Dnevni list POBJEDA 09.10.2025 by Pobjeda

U Crnoj Gori nema legalnih privatnih detektiva od 2019. godine, niko nije ni tražio dozvolu za taj posao

United Kids International Montenegro u Podgorici upisivala mimo dozvole, a javili se i roditelji koji tvrde da nijesu znali da diplome nemaju „javnu važnost“, odnosno da djeca ne mogu upisati fakultete u Crnoj Gori

Predsjednica „Women4Cyber Montenegro“ Andrea Mihailović objašnjava da su „detektivske“ ponude na društvenim mrežama pravno neutemeljene i krivično kažnjive. Dodaje da se ovlašćenja detektiva ograničavaju isključivo na prikupljanje podataka iz javno dostupnih izvora, posmatranje i fotografisanje na javnim mjestima, kao i obradu ličnih podataka u jasno određenim granicama STR. 8.

PISMA IZ IRSKE (2): Muzička mapa Dablina - mjesta sa kojih kaplje duša Šinejd, Bona, Lajnota, Dablinersa...

Nema linije na horizontu

Na dan kad je u avgustu prije dvije godine i manje od sedmice od smrti Šinejd O’Konor mlada umjetnica Emalejn mural završavala, tu se našla i jedna starica i počela na nju vikati! ,,Šta, jesi morala Šinejd ovako ljutu da slikaš! Šta, ni ovdje joj ne date mirna i srećna da bude?!“ STR. 18. i 19.

Ovaj slučaj ponovo skreće pažnju na nedostatak transparentnosti u privatnom obrazovanju, jer roditelji tvrde da nijesu bili jasno informisani o statusu škole i mogućnostima svoje djece da nastave obrazovanje, dok nadležne institucije još nijesu uvele obavezujuće mehanizme koji bi spriječili ovakve propuste

Državna energetska kompanija nije dobila saglasnost od Vlade za zaduženje

Poništen tender

baterijskih sistema

EPCG je tender za nabavku dva moderna baterijska postrojenja za skladištenje električne energije raspisala početkom septembra. Predsjednik direktora EPCG Milutin Đukanović juče je kazao da poslovna filozofija EPCG ,,proizvodi gdje trošiš“, uz korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključivanje solara i vjetra ne vrijedi ukoliko obnovljive izvore energije ne prati snažan razvoj baterijskih sistema STR. 5.

Preminuo Jusuf Kalamperović

PODGORICA – Dugogodišnji društveno-politički radnik i funkcioner Bara, Crne Gore i Jugoslavije Jusuf Kalamperović preminuo je juče u 81. godini u Dobroj Vodi, javio je portal Feral Bar.

Kalamperović je rođen 1945. godine u Dobroj Vodi, gdje je počeo školovanje, koje je nastavio u Nižoj gimnaziji u Baru, a potom u medresi u Sarajevu. Pravni fakultet završio je u Beogradu 1967. Bio je predsjednik opštine

Ministarka evropskih poslova i Akcija za ljudska prava pozdravili odluku Ustavnog odbora o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda

HRA: Ohrabruje

to što Jovanović i

Radović nikad nijesu

bili članovi partija

Ministarka Maida Gorčević pozvala je poslanike da se odnose meritorno i svoju proevropsku orijentaciju iskažu kroz „realan doprinos“, dok iz HRA naglašavaju da oba predložena kandidata, osim što ispunjavaju uslove konkursa, ličnim integritetom i stručnošću zaslužuju da budu izabrani

PODGORICA – Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je kako očekuje da će poslanici na zasijedanju Skupštine izglasati imenovanje za upražnjena sudijska mjesta u Ustavnom sudu, te kako će se o tom pitanju odnijeti meritorno, odnosno u skladu sa biografijama predloženih kandidata.

Ustavni odbor Skupštine u utorak je za imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda predložio sudiju podgoričkog Višeg suda Jovana Jovanovića i zamjenicu ombudsmana Mirjanu Radović Da predloženi kandidati neće dobiti podršku njihovih posla-

nika već je najavila Bošnjačka stranka, koja je dio vladajuće koalicije.

Jovanović i Radović za tu partiju nijesu prihvatljivi jer, kako je na sjednici Ustavnog odbora pojasnio poslanik BS-a Admir Adrović, nijesu Bošnjaci. Uz podsjećanje da Crna Gora ima priliku da do kraja iduće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući i poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i funkcionalnost pravosudnbog sistema, Ministarka Gorčević je upozorila da Crna Gora nema vremena za čekanje.

Zato, kako je navela u objavi na platformi Iks, opozicione poslanike posebno poziva

da iskoriste ovu priliku i svoju proevropsku orijentaciju iskažu kroz „realan doprinos“. - Znajući sa koliko smo se izazova suočavali kada je riječ o imenovanjima u pravosuđu, jučerašnje utvrđivanje dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda ohrabruje. Međutim, bez namjere da relativizujem iscrpnost i složenost političkih konsultacija koje ovakvi procesi zahtijevaju, moramo biti svjesni da demokratski zrelo i evropsko društvo ne smije normalizovati krnje institucije i taktička odugovlačenja imenovanja - zaključila je Gorčević.

O dluku Ustavnog odbora o utvrđivanju dvoje kandidatra za sudije Ustavnog suda

Četvrtak, 9. oktobar 2025.

Bar, član Predsjedništva, delegat u Skupštini, ministar pomorstva i saobraćaja, te unutrašnjih poslova i javne uprave, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kao i poslanik Savezne Republike Jugoslavije.

Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara i jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, te Socijaldemokratske partije. Bio je, takođe, počasni kon-

zul Slovenije u Crnoj Gori. Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivača Barskog ljetopisa, a bio je i direktor Prekookeanske plovidbe Bar. Kao iskusni šahista, bio je predsjednik Šahovskog kluba „Mornar“ i Šahovskog saveza Crne Gore, a obavljao je i funkcije predsjednika Vazduhoplovnog saveza Crne Gore i člana COK-a. Kalamperović se, takođe, bavio i maslinarstvom. Đ. Ć.

Premijer Luksemburga govorio pred poslanicima EP u Strazburu

Friden pozvao

članice EU da odluku o članstvu Crne Gore donesu iduće godine

pozdravili su juče i iz Akcije za ljudska prava (HRA) iz koje naglašavaju kako ohrabruje to što nijedan od dvoje predloženih kandidata nikad nije bio član političkih partija, niti je poznato da ih posebno protežira bilo koja stranka.

- Oba kandidata, pored toga što ispunjavaju uslove konkursa, i ličnim integritetom i stručnošću zaslužuju izbor. Mirjana Radović je sedam godina bila pravna savjetnica u HRA, a posljednjih osam godina je provela u instituciji ombudsmana, prvo na funkciji savjetnice, a zatim zamjenice. Samostalno je donijela više važnih mišljenja u složenim predmetima u oblasti zaštite od mučenja i drugog zlostavljanja. Jovan Jovanović je godinama bio sudija parničar u Osnovnom sudu u Ulcinju, a onda i krivičar u Višem sudu u Podgorici – podsjećaju iz HRA.

U toj NVO smatraju i da široka iskustva oba kandidata mogu da doprinesu tome da Ustavni sud potpunije sagledava različite aspekate zaštite ljudskih prava.

Podsjećaju i da na sjednici Ustavnog odbora nije osporena stručnost predloženih kandidata, te naglašavaju da o njima, umjesto „zakulisnih dijaloga i kritika na društvenim mrežana“, poslanici treba javno da razgovaraju u Skupštini i na sjednicama Odbora. Iz HRA , takođe, podsjećaju da je kompletiranje Ustavnog suda neophodno za napredak Crne Gore ka EU, zbog čega pozivaju na imenovanje svih četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda koje predlažu Ustavni odbor i predsjednik države. Đ. Ć.

PODGORICA – Premijer Luksemburga Luk Friden sugerisao je državama članicama Evropske unije da odluku o pristupanju Crne Gore tom bloku treba da donesu tokom iduće godine.

Friden je juče, tokom obraćanja poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, ocijenio i da je potrebno skratiti i državama kandidatima ponuditi jasniji rok za pristupanje Uniji, upozorivši pritom da se držanjem tih zemalja „u vječnoj čekaonici“ rizikuje njihovo odustajanje od EU. - Potrebno je da se oživi nada i pokaže da je pristupanje EU realno i blizu. U tom smislu, treba da postavimo jasnije i bliže rokove. Vrijeme je da se finalizuju pregovori i odluči o pristupanju Crne Gore iduće godine - rekao je Friden.

Ocijenio je da, u kontekstu sve žešće međunarodne konkurencije, Evropa mora da preispita svoje procese donošenja odluka i ponovo razmotri ideju Evrope koncentričnih krugova sa manjom osnovnom grupom zemalja članica. Poručio je, takođe, da Evropa mora da se posveti osnovnim vrijednostima slobode, demokratije i vladavine prava, ali i upozorio da je međunarodni poredak pravila, sporazuma i institucija danas pod pritiskom kao nikad ranije. - Evropa ne može da odustane od međunarodnog prava i sistema zasnovanog na pravilima. Moramo da ostanemo glas ovih vrijednosti - kazao je Friden, zaključujući kako članice EU svoju industrijsku raznovrsnost moraju da koriste za odbranu Evrope od onih koji njene vrijednosti dovode u pitanje Đ.Ć.

Jusuf Kalamperović

Luk Friden tokom obraćanja poslanicima EP

Mirjana Radović

Sku

Jovan Jovanović

PODGORICA – Demokratska partija socijalista pokušava na svaki način da pokaže da je još živa, jer je sve što radi, pod izgovorom tranzicije ili poboljšanja svojih programskih aktivnosti, jednostavno mrtvo slovo na papiru, a rezultati se ne pokazuju.

To je za Pobjedu kazao politički analitičar Srđan Vukadinović komentarišući skoro neprimjetnu najavu nekada vladajuće, a danas najjače opozicione partije da će danas u Pljevljima organizovati prvi u nizu protesta za odbranu evropske i antifašističke Crne Gore, koje je nedavno najavio lider stranke Danijel Živković. Nešto kasnije je potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč precizirala kako će okupljanja započeti „u gradovima u kojima je država najugroženija“, odnosno u Beranama, Pljevljima, Nikšiću i Herceg Novom. No, poziv zainteresovanima da budu na prvom protestu prošao je gotovo nezapaženo. Samo su rijetki mogli vidjeti najavu na društvenim mrežama, gdje DPS poziva na okupljanje u 18 sati na nepoznatoj lokaciji u Pljevljima, uz poruku: „Za nezavisnu, građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru – vidimo se u četvrtak“. Ovakvo pozivanje građana na javni revolt koji je, prema tumačenju organizatora, trebalo da „uzdrma“ vladajuću koaliciju u Crnoj Gori, u ovom trenutku bi moglo donijeti DPS-u više štete nego koristi. Takvo ponašanje Vukadinović objašnjava činjenicom da ta partija „ne mrda u svom koalicionom kapacitetu“, te da je to ključno pitanje kojim bi trebalo da se pozabave.

- Krajnje je vrijeme i da se u DPS-u razgovara o tome, umjesto o stvarima koje su više u domenu iracionalnosti. Nije sporno da se ističu ideje i antifašizma i slobode i ljudskih prava, jer su to temeljna prava. Ali, u Crnoj Gori su to dosta iracionalne teme iza kojih se ne krije ništa konkretno, niti može da daje rezultate – smatra Vukadinović.

Zbog toga današnji DPS smatra „šampionom u pokušajima plasiranja interpelacija, inicijativa i protesta koji nemaju nikakvog efekta“. Uzimajući za primjer proteste u Podgorici prije dvije godine, podsjeća da se cijela organizacija raspala prije nego što se uopšte po-

9. oktobar 2025.

Politički analitičar Srđan Vukadinović o potencijalu najavljenih protesta u organizaciji najjače opozicione partije

Skupovi DPS-a doživjeće sudbinu sopstvenih inicijativa u Skupštini

čelo sa konkretnim koracima. - Vidjeli smo to i sa neuspjelim interpelacijama i inicijativama za smjene o kojima su htjeli da se raspravlja u Skupštini. Tako nešto se ne radi, ako ne postoji strateški plan kako u tome da se uspije. To govori i o slabosti partije i tome da nemaju kapacitet da se, na njen zahtjev, donese neka važna odluka. Jer, bolje je ne pokretati bilo kakvu inicijativu i interpelaciju, nego da to bude osuđeno na neuspjeh kao što je to slučaj sa DPS-om – poručuje Vukadinović.

Sagovornik Pobjede takođe smatra da DPS pokušava „nekoga da uplaši“ bombastičnim najavama svojih aktivnosti, ali i naglašava da ostaje nejasno „da li oni žele druge da plaše time ili svoj strah prikrivaju aktivnostima“.

Kako je naveo, sličan je i njihov pokušaj protestovanja, te najave da će skupovi biti organizovani u gradovima „koji su ugroženi“.

To što kreću od Pljevalja, za Vukadinovića nije nikakva važna informacija. Daleko bitnijim smatra to što građani ne mogu znati ništa više o samim protestima, uključujući mjesto okupljanja. Zbog toga je, po njemu, taj skup osuđen na određeni neuspjeh.

- Možda DPS sada preuzima

Da u DPS-u nemaju svi isto viđenje učešća u političkom životu Crne Gore, ali i o pitanjima od značaja za građane, pokazuje i to što su tri odbornika te stranke u Skupštini opštine Zeta, glasala za održavanje referenduma na kome bi se građani odredili o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe glavnog grada. Vukadinović to vidi kao odličan znak i primjer za

cijelu partiju. - Mnogi lokalni odbori DPS-a sada vide da za neke lokalne teme neće imati podršku Glavnog odbora, niti će naći koalicione partnere sve dok neke stvari bitne za građane ne budu rješavali sa drugim strankama. U Botunu su centralna pitanja lokalne zajednice, odnosno Zete, izgradnja kolektora, bazen sa crvenim muljem i zagađenje njihovog životnog ambijenta. Lokalni odbor

Bitnije je da i na proteste i na tribine dođu ljudi koji pripadaju drugim političkim grupacijama, koji baštine druge političke ideologije, jer tek tada DPS može razgovarati o poboljšanju svog koalicionog kapaciteta, smatra sagovornik Pobjede

taktiku „blokadera“ iz Beograda, za koje se nikada ne zna koju će ulicu prepriječiti, koja će saobraćajnica biti blokirana, nego se jednostavno pojave. Ali, to je Beograd, to je veća sredina, pa se lakše i okupi više ljudi... U svakom slučaju, DPS bi morao mnogo više da govori o svojim slabostima, a ključna je koaliciolni kapacitet koji već pet godina ne mrda – istakao je Vukadinović.

To je razlog, dodao je, zbog kojeg ova stranka sada ne može biti dio strukture neke vlasti.

Kao rješenje navodi manje skupove u organizaciji DPS-a, koji bi okupili daleko više njihovih simpatizera, a na kojima bi se pričalo o bitnim životnim pitanjima, poput nezaposlenosti i partijskog zapošljavanja, investicija kojih nema, katastrofalne inflacije i namirnica koje građani Crne Gore plaćaju mnogo skuplje nego u mnogim evropskim zemljama.

- To su sve puno životnije i bitnije teme za okupljanje građana, nego priča o spomenicima

iz vremena od prije osam decenija, o antifašizmu, o stvarima koje su danas u Crnoj Gori više u domenu iracionalnosti nego ozbiljne politike. Uostalom, ovo što DPS naziva skupovima, zaista više liči na tribine. I teme, i broj ljudi za koje mislim da će se tamo pojaviti, više su za razgovor u nekoj sali lokalnog kulturnog centra –kazao je on. Vukadinović smatra da će se na najavljenom protestu naći uglavnom pristalice te partije, što za DPS, kaže, nije dobro iz više razloga.

- Bitnije je da i na proteste i na tribine DPS-a dođu ljudi koji pripadaju drugim političkim grupacijama, koji baštine druge političke ideologije, jer tek tada DPS može razgovarati o poboljšanju svog koalicionog kapaciteta. To bi bio način da DPS doživi neku reformu i ponovo bude dio neke strukture vlasti. Ovako, najavljeni protesti u nekoliko gradova doživje-

Centrala DPS-a da slijedi primjer svojih odbora u Budvi i Zeti

DPS-a, očigledno, vidi da to utiče na kvalitet života građana – pojasnio je on. Zarad uskih partijskih interesa, dodaje, oni neće ići protiv bolje sjutrašnjice i života naraštaja koji dolaze. - Po svoj prilici, mnoge lokalne organizacije DPS-a tražiće partnere u strankama aktualne parlamentarne većine u namjeri da, makar na lokalnom nivou, dobiju nekakav koalicioni kapacitet i da, koliko sjutra, budu

poželjni partneri za formiranje vlasti. U Budvi se našao model da se formira vlast koja je dosta stabilna i pored svih opstrukcija opozicionih stranaka. I to su učinile političke grupacije za koje je bilo nezamislivo da mogu da naprave bilo kakvu koaliciju, ali su to uradili za lokalne interese građana –precizirao je Vukadinović. Uz primjer Budve i sada Zete, smatra da će biti sve više lokalnih odbora koji će

tražiti rješenja u parlamentarnoj većini. - Priključiće se u glasovima i bivšem DF-u i PES-u kako bi radili za dobrobit građana na lokalnom nivou. Upravo to može biti inicijalna kapisla i za centralu u Podgorici da slijede primjer lokalnih odbora u Crnoj Gori, koji se pokazuje kao dobra praksa koja može da da rezultate u poboljšanju koalicionog kapaciteta – ukazao je naš sagovornik.

će sudbinu sličnu onoj njihovih prijedloga u Skupštini za interpelacije. I nakon događaja u Pljevljima, vjerovatno ih u ostalim gradovima neće ni biti. Osim, ako ih ne naprave u formi zahvorenih tribina, da ostanu čistog obraza prema glasačima i potvrde im da drže riječ – ukazuje naš sagovornik. Razlog za pesimističnu procjenu broja učesnika protesta u Pljevljima, po njemu, leži u činjenicama da ni dan prije nije bilo najava gdje se i što održava, niti ko će govoriti, što pokazuje da „još ne mogu racionalno da gospodare temama koje su bitne za politički život građana Crne Gore“. Zbog toga očekuje „brzo otrježnjenje“ najjače opozicione partije, kako bi uhvatila korak s realnošću do izbora zakazanih za 2027. godinu. - Nakon tih izbora, parlamentarna većina će se formirati tako što će svako ići sa svakim. Neće biti nepoželjnih partnera, nego će se tražiti onaj ko može da napravi stabilnu većinu, kao što je to sada slučaj u Budvi, bez obzira što su te stranke po mnogim stvarima dijametralno suprotnih stavova. Znači, za tu Vladu trebaće stabilnost i DPS bi morao da se priprema upravo za to da vidi sebe u koalicijama sa političkim predstavnicima sa kojima danas nije u dobrim odnosima – ukazao je on.

Kako je dodao, veoma je mala mogućnost da buduća većina bude na istim osnovama ideološki, programski i na svaki drugi način. No, smatra da se rješenje nazire.

- U mnogim lokalnim odborima DPS-a, vide da se koalicioni kapacitet stranke na nivou države ne poboljšava i da nemaju partnera. Ali, nijesu druge partije krive za tu „satanizaciju“, već sama DPS, jer se već godinama ne bavi pravim pitanjima vezanim za život građana, niti pitanjima koja bi transformisala stranku. Budva i Zeta mogu biti dobar primjer kako da se dobiju neke pozicije. Ali ne kao što je to bio slučaj kada je data podrška 43. vladi Dritana Abazovića, koja je onda to izigrala, jer DPS nije imao ni jednog predstavnika u vlasti. Onaj ko je dio većine, mora biti punopravni učesnik formiranja svih tijela izvršne vlasti i pratećih organizacija – zaključio je Vukadinović u razgovoru za Pobjedu. Kristina JERKOV

Poslanici DPS-a prilikom najave protesta

Srđan Vukadinović

MK Group nudi rješenje vrijedno 700 miliona eura za Budvansku rivijeru

Država ulaže milione, a nakon 28 godina dobija 170 eura

PODGORICA - Iza Budvanske rivijere ostalo je više od 20 miliona eura uloženih u rekonstrukcije, a rezultat je iz godine u godinu isti – novi minus na kraju poslovanja, tvrde iz

MK Group.

- Za skoro tri decenije država je prihodovala svega 600.000 eura. Svake godine se ulaže više od 300.000 eura samo za krečenje soba. To nije razvoj, to je održavanje privida - poručio je Vladimir Sekulić iz MK Group u emisiji Reflektor na TV Vijesti. Sekulić je slikovito i precizno objasnio apsurd sadašnjeg poslovanja.

- Ako uzmemo da je vrijednost imovine HG Budvanska rivijera jedan milion eura, njen povrat nakon 28 godina iznosi – 170 eura. Toliko država i akcionari dobiju za skoro tri decenije rada – rekao je Sekulić. Drugim riječima – milion uloženo, 170 eura vraćeno. Zanimljivo je da se sa tim stavom složila i Božena Jelušić, koja je priznala da su „partijsko zapošljavanje i urušavanje profesionalnih standarda unutar kompanije glavni uzrok katastrofalnih rezultata“. Uvažavajući strateški značaj turizma za Crnu Goru, MK Group predlaže razvoj savre-

menog turističkog kompleksa na lokaciji Slovenske plaže i hotela Aleksandar sa javnim, ekološkim, kulturnim i rekreativnim sadržajima dostupnim zajednici.

Cilj je da, kako najvljuju iz MK Group, Budva postane cjelogodišnja destinacija, sa novim hotelskim kapacitetima najviše kategorije i kongresnim centrom koji bi grad oživio i van ljetnje sezone. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 700 miliona eura, a modeli restrukturiranja, kako navode iz kompanije, „u potpunosti bi poštovali interese države, akcionara i lokalne zajednice“. Prema prijedlogu MK Group, postoje dva puta: prvi je model zajedničkog ulaganja sa državom, ukoliko je to moguće, a drugi podrazumijeva da država ima više od 90 odsto vlasništva u hotelima Mogren i Petrovac, kao i 30 odsto u kompleksima Slovenska plaža i Aleksandar, čime bi direktno zarađivala od profita i dividendi.

- Prihod države kao akcionara bio bi višemilionski. Kada se sagledaju i svi porezi koji bi proistekli iz ovakve investicije, država bi ostvarila najveći profit - kazao je Sekulić. Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović jasno je

stao na stranu vizije koja donosi promjenu i istakao da cijeni transparentnost i ozbiljnost MK Group pri iznošenju prijedloga za Budvansku rivijeru. On je podsjetio Boženu Jelušić da betonizacija Budve nije počela juče, da se uveliko grade neboderi i stanovi na samoj obali i da uveliko plaćaju cijenu odluka koje su sprovedene po važećim DUP-ovima i planovima iz ranijih perioda. Jelušić je tokom emisije govorila o sentimentalnoj vrijednosti Slovenske plaže, ali je istakla i da to ne može biti izgovor za stagnaciju, dok je predsjednik opštine ukazao na to da je Slovenska plaža prije nekoliko decenija bila ono što je danas Porto Montenegro za Tivat –simbol modernog turizma, ali da to odavno više nije.

- Upravo takav projekat nudi MK Group – povratak Budve u red modernih i uspješnih svjetskih turističkih centara - istakao je Jovanović.

On je podsjetio i na još jednu poražavajuću činjenicu.

- Samo jedna rekonstrukcija koštala je 14 miliona eura, što je 42.000 eura po sobi. Uz još pet miliona posljednjih godina, a rezultati isti i u minusuporučio je Jovanović .

Iz MK Group tvrde da je emisija „Reflektor“ pokazala da Budva više ne može da živi od prošle slave.

- Ili će Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte Crne Gore podržati inicijativu MK Group, koja donosi nova radna mjesta, održiv razvoj i povrat investicija, ili će Budvanska rivijera nastaviti da tone pod teretom birokratije i neefikasnosti – kazali su iz MK Group. R. E.

Poslanici Ure razgovarali sa bivšim radnicima Košute i Polimke Obeštetiti

Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo novi tender

Treća sreća za adaptaciju državnih naftnih

Nakon što je prvi tender propao jer nije stigla nijedna ponuda zbog preniske cijene, drugi tender je, sudeći po navodima iz odluke o poništenju, pao zbog poreskog duga od 2,22 eura jedne od članica konzorcijuma

S.A.K.Z – TiboxOliver

PODGORICA - Ministarstvo energetike i rudarstva je po treći put raspisalo tender za adaptaciju i modernizaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru, koji je u vlasništvu državnog Montenegrobonusa, u kojima je planirano skladištenje obaveznih naftnih rezervi. Vrijednost tendera je ostala ista i iznosi 2,12 miliona eura sa PDVom. Ponude se podnose do 21. oktobra, do deset sati, kada će se i otvoriti ponude.

Na drugi tender, čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,12 miliona eura, stigla je i ponuda kompanije Spring Tech iz Beograda, ali je i ona ocijenjena neispravnom, jer nijesu dostavili bankarsku garanciju.

PoRE skE obavEzE U odluci o poništenju tendera, koju potpisuje ministar Admir Šahmanović, navodi se da su po službenoj dužnosti

od Poreske uprave tražili dokaze da su ponuđači izmirili sve poreske obaveze za plate, dobit i PDV. Utvrđeno je da članice konzorcijuma kompanije Ivkon i MM sistem iz Nikšića, Denikoo i Lars fire iz Podgorice, te hrvatske kompanije S.A.K.Z. i Tibox- inženjering nemaju dugovanja po ovom osnovu, dok je za budvansku kompaniju Oliver-ing utvrđeno da duguje 2,22 eura za poreze i doprinose na zaradu. Iako su iz tog konzorcijuma početkom avgusta, nakon što je istekao rok za predaju ponuda, dostavili uvjerenje da su te obaveze izmirene, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke nije je uzela u razmatranje, imajući u vidu da je po ovom kriterijumu već sprovela provjeru dokaza po službenoj dužnosti.

- Uzimajući u obzir da su na predmetno nadmetanje pristigle ponude ponuđača koji su isključeni iz postupka javne nabavke, odnosno nijesu dostavili ispravne ponude, u skladu sa članom 140 stav 1 tačka 4 Zakona o javnim nabavkama da je naručilac dužan da poništi postupak javne nabavke ako nije podnijeta ni-

jedna ili nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni iz postupka, komisija ovlašćenog licu naručioca predlaže donošenje odluke o poništenju postupka javne nabavkenavodi se u obrazloženju poništenja drugog tendera.

PovEćanjE tRoškova

U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tender propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine. Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije, procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazi-

PODGORICA - Poslanici Građanskog pokreta Ura

Zoran Mikić i Miloš Konatar sastali su se u Skupštini sa radnicima Košute sa Cetinja i Polimke iz Berana u vezi sa zakonom o obeštećenju bivših zaposlenih u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj.

Poslanici Ure su ranije najavili da će na jesenjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve

bivše zaposlene bez izuzetaka. Dodaje se da je Ura time započela razgovor sa predstavnicima svih bivših zaposlenih u državnim preduzećima koji su u stečaju kako bi zajedno došli do zakona kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima. R. E.

