Utorak, 14. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21495 | Prvi broj
izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
WAR
Smart Growth, Green Future Accelerating Investment
in Montenegro (AIM)
Conference Agenda
The Chedi Luštica Bay, Montenegro I 14 – 15 October 2025
DAY 0: Arrival & welcome 13 October 2025
16:00 – 20:00 Pre-registration
Early-arriving participants are invited to complete registration and receive practical information ahead of the official opening day. This provides an opportunity to get oriented, meet the organising team, and prepare for the sessions.
18:00 – 20:00 Welcome drink & informal networking sponsored by Luštica Bay
A relaxed evening for early-arriving participants to connect with fellow participants in an informal setting, while setting the stage for discussions on Montenegro’s Smart Growth and Green Future.
DAY 1: High-Level Forum (Plenary)
14 October 2025
07:30 – 09:00 Registration
09:00 – 09:30 Opening ceremony & welcome remarks
09:00 - Short Film: “Smart growth, green future: Accelerating Investment in Montenegro”
09:05 - Milojko Spajić, Prime Minister of Montenegro – Vision for Green Growth & EU Accession
09:15 - Ursula von der Leyen, President of the European Commission –EU’s Strategic View on Montenegro’s investment value proposition in the context of EU accession
09:30 – 09:45 Launch ceremony of the investment MoUs/ Sustainable Investment Partnership and group photos Presentation of MoUs and Declarations Launch of four Sustainable Investment Partnerships
09:45 – 10:30 Coffee break
10:30 – 11:30 Keynote panel: Accelerating the Western Balkans’ green and smart growth Overview:
This session sets the tone for the conference by exploring how strategic public investment, regional cooperation, and EU alignment can transform the Western Balkans—with Montenegro at the forefront—into a destination for sustainable development. The discussion will emphasise cross-sector transformation in energy, infrastructure, and climate resilience, while presenting models of how governments, IFIs, and private actors can co-finance the green and smart growth at scale.
• Charlotte Ruhe, Managing Director for Central and South-Eastern Europe, EBRD
Moderator:
• Biljana Braithwaite, Founding Partner of Sustineri Partners and Chair of Women on Boards Adria (WOBA)
in Montenegro Overview: Agriculture, tourism, and forestry are core pillars of Montenegro’s economy. This panel examines how sustainability-focused practices, value chain integration, and green certification can create synergies across these sectors. The discussion will focus on aligning high-value agri-food production, sustainable forestry management, and eco-tourism to support inclusive growth and export diversification.
Speakers:
• Anđela Jakšić-Stojanović, Minister of Education, Science, and Innovation, Montenegro
• Dragan Bokan, Chairman of the Board of Directors, Voli
• Ilija Moric, CEO, Moric Farm
• Martina Dalić, President of the Management Board, Podravka Inc
• Borislav Kostadinov, Fund Director Green for Growth Fund, Finance in Motion
• Miloš Pavlović, President of the Management Board, Universal Capital Bank
Moderator:
• Richard Record, Lead Economist, Western Balkans, World Bank
15:05 – 16:05
Smart infrastructure & digital connectivity Overview:
Modern infrastructure and digital connectivity are essential to Montenegro’s ambition of becoming a logistics and data-driven hub for Southeast Europe. This session will explore how investments in ports, airports, data centres, digital platforms, and smart mobility solutions can increase competitiveness, attract FDI, and accelerate EU market integration.
Speakers:
• Maja Vukićević, Minister of Transport, Montenegro
11:35 – 12:35 Renewables: Scaling Montenegro’s energy transition . Overview: Montenegro’s ambitious goal of becoming a regional clean energy leader is driving a rapid expansion of renewable energy generation, grid modernisation, and storage solutions. The panel will explore how regulatory reforms, advanced technologies, and financing structures can accelerate the deployment of solar, wind, and hydropower, while supporting the integration of distributed energy and cross-border energy trading within the EU market.
Speakers:
• Admir Šahmanović, Minister of Energy & Mining, Montenegro
• Daniel Calderon, Managing Partner Alcazar Energy
• Yann Guinard, Director of Development for Europe, EDF
• Louis Blanchard, President, Qair Energy
• Nemanja Mikać, CEO, ElevenEs
Moderator:
• Remon Zakaria, Head of EBRD in Montenegro
12:35 – 14:00 Networking Lunch and Visit to the Exhibitors’ Booths
The Strategic Investment Roundtable will bring together leading companies and key private sector representatives across priority sectors—renewables, agribusiness, tourism, digital, and transport—alongside chambers of commerce to exchange views on Montenegro’s recent progress and identify the most pressing policy priorities for accelerating investment. The discussion will culminate in a short review document capturing shared recommendations to guide future reforms and strategic dialogue. The Strategic Investor Roundtable is by invitation only.
09:30 – 11:00 Incubation & startup ecosystem – Towards a Station M Overview:
Startups and innovation ecosystems are vital for diversifying Montenegro’s economy and driving high-value job creation. This panel will explore how to build a supportive incubation environment, leverage global best practices, and attract venture capital for early-stage, tech-driven companies.
Speakers:
• François Hoehlinger, Managing Director France, Plug and Play Tech Center
• Žan Dapčevič, CEO and Co-Founder of Academia, IBEX Equity Partners
• Valentina Radulović, CEO, Science and Technology Park of Montenegro
• Stéphane Vidaillet, CEO, Wind Fisher
• Atilla Arda Beşen, Founder & CEO, VolareVers
Moderator:
• Jean-François Lengellé, CEO, BT2i
11:00 – 11:15 Coffee break
11:15 – 12:15 Mobilising finance for high-growth & innovative SMEs
Overview:
Small and medium-sized enterprises (SMEs) are the backbone of Montenegro’s economy, yet access to finance remains a barrier to scaling sustainable, innovation-driven businesses. This session examines financial instruments, guarantees, and risk-sharing mechanisms tailored for SMEs in tourism, agriculture, and green industries.
Financing is the backbone of Montenegro’s transition to a green, low-carbon and competitive economy. This panel will examine how public and private capital, blended finance, and innovative EU financial instruments can be mobilized to de-risk investments in renewable energy, circular economy, sustainable agriculture, and green infrastructure.
Speakers:
• Ernad Suljević, Minister of Regional-Investment Development and Cooperation, Montenegro
• Martin Leberle, President of the Management Board of NLB Banka and President of the German Montenegrin Business Club
• Magdalena Kouneva, Head of Sector – EU Guarantees for Private and Sub-Sovereign Investment (Open architecture), DG ENEST, European Commission
• Nikola Tripković, President of the Management Board, Development Bank of Montenegro and President of the Board of Directors, “13. jul - Plantaže”
• Nikola Perišić, Member of the Executive Board of CKB (Crnogorska Komercijalna Banka AD Podgorica) and representative of the MFIC (Montenegrin Foreign Investors Council)
• Nemanja Laković, CEO, Coal Mine Pljevlja
• Damien Sorrell, Head of the Regional Hub for the Western Balkans, European Investment Bank
Moderator:
• Anthony O’Sullivan, Partner, Whiteshield
17:15 – 17:30 A partnership for action
Speakers:
• Anja Nagel, Team Leader - Private Sector Development and EFSD+ Guarantees, DG ENEST, European Commission
• Bojana Femić-Radosavović, Executive Director, Innovation Fund of Montenegro
• Ewa Konczal, Market Building Lead, Impact Europe
• Frank Simonet, Chief Growth Officer, Ellipse Projects
• Matija Dautović, Principal Manager, SME Finance and Development Team, EBRD
• Arnaud Dauphin, Director, Western Balkans Regional Office, Agence Française de Développement
Moderator:
• Johannes Hainlein, Co-Founder, Okipa
12:30 – 14:00 Networking lunch
14:00 – 17:00 Animation of investment booths & bilateral meetings
One-on-one investment meetings
Exhibitors’ booths will be open throughout the conference. List of exhibitors:
• The European Commission
• The Montenegrin Investment Agency (MIA)
• The European Investment Bank (EIB)
• The Nature Conservancy/EcoTeam
• Wind Fisher
• Okipa
• NLB Banka
• Volarevers
Joint communique on “Sustainable Investment Declaration for Montenegro” from the Montenegrin government, EBRD, MFIC and the European Commission.
Utorak, 14. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21495 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
ZAČARANI KRUG: Tužilaštvo zahtijevalo da se spomenik ratnom zločincu izuzme iz Manastira Đurđevi stupovi, a sud ponovo odbija da dozvoli oduzimanje predmeta krivičnog djela
u konaku
Počelo suđenje u Osnovnom sudu Berane zbog napada na novinare u Gornjem Zaostru prilikom pokušaja da snime uklanjanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću
Policija 1. oktobra nije pretresala ostale prostorije
Manastira, koji je do tog dana bio pod policijskom prismotrom 24 časa dnevno, te je veoma mala vjerovatnoća da je spomenik odatle iznesen
Izvještaj Ministarstva nansija za drugi kvartal ove godine
Povećanje spoljnjeg duga tokom drugog kvartala ove godine predstavlja neto efekat novih zaduživanja putem obveznica emitovanih na inostranom tržištu u iznosu od 850 miliona eura i povlačenja iz zaključenih kreditnih aranžmana, s jedne, i redovne otplate duga, s druge strane. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu, navodi se u izvještaju Ministarstva finansija
Nagradna igra
Dok su ekipe maltretirane, dva neuniformisana policajca samo su posmatrala. Prema tvrdnjama napadnutih, čak su komunicirali sa napadačima, ali nasilje nijesu spriječili
NIKŠIĆ: Protest Marka Dumnića, stočara iz Kličeva, zbog poteza Udruženja prerađivača mlijeka
otkupa
DUMNIĆ: Mljekari su kazali da ne mogu da plasiraju naše proizvode jer je tržište prebukirano uvoznim proizvodima. Uložio sam u farmu oko dva miliona eura i treba da to pustim niz vodu. I narednih dan-dva ću prosipati mlijeko MINISTARSTVO: Svi smo u delikatnoj situaciji. Tržište Crne Gore je slobodno, u skladu sa potpisanim sporazumima CEFTA i dr, nemamo instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na naše tržište
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala u zvaničnu posjetu našoj zemlji
Milatović: Vrijeme je da Crna Gora bude snažna i evropska država
Iz Kabineta navode da su predsjednik i šefica EK razgovarali o reformama koje Crnu Goru približavaju članstvu u Evropskoj uniji, jačanju institucija, vladavini prava, borbi protiv korupcije, razvoju stabilne ekonomije i zaštiti ljudskih prava
PODGORICA – Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja boravi u Crnoj Gori, sastala se juče sa predsjednikom
Jakovom Milatovićem na Lovćenu na koji su došli žičarom iz Kotora. To je, nakon sastanka, saopšteno iz Kabineta predsjednika iz koga ističu da su sagovornici, tokom vožnje, uživali u prirodnim ljepotama Crne Gore. Milatović je tom prili-
kom, navode, ponovio da je Crna Gora „najljepša zemlja na svijetu i naredna članica Evropske unije“.
- Crna Gora je spoj mora i planine, tradicije i modernog, ali i zemlja čiji su ljudi njena najveća snaga. Ova ljepota nije samo prirodna, ona je i poli-
Gorčević: Posjeta predsjednice EK prilika da se vidi odlučnost države da pregovore završi u zadatom roku
Posjeta predsjednice
Evropske komisije Ursule fon der Lajen Crnoj Gori dešava se u trenutku
PLJEVLJA – Sjednica
Skupštine opštine Pljevlja juče je ponovo, treći put zaredom, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.
Na zakazanom zasijedanju se, od ukupno 23 odbornika, pojavilo samo 13. Iz ostali su odbornici Nove srpske demokratije, Pokreta Evropa sad, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, kao i nezavisna odbornica Dejana Petrić. Na zasijedanje su, sa druge strani, došli opozicioni odbornici Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i nezavisni odbornik Saša Ječmenica koji su, odmah nakon usvajanja dnevnog reda, na-
najintenzivnijih reformi iz EU agende i predstavlja priliku da se vidi odlučnost države da uspješno
dovrši pregovore u zadatom roku, ocijenila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević
tička obaveza da stvorimo državu dostojnu svojih pejzažakonstatovao je Milatović, koji je izrazio i zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. godine, kada obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan.
- Ovo je sjajna prilika da se iz prve ruke vidi naša odlučnost da uspješno dovršimo pregovore u zadatom roku. Iz dana u dan, bliži smo cilju, učlanjenju do 2028. godine - poručila je ministarka Gorčević u objavi na platformi Iks.
Spajić: Predsjednica EK impresionirana
napretkom Crne Gore
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen impresionirana je ambicijom, odlučnošću, hrabrošću i napretkom koji je Crna Gora postigla u evropskoj integraciji u protekle dvije godine. To je, nakon dolaska predsjednice EK u Crnu Goru, u objavi na platformi Iks naveo premijer Milojko Spajić - Zalaganje svih i fokus na reforme vode nas ka ostvarenju cilja da 2028. pristupimo Uniji – zaključio je Spajić u objavi na Iksu.
- To će biti trenutak kada ćemo pokazati da reforme, odgovornost i rad daju rezultate i da Crna Gora postaje moderna, funkcionalna i evropska država - kazao je Milatović. Iz Kabineta navode da su predsjednik i šefica EK razgovarali o reformama koje Crnu Goru približavaju članstvu u Evropskoj uniji, jačanju institucija, vladavini prava, borbi protiv korupcije, razvoju stabilne ekonomije i zaštiti ljudskih prava.
Podsjećaju i da je predsjednik na nedavnom samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu inicirao izradu ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Milatović smatra da je to dokaz spremnosti da se završi započeti posao.
- Vrijeme je da završimo posao. Vrijeme je da Crna Gora bude snažna i evropska država. Pokretanjem izrade pristupnog ugovora poslali bismo jasnu poruku da naše evropske ambicije potvrđujemo djelima, a ne riječima - naveo je Milatović.
Ponovio je da je cilj Crne Gore da pregovore sa EU završi do naredne godine, te da do 2 028. postane punopravna članica bloka.
- Kroz primjer Crne Gore, politika proširenja ponovo će potvrditi da je to najuspješnija evropska politika, ona koja nagrađuje rad, reforme i rezultate - rekao je Milatović. U fokusu razgovora, dodaje se u saopštenju iz njegovog kabineta, bili su vladavina prava, nezavisne institucije i potreba za potpuno funkcionalnim Ustavnim sudom.
Sjednica SO Pljevlja treći put zaredom prekinuta zbog nedostatka kvoruma
pustili plenarnu salu i time uskratili kvorum. Na početku zasijedanja usvojene su dopune dnevnog reda koje se odnose na rješavanje pravno-imovinskog i finansijskog statusa Sportskog centra „Ada“ i dopunjena odluka o prenosu prava korišćenja nepokretnosti u vlasništvu opštine. Nakon toga, odbornici opozicije napustili su salu, čime je sjednica ostala bez kvoruma. Predsjednica SO Pljevlja Jo-
vana Tošić je potom prekinula sjednicu navodeći da će novi termin zasijedanja biti određen narednih dana. Nesuglasice unutar vladajuće većine u Pljevljima uslijedile su nakon što su predstavnici Demokrata i Pokreta Evropa sad inicirali smjenu dvojice članova Odbora direktora opštinskog preduzeća Vodovod Radovana Anđelića i Dejana Čavića, koji su inače kadar te dvije stranke.
To što je sjednica Skupštine opštine Pljevlja prekinuta treći put zaredom, jer se dio odbornika vladajuće većine nije pojavio na zakazanom zasijedanju, lokalni odbor Demokratske partije socijalista pripisao je inicijativi za smjenu predsjednika opštine Pljevlja Daria Vraneša, koju je nedavno podnijela ta partija u saradnji sa Bošnjačkom strankom. Iz DPS-a ističu da je ta inicijativa poremetila odnose među
konstituentima lokalne vlasti. - Očigledno je da Dario Vraneš podršku više nema ni u redovima svoje stranke, odnosno da je struja u pljevaljskoj Novoj sprskoj demokratiji, koju predvodi Milan Lekić, postala imuna na tzv. „dariomicin“ –saopštili su iz pljevaljskog odbora DPS-a. Oni su pozvali sve odgovorne, savjesne i dobronamjerne odbornike u Skupštini opštine Pljevlja da podrže njihovu
Milatović je naglasio da su nezavisne, profesionalne i odgovorne institucije ključ evropske Crne Gore. - Bez jakih institucija nema ni evropske države. Potreban nam je funkcionalan Ustavni sud koji obezbjeđuje stabilnost i povjerenje građana u sistem. Institucije moraju služiti građanima i to je suština evropskog puta – poručuje Milatović.
Govoreći o koristima reformi, naveo je da svaka reforma „mora imati mjerljiv rezultat u životima građana: pravda u razumnom roku, stabilne cijene, sigurne plate, nova radna mjesta i manje birokratije“. - Evropa nije apstraktna ideja ni parola. To su veće plate, bolji putevi, bolnice u kojima se ljudi osjećaju dostojanstveno, škole koje pripremaju djecu za budućnost i država u kojoj se rad i poštenje isplate - istakao je Milatović.
Mišljenja je da je „EU radna akcija svakog dana i na svakom poslu“.
- To znači da institucije rade za građane, da ekonomija raste, da pravda funkcioniše i da rezultati govore umjesto nas. Tako se gradi evropska Crna Gora - pojasnio je on.
Iz Milatovićevog kabineta zaključuju i kako posjeta predsjednice EK potvrđuje snažnu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore. Ursula fon der Lajen će danas na Luštici, zajedno sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem, otvoriti Investicionu konferenciju „Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“. Đ. ĆORIĆ
inicijativu za smjenu Vraneša kako bi se, kako poručuju, konačno zaustavio cirkus koji je zadesio Pljevlja. - Tražimo i od predsjednice Skupštine opštine Pljevlja Jovane Tošić da narednu sjednicu lokalnog parlamenta zakaže kad obezbijedi prisustvo svojih kolega iz vladajuće većine, jer ovakav pristup je ogledalo neozbiljnosti i neodgovornosti ove skupine lokalnih vlastodržaca. Na kraju, zaključujemo da Pljevlja ne zaslužuju da budu talac kafanskog ponašanja ove nakaradne vlasti, već zaslužuju da ih vode ozbiljni i odgovorni ljudi, koji su spremni da rade u najboljem interesu grada i građana – zaključili su iz DPS-a. Đ.Ć.
Ursula fon der Lajen i Jakov Milatović tokom vožnje žičarom do Lovćena
Redovno jesenje zasijedanje Skupštine Crne Gore počelo juče na Cetinju
Nikolić poslanicima većine poručio da će se DPS ubuduće „prema njima ponašati kao prema ličnim neprijateljima“
CETINJE – Ljutiti ton šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrije Nikolića, minut ćutanja u znak sjećanja na nedavno preminulog Jusufa Kalamperovića, te izostanak predstavnika dijela vladajućih stranaka i prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića, obilježilo je jučerašnji prvi dan prve sjednice parlamenta drugog redovnog zasijedanja u ovoj godini.
Zasijedanje je vodio potpredsjednik Boris Pejović iz Pokreta Evropa sad, čiji je zadatak obimom bio veoma skroman. Trebalo je izglasati već dogovoreno proširenje dnevnog reda novim tačkama koje su predložili aktuelna vlada Milojka Spajića i šef poslaničkog kluba njegove stranke Vasilije Čarapić
Prije glasanja o ovim pitanjima, predsjedavajućem su stigla tri zahtjeva za proceduralne reakcije, prvi od Nikolića ispred najjače opozicione partije. Kako je kazao, pristup vrha parlamenta aktuelnim problemima širom Crne Gore „pokazuje u kakvoj atmosferi živimo“.
- Haos je na crnogorskim ulicama, afera „Tunel“, stanje u vezi sa Botunom i vlast koja se klima u glavnom gradu, spomenik (osuđenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću – prim. a.) koji bježi organima reda i bezbjednosnom sistemu u Crnoj Gori... Sve to ukazuje na činjenicu da je ova vlast u krizi, da je sistem na koljenima – naveo je Nikolić u proceduralnoj reakciji na početku jučerašnjeg zasijedanja.
Zatim je ocijenio kako su sve to bili razlozi da vlast uključi tuži-
Dok je Skupština juče zasijedala na Cetinju, njen predsjednik Andrija Mandić je bio „u gostima“ kod svog partijskog kolege i pulena Marka Kovačevića, predsjednika opštine Nikšić. Tom prilikom je za isto veče najavio „važne razgovore poslaničkih klubova“, te da će se na današnjoj sjednici državnog parlamenta glasati za troje kandidata.
Vi od danas nijeste samo naši politički protivnici, jer su se neki od vas legitimisali i kao naši lični neprijatelji. U skladu sa time ćemo prema tome u buduće i da se odnosimo, rekao je Nikolić
laštvo kao „vrhovnog arbitra da zaustavi proces političkih promjena u Crnoj Gori“. Posljedica toga je, po njemu, atak na DPS i kritičke medije.
- Meta može biti svako ko se usudi da kritički govori o devijacijama i o lošim pojavama u crnogorskom društvu. Napada se onaj ko u ovom trenutku prijeti da ugrozi ovu parlamentarnu većinu – kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a. Dalje je istakao da ta stranka podržava borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali da je ona u ovom slučaju zloupotrijebljena kako bi se vještački „dao vazduh“ parlamentarnoj većini.
- Pojedinim poslanicima u ovom parlamentu želim samo da poručim jedno: vi od danas nijeste samo naši politički
- Već sam najavio da će sudije Ustavnog suda biti izabrane, da ćemo ga odblokirati i poslati jednu važnu poruku, prvenstveno građanima Crne Gore, da mi imamo Ustavni sud u punom kapacitetu koji može da donosi odluke – izjavio je on gostujući na tamošnjoj lokalnoj RTNK. Kako je dodao, to je i važna poruka međunarodnoj
protivnici, jer su se neki od vas legitimisali i kao naši lični neprijatelji. U skladu sa time ćemo prema tome u buduće i da se odnosimo – zaključio je Nikolić, na što je dobio upozorenje predsjedavajućeg Pejovića da vodi računa o „stilu izražavanja“.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je svoje proceduralno obraćanje iskoristila da podsjeti na cetinjske tragedije i aktuelni Mjesec mentalnog zdravlja.
- Malo je prigodnijih mjesta na kojima možemo govoriti na ovu temu od grada koji je i danas u koroti za svojim tragično nastradalim sugrađanima. I, naravno, građani Cetinja se oporavljaju od trauma i psiholozi, psihijatri, psihoterapeuti su možda i jedini koji su bili na
visini svog zadatka i drago mi je što sam bila dio ovog tima –navela je ona.
Uz to, kako je dodala, kao političarka je zatražila oprost od svih Cetinjana i građana Crne Gore, jer vjeruje „da smo svi mi mogli i morali uraditi mnogo više“. I Branislav Nenezić iz Socijaldemokrata, koje su dio političke platforme Evropski savez, zatražio je proceduralnu reakciju u kojoj je ukazao da „Skupština nije procijenila da je trebalo da se održi komemorativna sjednica“ nakon što je preminuo nekadašnji parlamentarac Jusuf Kalamperović, te zatražio minut ćutanja. - Dugogodišnji društveno-politički radnik, čovjek koji je sedam puta bio ministar i potpredsjednik Vlade Crne Gore, predsjednik Skupštine opštine
Leković Nikoliću: Ćeraćemo se još
Reagujući na izjavu Andrije Nikolića da su im pojedini akteri vladajuće većine od danas i lični neprijatelji, poslanik Demokrata Momčilo Leković poručio mu je: „Ćeraćemo se još“.
Leković je o objavi na Fejsbuku naveo kako zna da to nijesu riječi Nikolića već, kako je naveo, šefa nad šefovima. - Ovo je poruka šefa nad šefovima. Nikolić je samo glasnik, prenosilac naredbe, ništa više - napisao je Leković. Istakao je i kako je jasno da se Nikolić ne obraća političkim protivnicima, nego „onima koje doživljava kao prijetnju sopstvenoj moći“.
- Ćeraćemo se još - zaključio je Leković.
i predsjednik opštine Bar, počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori i neko ko je svoj nemjerljiv doprinos dao svemu onome što predstavlja Crna Gora, u periodu od početka procesa obnove crnogorske nezavisnosti do danas – rekao je Nenezić, na što je Pejović pozvao kolege u plenumu da zajednički održe minut ćutanja. U nastavku juče započetog zasijedanja u parlamentu na Cetinju, glasovima svih prisutnih poslanika, dopunjen je ranije predloženi dnevni red prijedlozima izvršne vlasti o potvrđivanju Sporazuma između vlada Crne Gore i Francuske o sprovođenju prioritetnih projekata i finansijskoj saradnji, zatim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, te Prijedlogom zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. Na isti način su usvojeni prijedlozi poslanika Čarapića (PES) da se razmatraju i predložene izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata.
troje sudija Ustavnog suda
zajednici da naša zemlja slijedi cilj da bude prva naredna članica Evropske unije.
