionalnog vijeća rekao je da se na konkurs dostavlja aplikacija na CD-u i da se u praksi dešava da je neko napisao sjajan projekat, ali da ga je poslao na USB i onda je odbijen, jer nije dostavljen na CD. - Živimo u paradoksu. Imamo konkurs i traži se da se dostavi aplikacija na CD. Ako, na primjer, tražite 10.000 eura i odobre vam se sredstva od 8.000 eura i za to revidirano se onda traži da se dostavlja na CD ili USB. Ona može i na USB. Da li je to normalno – rekao je on. Predstavnik Fonda je odgovorio da je to propisano pravilnikom za vrednovanje projekata, te da pravilnik nije donio Fond, već resorno ministarstvo. Istaknuto je da su u toku izmjene zakona, te da će se ponovo tražiti da se izmijeni pravilnik.
Deković je ponovio da je nemoguće da neko dobije dva i po puta više sredstava od hrvatske NVO da piše o hrvatskom identitetu, kulturi i jeziku.
Na sjednici je komentarisano da se kroz izmjene zakona o manjinskim pravima i slobodama mogu korigovati stvari koje su pogrešno postavljene u praksi.
Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog vijeća naveo je da je problem što se nekoliko godina dešavalo da se sredstva za projekte odobravaju tek pred kraj godine.
Ponuđenim budžetom predviđeno je da se za rad nacionalnih savjeta opredijele sredstva od 1.200.000, što je 200.000 više u odnosu na tekući budžet.
Izazov
Za Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predložen je budžet od 4.652.411 eura, a Irena Rakočević iz tog resora rekla je da imajući u vidu sve obaveze koje treba da se realizuju jasno je da je potrebno biti jako vješt da bi se sve politike realizovale blagovremeno, u skladu sa ciljevima. Navela
je da treba da budu pokrivene mjere za zaštitu od diskriminacije, jednakosti OSI, za rodnu ravnopravnost, za zaštitu Roma i Egipćana... Ministarstvo socijalnog staranja brige o porodici i demografije tražilo je 345.834.000, a odobreno im je 285.054.000 eura. Iz tog resora je rečeno da su planirali znatno veći budžet nego što je planiran, ali da su od Ministarstva finansija dobili jasno obrazloženje da je u toku donošenje novog zakona o socijalnim davanjima i uslugama, te da za socijalna davanja koja će biti uvećana sredstva će naknadno biti uvrštena kroz rebalans budžeta ili druge aktivnosti. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dobilo je za inkluzivno obrazovanje 3.750.397, što je 50.000 više u odnosu na tekući budžet, a iz toga se finansiraju tri državna centra. Kada je riječ o inkluzivnom obrazovanju i za asistente u nastavi izdvaja se 7,2 miliona, za asistente za rani razvoj 250.000, za stipendije za srednjoškolce RE 70.000, za visokoškolce 54.000, te za prevoz učenika RE 100.000 eura. N. ĐURĐEvaC
U prvoj sedmici decembra registrovana 32 slučaja gripa, jedan pacijent preminuo, epidemiolozi pozivaju da se osjetljive grupe vakcinišu
PODGORICA - Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim
bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem. - Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta. Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta. Prema analizi Evropskog cen-
tra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri
do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina. - U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65
godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta. Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno
u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza. Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin. Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju. Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije. H. JaNKovIĆ
Četvrtak, 11. decembar 2025.
PODGORICA - Porodice
žrtava i javnost u cjelini očekuju jasne i pouzdane podatke o zločinima 1. januara na Cetinju i u avgustu 2022. godine na Medovini. Traži se saopštavanje činjenica, razumijevanje prirode zločina i motiv.
- Bez saopštavanja svih raspoloživih podataka nemoguće je pristupiti rješavanju i naročito prevenciji ponavljanja ovog problema – saopštio je sinoć Savjet za kontrolu rada policije nakon razmatranja postupanja službenika Uprave policije povodom masovnog ubistva 1. januara 2025. godine na Cetinju.
Savjet je usvojio na sinoćnjoj sjednici zaključke o postupanju policije tokom ovogodišnjeg masakra u kojem je ubijeno 13 osoba.
Oni su naglasili da mnoga pitanja i aspekti ovog tragičnog i osjetljivog događaja i dalje ostaju nejasni.
- Savjet prepoznaje da predloženi ,,Markov i Mašanov zakon“ ima poseban društveni značaj. Predstavlja i inicijativu samih žrtava, što treba uvažiti. Savjet preporučuje direktan kontakt i uspostavljanje komunikacije stručnih službenih lica u Ministarstvu unutrašnjih poslova sa predstavnicima žrtava i inicijatorima donošenja ovog zakona kako bi se predstavile sve mogućnosti, zajednički definisali dalje aktivnosti, što može, da podrazumijeva i njegovo vidljivo integrisanje u zakon o oružju čije je donošenje u završenoj fazi – navodi se u zaključcima.
ANALIZA
Zato, kako dodaju, masovna ubistva na Cetinju (2022. i 2025) zaslužuju cjelovitu i metodičnu analizu, uključujući i objektivnu evaluaciju ne samo postupanja policije već i svih drugih javnih službi i institucija, uključujući zdravstveni sistem, tužilaštvo i sudstvo. - Imajući u vidu da će društvo uskoro obilježiti prvu godišnjicu ovog masovnog zločina, Savjet za građansku kontrolu rada policije preporučuje Vladi Crne Gore i predsjedniku Milojku Spajiću da obrazuje odgovarajuće tijelo, profesionalne i stručne prirode, koje će pripremiti ovu analizu. Savjet je spreman tome pomoći i neposredno učestvovati. Analiza treba biti javno objavljena kako bi doprinijela transparentnosti debate i procesu izgradnje snažnije bezbjednosne kulture u Crnoj Gori i posebno institucionalnoj odgovornosti, navodi se u zaključcima. Dodaju da Savjet podržava zahtjev porodica stradalih sa Cetinja koji je predočen u neposrednom kontaktu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru da se formira ekspertski tim od međunarodno priznatih stručnjaka koji bi u dogovoru sa državnim institucijama sproveli međunarodnu, objektivnu, nepristrasnu i cjelovitu istra-
Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio zaključke o postupanju tokom ovogodišnjeg masakra u kojem je ubijeno 13 osoba
gu povodom oba slučaja masovnih ubistava na Cetinju. Poseban dio zaključka odnosi se na postupanje policije tokom zločina na Cetinju. Istaknuto je da Savjet ima primjedbu na početno uspostavljeni način i raspoložive resurse za kontrolu lica i vozila, u sklopu blokade grada. - Iako su policijski službenici sve vrijeme znali koje se lice i vozilo potražuju, blokada grada i s njom kontrola lica i vozila, početno je trebala biti uspostavljena sa više resursa i na efikasniji način. Ovo kako zbog javnosti, osjećaja sigurnosti i povjerenja, tako i kod mogućnosti da je izvršilac krivičnog djela mogao doći u posjed i koristiti i neko drugo vozilo – piše u saopštenju Savjeta.
Navode da su javnost, organizacije civilnog društva, uključujući medije kao i NVO koje su podnosioci zajedničke pritužbe građanskom nadzoru policije, ocijenili poražavajućim da se u trenutku ubistva na Cetinju nalazilo svega 11 policijskih službenika ,,uprkos prethodnom iskustvu masovnog ubistva, tri ubistva u mafijaškim obračunima u međuvremenu i činjenici, koju je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić objavio par mjeseci prije ubistava, da se u tom gradu nalazilo 120 pripadnika međusobno suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa“.
POLICIJA
- Na osnovu pruženih podataka i pojašnjenja Uprave policije, Savjet je saglasan u ocjeni da u trenutku početka izvršenja masovnog zločina na teritoriji prijestonice Cetinje nije bio dovoljan broj policijskih službenika kako bi se početno adekvatno odgovorilo događaju. I pored činjenice da je znatno poboljšana organizacija rada policije na Cetinju, nakon prvog masovnog zločina 2022. godine kroz preras- podjelu rada službenika, dogodio se u organizacionom smislu, između smjena, prazni prostor, interval između 17 i 18 časova što se odrazilo na nedovoljnu, naglašavamo početnu, pripremljenost za odgovor na izvršenje krivičnog djela. Takođe, Savjet je jedinstveno konstatovao da odgovori na pitanja NVO kao podnosilaca pritužbe na postupanje policije imaju ključni značaj
Savjet podržava zahtjev porodica stradalih sa Cetinja koji je predočen u neposrednom kontaktu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru da se formira ekspertski tim od međunarodno priznatih stručnjaka koji bi u dogovoru sa državnim institucijama sproveli međunarodnu, objektivnu, nepristrasnu i cjelovitu istragu povodom oba slučaja masovnih ubistava na Cetinju
za razumijevanje primjene policijskih ovlašćenja, te da je odgovor u interesu javnosti, zaštite kredibiliteta Uprave policije i očuvanja povjerenja javnosti.
- Podsjećamo da su podnosioci pritužbe postavili sljedeća pitanja: ko je, kada i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara 2025. godine na Cetinju, zatim koliko je ukupno bilo policijskih službenika na Cetinju u vrijeme izvršenja masovnog zločina, i što je konkretno urađeno da se unaprijedi bezbjednosna situacija u tom gradu poslije prvog masovnog zločina (2022), navodi se u zaključku Savjeta. Takođe, pitali su i zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i uhapsi izvršioca masovnog ubistva, na koji način je izvršilac krivičnog djela došao do nelegalnog oružja i municije i da li su protiv izvršioca postojale prijave zbog nasilja u porodici.
U zaključku je citirana i informacija Uprave policije dostavljena Savjetu. U njoj, između ostalog, stoji da je prvi poziv prema Dežurnoj službi OB Cetinje upućen u 17.26h od
građanina poznatog identiteta koji je obavijestio da je došlo do ubistva u kafani ,,Podmornica“ (stanovnici Cetinja su tako, žargonski, nazivali ugostiteljski objekat „Velestovo“) o čemu su od njega u službenim prostorijama OB Cetinje prikupljena obavještenja na okolnosti prijave.
POZIVI
- Naredni poziv prema OB Cetinje uslijedio je u 17.27h kada je (drugi) građanin prijavio da je u kafani došlo do „masakra“ i da je ubijeno više osoba. U razgovoru između onoga koji je prijavio i policijskog službenika koji je zaprimio poziv dolazi do nesporazuma oko tačne lokacije, zbog čega su policijski službenici OB Cetinje upućeni u ugostiteljski objekat koji se nalazi u mjestu Bajice, odakle su izvijestili da tu nije došlo do izvršenja krivičnog djela. - U ovom razgovoru, usljed psihičkog stanja u kome se nalazio, lice koje prijavljuje krivično djelo na pitanje policijskog službenika da li se ubistvo dogodilo u ,,kafani B.V.“ potvrđuje navedenu lokaciju zbog čega su službeni-
ci upućeni u naselje Bajice“. Uprava policije takođe je navela da je ,analizom poziva upućenih prema dežurnoj službi i realnog vremena kada je izvršeno krivično djelo konstatovano da se u trenutku prve prijave izvršilac već nalazio na drugoj lokaciji, na adresi Humci broj 1 i broj 3, gdje je nastavio sa upotrebom vatrenog oružja“. Uprava policije je dalje konstatovala ,,da je događaj u mjestu Humci prvi put prijavljen u 17.45h, što u realnom vremenu predstavlja trenutak kada se izvršilac udaljavao iz naselja Humci prema naselju Donji kraj“, gdje je lišio života dvije ženske osobe. Policija je informisala Savjet da je ,,od prve prijave da je izvršeno KD, u 17.26h, do posljednje koja se odnosi na izvršenje predmetnog KD u 17.58h, DS OB Cetinje zaprimila 15 poziva, čiji su prijavioci identifikovani i od njih su u službenim prostorijama OB Cetinje prikupljena obavještenja u svojstvu građanina i sačinjeni transkripti razgovora“. Uprava policije je dalje informisala da je od 17.26h do 23.15h ukupno registrovano
108 poziva koji se odnose na razne informacije u vezi sa zločinom i kretanjem izvršioca. UP je saopštila da su svi razgovori pažljivo preslušani, izuzeti sa registrofona dok su za najrelevantnije sačinjeni i transkripti. - Analizom registrofona na kojem su sačuvani razgovori upućeni prema DS OB Cetinje zaključeno je da na istom vrijeme zaostaje 56 sekundi u odnosu na realno vrijeme“, navedeno je iz UP. Takođe, saopšteno je, što je od naročitog značaja, da su u ,,cilju rekonstrukcije kretanja izvršioca u izvršenju KD, izuzeti dostupni video nadzori prije, tokom i nakon izvršenog KD koji su upoređeni sa drugim podacima na osnovu čega su izvučeni zaključci o vremenu i mjestu kada i gdje su ubistva hronološki izvršena, te je konstatovano da je sama radnja izvršenja svih ubistava trajala najviše 37 minuta, odnosno u razmaku između 17.20 i 17.57 sati“. Uprava policije je napomenula da je prva prijava građana kasnila šest minuta. Iz javnosti i organizacija civilnog društva (NVO - podnosioca pritužbe građanskom nadzoru policije) je saopšteno da je neophodno utvrditi tačan broj i sadržaj poziva upućen prema DS OB Cetinje, preslušati snimke, sačiniti ili provjeriti transkripte tih razgovora, analizirati postupanje policijskih službenika u vezi sa prijemom poziva i razlozima za odlazak na pogrešnu lokaciju, provjeriti i analizirati i sva naredna obavještenja koja je policija dobila o narednim ubistvima, kao i reagovanje/kretanje policijskih službenika s tim u vezi te analizirati i pregledati snimke nadzornih kamera, kako bi se utvrdila cjelokupna putanja kretanja izvršioca ubistava, kako neposredno prije samog zločina, tako i tokom i nakon izvršenog KD.
Savjet konstatuje da je Uprava policije, po ovom pitanju, pružila tražene odgovore a na ove okolnosti Savjet se osvrnuo i posebnom preporukom, koja je i sastavni dio i ovog zaključka.
Savjet za građansku kontrolu rada policije je u sastavu advokat Zoran Čelebić (predsjednik), prof. dr Dražen Cerović, prof. dr Branislav Radulović, Aida Petrović i dr Igor Ljutica. C.H.
Udes na magistralnom putu Nikšić – Podgorica, u mjestu Drenoštica Poginula jedna osoba, jedna povrijeđena
Direktor Doma starih „Grabovac“ podnio prijavu SDT-u protiv službenika ASK-a Dragomanović traži da se ispitaju zloupotrebe u slučaju Pajković
PODGORICA - Direktor
Doma starih „Grabovac“ Srđan Dragomanović podnio je juče Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv N. N. službenika Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zato što su 5. decembra 2025. godine, postupajući po službenoj dužnosti, odnosno odlučujući o podnijetoj prijavi protiv javne funkcionerke Mirjane Pajković, netačno prikazali činjenično stanje.
U krivičnoj prijavi se navodi da su 5. decembra, postupajući po službenoj dužnosti, odnosno odlučujući o podnijetoj prijavi protiv javne funkcionerke Mirjane Pajković, radi utvrđivanja nespojivosti funkcija, odnosno sukoba interesa, N. N. službenici Agencije za sprečavanje korupcije, donijeli rješenje kojim se odbija zahtjev za pokretanje postupka protiv nje.
U prijavi se navodi da su službenici Agencije u obrazloženju rješenja naveli da imajući u vidu da je uvidom u bazu podataka Agencije utvrđeno da Mirjana Pajković ne ostvaruje prihod po osnovu članstva u Upravnom odboru JU Dom starih „Grabovac“ Risan u smislu čl. 14 st. 2 a u vezi s čl. 14 st. 6 Zakona o sprečavanju korupcije, nije utvrđena nepravilnost.
- Međutim, navedeno je suprotno činjeničnom stanju, a čega su postupajući službenici bili svjesni, s obzirom da su znali i morali znati da to ne odgovora podacima koje imaju u bazi podataka. Da funkcionerka Mirjana Pajković ostvaruje prihod po osnovu članstva u Upravnom odboru JU Dom starih „Grabovac“ Risan, službenici su morali znati, prvo iz razloga što se ti podaci nalaze u bazi podataka Agencije, drugo zato što je podnosilac prijave dostavio dokaze o ostvarenim prihodima po navedenom
Uhapšen Gruzijac na Aerodromu Podgorica Pokušao da napusti Crnu Goru sa lažnim pasošem
PODGORICA – Državljanin Republike Gruzije G. N. (37) uhapšen je na Aerodromu Podgorica pošto je pokušao iz Crne Gore da izađe sa pasošem Republike Letonije, saopšteno je iz policije. Incident se dogodio na letu Podgorica – London, tokom redovne kontrole putnika.
- Službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“
spriječili su u utorak pokušaj nezakonitog izlaska iz Crne Gore, kada je na Aerodromu Podgorica državljanin Gruzije sa falsifikovanim pasošem pokušao da napusti Crnu Goru –kazali su iz policije. Osumnjičeni je, kako je saopšteno, na uvid dao putnu ispravu Republike Letonije na ime V. P. (36).
Međutim, već na prvoj liniji granične kontrole policij-
NIKŠIĆ - Jedna osoba je poginula, a jedna je teže povrijeđena juče u udesu na magistralnom putu Nikšić – Podgorica, u mjestu Drenoštica, piše portal RTNK. Udes se dogodio oko 15 sati kada su se sudarili kamion i putničko vozilo. Policija je obavila uviđaj, na osnovu kojeg će utvrditi okolnosti nesreće. Saobraćaj je u tom dijelu bio zaustavljen, a saobraćaj se odvijao preko Bogetića. J. R.
osnovu uz prijavu i treće i konačno zato što je i sama gospođa Pajković u svom izvještaju o prihodima po osnovu vršenja javnih funkcija navela da ostvaruje prihode upravo po tom osnovu - navodi se u krivičnoj prijavi. Dragomanović navodi da je i više nego jasno da su postupajući N. N. službenici protivpravno iskorišćavajući svoj službeni položaj i ovlašćenja, odnosno nevršenjem službene dužnosti, pribavili sebi ili drugom korist, odnosno nanijeli štetu i povrijedili prava drugog.
Direktor Doma starih Grabovac se pozvao na član 416 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisano da službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
- Predlažem da se ispitaju službenici Agencije koji su preduzimali službene radnje u predmetu poslovne oznake
UPI 03-01-129/2-25, u što hitnijem roku, te da specijalni državni tužilac pokrene krivični postupak protiv osumnjičene zbog izvršenja navedenog krivičnog djela - navodi se u krivičnoj prijavi Dragomanovića. Iv. K.
ski službenici su posumnjali u vjerodostojnost dokumenta. -Detaljnom provjerom utvrđeno je da se radi o totalnoj reprodukciji i falsifikatu pasoša - navodi se u saopštenju. D aljom kriminalističkom obradom utvrđen je pravi identitet osobe – G. N. (37), koji je državljanin Republike Gruzije – kazali su iz policije. Po nalogu tužioca G. N. je uhapšen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave. Iz policije ističu da će i dalje nastaviti pojačane kontrole i primjenu specijalizovanih metoda provjere autentičnosti putnih dokumenata, naročito na međunarodnim aerodromima. B. R.
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje Dušku njegovoj supruzi, sinu i zetu optuženima za pranje
PODGORICA – Kćerka penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice i supruga Duška Roganovića, odbjeglog pripadnika kavačkog klana, Bojana Roganović, kazala je juče pred Višim sudom u Podgorici da njen suprug nikada nije dao nijedan euro njenoj porodici.
Ona je istakla da njen otac, koji je prema njenim riječima živio časno i pošteno, nikada ne bi prihvatio da prenosi novac i zakopava ga u dvorištu porodične kuće.
Podsjećamo, SDT tereti Duška Koprivicu, njegovu suprugu Radosavu i sina Strahinju da su oprali najmanje 964.850 eura koji potiču od kriminala. Na optužnici se nalazi i zet Duško Roganović koji je u bjekstvu.
Bojana Roganović juče je navela da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici, istakavši da se sa suprugom upoznala 2016. godine.
- Moj otac je tražio da ga upozna i bio je protiv te veze - istakla je ona i dodala da je njen suprug ranije bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio „splet nesrećnih okolnosti“ te da je željela da ga porodica gleda njenim očima.
Kako je ispričala pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić, ubrzo se preselila u Herceg Novi gdje su dva mjeseca živjeli u stanu, nakon čega im je Duškov otac Niko Roganović poklonio kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je
tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - kazala je ona.
Potom je u aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića postavljena eksplozivna naprava, nakon čega je bio teško povrijeđen i amputirane su mu obje noge.
- Njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život, rekla je Bojana Roganović i podsjetila da je dva mjeseca poslije Duškovog dolaska sa liječenja ubijen njegov otac.
Bojana Roganović tvrdi da je njenom suprugu to jako teško palo te da mu nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, jer je bio u bolovima od povreda i teško je podnio gubitak oca. Osim oca, Dušku Roganoviću ubijen je i rođeni brat Šćepan te brat od strica Vladimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod mog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližihkazala je Roganović. Pored toga, ona je rekla i da su dobili dijete u februaru 2021. godine te da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u
Uhapšen inspektor za strance, zloupotrebljavao službeni položaj Žmurio na ilegalni boravak i rad
KOLAŠIN - Inspektor za strance iz Sektora granične policije, zaposlen u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin Đ. B. (29), uhapšen je zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, saopšteno je iz Uprave policije
Đ. B. su lisice na ruke stavljene zbog sumnje da je nevršenjem svojih dužnosti i izbjegava-
njem mjera koje je bio dužan da preduzme, omogućio stranim državljanima da borave i rade na gradilištima u Kolašinu, i to suprotno odredbama Zakona o strancima.
Iz Uprave policije ističu da se sumnja da je Đ. B. na taj način pribavio protivpravnu imovinsku korist, kako za sebe, tako i za druga lica. Njegovo hapšenje, kako se navodi u saopštenju, predstavlja
rezultat višemjesečne operativne akcije kodnog naziva „Baku“, sprovedene u cilju identifikovanja i dokumentovanja nezakonitih radnji u sektoru kontrole boravka stranaca.
Iz policije navode da se osumnjičenom stavlja na teret krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, što ukazuje da se sumnjive radnje nijesu od-
Dušku Koprivici, pranje novca
Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodroma.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novcadodala je.
Na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić saopštila je da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila decidna da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini te da misli da njen su-
nosile na izolovan slučaj već na kontinuirano postupanje protivno zakonu.
U saopštenju Uprave policije naglašava se da je proces jačanja integriteta u policijskoj organizaciji nužnost i trajna obaveza, kako bi se otkrile i sankcionisale zloupotrebe iz prethodnog perioda, ali i spriječile nove.
- Uprava policije će se odlučno i neselektivno suprotstavi-
Na pitanje
Pobjede da li je u Osnovnom
državnom
tužilaštvu u Baru protiv Lazara
Vulevića bio pokrenut bilo koji postupak
saopšteno nam je da protiv njega u posljednje tri godine nije podnijeta nijedna prijava
prug nije koristio „Skaj aplikaciju“.
- Nikada svoga oca nijesam pitala da za mog supruga nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti, istakla je Roganović.
Na pitanje branioca porodice Koprivica, advokata Danila Mićovića kazala je da su Niko Roganović i njena svekrva Branka višegodišnjim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove... Bojana Roganović se osvrnula na dio optužnice i istakla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemoguće je bilo kopati po dvorištu nešto jer kamere gledaju na dvorište, rekla je ona. Podsjećamo, Duško Koprivica negirao je krivicu i u svojoj odbrani je naveo da nije nosio novac Dušku Roganoviću, niti je za njega čuvao ili zakopavao bilo kakav novac u dvorištu svoje kuće.
- Optužnicu mi je montirao jedan policijski funkcioner, po nalogu jedne političke partije - rekao je ranije on. SDT sumnja da su Duško, Radosava i Strahinja Koprivica i njihov zet Roganović počeli pranje novca u oktobru 2019. godine. Duško Koprivica je uhapšen 24. decembra prošle godine i od tada se nalazi u pritvoru, a istog dana uhapšena je i njegova supruga Radosava Koprivica koja se, odlukom sudije za istragu, brani sa slobode. Njihov sin Strahinja Koprivica u pritvoru je odranije zbog optužbi da je na čelu kriminalne organizacije koja je švercovala drogu i cigarete. J. RAIČEVIĆ
PODGORICA – Baraninu Lazaru Vuleviću (50), koji se sumnjiči za ubistvo M. P. (74) i M. V. (41) iz Nikšića, čija tijela su pronađena prije tri dana u stanu u Ulici Peka Pavlovića u tom gradu, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Vulević se pred tužiocem branio ćutanjem, dok će danas biti sproveden na saslušanje kod sudije za istragu. - Više državno tužilaštvo u Podgorici je nakon saslušanja osumnjičenog L. V. odredilo zadržavanje do 72 sata navedenom licu, zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo na štetu dva lica M. P. i M. V. i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, navodi se u saopštenju Tužilaštva.
U daljem toku postupka, kako ističu, tužilaštvo će donijeti na-
Baraninu osumnjičenom za dvostruko ubistvo muškarca i žene u Nikšiću određeno zadržavanje do 72 sata
redbu o sprovođenju istrage i preduzeti sve mjere i radnje propisane zakonom u cilju rasvjetljavanja događaja. Vulević se sumnjiči da je nožem usmrtio žrtve, zaključao stan, nakon čega je pobjegao. Policija ga je uhapsila prekjuče u Baru, a istražitelji istražuju motiv zločina. Na pitanje Pobjede, da li je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru protiv njega bio pokrenut bilo koji postupak, saopšteno nam je da protiv Vulevića u posljednje tri godine nije podnijeta nijedna prijava. Podsjećamo, policija je obaviještena od srodnika M. P. da se ne javlja na telefon dva dana, zbog čega su inspektori otišli u Ulicu Peka Pavlovića, provalili u stan i zatekli tijela. Ubrzo nakon toga, inspektori su došli i do identiteta osumnjičenog,
za kojeg se ispostavilo da ima kriminalnu prošlost. - Izvršenim provjerama kroz policijske evidencije utvrđeno je da je osumnjičeni u prethodnom periodu, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, odslužio zatvorske kazne u trajanju od skoro 13 godina zbog izvršenih krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, saopšteno je iz Uprave policije. Sagovornici Pobjede iz bezbjednosnih službi su došli do određenih saznanja koja ukazuju da se radi o ubistvu iz niskih pobuda. Navodno su žrtve bile u emotivnoj vezi, a paralelno je M. V. bila i sa osumnjičenim Vulevićem. Takođe, inspektori provjeravaju da li je, kako se sumnja, Vulević ucjenjivao M. V. i nagovarao je da bude sa M. P. iz koristoljublja. Policija je prije hapšenja Vule-
vića apelovala na građane da, ukoliko posjeduju bilo kakve informacije o njemu, obavijeste najbližu policijsku stanicu ili pozovu policiju.
