Poneđeljak, 11. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21431 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Politička analitičarka Nikoleta Đukanović kaže da se u Crnoj Gori slave ratni zločinci, a posebno zabrinjava što se to odvija u vjerskom objektu
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
ZBOG ČEGA JE BILO BITNO NE FOTOGRAFISATI: Sjene Beograda u događajima u Beranama, dokazano prisustvo Vladimira Jankovića, bliskog srpskim bezbjednosnim službama
RAZOČARANJE ZBOG NEMARA DRŽAVE: Iz CGO kažu da je arogancija institucija dovela do učestalih protesta širom Crne Gore
Policija ne reaguje kada većina ili oni koji su trenutno na vlasti organizuju događaje koji promovišu ideologiju rata i mržnje, ali reaguje prema građanima kada se protive takvim aktivnostima. To
je selektivna primjena zakona i direktan udar na demokratiju – kazala je Đukanović STR. 2. i 3.
Prisustvo Jankovića u Gornjem Zaostru, koji se na Tviteru predstavlja kao filantrop, humanitarac, edukator, ali i kao elitni vojni instruktor, dokaz je o involviranosti BIA u događaje u Gornjem Zaostru. Izvori Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora saopštili su da je prisustvo Jankovića motivisano dvostrukim razlogom: četničkom titulom koju je dobio od ,,vojvoda“ ali i spoljnim prstenom obezbjeđenja za mitropolita Metodija. ,,BIA ništa ne prepušta slučaju, tako da je prisustvo Jankovića sasvim logično“, saopštio je izvor Pobjede STR. 7.
Neizvjesno da li će sporno pitanje vojnog broda dovesti do toga da Hrvatska ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31 „Jadran“ glavobolja na putu Crne Gore u EU
MILARDOVIĆ: Taj brod ima simboličku ravan, a to je automatski i identitetska ravan, što je važno, i Crna Gora to treba da uvaži
VUČINIĆ: Ovo pitanje nosi opasnost koja ide od aktiviranja vojne sukcesije do rizika od izostanka podrške susjeda na putu ka EU
Crnogorske kadetkinje savladale Španiju 22:20 u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu u rukometu
Budvanizacija Kotora traje dvije i po decenije
U savremenim trendovima života viševjekovni gradovi Kotor, Perast, Risan, Prčanj i dr. nijesu pružali kvalitetne uslove stanovanja. Iz Kotora mlade generacije se iseljavaju u nova stambena naselja oko grada. Starije generacije opstaju održavajući zubom vremena ruinirane, kamene palate, čuvajući tako trajanje, duh, mentalitet mediteranskog Kotora
ALARM: Analitičari ukazali da će de cit Fonda PIO dostići 450 miliona eura do kraja godine
5. STR. 13.
RAZGOVOR: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose u Beogradu
PODGORICA – Hrvatska, iako to može, neće blokirati zatvaranje Poglavlja 31, u pristupanju Crne Gore EU, ali Crna Gora i njena vlada sve više liče na BiHzamrznuto društvo slabih političkih kapaciteta koji se održavaju raznim marifetlucima, a jedan od njih je školski brod „Jadran“ sa svim igrarijama. Možete smijeniti ministra odbrane, ali je opasno što se u NATO ponašate kao opozicija. Ne može se u NATO i EU ponašati kao što ste se ponašali u SRJ - kaže za Pobjedu Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska blokirati evropski put Crne Gore zbog posljednjih dešavanja oko školskog broda „Jadran“.
- Ovo što se dešava je pitanje dnevne politike, nije mehanizam blokiranja. Obje strane hoće da iskoriste simbole i pošalju poruke o velikoj tradiciji pomorstva, a u svemu se prepoznaje mentalitet koji ta pitanja diže dolaskom nacionalista na vlast – rekao je Janjić, dodajući da EU nema više tolerancije za tu vrstu rasprave koja se dešava na relaciji Crna Gora – Hrvatska.
- Ta tema je interesantna za medije ali ne i za EU, jer je Crna Gora mala po broju ljudi i nikakav oružani sukob ne prijeti. Dakle, nužan je dogovor koji svi odgađaju, a problemi su izbili jer sukcesija nije završena već su donijeta neka privremena rješenja. Ipak, ona će morati da se završi – istakao je Janjić.
POBJEDA: Kako komentarišete nadmoć crkve nad državom koja se pokazala u Beranama, kada je spomenik Pavlu Đurišiću otkriven pa premješten u crkvu, iako je naređeno da bude uklonjen?
JANJIĆ: U slučaju Đurišića govori se o Muslimanima koji su opasnost za Srbe pa su stali kod borca koji ih je oslobodio Muslimana. Ne može se napisati istorija u kojoj Đurišić može nešto da bude - kako god ga zvali, a sve oko spomenika će imati velike posljedice unutar Crne Gore i prema njoj. Tu nema onoga čime se Crnogorci najviše ponose i hvale, obraza, čojstva i junaštva. Saga o postavljanju spomenika traje duže od dvije decenije.
Prvo se radilo o političkoj provokaciji protiv vlasti Mila Đukanovića. Režim je pao, problem sa spomenikom je ostao. Suština je ko je bio Đurišić i što je on radio?
Odlikovan je Hitlerovim željeznim krstom, napisao je izveštaj o čišćenju vasojevićkog kraja od Muslimana, gde je bilo osam hiljada žrtava. Prvo su ga podržali Italijani pa Nezavisna država Hrvatska u prodoru prema Sandžaku... Đurišić je bježao ka Jasenovcu ali nije stigao do Blajburga i jedino je tajna ko ga je likvidirao. Dakle, ne možete igrati na fašističku ideologiju za koju postoje jasni dokazi. Zašto je to sada aktuelizovano jer pada režim u Beogradu a pao je i Dodik, a SPC se uključila u tu svesrpsku priču falsifikovanjem podataka kojim piše novu istoriju i proglašavaju za svece one koji su sarađivali sa Hitlerom. Obrt u crkvi je nastao kada su prinudili patrijarha Irineja da veže taj mali čamac za veliki ruski brod. Sada taj čamac potapaju iznutra oni koji misle da nijesu dovoljno učinili za Rusiju i u borbi protiv ideje komunizma. U Beogradu je ulicu dobio sveštenik, neću da mu pominjem ime, koji je organizovao preprodaju jevrejskih umjetničkih djela. Jedna polovina ulice nosi naziv Božidara Adžije, a druga njegovo ime. To govori o dubokoj krizi srpskog nacionalnog identiteta a i crnogorskog koji se dijeli. To govori i o odsustvu orijentacije sadašnje vlasti koja u dubokom pokušaju da spase svoj monopol nad medijima, pribjegava nečemu što je prošlost i izazivaju reakcije ne samo u Crnoj Gori nego širom bošnjačkog korpusa. U Novom Pazaru je napravljena saradnja naroda preko studenata, a ovo sa spomenikom Đurišiću je direktan pokušaj podjele Srba i Bošnjaka.
POBJEDA: Pominje se rekonstrukcija Vlade u septembru, koliko će na nju imati uticaj vlast iz Beograda i Srpska pravoslavna crkva?
JANJIĆ: Gledajući sa strane, apsolutno je jasno da u Srbiji imamo ozbiljnu krizu koja prijeti da postane strukturalna destabilizacija. Uticaj Vučića je toliki da ne može da utiče ni na oslobađanje svog državnog činovnika na Kosovu Igora Popovića koji je priznao krivicu da je napravio krivič-
Politička analitičarka kaže da se u Crnoj Gori te da posebno zabrinjava što se sve to odvija
no djelo, jer je govorio o terorističkoj OVK. Tim priznanjem je nanio veliki udarac Vučiću i njegovoj politici. Uticaj i ugled SPC opada u narodu jer je crkva postala instrument Vučićeve politike koja je i u Crnoj Gori djelovala kao jedna vrsta opcije nacionalizma i politike. Nema sukoba unutar SPC jer niko nije osporio Mitropoliju, osporava se državnost Crne Gore. To je problem unutar Crne Gore koja mora da postigne minimum konsenzusa oko održanja identiteta, a ne oko toga koliko će ko da ostane na vlasti. Crna Gora mora da nađe mehanizam da se zamijene ljudi iz vlasti sa onima koji nijesu u korupciji, zatvorima, državnim udarima i ovisnostima od službi Rusije ili neke druge zemlje. Nijesu samo problem prorusko-srpski glasovi Andrije Mandića, Milana Kneževića i sličnih, već druge podjele koje se pretvaraju u lične. Rješenje je promjena potpune strukture vlasti koja je slaba. Međutim, ništa ne traje duže nego te fleksibilne strukture koje mogu da se povijaju po raznim pitanjima, ali u jednom momentu dođe kraj.
POBJEDA: Da li je Dodikova prijetnja referendumom stvarna namjera ili dio marketinške strategije?
JANJIĆ: Odavno Dodika vidim kao fenomen koji je završio svoju ulogu i ovo je sada tužan i ružan kraj, njegovo političko postojanje i politika su materijalizovani u stotinama miliona i biznisima. Nije se biralo sa kim se radi biznis, tu nije bilo srpstva.
Prisustvujemo tragikomičnoj farsi, sa jedne strane prijeti Dodik referendumom a sa druge advokat Nobilo realno vodi postupak. Dodik je izabrao da plati kaznu a ne da ode u zatvor. Od miliona njegove privatne imovine kazna od dvadesetak hiljada eura je cinizam i ruganje zarobljenom društvu. Dodik će završiti kao Svetozar Marović, razlika je samo što je Marović politički dobio zaštitu političkog azila od zatvora, a Dodik će više platiti kada dođu na red ekonomske sankcije. Po Ustavu, Srbija ne isporučuje svoje državljane. Odlazak Dodika je nagodba. On je drugi put vraćen na vlast uz pomoć američke vlade i tada je govorio da će primijeni-
ti crnogorski model, razgovor o novim odnosima unutar BiH što je podržano uz posredstvo OHR-a, ali se pretvorilo u secesiju.
U bezbjednosnom smislu, u rušenju Miloševića uloga Dodika je bila ogromna i za Britance i za Amerikance. Te uloge kada se uvežu sa novcem i ekonomskim interesima su velike, ali ništa nije dovijeka i o tome bi trebalo da razmišljaju ljudi koji su sada predsjednici i premijeri. Dok se ljulja Dodiku, ljulja se i Orbanu, jer se čitava priča zasniva na korupciji i kada padne centar korupcije, svi padaju.
POBJEDA: S obzirom na dešavanja u regionu ali i devetomjesečnu krizu sistema u Srbiji, ima li Vučić i dalje podršku EU?
JANJIĆ : Meloni nije došla samo kao predstavnica EU već kao premijerka jedne od zemalja Kvinte koje će sa EK odlučivati dokle će trajati ova opasna situacija u Srbiji - neproglašeno vanredno stanje u kome je Vučić vlast. On kontroliše budžet, policiju, vojsku i medije sa potpuno pogrešnom politikom jer imamo pobunu građana. Vlast govori o državnom udaru koji se neće dozvoliti i zaoštrava nasilje ulicama, provocira dalje sukobe. Postoji ozbiljna prijetnja unutrašnjeg sukoba između građana, jer građani su i one paravojske, paramilicije, plaćenici koji su došli više iz Republike Srpske a manje iz Crne Gore, ali su sponzorisani od vladajućih stranaka i tolerisani od policije, tužilaštava i sudija. To je nukleus građanskog rata, ali oružani sukob se nikome neće dozvoliti i traži se rješenje. Francuska će odigrati ključnu ulogu diplomatsku u spuštanju lopte i pitanju Vučićeve ostavke, jer u međunarodnoj zajednici su se vratili na pitanje koje je bilo 1996. godine: „Ko će poslije Miloševića“. Poseban uticaj Meloni ima kod Trampa i sa time računaju i Francuska i Njemačka, oni rade koordinirano. Čeka se ulazak velikog vođe tj. Amerike, jer bez njega se ne može svirati kraj balkanskog lonca koji nikako da provri a ni da prestane da se grije, jer postoji strah od velike bezbjednosne destabilizacije koja može imati uticaj na Crnu Goru i BiH. Violeta CVEJIĆ
Policija ne reaguje kada većina, ili oni koji su trenutno na vlasti, organizuje događaje koji promovišu ideologiju rata i mržnje, ali zato reaguje prema građanima kada se usude da se protive takvim aktivnostima. To je selektivna primjena zakona i direktan udar na demokratiju – kazala je Nikoleta Đukanović
PODGORICA – U Crnoj Gori i dalje se javno slave ratni zločinci i politike zasnovane na vjerskoj i etničkoj mržnji, ubijanjima i silovanjima. Posebno je zabrinjavajuće što se sve to odvija i u prostoru vjerskog objekta, gdje bi takvoj politici trebalo da nema mjesta, a u stvari iz njega poniče. Srpska pravoslavna crkva, koja u ovom kontekstu djeluje kao politička organizacija i produžena ruka politike Aleksandra Vučića, ima ključnu ulogu u kreiranju društvenog i političkog ambijenta u zemlji. Partija na vlasti (PES) to toleriše zarad opstanka Vlade, a opozicija, na lokalnom nivou, sarađuje sa istim političkim strukturama – kaže za Pobjedu Nikoleta Đukanović, politička analitičarka i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica.
Povodom dešavanja u Beranama, nezakonitog postavljanja spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću i izmještanja spomenika u crkvu, čime se pokazala nemoć države pred
crkvom, Đukanović je kazala da ovaj slučaj još jednom pokazuje da u Crnoj Gori nemamo vladavinu prava, niti jednakost pred zakonom. - Policija ne reaguje kada većina, ili oni koji su trenutno na vlasti, organizuje događaje koji promovišu ideologiju rata i mržnje, ali zato reaguje prema građanima kada se usude da se protive takvim aktivnostima. To je selektivna primjena zakona i direktan udar na demokratiju – kazala je Đukanović. Prema njenim riječima, još je poraznije što niko iz Vlade ili nadležnih ministarstava ne osjeća odgovornost da reaguje na očigledno ugrožavanje novinara koji su samo pokušavali da rade svoj posao. - Odsustvo zaštite novinara, i to u situacijama kada im je bezbjednost ugrožena, pokazuje koliko je vlast spremna da prećutno podrži nasilje nad slobodom medija – istakla je Đukanović. Poručila je da se u Crnoj Gori i dalje javno slave ratni zločinci i politike zasnovane na vjerskoj i etničkoj mržnji, ubijanjima i silovanjima.
, Odsustvo zaštite novinara, i to u situacijama kada im je bezbjednost ugrožena, pokazuje koliko je vlast spremna da prećutno podrži nasilje nad slobodom medija – istakla je Đukanović
- Posebno je zabrinjavajuće što se sve to odvija i u prostoru vjerskog objekta, gdje bi takvoj politici trebalo da nema mjesta, a u stvari iz njega poniče. Srpska pravoslavna crkva, koja u ovom kontekstu djeluje kao politička organizacija i produžena ruka politike Aleksandra Vučića ima ključnu ulogu u kreiranju društvenog i političkog ambijenta u zemlji. Partija na vlasti (PES) to toleriše zarad opstanka Vlade, a opozicija, na lokalnom nivou, sarađuje sa istim političkim strukturama – istakla je Đukanović. Prema njenim riječima,
Gori slave ratni zločinci, odvija u vjerskom objektu
ovakvi potezi su „u direktnoj suprotnosti sa evropskim vrijednostima kojima Vlada navodno teži“. - Nažalost, i od Evropske unije očekujem blagu reakciju, jer će, radi svojih geopolitičkih interesa, ponovo trgovati sa kvazi reformama u Crnoj Gori. Sve to vodi društvo unazad: bez zdrave vlasti, bez jasne i drugačije opozicione alternative, i bez stvarnog otklona od politika prošlosti. Čak i ako uskoro postanemo članica EU, Crna Gora neće imati čime da se ponosi, kada su u pitanju njene političke elite – dodala je Đukanović. Nelegalno postavljeni spomenik ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću otkriven je u petak u beranskom selu Gornje Zaostro, pa premješten u tamošnju crkvu i to dan nakon odluke Ministarstva kulture da spomenik mora biti uklonjen. Mitropolit Metodije pozvao je da se spomenik unese u crkvu, pa „pa nek dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njiho-
ve, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla – rekao je Metodije. Prethodni pokušaji podizanja spomenika Pavlu Đurišiću nailazili su na snažno protivljenje antifašističkih organizacija, nevladinog sektora i dijela domaće javnosti. Spomenik koji je bio postavljen 2003. godine u Gornjem Zaostru, bez odobrenja nadležnih institucija, uklonjen je po nalogu tadašnjih vlasti. Nakon toga je bilo više pokušaja od kojih je najviše medijski ispraćen onaj 2013. godine, kada je podignut spomen-kompleks i postament za spomenik Đurišiću, ali su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice dva puta rušili postolje, po naredbi Ministarstva kulture. Izbor Gornjeg Zaostra nije slučajan, jer je to selo u gog svjetskog rata bilo štab
Neizvjesno da li će sporno pitanje vojnog broda dovesti do toga da Hrvatska ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31
PODGORICA - Školski brod „Jadran“ trenutno je centralna tačka crnogorsko - hrvatskog spora i kao takav predstavlja očigledan problem, naročito u kontekstu evropskog puta Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu profesor političkih nauka Anđelko Milardović
Činjenicu da se o „Jadranu“ ponovo uveliko priča i da je taj brod povod za još jednu protestnu notu Hrvatske, Milardović vidi kao priliku da se ovo otvoreno pitanje konačno počne rješavati. -„Jadran“ je problem i to je očigledno već duže vrijeme. Taj brod ima simboličku ravan, a to je automatski i identitetska ravan, što je važno u svijetu u kom živimo. Crna Gora to treba uvažiti. O tome se najviše priča i to treba da počne da se rješava što prije - ocijenio je sagovornik Pobjede.
Sličnog je mišljenja i bivši ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić koji kaže da je „Jadran“ nastavio da bude „sumorna priča“ koja iznova usložnjava odnose dvije zemlje
broda, a razlog je bio njegov odlazak na međunarodnu plovidbu na relaciji Tivat – Malta – Tivat.
razumnih i mirnih rješenja više nikome nije stalo“.
ri, baš zato ne treba nekom da bude teško da se potrudi da se regulišu odnosi. Na posljednjem primjeru vidimo da se za pitanje sukcesije samo čekao trenutak, dakle to se nije zaboravilo. Vidjeli smo poruke iz hrvatskog MVP, ono što kaže savjetnica ministra je pretpostavljamo tačno i utemeljeno, jer oni imaju podatke - kazao je on. Dodaje da Hrvatska „nema apsolutno nikakav interes da usporava Crnu Goru na putu ka EU“.
blizini Berana tokom Drukvislinga, ratnog zločinca i vođe četničkog pokreta u Crnoj Gori Pavla Đurišića. Veličanje ratnih zlo-
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li taj brod nakon najnovije protestne note prijeti da bude povod za ponovno blokiranje evropskog puta Crne Gore od strane Hrvatske, Vučinić kaže da ovo pitanje nosi opasnost koja ide od aktiviranja pitanja vojne sukcesije do rizika od izostanka podrške susjeda na putu ka EU.
Hrvatska je tada ovaj potez ocijenila kao provokaciju i „neprijateljski čin“ koji narušava dobrosusjedske odnose. Nakon toga, u avgustu 2023. godine stigla je druga protestna nota zbog spornog broda. Crna Gora je obilježavala 90. godišnjicu školskog broda „Jadran“, što je Hrvatska problematizovala, naglašavajući stav da brod pripada njoj, nakon čega je poslala zvanični protest.
TREĆA STRANA SE RADUJE NOVOM
ZATEZANJU ODNOSA
- Podsjetiću da je početkom prošle godine, upravo zbog izjava o brodu „Jadran“ i ploče u Morinju hrvatski ministar odbrane otkazao posjetu crnogorskom kolegi - navodi on.
JE LI INTERES
HRVATSKE VAŽNIJI
OD INATA
U decembru 2024. godine Crna Gora nije uspjela da zatvori Poglavlje 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika. Razlog za to bila je odluka Hrvatske da blokira našu zemlju, odnosno da iskoristi priliku da stavi veto na zatvaranje Poglavlja.
- Ipak, ako bude tvrdoglavosti s obje strane, ko zna gdje nas to može odvesti. Otvorena pitanja se trebaju rješavati, neka „Jadran“ bude prvi korak. Neka to napravi Crna Gora. Kada problemi počnu da nestaju, biće tu popuštanja oko poglavlja - naveo je profesor političkih nauka.
Vučinić smatra da Crna Gora zbog sebe treba da pristupi „elementarno korektno i moralno“ u pravcu sporova koje ima sa susjedima.
ZBOG „JADRANA“
KOMŠIJE TRI PUTA
UPOZORAVALE
kodnevno u Srpskoj
- Posebno zbog, za nas, nimalo slavnih devedestih. Uostalom, Crna Gora može izvuci deblji kraj, koji se prije svega može ogledati u podršci za pristup EU. Isto tako ova priča o brodu predstavlja i borbu za podršku tvrđih birača, koja vidno Demokratama ministra Krapovića izostaje - kaže bivši ambasador Crne Gore u Hrvatskoj.
Pavla no nazvao „velikim divog karaktera“. Vlada i institucije
kvi, pa je mitropolit Joanikije Đurišića nedavjunakom nepobjedivog karaktera“. i dalje ćute.
Prošle sedmice Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske uputilo je protestnu notu Crnoj Gori povodom odluke Ministarstva odbrane da izradi značke sa likom školskog broda „Jadran“.
Zagreb je potez resora Dragana Krapovića ocijenio kao jednostranu odluka koja „nije u duhu dobrosusjedskih odnosa, niti u skladu sa vrijednostima i kriterijumima Evropske unije“. Hrvatsko ministarstvo je ponovilo da se, Republika Hrvatska brod „Jadran“ smatra dijelom vojne imovine koja pripada Hrvatskoj, te da su u protestnoj noti najavili „detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije“ na osnovu koje, kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde američkih dolara.
Predmet diplomatskih nesuglasica između Hrvatske i Crne Gore „Jadran“ je bio i 2018. godine. Tada je upućena prva protestna nota zbog vojnog
Vučinić za Pobjedu ističe kako su danas odnosi Crne Gore i Hrvatske na najnižem nivou, dok se godinama unazad sve činilo da se oni unaprijede. - Nekada je od strane najviših zvaničnika obje zemlje rađeno sve da se odnosi sa susjedom, nakon ratnih devedestih, poprave i unaprijede. Takvi napori i živa diplomatska aktivnost, učinili su da se odnos izdigne na nivo najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Danas su oni nažalost na najnižem nivou, uz činjenicu da tri lidera i visoka državna funkcionera iz reda vladajućih stranaka ne mogu kročiti na nama najbližu teritoriju EU, koja nam je strateški cilj i za koju se oni makar deklarativno „svim silama zalažu“ - naveo je Vučinić. Dodaje i da je „teško oteti se utisku da u svemu postoji treća strana“.
- Naročito znajući genezu nabavke broda i udio dinastije Karađorđević u tome, unazad skoro vijek, a i naravno strukturu današnje vlasti u Crnoj Gori. Upravo sve ovo što se dešava je interes nekoga da se preko ovog pitanja usložnjavaju crnogorski odnosi sa susjednom Hrvatskom, a time i komplikuje naš put ka EUsmatra sagovornik Pobjede. Vučinić ističe da „nažalost do
-Tu smo rekli ne u ovom trenutku i to smo dali do znanja unaprijed i našim partnerima unutar Evropske unije i vlastima Crne Gore. Razlozi za to su brojni, a posebno događaji koji su se dešavali ovoga ljeta i kada se određeni elementi riješe, onda ćemo se vratiti tom pitanju - poručio je tada premijer Hrvatske Andrej Plenković Do danas nije napravljeno mnogo pomaka na polju poboljšanja odnosa dvije zemlje, pa se kao logično nameće pitanje da li Crna Gora ima osnova da se nada da Hrvatska ponovo neće spustiti rampu kada je u pitanju ovo pregovaračko poglavlje.
Profesor političkih nauka Anđelko Milardović smatra da će model blokiranja kao sredstvo za rješavanje nagomilanih problema dvije zemlje –uvijek biti aktuelan.
- Uvijek će biti prisutan taj model da onaj koji ima potraživanja i neriješene probleme, a u poziciji je da može ucjenjivati, onda će se tako ponašati. Hrvatskoj je to radila Slovenija. Sa druge strane, ako neko nešto duguje, sa aspekta filozofije i prava, dužan je da to vrati - navodi on. Milardović za Pobjedu kaže da nikome nije u interesu produbljivanje odnosa.
- Crna Gora je članica NATO i to su susjedne zemlje i partne-
Kako dodaje, najnovija odluka Ministarstva odbrane ide „u korist ideološki srodnog rivalskog koalicionog, radikalnijeg Demokratskog fronta, a na štetu ostvarenja crnogorskih nacionalnih strateških ciljeva“. - Nedavno smo to bili u prilici da osjetimo kada Crna Gora nije uspjela da zatvori Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku Nadam se da do toga, ipak neće doći, uprkos „naporima sa naše strane“, prije svega zbog toga što za susjednu Hrvatsku, kako su i sami kazali neki njeni zvaničnici, članstvo naše zemlje u EU ima veći značaj od rješavanja pojedinačnih međusobnih otvorenih pitanja, koja će svakako vremenom doći na red.
Vučinić smatra da Hrvatska „kao zemlja balkanskog turbulentnog regiona, ima već dovoljno opterećenja zbog veoma zabrinjavajuće nestabilnosti u njoj susjednim Srbiji i BiH“.
-Tako da bi naše članstvo u EU za Hrvatsku bio koliko toliko problem manje, nego da u svom okruženju ima još jednu balkanski dezorijentisanu državu, zaključio je sagovornik Pobjede.
Bojan ĐURIŠIĆ
KOTOR – Kvalitetom usluge i dobrom pripremom obezbijedili smo da se prijem brodova i turista sa kruzera obavlja na najvišem mogućem nivou i u tom smislu imamo najviše ocjene – kaže za Pobjedu Maja Danilović, PR Luke Kotor. Podaci pokazuju da je u prvih pola godine u Luku Kotor uplovilo 167 brodova sa 207.125 putnika, a da bi do kraja godine trebalo da uplovi još ukupno 412 brodova i više od 600.000 putnika.
Maja Danilović kaže da je ova sezona još jedna u nizu uspješnih koja bilježi brojke na nivou najuspješnijih kruzing destinacija na Jadranu. - Kotor je prepoznat kao top destinacija u kruzing zajednici i takav trend smo zadržali i ove godine. Pored standarnih usluga brodovima na kružnom putovanju, sezona 2025. bilježi i novu liniju koja povezuje Kotor sa Dubrovnikom. Brod katamaranskog tipa Antonija agencije Kompas ove sezone realizuje liniju Dubrovnik – Kotor – Dubrovnik koja saobraća dva puta sedmično, ponedjeljkom i srijedom. Za sada možemo reći da linija privlači značajan broj turista ali i interesovanje lokalnog stanovništva - kaže Danilović. Kruzing turizam na svjetskom nivou uzima prednost u odnosu na stacionarni turizam, kaže naša sagovornica, posebno kada se govori o Mediteranu i Karipskim ostrvima pa je Kotor
Kada su dolasci u pitanju bilježimo rast od devet odsto i šest odsto povećanje broja putnika. Dobru posjećenost bilježimo i u nautičkom sektoru. Do 1. jula u marinskom dijelu luke Kotor uslugu je potražilo 357 jahti i manjih plovila sa 27 odsto više putnika nego prošle godine - kazala je Maja Danilović, dok Emilija Radulović ističe da je primjetan porast dnevnih posjeta turista Kotoru uprkos smanjenju noćenja, što, kako kaže, pokazuje da taj grad uspijeva da privuče posjetioce raznovrsnom ponudom
kao destinacija u tom smislu izuzetno atraktivna za kompanije koje realizuju svoja putovanja u ovom dijelu Sredozemnog mora.