- Poruka je da predano radimo na ispunjavanju svih uslova koji nas preporučuju da postanemo članice EU, da budemo neko ko će biti primljen u tu zajednicu na način koji je dostojanstven, prihvatljiv, a da je to rezultat rada i domaće pameti i domaćeg kadra, kao i doma-
ćih političara – izjavio je on. Mandić je dalje najavio „siguran izbor sudija“, te da je „samo pitanje da li će to biti sjutra ili će za mjesec dana“. On je iznio i konkretnu kalkulaciju koliko je „ruku“ potrebno da odabrani kandidati postanu sudije Ustavnog suda.
- Imamo predložena dva kandidata od strane parlamenta i jednog kandidata od strane
predsjednika Crne Gore. Za prvo glasanje potrebna su 54 glasa, ali nezavisno od toga, imamo za mjesec dana novo glasanje, za koje su potrebne tri petine, odnosno 49 glasova poslanika – predstavio je on svoju računicu, te dodao kako će „uložiti napore i trudi se“ da sve poslaničke klubove podstakne da već danas budu proglašene nove sudije Ustavnog suda.
Jedina tačka dnevnog reda koja je juče okončana bilo je ponovno odlučivanje o izmijenjenoj verziji Zakona o porezu na nepokretnosti. Riječ je o tekstu za koji su parlamentarci već glasali na kraju proljećnog zasijedanja, 30. jula. Međutim, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je dva dana kasnije vratio parlamentu taj zakonski akt koji, kako je naveo, nije bio adekvatno pripremljen. Ovog puta, za izmijenjeni zakon glasalo je 48 poslanika, od kojih je 46 bilo „za“, a dvoje uzdržanih. S obzirom na ustavnu proceduru donošenja zakona, Milatović će ponovo usvojenu verziju dokumenta ovog puta morati da potpiše i pošalje u dalju proceduru. Zakon o Prijestonici propisuje da se svaka prva sjednica redovnog zasijedanja održava na Cetinju, tokom marta i oktobra, ali njima od početka ove godine na prisustvuje predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Naime, Skupština prijestonice je krajem novembra prošle godine jednoglasno odlučila da on više nije dobrodošao na Cetinje. Nakon niza kontroverznih i uvredljivih izjava upućenih Prijestonici i njenim žiteljima, Mandić je prije godinu upravo u tom gradu predstavio novi vizuelni identitet državne Skupštine u vidu stilizovanog objekta Zetske banovine iz vremena Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon nasilne srpske aneksije Crne Gore. - Tako želimo uvažiti našu Prijestonicu, nas kao poslanike i da govorimo o značaju ovog grada - rekao je tom prilikom šef državnog parlamenta. K. JERKOV
Andrija Nikolić tokom obraćanja poslanicima većine
Danas počinje investiciona konferencija EU - Crna Gora na Luštici
Na otvaranju i čelnica EK Ursula von der Lajen
PODGORICA - Investiciona konferencija EU – Crna Gora, pod nazivom „Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, biće danas i u sjutra organizovana u hotelu „Chedi“ na Luštici. K onferenciju će otvoriti premijer Milojko Spajić i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Lajen
Konferencija, koju organizuju crnogorska vlada i Delegacija
EU u Crnoj Gori, okupiće njihove i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija, diplomatskog i poslovnog korpusa, kao i ključne domaće i strane investitore. - Cilj je promocija Crne Gore kao atraktivne investicione destinacije i jačanje međunarodne ekonomske saradnje - navodi se u saopštenju. Konferencija se, kako je objašnjeno, organizuje u okviru projekta pod nazivom Accelerating Investments in Monte-
DRI dala uslovno i negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu
negro, čiji je realizator Agencija za investicije Crne Gore. - Događaj se organizuje u okviru procesa pristupanja Crne Gore EU, sa ciljem da osnaži ulogu zemlje kao regionalnog centra za zelene i digitalne investicije na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju. Prema agendi, planirano je da se danas u deset sati organizuje konferencija za medije, koja će moći da se prati i putem linka: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/ebs/ r. E.
Poreski dug i dalje nije tačno utvrđen
Revizijom je utvrđeno da je potrebno uvećati prihode za 3,2 miliona eura, a umanjiti rashode za 38,8 miliona eura, čime se deficit koriguje na 205,5 miliona eura. Modifikovani gotovinski deficit nakon korekcija iznosi 216,8 miliona eura – saopšteno je iz DRI
PODGORICA – Knjigovodstveno stanje poreskog duga na posljednji dan prošle godine i pretplate koje su evidentirane na individualnim analitičkim računima poreskih obveznika ne predstavljaju stvarni iznos duga – pokazala je, između ostalog, revizija Prijedloga zakona završnog računa za 2024. godini u kojoj je Državna revizorska institucija (DRI) izrazila uslovno mišljenje na finansijsku i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti.
Takvoj situaciji su, kako ocjenjuju revizori, doprinijeli vanbilansno vođenje reprograma opština, državnih i opštinskih preduzeća i od-
loženog plaćanja po rješenjima Poreske uprave (PU), nesređena evidencija o dugu državnih organa, neproknjižena ukinuta rješenja o reprogramu od 2022. do 2024. godine, nerealizovana rješenja o preusmjeravanju sredstava te reprogram od prije 20 godina koji se i dalje evidentira na analitičkim računima obveznika, gdje postoji velika vjerovatnoća zbog zastare.
- PU treba da kroz sprovođenje projekta Reforma poreske administracije obezbijedi jedinstveni poreski informacioni sistem koji će obuhvatiti jedinstveni knjigovodstveni sistem, analitičke račune obveznika i izvještavanje – navodi se u izvještaju koji potpisu-
Izvještaj Ministarstva finansija za drugi kvartal ove godine
Na kraju juna javni iznosio 60,82 odsto
Povećanje spoljnjeg duga tokom drugog kvartala ove godine predstavlja neto efekat novih zaduživanja putem obveznica emitovanih na inostranom tržištu u iznosu od 850 miliona eura i povlačenja iz zaključenih kreditnih aranžmana, s jedne, i redovne otplate duga, s druge strane. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu, navodi se u izvještaju Ministarstva finansija
ju senatori dr Milan Dabović i Siniša Čađenović. Prema Prijedlogu zakona, kako se navodi, budžetski prihodi iznosili su 2,75 milijardi eura, a budžetski izdaci nešto preko tri milijarde eura, što znači da je iskazan gotovinski deficit od 247,5 miliona eura. - Revizijom je utvrđeno da je potrebno uvećati prihode za 3,2 miliona eura, a umanjiti rashode za 38,8 miliona eura, čime se deficit koriguje na 205,5 miliona eura. Modifikovani gotovinski deficit nakon korekcija iznosi 216,8 miliona eura – saopšteno je iz DRI. Ministarstvo finansija (MF), kako se navodi, nije u potpunosti uskladilo evidenciju i finansijske izvještaje sa zakonom, Glavna knjiga trezora (GKT) nema sve podatke o imovini, obavezama i gotovini, a utvrđena su i neslaganja u evidenciji potrošačkih jedinica i GKT.
Osim što vladin resor, na čijem čelu je Novica Vuković, nije u potpunosti uskladio vođenje GKT sa propisima, pojedine potrošačke jedinice su ugovarale obaveze preko budžeta, dospjele obaveze nijesu redovno izmirivane, a one, prinudno naplaćene, nijesu rasknjižene.
- Revizijom je konstatovano da ni u 2025. godini nije dostavljen Završni poreski račun za 2024. godinu u zakonom propisanom roku, te da knjigovodstveno stanje poreskog duga ne odražava stvarno stanje obaveza i potraživanja. Takođe, utvrđeno je da se račun za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave nije blagovremeno konsolidovao u GKT, a da je dio sredstava ostao van bilansa – ukazuju revizori.
DRI je utvrdila da nije realizovano čak 66 odsto preporuka koje su izdali u reviziji završnog računa budžeta za 2023. godinu. M. LEKOviĆ
PODGORICA - Ukupan javni dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 4,8 milijardi eura, odnosno 60,82 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u kvartalnom izvještaju Ministarstva finansija o državnom i javnom dugu.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na kraju juna, ove godine iznosio je 4,24 milijardi eura, odnosno 53,65 odsto BDP-a – kaže se u izvještaju.
Državni D ug Ukupan državni dug na kraju juna, iznosio je 4,75 milijardi eura ili 60,11 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,19 milijardi eura ili 52,94 odsto BDP-a.
- Depoziti na kraju juna iznosili su 567,76 miliona eura uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na kraju juna iznosila 108,08 miliona eura) ili 7,17 odsto BDP-a – precizi-
ra se u izvještaju resora na čijem čelu Novica Vuković Ukupan spoljni dug Crne Gore, na kraju juna, iznosio je 4,46 milijardi eura, odnosno 56,31 odsto BDP-a, što je za 329,31 miliona eura više nego u prvom kvartalu, odnosno 31. marta ove godine.
- Povećanje spoljnjeg duga, tokom drugog kvartala ove godine predstavlja neto efekat novih zaduživanja putem obveznica emitovanih na inostranom tržištu u iznosu od 850 miliona eura i povlačenja iz zaključenih kreditnih aranžmana, s jedne strane, i redovne otplate duga s druge strane. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu – piše u izvještaju. u nutrašnji D ug
Navedeno je da je ukupan unutrašnji dug Crne Gore, na kraju juna iznosio 300,77 miliona eura, odnosno 3,8 odsto BDP-a, što je za 20,29 miliona eura manje nego na kraju marta ,,u najvećoj mjeri usljed redovne otplate duga“.
Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju drugog kvartala ove godine iznosi 14,62 miliona eura ili 0,18 odsto BDP-a, dok je stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima 111,31 milion eura ili 1,41 odsto BDP-a
- U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka – navodi se u izvještaju. Ukupno zaduženje tokom drugog kvartala ove godine iznosilo je 911,71 miliona eura, od čega se na nova zaduživanja, realizovana tokom ovog kvartala, odnosi 868,62 miliona eura, dok se na povlačenja iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana odnosi 43,09 miliona.
U izvještaju se podsjeća da su tokom drugog kvartala 2025. godine realizovana sljedeća zaduženja: emisija obveznica na inostranom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, realizovana početkom aprila 2025. godine, na period od sedam godina i uz kamatnu stopu od 4,875 odsto. Iznos emisije je u cjelosti povučen, kreditni aranžman za sprovođenje podrške Evropske unije Crnoj Gori u okviru Instrumenta za reforme i rast u iznosu od 273,44 miliona eura, od kojih je u drugom kvartalu povučeno 12,49 miliona eura, kreditni aranžman sa CKB za nabavku vojnih logističkih vozila u iznosu od 20 miliona eura, od čega je u drugom kvartalu povučeno 6,13 miliona eura, kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom za projekat reforme obrazovanja, u iznosu od 18 miliona eura, iz kojeg tokom drugog kvartala nije bilo povlačenja.
Ukupan javni dug na kraju juna iznosio je 4,8 milijardi eura
Novica Vuković
javni dug odsto BDP-a
Dug opština
Navedeno je da je, prema podacima dostavljenim od strane jedinica lokalne samouprave, dug lokalne samouprave na kraju juna iznosio 55,86 miliona eura, ili 0,71 odsto BDP-a.
U strukturi državnog duga u pogledu učešća spoljnjeg i unutrašnjeg duga, spoljnji dug na kraju juna dominira sa učešćem od 93,7 odsto, dok se 6,3 odsto državnog duga odnosi na unutrašnji dug.
- U odnosu na kraj prvog kvartala ove godine ovaj parametar je na približno istom nivou – piše u izvještaju.
Na kraju drugog kvartala svega 0,29 odsto postojećeg državnog duga je izraženo u ne-eurskoj valuti, od čega 0,23 odsto u američkim dolarima i 0,06 odsto u SDR-u, dok je 99,71 odsto državnog duga izraženo u eurima, što je približno podacima iz prethodnog kvartala.
- Povoljna valutna struktura državnog duga je rezultat realizovanih aranžmana unakrsnog valutnog svopa za kreditni aranžman sa kineskom Exim bankom za izgradnju dionice auto-puta Bar - Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu prošle godine –kaže se u izvještaju.
Dodaje se da u ukupnom državnom dugu preovladava zaduženje sa fiksnom kamatnom stopom sa učešćem od 85,5 odsto i sa toga aspekta portfolio duga je stabilan. Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 14,5 odsto državnog duga.
U toku drugog kvartala ove godine izvršena je otplata državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima, kao i otplate obaveza iz prethodnog perioda, u ukupnom iznosu od 594,91 milion eura.
- Od navedenog, izvršena je otplata glavnice rezidentima u iznosu od 20,25 miliona eura. Otplata glavnice ne-
Poslanici ne haju za upozorenja predsjednika države Jakova Milatovića
PODGORICA – Iako je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u više navrata upozoravao poslanike da ne glasaju ponovo za izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, nakon što je prvobitno odbio da potpiše ukaz o njegovom proglašenju, juče je ipak sa 46 glasova za i dva udržana, ovaj zakon ponovo dobio podršku.
Sada će Milatović biti u obavezi da ga proglasi, iako tvrdi da je riječ o propisu koji diskriminiše poljoprivredne proizvođače i koji je glas protiv Ustava. Problematizovao je to što zakon omogućava opštinama da same odlučuju da li će i u kojem procentu smanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Tako bi poljoprivrednici iz jedne opštine mogli ostvariti umanjenje od 90 odsto, a iz druge 20 odsto ili ga uopšte ne bi ni imali.
Izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti i drugi put izglasane u parlamentu
Predsjednik države Jakov Milatović je poslanicima pred glasanje poručio da ovaj zakon dovodi do nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore
Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 300,77 miliona eura, odnosno 3,8 odsto BDP-a, što je za 20,29 miliona eura manje u odnosu na kraj marta ,,u najvećoj mjeri usljed redovne otplate duga“
rezidentima iznosila je 574,65 miliona eura i odnosi se na otplatu po osnovu obveznica emitovanih na inostranom tržištu i postojećih kreditnih aranžmana – navodi se u izvještaju i dodaje da je otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila 49,04 miliona eura.
- Od pomenutog iznosa, izvršena je otplata kamate rezidentima u iznosu od 5,41 milion eura, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka i domaćih obveznica, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 43,62 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za obveznice emitovane na inostranom tržištu, sindicirane zajmove i druga komercijalna zaduženja – dodaje se u izvještaju. Stanje duga na kraju juna, po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 125,93 miliona eura, što predstavlja 1,59 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju drugog kvartala ove godine iznosi 14,62 miliona eura ili 0,18 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 111,31 milion eura ili 1,41 odsto BDP-a – navodi se u izvještaju Ministarstva finansija. S. popoViĆ
On je poslanicima pred glasanje poručio da ovaj zakon dovodi do nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer, kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.
To će, kako je ukazao, uticati i na povećanje cijena zbog većih poreza koje će plaćati na osnovu toga u kojoj opštini im je imanje.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142, stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih
olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila – poručio je Milatović poslanicima prošle sedmice. Osim toga, ukazao je i da je za-
kon u koliziji sa Zakonom o poreskoj administraciji u dijelu koji propisuje da se poreska pitanja rješavaju prema propisima važećim u trenutku nastanka poreske obaveze. Novim zakonskim rješenjem uvodi se retroaktivna primjena, što će, kako je upozorio Milatović, izazvati pravnu nesigurnost i štetne posljedice po
ostvarivanje javnog interesa. Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ. M. Lk.
DRI kontrolisala finansije i pravilnost poslovanja Demokratske partije socijalista
PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) dala je duplo pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja Demokratske partije socijalista (DPS) za 2024. godinu.
Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Milan Dabović sa senatorom dr Branislavom Radulovićem stekao je, kako je saopšteno iz DRI, razumno uvjerenje da je finansijski izvještaj u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, te da je poslovanje bilo usklađeno sa propisima. Ova partija na čijem čelu je Danijel Živković, prošle godine je prihodovala 2,47 miliona eura, dok su rashodi iznosili skoro
2,7 miliona. Iz državnog i lokalnih budžeta DPS je prihodovao 2,3 miliona eura, od članarina su naplatili 89.200, od fizičkih lica 6.700, za finansiranje izborne kampanje 2.600, uz još dodatnih 79.700 ostalih prihoda. Najviše je potrošeno na zarade i naknade oko 1,25 miliona, izborne kampanje 346.700, zakup kancelarija 137.900 eura, dok su ostali troškovi po osnovu redovnog rada iznosili više od 836.500 eura. DPS je prije dvije godine kompaniji Eurozoks prodao zemljište u Beogradskoj ulici za milion eura, gdje je trebalo da bude izgrađena zgrada u kojoj bi bilo i sjedište ove partije. U izvještaju DRI se navodi da je isplaćeno pola miliona eura, dok je ugovoreno da se preostali iznos
isplati kada se preda prijava građenja i pribavi zapisnik o inspekcijskom pregledu, nakon čega je trebalo da se prenese i vlasništvo. Ipak, u međuvremenu je došlo do izmjene DUP-a pa je neto površina za gradnju upola smanjena od prvobitno planiranih 2.360 kvadrata. U listu nepokretnosti je, osim zabilježbe ugovora sa Eurozoksom, na-
veden i teret imajući u vidu da pomoćna zgrada površine 84 kvadrata nema dozvolu. Glavni grad je prije godinu odbio da dâ saglasnost na idejno rješenje objekta Eurozoksa, što je prije nekoliko mjeseci potvrdio i drugostepeni organ odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odbivši njihov zahtjev. M. Lk.
Odnos spoljnjeg i domaćeg duga
Sa jučerašnje sjednice
ZAČARANI KRUG: Tužilaštvo zahtijevalo da se spomenik ratnom zločincu izuzme iz Manastira Đurđevi stupovi, a sud ponovo odbija da dozvoli oduzimanje predmeta krivičnog djela
ODT opet traži Pavla Đurišića u konaku
iako ga tamo policija 1. oktobra nije našla
PODGORICA – Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva Berane za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću iz konaka Manastira Đurđevi stupovi.
Nakon neuspjelog pokušaja da se spomenik oduzme iz konaka Manastira 1. oktobra, jer ga tamo pripadnici
Uprave policije nijesu našli, ODT Berane je uputilo 8. oktobra novi prijedlog sudu. Novi zahtjev ODT Berane se ponovo odnosi samo na konak - iako tamo nije bio prethodnog puta.
Isto traže
Policija 1. oktobra nije pretresala ostale prostorije Manastira, a do tog dana je, bio pod policijskom prismotrom 24 časa dnevno, te je veoma mala vjerovatnoća da je odatle i iznešen.
Pobjeda je sinoć uputila pitanja Upravi policije i ODT Berane zbog čega su tražili nalog za konake, kada je već utvrđeno da tamo nije. Pobjeda je pitala UP zašto spomenik nije oduzet onda kada su imali priliku, a to je prilikom njegovog postavljanja u Gornjem Zaostru, te zbog čega su se „dogovorili“ sa organizatorima da ga oni sami sklone nakon postavljanja. Tužilaštvo smo pitali da li je iniciralo naredbu za pretres, i ako nije zbog čega to nijesu učinili. S obzirom na to da ga ponovo traže u konaku, da li policija i tužilaštvo imaju potvrdu prethodnih informacija, i da li znaju gdje je
Sutkinja Popović juče je donijela rješenje kojim je odbila prijedlog ODT u Beranama, za privremeno oduzimanje navedenog predmeta, saopštio je predsjednik suda u Beranama Ivan Došljak On je kazao da je protiv ovog rješenja dozvoljena žalba vanraspravnom vijeću ovog suda u roku od tri dana od dana prijema rješenja. Pobjeda je juče ranije uputila pitanje ODT Berane da li će se žaliti na odluku suda, kao i prethodnog puta, ali odgovor nije stigao do zaključenja broja.
Policija 1. oktobra nije pretresala ostale prostorije Manastira, a do tog dana je bio pod policijskom prismotrom 24 časa dnevno, te je veoma mala vjerovatnoća da je odatle i iznešen
I pr ethodni zahtjev tužilaštva za oduzimanje ovog spomenik a je odbijen, 29. septembra. Nakon toga je vanraspravno vijeće suda ukinulo odluku sutkinje Popović i vratilo joj na ponovno odlučivanje. Ona je ostala pri svom rješenju, pa je vanraspravno vijeće 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva u Beranama uvaži, odnosno da se spomenik privremeno oduzme od starješine Manastira. U akciji policije od 1. oktobra, spomenik nije pronađen u konaku Manastira Đurđevi stupovi. Policija tada nije pretresala ostale prostorije i zdanja koja pripadaju Manastiru, jer nijesu imali nalog za to.
Sud je tada naložio privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu, jer može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411, a u vezi sa čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore.
je starješina Manastira dužan da preda spomen-obilježje Upravi policije.
- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane - saopštio je on. Taj spomenik je predmet istrage jer je, osim što je postavljen nezakonito, u Crnoj Gori, prema Krivičnom zakoniku, zabranjeno veličanje ratnih zločinaca i pokreta koji propagiraju vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju i diskriminaciju.
Prema Temeljnom ugovoru (član 7), u objektima i prostorima u vlasništvu crkve državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi. Taj ugovor je potpisan 2022. godine, bez prisustva crnogorskih medija, a potpisali su ga tadašnji premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije
Mitropolit Metodije je prilikom otkrivanja spomenika u Gornjem Zaostru poručio da će spomenik Đurišiću staviti u crkvu, pa neka ga, kako je rekao, „sruše“.
Počelo suđenje u Osnovnom sudu Berane prilikom pokušaja da snime uklanjanje
Femić
priznao oduzeo aparate
Pejovića i Vasiljevića izbrišu sve fotografije
Dok su ekipe maltretirane, dva neuniformisana policajca samo su posmatrala. Prema tvrdnjama napadnutih, čak su komunicirali sa napadačima, ali nasilje nijesu spriječili
Beskrajna potraga
Ovo je četvrto izmještanje spomenika - prvo je uklonjen sa postamenta u Gornjem Zaostru, istog dana premješten u Crkvu Svete Paraskeve, a nakon nekoliko dana u konake Đurđevih stupovai sada je na nepoznatoj lokaciji, ali se pretpostavlja da se i dalje nalazi u Manastiru. Krajem prošlog mjeseca je došlo i do incidenta u kome je iguman Danilo Trpčevski jurio i vrijeđao policiju. ODT Berane je zbog toga formiralo predmet. Pravni eksperti su Pobjedi pojasnili da sud donosi rješenje o privremenom oduzimanju spomenika, a na osnovu zahtjeva ODT. U tom prilogu se nalazi i obavještenje UP regionalni centar „Sjever“, OB Berane u kome je navedeno gdje se tačno spomenik nalazi i od koga se oduzima. Sud je donio rješenje o privr emenom oduzimanju, na osnovu zvaničnih informacija.
U rješenju čije se izvršenje izjalovilo, jer spomenika u konaku nije bilo, pisalo je da
Pobjeda je ranije objavila da premještanje spomenika Pavlu Đurišiću sa postamenta u Gornjem Zaostru u obližnju crkvu za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito postavlja spomenik u kulturno dobro u opštini Berane. U emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, emitovanoj 18. septembra, predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak kazao je da sve ovo ne bi trajalo ovoliko da je policija odmah oduzela spomenik kada je nezakonito postavljen.
Prilikom uklanjanja spomenika 8. avgusta došlo je do težeg incidenta, kada su novinari Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović bili napadnuti i fizički i verbalno, a prijećeno im je smrću. Spomenik Đurišiću postavljen je 7. avgusta u Gornjem Zaostru kod Berana, a dan kasnije otkrio ga je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije. Policija je sa mještanima postigla dogovor da se spomenik nakon otkrivanja ukloni. U popodnevnim satima je premješten, a tada su napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti, kojima nije bilo dozvoljeno da fotografišu trenutak kada je kranom sklanjan sa postamenta i prebačen u Crkvu Svete Paraskeve u tom mjestu. Poslije toga završio je u Đurđevim stupovima. j.MartInoVIĆ
PODGORICA – U Osnovnom sudu u Beranama juče je počelo suđenje Danku Femiću, optuženom da je 8. avgusta izvršio krivično djelo prinude na štetu fotoreportera Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića. Femić je, prema optužnici, oduzeo opremu novinarima i natjerao ih da izbrišu fotografije koje su snimili tokom otkrivanja i uklanjanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.
Odluku o daljem trajanju pritvora donijeće Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama.