PODGORICA - Kompanije Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Elektromreža Srbije (EMS) potpisale su Ugovor o otkupu elektroenergetske infrastrukture, čime je, kako je saopšteno, potvrđena dugogodišnja saradnja i zajednička posvećenost razvoju stabilnog i pouzdanog regionalnog elektroenergetskog sistema. Ugovor su potpisali direktori dvije kompanije Ivan

Kompanije Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) Dogovorili

Asanović i Jelena Matejić - Predmet ugovora je otkup dijela 220 kilovoltnih (kV) i 110 kV interkonektivnih dalekovoda, koji su u vlasništvu EMS-a, a nalaze se na teritoriji Crne Gore, koji će, u skladu sa postignutim dogovorom, preći u vlasništvo CGES-anavodi se u saopštenju. Iz CGES-a je saopšteno da je razlog za takav aranžman proistekao iz činjenice da je održavanje i eksploatacija dalekovoda koji se nalaze na teritoriji druge države složeno

Vizija budućeg projekta u Budvi

MK Group

Rezervoari u Baru

adaptaciju

rezervoara

laženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.

U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, o potrebi što skorijeg pokretanja postupka javne nabavke eurodizela radi formiranja obaveznih naftnih rezervi, koju je Vlada usvojila 25. septembra navedeno je da je država od 11. februara zaključno sa 16. septembrom naplatila 8,45 miliona eura naknade za formiranje obaveznih naftnih rezervi koju građani plaćaju kroz cijenu goriva. Ministarstvo očekuje da će do kraja godine po tom osnovu ukupno prihodovati oko 11 miliona eura. kašnjenje

- Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu re-

alizaciju predmetne obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Neophodno je što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstva po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu – stoji u informaciji Ministarstva. U tom dokumentu se navodi i da je neophodno da Vlada odobri nabavku na iznos od 11 miliona eura, kako bi Uprava za ugljovodonike, do kraja godine, mogla sprovesti postupak javne nabavke eurodizela. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja, koji je usvojen prošle godine, propisano je da Uprava i najveći uvoznici naftnih derivata imaju obavezu da formiraju naftne rezerve, od čega Uprava polovinu ukupne količine.

plan

Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi predviđeno je da Uprava kupi 14.000 do 17.000 tona eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, skladišnih kapaciteta i raspoloživih sredstava koja osim naknade, uključuju i podršku Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. U informaciji se navodi da tri miliona koje očekuju od Evropske komisije još nijesu uplaćena. Da prvu količinu naftnih derivata očekuju do kraja godine, Pobjedi su ranije kazali iz resora Admira Šahmanovića. Tada su kazali da će se dio skladištiti u rezervoarima u Baru, te da će za ukupnu obavezu biti potrebno iznajmiti dodatne skladišne kapacitete. Imajući u vidu da je treći tender za adaptaciju rezervoara u Baru tek raspisan, jasno je da će Crna Gora morati da iznajmljuje skladišta duže nego što je to inicijalno bio plan. Na pitanje Pobjede s kim je dogovoreno da čuva crnogorske naftne rezerve, ranije nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da će Uprava za ugljovodonike obezbijediti alternativne kapacitete, u zemlji ili inostranstvu, u skladu sa najboljim tržišnim uslovima. s popoviĆ

(CGES) i Elektromreža Srbije potpisale ugovor

dalekovoda

elektroenergetske kompanije

i zahtjevno, kako sa tehničkog, tako i sa pravnog aspekta. - Zbog toga su CGES i EMS zajednički pokrenuli inicijativu da pronađu održivo rješenje za interkonektivne dalekovode 220 kV Pljevlja - Bajina Bašta, 220 kV Pljevlja - Bistrica i

DV 110 kV Pljevlja 1 - Potpeć, koji su u vlasništvu EMS-a, a dijelom se nalaze na teritoriji Crne Gore i interni DV 220 kV Mojkovac - Pljevlja, koji je dijelom na teritoriji Srbije, a njim gazduje CGES - precizirali su iz CGES-a. U skladu sa tim, usvojen je model po kojem svaki operator prenosnog sistema postaje vlasnik dalekovoda koji se nalazi na teritoriji njegove države. r. e.

PODGORICA - Poništen je tender Elektroprivrede (EPCG) vrijedan 58 miliona eura sa PDV-om, za izgradnju baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije, čija je montaža bila planirana u nikšićkoj Željezari, jer prema saznanjima Pobjede državna energetska kompanija nije dobila saglasnost od Vlade za zaduženje za taj projekat.

Po zadnjoj izmjeni tenderske dokumentacije, u slučaju da EPCG do juče ne dobije saglasnost od Vlade za zaduženje, tender će se poništiti, a ponuđači nemaju pravo na bilo kakvu naknadu štete.

EPCG je tender za nabavku dva moderna baterijska postrojenja za skladištenje električne energije raspisala početkom septembra.

Cilj

Cilj ovih sistema je efikasnije upravljanje viškovima i manjkovima struje, stabilnije snabdijevanje i veća energetska nezavisnost.

Projekat je trebalo da se radi po principu projektovanja, isporuke, montaže, testiranja i puštanja baterija u rad, odnosno ključ u ruke, dok je izabrana kompanija imala godinu dana od potpisivanja ugovora da uradi posao. Svako postrojenje trebalo je da bude snage 30 megavata (MW) i kapaciteta 120 megavat-sati (MWh), što ukupno iznosi 240 MWh kapaciteta za skladištenje.

- Izgradnja baterijskog postrojenja biće u fabričkom krugu Željezare neposredno uz TS 35/5 kV (kilovata) uklopnica. Baterijsko postrojenje će se koristiti za skladištenje električne energije da bi se pokrili pikovi u tražnji (smanjenje uvoza), obezbijedilo akumuliranje dnevnih viškova energije i realizacija iste u satima kada je energija najskuplja i pružale pomoćne usluge prenosnom sistemu. Ugovoreni radovi se izvode po principu ključ u ruke, što znači da ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova a isključuje uticaj manjka radova na ugovorenu cijenu, i sve gorenavedeno se odnosi na ugovorene radove – bilo je navedeno u tenderskoj dokumentaciji.

Predsjednik direktora EPCG Milutin Đukanović juče je na međunarodnoj konferenciji Energy Week Western Balkans 2025, koja se juče i danas održava u Crnoj Gori, u organizaciji britanske konsultantske kuće Invest In Network, govoreći o značaju baterijskih sistema, kazao da poslovna filozofija EPCG-a ,,proizvodi gdje trošiš“ uz korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključivanje solara i vjetra ne vrijedi ukoliko obnovljive izvore energije ne prati snažan razvoj baterijskih sistema. - To je upravo ono što Elektroprivreda radi i do 2027. godine očekujemo da ćemo, sopstvenim snagama, imati od 600 do 700 MW novih izvora energije - kazao je Đukanović.

Državna energetska kompanija nije dobila saglasnost Vlade za zaduženje

Poništen tender EPCG za izgradnju baterijskih sistema

EPCG je tender za nabavku dva moderna baterijska postrojenja za skladištenje električne energije raspisala početkom septembra

Prema njegovim riječima, što više novih izvora električne energije obnovljivih, integrisanih sa baterijskim sistemima, to će biti jeftinija električna energija za naše građane. Finansijska opravdanost

Iz EPCG su prije nekoliko dana saopštili Vijestima da je ova državna kompanija sprovela Studiju izvodljivosti za projekat izgradnje baterijskih postrojenja, čiji su rezultati potvrdili i tehničku i finansijsku opravdanost ove investicije. Kako je saopšteno iz EPCG studija, završena u junu ove godine, uz naknadnu reviziju iz avgusta, pokazala je da je projekat izvodljiv u svim analiziranim scenarijima i da će donijeti višestruke koristi - od povećanja energetske stabilnosti do smanjenja emisije štetnih gasova i jačanja pozicije Crne Gore kao regionalnog lidera u oblasti baterijskih sistema. Iz EPCG su ranije kazali da se kompanija od septembra 2024. intenzivno bavi razvojem baterijskih sistema u Crnoj Gori, nakon što je Odbor direktora taj projekat proglasio jednim od ključnih strateških ciljeva za period 2025–2026. godine. Kako su naveli, nakon toga održano je više od 20 sastanaka s proizvođačima, distributerima i integratorima baterijskih sistema radi analize tržišta i procjene tehničkih i finansijskih aspekata projekta. Rezultati tih analiza, dodali su, poslužili su kao osnova za izradu elaborata i studije isplativosti, koji za-

jedno čine studiju izvodljivosti završenu u junu ove godine. - Uvažavajući činjenicu da se radi o vrlo značajnom i savremenom tehničkom rješenju, kompanija se odlučila da je neophodno izvršiti reviziju dokumentacije elaborata baterijskih sistema i studije isplativosti. Iako nije standardno, a s ciljem dodatne provjere i zaštite interesa kompanije, reviziju su radile dvije instance. Citiraćemo zaključak revizije: ,,Evidentna potreba za gradnjom baterijskih postrojenja u EPCG-u u cijelosti je opravdana sa Studijom i Elaboratom, koji su bile predmet ove revizije. Dakle, i tehnička izvodljivost i finansijska isplativost projekta izgradnje baterijskog skladišta električne energije u EPCG-u je i pokazana i dokumentovana. Dakle, možemo zaključiti da je EPCG u ovaj projekat ušla vrlo odgovorno i potpuno spremno - naglasili su iz državne kompanije, dodajući da je Studija izvodljivosti urađena u junu ove godine, a njena korekcija na osnovu nalaza revidenta završena je u avgustu ove godine. Iz EPCG su naveli da je u studiji konstatovano da s tehnič-

kog aspekta ne može biti problema, te da je analizirano više finansijskih scenarija, i to bazni, optimistični i pesimistični, pri čemu se kroz svaki scenarij može zaključiti da je projekat više nego isplativ. - Nakon analize svih finansijskih parametara, kao i pozitivnog uticaja i ostalih nefinansijskih aspekata ovog projekta, smatramo da ne postoje argumenti kojima bi se mogla osporiti opravdanost projekta. Pozitivni efekti su višestruki, kako s finansijskih aspekata za privredu i EPCG, tako i sa aspekata očekivanja međunarodne zajednice u cilju smanjenja emisije štetnih gasova i povećanja korišćenja obnovljivih izvora električne energije. Ovo je veoma bitno navesti s obzirom na tendencije rasta cijene fosilnih goriva, kao i dozvola za zagađenje na globalnom nivou, kao i globalne situacije s nedostatkom električne energije. S druge strane, realizacijom projekta Crna Gora bi postala lider na Balkanu u domenu baterijskih sistema, jer bi bila prva zemlja koja je instalirala sistem snage 60 MW, odnosno 240 MWhkazali su ranije iz EPCG. s popoviĆ

Poslovna zgrada Elektroprivrede

Advokat reagovao nakon što je Operativni tim MUP-a tražio da Advokatska komora preispita njegovu dostojnost

Lekić: Umjesto

da se fokusiraju na otkrivanje ubistava, analiziraju moje izjave u TV emisiji

PODGORICA - Advokat

Damir Lekić oglasio se povodom saopštenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, koji je od Advokatske komore tražio da preispita njegovu dostojnost za obavljanje advokatske profesije. Povod je njegova izjava data tokom gostovanja u emisiji „Jutro“ na TV Prva.

Lekić ističe da je „neobično“ što se MUP bavi analizom televizijskih emisija, dok istovremeno, prema njegovim riječima, ostaju nerasvijetljeni brojni slučajevi teških krivičnih djela u Crnoj Gori.

- Umjesto da se fokusiraju na otkrivanje ubistava, pokušaja ubistava i sve češćih tragičnih saobraćajnih nesreća, oni svoje resurse usmjeravaju na moje izjave u jednoj edukativnoj i stručnog karaktera emisijirekao je Lekić.

Istakao je da nikada nije imao namjeru da relativizuje ili umanji značaj djece, maloljetnika i žena, već da je upravo suprotno.

- Za mene su oni svetinje. Kao advokat uvijek postupam u skladu sa zakonom, štitim ih kada su oštećeni i pružam im punu podršku. Moje riječi su, međutim, namjerno izvučene iz konteksta -tvrdi on.

Dodaje i da se i privatno prema članovima porodice i djeci iz okruženja odnosi isključivo zaštitnički. Saopštio je da je suština njegovog nastupa u emisiji, bila je ukazivanje na razlike u normiranju kaznenih odredbi.

- Govorio sam o tome da zakon propisuje istovjetne kazne za različita krivična djela, iako se neka od njih razlikuju po posljedicama. Ako krivično djelo nema za posljedicu smrt, a kažnjava se isto kao ono koje ima smrtni ishod, postavlja

United Kids International Montenegro upisivala mimo dozvole, a javili znali da diplome nemaju „javnu važnost“, odnosno da djeca ne mogu

se pitanje kriterijuma i težine - saopštio je Lekić. On podsjeća da je njegov posao, po prirodi profesije, odbrana okrivljenih, ali i zastupanje oštećenih, zavisno od angažmana.

- Advokat je, kao i ljekar, dužan da profesionalno obavlja svoj posao, bez obzira na težinu slučaja. To je naša obaveza, a ne privilegija - istakao je on. Lekić smatra da ovakvi postupci MUP-a predstavljaju pritisak na advokaturu kao nezavisnu profesiju i istovremeno atak na slobodu izražavanja.

- Očekuje se da se advokati podrede interesima policije i tužilaštva, što je nedopustivo u jednom demokratskom društvu. Svaki građanin, pa i advokat, ima pravo da iznese svoje mišljenje. Ovdje je riječ o opasnom pokušaju ograničavanja tog prava - zaključio je Lekić i dodao da ga ovakvi napadi neće pokolebati u obavljanju posla.

- Uvijek ću raditi u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno, etično i hrabro. Ministarstvu i Operativnom timu poručujem da nismo na suprotnim stranama - svi samo radimo svoj posao - naglasio je Lekić.

Operativni tim MUP-a za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama uputio je prekjuče predsjedniku Advokatske komore Crne Gore inicijativu da se ispita dostojnost advokata Damira Lekića, jer smatraju da je u televizijskom gostovanju relativizovao seksualno zlostavljanje djece i omalovažavao žrtve seksualnih delikata. Oni su analizirali gostovanje advokata Lekića, u emisiji „Jutro“ na TV Prva u kojoj je on kazao da je kaznena politika za pedofile prestroga te da se osuđuju s skoro kao da su ubili nekoga... - U javnom nastupu, advokat Lekić je relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija. Umjesto da, u skladu sa osnovnim postulatima profesije, djeluje u interesu pravde i doprinosi vladavini prava i poštovanju zakona - što predstavlja temelj profesionalne etike i odgovornosti advokata - Lekić je u javnom prostoru minimalizovao posljedice teških krivičnih djela seksualnog zlostavljanja nad maloljetnim licima - saopšteno je iz MUP-a. j. M.

PODGORICA - Privatna škola United Kids International Montenegro iz Podgorice privremeno je zatvorena nakon što je Prosvjetna inspekcija utvrdila da je upisala mnogo više učenika nego što joj je dozvoljeno. Pored toga, problem je i što roditelji tvrde da su dovedeni u zabludu jer nijesu bili upozoreni da škola ima licencu „bez javne važnosti“, pa njihova djeca, i pored plaćenog skupog obrazovanja, ne mogu nastaviti školovanje na crnogorskim fakultetima.

Upisano 24 više Prosvjetni inspektor Ivan Zindović je tokom nadzora utvrdio da je škola licencirana za 15 učenika srednjeg obrazovanja, a da ih je upisano 39 - čak 24 više od dozvoljenog broja. Donio je rješenje kojim se školi privremeno zabranjuje rad, jer ne obavlja djelatnost u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz Minis tarstva prosvjete, nauke i inovacija rečeno je Pobjedi da je škola zatražila odlaganje izvršenja rješenja o zabrani rada do donošenja odluke po žalbi. - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i ubuduće insistirati na poštovanju zakona, drugih propisa i opštih akata, te preduzimati mjere kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim javnim i privatnim ustanovama, na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - saopšteno je iz tog resora.

Direktorici Dijani Elezović naređeno je da u roku od 30 dana od dana uručenja rješenja otkloni utvrđene nedostatke zbog kojih je izrečena privremena zabrana rada.

Nadzor je pokrenut 19. septembra po službenoj dužnosti i trajao je tri dana. Inspektor je 3. oktobra donio rješenje o privremenom zatvaranju, a prema saznanjima Pobjede, dio djece je prekjuče bio na izletu.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija izdalo je ovoj školi 3. decembra 2024. godine licencu za realizaciju obrazovnog programa srednjeg obrazovanja Pearson Edexcel, bez javne važnosti, za 15 učenika. Nastava se izvodi na engleskom jeziku.

Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, svaka izmjena u odnosu na podatke predstavljene prilikom dobijanja licence zahtijeva da se obrazovna ustanova ponovo obrati Ministarstvu. Novi zahtjev za licenciranje podnosi se i kada ustanova vrši statusne promjene, mijenja sjedište, otvara područnu ustanovu ili uvodi nove obrazovne programe. Tek kada Ministarstvo utvrdi da ustanova ispunjava uslove, škola može početi sa radom.

Kada nadležna inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava propisane uslove, ili ne obavlja djelatnost u skladu sa za-

Prosvjetna inspekcija privremeno zatvorila elitnu školu jer 39 umjesto 15 učenika

koji bi spriječili ovakve propuste

konom, rad se privremeno zabranjuje, a inspekcija određuje rok u kojem se nedostaci moraju otkloniti - u ovom slučaju, 30 dana.

Prosvjetni inspektor je konstatovao da je United Kids International Montenegro nesporno prekršila zakon jer je upisala 24 učenika više od dozvoljenog broja za realizaciju programa srednjeg obrazovanja.

Šk ola je dostavila izjavu i primjedbe na zakonitost postupka nadzora, ali je inspekcija ocijenila da ti navodi nijesu od uticaja na postupak i potvrdila utvrđeno činjenično stanje.

Mnogo para, Malo inforMacija

Školarine u toj ustanovi su visoke za crnogorske prilike i kreću se od osam do 12.000 eura, u zavisnosti od razreda. I pored toga, roditelji koji skupo plaćaju obrazovanje svoje djece i misle da tako ulažu u njihovu budućnost, nijesu imali sve informacije. Jedan

dio roditelja požalio se Pobjedi i na to što nijesu bili informisani da škola radi po licenci „bez javne važnosti“. To znači da njihove diplome ne omogućavaju nastavak školovanja na crnogorskim fakultetima. Više roditelja tvrdi da im ta ključna informacija nikada nije jasno saopštena prilikom upisa djece.

Dio njih je, kako su kazali, bilo šokirano, kada su po završetku školovanja pokušali da upišu djecu iz UKIM-a na crnogorske fakultete, a iz Ministarstva dobili službeni odgovor da program škole nije javno važeći. Time učenici nijesu stekli opšti uslov za nastavak obrazovanja na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Ova praksa, u kojoj se ključne informacije roditeljima saopštavaju tek po završetku školovanja, otvara pitanje odgovornosti ne samo same škole, već i Ministarstva koje je izdalo licencu i nadležno je za nadzor. Pravna i obrazovna javnost upozorava da je nedostatak transparentnosti u ovom segmentu obrazovnog sistema

potencijalno diskriminatorski i duboko štetan za porodice koje su ulagale u ovakvo obrazovanje - ali i za druge privatne ustanove koje posjeduju licence javne važnosti, čiji učenici imaju isti tretman pri upisu na studije kao i đaci državnih škola. Postavlja se pitanje: koliko je još roditelja u Crnoj Gori dovedeno u zabludu, plaćajući desetine hiljada eura za obrazovanje koje nema javnu važnost, i zašto nadležne institucije nijesu obezbijedile jasan mehanizam informisanja pri upisu?

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjedi je rečeno da je postupak licenciranja sproveden u skladu sa zakonom, ali za sada nema naznaka da će roditelji biti retroaktivno obaviješteni o posljedicama već izdatih licenci. Dok se ne uvede obavezna transparentnost i jasno označavanje statusa svake privatne škole, mnogi roditelji ostaju u zabludi - a njihova djeca u riziku da budu uskraćena za nastavak školovanja u zemlji. n. KovaČeviĆ j. MarTinoviĆ

Damir Lekić

Privatna škola United Kids International Montenegro iz Podgorice

uki montenegro

m. babović

javili se i roditelji koji tvrde da nijesu mogu upisati fakultete u Crnoj Gori

inspekcija zatvorila je upisala učenika

Treća prvostepena presuda kojom se imenovanje Borisa Raonića od avgusta prošle godine proglašava nezakonitim

Osnovni sud: Odluka Savjeta je paušalna, te samim tim nezakonita

PODGORICA – Saga o generalnom direktoru RTCG nastavlja se i ove jeseni. Osnovni sud u Podgorici donio je novu presudu kojom je poništena odluka Savjeta RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora. Tužbu je pokrenuo Slaven Knezović, profesor muzike i muzički urednik u RTCG, koji je bio jedan od kandidata na prošlogodišnjem konkursu.

- Nadam se da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora - rekao je Knezović nakon objave presude. Sud je zaključio da je odluka Savjeta nezakonita jer je „proizvoljna i paušalna“. U obrazloženju se navodi da valjano obrazloženje odluke predstavlja zakonsku pretpostavku za provjeru činjeničnog stanja i pravilnu primjenu propisa, što omogućava njenu sudsku kontrolu.

I prethodni izbori Borisa Raonića proglašeni su nezakonitim, ali Savjet ga je i pored toga ponovo imenovao prošle godine. Pojedini članovi Savjeta nedavno su u Osnovnom sudu prvostepeno proglašeni krivim za zloupotrebu službenog položaja u saizvršilaštvu zbog izbora iz 2023. Zbog posljednjeg izbora Raonića, od avgusta prošle godine, sudu su se žalili kandidati, a donesene su prvostepene presude po tužbama Andrijane Kadije i Žarka Božovića. Sud je utvrdio da je Savjet nezakonito postupio jer je Raonić radno iskustvo sticao prethodnim nezakonitim imenovanjima, te da nijesu primijenjeni jednaki kriterijumi prema svim kandidatima.

Bez jasnih razloga U ovom predmetu, po tužbi Slavena Knezovića, sudija je ocijenio da odluka mora biti valjano obrazložena, te da je Savjet RTCG bio dužan da jasno navede razloge zašto je izabrao Raonića, a ne tužioca ili druge prijavljene kandidate. - Kako tuženi to nije uradio, to je pobijana odluka nezakonita - navodi se u presudi. Sud je razmatrao i navod tužioca da je Raonić biran više od dva puta, odnosno da je njegovim posljednjim imenovanjem faktički izabran treći put, što bi bilo suprotno zakonu. Međutim, sud je ocijenio da je taj prigovor neosnovan jer su prva i druga odluka o imenovanju donesene na osnovu konkursa iz 2021. godine. Sud

je zaključio da se radi o imenovanju u jednom mandatu. Sudija Mladen Paunović je u obrazloženju naglasio da, kako su odluke o imenovanju Raonića iz 2021. i 2023. godine pravosnažno poništene kao nezakonite, „nezakoniti mandat ne može biti ozakonjen ni faktičkim radom na tom radnom mjestu“. U tužbi Knezovića se, između ostalog, navodi da je Savjet RTCG prilikom donošenja odluke „zaboravio da istakne da je izabrani kandidat u prethodna dva mandata obavljao dužnost nezakonito, što je dokazano kroz pravosnažne sudske odluke“. Tužilac je ukazao i na nejasnoće u vezi sa ocjenom radnog iskustva i rezultata izabranog kandidata, koje je stekao obavljajući funkciju na nezakonit način. Savjet je, međutim, u svojoj odluci naveo da je posebno cijenio činjenicu da je u periodu dok je Raonić bio generalni direktor RTCG ostvaren „značajan rast gledanosti medija“, te da je, prema ocjeni „najznačajnijih institucija“, unaprijeđena izbalansiranost informativnog programa. Ti navodi, prema mišljenju suda, nijesu potkrijepljeni dokazima.

Savjet je dodao i da je Raonić, tokom prethodnog mandata, ispunio pojedine ciljeve iz strateškog dokumenta RTCG i da je doprinio da mediji Javnog servisa postanu „najjači i najgledaniji“. Naveo je i da je kandidat „uspješno predstavio nacrt programa razvoja RTCG“, dok, po ocjeni Savjeta, drugi kandidati nijesu sadržali sve tražene segmente niti precizirali dinamiku projektovanih ciljeva. Bojan Zeković, advokat koji zastupa RTCG, u odgovoru na tužbu osporio je navode Kne-

zovića, ističući da Raonić nije nezakonito imenovan „više puta“, jer su ranije odluke poništene, a time se, kako kaže, ne može smatrati da je bio imenovan više puta po istom konkursu.

nije konkretno i nije mjerljivo

Sud je, međutim, zaključio da razlozi navedeni u odluci Savjeta nijesu konkretizovani. Nije se moglo utvrditi koji su to ciljevi strateškog dokumenta RTCG koje je Raonić navodno ispunio, niti na koji je način njegov plan rada bio usklađeniji sa Strategijom razvoja RTCG u odnosu na druge kandidate. Ukazano je i da odluka Savjeta ne sadrži precizno obrazloženje navoda o „značajnom rastu gledanosti“ tokom Raonićevog mandata, niti da je pojašnjeno koje su to „najznačajnije međunarodne institucije“ čijim je ocjenama navodno unaprijeđena izbalansiranost programa.

Iako članovi Savjeta imaju diskreciono pravo da biraju između kandidata koji ispunjavaju uslove, sud podsjeća da su dužni da navedu konkretne razloge i jasne kriterijume koji su ih opredijelili da prednost daju jednom kandidatu. Potrebno je, navodi se, precizirati koje su reference cijenjene, koje je radno iskustvo relevantno i na kojim poslovima, te kako je to iskustvo povezano sa funkcijom generalnog direktora.

Sud smatra da Savjet RTCG nije primijenio objektivne i mjerljive kriterijume, niti je uporedno sagledao reference svih kandidata, što bi omogućilo ocjenu koji kriterijumi su odlučujući i na osnovu kojih je jedan kandidat ocijenjen

kao bolji od drugog. Ova presuda suštinski ponavlja zaključke iz prethodnih, koje su već postale pravosnažne, kada su sudovi poništavali odluke Savjeta o imenovanju Raonića 2021. i 2023. godine. Ipak, Savjet je te odluke ignorisao.

rješenja Bez razrje šenja Priča o generalnom direktoru traje od 2021. godine. Nakon što su sudovi poništili ranije odluke, Raonić je prošle godine, formalno poštujući sudsku odluku, podnio ostavku, a Savjet ga je istog dana imenovao za vršioca dužnosti. Ubrzo je raspisan novi konkurs, na koji se prijavilo devet kandidata, ali su mnogi proces ocijenili kao netransparentan i odbili da učestvuju u intervjuu. Jedini koji se pojavio bio je upravo Raonić – i ponovo je izabran. Osim Savjeta, u cijeli proces uključio se i kabinet premijera Milojka Spajića, koji je mimo radne grupe za izmjene medijskih zakona predložio da se u konkursu uslov za izbor generalnog direktora RTCG smanji sa deset na pet godina radnog iskustva u VII1 stepenu obrazovanja. Prethodni zakon zahtijevao je deset godina iskustva, što je bio jedan od ključnih razloga zbog kojih su sudovi poništavali Raonićeve mandate.

