Petak, 8. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21428 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
POTVRĐENO PISANJE POBJEDE - SKANDAL BEZ PRESEDANA
U GORNJEM ZAOSTRU: Zbog nezakonitog postavljanja statue ozloglašenog četničkog komandanta i ratnog zločinca uhapšen Vujadin Dobrašinović, uručen nalog predsjedniku opštine Berane
ŠESTI PUT NA METI: Policija traga za nepoznatom osobom koja je pucala na pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana, na bazenu hotela „Maestral“ u Pržnu
MILATOVIĆ: Direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti sa temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore
SPAJIĆ: Revizija istorije uzaludan je posao onima koji imaju loše namjere u vezi sa našom EU budućnošću
MKM: Inspektor izvršio nadzor i sačinio zapisnik kojim je naložio da se spomenik Đurišiću ukloni najkasnije u roku od tri dana
STR. 2. i 3.
Novi sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici doveden u pitanje zbog protivljenja dijela građana Botuna
Ukoliko gradnja ne počne do kraja godine, Crna Gora će platiti odštetu od sto
Struka kaže da izgradnja novog Sistema za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV) u Podgorici neće imati negativan uticaj na životnu sredinu –pokazuje Elaborat o procjeni uticaja koji je urađen u skladu sa zakonima Crne Gore i direktivama Evropske unije. Naprotiv, kako je navedeno, novi sistem donosi višestruke koristi: od smanjenja zagađenja vodotokova, preko energetske efikasnosti, do zaštite vazduha i zemljišta. Crna Gora bi u slučaju da ne počne rad do kraja godine izgubila i 33 miliona eura granta EU STR. 8. i 9.
Istorijski rezultat naših kadetkinja na Evropskom prvenstvu za rukometašice do 17 godina, savladana Francuska 31:29
Osumnjičeni za porodično nasilje sa smrtnom posljedicom juče priveden u Više tužilaštvo u Podgorici
Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na protestnu notu Hrvatske
POTVRĐENO PISANJE POBJEDE - SKANDAL BEZ PRESEDANA U GORNJEM ZAOSTRU: Zbog uhapšen Vujadin Dobrašinović, uručen nalog predsjedniku opštine Berane
PODGORICA – U beranskom selu Gornje Zaostro osvanuo je juče spomenik u čast ozloglašenom četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata i odlikovanom saradniku Trećeg rajha Pavlu Đurišiću.
Bronzana statua Đurišića u njegovoj prirodnoj veličini postavljena je, bez odobrenja institucija, zakonom propisanih procedura, natpisa i potvrde o tome ko stoji iza njegove izrade, na privatnom posjedu Vujadina Dobrašinovića, koje se nalazi u neposrednoj blizini mjesta gdje se održava četnički sabor. Inspektor za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija izvršio je inspecijski nadzor i sačinio zapisnik koji je potom uručio predsjedniku opštine Berane Đolu Lutovcu i naložio mu da se spomenik Đurišiću ukloni najkasnije u roku od tri dana.
Uprava policije je prethodno, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, a zbog sumnje da je učestvovao u nezakonitom postavljanju spomenika, uhapsila pedeset devetogodišnjeg Dobrašinovića.
PREDMET
Iz beranskog osnovnog tužilaštva Pobjedi je saopšteno da je povodom ovog slučaja formiran predmet, te da su u toku izviđajne radnje. - Tužilaštvo je izdalo ovlašćenim policijskim službenicima Uprave policije Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ - OB Berane obavezujuća uputstva radi preduzimanja određenih radnji i prikupljanja obavještenja. Nadalje, Uprava policije Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ - OB Berane, podnijela je krivičnu prijavu protiv jednog lica (V. D.) iz Berana, zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja iz čl. 411a Krivičnog zakonika Crne Gore - kazali su Pobjedi iz ODT Berane. Neposredno nakon toga, iz Uprave policije saopšteno je da su, prema operativnim saznanjima, utvrdili da je na parceli, koja je u vlasništvu Dobrašinovića, nezakonito postavljen spomenik Đurišiću. Službenici policije su, zatim,
Milatović: Direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti sa temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore
Spajić: Revizija istorije uzaludan je posao onima koji imaju loše namjere u vezi sa našom EU budućnošću
MKM: Inspektor izvršio nadzor i sačinio zapisnik kojim je naložio da se spomenik Đurišiću ukloni najkasnije u roku od tri dana
preduzeli konkretne kriminalističko-tehničke mjere i radnje i sačinili foto-elaborat, nakon čega su o zatečenom stanju odmah obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Beranama i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, te Ministarstvo kulture i medija i Sekretarijat za kulturu Opštine Berane, radi preduzimanja radnji iz njihove nadležnosti.
- Inspektor za kulturna dobra donijeće rješenje za sprovođenje konkretnih zakonskih mjera i radnji u vezi sa nezakonitim podizanjem spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro - kazali su iz policije i dodali da ih je o tome obavijestilo Ministarstvo kulture i medija. Ističu da su pripadnici policije izvršili uviđaj, po ovlašćenju nadležnog državnog tužioca, dok je inspektor Ministarstva kulture i medija, u prisustvu policijskih službenika, izvršio inspekcijski nadzor o čemu je sačinio zapisnik. - Policija je nakon sprovedenih mjera i radnji na osnovu kojih je nadležni državni tužilac ocijenio da se radi o krivičnom djelu za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, lišila slobode V. D. zbog sumnje da je počinio krivično djelo iz člana 411a Krivičnog zakonika Crne Gore – povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja - ponovili su iz UP.
Pored toga, policijski inspektori su prikupili obavještenja od više osoba i pretresli stan i ostale prostorije koje su u vlasništvu Dobrašinovića.
- Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti sproveden u Osnovno državno tužilaštvo na dalju nadležnost. Službenici Uprave policije na-
stavljaju preduzimanje i drugih mjera i radnji povodom ovog događaja - zaključuju u saopštenju.
POKUŠAJI
Spomenik Đurišiću u Gornjem Zaostru prvi put je bio otkriven 2003. godine, bez odobrenja nadležnih institucija zbog če-
ga je brzo i uklonjen po nalogu tadašnjih vlasti. Do juče je bilo više istih pokušaja koji su prošli bez uspjeha. Ipak, 2013. godine na privatnom posjedu je bio podignut spomen-kompleks i postament za spomenik Đurišiću, koji su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice dva puta rušili na osnovu naredbe koja je
Ibrahimović zahtijeva da se spomenik Đurišiću ukloni, Dajković ga pita kako mu ne smeta i Ali-paši Gusinjskom
Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović najavio je da će uputiti institucionalni zahtjev da se novopostavljeno spomen-obilježje u Beranama ukloni, zbog čega je oštro reagovao predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković konstatujući kako Ibrahimoviću smeta spomenik Pavlu Đurišiću, ali ne i Ali-paši Gusinjskom Ibrahimović je ocijenio da je podizanje spomenika
ratnom zločincu i fašisti nezakonito i neprihvatljivo i poručio da veličanju takvih ličnosti u Crnoj Gori ne smije biti mjesta. Naglasio je i da snažan institucionalni odgovor na sve rasprostranjeniju reviziju istorije i veličanje zločinaca i zločina predstavlja jednu od najvažnijih obaveza države. - U suprotnom, biće to jasan signal da u institucijama Crne Gore stanuje neprihvatljiva tolerancija na fašizam i Crna Gora će,
kao dokazano antifašističko društvo, naći način da svoju antifašističku tradiciju učini državnom politikom. Na kraju, 83 odsto građana Crne Gore jasnog je opredjeljenja da Crna Gora pripada Evropskoj uniji utemeljenoj na antifašističkim vrijednostima i tih 83 odsto će naći način da institucije Crne Gore i društvo u Crnoj Gori učini antifašističkim i sposobnim da se izbori protiv istorijskog revizionizma i promocije fašista kao druš-
tvenih heroja - saopštio je Ibrahimović. Reagujući na to, Dajković je ocijenio kako Ibrahimoviću smeta Pavle Đurišić, ali ne i spomenik i glavna ulica u Gusinju koja nosi ime Ali-paše Gusinjskog (Šabanagića), čovjeka koji je, kako je naveo, vodio osmansku vojsku protiv crnogorskog naroda i koji je odgovoran za smrt stotina Crnogoraca tokom borbi za oslobođenje Plava i Gusinja. Zapanjujuće je, kaže Daj-
ković, i to što se uvijek pod lupu stavljaju istorijske ličnosti koje pripadaju srpskom nacionalnom korpusu. - Makar to bile i složene istorijske ličnosti poput Pavla Đurišića, jednog od začetnika Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori, dok se one koje su odgovorne za masovna stradanja Srba i Crnogoraca slave bez ikakvog osporavanja, pa i od strane onih koji se nazivaju građanskim snagama - poručio je Dajković.
stigla iz Ministarstva kulture. Kako je Pobjeda već pisala, jučerašnje postavljanje spomenika osvjedočenom zločincu iz Drugog svjetskog rata bila je brižljivo planirana akcija koju su inicirala udruženja koja baštine četničku ideologiju, uz pomoć mještana. Cilj je bio da se obezbijedi šira institucionalna podrška za trajno dopuštenje da na ovaj način bude odata počast liku i djelu Pavla Đurišića. Prema informacijama Pobjede, o ovim namjerama bili su informisani čelnici pojedinih prosrpskih partija u Crnoj Gori, prije svega Nove srpske demokratije, te dio klera Srpske pravoslavne crkve blizak mitropolitu nikšićko-budimljanskom Metodiju Organizatori su, sasvim sigurno, naišli na pozitivan stav i mitropolita SPC Joanikija Mićovića, koji je u posljednje vrijeme više puta pozitivno govorio o Đurišiću, nazivajući ga čak „junakom“. Zaostro kod Berana već decenijama je, inače, mjesto okupljanja poštovalaca Ravnogorskog pokreta, jer je upravo to selo tokom Drugog svjetskog rata bilo štab pomenutog kvislinga, ratnog zločinca i vođe četničkog pokreta u Crnoj Gori. Crna Gora je zakonski obavezana da spriječi podizanje spomen-obilježja licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima. Uz to, Ministarstvo kulture je ranije upozoravalo da bi „svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona o spomen-obilježjima i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi“.
REAKCIJE
Postavljanje spomenika ozloglašenom četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata, koji je u Crnoj Gori ostao upamćen po tijesnoj saradnji sa okupacionim snagama, etničkom čišćenju i brojnim zvjerstvima prema civilnom stanovništvu, izazvalo je reakcije onih političara i predstavnika civilnog sektora koji su već prepoznati po svojim čvrstim antifašističkim stavovima. Savez boraca NOR-a i antifašisti Crne Gore (SUBNORA) saopštili su da je inicijativa da se Đurišiću podigne spomenik u mjestu Zaostro kod Berana, ko zna koji po redu, pokušaj rehabilitacije ratnih zločina i zločinaca koje je počinio okupator sa svojim saradnicima u Drugom svjetskom ratu.
Efikasna reakcija nadležnih institucija na nelegalno postavljanje spomen-obilježja u opštini Berane jasno pokazuje da država neće tolerisati nezakonite poteze koji uznemiravaju društvo, poručio je premijer Milojko Spajić - Revizija istorije kroz ovakve akcije uzaludan je posao onima koji imaju loše namjere u vezi sa našom EU budućnošću - naveo je Spajić u objavi na platformi Iks. Crna Gora će, zaključio je on, biti moderna država u kojoj se poštuju zakoni i u kojoj se istorijske činjenice ne kroje prema političkim ambicijama.
Oni su osudili svaki pokušaj revidiranja istorije i rehabilitacije zločina i zločinaca, kakav je, navode, i ovaj pokušaj da osvjedočeni saradnik okupatora i ratni zločinac dobije spomen-obilježje.
- Apelujemo na nadležne institucije da se, u ovakvim i sličnim slučajevima, u potpunosti poštuje i primjenjuje važeća zakonska regulativa. U protivnom, ukoliko izostane brzo reagovanje nadležnih organa u smislu uklanjanja postavljenog objekta i izricanja propisanih kazni za počinioce, to bi značilo da ti organi podržavaju i učestvuju u ovom i ovakvim gnusnim djelima revizije istorije, rehabilitacije ratnih zločina i podrivanja temelja Crne Gore. Jer, napokon podizanje spomenika ratnom zločincu nije samo kršenje zakona, to je samo po sebi zločin - zaključuje se u saopštenju SUBNORA.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je pozvao nadležne institucije da „odmah preduzmu sve zakonske mjere“, te „utvrde odgovornost i bez odlaganja uklone ovaj spomenik komandantu četničkog pokreta i ratnom zločincu“.
- Podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, i masovne zločine nad civilima, predstavlja direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore – naveo je on. Kako je dodao, antifašizam nije samo istorijska činjenica, već „živo i važeće opredjeljenje naše države, jasno utemeljeno u Ustavu i zakonima“.
- Zbog toga zahtijevam hitno: uklanjanje spomenika, postupanje Opštine Berane, djelovanje Vlade, policije i tužilaštva. Crna Gora mora pokazati da je dosljedna u odbrani svojih temeljnih antifašističkih vrijed-
Pavle Đurišić je bio jedan od najozloglašenijih četničkih komandanata u Crnoj Gori i širem regionu. U brojnim dokumentima, uključujući i njegov lični izvještaj Draži Mihailoviću, priznaje se odgovornost za pogrom nad muslimanskim civilima u Sandžaku, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Njegove jedinice bile su odgovorne za smrt hiljada nevinih ljudi, žena, djece i staraca, u cilju stvaranja etnički „čistih“ teritorija.
Upravo je Đurišić, po pisanju istoričara Radoja Pajovića, prije napada na bihorski kraj i Pljevlja boravio u Gornjem Zaostru, odakle je pošao na pohod u kojem je ubijeno na hiljade Muslimana. – Prema do sada poznatim i proučenim četničkim dokumentima i poslijeratnim spiskovima, jedinice Đurišića su na području Crne Gore, Sandžaka i istočne Bosne likvidirale oko 15.000 Muslimana – navodi istoričar
nosti – zaključio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks.
OSUDE
Nakon što je informacija o postavljanju spomenika dospjela u javnost, odmah je reagovao i predsjednik opštine Berane Ðole Lutovac iz Pokreta Evropa sad.
- Najoštrije osuđujem postavljanje spomenika Đurišiću koje je izvršeno na teritoriji naše opštine bez prethodnog obavještenja nadležnih institucija i mimo zakonskih procedura. Ovakvo postupanje predstavlja grubo kršenje propisa koji jasno definišu da se spomen-obilježja mogu podizati isključivo u skladu sa Programom koji donosi skupština opštine, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa državne uprave zaduženog za poslove kulture – naveo je on. Dalje je podsjetio kako su za takva djela „propisane krivične sankcije“, uključujući i zatvor, zbog čega očekuje hitnu reakciju državnih organa i uklanjanje spomenika u najkraćem mogućem roku. - Ovaj čin ne predstavlja samo
Radoje Pajović Najveći zločin nad Muslimanima Đurišićevi četnici izvršili su u čajničkom i dijelu pljevaljskog sreza,
flagrantno kršenje zakona, već i pokušaj dodatne polarizacije našeg ionako podijeljenog društva. Berane je grad koji pripada svim svojim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili ideološku pripadnost. Naša je obaveza da čuvamo društveni mir, poštujemo zakone i njegujemo istorijsku istinu. U tom duhu, lokalna uprava će ostati dosljedna principima vladavine prava i međusobnog poštovanja svih građana – zaključuje Lutovac.
Najjača opoziciona Demokratska partija socijalista smatra kako je podizanje spomenika Đurišiću „još jedan provokatorski čin onih koji pokušavaju da povampire četničku ideologiju u Crnoj Gori“.
- Na ovo činjenje poklonike četničke ideologije i lika i djela četničkog komandanta, poznatog po masakrima nad civilima i sa-
Dobrašinović osuđivan zbog nelegalne sječe šume
Vujadin Dobrašinović, poznat javnosti kao narodni guslar, hapšen je prije 15 godina zbog nelegalne sječe šume. Osuđen je bio na četiri godine zatvorske kazne.
Kako su saopštili Pobjedini izvori, Dobrašinović je bio u bjekstvu sve dok ga inspektori nijesu pronašli na groblju, gdje se pojavio na sahrani strica i uhapsili ga. Dobrašinović je, nakon što je primljen u zatvor, štrajkovao glađu. On je tada tražio
pomilovanje od tadašnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića, ali je njegova molba odbijena zbog čega je odlučio da štrajkuje. Odbijanje molbe za pomilovanje uslijedilo je nakon mišljenja Ministarstva pravde koje je zaključilo da nema osnova za to. Vujadin Dobrašinović se sa suprugom i petoro djece 1999. vratio sa Kosova i naselio na očevom imanju u Gornjem Zaostru kod Berana. Porodicu je
februara 1943. godine. Tom prilikom je, prema depeši Pavla Đurišića, koja je poslata Dragoljubu Mihailoviću, poginulo oko 1.200 naoružanih Muslimana, a više od 8.000 nevinih muslimanskih stanovnika je ubijeno,
radnji sa okupatorom, ohrabruju politike koje danas gospodare Crnom Gorom, koje u kontinuitetu bestidno pokušavaju da izvrše reviziju istorije i koje besramno slave ratne zločince kao heroje – naveli su iz te stranke. I oni su pozvali nadležne, počev od Ministarstva kulture, da hitno uklone nezakoniti spomenik fašisti i „rasvijetle činjenicu ko je taj koji ovakvim činjenjima pokušava da podriva temelje antifašističke, građanske i evropske Crne Gore“.
- U krajnjem, u Crnoj Gori, u čije biće je antifašizam utkan kao vrijednost koja ne zna za rok trajanja, nikada nije bilo i nikada ne smije biti mjesta za veličanje i glorifikaciju ratnih zločinaca i pomirenje sa ideologijom koja slavi monstrume – dodali su iz DPS-a.
Postavljanje spomenika Đurišiću najoštrije su osudili i iz Gra-
izdržavao od sječe šume i prodaje drva sa svog imanja. Istražitelji su ga optužili da je iz šume bez doznaka bespravno posjekao stabla. Dobrašinović je tvrdio da je riječ o nesporazumu sa šumarima. Navodno, u Direkciji za šume nijesu prihvatali njegove dokaze da mu je restitucijom vraćena jedna od nekoliko šuma koje potražuje. To je bio početni razlog za nesporazume sa ljudima iz Uprave za šume u Beranama. Šumari nijesu htjeli da mu obilježe stabla za sječu, a on ih je sjekao bez doznaka. A. R.
mnogi na svirep način. Osim već navedene Bukovice (563), tom prilikom je ubijen i 481 građanin Meljaka i 384 žitelja Boljanica. Prema poslijeratnom popisu žrtava četničkog terora u pljevaljskom srezu, ubijena
đanskog pokreta Ura i pozvali nadležne da ga uklone jer, kako su naveli, narušava međuvjerski i međunacionalni sklad i vraća društvo u mračne periode prošlosti. - Očigledno je da su 44. Vlada Milojka Spajića i aktuelna parlamentarna većina svojim djelovanjem vratile podjele u crnogorsko društvo, svakodnevno namećući podjele građana kroz širenje istorijskog revizionizma.
Sve to s ciljem da se skrene pažnja sa katastrofalnih rezultata u brojnim oblastima, od turizma, ekonomije i javnih finansija, do kontinuiranih korupcionaških afera koje prate ovu vlast od njenog stupanja na dužnost - navode iz Ure.
Jasno je, kako kažu, da premijer Spajić nema ni autoritet, ni snagu, ni političku odlučnost da se ovakvim ideološkim devijacijama odlučno suprotstavi.
- Zato smatramo da je nužno da 44. Vlada što prije postane dio političke prošlosti, jer očigledno nema snage ni volje da se suprotstavi profašističkim ideologijama i jasno promoviše vrijednosti antifašizma. Crna Gora je u svojoj suštini antifašistička država, i upravo na toj osnovi mora se graditi savremena, razvijena i evropska zemlja, kao društvo jednakih građana, koje uvažava različitosti kao svoje najveće bogatstvo – zaključuju iz Ure. Zajednički stav juče su iznijeli čelnici 11 nevladinih organizacija i građanskih aktivista, među kojima su Daliborka Uljarević (CGO), Tea Gorjanc-Prelević (HRA), Ervina Dabižinović (Anima), Miloš Vukanović (Udruženje profesora istorije),
su 1.534 građanina, od čega 1.501 Musliman, navodi istoričar Radoje Pajović O ulozi Đurišića u ratovanju na strani okupatora govore i činjenice da ga je predsjednik marionetske vlade u Srbiji Milan Nedić lično unaprijedio u potpukovnika i povjerio mu dužnost pomoćnika komandanta Dobrovoljačkog korpusa. Nakon toga, prema pisanju crnogorskog kolaboracionističkog lista „Lovćen“ iz 11. oktobra 1944. godine, od Vrhovne komande njemačkih oružanih snaga za „naročito priznanje za svoje vojničke vrline“ primio je „Željezni krst“ (Eisernes Kreuz), orden koji je dodjeljivao lično Adolf Hitler Gvozdeni krst je jedno od najpoznatijih vojnih odlikovanja nacističke Njemačke, koje su dobili istaknuti oficiri i saradnici fašističkog režima širom okupirane Evrope. Prema istorijskim podacima, dodjeljivan je isključivo za zasluge u borbama, što znači da je Hitler smatrao ovog četničkog vođu za jednog od svojih ključnih ljudi na terenu.
Filip Kuzman (Antifašisti Cetinje), Demir Ličina (Udruženje Štrpci - Protiv zaborava), Velija Murić (Crnogorski komititet pravnika za zaštitu ljudskih prava), Maja Raičević (CŽP), Milica Kovačević (CDT), te građanske aktivistkinje Jovana Marović i Dina Bajramspahić. - Takav čin nije samo revizionizam, to je otvoreno slavljenje zla. Ovaj sramotan pokušaj da se ubijanje, klanje, silovanje i etničko čišćenje pretvori u opravdano djelo, a da se zločinac uzdigne kao heroj neće uspjeti da izbriše činjenice koje svi znamo. Spomenik zločincu je spomenik mržnji prema drugima – stoji u njihovom obraćanju javnosti.
Kako su naveli, podizanje spomenika takvom čovjeku je „otvoreno slavljenje fašističke ideologije i brutalnih zločina koji su se dogodili u ime etničke i vjerske mržnje, a samim tim i najdublje moguće moralno posrnuće Crne Gore“. Oni su Vrhovno državno tužilaštvo pozvali da „prekine sa politikom ignorisanja ovakvih slučajeva slavljenja mržnje“. - Stav VDT da dosadašnje slavljenje Đurišića kao heroja i junaka ne predstavlja govor mržnje je moglo samo da ohrabri postavljanje spomenika - rekli su oni. Takođe su podsjetili da je sedam NVO 20. maja upozorilo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića upravo na sve češće javno veličanje Đurišića i četničkog pokreta, te ukazali da je riječ o govoru mržnje kako to definišu Zakon o zabrani diskriminacije i Krivični zakonik. Jovana RAIČEVIĆ / Kristina JERKOV / Đurđica ĆORIĆ
Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na protestnu notu Hrvatske
PODGORICA - Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore jasno je istaklo spremnost naše države da se, kroz konstruktivan i iskren dijalog, bavi svim zajednički identifikovanim otvorenim pitanjima u odnosima sa Hrvatskom.
To se navodi u odgovoru ovog Vladinog resora na protestnu notu nama susjedne članice Evropske unije koju su, posredstvom diplomatskih kanala, uputili Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.
Kako je rečeno Televiziji E iz ministarstva kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), u odgovoru se takođe podsjeća na već postignuti dogovor tokom bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju ove godine. Naime, dogovoreno je,
Odgovor na protestnu notu ovaj Vladin resor uputio je Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske posredstvom diplomatskih kanala
između ostalog, formiranje specijalizovanih komisija sa obje strane kako bi se razmijenila relevantna argumentacija i pronašla bilateralna rješenja za konkretna otvorena pitanja.
- Crna Gora ostaje apsolutno opredijeljena za jačanje odnosa sa Republikom Hrvatskom na temeljima dobrosusjedstva, prijateljstva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti – zaključuju iz Ministarstva vanjskih poslova.
Podsjećamo, nova protestna nota iz kabineta hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana stigla je nedavno u ruke njegovog crnogorskog kolege Ibrahimovića.
Razlog je, kako su naveli, bio odluka crnogorskog Ministarstva odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate), da izradi značke sa siluetom Š kolskog broda „Jadran“ i crnogorskom zastavom. Vlasništvo tog istorijskog plovila i dalje je jedno od otvorenih pitanja izmeđuCrne Gore i Hrvatske. U protestnoj noti se navodi kako se „detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije“, došlo do sume od dvije milijarde dolara koje Crna Gora, navodno, duguje susjednoj državi. Izradu značaka Hrvatska je protumačila kao „svjesno remećenje dobrosusjedskih odnosa“, zbog čega je prvi put pomenula da bi ovakvo po -
našanje crnogorske strane „moglo isprovocirati i finansijske kontramjere“. U protestnoj noti je tako navedeno kako će konačna suma biti poznata nakon „detaljne analize ukupne vojne sukcesije“, ali i najavljuje da je dug Crne Gore prema Hrvatskoj po toj osnovi procijenjen na „više od dvije milijarde američkih dolara“. Iz ministarstva na čijem je čelu Krapović uslijedio je odgovor kako je „brod ‘Jadran’ bio i ostaće trajni simbol crnogorske pomorske kulture i međunarodne saradnje“. Komentarišući najavu Hrvatske da će u slučaju Crne Gore otvoriti pitanje secesije vojne imovine, vojni analitičar Aleksandar R adić rekao je
Pobjedi da takva procedura ne postoji za zemlje bivše Jugoslavije, jer su one već na drugi način regulisale tu problematiku.
- Popis imovine je napravljen. Svojevremeno je angažovan jedan francuski institut čiji je tim procjenitelja radio taj posao. Ta tema je stavljena na stranu, jer nije bilo rješenja za posljedice turbulentnog stanja koje su proizvele devedesete godine - kazao je Radić.
S druge strane, smatra da je „na snazi osporavanje prava Crne Gore da zadrži Školski brod ‘Jadran’“. Komentarišući najavljeni iznos od dvije milijarde dolara u slučaju isplate Hrvatskoj na osnovu obračuna o vojnoj sukcesiji, Radić kaže da je riječ o „potpunoj proizvoljnosti“. Smatra da aktuelna događanja, u stvari, „spadaju u domen poli -
tike i političkog pritiska“. - Hrvatska je u takvoj poziciji da može da kaže da želi da otvori temu vojne secesije, da se o njoj raspravlja, ako Crna Gora ne želi da se na elegantan i miran način riješi problem Školskog broda „Jadran“ - naveo je Radić. Ocijenio je kako za hrvatsku stranu taj brod ima „jako simbolično značenje“.
- Hrvatskoj je Školski brod „Jadran“ potreban kao simbol pobjede u ratnom sukobu i to je cijela priča – zaključio je on. Zato Radić očekuje da će Hrvatska nastaviti pritiske na Crnu Goru, kao što je to već učinila kada je krajem prošle godine usporila napredovanje naše zemlje ka Evropskoj uniji, blokirajući zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 koje se odnosi na međunarodne odnose. K. J.
Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta razgovarao sa crnogorskim iseljenicima i zvaničnicima turske regije Balikesir
PODGORICA – Naše iseljeništvo u Turskoj može biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeću saradnju i zato je potrebna veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka.
To je istakao Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) tokom višednevnog boravka u regionu Balikesir u Turskoj, koji je posjetio na poziv Adila Ozuzuna, predsjednika tamošnjeg Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore. On je obišao opštine Burhanija, Ajvalik i Edremit, gdje se susreo sa stotinama iseljenika i njihovih potomaka koji su ovaj dio Turske naseljavali u više navrata: nakon Prvog balkanskog rata, pa 1924. godine, a zatim tokom šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka.
Potomci crnogorskih iseljenika danas predstavljaju most saradnje između dvije države, kazao je Šahman
- Naše iseljeništvo ima značajnu ulogu u jačanju veza između savremenih zemalja, kakve su danas Crna Gora i Turska. Prvim generacijama koje su došle iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Nikšića i Rožaja nije bilo lako. Ali, ovdje su izgradili svoje porodice, pokrenuli uspješne biznise i afirmisali se u politici, nauci, kulturi i sportu. Njihovi potomci danas predstavljaju most saradnje između naše dvije države - naglasio je Šahman. Takođe je ukazao na ekonomske i društvene sličnosti između regije Balikesira i Crnogorskog primorja, a to su maslinarstvo, razvijen turizam i suživot različitih kultura „što predstavlja značajan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje“.