- Kvalitetom usluge i dobrom pripremom obezbijedili smo da se prijem brodova i turista sa kruzera obavlja na najvišem mogućem nivou i u tom smislu
Kulturni sadržaji obogaćuju ponudu
Emilija Radulović podsjeća da je ljetnja sezona u Kotoru bogata i raznovrsnim kulturnim, muzičkim događajima koji će tokom avgusta i septembra obogatiti ponudu. Slijede događaji koje Kotor nudi tokom predstojećeg perioda: Ribarsko veče u mjestu Muo (16. avgust), Klarinet Fest XXI vijeka (21–27. avgust), Festival gudača Perast 2025. (20. avgusta–5. septembra), Bokeška noć (23. avgust) uz nastup Doris Dragović te fešte i na ostalim trgovima. Zatim Morinjsko veče, Festival mediteranske muzike „Samo more zna“ (29. avgust) i Festival etnološkog filma Risan (od 31. Avgusta do 4. septembra). - Ovi događaji objedinuju muziku, tradiciju i umjetnost, i svrstavaju Kotor u centar kulturnog turizma. Koncert Manu Chaoa, 20. septembra na Pjaci od sata u Starom gradu zaokružiće glavni dio sezone. Publika će imati priliku da uživa u akustičnim verzijama njegovih globalnih hitova u nezaboravnoj atmosferi glavnog gradskog trga. Ovaj koncert će predstaviti krunu ljetnje turističke sezone i najavu za predstojeći jesenji i novogodišnji program u Kotoru. Intenzitet festivalskog programa, međunarodni karakter događaja i kontinuirani rast izletničkog prometa učvršćuju Kotor kao destinaciju za višednevni kulturno-turistički boravak. Tradicionalne manifestacije i sada koncert Manu Chaoa, pokazuju da destinacija razvija višedimenzionalni turistički proizvod, privlačeći različite profile turista, od izletnika do ljubitelja kulturno-umjetničkih dešavanja - kaže Radulović.
imamo najviše ocjene. To je preduslov za konstantno održavanje najvišeg nivoa u pružanju usluga i zadovoljstvu korisnika -ističe Danilović.
Analiza za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da je u Luku Kotor uplovilo 167 brodova sa 207.125 putnika i 85.882 člana posade a do kraja godine planirano je da se realizuje još
345 dolazaka. Ovaj broj odnosi se na kruzere, bez linije koja saobraća na relaciji Dubrovnik – Kotor – Dubrovnik. - Ukupno do kraja godine u Luku Kotor trebalo bi da uplovi 412 brodova i preko 600.000 putnika. Kada su dolasci u pitanju bilježimo rast od devet odsto i šest odsto povećanje broja putnika. Dobru posjećenost
Oprema za osobe smanjene mobilnosti
- Sigurnosni i bezbjednosni sektor u našoj luci je segment koji se prati i realizuje na najvišem nivou i podrazumijeva permanentno unapređenje. Pored toga što je nivo usluge brodovima u našoj luci već godinama na najvišem nivou, kompanija konstantno radi na poboljšanju uslova kako za turiste tako i za zaposlene. Kroz projekte međunarodne saradnje pribavili smo opremu za osobe sa invaliditetomkaže Maja Danilović. Luka Kotor AD Kotor bila je partner na projektu Interreg DANOVA koji je obezbijedio implementaciju opreme za osobe smanjene mobilnosti kao i za one sa potpunim ili djelimičnim oštećenjem vida. - Putnički terminal opre-
mljen je taktilnim kontrastnim trakama kao i obavještenjima na Brajevom pismu. Takođe, nabavili smo i dva orijentaciona plana na Brajevom pismu. Kroz projekat je izvršena instalacija taktilnih traka od Luke Kotor do autobuskog stajališta preko puta kotorske pijace. Nakon uspješne realizacije DANOVA projekta nastavljen je projekat DANOVA Next koji podrazumijeva nabavku i instalaciju opreme za osobe sa oštećenjem sluha kao i dodatnu opremu za asistenciju osobama smanjene mobilnosti. Realizovana je i nabavka troje bezmetalnih kolica za prevoz osoba smanjene mobilnosti i nalaze se u putničkom terminalu za putnike koji imaju potrebu za korišćenjem
bilježimo i u nautičkom sektoru. Do 1. jula u marinskom dijelu Luke Kotor uslugu je potražilo 357 jahti i manjih plovila sa 27 odsto više putnika u odnosu na prošlu godinu - kazala je Danilović. Cijene usluga u Luci Kotor povećane su u kategoriji naknade po putniku i to sa 1,20 eura, u prošloj, na 1,60 eura u ovoj godini. Takođe, uvedena je taksa za ISPS (International Ship and Port Facility Security Code).
VIŠE DNEVNIH POSJETA
Načelnica Sektora za istraživačku, izdavačku djelatnost i komunikacije Turističke organizacije Kotor, Emilija Radulović istakla je za Pobjedu da je primijetan porast dnevnih posjeta Kotoru uprkos umanjenju noćenja, što, kako kaže, jasno pokazuje da ovaj grad uspijeva da privuče i zadrži posjetioce kroz raznovrsnu ponudu i kulturni sadržaj. - Bilježi se 15 odsto više izletnika u odnosu na proteklu godinu, devet odsto više dolazaka kruzera i šest odsto gostiju sa kruzera. Ovi trendovi govore da Kotor uspješno balansira tradicionalnu ponudu i atraktivnost za mlađe posjetioce. Mladi posjetioci, čije aktivno-
ove opreme jer našu luku posjećuje veliki broj starijih osoba i nerijetka je potreba ovih lica za asistencijom prilikom čekanja na ukrcajobjašnjava Danilović. Takođe, u toku je nabavka dva električna vozila opremljena za prevoz povrijeđenih lica ili lica smanjene mobilnosti. Danilović očekuje da će nabavka biti realizovana do kraja oktobra. Navodi da je u planu instalacija „indukcione petlje“ na šalterima policije i carine u okviru putničkog terminala kako bi se osobama sa slušnim aparatom povećao kvalitet komunikacije i smanjila buka koja može nastati u kontakt zoni. Danilović kaže i da se očekuje poboljšanje uslova u marinskom dijelu, te da je potpisan ugovor za nabavku nove kućice za recepciju i info-pult marinskog dijela koji će biti instaliran uskoro.
sti često uključuju izlete brodom, razgledanje Starog grada, planinske i pješačke ture, kao i kulturno-turistička dešavanja, dodatno doprinose dinamičnosti Kotora. Stariji prepoznaju Kotor po kulturno-istorijskoj vrijednosti, prijatnoj atmosferi i bogatom sadržaju lokalne gastronomije - kaže Radulović. Kotor je specifičan po jedinstvenoj kombinaciji prirodnih ljepota i kulturno-istorijske baštine, grad koji uživa zaštitu UNESCO kao prirodno i kulturoistorijsko područje. - Uprkos prisustvu velikog broja turista, Kotor zadržava osjećaj autentične sredine, sa uskim kamenim ulicama i bogatim arhitektonskim nasljeđem. Uspješno privlači širok spektar turista, prvenstveno mlade goste i ljubitelje kulture, a privatni smještaj i različite nacionalnosti čine osnovu turističke posjete. Princip dugoročno odgovornog turizma temelji se na njegovoj jedinstvenoj mješavini mediteranskog duha i mora, dok manifestacije, lokalne aktivnosti i bogata istorija dodatno pojačavaju atraktivnost. Zbog svega toga, Kotor je destinacija za višednevni boravak i jedinstveno iskustvo - istakla je Radulović. Iako je zabilježen pad onih koji traže smještaj, kako je istakla, porast izletničke posjete signalizira da je Kotor ostao globalno atraktivna destinacija za jednodnevne posjete velikih grupa turista, uključujući one sa kruzera, ove godine očekuje se dolazak više od 410 brodova sa oko 700.000 putnika - kaže Radulović.
Sezona u Kotoru pokazuje blagi pad u segmentima privatnog i hotelskog smještaja. U privatnom smještaju od početka godine do sada registrovana su 100.892 gosta, što je 3,7 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je ostvareno 641.944 noćenja, odnosno 4,7 odsto manje nego 2024. godine.
Najbrojniji su gosti od 18 do 35 godina, koji čine 46 odsto ukupnog broja turista, a slijede oni između 36 i 45 godina sa 17 odsto, što je trend koji pokazuje da je Kotor sve više privlačan mlađim posjetiocima. Prema evidenciji iz sistema registracije turista, u privatnom smještaju su pretežno turisti iz Turske, Srbije, Rusije, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. Kada je riječ o hotelima i kolektivnom smještaju, za prvih pet mjeseci ove godine registrovano je 83.514 turista koji su ostvarili 421.098 noćenja, što predstavlja pad od devet odsto u dolascima i šest odsto u noćenjima u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata. Međutim, izletnički promet bilježi suprotan trend. Do početka avgusta 354.131 izletnik je obišao Kotor, što je 15 odsto više nego prethodne godine, što je potvrda rasta interesovanja turista koji dnevno posjećuju grad. I. KOMNENIĆ
ALARM: Ekonomski analitičari ukazali da penzioni sistem nema dugoročnu održivost u postojećem formatu, te da će deficit Fonda PIO dostići 450 miliona eura do kraja godine
PODGORICA – Kada je najavljen program „Evropa sad 2“, prognozirao sam da će deficit Fonda PIO biti najmanje 400 miliona eura, a sad, imajući u vidu da od januara do juna deficit iznosi više od 230 miliona, mislim da će do kraja godine biti i 450 miliona eura - ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić
Na pitanje Pobjede kakva je budućnost crnogorskih penzionera, odnosno da li je ugrožen penzioni sistem, Dokić odgovara da dok god država može da se zadužuje, novca za penzije neće faliti. Ali kada to više ne bude moguće, onda posljedice po Crnu Goru mogu biti katastrofalne.
- Desiće se da državni bilansi postaju sve slabiji jer zaduženost raste, čime se naša mogućnost za zaduživanje smanjuje i prelazimo granicu Mastriških kriterijuma o visini javnog duga, što dovodi do slabljenja ekonomije –navodi Dokić.
Loša privredna struktura
Napominje da je privredna struktura Crne Gore loša, imajući u vidu da je bazirana na jednoj privrednoj grani - turizmu, a da je javni sektor veliko opterećenje za budžet. Kada se tome doda još 124.000 penzionera, postavlja se pitanje održivosti kompletnog sistema.
- Kada se dođe do krajnjih granica, onda dolazi MMF. Oni imaju čuvenu strategiju koja je veoma brutalna, iako se možda na prvi pogled čini da je benigna. Reže se javna potrošnja, smanjuju se plate u javnom sektoru, kao i penzije. I to zavisno od situacije, od 30 odsto pa naviše, dok ne postanemo održivi. A mi onda ulazimo u recesiju – upozorava Dokić.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković takođe smatra da reforma Fonda PIO definitivno nije onakva kakvom je planirana, imajući u vidu da su troškovi veći, a prihodi manji u odnosu na plan.
- To znači da se ili nije dobro planiralo ili da stvari ne idu očekivanom dinamikom. Ako bismo jedne godine imali lošu sezonu, mi ne bismo mogli da plaćamo penzije. Ono što je dodatni problem jeste da crnogorski građani stare i da će opterećenje na Fond PIO biti sve veće. U ovakvom formatu, Fond PIO nema dugoročnu održivost – smatra Mulešković.
p ovećanje pdv-a?
Dokić smatra da sistem ne može da izdrži ovolika opterećenja, pa očekuje da je sljedeći korak povećanje PDV-a. - Već je povećana akciza na značajan broj proizvoda. Sljedeći je PDV i očekujem da ide na 25 odsto, jer budžet ovo drugačije ne može da
istrpi. A čim podignete PDV, to će automatski da pokrene rast cijena – ocjenjuje Dokić. Upozorava da donosioci odluka najzad moraju da shvate da ne možemo da trošimo više nego što zarađujemo.
- Kao što fizika ima svoje zakone, tako ima i ekonomija. Ako trošite više nego što možete, onda morate da se dodatno zadužujete. I onda se dolazi u ovu situaciju. Mislim da premijer ne poznaje mehanizme funkcionisanja ekonomije. Ne možete neselektivno povećavati plate bez povećanja produktivnosti, investicija nema, a svi ekonomski pokazatelji idu na dolje – navodi Dokić.
r as Lojavanje
Smatra da se građanima plasiraju naučno-fantastične priče o ekonomskim rezultatima.
- Ov aj način vođenja ekonomske politike dovešće do društvenog raslojavanja na super bogate i jako siromašne. Izgubićete srednji sloj. Naša ekonomska politika je opasna, jer ne uzima u obzir realnost na terenu – navodi Dokić.
Kritikuje premijera Milojka Spajića što, kako kaže, izbjegava televizijske duele sa onima koji znaju nešto o ekonomiji, a isto je i sa odgovorima na pitanja poslanika.
- Ako ste premijer, vi morate da dođete u parlament i branite stavove. Ne znam što je paf-paf ekonomija – poručuje Dokić.
S druge strane, Ministarstvo finansija (MF) uporno
tvrdi da su javne finansije stabilne, ukazujući da svi oni koji tvrde suprotno na pogrešan način interpretiraju informacije koje objavljuju o stanju u državnoj kasi. Navode da je potrebno objektivno i cjelovito informisati javnost koristeći zvanične podatke i činjenice.
- Finansijska situacija u Crnoj Gori je stabilna, a izvršenje državnog budžeta u prvih šest mjeseci 2025. godine potvrđuje pozitivne trendove. Ukupni budžetski prihodi iznosili su 1,32 milijarde eura, što je jedan odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Ključne kategorije poreskih prihoda bilježe snažan rast, tako je PDV naplaćen u iznosu za 66,1 milion eura više nego prošle godine, dok je porez na dobit
porastao za 18,9 miliona eura. Prihodi od akciza bilježe rast 12,6 miliona eura, a porez na dohodak fizičkih lica za 8,8 miliona eura – kažu iz MF dodajući i da je deficit budžeta za devet miliona eura manji nego što je planirano i na nivou od 1,4 odsto procijenjenog BDP-a. veća nap L ata
Ovi podaci, kako tvrde iz MF, demantuju navode o padu prihoda i ukazuju na efikasnost sprovedenih reformi u oblasti poreske i fiskalne politike, koje već daju rezultate kroz povećanu naplatu i jačanje fiskalne discipline.
Dodaju da je razlog rasta rashoda u junu, koji su premašili plan za 6,7 odsto, nabavka vojnih brodova za potrebe Vojske Crne Gore koja je fi-
Kada zaduživanje više ne bude moguće, posljedice po Crnu Goru mogu biti katastrofalne, upozorava Davor Dokić, dok Mirza Mulešković ističe da je dodatni problem to što crnogorski građani stare pa će opterećenje na Fond PIO biti sve veće
nansirana iz namjenskog kreditnog aranžmana sa Vladom Republike Francuske.
- Ova transakcija, koja se knjiži kroz rashodovnu i prihodovnu stranu budžeta, ne predstavlja budžetski deficit, već investiciju od strateškog značaja za bezbjednost i odbranu države, o kojoj je javnost prethodno već bila informisana – kazali su iz MF. Ukazuju i da su u junu ukupni prihodi bili 225,8 miliona eura što je 2,1 odsto više nego prošlog juna. Tako je država, kako navode iz MF, od poreza na dobit u prvih pola godine prihodovala 210,1 milion, od poreza na dohodak fizičkih lica 46,6 miliona, a od PDV-a 602,1 milion eura. Od akciza se u državnu kasu slilo 172,9 miliona, dok su ostali prihodi premašili 23 miliona eu-
ra. Za isti period potrošeno je 1,4 milijarde eura, a na kapitalne izdatke je otišlo 56,6 miliona što je duplo u odnosu na plan, od čega za vojne investicije 23 miliona.
- Ukupan polugodišnji budžetski deficit iznosi 107,3 miliona eura što je devet miliona manje u odnosu na plan –navode iz MF dodajući da to potvrđuje da se fiskalna politika vodi odgovorno i održivo. Komentarišući aktuelne podatke MF, Mulešković ocjenjuje da su finansije u skladu sa polugodišnjim planom, ali ukazuje i na probleme, analizirajući podatke iz maja i juna.
- Ono što registrujemo u maju i junu jeste manja naplata po osnovu PDV-a, akciza i poreza na dohodak fizičkih lica i riječ je o prilično velikim odstupanjima. Tako je u junu naplata akciza bila manja za 7,4 odsto, a u maju za 2,7 odsto, naplata PDV-a u junu za devet odsto, a u maju za 3,8 odsto. Porez na dohodak je u junu bio za 9,1 odsto manji od plana – kazao je Mulešković. To bi, smatra on, trebalo da bude blagi alarm, ali napominje da treba uzeti u obzir i to da smo prva dva mjeseca, zbog neusvajanja budžeta, imali privremeno finansiranje, time su i troškovi bili manji, pa se zbog toga troškovna strana „još uvijek drži“. Osim toga, kako navodi, sama opredijeljenost za potrošni model budžeta i velika zavisnost od indirektnih poreza, u kontekstu manje naplate PDV-a može biti problem, jer ukazuje da dolazi do smanjenja ekonomije, odnosno ograničavanja same potrošnje.
- Finansije su planirane na bazi rasta prihoda turizma, a prema podacima Centralne banke Crne Gore u prvom kvartalu imamo devet odsto manje prihoda u odnosu na isti prošlogodišnji period.
To znači da imamo problem – ukazuje Mulešković dodajući da ima odstupanja i u planiranom rastu ekonomije i prošle i ove godine.
Po Fiskalnoj strategiji koja je donijeta prošlog ljeta, rast ekonomije je bio planiran na 3,8 odsto, a mi smo rasli tri odsto. Kada je riječ o ovoj godini, ukazuje Mulešković, sa planiranih 4,5 odsto mi smo spustili mogućnost rasta na 3,5 odsto. To, kako dodaje, nijesu dobri pokazatelji. M. Leković
Beranac sproveden u istražni zatvor zbog podizanja spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću
BERANE - Berancu Vujadinu Dobrašinoviću određen je pritvor do 30 dana jer je na svom imanju u Gornjem Zaostru, bez dozvole, podigao spomenik četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, saopšteno je iz Osnovnog suda u Beanama.
Dobrašinović se tereti za krivično djelo „povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu“.
- Prema navodima rješenja o određivanju pritvora, Dobrašinović se sumnjiči da je 7. avgusta 2025. godine, u ranim jutarnjim časovima, u beran-
skom selu Gornje Zaostro, zajedno sa NN licima, podigao spomen obilježje Pavlu Đurišiću, čije podizanje nije dozvoljeno – navodi se saopštenju i dodaje da je osumnjičeni bio ,,sposoban da shvati značaj svog djela i upravlja svojim postupcima i svjestan zabranjenosti svog djela čije je izvršenje htio“.
Dobrašinović je sproveden u Istražni zatvor zbog opasnosti da bi u postupku koji se vodi protiv njega uticao na svjedok a D. Š. sa kojim ima bliske porodične veze i zbog pritiska na za sada neidentifikovane saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nijesu utvrđeni.
Zbog spomenika ratnom zločincu stižu osude i iz BiH
Iz Osnovnog tužilaštva u Beranama su kazali da policija analizira snimke događaja radi utvrđivanju identiteta, odnosno identifikacije svih koji su učestvovali u predmetnom događaju.
Dobrašinović i njegov branilac imaju pravo žalbe u roku od 24 sata od uručenja rješenja. B. R.
PODGORICA – Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini osudila je sramno podizanje spomenika ozloglašenom komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću u Beranama. Islamska zajednica izražava zabrinutost zbog opasnog trenda veličanja ratnih zločina, rehabilitacije ratnih zločina, otvorene islamofobije i čak rasizma koji postaju dio glavnih tokova politič-
ke, medijske, vjerske i ukupne društvene scene među srpskim elitama na Balkanu.
- Ovaj trend, koji očito počiva na duhu uspostave tzv. srpskog svijeta, prijeti da dodatno produbi podjele među narodima i državama i potvrđuje da je strah Islamske zajednice od realizacije deklaracije tzv. Srpskog sabora bio opravdan. Oni koji veličaju ratne zločine pripremaju novi zločin i spremni su ga ponoviti - navodi se u saopštenju Ureda
Poruka mitropolita CPC Mihaila
„Osuđujem revizionističke poruke SPC“
PODGORICA - Mitropolit
CPC Mihailo osudio je juče kampanju revizije istorije i relativizacije zločina koju, kako kaže, sprovodi Srpska pravoslavna crkva (SPC) „sa jedinom namjerom da izazove građanski rat u Crnoj Gori“.
On je, podsjećajući na nedavne provokacije i poruke koje dolaze iz SPC, istakao javno djelovanje Joanikija, označavajuči ga kao „zaštitnika pedofila unutar SPC“, koji je u entitetu BiH Republika Srpska progla-
sio kolaboracioniste iz II svjetskog rata za „junačke“ figure. - Najnoviji čin tog moralnog sunovrata dolazi od „mitropolita“ iz Berana, izbjeglice iz Sarajeva, koji lične frustracije i otrovnu mržnju prema Bošnjacima i Crnogorcima pretvara u propovijedi dostojne najmračnijih stranica istorije. Njegove riječi da „treba prije svega da budemo kao Pavle Đurišić, vjerni svome rodu, da znamo da smo Srbi i pravoslavni, jer su mnogi koji su nas klali potekli iz naših korijena“ – nijesu ništa drugo do
za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Zbog toga, kako se navodi, Islamska zajednica zahtijeva od svih domaćih i međunarodnih aktera, naročito bošnjačkih političara, da ozbiljno shvate ove poruke i da im se suprotstave, te da rade na politikama koje će Bošnjake i sve druge narode na ovim prostorima zaštititi od ponovno probuđenog fašizma, velikodržavnih projekata čiji nosioci više i ne kriju mržnju prema muslimanima.
- I dok pozdravlja reakciju državnih organa Crne Gore na uklanjanju spomenika ratnom zločincu koji je počinio stravične zločine nad muslimanskim i bošnjačkim civilima tokom Drugog svjetskog rata, Islamska zajednica osuđuje ulogu nekih vjerskih lidera Srpske pravoslavne crkve koji svojim potezima spr ečavaju bilo kakvu saradnju među vjerskim zajednicama u ovom dijelu Evrope - navodi se u saopštenju.
R. P.
Mitropolit CPC Mihailo
opravdanje zločina i raspirivanje međunacionalne mržnje. Takva poruka ne pripada oltaru, nego političkoj propagandi centara moći van Crne Gore, koja vodi u novi razdor i nasilje u Crnoj Gori - poručio je. On dodaje da pravoslavlje ne može biti zloupotrijebljeno za opravdavanje nasilja i mržnje, te ističe da ovakve poru-
ke nijesu vjerske, već demonske obmane koje izdaju sve sveto i časno u Crnoj Gori. Nema oprosta za one koji znaju Jevanđelje, a ipak se okreću od milosti Božje, pretvarajući zločince u lažne svetitelje, a krvave vođe u idole koje stavljaju ispred i iznad Hrista - zaključio je Mitropolit CPC Mihailo. R. P.
PODGORICA – Vladimir Janković iz Beograda, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član zemunskog klana i saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) prisustvovao je skupu organizovanom povodom otkrivanja spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama u petak, objavile su juče Vijesti, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Prisustvo Jankovića ovjekovječio je objektiv fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića ali i Pobjede Steva Vasiljevića Pejović je psihički, a Vasiljević fizički maltretiran u petak poslije 14 sati, nakon uklanjanja spomenika, dok je Vasiljeviću jedan od posjetilaca skupa polomio fotoaparat. Izvori Pobjede iz bezbjednosnog sektora saopštili su da je prisustvo Jankovića motivisano dvostrukim razlogom: četničkom titulom koju je dobio od ,,vojvoda“ ali i spoljnim prstenom obezbjeđenja za mitropolita Metodija – BIA ništa ne prepušta slučaju tako da je prisustvo Jankovića sasvim logično - saopštio je izvor Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora. Kako su Vijesti objavile, Jankovića, koji se ranije prezivao Ćorac, u objavi na Fejsbuku pomenuo je i Slavko Perošević, jedan od vođa protestablokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević je objavio da je poslije 84 godine postao ,,prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori. - Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem.. .“, napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata, objavile su Vijesti. Prisustvo Jankovića u Gornjem Zaostru, koji se na Tviteru predstavlja kao filantrop,
-Povodom događaja u selu Gornje Zaostro u Beranama, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formirali su predmete, te pitanja možete uputiti navedenim državnim tužilaštvima - odgovorili su Pobjedi iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Oni su podsjetili da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković dao obavezujuća uputstva, i to: uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija. Marković:
humanitarac, edukator, dizajner ali i kao vojni instruktor, dokaz je o involviranosti BIA u događaje u Gornjem Zaostru.
Učestvovao je i na protestu krajem 2021. godine, kada su se članovi ,,Pravoslavnog bratstva Stupovi“ okupili ispred zgrade Radio-televizije Crne Gore zbog emitovanja filma o genocidu u Srebrenici – „Quo vadis Aida“, noseći transparent na kojem je pisalo ,,Srebrenica nije genocid“. Janković je porijeklom iz be-
Dajković prekršajno kažnjen zbog blokiranja puta policajcima
Policija u Beranama, analizirajući događaj sa video-snimka u medijima na kojem je prikazan Vladislav Dajković, predsjednik Slobodne Crne Gore i v. d. rukovodioca Službe za građane Glavnog grada, koji vozilom blokira dio puta, ocijenila je da u istom ima elemenata prekršaja
iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, saopšteno je iz Uprave policije. Dajković je u petak u Beranama blokirao svojim automobilom put ka Gornjem Zaostru, u pokušaju da onemogući policiji da interveniše i ukloni spomenik četničkom vojvodi
FOTOGRAFISATI: Sjene Beograda u događajima u Beranama, Jankovića bliskog srpskim bezbjednosnim službama
na slavlju nakon otkrivanja spomenika s.
Prisustvo Jankovića u Gornjem Zaostru, koji se na Tviteru predstavlja kao filantrop, humanitarac, edukator, ali i kao elitni vojni instruktor, dokaz je o involviranosti BIA u događaje u Gornjem Zaostru. Izvori Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora saopštili su da je prisustvo Jankovića motivisano dvostrukim razlogom: četničkom titulom koju je dobio od ,,vojvoda“ ali i spoljnim prstenom obezbjeđenja za mitropolita Metodija. ,,BIA ništa ne prepušta slučaju tako da je prisustvo Jankovića sasvim logično“, saopštio je izvor Pobjede
ranskog sela Dapsiće. Prije 14 godina ranjen je u Budvi, u bašti restorana ,,Jadranska straža“ kada je došao da naplati dug u ime Alberta Šuta, ukrajinskog državljanina koji je tada ubijen. Osim Šuta stradao je i Vladimir Rakočević. Zbog dvostrukog ubistva na po 17 godina zatvora osuđeni su Dragan Zindović, Radojica Zeković, Rajko Knežević i Aleksandar Zečević. Janković je 2011. godine govorio na sahrani srpskog kriminalca Boška Radonjića, koji je bio vođa irsko-američke mafije u Njujorku. Bio je i član Srpskog oslobodilačkog pokreta Otadžbina. Hapšen je u policijskoj akciji Sablja, nakon atentata na t adašnjeg premijera Zorana Đinđića. Radonjić je bio i poznat učesnik bombaških napada na tadašnje jugoslovenske konzulate.
i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji je postavljen u tom mjestu.
On je na društvenoj mreži X napisao da je policija krenula da ruši spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
- Mogu fizički da me uklone, ali prvo neka pođu u Plav, Gusinje, Rožaje i neka tamo miču spomenikeporučio je Dajković
Piše: Igor PERIĆ
Olakšavajuća okolnost za napad na Vasiljevića, Pejovića i Rudovića mogla bi biti da je (po) četnike u dubini duše ipak sram da ih neko vidi na fotografiji pored Đurišića koji je po drugi put odstupio, ovoga puta „sa postamenta“
Ne znam što bi se dogodilo da je neki kivni, „mrski“ komunista došao u Gornje Zaostro da namiri istorijska potraživanja... I to uz obrazloženje da je bio izrevoltiran veličanjem Pavla Đurišića, nosioca Hitlerovog odlikovanja, najvećeg ovdašnjeg oportuniste Drugog svjetskog rata. Iako se idolopoklonici nepomenika koji je dobio spomenik neće složiti, jer je radio za „srpsku stvar“, ne bi se moglo oponirati činjenicama da je Pavle (da budemo intimni kao njegovo visokopreosveštenstvo, prvi padobranac) paktirao sa fašistima svih boja i nacija, uključujući time i krvoloke iz Pive i Velike. Dotle da se na kraju, ne bi li se dočepao granice, ponadao i ustaškoj dobroj volji - računajući da su pod istim savezničkim nacističkim šinjelom - i to uz posredovanje Sekule Drljevića. Ali je, gle čuda, SPC alergična samo na Sekulu, jer im je Pavle u praksi etnički čistio teren. Uglavnom, da je pomenuti protivnik četničkog pokreta uletio u masu i daleko bilo, učinio neki užas, bio bi to atak na mirne, vjeri odane građane žedne krvi, pardon - mira i suživota pod stegom lobanje sa ukrštenim kostima.
