Subota, 11. oktobar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21492 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
NOVA ISTRAGA SDT: Uhapšen vlasnik kompanije „Master inženjering“ i „ničije kuće“ na Gorici Ivanoviću zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je prao novac
Informacija Ministarstva energetike i rudarstva o analizi poslovanja državnih energetskih preduzeća od 2019. do 2024. godine
Za pet godina broj zaposlenih
Na skupštinskom odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport ponuđeni zakon o visokom obrazovanja dobio jednoglasnu podršku
Danilović zaprijetio
tužbom, u Ministarstvu ne vide problem
Crnogorski karikaturista Darko Drljević nagrađen u Lisabonu na najvećem svjetskom festivalu ,,Wolrd press cartoons“ U svijetu lažnih vijesti i ratova, karikatura još govori
Povećanje broja zaposlenih naročito je došlo do izražaja u privrednim društvima osnovanim u posljednjih nekoliko godina, koja su i najveći gubitaši u grupi EPCG, te nepovoljno utiču na njeno poslovanje. To su EPCG Solar-gradnja i EPCG Željezara, navodi se u informaciji
Nagradna igra
Advokat Miloš Vukčević o izboru kandidata za upražnjena mjesta u instituciji koja štiti prava zagarantovana Ustavom Izbor sudija Ustavnog
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka
Subota, 11. oktobar 2025.
Kod nekadašnjeg logora u Morinju, u organizaciji Udruženja boraca ratova i Miholjskog zbora, održan protest kojim se zahtijeva uklanjanje spomen-ploče sa tog objekta
Najavljena okupljanja i ispred Vlade i Skupštine
Učesnicima protesta obratio se i nekadašnji pukovnik JNA Radomir Goranović, koji je bio isljednik u logoru Morinj. On je kazao da lažu svi koji kažu da se u logoru Morinj desio ratni zločin. Jova Kapičića je nazvao banditom, a ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću je poručio „sram te bilo“
KOTOR - Predsjednik
Miholjskog zbora Zdravko Nišavić pozvao je juče ministra odbrane Dragana Krapovića da naredi otvaranje kapija vojnog logora u Morinju, pred inspekcijskim službama kako bi se rješenje Ministarstva kulture konačno sprovelo u djelo i spomen-ploča uklonila.
- Jer pamtimo njegove riječi da nema ništa protiv toga da se ova tabla ukloni. Neka prestanu sa fingiranjem građana, javnosti i prebacivanjem odgovornosti sa jednih na druge - kazao je Nišavić na protestu koji je, ispred vojnog objekta u Morinju, organizovalo Udruženje boraca ratova i Miholjski zbor. Nišavić je kazao da im ne sme-
ta pojava hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana jer, kako je naveo, razumiju da on radi u korist svoje države. - Nama smetaju političari koji pored naših glasova i datog im povjerenja rade u tuđem interesu. Iz tog razloga u dogovoru smo sa drugim organizacijama o formiranju pravnog tima koji će evidentirati kršenje zakona ministara u trajanju njihovih mandata. Kako je politička funkcija vremenski ograničena, svi koji su prekršili Ustav i zakone moraće krivično odgovarati pred licem pravde u budućnosti - kazao je Nišavić. Na protestu koji je trajao sat i po, prisustvovalo je oko stotinu građana iz Kotora, Herceg Novog, Tivta, kao i iz Podgorice i Nikšića koji su došli organizovano autobusom. Protestu su prisustvovali i lideri
DNP-a Milan Knežević, Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković i sveštenik Mijajlo Backović. Podršku protestu pružio je potpredsjednik opštine Kotor Siniša Kovačević, koji se pismom obratio učesnicima protesta. Podršku protestu pružili su i predsjednici Udruženja boraca Ra-
Backović: Moraju nas da slušaju, jer smo im mi posao dali
Sveštenik Mijajlo Backović je kazao da „nikakva agresija na ploči laži nije mogla da se desi, jer Hrvatska u tom trenutku nije bila međunarodno priznata i jedina zvanična i regularna vojska koja je u tom trenutku postojala bila JNA, koju su oni koji su ovu ploču
postavili i njihova politika poslali 1991. godine da brane Jugoslovensku teritoriju i tu u Hrvatskoj“.
- Ta politika koja traje 80 godina, obezbožena politika dovela je i nas danas u Morinj. Dovela nas je zato što politika koja počiva na 80 godina laži ne može
istinu da kaže, a da ne bi i ova ploča za deset godina postala istina kao svaka njihova istina mi smo se danas ovdje okupili da kažemo da je svako slovo na ovoj ploči čista laž i izmišljotina - kazao je Backović.
Poručio je kako neće prozi-
dan Nikolić i Savjeta NVO Boka Kotorska Mašan Ercegović, predstavnik Srpskog nacionalnog savjeta Dragan Alorić, kao i nekadašnji pukovnik JNA Radomir Goranović, koji je bio isljednik u logoru Morinj. Protest je protekao mirno, uz pojačanao prisustvo kotorske
vati nikoga, osim „sve one koje smo mi zaposlili 30. avgusta“.
- Poručujem svima onima kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Predsjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo. I da nijesu oni tamo zbog EU, nego zbog vas i nas. Nas moraju da slušaju, jer smo im mi posao dali. Njih prozivamporučio je Backović.
policije i pripadnika Interventne jedinice. Predsjednik Udruženja boraca 1990-ih Radan Nikolić je kazao da spomen- ploču nije podigla Hrvatska, već Vlada Crne Gore, odnosno dio nje. - Umjesto da Vlada Crne Gore brani ono što je po Ustavu i zakonima, danas mi to činimo ovdje. Ovo ne možemo oprostiti, naša borba se nastavlja, pripremamo mnogo ubojitu i jasnu borbu gdje ćemo dokazati da je jedini pravi i javni interes u Crnoj Gori da se ova spomen-ploča ukloni i nestane sa ovog mjesta - poručio je Nikolić i najavio da će se uskoro istim povodom okupiti ispred Vlade i Skupštine Crne Gore.
On je rekao da Skupština ne može sve ovo da posmatra i da ne reaguje, te da je jedan od načina da se umiješa „kontrolno saslušanje premijera, mi-
Resor vanjskih poslova o novoj noti Hrvatske kojom se traži povrat imovine hrvatskoj zajednici u Boki
MVP će preduzeti korake i drugu stranu obavijestiti u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije
PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova je, nakon što je Hrvatska Crnoj Gori poslala diplomatsku notu u kojoj traži da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, saopštilo
da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, prenosi Radio Slobodna Evropa. Iz MVP su podsjetili da se za
ovaj slučaj ranije interesovalo hrvatsko Ministarstvo, kada im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Iz MVP ukazuju i da se taj Za-
nistra vanjskih poslova i tog društva“.
Nikolić je zatim konstatovao da je hrvatski ministar Grlić Radman „toliko zagospodario u Crnoj Gori, da u dijelu Boke, gdje se nalazi hrvatska manjina on praktično komanduje i uređuje katastar“.
- Ovo je luda kuća, ljudi, ima li ovo iđe na svijetu - kazao je Nikolić.
Nekadašnji pukovnik JNA Goranović, kazao je da su se okupili da se pokušaju suprotstaviti banditizmu u Crnoj Gori.
On je između ostalog ustvrdio „da je ovo kraj Crne Gore“. - Meni je samo preostalo da se spakujem i odem kod Erdogana da se poturčim, kao što su časni Crnogrci u svoje vrijeme radili i da se spasim od zla domaćega - kazao je Goranović i kazao da svi lažu koji kažu da se u logoru Morinj desio ratni zločin.
Goranović je tokom svog govora Jova Kapičića nazvao banditom, a ministru Ervinu Ibrahimoviću poručio „sram te bilo“.
- Braćo Srbi i Crnogorci, Bog vas prokleo i Sveti Vasilije Ostroški, ako se ne izmirite, a gamad ne išćerate iz Crne Gore, nama spasa nema - kazao je on na kraju svog govora. Alorić je kazao da oni i njihove sestrinske organizacije samo traže da se postupa po zakonu, dok je Ercegović pozvao da se minutom ćutanja oda pošta nastradalima u Lori. Dajković je kazao da ne želi ni jednu mrlju političku da stavi na ovaj skup.
- Imam molbu za sve vas, da onog dana kada procijenite da je istekao rok za rušenje ove table dozvolite meni da budem prvi koji će tu tablu udariti čekićem da je sruši, jer srpski nje agresorski narod i ako neko treba da ide u zatvor ja ću kao skromni političar male političke snage prvi da pođem. A oni kojima je mjesto ovdje danas iz državnog vrha, a koji se nijesu pojavili, neka ih je sramota jer su stali u isti red sa Ervinom Ibrahimovićem. Mi smo prava Evropa i mi ćemo se boriti za srpski narod – zaključio je Dajković. I. KOMNENIĆ
kon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Ministarstvo navodi i da je u dosadašnjoj komunikaciji i pregovorima sa hrvatskom stranom pokazalo konstruktivan i otvoren pristup rješavanju svih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje. - Uključujući i ona koja se odnose na hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, vodeći pri tome jednako računa da budu ostvarena njihova ustavna prava i zaštićen državni interes – saopštili su iz MVP. R. P.
Sveštenik Mijajlo Backović (prvi zdesna) na protestu u Morinju
Ministarstvo vanjskih poslova
Subota, 11. oktobar 2025.
PODGORICA – I dalje se postupak izbora sudija Ustavnog suda vodi kroz političke dogovore, a ne kroz meritornu raspravu o kvalifikacijama kandidata. Uopšte nema obrazloženja zašto se pojedini kandidati prihvataju, a drugi odbijaju, dok javnost nema uvid u kriterijume bodovanja, niti u profesionalne reference kandidata. A Venecijanska komisija je u svojim preporukama na sve to ukazala i precizirala kako bi taj postupak trebalo da teče.
Sve ovo je, u razgovoru za Pobjedu, istakao advokat i profesor Miloš Vukčević povodom određivanja dvoje kandidata za pozicije u instituciji čija je uloga da štiti Ustavom zagarantovana prava.
KANDIDATI
Ustavni odbor u utorak je donio odluku da Skupštini Crne Gore predloži Mirjanu Radović i Jovana Jovanovića za sudije Ustavnog suda. U glasanju za izbor dvoje kandida koji su predloženi Skupštini nijesu učestvovali predstavnici opozicije „jer ih vlast nije zvala na dijalog“. Predloženim kandidatima nijesu bili zadovoljni ni u Bošnjačkoj stranci, čiji je poslanik Admir Adrović na sjednici Ustavnog odbora iznio zahtjev te partije da „barem jedan sudija Ustavnog suda bude iz bošnjačke zajednice“.
KRIZA
Izbor novih sudija Ustavnog suda je tema koja skoro godinu „uzburkava strasti“ u parlamentu, ali i van njega. Posljednji put se o novim članovima ove institucije glasalo 2023. godine, kada su dvotrećinsku podršku u plenumu dobili troje od tada nedostajućih četvoro sudija. Tokom prošle godine, prvo je sa 66 godina penzionisan Milorad Gogić, i to po Zakonu o radu. No, pred kraj iste godine, Ustavni odbor, a zatim i parlament na čijem je čelu Andrija Mandić, i zakon i Ustav su „uzeli u svoje ruke“, te odlučili da sutkinja Dragana Đuranović sa 65 godina više ne može obavljati svoju dužnost, u skladu sa
Advokat Miloš Vukčević o izboru kandidata za upražnjena mjesta u instituciji koja štiti prava zagarantovana Ustavom
Izbor sudija Ustavnog suda ponovo se svodi na brutalnu političku trgovinu
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. To je bio okidač za višemjesečnu političku krizu tokom koje su predstavnici opozicije blokirali rad parlamenta, insistirajući da je na djelu „ustavni puč“. Kriza je okončana posredovanjem Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u dogovoru lidera Pokreta Evropa sad i premijera Milojka Spajića, koji je u ime vladajuće većine potpisao sporazum sa trojicom predsjednika opozicionih partija i to Danijelom Živkovićem (DPS), Damirom Šehovićem (SD) i Adrijanom Vuksanovićem (HGI). Njime je predviđeno da odluka Ustavnog odbora i Skupštine bude proslijeđena ekspertskom tijelu Savjeta Evrope za ustavna pitanja Venecijanskoj komisiji, kako bi se ona izjasnila o pravnoj valjanosti. Odgovor je stigao sredinom juna, sa više ključnih poruka: niti je vlast radila zakonito kada je penzionisala Đura-
nović, niti je opozicija imala pravno uporište u protestnom blokiranju parlamenta. Zaključeno je da predstavnici obje strane moraju formirati zajednički tim koji će odlučivati o daljim koracima u slučaju nelegalnog penzionisanja, ali i da već započet izbor budućih sudija Ustavnog suda bude ponovo pokrenut. No, naredna tri mjeseca niti se opozicija interesovala za realizaciju preporuka Venecijanske komisije, niti je vlast zaustavila proceduru izbora novih sudija Ustavnog suda, što je, očekivano, rezultiralo novim sukobom, ali značajno slabijeg intenziteta.
FINGIRANJE
Nakon najave da će predsjednica EK Ursula fon der Lajen u utorak boraviti u Crnoj Gori kako bi otvorila konferenciju „Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, odmah je okončana ranije započeta procedura za nove sudi-
Zahtjev BS je ilustracija političke trgovine
Zahtjev da bar jedan od predloženih kandidata bude pripadnik bošnjaškog nacionalnog korpusa, a kojim je Bošnjačka stranka uslovila svoju podršku izboru sudija, advokat Miloš Vukčević smatra ilustracijom za političku trgovinu.
- Izbor sudija ne može počivati na takvim osnovama. Dakle, ne možemo vršiti izbor sudija Ustavnog suda prema etničkoj zastupljenosti, nego isključivo na osnovu profesionalne kompetencije i lične nezavisnosti kandidata. Zato taj njihov zahtjev odslikava ono što je manje-više poznato u Crnoj Gori, a to je da svaka politička partija želi svog predstavnika u Ustavnom sudu – kazao je Vukčević, te dodao da albanska manjina već ima svog predstavnika.
Ovdje nije ključno samo popuniti institucije, već te institucije, u ovom slučaju Ustavni sud, treba nadalje da rade nezavisno, profesionalno i bez uticaja, istakao je sagovornik Pobjede sud, treba nadalje da
je Ustavnog suda, te izabrana dva kandidata za koje je glasala vladajuća većina. Opozicija se nakon toga „sjetila“ svih prethodnih koraka sporazuma i preporuka Venecijanske komisije koji nijesu ispunjeni.
Pa, ipak, sasvim je jasno da ovaj izbor predstavlja svojevrsno „fingiranje“ nastavka evropskih integracija koje je prijeko potrebno Crnoj Gori u trenutku kada najviši zvaničnici EU stižu u našu zemlju. S time je saglasan i sagovornik Pobjede. - Čim je ovakav način na koji se sada vrši izbor sudija, preko noći, brzo i netransparentno, to ukazuje da je riječ o simulaciji reformskih procesa u susret dolasku predsjednice EK Fon der Lajen. Na ovaj način se želi poslati politička slika da su institucije stabilne i da Skupština radi svoj posao – ukazuje Vukčević. Dalje je istakao kako političke elite, preciznije parlamentarna većina, pristupa izboru sudija tek sada, „iako je to mogla davno da učini uz jedan mnogo transparentniji proces“.
- Ovdje nije samo ključno popuniti institucije, već te institucije, u ovom slučaju Ustavni sud, treba nadalje da rade nezavisno, profesionalno i bez političkih uticaja – dodao je on.
No, ostao je problem procedura i predlaganja, te izbora kandidata za sudije Ustavnog odbora, jer one nijesu bile u skladu sa sugestijama dobijenih od stručnog tijela Savjeta Evrope. - Venecijanska komisija je u svojim preporukama u junu ove godine bila više nego jasna. Ona je precizirala da proces izbora sudija Ustavnog suda mora biti transparentan, zasnovan na jasnim i objektivnim kriterijumima i da mora biti oslobođen političke trgovine i partijskih kompromisa. Sada se upravo radi sve suprotno tim preporukama. Vrši se brzi izbor, bez jasnih i objektivnih kriterijuma i sve se svodi na političku trgovinu, gdje se pošto-poto žele ostvariti politički interesi i izabrati kandidati koji odgovaraju pojedinim političkim partijama – dodao je naš sagovornik.
To nijesu jedine manjkavosti procesa, iako bi se mogle nazvati ključnim. Vukčević zato precizira što je još „otišlo u pogrešnom pravcu“. - I dalje se postupak izbora vodi kroz političke dogovore, a ne kroz meritornu raspravu o kvalifikacijama kandidata. Uopšte nema obrazloženja zašto se pojedini kandidati prihvataju, a drugi odbijaju. I javnost uopšte nema uvid u kriterijume bodovanja, niti u profesionalne reference kandidata. A Venecijanska komisija je u svojim preporukama na sve to ukazala i precizirala kako bi taj postupak trebalo da teče. I dalje imamo jednu brutalnu političku trgovinu kada je riječ o izboru sudije Ustavnog suda – ukazao je on.
(NE)STRANAČKI
Svakako, treba istaći i pozitivne stvari, poput konstatacije Akcije za ljudska prava da dvoje kandidovanih, navodno, nijesu bili članovi stranke. - Ustav zabranjuje da sve sudije, pa i sudije Ustavnog suda, budu članovi političkih partija. Dakle, ako možemo reći da je nešto pozitivno, onda je pozitivan izbor sudija u smislu da bi mogli da imamo funkcionalan Ustavni sud. Jer, u slučaju izbora ovo dvoje sudija, u sudu će ih onda biti petoro od potrebnih sedmoro. Bolje i to, nego da Ustavni sud bude u blokadi. Ali, to ne znači da je dobro ovakvo rješenje, niti je dobar ovakav način na koji su kandidati izabrani, jer nije transparentan u skladu sa Ustavom i u skladu sa preporukama Venecijanske komisije – zaključio je Vukčević. Kristina JERKOV
Potpredsjednik DPS-a izvinio se zbog načina na koji je komunicirao sa pritvorenim biznismenom Aleksandrom Mijajlovićem
PODGORICA – Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković izvinio se juče, na sjednici Odbora za evropske integracije kojim predsjedava, zbog načina na koji je komunicirao sa nedavno pritvorenim biznismenom Aleksandrom Mijajlovićem.
- Koristim priliku da se ljudima koje predstavljam u ovom institucionalnom kapacite-
tu izvinim zbog onoga što ste imali priliku da pročitate u medijima. Ne mogu potvrditi autentičnost tih poruka, ali mogu zamisliti da sam u tom periodu mogao upotrijebiti neprimjeren jezik – rekao je Vuković. Članovima Odbora za evropske integracije se takođe zahvalio na, kako je rekao, jako korektnom odnosu i tonu. - Nije to lako. Hvala vam na ko-
rektnom odnosu koji ste iskazali prema predsjedniku Odbora za evropske integracije. To je moglo biti i drugačije –rekao je Vuković. Njegov stranački kolega Mihailo Anđušić je od ombudsmana Siniše Bjekovića i ministra pravde Bojana Božovića, koji su prisustvovali zasijedanju, zahtijevao komentar na nedavno saopštenje Udruženja pravnika u kome je kon-
statovano da državni organi krše osnovna prava građana, hapse mimere, protivpravno oduzimaju mobilne telefone i laptopove, te da u medijima osviću privatne prepiske sa političarima. Odgovarajući na to, ministar Božović je kazao kako je bio iznenađen tim saopštenjem, ali da ni on ni resor kojim rukovodi nijesu željeli da daju bilo kakav komentar na to, jer
bi to predstavljalo institucionalno miješanje. Na sjednici Odbora razmatrani su Akcioni planovi za ispunjavanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, a ministar pravde je tom prilikom upozorio da, ukoliko ne budu realizovane aktivnosti iz tih planova, neće biti ni zatvaranja poglavlja sa EU. Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova
Biljana Papović je u tom kontekstu naglasila važnost izbora sudskog i tužilačkog savjeta, sudija Ustavnog suda, Savjeta Agencije za audiovizuelne i medijske usluge, kao i izmjena Ustava koje se odnose na izbor članova Sudskog savjeta. Ombudsman Bjeković ukazao je na potrebu jačanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda iz, kako je naveo, statusa B u status A. Đ. Ć.
Informacija Ministarstva energetike i rudarstva o analizi poslovanja državnih energetskih preduzeća za
Za pet godina broj zaposlenih kćerkama kompanijama
PODGORICA - Broj zaposlenih u grupi Elektroprivrede (EPCG), odnosno u matičnoj majci kompaniji EPCG i njenim kćerkama kompanijama je za pet godina, u periodu od 2019. do 2024. godine, uvećan za 1.491, navodi se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva o analizi poslovanja energetskih subjekata u većinskom vlasništvu države za period od 2019. do 2024. godine, koju je Vlada usvojila u četvrtak. Analiza pokazuje da je u 2019. godini u kompanijama iz grupe EPCG bilo 3.189 zaposlenih, da bi ih lani bilo 4.680. Analiza ukazuje na pogoršanje finansijskih performansi na nivou sektora, mjereno padom profitabilnosti i likvidnosti u prošloj godini.
- Povećanje broja zaposlenih je naročito došlo do izražaja u privrednim društvima osnovanim u posljednjih nekoliko godina, koja su i najveći gubitaši u grupi EPCG, te nepovoljno utiču na poslovanje grupe.
To su EPCG Solar-Gradnja Nikšić i EPCG Željezara Nikšić. Nakon nekoliko godina snažnog povećanja broja zaposlenih u CEDIS-u i Rudniku uglja, u prošloj godini je došlo do stabilizacije broja zaposlenih u CEDIS-u, i čak smanjenja broja zaposlenih u nekoliko drugih društava - kaže se u informaciji vladinog resora na čijem čelu je Admir Šahmanović
Dodaje se da je broj zaposlenih smanjen u EPCG matičnom društvu, Rudniku uglja i Zeta Energy u 2024. godini. - Iz navedenog se zaključuje da je značajan uticaj na povećanje broja zaposlenih, odnosno povećanja troškova zarada u grupi EPCG u 2024. godini bila EPCG Solar gradnja budući da je rast broja zaposlenih bio čak 124. Navedeno nije u skladu sa v eoma nepovoljnom finansijskom situacijom ovog preduzeća, čije poslovanje negativno utiče na ukupne performanse grupe Elektroprivrede - piše u dokumentu Ministarstva energetike i rudarstva.
Nadzor
Predmetna analiza obuhvata deset preduzeća u većinskom vlasništvu države Crne Gore koja su registrovana i posluju na teritoriji Crne Gore, a nad kojima Ministarstvo energetike i ru -
Povećanje broja zaposlenih naročito je došlo do izražaja u privrednim društvima osnovanim u posljednjih nekoliko godina, koja su i najveći gubitaši u grupi EPCG, te nepovoljno utiču na poslovanje grupe. To su EPCG Solar-Gradnja Nikšić i EPCG Željezara Nikšić, navodi se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva
darstva vrši upravni nadzor. Tu spadaju Elektroprivreda i sa njom povezana povezana pravna lica (kćerke kompanije) čiji je EPCG većinski vlasnik: Rudnik uglja Pljevlja (RUP), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Zeta Energy Danilovgrad, EPCG Solar gradnja i EPCG Željezara. Ostala četiri preduzeća koja su predmet ove analize su Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Berza električne energije (BELEN), Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) i Montenegro bonus Cetinje. Analiza pokazuje da je ukupan neto rezultat poslovanja tih deset državnih energetskih subjekata u Crnoj Gori u prošloj godini bio pozitivan, ali su finansijske performanse pogoršane u odnosu na 2023. - Finansijski rizici poslovanja na nivou deset analiziranih energetskih subjekata su umjereni. Ukupna vrijednost njihove imovine u 2024. bila je blizu dvije milijarde eura i činila je 25 odsto BDP-a i
Kretanje zaposlenosti na nivou grupe Elektroprivrede
oko 50 odsto vrijednosti imovine svih nefinansijskih privrednih društava u većinskom vlasništvu države. Uspješnost poslovanja sektora dominantno je uslovljena rezultatima poslovanja Grupe Elektroprivrede sa ukupnom imovinom od 1,6 milijardi eura u
2024. godini. Prema konsolidovanom finansijskom izvještaju EPCG za 2024. godinu, grupa Elektroprivrede je ostvarila neto dobit od 12 miliona eura, dominantno zahvaljući neto dobiti matične kompanije EPCG, neto dobiti Rudnika uglja i Zeta Ener-
Analiza pokazuje da je ukupan neto rezultat poslovanja tih deset državnih energetskih subjekata u Crnoj Gori u prošloj godini bio pozitivan, ali su finansijske performanse pogoršane u odnosu na 2023. Finansijski rizici poslovanja na nivou deset analiziranih energetskih subjekata su umjereni. Ukupna vrijednost njihove imovine u 2024. bila je blizu dvije milijarde eura i činila je 25 odsto BDP-a i oko 50 odsto vrijednosti imovine svih nefinansijskih privrednih društava u većinskom vlasništvu države
gy – navodi se u dokumentu. Dodaje se da je poslovni rezultat matičnog društva EPCG dominantno zavisi od hidrološke situacije, potrošnje distributivnih potrošača, cijena po kojima se energija kupuje i prodaje, kao i ostalih opterećenja.