- Crna Gora i Turska imaju odlične odnose kao prijateljske
zemlje i saveznice u NATO savezu, a Crna Gora teži i članstvu u Evropskoj uniji. Naše iseljeništvo u Turskoj može
biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeće veze - dodao je Šahman. Kako je potcrtao, potrebna je veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka.
b DP
Tokom posjete Turskoj, Šahman je razgovarao i sa visokim zvaničnicima Balikesira: guvernerom okruga Burhanija Čumali Atilom, te gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom, koji je porijeklom od Boškovića iz Pljevalja. Dalje se sastao sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom, kao i sa prvim čovjekom Burhanije Ali Kemalom Devečilerom - gradom koji ima pobratimske veze sa opštinom Bijelo Polje. Šahman je predvodio i delegaciju koja je bila gost Privredne komore grada Ajvalika, gdje su promovisani turistički i ekonomski potencijali Crne Gore, mogućnosti investiranja i razvojne šanse naše zemlje. Domaćini su bili predsjednik komore Ali Učar i predsjednik skupštine Suat Akin, koji su tokom panela analizirali mogućnosti trgovinske i investicione saradnje dvije zemlje. U razgovoru su učestvovali i ugledni biznismeni iz regije, koji su pružili snažnu po -
dršku jačanju veza između Crne Gore i Turske. Ali Gur i Cem Turkjilmaz predstavili su svoj način poslovanja, i kako ulaganjima u Ayvalik Sea Resort, Ayvalik Sea Long i privatne obrazovne institucije, doprinose turističkom i obrazovnom potencijalu regiona. Cafer Turkjilmaz, vlasnik hotela „Musho“ izrazio je želju da doprinese jačanju ne samo turističke privrede, već i kulturnih veza između naroda. Uspješni privrednik Nadir Bajram iz Burhanije, inače porijeklom iz Crne Gore, uz posvećenost preduzetništvu, posebno je istakao emotivnu vezu sa zemljom svojih predaka. I Fikret Akova, bivši predsjednik opštine Burhanija i predsjednik zadruge „Taris“ koja se bavi maslinarstvom i proizvodnjom maslinovog ulja, već dugi niz godina njeguje veze sa crnogorskom dijasporom, pa je i ovom prilikom istakao značaj migracija i kulturnog nasljeđa koje su sačuvali u ovom regionu. K. J.
RazgovoR : Niko Laković, partner i izvršni direktor Sotheby’s Realty u Crnoj Gori
PODGORICA - Tržište luksuznih nekretnina u Crnoj Gori više nije ono što je bilo prije samo nekoliko godina. Dinamiku su promijenile geopolitičke okolnosti, promjene u avio-dostupnosti, ali i probuđena investiciona svijest. Na mjestu nekada dominantnih ruskih kupaca, danas su građani Srbije, regiona i, u sve većoj mjeri, ex-YU gastarbajteri iz Amerike – finansijski stabilni i sve češće orijentisani na projekte visoke klase.
- Gastarbajteri iz Amerike postaju ozbiljni kupci – oni su informisani, znaju što hoće i spremni su da ulažu u luksuzne projekte koji imaju infrastrukturu, sigurnost i dugoročnu vrijednost - kaže Niko Laković , partner i izvršni direktor Sotheby’s Realty u Crnoj Gori.
AnAlizA Laković za Pobjedu analizira novu strukturu tražnje, dominantne tokove kapitala, ali i razlike između tržišno funkcionalnih sredina poput Tivta i onih koje, poput Ulcinja, i dalje čekaju na razvojni iskorak. - Tržište luksuznih nekretnina u Crnoj Gori ulazi u novu fazu, sa značajnim promjenama u strukturi kupaca i pristupu investiranju - ocjenjuje Laković. Kako navodi, dominantnu ulogu sada imaju kupci iz Srbije i regiona, ali sve veće interesovanje pokazuju i ex-Yu gastarbajteri, naročito oni iz Sjedinjenih Američkih Država. Pored njih, prisutni su i Britanci, Poljaci, Slovaci – sve nacionalnosti koje imaju direktne avionske linije ka Crnoj Gori. - Kupci iz Srbije danas čine čak 50 odsto tržišta, dok ostatak regiona i Zapadna Evropa
Kupci iz Srbije danas čine čak 50 odsto tržišta, dok ostatak regiona i Zapadna Evropa zauzimaju oko 30 odsto. Rusi i Ukrajinci, koji su ranije bili dominantni, sada čine 10 do 15 odsto tržišta - kaže Laković
zauzimaju oko 30 odsto. Rusi i Ukrajinci, koji su ranije bili dominantni, sada čine 10 do 15 odsto tržišta - kaže Laković. Zanimljiv trend predstavlja pojava gastarbajtera iz Amerike koji, prema njegovim riječima, posljednjih godinu i po sve više investiraju u luksuzne nekretnine. Laković ističe da su upravo ti kupci često dobro informisani, finansijski stabilni i zainteresovani za visokokvalitetne projekte. Laković skreće pažnju i na specifičnost turskih investitora, koji ne kupuju luksuzne stanove u velikom broju, ali ulažu u zemljišta i zajedničke projekte.
- Turci uglavnom kupuju parcele, ulaze u gradnju sa domaćim developerima i to na projektima koje sami iniciraju. Ima ih i u Porto Montenegru, Luštici Bay i Portnovom, ali to su pojedinačni slučajevi - objašnjava on. Luštica Bay je, prema njegovim podacima, prošle godine ostvarila najbolji rezultat na tržištu, sa prodatih 140 miliona eura vrijednosti. Portonovi je takođe imao zapažen uspjeh zahvaljujući fleksibilnim planovima plaćanja – otplata na tri do pet godina, uz ili bez kamata. Porto Montenegro, zbog nedostatka novih projekata i fokusa na obogaćivanje retail ponude naselja, trenutno plasira nekretnine iz drugog i trećeg kruga prodaje i to funkcioniše na dobrom nivou. Očekujemo ovih dana lansiranje novog projekta Vero & Versa sa 220 novih luksuznih jedinica.
- Prosječna cijena luksuzne nekretnine na Crnogorskom primorju iznosi oko milion eura. Najveće interesovanje postoji za objekte na samoj obali ili unutar zatvorenih rizorta, gdje kupci, traže osjećaj sigurnosti, potpunu uslugu i logistiku - kaže Laković.
Kada je riječ o zemljištu, kaže da postoji ozbiljno interesovanje kako za velike parcele, tako i za manje koje se mogu iskoristiti za gradnju porodičnih kuća. Međutim, atraktivna lokacija ostaje ključni uslov za prodaju.
Govoreći o prisustvu Mohameda Alabara i njegove kom-
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja aktivirao novu aplikaciju
panije Emaar u Crnoj Gori, Laković ocjenjuje da je riječ o strateški važnom investitoru. - Alabar je ozbiljna prilika za Crnu Goru. On donosi kapital, znanje, globalni marketing i novu investicionu atmosferu i tržišta. Emaar kao strateško ime, kao i njihovi projekti Dubai Mall, Adress Hoteli, strateške lokacije po Emiratima kao i evo najbliži primjer Galerija Beograd, pokazuju šta znači sistemska transformacija prostora i tržišta - ističe Laković.
Podsjetio je da Emaar, kompanija čiji je Alabar osnivač, raspolaže najatraktivnijim
lokacijama u Dubaiju i da su njihovi modeli razvoja primjenjivi i u Crnoj Gori – kroz partnerstva sa državom i lokalnim samoupravama.
- Beogr ad na vodi, iako bi ga voljeli vidjeti sa manjom izgraženošću, dokaz je kako se zapuštena i neatraktivna lokacija može pretvoriti u simbol grada. Galerija, St. Regis kule, prvoklasni objekti na obali rijeke, Bristol hotel – sve to danas ima identitet i vrijednostističe Laković. Zoniranje i planiranje prostora ključni su za održiv razvoj crnogorskog turizma, smatra on, i upozorava da upravo jasni urbanistički planovi određuju u kom pravcu se razvijaju gradovi poput Tivta i Ulcinja. - Jedna od ključnih zona predviđena je sa 70 odsto hotelskog kapaciteta i 30 odsto rezidencijalne gradnje, što automatski ograničava mogućnost preizgrađivanja i podstiče dolazak investitora koji grade hotele i donose dugoročnu vrijednost. Primjer Tivta pokazuje kako se promišljenim urbanizmom i strateškim investicijama može promijeniti sudbina čitave opštine. Nekada percipiran samo kao tranzitna tačka, Tivat je zahvaljujući projektima poput Porto Montenegra, Luštice i Portonovog postao atraktivna turistička i investiciona destinacija - kaže Laković.
Problem ozbiljnih investicijA
Osim što je donio novu vrijednost vlasnicima okolnog zemljišta i nekretnina, Tivat danas, objašnjava on, ostvaruje čak 35 miliona eura godišnje od PDV -a, dok Ulcinj, i pored znatno većeg broja turista, ostvaruje tek oko tri miliona. - U Ulcinj dolazi više turista
Akcija poreskih inspektora
nego u Tivat, ali tamo nema aerodroma, nema ozbiljne bolnice, nema ključne infrastrukture. Sve to traži novac, strateški pristup, kojeg u ovom trenutku jednostavno nema - konstatuje Laković. Ulcinj, iako ima ogromni potencijal, suočava se s problemom nepostojanja ozbiljnih investicija. Očekivanja da će se pojaviti veliki investitor koji bi pokrenuo razvoj Velike plaže ostaju, za sada, na nivou utopije.
- Ako se do sada nije pojavio –pitanje je da li će uopšte. Nema ni pravne, ni infrastrukturne pripremljenosti da bi takav investitor mogao odmah da reaguje. Očuvanje Velike plaže jeste prioritet, ali urbanistički planovi moraju jasno predvidjeti kako se taj prostor može razvijati na održiv način – sa hotelima, sadržajem i infrastrukturom koji bi donijeli stvarnu ekonomsku korist lokalnoj zajednici. I mora i lokalna zajednica imati širu sliku razvoja destinacije, da bi ti ustinski napravili rezultat za buduće generacije - ocjenjuje Laković. Dodaje da se danas kroz Tivat više ne prolazi – u Tivat se dolazi. To je postao simbol vrijednosti, ozbiljnih projekata i snažne fiskalne koristi za državu.
- Ulcinj, s druge strane, koji je nekada bio destinacija isključivo njemačkih turista, danas pretežno funkcioniše kao sezonski centar masovnog turizma koji traje svega dva mjeseca. Masovni turizam nije loš, svi ga volimo, ali mora postojati ravnoteža. Volimo i da se gradovi razvijaju – sa sadržajem, planom, strategijom i infrastrukturom koja podstiče stabilan rast - zaključuje Laković. nada KovAčević
PODGORICA - Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) je na svojoj internet stranici aktivirao uslugu virtuelnog asistenta /chatbot/, kako bi se olakšao pristupa opštim informacijama o pravima iz te oblasti.
- Virtuelni asistent, koji je simbolično nazvan PIO Agent, dostupan je posjetiocima internet prezentacije Fonda u svakom momentu, 24 sata na dan i svakoga dana u godininavodi se u saopštenju Fonda PIO.
Na taj način građani mogu dobiti informacije o pravima iz PIO i digitalnim putem, brzo i jednostavno, na bilo kojem mjestu, bez čekanja i bez potrebe za kontaktiranjem sa službenicima ili dolaskom u prostorije Fonda.
- PIO Agent je razvijen primjenom vještačke inteligencije i nalazi se u testnoj fazi, te su povratne informacije korisnika veoma važne. Stoga, pozivamo građane da posjete sajt Fonda i iskoriste mogućnost dobijanja informacija digitalnim putem, direktnim
upitom o informacijama koje su im potrebne - rekli su iz Fonda PIO. Pitanja je potrebno postaviti precizno i jasno, kako bi se dobili što potpuniji odgovori. PIO Agent je dizajniran da pruža odgovore o opštim pravima iz PIO, a za sva pitanja u vezi sa konkretnim ličnim pravima potrebno je obratiti se nadležnim jedinicama Fonda, radi uvida u predmet.
- Razvoj virtuelnog asistenta dio je napora Fonda PIO da unaprijedi rad i digitalizuje usluge, u cilju razvoja tog organa kao odgovorne, transparentne, profesionalne, efikasne, inkluzivne, savremene i ka građanima orjentisane institucije - zaključuje se u saopštenju. n.K.
PODGORICA – Poreski inspektori su od početka maja do 3. avgusta obavili 2.160 kontrola, izrekli novčane kazne od 1,7 miliona eura, dok je mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena kod 20 poreskih obveznika. Inspektori su u tom periodu identifikovali ukupno 423 nepravilnosti, što je rezultiralo izdavanjem 556 prekršajnih naloga.
- Utvrđene nepravilnosti odnose se na neevidentiranje prometa robe i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara u iznosu koji prelazi visinu blagajničkog maksimuma, neprijavlji-
vanje zaposlenih i obavljanja djelatnosti bez opšte poreske registracije - navodi se u saopštenju.
Iz Poreske uprave (PU) je saopšteno da zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 886.000 eura, od čega je naplaćeno 561.000 eura, odnosno 63 odsto.
- Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima - precizirali su iz PU. Kontrole izdavalaca smještaja i dalje su u fokusu, prethodne
sedmice je kontrolisano njih 28 i utvrđeno 11 nepravilnosti sa izrečenim novčanim kaznama od 30.300 eura. Od početka maja traju, kako su podsjetili, intenzivirane aktivnosti nadzora poreskih inspektora nad regularnošću poslovanja poreskih obveznika na teritoriji cijele Crne Gore.
- U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između Poreske uprave i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, r.e.
Privredna komora nezadovoljna potpunom zabranom skladištenja i prometa duvana u slobodnoj zoni Luke Bar
Iz PKCG smatraju da bi trebalo pojačati kontrolu, a ne potpuno zabraniti promet cigareta preko Luke Bar, dok iz Ministarstva ekonomskog razvoja kažu da je rizik od krijumčarenja prevelik te da je važniji javni interes zaštite zdravlja, fiskalnih prihoda i međunarodne reputacije
PODGORICA – Privredna komora Crne Gore (PKCG) je u primjedbama na nacrt zakona o slobodnim zonama ocijenila da su pojedine odredbe potencijalno diskriminatorne prema stranim kompanijama, imajući u vidu da pravo sticanja statusa korisnika slobodne zone imaju samo kompanije registrovane u Crnoj Gori.
To, kako ocjenjuju, onemogućava stranim kompanijama neposredno učešće u poslovanju u slobodnim zonama, što je suprotno međunarodnoj praksi i standardima koji podstiče otvorenost i konkurentnost ekonomskog prostora. Smatraju da, ako postoji potreba za dodatnim nadzorom, da ga je moguće obezbijediti kroz mehanizme kao što su obaveza imenovanja ovlašćenog zastupnika u Crnoj Gori, polaganje garantnog depozita, uspostavljanje posebnog
režima evidencije ili dodatne carinske kontrole za nerezidente.
KoNtrola
- Takva rješenja bi omogućila efikasnu institucionalnu kontrolu i zaštitu fiskalnih i bezbjednosnih interesa države, uz očuvanje osnovnog načela otvorenosti slobodnih zona za strane subjekte – ukazali su iz PKCG tokom javne rasprave. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), koji je predlagač zakona, ovu primjedbu smatraju neopravdanom ukazujući da ovo zakonsko rješenje obezbjeđuje efikasan nadzor nad poštovanjem propisa. - Lokalna registracija omogućava Upravi carina, Poreskoj upravi, ANB-u, Upravi policije, FOJ-u neposredan uvid u vlasničku strukturu i finansijske tokove uz primjenu mjera sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u realnom vremenu – stoji u odgovoru MER-a na primjedbe PKCG.
ljanja djelatnosti koje se odnose na duvan i duvanske proizvode, uključujući skladištenje, tranzit i obradu. - Ovakvo rješenje nije u skladu sa načelom proporcionalnosti, imajući u vidu da je moguće ostvariti cilj zakonodavstva odnosno spriječiti zloupotrebu i kroz uvođenje pojačanih mehanizama kontrole, nadzora i licenciranja bez potrebe za potpunim normativnim isključivanjem pojedinih privrednih djelatnosti iz režima slobodne zone – smatraju u PKCG.
U MER-u smatraju da je takva zabrana potpuno opravdana, imajući u vidu visok rizik od krijumčarenja duvana iz slobodnih zona u Crnoj Gori na koji su ukazali i iz Evropske komisije, Europola i Frontex-a.
- Slobodne zone u Crnoj Gori prepoznate su kao tačke najvećeg rizika za međunarodno krijumčarenje duvana u Jugoistočnoj Evropi- stoji u izvještaju sa javne rasprave.
Ukazuju da se trenutno vodi više istraga i sudskih postupaka za krijumčarenje i pranje novca na međunarodnom nivou upravo iz tog razloga. Osim toga, kako ocjenjuju iz MER-a, zaštita zdravlja stanovništva, fiskalnih prihoda i reputacije zemlje zahtjeva mjeru potpune zabrane.
- Dosadašnja iskustva pokazuju da modeli „pojačanog nadzora“ bez zabrane nijesu dovoljni, jer raspoloživi kapaciteti kontrole nijesu proporcionalni obimu rizika – ukazuju iz MER-a.
Nadzor
U MER-u smatraju da je takva zabrana potpuno opravdana, imajući u vidu visok rizik od krijumčarenja duvana iz slobodnih zona
Ocjenjuju i da je administrativni teret minimalan, imajući u vidu da se firma može registrovati za nekoliko dana sa minimalnim kapitalom od jednog eura, da društvo može imati jednog osnivača i jednog zaposlenog, te da je valuta euro, a devizni poslovi liberalizovani. Zato uslov da kompanija mora biti registrovana u Crnoj Gori ne vide kao stvarnu poslovnu barijeru niti smanjenje konkurentnosti stranih investitora. U PKCG nijesu zadovoljni ni apsolutnom zabranom obav-
Odbor direktora Elektroprivrede pokreće tenderski postupak
NIKŠIĆ - Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) odlučio je da pokrene tenderski postupak za projekat nabavke dva baterijska postrojenja (BESS) za skladištenje električne energije, vrijedan blizu 50 miliona eura.
Iz kompanije su objasnili da će svako postrojenje imati snagu 30 megavata (MW) i kapacitet 120 megavat-sati (MWh), što ukupno iznosi 240 MWh kapaciteta za skladištenje.
- Ova odluka predstavlja jedan od najvažnijih koraka u novijoj istoriji EPCG i važnu prekretnicu u modernizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore - naveli su iz EPCG.
Smatraju i da bi licenciranje i pojačani nadzor zahtijevao stalne timove institucija, nabavku specijalizovane opreme za skeniranje i digitalni monitoring kontejnera. Time bi, kako ocjenjuju, godišnji fiskalni trošak vjerovatno premašio potencijalne prihode od legalnog tranzita duvana i duvanskih proizvoda. MER nije prihvatio ni prijedlog NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) da se osim skladištenja duvana, zabrana uvede i za ostalu akciznu robu, ocjenjujući da bi to bila nesrazmjerno restriktivna mjera.
- Dok su zloupotrebe u tranzitu duvana u Crnoj Gori višestruko dokumentovane i ocijenjene kao najviši bezbjednosni i fiskalni rizik, za ostale akcizne robe alkoholna pića, kafu, mineralna ulja, ne postoje uporedni indikatori sistemske zloupotrebe u slobodnim zonama. Te robe ulaze u zonu pod istim garancijskim režimom kao i na ostatku carinskog područja, uz obavezno podnošenje deklaracije i polaganje akciznog obezbjeđenja, što omogućava fiskalno i carinsko potraživanje u slučaju prekoračenja propisanih rokova ili neregularnosti - navode iz MER-a. M.lk.
Oni su dodali da će se nabavkom tih sistema stvoriti bolji uslovi za stabilno snabdijevanje električnom energijom, efikasnije upravljanje mrežom i bržu integraciju obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra.
- EPCG je, u proteklim godinama, aktivno radila na projektima koji podrazumijevaju proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Time se kompanija priprema za prelazak na savremeniji i održiviji energetski miks, u skladu sa evropskim i globalnim trendovima - kazali su iz elektroenergetske kompanije.
Baterijski sistemi za skladištenje električne energije predstavljaju, kako je objašnjeno, ključnu tehnologiju u tom procesu. Ti sistemi omogućavaju da se višak energije, koji se proizvodi kada je potrošnja niska ili su cijene struje niže, sačuva i iskoristi kasnije, kada je potrošnja veća i cijene više.
- To znači da EPCG može ostvariti finansijske uštede, dodatne prihode i bolju kontrolu nad svojim proizvodnim kapacitetima - navodi se u saopštenju. BESS sistemi pomažu u izbjegavanju skupog uvoza električne energije tokom vršnih opterećenja i omogućavaju
efikasnije upravljanje postojećim elektranama, zbog čega su važni za sigurnost snabdijevanja i ekonomičnost sistema.
- Jedna od najvećih prednosti tih sistema je što mogu brzo da reaguju u slučaju iznenadnih promjena u mreži, bilo da se pojavi višak ili da dođe do povećane potrošnje. To doprinosi stabilnosti i pouzdanosti cijelog elektroenergetskog sistema - saopštili su iz EPCG. Oni su podsjetili da Crna Gora ima veliki potencijal za proizvodnju struje iz sunca i vjetra, ali da su ti izvori nestalni, jer zavise od vremenskih uslova.
- Baterijska postrojenja rješavaju taj problem, jer omogućavaju čuvanje i upotrebu energije u pravom trenutku. Tako se olakšava i ubrzava priključenje novih solarnih i vjetroelektrana, a sistem ostaje stabilan - rekli su iz EPCG.
Pored toga, ti sistemi služe kao dodatna rezerva u slučaju kvarova ili prekida, čime se povećava sigurnost snabdijevanja za domaćinstva i privredu.
- Manja zavisnost od uvoza struje znači i veću energetsku nezavisnost Crne Gore - poručili su iz kompanije. U EPCG smatraju da će takvi sistemi, uporedo sa sve većim otvaranjem i digitalizacijom energetskog tržišta u Evropi, biti osnova za pametne mreže, modernizaciju tržišta električne energije i nove usluge koje povećavaju efikasnost sistema.
- EPCG ovim projektom jača svoju poziciju lidera u regionu i priprema se za izazove budućnosti - navodi se u saopštenju. Oni su dodali da EPCG, pokretanjem tendera, pokazuje posvećenost održivom razvoju, savremenim tehnologijama i jačanju energetske sigurnosti Crne Gore. - Realizacija projekta pozicionira Crnu Goru među države koje koriste najnaprednije energetske tehnologije - zaključuje se u saopštenju. N. K.
ŠESTI PUT NA METI: Policija traga za nepoznatom osobom koja je pucala na pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana, na bazenu hotela „Maestral“ u Pržnu
BUDVA - Pripadnik budvanskog ogranka škaljarskog klana Marko Ljubiša Kan ranjen je juče na bazenu hotela „Maestral“ u Pržnu, kad je na njega nepoznata osoba ispalila više hitaca, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. Ljubiša je prevezen u risansku bolnicu gdje mu je ukazana ljekarska pomoć.
Prema prvim informacijama, na njega je iz neposredne blizine, pucao muškarac, čiji je identitet, kako nam je nezvanično saopšteno, poznat istražiteljima. Ljubišu je metak okrznuo i nije zadobio povrede opasne po život.
Kako je Pobjedi kazao izvor iz bezbjednosnog sektora, s obzirom na činjenicu da je Ljubiša čak pet puta prije ovog napada bio na meti i da je uočeno da njegovo kretanje prate određena lica, inspektori su ga prije dva mjeseca upozorili da mu je život u opasnosti. Međutim, i nakon toga Ljubiša je nastavio da posjećuje mjesta na koja je odlazio i prije nego što su mu inspektori saopštili da vjeruju da je meta. Policija je nedavno pronašla džip u blizini plaže Crvena glavica, a kako saznajemo, upravo taj automobil dovodi se u vezu sa kriminalnim planom za sada nepoznate osobe koja je imala zadatak da likvidira Ljubišu. Prije toga, u maju je pronađen motocikl, za koji je policija kazala da je pripreman za izvršenje ubistva.
Iz Uprave policije su juče saopštili da su službenici budvanskog Odjeljenja bezbjednosti postupili po prijavi da je na bazenu hotela došlo do upotrebe
vatrenog oružja i o događaju obavijestili službenike Sektora za borbu protiv kriminala. Dodali su da je sa događajem upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je obavio uviđaj.
Marko Ljubiša Kan u bezbjednosnim službama označen je kao vođa budvanske kriminalne grupe koja je bliska škaljarskom klanu i blizak prijatelj i saradnik vođe zemunskog klana Luke Bojovića Ljubiša Kan više puta bio je meta napadača. Ranjen je 2009. i 2013. u Beogradu, a 2019. godine napadnut je u Budvi, kada je izbjegao hice iz kalašnjikova. Tada je ostao nepovrijeđen, dok su dva njegova prijatelja Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni.
Kako je Pobjeda tada pisala, do napada je došlo dva sata iza ponoći na terasi lokala „Korkovado“, a napadač sa silikonskom maskom skuterom je došao do obale, došetao do bašte lokala i ispalio sedam projektila. Pored toga, u novembru 2016. godine pronađen je motocikl koji je, prema sumnjama inspektora, trebalo da posluži za
ubistvo Marka Ljubiše. Mjesec dana kasnije, policija je u blizini Starog grada u Budvi pronašla još jedan motocikl koji je, kako je kasnije utvrđeno, imao falsifikovane tablice, a sumnja se da je i tada pripremano ubistvo tog Budvanina.
Ljubiša je 2021. godine takođe napadnut u Budvi, a prema sumnjama Specijalnog državnog tužilaštva njegovu likvidaciju pripremali su Lazar Ilić,
U februaru 2023. godine Marko Ljubiša Kan uhapšen je nakon što je policija pretresala jedan ugostiteljski objekat u kojem često borave pripadnici organizovane kriminalne grupe, a kod njega pronašla pištolj marke „češka zbrojovka“ sa
okvirom od 17 metaka. Njemu je na teret tada stavljeno nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Ono što je bila kontroverzna okolnost ovog slučaja jeste što je Kan posjedovao dozvolu za nošenje
Strahinja Savić, Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković koji je u bjekstvu. U sudskom procesu Ljubiša je kazao da ne poznaje nikoga od optuženih, kao i da se ne pridružuje krivičnom gonjenju. Prema navodima optužnice, smrtonosni hitac prema Kanu, po nalogu Nikole Vušovića, poznatijeg kao Džoni sa Vračara, trebao je da ispali Lazar Ilić. Međutim, planove ove grupe
oružja koja je izdata 11. decembra 2020. godine od filijale MUP-a u Budvi iako se, godinama unazad, vodio kao bezbjednosno interesantno lice u svim nacionalnim izvještajima crnogorskog bezbjednosnog sektora. On je tada bio osuđen na šest mjeseci kućnog pritvora.
pokvario je Kanov kum i prijatelj Goran Slovinić. On je 22. januara 2021. godine zaustavio Savića i tražio od njega da mu kaže ko ga je poslao jer je prethodno primijetio da se ovaj optuženi ponaša sumnjivo i nadgleda lokal ,,Kadmo“ gdje je boravio. Verbalni konflikt Slovinića i Savića registrovali su policajci koji su se nalazili u blizini. Uslijedilo je privođenje Savića koji je u policiji do detalja ispričao za planove likvidacije Kana nakon čega su pohapšeni ostali dostupni pripadnici ove grupe. Savić je prilikom davanja odbrane kazao da je policijskim službenicima svojevoljno dao saglasnost i otkrio šifru za pristup svom kriptovanom telefonu kao i šifru za „Skaj“ aplikaciju. U postupku koji je uslijedio nakon što je optužnica potvrđena, Ilić, Savić, Milićević i Klečko, oslobođeni su optužbe da su
Osumnjičeni za porodično nasilje sa smrtnom posljedicom juče priveden u Više tužilaštvo u Podgorici
PODGORICA – Nikšićanin Dušan Ramić, koji ima srpsko državljanstvo, odbio je juče ujutro da pred tužiocem govori o događaju u kojem je, prema sumnjama istražitelja, brutalno pretukao Almu Ćosović (43). Ona je nakon više od mjesec dana provedenih u komi, od zadobijenih povreda preminula 3. avgusta u Kliničkom centru Crne Gore.