Femić je pred sudom priznao da je „preuzeo“ fotoaparate i da im je naredio da izbrišu fotografije. Kazao je da mu je žao što je do toga došlo i izvinio se oštećenima, a posebno Pejoviću, „zbog upućenih prijetnji koje nijesam ni uputio“, kako piše u zapisniku sa suđenja. - Žao mi je ako se zbog toga
osjećao ugroženo, i ako uzimanje aparata predstavlja krivično djelo, to priznajem. Takođe, dodajem da sam ja reagovao iz razloga što je prisutni sveštenik naložio da nema fotografisanja, a nijesam znao da se radi o novinarima s obzirom na to da isti nijesu imali legitimaciju - rekao je Femić pred sudom. Vasiljević i Pejović, ali i novinar Vijesti Balša Rudović, napadnuti su fizički i verbalno kada su u popodnevnim satima pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika. Oko dvadeset osoba je, kako su fotoreporteri svjedočili nakon napada, pokušalo da ih linčuje, a Vasiljevića su uveli u šator gdje su ga jedno vrijeme
Advokat odustao zbog pritisaka
Vasiljević je juče, po izlasku iz beranskog osnovnog suda, medijima kazao da je za gotovo tri mjeseca od napada na Pejovića i njega procesuirana samo jedna osoba, i to za prinudu. Rekao je da nema nikakve optužnice za nasilje koje su preživjeli, da ostali napadači nijesu procesuirani i da je suludo tražiti od njih, kao oštećenih, da ih oni identifikuju.
Kazao je da je preko sistema pravne zaštite angažovao advokata koji se na jučerašnjem pretresu nije pojavio, zbog – kako mu je navodno rekao – pritisaka koje trpi od okoline i zajednice.
Vasiljević je rekao da ima utisak da nikome nije stalo da se slučaj razriješi, ocijenivši da u Beranama ne mogu da nađu pravnu zaštitu.
Trpčevski pored spomenika Đurišiću u konaku
Fotoreporteri normalno obavljali radne zadatke,
Berane zbog napada na novinare u Gornjem Zaostru uklanjanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću
priznao
da je aparate i natjerao
Vasiljevića da fotografije
držali, čupali, gurali, prijetili nožem, te bocom slomili dio opreme. Pejoviću su prijetili smrću, vrijeđali ga, prijetili da će ga, ukoliko „bilo šta izađe na Vijestima, ubiti golim rukama“.
Dok se sve to dešavalo, dva neuniformisana policajca samo su posmatrala napad na novinarske ekipe. Prema tvrdnjama napadnutih, čak su komunicirali sa napadačima, ali maltretiranje nijesu spriječili.
Zbog napada na ekipe Pobjede i Vijesti, osim Femića, koji je okrivljen za krivično djelo prinude, još pet osoba se tereti pred prekršajnim sudom jer su im ugrožavali sigurnost.
„PReuzeo“, a Ne oteo Femić je izjavio da je „kazao, zamolio“ da se obrišu fotografije, da je „preuzeo“ fotoaparate i da im je rekao d a će ih vratiti kod crkve. Na pitanje tužilaca da pojasni kako je oduzeo aparate, Femić je kazao da je Vasiljević držao fotoaparat u ruci, a da je Pejoviću bio na ramenu, te da mu ga je on skinuo s ramena. Dodao je da je, kada je skidao aparat s Pejovićevog ramena, kazao da je zabranjeno fotografisanje, te da je to naredio prisutni sveštenik. Na pitanje advokata da li su na licu mjesta obrisane fotografije, odgovorio je da jesu. Boris Pejović je rekao da se pri-
ja su bila oko mene, a naročito ne da li je to bio optuženi Danko Femić – možda jeste, možda nije“, rekao je Vasiljević. Na pitanja branioca, odgovorio je da ga na platou ispred crkve Femić nije udarao, ali da sa sigurnošću ne može da tvrdi da li se to dogodilo na mjestu gdje se nalazio šator. Istakao je da mu Femić nije prijetio „u budućnosti“. Tokom glavnog pretresa Vasiljević je imao prigovor na iskaz Femića i kazao da mu je aparat otet iz ruku. Pojasnio je, odgovarajući na pitanja, da je slike izbrisao na zahtjev i molbu sveštenika da se čin uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću ne fotografiše i ne objavljuje na društvenim mrežama. Femić je kazao i da ne zna ime tog sveštenika. Na pitanje Vasiljevića da li je zahtijevao da obriše fotografije jer mu je to tražilo svešteno lice, rekao je da je za fotografisanje kod crkve-manastira potreban blagoslov nadležnog paroha ili sveštenika i da je smatrao da, kad već postoji molba da se ne fotografiše, to treba ispoštovati kako se ne bi stvarale podjele i tenzije.
uPRavljaNje
PRofe sioNalNom oPRemom
Profesionalni fotoreporteri su Femića pitali i odakle mu vještine za upravljanje specifičnom foto-opremom.
Sindikat prosvjete Crne Gore dobio nacrt izmijenjenog GKU od resornih ministarstava, na sjednici GO odlučeno da se traže dodatne preciznosti
Božović: Nijesmo presrećni, vjerujemo da ovo nije posljednja riječ ministarstava
PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore dobio je nacrt prijedloga izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora kojim su propisana uvećanja određenih dodataka za nastavnike, ali predsjednik ove radničke organizacije Radomir Božović kaže da nijesu presrećni ponudom i da očekuju da će nastaviti razgovore. Socijalni partneri, odnosno sindikalci i resorna ministarstva danas bi trebalo da nastave pregovore.
družuje krivičnom gonjenju i postavlja imovinsko-pravni zahtjev za naknadu štete. Stevo Vasiljević je naveo da je prilikom saslušanja u ODT Berane bio pod velikim stresom, usljed dodatne viktimizacije od strane organa pravosuđa, te da je 95 odsto onoga što je tada rekao tačno. Ponovio je da se pridružuje krivičnom gonjenju zbog prinude, a ne nasilničkog ponašanja, te da nema zahtjev za naknadu štete. Vasiljević je pojasnio da prinudu vidi u tome što je Femić imao njegovu opremu, da su izvađene kartice i baterije, te da je uslov da mu se vrati oprema bio da se obrišu fotografije i drugi materijal.
- Mi smo se saglasili, pod dejstvom prinude, da mi on vrati opremu, a ja obrišem materijal - rekao je Vasiljević i pojasnio da se tako i dogodilo. Smatra da su mu tim činom prinude uskraćena Ustavom zagarantovana prava na slobodu i izražavanje.
zamalo liNč
Vasiljević je ispričao da je oko njega u tom trenutku bilo dvadesetak lica „koja su htjela da me linčuju, prijetili nožem da me zakolju, zamahivali flašom prema meni, tom istom flašom polomili drugi dio opreme i glavu – što smo uspjeli da spriječimo. U tom trenutku ne mogu da identifikujem lica ko-
Vasiljević ga je pitao na osnovu koje obuke i iskustva je izvadio kartice i baterije iz fotoaparata, te zbog čega je to uradio. Femić je na to odgovorio da fotoaparat ima kući, a da je kartice i baterije izvadio kako se greškom ne bi obrisale fotografije.
I Pejović je pitao Femića gdje je stekao iskustvo profesionalnog poznavanja opreme za fotografisanje, na što je Femić odgovorio da je samouk. Sud je prihvatio prijedlog advokata oštećenih da se, u cilju dopune dokaznog materijala, pribavi izvod iz Kaznene evidencije za optuženog, te određena medicinska dokumentacija koja se tiče članova Femićeve porodice. Sud je odbio zahtjev Femićevog advokata da mu se ukine pritvor zbog teške porodične situacije.
Amra Sujović, državna tužiteljka ODT Berane, pitala je oštećene da li se i dalje osjećaju ugroženo. Pejović je kazao da se i dalje osjeća ugroženim, a Vasiljević da se apsolutno osjeća ugroženim na teritoriji opštine Berane. Tužiteljka Sujović je kazala da se zbog toga protivi prijedlogu branioca okrivljenog da se ukine pritvor, jer su oštećeni kazali da osjećaju strah. Sljedeće ročište zakazano je za 24. oktobar. U Gornjem Zaostru je 8. avgusta postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, a u jutarnjim časovima ekipe su nesmetano izvještavale – sve do trenutka kada je trebalo spomenik ukloniti. Tada je počelo maltretiranje novinarskih ekipa. j. maRtiNoviĆ
Božović je potvrdio Pobjedi da je juče održana sjednica Glavnog odbora Sindikata na kojoj se, pored ostalog, diskutovalo o nacrtu GKU koji su im dostavili iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija. On nije iznosio više detalja, ali je rekao da članstvo tog tijela, odnosno nastavnici traže da se preciziraju određene stavke.
- Glavni odbor Sindikata traži konkretizaciju rješenja – kazao je Božović.
Nezadovoljstvo
Prema riječima Božovića, očekivali su da se određeni uvećani dodaci konkretizuju u nacrtu prijedloga. Božović je u petak nakon tadašnjeg sastanka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija kazao novinarima da će se uvećati određeni dodaci, te da se širi spisak u odnosu na ranije saopštenje ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, kada je saopštila da će se uvećati dva dodatka – razredno starješinstvo sa deset na 12 odsto i dodaci za viša zvanja (mentor, istraživač...) za po 0,2 odsto. Božović je u petak kazao da je dogovoreno da će se uvećati i dodaci za naučno zvanje, rad u kombinovanim odjeljenjima, rad u više škola... Prema njegovim riječima, to nije precizirano u ponuđenom nacrtu o kojem je Glavni odbor juče raspravljao, već su ponuđene samo dvije stavke koje je ranije predočila ministarka.
- Još nema konačnog rješenja – rekao je Božović. On dodaje da je u ponuđenom prijedlogu istaknuto da su ministarstva posvećena unapređenju materijalnog statusa zaposlenih, te kaže da su i sindikalci posvećeni socijalnom dijalogu da se dođe do najboljeg modela.
- Treba još da se razgovara–rekao je Božović, dodajući da
je potrebno da se dogovore i o uvećanju plata nastavnicima za deset odsto od januara sljedeće godine. Pojedini članovi Glavnog odbora Sindikata prosvjete kazali su juče nezvanično Pobjedi da pored ponuđene dvije stavke kroz koje se uvećavaju dodaci nastavnicima, očekuju da se uvećaju još pojedine, a sve kako zaposleni ne bi osjetili umanjenja na zarade zbog centralizovanog obračuna plata koji je počeo da se primjenjuje od 1. jula. Očekuju da će sindikalci i resorna ministarstva postići kompromis.
- Prijedlog za izmjene Granskog kolektivnog ugovora koji su poslali iz Ministarstva u ovakvoj formulaciji ne bi prošao na sjednici Glavnog odbora. Očekujemo da dvije strane postignu kompromis – kazali su pojedini profesori.
Reakcije
Ukoliko konačni prijedlog ne dobije zeleno svjetlo na Glavnom odboru, najavljeno je ranije da bi u tom slučaju uslijedila radikalizacija - štrajk, protesti ili nešto treće.
Nastavnici prema propisima nemaju pravo na štrajk, već moraju da drže nastavu 45 minuta pošto nije donesen akt o minimumu procesa rada. Oni su, uprkos tome, prošle godine organizovali štrajk u trajanju od tri dana nakon čega su se sa vlastima dogovorili da im se uvećaju zarade, što je bio njihov zahtjev. Resorno ministarstvo je potom podnijelo tužbu zbog organizacije štrajka mimo zakona i dokazali su na sudu da radikalizacija nije bila u skladu sa propisima. Niko od nastavnika, niti Štrajkačkog odbora Sindikata, nije snosio posljedice. Iz radničke organizacije
su nedavno u više navrata poručivali da ne bježe od štrajka, poručujući da je to ustavno pravo nastavnika. Sindikalci sa resornim ministarstvima pregovaraju o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora od 1. septembra i to nakon što su tog dana profesori u školama organizovali štrajk upozorenja zbog smanjenih zarada koje su uslijedile zbog primjene centralizovanog obračuna zarada od 1. jula, odnosno od 1. avgusta. Radnička organizacija odazvala se tada na poziv za razgovor Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali su kritikovali taj resor što im nije odgovarao na brojne dopise i pokušaje uspostavljanja komunikacije tokom prethodna dva mjeseca. Sidnikalci su poručivali da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, ili više, jer novi sistem ne obračunava dodatke koje primaju nastavnici kako treba. S druge strane, iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija poručivali su da se sve odvija u skladu sa zakonom. Navodili su primjere da je u pojedinim ustanovama inspekcija registrovala nepravilnosti, te da se u školama nije obračunavala podjednako plata. Isticali su da su pronašli nepravilnosti u obračunima i kada su u pitanju bolovanja. Očekuje se da se centralizovani obračun zarada počne primjenjivati u srednjim školama od 1. decembra. Ukoliko socijalni partneri, odnosno Sindikat i resorna ministarstva ne postignu kompromis do tada, to bi značilo da će nastavnicima koji rade u srednjim školama novembarska plata, takođe, biti umanjena, kao što je njihovim kolegama u osnovnim školama. N. Đ.
Radomir Božović
zadatke, problem nastao kad je trebalo zabilježiti uklanjanje spomenika
s. vasiljević
Izrael pustio 83 palestinska zatvorenika, prethodno Hamas oslobodio sve izraelske taoce u Pojasu Gaze
Oslobođeni nakon
POJAS GAZE - Izrael je pustio 83 palestinska zatvorenika koji služe doživotne kazne iz vojnog zatvora Ofer, a koji se nalazi zapadno od Ramalaha, kao dio prve faze sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, prenosi Klix.
Prethodno su svi preživjeli izraelski taoci, koje je Hamas držao u Pojasu Gaze, oslobođeni nakon 738 dana zatočeništva, javili su juče izraelski mediji, prenosi MINA.
Izraelska vojska potvrdila je da je Crveni krst obavijestio vojsku da je preuzeo 13 talaca od Hamasa u južnom dijelu Gaze, prenio je Tajms of Izarel.
Prethodno je sedam talaca, među kojima i državljanin Srbije Alon Ohel, oslobođeno prema sporazumu o prekidu vatre između izraelskih snaga i Hamasa.
Oni su bili predati Crvenom krstu u Gazi, a zatim su vozilima Crvenog krsta prebačeni ka izraelskim vojnim i bezbjednosnim snagama.
Izraelske odbrambene snage (IDF) objavile su snimak koji prikazuje trenutak kada je grupa od sedam talaca prešla granicu sa Izraelom nakon što su oslobođeni iz zatočeništva Hamasa u Pojasu Gaze. U zamjenu za oslobođene izraelske taoce, prema sporazumu o prekidu vatre iz-
među Izraela i Hamasa, biće oslobođeno 1.968 palestinskih zatvorenika, uključujući 250 osuđenih na doživotni zatvor. Televizijski snimci prikazuju kako su konvoji sa stotinama palestinskih zarobljenika počeli napuštati izraelske zatvore.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je, kada je stigao u izraelski parlament, da će se Hamas pridržavati plana razoružavanja.
Sa druge strane, Ministarstvo pravde Izraela objavilo je imena 250 palestinskih zatvorenika koji će biti pušteni u okviru razmjene. Na spisku nijesu istaknute ličnosti kao što su visoki komandanti Hamasa, kao ni Marvan Barguti i Ahmed Saadat – što su bili zahtjevi Hamasa.
Kancelarija za informacije o palestinskim zatvorenicima navela je da su pregovori o konačnoj listi i dalje u toku. Biće pušteno i 1.700 stanovnika Gaze koji su uhapšeni od 7. oktobra 2023. godine.
Vojno krilo Hamasa objavilo je imena 20 živih talaca koji će danas biti pušteni, što predstavlja potez sličan u prethodnim razmjenama talaca.
Na spisku je istih 20 osoba čija su imena već ranije dostavljena Izraelu u okviru pregovora. Za to vrijeme, građani Izraela okupili su se u ranim jutarnjim satima na Trgu talaca u Tel Avivu, iščekujući
oslobađanje zar obljenih. Više od 150 oslobođenih palestinskih zatvorenika biće poslato u treće zemlje.
Porodice mnogih palestinskih zatvorenika, koje je Izrael oslobodio u okviru sporazuma o razmjeni, kažu da je njihova dugoočekivana sloboda gorko-slatka nakon što su saznale da će njihovi voljeni biti deportovani u treće zemlje. Najmanje 154 palestinska zatvorenika, koji su u ponedjeljak oslobođeni u sklopu razmjene za izraelske zarobljenike u Gazi, biće prisiljeni na progonstvo od strane Izraela, saopštio je Sekretarijat za medije palestinskih zatvorenika.
Oni koji će biti deportovani dio su veće grupe Palestinaca koje je Izrael oslobodio – 250 ljudi zatočenih u izraelskim zatvorima, zajedno sa oko 1.700 Palestinaca otetih iz Pojasa Gaze tokom dvije godine izraelskog rata, od kojih su mnogi „prisilno nestali“, prema podacima Ujedinjenih nacija. Sa svoje strane, Hamas i druge palestinske grupe oslobodile su 20 izraelskih zarobljenika u okviru sporazuma o prekidu vatre u Gazi.
Još nema detalja o tome gdje će oslobođeni Palestinci biti poslati, ali u prethodnom puštanju zatvorenika u januaru, desetine zatočenika deportovane su u zemlje u regionu, uključujući Tunis, Alžir i Tursku.
Krajnja ljevica i desnica Francuske već traže smjenu druge vlade
Pano:
Zemlja nema vremena za gubljenje
PARIZ - Francuske stranke krajnje ljevice i desnice, Nepokorena Francuska (LFI) i Nacionalno okupljanje (RN), podnijele su juče prijedloge za izglasavanje nepovjerenja novoj vladi premijera Sebastijena Lekornija. Kako navode iz LFI, potpisali su ga i poslanici iz inostranstva, komunisti, ekolozi...
- Zemlja nema vremena za gubljenje. Lekorni će pasti, a Makron će ga slijediti - napisala je liderka LFI-ja u francuskom parlamentu Matilda Pano, na svom nalogu na mreži Iks. Predsjednik RN-a Žordan Bardela ocijenio je da su „makronisti imali šansu od 2017“. Prema njegovim riječima, nova Lekornijeva vlada predstavlja „novu igru mu-
zičkih stolica koja neće ništa fundamentalno promijeniti“. Podsjetimo, francuski premijer Sebastijen Lekorni objavio je u nedjelju spisak ministara nove vlade Francuske. Lekorni, koga je francuski predsjednik Emanuel Makron 9. septembra prvi put imenovao za premijera, u prošli ponedjeljak je podnio ostavku i postao premijer sa najkraćim mandatom u istoriji zemlje. Naime, izdržao je svega 27 dana na toj funkciji.
Priredila: R. U.–I.
Iznošenjem odbrane optuženih za stvaranje kriminalne
Ojdanić i Stamatović optužbe, tvrde da koristili „Skaj“ aplikaciju poznaju ostale okrivljene
PODGORICA - Mileta
Ojdanić, kojeg je Specijalno državno tužilaštvo označilo kao organizatora kriminalne grupe, juče je negirao optužbe, tvrdeći da ni Milu Božoviću, kao ni ostalim članovima nije davao naloge. On je to ustvrdio pred Višim sudom u Podgorici na suđenju nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću, službeniku policije Ljubu Miloviću i ostalim članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
- Ja nijesam organizator kriminalne organizacije za koju tužilac tvrdi da je vršila nasilje, zastrašivala, kadrirala u policiji, podmetala bombe, sticala moć i dobit - istakao je Ojdanić.
On nije htio da odgovara na pitanja jer, kako je ponovio, nije kriv.
- Postoje stvari koje duboko prezirem - vrbovanje, spletkarenje, zastrašivanje. Zato mi sve ovo kao čovjeku jako teško pada, više nego pritvor - kazao je Ojdanić.
Njega, kako je rekao, optužbe vrijeđaju, jer ga SDT dovodi u kontekst sa optuženima od kojih uglavnom nikoga nije poznavao. On je naveo da je Petra Lazovića upoznao u pritvoru.
- Protiv mene se pred Osnovnim sudom u Kotoru vodi postupak u kojem sam priznao krivicu. Isto bih uradio i u ovom slučaju da se osjećam krivim - rekao je Ojdanić. Kako je kazao, u medijima je etiketiran kao policajac, a u stvari je privatnik. Pojasnio je da je radio osam godina u policiji i napustio je devedesetih godina, kada su bila teška vremena i nije bilo plata.
Optuženi Ojdanić je naveo da se u ovoj optužnici radi o kvantitetu, a ne kvalitetu dokaza i da nikad nije „Skaj“ imao aplikaciju.
On je pomenuo da je na jednoj od konferencija Dritan Abazović, kada je bio premijer, kazao za njega da je uhapšen najveći narko-diler, šef evropskog i balkanskog podzemlja. Optuženi je osporio i te navode.
U okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva blokirana imovina bivšem za nacionalnu bezbjednost i funkcioneru policije
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo blokiralo je imovinu bivšem šefu kontraobavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i funkcioneru Uprave policije Dragu Spičanoviću, koji je uhapšen 3. oktobra zbog sumnje da je pripadnik kriminalne grupe biznismena Aleksandra Mijajlovića
- Privremena mjera – zabrana raspolaganja, korišćenja i otuđenja nepokretnosti 9. oktobra je upisana na Spičanovićev dvosobni stan od 86 kvadrata u Baru. Naredbu je, dan ranije, izdalo Specijalno državno tužilaštvo - piše u listu nepokretnosti u koji je portal Adria imao uvid.
Osim tog, sudeći po podacima Uprave za nekretnine, Spičanović nije zvanični vlasnik nijednog drugog stana u Crnoj Gori. Za razliku od Spičanovića, njegovom navodnom nadređenom u kriminalnoj organizaciji Aleksandru Mijajloviću SDT nije blokiralo nepokretnosti jer se pod imenom tog biznismena u katastru ne vodi nijedan stan, poslovni prostor, garaža. Spičanoviću se na teret stavlja
da je zloupotrebom službenog položaja Mijajloviću, protiv kojeg je SDT, sredinom juna ove godine, podiglo optužnicu zbog sumnje da je i na čelu kriminalne grupe švercera cigareta, omogućavao pristup podacima Uprave policije i ANB-a, uključujući i tajne informacije.
- Drago Spičanović je imao zadatak da prikuplja i dostavlja podatke o broju lica na protestnim skupovima pokrenutim protiv usvajanja Zakona
Viši sud
Više od 150 oslobođenih palestinskih zatvorenika biće poslato u treće zemlje
kriminalne organizacije nastavljeno suđenje
Optužbe je negirao i Ivan Stamatović, koji je istakao da je Specijalno državno tužilaštvo optužbe zasnovalo na vjerovanju.
- Cijela optužnica zasnovana je na subjektivnim zaključcima tužioca na osnovu „Skaj“ prepiski - kazao je Stamatović.
Stamatović smatra da „Skaj“ komunikacija koja je u optužnici nije autentična i da
se radi o kopijama, a u prilog toj tezi naveo je da se u nekim razgovorima više puta ponavljaju iste poruke, a u nekim djelovima su izostavljene komunikacije.
- „Skaj“ komunikacije su sporne i netačne - kazao je Stamatović, dodajući da ne mogu biti dokaz.
Pored Stamatovića, Ojdanića, Božovića na optužnici su i Ljubo Milović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović, Dražen Milović, Radovan Perović, Vjekoslav Lambulić i Bojan Ojdanić.
Prema navodima optužnice pripadnici ove kriminalne organizacije su tokom 2019. do februara 2021. godine u dva navrata iz Južne Amerike u Evropu prošvercovali ukupno više od devet tona kokaina, oprali više od sedam miliona eura i počinili niz drugih krivičnih djela kao što su izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja. J. RAIČEVIĆ
bivšem šefu kontraobavještajne zaštite Agencije
U španskom gradu Malaga po crvenoj potjernici uhapšen visokorangirani pripadnik kavačkog klana
Maroša traže zbog stvaranja kriminalne organizacije i ubistva
PODGORICA - Krsto Maroš (47), visokorangirani član kavačkog klana, za kojim je bila raspisana crvena potjernica, uhapšen je u španskom gradu Malaga.
- Pripadnici španske policije su u gradu Malaga po crvenoj Interpolovoj potjernici raspisanoj od strane nadležnih organa Crne Gore lišili slobode visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe sa teritorije Crne Gore M. K. (47) iz Kotora - naveli su iz policije. On se, dodali su, potražuje radi prisustva na krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo.