Raonić je diplomirao 2018. godine, a prvi put je izabran 2021, što znači da, prema mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije, nije mogao ispuniti zakonski uslov prije 2028. godine. Zahvaljujući izmjenama zakona, taj uslov je smanjen, čime mu je omogućeno da formalno ispuni kriterijume za konkurs. j. martinoviĆ

Slaven Knezović

Boris Raonić

Rješenje Prosvjetne inspekcije

U Crnoj Gori nema legalnih privatnih detektiva, a posljednjih šest godina niko nije ni tražio dozvolu za taj posao

Mihailović: Svaka ponuda da se „otključaju“ nalozi je krivično djelo

PODGORICA - Nekoliko

građana sa kojima je razgovarala Pobjeda, postalo je meta „privatnih detektiva“ koji preko društvenih mreža obećavaju da će otključati tuđe naloge i dostaviti poruke sa Vibera, WhatsAppa ili Instagrama - a zauzvrat uzimaju novac i nestaju bez traga. Policija upozorava da u Crnoj Gori ne postoji nijedna registrovana detektivska agencija i da je svaka takva ponudaprevara i krivično djelo.

Detektivi nude „tajne prepiske“ i „otključane naloge“ za 50 do 100 eura, stavljajući tako ljude, koji iz brojnih razloga, od emotivnih do poslovnih, uplaćuju novac kako bi došli do „istine“.

Jedna sagovornica je dobila cjenovnik - za kompletnu prepisku sa više kontakata tražilo se do 100 eura, dok je za poruke jedne osobe cijena bila oko 50. Umjesto obećanih podataka, građani su najčešće dobijali samo djelove komunikacije, a u mnogim slučajevima - ništa. Nakon uplate, kontakti bi nestajali, a profili bili obrisani.

U Crnoj Gori nema leGalnih detektiva Iz Uprave policije i MUP-a Pobjedi su kazali da nemaju saznanja da na teritoriji Crne Gore postoje tzv. agenti ili detektivi koji obavljaju ovu djelatnost bez odgovarajućih dozvola i sertifikata izdatih od nadležnih organa. Kazali su da od aprila 2019. godine, kada je stupio na snagu Zakon o detektivskoj djelatnosti, nijesu izdali nijedno odobrenje, niti je neko podnosio zahtjev za dobijanje istog.

- Samim tim u Crnoj Gori nemamo registrovanu nijednu detektivsku agenciju - istakli su iz Uprave policije i MUP-a. Na pitanje Pobjede da li je do sada bilo prijava protiv lažnih

Iz Uprave policije i MUP-a Pobjedi su kazali da nemaju saznanja da na teritoriji Crne Gore postoje tzv. agenti ili detektivi koji obavljaju ovu djelatnost bez odgovarajućih dozvola i sertifikata izdatih od nadležnih organa. Kazali su da od aprila 2019. godine, kada je stupio na snagu Zakon o detektivskoj djelatnosti, nijesu izdali nijedno odobrenje, niti je neko podnosio zahtjev za dobijanje istog

agenata i u kojim gradovima, odgovorili su da do ovog trenutka nije zaprimljena nijedna prijava niti pritužba koja se odnosi na rad „lažnih agenata“ ili lica koja se predstavljaju kao detektivi bez zakonskog osnova.

- Nijesmo u posjedu saznanja da bilo koja agencija ima pristup privatnim prepiskama građana putem aplikacija poput Vibera, WhatsAppa i drugih. Ukoliko posjedujete konkretne informacije koje ukazuju na takve radnje, pozivamo vas da ih dostavite nadležnim organima kako bi se, u skladu sa zakonom, preduzele odgovarajuće mjere i radnje, ukoliko se utvrdi postojanje nezakonitog djelovanja - poručili su iz Uprave policije. Kako nije bilo prijava, nijedno lice nije procesuirano po ovom osnovu. Iz policije su apelovali na građane da, u cilju zaštite privatnosti od pojedinih agencija i takozvanih detektiva, prijave nadležnim institucijama sve slučajeve u kojima postoji sumnja.

Kako dosad nije data dozvola nijednoj agenciji, odnosno nijedan privatni detektiv nije tražio dozvolu, to znači da u Crnoj Gori ne postoji nijedna registrovana detektivska agencija. Samim tim, sve ponude „detektiva“ na društvenim mrežama predstavljaju prevaru i ozbiljno krivično djelo.

krivično djelo i prevara

Predsjednica „Women4Cyber Montenegro“ Andrea Mihai-

Savjeti za građane

Naša sagovornica je građanima preporučila da razviju visok stepen skepticizma prema oglasima i neformalnim kanalima komunikacije koji obećavaju „otključavanje naloga“ ili uvid u privatne prepiske, budući da je to - Praktična zaštita podrazumijeva nekoliko nivoa: teh-

nički - kroz redovno ažuriranje uređaja, upotrebu jakih lozinki i višefaktorske autentifikacije; finansijskinikada ne uplaćivati novac osobama koje se predstavljaju kao istražitelji ili nude usluge tog tipa; i pravni - u slučaju pokušaja prevare odmah obavijestiti policiju, sačuvati svu komunikaciju

lović objašnjava da su „detektivske“ ponude na društvenim mrežama pravno neutemeljene i krivično kažnjive.

- Prije 2019. u Crnoj Gori je postojalo svega nekoliko licenciranih detektiva, uglavnom bivših policajaca. Donošenjem Zakona o detektivskoj djelatnosti uveden je jasan normativni okvir, koji precizno propisuje da detektivskim poslovima mogu da se bave samo pravna lica i preduzetnici sa posebnom

i eventualne dokaze. Na taj način građani istovremeno smanjuju rizik da postanu žrtve i omogućavaju organima gonjenja da efikasno reaguju. Ključna poruka je da je jedina stvarna zaštita u ovoj oblasti kombinacija informisanosti, digitalne higijene i pravovremenog prijavljivanja nadležnim organima - zaključila je Mihailović.

dozvolom MUP-a. Dozvole se izdaju uz stroge kriterijume i pod stalnim nadzorom države - pojašnjava ona. Dodaje da se ovlašćenja detektiva ograničavaju isključivo na prikupljanje podataka iz javno dostupnih izvora, posmatranje i fotografisanje na javnim mjestima, kao i obradu ličnih podataka u jasno određenim granicama.

i zahtjev i praćenjekrivična djela

- Svaka ponuda da se „otključaju“ nalozi, pribave tuđe privatne poruke ili komunikacije sa mreža poput Vibera, WhatsAppa, Facebooka ili Instagrama potpuno je van zakona i zapravo predstavlja višestruko krivično djelo. Niko ko je legitimno licenciran ne bi smio niti mogao da se time bavi - upozorava Mihailović.

Prema njenim riječima, građani koji pristaju na ovakve usluge rizikuju da budu dvostruko oštećeni: prevareni za

novac, ali i krivično odgovorni ako su svjesni da traže nezakonitu radnju.

Mihailović je upozorila da Krivični zakonik Crne Gore inkriminiše neovlašćeno prisluškivanje, pribavljanje i dijeljenje tuđih poruka.

- Kazne idu od novčanih do godinu zatvora, a ako djelo počini službeno lice - do tri godine zatvora. Čak i samo naručivanje takvih usluga, ako građanin zna da se radi o nezakonitosti, može se smatrati saučesništvomobjasnila je Mihailović.

Kako je kazala, prema ranijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prije donošenja važećeg Zakona o detektivskoj djelatnosti u Crnoj Gori je bilo registrovano svega osam licenciranih detektiva, pretežno bivših policijskih službenika. - Stupanjem na snagu Zakona 8. maja 2019. godine uspostavljen je prvi sveobuhvatan normativni okvir kojim se precizno definišu predmet i obim detektivske djelatnosti, status i pravni položaj subjekata ovlašćenih da je obavljaju, kao i strogi režim obrade i zaštite ličnih podataka. Zakon izričito propisuje da se detektivskim poslovima mogu baviti isključivo privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji su pribavili odobrenje nadležnog organa, dok fizička lica mogu obavljati detektivske poslove samo uz individualnu dozvolu izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. Posebno je naglašeno razgraničenje između privatne detektivske djelatnosti i ovlašćenja državnih organa, kroz zabranu obavljanja policijskih, vojno-obavještajnih, kontraobavještajnih i poslova nacionalne bezbjednosti, čime se uspostavlja jasno definisana linija između privatne inicijative i javnopravne ingerencije - pojasnila je Mihailović.

ponUda i potražnja mimo zakona Ponude tzv. istražitelja koji nude usluge praćenja partnera, kao i pribavljanja i prezentovanja tuđih privatnih prepiski sa aplikacija poput Vibera, WhatsAppa, Facebooka ili Instagrama, u potpunosti su izvan zakonskog okvira i predstavljaju pravno irelevantnu, ali krivično sankcionisanu aktivnost. - Naime, prema čl. 20-24 Zakona o detektivskoj djelatnosti, detektivski poslovi su strogo normirani i obuhvataju isključivo prikupljanje informacija,

uvid u lične i druge podatke, osmatranje, praćenje i fotografisanje na javnim mjestima, te obradu ličnih podataka - sve to u granicama zakonitosti, uz obavezu poštovanja ljudskog dostojanstva, prava na privatnost i važećeg režima zaštite podataka o ličnosti. Detektiv može prikupljati podatke samo iz javno dostupnih izvora ili neposredno od lica koja su voljna da ih daju, i to na osnovu plana aktivnosti koji se stavlja na uvid nadležnim organima i trećim licima od kojih se informacije pribavljaju (čl. 21). Nadalje, detektivska ovlašćenja ograničena su na javne prostore (čl. 23), a svi prikupljeni podaci mogu se obrađivati isključivo u svrhu zbog koje su pribavljeni, bez mogućnosti ustupanja trećim licima ili objavljivanja, osim u slučajevima zakonom propisanim (čl. 24). Prema tome, svako lice koje se lažno predstavlja kao detektiv“ i nudi usluge prisluškivanja, neovlašćenog pristupa digitalnim komunikacijama ili dostavljanja privatnih poruka zapravo čini višestruka krivična djela - od prevare, preko neovlašćenog pristupa računarskim sistemima, do povrede privatnosti komunikacija - naglasila je Mihailović. Ona je upozorila da za takve prevare isključivu krivičnu i materijalnu odgovornost snose počinioci, jer nijedan legitimno licencirani detektiv u Crnoj Gori ne bi mogao, niti smio, preduzeti radnje koje podrazumijevaju otključavanje ili prikazivanje tuđih digitalnih komunikacija. Mihailović ističe da se, umjesto pravno dopuštene detektivske usluge, klijentu nudi protivpravna radnja koja kompromituje i samog korisnika ako je svjestan nezakonitosti. Iako do sada nijesu evidentirani prijavljeni slučajevi ovog tipa prevara, činjenica da takva pojava egzistira u društvu zahtijeva preventivni pristup građana i dosljednu primjenu mjera digitalne i pravne samozaštite. - Prije svega, neophodno je biti svjestan da zakonom ovlašćeni detektivi ne smiju imati pristup tuđim digitalnim komunikacijama, pa svaka ponuda tog tipa nesumnjivo predstavlja prevaru i potencijalno krivično djelo budući da takve radnje sadrže elemente prevare, neovlašćenog pristupa podacima i povrede privatnosti, te za njih počinioci snose punu krivičnu odgovornost u skladu sa zakonom - ukazala je Mihailović. Istakla je da Krivični zakonik inkriminiše neovlašćeno prisluškivanje i snimanje tuđih razgovora, izjava ili saopštenja, za što je propisana kazna novčanog karaktera ili kazna zatvora do jedne godine. Akodjelo učini službeno lice u vršenju službe kazna kreće od tri mjeseca do tri godine zatvora. Slično, Zakonik propisuje da će se kazniti novčano ili zatvorom svako ko bez ovlašćenja načini fotografski, video ili drugi snimak lica kojim se značajno zadire u njegov privatni život, kao i onaj ko takav snimak prenese, pokaže ili na drugi način omogući trećem licu da se s njim upozna. h.janković

Andrea Mihailović

Četvrtak, 9. oktobar 2025.

PODGORICA – Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je prilikom saslušanja vještaka telekomunikacione struke Nikole Cmiljanića u vezi sa brisanjem aplikacija „Signal“ i „Telegram“, dok se nalazila u prostorijama policije nakon privođenja 17. aprila 2022. godine, kazala da su je za ovo ročište pred podgoričkim Višim sudom pripremili stručnjaci za telekomunikacije iz srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

Sumnje da je njen mobilni telefon kompromitovan nakon što je uhapšena, kako je navela, osnažene su činjenicom da je završio u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). - Za mene je dovoljno da je telefon bio tamo gdje nije trebalo biti, a znamo šta se sve može uraditi. Nijesam tehnološki nepismena, ali nijesam ni stručnjak u toj oblasti. Tražila sam pomoć u vezi sa utvrđivanjem istine o kompromitovanju mog telefona nakon hapšenja. Imam neke podatke iz srpske BIA-e kako se to otvara - kazala je Medenica. Na njenu izjavu reagovao je advokat Zdravko Begović, koji je uz osmijeh upitao: „I dalje imaš kontakt sa službama?“ Medenica je u zgradu podgoričke policije privedena u večernim satima 16. aprila 2022. godine sa aerodroma u Golubovcima, odakle je planirala da odleti u Beograd na ljekarski pregled. Nakon višečasovnog ispitivanja, uhapšena je u zoru narednog dana.

Ona tada policajcima nije dala pristupnu šifru svog telefona, ali je to učinila kad je privedena u Specijalno tužilaštvo 26. aprila 2022. godine na saslušanje.

Zbog manjk a forenzičkih alata, Specijalno tužilaštvo je proslijedilo telefon Medenice u ANB gdje je zadržan od 29. aprila do 5. maja.

-Tada je urađena ekstrakcija mojih podataka sa Clouda

Saslušanjem vještaka telekomunikacijske struke nastavljeno suđenje nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda

Medenica: Za ročište me pripremili prijatelji iz BIA

servera. Upravo tada se proširuje istraga u ovom predmetu – kazala je juče Medenica i ukazala sudu da bi to trebao da provjeri.

Međutim, sutkinja Vesna Kovačević je navela da ukoliko je došlo do manipulacija sa sadržajem telefona Medenice dok se on nalazio u ANB-u to za nju nije od važnosti jer se to dogodilo nakon što je vještak Balša Savić izvukao sve podatke iz njenog telefonskog aparata.

Medenica je podsjetila da su o manipulacijama sa sadržajem u njenom telefonu prvi progovorili tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić kada su na ročištu u decembru 2023. godine naveli da su iz njenog telefona izbrisane dvije aplikacije.

Sumnje da je Medenica izbrisala aplikacije opovrgli su svjedoci policajci koji su je nadzirali od privođenja do hapšenja.

Oni su istakli da Medenica nije koristila telefon, a okrivljena da je aparat čitavo vrijeme bio u torbi na stolu.

Iskaz svjedoka i nekadašnje

predsjednice Vrhovnog suda potvrdio je i vještak Cmiljanić koji je, iz sadržaja Izvještaja o pretresu i ekstrakciji podataka iz telefona Vesne Medenice a koji je potpisao njegov kolega Balša Savić, pojasnio da telefon okrivljene nije bilo moguće otvoriti uz pomoć bilo

Medenici ukinuta mjera nadzora

Sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je Vesni Medenici ukinuta mjera zabrane napuštanja stana, koju joj je ranije odredilo krivično vijeće. „Vanraspravno vijeće Višeg suda preinačilo je odluku ovog krivičnog vijeća i ukinulo mjeru nadzora koju smo odredili“, kazala je sutkinja Kovačević, obraćajući se Medenici i dodala „Sada ste slobodni.“

Zaposleni u sudstvu Crne Gore stupili u štrajk Sindikat: Ne

PODGORICA - Zaposleni u crnogorskim sudovima započeli su u ponedjeljak jednosatni štrajk upozorenja, ukazujući na, kako navode, izuzetno težak materijalni položaj i nedostatak sistemskog rješenja za unapređenje uslova rada.

Štrajk, koji se održava svakog dana od 11 do 12 časova, obuhvatio je više sudova u zemlji – Osnovni, Viši, Apelacioni i Privredni sud u Podgorici, kao i osnovne sudove na Cetinju, Ulcinju i Herceg Novom. Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović, kaza-

la je za Pobjedu da zaposleni zahtijevaju povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva, kojim bi se sistemski uredila prava i obaveze zaposlenih. - Naš cilj nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana. Zaposleni u sudstvu svakodnevno obavljaju izuzetno složene i odgovorne poslove, ključne za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, ali njihove zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snose - navela je Vujović.

Ona je podsjetila da zaposleni godinama ukazuju na problem niskih zarada i nedostatka sistemskih rješenja, ali da se sve završava na obećanjima koja se ne ispunjavaju. - Zapisničarka u sudu ima platu od svega 600 eura, dok savjetnica koja donosi najteže odluke zarađuje oko 800 eura. Teško je govoriti o nezavisnom sudstvu kada su materijalni uslovi zaposlenih na ovom nivou - poručila je Vujović. Tokom jučerašnjeg štrajka upozorenja, zaposleni su se okupili u holovima sudova, izražavajući nezadovoljstvo i pozivajući nadležne orga-

kojeg forenzičkog alata ili bilo kojeg mehanizma osim sa pristupnom šifrom.

Na njeno pitanje kada su te aplikacije brisane, vještak je pojasnio da bez uvida u sam uređaj ne može utvrditi da li su pomenute aplikacije obrisane, niti se može precizirati vrijeme eventualnog brisanja. Brisanjem aplikacije, kako je kazao, brišu se i tragovi koji bi mogli ukazati na vrijeme kada je ona uklonjena.

- Kad pričam o 2022. godini, mogu zasigurno tvrditi da tada nije bilo moguće otključati taj telefon uz pomoć bilo kojeg forenzičkog alata ili drugog mehanizma. iPhone ima SEP koprocesor, koji čuva biometrijske podatke i lozinke. To znači da bez lozinke niko, pa ni

ne da u najkraćem roku započnu konstruktivan dijalog o njihovim zahtjevima. Podršku štrajkačima ukazao je sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović koji je juče u 11 časova prekinuo suđenje Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću On se obratio i predstavnicima medija uz poruku da novinari imaju dovoljno snage da pomognu ljudima koji štrajkuju i poručio da se ne može govoriti o nezavisnom pravosuđu dok savjetnica koja donosi najteže odluke u sudu zarađuje oko 800 eura. Predstavnici sindikata najavljuju da će, ukoliko se njihovim zahtjevima ne izađe u susret, razmotriti mogućnost radikalizacije štrajka i obustave rada na duži period, upozoravajući da bez adekvatnih uslova i poštovanja njihovog rada – nema ni efikasnog pravosuđa. B.R. – J.R.

Apple, ne može pristupiti podacima - objasnio je Cmiljanić. Dodao je da teorijska mogućnost dešifrovanja uvijek postoji, ali da se time bave „inostrane hakerske grupe čiji je jedini cilj zaobilaženje sigurnosnih algoritama“. Cmiljanić je precizirao i da naredbom o pretresu nije bilo predviđeno izuzimanje podataka sa iClouda. - Cloud je odvojen prostor koji se nalazi na internetu, ima posebnu šifru i pristup. Alat koji je korišćen u ovom slučaju nema mogućnost pristupanja tim podacima - pojasnio je vještak.

Na pitanje odbrane, dodao je da bi forenzička analiza mogla pokazati da li je neko brisao ili dopisivao poruke, ali da

Za mene je dovoljno da je telefon bio tamo gdje nije trebalo biti, a znamo što se sve može uraditi. Nijesam tehnološki nepismena, ali nijesam ni stručnjak u toj oblasti - kazala je Medenica

za to mora imati fizički pristup uređaju.

Na pitanje suda da li je Medenica mogla sama da obriše aplikacije na putu do policije, vještak je odgovorio potvrdno, dodajući da niko bez lozinke nije mogao pristupiti telefonu.

Na optuženičkoj klupi, osim Vesne i njenog sina Miloša Medenice , nalazi se još 16 osoba, među kojima su carinici i privrednici, a optužnicom je obuhvaćena i nikšićka firma „Kopad kompani“. Terete se za stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta i narkotika, davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja, protivzakoniti uticaj i sprečavanje dokazivanja. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu grupu s ciljem pribavljanja nezakonite dobiti kroz krijumčarenje cigareta iz Slobodne zone Luke Bar i druge protivpravne radnje, u koje je, navodno, uključio i majku. B. ROBOVIĆ

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopšteno da su pritvorenici Istražnog zatvora okončali protest

Prekinuli

PODGORICA - Pritvorenici koji su štrajkovali glađu u Istražnom zatvoru juče su prekinuli štrajk, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Podsjećamo, pritvorenici su štrajk započeli 15. septembra, nezadovoljni uslovima smještaja u zatvoru, trajanjem pri-

tvora i sudskim postupcima. Najviše pritvorenika u štrajku je bilo 24. septembra, kada ih je štrajkovalo 130, od kojih je 109 odbijalo uzimanje hrane. Prethodno, pritvorenici su se više puta obraćali javnosti pismom u kojem su izražavali nezadovoljstvo zbog problema sa kojima se susrijeću. J. R.

pr centar

Vesna Medenica

Istražni zatvor

Tvrde da je Mrvaljević prevezen u Urgentni centar zbog dijabetesa,

a ne zbog prebijanja

PODGORICA - Svjedoci

Željko Radunović, Neško Jaredić i Milorad Mitrović saopštili su juče pred Osnovnim sudom u Podgorici da su Jovana Mrvaljevića u Urgentni centar vozili zbog toga što im se požalio da boluje od dijabetesa i da mu je bilo loše.

Pored toga, kako tvrde svjedoci, na Marezi su se zaustavili samo na kratko da bi mu dodali čokoladicu zbog problema sa šećerom uz napomenu da su cijelim putem nosili fantomke na glavama i da ih nijesu skidali.

Time je nastavljeno suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću koji su, prema sumnjama Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Mrvaljevića i Mila Jovanovića mučili 30. i 31. decembra 2020. godine u Podgorici.

Nekadašnji pripadnici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SBPOKK) ispričali su pred sudom kako se odvijala akcija

Nakon što je zbrinut, odveli smo ga u službene prostorije i predali kolegama. Vozilom je upravljao Dražen Miranović. Jedno vozilo je bilo ispred nas, ne sjećam se koji smo bili u koloni – ispričao je. Dodao je da se Mrvaljević poslije boravka u Urgentnom teže kretao i da je izgledalo kao da je jednu nogu vukao. - Za sve vrijeme od Nikšića do Urgentnog Mrvaljević je bio kod mene u vozilu i Petar Lazović mu nije prilazio. Mi smo kasnije sproveli Mrvaljevića u „City Mall“ i predali kolegama koje su dalje postupale. Nikada mi niko od kolega nije rekao da se Mrvaljević žalio na naše postupanje - naglasio je on. Radunović i Mitrović su saopštili da je Unutrašnja kontrola policije pokrenula postupak povodom ove akcije i da su saslušani, ali da im ishod tog procesa nije poznat, dok je Jaredić naveo da ne zna za to. Tvrde i da niko od njih i od njihovih kolega nije skidao fantomke, niti se predstavljao pred privedenim licima. Mrvaljević i Jovanović uhapšeni su krajem decembra 2020. kada je policija u vozilu, na putu Vilusi – Nikšić, pronašla vatreno oružje sa municijom, fantomke, kriptovane telefone, zaštitne rukavice... Njih dvojica su, u januaru 2021. godine, prijavili da su ih policajci zlostavljali, tukli, mučili, ucjenjivali, prijetili silovanjem i ubistvom i da će nauditi njihovim porodicama, navodno, tražeći od njih dvojice da lažno svjedoče da rade za vođu kriminalnog škaljarskog klana, sada pokojnog Jovana Vukotića, kao i da imaju zadatak da ubiju nekog iz suprotstavljene kriminalne organizacije. Suđenje će biti nastavljeno danas. Jovana RAIČEVIĆ Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje suspendovanim policajcima optuženim za mučenje

PODGORICA – Sudski savjet demantovao je navode bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, koji je nedavno u emisiji „Naglas“ RTCG izjavio da su DNK tragovi jednog od optuženih iz slučaja „Tunel“ isti kao i kod osobe koja se tereti za pomaganje prilikom ubistva Stefana Belade i Andrije Ivanovića na Cetinju 24. septembra.

- Jedno od lica čiji je DNK pronađen u tunelu, koje je učestvovalo u logistici za ovu akciju, a koje je oslobođeno odlukom sudije, označeno je kao pomagač prilikom dvostrukog ubistva na Cetinju, koje se desilo prije nekoliko dana. Toliko građani treba da znaju o sudskom sistemu - rekao je Adžić prije nekoliko dana.

Sa druge strane, Sudski savjet napominje da se ponovo svjedoči kritikama usmjerenim ka radu sudova i podsjećaju aktere da sudovi ne donose odluke prema očekivanjima javnosti, medijskom ili priti-

krajem 2020. godine. Trojica svjedoka naveli su da su dobili poziv za preuzimanje dvije osobe iz Centra bezbjednosti Nikšić i da su ih nakon toga, u koloni koja je brojala tri automobila, vozili do tržnog centra „City Mall“, gdje su ih potom preuzele kolege. Radunović, Jaredić i Mitrović su sudiji Iliji Raduloviću ispričali da se sjećaju da je bila kišna zimska noć i da su se jedino zaustavili kod Mareze, kako bi Mrvaljeviću dali čokoladicu, jer im je rekao da ima šećer. – Kratko smo se zadržali na Marezi, tačno koliko je bilo potrebno da kolega doda čokoladicu uhapšenom. Ne mogu se sjetiti da li je naše vozilo išlo do Urgentnog, ali su me kolege kasnije obavijestile da mu je pružena ljekarska pomoć – pojasnio je Radunović. Na upit da li su tokom akcije skidali fantomke, svjedok je kazao da, dok traju službene radnje, moraju imati fantomke na sebi i da se ne sjeća da je bilo ko od kolega skidao fantomku.

– Fantomke nosimo kako bismo zaštitili identitet pred licima u odnosu na koja postupamo zbog najtežih krivičnih djela, istakao je. Optuženi Lazović pojasnio je da je jedinica SBPOKK formirana 2019. godine i da ne traje 20 godina, kako se to spekuliše u javnosti. Neško Jaredić naglasio je da

stavljaju fantomke prije nego što krenu u akciju i da ih skidaju kada se akcija završi. – Vozila su bila jedno do drugog u koloni cijelim putem. Sjećam se da je u prvom vozilu bio Jugoslav Raičević, a da su u vozilu u kojem sam ja bio, koje je bilo posljednje, bili Ivan Đoković i Željko Radunović, istakao je on.

Demantovani navodi bivšeg ministra unutrašnjih poslova

Svjedok Mitrović, sa druge strane, opširnije je opisao trenutak kada je Mrvaljević odvezen u Urgentni centar jer je upravo on bio sa njim u autu. – Bio sam u vozilu sa Mrvaljevićem, sjedio je između mene i kolege, dok je na mjestu suvozača bio Raičević. U Urgentnom nijesmo smjeli da se zadržavamo jer je bio kovid.

sku političkih aktera, već isključivo na osnovu Ustava, zakona i dokaza izvedenih u zakonom propisanom postupku.