- D. R. je iskoristio zakonsko pravo da se brani ćutanjem u postupku koji je pokrenut protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom – kazala je rukovoditeljka Vi-
šeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Ramić će danas biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji će odlučiti da li će mu biti određen pritvora. Ramić je uhapšen 11. juna po nalogu nikšićkog tužilaštva, a nakon što je Ćosović podlegla povredama, predmet je dostavljen Višem tužilaštvu u Podgorici koje je naložilo obdukciju. Javnost je za slučaj saznala od Centra za ženska prava, koji je naveo da je Ramić pretukao Almu pred djetetom. Kako je kasnije izjavio njen brat Demir Ćosović, Ramić je nakon napada pobjegao, a Alma je pronađena tek 30 sati kasnije, u nesvjesnom stanju i sa teškim povredama.
U stanu je zatečeno i njeno dijete sa posebnim potrebama, u stanju iscrpljenosti. Brat Alme poručuje da se neće zaustaviti dok krivično djelo ne bude kvalifikovano kao ubistvo, a ne ,,nasilje u porodici sa smrtnom posljedicom“.
- Moja sestra je svirepo ubijena – nije joj nesoj ljudski dao ni najmanju šansu da preživi. Nije našao za shodno da pozove hitnu pomoć, da pokaže bar trunku kajanja i ljudskosti, kazao je ranije Demir Ćosović. Smrt Alme Ćosović, majke troje maloljetne djece, izazvala je oštre reakcije civilnog sektora kao i dijela političke scene i još jednom otvorila pitanje odgovornosti institucija u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
Iz Centra za ženska prava poručili su da je ovaj femicid još jedna potvrda da su žene u Crnoj Gori izložene ekstremnom nasilju, a da odgovor države nije ni blizu zakonom propisanih standarda.
Iz Alijanse žena DPS Kotor juče su tražili najstrožu kaznu za počinioca i da država konačno uspostavi adekvatan sistem zaštite žena od nasilja i nasilnika. - U suprotnom, živjećemo sa spoznajom da smo propuštene svakome ko je sebi dao za pravo da izigrava dželata. U krajnjem, vrijeme je da ustanemo zbog Alme, Šejle, Gorice, Biljane i svih onih kojima je neki nasilnik i monstrum odlučio da uskrati pravo na život. Vrijeme je da preuzmemo sve što
je u našoj moći da se crni talas zaustavi – zbog naših kćerki, i nas samih, naveli su u saopštenju Alijanse žena DPS Kotor. Poručuju da se postavlja pitanje kakvu poruku sistem šalje polovini stanovništva, kad uzmemo u obzir crnu statistiku, koja ne proizvodi odgovoran odnos države – da život žene ne vrijedi?! Dodaju da, koliko je poremećen sistem vrijednosti u čijim okvirima danas živimo najbolje prikazuje činjenica da je vijest da je jedna žena brutalno prebijena u prisustvu maloljetnog djeteta, zamalo prošla gotovo neopaženo. Napominju da gotovo mjesec nije bilo jedne jedine riječi o tome da je Alma Ćosović ne-
planirali da ubiju Ljubišu, jer, kako je obrazloženo tada, nema dokaza.
Za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem podstrekavanja osuđen je Nikola Milenković, kojem je presudom izrečena jedinstvena kazna zatvora od pet godina. Specijalno tužilaštvo optužilo je u martu ove godine Marija Miloševića, Damira Mandića, Radovana Mujovića i još pet osoba da su dio grupe koju su formirali Kotoranin Radoje Zvicer i Nikola Vušović poznat kao Džoni sa Vračara, da su planirali likvidaciju Marka Ljubiše u januaru 2021. godine u Budvi. Analize komunikacija ostvarenih preko „Skaj“ aplikacije ali i drugih materijalnih dokaza koje je Specijalno tužilaštvo prikupilo u ovom slučaju, ukazali su na sumnju da je Zvicer zajedno sa Vušovićem sredinom 2020. godine osmislio plan za ubistvo Kana dok su ostali optuženi prihvatili učešće u planiranju zločina. Iz tužilaštva su precizirali da je ova kriminalna organizacija pored likvidacije Kana planirala i ubistva njemu bliskih osoba. Prvostepenom presudom koja je izrečena na temelju „Skaj“ komunikacije i „Skaj“ prepiske koju su policijski inspektori snimili na kriptovanom telefonu zaplijenjenog od Strahinje Savića, jednog od optuženih u ovom predmetu, okrivljeni su osuđeni na 20 i po godina zatvora. Ipak, Apelacioni sud ukinuo je tu prvostepenu presudu i utvrdio da su osnovane žalbe branilaca optuženih. Ana RAIČKOVIĆ Jovana RAIČEVIĆ
milosrdno i monstruozno prebijena.
- Sve to vrijeme smo uredno čitali vijesti o „rekordnoj“ turističkoj sezoni, kao da ne vidimo poražavajuće stanje na svim putnim pravcima koji vode do turistički najatraktivnijih mjesta u državi i kao da ne gledamo svakodnevno poluprazne plaže. Čitali smo i o skupocjenim papučama i odjevnim kombinacijama aktuelnih vlastodržaca i njima bliskih ljudi, koje ako se usudite da prokomentarišete, svjedočili smo – završite u policiji, budući da vas ista promptno pozove da date izjavu. Ali o tome da je još jedan nasilnik ženu prebio do smrti nijesmo čitali, navode u saopštenju. B.R. / A.R.
REFORMA ILI GREŠKA: Sindikat prosvjete i Ministarstvo prosvjete sučeljavaju se zbog centralizovanog obračuna zarada
Sindikat tvrdi da ne postoji zakonski osnov za novi obračun zarada u osnovnim školama, te postavlja pitanje na osnovu kog pravnog akta je izvršen obračun u srednjem i predškolskom obrazovanju, ako nije po Granskom kolektivnom ugovoru. Time, kako navode, nijedan od dva obračuna ne može biti zakonit
PODGORICA - U otvorenom sukobu između Sindikata prosvjete i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), dvije strane razmjenjuju optužbe oko zakonitosti i transparentnosti obračuna zarada u obrazovnom sektoru. Ministarstvo tvrdi da Sindikat širi dezinformacije, dok Sindikat odgovara nizom konkretnih primjera i pravnih argumenata, pozivajući na hitan socijalni dijalog
Sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Marko Šljukić u dopisu upućenom obrazovnim ustanovama optužio je Sindikat prosvjete za iznošenje neosnovanih tvrdnji i dezinformacija. Iz Sindikata su odgovorili nizom pitanja i obrazloženja, tvrdeći da su sve njihove javne izjave zasnovane na činjenicama. – U Sindikatu prosvjete bismo voljeli da smo odgovore na sva ova pitanja dobili kroz direktan dijalog sa socijalnim partnerima. I dalje smo spremni za otvoren i argumentovan razgovor – poručili su iz Sindikata.
PITANjA sA
ODgOVORImA
Oni ističu da je tačno da su zarade brojnih nastavnika u osnovnim školama umanjene novim obračunom. Prema njihovim navodima, izmijenjeni obračun je sproveden 20. jula, dok je Sindikat školama poslao obavještenje tek 5. avgusta, što opovrgava tvrdnju Ministarstva o „naredbodavnom mejlu“. Sindikat tvrdi da ne postoji zakonski osnov za novi obračun zarada u osnovnim školama, te postavlja pitanje na osnovu kog pravnog akta je izvršen obračun u srednjem i predškolskom obrazovanju, ako nije po Granskom kolektivnom ugovoru. Time, kako navode, nijedno od dva obračuna ne može biti zakonito. Pozivajući se na član 99 Zakona o radu, Sindikat naglašava da zakon garantuje jednakost zarada za rad iste vrijednosti, a da je isplata različitih zarada za isti posao – ništavna. Ističu i da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ne sadrži koeficijente za prosvjetne radnike, već da ih određuje GKU. Podsjećaju i da Zakon i GKU propisuju da se koeficijenti
ci na zarade ostali netaknuti i da su platne liste elektronski dostupne zaposlenima. – Dodaci za rad u dvije škole, angažman na više predmeta i drugi predviđeni GKU-om ostaju u obračunu, uključujući i ljetnje mjesece. Jedino se ne obračunavaju časovi koji prelaze normu, što objašnjava razlike u julskoj zaradi – navodi se u dopisu. Ministarstvo ističe da su raniji obračuni bili neujednačeni, čime su pojedini zaposleni bili diskriminisani, a da su pojedine sindikalne organizacije dobijale dodatke bez pravnog osnova. Takođe ukazuju da je COZ prepoznao brojne nepravilnosti, poput dodataka za odjeljenjskog starješinu zaposlenima kojima to ne pripada po opisu radnog mjesta. – Neprihvatljivo je da za isti posao razlika u dodatku iznosi i po nekoliko desetina eura, zavisno od minulog radnog staža – navodi Ministarstvo. Oni tvrde da nikada neće donositi odluke koje štete prosvjetnim radnicima i da im je prioritet unapređenje njihovog profesionalnog i materijalnog položaja. Podsjećaju i na brojne aktivnosti koje su sproveli: dodjelu viših zvanja, vraćanje putnih troškova, mentorski dodatak, stručne obuke i godišnja ulaganja od 700.000 eura za stambena pitanja zaposlenih. Na kraju, Ministarstvo odbacuje tvrdnje da izbjegava dijalog, uz poruku da su otvoreni za razgovor – ali isključivo u zakonskim okvirima.
PLATE DOsAD bILE
NEzAKONITE
utvrđuju na osnovu složenosti posla, nivoa obrazovanja, odgovornosti i drugih kriterijuma – a ne proizvoljno. Naglašavaju da elementi poput razrednog starješinstva nijesu dodaci na osnovnu zaradu, već osnova za uvećanje koeficijenta.
Sindikat optužuje MPNI za kršenje člana 80 GKU, jer nije ispoštovana odluka Komisije za sprovođenje tog ugovora, kao ni član 193 Zakona o radu koji nalaže konsultacije sa sindikatima. Tvrde da su više puta tražili dijalog, ali da od 24. juna Ministarstvo ne odgovara na njihove mejlove i pozive. Uprkos svemu, navode da su u prošlosti isticali dobru saradnju sa Ministarstvom i hvalili napore za unapređenje sistema obrazovanja.
KONAčNO PO
zAKONU?
S druge strane, Ministarstvo je prekjuče školama dostavilo dopis o primjeni Centralizovanog obračuna zarada (COZ), navodeći da su računovođe osnovnih škola prethodno prošle obuku usklađenu sa zakonskim propisima. Posebno ističu da su svi doda-
Novi sistem za prečišćavanje otpadnih
PODGORICA - Uprkos stručnim analizama koje tvrde da Sistem za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV) neće imati štetnog uticaja na životnu sredinu, mještani Botuna i čitave Zete poručuju –„ne, po cijenu života“.
S jedne strane, izgradnja ovog objekta uslov je za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 i zadržavanje kursa ka članstvu u Evropskoj uniji. U slučaju obustave projekta, Glavni grad bi izgubio grant EU, a suočava se i sa prijetnjom odštete od preko 100 miliona eura ukoliko uskoro ne počne izgradnju kolektora, ali i dobiti ,,žuti karton“ iz Brisela zbog neispunjavanja ekoloških mjerila. Sa druge strane, Botunjani poručuju da su prevareni, da im je nametnut projekat, da ih niko nije konsultovao, i da neće dozvoliti da se, kako kažu, „septička jama gradi u njihovom dvorištu“. Grant EU za ovaj projekat je 33 miliona eura i važi samo do kraja godine.
DIREKTIVA EU
standarde EU. Poseban fokus stavljen je na kontrolu mirisa i gasova, gdje su predviđeni digestori zatvorenog tipa, gas-tight komore i energetsko iskorišćenje proizvedenog metana. Takođe, novi objekat biće izolovan od okolnih stambenih zona, a svi izvori buke ( pumpne stanice, kompresori, agregati) biće smješteni unutar zatvorenih tehničkih jedinica.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, Anđela Jakšić-Stojanović, tokom posljednjih mjesec dana nije iznosila nove izjave ili konkretne stavove u vezi sa platama prosvjetnih radnika. Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija počinju 1. avgusta u osnovnim školama primjenu centralizovanog softvera za obračun zarada. Iz ministarstava je do sada saopštavano da su svi potezi koje povlače u skladu sa propisima, te da prosvjetni radnici do sada nijesu primali zarade u skladu sa propisima. Ministarstvo finansija saopštavalo je da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisuje jasnu strukturu zarade, koja se ne može proizvoljno mijenjati. U praksi, međutim, kako tvrde, u brojnim obrazovnim ustanovama je minuli rad obračunavan i na dodatke poput zvanja, razrednog starješinstva i rada u više ustanova – što zakon izričito zabranjuje. - Ova praksa predstavlja direktno kršenje zakona. Zarade se ne smanjuju, već usklađuju sa zakonom. Svakom zaposlenom biće obračunato ono što mu po zakonu pripada –ni više, ni manje – saopštili su iz Ministarstva. j. m.
A ono što struka kaže jeste da izgradnja novog Sistema za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV) u Podgorici neće imati negativan uticaj na životnu sredinu – pokazuje Elaborat o procjeni uticaja koji je urađen u skladu sa zakonima Crne Gore i direktivama Evropske unije. Naprotiv, kako je navedeno, novi sistem donosi višestruke koristi: od smanjenja zagađenja vodotokova, preko energetske efikasnosti, do zaštite vazduha i zemljišta. - Novi SPOV će u potpunosti zamijeniti zastarjelo postrojenje iz 1970-ih koje više ne ispunjava ekološke i tehničke standarde. Projekat koristi zatvoreni sistem prečišćavanja, bez ispuštanja štetnih materija u prirodne recipijente - navodi se u dokumentu. Sistem je projektovan tako da eliminiše sve potencijalne izvore zagađenja. Otpadna voda će biti u potpunosti tretirana, a umjesto ispuštanja u Moraču – kao što se dešavalo u prošlosti – prečišćena voda će zadovoljavati najviše
L okacija na kojoj se gradi SPOV udaljena je od zaštićenih prirodnih područja i nema kontakt sa zonama visokog biodiverziteta. Elaborat je precizno mapirao sve moguće uticaje i zaključio da ne postoji direktna ni indirektna prijetnja po floru i faunu. Projektom su predviđene i posebne mjere u slučaju vanrednih situacija – uključujući havarije, požare i eventualne mehaničke kvarove.
EKOLOŠKI NAPREDAK Implementacijom ovog sistema Podgorica dobija na ekološkom kredibilitetu. Novi SPOV je jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata koji Podgoricu približava evropskim standardima u oblasti zaštite voda, vazduha i životne sredine. - Ovaj sistem će omogućiti značajno smanjenje azota, fosfora i biohemijske potrošnje kiseonika u tretiranim vodama, što direktno doprinosi očuvanju rijeka, podzemnih voda i urbanog ekosistemanavodi se u dokumentu. Međutim mještani Botuna
Kvalitet vode Morače znatno
Kvalitet vode rijeke Morače u Podgorici znatno je narušen, pokazala je analiza na dvije lokacije - iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za prečišćavanje. Kako je saopšteno iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorica , analizu je u julu uradio Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, na zahtjev preduzeća Vodovoda i kanalizacija Podgorica. - Nalazi pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet
znatno narušen na oba mjerna mjesta: iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pješačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nikšićkog puta). Prema nalazima stručnjaka, voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao što su biološka potrošnja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi - navodi se
otpadnih voda u Podgorici doveden u pitanje zbog protivljenja dijela građana Botuna
Struka kaže da izgradnja novog Sistema za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV) u Podgorici neće imati negativan uticaj na životnu sredinu – pokazuje Elaborat o procjeni uticaja koji je urađen u skladu sa zakonima Crne Gore i direktivama Evropske unije. Naprotiv, kako je navedeno, novi sistem donosi višestruke koristi: od smanjenja zagađenja vodotokova, preko energetske efikasnosti, do zaštite vazduha i zemljišta. Crna Gora bi u slučaju da ne počne rad do kraja godine izgubila i 33 miliona eura granta EU
ostaju pri stavu da neće dozvoliti da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda bude izgrađeno na planiranoj parceli u Botunu te da će taj prostor, ako treba, i životima braniti. Nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izjavio da očekuje da će se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ipak graditi na planiranoj lokaciji u Botunu, mještani su juče poručili da to neće dozovliti. Projekat, koji uključuje izgradnju glavnog kolektora, tretman
narušen iznad i ispod uliva otpadnih voda
u saopštenju.
Dodaju i da je u komentaru analize navedeno da rezultati ukazuju na jasno narušen kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za prečišćavane otpadnih voda.
- Vrijednosti pojedinih parametara su višestruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne vode Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađe-
nja što pokazuju povišeni sadržaji amonijaka i nitritanavodi se u dijelu komentara analize.
Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorice naglašavaju da su ovi nalazi još jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji će na ekološki prihvatljiv način riješiti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i poboljšati opšte uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice. - Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na širem području. Jedna
od njegovih značajnih dimenzija je zaštita režima podzemnih voda Zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Zaštitom Morače i njenih pritoka, štiti se i Skadarsko jezero kao najveća akumulacija vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvorište Bolje sestre i buduće vodoizvorište Karuč - poručeno je iz podgoričkog Vodovoda iz kog su kazali i da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.
kanalizacionog mulja i spalionicu otpada, izazvao je zabrinutost zbog potencijalnog ugrožavanja životne sredine i zdravlja lokalnog stanovništva. Smatraju da je Botun već ekološki opterećen zbog blizine Kombinata aluminijuma i drugih zagađivača, te da bi novo postrojenje dodatno pogoršalo situaciju. - Mi znamo da nemamo saveznika u Glavnom gradu, ali građani Podgorice treba da znaju da mi nećemo dozvoliti da se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi u Botunu. Nije uobičajeno da se septička jama gradi u tuđem dvorištu, a Glavni grad hoće septičku jamu u tuđem dvorištu. Mi smo iskoristili sve mogućnosti od samog početka, tri puta smo potpisivali peticije i provjeravali mišljenje mještana Botuna, jesu li i dalje protiv. Svaki građanin je potpisao peticiju da je protiv gradnje Postrojenja na toj lokaciji. Svim institucijama smo poslali to, kao i predstavnicima Evropske unije u Crnoj Gori – poručio je jedan od predstavnika mještana Botuna Slavko Vukčević Naglašava da nijesu Botunjani krivi što je Glavni grad prevario Vladu da nema protivljenja mještana, kada je to na Vladi prošlo.
Postojeći kolektor na granici izdržljivosti, prijeti ekološka katastrofa
Gotovo 50 godina nakon izgradnje, ključni elementi postojećeg Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici – primarni i sekundarni digestor –nalaze se na granici konstruktivne izdržljivosti. Stručna komisija, koju je imenovalo krajem prošle godine preduzeće Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica, upozorila je u svom opširnom tehničkom izvještaju da je neophodna hitna sanacija i dodatno ojačanje ovih objekata, kao i uvođenje stalnog sistema osmatranja. - Objekat je projektovan za eksploataciju od najviše 10 godina nakon sanacije. Danas, 17 godina kasnije, digestori su i dalje u upotrebi, a konstrukcija nije redovno osmatrana kako je bilo predviđeno - upozorava Komisija u izvještaju.
Tokom posljednjeg pregleda u novembru 2024. zabilježena su brojna oštećenja – od mrežastih i radijalnih pukotina na krovnim pločama, preko dotrajale hidroizolacije i korozije armature, do prodora vode i prisustva kalcifikacije duž zidova. Posebno zabrinjavaju „špijuni“ postavljeni u betonu – mjerni reperi koji sada pokazuju nove pukotine, a nije poznato u kom momentu su ta oštećenja nastala jer nijesu praćena izvještajima. Primarni digestor, koji je konstantno pod većim hidrostatičkim i hemijskim opterećenjem (kisela sredina, toplotni šokovi, metan), u mnogo je gorem stanju nego sekundarni. Komisija navodi da se primarni rezervoar često puni do samog vrha, iako je projektom bilo predviđeno da se puni najviše do metar ispod krova. Komisija preporučuje hitno izradu novog projekta sanacije i ojačanja, bez obzira na budući status PPOV-a. Podgoričko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je locirano u seizmički aktivnom području i, prema izvještaju, u konstrukcijskom smislu „funkcioniše izvan planirane trajnosti“.
Svako oštećenje konstrukcije na digestorima može dovesti do curenja kontaminiranog materijala, problema u sanitarnom sistemu grada i narušavanja javnog zdravlja.
- Nijesmo krivi što su slagali Evropsku banku i kazali da je prva kuća udaljena kilometer, kao i Evropsku uniju da sve ide po planu. Nijesmo mi krivi što su došli u ovakvu situaciju… Nećemo im dozvoliti da grade, po cijenu života, nijesmo sami, u ovom trenutku uz nas je čitava Zeta… Izaći ćemo, blokiraćemo radove. Mi drugoga izbora nemamo, ovo je ozbiljna tema i trebalo je o njoj da misle na vrijeme. Sigurno se postrojenje neće graditi na toj lokaciji – poručio je Vukčević, uz podsjećanje na ekološki problem koji im je napravio bazen crvenog mulja i KAP-a. Reagovali su i iz koalicije Za budućnost Zete koji se još na-
daju da se kolektor u Botunu neće graditi. - Spremni smo da pružimo svaki vid otpora i da zaustavimo bilo čiji suludi naum da tako nešto učini na teritoriji naše opštine. Vidimo da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović rekao da je izgradnja kolektora najbliža lokaciji u Botunu, a mi poručujemo Mujoviću da će ga želja biti da mašine zagaze metar unutar zetske opštine. Koliko nas sjećanje služi Mujović je prošle godine Botunjanima obećao da se neće raditi kolektor nakon što je čuo životne priče mještana, e sad jedva čekamo da ga vidimo ponovo u Botunu da im objašnjava kako će se ipak graditi - poručili su oni. Nada KOVAČEVIĆ
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija raspisalo naknadni konkurs za srednje škole, predaja dokumenata
PODGORICA – U junskom roku samo dvije srednje škole završile su upis u prvi razred školske 2025/26 –upisale traženi broj učenika - Medicinska škola u Beranama i Umjetnička škola ,,Petar Lubarda“ na Cetinju. Ostalih 49 oglasile su u naknadnom roku ukupno 2.594 upisna mjesta. Od toga na programima stručnog obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju – 925, a u trogodišnjem – 897 mjesta. U prvom roku je 51 škola ponudila 10.564 mjesta.
Prijava na konkurs za upis koji je raspisalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnosi se 12, 13, 14. i 15. avgusta, elektronski na adresu www.upisi. edu.me
Bodovni prag iznosi 60 bodova za gimnazije, a 48 za četvorogodišnje stručne škole.
SJEVERNI REGION
U Srednjoj mješovitoj školi u Andrijevici ostala su 33 slobodna mjesta – devet u opštoj gimnaziji, po sedam na programima tehničar drumskog saobraćaja i automehaničar, i deset za kozmetičara.
U Beranama u Srednjoj stručnoj školi ,,Vukadin Vukadinović“ ostala su slobodna 63 mjesta. Svršeni polumaturanti mogu se školovati za tehničara drumskog saobraćaja (13 mjesta), automehaničara (pet), konobara (12), kuvara (14) i ekonomskog tehničara (19).
Srednja stručna planira da upiše još 40 učenika u prvi razred. Mjesta ima na programima elektrotehničar energetike/ elektrotehničar računarskih sistema i mreža - dva odnosno 12, elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija 16, a na programima trećeg stepena - elektroinstalater / instalater sistema obnovljivih izvora električne energije jedna, odnosno osam učenika i frizer – tri.
Srednja stručna škola u Bijelom Polju naknadnim konkursom traži 55 učenika. Dva mjesta ostala su na smjeru instalater termotehničkih sistema, 11 hotelsko-turistički tehničar, 19 prodavač, 10 konobar, osam proizvođač prehrambenih proizvoda, a pet za zvanje ginekološko-akušerski tehničar.
Srednja elektro-ekonomska škola traži konkursom ukupno 103 đaka. U odjeljenju elektrotehničar računarskih sistema i mreža / elektrotehničar energetike ima mjesta za sedam odno-
U Muzičkoj školi ,,Dara Čokorilo“ u Nikšiću ostalo je mjesta za 13 učenika. Četiri na programu muzički saradnik, po dva na smjeru violinista i harmonikaš i po jedan na violončelista, trubač, gitarista, klarinetista i flautista.
U muzičkoj školi u Tivtu ostalo je šest mjesta – dva na programu flautista, po
sno tri đaka, za elektroinstalater / instalater sistema obnovljivih izvora električne energije sedam, odnosno14 učenika, monter elektronske komunikacione infrastrukture 11, elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija 11, ekonomski tehničar 15 učenika, pravno-administrativni tehničar 19 učenika, a za zvanje kozmetičar 16. U Kolašinu, Srednja mješovita škola ,,Braća Selić“ Kolašin planirala je da upiše ukupno 84 đaka, a ostala su 42 mjesta. Na smjeru opšte gimnazije 13, hotelsko-turistički tehničar šest, a kuvar/konobar 11 odnosno 12 mjesta.
Srednja mješovita škola ,,Vuksan Đukić“ Mojkovac raspisala je konkurs za upis 53 đaka –na programu opšta gimnazija 13,
Na obrazovnim programima koji traju četiri godine ostalo je nakon prvog roka 925 mjesta, a za zanatska zanimanja 897. Konkursom nijesu obuhvaćene Medicinska škola u Beranama i Umjetnička škola ,,Petar Lubarda“ na Cetinju koje su u prvom roku upisale planirani broj ,,prvaka“. Učenici koji se obrazuju u programima koji traju tri godine imaju mogućnost da praksu obavljaju kod poslodavca (dualna nastava) i po tom osnovu dobijaju naknadu
hotelsko-turistički tehničar 22 učenika, prodavač pet, tehničar za špediciju, carinu i organizaciju transporta - 13.
Srednja mješovita škola Petnjica ima još sedam mjesta – na smjeru opšta gimnazija.
U Plavu, Srednja mješovita škola ,,Bećo Bašić“ traži 97 učenika. Na smjeru opšte gimnazije sedam, opšte gimnazije na al-
za muzičare, balerine
jedno na programima hornista, trombonista, violinista i perkusionista. Nakon prvog roka u Umjetničkoj školi za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ u Podgorici ostalo je 26 mjesta. Za zvanje muzički saradnik pet, na programu klasični balet tri, po dva – kontrabasista, violončelista, harmonikaš, trombonista, hornista,
oboista i savremeni balet, po jedan – violista, gitarista, trubač, klarinetista, saksofonista i solo pjevač.
Za šest učenika ima mjesta u Umjetničkoj školi osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente ,,Andre Navara“ u Podgorici. Dva na smjeru solo pjevač, a po jedno na programima - klavirista, violinista, vio-
banskom jeziku 21, hotelsko-turistički tehničar devet, prodavač (na albanskom) 25, izvođač građevinskih radova 21, a u područnom odjeljenju Gusinje na smjeru elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija 14 učenika.
Obrazovni centar Plužine u prvom konkursu od planiranih 42, upisao je svega 10 učenika.
lončelista i gitarista jedan učenik.
Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje ,,Vida Matjan“ u Kotoru od planiranih 25 upisala je devet učenika u prvom roku. U naknadnom ima mjesta za još šest učenika na programu muzički saradnik, četiri – klavirista, dva – harmonikaš, po jedan trubač, flautista, klarinetista i saksofonista.
– četiri, pravno-administrativni tehničar – dva, agrotehničar –24 učenika, automehaničar – 13. Obrazovni centar u Šavniku planirao je da u školsku 2025/26. godinu upiše u prvi razred 14 đaka, ali se u prvom roku prijavilo svega četvoro, pa je u naknadnom raspisan konkurs za preostalih 11. Učenici koji ne žive u Šavniku imaće besplatan smještaj u đačkom domu.
U Srednjoj mješovitoj školi ,,17. septembar“ na Žabljak ima mjesta na smjerovima opšta gimnazija – 17, restorater – 12 i kuvar – deset.
Srednja stručna škola Bar naknadnim konkursom želi da upiše još 43 učenika - 14 veterinarskih tehničara i 20 pekara.
U Ekonomsko-ugostiteljskoj mjesta ima za ukupno 26 đaka - osam u odjeljenju ekonomski tehničar, tri hotelsko-turistički i 15 gastronom.
U Srednjoj mješovitoj školi ,,Danilo Kiš“ u Budvi ostalo je - u opštoj gimnaziji 21 mjesto, a odjeljenju sportske gimnazije osam. U odjeljenju gastronoma ostalo je šest mjesta, restoratera 11, konobara osam, poslastičar pekar šest, odnosno 12, a pravno-administratvnog tehničara i zdravstvenog tehničara po pet. Mješovita škola ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom raspisala je konkurs za 64 đaka. U opštoj gimnaziji ostalo je mjesta za 22, u odjeljenju konobara 17, prodavača 22 i vodoinstalatera tri.