- U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli beživotno tijelo M. P., kao i beživotno tijelo M. V. (41) sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja – noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V., pojasnili su iz policije.
Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici prethodno je saopšteno da je donijeta naredba za obdukciju žrtava te da je naloženo i više naredbi za vještačenja.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici je povodom događaja u kojem su lišena života dva lica u Nikšiću, izvršilo uviđaj u saradnji sa ovlašćenim policijskim službenicima, forenzičarima i vještakom obducentom, tokom kojeg su izuzeti svi tragovi, kao i video-zapisi koji su pronađeni na licu mjesta - naveli su u saopštenju i poručili da Tužilaštvo preduzima sve mjere i radnje u rasvjetljavanju ovog zločina.
Prethodno, iz ODT Nikšić Pobjedi su kazali da ne mogu saopštiti podatke da li je protiv Vulevića bila podnešena prijava.
- Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću ne daje informacije o tome da li je u odnosu na bilo koje lice pokrenut postupak ili ne, već o fazi postupka koji je formiran po konkretnoj krivičnoj prijavi, kazali su Pobjedi iz ODT Nikšić. J.R.
Viši sud odbio žalbe SDT, navode da nema pravnog osnova da biznismen i vlasnik kompanije „Master inžinjering“ budu u Istražnom zatvoru
PODGORICA - Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na odluku tog suda da se biznismenu Ranku Uboviću i vlasniku kompanije ,,Master inžinjering“ Vladanu Ivanoviću ukine pritvor, uz obrazloženje da su sudije za istragu donijele odluku u skladu sa zakonom. Kako je saopšteno iz tog suda, krivično vijeće je najprije okrivljenima odredilo pritvor na osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 2 ZKP-a i produžilo pritvor u istrazi za još dva mjeseca po istom osnovu.
ti korupciji i zloupotrebama koje dolaze iznutra. Nastavićemo sprovođenje kontinuiranih aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju koruptivnih i drugih krivičnih djela koja urušavaju integritet policijske organizacije, u cilju stvaranja stabilnijeg društvenog ambijenta i vraćanja povjerenja građana u rad institucijaporučuju iz policije.
B. R.
- Prema tome, kako su u toku istrage saslušani u svojstvu svjedoka lica radi čijeg saslušanja je okrivljenima i određen pritvor, to su prestali razlozi za dalje trajanje pritvora po navedenom pritvorskom osnovu, što je konstatovalo i Specijalno državno tužilaštvo u aktu od 5. decembra 2025. godine, naveli su u saopštenju. Podsjećaju da je odredbom čl. 175 st. 2 ZKP – a, propisano da će
se pritvor ukinuti čim se obezbijede dokazi, a to zakonsko određenje je u skladu sa principom lične slobode predviđenim čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja garantuje pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. - Dok je čl. 174 st. 3 ZKP – a, propisano da će se pritvor u toku cijelog postupka ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio određen. Dakle, saslušanjem imenovanih svjedoka otklonjena je opasnost od uticaja na svjedoke, čime je prestao i procesno - pravni osnov za daljim držanjem okrivljenih u pritvoru, pa je shodno tome, krivično vanraspravno vijeće ovog suda stava da su pravilne i zakonite odluke sudija za istragu kojim je ukinut pritvor okrivljenim i isti pušteni na slobodu, pojasnili su iz Višeg suda. Dodaju da u slučaju prestanka okolnosti zbog kojih je pritvor određen, na tužilaštvu stoji obaveza da reaguje i inicira ukidanje pritvora, čak i u situaciji ako to nije eksplicitno traženo od odbrane, jer bi dalje zadr-
žavanje okrivljenog u pritvoru bez opravdanog razloga bilo nezakonito.
- Prema tome, iako se u žalbi insistira na tome da ne stoji određenje u stavu IV dispozitiva, da žalba ne zadržava izvršenje, vijeće ističe da se radi o procesnom pitanju, koje se ne tiče merituma odluke o pritvoru, niti je od uticaja na zakonitost odluke, zbog čega vijeće nalazi da su žalbeni navodi u tom pravcu lišeni osnova, pa je odlučilo kao u dispozitivu rješenja, odnosno odbilo žalbe SDT-a kao neosnovane, poručili su iz Višeg suda i naglasili da stavom IV dispozitiva rješenja određeno je da žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Doodaju da Specijalno državno tužilaštvo žalbama u bitnom osporava zakonitost pobijanog rješenja, u dijelu pravne pouke u stavu IV dispozitiva, kojim je određeno da žalba ne zadržava izvršenje rješenja, u bitnom navodeći da je u tom dijelu odluka sudije za istragu u suprotnosti sa odredbom čl. 416 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je
propisano da se podnošenjem žalbe na rješenje, odlaže izvršenje rješenja, dok sa druge strane odredba čl. 178 Zakonika o krivičnom postupku, ne propisuje da žalba na rješenje sudije za istragu o ukidanju pritvora ne zadržava izvršenje rješenja. Podsjećamo, odluku o ukidanju pritvora Ranku Uboviću donijela je 5. decembra sutkinja za istrage Višeg suda Suzana Mugoša, dok je u odnosu na Vladimira Ivanovića rješenje donio sudija Goran Šćepanović
– Sudije za istragu Višeg suda u Podgorici su, odlučujući po prijedlogu branilaca okrivljenih V. I. i R. U., donijele rješenja kojima su navedenim okrivljenima ukinule pritvor. Okrivljenima V. I. i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji – precizirala je ranije savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović J. R.
PODGORICA – Nacrt zakona o komunalnim djelatnostima o kojem je u toku javna rasprava nije donio promjene koje su očekivala komunalna preduzeća jer su iz važećeg zakona preuzeta rješenja koja smatraju problematičnim još od početka njegove primjene 2016. godine.
Posebno ukazuju na postojanje regulatora. Naime, propisano je da je upravljanje komunalnim otpadom regulisana komunalna djelatnost, što znači da se nadležnost u toj oblasti povjerava nezavisnom tijelu –Regulatornoj agenciji za energetiku i regulisane komunalne djelatnost (REGAGEN). Aktuelni zakon o komunalnim djelatnostima tretira i uslugu vodosnabdijevanja, dok je u nacrtu nema, već će tu oblast uređivati novi zakon o vodnim uslugama, a dok se on ne donese primjenjivaće se postojeći. Pobjedi je iz nekoliko preduzeća (vodovodna i komunalna) koja pružaju komunalne usluge saopšteno da je njihova intencija bila ukidanje regulatora te da je radna grupa koja je pripremala zakon ,,to imala u vidu i radila je u tom pravcu“. – Generalno, naši zahtjevi se svode na veću autonomiju u radu, realnije cijene usluga i jasnija zakonska rješenja koja odražavaju realne potrebe korisnika i pružalaca usluga. To, pored ostalog, podrazumijeva da nema regulatora. Međutim regulator je uveden u nacrt zakona, bez znanja naših predstavnika u radnoj grupi, to je urađeno preko noći – kazali su. U radnoj grupi su predstavnici nevladinog sektora, resornog ministarstva, Privredne komore, Agencije za zaštitu životne sredine, Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, kao i Zajednice opština.
PRISTUP
Predlagač nacrta, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera objašnjava da je cilj regulacije komunalnih djelatnosti da obezbijedi pružanje usluga korisnicima po pravednim i ekonomski opravdanim cijenama i spriječi mogućnost zloupotreba monopolskog položaja u oblastima gdje ne postoji tržišna konkurencija. Takođe, ističu značaj održivog poslovanja i uspostavljanja ravnoteže interesa korisnika i vršilaca komunalnih djelatnosti, kao i primjene principa cirkularne ekonomije i podsticanja efikasnosti u poslovanju.
Autori teksta pojašnjavaju da se propisivanjem nadležnog organa obezbjeđuje jedinstven pristup u primjeni propisa, nadzoru nad radom vršilaca regulisanih djelatnosti, kao i transparentnost i objektivnost u postupcima donošenja akata. – Agencija je ovlašćena da sprovodi međusobno poređenje poslovanja vršilaca regulisanih djelatnosti (benčmarking), daje saglasnost na prijedlog cjenovnika, propisuje minimalne standarde kvaliteta usluga i obima poslova,
Komunalna preduzeća nezadovoljna novim normama koje je za tu oblast pripremilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Predlagač objašnjava da je cilj regulacije komunalnih djelatnosti da se obezbijedi pružanje usluga korisnicima po pravednim i ekonomski opravdanim cijenama i spriječi mogućnost zloupotreba monopolskog položaja u oblastima gdje ne postoji tržišna konkurencija. Iz preduzeća koja pružaju komunalne usluge upozoravaju da se regulator – Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti pokazao kao štetno rješenje po njihovu finansijsku održivost te da cijenu takvih odluka plaćaju građani
utvrđuje početak i trajanje primjene cjenovnika, prati poslovanje vršilaca i primjenu cjenovnika, donosi opšte akte i priprema godišnji izvještaj za Skupštinu. Time se uspostavlja regulatorni okvir za nadzor, standardizaciju, kontrolu kvaliteta i transparentnost poslovanja u regulisanim komunalnim djelatnostima – objašnjava predlagač. Propisano je da se Agencija finansira iz naknada koje plaćaju vršioci regulisanih komunalnih djelatnosti (komunalna preduzeća), a sredstva potrebna za njen rad se utvrđuju finansijskim planom koji usvaja Skupština. –Tim rješenjem se obezbjeđuje transparentnost, planiranje i kontrola trošenja sredstava, dok istovremeno Agencija zadržava samostalnost u raspolaganju sredstvima u skladu sa usvojenim planom. Visina naknada određuje tako da pokriva planirane troškove rada Agencije, kao i da se eventualni višak prenosi u narednu godinu uz proporcionalno umanjenje naknada za tu godinu.
Metodologiju za utvrđivanje načina obezbjeđivanja sredstava donosi Agencija. Način finansiranja Agencije definisan je na bazi shodne primjene odredaba zakona kojim se uređuje energetika – pojašnjeno je u nacrtu zakona. Vršioci regulisane komunalne djelatnosti su obavezni da Agenciji dostave potrebne podatke, informacije i dokumentaciju ili obezbijede pristup poslovnoj dokumentaciji u rokovima koje ona odredi. Predlagač konstatuje da je ta obaveza od ključnog značaja za efikasno obavljanje regulatorne funkcije, posebno u dijelu praćenja poslovanja, benčmarkinga, kontrole primjene cjenovnika i nadzora nad poštovanjem donijetih akata. Radi vrednovanja efikasnosti poslovanja preduzeća Agencija vrši međusobno poređenje poslovanja i pokazatelja učinaka na osnovu propisanih indikatora, čime treba da se postigne unapređenje kvaliteta, efikasnosti i transparentnosti pružanja usluga. Preduzeća su dužna da dostave podatke
i informacije na način i u roku koji odredi Agencija koja je ovlašćena da propisuje indikatore, rokove, metodologiju i druga pitanja od značaja za benčmarking.
FINANSIJE
Protivnici uvođenja regulacije kažu da postojanje regulatora - Agencije finansijski iscrpljuje preduzeća. – Pružaoci usluga koji se bave vodosnabdijevanjem i prečišćavanjem otpadnih voda (vodni sektor) za rad REGAGEN-a naredne godine za samo nekoliko zaposlenih treba da isplate više od 260.000 eura za regulaciju koja nema apsolutno nikakvog smisla. Sektor se suočava sa dugogodišnjim izazovima: visokim gubicima vode, nedostatkom stručnog kadra, zastarjelom infrastrukturom, ograničenom digitalizacijom i čestim oscilacijama cijena koje opterećuju građane, pa podsjećamo da se za postojeći sistem regulacije koji zbog nepouzdanih podataka i nedostatka digitalnih alata nema praktič-
nu promjenljivost godišnje izdvaja više stotina hiljada eura iz džepova građana i lokalnih budžeta, a efekti takvog sistema gotovo da ne postoje – kazali su iz vodovodinih i komunalnih preduzeća. Podsjećaju da je dodatni problem to što je aktuelni zakon o komunalnim djelatnostima pokazao ozbiljne nedostatke i ograničenja, zbog kojih se duži period bore za elementarnu finansijsku održivost.
– To je važna naučena lekcija jer upravo iskustvo sa sadašnjim zakonom potvrđuje koliko neadekvatan propis može ugroziti čitav sektor i direktno povećati troškove za građane. Zbog toga apelujemo na sve donosioce odluka da se u najkraćem roku pronađe najbolje rješenje kako bi se u prelaznom periodu do usvajanja novog, odnosno planiranog zakona o vodnim uslugama smanjio negativan uticaj na građane i obezbijedili uslovi da pružaoci usluga uopšte mogu da opstanu – kažu iz tih preduzeća. Poručuju kako uporedna analiza sa državama Evropske unije pokazuje da najuspješniji sistemi imaju tri zajedničke osobine: stabilne cijene, snažnu ulogu lokalnih samouprava (što REGAGEN ne želi) i potpunu digitalizaciju (SCADA, GIS, pouzdane baze podataka).
– U Sloveniji, Hrvatskoj i Austriji cijene se mijenjaju postepeno i rijetko, dok su u Crnoj Gori oscilacije ponekad i nekoliko stotina procenata godišnje. Predlagači se pozivaju na
preporuke EU koje nijesu niti se mogu shvatiti kao obaveza, posebno u slučajevima kada nijesu primjenjive. Takođe, zakoni se u državama Evropske unije razlikuju u odnosu na potrebe i uslove zemalja, pa se postavlja pitanje zakone kojih država mi prepisujemo. Za vodni sektor digitalizacija je preduslov bilo kakve regulacije, a u Crnoj Gori to ne postoji iako plaćamo REGAGEN a ne znamo ko kontroliše njega – kazali su.
Naglašavaju da će ukoliko ostanu rješenja koja nijesu prihvatljiva za preduzeća koja obezbjeđuju snabdijevanje vodom i druge usluge ispaštati građani.
NOVI ZAKON
Važeći zakon o komunalnim djelatnostima pripreman je dvije godine, dostavljen je Skupštini na donošenje u oktobru 2011, donesen je, tek nakon blizu pet godina, 30. jula 2016, a stupio je na snagu avgusta te godine. Bez obzira na novine koje je uveo, a koje je trebalo da doprinesu uspostavljanju boljeg zakonskog okvira za organizovanje i obavljanje komunalnih djelatnosti, a tim i višem nivou komunalnih usluga, početak njegove primjene ukazao je na manjkavosti i ograničavajuće faktore. Na probleme su ukazivala preduzeća koja pružaju usluge, njihovi osnivači (lokalne samouprave), korisnici, REGAGEN. Glavni problem u primjeni predstavljala je nepripremljenost pojedinih subjekata, iako je njegova primjena odložena za 18 mjeseci, odnosno do 25. februara 2018. godine (s izuzetkom pojedinih odredbi za koje je propisano da se primjenjuju od dana stupanja na snagu). – Nepripremljenost za punu implementaciju Zakona iz 2016. pokazala se na svim nivoima, kako zbog negativnog odnosa pojedinih subjekata koji treba da ga primjenjuju prema novinama koje je uveo, tako i zbog pojedinih rješenja za koje se pokazalo da su teško sprovodljiva. Neposredno prije donošenja Zakona u Skupštini Crne Gore podnesena su 62 amandmana, što je za posljedicu imalo da pojedine odredbe budu nedovoljno precizne i međusobno neusklađene i, po mišljenju pojedinih subjekata na koje se odnosi, proizvelo određenu pravnu nesigurnost i otežalo njegovu primjenu – naveo je predlagač u obrazloženju zašto se umjesto izmjena i dopuna postojećeg pristupilo izradi novog zakona. D. ŠAKOVIĆ
PODGORICA – Vlada je donijela odluku da se izmijeni Zakon o prijestonici Cetinje na način što je uve-
ćan sa 0,4 na 0,5 procenata iznos koji dobija od projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore.
Vlada utvrdila prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijestonici
U obrazloženju se navodi kako je to urađeno u cilju stvaranja uslova kojim bi se obezbijedio nesmetan rad i kontinuitet u finansiranju prijestonice Cetinje za 2026. godinu, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Takođe predviđeno je da se dio procenta od 0,6 odsto ko-
ZOCG pripremila model odluke za kategorizaciju lokalnih saobraćajnica
ji je planiran za projekte smanji na 0,5 odsto. – Ovim zakonom obezbijedilo bi se redovno izvršavanje tekućih obaveza i spriječilo dodatno zaduživanje prijestonice. Takođe, jedan od razloga za donošenje ovog zakona jeste i potreba stvaranja uslova za vrednovanje i ocjenjivanje svih projekata de -
finisanih Zakonom o prijestonici, ne samo onih koji se smatraju kapitalnim. Naime, Odlukom o izradi kapitalnog budžeta propisano je da, projekti koji se realizuju u skladu sa Zakonom o prijestonici kao i projekti koji se realizuju iz EU donacija ne podliježu vrednovanju i ocjenjivanju u skladu sa ovom odlukom, što
Da bi se našao u kategoriji lokalnih puteva put mora ispunjavati minimalne tehničke standarde – posebno u pogledu širine kolovoza i ukupnog tehničkog stanja. Potrebno je obezbijediti i prateću dokumentaciju, uključujući elaborat puta i dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima
PODGORICA – Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) pripremila je i lokalnim samoupravama stavila na raspolaganje sveobuhvatan model odluke o kategorizaciji, obilježavanju i razvrstavanju opštinskih i nekategorisanih puteva – dokument koji bi trebalo da postane osnova za ujednačeno i zakonito uređenje lokalne putne mreže širom Crne Gore.
Model je, saopšteno je, izrađen u skladu sa Zakonom o putevima i prati praksu modernog upravljanja saobraćajnom infrastrukturom, a njegova primjena treba da doprinese većoj bezbjednosti, boljoj evidenciji i efikasnijem praćenju održavanja puteva na lokalnom nivou.
RAZVRSTAVANJE
Prema modelu, lokalne samouprave dobijaju jasnu strukturu za razvrstavanje puteva.
– Putevi se dijele u dvije osnovne kategorije: opštinske (lokalne puteve i ulice u naseljima) i nekategorisane puteve u opštoj upotrebi. Na ovaj način se uvodi jedinstven sistem koji razlikuje putne pravce prema njihovoj namjeni, značaju i funkciji unutar saobraćajne mreže.
Dokument propisuje i precizne kriterijume za utvrđivanje kategorije puta. Primarni kriterijumi odnose se na društveni, privredni, kulturni, turistički i istorijski značaj puta, dok sekundarni obuhvataju saobraćajno opterećenje, povezanost sa drugim putnim pravcima i opštinama, kao i povezanost sa većim naseljima i objektima od javnog interesa. Ovakav pristup omogućava da kategorizacija ne bude samo formalna odluka, već rezultat analize realne funkcije puta i njegovog značaja za zajednicu – navedeno je u dokumentu. Posebno je definisan i postupak prekategorizacije, od -
Uvedena su precizna pravila za obilježavanje puteva. Svaki put dobija oznaku koja jasno definiše njegovu kategoriju – „L“ za lokalne puteve, „U“ za ulice u naseljima i „N“ za nekategorisane putne pravce. Pored oznake, tabele treba da sadrže i dužinu puta, što će korisnicima omogućiti bolje snalaženje, ali i dati lokalnim samoupravama alat za transparentnije planiranje i upravljanje infrastrukturom.
nosno uslovi pod kojima nekategorisani put može biti svrs tan u kategoriju lokalnih puteva. – Takav put mora ispunjavati minimalne tehničke standarde – posebno u pogledu širine kolovoza i ukupnog tehničkog stanja. Potrebno je obezbijediti i prateću dokumentaciju, uključujući elaborat puta i dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima. Tek nakon ispunjavanja svih kriterijuma, put može biti uvršten u opštinsku putnu mrežu. Cilj ovakvog pristupa je
da se izbjegnu nesporazumi o vlasništvu i odgovornosti, kao i da se obezbijedi da u putnu mrežu ulaze samo putni pravci koji ispunjavaju minimalne standarde bezbjednosti – pojašnjeno je.
KATEGORIZACIJA
Jedan od najznačajnijih segmenata modela je obaveza sistematskog vođenja evidencije - svaka opština bi, prema modelu, trebalo da registruje sve opštinske i nekategorisane puteve, u elektronskoj i papirnoj verziji. Evidencija mora sadržati sve ključne podatke: naziv i tok putnog pravca, vrstu kolovoza, dužinu, datum kategorizacije, kao i sve naknadne izmjene. Ovaj instrument bi trebalo da postane osnov za dugoročno planiranje, održavanje i finansiranje putne infrastrukture, posebno u kontekstu budžetskog planiranja i pripreme projekata.
Kada dođe do prekategorizacije nekog puta u lokalni, opština preuzima i punu odgovornost za njegovo održavanje. To obuhvata redovno, tekuće i investiciono održavanje. Ovakva odredba doprinosi transparentnosti i sprečava situacije u kojima se ne zna ko je nadležan za određeni putni pravac. C.G.
je za posljedicu imalo da prijestonica nije mogla finansirati projekte na očuvanju kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa i valorizaciju turističkih potenicija, a koji, takođe, doprinose razvoju i novim radnim mjestima, jer se po odluci oni ne smatraju kapitalnim. Stoga je bilo potrebno brisati rješenje iz Zakona o prijestonici kojim je propisano da se mogu finansirati samo oni projekti koji ispunjavaju uslove shodno aktu o izradi kapitalnog budžeta – navedeno je u obrazloženju. C.G.
Pripreme za rekonstrukciju magistralnog puta M-11
Za glavni projekat bulevara kroz Tivat 160.000 eura
TIVAT – Direkcija za investicije Opštine Tivat raspisala je tender za izradu glavnog projekta rekonstrukcije magistralnog puta M-11 Lepetani – Tivat. Posao tehničkog projektovanja budućeg bulevara kroz grad, na potezu od kružnog toka u Gradiošnici do potoka Seljanovo, procijenjene je vrijednosti 160.000 eura (uključujući PDV).
Nova saobraćajnica će se nadovezati na bulevar Tivat –Jaz, čime se stvara jedinstvena saobraćajna cjelina. Rok za izradu glavnog projekta je 180 dana od dana zaključenja ugovora. Pr edsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prošlog su mjeseca potpisali memorandum o saradnji na realizaciji tog infrastrukturnog projekta. Komnenović je tada saopštio da je izgradnja bulevara kroz Tivat, odnosno rekonstrukcija magistralnog puta, najvažniji infrastrukturni projekat u novijoj istoriji Tivta.
Projekat će se realizovati po modelu sufinansiranja, uz jasno utvrđene obaveze obje strane. Opština Tivat se obavezuje da obezbijedi sredstva za izradu glavnog projekta bulevara, kao i sredstva za njegovu reviziju, te da nakon završet-
Nova saobraćajnica će se nadovezati na bulevar Tivat – Jaz, čime se stvara jedinstvena saobraćajna cjelina. Rok za izradu glavnog projekta je 180 dana od dana zaključenja ugovora
ka postupka Upravi za saobraćaj dostavi revidovani glavni projekat. Uprava za saobraćaj obavezna je da obezbijedi sredstva za izvođenje radova i nadzor nad realizacijom, kao i da, po preuzimanju revidovanog glavnog projekta, raspiše tender. Ranije je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da je intencija da se tender pripremi u formi ,,ključ u ruke“, da radovi teku fazno uz stalno obezbjeđivanje dvosmjernog saobraćaja na asfaltnoj podlozi, te da se unaprijed definišu zahtjevi svih zainteresovanih strana: Uprave za nekretnine, CEDIS-a, telekomunikacionih provajdera, Regionalnog vodovoda, lokalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija, Komunalnog preduzeća, uprave projekta Porto Montenegro i drugih. C.G.
CNP počeo rad na novoj predstavi „Pred penzijom, komedija o duši“ Od ludila se ne može pobjeći
PODGORICA - U Crnogorskom narodnom pozorištu počele su probe za novu predstavu „Pred penzijom, komedija o duši“, koju će po tekstu Tomasa Bernharda režirati Nataša Milićević. Predstava će premijerno biti izvedena 12. februara naredne godine, uz reprizno izvođenje dan kasnije.
Uloge tumače: Jelena Đukić, Aleksandar Gavranić i Mirjana Spaić
- Bio sam otvoren prema svima i radost koju sam unosio u podrum bila je zarazna, ne znam odakle mi ta iznenadna sposobnost da budem radostan i da zarazim i druge radošćupriznaje pisac sam o sebi. I mada priča o troje ljudi koji upravo u nekom podrumu čekaju penziju i proslavljaju rođen-
dan značajne istorijske figure iz nacističkog opusa ljudske evolucije ne zvuči naročito radosno ili duhovito, njihovi elementarni instinkti čine da ispadnu smiješni u sopstvenim silovitim pokušajima da prežive jedni sa drugima – zapisala je rediteljka Milićević. Prema njenim riječima, svi smo ludi, a od tog ludila se nema kud pobjeći: društvo kontinuirano i repetitivno zakazuje u pokušajima da izliječi to kolektivno oboljenje duše, a priroda je još veća ludnica. - U tome je sav crni humor naše egzistencije - zapisala je Milićević.
Dramaturgiju potpisuje Milana Matejić, scenografkinja je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Mia Đurović, a izvršna producentkinja Nela Otašević R. K.