- Samim tim i ostvarena neto dobit grupe EPCG, bilježi pad od 84 odsto u odnosu na 2023. godinu. Navedene hidrološke prilike i negativan efekat cijena je dominantno doveo do pada profitabilnosti grupe u 2024., a što potvrđuju i smanjene stope prinosa ili povrata na kapital (ROE) i imovinu (ROA). Dakle, okolnosti u 2024. godini su bile izuzetno nepovoljne, ali bez obzira na navedeno matična kompanija i ključne kompanije iz sektora su poslovale pozitivno - piše u vladinoj informaciji.
PogoršaNje
ProfitabilNosti
Generalno, kao se navodi, došlo je do pogoršanja profitabilnosti EPCG kao matičnog društva.
- Poslovanje CEDIS-a je bilo pozitivno, a negativno je poslovala EPCG-Željezara. Iako je EPCG Solar gradnja ušla u zonu pozitivnog poslovanja, ukupni rezultati tog preduzeća ukazuju na veoma visok finansijski rizik njegovog poslovanja po matičnu kompaniju EPCG. Negativni efekti izazovne 2024. godine su se odrazili i na pogoršanje likvidnosti i solventnosti na nivou EPCG grupe.
- Zaključak je da su generalno uzroci pogoršanja rezultata poslovanja nepovoljna hidrologija, fluktuacija cijena na energetskim tržištima, smanjenje prihoda od izvoza električne energije, izuzetno niska cijena energije ka distributivnim potrošačima, visoki troškovi po osnovu emisije CO₂, remont Termoelektrane, regulisana cijena energije – ističe se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva. U dokumentu je navedeno da je na smanjenje ukupne profitabilnosti ovih deset preduzeća u 2024. godini, pored grupe Elektroprivrede uticao je i pad dobiti CGES -a, kao najvećeg energetskog subjekta izvan grupe Elektroprivrede. - CGES je u prošloj godini ostvario neto dobit od 24,8 miliona eura. Ostvareni rezultat je manji u odnosu na 2023. godinu za 30,5 odsto, ali za 39 odsto veći u odnosu na prosječan godišnji rezultat ostvaren u prethodnom petogodišnjem periodu. Do pada neto dobiti u odnosu na 2023. godinu, koja je po pitanju neto dobiti bila rekordna od osnivanja CGES-a, došlo je usljed smanjenja prihoda od dodjele prekograničnih kapaciteta i neznatnog povećanja rashoda iz poslovanja - kaže se u dokumentu i dodaje da je likvidnost EPCG neznatno smanjena, ali je ipak zadovoljavajuća, dok je solventnost poboljšana. - Ostale tri analizirane energetske kompanije su takođe ostvarile pozitivan neto rezultat.
zaposlenih u EPCG i njenim
uvećan za hiljadu i po
- Berza električne energije je ostvarila neto dobit od 376.608 eura u 2024. ili 84 odsto više u odnosu na 2023. COTEE je ostvario neto dobit od 11.216 eura ili povećanje od 66,9 odsto, dok je Montenegro bonus ostvario neto dobit od 109.420 eura ili 44,7 odsto manje nego u 2023. godini – precizira se u vladinom dokumentu.
Troškovi poslovanja
na hidrologija, fluktuacija cijena na energetskim tržištima, koje su smanjile prihode od izvoza električne energije, itd. S druge strane, povećani su operativni rashodi zbog većih operativnih troškova, poreza i doprinosa, iako su troškovi zarada smanjeni - ističe se u dokumentu i dodaje da je likvidnost kompanije EPCG od 2020. godine u kontinuiranom padu.
slučaja, karakterističan je isti trend pada likvidnosti društva - piše u vladinom dokumentu. Navodi se da analiza solventnosti pokazuje rastuću zaduženost i finansijski leveridž EPCG.
od 2019. godine - piše u dokumentu Ministarstva energetike i rudarstva.
ZaduženosT
Dodaje se i da zaduženost i finansijski leveridž grupe EPCG su povećani, usljed bržeg povećanja ukupnih obaveza od rasta imovine i kapitala.
- Obaveze grupe EPCG su u prošloj godini rasle brže od imovine i kapitala. Ovo ukazuje na i dalje nizak, ali rastući rizik (ne)solventnosti u odnosu na prethodni period - kaže se u informaciji. Navedeno je i da je profitabilnost kompanije EPCG znat-
no pogoršana u prošloj godini. EPCG je imala neto dobiti od 10,2 miliona eura, što je 80 odsto manje nego u 2023. godini. Izvršni direktor EPCG je Ivan Bulatović, dok je na čelu borda Milutin Đukanović. - Posljedično, stopa povrata na imovinu (ROA) je 2024. godine smanjena na 0,8 odsto sa četiri odsto u 2023. godini. Takođe, smanjena je i stopa povrata/prinosa na kapital, koja je iznosila jedan odsto u 2024. godini, u odnosu na pet odsto u 2023. godini. Navedeno ukazuje na umjerene rizike profitabilnosti EPCG. Uzroci smanjenja dobiti su nepovolj-
- To potvrđuju koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti, koji ukazuju da ima sve manje prostora da se iz tekuće imovine pokriju povećane kratkoročne obaveze EPCG, što utiče na povećanje rizika likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti EPCG je, shodno metodologiji MMF-a, smanjen sa 3,55 u 2020. na 1,5 u 2024. godini. Konkretnije, smanjenje potraživanja prema kupcima je uticalo na smanjenje ukupne tekuće imovine u 2024. godini u odnosu na prethodni period. Koeficijent ubrzane likvidnosti u 2024. je bio 1,4. Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja menadžmenta EPCG za 2024. godinu, koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti su nešto povoljniji. Ipak, u oba
- Ukupne obaveze u 2024. godini su rasle brže od imovine i kapitala, a naročito u odnosu na EBITDA. Iako su zaduženost i finansijski leveridž povećani u 2024. godini, navedeni koeficijenti ukazuju na niske rizike ulaska EPCG u zonu nesolventnosti - dodaje se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva.
kapiTalna ulaganja U dokumentu se precizira da su lani ukupna kapitalna ulaganja u EPCG iznosila 52,87 miliona eura, ili 22,45 miliona eura manje u odnosu na prethodnu godinu.
investiranja u nove izvore energije - piše u informaciji. Podsjeća se i da je u ovoj godini planiran nastavak realizacije projekata Vjetroelektrane Gvozd, snage 54,5 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 150 GWh, koji će upotpuniti portfolio proizvodnje električne energije EPCG grupe i doprinijeti povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora. U 2025. godini planirano je puštanje u rad solarnih elektrana Vrtac, Željezara, Kapino polje L1 i SE Kapino polje L2. preporuke
Navedeno je da je poslovanje Elektroprivrede u periodu 2020 - 2024. u odnosu na period 2017 – 2020. bilo opterećeno značajno većim troškovima poslovanja, usljed povećanja cijena električne energije na berzi počevši od 2021. godine, uvećanih troškova po osnovu G-komponente, cijena otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrana, solarnih elektrana i malih hidroelektrana) od COTEE (povlašćeni proizvođači), hidroloških prilika u 2024. godini, režimu rada Termoelektrane, povećanja cijena uglja iz Rudnika uglja Pljevlja, povećanja distributivne potrošnje. Konstatuje se da grupu Elektroprivrede karakteriše trend opadajuće likvidnosti. - Prema podacima iz izvještaja menadžmenta o poslovanju grupe Elektroprivrede, koeficijent tekuće likvidnosti je bio u posljednje tri godine veći od dva. Prema metodologiji MMF-a „SOE Healthcheck Tool“, koeficijent tekuće likvidnosti je bio niži, i iznosio je 1,58. Slično je i sa koeficijentom ubrzane likvidnosti. U svakom slučaju, primjena obje metodologije je pokazala opadajuću likvidnost grupe EPCG u periodu 2019-2024. (sa izuzetkom 2023). Prema Izvještaju menadžmenta grupe Elektroprivrede za 2024. godinu, koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti su u 2024. dostigli najniži nivo u periodu
Navedeno je da je poslovanje Elektroprivrede u periodu 2020 – 2024. u odnosu na period 2017 – 2020. bilo opterećeno značajno većim troškovima poslovanja, usljed povećanja cijena električne energije na berzi počevši od 2021. godine, uvećanih troškova po osnovu G-komponente, cijena otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrana, solarnih elektrana i malih hidroelektrana) od COTEE (povlašćeni proizvođači), hidroloških prilika u 2024. godini, režimu rada Termoelektrane, povećanja cijena uglja iz Rudnika uglja Pljevlja, povećanja distributivne potrošnje
Navodi se i da treba smanjiti stepen uticaja matičnih državnih energetskih preduzeća na firme u njihovom u vlasništvu, kako bi se obezbijedila njihova funkcionalna nezavisnost shodno Zakonu o energetici. Ističe se i da treba ojačati kapacitete Ministarstva energetike i rudarstva i koordinaciju sa Ministarstvom finansija u nadzoru nad poslovanjem energetskih subjekata u većinskom vlasništvu države. s. popoviĆ za
- Najznačajnije investicije realizovane ili dijelom realizovane u 2024. godini su ulaganja za potrebe projekta „Solari“, rekonstrukcija Termoelektrane, zamjena kotla, remont turbine, solarne elektrane u vlasništvu EPCG, modernizacija druge faze hidroelektrane ,,Perućica“, rekonstrukcija i modernizacija druge faze HE Piva, nastavak korišćenja i fazne rekultivacije deponije Maljevac – navodi se informaciji. Ukupna proizvodnja električne energije (u vlasništvu EPCG) u 2024. godini iznosila je 3.234,15 GWh, gdje je najveće učešće imala TE Pljevlja sa 41,37 odsto, hidroelektrana Perućica sa 26,43 odsto, hidroelektrana Piva sa 23,07 odsto, vjetroelektrane sa 9,01 odsto i male hidroelektrane, u vlasništvu EPCG, sa 0,12 odsto. Ukupnu količinu uglja za potr eba Termoelektrane u 2024. godini proizveo je i isporučio Rudnik uglja. - Prema izvještaju menadžmenta EPCG za 2024. godinu, i investicioni plan EPCG za ovu godinu iznosi oko 250 miliona eura i odnosi se na projekte FC proizvodnje, Direkcije za razvoj i investicije i Direkcije za obnovljive izvore energije u EPCG. Primarni ciljevi na koje će se preduzeće bazirati u narednom periodu su ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja i nastavak rekonstrukcije i modernizacije postojećih elektrana ,,Piva“ i „Perućica“ čime će se produžiti njihov radni vijek, povećati instalisana snaga elektrane HE Perućica na 365,5 MW i sagledati mogućnosti
U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva se dodaje da iako je sektor, u cjelini, ostvario pozitivan poslovni rezultat u prošloj godini, pogoršanje profitabilnosti i likvidnosti sektora ukazuje da u narednom periodu, između ostalog treba definisati vlasničku politiku i obrazloženje vlasništva države u privrednim društvima u sektoru energetike, naročito u preduzećima sa jako lošim poslovanjem čiji je većinski vlasnik EPCG, a to su EPCG Solar gradnja i EPCG Željezara. - Unaprijediti korporativno upravljanje, naročito u dijelu povećanja transparentnosti i odgovornosti kroz jačanje uloge revizorskih odbora i interne revizije, definisanja kriterijuma za izbor članova odbora direktora, zapošljavanja i napredovanja na osnovu kompetencija, te smanjiti negativni uticaj prekomjernog broja zaposlenih na finansijske rezultate pojedinih energetskih subjekata - ističe se u dokumentu Takođe treba pojačati mjere i ulaganja radi smanjenja gubitaka i povećanje naplate potraživanja, obezbijediti veća ulaganja u zaštitu životne sredine, ulagati u dalje obuke kadrova i razvoj ljudskih resursa, kroz stručna usavršavanja (stalne obuke u IT-u, energetici, zakonodavstvu i digitalnim vještinama).
Prosječan broj zaposlenih u preduzećima u grupi EPCG
Ivan Bulatović i Milutin Đukanović
Na skupštinskom odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport ponuđeni zakon o visokom obrazovanja dobio jednoglasnu podršku
Danilović zaprijetio tužbom, u ministarstvu ne vide problem
PODGORICA – Skupštinski odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport jednoglasno je juče usvojio ponuđeni izmijenjeni zakon o visokom obrazovanju koji je dostavila Vlada. Poslanici su tokom rasprave pohvalili brojna rješenja, ali su najavili i da će amandmanski djelovati da se unaprijede pojedine odredbe akta.
Na sjednici je bio i direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja Goran Danilović koji je ukazao na određena sporna rješenja u predloženom zakonu o visokom obrazovanju. On je, pored ostalog, komentarisao propisane uslove koje treba da ima direktor Agencije, ističući da mu se ne dopada rješenje što je propisano da kandidat treba da ima pet godina kontinuiranog iskustva na poslovima obezbjeđenja kvaliteta visokog obrazovanja. Danilović je rekao da, ako su ovaj kriterijum sačinili da bi njega eliminisali jer nema potrebno iskustvo, javno obećava da se neće kandidovati.
maNdat
On je potom negodovao što je smanjen ,,rok trajanja“ aktuelnom direktoru, odnosno njemu, do – najduže godinu. Danilović se pitao zbog čega Upravni odbor nastavlja da obavlja mandat do izbora novog, rektor takođe, ali ne i direktor Agencije. - Ako zakon treba da skrati mandat direktoru, predlažem vam javno da se dogovorimo. Nemojte da se brukamo. Nemojte da skraćujete mandat direktoru. Mandat sam dobio po starom zakonu. Dobiću vas na sudu opet, a to vam ne treba – rekao je Danilović.
On je komentarisao da su određena rješenja koja se tiču Agencije neodrživa, te je negodovao i
kako je propisano da izgleda novo akreditaciono tijelo Agencije. Kazao je da to tijelo neće biti tijelo Agencije, već državnog univerziteta koji ima sedam članova. Kazao je da ne može da bude sedam predstavnika univerziteta, jer se na taj način šalje poruka da će biti ogoljena većina visokoobrazovne ustanove i da je to neprihvatljivo. Rekao je da članovi treba da se biraju na javnom pozivu, a ne da ih odeđuje uprava državnog univerziteta.
- Ne može ustanova da bira sama predstavnike u akreditacionom tijelu Agencije – rekao je on. Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan kazala je da su, pored ostalog, vodili računa o svemu da bude u sklopu nacionalnih zakona. Rekla je da akreditaciono tijelo broji 13 članova, te da je broj definisan srazmjerno broju studenata u javnim i privatnim univerzitetima.
- Nijesmo zanemarili broj predstavnika privatnih ustanova. Nijesu u većini. Namjera predlaga-
ča zakona je da akreditaciono tijelo bude isključivo stručno tijelo – rekla je Ćulafić. izazovi
Poslanici su diskutovali o ponuđenom zakonu na koji se čeka pet godina, ističući da sadrži brojna unaprijeđena rješenja, ali i da će biti izazov primijeniti ih kroz praksu. Komentarisali su rješenja što će fakulteti moći da biraju model studiranja, pitajući se kako će se obezbijediti ujednačenost diploma, kako na nacionalnom, tako i na evropskom nivou. Predlagači zakona su odgovorili da tu neće biti problema. Fakulteti će moći da biraju hoće li studenti studirati po modelu 3+2+3, 3+1+1+3 ili 4+1+3. Na sjednici su ukazali na važan član koji je bitan studentima, a prema kojem će svako ko je završio prvu godinu mastera moći da dobije diplomu, da ne mora da završava drugu godinu master studija. To će, kako je rečeno, studenti moći da učine čim ovaj zakon stupi na snagu. Istaknuto je i da se poslije jed-
Studenti mole poslanike da ne podnose amandmane
Iz Studentskog parlamenta oglasili su se juče saopštenjem, podsjećajući poslanike da dugo čekaju na ovaj zakon, te da ga ne mijenjaju amandmanima.
- Budući da su ova rješenja formulisana na osnovu imputa studentske populacije, a uz učešće legitimnih i legalnih studentskih predstavnika u Radnoj grupi – javno upućujemo molbu poslanicama i poslanicima da ne budu predmet amandmanskog djelovanja i naknadnog mijenjanjabudući da je crnogorska
studentska populacija bila dovoljno izložena pravnoj nesigurnosti i neizvjesnosti, a sada se nalazimo korak do rješenja dugogodišnjih problema – istakli su oni. Dodaju da žele da vjeruju da predstavnici najvišeg zakonodavnog doma u Crnoj Gori razumiju opravdane zahtjeve i nestrpljenje studentkinja i studenata. - Već smo isticali kako smatramo da se neprimjerno dugo čeka na usvajanje novog zakona o visokom obrazovanju, a posljedično i implementaciju novog
Predstavnici države i medija potpisali
Sindikata medija „Kako unaprijediti
Prvi korak mrtvo slovo
ne godine master studija neće moći upisivati doktorske studije, već će studenti morati da završe i drugu godinu.
Kraći maNdat proreKtorima
Poslanik Vladimir Bakrač obrazložio je da je, s druge strane, kroz amandman zatražio da se ograniči mandat prorektorima Univerziteta Crne Gore, što sada nije slučaj. Kako je predviđeno da isti rektor može da bude biran uzastopno dva puta, Bakrač je istakao da to treba da važi i za prorektore koji su vezani za rad rektora. Kazao je da se time obezbjeđuje dosljednost, uvodi princip ograničavanja obavljanja funkcije, te se podstiče akademska dinamika.
Sa tim se saglasila i poslanica Zoja Bojanić-Lalović. Ona se potom osvrnula i na način kako je uređeno pitanje izbora rektora, koje i dalje ostaje u nadležnosti Upravnog odbora. Poslanica je istakla da evropska praksa pokazuje da je bolje da ga bira i imenuje Senat, a sve kako bi se izbjegla centralizacija, jer u UO sjede predstavnici vlasti. Poslanica Aleksandra Despotović je komentarisala što je onemogućeno ustanovama visokog obrazovanja da imaju područne jedinice, ističući da to nije dobro rješenje. Navela je primjer da dobro funkcionišu određena odjeljenja, te da ne mogu svi mladi da priušte sebi da dođu da studiraju u Podgorici. Iz Ministarstva je odgovoreno da ograničenja važe za privatne ustanove, a da će državne nastaviti da rade kao do sada. Odbor bi trebalo u utorak da razmatra amandmane poslanika i poslanica. N. ĐurĐevaC
modela studija i tzv. prelaznog rješenja za studente dvogodišnjih master studija – a povodom čega smo više puta obavještavali studentsku, stručnu i ostalu javnost, te resorno ministarstvo. Nekoliko hiljada studenata čeka na donošenje ovog zakona, te prelaznog rješenja koje se odnosi na studente dvogodišnjih master studija – poručili su oni. Studenti su bili najavili da je moguće da će organizovati početkom oktobra bojkot nastave, ali su odustali od te ideje nakon što je Vlada usvojila ponuđeni zakon, a potom ga proslijedila Skupštini gdje su odbori već počeli da diskutuju o aktu.
PODGORICA - Protokol o zaštiti novinara potpisan je juče, i taj važan dokument je ključni korak u uspostavljanju mehanizma za bezbjednost novinara, čiji je cilj da ojača institucionalni okvir zaštite predstavnika medija u Crnoj Gori.
Protokol su potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra-Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković. Taj dokument su u ime crnogorskih medija potpisali i Tinka Đuranović, u ime portala Analitika, Marija Tomašević, u ime Borisa Raonića, ispred RTCG, Marijana Bojanić direktorica Vijesti, Milena Perović iz nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović u ime Nikole Markovića, predsjednika Udruženja lokalnih javnih emitera.
Pozvane su i sve ostale medijske kuće da potpišu Protokol, koji je otvoreni dokument, kojim će doprinijeti bezbjednosti zaposlenih u medijima. Jedna od važnih poruka, a koja se čula sa posljednjeg panela na kome su govorili novinari i fotoreporteri koji su bili mete i žrtve napada je ta da ukoliko se institucije ne umreže, i Mehanizam ozbiljno ne shvati, planovi ostaju mrtvo slovo na papiru, na još jednom dokumentu koji je samo potpisan. O ovom Mehanizmu se već dugo govori, a juče potpisani dokument je nastavak borbe za bolje uslove rada i bezbjednost novinara, u trenutku kada nova komisija za istragu napada na novinare još nije formirana, i pored mnogobrojnih najava Ministarstva unutrašnjih poslova.
Konferenciju „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“ je uz podršku Ministarstva pravde, organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG).
Novi N ari moraju biti zaštiće N i Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri je u uvodnom izlaganju kazao da novinari imaju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu i da moraju biti zaštićeni od svih oblika nasilja. - Za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom
društvu. Svi treba da se pridržavaju principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima – naglasio je on. Najavio je da će ubrzo, 4. novembra, izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU biti objavljen, te da će se u njemu naći procjena situacije u svim oblastima, uključujući i oblast bezbjednosti medijskih radnika i radnica. - Što se tiče nasilja nad novinarima, u posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja - naveo je Seri, pozdravljajući napore da se unaprijedi bezbjednost medija kroz novi Mehanizam.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas kazao je da je Misija, u partnerstvu sa ključnim crnogorskim akterima, 2024. godine inicirala stvaranje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika i radnica po uzoru na holandski model bezbjednosti štampe, Pers Veilig. Pojasnio je da takav Mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva, na osnovu potpisanih protokola o bezbjednosti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da potpisivanje Protokola otvara vrata ka organizovanijem i efikasnijem pristupu u zaštiti novinara. On je, takođe, naveo da od 2024. godine predmeti napada na novinare imaju prioritetno postupanje, poručujući da se time šalje jasna poruka – ovakvi napadi neće biti tolerisani.
- Vjerujem da danas činimo prvi korak ka uređenom, si-
Obezbijediti ujednačenost diploma, kako na nacionalnom, tako i na evropskom nivou
potpisali Protokol o zaštiti novinara na konferenciji bezbjednost medijskih radnika“
ili još jedno
slovo na papiru?
Satler upozorava na pritisak, Vujović kaže da nije ugrožena sloboda medija
Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom, dok javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska, navodi se u odgovoru ambasadora Johana Satlera na pismo glavnih i odgovornih urednika crnogorskih medija o, kako su naveli, brutalnom targetiranju u dnevnom listu i na portalu Vijesti. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori zahvalio je glavnim i odgovornim urednicima Televizije E, portala ETV, M portala, Antene M, portala Analitika i Portala Standard na pismu istakavši da su unija pomno razmotrili pitanja. - .Dosljedno naglašavamo da je osiguranje sigurnog i povoljnog okruženja za novinare, slobodnog od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona, od ključnog značaja za vladavinu prava i suštinski element procesa pristupanja Crne Gore EU - naveo je
Dok su predstavnici institucija potpisivali Protokol o zaštiti novinara i obećavali nultu toleranciju na nasilje, novinari su podsjetili da i dalje sami prijavljuju napade, daju izjave satima i sjede pored svojih napadača. Njihova svjedočenja pokazuju da strah i nepovjerenje nijesu nestali. Ako se Mehanizam ne pretvori u stvarnu podršku, potpisani papir ostaće još jedan simbol praznih obećanja države prema profesiji koja je sve manje bezbjedna
stemskom pristupu podršci i zaštiti novinara i medija.
Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a usostavljeni mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se osjećaju tako - rekao je Marković.
On je podjsetio na Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine, i rekao da je postignut vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i unaprijeđenu koordinaciju sa policijom.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara obaveza institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da određeni pomaci jesu napravljeni, ali da nivo zaštite novinara i dalje nije zadovoljavajući.
- Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su če-
sto izložene onlajn prijetnjama i napadima – istakao je on. Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra-Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja. Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu. Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost. Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i psihološku. - U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije – rekao je Kračković.
On je pojasnio i da se podaci koje imaju MUP i Sindikat medija ne poklapaju, odnosno da to medjsko tijelo ima zabilježen veći broj, zbog toga što u napade računaju i ono što nije prijavljeno policiji, a to su SLAPP tužbe, uvrede ili
onaljn prijetnje koje novinari ne prijave, ali se u medijskim tijelima registruju. Nakon obraćanja zvaničnika, pravni ekspert Mirko Bošković je održao predavanje u kome je pojasnio da će novinari kroz Mehanizam dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, rekao da je ključno da znaju da u trenucima krize nijesu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama.
o sjećali smo se N apušte N o Nakon obraćanja zvaničnika, novinari koji su prošli kroz napade govorili su o iskustvima koja pokazuju da su problemi dublji od potpisanih protokola.
Riječi eksperta Boškovića potvrdili su, na panelu koji je održan nakon toga, novnarka Ana Raičković i fotoreporter Boris Pejović, koji su kazali da su se osjećali napušteno tokom istražnih radnji nakon napada. Kazali su da su se osjećali dodatno viktimizovano prilikom višesatnih davanja izjava policiji pa tužilaštvu. Nijedno od njih nije sa sobom imalo advokata ili pravnog savjetnika, dok napadači, koji su se nalazili preko puta njih – jesu.
ambasador Satler. On je dodao da borba protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala ostaje temelj pristupnih pregovora, te da se postignuti rezultati u ovoj oblasti moraju kontinuirano unapređivati kako bi se spriječila percepcija nekažnjivosti.