Ostalo je mjesta na smjerovima - opšta gimnazija – pet, tehničar prodaje– 14 i prodavač – 13. U Srednjoj stručnoj školi Pljevlja ostalo je 107 mjesta. Samo jedno za zvanje ekonomski tehničar. Zatim, tehničar za dizajn i kompjutersko konstruisanje u mašinstvu - 17, bravar-zavarivač – 20, instalater termotehničkih sistema – sedam, gastronomdeset učenika, kuvar/konobar osam, odnosno 13, vozač motornog vozila – pet, kozmetičar – dva, elektrotehničar računarskih sistema i mreža – osam, elektroinstalater – 12, građevinski tehničar za niskogradnju i hidrogradnju / tehničar za geodeziju po dva. Srednja stručna škola Rožaje traži 80 učenika, koliko je ostalo mjesta nakon prvog konkursa kojim je traženo 280 đaka. Slobodna mjesta su na smjerovima elektrotehničar računarskih sistema i mreža - 17, hotelsko-turistički tehničar – 20, prodavač
Pomorska škola Kotor raspisala je konkurs za upis 26 brodomašinskih tehničara. U tivatskoj Srednjoj mješovitoj školi ,,Mladost“ planirali su da upišu 252 đaka u prvi razred. Ostala su slobodna 58 mjesta. U opštoj gimanziji 12 učenika, na smjeru elektrotehničar elektronike osam, elektroinstalater dva, elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija šest, hotelsko-turistički tehničar dva, kuvar - 28 učenika. U Srednjoj mješovitoj školi ,,Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju ima 178 mjesta. Na programu opšta gimnazija – 19, opšta gimnazija (na albanskom jeziku) 27, hotelsko-turistički tehničar (na albanskom jeziku) 15, prodavač (na albanskom jeziku) 22, prodavač 18, frizer (na albanskom jeziku) 17, ekonomski tehničar šest, pravno-administrativni tehničar šest, pravno-administrativni tehničar (na albanskom jeziku) tri, autoelektričar 21, a automehaničar (na albanskom jeziku) 24 učenika.
CENTRALNI REGION U prijestonici ostalo je 68 mjesta u Srednjoj stručnoj školi. Na smjeru kuvar – 13, prodavač – 22, zubni i stomatološki tehničar 10, a tehničar za špediciju, carinu i organizaciju transporta 23. Isti broj mjesta ostao je u Golubovcima u Srednjoj mješovitoj školi. Svršenim osnovcima je na raspolaganju je 10 mjesta u odjeljenju opšte gimnazije, zatim u odjeljenju sportske gimnazije 19, agrotehničara šest,
U Gimnaziji ,,Niko Rolović“ Bar ostalo je mjesta za 15 učenika na opštem smjeru, a u beranskoj ,,Panto Mališić“ za 28. U Gimnaziji ,,Miloje Dobrašinović“ u Bijelom Polju na opštem smjeru ima mjesta za 20 učenika, a na matematičkom za 22. Gimnaziji na Cetinju nakon prvog roka ostala su 44 mjesta, a u ,,Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgrad 17. U kotorskoj gimnaziji ima mjesta na opštem smjeru 19 učenika, filološke gimnazije 15 i matematičke 23.
Gimnazija ,,Stojan Cerović“ u Nikšić ima 140 slobodnih mjesta. Najviše na opštem smjeru – 114, na matematičkom 15, a sportskom 11.
Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ Podgorica raspisala je konkurs za 50 učenika. Na opštem smjeru 22 učenika, na opštem smjeru sa nastavom na engleskom jeziku iz predmeta fizika, biologija, matematika i istorija 15 učenika, odjeljenje matematičke gimnazije tri učenika i filološke 10.
U pljevaljskoj gimnaziji ,,Tanasije Pejatović“– ima mjesta za još 37 učenika, na opštem smjeru, a u rožajskoj ,,30. septembar“ za 32 učenika, takođe na opštem smjeru.
gastronoma 15, kuvara 12 i konobara 17. Mjesta za upis ostalo je u svim srednjim školama u Nikšiću. U Srednjoj stručnoj – 115. Učenici se mogu se prijaviti na smjerove: elektrotehničar elektronike i grafički tehničar po 21, elektrotehničar energetike i kozmetičar po šest, elektrotehničar računarskih sistema i mreža i elektroinstalater – po deset, monter elektronske komunikacione infrastrukture – 15, autoelektričar – 12, a frizer – 14.
Prva srednja stručna škola traži konkursom 109 učenika. Na smjeru tehničar automehatronike 14, automehaničar devet, bravar-zavarivač - 20, vodoinstalater - 21, prehrambeni tehničar - 24 a proizvođač prehrambenih proizvoda -21. Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola raspisala je konkurs za upis 21 učenika – po devet za odjeljenja gastronom i konobar, a tri za prodavača.
U Srednja mješovita škola ,,25. maj“ Tuzi ostalo je 101 slobodno mjesto. Na smjeru opšta gimnazija - 21, opšta gimnazija (na albanskom jeziku) - 13, hotelsko-turistički tehničar – 13, hotelsko-turistički tehničar (na albanskom jeziku) – jedan, prodavač – 20, prodavač (na albanskom jeziku) – 15, ekonomski tehničar i ekonomski tehničar na albanskom jeziku po devet. U osam škola u Podgorici budućim srednjoškolcima je na raspolaganju 409 mjesta.
U Ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ nakon prvog upisnog roka ostalo je svega 11 mjesta i to na smjeru ekonomski tehničar sa nastavom na engleskom jeziku iz modula računovodstvo. U Građevinsko-geodetskoj školi ,,Inž. Marko Radević“ ostalo je 60 mjesta: za zvanje građevinski tehničar za visokogradnju / građevinski tehničar za niskogradnju i hidrogradnju –jedan, odnosno osam učenika, tehničar za geodeziju 11, tehničar za dekorisanje i aranžiranje prostora sedam, izvođač završnih građevinskih radova 15 učenika i vodoinstalater 20 učenika.
U Elektrotehničkoj školi ,,Va-
KOTOR – Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) saopštio je da je juče počeo probni rad novoizgrađene trafostanice – TS 35/10 kV „Grbalj 2“ u Kotoru, u cilju funkcionalnog ispitivanja ugrađene opreme i sistema.
CEDIS: Nova trafostanica puštena u probni rad
so Aligrudić“ ima još 90 mjesta. Na smjeru elektrotehničar računarskih sistema i mreža traže 28 učenika, elektrotehničar energetike – 38, elektrotehničar elektronike – 15, monter elektronske komunikacione infrastrukture – šest učenika, elektroinstalater – tri učenika.
Srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković“ traži 87 učenika.
Za kombinovano odjeljenje tehničar mehatronike / tehničar automehatronike šest, odnosno jednog učenika, mehaničar energetskih postrojenja 13, limar-autolimar jedan učenik, CNC operater pet, tehničar drumskog saobraćaja 26 učenika, poštansko-logistički tehničar osam učenika, tehničar za špediciju, carinu i organizaciju transporta 16 učenika, stolar-tapetar 11 učenika. U medicinskoj je ostalo svega 12 mjesta – jedno na smjeru kozmetički tehničar i 11 na ginekološko-akušerski tehničar. Škola za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“ naknadnim konkursom traži 36 učenika. Na raspolaganju su smjerovi restorater - 21 mjesto, gastronom – četiri, tehničar prodaje – 10 i poslastičarjedan učenik.
Srednja stručna ,,Spasoje Raspopović“ oglasila je 63 slobodna mjesta. U odjeljenju tehničar zaštite životne sredine / tehničar hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja po deset učenika, grafički tehničar – 19, obrađivač plemenitih metala i legura - četiri, modni krojač / izvođač hortikulturnih radova pet, odnosno devet i pekar šest učenika. Učenici koji se obrazuju u programima u trogodišnjem trajanju imaju mogućnost obrazovanja u dualnom obliku, uz zaključivanje individualnog ugovora sa poslodavcem. Za tako obavljenu praksu dobija naknadu - za prvu godinu najmanje 10 odsto, za drugu 15 odsto, a za treću godinu obrazovanja najmanje 20 odsto od prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini u odnosu na godinu kada se naknada isplaćuje. D. ŠAKOVIĆ
Ta investicija, vrijedna oko dva miliona eura, dugoročno je rješenje za narastajuće energetske potrebe Kotora. – Nova TS „Grbalj 2“, izgrađena za nepunih deset mjeseci, zadovoljava najviše tehničko-tehnološke standarde, usklađene sa urbanističkim i ekološkim zahtjevima. Ovo energetsko pojačanje, koje doprinosi kontinuitetu i kvalitetu električne energije, na čemu se bazira distributivna djelatnost, i u toku probnog rada donijeće višestruke benefite za oko 2.000 korisnika na području Lastve Grbaljske, Kovačkog polja, Glavatskih kućica, Gorovića, Bratešića, Glavatičića, Kovača, Zagore, Višnjeva, Pićana, Krimovice, Trstenog, Platamuna koji su se ranije napajali iz TS 35/10 kV„Dubovica“ – kazali su iz CEDIS-a.
Nakon uklapanja trafostanice u 10 kV mrežu i integracije sa 10 kilovoltnim kablovskim vodovima, izgrađenim u sklopu radova na rekonstrukciji Bulevara Tivat – Jaz, te planiranog razvoja 10 kV mreže
„Grbalj
u pravcu Budve, dugoročna stabilnost i pouzdanost napajanja električnom energijom, pored navedenog konzuma,
obezbijediće se i za korisnike sa područja Grblja , te i kapaciteti za priključenje novih korisnika.
Peto izdanje Međunarodne regate Mont Adria od 27. do 31. avgusta
PODGORICA – Međunarodna hidroavion-regata Mont Adria 2025, održaće se od 27. do 31. avgusta. Svečano otvaranje biće 28. avgusta u Tivtu, u Porto Montenegru, a tokom trajanja regate planirani su letovi iznad Boke Kotorske, Nikšića, Pive, Berana, Plava, Skadarskog jezera.
Baza regati biće na Aerodromu Kapino polje u Nikšiću. Organizatori kažu da je za jubilarno peto izadnje, do sada,
učešće najavilo 40 pilota sa 20 hidroaviona. – Međunarodna hidroavio-regata Mont Adria je pokrenuta u cilju promocije hidroavijacije u Crnoj Gori kroz umrežavanje aerodroma i lokacija za hidroavione, kao osnove za strateški razvoj opšte avijacije u zemlji i regionu. Takođe, i iz razloga što hidroavijacija, svojim aktivnostima može znatno da doprinese ukupnom razvoju turističkog proizvoda Crne Gore – kazali su iz organizacionog tima Mont Adria ko -
ji ima bogato međunarodno iskustvo u hidroavijaciji kroz članstvo u Evropskoj i Svjetskoj asocijaciji hidroaviona. U njemu su Dragiša Gaga Raičević (dipl.ing. geofizike), dugogodišnji sportski pilot i instruktor na hidroavionima i drugim tipovima avijacije. Njegova tetka Olga Šoškić je prvi profesionalni pilot u SFRJ i Crnoj Gori. Zatim, Radovan Rade Marić, dugogodišnji nastavnik letjenja na vojnim avionima i helikopterima i Milan Kepa Matulović, dugogodiš-
C. G.
Promotivni
Povodom Međunarodne hidroavio-regate Mont Adria 2025, u subotu, 9. avgusta u 17 sati na jezeru Krupac, u Nikšiću, biće organizovan promotivni let hidroavionom tipa „ICON S5“ i prezentacija njegovih letnih karakteristika, kao dio promotivnih aktivnosti regate.
nji nastavnik letjenja na vojnim avionima, jedan od najboljih pilota i član prve postave Akrobatske grupe ,,Leteće zvijezde“. Matulović je doajen letjenja na vazduhoplovu kanader sa naletom od preko 4.000 i učešćem u nebrojenim akcijama gašenja požarišta u bivšoj Jugoslaviji i Crnoj Gori. Iz Mont Adria podsjećaju da se ove godine obilježava i 112 godina od osnivanja Baze za hidroavione u Boki Kotorskoj, jedne od prvih i najvećih baza u svijetu tog vremena. – Stoga je i obaveza Međunarodne hidroavio-regate Mont Adria da ukaže na bogato nasljeđe hidroaviona Crne Gore i oda počast hrabrim pionirima i izuzetnim događajima koji su nekada oblikovali Jadransko more i nebo prije jednog vijeka – kazali su iz Mont Adria. D. Š.
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ izvedena na festivalu ,,Ohridsko ljeto“
PODGORICA – Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, autorke Radmile Vojvodić, izvedena je na 65. festivalu ,,Ohridsko ljeto“. Na ovoj prestižnoj međunarodnoj manifestaciji nacionalni teatar gostovao je ponovo nakon deset godina. Prema riječima umjetničke direktorice Crnogorskog narodnog pozorišta Marije Sarap, međunarodne saradnje su jako važne zbog onoga što i jeste misija umjetnosti – povezivanje i razumijevanje.
- Zadovoljstvo se osjetilo i u publici. Teatar sam po sebi ne podrazumijeva samo izvođenje, već i tu komunikaciju koja se na najbolji način desila na sceni, gdje je publika zaista razumjela ono što smo imali da poručimo sa crnogorskog kulturnog neba i naše identitetske kartice - istakla je Sarap. Direktor festivala „Ohridsko ljeto“ Đorđi Cuckovski je kazao da mu je velika čast što je CNP gostovao na festivalu. Kako je kazao makedonski pisac Jordan Plevneš, makedonska publika imala je prili-
ku da svjedoči maestralnom izvođenju crnogorske predstave.
- ,,Princeza Ksenija“ je došla iz ovih vremena jedne evropske memorije da bi pokazala lice istorije Crne Gore koje sija na tom evropskom nebu kao jedna poruka koja je uvijek aktuelna i taj odnos rekonstrukcije te prve izvedbe predstave ostavlja nam utisak da prošlost ne prolazi - kazao je Plevneš. Predstava je nastala u saradnji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i premijerno izvedena u februaru ove godine. Glumačku podjelu čine: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Ana Vujošević i Lazar Đurđević. Dramaturg je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović An. R.
„Partizanska knjiga“ pozvala autore iz regiona da pošalju neobjavljene rukopise priča ili pjesama Raspisan konkurs
za nagradu „Jovan Popović“
PODGORICA – Izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ iz Kikinde raspisala je konkurs za regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“, u znak sjećanja na velikog jugoslovenskog i srpskog pisca. Konkurs je otvoren do 31. avgusta. Nagrada će biti dodijeljena za najbolji neobjavljen rukopis knjige priča ili pjesama, a na konkurs se mogu prijaviti autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz konkurencije su unaprijed isključeni autorke i autori koji imaju ili su u proš-
losti imali potpisan izdavački ugovor s „Partizanskom knjigom“. Svi ostali zainteresovani imaju priliku da svoje rukopise potpisane imenom i prezimenom, uz ostale lične podatke, dostave na elektronsku adresu partizanskajp@ gmail.com. Ime laureata biće poznato 18. novembra, na dan rođenja Jovana Popovića. Autorki/autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju „Partizanske knjige“, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. An. R.
PODGORICA - U vremenu u kojem digitalna svakodnevica postaje novo prirodno stanje, izložba ,,Hibridi“ crnogorsko-američkog umjetnika Blaža Kovačevića dolazi kao snažan komentar epohe u kojoj živimo. Izložba, koju je publika mogla da pogleda u Gradskoj galeriji u Kotoru, ne samo da vraća u fokus radove nastale krajem devedesetih godina, već otkriva koliko su ti radovi bili proročanski.
Kovačević je za Pobjedu kazao da izložba okuplja radove koje je napravio krajem devedesetih, tik pred odlazak iz Crne Gore.
- Tada su nastali spontano, ali iz današnje perspektive djeluju nevjerovatno savremeno. Bave se pitanjima fragmentacije identiteta, promjenljivosti figure i prisustva tehnologije u našem svakodnevnom iskustvu. Izložiti ih sad, nakon toliko godina, bilo je kao otkopati neku poruku koju sam ranije samom sebi poslao. Bilo je to i lično suočavanje i novo čitanje istih slika - istakao je Kovačević. Kovačević je multidisciplinarni umjetnik, dizajner i kustos koji već više od dvije decenije aktivno djeluje na međunarodnoj sceni. Diplomirao je likovnu umjetnost na Univerzitetu Crne Gore 1997, a master studije završio na Pennsylvania Academy of the Fine Arts u SAD 2000. godine. Trenutno živi i radi između Crne Gore i SAD, gdje je vanredni profesor umjetnosti i dizajna na Univerzitetu Delaware.
U intervjuu za Pobjedu Kovačević govori o retroaktivnom značenju svog ranog rada koji danas vidi kao vizionarski i tematski relevantan, digitalizaciji, fluidnom identitetu i tehnološkom prisustvu u svakodnevici….
POBJEDA: S obzirom na to da Vaše stvaralaštvo često tretira konflikt, kako definišete „konflikt“ u vizuelnom jeziku?
KOVAČEVIĆ: Za mene, konflikt nije tema nego mehanizam. On se dešava između slojeva slike, između tehnika koje se odbijaju ili trpe. To može bi-
Umjetnik Blažo Kovačević za Pobjedu o izložbi ,,Hibridi“ da digitalna svakodnevica postaje novo prirodno stanje
Ne provociram radi efekta, već pokušavam da otvorim prostor u kojem se može desiti iskreni susret - sa sobom, s drugim, sa svijetom koji nije uvijek jasan ili prijatan. Ako gledalac osjeti da ga nešto muči, da se nešto pokrenuloonda je rad živ - istakao je Kovačević
ti trenje između precizne digitalne obrade i grubog fizičkog oštećenja. Taj vizuelni otpor me interesuje više nego harmonija. Ne zanima me da sve „sjedne na svoje mjesto“ - već da gledalac osjeti da nešto nije do kraja razriješeno.
POBJEDA: Radite sa suprotnostima - umjetnost i tehnologija, tijelo i mašina. Što Vas najviše „pokreće“ u toj „tenziji“?
KOVAČEVIĆ: Ta tenzija mi otvara prostor za pitanja: što
PODGORICA - Venecijanski filmski festival potvrdio je da je žrtva sajber napada koji je ugrozio lične podatke akreditovanih učesnika ovogodišnjeg izdanja festivala, uključujući i članove medija. U obavještenju koje je poslato pogođenima, organizatori
festivala naveli su da se napad dogodio 7. jula, kada su nepoznate osobe pristupile i kopirale dokumenta sačuvana na serverima Venecijanskog festivala. Tom prilikom kompromitovani su podaci poput imena, adresa elektronske pošte, brojeva telefona, poštanskih adresa i poreski brojevi.
je prirodno, što je konstruisano, što je još ljudsko? Taj osjećaj nesigurnosti – da stvari nijesu tamo gdje ih očekujemo – stvara energiju. Ne zanima me čista forma. Zanima me kad nešto „škripi“, kad materijal ne sarađuje, kad tehnologija otkrije više nego što želimo. To me pokreće.
POBJEDA: Vaši radovi često izazivaju osjećaj nelagode, ali i znatiželje. Da li je taj „nemir“ kod posmatrača Vaša namjera?
KOVAČEVIĆ: Nemir je znak da je rad dotakao nešto stvarno. Ne provociram radi efekta, već pokušavam da otvorim prostor u kojem se može desiti iskreni susret – sa sobom, s drugim, sa svijetom koji nije uvijek jasan ili prijatan. Ako gledalac osjeti da ga nešto muči, da se nešto pokrenulo – onda je rad živ. POBJEDA: U ciklusu „Hibridi“ figura postaje mutirajući entitet. Kako ste gradili taj narativ kroz materijal i formu?
IT tim festivala, kako se navodi, „odmah je intervenisao, izolovao pogođene sisteme i obezbijedio ih“. - Nadležne institucije su odmah obaviještene, a započete su i operacije vraćanja sistema u normalu – navodi se u saopštenju. Ovo nije prvi put da veliki evropski festival postane meta sajber napada. Prije tri godine, tačnije 2022, onlajn sistem za prodaju karata Kanskog festivala bio je preopterećen zbog,
kako su naveli organizatori, pokušaja botova da preplave sistem. Iz Venecije poručuju da baza podataka pogođena napadom ne sadrži organizacione informacije za festival 2025. godine i da incident neće uticati na plaćanje akreditacija za ovogodišnje izdanje, niti na sistem rezervacija i prodaje ulaznica. Venecijanski filmski festival biće održan od 27. avgusta do 9. septembra. Među najzanimljivijim kandidatima za na-
KOVAČEVIĆ: Nijesam imao plan. Ti radovi su nastajali brzo, gotovo automatski - kao da sam bio kanal kroz koji te slike prolaze. Figura se rastače, mijenja, rekonfiguriše. Slojevi boje i deformacija govore o nestabilnosti ne samo tijela, već i identiteta. Kroz slikarstvo pokušavam uhvatiti ono što nije stabilno, ono što izmiče, što tek nastaje ili nestaje.
POBJEDA: Kroz serije poput ,,Prisiljeni“ i ,,Incited“ dotičete migr acije, nadzor i dehumanizaciju. Da li umjetnost mora da reaguje na stvarnost?
KOVAČEVIĆ: Ne mora, ali kod mene to dolazi prirodno. Došao sam u Ameriku kao imigrant iz ratnog Balkana i te slike, iskustva i mehanizmi kontrole su ostali sa mnom. Neki radovi su direktna reakcija, ali ne nudim komentare ili poruke. Prije bih rekao da kroz njih propuštam stvarnost koju ne mogu artikulisati na drugi način.
POBJEDA: Često ste na putu, između Crne Gore i SAD. Koliko Vas to stanje „između“ oblikuje kao umjetnika?
POBJEDA: Kako vidite crnogorsku likovnu scenu danas?
KOVAČEVIĆ: Mala, ali otporna. Ima jakih pojedinaca koji rade u tišini. Nedostaje struktura, ali možda je upravo ta praznina prostor gdje može da se dogodi nešto drugačije. Nijesu svi za masovne sisteme - neko bolje funkcioniše na ivici.
KOVAČEVIĆ: Život „između“ je naporan, ali i koristan. Niti sam potpuno ovdje, niti tamo - i to me drži budnim. Prevođenje jezika, kodova, mentaliteta - sve to ulazi u rad. Ta stalna nesigurnost oblikuje moju estetiku. Nema stabilnog narativa, nema stalnog tla - i to mi zapravo odgovara.
POBJEDA: Kako se Vaš rad doživljava na Balkanu, a kako na Zapadu?
KOVAČEVIĆ: U kontekstu Balkana, nerijetko dolazi do nesporazuma - posebno kada se rad ne uklapa u očekivane formate ili kad koristi tehnologiju kao sadržaj, a ne samo alat. U SAD i Evropi postoji više „prostora“, ali i sklonost da se radovi brzo klasifikuju. Najautentičnije reakcije dobijam od ljudi koji dolaze bez očekivanja, bez unaprijed formiranih stavova.
POBJEDA: Da li vjerujete da umjetnost može pokrenuti stvarnu promjenu?
KOVAČEVIĆ: Ne vjerujem u velike preokrete kroz umjetnost. Ali, vjerujem da može promijeniti ugao gledanja, ton unutrašnjeg glasa, način na koji čitamo stvarnost. Nekad je i to dovoljno. Promjena počinje malim pomakom - pogledom koji je postao drugačiji, a sa njim i sve ostalo ima šanse da drukčije zaživi. A. ĐOROJEVIĆ
potvrđeno iz direkcije manifestacije
grade na Lidu su Beni Safdi sa filmom „The Smashing Machine“ iz A24 produkcije, u kojem Dvejn Džonson igra dvostrukog UFC šampiona u teškoj kategoriji Marka Kera, a Emilija Blant je njegova supruga Don; triler inspirisan #MeToo pokretom, „After the Hunt“ reditelja Luke Gvadanjina za Amazon MGM Studios, sa Džulijom Roberts, Endruom Garfieldom i Ajom Edebirijem u glavnim ulogama, premijer-
PODGORICA – Objavljeno je elektronsko izdanje prvog ovogodišnjeg trobroja hrvatskog časopisa „Tema“ iz Zagreba, a štampano će biti publikovano krajem avgusta ili početkom septembra. Tema ovog trobroja je izbor iz savremene crnogorske književnosti, pod nazivom ,,Tragovi (ne) pripadanja“.
Ovaj izbor iz crnogorske literature sačinila je crnogorska književnica i dramaturškinja Dragana Tripković, a u novom broju ,,Teme“ našlo se 14 savremenih crnogorskih književnika.
FRAGMENTI
Tripković je u uvodnom tekstu zapisala da ,,ova selekcija ne pretenduje da ispiše kanon, niti da zaokruži ono što je po prirodi fragmentarno, rasuto, u stalnom prelazu“. - Pred nama su tragovi nepripadanja, oni što se upisuju u jezik, u tijelo, u pamćenje i ostaju kao blagi rezovi na koži savremene crnogorske književnosti. Svaki od ovih glasova, bilo kroz prozu, bilo kroz poeziju, svjedoči o svijetu u kojem je potreba da pripadamo sve češće zamijenjena potrebom da preživimo nepripadanje. U tome je i snaga ovih tekstova: ne nude utjehu, već mapiraju prostore iz kojih i dalje možemo da govorimo, bez iluzije o konačnom mjestu koje bi nas moglo prihvatiti do kraja – istakla je ona.
Prema njenim riječima, pitanje pripadanja, odnosno nepripadanja, neće zaobići ni ovaj pregled savremene crnogorske književnosti, i to ne samo u formalnoj postavci, već i u samom sadržaju.
- Jer upravo o tome najviše i pišu savremeni autori: kako je danas teško pripadati jezi-
Hrvatski časopis ,,Tema“ objavio izbor iz savremene crnogorske književnosti koji je priredila Dragana Tripković
ku, prostoru, identitetu, zajednici, śećanju. Naziv ovog izbora nije, stoga, slučajan. Tragovi (ne)pripadanja ne odnosi se samo na ono što se nalazi unutar ovih korica već i na ono što je ostalo izvan njih, kao što svako pripadanje podrazumijeva i svoju sjenku nepripadanja. Ovaj izbor je, dakle, i poziv na čitanje, i poziv na pitanje: đe, kome i kako još pripadamo – ako uopšte? – istakla je Tripković.
IZBOR
U izboru savremene crnogorske književnosti koja je zastupljena u novom trobroju časopisa ,,Tema“ od proznih tekstova zastupljeni su odlomak Anesa Batilovića pod nazivom ,,Lacrimae rerum“, kratka priča ,,Grad u mojoj glavi“ Ethema Mandića i odlomak romana ,,Lovište samoće“ Dragane Tripković. - Potpisnica ovih redova, na sugestiju izdavača, prihvatila je da odlomak iz romana ,,Lovište samoće“ bude dio izbora, samo kao još jedan trag nepripadanja – zapisala je u uvodniku Tripković.
Pored proze tri crnogorska književnika, zastupljena je poezija 11 autora: Vasko Raičević (prolog ,,Tajget – antički san“ iz poeme „Antievropa“), Tijana Rakočević (,,Dobre divlje zvjeri“, ,,One dolaze da nas preplave“ i ,,Starije od sumnje“), Andrija Radović (,,Ko zna kakve još metafore“, ,,Festival generisane poezije“ i ,,Novembar“), Dragana Erjavšek (,,Čaj od bazične nelagode“, ,,Lekcija iz odlaženja“ i ,,Pretakanje“), Nikola Ćorac (,,O čemu hoćeš da pričamo“, ,,O čemu je razmišljao Hemingvej“ i ,,O iščekivanju“), Jana Radičević (,,Sa mamom u frizerskom salonu“, ,,Rođendan“, ,,U Zoo vrtu“, ,,Na recepciji hotela“ i ,,Vitiligo“), Anđela Bulajić (,,Igra sječiva“, ,,Slamka spasa“ i ,,Festival prstiju“), Marko Stanojkovski (,,Šta je za nas poezija“, ,,Snoviđenje“ i ,,Diznivud ili Hodočašće u Holilend“), Marija Vujošević (,,Ishrana“, ,,Mjesto za ženu“ i ,,Električne duše“), Barbara Delać (,,Umijeće umiranja“, ,,Politika bilja“ i ,,Kao ljubavnici koji nikad ne žure“) i Krsto Giljen (,,Gangsta“, ,,Veliki Ben“ i „Zle butine“). Glavni urednik časopisa ,,Tema“ je književnik i urednik i zdavačke kuće ,,Meander Media“ iz Zagreba Branko Čegec An. R.
no će biti prikazan van konkurencije; kao i mračna prerada Frankenštajna Gijerma del Tora, sa Džejkobom Elordijem, Oskarom Ajzakom i Mijom Got, produkcija Netflixa. Netflix, koji je prošle godine izostao sa festivala, vraća se snažno 2025. Pored filma „Frankenstein“, striming gigant donosi komedijsko-dramski film „Jay Kelly“ Noe Baumbaha, koji je zajedno napisao sa Emilijom Mortimer , a glavnu ulogu igra Džordž Kluni; ovaj film će se takmičiti u glavnoj konkurenciji. Tu je i geopolitički triler pun tenzija „A House of Dynamite“ rediteljke Ketrin Bigelou, sa Idrisom Elbom, Rebekom Ferguson, Gretom Li, Gabrijelom Basom i Džaredom Harisom R. K.