- U predmetu pod nazivom „Tunel“, u kojem je u prvom pasusu saopštenja navedeno da je sud odluku donio zbog nedostatka dokaza da su optuženi izvršili krivična djela stavljena im na teret „jer u postupku nije utvrđeno prisustvo DNK tragova ni na jednom izuzetom tragu iz tunela, stana koji je iznajmljen, podruma, niti depoa Višeg suda u Podgorici“, kao ni da

je bilo ko od optuženih ulazio u iste, niti je pak utvrđeno ko je kopao tunel i na koji način - naglašavaju u reagovanju. Zato, ističu oni, navodi o podudaranju DNK tragova pronađenih u prokopanom tunelu ispod Višeg suda u Podgorici sa tragovima osobe koja se tereti za pomaganje u dvostrukom ubistvu na Cetinju, nijesu saglasni sa saopštenjem zasnovanim na sadržini spisa predmeta „Tunel“. Pozivaju na suzdržanost od „presuđivanja“ i „odlučivanja“ van institucija sistema, jer je donošenje odluka u sud-

skom postupku u isključivoj nadležnosti sudova. - Ponavljamo da poštujemo pravo svih građana da izražavaju kritičko mišljenje o radu sudija u Crnog Gori u mjeri u kojoj je taj rad vezan za vršenje njihove funkcije. Međutim, paušalne i politički motivisane optužbe, koje cijelo pravosuđe stavljaju u kontekst kriminala, a sudije zbog njihove navodne neprofesionalnosti predstavljaju kao glavne krivce za goruće društvene probleme, predstavljaju opasan napad na ustavni poredak i povjerenje javno -

sti u institucije - istakli su u reagovanju. Iz Sudskog savjeta poručuju i da je pravosuđe otvoreno za odgovornost te ako postoji sumnja u nezakonit rad bilo kojeg pojedinca u pravosuđu, postoje nadležni mehanizmi za provjeru, ali da istovremeno, ono mora biti zaštićeno od neosnovanih i politički motivisanih napada, jer se optužbama bez osnova nanosi sudijama, a konačno i čitavom društvu nesaglediva šteta. Podsjećamo, slučaj prokopavanja tunela do depoa Višeg suda u Podgorici okončan je u

petak oslobađajućom presudom pred Osnovnim sudom, jer nema dokaza da su optuženi Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić, Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi odbjegli sugrađani Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović prokopali, a potom opljačkali depo Višeg suda u Podgorici 11. septembra 2023. godine. Policija je proteklog vikenda saopštila da je uhapšen osumnjičeni za pomaganje u likvidaciji Cetinjana Stefana Belade i Andrije Ivanovića, koji su ubijeni 24. septembra u mjestu Ugnji. Policija nije otkrila njegov identitet zbog, kako su naglasili, interesa istrage, dodajući da će o daljim aktivnostima i rezultatima javnost obavještavati fazno. Sa druge strane, portal Dan objavio je juče da je riječ o Predragu Mirotiću, koji je bio jedan od optuženih u slučaju „Tunel“ i koji je, navodno, osumnjičen da je pomagao u dvostrukom ubistvu Belade i Ivanovića. J.R.

Osnovni sud

Pljevlja: Skupština opštine o situaciji u Sportskom centru

O sudbini ,,Ade“

odbornici će raspravljati u ponedjeljak

Ključni objekat za sport i rekreaciju zatvoren je od 1. oktobra zbog dugovanja 500.000 eura - Čistoći, EPCG i Poreskoj upravi. Zaposleni, njih sedmoro, od maja nijesu primili zaradu, a godinama im nijesu uplaćivani porezi i doprinosi

PLJEVLJA – Predsjednica Skupštine opštine Pljevlja

Jovana Tošić saopštila je da će se sjednica lokalnog parlamenta biti nastavljena u ponedjeljak, 13. oktobra. Dnevni red biće dopunjen informacijom o stanju u Sportskom centru ,,Ada“ koji je zatvoren – ne pruža usluge od 1. oktobra zbog blokade računa. To je dogovoreno juče na

sastanku odborničkih klubova Skupštine opštine Pljevlja, resornih sekretara, predstavnika „Čistoće“ Lekić i Elektroprivrede. „Ada“, inače, ključni objekat za sport i rekreaciju građana, izgrađena je prije 21 godinu. Zbog dugovanja od oko 500.000 eura sa kamatama, ima česte blokade računa za neizmirene obaveze, a od 1. oktobra ne pruža usluge kori-

snicima. Zaposleni, njih sedmoro, platu nijesu primili od maja.

NEHUMANI USLOVI

Zbog rada u nehumanim uslovima, neisplaćenih pet zarada, zaposleni su posljednjeg dana septembra u zajedničkom saopštenju, koje su poslali svim relevantnim subjektima, obavijestili javnost o prekidu rada, poručujući da više nemaju strpljenja i da očekuju da im se isplate zaostale zarade, porezi i doprinosi, osposobi kotlarnica i riješi status vlasništva. Jer, vlasničku strukturu tog preduzeća čine Vlada 87 i Opština 13 odsto, odnosno Opština posjeduje – 12,89 odsto sportske dvorane, Vlada – Ministarstvo finansija 57,88 odsto, Direkcija javnih radova 25,96 i ostali koji su kao

Iz Rukometnog kluba Rudar saopštili su da će domaće utakmice igrati u mojkovačkoj sportskoj dvorani. Istakli su da je porazno i sramotno da su, iako imaju sportski centar, pljevaljski klubovi prinuđeni da ,,dom“ traže van svog grada

donatori učestvovali u njenoj izgradnji 3,27 odsto. Prema riječima direktora SC „Ada“ Nikole Vukićević, račun firme je blokirala „Čistoća“ 11. maja zbog čega je došlo do raskida reprograma duga Elektroprivredi kao i izmirenja obaveza prema Poreskoj upravi i nemogućnosti da se po nalogu inspekcije remontuje četvrt vijeka stara kotlarnica. On je prije nekoliko mjeseci upozoravao da od septembra ne postoje ni minimalni uslovi za njen rad nakon tog datuma, ali nije bilo reakcije. Vukićević ističe da su godišnji prihodi dvorane do 110.000 eura, a troškovi od 120.000 do 130.000 eura te da porezi i doprinosi nijesu plaćani više godina. Taj problem posebno pogađa zaposlene koji su pred penzijom.

SPORTISTI OGORČENI

Iz RK Rudar saopštili su da će domaće utakmice igrati u mojkovačkoj sportskoj dvorani. Istakli su da je porazno i sramotno da, pored svod sportskog centra, pljevaljski klubovi nemaju mogućnost da igraju domaće utakmice, već su prinuđeni da ,,dom“ traže van svog grada. Osim profesionalnih sportista, zatvaranjem ,,Ade“ na gubitku su i đaci Srednje stručne škole koji su tu držali časove fizičkog vaspitanja.

U novembru 2024. godine postignut je dogovor da Vlada Crne Gore ustupi vlasništvo nad sportskim centrom opštini Pljevlja, nakon što Ekonomski fakultet u Podgorici izvrši procjenu vrijednosti imovine i dugova. D. Š.

TIvaT: Uspostavljen redovan linijski pomorski i drumski saobraćaj do poluostrva

Ce TINje: Nova radna mjesta i investicije u prijestonici

Dukley će zakupiti halu bivšeg Oboda

CETINJE – Poslovna politika koju je gradska uprava prijestonice Cetinje sprovela u prethodne tri godine, zajedno sa stimulativnim mjerama za razvoj privrede i privlačenje novih investicija, već daje vidljive rezultate – saopšteno je iz Prijestonice. Preciziraju da će uskoro početi sa radom supermarket Aroma, čime se dodatno proširuje maloprodajna ponuda i otvaraju nova radna mjesta za građane Cetinja. Pored toga, kompanija Dukley zakupiće halu na prostoru nekadašnjeg Oboda, gdje planira ulaganje od najmanje 150.000 eura i otvaranje 10 novih radnih mjesta – saopšteno je iz prijestonice. – Na prostoru kompleksa nekadašnjeg Oboda i Košute otvoreno je oko 100 novih radnih mjesta, dok se uskoro očekuju i dodatna zaposlenja. Ovo predstavlja značajan korak ka jačanju lokalne ekonomije i stvaranju boljih uslova za život građana Cetinja.

Na posljednjoj sjednici Skupštine prijestonice, održanoj

Zahvaljujući pravilnom pristupu, na Cetinju posluju firme poput Sferihome, specijalizovane za proizvodnju montažnih eko-kućica i krovnih sistema, kao i hipermarket Hard diskont Laković - saopšteno je iz Prijestonice

29. septembra, razmatrane su i usvojene odluke kojima će se dodatno podstaći nova investiciona ulaganja. Cilj ovih mjera je da se privrednim subjektima omoguće povoljniji uslovi poslovanja, čime se otvara prostor za nova zapošljavanja – navode iz Prijestonice. Dodaju da zahvaljujući takvom pristupu, na Cetinju posluju firme poput Sferihome, specijalizovane za proizvodnju montažnih eko kućica i krovnih sistema, kao i hipermarket Hard diskont Laković. C. G.

TIVAT – Građanima i posjetiocima Tivta odnedavno je dostupna integrisana pomorska i drumska linija koja povezuje grad i poluostrvo Lušticu, sa krajnjim odredištem u naselju Luštica Bay, saopštili su iz kompanije EcoBoats. Pomorska linija električnim plovilima EcoBoats saobraća na relaciji Pine – Bazdanj (obala Đuraševića), a od Bazdanja prevoz se nastavlja

kopnenom šatl linijom broj SH-32, sa stajalištima u Radovićima, Centrale i Marina Villageu. Drumski transfer na poluostrvu Luštica obavlja kompanija Kotor Travel, a red vožnje je usklađen sa dolascima i polascima brodova. Linija je uspostavljena uz podršku opštine Tivat kako bi se olakšao prevoz stanovnika i đaka iz Krtola i sa Luštica Baya ka Tivtu, uz značajno kraće vrijeme putovanja i

raspored posebno prilagođen đačkim potrebama. Kompanija Luštica development je prošle godine donacijom od 150.000 eura podržala uspostavljanje ove linije, kako bi unaprijedila kvalitet života građana i povezala grad sa poluostrvom, u skladu sa zelenim i ekološkim vrijednostima. Pomorska vožnja od Tivta do Bazdanja traje 25–30 minuta, a ukupno putovanje do Lu-

štica Baya oko 40–45 minuta. Cijena karte na relaciji Pine –Bazdanj iznosi 3,90 eura, uz popust od 50 odsto za djecu do 12 godina, učenike i starije od 65 godina. Za lokalno stanovništvo cijena karte je dva eura po pravcu, dok je šatl prevoz besplatan za sve korisnike EcoBoats linije. Sve troškove drumskog saobraćaja na ovoj liniji pokriva Luštica Bay do 31. decembra. Karte se mogu kupiti onlajn putem internet stranice ecoboats.me/Tickets, preko aplikacije EcoBoats (Android i iOS) ili direktno na brodu. Kompanija Life Style Development, u okviru koje poslu-

je EcoBoats, ranije je uspostavila liniju Pine – Vodeni terminal – Aerodrom Tivat. Linija će biti aktivna do kraja ove godine. Njeno dalje funkcionisanje i održivost zavisi-

će od podrške lokalne samouprave i strateških partnera, imajući u vidu značaj koji

štenju. C. G.

ovakav vid prevoza ima za građane, đake i turiste, stoji u saop-

Trasa kojom idu brodovi i šatl

MalO PReDUZeĆe U OGROMNIM PROBleMIMa: SC ,,Ada“

Herceg Novi: Predškolska ustanova ,,Naša radost“ ima manjak i prostora i kadra

Vrtić projektovan za 662, a u njemu boravi 1.257 djece

Menadžment navodi da broj mjesta i broj zaposlenih (82) u vrtiću predstavlja samo 50 odsto potreba grada. Predlažu da se u rješavanje problema uključi lokalna uprava - da ustupi ili da pod zakup prostorije sa dvorištem, koje bi se mogle adaptirati i dugoročno koristiti, da pruži pomoć prilikom uređenja prostora u Baošićima. Potrebno je da obezbijedi stipendije za školovanje deficitarnog kadra koji direktno radi sa djecom - vaspitači asistenti za rani razvoj

HERCEG NOVI – Najveći izazovi sa kojima se suočava javna predškolska ustanova ,,Naša radost“ jesu manjak prostora i kadra – navedeno je u izvještaju o stanju vaspitno-obrazovnih ustanova u Herceg Novom koji je na dnevnom redu sjednice lokalnog parlamenta.

Ukazano je na problem nedostatka prostorija za više vaspitnih grupa. – Pojedine vaspitne grupe imaju popunjenost od 200 do 300 odsto, što znatno utiče na kvalitet rada sa predškolskom djecom, odnosno u tim grupama jedan zaposleni u smjeni brine i do više od 40 djece, što predstavlja izuzetno loše uslove. Nedostaje i kadar koji direktno radi sa djecom –navedeno je u izvještaju. U brojevima, JPU „Naša radost“ ima 82 zaposlenih, što odgovara broju djece za koji

je projektovana - 662. Međutim, ukupno prijavljene djece za nastavnu 2025/26. godinu je 1.257. – Za opštinu Herceg Novi kada je u pitanju predškolsko vaspitanje ovo predstavlja samo 50 odsto potreba grada. Dakle, prostorni kapaciteti, kao i kapaciteti zaposlenih koji direktno rade sa djecom nijesu dovoljni za potrebe Herceg Novog. Brojke pokazuju da raspolažemo sa svega 50 odsto potrebnih prostornih kapaciteta, a samom tim ne ispunjavamo uslove da povećamo broj zaposlenih koji su potrebni za rad sa 1.257 djece – navedeno je u informaciji. Prebukirano je pet vaspitnih jedinica. U vrtiću u Bijeloj ima mjesta za 108 (upisano 198), Igalu 178 (242), matična jedinica na Savini 178 (387), Topla 152 (263) i Zadužbina Nikole Ukropine 26 (48). Jedino je u vrtiću u Zelenici broj upisane djece - 11 manji od kapaciteta te ustanove – 20. Autori informacije ocjenjuju da bi u rješavanje te složene situacije mogla da se uključi lokalna samouprava.

nja prostora u Baošićima koji treba da adaptiramo za potrebe djece uzrasta tri-četiri godine. Kada je o kadru riječ, da obezbijedi stipendije za školovanje deficitarnog kadra koji direktno radi sa djecom - vaspitači, asistenti za rani razvoj – navedeno je u informaciji.

Data je preporuka da se u svakom objektu vrtića oformi i opremi biblioteka sa didaktičkim sredstvima - igračkama

– Da ustupi ili da pod zakup prostorije sa dvorištem, koje bi se mogle adaptirati i dugoročno koristiti za potrebe djece koja pohađaju JPU „Naša radost“ Herceg Novi. Zatim, pruži pomoć prilikom uređe-

DAN i L ovgr AD: Inovativni projekat u OŠ ,,Njegoš“

DANILOVGRAD – Osnovna škola ,,Njegoš“ u Spužu narednih šest mjeseci realizovaće projekat ,,Zeleni otisak: Inovacija za održivu budućnost“, uz podršku Fondacije „Čini dobro“ i direktorice Marije Manje Jovović, jedne od autorki projekta.

Kroz 20 radionica i pet modula, oko 150 učenika od VI do IX razreda učiće o održivom razvoju, izrađivaće predme-

te od recikliranih materijala, koristiti 3D štampač i PETK (reciklator plastičnih boca) i razvijati ekološku svijest i kreativnost. Škola će dobiti i novu opremu – 3D štampač, PETK, laptop, eko klupe i kante, a planirano je prikupljanje 300 kg plastike i 200 kg papira. Projekat finansira Fond za inovacije kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije. C. G.

OCJENA OBJEKATA

Na osnovu stanja objektima su dodijeljene ocjene od jedan do pet. Najnižu – tri, dobili su vrtići u Igalu i Bijeloj. Da bi se stanje unaprijedilo u objektu

u Igalu, navedeno je, potrebno je opremiti i obnoviti dvorište (konkretno podloge i mobilijar). Zatim, treba riješiti odvod atmosferske vode u dvorištu i popraviti sistem slivnika iz kuhinjskog dijela objekta. Napraviti toalet za starije grupe kod naknadno formiranih soba za djecu.

U vriću u Bijeloj treba obnoviti kuhinju i opremiti u skladu sa standardom za bezbjednu pripremu hrane. Ukloniti urušenu betonsku konstrukciju iz dvorišta.

Objek at Zadužbina Ilije Ukropine ocijenjen je sa četvorkom. Preporučeno je da se dvorište opremi sa rekvizitima, još dvije sobe za boravak djece te namještajem novu sobu za djecu jaslenog uzrasta. U objektu u Zelenici, nakon renoviranja koje je u toku, treba obnoviti pohabani namještaj i garderober za djecu. Matični vrtić na Savini dobio je ocjenu pet. Saopšteno je da dvorište objekta treba ograditi na mjestima gdje ograda nedostaje ili je ošte-

ćena kao i opremiti namještajem novu sobu za djecu jaslenog uzrasta. Da bi se unaprijedio rad vrtića na Toploj preporučeno je da se oformi i opremi biblioteka sa didaktičkim sredstvima - igračkama. Ta sugestija odnosi se i na ostalih pet objekata.

ZADOVOLJNI SARADNJOM

Iz menadžmenta JPU „Naša radost“ ističu da sa lokalnom upravom imaju izuzetno kvalitetnu saradnju. Veliki je broj manifestacija u gradu na kojima učestvuju djeca i zaposleni iz naše ustanove, sve na zadovoljstvo djece, roditelja, ali i lokalne zajednice.

Uvijek smo podrška prilikom organizovanja mnogobrojnih dešavanja, a sa druge strane naša ustanova ima podršku velikog broja opštinskih preduzeća, i ova saradnja se zasniva na međusobnom uvažavanju. Takođe, roditelji koji imaju više djece koja pohađaju ustanovu dobijaju subvenciju od Opštine. Uz podršku Agencije za izgradnju i razvoj u protekloj školskoj godini renovirali smo kupatila i dio krova u VJ „Bijela“. Sarađivali smo sa Herceg festom, Gradskom bibliotekom, Muzejima, Turističkom organizacijom i drugim opštinskim službama na obostrano zadovoljstvo. U rješavanju komunalnih pitanja zahvalni smo na saradnji preduzećima: Čistoća, Stambeno komunalno, Komunalnoj inspekciji i drugima – navedeno je u dokumentu. D. Š.

BiJeLo PoLJe: Nedžad Bandić iz Potkrajaca ispratio neobične goste

BIJELO POLJE – Par roda sa dvoje potomaka koji su se proljetos nastanili na gazdinstvu Nedžada Bandića, u bjelopoljskom naselju Potkrajci, o čemu je Pojeda pisala, odletjeli su u matično stanište, vjerovatno u Afriku.

Rode su na betonskom električnom stubu, u dvorištu Bandića, sačinile gnijezdo. – Kako su došli, tako su i otišli, iznenada. Vjerovatno su odletjeli u svoju postojbinu. Pomalo je neobično bez njihovog graktanja i klepetanja krilima. Navikao sam se da pogledu-

jem prema stubu gdje se i dalje nalazi gnijezdo, koje je sada prazno. Očekujemo ih ponovo na proljeće, a do tada pazićemo na njihov dom – poručio je Bandić. Dodao je, da su nove nesvakidašnje komšije bile prava atrakcija a posebno za mališane. – Trudili smo se da ih ne uznemirimo. S obzirom da je nedaleko rijeka Lim, roditelji su naizmjenično posjećivali rijeku da bi nahranili mladunčad. Poseban doživljaj je posmatrati ih kada se vraćaju i kada mladunce hrane iz kljuna – dočarava Bandić. B. Č.

PreKoBroJNo SvAKo DrUgo DiJeTe: Vrtić u Herceg Novom

NeSvAKiDAŠNNi goSTi: Rode u Potkrajcima

VAŠINGTON – Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je, preko društvenih mreža, da se uhapse gradonačelnik Čikaga Brendon Džonson i guverner Ilinoisa Džej Bi Priker.

On je optužio dvojicu demokrata da nijesu zaštitili federalne zvaničnike Službe za imigraciju i carine.

- Gradonačelnik Čikaga treba da bude u zatvoru zbog neuspjeha da zaštiti ICE zvaničnike! Guverner Priker takođe! - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal. Ni Džonson, ni Priker nisu op-

Tramp: Uhapsiti Džonsona i Prikera

tuženi za bilo kakvo krivično djelo, osim što su obojica protivnici Trampove akcije protiv ilegalne imigracije i raspoređivanja pripadnika Nacionalne garde u gradovima s većinskim demokratskim biračima. - Ovo nije prvi put da Tramp pokušava da nepravedno uhapsi crnca. Ne idem nigdje - poručio je Džonson na društvenim mrežama. Priker, koji se pominje kao po-

Talibani blokirali platforme pojedinih društvenih mreža

Fejsbuk i Snepčet ograničeni u Avganistanu

KABUL – Nekoliko glavnih sajtova društvenih mreža u Avganistanu je ,,namjerno ograničeno“, saopštila je organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i internet Netbloks, potvrdivši izvještaje iz te zemlje pod vlašću talibana.

– Metrike pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Fejsbuk i Snepčet sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu; incident je uslijedio poslije nestanka telekomunikacija prošle nedjelje i najnoviji je u nizu mjera cenzure interneta koje su uveli talibani – saopštio je Netbloks, prenosi Radio Slobodna Evropa. Pojedini korisnici društvenih mreža u Avganistanu su prethodno tokom dana rekli za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu da pristupe društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.

Vlada koju predvode talibani nije zvanično komentarisala gašenje društvenih mreža. Avganistan je prošle nedjelje skoro 48 sati bio u konfuziji i haosu pošto su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra bez upozorenja obustavili

tencijalni demokratski predsjednički kandidat 2028. godine, takođe je ustvrdio da neće odustati.

- Tramp sada poziva na hapšenje izabranih predstavnika koji kontrolišu njegovu moć. Šta je sljedeće na putu ka potpunom autoritarizmu? - zapitao se Priker. Tramp je prošle sedmice odobrio slanje trupa Nacionalne garde u Čikago, koji je treći po

veličini grad u zemlji, uprkos protivljenju lokalnih i državnih zvaničnika. Pripadnici Nacionalne garde Teksasa stigli su preksinoć u centar za obuku rezervista američke vojske u Elvudu, jugozapadno od Čikaga. Tamo će proći obuku prije nego što budu raspoređeni na zadatke zaštite federalnih objekata i službenika imigracione i carinske službe.

Vladajuća stranka u Italiji pripremila zakon kao dio borbe protiv kulturnog separatizma povezanim s islamom

Predložena zabrana nikaba i burke na javnim mjestima

RIM – Vladajuća italijanska stranka ,,Braća Italije“, premijerke Đorđe Meloni, predstavila je prijedlog zakona kojim bi se zabranilo nošenje burke i nikaba na javnim mjestima, kao dio šireg zakonskog paketa usmjerenog na borbu protiv vjerske radikalizacije i mržnje motivisane religijom.

pristup optičkom internetu i mobilnoj telefonskoj usluzi, koja se oslanja na isti sistem. Pristup je vraćen 1. oktobra. Taj potez je izazvao haos, poremetio letove i onemogućio pristup bankarskim i elektronskim trgovinskim sistemima, kao i onlajn poslove i škole.

Talibani nijesu dali zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja pošto je radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u nekoliko provincija iz navodne zabrinutosti zbog ,,nemorala“.

Kritičari su rekli da je ta odluka dio šireg suzbijanja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.

Obustava komunikacija pogodila je obične Avganistance, privatna preduzeća i vladine kancelarije i izazvala izazove za hiljade Avganistanaca koji se nalaze van zemlje. Internet je bio spas za avganistanske žene, od kojih su mnoge izgubile pravo na rad i studiranje poslije zabrana koje su uveli talibani 2022. godine. Nestanak interneta izazvao je strahove među ženama da gube posljednju nadu.

–Zabranjeno je nošenje odjeće koja pokriva lice, kao i bilo koji drugi predmet koji otežava prepoznavanje osobe u javnim mjestima i prostorima otvorenim za javnost - navodi se u članu 5 predloženog akta. Pojedine regije u Italiji već imaju slična ograničenja, poput sjeverne Lombardije, koja je krajem 2015. zabranila ulazak u javne zgrade i bolnice osobama s pokrivenim licem. Prijedlog zakona, koji su u parlamentu predstavili zastupnici iz stranke premijerke Meloni, zabranio bi nošenje odjeće koja pokriva lice na svim javnim mjestima, uključujući škole, univerzitete, prodavnice i kancelarije širom zemlje.

Prekršioci bi se suočili s kaznama od 300 do 3.000 eura. Poslanica stranke ,,Braća Italije“ Sara Kelani naglasila je da cilj zakona nije samo zabrana burke, već i sprečavanje stvaranja paralelnih društava u Italiji u kojima se ne poštuju italijanski zakoni.

–Nažalost, svedoci smo brojnih fenomena ove vrste i u Italiji, i upravo u tim kontra-društvima cvjeta islamski fundamentalizam - dodala je ona.

Predloženi zakon ide i dalje od zabrane pokrivala za lice, uvodeći nove zahtjeve za finansijsku transparentnost vjerskih organizacija koje nemaju formalne sporazume s italijan-

Poslanica stranke ,,Braća Italije“ Sara Kelani naglasila je da cilj zakona nije samo zabrana burke, već i sprečavanje stvaranja paralelnih društava u Italiji u kojima se ne poštuju italijanski zakoni. Zakon takođe uvodi nove krivične odredbe, uključujući kazne za testove djevičanstva. Reguliše i pitanje prisilnih brakova

skom državom. Nijedna muslimanska organizacija trenutno nema takav sporazum, što znači da islam u Italiji nema formalno priznanje koje uživa 13 drugih vjerskih zajednica. Prema prijedlogu zakona, neprepoznate organizacije morat će prijaviti sve izvore finansiranja, a sredstva će biti ograničena na subjekte koji ne predstavljaju prijetnju državnoj sigurnosti. Zakon takođe uvodi nove krivične odredbe, uključujući kazne za testove djevičanstva. Takođe reguliše i pitanje prisilnih brakova. Zamjenik ministra pravde Andrea Delmastro istakao je da se zakon bavi i pitanje prisilnih brakova, koji su, kako je naveo, još jedan ozbiljan problem.

Podsjeća da se u Italiji moraju primjenjivati zakoni koji se zasnivaju na zapadnim vrijednostima. –

Od dogovorenih brakova do slučajeva poput onog sa Saman, razlika je vrlo mala - rekao je on, aludirajući na ubistvo osamnaestogodišnje Pakistanke Saman Abas koju su 2023. godine ubili roditelji jer je odbila da ode u Pakistan i pristane na ugovoren brak.

Koalicioni partner Melonijeve, stranka Liga, ranije ove godine predložila je blaži zakon koji se fokusira samo na pokrivanje lica. Taj prijedlog je trenutno u razmatranju u parlamentarnoj komisiji.

Koalicija ima snažnu većinu u parlamentu, što znači da bi zakon mogao dobiti podršku, ia-

ko još nije objavljen tačan datum početka rasprave. Francuska je 2011. godine postala prva evropska država koja je uvela potpunu zabranu nošenja burki na javnim mjestima. Od tada se lista država znatno proširila, pa je više od 20 zemalja u svijetu uvelo neku vrstu zabrane burke i drugih pokrivala za lice, uključujući Austriju, Tunis, Tursku, Šri Lanku i Švajcarsku. Evropski sud za ljudska prava dosljedno je podržavao takve zabrane, uključujući i 2017. godinu, kada je potvrdio belgijsku zabranu burki i vela preko cijelog lica, presudivši da države mogu ograničiti nošenje takve odjeće kako bi zaštitile zajednički život u društvu.