Ambasador je naglasio da EU očekuje od sudstva da postupa u okviru zakonskog okvira, obezbjeđujući pravnu sigurnost. - Istovremeno, svi mediji imaju odgovornost da poštuju najviše profesionalne i etičke standarde - poručio je Satler. Posebno je istakao važnost poštovanja slobode medija, nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva, u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, te naglasio da javne institucije treba da se uzdrže od bilo kakvog neprimjerenog političkog uticaja, uključujući oštru javnu kritiku i neosnovane optužbe prema predstavnicima civilnog društva,
medija i sudstva.
A da sloboda medija u ovom slučaju nije ugrožena, ocijenila je juče resorna ministarka Tamara Vujović
To što će neki novinari i urednici medija biti saslušani kao svjedoci u istrazi, koju SDT vodi protiv kriminalne grupe na čijem je čelu, navodno, biznismen Aleksandar Mijajlović ne znači da se radi o ogromnom pritisku i ugrožavanju slobode medija, rekla je Vujović nakon konferencije. Ona je kazala da je dosta rano komentarisati i davati neke ocjene, pogotovo „označavati ovo kao hajku“. - Radi se o nečemu za šta SDT smatra da ima obilježja krivičnih djela koje se tretiraju iz domena SDT-a sa zaprijećenim veoma visokim kaznama, govori se o ugrožavanju bezbjednosti ustavnog poretka - rekla je ona. Kazala je da je svako dužan da svjedoči. Na pitanje da li je ugrožena sloboda medija, Vujović je odgovorila odrično.
Raičković je kao preporuku u budućim postupanjima u napadima na novinare izdvojila da saslušanja treba da traju što kraće, a ne nekoliko sati koliko je na primjer trajalo njeno saslušanje kod tužiteljke Romine Vlahović. Nju je u novembru prošle godine napao biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, zajedno sa sinom Lukom i njegov tjelohranitelj a u isto vrijeme i zaposlen u MUP-u Mladen Mijatović. Kazala je da joj je u trenutki davanja iskaza bila i neophodna pravna pomoć, koju nije imala, a da su napadači angažovali jednog od najboljih advokata. Smatra i da bi njena izjava tužiteljki tada bila bolja, jer je, kao je kazala, u tim satima nakon napada ona bila blokirana i u šoku, Boris Pejović je nakon što je napadnut u Gornjem Zaostru, kada su on, novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika četnikom vođi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ispričao da je izjavu policiji i tužilaštvu davao od pola četiri do ranih jutarnjih sati, bez predaha, hrane i pića. Kazao je da se osjećao napušteno i sam, te da se osjećao kao žrtva, ovog puta od institucija, jer je u hodniku bio zajedno sa napadačima, sa njihovim advokatima, a prilikom davanja izjave su pred njima
izgovarani naglas njegovi lični podaci, adresa i slično... - Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da riješimo. Nijesam se nikad osjetio više ugroženo nego na tom događaju – rekao je Pejović. On je naglasio i činjenicu da policija nije reagovala dok su on i kolege napadani, iako su bili cijelo vrijeme prisutni i čak komunicirali sa napadačima - I u čekaonicama tužilaštva i policije imao sam kontakt sa onima koji su mene napadali. Čak su mi se obraćali u prisustvu policije, a niko ih nije spriječio – rekao je on. Naglasio je i da nije baš osoba koja voli da bude žrtva, ali da se u tim trenucima osjećao nemoćno, i dodao da niko u tim institucijama ne razmišlja o žrtvama nasilja. Pejović je problematizovao i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izvještavanje u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu niti smjernice za zaštitu. Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju i te kako utiče na njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju. Pored toga, naglasila je ona, novinari su na udaru mržnje i zbog redakcija u kojima rade, što je nedopustivo.
Ona je ukazala na jednu činjenicu, sa kojom su se složili prisutni, koji su kasnije učestvovali u debati – da nijedna osoba iz institucija koja je bila na otvaranju skupa nije ostala
do kraja da čuje priče novinara koji su napadnuti i kako su se odnosili prema njima kroz dalje postupke.
- Zaista moram da pitam gdje su oni, da čuju ono sa čim se suočavamo i probleme koji su prisutni i danas i godinama unazad i što je to što oni mogu da ponude i predlože kako bi se smanjila stopa napada na medijske radnike – pitala je Đokić.
p omoć i Ko N ta Kti Kazala je i da je protokolom definisano da postoji kontakt tačka u MUP-u, ali da smatra da bi i tužilaštva morala da odrede tužioca koji će postupati isključivo u slučajima napada na sve medijske radnike. Novinarka RTV Budva Tanja Mandić govorila je o psihološkoj podršci, koja ne postoji u redakcijama. Ona je ukazala i na problem sa kojim se novinari i zaposleni u medijima srijeću, a to je duboki upliv politike i trenutnog stanja na nivoima koalicija, jer se dešava da je direktor iz jedne a glavni urednik iz neke druge partije, te da su redakcije rascijepljene kada dođe do trvenja na političkoj sceni. Navela je primjer da novinara direktor poziva i kaže da ne želi nekoga na televiziji, dok urednik želi baš one druge... To utiče, kako je navela, i na činjenicu da se na terenu novinar i snimatelj takođe nađu u rascjepu, jer snimatelj odbija da snimi nekoga.
Moderatorka tog panela je bila Dragana Šćepanović, novinarka Vijesti, koja je već godinama žrtva progona Zorana Bećirovića, odnosno portala Aktuelno, zbog svog pisanja o problemima u Kolašinu. j. martiNović
Novinari govorili o problemima i dodatnoj viktimizaciji u institucijama nakon napada
potpisali
Protokol o zaštiti novinara na konferenciji bezbjednost medijskih radnika“
ili još jedno slovo na papiru?
Satler upozorava na pritisak, Vujović kaže da nije ugrožena sloboda
Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom, dok javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska, navodi se u odgovoru ambasadora Johana Satlera na pismo glavnih i odgovornih urednika crnogorskih medija o, kako su naveli, brutalnom targetiranju u dnevnom listu i na portalu Vijesti. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori zahvalio je glavnim i odgovornim urednicima Televizije E, portala ETV, M portala, Antene M, portala Analitika i Portala Standard na pismu istakavši da su unija pomno razmotrili pitanja. - .Dosljedno naglašavamo da je osiguranje sigurnog i povoljnog okruženja za novinare, slobodnog od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona, od ključnog značaja za vladavinu prava i suštinski element procesa pristupanja Crne Gore EU - naveo je
Dok su predstavnici institucija potpisivali Protokol o zaštiti novinara i obećavali nultu toleranciju na nasilje, novinari su podsjetili da i dalje sami prijavljuju napade, daju izjave satima i sjede pored svojih napadača. Njihova svjedočenja pokazuju da strah i nepovjerenje nijesu nestali. Ako se Mehanizam ne pretvori u stvarnu podršku, potpisani papir ostaće još jedan simbol praznih obećanja države prema profesiji koja je sve manje bezbjedna
stemskom pristupu podršci i zaštiti novinara i medija.
Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a usostavljeni mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se osjećaju tako - rekao je Marković.
On je podjsetio na Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine, i rekao da je postignut vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i unaprijeđenu koordinaciju sa policijom.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara obaveza institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da određeni pomaci jesu napravljeni, ali da nivo zaštite novinara i dalje nije zadovoljavajući.
- Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su če-
sto izložene onlajn prijetnjama i napadima – istakao je on. Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra-Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja. Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu. Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost. Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i psihološku. - U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije – rekao je Kračković.
On je pojasnio i da se podaci koje imaju MUP i Sindikat medija ne poklapaju, odnosno da to medjsko tijelo ima zabilježen veći broj, zbog toga što u napade računaju i ono što nije prijavljeno policiji, a to su SLAPP tužbe, uvrede ili
onaljn prijetnje koje novinari ne prijave, ali se u medijskim tijelima registruju.
Nakon obraćanja zvaničnika, pravni ekspert Mirko Bošković je održao predavanje u kome je pojasnio da će novinari kroz Mehanizam dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, rekao da je ključno da znaju da u trenucima krize nijesu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama.
Osjećali sm O se N a PUŠT e NO
Nakon obraćanja zvaničnika, novinari koji su prošli kroz napade govorili su o iskustvima koja pokazuju da su problemi dublji od potpisanih protokola.
Riječi eksperta Boškovića potvrdili su, na panelu koji je održan nakon toga, novnarka Ana Raičković i fotoreporter Boris Pejović, koji su kazali da su se osjećali napušteno tokom istražnih radnji nakon napada. Kazali su da su se osjećali dodatno viktimizovano prilikom višesatnih davanja izjava policiji pa tužilaštvu. Nijedno od njih nije sa sobom imalo advokata ili pravnog savjetnika, dok napadači, koji su se nalazili preko puta njih – jesu.
ambasador Satler. On je dodao da borba protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala ostaje temelj pristupnih pregovora, te da se postignuti rezultati u ovoj oblasti moraju kontinuirano unapređivati kako bi se spriječila percepcija nekažnjivosti.
Ambasador je naglasio da EU očekuje od sudstva da postupa u okviru zakonskog okvira, obezbjeđujući pravnu sigurnost. - Istovremeno, svi mediji imaju odgovornost da poštuju najviše profesionalne i etičke standarde - poručio je Satler. Posebno je istakao važnost poštovanja slobode medija, nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva, u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, te naglasio da javne institucije treba da se uzdrže od bilo kakvog neprimjerenog političkog uticaja, uključujući oštru javnu kritiku i neosnovane optužbe prema predstavnicima civilnog društva,
medija
medija i sudstva.
A da sloboda medija u ovom slučaju nije ugrožena, ocijenila je juče resorna ministarka Tamara Vujović
To što će neki novinari i urednici medija biti saslušani kao svjedoci u istrazi, koju SDT vodi protiv kriminalne grupe na čijem je čelu, navodno, biznismen Aleksandar Mijajlović ne znači da se radi o ogromnom pritisku i ugrožavanju slobode medija, rekla je Vujović nakon konferencije. Ona je kazala da je dosta rano komentarisati i davati neke ocjene, pogotovo „označavati ovo kao hajku“. - Radi se o nečemu za šta SDT smatra da ima obilježja krivičnih djela koje se tretiraju iz domena SDT-a sa zaprijećenim veoma visokim kaznama, govori se o ugrožavanju bezbjednosti ustavnog poretka - rekla je ona. Kazala je da je svako dužan da svjedoči. Na pitanje da li je ugrožena sloboda medija, Vujović je odgovorila odrično.
Raičković je kao preporuku u budućim postupanjima u napadima na novinare izdvojila da saslušanja treba da traju što kraće, a ne nekoliko sati koliko je na primjer trajalo njeno saslušanje kod tužiteljke Romine Vlahović. Nju je u novembru prošle godine napao biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, zajedno sa sinom Lukom i njegov tjelohranitelj a u isto vrijeme i zaposlen u MUP-u Mladen Mijatović. Kazala je da joj je u trenutki davanja iskaza bila i neophodna pravna pomoć, koju nije imala, a da su napadači angažovali jednog od najboljih advokata. Smatra i da bi njena izjava tužiteljki tada bila bolja, jer je, kao je kazala, u tim satima nakon napada ona bila blokirana i u šoku, Boris Pejović je nakon što je napadnut u Gornjem Zaostru, kada su on, novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika četnikom vođi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ispričao da je izjavu policiji i tužilaštvu davao od pola četiri do ranih jutarnjih sati, bez predaha, hrane i pića. Kazao je da se osjećao napušteno i sam, te da se osjećao kao žrtva, ovog puta od institucija, jer je u hodniku bio zajedno sa napadačima, sa njihovim advokatima, a prilikom davanja izjave su pred njima
izgovarani naglas njegovi lični podaci, adresa i slično... - Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da riješimo. Nijesam se nikad osjetio više ugroženo nego na tom događaju – rekao je Pejović. On je naglasio i činjenicu da policija nije reagovala dok su on i kolege napadani, iako su bili cijelo vrijeme prisutni i čak komunicirali sa napadačima - I u čekaonicama tužilaštva i policije imao sam kontakt sa onima koji su mene napadali. Čak su mi se obraćali u prisustvu policije, a niko ih nije spriječio – rekao je on. Naglasio je i da nije baš osoba koja voli da bude žrtva, ali da se u tim trenucima osjećao nemoćno, i dodao da niko u tim institucijama ne razmišlja o žrtvama nasilja. Pejović je problematizovao i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izvještavanje u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu niti smjernice za zaštitu. Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju i te kako utiče na njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju. Pored toga, naglasila je ona, novinari su na udaru mržnje i zbog redakcija u kojima rade, što je nedopustivo.
Ona je ukazala na jednu činjenicu, sa kojom su se složili prisutni, koji su kasnije učestvovali u debati – da nijedna osoba iz institucija koja je bila na otvaranju skupa nije ostala
do kraja da čuje priče novinara koji su napadnuti i kako su se odnosili prema njima kroz dalje postupke.
- Zaista moram da pitam gdje su oni, da čuju ono sa čim se suočavamo i probleme koji su prisutni i danas i godinama unazad i što je to što oni mogu da ponude i predlože kako bi se smanjila stopa napada na medijske radnike – pitala je Đokić.
P O m O ć i kONTakT i Kazala je i da je protokolom definisano da postoji kontakt tačka u MUP-u, ali da smatra da bi i tužilaštva morala da odrede tužioca koji će postupati isključivo u slučajima napada na sve medijske radnike. Novinarka RTV Budva Tanja Mandić govorila je o psihološkoj podršci, koja ne postoji u redakcijama. Ona je ukazala i na problem sa kojim se novinari i zaposleni u medijima srijeću, a to je duboki upliv politike i trenutnog stanja na nivoima koalicija, jer se dešava da je direktor iz jedne a glavni urednik iz neke druge partije, te da su redakcije rascijepljene kada dođe do trvenja na političkoj sceni. Navela je primjer da novinara direktor poziva i kaže da ne želi nekoga na televiziji, dok urednik želi baš one druge... To utiče, kako je navela, i na činjenicu da se na terenu novinar i snimatelj takođe nađu u rascjepu, jer snimatelj odbija da snimi nekoga.
Moderatorka tog panela je bila Dragana Šćepanović, novinarka Vijesti, koja je već godinama žrtva progona Zorana Bećirovića, odnosno portala Aktuelno, zbog svog pisanja o problemima u Kolašinu. j. maRTiNOVić
Novinari govorili o problemima i dodatnoj viktimizaciji u institucijama nakon napada
IN MEMORIAM: Tomislav Toško Dedić
Advokat čije je ime inspiracija sadašnjim
i budućim generacijama
S dubokim poštovanjem i iskrenom tugom obavještavamo javnost da nas je 30. septembra napustio Tomislav – Toško Dedić, advokat, doajen crnogorske advokature, dugogodišnji predsjednik Advokatske komore Crne Gore i predsjednik Predsjedništva Saveza republičkih pokrajinskih komora Jugoslavije, predsjednik Saveza advokatskih komora SRJ, kao i dobitnik brojnih povelja i priznanja za izuzetan doprinos razvoju i afirmaciji advokatske profesije.
pravnika
Onaj ko čuva dostojanstvo advokature, čuva i dostojanstvo pravde, a upravo tako je živio i radio advokat Toško Dedić. Njegova mudrost, smirenost i plemenitost ostaviće trajan trag među kolegama i prijateljima. Sa ponosom i zahvalnošću čuvaćemo uspomenu na čovjeka koji je, i u životu i u radu, uvijek ostajao dosljedan principima časti, poštenja i ljudskosti
Višedecenijskim predanim radom, visokom stručnošću i nepokolebljivim osjećajem za pravdu, advokat Toško Dedić dao je nemjerljiv doprinos očuvanju ugleda i nezavisnosti advokature.
Bio je uzor kolegama, autoritet po znanju, dostojanstvu i
etičnosti, a njegovo ime ostaće trajno upisano među najistaknutije ličnosti crnogorske pravne zajednice. Cijenjen i poštovan od sudija, tužilaca i brojnih pravnih autoriteta, advokat Toško Dedić bio je i rado viđen gost u prijateljskim advokatskim komo-
rama u regionu, gdje je svojom pojavom, znanjem i elokvencijom uvijek širio duh saradnje, međusobnog uvažavanja i profesionalnog zajedništva. Njegovom smrću crnogorska advokatura izgubila je jednog od svojih najuglednijih i najposvećenijih članova, čije će
djelo, lični i profesionalni put ostati vječita inspiracija sadašnjim i budućim generacijama
F E st I vA l MEN tA l NO g zdRAvljA OtvORIO vA ž NA pI tANjA sAv REMENO g dRuštvA: ,,Da li vrijednosti živimo ili se na njih samo pozivamo kada nam zatrebaju?“
Vrijeme je da povjerenje postane naša stvarnost
PODGORICA - U trenutku kada društvo klizi u apatiju, povjerenje je postalo rijetka valuta, a mentalno zdravlje tema koja se izbjegava dok ne nastane kriza, panel diskusija koja je otvorila treći Festival mentalnog zdravlja, ponudila je prostor za istinsko suočavanje. Kada građani ne vjeruju institucijama, kada je traženje pomoći stigmatizovano, a odgovornost prepuštena „nekom drugom“ - društvo više ne funkcioniše, već preživljava. Naziv diskusije,,Da li vrijednosti živimo ili se na njih samo pozivamo kada nam zatrebaju?“ podsjetio nas je na istinu - bez povjerenja, odgovornosti i aktivnog odnosa prema sebi i zajednici, nijedna strategija mentalnog zdravlja neće biti djelotvorna. Jedna od poruka je bila i da je vrijeme da prestanemo da čekamo i da počnemo da živimo vrijednosti koje zagovaramo. Tako se juče, umjesto uljepšane slike stvarnosti, govorilo o društvu koje se sve češće suočava sa porastom anksioznosti, o nepovjerenju u institucije, o gubitku osjećaja zajedništva, građanima koji su umorni od nepravde, zajednicama koje
zaboravljaju da solidarnost nije slabost, već snaga. Diskusija nije ponudila brza rješenja, već dublje preispitivanje - ,,Da li naše društvo zaista živi vrijednosti ili se na njih pozivamo samo kada pritisak postane neizdrživ?“ i ,,Jesu li solidarnost i empatija osnova našeg društva ili su postale luksuz rezervisan za krizne trenutke?“. I zato je treće izdanje Festivala otvoreno upravo ovim pitanjima - onima koja nas tjeraju da pogledamo dublje u sebe, ali i oko sebe. A od-
govori, kako se moglo čuti od učesnika panela, ne zavise samo od sistema, već i od svakog od nas. Ove godine u fokusu festivala su tri ključne vrijednosti bez kojih, ni pojedinac, ni zajednica ne mogu biti zdravi: povjerenje, društvena i lična odgovornost. O njima su govorili doktorica medicine, specijalista psihijatrije, magistar nauke u oblasti bioetike, dr med. Tea Dakić, spec. medicinske psihologije mr Mina Gazivoda i psihijatar, psihoterape-
Nema psihosocijalnog blagostanja bez uređenosti sistema
Spec. medicinske psihologije mr Mina Gazivoda naglasila je da je društvena odgovornost način da obezbijedimo da sloboda ne postane anarhija (,,Može mi se!“), da jednakost ne postane trka u izbjegavanju odgovornosti i obaveza (,,Ne rade ovi, pa neću ni ja!“) i da pravdu živimo, a ne da iznalazimo kreativne načine kako da je zaobiđemo (,,Bože zdravlja, biće bolovanja!“).
- Nema psihosocijalnog blagostanja bez uređenosti sistema, a sistem ne uređuju tamo neki ljudi, sistem smo mi - sistem uređujemo svi mi - naglasila je Gazivoda.
ut i direktor Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Popović. Stručnjaci upozoravajugdje nema povjerenja, rađa se izolacija, strah i tiha patnja. A gdje nema ni društvene ni lične odgovornosti, urušava se i ono malo što je ostalo od zajedničkog tkiva.
KORUPCIJA I POVJERENJE
Dakić je naglasila da se, kada se priča o povjerenju, mora govoriti o tome da li građani vjeruju u sistem i institucije, da li postoji povjerenje unutar zajednice i da li oni kojima treba pomoć uopšte vjeruju onima koji treba da im pomognu. - Istraživanja pokazuju da su u državama u kojima je registrovan visok nivo povjerenja zabilježene niže stope suicida. Veća je solidarnost, građani izlaze u susret jedni drugima i prije traže intervencije koje su im potrebne. S druge strane, kod
advokata. Život i rad advokata Tomislava Dedića svjedoče o istinskom shvatanju advokature kao poziva časti i služenja pravdi.
O naj ko čuva dostojanstvo advokature, čuva i dostojanstvo pravde, a upravo tako je živio i radio advokat Toško Dedić. Njegova mudrost, smirenost i plemenitost ostaviće trajan trag među kolegama i prijateljima. S ponosom i zahvalnošću čuvaćemo uspomenu na čovjeka koji je, i u životu i u radu, uvijek ostajao dosljedan principima časti, poštenja i ljudskosti.
Kao što je sudnica pamtila njegove riječi, tako će i crnogorska advokatura pamtiti njegovo ime, kao svjedočanstvo mudrosti, znanja i plemenitosti.
Advokat Zdravko N. Begović
Gazivoda je istakla da društvena odgovornost prevazilazi profesije i titule, te da ona nije veća što je funkcija koja se obavlja statusno bolje pozicionirana.
SNAGA I ODGOVORNOST
društava u kojima vlada nepovjerenje imamo izolaciju praćenu pitanjem: ,,Zašto bih se bilo kome obratio, ako mi on neće pomoći?“, zatim hroničan stres i pad imuniteta - i fizički i mentalni, veću stopu suicida i generalno ljude koji ne prate program, ne koriste prevencije i usluge - kazala je Dakić. Ona se osvrnula na situaciju u Crnoj Gori u kojoj, kako je istakla, vlada ,,percepcija visoke korupcije i i te kako selektivne pravde“.
- Institucije koje se bave istraživanjima javnog mnjenja kažu da građani ne vjeruju ljekarima, policiji, tužilaštvu i sudstvu. Imamo strategije za mentalno zdravlje koje se ne sprovode, akcione planove za koje nema budžeta, jednu od najviših stopa suicida u Evropi, gotovo dvostruko veću nego što je prosjek - i nemamo strategiju. Mislim da ovdje građanski aktivizam sve više jenjava jer ljudi ne vjeruju da će se nešto promijeniti - navela je Dakić. Ona se zapitala ,,da li možemo očekivati da se u našem društvu kreira krug povjerenja ili nepovjerenja?“. - Kada znamo da to ima biološku potku, onda je važno da znamo koja je cijena toga da povjerenja nema. Cijena je u upravo u tome da ako građani ne vjeruju institucijama, neće se obratiti za pomoć, neće prijaviti nasilje, jer ne vjeruju da će im se pomoći. Ako ljudi ne vjeruju u sistem, oni neće pratiti pravila. Sad kad znamo da je povjerenje i lična i politička i društvena i biološka determinanta i da je i te kako važan javno-zdravstveni resurs, možemo da počnemo na tome da radimo - kazala je Dakić.
- Ono što ne prepoznajemo je da nedostatk odgovornosti jednog člana zajednice stvara trošak i štetu upravo tom pojedincu. Ne sada i ovdje, ali na duže staze. Istraživanja pokazuju da zajednice koje njeguju povjerenje i osjećaj odgovornosti imaju funkcionalnije institucije i otpornije su na krize. Snaga društva ne leži u kapitalu i infrastrukturi, već u spremnosti svakog pojedinca da bude odgovoran prema svojoj zajednici - kazala je Gazivoda. Dr Popović je istakao da lična odgovornost počiva na tri stuba.
- Prvi je odgovornost prema sebi. Ovaj stub je pod najčešćim udarom stigme. Tu ne mislim samo na društvenu stigmu, već i na onu internalizovanu koja je možda i najveća poteškoća na koju nailazimo kada želimo da pomognemo sebi. To je onaj glas koji nam govori: ,,Budi jak, izdrži!”. Drugi stub predstavlja odgovornost da potražimo pomoć. Ta pomoć mora biti aktivna. Pacijenti znaju da mi kažu: ,,Doktore, došao sam, potpuno se prepuštam - kako vi kažete, tako će biti“. Tu ističem ličnu odgovornost i saradnju u procesu - ako ne prezumu ličnu odgovornost i budu aktivni u djelovanju, moja pomoć se, na neki način, završava. Treći stub koji je važan je održavanje mentalne higijene, a to je cjeloživotni procesistakao je Popović. Festival su otvorili direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović i direktorka Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Vilnerina Ramčilović. Moderatorka diskusije bila je psihijatrica dr Tijana Brandmajer. Festival mentalnog zdravlja trajaće do 20. oktobra i održavaće se u šest gradova u Crnoj Gori sa najvećim brojem događaja u glavnom gradu. A. ĐOROJEVIĆ
Tomislav – Toško Dedić
Bez aktivnog odnosa prema sebi i zajednici, nijedna strategija mentalnog zdravlja neće biti djelotvorna
kuće“ na Gorici
Ivanoviću zadržavanje do 72 sata
zbog sumnje da je prao novac
PODGORICA - Vlasnik
građevinske kompanije
„Master inženjering“ Vladan Ivanović uhapšen je juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje na pranje novca. Njemu je nakon višesatnog saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata. Ivanovića su priveli službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) gdje je prvo saslušan u okviru nove istrage koju je pokrenulo SDT.
- Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje u Podgorici izvršava hitne dokazne radnje prema fizičkim i pravnim licima i radnje lišenja slobode fizičkih lica, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivično djelo pranje novca, navodi se u saopštenju Tužilaštva.
„NIčIjA kućA“
Podsjećamo, po nalogu sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Gorana Šćepanovića, službenici SPO su 12. juna prošle godine, pretresli tzv.
„ničiju kuću“ u elitnom podgoričkom naselju Gorica, čiji je vlasnik Vladan Ivanović. On je tada saopštio da je plac na kojem se nalazi kuća kupio 2009. godine te da je namijenjena za tržište. Za ovaj objekat, uhapšeni vlasnik Atlas grupe Duško Knežević tvrdio je da se gradi za bivšeg predsjednika Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, te da se samo formalno vodi na Ivanovića. - Ova kuća je za tržište, kao i mnoge koje sam gradio. Bavim se gradnjom i prodajem stanove. Do sada se nisam oglašavao, niti obraćao pažnju na nekog špekulanta (prim. aut. Duško Knežević). Radim svoj posao - poručio je ranije Ivanović.
Pretres je obavljen u njegovom prisustvu, u okviru izviđaja protiv kompanije „Master inženjering“, ali predmeta koji se tiče „ničije kuće“. - Kuća nije završena i zbog toga nije ni uknjižena. Nije ni useljena. U njoj nema namještaja, samo instalacije. Obezbjeđuju je noćni čuvari. Kada se završi, biće uknjižena. Mislim da je Ivanović tu kuću radio za tržište - kazao je tada Pobjedi jedan od njegovih branilaca, advokat Zoran Piperović
Apelacioni sud preinačio presudu i Bjelopoljcima uvećao kazne za zločin u romskom selu Rakonje
Selimović i Božović osuđeni na 65 godina zatvora zbog ubistva rođake
PODGORICA – Bjelopoljci
Damir Selimović i Danko Božović osuđeni su na ukupno 65 godina zatvora zbog teškog ubistva rođake Dragice Selimović (55) koje se dogodilo 26. oktobra 2020. godine u romskom naselju Rakonje u Bijelom Polju. Odluku o povećanju kazne donio je Apelacioni sud, koji je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju kojom su optuženi prvobitno bili osuđeni na po 20 godina zatvora. - Apelacioni sud Crne Gore je usvojio žalbu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju i preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju u pogledu pravne kvalifikacije djela u odnosu na optužene na način što ih je oglasio krivim za krivično djelo teško ubistvo u saizvršilaštvu i u pogledu odluke o kazni, na način što je optuženog Damira Selimovića osudio na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 godina, optuženog Danka Božovića na kaznu dugotrajnog zatvora u
trajanju od 30 godina, a Jašara Selimovića na godinu i tri mjeseca zatvora, saopšteno je iz tog suda.
Podsjećamo, optuženi su Dragicu Selimović ubili i od nje ukrali 5.000 eura. Obojica su negirali krivično djelo, a krivicu su svaljivali jedan na drugog, pravdajući se da su zavisnici, te da su prije ubistva konzumirali heroin. - U odnosu na optuženog Jašara Selimovića, žalbe su odbijene kao neosnovane i potvrđena prvostepena presuda. Presudom Višeg suda u Bijelom Polju, protiv koje su izjavljene žalbe o kojima je odlučio Apelacioni sud, optuženi Damir Selimović i Danko Božović oglašeni su krivim da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo razbojništvo, dok je optuženi Jašar Selimović oglašen krivim da je izvršio krivično djelo neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, podsjećaju iz Apelacionog suda. j. R.
S druge strane, Ivanovićev advokat Marko Milošević tada je naglasio da se ne radi o „ničijoj kući“ već o kući koja je u vlasništvu Vladana Ivanovića i da je naredba za pretres bila nezakonita.
- SPO akciju naziva pretresom, a mi branioci popisom. Radi se o klasičnom popisu stvari koje su uvezene za kuću, koje treba da se ugrade. Radi se o građevinskom materijalu i opremi za završne obrade u građevinarstvu. To je suština priče - istakao je Milošević u junu prošle godine.
On je tada kazao da nemaju podatke o tome zbog čega se obavlja pretres te da nema elemenata krivičnih djela.
- Kako biste vi komentarisali, ako neko poruči od svog novca za svoju kuću opremu, rekao sam već o čemu se radi, keramika, sanitarije i ostalo, ta oprema mu bude isporučena i dio je ugrađen, dio tek treba da se ugradi, nalazi se na gradilištu, mislim da je to sve vrlo jasno, vrlo transparentno i to je to - rekao je advokat Milošević.
PoPisivali wc šolje, vodokotliće…
Inspektori su tokom dva dana pretresa u Ivanovićevoj kući popisivali - wc šolje, vodokotliće, lavaboe, umivaonike, bi-
dee, parkete, sijalice... Popisali su i građevinski materijal, keramiku, kade, česme, pločice... Kako je Pobjeda ranije pisala, zanimljiv detalj sa pretresa bio je da su službenici SPO čak dva sata tragali po Ivanovićevoj kući u izgradnji za jednom kadom.
- Deset službenika tražilo je kadu po objektu, a ona je bila na samom ulazu i pored nje su prolazili dva dana, čak im je i ometala kretanje – rekao je prošle godine advokat Milošević.
Naveo je da samo ovaj detalj ukazuje na činjenicu da su službenici bili nekompetentni za popis ili, kako oni to nazivaju, pretres.
- Zapisnik na 14 strana obiluje selektivnim informacijama, nestručnim i netačnim formulacijama koje isključivo mogu stvoriti zabune ko bude imao priliku da ga čita, a ne nikako da bude od pomoći da se razjasne stvari. Imali smo sreće što nijesu popisivali svaku kockicu iz keramičkih mozaika - istakao je advokat Milošević. j. Raičević
Građevinska kompanija podnijela tužbu protiv generalnog sekretara Demokratske Crne Gore, tvrdeći da je iznio niz neistina i netačnih kvalifikacija na račun firme
PODGORICA - Građevinska kompanija „Bemaks“ podnijela je tužbu protiv generalnog sekretara Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića, od kojeg traže 50.000 eura odštete zato što je prilikom izlaganja u Skupštini, kako tvrde, iznio niz neistina i netačnih kvalifikacija zbog čega je firmi nanijeta nemjerljiva poslovna šteta.
To je juče saopštio Bogdanović, koji je medijima dostavio i fotografiju na kojoj se vide navodi tužbe.
- Tužbi se svakako radujem, jer će to biti prilika da se progovori i o onom o čemu se ćuti. U pitanju je kompanija čiji je neformalni vlasnik Aco Mijajlović, sada već optuženi za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, uključujući međunarodni šverc cigare -
„Bemaks“
traži 50.000 eura odštete od Bogdanovića
ta, nezakoniti uticaj na volju birača, stvaranje kriminalne organizacije, kazao je on. Ističe da ga „Bemaks“ nije tužio zbog laži, „zbog onoga u čemu su se sami prepoznali“.
- A kako danas vidimo iz prepiski koje se objavljuju u medijima, mnogo gora od svega što sam ikada izgovorio. U tužbenom zahtjevu, Aco Mijajlović traži 50.000 eura „odštete“, a svako ko poznaje sudsku praksu zna da su iznosi koji se dosuđuju u slučajevima kada je tužba osnovana, a ova svakako nije, najčešće 500 do 1.000 eura - rekao je generalni sekretar Demokrata.
Cilj ove tužbe je, prema njegovim riječima, da ga Mijajlović, „pokušajem finansijskog pritiska spriječi da u javnosti govori o njemu i njegovoj mreži uticaja.“ - Ali to mu neće poći za rukom. Jer ako je ijedna istina danas kristalno jasna, to je da je „Bemaks“ bio stvarna vlada Crne Gore, a Aco Mijajlović, premijer, predsjednik države, ministar odbrane, direktor Uprave policije i ANB-a, koji je godinama, zajedno sa svojim političkim pokroviteljima, kontrolisao tokove novca, poslove i izbore - naveo je u saopštenju. Tvrdi da su funkcionerima De-
mokrata podmetali „laži i gadosti, fabrikovali afere, udarali na članove porodice, koji su nas pratili, prisluškivali, a neke kao Dragana Krapovića i hapsili.“ - Sada je jasnije zašto je Ljubo Milović, vedeta narko kartela, tajno pratio Aleksu Bečića, tadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore, i koliko su samo na račun kolege Bečića raznih afera u proteklih deset godina isfabrikovali ne bi li ga pokušali diskreditovati. I tako su postupali prema svakom slobodnom čovjeku, svakom borcu za pravnu i uređenu državu, koji je bio prepreka okupaciji države i interesima kriminalnih hordi. Monstruoznost tog sistema i umova koji su isto osmišljavali i sprovodili spada u najmračnije vrijeme i najmračnije stranice crnogorske istorije koje se nikada više ne smiju ponoviti - poručio je Bogdanović. j.R.
Sinoć u Podgorici, u Slovačkoj ulici Beba pala sa četvrtog sprata zgrade
PODGORICA – Dijete od godinu i četiri mjeseca palo je sinoć sa četvrtog sprata zgrade u Slovačkoj ulici u Podgorici, nakon čega je prevezeno u Klinički centar i nalazi se na intenzivnoj njezi.
Kako saznaje Pobjeda, do nesreće je došlo u 20.30 sati. Pr ema riječima očevida -
ca, djevojčica je pala na nadstrešnicu jedne klinike, a nakon toga je završila na ulici kojom neprestano prolaze automobili.
Na sreću, vozač koji je ugledao djevojčicu na vrijeme je zakočio.
O događaju je obaviješten dežurni tužilac koji je obavio uviđaj. j. R.
Sa privođenja Vladana Ivanovića rtcg
EPCG: U ponedjeljak veče iz Luke Bar počeće transport opreme za buduću vjetroelektranu ,,Gvozd“
Džinovski generatori će proći kroz četiri opštine
Vjetroelektrana se gradi na visoravni Krnovo, između Nikšića i Šavnika, na oko 1.400 metara nadmorske visine. Vjetrogeneratori, najveći u Evropi, na putu do vjetroparka proći će kroz Podgoricu, Danilovgrad, Nikšić, Šavnik
BAR – Transport opreme za buduću vjetroelektranu ,,Gvozd“ počinje u ponedjeljak veče, najavljeno je iz Elektroprivrede. Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović rekao je da je riječ o najvećim vjetrogeneratorima u Evropi. Vjetroelektrana se gradi na visoravni Krnovo, između Nikšića i Šavnika, na oko 1.400 metara nadmorske visine – na istom platou gdje se već nalazi i prvi crnogorski vjetropark.
– U noći između ponedjeljka i utorka (13. i 14. oktobra) počeće vangabaritni transport opreme za vjetroelektranu ,,Gvozd“. Oprema će se transportovati od Luke Bar magistralnim putevima M1 (Bar – Sutomore), M1.1 (Sutomore – Virpazar), M2 ( Virpazar – Podgorica), M3 (Podgorica – Danilovgrad – Nikšić), M6 (Nikšić – Jasenovo Polje – Šavnik). U prvoj noći transportovaće se sekcije stubova, dok će se u narednim noćima prevoziti ostale komponente
vjetrogeneratora – navedeno je u saopštenju. Iz EPCG zahvaljuju učesnicima u saobraćaju na razumijevanju i strpljenju te poručuju da je njihov doprinos bezbjednom saobraćanju na tim putnim pravcima od izuzetnog je značaja za nesmetan transport opreme potrebne za realizaciju ovog važnog energetskog objekta. Nedavno je potpisan dodatni kreditni aranžman u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju VE ,,Gvozd
BU DVA: Danas ispred zidina Starog grada 58. Dan širuna
Spremno 1.500 kilograma ribe, vino, pivo...
BUDVA – Manifestacija
koja traje duže od pola vijeka - Dan širuna biće održana danas ispred zidina Starog grada. Ljubitelji fešte od 15.30 časova uživaće u jedinstvenom programu. Program počinje dječijim tačkama mališana predškolske ustanove „Vini Pu“ i vrtića „Moj svijet“, „Ljubica Jovanović – Maše“, „Maštolend“ i „Diznilend“, zatim školaraca
osnovne škole „Mirko Srzentić“ iz Petrovca i nastupom hora Muzičke škole u Budvi. U 17 časova predviđen je svečani defile Gradske muzike Budva i članova NVO Feštađuni, od stare autobuske stanice do bine ispred Starog grada, nakon čega će se prisutnima obratiti Tiho Fabris, predsjednik KSR Širun i zvanično otvoriti 58. Dan širuna. U nastavku dnevnog programa
nastupaće dame iz ŽVG Harmonija, solisti Muzičke škole iz Budve, Lara Pavićević sa grupom „Budva u ritmu Evrope“, Gradski hor Budva i lokalni muzičar Ivo Benić. – Članovi KSR „Širun“ vrijedno rade i pripremaju 1.500 kilograma plave ribe širun, TO Budva obezbjeđuje degustaciju preko 400 litara domaćeg vina, dok blizu 600 litara piva poklanja „Nikšićko pivo“. Kao desert će se služiti ruštule, tradicionalni specijalitet budvanskih domaćica – najavili su organizatori.
Neizostavan dio programa biće sportske igre od 19 časova – skidanje pršuta sa grede u gradskoj luci i povlačenje konopa ispred bine.
U okviru večernjeg programa nastupaju crnogorska umjetnica Monika Knezović. Prvi put na glavnom gradskom trgu u Budvi, u završnici programa od 21 čas nastupa mlada muzička zvijezda iz Vinkovaca, momak za koga kažu da je „prava muzička senzacija“, umjetnik velikog talenta i neopisive harizme - Jakov Jozinović
Organizatori su klub za sportski ribolov „Širun“, Turistička organizacije Budva i Opština Budva. c. g.
Komemorativna sjednica povodom smrti Jusufa Kalamperovića
2“, kojim se vjetroelektrana ,,Gvozd“ proširuje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori – ukupno 75,6 MW. Proširenje podrazumijeva montažu još tri nove vjetroturbine, čija će očekivana godišnja proizvodnja premašiti 210 GWh električne energije. To je dovoljno za snabdijevanje više od 35.000 domaćinstava. Uz to, emisije CO₂ smanjuju se za skoro 137.000 tona godišnje
Projekat, vrijedan ukupno oko 82 miliona eura, finansira se kreditom od EBRD-a, obuhvata instalaciju vjetrogeneratora, izgradnju trafostanica (33/110 kV), te dvije 110 kV dalekovodne veze: jednu dugu 3,12 km ka Krnovu, i drugu dugu približno 14,7 km ka Nikšiću.
U novembru 2024. godine postavljen je kamen temeljac, radove vodi njemački konzorcijum Nordex, a podizvođač je podgorički Bemax. Radovi predviđaju vertikalnu infrastrukturu i pristupne puteve, a predviđeni rok za završetak posla je oko 18 mjeseci. c. g.
Košarkaši za Aleksu
KOLAŠIN – Košarkaški klubovi Gorštak i Kolašin zajedno sa Opštinskom organizacijom Crvenog krsta, odlučili su da svoje prvenstvene utakmice u Ligi mladih Košarkaškog saveza Crne Gore imaju humanitarni karakter. U nedjelju, kada se od 12 do 16 sati igraju utakmice pionira i kadeta, pozvani su građani Kolašina da dođu u salu OŠ ,,Risto Manojlović“ gdje se igraju utakmice i gdje će biti kutija Crvenog krsta za pomoć liječenju Alekse Kasala Tako se nastavlja iskreni i odani kontinuitet podrške Kolašinaca da pomognu liječenje svoga mladog sugrađanina koje treba da se naredne nedjelje nastavi u Njemačkoj. Dr. D.
Raičević: Svjetionik slobode, mira i
BAR – Komemorativna sjednica povodom smrti Jusufa Kalamperovića, dugogodišnjeg istaknutog društveno-političkog radnika i funkcionera i bivšeg predsjednika opštine Bar, održana je juče u velikoj sali Skupštine opštine Bar. Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić podsjetio je na politički, društveni, kulturni i sportski angažman i istakao važna državnička mjesta i odgovorne funkcije koje je obavljao Kalamperović. U ime Opštine, od Kalamperovića se oprostio predsjednik Dušan Raičević. On je istakao da Jusufov odlazak znači odlazak čovjeka od kojeg su svi mnogo naučili, čovjeka koji je u svakom trenutku bio potpora naporima da Bar učinimo boljim mjestom za život i sačuvamo njegov duh slobode, sloge i mira.
– Jusuf je bio mikrokosmos našeg Bara. Svojim životom osvjedočio je najplemenitije vrijednosti čovjekoljublja, bratstva u različitostima, antifašizma i čojstva. Utkao je sebe ne samo u razvoj našeg grada, već i države Crne Gore, za čiju je nezavisnost i slobodu dao ogroman doprinos u najtežim vremenima – kazao je Raičević. Pr ema njegovim riječima, Jusuf je sa ponosom nosio titulu svjetionika slobode, mira i ljubavi u bezumlju i mraku ratnih godina.
– Gradio je Bar zajedno sa njegovim velikim neimarima nakon razornog zemljotresa i bio svjedok rađanja novog grada, trasirajući put njegovog razvoja kojim i mi danas koračamo. Pored svih značajnih funkcija koje je obavljao Kalamperoviću je najviše pristajala ona najvrednija – titula dobrog čovjeka, privrženog svom rodnom kraju, porodici i domu. Pamtićemo ga kao odmjerenog, mudrog i dostojanstvenog čovjeka, simbola jednog vremena, kojeg su uvažavali i poštovali i oni koji se s njim nijesu slagali. Jer, uprkos različitim uvjerenjima, u njemu su uvijek prepoznavali
ljubavi
plamen ljudskog i plemenitog – bez obzira na naciju, vjeru ili politiku – kazao je predsjednik Raičević te poručio da će ga se ,,ovaj grad uvijek sjećati sa sjetom i ponosom“. U ime porodice Kalamperović, obratila se njegova ćerka Emira Kalamperović – Pelinković koja je istakla zahvalnost na prilici da se obrati pred njegovim prijateljima, kolegama i sugrađanima. – Tata, hvala ti što si nas učio da budemo ljudi, da budemo skromni, a ponosni, da budemo snažni u dobroti. Hvala ti što si nas učio ljubavi prema našem gradu, našim sugrađanima, moru, sirenama feribota, zidinama Starog Bara, maslinama i mirisu agruma. Hvala ti na podsjećanju da snaga čovjeka leži u plemenitosti, u dobroti i dobročinstvima – kazala je ona. Jusuf Kalamperović rođen je 1945. godine u Dobroj Vodi. Bio je predsjednik opštine Bar, član Predsjedništva Crne Gore, poslanik u Skupštini Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova i javne uprave. Bio je jedan od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, ali i Pokreta za Nezavisnu Crnu Goru uoči referenduma 2006. godine. Bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista, te jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore. Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori. Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivač ,,Barskog ljetopisa“. Obavljao je i funkciju direktora ,,Prekookenaske plovidbe“, a kao dugogodišnji sportski radnik bio je predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore, član Crnogorskog olimpijskog komiteta, takmičar i predsjednik Šahovskog kluba ,,Mornar“ i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore. Njegov ukupan rad i doprinos krunisan je i osvjedočen i najvišom nagradom Bara – nagradom Dana oslobođenja ,,24. novembar“. c . g.
Sa komemorativne sjednice
DOPREMLJENA U AVGUSTU: Brod s opremom za VE ,,Gvozd“
KOLA ši N
Tri opštine iskoristile mogućnost udruživanja predviđenu Zakonom o uređenu prostora
Nikšićka agencija izrađivaće planove i za Plužine i Žabljak
S obzirom na to da se radi o lokalnim samoupravama koje su na sve moguće načine povezane sa opštinom Nikšić, saradnja je potpuno prirodna. Naš planerski tim dosta dobro poznaje stanje na Žabljaku i u Plužinama, jer su neki od naših odgovornih planera, i ranije učestvovali na različite načine na izradi planske dokumentacije u tim opštinama – kazala je za Pobjedu direktorica Agencije Ana Vukotić
NIKŠIĆ – Prema Zakonu o uređenju prostora, koji je na snagu stupio u martu, opštine su obavezne da u roku od 60 dana osnuju privredno društvo koje će izrađivati lokalna planska dokumenta - prostorno-urbanistički plan, lokalni plan detaljne regulacije i urbanistički projekat. Data je mogućnost da se više opština udruži – da osnuju zajedničko preduzeće. Iskoristili su je Nikšić, Plužine i Žabljak, postigle su dogovor – taj posao će obavljati nikšićka
Agencija za projektovanje i planiranje.
Direktorica Agencije Ana Vukotić kaže za Pobjedu da su spremni za obavljanje tog posla – sve akte, odluku i statut, uskladili su sa novim Zakonom o uređenu prostora i Zakonom o izgradnji objekata. – Trenutno opštine razmatraju najbolji model po kojem će se Agencija definisati kao zajednička – kazala je Vukotić.
KADAR
Opština Nikšić ima Prostorno - urbanistički plan (PUP) usvojen prošle godine, kao i veći broj detaljnih planova koji su i dalje na snazi. Trenutno se u opštinskom rukovodstvu, zajedno sa nama planerima, razmatra koji je to prvi planerski zadatak najneophodniji našoj opštini i njenim građanima – kazala je Vukotić
Zakonom je predviđeno da u firmi koja priprema i izdaje planska dokumenta mora imati odgovornog i još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore arhitekata. Ostali planeri treba da imaju najmanje pet godina radnog iskustva dok su ostali uslovi isti kao kod glavnog planera. Po riječima Vukotić, nedostatak odgovarajućeg kadra, razlog je što su umjesto osnivanja sopstvenih opštine Žabljak i Plužine odlučile da izdavanje planskih dokumenata
,,prepuste“ nikšićkoj agenciji. Ali, smatra da su spremni za taj izazov. – S obzirom na to da se radi o opštinama koje su na sve moguće načine povezane sa opštinom Nikšić, ova saradnja je potpuno prirodna. Planerski tim Agencije dosta dobro poznaje stanje na Žabljaku i u Plužinama, jer su neki od na-
ših odgovornih planera, i u ranijem periodu učestvovali na različite načine na izradi planske dokumentacije u tim opštinama – kazala je ona. Dodaje da se saradnja sa relevantnim institucijama i stručnim licima iz svih opština podrazumijeva. Agencija trenutno ima 11 planera, projektovanjem i plani-
ranjem bavila se do promjene krovnog zakona, do 2017. godine. Radila je sve planove za opštinu Nikšić.
– Najveći broj planera, različitih struka, nastaviće da se bavi planiranjem čim nam Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine bude izdalo licencu – kaže direktorica Agencije. Lokalne samouprave godinama su se borile za decentralizaciju - da im se vrati nadležnost da upravljaju prostorom - donošenja planskih dokumenata, što je urađeno Zakonom o uređenu prostora i Zakonom o izgradnji objekata. Vukotić smatra da je to dobro rješenje.
RJEŠENJA
– Mislim da sve opštine u Crnoj Gori podržavaju decentralizaciju procesa planiranja svog prostora, jer se on najbolje sagledava iz pozicije onih koji u njemu žive, i dobre i loše stra-
ne. Na ovaj način dolazi do najboljih i održivih planerskih rješenja. Ovo je najbitnije kad je decentralizacija u pitanju, mogućnost upravljanja svojim prostorom, da ne pominjem bržu i jednostavniju proceduru čitavog procesa planiranja, što je takođe značajno – kaže Vukotić. Sagovornica Pobjede kaže da Opština Nikšić ima Prostorno - urbanistički plan (PUP) donešen prošle godine, kao i veći broj detaljnih planova koji su i dalje na snazi. – Trenutno se u opštinskom rukovodstvu, zajedno sa nama planerima, razmatra koji je to prvi planerski zadatak najneophodniji našoj opštini i njenim građanima – kazala je Vukotić.
Herceg Novi, Kotor i Tivat takođe su dogovorili saradnju – Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog izrađivaće planska dokumenta za te tri opštine. D. ŠAKOVIĆ
Potpisan ugovor sa Njemačkom razvojnom (KFW) bankom o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju postrojenja
ULCINJ – Ugovor o dodjeli bespovratnih 30,7 miliona eura za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Ulcinju potpisali su juče predsjednik te opštine
Genci Nimanbegu, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, direktor KFW banke Klaus Muler i preduzeća Vodakom Dragan Roganović
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije
u Crnoj Gori Johan Satler i ambasador Savezne Republike Njemačke Peter Felten – Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Ulcinj predstavlja značajan korak u unapređenju ekološke infrastrukture na jadranskoj obali Crne Gore. Ova investicija je dio dugogodišnje saradnje Vlade Crne Gore, KFW banke i primorskih opština na projektu „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na jadranskoj
obali“, koji traje od 2003. godine – saopšteno je iz Ministarstva.