PODGORICA – Promocijom prve zbirke poezije mlade crnogorske spisateljice Anđele Bulajić „Posljedice gledanja u more“, na Trgu pjesnika u Budvi, nastavljen je književni program 39. festivala Grad teatar.
Bulajić je kazala da je ova zbirka nastajala kao njeno promišljanje o svijetu i o životu u studentskom periodu.
- Kada sam ja i promijenila profesiju, odnosno fakultet i kada sam pokušala da otkrijem ko sam ja kao ličnost i šta je ono što je meni bitno... I to se negdje zaokružilo sa tim jednim motivom koji je meni neizmjerno važan, a on je ne samo važan za ovu zbirku, već i za moj roman ,,Kaliban“ – to je priroda u svakom mogućem obliku - kazala je Bulajić.
Priroda je, prema njenim riječima, ,,jedno podržavajuće okruženje koje može snažno da ohrabri čovjeka i donese odgovore na važna pitanja“. - Za mene ta vrsta mira dolazi najviše kroz more i posmatranje vode… i zato je more toliko prisutno u mom
pisanju – rekla je Bulajić. Ona je objasnila da zbirka sadrži šest ciklusa naslovljenih kao ,,podvizi“, koji su rezultat promišljanja o životu kao nizu etapa, od djetinjstva do faze smirenja. - Podvig može da bude i neka vrsta borbe, ali vrsta one borbe
u kojoj ti kao pojedinac uspiješ da se izboriš. Ono što je, takođe, meni bilo značajno prilikom strukturiranja samog teksta, a to je taj početak i kraj, prvi i šesti podvig, u smislu da to predstavlja početak života, ali negdje pretpostavka kraja života, ali onog kraja koji negdje vjerujem da je u mašti svih nas, nešto što priželjkujemo… i to je taj trenutak gdje je sve mirno, gdje je sve riješeno i gdje više ne moramo ni u čemu da brinemo i gdje više ne moramo da ulazimo ni u jedan podvig jer smo ih sve već riješili - kazala je Bulajić. Ona je govorila i o izazovima sa kojima se suočavaju mladi autori. - Prvi je kako istupiti u javni prostor, a drugi kako objaviti knjigu. Sve više je važno da autor od sebe napravi i neki brend. Mora na neki način biti i preduzetnik jer te stvari definitivno nijesu više iste kao što su bile nekad. Tako da trebaju hrabrost, smjelost i preduzetnički duh. Ja ga, recimo, nemam, ali bih voljela da ga naučim – istakla je ona. An. R.
Trampove mjere s T upile na snagu: Koje su sve zemlje pogođene
VAŠINGTON - Juče su stupile na snagu nove američke carine. Predsjednik
Donald Tramp ih je objavio krajem jula, zajedno sa carinama od 35 odsto za Kanadu koje su počele da važe od 1. avgusta.
Nove sveobuhvatne američke carine uvedene su za više od 90 zemalja širom svijeta, prenosi BBC na srpskom - Ponoć je! Milijarde dolara od carina sada će se slivati u kasu Sjedinjenih Američkih Država - napisao je Tramp na društvenim mrežama nekoliko minuta nakon što je sat otkucao 00:00 po vremenu u Vašingtonu.
Tokom srijede, 6. avgusta, Tramp je najavio posebne carine za Indiju od 50 odsto, koje će stupiti na snagu 27. avgusta, ako do tada ne prestane da kupuje rusku naftu.
Tramp je zaprijetio i carinama od 100 odsto na računarske čipove strane proizvodnje, kao podsticaj tehnološkim firmama da investiraju u SAD. Prethodno je tehnološki gigant Epl (Apple) najavio novu investiciju u SAD od 100 milijardi dolara, podlegavši pritisku Bijele kuće da preseli veći dio proizvodnje u Ameriku. Od povratka u Bijelu kuću u januaru ove godine, Tramp tvrdi da carine podstiču američku proizvodnju i štite radna mjesta.
Međutim, njegova promjenljiva, nestabilna međunarodna trgovinska politika bacila je svjetsku ekonomiju u haos, a brojne firme su zbog toga povećale cijene za američke potrošače. Koje zemlje su najpogođenije i kako je prošao Balkan?
Izuzimajući Kinu i potencijalno Indiju, novim Trampovim potezom najpogođenije su zemlje Jugoistočne Azije, čije su ekonomije najviše zavisne od izvoza.
Među tim zemljama su Laos i Mjanmar, koji se suoča-
POJAS GAZE - Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je juče da je za sada poznato da je ove godine od neuhranjenosti umrlo 99 osoba u Pojasu Gaze i da je pravi broj vjerovatno veći.
- Među umrlima od neuhranjenosti je i 29 djece mlađe od pet godina, rekao je novinarima generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.
-Stanovnici Pojasa Gaze imaju ograničen pristup osnovnim uslugama, suočavaju se sa pono vljenim raseljavanjem i sada pate od blokade zaliha hrane - rekao je Gebrejesus.
Upozorio je da je neuhranjenost široko rasprostranjena i da raste broj smrtnih slučajeva povezanih sa glađu.
-U julu je identifikovano da 12.000 djece mlađe od pet godina pati od akutne neuhranjenosti, što je najveći mje-
Od balkanskih zemalja najlošije je prošla Srbija kojoj su određene carine od 35
odsto. Bosna i Hercegovina je suočena sa carinama od 30 odsto, a Sjevernoj
Makedoniji određena je carina od 15 odsto. Hrvatska i Slovenija, kao članice
Evropske unije, imaju iste carine kao i ostatak evropskog bloka – 15 odsto.
Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji određene su carine od 10 odsto
vaju sa carinama od 40 odsto. Neki stručnjaci pretpostavljaju da je Tramp ciljao zemlje sa bliskim trgovinskim vezama sa Kinom.
Od balkanskih zemalja, najlošije je prošla Srbija, kojoj su određene carine od 35 odsto. Bosna i Hercegovina je suočena sa carinama od 30 odsto, a Sjevernoj Makedoniji određena je carina od 15 odsto. Hrvatska i Slovenija, kao članice Evropske unije, imaju iste carine kao i ostatak evropskog bloka – 15 odsto. To važi i za Bugarsku, Rumuniju, Grčku i Mađarsku.
Iz ovog regiona najbolje su prošle Crna Gora, Kosovo i Albanija – određene su im carine od 10 odsto.
Od aprila, odnosno početne n ajave Trampa o uvođenju većih carina većini zemalja svijeta, mnoge od njih su se utrkivale da postignu sporazume sa Vašingtonom kako bi ih ublažile ili potpuno izbjegle
Neke velike ekonomije, među kojima Velika Britanija, Japan i Južna Koreja, ranije su postigle sporazume o nižim carinama.
Evropska unija je takođe postigla okvirni sporazum sa Vašingtonom, kojim je Brisel prihvatio carine od 15 odsto na izvoz robe.
procedura
Carine su takse na uvezenu robu, procenat od cijene artikla i naplaćuje se firmi koja ga uvozi, umjesto izvozniku. Carina od 10 odsto znači da proizvod od 10 dolara ima porez od dolar, čime se ukupan
trošak za uvoznika povećava na 11 dolara.
Na primjer, ako firma uvozi automobile po cijeni od 50.000 dolara po komadu, a na snazi je carina od 25 odsto, moraće da plati 12.500 dolara za svaki uvezeni automobil.
Ako američki uvoznici žele da izbjegnu troškove carine podizanjem maloprodajne cijene, američki potrošači će biti ti koji će podnijeti ekonomski teret.
Kompanije koje uvoze stranu robu u SAD moraju da plate porez vladi. Mogu da prebace dio ili sve dodatne troškove na kupce.
Firme takođe mogu da odluče da uvezu manje robe. Kr ajem maja, američki trgovinski sud je presudio da Tramp nema ovlašćenje da uvede neke od carina koje je najavio, jer je to učinio u skladu sa nacionalnim vanrednim ovlašćenjima.
Ali sljedećeg dana, apelacioni sud je oborio tu presudu i saopštio da carine ostaju na snazi do konačnog sudskog razrješenja.
Zašto t ramp povećava carine?
Tramp kaže da će carine podstaći američke potrošače da kupuju više robe proizvedene u SAD, povećati iznos prikupljenih poreza i podstaći investicije. On želi da smanji razliku između vrijednosti robe koju SAD kupuju od drugih zemalja i one koju im prodaju, što je poznato kao trgovinski deficit. Tvrdi da su „varalice“, kako ih naziva, zloupotrebljavale SAD, i da su stranci „pljačkali“ Ameriku. Američki predsjednik je najavio različite carine na uvoz određene robe i proizvoda iz pojedinačnih zemalja. Mnoge od njih su izmijenjene, odložene ili potpuno otkazane. Kritičari optužuju Trampa da daje dramatične i ponekad kontradiktorne izjave o politici kao pregovaračku taktiku kako bi podstakao trgovinske partnere da se dogovore o sporazumima koji koriste SAD. Neke od početnih carina usmjerenih na Kinu, Kanadu i Meksiko su naknadno izmijenjene, povećane ili odložene. Tramp je 2. aprila objavio da će se „osnovna carina“ od 10 odsto primjenjivati na cjelokupan uvoz robe iz svih zemalja.
Rekao je da će se roba iz oko 60 drugih trgovinskih partnera, koje je Bijela kuća opisala kao „najgore prekršioce“, među kojima su Evropska unija i Kina, suočiti sa višim stopama, kao odmazdu za nepravednu trgovinsku politiku. Ove „recipročne“ carine su potom odložene za 90 dana kako bi se omogućilo vrijeme za pregovore o pojedinačnim trgovinskim sporazumima, a rok je potom produžen do 1. avgusta.
sZo: U Pojasu Gaze identifikovano 99 umrlih od neuhranjenosti ove godine, tačan broj se ne zna
sečni broj zabilježen ikada do sada - naglasio je šef SZO. Međunarodno negodovanje
zbog humanitarne situacije u Pojasu Gaze povećalo je pritisak na Izrael koji optužuju
i da hranu koristi kao oružje, dok agencije Ujedinjenih nacija stalno upozoravaju na
glad na toj razorenoj palestinskoj teritoriji.
Generalni direktor SZO pozvao je na povećanu, kontinuiranu i neometanu pomoć cijelom Pojasu Gaze.
Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) ponovo je juče apelovala da joj se omogući slobodan pristup kako bi distribuirala humanitarnu pomoć u Gazi, upozoravajući da glad postaje ,,novi ubica“ na toj teritoriji.
-Prije opsade i gladi, UN i partneri su pružali pomoć za oko dva miliona ljudi u Pojasu Gaze. Pet mjeseci kasnije, glad je novi ubica. Četiri
militarizovana distributivna punkta ne mogu da zamijene koordinisani humanitarni odgovor - saopštila je UNRWA na mreži Iks, prenijela je Al džazira. Izrael nastavlja humanitarnu blokadu, dopuštajući ulazak ograničene pomoći putem vazdušnih dopremanja i putem Humanitarne fondacije Gaze (GHF), koji podržavaju Izrael i Sjedinjene Američke Države. UN i brojne humanitarne organizacije oštro su kritikovali GHF, nazivajući ga militarizovanom šemom koja ugrožava civile i ne ispunjava osnovne humanitarne standarde. O d maja, više od 1.300 ljudi je poginulo pokušavajući da dođe do pomoći na GHF distributivnim punktovima širom Gaze, navela je pomenuta medijska kuća.
Rekonstrukcija Vučedolske ulice neće biti okončana u predviđenom roku, dinamiku radova poremetile neucrtane podzemne instalacije
Dinamiku posla koji je trebalo da bude završen sredinom ovog mjeseca poremetilo je nepostojanje pouzdanog katastra podzemnih instalacija, zbog čega je izvođenje radova bilo znatno otežano
Rekonstrukcija dijela Vučedolske ulice, od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice (u dužini od 140 metara), koja je počela u aprilu i trebala biti završena sredinom ovog mjeseca, neće biti okončana u predviđenom roku.
Dinamiku posla poremetilo je nepostojanje pouzdanog katastra podzemnih instalacija, zbog čega je izvođenje radova bilo znatno otežano. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice očekuju da će kompletan posao biti završen do sredine narednog mjeseca.
RADOVI
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice naveli su da je izvođenje radova na rekonstrukciji Vučedolske ulice počelo 7. aprila ove godine, a da su do sada završene sve podzemne instalacije, te hidrotehnički i elektrotehnički radovi. - Završava se postavljanje ivičnjaka i ivičnih traka za razdvajanje saobraćajnih površina. U toku je izrada armirano betonskih ploča na kolovozu i trotoarima, koje služe kao podloga
za postavljanje zastora od kamenih elemenata. Ove sedmice počinje izrada zastora od granitnih prizmi na kolovozu. Slijedi i izrada parkinga od prefabrikovanih betonskih elemenata, dok će ugradnja zastora na trotoarima uslijediti nakon prispijeća kamena porfido iz Italije. Predstoje nakon toga i radovi na sadnji drveća, postavljanju urbanog mobilijara i ugradnji saobraćajne signalizacije – poručuju iz Službe za izgradnju i nadzor iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Izvođenje radova znatno je otežalo nepostojanje pouzdanog katastra podzemnih instalacija.
- Radovi na hidrotehničkoj infrastrukturi su se odvijali u prisustvu postojećih kablova i instalacija koje su otkrivane prilikom iskopa, pa je učešće ručnog rada na iskopima bilo u znatnom obimu. Velike napore izvođač je uložio i prilikom izgradnje bočnih priključaka
objekata na postojeći kolektor fekalne kanalizacije, što nije bilo obrađeno projektnom dokumentacijom. Projektovane instalacije vodovoda morale su biti izmještene zbog potrebe očuvanja postojećeg drveća i prisustva brojnih elektro i PTT instalacija zatečenih u postojećem trotoaru uz objekte –objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj, uz napomenu da očekuju da će radovi biti završeni do polovine septembra.
ULAGANJA
Rekonstrukcijom dijela Vučedolske ulice od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice, predviđeno je da ona bude jednosmjerna, pa je kolovozna površina širine šest metara preraspoređena na saobraćajnu traku širine 3,5 metara i podužni parking širine 2,5 metara. Kapacitet parkinga je 20 parking mjesta. Širina trotoara s lijeve strane (prema Crnogorskom narodnom pozorištu) je 2,5 metara, dok
je sa druge strane promjenljive širine do postojećih objekata. Na kolovozu saobraćajnice je predviđena ugradnja granitnih prizmi debljine 10 centimetara. Zastor parking mjesta je od behaton elemenata. Trotoari se popločavaju kamenim pločama, uz postavljanje taktilnih elemenata za pomoć u kretanju slijepim i slabovidim osobama. Od prateće infrastrukture radi se novi vodovod i atmosferska kanalizacija, priključci objekata na postojeći kolektor fekalne kanalizacije, javna rasvjeta i TK kanalizacija. Od urbanog mobilijara predviđena je nabavka i postavljanje klupa, korpi za otpatke i zamjena postojeće česme na ukrštanju sa Bulevarom Stanka Dragojevića. Ugovorena vrijednost ovoga posla je 539.319 eura, sa PDVom, a finansira se sredstvima iz budžeta Glavnog grada. Radove izvodi preduzeće ,,Indel inženjering“ iz Podgorice.
I.MITROVIĆ
Razmotriti mogućnost proširenja
trotoara ispred zgrade Glavnog grada i CNP-a
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice navode da je pejzažno uređenje projektovano u skladu sa arhitektonskim rješenjem, namjenom objekta, kao i organizacijom i veličinom slobodnih površina.
- U cilju stvaranja funkcionalnog estetski skladnog ambijenta i urbane afirmacije lokacije, rekonstrukcija i dopuna drvorednih zasada izvršiće se stablima platana – kazali su iz Agencije.
U sklopu izgradnje novih trotoara primjetno je da je nakon izgradnje betonskih ivičnjaka oko višedecenijskih platana ispred zgrada CNP-a i Glavnog grada, za kretanje pješaka ostalo manje od pola metra, dok je na drugoj strani ulice znatno više prostora. Uzimajući u obzir da je ispred zgrade CNP-a široki zeleni pojas, možda bi trebalo razmotriti mogućnost da živa ograda bude pomjerena za metar kako bi se staza za pješake proširila prije ugradnje kamenih ploča.
Parking servis preuzima brigu o nepropisnom parkiranju
Na sastanku v.d. direktora gradskog preduzeća Parking servis Nikole Lazovića, direktora Uprave za inspekcijske poslove Branka Kovačevića i pomoćnika načelnika Službe komunalne policije Darka Papića postignuta je saglasnost da
premještanje nepropisno parkiranih vozila, za koje je sada zadužena Uprava za inspekcijske poslove, bude prebačena u nadležnost Parking servisa.
Iz tog gradskog preduzeća saopšteno je kako će premještanje nepropisno parkirana vo-
zila biti brže i efikasnije, kao i njihovo čuvanje i naplaćivanje naknade za premještanje. Osim toga, najavljeno je uvođenje sprava za blokadu točkova na vozilima, tzv. lisica ili kandži, koje će takođe doprinijeti boljoj kontroli i regulisanju saobraćaja. H. P.
Za danas je najavljeno sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 24 stepena, najviša dnevna 38. H. P.
Istorijski rezultat naših kadetkinja na Evropskom prvenstvu za rukometašice do 17 godina
Crna Gora 31 Francuska 29
PODGORICA - Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Humelgard, Svenson (Švedska). Sedmerci: Crna Gora 4 (5), Francuska 8 (8). Isključenja: Crna Gora 10 minuta.
CRNA GORA: Dubljević 11 odbrana, Vuksanović, Knežević 8, Savić 7, Dragnić 4, Tešović 3, Orbović 3, Jovanović 2, Vujović 1, Ma. Ulićević 1, Filipović, Mi. Ulićević, Petrušić, Nikčević, Burzanović, Delević.
FRANCUSKA: Kabeja 13
odbrana, Penavajre, Nolsen 12, Holer 3, Arizo 3, Buiso 3, Mabilana 2, Kavalije 2, Otem 1, Elise 1, Saramito, Lemeter, Planson, Žahan, Pajaso, Guemene. Podvig ,,lavica“ za istoriju! Ženska rukometna kadetska reprezentacija Crne Gore igraće polufinale Evropskog prvenstva, koje se održava u Podgorici, a rival u meču za finale biće im Slovačka – danas od 17 časova u ,,Bemax areni“.
Naše mlade „lavice“ osvetile su se Francuskoj za poraz u grupnoj fazi i nakon produžetaka došle do pobjede 31:29 i plasmana u polufina-
la, čime su ispisale istoriju kao prva naša mlađa selekcija koja je stigla do polufinala nekog velikog takmičenja. Naša reprezentacija tako nastavlja da sanja najveći san - zvani medalja!
- Veoma teško je pričati nakon ovakve pobjede i ovakvog uspjeha, mada možda nijesmo ni svjesni kakav smo uspjeh napravile. Francuska je jako kvalitetna, ali u najtežim momentima dale smo stvarno sve od sebe. Velika smo ekipa i sigurno da možemo da napravimo još bolji rezultat. Nema mnogo vremena, ali ćemo dati opet sve od sebe da dođemo do fina-
Još jedan veliki transfer podgoričkog muškog rukometnog kluba
la – kazala je Martina Knežević, koja je proglašena za igračicu utakmice.
Trebalo je 80 minuta herojske borbe, odnosno dva produžetka da bi se ostvario san đevojaka rođenih 2008. godine i mlađih koje će biti zlatnim slovima biti upisane u istoriju crnogorskog rukometa!
Naše đevojke danas će igrati u polufinalu smotre najboljih selekcija Evrope - kakav podvig i kakva potvrda da imamo svjetlu budućnost.
Juniorke su šeste u Evropi, dvije godine mlađe saigračice iz nacionalnog tima su u borbi za medalju!
Pred oko hiljadu gledalaca u
Dragnić: Hvala publici!
Andrea Dragnić, kadetska reprezentativka Crne Gore nakon plasmana u polufinale Evropskog prvenstva u Podgorici nije krila zadovoljstvo.
- Iza nas je jedan izuzetno uzbudljiv i težak meč. Borile smo se do posljednjeg minuta, ostavile srce na terenu i pokazale koliko ova ekipa vjeruje u sebe i svoju snagu. Publika je bila sjajna – njihova podrška nam je mnogo značila i nosila nas je ka ovoj velikoj pobjedi. Zahvalne smo svima koji su nas bodrili i bili naš vjetar u leđa. Ostvarile smo istorijski rezultat plasmanom u polufinale, ali na tome ne želimo da stanemo. Imamo još snova i ciljeva koje želimo da ostvarimo. Fokusirane smo, motivisane i spremne da damo sve od sebe kako bismo stigle do finala – kazala je Dragnić.
Rival u meču za nale crnogorskim kadetkinjama biće reprezentacija Slovačke koja je pobijedila Dansku 30:29. Duel u ,,Bemax areni“ igra se danas od 17 časova
„Bemax areni“, od prvog minuta je bilo jasno da možemo protiv svjetske velesile. Na poluvremenu prednost za našu reprezentaciju 13:10 - na krilima Martine Knežević brzo su Crnogorke povele 4:0, a do kraja prvog poluvremena uglavnom održavale prednost, da bi na odmor otišle sa 13:10. Francuska je u finišu uspjela da se izbori za produžetke
(22:22). U prvom produžetku Ivana Savić je pogodila sa zvukom sirene, pa se otišlo u drugih 10 minuta. A onda, više ništa nije moglo da zaustavi Anđelinu Orbović i saigračice – došle su do dva gola prednosti i sačuvale ih do kraja.
Za veliko slavlje. Za veliku radost...
Na ponos Crne Gore. R. PEROVIĆ
PODGORICA - Rukometna groznica ponovo trese Podgoricu - MRK Budućnost u tri dana napravio je dva velika transfera! Samo tri dana nakon što je promovisan Marko Čampar, Budućnost je juče potvrdila još jedan megatransfernovi član „plavih“ je Božo Anđelić! Iskusni srednji bek igrao je od februara za šampiona Bjelorusije Meškov Brest, dok je prvi dio sezone proveo u Makabiju iz Tel Aviva. Anđelić je u karijeri igrao još za Crvenu zvezdu, švedski Malme, makedon-
ske timove Vardar i Metalurg te mađarske klubove Cegled, Ferencvaroš i Pler, bio je u Kuvajtu gdje je igrao za Al Kurain. Dolaskom Anđelića Budućnost bi uz mladost imala i sigurnost i iskustvo, a ovim je jasno da Budućnost želi da pokaže ozbiljnost i kontinuitet rasta. Draško Mrvaljević definitivno želi da Budućnost bude konkurentna u borbi za trofeje, a najbolji dokaz za to je dolazak Anđelića koji je u prisustvu sekretara kluba Filipa Vujoševića stavio paraf na vjernost Podgoričanima. Da li slijedi istorijska sezona za Budućnost? R. P.
Najvatreniji navijači Budućnosti preksinoć inicirali sastanak sa Upravom od koje su izboksovali pojačanja za trenera Nenada Lalatovića
PODGORICA - Nema mira u fudbalskom klubu Budućnost. Smjena smjenu stiže, promjena za promjenom, ne fali zamjerki, primjedbi, tenzija, trzavica i osuda zbog haotičnog stanja u kojem se nalazi crnogorski sportski brend.
,,Plavi“ su nekada bili prepoznatljivi po prebrzoj potrošnji trenera, a sada je došlo vrijeme da se češće mijenjaju predsjednici. Kako dođe novi čovjek na čelo Uprave, pokrene se priča o težini situcije koju je zatekao. Prethodnik nije dobro radio. Prebacuje se odgovornost. I tako – u krug. Bolje reći - u nedogled.
Neplanski, zbrda – zdola...
A, što zapravo radi rukovodstvo da se prebrodi kriza nastala nakon famozno nestalog novca od prodaje igrača?
Budućnost je prihodovala više miliona eura, ali nema odgovora kuda su „isparila“ sredstva. Ogroman dio odlazi na mjesečno servisiranje prvog tima, a oko 300.000 eura ide na plate fudbalera, članova stručnog štaba i preostale radne zajednice. Prvotimci nijesu nikad bili bolje plaćeni. Opravdali/ne opravdali povjerenje – tarifa se zna. Toliko i toliko, puta 12 mjeseci, plus bonusi, premije... Treba iskamčiti velike pare da se isplate preplaćena i pogrešna pojačanja. Najsvježiji primjer je Leonel Strumija, 32-godišnji Južnoamerikanac koji je „šarnuo“ ugovor na dvije sezone. Kako izgleda na terenu, kako igra, nije čudo što su ga na društvenim mrežama prozvali ,,Argentinac sa Temua“. Zarađuje momak, nezvanično, platu od oko 9.000 eura.
Gdje je ostatak keša, trebalo bi da odgonetne Tužilaštvo koje prati tokove novca i češlja odlazne transfere.
Podgoričani su eliminisani sa međunarodne scene – isključivo svojom krivicom. Odavno se nije ukazala takva šansa da se ,,plavi“ prvi put u klupskoj istoriji nađu u predvorju Lige konferencija.
Džaba sve. Sa slabijom ekipom od prošlogodišnje nije mogao da se prođe prosječni Milsami u 2. kolu kvalifikacija. Od supertalentovanog, mladog tima, napravljen je stari, spori, tromi, dizel sastav u kojem su prednjačili momci od 30 i više godina. Penal, vođstvo, prilike, ziceri – nije bilo dovoljno za prolaz. Šamar i bolan poraz stigli su u sudijskoj nadoknadi. Možda bi Budućnost trebalo da angažuje kakvog egzorcistu
– da rastjera demone, zle sile i negativnu energiju unutar i oko kluba. Da konačno prodiše i profunkcionišu stvari. Da ne bude ponovo kako rezultati prikrivaju slabosti koje se vuku odavno.
Prošlog poneđeljka na red je došla dvadeseta po redu sezona domaćeg takmičenja. Uz dosta muke i patnje, ,,plavi“ su ,,blickrigom“ u finišu utakmice preokrenuli i dobili Jezero u Beranama (2:1). Trener Nenad Lalatović vapi za osvježenjima u rosteru, ali nema ko da ih dovede. Kad se ekipa prosula u Evropi, da se makar brani titula u nacionalnim okvirima.
Uprava je pasivna, a u takvoj realnosti – ponovo navijači uzimaju glavnu riječ. ,,Varvari“ nezadovoljni ophođenjem prema klubu i prekjuče su od 12 časova, pa sve do mraka čekali sastanak sa rukovodiocima. Kritika prethodnih dana nije pošteđen ni sportski direktor Dejan Boske Damjanović
Oko 20 sati je pozvan gradonačnik Saša Mujović. Za dvadesetak minuta svi su se nacrtali u klupskom kampu na Starom aerodromu, na čelu sa predsjednikom Spalevićem. Ne baš prijatnim tonom, u ne baš najpoželjnijoj atmosferi, podgorički ultrasi su imali štošta da prigovore ljudima iz Uprave. ,,Đe ste ljudi, nema nikog, a kraj je prelaznog roka“... Njegujući odličan odnos sa šefom stručnog štaba, a pod strahom da bi tron mogla da naslijedi Sutjeska ili neko drugi, najvatrenije pristalice zatražile su hitno ispunjenje Lalatovićevih želja.
Terzić: Nula na računu FK Budućnost poraz „samozvanih oslobodilaca“
Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić kazao je kako su „samozvani oslobodioci“ doveli do toga da FK Budućnost nema novčanih sredstava da isplati obaveze za zarade zaposlenima i igračima. On je istakao kako je „nula na računu poraz rezultata neodgovornog raspolaganja prihodima, koji su samo od transfera ove godine bili višemilionski“.