- Direktnom razmjenom podataka nadležnih službi za ciljane potrage Uprave policije i timova za ciljane potrage zemalja Evropske unije, policija je došla do saznanja o lokaciji traženog lica koje je prilikom skrivanja koristilo više lažnih identiteta, te su kontinuirane ciljane mjere i radnje, temeljno planiranje i intenzivna razmjena operativnih i obavještajnih informacija sa organima za sprovođenje zakona Kraljevine
Španije rezultirale lišenjem slobode ovoga lica - saopšteno je iz policije. Kako su naveli, Maroš važi za jednog od istaknutih članova visokorizične kriminalne grupe sa teritorije Crne Gore.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Kraljevine Španije u okviru ekstradicionog postupka - poručili su iz policije. Ime Krsta Maroša nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva kao dio kriminalne organizacije Radoja Zvicera koja je počinila ubistva Nikole Stanišića, Adisa Spahića, Damira Hodžića i Mila Radulovića Kriminalna grupa Slobodana
Crnogorski državljanin uhapšen u Novom Sadu
Tražili ga zbog iznude i nasilničkog ponašanja
NOVI SAD/PODGORICA
– Crnogorski državljanin
M. M. koji se potražuje na međunarodnom nivou od strane NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Beograd, uhapšen je u Novom Sadu, saopšteno je iz Uprave policije. Kako se navodi u saopštenju, Interpol Beograd potražuje
o slobodi vjeroispovijesti širom Crne Gore – litijama, vozilima, licima koja su saslušavana u SDT-u, lične podatke koje je dobijao iz Centralnog registra i evidencija MUP-a. Zadatak mu je bio da organizatora obavještava o postupanjima policijskih službenika prilikom sprovođenja službenih radnji, da daje naloge drugim policijskim službenicima za praćenje političara i sveštenika, obavještava o procjenama ANB-a o bez-
bjednosnim rizicima, prenosi podatke dobijene sa Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore iz takozvane „gluve sobe“, obrađuje podatke koje je sačinila Unutrašnja kontrola MUP-a vezano za upotrebu sile policijskih službenika prilikom ustoličenja mitropolita na Cetinju 5. septembra 2021. godine, kao i da preduzima druge radnje po nalogu organizatora - piše u tužilačkim spisima.
A. R.
M. M. zbog sumnje da je počinio krivično djelo iznuda na štetu državljanina Srbije u Novom Sadu.
Dodaje se da je provjerama između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Beograd utvrđeno da je za ovim licem raspisana međunarodna potjernica i NCB Interpola Podgorica radi izdržavanja kazne zatvora zbog izvršenog krivičnog djela nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu. Iz policije su kazali da će nakon što se okonča krivični postupak protiv M. M. u Srbiji on biti izručen Crnoj Gori. A. R.
Kašćelana, kako piše u optužnici, pratila je kretanje i navike Nikole Stanišića pet dana prije nego je otet, a potom i ubijen u noći između 2. i 3. avgusta 2020. godine. Na kolskom putu prema tvrđavi Vrmac, Stanišića su presreli iz zasjede, udarili ga metalnom šipkom po glavi i oborili na zemlju, a potom vezali konopom i ubacili u „BMW“ i po unaprijed napravljenom planu krenuli prema Njegušima. Tokom čitave vožnje do odredišta, Kašćelanova ekipa je mučila Stanišića kako bi im dao šifru svog kriptovanog telefona i odao planove rivalskog škaljarskog klana.
Stanišić je bio blizak škaljarskom klanu i, kako se sumnja,
likvidiran je jer je učestvovao u ubistvu člana kavačkog kriminalnog klana. Radulović zvani Kapetan takođe je namamljen i otet. Članovi kriminalne grupe su ga mučili, prijetili i obmanjivali ga u namjeri da od njega iznude novac i informacije ko su pripadnici suprotstavljene kriminalne organizacije, gdje im se nalaze „štekovi“ sa oružjem i droga. Radulović je ubijen tako što mu je na glavu stavljena najlonska kesa koja mu je potom vezana električnim produžnim kablom oko vrata. Preminuo je od ugušenja. Njegovo tijelo je po nalogu Kašćelana prevezeno do napuštenog vojnog objekta – ukopa na vrhu Babina glava na Cetinju, gdje je zapaljeno uz pomoć 23 stare automobilske gume i 50 kilograma roštiljskog ćumura. Za ubistva Hodžića, njegovog zeta Spahića i Radulovića, tužilaštvo tereti Radoja Zvicera i 30 članova njegove ekipe. Optužnicom je predstavljeno da je Zvicer krajem jula 2020. godine naredio otmicu Hodžića jer je smatrao da je kao jedan od bliskih saradnika prethodno ubijenog Alana Kožara znao gdje je ovaj skrivao novac i drogu. A. R.
Policija utvrđuje sve okolnosti nezgode Predsjednik opštine Mojkovac povrijeđen u udesu
MOJKOVAC - Predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić povrijeđen je u udesu preksinoć, na regionalnom putu Mojkovac - Đurđevića Tara, i prevezen u bjelopoljsku bolnicu. Prema nezvaničnim saznanjima, Delić je upravljao vozilom u alkoholisanom stanju.
Obavljen je uviđaj i radi se na utvrđivanju svih okolnosti nezgode. C. H.
Bjelopoljcu tužilačko zadržavanje U službenim prostorijama pokušao da udari policajca
BIJELO POLJE - Uprava
policije – OB Bijelo Polje
dostavila je Osnovnom
državnom tužilaštvu u
Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv lica N. H. iz Bijelog Polja iz koje
proizilazi osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Državni tužilac je nakon saslušanja osumnjičenog do-
nio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata.
Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni N. H. 11. oktobra, oko 21.10 časova, u mjestu Nikoljac, opština
Bijelo Polje u prostorijama dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, policijskom službeniku oštećenom R. M. uputio više prijetnji i pokušavao da ga udari. B. Č.
Vesko Delić
SUSRETI: Nemanja Bojić, jedini učitelj na području kolašinske opštine, govori o svojoj profesiji
KOLAŠIN – Školska zgrada u Lipovskoj Bistrici. Vremešna sa spomen-pločama, ali i sa renoviranom učionicom. Iz nje su izašle brojne generacije đaka. Sada je u jednoj učionici - jedan učenik četvrtog razreda područnog odjeljenja OŠ ,,Risto Manojlović“. Vrata učionice svakog radnog dana otvori mladi učitelj Nemanja Bojić. Kada završi nastavu sa svojim „četvororazrednikom“, kreće ka Podgorici gdje u modernoj gradskoj OŠ ,,Maksim Gorki“, u popodnevnoj smjeni takođe četvrtom razredu predaje Prirodu i Fizičko vaspitanje.
Kada je nedavno, 5.oktobra, oblježen Međunarodni dan učitelja, u prvom planu su bili učitelji veterani, učitelji penzioneri kao i sjećanje na učitelje kojih više samo prividno nema. Jer ako se u životu nešto ne može zaboraviti, to su prvi učitelji.
POTENCIJALI
Taj posebni praznik pedagogije, vaspitanja i života, i te kako je iskreno doživio mladi učitelj Nemanja Bojić sa tek prvom odrađenom godinom učiteljskog staža. Još jedanput ponosan što je izabrao učiteljski poziv. – Tokom školovanja sam shvatio koliko je važno imati nekoga ko vjeruje u tebe i pomaže ti da otkriješ svoje potencijale. Imao sam sreću da su neki moji profesori u srednjoj školi upravo to radili. Učiteljski poziv mi se činio kao način da i ja pružim djeci ono što sam i ja dobijao – podršku, razumijevanje, znanje. Kao učitej moraš i da razumiješ i da učiš –priča Nemanja Bojić. Nekada je učitelja bilo znatno više od učiteljica. Nekada su mladi Kolašinci išli pješke preko Trešnjevika do Berana gdje su pohađali Učiteljsku školu. Sa otvaranjem Pedagoškog fakulteta u Nikšiću dolazi do ravnoteže, srednjoškolke se sve više odlučuju da postanu učiteljice. Danas su učiteljice dominantne u školama, a učitelji prava rijetkost. Tako je i Nemanja rijetki mladi učitelj.
Svaki čas je prilika da budeš nečiji uzor i oslonac
Tokom školovanja sam shvatio koliko je važno imati nekoga ko vjeruje u tebe i pomaže ti da otkriješ svoje potencijale. Imao sam sreću da su neki moji profesori u srednjoj školi upravo to radili. Vjerujem da u budućnosti učiteljski poziv neće biti dominantno ženski. Biti učitelj, znači spojiti znanje, ljubav i odgovornost. Kao učitelj moraš i da razumiješ i da učiš – kaže Bojić
– Mislim da je to rezultat predrasuda i pogrešnog shvatanja da je rad sa djecom ženski posao. Učiteljski poziv traži empatiju, strpljenje i odgovornost – osobine koje nijesu vezane za pol. Muškarci često biraju poslove koje društvo smatra ,,prestižnim“, ali vjerujem da će se situacija postepeno mijenjati i da će više
muškaraca prepoznati vrijednost ovog zanimanja – procjenjuje Nemanja Bojić. Iz završnog razreda srednje škole u Kolašinu, samo je Nemanja odlučio da bude učitelj. Nakon dvije godine su i dvije koleginice krenule ka Filozofskom fakultetu u Nikšiću, tako da se stvara kolašinski učiteljski podmladak jer učitelja ni-
da NI lovg R ad: Opština zaključila ugovor sa firmom ITS Engineering
DANILOVGRAD – Kompanija ITS Engineering iz Podgorice izradiće elaborat koji će definisati ciljeve i mjere unapređenja sistema parkiranja u Danilovgradu. Ugovor je juče potpisao predsjednik opštine Aleksandar Grgurović. Dokument će obuhvatiti analizu i ocjenu postojećeg stanja, uz primjenu metoda nezavisnih istraživanja poput brojanja, anketiranja i zvučnih ispitivanja. U okviru elaborata biće izrađene mjere za unapređenje postojećih i prijedlozi za uspostavljanje novih kapaciteta („zoniranje“), kao i sistem kontrole i sankcioni-
kada dosta. U Nemanjinoj studentskoj učiteljskoj grupi bila su još dvojica kolega – ostalo učitejice. Uspješno studiranje potvrdila je i nedavna nagrada opštine Kolašin za najboljeg studenta završne godine. – Na posao nijesam dugo čekao. Ukazale su nekolike prilike, a izabrao sam Podgoricu. Kasnije sam se na sreću pono-
Prave sistem parkiranja po mjeri grada i građana
sanja. Dokument će sadržati smjernice za eventualne izmjene regulacije i uspostavljanje novih režima parkiranja, u skladu sa važećim planskim dokumentima i potrebama grada. Kako navode, cilj izrade elaborata jeste uspostavljanje sistema, koji će doprinijeti boljoj organizaciji saobraćaja, povećanju bezbjednosti i kvalitetnijem korišćenju javnih površina. C. G.
vo vratio u Kolašin gdje bih želio da provedem svoj radni vijek. U nekoliko sam navrata zamjenjivao koleginice koje su bile na odsustvu tako da mi teče druga godina radnog staža. U kolašinskoj OŠ ,,Risto Manojlović“ sam jedini učitelj, ali imam prave koleginice sa kojima razmjenjujem iskustva, dogovaramo se, pomažemo jedni drugima – priča Nemanja. Prva ocjena koju je dao Nemanja, bila je – petica. Kaže da je vjerovatno on bio srećniji što je dobio znanje koje vrijedi petice, nego učenik.
– To je bio lijep trenutak, pun ponosa i simbličan početak mog učiteljskog puta – naglašava Nemanja Bojić.
ŽIVA RIJEČ
Ulazak u učionicu podrazumijeva pripreme. Ni jedan čas nije isti, jer ni djeca nijesu ista svaki dan. Priprema ne podrazumijeva samo plan lekcije već i psihološku spemnostkao reagovati, motivisati i zadržati pažnju.
– To je ono što ovaj posao čini živim i dinamičnim. Vjerujem da živa riječ učitelja može biti uvjerljivija o bolje prihvaćena od svih uređaja kojima je dijete okruženo. Naravno, tehnologija može pomoći, ali ništa ne može zamijeniti živu riječ, osmijeh, pogled i ton glasa ko-
Učitelje stvaraju učitelji. Oni su ti koji se prvi nametnu djeci kao neko čija se riječ sluša i pamti. Naredna nastavnička i profesorska predavanja se nastavljaju na one temelje koje su stvorili učitelja. – Moja učiteljica je bila Danijela Nela Vlahović. Uvijek je imala strpljenja i topline. Njen način rada i odnosa prema učenicima ostali su mi duboko u sjećanju. Učitejski uzori su mi svi koji s ljubavlju i poštovanjem prilaze djeci. Učiteljske lekcije i te kako traju i pomažu da se postavim na pravi način u ovom najljepšem, ali i najodgovornijem poslu – kaže Nemanja Bojić.
ji prenosi razumijevanje. Djeca osjećaju iskrenost, a to ne može pružiti ni jedan ekran –smatra Nemanja. Kaže da sa roditeljima dobro sarađuje i stvara otvoren i partnerski odnos. Učitelj i roditelj imaju isti cilj – da dijete napreduje i bude srećno. Kroz redovnu komunikaciju, sastanke i neformalne razgovore gradimo povjerenje koje je temelj uspjeha. – Kada bi trebalo da ubijedim nekog svog prijatelja da izabere učiteljski poziv, rekao bih mu da nema ljepšeg osjećaja nego kada dijete nauči nešto zahvaljujući tebi. Nema veće nagrade od dječjeg osmijeha i spoznaje da si doprinio nečijem razvoju. To nije samo posao, to je djelatnost koja i nas učitelje oblikuje. I mi učimo, učeći druge i tako stvaramo i ostvarujemo sebe. Biti učitelj, znači spojiti znanje, ljubav i odgovornost. To je profesija koja ne prestaje da te učio o drugima, ali i o sebi. Svaki dan je novi izazov i nova prilika da budeš nečiji uzor i oslonac – objašnjava svoju učiteljsku strast 24-godišnji Nemanja Bojić. Dražen DRAŠKOVIĆ
B I j E lo p olj E: Bolji putevi kroz sela Kroz Ramčinu
BIJELO POLJE - Dugogodišnji problem mještana bjelopoljskog sela Ramčine na obroncima Bjelasice konačno je riješen – asfaltirano je 800 metara puta koji je bio u lošem stanju. Predsjednik opštine Petar Smolović sa saradnicima, obišao je završne radove i istakao da lokalna samouprava kontinuirano ulaže napore u po-
boljšanju putne infrastrukture u svim mjesnim zajednicama. Mještani Ramčine izrazili su zadovoljstvo rješavanjem jednog od njihovih najvećih problema, naglašavajući da novi asfalt znatno olakšava svakodnevni život i povezanost sela sa gradom. C. G.
NajljEpšI jE oSjEćaj SazNaNjE da Sam NEkog NEčEmU NaUčIo: Nemanja Bojić sa svojim učenicima
za BoljU oRgaNIzaCIjU SaoBRaćaja: Danilovgrad
: Protest Marka Dumnića, stočara iz Kličeva, zbog poteza Udruženja prerađivača mlijeka
Farmer prosuo tri i po tone mlijeka, Ministarstvo iz medija saznalo o obustavi otkupa
NIKŠIĆ - Vlasnik farme
Marko Dumnić prosuo je juče tri i po tone mlijeka nakon što je dobio obavještenje mljekare ,,Srna“ da privremeno obustavljaju otkup .
Dumnić je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u zemlji. – Mljekari su nam rekli da ne mogu da plasiraju naše proizvode jer je tržište prebukirano uvoznim proizvodima. Mi smo danas prosuli tri i po tone mlijeka. To je dnevna proizvodnja na našoj farmi – rekao je Dumnić za portal Onogošt. On je kazao da su se obraćali Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kojim rukovodi Vladimir Joković, ali da ništa nije preduzeto. Farma Dumnić ima osam zaposlenih i 270 grla stoke.
– Još ću trpjeti dan, dva da prosipam, u suprotnom, to je načelni dogovor sa kolegama preko telefona – doći ćemo ispred Ministarstva poljoprivrede. Nemam drugog izbora. Uložio sam u farmu oko dva miliona eura i treba da to pustim niz vodu zbog nekakvih uvoznih proizvoda. Za dan, dva sa kompletnom opremom koja farma posjeduje, doći ću
DUM nić: Mljekari su kazali da ne mogu da plasiraju naše proizvode jer je tržište prebukirano uvoznim proizvodima. Uložio sam u farmu oko dva miliona eura i treba da to pustim niz vodu. I narednih dan-dva ću prosipati mlijeko
Mini Star Stvo: Svi smo u delikatnoj situaciji. Tržište Crne Gore je slobodno, u skladu sa potpisanim sporazumima CEFTA i dr. nemamo instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na naše tržište
ispred Ministarstva da se ne mičem dok se problem ne riješi. Posredstvom Ministarstva smo sve ovo proširili, davali su nam podršku, a sada nemamo kome da plasiramo proizvode – kazao je on.
MINISTARSTVO
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopšteno je da od Udruženja prerađivača mlijeka nijesu obaviješteni, niti upozoreni kada će prestati otkup mlijeka, pa su za to saznali iz medija. Kako napominju, ne mogu da utiču na uvoz gotovih proizvoda, ali će u skladu sa svojim nadležnostima učiniti sve da se ta situacija prevaziđe. – Udruženje je ranije, dopisom Ministarstvu, upozorilo na nemogućnost daljeg otkupa zbog stvaranja velikih zaliha i nemogućnosti plasmana na trži-
šte, ali nije preciziralo kada će otkup biti prekinut. Iz medija smo u saznanju da je došlo već do prekida otkupa u subotu, 11. oktobra, bez ranijeg obavještenja i upozorenja Ministarstvu
– kazali su iz tog resora. Predsjednik Udruženja prerađivača mlijeka Milutin Đuranović je 11. oktobra pozvao potrošače da kupuju domaće mlijeko i tako spriječe prosipa-
nje te životne namirnice kojih ima viška u crnogorskim mljekarama.
– Crnogorske mljekare imaju znatne viškove mlijeka i sve dok bude prostora u komorama, tra-
,,Srna“: Potrebno hitno prelazno rješenje za zbrinjavanje viškova
Zbog sve većeg pritiska na domaće tržište, hiperprodukcije u regionu i Evropskoj uniji u mljekari „Srna“ su bili primorani da privremeno obustave ili ograniče otkup mlijeka od domaćih proizvođača.
–Crna Gora je mala zemlja i nema mogućnosti da izveze mlijeko u države regiona, jer Srbija drugu godinu zaredom zabranjuje uvoz rinfuznog pasterizovanog mlijeka dok i ostale zemlje regiona imaju svoje viškove
i bore se sa istim problemima. Prethodnih godina praksa je bila da se viškovi izvoze, često po nižim otkupnim cijenama, samo da bi se sačuvala domaća proizvodnja i stabilnost tržišta. Međutim, ove godine
ta mogućnost ne postoji. Zbog toga je ova privremena i kontrolisana mjera neophodna da se spriječi bacanje sirovog mlijeka i gubitak proizvoda, te da se očuva stabilnost domaće proizvodnje. Obratili smo se
Cetinje: Dopunjen Statut gradskog preduzeća, zaposleni će obavljati nove djelatnosti
resornom ministarstvu kako bi pomoglo u pronalaženju hitnog prelaznog rješenja za zbrinjavanje viškova, a ujedno i trajnog rješenja koje će spriječiti ponavljanje sličnih situacija – saopštili su iz mljekare ,,Srna“.
jaće otkup. Viškovi mlijeka ranijih godina su plasirani na ino tržište, a danas se zemlje regiona bore sa sopstvenom hiperprodukcijom dok je Srbija zabranila uvoz – objasnio je Đuranović. Izjavu je potkrijepio podatkom da je u prvoj polovini godine na uvoz potrošeno 493 miliona eura, odnosno 51 milion više nego prošle godine.
– Količina uvezenih prehrambenih proizvoda veća je za oko 8,1 odsto nego prošle godine. Došlo je do pada prodaje domaćih proizvoda. Otkup mlijeka za prvih pola godine smanjio se za nepunih četiri procenta. I izvoz je pao za 3,7 odsto, tako da za prvih pola godina imamo uvoz za 12,9 puta veći nego izvoz, odnosno na recimo 100 eura uvezenih hrane i pića, mi izvezemo samo 7,7 eura, to je porazan podatak – istakao je on.
SLOBODNO TRŽIŠTE
Iz Ministarstva podsjećaju da je tržište Crne Gore slobodno, u skladu sa potpisanim sporazumima CEFTA i dr. Ministarstvo poljoprivrede nema instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na naše tržište – navode u saopštenju. Kažu da su svi dovedeni u delikatnu situaciju. Zbog prekida otkupa u nekim djelovima Crne Gore, hitno su kontaktirali najveće mljekare i tražili relevantne informacije u vezi sa novonastalom situacijom. – Ministarstvo će razmotriti situaciju i u skladu sa svojim nadležnostima učiniti sve da se ova situacija prevaziđe – poručili su u Ministarstvu poljoprivrede. C. G.
CETINJE – Na minuloj sjednici Skupštine prijestonice usvojen je dopunjeni Statut Komunalnog kojim je proširena djelatnost tog preduzeća, odnosno poslovi koje obavljaju zaposleni. Između ostalog, biće zaduženi i za tzv. lutajuću stoku.
Riječ je o životinjama koje godinama prave problem, kreću se bez nadzora, posebno u dijelu opštine koji gravitira prema susjednoj Budvi, odnosno u selima Vrela, Ugnji, Obzovica. – Lutajuća stoka višegodišnji je problem na teritoriji prijestonice, što je posljedica neodgovornog odnosa pojedinih dr-
žalaca. Predstavlja evidentan problem kako za bezbjednost saobraćaja tako i u pogledu ugrožavanja imovine. Dopuna Statuta omogućiće Društvu da preuzme odgovornost
za ovaj javni interes i doprinese rješavanju ovog problema na zakonit način, čime će doprinijeti očuvanju zajednice – navodi se u obrazloženju dopune Statuta. Odbor direk-
tora Komunalnog preduzeća, na sjednici održanoj 31. jula ove godine, kao izmjene uvrstio je dopune člana 11, u grupi djelatnosti, dodavši dvije nove grupe koje će ubuduće biti u opisu posla zaposlenima. Prva grupa odnosi se na pomoćne djelatnosti za uzgoj životinja. Tako će Komunalno moći da vrši usluge uzgoja životinja uz nadoknadu, ali i unapređenjem priploda i rasta životinja i unapređenjem kvantiteta i kvaliteta životinjskih proizvoda. Među novim djelatnostima Komunalnog na Cetinju je i vještačko osjemenjavanje, kontrola stada, opsluživanje
krda, pripust stoke, kopuniranje živine, čišćenje živinarnika, kao i testiranje stoke i krda. Tu su takođe i šišanje ovaca, smještaj i čuvanje stoke i potkivanje.
U dijelu dopuna, koji se bavi drumskim prevozom tereta, Komunalno će moći da prevozi trupce, životinje, rashlađeni, ali i teški teret, automobile, kao i otpad i otpadni materijal, bez skupljanja i odlaganja. U dopunama Statuta navedeno je da će se baviti prevozom rasutog tereta, uključujući prevoz kamionima i cistijernama, kao i sakupljanjem mlijeka sa farmi. Među novim poslovima koje će obavljati Komunalno jeste
i prevoz tereta ,,vozilima koja vuku ljudi ili životnje“. Od Komunalnog preduzeća nijesmo dobili odgovore na pitanje: koje su to vrste vozila kojima raspolaže Komunalno preduzeće, a koja vuku ljudi. Zatim, koliko ima farmi sa kojih bi se mlijeko sakupljalo kao i koja se od mljekara u Crnoj Gori bavi otkupom mlijeka sa farmi oko Cetinja. Takođe, ostali smo bez odgovora na koji će način nove djelatnosti riješiti problem lutajuće stoke. Direktor tog preduzeća Boško Dragutinović nam je kazao: „Bolje da pitanja pošaljete PR službi gradonačelnika“. J.
MLjeKARe BRine VišAK MLijeKA: Farma krava
POBJEDA
Izložba djela Mikija Radulovića večeras u Umjetničkom paviljonu
Pozivnica za izložbu
Novo istraživanje pejzaža i sjećanja
PODGORICA - Samostalna izložba radova Milovana Mikija Radulovića, jednog od najistaknutijih crnogorskih slikara i člana umjetničke grupe Generacija 9, biće otvorena večeras u 19 sati u Umjetničkom paviljonu.
Na izložbi će biti predstavljeni njegovi najnoviji radovi - slike i kolaži nastali tokom 2025. godine u kojima umjetnik prepoznatljivim slikarskim rukopisom istražuje pejzaž, sjećanje i unutrašnji prostor između stvarnog i imaginarnog.
Milovan Miki Radulović rođen je 1947. godine u Nikšiću.