Knjiga „Autobiografija“ Ranka Radovića biće predstavljena u Danilovgradu
Detaljne zabilješke o „poslovima i danima“
PODGORICA - Knjiga „Autobiografija“ Ranka Radovića, jednog od najistaknutijih arhitekata i teoretičara arhitekture sa prostora bivše Jugoslavije, biće predstavljena večeras u 18 sati u sali Zavičajnog muzeja u Danilovgradu. O izdanju koje je nedavno objavila Matica crnogorska govoriće arhitekte Slavica Stamatović-Vukčević i Krešimir Rogina, politikolog Čedomir Čupić, publicista Rajko Radović i urednik izdanja Marko Špadijer Promociju će pratiti izložba odabranih radova studenata treće godine Arhitektonskog fakulteta (2024/25) izrađenih u okviru predmeta Teorija arhitekture 3, koji vodi prof. dr Slavica Stamatović-Vučković, pod nazivom „Živi prostor – omaž prof. Ranku Radoviću“. Crnogorski arhitekta Ranko Radović preminuo je u februaru 2005. godine. Prema sopstvenoj želji sahranjen je u Gornjim Martinićima kod Danilovgrada, u grobnici koju je sam projektovao. A. Đ.
Predstavljanje kompozicija Senada Gačevića Muzika za gudače u Galeriji RTCG
PODGORICA – Promocija izdanja muzike Senada Gačevića za gudački kvartet - „Olive Tango“ i „Remembering Tevba“ - biće priređena večeras u 19 sati, u Galeriji RTCG. Izdavač je FLASH Publishing House iz Tirane. O izdanjima će govoriti Lorenc Radovani, redovni profesor Univerziteta umjetnosti u Tirani, Tijana Jovović, muzička kritičarka i autor Senad Gačević, redovni profesor Muzičke akademije na Cetinju. Promocija će biti održana u organizaciji Radio-televizije Crne Gore. R. K.
PODGORICA - Crnogorska umjetnica Ana Aleksić dobitnica je specijalnog priznanja za instalaciju ,,Tranzicija: topografija“ na finalnoj izložbi sedmog izdanja programa ,,Milčik“ koja je otvorena u prostoru NGVU u Podgorici.
Internacionalni žiri, koji su činili teoretičarka umjetnosti Ema Ograjenšek, vizuelni umjetnik Aleksandar Ostojić koji je dobitnik nagrade „Milčik“ 2024. godine, kustoskinja i istoričarka umjetnosti Rachel Gugelberger i vizuelni umjetnik Ivan Šuković, ocijenio je da rad Ane Aleksić istražuje fluidnu i promjenljivu prirodu prostora.
Polazeći od arhive ličnih snimaka, zvukova i vizuelnih fragmenata prikupljanih tokom svakodnevnog kretanja, umjetnica gradi polje u kojem se stvarni predjeli, sjećanja i digitalne slike prelivaju jedni u druge, gube jasne granice i formiraju nove, promjenljive topografije.
Aleksić za Pobjedu govori o genezi rada, procesu bilježenja mikropejzaža, identitetu i načinu na koji se prošlost, sadašnjost i budućnost prepliću u njenoj umjetničkoj praksi.
POBJEDA: Kako je nastala početna ideja za ,,Tranziciju: topografiju“? Da li je postojao neki konkretan trenutak ili prizor koji je pokrenuo čitav proces?
ALEKSIĆ: Prije dvije godine se desio blagi preokret u mom radu, i u tematskom i u tehničkom smislu. Zauzela sam malo ličnije gledište na rad, ponovo sam počela istraživati crtež i sliku nakon nekoliko godina rada u kompjuterskim programima. ,,Tranzicija: topografija“ okuplja moja trenutna interesovanja i istraživanja, pa se nije desila početna ideja, prije bih rekla da je rezultat razmišljanja o radovima koji su se desili u posljednjem periodu.
P OBJEDA: U tekstu koji prati rad posebno naglašavate odnos unutrašnjih i spoljašnjih pejzaža. Kako biste opisali njihov međusobni dijalog?
ALEKSIĆ: Zanimljivo mi je posmatrati kako se transformišu slike prostora iz sjećanja, stvarnih fizičkih prostora i slika kojima smo svakodnevno preplavljeni u digitalnom
Umjetnica Ana Aleksić za Pobjedu povodom specijalnog priznanja za rad ,,Tranzicija: topografija“ na izložbi ,,Milčik“
prostoru. U posljednje vrijeme ima sve više AI generisanih slika. Sve te slike i prostori mi djeluju kao da se pretapaju jedni u druge, teško ih je razlučiti i lokalizovati. Ta fluidnost i nestalnost prostornih registara i njihovih odnosa me najviše zanima.
POBJEDA: Što za Vas znači „tranzicija“ u kontekstu topline, pejzaža i subjektivnog iskustva prostora?
ALEKSIĆ: ,,Tranzicija“ se u imenu rada odnosi na prelazak iz jednog prostora u drugi, posmatrača iz prostora galerije u prostor rada, objekta iz spoljašnjosti u prostor rada, slike iz sjećanja u crtež na drvetu, itd.
POBJEDA: Kako se pojam liminalnosti i „porozne granice“ između prostora manifestuje u instalaciji?
ALEKSIĆ: Generalno, instalacije koje radim nemaju jasno definisan oblik niti granicu, niti su radovi koji je sačinjavaju neophodno dio nje, ni-
U posljednje vrijeme ima sve više AI generisanih slika. Sve te slike i prostori mi djeluju kao da se pretapaju jedni u druge, teško ih je razlučiti i lokalizovati. Ta fluidnost i nestalnost prostornih registara i njihovih odnosa me najviše zanima – kazala je Aleksić
ti same pojedinačne radove vidim kao finalizovane. Forma ove instalacije je zavisila od slučajnosti i ograničenja, postavljena je u odnosu na prostor galerije i u odnosu na ostale radove. Generalno mi je bitna fleksibilnost u radu, pa uvijek ostavim sebi dovoljno prostora i slobode da nešto izmijenim i u procesu i u posljednjim momentima postavke.
P OBJEDA: Arhiva ličnih pejzaža, snimaka i zvukova čini osnovu rada. Kako se ta arhiva razvijala i kako ste odlučili koji fragmenti ulaze u instalaciju?
ALEKSIĆ: Ta je arhiva započeta slučajno i tako se i razvijala. Otkad imam telefon sa kamerom bilježim prizore i zvuke u vidu audio, foto i video-zapisa. Zapisi su uglavnom iz napuštenih i zapostavljenih predjela, objekti u različitim stadijumima raspadanja, gomile građevina i đubreta, lokaliteti koji su obilježili fazu mog života ili nose emotivni značaj. Kada sam birala materijal za video, gravitirala sam prema zapisima pribilježenim u pokretu: u vozu, u kolima, u hodu. A za zvuk sam odabrala par snimaka ambijenta (field recor-
Raspisan sedmi konkurs za kratku priču, otvoren poziv regionalnim autorima
PODGORICA – Na Dan ljudskih prava, 10. decembar, raspisan je sedmi konkurs za kratku priču „Biber“, a ovogodišnja tema posvećena je studentskoj borbi u Srbiji.
Konkurs je otvoren do 24. maja 2026. godine, a kratke priče mogu da šalju autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.
Prva nagrada iznosi 1.100, druga 850, a treća 600 eura. Iz „Bibera“ su saopštili da su teme sedmog konkursa proširene, pa autorke i autori mogu da biraju na koju će da odgovore.
- Ne odustajemo od tradicionalnih tema konkursa „Biber“: pored priča koje tematizuju pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, dolaze u obzir i priče koje
mogu da doprinesu boljem razumijevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosjećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim“ cipelama, priče koje pomjeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvjesniju, bezbjedniju i slobodniju
specijalnog ,,Milčik“
dings). Ovo je prvi put da radim sa zvukom i sa takvom vrstom videa, pa su ti procesi bili dosta eksperimentalni.
POBJEDA: U tekstu pominjete i mikropejzaže koje bilježite tokom svakodnevnog kretanja. Možete li nam opisati kako izgleda taj proces posmatranja i prikupljanja materijala?
ALEKSIĆ: Proces posmatranja i prikupljanja se dešava prilikom svakodnevnih kretanja i šetnji, rijetko kad planski idem da snimam, mada se naravno i to dešava. Dešava se vrlo brzo - nešto spazim, snimim, eventualno malo pogledam bolje ili istražim i produžim dalje. Uglavnom se i ne vratim da pogledam što sam pribilježila, s vremena na vrijeme ovlaš prelistam. Tek kad dođe do stvaranja rada, zapravo se pozabavim tim.
POBJEDA: Napušteni i zapostavljeni prostori čini se da zauzimaju posebno mjesto u Vašem radu. Što Vas privlači tim lokalitetima?
PODGORICA – Koncert
Petra Nikolića i flamenko dua iz Španije – gitariste
Huana Lorenca i plesačice An Sinel, upriličen je u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“, u okviru 10. Međunarodnog festivala „Dani gitare“ u Podgorici.
ALEKSIĆ: „Tranzicija: topografija“ teži refleksiji o prošlosti kroz koju se anticipira budućnost. Instalacija ne funkcioniše kao zatvoreni arhiv prošlih trenutaka, već kao polje u kojem se prošlost otvara prema onome što dolazi. Ona nema za cilj prikazati samo tragove onoga što je već nestalo, već i obrasce koji se ponavljaju: strukture koje uporno izbijaju na površinu i sugerišu kako bi se prostori mogli dalje transformisati. Prostorni obrasci nastaju i u samom činu percepcije, prošlost ulazi u sadašnjost kroz nejasne obrise, dok se budućnost javlja kao mogućnost koja se rađa iz tih preklapanja. Polje u kojem se
POBJEDA: Kako se u radu prepliću prošlost, sadašnjost i budućnost?
U ime organizatora manifestacije, gitarista Srđan Bulatović istakao je da je značaj i posebnost festivala i u tome što nastoji da, pored međunarodnih izvođača, pruži podršku domaćim gitaristima, sa posebnim akcentom na mlade, još neafirmisane izvođače, kakav je i mladi Petar Nikolić, koji već bilježi prve uspješne koncertne nastupe. Publici se obratila i v. d. direktorice mr Marijana Zečević ističući da su „Dani gitare“ u Podgorici ove godine o kupili istaknute gitariste, profesore i mlade talente iz Crne Gore, Češke, Španije i Italije, te da festival već punu deceniju živi i razvija se, uspostavljajući snažne međunarodne vibracije. Pozivajući se na Šopenhauera,
istakla je da je muzika najčistiji oblik metafizike. - Muzika je izraz volje, sama po sebi, ona govori jezikom duše. Otuda, gitara uspostavlja eolski eho, spajajući sve ove zemlje u jedan ritam, žicom koja posjeduje poseban osjećaj ljubavi, partnerstva i saradnje – poručila je Zečević.
U ime Kancelarije Ambasade Španije u Crnoj Gori, otpravnik poslova Horhe Urbiola Lopes de Montenegro istakao je da je ovaj festival potvrda da muzika na najljepši način spaja ljude, te da je u ovom slučaju španski gitarista Huan Lorenco simbolično spojio Crnu Goru i Španiju. Dodao
ALEKSIĆ: Ni sama nijesam sigurna. Ta mjesta i objekti nose trag vremena i procesa koji se dešavaju u vremenu, pa mi se ponekad čini da je taj ,,dokaz“ to što me privlači. Mada, i u djetinjstvu su me ti prostori intrigirali. Ponekad mislim da je to zbog starih napuštenih zgrada u kvartovima u kojima sam odrasla, ali to se ne ograničava samo na taj vid starih prostora - oduvijek sam voljela i istorijske lokalitete, arheološka nalazišta i artefakte i slično. A. ĐOROJEVIĆ
U ime organizatora manifestacije, gitarista Srđan Bulatović istakao je da je značaj i posebnost festivala i u tome što nastoji da, pored međunarodnih izvođača, pruži podršku domaćim gitaristima
Italijanska kuhinja dio nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a
PODGORICA - Italijanska kuhinja stavljena je na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Nijesu pomenuta konkretna
jela, recepti ili regionalni specijaliteti, ali je istaknut kulturni značaj koji Italijani pridaju ritualima kuvanja i jedenja.
budućnost za sve – istakli su oni, dodajući da sedmi konkurs posvećuju studentkinjama i studentima u Srbiji. - Oni su nam u posljednjih godinu dana održali nebrojene lekcije o nenasilnoj borbi, solidarnosti, zajedništvu, podršci, ljubavi, volji, hrabrosti, empatiji, pomirenju, poštovanju i drugim važnim društvenim vrijednostima. Duboko cijenimo što su sve studenti napravili i pokre -
nuli, pa ovaj konkurs otvara prostor i za priče o njima i o njihovoj borbi za pravdu, slobodu i ravnopravnost – istakli su iz „Bibera“.
Izbor pristiglih priča uradiće žiri u sastavu: Danijela Repman, Lejla Kalamujić i Željko Belinić. Najmanje dvadeset izabranih radova biće objavljeno u višejezičnoj zbirci. Odluka žirija biće objavljena sredinom novembra 2026. godine. An. R.
- Kuvanje je gest ljubavi, način na koji drugima govorimo nešto o sebi i kako brinemo o drugima - rekao je Pjer Luiđi Petriljo, član italijanske UNESCO kampanje i profesor uporednog prava na rimskom univerzitetu La Sapienca. Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je da je ovim potezom ,,odata počast Italijanima i njihovom nacionalnom identitetu“.
- Za nas Italijane, kuhinja nije samo hrana ili zbirka recepata. Ona je mnogo više: to je kultura, tradicija, posao, bogatstvo - rekla je ona, prenosi agencija Beta. U svom podnesku, Italija je naglasila ,,održivost i biokulturnu raznolikost“ svoje hrane i istakla kako jednostavna italijanska kuhinja cijeni svježe proizvode, dok je njena raznolikost istakla regionalne kulinarske razlike. Ovo nije prvi put da je kuhinja jedne zemlje prepoznata kao kulturni izraz; UNESCO je 2010. godine uvrstio ,,gastronomski obrok Francuza“ na listu svjetske nematerijalne baštine, ističući francuski običaj proslavljanja važnih trenutaka hranom. A. Đ.
je i da je flamenko jedan osjećaj koji će publika nesumnjivo prepoznati. Publici se najprije predstavio talentovani mladi gitarista Petar Nikolić koji je izveo djela istaknutih kompozitora za klasičnu gitaru, počev od Baha i Vila-Lobosa, pa do Tárrege, Pjacole i Albéniza Nikolić je pokazao izuzetnu muzikalnost, tehničku sigurnost i izražajnu zrelost, ostavljajući snažan utisak na publiku, koja ga je nagradila dugim aplauzom i ovacijama. U jednom dijelu nastupa, na sceni mu je podršku pružila njegova koleginica, flautistkinja Vanja Marković U drugom dijelu večeri festivalska publika imala je priliku da uživa u nastupu uglednog španskog flamenko gitariste Huana Lorenca i poznate flamenko plesačice An Sinel Program je donio autentičan duh Španije kroz izvođenje poznatih španskih kompozicija za gitaru, pri čemu su snažan muzički izraz, ritam i ples stvorili sugestivnu scensku cjelinu. Festival Dani gitare organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d. o. o., uz podršku Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Ambasade Španije, Italijanskog kulturnog centra, apoteke „Gušmirović“ i KIC-a „Budo Tomović“. An. R.
Nikšić slavi titulu Evropske prijestonice kulture Koncert hora Viva Vox na Trgu slobode
PODGORICA - Nikšić će 20 decembra proslaviti titulu Evropske prijestonice kulture 2030. godine i dodjelu statusa UNESCO grada muzike nizom umjetničkih programa.
Od 11 do 17 sati OKC Tibor organizuje „FIJUK Sajam“tradicionalni sajam koji okuplja male i nezavisne izdavače, kolektive i autore. Posjetioci će imati priliku da vide i kupe knjige, crteže, slike, skulpture, fotografije, kolaže i razne vrste štampe, uz direktan kontakt sa autorima. U 18 sati u ,,Kultivatoru“ biće otvorena izložba ,,No Concept 4“, na kojoj će djela predstaviti mladi akademski umjetnici. U 19.45 sati na Trgu slobode nastupiće Mješoviti orkestar Srednje muzičke škole ,,Dara Čokorilo“, dok je za 20 sati zakazan koncert hora Viva Vox. A. Đ.
INTERVJU: Ivan Vuković, univerzitetski profesor, poslanik DPS-a u Skupštini
Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao završni dio sistema za tretman otpadnih voda na teritoriji Podgorice, već dugo je jedna od vrućih ekološko-političkih tema. Kako se bliži planirani početak radova na izgradnji postrojenja koje je planirano i projektovano u Botunu, strasti se iz dana u dan uzburkavaju, a mnoga pitanja i dalje su bez jasnog odgovora. Jedan od najkompetentnijih sagovornika na ovu temu, čovjek koji je jedan od potpisnika ugovora o izgradnji postrojenja i bivši gradonačelnik Ivan Vuković za Pobjedu je govorio o realizaciji jednog od najznačajnijih projekata u istoriji Podgorice.
- U junu 2022. godine, kao tadašnji gradonačelnik Podgorice, imao sam čast da budem jedan od potpisnika ugovora o izvođenju radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vrijednog 47,3 miliona eura. Taj momenat predstavljao je krunu dvodecenijskih napora usmjerenih na rješavanje najvećeg ekološkog problema u ovom dijelu Crne Gore. Podsjećam da se, svakodnevno, usljed ograničenih kapaciteta za obradu otpadnih voda u okviru postojećeg postrojenja, hiljade kubika neprerađenih fekalija izliva u Moraču i, dalje, u Skadarsko jezero. Kao odgovor na taj izazov, u partnerstvu sa tadašnjom vladom, stvorili smo planske, projektne i finansijske pretpostavke za početak izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo finansijsku podršku za realizaciju projekta, u vidu povoljnog kredita od 35 miliona eura, dobili od renomirane KfW banke, u čijem vlasništvu Savezna Republika Njemačka učestvuje sa 80 odsto. Izuzetno sam ponosan i na to što smo uspjeli da zavrijedimo podršku Evropske unije koja je za ovaj projekat opredijelila čak 33 miliona eura bespovratne finansijske pomoći. Dodatni razlog za zadovoljstvo našeg tima predstavljao je izbor stručnog konsultanta za sprovođenje projekta, renomirane njemačke kompanije ,,Fichtner Water and Transport GmbH“, sa tradicijom dugom 103 godine i stotinama sličnih projekata realizovanih širom svijeta.
Uz njihovu podršku, tokom mandata gradske uprave na
Vladavina prava, ozbiljnost državne administracije, investiciona klima i, ukupno gledano, pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU… sve to je trenutno na ispitu nakon kojeg, ukoliko ne položimo, plašim se da neće biti popravnog – ocijenio je Ivan Vuković
čijem čelu sam bio, realizovali smo dvije od četiri faze projekta – izgradnju više od 20 kilometara kanalizacione mreže u podgoričkim naseljima u kojima je prethodno nije bilo i izgradnju novog mosta u blizini postojećeg postrojenja, u čijem trupu se nalazi kolektorska cijev za prenos otpadnih voda s jedne na drugu obalu Morače. Završili smo i 90 odsto treće faze projekta, koja se odnosila na izgradnju glavnog kolektora od novog mosta do lokacije budućeg postrojenja. Izgradnja samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom kana-
lizacionog mulja predstavlja četvrtu, tehnički i finansijski najzahtjevniju fazu projekta. Na međunarodnom tenderu organizovanom u skladu sa procedurama koje je definisala KfW banka, najpovoljniju ponudu za izradu glavnog projekta i izgradnju postrojenja dostavio je konzorcijum turskih kompanija Kuzu Grup i Alkatas. Kompanije posjeduju ogromno iskustvo u oblasti izgradnje i upravljanja sličnim sistemima, među kojima je i onaj u Istanbulu, koji opslužuje 16 miliona ljudi. Prije nekoliko mjeseci, Kuzu Grup je pobijedila na tenderu za izgradnju
POBJEDA: Koliko je za transparentnu realizaciju ovog procesa opterećujuća činjenica da jedan dio ugovornih strana odbija da obezbijedi uvid u kompletan ugovor? Da li ova činjenica podgrijava sumnje u javnosti gdje se tvrdi da je u procesu sklapanja ugovora isplaćena višemilionska suma za konsultantske usluge / provizije?
VUKOVIĆ: Najprije želim da istaknem da me raduje juče objavljena informacija da je postignuta saglasnost ugovornih strana o tome da se sadržina ugovora u cjelini učini javno dostupnom. Inače, kada je u pitanju forma navedenog ugovora, radi se o opštepoznatom međunarodnom standardu za razvojne finansijske institucije. Jedna od takvih institucija (pored Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke itd.) jeste i njemačka KfW, koja je definisala uslove pomenutog tendera. Taj standard podrazumijeva da se, nakon zaključivanja ovakvih ugovora, javnim učine njegove ključne odredbe, među kojima i iznos kredita, uslovi otplate (kamate i rokovi) i sl. Istovremeno, standard omogućava da se, u cilju zaštite intelektualne svojine i ostalih prava izvođača, kao povjerljive mogu označiti odredbe ugovora koje se tiču tehničkih karakteristika projekta, komercijalnih pregovaračkih elemenata i strateških informacija vezanih za projekat.
U tom smislu, dakle, ne postoji apsolutno ništa što odudara od uobičajene prakse kada se radi o projektima ove vrste. Štaviše, kopije ugovora o kojem je riječ sve vrijeme se nalaze u Glavnom gradu, Vladi Crne Gore (Ministarstvu finansija), Poreskoj upravi… Imajući u vidu tu okolnost, postaviću jedno, čini mi se, logično pitanje – ukoliko bi postojala sumnja da nešto s ugovorom nije kako treba, da li zaista neko misli da bi nadležni u pomenutim institucijama to krili od javnosti i od odgovornosti štitili mene, njihovog političkog suparnika? Konačno, o kredibilitetu ljudi koji, neđeljama unazad, vode prljavu i, potencijalno, opasnu kampanju protiv mene, govore i tvrdnje o navodnih 13 miliona eura isplaćenih stručnom konsultantu, kompaniji „Fichtner“. Na jučerašnjoj konferenciji za medije, aktuelni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija, inače kadar Demokratske Crne Gore, kazao je da se ukupno radi o ,,nešto više od tri miliona eura“. Uostalom, sve ovo je lako provjerljivo, budući da se nijedan euro izvođaču i konsultantu ne može isplatiti bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija.
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (Mutlaa Wastewater Project) u Kuvajtu, vrijednom 488 miliona dolara.
POBJEDA: Možete li da prokomentarišete neke aspekte tehničkih karakteristika opreme za PPOV (da li je riječ o opremi posljednje generacije, da li je tačno da ona može biti instalirana samo na predviđenoj lokaciji, kakav je uticaj spalionice koji mještani Zete najviše problematizuju…)?
VUKOVIĆ: Oprema za buduće postrojenje proizvedena je nakon okončanja tendera, u skladu sa karakteristikama predmetne lokacije i u skladu sa najvišim ekološkim standardima. Ovo je važno istaći, budući da su, u prethodnom periodu, u javnost plasirane dezinformacije o navodno polovnoj i tehnološki prevaziđenoj opremi koja će servisirati postrojenje. Još jedna manipulacija s tim u vezi ticala se spalionice mulja, koja predstavlja sastavni dio projekta. Krajnje zlonamjerno, sa ciljem izazivanja panike među stanovnicima Botuna, pojedini politički akteri govorili su o tome da se spalionice nigdje više ne grade, da su čestice koje ispuštaju kancerogene i sl. Građana radi, kroz izgradnju spalionice rješava se problem odlaganja kanalizacionog mulja kakav, primjera radi, imamo na Primorju. Mulj sa tamošnjih postrojenja, nakon završetka tehnološkog procesa prečišćavanja vode, po pravilu se izvozi u Albaniju, što predstavlja finansijski i ekološki izazov. Spalionica koja će, u skladu sa najstrožim standardima zaštite životne sredine, funkcionisati u okviru budućeg podgoričkog postrojenja, omogućiće eliminaciju tog rizika i proizvodnju znatnih količina električne energije potrebne za rad cjelokupnog sistema.
Na kraju, lako dostupne statistike pokazuju da najveći broj spalionica kanalizacionog mulja i komunalnog otpada funkcioniše u najbogatijim evropskim državama – Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj... Štaviše, tokom nedavne posjete Kopenhagenu, koji godinama unazad, uz Beč, važi za grad sa najboljim kvalite-
tom života na svijetu, napravio sam i sa crnogorskim građanima podijelio fotografiju na kojoj se, u istom kadru, na manje od kilometra udaljenosti, vide čuvena zgrada kopenhaške opere i najveća spalionica smeća u tom dijelu Evrope, ,,Amager Bakke“. Da zaključim, zaokruživanje izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, kakvih u Evropi trenutno ima gotovo 30.000, svrstava nas u red država koje, na ekološki održiv i društveno odgovoran način, štite životnu sredinu. Iako je, u ovom trenutku, ova tema predmet brojnih manipulacija motivisanih isključivo političkim razlozima, nemam nikakvu dilemu da ćemo, u godinama pred nama, u potpunosti razumjeti značaj ovog projekta i biti ponosni na to kako smo, kroz njegovu realizaciju, odgovorili jednom ozbiljnom izazovu.
POBJEDA: Nedavno ste izjavili da bi u slučaju kašnjenja realizacije ovog projekta mogla nastupiti šteta po Glavni grad u iznosu od oko 70 miliona eura, dok aktuelni gradonačelnik Saša Mujović navodi da bi taj iznos mogao biti 177 miliona eura. Kako objašnjavate ovoliku razliku u procjenama štete po Glavni grad?
VUKOVIĆ: Moja ocjena se odnosila na zbirnu vrijednost
pomenutog ugovora sa konzorcijumom turskih kompanija i granta Evropske unije. Kazao sam da se plašim da bi probijanje rokova za početak gradnje postrojenja moglo rezultirati odštetnim zahtjevom u vrijednosti ugovora (47,3 miliona eura) i gubitkom evropskog novca (33 miliona). O kom god iznosu da je riječ, nema nikakve dileme da bi to značilo finansijsku i reputacionu katastrofu za Podgoricu i Crnu Goru. Zapravo, teško je uopšte zamisliti da bi se moglo dogoditi nešto gore u državi koja ima ambiciju da, kroz koju godinu, postane dio Evropske unije. Vladavina prava, ozbiljnost državne administracije, investiciona klima i, ukupno gledano, pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU… sve to je trenutno na ispitu nakon kojeg, ukoliko ne položimo, plašim se da neće biti popravnog.