- Kao Podgoričanina i navijača zabrinjava me trenutna situacija u FK Budućnost. Sa takvim stanjem simbol našeg grada „samozvani oslobodioci“ su od nade za Evropom i finansijskom stabilnošću klub doveli na nulu na računu. Najodgovorniji za to su Demokrate predvođene Danilom Šaranovićem i sadašnjim ,,prepoznatim sportskim djelatnicima“ sa iskustvom u ,,menadžerskim poslovima“. Sve sami eksperti za fudbal i finansije - napisao je Terzić na mreži Iks.
Budućnost je posljednjeg dana prelaznog roka angažovala dva fudbalera – u klub su se vratili desni bek Momčilo Raspopović i krilni napadač Zoran Petrović
Tandem koji je u sezoni 2021/22. igrao zajedno i osvojio četvrti Kup u klupskoj istoriji je dogovorio dvogodišnju saradnju (godinu plus godinu) sa ,,plavima“.
Prijedlozi za nove igrače su prihvaćeni. Pred kraj ljetnje berze (,,mercato“ zatvoren sinoć u 19h) dogovor je sklopljen sa povratnicima
– Momčilom Raspopovićem i Zoranom Petrovićem, a novo lice je i napadač
Raspopović se u svoju
Budućnost (čije je mlađe kategorije prošao) vraća iz češke Karvine i novi mandat će mu biti treći u plavo-bijelom: dres Podgoričana je nosio od 2012. do 2018. godine nakon čega je igrao za Rijeku i rumunsku Astru Đurđu. Bio je i član Gorice.
Prošao je sve reprezentativne kategorije – od U17 do A
iz Tunisa. Ostala je otvorena opcija da ,,plavo-bijeli“ dres ponovo obuče vezista Deni Hočko pod uslovom da ne nađe ino ingažman. Iskusni Cetinjanin može da dođe kao ,,džoker“. Do promjena je ponovo doš-
selekcije – i za Budućnost je upisao 186 nastupa. - Novi povratak, ali stari osjećaj pripadnosti je tu. Drago mi je što sam se vratio u moj klub sa kojim sam osvajao trofeje, a nadam se da ćemo nastaviti sa tom praksom i ubuduće. Odlično poznajem sve saigrače, adaptiraću se lako i vjerujem da ćemo zajedno doći do zacrtanog cilja - rekao je
lo i u Upravnom odboru – kapiten Petar Grbić je dobio mjesto Luke Mirkovića, a umjesto Aleksandra Čake Ivanovića (odsutan iz porodičnih razloga) predstavnik navijača u upravljačkoj strukturi privremeno će bi-
31-godišnji Raspopović. S druge strane, Petrović nije prošao mlađe kategorije Budućnosti, ali je za dvije sezone (2021-2023) u ,,plavo-bijelom“ odigrao je 63 utakmice. Posebno se pamti trenutak iz posljednjeg kola u sezoni 2022/23. kada je u Baru, u posljednjem kolu šampionske trke sa Sutjeskom, postigao odlučujući gol za titulu. Prije Budućnosti je igrao za OFK Titograd, Iskru i češki Jablonec, a nakon „plavih“ je nosio opremu rumunskog Petrolula, uzbekistanske Sogdijane, dok je prethodnih pola godine proveo u Petrovcu.
- Presrećan sam zbog povratka kući. Budućnost je klub koji najviše voli i osjećaj povratka je prelijep, rekao je 28-godišnji Petrović.
- Od kluba i igrača se uvijek očekuje najviše. Znam da su momci sa tom ambicijom ušli u novu sezonu i daću sve od sebe da moj doprinos bude što veći. Kao i uvijek, vjerujem da ćemo sa navijačima da budemo jedno i da ćemo nastaviti sa dobrim rezultatima u domaćim okvirima – zaključio je hitronogi ofanzivac.
ti Tihomir Tihi Marović Nikad dosadno u taboru aktuelnog šampiona. Budućnost je kao putujući cirkusKolorado. Ali, svima je već poznato da je klub postao partijska igračka Demokrata Davor KAŽIĆ
Crnogorski fudbaler promijenio klub i zemlju
PODGORICA - Svega
pet mjeseci se Dušan Bakić zadržao u Bjelorusiji nakon povratka u Dina-
mo Minsk. Crnogorski napadač potpisao je ugovor sa Torpedom iz Moskve.
Hitronogi ofanzivac je nosio dres Budućnosti sa kojom je osvojio titulu, a potom je prešao u Energetik, pa u estonski Legion.
Uslijedila je misija na Kipru, gdje je bio član Omonije i Karmiotise.
Bio je uspješan u sezoni 2022/23. kada je sa Dinamom iz Minska stigao do šampionske krune. Bila je to prva titula za ,,plavo-bijele“ poslije 19 godina, a veliki doprinos dao je upravo rođeni Podgoričanin. Bakić je u tom periodu postigao deset golova i upisao devet asistencija.
Crnogorac je u drugom mandatu u Dinamu imao daleko skromniji učinak, budući da je samo jednom bio strijelac na 16 utakmica.
Priliku za novo dokazivanje imaće u Moksvi, u dresu Torpeda, koji se takmiči u drugom po rangu takmičenju u Rusiji. D. K.
Objavljena lista od 30 kandidata za ,,Zlatnu loptu“
PODGORICA - Magazin
Frans fudbal objavio je listu od 30 fudbalera nominovanih za Zlatnu loptu (Ballon d’Or), koja se dodjeljuje najboljem igraču svijeta. Na listi, koja je objavljena na društvenoj mreži Iks (X), nalazi se devet fudbalera Pari Sen Žermena i to:
Usman Dembele, Vitinja , Đanluiđi Donaruma , Nuno Mendes , Dezire Due, Hviča Kvarackelija, Ašraf Hakimi, Žoao Neveš i Fabijan Ruiz
Fudbaleri PSŽ-a su prošle sezone osvojili Ligu šampiona, pošto su u finalu pobijedili Inter rezultatom 5:0.
Među kandidatima za Zlatnu loptu su i fudbaleri Barselone - Lamin Jamal , Rafinja , Pedri i Robert Le vandovski , kao i igrači Reala Kilijan Mbape, Džud Belingem i Vinisijus Žunior
Na listi kandidata za Zlatnu
loptu nalaze se i: Erling Haland (Mančester siti), Florijan Virc (Leverkuzen/Liverpul), Kol Palmer (Čelzi), Virdžil van Dajk (Liverpul), Aleksis Mekalister (Liverpul), Mohamed Salah (Liverpul), Denzel Damfris (Inter),
Lautaro Martinez (Inter), Skot Mektomini (Napoli), Majkl Olis (Bajern), Hari Kejn (Bajern), Seru Girasi (Borusija Dortmund), Viktor Đekereš (Sporting, Arsenal) i Deklan Rajs (Arsenal). R.A.
Slovenački fudbaler od sljedeće sezone nosiće dres Mančester junajteda Šeško među ,,crvenim đavolima“
PODGORICA - Slovenački
fudbaler Benjamin Šeško od sljedeće sezone će nositi dres Mančester junajteda. Kako je prenio transfer insajder Fabricio Romano, a potom potvrdio ugledni
pune, bundesligašu bi pripalo dodatnih 8,5 miliona, odnosno ukupno čitavih 85. Šeško će se obavezati ,,crvenim đavolima“ na vjernost do 2030. godine. Time je još jednom ovog ljeta Njukasl ,,izvisio“ za već viđeno pojačanje, a drugi put zbog Junajteda nakon što su im ovi preoteli Brajana Mbeuma iz Brentforda. Ujedno, prelazak Šeška u Mančester će usporiti selidbu Aleksandera Isaka u Liverpul, kako ,,svrake“ ne namjeravaju da puste Šveđanina dok ne pronađu alternativu.
Šeško je u karijeri postigao 100 golova uz 26 asistencija na 224 utakmice, a prije Lajpciga igrao je u Austriji za Salcburg i Lifering.
PODGORICA – Kolo prije kraja kvalifikacija, odbojkašice Crne Gore mogu da odahnu, jer su skinule veliki teret s leđa, pošto su se pridružile brojnoj porodici crnogorskih selekcija u kolektivnim sportovima sa takvih uspjehom.
Maksimalnom pobjedom u Goraždu protiv Bosne i Hercegovine, izabranice Jova Cakovića su osigurale prvi plasman na Evropsko prvenstvo, jer će, u najgorem slučaju, biti jedna od pet najboljih petoplasiranih selekcija, koje, pored
pobjednika sedam kvalifikacionih grupa, idu na EP koje se iduće godine igra u Azerbejdžanu, Češkoj, Turskoj i Švedskoj. Naime, Finska (četiri boda) u grupi A, Izrael (tri) u grupi C, te Austrija (tri) u grupi F, ne mogu u posljednjem kolu prestići našu selekciju. Ako u neđelju u Kolašinu savladaju Letoniju, od koje su prošle godine izgubile 3:2 u gostima, „crvene“ će kvalifikacije završiti i na prvom mjestu u grupi D, na kojem se i nalaze prije posljednjeg kola, sa bodom više od Letonki (7-6), dok je Bosna i Hercegovina (2) otpala iz trke…
Klub iz Saudijske Arabije pristaje na lične uslove igrača i zahtjeve o plati Nunjes u Al Hilalu
,,Atletik“, napadač Lajpciga se seli na ,,Old Traford“ u transferu inicijalno vrijednom 76,5 miliona eura. Uz to, u ugovoru između dvije strane postoji i klauzula o bonusima. Ukoliko se oni is-
Ukoliko do transfera zaista dođe, Junajted bi u novoj sezoni imao u potpunosti nov napadački trio, s obzirom na to da su ranije ,,crvene đavole“ pojačali Mateus Kunja i Brajan Mbeumo. R.A.
PODGORICA - Saudijski klub Al Hilal postigao je dogovor sa Liverpulom, pa će Darvin Nunjes napustiti klub iz Premijer lige za 53 miliona eura,
prenijeli su britanski mediji.
Transfer bi uz bonuse mogao da dostigne i 65 miliona eura, objavio je Skaj. Skaj Italija je prenio da će Al Hilal
- Čestitke mojim igračicama i stručnom štabu na velikoj, istorijskoj pobjedi. Bila je to mentalna igra, igra nerava i strpljenja, ali je na kraju rezultat bio onakav kakav smo priželjkivali. Želio bih da pozovem sve ljubitelje odbojke u Crnoj Gori u nedjelju u 19 časova dođu u Kolašin, da zajedno proslavimo odlazak na Evropsko prvenstvo. Obećavam da ćemo dostojanstveno da odigramo i tu utakmicu i potrudićemo se da dođemo do dobrog rezultata - rekao je selektor odbojkašica Jovo Caković. Crnu Goru je do pobjede u Go-
pristati na Nunjesove lične uslove i zahtjeve o plati. Urugvajski 26-godišnji napadač došao je u Liverpul u junu 2022. godine iz Benfike za 75 miliona eura. Osvojio je titulu u Premijer ligi, odigrao je 143 utakmice za Liverpul i postigao 40 golova, ali je prošle sezone bio starter u samo osam prvenstvenih utakmica. On je prošle sezone u svim takmičenjima postigao samo sedam golova, ali je na predsezonskoj turneji postigao pet golova, uključujući het-trik u 20 minuta protiv Stouka, prošlog mjeseca. Za Nunjesa su ovog ljeta bili zainteresovan Milan i Napoli, ali i drugi evropski klubovi.
Prodajom Nunjesa, Liverpul će uvećati šanse za dovođenje napadača Njukasla Aleksander a Isaka. Uprava Njukasla odbila je prošle neđelje ponudu od 110 miliona funti za švedskog reprezentativca, pošto za njega traži 150 miliona. R.A.
raždu predvodila korektorka i kapitenka tima, Nikoleta Perović sa 24 poena, od čega je 10 osvojila u prvom setu, kada je naša selekcija uspjela da se vrati iz velikog minusa (13:7, 21:16) i povede 1:0, što je bilo ključno za nastavak meča, jer je naša selekcija kontrolisala igru i rezultat u naredna dva seta. - Čestitam ekipi na fenomenalnoj utakmici i nevjerovatnoj borbi. Iz loše igre, minusa smo uspjele da se vratimo. Pokazale smo timski duh i sve ono što smo radile prethodna dva mjeseca. Mnogo mi je drago, presrećna sam i prepono-
sna sam na ekipu. Atmosfera je bila fenomenalna. Mi smo se držale naše taktike i samim tim slavile i ostvarile istorijski rezultat. Da bismo završile posao potrebna je pobjeda u nedjelju protiv Letonije, pa ovim putem pozivam publiku da zajedno sa nama ispiše istoriju - rekla je Nikoleta Perović. Tehničarka Tijana Tvrdišić je ušla u igru u finišu prvog seta (umjesto Marije Šušić) i serijom odličnih servisa, takođe, uticala na preokret, a onda je selektor Caković zadržao u postavi do kraja meča. - Ponosna sam na sve djevojke, jer smo uspjele da odigramo
Evropsko prvenstvo će biti održano iduće godine u Azerbejdžanu, Češkoj, Turskoj i Švedskoj, a pored domaćina vizu za EP su obezbijedile i najbolje selekcije sa prethodnog šampionata Starog kontinenta – Srbija, Italija, Holandija, Poljska, Francuska, Bugarska, Ukrajina i Slovačka. Na EP će se iz kvalifikacija plasirati i pobjednici sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. To će sigurno da budu i Njemačka (grupa A), Belgija (B), Slovenija (C), Španija (E), Grčka (F) i Rumunija (G), koje su trenutno prvoplasirane u svojim grupama, kao i Crna Gora, koja je trenutno prva u grupi D. Ostala je još pet upražnjenih mjesta…
utakmicu onako kako treba, kako smo se spremale cijelo vrijeme. Osvojile smo tri boda, koja su jako važna za naš plasman na Evropsko prvenstvo. Moramo da nastavimo u istom ritmu kako bismo u nedjelju pobijedile Letoniju i slavile u potpunosti - rekla je Tijana Tvrdišić. S. JONČIĆ
Crnogorska atletičarka zablistala na mitingu u Beogradu
Mariji Vuković dovoljno
190 centimetara za trijumf
PODGORICA - Marija Vuković ponovo zablistala - crnogorska atletičarka trijumfovala je na mitingu u Beogradu, sa preskočenih 190 centimetara.
Takmičenje u Beogradu je bronzanog statusa iz serije Svjetske atletike, koje je okupilo više od 100 atletičara iz čak 38 zemalja svijeta. Publika je imala priliku da uživa u izuzetnim rezultatima.
Marija je za manje od deset dana nakon srebra na prvenstvu Balkana sa rezultatom 191 pokazala da je u izuzetnoj formi.
U ženskoj konkurenciji posebno su se istakle Ašanti Mur iz Jamajke koja je trku na 100 metara završila sjajnim ličnim rekordom od
10.94, Sarah Lavin iz Irske koja je slavila u trci na 100 metara prepone rezultatom 12.90, Daniel Tomas Dod iz Jamajke pobjednica u bacanju ku-
PODGORICA – Nakon
Skajlara Mejsa, Budućnost Voli je dovela još jednog igrača koji je rođen u Baton Ružu, srcu Luizijane – novi član „plavih“ je 30-godišnji američki centar Džejms Tomson (208 cm).
Tomson u Podgoricu stiže iz Portorika, gdje je u finišu sezone nastupao za Leones de Ponse, a nakon završene godine u kineskom Điangsuu. U NCAA ligi je igrao za Istern Mičigen, gdje je u sve četiri sezone imao dabl-dabl učinak. „Skok igra je nešto što ga krasi i što mu je najbolji adut, budući da je imao sezona gdje je bilježio 11 skokova po utakmici, od čega 4,1 u napadu, što ga je svrstavalo u sam vrh koledž košarke. Druga stvar koja se nameće su procenti ispod koša, gdje rijetko griješi, a tokom koledža više puta je dobijao nagrade za najboljeg defanzivca MAC divizije u kojoj se Istern Mičigen nalazi“, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Nakon NCAA, Tomson je nastupao u Italiji, Njemačkoj, Izraelu, Rusiji, Francuskoj, Kini i Portoriku. U sezoni 2023/24. branio je boje Samare u VTB ligi gdje je bilježio 9,9 poena i 7,6 skokova. U prethodnoj sezoni je imao prosječan učinak od 15,8 poena i 10,9 uhvaćenih lopti. Osim Tomsona i Mejsa (bek), Budućnost je ovog ljeta dovela ukrajinskog plejmejke-
Košarkaški klub Budućnost Voli nastavio sa kompletiranjem rostera za narednu sezonu
ra Oleksandra Kovliara , te francuske košarkaše Aksela Buteja (krilo) i Džeri Frenka Butsijelea (centar). Ugovore su produžili plejmejker Jogi Ferel i krilni centar Džuvan Morgan, a pod ugovorom su Rašid Sulejmon, Flečer Megi, Andrija Slavković, Nikola Tana-
sković i Đorđije Jovanović Kenan Kamenjaš i Mekinli Rajt su otišli u evroligaški Dubai, Aleksa Ilić i Mateo Drežnjak će ponovo da obuku dres SC Derbija, Petar Minić je novi član Podgorice Bemax, a dres Budućnosti neće nositi ni centri Alen Omić i Judoka Azubuki S. J.
gle sa 19.04 metara, Kira Vitman iz Njemačke slavila je u troskoku sa 13.87 metara dok je domaća uzdanica Aleksandrija Mitrović zauzela četvrto mjesto skokom od 13.21 metara.
U muškoj konkurenciji viđene su takođe sjajne borbe: Ćebo Maćoso iz Južne Afrike pobijednik je na 100 metara sa 10.08 sekundi, Kendri Lazaro Menendez sa Kube trijumfovao je na 110 metara prepone sa 13.42, Džaoud Hčina iz Maroka pobijedio je na 1500 metara sa 3:37.50, Kris Mitrevski iz Australije odnio je pobjedu u skoku u dalj rezultatom 8.08, dok je u bacanju kugle slavio Nik Ponzio iz Italije sa hicem od 20.69 metara R.P.
PODGORICA – Košarkaši SC Derbija počeli su pripreme za novu sezonu, a trener Petar Mijović na prozivci nije imao igrače koji su trenutno sa svojim reprezentacijama, u sklopu priprema za predstojeće Evropsko prvenstvo. To su crnogorski reprezentativci Balša Živanović, Zoran Vučeljić, Emir Hadžibegović, Filip Andušić, te hrvatski Mateo Drežnjak Bilo je dosta promjena ovog ljeta u rosteru „studenata“, zbog odlazaka četvorice igrača u NCAA ligu, Luke Bogavca, Davida Mirkovića, Andrije Grbovića i Ivana Bogdanovića , ali i Igora
Drobnjaka (prešao u Spartak), Zorana Nikolića (traži novi klub), Amerikanca Erika Nila
U SC Derbi su se, iz Budućnosti, vratili Aleksa Ilić i Mateo Drežnjak, a pored Balše Živanovića (došao iz Podgorice) stigli su i Amerikanci Džastin Tarner, Darijus Džonson i Džir Dejvis, te hrvatski talenat Zvonimir Dujaković. SC Derbi će do kraja prelaznog roka dovesti barem još jednog igrača, na poziciji centra. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, koji će u predstojećoj sezoni debitovati i na evropskoj sceni, SC Derbi će prve pripremne utakmice za narednu sezonu odigrati 27. i
28. avgusta u Podgorici protiv Bosne. Za početak septembra je planiran put na Zlatibor gdje će Podgoričani odigrati četiri utakmice protiv ruskih ekipa iz VTB lige - Uralmaša i Jeniseja. Za 4. septembar je zakazan meč protiv Uralmaša, 5. i 7. mečevi sa Jenisejem. Po povratku u Podgoricu SC Derbi očekuje i drugi susret sa Uralmašom (11. septembar).
SC Derbi će posljednju provjeru imati 13. septembra protiv Sutjeske. Kvalifikacioni turnir za Ligu šampiona počinje 19. septembra, u bugarskom Samokovu, a protivnik „studenata“ u prvom meču je grčki PAOK. S. J.
PODGORICA – Višemjesečni pregovori nijesu urodili plodom, pa je odlučeno da se Regionalna vaterpolo liga, u kojoj učestvuju klubovi iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i povremeno Slovenije, ne igra naredne sezone. Na prijedlog Hrvata, liga će biti privremeno „zamrznuta“ na godinu, a razgovori o njenoj budućnosti biće nastavljeni krajem sljedeće takmičarske sezone.
Nije prihvaćena ideja predstavnika Crne Gore, koja je imala za cilj da se spasi liga. Njihova ideja podrazumijevala je preseljenje sjedišta lige u Podgoricu, formiranje Upravnog odbora sastavljenog od predstavnika privrede, uvođenje novčanih nagrada i sistematski pristup privlačenju sponzora. Srbija je kao alternativu predložila završne turnire najboljih timova, ali taj prijedlog nije naišao na podršku.
Iako ambiciozan i na papiru veoma dobro razrađen, plan Crnogoraca je naišao na skepticizam, prije svega zbog činjenice da je u proteklih 12 godina liga imala svega dva sponzora, pri čemu nije bilo jasne vizije dugoročne održivosti. Dodatni problem je što će Evropsko prvenstvo igrati
Višemjesečni pregovori nijesu urodili plodom
u januaru 2026. godine, gotovo dva mjeseca će biti posvećena reprezentacijama, što sužava prostor za klupski raspored, koji je već op-
Novak Đoković potvrdio učešće na najvrednijem turniru na svijetu
PODGORICA - Najbolji teniser današnjice Novak Đoković učestvovaće na ,,Slemu šest kraljeva“ u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu.
Novak će tako biti dio turnira zajedno sa još petoricom trenutno najboljih tenisera na planeti Janikom Sinerom,
Karlosom Alkarazom, Sašom Zverevim, Tejlorom Fricem i Džekom Drejperom
Turnir u Rijadu održava se od 15. do 18. oktobra, a poznat je po ogromnom nagradnom fondu. U premijernom izdanju prošle godine svaki od učesnika dobio je čak 1.500.000 dolara, dok je šam-
terećen obavezama u evropskim kupovima. Regionalna liga je bila značajna za sve timove iz regiona, iako nije imala adekvat-
nu institucionalnu podršku i stabilno finansiranje. Zbog zamrzavanja na godinu, budućnost Regionalne lige ostaje neizvjesna… S.JONČIĆ
pionu Janiku Sineru pripalo ogromnih 6.000.000. Prije toga Đoković je potvrdio učešće na posljednjem grend
Prvi čovjek Meklarena Zek Braun vjeruje da između Landa
Norisa i Oskara Pjastrija neće doći do ozbiljnog sukoba
PODGORICA - Prvi čovjek Meklarena Zek Braun vjeruje da između Landa Norisa i Oskara Pjastrija neće doći do ozbiljnog sukoba, iako se njihova borba za titulu sve više zahuktava.
Izvršni direktor Meklarena, rekao je da očekuje da će dvojica timskih kolega ponovo imati bliski kontakt na stazi, kao što je bio slučaj u Kanadi, kada je Noris udario u zadnji dio Pjastrijevog bolida.
Greška
- Mislim da neće doći do pravog sukoba zbog načina na koji komuniciramo, međusobnog povjerenja i poštovanja koje postoji između njih, kao i u timu. Imamo sreće što imamo takve ličnosti. Volimo izazove i radujemo se njihovom nadmetanju - rekao je Braun. Noris je pobjedom na Velikoj nagradi Mađarske smanjio prednost Pjastrija na devet bodova pred ljetnju pauzu u šampionatu Formule 1. Sezona se nastavlja krajem avgusta trkom u Holandiji. Braun ističe da očekuje fer borbu među timskim kolegama i dodaje da nije primijetio bilo kakve znake netrpeljivosti. - Obojicu sam pitao – da li ti je timski kolega ikada učinio ne-
što što te iznerviralo? Obojica su odgovorili: ,,Nikada“. Naravno, konkurencija raste. Biće napetosti kako se borba za titulu nastavlja. Lando je priznao grešku u Montrealu, Oskar ju je razumio, to je bila slučajnost - rekao je Braun. Međutim, on ističe da očekuje
Fantastičan rezultat crnogorskog atletičara na Evropskom juniorskom prvenstvu
Mihailo Roćenović zablistao i uz rekord izborio
PODGORICA - Crnogorska atletika svakog dana ima nove bisere, koji sijaju sve jače i koji potvrđuju kakav potencijal imamo u ovom sportu. Da je izuzetan talenat i svjetski potencijal dokazao je Mihailo Roćenović, član barskog Mornara, koji je zablistao u trci na 400 metara i izborio polufinale Evropskog juniorskog prvenstva, koje se održava u Tampereu. Roćenović je u juče u kvalifikacijama u trci na 400 metara osvojio u generalnom plasmanu 11. mjesto sa novim crnogorskim rekordom za juniore 47,40 sekundi i plasirao se u polufinale. Član Mornara je nastupio u sedmoj kvalifikacionoj grupi, gdje je osvojio treće mjesto sa 47,40 sekundi. U polufinale se plasiralo 24 od ukupno 56 takmičara koliko je nastupilo u kvalifikacijama iz 30 država. Polufinalna trka na programu je danas (16.30h), gdje Roćenović nastupa u prvoj kvalifikacionoj grupi. Sa Roćenovićem na šampionatu je njegov trener Danijela Vojinović. Na Evropskom šampionatu nastupa 48 država Evrope sa 1295 sportista, uz 38 rezervi koji su ispunili norme Evropske atletske federacije. R.P.
slemu u godini US openu koji je na programu od 24. avgusta do 7. septembra u Njujorku. R.A.
još incidenata, ali da je uvjeren da neće biti namjerni.
- Siguran sam da nikada neće namjerno izgurati jedan drugog sa staze, jer tada se stvara zla krv - poručio je Braun. Meklaren, prema njegovim riječima, spreman je da reaguje ako se pojave bilo kakve tenzije.
- Ako nešto počne da ,,ključa“, riješićemo to odmah, otvoreno i direktno. Za razliku od drugih timova gdje se vidi kako se sukobi među vozačima lagano razvijaju, želimo da ispustimo vazduh iz balona odmah, ali do sada nijesmo vidjeli ništa što nas brine - dodao je Zek. Braun je podvukao važnost dobrih odnosa unutar tima, posebno imajući u vidu da Noris i Pjastri imaju dugoročne ugovore.
- Oni će još dugo voziti zajedno, zato je ključno da njihov odnos ostane zdrav. To se ne odnosi samo na ovu sezonu, već i na sve naredne - zaključio je izvršni direktor Meklarena. R.A.
Gensek POK-a kandidat za člana UO Međunarodnog parolimpijskog komiteta
nici biće biran i predsjednik i dva potpredsjednika Međunarodnog parolimpijskog komiteta.
PODGORICA - Generalni sekretar Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Miloš Ranitović kandidat je za člana Upravnog odbora Međunarodnog parolimpijskog komiteta, saopšteno je iz te asocijacije.
Navodi se da je Komisija za nominacije IPC-a obavijestila krovnu asocijaciju crnogorskog sporta osoba sa invaliditetom da je prihvaćena kandidatura Ranitovića.
Članove UO, tijela koje ima ključnu ulogu u vođenju, nadzoru i strateškom usmjeravanju organizacije koje p redstavlja vrhovno tijelo globalnog paraolimpijskog sporta, bira Skupština, koja će od 24. do 27. septembra biti održana u Seulu. Na toj sjed-
Za sedam mjesta u UO kandidovano je 28 kandidata. Ranitović je dugogodišnji crnogorski parasportista. Član je golbal reprezentacije, a sa velikim uspjehom bavio se i atletikom. Od 2018. godine obavlja funkciju generalnog sekretara Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Predstavnik je Evrope u IBSA golbal sportskom komitetu i član takmičarskog komiteta Evropske golbal klupske federacije. Bio je šef crnogorske misije na Paraolimpijskim igrama u Tokiju i Parizu. - Kandidatura Miloša Ranitovića plod je njegove dugogodišnje angažovanosti na promociji i razvoju sporta osoba sa invaliditetom, ne samo u Crnoj Gori, već i na međunarodnom planu, kao i rada i sportskih uspjeha Paraolimpijskog komiteta - stoji u saopštenju. R.P.
INTERVJU: Nikolina Kovačević, muzička umjetnica rođena u Beogradu, a crnogorskih korijena, za Pobjedu govori o muzici, izazovima autentičnosti, porijeklu, snovima
beograd - Postoje susreti koji ne dolaze slučajno. Postoje priče koje čekaju svoj pravi trenutak da budu ispričane i pravi prostor da budu saslušane. Za Nikolinu Niku Kovačević ovo je upravo taj trenutak, a Pobjeda – baš to mjesto.