Završio je Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje u Nikšiću, a diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1977. godine u klasi prof. Miloša Bajića. Na istom fakultetu je magistrirao 1980. godine u klasi prof. Radenka Miševića. Tokom bogate umjetničke karijere Radulović je priredio oko 40 samostalnih izložbi i učestvovao na više od 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je niza značajnih nagrada iz oblasti likovnog stvaralaštva, a član je ULUCG-a od 1987. godine. Izložba će biti otvorena do 28. oktobra. A. Đ.
Knjiga Meri Edit Daram biće predstavljena večeras u Ulcinju
Balkanske prilike od 1900. do 1920.
PODGORICA – Knjiga ,,Dvadeset godina balkanske zamršenosti“ autorke Meri Edit Daram (Mary Edith Durham), u izdanju Fondacije ,,Petrović Njegoš“, biće predstavljena večeras, u 19 sati, u prostorijama ulcinjskog hotela „Nobel“. Na promociji će govoriti predsjednik Fondacije dr Srđa Martinović, Zoran Glomazić, koji je priredio prevod knjige Meri Edit Daram njegovog
strica Ljubomira Ljuba Glomazića, i novinar i publicista Mustafa Canka Ova knjiga prvi put je objavljena 1920. u Londonu (,,Twenty years of Balkan tangle“) i posvećena je balkanskim prilikama od 1900. do 1920. Autorka, koja se bavila antroplogijom, pisanjem i fotografijom, dobro je poznavala balkanske prilike, a i bila je angažovana na humanitarnom planu na ovom području. An. R.
Nova izložba djela Natalije Đuranović
grad“ u Budvi
PODGORICA - Izložba
slika „Tajni grad“ Natalije Đuranović biće otvorena večeras, u 19 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi.
Izložba „Tajni grad“ predstavlja novo poglavlje u stvaralaštvu umjetnice, čije slikarstvo karakterišu snažan kolorit, balans između figurativnog i apstraktnog izraza, te poetska vizija svijeta. Natalija Đuranović gradi likovni univerzum u kojem se prepliću simboli, pejzaži i unutrašnji prostori, stvarajući slojevite slike koje istovremeno prizivaju i stvarnost i san.
O stvaralaštvu umjetnice u katalogu izložbe piše Pavle Go-
ranović, a kustoskinje izložbe su Danka Mitrović, istoričarka umjetnosti i Vasilisa Gagović
Natalija Đuranović (Sarajevo, 1974) diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Nikole Gvozdenovića, gdje je i magistrirala 2005. godine. Dobitnica je više značajnih nagrada za slikarstvo. Samostalno je izlagala u Herceg Novom, Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kotoru, Londonu i Veneciji, a učestvovala je i na brojnim grupnim izložbama i bijenalima u zemlji i inostranstvu. Izložba će biti otvorena do 28. oktobra. R. K.
Utorak, 14. oktobar 2025.
Skulptura u dijalogu Sa prirodom: Pobjeda u posjeti Internacionalnom skulpture u Danilovgradu, koji svake godine dočekuje umjetnike iz regiona
Njegoševa misao i
filozofija uklesani u
PODGORICA - Internacionalni simpozijum skulpture u Danilovgradu nije samo umjetnički događaj, već i način na koji grad komunicira sa savremenom kulturom. Radovi nastali tokom kolonije ostaju u javnom prostoru, čineći zbirku na otvorenom koja vremenom prerasta u svojevrsni skulpturalni park. Ove godine, zbirka će biti obogaćena djelima dvojice umjetnika različitih poetika i geografskih ishodišta - Japanca Jasušija Horija i vajara iz Srbije Branka Milanovića.
Njihovo stvaranje u kamenu odvija se među postojećim skulpturama i u direktnom kontaktu s prirodom, što dodatno ističe specifičnost ovog simpozijuma. Skulptura ne nastaje iza zatvorenih vrata, već u dijalogu sa ambijentom i ljudima. Taj proces, dostupan oku posjetioca, vraća skulpturi njenu osnovnu vrijednostda bude živa, dostupna i dio svakodnevnice.
Milanović realizuje rad inspirisan Njegoševom mišlju. Skulptura se bavi temom empatije, zajedništva i potrebe za povezivanjem u vremenu nesigurnosti. Njegov rad u kamenu kombinuje geometrijsku apstrakciju sa filozofskom porukom. S druge strane, Hori unosi u danilovgradski pejzaž univerzalne ideje o životu i oslobađanju - njegov rad se nadovezuje na koncept pet elemenata i ciklusa postojanja, gdje se skulptura koristi kao sredstvo za promišljanje odnosa između želje, instinkta i duhovne transformacije.
Ove godine zbirka će biti obogaćena djelima dvojice umjetnika različitih poetika i geografskih ishodištaJapanca Jasušija Horija i vajara iz Srbije Branka Milanovića
EMPATIJA
Umjetnike smo zatekli u samom procesu rada, među blokovima kamena, u tišini koju povremeno prekida samo zvuk čekića i alata. Posjetili smo ih dok su skulpture još bile u nastajanju - dok se forma tek nazirala, a ideja traži-
la svoj finalni izraz u kamenu. Posjetioci su spontano zastajali, postavljali pitanja, a umjetnici odgovarali, ne prekidajući ritam stvaranja. Taj neposredni kontakt sa publikom dio je šarma i značaja danilovgradske kolonije. Milanović je prvi put u Umjet-
ničkoj koloniji u Danilovgradu. Utisci su mu prijatni. - Ova kolonija je drugačija od ostalih na kojima sam bio jer se skulpture izvode u parkuu ambijentu smo skulpture što je dobro jer animira posjetioce da imaju neposredan uvid u to šta se tu dešava. U drugim kolonijama obično to bude neki izdvojen prostor - produkcija je na jednom mjestu, a rad se izlaže kasnije. Ovaj simpozijum ima višedecenijsko trajanje. Ovdje su dolazili vajari koji su bitni za skulpturu 20. vijeka. Evo, vidite ploču na kojoj su ispisana imena svih autora koji su ovdje učestvovali, to mi je jako bitan faktor - istakao je Milanović. On je u Danilovgrad donio skicu djela, ali, pošto je u međuvremenu išao na izlet do Cetinja, odlučio je da radi potpuno novi rad koji je posvećen Njegoševom djelu.
- Rad se odnosi na empatiju. To je jedna svedena forma koja se tematski odnosi na empatiju. Čovjek ima potrebu za udruživanjem i to je nešto što je danas vrlo bitno. Lako možemo da osujetimo pojedinca. Pokušavam da iskoristim taj narativ i probam da ga smjestim u apstraktnu formu, mislim da je to moguće. Skulptura će sadržati elemente geometrije kojima se inače bavim u radu. Biće to svedena, cilindrična forma sa blagom zakrivljenošću koja aludira na dinamiku pokreta - istakao je Milanović.
Branko Milanović u ambijentu Umjetničke kolonije u Danilovgradu
Jasuši Hori tokom rada na skulpturi
Skulptura Jasušija Horija
Internacionalnom simpozijumu regiona i svijeta
japanska u kamen
Uvijek ćemo imati potrebu za skulpturom
Vajar Branko Milanović naglašava da danas i te kako postoji potreba za skulpturom, ali da joj nije dat dovoljan prostor u medijima.
- Živimo u vremenu kada imamo potrebu za trodimenzionalnim i živim doživljajima. Zato smatram da skulptura nikada neće biti skrajnuta. Imaćemo uvijek potrebu za njom. Zapravo, nikad nije bilo bolje vrijeme za skulpturu s obzirom na to šta sve imamo od tehnike i načina na koji se može modelovati i realizovati djelo. Mislim da će to da živi jer skulptura prenosi živo iskustvo i ona najneposrednije komunicira sa posmatračem prenoseći poruku - kazao je Milanović.
Milanović realizuje rad inspirisan Njegoševom mišlju. Skulptura se bavi temom empatije, zajedništva i potrebe za povezivanjem u vremenu nesigurnosti. Hori unosi u danilovgradski pejzaž univerzalne ideje o životu i oslobađanju - njegov rad se nadovezuje na koncept pet elemenata i ciklusa postojanja, gdje se skulptura koristi kao sredstvo za promišljanje odnosa između želje, instinkta i duhovne transformacije
Umjetnik je u posljednje vrijeme usmjereniji na rad u kamenu.
- To je prirodni materijal, zato mi i prija. Koliko god čovjek bio spreman uvijek ga sačeka izazov nekog materijala. Postoji određeni kompromis koji svaki prirodni materijal nosi, a koji tumačim kao nešto što mogu da upotrijebim u svoju korist. Rad sa kamenom zahtijeva oduzimanjeimate blok kamena i vi ćete da reagujete tako što ćete oduzimati od njega kako biste došli do određene forme koju želite da uradite. U formu kamena ugrađujem neki novi život, određeno značenje i kontekst - rekao je Milanović. On naglašava da je danas izazov biti vajar. - Bavimo se poslom koji medijski ne zauzima poziciju koju bi trebalo. Nailazimo na razne izazove koje treba da rješavamo. Bavim se i pedagoškim radom. Kada radite sa mladim ljudima vidite da je danas hrabrost baviti se vajarstvom. Puno je neke neizvjesnosti, prvo kako živjeti od toga? Ali, ipak vjerujem da ako čovjek to voli i ako se dovoljno tome posveti rezultati ne dolaze odmah, dolaze kasnije. U ovom poslu je bitan rad, upornost, svakodnevno učenje, a onda će doći i benefiti - istakao je Milanović.
ŽIVOT
Hori dolazi iz Japana, tamo je studirao, ali je bio na razmjeni studenata između Japana i Jugoslavije.
- Bio sam na poslijediplom-
Vlada razriješila v. d. direktoricu Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo zbog „isteka mandata“, iako je ona prethodno odstupila s funkcije
PODGORICA – Vlada je na posljednjoj sjednici donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Jelene Jovanović-Nikolić, koja je 29. septembra podnijela ostavku na tu funkciju.
U Rješenju o prestanku vršenja dužnosti, koje potpisuje premijer Milojko Spajić, a na prijedlog Ministarstva kulture i medija, ne pominje se ostavka Jovanović-Nikolić, već se konstatuje da je njen mandat prestao ,,zbog isteka vremena od šest mjeseci na koje je određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice ovog direktorata“.
MKM u Rješenju ne pominje ostavku Jovanović-Nikolić
dišnja i česta praksa u državnim institucijama i organima, gdje se v. d. mandati produžavaju u nedogled.
skim studijama u Beogradu. Sjećam se da sam tada bio u Baru i napravio nekoliko skulptura. Učestvovao sam na raznim simpozijumima, ali i organizovao nekoliko u Vijetnamu. Imam puno prijatelja u Crnoj Gori i dolazim ovdje često. Svaki put uživam u Crnoj Gori. Ljudi su ovdje jako ljubazni - kazao je Hori. Ovo je drugi put da učestvuje na simpozijumu u Danilovgradu.
- Na simpozijumu sam prvi put učestvovao 1986. godine. Sjećam se da mi je tada kamen kasnio 25 dana, nijesam mogao da uradim veliku skulpturu, pa sam uradio dvije manje. Ovdje je veoma fino, priroda i ljudi su divni - istakao je Hori. Tema skulpture na kojoj radi tiče se ciklusa života.
- Ljudi se rađaju u svijetu želja, u svijetu instinkta. U radu se fokusiram na to kako se ljudi oslobađaju sv ojih instinkata. Svijet je sastavljen od pet elemenata i sve te elemente sam unio u ovu skulpturu - rekao je Hori. Objašnjava nam da u Japanu ima dosta umjetnika, ali se malo njih bavi skulpturom.
- Teško se prodaju skulpture. Ima vajara, ali dosta njih se više ne bave time, potpuno su promijenili profesiju. Na primjer, kada sam živio u Tokiju, morao sam da idem na planinu da radim. U radu sa skulpturom ima puno prašine, koriste se velike i bučne mašine i s njima ne može da se radi u naseljenom mjestu - istakao je Hori. A. ĐOROJEVIĆ
Ovo Rješenje je paradoksalno jer se Ministarstvo kulture i medija poziva na član 61, stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim je propisano da se u slučaju prestanka mandata starješini organa uprave odnosno službe ili licu koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra može odrediti vršilac dužnosti do imenovanja odnosno do postavljenja u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci. Rješenjem Vlade Crne Gore od 25. oktobra 2024. godine Jelena Jovanović-Nikolić određena je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata, do postavljenja generalne direktorice u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci. Međutim, ministarka Tamara Vujović očigledno joj je protivzakonito produžila v. d. mandat u aprilu prošle godine, te je Jovanović-Nikolić dobila novih šest mjeseci, sve do momenta podnošenja ostavke. Ovo je, inače, višego-
Podsjetimo, Jovanović-Nikolić je javno odstupila s funkcije, navodeći kao ključni razlog političke pritiske, kontroverzne odluke i neslaganje sa nizom spornih odluka u resoru. - Skandal koji je pratio Trinaestojulsku nagradu, odluka da se dodijeli status festivala od posebnog značaja Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja - u trenutku kada se sprovodi procedura nove uredbe, povlačenje imenovanja direktorice Aleksandre Božović i proces dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac bez zaokružene procedure, tumačim kao svojevrsne političke pritiske koji su se nadvili nad Ministarstvom kulture i medija i koji, nažalost, kulturu i umjetnost stavljaju po strani i narušavaju ugled ovog resora – napisala je tada Jovanović-Nikolić u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. Ovaj dvostruki epilog – ostavka zbog političkih pritisaka s jedne i razrješenje zbog formalnog isteka šestomjesečnog mandata s druge strane – predstavlja stvarnosni i politički paradoks simptomatičan za djelovanje izvršne vlasti u Crnoj Gori, gdje je ono što
se radi i ono što se saopštava često dijametralno suprotno. Umjesto da konstatuje i ostavku, Vlada je konstatovala istek mandata Jeleni Jovanović-Nikolić. U Rješenju o prestanku mandata, zbog toga, nema pisanog traga o ostavci. Vlada i ministarka Tamara Vujović
Hrvatski prirodoslovni muzej najbolji slovenski muzej, Zavičajni muzej iz Pljevalja dobitnik specijalnog priznanja
Pohvala za liderstvo i efikasnost tima
PODGORICA - Na jedanaestom izdanju nagrade Živa, koje je Forum slovenskih kultura (FSK) organizovao od 8. do 11. oktobra u Trebinju, Hrvatski prirodoslovni muzej iz Zagreba proglašen je najboljim slovenskim muzejem, dok je Zavičajni muzej iz Pljevalja ponio specijalno priznanje za liderstvo i efikasnost tima.
Pod pokroviteljstvom ministra kulture Republike Srbije i predsjednika Upravnog odbora FSK-a Nikole Selakovića, nagrada Živa i prateća međunarodna konferencija okupile su više od 140 učesnika iz 13 zemalja, potvrđujući vitalnost i povezanost slovenske muzejske zajednice. Domaćin događaja bila je Opština
Trebinje, uz podršku gradonačelnika Mirka Ćurića i direktorice Muzeja Hercegovine, Ivane Grujić Ovogodišnje izdanje donijelo je i uvođenje nove kategorije – Nagrade za očuvanje slovenskog nasljeđa u svije-
tu, kojom su nagrađene institucije iz Mađarske, Italije i Sjedinjenih Američkih Država. Konferencija pod nazivom „Odjeci nasljeđa i budućnost muzeja“ okupila je renomirane stručnjake poput Alessia Mazzolottija, Sandra
odlučili su da u zvaničnim državnim aktima stvar predstave kao tehničku promjenu, a ne kao uzrok dubljih problema u Ministarstvu kulture i medija na koje je Jovanović-Nikolić ukazala prilikom odstupanja s funkcije.
A. RADOVIĆ
Debona i Roberta Zancana, koji su govorili o ulozi muzeja kao živih prostora sjećanja, dijaloga i inovacija. Nominovani muzeji predstavili su projekte koji povezuju tradiciju i savremene tehnologije, uključujući digitalne izložbe, 3D skeniranje i primjenu vještačke inteligencije.
Na završnoj svečanosti, 10. oktobra u Trebinju, žiri sastavljen od 16 muzejskih eksperata iz slovenskih zemalja i Evropske muzejske akademije (EMA) dodijelio je 13 nagrada, priznanja i diploma. Među laureatima su, pored zagrebačkog i pljevaljskog muzeja i institucije iz Poljske, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Češke i Hrvatske. Nagrada Živa, ustanovljena 2014. godine po imenu slovenske boginje života i plodnosti, od osnivanja promoviše zaštitu, očuvanje i društvenu ulogu muzeja i lokaliteta kulturnog nasljeđa. Danas ova mreža okuplja gotovo 250 muzeja i lokaliteta iz 13 slovenskih zemalja. Organizatori su najavili da će se 12. izdanje nagrade Živa održati naredne godine u Bledu, Sloveniji. R. K.
Jelena Jovanović-Nikolić i ministarka Tamara Vujović
Iz postavke Zavičajnog muzeja u Pljevljima
Udruženje bivših sportista Crne Gore, u saradnji sa Skupštinom glavnog grada, u četvrtak 16. oktobra organizuje peti susret nekadašnjih šampiona
Od anegdota i druženja do ,,zlatne kopačke“
Predsjednik Udruženja bivših sportista Crne Gore dr Mirko Gardašević, sekretar Slobodan Pejanović i član Upravnog odbora Igor Popović dogovorili su sa predsjednicom Skupštine Glavnog grada dr Jelenom Borovinić-Bojović i sekretarom Sekretarijata sa sport Darkom Nikčevićem da u četvrtak 16. oktobra
bude održan peti susret nekadašnjih šampiona. Prema riječima sekretara Udruženja Slobodana Pejanovića, predviđeno je da nekadašnji šampioni govore anegdote iz bogatih karijera, potom slijedi diskusija učesnika, uručivanje ,,zlatne kopačke“, zahvalnica i plaketa. - Na sastanku održanom u Skupštini glavnog grada do-
govoreno je organizovanje manifestacije koja će okupiti bivše sportiste svih generacija, sa ciljem očuvanja tradicije, jačanja međugeneracijske solidarnosti i promocije zdravih stilova života među mladima – kazao je Pejanović.
Predsjednica Skupštine Podgorice Jelena Borovinić-Bojović istakla je značaj ovakvih inicijativa koje doprinose jačanju
zajedništva u lokalnoj zajednici, te izrazila punu podršku Glavnog grada realizaciji tog projekta, na čemu joj je zahvalio predsjednik Udruženja dr Mirko Gardašević. Udruženje bivših sportista Crne Gore formirano je u novembru 2023. godine kao nevladina organizacija sa ciljem da okuplja vrhunske sportiste Crne Gore, a među članovima ima nosilaca olimpijskih, svjetskih, evropskih i balkanskih medalja, kao i odličja iz Crne Gore i bivše Jugoslavije.
- Naše udruženje postoji da bi okupljalo bivše vrhunske sportiste i ne želimo da se zaboravi njihov doprinos jer su ime i slavu naše države prenosili širom svih kontinenata – rekao je Pejanović.
Kazao je da su formirali opštinske odbore u Cetinju, Budvi, Kotoru, Nikšiću i Podgorici, a planiraju da ih osnuju u svim opštinama da bi što više približili sport mladima kroz različite radionice.
Peti susret šampiona biće održan u četvrtak, u 11 časova, u sali Skupštine glavnog grada.R.U.-I.
14.
Završena sjednica Skupštine glavnog grada koja je bila prekinuta 7. oktobra
Izabrano pet direktora gradskih preduzeća i ustanova
Skupština glavnog grada juče je jednoglasno, glasovima odbornika stranaka koje čine gradsku vlast, izabrala pet direktora gradskih preduzeća i ustanova, te usvojila još nekoliko akata važnih za funkcionisanje podgoričkog parlamenta i djelova sistema Glavnog grada.
To je epilog nastavka 12. posebne sjednice gradskog parlamenta, koja je zbog nedostatka kvoruma bila prekinuta u utorak 7. oktobra. Tako je za direktora Parking servisa izabran Nikola Lazović, Agenci-
ju za izgradnju i razvoj Podgorice vodiće Bajko Vučićević, direktor Zelenila biće Nemanja Gajović, direktorica JU Dječji savez Duška Šljivančanin, dok je za v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice izabran Dalibor Zečević Usvojene su izmjene i dopune Statuta Glavnog grada, zatim novi Poslovnik Skupštine glavnog grada, Odluka o obrazovanju radnih tijela Skupštine, kao i Odluka o produženju radnog vremena Komunalne policije za rad sa strankama. H. P.
Sa prošlogodišnjeg okupljanja bivših sportista
Sjednica trajala nepunih 20 minuta
Utorak, 14. oktobar 2025.
Udruženje boraca za vrijednosti NOB - Ljubljana organizovalo konferenciju udruženja boraca i antifašista glavnih gradova bivše Jugoslavije
Udruženje boraca za vrijednosti NOB - Ljubljana, kao dio Saveza udruženja boraca za vrijednosti NOB Slovenije, organizovalo je proteklog vikenda konferenciju udruženja boraca i antifašista glavnih gradova bivše Jugoslavije na temu ,,Zajedno protiv novoga fašizma“. U ime Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice konferenciji u Ljubljani prisustvovali su predsjednik Borivoje Banović i potpredsjednik Zoran Bobo Raičević, a skupu su prisustvovali i predstavnici OBNOR 1941-1945. Podgorice. Nakon razmjene mišljenja i diskusije usvojena je rezolucija sa zaključcima koja će poslužiti kao osnova za dalje zajedničko djelovanje u borbi protiv fašizma.
SARADNJA
Na otvaranju konferencije, predsjednica Ljubljanskog udruženja boraca za vrijednosti NOB-a (ZZB NOB Ljubljana) Julijana Žibert, u ime domaćina, iskazala je zadovoljstvo zbog prisustva delegacija boračkih organizacija iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Podgorice, kao i delegacije iz Banjaluke. Tokom izlaganja na temu ,,Novi fašizam na tlu nekadašnje Jugoslavije i Evrope“, podsjetivši da je prošlo 80 godina nakon što smo pobijedili fašizam i nacizam, naglasila je da danas možemo biti sigurni da ga nijesmo uništili. Pojašnjavajući da je to ocijenio Slovenski savez boraca, kazala je da su u Memorijalu zapisali sljedeće zaključke: prioritet je mir, poštovanje istorije, djelovanje protiv oživljavanja fašizma, borba za održivi razvoj. Kako je dodala, ovo je ujedno obaveza i prioriteti Saveza udruženja boraca za vrijednosti NOB-a Ljubljana, te će ih uvrstiti u svoj plan rada za naredne dvije godine. U ime delegacije UBNORA Podgorica skupu se obratio potpredsjednik udruženja Zoran Bobo Raičević, koji je i član predsjedništva SUBNORA Crne Gore.
- Ova konferencija, kao i mnogi slični skupovi koji su održani ili će biti održani u našem regionu, posvećena je razmatranju teme koja opravdano zabrinjava sve zdravomisleće i objektivne političare, naučne
Zajedno protiv novoga fašizma
Naš Savez je spreman, kao što je to radio i do sada, da kroz razne forme saradnje pomaže unapređivanju pozicije naših organizacija u sopstvenoj i drugim državama – poručio je potpredsjednik UBNORA Podgorice i član predsjedništva SUBNORA Crne Gore Zoran Bobo Raičević
radnike i sve građane - zašto i kako je došlo do snažnog jačanja političke ekstremne desnice u čijim stavovima se lako prepoznaju elementi fašizma i na koji način pripremiti pravi odgovor na ove pojave i zaustaviti dalje širenje podrške ovim političkim subjektima. Nova politička i socijalna realnost danas nije samo fenomen pojedinih država ili samo našeg regiona. U do juče demokratskoj Evropi u kojoj su ljudska prava i slobode konstantno unapređivani, dakle u zemljama koje su bile neka vrsta svjetionika zemljama našeg regiona, svjedočimo naglom rastu prihvatljivosti partija i pokreta ekstremne desnice – poručio je Raičević. Kako je dodao, političke platforme ovih subjekata sadrže snažno, odnosno, za moderna demokratska shvatanja, apsolutno neumjereno po -
tenciranje nacionalizma, gomile populističkih tumačenja i obećanja, zatim, restriktivan odnos prema pripadnicima drugih nacija i, posebno, prema marginalizovanim grupama, prema migrantima, zatim stavljanje pod punu kontrolu institucija sistema, posebno pravosuđa, ali i medija, obrazovnog sistema... - Uz sve to, a u okviru sveprisutnih pokušaja revizije istorije, pokušavaju oživjeti ideje vođa fašističkih i nacističkih režima i njihovih saradnika tokom Drugog svjetskog rata. Sve ovo, negdje više negdje manje, srijećemo u gotovo svim zemljama Zapadne Evrope u kojima, nažalost, neke političke partije ekstremno desne provenijencije vrše vlast, samostalno ili u koaliciji, dok u ostalim njihovo prisustvo dobija na značaju iz dana u dan – istakao je Raičević.