Eto vam mogući scenario koji naš manekenski, bogobojažljivi bezbjednosni sektor u mrčenoj državi nije imao na umu, pa da iskon-
Na snimku koji je objavo između ostalog se vidi automobil koji je prepriječio put, kao i da se on raspravlja sa pripadnicima policije.
Njemu je izdat prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz člana 323 stav 1 tačka 9 Zakona, koji propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 60 eura do 200 eura kazniti za prekršaj vozač koji zaustavi, odnosno parkira vozilo na mjestu na kome ugrožava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju ili predstavlja smetnju za normalno odvijanje saobraćaja ili kretanje pješaka.
- Njegov put je bio put poštenja, dobrote, koji je trasirao Sveti Sava. Boško je potekao iz čuvene porodice Radonjić koja je došla iz srpske Crne Gore - govorio je na sahrani Janković.
Vladimir Janković je, prema tvrdnjama istih izvora, navodno bio i vođa za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Vijesti su, pozivajući se na Fejsbuk stranicu Jankovića, objavile da ima veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori.
-Tu su i njegove fotografije
sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem , kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji, pjesnikom Matijom Bećkovićem - navodi ovaj medij. Otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Nakon incidenta privedene su četiri osobe, a uhapšeni Danko Femić, kojem je određeno zadržavanje do 72 sata i Vlado Stijović kod koga su pronađene dvije memorijske kartice otete od Vasiljevića. Stijović je pušten na slobodu. Policija je uhapsila i Vojislava Rmuša (48), i uz prekršajnu prijavu privela Sudu za prekršaje u Beranama. Sud je odbacio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. - Napominjemo da su policijski službenici, u okviru svojih nadležnosti, u subotu pružili asistenciju lokalnoj samoupravi i komunalnim službama prilikom uklanjanja postamenta spomenika. Uprava policije ostaje posvećena zaštiti slobode medija, sigurnosti novinara i očuvanju javnog reda i mira, uz puno poštovanje zakonskih okvira i ljudskih prava - navodi se u saopštenju policije. J. RAIČEVIĆ A. RAIČKOVIĆ
Uglavnom, da je pomenuti protivnik četničkog pokreta uletio u masu i daleko bilo, učinio neki užas, bio bi to atak na mirne, vjeri odane građane žedne krvi, pardon - mira i suživota pod stegom lobanje sa ukrštenim kostima
troliše skup visokog rizika. Ali zato su opremom, a zamalo i glavom, dok su tome svjedočili poneki pop i dobro kamuflirani policajac, platili fotoreporteri koji rade svoj posao i javnosti prenose informacije bez filtera, bilo da izvještavaju iz Skupštine, sa protesta, litija, utakmica... Ali i desničarskih skupova na kojima crkveni velikodostojnici glorifikuju ratne zločince, dok nadležni ministri, istog dana, sa debelim kašnjenjem, prikupljaju građu za primjere revizionizma po drugim opštinama... Olakšavajuća okolnost za napad na fotoreportere Steva Vasiljevića, Borisa Pejovića i novinara Balšu Rudovića mogla bi biti da je (po)četnike u dubini duše ipak sram da ih neko vidi na fotografiji pored Đurišića koji je po drugi put odstupio, ovoga puta „sa postamenta“. E, tu ni maligani ne pomažu. Još manje nejaki državni aparat, sposoban jedino da spriječi građanski protest i uguši ga „u biberu“ kada se neko drzne da kaže kako vlast sistematski urušava institucije i simbole državnosti, kakav je 13. jul. Dok preko istog datuma pokušava da opere biografiju ratnih zločinaca, dopuštajući statue metodičnog Pavla iz Gornjeg Zaostra. Oportuniste, kvislinga i, nažalost, učesnika julskog otpora okupatoru. Koji je u drugom poluvremenu Drugog svjetskog rata promijenio dres, pardon više dresova, ali svaki je bio u boji fašizma. Zato nema te revizije ni mitropolita koji mogu oprati takvu krvavu biografiju, a još manje Pavlove izvještaje u kojima đeneralu Draži dokumentovano piše o temeljno sprovedenom pokolju žena, djece i staraca druge vjere... Što je najgore, ta dokumenta im i danas griju dušu koja, kad dođe ura, ni uz najteže indulgencije ipak neće krakati u „rajska naselja“. Taman kao ni pop Maca, koliko ga god „posvećivali“.
RAZGOVOR: José Luís Rubio, predsjednik Svjetske asocijacije za očuvanje zemljišta i voda (WOCAT)
Urbanizacija i neplanski razvoj turizma mogu biti opasna prijetnja. Najplodnija zemljišta bivaju izgubljena prekrivanjem betonom, asfaltom i turističkim objektima. I kada jednom izgubimo to zemljište, ono se nikako ili ne može lako vratiti. To je najskuplji gubitak koji nijedna ekonomija ne može nadoknaditi - poručuje Rubio
PODGORICA – Dok svijet sve češće gori – i bukvalno i metaforički – kroz požare, suše i ekstremne klimatske oscilacije, Crna Gora još tretira zemljište kao da je neograničen resurs.
Sa jedne strane, suočavamo se sa sušama i šumskim požarima; sa druge – sa sve češćim i razornijim poplavama. Sjetimo se samo početka ovog vijeka, kada se rijeka Lim kod Berana, na Gradinskom polju, izlila u širinu veću od jednog kilometra. Poplave su pogađale priobalje Zete, obode Skadarskog jezera, pa Nikšićko polje, kao i Primorje, gdje su bujične vode izazivale ozbiljne posljedice. Istovremeno, godinama svjedočimo bespoštednoj urbanizaciji, na pojedinim mjestima neplanskom širenju turističkih kapaciteta na uštrb prirodnih resursa, sječi šuma i neodgovornom tretiranju obradivih površina.
Tlo se ubrzano Troši
Ono što se, međutim, previđa jeste da se najvažnije bitke za budućnost ne vode na marginama političkih govora, već upravo na tlu – doslovno. A to tlo - zemljište se ubrzano troši, zagađuje i degradira. Ovo upozorenje dolazi od jednog od najcjenjenijih svjetskih eksperata u oblasti zaštite zemljišta i voda – prof. dr José Luísa Rubia, predsjednika Svjetske asocijacije za očuvanje zemljišta i voda (WOCAT), osnivača španskog Centra za
borbu protiv desertifikacije, i čovjeka koji je posljednjih 40 godina posvetio istraživanju problema degradacije zemljišta u svijetu. Njegova poruka je jasna: ako ne promijenimo način na koji tretiramo zemljište i vodu, uništićemo ono što je temelj svake ekonomije, svakog zdravlja, svake sigurnosti. Rubio ne govori iz teorije. On ima više od 40 godina iskustva u radu sa vladama, UN-om, Evropskom unijom i naučnim centrima na svim kontinentima. Došao je u Crnu Goru da ne samo podijeli znanje, već da pomogne u iznalaženju konkretnih i primjenjivih rješenja. On naglašava da se Crna
Osnivanje studijskog programa iz ekološkog inženjeringa od ključnog značaja
José Luis Rubio ističe da je osnivanje studijskog programa iz ekološkog inženjeringa od ključnog značaja za Crnu Goru. - Ova oblast više nije luk-
suz, već strateška potreba za očuvanje prirodnih resursa i prilagođavanje klimatskim promjenama. Takav program bi, prema njegovim riječima, omogu-
Gora još uvijek nalazi u fazi u kojoj može da bira: hoće li slijediti destruktivne obrasce koje su druge zemlje već skupo platile – ili će, uz pomoć znanja, struke i nauke, krenuti putem održivog razvoja.
- Degradacija zemljišta, nestanak vegetacije, šumski požari, klimatske promjene – to nijesu više problemi budućnosti.
To su hitna pitanja sadašnjosti. Ako ih ne rješavamo strateški, rizikujemo da izgubimo resurse koji se ne mogu povratiti - poručuje Rubio u razgovoru za Pobjedu.
Onnje učestvovao na međunarodnoj naučnoj konferenciji o zemljištu i klimatskim promjenama koju su u Podgo-
ćio obrazovanje domaćih stručnjaka koji bi mogli povezati nauku, praksu i javne politike, te rješavati konkretne izazove u upravljanju zemljištem i vodama. Naglašava da obrazovanje mora biti zasnovano na lokalnom kontekstu, ali povezano s međunarodnim standardima, jer – sistemske promjene uvijek počinju obrazovanjem - smatra Rubio.
rici organizovali Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), Svjetska asocijacija za zaštitu zemljišta i voda (WASWAC) i GEA naučna platforma, a povodom toga razgovarali smo sa njim o alarmantnim trendovima u korišćenju zemljišnih resursa, ali i o šansama Crne Gore da bude primjer dobrih praksi. - Imam četiri decenije globalnog iskustva u oblasti zaštite zemljišta i ekološkog inženjeringa. Borim se da zemlja ne postane pustinja. Već više od 40 godina bavim se fenomenima degradacije zemljišta –posebno u sušnim i polusušnim područjima. To su regije gdje je opasnost od nestanka plodnog zemljišta, tzv. desertifikacije, najizraženija. U tim regijama živi preko pola milijarde ljudi, a gubitak zemljišta znači gubitak hrane, zdravlja, identiteta, pa čak i mira - kazao je Rubio. Sarađivao je sa Ujedinjenim nacijama, Evropskom unijom i desetinama zemalja na izradi strategija borbe protiv degradacije zemljišta, a njegovi nalazi su korišćeni i u izvještajima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Dodaje da Crna Gora ima pri-
Naučne konferencije kao GEA korisne za razmjenu znanja i mišljenja
rodni kapital koji je veliki, ali je i ranjiv.
PoTrebna
PrakTična rješenja
- Došao sam kao partner i sada lični prijatelj mojih kolega iz
Crne Gore. Moj cilj nije samo da podijelim znanje, već da pomognem da se nađu praktična rješenja. Crna Gora ima velike potencijale prirodne resurse – zemljišta, vodu, vegetaciju. Međutim, upravo ono što vam je prednost, može postati ranjivost ako se time ne upravlja pažljivo - kazao je.
Upozorava da urbanizacija i neplanski razvoj turizma mogu biti opasna prijetnja. - U mnogim zemljama vidimo isti obrazac: najplodnija zemljišta bivaju izgubljena prekrivanjem betonom, asfaltom i objektima turističkih kapaciteta. I kada jednom izgubimo to zemljište, ono se nikako ili ne može lako vratiti. To je najskuplji gubitak koji nijedna ekonomija ne može nadoknaditi.
Pitali smo ga kako Crna Gora može izbjeći greške drugih, naprednijih koji su ispred nas iskoračili u ove greške.
Rubio insistira na tome da planiranje korišćenja zemljišta ne može biti parcijalno niti vođeno samo kratkoročnim ekonomskim interesima.
- Zemljište mora biti upravljano na osnovu vođenja struke i nauke. Globalno, moramo jačati otpornost lokalnih zajednica, pogotovo periurbanih i industrijskih zona. Neophodno je razmišljati kako klimatske promjene utiču na zemljište – kako na eroziju, kako na vegetaciju, na zadržavanje vode. Crna Gora može tu postati lider, jer još uvijek ima šansu da ne krene pogrešnim putem - istakao je on. Tvrdi da znanje ne smije ostati u zatvorenim krugovima.
- Zato su ovakve konferencije, kao ova održana u Crnoj Gori, važne. Mi eksperti ne dolazimo da držimo predavanja, već da testiramo naše ideje u praksi, da ih konfrontiramo sa lokalnim kontekstom i naučimo nešto novo. Izuzetno je važno da te naučne spoznaje ne osta-
Rubio je bio učesnik međunarodne konferencije GEA u Crnoj Gori i ocijenio je da ovakvi skupovi imaju ključnu ulogu u globalnoj borbi protiv degradacije zemljišta i dezertifikacije. - Naučne konferencije ne smiju biti zatvorene akademske rasprave, već praktične platforme za razmjenu znanja i rješenja. Prema njegovim riječima, Crna Gora ima šansu da gradi održivu budućnost kroz nauku, saradnju i edukaciju mladih, jer zaštita zemljišta i prirodnih resursa jeste – borba za budućnost - poručio je Rubio.
nu zatvorene u akademiji i na institucijama, već da se prenesu lokalnim zajednicama, planerima, mladima, donosiocima odluka - poručuje Rubio. U tom duhu, profesor Rubio snažno zagovara uključivanje mladih i edukaciju kao ključnu alatku:
- Ako ne ,,inficiramo” omladinu znanjem o prirodi, rizikujemo da dobijemo generacije koje će trčati za novcem i investicijama, ne znajući da uništavaju sopstvenu budućnost. Već u školama treba učiti djecu zašto je važno da štite zemljište, vodu, biodiverzitetkazao je Rubio dodajući da je Evropska unija – prilika za bolji balans.
VažnosT eu normi U kontekstu evropskih integracija Crne Gore, Rubio naglašava važnost normi i praksi koje EU donosi.
- Evropska unija je zreo savez u odnosu na ova pitanja. EU ne posmatra degradaciju zemljišta i voda samo kao tehnički problem, već kao strateško pitanje opstanka. Ona ne uvodi kazne, već stvara sistem u kojem društva sama uče da čuvaju ono što im pripada. Za Crnu Goru, ulazak u EU je prilika da pristupi tom znanju, ali i obaveza da preuzme odgovornost - naglasio je. Na kraju razgovora, profesor Rubio je postavio nekoliko pitanja koja bi trebalo da se urežu u svijest svakog pojedinca: - Da li zaista čekate da pijete kontaminiranu vodu? Da li čekate da vam zemljište bude trajno uništeno? Da jedete kontaminiranu hranu? Ili ćemo se sada okupiti, da zaštitimo ono što imamo za nas i za buduće generacije? Borba protiv degradacije zemljišta nije luksuz. Ona je uslov opstanka – kazao je. n.koVačeVić
PODGORICA – Dok god institucije ne postanu transparentnije, odgovornije i brže, protest će ostati dominantni oblik političke komunikacije, a blokada saobraćajnica, koliko god bila komplikovana za svakodnevni život, ostaje najučinkovitiji signal vlasti da se društveni prag tolerancije prema ignorisanju zahtjeva prelazi i da im je pozicija nesigurna – kaže za Pobjedu Miloš Knežević, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
U Crnoj Gori građani protestuju gotovo „na svakom koraku“. Tražeći svoja prava svakodnevno blokiraju saobraćajnice širom države. Knežević kaže da je do učestalih protesta u Crnoj Gori dovelo razočaranje građana u institucije zbog nemara države prema njihovim zahtjevima.
VELIKA OČEKIVANJA
Velika su, kaže, bila očekivanja onih koji su se ranije borili za promjenu sistema, a faktički su se suočili sa tim da nove vlasti imaju manje u fokusu potrebe građana nego oni iz ranije strukture.
- Na to da se optimizam istopio brže nego što je nastao ukazuju i empirijski podaci našeg CG Pulsa iz marta 2025.godine - tek 35,8 odsto građana vjeruje da se Crna Gora kreće u dobrom pravcu, dok 44,9 odsto smatra suprotno, a čak 49,3 odsto opisuje ukupno stanje kao negativno ili nestabilno. Ekonomska nesigurnost dodatno komplikuje situaciju – u tom periodu samo 38,2 odsto ispitanika je navelo da im prihodi pokrivaju osnovne troškove, dok je 46,4 odsto priznalo da nema dovoljno sredstava za život – navodi Knežević.
Pritom, dodaje on, imamo rastuću inflaciju, kao i sve vidljiviju otuđenost vlasti od građana. - Zato ne čudi ni slaba ocjena rada aktuelne Vlade (pro-
RAZOČARANJE GRAĐANA ZBOG NEMARA DRŽAVE: Iz CGO kažu da je arogancija institucija dovela do učestalih protesta širom Crne Gore
sjek 2,5 na skali 1–5; a 40 odsto smatra da je ispod svih očekivanja). Konačno, sve je ovo pod teškim teretom tragedija na Cetinju za koje je, i pored upornih zahtjeva građana i građanki, izostala institucionalna odgovornost – poručuje Knežević. U takvom ambijentu, ističe, protest postaje dominantni ventil, jer za razliku od sporog birokratskog aparata to je „mehanizam za brzo manifestovanje nezadovoljstva i bijesa, što bi sve moralo biti ozbiljan politički signal donosiocima odluka“.
OČAJ
Arogancija institucija, kaže Knežević, ljude dovodi do očaja, a ovim se efektno skreće i njihova i pažnja javnosti.
- Time se i same institucije dovode u poziciju slabosti jer ih mala grupa ljudi izbacuje iz ustaljenih okvira, pa se osjećaj nemoći tih ljudi pretvara u uvjerenje da je pritisak djelotvoran – navodi on.
Knežević smatra da se društvom i državom ne može upravljati preko aplikacija na mobilnom, kako se odvija naj-
Blokade i masovni protesti na ulicama nijesu improvizovani izlivi bijesa, već logičan odgovor društva koje prepoznaje da mehanizmi predstavničke i administrativne demokratije još ne nude e kasan kanal za artikulisanje i rješavanje problema - smatra koordinator za razvoj Centra za građansko obrazovanje Miloš Knežević
veći broj sjednica Vlade, niti netransparentnošću, što je jedna od ključnih karakteristika ove vlade.
- Samo u prvih 15 mjeseci mandata Vlada je 118 tačaka dnevnog reda proglasila tajnim, uskraćujući javnosti čak i naslove predmeta. To sve šalje poruku i javnosti da formalni kanali ne funkcionišu i poseže za metodom koja garantuje trenutni pritisak. Blokada ulice reaguje na kombinaciju institucionalnog deficita i nove kulture javnog bunta koja se širi cijelim regionom: ljudi vide da se slični potezi u okruženju isplate i usvajaju repertoar
koji nudi brzi prinos na uloženu energiju – kaže on. CGO, ističe Knežević, konstantno podsjeća da je pravo na protest zagarantovano članom 52 Ustava i da svaki građanin smije tražiti odgovornost ili ostavku najviših funkcionera, ali paralelno upozorava da vlast često i sama izaziva neke reakcije svojim nedemokratskim pristupom. Kaže i da je ranije bilo protesta, ali da se može reći da su danas češći ti manji protesti.
- Podsjetiću na još neke nalaze našeg CG Pulsa – u protestima neformalnog studentskog pokreta Kamo Śutra, po
sopstvenom priznanju, učestvovalo je 17,4 odsto ispitanika, bilo da su to činili kroz proteste u Podgorici ili u nekom od gradova gdje su se organizovali, a čak 61,1 odsto podržavalo je njihove zahtjeve, što znači da je protestni potencijal bio daleko veći, kao i samo nezadovoljstvo postojećim institucionalnim djelovanjem. To vlasti nijesu htjele da čuju pa se sada čude kako se „virus“ širi. Tada je kratkoročno utišan organizovani protest, a dugoročno pojačano nezadovoljstvo koje se, pri svakoj narednoj krizi, brže organizuje i radikalnije nastupa. Vlast time sama potvrđuje percepciju da se bez masovnog javnog angažmana „ništa ne mrda“ – pa protest, umjesto da se iscrpi, postaje normalizovan politički resurs čiji će intenzitet rasti sve dok institucije ne pokažu spremnost za otvoren, transparentan i brz odgovor – dodaje on. Blokade i masovni protesti na ulicama, smatra, nijesu improvizovani izlivi bijesa, već logičan odgovor društva koje prepoznaje da mehanizmi
Miloš Knežević kaže da nova vlast širi narativ da se samo sada protestuje, iako je i sama proteste često organizovala, kao svoje partijske, ili kroz neke druge forme. - Znači, samo se promijenila vizura, pa oni koji su sada ne vlasti ne bi da im se dešava ono što su i sami radili, podržavali ili podsticali, uz napomenu da su često u tome bili u pravu –podsjeća Knežević. Ocjenjuje da su građani nezadovoljni, da su bili i ranije, te da zbog iznevjerenih očekivanja mnogih od nove vlasti to sada sve dobija i jaču dimenziju.
predstavničke i administrativne demokratije još ne nude efikasan kanal za artikulisanje i rješavanje problema.
SIGNAL
- Dok god institucije ne postanu transparentnije, odgovornije i brže, protest će ostati dominantni oblik političke komunikacije, a blokada – koliko god bila komplikovana za svakodnevni život – ostaje najučinkovitiji signal vlasti da se društveni prag tolerancije prema ignorisanju zahtjeva prelazi i da im je pozicija nesigurna – kaže koordinator za razvoj CGO-a. Podsjeća da je blokada bilo i ranijih godina.
Velika su bila očekivanja onih koji su se ranije borili za promjenu sistema, a faktički su se suočili sa tim da nove vlasti imaju manje u fokusu potrebe građana nego oni iz ranije strukture – kaže Knežević
- Mislim da je pogrešno vezivati proteste samo za period poslije 2020. godine, jer kome pamćenje nije kratko može se lako sjetiti da smo imali niz protestnih izraza i tokom vlade Duška Markovića, a koji su uključivali nerijetko i blokade. Teme su bile vrlo različite, od ekoloških pitanja, radničkih prava, do nekih tada aktuelnih društveno-političkih tema. Dodatno, sjetimo se da su funkcioneri i pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta nedjeljama kampovali ispred Skupštine Crne Gore, blokirajući jednu od žila kucavica Glavnog grada –kaže Knežević. Protesti su, dodaje, bili i ostali izraz nezadovoljstva (ne)radom institucija.
- Danas su možda češći ti manji oblici protesta jer je sve više građana i građanki koji su izgubili strah od javnog suprostavljanja, ali i onih koji su razočarani – zaključuje Knežević. Nj. ŽIVANOVIĆ
PROBLEMI U TREĆOJ ŽIVOTNOJ DOBI: Duge liste čekanja u javnim ustanovama koje pružaju smještaj starima, nedovoljno kadra i neusklađena cjenovna politika
PODGORICA - Brojni su problemi u državnim domovima za stare u Crnoj Gori. Duge liste čekanja (najviše za Podgoricu), nedefinisane usluge za cijene smještaja, nedostatak stručnog kadra, kao i nepostojanje zakonodavnog okvira koji na jasan i precizan način definiše funkcionisanje ovakvih javnih ustanova osnovanih od države - saopšteno je Pobjedi iz institucije ombudsmana.
Nakon kontrolisanja ovih ustanova, od 2023. godine do 25. jula ove godine, iz Kancelarije Zaštitnika za ljudska prava i slobode saopšteno je da su imali 20 predmeta, uključujući i pritužbe građana i predmete po sopstvenoj inicijativi Zaštitnika.
U Crnoj Gori postoji pet domova za stare registrovanih kao javne ustanove, i to u Podgorici, Nikšiću, Risnu, Bijelom Polju i Pljevljima i tri privatne ustanove: dva doma u Danilovgradu „Nana Martinići“ i „Duga“ i jedan u okviru samostana „Sveti Vid“ u Petrovcu. Cijene usluga su različite. U državnim smještaj košta od 300 do 500 eura, dok u privatnim domovima variraju od 600 do 1.000 eura na mjesečnom nivou.
cijene
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda - ombudsmana saopšteno je da nije zakonski propisana cijena usluga u domovima. - Od 2023. godine zaključno sa 25. julom ove, u pojedinim domovima za stara lica, registrovanim kao javne ustanove, a ima ih pet (Risan, Bijelo Polje, Podgorica, Pljevlja i Nikšić) korisnicima se određuje cijena od 300 odnosno 400 eura za smještaj, a u rješenju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije nije navedeno koji je stepen podrške za te iznose. Pojedini domovi primjenjuju samo cijene koje je odredilo Ministarstvo, kao što su „Bijelo Polje“ i „Pljevlja“, što je po mišljenju Zaštitnika jedino i pravilno, dok neki imaju dvojne cijene, odnosno rukovodilac je odredio cijene za neposredno ugovaranje koje su znatno više od cijena Ministarstva, a usluga je ista za sve korisnike - poručuju iz ove institucije. Navode da je u prethodnom periodu zapaženo da su pojedine ustanove učestvovale u
CETINJE - Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) i Udruženje pravnika Crne Gore će se, u znak solidarnosti, 12. avgusta na Cetinju pridružiti porodicama stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju, u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima i četvoro djece, i podržati ih u njihovoj istrajnoj borbi
troškovima smještaja korisnika/ca (a što nije imalo utemeljenje u propisima), te je s tim u vezi Zaštitnik dao preporuke koje su ispoštovane. Kada je u pitanju neposredno ugovaranje usluge smještaja u domove starih, Zaštitnik o tome ima drugačiji stav i mišljenje od ustanova koje određuju svoje cijene, i koje se takođe razlikuje od stava nadležnog ministarstva.
- Iako je u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti u članu 85 propisano da „korisnik, odnosno njegov zakonski zastupnik, usvojilac, staralac ili hranitelj može neposredno odabrati pružaoca usluge i s njim zaključiti ugovor o korišćenju usluge, ako u cjelosti učestvuje u troškovima usluge“, u istom članu navodi se da centar za socijalni rad odlučuje o pravima iz socijalne i dječje zaštite, u skladu sa ovim zakonom. Ove dvije odredbe po
tumačenjima pojedinih javnih ustanova i nadležnog ministarstva, isključuju jedna drugu. Međutim, odredba da centar za socijalni rad odlučuje o pravima iz socijalne i dječje zaštite imperativna je norma, shodno kojoj se centar ne može i ne smije isključiti u postupku smještaja u javnu ustanovu - dom starih, a to se upravo dešava - takođe su primijetili iz kontrolnih postupaka institucije ombudsmana. U svim ustanovama određeni broj korisnika koji u cjelosti plaća troškove smještaja, zaključuje ugovore sa domom, a Zaštitnik naglašava da to nije u skladu sa pomenutim principima. Nije po propisima da se u u jednu javnu ustanovu, kakva je dom starih, primaju lica koja u cjelosti plaćaju uslugu (više nego što je država odredila), da pritom centar za socijalni rad i ne zna da su ta lica smještena u javnu ustanovu (i iz iste mogu
biti i otpuštena ako ne izmire troškove), i nema nikakvu obavezu u odnosu na ta lica (plan usluge i praćenje).
Diskriminacija
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda poručuju da to što svi, bez obzira na cijenu koju plate, imaju istu uslugu vrijeđa načelo zabrane diskriminacije.
- Na primjer, lice koje je smješteno po ugovoru i lice koje je smjestio Centar za socijalni rad rješenjem, imaju isti stepen podrške i istu uslugu, a platili su različitu cijenu. Takođe, prema raspoloživim informacijama, zapaženo je da neposrednim ugovaranjem u domove starih - javne ustanove, nije smještena niti jedna osoba kojoj je djelimično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost. Inače, ukoliko bi se osoba koja je lišena poslovne sposobnosti smjestila u ustanovu
neposrednim ugovaranjem sa korisnikom, to bi bilo direktno kršenje zakonske odredbe člana 85, stav 2, tačka 2 da se ne mogu neposredno odabrati pružaoci/teljke usluge za smještaj: djeteta u ustanovu i lica lišenog poslovne sposobnosti. Kod ovakvog stanja Zaštitnik naglašava potrebu analize, preciznijeg tumačenja, te eventualnog revidiranja navedenog člana 85, stav 1 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti - ukazali su iz institucije Zaštitnika. Osim javnih ustanova, usluge ovakve vrste mogu pružati i drugi (privredna društva koja posjeduju licencu za obavljanje djelatnosti), za koje bi, prema mišljenju ombudsmana, ova odredba u potpunosti imala smisla.
- U svakoj od ustanova izjava volje je neophodna za prijem u dom. Kada je riječ o korisniku koji je sposoban da dâ pomenutu izjavu, ona ne predstavlja problem, međutim, postavlja se pitanje ko u ime osobe koja je lišena poslovne sposobnosti može dati tu izjavu i kako i da li se može utvrditi da je u tim slučajevima dobrovo -
STEGA i Udruženje pravnika Crne Gore saopštili da su uz porodice stradalih u prijestonici
ljan smještaj. Na osnovu svega iznijetog, Zaštitnik ističe nepostojanje zakonodavnog okvira koji na jasan i precizan način definiše funkcionisanje javnih ustanova osnovanih od države, a što povlači trenutno i njihovo različito funkcionisanje u zavisnosti kojem sistemu pripadaju (obrazovnom, zdravstvenom, socijalnom) pa preporučuje da se ova problematika normativno uredi kako bi se omogućilo transparentno i ujednačeno funkcionisanje - naglasili su iz institucije Zaštitnika. Alma Orahovac iz NVO Futura kaže da je najduža lista čekanja za Dom za starije osobe Podgorica, koji ima najveći broj korisnika, zatim slijedi Dom za starije osobe „Grabovac“ Risan, dok ostali domovi imaju nešto manji kapacitet. Orahovac je ukazala na problem popunjenosti odjeljenja za demenciju - Odjeljenje za demenciju u Podgorici je popunjeno i prema informacijama maksimalni kapacitet je 20 korisnika. Procjenjuje se da u Crnoj Gori trenutno živi oko 7.500-8.000 ljudi s demencijom, najčešće starijih od 65 godina. Nažalost, većina njih nema pristup institucionalnoj podršci, stoga vjerujemo da je razvoj dnevnih usluga ključni korak prema očuvanju dostojanstva i kvaliteta života oboljelih. Takođe smo u pregovorima s Glavnim gradom o otvaranju slične usluge, jer smatramo da bi takvi centri trebalo da postoje u svim većim gradovima te da budu besplatni i dostupni svim građanima, kako bi starije osobe i njihovi njegovatelji dobili podršku koja im je potrebna - najavila je Orahovac. Iz iskustva korisnika sa kojima NVO Futura komunicira pritužbe se najčešće odnose na nedostatak slobodnih mjesta, male smještajne kapacitete, posebno odjeljenja za demenciju, nedovoljno stručnog osoblja, nedostatak radnih aktivnosti koje doprinose očuvanju kognitivnih funkcija (organizirane su u domovima, ali bi trebalo da budu u puno većoj mjeri). Orahovac je poručila da su cijene smještaja u privatnim domovima previsoke u poređenju sa državnim. Prema kontrolnim aktivnostima Zaštitnika za ljudska prava i slobode nije bilo primjedbi na rad privatnih domova za stara lica u Crnoj Gori u periodu od 2023. godine do 2025. (zaključno sa 25. julom). Cijene smještaja u privatnim domovima za stare najčešće se kreću između 600 i 1000 eura mjesečno. H. jankOViĆ
Pridružiće se protestu 12. avgusta na Cetinju
da dobiju odgovore od odgovornih za ove tragedije.
-Vrijeme je da crnogorsko društvo, tri godine od prvog svirepog zločina u Medovini, od kada traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu, poka-
že punu i nepodijeljenu empatiju sa porodicama nastradalih i ranjenih - saopšteno je iz organizacije STEGA.
-Na nama je da budemo sa porodicama stradalih jer četvoro ubijene djece je moglo biti svako crnogorsko dijete - navode oni.
Iz Udruženje pravnika Crne
Gore su kazali da pored simboličnog paljenja svijeća i ličnog prisustva na skupu, izražavaju spremnost da pruže stručnu podršku u daljoj pripremi „Markovog i Mašanovog zakona“ koji bi trebao da osigu-
ra da se ovako stravični zločini nikada više ne dese . Podsjećamo, porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025. pozvali su građane Crne Gore da se 12. avgusta u 15
časova okupe kod Vile na Cetinju i zajedno zatraže odgovore od odgovornih za ove tragedije. ,,Budite sa nama 12. avgusta, da tražimo odgovornost odgovornih, da učinimo sve da se zločin nikada više ne ponovi - poručili su. B. r.
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev „vrednuje i u potpunosti podržava“ zajedničku izjavu evropskih saveznika koji su ponovili pozive da svi mirovni pregovori sa Rusijom moraju uključivati Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Kraj rata mora biti pravedan i zahvalan sam svima koji danas stoje uz Ukrajinu i naš narod zarad mira u Ukrajini, koji brani vitalne bezbjednosne interese naših evropskih naroda - napisao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
Izjava lidera Velike Britanije, Francuske, Italije, Nemačke, Poljske, Finske i Evropske komisije od 9. avgusta došla je uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci sljedeće nedjelje u pokušaju da se okonča rat u Ukrajini. Saveznici su pozdravili Trampove napore da pokuša da riješi 41-mjesečni vojni sukob, ali su naglasili potrebu da se izvrši pritisak na Moskvu i obezbijede bezbjednosne garancije za Kijev.
U izjavi evropskih lidera
Ukrajinski predsjednik podržava poziv evropskih saveznika da svi mirovni pregovori sa Rusijom moraju uključiti Ukrajinu
„čvrsto“ je ponovljena podrška Ukrajini nakon što je Kijev odbio američke prepo-
ruke da bi trebalo da ustupi dio teritorije Rusiji, a francuski predsjednik Emanu-
el Makron je rekao da se budućnost Ukrajine „ne može odlučiti bez Ukrajinaca“.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Zelenski mora da bude prisutan na samitu predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, te da ne može prihvatiti da se zvaničnici Ukrajine i Evropske unije (EU) ne konsultuju o okončanju ruskog rata u Ukrajini.
- Nadamo se i pretpostavljamo da će ukrajinska vlada, predsjednik Zelenski, biti dio ovog sastanka - rekao je Merc u intervjuu za njemačku televiziju ARD.
Vens: Razmatramo datum susreta Zelenskog i Putina je visoka tiku
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država
izjavio
je juče da je u toku određiva-
nje datuma kada bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin mogli da sjednu za pregovarači sto i razgovaraju o okončanju rata.
Džej Di Vens izjavio ukrajinnju rata. da
Vens je naveo da ne bi bilo „produktivno“ da do
takvog sastanka dođe prije nego što se dvojica lidera sastanu sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, javlja Foks njuz. Dodao je da će SAD nastaviti „otvoren dijalog“ sa Ukrajinom i Zelenskim.
- Uvjereni smo da samo pristup koji kombinuje aktivnu diplomatiju, podršku Ukrajini i pritisak na Rusku Federaciju da okonča svoj nezakoniti rat može uspjeti“, navodi se u saopštenju lidera i dodaje da „Ukrajina ima slobodu izbora sopstvene sudbine“.
- Spremni smo da podržimo ovaj rad diplomatski, kao i pružanjem naše značajne vojne i finansijske podrške Ukrajini - piše u saopštenju lidera.
Spoljnopolitički komentator ocijenio da je svijet u lošem stanju, a demokratija u krizi
On je dodao da ne može prihvatiti da se o teritorijalnim pitanjima razgovara i odlučuje samo između Vašingtona i Moskve, bez konsultovanja sa EU i Ukrajinom, te da pretpostavlja da Vašington dijeli njegov stav. Merc je kazao da Berlin tijesno sarađuje sa Vašingtonom kako bi pokušao da obezbijedi učešće Zelenskog u pregovorima, te da se nada da će razgovori doprinijeti napretku ka mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine.
- Nadamo se da će u petak doći do proboja u mirovnim pregovorima - poručio je on i dodao da se nada prekidu vatre, čime bi mirovni pregovori mogli da se održe u Ukrajini.
Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je juče da bilo kakav dogovor između Vašingtona i Moskve mora uključivati i Ukrajinu i Evropsku uniju, dodajući da će u ponedjeljak organizovati sastanak ministara vanjskih poslova država kako bi se usaglasili naredni koraci. - SAD ima moć da primora Rusiju na ozbiljne pregovore. Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati i Ukrajinu i EU, jer je to pitanje sigurnosti Ukrajine i cijele Evrope - poručila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
Tramp je u petak, 8. avgusta, izjavio da će okončanje rata između Ukrajine i Rusije, koji traje od 2022. godine, uključiti razmjenu teritorija „u korist svih“. Ruska vojska trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine.
ovladaju desničarski ekstremisti
PODGORICA - U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije i krše ljudska prava, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić Jakšić je u intervjuu agenciji Mina, govoreći o sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze i budućnosti međunarodnog poretka, ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju, a demokratija svuda u krizi. Odgovarajući na pitanje da li je međunarodno pravo i dalje relevantno, ili je moć prava u potpunosti zamijenjena pravom moći, Jakšić je istakao da je međunarodno pravo oduvijek bilo pitanje dogovora najmoćnijih. Ukazujući
na riječi antičkog istoričara i vojskovođe Tukidida da veliki rade ono što hoće, a mali ono što moraju, Jakšić je naglasio da milenijumi ništa nijesu izmijenili. - Ima perioda kada se dogovorena načela više krše. Živimo u toj etapi. Sila prava se suviše često zamjenjuje pravom sile - istakao je Jakšić. Upitan kako vidi izlaz iz situacije u Pojasu Gaze i da li je rješenje o dvije države i dalje realna opcija, on je rekao da nije sve dok je aktuelna struktura na vlasti u Izraelu. Jakšić je podsjetio da je formula dvije države dogovorena još izraelsko-palestinskim sporazumom iz Osla 1993. godine i da je dobila podršku najšire svjetske javnosti, uključujući i najvećeg izraelskog saveznika – Sjedinje-
ne Američke Države (SAD). On je kazao da se onda pojavio Benjamin Netanjahu , premijer „najdesnije vlade u istoriji Izraela, koji dijeli mesijanske stavove ekstremističko militantnih cionista, svojih koalicionih partnera - obnoviti biblijski Izrael od reke Jordan do Sredozemlja“. - Palestincima tu nema mjesta. Dok god je ova vlast u Izraelu, od rješenja po principu dvije države nema ništa - ocijenio je Jakšić. Upitan koliko je insistiranje na rješenju dvije države u ovom trenutku smisleno s obzirom na dešavanja u Pojasu Gaze i da li je najava pojedinih država da će priznati Palestinu neka vrsta trenutnog pritiska na režim Netanjahua ili najava dugoročnog stava, on je istakao da je
podrška rješenju dvije države podrška međunarodnom kontinuitetu. - Svijet nije odustao od te formule, jedine koja može da razriješi sedam decenija dug konflikt - naveo je Jakšić. Sa druge strane, kako smatra, to što sve više država Zapada priznaje ili će priznati Državu Palestinu jeste pritisak na Netanjahuovu vladu i to su potezi trajne prirode. - Optužbe iz Izraela da su to antisemitski potezi su smiješne - dodao je Jakšić. Odgovarajući na pitanje o sukobu u Ukrajini, on je ukazao na cik-cak kretanja u odnosima dvije sile koje određuju sudbinu Ukrajine – SAD i Rusije, i poručio da će eventualno rješenje zavisiti od dugo najavljivanog susreta lidera dvije države.
- Složena situacija. Donald Tramp voli da komanduje i traži da ga slušaju. Vladimir Putin ne trpi diktate i takođe voli da ga slušaju. Njihove vizije rješenja su, zasad, oprečne: Tramp želi sporazum, Putin hoće pobjedunaveo je Jakšić. On je kazao da Tramp prijeti razornim sankcijama, a Putin uzvraća najrazornijim napadima na Ukrajinu od početka rata.
- Sve će zavisiti od njihovog najavljenog skorog susreta, prvog poslije onog u Helsinkiju 2018. godine - rekao je Jakšić. Upitan o sve bržem naoružavanju i novoj ravnoteži snaga u nastajanju, on je kazao da je globalna ravnoteža straha neophodna, jer ona sprečava upotrebu nuklearnog oružja.
- Regionalna ravnoteža straha je besmislica. Čemu trošiti milijarde eura, kao što to rade Srbija i Hrvatska? Kupovine naoružanja najviše koriste nacionalističkoj promociji lidera koji sebe predstavljaju kao branitelje sopstvenih država, kao i svjetskim prodavcima oružja koji gluposti regionalnog nadmetanja umješno naplaćuju - naveo je Jakšić.
PODGORICA - Dok
UNESCO traži hitnu zabranu gradnje u Boki Kotorskoj i njenoj zaštitnoj zoni, Uprava za zaštitu kulturnih dobara bilježi nagli porast zahtjeva investitora za izdavanje konzervatorskih uslova i saglasnosti na projekte. Prema podacima Uprave, broj predmeta je u posljednjih mjesec dana, od trenutka kada je odluka Komiteta svjetske baštine postala poznata, drastično porastao, uz posebno povećan priliv projektne dokumentacije.
U praksi, to znači da investitori pokušavaju da „uhvate“ posljednji rok za odobrenje gradnje prije eventualnog uvođenja moratorijuma. Istovremeno, Uprava upozorava na hronični nedostatak kadra i tehničkih kapaciteta, kao i na praksu pojedinih opština da, koristeći pravilo „ćutanja administracije“, izdaju urbanističko-tehničke uslove bez prethodne konzervatorske provjere – čime se, kako ističu, gubi kontrola nad intervencijama u prostoru od izuzetne univerzalne vrijednosti.
DRASTIČNO
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković kazala je za Pobjedu da u kontekstu broja zahtjeva za postupanje, a koji svakodnevno pristižu na adresu ovog organa, Područnoj jedinici u Kotoru, u više navrata je naglašen problem nedovoljnih kadrovskih kapaciteta, budući da je u prethodnih pet godina broj godišnjih postupanja prelazio 2.000 (konzervatorski uslovi, saglasnosti na projekte, praćenje prostorno-planske dokumentacije, mišljenja i sl.). Sve to, kako je kazala, obrađuje šest stručnih lica.
- Primjetno je drastično povećanje u posljednjih mjesec dana, odnosno od donošenja odluka Komiteta, a koje upućuju na moguću obustavu daljih aktivnosti u Području. Posebno je naglašen povećan broj projektne dokumentacije koja se dostavlja radi izdavanja saglasnosti – kazala je Zdravković. Povećan broj zahtjeva, kako je istakla, prati i povećano interesovanje investitora i opština, uz „urgencije za što brže rješavanje njihovih predmeta“. Na pitanje da li je zbog manjka kadrovskih kapaciteta ugrožen kvalitet stručne procjene, Zdravković je odgovorila da se svakako „kvalitet i brzina obrada zahtjeva nerijetko dovode u pitanje, s obzirom na ograničene kadrovske i tehničke kapacitete, pa je realno očekivati i određene propuste“. - Posebno otežavajuća okolnost je princip primjene „ćutanja administracije“ od strane određenih opština koje ulaze u Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, koje u praksi čekaju istek roka (a koji je opet teško ispoštovati u odnosu na kadrovske kapacitete i broj zahtjeva) i izdaju urbanističko-tehničke uslove bez
Nakon zaključaka Komiteta svjetske baštine UNESCO-a, na posljednjem Uprava za zaštitu kulturnih dobara zatrpana novim građevinskim projektima
pribavljanja konzervatorskih uslova Uprave. Ovim postupkom gubi se mogućnost kontrole nad intervencijama u Području – kazala je Zdravković. S tim u vezi, ona je podsjetila na preporuke UNESCO-a koji je ukazao da se protokol „ćutanja administracije“ mora zamijeniti novim protokolima koji će osigurati i obavezati Savjet za baštinu i nadležnu Upravu da pažljivo razmotre sve zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola u zaštićenim područjima, daju odgovor i navedu razloge na kojima zasnivaju i obrazlažu svoj odgovor. Takođe, Zdravković je citirala i zahtjev UNESCO-a
Posebno otežavajuća okolnost je princip primjene „ćutanja administracije“ od strane određenih opština koje ulaze u Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, koje u praksi čekaju istek roka (a koji je opet teško ispoštovati u odnosu na kadrovske kapacitete i broj zahtjeva) i izdaju urbanističkotehničke uslove bez pribavljanja konzervatorskih uslova Uprave – kazala je direktorica UZKD Petra Zdravković
da država članica u potpunosti implementira preporuke misije iz 2018. godine, uključujući trenutno i trajno ukidanje administrativnog pravila „ćutanja administracije“ u kontekstu pribavljanja dozvola za izgradnju ili razvoja projektne dokumentacije u području svjetske baštine i njegove bafer zone.
STROŽA KONTROLA
Iako UNESCO traži hitnu obustavu gradnje u Boki i okolnoj „bafer zoni“, Uprava za zaštitu kulturnih dobara tvrdi da formalno ne može zaustaviti izdavanje odobrenja dok se ne izmijeni zakon
– ali je, kako kažu, već uvela strožu kontrolu u razmatranju dostavljene projektne dokumentacije.
- Naglašavamo da se sva postupanja u Upravi za zaštitu kulturnih dobara sprovode u skladu i sa Zakonom o upravnom postupku koji propisuje jasne rokove i obaveze postupanja, a u odnosu na važeće zakone iz oblasti koji se primjenjuju. S tim u vezi, neophodno je u što kraćem roku ući u izmjene zakona, kojim će se stvoriti formalni uslovi za obustavljanje daljih postupaka – kazala je Zdravković. UNESCO je, podsjetimo, zatražio i obavezne kumulativ-
ne procjene uticaja odobrenih projekata na zaštićenu baštinu, a Uprava priznaje da se prostor ne može ni analizirati dok svakodnevno trpi nove intervencije.
- Uprava je spremna da preduzme sve potrebne radnje i mjere iz svoje nadležnosti, u smislu izrade planske, strateške i druge dokumentacije, a koju Centar za svjetsku baštinu zahtijeva. U cilju kvalitetne realizacije ovih poslova, neophodno je prvenstveno uvesti obustavu izgradnje u Području, budući da se prostor ne može analizirati ukoliko svakodnevno trpi promjene. Po pitanju kapaciteta za sprovođenje ovih aktivnosti, objektivno je očekivati da će biti neophodan angažman eksperata van ovog organa – rekla je Zdravković.
Čak i kada bi htjela, Uprava ne može samoinicijativno zaustaviti projekte - svaki prekid postupka bio bi, prema riječima Zdravković, poništen u žalbenom postupku. - Važno je da naglasimo da se odluke Komiteta ne odnose na postupanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, već na državu članicu. U tom smislu, svi resori u čijim nadležnostima je posredno ili neposredno tretman prostora, moraju da pokrenu mehanizme iz aspekta svojih nadležnosti. Ovo naglašavamo iz razloga što se po -
stupci za izgradnju ne započinju niti završavaju u Upravi, već naše postupanje predstavlja samo kariku u ovom lancu. Ukoliko bi Uprava i pokušala da prekine postupke, prekid bi bio pravno neosnovan i poništen žalbom. Zato opet napominjemo da je neophodno u što kraćem roku ući u izmjene zakona, kojim će se stvoriti formalni uslovi za obustavljanje daljih postupaka – rekla je Zdravković.
ČEKAJU VLADU
Na pitanje ima li Uprava evidenciju o slučajevima u kojima su već izdati konzervatorski uslovi, odobreni konzervatorski projekti, ali građevinski projekti nijesu realizovani - i da li postoji pravni osnov da se ti uslovi ponište u kontekstu očekivane zabrane gradnje, Zdravković je kazala da UZKD posjeduje evidenciju kroz sopstvena postupanja u odnosu na sve izdate uslove i saglasnosti izdate na projektnu dokumentaciju. - Ova dokumentacija koristiće se svakako prilikom izrade analize kumulativnog uticaja dosadašnjih intervencija u Području. Po pitanju trenutka obustave i pravnog osnova, a u kontekstu stečenih prava, ostaje da država članica, odnosno relevantni akteri u Vladi kroz sveobuhvatne analize razmotre sve opcije i
posljednjem zasijedanju u julu, projektima
Darko Nikčević i Srđan Bulatović održali koncert na „Barskom ljetopisu“
U savremenim trendovima života viševjekovni gradovi Kotor, Perast, Risan, Prčanj i dr. nijesu pružali kvalitetne uslove stanovanja. Iz Kotora mlade generacije se iseljavaju u nova stambena naselja oko grada. Starije generacije opstaju održavajući zubom vremena ruinirane, kamene palate, čuvajući tako trajanje, duh, mentalitet mediteranskog Kotora
Zemljotres iz 1979. u trenu je zaustavio bilo starog gradskog života. Izuzetna univerzalna vrijednost kulturno-istorijskog regiona Kotora prepoznata u kvalitetu arhitekture aristokratskih gradova koji su vjekovima gradili brojni brodovlasnici, kapetani, privrednici i drugi, kao i odmjereno urbanističko planiranje koje je dobro integrisano u prirodni pejzaž, bila je osnova da se prirodna i kulturno-istorijska regija Kotora upiše na Listu svjetske baštine 1979. Upis obuhvata Stari grad Kotor, utvrđenja Kotora i okolno područje unutrašnjeg Bokokotorskog zaliva. Ističem još jedno veliko priznanje o kojemu javnost i nije mnogo upoznata, a državne institucije nijesu zainteresovane da ga promovišu. Zbog izuzetne prirodne atraktivnosti i ljepote Bokokotorski zaliv je uvršten u ,,Klub najljepših zaliva svijeta“. Osnivanjem preduzeća ,,Obnova“ u Kotoru veliki boj stručnjaka raznih profila otpočeo je zahtjevan rad na pripremi razne tehničke dokumentacije za obnovu. Oformljen je radni tim za izradu Urbanističkog projekta Starog grada Kotora, na čijem sam čelu bila ja, kao vođa tima. U to vrijeme je bio veliki pritisak na radni tim da se u što kraćem vremenu izradi Urbanistički projekat jer je bio zakonski preduslov za početak radova na sanaciji i rekonstrukciji objekata, infrastrukture i dr. Pred UNESCO-vom i Jugoslovenskom revizionom komisijom, u kojoj su bili univerzitetski profesori iz svih republika Jugoslavije, odbranila sam Urbanistički projekat Staroga grada Kotora. Nakon toga je bila određena komisija za praćenje realizacije Urbanističkog projekta u kojoj nije bilo mjesta za mene. Već tada mi je bilo jasno da će sve pomalo ići mimo Urbanističkog projekta, koji je Starom gradu vratio urbani centralitet sa svim funkcijama za kvalitetan i savremen život. Za proteklih 45 godina svi planovi koji su se donosili su bili u kašnjenju u odnosu na realna dešavanja u prostoru, koji su, u stvari, urbanizovali potentni investitori prema svojim zahtjevima od kojih je najvažniji bio profit. Prvi najjači udar je na priobalne i druge slobodne, pored ostalih i parkovske površine, u Budvi. Bez pretjerivanja možemo ga nazvati URBOCIDOM. Trebalo je vremena da se svaki slobodan prostor zatrpa stambenom izgradnjom, hotelima razne tipologije i dr., te se na kraju stvaranog haosa konstatuje kako su razni ministri u sprezi sa ambicioznim arhitektima napravili urbo-katastrofu u Budvi, koju su čak i javno priznali. Međutim, zadnjih 25 godina počela je budvanizacija i Kotora. Svaki laik – građanin zna što to znači i protivan je tom fenomenu dugogodišnje prekomjerne, neprimjerene, devastirajuće urbanizacije, koja se permanentno odvija uz saglasnost državnih institucija. UNESCO-ve institucije već dvadeset godina upozoravaju na posljedice takvog planiranja sa zahtjevom za moratorijum izgradnje sa ciljem da se sistem zaštite, planiranja i upravljanja prostorom dovede u red.
donesu zaključak – istakla je Zdravković. Uprava za zaštitu kulturnih dobara, kako je dodala, ima delegiranog po jednog člana u Savjetu za upravljanje područ-
jem Kotora i Radnoj grupi za reviziju Menadžment plana i u tom kontekstu su obaviješteni o intenziviranju procesa po pitanju njegove revizije. - Uprava je takođe inicirala or-
Država ostaje gluha na upozorenja, vlade se mijenjaju, ali gradnja je u kontinuitetu i sve veća. Prema izvještaju sa julskog zasijedanja 2025. Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a zaključeno je da Crna Gora nije ispunila preporuke, koje su ponavljane godinama, sa prijetnjom stavljanja Kotora na Listu svjetske baštine u opasnosti. Ishitrena reakcija ministra na upozorenje UNESCO-a je nevjerovatna i izazvala je lavinu nezadovoljstva stručne javnosti kao i svih dobronamjernih građana Kotora i cijele Crne Gore. Hamletovsku dilemu ,,Biti ili ne biti u UNESCO“ ministar postavlja pred javnost i kroz referendum o tom pitanju traži alibi od Kotorana za nečinjenja Vlade. Da li je ministar svjestan olako izgovorene riječi? Znači, svjesno i sitno-trgovački kalkuliše: ,,Je li nam više korist da budemo u UNESCO-u ili nam je veća korist da možemo da gradimo“. Dokle mislite da gradite? Da li do posljednjeg slobodnog m2 prelijepe nam obale? O kakvom razvoju Boke Kotorske govorite? Ako mislite na razvoj turizma, Kotor nema još usvojenu strategiju turizma. Zahvaljujući referencama koje nam je svijet priznao, Kotor i cijela Boka je postala prestižna turistička destinacija. Ali, do kada? Mnogo je pitanja na koja ne dajete stručne odgovore. Dobra je vijest da je predsjednik Vlade Milojko Spajić preuzeo ulogu predsjednika Nacionalne komisije za UNESCO i da je dao izjavu da UNESCO status Kotora neće biti doveden u pitanje. Da li da mu vjerujemo? Vidjećemo za šest mjeseci!
ganizovanje Nacionalne komisije za UNESCO, čiji novi sastav je na prethodnoj sjednici Vlade usvojen i nadamo se organizovanju sjednice odmah po završetku kolektivnih
odmora. Dakle u svim navedenim tijelima Uprava djeluje samo kao član/predstavnik – rekla je Zdravković. U međuvremenu, članovi Radne grupe za reviziju Menadžment plana područja Kotora, kako saznaje Pobjeda, raspodijelili su obaveze između sebe, a veliku nadu polažu u angažman stručnjaka iz Hrvatske. Kako je predsjednik opštine Vladimir Jokić već najavio na sjednici SO krajem jula, a Pobjedi potvrđeno iz Radne grupe, trenutno se pregovara sa hrvatskim stručnjacima koji su radili menadžment planove za područja koja imaju zaštitu UNESCO-a. Ukoliko oni prihvate posao u Crnoj Gori, u Radnoj grupi se nadaju da bi do februara naredne godine, rok koji je UNESCO ostavio za brojne reforme, mogli da završe Menadžment plan, obavezu koju lokalne i državne institucije i svi njihovi savjeti i radne grupe nijesu bili u stanju da završe već nekoliko godina.
IZA KULISA
Sjednice Savjeta za upravljanje područjem Kotora i Radne grupe za reviziju Menadžment plana, inače, održane su u istom danu, 23. jula, a Pobjeda saznaje da je direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Dobrila Vlahović, istovremeno članica ovih radnih tijela, relativizovala odluke UNESCO-a, tvrdeći kako to i nije tako strašno kao što izgleda. Posebno je apostrofirala da je, prema zaključcima Ministarstva, UNESCO donosio ocjene i odluke na osnovu informacija dobijenih od „trećih strana“, odnosno od pojedinaca iz Crne Gore koji su tajno izvještavali UNESCO o problemima u zaštićenom području. Oponirali su joj pojedini stručnjaci za baštinu, članovi Savjeta i Radne grupe, bilo je i žučnih rasprava i povišenih tonova, dok je Vladimir Jokić ponovo izvukao dobro poznati argument – ako se zaustave građevinski projekti u Boki Kotorskoj, građani Kotora i okolnih opština „ostaće bez nekoliko stotina miliona eura“. Istu mantru ponavljao je i prije dvije godine, kada je Pobjeda objavila detalje tadašnjeg UNESCO-ovog izvještaja, otvoreno se protiveći bilo kakvoj zabrani gradnje i svodeći problem na prihod opštinske kase. Razlika je što sada u gubitku više nije samo Kotor, već i cijela država, jer je UNESCO zaprijetio da će Kotor staviti na Listu svjetske baštine u opasnosti. Pa je, logično, red da država preuzme odgovornost –ili da, po starom receptu, i ovaj put pusti da sve ostane kako jeste. J. NIKITOVIĆ
Večeras nam je bilo zaista lijepo, a činjenica da su svi svirali perfektno samo je pojačala utisak i uživanje – kazao je Nikčević
PODGORICA - Spojem strastvenih balkanskih ritmova, mediteranske topline, orijentalnog šarma i klasične elegancije, gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević, uz pratnju multinacionalnog orkestra, u subotu veče je na Ljetnjoj sceni Starog grada u Baru priredio jedno od najuzbudljivijih muzičkih poglavlja 38. „Barskog ljetopisa“.
Program se temeljio na autorskim kompozicijama, a spoj balkanskih ritmova sa mediteranskim, orijentalnim, klasičnim i savremenim zvukom pokazao je svu širinu njihovog muzičkog puta. Započeo je Koncertom za dvije gitare i orkestar, a zatim su se nizale šarenolike muzičke slike – od „Vrsute“ i „Dunje“, „Balkana“ sa nepravilnim i neobičnim ritmovima, preko energičnog „Ritmika“, svečane „Slavlje“, te „Fantasia concertante for two guitars and orchestra – The Secret“, do emotivne „Fuzije“ inspirisane rock muzikom i simboličnog djela „Orijent“ koje na poseban način prati razvoj gitare kao instrumenta, povezujući Istok, Španiju i Crnu Goru. Za kraj su ostavljene snažne kompozicije „Super nova“, „Planina“ i „Allegro“. Raznolikost stilova je učinila da koncert bude dinamičan i uzbudljiv, a publika je izvođače nagradila sa dva bisa. Atmosfera je bila posebna i za izvođače i za publiku. - Mnogo volim da sviram sa ovim divnim, izuzetnim muzičarima. Večeras nam je bilo zaista lijepo, a činjenica da su svi svirali perfektno samo je pojačala utisak i uživanje. Istina, pripremili smo orkestar za veću scenu, ali mislim da ni ovdje nije bilo loše – iako je zvuk možda bio malo
jači nego što prostor nalaže. Publika je, pretpostavljam, bila zadovoljna, imali smo čak dva bisa. Mi smo uživali, a to je prvi preduslov da uživa i publika - kazao je Darko Nikčević. Muzički izraz dua gitara Nikčević/Bulatović teško je svrstati u jedan žanr. - To što sviramo je fuzija različitih muzičkih pravaca. Imamo čak jednu kompoziciju koja nosi taj naziv. Ne robujemo žanrovima – počeli smo kao duo gitara i uvijek nam je bio izazov da publici budemo zanimljivi samo sa dva instrumenta istih tonova. Zato se trudimo da svaka kompozicija bude potpuno drugačija od prethodne po karakteru, ritmu, melodiji i izrazu. Kasnije smo taj pristup obogatili saradnjom sa drugim muzičarima, čime smo dobili još više raznolikosti. Danas je teško zadržati pažnju publike, pa vjerujem da je ova promjenljivost ključna – rekao je Nikčević. On je naglasio da je više od tri decenije zajedničkog rada oblikovalo njihov prepoznatljivi stil.
- Srđan Bulatović i ja radimo zajedno već 34 godine. Počeli smo sa klasičnom muzikom, pa sa obradama raznih žanrova, uključujući i filmsku muziku, u vrijeme kada to nije bilo u trendu. Prije petnaestak godina odlučili smo da izvodimo isključivo našu muziku, pisanu najprije za dvije gitare, a kasnije i za šire postave. Neke od tih kompozicija su inspirisane crnogorskom tradicionalnom muzikom, a svaka od njih je inspirisana Crnom Gorom. Mi smo, dakle, Crnogorci koji svoju zemlju smatraju najljepšom na svijetu. Na svima nama je da je učinimo što je moguće boljom. Mi to pokušavamo kroz muziku – rekao je Nikčević. R. K.
Na olimpijskom bazenu ovoga ljeta 9,73 odsto više posjetilaca
Na zatvorenom bazenu od početka godine do 7. avgusta bilo je 30.416 posjetilaca, što je za 5,05 procenata manje nego u istom periodu prošle godine
Na otvorenom olimpijskom bazenu koji je počeo da radi 2. juna, u okviru Sportskog centra ,,Morača“, do 7. avgusta zabilježeno 19.337 posjetilaca, što je 9,73 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Kada je riječ o zatvorenom bazenu, od početka godine do 7 avgusta godine bilo je 30.416 posjetilaca, što je pad za 5,05 procenata u odnosu na prošlu godinu.
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Sportskih objekata d.o.o. Podgorica izjavili su da je otvoreni olimpijski bazen, koji radi u okviru „MTEL Dvorane Morača“, ove sezone počeo da radi 2. juna.
- Na otvorenom bazenu je tokom ove sezone do dana 7. avgusta 2025. godine zabilježeno 19.337 posjetilaca. U odnosu na isti period prošle godine, broj posjetilaca se povećao za 9,73 odsto. Iz godine u godinu bilježimo porast interesovanja posjetilaca na otvorenom olimpijskom bazenu – poručili su iz Sportskih objekata.
Tuzanin Evald Krnić nastavlja da niže uspjehe na regionalnim takmičenjima u skokovima u vodu. Na jubilarnim, desetim skokovima s vodopada u Jajcu, koji su održani proteklog vikenda, najbolji crnogorski skakač četvrti put u posljednjih pet godina (koliko se takmiči) našao se na pobjedničkom postolju. Prema bodovanju stručnog žirija Krniću je pripala bronzana medalja i treće mjesto sa popularne skakaonice u Jajcu sa koje je dva puta osvojio zlatnu, jednom srebrnu medalju, a jednom zauzeo četvrto mjesto. Prvo mjesto na ovogodišnjem takmičenju pripalo je Dinu Bajriću iz Sarajeva, dok je drugi bio Igor Arsenić iz Banjaluke.
Najbolji skakači iz regije takmičili su se u tradicionalnom skakačkom stilu – lasta, na ovoj
Kada je u pitanju održavanje reda, navode da na otvorenom bazenu nema većih problema.
- Sportski objekti su udvostručili broj lica koja obezbjeđuju otvoreni bazen i na taj način
omogućili da građani bezbjedno uživaju u vrelim podgoričkim danima – poručuju iz ovog gradskog preduzeća. Kada je riječ o zatvorenom bazenu, tu bilježe blagi pad
u odnosu na prošlu godinu. - Do 7. avgusta 2025. godine imali smo 30.416 posjetilaca, što je za 5,05 odsto manje nego prošle godine – zaključuju iz Sportskih objekata. Podsjećamo, osim usluga otvorenog olimpijskog bazena, građani i tokom ljeta mogu da koriste natkriveni vaterpolo bazen. Cijene ulaznica su nepromijenjene, a radno vrijeme otvorenog bazena je svakog dana od osam do 12 sati i od 14 do 19 časova. Dnevna ulaznica za odrasle kupače u prvoj smjeni (od osam do 12 sati) iznosi dva i po eura i tri eura u drugoj smjeni (od 14 do 19 časova), dok cjelodnevna ulaznica košta pet eura. Za dijete do pet godina uz pratnju roditelja ulaz je besplatan. I. M.
Tuzanin Evald Krnić nastavlja da niže uspjehe na regionalnim takmičenjima u skokovima u vodu
prestižnoj sportsko-turističkoj manifestaciji koja svake godine okuplja hiljade posjetilaca iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, ističući izuzetno prirodno i kulturno bogatstvo gradića u središnjoj Bosni. Podsjećamo, najbolji crnogorski skakač svih vremena prethodnog vikenda, treću godinu zaredom, osvojio je prvo mjesto tradicionalnih skokova ,,Bentbaša Cliff Diving“ u Sarajevu. Vikend
prije toga, takođe treći put, osvojio je takmičenje u Mostaru, a nedavno i u Podgorici sa Vezirovog mosta. Hrabri i talentovani Tuzanin sa skakaonice visoke 23 metra na Vezirovom mostu prvi put je skočio prije pet godina, kako bi se kvalifikovao za takmičenje sa čuvenog Mostarca. Od 2020. godine osvaja medalje na svim takmičenjima u regionu gdje god se pojavi. U proteklih pet godina našao se na podijumu
više od 35 puta, a trenutno najbolji regionalni skakač popularne laste prvi je Crnogorac u istoriji koji je osvojio zlato sa čuvenog Mostarca. I.M.
Pogrebne usluge d. o. o. Podgorica, u Usluga organizacije kremacije, koju Pogrebne usluge sprovode u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećem „Lisje“ iz Novog Sada, dostupna je svim građanima, uz uslov da porodica posjeduje grobno mjesto gdje će urna biti položena. Od momenta kada je uvedena u ponudu zabilježili su veći broj poziva i upita od građana koji su zainteresovani za ovaj vid ispraćaja. Međutim, do sada nije podnesen nijedan zahtjev za uslugu organizacije kremacije. Građani sa kojima smo razgovarali na ovu temu nijesu znali da Pogrebne usluge pružaju i ovu uslugu. Niko od njih nije zainteresovan za ovaj način sahranjivanja, već tradicionalan
Pogrebne usluge d.o.o. Podgorica od aprila ove godine pružaju uslugu organizacije kremacije. Građani, ukoliko to žele, mogu da biraju kremaciju umjesto tradicionalnog načina sahranjivanja.
Ova usluga, koju sprovode u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećem „Lisje“ iz Novog Sada, dostupna je svim građanima, uz uslov da porodica posjeduje grobno mjesto gdje će urna biti položena. Od momenta kada je uvedena u ponudu, u Pogrebnim uslugama zabilježili su veći broj
poziva i upita od građana koji su zainteresovani za ovaj vid ispraćaja. Međutim, do sada nije podnesen nijedan zahtjev za uslugu organizacije kremacije. Građani sa kojima smo razgovarali na ovu temu nijesu znali da Pogrebne usluge pružaju i ovu uslugu. Niko od njih nije zainteresovan za ovaj način sahranjivanja, već tradicionalan, dok većina nije poznavala nikoga kome je tijelo bližnjeg rođaka kremirano.
Cijena organizacije kremacije i prevoz pokojnika, kao i povratak urne je 1.316 eura, a u zavisnosti od odabira pogrebne opreme i urne ta cijena može biti i veća
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Pogrebnih usluga su izjavili da su uveli ovu uslugu od aprila ove godine. - Usluga kremacije dostupna je svim građanima, uz uslov da porodica posjeduje grobno mjesto gdje će urna biti položena. Od momenta kada je uvedena u ponudu, zabilježili smo veći broj poziva i upita od građana koji su zainteresovani za ovaj vid ispraćaja –kazali su iz Pogrebnih usluga, uz napomenu da u proteklom periodu nijesu dobili nijedan zahtjev za ovu vrstu usluge. Iz ovog gradskog preduzeća
Obilježen Međunarodni dan mladih kroz sportske
Sekretarijat za sport Glavnog grada, u saradnji sa Kancelarijom za mlade, obilježio je Međunarodni dan mladih organizovanjem sportskog događaja u okviru tradicionalne manifestacije ,,Školski sportski raspust“. Program ovog događaja, pun zanimljivih i uzbudljivih aktivnosti namijenjenih mladima, održan je prethodne sedmice na sportskim terenima ispred Sporskog centra ,,Morača“. Aktivnosti su uključivale aktivaciju, takmičenja u fudbalu i odbojci, igre spretnosti, kao i razne timske izazove. Voditelji programa, profesori fizičkog vaspitanja, pripremili su zanimljive igre koje su okupile veliki broj mladih učesnika, koji su, sa žarom i energijom, demonstrirali svoje vještine. Atmosfera je, kako prenose iz Sekretarijata za sport, bila ispunjena sportskim duhom, osmijesima i dobrim raspoloženjem: upravo onim sastojcima neophodnim za pravu promociju sportskih vrijednosti koji su suština ovakvih dešavanja.
objašnjavaju kako funkcioniše kompletna organizacija - od prijave preminulog do preuzimanja urne.
- Nakon što nastupi smrt, porodica preminulog ili ovlašćeno lice kontaktira sa Pogrebnim uslugama d.o.o. Podgorica kako bi pokrenuli proceduru organizacije kremacije. S obzirom na to da u Crnoj Gori trenutno ne postoji krematorijum, postupak se sprovodi u saradnji sa pravnim licem iz regiona koje vrši kremaciju, i to Javno komunalno preduzeće ,,Lisje“ Novi Sad, sa kojim je Društvo potpisalo ugovor o poslovnoj saradnji. Nakon dobijene dokumentacije od porodice, naše Društvo preuzima kompletnu logističku i organizacionu podršku, uključujući prikupljanje dokumentacije od Zdravstveno-sanitarne inspekcije i Ambasade Republike Srbije, komunikaciju sa JKP „Lisje“ Novi Sad, transport pokojnika do krematorijuma, kao i prevoz urne nazad porodici, a sve u cilju da se navedeni proces završi u što kraćem roku i na najdostojanstveniji način – objašnjavaju iz Pogrebnih usluga. U prodavnici pogrebne opreme ovog Društva, porodica preminulog ili ovlašćeno lice
mogu izabrati limeni ili drveni sanduk, pokrov, komplet pogrebnu garderobu, urnu iz kataloga fotografija JKP „Lisje“ Novi Sad, kao i ostala prateća pogrebna obilježja, ukoliko je potrebno. Cilj Društva je, ističu oni, da porodicama omoguće jednostavan, dostojanstven i siguran proces, uz maksimalnu podršku tokom cijelog trajanja organizacije.
Cijena usluge kremacije sastoji se iz više komponenti, koje se formiraju u zavisnosti od konkretnih potreba porodice i odabranih elemenata pogrebne opreme. - Cijena organizacije kremacije i prevoz pokojnika, kao i povratak urne je 1.316 eura, a u zavisnosti od odabira pogrebne opreme i urne ta cijena može biti i veća – navode iz Pogrebnih usluga.
Kapele na Novom groblju će otvoriti nakon priključenja na elektro mrežu
Iz Pogrebnih usluga d.o.o.
Podgorica izjavili su za Pobjedu da su radovi na Novom groblju na Ćemovskom polju u punom zamahu.
- Pored kapela, pristupnog trga, dvije zgrade u kojima će biti prodavnice, kancelarijski prostor, magacin, garaža za pogrebna vozila, javni toalet, zelenih površina i slično, radi se i na podizanju 300 metara ograde na prilazu groblju sa južne
strane, kao i 400 metara privremene ograde kojom ograđujemo groblje, a koja će se pomjerati sa širenjem groblja. Počinje i izgradnja parking prostora, koji će imati 230 parking mjesta, za potrebe građana, a na kome se predviđene i zelene površine – navode iz Pogrebnih usluga.
Trenutno se radi posljednja faza izgradnje grobne parcele devet, na kojoj su predviđene 264 grobnice, a
počinju i radovi na izgradnji grobne parcele 10, sa 224 grobna mjesta. - Takođe, izvode se radovi na priključivanju na trafo-stanicu, koju CEDIS radi na Ćemovskom polju. Kada trafo-stanica bude završena i Novo groblje će biti povezano, čime ćemo riješiti i problem snabdijevanja strujom. Pošto su kapele završene još 1. jula, ostaje da se sačeka priključenje na trafo-sta-
sportske aktivnosti u okviru manifestacije ,,Školski sportski raspust“
Za najuspješnije takmičare obezbijeđene su i nagrade –pametni satovi, power bank baterije i drugi prigodni pokloni, zahvaljujući podršci Kancelarije za mlade. - Ovo veče predstavljalo je jedan od centralnih događaja u okviru ,,Nedjelje mladih“, koja se na teritoriji glavnog grada realizuje od 4. do 12. avgusta, sa ciljem obilježavanja Međunarodnog dana mladih i promocije aktivnog i zdravog načina života – poručuju iz Sekretarijata za sport, koji zahvaljuje svim učesnicima i
manifestacije
partnerima koji su doprinijeli realizaciji ovog događaja i pozivaju djecu da učestvuju u aktivnostima u okviru ma-
nifestacije ,,Školski sportski raspust“, koja se realizuje do 31. avgusta na više lokacija širom glavnog grada. I. M.
Gradiće krematorijum u okviru druge faze proširenja Novog groblja
Iz Pogrebnih usluga d.o.o. Podgorica najavljuju da je izgradnja krematorijuma u planu u drugoj fazi proširenja Gradskog groblja na Ćemovskom polju.
- U toku je kontinuirano prikupljanje relevantnih informacija i podataka kako bi Društvo što spremnije ušlo u izradu projektne dokumentacije koja je neophodna za izgradnju ovog objekta – poručuju iz Pogrebnih usluga. U zemljama regiona krematorijumi postoje već decenijama. Prema prikupljenim informacijama, ističu iz Pogrebnih usluga, broj kremacija u nekim gradovima u regionu se povećava.
- Taj procenat se kreće 18-20 odsto od ukupno sahranjenih kada je u pitanju Novi Sad, dok 27 odsto od svih sahranjenih otpada na sahrane putem kremacije kada je u pitanju Beograd... Porast interesovanja za kremaciju može se pripisati kombinaciji više faktora – ličnih, ekonomskih, praktičnih - nedostatak prostornih kapaciteta, ekoloških, vjerskih - navode iz Pogrebnih usluga, uz napomenu da se za kremaciju više odlučuju katolici nego pravoslavci.
Građani sa kojima smo razgovarali na ovu temu nijesu znali da Pogrebne usluge pružaju i uslugu organizacije kremacije. Niko od njih nije zainteresovan za ovaj način sahranjivanja, već tradicionalan, dok većina nije poznavala nikoga kome je tijelo preminulog bližnjeg rođaka kremirano. - Nijesam znao da to postoji i kod nas. Ne znam nikoga kome je neko bližnji koji je preminuo kremiran. Mi imamo porodičnu grobnicu. Ja sam za tradicionalan način sahranjivanja - izjavio je za Pobjedu sugrađanin Rajko Jočić Slično mišljenje dijeli i Vesko Savović - Nijesam znao da Pogrebne usluge nude i tu uslugu. Ne znam nikoga ko je izrazio želju da bude kremiran. Sve koje znam imaju porodične grobnice i praktikuju tradicionalan način sahranjivanja. Ni ja nijesam razmišljao o tome. Čini mi se da ćemo i mi nastaviti u tradicionalnom duhu – kazao je Savović. Ni stariji sugrađanin Veljo Stanišić nije znao da se usluga kremacije nudi u Crnoj Gori.
nicu i da po tehničkom prijemu objekta počnemo korišćenje istih. Trenutno se radi na izradi elaborata koji nam je neophodan za dobijanje priključka na trafo-stanicu – poručuju iz Pogrebnih usluga.
Navode da je u pitanju izuzetno veliki projekat koji zahtijeva dosta vremena i komplikovanih zakonskih procedura (što ponekad usporava radove).
- Uz veliku podršku Glavnog grada i maksimalno angažovanje svih kapaciteta Pogrebnih usluga, do kraja sljedeće godine oče-
Sunčano, do 41 stepen
kujemo da rezultati rada budu zaokruženi, na način što ćemo imati pored objekata koji su završeni, i ogradu, saobraćajnice, rasvjetu i dosta zelenih površina, prostor koji će biti popunjen svim sadržajima, a sve u interesu i na korist našim sugrađanima – zaključuju iz Pogrebnih usluga, ističući požrtvovanost svih zaposlenih u Pogrebnim uslugama, koji pored redovnih poslova koje obavljaju rade i na realizaciji ovog veoma važnog i velikog projekta Novog groblja.
- Imam rođake u Beogradu koji su kremirani, tamo je to već duže vrijeme zastupljeno. To su drugačiji mentalitet i shvatanja. Smatram da je to sasvim normalno. Međutim, mi smo manja sredina. I ja sam više za tradicionalan način sahranjivanja, pridržavam se običaja starijih, da li je to ispravno ili nije ne znam. Vremena se mijenjaju, osjeća se uticaj zapadne kulture, vjerovatno će se i to odraziti na mlađe generacije – zaključio je Stanišić.
I.MITROVIĆ
Aktivnosti preduzeća Vodovod i kanalizacija
Radnici gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija d.o.o. Podgorica ugradili su nadzemni hidrant u Park-šumi Zlatica.
- Ova intervencija doprinosi boljoj dostupnosti vode za gašenje požara i jačanju sigurnosti ovog važnog zelenog prostora. Ugradnja hidranta predstavlja značajan korak u očuvanju prirode, posebno tokom ljetnjih mjeseci, kada su rizici od požara povećani – poručuju iz gradskog Vodovoda. I. M.
U glavnom gradu za danas je najavljeno sunčano i veoma toplo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, u drugom dijelu dana sjeverni u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha oko 28, najviša dnevna do 41 stepen. Novi hidrant na Zlatici
„Bring Her Back“: Još jedan ubjedljiv psihološki horor braće Filipou nakon hita „Talk to Me“
Nakon što je film „Talk to Me“ (2022) pokorio publiku, kritiku i kino-blagajne širom svijeta, zaljubljenici u stravu prozvali su braću Filipou novim kraljevima modernog horora. Iako pored Arija Astera i Roberta Egersa, pak, Dani i Majkl ipak prije djeluju kao prinčevi, fakat je da su debitanskim ostvarenjem zaista zaslužili pažnju i radoznalost filmofila.
Sa „Talk to Me“ pokazali su ne samo da odlično barataju jezikom specifičnog žanra, nego i da su u stanju da koristeći njegove konvencije otključaju vrlo urgentne i zahtjevne teme. Konkretno – priču o traumi i mentalnom zdravlju, u kojoj od svih užasa i visceralnosti ipak mnogo strašnije vibriraju duboka tuga i melanholija njihovih junaka.
Nastavak „Talk 2 Me“ potvrđen je nedugo nakon što su australijska braća, do tada najpoznatija po Jutjub kanalu „RackaRacka“, privukla pažnju sinefila. No, Dani i Majkl već tada izrazili su želju da se pozabave drugim žanrovima. Ipak, iako su obećali akciju u fazonu japanske video-igre „Street Fighter“, pa čak i romantičnu komediju (!), poslije hororističnog debija uslijedio je - još jedan horor.
Porodični košmar
Sada kada je „Bring Her Back“ konačno sletio na repertoar Sinepleksa, možemo reći da su braća Filipou samo potvrdila onaj status sa početka priče. Dani i Majkl možda nijesu kraljevi, ali zasigurno jesu prinčevi modernog horora.
Najbolje od svega ipak nije to što su obećavajući režiseri izdržali test „drugog filma“, nego što su otvorili prostor jednom izvanrednom i dobro poznatom licu da briljira u njihovom žanru – baš kao što je to Aster uradio za jednu i jedinu Toni Kolet u „Hereditary“ (2018). Dame i gospodo, pred vama je Sali Hokins – nova kraljica horora!
Kakve veze sa Hokins i glavnim junacima ima VHS snimak rituala jedne ruske sekte, koji otvara film? Saznaćemo to kasnije, nakon što upoznamo Endija (Bili Barat) i Pajper (Sora Vong). On ima 17 godina i očigledno u sebi nosi duboku anksioznost, a ona je malo mlađa i
Sali Hokins briljantno dočarava dubinu patnje, ali i manijakalnosti koja izvire iz neprocesuirane traume gubitka djeteta. Kroz Lauru, kanalisala je slatkoću po kojoj je pamtimo iz „Padingtona“ – i pretvorila ju je u nešto totalno poremećeno i uznemirujuće
osoba je sa oštećenjem vidavidi samo mutne siluete i svjetlost oko njih. Upoznajemo ih u trenutku najvećeg porodičnog košmara, nakon što ispod tuša pronađu mrtvog oca i socijalna služba ih, s obzirom na to da su živjeli samo s njim, dodijeli novoj starateljki. Njeno ime je Laura (Hokins), a njen široki osmijeh i predusretljivost ne mogu da prevare slutnju da s njom i njenim domom – nešto nije u redu. Prvi trag je upravo ta izvještačena radost sa kojom Laura dočekuje Endija i Pajper. Drugi je njen preparirani ljubimac u dnevnoj sobi koji diskretno poručuje da njegova vlasnica ima problema sa smrću i opraštanjem. Treći se, pak, nameće kao potvrda navedenog, nakon što u razgovoru saznaju da je izgubila dijete, da se njena kćerka udavila u bazenu u dvorištu doma, te da je takođe bila slabovida, kao i Pajper. Četvrti trag je, naravno, vizuelno najhororističniji. Tiče se Olivera (fenomenalni Džona Vren Filips), nijemog dječaka kojeg je navodno usvojila nakon što je prošao traumu i potpuno prestao da govori. Laura ga većinu vremena drži zaključanog, a iza zatvorenih vrata, kroz pažljivo dozirane momente koje dijele, otkrivamo do koje je mjere poremećen. I, dok smiruje njegovu glad masirajući mu čelo kružnim pokretima prsta i puštajući mu one VHS snimke sekte iz uvodnog dijela filma, kapiramo da Laura za njega ima neki uznemirujući
plan. Onaj koji, između ostalog, uključuje vraćanje njene kćerke iz mrtvih.
Pokretački motor
Trauma je snažan pokretački motor horora; koliko moćno mogu da budu obrađeni i u celofan strave uvijeni vidjeli smo u mnogim klasicima poput „Don’t Look Now“ (Nikolas Roug, 1973), ali i modernim obračunima na tu temu kao što su „Hereditary“, „The Babadook“ (Dženifer Kent, 2014) ili „Relic“ (Natali Erika Džejms, 2020). Depresija (ne samo postporođajna), strah od nasljeđivanja bolesti, gubitak djeteta, tuga, žaljenje – sve su to teme koje se, uz korišćenje hororističnih motiva, još jače tetoviraju u umove gledalaca.
Takav je slučaj i sa filmom braće Filipou, naročito zbog toga što se horor crpi iz užasavajućih događaja i postupaka koji su, zapravo, motivisani dubokom patnjom. I ljubavlju, ni manje ni više nego majčinskom –bezuslovnom, bezgraničnom, većom od života. Onom koja bi svoj život dala da sačuva dijete… I koja je, kao takva, prelijepa, postaje problem – jer je spremna da i život uzme. Bilo čiji, čitavog svijeta ako treba, samo da zaštiti svoje čedo.
U „Bring Her Back“, testiranje granice one dobro poznate tvrdnje da je majka u stanju da za dijete učini sve – izvorište je najvećeg užasa. Jer, nije Laura spremna da žrtvuje i ubije nekoga sebi ravnog ili jačeg od sebe, nego djecu koju bi treba-
lo da čuva i štiti. I to najranjiviju koju možete da zamislite… Tinejdžera koji krije da je bio zlostavljan, dječaka osnovnoškolskog uzrasta – i djevojčicu s invaliditetom.
Hokins briljantno dočarava dubinu kako majčinske patnje, tako i manijakalnosti koja izvire iz neprocesuirane traume gubitka djeteta. Kroz Lauru, kanalisala je onu slatkoću i lepršavost mjehurića po kojoj joj pamtimo uloge u „Happy-Go-Lucky“ (Majkl Li, 2008) ili medenoj franšizi „Paddington“ – i pretvorila ih je u nešto poremećeno i totalno uznemirujuće. Ispod fasade od najšireg osmijeha, Hokins je sakrila gaslajterku, zlobnicu, sociopatu, osobu koja je spremna da smrzne i sami pakao ako je to potrebno da bi ostvarila željeni naum.
Simbolika vode
Hokins je ostvarila performans koji i te kako zaslužuje nominaciju za Oskara (a neće je gledati, jer svi znamo da članovi Američke akademije gledaju horor kao jeftinu robu) i koji su, da stvar postane još bolja, na istom nivou ispratili i mnogo mlađi i neiskusniji članovi glumačke ekipe. Braća Filipou odlično su usmjerila Barata i Vong, koja zaista ima oštećenje vida i pritom se prvi put pojavljuje na filmu. No, najbolji posao uradili su sa Džonom Vrenom Filipsom, čiji je Oliver ispao mnogo strašniji nego tipična zaposjednuta djeca koja obično gledamo u hororima. Svi klinci dali su
sve od sebe da vas ponajviše preplaše ranjivošću svojih likova, pa tek onda visceralnim forama koje pršte na ekranu. Braća Filipou i kroz režijske postupke i kroz skript, koji je Dani pisao sa „Talk to Me“ koscenaristom Bilom Hincmanom , pametno koriste ranjivost protagonista, pretvarajući je u jak adut filma. Pajperina slabovidost, recimo, iskorišćena je u pogonsko gorivo pasivno-agresivne igre mačke i miša u koju predatorka Laura uvlači duboko traumatizovanog Bilija, ne bi li ga odstranila i spriječila da pomogne sestri.
I simbolika vode odlično je „izbunarena“ iz skripta, te pretočena u jedan od najključnijih sastojaka u atomsferičnoj, proganjajućoj fotografiji Arona Mekliskog. Svaki kadar kao da vas podsjeća na dubinu ambisa u kojem su zaglavljeni glavni junaci. I da u engleskom jeziku (pa ni u našem) ne postoji riječ kojom se može opisati roditelj koji je dijete izgubio. Toliko je strašna ta bol da se ne može ni imenovati.
bez katarze
Gaslajting prve klase – to je „Bring Her Back“ onda kada je najbolji. No, fakat je da ima
i slabijih momenata, te da mu fali emocionalna jačina koja tematski slične horore i čini velikim. Najveći problem tu nijesu logičke rupe (sile nema, recimo, da bi neko na Laurinom mjestu mogao tek tako da „zaboravi“ i da sve vrijeme ne pazi što radi demonsko dijete), niti ciljano neobjašnjene stvari, poput porijekla one famozne VHS kasete. Iako je fakat da se i bez tih snimaka moglo, nekad je legitimno ostaviti gledaoce u „neznanju“ i time pojačati jezu. Mnogo veći problem filma o nečemu tako strašnom kao što je to majčinska ljubav koja se otima kontroli i postaje strašnija od demona - jeste to što gledaoce čak ni bravurozna Hokins neće smjestiti u Laurine cipele. Publika je hoće razumjeti i s njom saosjetiti, ali vjerovatno neće moći da zamisli da bi isto to mogla da uradi, da je u njenoj koži. Za tu vrstu jeze, pak, potrebni su baš kraljevi horora, režiseri spremni da pređu granicu „pristojnog“ i iznezdrave vas od emocija za koje nijeste bili ni svjesni da ih možete osjetiti. Lars fon Trir ili Roman Polanski , nebitno, ali to je taj profil o kojem govorimo. Braća Filipou mnogo su manje mračna, duboka i, što da ne, i mizantropski orijentisana.
„Grejpfrut“ je sigurna riječ koju Bili i Pajper koriste kada zahtijevaju kompletnu iskrenost jedno od drugog. Da je braća Filipou izgovore pred publikom, tražeći golu istinu o sopstvenom filmu, odgovor bi mogao da glasi ovako: „I ovaj vam je film sjajan, vješto skockan i duboko uznemirujući. Ipak, mogao je da bude mnogo bolniji i dublji. Mogao je da nam donese katarzu.“
Serija „The Assassin“: Amazonov štosni odgovor na Itana Hanta i Džejmsa Bonda
Mnogo je plaćenih ubica prošetalo velikim i malim ekranima. Neki su osvojili srca gledalaca kao antiheroji, neki kao tipične akcione junačine, a većina se, ma koliko profesionalno izgledala, spotakla o najljudskiju stvar - emociju. Odličan primjer je Rivsov Džon Vik, koji bira put osvete nakon što mu ubiju štene pokojne supruge, pa i Fasbenderov pedantni neimenovani ubica u Finčerovom filmu „Killer“ koji stupa u akciju nakon što mu napadnu voljenu, ali i naslovni junak mini-serije „The Day of the Jackal“ s Edijem Redmejnom, kojem jedina slaba tačka biva porodica… Sada je došlo vrijeme da se svijet ubica malo odmakne od tih i takvih likova, poput hladnih muškarca ili junakinja sa nadljudskim sposobnostima - i da dobije novu heroinu.
Pištolj i menoPauza U Amazonovoj šestodjelnoj krimi-poslastici „The Assassin“ H arija i Džeka Vilijamsa, poznatih po ubjedljivoj seriji „The Tourist“, glavnu ulogu ima žena srednjih godina, umorna od posla, iscrpljena hormonima, sjećanjima i kompromisima, koja samo želi da ostatak života provede u miru.
Njeno ime je Džuli Grin (Kili Hoz) i ona je ubica u penziji. Sve što želi jeste da se uklopi u društvo i da nimalo ne odskače dok otpočinje novo poglavlje života u Grčkoj. Taj plan ruši joj dolazak sina Edvarda (Fredi Hajmor), kojeg odavno nije vidjela, a s njim i neočekivani poziv bivšeg nadređenog, koji joj nudi sočan ugovor za ubistvo mlade žene na obližnjoj jahti.
Miks ozbiljnosti i akcije prožet je nizom humorističkih doskočica zbog kojih serija često djeluje prilično neozbiljno. No, to ne da nije loše, nego bi bez te vrste opuštenosti u sopstvenoj koži - priča zasigurno izgubila dobar dio draži
Ponuda joj od starta ne zvuči kako bi trebalo, pa Džuli ubrzo i otkriva da ju je kontaktirala varalica ne bi li je vratila s tarim navikama. Iako odbija posao, povratak na „fabrička“ je neminovan nakon što je na seoskom vjenčanju narednog dana, na kojem su Edvard i ona gosti, napadnu naoružani ljudi. I ubiju sve zvanice osim njih dvoje i lokalnog mesara Luku (Džerald Kid).
Stvar dodatno komplikuju Edvardova vjerenica Kajla ( Šalom Brun-Frenklin ) i njen brat Ezra (Devon Terel) koji su na jahti, a čiji je otac Aron Kros (Alan Dejl), vrlo sumnjivi rudarski milijarder. Uz njih se u radnju uključuju i IT stručnjak Džasper (Dejvid Dencik) i neobična Mari (Džina Geršon), koja se snalazi dobro sa umjetničkim priborom. Preokreti potom
stižu sa svih strana i prilično su iznenađujući, a svi zajedno upleteni su u vrlo haotičnu igru punu akcije, humora i prelijepih lokacija. Mnogo toga nema smisla u „The Assassin“, ali to je ne čini manje zabavnom. Serija nerijetko pada u običnu ludost, kako sa radnjom, tako i sa likovima, ali to nikako ne odbija od nje, naprotiv. Glavna junakinja u srednjim godinama, recimo, u akcionim scenama ima sposobnost dostojnu superheroja, redovno savladava mišićave muškarce bez imalo truda (da bi nakon toga pogledala u test za trudnoću), pa i tečno govori desetak stranih jezika, uključujući i albanski.
Sudar Svjetova
Džuli je bačena u muški svijet, u kojem mora da pobijedi, a pritom nije moralno dobra osoba, kao što su neki od
najboljih likova u ovom žanru, zbog čega je za nju mnogo teže navijati. Sa druge strane, kako se klupko odmotava i polako otkriva pozadina priče, ova žestoka, složena i dominantna osoba polako zadobija naklonost gledalaca. Glavna junakinja odlično radi svoj posao i to odlično zna, ali kada joj se sin pojavi na vratima, tada gubi samopouzdanje. Tu promjenu i specifičnu vrstu nesigurnosti odlično iznosi Kili Hoz, glumica koju ranije nijesmo imali prilike da gledamo u ovakvim ulogama.
Nasuprot Džuli stoji Edvard u ne tako impresivnoj, pa čak i pomalo iritantnoj izvedbi Fredija Hajmora. Sin naše glavne junakinje je novinar, uvjeren da se sve može riješiti razgo-
vorom, dok je njegova majka direktna, nepotpuna i nasilna kada je potrebno, a često i kada nije. Njihov odnos je stalni sudar dva svijeta, dvije generacije, dva načina suočavanja sa stvarnošću, a njihovi verbalni sparinzi fino su napisani i zabavni za gledanje. Usput, ako postoji neko ko se u seriji može nazvati „šlagom na vrhu torte“, to je Džina Geršon koja uplovljava u svijet majke i sina sa „holivudskom galijom“, kao enigmatična negativka koja obožava anime. Još mnogo likova gravitira oko glavnog dvojca, obogaćujući njihov svemir, ali često na štetu jasnoće. Između tajanstvenog milijardera, brata idiota, kolega sa posla - galerija je ogromna, ali uglavnom škodi
priči. Neki likovi uvedeni su više kako bi generisali priču nego da bi joj pružili dubinu. Njihova funkcija ponekad je isključivo mehanička, te služi samo da bi se malo rasplamsala napetost ili da bi se sceni dodao prstohvat humora ili misterije. To funkcioniše u tom trenutku, dok kadar ne ispari, ali sveobuhvatno i ne baš.
Brzo Putovanje
Priča vodi nevjerovatnom brzinom od jedne do druge tačke radnje i lokacije, izmjenjujući fino koreografisane akcione scene na pomalo užurban način. Međutim, iza uzbudljive potjere za istinom i pravdom, u srži serije krije se napeti odnos majke i sina koji se, dok epizode odmiču, sve više raskravljuje. No, iako ga postavljaju zanimljivo, autori ipak ne uspijevaju da odole da ubace i nepotrebnu, dobro izlizanu floskulu o tajanstvenom, davno izgubljenom ocu. Miks ozbiljnosti i akcije u „The Assassin“ prožet je nizom humorističkih doskočica zbog kojih serija često djeluje prilično neozbiljno. No, to ne da nije loše, nego bi bez te vrste opuštenosti u sopstvenoj koži - priča zasigurno izgubila dobar dio draži. U svakom slučaju, ne bi je trebalo shvatiti preozbiljno, niti očekivati da sve u njoj bude urađeno u okvirima zakona nauke. Gledajući „The Assassin“, moramo da prihvatimo pravila igre koja nudi, a koja smo ranije viđali kod Džejmsa Bonda ili Itana Hanta. Ako to učinimo, pružiće nam mnogo zabave, s tim da valja naglasiti kako prva polovina posjeduje više energije i živosti, te da priča polako gubi zamah dok se približava kraju. U svakom slučaju, draž koja se tiče vizuelnog spektakla i šaranja zapanjujućim lokacijama ne jenjava od početka do kraja. I fakat je da autori serije odlično koriste to što radnja šeta kroz niz različitih zemalja i mjesta. „The Assassin“ nije jedna od onih akcija čiji su kreatori imali namjeru da unesu revoluciju u žanr, niti da prenesu neku duboku poruku o ljudskim emocijama i stanjima. Ono što su nam ponudili jeste kratka, brza i vizuelno upečatljiva serija, koju nose simpatična glavna glumica i pomalo antipatičan glavni glumac. Kada na sve to dodate i pregršt humora, nije tako teško prihvatiti i nelogičnosti kojima je prožeta - i istinski uživati u vožnji.
KALENDAR: Beti Bup, vječito mlada zvijezda animacije, slavi 95. rođendan
Piše: stojan stamenić
Nekada davno, dok se svijet mrvio između najgore od svih ekonomskih kriza i početka najvećeg od svih ratova, Beti Bup bila je u burnom i kratkom braku sa Popajem. Ili - bile su to Oliva i Beti Bup u isti mah. U stvarnom svijetu. Zvuči logično?
L ogično zvuči ovo: nekada davno, Beti Bup - na optuženičkoj klupi. Pravoj, opet - u stvarnom svijetu.
Između ostalog, u gomili tužilačkih papira kalifornijskog suda te 1934. pisalo je ovako: „Kombinacija je izgleda koji je djetinjast i sofisticiran u isti mah. Uokvirena nekom specifično brižnom frizurom. Sa veoma malenim tijelom, čija je glavna karakteristika - najsamouvjerenije malo poprsje koje možete da zamislite“.
VrtoglaV i brak
Nekada davno, Beti Bup iz animiranog svijeta našla se na optužnicama svijeta naše stvarnosti - samo zato jer je bila seksi. Od prvog pojavljivanja na plesnom podijumu noćnog kluba jedne animacije, prije knap 95 godina, do totalnog i dugog zalaska njene popularnosti - prošlo je samo devet godina. Trajala je do pred zoru onog strašnog rata. U međuvremenu, stigli su da je zakopčaju i do vrata i preko usta; lišili su je sjaja i bilo čega maznog, provokativnog, rasplesanog, slobodnog… Jer, to je tako tražila stvarna Amerika.
Da se vratimo časkom i Popaju. Mardži Hajns bila je glumica koja joj je glas pozajmila. I toliko je bila dobra u tome, da je dobila ponudu da, mnogo kasnije, učini isto i za Olivu u mnogo popularnijem „Popaju“ („Popeye the Sailor“). Bila je i Beti i Oliva, istovremeno. Pa je u animatorskom studiju Maksa Flajšera bljesnula strast. Mardži je uletjela u kovitlac lude veze sa Vinfildom Merserom, istim onim koji je podario glas Popaju. Vjenčali su se 1939, razveli 1950. godine. Za tih deceniju i kusur bili
Prva animirana junakinja koja je seksualizovana, prva u miniću, prva na visokim potpeticama i sa istaknutim grudima… Beti je iznad svega čuvala nevinu i maznu radost djevojke za koju nikad ništa ne može poći po zlu
su - najslavniji par animacije. I brak im je bio tako vrtoglav i lud, da je postao jedna od glavnih meta žute štampe. Taman onako, kako bismo to od Beti i Popaja očekivali. Vesele flaperke
Od pudlice do seks simbola. Kada se Beti prvi put, 9. avgusta 1930. pojavila u crtaću „Dizzy Dishes“ – izgledala je skoro kao ružnjikava klupska plesačica. Nešto kao čovjekolika francuska pudla, sa kučećim nosem i ušima, pred očima njenog dečka Bimba… a ni
on nije bio onakav kakvog ga pamtimo iz kasnijih Flajšnerovih „Talkartoon“ animacija. Već godinu kasnije, onaj pseći zamijenio je ljudski nosić, skoro poput dugmeta; a umjesto ušiju nabacila je velike alke… I eto je, đevojče Beti, već onakva kakvu je prepoznajemo.
E sad, kakva je to era bila, za crtaće iz vremena najljuće Velike depresije: eto je u jednoj sceni u krevetu s istim onim Bimbom, sa sve golom nogicom sa koje sijeva halter… I već kontate zbog čega
je jedna takva junakinja kratkih animacija postala meta svakakvih kalifornijskih cenzora i sudova?
Nego, zbog čega je morala biti baš takva? Pa zbog toga što je jednostavno predstavljala sve mlade „flaperke“, Amerikanke iz ere džeza. Sve one, koje su dvadesetih besramno skraćivale i kosu i suknje, pile javno, vozile bijesno i rušile društvene norme sa savršenom radošću.
Onda je došla Velika depresija, stilovi su se polako mijenjali, a „flaperke“ za čovjeka sa početka tridesetih ostale prosto i prije svega (i prije priče o seksepilu) - kao sjećanje na jednu bezbrižniju i veseliju eru. E, takvu Beti, takav arhetip moderne cure bilo je lako zavoljeti. Zbog toga joj i nije bilo teško da postane megapopularna junakinja crtaća.
t užbe i cenzori
Ko je uopšte poslužio kao inspiracija za Beti Bup? Najočiglednija asocijacija je Klara Bau, Njujorčanka koja je postala superstarka nijemog filma, pa krajem dvadesetih bila i jedna od rijetkih koji su uspjeli da „premoste“ prelaz na zvučni… Pogledate nekoliko fotki - i sve vam bude jasno. Klara je Beti. I mali kontekst vremena: u periodu najveće popularnosti u Sjedinjenim Državama bila je bitnija nego i sama Greta Gar-
bo. Jednostavno, bila je seks simbol; godine 1929. primala je i do 45.000 pisama mjesečno (!)… Nešto kao Sidni Svini svoje ere.
Ipak, Flajšner je insistirao da njegova Beti, suštinski, nije Klara - nego prije svega pjevačica Helen Kejn. Pa mu se ta priča vratila kao bumerang; Kejnova ga je ekspresno tužila za „povredu autorskog identiteta“, prije svega za Betino čuveno „boop-oop-a-doop“ po kom je Helen mnogo ranije bila poznata na koncertima… Muzička zvijezda od animatora, srećom, nije uspjela da naplati ni cent. Onda su Beti na vrata pokucale mnogo opasnije cenzorske njuške: famozni Hejsov biro i Nacionalna liga pristojnosti sa striktnim sprovođenjem „Produkcijskog koda“. Ne pretjerano opširan dokument od 1934. koristili su kao izgovor za zabranjivanje svega i svačega. U suštini, bilo je to uputstvo za sve produkcijske studije, kako da se ponašaju i kako da pripovijedaju svoje vizuelne priče - da bi izbjegli eventualne tužbe. Prvim članom, recimo, bilo je strogo zabranjeno bilo kakvo bogohuljenje ili psovke na račun Boga i vjere, a drugim - bilo kakva lascivnost, nagost ili aluzija na golotinju, čak i kao silueta. Pa priče o ilegalnoj trgovini drogama, perverzijama, brakovima između pripad-
nika različitih rasa (!), veneričnim bolestima (!), pa čak i scene porođaja (!), ismijavanje sveštenika, ciljano ruganje bilo kojoj naciji… Sa sve potpisom Vila Hejsa, predsjednika Producenata i distributera filma Amerike (MPPDA), i tako do kraja pedesetih - za cijeli Holivud. Tako je tog ljeta 1934, ekspresno, Beti i dobila novo ruho. Nije se samo radilo o haljinama koje su se preko noći spustile ispod koljena; ili o tome što se svaka naznaka sasvim nevine i naivne seksualnosti, poput onog malog poprsja, polako gubila. Jednostavno: Beti je preko noći prestala da u crtaćima posjećuje noćne klubove, da se druži sa klovnovima ili junacima-životinjama… O vezi s onim Bimbom više nije bilo ni govora. z akon srca Što je od stare Beti, na koncu, ostalo? Iskričava radost i karakter; prelijepi glas koji sluti na bezbrižnija vremena. Dobila je i štene Padžija, neki ozbiljan kancelarijski posao, dom, putovanja… Sredinom tridesetih, Beti se, jednostavno, po mjerilima tadašnje Amerike - uozbiljila. Ali, na tome nijesu stali: već 1938. postala je i „realno ljudskija“, sa manjom glavom i konvencionalnijim proporcijama (u jednoj od epizoda tada čak batinama disciplinuje jedno majmunče!)… I tako je, prosto, postala dosadna. Kraj, pred rat 1939, bio je realno tužan: epizoda „Rhythm on the Reservation“ bila je (realno, i po mjerilima ovog i svakog vremena) rasistička prema američkim domorocima. Studio je na kraju „natjerao“ svoju junakinju da u jednom od crtaća sama predstavi sopstvenu nasljednicu, plavokosu Sali Sving… I da se tada pojavi svega u nekoliko kadrova i frejmovačisto da bi se ispunile odredbe studijskog ugovora o broju crtaća s njom. Naravno da je bilo potrebno da se dogode šezdesete da bi Beti ponovo dočekala zamah i svojih pet minuta; skoro kao animirana ikona kontrakulture, oslobođenja… Ali i emancipacije. Ista ona koja je tridesetih u svakom od tih crtaća imala mnogo više zlatnog srca nego razuma i trezvenosti… I koja je i iz roditeljskog doma bježala u neku pećinu tog dečka Bimba, jer je uvijek i prije svega pratila srce. Pa je ta animirana junakinja, prva seksualizovana, prva u miniću, prva na visokim potpeticama i sa istaknutim grudima - ostala mnogo slavnija od zaboravljene Sali Sving. Jer je Beti, vrlo jednostavno, iznad svega čuvala onu nevinu i maznu radost djevojke za koju nikad ništa ne može poći po zlu. Nakon 95 godina i svih cenzura, sudova, decenija zaboravljenosti, loših i skandaloznih scenarija - Beti Bup je pred nama vječito mlada. I ništa joj od njenih nježnih godina nijesmo uspjeli oduzeti. •
Deset AI platformi koje bi valjalo da isprobate Alati za novu
Redakcija zabave testirala je svaki od ovih digitalnih servisa i donosi listu onih koji su se pokazali kao najpraktičniji
PODGORICA - Ono što je nekada pripadalo domenu mašte, danas je svakodnevica. Vještačka inteligencija (AI), nekada tek tema iz naučno-fantastičnih romana, tiho i temeljno oblikuje našu stvarnost, mijenjajući način na koji mislimo, stvaramo i komuniciramo.
AI, svjedoci smo pogotovo u posljednje vrijeme, nudi brojne alate, počev od platformi koje rješavaju najsloženije zadatke, preko onih koje stvaraju umjetnička djela, pa sve do servisa koji komponuju muziku ili montiraju video-sadržaje.
Među najzanimljivijima i, ujedno, najkorišćenijima svakako je ChatGPT, moćni asistent sposoban da odgovori na pitanja, razriješi nedoumice i pruži rješenja iz gotovo svake oblasti. S druge strane, RecCloud pretvara izgovorenu riječ u precizan pisani zapis, a MidJourney oživljava maštovite opise
pretvarajući ih u upečatljiva umjetnička djela. Oni koji rade s programskim kodom - sve mogu obaviti na Replitu, bez komplikovanih instalacija, direktno u pregledaču. Za produkciju video-materijala tu je Synthesia, koja uz pomoć vještačke inteligencije stvara profesionalne snimke, dok Soundraw, u svega nekoliko sekundi, komponuje muziku prilagođenu željenom stilu i raspoloženju. Ako, pak, želite od teksta napraviti kratke video-klipove spremne za društvene mreže, idealan izbor je Fliki
Ljubitelji vizuelnog identiteta mogu kreirati originalne avatare i ilustracije putem Starryja, a za izradu kvalitetnih prezentacija tu je SlidesAI, koji sam oblikuje sadržaj i dizajn prema unesenim informacijama. Kada je riječ o fotografijama, PicWish nudi brzo i jednostavno uređivanje uz rezultate koji izgledaju profesionalno. Redakcija zabave
Solidarisali se sa kolegama iz Goblina kojima je otkazan nastup zbog kritike režima Vučića i društveno-političkih prilika u Srbiji
S.A.R.S. neće nastupiti na ovogodišnjoj
stop mijEšanju politikE u kulturu: S.A.R.S.
ZAJEČAR – Grupa S.A.R.S. neće nastupiti na ovogodišnjoj zaječarskoj „Gitarijadi“. Kako su saopštili iz benda, razlog je odluka organizatora ove manifestacije da otkažu koncert pank-rok sastava Goblini - Dragi fanovi S.A.R.S.-a i ljubitelji zaječarske „Gitarijade“, nakon što smo saznali da je bendu Goblini otkazan nastup, odlučili smo da otkažemo naše učešće na istom! Stop miješanju politike u kulturu –objavljeno je na zvaničnoj Fejsbuk stranici grupe S.A.R.S. Podsjetimo, nastup Goblina na 58. zaječarskoj „Gitarijadi“ je otkazan, a „rampa“ na koncert kultnom muzičkom sastavu iz Šapca dolazi u trenutku kada njegov frontmen Bran-
Maja Marković, nekadašnja pjevačica grupe Luna, nakon više od decenije nastupila pred domaćom publikom na Regionalnom muzičkom festivalu „Biser Jadrana“, koji je 18. i 19. juna održan u Tivtu
TIVAT - Nekadašnja pjevačica grupe Luna i jedan od najljepših pop glasova regiona Maja Marković već duže od deceniju nije prisutna na muzičkoj sceni.
Svoju karijeru, nakon što je 2006. i zvanično prekinula saradnju sa pomenutim muzičkim sastavom, nastavila je pjevajući na kruzerima koji plove širom svijeta.
EMOCIJE
Marković se, poslije toliko vremena, pojavila kao specijalna gošća u revijalnom programu Regionalnog muzičkog festivala „Biser Jadrana“, koji je 18. i 19. jula održan u Tivtu, i tako iznenadila svoju mnogobrojnu publiku kako u Crnoj Gori, tako i širom eks-Ju prostora.
- Nakon mnogo godina, gotovo jedne decenije, prvi put sam ponovo nastupila na domaćoj sceni. Očekivala sam pozitivan odziv, ali emocije i podrška koje sam doživjela prevazišle su sva moja očekivanja - izjavila je Marković. Naglasila je i da ju je ta ljubav koju je osjetila u Tivtu od kolega i publike, ali i na društvenim mrežama kroz brojne poruke i komentare koje je dobila tih nekoliko dana ostavila bez teksta.
- Zahvalna sam svima koji su bili uz mene, fizički ili virtuelno. Iskreno, razmišljam o tome kako bih ljubav koju dobijam mogla da uzvratim novom, dobrom muzikom, svakako, nekada u budućnosti - kazala je ona.
Marković je bila članica žirija na Regionalnoj večeri drugog RMF „Biser Jadrana“, koji je okupio veliki broj poznatih imena, među kojima Dada Topića, Jellenu, Ivanu Ćosić, Fazlu, Makadam, Andrijanu Božović...
EmocijE i podrška kolEga i publikE prEvazišlE njEna očEkivanja: Maja Marković
Marković je bila članica žirija na Regionalnoj večeri drugog RMF „Biser Jadrana“, koji je okupio veliki broj poznatih imena, među kojima Dada Topića, Jellenu, Iva-
nu Ćosić, Fazlu, Makadam, Andrijanu Božović - Posebnu zahvalnost dugujem Zvonimiru Nedeljkoviću, PR-u festivala „Biser Jadrana“, mom dragom
Nakon mnogo godina, gotovo jedne decenije, prvi put sam ponovo nastupila na domaćoj sceni. Očekivala sam pozitivan odziv, ali emocije i podrška koje sam doživjela prevazišle su sva moja očekivanjaizjavila je Marković
Lozničaninu koji me je pozvao da budem dio ove priče i koji je ključna osoba zbog koje sam ove godine uopšte i učestvovala. Zahvaljujem i direktoru festivala Bojanu Deliću, na toplom pozivu i sjajnoj organizaciji. Bilo je pravo zadovoljstvo sarađivati s njima, a nadam se da nas i u budućnosti čekaju novi zajednički projekti - istakla je pjevačica.
POVRATAK NA SCENU
Ona nije mogla obećati da li će se i kada desiti njen oficijelni povratak na muzičku scenu. Navela je samo da će to biti kada osjeti da je došao pravi trenutak.
ko Goluboić Golub, zajedno sa ostatkom ekipe iz grupe, otvoreno kritikuje društvene prilike u Srbiji i tamošnji režim Aleksandra Vučića Iz benda su, u objavi na društvenim mrežama ovim povodom, naveli da razlog otkazivanja nastupa na zaječarskoj „Gitarijadi“ nije teško pogoditi.
- Otkazali su nam i Zaječar. Mislimo da znate zašto. Idemo do kraja! Ima nas – poručili su Goblini u objavi na društvenim mrežama. Njima je ovo druga otkazana svirka. Prethodno se to dogodilo kada su organizatori manifestacije „Dani piva“ otkazali nastup Goblina, zakazan za 8. avgust, uz obrazloženje da ne žele izvođače sa „političkim konotacijama“. R. Z.
i priznanja
Na festivalu „Biser Jadrana“ nastupila su ukupno 42 izvođača. Od toga, njih 25 je iz Crne Gore, a ostalih 17 iz regiona.
Tokom dva takmičarska dana dodijeljene su nagrade izvođačima i autorima čije su pjesme obilježile ovogodišnje izdanje manifestacije.
Prvo festivalsko veče donijelo je trijumf Andrijani Božović, koja je za pjesmu „Dobro je“ osvojila priznanje „Zlatni biser“. „Srebrni biser“ pripao je grupi Makadam za numeru „Tajno, tajnije“, dok je Majda Božović, sa bala-
dom „Nemam razloga za to“, ovjenčana „Bronzanim biserom“.
U kategoriji debitanta nagrađena je Isidora Nikolić za pjesmu „Za ljubav bez bola“. Luka Leković je briljirao interpretacijom pjesme „Ako ti ne vrijedim“, a autorske nagrade pripale su Luki Radoviću za kompoziciju „Anđeli“, Ljubu Jovoviću za tekst „Tajno tajnije“ i Dejanu Božoviću za aranžman pjesme „S lijeve strane postelje“. Drugog dana „Zlatni biser“ odnijela je interpretacija Dada Topića i Ane Petan dueta „Nebo“. „Srebrni
biser“ pripao je i Andrijani Božović za emotivnu izvedbu pjesme „Dobro je“, dok je Makadam uzeo i „Bronzani biser“ za „Tajno tajnije“. Nagrada za debitanta uručena je Dinu Suljiću za pjesmu „Ti se ljubiš dvaput bolje“, a Majda Božović odnijela je i priznanje za najbolju interpretaciju. Slavko Milovanović je dobio priznanje za najbolju kompoziciju („Ljudi, ljudi“), Alka Vujica je nagrađena za tekst pjesme „Živa ljubav“, a priznanje za aranžman dodijeljeno je Darku Dimitrovu i Robertu Bilbilovu za numeru „Odlazim“.
- Znam samo da će se to dogoditi ako i kada ja osjetim da je pravi trenutak. Do tada, svima koji me i dalje vole i pamte šaljem svoje srce - zaključila je Marković u prvoj zvaničnoj izjavi za medije poslije dugogodišnje pauze.
PR menadžer RMF „Biser Jadrana“ Zvonimir Nedeljković, u razgovoru za Pobjedu koji je objavljen u našem listu prošle sedmice, naglasio je da je pojavljivanje Maje Marković na bini u Tivtu bila prava ekskluziva.
- Nekadašnja pjevačica grupe Luna, koja važi za jedan od najkvalitetnijih vokala u regionu, publici je darovala izvedbu dva svoja hita „Naša ljubav“ i „Ja mogu sve“. Publika je sa oduševljenjem i ovacijama dočekala poznatu pjevačicu u revijalnom dijelu programa – rekao nam je Nedeljković.
Milovan MARKOVIĆ
Drugi kontrolni meč „crvenih“ tokom pripremnog perioda
PODGORICA - Košarkaška reprezentacija Crne Gore upisala je prvu pobjedu u sklopu priprema za predstojeće Evropsko prvenstvo – izabranici Boška Radovića su u sarajevskoj „Skenderiji“, pred oko 5.000 gledalaca, savladali Bosnu i Hercegovinu 102:90.
Domaćin je imao pola koša prednosti nakon prve četvrtine (22:21), u kojoj je vodio i pet razlike (13:8), ali je Crna Gora bila bolja u drugoj dionici (29:24), pa je na polovini meča imala vođstvo od dva posjeda (50:46). U
ovoj četvrtini je Crna Gora vodila i 10 razlike, nakon poena Đorđija Jovanovića (36:26), ali je u 18. minutu domaćin prišao na 44:42. Iako je naša reprezentacija u sljedećem minutu vodila 49:42, domaćin je do odmora smanjio zaostatak. Naša selekcija, koja je u prvom kontrolnom meču u gostima pružila dobar otpor favorizovanoj Francuskoj (poraz od 81:75), u drugom poluvremenu je kontrolisala igru i rezultat, pa je nakon treće dionice imala sedam poena prednosti (79:72). Serijom 5:0, BiH je na
startu treće četvrtine povela 51:50, ali je to bilo kratkog daha, jer je Crna Gora trojkama Jovana Kljajića i Nikole Vučevića povela 60:55 i do kraja četvrtine uvećavala prednost na sedam poena. U posljednjih 10 minuta je Crna Gora dominirala, u 32. minutu je, preko Kljajića, vratila dvocifrenu prednost (84:74), a sve dileme su otklonjene u 36. minutu, kada je Vladimir Mihailović pogodio za 94:76. Naša selekcija je maksimalnu prednost imala u posljednjem minutu (92:72), nakon poena Vučevića, koji je
iz igre ispraćen gromoglasnim aplauzom publike u „Skenderiji“, koja je još pokazala da cijeni prave košarkaške veličine. Bosna i Hercegovina je do kraja samo ublažila poraz… Crnu Goru je ponovo predvodio Nikola Vučević sa 23, Jovan Kljajić je dodao 16, Igor Drobnjak 14, Đorđije Jovanović 13 poena, a Marko Simonović 12. U strijelce su se upisali i Zoran Nikolić i Vladimir Mihailović sa po devet poena, dok je Emir Hadžibegović susret završio sa šest poena. U timu nije bilo naturalizovanog Amerikanca, plejmejkera Kajla Olmena U domaćoj selekciji, koja je doživjela i četvrti poraz u pripremnom periodu u isto toliko mečeva (u nekompletnom sastavu dva od Kine, jedan od Srbije), najbolji je bio Džanan Musa sa 22 poena, Aleksandar Lazić je dodao 17, a Jusuf Nurkić 15, a dvocifreni su bili još i Amar Alibegović (14) i Amar Gegić (10). Doskorašnji centar Budućnosti Kenan Kamenjaš (prešao u Dubai) upisao je sedam poena.
Nakon BiH, Crnu Goru očekuju kontrolni mečevi sa Grčkom (14. avgust), Izraelom (17. avgust) i Turskom (22. avgust). Protiv Izraela će naša selekcija igrati u Baru, a na ostalim mečevima će gostovati.
Crna Gora će na 42. Eurobasketu igrati u grupi B sa Njemačkom, Litvanijom, Finskom, Švedskom i Velikom Britanijom i boriti se za jedno od prva četiri mjesta, kako bi stigla do Rige i osmine finala. S. JONČIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa danas počinju pripreme za novu sezonu „Vučice“ ponovo na okupu
PODGORICA – Tri i po mjeseca nakon završene minule sezone, kada su u Nikšiću proslavile treći trofej, košarkašice Budućnost Bemaksa počinju pripreme za nove izazove.
Podgoričanke, nakon sezone u kojoj su stigle do triplete, uz samo dva poraza, od danas su ponovo na okupu, jer je trener Petar Stojanović za danas (16 h) zakazao prozivku, nakon koje će „plave“ odraditi prvi trening, čime će i zvanično početi da rade. „Vučice“ su za razliku od prošlih godina, kada su imale dosta problema na početku zbog reprezentativnih obaveza, sada sve na okupu – seniorke su nastup na Eurobasketu završile u junu, a juniorke u julu, tako da je bilo dovoljno vremena i za predah nakon reprezentativnih obaveza. Nova sezona u WABA ligi kreće 8. oktobra, a s obzirom na to da je Budućnost Bemaks slobodna na startu, premijerni meč igraće 15. oktobra u „Bemaks areni“ protiv Rilskog, što
znači da će Podgoričanke imati dva mjeseca da se zahuktaju za ono što slijedi. U odnosu na minulu sezonu redove „vučica“ napustile su Amerikanke Tes Admundsen i Teri Brigs, dok je klub izašao u susret Jeleni Bulajić, koja će na Floridi nastaviti
PODGORICA - Košarkaši
SC Derbija dobili su potrebno pojačanje pod obručem - u Podgoricu stiže kanadski centar Enok Boaki, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba. Riječ je o mladom igraču, koji među „studente“ dolazi iz redova jednog od najboljih košarkaških NCAA programaVilanove.
ci Džastin Tarner, Darijus Džonson i Džir Dejvis, kao i hrvatski talenat Zvonimir Dujaković
školovanje i košarkašku karijeru. U međuvremenu, crnogorski i regionalni šampion ekspresno je reagovao i roster dopunio sa dvije nove Amerikanke – potpisale su Delajin Bern, koja igra na pozicijama krilnog centra i centra i centar Džina Kaningem. Nakon što su propustile cijelu prošlu sezonu zbog operacije prednjeg ukrštenog ligamenta u tim se vraćaju Anastasija Drobnjak i Ksenija Šćepanović. Poput prošlih godina i sada se očekuje da neka od mlađih igračica iz filijale – ekipe Podgorice bude priključena seniorskom timu Budućnosti, koja će na taj način u nove izazove krenuti ponovo sa domaćim, mlađim igračicama, koje će i u narednom periodu činiti okosnicu reprezentativnog tima Crne Gore. R.P.
- Rođen je u Bramptonu, Ontario (2003. godine), Boaki (211 cm visok, oko 112 kg) prepoznat je po svojoj fizičkoj dominaciji, dugom rasponu ruku i sposobnosti da kontroliše skokove na obje strane terena. Na univerzitetskom nivou izgradio je reputaciju pouzdanog skakača, čvrstog ofanzivca i igrača koji vrlo efikasno završava akcije blizu koša - navodi se u saopštenju SC Derbija. Boaki je prošle sezone na Viljanovi odigrao svih 36 utakmica i bilježio u prosjeku 4,4 poena, 6,4 skoka i 0,7 blokada za 22,9 minuta na parketu. Posebno impresivan bio je procenat šuta iz igre – 65,9 odsto, kao i stabilno izvođenje slobodnih bacanja (74,6odsto). Sezonu je zaključio partijom sa dabldabl učinkom (11 poena, 11 skokova) protiv UCF-a.
„Boaki u SC Derbi donosi profil centra - visokog, snažnog i pokretnog igrača, koji može da preuzme veliki dio posla u zaštiti reketa, da napadne ofanzivni skok i iskoristi prilike iz „pik-en-rola“. Prije Boakija, u SC Derbi su se, iz Budućnosti, vratili Aleksa Ilić i Mateo Drežnjak, a došli su i Balša Živanović (iz Podgorice), te Amerikan-
Bilo je dosta promjena ovog ljeta u rosteru „studenata“ i zbog odlazaka četvorice igrača u NCAA ligu: Luke Bogavca, Davida Mirkovića, Andrije Grbovića i Ivana Bogdanovića, ali i Igora Drobnjaka ( prešao u Spartak), Zorana Nikolića (traži novi klub), Amerikanca Erika Nila
SC Derbi je u utorak počeo pripreme za novu sezonu, u nekompletnom sastavu bez reprezentativaca, koji su sa svojim selekcijama na pripreme za predstojeće Evropsko prvenstvo. To su Balša Živanović, Zoran Vučeljić, Emir Hadžibegović i Filip Andušić (SC Derbi) i Mateo Drežnjak (Hrvatska).
SC Derbi, koji će u predstojećoj sezoni debitovati i na evropskoj sceni, prve pripremne utakmice odigraće 27. i 28. avgusta u Podgorici protiv Bosne. Za početak septembra je planiran put na Zlatibor, gdje će Podgoričani odigrati četiri utakmice protiv ruskih ekipa iz VTB lige - Uralmaša i Jeniseja. Za 4. septembar je zakazan meč protiv Uralmaša, 5. i 7. mečevi sa Jenisejem. Po povratku u Podgoricu SC Derbi očekuje i drugi susret sa Uralmašom (11. septembar).
SC Derbi će posljednju provjeru imati 13. septembra protiv Sutjeske. Kvalifikacioni turnir za Ligu šampiona počinje 19. septembra, u bugarskom Samokovu, a protivnik „studenata“ u prvom meču je grčki PAOK. S. J.
Crnogorske kadetkinje savladale Španiju u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu u rukometu
PODGORICA – Blistavo ljeto našeg ženskog rukometa –poslije šestog mjesta juniorki na Evropskom prvenstvu, kadetkinje su na šampionatu Starog kontinenta u Podgorici ispisale istoriju i donijele Crnoj Gori prvu medalju sa velikih takmičenja za mlađe kategorije nakon 15 godina i svjetske bronze juniorki u Južnoj Koreji.
Kadetkinje su u meču za bronzu pobijedile Španiju sa 22:20! Fantastičan uspjeh izabranica Miloša Perovića i Bobane Krstović, koje su šampionat završile sa pet pobjeda i dva poraza. Među tim trijumfima su dva nad velesilama – Francuskom u četvrtfinalu i jučerašnji nad Španijom, koju su medalje koštali dueli s balkanskim selekcijama jer je u polufinalu izgubila od Hrvatske. ,,Lavice“ su u ,,Bemaks areni“ pokazale i kvalitet i karakter jer su na poluvremenu gubile tri razlike, a iako iscrpljene nakon teških mečeva nijesu ,,gubile glavu“ u prelomnim trenucima.
- Nevjerovatan meč. Bilo nam je vrlo teško nakon poraza u polufinalu jer smo znale da imamo kvalitet i za finale, ali nijesmo htjele da prepustimo bronzu. Znale smo da je naša i sa takvim razmišljanjem smo ušle u utakmicu, a dodatni motiv nam je bio to što smo dva puta gubile od Španije u finalu Mediteranskih igara. Nadam se da smo učinile ponosnom Crnu Goru i hvala na-
Crna Gora da bude ponosna na nas, kao što smo mi na sebe
Martina Knežević odigrala je fantastičan turnir.
- Svi smo vjerovali u ovo, i publika koja nas je bodrila i cijela ekipa. Borile smo se od početka do kraja, vraćale se uprkos greškama koje smo pravile. Ostvarile smo istorijski rezultat, Crna Gora treba da bude ponosna na nas, kao što smo mi na sebe jer smo zaslužile ovu bronzu.
Ovo je peta medalja za crnogorski rukomet – seniorke su 2012. bile prvakinje Evrope i olimpijske vicešampionke, te bronzane na EHF Euru 2022, dok su juniorke 2010. bile bronzane na Svjetskom prvenstvu Čestitke kadetskoj reprezentaciji uputili su predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, predsjednik COK-a Dušan Simonović...
vijačima koji su bili uz nas –kazala je kapitenka Anđelina Orbović, koja je sa šest pogodaka, zajedno sa saigračicom iz Trebjese Ivanom Savić, bila najefikasnija u našoj selekciji. Neobičan je bio početak meča s obzirom na to da je naša reprezentacija prvi gol postigla u šestom, a španska tek u devetom minutu za smanjenje na 2:1. Nije bilo mnogo pogodaka ni do kraja poluvremena, dosta se griješilo, ali je ,,furija“ u finišu ipak uspjela da se odlijepi – serijom od 3:0 u finišu stekla je prednost od 11:8 na kraju prvih 30 minuta.
,,Lavice“ su u nastavku ponovo ,,utegle“ odbranu, funkcionisao je i napad, pa su za tri minuta stigle do izjednačenja (11:11), da bi u 45. preokrenule pogotkom Martine Knežević na praznu mrežu, a potom majstorijom Maše Ulićević stigle i do ,,plus 2“ u 47. minutu. Kod 16:17 Knežević nije iskoristila sedmerac (neuspjeli pokušaj loba), ali je Ivana Savić vratila dva gola prednosti. Tada je, međutim, ponestalo rješenja u napadu, Špankinje su u 53. izjednačile na 18:18, što je natjeralo trenera Miloša Perovića da zatraži tajm-aut.
Crnogorska rukometašica Martina Knežević izabrana je za najbolju igračicu Evropskog prvenstva za kadetkinje.
Knežević je postigla 58 golova i drugi je strijelac šampionata.
Maša Dubljević je najbolja golmanka šampionata sa procentom od 38 odsto uspješnih intervencija i druga je u toj kategoriji na čitavom prvenstvu. Ovog ljeta Natalija Lekić je bila najbolja igračica Evropskog prvenstva za igračice do 19 godina, na kojem je Crna Gora osvojila šesto mjesto
Rukometašice Slovačke nove su šampionke Evrope. Slovakinje su u finalu u ,,Bemaks areni“ bile bolje od Hrvatske (34:30). Hrvatice su u prvom polu-
Andrea Dragnić je odmah nakon toga dala gol, ali je Španija uzvratila sa dva. Jovanović je izjednačila dva i po minuta prije kraja, uz to izborila isključenje, a nakon prokockanog napada gošći kapitenka Anđelina Orbović pogodila
je za 21:20 i iznudila novu suspenziju za Špankinje. ,,Furija“ je zatim napravila faul u napadu i pobjeda je ,,lavicama“ bila nadohvat ruke – ukrasio ju je lob AndreeJovanović 10 sekundi do isteka meča za nedostižnih 22:20.
Blistala je Marija Bartkova sa čak 14 pogodaka, dok je kod Hrvatske najefikasnija bila Antea Jerković sa šest. Slovačka je u polufinalu u petak savladala Crnu Goru.
vremenu vodile dva razlike (8:6), da bi Slovakinje preokrenule do poluvremena na 18:17, a potom se odvojle na startu nastavka na 24:20 i do kraja nijesu ostavile prostor rivalkama da se nadaju preokretu.
- Borile smo se do posljednjeg minuta, ostvarile ono što smo htjele i ova bronza sija kao zlato. Ovo je istorijski rezultat i svi treba da budu ponosni na to –kazala je MašaDubljević, koja je izvanredno branila tokom cijelog prvenstva. N.KOSTIĆ
PODGORICA - Tri i po mjeseca nakon osvajanja
FA kupa na ,,Vembliju“ pobjedom protiv Mančester sitija, Kristal Palas se vratio na mjesto uspjeha i podigao još jedan trofej. Pao je još jedan velikan, ovog puta šampion Engleske – u Komjuniti šildu na penale je savladan Liverpul. ,,Redsi“ su dva puta vodili u regularnom dijelu, ali završeno je 2:2, pa su odlučivali jedanaesterci – junak penal-serije bio je golman Kristal Palasa Din Henderson
Liverpul je poveo već u četvrtom minutu golom novajlije Uga Ekitikea na dodavanje još jednog pojačanja Miloša Kerkeza, izjednačio je Žan-Filip Mateta, a prednost ekipi Arnea Slota vratio je Džeremi Frimpong kada je vjerovatno želio da centrira, ali je lopta završila iza leđa loše postavljenog Hendersona. Palas je zaslužio novo izjednačenje, koje mu je donio Ismaila Sar, a moguće da je i oštećen za penal, kada je Aleksis Mekalister igrao rukom. U prvoj seriji penala Moha-
Zapaženi rezultati crnogorskih džudista na juniorskom prvenstvu Balkana
za
PODGORICA - Četiri medalje i dva peta mjesta za naše juniore na Balkanskom šampionatu u džudou, koje je održano u turskom Edirnu.
Na takmičenju, koje je okupilo juniore i juniorke iz deset balkanskih zemalja (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Moldavije, Turske, Kosova, Rumunije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore), dominaciju u kategoriji preko 100
kilograma potvrdio je Stefan Kovinić, koji je ubjedljivo stigao do titule prvaka Balkana nakon pobjede u finalnom meču nad predstavnikom Bosne i Hercegovine Vrljićem
Malo je falilo da se i drugi put u Edirnu čuje crnogorska himna, u kategoriji preko 78 kilograma, ali naša predstavnica u toj kategoriji Jovana Mrvaljević je u finalu zaustavljena od reprezentativke Turske Guctekin, tako da se morala zadovoljiti drugim mjestom.
Inače, prvog takmičarskog dana, treća mjesta osvojili su Stevan Nikčević u kategoriji do 90 kilograma i Ajša Nurković u kategoriji do 63 kilograma. Bez medalje ovoga puta ostali su: Vedrana Praščević (-63 kg) i Savo Ljiljanić, kojima su pripala peta mjesta. R. P.
med Salah je promašio sve, pa Henderson odbranio šuteve Mekalistera i Harvija
PODGORICA - Fudbaler
Betisa Isko polomio je fibulu lijeve noge, saopštio je danas španski klub. Isko je povredu zadobio u prijateljskoj utakmici protiv Malage, a Betis je naveo da će španski vezista biti ,,podvrgnut konzervativnom liječenju u narednim nedjeljama i da će njegov povratak zavisiti od stanja povrede“. Ipak, španski mediji su prenijeli da će Isko sa terena odsustvovati oko tri mjeseca. - Ovo je nova traumatska povreda koja nije povezana sa prethodnom koja je uspješno riješena - dodaje se u saopštenju Betisa. Isko (33) je prošle sezone bio proglašen za najboljeg igrača Lige konferencija, do čijeg finala je došao sa Betisom, a ta-
Čelzi slavio u Londonu
Eliota, a tačku je stavio 21-godišnji vezista Džastin Deveni nakon što je Borna Sosa u
četvrtoj seriji uzdrmao prečku i propustio prvu ,,meč loptu“. Ne. K.
Fudbaler Betisa polomio fibulu lijeve noge
kođe je bio izabran i u idealan tim španske La Lige. Prije dolaska u Betis igrao je za Sevilju, Real Madrid, Malagu i
PODGORICA - Luka Modrić odigrao je prvi meč u dresu Milana, ali ga neće pamtiti po lijepom jer su ,,rosoneri“ pretrpjeli ubjedljiv poraz od Čelzija (4:1).
Ovo je bila posljednja pripremna utakmica za Milan prije početka sezone narednog vikenda, kada će u Kupu Italije igrati protiv Barija.
Čelzi je na ,,Stemford bridžu“ poveo već u petom minutu kada je Andrej Kubiš zatresao sopstvenu mrežu, a samo tri
minuta kasnije Žoao Pedro je povisio na 2:0. Nastavile su se muke po Milan jer je Kubiš u 18. minutu kao posljednji igrač odbrane srušio Pedra i dobio direktan crveni karton.
Modrić je ušao na startu drugog poluvremena, ali nije mogao mnogo da promijeni.
U 67. iz jedanaesterca je precizan bio Lajam Delap, smanjio je Jusuf Fofana u 70, da bi Delap u 90. još jednom zatresao mrežu. Ne. K.
Valensiju, dok je za reprezentaciju Španije odigrao ukupno 39 utakmica i postigao 12 golova. R. A.
Za generaciju igrača rođenih 2009. i mlađe
PODGORICA - Vaterpolisti Jadrana MTEL osvojili su turnir Kupa Crne Gore u Podgorici za igrače rođene 2009. godine i mlađe. Novljani su turnir otvorili pobjedom u duelu protiv Primorca sa 18:12 (6:5, 2:2, 4:3, 6:2). U drugom kolu savladali su Budućnost One sa 14:11 (1:4, 6:1, 3:3, 4:3), a u posljednjem
susretu bili su bolji od Budve BR rezultatom 13:12 (3:4, 1:4, 5:1, 4:3).
Ekipa Primorca je nakon poraza od Jadrana savladala Budućnost i Budvu BR i tako osvojila drugo mjesto. Budva BR je takmičenje završila kao trećeplasirana, dok je posljednja bila Budućnost bez ostvarenog trijumfa. R. A.
Jednom je i to moralo da se dogodi – Sutjeska je izašla na kraj sa zakonom velikih brojki i pobijedila Budućnost u najvećem crnogorskom derbiju (1:0). Na ovakav trenutak Nikšićani su čekali skoro pune četiri godine, tačnije 17 vezanih međusobnih duela – desilo se na startu nove sezone, u 2. kolu Meridianbet 1. CFL, pod Goricom, gdje je presudio bizaran autogol Nedeljka Piščevića u 62. minutu. Kao što je sve poremećeno u taboru aktuelnog prvaka, takva je bila i reakcija iskusnog veziste koji je naizgled jednostavnu loptu – ugurao u mrežu, iako je bio sam, slobodan, bez pritiska ispred svoje mreže. Na taj način je umanjio učinak mladog golmana Filipa Domazetovića koji je sjajno branio sve do momenta dok ga nije savladao saigrač. Pogodaka je bilo više na ostalim terenima: Bokelj i Mladost su odigrali 2:2, istim epilogom završen je meč na Topolici između Mornara i Arsenala, a pobjednika nije bilo ni u meču Petrovca i Jezera - 1:1. U Posljednjem meču sinoćnjeg programa Dečić je sa igračem više golom Kajevića u 82. minutu savladalo Jedinstvo - 0:1.
POST OD SKORO ČETIRI GODINE
Do sinoć – Sutjeska je na trijumf protiv Budućnosti čekala od septembra 2021. godine. I tada, a i sada slavila je sa istim čovjekom na klupi – Milijom Savovićem. Nakon dva kola ne može da se prave prognoze, ali kako Nikšićani izgledaju na početku šampionata, djeluje da će biti najozbiljniji kandidat za titulu.
,,Plavi“ su se mučili, bilo je i momenata kada su patili i srljali, ali su nekako odolijevali ljutom rivalu.
Imali su i Podgoričani svoje šanse, ali generalno su bili slabiji u derbiju. Presudili su sami – daju autogolove na svim poljima, pa i na onom glavnom – na terenu.
Za Budućnost je debitovao desni bek Marin Galić, koji je u trećem minutu imao lijep prodor po boku, ali je klizećim starom prekinut njegov pas u šesnaestercu.
,,Plavi“ su bili agresivniji na startu, sa većim posjedom i pritiskom, ali su Nikšićani prvi ozbiljnije zaprijetili.
Orahovac je ušao u mini problem poslije žutog kartona u ranoj fazi meča, a iz tog faula je Šimun dobro izveo slobodan udarac koji je Domazetović od-
Najvatreniji navijači Budućnosti ,,varvari“, koji su sinoć zbog kazne bili na zapadnoj tribini, poslije utakmice su čelnike podgoričkog kluba iz lože stadiona pod Goricom ispratili skandiranjem - ,,Uprava napolje, uprava napolje“...
Fudbaleri Budućnosti i Sutjeske sinoć su pod Goricom odigrali 113. međusobni duel. Plavi su upisali 51. pobjedu, 35 utakmica završeno je remijem, dok su Nikšićani slavili 27 puta
bio u korner. Opasni su bili gosti nakon prekida iz ugla kada je Kopitović reagovao glavom kao najviši u gužvi. Oslobodili su se momci Milije Savovića i počeli dobro da igraju. Nekoliko puta su pobjegli čuvarima i napravili višak po desnom krilu. Poslije jedne takve akcije u obećavajućoj poziciji našao se Šćekić koji je loše šutirao, za razliku od Šimuna koji je iz daljine primorao golmana Podgoričana da ponovo interveniše.
Kvalitetan derbi, pun ritma i tempa, otvoren, sadržajan. Nijesu se akteri branili i čuvali, već napadačkim stavom pokušavali da povedu. Budućnost je odgovorila u 17. minutu kada je Bojović glavom namjestio zicer Miličkoviću. Uslijedio je topovski udarac, ali je Giljen bravuroznom odbranom spriječio vođstvo aktuelnog šampiona.
Malo je falilo da Sutjeska kazni grešku Domazetovića, ko-
ji je loše primio povratni pas Đuričkovića na malom prostoru. Iskupio se mladi čuvar mreže tako što je ispred Toškovića ispucao loptu u korner. Bolji utisak Nikšićana u uvodnih pola sata, ali do prvog ,,tajm-auta“ za vodu i predah u tropskoj podgoričkoj noći –nije bilo golova. Nije ih bilo ni do petnaestominutnog odmora, s tim što je nakratko opala dinamika meča. Stvari na terenu ponovo su se ubrzale u finišu poluvremena – Miličković je bio neprecizan, trzaj Orahovca mlak, a na kontra strani novu priliku Sutjeske propustio je Čavor čiji je šut zaustavio Domazetović. Nije bilo najvatrenijih navijača Budućnosti – „varvara“ – koji su pod suspenzijom, dok su pristalice ljutog rivala kasnile na utakmicu.
I u nastavku je Sutjeska bila bolja, ljepše je igrala, smislenije kombinovala i bila konkretnija. Napadali su gosti, ali nijesu
Tabela i parovi
1. Sutjeska
Petrovac 1 0
Jezero 0
Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 400.
Bokelj
9. Mornar 2 0 1 1 2:5 1
10. Jedinstvo 2 0 0 2 0:3 0
U 3. kolu (17. avgusta) sastaće se: Jezero – Bokelj, Sutjeska – Petrovac, Arsenal – Budućnost, Dečić – Mornar i OFK Mladost – Jedinstvo.
mogli do pogotka. Dobili su ga u vidu najljepšeg poklona u 62. minutu, kada je Piščević postigao komičan autogol. ,,Asistirao“ je Čavor, a naizgled najobičniju loptu – iskusni vezista nije uspio da obradi, već je nespretno, neobjašnjivo ugurao u sopstvenu mrežu. Pao je moral iskusnom fudbaleru, a nakon njegovog grubog kiksa – i čitave ekipe. Trener Lalatović je nakon kapitulacije ,,plavih“ mobilnim telefonom sa tribine diktirao izmjene. Uzaludno. Više nije bilo povratka protiv „nabrijane“, rastrčane i kvalitetnije Sutjeske. Na samom kraju i sreća je okrenula leđa domaćinu. Poput teškaša koji ne odustaje, koji želi, a ne može, Budućnost je imala prilike preko Mijovića i Savovića. Nije ušlo, a za to je zaslužan i Giljen.
Budućnost 0 0
Sutjeska 0
BudućnostSutjeska 1
Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 2.000. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 0:1 Piščević (autogol) u 62. Žuti kartoni: Orahovac (Budućnost), Đinović, Dedić, Golubović (Sutjeska).
Domazetović Galić Vuković Đuričković Orahovac Dakić (od 68. Savović) Strumija8 (od 68. Vukanić) Piščević (od 75. Vušurović) Camaj (od 63. Mijović) Miličković (od 63. Grbić) Bojović
Mornar 2 0
Giljen Golubović Dedić Aničić Tošković (0d 86. Vukčević) Kopitović Đinović (od 83. Ražnatović) Šimun (od 93. Pajović) Čavor (od 83. Kalezić) Šćekić Juković (od 93. Ćetković)
Arsenal 2
2
Stadion: Gradski u Beranama. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Kajević u 82. Žuti kartoni: Komija, Korać (Jedinstvo), Striković,
PetrovacJezero 1
Stadion: Topolica. Gledalaca: 500.
Sudija: Nikola Vođević.
Golovi: 0:1 Bošnjak u 26, 0:2 Ražnatović u 38, 1:2 Sekulić u 59, 2:2 Zorić u 61.
Sudija: Savo Vujović. Golovi: 1:0 Živojinović u 53, 1:1 Maksimović u 64. Žuti kartoni: Bakić (Petrovac), Jovićević (Jezero).
M. Kordić
Popović
Kapisoda
Bakić (od 67. Merdović)
Vuković (od 46. Carević)
Franeta (od 67. Miranović)
Arambašić (od 77. V. Kordić)
Stoisavljević (od 67. Bašić)
Pešukić
Boljević
Živojinović
Asanović
Kojić
(od 81. Tučević)
Adžović
(od 81. Redžepagić)
Jovićević
Harada (od 88. Bogdanović)
Krivokapić
Đoljaj
Jovičić
Bojović (od 15. Osmanović)
Maksimović
Raičević
SERIJA REMIJA
Mornar je gubio dva razlike od Arsenala, ali nije se predao – i za to je nagrađen bodom. Tivćani su na poluvremenu vodili golovima Bošnjaka u 26. i Ražnatovića u 38. minutu. Nastavak je pripao Baranima koji su do remija stigli preko Sekulića i povratnika Zorića Mladost DG je dva puta vodila u Kotoru, ali nije bilo dovoljno za pobjedu. Na kraju su ekipe
Žuti kartoni: Denković, Mucević, Sekulić, Dašić (Mornar), Bošnjak, Mandić (Arsenal).
Crveni karton: Mucević (Mornar) u 91.
MornarArsenal
Popović
Kaluđerović
Mucević
Denković (od 76. Dašić)
Đurišić (od 46. Zorić)
Sekulić
Škrijelj
Mitrović
Vukčević
Rovčanin (od 46. Pavićević)
Ljutica (od 25. Dragović)
Zogović
Ćuković
Petović
Bošnjak (od 92. Mališić)
Šahman (od 69. Nikolić)
Ražnatović (od 78. Ražnatović)
Pecelj (od 78. Čukić)
Mikijelj
Vučićević (od 69. Montenegro)
Ćetković Mandić
podijelile plijen. Prednost nije održao ni Petrovac – Živojinović je pogodio za vođstvo, ali remi Jezeru je donio Maksimović u 64.
NOVA RADOST TUZANA
Dečić je uz Sutjesku drugi tim sa maksimalnim učinkom nakon dvije runde domaćeg šampionata. Tuzani su na premijeri savladali Mladost DG, a na prvom
gostovanju odnijeli su bodove iz Berana, gdje su savladali Jedinstvo sa 1:0. Presudila je egzekucija Kajevića, koji je preciznim udarcem iz šesnaesterca završio akciju koja je išla po desnoj stani u 82. minutu. Posao izabranicima Nebojše Jandrića bio je olakšan od 72. minuta, kada je isključen fudbaler Bjelopoljaca – Lazar Šekularac. D. KAŽIĆ
Letonije na kraju uspješnih kvali kacija
Crna Gora 3
Letonija 1
KOLAŠIN - SC „Kolašin“. Gledalaca: 420. Sudije: Ljubomir Sirakov (Bugarska) i Aleksandar Petrović (Srbija). Rezultat po setovima: 20:25, 25:20, 25:23, 25:19. Poeni iz napada: Crna Gora 60, Letonija 52. Poeni iz bloka: Crna Gora 8, Letonija 7. Poeni iz servisa: Crna Gora 7, Letonija 9. Greške: Crna Gora 19, Letonija 20. CRNA GORA: Đurović 15, Tvrdišić 2, Perović 33, Cenović (libero), Šušić, Čavić 3, Madžgalj 2, Petranović 1, Vukčević 7, Rakočević, Popović 1, Budrak, Krunić (libero), Dragović 11.
LETONIJA: Zvaigzne, Kat. Struka 3, Levinska 22, Putene, Grundmane (libero), Dolotova 2, Kramena (libero), Neciporuka 17, Rita 4, Jurdža 11, Vagele, Reknere, Gintere 1, Kar. Struka 8. Pobjedom protiv Letonije (3:1) u Kolašinu, za prvom mjesto u grupi D na kraju kvalifikacija, odbojkašice Crne Gore su na najbolji način ovjerile i proslavile prvi plasman na Evropsko prvenstvo. Izabranice Jova Cakovića su vizu za EP izborile četiri dana ranije, maksimalnom pobjedom u Goraždu protiv Bosne i Hercegovine, ali su imale veliku želju da uspješno okončaju kvalifikacije i revanširaju se Letonkama za prošlogodišnji poraz u gostima (3:2). Naša selekcija je, tako, istorijske kvalifikacije okončala sa tri pobjede, dvije protiv Bosne i Hercegovine (prvu službenim rezultatom) i jednu protiv Letonije... A početak meča nije bio obećavajući za Crnu Goru. U setu u kojem su timovi svojim greškama poklanjali malo poena rivalu (Crna Gora tri, Letonija dva), naša selekcija je imala velikih problema na prijemu servisa. Gošće su osvojile pet direktnih poena iz servisa ko-
PODGORICA – Odbojkaški klub Budućnost volej nastavio je sa pojačanjima za narednu sezonu, u obje konkurencije, a posljednje je stiglo u ženski tim – nova članica podgoričkog tima je srednja blokerka Sofija Duletić, pionirska reprezentativka, koja dolazi iz Budve.
Protiv Letonije, kao protiv Bosne i Hercegovine, ulazak Tijane Tvrdišić uticao je na preokret u igri i rezultatu.
- Jako sam srećna zbog
liko je i iznosila razlika na kraju seta koji je pripao Letoniji (25:20). Našoj selekciji nije pomogla ni raspoložena Nikoleta Perović sa devet poena, kao što tok meča nije promijenila ni promjena na prijemu servisa (na 15:10 za gošće je Darja Popović zamijenila Simonu Petranović). Letonija je sa dva asa otvorila meč, povela 3:0, treći as je upisala na 6:3, ali je Crna Gora uspjela da izjednači na 9:9. To je, međutim, bilo sve od „crvenih“ u ovom se-
ove utakmice i zbog tri boda koje smo osvojile. Cijela akcija je, stvarno, bila odlična, jako smo se trudile i radile svaki dan, a na kraju je došao i rezultat,
tu, Letonija je bijeg najavila na 12:9, a sa četiri poena u nizu je povela sa nedostižnih 16:10, do kraja je Caković potrošio oba tajm-auta. Letonke su najubjedljiviju prednost imale na 18:11, nakon čega su rutinski privele set kraju.
Iako je Crna Gora povela 3:0 na startu drugog seta, kada je Letonija povela 16:13 činilo se da je uhvatila zalet za pobjedu. Caković je tada uradio isto što i u Goraždu, uveo je Tijanu Tvrdišić na poziciji tehničara
pogotovo u odnosu na prošlu godinu, kada smo izgubile od Letonije, ali smo osvojile bod. Presrećne smo, svi jedva čekamo da slavimo i nadamo se da će odavde da ide samo nabolje – rekla je tehničarka naše reprezentacije, članica Luke Bar.
(umjesto Marije Šušić), pa se i meč okrenuo u drugom smjeru. Serijom 3:0, Crna Gora je preokrenula i povela 19:18, a onda je sa četiri uzastopna poena stigla do nedostižnih 23:19, dovoljnih za izjednačenje na 1:1. U trećem setu su se timovi smjenjivali u vođstvu, Crna Gora je povela 5:2 i 14:11, Letonija je preokrenula na 22:19, a vodila je i 23:21, ali je Crna Gora imala bolju završnicu seta. Ponovo je selektor „crvenih“ pogodio sa izmjenom,
Podgorički odbojkaški klub nastavio sa pojačanjima za narednu sezonu
„Ponosni smo i srećni što je Sofija ukazala povjerenje našem klubu za njen budući rast i razvoj“, saopšteno je iz Budućnost voleja. U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, Duletić je podijelila prvo mjesto po broju poena iz bloka (37), sa Italijankom Aliće Petiti i Čehinjom Mihaelom Čapovom - Zahvalna sam na prilici da postanem dio ambicioznog tima koji vjeruje u rad i sanja velike ciljeve. Ovo je moj novi početak – pun izazova, učenja i ra-
sta. Čeka me sjajna ekipa, među njima i saigračice iz reprezentacije, kao i iskusne igračice od kojih želim da učim i napredujem. Pored domaće lige, posebno me motivišu Čelendž kup i MEVZA liga i šansa da odmjerimo snage sa jakim klubovima iz regiona, da rastemo kroz
teške mečeve i pokažemo naš kvalitet pred širom publikom – kazala je Sofija Duletić. Prije Sofije, u Budućnost su stigle ruski korektor Diana Balai (iz Herceg Novog), primač servisa Dušanka Petrović (Luka Bar), srednji bloker Dunja Ćupić (Akademija) i libero Milica
Poznati su svi učesnici Evropskog prvenstva. Osim domaćina EP - Turske, Švedske, Češke i Azerbejdžana, te selekcija koje su to pravo izborile na prethodnom šampionatu EvropeFrancuska, Italija, Holandija, Poljska, Bugarska, Srbija, Ukrajina i Slovačka, vizu za Eurovolej su iz kvalifikacija izborile Crna Gora, Njemačka, Belgija, Slovenija, Španija, Grčka i Hrvatska kao pobjednici grupa, te Mađarska, Portugal, Rumunija, Letonija i Austrija kao pet najboljih drugoplasiranih selekcija.
kada je na 22:23 uveo Gordanu Madžgalj na servis. Madžgalj je odmah napravila as za izjednačenje, a onda je novim dobrim servisom omogućila Saški Đurović da blokom donese set loptu, a onda je Madžgalj novim asom stavila tačku na set za vođstvo od 2:1. Na krilima dobijenog trećeg seta, Crna Gora je konstantno vodila u četvrtom, do šest poena (19:13), ali je Letonija priprijetila u finišu, kada je smanjila na 19:18 i 20:19. Ipak, naše od-
bojkašice nijesu dozvolile preokret, pa su sa pet poena u nizu privele meč kraju za zasluženo slavlje na terenu i tribinama... Crnu Goru je do pobjede predvodila sjajna Nikoleta Perović sa 33 poena, Saška Đurović je upisala 15, a Nevena Dragović 11. Evropsko prvenstvo se od 21. avgusta do 6. septembra 2026. godine igra u Azerbejdžanu, Češkoj, Švedskoj i Turskoj, a gradovi domaćini biće Baku, Brno, Geteborg i Ankara. S. JONČIĆ
Veličković (Akademija). Ugovore se produžile kapitenka Mileva Magdelinić (primač servisa) i Viktoria
Najstariji do danas poznati pomen Risna (Rizona) nalazi se kod Pseudo-Skilaksa (IV vijek prije nove ere). U III i II vijeku p.n.e. Risan (Rhizon) je bio glavna tvrđava u državi Ilira. Polibije (II vijek p.n.e) daje kratak opis ovog grada. On govori da se Teuta sklonila u Rizon, gradić veoma zgodan po svojoj neosvojivosti, a povučen je od mora i leži na samoj Rizonskoj rijeci. U rimskom periodu Risan se pominje kod Plinija (I vijek nove ere) pod imenom Rhizinium kao oppidum civium Romanorum. Ptolomej (II vijek nove ere) takođe pominje Risan, a na Pojtingerovoj tabli (IV – VI vijeka) grad je obilježen pod imenom Resinium. Ravenski geograf ga pominje pod imenom Rucinium. Za vrijeme najezde Avara i Slovena Risan je opustjeo. Ne zna se tačno kada. Posljednji put se episkop u Risnu pominje 595. godine. Car Konstantin Porfirogenet ubraja Risan u naseljene travunijske gradove, dok Pop Dukljanin Rissena smatra župom. Kao grad Risan nije imao u srednjem vijeku onu važnost kao u antičkom periodu kada se cijela Boka zvala Sinnus Rhisonicus i kada su kroz Risan prolazila dva rimska puta. U poznatim poveljama iz 1444, 1448. i 1454. godine Risan se pominje kao grad Hercega Stjepana (1444. godine „Rixano Appresso de Cataro la marina, castelloo con lo contato sta la via de Albania Appreso della ditta terra de Cataro“). Godine 1466. Mlečani su nudili Hercegu Stjepanu za njegova dva grada u Boki Kotorskoj (Risan i Novi) ostrvo Brač i palatu u Splitu. Risan su za-
jedno sa Novim uzeli Turci od Vlatka, sina Hercega Stjepana 1482. godine.
U današnjem Risnu nema elemenata za koje bi se mogao vezati srednjovjekovni grad. Risan pored mora je vjerovatno bio, kao Perast, samo naselje. Međutim, na brdu Gradini iznad poznatog lokaliteta Carine nalaze se ostaci utvrđenja koje, po onome što se može danas vidjeti, predstavlja od davnina utvrđeno mjesto. Sjeverozapadno od same glavice na kojoj se nalaze veći vidljivi ostaci zidova, može se pratiti jedan dio vjerovatno najstarijeg utvrđenja gradine, koja je na svom jugoistočnom kraju presječena kasnijim suvim rovom. Nema sumnje da ogromni kameni kvaderi, odlično obrađeni, sa karakterističnim zasjecanjima na horizontalnim spojnicama, koji samo na dva mjesta izviruju ispod kasnijih zidova, predstavljaju ostatke ilirsko-grčke akropole.
Najstariji pomen Risna (Rizona) nalazi se kod Pseudo-Skilaksa (IV vijek p.n.e.). U III i II vijeku p.n.e. Risan (Rhizon) je bio glavna tvrđava u državi Ilira. Polibije (II vijek p.n.e) kaže da se Teuta sklonila u Rizon, gradić veoma zgodan po svojoj neosvojivosti, a povučen je od mora i leži na samoj Rizonskoj rijeci
Onogošt se nalazi djelimično u ravnici (donji grad), a djelimično na kamenitom brežuljku (gornji grad). Donji dio je ostatak gotskog kastruma koji se protezao do grebena. Kasnija srednjovjekovna i turska dogradnja odnosi se na gornji dio koji je bio kao cjelina utvrđen
Kasniji obimni zidovi koji su obuhvatali ilirsko-grčku građevinu skoro po čitavom obimu su udvojeni i vjerovatno predstavljaju srednjovjekovno i tursko građenje. S obzirom da su ti zidovi malo očuvani iznad površine terena teško je bez iskopavanja izvršiti hronološku analizu. Unutrašnji zid bio bi stariji, pa vjerovatno srednjovjekovni, a spolja mlađi – srednjovjekovni ili iz turskog perioda. Najbolje očuvani ostaci u jezgru tvrđavice sa okruglom kulom su iz najnovijeg perioda. Položaj ovog gradića je vrlo dobar, naročito za kontrolu puta Risan – Onogošt, a i sam vrh brda je nepristupačan, osim sa sjeverozapadne strane, gdje
se nalazi već pomenuti suvi rov, kasnije nešto zasut materijalom od srušenih zidova.
ONOGOŠT
Najstariji ostaci utvrđenja u Nikšiću potiču iz V-VI vijeka, a zidali su ih Istočni Goti. Ime Anagastum je izvedeno od gotskog ličnog imena. U srednjem vijeku po Anagastumu grad se zove Onogošt. Pop Dukljanin pominje Onogoste u XII vijeku, a 16. novembra 1280. godine pominje se „Filius Volcobrati de Anagasto“. Car Uroš je 22. avgusta 1362. pisao jednu povelju vezanu za ovaj grad. Onogošt je kasnije došao u ruke vojvode Sandalja Hranića koji je u njemu uspostavio carine a Dubrovčani tražili 25. aprila 1411. da ih ukine. Interesantno je da se u poznatim poveljama Hercegu Stjepanu iz 1444, 1448. i 1454.
Donosimo pregled srednjovjekovnih utvrda i gradova u Crnoj Gori iz poznate studije Mirka Kovačevića i Pavla Mijovića „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori”, objavljene 1975. godine; priredio Slobodan Čukić
godine ne pominje grad Onogošt iako se pominju u njegovoj neposrednoj blizini Budoš, Ostrog i Susjed, a za ovaj posljednji se izričito navodi da je u Onogoštu (župi). Znači li to možda da se i raniji pomeni imena Onogošt u srednjem vijeku odnose na župu a ne na grad, koji je zapustio poslije Gota, ili nešto kasnije, a tek u tursko vrijeme obnovljen? Grad se nalazi djelimično u ravnici (donji grad), a djelimično na kamenitom brežuljku (gornji grad). Dio u ravnici je ostatak kasnoantičkog (gotskog) kastruma koji se protezao i do na greben izduženog brežuljka. Iako malo nepravilan u osnovi, ovaj dio ipak ima oblik rimskog vojnog logora sa po jednim vratima prema sjeveru, istoku i jugu. Kasnije srednjovjekovne i turske dogradnje odnose se na gornji dio (na brežuljku) koji je bio kao cjelina za sebe utvrđen. U ovom sklopu ostala su izgleda tri objekta gotskog kastruma. To su osmougaona kula na zapadnom kraju sjevernog zida kastruma, koja čak ima na sebi i ostatak zapadnog zida kastruma i dvije četvrtaste kule u sredini nekadašnjeg zapadnog zida. Centralni dio koji bi obuhvatao dvije pomenute četvrtaste kule i koji je spojnicama odvojen od ostalih zidova mogao bi čitav biti iz kasnog antičkog perioda u osnovi, pa čak i nešto više, sudeći po načinu zidanja koji je jednak sa onim u donjem gradu, svakako je iz srednjeg vijeka u gornjim zonama, kao i istureni sjeverni dio. Evansov prikaz antičkog dijela nikšićke tvrđave nije prihvatljiv jer on zapadni zid kastruma stavlja na polovinu visine brežuljka što je nelogično. Upotrijebljeni materijal je kamen uglavnom lomljen i pritesan. Potpuno obrađenim kvaderima zidani su jedino uglovi i neki djelovi najkasnije turske dogradnje. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Broj:
Datum: .08.2025.godine
Na osnovu Odluke Odbora direktora ŽICG AD Podgorica br.4825 od 09.06.2025.godine, dana 11.08.2025.godine, objavljuje se
J A V N I P O Z I V BR.4 za prikupljanje ponuda za kupovinu stana
-Predmet poziva je prikupljanje ponuda za kupovinu stana površine 60m2 ili približne, koji se nalazi na teritoriji Opštine Podgorica.
Stan mora biti bez ikakvih upisanih i neupisanih tereta, mora biti izgradjen i useljiv, novogradnja ili starogradnja (korišćeni), standardno funkcionalan, a rok primopredaje i plaćanja biće utvrdjen ugovorom o kupoprodaji.
-Ponuda treba da sadrži sledeće podatke koji istovremeno predstavljaju i kriterijume za izbor: identifikaciju stana sa podacima o lokaciji tj. preciznoj adresi na kojoj se stan nalazi, površini, spratnosti strukturi stana, cijeni stana po 1m2 i ukupnoj cijeni stana, godini izgradnje stana, roku za moguću primopredaju fotografijama istog.
-Ponudjači su dužni da uz ponudu koja treba da bude potpisana od strane ponudjača ili ovlašćenog lica istog ili agenta za nekretnine, dostave list nepokretnosti koji je izdat u vrijeme trajanja prijave na javni poziv ili neposredno prije javnog poziva-ne stariji od 10 dana, kao sledeće podatke:
-za pravna lica: naziv i sjedište, original ili ovjerenu kopiju rješenja o upisu u CRPS, dokaz o otvorenom računu kod poslovne banke, rješenje o identifikacionom broju, ime prezime lica ovlašćenog za zastupanje, dokaz da nije pokrenut postupak stečaja ili likvidacija, broj telefona i faksa-a, te e-mail podnosioca ponude; -za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, fcc. lične karte, dokaz o otvorenom računu kod poslovne banke, broj telefona i e-mail.
Prilikom izbora najpovoljnije ponude, ovlašćeni organi ŽICG AD Podgorica uzeće u obzir sve relevantne podatake iz ponude, a u slučaju da dva ili više ponudjača dostave iste ponude, ŽICG AD Podgorica zadržava pravo da po slobodnom uvjerenju procjeni izvrši izbor najpovoljnije ponude.
Za slučaj da ponudjač koji je dostavio najpovoljniju ponudu iz bilo koga razloga odustane od prodaje stana, a da postoji drugi ponudjač koji ispunjava uslove u skladu sa Javnim pozivom, ŽICG AD Podgorica zadržava pravo da može da izabere toga drugog ponudjača, isključivo ako je to prihvatljivo za ŽICG AD Podgorica.
O izboru najpovoljnije ponude ponudjač će biti obavješten u roku od 3 dana od dana otvaranja ponude, a u okviru koga roka predstavnici ŽICG AD Podgorica imaju pravo da i neposredno izvrše uvid razledanje predmetnog stana u dogovorenom terminu radi ocjene faktičke saobraznosti istog sa podacima navedenim u dostavljenoj ponudi kao preduslova koji prethodi zaključenju ugovora o kupoprodaji, nakon čega ukoliko faktičko stanje stana odgovara podacima iz ponude, zaključiće se ugovor o kupo-prodaji uz ovjeru kod nadležnog organa, a kojim će biti regulisani svi ostali bitni elementi ove vrste ugovora shodno zakonskim propisima.
Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa oznakom „Ne otvaraj-Ponuda povodom Javnog poziva za kupovinu stana“, neposredno predajom na Arhivu Društva na adresi Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica ili elektronskim putem na e-mail adresu: nabavka@zicg.me, zaključno sa danom 18.08.2025. godine do 10 h, a do kada iste moraju prispjeti u ŽICG AD Podgorica, dok će se javno otvaranje ponuda obaviti istoga dana u 12h u prostorijama Službe za javne nabavke ŽICG AD Podgorica, a o čemu se ovim putem obavještavaju ponudjači, pa im se drugo obavještenje neće slati.
Ponude za koje ovlašćena lica ŽICG AD Podgorica ocijene da su neblagovremene ili nepotpune neće se razmatrati i biće vraćene ponudjaču.
Kontakt broj: +382 20 441 -369, e-mail: nabavka@zicg.me
IZVRŠNI DIREKTOR ŽICG AD PG MARINA BOŠKOVIĆ, dipl.el.ing
U Kotoru, prodajem četvorosoban stan na prvoj liniji. Stan se nalazi na drugom spratu kamene kuće i udaljen je 10 minuta hoda do Starog grada. Tel: 069/ 878 737
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 9. avgusta 2025. godine preminula naša voljena
SLAVKA Vukića FEMIĆ
Sahrana je obavljena 10. avgusta u krugu najuže porodice.
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
(1 slika)
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
браћа СРЕТЕН, МИЛОСАВ и БРАНКО, сестре: ДРАГИЦА и БУДИМИРКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ЛАЗАРЕВИЋ
Poštovanoj
Duboko nas je potresla vijest o tvojoj smrti. Bila si nam iskreni prijatelj sa uvijek od srca pruženom rukom.
Hvala ti na toj iskrenosti i pažnji koju si nam pružala.
Počivaj u miru a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.
DRAGICA i RACO IVANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj tetki
Sa velikim bolom i tugom obavještavamo vas da je 10. avgusta 2025, u saobraćajnoj nesreći, izgubio život u 58. godini
Saučešće će se primati na gradskom groblju Čepurci 11. avgusta od 9 do 14 časova, kada se kreće za seosko groblje u Sotonićima – Crmnica, gdje će se primati saučešće od 15 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENA MNOGOBROJNA PORODICA
Danas kad si napuštila ovaj svijet i pošla među anđele iza tebe su ostala tužna srca, a ljubav, divljenje i poštovanje će živjeti kad god se pomene tvoje ime. SAVA, IVANA, NEVENA, TIJANA 493
Opraštamo se od naše drage sestre
pozdrav ŽARKU STOJANOVIĆU
Porodici iskreno saučešće.
KOLEKTIV PREDUZEĆA „LUKANA“ ZETA
Uz obećanje da te nećemo nikad zaboraviti i da ćeš vječno živjeti u našim srcima. Tvoja braća MILAN i MILORAD sa porodicama 492
Posljednji pozdrav našem dragom suprugu, ocu, svekru i đedu
VESELINU - VESKU MIJAČU
Živjećeš vječno.
Supruga RAJKA, sin MARKO, šćer MILICA, snaha ANDREA, unučad UNA i MAŠAN
486
Posljednji pozdrav
DRUŠTVO iz kafane „KONOBA“
Posljednji pozdrav dragom zetu
VESKU Od VESKA i VJERE ĐURANOVIĆ
490
485
Posljednji pozdrav
SVETLANI KALUĐEROVIĆ
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
MIRA MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu, đeveru, stricu i đedu
ZORAN LAZAREVIĆ
Čuvaćemo te od zaborava. Od brata MILOSAVA - MIŠA sa porodicom
Posljednji pozdrav đeveru, stricu i đedu
ZORAN LAZAREVIĆ
Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Od DOBRILE sa porodicom
Voljeni naš
VLADAN VUKIĆEVIĆ 2021–2025.
Živimo od sjećanja na srećne dane provedene u toplom porodičnom gnijezdu. Sokole naš slomljenih krila, ostavi nam vječnu bol i tugu.
Neutješna majka SENKA i sestre NINA i MAJA
Četiri godine od smrti
MIRČETE PEJOVIĆA
Vrijeme prolazi, a ja nikako da se naviknem bez tebe. Tvoja supruga VJERA PEJOVIĆ
11. 8. 2020 – 11. 8. 2025.
476
TUŽNO SJEĆANJE na moje babu RUMU i đeda ZAKA
I ako daleko od vas i vaše vječne kuće, neću vas nikada predati zaboravu!
Vaša BOJANA
482
Tri godine i dvadeset sedam godina od smrti mojih roditelja majke oca
RUMICE Zakove ZAKA Stevanova 11. 8. 2022. 28. 8. 1998. 11. 8. 2025. 28. 8. 2025.
VUKČEVIĆ
Majko moja mila, poslije tebe više ništa nije isto, ali život, sa svim dilemama koje nosi, mora ići dalje. Odmarajte mi, majko i tata, i pričajte jedno drugom sve ono što nijeste stigli na ovom svijetu.
Voli vas, misli na vas i čuva od zaborava vaša ŠĆER s porodicom
Navršava se 40 tužnih dana od smrti naših mnogo voljenih
Sa ponosom i tugom, zauvijek ćemo čuvati uspomenu na vas. Porodica pok. strica SAVA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
483
OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Montenegro Tax Administration Revenue Administration Reform Project (RARP)
Invitation to Quote (ITQ) - Shopping for Goods and Related Services Procurement of furniture and renovation of the training room
Country: Montenegro
Loan No: RARP-87720
RFB No: MNE-RARP-87720-SH-G-25-13
1.This Invitation to Quote (ITQ) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project, which appeared in the UNDB online on April 5, 2018.
2.The Montenegro has received loan from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of seven (7) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system, and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of furniture and renovation of the training room.
3.The Montenegro Tax Administration, through the Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for the Procurement of furniture and renovation of the training room of the Montenegro Tax Administration in Podgorica.
4.Bidding will be conducted using the Shopping (SH) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and Non-Consulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines.
5.Interested eligible Bidders may obtain further information from the address below from 8:00 to 14:00 hours, local time in Podgorica.
6.Interested Bidders may collect the ITQ in English upon submitting a written application to the address below. A complete ITQ will be sent by email, free of charge, after the request is submitted to the TSU email address given below.
7.Quotations must be delivered as a scanned document electronically to the email address tsu@epa.org.me at or before 13:00 hours, local time, on August 18, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.
8.The address referred to above is:
Ministry of Finance
Technical Service Unit -TSU
Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement Officer
Address: Studentska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 201-695
Email: tsu@epa.org.me
Construction of the Pathology center building of Hospitality of Bar Ref.no.6791
Public Health Institution General Hospital Bar announces a call for a works contract for “Construction of the Pathology center building of Hospitality of Bar in Bar Municipality. The works will be done through project “Telepathology as a joint method for improving quality of diagnosis of digestive tract diseases in the targeted regions of Croatia, Bosnia-Herzegovina and Montenegro – PATODIGITAL with financial assistance from the Interreg VI-A IPA programme Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro Programme. The tender dossier is available from https://bolnicabar.me/index.php?option=com_phocadownload&view=category&id=2:tenderi&Itemid=337
The deadline for submission of tenders is October 13, 2025 at 11:00 local time
Possible additional information or clarifications/questions shall be published on following web address: https://bolnicabar.me/index.php?option=com_phocadownload&view=category&id=2:tenderi&Itemid=337
MONTENEGRO
Montenegro Tax Administration
Revenue Administration Reform Project (RARP)
Invitation to Quote (ITQ) - Shopping for Goods and Related Services Procurement of furniture and renovation of the meeting room
Country: Montenegro
Loan No: RARP-87720
RFB No: MNE-RARP-87720-SH-G-25-14
1.This Invitation to Quote (ITQ) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project, which appeared in the UNDB online on April 5, 2018.
2.The Montenegro has received loan from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of seven (7) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system, and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of furniture and renovation of the meeting room.
3.The Montenegro Tax Administration, through the Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for the Procurement of furniture and renovation of the meeting room of the Montenegro Tax Administration in Podgorica.
4.Bidding will be conducted using the Shopping (SH) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and Non-Consulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines.
5.Interested eligible Bidders may obtain further information from the address below from 8:00 to 14:00 hours, local time in Podgorica.
6.Interested Bidders may collect the ITQ in English upon submitting a written application to the address below. A complete ITQ will be sent by email, free of charge, after the request is submitted to the TSU email address given below.
7.Quotations must be delivered as a scanned document electronically to the email address tsu@epa.org.me at or before 13:00 hours, local time, on August 18, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.
8.The address referred to above is:
Ministry of Finance
Technical Service Unit -TSU
Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement Officer
Address: Studentska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 201-695
Email: tsu@epa.org.me
NOVO IZDANJE
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
DO Ć I NE Ć E
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