Minis tar Damjan Ćulafić zahvalio se direktoru KFW banke, ambasadorima Satleru i Feltenu, kao i direktoru Roganoviću na podršci i doprinosu projektu.
Direktor KFW banke Miler naglasio je da je taj projekat od velikog značaja za unapređenje životne sredine i ispunjenje obaveza iz poglavlja 27.
Direktor Vodakoma Dragan
Roganović podsjetio je da je Vodakom, u saradnji sa KFW bankom, do sada realizovao projekte vrijedne preko 120 miliona eura, uključujući postrojenja u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru.
Gradonačelnik Ulcinja Genci Nimanbegu naglasio je da će izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda doprinijeti poboljšanju uslova života građana, očuvanju prirodnih resursa i unapređenju ukupne komunalne infrastrukture u Ulcinju. C. G.
OTPADNE VODE SLABA TAČKA: Ulcinj
OPŠTINA IMA PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN: Nikšić
IZRADU PLANOVA POVJERILI NIKŠIĆKOJ AGENCIJI: Žabljak
S.LAKOVIĆ
OPŠTINA ŽABLJAK
Marija Korina Mačado dobitnica je Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu
Gvozdena dama Venecuele priznanje posvetila i Trampu
ŠTOKHOLM - Liderka venecuelanske opozicije konzervativka Marija Korina Mačado dobitnica je Nobelove nagradu za mir za 2025. godinu za borbu protiv diktature u zemlji. U saopštenju Nobelovog komiteta se navodi da ,,kada autokrate preuzmu vlast, od presudne je važnosti prepoznati hrabre branioce slobode koji ustaju i pružaju otpor“.
Mačado (58) je prva Venecuelanka koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir i šesta dobitnica iz Latinske Amerike. Izjavila je da je njena nagrada ,,ogromno priznanje za borbu svih Venecuelanaca“. Poručila je da je priznanje djelimično posvetila predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trampu, koji je više puta tvrdio da upravo on zaslužuje tu nagradu i poručila da računa na podršku predsjednika SAD. – Posvećujem ovu nagradu napaćenom narodu Venecuele i predsjedniku Trampu, za njegovu odlučnu podršku našoj stvari. Nalazimo se na pragu pobjede i danas više nego ikad računamo na predsjednika Trampa, narod Sjedinjenih Država, narode Latinske Amerike i demokratske nacije svijeta kao naše glavne saveznike u ostvarenju slobode i demokratije – napisala je Mačado u objavi na društvenoj mreži X.
GODINU PROVELA
U SKRIVANJU
Mačado, poznata je kao ,,Gvozdena dama Venecuele“, MCM ili Marija Korina, proteklu godinu provela je u skrivanju. Vjeruje se da je njen politički pokret pobijedio predsjednika zemlje Nikolasa Madura na izborima u julu 2024. Maduro je odbio da prizna poraz od Mačadinog saveznika,
Posvećujem ovu nagradu napaćenom narodu Venecuele i predsjedniku Trampu, za njegovu odlučnu podršku našoj stvari. Nalazimo se na pragu pobjede i danas više nego ikad računamo na predsjednika Trampa, narod Sjedinjenih Država, narode Latinske Amerike i demokratske nacije svijeta kao naše glavne saveznike u ostvarenju slobode i demokratije - napisala je Mačado na društvenoj mreži X
bivšeg diplomate Edmunda Gonsalesa, i pokrenuo žestoku političku represiju koja je primorala Gonsalesa na izgnanstvo, a Mačado na život u ilegali.
Više od godinu kasnije, Maduro je i dalje na vlasti i, što je ključno, zadržao je podršku vojske i glavnih međunarodnih saveznika, poput Kine i Rusije. Tramp je posljednjih nedjelja naredio značajno jačanje mornaričkog prisustva uz karipsku obalu Venecuele, za koje neki smatraju da bi moglo biti uvod u neku vrstu operacije promjene režima. – Neizmjerno vam hvala, ali nadam se da razumijete da je ovo pokret, da je ovo dostignuće čitavog društva. Ja sam
samo jedna osoba. Sigurno ne zaslužujem ovu nagradu – rekla je Mačado sekretaru komiteta za dodjelu nagrade Kristijanu Bergu Harpvikenu, u telefonskom razgovoru koji je Nobelov komitet objavio na društvenim mrežama.
Direktor Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira Karim Hagag kazao je za CNN da je odabirom Mačado za dobitnicu ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, Nobelov komitet poslao jasnu poruku zabrinutosti zbog stanja demokratije u svijetu.
– Nobelov komitet je očigledno odlučio da istakne demokratiju kao prioritetno područje, naglašavajući da ova
nagrada dolazi u trenutku globalnog nazadovanja demokratskih vrijednosti i normi –rekao je Hagag.
Britanski Gardijan piše da se Mačado bavi politikom više od dvije decenije i bila je poslanica u Nacionalnoj skupštini Venecuele od 2011. do 2014. godine. Uoči izbora 2024. godine učvrstila je svoj ugled kao najefikasniji i najuticajniji protivnik čavizma. Njeni mitinzi okupljali su ogromne, oduševljene mase, a mnogi pristalice izražavali su gotovo religioznu odanost harizmatičnoj katoličkoj političarki.
Prvobitno je planirala da se kandiduje za predsjednicu, ali joj je venecuelanski Vrhovni sud, lojalan režimu, zabra-
nio da to učini, pa je na njeno mjesto stupio Gonsales, malo poznati bivši ambasador. Međutim, uprkos širokoj podršci naroda, Mačado nije univerzalno omiljena.
Pojedini Venecuelanci joj ne vjeruju zbog njenih ranijih, prikrivenih poziva na stranu vojnu intervenciju s ciljem svrgavanja Madura. Ona je 2019. tvrdila da bi samo ,,stvarna, vjerodostojna, ozbiljna i neposredna prijetnja“ upotrebom međunarodne sile mogla ubijediti Madura da napusti vlast. Drugi su sumnjičavi zbog njenih veza s političarima poput Donalda Trampa i bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara.
UN: PODSTICAJ
OPOZICIJI
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozdravila je dodjelu nagrade Mačado kao priznanje ,,jasnim težnjama naroda Venecuele ka slobodnim i poštenim izborima“. Predsjednik komiteta za dodjelu nagrade Jurgen Vatne Fridnes, rekao je za Rojters da se nada da će nagrada podstaći rad venecuelanske opozicije. Nagrada bi, smatra direktorka za Amerike organizacije Hjuman rajts voč Huanita Gobertus Estrada, mogla i da ojača međunarodni pritisak na Madurovu administraciju. Nobelova nagrada za mir, vrijedna 11 miliona švedskih kruna, odnosno oko 1,2 miliona dolara, biće uručena u Oslu 10. decembra, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je ustanovio nagrade u svom
Bijela kuća razočarana
Dodjelu nagrade je obilježila kampanja Donalda Trampa da on zaslužuje da dobije nagradu, koji takođe žestoko kritikuje Madura. Direktor istraživanja u Norveškom institutu za međunarodne poslove, rekao je za Rojters da je komitet ponovo pokazao nezavisnost.
– Demokratsku opoziciju Venecuele Sjedinjene Države već dugo žele da podrže. Dakle, u tom smislu, bilo bi teško da bilo ko ovo shvati kao uvredu za Trampa – pojasnio je.
Bijela kuća kritikovala je odluku, jer je donijeta nekoliko dana nakon što je Tramp najavio proboj u pregovorima o zaustavljanju borbi u Gazi između Izraela i Hamasa. Portparol Bijele kuće Stiven Čjung u objavi na mreži X saopštio je: Predsjednik Tramp će nastaviti da sklapa mirovne sporazume, okončava ratove i spasava živote... Nobelov komitet je dokazao da politiku stavlja ispred mira. Fridnes, predsjednik Nobelovog komiteta, odbio je da kaže šta bi bilo potrebno da Tramp ili neko drugi u budućnosti dobije nagradu, odnosno da li bi napori na okončanju sukoba u Gazi mogli dovesti do priznanja 2026. godine.
– Ako bude nominovan, biće razmotren, ali vrijeme će pokazati. Naš zadatak nije da govorimo drugim ljudima ili državama šta da rade - naš zadatak je da dodjeljujemo Nobelovu nagradu za mir... Dakle, vidjećemo sljedeće godine – rekao je Fridnes
testamentu iz 1895. godine. Nije poznato da li će Mačado moći da prisustvuje ceremoniji dodjele nagrade. U 124-godišnjoj istoriji nagrade, pored ostalih koji je nijesu primili, bili su sovjetski disident Andrej Saharov (1975), Poljak Leh Valensa (1983) i liderka Mjanmara Ang San Su Ći (1991).
Marija Korina Mačado
Priredila: R. P.
Mještani sela gornje Lješanske nahije pozivaju
Glavni grad i gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija da što prije nastave izgradnju preostala tri kilometra vodovodne mreže, što im je obećano prilikom obilježavanja početka radova, 26. maja ove godine.
Navodeći da je od planiranih 3,8 kilometara, ljetos izgrađeno svega 800 metara vodovoda, poručuju da im ne preostaje ništa osim da svoje nezadovoljstvo iskazuju protestima ukoliko radovi uskoro ne budu nastavljeni.
(NE)ODGOVORNOST
Predsjednik odbora predstavnika devet sela gornje Lješanske nahije (koja gravitiraju MZ Gradac) Dejan Popović naglašava da gornja Lješanska nahija još nema davno obećanu vodovodnu mrežu. Podsjeća da su im prilikom otvaranja radova, 26. maja ove godine, predstavnici Glavnog grada i Vodovoda i kanalizacije obećali da će vodovodna mreža biti izgrađena od raskrsnice Staniseljića do Glavice Kažića, u dužini od 3,8 kilometara. Podsjetivši da je još ranije bio urađen vodovod od sela Gradac do raskrsnice Staniseljića u dužini od oko kilometar i po, kaže da su nakon toga morali da organizuju protestni skup kako bi radovi bili nastavljeni. - Svečano otvaranje radova je bilo 26. maja. Gradonačelniku i predsjedniku Upravnog odbora ViK-a tada smo postavili pitanje da li će uraditi kompletnu dionicu. Odgovorili su nam da nema administrativnih ni pravnih prepreka na ovoj dionici i da su se stekli uslovi da ta dionica od 3,8 kilometara bude završena bez prekida. Međutim, ura-
Mještani sela gornje Lješanske nahije pozvali Glavni grad i gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija da ispune data obećanja
Traže da bude nastavljena izgradnja preostala tri kilometra vodovoda
đeno je svega 800 metara polovinom jula, od Staniseljića prema Kažića Glavici. Čekali smo, računajući da je avgust mjesec odmora, da će radovi biti nastavljeni i dobili informaciju da će to završiti za 90
Potpisan memorandum o saradnji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i Crnogorskog društva za borbu protiv raka Sarađivaće u realizaciji programa za promociju značaja očuvanja zdravlja
Direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) dr Vladislav Šćepanović i sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković potpisali su juče memorandum o saradnji.
Cilj saradnje je promocija zdravih stilova života kroz umjetnost, podizanje svijesti o značaju prevencije i rane dijagnostike raka, kao i organizacija zajedničkih aktivnosti povodom međunarodnih dana borbe protiv raka. Sporazum predviđa realizaciju umjetničkih i edukativnih programa, te izradu promotivnih i informativnih materijala koji će doprinijeti boljoj informisanosti građanki i građana o preventivnim mjerama
i značaju očuvanja zdravlja. - Memorandum je potpisan u oktobru, mjesecu koji je posvećen borbi protiv raka dojke, čime ova inicijativa dobija dodatnu simboliku i potvrđuje opredjeljenje obje institucije da zajedničkim djelovanjem doprinesu širenju kulture zdravlja i solidarnosti u društvu – saopšteno je nakon potpisivanja memoranduma. Ovim činom uspostavljen je okvir za dugoročnu saradnju u oblasti promocije javnog zdravlja, kroz povezivanje umjetnosti, obrazovanja i društvene odgovornosti. Memorandum predstavlja važan korak u zajedničkim naporima na unapređenju kvaliteta života i afirmaciji vrijednosti humanosti i brige za zajednicu. H. P.
dana... Mi u odboru smo bili složni da ne preduzimamo ništa, nadajući se da će u septembru radovi biti nastavljeni. Međutim, iako nas niko nije obavijestio, niti zvao na neki sastanak, nezvanično smo do-
bili informacije da posao neće biti nastavljen – priča Popović, uz napomenu da su na dionici na kojoj su izvođeni radovi ostala tri raskopana prelaza preko puta i da ih treba sanirati prije kiše.
Javna predškolska ustanova „Đina Vrbica“ otvorila je na Starom aerodromu vaspitnu jedinicu „Jelena Ćetković 2“. U ovom objektu površine 300 kvadratnih metara, u četiri vaspitne grupe biće upisano oko 100 mališana, čime je nastavljeno planirano širenje kapaciteta i podrška porodicama u ovom dijelu grada.
Novi vrtić otvorila je direktorica JPU „Đina Vrbica“ Bojana Razić, a skromnoj svečanosti prisustvovala je i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović - Adaptiran za potrebe četiri vaspitne grupe, omogućiće upis više od 100 mališana i znatno doprinijeti rasterećenju kapaciteta vrtića „Dragan Radulović“. Blizina vrtića u gusto naseljenom dijelu grada porodicama donosi značajno olakšanje u svakodnevnom životu, stvarajući više vremena za zajedništvo, igru i miran početak dana – istakla je Razić. Ona je naglasila da blizina vrtića nije samo pogodnost, već pitanje kvaliteta života.
Navodeći da je od planiranih 3,8 kilometara, ljetos izgrađeno svega 800 metara vodovodne mreže, iz odbora predstavnika devet sela gornje Lješanske nahije poručuju da im, ukoliko radovi uskoro ne budu nastavljeni, ne preostaje ništa osim da svoje nezadovoljstvo iskazuju protestima
IŠČEKIVANJE
Popović kaže da mještani sela gornje Lješanske nahije ipak očekuju da im se obrate nadležni iz Glavnog grada i ViK-a, te da će biti ispunjeno ono što su im obećali gradonačelnik
i predsjednik Upravnog odbora tog gradskog preduzeća. Navodi da su prethodne sedmice poslali dopis gradonačelniku Saši Mujoviću, u kojem su od njega zatražili da primi predstavnike mještana na sastanak. - Još nijesmo dobili nikakav odgovor. Iskreno se nadam da će gradonačelnik naći vremena da nas primi na razgovor i da će, na obostrano zadovoljstvo, radovi biti nastavljeni... Na ovom području domaćinstva se snabdijevaju vodom sa manjih bistijerni, a ima porodica sa malom djecom, kao i domaćina koji drže stoku. Država radi na vraćanju ljudi u ruralno područje, ali kako misle da se to i ostvaruje ako na selu nema osnovnog uslova za život, tj. vode. Ukoliko nas iz Glavnog grada ne kontaktiraju, odbor predstavnika devet sela gornje Lješanske nahije zajednički će odlučiti koji su nam naredni koraci, odnosno da li ćemo u cilju ostvarivanja osnovnih ljudskih prava biti primorani da ponovo pribjegnemo protestima, iako oni ne idu nikome u korist - zaključio je Popović. I. MITROVIĆ
U novom vrtiću biće
- Kada je vrtić u kvartu gdje živimo, porodica diše lakše, dan traje duže, a djetinjstvo ima više prostora za mir i igru. Adaptacijom ovog objekta obezbijedili smo prostor u kojem će više od stotinu djece imati priliku da odrasta u bezbjednom i podsticajnom okruženju - poručila je Razić.
Ona je podsjetila da JU „Đina Vrbica“ već dugi niz godina njeguje vrijednosti koje dijete stavljaju u centar svih aktivnosti, stvarajući okruženje u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno, saslušano i podržano. - Naša ustanova nije samo sistem brige o djeci, već zajednica u kojoj dijete raste okruženo
pažnjom i ljubavlju. Posebno smo ponosni što ovu vaspitnu jedinicu otvaramo nedugo nakon vrtića ,,Mali princ 2“ u Zagoriču, čime nastavljamo planirano širenje kapaciteta i podršku porodicama u svim djelovima grada - dodala je Razić. Zahvalnost za učešće u realizaciji ovog projekta direktorica vrtića uputila je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ističući da zajednička vizija i podrška institucija omogućavaju da svako dijete u Podgorici ima jednake šanse za rani razvoj. - Otvaranjem ovog prostora otvaramo i nova poglavlja dječije radosti i zajedničkog stvaranja. Nastavićemo da rastemo zajedno sa djecom, jer nas ona svakog dana podsjećaju koliko budućnost može biti svijetla, ako je gradimo s ljubavlju, pažnjom i vjerom u njih - poručila je Razić. H. P.
Sa prethodnog protesta mještana Lješanske nahije
Na Starom aerodromu otvorena još jedna vaspitna jedinica JPU ,,Đina Vrbica“
Bojana Razić i Anđela Jakšić-Stojanović
Izložba „80 godina priča o Muminima“ otvorena u KIC-u Kuća treba da bude mjesto sigurnosti
PODGORICA - Izložba radova „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, otvorena je u KIC-u ,,Budo Tomović“. Postavka je privukla jednaku pažnju i djece i odraslih - potvrđujući bezvremensku univerzalnost priča o Muminima, koje i danas nadahnjuju brojne generacije.
Izložbu je otvorio ambasador Finske Niklas Lindkvist, ističući značaj ovog jubileja ne samo za finsku književnost, već i za kulturni identitet te zemlje. - Ovo nije samo značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca u Finskoj i širom svijeta svojim dirljivim pričama i vječnim temama – kazao je Lindkvist. On je podsjetio da su priče o Muminima nastale u najtežem periodu istorije - za vrijeme Drugog svjetskog rata kada je Tuve Janson, suočena sa užasima rata, osjetila po-
trebu da stvori bajkoviti svijet. Ambasador Lindkvist je istakao i da su upravo zbog toga Mumini mnogo više od književnih likova. - Oni nas uče da kuća - i u stvarnosti i u pričama - treba da bude mjesto dobrodošlice, sigurnosti i topline - dodao je on. U tom duhu, ambasador je podsjetio i na globalnu kampanju povodom jubileja, u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca pod sloganom „Vrata su uvijek otvorena“. Kampanja je ujedno poziv da svi zajedno gradimo svijet u kojem empatija i solidarnost nijesu izuzetak, već pravilo.
Izložba „80 godina priča o Muminima“ nudi uvid u razvoj Mumina kroz različite medije - od knjiga i stripova, preko animacija, pa sve do savremenih interpretacija - i poziva sve posjetioce da se vrate u svijet mašte, tolerancije i neprolaznih vrijednosti koje Mumini predstavljaju.
Izložba je rezultat saradnje Ambasade Finske u Beogradu i KIC-a „Budo Tomović“, a publika će imati priliku da je pogleda do 17. oktobra. A.Đ.
Program „Antirantni film“ u Podgorici
PODGORICA - Jedno od ključnih ostvarenja jugoslovenske i svjetske kinematografije, film „Tri“ (1965) reditelja Aleksandra Saše Petrovića, biće prikazan večeras u 20 sati, u sali „Gojko Kastratović“ Crnogorske kinoteke, u okviru programa „Antiratni film“. Film je podijeljen u tri epizode, kroz koje pratimo različite situacije u kojima se glavni junak (koga tumači Bata Živojinović) suočava sa smrću tokom Drugog svjetskog rata: kao svjedok, kao progonjeni i kao egzekutor. Svaka epizoda otvara pitanje ljudske odgovornosti i moralnih dilema u vremenu rata, čineći film snažnim antiratnim i univerzalnim umjetničkim djelom. „Tri“ je bio nominovan za Oskara za najbolji strani film i smatra se jednim od najboljih filmova jugoslovenskog crnog talasa. Ulaz je besplatan. R. K.
Crnogorski karikaturista Darko Drljević nagrađen u Lisabonu na najvećem svjetskom
U svijetu lažnih vijesti karikatura još govori
Za sve kategorije se dobijaju prva, druga i treća nagrada. To je devet prvonagrađenih i plus jedan autor koji je osvojio Gran pri festivala. Dakle, deset najboljih od blizu hiljadu učesnika, a među njima je i Drljević
PODGORICA - Crnogorski karikaturista Darko
Drljević nagrađen je na najvećem svjetskom festivalu karikature iz svjetske štampe ,,Wolrd press cartoons“ koji će biti održan u Palati Anđela (Palácio Anjos) u Algešu u Lisabonu. Uručenje nagrada biće upriličeno 6. novembra, a 8. novembra biće organizovana izložba selektovanih radova za katalog, koja će biti otvorena do februara. Ovaj festival, koji je inicijativa pod kustoskom palicom karikaturiste Antonia, čije je djelo obišlo svijet, duhovito prikazujući neke od najosjetljivijih tema savremenog doba, važi za najveći svjetski festival ikada - po visini nagrada, po organizaciji i po prelijepom katalogu.
Drljević je za Pobjedu objasnio da još ne zna za koji je rad nagrađen, jer ih je poslao više, te da će posjetioci festivala moći da vide nagrade dodijeljene u tri kategorije takmičenjaurednička karikatura, humorni crtež i karikatura ličnosti.
DESET NAJBOLJIH
Pobjednici će biti proglašeni na ceremoniji uručenja nagrada, koja će se održati u auditorijumu Ruy de Carvalho u Carnaxideu. Svi učesnici su morali da pošalju original radove sa kopijama radova objavljenih u štampi tokom ove godine, kao i naziv novina u kojima je objavljen rad. Za sve kategorije se dobijaju prva, druga i tre-
ća nagrada. To je devet prvonagrađenih i plus jedan autor koji je osvojio Gran pri festivala. Dakle, deset najboljih od blizu hiljadu učesnika, a među njima je i Drljević. Autori će primiti trofeje tokom muzičko-humornog spektakla. Na izložbi su predstavljeni autori i publikacije iz više od 41 zemlje svijeta. Glavne teme ovog izdanja festivala su povratak Donalda Trampa na političku scenu - ovoga puta u društvu Elona Muska i drugih „prijatelja“, poput Vladimira Putina, čija sjena rata, kako ističu organizatori festivala, i dalje lebdi nad Evropom. Tu su i brojni radovi koji se bave pravima žena
i rizicima koji im prijete u različitim kulturama današnjice. Vještačka inteligencija i njeni izazovi takođe su našli svoje mjesto pod nemilosrdnim kistom izabranih karikaturista. Ukupno je izloženo gotovo trista radova vrhunskog kvaliteta, koji omogućavaju posjetiocima da ponovo prožive događaje što su oblikovali svijet između 1. januara 2024. i 31. maja 2025. Riječ je o pogledima iz različitih kultura, djelima u kojima 151 karikaturista prikazuje događaje i njihove aktere sa mnogo duhovitosti i ironije. Izložene radove izabrao je međunarodni žiri koji se okupio u junu, a činili su ga, pored di-
Ansambl „Peregrina“ večeras u Kotoru otvara Festival rane i srednjovjekovne muzike „Tollite Portas“
PODGORICA – Koncertom „Anno Domini 1025 – 1000 godina Poljskog kraljevstva“ ansambla ,,Peregrina“ večeras će, u 19 sati, u Katedrali Svetog Tripuna biti otvoren 2. Festival rane i srednjovjekovne muzike „Tollite Portas“, koji će trajati do 18. oktobra. Ulaz na sve koncerte je besplatan.
Koncert „Peregrine“ publiku vodi u početke Poljskog kraljevstva, u 1025. godinu i vrijeme krunisanja prvog poljskog kralja. Program, osmišljen kao putovanje kroz muziku namijenjenu ceremonijama krunisanja i crkvenim obredima ra-
nog srednjeg vijeka, obuhvata djela iz perioda od 10. do 15. vijeka, među kojima se nalazi i najstarija kompozicija napisana na poljskom jeziku. Ansambl ,,Peregrina“ čine umjetnička direktorka Agnieszka Budzińska-Bennett , vokal i harfa, Lorenza Donadini, vokal, Hanna Jarvelainen, vokal i Baptiste Romain, viela i vokal. Ansambl će predstaviti program na autentičnim srednjovjekovnim instrumentima poput romaničke harfe i viele, u spoju sa višeglasnim ženskim vokalima karakterističnim za ranu evropsku muziku. Ovim koncertom simbolično se obilježava hiljadu godina od uspo-
stavljanja Poljskog kraljevstva i oživljava duh srednjovjekovne Evrope, period od 10. do 15. vijeka, podsjećajući na njene duhovne i kulturne korijene. Koncert pod nazivom ,,Duždevi pifari i Zorzi Trombetta da Modon - Puhačka glazba u Veneciji 1450–1500“ biće upriličen dan kasnije u Katedrali Svetog Tripuna, u 19 sati. Ansambl La Margarite predstaviće muziku duždevog pifara, Zorzija Trombette iz Modona, venecijanskog pomorca, pisca traktata o brodogradnji i prvog profesionalnog trubača u službi Prevedre Republike, koji je u svojim zapisima zabilježio dva nastupa u Kotoru: jedan prilikom svadbe, a
za drugi nagradu je primio od kotorskog biskupa. Za 15. oktobar planiran je koncert ,,Esperance & Oubli“, takođe u Katedrali Svetog Tripuna u 19 sati. Posvećen je filozofsko-teoretskoj introspekciji o psihičkim i duhovnim moćima muzike kako su ih shvatali antički i srednjovjekovni teoretičari Guillame de Machaut i Boetije. Na koncertu nastupa ansambl Labyrinthus i umjetnički voditelj festivala Danil Ryabchikov Koncert ,,Dobro ugođena lutnja Giacoma Gorzanisa“ u izvođenju Paula Kieffera biće održan 17. oktobra u Crkvi Svete Marije od rijeke, (Svete Marije Koleđate), u 19 sati. Festival će biti zatvoren drugim koncertom ansambla Labyrinthus ,,Armonia Concinans“ – Srednjovekovne sekvence iz Šibenskih rukopisa. Koncert će biti upriličen 18. oktobra u Katedrali Svetog Tripuna sa početkom u 19 sati.