Situacija u Crnoj Gori je alarmantna
Potpredsjednik UBNORA
Podgorice Zoran Bobo Raičević podsjetio je kako je nakon referenduma skoro 15 godina bio nesporan evropski, građanski i antifašistički put Crne Gore, put nacionalne i državne obnove i razvoja. - Ali i put tokom kojeg su neki institucionalni propusti, zloupotrebe položaja i slično dali krila opoziciji, posebno partijama prosrpske i proruske orijentacije, uz zdušnu i
vjerovatno presudnu ulogu retrogradnog djelovanja Srpske pravoslavne crkve, da zajedno sa nekim građanskim i nazovi građanskim subjektima osvoje vlast na izborima avgusta 2020. godine. Od tog datuma do danas svjedočimo pokušajima rušenja antifašističkog i evropskog puta Crne Gore. Pokušaje revizije istorije predvode predstavnici ekstremnih srpskih struktura čiji lideri i pojedini članovi, sa
visokim zvanjima u hijerarhiji četničkog pokreta, zauzimaju najviše i visoke pozicije u državnim i drugim organima. SPC se, sada već bez uvijanja, ponaša kao politički činilac par ekselans, moguće i najuticajniji na toj strani crnogorskog političkog spektra. Pokušaji revizije istorije, odnosno otvoreno slavljenje kolaborantskog i zločinačkog četničkog pokreta i njegovih glavešina, stavljanje pod kontrolu zakonodavne i pravo-
Događaji u Evropi, odnosno ataci ekstremne desnice na dalji razvoj demokratije i ljudskih prava u ovim zemljama, ističe, imaju i te kako značaj za bolje razumijevanje stanja i negativnih odnosno sve negativnijih manifestacija ekstremizma i fašizacije u pojedinim državama i društvima regiona bivše Jugoslavije.
- Eksponenti takvih stavova i politike u našim državama uspijevaju da se povežu i dobiju podršku od sličnih subjekata iz evropskih zemalja i/ili njihovih predstavnika u pojedinim tijelima Evropske unije ili Evropskog savjeta. Siguran sam da je svima dovoljno poznata situacija u regionu i u kojoj mjeri su antifašizam i tradicija slobodarsta i dalje prisutni u društvenoj i političkoj stvarnosti naših zemalja – naveo je Raičević.
Potpredsjednik UBNORA
osvrnuo se na stanje u Crnoj Gori.
- Prelomni trenutak u najnovijoj istoriji moje države, referendum o obnovi državnosti od 21. maja 2006. godine, osim većinske podrške državnoj nezavisnosti, bio je i podrška slobodarskoj i antifašističkoj tradiciji i potvrda nespornih vrijednosti NOB Jugoslavije 1941–1945. godine. U frontu snaga koje su se izborile za ovakav ishod referenduma nalazio se i naš Savez udruženja boraca NOR i antifašista Crne Gore. Referendumska kampanja i stavovi svih učesnika koji su podržavali obnovu nezavisnosti trasirali su evropski put Crne Gore. U preambuli postreferendumskog Ustava Crne Gore pobrojane su osnovne vrijednosti savremenog antifašizma: mir, sloboda, tolerancija, poštovanje ljudskih prava i sloboda, multi-
sudne vlasti, raspoređivanje pogodnih kadrova na najosjetljivija rukovodeća mjesta u kulturi i obrazovanju, dodjeljivanje najviših državnih nagrada i priznanja negatorima crnogorske državnosti i nacionalne posebnosti... Stalnim potenciranjem nekih događaja iz prošlosti zaoštravaju se odnosi sa susjednom Hrvatskom, a indirektno i sa Evropom, i niz svakodnevnih odluka i postupaka su samo neki od pokazatelja suštine djelovanja sadašnje vlasti. Istina, put ka postizanju cilja, u suštini antievropskog, učesnici u vlasti iz redova partija bliskih Beogradu i Moskvi, moramo priznati, vješto kamufliraju pred evropskim partnerima kada je u pitanju proces pregovaranja našeg statusa, isturajući ličnosti koje najčešće nemaju političku težinu, ali koje znaju da dobro izdeklamuju evropsku priču, iako najčešće u nju ni sami ne vjeruju. Jednom riječju, sa tačke gledišta SUBNORA Crne Gore - situacija je alarmantna – upozorio je Raičević.
kulturalnost, demokratija i vladavina prava i odlučnost slobodnih i ravnopravnih građana, pripadnika svih naroda i nacionalnih manjina da žive slobodno i ravnopravno u demokratskoj i slobodnoj državi Crnoj Gori. Naglašena je privrženost saradnji sa drugim narodima i državama i sa evropskim i evroatlantskim institucijama. U daljim odredbama Ustava zabranjeno je djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelovitosti Crne Gore itd. Dakle, sve same ideje koje je prigrlio antifašizam u borbi protiv fašističkog ekstremizma – podsjetio je Raičević.
OTPOR
On je naglasio da je pred SUBNORA-om Crne Gore, pored niza zadataka iz Statuta Saveza, među kojima najvažniji ostaje očuvanje tradicije i vrijednosti NOB 1941–1945, stoji izazov kako da se, kao Savez ili u saradnji sa frontom subjekata koji baštine iste ili slične vrijednosti, izbori za povratak dosljednom poštovanju Ustava. - Dug prema našim precima obavezuje nas da se borimo i izborimo za slobodu, bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost naroda, za što su njih stotine hiljada dali živote. Veliku pomoć postizanju ovog cilja, bez sumnje, možemo dobiti kroz naše zajedničko angažovanje, solidarnost i podršku koju dobijamo, a nadamo se da će ona biti ubuduće sve značajnija i konkretnija, od bratskih partnerskih organizacija iz raznih zemalja, posebno onih iz država bivše Jugoslavije. Naš Savez je spreman, kao što je to radio i do sada, da kroz razne forme saradnje pomaže unapređivanju pozicije naših organizacija u sopstvenoj i drugim državama – zaključio je Raičević. Nakon diskusije i izlaganja predstavnika boračkih udruženja iz gradova bivše Jugoslavije usvojena je rezoluciju koja će poslužiti kao osnova za dalji zajednički rad u borbi protiv fašizma, sa sljedećim zaključcima: Prioritet nam je mir, istina i samo istina kao naše najjače oružje. Postignute tekovine NOR-a treba ponovo vratiti u društveni život. Naše međusobno općenje i općenje čak i sa protivnicima biće bez govora nipodaštavanja ili mržnje. Odlučno ćemo stati protiv veličanja nacističke prošlosti. Djelovanje za dobro ljudi naše je poslanstvo, neprekidna međusobna komunikacija osnova našeg djelovanja. Učesnici konferencije obišli su nekoliko spomen-obilježja, među kojima i grobnicu narodnih heroja u kojoj je sahranjen i slavni komandant operativnih jedinica i glavnog štaba Oslobodilne fronte Slovenije Milovan Šaranović, a prijem im je priredio i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković I.MITROVIĆ
Banović i Raičević sa Julijanom Žibert
Utorak, 14. oktobar
KALENDAR: ,,All About Eve“, filmski klasik sa genijalnom Beti Dejvis, prikazan prije 75 godina
U slavu neponovljive
Piše: stojan sTaMeniĆ Ona je mnogo više od toga. Mnogo više od glumice, ili ostarjele zvijezde, ili starije žene, ili... Ne, ona je iznad svega - neponovljiva Margo Čening. Jedinstvena, jedna. Slava individualnosti. E, tako ju je Beti Dejvis odigrala
Sasvim istinita priča: izbjegla austrijska glumica Elizabet Bergner je, na pločniku brodvejskog But teatra, nekoliko dana zaredom jednu djevojku primijećivala. Kad joj se jednom obratila, mlada je žena rekla da je, na početku Drugog svjetskog rata, iz Engleske stigla u Ameriku. Da je sama i nemoćna.
Bio je taj jedan tekst, zbog kog je velika Beti Dejvis bila kao na sedmom nebu - onda kad je do posljednje stranice tog scenarija stigla. Počinjao je ovako: slavna glumica na brodvej-
skom pločniku upoznaje jednu mladu djevojku. I sasvim je spremna da joj pomogne, da joj obezbijedi i više od egzistencije - glumačku šansu. I to je samo početak; jedan tekst toliko dobar, da je Beti Dejvis odmah bila spremna da se obaveže na snimanje. Honorar, neke stare razmirice, studio, ugovor - sve je bilo nebitno. Samo da bude u ,,All About Eve“.
Više od suparnice
Nego, ona Elizabet Bergner je djevojci, čije ime mnogo kasnije ipak nije željela da otkriva, ponudila posao sekretarice njenog muža. Za tu neznanku brzo je postala i mentorka i prijateljica i majka i... Do momenta - kad je shvatila, da sa druge strane nema samo suparnicu - već nekog ko temeljno i svakodnevno radi na
tome da joj preotme cijeli život. Porodicu, karijeru, muža, sve. Srećom po cijenjenu divu Bergner - na vrijeme je prozrela.
Da bi se prije 75 godina desio ,,All About Eve“ (1950) Džozefa Mankjevica, prvo je bilo potrebno da Elizabet tu priču povjeri jednoj glumici Meri Or. Pa da je Meri prilagodi za jedan veliki tekst, priču objav-
ljenu u Kosmopolitenu u maju 1946, kao ,,The Wisdom of Eve“. Pa da priča postane radio-drama, pa da studio ,,20th Century Fox“ ugrabi prava na ekranizaciju, pa... Da Mankjevic, negdje na jesen 1949, radi žestoko na 82 strane gusto kucanog scenarija.
I ništa to nije bilo važno do momenta, kad je u jednačinu upala Beti Dejvis. Kad je predsjednik ,,Fox“ produkcije, stanoviti Deril F. Zanuk, zvao da ponudi dogovor - mislila je da joj se to neko sprda. Da je neko pokušava preko telefona namagarčiti! Ona, zvijezda u padu - i Zanuk, lik sa kojim je, zbog neke davne svađe, odavno bila u nezboru. A nije znala, na primjer, da je ulogu prije nje odbila velikanka Barbara Stenvik, da je u igri bila i Marlen Ditrih, da se Ingrid Bergman tad prosto nije napuštala Italija... Ta precvala glumica Margo Čening u ,,All About Eve“, koja sasvim dostojanstveno mora da se suoči sa konkurencijom mnogo mlađe, ambiciozne i promišljene žene - to je Beti Dejvis, u tom trenutku velike karijere. Margo je oštra, prekaljena, sasvim zrela, raskošno karakterna, direktna... Margo je, sada to znamo - i najveća uloga karijere Beti Dejvis. Njen totalni trijumf - jer je to slava jedne gizdave, divne, jedinstvene ličnosti - spram puke ljepote. Ta ljepota u filmu - to je ona Iv iz naslova. To je En Bekster. Malo je reći, da je Beti potpuno zasjenila.
Ima već 75 godina, kako jednu, tako autobiografsku rolu Beti Dejvis, upoređuju sa onom koju je Glorija Svonson, te iste 1950, u Vajlderovom neponovljivom ,,Sunset Bulevard“ klasiku odigrala. Obje su tu čerečene i razapinjane o nepovratno starenje; njihov pristup i performans je potpuno različit. Svonson glumi tu šiziku Normu na način sasvim otkačene gotike. Beti? Njena Margo Čening je mnogo stvarnija - i mnogo dirljivija. U jednačinu treba upakovati i to - što je Vajlderov film za komad razigraniji, stilski i vizuelno raskošniji, narativno kompletniji... Nakon 75 godina lako je reći - ,,Sunset Bulevard“ je realno bolji film od takođe epohalnog ,,All About Eve“. Ali, u tom filmskom sudaru, Beti Dejvis je apsolutna šampionka. Naravno da je ,,All About Eve“ priča o ostvarenju, više nego o starenju. Pa i za samog Mankjevica, koji je tada i u samo nekoliko autorskih godina uspio da izađe iz sjenke mnogo poznatijeg brata Hermana - istog onog što je sa Orsonom Velsom pisao scenario za ,,Citizen Kane“ iz 1941, dakle skoro deceniju ranije. Ona Iv iz naslova je sasvim univerzalna priča mladosti, u svoj sili svoje ljepote. A Margo? Ona je mnogo više od toga. Mnogo više od glumice, ili ostarale zvijezde, ili starije žene, ili... Ne, ona je iznad svega - neponovljiva Margo Čening. Jedinstvena, jedna. Slava individualnosti. E, tako ju je Beti Dejvis odigrala.
Vanvremenska Beti Dejvis u roli karijere i života
Diva i mlada suparnica, oči u oči
ličnosti
Daleko od toga da su ona i En Bekster tu jedine zvijezde. Na primjer, Geri Meril (muž Dejvis u stvarnom životu) tu sjajno igra jednog vjerenika Bila. Džordž Sanders je briljantan kao cinični i sveznajući pozorični kritičar DeVit - njegov cinizam je perfektno narativno gorivo - i jasno je zbog čega je Mankjevic izabrao, da Džordžov DeVit bude glavni narator filma. Sa kakvom samouvjerenošću on tu malu Iv smješta, iz scene u scenu, na mjesto koje joj pripada! Sa kakvom sigurnošću izgovara jedno nezaboravno ,,I am nobody’s fool. Least of all, yours“. Da odmah znate, zbog čega je zaslužio Oskara za najbolju sporednu rolu.
VEŽITE POJASEVE
Žešća je ironija što je u oskarovskom sudaru Glorije i Beti za najbolju žensku rolu te 1950. slavila - Džudi Holidej, od svih glumica, u filmu
DŽUBOKS
,,The Life of a Showgirl“, nedorečen novi album velike američke pop zvijezde
Nedokuvana vedrina Tejlor Svift
Muzika je postala vedrijanajavljivao je novi album Tejlor Svift njen vjerenik Trevis Kelsi na svom sportskom podkastu koji je u međuvremenu oborio sve rekorde sa pola milijarde pregleda... Da bi ona odgovorila: ,,Život je, prosto, postao vedriji“.
I to je ta nova Tejlor na albumu ,,The Life of a Showgirl“: ona koja je, kao, naučila da prihvati da život stvarno može biti dobar. I to je polazna tačka za 12 pjesama na kojima je ništa više ni manje nego - opasna i pečobrazna ženska koja nema više kome da se pravda, za bilo šta.
mnogo manjih dometa ,,Born Yesterday“ (1950) dramediji Džordža Kjukora. A jasno je da je te godine morala biti Beti. Izgubila je samo zato što je, opet ironično - dio njenih glasova otišao An Bekster, onoj Iv iz njenog filma... I tu nije kraj mape zvijezda filmske galaksije ,,All About Eve“. Jednu malu rolu, taman što se proslavila u ,,The Asphalt Jungle“ (1950) Džona Hjustona - ima i Merilin Monro. Sasvim dovoljno vremena - da se predstavi kao nova megazvijezda. Kako joj je sočne linije dijaloga Mankjevic tu samo spakovao. Pa opet, to nije ništa spram jednog početka proslave i žurke, koju Beti Dejvis najavljuje neponovljivim, nezaboravnim: ,,Fasten your seat belts. It’s going to be a bumpy ride“. E, to ,,Vežite pojaseve“ - to je priča cijelog njenog života, karijere, priča svake žene u četrdesetim. I tu, blago pripita, beskrajno tužna, suočena sa izdajstvom jedne djevojke kojoj je pomogla - izgovara ono: ,,Osjećam kao da mi je neko sve sa tijela svukao“... Pa još doda da ,,mrzi sve muškarce“, sve one koji sad izgledaju kao da im je 32, i tako su izgledali prije pet i izgledaće za 20 godina... I upravo takva, odatle i sa tog mjesta svoje ogoljenosti i nemoći - Beti Dejvis grabi u filmsku vječnost, u legendu. Neodoljivom ljepotom stvarne osobe, kakvu bi neka mladost tog, ovog ili bilo kog vremena, za sebe samo mogla poželjeti.
Ako se ima Tejlor odati priznanje za nešto - to je radna etika. Pop milijarderka je i dalje radoholičarka, pa je samo deset mjeseci nakon famozne i ,,Eras“, najveće (čitaj: najprofitabilnije) turneje u muzičkoj istoriji - neočekivano servirala ploču. Ispostavilo se da je za jednu stvarno uspješnu muzičku priču trebalo i temeljnosti i još rada i strpljenja... Ali, doći ćemo do toga. Uglavnom, Tejlor Svift je nakon vjeridbe za zvijezdu američkog fudbala odlučila da škartira prethodni pro-
dukcijski tim (umne glave Džek Antonof i Aron Desner )... I angažovala švedskog hit-mejkera Maksa Martina, prvi put od 2017. i albuma ,,Reputation“. E sad, to što je Martin u sedlu je otprilike ,,sufliralo“ na dominantne teme ,,moćne i oslobođene žene dugog jezika“... A to što je muzika na ,,The Life of a Showgirl“ uglavnom
soft-rok je već iznenađenje. Naravno, uspjeh jednog Tejlor albuma se mjeri, prije svega, hitovima. Ovdje se lagano i od oka vidi jedan ,,Elizabeth Taylor“, ima refrenčinu vrijednu stalnog koncertnog repertoara u godinama koje slijede, i još duže. Još priču o polugodišnjoj holivudskoj romansi nad romansama i zbjegu slavne Elizabet sa Ričar-
,,Here for it All“, iznenađujuće dobra ploča muzičke dive
Maraja Keri je liga za sebe
Dvije su Maraje Keri: ona koja se uporno suprostavlja činjenici da vrijeme i cijeli životi prolaze - i ona koja vrlo ciljano ističe legat jedne velike karijere bez mnogo krupnih promašaja. Kad se njih dvije susretnu i slože nastane album poput ,,Here for it All“, muzika iznenađujuće dobra. Maraja se uopšte ne stidi da bude glavni glasnik sopstene slave. U ,,Type Dangerous“, pjesmi koja će vas neplanirano ozariti u sred jeseni, pjeva ovako: ,,Taking off my coat, clearing my throat/ Certified diamonds like the songs I wrote“... Da bi već bila nedodiriva muzička boginja u ,,Mi“ (,,I’m the D-I-V-A, that’s M-C“). I onda je već spremna da isporuči nokaut u fanki disko ritmu ,,I Won’t Allow It“ - kao neko ko knap zna koliko vrijedi i gdje su njenje, a gdje tuđe granice. Naslovna već nudi trominutni jam i savršena je pokazna vjež-
dom Bartonom po Parizu i vilama Portofina... Tejlor je uspjela da to spakuje tako da bude i priča o njoj (prebogatoj, preuspješnoj i naravno neće se pravdati zbog toga) - i da ne bude deplasirano. Računajući i na propratni materijal koji je mali omaž Elizabet u roli Kleopatre šezdesetih - jasno je da je pjesma noseći stub ploče. Ostalo? Grandžom obojena ,,Cancelled!“ je realno raspar u odnosu na ostatak, ,,Actually Romantic“ kao malo prepucavanje sa Charli XCX nepotrebna, ,,Father Figure“ kao omaž i parabola na hit Džordža Majkla sasvim suptilna, ali nedorečena... A ,,Wi$h Li$t“ kao iskazana želja nekog običnog života sa dvoje klinaca u predgrađu - i lament o tome kako je ni novac ni slava suštinski ne interesuju? Pa, teško joj vjerovati nakon onih referenci na Elizabet Tejlor. Uglavnom, nedokuvano, nedorečeno, u brzini sklepano. I šteta, jer ovo bi joj Antonof spakovao za komad brižnije od Martina. S. S.
ba o tome, kakav je Maraja vanvremenski vokalni talenat. Dalje je nose elegantni klavirski rifovi, a takva mekota joj i prija, onda kad stigne da prizna da su joj i ramena umorna i da nerijetko sklizne u samoću. Iznad svega, utisak je da se radi o delikatno spakovanoj r’n’b gozbi, kao i u skoro cijeloj karijeri realno velike zvijezde... Pa ispada, da je za starije pop fanove ovaj period od sedam godina od posljednjeg Marajinog albuma - sasvim sa pokrićem. Uz prostu činjenicu koju ona sama na mora da ističe: da je Maraja Keri u pop svijetu prosto liga za sebe, pa se ni ne upoređuje, niti takmiči. Uostalom, dovoljno je preslušati tu ,,Here for it All“: momenat kada u cijelom jednom urnebesu i muzičkom haosu na kraju pjesme, njen glas svemu pruži ne kontrolu, nego totalnu harmoniju. I to je Maraja, toliko puta potcjenjivana, zaboravljena; odlučna da publici još ne podari taj toliko puta zazivani i nikad objavljeni grandž album iz devedesetih... I sa 56 godina sa vrlo dobrom i aktuelnom pop pločom, onda kad to niko od nje nije očekivao. I onda kad gomili mlađih kolega pruža domaći zadatak, da naučekakva je sveta dužnost i rabota, snimati album. S. S.
Originalni plakat iz 1950.
Mlada reprezentacija Crne Gore večeras u Tuzima (18h) dočekuje Sjevernu Makedoniju u 4. kolu kvali kacija za Evropsko prvenstvo
Prelomni momenat za sokoliće
PODGORICA - Mlada
reprezentacija Crne Gore zatvara oktobarski prozor kvalifikacija za Evropsko prvenstvo utakmicom sa Sjevernom Makedonijom.
Duel sa igra večeras u Tuzima, s početkom u 18 časova.
Tri kola, tri boda, treće mjesto na tabeli – učinak je ,,sokolića“ u grupi E. Isti saldo ima i dobro poznati rival, koji je plasiran jednu poziciju niže zbog nešto slabije gol razlike.
Meč za ,,crvene“ dolazi četiri dana nakon poraza u Katovicama (2:0), gdje je Poljska potvrdila stoprocentan skor, uz svaku pobjedu bez primljenog gola.
,,Minus šest“ u odnosu na lidera i drugoplasiranu Italiju: možda je i to jedan od ključnih razloga što je selektor Goran Perišić sudar na Arena Besi nazvao – prelomnim.
- Utakmica je prelomna zbog zadržavanja takmičarskog naboja i vjere u plasman na završni turnir do kraja kvalifikacija. Znamo koliko je to teško. Poljska i Italija su odlične ekipe, nije slučajno što su osvojile svih devet bodova i s pravom su glavni favoriti za osvajanje prva dva mjesta u grupi. Igrali smo sa njima i vidjeli da možemo da im pariramo. Dugo smo vodili u La Speciji, ali i pored toga domaćin je uspio da preokrene u finišu. Prije nekoliko dana u Katovicama smo primili golove iz naših grešaka. Borili smo se, imali stativu, još nekoliko šansi, ali nijednu nijesmo iskoristili. Ostaje žal što nemamo bolji saldo, ali idemo dalje. Radimo i želimo da budemo što bolji. Spremili smo se za večerašnji duel u kojem ćemo pojuriti pobjedu – rekao je selektor Perišić za Pobjedu.
Radimo i želimo da budemo što bolji. Spremili smo se za večerašnji duel u kojem ćemo pojuriti pobjedu – rekao je selektor Goran Perišić
Odlazak na Euro bio bi svojevrsni podvig Crne Gore, s tim što je misija mlade reprezentacije da daje što više igrača za A tim.
Andrija Bulatović, Marko Perović , Viktor Đukanović, Andrej Kostić i Vasilije Adžić su momci koji imaju pravo nastupa za U21 ekipu, a dobili su pozive za najbolju državnu selekciju.
Neće ih biti večeras u sastavu, kao što neće biti ni povrijeđenih – golmana Benjamina Krijestarca i defanzivca Damjana Dakića
Odigran posljednji meč 11. kola Druge fudbalske lige Crne Gore
PODGORICA – Nakon četiri kola u kojima je Internacional pokazao da ima kvalitet i da mu nije mjesto na dnu Druge lige, juče je doživio pravu katastrofu – u Nikšiću je poražen od Koma čak 5:0!