POBJEDA: Sa današnje tačke gledišta, smatrate li da je kampanja povodom izgradnje sistema mogla biti vođena na neki drugi način, s obzirom na to da građani Botuna i Zete tvrde da se sve radilo mimo njih? Možete li podsjetiti što je bilo urađeno na tom planu, kakva je bila komunikaciona strategija... VUKOVIĆ: Prvu studiju koja je prepoznala predmetnu loka-
ciju kao optimalnu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) uradila je još 2004. godine svjetski poznata francuska kompanija ,,Sogreah“. Studiju je finansirala Vlada Republike Francuske. Četiri godine kasnije, usvojen je DUP ,,Industrijska zona – KAP“ kojim je potvrđeno da će se postrojenje graditi na toj lokaciji. Poznato je da se planska dokumenta usvajaju uz prethodnu obavezu organizacije javne rasprave, što pobija tezu o tome da je nešto moglo biti urađeno bez znanja mještana Botuna. U aprilu 2011. godine, uz finansijsku podršku Evropske
Ekologija ili politika
POBJEDA: Koliko je, zapravo, briga za životnu sredinu ekološko, a koliko političko pitanje?
VUKOVIĆ: Plašim se da u Crnoj Gori postaje praksa da se pitanja iz domena zaštite prirode, koja bi morala biti stvar zajedničkog interesa cjelokupne društvene zajednice, brutalno i krajnje neodgovorno politizuju. O tome svjedoči i način na koji pojedini politički subjekti
investicione banke, renomirana holandska kompanija ,,White Young Green Consultants“ izradila je novu studiju u cilju pripreme za realizaciju projekta upravljanja otpadnim vodama. U februaru 2014. godine, uz prethodnu javnu raspravu, usvojen je Prostorno-urbanistički plan (PUP) glavnog grada, kojim je potvrđena lokacija budućeg postrojenja. Sastavni dio plana predstavlja i Strateška studija uticaja na životnu sredinu. Tokom 2017. godine, kao rezultat rada njemačkih i domaćih eksperata, usvojene su i javnosti predstavljene sljedeće studije koje tretiraju ovo pitanje: Ažurirana studija izvodljivosti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže, Podgorica, Predstudija izvodljivosti: postrojenje za spaljivanje kanalizacionog mulja, Podgorica, Izvještaj o analizi tla sa lokacije budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Podgorica i Analiza uticaja postrojenja za spaljivanje kanalizacionog mulja iz PPOV-a. U decembru 2019. godine, nakon još jedne javne rasprave, usvojene su Izmjene i dopune DUP-a ,,Industrijska zona – KAP“. Lokacija za izgradnju postrojenja ostala je nepromijenjena. Nakon političkih promjena 2020. godine, predstavnici mještana Botuna izvršili su pritisak na Vladu Zdravka Krivokapića kako bi se promijenila lokacija budućeg prečišćivača. Vladi su, tom prilikom, predložili dvije alternativne lokacije. Na njihovo insistiranje, tadašnji resorni ministar Ratko Mitrović formirao je stručnu komisiju od devet članova (od čega sedam inženjera) koja je ima-
djeluju u odnosu na projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, odnosno na namjeru da se prošire kapaciteti deponije ,,Livade“. Umjesto da budemo zadovoljni zbog činjenice da smo stvorili pretpostavke da neke od najkrupnijih ekoloških problema rješavamo u maniru modernih evropskih država, mi gledamo i slušamo sitne političke profitere kako šire dezinformacije, manipulišu osjećanjima ljudi i svjesno podižu tenzije. Uostalom, samo pokušajte da, u
la zadatak da utvrdi opravdanost takvog zahtjeva. Na bazi detaljne studije naslovljene Analiza dokumenata u kojima je tretirana lokacija za prečišćavanje otpadnih voda iz Podgorice za period od 2004. do 2021, na osnovu 19 relevantnih kriterijuma, komisija je došla do zaključka da ,,lokacija za novo PPOV-a u Podgorici koja je predložena u DUP-u ‘Industrijska zona – KAP’ ima najviše bodova i da nijesu evidentirani ograničavajući faktori, dok lokacije predložene od strane mještana Botuna imaju manje bodova i ograničavajuće faktore koji mogu biti prepreka u realizaciji projekta“. U studiji se dalje navodi da „neki od ograničavajućih faktora mogu imati i eliminatorni karakter izgradnje PPOV-a na lokacijama predloženim od strane mještana Botuna u smislu izvodljivosti (tehničke, ekološke, ekonomske, kao i realizacije projekta sa aspekta zrelosti i vremenske dinamike)“. Ministarstvo je o rezultatima studije zvanično obavijestilo Vladu koja ih je, 11. juna 2001. godine, usvojila u formi Informacije o izgradnji sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda u Podgorici. U septembru 2025. godine, Vlada Crne Gore usvojila je Izmjene i dopune PUP-a Podgorica. Tim krovnim dokumentom za buduće planiranje prostora u glavnom gradu potvrđena je lokacija budućeg postrojenja. Za njegovo usvajanje glasao je i jedan ministar iz redova Demokratske narodne partije (DNP). Konačno, važno je istaći i to da su, u navedenom periodu, gradske vlasti imale stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana Botuna. Zahvaljujući tome, izlazilo se u susret njihovim zahtjevima, domi-
racionalnim kategorijama, nekome ,,sa strane“ objasnite kako je, od modernog prečišćivača otpadnih voda sličnog onima koji postoje širom Evrope, za mještane nekog sela bolje da, u neposrednoj blizini kuća i imanja, imaju rijeku do te mjere kontaminiranu fekalijama da predstavlja septičku jamu na otvorenom. Jednako tako, zamislite reakciju sagovornika kog ubjeđujete da, umjesto na za to predviđenoj savremenoj deponiji, otpad treba odlagati u prirodi (jer alternative nema).
nantno vezanim za unapređenje stanja infrastrukture u tom dijelu Podgorice (danas, Zete), uključujući i izgradnju 800.000 eura vrijednog podvožnjaka kojim je, kroz izmjene projekta Jugozapadne obilaznice, Botun dobio direktnu saobraćajnu vezu sa gradom. Osim toga, predstavnicima lokalne zajednice u više navrata je – bez uspjeha – nuđeno da, u društvu funkcionera Glavnog grada, obiđu neka od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u gradovima zapadne Evrope. U namjeri da im dodatno približim detalje pomenutog projekta i potencijalne benefite za Botun i ostatak Crne Gore, i sam sam bio u prilici da sa njima razgovaram, ili barem pokušam razgovarati, u zgradi Opštine.
Na osnovu navedenog, Vašim čitaocima ostavljam da sami prosude o tome šta su pravi motivi kampanje kojoj svjedočimo i koliko su utemeljene kritike onih koji tvrde da realizacija projekta izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici nije dovoljno ozbiljno pripremljena i iskomunicirana sa zainteresovanom javnošću.
POBJEDA: Kako komentarišete posljednje prijedloge Vlade koji bi trebalo da doprinesu rješavanju ove situacije?
VUKOVIĆ: Najprije treba konstatovati da je, od trenutka potpisivanja ugovora o izgradnji postrojenja, izgubljeno ozbiljno vrijeme. Siguran sam da se to moglo izbjeći da su se ova i prethodna gradska uprava konsultovale sa ljudima koji su, u ranijem periodu, omogućili realizaciju tog projekta. Nažalost, prevladala je druga politička logika, karakteristična za ove prostore, koja podrazumijeva potrebu da se, kako bi se gradilo nešto novo, ono prethodno obavezno poruši ili, barem, pokuša diskreditovati. U svakom slučaju, dvije i po godine kasnije, priča o tzv. kolektoru konačno je vraćena u realne okvire. I to je, po mom sudu, najvažnije. U tom smislu, osim u dijelu koji se tiče ,,prava prvenstva“ kada je zapošljavanje u pitanju (nijesam siguran da li zakon dozvoljava nešto slično), inicijative Vlade i, prethodno, gradonačelnika Mujovića prema mještanima Botuna djeluju mi veoma korektno. Posebno bih istakao važnost rješavanja, potencijalno, najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori – bazena crvenog mulja. Eventualna kontaminacija podzemnih voda, rijeke Morače i vodoizvorišta Bolje sestre proizvela bi ne samo prirodnu katastrofu, već i ekonomske posljedice teže i dugotrajnije od onih koje smo doživjeli kao posljedicu pandemije korona virusa. Pošto vremena za gubljenje više nemamo, iskreno se nadam da će razum prevladati i da će ljudi u Botunu razumjeti da će upravo oni imati najveću korist od realizacije planiranih projekata. Igor MITROVIĆ Gore
Lider DNP-a Milan Knežević p(r)ozvao premijera da razgovara sa građanima Botuna
Lider DNP-a Milan Knežević i predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović poručili su juče na konferenciji za medije da građanima prepuštaju odluku o prijedlogu Vlade za rješenje situacije u Botunu, te da je na njima da premijeru kažu što misle o datim garancijama Vlade. Knežević je istakao da u dokumentu Vlade, u kojem se nalaze garancije koje će biti date mještanima Botuna za puštanje u pogon kolektora, nema stavke koja se tiče promjene lokacije na kojoj će se graditi postrojenje za otpadne vode. Naglasio je kako on i predsjednik opštine Zeta nijesu ti koji će odlučivati o ponudi Vlade, već će to biti građani Botuna. - Ovo što smo danas dobili u medijima je kompilacija onoga što je gradonačelnik Mujović predložio građanima Botuna na sastanku prošle nedjelje. Ovdje su sve neke obaveze osim obaveze promjene lokacije, što je ključni zahtjev građana Botuna. Ovaj dokument je napisan u potpunoj tajnosti, bez znanja većine članova Vlade. Nažalost, po staroj dobroj praksi, prvo su ga vidjeli mediji i objavili, a tek danas će ga vidjeti eventualno članovi Vlade - rekao je Knežević. On je pozvao premijera Spajića da, ukoliko se ovaj dokument usvoji na sjednici Vlade, uputi apel i dopis građanima Botuna da se ,,koliko danas sretnu i da na osnovu ovoga što Vlada pokušava da predstavi kao epohalno rješenje otpočnu pregovori u pravcu smirivanja tenzija i pronalaženja kompromisa“.
- Građani Botuna treba da imaju razgovor sa premijerom Spajićem. Spajić mi je čvrsto obećao da će svi poslanici, uključujući i Specijalno državno tužilaštvo, dobiti ugovor sa turskom kompanijom o izgradnji kolektora - navodi Knežević, uz napomenu da taj ugovor još nijesu dobili. Ističe da nijesu dobili ni projekat na osnovu kojeg treba da se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
- To najbolje govori o sumnji da je riječ o visokokoruptivnom ugovoru, koji je Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama. Podsjetiću
vas da su bile dvije kompanije uključene u ovaj tender, jedna francuska koja je imala ponudu od 97 miliona i ova turska koja je imala ponudu 47,5 miliona. Tolika razlika jasno govori gdje i kako to može da se nadoknadi, a ja i dalje sumnjam na ozbiljnu korupciju – poručuje Knežević. Navodi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kao i on, smatra da je neophodno da dođe do razgovora i kompromisa i da je ključni problem nastao zbog nedostatka komunikacije. Knežević je kazao da je skup u Botunu u nedjelju bio ,,najveći i najbrojniji od 2020. godine“. - Pokazalo se da je Zeta ujedinjena u otporu i namjeri da Glavni grad instalira na teritoriji opštine Zeta postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom. Nijesu ga organizovali ni Mihailo Asanović ni Milan Knežević, već građani Botuna… Mihailo Asanović i ja prolazimo kroz prljavu udbašku, medijsku, botovsku kampanju da smo omađijali građane Botuna i Zete i da oni kao zombiji idu za nama… Nažalost, moram da primijetim da su neki moji koalicioni partneri preko svojih portala, botova, kolumnista željeli da nas predstave kao kočničare EU puta i razvoja. Ali, najbolji i najkonkretniji odgovor dobili su od građana Zete – zaključio je Knežević. I predsjednik opštine Zeta smatra da je ova ponuda Vlade modifikovana ponuda koju je Mujović nudio građanima Botuna prethodne sedmice. Ali, kako dodaje, ukoliko ona bude prihvatljiva za građane Botuna da će biti prihvatljivo i za njega kao čelnika opštine. - Smatram da građani Botuna treba da sjednu sa premijerom Spajićem, a poznato je da je uslov svih uslova, a što smo i mi ponavljali kao Opština da želimo, da se izmjesti kolektor sa naše teritorije… Građani Zete su vidjeli ponudu Vlade, možda u međuvremenu još nešto ponude, na referendumu će se u skladu sa tim izjasniti. Možda se promijeni mišljenje dijela građana, a mi moramo poštovati njihovu volju koju će iskazati na referendumu –zaključio je Asanović. I.M.
Predstavnici mještana Botuna i Zete poslije jučerašnjeg razgovora sa predstavnicima Vlade i Glavnog grada
Predsjednik Vlade Crne
Gore Milojko Spajić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić sastali su se sinoć u zgradi Vlade sa predstavnicima mještana Botuna i Zete.
Tema sastanka bila je juče usvojena odluka Vlade koja se odnosi na davanje garancija u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni KAP-a u Botunu.
Gradonačelnik Saša Mujović naveo je nakon sastanka da je razgovor sa mještanima Botuna protekao u korektnoj atmosferi. On je kazao da se radi sve kako bi povratili povjerenje građana, te da u narednim danima očekuju konačan stav građana Botuna i Zete, kako bi se vidjelo da li su zadovoljni i je li potrebna još neka intervencija ili garancija. Predstavnik mještana Botuna i Zete Duško Stijepović potvrdio je da su imali konstruktivan razgovor i dobili neke garancije od Vlade. Navodeći da će o svemu donijeti odluku na zboru građana naredne sedmice, kazao je da ostaju pri stavu da neće dozvoliti gradnju PPOV u Botunu.
ZAKLJUČCI
- Tu su bili i premijer Milojko Spajić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, kao i direktor Vodovoda Aleksandar
Gradonačelnik Saša Mujović naveo je da se radi sve kako bi povratili povjerenje građana, te da u narednim danima očekuju konačan stav građana Botuna i Zete. Predstavnik mještana Botuna i Zete Duško Stijepović rekao je da će o svemu donijeti odluku na zboru građana naredne sedmice, uz napomenu da ostaju pri stavu da neće dozvoliti gradnju PPOV u Botunu
Nišavić. Upoznali smo delegaciju iz Botuna sa zaključcima koje je donijela Vlada, oni su ih preuzeli i o njima će obavijestiti ostale mještane - kazao je Mujović. Kako je dodao, u narednim danima očekuju njihov konačan stav, kako bi vidjeli da li su zadovoljni i je li potrebna još neka intervencija ili garancija. - Radimo sve kako bismo povratili povjerenje građana. Upravo je smisao svih ovih zaključaka to da se vrati povjerenje u institucije sistema,
da se pokaže da smo mi odgovorna Vlada i gradska vlast, koja želi da ispuni obećanja koja je stavila na papir - poručio je Mujović. Predstavnik mještana Botuna i Zete Duško Stijepović je rekao da su izuzetno srdačno primljeni, te da su obavili konstruktivan razgovor i dobili neke garancije od Vlade, koje će biti dalje potvrđene na nivou Opštine, a da su im ponudili i garancije iz Skupštine Crne Gore. - Mi, kao nekolicina građana Botuna nijesmo u mogućno-
Vlada je juče usvojila dokument u kojem su navedene garancije koje će biti date mještanima Botuna povodom budućeg rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Vlada je donijela zaključke kojima je predviđeno:
• da se u kontinuitetu prati nivo emisije štetnih gasova koje potencijalno može da proizvede rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu;
• da se obustavi rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, bez odlaganja ako se prilikom mjerenja emisije štetnih gasova pokaže da nivo emisija štetnih gasova prevazilazi limite predviđene direktivom IED 2010/75/EU;
• da se, bez odlaganja, pokrene postupak sanacije bazena crvenog mulja u Botunu, kao i deponije opasnog otpada u zoni KAP-a;
• da se postrojenje ne pusti u rad dok se ne izvrši sanacija bazena crvenog mulja u MZ Botun;
• da se pripreme izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029. na način da se brišu odredbe kojima je definisano da se u sklopu KAP-a može privremeno odlagati opasni otpad.
• da se izgradi kanalizaciona mreža i omogući priključak na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za oko 30 odsto domaćinstava Zete (obuhvat Gornje Zete),
a da održavanje kanalizacione mreže obavlja Vodovod d. o. o. Podgorica do formiranja preduzeća Vodovoda Zete;
• da postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ostane operativno raspoloživo najmanje dvije godine nakon puštanja u pogon postrojenja u Botunu;
• da prednost prilikom zapošljavanja u novom postrojenju imaju mještani Botuna, odnosno opštine Zeta;
• da se za predsjednika Upravnog odbora za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda delegira predstavnika kojeg predloži Opština Zeta;
• da se iniciraju razgovori sa Opštinom Zeta kako bi
sti, a ni ovlašćeni da donesemo bilo kakvu odluku. Sve o čemu smo razgovarali iznijećemo na zboru građana. Mi smo pri našem stavu ostali i dalje čvrsto uvjereni da nećemo odstupiti od onoga što smo već govorili. Naknadno ćemo javnost obavijestiti o onome što bude odluka zbora građana. Nijesmo imali vremena da proučimo te prijedloge, moramo to da vidimo sa ljudima koji su kompetentni sa stručne strane, da nam pojasne ono što nam ne bude jasno, da ne budemo is-
vlasnička struktura nad postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda bila zajednička (Glavnog grada Podgorica i Opštine Zeta);
• da se za člana Implementacionog tijela za nadzor za praćenje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda delegira predstavnik kojeg predloži Opština Zeta i
• da se objavi ugovor o radovima na izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda kao infrastrukturne komponente 1, 2 i 3 projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“, od 10. 6. 2022. godine, a nakon dobijene saglasnosti treće strane.
ćemo odustati. Zaista ne znamo zašto nas ne slušaju, zašto ne čuju glas građana - poručili su juče Botunjani nakon objavljivanja prijedloga Vlade. Da odgovor mještana neće doprinijeti pronalasku rješenja, moglo se naslutiti nakon izlaganja lidera DNP-a Milana Kneževića i predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića na pres konferenciji juče ujutru. Oni su kazali da odluku prepuštaju građanima, te da je na njima da premijeru kažu što misle o garancijama Vlade, napominjući kako dokument Vlade ne sadrži stavku o promjeni lokacije, što je u središtu svih zahtjeva koje imaju Botunjani.
OBAVEZE
S druge strane, gradonačelnik Saša Mujović imao je jasnu poruku.
- Postoji stvar o kojoj se trenutno ne možemo dogovarati, niti o njoj više raspravljati, a to je lokacija za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu - saopštio je gradonačelnik na pres konferenciji nakon sjednice Vlade. On je ponovio da bi za promjenu lokacije trebalo sprovesti novi proces, istraživanje kontaminacije, geološke analize, izradu elaborata... što bi trajalo dvije do tri godine. Mujović ni ovoga puta nije imao konkretan datum početka gradnje PPOV.
hitreni i da odluke donesemo na najbolji način u interesu Botunjana i Zećana. Ne predstavljamo ovdje samo Botun, već i mještane drugih sela Zete - kazao je on. Zbor građana će, kako je najavio, biti u utorak ili u srijedu, nakon referenduma, koji je zakazan za 14. decembar. - Ne možemo govoriti dalje jer nijesmo pročitali sve, nijesmo imali vremena. Dobili smo to na papiru. Ostali smo pri stavu da kolektor ne bude na lokaciji u Botunu, iznijeli smo prijedlog koji smo iznosili ranije, da se to radi kod mosta Luča, ali mislim da oni nijesu saglasni sa tim, ali vidjećemo - zaključio je Stijepović.
ODBIJANJE
PRIJEDLOGA
Iako se očekivalo da bi nakon prijedloga Vlade moglo da dođe do napretka u procesu ,,pregovora“ u vezi s izgradnjom PPOV, jučerašnji dan donio je dodatno usložnjavanje situacije. Brzo nakon objavljivanja Vladine inicijative, mještani Botuna su poručili da je ponuda neprihvatljiva, te da je riječ o istim onim prijedlozima koje im je nedavno iznio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. - Ponuda Vlade je neprihvatljiva. Ona je razočaravajuća. Vlada nas ne sluša i nije nas čula. Mi se bunimo protiv lokacije a oni nam nude ono što smo već čuli od Saše Mujovića. Ovo je neprihvatljivo i ne-
- Imamo sve neophodne uslove i sjutra možemo početi, sa aspekta potrebnih dozvolarekao je gradonačelnik.
On je naglasio da neće biti puštanja postrojenja u rad dok Glavni grad ne sanira bazen crvenog mulja, te da će to koštati desetine miliona eura. Mujović je napomenuo da nije bilo govora o mogućim policijskim intervencijama u Botunu, na prostoru gdje su mještani postavili šatore, te da je potrebno iscrpiti sve mogućnosti za dijalog.
On je kazao da su, kao država i glavni grad, po slovu ugovora u obavezi da izvođača uvedu u posao. Naveo je da postoji rok do 31. decembra do kada su na raspolaganju sredstva za gradnju kolektora, na osnovu kredita i granta EU.
- Danas je 10. decembar, znate koji je krajnji rok, kako će se situacija odvijati - vidjećemo, ali ovo su činjenice - kazao je Mujović. Naglasio je i da je izgradnja PPOV u Botunu stavka koju Crna Gora mora da ispuni kako bi zatvorila Poglavlje 27Životna sredina i klimatske promjene. - Evropska unija je obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu. Njihov stav po ovom pitanju je jasan - Crna Gora ne može zatvoriti Poglavlje 27 bez izgradnje kolektora. I. MITROVIĆ
Frontmen pank-rok benda Roba bez greške Rade Obradović za Pobjedu najavio da uskoro izlazi prvi album tog sastava
PODGORICA - Roba bez greške, četvoročlana pank-rok grupa iz Podgorice, uskoro će objaviti svoj prvi album. Izdanje, pod nazivom „Biću dobar“, najavljeno je još 1. septembra video- spotom za istoimenu pjesmu. Na kompilaciji će se naći deset numera.
RAD U STUDIJU
Frontmen grupe Roba bez greške Rade Obradović za Pobjedu je ispričao da su na materijalu radili oko dvije godine.
- Sve to već smo već svirali na brojnim nastupima tako da publika veoma dobro zna naš način i stil rada. Album je finiširan u studiju „Stivi“ u Spužu, pod producentskom palicom Stefana Pantovića, što je na kraju donijelo jako kvalitetan zvuk i produkciju - kazao nam je Obradović.
Ističe da su pjesme dobile „novi život“, te da je rad u studiju za njih kao kolektiv bio prelijepo iskustvo. Četvorka je izuzetno zadovoljna saradnjom sa Pantovićem i finalnim proizvodom koji će postaviti na sve platforme.
- Iskreno, kada smo prvi put
ušli u studio, za nas je to bilo sve novo. Dok se nije „zavrćelo“ kako treba nije bilo baš lako. No, kao i u životu, sve se nauči - kaže muzičar.
Snimanje ih je i, iskren je, zbližilo i kao bend, „kako u kreativnom, tako i u ljudskom smislu“.
- Pored toga, uozbiljili smo se i u smislu shvatanja nas samih, ali i naših obaveza kao muzičke ekipe. Zato sada imamo gotovo 80 posto materijala spre-
Spremno pola materijala za novo izdanje koje dolazi nakon sedam godina od prethodnog „Nuspojave“
mnog za drugi album na kojem već uveliko radimo - otkriva Obradović.
ZVUK
Trudili su se da postignu zvuk koji ih „oslikava u živom nastupu“.
- To je bio jedan od naših glavnih zahtjeva kada smo krenuli da snimamo – jasan je on. Pojašnjava da su pjesme, po kojima ih publika svakako prepoznaje, aranžmanski pretr-
pjele brojne izmjene od trenutka kada se promijenio dio ljudi u bendu.
INSPIRACIJA DRUŠTVO
Napominje da su njihove pjesme isključivo društveno angažovane. Inspiraciju crpe iz društva i anomalija koje „razaraju ljudski duh“.
- Društvo je potonulo u neki oblik žestokog pada sistema vrijednosti. Ljudi su se na to „nalijepili“ kao muve i u roje-
vima prate to sve dok se sami ne uguše u tome. U našoj pjesmi „Rijaliti“, koja će se naći na albumu, imamo stih koji kaže: „Čovjek postaje svinja, a korito puno je zlobe“. Mislim da to najbolje svjedoči u kakvom vremenu živimo - rekao je on.
PROMOCIJA
Lajv promocija albuma održaće se u podgoričkom lokalu „Berlin“ u Podgorici u četvrtak 18. decembra.
Roba bez greške je pank-rok grupa iz Podgorice. Osnovana je krajem 2022. Pored frontmena Rada Obradovića u bendu su: Branko Teofilov (solo gitara i bek vokal), Strahinja Cavnić (bas gitara) i Vilijan Salmanov (bubnjevi).
- Kada objavimo album lansiraćemo i spot za pjesmu „Bez tebe“, a već radimo i na ekranizaciji pjesme „Prozak“, što će biti finiširano u narednih mjesec dana - otkriva Obradović, dodajući i da su u pregovorima za organizaciju regionalne turneje.
- To se očekuje za kraj februara. Radujemo se što će naše pjesme „preći Bioče“, što bi rekao naš brat Andrija Đurašković (AndroID). Volimo da svaki naš koncert bude manifest ljubavi u slavi slobode i rokenrola - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Rade Obradović, frontmen benda Roba bez greške. Milovan MARKOVIĆ
Magazin Pollstar objavio listu koncerata sa najviše prodatih ulaznica od 2001. godine
ZAGREB - Hrvatski rok muzičar Goran Bare objavio je novu pjesmu „Moja jedina“. U pitanju je uvodna numera sa njegovog novog studijskog albuma koji je u pripremi, a koji stiže sedam godina nakon prethodnog „Nuspojave“.
„Moja jedina“ je emotivna, melanholična numera u kojoj Bare, kroz prepoznatljiv autorski rukopis, šalje poruku svim ljudima koji mu znače - Pjesma je o svim ljudima ko-
jima ja značim i koji meni nešto znače i poručuje kako im želim sve najbolje. Ona će biti uvod u album, ali još ne znam kad će tačno izaći. Nadam se da će biti do ljeta. Pustimo da nas spajaju razni uticaji, bluza, džeza... Iskonska, korijenska muzika uvijek je tu - kazao je Bare. Njegov novi singl prati i video-spot koji je sniman u Rijeci, a za koji je zaslužan kreativni dvojac Filip i Slađana Gržinčić R. Z.