Džonson Tramp, Bi Priker

Đorđa Meloni

Priredila: C. G.

Talibanska zastava na krovu zgrade koja pruža internet u provinciji Balkh

KAZIVANJA O TROJICI VELIKANA CRNOGORSKE KINEMATOGRAFIJE

Golubović je bio druželjubiv i svima je želio da pomogne

Autor: Momir MATOVIĆ, reditelj

VLADIMIR

ANĐELKOVIĆ, SEKRETAR SAVEZA

ORGANIZACIJA

AMATERSKOG FILMA

SRBIJE, BEOGRAD

Predrag Golubović je bio veliki prijatelj svih filmadžija. Zbog toga se na zahtev nas filmskih amatera da nam pomogne prihvatio dužnosti predsednika Saveza organizacija amaterskog filma Jugoslavije (SOAFJ) što je bila pre svega obaveza i veliki teret za njega. On je imao svoj posao u Institutu za film i svoju režiju i svoje stvari tako da je ovo bila zaista velika žrtva za njega.To je bilo 1987. godine i sve do smrti 1994. godine. On je znao čime se mi bavimo i šta sve radimo. Naročito je pomagao mlade. To znači učenike osnovnih škola. Sedamdesetih i osamdesetih godina mi smo bili vrlo poznati u celom svetu po filmovima mladih tog uzrasta, mladih talenata Osvajali smo nagrade. Pamtim negdje 1984–85. godine dobili smo drugu nagradu na velikom UNESKO-vom filmskom konkursu za mlade u Parizu. Dobila je Mirjana Vukomanović, koja je kasnije upisala režiju, završila i bavi se profesionalno filmom. To je sve išlo preko Instituta za film Golubovića, koji je imao veze po celom svetu i koji je svima koji su se bavili filmom u Jugoslaviji pomagao. Interesantno je da je kao predsednik on otvorio 50. Festival i Kongres UNICA-e. To je međunarodna organizacija filmskih amatera, koja je bila krajem septembra i početkom oktobra 1988. godine u Zagrebu, u dvorani Lisinski. Jugoslavija je, tj. SOAFJ, organizator,

Marko Špadijer: Golubović je prvo završio svjetsku književnost, a poslije pošao da se bavi filmom, teorijom i bio urednik filmskih časopisa itd. On je od onih Podgoričana, kako bi se reklo, koji je imao jednu finu kulturu. Jedan građanski, iznijansiran građanski manir prema svakome. Bio je čestit, lak za komunikaciju

a domaćin je bio Kino savez Hrvatske. To je bila redovna godišnja skupština i filmski festival amatera celog sveta i mislim da je tu bilo sedamdesetak zemalja. Tu smo se mi kao domaćini vrlo lepo pokazali i ono što je interesantno u okviru pratećeg programa mi smo imali možda najbolji izbor naših amaterskih filmova napravljenih do tada koji je trajao 24 sata. Sem toga, Golubović je imao vrlo važnu i zanimljivu osobinu. On je okupljao u svojoj kancelariji sve ljude koji su dolazili nekim poslom i bavili se filmom i to na taj način što je govorio: Dođite kad god hoćete, mi ćemo to završiti. Mi bi dolazili kod njega. On bi nas uvodio u svoju veliku kancelariju u Institutu za film u čika Ljubinoj ulici. Onda se tu polako skupljao svet koji je dolazio po njegovom pozivu. On je povremeno izlazio van kancelarije da bi obavljao posao. Svi smo došli na red, ali smo se u međuvremenu tu upoznavali, družili i ja sam tu upoznao maltene sve koji su išta značili u jugoslovenskoj kinematografiji. On je, koliko se sećam bio jedan od osnivača Filmske parade. To je bio program FEST-a namenjen najmlađoj publici - deci i on je bio u Domu pionira. Jedno vreme bio je i selektor tog programa i sećam se da je stalno govorio našim

filmskim radnicima, pogotovo rediteljima: Radite filmove za decu. Jer ti filmovi će imati najbolju prođu. Jer kad dođe nova generacija, svake 3 - 4 godine oni imaju tržište. Ako valjaju imaju svetsko tržište. To vam je najbolji i najsigurniji posao. Bio je izuzetno gostoljubiv, druželjubiv. Svima je želeo da pomogne i ja ću ga uvek pamtiti po tome.

MARKO ŠPADIJER, PUBLICISTA, PODGORICA

Ja Predraga i ne znam da je Predrag. Dragan i ja smo bili kolege na studijama. On

je neš to bio stariji od mene na svjetskoj književnosti u Beogradu. Prvo završio svjetsku književnost, a poslije pošao da se bavi filmom, teorijom i bio urednik filmskih časopisa itd. On je od onih Podgoričana, kako bi se reklo, koji je imao jednu finu kulturu. Jedan građanski, iznijansiran građanski manir prema svakome. Bio je čestit, lak za komunikaciju. Čovjek od obrazovanja, od stila. Jedan građanski, iznijansiran građanski manir prema svakome. Dragan je bio jedna fina figura građanska i u umjetnosti. Po -

Vladimir anđelković: Golubović je imao vrlo važnu i zanimljivu osobinu. on je okupljao u svojoj kancelariji sve ljude koji su dolazili nekim poslom i bavili se filmom i to na taj način što je govorio: dođite kad god hoćete, mi ćemo to završiti. on bi nas uvodio u svoju veliku kancelariju u institutu za film u čika Ljubinoj ulici

nekad mu je možda, ja čak i mislim, pomalo ako ću da sudim o njegovom stvaralaštvu ta finoća građanska i to obrazovanje preveliko malo smetalo u kreaciji da bude malo kao recimo Živko, koji je bio robustan u umjetnosti. Dragan je bio drugačiji tip. On je bio čovjek od finoće. Sastavljen od jednoga nerva drugačijeg intelektualnog da tako kažem. Ali je bio jednostavno sjajan drug, prijatelj, komunikator, teoretičar, autor. Sve je radio. Posljedni put sam bio u tom timu ,,Zeta filma“, koja je odobravala rad na filmu ,,Dobrovoljci’’. Meni se ,,Dobrovoljci’’ nikada nijesu dopali. Jer mislim to je jedna fina ratna komedija ili antiratni film koji je dobar... Imitacija toga američkog duha. To je literarno napisano dobro, ali na filmu

je to neubjedljivo dato, nedovoljno da čovjek to prihvati i danas to uzme kao nešto da ga potresa. Više kao neka slika stvari nego uzbudljiva priča o tome. On je bolje filmove pravio u pustarama Vojvodine. Recimo film ,,Progon’’ gdje su bile te teme koje njemu više leže, koje su suptilnije i čovjeku ostavljaju da razmišlja.

NIKOLA KRAPOVIĆ, BIVŠI DIREKTOR ,,ZETA FILMA“ IZ BUDVE

Poslije pokušaja da ponovo radimo sa Živkom ,,Ljepotu poroka’’, koji nije uspio, ja sam gledao da opet radimo, svakako u dogledno vrijeme u razmaku od godinu–dvije, novi igrani film i do mene je došao tekst ,,Dobrovoljci’’. To je scenario koji je još rađen u vrijeme ,,Lovćen filma’’ i na anonimnom konkursu nagrađen kao dobar tekst. Autor toga scenarija je bio Predrag Golubović. To je jedna pitka antiratna komedija koja se meni kao tekst jako dopala. I prošao je Filmski savjet. Produkcija je bila savršeno organizovana. Samo kad se nabroje glumci koji su igrali u tome filmu: Bata Živojinović, Mustafa Nadarević, Bogdan Diklić, Radko Polič, Ljubiša Samardžić, Boro Begović , Ljuba Tadić, Žarko Laušević, Biljana Ristić...To je bila prva liga jugoslovenskog glumišta. Međutim, dosta smo imali problema u samome startu kod te produkcije. Nastao je neki spor sa Golubovićem. On je tražio procenat koji do tada nije bio uobičajen, niti je ,,Zeta film“, a i ostali producenti to nijesu davali autorima. I tu je ispao mali sukob koji je na neki način izglađen. Ušlo se u tu produkciju, ali po meni dosta sa autorske strane nepripremljeno, tako da film na kraju nije ispao onako kako smo očekivali. U Puli je prošao nezapaženo. U bioskopima dosta loše, bez nekog značajnog rezultata. Ja sam ga skoro negdje gledao i upravo sam došao do zaključka da je film sniman u pogrešno vrijeme. Sada on meni izgleda mnogo, mnogo bolje nego onda kada je sniman. I to je interesantno. Vrlo je aktuelan. (Nastavlja se)

predrag Golubović

Žarko Laušević u filmu „dobrovoljci“ (1985)

Vladimir anđelković

Bata Živojinović u filmu „dobrovoljci“ (1985)

S prvim jesenjim kišama i malo hladnijim danima građani iz cipelara vade zimsku obuću ili u prodavnicama kupuju novu.

Bilo da staru treba malo dotjerati ili da novoj trebaju potpetice ili polovine, put vodi kod najbližeg obućara ili provjerenog majstora koji godinama brine o tome da obuća bude udobna, topla i nepromočiva. Više mušterija nego obično, i starih i novih, ovih dana posjetilo je obućarsku radnju ,,Potpetica“ u zgradi Pejton u Ulici Oktobarske revolucije, gdje ih gotovo uvijek dočeka nasmijano lice Nedžada Lekića, obućara sa 36-godišnjim iskustvom. U susret zimskim danima ovaj iskusni majstor za Pobjedu govori o tome kako je pekao zanat i savjetuje građanima kako da biraju i održavaju obuću, naravno uz nezaobilazan humor svojstven staropodgoričkim zanatlijama.

ODGOVORNOST

- Počeo sam da učim zanat 1. oktobra 1989. godine, u opančarsko-obućarskoj zadruzi ,,Naprijed“. Imao sam 16 godina i uporedo sam išao u školu. Bilo nas je šestorica, a počeo sam uz dobre i kvalitetne ljude i majstore – prisjeća se Lekić. Bez truda i odgovornosti, naglašava, nema ni dobrog zanatlije.

- Prvih pola godine sam ustajao u pet sati ujutro da bih otvorio radnju u šest, naložio šporet, pomeo radnju i do sedam sati skuvao kafe za majstore. Imao sam sreću što sam bio među izuzetno dobrim majstorima koji su htjeli da me nauče, a ne-

Nedžad Lekić za Pobjedu govori o tome kako je pekao obućarski zanat i savjetuje kako birati i održavati obuću

Mušteriju možeš prevariti samo dva puta

kad bi me pustili da vide kako se sam snalazim – priča Nedžad. Prisjeća se i nezgodnih situacija.

- Kad sam već bio na plati, desilo mi se da sam prilikom obrade đona cipele zakačio i oštetio kožu. Kažem što se desilo mome bratu od tetke, koji mi je bio i šef. Nema problema, reče on, vidjećemo kad dođe mušterija. Iako cipela nije bila previše

oštećena, mušterija nije htjela da ih uzme. Cipele su mu platili, a meni se to odbilo od plate, to je bilo ondašnjih 100 maraka, dobro sam to zapamtio. Ali, zahvaljujući tome naučio sam da bolje vodim računa dok radim – kazuje Lekić. Na samom početku svoga radnog vijeka naučio je i važnu lekciju - učenik snosi odgovornost, šef pegla situaciju, a prema mu-

S dusom u kesi do Konika i nazad

Nedžad Lekić prisjeća se i šaljivih detalja kroz koje su prolazili učenici koji su pekli zanat kod staropodgoričkih majstora.

- Sjećam se, iz druge obućarske radnje poslali su učenika iz centra grada da pođe na Konik, kod čuvenog obućara Zama, da mu odnese dusu – priča Lekić, uz objašnjenje da je dusa zapravo bila otpad iz radnje,

koji su zamotali u papir, da učenik ne vidi što nosi. Sa šeretskim osmijehom priča kako je taj učenik pješke, po śeveru, otišao na Konik.

- Tamo ga je u toploj radnji dočekao stari maher Zamo. Veli mu učenik: Posla’ me majstor da ti donesem ovu dusu. A ovaj mu odgovara: Dobro, dobro. Sačekaj taman da ti spakujem jednu kesu da poneseš u povrat-

ku opančaru na Pogrebno. Pa mu, uz ono što je ovaj donio, natovari još otpadaka i uputi ga nazad. Tako ti ovaj mali ufati podebeli krug i ne znajući što nosi. Pokušali su i meni isto da urade, ali me spasio kolega koji mi je objasnio o čemu je riječ. Mada, da mi je majstor naredio, ja to ne bih smio odbiti tada kao učenik – priča Lekić.

šterijama se uvijek mora biti iskren.

- Još kad sam počinjao zanat, šef mi je rekao: ,,Mušteriju možeš da prevariš samo dva puta, prvi put će ti reći - dešava se, drugi put će ti oprostiti, ali ti više nikada neće doći“. Mušterije pridobijaš kvalitetnim radom, iskrenošću i dobrom uslugom - to treba da zna svaki zanatlija – poručuje Lekić.

KVALITET

Sa trideset šestogodišnje distance, iskusni obućar konstatuje da je kvalitet obuće nekad bio bolji, ali i da su ljudi znatno manje kupovali.

- Prije tridesetak i više godina obuća je bila neuporedivo kvalitetnija od ove koja se danas nudi na tržištu. Bilo je izvanrednih modela u onim poznatim prodavnicama iz bivše Jugoslavije. To su bile cipele koje su ličile na londonske, po dva prsta debeo kožni đon, a da bi se zaštitio, ljudi su ih donosili da im stavimo gumene po-

I.MITROVIĆ

Savjeti za pranje patika

Naš sagovornik ističe da se kožne patike ne smiju prati, pogotovo ne u mašini za pranje veša.

- Kožna patika se čisti vlažnom, pa suvom krpom, a nakon toga se može namazati kremom za ruke ili vazelinom, da upije koža - savjetuje Lekić

S druge strane, platnene patike se mogu prati u mašini za veš.

- Ljudi nerijetko naprave grešku pa stave platnene patike da se peru na 90 stepeni u mašini za veš. E, onda se čude kad se patike odlijepe ili raspadnu. Platnene patike se mogu prati u mašini za veš, ali na 30 stepeni. Treba ih ubaciti u platneni džak ili vrećicu i prati, ali samo do centrifuge. Ne smiju se centrifugirati jer prilikom brzih obrtaja uništava se platno i skraćuje vijek patikama –objašnjava Lekić.

lovine. Ima i danas kvalitetnih cipela, ali ne u onoj mjeri kao nekad. Svakako predlažem da ljudi, ako mogu, kupe kvalitetne cipele. Duže će im trajati, a što je najvažnije udobnije su, toplije, a uglavnom i ljepše od jeftinih – poručuje Lekić. Navodeći da na tržištu ima dosta cipela od, kako se danas naziva - eko-kože, Lekić pojašnjava da je to zapravo skaj, jeftinija varijanta materijala od kojega se pravi obuća.

- Cipele od skaja su bolje za kišu nego kožne, jer skaj ne upija vodu. Znači, za kišu je bolje kupiti cipele od eko-kože sa gumenim đonom, a za suvo obuću od prave kože. Obuću od skaja treba čistiti suvom ili vlažnom krpom, a kožne cipele kremom ili vazelinom – preporučuje Lekić. Ističući da su sirovine u posljednjih nekoliko godina poskupile 300 odsto, kaže da nije povećao cijene usluga u skladu sa tim, jer mu ,,niko ne bi ušao u radnju“.

- Muške polovine su 10 eura, pete osam, ali kada postavljam oboje, onda je cijena 15 eura. Ženske polovine su osam, a pot-

Zahvaljujući donaciji kompanije „Eagle Hills Montenegro“ nastavljena ekološka inicijativa

Ozelenjeno

Kompanija „Eagle Hills Montenegro“, u saradnji sa udruženjem Gorani Podgorice, realizovala je juče još jednu uspješnu akciju u sklopu ekološke inicijative ozelenjavanja školskih dvorišta i prostora vrtića. Ovog puta, sadnice su donirane i zasađene u dvorištu Osnovne škole ,,Štampar Makarije“, uz aktivno učešće učenika, nastavnika i zaposlenih škole.

Direktor OŠ ,,Štampar Makarije“ Novica Gačević zahvalio je organizatorima akcije i istakao važnost ovakvih inicijativa za obrazovanje i razvoj ekološke svijesti kod djece.

- Sa velikim zadovoljstvom podržavamo ovu akciju jer ona ne doprinosi samo ljepšem i zdravijem ambijentu u kojem naši učenici svakodnevno borave, već i njihovom obrazovanju u duhu očuvanja prirode i razvoja osjećaja odgovornosti prema životnoj sredini. Učenici kroz ovakve aktivnosti uče o značaju ekologije na konkretan i praktičan način, razvijaju svijest o važnosti očuvanja prirodnih resursa i preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju bolje budućnosti. Vjerujemo da će ovakve akcije postati tradicija u našoj školi - kazao je Gačević.

U ozelenjavanju je učestvo -

vala i direktorica sektora za komunikacije, marketing i institucionalnu saradnju u kompaniji „Eagle Hills Mon-

tenegro“ Ana Martinović - Nastavljamo našu misiju –za zeleniju i čistiju Crnu Goru i našu Podgoricu. Ponosni smo

što zajedno sa mladima doprinosimo očuvanju i uljepšavanju naše životne sredine - poručila je Martinović. Svoj doprinos akciji dali su i sami učenici, koji su ne samo učestvovali u sadnji, već i pokazali istinsku motivaciju da se školski prostor učini ljepšim i zdravijim za sve.

Učenik devetog razreda Sergej Ćetković istakao je koliko mu znači što ima priliku da učestvuje u jednoj ovakvoj aktivnosti.

- Za nas je ova donacija veoma značajna jer ne dobijamo samo drveće – dobijamo priliku da naučimo kako da brinemo o prirodi, našem okruženju i

petice šest, a kada se rade zajedno, onda se naplaćuje 12 eura. Lijepljenje obuće košta šestsedam eura, a krpljenje i fleke četiri - pet eura – navodi Lekić, uz napomenu da su mu mušterije uglavnom stariji ljudi. I on se slaže sa konstatacijom da je situacija sa starim zanatima dosta loša.

- Mlađe generacije ne interesuje ovaj zanat. Mi koji smo 30–40 godina u ovom poslu možda smo posljednje generacije koje održavaju ovaj zanat – sliježući ramenima priča Lekić. Ipak, mladima poručuje da ne bježe od ovog posla, jer se od njega može živjeti i izdržavati porodica.

- Potrebno je nekih godinu i po da bi se naučio obućarski zanat. Ko je vrijedan i disciplinovan, uz dobrog majstora, može da izuči ovaj zanat. Uz naše iskustvo i podršku Glavnog grada mladi ljudi mogu da održe i ovaj stari zanat, da lijepo žive i podižu porodicu, samo ako su dovoljno posvećeni ovom poslu – poručio je Nedžad Lekić. I.MITROVIĆ

zajednici. Ovo je primjer kako možemo da budemo korisni i aktivni, ne samo kao učenici, već i kao mladi ljudi koji već danas mogu da učine nešto dobro za sjutra - kazao je on. Sa njim se saglasila i Anastasija Derikonjić, takođe učenica devetog razreda, koja je istakla estetski i ekološki značaj ove akcije.

- Zahvaljujući ovoj donaciji, naše školsko dvorište će biti mnogo ljepše, ali još važnije –imaćemo čistiji vazduh i prijatnije okruženje za boravak i učenje - kazala je ona. Iz kompanije „Eagle Hills Montenegro“ najavili su nastavak ove akcije kao doprinos razvoju lokalne zajednice i podršku projektima koji unapređuju obrazovno okruženje i podstiču očuvanje životne sredine. H. P.

Sa akcije sadnje u dvorištu OŠ ,,Štampar Makarije“

Nedžad Lekić u svojoj obućarskoj radnji ,,Potpetica“

Odlazak jednog od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih reditelja

Zdravko Šotra

Preminuo Zdravko

Šotra

PODGORICA – Jedan od najznačajnijih srpskih reditelja i scenarista Zdravko Šotra preminuo je u 93. godini.

Šotra je rođen u Kozicima kod Stoca (BiH), a diplomirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine, u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Tokom 70-ih godina prošlog vijeka na Televiziji Beograd režirao je šou emisiju ,,Obraz u obraz“ sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić, koja je postala izuzetno popularna u tadašnjoj Jugoslaviji. Na Televi-

ziji Beograd radio je od njenog osnivanja 1958. do 2001. godine. Autor je više od 120 televizijskih i filmskih ostvarenja koja su godinama privlačila publiku i na malim ekranima i u bioskopima.

- Njegove serije i filmovi decenijama plijene gledaoce majstorskim prikazom ljudskih sudbina, pokazujući da je život igra – ali i mnogo više od igre - piše RTS. Ostaće upamćen po filmovima ,,Lajanje na zvezde“, ,,Šesta brzina“, ,,Braća po materi“, ,,Zona Zamfirova“, ,,Ivkova Slava“, ,,Šesta brzina“, ,,Boj na Kosovu“ ,,Pljačka Trećeg Rajha“ i mnogim drugim, te serijama ,,Volim i ja nerandže... no trpim“, ,,Više od igre“, ,,Ranjeni orao“, ,,Greh njene majke, ,,Santa Maria della Salute“, ,,Aleksandar od Jugoslavije“...

An. R.

Pjesnikinja Sofija Kirsanov za Pobjedu povodom svoje knjige ,,Miris

Svako misleće biće i stvaralačko i angažovano

Objaviti zbirku je egzibicionistički čin kojem sam htjela dati plemenitiju funkciju – da bude svjedočanstvo i podsjetnik na obećanje da ću ostati vjerna ljudskosti koju ona predstavlja. Ostaje mi samo da obećanje održim, za razliku od mog „Svelikog imperatora“ – kazala je Kirsanov

PODGORICA – Pjesnički prvijenac mlade crnogorske pjesnikinje Sofije Kirsanov ,,Miris tvoje utrobe“, u izdanju podgoričkog ,,Fokalizatora“, predstavlja izuzetno slojevitu poetsku tvorevinu sagrađenu od smjele i provokativne lirske subjektivnosti koja se ne boji da istraži tamne i protivrječne djelove ljudskog iskustva, ali i slojeva političkog, filozofskog i istorijskog promišljanja svijeta.

Izložba djela Miodraga Tabačkog

,,Stvarnosti iluzije“ večeras u CANU

PODGORICA – Izložba

djela scenografa i kostimografa Miodraga Tabačkog, pod nazivom ,,Stvarnosti iluzije“, biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Na otvaranju će govoriti predsjednik CANU akademik Ljubiša Stanković, prof. Radmila Vojvodić i predsjednik SANU akademik Zoran Knežević

Miodrag Tabački diplomirao je arhitekturu na Arhitekton-

skom fakultetu i scenografiju na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Karijeru je počeo 1973. godine scenografijom za predstavu ,,To se nikad ne zna“ Bernarda Šoa. Od tada je uradio scenografije i kostimografije za više od 250 predstava. Najveći broj njegovih radova nagrađen je na pozorišnim festivalima i sličnim manifestacijama. Tabački je i profesor scenografije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. A. Đ.

Predstavljanje poezije Lene Ruth-Stefanović

„Zovem

PODGORICA – Zbirka poezije ,,Zovem se Ilan“ autorke Lene Ruth-Stefanović biće predstavljena večeras u 19 sati u dječjem odjeljenju Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ u Budvi.

O zbirci, koja je 2022. izašla u izdanju Udruženja književnika i književnih prevodilaca Crne Gore, govoriće književnica i književna kritičarka Jovanka Vukanović i autorka, a program će voditi Stanka Stanojević

U svom osvrtu dr Tanja Bakić bilježi da se Stefanović u novoj zbirci vraća čudesnim praslikama i najskrivenijim slojevima psihe. Lena Ruth Stefanović do sada je objavila: zbirku eseja ,,Arhetip čuda“ (2006), pjesme u prozi ,,Io triumpe“ (2008), zbirke pjesama ,,Đavo, jedna neautorizovana biografija“ (2011), ,,Boja promene“ (2013) i ,,Izvinite, mislim da umirem“ (2020); kao i romane ,,Šćer onoga bez đece“ (2017) i ,,Aimée ili Voljena“ (2019). An. R.

Njena poezija istovremeno je i zakletva ljudskosti i buntovničko preispitivanje nametnutih granica, bilo da je riječ o istorijskim narativima ili fluidnosti rodnog identiteta. Kirsanov na taj način gradi poeziju snažnih kontrasta, ostavljajući čitaocu da prepozna vlastitu mjeru u toj napetosti.

U razgovoru za Pobjedu ona govori o motivima koji se kriju iza naslova ,,Miris tvoje utrobe“, poeziji koja se hrani istorijom i filozofijom, fluidnosti roda u literaturi, intimnom nasljeđu koje spaja Crnu Goru i Rusiju, ali i o stanju naše savremene književne scene.

POBJEDA: Vaša zbirka nosi snažan i provokativan naslov – ,,Miris tvoje utrobe“. Što je bio presudan motiv da upravo taj naslov izaberete kao svoje prvo književno predstavljanje?

KIRSANOV: Utroba je životodajna, ali i ono što se vadi iz mrtve ribe, što je motiv sa naslovnice. Ona spaja estetiku

ružnoće i moju najdražu senzaciju, miris: najdragocjenije parfemske note su animalne, izvađene iz tijela. Da bi osjetio miris nečije utrobe moraš mu se približiti, u stvaranju, tijelu ili ubilačkom naboju. Onima u zbirci prišla sam do te mjere, a ista intimnost postoji i između mene i čitalaca: moja poezija je više visceralna, nego misaona; iznikla je iz moje utrobe prije nego iz glave. Naslov je namjerno snažan i mnogima odbojan – ko ne može da ga sažvaće, nije ni za stihove koji slijede. Tako filtriram čitalačku publiku i spašavam zalutale

POBJEDA: U jednoj od pjesama kažete: ,,Neću da se kunem ni u ustav ni u svetu

knjigu / nego u svoju prvu zbirku / jasno i glasno: svečano se zaklinjem da ću biti Čovjek“, a ovi stihovi su i prolog zbirke. Na koji način Vaš pjesnički prvijenac ujedno postaje i mjera Vaše zakletve?

KIRSANOV: Objaviti zbirku je egzibicionistički čin kojem sam htjela dati plemenitiju funkciju – da bude svjedočanstvo i podsjetnik na obećanje da ću ostati vjerna ljudskosti koju ona predstavlja. Ostaje mi samo da obećanje održim, za razliku od mog „Svelikog imperatora“.

POBJEDA: Vaša poezija ide od vrlo ličnih i intimnih tonova, preko egzistencijalističkih i filozofskih, do poli-

tičkih i istorijskih refleksija. Što Vas navodi da u jednoj zbirci spojite toliko različitih slojeva?

KIRSANOV: To je sve ono što je život i što sam ja. Svako misleće biće mora biti i stvaralačko i angažovano, svako bira svoju mjeru, ali se ne odriče jednog u ime drugog. Za mene su politika i istorija neodvojivi dio života, ono što pojedinca smješta u kontekst i hronotop, što mu daje širinu i težinu. Istovremeno, zbog pjesničkog senzibiliteta uvijek sam u politici i istoriji nalazila tragove conditio humana – ljudskog iskustva, osjećanja i želja, graničnih situacija... Istorija je satkana od grandioznosti i lako je pisati poeziju koja stremi

PODGORICA - Muzičari iz država članica EU i sa Zapadnog Balkana prvi put su se sreli u Filharmoniji u Skoplju kako bi na nov način izveli „Odu radosti“ sa jedinstvenim zvucima svojih zemalja. Za samo nekoliko sati, zasvirali su kao jedno, pokazujući kako ljudi mogu da se okupe i u trenu stvore nešto zajedno.