Sa otvaranja izložbe u KIC-u
Karikatura Darka Drljevića na temu spoljne politike Donalda Trampa
svjetskom festivalu ,,Wolrd press cartoons“
vijesti i ratova, govori istinu
rektora Salona Antonia Antunesa (karikaturista Antonio) i Niels Bo Bojensen iz Danske, Tchavdar Nikolov iz Bugarske, francuska ilustratorka Anne Derenne, te portugalski istoričar umjetnosti Paulo Morais-Alexandre Pored Drljevića nagrađena djela izložbe nose potpis i sljedećih autora: Agustin Sciammarella (Italija), Aristides Hernandez (Kuba), David Pinto i Carlos Chinto (Španija), Frank Hoppmann (Njemačka), Ivan Mata (Španija), José Vaz (Portugal), Nahid Maghsoudi (Iran) i Pawel Kuczynski (Poljska).
BROJNE NAGRADE
Drljević je nedavno osvojio drugu nagradu na 44. Internacionalnom festivalu karikature koji je održan u poljskom gradu Zielona Gora. Tema festivala je bila ,,Fake news“. Umjetnik je bio prisutan na svečanoj dodjeli nagrada i prepun je utisaka. Za Pobjedu je
kazao da je konkurencija bila ogromna.
- Više od hiljadu radova je stiglo na takmičenje sa adresa svih kontinenata. Bile su upriličene dvije izložbe najboljih radova. Prva je bila na velikim panoima ispred ogromnog trgovinskog centra ,,Fokus“ koji je veći bar za pet puta od naše Delte. Tako da je pogledao ogroman broj ljudi. Druga izložba je bila u gradskoj biblioteci. Dodjela nagrada je takođe održana uz svečani program u pozorišnoj dvorani Biblioteke - kazao je Drljević. Što se tiče teme festivala, „lažne vijesti“, Drljević je istakao da nas stvarnost lažnih vijesti svakodnevno prati. - Ljudi ne smiju da vjeruju u svaku vijest koju pročitaju. Treba sve dobro da ispitaju. Ali, ljudi su dosta naivni i povjeruju u sve što pročitaju. Znamo da se danas pravi sve više vijesti sa ciljem da privuku što više čitalaca. Svi mediji su prepuni lažnih vijesti. Ljudi u to ne bi smjeli da vjeruju, ali takvi smo - kakvi smo - kazao je on. Nekoliko dana kasnije, Drljević je pozvan u rumunski grad Brailu, blizu Crnog mora. Tamo je osvojio prvu nagradu u takođe ogromnoj konkurenciji svjetskih radova. Tema konkursa je bila ,,Osmijeh“ ili ,,Siley face“ Drljević je u Rumuniju poslao video poruku na kojoj je pozdravio organizatore festivala i publiku. Inače je već bio u tom gradu prije dvanaestak godina kada je osvojio Gran pri. A. ĐOROJEVIĆ
Članovi ansambla „Peregrina“
Koncert nas vodi u srednjovjekovni dalmatinski kulturni kontekst, i posvećen je obilježavanju godišnjice Splitskih crkvenih sabora (925. i 928) koji navode Kotor kao sufragansku biskupiju, te obilježavanju 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva.
Organizator festivala je Kotorska biskupija, a generalni pokrovitelj Opština Kotor. Partneri i sponzori su Međunarodni festival KotorArt, Ministarstvo pravde – Direktorat za saradnju s vjerskim zajednicama i Unija zajednica Italijana Crne Gore. An. R.
Panel diskusija „Savremena književna kretanja – regionalni kontekst“ upriličena u Biblioteci
PODGORICA – Panel
diskusija „Savremena književna kretanja – regionalni kontekst“, u organizaciji Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“, okupila je u sali ,,Marko Miljanov“ tri značajna regionalna autora koji su, bez zadrške, govorili o trenutnoj poziciji literature na globalnom nivou i krizama kroz koje prolazi, te brojnim izazovima unutar postjugoslovenskog književnog prostora.
Crnogorski pisac i književni i filmski kritičar Aleksandar Bečanović kazao je da je glavni problem današnjeg doba kada je književnost u pitanju to što od svih umjetnosti upravo literatura ima najzahtjevniju recepciju.
- Ako se današnje generacije koje odrastaju na TikToku i Jutjubu imaju koncentraciju recimo 45 sekundi, onda je pitanje da li će uopšte zanat čitanja, i u kom smislu, preživjeti – rekao je Bečanović. On bi volio da se jugosfera i zajednički kulturološki prostor nekadašnjih jugoslovenskih republika posmatra kao sistem ljudi koji dijele zajednički jezik, a imenuju ga po svom nacionalnom imenu, pronalaze neku vrstu zajedničke koristi da participiraju u kulturalnoj sferi.
- A da neki estetski tokovi regulišu tu saradnju – istakao je Bečanović.
Bosanskohercegovački književnik Elis Bektaš podsjetio je kako je ,,jedan crnogorski literat prije godinu-dvije napisao kolumnu u kojoj prekorijeva Aleksandra Vučića zato što se on ne druži sa piscima, nego se okružio estradnim zvijezdama, polusvijetom“. - Što god ja mislio, a ne mislim o Vučiću, na tome sam mu duboko zahvalan. Dosta nas je ovdje odraslo u jugoslovenskoj epohi. Vlast je imala potrebu da pisce drži kao
Hvala političarima što ignorišu književnike
pudlice, a nije ni njima to bilo mrsko. Pa čak i kad su glumili disidente, nije im bilo mrsko da se ogrebu za bombonu sa budžeta. Pa je Borislav Pekić, kojeg strašno volim, sarađivao na scenariju za ,,Desant na Drvar“ i tome slično. Broz je volio da se okruži piscima, Dobricom, Krležeom... I prva plejada političara poslije raspada Jugoslavije voljela je pisce – Slobo i Franjo npr. Franjo je volio Aralicu, Alija je volio Sidrana vodati – ispričao je Bektaš, dodajući da ,,sad dolazi najpokvarenija plejada“.
- Mi doživljavamo degeneraciju politike na cijelom postjugoslovenskom prostoru. Ali hvala im na jednoj stvari: to su takvi imbecili da oni ne žele da imaju posla sa književnicima. Zahvalan sam im – rekao je on. Kada govorimo o regionu, prema njegovim riječima, postavlja se pitanje je li to geografski, politički ili tržišni pojam.
Dosta nas je ovdje odraslo u jugoslovenskoj epohi. Vlast je imala potrebu da pisce drži kao pudlice, a nije ni njima to bilo mrsko. Pa čak i kad su glumili disidente, nije im bilo mrsko da se ogrebu za bombonu sa budžeta
- Kad se kaže region, u 99 odsto slučajeva govorimo o tržištu. Odatle i onaj nesrećni Jergović, jedan čovjek algoritam koji štanca, štanca, štanca... Krade tuđa iskustva. Umije on to, da se ne lažemo, to su pismene zadaće, sve je vrlo lijepo napisano. Ali je sterilno. Tu nema književnosti – rekao je Bektaš.
Objasnio je da on i Igor Marojević nemaju poetičkih dodirnih tačaka kao književnici, ali su ,,kliknuli“ na prvom susretu, a kazao je da je isti slučaj i sa pjesnikom Dušanom Žugićem iz Beograda koji je prisustvovao panel diskusiji.
- Upravo iz tog razloga individualnog pristupa i poriva da se
Kolašin: Završen konkurs za pjesničku nagradu „Milo Bošković“
Iz Crne Gore i regiona
KOLAŠIN - Pjesnička nagrada „Milo Bošković“ čiju proceduru dodjele organizuju Centar za kulturu i Narodna biblioteka „Ljubo Anđelić“ u Kolašinu, postaje sve prestižnija i značajnija za mlade pjesnike Crne Gore i regiona. Potvrdio je to i nedavno završeni šesti konkurs na koji su pristigle 142 prijave. Tako je ova manifestacija postala prepoznati kulturni događaj na prostorima bivše Jugoslavije. Kako nam je kazala bibliotekarka Danijela Đukić, u Centru za kulturu i Narodnoj biblioteci „Ljubo Anđelić“ su ponosni što je ovaj pjesnički konkurs odavno prevazišao lokalne okvire i nametnuo se
kao događaj koji zaokuplja pažnju kreativnih ljudi iz regiona.
- Kada smo prije šest godina počinjali sa ovom manifestacijom nijesmo mogli ni da naslutimo da ćemo stići do ovakvog interesovanja. Godinu za godinom imamo sve više zainteresovanih da postanu učesnici ovog poetskog događaja. Ove godine su pjesme pod šifrom dostavljene stručnom žiriju koji čine: dr Tatjana Bečanović, prof. Vidak Maslovarić i prof. Nataša Peković. Ovakav sastav žirija garantuje profesionalni i visoko estetski nivo završne odluke i izbora najboljih - istakla je Danijela Đukić. Pored izbora najboljih mladih pjesnika, vrijednost ove
manifestacije je i u „Zborniku pjesama“ koji se izdaje nakon svakog konkursa. Zbornik uređuje Danijela Đukić a u njega ulazi po 37 najboljih pjesama. Naslov ovogodišnjeg Zbornika je „Tamo gdje se misli sele“. Književnik i književni kritičar Bogić Rakočević je u predgovorima ranijih zbornika zapisao da „svaka sredina u Crnoj Gori ima prepoznatljive pjesničke stvaraoce a u Kolašinu je to Milo Bošković“. Takođe je u predgovoru prošlogodišnjeg Zbornika napisao: „Ovakve književne manifestacije su dragocjene u vremenu kada tabloidna kultura sve više osvaja prostor, jer čuvaju prave vrijednosti, dobru poeziju i kulturu uopšte“.
bavimo onim što smatramo da je bitno, a ne onim što mi vjerujemo da široke mase misle da je bitno ili još strašnije – što establišment misli da je bitno. Zato se naježim – evo pomenuti Jergović, Bazdulj i slični – to su ljudi koji ispunjavaju horizont očekivanja polusvijeta, da li u publici ili vlasti – kazao je on. Prema riječima srpskog pisca Igora Marojevića, zabrinjavajuće je što konstantno opada broj kritika na knjige. - Devedesetih, kada je bila velika kriza, u Srbiji i Crnoj Gori bilo je normalno da za knjigu bude po 10 prikaza. Sada je to već enorman broj – kazao je Marojević. Sa piscima je razgovarao Stefan Sinanović An. R.
Plakat festivala
Uz Centar za kulturu i direktora Branislava Jeknića, zaposlenih u Narodnoj biblioteci „Ljubo Anđelić“, manifestaciju ke podržalo i Ministarstvo kulture i medija. Takođe, doprinos daju i specijalista vaspitač tradicionalnih igara Davor Sedlarević koji uređuje dizajn i vizuelni identitet Zbornika kao i profesorica Nataša Peković koja kontinuitetom svojih istraživačkih radova doprinosi očuvanju i tumačenju djela Mila Boškovića. Dr. D.
Darko Drljević
Sa književne debate u Biblioteci
Pobjeda
Subota, 11. oktobar 2025.
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka
Stil, stav i greške u detaljima
Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.
Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira?
Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo
STEFAN JOVANOVIĆ
Modnim stilom oduvijek dominiraju osobe kod kojih je prilikom izbora odjevnih komada prisutna nonšalantnost.
Ona se ogleda i kroz odabir materijala koji pružaju udobnost, ali i kroz stav i kretanje ličnosti.
U modnom odabiru gospodina Jovanovića akcenat je na trendy aksesoaru – naočarima, a odmah zatim na izbalansiranim tonovima i kvalitetnim materijalima.
Na prvi pogled, ovaj look djeluje jednostavan, a u stvari je izuzetno classy i kvalitetan.
5 4 3 2 1
Muška odijela u tonu koji je odabran pri svakoj pojavi su vrlo dominantna. Ukoliko su pantalone na ivicu, koja je u fokusu, momenat elegancije je postignut.
Modno izdanje koje je u isti mah trendy, ali i zagasito i pomalo vintage.
Business muški look koji je po standardima, lijep za oko, ali i previše običan.
Casual business look koji je vrlo čest, ali koji dolazi do izražaja samo ukoliko je osoba u dobroj formi i kojoj sve od odjevnih komada pristaje na pravi način. Materijali koju su odabrani su strukirani i oni sami po sebi traže građu koja će istaći i same odjevne komade.
U modnom stilu se nije desilo ništa posebno da može biti novitet ili da dominira, ali je sve u jednom balansu koji je lijep za oko. Džins kao odjevni komad je u fokusu i on je trebalo da bude u jednom tonu i tada bi i zaslužio višu ocjenu.
Nesvakidašnji odabir boje odijela je za svaku pohvalu u muškom oblačenju. Takođe, izabrana boja odijela idealno pristaje i tenu i formi gospodina Begovića.
Materijal je uz to prikladan i prijatan za oko, ali je odabir kaiša pogrešan i samim tim kao ekstravagantniji apsolutno odvlači pažnju na odjevni komad na koji nije trebalo da bude usmjerena.
Gospodin Šahmanović je za dnevnu priliku odabrao palete boja koje tome priliče iako se one rijetko kombinuju, što nam poručuje da je on osoba slobodnog i kreativnog duha. Ipak, odabir materijala i boje kaiša nije uklopljiv, a takođe ni odabir obuće.
Da je kaiš bio teget boje u nijansi kao što su pantalone ili obuća, cio stajling imao bi uspješniju ocjenu.
Vrlo često, lijepa modna pojava – ali nepotpuna.
Ana Milo
Debakl na Farskim Ostrvima nova potvrda da reprezentacija Crne Gore tone u vrtlogu pogrešnih odluka
PODGORICA - Ima li kraja sunovratu crnogorske fudbalske reprezentacije? Sve je teže vidjeti svjetlo na kraju tunela, poniženje koje su ,,sokoli“ doživjeli na Farskim Ostrvima otvorilo je oči i onima koji su mislili da naša selekcija nije baš u tolikom ambisu da bude nadigrana i deklasirana od ,,dojučerašnjih“ autsajdera, od 136. selekcije na FIFA rang listi.
Nakon što su istog rivala u martu jedva savladali u Nikšiću pogotkom u nadoknadi (1:0), crnogorski fudbaleri dobili su šamar na sjevernoatlantskom arhipelagu – (ne) stvarnih 4:0 i pad na najniže grane u istoriji nacionalnog tima. Ne samo zbog poraza na stadionu ,,Torsvolur“, već slike koju ,,crveni“ o sebi stvaraju već duže vrijeme.
Ovo im je drugi uzastopni poraz od 4:0 (nakon zagrebačkog od Hrvatske), tri utakmice zaredom nijesu dali gol, a vezali su devet poraza na strani, ukupno 10 bez pobjede. Nemoćni su, sve se ,,raspadne“ poslije prvog primljenog gola, ne postoji nikakva reakcija, selektori prave pogrešne, nelogične poteze.
KOLIKO NAM JOŠ
TREBA LEKCIJA?
Nikada Crna Gora nije izgledala tako loše u kontinuitetu kao posljednje dvije godine. ,,Mrak“ je počeo u mandatu Roberta Prosinečkog, kojeg je naslijedio njegov doskorašnji pomoćnik Mirko Vučinić i na Farskim Ostrvima debitovao porazom koji će se dugo pamtiti i od kojeg će se ova ekipa teško oporaviti.
- Sve se vidjelo na terenu, poraz koji boli, neka posluži kao lekcija. Iskoristili su šanse, nametnuli se na terenu. Alibi nam nije težak teren i vjetar. Moramo još mnogo da radimo – rekao je poslije meča Stefan Savić, koji je u odsustvu Stevana Jovetića nosio kapitensku traku.
- Teren je jedino mjerilo, možemo da pričamo bajke, da ćemo biti prvi u grupi. Ali to nije realno, dešavaju se teški porazi, dolazi do smjene genera-
Jesmo li konačno shvatili gdje smo?
cija, glavu dolje i samo rad –dodao je Savić. Na žestok rad pozvao je i novi selektor Vučinić. Ali je i on pravio greške. Čudno je i teško objašnjivo da na poluvremenu, pri vođstvu Farana od 2:0, nije napravio nijednu izmjenu.
Koliko je pogriješio što je vjerovao u startnih 11, vidjelo se odmah jer nije bilo nikakve reakcije ,,sokola“, samo se tonulo i tonulo...
Legendarni Nikšićanin odabrao je formaciju 3-5-2, koja je zaštitni znak njegovog omiljenog trenera Antonija Kontea iz vremena kada su sarađivali u Juventusu, iako je valjda svima postalo jasno da Crna Gora nema igrače za takvu postavku, posebno kada
SVE SE VIDJELO NA TERENU: Detalj sa meča na Farskim Ostrvima
u timu nije Adam Marušić
Loše je bila postavljena i odbrana kod prekida, čudne su bile i neke izmjene (npr. Driton Camaj kao desni ,,ful bek“ iako to nikada nije bio)...
MOŽDA U OVOME IMA I
NEČEG DOBROG....
Promjena selektora nije izazvala nikakvu reakciju ekipe –možda se na treninzima osjećala nova energija, o čemu su govorili igrači, ali na utakmici je sve bilo ispod nivoa. - Težak poraz, mislim da svi moramo bolje i brže da igramo. Farani su iskoristili prilike, kod nas je mnogo novih igrača, novi je selektor. Nije nam milo što je selektor ovako debitovao – istakao je Milutin Osmajić.
- Ostaje nam da analiziramo i ispravimo greške – dodao je napadač Prestona, koji je u napadu igrao u tandemu s Nikolom Krstovićem Vučinić, svakako, nije jedini ili najveći krivac za potonuće na Sjevernom Atlantiku, nijesu samo njegove odluke dovele do toga da ekipa bude ,,zaleđena“ na minus 4 protiv selekcije iz četvrtog šešira.
Problem je dublji, pa možda poraz na Farskim Ostrvima dugoročno čak i bude dobar, otrežnjujući...
Crnoj Gori je potreban potpuni ,,reset“ – promjena, odnosno brzo i temeljno podmlađivanje igračkog kadra, promjena načina razmišljanja i pristupa...
Najubjedljiviji porazi
Naša reprezentacija je najubjedljiviji poraz u istoriji doživjela 14. novembra 2019, kada je u kvalifikacijama za Euro pod vođstvom Faruka Hadžibegića (tek bio izabran za selektora) poražena u Engleskoj čak 7:0. Četiri razlike gubila je šest puta – od Rumunije u prijateljskom meču 4:0, od Ukrajine pod Goricom istim rezultatom kada je bila u igri za EP, od Engleske 1:5 u vrijeme mandata Ljubiše Tumbakovića, na gostovanju Holandiji takođe 4:0 u eri Miodraga Radulovića, te od Hrvatske i Farskih Ostrva u aktuelnim kvalifikacijama... Lista najubjedljivih poraza Crne Gore:
31. maj 2008: Rumunija – Crna Gora 4:0 (prijateljska)
5. septembar 2009: Bugarska – Crna Gora 4:1
7. jun 2013: Crna Gora – Ukrajina 0:4
12. oktobar 2013: Engleska – Crna Gora 4:1
16. oktobar 2013: Crna Gora – Moldavija 2:5
12. novembar 2015: Sjeverna Makedonija – Crna Gora 4:1 (prijateljska)
25. mart 2019: Crna Gora – Engleska 1:5
14. novembar 2019: Engleska – Crna Gora 7:0
4. septembar 2021: Holandija – Crna Gora 4:0
20. jun 2023: Crna Gora – Češka 1:4 (prijateljska)
8. septembar 2025: Hrvatska – Crna Gora 4:0
9. oktobar 2025: Farska Ostrva – Crna Gora 4:0
Cijela ekspedicija ostala je u Pragu i vraća se danas u Podgoricu
Mora da se krene od nule. - Prvi gol nas je presjekao, do tada nijesmo igrali toliko loše. Moramo svi bolje, samo tako možemo naprijed. Ne možemo da kažemo da su nas iznenadili, oni prekide izvode fenomenalno, ali mi smo bili dekocentrisani. Doći će bolji dani, krenulo je podmlađivanje - kazao je debitant, vezista Sutjeske Marko Šimun
Svi se nadaju da će bolji dani zaista i doći, mada od ovog sada teško može lošije. Ili ipak može? U ponedjeljak se igra prijateljski meč sa
Lihtenštajnom pod Goricom, u novembru je gostovanje Gibraltaru u pretposljednjem kolu kvalifikacija koje će ,,sokoli“ izvjesno završiti na četvrtom mjestu, iza Farana.
Ako Vučinićeva ekipa bude onako nemoćna i protiv ta dva autsajdera, još veća nego što su Farani, onda je dno još dublje nego što smo mislili. Ukoliko se upišu pobjede, eto makar prekida serije poraza i koliko-toliko bolje uvertire za dolazak Hrvatske na stadion pod Goricom. Potom se treba spremati za Ligu nacija, gdje Crna Gora želi da osvoji prvo mjesto u grupi C divizije, vrati se u viši rang i tako se približi Evropskom prvenstvu 2028. Poraz od Farana pokazao je koliko će to biti teško...N. KOSTIĆ
Mlada reprezentacija Crne Gore poražena u Katovicama od Poljske u 3. kolu kvali kacija za Evropsko prvenstvo
Slab početak odveo u poraz
PODGORICA - Ništa od iznenađenja u Katovicama – mlada reprezentacija Crne Gore izgubila je od Poljske (2:0) koja ima stoprocentan učinak nakon 3. kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
,,Sokolići“ su primili dva gola do sredine poluvremena, a onda je bilo teško ispraviti štetu, pogotovo poslije isključenja Bulatovića (73) koji je spojio crvene kartone nastupajući za A i U21 nacionalni tim. ,,Crveni“ su sakupili tri boda iz isto toliko nastupa u Grupi E.
Utakmica nije ni krenula da se razvija, a gosti su se našli u problemu – od četvrtog minuta bili su prinuđeni da jure rezultatski minus.
Napao je domaćin, Urbanski je priredio šansu, a Kozubal bio neumoljiv u završnici. Pokušavali su momci Gorana Perišića da se presaberu nakon šoka i odgovore protivniku.
U nastojanju da urade nešto više po pitanju izjednačenja – uslijedio je novi hladan tuš. Poljska je u 23. minutu duplirala prednost. Ovoga puta je
Crna Gora u utorak dočekuje Sjevernu
Makedoniju u 4. kolu kvali kacija za EP
suptilni asistent bio Pjenko, a strijelac napadač Jagielonije, sedamnaestogodišnji –Pjetuševski
Težak trenutak za goste, ali nijesu odustajali od borbe. Nakon pola sata igre, naši su imali period kada su diktirali ritam.
Lijepu akciju izvela Crna Gora pred odlazak na odmor –lopta je išla po lijevoj strani, uslijedio je pas u prazan prostor unutar šesnaesterca, te udarac Radusinovića iskosa u prvi ugao. Bio je savladan golman Lubik, ali je i njega, a i Poljake spasila stativa. Nastavili su ,,crveni“ da napadaju – sljedeća obećavajuća situacija stigla je nakon centaršuta sa desnog boka, ali je Vladimir Perišić izblokiran. Kormilar našeg nacionalnog tima posekao je trostruku izmjenu na startu nastavka –izašli su Knežević, Miranović i Radusinović, a ušli Mrvaljević, Savović i Krivokapić
Rezultati
Sj. Makedonija
Tabela - Grupa E
Stadion: Arena Katovice. Gledalaca: 3.000
Sudija: J. Janovic (Estonija). Golovi: 1:0 Kozubal u 4, 2:0 Pjetuševski u 23. Žuti kartoni: Kovalčik (Poljska), Bulatović, Perišić, Mrvaljević, Melentijević, Vukotić (Crna Gora) Crveni karton: Bulatović (Crna Gora) u 73.
Lubik Krajevski Matišik Drapinski Gurgul Kovalčik Kozubal (od 71. Kocaba)
Pjetuševski (od 63. Faberski) Urbanski (od 71. Duda)
Pjenko (od 82. Kuziemka) Regula (od 63. Bogač)
Krijestarac Vuković
Melentijević
Dakić (od 77. Franeta)
Vukotić
Miranović (od 46. Savović)
Bulatović
Vukanić (od 63. Juković)
Radusinović (od 46. Krivokapić)
Knežević (od 46. Mrvaljević)
Perišić
Samo što se izvela lopta sa centra, Poljska je imala zicer –nije ga pretvorila u treći pogodak zahvaljući dobroj intervenciji golmana Krijestarca Pokušavala je Crna Gora da pronađe model kako bi ugrozila protivničku mrežu, ali nije napravila ništa posebno do 65. minuta.