FRESNO - Prema najnovijoj listi Pollstar magazina, koja sumira najuspješnije koncertne karijere od 2001. godine, metal ima više razloga za ponos nego ikada. Pored obaveznih pop i rok velikana, nekoliko metal bendova našlo se u samom vrhu. Najbolje plasirana među njima je, (ne)očekivano Metallika.
Džejms Hetfild, Lars Ulrih, Robert i Kirk Hammet zauzeli su osmo mjesto, sa nevjerovatnih 15,5 miliona prodatih ulaznica na 562 koncerta, što je generisalo gotovo 1,5 milijardi dolara prihoda. Odmah iza njih nalazi se Bon Džovi sa 13,9 miliona prodatih ulaznica i oko 1,3 milijarde zarađenih dolara.
Guns N’ Roses su tek na 16. mjestu, sa 10,7 miliona ulaznica i oko 1,1 milijardu dolara. Zatim ide Iron Maiden, koji je zauzeo 19. mjesto sa 10,1 milion prodanih karata na čak
620 nastupa, uz zabilježenih 717 miliona dolara prihoda. Kao i uvijek, pop dominira samim vrhom liste. Prvo mjesto pripalo je Koldpleju sa 24,8 miliona ulaznica za 731 koncert i skoro 2,5 milijardi dolara prihoda, drugo grupi U2
sa 20,2 miliona i treće Edu Širanu koji je prodao 19,6 miliona ulaznica za 641 koncert, ostvarivši tako 1,7 milijardi dolara prihoda. Glavni urednik Pollstara Endi Gensler ocijenio je da su „posljednjih 25 godina donijele
eksponencijalni rast lajv industrije, sa sve više superstar izvođača na sve većem broju tržišta“. On je najavio da će završni izvještaj za 2025. godinu prikazati „novi nivo kreativnog i komercijalnog dometa koncertne industrije“. R. Z.
INTERVJU: Režiser Goran Stanković o filmu „Oče naš“, premijeri u Torontu, religiji, vjeri, institucionalnom
Može li se lopatom doći do spasenja? Zastanite nekoliko sekundi prije nego što odgovorite, čak i ako vam je odlično poznat slučaj Centra „Crna reka“. Na ovakva pitanja nema jednoznačnih odgovora, a to najbolje pokazuje „Oče naš“, dugometražni igrani režiserski filmski debi Gorana Stankovića, autora koji je zavrijedio pažnju i poštovanje kokreirajući serije „Jutro će promeniti sve“ i „Sablja“ sa Vladimirom Tagićem Batinanje i ostale nasilne metode „liječenja“ u manastiru i duhovno-pravoslavnom centru u Srbiji dospjele su pod lupu javnosti prije više od 15 godina, a Stanković je proveo skoro cijelih osam istražujući pozadinu slučaja. Između ostalog, skupljao je činjenice i svjedočanstva bivših štićenika koji su se u „Crnoj reci“ liječili od zavisnosti, trudeći se da kroz konkretnu i vrlo kompleksnu lokalnu temu dođe do nečega univerzalnog i pokrene razgovor o tome kako institucionalna moć može da bude zloupotrijebljena.
„Oče naš“ dočekao je svjetsku premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu još u septembru, pa regionalni filmofili nestrpljivo čekaju prikazivanje na domaćem terenu. Veliko iščekivanje u Crnoj Gori povećava i to što je Stankovićev film crnogorska manjinska koprodukcija, sa Marijom Perović koja je potpisana kao koproducentkinja ispred kuće „Kino“.
Kada možemo da očekujemo početak kino-distribucije? Kako je film prošao u Torontu? Na koji način je režiser i koscenarista pristupio slučaju „Crna reka“, te kakav je njegov lični odnos prema Bogu, religiji, vjeri, duhovnosti? O tome, saradnji sa crnogorskim dijelom ekipe i još mnogo čemu za Objektiv govori Goran Stanković.
Disciplina koja je trebalo da bude oslonac ljudima koji se bore sa zavisnošću u Centru „Crna reka“ postepeno je prešla u nasilje. Kada se nasilje jednom normalizuje i postane dio sistema, više se ne može izbrisati. Tada nastaje zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza
GoRaN STaNkoVIć: Moj odnos prema vjeri nikad nije bio jednostavan
OBJEKTIV: U okviru programa „Discovery“ u Torontu prikazivani su filmovi gigantskih filmskih faca poput Kuarona, Nolana, Lantimosa, Dženkinsa… Pritom, Variety je svrstao „Oče naš“ u 20 najboljih međunarodnih filmova ovogodišnjeg festivala. Kako se osjećate povodom toga? Uzbuđeno? Srećno? Zahvalno? Preplašeno?
STANKOVIĆ: Sve od ponuđenog. :) Ova naša kompetitivna industrija je tako uredila stvari da se kvalitet filma i domet autora meri po tome na kojem festivalu je film premijerno prikazan. Onda to postaje baš neki teret koji svi nosimo dok snimamo i dok primamo te lepo upakovane odbijenice dok film negde najzad ne prođe. Ja sam bio baš srećne ruke
zbog toga što je film dočekao jedan od pet najvažnijih festivala na svetu. Iako znam da to ne mora nužno ništa da znači ni za mene ni za budućnost filma, opet je ohrabrujuća stvar.
OBJEKTIV: Svjetska premijera održana je još u septembru, pa goruće pitanje glasi – kada film stiže u domaće i regionalne bioskope? Koliko je trenutna politička situacija u Srbiji uticala na distribuciju? Znate vjerovatno i sami da smo ga svi očekivali na Festivalu autorskog filma… STANKOVIĆ: Da, „trenutna politička situacija“ je relativan termin. Trenutno je obično nešto kratkog daha ili prolazno. Za ovo što se dešava u Srbiji ne bih rekao da je trenutno, već da je to stanje koje traje godinama i koje se pretvorilo u
OBJEKTIV: Vaše serije
„Sablja“ i „Jutro će promeniti sve“ kreirane sa Vladimirom Tagićem postale su sinonim za najbolju srpsku i regionalnu TV produkciju, a baš ove godine obojica ste premijerno prikaza-
li dugometražne igrane debije. Kakvi su Vam utisci o Vladinom filmu „Yugo Florida“?
STANKOVIĆ: Vladimir Tagić i ja sarađujemo već deset godina i naše razumevanje se zasniva na velikom međusobnom
poštovanju i poverenju. Funkcionišemo kao neki oblik jina i janga: kada jedan izgubi motivaciju, drugi povuče; kada jedan izgubi takt, drugi preuzme.
Njegov film „Yugo Florida“ je, prema mom
sistem. U takvom sistemu nema mesta za kulturu; kultura se doživljava kao pretnja, pa je sasvim logično da samim tim nema ni normalne distribucije filmova. Mi smo interno odlučili da sačekamo i da film prikažemo u Srbiji sledeće godine. Trenutno nakon Toronta putuje po Nemačkoj, Italiji, Kubi, Indiji, Americi… Želimo da taj međunarodni ciklus ispratimo do kraja, pa da onda domaća publika dobije punu pažnju i kontekst koji zaslužuje.
OBJEKTIV: Kazali ste da Vam je najjači utisak nakon prikazivanja u Torontu ostavio muk u publici. Očekujete li, tj. priželjkujete li istu ili sličnu reakciju i sa domaćim i regionalnim gledaocima? Što biste voljeli da ponesu iz mraka ki-
mišljenju, emotivna eksplozija i vrlo lična priča koja na više nivoa govori o našoj generaciji i o toj nemogućnosti da se u potpunosti približimo sopstvenim roditeljima, čak i kada prolazimo kroz tešku okolnost kao što je smrt. To je hrabar, iskren i duboko intiman film.
no-sale i osjećate li možda još veći pritisak ili čak odgovornost prema njima s obzirom na to da je kao polazište radnje poslužio Centar „Crna reka“?
STANKOVIĆ: Ovo je definitivno priča o nama i zato mislim da će ljude kod nas najviše i da dotakne. Tiče se toga kako mi utičemo na formiranje našeg društva i vrednosti. Muk obično nastane zbog toga što je potrebno da se slegne emocija koja prati kraj. Film ne daje nikakve zaključke, zato ljudima treba vremena da sami procesuiraju i formiraju stav prema onome što su gledali.
OBJEKTIV: Prošlo je više od 15 godina od kada je „Crna reka“ dospjela u žižu javnosti; osam ste proveli istražujući temu, skupljajući informacije i svjedočanstva o događajima u manastiru, pronalazeći način da faktografiju presvučete u fikciju i ispričate lokalnu, a istovremeno univerzalnu temu. Koliko Vas je taj proces promijenio i uticao na Vas kao na osobu i kao na autora?
STANKOVIĆ: Rad na nekim filmovima traje dugo jer je neophodno da teme sazru i da se ideja oformi, neki drugi zbog
finansiranja, treći zbog socio-političkog konteksta. U ovom slučaju je to bio zbir raznih faktora. Ovo definitivno nije isti film koji bih napravio pre osam godina kada sam počeo njime da se bavim. Naravno da na tom putu jako često izgubite i osećaj smisla i razlog zbog kojeg ste krenuli u taj pohod. Međutim, ta preispitivanja na kraju uvek donesu neku dodatnu vrednost. Ja sam počeo sa posmatranjem da je ova priča u svojoj osnovi o zloupotrebi vere i moći. Nisam to mišljenje promenio, ali jesam pristup toj temi. Pokušao sam da razumem kako neko kreira takav sistem i zašto se on otrgne kontroli. Odlučio sam da, umesto da izvodim svoju tezu i stav o tome, pokušam da stavim publiku u ulogu ovisnika i pružim njima isti narativi koji im je pružio sveštenik i da vidimo kako će se oni osećati kroz to putovanje. Rezultat je takav da, iako ulazimo u film sa jasnim znanjem šta je moralno prihvatljivo a šta ne, tokom filma ne možemo da ne postavimo pitanje da li možda ovaj ekstremni tretman ipak daje rezultate. Bitno je da pogledamo „Oče naš“ do kraja kako bismo shvatili celovitost tog tretmana i doneli konačne zaključke. OB JEKTIV: Uplešću malo ličnog ne bih li produbila kontekst prethodnog i narednog pitanja: dok nijesam pročitala „Braću Karamazovi“ i pogledala „Andreja Rubljova“ bila sam tvrda ateistkinja. Dostojevski i Tarkovski preveli su me u agnostike zadojene vječnom sumnjom, možda čak i malom ljubomorom prema vjerujućim. Kakav je Vaš lični odnos prema vjeri, Bogu, religiji i crkvi? Koji su Vam filmovi i autori, ne samo filmski, bili važni za formiranje ličnog odnosa prema tim i takvim pitanjima?
STANKOVIĆ: Rekao bih da spadam u red agnostika. Imam kritički odnos prema svemu što se ne menja i ne adaptira vremenom i našom evolucijom. Mislim da je važno zadržati fundamentalne vrednosti, ali da se pristup životu mora prilagođavati okolnostima, društvu i novim saznanjima. Sve što postane kruto, do-
OBJEKTIV: Vaša koproducentkinja iz Crne Gore bila je Marija Perović ispred produkcijske kuće „Kino“. Kakve utiske nosite o saradnji? I kako, na osnovu ovog projekta i uopšteno gledajući, vidite stanje u crnogorskoj kinematografiji? Vrline, mane,
gmatsko i zatvoreno prema promeni u meni automatski budi sumnju. Moj odnos prema veri nikada nije bio jednostavan. Nisam religiozan u tradicionalnom smislu, ali me fascinira način na koji duhovnost može da utiče na čoveka, bilo pozitivno, bilo destruktivno. Više me zanima čovek u susretu sa verom nego sama religijska struktura.
Zato su mi važni autori koji se bave tim unutrašnjim rvanjem, tom granicom između vere, sumnje i čovekove potrebe za smislom. Tu svakako spada Dostojevski, ali je meni takođe Heseova „Sidarta“ bila važna okosnica za sopstveno razumevanje spiritualnosti, kao i literatura Džozefa Kembela koji je napravio uporednu analizu svih mitova i religijskih skripti i nazvao je „Heroj sa hiljadu lica“.
OBJEKTIV: Poslije „Jutra“ i „Sablje“, te čitanja intervjua, recenzija i tekstova o „Oče naš“, čini se da možemo očekivati film u kojem se „susreću“ upravo evropski majstori poput Tarkovskog ili Kješlovskog s američkim autorima poput Martina Skorsezea i Pola Tomasa Andersona. Ima li taj utisak smisla i ikakve veze sa Vašim autorskim potpisom? Hoćemo li možda neke od ovih ili njima sličnih režisera prepoznati u filmu „Oče naš“?
STANKOVIĆ: Takav zaključak se verovatno donosi zbog mog školovanja u Americi, pa se onda povlači ta paralela da je to poetika koja nosi mešavinu evropskog i američkog. Nisam skroz siguran da li će se ti autori prepoznati u filmu, ali su to svakako teme kojima su se i oni bavili, a sam film žanrovski nije socijalna drama već ima i elemente trilera. Svi ovi navedeni autori su imali jak uticaj na moje formiranje filmskog ukusa i promišljanja o filmu, tako da bih rekao da se njihov trag možda ne vidi direktno u estetici, već više u načinu na koji pristupam priči.
OBJEKTIV: Vjera nije isto što i religija, iako ih često poistovjećujemo, isto kao što biti duhovan ne treba i ne mora da podrazumijeva praktikovanje rituala u okviru crkvenih i drugih duhovnih institucija. Ipak, te razlike su izuzetno zamagljene na ovim našim pro-
aduti, prostor za napredak…?
STANKOVIĆ: Marija Perović je sjajan saradnik. Ono što je posebno izdvaja je to što je i sama rediteljka, pa razume proces i sa naše strane, koliko i sa producentske. Bila je podrška od samog početka, od finansiranja projekta do predlaga-
storima, gdje crkva ima izuzetnu političku moć. Da li je suludo očekivati da „Oče naš“ utiče na percepciju (institucionalnih) vjernika o zloupotrebi moći u crkvi?
STANKOVIĆ: Iako se film direktno ne bavi tim aspektom priče, činjenica je da je isti sveštenik koji je prebijao svoje štićenike lopatom, samo mesec pre nego što će usmrtiti momka na lečenju, bio odlikovan od Srpske pravoslavne crkve najvišim činom koji sveštenik može da dobije. Važno je i naglasiti da je snimak prebijanja u tom trenutku već tri godine bio u javnosti i da je bilo poznato na koji način tretira ljude, ali to ih nije sprečilo da ga nagrade. Kao što ih nije sprečilo ni da ga, nakon presude za ubistvo, ne raščine punih deset godina. Logično je očekivati da institucije u koje želimo da imamo poverenja sankcionišu zloupotrebu moći, a ne da je nagrađuju. Film ne pretenduje da menja ničiju veru, ali bi trebalo da otvori pitanje odgovornosti, one koju nose institucije, ali i one koju mi nosimo kao pojedinci kada pristajemo da zatvaramo oči pred očiglednim.
OBJEKTIV: Slučaj „Crna reka“, između ostalog, nameće zaključak da se do spasenja i preobraženja može doći – lopatom. Kroz strah, kontrolu i apsolutnu poslušnost. Što možemo da zaključimo o sistemu koji pruža strukturu dok uzima slobodu? Da li je ta vrsta pomoći štaka ili pravi oslonac? I nije li bolje propasti nego živjeti u toj vrsti neslobode?
STANKOVIĆ: Iako na prvi pogled deluje da je odgovor potpuno jasan, ipak postoji i drugi ugao iz kojeg se ovo može posmatrati. Kroz razgovore sa ljudima koji su prošli kroz ovaj centar više puta sam čuo da je taj sistem nekima zaista pomogao, da su im disciplina i struktura bile potrebne u trenutku kada ništa drugo nije funkcionisalo. Međutim, ono što se vremenom neumitno dogodilo jeste da su metode postajale sve ekstremnije. Disciplina koja je trebalo da bude oslonac ljudima koji se bore sa zavisnošću postepeno je prešla u nasilje. Kada se nasilje jednom normalizuje, kada postane deo sistema, ono se više ne može izbrisati i tada nastaje zatvoreni
nja saradnika iz Crne Gore i najboljih načina da se film realizuje. Sve vreme je bila prisutna, uključena i posvećena.
Što se tiče crnogorske kinematografije, imam utisak da poslednjih godina izlazi sve više formiranih autora i snažnih projekata. Mislim da je posao koji je Aleksandra Božović uradila u Filmskom centru Crne Gore veoma važan i da je to pravac koji treba dalje graditi i širiti.
krug iz kojeg nema izlaza.
To je i ovde bio slučaj - sistem koji je na početku davao rezultate na kraju je postao destruktivan. I završio se tragedijom i nečijom smrću. Paradoks je u tome što je t aj sistem bio ohrabrivan i podržavan upravo zato što je povremeno davao rezultate. A to je najopasniji trenutak kada se trenutni uspeh koristi kao opravdanje za metode koje na kraju ostavljaju ozbiljne posledice.
OBJEKTIV: Ljudi (ne samo s ovih prostora) sve više se okreću alternativnoj medicini, centrima i stručnjacima za liječenje, zvali ih wellness guruima ili narodski – nadriljekarima. Gdje tu treba tražiti „krivca“ – u ljudskoj prirodi, razočaranju sistemom (ljekarskim, političkim, svakim), kapitalizmu i usponu socijalnih mreža preko kojih zavodljivo plasiraju razne teorije zavjere i brza „rješenja“ za očajničke probleme…?
STANKOVIĆ: Pa, ultimativni krivac je sam čovek i njegova kompleksnost, što je ujedno i njegov najveći dar. Verovatno je da se ultimativni eliksir nalazi u jednoj mešavini nauke, medicine i šamanizma. Moj stav je da ne budem isključiv po pitanju raznih pravaca, uverenja, stavova. Čim osetim da se zatvaram u neki pravac ili ideologiju, pokušam da isplivam iz toga kako bih ostao osetljiv na sve druge mogućnosti i narative, jer smatram da u svima njima postoji neko zrno istine. Zato i jesu tako zavodljivi.
OBJEKTIV: Zavisnost, bila od narkotika, alkohola, kocke ili nečega četvrtog, uvijek su štaka i kompenzacija za nešto što fali, čega nema. Šta je to nešto u slučaju Vašeg glavnog junaka Dejana (Vučić Perović)? I pita li se uopšte o uzroku problema otac Branko (Boris Isaković) ili samo lopatom sanira njegovu posljedicu?
STANKOVIĆ: Mislim da je to ključno pitanje da li se zaista bavimo uzrokom zbog kojeg neko poseže za zavisnošću ili se fokusiramo samo na saniranje posledica. U ovom slučaju nudi se supstitucija. Vera ili religija postaju novi opijum, iako daleko manje štetan, ali opet ne rešavaju suštinski problem.
Taj problem je kod svakoga drugačiji, zato ga je teško prepoznati, pa je lakše ponuditi zamenu nego se baviti korenom. Kada bi se taj fundamentalni uzrok identifikovao i lečio, onda bi vera, ili bilo koja druga pasija, bila slobodan izbor onoga koji prolazi kroz terapiju, a ne nametnuta istina.
OBJEKTIV: Glavne likove gradili ste i scenario pisali sa Dejanom Prćićem, Ognjenom Sviličićem i Majom Pelević. U ovom slučaju, vidimo po reakcijama, nije ispalo „mnogo babica, kilavo dijete.“ Kako je izgledao proces pisanja i što biste rekli da je svako od vas ponaosob pružio skriptu?
STANKOVIĆ: S obzirom na to da je rad na filmu trajao više od sedam godina, proces pisanja je prolazio kroz različite faze i saradnje. Prvu verziju scenarija napisao sam sa Ognjenom Sviličićem. Zatim sam počeo rad na seriji „Jutro će promeniti sve“ i u tom procesu upoznao Maju Pelević, pa smo ona i ja zajedno napisali sledeću verziju. Poslednje verzije nastale su u saradnji sa Dejanom Prćićem, koga sam upoznao kroz rad na seriji „Nečista krv“. Dejan je
na kraju sa mnom i Vladimirom Tagićem radio i na seriji „Sablja“.
Tokom svih tih godina snimio sam tri potpuno različite serije i svaka od njih je donela ili nove ljude ili nove okolnosti koje su se prelile u film.
Na kraju, sve te etape i svi ti glasovi nisu razvodnili proces, nego su ga obogatili i učinili slojevitijim.
OB JEKTIV: Ogroman doprinos i „Sablji“ i „Oče naš“ dala je producentkinja Snežana van Hauvelingen. S obzirom na to da režiser i glumci obično budu u fokusu većine filmskih promocija, rekla bih da osobe poput nje često ostanu u sjenci u javnim predstavljanjima, iako urade lavovski posao. Što najviše cijenite u vezi sa Snežanom i načinom na koji radi?
STANKOVIĆ: Snežana i ja znamo se još iz studentskih dana i naš zajednički rad i prijateljstvo traju više od dve decenije. Godine 2008. osnovali smo produkciju „This and That“, u trenutku kada smo shvatili da ne želimo da čekamo da nas drugi angažuju, već da želimo da stvaramo projekte pod sopstvenim uslovima.
Ono što najviše cenim kod nje je ta njena upornost i energija da pokrene stvari kada deluje da je sve stalo. Snežana je hrabra, istrajna i neko ko uvek izgura projekat do kraja, bez obzira na to koliko je proces težak. Ona radi stvari koje se često ne vide, ali bez kojih nijedan projekat ne bi postojao. OBJEKTIV: Jedan od projekata na kojem trenutno radite sa Snežanom Van Hauvelingen je film „1970“ u režiji Darka Lungulova. U kojoj ste fazi? Spremate li još nešto pod etiketom „This and That Productions“?
STANKOVIĆ: Ovog leta završili smo snimanje filma „1970“, koji je divan i vrlo ličan pogled na režiserovo odrastanje sedamdesetih. Pre dva meseca finiširali smo i „Narodnu dramu“, novi film Mirjane Karanović, rađen po istoimenoj predstavi. Prošle godine završili smo i film „Ko smo mi“ Miroslava Terzića, koji je sada u finalnoj fazi i sledeće godine bi trebalo da ima premijeru. Dakle, dosta toga je već snimljeno i završava se, a paralelno razvijamo još nekoliko projekata u okviru „This and That Productions“. •
PODGORICA – Crnogorske rukometašice su na Svjetskom prvenstvu odradile ono što su po svim prognozama i morale – plasman u četvrtfinale bio je očekivan i zbog kvaliteta i zbog vrlo povoljnog žrijeba jer su ,,lavice“ među osam stigle pobjedama nad ekipama protiv kojih su bili favoriti. U tri od četiri meča čak i izraziti – niko nije sumnjao u trijumfe nad Farskim Ostrvima (32:27), Paragvajem (34:25) i Islandom (36:27), a odjeknuo je neočekivano ubjedljivu pobjedu nad Srbijom (33:17) u direktnom okršaju za četvrtfinale, samo dva dana nakon najtežeg poraza od nastanka reprezentacije – protiv Njemačke (36:18). Rapsodija u balkanskom der-
biju je i najupečatljiviji momenat nastupa selekcije Suzane Lazović na 27. šampionatu planete. ,,Lavice“ su u tom duelu pokazale da su zadržale crtu karaktera prethodnih generacija koje su ustajale kad je najteže, ali se aktuelni sastav time i zadovoljio znajući da nema šansu u četvrtfinalnom okršaju s moćnom Norveškom. Ipak, ako ništa drugo, Crna Gora je jedina reprezentacija do sada na ovom SP koju Norvežanke nijesu pobijedile dvocifrenom razlikom – bilo je 32:23. ,,Bode oči“ broj tehničkih grešaka u tom meču – čak 26 našeg tima. Da su bile koncentrisanije i možda manje impresionirane rivalom, moguće da bi dortmundska borba za polufinale makar u nekim momenti-
na izgledala zanimljivije. - Kad podvučemo crtu, zadovoljne smo završile prvenstvo. Krivo mi je zbog velikog broja tehničkih grešaka, ali nadam se da ćemo naučiti iz ovoga. Ohrabruje to što ima mnogo mjesta za napredak. Među osam smo na svijetu, nakon što smo isto uspjele na Evropskom prvenstvu prošle godine, i to je rejting za ponos. Treba još mnogo da radimo i nadam se da ćemo ići uzlaznom putanjom – kazala je Tatjana Brnović, pivotkinja i stub odbrane Crne Gore. ,,Lavice“ nijesu dozvolile iznenađenje u mečevima gdje su bile favoritkinje, ali su bile daleko od istog u preostala tri duela. U preliminarnoj rundi ih je savladala Španija (31:26), a već smo pomenuli nemoć protiv
odloženi meč 17. kola Druge fudbalske lige
PODGORICA - Rudar slavi
Martina Đukanovića! Sjajni Nikšićanin bio je centralna figura meča pod Golubinjom, gdje je sa četiri gola omogućio Rudaru da savlada Podgoricu (4:0) u odloženom meču 17. kola Druge fudbalske lige Crne Gore. Rudar je ofanzivno krenuo, svjestan da je pod imperativom, kako bi se primakao zoni baraža, a već u šestom minutu Rudar je načeo rivala. Božidar Bujiša je sve odlično odradio po desnoj strani, a
Đukanović idealno ubacivanje iskoristio sa peterca – 1:0. Ista akcija istog tandema viđena je četiri minuta kasnije 2:0. Nekadašnji golgeter Čelika već do poluvremena bio je strijelac trećeg gola, a het – trik potpisao je u 33. minutu. Ponovo je lopta ubačena sa desne strane, ovog puta od Veljka Kalovića, a strijelac je opet bio Đukanović – 3:0. U 52. minutu bilo je konačnih 4:0. Bujiša je uposlio Jovana Milića, čiji udarac sa dvadesetak metara je kratko odbio golman Petar Bobičić, da bi na „odbitak“
Raspored i tabela
Rudar – Podgorica
Njemica i Norvežanki. Te tri utakmice moraju da budu u fokusu analize Suzane Lazović, njenog stručnog štaba i Rukometnog saveza. Ako je Crna Gora sada toliko daleko od Njemačke (računamo da je Norveška druga ,,galaksija“) ili ako ju je Španija koja je u padu dobila sa pet razlike – koliko će to naša selekcija morati da napreduje da bi za dvije godine bila konkurentna da se bori za odlazak na Olimpijske igre 2028? ,,Lavice“ moraju da prate trendove – da igraju brže i raznovrsnije, sa više kontri i brzih centara, da više koriste krila, a prije svega da imaju mnogo manji broj tehničkih grešaka... Daleka je prošlost i prevaziđeno vrijeme kada je dominantno odbrana bila temelj uspjeha.