Od Zapadnog Balkana do Evropske unije – od Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Francuske, Nje-

mačke, Kosova, Crne Gore, Holandije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije – kreativna snaga iz cijele Evrope udružila je snage u okviru kulturne i komunikacione inicijative WeBalkans-a „Jedna pjesma, jedna Evropa“. U spoju tradicija, talenata i ideja, uz klasične, tradicionalne i rijetke instrumente, 12 muzičara je u Filharmoniji u Skoplju iznova osmislilo „Odu radosti“. Crnogorska flautistkinja Žana Lekić smatra da novi aranžman „Ode radosti“ nosi i umjetničku i političku poruku.

POLITIKA I ISTORIJA SU NEODVOJIVI DIO ŽIVOTA: Sofija Kirsanov na promociji u Podgorici

Muzičari iz Evropske unije i Zapadnog Balkana zajedno nastupili u Skoplju

Crnogorska flautistkinja Žana Lekić tokom nastupa u Skoplju

mora biti angažovano

Posljednji obračun sa pismenošću

POBJEDA: Kako vidite savremenu crnogorsku književnu scenu?

KIRSANOV: Vrlo je rijetko „vidim“, jer nije izgrađena na način na koji su crnogorski autori zaslužili. Nijesmo uspjeli da od dijamanta koji imamo napravimo gotov proizvod – crnogorska književnost se vrlo rijetko prevodi, crnogorske izdavačke kuće nemaju dovoljnu podršku od države, sajmovi knjiga bilježe sve manje posjeta, biblioteke postaju žarišta šunda i nacionalizma, a država nameće dodatne poreze na knjige kao njen posljednji obračun sa pismenošću. Paradoksalno je da su mnogi savremeni crnogorski autori i autorke slavljeni i nagrađivani u inostranstvu, dok u Crnoj Gori ne uživaju takav tretman; mi naše najbolje pisce spaljujemo na lomači.

u visinu kada se oslanjate na nju. Filozofiju, iako se u zbirci naslućuju konkretni mislioci i škole, nastojala sam svesti na ličnu impresiju o svijetu: to je naš unikatni otisak koji nas uvijek oda.

POBJEDA: Pjesme u ,,Mirisu tvoje utrobe“ osciliraju između mladalačke strasti i zrele racionalnosti. Da li se osjećate bliže jednom ili drugom polu – ili upravo ta napetost gradi Vašu poetiku?

KIRSANOV: Ta napetost gradi moju poetiku, ali i moje biće – to što sam mlada ne uzima od moje perceptivnosti, ali ne dozvoljavam ni mojoj racionalnosti da staje na put strasti, naivnosti i banalnosti koje mladi čovjek mora da proživi da bi iz mašine odrastanja izašao kao Čovjek.

POBJEDA: Na promociji knjige otkrili ste da se Vaša porodica prije Oktobarske revolucije preselila na Cetinje, a u pjesmama često spajate crnogorske mitove i motive sa ruskim kulturnim

i istorijskim nasljeđem, kao npr. u ,,Pismu iz Voronježa“. Da li to osjećate kao ličnu, porodičnu povezanost ili više kao književni izazov?

KIRSANOV: U mojoj poeziji uvijek ima književnog izazova, a „Pismo iz Voronježa“ je moj pokušaj da zemlju ustihujem u dišuće biće, kao što je Volt Vitman učinio s Amerikom. Moj prezimenjak, pjesnik Semen Kirsanov je bio učenik Majakovskog; otuda i referenca na kraju pjesme; Voronjež je mjesto porijekla mojih predaka, pa je lični element neosporan.

Ipak, to je više plod politikološkog interesovanja za državu kompleksne istorije i karaktera, češće mračne, nepravedne i nasilne nego benevolentne i svijetle, kao što je i moja poezija. Ono što, pak, proističe iz istinske ljubavi i povezanosti su moji stihovi o Crnoj Gori, koji su moj najveći izazov zbog strahopoštovanja koje imam prema njenoj istoriji i privrženosti onome što je ona bila i što jeste. A. RADOVIĆ

Kriminal je krucijalna

tema našeg vremena

PODGORICA – Predstava ,,Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu, u okviru takmičarske selekcije 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Publika je, nakon izuzetnog izvođenja, nagradila ansambl predstave dugotrajnim aplauzima i ovacijama.

Direktor i selektor MESS-a Nihad Kreševljaković je istakao da kroz predstavu CNP-a svjedočimo nečemu što je realnost ovog prostora.

- Kada smo najavljivali festival i istakli da se bavimo različitim temama, od položaja žena, pitanja onoga što nosi kapitalizam, ispitivanja ljudskih granica, identiteta koji se nalazi u statistikama, u tom kontekstu ova predstava na tačan i vrlo dobar način prikazuje realnost i poziva ljude na međusobno saosjećanje, kako bi se suprotstavili onome što je, nažalost, naša svakodnevica – naveo je Kreševljaković. Reditelj Liješević je izjavio da, što god da radi, cilj njegovog djelovanja jeste da se dopre do srca, do svijesti i do saosjećanja ljudi.

- Ova predstava je mračna, jer prilazi stvarnosti s druge strane, pokušava da osvijetli i da

pokaže manipulacije, odnosno naličje onoga što mi živimo kad mislimo da živimo u nekom društvu koje napreduje, koje se bavi ekologijom i životnom sredinom, a zapravo iza svega toga stoje karteli – rekao je Liješević. Umjetnička direktorica

CNP-a Marija Sarap kazala je da je više nego zadovoljna što je predstava selektovana za učešće na ovogodišnjem MESS-u, te da je nakon mnogih nagrada ovo samo dalji korak u životu predstave.

Franko Ugaro , direktor Akademije Mediterranea dell’Attore iz Lećea je kazao da

je impresioniran predstavom. - Imao sam mali uvid u ono što Crnogorsko narodno pozorište radi, ali ovaj komad je tako važan u ovom trenutku, za društvo, za teatar takođe, jer tema kriminala je krucijalna tema našeg vremena - rekao je Ugaro.

Uloge u predstavi tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nene-

Izložba radova Ivana Pejovića ,,Slike“ otvorena u Perjaničkom domu

Unutrašnji pejzaži čovjeka

zić, Sanja Vujisić, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović. Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić , scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje r ežije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović An. R.

- Možemo ići naprijed samo ako smo zajedno - oslobođeni tereta i ograničenja. U tome je kjuč. Muzika nam pokazuje mogućnost saradnje, neophodnost različitosti i suptilnu moć umjetnosti u izgradnji društva. Politika je danas svuda oko nas, u svakodnevnom životu i zato je naša dužnost da upotrijebimo umjetnost kako bi politika radila za nas, a ne protiv nas – kazala je ona. Slično razmišlja i Majk del Fero, pijanista iz Holandije, koji je istakao da je zajedničko izvođenje „Ode radosti“ znak da je svijet ujedinjen, jer „bez

obzira na političko opredjeljenje ili vjeru, mi šaljemo poruku da volimo jedni druge - i mislim da je to veoma važno“. Za Antoniju Batinić iz Bosne i Hercegovine, vokalnu solistkinju, muzika je univerzalni jezik koji prevazilazi riječi. - Jezik je važan, ali ekspresivnost i snaga muzike govore mnogo glasnije od bilo kog teksta pjesme – rekla je ona. Njen kolega Marvin Dilman iz Njemačke je dodao: „Mi smo zaista različiti, ali smo povezani i uživamo u tim razlikama, a muzika nam daje tu mogućnost“. R. K.

PODGORICA - Stvaralaštvo umjetnika Ivana Pejovića je svijet u kojem pejzaž postaje introspektivni prostor, a boja ključni nosilac emocije i značenja. Pejović nam novom izložbom „Slike“ u Perjaničkom domu potvrđuje da savremeni pejzaž više ne mora biti samo pogled kroz prozor - on može biti pogled ka unutra, ka sopstvu, ka onome što osjećamo. Pred publikom su slike koje balansiraju između figuracije i apstrakcije.

Pejovićev slikarski jezik zasniva se na snažnoj kolorističkoj ekspresiji, gdje pejzaž postaje polje lične introspekcije, a ne doslovna slika svijeta oko nas. Umjetnik koristi hladne tonove da uspostavi atmosferu tišine i kontemplacije, dok topli tonovi unose dinamiku i uzburkanost.

Izložbu naslovljenu ,,Slike“ otvorila je kustoskinja Milica Bezmarević. Ona je istakla da Pejovićevo slikarstvo polazi od jedinstvenog iskustva prirode - iskustva koje u sebi nosi slojeve sjećanja, emocija

MSUCG

i ličnih doživljaja.

- Priroda kod Pejovića nije samo prizor koji nas okružuje, već prostor susreta sa sobomnavela je ona, dodajući da pejzaž u njegovom radu prerasta u introspektivni prostor, u kojem se misli, osjećanja i sjećanja stapaju s onim što vidimo. Bezmarević je naglasila da umjetnik ne prikazuje pejzaž kao vjernu sliku spoljnog svijeta, već ga gradi kroz ritam boja, poteza i hromatskih masa.

- Pejzaž u njegovim djelima nije statičan, već se nepresta-

no rađa, rekonstruiše i mijenja, otkrivajući svoj unutrašnji puls - kazala je Bezmarević. Ivan Pejović rođen je 1978. godine u Nikšiću. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Odsjek slikarstvo. Dobitnik je Godišnje studentske nagrade za slikarstvo (2005) i Gran Prija Crnogorskog likovnog salona (2011). Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Izložba će biti otvorena do 16. novembra. A. Đ.

Poruke o prijateljstvu

PODGORICA - Izložba „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske spisateljice ilustratorke Tuve Janson, koja je svojim djelima obilježila djetinjstvo generacijama širom svijeta, biće otvorena večeras u 19 sati u holu KIC-a „Budo Tomović”.

Izložbu organizuju Ambasada Finske u Beogradu i KIC ,,Budo Tomović“, a otvoriće je ambasador Finske Niklas Lindkvist. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca širom svijeta zanimljivim pričama i univerzalnim temama. Priče o Muminima nijesu samo maštovite priče za djecu. One prenose duboke poruke o porodici i prijateljstvu, avanturi i istraživanju, prihvatanju i toleranciji, kao i o prirodi i životnoj sredini. Tuve Janson, čiji je maternji jezik bio švedski, stvorila je svijet koji i danas inspiriše i povezuje ljude svih uzrasta. Izložba će biti otvorena do 17. oktobra. A. Đ. Izložba „80 godina priča o Muminima“ večeras u KIC-u

Sa otvaranja izložbe u Perjaničkom domu

Sa izvođenja predstave na MESS-u

Šinejd je ljuta. Eno je tamo i dalje, na Saut Grejt Džordž stritu, tu u centru i odmah uz Dablin kasl i uz jednu biblioteku, u kojoj čuvaju 3.000 i kusur godina mlade ljubavne pjesme na egipatskim hijeroglifima; gdje čuvaju i jednu knjigu Božidara Vukovića Podgoričanina, prije 500 godina štampanu. Kad je Šinejd O’Konor prije dvije godine umrla, Emalejn Blejk, mlada umjetnica, na tom Saut Grejt Džordž stritu napravila je jedan mural. Mikrofon u desnoj, raširena lijeva ruka - i grmljavina iz Šinejdinih očiju. Takva, da je cijeli Dablin dobro zapamti. I na dan kad je, u avgustu prije dvije godine i manje od sedmice od Šinejdine smrti Emalejn mural završavala, tu se našla i jedna starica. I počela na djevojku vikati! ,,Šta, jesi morala Šinejd ovako ljutu da slikaš! Šta, ni ovdje joj ne date mirna i srećna da bude?!“. Starica se potom smirila, pa malo pomirljivije rekla: ,,A koliko bi bilo ljepše da je vidimo sretnu i nasmijanu“... Da bi konačno dobila odgovor. ,,Teto, Šinejd ima i imala bi toliko razloga da na svijet bude ljuta“.

Koliko god mislili da je Dablincima bitan Bono, to nije ništa spram onog što govore o Filu Lajnotu. Ako mislite da je Dablin U2 muzika - pa, mnogo, mnogo je više ono što je stalo u Lajnotove pjesme. Naravno, za bend Thin Lizzy. Šta, oni momci iz ,,Boys Are Back in Town“? Ono ,,Dancing in the Moonlight“? Ona ženska iz Lajnotove ,,Still in Love With You“ ili ,,Wild one“? Ona ,,Whiskey in the Jar“ obrada jedne stare, ,,narodnjačke“? E, sve je to Dablin. Lajnotov Dablin je najviše onaj, niz prelijepo Grafton Street šetalište. Jedna krivulja koja vijuga pravo od Triniti koledža, od rijeke - ka Sent Stivens Grin parku. Čućete još koji put ovdje ime tog parka. Uglavnom, tu na pola puta je Brisel rok pab. I tu, niz Grafton strit, Lajnot je volio da šeta i đuska i pleše - zamislite, sa prodavcima cvijeća. Mnogo ćete ih, pogotovo za lijepih dana, tuda sresti. I još to-

9. oktobar 2025.

Nema linije na horizontu

Na dan kad je u avgustu prije dvije godine i manje od sedmice od smrti Šinejd O’Konor mlada umjetnica

Emalejn mural završavala, tu se našla i jedna starica. I počela na nju vikati! ,,Šta, jesi morala Šinejd ovako ljutu da slikaš! Šta, ni ovdje joj ne date mirna i srećna da bude?!“

liko uličnih svirača. U sjenci i pred vratima Brisel rok paba je statua Fila Lajnota. Pod desnom rukom, naravno, bas gitara. I jedan osmijeh. Lajnot nije rođenjem Dablinac. Čak nije ni Irac. Daleko od toga. Rođen u Vest Bromiču, u sred Engleske. Tata mu je bio iz Britanske Gvajane. Fil Lajnot je tamnoput, da. U Irskoj

mu se nijesu ni roditelji sreli; već u Parizu. Pa je Fil dio djetinjstva proveo u Mančesteru. Nije bio ni katolik.

muziku. Mitologija i radnička muka. I neke žene iskrenih i nasmijanih očiju. Sve to je Dablin.

Samo što je Dablin, naravno, grad Filovog odrastanja. Tamo je od babe i djeda, jer mama je bila Irkinja, naučio sve bajke keltske mitologije. I sve priče radničkih i lučkih ćoškova. To je sve stalo u Thin Lizzy

Još o Thin Lizzy: znate za Gerija Mura Onog bluz rok i hard rok gitaristu. On je tu svirao na najboljim Lajnotovim pjesmama. E pa, ni on nije rođenjem Irac. Ili - on je iz Belfasta, Sjeverni Irac. Prote-

stant, ne katolik. I sedamdesetih, u vremenu i eri najžešćih IRA napada i zemlje na ivici vjerskog rata... Mur se odlučio za katolički Dablin. Irci po izboru. Lajnota su uništili heroin i alkohol. Njegov grob u tišini Sent Fintan kompleksa, naravno u Dablinu, mjesto je hodočašća. Tu ćete često vidjeti da je neko ostavio i bocu bezobrazno skupog viskija. Sa samo 36 godina, Lajnot je preminuo u januaru 1986. godine; masakriran i iscijeđen porocima koji su mu darovali i neke vječne pjesme. ,,Zašto planinari osvajaju vrhove? Da bi došli

do same ivice. Zašto umjetnici uzimaju droge? Da bi došli do same ivice“ - govorio je Lajnot. To je i mjesto za Dablince najbitnijih ,,A šta bi bilo da je...?“ priča. Onih, u kojima bi Fil i dalje ostao živ. Recimo, da dočeka eru ser Aleksa Fergusona i sve one trofeje njegovog voljenog Mančester junajteda (gdje je krupan akcionar bio). Da čuje i Šinejd i Bona i Fontaines D. C. i čita romane Sali Runi... U svom Dablinu. Ali, to nije stvarnost niti je mogla biti; stvarnost je osmijeh sa one statue, tik uz ćošak uličnih svirača i prodavaca cvijeća. ,,Znam da je moje vrijeme

Piše: Stojan Stamenić

Mural Šinejd O’Konor u srcu Dablina

Kilinej, mjesto Bonovog doma Bonovi portreti u Nacionalnoj galeriji

Za Dablince neprežaljeni Luk Keli, ovjekovječen skulpturom u centru

Stojan Stamenić

Lajnota, Dablinersa...

horizontu

tanko, ali ono što definitivno isto znam je da će zauvijek i vječni ostati Thin Lizzy“. * * *

Hajde nađite ljepšu konekciju književnosti i muzike. Prvo se bend zvao The Ronnie Drew Ballad Group. Negdje od početka šezdesetih. Što sâm Roni Dru nikako nije volio. Zašto bi se njegovo ime isticalo bez velikog pokrića? Zašto bi on bio tu ispred cjeline, a cjelina je bitna? Tipično irski. Oni su uvijek za kolektivne priče.

A Luk Keli je tada čitao roman ,,Dablinci“ (,,Dubliners“)

Džejmsa Džojsa. Od svih pisaca - Džojs, onaj mrgud užasno neprohodnog toka svijesti. I bilo je lako naći novo ime: The Dubliners.

Prvo su svirali, zamislite, u pozorištu. U Gajeti teatru, u pauzama nastupa nekih lokalnih komedijaša. Pa po engleskim folk klubovima. Znate, The Dubliners su bili i 50 godina svirali irski folk. Pola vijeka proslavljali tradicionalnu irsku muziku. Uđete u bilo koji pab, recimo u toj centralnoj Templ Bar četvrti (a svaki pun turista, Amerikanaca, Japanaca, 24/7!), ili u one male porodične pabove s druge strane rijeke... I čućete trad. Ono, tradicionalni irski folk. I čućete pjesme The Dubliners.

To što su Luk Keli i Roni Dru svirali... Pa, recimo, neka paralela sa Tomom Zdravkovićem u Jugoslaviji? Ili nešto bliže Arsenu? Uglavnom, iskrena radnička sirotinja - sa gospoštinom građenom od sentimentalne mekote. I nikad stidljivi ili posramljeni, da iznesu srce na rukavu. Malo niže statue Fila Lajnota, minut šetnje, ma ni minut... Skulptura Luka Kelija. Otkrivena tamo pred pandemijuna 35. godišnjicu Lukove smrti. Kažu, niko ni prije ni poslije njega nije tako pjevao tradicionalne irske pjesme. Ili makar - niko nije to tako posebno činio. Savršeno svoj.

I njega je pojeo alkohol i porok. Na sceni opere, u Korku, kolabirao je. Onda mu je otkriven i tumor na mozgu. Zaboravljao stihove, imao brojne operacije, do kraja se tukao sa samim sobom... Da bi svirao. Dablin voli svoje tragične figure; to je ona od onih sredina, poput naše, koja im u nesreći tek tad prizna veličinu. Na sahrani Luka Kelija, u januaru 1984, bio je cijeli Dablin. Bono je dao novac, ne za jednu, nego dvije njegove skulpture.

Na toj u centru, u bronzi, Luk već umoran sjedi - i do kraja, do posljednjeg daha u muzici. Ni 100 metara odatle je onaj ,,Riverdance“ teatar. I evo ga opet - tik uz Sent Stivens Grin park. Pustite The Dubliners i onda znate, u kojoj mjeri je muzika dio irskog identiteta. U kojoj mjeri muzika jeste irski identitet. I koliko znači - biti Irac.

Nećete u Dablinu naći Bonovu statuu, ali naći ćete Bona pored skulpture Oskara Vajlda. Tu, u kutku i na ćošku Merion skvera, knap ispod prozora sobe Vajldovog djetinjstva i preko puta zgrade gdje je veliki esteta među piscima i pjesnicima rođen, Bono je u kamen urezao neke njemu bitne Oskarove riječi. ,,Man is least himself when he is himself“ - piše tu, na običnom kamenom stubu i pored sasvim neobične, u-tri-boje statue nasmijanog Vajlda. Za svašta je Bono (i ne samo on, i Edž i cijela U2 ekipa) davao pare u Dablinu; ponosio se i zorio činjenicom da je dao dobar komad para da se završi statua Luka Kelija iz Dablinersa... Ali, za svoju skulpturu u gradu neće još ni da čuje. Od 2008. umjetnik Pol Dejli tražio je novac da završi lični projekat - vajarsko djelo po Bonovom liku... Da bi cijenjeno građanstvo Dablina, onako đuture i prećutno - sve to iskuliralo. Ono, rano je za Bona i za U2. To ne znači da ne znaju dobro da naplate U2 legat. Velika postavka o bendu u ,,Muzeju rokenrola Dablina“, u strogom centru i onoj Templ Bar četvrti sa najstarijim, viševjekovnim pabovima? Može. Još kad znate da je visoko na zidu, odmah iza ćoška, jedna gitara koja sjeća na genijalnog gitaristu Rorija Galagera. I jedna slična takva postavka i u ,,Malom muzeju Dablina“, odmah preko puta Sent Stivens Grina, jednog od brat-bratu najljepših parkova Evrope (okej, evo prostora da se bude subjektivan - najljepšem!). Naravno da može.

I ne samo to. Cijele turističke ture osmišljene su u stilu ,,Tragovima U2“. Početna tačka: s druge strane rijeke, taj famozni, jedan od najvećih u Evropi, ,,Krouk park“ stadi-

on za tradicionalne sportove (molim vas, da vidite taj njima najdraži galski fudbal - kakav spektakl od miksa fudbala i ragbija)... E, U2 ga rasprodaju za koncerte još od ,,The Unforgettable Fire“ turneje 1985. godine. To mjesto i ti koncerti - to je za Bona i Edža mjera uspjeha. Više od svega. Jer najteže je dokazati se i uspjeti u svom gradu, pred očima svojih ljudi. I to učiniti opet, pa opet. Još u Dablinu. Pogotovo u Dablinu. Pa, recimo: ,,Bonavox“ prodavnica slušnih aparata, čija je reklama i natpis inspirisala Pola Hjusona da osmisli to ime Bono: eno je na Nort Erl ulici, na broju 9. Pa Nort Vol dok na obali rijeke Lifi i blizu same dablinske luke, gdje su osamde-

setih svirali i snimili sjajan živi album... I fanovima omiljeno: lučki Hanover dok. Ru ćete uvijek naići na neke Amerikance, U2 hodočasnike. Jedna niska zgrada ukrašena grafitima i mjesto studija gdje su, tokom više od 20 godina, snimili svoje najbolje pjesme. Pa odatle trk u Nacionalnu galeriju (o, samo o njoj lagano može poseban veliki tekst!), gdje su pored Karavađa, Rembranta, Van Goga, Ticijana... u jednoj sobi i Bonovi portreti, sjajnog slikara Kolina Dejvidsona.

Samo što Bono, naravno, ne živi u Dablinu. Ne živi, naravno, u onom velikom hotelu u

centru koji su on i Edž kupili (da dokažu sebi i svima, etoda su uspjeli!) i ispred koga mu je iz kola ukraden laptop sa pjesmama, pa već sjutradan vraćen. Zato fanovi opsijedaju sela Dalki i Kilajni, koja su malo dalje od luke i malo niz obalu... Tamo je najveća vjerovatnoća da će u šetnji bilo kog dana sresti U2 pjevača. I još U2 mitologije: ulazak u taj prelijepi Sent Stivens Grin park sa Bagot strita... I upravo tu, na mjestu gdje su 1978. dogovorili prvu svirku. Prolaz ka najljepšem zelenom utočištu u centru, vijugava staza ka jednom od la budovih jezera... I jedno muzičko ,,đe je zrno klicu...“

mjesto. Odatle, minut šetnje do ćoška Grafton stritai onaj kadar iz ,,The Sweetest Thing“ spota koji ne možete promašiti... Kontate u čemu je stvar? Bonu nije potrebna statua u Dablinu. Svaki ćošak tu je U2. A za neke dodatne odgovore, ipak, valja se spustiti do sela Kilajni. Na obali. Nema linije na horizontu. Tu, uz samu pjenu od Irskog mora, sa druge strane Viko rouda je i Bonov dom. I odatle puca beskraj od pučine. Svako ko se pitao šta znači onaj ,,No Line on the Horizon“, naslov jednog važnog U2 albuma... tu, gdje se brišu granice neba i mora, naći će sve odgovore. •

Statua Fila Lajnota, nezaboravnog pjevača benda Thin Lizzy Ćošak Muzeja rokenrola Irske, u centralnoj Templ Bar četvrti

Kutak u Sent Stivens Grin parku

Gitara na ćošku Rorija Galagera

9. oktobar

Jovan Dašić riješio uspavanku u Tivtu

PODGORICA – Fudbaleri

Mornara savladali su Arsenal (1:0) u Tivtu u okviru 11. kola Meridianbet 1.CFL, u meču koji je trebalo da bude odigran u nedjelju, ali je odložen zbog loših vremenskih prilika. Mornar je tako upisao šesti uzastopni meč bez poraza, a Tivćani vezali treći bez trijumfa, čime je jasno u kakvoj su formi dva tima...

Dva tima sa Primorja imala su isti cilj – da se pobjedom primaknu gornjem dijelu u okviru tabele, koja odavno nije izgledala tako izjednačena (razlika između lidera i timova u opasnoj zoni svega je sedam bodova). Ali, po svemu prikazanom djelovalo je da je ,,nula“ zagarantovana

u Tivtu i da će bod i jedne i druge ostaviti u istoj situaciji. Ali, u samom finišu, tačnije u 83. minutu, Mornar je uspio da dođe do gola vrijednog tri boda. Naime, nakon drugog vezanog kornera, te idealnog ubacivanja Aldena Škrijelja, Jovan Dašić bio je na pravom mjestu i loptu glavom zakucao u mrežu bivšeg tima – 0:1. Nije bilo puno ozbiljnijih prilika na ovom meču. Kakva-takva opasnost viđena je u 11. minutu, kada su gosti priprijetili nakon kornera sa lijeve strane, koji je izveo Jao Jan, visoko skočio Martinović, ali je njegov udarac glavom bio neprecizan. Arsenal je uzvratio u 28. minutu, ali je pokušaj Ražnatovića bio bez velike opasnosti po gol Barana. Prvi udarac u okvir gola u prvom

Stadion Arsenala. Gledalaca: 300.

Sudija: Nikola Vođević.

Gol: 0:1 Dašić u 84.

Žuti kartoni: Zogović, Nikolić, Petović, Pecelj (Arsenal), Jao, Dašić, Vukčević, Martinović (Mornar).

Zogović

Nikolić

Petović

Bošnjak

Šahman

Katanić

(od 60. Ćuković)

Ražnatović (od 69. Bojanić)

Pecelj (od 88. Macanović)

Mališić (od 60. Vučićević)

Živanović Ćetković

Mornara

poluvremenu viđen je u 41. minutu – Petar Vukčević napravio je solo prodor, uspio da se izbori za udarac, ali je golman Zogović bio na mjestu i loptu poslao u korner.

Nakon prilično ,,mirnog“ poluvremena, očekivalo se da će u nastavku biti sadržajnije. Ali, nije viđen mnogo bolji fudbal. Istina, u 54. minutu nakon greške odbrane domaćih, pokušao je Šahman sa 16 metara, ali je njegov udarac bio izblokiran.

Arsenal ni nakon primljenog gola nije djelovao bolje u napadu. Istina, u samom finišu bilo je uzbuđenja, ali ne zbog šansi, već zbog nervoze, koju je izazvao sudija Nikola Vođević. Naime, Arsenal je imao korner, ali Vođević je svirao kraj, jer je nadoknada

Crnogorke neuspješne na startu preliminarne runde kvali kacija za EP

Težak poraz kadetkinja

Poljska 9

Crna Gora 0

GNJEVINO - Mistrov arena. Sudija: Laura Mauricio (Švajcarska). Golovi: 1:0 Zajac u 30, 2:0 Gavuska u 32, 3:0 Prošvič u 33, 4:0 Petrović u 40. (ag), 5:0 Cendrovska u 45+1, 6:0 Gavuska u 47, 7:0 Mušinska u 71, 8:0 Cendrovska u 85, 9:0 Gžečnik u 90+2. Žuti karton: Damjanović (Crna Gora).

POLJSKA: Buhta, Gavuska (od 76. Burzan), Prošvič (od 46. Višnjevska), Zgzreba (od 63. Saja), Leskijevič (od 46. Gžečnik), Zarzicka, Cen-

drovska, Kvjatkovska, Višnjevska, Guzenda, Zajac (od 63. Mušinska).

CRNA GORA: I. Orahovac, Mozer, Luković, Anika Petrović, Reljić, Az. Orahovac,

Dizdarević, Cebalović (od 86. Bošković), Balević (od 86. Tahlović), Ad. Orahovac (od 76. Vlaović), Damjanović (od 66. Živković).

Ženska kadetska reprezenta-

Upravni odbor nikšićkog prvoligaša

smijenila

Stojanović

Kaluđerović

Malešević

Jao (od 90. Pavićević)

Mitrović

Dašić

Vukčević (od 46. Vučić) (od 90+3. Zlatičanin)

Rovčanin

(od 67. Škrijelj)

Dubljević (od 46. Dragović) Martinović Stijepović

Tabela

1. Dečić 11 6 2 3 15:16 20

2. Petrovac 11 4 6 1 17:9 18

3. Sutjeska 11 5 2 4 17:12 17

4. Budućnost 11 4 4 3 13:10 16

5. Mornar 11 4 4 3 14:15 16

6. Jezero 11 3 5 3 18:16 14

7. Arsenal 11 3 5 3 10:11 14

8. Mladost DG 11 4 1 6 20:20 13

9. Jedinstvo 11 3 4 4 9:13 13

10. Bokelj 11 1 3 7 12:23 6 U narednom kolu (18. oktobra) sastaju se: Bokelj – Jezero, Petrovac –Sutjeska, Budućnost – Arsenal, Mornar – Dečić, Jedinstvo – Mladost DG.

već istekla, ali su Tivćani bili izrevoltirani činjenicom da arbitar nije dozvolio da se izvede korner, zbog čega su kartone ,,zaradili“ Pecelj i Zogović. R. PEROVIĆ

cija Crne Gore porazom je počela grupu A4 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Domaćin grupe Poljska pokazala je zašto je jedan od favorita, rezultatom 9:0 savladala je naš tim.

- Iako je jasno da smo daleko od elitne grupe reprezentacija, u koju spada i Poljska, igrali smo korektno u prvih tridesetak minuta, čak i priprijetili golu rivala. Ipak, kada smo primili gol, praktično smo nestali sa terena. Poljska je pokazala da je mnogo kvalitetniji tim od nas i nije slučajno što je rezultat tako visokkazao je selektor Crne Gore Mirko Marić. Naredni rival Crne Gore je Škotska, taj meč igra se 11. oktobra od 12 časova. R. P.

PODGORICA - Nakon tri kola u kojima je Sutjeska osvojila bod bez postignutog gola, Upravni odbor nikšićkog prvoligaša odlučio je da smijeni Miliju Savovića. Podgorički trener tako je neslavno završio drugi mandat kraj Bistrice. Nakon 11 odigranih kola Sutjeska je treća na tabeli, sa 17 osvojenih bodova. Nakon reprezentativne pauze, Sutjesku očekuje gostovanje Petrovcu, a do izbora novog šefa struke ekipu će predvoditi prvi Savovićev pomoćnik Dejan Jelenić Kako Pobjeda saznaje, prvi pik Sutjeske za novog šefa stručnog štaba biće Miodrag Džudović, aktuelni trener Jezera. R. P.

Mlada fudbalska reprezentacija

Mlada fudbalska reprezentacija sjutra gostuje Poljskoj u okviru 3. kola kvali kacija za EP

,,Sokolići“

žele da iznenade

PODGORICA – Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore otputovala je za Katovice, gdje izabranike selektora Gorana Perišića sjutra (18h) očekuje protiv Poljske meč 3. kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

,,Sokoli“ nakon dva kola imaju po pobjedu i poraz. U Podgorici je savladana Švedska, dok je poraz u Italiji stigao nakon preokreta domaće ekipe. Sada slijedi gostovanje Poljskoj u Katovicama, zatim meč sa Sjevernom Makedonijom u Tuzima (14. oktobar).

U odnosu na start kvalifikacija, ,,sokoli“ će ovog puta biti jači za vezistu Andriju Bulatovića, bivši biser Budućnosti, a sada fudbaler francuskog Lensa.

- Očekivanja pred utakmicu su najveća moguća kao i uvijek. Znamo kvalitet njihove ekipe i da su uvijek nezgodni ali imamo pozitivan niz utakmica protiv njih. Nadamo se najboljem i mislim da imamo kvalitet da pobijedimo i da se srećni vratimo nazad - kazao je Bulatović, svjestan da se od

njega mnogo očekuje.

- Srećan sam što sam ovdje da pomognem momcima. Na meni je da opravdam očekivanja javnosti i mislim da ću to uraditi - dodao je Bulatović. Poljska je u prva dva kola ostvarila maksimalan učinak - upisala je dvije pobjede bez primljenog gola i jasno je da ima ulogu favorita. Svjesni su u taboru naše selekcije da ih čeka težak posao, ali sa puno optimizma očekuju gostovanje lideru grupe. - Očekujemo težak i zahtjevan meč protiv Poljaka. Poljska je svakako jedan od favorita ove grupe, pokazali su to u prve dvije utakmice, kada su pobijedili Sjevernu Makedoniju i Jermeniju. Igraju veoma ofanzivno, uvijek visoko izlaze, brzi su i fizički jaki. Sve to govori da nas očekuje izuzetno teška utakmica – istakao je Damjan Dakić, mladi crnogorski reprezentativac.

Iako nije bilo mnogo vremena, ,,sokolići“ su nastojali da se maksimalno spreme za veoma neugodno gostovanje.

- Spremali smo se i gledali snimke utakmica Poljske, kako bi vidjeli neke njihove mane. Na nama je da pružimo što bolju partiju, kao što smo to uradili na posljednja dva meča. Motivisani smo da uradimo posao maksimalno, tako da se nadamo pozitivnom ishodu – naglasio je Dakić. R. P.

Radost fudbalera

Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore

Između litica i fjordova: Kako će krenuti Vučinić?

Nije bilo ,,čuvenih“ i očekivanih turbulencija tokom slijetanja na Farska Ostrva na letu crnogorskih fudbalera - pilot farske kompanije ,,Atlantik“ rutinski je aterirao na jedno od 18 ,,otoka“ koje čine ovaj sjevernoatlantski arhipelag.

Među najstrmije morske litice u Evropi i fjordove koji su jedinstveni u svijetu - ,,sokoli“ su stigli bez stresa, ali ono što ih očekuje večeras u Toršaunu, od 20.45 sati po našem vremenu (19.45 po lokalnom), neće biti tako jednostavno.

A makar po jednoj stvari biće posebno, kako god se završi meč – MirkoVučinić debitovaće na klupi fudbalske reprezentacije Crne Gore. Prvi kapiten našeg nacionalnog tima ima nekoliko otežavajućih okolnosti pred prvu utakmicu uopšte koju će voditi kao šef struke.

Rival je neugodan – Farska Ostrva su selekcija koju su ,,sokoli“ jedva savladali u martu u Nikšiću (1:0), koja je namučila Hrvatsku u septembru kod kuće (0:1), a i u kvalifikacionoj grupi za Mundijal ima isti broj bodova kao naša selekcija (6). U prilog novom selektoru i njegovim igračima ne ide ni što je tim oslabljen, kao i što će se igrati na vještačkoj podlozi, uz jak vjetar – na svega nekoliko stepeni Celzijusa iznad nule. Nije samo to izazov za Vučinića – legendarni Nikšićanin želi da promijeni mentalitet ,,sokola“, da od psihološki i na sve načine uzdrmane ekipe naprave tim naviknut da uvijek razmišlja samo o tri boda – bez traženja alibija.

Zato je na novinarsku konstataciju da zbog svih okolnosti ne bi bila katastrofa ukoliko

Crna Gora ne savlada Farane jasno poručio: - Meni jeste katastrofa ako ne pobijedimo, jer moramo da idemo na pobjedu u svakoj utakmici. Već tri meča nijesmo slavili, a kad nema pobjeda, onda pada samopouzdanje, ruši se atmosfera - htjeli mi to da priznamo ili ne. U tim situacijama unosi se nemir i nervoza, zato sam sve vrijeme tokom priprema insistirao da igrači moraju da razmišljaju samo o pobjedi –

Parovi i tabela

Grupa L Večeras

20.45 – Farska O. – Crna Gora

20.45 – Češka – Hrvatska 12. oktobar

18.00 – Farska O. – Češka

20.45 – Hrvatska – Gibraltar

1. Hrvatska 4 4 0 0 17:1 12

2. Češka 5 4 0 1 11:6 12

3. Farska O. 5 2 0 3 4:5 6

4. Crna Gora 5 2 0 3 4:9 6

5. Gibraltar 5 0 0 5 2:17 0

rekao je Vučinić uoči treninga na stadionu ,,Torsvolur“.

PRIRODAN PROCES NA VJEŠTAČKOJ PODLOZI Šanse za Mundijal su izgubljene, ali na vještačkoj podlozi počinje ,,prirodan“ proces – stvaranje ekipe za naredne cikluse. - Mnogo je bitan rezultat. Zanimaju me samo Farska Ostrva, ne mislim o tome što nemamo šanse za Mundijal. Samo želim da igrači daju maksimum, a ako Farani budu bolji – čestitaćemo im i skinuti kapu. Ali moramo da uradimo sve da pobijedimo – naglasio je Vučinić. Kapiten u večerašnjem meču Stefan Savić razmišlja kao selektor – motivacija ne smije da dolazi u pitanje.

- Imamo veliki motiv, jedva čekamo da počne meč. Nekoliko dana radimo s novim selektorom, osjeća se pozitivna energija – naglasio je štoper Trabzonspora. ,,Sokoli“ su u seriji od tri poraza u takmičarskim mečevima.

- Imamo neprijatne rezultate iza sebe, pokušaćemo to da ispravimo. Uradićemo sve da osvojimo tri boda. Mnogo bi nam značilo da prekinemo cr-

SAVIĆ: Mirko nam je bio idol, srećan sam što je u ovoj ulozi

Stefan Savić i Mirko Vučinić dugo su bili saigrači u reprezentaciji, od ovog mjeseca počinje novo poglavlje njihove saradnje. Vučinić je novi selektor, Savić i dalje lider tima, neko ko treba da bude ,,produžena ruka“ šefa struke na terenu.

- Svi smo mi - moja genera-

nu seriju, ali neće biti lako, niko se ovdje na Farskim Ostrvima nije naigrao. Teška je podloga, vještački teren, na to nijesmo navikli. Ali dosta dobro smo se spremili i vjerujem da ćemo prekinuti negativan niz – naveo je Savić.

VUČINIĆ: SADA MI JE MNOGO TEŽE

Vučinić će pamtiti večerašnji meč – kako god se završi. Prvi put je u (n)ovoj ulozi, a svaki početak je izazovan.

- Velika je razlika biti igrač ili trener. Kao igrač nijesam razmišljao mnogo o utakmici, igrao sam i uživao u fudbalu. Sada kao selektor moram da razmišljam o mnogim stvarima, o 24 igrača koja su ovdje, o rivalu takođe... Mnogo je teže biti trener nego igrač. Prihvatio sam ulogu selektora sa željom da pružim maksimum i prenesem moju viziju i želju za radom, a nadam se da će igra-

cija, a i ostali - rasli uz Mirka, bio nam je svima idol, neko na koga smo se ugledali od prvog dana, ne samo otkad smo postali saigrači, već i prije toga. Dosta dobro se poznajemo, dijelili smo teren, dok sam igrao u Italiji, bili smo i protivnici. Zadovoljan sam što imam priliku da radimo zajedno

či to prenijeti na teren – kazao je nekadašnji napadač Sutjeske, Lećea, Rome i Juventusa, koji je bio asistent Miodragu Raduloviću i Robertu Prosinečkom Sa reprezentacijom nije doputovao MilanVukotić, a ranije su zbog povreda otpali i Stevan Jovetić, AdamMarušić, IgorVujačić i StefanLončar. - S obzirom na to da imamo mali fond igrača, sigurno da će nam igrač kalibra kao što je Vukotić i ono što pokazuje u Partizanu nedostajati. Ipak, moramo da znamo i da se naviknemo na to da reprezentacija ne zavisi od jednog igrača. Treba da budemo grupa, da funkcionišemo kao porodica – svi kao jedan. Igraće oni koji se najbolje pokažu na treninzima. Jesu nam važni oni koji sada nedostaju, ali ne žalim se na igrače koji su mi na raspolaganju – kazao je Vučinić.

i u njegovoj novoj ulozi. Dobro poznaje ekipu, nema nikakvih problema što se tiče prilagođavanja. Nadam se da ćemo uspjeti da ispunimo njegova očekivanja i sjutra pokazati ono što smo radili proteklih dana – rekao je Savić, koji će u odsustvu Stevana Jovetića nositi kapitensku traku.

ADŽIĆ MOŽE DA DONESE ČAROLIJU

Poručio je da neće ,,robovati“ jednoj formaciji.

- Ne težim samo jednom sistemu jer nema perfektnog sistema. Da postoji idealna formacija, svi bi igrali u istoj. Važno je što akteri te postavke pokažu. Zato uporno ponavljam koliko su bitni želja i volja – istakao je Vučinić. Proslavljeni Nikšićanin vjeruje da će Vasilije Adžić, koji igra u njegovom bivšem klubu – Juventusu, izrasti u jednog od lidera nacionalnog tima.

- Adžić je talentovan igrač, zna mnogo s loptom, ali u današnjem fudbalu moraš da igraš u oba smjera. Vidio sam na posljednjoj utakmici Juventusa da se mnogo trudio i trčao, za trud koji ulaže nagrađen je evrogolom protiv Intera. Važan je za našu reprezentaciju, ali ne samo on, nego svi igrači. Jasno je sva-

kako da je on igrač koji može da ,,iskoči“ iz sistema, napravi čaroliju i donese asistenciju ili gol – rekao je Vučinić. Uprkos svemu i(li) zbog svega – Vučinić ima dobar osjećaj pred večerašnji meč. - Nema lake utakmice, posebno neće biti ova jer je vještački teren, lopta ide brže. Vjetar je jak, neće biti lako, pritom oni igraju fudbal koji nam ne odgovara. Ali mogu da kažem da sam zadovoljan kako je ekipa radila i veliki sam optimista – zaključio je Mirko Vučinić pred selektorski debi.

Trening naših najboljih fudbalera sinoć u Toršaunu

Premijer vaterpolo liga (2. kolo)

Velika pobjeda

Radnički 12

Jadran M:TEL 14

(regularni dio meča 10:10)

KRAGUJEVAC - Zatvoreni bazen SPD ,,Radnički“. Gledaca: OKO 500. Sudije: Mišković i Raković. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 4:3, 2:3, 2:3. Peterci: 2:4. RADNIČKI: Filipović (osam odbrana), S. Rašović, Dedović, Ranđelović, P. Jakšić 1, Pijetlović, Prlainović 4, Cvetanov, Murišić, Vapenski, Vlahopulos 3, V. Rašović 3, Todorovski (tri odbrane), Dadvani 1.

JADRAN: Andrić (12 odbrana), Holod 2, Stupar 2, Obradović, Vujović, Valera 2, Merkulov, Gojković 2, Lazić, Sladović 4, Matijašević, V. Radović 1, I. Radović, Janović 1. Igra hrabri, karakter obećava mnogo, najmlađi nose igru, iskusniji daju ritam, a kada je na golu raspoloženi Lazar Andrić, onda Jadran M:TEL može daleko da leti. I do bodova sinoć nakon peteraca u Kragujevcu protiv Radničkog jednog od favorita Premijer lige i Lige šampiona. Novljani su u 2. kolu regionalnog takmičenja pokazali sve ono što i treba da se dođe do velikog trijumfa, iako su većim dijelom meča jurili mi-

nuse do dva razlike. Domaćin sa silnim zvijezdama nije mogao napadački puno, a gosti iz Herceg Novog veliki fokus su dali u defanzivi. Andrić je bio sjajan, poseb-

no raspoložen da brani šuteve Andrije Prlainovića I upravo je naš reprezentativac odbranio dva peterca i stavio tačku na pobjedu i njegovu sjajnu partiju.

Novi nije prošao u Čelendž kup

PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog, ipak, ove sezone neće igrati na evropskoj sceni, jer nijesu uspjele da zauzmu prvo mjesto na Kupu Balkanske odbojkaške asocijacije (BVA) u Gnjilanu koje bi im omogućilo nastup u Čelendž kupu.

Novljanke su u posljednjem kolu pobijedile Fan volej iz Sjeverne Makedonije sa 3:0 (25:16, 25:9, 25:12), ali je to bilo nedovoljno za prvo mjesto, koje je

pripalo AEK-u sa sve tri pobjede. Koban je bio maksimalan poraz našeg šampiona u drugom kolu od AEK-a, dok je Herceg Novi u prvom kolu pobijedio kosovsku Dritu 3:0. - AEK je jak kao zemlja, napada titulu, ima milionski budžet. Nijesmo imali nekih šansi protiv njih – kazao je za Pobjedu Marko Radusinović, trener Herceg Novog. Novljanke se okreću obavezama na domaćoj sceni, gdje brane duplu krunu, a u neđelju dočekuju Budućnost volej. S. J.

Strahinja Gojković

Gol za remi (10:10) postigao je mladi Danilo Stupar na 3.41 prije kraja meča, a tačku na pobjedu stavio je Srđan Janović za konačnih 14:12. A. MARKOVIĆ

Određeni parovi za prve tri runde Kupa Crne Gore za odbojkaše i odbojkašice

Herceg Novi kreće od četvrtfinala, Budva direktno u polufinalu

PODGORICA - U prostorijama Odbojkaškog saveza Crne Gore žrijebom su određeni parovi za Kup Crne Gore za odbojkaše i odbojkašice. Žrijebom je rukovodio komesar takmičenja OSCG Nikola Pješčić.

U konkurenciji odbojkašica, ekipa Herceg Novog, prošlogodišnji osvajač Kupa, direktno se plasirala u četvrtfinale, dok je u muškoj konkurenciji, aktuelni branilac trofeja, ekipa Budve, osigurala direktan plasman u polufinale.

Ako Baranke ne iznenade neprijatno u prva dva kola, derbi četvrtfinala igraće Herceg Novi i Luka Bar, u istoj rundi se očekuje i interesantan duel između Albatrosa i Budućnost voleja. U muškoj konkurenciji, Budućnost, Mornar i Jedinstvo su favoriti u četvrtfinalu. Kostur žrijeba određen je zaključno sa četvrtfinalom, a parovi polufinala u obje konku-

rencije biće određeni žrijebom. Parovi prve runde (1/16 finala) Kupa za odbojkašice: Barbana – Morača, Tempo –

Top volej, Ulcinj – Mrkojevići, Ivangrad 2011 – Grebaje, Lovćen – Jedinstvo, Galeb –Akademija, Ibar – Mediteran,

Mornar – Rudar, Gorštak – Gimnazijalac, Net – Volej Star. Utakmice prve runde na programu su 22. i 23. oktobra. Parovi osmine finala Kupa za odbojkašice : Meč 1: pobjednik Tempo/Top volej – pobjednik Gorštak/Gimnazijalac; Meč 2: pobjednik Ivangrad 2011/Grebaje– pobjednik Barbana/Morača; Meč 3: Budućnost volej – pobjednik Mornar/Rudar; Meč 4: Albatros – pobjednik Galeb/Akademija; Meč 5: pobjednik Ibar/Mediteran –Luka Bar; Meč 6: pobjednik Net/Volej star – pobjednik Lovćen/Jedinstvo; Meč 7: Budva – pobjednik Ulcinj/ Mrkojevići. Utakmice osmine finala na programu su 12. i 13. novembra 2025. godine. Parovi četvrtfinala Kupa za odbojkašice su: pobjednik meča 6 – pobjednik meča 7 Herceg Novi – pobjednik meča 5; pobjednik meča 4 – pobjednik meča 3; pobjednik meča 1 – pobjednik meča 2. Mečevi četvrtfinala na programu su 19. i 20. novembra 2025. godine. Četvrtfinale Kupa za odbojkaše: Ulcinj – Jedinstvo, Sutjeska – Budućnost volej Mornar – Lovćen. Utakmice četvrtfinala Kupa su na programu od 21. do 23. novembra 2025. godine. S. J.

PODGORICA – Samo četiri dana nakon završetka prvog počinje drugo kolo EPCG Superlige za odbojkašice, koje će biti ,,rastegnuto“ na četiri dana.

Derbi kola igra se u neđelju između Herceg Novog i Budućnost voleja (18.30 časova, prenos na RTCG), prošlogodišnjih finalista plej-ofa. Za Novljanke će to da bude prvi prvenstveni duel, jer su prvo kolo odložili zbog obaveza na BVA kupu, dok su Podgoričanke pobijedile Rudar 3:0.

Drugu rundu će prvom utakmicom u sezoni da otvori Luka Bar, osvajač Superkupa, koja danas dočekuje Gimnazijalac. Derbi meč Baranki u prvom kolu sa Herceg Novim je odložen, zbog obaveza Novljanki u BVA kupu. Kotorski tim je u prvom

kolu bio siguran na gostovanju Budvi (3:0).

Petak je rezervisan za još jedan meč timova sa Primorja. Albatros drugo uzastopno kolo igra sa timom iz metropole crnogorskog turizma, nakon Mediterana rival je Budva. Rudar će u subotu da traži prve bodove u meču sa Moračom, koja je sezonu otvorila trijumfom nad Jedinstvom.

Drugo kolo će biti zaključeno u Bijelom Polju, gdje će Jedinstvo dočekati Mediteran. Oba tima traže prvu pobjedu u sezoni, pa se u SC „Nikoljac“ očekuje zanimljiv meč.

Drugo kolo – danas: Luka Bar – Gimnazijalac (16.30). Sjutra: Albatros – Budva (20). Subota: Rudar – Morača (17). Neđelja: Herceg Novi – Budućnost volej (18.30), Jedinstvo – Mediteran (19.15). S. J.

Kup Balkanske odbojkaške asocijacije u Gnjilanu Herceg

EPCG Superliga za odbojkašice (2. kolo)

Sa jušerašnjeg žrijeba u crnogorskoj kući odbojke

Još jedna odbrana za zaborav

Drugi put u roku od 72 sata, Budućnost Voli je odigrala katastrofalan meč u odbrani, pa je i epilog u „MTEL

Dvorani Morača“ bio isti kao protiv Spartaka – izabranici Andreja Žakelja su poraženi od Trenta 107:96, i doživjeli prvi poraz u Evrokupu, nakon što su ubjedljivo slavili u Londonu (86:59).

A poraženi su od tima koji je u prvom kolu doživio katastrofu kod kuće od Burga (48:79).

Trento je tek treći put slavio u 11. duelu protiv Budućnosti, koja je pokazala dva blijeda izdanja na startu sezone i dobro zabrinula svoje navijače, a oni najvatreniji („varvari“) su tokom meča transparentom poslali jasnu poruku na engleskom jeziku što od ekipe očekuju u Evrokupu – „Finish this journey on the top“ (Završite ovo putovanje na vrhu)…

VOĐSTVO SAMO DO POLUVREMENA

Zahvaljujući veoma efikasnoj drugoj četvrtini, Budućnost je na odmoru imala posjed prednosti (56:53), ali je bilo jasno da sa takvom, premekanom odbranom teško može da računa na pobjedu u nastavku meča. Nijedan tim nije imao više od četiri poena u prvoj četvrtini, Budućnost ih je imala na startu (4:0), a Trento na kraju kvartala (25:21), zahvaljujući mini seriji od 5:0 u posljednja dva i po minuta. Između toga, ekipe su se smjenjivale u vođstvu, ne većem od dva poena, a „plavi“ su posljednji put vodili nakon koša Džejmsa Tompsona (21:20). Budućnosti nije pomoglo ni

96 107

čak šest ofanzivnih skokova (gosti nijedan), jer su iz toga postigli polovinu od mogućih poena (šest). Podgoričani su ukupno imali dvostruko više skokova (14-7), ali su bili očajni u šutu za dva poena (38,5 –77,8 %), te nešto bolji u šutu za tri poena (33,3 – 28,6 %), jer su dvije trojke pogodili iz jednog pokušaja manje nego gosti (6-7). I tri promašena bacanja „plavih“ (8-5) uticala su na rezultat prve dionice, u kojoj nijedan tim nije poentirao iz kontranapada.

Budućnost je loše otvorila drugu četvrtinu, pa je nakon tri i po minuta igre, a u razmaku od svega 52 sekunde, Žakelj već zatražio dva tajm-auta, nezadovoljan igrom svog tima u odbrani, ali i napadu, jer je Trento došao do sedam poena prednosti (39:32). Ekipa je reagovala tek nakon drugog minuta odmora, pokrenuo ju je Skajlar Mejs sa osam poena iz tri akcije (koš i dodatno bacanje, trojka, pa zakucavanje u kontri), a seriju od 12:0 je kompletirao Nikola Tanasković sa četiri poena za vođstvo od 44:39.

Kada je novom serijom od 8:0 povela 52:43, na minut i 55 sekundi do kraja poluvremena, činilo se da je Budućnost konačno uhvatila ritam. Međutim, u posljednjih 30 sekundi su Podgoričani dozvolili gostima sa ubace pet poena i smanje minus na tri poena. Budućnost je i dalje slabije šutirala za dva (53,8 – 82,4 %), a bolje za tri poena (35,7 – 33,3 %), imala je više skokova (2315), pa i ofanzivnih (10-3), više ukradenih lopti (4-0), i manje izgubljenih (2-5). „Plavi“ su imali i više poena iz drugog napada (11-4) i nakon izgubljenih lopti rivala (8-2), i dvojicu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom (Mejs i Tanasković sa po 13).