Po jedan udarac iz daljine razmijenila su dva tima – Bulatović je opalio visoko iznad mete, a Urbanski unutar gola, s tim što to nije bio ni jak, ni precizan šut da bi u iskušenje doveo čuvara mreže Bokelja.
A onda su ,,sokolići“ stvorili izglednu šansu – dobra saradnja Bulatovića i Vladimira Perišića čiji je pokušaj umjesto u mreži, završio u korneru.
šesto kolo na Evropskom prvenstvu u šahu u Gruziji
PODGORICA - Težak meč
sa komšijama iz Hrvatske završen je minimalnim porazom naše selekcije od 2,5:1,5 iako je prema pozicijama zaslužila makar neriješen ishod.
Naime, Denis Kadrić (2533) je i pored dobre igre izgubio od Ivana Šarića (2661), dok je Nikita Petrov (2576) zablistao protiv Ante Brkića (2578)
i upisao prvu jedinicu na turniru. Međutim, debitant Nemanja Vukčević (2349) koji je imao prednost početnog poteza nije uspio da održi ravnotežu protiv iskusnog Saše Martinovića (2553), dok je na trećoj tabli Luka Drašković (2486) kao ,,crni“ remizirao sa Leonom Livajićem (2551). Poslije šestog kola izabranici Dragana Kosića imaju pet meč bodova
i u sedmom će odmjeriti snage sa Portugalijom. Dame su takođe bile nadomak pozitivnog ishoda, međutim i njima je u presudnim trenucima popustila koncentracija pa su kao i muškarci poražene sa 2,5:1,5 od Češke. To se posebno odnosi na Alenu Skvorcovu (2166) koja je praktično dobijenu poziciju pretvorila u poraz od Tereze Rodšta-
COK organizovao panel diskusiju povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja Otvoreni razgovor
Tukao je Bulatović lijevom, pa desnom iz blizine u golmana, ali na popunjenoj Areni u Katovicama nije podesio nišanske sprave. Jedan od najtalentovanijih fudbalera Crne Gore isključen je u Zagrebu prilikom nastupa za A selekciju, a sada je isti scenario doživio i u dresu mlade selekcije. Osamnaestogodišnji Kolašinac bio je u malo jačem duelu sa igračem koji mu je bio na leđima. Malo više je podigao ruku i sankcionisan je drugim žutim kartonom. Time su ugašene sve nade ,,sokolića“ koji su trenutno treći u grupi, na ,,minus šest“ od vodećih Poljaka i Italijana. D. KAŽIĆ
jn (2219). Na visini zadatka bila je Aleksandra Žerebcova (2279) protiv Julije Movsesijanove (2220) i upisala čitav poen, dok je okršaj Aleksandre Milović (2050) i Lade Zelbove (2169) završen miroljubivo. Na četvrtoj tabli Nikolina Koljević (1970) se hrabro uhvatila u koštac sa Joanom Vorek (2209), ali i previše rizikovala što je njena protivnica vješto iskoristila i pobijedila našu višestruku seniorsku šampionku. Trenutno amazonke imaju četiri boda i u sedmom kolu sastaće se sa selekcijom Litvanije B. K.
PODGORICA - Briga o mentalnom zdravlju je ključni preduslov savremenog sporta, poručeno je sa panel diskusije koja je održana povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta.
Saopšteno je da je cilj panela u tivatskom hotelu SIRO Boka Place bio da se istakne značaj mentalne pripreme i emocionalne otpornosti u profesionalnom sportu, ali i da se podigne svijest o izazovima sa kojima se sportisti suočavaju van sportskih terena.
Gosti tribine bili su jedriličar Milivoj Dukić, članica zlatne generacije ženske rukometne reprezentacije Anđela Bulatović i sportski psiholog Nikola Mijušković, dok je ulogu moderatora imala Maja Peković, zamjenik generalnog sekretara krovne asocijacije crnogorskog sporta.
Peković je saopštila da COK već duže radi na razvoju edukativnih programa koji prate sportiste ne samo u fizičkoj, već i u psihološkoj pripremi. Najavila je da će krajem novembra u Podgorici biti održan prvi Sportski forum u organizaciji COK-a i njegove Sportske komisije, koji će okupiti stručnjake, trenere i sportiste iz Crne Gore i regiona.
- Mentalno zdravlje nije usputna tema, već temelj svakog sportskog razvoja. Sportisti su često pod pritiskom javnosti, navijača, porodice, ali i vlastitih očekivanja i zato je važno da o tome govorimo otvoreno - kazala je Peković.
Memorijalni turnir „Nihad Livadić“
Set danas u Banovićima
PODGORICA - Klub sjedeće odbojke Set iz Pljevalja nastupiće danas na tradicionalnom Memorijalnom turniru „Nihad Livadić“ u Banovićima, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Turnir u Sportsko-kulturnom centru Banovići okupiće četi-
Jedriličar Milivoj Dukić, koji je četiri puta bio učesnik olimpijskih igara, istakao je da je pritisak neizbježan dio profesionalnog sporta. Bulatović, koja je u crnogorskom dresu osvojila olimpijsko srebro i titulu prvaka Evrope, smatra da je pritisak u timskom sportu višestruk jer sportista ne igra samo za sebe već i za saigrače, klub i čitavu državu. - Kada smo došle do polufinala u Londonu, tek tada smo postale svjesne da cijela Crna Gora navija za nas. Taj osjećaj da nosiš boje svoje zemlje pred milionskom publikom je ogroman pritisak, ali i ogromna čast. Naš uspjeh je bio rezultat međusobnog povjerenja, podrške i vjere da možemo - rekla je Bulatović. Sportski psiholog Mijušković kazao je da je briga o mentalnom zdravlju postala ključni preduslov savremenog sporta, navodeći da razlike između individualnih i kolektivnih sportova postaju sve manje. Učesnici su se saglasili da je otvoreni razgovor o problemima prvi korak ka stvaranju zdravijeg sportskog okruženja. Saglasni su i da mentalna snaga ne znači odsustvo emocija, već sposobnost da se one prepoznaju i kanališu na pravi način. Zaključeno je da Crna Gora, iako mala država, ima ogromne sportske talente, ali da je potrebno više ulaganja u psihološku edukaciju trenera, sportskih radnika i samih sportista. - Samo ako učimo da razgovaramo i da budemo podrška jedni drugima, možemo graditi sport koji ne traži žrtve, već razvija ljude - poručili su učesnici. R.A.
ri ekipe iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Nastupiće, osim Seta i domaće ekipe Tigar 119, još Spid iz Sarajeva i Smeč iz Beograda. Igraće se po sistemu svako sa svakim. Takmičarski dio turnira počeće u 12, duelom Spida i Tigra 111. Sat ranije planirana je svečana ceremonija otvaranja. Organizator turnira, koji će biti održan deseti put, je Invalidski odbojkaški klub Tigar 119. R. P.
Poljska
Poljska Crna Gora
Crna Gora
Odigrano
ABA LIGA, 2. KOLO: Budućnost Voli večeras (20h) u derbiju dočekuje Cedevita Olimpiju
PODGORICA - Dva vezana poraza u Podgorici - prvo od Spartaka u okviru ABA lige, te od Trenka u Evrokupu, a za oba se može reći da su totalno neočekivani, donijeli su čudnu okolnost, tako da je već na startu sezone Budućnost Voli pod pritiskom.
Podgorički košarkaši večeras (20h) u derbiju 2. kola Admiralbet ABA lige dočekuju Cedevita Olimpiju, a nakon dva vezana poraza u ,,Morači“ jasno je da bi novi neuspjeh značio već krizu i turbulencije, zbog čega je tim Andreja Žakelja u delikatnoj situaciji pred duel sa timom koji je u vrhunskoj formi.
- Moramo da pokažemo reakciju, igramo protiv teškog protivnika, koji je u dobrom ritmu, čvrst i sa pametnom igrom, ali naš fokus mora biti na sopstvenoj igri, koja iskreno nije bila na željenom nivou u posljednje dvije utakmice. Prva stvar je reakcija - borba, čvrstina i da izgledamo kao tim. Trebamo više da se bavimo sobom nego drugima - našom odbranom i čvrstinom - rekao je Žakelj. Za razliku od Budućnosti koja na startu nove sezone nije u ritmu kakav se očekivao, Cedevita Olimpija je otvorila sezonu savršeno. ,,Zmajevi“ su prvo osvojili slovenački Superkup, zatim su u prvom kolu ABA lige ubjedljivo savladali Megu, a u Evrokupu imaju učinak od dvije pobjede iz dvije utakmice.
Lov na ,,zmajeve“
Mitrović: Fokus na nas
- Naredni rival je izuzetno kvalitetan tim - snažan, napadački nastrojen i dobro pokriven na svim pozicijama. Moramo da budemo fokusirani, disciplinovani u odbrani i treba da vjerujemo jedni drugima. Naš cilj je da izađe-
mo na teren hrabro, da odigramo bez pritiska i damo maksimum – rekao je Amerikanac iz redova ,,plavih“ Jogi Ferel. Budućnost je dobila pet od posljednjih šest domaćih meče-
va protiv tima iz Ljubljane u Jadranskoj ligi. Crnogorski šampion se nada da će se taj niz nastaviti, naročito nakon teškog početka sezone.
- Cedevita Olimpija ima naj-
ADMIRAL BET ABA LIGA, 2. KOLO: SC Derbi večeras (18h) gostuje ekipi FMP-a
traže reakciju
PODGORICA – Košarkaši
SC Derbija nijesu očekivano otvorili sezonu. Nakon eliminacije iz kvalifikacija za Ligu šampiona, SC Derbi poražen je u Podgorici od Borca iz Čačka, a priliku da popravi utisak podgorički tim ima večeras (18h) u Beogradu, gdje će u okviru 2. kola Admiralbet ABA lige gostovati FMP-u. Studenti imaju problema sa rosterom, ali se iz tabora podgoričkog tima nadaju boljoj partiji nego u prvom kolu. - U ovom trenutku smo više usmjereni na sebe i na probleme s rosterom koje imamo, nego na protivnika, koji je već dugi niz godina ekipa s važnom ulogom u ABA ligi. Pokušavamo da kroz trenažni proces nadoknadimo izostanak važnih igrača i nadam se da ćemo, posebno u napadačkom dijelu, izgledati bolje nego što je to bio slučaj u prvom kolu protiv Borca - rekao je trener SC Derbija Petar Mijović. FMP je često znao da namuči mnoge rivale u regionalnom takmičnju, a ključ dobre parti-
Raspored
GRUPA A Danas
18.00 - FMP – SC Derbi
18.00 Split – Partizan
20.00 Krka – Kluž Neđelja
18.00 Borac – Dubai
je strateg ,,studenata“ vidi u tome da se dobrom odbranom zaustave laki poeni.
- Oni su ekipa koja je odigrala kompletan pripremni period na izuzetno visokom nivou. Radi se o veoma nezgodnom i opasnom timu, posebno u tranziciji i ranim napadima. Imaju izražen kvalitet u bekovskoj liniji, i zato će za nas biti ključno da tranzicionom odbranom spriječimo lake poene, kao i poene iz ofanzivnog skoka. Moramo pokušati da dobrim odbranama jedan na jedan umanjimo njihov individualni kvalitet, koji je nesporan. Smatram da će upravo te stvari imati znatan uticaj na ishod utakmice - zaključio je Mijović. U redovima crnogorskog ABA ligaša dobro su skautirali riva-
la, svjesni da ih čeka težak posao protiv ekipe koja je na premijeri doživjela tijesan poraz u Laktašima od Igokee. - Mislim da je FMP veoma talentovana. Imaju odličnu bekovsku liniju, igrače koji vole da napadaju u tranziciji, kao i fizički
snažne krilne igrače koji su vrlo aktivni na oba skoka – i ofanzivnom i defanzivnom. Kao tim, moramo biti spremni da se takmičimo na visokom nivou i da budemo spremni za pravu borbu – kazao je Darijus Džonson, plejmejker SC Derbija. R.P.
veće ambicije u ABA ligi i Evrokupu. Biće ovo veliki test za nas, jer protivnik igra sa mnogo slobode i međusobnog povjerenja - zaključio je Ferel. R. PEROVIĆ
MIJATOVIĆ
D.
Zvezdan Mitrović, nekadašnji selektor Crne Gore, odlično zna prilike u ekipi Budućnosti. - Budućnost ove godine ima sjajan tim, bilo je malo problematike sa Spartakom i Trentom, ali definitivno dobar tim i biće super motivisan - rekao je Mitrović na konferenciji za novinare. Za razliku od slovenačkog tima, Budućnost će praktično već sada biti pod velikim pritiskom, nakon što je izgubila dva od tri premijerna meča ove sezone. S druge strane, Mitrović i njegovi momci nemaju takvih problema.
- U Podgoricu stižemo totalno relaksirani i možda to bude naša prednost - dodao je Mitrović i jasno naglasio da želi nastavak pozitivne serije.
Raspored
GRUPA B Večeras
18.00 – Spartak – Beč 20.00 – Bud. Voli – Cedevita Olimpija Neđelja 12.00 – Mega – Bosna 20.00 – Ilirija - Zadar
Danas počinje nova sezona u I A MCKL
PODGORICA - Ovog vikenda počinje takmičenje u I A MCKL, a utakmice 1. kola igraće se od danas do srijede, dok je jedan meč odložen za 22. oktobar.
Sezonu će otvoriti bokeljski derbi Primorje 1945 – Teodo, koji igraju večeras od 18 časova. Novljani su petim mjestom u prvenstvu prethodne sezone najavili da će se i u novom šampionatu boriti za visok plasman, posebno što će pored domaće lige nastupati i u ABA 2 ligi, a na otvaranju protivnik im je Teodo, koji ih je prošle sezone savladao oba puta. Tivćani su se reorganizovali nakon sezone koja je bila izuzetno uspješna, sa trećim mjestom u prvenstvu, ali su potom odustali od nastupa u ABA 2 ligi. I pored toga imaće visoke ambicije u I A MCKL.
Sutjeska Elektroprivreda u sezonu ulazi sa novim trenerom Markom Simonovićem, te ekipom sastavljenom uglavnom od iskusnih domaćih igrača. Nikšićani će pr-
vi test imati na večerašnjem (20h) gostovanju u Kotoru, kao i još jedan naš predstavnik u ABA 2 ligi, ekipa Podgorice Bemaks, protiv Lovćena na Cetinju u nedjelju (18h). Podgorica je takođe angažovala novog trenera, iskusnog i uspješnog stručnjaka MiodragaKadiju, koji će sa mladim timom ove sezone nastupati takođe na dva fronta. Dečić i Vukovi Zeta odigraće drugi meč nedjeljnog programa (15h). Jedinstvo 1950 u novu sezonu ulazi sa ambicijama iz prethodne, kada su Bjelopoljci bili u gornjem dijelu tabele, a prvi rival je ekipa Ibra, u svojevrsnom derbiju sjevera koji se igra u ponedjeljak (20h). SC Derbi i ove sezone nastupa u domaćem prvenstvu od starta, sa rezultatskom obavezom da izbori opstanak, jer mu je garantovan nastup u plej ofu. Studenti u 1. kolu u srijedu gostuju Danilovgradu. Prvu rundu će da zatvore Mornar Barsko zlato i Ulcinj 22. oktobra, u meču koji je odložen iz tehničkih razloga. R. P.
Podgoričani da pokažu reakciju
Petar Mijović, trener podgoričke ekipe
D. MIJATOVIĆ
SBbet Prva liga za rukometaše (3. Kolo)
PODGORICA - Tri utakmice 3. kola (Lovćen je ranije zbog evropskih obaveza dočekao Sutjesku i slavio 28:24) Prve SBbet lige za rukometaše na programu su danas
Rudar će od 17 sati dočekati Zabjelo, sa željom da dođe do novih bodova. Gosti su na pobjedi i porazu, a prošle sedmice bili su raspoloženi u domaćem trijumfu protiv Tivćana.
U istom terminu Partizan 1949 dočekaće Jedinstvo Bemaks. Ekipa iz Tivta priželjkuje trijumf nakon što je odigrala neriješeno na premijeri sa Mornarom 7, a prošle sedmice izgubila u Podgorici. Bjelopoljci su izgubili su oba startna meča i to ubjedljivo od Lovćena 40:20 i Budućnosti 37:25.
U posljednjem meču (od 18 sati) igraće Berane 1949 i ekipa iz Bara. Oba tima su do sada odigrala samo jednu utakmicu (domaćin je sa golom izgubio od Pljevljaka, a gosti su osvojili bod u Tivtu), pa je ovo dobra prilika da pobjedom nagovijeste dobre stvari za nastavak šampionata. A. M.
Rukometaši Lovćena danas (18h) dočekuju
Cetinjani zavise od prvog meča
PODGORICA – Lovćen kreće u evropsku priču.
Ekipa sa Cetinja danas će od 18 sati ugostiti grčku
Dramu u prvom meču 2. kola EHF Evropskog kupa.
Još jedan naš predstavnikBudva će oba meča istog takmičenja odigrati kod kuće 17.
i 19. oktobra – rival je, takođe iz Grčke, Diomidis iz Argosa. Cetinjani imaju šansu da prođu ekipu za koju nastupaju četiri internacionalca, ali temelj je domaći kadar koji će, po svemu sudeći, i na Cetinju nositi ekipu.
Naš šampion je napravio dobar zalet iz domaće lige sa tri pobjede, a bilo bi idealno da
Održana redovna sjednica Skupštine Rukometnog saveza
Jedna od najuspješnijih reprezentativnih godina
PODGORICA - Redovnoj sjednici Skupštine Rukometnog saveza Crne Gore, kojom je predsjedavala Zorica Kovačević, prisustvovao je 21 od 31 delegata, a na dnevnom redu bilo je osam tačaka.
Jednoglasno je usvojen izvještaj o radu i poslovanju Saveza koji je članovima Skupštine prezentovao predsjednik Petar Kapisoda On je istakao da je 2025. jedna od najuspješnijih godina u pogledu rezultata reprezentativnih selekcija – seniori su imali najuspješnijie kvalifikacije od obnove nezavisnosti, seniorke sa dvije ubjedljive pobjede u baražu protiv Portugala izborile plasman na Svjetsko prvenstvo, dok su mlađe ženske selekcije ostvarile drugi najbolji rezultat u Evropi, kada se računa ostvareno na prvenstvima Evrope za igračice do 17 i 19 godina koja su ovog ljeta održana u Podgorici. Kadetkinje su osvojile bronzanu medalju i donijele prvo odličje u Crnu Goru u mlađim kategorijama nakon 15 godina, juniorke su šeste u Evropi, a Martina Knežević i Natali-
ja Lekić su proglašene za najbolje igračice (MVP) šampionata u našem glavnom gradu, dok je Maša Dubljević izabrana za najbolju golmanku prvenstva do 17 godina. Savez je uspješno organizovao prvenstva Evrope za igračice do 17 i 19 godina ovog ljeta, a činjenica da su izmirene sve obaveze prema dobavljačima, te da je od EHF-a stiglo priznanje za Top organizatora koje je dodijeljeno na kongresu EHF-a u Austriji, na ponos su „crnogorske kuće rukometa“. Uz osvrt na projekat „Rukometić“ koji se realizuje već treću sezonu i to u devet gradova,
Kapisoda je podsjetio da je Savez na posljednjem kongresu EHF-a u Austriji potpisao Kristensen povelju, te da je plan širenje projekta i na osnovne škole, kako bi se obezbijedio kontinuitet u svim uzrastima, a djeca na pravi način pripremila za učešće u ligama pod okriljem Saveza. U izvještaju koji je prezentovao delegatima, Kapisoda je istakao da Savez veliku pažnju poklanja i pionirskim ligama koje su jedan od najboljih projekata Saveza, te organizaciji finalnog turnira Kupa Crne Gore koja je po najvišim standardima. Edukacija rukometnih trenera i organizacija
Odbojkašice Herceg Novog nijesu uspjele da izbore plasman u Čelendž kup, trener Radusinović nije nezadovoljan
Značajan rezultat za naš klub i crnogorsku odbojku
PODGORICA – Crna Gora
će, ipak, imati samo jednu žensku odbojkašku ekipu na evropskoj odbojkaškoj sceni (Budućnost), jer Herceg Novi nije uspio na „mala vrata“ da uđe u Čelendž kup, za što je bilo potrebno da izabranice Marka Radusinovića osvoje prvo mjesto na BVA kupu u Gnjilanu (Kosovo).
što duže ostanu u ovom takmičenju. Ima Lovćen iskustvo, a poslije tri domaća okršaja vidljivo je da ima i kapacitet do prođe rivala iz Grčke. Od prolaza u narednu rudnu zavisiće rezultat iz prvog meča, a bilo bi idealno da Cetinjani sa što većom razlikom otputuju u Grčku. A. M.
kampa na Ivanovim Koritima takođe, u fokusu su djelovanja Saveza. Skupš tina je jednoglasno usvojila finansijski izvještaj, završni račun i izvještaj revizije o finansijskom poslovanju Saveza za 2024. godinu. Nezavisni revizor je pozitivno ocijenio finansijsko poslovanje Saveza, bez ijedne primjedbe na ključne tačke u finansijskom poslovanju, što je postalo praksa, jer je to slučaj već petu godinu zaredom. Nastavljena je saradnja sa tradicionalnim sponzorima i partnerima Saveza, a nije izostala velika i kontinuirana podrška Ministarstva sporta i mladih. Nevjerovatno, međutim, zvuči podatak da Savez već pet godina nema podršku od kompanija koje su u državnom vlasništvu, istakao je Kapisoda. Prvi čovjek Saveza predstavio je i obaveze koje očekuju reprezentativne selekcije na međunarodnoj sceni do kraja ove i u narednoj godini, pri čemu su trenutno u fokusu Svjetsko prvenstvo za rukometašice koje počinje krajem novembra i Evropsko prvenaštvo za rukometaše u januaru. Na sjednici Skupštine usvojena je odluka o formiranju komisija za izradu prijedloga sistema takmičenja liga na čijem čelu će biti Bobana Krstović za ženske, a Blažo Popović za muške klubove. Komisija će tokom tekuće, pripremiti prijedlog sistema takmičenja za sezonu 2026/27. R. A.
Međutim, Novljanke su na kraju bile druge, iza grčkog AEK-a, koji je izborio plasman u evropski kup, ali u redovima našeg šampiona su zadovoljni rezultatima... - Turnir je bio organizovan na izuzetno visokom nivou, a ponosni smo na nastup naše ekipe i ostvareni rezultat. Drugo mjesto na Balkanskom kupu predstavlja najveći uspjeh jedne crnogorske ekipe na ovom takmičenju, u kojem su ranije nastupali Rudar i Luka Bar. Ovo je značajan rezultat za naš klub i crnogorsku odbojku – kaže za Pobjedu Marko Radusinović, trener Herceg Novog. Za prvo mjesto je presudan bio meč sa AEK-om, koji je naš šampion izgubio 3:0.
- U susretu protiv AEK-a, jednog od glavnih kandidata za titulu u domaćem prvenstvu i osvajanje Čelendž kupa, znali smo da nas čeka izuzetno kvalitetan protivnik. Internacionalke koje čine njihov tim su vrh evropske odbojke i garant dobrog rezultata. Njihov snažan servis i organizovan i visok blok predstavljali su prepreku koju u ovom trenutku nijesmo uspjeli da savladamo, iako smo u pojedinim trenucima prikazali dobru igru i ravnopravnog protivnika – ističe Radusinović. Novljanke su upisale dvije pobjede, prvu protiv domaće Dri-
te, a drugu protiv Fit Fan voleja iz Sjeverne Makedonije. - Protiv Drite, koja je neprikosnoveni lider kosovskog prvenstva, odigrali smo na visokom nivou i zasluženo slavili rezultatom 3:0. Igra u prvom setu je u određenim etapama bila izjednačena, a našom borbenošću uspjeli smo da ga privedemo u našu korist. U drugom setu nametnuli smo ritam igre kojem težimo i dozvolili im sedam poena. Treći set je bio repriza prvog. Što se meča sa Fit Funom tiče, priliku su dobili i naši rezervni igrači. Meč je završen u našu korist za manje od 60 minuta, čime smo potvrdili širinu i kvalitet tima. S obzirom na to da i ove sezone imaju veliki broj internacionalki (osam), da je nedavno stigla i Tanja Bokan, izostanak sa evropske scene je hendikep za Novljanke.
- Žao nam je što ove sezone nećemo nastaviti takmičenje na evropskoj sceni, ali ćemo stečeno iskustvo iskoristiti kao podlogu za dalji rad i napredak. Tokom nekoliko prvenstvenih pauza planirani su dodatni turniri koji će nam omogućiti nastavak razvoja i takmičarskog ritma.
Herceg Novi se okreće domaćem prvenstvu, u neđelju dočekuje Budućnost, u 2. kolu EPCG Superlige, u reprizi prošlosezonskog finala plej-ofa.
- Budućnost je u odnosu na prethodnu sezonu pojačana i evidentno ima ambicije za više domete. Sigurno je da nas očekuje uzbudljiv meč, a mi ćemo dati maksimum da bodovi ostanu u Herceg Novom. Vjerujemo u naš tim i pozivamo publiku da nas podrži u što većem broju – zaključio je Marko Radusinović. S. J.