Rukomet se promijenio, a gdje
je Crna Gora – plasmanom među osam na planeti pokazala je da je ,,tu“, i dalje prisutna među velikanima, ali i predaleko da ih ugrozi.
Pogrešno je tješiti se time kako smo brojčano mali, a kvalitetom veliki. Rukometni savez
Crne Gore je uoči utakmice s Norveškom objavio koliko registrovanih igračica ima u svakoj od evropskih zemalja koje su stigle do četvrtfinala Mundijala.
Naša država, od pionirskog uzrasta pa dalje, ima 893 registrovane rukometašice, slijedi Mađarska sa više od 24.000, a Njemačka ima najviše – 300.000.
Crna Gora je Njemačku pobijedila u četiri od sedam međusobnih duela, između ostalog i na Euru 2012. kada je stigla do zlata. Tada se pitanje brojnosti i veličine teritorije nije toliko ni spominjalo jer su ,,lavice“ kvalitetom bile predodređene da idu do kraja.
Ukoliko je u ekipi 16 kvalitetnih igrač(ic)a, manje je bitno iz kolike zemlje dolazite. Dovoljno je pogledati primjer Islanda u muškom rukometu, ali i u fudbalu gdje je igrao četvrtfinale EP, a u oba sporta je konkurencija veća nego u ženskom rukometu.
Ako je sve do brojki, onda bi i pobjede naše reprezentacije nad Farankama i Islanđankama uvijek trebalo doživljati kao nešto sasvim očekivano i lako. A ne mora stalno da bude tako...
I ako se već govori o maloj bazi, onda bi trebalo uraditi sve da Crna Gora na velika takmičenja odlazi u najjačem sastavu – sa svim najkvalitetnijim aktivnim igračicama.
Crna Gora jeste po mnogo čemu sportski fenomen, ali potenciranje veličine teritorije i brojnosti često zvuči i kao alibi. U svakom slučaju, vremena do Olimpijskih igara 2028. u Los Anđelesu je i malo i dovoljno –dobar, ali očekivani rezultat s aktuelnog Mundijala, samo je poglavlje iz kojeg mora mnogo da se nauči. N. KOSTIĆ
natrčao Đukanović i smjestio loptu u mrežu – 4:0. Danas, za kraj prvog dijela se-
zone, Iskra u Nikšiću dočekuje Otrant (odloženi meč 16. kola), gdje će lider imati šansu da
napravi dodatni bijeg u odnosu na konkurente pred odlazak na pauzu… R. P.
PODGORICA - Sutjeska je osvojila jesenju titulu, ali je kompletan utisak donekle naružila u posljednjoj utakmici polusezone – Nikšićani su u derbiju 19. kola Meridianbet 1. CFL izgubili kraj Bistrice od drugoplasiranog Mornara (1:0). Barani su prišli lideru na četiri boda i trku za titulu ostavili posve otvorenom.
Najprijatnije iznenađenje prve polovine šampionata - tim Jezera, srušio je Budućnost u sudijskoj nadoknadi (1:0). OFK Mladost je u duelu sa sedam golova savladala Dečić u Tuzima (4:3).
Pogodaka nije bilo pod Malim brdom i u tivatskom Parku, gdje su se sastali Petrovac i Bokelj, odnosno Arsenal i Jedinstvo.
OZBILJNOST BARANA
Kakva je ekipa pod vođstvom Veska Steševića, Mornar je pokazao i podno Trebjese, gdje je uzeo mjeru jesenjem prvaku. Taktički zrelo, takmičarski, ozbiljno – Barani su dali gol i sačuvali prednost protiv Sutjeske, koja nije iskoristila opciju da na zimu ode sa opipljivijom prednošću na vrhu tabele. Otvoreno se igralo kraj Bistrice u prvom poluvremenu, mada nije bilo previše šansi koje su nagovještavale promjenu startnog rezultata.
Obje ekipe razvijale su napade i odlazile visočije u posljednjoj trećini terena, ali na tome se završavalo.
Mornar je bio najagilniji preko Denkovića, koji je u par navrata izgradio sebi poziciju za šut, ali nije primorao golmana Gi-
ljena na naglašeni napor. Ipak, krilni napadač Barana stigao je prije petnaestominutne pauze da se nagradi za inspirativan nastup protiv bivšeg kluba.
Sijevnula je brza tranzicija gostiju kojima se otvorio prostor da ugroze rivala – Jao je pobjegao po desnom krilu, a onda elegantno, osjećajno i tačno lučnom loptom preko protivničkog defanzivca pronašao Denkovića koji je reakcijom iz prve proparao mrežu u 41. minutu.
Sutjeska je u nastavku bila odlučnija, atakovala je jače, a veliku priliku imao je Desančić koji je sa desetak metara pogodio stativu. Iz vazduha je u 61. pokušao Šćekić koji je prebacio prečku.
Otupila je oštrica ,,plavo-bijelih“ kako je utakmica odmicala. Mornar se spustio u niži blok i dobrim pomjeranjima zatvorio prilaze ka Stojanoviću Nijesu, međutim, Kaluđerović i društvo zapostavili igru prema naprijed. Težili su da uhvate Nikšićane poslije kontri ili polukonti.
Na taj način se izrodila kolosalna prilika za Sekulića, kojem je do šuta sve priredio Denković, ali je napadač gostiju bio neprecizan sa sredine šesnaesterca.
U finišu je ponovo probao Šćekić, dok je nezgodan odskok prevario Zorića koji se namjestio da poentira za 2:0. Odbili su Barani protivnika i rutinski, iskusno, priveli kraju duel nakon kojeg su ostali u realnoj trci za oba trofeja. Sutjeska je poražena, ali su ,,vojvode“ ispalile vatromet po završetku meča – u čast prvog mjesta na polusezoni.
JEZERO JE HIT Sunovrat Budućnosti, treći poraz u nizu, ovoga puta od Jezera, za pad na istorijski minimum – sedmo mjesto na tabeli uoči posljednje, zaostale, utakmice u neđelju protiv Dečića u Tuzima (14h).
Nijesu ,,plavi“ ni blizu bili da pobijede Plavljane na strani, ali ni pametni da makar sačuvaju bod – ponestalo je koncentracije, fokusa i razmišljanja u 93. minutu. Đuričković se zanio i unutar šesnaesterca srušio Đoljaja, a sudija Odalović rukom pokazao na bijelu tačku. Najlošiju polusezonu Podgoričana od kada se igra fudbal u nezavisnoj Crnoj Gori zapečatio je Rolović – sigurnim šutem sa 11 metara. Otužna je priča aktuelnog šampiona koji se od ljetos urušava. Ali, taman kada se pomisli da nema dalje, Budućnost pokaže da može gore i niže. Potpuno je suprotna realnost izabranika Miodraga Džudovića. Jezero je uvezalo petu pobjedu, računajući i Kup, te osiguralo treću poziciju uoči zimske pauze, pod uslovom da Tuzani ne savladaju još uvijek aktuelnog prvaka za tri dana. Tu je i plasman u polufinale masovnijeg takmičenja. Apsolutni hit domaće scene. Utakmica na Gradskom stadionu u Beranama počela je šansom Budućnosti u petom minutu. Korner je izveo Miličković, a Đuričković glavom poslao loptu pored mete. Težak, grbav i ružan teren kvario je ambijent, a i remetio aktere da razviju bolju, bržu, tečniju igru.
Plavljani su zaprijetili u 20. nakon greške Đuričkovića u pre-
Polusezona u Meridianbet 1. CFL završena je utakmicama 19. kola, ali će se konačni računi svoditi u neđelju kada Dečić i Budućnost odigraju zaostali derbi 13. runde domaćeg prvenstva. Duel na Besa Areni počinje u 14 časova
daji pasa iz zadnje linije. Na malom prostoru se pregrupisao nominalni domaćin, povukao je Harada i odigrao na desnu stranu za slobodnog Raičevića koji je šutirao neprecizno.
Novi kiks u odbrani Podgoričani su napravili u 26. minutu kada je napao Bogdanović, nije opalio kada je trebalo, a potom je dodao za Krivokapića koji je izblokiran.
Najbliži vođstvu Podgoričani su bili 60 sekundi kasnije kada je Petrović krenuo u solo prodor i sa distance uputio prizeman udarac uz samu stativu. Malo pravih i konkretnih momenata u prvom poluvremenu, spor ritam, sa dugim pauzama kada je trebalo da se izvede faul ili aut. Sve kontrasno savremenom fudbalu.
Dlanove navijača Jezera zagrijao je Tučević, igrač koji se bolje služi lijevom nogom, ali ovoga puta je pokazao da umije i desnom dobro da zaprijeti –lijepa dijagonala završila je pored Domazetovićevog gola. U nastavku su fudbaleri Dejana Vukićevića izašli sa nešto drugačijim stavom i pristupom – agresivnije i sa presingom. Bilo je to kratkog daha i nadasve neuspješno. Jezero se lako oslobodilo i počelo kako-tako da pritiska, mada bez situacije iz koje je moglo da uradi nešto više.
Aktuelni šampion loš, trom, bezidejan, spor, bez snage da
Sutjeska
0 0
bilo kako opkoli protivnika. Ako već ne ide kroz dodavanje, makar da dugim loptama optereti Plavljane. Ništa od toga. Nemoć ,,plavih“. Toliko zabetonirano je djelovalo tih početnih 0:0, jedna rudarska utakmica da se nekako osjećalo da po tom pitanju ne može ništa da se promijeni. Ipak, meč traje dok arbitar ne svira kraj. Sat je krenuo da okreće 93. minut, a Budućnost je uspjela da skrivi najstrožu kaznu.
Sedmi negativni ishod, novo razočaranje Podgoričana, koji su otišli na raport i izvinjenje malobrojnim fanovima ispod tribine, gdje je riječ i gestikulacije imao i trener Vukićević pod čijom se komandom tim raspao.
GOLEADA U TUZIMA
Igrači OFK Mladosti u dobrom raspoloženju otišli su na odmor nakon pobjedničke goleade protiv Dečića u Tuzima, gdje se mreža tresla sedam puta. Donjogoričani su poveli preko Mrvaljevića u 14. minutu, a prednost duplirali uz pomoć Braunovića, koji je savladao svog golmana u 25. Selimi je smanjio u 51, ali je Vuković u 61. vratio dva razlike u korist gostiju. Vraćao se domaćin i u 87. minutu – pogotkom upravo Braunovića, ali je sastav Marka Šćepanovića nije dozvolio da ispusti ono što je gradio – četvrtu eg-
Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 350.
Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Denković u 41. Žuti kartoni: Juković (Sutjeska), Kaluđerović, Denković, Baošić (Mornar).
SutjeskaMornar 1 Mornar 1
Giljen
Golubović
Dedić (od 46. Damjanović)
Aničić (od 46. Čavor)
Kopitović
Šimun (od 78. Kamara)
Šćekić
Kalezić (od 46. Desančić)
Juković
Furtula (od 69. Tošković)
3 0
Stojanović
Kaluđerović
Denković (od 84. Rovčanin)
Đurišić (od 78. Škrijelj)
Sekulić
Jao (od 58. Zorić)
Baošić
Dubljević (od 58. Dašić)
Martinović
Ljutica (od 84. Vukčević) Stijepović
Stadion: Gradski u Beranama. Gledalaca: 250. Sudija: Branko Odalović
Golovi: 1:0 Rolović (pen) u 90+3. Žuti
Kolić
Osmanović
4 Mladost 2
Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 450. Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 0:1 Mrvaljević u 14, 0:2 Braunović (autogol) u 25, 1:2 Selimi u 51, 1:3 Vuković, 2:3 Braunović u 87, 2:4 u Roganović u 90, 3:4 Božović u 90+5. Žuti kartoni: Ujkaj, Drešaj (Dečić), Radulović, Badnjar, Knežević, Jovanović, Almeida, Vuković, Radusinović (Mladost).
DečićMladost
Radošević
Kajević (od 64. Božović)
Đokaj (od 56. Maraš)
Bajović (od 24. Pavlićević)
Ljuljđuraj (od 56. Maloku)
Ujkaj Selimi Drešaj
Braunović
Striković (od 64. Camaj)
Kordoba (od 26. Radusinović) Vuković (od 79. Vukčević) Dečić
Radulović
Badnjar
Uskoković
Vujisić
Knežević (od 79. Ceklić)
Faust (od 79. Roganović)
Mrvaljević (od 53. Ukšanović)
Almeida
Tabela
1. Sutjeska 19 11 3 5 32:20 36
2. Mornar 19 9 5 5 26:22 32
3. Jezero 19 8 5 6 25:22 29
4. Dečić 18 8 4 6 26:28 28
5. Petrovac 19 6 8 5 27:19 26
6. Mladost 19 8 2 9 30:30 26
7. Budućnost 18 7 4 7 21:17 25
8. Arsenal 19 4 8 7 17:25 20
9. Bokelj 19 4 7 8 23:29 19
10. Jedinstvo 19 3 6 10 10:25 15
zekuciju za ,,žute“ potpisao je Roganović u 90. Nije to bilo sve – inspirativno poluvrijeme sa pet egzekucija zaključio je Božović koji je u debeloj nadoknadi ublažio štetu pulena Nebojše Jandrića Miroljubivo je bilo u sudaru rivala sa Jadrana – bez golova na terenu FSCG između Petrovca i Bokelja. Bilo je prilika na obje strane, ali su mreže na Starom aerodromu ostale netaknute. Pogodaka nije bilo ni u tivatskom Parku, gdje su borbu vodili Arsenal i Jedinstvo.
Stadion: u tivatskom Parku. Gledalaca: 350. Sudija: Luka Pejović. Žuti kartoni: Petović (Arsenal), Šekularac, Cvijović (Jedinstvo).
Božinović Petović Nikolić
Bošnjak Šahman Ražnatović
Bjelopoljci su spojili 12. duel bez trijumfa i polusezonu završavaju kao fenjeraš prvoligaškog karavana, sa četiri boda minusa u odnosu na zonu baraža u kojoj su Kotorani i Tivćani. Davor KAŽIĆ
Novi format takmičenja Evropske lige počinje 5. juna, a kroz njega će se selekcije boriti i za plasman na Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Seniorske odbojkaške reprezentacije
Crne Gore, u obje konkurencije, i naredne godine učestvovaće u Evropskoj ligi, koja će u narednoj izdanju, odlukom Administrativnog borda Evropske odbojkaške konfederacije (CEV), igrati kao jedinstveno takmičenje, takođe će biti i kvalifikaciono za Evropsko prvenstvo 2028. godine.
Takmičenje će se i dalje odvijati po ,,švajcarskom“ sistemu, kroz
tri turnira, pri čemu će svaka reprezentacija jednom biti domaćin. Odbojkaški savez Crne Gore će organizovati prvi turnir u ženskoj i treći turnir u muškoj konkurenciji. Izabranici Ivice Jevtića takmičenje u Evropskoj ligi otvoriće u Austriji, gdje će od 5. do 7. juna 2026. godine igrati protiv domaćina i selekcije Finske. Drugi turnir biće održan u Portugalu od 12. do 14. juna, a pored domaće selekcije naš tim će odigrati i meč protiv Letonije. Crna Gora će biti domaćin
Čelendž kup za odbojkaše (1/16 nala)
trećeg turnira, koji je planiran od 19. do 21. juna, a na kojem će ugostiti reprezentacije Estonije i Švedske. Naše odbojkašice, koje idućeg ljeta očekuje i nastup na Evropskom prvenstvu, Evropsku ligu će početi pred domaćom publikom, od 5. do 7. juna, kada će ugostiti selekcije Gruzije i Slovenije. Takmičenje se nastavlja turnirom u Rumuniji, od 12. do 14. juna, a rivalke izabranicama Jova Cakovića su Rumunija i drugoplasirana ekipa iz preliminarne runde u kojoj učestvuju Danska, Luksemburg, Albanija i Litvanija. Posljednji turnir biće održan od 19. do 21. juna na Kosovu, gdje će naše odbojkašice igrati protiv domaće selekcije i Mađarske.
Rezultati sa svih turnira biće sumirani na jedinstvenoj tabeli, u obje konkurencije, a po šest selekcija boriće se na finalnom turniru (od 1. do 5. jula, mjesta odigravanja biće naknadno određena) za medalje u Evropskoj ligi, ali i plasman na Evropsko prvenstvo. Osigurano mjesto na završnom turniru imaće organizatori, a na finalni turnir će i po pet najbolje plasiranih selekcija iz ligaškog dijela. Na finalnom turniru igraće se dvije grupe sa po tri tima, a nakon mečeva u prvoj fazi po dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale. Po četiri najbolje selekcije iz Evropske lige 2026. i 2027. (ukoliko već nijesu izborile plasman) plasiraće se na Eurovolej 2028. godine. S. J.
ZALAU – Dvorana: „George Tadići“. Gledalaca: 700. Sudije: Merjem Tekol Pelenk (Turska), Ljubomir Petrov (Bugarska). Rezultat po setovima: 25:16, 25:18, 25:21. Poeni iz napada: Zalau 43, Budva 33. Poeni iz bloka: Zalau 10, Budva 3. Poeni iz servisa: Zalau 5, Budva 2. Greške: Zalau 17, Budva 17. ZALAU: Maries (libero), Tepan 15, Ćuk 15, Barta 3, Trif, De Miranda Vargas Viljaka 4, Krisan, Marković, Simoes Rosa Santana 7, Hart 2, Platon (libero), Jonesku 5, Cvetičanin 6.
BUDVA: Močić (libero), Miljanić 9, Lečić, Ćinćur 2, Stanojević 6, Radunović 5, Radonić, M. Joksimović, A. Joksimović (libero), Milosavljević 3, Dodić 11, Cimbaljević 2, Babić. Odbojkaši Budve eliminisani su u šesnaestini finala Čelendž kupa sa dva maksimalna poraza od rumunskog Zalaua. Oba meča su, dogovorom dva kluba, odigrana u Rumuniji, a lider šampiona Rumunije će u osmini finala igrati sa boljim iz dvije utakmice između češkog Brna i švajcarskog Nafelsa. Crnogor-
ski šampion je završio nastup na evropskoj sceni, na kojoj je preskočio prvu rundu Čelendž kupa, sa dvije pobjede protiv Štrasena iz Luksemburga (3:2 u Budvi, 3:1 u gostima).
Interesantno, Budvani su u oba meča protiv Zalaua osvojili isti broj poena – 55, isti je bio rezultat trećeg seta (25:21), dok su u odnosu na prvi meč, dan ranije, izabranici Miljana Boškovića osvojili poen više u prvom (25:16), a poen manje u drugom setu (25:18).
Budva je vodila samo na startu prvog seta (1:0, 2:1), ali je Zalau do sredine seta stigao do nedostižnih sedam poena prednosti (15:8), nakon čega je mirno priveo set kraju. Početnih 5:0
PODGORICA – Poraz u Francuskoj od Burga brzo je arhiviran, Budućnost Voli se pobjedom kod kuće protiv London Lajonsa sa 94:63 vratila na pobjednički kolosijek u Evrokupu.
Drugim trijumfom protiv engleskog tima, još ubjedljivijim nego što je to bio slučaj u gostima, na premijeri nove sezone (86:59), Podgoričani su stigli do sedme pobjede u grupi B, u kojoj su izjednačeni na trećem mjestu sa Turk Telekomom, iza vodećeg tandema Bešiktaš – Burg (imaju po osam pobjeda i dva poraza). London je i četvrti put izgubio u isto toliko mečeva protiv Budućnosti, a trenutno je na skoru 4-6. Budućnost se mučila u prvom poluvremenu, ali od 40:38, u posljednjem minutu druge četvrtine, „plavi“ više nijesu ispuštali prednost. Andrej Žakelj je koristio svih 12 igrača u rosteru, svi su se upisali u strijelce. U tim se vratio i Andrija Slavković nakon što je pauzirao protiv Burga zbog problema sa leđima, a upisao je i prvi poen (sa linije bacanja) ove sezone u Evrokupu. Najbolji trojkaški tim Evrokupa je jedino podbacio u tom elementu (22-5), ali to nije smetalo Budućnosti da dođe do pobjede, uz dominaciju u skoku (4329), manje izgubljenih lopti (9-17) i bolji šut za dva poena (67,6 – 45,8 %).
MUČENJE DO POLUVREMENA
VODIO „PLAVE“ DO SIGURNE POBJEDE: Rašid Sulejmon u akciji
stali u posljednja dva minuta, prestali da igraju agresivno u odbrani i dozvolili gostima da preokrenu, tako što je Tarik Filip pogodio drugu trojku, uz zvuk sirene koji je označio kraj prvog kvartala.
je bio na željenom nivou, pa Podgoričani nijesu uspjeli više od toga da na polovini meča imaju dva posjeda prednosti (42:38).
u korist domaćina odredilo je sudbinu drugog seta, a treći je bio najneizvjesniji. Istina, Zalau se odlijepio na 12:8, a Budvani su prijetili do 23:21, kada je rumunski tim sa dva uzastopna poena stavio tačku na ovaj dvomeč.
Samo je Lazar Dodić bio dvocifren kod Budve sa 11 poena, Miro Miljanić imao je devet, šest je osvojio mladi Vuk Stanojević, a poen manje kapiten Balša Radunović. Kod Zalaua raspoložen je bio nekadašnji crnogorski reprezentativac i bivši član Budvanske rivijere (od 2008. do 2013. godine), Božidar Ćuk, sa 15 poena, koliko je imao Rene Tepan igrajući samo prva dva seta. S. J.
Budućnost je izgubila prvu četvrtinu (25:24) u kojoj je skoro cijelo vrijeme vodila, u dva navrata osam razlike (17:9, 19:11) i 22:15 na dva minuta i 22 sekunde, te imala dvostruko više skokova (10-5), kao i jedini skok u napadu, koji je pretvorila u koš iz drugog napada. Do posljednjeg vođstva od sedam poena, Podgoričani su promašili svega dva šuta iz igre (8-7 za dva, 2-1 za tri poena), ali su
Budućnost je u ovoj četvrtini, u kojoj je nakon skoro pet minuta ostala bez Jogija Ferela zbog dva faula, bolje šutirala za dva poena (80 – 66,7 %), a slabije za tri jer je ubacila jednu trojku iz tri pokušaja, a gosti dvije iz pet. Broj asistencija bio je na strani Podgoričana (7-6), koje je predvodio Nikola Tanasković sa osam poena. Gosti su imali jedinu ukradenu loptu, te dvije izgubljene lopte manje (1-3), a jedino je London kažnjavao rivala nakon izgubljenih lopti (5-0). Budućnost je zaigrala mnogo bolje u odbrani u drugoj četvrtini (primila samo 13 poena, odnosno četiri koša iz igre, od čega tri trojke), a i na poluvremenu je imala dvostruko više skokova (24-12), više i ofanzivnih (8-3), koje je mnogo bolje „unovčila“ iz drugog napada (10-0). Međutim, napad ni-
EPCG Superliga za odbojkašice (12. kolo)
Gosti su drugu četvrtinu otvorili trojkom Lukosinasa za 28:24, pa je Žakelj nakon svega 66 sekundi igre zatražio tajm-aut. London je u još dva navrata vodio četiri razlike (30:26, 33:29), a prednost je čuvao do tri i po minuta prije kraja poluvremena (35:33). Tada je Budućnost serijom 5:0 povela 38:35, Filip je trojkom na kratko vratio izjednačenje (38:38), a onda su Džuvan Morgan i Rašid Sulejmon u posljednjem minutu prvog poluvremena donijeli Podgoričanima četiri poena prednosti na polovini meča. Budućnost je u prvom poluvremenu bila bez ukradene lopte (gosti četiri), a imala je i dalje više izgubljenih lopti (6-4).
BEZ DILEME OD 3. ČETVRTINE
Seriju koju su počeli u drugoj, „plavi“ su nastavili u trećoj četvrtini, u prva četiri mi-
PODGORICA – Oba meča u srijedu završena su maksimalnim rezultatom i pobjedama favorita, kao dan ranije, u 12. kolu EPCG Superlige za odbojkašice. U derbiju kola, Luka Bar je bila bolja od Budućnosti, za desetu pobjedu u prvenstvu, dok su Podgoričanke četvrti put izgubile, drugi put od Baranki. Luku Bar su do pobjede vodile Dijana Vuković sa 15 poena, Teodora Čavić sa 12, Aleksandra Šćekić sa 11 i Anđela Kukobat sa 10. U poraženom timu najbolja je bila Diana Crnojački sa 17 poena. Mediteran je slavio u Pljevljima protiv Rudara i stigao do skora 6-6 u prvenstvu, dok je Rudar i dalje bez osvojenog seta. Anastasija Kovačević sa 24 i Milica Obradović sa 10 poena
u 10. kolu grupe B Evrokupa
10. kolo: Bešiktaš – Lietkabelis 94:85, Kemnic – Panionios 73:68, Burg – Trento 73:91, Ulm
kolo (16/17. decembar): Lietkabelis
Kemnic, Trento – Budućnost Voli, Turk Telekom – Burg, Panionios – Ulm, London Lajons – Bešiktaš.
nuta, pa su sa ukupno 14 poena u nizu poveli 52:38, nakon koša i dodatnog bacanja Aksela Buteja. Tada je bilo jasno da je crnogorski šampion uhvatio pravi ritam, a gosti su prve poene u nastavku meča postigli nakon četiri minuta i 22 sekunde (trojka Dina Vilijamsa). Butej je pogodio i za najveću prednost Budućnosti u ovom kvartalu (62:44), tri minuta prije kraja, koji su Podgoričani imali i na kraju četvrtine (72:54), u kojoj su doma-
PODGORICA - David Mirković nastavio je sa sjajnim partijama u NCAA ligi, bivši krilni centar SC Derbija je u pobjedi Ilinoja protiv Ohajo Stejta (88:80) upisao 22 poena, devet skokova i asistenciju, za 32,5 minuta igre.
Ubacio je četiri trojke iz pet pokušaja i bio najzaslužniji za osmi trijumf svog tima (imaju i dva poraza).
Dvorana: ,,MTEL Morača“ Gledalaca: 1.500.
Sudije: Viklicki, Ćići i Picilkas.
(24:25,
- Spremili smo se za ovo, znali smo što nas čeka. Radili smo i mislim da su stvari koje nam je trener rekao poslije utakmice sa Konektikatom promijenile naš mentalitet i način razmišljanja. Nastavićemo da rastemo kako vrijeme bude odmicalo – kazao je Mirković. Mirković je drugi put u sezoni upisao 20 i više poena, deveti put je imao dvocifren poenterski učinak, ubacio je rekordne četiri trojke i izjednačio rekord sa linije slobodnih bacanja (8-8).
Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je igračima na pobjedi.
- Mislim da smo generalno odigrali dobru utakmicu, pogotovo drugo poluvrijeme. Bila je dobra reakcija poslije Burga, to je bilo najbitnije. Kada smo se opustili u nastavku, igrali smo našu igru - bolju odbranu, malo brže u napadu, a onda je bilo lako. Zaslužena pobjeda sa lijepim brojem navijača. Idemo dalje, za par dana nas čeka nova utakmica. Moramo da se odmorimo i spremimoistakao je Žakelj.
Trener London Lajonsa, Litvanac Tautvidas Sabonis, sin legendarnihog Arvidasa Sabonisa i brat NBA igrača Domantasa, čestitao je Budućnosti na zasluženom trijumfu.
- Nijesmo uspjeli da odgovorimo na fizičku igru Budućnosti u drugom poluvremenu, jednostavno se nijesmo pojavili na terenu u nastavku, a naša igra se raspala. Veoma sam tužan zbog moje ekipe jer se nije borila do kraja, bez obzira što su nam nedostajali neki igrači – kazao je Sabonis.
fikasniji u podgoričkom timu sa 20 poena, Rašid Sulejmon je imao najbolji indeks (21) zbog 16 poena i šest asistencija, a dvocifreni su bili Aksel Butej (14) i Džuvan Morgan (10), koji je imao i sedam skokova. Budućnost u narednom kolu, 16. decembra, gostuje Trentu, sa željom da se revanšira Italijanima za jedini evropski poraz kod kuće u dosadašnjem toku sezone. Prije toga, Budućnost u subotu gostuje Iliriji u ABA ligi. S. JONČIĆ Rezultati i tabela
istakle su se u budvanskom timu, dok je, standardno, najbolja u Rudaru bila Zana Čakar sa 11 poena. Rezultati 12. kola: Luka Bar – Budućnost volej 3:0 (25:21, 25:17, 25:19), Rudar –Mediteran 0:3 (12:25, 13:25, 16:25). Utorak: Herceg Novi – Morača 3:0 (25:12, 25:20, 25:15), Albatros – Gimnazijalac (25:21, 25:11, 25:23). Danas: Jedinstvo – Budva (20 časova). S. J.
ći imali dvostruko više poena od gostiju (30:16) i kada je pitanje pobjednika i definitivno riješeno.
Budućnost je uvećala prednost u skoku (32-19) i u trećem kvartalu je upisala prve tri ukradene lopte, i natjerala rivala da nakon 30 minuta igre ima više izgubljenih lopti (9-7). Podgoričani su rutinski odigrali u posljednjoj četvrtini i na kraju stigli do maksimalnih 31 razlike... Nikola Tanasković je bio naje-
ABA2 liga (4. kolo)
PODGORICA – Košarkaši
Mornara Barsko zlato upisali su drugi poraz u ABA2 ligi – tim Mihaila Pavićevića je izgubio u gostima od Slobode iz Tuzle 88:73 (21:18, 12:15, 30:20, 25:20) pa nakon četiri kola ima polovičan skor. Prvo poluvrijeme je bilo izjednačeno (33:33), a odluka je,
praktično, pala u trećoj dionici koju su Barani izgubili 10 razlike i to zbog pada u posljednja dva minuta. Sloboda je posljednju četvrtinu otvorila parcijalom 7:2, za 15 poena prednosti (72:57), kada je bilo jasno ko će biti pobjednik. U redovima Mornara istakli su se Viktor Vujisić sa 16, Pe-
Efikasniji od njega u ekipi Ilinoja bio je samo Kiton Vagler sa 23 poena, Andrej Stojaković, sin bivšeg košarkaškog asa Predraga Stojakovića, odigrao je jednu od najboljih utakmica od početka sezone, sa 17 poena i četiri asistencije. Dobar učinak u posljednjem meču imao je i Luka Bogavac, u meču u kojem je njegova Sjeverna Karolina slavila protiv Džordžtauna sa 81:61. Bivši bek SC Derbija je za 31 minut igre upisao 14 poena, četiri skoka, te po asistenciju i ukradenu loptu.
Andrija Grbović je sa Ari-
Eliminisani Toronto i Majami Njujork i Orlando u polufinalu NBA kupa
PODGORICA - Njujork se iz trećeg pokušaja prvi put plasirao u polufinale NBA kupa, pošto je u noći između utorka i srijede po našem vremenu u gostima pobijedio Toronto 117:101. Toronto je bio nepobijeđen u četiri meča grupne faze, u periodu kada je u NBA ligi, inače, imao 13 pobjeda i poraz, ali je nakon toga upisao pobjedu i šest poraza. Reptorsi su promašili 13 od 15
tar Krivokapić sa 14 i Kris Ostin sa 12 poena. O’Šouen Vilijams i Sani Čampara su upisali po 25 poena za Slobodu, dok se na 23 poena zaustavio Vladimir Tomašević, bivši igrač Ibram Jedinstva, Podgorice i Sutjeske. Mornar u narednom kolu, 17. decembra, dočekuje Široki. S. J.
prvih šuteva na meču, pa je Njujork poveo 34:13 i uhvatio zalet ka pobjedi. Nikse je do pobjede predvodio Džejlen Branson sa 35 poena, a pratili su ga Džoš Hart sa 21 poenom, šest skokova i četiri asistencije, Mikal Bridžis sa 15 poena i Karl Entoni Tauns sa 14 poena i 16 skokova. Najbolji kod Toronta bio je Brendon Ingram sa 31 poenom (17 u prvoj četvrtini), te šest skokova i asistencija,
zonom Stejt pobijedio u meču protiv Sjeverne Arizone (73:48), a krilni košarkaš je upisao tri poena (pogodio je trojku), šest skokova i dvije asistencije. Arizona Stejt sada ima skor 7-2.
Fedor Žugić je zabilježio pet poena i skok u porazu Krejtona od Nebraske sa 71:50… S. J.
Džamal Šid je dodao 18 poena i osam asistencija. Njujork će u polufinalu, koje je na programu u Las Vegasu, da igra protiv Orlanda, koji je na svom terenu pobijedio Majami 117:108. Majami je pogodio prvih šest šuteva na utakmici i poveo 15:0, nakon nešto manje od tri minuta igre, ali je do kraja meča loše šutirao za tri poena (33-8), pa je Orlando preokrenuo meč, koji je prelomljen nakon dva minuta i šest sekundi igre u posljednjoj dionici kada je Dezmond Bejn pogodio dvije trojke, te koš i dodatno bacanje i odveo Orlando na nedostižnih ,,plus 14“ (103:89). Bejn je za 38 minuta zabilježio 37 poena, šest skokova i pet asistencija, Džejlen Sags je dodao 20 poena, Paolo Bankero 18 poena, sedam skokova i četiri asistencije, a Vendel Karter junior 14 poena i 10 skokova. Najefikasniji kod Majamija bili su Norman Pauel sa 21, uz sedam skokova, Tajler Hiro sa 20 poena, uz sedam skokova, te Endru Vigins i Bem Adebajo (osam skokova) sa po 19 poena. U preostalim četvrtfinalnim mečevima sastaju se Oklahoma - Finiks i Los Anđeles Lejkers - San Antonio. S. J. Našem
Pod pokroviteljstvom
lokalne uprave, ŠK Danilovgrad –Talj je, u saradnji sa Šahovskim savezom Crne Gore, organizovao minulog vikenda tradicionalni 19. po redu Memorijal ,,Ljubodrag Ljubo Đurović“ u znak sjećanja na divnog čovjeka koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre ne samo u rodnom mjestu nego i Crnoj Gori uopšte.
Turnir je održan u Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“, uz srdačno gostoprimstvo direktorice ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove Aleksandre Zotović i čitavog nastavničkog kolektiva sa pomoćnim osobljem. Na spisku učesnika našlo se čak 100 matadora i amazonki iz Švajcarske, Albanije, Rusije, Srbije i Crne Gore, čime je ovo prestižno takmičenje međunarodnog karaktera dobilo još više na značaju kada je riječ o kvalitetu i masovnosti.
Na svečanom otvaranju prisutnima su se obratili predsjednik opštine Aleksandar Grgurović, direk-
torica Gimnazije Zotović i naš legendarni velemajstor Bonja Ivanović i sa posebnim pijetetom govorili o liku i djelu Đurovića ističući njegov trud i učinak na prosperitetu šaha u ovoj sredini. Zatim je predsjednik ŠSCG
Jovan Milović uručio specijalnu šahovsku garnituru predsjedniku Grguroviću, a koji se zahvalio Ivanoviću na prisustvu i u znak sjećanja na ovaj susret dodijelio mu plaketu za izuzetan doprinos prosperitetu drevne igre u gradu na Zeti. Odigrano je devet kola po švajcarskom sistemu, a prvi
Završeno prvenstvo Crne Gore za dame Šampionka Kira Popova
Prvotimka ŠK Dama
iz Budve Kira Popova osvojila je titulu prvakinje na pojedinačnom seniorskom šampionatu Crne Gore za žene, koje je održano u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici. Kira je sakupila 5,5 poena i turnir završila bez poraza sa pet pobjeda i jednim neriješenim ishodom i pri tome uvećala lični rejting za 70 ELO. U odlučujućem okršaju za prvo mjesto, trinaestogodišnja osnovka Popova je
u posljednjem kolu slavila protiv vršnjakinje Sofije Milović (Elektroprivreda), koja se okitila srebrnom medaljom sa četiri poena. Bronzana je pripala Dorotei Andrijašević (Dijagonale) sa tri, koliko su uknjižile i Ines Đenđinović (Mornar) i Nikolina Dževerdanović (Kotor).
Zatim slijede: Tara Ivanović (Budućnost) sa 2,5, te Jovana Aćimić (Dijagonale) i Marija Bajić (Nikšić) koje su ovoga puta ostale bez učinka.
kroz cilj prošao je desetostruki seniorski prvak Crne Gore i standardni prvotimac podgoričke Budućnosti, velemajstor Nikola Đukić sa osam poena koliko je na drugom mjestu sakupio i njegov klupski drug intermajstor Blažo Kalezić, ali sa slabijim buholc koeficijentom. Dominaciju našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva ovjerio je GM Dragiša Blagojević osvajanjem bronzane medalje sa poenom manje. - Kad se u jakoj konkurenciji osvoji osam poena iz devet partija, čovjek mora biti zadovoljan – rekao je komen-
tarišući uspjeh u Danilovgradu Nikola Đukić. On ističe, da bi ovakav učinak na nekim turnirima donio ubjedljivo prvo mjesto. - Ovog puta je moj klupski drug Blažo Kalezić odigrao izvanredno, pa je samo pola poena Buholc koeficijenta odlučilo o pobjedniku turnira. Bilo je partija koje sam odigrao vrlo kvalitetno, ali i duela u kojima je za uspjeh bila potrebna velika doza sreće. Tu se posebno izdvaja dramatična partija sa Aleksandrom Tomićem, u kojoj je protivnik propustio priliku da me matira u jednom
Podgorica u neđelju domaćin,,Memorijala
Pod pokroviteljstvom glavnog grada, Šahovski klub Budućnost CEDIS, u saradnji sa ŠSCG, organizuje peti međunarodni turnir po ubrzanom tempu, Memorijal „Radojica Dabetić“, u znak sjećanja na jednog od najboljih crnogorskih šahista i trenera koji je za života pružio nemjerljiv doprinos afirmaciji i popularizaciji drevne igre u našoj zemlji uopšte.
Takmičenje će se održati 14. decembra u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 2.500 eura, a prvoplasiranom će pripasti
potezu, što nije baš uobičajeno na ovom nivou. Svakako sam zadovoljan i što je Dragiša Blagojević upotpunio trijumf igrača Budućnosti trećim mjestom, kao i Đorđe Žižić i Mateja Popović osvajanjem specijalnih nagrada – ističe crnogorski velemajstor. Đukić napominje da na ovakvim turnirima rezultat ipak nije najvažnija stvar. - Najvažnije je što smo se ponovo okupili u velikom broju da se sjetimo istaknutog sportskog radnika i dobrog čovjeka. Želim da se zahvalim porodici Đurović,
opštini Danilovgrad i ŠK Danilovgrad-Talj na još jednom lijepom turniru i radujem se budućim susretima na istom mjestu - zaključio je Nikola Đukić. Među nagrađenima su i IM Aleksandar Tomić, FM Miloš Vlatković, FM Peko Đurović, MK Veljko Draganić, GM Milan Draško, FM Andrej Šuković i MK Vuk Miletić koji su uknjižili po 6,5 poena. Posebna priznanja za ostvarene rezultate i dobar plasman dobili su: najbolja dama Mateja Popović, veterani Slavko Radulović i Božidar Ivanović, omladinac Đorđe Žižić i najuspješniji predstavnik grada domaćina Nikola Sekulić. Slavljenicima nagrade su uručili članovi organizacionog odbora: Miodrag Ćupić Predrag Vujović i Neđeljko Mrvaljević, te Branimir Đurović u ime porodice, dok je predsjednik opštine Aleksandar Grgurović čestitao svima na fer i korektnim nastupima i ostvarenom uspjehu. Turnir su bez ijedne primjedbe uspješno priveli kraju međunarodne sudije Igor Vujačić i Momčilo Pekić
500. Specijalna priznanja su namijenjena najuspješnijoj dami, omladincu i veteranu te najbolje plasiranim učesnicima po osnovu rejtinga do 1700, 2.000 i 2.200 ELO,
Završen Svjetski kup u indijskoj Goi
Sindarov FIDE prvak
Uzbekistanac Javohir
Sindarov osvojio je FIDE
Svjetski kup u indijskoj Goi pobijedivši u finalu Kineza Ji Veja
Dvije klasične partije završene su remijem, pa je odluka o prvaku pala u taj-breku.
Poslije dva neriješena ishoda u rapidu Sindarov je slavio u brzopoteznom meču. Oni su ujedno obezbijedili i mjesta za turnir kandita, kao i Rus Andrej Esipenko, koji je u okršaju za treće mjesto savladao Nodirbeka Jakubojeva sa 2:0.
kao i najboljem predstavniku Budućnosti. Svečano otvaranje turnira obaviće se u 10 časova, a prvo kolo startuje pola sata kasnije.
Za veliki podvig na ovom prestižnom takmičenju Sindarovu je, pored novčane nagrade od 120.000 dolara, dodijeljena i počasna titula „Zaslužni sportista Republike Uzbekistan“ za nemjerljiv doprinos razvoju drevne igre u u ovoj zemlji i postizanju rezultata na planetarnom nivou, dok je od predsjednika države na poklon dobio trosobni stan.
11. decembar 2025.
PODGORICA – Veliki dan za Luku Bakića – iskusni stonoteniser prvi put u karijeri dobio je priznanje za najuspješnijeg paraolimpijca godine.
Zaslužio ga je osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu, njegovim prvim pojedinačnim odličjem sa velikih takmičenja. Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istom gradu, sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem
REZULTAT KARIJERE
- Ostvario sam najveći i najznačajniji rezultat u karijeri. Naravno, uz ekipnu medalju 2019. godine u istom gradu. Helsingborg nam nekako odgovara, mnogo velikih rezultata je tamo ostvareno. Prezadovoljan sam igrom i rezultatom, to je kruna karijere. Glava je bila presudna jer igrao sam i ranije četvrtfinala najvećih takmičenja i uglavnom gubio. Samo zbog psihe, ne zbog kvaliteta. Turnir je protekao u lijepom ambijentu, nijesam očekivao ništa, fokus je bio na igru i rezultat – rekao je Bakić. Kazao je da mu stoni tenis znači mnogo više od rezultata.
- Vraćao sam mu se i kada sam gubio i kada su se urušavali neki snovi – dodao je Bakić. Imao je poruku i za Filipa Radovića, koji je diskvalifikovan s EP jer je bacio reket nakon poraza.
- Ne sumnjam da će on ponovo osvajati medalje. Mlađi je od mene devet godina, a ja sam uz njega postao bolji igrač. On je prije svega vrlo dobar momak, gledam ga kao mlađeg brata. Vrhunski je čovjek i sportista, mnogo mi je pomogao u karijeri – rekao je Bakić. Za najboljeg trenera proglašen je Čedomir Damjanović, selektor parastonoteniske reprezentacije.
- Bakić je odradio takmičenje u grupi kako treba, nakon poraza od Matea Bohasa imao je ozbiljan meč protiv Njemca Mia Vagnera. Imali smo malo sreće i na žrijebu u nokaut rundi jer smo na startu dobili Špan-
Danas počinje
juniorsko prvenstvo
Evrope u boksu
Nastupaju
Otašević,
Raičević, Mrdak i Roganović
PODGORICA - Njemački
grad Kinbaum domaćin je juniorskog prvenstva Evrope, na kojem će se od danas za medalje boriti i četvorica crnogorskih boksera.
Crnogorski boks predstavljaće
Luka Otašević (do 48), Nikola Raičević (do 50), Strahinja Mrdak (do 52) i Matija Roga-
ca Marlona Lopesa. U polufinalu dobili smo Poljaka Igora Mištala, u briljantnom meču, u kojem je Bakić dominirao –rekao je Damjanović. Bakićevo srebro najbolji je trenerski rezultat Damjanovića u paraolimpizmu.
- U redovnom stonom tenisu sa Filipom Radovićem postigao sam velike rezultate. Radović je bio u timu svjetskih nada do 13 i selekciji Evrope do 13 godina – rekao je Damjanović. Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, koja je osvajanjem sedmog mjesta na Evropskom prvenstvu
A divizije u Pajulahtiju izborila opstanak u eliti.
Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronze na završnom turniru Lige šampiona u portugalskom Matozinjošu i četvrtog mjesta na klupskom prvenstvu svijeta u finskom Espu.
- Moramo biti zadovoljni, ne možemo reći da su to mali rezultati. Što se tiče EP, ciljali smo bolji plasman, nažalost nijesmo uspjeli. Priznanje znači i predstavlja podstrek za još bolji i jači rad – rekao je kapiten Marko Nikolić
nović (do 80 kilograma). Prvi nastupi izabranika selektora Nikole Ružića zakazani su za danas, a sva četvorica šampionat će početi mečevima šesnaestine finala.
Otašević će se boriti protiv Engleza Vilijama Saundersa, Raičević protiv Njemca
Davida Haleda, dok će rival Roganoviću biti Albanac Rezart Muha.
Sjutra će u ring Strahinja Mrdak, kojem će prvi rival biti domaći borac Ahmed Sarmout. Selektor Ružić kazao je da je crnogorska reprezentacija doputovala u Njemačku maksimal-
ISKRA OPET SIJA
Četvrtu godinu zaredom najbolja mlada paraolimpijka je plivačica Iskra Dedivanović. Obarala je lične rekorde na Evropskim igrama mladih parasportista u Istanbulu i finalima Svjetske serije u Linjanu. Pripala su joj odličja i u Pragu, kao i na brojnim regionalnim paraplivačkim takmičenjima.
- Zadovoljna sam godinom, bila je uspješna. Imala sam uspona i padova, ali je odličan nastup na mitingu u Zagrebu sve to zatvorio. Uspjesi i vremena koja sam isplivala su mi važni i srećna sam zbog toga.
no fokusirana i fizički spremna. - Odlična atmosfera vlada u timu i momci jedva čekaju da uđu u ring. Svi su svjesni težine žrijeba, ali i prilike koja im se pruža. Radi se o jakim protivnicima, naročito kad boksujete protiv domaćih boraca, ali naši bokseri imaju kvalitet i vjerujem da će pružiti svoje najbolje izdanje - rekao je Ružić. Prema njegovim riječima, cilj je da momci pokažu borbenost, disciplinu i karakter.
- Rezultat će doći kao posljedica toga - rekao je Ružić i istakao da crnogorski tim ima realne ambicije da napravi iskorak.
- Naporno smo radili tokom priprema i očekujem da se to vidi već u prvim mečevima. Vjerujem u ove momke i siguran sam da nas čekaju dobri nastupi -rekao je Ružić.
U stručnom štabu reprezentacije, pored njega, još su treneri Boško Drašković i Slavko Mrdak. R.P.
ma vida u poljskom Žešovu. Sa reprezentacijom Crne Gore bio je 11. na Olimpijadi za slijepe i slabovide u Vrnjačkoj Banji, a bio je i dio IBCA tima koji je osvojio četvrto mjesto na Šahovskoj paraolimpijadi u Astani. Nikolić je predvodio crnogorsku reprezentaciju do sedmog mjesta i opstanka u A diviziji Evropskog prvenstva. Bio je najbolji strijelac finalnog turnira Lige šampiona u Matozinjošu, na kojem je ekipa Nikšića zauzela treću poziciju, kao i dio tima koji je završio kao četvrti na finalnom turniru klupskog prvenstva svijeta u Espu. Đinović je osvojio deveto mjesto na Evropskom prvenstvu u Osijeku i svega 0,6 dijela kruga odvojilo ga je od plasmana u finale u disciplini R3 – vazdušna puška ležeći stav, deset metara. Bio je sedmoplasirani u finalu Gran prija u Novom Sadu, a ove sezone debitovao je u disciplini malokalibarska puška ležeći stav (R6).
TOMIĆ: PONOSNI SMO
NA BAKIĆA
Obraćajući se Luki Bakiću, predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić rekao je da je evropsko srebro rezultat 25-godišnjeg truda i predanosti.
Za sljedeću godinu cilj je da budem bolja nego ove godine. Kreće sakupljanje bodova za Los Anđeles i plasman na Paraolimpijske igre je moj cilj –kazala je Dedivanović. Priznanjem za izuzetan sportski rezultat nagrađen je šahista Predrag Nikač, a priznanja za ostvareni rezultat dobili su golbalista Nikola Nikolić i parastrijelac Milan Đinović Nikač je trofejnu karijeru upotpunio osvajanjem bronzanih medalja u klasičnom i brzopoteznom šahu na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnja-
- Od hladnih podgoričkih sala, Budućnosti, Njemačke, Luksemburga, Španije, do Banata i ravne Vojvodine, s osmijehom koji je i toliko širok čak i u teškim trenucima. Sjećam se tvojih poraza u mečevima za medalju, sve si to s osmijehom prebrodio i bio istrajan. Ljudi treba da znaju koliko traje naš put, da to nije 20 dana, već više od 25 godina i dočekao si ono što svi sportisti sanjaju. Bio si veličanstven u Helsingborgu, odigrao nestvarne mečeve. Svi moramo da budemo ponosni na tebe i samo treba da nastaviš tako, zajedno sa Filipom Radovićem jer vi ste tim i u pobjedama i u porazima. To je smisao naše paraolimpijske porodice. Ponos, slika i prilika kako treba da izgleda naše društvo – rekao je Tomić. N. KOSTIĆ
Helmut Marko, stub projekta, napustio Red Bul, poslije dvije decenije saradnje
Najbitniji čovjek rekao ,,kraj“
PODGORICA - Red Bul se suočio sa tektonskim promjenama odmah po završetku F1 sezone – tim ostaje bez čovjeka koji je jedan od ključnih arhitekata njihove dominacije. Helmut Marko, stub projekta još od prvog dana, napustio je ekipu poslije dvije decenije saradnje. Austrijanac je bio dio Red Bula od 2005. godine, kada je ovaj tim ušao u svijet Formule 1. Kao savjetnik, imao je uticaj na gotovo svaki segment funkcionisanja, a paralelno je bio uključen i u razvoj drugog tima, Rejsing Bulsa. Sada, sa 82
godine, odlučio je da je vrijeme za kraj. Njegov odlazak označava kraj jedne ere. Helmut je bio jedan od ključnih ljudi u stvaranju šampionskog projekta koji je lansirao Red Bul ka vrhu. Tokom njegovog mandata tim je osvojio šest konstruktorskih titula i čak osam vozačkih – četiri u eri Sebastijana Fetela, a četiri zahvaljujući Maksu Ferstapenu Red Bul je pod njegovim vođstvom ukupno upisao više od 120 pobjeda i veliki broj podijuma, ispisujući jednu od najuspešnijih priča modernog doba Formule 1. J. T.
Kada je već donijeta odluka da i poslije odstupanja srpske vojske iz Podgorice za Skadar, usamljena Crna Gora nastavi borbe sa tako nadmoćnijim neprijateljem, onda je načelnik štaba Vrhovne komande trebao malo više pažnje da pokloni tom tada najosjetljivijem dijelu odbrambenog fronta Crne Gore. Priče o neozbiljnom ponašanju knjaza Petra a naročito o njegovoj vojničkoj nedoraslosti da komanduje tim vrlo osjetljivim i vrlo važnim frontom nijesu bile nepoznate pukovniku Petru Pešiću. Pa zašto onda taj svemoćni komandant crnogorske vojske ne postavi za komandanta toga fronta oficira boljih vojničkih sposobnosti napr. brigadira Luku Gojnića, Radomira Vešovića, Mila Matanovića ili Petra Martinovića? Ili, kad već ne uradi to, a kako mu je taj front bio na domaku jedne lake jutarnje šetnje – zašto lično ne izađe na Lovćen, da se na licu mjesta uvjeri o stanju odbrambenih mjera i da da potrebna uputstva o odbrani, jer je od nje zavisilo „biti ili ne biti!” Petar Pešić je bio spreman generalštabac, pisac taktike pješadije još prije balkanskih ratova i njemu je bilo vrlo dobro poznato, da se sa spoljnih padina (padina prema moru) ne može voditi borba bez svoje moćne artiljerije protivu te ogromne mase modernih austrijskih topova sa ratnih brodova i obalskih forova! Ti su topovi mogli uništiti sve što se živo nalazi na toj lovćenskoj strani prema njima. Zašto onda ne izdade uputstvo, da se glavnina povuče sa tih spoljnih padina Lovćena i da se postavi na pogodne oslone tačke na suprotnoj – unutraš-
Za crnogorsku vojsku kriza je počela dolaskom Petra Pešića za načelnika Vrhovnog štaba te vojske. U početku je bila neosjetna pa se tokom 1915. godine pojavljivala sve jasnije, dok nije dospjela do svoga vrhunca
njoj strani Lovćena, gdje bi bila van zone te ubitačne vatre sa ratnih brodova i obalskih forova, a odakle bi pojedine brigade ili bataljoni mogli sa jurišima dočekivati neprijateljsku pješadiju prilikom njenog izbijanja na greben?