Rođena u Beogradu, a duhom ukorijenjena u Crnoj Gori, ova mlada umjetnica godinama gradi svoj muzički izraz na raskršću tradicije i savremenosti, instinkta i obrazovanja, emocije i discipline. Njene pjesme nijesu samo note i riječi - one su prizivanje prošlih života, mirisa hercegovačkog kamena, glas predaka i nova verzija slobode.
U godini koju sama naziva životno izazovnom, ali i pobjedničkom, prvi put govori za crnogorski list i u tome vidi više od slučajnosti. Jer njeno ime, Nikolina, izvedeno od grčkog „Nika“ – boginje pobjede – nosi simboliku osvajanja, upornosti, trajanja. Ta simbolika sada se sliva na stranice ovog razgovora, kao prirodni slijed autentične umjetničke misije.
U intervjuu Pobjedi Nikolina govori o muzici kao sopstvenom jeziku, izazovima autentičnosti u vremenu prečica, porijeklu, snovima i predstojećoj pjesmi, ali i o tome kako ostati svoj čak i kad je to najteže
PobJeda: Kako biste opisali Nikolinu Niku Kovačević u tri riječi?
KoVaČeVIĆ: Rekla bih da je ona: odana, nježna a prkosna, hrabra a ranjiva, neustrašiva, misleća, slobodna i uvijek svoja. Svakako, više od tri riječi, ali ovo su obrisi moje ličnosti koje odmah morate uočiti, poznavali me godinama ili samo jedan dan.
P o b J e da : Kad a ste prvi put osjetili da je muzika Vaš poziv, a ne samo hobi?
KoVaČeVIĆ: Od ranog djetinjstva znala sam ja, ali i ljudi iz mog najbližeg i najužeg okruženja, da je muzika moj svijet. Oduvijek sam pjevala: u kući, u vrtiću, kasnije u školi na svim priredbama, proslavama... Međutim, postojao je tu faktor i nekih drugih talenata koje sam posjedovala, a da ne govorim o činjenici da sam vječito bila „štreber“, đak/učenik sa visokim ostvarenjima i uspjesima izvan neophodnih školskih oblasti i predmeta. Osim bavljenja muzikom, veoma dugo sam pohađala individualne i grupne časove dramske sekcije - glume, kao i recitovanja. Bila sam veoma uspješna u sportu; trenirala
Ne mogu ni da predvidim u kom će pravcu nastaviti da se razvija i oblikuje moj vokalni muzički izraz, ali sam svjesna da će temelj tradicije uvijek biti moj umjetnički postulat i „credo“ na kojem ću graditi svoju muzičku priču – ispričala je, u ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu, Kovačević
sam odbojku zbog čijeg prekida je zauvijek ostao tužan i pomalo razočaran moj trener. Može zvučati krajnje samouvjereno, ali na sreću - to nisam izrekla ja, već moj pedagog sa dramske sekcije; on mi je udijelio jedan epitet i nadimak, a to je „Talični Tom“, u ženskom obliku. Uvijek je govorio: ,,Čega god se dohvatiš, ide ti“. Ipak, uz navedene primjere i velike ljubavi, koje su na drugačije načine ostale dio mog života, povezanost sa muzikom bila je van konkurencije. Što sam starija i zrelija, shvatam da je muzika moj prijatelj, moj saputnik i podrška da istrajem na svom umjetničkom putu. PobJeda: Vaš muzički stil kombinuje emociju i modernu produkciju. Kako biste ga Vi opisali?
KoVaČ e VIĆ: Mislim da je moj muzički stil prilično evoluirao, a da sam ja toga vjerovatno najmanje svjesna. Počela sam i znam da će to ostati moj put i nadalje, sa velikom strašću prema tradicionalnoj muzici, ne samo ovog podneblja, već čitavog svijeta. Vremenom je moj lični izraz, u interpretacijama različitih muzika svijeta, bivao drugačiji. Neke sam promjene usvajala, a neke sam smatrala neprirodnim u svojoj interpretaciji. U sadašnjem trenutku, moj izraz čini zaista ono što čini i mene, individuom od trideset godina. Ne mogu ni da predvidim u kom će pravcu nastaviti da se razvija i oblikuje moj vokalni muzički izraz, ali sam svjesna da će temelj tradicije uvijek biti moj umjetnički postulat i „credo“ na kojem ću graditi svoju muzičku priču. Prosto: istorija, duše prošlosti, poimanje jednostavnih, a
suštinskih vrijednosti. Ljubav, stradanje, patnja i radost ostaju zauvijek moja inspiracija i emocije koje nosim u svom glasu. Oni koji me dobro poznaju najbolje znaju koliko je samo široka i nesagledivo dugačka lista različitih muzika u kojima uživam. Ukoliko tome pridodamo činjenicu da uživam u eksperimentisanju sa modernim tehnologijama i njihovog spoja sa tradicijom - vjerujem da me čekaju uzbudljive godine, jednako uzbudljivih umjetničkih projekata u kojima ću i sama bolje upoznati sebe.
PobJeda: Koliko je teško pronaći autentičan izraz na sceni koja često nameće komercijalne okvire?
KoVaČ e VIĆ: Ne mogu da kažem da živim u opterećenju misli o sopstvenom izrazu... Barem ne na način plasiranja onog što interpretiram kao komercijalno ili manje komercijalno. Oduvijek sam smatrala da svako daje ono što u sebi ima. Publiku ne možete slagati. Ona sve nepogrešivo i istinito osjeća. Ipak, posmatrajući svijet muzike, primjećujem da je odavno potpao pod uticaje komercijalizacije, govorim o umjetničkoj muzičkoj sceni, te tako na pozornici iste sve češće možemo čuti i vidjeti nadarene, vrijedne, fizički lijepe i posvećene mlade ljude, ali nedovoljno autentične, iskrene i svoje. Bez obzira na održivost nečije umjetnosti, finansijske dobiti i prosperiteta, mislim i osjećam da je svijet gladan i željan senzacionalizma koji, u ovom slučaju, dovodim u vezu sa vrhunskom autentičnošću, opravdanim integritetom i kvalitetom. Prosto, uz sve gore navedene epitete, uvijek bih radije
birala da ovaj svijet (nakon mene) pamti moje bivstovanje po ličnom pečatu i makar malo zvjezdanog praha kojim sam obasula planetu Zemlju. PobJeda: Imate brojne fanove i među crnogorskom dijasporom - kako vidite tu vezu?
KoVaČeVIĆ: Da! Pouzdano znam da je tako jer veoma često dobijam poruke i divna pisma velikog broja ljudi koji žive u Crnoj Gori, kao i onih koji su imigrirali u inostranstvo. Najčešće čitam poruke u kojima mi se ljudi obraćaju dirljivim riječima o tome kako jutro i dan započinju uz moje pjesme, kao i uz posebne pohvale na račun toga što sam okrenuta manje popularnim i rjeđe izvođenim pjesmama iz različitih crnogorskih krajeva. Moje interpretacije crnogorske izvorne pjesme (kako u modernom maniru, tako i u izvornom) definitivno su potvrdile riječi mog divnog prijatelja, velikog muzičkog umjetnika i bubnjara, Dragoljuba Đuričića, koji me je savjetovao još kao djevojčicu da se posvetim baš tome: interpretaciji crnogorske izvorne pjesme, govoreći kako u mom glasu ima dovoljno snage, ali i nježnosti od koje je sama Crna Gora satkana. Volim što sam poslušala Dragoljuba, a uradila i po naredbi svoga srca.
PobJeda: Rođeni ste u Beogradu, ali ste kroz muziku povezani s cijelim regionom. Koliko vas inspiriše ta balkanska emocionalnost? KoVaČeVIĆ: Volim što pripadam Balkanskom poluostrvu, kako zbog bogate i dragocjene istorije, tako i zbog svog temperamenta, ali i zbog geografskog položaja. Inspiraciju u Balkanu sam pronašla u ranom djetinjstvu, ali ono što je godinama unazad prisutno u mom radu i uopšte, u mom fokusu generalno, zaista jeste muzika čitavog svijeta. Smatram da sam u životnoj dobi kada najdublje mogu da osjetim snagu one fraze „građanin svijeta“. Tako se osjećam, pa tako na polju umjetnosti i muzike djelujem.
PobJeda: Imate li lične ili porodične veze sa Crnom Gorom?
KoVaČeVIĆ Da, još uvijek ponosno nosim prezime Kovačević, jer je porijeklo mog oca, po njegovom ocu, a mom
dedi, sa Grahova. Majka mog oca takođe je bila Crnogorka, sa Cetinja, od Kapičića. Roditelji moje majke takođe su sa prostora Crne Gore, iz Banjana. Sve svoje razumijevanje i poimanje života pripisujem Crnoj Gori. Način na koji iskazujem ljubav prema nekom, nečemu, kao i trenutak srdžbe. Hrabrost uz istovremenu ranjivost. Od Crne Gore sam dobila svu duhovnu ljepotu i teret misli, u onoj mjeri da rado citiram svoju najveću ljubav, vladiku Petra II Petrovića Njegoša: ,,Mislim, knjaže, i prskoh misleći!“
PobJeda: Radite li trenutno na novim pjesmama ili albumu?
KoVaČ e VIĆ : Veoma sam srećna što za crnogorski list
Pobjeda mogu zvanično i premijerno da najavim publikaciju moje pjesme ,,Sjene“, koju namjeravam da promovišem na jesen ove godine. Pjesmu je komponovao moj dugogodišnji kolega i saradnik, inače džez pijanista, Stevan Milijanović, dok je tekst napisao hrvatski autor i tekstopisac, Krešimir Martin
Butković. Tekst pjesme dobila sam na poklon, još na jesen 2022. godine u Zagrebu, nakon solističkog koncerta u tom gradu. Kompozitor i aranžer ove pjesme, Stevan, napravio je divnu i raskošnu baladu, inspirisanu festivalskim manirom i asocijacijom
na nekadašnje, velike revijske orkestre. Mislim da me moj dosadašnji slušalački auditorijum ne očekuje u ovakvom izdanju, ali tim prije radujem se što na ovaj način proširujem sopstvene muzičke vidike, a ponovo ostajem u okvirima umjetničke i iznad svega kvalitetne muzike, što smatram svojom vječnom misijom. Ukoliko sljedeća godina bude bila pogodna za proces kreiranja koncepta albuma prvjenca, voljela bih da to bude ostvarenje sa kompilacijom svih objedinjenih muzičkih žanrova u kojima sam se dosad oprobala.
PobJeda: Gdje sebe vidite za pet godina - i kao umjetnicu i kao ženu?
KoVaČeVIĆ: Sebe za pet godina vidim kao vodeće dirigentsko ime na svjetskoj muzičkoj sceni; kao šefa dirigenta jednog od međunarodnih orkestara u svijetu. Voljela bih da se do moje 35. godine dogode dva studijska, pjevačka, muzička albuma. U 35. godini znam i vjerujem da ću osnovati i svoj muzički festival, koji će zasigurno služiti kao eminentna platforma za promociju vrijednosti muzičkog i umjetničkog izraza. Ukoliko se u ovom preintenzivnom rasporedu pojavi i dogodi filmska i prava ljubav, bila bih srećna da svoje navedene planove ostvarujem u proširenom sastavu. Nada KOVAČEVIĆ
Na osnovu Odluke o pokretanju postupka za izbor Predsjednika/ce Privredne komore Crne Gore (broj: 02-2214 od 29.07.2025.godine), koju je donio Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, raspisuje se JAVNI KONKURS
za izbor Predsjednika/ce Privredne komore Crne Gore
Kandidati/tkinje za predsjednika/cu mogu se prijaviti lično/individualno, a kandidate/ tkinje mogu predlagati (kandidatura) i članice Privredne komore koje ispunjavaju statutarne obaveze, odbori udruženja i drugi oblici organizovanja u Privrednoj komori, uz pribavljenu pisanu saglasnost kandidata.
Konkurs je objavljen istog dana u 3 dnevna štampana medija koji izlaze u Crnoj Gori i na web stranici Privredne komore Crne Gore.
Kandidat/tkinja za predsjednika/cu Komore, pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu i Statutom Komore, treba da ispunjava i sledeće uslove: - da ima crnogorsko državljanstvo, - da ima završeno visoko obrazovanje, - da ima najmanje 5 godina iskustva na rukovodećim poslovima u privredi ili 5 godina iskustva na rukovodećim poslovima u poslovnim asocijacijama,
- da se protiv kandidata/tkinje ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti,
- da kandidat/tkinja nije pravosnažno osuđivan/a za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja (ovaj dokaz Privredna komora pribavlja po službenoj dužnosti).
Kandidat/tkinja je dužan/na uz prijavu na konkurs dostaviti i program rada Privredne komore za period od 4 godine, ovjerenu fotokopiju lične karte, detaljnu biografiju i dokaze kojima se potvrđuje ispunjenost prethodno propisanih uslova u originalu, originalnom prepisu ili ovjerenoj fotokopiji originala ili prepisa.
Prijave i kandidature sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se na adresu Privredne komore Crne Gore, ulica Novaka Miloševa 29/II, 81000 Podgorica, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog konkursa, uz napomenu „prijava na javni konkurs za Predsjednika/cu Privredne komore Crne Gore“.
OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U CRNOJ GORI“
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
U nauci još nije riješeno pitanje da li je današnji Kotor na mjestu antičkog Acruviuma. Ako se prihvati interpretacija S. Mijuškovića za dio trase rimskog puta od Cavtata do Budve preko Rosa umjesto Risna i drugi materijalni dokazi, kao na primjer nadgrobna ploča gradskog nadljekara nađena „in situ“ u Dobroti 500 metara od sadašnjih zidina grada Kotora onda je najstarije poznato ime Kotora Acruvium i on se pominje početkom nove
Kotor se dijelio na Gornji i Donji. Može se pretpostaviti da se Gornjim Kotorom nazivao Kaštel sv. Ivana, a Donji, da je bio sadašnja nastanjena cjelina u zidinama na ravnom dijelu terena, svakako manja nego danas, koja u ranijem periodu nije morala biti spojena zidovima sa tvrđavom na brdu
ere. Međutim, kao Dekadoron današnji Kotor se sasvim sigurno javlja kod Ravenskog geografa u IX vijeku nove ere, kada je pripadao Vizantiji. Saraceni su opustošili (donji) Kotor 841. godine, što opisuje car Konstantin Porfirogenet u X vijeku, kada ga naziva Dekatera. Još jednom je Kotor jako stradao, i to krajem X vijeka, kada ga je spalio car Sa-
muilo. Možda još za vlade kralja Mihajla, a sigurno za vlade Bodinove, Kotor je ušao u sastav Duklje (u drugoj polovini XI vijeka). Knez Radoslav je polovinom XII vijeka imao jedan primorski pojas i gradove Skadar i Kotor. Šezdesetih godina XII vijeka Kotor počinje da nastupa u spoljnopolitičkim odnosima sasvim samostalno (1167. godine ugovor o miru sa Omišom a 1181. godine sa Dubrovnikom). Januara 1186. godine u jednom zaključku kotorske opštine kaže se „tempore domini nostri Nemanne magni jupani Rasse“. Očigledno da je te ili još koju godinu prije Kotor potpao pod vlast Nemanje. Nemanjići su držali Kotor do 1370. godine kada ga uzima mađarski kralj Ludvig Godine 1378. Kotor je pod vlašću Mlečana, a kralj Tvrtko I dobio ga je od ugarsko-hrvatske kraljice 1385. godine. Mjeseca marta 1420. godine Kotor se stavio pod mletačku vlast. Položaj Kotora u dnu zaliva je izvanredan za luku koja je zaklonjena od svih jakih vjetrova, pa je to vjerovatno bio jedan od najvažnijih razloga za nastanak prvog naselja. Bogati izvori slatke vode svakako da su, takođe, razlog kao i postojanje u blizini, istina relativno
male, površine koja je mogla da se obrađuje. Čini se da su navedeni razlozi prevagnuli u određenom momentu, jer za utvrđivanje i odbranu od spoljnjeg neprijatelja ovo mjesto nije baš sasvim pogodno s obzirom na okolna viša brda. Sudeći po najstarijim poznatim podacima kod cara Konstantina Porfirogeneta Kotor se dijelio na Gornji i Donji. Prema sadašnjoj situaciji može se pretpostaviti da se Gornjim
Kotor su 841. godine opustošili Arabljani, što pominje Konstantin Porfirogenet polovinom desetog vijeka. Još jednom je jako postradao krajem desetog vijeka, kada ga je spalio car Samuilo u svom pohodu po Dalmaciji. Ušao je u sastav Duklje, u drugoj polovini jedanaestog vijeka
Kotorom nazivao Kaštel sv. Ivana a Donji, da je bio sadašnja nastanjena cjelina u zidinama na ravnom dijelu terena, svakako manja nego danas (koja u ranijem periodu nije morala biti spojena zidovima sa tvrđavom na brdu). Slična situacija (ali ne i u nazivima) postojala je u antičko vrijeme kod Risna, gdje je tvrđava na brdu Gradina, a utvrđeno naselje pod njom u polju pored mora. Slično se takođe donekle može naći i u (možda) kasnijem Herceg Novom, gdje se i u nazivima djelovi grada razdvajaju (Gornji grad).
Najstarija poznata slikana predstava Kotora (freska u Sv. Baziliju, Stoliv) iz polovine XV vijeka prikazuje grad u zidinama približno onog oblika kakav
on ima danas. Isto pokazuju i reljefne predstave grada: na srebrnoj pali glavnog oltara (takođe iz sredine XV vijeka) kao i na škrinji sv. Tripuna (nastala između 1420. i 1551. godine). Donji dio grada Kotora je bio prvobitno manji. Njegovi najstariji djelovi, nalaze se uz skoro vertikalne strane stijene brda i oko sv. Tripuna. Prvi dio grada na samom podnožju brda sv. Ivan zvao se „Crepis“ a kasnije „Criape“ (1326. godine). Grad se jedino mogao širiti prema zapadu, gdje je već postojao, odnosno prirodno se ili vještački širio, nasip. Širenje prema sjeveru ograničavala je rijeka Škurda, koja je bila i dobra prepreka za napadača, kao i voda Gurdić sa juga. Prema podacima iz kotorskog statuta, iz prve polovine XIV vijeka grad je već zauzimao današnju površinu. Tada se pominju Platea S. Triphonis, platea Marinae (danas Trg od oružja), platea S. Mariae Fluminis. Po rasporedu saobraćajnica danas, i po vremenu nastanka nekih crkvenih objekata (Sv. Mihajlo prije 1166. godine, sv. Luka 1195. godine, sv. Marija 1221. godine), a takođe i po podacima iz arhiva koji se odnose na stare zidove, može se zaključiti da je prije današnjeg obima, odnosno obima iz prve polovine XIV vijeka, grad obuhvatao nešto manji prostor i to prema sjeverozapadu ograničen današnjom ulicom, koja od crkve Sv. Marije ide približno paralelno sa Škurdom, a prema jugozapadu nešto slobodnije uzeto prvom ulicom iza Trga od oružja pa pored palate Bisanti i palate Pima do zapadnog kraja trga kod sv. Tripuna. Južni kraj grada prema Gurdiću vjerovatno je od davnina bio utvrđen zbog izvora žive vode, što dokazuje i dio starog bedema prema moru. Zajedno sa sličnim dijelom kod sjevernih vrata ovaj dio čini jedine, dosada ostale, vidljive djelove starih bedema (tačnije, za sada najstarije vidljive djelove). Dio na južnoj strani ima pored sadašnjih novih vrata za pozorište i jedna dosta niža, zazidana, presvedena gotskim svodom, koja su najvjerovatnije nastala u XIV vijeku, a služila su za izbacivanje đubreta u more. Ova vrata navode na zaključak da je zid mogao nastati najkasnije u XIV vijeku. Njegova debljina 148 cm (kao i dijela kod sjevernih vrata pored Škurde tačno isto toliko), način zidanja, proširenje šetnice za posadu pri vrhu iznutra putem konzola između kojih su mali svodovi, nepostojanje vijenca i eskarpe takođe, potvrđuju njegovu starost. Sva gradska vrata su današnji izgled dobila relativno kasno. Glavna prema moru 1555. godine, vrata prema sjeveru 1540. godine, a kod Gurdića od 1470. do 1765. godine. Cvito Fisković misli da bi okvir unutrašnjih vrata na Gurdiću bio još iz XIII vijeka, a uzidan u zid iz XV vijeka. (Nastavlja se)
Petak, 8. avgust 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davan ju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišć enje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim d obrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE UGOSTITELJSKIH TERASA BROJ: 0208-4587/1 od 07.08.2025.godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje ugostiteljskih terasa prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 20242028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:
1. HERCEG NOVI
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 1 Sutorina-Blatna plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 1.3
Dimenzije: P=74 m2 (od čega je 24 m2 na državnoj kat.par. 223)
Katastarska parcela: 220/1-privatna parcela i 223-državna parcela KO Sutorina
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 720 Eura Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 220/1 KO Sutorina, koja je u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 220/1 KO Sutorina, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac objekta je i vlasnik u cjelosti predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
1.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 1 Sutorina-Blatna plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa Oznaka lokacije: 1.4
Dimenzije: P= 58m2 privatno; P= 50m2 državno
Katastarska parcela: 221/2, 221/1 - privatna parcela KO Sutorina
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1500 Eura Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 221/1 KO Sutorina, koja je u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 221/1 KO Sutorina, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac objekta je i vlasnik u cjelosti predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
1.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Igalo
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.5
Dimenzije: P=55m2
Katastarska parcela: 635/1 KO Topla Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4290 Eura
1.4
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Igalo
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.9
Dimenzije: P=87m2
Katastarska parcela: 636 i 639 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 6786 Eura
1.5
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Igalo
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.10
Dimenzije: P=60m2
Katastarska parcela: 639 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4680 Eura
1.6
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 6 Šetalište Pet danica
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 6.5
Dimenzije: P=50m2
Katastarska parcela: 2571 KO Topla
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4000 Eura
1.7
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 7 Šetalište Pet Danica-Milašinovića plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 7.8
Dimenzije: P=53m2
Katastarska parcela: 2571 KO Topla
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4240 Eura
1.8
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 7 Šetalište Pet Danica-Milašinovića plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 7.10
Dimenzije: P=109m2
Katastarska parcela: 1176 i 1177 KO Topla
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 8720 Eura
1.9
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.5
Dimenzije: P=2.5m x 10m=25m2
Katastarska parcela: 1222/1 KO Topla
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2000 Eura
1.10
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.7
Dimenzije: P=20m2
Katastarska parcela: 1222/1 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2080 Eura
1.11
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.8a
Dimenzije: P=15m2
Katastarska parcela: 1222/1 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1560 Eura
1.12
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.28
Dimenzije: P=180m2
Katastarska parcela: 657 KO Herceg Novi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 14400 Eura
1.13
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.29
Dimenzije: P=47m2
Katastarska parcela: 599/5 KO Herceg Novi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2820 Eura
1.14
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.30
Dimenzije: P=40m2
Katastarska parcela: 599/5 KO Herceg Novi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2400 Eura
1.15
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.34
Dimenzije: P= 20m2
Katastarska parcela: 1222/1 KO Topla
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2080 Eura
1.16
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.38
Dimenzije: P=20m2
Katastarska parcela: 643/1 KO Herceg Novi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1600 Eura
1.17
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.39
Dimenzije: P=20m2
Katastarska parcela: 643/1 KO Herceg Novi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1600 Eura
1.18
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Šetalište Pet Danica-Savina
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.2
Dimenzije: P gornje terase=192m2,P donje terase=111m2
Katastarska parcela: 2585/1 i 2563 KO Topla
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 18180 Eura
1.19
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 11 Šetalište Pet Danica-Ćorovića plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 11.1
Dimenzije: P=67m2
Katastarska parcela: 2585/1 KO Topla
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4020 Eura
1.20
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 13 Meljine
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 13.6
Dimenzije: P=200m2, na državnoj parceli 90m2
Katastarska parcela: (36/4, 36/1-privatna parcela) i 36/3 KO Sasovići Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2700 Eura Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 36/4 i 36/1 KO Sasovići, koje su u privatnom vlasništvu. pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 36/4 i 36/1 KO Sasovići, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnici/zakupci objekta su i vlasnici predmetnih kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
1.21
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 13 Meljine
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 13.8
Dimenzije: P=55m2
Katastarska parcela: 370/1 KO Podi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1650 Eura
1 22
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 17 Baošići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 17.1
Dimenzije: P=55m2
Katastarska parcela: 752 KO Baošići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1650 Eura
1.23
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 19 Kamenari
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 19.26
Dimenzije: P1=38m2, P2=30m2
Katastarska parcela: dio kat.par. 274 KO Đurići – privatna i 275/1 KO Đurići
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3120 Eura
Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 274 KO Đurići, koja je u privatnom vlasništvu. pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 274 KO Đurići, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac objekta je i vlasnik predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
1.24
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 20 Rose
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 20.2
Dimenzije: P1 terase=100m2,P2 terase=98,5m2
Katastarska parcela: 4 KO Rose
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 17865 Eura
1.25
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 21 Uvala Dobreč
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 21.3
Dimenzije: P=125m2
Katastarska parcela: 1563/2 KO Rose i 1537/2 KO Mrkovi
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 11250 Eura
2. ULCINJ
2.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Mala plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.2
Dimenzije: P terase=20m2
Katastarska parcela: 3592 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
2.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Mala plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.3
Dimenzije: P terase=20m2
Katastarska parcela: 3592 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
2.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Mala plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.7
Dimenzije: P terase=20m2
Katastarska parcela: 3590 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
2.4
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Mala plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.8
Dimenzije: P terase=20m2
Katastarska parcela: 3590 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
2.5
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Mala plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.11
Dimenzije: P terase=330m2
Katastarska parcela: 3581 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 29700 Eura
2.6
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Mala plaža
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.14
Dimenzije: P terase=20m2
Katastarska parcela: 3593 KO Ulcinj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
2.7
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Zaleđe Velike plaže sa Čačanskim odmaralištem
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 7.36
Dimenzije: P=30m2
Katastarska parcela: 1368/1 KO Donji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
3. BAR
3.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 1 Čanj
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 1.27
Dimenzije: P=90m2
Katastarska parcela: 1281/7 i 1281/1 KO Mišići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 5400 Eura
Napomena: Privremeni objekat će biti uklonjen sa predmetne lokacije kada se, u skladu sa DSL
Sektor 53 "Čanj" bude realizovala izgradnja šetališta lungo mare.
3.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.7
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4368 Eura
3.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.8
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4368 Eura
3.4
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.14
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3360 Eura
3.5
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.18
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3360 Eura
3.6
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.19
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3360 Eura
3.7
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 3.20
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3360 Eura
3.8
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Ugostiteljska terasa Oznaka lokacije: 3.21
Dimenzije: P= 6m x 7m
Katastarska parcela: 2045 KO Sutomore Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3360 Eura
3.9
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ćeskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.1
Dimenzije: P= 67m2
Katastarska parcela: 2115/1 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 5360 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
3.10
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ceskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.2
Dimenzije: P= 101m2
Katastarska parcela: 2115/1 i 2540/4 KO Sutomore Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 8080 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
3.11
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ceskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa Oznaka lokacije: 4.3
Dimenzije: P= 122m2, od čega 76m2 na državnoj kat.par.