Nadaju se dobrom ishodu u oba meča
KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE
Sve što je Živko snimio se istinito zbivalo u Crnoj Gori
Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj
ŽIVKO
RADOŠ ĆETKOVIĆ, PENZIONER, OZRINIĆI
Ovo se mjesto zove Ozrinići. Tu su nekad Turci živjeli kad su porobili Nikšić, Ozriniće kao i Crnu Goru i tu sagradili karaulu. Poslije Ozrinići navalili slame i zapalili karaulu. I Turci pobjegli. Živkov otac Vidak je tu podignut. A otišao je bio u Ameriku u Los Anđelos i tamo je živio 16 godina. Čuo za rat u Crne Goru i vratio se u Crnu Goru. Tada se oženio ženom Radmilom. Prvo njegovo dijete je sin Dragan, koji je bio novinar. Živio je u Skoplju.
Onda šćer Draga, Živko, on-
Radoš ĆetkoviĆ: Živko je stariji od mene pet godina. Sve smo se kupili oko njega. Atleta. Oko pasa 20 santimetara, a u grudi metar sa metar i sa ramena na rame. Dizač tegova. Imao je tegove, vratilo i sve pomoćne sprave. Svi smo se kupili gledajući ga šta radi, kao radi. Uživali smo u tome
da Tomo, profesor doktor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Živkov otac je bio majstor, jer je tamo završio zanat. Odmah je napravio primitivni strug i obrađivao grabulje, vile... Vidak se onda zaposlio pri željeznici, na pruzi Nikšić–Titograd, u radionicu kao majstor. Bio je majstor specijalista. Nije bilo zanata kojega nije znao... autogeni varilac, elektro varilac, bravar, mehaničar. Opravljao mašine i vrlo je teško pokazivao zanat dru-
gome. Ako si ga nešto pitao od zanata on kaže: Gledaj! - Kako gledaj, majstore? Gledaj, naučićeš. Ako ne gledaš nećeš naučiti ništa. Moped je imao. Prvi Tomos moped koji je prozveden on ga je kupio. Ali, vrlo slabo je vozio. Sve je zborio: Čuvaj, ide Vidak, čuvaj! Nije sa ljudima mnogo kontaktirao. Bio je vrlo težak da ti učini kao majstor. Ako ti je učinio – kazao bi: Plati. Živko je stariji od mene 5 godina. Sve smo se kupili oko njega. Atleta. Oko
pasa 20 santimetara, a u grudi metar sa metar i sa ramena na rame. Dizač tegova. Imao je tegove, vratilo i sve pomoćne sprave. Svi smo se kupili gledajući ga šta radi, kao radi. Uživali smo u tome. Volio je loptu iznad svega, a ispod kuće imali su ogromni triješanj. Tu je fina zemlja bila i Vidak nas je ćerao dok mu Živko nije rekao: Tata, đe goveče zgazi tu najbolje trava raste. - Igrajte, goveda! Kroz selo je šetao. Sve sam. Duge staze je išao... Sretali smo se poslije. Sjedeli smo zajedno, dugo. Pričali smo. Poslije đavo odnese, obolje...
RADMILA ĆETKOVIĆ, DOMAĆICA, OZRINIĆI
Prvo mi smo rođaci. Kad je Živko došao tražio je lik koji mu odgovara. U stvari, ženu koja je tu živjela koja poznaje običaje, koja je autentična sa svim tim događanjima nekadašnjim i tako je mene izabrao. Samo sam imala crnu maramu, povezanu ko što su nekada nosile te žene za ,,ne daj bože“. Jer, u porodici koje god neko umro ona je bila sva u crnini. Crna košulja, suknja do peta da se ne vide stopala. Ne, nijesam progovarala. Sjećam se filma ,,Prozor’’ kad smo snimali ja sam kao nekom svom
čovjeku njemu prala noge, čistila, svekrvu češljala, povijala, pokrivala, razmetala kačamak, kupala dijete... Sve to u okruženju gdje je ognjište. Tako, zamislite vi sad mlade žene dođu mužu i peru noge, čiste, donesu mu rakiju, donese mu kafu, sve živo ... Eto tako. Sve što je Živko snimio sve je istinito u okruženju što se dešava u Crnoj Gori. Pa, Živko je normalno odrastao u sredini đe je bilo puno starih ljudi, kao u svakom selu što ima. U gotovo sve dokumentarne filmove koje je on snimio, čak i dva dugometražna - sve iz sela je bilo uključeno. Starije žene, mlađih je manje bilo, muškarci u srednjem dobu, stari muškarci. Svi su ti stari poodavno pomrli, imali su 80 do 85 godina. Sve je to upijao, sve je to kupio, to ga je interesovalo. Njega nije mnogo interesovala mlađa generacija. Živko je bio miran, staložen i veoma mudar. Sjećam se kad smo snimali ,,Bauka“. To je odstranjivanje trudnoće u tom vremenu na način na koji se ne radi danas. Ja sam ležala tamo na stolu, isto tako u crnini svezanih nogu i ruku. I jedan kamerman tamo iza malo se osmjehnuo i rekao: ,,Jaoj, vidi kako joj sijaju oči“. On je prekinuo snimanje. Izveo ga napolje. I on se vratio i kazao: ,, Pa, ja Živko nijesam ništa rekao’’. Živko nije nikad povisio ton: „Razmisli da li si rekao?“ I kamerman se izvinio. Živko je kazao da me je kamera strašno htjela tako da sam čak imala ogromnu sliku na Domu sindikata u Beogradu u tom vremenu. Ali pošto sam već bila udata, imala dvoje djece, a to je bilo tada i sramota, snimati bilo
donosimo dio iz knjige Momira Matovića „dani od snova“ koju je nedavno objavio „MFiLM Montenegro“. djelo nudi važan presjek različitih istorijskih trenutaka koji su obilježili okolnosti djelovanja vlatka Gilića, Predraga Golubovića i Živka Nikolića, doajena jugoslovenske i crnogorske kinematografije
mi je zabranjeno. Živko Nikolić kad je dolazio ovđe, prvo mu je bilo da prošeta u ogradicama đe je groblje. Kroz groblje da prošeta, da zaviruje, da vidi spomenike, da svrati, da popriča. Nekoliko mi je puta rekao ,,Šteta što nijesi nastavila posao sa mnom“ Kad je Živko umro, bilo je ljetnje doba. Bila je velika oluja, kiša, vjetar. Da su ljudi jedva isčekali da se to obavi. Da nestanu. (Nastavlja se)
Radoš Ćetković
Radmila Ćetković
ozrinići
Živko Nikolić na snimanju
Oglasi i obavještenja
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ
društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ
hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV
Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
OBAVJEŠTENJE
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Cjenovnik čitulja
do 190 riječi (4 slike) do
riječi (8 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 10. oktobra 2025. godine u 67. godini preminula je naša draga
VERA Momčila LAKUŠIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 11. oktobra od 10 do 15 časova i 12. oktobra od 10 do 12 i 30 časova. Sahrana će se obaviti 12. oktobra u 13 časova na Novom groblju - Ćemovsko polje.
OŽALOŠĆENI: suprug MOMČILO, kćerke DIJANA, DRAGANA i KRISTINA, đever JOVAN, jetrva VESNA, brat VESELIN, sestre STANIJA, DANICA i MILIJANA, unučad NAĐA, MILICA, SARA i ENA, bratanična, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina LAKUŠIĆ i SIMONOVIĆ
Dana 10. oktobra 2025. godine preminuo je naš dragi
JOVAN Markov VUJIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice na seoskom groblju Bjelice - Blace.
OŽALOŠĆENA PORODICA VUJIĆ
Dragoj majci, babi i tašti
11.
VERI LAKUŠIĆ
Bila si naša snaga, ponos i sinonim za najdražu i najmiliju Majku i Baku. Nek te anđeli čuvaju.
DRAGANA, NAĐA, MILICA i LJUBIŠA
Najdražoj BABI
Nemamo riječi kojom možemo opisati bol koji osjećamo u ovom trenutku, najtežem trenutku u našim životima jer si do danas, od našeg rođenja, bila uz nas.
Kako ćemo sjutra?
BAKO, voljeli smo te najviše i voljećemo te.
Nadamo se da si sada sa anđelima na nebu i igraš se kao sa nama nekada… Bićeš i njima uzor kao što si i nama bila.
Vole te tvoje unuke NAĐA i MILICA
VERI
Subota, 11. oktobar 2025.
487
Opraštamo se od našeg divnog i uvaženog komšije
DRAGANA D. ĐUROVIĆA
Komšije RADOVIĆI, SKROBANOVIĆI I RACKOVIĆI
RODITELJU MOJ, Čitavog života smo živjeli slomljenog srca, kako smo znali i umjeli.
Trudili se da sačuvamo jedno drugo i budemo tvorci čestitog i dostojanstvenog života, koji nas nije mazio!
Na kraju morah da te puštim, jer kažu tako je pravedno, tako se mora, a ne znaju da si duša duše moje. I ne odlaziš niđe, samo si sklopio umorne oči i pošao da odmaraš među anđele. Ostaje ono naše zauvijek ,,Ti moj, a ja Tvoj dok dišem“
Tvoj ,,sin“ DRAGANA
Navršava se 40 dana od smrti naše drage
OLGA ALEKSIĆ
Tvoj pogled zračio je dobrotom i blagošću. Riječi su ti bile mudre i odmjerene. Bila si ličnost dobre duše, vrijedna ljubavi i poštovanja. Čuvaćemo te od zaborava.
Porodica tvog pokojnog brata JAGOŠA KEKOVIĆA
Dragoj babi
OLGI ALEKSIĆ
Ne mogu da prihvatim da me više nećeš dočekati i biti temelj mog života. Znaj da ću te zauvijek pamtiti i ponositi se time ko si mi bio A već mi nedostaješ, i mnogo me boliš.
TVOJA ANDRIJANA
Godina dana je od smrti
ŽARKA Ilinog RADULOVIĆA
470
Posljednji pozdrav dragom đedu
503
MIĆU SREDANOVIĆU
Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragom tetku
493
ANA i ZORAN DELIBAŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav BATU
Počivaj u miru. Porodica pokojnog PUJA Markova
497
N. VUJOVIĆA
Zaborav ne postoji. Čuvamo te u mislima. JOVAN sa porodicom
480
Nema te među nama, sada si negdje na nebu među anđelima, ali nam nedostaješ
Vrijeme prolazi ali tuga i sjećanje na tvoju ljubav, plemenitost i dobrotu će trajati dok bude nas.
Ponosni što smo tvoji: KOVILJKA, ZORAN i ZORICA
Navršava se četrdeset dana od smrti naše babe
OLGE ALEKSIĆ
Zahvalni smo i ponosni što smo te takvu imali. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, a pričom ćemo čuvati tvoje ime od zaborava. Unuk NEBOJŠA sa porodicom 510
Četrdeset dana bez tebe, ali s tobom u srcu svakog dana, ljubav ne prestaje, uspomene ne blijede. Velikog srca, duša koja je uvijek znala da pruži ruku, utješi riječima i razveseli osmijehom, to je naša baka. Neka te anđeli čuvaju.
Tvoji unuci PAVLE i PETAR
Nedostaje tvoj osmijeh, nedostaje tvoja nesebična ljubav i požrtvovanost za porodicu.
Tvoja braća LUKA i DRAGAN sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage
OLGE ALEKSIĆ
Otišla si tiho, dostojanstveno kao što si i živjela. Hvala ti za svu ljubav i pažnju što si nam pružala. Tvoja dobrota i osmijeh su tu i daju nam snagu. Zauvijek ćemo te pamtiti i sa ponosom pominjati. TVOJA PORODICA
500
486
Navršava se 40 dana od smrti našeg
VLADA
MILKA
MIĆU
Tvoja unuka HELENA
JOVAN VUJIĆ
Voljeni moj đede
JOVANE
Dvije godine od smrti
DANICE – LOLE Ilije NIKOLIĆ rođene BRAJOVIĆ
Živiš u našim srcima i sjećanjima.
Najviše srce stežu zagrljaji kojih smo ostali željni.
Ja sam tvojih, voljena mama, željna već dugih 10 godina.
Subota, 11. oktobar 2025.
Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog Raja
Prof. dr RADOMIR VUKASOJEVIĆ
Tvoja odsutnost je stvarna, a tvoje prisustvo snažno kao onda kad si bio pored nas. Ostavio si u nama prostor u kojem tuga i zahvalnost žive zajedno. Vrijeme prolazi, ali ono što si ostavio ne prestaje da traje. U nedjelju, 12. oktobra 2025. godine, u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u Gornjem Polju.
OŽALOŠĆENI: RADA, VANJA, MAŠA, NIKA i FEĐA
RADULE
SJEĆANJE na drage roditelje
DANICA
Markov rođ. KOPRIĆ NOVAKOVIĆ
MAJKO, 10 neprebolnih godina prođe, nedostaješ puno. VOLIM TE
Najvoljenijoj tetki
MAJI
Nedostaješ kao prvog dana. Uvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu. Počivaj u miru. Voli te tvoj
MAŠKI sa porodicom
Sjećanje DAMJANOVIĆ
ŽARKO PERSIDA RADOMAN 11. 10. 1998–2025. 27. 11. 2003–2025. 8. 12. 1985–2025. S ljubavlju i poštovanjem VAŠI NAJMILIJI
Godina je od smrti mog brata
MILISAVA Vasilja ĐUROVIĆA
Prođoše dani, prođe godina tužna i bolna, od kada nisi više sa nama. U srcu isti bol, u duši tuga, u mislima sjećanje na tebe. Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam te od zaborava. Sestra STANE sa porodicom 517
Sestro moja
Nedostaješ zauvijek. Brat MIĆO sa porodicom
Tužna sam ti kao i prvog dana. Željo moja, čuvam te i njegujem, uspomeno moja najljepša. Fališ mi mnogo. Tvoja sestra TANJA i RAJKO
MAJI ĐURIČKOVIĆ
Vrijeme prolazi... A ti si uvijek u nama, u našim mislima i srcima. Suprug BLAŽO sa porodicom
TETKIĆ
Nedostaješ previše kao i prvog dana. Pominjem te stalno i čuvam uspomenu na tebe. Volim te, nikad prežaljena moja. Tvoja JELENA
Pola godine je od smrti moje drage supruge Ružice
RUŽICA Vojislava POPOVIĆ
Uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
523
Tvoj sin NIKOLA sa porodicom 471
515
VOJISLAV sa porodicom 507
MAJA
MAJA
Sestri
MAJI
MAJA
NADA LALIĆ
Tvoja MARIJA
TVOJA PORODICA
Subota, 11. oktobar 2025.
Navršava se godina tuge od kada je preminuo naš dragi
508
ĐORĐIJE Vasov JOVIĆEVIĆ
Nedostaju nam beskrajno njegova topla podrška, posvećenost i ljudska dobrota. Njegova duša je sada spokojna u tihoj vječnosti, a mi ga čuvamo u mislima i volimo zauvijek.
Porodica JOVIĆEVIĆ
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda
496
MILISAVA
Dani prolaze, a praznina i tvoj nedostatak postaju sve veći i izraženiji. Živjećeš vječno u našim srcima gdje ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: sinovi PETAR, RATKO i JOVAN, snahe BILJANA, DANIJELA i MAŠA, unučad BOBAN, ANASTASIJA, PAVLE, VASILIJE, LAZAR, TEODORA, LUKA, FILIP i KRISTINA
Nedostaješ neopisivo. Imao si veliko srce koje je bilo puno razumijevanja, pažnje, topline, puno ljubavi za svakoga. To je bio moj brat, moj ponos, oslonac i snaga roda.
Dragi naš
ĐORĐIJE Vasov JOVIĆEVIĆ
Prošla je godina, ali vrijeme ne može umanjiti našu ljubav i zahvalnost prema tebi.
Sa ponosom u duši i tugom u srcima čuvamo te od zaborava.
SPOMENKA i DRAGAN JOVIĆEVIĆ sa djecom
509
529
Prošlo je godinu dana otkad nisi s nama, dragi naš Gego
ĐOKO JOVIĆEVIĆ
Sjećanja na tebe čuvamo u srcu, dok nas tvoja ljubav i blagost griju svakog dana našeg života. Tvoja unučad MATIJA i MARIJA
DRAGICA – BELI LAZOVIĆ 1935 – 2024.
Na današnji dan preminula je naša draga majka, sestra, baba, prababa i tašta.
Prošla je godina dana kako nijesi sa nama, ali ne prođe ni jedan dan da te ne spomenemo i sjetimo se tvog milog lika.
Nedostaješ svakog dana, u riječima utjehe, u zagrljaju koji više ne možemo da dobijemo, u osmijehu koji nam je davao snagu.
U našim srcima i mislima si zauvijek.
TVOJI NAJMILIJI
Godina je od kada više nije sa nama naša draga
Naša sjećanja, ispunjena ponosom na tebe, čuvaju te od zaborava.
Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuju vječno poštovanje i sjećanje.
Počivaj u miru.
sa porodicom
Tužno sjećanje na naše najmilije
SINIŠA ANĐELIĆ 3 mjeseca
467
BOŽO ANĐELIĆ NADEŽDA ANĐELIĆ 15 godina 2 godine
Tvoji: IGOR, JOVANKA i NIKICA 512
Vaši
MIRKO i SAŠA sa porodicama
RADMILA
NEVENKA ĐURANOVIĆ
Prošlo je četrdeset dana otkako nas je napuštila moja draga majka
SEKICA
POPOVIĆ
U mojoj duši još odzvanja njen glas i osjećam njenu ljubav koja nikad neće nestati
S tugom i ponosom sjećam se i mog oca, koji nas je napustio prije pet godina i moje drage sestrične koja je prerano otišla.
Svi ste zauvijek dio nas, moj ponos, moja bol i moja snaga. Neka vaše duše nađu mir, gdje nema bola ni tuge već samo vječna ljubav.
Navršava se 40 dana od smrti naše voljene tetke SENJE
506
Ćerka NJACA, VANJA, DRAGAN i KSENIJA DRAŠKOVIĆ
Dragi naš dedica
483
VELIŠA
Ne znamo adresu ni pozivni broj neba, ali znamo da nam fališ.
Ne znamo kako je to gore, ali ovdje, na zemlji, tako je teško bez tebe…
Tvoji LAZAR i LARA
Voljeni moj tata
489
VELIŠA
Navršava se četrdeset dana od kako nijesi sa nama, a moja tuga ne prestaje.
Teško mi je da se pomirim sa sudbinom da te više nema.
Bio si moj oslonac, ponos, moja snaga… Nedostaju mi naši razgovori. Tvoj glas da mi kaže: ,,ostani još malo“. Volim te i voljeću te dok sam živa.
Tvoja ćerka NATAŠA SA PORODICOM
Dani prolaze, ali ljubav i sjećanje na tebe ne blijede. Sa ponosom čuvaćemo uspomene na tvoj častan i dostojanstven život. Počivaj u miru.
Subota, 11. oktobar 2025.
40 je dana od smrti moje sestre
SENJE POPOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje moju bol i tugu za tobom. Ostaju mi uspomene na tvoj osmijeh i dobrotu koje ću zauvijek čuvati u svom srcu.
Tvoja CVIJETA
Tvoji GIGA i DACA sa porodicom 478
Voljenoj majci, babi i svekrvi
SEKICI-SENJI POPOVIĆ
Otišla si tiho, kako si i živjela. Tvoja dobrota, briga i ljubav ostaju u našim srcima zauvijek.
Počivaj u miru i neka ti je vječna slava.
JOKO, VASILIJE i DADA 505
babi
VASILISA, FILIP i JANKO 477
SEKICI-SENJI POPOVIĆ
Draga baba, Ako je život morao da stane, sjećanje na tebe ostaje vječno. Hvala ti što si bila dio našeg života.
Tvoja ljubav, toplina i dobrota zauvijek će živjeti u našim srcima. Hvala ti za svaki osmijeh, zagrljaj i trenutak koji si nam darovao.
Od ćerke SLAVICE, zeta NEBOJŠE i unučadi KRISTINE, IVANA I MILORADA LJILJANIĆA
Sjećanje na komšiju
OD RADE I DRAGE VUČINIĆ
Sjećanje na voljenog
ČEDA PRAVILOVIĆA 11. 10. 2023.
Dvije godine bez tebe, a sjećanja su nam svaki dan bliža. U našim srcima živiš kroz svaku radost i suzu, kroz svaki novi početak u porodici. S ljubavlju i ponosom, TVOJA PORODICA
495
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog
Sjećanje na tebe bolno je, a ljubav prema tebi vječna je.
Uvijek ćemo pamtiti tvoj lik, plemenito srce i častan život.
Praznina je velika, a istina teška.
Umjesto pomena prilažemo prilog vrtiću ,,ZVJEZDANI VRT“
Voljenom
OŽALOŠĆENA PORODICA
491
504 Četiri su godine od smrti našeg dragog
MILADINA DRAGNIĆA
466
Zovem te svakog dana, ali tebe nema!!! TRČIM U SOBU TVOJU DA TI BAČIM PET, da me poljubiš u glavu? Ali tebe deda nema Voli te tvoj ….. VELJKO
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoji: supruga MIKA, šćeri: VESA, RALA i DUJA sa porodicama
Voljenoj
VELIŠU VUJAČIĆ
Subota, 11. oktobar 2025.
Četrdeset dana od smrti
RAKE N. BEĆIR
Prolaze dani, prolaze noći, A praznina u duši i nedostatak tvog glasa sve veći. Tvoju ljubav, brigu i požrtvovanje niko više ne može nadomjestiti. Počivaj u miru, anđele moj.
Kćerka NADA sa porodicom
Četrdeset dana od smrti
PERSE GRBIĆ
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na našu dragu mamu i babu.
Od ćerke SONJE, unuka DEJANA i unuke MILENE sa porodicama
Majci i baki
520
Četrdeset dana od smrti majke
RAKE N. BEĆIR
Bila si i bićeš u mom srcu, ostaćeš voljena, nikad zaboravljena. Počivaj u miru, voljena moja.
Kćerka JELENA sa porodicom
Četrdeset dana od smrti moje voljene majke
RAKE BEĆIR
Prolaze dani, nijedan bez sjećanja na tebe. Ostavila si nas ponosne na tvoj častan život, veliko srce, čistu dušu.
Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.
Kćerka ANKA sa porodicom
521
Navršava se 40 tužnih dana od smrti naše drage
RAKE pok. Nika BEĆIR rođena MARKOVIĆ
U neđelju 12. oktobra 2025. godine u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću. Živiš u našim uspomenama i sjećanjima.
Prolaze dani a ni jedan bez sjećanja na tebe. Ponosni što si bila naša a mi tvoji. Ni jedna riječ ne može opisati bol i prazninu koju si nam ostavila.
Devet godina bez tebe, kume
Tvoja šćerka DANIJELA sa porodicom 475
528
RADOMIR ĐURIČKOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali uspomene ne blijede. Uvijek si sa nama, u priči, sjećanju i srcu. Kum MIĆO sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog
Neka tvoja duša počiva među anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Ujak PERO sa porodicom
463
Tvoj život je bio dar, tvoj odlazak rana koja se ne liječi. Ostala je praznina, ostala su sjećanja, bolna i vječna.
Sestra BRANKA sa porodicom
494
Voljenom prijatelju
Nedostaješ KISO
Navršilo se 40 dana od smrti našeg dragog kolege i prijatelja
468
Čuvaćemo od zaborava tvoj vedri lik, ljudskost i dobrotu.
NADA, MELI, LIDIJA i IRENA
498
Navršava se 40 dana od odlaska našeg voljenog
PETRA Ilijina KRIVOKAPIĆA
Tvoj duh i životnost, nesebično davanje i ljudskost, blagost i razumijevanje, tvoja ljubav prema životu i prema ljudima – neizbrisivi su putokazi na našim stazama i osvjetljavaju prazninu koja je ostala. Imati te kraj sebe bio je dar. Tugujemo, neizmjerno zahvalni zbog toga što si obogatio naše živote svojom prisutnošću, bićem, ljubavlju.
Tvoji: supruga JELICA, kći BLAŽENKA-DUDA, sinovi BRANKO-BAĆA i DRAŠKO-DAJO, zet AMAEL, snaha DIJANA i unuka INES
Četrdeset je dana od smrti mog đevera
Prebrzo dođe još jedan rastanak. Odmori svoju izmučenu dušu, dobri naš, a mi te nećemo i ne možemo zaboraviti.
Ode nam iznenada tamo đe nema boli, u zagrljaj svojima. Ne izdrža tvoje srce život bez njih. Sve vas nosim duboko u svom srcu.
Tvoja snaha BRANKA
469
MARKA
PETRA KRIVOKAPIĆA
PETRA KRIVOKAPIĆA
MARKO
Sestri
DUŠKI
DUŠKI
TVOJA PORODICA
RADOMIRU
Subota, 11. oktobar 2025.
Nagradna igra
TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM
PRAVILA NAGRADNE IGRE
2
sakupi 5 kupona i osvoji nagradu
VELIKI
POPUSTI
za Pobjedina
10x5m
POPUSTI DO 50%
izdanja U čast 81. rođendana Pobjede, popusti se produžavaju do kraja oktobra
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) biće izvučena 16. 10. 2025. godine, u 13h; - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI