Dnevni list POBJEDA 15.09.2025 by Pobjeda

NOVI INCIDENT NA INFEKTIVNOJ KLINICI

Radnik obezbjeđenja KCCG spriječio pritvorenika da ponovo pobjegne iz te ustanove

Još dvojica policajaca suspendovana zbog bjekstva Prelevića

Najnoviji podaci Monstata ponovo pokazuju da je godišnja in acija u konstantnom rastu

Po rastu cijena

Crna Gora među liderima u eurozoni

SOCIJALNA PRAVDA: Unija sindikata uputila inicijativu predsjedniku Skupštine, predsjedniku Vlade i ministarki rada za uvođenje jedinstvenog zakona

Traže otpremnine za sve radnike

državnih preduzeća

koja su bila u stečaju

Ako je država prepoznala potrebu da pomogne bivšim zaposlenima u metalskorudarskom i drvoprerađivačkošumarskom sektoru, ista podrška mora biti obezbijeđena i ostalim radnicima pogođenim stečajem. U suprotnom se produbljuje diskriminacija i nejednakost među radnicima - poručuju iz Unije. I dio Pobjedinih radnika ostao je bez otpremnina pošto je uveden stečaj u preduzeću 11. avgusta 2014.

Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost, za Pobjedu objašnjava što odluka američkog Stejt departmenta znači za pritvorenu bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu

Crnu listu ne treba potcjenjivati, ali ni dozvoliti da se na temelju nje neko osudi

STR. 8.

AKTUELNO: Statistika iz pojedinih sudova za prekršaje pokazuje da je ove godine izrečena jedna prekršajna sankcija u slučaju vršnjačkog nasilja

mirni protestni marš solidarnosti sa Palestinom

„Vratiće se rode“

A što drugo očekivati u sistemu u kome vladajuća većina besramno lažira istoriju, a ratne zločince bestidno naziva herojima. Umjesto da životni orijentir budu poruke ljubavi i mira, sve češće u stilu rijaliti programa na javnoj sceni imamo afirmaciju poremećenog sistema vrijednosti, a gotovo svakodnevno slušamo poruke razdora i netrpeljivosti, u kojima i kada su više nego očigledne pravosudni sistem ne vidi raspirivanje međunacionalne mržnje

STR. 3.

STR. 7.

Piše: Nikola GEGAJ

Istraživački centar Skupštine Crne Gore objavio iskustva evropskih zemalja kada je u pitanju sajber nasilje nad ženama koje djeluju u javnom prostoru

PODGORICA – Većina evropskih država prepoznaje određeni oblik sajber nasilja, ali samo nekoliko njih ima zakonske odredbe koje se specifično odnose na sajber nasilje, i te odredbe su rodno neutralne.

Nijedna od analiziranih zemalja (Austrija, Francuska, Holandija, Irska, Kipar, Letonija, Litvanija, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Španija i Švedska) u okviru zakonodavstva ne izdvaja žene kao posebnu kategoriju kada je u pitanju sajber nasilje, izuzev Kipra, čije zakonodavstvo kriminalizacijom seksističkog govora i ponašanja ukazuje na rodno zasnovano nasilje u digitalnom prostoru – navodi se u dokumentu

Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore, u kojem su objavljena iskustva evropskih država kada je u pitanju sajber nasilje nad ženama koje djeluju u javnom prostoru.

mete - Nasilje nad ženama u digitalnom okruženju, naročito na društvenim mrežama, posebno pogađa žene koje djeluju u javnom prostoru, uključujući političarke, novinarke, braniteljke ljudskih prava, društvene aktivistkinje, pripadnice manjinskih grupa i druge ličnosti koje su aktivne u javnom prostoru, a posljednjih godina pokazalo se kao jedan od faktora koji negativno utiče na ravnopravno učešće žena u političkom životu. Iako su društvene mreže uopšteno doprinijele porastu napada na sve političare bez obzira na pol, prema rezultatima određenih istraživanja nasilje sa kojim se žene u politici suočavaju često je izrazito rodno zasnovano. Interparlamentarna unija u jednom od izvještaja navodi da su društvene mreže postale glavno mjesto na kojem se sprovodi psihološko nasilje, posebno u obliku seksističkih i mizoginih komentara, ponižavajućih slika, zastrašivanja i prijetnji, upućenih ženama parlamentarkama – navodi se

Direktiva EU

Na nivou Evropske unije prošle godine usvojena je Direktiva 2024/1385 o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kojom se, prvi put, kriminalizuju određeni oblici sajber nasilja na nivou Unije, uključujući uznemiravanje putem interneta, uhođenje putem digitalnih sredstava, te podsticanje na nasilje ili mržnju na internetu – podsjeća se u istraživanju.

- Bez obzira na to što države članice još nijesu u potpunosti uskladile nacionalna zakonodavstva sa ovom direktivom, potrebno je da preduzmu mjere kako

Jedino zakoni Kipra ukazuju na rodno zasnovano nasilje u digitalnom prostoru

u istraživanju. Ističe se da se pod sajber nasiljem nad ženama koje djeluju u javnom prostoru može podvesti gotovo svako krivično djelo koje je počinjeno upotrebom informaciono-komunikacionih i digitalnih tehnologija, a ima za cilj da ženu diskredituje, zastraši ili joj nanese štetu. - Važno je naglasiti da mnogi oblici sajber nasilja već jesu obuhvaćeni postojećim nacionalnim zakonodavnim okvirima i međunarodnim instrumentima, koji su prvobitno razvijeni za sankcionisanje nasilja u „fizičkom svijetu“. Tako, na primjer, kada se kompjuterski sistemi koriste za izazivanje psihološke štete, prijetnje, uznemiravanje ili širenje nelegalnog sadržaja, takvi postupci se mogu kvalifikovati kao krivična djela napada, prijetnje, narušavanja privatnosti, ucjene, nasilja u porodici i slično, u zavisnosti od konkretnog pravnog okvira zemlje. Međutim, u do-

stupnoj literaturi ne postoji ustaljena terminologija, niti jasna klasifikacija krivičnih djela koja se striktno smatraju sajber nasiljem, a mnoga djela koja se mogu smatrati sajber nasiljem međusobno se preklapaju, povezana su, ili predstavljaju kombinaciju više radnji. S tim u vezi, na nacionalnom nivou većina država članica EU prepoznaje određeni oblik sajber nasilja, pri čemu se može identifikovati nekoliko ključnih kategorija ove vrste nasilja: sajber nasilje obuhvaćeno je opštim krivičnim djelima, bez ikakvog upućivanja na informaciono-komunikacione tehnologije ili druga sredstva, sajber nasilje obuhvaćeno je opštim krivičnim djelima, ali uz navođenje upotrebe informaciono-komunikacione tehnologije ili drugih sredstava, te sajber nasilje uređeno je posebnim zakonskim odredbama. Međutim, samo nekoliko država članica ima zakonske odred-

be koje se specifično odnose na sajber nasilje, i te odredbe su rodno neutralne, bez posebnog upućivanja na žene i/ ili na žene koje djeluju u javnom prostoru – navodi Istraživački centar.

primjeri

Prema podacima Istraživačkog centra, u zakonodavstvu Holandije, Litvanije, Portugala i Švedske nije zastupljena terminologija koja eksplicitno upućuje na sajber nasilje, odnosno na upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija ili drugih sredstava, već su radnje koje potencijalno predstavljaju ovaj oblik nasilja obuhvaćene širim zakonskim normama koje se odnose, na primjer, na prijetnje, uznemiravanje, uhođenje, klevetu, uvredu, govor mržnje, narušavanje privatnosti i slično. U zakonodavstvu jednog broja zemalja navodi se da neko od navedenih opštih krivičnih djela može biti počinjeno

upotrebom informaciono-komunikacione tehnologije ili drugih sredstava (Francuska, Letonija, Njemačka, Poljska, Španija).

zakoni

bi se za navedena krivična djela mogle propisati otežavajuće okolnosti, između ostalog okolnost da je krivično djelo počinjeno protiv određenog lica iz razloga što je to lice javni predstavnik, novinar ili borac za ljudska prava. Direktiva EU 2024/1385 od 14. maja 2024. o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao obavezujući pravni instrument ima za cilj obezbjeđivanje sveobuhvatnog okvira nasilja nad ženama i nasilja u porodici u EU. Između ostalog, taj okvir biće uspostavljen jačanjem i uvođenjem

mjera u odnosu na nekoliko ključnih oblasti: definicija relevantnih krivičnih djela i kazni, zaštita žrtava i pristup pravosuđu, podrška žrtvama, prevencija, koordinacija i saradnja. Direktiva kriminalizuje više oblika sajber nasilja na nivou EU, i to: neovlašćeno dijeljenje intimnog ili manipulisanog materijala bez saglasnosti, uhođenje na internetu, uznemiravanje na internetu i podsticanje na nasilje ili mržnju na internetu. U skladu sa odredbama Direktive, države članice treba da preduzmu mjere kako bi se za navedena krivična djela mogle propisati otežavajuće okolnosti,

između ostalog okolnost da je krivično djelo počinjeno protiv određenog lica iz razloga što je to lice javni predstavnik, novinar ili borac za ljudska prava. Kazne za krivična djela moraju biti efikasne, proporcionalne i odvraćajuće. Direktiva jača prava žrtava, omogućavajući, između ostalog, podnošenje prijava putem interneta za djela sajber nasilja, kao i razne oblike podrške i mjere za uklanjanje štetnog sadržaja sa interneta. Rok za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva zemalja članica sa odredbama Direktive je 14. jun 2027. godine – dodaje se u istraživanju.

- Među analiziranim zemljama izdvajaju se Austrija, Irska, Kipar i Rumunija, budući da imaju specifične zakone i/ili pravne norme u vezi sa određenim oblicima sajber nasilja. Tako je, na primjer, u Irskoj od 2020. godine na snazi Zakon o uznemiravanju, štetnoj komunikaciji i srodnim krivičnim djelima kojim je kriminalizovano dijeljenje, objavljivanje ili slanje prijetećih ili izrazito uvredljivih poruka ili komunikacije s namjerom da se nanese šteta, kako putem interneta tako i van njega, uključujući i uznemiravanje. U Irskoj su posebnim zakonom propisana i nova krivična djela koja predstavljaju teže oblike određenih postojećih krivičnih djela, a motivisana su mržnjom prema pojedincu ili grupi lica zbog karakteristika kao što su rasa, boja kože, nacionalnost, vjeroispovijest, nacionalno ili etničko porijeklo, pol, rod, seksualna orijentacija ili invaliditet. Na Kipru je, takođe 2020. godine, usvojen Zakon o borbi protiv seksizma i onlajn seksizma, kao i srodnim pitanjima, kojim se uvodi krivična odgovornost za seksističko ponašanje usmjereno protiv određenog lica ili grupe lica, koje se sastoji od radnje, gesta, vizuelne prezentacije, prakse, pisane ili izgovorene riječi koja se zasniva na ideji ili percepciji da je lice ili grupa lica inferiorna zbog pola. Kiparsko zakonodavstvo kao jedan od oblika nasilja prepoznaje uhođenje koje, između ostalog, može uključiti objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama u vezi sa privatnim životom žrtve ili miješanje u objave tog lica na internetu –piše u istraživanju. Navodi se da je u Austriji na snazi Savezni zakon o sprovođenju mjera za borbu protiv mržnje na internetu kojim je izmijenjen niz austrijskih zakona u cilju sprečavanja mržnje na internetu. U tom smislu, kao jedna od mjera uvedeno je novo krivično djelo „kontinuirano uznemiravanje putem telekomunikacionih sredstava ili računarskog sistema“, za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju do jedne godine, odnosno do tri godine u slučaju otežavajućih okolnosti. Takođe, prošireno je krivično djelo koje se odnosi na podsticanje mržnje, uključivanjem uvreda upućenih pojedincima zbog pripadnosti određenim grupama s namjerom kršenja ljudskog dostojanstva pripadnika tih grupa, čime se te uvrede izjednačavaju sa uvredom cijele grupe. Zakon propisuje i obavezu pružanja psihosocijalne i pravne podrške žrtvama relevantnih krivičnih djela – piše u dokumentu. i. k.

Hrvatski analitičar smatra povoljan za Crnu Goru,

Đenero: Uniju ne američki

PODGORICA - Tekst Rezolucije dva američka kongresmena izrazito je povoljan za Crnu Goru, ali nije posljedica rada aktuelne administracije, nego je rezultat nekih dobrih starih javnih politika koje su u Crnoj Gori vođene prije augusta 2020. godine. Izrazito je dobro što je ta rezolucija „dvostranačka“, što bitno povećava vjerojatnost da će oko nje biti postignut relativno širok konsenzus. Posljedica je dobrih politika Crne Gore iz vremena pristupanja NATO savezu, a ne aktuelnih napora diplomatije Crne Gore za sticanje podrške u SAD - kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero

Ističe da je američki kongresmeni razumiju kakvo je geopolitičko značenje Crne Gore na Balkanu. Da podsjetimo, Rezoluciju je predložila demokratska predstavnica Mejna Čeli Pingri, dok je kopredlagač bio republikanac M ajkl Tarner iz Ohaja, koji se i ranije aktivno zalagao za teme i akcije od interesa za našu zemlju. U tekstu usvojenom na prvom zasijedanju Predstavničkog doma 119. saziva američkog Kongresa, naslovljenom „Potvrda podrške Sjedinjenih Američkih Država pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji“, ističu se brojni pozitivni iskoraci naše zemlje u proteklom periodu. Prije svega, potcrtava se „postizanje mirne nezavisnosti putem referenduma 2006. godine“, regularni prijem u Ujedinjene nacije, te partnerstvo sa američkom državom Mejn kroz program pod okriljem Nacionalne garde, čime se „promoviše saradnja između SAD i Crne Gore u vojnoj, ekonomskoj i kulturnoj razmjeni“.

- Budući da je Crna Gora snažan saveznik Sjevernoatlantskog saveza od 2017. godine i ima stratešku ulogu u balkanskoj misiji NATO, uprkos naporima Rusije da Crnu Goru drži izvan Alijanse, i budući da je ostvarila napredak u rješavanju korupcije, suprotstavljanju hibridnim uticajima poput sajber napada i dezinformacija u regionu i prema Crnoj Gori, borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i jačanju krivičnog pravosuđa, uz pomoć Biroa za međunarodne poslove vezane za narkotike i sprovođenje

Skupština Crne Gore

smatra da je tekst Rezolucije dva američka kongresmena izrazito Goru, ali da sve zavisi od državne politike

Posao ulaska u Evropsku ne mogu odraditi ni američki ni

evropski

prijatelji

Demokratske i euroatlantističke i proevropske snage u Crnoj Gori moraju same naći snage da konsoliduju većinu u parlamentu i izvršnoj vlasti, koja bi sistemski radila na pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, fokusirane na to kao ključni kratkoročni politički cilj. Bez te snage, bez uklanjanja veto moći proruskih političkih snaga, pod kontrolom režima u Beogradu sve priče o europeizaciji Crne Gore ostaće tek privid i neispunjena nada - zaključuje Đenero

zakona i Ministarstva pravde SAD – neki su od argumenata iz usvojene Rezolucije. - Danas, doduše, odnosi SAD i Evropske unije nijesu onakvi kakvi su bili u vrijeme kad je Crna Gora pristupala NATO savezu, i povjerenje prema politikama današnje administracije predsjednika Trampa u evropskoj političkoj areni nije veliko. Mišljenje SAD, čak i kad se radi o čvrstom stavu administracije, a ne samo stavu dobro upućenih američkih članova Kongresa, dakle sudionika u zakonodavnoj vlasti te države, nije ni izbliza onako uticajno kao što je bilo u vrijeme kad su, na primjer, Bugarska i Rumunija pristupale Evropskoj uniji. To ne znači da dvoje starih prijatelja Crne Gore u Predstavničkom domu Kongresa ne rade sjajan posao za Crnu Goru, ali valja biti svjestan da ga rade ex privata diligentia (zbog vlastite marljivosti), a ne podstaknuti smišljenom politikom vlade. Crna Gora im duguje prijateljsku zahvalnost, ali oni koji promatraju političke posljedice dokumenta, kad bude usvojen, moraju znati da on nije rezultat smišljenih javnih politika aktuelne administracije u Crnoj Goriporučuje Đenero. On objašnjava da su to ljudi koji razumiju procese na Balkanu u američkom Kon-

Danas, doduše, odnosi SAD i Evropske unije nijesu onakvi kakvi su bili u vrijeme kad je Crna Gora pristupala NATO savezu, i povjerenje prema politikama današnje administracije predsjednika Trampa u evropskoj političkoj areni nije veliko. Mišljenje SAD, čak i kad se radi o čvrstom stavu administracije, a ne samo stavu dobro upućenih američkih članova Kongresa, dakle sudionika u zakonodavnoj vlasti te države, nije ni izbliza onako uticajno kao što je bilo u vrijeme kad su, na primjer, Bugarska i Rumunija pristupale Evropskoj uniji

gresu, očito razumiju i to kakvo je geopolitičko značenje Crne Gore na Balkanu, koliko je ona važna za konsolidaciju euroatlantizma pa i kakva je njena važnost u zaustavljanju (ili, suprotno, u otvaranju) Evrope u odnosu na patogene uticaje Putinovog totalitarnog režima u Rusiji. Na pitanje koliko to može pomoći ovakvoj Vladi u kojoj su pojedini konstituenti bliži Moskvi nego Vašingtonu, Đenero kaže da nije optimista. - Bojim se da ne mnogo. Demokratske i euroatlantističke i proevropske snage u Crnoj Gori moraju same naći snage da konsoliduju većinu u parlamentu i izvršnoj vlasti, koja bi sistemski radila na pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, fokusirane na to kao ključni kratkoročni politički cilj. Bez te snage, bez uklanjanja veto moći proruskih političkih snaga, pod kontrolom reži-

ma u Beogradu (o kojima danas otvoreno govori i premijer prve vlade nakon 30. augusta 2020, Zdravko Krivokapić), sve priče o europeizaciji Crne Gore ostat će tek privid i neispunjena nada. Taj posao umjesto crnogorskih odgovornih političara ne mogu obaviti prijatelji u svijetu, niti oni u američkom Kongresu, niti u Evropskom parlamentu - zaključuje Đenero. U Rezoluciji se podsjeća da je naša zemlja službeno podnijela zahtjev za pridruživanje EU 2008, a da su pregovori započeli četiri godine kasnije. Navodi se da smo kao država „ostvarili veliki napredak u poglavljima za pristupanje EU“ te da nastavljamo „marljivo postizati mjerljiv napredak u preostalim mjerilima“. U tekstu se dalje podsjeća da je dobijanjem IBAR-a u junu 2024. godine, odnosno ispunjenosti određenih mjerila za

Stav

poglavlja 23 i 24, „otvoren put da započne proces zatvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima“. Konačno, smatraju da i građani Crne Gore, preciznije Crnogorci, kako stoji u originalnom tekstu, u velikoj mjeri podržavaju pridruživanje svoje zemlje EU, citirajući anketu Delegacije EU iz 2023. godine da više od 79 odsto ispitanih podržava učlanjenje. Sve su to bili razlozi, kako se precizira, da Kongres u ime SAD navede kako ta država „cijeni marljiv pristup Crne Gore završetku promišljenog, na zaslugama zasnovanog i temeljnog procesa pristupanja EU“, i da samim tim „u potpunosti podržava napore Crne Gore i drugih kandidata u ispunjavanju mjerila za pristupanje EU“.

- SAD ohrabruju Vladu i institucije Crne Gore da daju prioritet potrebnim reformama i ispunjavanju mjera za učlanjenje u EU, kao i naporima za dalji mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu, zatim prepoznaju saradnju između države Mejn i Crne Gore i zajedničko vojno partnerstvo Nacionalne garde Mejna i Vojske Crne Gore, te prepoznaju pozitivan uticaj Crne Gore na NATO, posvećenost države regionalnoj stabilnosti i doprinos odbrani Ukrajine od Rusije, navedeno je u Rezoluciji.

Samim tim, Kongres je pozvao predsjednika SAD Donalda Trampa, državnog sekretara Marka Rubija i evropske saveznike da se „založe za pristupanje Crne Gore EU bez daljih bilateralnih uslova“. Takođe, predsjednik i državni sekretar SAD su pozvani da ispune četiri zahtjeva kongresmena.

„Vratiće

se rode“

A što drugo očekivati u sistemu u kome vladajuća većina besramno lažira istoriju, a ratne zločince bestidno naziva herojima. Umjesto da životni orijentir budu poruke ljubavi i mira, sve češće u stilu rijaliti programa na javnoj sceni imamo a rmaciju poremećenog sistema vrijednosti, a gotovo svakodnevno slušamo poruke razdora i netrpeljivosti, u kojima i kada su više nego očigledne pravosudni sistem ne vidi raspirivanje međunacionalne mržnje

Prekid projekcije filma „Roda“, reditelja Isa Qosje, na albanskim jeziku, emitovanog na otvorenom u okviru Džada film festivala, predstavlja nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje. Međutim, ovakvo anticivilizacijsko ponašanje nažalost predstavlja logičan slijed klerikalne fašizacije crnogorskog društva posljednjih nekoliko godina. Ostaje da se pitamo kada će aktuelna vlast prepoznati unižavanje državnih simbola, govor ksenofobne mržnje, i ne samo u ovom slučaju, već i u slučajevima kada se radi o javnim poslenicima, kojima se zbog iznošenja mišljenja o određenoj problematici kontinuirano prijeti, čak i smrću! Mi kao narod, naš jezik, kao i kultura uopšte, sastavni su dio građanske, multietničke i evropske Crne Gore. Pravo da još vjerujemo u ove vrijednosti valjda nam niko ne bi smio zabraniti, makar se radilo o nimalo bezazlenoj poruci kao što je prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku!

Zabrinjavajuće je da se ovo dešava u multietničkoj Crnoj Gori, gdje je albanski jezik, prema Ustavu Crne Gore, u službenoj upotrebi i izučava se u školama sa pretežno albanskim življem. Van svake sumnje je da tridesetoavgustovska većina snosi odgovornost za nacionalističke i šovinističke ispade, odnosno njihovo tolerisanje, kao i za ukupnu destabilizaciju Crne Gore, deklarisane kao građanske i sekularne države. Uvjeren sam da sloboda umjetničkog izražavanja jeste sastavni dio slobode govora i jedna od suštinskih demokratskih vrijednosti. Ovaj događaj ne predstavlja samo udar na albansku zajednicu, već i udar na Crnu Goru i sve demokratske vrijednosti mukotrpno izgrađivane nakon turbulentnih dešavanja devedesetih godina. Nažalost još nema reakcija najodgovornijih ljudi u državi. A što drugo očekivati u sistemu u kome vladajuća većina besramno lažira istoriju, a ratne zločince bestidno naziva herojima. Umjesto da životni orijentir budu poruke ljubavi i mira, sve češće u stilu rijaliti programa na javnoj sceni imamo afirmaciju poremećenog sistema vrijednosti, a gotovo svakodnevno slušamo poruke razdora i netrpeljivosti, u kojima i kada su više nego očigledne pravosudni sistem ne vidi raspirivanje međunacionalne mržnje. Interes politike Aleksandra Vučića je da u Crnoj Gori imamo političku nestabilnost, koja se takvom održava preko marionetske vlasti, pa Crna Gora na taj način od lidera u regionu među pretendentima za pristupanje EU sve više postaje tužna pratilja autokratskog Vučićevog režima, sa sve neizvjesnijom evropskom perspektivom.

- Da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore, podrže proširenje EU za Zapadni Balkan, uključujući Crnu Goru, podrže dalju evroatlantsku integraciju Zapadnog Balkana i blisko sarađuju sa Vladom Crne Gore u skladu sa bilateralnim Okvirom za suprotstavljanje zloupotrebama stranog uticaja (Framework for Countering Foreign Influence Manipulation) – zaključci su usvojene Rezolucije. Mr. J. Sa projekcije

Piše: Nikola GEGAJ

lma

Davor Đenero

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EP ocijenio da je naša zemlja na dobrom putu da zatvori dodatnih pet poglavlja ove godine

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

PODGORICA – Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec uvjeren je da će Crna Gora, uz kontinuiranu posvećenost reformama, uskoro postati naredna članica EU.

Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici. Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno

sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.

- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.

Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu proširenja.

Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&D), uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.

Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvajanje

brojnih zakona u Skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom političkog spek-

Centar za građansko obrazovanje ukazao na rastući raskorak između formalnog napretka Crne Gore u procesu EU integracija i stvarnog stanja

Loši pokazatelji u oblasti osnovnih

ljudskih prava

PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO) uoči Međunarodnog dana demokratije, koji se obilježava 15. septembra, ukazuje na rastući raskorak između formalnog napretka Crne Gore u procesu EU integracija i stvarnog stanja kada je riječ o razvoju i primjeni demokratskih standarda - navodi se u saopštenju koje potpisuje saradnik na programima Nikola Mirković. Navode da svakodnevno svjedočimo lošim pokazateljima u oblasti osnovnih ljudskih prava, sloboda i demokratske prakse.

- Jedan od posljednjih primjera je i prekid manifestacije Džada Film Fest, koji je ogolio klimu u kojoj se nacionalistički i šovinistički incidenti dešavaju sve češće i na do sada nezabilježenim mjestima. Posebno je zabrinjavajuće što se to reflektuje i kroz mlađe generacije, iako bi u multietničkom društvu tolerancija trebalo da bude stub zajedničkog života. Istovremeno, prostor za kritički orijentisane pojedince i or-

ganizacije civilnog društva sve je uži. Politički napadi, targetiranja i prijetnje, kao i sve veće zagovaranje Zakona o stranim agentima, preuzetog iz autoritarnih režima, ozbiljno prijete slobodi izražavanja i kritičkoj misli. Mnogi su bili šokirani posljednjim talasom uvreda i prijetnji koje je predsjednik DNP-a, Milan Knežević, uputio građanskom aktivisti Aleksandru Dragićeviću, samo zato što je javno izrazio stav o jednom ekološkom pitanju - piše u saopštenju. Ističe se da je demokratija složen, ali najhumaniji sistem. - Njena snaga je u jednakosti svakog glasa, ali ta snaga postaje i slabost kada sistem ne ulaže u obrazovanje i emancipaciju građanstva, a društvo ostaje podložno manipulacijama. Zato je nužno kontinuirano političko obrazovanje, kako građana i građanki, tako i onih koji direktno donose odluke i oblikuju živote svih nas. U tom kontekstu, CGO više od 20 godina radi na demokratizaciji i evropeizaciji crnogorskog društva kroz neformalno obrazovanje, rad sa mladima,

učenicima, studentima, institucijama i donosiocima odluka. I taj posao nema kraja, jer se demokratija stalno uči. Ovaj Dan demokratije dočekujemo i u trenutku kada svijet i njegovi lideri sve češće odstupaju od vrijednosti koje javno zagovaraju. Ukrajina i Gaza nam daju primjere brutalnog gaženja ljudskih prava, naročito djece u Gazi. Dok glavni demokratski centri slabe, konzervativne i desničarske snage jačaju i u Evropi i u Americi, a autoritarni režimi učvršćuju svoj položaj - saopšteno je iz CGO. Ipak, ono što, kako kažu, uliva nadu jeste sve veća spremnost građana i građanski da brane svoja prava.

- U Crnoj Gori sve više ljudi odbija kršenje svojiih prava i pruža otpor na različite načine. Studentski protesti u Srbiji i građanske mobilizacije širom EU dodatno potvrđuju da pravo na protest, okupljanje i udruživanje ostaje najjače oružje demokratije. Nedemokratičnost vlasti se pokazuje i kroz pokušaj da se ograniči pravo na javno okupljanje. Demokratija u Crnoj Gori može biti održiva samo ako institucije dosljedno štite prava svih građana i građanki, a političke strukture preuzmu odgovornost za izgradnju društva u kojem se povjerenje, jednakost i sloboda podrazumijevaju - navodi se u saopštenju. R. P.

tra, ali ističu da se tu posao ne završava. Vajs ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali

učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana, sasvim je drugo.

Ibrahimović sa dijasporom u Istanbulu

- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on. Nemec navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu posvećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izgraditi otpornost prema vanjskim uticajima. Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori Poglavlje 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 13 – ribarstvo. R. P.

Bošnjaci najbolji ambasadori

Crne Gore u Turskoj

ISTANBUL - Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović tokom službene posjete Turskoj boravio je u Istanbulu, gdje je posjetio udruženje „Türkiye Bosna Sancak“ i razgovarao sa brojnim Bošnjacima okupljenim u ovoj organizaciji. Ibrahimović je u obraćanju zahvalio članovima udruženja što njeguju veze sa domovinom, kulturom i tradicijom, te posebno istakao značaj angažovanja mladih.

- To je garant da će i potomci naših iseljenika i u drugom, trećem i svakom sljedećem koljenu znati ko su i odakle sukazao je on. Govoreći o odnosu dijaspore prema Crnoj Gori, Ibrahi-

mović je naglasio da je njihova ljubav prema domovini inspirativna, imajući u vidu da su mnogi napustili zemlju pod pritiskom i sa „kartom u jednom smjeru“. Dodao je da je danas situacija drugačija i podsjetio da u aktuelnoj vladi Crne Gore sjedi sedam ministara i ministarki bošnjačke nacionalnosti. Predsjednik Bošnjačke stranke osvrnuo se i na uspjehe naših iseljenika u Turskoj, istakavši da su Bošnjaci potpuno integrisani u tursko društvo, ali da podjednako vole i Tursku i Crnu Goru. - Vi ste najbolji ambasadori Crne Gore u Turskoj i Turske u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.

On je, međutim, ukazao na nedovoljnu prisutnost bošnjačkih biznismena iz Turske u investicijama u Crnoj Gori, posebno na sjeveru i u Sandžaku. Kako je naveo, u narednom periodu biće važno raditi na snažnijem povezivanju dijaspore sa domovinom, jačanju kulturnih, političkih i ekonomskih veza, te predstavljanju investicionih mogućnosti. Nakon formalnog dijela susreta, razgovor je nastavljen u neformalnoj atmosferi, tokom koje je Ibrahimović odgovarao na brojna pitanja i govorio o političkim, privrednim i društvenim prilikama u Crnoj Gori. Sastanku je prisustvovao veliki broj iseljenika iz različitih sfera društvenog života. R.P.

Tomas Vajs

Ervin Ibrahimović sa predstavnicima dijaspore

PODGORICA – Zvanični najnoviji podaci Monstata ponovo pokazuju da je godišnja inflacija u konstantnom rastu. U septembru prošle godine je godišnja inflacija iznoslila jedan odsto, martu ove godine je stopa godišnje inflacije iznosila 2,6 odsto, da bi u avgustu dostigla 4,6 odsto. Da je rast cijena evidentan i bez statističkih podataka, ukazuje finansijski konsultant Stevan Gajević, dodajući da je subjektivni osjećaj da je inflacija i veća od zvanično izračunate.

- Nažalost, kako vidimo cijene rastu znatno brže od EU prosjeka i vjerovatno je da je možda i najveće dostignuće to što se upoređujemo se Evropskom unijom. Najbrže rastuće cijene su, kao i do sada, u sektorima hrane, medicinske opreme i ljekova te u oblasti usluga, prije svega, rentiranja objekata. Prema medijskim izvještajima, Crna Gora je jedan od „lidera“ u eurozoni, a ispred nas su samo Rumunija i Estonija – kazao je Gajević Pobjedi.

Marže

Dodaje da se znatan dio ovog problema može pripisati uvoznoj inflaciji, navodeći da ako rastu cijene u EU, što jeste slučaj, dok se za tu robu plati transport, kontrole, špedicija i rad, ona mora biti skuplja. - Tu na scenu stupa politika marži uvoznika i trgovačkih lanaca, pri čemu vidimo da su te marže negdje u prosjeku, ali nerijetko i visoko iznad prosjeka pogotovo prema EU, ali i prema regionu. Treća komponenta koja stvara inflaciju u Crnoj Gori jesu inflatorna očekivanja i ona su takva da kada počne postepeni rast cijena, zahvaljujući očekivanjima imamo „neplanska podizanja“ cijena, po principu vidi - kako može komšija mogu i ja. Moramo biti pošteni pa reći da kada krene osjetna inflacija, inflatorna očekivanja su prisutna ne samo u Crnoj Gori, već svuda – objašnjava Gajević. Kao dodatnu komponentu rasta cijena i povećanja inflaci-

inflacija u konstantnom rastu

Po rastu cijena Crna Gora među liderima u eurozoni

je Gajević navodi i uvećanu potrošnju.

- Društvo je malo i sistemski izolovano, a hronično pati od nedostatka manuelnog rada i produktivnosti rada uopšte. Ukoliko u takvom društvu administrativno povećate zarade odnosno ako one nijesu zarađene, logično je da povećavate i tražnju. Ta povećana tražnja ne mora biti „sad i odmah“, već se po pravilu povećava i tražnja za novcem - kreditima, a onda ide potražnja za robama i dr. Činjenica je da u Crnoj Gori tržište kapitala ne postoji osim u tragovima, pa je logično da se višak sredstava ulaže tamo gdje je najveći profit, ali i gdje je najsigurnije - u nekretnine što na neki način dodatno pojačava tražnju, a time i inflaciju –ocjenjuje Gajević. Na pitanje Pobjede kakva nas jesen čeka u smislu daljeg povećanja inflacije, Gajević ne očekuje da taj rast bude znatan, ni do kraja ove, a ni iduće godine. - To govorim sa aspekta turi-

Vlada bi trebalo da ograniči marže veleprodaja i trgovačkih lanaca po modelu koji je uradila Republika Srbija, takvo ograničenje ne bi smjelo da bude za manje od 500 proizvoda, a kazne za kršenje bile bi od novčanih do zabrane rada lanaca. Svaka država mora da pokaže autoritet – smatra finansijski konsultant Stevan Gajević

stičke sezone koja je u krajnjem svakogodišnji izvor sezonske inflacije. Dakle, za jesen i zimu predviđam stagnaciju i zadržavanje cijena na sadašnjem nivou, što opet nije dobro, jer bi bio bolji reverzibilan proces smanjenja cijena koji je manje vjerovatan – ukazuje Gajević.

Smatra i da su sezonska inflacija i cijene turističkih usluga u zenitu, ocjenjujući da bi trebalo razmisliti na koji način dalje ići, posebno imajući u vidu da je već drugu godinu zaredom smanjen broj noćenja, posebno u invidualnom smještaju.

Ograničavanje

Upitan da li bi država ponovo trebalo da se uključi u smislu ograničavanja cijena, Gajević potvrdno odgovara. -Vlada bi trebalo da ograniči marže veleprodaja i trgovačkih lanaca po modelu koji je uradila Republika Srbija, takvo ograničenje ne bi smjelo da bude za manje od 500 proizvoda, a kazne za kršenje bile bi od novčanih do zabrane rada lanaca. Svaka država mora da pokaže autoritet – smatra Gajević.

Dodaje da je akcija „Stop inflaciji“ imala efekta i dodaje da se za sada treba raditi na maržama u kratkom roku, dok je kao dugoročna mjera potrebno formiranje investi-

cionog ambijenta, ali i promjena percepcije zanimanja u Crnoj Gori.

- Dok god manuelna zanimanja kao što su npr. kvalitetan majstor ili dobar poljoprivrednik budu društveno potcijenjena i neprihvatljiva u našem društvu, ne možemo govoriti o oporavku i privrednom razvoju. Naročito ističem razvoju, jer rast se u savremenom sistemu postiže potrošnjom, a nama je potreban razvoj društva i privrede koja će bar u određenom stepenu proizvesti dovoljnost roba i usluga – navodi Gajević. Prema podacima Monstata, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u avgustu su veće u prosjeku za 0,5 odsto nego julu odnosno 4,6 odsto u odnosu na avgust prošle godine.

- Najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 5,7 od-

Za jesen i zimu predviđam stagnaciju i zadržavanje cijena na sadašnjem nivou, što opet nije dobro, jer bi bio bolji reverzibilan proces smanjenja cijena koji je manje vjerovatan, naveo je finansijski konsultant

Stevan Gajević

sto, ugostiteljske usluge 9,7 odsto, stvarne rente 22,9 odsto, farmaceutski proizvodi 15 odsto, voće 22,7 odsto, ulja i masti 14 odsto, povrće 4,4 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 14,3 odsto, mlijeko, sir i jaja 2,3 odsto, hljeb i žitarice 3,4 odsto –pokazuju podaci Monstata.

KO ntrO ln O saslušanje

Grupa opozicionih poslanika uputila je u petak skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet zahtjev za održavanje kontrolnog saslušanja potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja

Nika Đeljošaja i ministra finansija Novice Vukovića Predloženo je kontrolno saslušanje na temu izostanak adekvatne reakcije Vlade na kontinuirane, negativne efekte inflacije po životni standard građana.

Potpisnici inicijative su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović,

Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić , Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i Građanskog pokreta URA Miloš Konatar - Uzevši u obzir zvanične podatke Eurostata i Centralne banke (CBCG) vezane za kretanja stope inflacije u Crnoj Gori i njihov kontinuirani karakter, a posebno činjenicu da Vlada ne preduzima potrebne aktivnosti kako bi prevenirala posljedice inflatornih udara, predlažemo da se pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet saslušaju nadležni članovi Vlade za ovu oblast - navodi se u zahtjevu poslanika. Oni su kazali da je stopa inflacije u Crnoj Gori skoro dvostruko veća nego u državama EU, a više nego dvostruko veća nego u zemljama koje koriste euro.

- Osim toga, sagledavajući određene prioritetne grupe proizvoda i usluga, cijene u Crnoj Gori imaju čak i osam puta veće stope rasta - dodaje se u zahtjevu.

Poslanici su podsjetili da je matični odbor na sjednici 28. marta realizovao konsultativno saslušanje na temu ,,cijene u trgovačkim lancima“, i utvrdio određene ocjene i stavove.

- Vlada i nadležne državne institucije oglušili su se na konkretne prijedloge i zaključke Odbora i pored kontinuiranih apela da obavijeste to skupštinsko tijelo o dinamici realizacije navedenih mjera - rekli su poslanici.

Kako su saopštili, budući da Vlada nije na adekvatan način preduzela neophodne aktivnosti kako bi se ublažili nekontrolisani inflatorni udari, smatraju da je potrebno u što kraćem roku realizovati predmetno kontrolno saslušanje. M. leKOviĆ

Godišnje i mjesečne stope inflacije u posljednjih 13 mjeseci

Najbrže rastuće cijene su u sektorima hrane i rentiranja objekata

M babović

Stevan Gajević

aktuelno: Statistika iz pojedinih sudova za prekršaje pokazuje da je ove godine izrečena jedna prekršajna sankcija u slučaju vršnjačkog nasilja

Roditelju kazna sto eura zbog zanemarivanja djeteta

Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja, u ovoj školskoj godini zabilježeno je više od 90 slučajeva vršnjačkog nasilja

PODGORICA – Ove godine u Ulcinju je pokrenut jedan prekršajni postupak protiv roditelja zbog zanemarivanja djeteta u slučaju vršnjačkog nasilja i izrečena je kazna od sto eura, proizilazi iz podataka koji su dostavljeni Pobjedi.

Predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović kazao nam je da bilježe da su pokrenuta dva postupka ove godine zbog zanemarivanja djece u slučajevima vršnjačkog nasilja. Oni bilježe ovaj jedan predmet u Odjeljenju za prekršaje u Ulcinju gdje je, kako je objasnio Đukanović, pokrenut jedan prekršajni postupak od Uprave policije OB Ulcinj zbog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. - Postupak je okončan donošenjem pravosnažnog rješenja od 27. 3. 2025. godine, kojim je okrivljeni oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna u iznosu od sto eura – istakao je Đukanović.

On je dodao da je i u Odjeljenju za prekršaje u Kotoru Uprave policije OB Kotor pokrenut jedan prekršajni postupak protiv dva okrivljena lica, ali da je pravosnažno okončan na način što je donijeto rješenje od 1. 8. 2025. godine kojim se odbacuje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, jer zahtjev nije podnijet u roku. Nakon što je u proteklom periodu zabilježeno više slučajeva brutalnog vršnjačkog nasilja, gdje su se maloljetnici tukli nedaleko od škola i zadobijali i teške povrede, pojedini stručnjaci su pozdravili najave iz policije i tužilaštva odakle je saopštavano da će se podnositi prijave protiv roditelja zbog

zanemarivanja, jer su njihova djeca krivci u slučajevima vršnjačkog nasilja. Iz kabineta podgoričkog suda za prekršaje rečeno je Pobjedi da nijesu imali predmete protiv roditelja zbog zanemarivanja djece u slučajevima vršnjačkog nasilja. Sudu za prekršaje u Bijelom Polju - odjeljenje u Beranama, podnesene su četiri prijave, odnosno zahtjeva za pokretanje postupka koji se tiču prekršaja iz čl. 37, st.1, tač.1 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i to protiv roditelja djece. - U sva četiri predmeta odbačen je zahtjev za pokretanje postupka, jer je pokrenut od JU Centra za socijalni rad Berane koji je neovlašćeni organ za podnošenje zahtjeva. Iz činjeničnih opisa prekršaja zaključuje se da se radi o zanemarivanju djece od roditelja, a koje se tiču vršnjačkog nasilja – rekao je Pobjedi sekretar Suda za prekršaje Bijelo Polje

Adnan Džafić

Prijave Policije

Od Uprave policije nijesmo dobili odgovor kako su okončani svi slučajevi protiv rodi-

telja koje su oni inicirali ove godine. Iz UP nijesu dostavili precizne podatke koliko su ove godine podnijeli prekršajnih prijava protiv roditelja u slučajevima vršnjačkog nasilja djece, već imaju zbirne prijave koje obuhvataju i neke druge prekršaje za koje su se teretili roditelji. Od 1. januara do 31. avgusta 2025. godine navode da su prema nadležnim sudovima za prekršaje podnijeli 133 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv člana porodice zbog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Objasnili su da se prijave podnose ne samo zbog vršnjačkog nasilja, već i ako član porodice ne vodi dovoljno brige o ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj zaštiti ili redovnom pohađanju škole ili ne sprečava dijete u štetnom druženju, skitnji, prosjačenju ili krađi ili na drugi način u većoj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta; kao i ako član porodice ne vodi dovoljno brige o ishrani, higijeni, odijevanju ili medicinskoj zaštiti drugog člana porodice o kome je dužan da se stara, a kome je potrebna po-

Očito je da su nam trajno neophodni zaštitari ili školski policajci u vrtićima i školama. Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbjeđuje samo fizičku zaštitu. Ipak, više od sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja govore da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna – rekla je tada Kaluđerović

sebna pomoć zbog bolesti, invaliditeta, starosti ili drugih ličnih svojstava zbog kojih nije sposoban da se stara o sebi. - Ističemo da se ovi podaci ne odnose samo na lica koja su procesuirana zbog zanemarivanja djece koja su počinioci vršnjačkog nasilja već se odnose na sve stavke iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici – istakli su oni. Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja, u ovoj školskoj godini zabilježeno je više od 90 slučajeva vršnjačkog nasilja.

Nedavno je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala Pobjedi da je u slučajevima vršnjačkog nasilja potrebna odgovornost roditelja. Ukazala je na važnost i da se isprati šta se dalje dešava kada sud procijeni da je roditelj zanemario dijete u slučaju vršnjačkog nasilja, da li se njegovo ponašanje mijenja. Negodovala je što do sada po ovom pitanju ne bilježimo pomake.

Traže Policajce

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je nedavno Pobjedi da podržavaju inicijativu da se vrati institucija policajca u zajednici.

Od ove školske godine u obrazovnim ustanovama nijesu angažovani zaštitari. Ta vrsta obezbjeđenja uvedena je u škole od februara ove godine i funkcionisala je do kraja tog polugodišta, a sve kako bi se u školama smanjio stepen vrš-

njačkog nasilja. Pojedini direktori su komentarisali da je bilo kakvo rješenje zaštite dobro, ali da su, ipak, stava da su policajci bolje rješenje za uspostavljanje reda u obrazovnim ustanovama.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjetili su da je na njihovu inicijativu, a u saradnji sa Mrežom savjeta roditelja i NVU Udruženje Roditelji, od februara do juna uspostavljeno fizičko obezbjeđenje lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Tada je procijenjeno da je angažman zaštitara zbog specifičnosti situacije neophodan, ali iz tog resora ističu da je to privremeno rješenje do iznalaženja trajnog. Iz resornog ministarstva podsjećaju da je Mreža savjeta roditelja pokrenula inicijativu sa ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržalo. Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno Pobjedi da bezbjednost djece mora biti apsolutni prioritet. Nijedno dijete, kako ističe Kaluđerović, ne smije ići u školu sa strahom od zlostavljanja. - Očito je da su nam trajno neophodni zaštitari ili školski policajci u vrtićima i školama. Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbje-

đuje samo fizičku zaštitu. Ipak, više od sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja govore da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna – rekla je tada Kaluđerović. Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nastavnika, roditelja, Sindikata prosvjete, pedagoško-psiholoških službi, direktora i zaštitnika prava građana intenzivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih škola. Ovim pravilnikom, kako su obrazložili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, jasno će se utvrditi oblici povreda učeničkih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditelja, škole i nadležnih institucija, kako bi svako od navedenih aktera, u okviru nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake. - Na redovnim sastancima sa rukovodiocima škola i predstavnicima pedagoško-psiholoških službi analiziraju se podaci o vrstama i učestalosti nasilja i naglašena je potreba za preveniranjem i pravovremenim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeljskih sastanaka – istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. N. ĐUrĐevac

Eskalacija vršnjačkog nasilja veliki problem crnogorskog društva

PODGORICA - USSCG

zahtijeva da Vlada usvoji zakon kojim bi pravo na otpremninu obuhvatilo sve zaposlene u državnim preduzećima pogođenim stečajem, bez obzira na sektor u kojem su radili.

Iz ove radničke asocijacije uputili su zahtjev predsjedniku Vlade, predsjedniku Skupštine i ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, tražeći da se obezbijedi finansijska podrška svim bivšim radnicima državnih preduzeća kojima je radni odnos prestao uvođenjem stečaja, a koji svoja prava nijesu ostvarili. Podsjećaju da je prvo donijet Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije („Službeni list Crne Gore“, br. 145/2021), kojim je to pravo priznato zaposlenima u tom kompleksu. Nakon toga, 1. juna 2025. godine usvojen je i Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvi-

Unija sindikata uputila inicijativu predsjedniku Skupštine, predsjedniku Vlade i ministarki rada za uvođenje jedinstvenog zakona

Traže otpremnine za sve radnike državnih preduzeća koja su bili u stečaju

ma u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije. Unija, međutim, upozorava da je ovakav pristup diskriminatorski prema radnicima drugih sektora koji su takođe ostali bez posla usljed stečaja, ali nijesu obuhvaćeni zakonskim rješenjima. - Ako je država već prepo -

I dio Pobjedinih radnika ostao bez otpremnina

Stečaj u Novinsko-izdavačkom preduzeću Pobjeda uveden je 11. avgusta 2014. godine rješenjem Privrednog suda u Podgorici, na zahtjev Poreske uprave. Prema navodima dijela bivših radnika i sindikalnih predstavnika, određeni broj zaposlenih nije dobio otpremninu i pored prestanka radnog odnosa usljed stečaja. Oni ukazuju da su pojedini zahtje-

vi ostali neriješeni, te traže ujednačavanje tretmana svih radnika pogođenih stečajem kroz jedinstven zakonski okvir, po ugledu na rješenja koja su već donijeta za rudarsko-metalski i drvoprerađivačko-šumarski sektor. Sagovornici podsjećaju da se u evropskoj praksi zaštita zaposlenih u slučaju insolventnosti poslodavca obezbjeđuje sistemski (garantni

znala socijalnu pravdu i potrebu da pomogne bivše zaposlene u metalsko-rudarskom i drvoprerađivačko-šumarskom sektoru, onda ista podrška mora biti obezbijeđena i svim ostalim radnicima pogođenim stečajem. U suprotnom se produbljuje diskriminacija i ne-

jednakost među radnicima - poručuju iz Unije. Iz nedavno usvojenog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije pravo na podršku imaju bivši radnici državnih privrednih

fondovi i sl.), pa očekuju da nova zakonska rješenja i u Crnoj Gori obuhvate sve rad-

preduzeća

društava u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, kojima je radni odnos prestao uvođenjem stečaja. Otpremninu od 12.000 eura neto po bivšem zaposlenom, uz to da se taj iznos umanjuje za sredstva koja su već isplaćena po drugim osnovama (npr. iz Fonda rada ili socijalnih programa). Isplata će se izvršiti tokom iduće godine iz budžeta. Prema informacijama do kojih je došla Pobjeda, i radnici iz drugih privrednih grana (tekstilne, medijske, grafičke...) uskoro će tražiti da se zakon proširi i na njihovu oblast, jer socijalna pravda i pravičnost ne smiju biti selektivni principi. Pravo na finansijsku podršku (otpreminu) ne bi smjelo zavisiti od toga iz kojeg sektora je radnik, već da postoji princip pravičnosti i nediskriminacije koji je univerzalni standard zakonodavstvima u EU. U mnogim državama EU postoje fondovi ili garancioni sistemi koji su namijenjeni da

Zoran Ilinčić, mašinski inžinjer iz Kolašina, o problemnima zaštite pronalazaka

KOLAŠIN - Šta je teže –naučno osmisliti i naučno dokazati statusni pronalazak i patent ili ga valjano i institucionalno zaštititi da pripada samo autoru i da bude njegov naučni „potpis“. Iskustvo Zorana Ilinčića, mašinskog inžinjera, ali i pronalazača i naučnog istraživača iz Kolašina govori da u Crnoj Gori sami pronalazak ima lakši put od zaštite tog pronalaska i patenta...

Zoran Ilinčić, mašinski inžinjer i istinski naučni kreativac iz Kolašina, još je davne 1988. godine konstruisao mašinu za građevinsku obradu kamena. Nakon toga, i mašinu za obradu pelina. Zatim su krenuli brojni pronalasci koji su se potvrđivali u praksi i na tržištu. Eliptični lančanik za bicikla, sistem zaštite gradilišta od zemljotresa, pogonski agregat za leteće automobile, rotacioni motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, sistem termičko-energetske efikasnosti bojlera…. Ovih dana svjedoči o tome da su patentne prijave u velikoj

Treba li da odem iz Crne Gore da bih patentirao pronalazak

opasnosti jer ako se ne uradi korektna procedura pred ovlašćenim državnim organima, gubi se funkcija zaštite pronalaska, bez obzira na njegovu vrijednost sa pozicije naučnog pronalaska... Zakonom o patentima je striktno propisano da Direkcija za intelektualnu svojinu mora da spriječi svakom licu uvid u ponesenu dokuentaciju. Po mom mišjenju, proces patentne zaštite pronalazaka u Crnoj Gori nije u skladu sa zakonom i radnom logikom koji regulišu tu oblast. Posebno je interesantno da je taj proces u nekom prethodnom periodu bio korektan, a onda se neko „ozbiljno potrudio“ da uvede proceduru koja ozbiljno obesmišljava suštinu posla ovjere patentnog zahtjeva. Za utvrđivanje razloga takvog postupanja treba da se angažuju oni državni organi kojima je to posao. Sadašnja procedura je

teška zloupotreba službenog položaja, što je krivično djelo, smatra Ilinčić. On navodi svoje iskustvo u komunikaciji sa Direkcijom za intelektualnu svojinu kada je, prije više od godinu, podnio jedan patentni zahtjev... Njihov službenik za prijem i ovjeru dokumentacije je stavio četvrtasti pečat na prvu stranu obrasca P1. Na tom pečatu piše da je to pečat Ministarstva za ekonomski razvoj Crne Gore, ali na sebi nema nikakvu oznaku ili natpis da je to pečat Direkcije za intelektualnu svojinu Crne Gore. Tu je službenik ovlašćen za prijem patentnog spisa upisao zavodni broj i datum podnošenja. Odbio je da se potpiše na taj obrazac iako na obrascu piše da treba da stavi potpis. Takođe je odbio da ovjeri cijeli patentni zahtjev, navodno to nije neophodno. Znači, službenik koji prima i ovjerava dokumentaciju, odbi-

ja da pečatom i potpisom ovjeri kompletan patentni zahtjev, ističe Ilinčić.

Postavlja i pitanje – kakva je svrha ovjere prve strane Patentnog zahtjeva ako se ne ovjeri i sadržaj tog zahtjeva. I nudi odgovor – hipotetički, to znači da je taj sadržaj moguće mijenjati naknadno, a da niko ne može utvrditi da je to urađeno...

Na moje obraćanje načelnici Direkcije za intelektualnu

blagovremeno pokriju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavaca, posebno kada je država bila vlasnik ili je imala znatan udio, ili kada nema sredstava od same firme koja je u stečaju. Studije pokazuju da zemlje koje imaju dobro razvijene mehanizme zaštite radnika u ovakvim slučajevima, te mehanizme primjenjuju ne samo formalno nego i na terenu, uspijevaju da ublaže negativne socijalne i ekonomske posljedice insolventnosti – smanjenju gubitke za zaposlene, porodice i lokalne zajednice. U procesu evropskih integracija Crna Gora je obavezna da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravom EU, posebno sa Direktivom 2008/94/EC o zaštiti zaposlenih u slučaju insolventnosti poslodavca. Ova direktiva nalaže da svaka država članica mora obezbijediti garantni fond ili ekvivalentni mehanizam, iz kojeg se isplaćuju neisplaćene plate i osnovna potraživanja radnika kada firma ode u stečaj. Cilj je da se spriječi diskriminacija među radnicima – svi zaposleni imaju pravo na minimalnu finansijsku zaštitu, bez obzira na sektor. EU ne propisuje da se mora pokriti „sve do posljednjeg eura“, već da se obavezno obezbijedi određeni minimum (npr. neisplaćene plate, doprinosi, osnovne naknade). Koliko i na koji način – odlučuje država, ali mora biti u skladu sa principima direktive. Dakle, zemlje kandidati (među njima i Crna Gora) moraju u procesu pregovora prihvatiti i primijeniti ovu direktivu – što znači da država mora da uspostavi sistem kojim će svi radnici pogođeni stečajem imati makar osnovnu zaštitu. N. k.

svojinu tim povodom, dobijam odgovor da je postupak tog službenika u redu. To znači da pronalazač ostavlja „na povjerenje“ službenicima Direkcije za intelektualnu svojinu svoj pronalazak. I kada izađe iz Direkcije nema nikakav dokaz kakav pronalazak im je podnio na ovjeru. Takođe, niz službenika Direkcije za intelektualnu svojinu i drugih lica iz Ministarstva za ekonomski razvoj, zaključno sa ministrom koji na kraju potpisuje prijem, imaju nesmetan i „zakonit“ uvid u patentni spis, iako je to suprotno zakonskim odredbama i suštini ovjere toga spisa. Indikativno je i neprihvatljivo da u sadašnjoj proceduri, patentnu dokumentaciju može da vidi bar pet ljudi iz Direkcije za intelektualnu svojinu i Ministarstva za ekonomski razvoj. Ovakvo postupanje stvara uslove za niz mogućih zloupotreba koje mogu rezultiraju neovla-

šćenim korišćenjem podnesene patentne dokumentacije. Pronalazač nema ovjeru kompletnog patentnog spisa pa u slučaju spora nema na osnovu čega da traži sudsku i drugu zaštitu svojih prava, upozorava Ilinčić. Kako bi se zaustavilo obesmišljavanje postupka patentne zaštite i sačuvala prava pronalazača, Zoran Ilinčić se obraćao odgovornim ljudima u Crnoj Gori. Pisao je predsjednicima države, Vlade, Skupštine, ombudsmanu od čije je službe jedino dobio samo formalni odgovor... U ovom trenutku je nemoguće odraditi korektnu i zakonitu patentnu zaštitu pronalaska u Crnoj Gori. Ovakva procedura tjera pronalazače da proces zaštite traže u drugim zemljama što donosi znatno povećanje troškova procesa zaštite pronalazaka. Na taj način i Crna Gora ostaje bez pronalaska i svojih pronalazača. Kako bez njih planirati društveni i ekonomski razvoj u situaciji kada sadašnja procedura u Direkciji za intelektualnu svojinu dovodi do besmisla jednu važnu funkciju države Crne Gore, kategoričan je Zoran Ilinčić. Dr. Drašković

nike iz državnih

koja su završila u stečaju, bez sektorskih izuzetaka.

Zoran Ilinčić

Nekadašnja zgrada Pobjede

Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost, za Pobjedu objašnjava šta odluka američkog Stejt departmenta znači za pritvorenu bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu

PODGORICA – Crnu listu (OFAC) američkog Stejt departmenta ne treba ni trunke potcjenjivati, jer mjere koje se mogu izreći su mnogobrojne - od ukidanja računa, do zabrane putovanja, međunarodnih i nacionalnih transakcija i niz drugih. S druge strane, ne smije se dozvoliti da se na temelju OFAC liste neko osudi, a da se njihovi dokazi nijesu sagledali ili da nisu dio dokaznog materijala protiv nekoga.

To je za Pobjedu kazao profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost Sandi Dizdarević, komentarišući nedavnu odluku SAD da bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se nalazi u kućnom pritvoru, uvrsti na crnu listu i zabrani njoj i članovima njene porodice ulazak u tu zemlju.

Na upit Pobjede šta ova odluka znači u trenutku dok se protiv Medenice i njenog sina Miloša vodi sudski proces zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj, Dizdarević objašnjava da su krivični postupak i dokazi koji su eventualno korišćeni mogli uticati na to da se bivša predsjednica Vrhovnog suda nađe na OFAC listi.

Ipak, napominje da se ponekad dešavalo da se osobe nađu na crnoj listi i na osnovu nerelevantnih dokaza.

- Prema praksi koje OFAC koristi jeste da su se na crnoj listi nalazili mnogi i na osnovu dokaza „rekla-kazala“, ili medijskih izjava, napisa koji svoje uporište nijesu imali u procesnim dokazima, ali i onih istinskih relevantnih finansijskih koji su ih inkriminisali, naveo je Dizdarević za Pobjedu.

Smatra da, s obzirom na to da je optužnica protiv Medenice već potvrđena i da se ona nalazi u kućnom pritvoru, na direktan način OFAC-ova odlu-

Crnu listu ne potcjenjivati, ali ni dozvoliti da se na

temelju nje neko osudi

U prvi mah, mjere OFAC-a se čine bezazlenim, ali kao srednjoročna trajnost, one su veoma efikasne. U biznis smislu, to znači početak kraja. Prema praksi koje OFAC koristi jeste da su se na crnoj listi nalazili mnogi i na osnovu dokaza „rekla-kazala“, ili medijskih izjava, napisa koji svoje uporište nijesu imali u procesnim dokazima, ali i onih istinskih relevantnih finansijskih koji su ih inkriminisali, istakao je Dizdarević za Pobjedu

ka ne bi trebalo da ima uticaja, osim ako putem međunarodne pravne pomoći ne dostave dokaze koji bi mogli dodatno inkriminisati ili potvrditi inkriminaciju protiv bivše sutkinje.

- Isto tako treba voditi računa da je krivični postupak u toku i da kao takav on nužno ne znači da je osoba kriva, shodno načelu prezumpcije nevinosti, upozorava ekspert za bezbjednost.

Dizdarević naglašava da mjere, ukoliko se osoba nađe na crnoj listi Stejt departmenta, mogu imati veoma značajan uticaj na svakodnevni život, posebno onih osoba koji raspolažu velikom količinama novca ili koji imaju određene biznise.

- U biznis smislu, to znači početak kraja. U prvi mah, mjere OFAC-a se čine bezazlenim, ali kao srednjoročna trajnost one su veoma efikasne, istakao je on.

Ovakva odluka Stejt departmenta, prema njegovom stavu, trebalo bi da bude jasna poruka svim učesnicima u krivičnom postupku koji se vodi protiv Medenice da moraju predmet tretirati objektivnije, profesionalnije i temeljitije.

- Ne smije se dozvoliti da se na

temelju OFAC liste neko osudi, a da se njihovi dokazi nisu sagledali ili da nisu dio dokaznog materijala protiv nekoga. Ne treba zaboraviti da se lica sa OFAC liste mogu i skinuti i kroz istoriju djelovanja se to i dešavalo, zaključio je Dizdarević za Pobjedu.

Podsjećamo, američki Stejt department uvrstio je 10. septembra bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Mede-

nicu i nekadašnjeg gradonačelnika Budve Mila Božovića na crnu listu, zabranjujući im ulazak u Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog umiješanosti u korupciju i trgovinu narkoticima.

Kako je objavljeno na sajtu Stejt departmenta, na crnoj listi su članovi Božovićeve porodice, ali i Miloš i Marija Medenica, djeca Vesne Medenice.

- Ministarstvo spoljnih poslova javno je proglasilo bivšeg gradonačelnika Budve i poslanika u parlamentu Mila Božovića i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu nepodobnim za ulazak u Sjedinjene Američke Države zbog njihovog učešća u značajnoj korupciji koja je omogućavala krijumčarenje narkotika, kazali su iz Stejt departmenta.

Božović je, kako je saopšteno, zloupotrijebio funkcije kako bi podržao organizovani kriminal i međunarodne operacije trgovine drogom dok je Medenica, kako su dodali, zloupotrijebila javnu funkciju kako bi podržala kriminalnu organizaciju za krijumčarenje, otkrivajući sudske informacije, posredujući u sudskim odlukama i primajući mito kako bi iskrivila sudske ishode u zamjenu za novac i nekretnine. Vesna Medenica provela je 17 godina na čelnim pravosudnim funkcijama u Crnoj Gori, a uhapšena je 17. aprila 2022. godine na podgoričkom aerodromu. Specijalno državno tužilaštvo nju i njenog sina Miloša tereti za više krivičnih djela, a optužnica protiv njih podnijeta je u oktobru 2022. godine zbog šverca cigareta i droge, nezakonitog uticaja na sudsku vlast, stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja, davanja i primanja mita i nezakonitog uticaja i navođenja na protivzakoniti uticaj, zloupotrebe službenog položaja, nedozvoljenog držanje oružja, nanošenjeateške tjelesnih povreda i sprečavanja dokazivanja.

Bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović uhapšen je 2023. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge. Prema izvorima iz istrage koja je vođena u saradnji sa Europolom, Božović je duže vrijeme bio označen kao osoba koja ima veze sa trgovinom narkoticima.

Na crnoj listi Stejt departmenta od 2020. godine nalaze se i nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, dok su od 2023. godine na tu listu uvršteni i biznismen Branislav Brano Mićunović, koji je u međuvremenu preminuo i Miodrag Daka Davidović zbog korupcije i nelegalnih aktivnosti.

Jovana RAIČEVIĆ

PODGORICA - Pokret solidarnosti sa Palestinom organizovao je juče mirni protestni marš, koji je počeo u 13 sati ispred murala posvećenog palestinskoj djeci, na Trgu golootočkih žrtava u Podgorici.

Oni su organizovali protestnu šetnju kroz grad, te stigli do Karađorđeve ulice, koja vodi do Skupštine Crne Gore, a prolazi pored zgrade Vlade. Tu ih je sačekala ograda. Ispred parlamenta je poslanicima poručeno da budu sigurni da na narednim izborima

neće biti zaboravljeno njihovo oglašavanje po ovom pitanju. Okupljeni su uzvikivali „E viva Palestina“ i „Pravda, mir i sloboda Palestini“. Nakon obraćanja, nastavili su do zgrade parlamenta okolnom ulicom, odnosno dijelom Bulevara Stanka Dragojevića, te Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog. Prije nego što su se zaustavili ispred Skupštine Crne Gore, obratili su se ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova. Jedan od učesnika skupa nosio je transparent sa likom ministra Ervina Ibrahimo-

vića uz natpis „Ćutanje je saučesništvo“.

Organizatori iz Pokreta solidarnosti sa narodom Palestine su ranije pozvali institucije Crne Gore da uvedu embargo na oružje, na prekid svih oblika saradnje s Izraelom, kao i organizaciju hitne humanitarne pomoći za Gazu. Pokret solidarnosti sa Palestinom je početkom 2024. godine, na zvaničnom portalu Skupštine pokrenuo e-peticiju, kojom je u manje od 24 sata prikupljeno preko 7.000 potpisa građana i podrška više od 50 nevladinih organizacija.

- Time je ispunjen formalni uslov za predlaganje rezolucije o osudi izraelskih zločina nad Palestincima. Međutim, do danas ta rezolucija nije ušla u skupštinsku proceduru, jer nijedan poslanik nije iskazao minimum odgovornosti da je podrži. Niti je ijedan od brojnih građanskih zahtjeva realizovan. Institucije nijesu reagovale ni kada su nerezidentni zvaničnici etiketirali mirni građanski aktivizam kao „ekstremističku organizaciju“. Nema ni odgovora na istraživanje BIRN-a, koje dokumentuje izdavanje dozvola

za izvoz oružja iz Crne Gore Izraelu, uprkos međunarodnim osudama i zabranama. Posljednje u nizu kompromitacija na vrijednosti slobode i dostojanstva Crne Gore jesu šture vijesti iz Hrvatske, gdje se predsjednik Crne Gore sastao sa ministrom vanjskih poslova Izraela, uprkos jasno dokumentovanoj, međunarodno

potvrđenoj genocidnoj politici izraelske vlade - naveli su iz Pokreta. Oni su ranije istakli da, dok slovenački zvaničnici koriste međunarodne forume poput Bledskog strateškog foruma, da jasno artikulišu stavove o pitanju Palestine, crnogorske institucije i tamo ostaju bez glasa. R. P.

Crnogorski građani kritikuju vlast što ćuti na zločin

Sandi Dizdarević

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

PODGORICA – Još dvojica službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) suspendovana su zbog propusta u postupanju obezbjeđenja pritvorenika Aleksandra Prelevića, koji je pokušao da pobjegne iz Infektivne klinike, ali ga je spriječio radnik obezbjeđenja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), saznaje Pobjeda.

Kako nam je potvrđeno iz Kliničkog centra, Prelević je uspio da pobjegne dvojici zatvorskih policajaca, ali ga je radnik KCCG uočio na izlazu i spriječio bjekstvo.

O događaju je obaviještena policija koja je pregledala snimke sa nadzornih kamera koji potvrđuju da je Prelević ostao u krugu bolnice zahvaljujući radniku obezbjeđenja Infektivne klinike i da je ponovo došlo do propusta u postupanju zatvorskih policajaca.

- Nevjerovatno je da se dešava da isti pritvorenik dva puta bježi, sa iste klinike, kazao je Pobjedin izvor iz Kliničkog centra.

Prelević je 8. septembra pobjegao iz Kliničkog, zbog čega je protiv dvojice zatvorskih policajaca pokrenut disciplinski postupak.

- Službenicima će biti privremeno ograničeno vršenje dužnosti na način što će im biti zabranjeno obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, odnosno biće suspendovani do okončanja disciplinskog postupka - navodi se u odgovoru dostavljenom Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Pored toga, i protiv Prelevića će biti pokrenut disciplinski postupak.

Podsjećamo, Prelević je uhapšen istog dana nakon cjelodnevne potrage, a pobjegao je iz Infektivne klinike, gdje su ga čuvala dvojica zatvorskih policajaca, i vratili ga na liječenje. Bjekstvo Prelevića prijavljeno je u ponedjeljak oko 6.30 sati, a uhapšen je na Zabjelu u poslijepodnevnim satima.

On je odlukom sudije za istragu upućen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) zbog krađe, nekoliko dana prije primljen je na bolničko liječenje. Zatvorski policajci koji su ga čuvali dali su izjave na okolnosti bjekstva. Pobjeda je nakon bjekstva Prelevića iz Infektivne klinike pitala UIKS koliko za-

NOVI INCIDENT NA INFEKTIVNOJ KLINICI: Radnik obezbjeđenja KCCG spriječio pritvorenika da ponovo pobjegne iz te ustanove

Još dvojica zatvorskih policajaca suspendovana zbog pokušaja bjekstva Prelevića

Kako nam je potvrđeno iz Kliničkog centra, Prelević je uspio da pobjegne dvojici zatvorskih policajaca, ali ga je radnik obezbjeđenja iz Infektivne klinike uočio i spriječio bjekstvo.

O događaju je obaviještena policija koja je pregledala snimke sa nadzornih kamera koji potvrđuju da je Prelević ostao u krugu bolnice zahvaljujući radniku obezbjeđenja Infektivne klinike

tvorskih policajaca je do sada zbog ovakvih i sličnih incidenata disciplinski odgovaralo ili eventualno razriješeno dužnosti, ali nam nije odgovoreno. Sa Infektivne klinike, iz stare zgrade, 2019. godine dvojici zatvorskih policajaca pobjegao je pritvorenik Aleksandar Đukić. On je tada iskoristio njihovu nepažnju i pobjegao kroz prozor. Uhapšen je kada se javio bliskom srodniku.

To nije bilo prvi put da je taj pritvorenik pokušavao da pobjegne, ali je u više navrata bio spriječen. UIKS je tada saslušao policajce koji su bili na dužnosti, ali nije poznato da li je protiv njih pokrenut

disciplinski postupak.

Godinu kasnije, pritvorenik Dragiša Stamenković, optužen za tešku krađu i falsifikovanje isprava, pobjegao je iz Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ u Nikšiću, gdje se nalazio na bolničkom liječenju. Iz UIKS-a su tada eksplicitno kazali da je do bjekstva došlo usljed „grubog zanemarivanja službenih obaveza od službenika obezbjeđenja“, koji su čuvali Stamenkovića, nakon čega je pokrenut disciplinski postupak protiv njih i bili su suspendovani.

Stamenković je ubrzo lociran i uhapšen istog dana u Virpazaru u kasnim večernjim satima,

nakon čega je i vraćen u zatvor. U septembru 2019. godine, pritvorenik Marko Vukčević (21) pokušao je da pobjegne zatvorskim čuvarima koji su ga odveli na ljekarski pregled u KCCG.

Dok su ga ljekari pregledali, Vukčević je „filmski“ pobjegao iz ordinacije, trčeći ka Krivom mostu, gdje je zaustavio taksi

vozilo i odvezao se u pravcu nikšićkih semafora.

Službenici UIKS pojurili su za njim, krenuli u potjeru i prestigli ga u Siti kvartu.

Tokom 2019. godine bilo je više incidenata u kojima su pritvorenici pokušavali da se domognu slobode. Od maja do septembra te godine, tri pritvorenika pokušala su bjek-

Nezadovoljni pritvorenici danas počinju štrajk, zatvorski policajci traže pomoć Vlade

Pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu od danas će, kako su najavili, u podne početi štrajk glađu i blokadu sudova, jer su nezadovoljni zbog dugotrajnog pritvora, sudskih procesa, kratkih šetnji, uslovima boravka. S druge strane, nezadovoljstvo su iskazali i iz Sindikata zatvorskih službenika i upozorili da stanje u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) postaje sve ozbiljnije. - Država ili neko pojedinačno, svjesno radi na totalnom urušavanju prvenstveno bezbjednosne situacije u UIKS-u. Poznato je da je trenutna struktura osuđenih, a posebno pritvorenih lica koja očekuju presude, jedna od visoko najrizičnijih od samog nastanka zatvorskog sistema u Crnoj Gori. Nebrigom i svjesnom devastacijom uslova za rad zaposlenih, zatim bezbjednosnih uslova i postepenim kreiranjem ambijenta, gdje će po najavi predsjednice Vrhovnog suda boraviti odnosno biti osuđena jedna plejada kriminalaca svjetskog renomea, pa da isti mogu da uživaju kao što je Eskobar uživao u svom privatnom zatvoru. Pitamo se da li je to cilj našeg stalnog unižavanja i obezvređivanja naše profesije – dodaje se.

stvo iskoristivši nepažnju čuvara koji su bili na dužnosti, ali su ubrzo nakon toga uhapšeni. Pritvorenik Anes Adžović pokušao je da pobjegne iz zatvora dok je koristio pravo na šetnju

On je tada preskočio bedeme zatvora, a nakon toga čak i ogradu UIKS-a. Ipak, „na njegovu nesreću“, našao se direktno kod službenog vozila tadašnjeg direktora Uprave za izvršenje sankcija, kada je i otkriven. Uprkos video-nadzoru, ali i policajcima koji su bili na osmatračnicama, malo je falilo da Adžovićev plan bude uspješan.

U aprilu 2021. godine, pritvorenik F. K. (46), koji se nalazio na bolničkom liječenju u Kliničkom centru, izvršio je samoubistvo skočivši sa četvrtog sprata te ustanove. Za njegovo obezbjeđenje bila su zadužena dva zatvorska čuvara koja su bila obavezna da sve vrijeme budu s njim. Ipak i pored dvojice čuvara, pritvorenik je oduzeo sebi život, nakon čega su obaviješteni tužilaštvo, sud i Uprava policije, koji su utvrđivali okolnosti tragičnog događaja. Iz UIKS-a su ranije saopštili da su od 2013. do 2023. godine zbog povrede službene dužnosti i više bjekstava pritvorenika utvrdili disciplinsku odgovornost kod devet zatvorskih policajaca, od čega je za njih pet izrečena najstroža disciplinska mjera, tj. prestanak radnog odnosa, dok su četiri policajca kažnjena novčano.

Oni su tada napomenuli da nijedan zatvor u svijetu nije apsolutno bezbjedan, ali da je najbitnije da za „sve planirane i neplanirane situacije postoje predviđeni protokoli kojih će se svi pridržavati i koji će osigurati da bezbjednost u tim ustanovama bude stabilna“. Prema statistici, od 2013. do 2023. godine, policijski službenici suočili su se sa jednim slučajem direktnog bjekstva pritvorenika iz zatvora i pet slučajeva bjekstva iz mjesta van zatvora, gdje su pritvorenici bili sprovodeni i obezbjeđivani. I pored ovih podataka, iz UIKS-a poručuju da se crnogorski zatvori mogu smatrati jednim od bolje čuvanih ustanova ovog tipa u regionu i Evropi, jer od šest osoba koje su počinile bjekstvo četiri su pronađene i uhapšene istog dana ili sjutradan, a dvije nakon određenog vremena. Jovana RAIČEVIĆ

Klinički centar Crne Gore

Prvi dan festivala „Bookiranje“ u Podgorici obilježila promocija romana ,,Putnici za Molusiju“

PODGORICA - Pravo na različitost i pravo na sebe - to je ono o čemu govori moja knjiga ,,Putnici za Molusiju“ - kazao je srpski intelektualac, političar i književnik Nenad Čanak na promociji romana u okviru trećeg festivala savremene književnosti ,,BOOKIRANJE“ koji je otvoren u ,,Book Caffeu“ u Podgorici. Čanak je svojim djelom otvorio prostor za dijalog o slobodi, otporu i identitetu u vremenu koje sve češće traži poslušnost umjesto misli. Njegova Molusija nije samo metafora - ona je savremeni sistem, uniformisan i tih, u kojem je različitost posljednji čin pobune.

Roman ,,Putnici za Molusiju“, objavljen u izdanju „Fokalizatora“, djelo je koje raskrinkava mehanizme totalitarizma, ispituje granice slobode i poziva na raskid sa uniformisanim mišljenjem. Na promociji, uz prisustvo crnogorskog političara Ranka Krivokapića i glavnog urednika „Fokalizatora“ prof. dr Vladimira Vojinovića, Čanak nije samo govorio o knjizi, već i o borbi: o pravu da budemo različiti i da budemo svoji.

PISANI TRAG

Čanak se prisjetio da ga je jedan prijatelj nedavno upitao kako bi definisao svoj dosadašnji život u dvije riječi.

- Poslije dosta razmišljanja uspio sam da pronađem te dvije riječi, a to su ,,vječita komedi-

Borba za različitost je borba za ljudskost

Pokušao sam da Molusija ne nestane sa Ginterom Andersom i herojima tog vremena, ljudima koji su živjeli bez maski. Različitost je ono što nas čini ljudima - kazao je Čanak

ja“. Ne postoji ništa što znate i mislite da znate ako to ne možete reći običnim riječima i ako to ne možete objasniti petogodišnjem djetetu. Ako ne možete, znači da to ne znate, ali se zakrivate iza nekih velikih riječi, djela ili autoriteta - istakao je Čanak. Podsjetio je da je njegov pokojni otac Milan Čanak bio asistent profesora Stevana Jakovljevića na Beogradskom univerzitetu.

- Od oca sam naučio da je obaveza intelektualca da piše i da za sobom ostavlja pisani trag; da je sve ovo što mi živimo u

redu, ali jedino što opstaje su ulje na platnu i ukoričene riječi. Toga sam se uvijek držao u životu - istakao je Čanak.

On je naglasio da intelektualac ne može sebi da dozvoli da se svede u struku, da se zatvori u jednodimenzionalnost, recimo, politike.

- Što si ti onda kada iz tebe ispare funkcije? Ljude koji su odlučivali o sudbinama, onog trenutka kada to prestanu da rade, više niko ne pamti. Upra-

vo je to ono zbog čega intelektualac ima obavezu da za sobom ostavlja tragove - kazao je Čanak.

On je pojasnio zašto se knjiga zove ,,Putnici za Molusiju“. - Čitajući knjigu ,,Zastarjelost čovjeka“ Gintera Andersa naišao sam na Molusiju. Nijesam znao što je to i krenuo sam da tragam. Shvatio sam da je Molusija izmišljena totalitarna država koju je Anders opisao u djelu ,,Molusijske kata-

Čanku uručena i nagrada Akademije „Milovan Đilas“

Uoči početka promocije Nenadu Čanku je uručena nagrada Akademije „Milovan Đilas“ za životno djelo za doprinos u jačanju i afirmaciji slobode govora. U obrazloženju žirija, koji su činili mr Nela

Savković-Vukčević, mr Miloš Vukanović i prof. dr Vladimir Vojinović, istaknuto je da je ,,Nenad Čanak tokom turbulentnih devedesetih godina u Srbiji i zemljama regiona svojim nastupima u javnosti, ali i u

drugim oblastima političkog i intelektualnog djelovanja, doprinosio povezivanju pokidanih veza između balkanskih naroda i kultura“. Nakon uručivanja nagrade, Čanak je zahvalio na priznanju.

- Kod nas bi rekli da čim neko dobije nagradu za životno djelo miriše na ilovaču. Ali, nadam se da je ova nagrada za dosadašnje životno djelo, a od sada ćemo vidjeti - kazao je Čanak.

kombe“. Kada sam tražio da moja knjiga bude prevedena na crnogorski jezik, to nije bila nikakva marketinška šala.

Ne! Čitava poenta Molusije je da se ljudi uniformišu u svojoj pokornosti, da idu stopama koje su već bile ispred njih, da njihova odjeća i način mišljenja budu isti, da oni ne budu više ljudi, nego maske - ali sve iste. I tu jeste poenta - borba za različitost je borba za ljudskost - kazao je Čanak.

Prema njegovim riječima, borba za crnogorski jezik nije borba protiv srpskog, hrvatskog ili bilo kog drugog jezika.

- To je borba za naš - moj, vaš broj cipela; za vašu košulju koja je vašeg broja da je možete zakopčati. Kada se čovjek toga odrekne, on se svodi na popunu za uniformu, a ta uniforma se zove nacionalistička projekcija roba/kmeta koji treba

„Na vrhu Olimpa“ najbolja predstava na Festivalu internacionalnog alternativnog teatra

Izuzetna

PODGORICA - Nagrada za najbolju predstavu festivala FIAT dodijeljena je predstavi ,,Na vrhu Olimpa“, u režiji Jana Fabrea, koja je izvedena posljednjeg dana manifestacije, u subotu 13. septembra.

Ovo priznanje dodijeljeno je „za izuzetnu umjetničku cjelovitost i snažan scenski izraz kojim se savremeni teatar dovodi do vlastitih granica i iznova promišlja“. O nagradama je odlučivao žiri u sastavu: Sonja Vukićević (predsjednica), Željka Udovičić-Pleština i Damjan Pejanović „Na vrhu Olimpa“ je osmočasovni spektakl pun boja i mi-

risa, pun smrti i želje, gozba na ivici groba, slavlje ljepote i strasti dok svijet juri ka svom kraju. U isto vrijeme, to je i ritualna igra koja nas primorava da razmislimo o budućnosti. Tekst je napisao Johan De Bus, muziku je komponovala i uživo na sceni izvodila Alma Auer, dramaturg je Miet Marten, koreografi Jan Fabre i Ivana Jozic, kostime je uradila Kasia Mielczarek, dizajn velvet ogrtača Aravinda Rodenburg Predstavu je izvodilo jedanaest multitalentovanih izvođača (glumci, plesači i muzičari): Alma Auer, Annabelle Chambon, Anny Czupper, Cedric Charron, Conor Doherty i

Gustav Koenigs. Izvedba je bila koncipirana tako da je publika na početku predstave zauzimala numerisana mjesta, a zatim je bila slobodna da u toku osmočasovne predstave izlazi i vraća u Veliku salu CNP-a.

Nagrada za najbolju režiju „Slobodan Milatović“ dodijeljena je Janu Fabreu za predstavu ,,Na vrhu Olimpa“, kojom ovaj izuzetni stvaralac potvrđuje svoju prepoznatljivu umjetničku poetiku i hrabrost u pomjeranju granica savremenog teatra. Priznanje za najbolju mušku ulogu dobio je Pavle Prelević za „izuzetno ostvarenje u predstavi ,Smrt u Dubrovni-

da služi i bude samo ono što se od njega očekuje u funkciji ,,višeg cilja“, a to je najniža moguća podmuklost vladajuće klase. E to je suština svih suština. Pokušao sam da Molusija ne nestane sa Ginterom Andersom i herojima tog vremena, ljudima koji su živjeli bez maski. Različitost je ono što nas čini ljudima - istakao je Čanak.

STIL

Vojinović jekazao da je autorov stil pisanja nešto što plijeni pažnju.

- Piše o jako teškim stvarima i za autore je najteže koristiti se alegorijom. To je klizav teren. Vidjećete kada budete čitali knjigu da pred sobom imate vještog pripovjedača - rekao je Vojinović. Krivokapić je kazao da je knjiga Nenada Čanka prožeta idejom traženja pravde, istine i snage u svim našim slabostima.

- Knjiga vam ne daje sve odgovore, daje puno autorovih mudrosti sa dozom duhovitosti. Ovo djelo vas tjera da preispitate koliko ste spremni da skinete masku i napustite ulogu koju vam je dao ovaj sistem, a koju ste prihvatili da biste išli svaki dan u krug, i da na kraju to bude vaša snaga da samospoznajom izađete iz krugova i stvorite nešto bolje - kazao je Krivokapić. Festival savremene književnosti ,,BOOKIRANJE“ organizuje izdavačka kuća „Fokalizator“, u saradnji sa Društvom crnogorskih izdavača. Tokom prve večeri promovisano je knjiga anegdota ,,Moj Montenegro“ Branislava Brana Milačića, prozni prvijenac spisateljice i rediteljke Radmile Vojvodić - zbirka priča ,,Dekorisanje malog života“. Iste večeri predstavljeno je i crnogorsko izdanje romana ,,Most na Drini“ Andreja Nikolaidisa. Prvo veče festivala je završeno promocijom knjige ,,Bitka na Sutjesci“ hrvatskoga istoričara Šimuna Cimermana A. ĐOROJEVIĆ

ku’, u režiji Petra Pejakovića“. Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Maši Božović, koja je svojom interpretacijom u predstavi ,,Smrt u Dubrovniku“ ostvarila izuzetno snažan i upečatljiv glumački doprinos. Nagrada „Nikola Bošković“ za najboljeg mladog glumca/glumicu dodijeljena je Milošu Kašćelanu za izuzetno ostvarenje u predstavi ,,Smrt u Dubrovniku“.

Specijalna nagrada dodijeljena je Josefu Nađu za izuzetno umjetničko istraživanje i stvaranje scenskog jezika koji prevazilazi granice žanrova i kultura u predstavi „Pun mjesec“. R. K.

Nenad Čanak na predstavljanju knjge u Podgorici

Pobjeda

Jan Fabre prima nagradu za najbolju predstavu FIAT-a

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Navršilo se 90 godina od rođenja jugoslovenskog i crnogorskog glumca Vladimira Popovića (1935–1981)

PODGORICA – Glumac koji je u jugoslovenskoj filmografiji s velikim šarmom igrao najupečatljivije sporedne uloge, bio omiljeni glumac mnogim rediteljima – poput Zdravka Šotre i Aleksandra Đorđevića, ostavio dubok trag na daskama koje život znače i postao prvak Ateljea 212, a od 1975. do prerane smrti 1981. godine bio direktor Crnogorskog narodnog pozorišta (ranije glumac u CNP-u) zove se Vladimir Popović i danas ga, nažalost, veoma rijetki pamte.

Prošlog mjeseca navršilo se 90 godina od njegovog rođenja u Dragovoj Luci kod Nikšića, 17. avgusta 1935. Umro je u Titogradu 12. maja 1981. Oni koji ga pamte, najčešće ga pamte po ulozi Uče u filmu „Povratak otpisanih“. Jedna od njegovih prvih uloga je poručnik Miloje u „Maršu na Drinu“, gdje je uspio da se istakne među plejadom vrhunskih glumaca. Na filmu se pojavljuje od 1963, a najveći uspjeh doživio je u filmu ,,Licem u lice“ u režiji Branka Bauera iste godine, ali i ulogom Petra I Petrovića Njegoša u filmu ,,Živjeti za inat“ (1972), za koju je ovjenčan Srebrnom arenom na Pulskom filmskom festivalu. Za ulogu u predstavi ,,Ratna sreća“, prema romanu Mihaila Lalića, dobio je Trinaestojulsku nagradu, a dobitnik je i Decembarske nagrade Titograda i nagrade Tanjuga. Takođe, Popović je igrao uz Dirka Bogardea, Bekima Fehmiua i Avu Gardner u filmu ,,The Executioner“ 1975. godine.

LEŽALA MU KOMEDIJA

Bio je direktor Filmskog festivala u Nišu u dva mandata, kao i utemeljivač festivala Jugoslovenski pozorišni susreti u Crnoj Gori (1979–1981). Osim pomenutih, ostvario je veliki broj pozorišnih, filmskih i televizijskih uloga u filmovima ,,Čovjek koga treba ubiti“, „Marš na Drinu“, „Sramno ljeto“, „Okovani šoferi“, „Svadba“, „Vagon Li“, televizijskim ostvarenjima, „Sarajevski atentat“, „Siroti mali hrčki“, „Pozorište u kući“ i u pozorištu „Emigranti“, „Pramen tame“ i „Ko se boji Virdžinije Vulf“. Takođe je i adaptirao za pozorište nekoliko proznih djela. Crnogorski pozorišni reditelj i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Blagota Eraković govorio je za Pobjedu o Popoviću – kao glumcu i prijatelju, prisjećajući se interesantnih anegdota od kojih su mnoge do sada nepoznate javnosti... Popović je gimnaziju završio u Vrbasu, a Eraković ističe da je nakon toga imao sreću da bude na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

- Bio je u jednoj sjajnoj klasi koju su vodili, po mom mišljenju, najveći pedagozi glume koje je ikada ta akademija

Umjetnik osobenog stila i modernog izraza

Vladimir Popović bio je izvanredan glumac, u samom vrhu beogradskih glumaca u generaciji kada je Beograd bio teatarsko, evropsko i svjetsko čudo. U takvoj atmosferi važio je za jednog od najboljih glumaca Ateljea 212 – kazao je za Pobjedu Blagota Eraković

imala – Jozo Laurenčić i Mata Milošević. Sa njim su bili diljem poznatih glumci Ružica Sokić recimo, to je ta klasa, Vera Čukić, Slobodan Aligrudić i mnogi drugi – rekao je Eraković, podsjećajući kako je Popović kao disciplinovan čovjek imao neku stipendiju od podgoričkog pozorišta i preselio se u Podgoricu kao diplomirani akademski glumac iz Beograda.

- I ovdje je stvarno napravio sjajne uloge, u to doba ja sam bio gimnazijalac, ali se sjećam nekoliko sjajnih uloga, a i osnovao je prvo studentsko pozorište - ,,Ekete bekete“. Pravili su sjajne satirične predstave – prisjetio se Eraković.

Međutim, kako je kazao, Mira Trailović nikad nije se mogla pomiriti sa tim što je Vlado Popović otišao iz Ateljea 212. - Jer je ona cijelu tu klasu htjela da angažuje, toliko ih je voljela. Molila je Vlada da se vrati u Atelje 212, on je tu bio 20-30 godina. Izvanredan glumac, bio je u vrhu beogradskih glumaca u generaciji kada je Beograd bio teatarsko, evropsko i svjetsko čudo. Pogotovo Atelje 212. Nije bilo predstave da si mogao doći do karte, a da se ne angažuješ mjesec dana ranije . To je bio pojam za svu Jugoslaviju i Evropu, preko BITEF-a – istakao je on. Popović je u takvoj atmosferi važio za jednog od najboljih glumaca Ateljea 212. - Njemu je ležala komedija.

Baš ta struktura čovjeka krupnog, snažnog. Kad upada u neke bezizlazne situacije. To je izazivalo smijeh – istakao je on.

Eraković je kazao i da je gledao predstave u kojima je Popović igrao dok je bio u Beogradu, te da su se družili i poslovno i privatno.

- Igrao je kod mene u nekoliko predstava. Meni je najzna-

čajnije to što je igrao u mojoj diplomskoj predstavi u Beogradskom dramskom pozorištu. I doprinio je mnogo da ta predstava ostane na repertoaru, dugo se igrala – rekao je on.

Eraković je Popovića opisao kao ,,savršenog saradnika“. - Jako fine prirode, mekan, nije bio svađalica, naprotiv, čak i kad bi se suprotstavljao, radio je to na kulturan, akademski način. Bio je glumac osobenog stila i modernog izraza,

Ćerku nazvao po Tamari Miletić

Eraković je za Pobjedu ispričao i anegdotu kako je ćerka Vladimira Popovića dobila ime. - Njegova Tamara je dobila ime po Tamari Miletić, čuvenoj glumici. Dolazi Vlado na probu, ja sam radio predstavu, ne sjećam se koju. Ulazi on onako širok, raširio ruke i kaže: ,,Dobio sam ćerku“. Tamara Miletić skoči, poče da ga ljubi i kaza: ,,Jao divno, divno – ti si rijetki Crnogorac koji se raduje što je dobio ćerku“. „E, za tu riječ daću joj ime Tamara“, kaže Vlado. Tako je i bilo –kazao je Eraković.

uz poštovanje svih postulata glume kao umjetnosti. Vlado je bio pozorišni čistunac. Bio je zaista nevjerovatan – istakao je on.

Eraković je podsjetio da je Popović igrao Petra I u filmu ,,Živjeti za inat“, koprodukcija Ukrajine i Crne Gore, u režiji Jurija Iljenka, što je jedna od uloga koja ga je obilježila. Ipak, njegova najbolja uloga, po mišljenju Erakovića, jeste uloga Radovana u filmu ,,Licem u lice“ Branka Bauera - Bio je to jako popularan film. Tu je Vlado igrao glavnu ulogu. Na jednom partijskom sastanku gdje svi naravno, kao što je to bio običaj u Savezu komunista, sve odobravaju, Vlado igra jednoga koji napušti pa stane na prozor, pa kroz prozor stalno nešto dobacuje. Oni ga stalno zovu da se vrati, a on odbija – podsjetio je Eraković na Bauerov crno-bijeli film, dodajući da je to ostvarenje nagrađeno u Puli.

- Vlado je takođe dobio na-

Priče iz Skoplja i posljednje brijanje

Blagota Eraković ispričao je za Pobjedu jednu dosad nepoznatu anegdotu vezanu za posljednji dan života Vladimira Popovića - Ja sam tad radio neku predstavu u Skoplju. Dođem ja u pozorište, a kažu mi oni da Vlado ne dolazi, da je loše, da ne može gore biti. Upalim ja auto i odem kod njega kući. On se obradovao koliko je mogao, daje mi znak da śednem pored njega. Pričaj, kaže, kako je bilo u Skoplju. Ja pričam, pričam... Okolo nas se svijet silni okupio, njegova i ženina rodbina... Kako mu se neko obrati, on rukom pokaže da nije završio priču sa mnom. Kažem mu ja da moram da idem, a on mi kaže: ,,Molim te da me obriješ“. Ostanem zatečen... mrtav čovjek praktično. Ja ga nekako obrijem. Odem. Parkiram auto ispred pozorišta a Julkica, jedna portirka, plače. Pitam je što joj je, a ona kaže da su sad javili da je umro Vlado. Ja joj kažem da sam sad iz njegove kuće, prije 10-15 minuta. Vratim se, a Vlado stvarno umro – ispričao je Eraković.

gradu u Puli te godine. To mu je najbolja filmska uloga - rekao je on.

Popović je danas, prema mišljenju Erakovića, pomalo i zaboravljen glumac.

- Ja ne znam kada sam ga zadnji put vidio recimo na televiziji... Neki film đe je on igrao – kazao je Eraković.

BIO KAO VINO

Opisao ga je i kao ,,strahovito prilježnog“.

- Porodični prijatelj je bio. Šćaše Vlado reći: ,,Nemoj me danas niđe na ručak, Rada (Vladova žena, prim. aut) sprema“... I onda pravo s probe kod nje – prisjetio se Eraković.

Kazao je da živo pamti period kada je Vlado umro, kako kaže, od raka na želucu.

- Tada je bio ovdje ljekar Klikovac, kojeg nijesu nešto naročito cijenili, bio je gastroenterolog. I na prvom pregledu mu je rekao: ,,Ovo nije dobro“. Međutim, neki drugi ljekar, koji mu je bio pašenog, rekao mu je da nema šanse da je rak i da taj doktor Klikovac ne zna što priča. Kasnije mu je čuveni profesor Rašović rekao da bi se izliječio da je krenuo na vrijeme. Zato je on otišao u Pariz, na Institut za rak. Tamo su ga operisali, njemu je želudac bio koliko šaka, morao je da jede 5-10 puta dnevno da bi preživio. Pamtim kako je imao jaku, kuštravu kosu, a od tih zračenja je izgubio i kosu i bradu... – priča Eraković. Izražavajući žal za njegovom preranom smrću, Eraković je konstatovao da je Popović bio ,,kao vino“. - Što je bio stariji, bio je sve bolji glumac. Pošto je bio situaciji da bira uloge mislim da bi ovdje napravio još mnogo dobrih predstava i odigrao, ali nažalost... smrt ne pita – kazao je Eraković. A. RADOVIĆ

VELIKI TRAG: Glumac Vladimir Popović

UGC

Vladimir Popović kao Petar I u filmu „Živjeti za inat“

Arhiv

A t fil M

Hronika Podgorice

Ukoliko ne počne gradnja PPOV u Botunu, slijedi bankrot Glavnog grada, Zećani poručuju da im je život jednog djeteta vredniji od bilo kojeg bankrota

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je još jednom da je izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu jedan od ključnih projekata za zdravlje građana i evropsku budućnost Crne Gore.

S druge strane, predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović smatra da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović nastavlja da se služi obmanama i naručenim intervjuima.

ARGUMENTI

Mujović je naglasio da oko važnosti tog projekta ne bi smjelo biti dilema, jer je, kako je kazao, ,,svaka relativizacija opasna koliko i neprerađene fekalije koje slobodno krstare Moračom i Skadarskim jezerom“. Podsjetio je da se problem otpadnih voda pokušava riješiti od početka njegovog mandata, te da su razmatrane i druge lokacije, ali da su sve imale ozbiljne manjkavosti koje bi značile dugotrajno odlaganje.

- Ukoliko ne želimo bankrot Glavnog grada, ne postoji zamjena za Botun - poručio je Mujović.

Istakao je da razumije nepovjerenje građana Botuna zbog loših iskustava iz prošlosti, poput onog sa KAP-om, ali i dodao da s prezirom gleda na ,,sitno političarenje kojem su struka i nauka najveći neprijatelj“.

- Zato, kao gradonačelnik Podgorice i univerzitetski profesor, dižem glas protiv napada na odvažne ljude iz Agencije za zaštitu životne sredine, ekološke aktiviste i novinare, koji isključivo snagom argumenata podržavaju najveći ekološki projekat u istoriji Crne Gore - naglasio je Mujović. Smatra da društvo ne smije osuđivati one koji znanjem i argumentima suprotstavljaju neutemeljenim tvrdnjama

Kako do dogovora za realizaciju projekta u kojemu jedni vide spas, a drugi propast?!

i interesima pojedinaca, te zaključio da će ,,Botun zasigurno mnoge izvesti na čistac“.

- Ne gubimo vrijeme na površne priče i kritike, nego se okrenimo rješavanju istinskog problema mještana – sanaciji basena crvenog mulja - zaključio je gradonačelnik Podgorice.

OBMANE

Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović pokušava izvršiti pritisak kako bi Podgoricu i sebe predstavio žrtvama, a žitelje Botuna i sve stanovnike Zete kao neke babaroge koji žele da unište Podgoricu i ugroze zdravlje građana glavnog grada.

- I to reče čovjek nama koji 20 i kusur godina trpimo ekološku katastrofu od bazena crvenog mulja, od uticaja Kombinata aluminijuma, od asfaltnih baza od svakojakih građevinskih otpada koje su nam isporučivali sve vrijeme njihove vladavine, a zauzvrat nam dajući mrvice sa budžetskog stola dok smo bili pod okriljem Glavnog grada. To vrijeme je prošlo, vrijeme terora i maćehinskog odnosa Podgorice je završeno i sada Mujović

misli da ćemo da mu dozvolimo da gradi bilo što na teritoriju Zete. Neće raditi ništa i to mu jasno poručujem, neka izvede vojsku i policiju slobodno, ali ga milom u Botunu raditi neće - saopštio je Asanović. Kazao je da nije problem da izvedu stvari na čistac i da su one vrlo jasne.

- Mujović više nema većinu u slučaju da se prvi bager primakne teritoriji Zete, ali isto tako na čistac treba izvesti i odnose

Veselina Pejovića i Saše Mujovića. Raskrinkavamo iz dana u dan ovu hobotnicu koja želi da naše građane truje kao što ih je DPS trovao decenijama, to više neće moći, svoje probleme, gradonačelniče, rješavaćete u svojem dvorištu - kazao je Asanović.

Poručuje gradonačelniku Podgorice da nikad neće biti u prilici da odlučuje o bilo čemu na teritoriji Zete.

- Laž je da je ugrožen put u

EU i zatvaranje čuvenog Poglavlja 27, to vam je potvrdio i ministar ekologije Damjan Ćulafić Vladimir Đaković vam je potvrdio da je Uprava za bezbjednost hrane provjeravala bezbjednost i ispravnost ribe iz jezera koja završava na pijacama i potvrdila da nema ni obrisa ni tragova bilo kakvih štetnih materija.

Time se razbija u paramparčad naručena priča vaša, raznih ,,ekologa“ i ,,aktivista“ i

Dragićević: Ćulafić

mora biti smijenjen, minira projekat gradnje PPOV u Botunu

Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević smatra da ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić hitno mora biti smijenjen, ,,možda čak na sljedećoj sjednici Skupštine“. Optužio je Ćulafića da ,,minira“ projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

- Ovo što je palo na nas iz civilnog sektora, gradonačelnika i nekoliko službenika sa lokala bio je sve njegov posao. I da edukuje i da objasni i da organizuje sastanke i da se bori da ne izgubimo 10 godina i 100 miliona. On je odlučio da javno i tajno minira cijeli projekat i zbog toga mora hitno da ode – objavio je Dragićević na svom FB profilu.

gospode Gazdić i Nišavić, tako da cijela crnogorska javnost danas vidi da ste dobili samo naredbu da za račun naručioca ovog posla hitno sprovedete ovaj posao do kraja godine. Ni do kraja godine, ni nikada nećete vi biti u prilici da bilo što odlučujete na našoj teritoriji, makar dok predsjednik opštine bude moja malenkost – zaključio je Asanović. I. M.

Mještani Omerbožovića i naselja u blizini „Deponije“ i Opština Tuzi protive se proširenju kapaciteta ovog gradskog preduzeća

Zaustavljanje gradnje pete sanitarne kade moglo bi dovesti do stvaranja divljih deponija u sedam crnogorskih opština

Zbog planirane gradnje pete sanitarne kade u okviru ,,Deponija“ d.o.o. Podgorica već je organizovano nekoliko protesta mještana koji žive u blizini ovog gradskog preduzeća, a za danas je najavljen protestni skup i ispred zgrade Opštine Tuzi.

ZABRINUTOST

Nekoliko desetina mještana naselja Omerbožovići i naselja u blizini ,,Deponije“ prije dva dana su blokirali put od Podgorice prema Dinoši, zbog toga što ovo gradsko preduzeće namjerava da proširi svoje kapacitete, odnosno da gradi pe-

tu kadu. Podršku su im pružili potpredsjednik opstine Tuzi Ivan Ivanaj i predsjednik SO Tuzi Fadilj Kajošaj Sa protesta je poručeno da nije u pitanju politički skup, već bunt naroda, te da ništa ne traže osim onoga što zaslužuje svaki građanin - a to je pitka voda i zdrava životna sredina. Navodeći da je neprijatno živjeti u blizini deponije, ističu da im niko ne može garantovati da im se pitka voda neće trovati i da će im zemljište biti plodno. Smatraju da bi proširenje kapaciteta ovog preduzeća, odnosno izgradnja novih sanitarnih kada, predstavlja-

lo ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i njihovo zdravlje. Navodeći da nadležni nijesu konsultovali mještane okolnih naselja, poručuje da neće dozvoliti gradnju ni pete ni šeste sanitarne kade. Zahtijevaju da se ne nagomilava otpad van granica Deponije, da se zatvori četvrta sanitarna kada i da se zaustave radovi na izgradnji pete i šeste. Ako im se zahtjevi ne ispune, najavljuju radikalizaciju protesta. Predsjednik Skupštine opštine Tuzi Fadilj Kajošaj, koji je podržo protest mještana prije dva dana, poručio je da uprava ,,Deponije“ nema dozvolu za

gradnju od Opštine Tuzi i napomenuo da se ovo gradsko preduzeće sada nalazi na teritoriji njihove opštine.

EKOLOGIJA

Podsjećamo, iz gradskog preduzeća ,,Deponija“ su poručili da je Prostorno-urbanističkim planom Podgorica na teritoriji „Deponije“ predviđeno da se gradi šest sanitarnih kada. Kako su naveli, dobili su urbanističko-tehničke uslove od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i uradili glavne projekte za izgradnju sanitarnih kada pet i

šest, a da će za sada graditi petu. U vezi sa navodima mještana zbog čega se po pitanju gradnje nove sanitarne kade nijesu obratili Opštini Tuzi, iz ,,Deponija“ poručuju da je sanitarna kada površine 20.000 kvadratnih metara i da za objekte veće od 3.000 kvadrata saglasnost daje Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojima su se i obratili i dobili sve neophodne saglasnosti. Iz ovog gradskog preduzeća obavještavaju javnost da sanitarne kade nemaju negativan uticaj na životnu sredinu,

te da je to jedini ispravni način za odlaganje otpada koji je definisan regulativama EU. Kako pojašnjavaju, kade su obložene nepropusnim folijama i nijedan litar otpadnih voda ne može da prođe kroz njih, što dokazuju i svakodnevne analize CETI-ja. Deponija „Livade“ je regionalna deponija komunalnog otpada za Glavni grad Podgoricu, Prijestonicu Cetinje, kao i opštine Danilovgrad, Plužine, Žabljak, Tuzi i Zeta. Zaustavljanje rada ovog gradskog preduzeća moglo predstavljati ozbiljan ekološki problem za sedam crnogorskih opština, jer bi moglo doći do pojave velikog broja divljih deponija u svim ovim opštinama. Zbog najavljene izgradnje pete sanitarne kade preduzeća „Deponija“, u Tuzima je za danas zakazan protest građana koji se tome protive. Protest počinje u 15 časova ispred zgrade Opštine Tuzi. I. M.

Planirani izgled PPOV u Botunu

Bilo je to vrijeme kada je svako društvo imalo svoju poziciju na titogradskom korzou.

Naše mjesto - društva iz odjeljenja IV e Gimnazije (razredni starješina: profesor Mitar Miličković) je bilo tamo đe je, godinama poslije, bila poslovnica ugašenog Montenegro Airlines - pa malo desno, put Trga. Vesko Vešović, moj drug iz klupe, me pita - a bili smo maturanti, početak je 1980. godine – “Što ti je to?”, jer u ruci držim neki zavežljaj - mislim da su bile neke sportske čarape, što li.

To su krokodili u prahu, rekoh, potpuno bez povoda i smisla. Vesko je odavno navikao na moje čudne “šale”, smije se. Kasnije, kući, pomislim - “zašto sam to rekao?” A zvuči kao dobar naslov!

Ne znam zašto sam napisao “dramu” “Krokodili u prahu”, ali znam da mi je za to trebalo onoliko vremena koliko brzo sam umio da otkucam te retke na maloj pisaćoj mašini moje majke Rosande, koju je ona koristila za svoje prevode … Tada smo u školi učili o teatru apsurda (profesor je bio izvanredni Blagoje Nikolić, kojem ću kasnije, 1992, morati da oprostim što je, kada je počeo rat, nas iz Građanskog odbora za mir nazivao najpogrdnijim imenima …), pa sam, pod utiskom djela Ežena Joneska i Samuela Beketa, htio da napravim nešto potpuno “originalno”, totalno apsurdno i nerazgovjetno. Sjetim se, čak, da je i ponavljanje pozorišnih predstava vještačko i da ta repetitivnost ne odgovara neponovljivosti života (jer, život je samo jednom!) - pa će se moja predstava igrati samo jednom. Bio sam ponosan na tu “ingenioznu” ideju: to, vala, niko nije uradio! To jest nikada se neće igrati, pomislim, kada je oduševljenje sopstvenom originalnošću prošlo. Ko bi to igrao? Prošle su četiri godine - odslužili smo vojsku i bili na završnim godinama studija - i moji drugovi Jovan Mirković (sada ambasador u Vašingtonu) i Rade Bojović, kao i naš kolega iz Kotora Zoran Nikolić, u želji da studenti Univerziteta “Veljko Vlahović” zaista nešto urade mimo i više od “Muzičko-poetskog maratona”, jednom godišnje - dođemo, poslije dugih vijećanja i mnoštva najrazličitijih ideja - do odluke da osnujemo Studentski kulturni centar, pod imenom STUDEKS. STUDEKS je bila skraćenica od Studentski Eksperimentpo ugledu na “ruski umjetnički eksperiment”, to razdoblje

Krokodili u prahu, trideset i šest godina kasnije

Na kraju prijatne večeri - posebno je ugodno kada vas gosti iz drugih zemalja hvale pred domaćom publikom, priznajem - sjetim se te misli od prije više od tri decenije: da bi ostarao, čovjek mora da “ubije”, da poništi sebe mladog. To jest - on stara zato što zaboravi svoje mladalačke snove i nade, kompromituje ono za što je vjerovao da nikada neće izdati …

procvata ruske moderne (i revolucionarne) umjetnosti s kraja XIX i početkom XX vijeka, koji će, na kraju, biti brutalno udavljen soc-realizmom i staljinističkim interpretacijama “uloge umjetnosti u društvu” … Napišemo Statut i Program, naravno. Bilo je predviđeno da ja budem direktor STUDEKSa - ali me u junu 1986. izaberu za člana Predsjedništva Omladine Jugoslavije (sa službom u Beogradu), pa tu funkciju preuzme Rade Bojović. Sjedište je bilo u starom Studentskom domu. Bojović, koji je predstavnik tvrdog revolucionarnog jezgra, za razliku od Nikolića, koji je ekspert za anarhizam, odluči da na zidu, odmah do prostorija STUDEKS, postavi natpis, ogromnim crvenim slovima: KOMUNIZAM NIJE ILUZIJA!

Panika u titogradskom Opštinskom komitetu Saveza komunista (drug sekretar Durutović, sa sekretarima F. Radončićem, M. Đukanovićem i G. Rakočevićem) je bila neizbježna: ko se to sprda sa političkim sistemom socijalističkog samoupravljanja?

Godinama kasnije pričamo i smijemo se sa prijateljima kako niko tada nije ni pomislio da je Bojović to najozbiljnije napisao, bez trunke ironije, iz najdubljeg uvjerenja! Sveta jednostavnost.

(STUDEKS je imao mnoge značajne projekte i iznjedrio neke od naših vodećih glumaca i umjetnika. Branimir Bane Popović, na primjer. Ali, red je da o tome više i svakako preciznije govore oni koji su radili te projekte.)

Prije odlaska za Beograd, predam, konačno, tekst Krokodila

u prahu, Studentskom biltenu, koji liči na ratne partizanske novine.

U Omladini Jugoslavije se, u te dvije godine, dešavaju stvari koje su bile nagovještaj nadolazećeg raspada Jugoslavije. Ja se opredjeljujem za stranu koja za tadašnji establišment predstavlja apsolutno neprihvatljivu opciju: podržavam slovenačke nove društvene pokrete, u sukobu sam sa omladincima koji su kadrovi druga Stipe Šuvara i, nedugo za tim, izvjesnog Slobodana Miloševića.

Nastupa i tzv. “AB revolucija”. Iskustvo iz Beograda mi pomaže da ne učestvujem u tome, što

je samo meni logična, ali i sudbonosna (ispravna!) odluka u mom životu. Staro rukovodstvo je ostavilo “tog Vlahovića” bez posla, a novo, “džemperaško” mu ne dozvoljava da se zaposli u Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove. Uzalud je bio najmlađi međunarodni sekretar

SSOJ ikada: ne može! (Čak i naknadni pokušaji da se priključim, ako se stariji čitaoci mogu sjetiti, “novoj razvojnoj filozofiji” - Srđan Darmanović insistira da odemo do Svetozara Marovića - se završavaju mojim ciničnim opaskama na račun novog rukovodstva … Sjećam se da sam

“Odjeke i reagovanja” i razne političke hajke protiv dotadašnjih najviših rukovodilaca poredio sa maoističkom “kulturnom revolucijom”. Koristite “da ci bao” sistem, kažem. “Molim, kako, molim?”, pita Odista Doista, kako sam kasnije zvao Marovića. “Ne znam što smo dolazili”, kaže moj školski drug Darmanović, dok, poslije potpunog razmimoilaženja, izlazimo iz tog kabineta. Pa da mu rečem ovo što sam rekao, odgovaram.

A Rakun Bojović i Zoca Nikolić dolaze na ideju da posljednji projekat STUDEKSa budu baš “Krokodili u prahu”! STUDEKS se gasi, pa kad je sve apsurdno - neka bude apsurd do kraja! Štampamo plakat, u tridesetak primjeraka, koji sam osmislio - i na kojem ništa nije slučajno - uključujući miks ćirilice i latinice, sve je crno-bijelo, a na vrhu je crvena zvijezda petokraka:

I onda, pred “premijeru”, to jest pred jedinu predstavu ikad, u februaru 1989, prolazim gotovo pustom ulicom Slobode, pored našeg nekadašnjeg mjesta na korzou, a podgorički śever je već razbucao nekoliko plakata o Krokodilima, pored kojih stoje posteri Saveza komunista (budućeg jedinstvenog DPS) - CK OK, na ćirilici: Savez komunista je OK.

I onda se odigra predstava, u sali DODEST, u Domu kulture “Budo Tomović”.

Dvadesetak gledalaca, koji prisustvuju simboličnom ubistvu - stariji JA ubija mladog JA. Sve je kratko, nejasno, nerazgovjetno i konačno.

Baš kao i život, to je to, dobro sam ja to napisao, mislim, dok stojimo na betonskom gledalištu malene sale avangardnog

teatra. I ja ću ubiti sebe mladog, jednog dana, možda za trideset godina, sjećam se misli, dok se razilazimo. STUDEKS je mrtav.

(Nikad ništa slično crnogorski studenti nisu pokušali. Bar ja ne znam za to - da se unaprijed opravdam.)

***

Prošlo je, zapravo, trideset i šest godina.

Na sceni sam, tog istog DODESTa, sa mojim dragim i poštovanim prijateljima iz naših zemalja: Vesna dr Pusić, Hrvatska; Veton Surroi, Kosovo; i Roman Jakič, Slovenija. Promociju moje druge knjige “Diplomatska pošta - Dozvola za razmišljanje” vodi najbolja crnogorska, a zapravo jugoslovenska novinarka Tamara Kopriva Nikčević U publici su i moje šćeri Marica, Jana i Sara, kojima je knjiga posvećena, i moja Nataša. U publici su i mnogi moji dragi prijatelji, a od medija - crnogorske pizme su zastrašujuće provincijalne i primitivne - samo novinari Pobjede, koja je izdavač te zbirke mojih tekstova. Na kraju prijatne večeri - posebno je ugodno kada vas gosti iz drugih zemalja hvale pred domaćom publikom, priznajem - sjetim se te misli od prije više od tri decenije: da bi ostarao, čovjek mora da “ubije”, da poništi sebe mladog. To jeston stara zato što zaboravi svoje mladalačke snove i nade, kompromituje ono za što je vjerovao da nikada neće izdati … I onda shvatim da su “Krokodili u prahu” (naravno) nesavršeni i nedovršeni - jer je osnovna misao starosti, svojevrsni anestetik koji treba da ublaži i olakša starenje, taj neminovni i definitivni biološki proces - uvjerenje, ili bar privid, kako se upravo i jedino meni to nije dogodilo. Da je Evgenije Stariji baš u mom slučaju promašio Evgenija Mlađeg. Kako sam, dakle, ostao “mlad” - bar u svojim tekstovima. Lijepe li obmane!

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

PORTRETI: Dragomir Gajo Vojinović, aktivista, akcijaš, sportista, humanista, antifašista

Piše: Dragan Mitov Đurović

Sva mjesta, velika i mala, sva sela i gradovi imaju svoje „ oriđinale“ koji na osoben način ostavljaju trag koji se pamti. Oni su prepoznatljivi, oni žive svoja pravila, oni nemaju „psihologiju gomile“ niti „filozofiju palanke“, oni drže svoj tradicijom i porodičnim ognjištem određen put, oni ne idu stazom utabanom, oni koračaju tamo đe puta nema, oni su uvijek svoji na svome. To je zapravo skica za portret Dragomira Gaja Vojinovića, Durmitorca i Crnogorca sa Žabljaka, koji je decenijama „simbol“ ovog grada i kraja kao aktivista, akcijaš, sportista, humanista, antifašista, čovjek starog kova u novom vremenu, koji ispisuje knjigu života gospodstveno, hrabro, otmeno, humano i čojski. Odmah iza rata, kao kolonisti porodica, kao hiljade drugih iz čitave Crne Gore odlazi u Bačko Dobro Polje. Kratko su ostali u ravnici, i skoro jedanak se vratili u rodno Razvršje, podno stamenog Durmitora, đe Gajo nastavlja osmogodišnje školovanje. Pritisnut nedaćama, jer je rano ostao bez oca, ubrzo preuzima brigu o porodici, o šestoro braće i sestara. Tokom služenja vojnog roka u Prištini ističe se kao sportista i primjeran vojnik i sa medaljom „najbolji strijelac“ vraća se u zavičaj. Čitav radni vijek proveo je u svijetu filma i kulture. Bio je kino-operater u bioskopu, kada su sale bile prepune, a filmovi „pravi biseri“, a potom zapažen po brojnim aktivnostima direktor Centra za kulturu.

Ljudina velikog srca

Posebna stranica životopisa, o kojem uz prosto nevjerovatnu skromnost govori, medalje su i priznanja koja blistaju u rodnoj kući i govore o takmičenjima u nordijskom trčanju od Delnica, Mrkopolja, Igmana, Durmitora, Vučja, Rožaja, Kolašina, Zlatibora, do Mavrova i Šar planine. Pobjeđivao je kao takmičar, ostao zapamćen i kao trener PSD „Durmitor“ i kao selektor crnogorske reprezentacije. Sa posebnim oduševljenjem i osmijehom i dalje naočiti Gajo Vojinović govori o obnovi i izgradnji zajedničke domovine Jugoslavije, o radnim akcijama, posebno na izgradnji puta „Bratstvo jedinstvo“, o udarničkim značkama i prijateljstvu, kada se nijesmo, kaže, dijelili po vjerama i nacijama, kada smo voljeli svoju zemlju i kada smo svi zajedno pjevali himnu, kao recimo učesnici sleta u Beogradu povodom 25. maja - Dana mladosti. Igru i pjesmu ispod Durmitora stasita mladež, zgodni momci i lijepe đevojke pronosili su širom svijeta u Kulturno-umjetničkom društvu „Radoje Dakić Brko“, čiji je istaknuti član u više generacija bio Gajo, o kojima svjedoče stare fotografije. Album humanosti čuva uspomenu na 76 dobrovoljnih davanja krvi, na brojne susrete humanista, na Gaja Vojinovića kao predsjednika Crvenog krsta Žabljaka.

B I lj E ška: Jedan dječak i jedan ljekar....

Tu je i podsjećanje na aktivnost kada je Gajo bio načelnik izviđačkog odreda „Danilo Jauković“ i kada su zajedno narodni heroj Danilo Jauković i Gajo Vojinović, bili su tu i revolucionar Velizar Perunović, predsjednik crnogorske omladine Slavko Šepić i brojni borci i zvaničnici, ispratili nekoliko sto -

tina crnogorskih izviđača i omladine / među njima je bio i potpisnik ovog teksta/ na marš tragom proleterskih jedinica prvih dana jula 1973. godine, od Žabljaka preko Mratinja, Nedajna, Volujaka do Tjentišta, đe je govorio Josip Broz Tito, vrhovni komandant i predsjednik Jugoslavije.

Svoju slobodarsku antifašističku ideju nastavlja Dragomir Gajo Vojinović duže od dvije decenije, kao zaslužni predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Žabljaka. Brine sa aktivnim članovima Udruženja o spomenicima i spomen-obilježjima na području opštine, posebno o spomen-parku Revolucije, koji je simbol viteške borbe za slobodu naroda ovog kraja kroz vjekove. Potvrđuju to i spomenici na području takozvanog Durmitorskog prstena, koji Gajo sa saradnicima redovno obilazi.

Da se ne zaboravi... Gajo i žabljački antifašisti ne zaboravljaju stratišta širom Crne Gore i Jugoslavije. Zajedno su sa crnogorskim antifašistima na Virpazaru, Gorici, Pljevljima, na Neretvi, Sutjesci, Igmanu... posebno na Popovom mostu, đe je formirana Četvrta crnogorska udarna proleterska brigada za koju je Tito rekao „Četvrta crnogorska to su četiri brigade“. Za izuzetan doprinos njegovanju tradicija revolucije i afirmaciji antifašizma nedavno je na svetkovini u Žabljaku Dragomiru Gaju Vojinoviću najznačajnije priznanje Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Plaketu zahvalnosti uručio Milojica Dakić, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore. Uz zahvalnost za priznanje

Dragomir Gajo Vojinović je istakao da smo svi mi potomci hrabrih proletera i boraca za slobodu kroz sve oslobodilačke crnogorske ratove obavezni da sačuvamo Crnu Goru i njenu slobodu. Mi druge domovine nemamo, ovo je naša kuća, naše ognjište, naša zemlja krvlju stvarana i čuvana. Zato nemamo prava da ćutimo, kada se izdajnicima i ratnim zločincima podižu spomenici, kada se ratni pobjednici izjednačavaju sa izdajnicima - saradnicima okupatora i kada se prekraja istorija. Antifašisti crnogorski svih vjera i nacija, prije nego bude kasno, moraju biti složni, kada je riječ o odbrani zemlje, poručio je Dragomir Gajo Vojinović, predsjednik UBNORA Žabljak.

Za kraj priče o Gaju Vojinoviću, istinskom junaku naših dana, još jedna slika iz rodnog doma u Razvršju, đe provodi najviše vremena. Na zidovima i starim vitrinama brojna priznanja – zlatna značka povodom pola vijeka Smučarskog saveza Jugoslavije, akcijaške značke, zlatne značke rezervnih vojnih starješina i Crnogorskog olimpijskog komiteta, Zlatna plaketa Crvenog krsta Crne Gore... Potvrda da je Dragomir Gajo Vojinović, aktivista, akcijaš, sportista, humanista i antifašista LJUDINA VELIKOG SRCA. •

Arsenijeva „zahvalnica“ doktoru Momčilu...

Hvala od srca što ste uvijek tako ljubazni prema meni i što mi pomažete da ostanem zdrav, piše Arsenije, a doktoru Momčilu je najveće priznanje kada oni koji su kao djeca bili njegovi pacijenti sada dođu sa svojom djecom da ih medicinski i prijateljski dočeka

KOLAŠIN - Među životnim trofejima, jedan od najvažnijih i najiskrenijih je – dječji osmijeh. Traje mnogo više od trenutka „uručenja“ trofeja. Donosi posebnu emociju i obavezu, donosi toplinu dječje bezazlenosti. Postaje cilj

ka kojem se ponovo kreće. Želimo da uradimo sve da ponovo izborimo, da ponovo budemo nagrađeni dječjim osmijehom.... Doktor pedijatar Momčilo Momu Vukčević, u višedecenijskom druženju sa mališanima, dobio je na stotine ovakvih trofeja koji se zovu - dječji osmijeh. Za njega se treba uvijek iznova izboriti jer često dijete u ambulantu kod „čika doktora“ ulazi sa bolom, sa suzama, sa neizvjesnošću koja je blizu straha. Doktor Momo se ne može „zasititi“ takvih trofeja. Jednostavno, nikada mu nije dosta - dječjeg osmijeha... Nedavno je stigao trofej sa istom porukom ali drugačijom formom. Dječji osmijeh je „upakovan“ u Zahvalnicu. Ide ovako: „Zahvalnica dragom doktoru Momčilu. Hvala vam od srca što ste uvijek tako ljubazni prema meni i što mi pomažete da ostanem zdrav, Vaša pažnja i toplina čine da svaki dolazak kod vas bude pravo zadovoljstvo i uvijek dolazim s osmijehom.

S ljubavlju, Arsenije....“

Zahvalnica je odštampana u pravoj štampariji. Uručenje

doktoru Momčilu organizovano kao pravi događaj... Arsenije Strugar je dječak iz Podgorice koji trenutno živi u Mojkovcu. Ovog prvog septembra je postao đak prvak. Sjajan je, zanimljiv, originalno radoznao. Više je puta dolazio kod mene na pregled. Kod nas je primio i vakcinu. Postali smo pravi drugari, priča dr Momčilo Vukčević koji već decenijama radi u kolašinskom Domu zdravlja. Arsenijeva Zahvalnica će naći posebno mjesto u ordinaciji doktora Momčila. Da na pra-

vi način sačeka i ohrabri ostale mališane koji dođu kod „doktora Moma“. I da bude trofej koji će „privući“ one druge trofeje - dječje osmijehe.... - Djeca Kolašina su godinama i decenijama moji pacijenti i drugari. Posebno me čini srećnim kada moji nekadašnji pacijenti, kada su bili djeca, sada dođu sa svojom djecom da i njih medicinski i prijateljski dočekam. Ima i primjera da i tri generacije budu moji pacijenti. Moj posao je takav da živim sa svojim malim pacijentima. Kada su oni u pita-

nju, nema radnog vremena. U svako doba mogu da me pozovu roditelji i da se dogovorimo šta treba djetetu, zavisno od situacije da li treba da odem do njih kući ili oni kod mene u ordinaciju, priča dr Momčilo Vukčević. Tako se najsigurnije dolazi do trofeja - dječjeg osmijeha. A to su trofeji koji traju i život čine ispunjenim. Još kada se uokvire kao Zahvalnica Arsenija Strugara, đaka prvaka koji kod svoga doktora Momčila „uvijek dolazi s osmijehom“.... Dr.Drašković

Dragomir Gajo Vojinović

Zahvalnica od Arsenija...

Arsenije Strugar

Dr Momo Vukčević

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Dekster je mrtav. Živio Dekster! Ova jednostavna fraza zvuči vrlo istinito nakon nestrpljivo iščekivanog finala serije „Dexter: Resurrection“ zbog kojeg su neki oduševljeni, a neki kolutaju očima.

Novi krvavi pir sa Majklom Si Holom opravdao je očekivanja već na početku emitovanja, ali tek sada kada je završena može se sa sigurnošću reći da Deksterov svijet nije djelovao bolje još od 2009. i četvrte sezone originalne serije u kojoj je antagonistu Trinitija briljantno odigrao Džon Litgou. To potvrđuje i oduševljenja gledalaca širom svijeta, kao i ocjena na najpoznatijem filmskom sajtu IMDB.

Niz prepreka

Kreator Klajd Filips uspio je da produbi odnos glavnog lika sa njegovim sinom Harisonom (Džek Alkot), ali i da ponudi ono što najveći fanovi ovog serijala vole, postižući idealnu ravnotežu. S druge strane, iako se očekivao neki konkretniji rasplet u vezi sa samim Deksterom, stvari su vraćene na sami početak. Ali, krenimo redom.

Novo okruženje u užurbanom Njujorku donijelo je serijalu novi ton i drugačiju, mnogo mračniju atmosferu. Izazovi su, pak, ostali uglavnom isti: da se ubijaju zlikovci, zadovoljava glad „Mračnog putnika“ i ostane se neotkriven.

To ovog puta ide malo teže, jer Dekster, dok vozi za Uber i sklapa nova „prijateljstva“, mora da pazi na sina Harisona, koji demonstrira da pati od očeve „boljke“ nakon što ubije gosta u hotelu u kojem radi. Ovo je novi početak za lika kojeg majstorski portretiše Majkl Si Hol i od čijeg osmijeha može i mora da vam se naježi svaka dlaka na tijelu. Ujedno, Deksteru se otvara i prilika da se vrati starim navikama i napravi mnoge greške koje bi mogle da ga koštaju života. Serija tokom svih deset epizoda drži gledaoce na ivici, stvarajući prepreke za glavnog lika, a ujedno i zaplete. Jedan od njih uključuje nove protagoniste, od enigmatičnog bogataša Leona Pratera (Piter Dinklidž), do serijskih ubica koje okuplja na druženjima u svojoj vili, a kojima se pod lažnim identitetom priključuje i Dekster.

Osim Morgana, sada u igri imamo još sedmoro serijskih ubica. Tu su: Ronald „Red“ Šmit/ The Dark Passenger (Mark Menčaka), Al Džoli/

„Dexter: Resurrection“: Ubilački šou sa Majklom Si Holom nije bio bolji još od 2009. i četvrte instalacije u kojoj je kao antagonista briljirao Džon Litgou

U rangu sa lovom na kultnog Trinitija

Glavni glumac izgleda kao da nije ni dana ostario od kada je dobio rolu koja je za njega skrojena prije više od 20 godina. Novi spin off ima sve stare elemente koji su original učinili uspješnim, ali i nove koji prkose očekivanjima

Rapunzel (Erik Stonstrit), Mia Lapjer/ Lady Vengeance (Kristen Riter), Lovel/ The Tattoo Collector (Nil Patrik Haris), Kit/ The Canton Clubber (Maks fon Esen), Garet Pajk/ The Gemini Killer (Dejvid Dastmalčijan) i misteriozni Don Framt/ The New York Ripper, čije lice još nije otkriveno, niti se zna ko ga igra, te za kojeg se osnovano sumnja da bi mogao da postane jedan od, ako ne i glavni anatagonista u nastavku. Svako od njih ima specifičan trip, te određeni tip žrtve ili trofeja koji čuva nakon ubistva. No, mimo Lady, koja je zanimljiva zbog flerta i afere sa Deksterom, jedini koji je za radnju istinski bitan i najduže se zadržava u kadru jeste The Gemini Killer. Njega ma-

estralno dočarava Dejvid Dastmalčijan, zvijezda još jedne sjajne i nažalost zapostavljene ovogodišnje serije, Eplove saj-faj poslastice „Murderbot“ sa Aleksanderom Skarsgordom

Postojalo je nekoliko načina za pristup novoj priči u ovom svemiru, a Klajd Filips odabrao je lakši put, koristeći dobri stari recept. Iako je Harison mogao da bude impresivan glavni lik nakon što se dokazao u spin off projektu „Dexter: New Blood“, sa sve Deksterom koji je mogao da mu postane govor savjesti (kao što je to njemu bio njegov otac Hari (Džejms Remar)), ta je mogućnost isključena nakon nekoliko uvodnih epizoda. „Obećani“ potomak polako se povlačio u drugi plan dok su epizode odmicale, iako je i dalje imao bitnu ulogu za Dekstera. Zbog toga, ali i raspleta događaja, čini se da je kreator bio vođen samo jednom idejom, a to je da ponudi gledaocima Dekstera Morgana iz najboljih dana, bez ikakve evolucije.

Tako se serija vratila na ono što je ovog lika učinilo junakom –na njegovu radost u ubijanju. Dekster je bio i ostao osvetnik koji pažljivo bira mete i poštuje poznati kodeks. Ovaj smjeli izbor, koji razlikuje Dekstera od ostalih serijskih ubica, što

je posebno istaknuto u ovoj sezoni gdje se susreće sa „kolegama“, preuzet je iz originalne serije bez želje da se od njega napravi čovjek poput svakog drugog, koji traži iskupljenje po svaku cijenu.

Mačka i Miš

Zanimljiv aspekt nove radnje jeste vješt način na koji se raspetljavaju veze između različitih likova, posebno Dekstera i njegovog sina, kakav do sada nismo vidjeli. Svi djelovi slagalice postupno se dramaturški uklapaju, bez nekih nelogičnosti, stvarajući vrlo skladan rezultat. Ovakva mješavina ciničnog humora vidljivog u Dekste-

spaja sve sastojke koji su original učinili uspješnim, dodajući nove elemente koji prkose našim očekivanjima. Posebno je zanimljiv njegov odnos sa Džonom Alkotom koji igra Deksterovog sina. Cijela priča čvrsto je utemeljena na njihovom burnom odnosu, te očevim vrlo komplikovanim i vrlo smrtonosnim aktivnostima. Posebno dirljiva scena sačekala nas je na početku šeste epizode, u kojoj se vješto istražuje ovo pitanje nasljeđa kroz generacije i što možemo, a što nikako ne možemo da prenesemo sopstvenoj djeci. To je prekrasan način da se obnovi Deksterov lik – dodatno ga humanizuje i omogućava mu da istinski preispita posljedice svojih djela.

SporedNi MaMci I povratak detektiva Anđela Batiste (Dejvid Zajas), naivnog dobričine iz originala, sada u ozbiljnoj varijanti murjaka koji ganja svog nekadašnjeg kompića, podsjetnik je da prošlost proganja i ne prašta. S druge strane, Piter Dinklidž u ulozi sociopatskog bogataša Pratera sve vrijeme djeluje kao da se zabavlja kao da je na krvavom koktelu kod Kventina Tarantina i vidljivo je da njegova gluma odskače po svim parametrima.

rovim monolozima, ali i dijalozima, kao i uzbuđenja u vidu lova mačke i miša, tj. policije i Dekstera, kao i Dekstera i ubica koje proganja, dostiže vrhunac u četvrtoj epizodi, koja je pravo malo remek-djelo. Ona premješta sve narativne špilove kako bi ponudila nikad prije viđen obrt u sagi o Deksteru i tu pronalazimo sve što je originalnu seriju učinilo tako sjajnom i koja nam je omogućila da se odmah povežemo sa likom, uprkos njegovim ubilačkim sklonostima. Može se reći čak i to da Majkl Si Hol izgleda kao da nije ni dana ostario od kada je dobio rolu koja je za njega skrojena prije više od 20 godina. On uspješno

Za razliku od većine vrlo uspjelih likova, imamo i karikiranog Nila Patrika Harisa i Kristen Riter koji se pojavljuju kratko kao poznate serijske ubice, ali ne stavljaju šlag na seriju, neuvjerljivo paradirajući kao da su na modnoj pisti. No, za takve momente i te kako se iskupljuju druge face, naročito apsolutni mamac serije, harizmatična Uma Turman u ulozi Čarli, Praterove „žene za sve“. Kada se spominju likovi, nezaobilazna je i Kadia Saraf kao Klodet Valas, genijalna policajka koja prati trag serijskog ubice kombinujući sve najgore stereotipe žanra i koja stvari vidi drugačije od nas, pa stalno mora da sluša „Stayin’ Alive“ grupe Bee Gees kako bi se koncentrisala, ali i rasplesala. Na kraju, uprkos svim simpatijama koje imamo prema seriji i užitku koji nam je pružio ovaj nastavak, ostaje osjećaj kao da su pokušali da nas prevare elegantnom repeticijom. Ova serija jednostavno juri za prošlošću bez ikakve želje da je nadiđe.

„Dexter: Resurrection“ je savršen primjer proizvoda u kojem svako zna svoju ulogu: Filips i te kako umije da nas podsjeti koliko smo voljeli ovu priču u prošlosti, dok Majklu Si Holu uopšte nije potreban ni scenario da bi briljirao. Sve funkcioniše kao da gledamo devetu sezonu, samo 12 godina kasnije. Bez obzira na to kakva bi se priča mogla rasplesti u nastavku, sve dok je profitabilan, Dekster će ostati besmrtan. I otploviće u mrak bacajući trupla u vodu, bilo na jahti ili nekoj barci, sasvim je nebitno.

Piše: davor pavlović

Majkl Si Hol i dalje ima moć da naježi svaku dlaku na tijelu

Najinteresantniji novi ubica The Gemini Killer (Dejvid Dastmalčijan)

Piter Dinklidž izgleda kao da se sjajno zabavlja u roli sociopate

Piše: Stojan STAMENIĆ

Radije bi, govorio je Dejvid Finčer prije 33 godine, dobio rak debelog crijeva, nego ponovo snimio film. Toliko ga je zaboljelo to što mu je prvi film „Alien 3“ (1992) studio montirao mimo njegove volje. Ali, nema tog velikog režisera koji neće prekršiti riječ zbog dobre priče. Još kada mu u krilo padne potpuno slučajno…

PErvErzNA TA jNA

Postoji taj pakleni momenat, ta kvaka u vezi sa serijskim ubicama, to što vijesti o njima čini užasavajućim. Pogotovo ako je riječ o vašoj zemlji, vašem gradu. Suštinski, uvijek mi znamo da je zlo tu negdje, prisutno. I najčešće, u vijestima i hronikama, dobijemo neko objašnjenje, ključ, motive - zbog čega se nepojmljivo dogodilo.

Ali, samo najčešće, ne uvijek. Ima i takvog zla, koje je do kraja i perverzno nedokučivo. Koje vas liši osjećaja kontrole, racionalizacije. E, to i takvo zlo je ono što ljude najviše plaši u vezi sa serijskim ubicama. I jedna takva priča bila je potrebna da bi Finčer prekršio ono obećanje

Da bi „Se7en“ (1995) dočekao premijeru 15. septembra 1995, prije tri decenije, bio je potreban jedan put za Njujork. Iz lagodnog pensilvanijskog predgrađa, talentovani scenarista

Endrju Kevin Voker preselio se u Veliku jabuku - u najgorem trenutku. Sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka kriminal i sva ta silna droga na ćoškovima - bili su u totalnoj ofanzivi. Na Menhetnu, u Bruklinu, Kvinsu, Džerziju, svuda.

Kada je Voker počeo da piše koncept za „Se7en“, bio je to neimenovani, mračni i prljavi grad otuđenja, savršen za poprište sumorne noar priče četrdesetih. Svi su tu odmah vidjeli Njujork u priči o detektivima na tragu serijskog ubice kojeg pokreće predanje o sedam smrtnih grijehova. Voker je tada bio vrlo jasan: da se nije u Njujork preselio, nikad mu ne bi ni palo na pamet da o nečemu takvom piše.

Ko je bio Dejvid Finčer početkom devedesetih: mladi režiser koji je snimio sjajne i megapopularne spotove poput „Vogue“ za Madonu… I tip čiji je prvi film „Alien 3“, njegovom ili tuđom, studijskom zaslugom, bio totalna kršina. Njegov agent dobio je potpuno slučajno, na desetine adresa više puta odbijani Vokerov scenario za „Se7en“. I pomislio je da bi se Finčeru ipak mogao dopasti.

Isprva ga je čitao nevoljno; potom je potpuno utonuo u priču… I naravno, Finčera nije najviše zainteresovalo ono što se tiče policijskog proceduralca. Zakopkalo ga je to gargantuansko, neobjašnjivo zlo. Ta kosmička tamna materija od čistog zla.

To kako je Voker nijansirao karakter samog ubice, to biće koje se šunja u sjenkama i planira posvećeno, dugoročno, uvijek korak ispred svih - to su neka

Trideseti rođendan nezaboravnog psihološkog trilera ‘Se7en’ Dejvida Finčera

Pandorina kutija krivice svih nas

Nikad ovaj film ne bi ispao onakav kakav jeste da nije bilo Breda Pita. Uslovio je učešće u projektu – ako i samo ako se studio ne bude miješao Finčeru u finalni rez ili bilo koji element scenarija

od lica ljudi koje je Voker gledao u dugim večernjim šetnjama. Na ćoškovima, gdje se kriminal, grijeh, čak i zločin - dešavaju praktično bez bilo kakve stanke, sasvim otvoreno. I gdje ljudima ostane samo to da okrenu glavu.

E, tamo gdje drugi okreću glavu, mislio je Voker - njegov serijski ubica na otkačen, zao i užasno perverzan način gleda svom tom silnom grijehu pravo u oči. To je ideja za njegovog Džoa Doa; kao i narativni momenat, ludo skretanje priče, da se ubica u najmanje očekivanom momentu preda policiji. I da, naravno, ne znate zašto; samo osjećate tjeskobu, nelagodu - uz svijest da tu nešto opasno ne štima, da će situacija poći po užasnom zlu. Pa onda zaista tako i bude.

DobroDušNI IDIoT

Jedan susret sa Bredom Pitom, na koji je opet jedva pristao, Finčeru je bio dovoljan, da promijeni mišljenje o njemu. Ovako je Dejvid mislio: Bred je u toj mjeri karakteran i dopadljiv, da publici suštinski neće biti bitno i ostaće na njegovoj strani bez obzira na to šta se sa likom detektiva Milsa desilo i štogod on učinio. Pitu je, sa druge strane, bilo mnogo bitno, da baš tada ulogu u „Se7en“ dobije; nakon drame „Legends of the Fall“ (1994) Edvarda Cvika nikako nije želio da ga posmatraju kao lika koji ide od jedne do druge romantične priče. I da, nikad „Se7en“ ne bi ispao onakav kakav jeste, da nije bilo Breda Pita. Uslovio je svoje učešće u projektu - ako i samo ako se studio ne bude miješao Finčeru u finalni rez ili bilo koji element scenarija. Podvukao je više puta: „Ako budete činili bilo šta da promijenite, ublažite ili razvodnite kraj - ja odlazim i nema filma“. Sve im je to kazao poučen iskustvom sa snimanja Cvikovog filma. I još je za potrebe snimanja žestoko smršao i „stesao“ one silne tristanovske mišiće iz „Legends of the Fall“.

Ovako je Pit svog detektiva opisao i doživio: „Mils vam je idiot dobrih namjera. Ne baš naduvenko, ali često hvalisavac, koji još češće ima naviku da priča o stvarima koje baš i ne razumije. Takav tip“.

brIžNI kAlkulANT

Bredova zasluga je i to što je Gvinet Paltrou prihvatila da glumi u priči koja joj se učinila na prvu loptu surovo mračnom; direktno je i više puta zvao, da zajednički izguraju. Sa Morganom Frimanom već nije bilo problema. Rolu starijeg i mudrijeg detektiva odbili su i Al Paćino i Džin Hekmen, ali Friman ju je objeručke prihvatio i uskočio u priču. Kiša je danima lila kao iz kabla, a Finčer je konačno osjetio da to što nije dobio snimanje u Ouklendu (koji mu je, industrijski sumoran, djelo-

vao kao odlično poprište filmske radnje) više nije toliko bitno. Snimanje u Los Anđelesu odjednom je vidio čak i kao

predskazanje. Pa je još i ubijedio studio da im je ta kiša i savršeno nužna zato što su imali ugovor sa Pitom samo za 55

dana snimanja. Jednostavno, sa „Se7en“ sve se poklopilo. E sad, Džon Dou. Prvo, Finčer je obožavao ideju iz scenarija da se serijski ubica u film uvede tek pola sata prije kraja. Vrlo ciljano mu je ime izostavio u titlovima na početku. Izbor? Nudio ga je Nedu Bitiju, jer je želio „nekoga ko bi mogao da izgleda kao poster“. Odbijen je ovako: ,,Ovo je najveće zlo od lika i teksta koji sam pročitao“. U igri je, onako sasvim vizuelno, bio i Majkl Stajp, frontmen benda REM! I Val Kilmer ga je glat odbio. Odakle Kevin Spejsi? Opet, želja Breda Pita. I pregovori Breda Pita. I dogovor, da upadne u svega 12 dana snimanja. Dogovorili su se njih dvojica u petak veče - u utorak je Spejsi već morao biti na setu. „Bio sam glumac trećeg ešalona čak i nakon Singerovog hita ‘The Usual Suspects’ te iste godine. Takvi kupe mrvice od novca koji ostane nakon što se podmire prva dva. Takve zovu da upadnu samo kada prigusti. Jasno vam je koliko sam želio tu ulogu i taj film“ - govorio je Spejsi. Spejsijev Džon Dou - to je serijski ubica koji nikad ne postaje pravna lovina. On je artikulisani, proračunati kalkulant; strašni i brižni planer koji žrtvama čak postavlja neke izbore, nudi im šanse da „izađu“… A suštinski sve što radi čini samo da bi potvrdio njihov smrtni grijeh.

FINAlNI TrIk Takav planer i detaljista u svojoj režiserskoj raboti je, naravno, i Dejvid Finčer, spreman da bez srama otkrije i u svom užasu prikaže uznemirujuće poprište zločina. I sve to, u divnom stilu koji potire distance i decenije od tih divnih filmskih četrdesetih, do Amerike devedesetih. U svoj toj estetici svijeta koji tone u močvaru grijeha i propadanja, sistema, zajednice i pojedinca, nebitno. I u svemu tome - Frimanov detektiv, mudar, iskusan, informisan i onako poetski raspištoljen. I Pitov detektiv, onaj klinac koji od sujete ne shvata, kakav mu užas i krivicu život sprema. Da bi iz tog mraka, koji najčešće siječe samo svjetlost detektivskih lampi, izronila Pandorina kutija, jedan finalni trik zlog čarobnjaka i serijskog ubice, pakovan za Pitovog detektiva, za sve nas. Poput ogledala; da znamo, da smo u svom tom noarovskom svijetu propasti, svi krivi. I da nam, na kraju, to kosmičko zlo bude ipak dokučivo… U onoj mjeri, u kojoj smo spremni da svi prihvatimo dio krivice. E, tom i takvom estetikom, Dejvid Finčer potpisao je ključni triler devedesetih. I tu je njegov filmski ključ, da dešifruje jedno vrijeme, jednu Ameriku i jedan svijet. Pa da mu se ono sebi dato obećanje sa početka ne uzme za grijeh, ne daj bože, neki od smrtnih… •

Estetika grijeha, zločina i propadanja u filmu koji je redefinisao i žanr i eru

Morgan Friman i Bred Pit - savršen detektivski tandem

Titogradski san na 220 volti

Bendova je u jednom momentu bilo toliko da su se oko instrumenata svađali - a znali i pošteno potući. Realno, jedna od najjačih podgoričkih i titogradskih priča ima joj skoro lijepih šest decenija. „Mjesto zločina“: Dom omladine, sadašnji Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“. Dokazni materijal: drugi komplet instrumenata koji je nabavila sve progresivnija uprava, dvije godine nakon otvaranja, otprilike 1967. U suštini, stigao je Dom omladine (smješten u zgradi gdje je ranije bila gomila uglavnom političkih organizacija), a crnogorskoj mladosti pao je kao kec na desetku.

Pričali smo vam i pisali već o tome kako je vrata pop-kulture u Titogradu tada otvorila Ljiljana Blagojević, najmlađa poslanica (ili poslanik, uopšte!) Crne Gore i najmlađa članica (ili član, sa 18 godina!) Centralnog komiteta KPJ… Pa i o tome, da joj je u tom komunističkom vremenu opis posla zvanično bio „lider za kulturu i ideologiju“. E, Ljiljana je bila zaslužna za to što su 1965. nabavljeni instrumenti za Entuzijaste, prvi bend titogradskih omladinaca. Ono, za prvi pravi rok bend koji je stvarao u Crnoj Gori. Mlađi možda nijesu ni čuli za njih, ali budite uvjereni – stariji sigurno jesu. Nego, usred „bitlsomanije“, sa prvim dužim kosama u gradu (koliko je samo petlje bilo potrebno mladoj osobi da u tadašnjem Titogradu počne da fura

Mladi bendovi imali su zadatak da 14. maja 1967. u Domu omladine pokažu šta znaju – u 10 sati. Jutarnja svirka, jer bože moj, kakav bi to skandal bio u konzervativnoj sredini da se po električnim instrumentima drndalo u ponoć

neki takav stil!) stigoše ti prvi, a potom i drugi instrumenti. Ono, s idejom da ih u Domu omladine koriste mladi bendovi. Da svako dobije neki svoj termin za probu. Ali kako - kada je odjednom bilo mnogo više bendova nego termina! I kada se sva ta muzika, prosto, otela kontroli svih lidera za kulturu i ideologiju. Kada je toj djeci postala bitnija od sistema i socijalizma… Odjednom, u gradu su bili i Dječaci s Morače, i Yellowstones, i Stelle, i Entuzijasti, i… Dom omladine, kao „krovna institucija“, morao je da pronađe rješenje. Šta, da ih pu-

stiš da se tuku? Rješenje je bilo sasvim u skladu sa pravilima sporta: da ih pustiš da se takmiče. Ono, da igra postane sport. Odnosno, da im se organizuje prva „Titogradska gitarijada na 220 volti“! *

U kojoj mjeri je sve to i tada bilo sistemski kontrolisano, dva su primjera. Prvi je skoro otkačeno simpatičan čak i iz naše, moderne perspektive: mladi bendovi (trebalo da nastupi šest, na kraju na scenu izašla četiri) imali su zadatak da pokažu šta znaju 14.

maja 1967. u Domu omladine – u 10 sati. Jutarnja svirka, jer bože moj, kakav bi to skandal u konzervativnoj sredini bio da se po tim električnim instrumentima negdje vani drndalo u ponoć. Drugi primjer je činjenica da je Pobjeda, do tada negativna i kritična u tekstovima o rokenrol kulturi, „bitlsomaniji“ i tome kako kvare pristojan svijet i omladinu (!), objavila najavu događaja. U broju - 11. maja. Zadatak bendova bio je jednostavan, da svako izvede četiri pjesme po svom izboru. Naravno, Dom omladine angažovao

je stručni žiri sastavljen od profesora muzike koji su tih dana i godina radili u Titogradu… Na prvoj Titogradskoj gitarijadi pobijedio je bend ženskog imena - Stelle. Nažalost, bez članica u sastavu - jer ženski bend u glavnom gradu mlade socijalističke republike tih godina bile su Kontese. Znamo i to, da je odluka bila jednoglasna i da je trijumf, potvrđen dugim aplauzom, zaslužen ispred Lordova i Yellowstones. Njima sasvim dovoljno da vjeruju da žive pravi spektakl! Željko Milović, naš brižni hroničar crnogorske pop-rok muzike, uspio je da, istražujući temu, dođe i do reportaže lokalne Titogradske tribine… Pa stoga i znamo, da je spram organizacije i posjete publike Gitarijada u potpunosti uspjela. Uz vrlo znakovit komentar novinara: „Nije bilo u Titogradu posjećenije priredbe od ove“! Na drugu Titogradsku gitarijadu nije se čekalo ni godinu. Već krajem marta 1968. čak 25 grupa prijavilo se za takmičenje! U finalu nastupilo je deset, a za pobjedu je tada Yellowstones dobio i sjajnu nagradu, 300 (dobro, tadašnjih) dinara; ispred Dječaka s Morače i Barona… Naravno da su zaljubljenici u rokenrol tražili, i tada u Titogradu, način da iskorače van normi. U izvještaju Pobjede 4. aprila 1968. piše da su Noćni putnici imali najbučniju i najbrojniju publiku u sali… Onu „koja je često prelazila granicu dozvoljenog prema drugim bendovima“. Kakav štos - da se pred roditeljima i svom tom sistemskom gospodom, uradi nešto „nečuveno“.

Da se iskaže i osvoji malo slobode, mimo regula. U izvještaju se pisalo i ovako: „Za vrijeme izvođenja neki omladinci iz publike bacali su na izvođače zgužvane novine, pomorandže, pa čak i stolove i stolice. Pravo je čudo kako stolovi i stolice koji su letjeli sa svih strana nekog nijesu teže povrijedili“… * * *

Zahvaljujući Miloviću, autoru epohalno bitne monografije „Crnogorska pop-rock muzika 1954-1991“, znamo i to da su na toj drugoj Gitarijadi nastupile i Kontese - jedini crnogorski ženski bend… A zapisan je i pobjednički program benda Yellowstones. Tada, prije više od pet i po decenija, svirali su „Wild Thing“ (The Troggs) i „To Love Somebody“ (Bee Gees), na primjer. E, da - za mikrofonom, tada u pobjedničkom bendu Druge gitarijade, bio je niko drugi nego mladi Radovan Papović. Sada nažalost preminuli, naš proslavljeni dirigent (u Simfonijskom orkestru RTV Titograd, pa u Kamernom orkestru RTV Crne Gore, pa ispred Crnogorskog simfonijskog orkestra, pa…). Eto, čisto da znate u kojoj mjeri je rokenrol gitarijada otkrivala i usmjeravala senzibilitete - za crnogorsku kulturu nekih mnogo bitnih ljudi. Znamo i to da su na Trećoj gitarijadi 1969. pobijedili Entuzijasti (sada sa novom, mlađom garniturom), a na posljednjoj - Ambasadori. Ta već nije bila ni medijski kvalitetno ispraćena, na proljeće 1970. Zašto je projekat zamro? Pa, jer su sistemske glave naprosto odlučile da je ovakav zvuk malo previše van kontrole, da je ta i takva forma svirke „destruktivna“… I onda se puna pažnja posvetila organizaciji Titogradskog proljeća. Suštinski, prvog velikog muzičkog festivala u Crnoj Gori. *

Nego, pobjednici te prve Titogradske gitarijade, bend Stelle. Bas gitaru svirao je Miodrag Džemo Radonjić, legendarna figura titogradske i crnogorske muzike. U jednoj o kasnijih postava, na harmonijumu je bio Zlatko Zakrajšek. Zašto je to važno? Obojica su, mnogo kasnije, krajem sedamdesetih, bili u onoj čuvenoj postavi Makadama! A Džemo je suštinski za Stelle bio ključni kohezivni faktor, pa se i bend raspao negdje sredinom 1969, kada je prešao u Entuzijaste… Ali, kako se sva ta priča tiče Entuzijasta, potom i drugom linijom do Makadama, kapirate već u kojoj mjeri je ta ideja iz Doma omladine, o takmičenju i instrumentima za mlade bendove – jedna od vertikala pop-kulture u Crnoj Gori. Niz više od pola vijeka, niz silne decenije, na 220 volti. •

Piše: Stojan STAMENIĆ

Bend Stelle krajem šezdesetih

Dom omladine, sadašnji KIC „Budo Tomović“ Privatna

U pet dana od ,,nije ovo meč za njega“ do junaka derbija Italije

PODGORICA - Slika prva: Stadion ,,Maksimir“, Zagreb, 8. septembar: Vasilije Adžić utučen, s pognutom glavom među rukama, sjedi na klupi nakon što je selektor Robert Prosinečki izvršio svih pet izmjena u meču sa Hrvatskom.

Rezultat na kraju - 4:0 za ,,vatrene“. Najtalentovaniji crnogorski fudbaler nije dobio ni minut, uzalud se dugo zagrijavao. Nije dobio šansu čak ni kada je izašao kapiten Stevan Jovetić. Ni kada je sve bilo riješeno, a zapravo je za crnogorske fudbalere sve bilo poznato još i prije meča – nade za odlazak na Mundijal bile su izgubljene i prije puta za Zagreb nakon još jednog taktičkog debakla u duelu sa Češkom (0:2).

Prisjetimo se kako je nelogičan potez pokušao opravda naš ,,izbornik“, koji će očigledno ostati na tom mjestu do kraja ovih mučnih kvalifikacija.

- Teško je ubaciti mladog igrača kad ostanete sa desetoricom (Bulatović isključen u prvom poluvremenu, prim. aut). Ali ne brinite, dobiće Adžić šansu. Imaće vremena da igra, bio ja ovdje ili ne. Ovo nije bila utakmica za njega – kazao je Prosinečki.

Slika druga: Stadion ,,Alijanc“, Torino, 13. septembar: Vasilije Adžić u ekstazi. Saigrače, stručni štab i navijače Juventusa baca u delirijum, u nezaboravni trans nakon što je ,,projektilom“ sa 30 metara u 91. minutu riješio vatrometni derbi Italije s Interom (4:3). Nije igrao ni minut u prva dva kola Serije A, ali onda je Igor

PODGORICA – Šesto kolo

Druge lige donijelo je uzbuđenja, ali i promjene na tabeli.

Nakon šeste runde Beranci su sada sami na vrhu – tim Bobana Akovića nastavio je pozitivan niz i protiv Koma na Zlatici, a uz kiks Rudara, sada je sam na vrhu.

Beranci ni nakon šest kola ne znaju za poraz, ali ruše sve rekorde, jer su i nakon ove runde bez primljenog gola. Poveli su Beranci poslije 63. minuta igre, kada je Srđan Bošković

tera – iz koljena, odmah nakon prijema lopte, onako snažan i precizan – rijetki su i koštaju desetine miliona.

Kako onda da je takav biser u dva meča kvalifikacija za SP, u neuvjerljivoj, blijedoj reprezentaciji kakva je Crna Gora, dobio samo 20-ak minuta u ključnim septembarskim duelima?

Tudor – sunarodnik i nekadašnji saigrač Roberta Prosinečkog – procijenio: ovo je utakmica za njega. Ušao je u 74. minutu kod rezultata 2:2, u najvećem meču ita-

lijanskog fudbala, u utakmici čiji se tragičari i heroji pamte dugo. Vasilije je sada među ovim drugima - Juveovim junacima. Nije mogao da ,,odabere“ bolji momenat za prvijenac

u Seriji A, i to poslije debitantske sezone u kojoj je bio u drugom planu i kod Tijaga Mote i kod Tudora. Igrači koji mogu da izvedu udarac kakav je on protiv In-

Prosinečki je, zapravo, na neki način u pravu za zagrebački duel. Možda ono i nije bio meč za Adžića jer s onakvom ,,taktikom“ ono nije bio meč ni za koga. Vasilije 99 odsto ne bi bio u prilici da uputi šut poput onog koji je ,,probio“ Interovog golmana Jana Zomera, vjerovatno ne bi znao gdje treba da trči i kako da se postavi u igri bez postavke. ,,Isprika“ Prosinečkom – nije ono stvarno bio meč za Adžića. Ali - ne bi bio ni za Lionela Mesija Zašto? Zato što maksimirski okršaj prije i iznad svega nije bio meč za Roberta Prosinečkog. Da postoji odgovornost za (ne)učinjeno, još prije komšijskog duela bio bi smijenjen ili bi podnio ostavku.

Imalo bi, naravno, logike da se Adžić našao i u startnih 11 u Zagrebu, još više da je dobio veću minutažu tri dana ranije protiv Češke.

Crna Gora ne smije da pravi takve greške ni s jednim talentovanim igračem. A kada dobiju priliku trebalo bi i da znaju u kojem sistemu igraju i koji je plan selektora (ali i onih koji ga biraju i čuvaju). Ne kao sada... ,,Ovo nije bila utakmica za njega“ – i dalje para uši i zvuči sve nevjerovatnije... N. KOSTIĆ

PODGORICA - Siti je ,,živnuo“, a patnja Junajteda se nastavlja – epilog je prvog mančesterskog derbija ove sezone, u kojem je tim Pepa Gvardiole slavio s 3:0. ,,Građani“ su pobijedili nakon dva uzastopna poraza, a prekinuli su i seriju od četiri meča bez pobjede u duelima sa „crvenim đavolima“. Siti je poveo u 18. kada je Fil Foden glavom pogodio na centaršut ŽeremijaDokua, ali je više dominirao u drugih nego u prvih 45 minuta. Doku je asistirao i Erlingu Halanda za 2:0 u 53. minutu, a do kraja je lako mogla da se desi katastrofa gostiju, mada bi možda sve bilo drugačije da pri tom rezultatu novi golman Sitija Đanluiđi Donaruma nije sjajno odbranio fantastičan šut BrajanaEmbeuma Nedugo poslije odlične reakcije Italijana odbrana Junajteda je ponovo reagovala katastrofalno, što je kaznio Haland. Junajted iz četiri meča ima samo četiri boda. Liverpul je na teškom gostovanju u finišu slomio otpor Barnlija – aktuelni šampion slavio je s 1:0 pogotkom Mohameda Salaha u 95. minutu i zadržao maksimalan učinak poslije četiri kola Premijer lige. Tragičar je bio Hanibal Mežbri -Tunišanin koji je prošle sezone u Čempionšipu optužio našeg Milutina Osmajića za rasizam, ali nije dokazano da je Crnogorac kriv. Mežbri je igrao rukom u šesnaestercu i omogućio Salahu da donese cijeli plijen ,,redsima“. Sjajni Egipćanin je 188 golova došao na četvrto mjesto vječne liste strijelaca Premijer lige. Ne. K.

postigao zaista prelijep gol. Povratnik u redove Beranaca sa skoro 30 metara lobovao je Ognjena Milovića. Gosti su potvrdili u trećem minutu sudijske nadoknade, kada je Viktor Kuč uspio da dočeka ,,odbitak“ i zakuca ga u mrežu domaćih – 0:2. Berance je na kraju dočekao i ,,poklon“, kada su saznali da je Rudar doživio prvi poraz ove sezone. Lovćen je na Trening kampu u Podgorici slavio minimalnu pobjedu – 1:0. Već u petom minutu Cetinja-

ni su stigli do gola, za koji će se kasnije ispostaviti da je bio i odlučujući. Odličan centaršut uputio je Matija Šćepanović sa desnog boka, a Ivan Šoć je zatresao mrežu sa ivice peterca za 1:0. Nakon dva vezana poraza Igalo je bilo pod imperativom protiv ,,fenjeraša“ i opravdalo je ulogu favorita – 2:0. Domaći su poveli u 26. minutu preko Pavla Pićurića, da bi rezervista Vladimir Pavlović u 72. minutu, samo što je zaigrao, riješio sve dileme oko

pobjednika, tako da je Internacional i nakon šeste runde na nuli. Iskra i Grbalj igrali su 1:1. Gosti su rano poveli – već u 8. minutu pogodio je Aleksandar Krstović, ali je Stefan Čađenović nesmotreno u 24. minutu pogodio svoju mrežu, čime je Iskra stigla do boda. Kolo je zaključeno na ,,DG areni“, gdje je Otrant nakon preokreta stigao do treće vezane pobjede, a Podgorica će tako čekati još na prvi trijumf ove sezone. Lješkopoljci su, istina, poveli u 17. minutu –

nakon ubačene lopte Jovana Popovića, loše je reagovao Deiransupensa Nobiraki i poslao je u mrežu. Međutim, Ulcinjani su brzo preuzeli inicijativu, a do egala su stigli u posljednjim trenucima prvog dijela igre, kada je iskusni Aleksandar Vujačić postigao prvi od tri gola na ovom meču. Vujačić je već u 69. minutu iskoristio ubacivanje Anđela Rudovića i Otrantu donio prednost. Sve dileme otklonjene su u 80. minutu, kada je nakon starta Peroše-

Igor Tudor daje savjete Adžiću

Haland dao dva gola u derbiju

PREMIJER (4. KOLO)

MERIDIANBET 1. CFL (6. KOLO): Aktuelni šampion nakon remija sa Jedinstvom traži novog trenera, Sutjeska grabi ka vrhu, pokeri Petrovca i Jezera

Nastavlja se trend promjena u FK Budućnost

PODGORICA -Nema mira, nema kraja promjenama u FK Budućnost – došli su novi predsjednik, izvršni i sportski direktor, tokom ljeta izmijenjena je ekipa, a sada se sprema još jedna novost na klupi.

Pripreme je počeo Ivan Brnović, tim je kratko vodio Nenad Lalatović, a potom je šansu kao privremeno rješenje dobio momak iz stručnog štaba – Ivan Delić Mladi kormilar uzeo je četiri boda iz tri utakmice, a nakon šokantnog remija sa Jedinstvom (1:1) u 6. kolu Meridianbet 1. CFL odlučio je da se povuče. - Od danas nijesam više šef stručnog štaba FK Budućnost. Najveća čast, zadovoljstvo i privilegija mi je bila da vodim tim svih ovih dana. Zahvalio bih igračima i stručnom štabu na povjerenju i maksimumu koji smo svi zajedno dali, ali rezultat nije bio pozitivan. Poručujem upravi i sportskom direktoru da traže novog trenera. Imam ugovor još dvije godine i u narednim danima vidjeću sa rukovodstvom što i kako dalje – naveo je Delić. Doskorašnji strateg aktuelnog crnogorskog prvaka ističe da nije osjetio naklonost čelnih ljudi kluba.

- Želio bih za kraj da kažem da sve vrijeme koje sam radio kao šef nijesam osjetio podršku uprave. Takođe, hvala „varvarima“ i podgoričkoj publici na neizmjernoj podršci svih ovih dana. Nadam se boljim danima i vjerujem u bolje rezultate naše Budućnosti – poručio je Delić.

Novoizabrani sportski direktor Podgoričana Gavrilo Gajo Petrović je prije nekoliko dana u intervjuu Pobjedi izjavio da zbog vremenskog cajtnota klub neće praviti rokadu na klupi, te da će Delić voditi tri prvenstvena meča u osam dana.

Naveo je i da nije isključeno da aktuelni stručni štab završi polusezonu, pa da se na zimu podvuče crta.

Delić je, ipak, sve izvagao, sabrao i oduzeo, te procijenio da je pravi trenutak da nakon sveopšteg haosa u klubu i oko nje-

ga – prepusti mjesto drugome. Sada je na potezu prvi operativac Budućnosti. Što smjera Petrović?

- Delić je mlad i izuzetno nadaren trener. On je projekcija kluba. Došao sam na funkciju prije nekoliko dana, ali znam koliko je talentovan. Vjerujemo u njega i u dogledno vrijeme klupa Budućnosti je nešto što ga sljeduje. Samim tim što mu je data prilika da vodi prvi tim je pokazatelj što mislimo o njemu – za Pobjedu je izjavio Gavrilo Petrović. Novo rješenje na klupi biće poznato vrlo brzo...

- Imamo danas sastanak, mnogo je tema, a jedna od glavnih biće pitanje novog trenera. Imam viziju, imam ideju, vidjećemo. Ostajem pri stavu da opcija striktno bude crnogor-

ski trener ili neko od stručnjaka koji su radili ovdje, poznaju igrače i ligu – ističe Petrović. Kao glavni kandidati za kormilara Budućnosti važe Nenad Brnović i Dejan Vukićević, sa kojima je Petrović ranije sarađivao. Oni, međutim, nijesu jedine opcije. Na klupu ,,plavih“ moglo bi da sjedne i jedno veliko regionalno ime.

SUTJESKA GLEDA

SA VRHA

Dok se Budućnost sapliće i prolazi kroz najteže momente u samostalnoj Crni Gori, Sutjeska grabi naprijed. Nikšićani su u subotu veče nanijeli prvi poraz Arsenalu i osamostalili se na vrhu tabele. Momci Milije Savovića sakupili su 13 od 18 bodova, tri vi-

še od Petrovca i Dečića, a već sada su na ,,plus šest“ u odnosu na branioca trona. - Protivnik je došao u Nikšić da se brani i onako iz kontre ili polukontre pokuša da uradi nešto prema naprijed. Na našu sreću nijesu imali previše prilika da nas ugroze. Sa druge strane, pravili su nam probleme sa zgusnutom odbranom. Nije bilo jednostavno pronaći put do završnice i iskoristiti neku situaciju. Poremetila nas je rana izmjena Aničića zbog povrede, a pravilo je takvo da bonus bonusa mora da mijenja. Bili smo primorani da uvedemo mladog igrača koji pokriva drugu poziciju. Trebalo nam je vremena da uđemo u željeni ritam – kazao je Savović. Nije bilo golova u prvom poluvremenu kraj Bistrice, ali se

tativne pauze proradio protiv OFK Mladost. ,,Neboplavi“ su čak četiri puta slali loptu u mrežu Donjogoričana. Eto ih automatski na drugoj poziciji. Utakmicu pod Malim brdom obilježio je dvostruki stijelac Žarko Popović

- Prija pobjeda, donosi nam mnogo toga, pogotovo što smo bili u nekoj maloj krizi rezultata. Naša liga je takva – jedan ili dva dobra rezultata donose skok na tabeli. Odigrali smo dobar meč, što nije jednostavno protiv ekipe kakva je Mladost. Bili smo konkretni u napadu, a čvrsti pozadi. Dao sam dva gola, srećan sam zbog toga, trudiću se i ubuduće da u što boljem svjetlu predstavljam sebe i klub čiji dres nosim – za Pobjedu je rekao Popović. Petrovac je jedina ekipa koja nije osjetila gorčinu poraza u elitnom rangu.

- To je lijep podatak. Nadam se da će to potrajati. Iskoristili smo pauzu da se još bolje posložimo. Imamo kadrovskih problema, neki igrači faliće nam duže, a to nam je suzilo roster. Ipak, stručni štab raspolaže većim brojem kvalitetnih igrača koji u svakom trenutku mogu da odgovore izazovima – dodao je iskusni vezista.

Prvoligaš sa Jadrana je prošle sezone izborio Evropu bez koje je ostao zbog administrativnih propusta. Ove godine – ciljevi su isti, možda čak i viši.

- Petrovac je stabilan klub i ne krijemo da su naše ambicije evropske. Tu je i Kup u kojem ćemo pokušati da odemo što dalje. Ukoliko se ukaže prilika, probaćemo da osvojimo to takmičenje. Ali, idemo redom, utakmicu po utakmicu. Potrebna nam je koncentracija i svježina jer nas očekuje još pet mečeva do novog predaha usljed obaveza reprezentacije u oktobarskom terminu kvalifikacija – kazao je Popović.

Puleni Zdravka Dragićevića u srijedu gostuju Jedinstvu... - Nezgodan rival, naročito pred svojim navijačima. Biće teško, ali idemo u Bijelo Polje sa željom da osvojimo sva tri boda – nadovezao se Popović.

STEŠEVIĆ PROBUDIO MORNAR

domaćin razigrao u nastavku. Pobjedu su ovjerili Radoš Dedić i Ivan Vukčević - Ćetković, koji je ušao već u 13. minutu, zagrijao se i adaptirao, a onda smo krenuli da igramo kako smo planirali. U nastavku smo probili Arsenal, mada moram da priznam da smo jako teško stigli do trijumfa. Nije bilo mnogo šansi, ali mi smo naše iskoristili. Bitan trenutak za ekipu, pobjeda koja mnogo znači, ali ovo je samo još jedan meč u nizu. Imamo naporan raspored i odmah se okrećemo duelu sa Dečićem, u srijedu u Tuzima –ističe trener Sutjeske.

POPOVIĆ DAO DVA

GOLA MLADOSTI

Četiri remija nasložio je Petrovac, da bi poslije reprezen-

Najbolji egzekutor Jezera prošle sezone Mihailo Perović napustio je klub u ljetnjem prelaznom roku. Plavljani su imali spremnu zamjenu u sopstvenim redovima – Đorđe Maksimović rešeta mreže od početka ligaškog takmičenja. Dvadeset petogodišnji napadač dao je dva od četiri gola Dečiću (4:0), a ukupno je potpisao šest pogodaka. Trenutno je vodeći strijelac šampionata. Bokelj i Mornar promijenili su trenere uoči međusobnog duela. Kotorane je preuzeo Vladimir Savićević, a Barane Vesko Stešević Sudar pod Vrmcem pripao je gostima koji su slavili sa 2:1. Bokelj još nema pobjedu i drži fenjer sa svega tri boda. Mornar je sustigao Budućnost sa kojom se sastaje u srijedu. D. KAŽIĆ

Gavrilo Petrović

Ivan Delić

Nenad Brnović

Dejan Vukićević

Košarkašice Budućnost Bemaksa završile mini-turneju po Srbiji

Provjere dale prve smjernice

PODGORICA – Četiri utakmice u četiri dana nakon mjesec priprema dale su prve smjernice treneru košarkašica Budućnost Bemaksa Petru Stojanoviću i njegovom stručnog štabu, koji sada ima mnogo jasniju sliku o timu, koji za tačno mjesec otvara novu sezonu WABA lige.

Pobjede protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva lijepa su uvertira, iako je u četiri meča bilo i dobrih i loših stvari, što je donekle i očekivano. Janja Dragišić i Jovana Savković imale su lakše povrede, Amerikanke Džina Kaningen i Dilejni Bern stigle su svega nedjelju dana prije prvih mečeva, dok se još čeka totalni povratak Anastasije Drobnjak i Ksenije Šćepanović.

Ipak, turneja po Srbiji dala je ono što je i bio plan.

- Nakon mjesec napornih priprema jedva smo čekale da krene ono pravo, odnosno pripremne utakmice u kojima smo znale da neće biti lako, što je i normalno za ovaj period. Ali, ono što je bio plan, to je uspjelo. Imale smo četiri meča, a svaki je bio zahtjevan na svoj način, tako da nam je ova mini-turneja mnogo značila. Vidjele smo šta je to na čemu moramo da ra-

dimo i sigurno da sada slijedi rad na tim nekim segmentima – objasnila je kapitenka ,,plavih“ Zorana Radonjić. Već poslije prvih mečeva, čini se, da je Budućnost izabrala dobre strankinje, a da će neke mlađe igračice ove sezone imati još veću ulogu.

- Dosta dobro smo se uklopile, a zadovoljstvo je što su se Amerikanke brzo adaptirale i zaista nam znače. Iako smo u sva četiri meča upisale pobjede, svjesne smo da moramo mnogo bolje. Ipak, do početka sezone ima još mjesec i sigurno je da će se postepeno dizati forma – jasna je Baranka. Podgoričanke od danas nastavljaju da rade u ,,Bemaks areni“, a onda ih u petak i subotu očekuje turnir u Banjaluci, gdje će pored domaćina Orlova, igrati još Plamen Požega iz Hrvatska i Kraljevo. - Imaćemo nekoliko dana da se dodatno spremimo, a onda odlazimo u Banjaluku, gdje nas u dva dana očekuju nova dva testa. Biće to prilika da već u Banjaluci dokažemo bolji ritam i formu – dodala je Radonjić. Budućnost Bemaks novu sezonu WABA lige otvara 15. oktobra utakmicom protiv Rilskog u ,,Bemaks areni“... R. P.

Moraju da se razbude

PODGORICA - Rukometašice OTP Group Budućnosti nemaju nikakav alibi za jučerašnji ubjedljiv poraz od 25:14 u Norveškoj od prosječne ekipe Storhamara. Ako su prošle godine bile kritikovane, a realno je i bilo opravdanja za neka blijeda izdanja u Ligi šampiona, danas su ,,plave“ podbacile. Bez energije, ideja, fokusa i stava predale su se bukvalno u prvom poluvremenu, kada su do prvog gola stigle u 11. minutu, a do poluvremena postigle sedam. Protivnik 13. Drugi meč grupne faze LŠ pokazao je da će šampion Crne Gore imati velike probleme da osvoji jedno od šest mjesta (u grupi je osam ekipa) koje vodi dalje, a cilj s početka sezone je plasman u osminu finala elitnog takmičenja.

Otežavajuća okolnost je što su ,,plave“ izgubile prva dva meča (na premijeri od Debrecina) upravo od ekipa koje su glavni konkurenti za šesto, posljednje mjesto koje vodi u evropsko proljeće.

Ova ekipa Budućnosti ima milion mana, nema vođu, a kako napadački djeluje pokazao je kompletan meč u Hamaru. Mučile su se u ofanzivi (u drugom poluvremenu prvi gol postigle sa sedam metara u desetom minutu), napravile 19 tehničkih grešaka, a uz to nije realizovano devet zicer situacija. Razbranile su naše igračice golmanku Rasok, koja je meč završila sa 19 odbrana.

Od starta, zapravo do prvog ekipnog gola u 11. minutu, naš tim je uputio pet šuteva, a domaće su za to vrijeme dale dva gola iz kontranapada i četiri iz pozicionog napada. U ovom periodu igre igračice Bojane Popović napravile su četiri neiznuđene greške, a kada je drugi put zaradila isključenje (u

Domaće odbojkašice upisale sve tri pobjede na tradicionalnom turniru

PODGORICA – Odbojkašice Luke Bar pobjednice su tradicionalnog, 32. po redu, turnira „Port kup“, koji je protekla tri dana igran u „Topolici“. Izabranice Vladimira Milačića su do prvog mjesta na turniru

došle sa sve tri pobjede. Baranke su prvo u petak savladale užičko Jedinstvo 3:0 (25:11, 25:16, 25:18), u subotu su bile bolje od Gacka iz Bosne i Hercegovine sa 3:2 (25:23, 20:25, 23:25, 25:20, 15:12), dok su trećeg dana turni-

sti ne daju lake golove? Ili kako, konkretno na premijeri sa Debrecinom, nijesu fizički mogle da odgovore protivniku? Nijesu ni u Norveškoj, jer su u padu koncentracije, samo u drugom poluvremenu primile dva gola iz brzog centra! Možda je rano pričati da ova ekipa nema pobjednički mentalitet, jer papir pokazuje nešto drugačiju realnost... Na terenu ne ide - OTP Group Budućnost

Matea Pletikosić je u životnoj formi, ponovo je bila sjajna u gostujućem trijumfu njene Podravke protv Krima sa šest golova i 11 asistencija, dok su Đurđina Jauković sa četiri i Tatjana Brnović sa golom učestvovale u velikoj pobjedi Bukurešta nad FTC-om

petom minutu) Ivana Godeč jasno je bilo kakvi će problemi nastati u odbrani, a posebno u napadu, jer očigledno pojačanje ,,plavih“ na crti nije ni blizu kalibar naše reprezentativke. Donekle je Popović od 17-18. minuta malo razdrmala ekipu kada je bukvalno zamijenila kompletnu postavu, osim golmanku Armel Atingre i desnog beka Tanju Ivanović, ali

i to je bilo kratkog daha. Falilo je preciznosti, brzine i koncentracije u šutevima iz čistih situacija. Ali, kada zakažu bekovi u napadu, onda staje kompletna igra, a upravo je na kratkom predahu u drugom poluvremenu Popović, između ostalog, kazala igračicama: ,,Nema svrhe igrati rukomet ako sa šest metara ne date gol“. A zbog čega igračice Budućno-

ra savladale Budućnost volej 3:1 (25:22, 14:25, 25:23, 25:19).

Jedinstvo iz Užica je osvojilo drugo mjesto sa dvije pobjede, protiv Budućnosti sa 3:0 i Gacka sa 3:2, i porazom od Luke Bar. Gacko je treće sa pobjedom pro-

tiv Budućnosti sa 3:0, uz poraze od Luke Bar i Jedinstva, dok je posljednje mjesto zauzela Budućnost sa sva tri poraza. Pobjednički pehar kapitenki „sirena“ Dijani Vuković uručio je Dušan Masoničić, predsjed-

nik Odbora direktora Luke Bar, dok je Nenad Vujanović, predsjednik Upravnog odbora kluba i finansijski direktor Luke Bar, uručio kapitenki barskog kluba pehar namijenjen najboljoj odbojkašici turnira. S. J.

Podgoričani doživjeli dva maksimalna poraza na Memorijalu „Legende Radničkog“ Odbojkaši Budućnosti posljednji

PODGORICA – Odbojkaši Budućnost voleja zauzeli su posljednje mjesto na

međunarodnom Memorijalu „Legende Radničkog“ u Kragujevcu, koji je igran

u čast i znak sjećanja na nekadašnje igrače kragujevačkog kluba Aleksandra

Gigovića Gige i legendarnog Dejana Brđovića Podgoričani su prvo u polufinalu poraženi od domaćeg Radničkog 3:0, a onda su u meču za treće mjesto, takođe maksimalnim rezultatom, izgubili od Crvene zvezde, koju vodi selektor Crne Gore Ivica Jevtić

EHF/A. FROSAKER

NI IGRE, A NI REZULTATA: Podgoričanke su podbacile u Hamaru

razbude

Rezultati

2. KOLO

GRUPA A

Storhamar - Budućnost 25:14

Debrecin - Bistrica 33:34

Mec - Borusija 38:29

Đer - Esbjerg 31:30

GRUPA B

Sola - Brest 24:26

Krim - Podravka 22:27

Odenze - Ikast 35:28

Bukurešt - FTC 31:28

Klupski rukomet od danas će pauzirati, na redu je EHF sedmica, utisak je pravi momenat za naš klub da se glave razbistre i vidi kako dalje. A.MARKOVIĆ

Dvorana: ,,OBOS Arena“ Gledalaca: 500

Sudije: S. Tijagarajah i R. Tijagarajah (Njemačka)

Budućnost

Turnir je osvojila ruska Nova Novokujbiševsk koja je u finalu bila bolja od Radničkog sa 3:2. Budućnost će naredne provjere imati u Tirani, gdje će odigrati dva meča sa albanskim Partuzanijem, što će biti generalne provjere za „plave“ pred Superkup u Baru protiv Budve, koji se igra 24. septembra. S. J.

Sedmerci: Sorhamar 3 (2), Budućnost 3 (3)

Isključenja: Storhamar 4. Budućnost 10 minuta 13 8

STORHAMAR BUDUĆNOST

Rasok (19 odbrana)

-Toft 4

Trener: Kenet Gabrijelsen

Atingre (devet odbrana) Marsenić (dvije odbrane)

Trener: Bojana Popović

POPOVIĆ: Puno igrača bilo je ispod nivoa za neki dobar rezultat u LŠ

- Otvorili smo loše utakmicu sa dva isključenja u prvih pet minuta, što su maksimalno domaće iskoristile. Taj početni šok ostavio je dosta traga, iako smo u nekoliko navrata pokušavali da se vratimo. Odbrana je funkcionisala i nekako smo kroz nju probali stabilnost da vratimo i imala sam osjećaj kao da ćemo moći u tim nekim stvarima da uspijemo. Međutim, sve ono što smo napadački radili, kao nepreciznost u šutu i puno tehničkih grešaka, dovelo je do situacije da izgubimo samopouzdanje i vjeru u nešto što radimo - kazala je Bojana Popović. Trenerica ,,plavih“ smatra da je njena ekipa tokom čitavog drugog poluvremena u odbrani gola na dobrom nivou, odnosno do 55. minuta.

- Međutim, glava nije izdržala i razlika je na kraju bila ovakva. Mislim da je puno igrača bilo ispod nivoa za neki dobar rezultat u Ligi šampiona. Moramo da vidimo šta je problem, jer toliko promašenih zicera i toliko šansi koje stvorimo kroz akcije nijesmo valorizovali i ostavilo je dosta traga na djevojke. Onda je, prosto, bilo teško da se izvučemo iz takvih situacija. Ne mogu da kažem da nije bilo davanja, jer kroz odbranu su stvarno probale da se pronađu i pomognu ekipi, međutim, napadački su svi bili na lošem nivou. Jelenu Vukčević bih izdvojila - pokušavala je na neki način da stvori šanse i razigra ekipu, ali često ni ona nije realizovala neke situacije. Generalno napad i promašeni ziceri vodili su nas u još težu situaciju da onako gube snagu i samopouzdanje, a onda ni odbrana nije mogla baš sve da vrati.

Moto GP, Mark Markes upisao 99. pobjedu

PODGORICA - Mark Markes je neuništiv, pokazao je to na VN San Marina i Riminija. Španski as je u Mizanu upisao 99. pobjedu u karijeri i iza sebe ostavio konkurenciju koja je bila bolje pozicionirana nakon kvalifikacija i sprinta. Nije mu dugo trebalo da prvo zaobiđe brata Aleksa, a u 12. krugu pretekao je Marka Becekija koji je tada napravio malu grešku, ispostaviće se odlučujuću na putu do trona. Istina, miljenik publike je pokušao u narednim krugo-

vima da zaprijeti Špancu, ali sve se završilo na pokušajima. Iza njega je bio Mark daleko ispred konkurencije i lagano je sačuvao treće mjesto. Franko Morbideli stigao je do četvrte pozicije, ispred Fabija Di Đanantonija i Fermina Aldegera Luka Marini zauzeo je sedmo mjesto, Fabio Kvartararo osmo, Migel Oliveira deveto, a Bred Binder deseto. Mark je u generalnom plasmanu uvećao prednost sa 512 bodova, 182 više od Aleksa i 275 od Banjaje kojem prijeti Beceki. A. M.

Pionirke završile trodnevne pripreme, trener Anđela Bulatović zadovoljna

Ne bih voljela

da propustim nijedno dijete

PODGORICA - Rukometašica Anđela Bulatović vazda je na terenu bila tihi vođa i gospodarica odbrane - neko na koga su stručni štab i saigračice mogli da se oslone. Koga god da pitate iz one nekadašnje moćne crnogorske reprezentacije ili djevojke iz ekipa za koje je nastupala, potvrdiće gore napisane riječi. Takva je i kao trener, strpljiva, pouzdana, sa jasnim smjernicama, ne gubeći iz vida ferplej. U prevodu ,,džaba golovi, asistencije, ako nemaš kulturu na terenu“. U tom smjeru teku razgovori sa mladim igračicama u podgoričkoj ekipi i sada kada je poslije dvije godine okupila pionirsku reprezentaciju. Upravo je, razgovarajući sa mladim rukometašicama, koje u februaru očekuje nastup na Mediteranskom prvenstvu, istakla da fer-plej ide ruku pod ruku sa rezultatima. - U ovom periodu nije bitan rezultat, već da djevojčice iz godine u godinu napreduju. Na isti način razmišljam i razgovaram sa igračicama iz moje ekipe. Smatram da je najvažnije da napravimo igračice koje će u juniorskom i seniorskom rukometu biti konkurentne. Do tada je sve učenje i upijanje. Rekla sam im da pratim ne samo ono što je rukometno već kako se ponašaju, jer sportista uvijek

treba da je pravi primjer djeci. Naravno, da je u ovom periodu važno da isključe pritisak koji bi mogao da ih odvede u neku drugu stranu. Da se razmijemo, u svaku utakmicu, protiv svakog rivala, konkretno u februaru, razmišljaćemo pozitivno i sa željom da pobijedimo - kazala je Bulatović. Pripreme pionirske reprezentacije trajale su tri dana.

- Posljednji put bila sam s njima prije dvije godine na kampu Šampion, a od tada do danas dosta se promijenilo. Porasle su, sazrele i tehničko-taktički mnogo su bolje nego prije dvije godine.

Anđela je u prvo okupljanje ušla sa širim spiskom, jer ne želi, kako kaže, ijedno dijete da propusti.

- Ovaj put smo napravili širi spisak da ih što više vidimo, a sa nama su i neke djevojčice koje prije dvije godine nijesu bile. Ovo je super ispalo, tri dana smo bili zajedno i bilo bi dobro da ovakav model okupljanja zadržimo do početka Mediteranskih igara kako bismo uspostavili sistem koji bih voljela da sprovedem u djelo. Zadovoljna je kako su pionirke odreagovale.

- Pokazale su energiju, želju za učenjem i napretkom. Upijale su ono što sam tražila od njih. Nadam se da će kroz klubove nastaviti da rade u tom smjeru

Održano seniorsko prvenstvo Balkana u džudou

i kada se sljedeći put okupimo da budu još bolje. Nekoliko pionirki je bilo i na dopunskom spisku.

- Ima još djevojčica koje ću da pratim i potrudiću se da sve dobiju priliku, da budu sa nama u određenom periodu i onda da do februara napravimo spisak najboljih.

Radilo se jako iako je ovo bilo tek zagrijavanje, uvodni dio za ono što reprezentaciju očekuje.

- Prije svega smo htjeli da vidimo na kojem su nivou u tehničkom dijelu i mogu da kažem da je razlika velika u odnosu na raniji period. Radili smo testiranja, vježbali odbranu, a posljednji trening iskoristili za igru na dva gola. Željela sam da vidim kako su shvatile neke stvari koje smo radili dan ranije oko odbrane. I da vidim koliko su kreativne u napadu i koliko znaju da prepoznaju određene situacije.

Na spisku su bile igračice iz nekoliko crnogorskih klubova. - Potrudila sam se da klubove ispoštujem, a prije svega djevojčice koje su se istakle u tim klubovima. I za mene je sve ovo izazovno, ali se trudim da ne komplikujem previše stvari. Davala sam im jasne i kratke zadatke koje očekujem da u što kraćem periodu prihvate. Dakle, nijesam ih previše opterećivala, ali iz mjeseca u mjesec ćemo se truditi da podižemo sve ovo na viši nivo i prvenstvo dočekamo u najboljem tehničko-taktičkom i fizičkom stanju - jasna je Bulatović.

Dobra stvar je što će reprezenatativke vrlo brzo početi da se takmiče u Pionirskoj, Drugoj i Prvoj ligi. - Trudiću se da sve ispratim, jer ne bih voljela da propustim ijedno dijete. Uvijek će biti grešaka, svaki trener ima drugačiji doživljaj, ali ću se potruditi da budem realna. A. M.

PODGORICA - Crnogorski džudista sa pet medalja, jednom srebrnom i četiri bronzane, završili su nastup na seniorskom Balkanskom prvenstvu u Peći.

Srebrnu medalju osvojio je Aleksandar Tomić (do 100),

dok su bronzani bili Marko Gušić (do 81), Lazar Ćupić (do 100), Stefan Kovinić (preko 100) i Jovana Mrvaljević (preko 78 kilograma). Naš mješoviti tim bio je treći u ekipnom takmičenju. Na korak od medalje zastali su petoplasirani Petar Ra-

dović (do 73), Stevan Nikčević (do 90) i Slobodan Vukić (preko 100).

Balkansko prvenstvo u Peći okupilo je džudiste iz Albanije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Turske, Kosova, Rumunije i Grčka. R. P.

Sa jučerašnjeg treninga

Nakon titule prvaka svijeta,

pobijedili Tursku u nalu i osvojili Eurobasket

Njemci objedinili obje krune

PODGORICA – Njemačka je novi šampion Evrope, pošto je u Rigi, u finalu Eurobasketa, pobijedila Tursku 88:83 (24:22, 16:24, 26:21, 22:16), i stigla do druge titule u svojoj istoriji, koju su čekali 32 godine, od one koji su osvojili 1993. godine. Turska je, tako, i dalje bez trofeja na EP, jer je izgubila i finale 2001. godine od SR Jugoslavije.

Uz titulu iz Manile od prije dvije godine, Njemci su postali tek četvrta zemlja koja je spojila titule prvaka svijeta i Evrope, nakon SFR Jugoslavije i SR Jugoslavije (četiri puta), SSSR-a (dva puta) i Španije (jednom).

Uz to, „panceri“ su do trofeja stigli bez poraza (9-0), kao Slovenija 2017. godine kada je u pitanju ovaj format EP, dok su bez poraza titulu osvajale još samo SR Jugoslavija 2001. i Litvanija 2003. godine.

Turska je imala furiozan start, nakon dva minuta i 40 sekundi povela je 13:2, ali se i Njemačka, nakon tajm-auta, brzo digla i trojkom Oskara Da Silve preokrenula na 19:16, na tri minuta i sedam sekundi do kraja kvartala. Njemci su imali i pet poena prednosti u ovoj dionici (24:19), ali su na kraju kvartala zadržali samo posjed prednosti (24:22). Šampion svijeta je nakon minut i po igre u drugoj četvrtini stekao šest poena prednosti (28:22), a onda je Turska, serijom 8:0, povratila vođstvo na 30:28, na šest minuta i 48 sekundi do kraja poluvremena. Sa dva uzastopna koša, Njemačka je povela još samo jednom u ovom poluvremenu (32:30), a Turska je bolje odigrala drugu polovinu ove druge četvrtine. Sa pet poena u nizu, povela je 35:32, a onda serijom 6:0 i sa osam poena prednosti (46:38), na minut i 24 sekundi prije kraja. Do odmora je jedini koš postigla samo Njemačka (Franc Vagner) i tako ublažila minus na poluvremenu (46:40).

Denis Šruder je izabran za najboljeg igrača (MVP) Eurobasketa, a pored njega u najbolju petorku su birani i Janis Adetokunbo (Grčka), Alperen Šengun (Turska), Franc Vagner (Njemačka), Luka Dončić (Slovenija)

Zahvaljujući boljem šutu za tri poena (48 – 37 odsto), bez obzira što je slabije šutirala slobodna bacanja, Njemačka je uspjela da dobije treću četvrtinu (26:21) i pred posljednjih 10 minuta priđe na samo pola koša minusa (67:66). Interesantno, ovo je bila četvrtina bez poena iz kontranapada, a Njemačka je povratila prednost nakon dva i po minuta igre u drugom poluvremenu (50:49). Uslijedio je period igre u kojem su se timovi smjenjivali u vođstvu, Turska je pokušala bijeg na 61:55 i 63:57, Njemačka je preokrenula na 65:63, ali su Turci, ipak, na kraju kvartala imali prednost.

Grci do medalje nakon 16 godina

Grčka je osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu, pošto je u Rigi u meču za treće mjesto pobijedila Finsku 92:89 (24:15, 24:19, 21:22, 23:33). Grci su, tako, osvojili medalju na Eurobasketu nakon 16 godina, nakon, takođe, bronze 2009. godine u Poljskoj. Četvrto mjesto je za Finsku, svakako, najbolji rezultat u istoriji. Grčka je vodila tokom cijelog meča, i do 17 razlike (84:67), na tri minuta i 38 sekundi do kraja, ali je Finska uspjela da se vrati u finišu i ozbiljno ugrozi pobjedu Grčke. Finska je imala napada za produ-

Turska je imala bolji početak posljednje četvrtine, nakon trojke Džedija Osmana je povela 72:66, a isti igrač je svojim košem čuvao dva posjeda prednosti (76:71). Međutim, Njemačka je sa dvije uzastopne trojke, Andreasa Obsta i

Mornar u izmijenjenom sastavu počeo pripreme za igranje u ABA2 ligi

žetak pri vođstvu Grka od 90:87, kada je Elijas Valtonen izborio faul Kostasa Papanikolaua pri šutu za tri poena. Međutim, Valtonen je pogodio samo dva od tri bacanja, ali

nakon njegovog promašaja u trećem pokušaju, Mikael Jantunen iz ofanzivnog skoka nije pogodio za preokret. Grci su uhvatili loptu, Janis Adetokunbo je fauliran, a

onda je as Milvokija ubacio oba slobodna bacanja za konačnih 92:89… Grčku je do pobjede predvodio Adetokunbo sa 30 poena, 17 skokova i šest asistencija. Tajler Dorsi je dodao 20 poena, a Vasileos Toliopulos 15. U selekciji Finske Lauri Markanen postigao je 19 poena, uz 10 skokova, Valtonen je upisao 18 poena, uz pet skokova, a Olivije Nkamua 15 poena, uz pet skokova. Mikael Jantunen dodao je 13 poena, sedam asistencija i šest skokova. Grčka sada ima šest medalja na evropskim prvenstvima, od kojih tri bronzane.

Isaka Bonge, preokrenula na 77:76 i natjerala Ergina Atamana na tajm-aut, na tri minuta i 35 sekunde do kraja. Nakon toga su se timovi smjenjivali u vođstvu do vođstva Turske od 83:82, nakon sjajnog prodora Šejna Larkina, na minut i 34 sekunde do kraja. Tada je na scenu stupio kapiten Njemaca Šruder, plejmejker Sakramenta je sa šest uzastopnih poena (dva koša iz igre i dva pogođena bacanja) sam donio pobjedu svom timu i veliko slavlje na terenu... Bonga je bio najefikasniji u timu Njemačke i najbolji igrač finala sa 20 poena, uz pet skokova, Franc Vagner je dodao 18 poena i osam skokova, Šruder je imao 16 poena i 12 asistencija. Tursku su predvodili Alperen Šengun sa 28 poena i Osman sa 23 poena i pet skokova. S. JONČIĆ

PODGORICA – Nakon devet godina igranja u ABA ligi i prošlosezonskog ispadanja iz elite regionalnog takmičenja, Košarkaški klub Mornar Barsko zlato je na novom početku. Barani će u predstojećoj sezoni prvi put igrati u ABA2 ligi i pokušati da se vrate u ABA ligu, i to sa potpuno promijenjenim timom… - Potpuno nova ekipa sastavljena uglavnom od mladih igrača.

Jednostavno, teško je reći šta i koliko možemo očekivati, dok ne steknemo neku sliku kroz treninge i prijateljske utakmice. Još je rano o tome govoriti, ali svakako ćemo pokušati da igramo lijepu i agresivnu košarku, u oba pravca. Rekao sam igračima na prvom sastanku da je najveće zadovoljstvo za mene kao trenera kada primjetim da oni uživaju u igri. A kad vidimo da oni uživaju, onda i mi sa klupe, takođe, počnemo

da uživamo, a onda, normalno, da će se to svidjeti i našoj publici – kazao je trener Barana Mihailo Pavićević

Boje Mornara u predstojećoj sezoni će braniti američki plejmejkeri Alston Mejson i Tajlor Peri, te mladi Baranin Luka Kovačević. Nakon sezone u Teodu, u Mornar se vratio Nemanja Vranješ, koji je već sedam godina nosio dres barskog kluba, i preuzeo je kapitensku traku. Na pozicijama „dva“ i „tri“ su stigli

i Amerikanac Kris Ostin, Viktor Vujisić i Petar Krivokapić Poziciju „četiri“ su popunili Lazar Grbović i Petar Dragović, dok će na centarskim pozicijama igrati Luka Majstorović i Vasilije Vučinić. Prvom timu

je priključen i Petar Spičanović (rođen 2011. godine).

- Ciljeve ne postavljamo ove sezone, vidjećemo u kom pravcu će sve to ići. Jednostavno, radićemo savjesno i igrati najbolje što možemo, u svakoj utakmi-

ci ćemo dati sve od sebe i onda ćemo tokom sezone vidjeti i određivati dalje ciljeve - zaključio je Pavićević. Mornar će na startu ABA2 lige, 15. oktobra, dočekuje banjalučki Student. S. J.

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Mleci su uspjeli da zauzmu Klobuk tek 1694. godine

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Po padu Klobuka (1477) Turci su crkvu pretvorili u džamiju, baš kao što su to učinili sa crkvom sv. Đorđa u Žabljaku Crnojevića, po njegovom zauzimanju 1478. godine. U novinskom izvještaju Nebojše Kolaka o arheološkim istraživanjima Klobuka nalazimo i jedan kuriozitet: „U razgovoru sa mr Đorđem Sredanovićem saznali smo jednu neobičnu stvar za ovaj srednjovjekovni grad. Turci su Klobuk osvojili 1477. godine, deset godina poslije Trebinja. Crkvu koja je bila u okviru ovog grada Turci su vremenom pretvorili u džamiju ali nikada nisu skinuli zvonik. Svake večeri je islamski poglavar u toj džamiji zvonjavom zvona pozivao vjernike na večernju molitvu” (članak „Klobuk”, izvor: https://bakoc.info/vazna-mesta/klobuk.html). ***

Turski putopisac Evlija Čelebija je prilikom obilaska zapadnog Balkana, prošao kroz Hercegovinu. On je u svom Putopisu iz 1664. godine opisao i Klobuk (nedavno je u Carigradu nađen izvorni rukopis-autograf Čelebijinog djela, koji se na mnogo mjesta razlikuje od cenzurisane verzije koju smo poznavali). Čelebija je stigao u momentu dok je trajao Kandijski rat (16451669). Zabilježio je da u tvrđavi smještenoj na visokoj stijeni ima 20 kuća, mala džamija,

Turski putopisac Evlija Čelebija je prilikom obilaska zapadnog Balkana prošao kroz Hercegovinu. On je u svom Putopisu iz 1664. godine opisao i Klobuk. Zabilježio je da u tvrđavi smještenoj na visokoj stijeni ima 20 kuća, mala džamija, hamam i spremište

hamam i spremište. Han je bio skoro srušen, a dućana nije bilo. Naveo je da su „nevjernici uništili donju varoš i njezin voćnjak i vrt“, te da stanovnici Klobuka „zbog straha od nevjernika“ nijesu silazili u donju varoš.

Iz ovoga se jasno vidi da je Klobuk bio poprište ogorčenih borbi tokom Kandijskog rata, ali o tome nema sačuvanih dokumenata.

Značaj Klobuka znatno je

Značaj Klobuka porastao je u Morejskom ratu (1684-1699), kada je to područje već nosilo naziv Korjenići. Ustanički odredi su više puta upadali na područje Trebinja i pustošili osmanlijska naselja. Tada su bili opustošeni i Korjenići, o čemu svjedoče mletački izvještaji

porastao u Morejskom ratu (1684-1699), kada je to područje već nosilo naziv Korjenići. Nakon oslobođenja Risna (1684) i Herceg Novog (1687) risansko muslimansko stanovništvo se naselilo u Lastvi, koja se nalazi oko pet kilometara ispod Klobuka prema Trebinju, na rijeci Trebišnjici, đe je i selo Grančarevo. Klobuk je tada bio najisturenija tačka Trebinjske krajine prema Crnoj Gori.

Ustanički odredi su u periodu 1687-1694. godine više puta upadali na područje Trebinja i pustošili osmanlijska naselja. Tada su bili opustošeni i Korjenići. O tome svjedoče detaljni mletački izvještaji koji su iz Kotora upućivani u Veneciju.

Evlija Čelebija je stigao u Klobuk u momentu dok je još trajao Kandijski rat. Naveo je da su „nevjernici uništili donju varoš i njezin voćnjak i vrt“, te da stanovnici Klobuka „zbog straha od nevjernika“ nijesu silazili u donju varoš

Generalni mletački providur Jerolim Kornar u pismu mletačkom Senatu od 25. oktobra 1687. godine opisuje kako je tekao napad na Korjeniće: „Pratio sam na drugoj strani uništenje Korjenića, veoma jakog mjesta od velikog značaja, smještenog u visokim planinama na dan i po hoda od Risna (...) Opremljeno je sa 72 jake kule koje zbog svog položaja zatvaraju prolaz za vezu i komunikaciju (...) Pošto su se u njemu smjestili Turci iz

Risna i pošto su se tu sklonili mnogi od onih što su na udaru pravde, oni su stalno ometali naše, nanoseći im na razne načine štetu“ (Ferdinando Ongania, Izvještaji mletačkih providura, CID, Podgorica, 1998, str. 5). Prije pohoda na Korjeniće, mletačke snage su došle na Grahovo, koje su prethodno zauzeli ustanici. Tu su ih dočekali Nikšići, Drobnjaci, Riđani, Rudinjani, Banjani i druga pobunjena plemena.

„Preduzet je zajednički marš“ – nastavlja providur Kornar„a pošto su o tome Turci bili obaviješteni dan ranije, počeli su da bježe sa porodicama ka Foči. Ali kako neki od njih nijesu primijetili da se po vrhovima okolnih brda oko tog područja pojavljuju barjaci naših vojnih jedinica, jedni su se zatvorili u kule, a drugi dali u bjekstvo, dok su ih naši progonili. U prelazu preko rijeke Trebišnjice, pošto se rijeka nije mogla pregaziti, udavilo se nekoliko stotina muškaraca, žena i djece. Istovremeno su napadnute kuće i kule u kojima su bili oni koji su se povukli, pa su onima koji su pružali otpor sječene glave, a ostali su zarobljeni. Sve kuće i kule su spaljene. Isto bi snašlo i tvrđavu Klobuk, smještenu na vrhu jednog brda, gdje se sklonilo od trideset do četrdeset Turaka, da nijesu naišle velike kiše i da nije nestalo hrane i sredstava kojima bi se ova dovezla, pa su plaćenici morali odstupiti. Ali, opšte je mišljenje da će Turci morati da napuste mjesto zbog nedostatka namirnica i zbog toga što su opkoljeni pobunjenim plemenima“ (F. Ongania, str. 8-9).

Đorđe Popović piše da su u oktobru 1687. godine 5000 Crnogoraca i primoraca razbili Turke na Trebišnjici i srušili u Korjenićima 72 kule (Istorija Crne Gore, Beograd, 1896, str. 78).

Mletački providur Jerolim Kornar je 1687. godine najavio da će Klobuk pasti. Međutim, tri godine kasnije, grad je još odolijevao. Vanredni providur je javio iz Kotora 7. marta 1690, godine sljedeće: „Klobuk je na visokom i nepristupačnom grebenu, sa malo zidina, ali veoma je jak zbog položaja. No, ako za kratko vrijeme ne dobije pomoć, mora se predati“ (Ferdinando Ongania, Izvještaji mletačkih providura, CID, Podgorica, 1998, str. 58).

Mleci su uspjeli da zauzmu Klobuk tek 1694. godine. U knjizi F. Onganie nema izvještaja o zaposijedanju tog utvrđenja, ali se na strani 126 nalazi crtež s legendom: „Zauzimanje Klobuka“ (Izvještaji mletačkih providura, CID, Podgorica, 1998).

Na crtežu se vidi visoki greben s tvrđavom na vrhu. Na zidinama su dva istaknuta barjaka. Ispod grebena je plato sa vojnicima u pokretu prema grebenu. U pozadini napadačke vojske se vidi nekoliko kuća, a iza njih okolna uzvišenja. (Nastavlja se)

Ostaci džamije na Klobuku

Ostaci objekta na Klobuku

Zauzimanje Klobuka 1694. godine, crtež

NIKŠIĆ – U četvrtak 18. septembra na Gradskoj tvrđavi, sa početkom u 19 sati, biće otvorena izložba umjetničkih fotografija

„Kad krenem ka“, posvećena Margiti Stefanović, čiji su autori Dragan Ambrozić i Zorica Kojić, a na kojoj će biti izloženi radovi: Goranke Matić, Srđana i Gorana Vejvode, te Aleksandra Kujučeva.

Kako je u razgovoru za Pobjedu otkrio Petar Šundić, zahvaljujući čijem će entuzijazmu i inicijativi svi oni koji dođu na nikšićku tvrđavu imati priliku da vide ovu zanimljivu postavku, biće izloženo ukupno 36 fotografija. One obuhvataju cjelokupan život legendarne muzičarke.

Nakon toga uslijediće muzički program u okviru kog će vanvremenske hitove Ekatarine velike (EKV), poslije veoma duge muzičke pauze koju je napravio, izvoditi upravo on, uz gitarsku pratnju frontmena Autogenog treninga, Dina Kapetanovića

ZNAČAJ I SIMBOLIKA

Šundić ističe da je značaj ove izložbe jako veliki i višeslojan. - Tog 18. septembra 2002. godine se, kao što znate, upokojila velika Margita Stefanović. Dakle, upravo na dan kada obilježavamo Dan oslobođenja Nikšića. Nekako smo, višim promislom koji nas je sasvim sigurno nadahnuo, uspjeli da uvidimo tu konekciju kako bi, prvenstveno, izrazili poštovanje prema njenoj duši, liku i djelu, a ujedno i prema našem voljenom gradu – naglašava on.

Organizator Bedem festa, koji je i pokrenuo 2010. kao svojevrstan omaž EKV-u, priznaje da je punih 16 godina maštao o tome na koji način odati počast čuvenoj umjetnici „čiji je život bio prepun mistike, njoj koja je bila jedna od najpoznatijih i najperspektivnijih pijanistkinja svog vremena, vrlo hrabra za to vrijeme prvenstveno kao žena, članici jednog od najznačajnijih bendova novog talasa, arhitektici, što malo ko zna, ali i dizajnerki“.

- Sve ove godine sam to pokušavao budući da je baš ona jed-

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Petar Šundić, osnivač i direktor Bedem festa, o izložbi umjetničkih fotografija posvećenoj Margiti Stefanović, koja će 18. septembra biti otvorena na Gradskoj tvrđavi

„Kad krenem ka“ na Dan oslobođenja Nikšića

Tog 18. septembra 2002. godine se, kao što znate, upokojila velika Margita Stefanović. Dakle, upravo na dan kada obilježavamo Dan oslobođenja Nikšića. Nekako smo, višim promislom koji nas je sasvim sigurno nadahnuo, uspjeli da uvidimo tu konekciju kako bismo, prvenstveno, izrazili poštovanje prema njenoj duši, liku i djelu, a ujedno i prema našem voljenom gradu – pojašnjava on

Nije se dvoumio da li da prekiNe dugogodišNju pauzu i Nastupi zajedNo sa diNom kapetaNovićem: Petar Šundić

na od mojih najvećih inspiracija jer, eto ne znam da li znate, ja takođe sviram klavir, a ta njena forma i način izvođenja muzike na ovom instrumentu, kao i sve pjesme koje je snimila za EKV, vječito su me podsticale da budem još bolji. Kad sam vidio da se prošle godine organizovala izložba umjetničkih fotografja posvećena Margiti Stefanović u Beogradu, odmah sam stupio u kontakt sa njenim autorima i, nedugo po završenom Bedem festu, na tvrđavi imamo ovaj nesvakidašnji događaj – ispričao je Šundić. Priznaje da je priprema i organizacija izložbe izazov sama po sebi.

Tvrđava

Šundić je uvjeren da svi događaji koje, uz Bedem fest koji je ove godine, 16. put, održan od 21. do 23. avgusta, doprinose dodatnom oživljavanju tvrđave.

- Po prvi put radim ovako nešto u saradnji sa JU Muzeji i Galerije Nikšić, jer je izložba dio Septembarskih dana kulture, Turističkom organizacijom Nikšića i Domom omladine. Fotografije su prekjuče stigle iz Beograda. Autori izložbe će biti tu od

Bend NeVladina organizacija, koju čini originalna postava kultne grupe Idoli, nastupiće u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto

Vanvremenski hitovi

Vlade Divljana na Trgu Argentina 22. septembra

PODGORICA – U ponedjeljak 22. septembra, sa početkom u 20 sati, na Trgu Argentina održaće se koncert benda NeVladina organizacija. Riječ je o muzičkom sastavu koji su pokrenuli članovi nekašanje grupe Idoli, Zdenko Kolar i Vlada Divljan nakon što se vratio iz Australije. - Vladin bend NeVladina organizacija predvođen je nje-

govim dugogodišnjim prijateljima i saradnicima Zdenkom Kolarom, Sašom Šandorovim , Borisom B unjcem i Markom Milivojevićem , te podmlatkom Damjanom Dašićićem i Markom Čalićem. Njihova je misija očuvanje Vladinih velikih hitova, izvođenje njegovih bezvremenskih pjesama i ponovno proživljavanje Vladine muzike zajedno s publikom – kaza-

li su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada. Kako dalje navode, publika u Podgorici imaće priliku da čuje i vidi bend koji je djelovao uz jedinstvenog genija Vladu Divljana, te zapjevati pjesme iz njegovog bogatog opusa i svih perioda njegove muzičke karijere. - NeVladina organizacija izvešće najljepše pjesme iz Divljanova kataloga – od doba Idola, preko solo radova, Old Stars benda, NeVladine organizacije i Ljetnjeg kina – zaključuju iz Sekretarijata. Koncert se organizuje u sklopu manifestacije podgoričko kulturno ljeto. R.Z.

- Ovakvim i sličnim događajima mi podstičemo donosioce odluka, kako u Nikšiću, tako i na nivou države Crne Gore, da zajedno nađemo najbolje moguće rješenje, uz poštovanje pravila struke naravno, kako bismo stavili tvrđavu u fukci-

ponedjeljka. Oni će nam pomoći da, skupa sa Milošem Zvicerom, našim talentovanim fotografom, zajedničkim energijama i snagama upriličimo postavku same izložbe, postavimo fotografije u kući unutar tvrđave i u kuli, a što smatram da će biti ve-

Najavni plakat izložbe „Kad krenem ka“

ju. Do tada, mi ćemo nastaviti da joj vraćamo, iznova i iznova, život kroz razna dešavanja koja, osim Bedem festa, planiramo da organizujemo u narednom periodu – zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Petar Šundić.

oma posebno i autentično –kazao je on.

NIJE IMAO DILEMU

Tvrdi da, dok je razmišljao o muzičkom segmentu večeri, nije imao dilemu da li treba da prekine višegodišnju muzičku pauzu i nastupi.

- Mnogo sam radostan što je Dino Kapetanović prihvatio moj poziv da zajedno nastupimo te večeri. Već smo započeli sa probama. Siguran sam da ćemo uspjeti da prizovemo taj mistični Margitin duh na tvrđavu. Jedinstvena draž i doživljaj za mene je i to što sve ovo radimo iz srca, za njenu dušu i naš grad – izjavio je Šundić za Pobjedu. Kada je riječ o repertoaru i pjesmama koje će izvesti, nije htio o tome detaljnije govoriti. - Pažljvo ga pripremamo, tako da neka to bude iznenađenje za sve koji dođu na tvrđavu – rekao je on.

Milovan MARKOVIĆ

Drugo izdanje festivala „Music & Hills“ 2. i 3. oktobra u hali „Kolektor“

Prvo veče posvećeno domaćim izvođačima, ulaz besplatan

PODGORICA - Drugo izdanje „Music & Hills“ festivala održaće se 2. i 3. oktobra u dobro poznatoj hali „Kolektor“ na Zabjelu (odnosno krugu nekadašnje fabrike „Titeks“).

Prvo veče posvećeno je domaćim izvođačima i ulaz za nju će biti besplatan. Manifestaciju otvara pank grupa Mučin, nakon čega slijedi projekcija reportaže uspona na vrh Torač na Kučkim planinama i katun Širokar, a zatim i nastupi kultnog mu-

zičkog sastava Grimm i mladih nada Quiet Dogs. Noć će zatvoriti bend Krajnji sjever. Drugog dana publika će imati priliku da čuje Petrikor 1858, spuški sastav Parampaščad, a na kraju i hedlajnera, nastup Nikole Vranjkovića i njegovog benda koji će ujedno i zatvoriti ovogodišnji „Music & Hills“ festival. Ulaz za drugu noć se naplaćuje, a cijena karte je 15 eura. Ulaznice za drugi dan festivala mogu se kupiti u podgoričkom kafeu „Berlin“ u Njegoševoj ulici, te u muzičkoj prodavnici Mega Mu-

sic Mont koja se nalazi u ulici Bratstva i jedinstva 27 u Podgorici. R. Z.

MONTENEGRO

Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management

Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)

Request for Quotations (RFQ)

Procurement of Laboratory equipment for National Seed testing laboratory and National Referent Phytosanitary Laboratory

Country: Montenegro

Loan No: 8820.ME

RFB No: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFQ-G-25-2.2.9.1

1.The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of Laboratory equipment for National Seed testing laboratory and National Referent Phytosanitary Laboratory.

2.The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, through Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for to procure Laboratory equipment (divided in three sperate Lots) for National Seed testing laboratory and National Referent Phytosanitary Laboratory: Seed Dryer – Cabinet Type; Seed Germinator (Single Chamber); Seed Moisture Analyzer; Laboratory Device for Seed Treatment; Autoclave Stereo Microscope, etc; Fume hood with standard safety cabinet (digester); Laminar flow microbiological safety cabinet; Mini laminar flow cabinet .

3.Bidding will be conducted using the Request for Quotations (RFQ) procedures specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.

4.Interested eligible Bidders may obtain further information from at the address below from 8.00-14.00 hours, local time in Podgorica.

5.The ITQ in English may be collected by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete RFQ will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.

6.Quotations must be delivered as scanned document electronically to email tsu@epa.org.me at or before 14:00h, local time on September 30, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.

7.The address referred to above is:

Ministry of Finance

Technical Service Unit -TSU

Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer

Address: Stundetska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro

Tel: +382 20 201-695

E-mail: tsu@epa.org.me

Montenegro

Ministry of Agriculture, Forestry and Water management

Specific Procurement Notice

Request for Bids

Goods

(One-Envelope Bidding Process)

Country: Montenegro

Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)

Contract Title: Cars for Implementation of Phytosanitary measures (for NRFL and AFSVPA)

Loan No: 8820-ME

RFB Reference No.: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFB-G-25-2.2.8.

1.The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract for Cars for Implementation of Phytosanitary measures (for NRFL and AFSVPA).

2. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management now invites sealed bids from eligible bidders for Procurement of Cars for Implementation of Phytosanitary measures (for NRFL and AFSVPA).

3. Bidding will be conducted through international competitive procurement using a Request for Bids (RFB) as specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.

4. Interested eligible bidders may obtain further information from Technical Service Unit, Mirko Ljesevic, email: tsu@epa.org.me and inspect the bidding document during office hours (8,00h to 14,00h, local time) at the address given below.

5. The bidding document in English may be purchased by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete Set of Bidding Documents will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.

6. Bids must be delivered to the address below on or before October 27, 2025, 10,00h. Electronic Bidding will not be permitted. Late Bids will be rejected. Bids will be publicly opened in the presence of the Bidders’ designated representatives and anyone who chooses to attend at the address below on October 27, 2025, 10,05h.

7. All Bids must be accompanied by a Bid-Securing Declaration.

8.Attention is drawn to the Procurement Regulations requiring the Borrower to disclose information on the successful bidder’s beneficial ownership, as part of the Contract Award Notice, using the Beneficial Ownership Disclosure Form as included in the bidding document.

9The address referred to above is:

Ministry of Finance/Technical Service Unit

Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement officer

Street Address: Studentska 2a

Floor/Room number: first floor (left from the elevator)

City: 81000 Podgorica

Country: Montenegro

Telephone: + 382 68046929

Email: tsu@epa.org.me

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Na osnovu Odluke Upravnog odbora Razvojne banke Crne Gore AD od 05.09.2025. godine, Razvojna banka Crne Gore AD objavljuje

ZA UČEŠĆE NA NADMETANJU PUTEM PRIKUPLJANJA PONUDA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U VLASNIŠTVU RAZVOJNE BANKE CRNE GORE AD

1. Predmet javnog nadmetanja

Predmet javnog nadmetanja je prodaja nepokretnosti (zemljišta i objekata) u vlasništvu Razvojne banke Crne Gore AD i to:

1) Nepokretnosti - poslovni objekti i zemljište ukupne površine 14.450 m2, i to: poslovni objekti površine 1.887 m2 i zemljište površine 12.563m2, upisane na katastarskoj parceli broj 888 u Listu nepokretnosti broj 135 KO Mokra Njiva (obim prava - svojina 1/1), na adresi Grebice bb Nikšić, po početnoj prodajnoj cijeni od 380.000,00 EUR. Vezano za predmetne nepokretnosti pred Osnovnim sudom u Nikšiću se vodi sudski postupak po Tužbi koju je protiv Investicionorazvojnog fonda Crne Gore A.D., kao pravnog prethodnika Razvojne banke Crne Gore AD, podnio Simo Velimirović radi utvrđenja da dio nepokretnosti iz Lista nepokretnosti broj 135 KO Mokra Njiva – PJ Nikšić predstavlja svojinu tužioca. Na navedenim nepokretnostima u „G“ listu Lista nepokretnosti broj 135 KO Mokra Njiva – PJ Nikšić je izvršena zabilježba pomenutog postupka.

2) Nepokretnosti - poslovni prostor u privredi PD14, prizemlje (P), površine 161m2 i poslovni prostor u privredi PD15, spratnost SU, površine 93m2, broj zgrade 9 (oba prostora), upisani na katastarskoj parceli broj 879/1 u “V” listu Lista nepokretnosti broj 2739 KO Nikšić (obim prava - svojina 1/1), na adresi Nikca od Rovina bb, Nikšić, po početnoj prodajnoj cijeni od 105.950,00 EUR.

3) Nepokretnosti - poslovne zgrade u privredi, prizemna zgrada, broj zgrade 1 površine 32m2 sa pripadajućim PD-ovima – PD 1, poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1, prizemlje, površine 26m2 i PD 2, poslovni prostor u vanprivredi, broj zgrade 1, potkrovlje - mansarda, površine 26m2, upisano na katastarskoj parceli broj 238 u “V” listu Lista nepokretnosti broj 593 KO IBARAC I Rožaje (obim prava - svojina 1/1), na adresi Suhi do bb, Rožaje, po početnoj prodajnoj cijeni od 9.000,00 EUR

4) Nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti broj 398 KO Lepenac kao: katastarska parcela broj 1876/3, šume 5.klase površine 1151m2; katastarska parcela broj 1877/3, pašnjak 6.klase, površine 782m2; katastarska parcela broj 1877/4, pašnjak 6.klase, površine 272m2, katastarska parcela broj 1878/2, livada 7.klase, površine 965m2; katastarska parcela broj 1878/3, poljoprivredni objekat površine 540m2, broj zgrade 1, koji se sastoji od nestambenog prostora PD1, prizemlje, površine 432m2 (sa upisanim teretom “objekat nema upotrebnu dozvolu”), katastarska parcela broj 1878/4, pomoćna zgrada površine 20m2 (sa upisanim teretom “objekat izgrađen bez građevinske dozvole”) sa zemljištem ispod objekta (obim prava - svojina 1/1) i u Listu nepokretnosti 399 KO Lepenac: katastarska parcela broj 1878/1, livada 7.klase površine 2483m2 (obim prava - svojina 1/1), na adresi Lepenac bb, Mojkovac po početnoj prodajnoj cijeni od 22.000,00 EUR. 5) Nepokretnosti - zemljište ukupne površine 33.881m2 upisane u Listu nepokretnosti broj 375 KO Podglavice, Danilovgrad i to: kat.parcela broj 441, voćnjak 3. klase, površine 1157m2; kat.parcela broj 443, šume 6. klase, površine 1126m2; kat.parcela broj 444, šume 4. klase, površine 339m2; kat.parcela broj 588, podbroj 34, njive 2. klase, površine 3398 m2; kat.parcela broj 588, podbroj 49, njiva 2. klase površine 4000 m2; kat.parcela broj 590, podbroj 6, njiva 2. klase površine 452 m2; kat.parcela broj 590, podbroj 14, njiva 2. klase, površine 18129 m2; kat.parcela broj 591, podbroj 3, šume 3. klase, površine 3758 m2; kat.parcela broj 595, podbroj 3, šume 3. klase, površine 500m2; kat.parcela broj 620, livada 3.klase, površine 1022 m2 (obim prava - svojina 1/1) koje se nalaze na adresi Podglavice bb, Danilovgrad po početnoj prodajnoj cijeni od 126.100,00 EUR.

6) Nepokretnosti – zemljište ukupne površine 1726m2 i pomoćna zgrada površine 167m2, zgrada broj 1, upisane na katastarskoj parceli broj 2127/2 u Listu nepokretnosti broj 568 KO Miločani, Nikšić (obim prava - svojina 1/1), na adresi Miločani bb, Nikšić, po početnoj prodajnoj cijeni od 32.000,00 EUR.

7) Nepokretnosti – zemljište ukupne površine 6.254m2 upisano u Listu nepokretnosti broj 422 KO Gorica, Danilovgrad i to: kat.parcela broj 1095/90, livada 3. klase, površine 2234 m2, kat.parcela broj 1095/91, livada 3. klase, površine 4020 m2 (obim prava - svojina 1/1), koje se nalazi na adresi Drenovica bb, Danilovgrad, po početnoj prodajnoj cijeni od 45.500,00 EUR

8) Nepokretnosti – zemljište ukupne površine 3.485 m2 upisano u Listu nepokretnosti broj 255 KO Ubli – PJ Podgorica i to: kat. parcela broj 1273, pašnjak 7.klase, površine 621m2, kat. parcela broj 1274, šuma 7.klase površine 1001m2, kat. parcela broj 1531, livada 6.klase, površine 795m2, kat. parcela broj 1673, livada 6.klase, površine 1068m2, (obim prava - svojina 1/1), na adresi Ubli bb, Podgorica, po početnoj prodajnoj cijeni od 7.800,00 EUR i zemljište ukupne površine 18.036 m2 upisano u Listu nepokretnosti broj 6 KO Stubica – PJ Nikšić i to: kat. parcela broj 646, pašnjak 6.klase, površine 9045m2, kat. parcela broj 647, neplodna zemljišta, površine 1270m2, kat. parcela broj 648, neplodna zemljišta, površine 1945m2, kat. parcela broj 649, šuma 6.klase površine 5418m2, kat. parcela broj 650, neplodna zemljišta, površine 358m2, (obim pravasvojina 1/1), na adresi Stubica bb, Nikšić, po početnoj prodajnoj cijeni od 22.100,00 EUR

9) Nepokretnost – susvojinski dio RBCG AD, upisana u Listu nepokretnosti broj 2309 KO Novi Bar, Bar na kat. parceli broj 5777/1, zgrada broj 10, PD7, poslovni prostor u vanprivredi, spratnosti P, površine 16m2 (obim prava RBCG AD – susvojina 998/2500), na adresi ul. Jovana Tomaševića bb, Bar, po početnoj prodajnoj cijeni od 20.000,00 EUR.

2. Opšti uslovi

2.1 Javna prodaja nepokretnosti se sprovodi putem prikupljanja ponuda u zatvorenim kovertama.

2.2 Nepokretnosti iz tačke 1 Javnog poziva prodaju se u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju ili prigovor i neće se prodavati ispod početne cijene. Kupac je

dužan da provjeri sva pravna stanja na nepokretnosti, pa se Razvojna banka Crne Gore AD oslobađa svake odgovornosti po tom osnovu.

2.3 Pravo učešća na nadmetanju imaju pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 5% početne prodajne cijene, na žiro račun Razvojne banke Crne Gore AD broj 5103305-19 kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, sa pozivom na broj Lista nepokretnosti u kojem je upisana nepokretnosti koju želi da kupi. Pravo preče kupovine nepokretnosti iz tačke 1 pod 9) Javnog poziva pod jednakim uslovima imaju suvlasnici upisani na nepokretnosti iz Listu nepokretnosti broj 2309 KO Novi Bar, Bar, a koja je predmet prodaje

2.4 Učesnici u nadmetanju dužni su dostaviti: - pravna lica - original ponudu potpisanu od strane ovlašćenog lica sa iskazanom cijenom u eurima, naziv, sjedište, broj žiro računa, kontakt telefon, odluku nadležnog organa pravnog lica o kupovini imovine u fotokopiji izvod iz CRPS-a o registraciji ponuđača u fotokopiji, potvrdu o uplaćenom depozitu i notarski ovjerenu izjavu da će u slučaju izbora kao prvorangiranog ponuđača, cjelokupan iznos ponuđene kupoprodajne cijene nepokretnosti isplatiti u roku od 60 dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti koji će se zaključiti pred nadležnim notarom. - fizička lica - potpisanu ponudu sa iskazanom cijenom u eurima, ime i prezime, adresu stanovanja, jasno vidljivu i potpisanu fotokopiju lične karte ili pasoša, broj žiro računa, kontakt telefon, potvrdu o uplaćenom depozitu i notarski ovjerenu izjavu da će u slučaju izbora kao prvorangiranog ponuđača, cjelokupan iznos ponuđene kupoprodajne cijene nepokretnosti isplatiti u roku od 60 dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti koji će se zaključiti pred nadležnim notarom.

2.5 U slučaju da više ponuđača dostave ponude sa identičnim iznosima za istu nepokretnost (koje su istovremeno najpovoljnije), Komisija će na licu mjesta za te ponuđače organizovati dodatnu licitaciju putem dostavljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama, sve do izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Zapečaćene koverte - ponude sa oznakom ’’Ponuda ne otvaraj’’ - ’’Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Razvojne banke Crne Gore AD’’, dostavljaju se preporučenom poštom ili neposredno na arhivi Razvojne banke Crne Gore AD na adresi: Razvojna banka Crne Gore AD, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 126/I, Podgorica, zaključno sa 30.09.2025. godine do 15,00 časova, do kada moraju prispjeti u Razvojnu banku Crne Gore AD Ponude poslate putem pošte preporučenom pošiljkom moraju stići na adresu Razvojne banke Crne Gore AD najkasnije do 30 09.2025. godine, do 15,00 časova, jer će se u suprotnom smatrati neblagovremenim.

Ponude za koje Komisija za prodaju nepokretnosti ocijeni da su neblagovremene neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču.

3. Mjesto i datum otvaranja ponuda

3.1 Otvaranje ponuda izvršiće se dana 02.10.2025. godine, u 13,00 časova u prostorijama prodavca Razvojne banke Crne Gore AD, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 126/I, Podgorica, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, pa im se drugo obavještenje neće slati.

3.2 Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđač ili isključivo po jedan ovlašćeni predstavnik ponuđača.

5. Zaključenje ugovora

4.1 Prvorangirani ponuđač je dužan da sa ovlašćenim licem Razvojne banke Crne Gore AD ili licem koje on ovlasti pred nadležnim notarom zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, u roku ne dužem od 15 dana od dana dostavljanja obavještenja o rezultatima postupka prodaje nepokretnosti.

4.2 Ukoliko prvorangirani ponuđač/kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, u roku iz stava 1 ove tačke, gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju da postoji drugi ponuđač koji ispunjava uslove u skladu sa Javnim pozivom, ovlašćeno lice Razvojne banke Crne Gore AD ili lice koje on ovlasti može da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa tim licem/drugim ponuđačem – učesnikom postupka prodaje, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene, isključivo ako je to prihvatljivo za Razvojnu banku Crne Gore AD Razvojna banka Crne Gore AD zadržava pravo odustanka od zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti ukoliko je cijena drugog ponuđača značajno niža ili ukoliko je to u suprotnosti sa interesima Razvojne banke Crne Gore AD Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

4.3 Izabrani ponuđač je dužan da cjelokupan iznos kupoprodajne cijene nepokretnosti isplati u roku od 60 dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti pred nadležnim notarom

4.4 Razvojna banka Crne Gore AD će saglasnost za konačan prenos prava svojine na kupca (clausula intabulandi), dati tek nakon cjelokupne isplate kupoprodajne cijene. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškove poreza na promet nepokretnosti.

7. Razgledanje nepokretnosti

5.1 Zainteresovana lica mogu, uz prethodnu najavu Komisiji, razgledati predmetne nepokretnosti u periodu od dana objavljivanja Javnog poziva u dogovorenim terminima.

5.2 Zainteresovanim licima raspoloživi podaci o nepokretnostima biće dostupni svakog radnog dana u toku trajanja Javnog poziva, dok se sva pravna stanja nad predmetnim nepokretnostima mogu i neposredno provjeriti kod nadležnih područnih jedinica Uprave za nekretnine, što ih Razvojna banka Crne Gore AD ohrabruje da urade Naknadne reklamacije se ne uvažavaju i nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju, a kupac je dužan da provjeri sva pravna stanja i terete na nepokretnostima.

5.3 Sva pitanja u vezi sa ovim javnim pozivom potrebno je uputiti Razvojnoj banci Crne Gore AD, Bul. Sv. Petra Cetinjskog 126/I, Podgorica i to Komisiji za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Razvojne banke Crne Gore AD

Tel: +382 (69) 898 899

E-mail: ilija.markovic@rb.me Kontakt osoba: Ilija Marković, predsjednik Komisije za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Razvojne banke Crne Gore AD

Obavještavamo da je

ĐUSTA Kolje GEGOVIĆ

rođena DUŠAJ

umrla nakon kraće bolesti, dana 12. septembra 2025. u 86. godini. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 14. septembra od 18 do 22 časa i u ponedjeljak, 15. septembra, od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Fundinama.

OŽALOŠĆENI: sinovi MIRAŠ i SIMO, kćerke PRENTA, DUDI, TONA, DELJINA, MARIJA i DRANA, snahe LINDA i MARIJA, braća NOŠ i LJEKA, sestre DIELA, MIRIJA i KATARINA, jetrve AGA, MRICA, AGA i DIELA, unuci PALJO i KRISTIAN, unuke NIKOLETA, SIMONA, ANTONELA i ANAMARIJA, kao i ostalo bratstvo GEGOVIĆ i DUŠAJ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 14. septembra 2025. preminuo je u 83. godini naš dragi suprug, otac i đed

Saučešće primamo u gradskoj kapeli 15. septembra od 10 do 15 časova i 16. septembra od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 16. septembra u 14.30 časova na groblju Svetog Andrije u Brci – Sutomore.

OŽALOŠĆENI: supruga ANICA, ćerka LJILJANA, sin NIKOLA, unuk VASILIJE, brat VLADIMIR i sestra MARIJA sa porodicama i ostala rodbina

RAFAIL – KEKO Antov LUKŠIĆ

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je dana 14. septembra 2025. godine prestalo da kuca srce našeg dragog

ĐORĐIJA - ĐURO Blažov VUJOVIĆ 1941–2025

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 14. septembra od 12 do 16 časova i 15. septembra od 11 do 13 časova, kada krećemo za selo Čukovići, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

568

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Od porodice pokojnog BRANISLAVA MUDREŠE

Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu

Posljednji pozdrav dragom striku ĐORĐIJE

566

MIŠO, TIJANA i RADMILA

562

Neka ti je laka crna zemlja. Počivaj u miru.

ĐORĐIJE

571

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

RAFAILU – KEKU LUKŠIĆU

OŽALOŠĆENI: supruga JELENA, sin BRANISLAV - BRANO, šćeri SNEŽANA, SANJA i BILJANA, sestra ZORKA, snaha SLAĐANA, sinovci MIŠO - GERO, BLAŽO - BATO, sinovične RADMILA, STOJANKA, VESNA, NADEŽDA, unučad MILOŠ, NIKOLIJA, IGOR, NIKOLA, MILENA, MILOŠ, BOBAN, TIJANA i MARKO, praunučad, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ

Dragi tata

Šćer ŽANA, unučad IGOR, MILOŠ i TIJANA i zet FILIP MARTINOVIĆ 561

Ponosni smo što smo tvoja đeca. Počivaj u miru u tvoje Čukoviće koje si mnogo volio. Tvoji: BRANO, ŽANA, SANJA i BILJANA

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Dok ja živim živjećeš i ti u mom sjećanju. Počivaj u miru.

Sestra ZORKA, sestrična BILJANA, sestrići DALIBOR i MIŠO

567

Posljednji pozdrav dragom striku i đedu

ĐORĐIJE

STOJANKA, DRAŽEN i TAMARA

Od sestre MARIJE, SVETA i SANJE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

ĐORĐIJE

Dragi tata, mnogo ćeš nam nedostajati. Počivaj u miru.

Šćer SANJA, unučad NIKOLA i MARKO i zet SRĐAN

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

ĐORĐIJE

Dragi tata, uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Šćer BILJANA, unučad MILENA i BOBAN i zet LAZAR

Posljednji pozdrav

– ĐURO VUJOVIĆ

Dragi ujače, počivaj u miru, a mi ćemo čuvati tvoj dragi i mio lik od zaborava. Sestrić ACKO sa porodicom, sestrične SNEŽANA i STANKA

Posljednji pozdrav ocu, đedu i svekru

ĐORĐIJE

Tvoj častan život je moj putokaz. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoj sin BRANO, unučad MILOŠ i NIKOLIJA i snaha SLAĐANA

564

565

ĐORĐIJE

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Posljednji pozdrav dragom ocu i tastu VOJU

Dragi tata, neizmjerno ti hvala za svu ljubav, snagu, dobrotu i podršku koju si nam uvijek pružao. Živjećeš kroz nas, kroz sve ono što jesmo. Zahvaljujući tebi i tvom primjeru, zauvijek ćeš ostati dio moje duše. Volim te beskrajno!

Tvoja ćerka NATAŠA i zet FILIP GAZIVODA

577

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

VOJISLAVU Vasovom JABLANU

Počivaj u miru.

Snaha MOMIRA, bratanić IVAN i bratanične IVANA, DANICA i VESNA

Posljednji pozdrav našem

Plemenita dušo, počivaj u miru.

Bratanična LJILJANA i zet MILAN JOVIĆEVIĆ

559

578

Posljednji pozdrav voljenom

VOJISLAVU - VOJU JABLANU

S ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava. Dobri naš Vojo, počivaj u miru.

Brat PERO sa porodicom 579

Posljednji pozdrav našem ocu i djedu

VOJU

Koračao si kroz život mirno, časno, nenametljivo za sve nas. Bio si najbolji otac. Hvala ti za sve što si učinio za mene i djecu.

Volim te, tata!

Ćerka ANA, unuk ANDREJ, unuka ALEKSANDRA

558

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i svekru

VOJU

Dragi moj tata, ne mogu i neću da se pomirim sa sudbinom da te više nema.

Bio si moj ponos, moja snaga, moj vodič kroz život. Kako objasniti i kazati tvojim unučadima Sari, Ivi i Milošu da đeda više nema. Tata, hvala ti za svaku toplu riječ, za svu ljubav koju si nam pružio.

Vole te tvoji: sin VASKO, snaha VELIKA, unuke SARA i IVA, unuk MILOŠ

Posljednji pozdrav stricu

ĐORĐIJE Blažov VUJOVIĆ

Čuvaćemo te zauvijek u našim sjećanjima kroz najljepše uspomene.

S ljubavlju i poštovanjem, BLAŽO, VESNA i NADEŽDA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica i stricu ĐURU VUJOVIĆU

Sa tugom se opraštamo od tebe. Neka su ti mirne i lake nebeske visine, u carstvu Božijem. NIKOLA VUJOVIĆ sa porodicom

580

Posljednji pozdrav dragom komšiji VOJU

569

Od porodice pokojnog BRANISLAVA MUDREŠE

Godina dana je od smrti našeg dragog oca, đeda i tasta

Počivaj u miru, uvijek ćeš biti u našim srcima. Ćerka JASMINA sa porodicom

IN MEMORIAM

prof. dr ZDRAVKO IVANOVIĆ 1934–2023.

Ljubav i sjećanje na tvoj život i svijetli lik prkose vremenu.

Dana 15. septembra 2025. navršavaju se dvije godine otkako nije sa nama naš voljeni

ZDRAVKO IVANOVIĆ

Svakog dana si u našim mislima i sjećanjima, a vječito u našim srcima.

Tvoji: ZORAN, ALEKSA, NIKOLA i ANJA

Dani prolaze, a uspomene na tebe ostaju. Nedostaješ. Tvoji: MIKICA, MILJAN, SONJA, BATO i NATAŠA sa porodicama

552

OGLASNO

ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ponosna PORODICA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 317g Porodičnog zakona (‘’Službeni list CG’’, br: 1/07, 53/16 76/20) i člana 11 Pravilnika o obuci za lica za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima (‘’Službeni list CG’’, broj: 46/17) Ministarstvo pravde, objavljuje

JAVNI POZIV ZA OBUKU LICA ZA PODRŠKU DJETETU U POSTUPCIMA U VEZI SA PORODIČNIM ODNOSIMA

Pozivaju se zaintresovani kandidati da se prijave za obuku lica za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima. Obuka lica za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima sprovodi se pet radnih dana u ukupnom trajanju od 30 časova.

Obuka se sastoji iz teorijskog praktičnog dijela.

Teorijska obuka traje 4 dana.

Prvi dan sadrži tri teme, i to:

-Lice za podršku i njegova uloga;

-Dijete u sudskom postupku kao subjekt pravne zaštite;

-Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta;

Drugi dan sadrži pet tema, i to:

-Slučajevi u kojima je neophodno angažovati lice za podršku; -Prava djeteta i odnosi roditelja i djece;

-Razgraničenje uloge suda i centra za socijalni rad od uloge Lica za podršku djetetu

djeteta;

-Roditeljski stilovi vaspitanja;

-Razvoj djeteta i ranljive grupe djece; Treći dan sadrži pet tema, to:

- Uspostavljanje kontakta sa djetetom;

- Identifikacija problema u porodičnim odnosima;

-Suočavanje sa otporom kod djeteta i vještina prevazilaženja tog otpora;

-Specifičnosti komunikacije sa ranljivim grupama djece;

-Manipulacija roditelja sa djetetom; Četvrti dan sadrži šest tema, to:

- Uspostavljanje prvog kontakta sa djetetom i roditeljima;

- Uspostavljanje odnosa povjerenja između djeteta i lica za podršku i dogovor o radu;

- Komunikacija sa djetetom;

- Utvrđivanje mišljenja djeteta i dogovor sa djetetom u pogledu izražavanja tog mišljenja;

- Završni susret roditelja, lica za podršku i djeteta, ukoliko dijete želi da prisustvuje tom susretu;

- Podrška djetetu pred sudom i iznošenje mišljenja djeteta pred sudom;

Peti dan obuke obavljaju se praktične vježbe u grupama za sve polaznike.

Uslovi za prijavu

- završene specijalističke studije VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti socijalnog rada, psihologije, pedagogije, sociologije, defektologije ili specijalne pedagogije;

- najmanje pet godina radnog iskustva u struci;

- praktična iskustva iz oblasti porodičnih odnosa; - da se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se preduzima krivično gonjenje po službenoj

Potrebna dokumentacija: - dokaz o stečenom visokom obrazovanju; - potvrda o radnom iskustvu; - dokaz o praktičnom iskustvu iz oblasti porodičnog prava i - uvjerenje da se ne vodi krivični postupak.

Rok za prijavu: 15 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

Način prijave: prijavljivanje se vrši preko pošte i neposredno predajom dokumentacije na arhivu Ministarstva pravde.

Uz prijavu kandidati prilažu dokaze o ispunjenosti uslova iz člana 317g stav 1 al.1, 2, 3 6

Porodičnog zakona Crne Gore.

O ispunjenosti uslova ministar odlučuje rješenjem, koje se dostavlja u roku od 15 dana od dana prijema prijave za obuku. Kandidati koji ispune uslove predviđene javnim pozivom, biće blagovremeno obaviješteni o mjestu, datumu vremenu održavanja obuke.

Provjera stečenih znanja vještina vrši se u roku od sedam dana od dana okončanja obuke. Tekst javnog poziva objavljen je na internet stranici Ministarstva pravde.

Broj:UPI-01-109/25-1153 Podgorica, 09.09.2025. godine

Kontakt telefon: 020 407 506

Poneđeljak, 15. septembar 2025.

Poslovni broj: Iv. br. 392/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Via MNE DK” Podgorica, Moskovska 127, koje zastupa Jelena Asanović, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika Gutić Haris iz Bara, Pečurice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 22-31D3-0000779 i dr, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Gutić Haris iz Bara, Pečurice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 22-31D3-0000779 i dr. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 02.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 391/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Via MNE DK” Podgorica, Moskovska 127, koje zastupa Jelena Asanović, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika Demirović Bahović Almira iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 23-31D3-0006074, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Demirović Bahović Almira iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun broj 23-31D3-0006074. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 02.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 12.09.2025. godine.

O B A V J E Š T E NJ E

U cilju realizacije projekata „Solari 5000+“, Društvo sa ograničenom odgovornošću „EPCG – SOLAR – GRADNJA“, obavještava zainteresovane za privremenim angažovanjem izvršilaca - agenti za terensku prezentaciju navedenog projekta, sa sledećim gradovima: Podgorica, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Kotor, Herceg Novi, Ulcinj, Bar, Budva, Plav.

Uslovi: Srednja škola - III ili IV nivo kvalifikacije

Vrijeme angažovanja: mjesec dana uz mogućnost produženja

Naknada za ovo angažovanje iznosi 10 eura po ugrađenom kWp,a što će se bliže definisati odgovarajućim ugovorom. Terenska prezentacija obuhvata aktivnosti obilazaka potencijalnih korisnika u Projektu Solari 5000+, detaljnu prezentaciju Ponude za ugradnju FNS (fotonaposnkih sistema). Izabrani agenti proći će potrebnu obuku i biti upoznati o detaljima Ponude prije započinjanja aktivnosti na trenu. Zadatak agenta je da u razgovoru i komunikaciji sa potencijalnim korisnicima izvrši detaljnu prezentaciju ponude, odgovori na sva pitanja potencijanih korisnika i u slučaju da su korisnici prihvatili Ponudu isti treba da potpišu Ponudu i pripadajuće Ugovore o kupoprodaji opreme i montaži opreme. Plaćanje usluge agentu vrši se nakon što je izvršna montaža potkonstrukcija i panela na objektu u vlasništvu korisnika (ZMR parametar). U slučaju da korisnik odustane od Ponude nakon što je prihvatio istu i potpisao pripadajuće Ugovore agentu ne pripada naknada za te korisnike. Agent ima pravo na naknadu isključivo za korisnike kod kojih je izvršena montaža potkonstrukcija i panela na objektu u vlasništvu korisnika (ZMR parametar) i naknada se isplaćuje agentu nakon izvršene montaže potkonstrukcija i panela na objektu. Prijave za angažovanjem se mogu podnositi 5 (pet) dana od dana objavljivanja poziva na mail adresu: solargradnja@ epcg-sg.com sa naznakom: prijava za agenta za promociju projekta „Solari 5000+“.

i privremenog zastupnika i kolizijskog staratelja

dužnosti.

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutpušaka kihčustani prvih od istorije: crnogorske ke do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.