Događaji su dokazali da se sa prijemom borbe na spoljnim padinama Lovćena samo išlo na ruku neprijatelju, da sa malo žrtava i napora postigne uspjeh, naime, da uništi ili onesposobi svu artiljeriju i mitraljeze, a naročito da tom strahovitom artiljerijskom va-
trom porazno djeluje na psihu boraca, da ih impresionira da im je dalja borba beznadežna. Treba li za ovo očiglednijeg dokaza od razlike koju su pokazale trupe koje su izdržale vatru u tom ognjenom paklu, a koje radi toga i samo radi toga nijesu bile u stanju da preduzmu povratni napad, - i trupa dovedenih iz opšte rezerve, koje su s poletom jurnule na neprijatelja.
Na dan 9. januara 1916. kada je neprijateljska 47. divizija izbila na položaj Kuk, komandant Lješanskog bataljona kapetan
Marko Radunović, po svojoj inicijativi izdvaja iz svog bataljona četiri čete (bataljon je imao 8 četa) i upućuje ih pod komandom poručnika Radoja Ćetkovića da preotmu Kuk od neprijatelja. „Razvila se borba prsa u prsa na Kuku, koji je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku. Naposljetku, nakon višečasovne borbe, pješadija 47. divizije uspjela je da skrši otpor četiri čete iz Lješanskog bataljona.”
Sa isto takvim se junaštvom borila i Kučkobratonoška brigada, o čijoj je borbi major srpske vojske Ljubiša Borisavljević, u brošuri „Pad Lovćena”, str. 37 rekao i ovo: „Kuči i Bratonožići su se herojski borili ... Priroda viteštva nije im dala da uzmaknu” (Major Borisavljević je tada bio u štabu Lovćenskog odreda). Borile bi se tako isto i tri brigade Lovćenskog odreda, čijeg su junaštva svjedoci: Taraboš, Brdica, Štoj, Bregalnica i druga bojna polja, da su s njima umjeli ili htjeli da komanduju visoki komandanti kako valja.
VRHUNAC KRIZE
Po definiciji strategije pobjeda je potpuna tek onda kada je neprijateljska živa sila (oružana sila) potučena na bojnom polju tako da pred pobjediočevom armijom položi oružje ili se ranije, prije bitke, odreče borbe i prihvati sve uslove mira nametnute od pobjedioca. Glavno je to da se odrekne dalje borbe, čime se priznaje da je pobijeđena. Osvajanjem teritorije, gradova, prijestonice, važnih strategijskih, ekonomskih, političkih itd. centara postižu se samo ciljevi manjeg, privremenog znača-
Austrougarski topovi su mogli uništiti sve živo što se nalazi na toj lovćenskoj strani prema njima. Zašto onda Petar Pešić ne izdade uputstvo, da se glavnina povuče sa tih spoljnih padina Lovćena i da se postavi na pogodne tačke na unutrašnjoj strani Lovćena?
ja. Ne treba nam ljepšega primjera za potvrdu opravdanosti ovog gledišta od slučaja Srbije 1915.-1918. godine. Kriza o kojoj mislim da govorim biće posmotrena sa tog naprijed iznijetog gledišta.
Dakle: Tačno po naprijed pomenutoj definiciji maršal Makenzen bio je postavio kao glavni cilj potpuni obuhvat i potom uništenje srpske vojske. Docnije, prilikom operacije protiv Crne Gore, takav isti cilj postaviće i general Keveš, komandant Treće austrougarske armije, kome je njegova Vrhovna komanda povjerila zadatak da uništi crnogorsku vojsku.
Prema tome, kriza je stvarno počela sa danom kada su udružene neprijateljske armije preduzele ofanzivu na Balkanu, početkom oktobra 1915., a vrhunac te krize bio je: Za srpsku vojsku, u prvoj fazi, za vrijeme povlačenja iz doline Zapadne Morave ka Kosovu i Metohiji, a u drugoj fazi, za vrijeme povlačenja od Peći ka Podgorici. Za crnogorsku vojsku kriza je počela sa dolaskom pukovnika Petra Pešića za načelnika Vrhovnog štaba te vojske. Naravno, u početku je bila neosjetna pa se tokom 1915. godine pojavljivala sve jasnije i jasnije dok nije dospjela do svoga vrhunca, koji je nastao onog dana kada je i posljednji puk srpske vojske odmaršovao
iz Podgorice za Skadar, a postala je neizbježna 3. januara 1916. godine kada je na upravu zemlje došla beskičmenjačka vlada Lazara Mijuškovića, što ćemo vidjeti malo docnije.
KAPITULACIJA
CRNOGORSKE VOJSKE, 22. JANUARA 1916. Naredba cjelokupnoj crnogorskoj vojsci O.Br.128 za 21. januar 1916. godine glasi: Danas, u dva sata po podne dobio sam akt od g. Ministra vojnog pod br. 412 koji glasi: Pošto je Nj.V. Kralj Gospodar odsutan iz zemlje, to je Kraljevska vlada, a na osnovi člana 16. zemaljskog ustava preduzela vlast i riješila da se vojska raziđe sa položaja, te prema tome vojska i ne postoji već samo narod. Na osnovi ovoga vi se razrješavate dužnosti načelnika štaba Vrhovne komande i stavljate se na raspoloženje Nj.V. Visočanstvu knjazu Mirku. Na osnovi prednjeg naređujem komandantima da gornje saopšte jedinicama i da vojsku odmah raspušte svojim kućama, a od moje strane saopštite oficirima, podoficirima i vojnicima moju najtopliju zahvalnost za junačko, slavno, dostojno i ako uzaludno vojničko držanje. Ja iz Crne Gore nikuda neću, već ostajem da sa mojim ratnim drugovima snosim sve teškoće koje nas očekuju. Načelnik štaba, divizijar – serdar Janko Vukotić“. (Nastavlja se)
Četvrtak, 11. decembar 2025.
Broj: 0102-7366/1; Podgorica, 10. 12. 2025. godine
ZA IDEJNO RJEŠENJE VIZUELNOG IDENTITETA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST (EKIP)
1. Predmet konkursa Predmet konkursa je dizajn vizuelnog identiteta i logoa Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Konkursni rad treba da sadrži logotip (grafički element) sa akronimom - EKIP“, u kolor i crno-bijeloj verziji rješenja.
2. Naručilac
Organizator konkursa, odnosno naručilac jedinstvenog idejnog rješenja vizuelnog identiteta logoa je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (čiji skraćeni naziv je EKIP) , PIB: 02326710, sa sjedištem u Podgorici, na adresi Bulevar Džordža Vašingtona br. 56 , koju zastupa Marija Konjević , direktorica (u daljem tekstu: „Naručilac“). Odluku po konkursu donosi Savjet Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (u daljem tekstu: Savjet)
3. Cilj Cilj konkursa je izbor jedinstvenog idejnog rješenja vizuelnog identiteta Naručioca.
4. Polazišta i okvir konkursa
Identitet i vrijednosti: Logo treba da odražava identitet vrijednosti Naručioca, u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama Zakonom o poštanskim uslugama . Važno je da vizuelno rješenje bude prepoznatljivo, moderno i relevantno za široku publiku.
Prepoznatljivost: Vizuelni identitet treba da bude jedinstven i prepoznatljiv. Logo bi trebao biti lako pamtljiv. Estetika i kreativnost: Dizajn logoa treba da bude estetski privlačan, kreativan i jednostavan. Korišćenje boja, tipografije i oblika treba da bude pažljivo odabrano kako bi se postigao vizuelni utisak koji odgovara prepoznatljivosti Naručioca, kao nezavisnog regulatornog tijela za oblast elektronskih komunikacija poštanskih usluga, koji djeluje u cilju unapređenja regulatornih i tržišnih uslova za obavljanje djelatnosti elektronskih komunikacija i poštanskih usluga, dodjele ograničenih resursa: radio-frekvencija i numeracije
Prilagodljivost: Logo treba da bude fleksibilan prilagodljiv različitim formatima i veličinama, lako primjenjiv na različite platforme i medije, uključujući televiziju, digitalne kanale i štampane materijale. Trebao bi izgledati dobro, kako na malim ekranima kao što su mobilni telefoni, tako i na velikim površinama poput televizijskog ekrana, konferencijskog panoa i slično.
Originalnost: Od učesnika se očekuje da predstave originalna rješenja koja se ističu i izdvajaju od drugih logoa u medijskom i širem kontekstu. Kopiranje ili plagiranje tuđih dizajnerskih radova nije dozvoljeno rezultiraće diskvalifikacijom.
Jednostavnost i jasnoća : Logo treba da bude jednostavan jasan u svojoj kompoziciji kako bi bio lako prepoznatljiv i čitljiv.
Napomena: Ove smjernice služe kao okvir i vodič za izradu logoa za Naručioca, ali učesnici imaju slobodu da se kreativno izraze i predstave originalne ideje koje se usklađuju sa ciljevima Naručioca Više informacija o djelatnosti Naručioca učesnici konkursa mogu naći na web sajtu Naručioca www.ekip.me, kao i u Zakonu o elektronskim komunikacijama („Službeni list Crne Gore“ broj 100/24) u Zakonu o poštanskim uslugama („Službeni list Crne Gore“ br. 57/11, 55/16, 55/18, 84/24)
5. Opšti uslovi
5.1. Formalne odlike konkursa Konkurs je javan, jednostepen i anoniman. Učesnici konkursa trebaju dostaviti idejno rješenje logotipa. Idejno rješenje treba da uključuje:
▪ logotip sa akronimom – „EKIP“,
▪ minimalnu udaljenost oko logotipa koja mora ostati prazna ,
▪ pravilnu i nepravilnu upotrebu logotipa na različitim pozadinama
▪ tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja (do 1.000 riječi)
▪ izgled predloženog rješenja pored kojeg treba da stoji pun naziv Naručioca, na CSBH jeziku – „Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i na engleskom jeziku – „Agency for Electronic Communications and Postal Services ,
▪ primjena logotipa na sljedećim materijalima: memorandumu, poslovnom pismu, e-mail potpisu, prostornom obilježavanju/info tabli u enterijeru i eksterijeru, na vozilu (automobilu) i vizit kartic sa punim nazivom Naručioca. Savjet će, od prijavljenih radova, izabrati tri rada koja će rangirati. Nakon završenog rangiranja autor prvorangiranog rješenja mora dostaviti Knjigu grafičkih standarda i ostalu potrebnu dokumentaciju vezanu za upotrebu logotipa, koja je navedna u tački 11.
5.2. Pravo učešća
Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica sa teritorije Crne Gore (individualno ili u grupi) – pravno lice registrovano u Crnoj Gori ili fizičko lice koje je državljanin Crne Gore sa stalnim prebivalištem tj. strani državljanin sa dozvolom za stal ni boravak u Crnoj Gori. Moguće je poslati više od jednog rješenja, pri čemu se svako rješenje dostavlja kao pojedinačno rješenje (prijava) sa cijelokupnom pratećom dokumentacijom.
5.3. Sukob interesa Na konkurs se ne mogu prijaviti osobe koje su u sukobu interesa tj. osobe koje učestvuju u sprovođenju konkursa: zaposleni i direktor Naručioca, članovi Savjeta Naručioca, njihove kompanije, članovi njihovih porodica sa njima povezana lica.
Direktor članovi Savjeta Naručioca potpisuju izjavu o nepostojanju sukoba interesa. 6. Sadržaj konkursnog elaborata Rješenje mora biti lako uočljivo, visokih estetskih i vizuelnih odlika. Rješenje mora biti izvjesna grafička kompozicija koja će predstaviti djelatnost Naručioca. Rješenja treba dostaviti u štampanoj formi i digitalno na prenosnom medijumu (USB flash -drive). Digitalni materijal mora u potpunosti reflektovati ono što je poslato u štampanom obliku (svaki fajl mora biti dostavljen u odštampanoj formi, čak iako mu je namjena isključivo za digitalnu upotrebu). Konkursni elaborat mora da sadrži ispod navedene elemente Knjige grafičkih standarda formata A4 (horizontalna orijentacija) to:
▪ logotip sa akronimom – „EKIP , ▪ minimalnu udaljenost oko logotipa koja mora ostati prazna , ▪ pravilnu i nepravilnu upotrebu logotipa na različitim pozadinama , ▪ tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja (do 1.000 riječi)
▪ izgled predloženog rješenja pored kojeg treba da stoji pun naziv Naručioca, na CSBH jeziku – „Agencija za elektronske komunikacije poštansku djelatnost“ i na engleskom jeziku – „Agency for Electronic Communications and Postal Services “
▪ primjena logotipa na sljedećim materijalima: memorandumu, poslovnom pismu, e-mail potpisu, prostornom obilježavanju/info tabli u enterijeru i eksterijeru, na vozilu (automobilu) i vizit kartic sa punim nazivom Naručioca 7. Način prijavljivanja Konkursni elaborat treba dostaviti na A4 formatu (horizontalna orijentacija), označen šifrom u gornjem desnom uglu i na digitalno prenosnom medijumu (USB flash drive). Konkursni elaborat, zajedno sa ostalim dokumentima, se dostavlja u zatvorenoj bijeloj koverti na kojoj je naznačeno "Učešće na Javnom konkursu za idejno rješenje vizuelnog identiteta". Autor/autorka/autori sami osmišljavaju šifru, koja treba da sadrži maksimum šest karaktera koji ne smiju asocirati na autora (sastavljena od slovnih brojčanih karaktera). U slučaju povrede anonimnosti, na bilo koji način, učesnici će biti eliminisani. Pristigli radovi ne smiju biti otvoreni prij e zasijedanja Savjeta. Podaci o autoru ili autorskom timu: U zatvorenoj bijeloj koverti sa natpisom “Autor šifre”, priložiti: ime i prezime autora (autorskog tima), adresu, kontakt telefon, e -mail, broj žiro računa i naziv banke. Ukoliko pojedinac/tim želi da konkuriše sa više rješenja, potrebno je da svako od rješenja ima različitu šifru. Originalnost rješenja: U zatvorenoj bijeloj koverti sa natpisom “Izjava autora” autor pril aže potpisane izjave: 1. da je projekat originalno autorsko djelo (Prilog 1), 2. o odricanju od svih autorskih i srodnih prava na rješenje, ukoliko bude izabran (Prilog 2) , 3. o nepostojanju sukoba interesa (Prilog 3). 8. Rokovi Konkurs je objavljen dana 10. 12 2025. godine, objavom na sajtu https://www.ekip.me jednom štampanom mediju i putem društvenih mreža Naručioca.
Prijavljivanje na konkurs traje od 10. 12 2025. godine do 13 01 2026. godine. Nakon isteka roka za podnošenje prijava Savjet će, u roku od 15 dana, razmotriti sve pristigle prijave i donijeti odluku o izboru tri najbolja nagrađena rješenja ili o poništenju javnog konkursa.
Autor prvorangiranog rješenja je dužan da u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru dostavi kompletiranu Knjigu grafičkih standarda koja je specificirana pod tačkom 11. O ishodu konkursa svi učesnici će biti informisani putem email-a.
9. Ocjenjivanje
Prijavljena rješenja tj. odabir najboljeg idejnog rješenja ocjenjuju članovi Savjeta, shodno članu 10 Statuta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost („Službeni list Crne Gore” broj 128/24).
Savjet ocjenjuje rješenja na osnovu ustanovljenih sljedećih kriterijuma:
1. prepoznatljivost - od 0 do 20 bodova
2. relevantnost - od 0 do 20 bodova
3. originalnost i inovativnost - od 0 do 20 bodova
4. estetika (kvalitet, kolorna paleta, atraktivnost) - od 0 do 20 bodova
5. primjenljivost - od 0 do 20 bodova.
10. Nagradni fond
Nagradni fond iznosi 8.000,00 €, sa uračunatim porezima, tj. otkup će biti isplaćen u neto iznosu. Nagradni fond je raspoređen na tri nadoknade za prva tri rangirana mjesta i to:
▪ prvo mjesto – 5.000,00 €,
▪ drugo mjesto – 2.000,00 €,
▪ treće mjesto – 1.000,00 €
Savjet zadržava pravo da eliminiše kao nepravilne prijave za koje se ustanovi da nisu originalna autorska djela.
Savjet zadržava pravo da ne izabere ni jedno od dostavljenih konkursnih rješenja.
Savjet zadržava pravo da od učesnika čije je rješenje prvorangirano zatraži određena tehnička prilagođavanja djela. Nagrađena rješenja i podaci o nagrađenim autorima (imena i prezimena) javno se objavljuju.
11. Obaveze autora prvorangiranog rješenja
Autor prvorangiranog rješenja, dužan je da dostavi, odnosno dopuni konkursni elaborat na način što će isti sadržati sve elemente Knjige grafičkih standarda i to:
▪ logotip sa akronimom – „EKIP”, ▪ minimalnu udaljenost oko logotipa koja mora ostati prazna , ▪ pravilnu i nepravilnu upotrebu logotipa na različitim pozadinama ,
▪ tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja (do 1.000 riječi)
▪ izgled predloženog rješenja pored kojeg treba da stoji pun naziv Naručioca, na CSBH jeziku – „Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost“ i na engleskom jeziku – „Agency for Electronic Communications and Postal Services “ ,
▪ varijante sekundarne primjene orijentacije znaka i/ili logotipa u koloru ,
▪ dozvoljeno umanjenje znaka i definisana zona izolacije ,
▪ definisana kolor paleta (CMYK, RGB, PANTONE) / kolorno rješenje primjeniti na crnoj i bijeloj podlozi kao i pravilnu i nepravilnu upotrebu boja u odnosu na logotip ,
▪ definisana tipografija 2 (print/web),
▪ konstrukcija osnovnog logoa sa skraćenim nazivom ,
▪ smjernice upotrebe logoa na različitim pozadinama ,
▪ odlike logoa i posebno znaka u digitalnom mediju
▪ zabrane
▪ druge važne informacije, smjernice i ostala svojstva koja su potrebna za ispravnu upotrebu na raznim formama, materijalima, medijima kontekstima.
Dio Knjige standarda, autora prvorangiranog rješenja, treba da sadrži i primjene i/ili foto -simulacije, nacrte ili skice istih u različitim situacijama upotrebe, kao što su:
▪ pečat štambilj,
▪ vizit kartica (CSBH i engleski jezik),
▪ poslovno pismo / memorandum A4 formata (CSBH i engleski jezik) sa punim nazivom Naručioca ,
▪ koverta / format C4, C5, C6 i DL,
▪ prostorno obilježavanje / info tabla u enterijeru i eksterijeru
▪ ID kartica
▪ primjenu znaka na vozilu (automobil),
▪ promotivni ceger,
▪ promotivna kesa,
▪ primjena znaka na majicama,
▪ fascikla,
▪ notes A5,
▪ tipski liflet (A5, A4 trifold),
▪ tipski katalog (vertikalni i kvadratni format),
▪ tipski plakat (vertikalni B2 A3 format; horizontalni 4:3 za velike formate)
▪ primjena znaka definisanih standarda za web sajt
▪ primjena rješenja za e-mail potpis,
▪ primjena znaka definisanih standarda za društvene mreže ,
▪ primjena po sopstvenom izboru,
▪ memorandum za štampani i elektronski template - Word dokument sa zaključanim podacima u header -u i/ili footer-u,
▪ razni vidovi oglašavanja (ATL, web),
▪ tipografija – specifikacija fontova koji su korišćeni prilikom izrade logoa, kao i pravilna i nepravilna upotreba fontova u različitim kontekstima (naslovi, podnaslovi, tijelo teksta),
▪ 3D render logoa
12. Uslovi za isplatu nagrada Knjigu grafičkih standarda, autor prvorangiranog rješenja, treba da dostavi u štampanom i elektronskom obliku (PDF u rezoluciji za štampu), usklađenu sa tačkom 11 strukturom definisanom u Prilogu 4. Ugovor sa prvorangiranim autorom biće potpisan u roku od sedam dana od dana dostavljanja cijelokupne tražene dokumentacije.
Isplata nagrade za prvo mjesto izvršiće se u roku od sedam dana od dana potpisivanja Ugovora, dok će se isplata nagrade za drugo treće mjesto izvršiti u roku od sedam dana od dana objavljivanja rezultata konkursa.
U dogovoru sa Naručiocem, autor prvorangiranog rješenja dužan je da pojedine stavke iz knjige standarda dostavi i u otvorenom vektorskom fajlu.
Ukoliko autor prvorangiranog rješenja ne dostavi traženu dokumentaciju, Naručilac zadržava pravo da potpiše ugovor sa drugorangiranim, odnosno trećerangiranim autorom rješenja ili da poništi postupak i raspiše novi javni konkurs.
13. Autorska prava Naručilac, isplatom nagrade, od autora nagrađenog rada, otkupljuje sva autorska imovinska prava isključivo, bez vremenskog i teritorijalnog ograničenja time nagrađeni rad postaje vlasništvo Naručioca.
Autor otkupljenog rješenja zadržava sva moralna autorska prava na autorskom djelu, a na Naručioca prenosi sva svoja materijalna autorska prava za cijelo vrijeme trajanja autorskog prava to pravo na neograničeno korišćenje djela u fizičkom obliku, u netjelesnom obliku, u izmijenjenom obliku, te pravo na neograničeno korišćenje primjeraka autorskog djela u potpunosti trajno se odriče bilo kakvog dodatnog zahtjeva za isplatom.
Naručilac ima pravo daljeg prenosa prava, bez dopuštenja autora.
Predajom prijava svaki učesnik prihvata uslove ovog konkursa. Prispjela rješenja se neće vraćati autorima.
Za eventualne sporove nadležan je sud u Podgorici.
Za sva dodatna pitanja, u toku trajanja konkursa, potencijalni podnosioci mogu se informisati putem elektronske pošte ekip@ekip.me, a kompletan tekst konkursa sa prilozima je dostupan na web stranici Agencije www.ekip.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV
Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Cjenovnik čitulja
O SMRTI do 110 riječi
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
do 20 riječi (1 slika)
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Četvrtak, 11. decembar 2025. Oglasi
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Tužnim srcem javljamo da je dana 8. decembra 2025. u 41 godini tragično nastradala naša voljena
MIRJANA - MIRA Jovanova VUJOVIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 10. decembra na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
sin OGNJEN, sestra DALIBORKA sa porodicom, brat ZORAN sa porodicom, brat GORAN i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav svojoj sestri
Počivaj u miru.
GRBOVIĆ
11. decembar
Sa bolom u srcu opraštamo se od tebe, dragi kolega
Tvoj vedar duh i osmijeh ostaće u našim srcima. Tvoje riječi, djela i humor ostavili su neizbrisiv trag.
Dragi Rajko, počivaj u miru.
TVOJE KOLEGINICE I KOLEGE SEKTORA FLAŠIRNICE PLANTAŻE
375 Napustila nas je naša draga zaova i tetka
NATALIJA - BULA Bećova RADOVIĆ
Njeno veliko i hrabro srce, kao i nesebična briga za čitavu porodicu zauvijek će ostati u našim sjećanjima.
Njeni NOVAKOVIĆI SLAVKA, NATAŠA, VLADIMIR, MILENA i JOVANA
372 Pet godina je od smrti
VESELINA VUKČEVIĆA
Sjećanja na tebe su dio mog života u kojem ćeš uvijek nedostajati.
Supruga DRAGA
373 Pet godina od kada nije sa nama naš
VESELIN VUKČEVIĆ
Godine prolaze, ali uspomene na tebe ne blijede. Čuvamo te od zaborava.
Tvoji: SLAVICA, RANKO, JELENA, DIJANA, IVANA, SOFIJA i ANDRIJA
Četvrtak, 11. decembar 2025. Oglasi
11. 12. 2024 – 11. 12. 2025.
ДУШАН Ј. СЕКУЛИЋ Увијек
Tužne četiri godine od kada nas je napustila voljena majka i supruga
SLAVICA BRKOVIĆ
Prođe još jedna godina a tuga i bol ne prestaju. Ostaje neopisiva žal što si nas tako rano napustila.
Tvoji MILICA i ČEDO
Četiri godine u uspomenama naša snaha
Sjećanja ostaju zauvijek.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
ZORICA i BOŠKO sa porodicama
Vaš odlazak je duboka rana u našim srcima. Vaša odsutnost je tišina koja odzvanja u nama. Svaki tren sjeća na vas.
Bili ste nam sreća, oslonac, uzor, roditelji, bili ste i ostali sinonim za ljubav. Dok je nas biće i vas
Vaši: majka TANJA, đeca NIKOLA, ALEKSANDAR i DANILO sa porodicama, sestre LELA i OLJA sa porodicama
Dana 11. decembra su četiri godine od kada nije sa nama naša voljena sestra
SLAVICA BRKOVIĆ
Uspomene na tebe čuvaćemo dok smo živi. Počivaj u miru. Sestra MARINA i brat MARKO sa porodicama 374
JOSIP KRIŽANIĆ BRANKA KRIŽANIĆ 11. 12. 2005. 17. 1. 1996.
Vrijeme je neumitno proteklo, uspomene i sjećanja na vašu plemenitost su ostala
Vaš sin STANKO i unuci ANASTASIJA i NIKOLA
Četvrtak, 11. decembar 2025.
Ona je opipljiva uspomena, dio praznične atmosfere uz jutarnju kafu, nešto što se čuva, a ne briše iz inboksa.
Ne čekajte da praznična euforija prođe.
Pozovite našu marketinšku službu na 020 409 536 ili nam pišite na marketing@pobjeda.me
Naš kreativni tim je tu da Vašu viziju pretvori u stvarnost.
2x TELEFON
iPhone 17
Pro Max
+ pretplata
Urban Move 1
2x
TELEVIZOR
TV Samsung QE65 + pretplata
Move Box 4.2
Limited edition
Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvrednije naGrade
dO Sada!
2x
TELEFON
Samsung Galaxy
S25 EDGE + pretplata
Urban Move 1
2x TELEFON
Samsung
Galaxy
S25 ultra + pretplata
Urban Move 1
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.