POTPUNI PAD U NASTAVKU

Loš finiš prvog poluvremena i te kako je uticao na Budućnost u trećoj četvrtini, u oba pravca, pa su „plavi“ postigli svega 12, a primili 30 poena, odnosno ukupno 83 poena nakon tri četvrtine, za „minus 15“ pred posljednju četvrtinu (83:68). Po-

ŽAKELJ: Na ovakav način ne može niko da se dobije

Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je Trentu na pobjedi. - Bili su bolji cijelu utakmicu. Mi smo imali neke momente dobre igre. Kada smo igrali odbranu i „pritisli“ loptu, kao

dgoričani su bili bez poena iz kontre u ovoj dionici (Trento šest), u kojoj je domaćin odolijevao samo u prva dva i po minuta (61:60), nakon čega se igra crnogorskog šampiona, neshvatljivo, potpuno raspala. Serijom 9:0, Trento je stekao dvocifrenu prednost (79:68), a onda su je uvećali na 15 razlike (83:68), i već tada, praktično, prelomili meč. Budućnost, naime, nije imala snage da u posljednjoj četvrtini preokrene rezultat, iako je u jednom trenutku uspjela da vrati, kakvu-takvu, neizvjesnost. Trento je prvi put do maksimalnih 17 poena predno-

što je bio dogovor da moramo da radimo, onda smo igrali košarku i imali lagane poene. Kada smo igrali suprotno od ovoga, onda je bilo kako je bilo – cijelu utakmicu mekano, bez pritiska,

sti (91:74) došao nakon tri minuta igre, nakon trojke Džonsa, a istu prednost je imao u još dva navrata, posljednji put na šest minuta i 13 sekundi do kraja, kada je Hasan pogodio za 95:78. Tada je Žakelj odlučio da zaigra sa niskom petorkom (Jogi Ferel, Rašid Sulejmon, Mejs, Aksel Butej, Džuvan Morgan) i to je dalo rezultat, jer je Budućnost za tri minuta i 20 sekundi napravila seriju 12:0 i smanjila na pet poena prednosti, na tri minuta i 16 sekundi do kraja. Držala je Budućnost tu razliku do 99:94, ali je onda Flečer Megi prvo izgubio loptu u napa-

Uspješan start Nikšićana u ABA2 ligi

PODGORICA - Košarkaši Sutjeske uspješno su otvorili novu sezonu – zahvaljujući boljoj igri u drugom poluvremenu, tim Marka Simonovića je u gostima pobijedio Široki 87:77 (16:17, 18:21, 28:20, 25:19), u prvom kolu ABA2 lige.

Vodio je Široki tokom skoro čitavog prvog dijela i imao maksimalnih sedam razlike (15:8), dok je Sutjeska u prvom poluvremenu samo jednom

imala prednost - 30:29. U drugom poluvremenu meča u ,,Pecari“ se sve promijenilo, Bojić je pogodio dvije trojke, Gajović i Vulević po jednu, Barović je istrčao kontru i pogodio uz faul i nikšićka ekipa je povela 49:42. Uspio je Široki u jednom trenutku da izjednači (56:56), ali je Sutjeska krajem treće i početkom četvrte četvrtine napravila seriju 10:0, a seriju je trojkom zaključio Miljanić, pa su gosti prvi put

na kraju bez fokusa. Na taj način ne može niko da se dobije. Znali smo sve o protivniku, tu nema alibija, znali smo da dobro trče kontru i igraju „jedan na jedan“, pripremali se na to, ali na terenu je to izgledalo drugačije. Moraćemo to da riješimo u svlačionici, da analiziramo i idemo dalje – rekao je Žakelj.

du, a onda na drugoj strani faulirao Džonsa za tri poena, pa je američki košarkaš sa tri pogođena bacanja (102:94) na 53,8 sekundi do kraja, stavio tačku na meč…

Skajlar Mejs je bio najefikasniji u ekipi Budućnosti sa 22 poena, uz osam skokova, Nikola Tanasković je dodao 17 poena i pet skokova, a Rašid Sulejmon, Jogi Ferel i Aksel Butej po 10 poena. Devonte Džons je predvodio Trento sa 22 poena i sedam asistencija. Budućnost u narednom kolu, 14. oktobra, gostuje Turk Telekomu, od koga su prošle sezone ispali u osmini finala. S. JONČIĆ

stekli dvocifrenu prednost - 70:58, nakon čega su odbili svaki pokušaj domaćina da se vrati u meč. Najefikasniji je ekipi Sutjeske bio je Kristofer Martin sa 22 poena, uz četiri skoka. Filip Barović je dodao 15 poena, četiri asistencije i tri skoka, Bogdan Bojić 14 poena, a Tadija Tadić 11. Sinsir Keri se istakao u timu Širokog sa 22 poena i pet asistencija. Sutjeska u narednom kolu, 22. oktobra, dočekuje MZT. S. J.

Sa sinoćnje utakmice u odgorici

Na Evropskom prvenstvu u Batumiju odigrano četvrto kolo

Remi matadora, poraz amazonki

Šteta! Muška reprezentacija ponovo je bila na domak još jednog velikog uspjeha ovoga puta protiv renomiranog sastava Poljske u četvrtom kolu ekipnog prvenstva Evrope u gruzijskom Batumiju.

Nažalost, naš selektor velemajstor Dragan Kosić (2351), koji je sebe ubacio u vatru u želji da odmori odličnog debitanta Nemanju Vukčevića, izgubio je kao ,,crni“ na četvrtoj tabli od Jana Maleka (2508). Kosić je u presudnom momentu, kada je bio u prilici da pojednostavi poziciju i uđe u mirne vode, previdio Malekov ,,Lh6“ nakon čega je izgubio šanse za remi. Ipak za neriješen ishod postarao se sjajni Luka Drašković (2486) koji je iskoristio prednost početnog poteza protiv Jakuba Kosakovskog (2550). Da će Luka poravnati rezultat na 2:2 vidjelo se u 20. potezu kada je osvojio protivničku damu za topa i lovca i preciznom tehnikom primorao vođu bijelih figura na kapitulaciju. Prije ovih okršaja Denis Kadrić (2533) je podijelio poen sa Radoslavom Vojtašekom (2654) nakon obostrano korektne igre bez izazivanja sudbine na jednoj ili drugoj strain. Zatim se u publiku preselio i Nikita Petrov (2576) jer

se sa Šumanom Gumularzom (2592) saglasio na remi u poziciji sa jednakim materijalom. Ako se zna da su Poljaci po prosječnom rejtingu čak za 14 stepenica bolje rangirani od nas, onda je ovaj bod velik kao kuća. Poslije četvrte runde muškarci imaju pet meč bodova za 13. mjesto, a danas će u petom kolu odmjeriti snage sa Jermenijom, koja

U Herceg Novom 12. oktobra

Šahovski klub ,,Herceg Novi 1949“, u saradnji sa Šahovskim savezom

Crne Gore i lokalnom upravom, a povodom Dana opštine i Dana oslobođenja grada organizuje tradicionalni 14. po redu međunarodni memorijal ,,Obrad Manojlović“.

ima ulogu favorita.

- Prezadovoljan sam dosadašnjim učinkom, a posebno zalaganjem i borbenošću svih prvotimaca. Nastojaćemo da nastavimo u istom ritmu mada nas očekuju sve teži protivnici jer je ,,švajcarac“ neumoljiv, zbog čega je neophodno zadržati dobru formu i koncentraciju. Imamo razloga za optimazam jer je atmofera u ekipi izvanredna i svi se trudimo da pružimo

maksimum - rekao je selektor Dragan Kosić. I ovog puta selektor je ponovio žal što je iz reprezentacije izostao desetostruki seniorski šampion Nikola Đukić - Porodični razlozi spriječili su pouzdanog i iskusnog Đuku da još jednom ovjeri kvalitete na međunarodnoj sceni. Definitivno fali nam njegova blizina i autoritetdodao je Kosić. Za razliku od matadora,

Drašković 1–0 Sarači

1.Nf3 d5 2.g3 Nf6 3.Bg2 e6

4.0–0 c5 5.c4 Nc6 6.d4 dxc4 7.Ne5 Nxe5 8.dxe5 Nd5 9.Na3 Be7 10.Nxc4 0–0 11.Nd6 Qc7 12.a3 Rd8 13.e4 Nb6 14.Qh5 g6 15.Qf3 Bxd6 16.exd6 Qxd6 17.Bg5 Re8 18.Rfd1 Qf8 19.a4 Nd7 20.Bf1 a6 21.a5 Qg7 22.Rd2 h6 23.Bf4 Qf6 24.Qe3 g5 25.Bc7 e5 26.Rd6 Qg7 27.Rad1 Nf8 28.Rd8 Be6 29.Rxa8 Rxa8 30.Qxc5 Bg4 31.Rc1 Ne6 32.Qxe5 f6 33.Qd6 Rc8 34.Bc4 Qf7 35.Bb6

Krasnići 0-1 Vukčević

1.d4 Nf6 2.c4 d6 3.Nc3

Nbd7 4.e4 e5 5.d5 Nc5

6.Qc2 a5 7.f3 g6 8.Be3

Bg7 9.Nge2 0–0 10.g4

Bxg4 11.fxg4 Nxg4

12.Bxc5 dxc5 13.Ng3

Bh6 14.Bd3 Be3 15.Nd1

Bd4 16.Qe2 Qh4 17.Kd2 Rae8 18.h3 Nh6 19.Qg2 f5 20.Ne2 fxe4 21.Qxe4 Qg5+ 22.Kc2 Nf5 23.d6 Nxd6 24.Qd5+ Kh8

25.Ndc3 Qh4 26.Kb3 e4 27.Nxd4 exd3 28.Nf3 Qf6

29.Raf1 a4+ 30.Ka3 Rd8

31.Nd2 Nf5 32.Nce4 Qg7

33.Qxc5 b6 34.Qb4 c5

35.Qc3 Rd4 36.Rf3 Qe7

37.b3 b5 38.cxb5 axb3

39.Nxc5 Ra8+ 40.Kb2 Rxa2+ 41.Kb1 Rc2 42.Qa1 b2 43.Qa3 Rxc5 44.Rxd3 Rb4 45.Rd1 Rcxb5

amazonke nijesu mogle više od časnog poraza protiv druge ekipe Gruzije koja je trijumfovala sa 3:1. Izabranice Dušana Lekića pružile su snažan otpor domaćoj selekciji u kojoj su Sofija Gvetadze i Lila Koridze bile na visini zadatka protiv Nikoline Koljević i Katarine Đukić Uspjeh Gruzije ublažile su na prvoj i drugoj tabli Aleksandra Žerebcova i Alena

Skvorcova protiv Sopiko Kukašvili i Inge Kurtislave, jer su njihovi okršaji završili miroljubivo.

Dame za sada imaju dva boda na 33 mjestu su, a danas ih očekuje meč sa Hrvatskom. Inače na muškom turniru vodeća je Srbija sa maksimalnim skorom od osam bodova dok na ženskom prednjače Poljska i Njemačka sa istim učinkom.

kom u 11 časova. Predviđeno je da se odigra 13 kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od tri minuta po igraču i bonifikacijom od dvije sekunde za svaki odigrani potez. Kotizacija za učešće na ovom takmičenju, koje će se rejtingovati, je pet eura. Nagradni fond iznosi 2.000 eura i raspoređen je na 12 redovnih i pet specijalnih priznanja koja su namijenjena najboljem omladincu, dami i veteranu, kao i najuspješnijim predstavnicima grada domaćina. Memorijal ,,Obrad

treće Ismetu Mustafić iz

Ovim činom, Novljani njeguju uspomenu na šahovsku legendu ne samo ove nego i drugih sredina i okruženja, koji je preko šest decenija kao igrač, organizator i sudija bio neponovljivi misionar

u popularizaciji drevne igre u rodnom mjestu. Turnir će se održati u hotelu „Play“, 12. oktobra sa počet-

FIDE majstor Miomir Savić (2124) treći put zaredom osvojio je titulu na pojedinačnom prvenstvu crnogorskih penzionera koje je održano u Ulcinju. Prvotimac ŠK ,,Herceg Novi 1949“ je opravdao najveći

rejting i ulogu favorita i turnir sa 33 ljubitelja drevne igre završio bez poraza sa pet pobjeda i četiri remija, odnosno sedam uknjiženih poena. Drugo mjesto pripalo je Momiru Markoviću iz Podgorice sa 6,5 poena, a

Bara sa istim učinkom, ali slabijim buholc koeficijentom. Nakon ovog turnira odigran je i brzopotezni šampionat na kojem je slavio majstorski kandidat sa Cetinja Dragan Ljesar sa 7,5 poena. Savić se okitio srebrnom sa 7, a Milivoje Pejović iz Podgorice bronzanom medaljom sa 6,5 poena.

Priredio: B. KADIĆ

Detalj sa šampionata u Budvi

Prvenstvo crnogorskih penzionera

Poslovni broj: Iv. 365/21 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Šaćir Zenunović, Ulcinj, Nova Mahala bb radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 595,20 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Šaćir Zenunović, Ulcinj, Nova Mahala bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.365/21 od 04.10.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Poslovni broj: Iv. 966/21 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Dragan Nikotić, Draška Vujanovića 11, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 423,52 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Dragan Nikotić, Draška Vujanovića 11, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.966/21 od 22.10.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Poslovni broj: Iv. 366/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku

Cakuli 71 u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Basri Ficić, Ulcinj, ul. Voja Lakčević 26, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 308,22 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Basri Ficić, Ulcinj, ul. Voja Lakčević 26, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.366/21 od 04.10.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Vuk Latković

Poslovni broj: Iv. 363/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Mustafa Cenović, ul. Nikole Đakonovića bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 459,51 eura, dana 06.10.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Mustafa Cenović, ul. Nikole Đakonovića bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.363/21 od 04.10.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Poslovni broj: Iv. 375/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Muhamed Kolari, Ulcinj, Meraja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 351,32 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Muhamed Kolari, Ulcinj, Meraja bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.375/21 od 04.10.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Poslovni broj: Iv. 76/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Qamile Zenka, Nova Mahala, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 141,74 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Qamile Zenka, Nova Mahala, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.76/21 od 02.02.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

I.br.55/2025 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca HODŽIĆ ASIM, SJENICA, UL. MUHADŽERSKA BB, protiv izvršnog dužnika HILTI HILL, DONJI ŠTOJ , Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršni dužnik HILTI HILL, DONJI ŠTOJ , Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju I.br.55/2025 od 25.09.2025 sa prijedlogom za izvršenje prilozima Rješenja I.br.55/2025 od 08.10.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 08.10.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Poslovni broj: Iv 3796/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Paunović (Ljubomir) Zorica, Vitići bb., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 890,48 eura, dana 08.10.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Paunović (Ljubomir) Zorica iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3796/25 od 18.09.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Izdajem poslovni prostor 60m2, odvojena struja i voda i ima pet parking mjesta.

068 595 245

Izdajem jednosoban stan, poseban ulaz, struja i voda, odvojena tri parking mjesta.

068 595 245

Poslovni broj: Iv. 887/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71 u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Ismet Aslanović, Đerane bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 168,63 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Ismet Aslanović, Đerane bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.887/21 od 15.10.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Poslovni broj: Iv. 1881/21

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja ul. Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“- Ulcinj, PIB 02877538, protiv izvršnog dužnika Blerim Lešević, Kodre bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 664,61 eura, dana 06.10.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Blerim Lešević, Kodre bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1881/21 od 26.07.2021 .godine i rješenje od 06.10.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Vuk Latković

Na osnovu članova 13 i 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (”Sl.list CG”, br. 75/18 i 84/12) Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta: ”NOVI SOLAR” DOO HERCEG NOVI, podnio zahtjev za Odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat: ”Izgradnja fotonaponske elektrane ”Čukoš”, snage 3,6 MW”, na katastarskim parcelama broj: 602, 603, 604, sve KO Ratiševina, Opština Herceg Novi.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, zgrada Opštine Herceg Novi, kancelarija br. 101, III sprat, radnim danima od 09,00 do 11,00 časova.

Dokumentaciju je moguće preuzeti sa veb sajta Opštine Herceg Novi www.hercegnovi.me

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Herceg Novi, Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost kao i na e-mail eko_saglasnost@hercegnovi.me je 16.10. 2025.godine.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

UNIVERZITET CRNE GORE

FILOZOFSKI FAKULTET

OBAVJEŠTENJE

Mr Zoran Jovović predao je doktorsku disertaciju pod nazivom

Demokratska tranzicija u Južnoj i Istočnoj Evropi“

Komisija za ocjenu doktorske disertacije u sastavu:

1. Prof. dr Čedomir Čupić, redovni profesor Fakulteta političkih nauka

Univerziteta u Beogradu (mentor)

2. Prof. dr Srđan Darmanović, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore

3. Prof. dr Zoran Stojiljković redovni profesor Fakulteta političkih

nauka Univerziteta u Beogradu

Doktorska disertacija mr Zorana Jovovića i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije stavljaju se na uvid javnosti 15 dana nalaze se u Biblioteci Univerziteta Crne Gore i Biblioteci Filozofskog fakulteta.

Nikšić,10.10.2025.godine

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Cjenovnik čitulja

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€ 1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četvrtak, 9. oktobar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je u Švedskoj dana 6. oktobra 2025. u 60. godini preminuo naš dragi

DUŠAN Dragiše - Mura DABETIĆ

Saučešće će se primati u Podgorici nakon dopremanja posmrtnih ostataka našeg dragog pokojnika, o čemu će porodica naknadno obavijestiti.

OŽALOŠĆENI:

brat DEJAN, sestre VESNA i MARINA, snaha MILENA, sinovac DANILO, sinovice BRANKICA, NINA, MILA-MARIJA i LENA, sestrić DANIJEL i ostala rodbina

391

Dana 6. oktobra 2025. u 68. godini preminula je

DIJANA - LOLA PERUNOVIĆ rođena KALUĐEROVIĆ

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 8. oktobra na Starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: sin PETAR, sestra DARINKA i ostala rodbina PERUNOVIĆ i KALUĐEROVIĆ

Dana 8. oktobra 2025. iznenada je preminula u 33. godini naša draga

JOVANA Slavkova UBOVIĆ

Sahrana je obavljena 9. oktobra, u krugu porodice, na Novom gradskom groblju, Podgorica

OŽALOŠĆENA PORODICA

402

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

SONJA MARKOVIĆ

Kolege: MIŠO, RATKO, BORIS i ŽANA

S poštovanjem se opraštamo od naše drage

SONJE Milorada MARKOVIĆ

DRAGICA i LJUBO PETROVIĆ NJEGOŠ sa familijom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BOŽU Labudovom MARKOVIĆU

Hvala ti na dugogodišnjem drugovanju i prijateljstvu. Počivaj u miru.

MIKAN ĐUROVIĆ

Velikom čovjeku i sjajnom umjetniku

HALID BEŠLIĆ

Počivaj u miru, legendo. Iskreno saučešće porodici. GRUPA „MAKADAM“

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

DESI ROJEVIĆ

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: MILA, NOVICA i LUKA sa porodicom

409

S tugom se opraštamo od drage

NADE Dragana MARAŠ

Pamtićemo je kao hrabru i dostojanstvenu ženu punu dobrote i topline. Počivaj u miru, draga naša Nado. VERA BULATOVIĆ i OLJA SEKULIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav našoj dragoj NADI MARAŠ rođ. SRDANOVIĆ

Počivaj u miru.

Od DRUGARICA I DRUGOVA IZ NJENOG ODJELJENJA VIII-2 OŠ „MAKSIM GORKI“ 401

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

412

414 Moj dragi đedo

JOVAŠ

hvala ti za svu ljubav, brigu i radost kojom si ispunio moje dane. Uvijek si me činio srećnom i voljenom.

Toliko sam ponosna što si mi baš ti bio đed i zahvalna sam Bogu što sam odrasla uz tebe.

Uvijek vedar, uvijek tu za svakoga.

Zauvijek ćeš ostati u mom srcu, đedo, jedinstven, neponovljiv i voljen.

Nedostaješ mi.

Tvoja AKICA

Posljednji pozdrav voljenom tati

JOVAŠ STANIŠIĆ

Ništa ovako boljelo nije. Patiću za tobom do kraja života. Bio si moj oslonac, podrška i sigurnost. Svojim sjajnim osmijehom, ljubavlju i pažnjom si me obasipao neprestano. Koliko si mi značio. Duša ostaje prazna, srce slomljeno. Razdire me bol. Utjehe nema pod ovim nebom.

Sve me śeća na tebe. Koliko mi samo nedostaješ. Kako dalje bez tebe?

Tvoje zlatno srce posustade.

Neka tvoja uzvišena duša nađe mir i neka ti je laka crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio. Ponosna na tvoj častan život. Ponosna na tebe.

U vječitoj tuzi, tvoja SANJA sa porodicom

Našem dragom komšiji

JOVAŠU STANIŠIĆU

Dostojanstveno si odživio svoj život vrijedan sjećanja i poštovanja, jer kroz njega nijesi pretrčao, već uspravno gordo i ponosno koračao onako dostojanstveno kako su to nalagali tvoji ljudski i obrazovni kvaliteti, koje si znalački ispoljio svojim oštrim novinarskim perom i brojnim novinarskim člancima i književnim djelima.

Izuzetnu zahvalnost stanari mu duguju i cijene i njegovu izuzetnu aktivnost koju je ispoljavao u jednom dužem vremenskom periodu, u rješavanju zajedničkih pitanja stanara koje je obavljao uvijek na njihovo zadovoljstvo, sa ljubavlju, toplinom i pažnjom, razumijevanjem i iskrenim ljudskim poštovanjem prema svima.

Počivaj u vječnom miru i odmori svoju čistu dušu u tvojim mnogo voljenim Vinićima.

STANARI ULAZA BR. 49 ĐOKA MIRAŠEVIĆA

JOVAŠU

uvijek si govorio da treba pisati tako da je riječima usko, a mislima široko. Sad od misli košnica, a riječi se teško sastavljaju.

Bio si intelektualna gromada i najnačitaniji čovjek koga sam poznavala. Naučio si nas da budemo ljudi, da znamo ko smo, poštujemo drugojačijost, čuvamo svetost porodice i njegujemo najplemenitije ljudske osobine - veliko ti hvala!

Tvoje recitovanje Puškina u originalu na bolesničkoj postelji, šarm i prefinjenost u ophođenju sa svima do zadnjeg dana, zahvalnost koju si neštedimice iskazivao, poruke koje si nam u amanet ostavio - tipično ti. Neka ti ne remeti vječni mir jedino neispunjeno obećanje, da ćeš da ozdraviš, idi spokojan.

Volim te sad i zanavijek i svaka riječ koju ikad napišem, tvoj je trag.

Tvoji TANJA, TAMARA i GRAZIANO

393

Dragi naš đede

JOVAŠE

Ti si bio i ostao sinonim za nježnost i ljubav - ljubav prema znanju, književnosti, našoj domovini, a najviše nama, tvojim unukama.

„Najizrazitiji i najpotpuniji tip jedne rase, to je pjesnik“, rekao je Dučić. Najveća privilegija, stečena tek samo rođenjem, bila je imati te kao učitelja. Uvijek si težio da nam preneseš svoje nepresušno znanje i naučiš nas kako da se borimo svakog dana za ono što volimo i budemo bolji ljudi.

Od malih nogu pamtimo naše šetnje parkom i prve dane osnovne škole koji su započeti tvojim pjesmama, anegdotama i smijehom. Jedan si od rijetkih koji je uspio da odgonetne zagonetku života, kako istovremeno biti i najveći gospodin i najradosnije dijete.

Dvije male crnokose djevojčice i njihov đed će i dalje ostati tim.

Tvoje unuke MARIJA i MILENA

394

Dragom našem prijatelju

JOVAŠU STANIŠIĆU

Posljednji pozdrav. Bila je čast poznavati te i družiti se sa tobom. Počivaj u miru.

Mom drugu

Zahvalan za svaki trenutak koji smo dijelili. Ostaješ u mom srcu. Počivaj u miru, brate.

PAVLE VUČINIĆ sa porodicom

BOBAN SJEKLOĆA

TVOJ BARSKI MEGATRON

Posljednji pozdrav našoj dragoj

RUŽICI JOKSIMOVIĆ

Sin ALEKSANDAR, snaha MAJA, unici FILIP i SAVA

Voljenoj

Sokole naš, prođe i godina bez tebe.

Ogi te nije zaboravio, kada te vidi na slici kaže - baba Nijesi dočekala da upoznaš Andreu, a ona nikada neće čuti babin glas i smijeh.

Nama sve više nedostaje tvoj poziv, razgovor i briga o nama.

Fališ nam puno, živjećeš vječno u našim srcima.

Sin STEFAN, snaha JOVANA, unuk OGNJEN i unuka ANDREA

400

Godina dana bez tebe, neprebolu moj

Ranjena je duša moja, ranjeno je srce moje. Riječi je sve manje, bola sve više. Nedostaješ, pincezo, za sve ono od juče i za ono što sjutra dolazi.

Nijesam se stigla ni oprostiti od tebe onako kako si zaslužila, a već nam ode i Marija, tvoje prvo čedo. Prigrlite je ti i tata i čuvajte nas. Ostala sam te željna dok me bude.

Ćerka ANDRIJANA

Deset godina od smrti majke

ZORE NIKČEVIĆ

Bila si, bićeš u mom srcu, ostaćeš uvijek voljena nikad zaboravljena. Kćerka VINKA TODOROVIĆ sa porodicom

Majko moja

Prošla je godina od kada nijesi sa nama, ali tvoja ljubav, osmijeh i toplina i dalje žive u svakom našem danu.

Tvoja dobrota i snaga ostale su moj putokaz, a tvoja ljubav najveće bogatstvo koje prenosim na moju Saru.

Nedostaješ, majko, za sve.

Znam da si prigrlila Maru i da ste zajedno sa tatom na ljepšem mjestu.

Teško je živjeti bez tebe.

Voli te tvoja ćerka MIRJANA sa porodicom

Prođe godina dana od smrti naše voljene ćerke i sestre

398

LJILJANE KRIVOKAPIĆ rođene VUKMIROVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav na tebe. Živiš u našim uspomenama i sjećanjima.

Godina dana bez tebe, a osjećaj gubitka svakim danom je sve veći. Bio si više od kuma - bio si brat, oslonac i prijatelj. Zauvijek u našim srcima. Nedostaješ!

Deset je godina od smrti moje majke

ZORKE NIKČEVIĆ

Godine prolaze, a tuga za tobom ostaje. U srcu te nosimo, od zaborava čuvamo.

RADOJE - BUTO sa porodicom

dana od smrti naše najmilije

LJILJA KRIVOKAPIĆ

Naša bakice, vrijeme prolazi, ali sjećanje, ljubav i toplina koju si nam pružala nikada neće izblijeđeti. Zauvijek ćeš ostati dio nas u mislima, pričama i svakom našem koraku. Počivaj u miru, najmilija naša. Tvoja ljubav će nas pratiti dok smo živi!

Tvoja unučad MIKI, KATARINA i KRISTINA

dana je od kada nisi sa nama

Čini se da čestitke za rođendan nestaju s vjetrom, ali znam da ih vaša duša čuje. Tvoji JACA i BATO 396

STEVAN, SVETLANA, VUK i STEFAN

386

Godina

MIŠKO LAZAREVIĆ

JOVAN BEČANOVIĆ

Godina

LJILJA KRIVOKAPIĆ

Majka DESE i brat DRAGAN sa porodicom

LJILJI

LJILJA

Četvrtak, 9. oktobar 2025.

Nagradna igra

TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM

PRAVILA NAGRADNE IGRE

sakupi 5 kupona i osvoji nagradu

10x5m

za Pobjedina izdanja U čast 81. rođendana Pobjede, popusti se produžavaju do kraja oktobra POPUSTI DO 50%

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima: - Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) biće izvučena 16. 10. 2025. godine, u 13h; - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.