Internacional je prvo u derbiju začelja savladao Podgoricu, zatim je osvojio bod protiv Iskre, gdje je imao prednost
od 2:0, da bi remizirao sa Grbljem (takođe imao vođstvo), a u prošlom kolu je poražen od Otranta u petom minutu sudijske nadoknade. Nakon utakmica u kojima nije imao sreće Internacional je totalno razočarao protiv Koma, čime je ostao zakucan za dno, nakon 11. kola. Zlatičani su do prednosti došli već nakon 10 minuta igre, kada je strijelac bio Sili. Du-
Utakmica je prelomna zbog zadržavanja takmičarskog naboja i vjere u plasman na završni turnir - poručio je Perišić za Pobjedu
,,Sokolićima“ nedostaje više od pola prvotimaca... - Zadovoljstvo je kada se ovoliko mladih reprezentativaca nađe u A selekciji. To je dokaz da ima igrača, da ima velikog potencijala, ne samo u U21 ekipi, nego i u omladincima i kadetima koji su izborili prolaz u elitnu rundu – ističe Perišić, a zatim nastavlja: - Svaka utakmica je priča za sebe, nova vrsta izazova. Biće i ova sa Sjevernom Makedonijom. Poznajemo se jako dobro, jer gotovo svake godine igramo sa njima. Dobar su
sastav, karakteran, što su i pokazali u prošlom kolu kada su gubili od Jermenije, a uspjeli su da riješe meč u svoju korist. Tražiću od momaka da igraju fudbal, da uživaju na terenu, naravno uz maksimalno požrtvovanje i taktičku disciplinu. Kikseve moramo da svedemo na minimum, a prema naprijed da koristimo ono što iskreiramo. Očekujem dobru, otvorenu utakmicu, a u krajnjem i našu pobjedu – zaključio je Perišić. D. KAŽIĆ
Rezultati i tabela
go je taj rezultat bio aktivan, Internacional imao svoje šanse, a onda je u posljednjih pola sata totalno potonuo. Prvo je u 60. minutu Luka Drmač pogodio za 0:2, da bi pet minuta kasnije Sili pogodio opet, a već u 68. minutu bilo je 0:4. Rezervista Luka Mihaljević pogodio je sa bijele tačke, a isti igrač desetak minuta kasnije postavio je konačan rezultat. R. P.
Španski gigant razmišlja da se zahvali poljskom asu
PODGORICA – Kakav će biti život Barselone bez Roberta Levandovskog? Uprava kluba pri tome je da ne produži ugovor sa poljskim napadačem koji će po završetku sezone biti slobodan u izboru sredine.
Sa 37 godina može se reći da je na zalasku karijere, znaju to i ljudi iz Barse, koji su ga 2022. godine angažovali u transferu vrijednom 45 mi-
liona eura iz Bajerna. Fudbalski as je u dosadašnjih 156 utakmica postigao 105 golova, ali bez obzira na formu i na to kakav je profesionalac, španski gigant će tražiti vjero-
vatno novu ,,devetku“. Na listi želja je Erling Haland, ali Norvežanin je preskup, pa će morati, vjerovatno, da angažuju igrača koji ne izlazi iz okvira njihovih finansija. R. A.
Anćeloti ne odustaje od najveće zvijezde Brazila
Nejmar možda zaigra na SP
PODGORICA - Karlo Anćeloti ne odriče se Nejmara, ali selektor Brazila smatra da samo spremna zvijezda, koja je godinama u povredama, može da pomogne na Svjetskom prvenstvu.
Italijan je insistirao da Nejmar ostaje u njegovim planovima za Mundijal sljedeće godine, ali je upozorio zvijezdu Santosa da mora biti potpuno spreman da bi zaslužio povra-
tak. Velika zvijezda fudbala od oktobra 2023. godine (od poraza 2:0 od Urugvaja) nije nastupao za reprezentaciju, ali, ko zna, možda ubijedi Anćelotija da je ,,fit“ i… - Kada je spreman, može da nastupa za bilo koji klub na svijetu. Jednostavno, on je takav talenat – kazao je italijanski stručnjak. Nejmar je upisao 128 nastupa za Brazil. Ovaj 33-godišnjak od odlaska iz Pariza konstantno je u problemima… R. A.
Crna Gora je hodala po ivici najveće bruke u istoriji našeg fudbala, na poluvremenu prijateljskog meča pod Goricom gubila je od Lihtenštajna 1:0, pa u finišu na jedvite jade došla do preokreta i golovima Milutina Osmajića i Viktora Đukanovića slavila 2:1.
Slavila, a nema što da se slavi – katastrofalno izdanje ,,sokola“ viđeno je protiv totalnog autsajdera, 204. selekcije na planeti, još jedno poslije blamaže na Farskim Ostrvima i poraza od 4:0, tačnije još jedno u dugom nizu partija ispod svakog nivoa.
Rezultat i prekid serije od pet mečeva bez pobjede nakratko će prekriti ono što je viđeno na najvećem crnogorskom stadionu, a to je u većem dijelu meča mučenje, pravi antifudbal protiv selekcije koja je na prethodnih sedam utakmica primila 27, a nije dala nijedan gol.
Selektor MirkoVučinić, u svom drugom selektorskom meču, u odnosu na debakl u Toršaunu je napravio pet promjena, debi je upisao Stefan Milić, a formacija je ostala ista: 3-5-2 (ili 5-3-2).
Dakle, legendarni Nikšićanin se amaterima suprotstavio sa tri štopera, dva (ful) beka, te sa dva vezna igrača čije karakteristike nijesu ofanzivne – Andrijom Bulatovićem i Markom Šimunom . Kao da je protivnik Hrvatska, a ne Lihtenštajn...
Tako postavljen i izabran tim, bez mrvice samopouzdanja, konfuzan i već dvije godine očajno vođen, nije mogao da se nametne ni protiv rivala koji svim ekipama služi za popravljanje gol-razlike i lakši trening. Izigrali su se protiv Lihtenštajna i ,,na papiru“ manje selekcije od Crne Gore (Kazahstan, San Marino, Malta...), ali ne i Vučinićev tim koji je u tolikom ambisu da mu spasa u skorije vrijeme očigledno nema.
Utakmica je otvorena pokušajem ,,makazica“ Milutina Osmajića iz kornera i to je bilo sve, apsolutno sve opasno što je naša selekcija napravila u šesnaestercu gostiju u prvom poluvremenu.
Igra ,,sokola“ nije ličila ni na šta – katastrofalno izdanje igrača koji nastupaju za Juventus, Atalantu, Preston, Lans, Partizan... obilježilo je ,,bezbroj“ pogrešnih pasova, pokušaja da se na silu dođe do gola ekipe čiji fudbaleri nastupaju ili u Lihtenštajnu ili u nižim ligama Njemačke, Austrije, Švajcarske...
Gosti su se kako je meč odmicao osjećali sve komotnije pred vrlo malim brojem gledalaca, približavali se šesnaestercu, izlazili u visok pre-
Golovi: 0:1 Zele u 27, 1:1 Osmajić u 74, 2:1 Đukanović u 88. Žuti kartoni: Krstović (Crna Gora), Lihinger, Ospelt (Lihtenštajn)
Crna Gora je prvu pobjedu u selektorskoj eri Mirka Vučinića upisala protiv apsolutnog autsajdera, ali je umalo doživjela novu blamažu. ,,Sokoli“ su tako prekinuli niz od pet mečeva bez pobjede, od kojih u četiri nijesu postigli ni gol. - Važna pobjeda jer smo imali mnogo negativnih rezultata. Mnogo sam srećan jer smo zajedništvom, voljom i željom uspjeli da preokrenemo. Diktirali smo ritam i imali veći posjed. Moramo da poradimo na tome da ne primamo naivne
sing, a nakon jednog takvog su i dali gol. Lopta je na lijevoj strani došla do Picija, koji je odigrao za Arona Zelea, a član Esšen-Maurena, ekipe iz Lihtenštajna za koju sigurno nikada nijeste čuli, praktično neometan sa šest metara zatresao mrežu.
Bio je to prvi pogodak selekcije iz Kneževine od novembra 2024, kada su izgubili 3:1 od San Marina, najlošije reprezentacije na planeti! ,,Sokoli“ su na poluvremenu ispraćeni zvižducima u svlačionicu, a Vučinić je napravio dvije izmjene – umjesto Bulatovića i Marka Perovića ušli su Andrej Bajović i Viktor Đukanović I dalje nije išlo, donekle vrijedan pomena je pokušaj Šimuna s 20 metara koji je završio pored stative, a potom su vezista Sutjeske i Marko Vukčević napustili teren –
golove jer može mnogo da nas košta – rekao je Vučinić na konferenciji za medije. Što je rekao igračima na poluvremenu?
- Rekao sam im da moraju da budu strpljivi, da će doći šanse i da ih moramo iskoristiti. Imali smo mnogo prilika koje nijesmo realizovali. Žurili smo mnogo jer kad nema rezultata onda nijesi slobodan, samopouzdanje opada – rekao je Vučinić. Selektor ima bolji utisak o igri nego što je to izgledalo sa tribina.
- Stavljao sam igrače na neprirodne pozicije, oni su
ušli su Miloš Brnović i Andrej Kostić
Sve ofanzivne opcije ubacio je Vučinić, a u svom tom haosu od igre nije se znalo ni ko treba da izvede aut. Pokušaj Osmajića na pas Krstovića je izblokiran, a najveću šansu do tada imao je Kostić u 72. minutu – zicer mu je odbranio Foser
Dva minuta kasnije, konačno gol za Crnu Goru. Krstović se zagradio, Kostić šutirao, a nakon odbrane golmana odbitak je u mrežu sproveo Milutin Osmajić.
Otvorili su se potom putevi ka golu gostiju, u prilici je bio Krstović, loptu je u odličnoj poziciji promašio Kostić, da bi se u 87. izbjegla potpuna bruka –Viktor Đukanović pogodio je za 2:1 nakon što se lopta odbila do njega poslije šuta Krstovića. Mirko Vučinić se na klupi radovao kao da je u pitanju pre-
to dobro odradili, podredili su se timu. Koliko god da smo bili ofanzivni u drugom poluvremenu, a igrali smo sa pet napadača, nijesmo im dozvolili da nam pređu centar. Stvorili smo mnogo dobrih prilika – istakao je stručnjak iz Nikšića. Duel sa Lihtenštajnom potvrdio je koliko je težak put pred ,,sokolima“.
- Nedostajala nam je ova pobjeda, ali volio bih da igrači shvate da ovo nije izlazak iz tunela – rana je i dalje tu, samo smo na nju stavili hanzaplast, ali je nijesmo zaliječili. Shvatili su neke
stvari, ali i dalje smo u tunelu. Moramo uz veliki rad, pognute glave, da idemo naprijed i da odigramo kao što smo večeras. Dobro smo izgledali, poslije 0:1 nijesmo gubili glavu i radili smo ono što smo se dogovorili –naveo je Vučinić.
- Nije lako dominirati, a dobiješ šamar koji te baci na pod. Momci su vjerovali jedan u drugog, trčali su i uklizavali jedan za drugog, borili se svim snagama i na kraju se isplatilo. Kad smo jaki kao grupa, pojedinac će iskočiti. Ali bez borbe za svaki centimetar terena nema ništa,
ĐUKANOVIĆ:
Nijesam heroj, ovo je trijumf ekipe
ViktorĐukanović je ušao i dao gol za pobjedu. - Ne bih rekao da sam heroj jer smo igrali kao ekipa. Ovo je reprezentacija i ,,ginemo“ jedan za drugoga. Imao sam sreću da postignem gol i pobijedimo, što je najbitnije. Utakmica je bila teška, a za nas je najvažnije da smo ostvarili pobjedu. Nije bitno što je prijateljska utakmica, za nas je bila vrlo važna pobjeda poslije svega što se
desilo na Farskim Ostrvima. Mislim da smo pokazali koliko nam je bitna ova utakmica – rekao je ofanzivac DAC-a iz Dunajske Strede. Vezista Andrej Bajović se zbog velikog broja napadača povukao na mjesto štopera.
- Važna pobjeda, a igrao sam poziciju koju je selektor tražio, kasnije u odbrani i nije mi problem, igraću što god selektor bude zahtijevao.
moramo svi da grizemo. Ima stvari i koje selektor zamjera igračima.
- Nije strašno da se pogriješi, ali nervira me kad se ne ispoštuje ono što dogovorimo, kao pri izlasku igrača kod gola rivala. U prvom poluvremenu zamjerio sam im što smo se nakon zvižduka sa tribina pogubili. A to je sastavni dio igre, normalno je kad stvari ne idu dobro da publika zviždi i negoduje. To treba da prihvatimo i pretvorimo u nešto dobro. Da nam to bude podsticaj, a ne da padamo. Ipak, hvala igračima jer su ostavili srce na terenu – naveo je Vučinić.
okret vrijedan mnogo veće pobjede. Toliko je sve ovo značilo proslavljenom napadaču, a toliko ga mnogo posla čeka. Jer ovaj trijumf je samo varka, ogromna varka i još veća
opomena... ,,Sokoli“ će u novembru završiti kvalifikacije za Mundijal –gostovaće Gibraltaru i dočekati Hrvatsku. Potom ih u 2026. čeka C divizija Lige nacije i po-
Nakon teškog poraza na Farskim Ostrvima pokazali smo karakter. Bilo nam je najvažnije da pobijedimo. Gosti su se nakon gola povukli i branili, mi smo imali inicijativu i postigli dva gola – naveo je fudbaler Dečića. VasilijeAdžić odigrao je cijeli meč.
- Mislim da smo zaslužili da postignemo više golova. Nakon poraza od Farana igrali smo napadački fudbal i pokazali da imamo kvalitet prema naprijed. Na nama je da bolje koristimo šanse i siguran sam da će biti bolje.
kušaj da se osvajanjem prvog mjesta u grupi približe Evropskom prvenstvu 2028. Ali kako na to uopšte i pomisliti nakon ovakvih lekcija i blamaža... N. KOSTIĆ
Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 1.732. Sudija: Igor Stojčevski (Sjeverna Makedonija)
Gora
Crna Gora Lihtenštajn
M. BABOVIĆ
Osmajić i Đukanović donijeli trijumf ,,sokolima“
Pobjeda bi odjeknula
PODGORICA – Jadram
MTEL je na krilima iskustva i mladosti odlično ušao u novu sezonu. Vicešampion Crne Gore u Premijer ligi ostvario je dva startna trijumfa, prvi je bio ubjedljiv nad Partizanom (21:10), a drugi, koji je bio derbi kola protiv Radničkog u Kragujevcu, riješili su nakon peteraca.
I sa dobrim osjećajem Novljani ulaze u novu sezonu Lige šampiona gdje žele da osvoje jedno od prva dva mjesta i
prođu grupnu fazu. Rivali su splitski Jadran, Novi Beograd i Pro Reko. Jaka je konkurencija, ali večeras od 18.30 sati u Trebinju igrači trenera Vladimira Gojkovića u meču sa Splićanima mogli bi da naprave veliki korak ka cilju. - Sretali smo se sa njima, to je vrlodobra ekipa sa individualnim kvalitetom. Moramo da zaustavimo upravo njihov individualni kvalitet kako bismo došli do pobjede u ovoj utakmici. Mislim da je u ovom trenutku ovo najbitnija utakmica za nas, jer nam otva-
Moto GP šampionata operisan
gledaće ostatak sezone na TV
PODGORICA - Novi šampion Moto GP šampionata Mark Markes podvrgnut je operaciji desnog ramena nakon što je doživio prelom ključne kosti na Velikoj
nagradi Indonezije. Španac je prije sedmicu pao na startu trke kada ga je sa staze izbacio Marko Beceki, ali je samo sedmicu ranije u Japanu obezbijedio naslov
ra vrata do samog kraja grupne faze i za prolazak u top 8 - istakao je Matija Sladović Na radaru Splićani nijesu od ove sezone jer ne nastupaju u Regionalnoj ligi (kao ni ostali klubovi iz Hrvatske), ali su u domaćem prvenstvu samouvjereni. Na megdan Jadranu dolaze nakon ubjedljive pobjede protiv Splita 26:9. - I mi smo dobro otvorili sezonu u Premijer ligi. I ovim putem pozivam navijače da dođu u što većem broju kako bismo na isti način počeli nastup u Evropi. A. M.
Budućnost
PODGORICA - Košarkaši Budućnost Volija nakon jutarnjeg treninga u ,,Morači“ krenuli su na mini proputovanje – prvo do Turske, a zatim do Bosne i Hercegovine, a na obje destinacije imaju jasan cilj – upisati pobjede.
Već večeras (18h) Podgoričane čeka gostovanje Turk Telekomu u okviru 3. kola Evrokupa, a zatim će iz Ankare nastaviti put do Sarajeva, gdje će u petak igrati protiv Bosne duel treće runde Admiralbet ABA lige. Nakon tri vezana meča na domaćem terenu slijede dva gostovanja, ali i dvije šanse da se brejkovima isprave kiksevi iz ,,Morače“. Nego, krenimo redom. Prva stanica ,,plavih“ je Ankara, gdje je crnogorski šampion doputovao juče poslijepodne. Ankara i nije baš omiljena destinacija za Budućnost, koja nikada nije slavila protiv Turk Telekoma, a tradicionalno u Turskoj ,,plavi“ ne prolaze dobro. Prošle sezone velike snove u Evrokupu i nadu navijača da se upravo kroz ovo takmičenje
najboljeg, odnosno devetu titulu, a prvu nakon šest sezona. Vozač Dukatija, inače je u karijeri imao mnogo povreda, oko 100 padova i propustio je malo više od 30 trka.
U Budvi održano prvenstvo Balkana za starije pionire
Stariji od braće Markes nakon operacije, jer kost i ligamenti nijesu pokazivali očekivani nivo zarastanja, već je kod kuće, gdje će se i oporavljati. R. A.
igraju i
može stići do Evrolige ugasio je upravo Turk Telekom. Budućnost je nakon sjajnih partija u grupnoj fazi doživjela
debakla od Turk Telekoma u plej-ofu… Sada je situacija drugačija –Turk Telekom je na ,,nuli“ ove
Ekipno prvenstvo Evrope u šahu
PODGORICA - Ženska šahovska reprezentacija Crne Gore upisala je treći trijumf, dok su muškarci odigrali neriješeno sa Austrijom u osmom kolu Evropskog ekipnog prvenstva u gruzijskom Batumiju. Dame je konačno pogledala sportska sreća, pa je dobra igra ispraćena i pobjedom. Aleksandra Milović je nastavila sa sjajnim igrama i upisala novu pobjedu, savladavši Darimu Donitovu Džonston crnim figurama. Nakon dva startna poraza, naša igračica je u narednih pet kola ostvarila četiri pobjede i remi, te na izvanredan način doprinosi najboljem nacionalnom timu. Aleksandra Žerebcova je crnim figurama savladala Ketvin Arakhmiu Grant nakon precizne igre, dok je Alena Skvorcova opravdala ulogu favorita u duelu sa Katlin Ruterford Nikolina Koljević je van forma, a kada se danas očekivalo da upiše trijumf, naša igračica je napravila grub
PODGORICA - Džudo reprezentacija Crne Gore sa po tri zlatne i bronzane i dvije srebrne medalje, kao četvrtoplasirana u generalnom plasmanu, završila je nastup na Balkanskom prvenstvu u konkurenciji starijih pionira u Budvi. Prvaci Balkana postali su Nikola Čelebić (do 55), Filip Milošević (do 73) i Matija Raičković (preko 73 kilograma).
Bronzane medalje osvojili su Petar Čvorović (do 55), Petar Zvicer (do 73) i Damir Bibić (preko 73). Po broju osvojenih medalja, najuspješniji su bili predstavnici Bugarske sa četiri zlatne i tri bronzane medalje, ispred Turske (3/4/11) i Grčke (3/29).
Finalisti su bili i Milorad Tadić (do 50) i Viktor Vidić (do 60), ali su morali da se zadovolje srebrnim odličjima.
Šampionat u Budvi, najmasovniji do sada, okupio je više od 400 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kipra, Grčke, Kosova, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Rumunije i Turske. R .P.
Pristup i koncentracija su obavezni protiv renomiranog rivala
Prvi i veliki izazov u Evropi za vicešampiona Crne Gore
Kreće LŠ, vaterpolisti iz Herceg Novog dočekuju splitski Jadran u Trebinju
Sa takmičenja u Budvi
protiv tradicije
sezone (tri poraza u domaćem takmičenju i dva u Evrokupu), što potajno ostavlja nadu gostima da mogu do drugog brejka
Rezultat
ove sezone, nakon lagane pobjede u Londonu. - Idemo u goste timu sa najvećim ambicijama u Eurokupu. Već prije početka sezone jasno su pokazali da idu na osvajanje ili da su među favoritima. Iako nijesu najbolje startovali sezonu, to ne znači da ne igraju dobro ili da su loš tim. Imaju odličan tim, sa vrhunskim individualcima koji mogu odlučiti utakmicu –bio je kristalno jasan trener Budućnosti Andrej Žakelj Budućnost je nakon dva vezana poraza u Podgorici (od Spartaka i Trenta) savladala Cedevita Olimpiju, pa sa dosta boljim raspoloženjem očekuje duel sa timom u kojem su Marko Simonović i Amerikanac sa crnogorskim pasošem Kajl Olmen. Žakelj se nada
Nikita Petrov i Denis Kadrić
previd koji je Kajtlin Rid iskoristila i ublažila poraz Škotske. Ovo je bila treća pobjeda naših šahistkinja koje se nakon osam kola nalaze na 31. mjestu, a u posljednjem kolu se sastaju sa ekipom Švedske. Ukoliko opravdaju ulogu favorita, ostvariće bolji plasman od početnog rejtinga. Muška reprezentacija je odigrala neriješeno sa reprezentacijom Austrije. Blistali su Denis Kadrić i Nikita Petrov. Kadrić je bijelim figurama preci-
PODGORICA - Francuz Valentin Vašero nakon senzacionalnog osvajanja mastersa u Šangaju, napredovao je za 164 pozicije na ATP listi. Teniser iz Monaka, koji je u polufinalu savladao Novaka Đokovića, osvojio je 1.020 poena i sa 204. spustio se na 40. mjesto. I ono najvažnije, neće morati kroz kvalifikacije da igra naredne turnire. Prvi je i dalje Karlos Alkaraz (11.340), drugi Janik Siner, Aleksander Zverev je treći (5.930), a Tejlor Fric četvrti (4.645). Đoković je izgubio 250 poena u Šangaju, ali je ostao na petoj poziciji sa 4.580 bodova. R. A.
da će njegov tim biti na nivou posljednjeg meča… - Mi, kao i u prošloj utakmici, moramo imati pravi pristup. Pristup i koncentracija su obavezni. Sve ostalo, taktika i druge stvari, dolaze sekundarno. Tokom ovih treninga pripremićemo se maksimalno. Moramo odgovoriti energijom, borbom i kontaktom, jer samo tako možemo računati na pozitivan rezultat - objasnio je Žakelj. Džeri Butsijel je odigrao sjajnu utakmicu prethodnog vikenda – upisao je dabldabl učinak ( 20 poena uz 10 skokova), pa će sigurno i večeras imati ozbiljnu ulogu. - Imamo veliku šansu za pobjedu i važno je da pošaljemo poruku svim timovima u Eurokupu. Prije samo tri dana odigrali smo sjajnu utakmicu kod kuće i moramo zadržati taj tempo. Ključ je da ostanemo fokusirani na našu igru. Protivnik je snažan tim i, bez obzira na prethodne rezultate, predstavlja ozbiljnu opasnost. Moramo biti maksimalno koncentrisani jer imaju vrlo kvalitetne igrače - rekao je francuski centar. R. PEROVIĆ
znom igrom natjerao na predaju Kirila Aleksenka, učesnika prethodnog Turnira kandidata. Igrana je sicilijanska odbrana, a Kadrić je u sjajno vođenom napadu demonstrirao zavidnu tehniku. Takođe i Nikita Petrov je bio na visini zadatka i minimalno stečenu prednost pretvorio je u poen protiv Valentina Dragneva. Selektor Dragan Kosić je u duelu na trećoj tabli nadigrao Markusa Ragera, međutim uslijedio je grub previd koji protivnik iskoristio i upisao poen. Nemanja Vukčević je poslije otvaranja i nekoliko grešaka omogućio Feliksu Blohbergeru da donese Austriji bod. Naša reprezentacija se nakon osam kola nalazi na 24. mjestu, što je tri pozicije bolje od početnog rejtinga. B. K.
Okupile se ,,lavice“ za mečeve sa Portugalom i Farskim Ostrvima u kvalifikacijama za EP 2026.
Dobra energija
PODGORICA - Ponovo sa Portugalom i prilika da se ,,lavice“ naoružaju samopouzdanjem, kao i u subotu na Farskim Ostrvima, za veliku obavezu koja ih čeka krajem novembra na Svjetskom šampionatu. Ženska rukometna reprezentacija okupila se u Podgorici, a sjutra će odigrati prvi kvalifikacioni meč za Evropsko prvenstvo 2026. godine. U oba meča izabranice Suzane Lazović su favoriti. I fokus je na rivalima koji su daleko od toga da ozbiljnije zaprijete, što se konkretno i vidjelo prije šest mjeseci kada su naše rukometašice bez problema u dvomeču baraža za odlazak na SP savladale rivalke iz Portugala. - Rano je pričati o Svjetskom prvenstvu dok ne završimo utakmice sa Portugalom i Farskim Ostrvima. Očekujem našu dobru energiju - mislim da toga nikada ne manjka. Igramo u srijedu pred našim navijačima, nijesmo odavno, neke pozitive i želje neće faliti - poručila je Dijana Trivić Koliko će Portugal promijeniti igru i zaprijetiti, pokazaće sju-
U Novom Sadu održan međunarodni turnir ,,Nevidljivi heroji“ Crnogorskim
PODGORICA - Crnogorski bokseri sa sedam pobjeda i četiri zlatne medalje završili su nastup na međunarodnom turniru ,,Nevidljivi heroji“ u Novom Sadu.
Junior Budve Strahinja Mrdak je u kategoriji do 54 kilograma do zlatnog odličja došao nakon pobjede u finalu nad Almedinom Baftiarom iz Slovenije. Prethodno je Mrdak u polufinalu eliminisao Slovaka Markusa Martinika. Njegov klupski drug, omla-
dinac Vasilije Kujundžić, u finalu kategorije do 92 kilograma prekidom je savladao domaćeg boksera Kevina Majora , člana BK Sombor. Uspješni su bili i braća Roganović iz BK Nikšić - Matija Roganović je u polufinalu kategorije do 80 kilograma u juniorskoj konkurenciji pobijedio Filipa Mrvu iz Slovačke, a onda u finalu, prekidom, Vasilija Kavčića iz BK Greatest iz Lazarevca. Njegov stariji brat Miloš je do zlata u seniorskoj kon-
kurenciji do 70 kilograma došao pobjedom nad domaćim bokserom Đorđem Jojićem, članom BK Rokica iz Loznice.
Prethodno je Miloš u polufinalu eliminisao Slovenca Marka Lukačića. Sa crnogorskim bokserima u Novom Sadu boravili su treneri Petar Marčić i Slavko Mrdak.
Tradicionalni turnir okupio je boksere iz Češke, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i domaćina Srbije R. P.
trašnji duel, ali su male šanse da naprave veliki korak u odnosu na baraž utakmice.
- Sigurna sam da se Portugal spremao za nas, ali, isto tako i mi za njih. Daćemo sve od sebe da odigramo i bolje nego što smo u prethodna dva meča sa njima. Mislim da će sve ići u našu korist.
Lijepo je igrati kod kuće, a upravo će ovo biti posljednji meč našeg tima u Crnoj Gori pred odlazak na šampionat svijeta.
- Osjećaj je najljepši kada igraš za reprezentaciju i to kod kuće. Imam čast da igram u gradu gdje sam rođena i ne postoji ljepši osjećaj. I ovom prilikom pozivam navijače, koji su u mogućnosti, da dođu i da nas podrže jer smatram da će biti prelijepa utakmica - poručila je Trivić.
Lazović je od dolaska na klupu ,,lavica“ miješala karte, dosta igračica je bilo pozivano na pripreme i zvanične utakmice, a ono najvažnije – mlađe nije izgubila iz fokusa. Neke od njih su i na sadašnjem spisku za kvalifikacione mečeve. - Smatram da imamo mladu
ekipu, željnu dokazivanja, što je za mene velika snaga i dodatna prednost. Jer, gdje god ima želje i motiva da se pokažemo u što boljem izdanju, to je podloga za dobar nastup. Sad šta i koliko možemo da očekujemo? Imamo dosta mladih igračica tako da ne možemo da znamo dok ne vidimo kako će sve da izgleda prvo protiv Portugala, a onda sa Farskim Ostrvima. Samo takmičenje nosi težinu i draž, što može iz nas da izvuče još bolju formu – jasna je pivotkinja Tatjana Brnović Raduje se Brnović utakmici pred svojim navijačima. - Za nas je meč sa Portugalom u srijedu i motiv i obaveza više. Radujemo se utakmici i nadam se da će navijači da dođu u što većem broju. Mundijal je za mjesec i po, razmišlja se o rivalima, ali fokus, istakla je Brnović, ne gubi se za ono što ih očekuje tokom sedmice.
- Naš fokus je na utakmicama koje nas čekaju u kvalifikacijama. Ali, u podsvijesti razmišljamo o Svjetskom prvenstvu što je prirodno i normalno. A. MARKOVIĆ
NEĆE FALITI MOTIVA: Tatjana Brnović
Crnogorski bokseri
BSCG
KAZIVANJA
O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE
SAVO JOVANOVIĆ, DIREKTOR FOTOGRAFIJE, PODGORICA
Živkovo i moje poznanstvo je još iz Umjetničke škole u Herceg Novi. Živko je bio na keramičkom odsjeku, a ja sam bio na grupi za enterijer. Tada se zvala unutrašnja arhitektura. Kao filmski snimatelj bio sam u stalnom radnom odnosu u Televiziji Crne Gore i kad je Živko došao dogovorio se sa produkcijom da radi ,,Teatar poezije“. Pitao me: Savo da ja i ti radimo zajedno. Oćeš li? - Kako da neću. Taman da se maknem iz Dnevnika. Taj ,,Teatar poezije’’ je vizuelizovao stvaralaštvo poznatih crnogorskih književnika, a potom sam snimio njegovu dokumentarnu reportažu ,,Žene čekaju’’, o ženama čiji su muževi pomorci. I tako on pođe na brod, po godine ga nema, a one sirote sjede doma. Ako imaju dijete dobro je, podižu ga i čekaju muža.
U prvim dugometr ažnim filmskim projektima Živku nijesu dozvoljavali iz Beograda da iko drugi radi bez njihovi ljudi iz Udruženja, što je po meni i normalno. Taj prvi snimatelj Živorad Milić u filmu ,,Jovana Lukina“ nešto se nije složio u koncepciji kadra, uglavnom se nije slagao sa Živkom. A što se toga tiče Živko ne da nije dobar, nego je za saradnju bio blago božje. Ali ovaj je vjerovatno insistirao, jer je sa drugima autorima radio potpuno drugačije, i dobije otkaz. Ja još radim u Televiziji Crne Gore i pošto me Živko zvao i pitam: Mogu li ja da idem sa Živkom da radim ovaj film ,,Jovana Lukina’’. Moj tadašnji šef produkcije Gojko Kastratović odgovara: Pa, znaš, koliko se ovđe posla ima, ne znam kako ću... - Pa mogu li odit? Ne
Živko Nikolić je u pogledu saradnje bio blago božje
Savo Jovanović: Ja se ne sjećam da je Živko ikad došao da pogleda kameru. Nijedanput nije došao da mi pomjeri kadar, šire, krupnije. Samo mi opiše kadar: Imaćemo sad ovoga glumca, švenk će biti tamo. Tu, ovaj nam je bitan. Kraj kadra krupnije. Ne super krupno. I svako veče nas dvojica u bifeu pogledamo sljedeće scene koje imamo. I tako je do kraja filma bilo
bogomi, sada! I tada snimatelj Veljko Otašević koji je radio u TV isključivo sa malom kamerom ,,Pajar Bolex“ pođe u ekipu. Kad su došli u Poviju, na mjesto snimanja, Veljko nije ni znao kako izgleda kamera 35 mm, a kamoli da je radio. Poslije nekog vremena dobijem saglasnost, zovem Živka u hotel i kažem: Konačno me puštio. - Dolazi mi sa čim hoćeš, pa makar i pješke. Dolazim. I tako ti ja dođem i krenem prvi dan na snimanje sa ekipom. Ja sebe uhva-
tim, kad sam sa kamerom, ruka mi drhti na prve kadrove. Pokušam da se sredim, ali trema. Ogromna trema. Jedino sam znao iz ekipe far majstora i nikoga više. Svi su bili iz ,,Avala filma“. Cijela ekipa bili su vrlo pošteni momci i oni su mene primili kao da smo zajedno radili 150 filmova. I tako sam počeo i završeno je snimanje. Za projekat ,,Smrt gospodina Goluže“ opet me zvao. „Savo bi li mogao, ja treba da dosnimim, fali mi materijala“. U
U prvim dugometražnim filmskim projektima Živku nijesu dozvoljavali iz Beograda da iko drugi radi bez njihovi ljudi iz Udruženja. Taj prvi snimatelj Živorad Milić u filmu ,,Jovana Lukina“ nešto se nije složio u koncepciji kadra, uglavnom se nije slagao sa Živkom. Vjerovatno je insistirao i dobio je otkaz
tom filmu direktor fotografije je bio Stanislav - Stane Somolani . On je bio profesor kamere u Češkoj i nije mogao da naknadno dođe. - Kako da neću. Snimili smo scene skakanja sa mosta u Mostaru. Kad je Stane Somolani vidio taj materijal poklonio mi je žubrovku, njihovu rakiju koja miriše na bor. Pošto je on tada često dolazio u Jugoslaviju nađemo se u poznatom restoranu Udruženja književnika. Tu smo sa Živkom ručali i on je sve platio. Za ,,Čudo neviđeno“ isto je Živko tražio da ja radim. Stanislav Somolani je bio direktor fotografije, a ja sam bio kao drugi snimatelj i to sam radio sa malom kamerom. Završi se snimanje, ali Živko
Donosimo dio iz knjige Momira Matovića „Dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFILM Montenegro“. Djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja Vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije
naknadno treba da snimi onu borbu svatova Bi li mogao...Oću! A sad ja već iskusan. Kad se završilo, materijal pogledali - opet Stane meni bocu.
Ja se ne sjećam da je ikad, ikad, ikad ... jedino nekako nevezano došao da pogleda kameru. Nijedanput nije došao da mi pomjeri kadar, šire, krupnije... ili bilo kako. Samo mi opiše kadar: Imaćemo
sad ovoga glumca, švenk će biti tamo. Tu, ovaj nam je bitan... Kraj kadra krupnije. Ne super krupno... I svako veče nas dvojica u bifeu pogledamo sljedeće scene koje imamo. Sve prečišćavamo što ćemo sjutra da snimamo. I tako je do kraja filma bilo. Vazda mi je govorio: Savo, što misliš ti, a kako ti to izgleda?.Ja mislim a ti viđi, ti si gazda. Sa njim je tako bilo lako raditi, jer objasni sve detalje, kako ćemo, što ćemo... Atmosfera, štimung. Radio sam jedan kratki film ,,Držite se za držače“ autora Vlada Perovića u Beogradu. Pošto uveče nijesam imao što da radim šetao sam štraftom kad ugledah Živadina, tako sam ga zvao. Sagao se, ide sam... Viknuh: Alo, Povija! On me pogleda. - A Savo, okle si, što radiš! On je tada nešto čudan bio. Ja iz čistog revolta na sahranu u Nikšić nijesam išao, jer ljudi koji su o njemu pričali hvalopojke, dizali ga na nebo kad je ovđe bio, a iza leđa izmišljali priče da se ne može nešto sa njim? (Nastavlja se)
Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj
Savo Jovanović
Savina Geršak i Dragan Nikolić u filmu Čudo neviđeno (1984)
Stanislav Somolani
Živko Nikolić
12.
Utorak, 14. oktobar 2025.
Iv.br.622/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Castellana Co”, sa sjedištem na adresi Tuzi bb, koga zastupa punomoćnik Dražen Milačić, advokat iz Podgorica, ul. 13 Jula/3, protiv izvršnog dužnika “JUGOMONT” DOO Berane, sa sjedištem na adresi UL. 29. Novembra br 22, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.10.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “JUGOMONT” DOO Berane, sa zadnje poznatom adresom, ul. 29. Novembra br. 22, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.622/25 od 09.05.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 10.10.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Dana 12. oktobra 2025. u 71. godini umrla je
SENKA Velizara BUKILIĆ rođena KLJAJIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 13. oktobra 2025. godine.
OŽALOŠĆENI
suprug VELIZAR, sin ŽELJKO, ćerke ŽANA i SANDRA, braća DARKO i MIJOMIR-MIJO, sestra VESNA, unučad OGNJEN, MARA, MATEA i NIKŠA, snaha MARIJANA, zet BORIS, zaova MILEVA, đever VOJINVOJO, porodica pokojnog đevera VELIMIRA-VEŠA i mnogobrojna porodica BUKILIĆ i KLJAJIĆ
Најдражи
БОРИС Васов ВУШУРОВИЋ
14.
Posljednji pozdrav dragom kolegi
ZORANU
ROLOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
BOLETU
Nijesi otišao. Samo si se pretvorio u svjetlost koja me miluje svakim jutrom. Tamo gdje vrijeme ne postoji, tamo smo i dalje mi. Plovi mirno kroz vječnost, a ja te pratim pogledom neba. Voli te tvoja LJUBE, zauvijek
Posljednji pozdrav
BOŽIDARU
NENAD BOGDANOVIĆ s porodicom
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV AD „ODRŽAVANJE
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Što napravi, brate moj, PLAČE PORODICA, PLAČU PRIJATELJI, PLAČU KUMOVI, PLAČE CIJELI GRAD, PLAČE KAFANA, PLAČU ŽENE i PLAČEMO I MI. Baka moj dobri, ka brata sam te gledao, svađali se jesmo, ali jedno za drugo uvijek bili tu, tako funkcionišu dva druga što se iz srca vole. Počivaj u miru.
620
618
Posljednji pozdrav
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Otišao si prerano, dušo mora i svjetlosti. Bio si nešto rijetko - spoj snage i dobrote, ljepote koja nije bila samo u licu, već u svakoj riječi, pogledu i djelu. Tvoj neprevaziđeni osmijeh i dobrota unosili su toplinu kao najmirnije more pred svitanje. Počivaj u miru.
MILAN PEJOVIĆ
TVOJ KALE
Samo jedan tragičan trenutak bio je dovoljan da otrgne mog voljenog sina
BOŽA
od života u koji je tek zakoračio od jedne divne mladosti. Kako dalje? Kako bez tebe, kako bez svega onog čime si mi uljepšavao život i činio tako ponosnom?
Suze će zamijeniti osmijeh, bol će ugasiti radost, tuga ispuniti srce, ali ništa ne može izbrisati moju ljubav.
Počivaj u miru, voljeni moj.
Posljednji pozdrav sinu naše koleginice i bratu našeg kolege
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Tvoja dobrota, osmijeh i energija ostaće zauvijek u srcima svih koji su te poznavali.
U ime cjelokupnog kolektiva, izražavamo najdublje saučešće njegovoj porodici, prijateljima i svima koji su ga poznavali i voljeli.
Voljeni naš
BOŽO
Od danas više ništa neće biti isto, bez tvoje vedrine, razdraganosti, bez tvog toplog osmijeha.
Naša srca pune se tugom i bolom koji nikad prestati neće.
Voljećemo te onako kako se voli neko tako poseban i pamtiti po svemu lijepom što si unio u naše živote.
Tvoj brat VUKAŠIN, snaha SRĐANA, bratanične NASTJA, JANA i ENA
BOŽIDAR IVANOVIĆ
Riječi ne mogu iskazati tugu zbog ovog iznenadnog i preranog rastanka. Počivaj u miru, plemenita dušo, a mi ćemo te pamtiti kao iskrenog i dobrog prijatelja.
KOLEKTIV DOO ,,KOMUNALNO KOTOR” KOTOR
Posljednji pozdrav dragom
BOŽIDARU
Teško nam je prihvatiti tvoj prerani odlazak koji nas je duboko pogodio.
MLADEN KUSTUDIĆ sa porodicom
621
Posljednji pozdrav
BANJO PROROKOVIĆ
DANIJEL DUDIĆ sa porodicom 603
Dragi brate, đevere, striko
BOŽO
Vrijeme će prolaziti, ali kako da živimo sa prazninom koju si ostavio za sobom? Nema riječi kojima možemo da opišemo svoju bol.
Uspomene na tebe, tvoj osmijeh, naše trenutke živjeće vječno!
Tvoji: VASILIJE, MIRJANA i MAŠA
Tvoja neutješna MAJKA
Dragi naš Božo,
Posljednji pozdrav
BOŽU
Zauvijek ćemo pamtiti tvoj osmijeh i dobrotu. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
DRAGAN i SENKA PEJAKOVIĆ
14. oktobar 2025.
BOŽO IVANOVIĆ
Naš Bole, otišao si prerano, al tvoj osmijeh, dobrota i tvoja vedrina ostaće zauvijek u našim srcima. Bio si uvijek onaj koji je znao da oraspoloži, da utješi i nasmije čak i kad je bilo najteže. Pamtićemo te po iskrenom osmijehu, toplom srcu i bezbrižnom duhu, koji je unosio svjetlost gdje god da se pojaviš.
Hvala ti za svaki trenutak prijateljstva, za svaku šalu, svaki osmijeh i svaku lijepu uspomenu.
MILOŠ i SARA PEJAKOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom drugu
BOŽU IVANOVIĆU
623
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
BOŽU IVANOVIĆU
Čast mi je bila imati te za druga
Počivaj u miru.
Vječno ću se sjećati lijepih trenutaka provedenih sa tobom, moj druže Boka.
MARKO PERIŠIĆ 598
S velikim bolom se opraštam od tebe. Ostaćeš zauvijek u mom srcu. Počivaj u miru, dragi i iskreni prijatelju.
Tvoj IVAN PEJAKOVIĆ 602
Dragom rođaku i prijatelju
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoj osmijeh, dobrota i vedar duh obasjavali su svaki trenutak proveden sa tobom. Sjećanje na tebe nikada neće izblijediti. Počivaj u miru, dobri naš Roki.
Tvoji SAŠA i NIKOLAJ IVANOVIĆ
BOŽIDAR IVANOVIĆ
Tvoje vedro srce, plemenitost i vedar duh ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Druže moj, počivaj u miru.
LUKA i NADA PERAŠ
BOŽIDAR IVANOVIĆ
Bole, teško je prihvatiti da te više nema. Tvoja vedrina, osmijeh i dobrota zauvijek će ostati u našem sjećanju.
VLADO i ŽELJKA
Posljednji pozdrav našem
BOLETU
Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav BOLETU
MILAN ODALOVIĆ sa porodicom
DUŠKO i SARA DUDIĆ
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav našem BOLETU
Nijemi od bola. Ako je i od Boga, mnogo je… Volimo te, kume!
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Neka te anđeli čuvaju. VLADICA
Posljednji pozdrav
BOKI
Dragi Iooo, kako smo te zvali od djetinjstva, šaljemo ti tužan pozdrav, naš dobri brate, počivaj u miru.
Vole te braća NIKOLA i ĐORĐE ŠEVALJEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu i prijatelju
BOLETU
Počivaj u miru, nek ti je laka crna zemlja, a mi ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pominjati. ĐORĐE ŠEKARIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom
BOLETU
Zauvijek ćemo pamtiti tvoj vedar duh i topao osmijeh. RATKO i ANITA VUJOVIĆ
619
592
DEJAN KELJANOVIĆ sa porodicom 593
604
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Počivaj u miru, Boki familijo. MIŠKO i MIKE
Posljednji pozdrav mom dragom drugu BOLETU
Moj dobri Bole… Tvoj RAKELA 601
NIKOLETA i KATARINA ČAVOR 607
608
596
605
Posljednji pozdrav dragom prijatelju BOŽIDARU
Zauvijek ćeš ostati dio naših najljepših uspomena, naših razgovora, šala i trenutaka koje ne zaboravljamo
Posljednji pozdrav
BOKELI
Prijatelju dobri, ne mogu vjerovati da se ovako pozdravljam sa tobom. Neka ti je laka crna zemlja i da te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MARKO MARKIĆ sa porodicom
610
BOŽIDAR IVANOVIĆ
Prerano si otišao, brate naš, ali osmijeh tvoj i dobrota ostaće s nama zauvijek.
VLADIMIR BOŽOVIĆ i STEFAN BRNOVIĆ
Utorak, 14. oktobar 2025. Oglasi
617
Posljednji pozdrav, dobri moj brato
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Posljednji pozdrav
BOŽIDARU IVANOVIĆU
ILIJA VUJOVIĆ sa porodicom
Tužno sjećanje
LUKA Milov MIHAJLOVIĆ
Tužno sjećanje
MIŠKO
627
Vječno ćeš živjeti u mom srcu, jer u njemu nema mjesta za zaborav.
Tetka BEKA
Četiri godine bez tebe
Četiri godine bez tebe, sine, duša trpi, a srce kameni, bol pokazuje da mu vrijeme ništa ne može. Boli tvoja mladost i život koji je mogao da traje, a ugasio se. Bio si moja snaga i radost, a sad si rana neprebolna.
Tvoja MAJKA
MILE
Bol i tuga se ne pišu, već se nose u srcu i duši. Brate moj, nedostaješ.
Sestra MILENA sa porodicom
625
MILE
Jedini moj, nema riječi u koje može da stane bol, tuga, praznina koja je ostala tvojim odlaskom. Sjećanja na zajedničke trenutke završe gorkom suzom u oku. Nedostaješ sve više, brate moj.
Sestra IVANA sa porodicom
LJUBICA ĐURIČIN 14. 10. 2018–14. 10. 2025.
Snagom svoje dobrote i ljubavi živiš i dalje u svima koje si voljela i koji te vole.
NAJMILIJI
Četiri godine bez tebe
Vrijeme koje prolazi nije umanjilo bol za tobom, voljeni brate. Ne dam godinama da izbrišu ono naše, sve to čuvam u srcu, a duša me boli, ne prolazi i nikad proći neće Mile moj. Nedostaješ za sve što je bilo, za sve što će doći.
Sestra ANA sa porodicom
15 je godina od smrti naše drage
MAJE Igorove KOSTIĆ
rođ. DABANOVIĆ
Majo, vrijeme ne liječi rane, samo je svjedok bola
624
Tvoji IGOR, FILIP, DARA, SVETLANA i DIJANA sa porodicama
584
Dana 14. oktobra 2025. godine navršava se godina dana od kada nije sa nama naš
MIRKO dr Marka POPOVIĆ
Ostaćeš uvijek u našem sjećanju.
Supruga LALA, ćerka JELENA, sin VLADIMIR i unuke ANJA i MIJA
Dvadeset godina od kada nije sa nama
dr VOJO ŠARANOVIĆ
Bio si i ostao naš ponos i uzor. Hvala ti na svemu! Tvoji: NADA, ACO i SINIŠA sa porodicama
582
Najdraža
Tvoji
MIŠKO
Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve
Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
Nagradna igra
TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM
2 x PEĆ ALFA 70 FAVORIT
10x5m DRVA
PRAVILA NAGRADNE IGRE
sakupi 5 kupona i osvoji nagradu
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao
i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h.
Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) biće izvučena 16. 10. 2025. godine, u 13h; - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Komisija će oba izvlačenja izvršiti od svih do tada prispjelih kupona, i na licu mjesta provjeriti i konstatovati ispravnost izvučenih kupona, i proglasiti dobitnike.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Konferencija EU Montenegro Investment Conference - Smart Growth, Green Future pokazuje da Crna Gora ulazi u novu fazu razvoja, fazu pametnog rasta i održivih investicija i pravi završni korak u pristupanju Uniji. Želimo da Crna Gora bude prepoznata kao sigurno i moderno mjesto za ulaganja koja stvaraju novu vrijednost za građane i region
MILOJKO SPAJIĆ
Predsjednik Vlade Crne Gore
Crna Gora ima sve što je potrebno za pametan rast: stabilnost, otvorenu ekonomiju i ljude sa idejama. Na konferenciji EU Montenegro Investment Conference - Smart Growth, Green Future, pokazaćemo da gradimo ambijent koji ohrabruje ulaganja i inovacije. Naš cilj su jasna pravila, brže procedure i podsticaji za one koji stvaraju vrijednost. Vjerujemo u partnerstvo države i investitora jer to je jedini put da zajedno možemo graditi održivu i uspješnu budućnost
NOVICA VUKOVIĆ
Ministar finansija
Pametan rast i zelena budućnost počinju konkretnim djelima: novim putevima, modernom infrastrukturom i ulaganjima koja mijenjaju živote ljudi. Konferencija EU Montenegro Investment ConferenceSmart Growth, Green Future biće prilika da povežemo ideje, investitore i projekte. Naš cilj je da svaka investicija donese nova radna mjesta, bolju povezanost i kvalitetniji život. Crna Gora je spremna da gradi održivo, odgovorno i hrabro - moramo misliti na generacije koje dolaze
MAJDA ADŽOVIĆ
Ministarka javnih radova
Investicije su ključni stub našeg evropskog puta. Zato je konferencija EU Montenegro Investment Conference - Smart Growth, Green Future važan trenutak da pokažemo da Crna Gora živi evropske vrijednosti –transparentnost, održivost i inovaciju. Dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule Von der Leyen potvrđuje da smo pouzdan partner i da Evropa prepoznaje naš potencijal. Pametan rast i zelena budućnost - to je evropska Crna Gora koju gradimo
MAIDA GORČEVIĆ
Ministarka evropskih poslova
Ova konferencija i sam projekat direktno su povezani sa EU Green Dealom i procesom pristupanja Evropskoj uniji. Crna Gora pokazuje da može istovremeno da čuva prirodu, privlači ozbiljne investitore i otvara nova radna mjesta
MIRJANA KOJIĆ
v.d. direktorica Agencije za investicije Crne Gore