Katastarska parcela: 2115/1 i 2115/2 KO Sutomore – privatna parcela
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6080 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
Napomena 2: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 2115/2 KO Sutomore, koja je u privatnom vlasništvu. pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 2115/2 KO Sutomore, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac objekta je i vlasnik predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
3.12
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ćeskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.4
Dimenzije: P=162m2
Katastarska parcela: 2115/1 i 2115/2 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 12560 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
Napomena 2: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 2115/2 KO Sutomore, koja je u privatnom vlasništvu. pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 2115/2 KO Sutomore, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac objekta je i vlasnik predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
3.13
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ćeskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.6
Dimenzije: P= 190m2
Katastarska parcela: 2115/1 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 15200 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
3.14
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ćeskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.11
Dimenzije: P= 42m2
Katastarska parcela: 2517/1 i 2541/2 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2520 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
3.15
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Sutomore-Ćeskota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.13
Dimenzije: P= 120m2
Katastarska parcela: 2331 KO Sutomore
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7200 Eura
4. BUDVA
4.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 1 Jaz
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 1.17
Dimenzije: P= 20m2
Katastarska parcela: 96 KO Prijevor I
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1600 Eura
4.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Stari grad - Luka Budva
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.33
Dimenzije: T1 = 280 m2, krovna terasa = 150m2
Katastarska parcela: 2865/2- privatna i 2865/1-državna KO Budva
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 10179 Eura
Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 2865/2 KO Budva, koja je u privatnom vlasništvu. pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji,pribavi pisanu saglasnost od vlasnika kat.par. 2865/2 KO Budva, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac objekta je i vlasnik predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
4.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 5 Šetalište Slovenska obala - dio Slovenske plaže od restorana "Jadran" do poto-
ka Grđevica
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 5.23
Dimenzije: P= 1.5m x 15m
Katastarska parcela: 2889 KO Budva
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2025 Eura
4.4
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.5
Dimenzije: T1 P= 12m2, T2 P= 15m2
Katastarska parcela: 1473/2 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2430 Eura
4.5
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.6
Dimenzije: T1 P= 30m2, T2 P= 30m2
Katastarska parcela: 1473/2 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 5400 Eura
4.6
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.13
Dimenzije: P=69m2
Katastarska parcela: 1473/2 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6210 Eura
4.7
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.14
Dimenzije: T1 P= 32m2, T2 P= 48m2
Katastarska parcela: 1473/2 Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7200 Eura
4.8
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.18
Dimenzije: P=85m2
Katastarska parcela: 1448/1 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7650 Eura
4.9
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovici
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.21
Dimenzije: P=50m2
Katastarska parcela: 1448/1 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4500 Eura
4 10
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovici
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.22
Dimenzije: P=50m2
Katastarska parcela: 1448/1 KO Bečići
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 5850 Eura
4.11
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovici
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.24
Dimenzije: P=50m2
Katastarska parcela: 1448/1 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4500 Eura
4.12
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovici
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.30
Dimenzije: P=50m2
Katastarska parcela: 1448/1 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4500 Eura
4.13
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Rafailovići
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.37
Dimenzije: P = 30 m2
Katastarska parcela: 1448/1 KO Bečići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2700 Eura
4.14
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 12 Pržno
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 12.2
Dimenzije: P1=38m2, P2=10m2
Katastarska parcela: 917/2 – privatna parcela i 1931/2 KO Sveti Stefan
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1170 Eura
Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 917/2 KO Sveti Stefan, koja je u privatnom suvlasništvu. pravo učešća na tenderu ima vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta koji ispunjava uslov iz tačke 4.3 ovog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od svih vlasnika kat.par. 917/2 KO Sveti Stefan, ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnici/zakupci objekta su i vlasnici predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.
4.15
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 12 Pržno
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 12.4
Dimenzije: P=31m2
Katastarska parcela: 1931/2 KO Sveti Stefan Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3627 Eura
4.16
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 12 Pržno
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 12.10
Dimenzije: P=49m2
Katastarska parcela: 1876 KO Sveti Stefan Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4410 Eura
4.17
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 12 Pržno
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 12.11
Dimenzije: P=20m2
Katastarska parcela: 1876 KO Sveti Stefan
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1800 Eura
4.18
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 12 Pržno
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 12.12
Dimenzije: P=48m2
Katastarska parcela: 1876 KO Sveti Stefan
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 5616 Eura
4.19
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 17 Petrovac
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 17.16
Dimenzije: P=65m2
Katastarska parcela: 801 KO Petrovac
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 6760 Eura
5. KOTOR
5.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Dobrota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 9.3
Dimenzije: P=30m2
Katastarska parcela: 401 KO Dobrota I
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3120 Eura
5.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 10 Dobrota
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 10.16
Dimenzije: P=109m2
Katastarska parcela: 2023 KO Dobrota I
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 8720 Eura
6. TIVAT
6.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Donja Lastva
Kategorija: Ugostiteljska terasa
Oznaka lokacije: 4.6
Dimenzije: P=130m2
Katastarska parcela: 728/1 KO Donja Lastva
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7800 Eura
II Način
Davanje u zakup vrši se putem p odnošenja ponuda.
III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju. Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistikuMonstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isk ljučuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Posebni uslovi za ponuđače za zakup terase Pravo učešća na javnom pozivu za zakup privremene lokacije za postavljanje ugostiteljske terase imaju vlasnici/zakupci stalnog ugostiteljskog objekta, koji posjeduje uredno odobrenje za rad, koji se nalazi na:
1) na kat.parcelama koje se graniče sa kat.parcelom na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase
2) ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa objektom na kat. parcelama koje se graniče sa kat.parcelom na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase, onda pravo učešća imaju vlasnici ili zakupci objekata čiji se objekti nalaze iznad kat.parcele na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase, ali u granicama (dijelom ili u cjelini) privremene lokacije za postavljanje ugostiteljske terase, a dijeli ih šetalište, put, ili druga javna površina
3) ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa objektom na području opisanom pod tačkom 2, onda pravo učešća imaju i vlasnici/zakupci ugostiteljskih objekata koji se nalaze na kat.parcelama koje se graniče sa šetalištem, putem ili drugom javnom po vršinom, a koji objekti ne mogu biti udaljeni od privremene lokacije na kojoj je planirana ugostiteljska terasa više od 30m vazdušnom linijom
Ispunjenje prvog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju drugi i treći uslov, te ispunjenje drugog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju treći uslov.
Vlasnik-zakupac poslovnog prostora može konkurisati za jednu terasu, a izuzetno, u ponovljenom postupku i za više terasa ukoliko po prvom javnom pozivu ne bude bilo zainteresovanih lica.
4.4 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :
Petak, 8. avgust 2025.
5.1 Ponuda obavezno sadrži: Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponu đača
FIZIČKA LICA:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
4.
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lic e nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
2.
3.
6.
4.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV -a, original ili ovjerena fotokopija
5.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđiva n za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6
7.
Petak, 8. avgust 2025.
mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Ponuđač za zakup terase dužan je da u ponudi dostavi i:
-Važeće Rješenje nadleżnog organa lokalne uprave za rad stalnog ugostiteljskog objekta
-Dokaz o vlasništvu ugostiteljskog objekta iIi Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta ukoliko je ponudač zakupac ugostiteljskog objekta -sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji
5 3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA
KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA
(B)REFERENCE
UKUPNO
Y=A+B
75 BODOVA
25 BODOVA
100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se : ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi.
Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.
Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu................. ...... 25 bodova (5 bodova po godini)
Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti r eferentna godina).
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhiv i Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su traże ni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.
U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520 -317265 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata
IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude. Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“. Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, za sve lokacije iz ovog javnog poziva (od rednog broja 1.1 zaključno sa rednim brojem 6.1) najkasnije do 28.08.2025.godine do 11:00 časova.
X Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 28.08.2025 godine i to:
-za lokacije od rednog broja 1.1 zaključno sa rednim brojem 2 7 dana 28.08.2025.godine počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1 -za lokacije od rednog broja 3.1 zaključno sa rednim brojem 6 1 dana 28.08.2025.godine počev od 14:00 časova u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi
XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.
Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna. Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.
Poslovna oznaka I.br. 794/2025
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “KOTI NEKRETNINE”
DOO Tuzi, Kuće Rakića bb, koga zastupaju advokati Miloš Komnenić Nemanja Radović, Ankarski bulevar broj 16, protiv izvršnog dužnika “STAN PROJEKT” DOO Podgorica, Bulevar Josipa Tita 23A, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 07.08.2025. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku “STAN PROJEKT” DOO Podgorica, Bulevar Josipa Tita 23A vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 794/2025 od 22.04.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na Oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovna oznaka I.br. 1214/2025
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “MAROŠI” DOO PODGORICA, ul. Bracana Bracanovića br. 49, protiv izvršnog dužnika J.K. COMPANY DOO, Mitra Bakića 76, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 07.08.2025. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku J.K. COMPANY DOO, Mitra Bakića 76, vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 1214/2025 od 02.07.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na Oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovni broj: Ivm. 4931/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lovćen banka AD Podgorica, Bulevar knjaza Danila Petrovića br. 13/32 (I sprat), Podgorica, PIB 02829541, protiv izvršnih dužnika 1.Zeneli Senad, Kodra bb, Ulcinj, 2.Zenelović Šućuri, Kodra bb, Ulcinj, 3.Zenelović Meleće, Kodra bb, Ulcinj, 4.Bekime Zeneli, Kodra bb, Ulcinj, 5.Društvo za proizvodnju, trgovinu, turizam, export-import, usluge ‘’Zeneli’ DOO, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02407728, koga zastupa Senad Zeneli, 6.Društvo za proizvodnju, promet, trgovinu, export – import, ugostiteljstvo usluge ‘’Melek Plus’’ DOO Ulcinj, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02865688, koga zastupa Zenelović Šućuri, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 84.377,49 eura, dana 07.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnici
1.Zeneli Senad, Kodra bb, Ulcinj, 2.Zenelović Šućuri, Kodra bb, Ulcinj, 3.Zenelović Meleće, Kodra bb, Ulcinj, 4.Bekime Zeneli, Kodra bb, Ulcinj, 5.Društvo za proizvodnju, trgovinu, turizam, export-import, usluge ‘’Zeneli’ DOO, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02407728, koga zastupa Senad Zeneli, 6.Društvo za proizvodnju, promet, trgovinu, export – import, ugostiteljstvo usluge ‘’Melek Plus’’ DOO Ulcinj, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02865688, koga zastupa Zenelović Šućuri, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.4931/24 od 05.12.2024 .godine rješenje o troškovima od 07.08.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od
Poslovna oznaka I.br. 1783/2023
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Racković Marko iz Podgorice, ul. Beri bb, protiv izvršnog dužnika “START COM” AD Podgorica, ul. Dušana Milutinovića br.20, dana 07.08.2025. godine, donio je u skladu sa čl.45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Suvlasnicima Rakočević Radoje Nadici iz Podgorice, ul. Veljka Vlahovića 42/24 Vujačić Milenku Bulevar Save Kovačevića broj 11,vrši se dostavljanje Sporazum o načinu izmirenja duga neposrednom pogodbom od 07.02.2025. godine Zaključak o predaji i brisanju I.br.1783/2023 od 20.02.2025. godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na Oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovni broj: Ivm. 4930/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lovćen banka AD Podgorica, Bulevar knjaza Danila
Petrovića br. 13/32 (I sprat), Podgorica, PIB 02829541, protiv izvršnih dužnika
1.Društvo za proizvodnju, trgovinu, turizam, export – import, usluge ‘’Zeneli’’ DOO, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02407728
2.Društvo za proizvodnju, promet, trgovinu, export – import, ugostiteljstvo usluge ‘’Melek plus’ DOO Ulcinj, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02865688, koga zastupa Zenelović Šućuri
3.Zeneli Senad, Kodra bb, Ulcinj, 4.Zenelović Šućuri, Kodra bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.35.422,28 eura, dana
07.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnici
1.Društvo za proizvodnju, trgovinu, turizam, export – import, usluge ‘’Zeneli’ DOO, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02407728
2.Društvo za proizvodnju, promet, trgovinu, export – import, ugostiteljstvo usluge ‘’Melek plus’ DOO Ulcinj, Kodra bb, Ulcinj, PIB 02865688, koga zastupa Zenelović Šućuri
3.Zeneli Senad, Kodra bb, Ulcinj, 4.Zenelović Šućuri, Kodra bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.4930/24 od 05.12.2024 .godine rješenje o troškovima od 07.08.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević,
Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje. Poželjne preporuke, ali nisu uslov.
Zvati od 9h do 13h na tel. 069992999
Petak, 8. avgust 2025.
Na osnovu odredbi člana 152 stav 3 u skladu sa čl. 135 do 143 Zakona o privrednim društvima («Službeni list Crne Gore», br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024) i odredbi člana 53 Statuta AD „Vektra Boka“ Herceg Novi, a sve shodno Rješenju Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake Rs.br.41/25 od 24.07.2025.god. a u skladu sa donijetom Odlukom od 05.08.2025 god većinski akcionar DOO „VEKTRA MONTENEGRO“ u stečaju Podgorica, saziva : V VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA «VEKTRA BOKA» A.D. HERCEG NOVI (u Planu Reorganizacije) Skupština će se održati dana 08.09.2025.god. sa početkom u 12,00 časova u Podgorici ul. Vuka Karadžića br. 10 (u službenim prostorijama većinskog vlasnika)
DNEVNI RED
1. Razrješenje članova Odbora direktora; 2. Izbor imenovanje članova Odbora direktora; 3. Utvrđivanje nadoknade za članove Odbora direktora; Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Ako se na Skupštini akcionara ne postigne potreban kvorum, Skupština akcionara može se ponovo sazvati sa istim dnevnim redom, s tim da se obavještenje o sazivanju ponovljene Skupštine akcionara mora objaviti najmanje dva puta u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori i na svojoj internet stranici, najmanje deset dana prije održavanja ponovljene skupštine akcionara, na kojoj kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje 33 % od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili su zastupljeni preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Materijal za Skupštinu biće stavljen na raspolaganje akcionarima u prostorijama, «Vektra Montenegro» d.o.o. u stečaju u Podgorici, ul. Vuka Karadžića br.10, (u službenim prostorijama većinskog vlasnika) gdje će se i održati Skupština akcionara, a materijal se može pogledati 20 dana prije održavanja Skupštine i na sajtu www.vektraboka.me. Identifikacija i evidentiranje akcionara ili punomoćnika počeće u 10,00 časova na dan održavanja Skupštine i vršit će se na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu uredno ovjerenog punomoćja. «Vektra Montenegro» d.o.o. u stečaju Podgorica Stečajni upravnik Mr. Radojica Grba
U Kotoru, prodajem četvorosoban stan na prvoj liniji. Stan se nalazi na drugom spratu kamene kuće i udaljen je 10 minuta hoda do Starog grada.
Tel: 069/ 878 737
Petak, 8. avgust 2025.
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
Dana 7. avgusta 2025. preminuo je u 74. godini naš dragi
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 7. avgusta od 14 30 do 16 časova i 8. avgusta od 9 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na Novom groblju u Podgorici.
Kuća žalosti: Ulica Mirka Vešovića br. 10
ОŽALOŠĆENI:
supruga SILVANA, sin ILIJA, ćerke SANJA, MARIJA i JELENA, brat
BOŽO, snaha DESA sa porodicom, sestra VESNA sa porodicom, porodica pok. RAJKE, ujak LJUBO, tetka RADMILA, unučad i ostala brojna familija VUKČEVIĆ, VUJOŠEVIĆ i JATONI
(1 slika)
(3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Petak, 8. avgust 2025.
рођена ВУЈАЧИЋ Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 7. августа од 11 до 16 часова и 8. августа од 11 до 13 часова.
Сахрана ће се обавити 8. августа у 15 часова на
гробљу Пресјека - Дуга.
Цвијеће се не прилаже.
ОЖАЛОШЋЕНИ: син БУДИМИР, снаха АЛЕКСАНДРА, унучад КАТАРИНА, СТЕФАН и АЛЕКСАНДАР, ђевер МОМИР, заове ПЕТРАНА и МАРА, сестрићи, сестричне и остала родбина АБРАМОВИЋ и ВУЈАЧИЋ
Tužnim srcem javljamo da je dana 6. avgusta 2025. u 58. godini tragično izgubio život naš dragi sin, otac i brat
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 7. avgusta od 12 do 16 časova i 8. avgusta od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI: majka GRANICA, sinovi GORAN i LAZAR, sestre LJILJANA i ANA, sestrična TANJA i sestrić IVAN, ujaci MILAN i MILOSAV i ostala rodbina
Zbogom, prijatelju moj
ĐORĐIJA Milovanov VUKSANOVIĆ
Voljeni tečo Džordže, bio si oličenje poštenja, skromnosti, ljudskosti, požrtvovanosti, dobrote… Počivaj u miru!
Hvala ti za sve!
Za navijek u mome srcu!
BOJAN JANKOVIĆ
Dana 2. avgusta 2025. godine preminula je naša draga tetka
Draga tetka, opraštamo se od tebe hrabre i odvažne. Živjela si život ispunjen pravim vrijednostima; odanost porodici i familiji i primjer kako dostojanstveno koračati kroz život.
Vole te tvoji PEJOVIĆI i VLAHOVIĆI
Posljednji pozdrav dragoj koleginici
VUKICI KNEŽEVIĆ
354
S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage
VUKICE KNEŽEVIĆ
Bila je osoba izuzetne dobrote, topline i dostojanstva, i takva će zauvijek ostati u našim mislima i srcima.
Neka počiva u miru, uz voljenog supruga, našeg dragog i nezaboravnog prijatelja.
BOŠKO, BRANKA, VASILIJE i VLADANA RAIČEVIĆ
S tugom u srcu opraštamo se od naše drage koleginice, čije su ruke godinama s ljubavlju čuvale tišinu, znanje i riječi.
OGLASNO
ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV JPU „LJUBICA POPOVIĆ“ PODGORICA
Posljednji pozdrav dragoj tetki
JELENI Vojislava MILIĆ
Počivaj u miru sa anđelima, moja dobra dušo. VESNA
361
Posljednji pozdrav našem
MILU
KOLEKTIV MONTE BIANCO
Posljednji pozdrav našem
MILU
KOLEKTIV ESI
Posljednji pozdrav našem
MILU
KOLEKTIV WATER GROUP
MILO PEROVIĆ
Zauvijek ćeš ostati u našem śećanju. Počivaj u miru, dragi prijatelju.
RORA RADEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mom drugu i prijatelju
MILU PEROVIĆU
Mnogo toga smo prošli zajedno. Bio si nam familija, mnogo ćeš nedostajati, ali ćemo te pamtiti upravo onakvog kakav si bio
ROKI RAŠKOVIĆ sa porodicom
Dragom komšiji i prijatelju
MILO Mirov PEROVIĆ
Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.
MEHMED i EMA KOLAREVIĆ
Posljednji pozdrav
Teško se pomiriti da te više nema, da se nasmiješ šeretski ili da izbaciš poeziju koju niko nije znao sa emocijom da iznese kao ti, a opet da staneš kao zaštitnik ispred svih koje si volio. Bio si mi kao stric.
Puno toga su naše familije prošle zadnjih 20 godina i dobrog i lošeg, zato ćeš uvijek živjeti u nama i biti tu da nas podsjetiš i nasmiješ Zbogom...
BORIS RAŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem
OSOBLJE KAFIĆA PIERRE
Osmijeh kojim nas je susrijetao, ljubav koju je širio i dobrota kojom je isijavao ostaće vječno urezani u našim srcima. Sestre od strica: LJILJA STRUGAR i TANJA FILIPOVIĆ sa porodicama
Našem tati, tastu i đedu
Posljednji pozdrav našem
BRANKU-ŠANJU Perovom VUKČEVIĆU
Živio si sa velikom ljubavlju sa svojom porodicom. Bio si omiljen, dostojanstveno si koračao kroz život, sa mnogo problema koji su te pratili Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Strina IKICA, GORAN, BILJANA, BOJAN i MOMO sa porodicama
Koji je bio snaga u tišini, nježnost u pogledu i oslonac u svakom danu Zauvijek ćeš živjeti u nama.
U maminom pogledu kada se nasmije kao ti, u tatinom poštovanju prema svakom čovjeku baš kao što si nas učio.
U svakom našem koraku – tvoje unučiće koje si volio beskrajno: nas što si grijao srcem i dlanovima.
Tvoja riječ bila je zakon, tvoja šutnja bila je mudrost, tvoje prisustvo bilo je dom.
Mama kaže da si bio najbolji otac i mi to znamo. Tata kaže da je bio ponosan što te imao. A mi, tvoji unuci – mi ćemo nositi tvoje ime kao štit.
Zauvijek ćeš biti u našem dahu, u snovima, u pričama koje ćemo šaptati jedni drugima kad nas život zaboli.
Jer ti si bio mir, ti si bio snaga, ti si bio dom.
Ovo nije zbogom, samo ti kažemo čuvaj nas odozgo, kao što si nas čuvao ovdje.
S ljubavlju i vječnom tugom koja ne prolazi, tvoja ćerka SANJA, zet VELJO i tvoji unuci MILENA, MIA, DANILO i DUNJA
Posljednji pozdrav
Otišao si čestito i dostojanstveno – baš onako kako si i živio.
Tiho, s puno ljubavi prema ljudima oko sebe – baš tako ćemo te pamtiti.
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Bila je čast spomenuti tvoje ime. Čuvaćemo najiskrenije i najljepše uspomene na tebe. Hvala za sve. Počivaj u miru.
STRAHINJA, BORIS i IVANA BOLJEVIĆ
Petak, 8. avgust 2025.
Sa slomljenim srcem, u tišini duše i suzama koje ne prestaju da teku, opraštam se od mog brata od strica
BRANKA ŠANJA VUKČEVIĆA
Brate moj, tvoja dobrota nije bila glasna, ali je toplo grijala. Tvoje poštenje bilo je neprolazno, kao stijena, čvrsto, nepokolebljivo.
Nikada nikom nijesi okrenuo leđa. Nikada nijesi zatajio kada je trebalo stati uz brata, uz prijatelja, uz bilo koga ko te je trebao.
Bio si od onih rijetkih ljudi koji nose srce na dlanu, a obraz čist kao suza.
Uvijek spreman da pomogneš, da zagrliš, da kažeš riječ koja liječi.
Tvoja odanost, tvoja bratska ljubav tvoja tihost, tvoja snaga prema meni i mojoj porodici, to je ono što te je činjelo posebnim i jedinstvenim.
Zato me tvoj vječni odlazak lomi i boli. Ne samo da sam izgubio brata… izgubio sam jedan od posljednjih svjetionika u ovom svijetu.
Izgubio sam oslonac, rame, dio mog djetinjstva, moju sigurnost.
Bio si moj brat, ali i moj saputnik kroz život, moj oslonac, moja snaga kad sam bio slab, moje rame kada sam bio umoran od svega.
Znao si me čuti i kad ćutim.
Čuvaću tvoje ime, tvoje i moje priče, tvoj osmijeh. Govoriću o tvojoj dobroti, tvojoj ljudskosti, jer ljudi poput tebe ne umiru, dok se o njima priča sa ljubavlju.
Zauvijek ćeš biti u meni, i dio mene, moj dobri brate. Počivaj u vječnom miru u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si volio svim svojim bićem i tvojim velikim srcem, Šanjo moj.
Zaslužio si nebo!
ZORAN, ZDENKA, VANJA, SANJA i MILOŠ sa svojim porodicama
Posljednji pozdrav dragom bratu
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
360
Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke
ŠANJU VUKČEVIĆU
S ljubavlju i poštovanjem pamtićemo tvoj lik. Počivaj u miru.
Sestra VESNA, MAJA, ĐURAĐ, NOVICA i DANIJELA sa djecom
Opraštamo se od dragog
BRANKA – ŠANJA VUKČEVIĆA
Posljednji pozdrav dragom
ŠANJU
Pamtićemo te po dobroti i čestitosti.
VLADAN JOVANOVIĆ s porodicom
375
Posljednji pozdrav mom dragom sestriću
ŠANJU VUKČEVIĆU
Tvoj ujak LJUBO VUJOŠEVIĆ 377
Vezao nas je život dugog međusobnog poštovanja, povjerenja i iskrene bliskosti. Tvoj odlazak ostavlja prazninu, ali i zahvalnost što sam te imao u svom životu.
Posljednji pozdrav dragom tati
Posljednji pozdrav dragom
ŠANJU
Bio si skroman i plemenit čovjek. Pamtićemo te po dobroti, osmijehu i blagoj riječi.
KOLEKTIV DENTA LAB ORDINACIJE
ŠANJU VUKČEVIĆU
373
380
Čiji odlazak ostavlja za sobom veliku prazninu koju riječi ne mogu opisati, a On će ostati zauvijek sačuvan u našim mislima kroz najljepša sjećanja. RADOVAN, MIŠKO i VERA ŠĆEPANOVIĆ 376
od ćerke MARIJE sa porodicom 365
Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi BRIGI
Nedostajaće nam tvoje tople riječi, pažnja i ljubav koju si nam nesebično pružala. Tvoj plemeniti lik živjeće zauvijek u našim srcima a melemne oči i osmijeh uvijek će biti u našim mislima.
Vole te tvoji: BUDO, SANJA, KATARINA, STEFAN I ALEKSANDAR
Dana 10. avgusta 2025. (neđelja) navršava se godina dana od smrti naše voljene majke NADA ZEC rođena MATIJEVIĆ 1950–2024.
Dani prolaze, tuga i praznina su sve jače ali dušu nam griju sjećanja na majčinsku ljubav i dobrotu.
U neđelju 10. avgusta u 10 sati posjetićemo njen vječni dom na groblju u Donjim Poborima. OŽALOŠĆENA PORODICA ZEC
Navršava se četrdeset dana kako nas je napustio naš voljeni
Prošlo je četrdeset dugih dana od tvog odlaska, a ti si i dalje tu u svakom našem koraku, danu i u svakoj tihoj besanoj noći.
Ljubav ne zna za kraj, a duša vjeruje u ponovni susret.
Najvoljeniji i najposebniji Gospodine naš, nedostaješ nam beskonačno.
Vole te tvoje tri VESNA, TAMARA i MILICA
SAVA – MILA KOSTIĆ
Draga majko, prazno nam je bez tvoje blagosti, tvoga toplog osmijeha i ljekovitih riječi... Mnogo nam nedostaješ.
U subotu 9. avgusta 2025. godine posjetićemo tvoju vječnu kuću.
Vaša djeca DIMITRIJE, SANJA i LELA 345 Četrdeset dana je od kada nas je napustila naša najdraža
Tvoji DIMITRIJE, SANJA i LELA sa porodicama
344 S ljubavlju i poštovanjem sjećamo se naših roditelja
RADE Dimitrija SAVA – MILA Radova KOSTIĆ KOSTIĆ 1936–2011. rođena BEZMAREVIĆ 1942–2025
Zahvalni na vašoj ljubavi, plemenitosti, dobroti, ponosni što smo vas takve imali.
Voljenom sinu i bratu
Nikad više, milo moje
Sa tobom je sve bilo izvodljivo i lako... a kako sada?? Svaki moj otkucaj srca je znak da sam bliže tebi, a kada ih više ne bude bićemo opet zajedno i zagrljeni krenuti na neka nova putovanja.
Sedamnaest godina dugih u tišini je bez tebe, mili sine i brate. Godine bolnih nadanja i čekanja, mi željni tebe, zauvijek. Bol u duši, suza u oku, rano naša neprebolna.
Majka MARIJA, sestra TANJA
Tužno sjećanje na naše voljene brata sestru
VIDA ILIĆA LJUBICU ILIĆ
Vrijeme prolazi a bol i tuga za vama neće.
Vaše sestre KOKE i TANJA
Voljenom suprugu i ocu
VIDO ILIĆ
Uvijek i zauvijek samo tvoja
SONJA
Dana 10. avgusta navršava se 40 dana od iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda
RADOVANA Dušana VUKOVIĆA
Nevjerica, tuga, bol... Napusti nas, a imali smo još toliko planova i želja. Falićeš nam za sve što dolazi.
Zahvaljujemo se svima koji nam lično, telefonom ili telegramom izjaviše saučešće i pokušaše ublažiti našu bol.
Porodica i prijatelji će 9. avgusta 2025. u 9 časova obići njegovu vječnu kuću, a uplaćen je novčani prilog Dječijem domu „Mladost“ u Bijeloj.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Dani prolaze, a bol ostaje ista. Tvoj odlazak još uvijek ne možemo da prihvatimo. Iako te više nema, tvoja prisutnost osjeća se svugdje, u svakoj misli, u svakom trenutku tišine. Noći su najteže, kada se sve smiri a duša progovori... tada tvoja odsutnost najviše boli. Tada najviše nedostaje tvoj glas, tvoj osmиjeh i tvoja prisutnost. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: sin PREDRAG i ćerka VIOLETA sa porodicama
Sedamnaest godina od tvoje smrti. Nema tog broja sati, dana, mjeseci i godina koje tebe mogu izbrisati. Dio našeg života ostaje zauvijek prazan bez tebe. Nedostaješ više nego što riječi mogu reći.
Supruga MIRJANA, sin MILOŠ i ćerka MILICA
SJEĆANJA
RAJKO GRGUREVIĆ VJERA GRGUREVIĆ
Ostaje ljubav, sjećanje i ponos što ste nam bili roditelji. Trudimo se da koračamo kroz život onako kako ste vi željeli. Zauvijek vaši DRAGAN, BILJANA i ZORICA
Četrdeset dana je od kada nije sa nama naš voljeni TEČO
RADOVAN Dušanov VUKOVIĆ
Pamtićemo te po širokom osmijehu, po snažnom zagrljaju kojim si nas uvijek dočekivao, po dobroti i iskrenosti koja te je krasila, po velikom srcu koje je kucalo za sve nas. I zato ti ne damo da odeš, bićeš sa nama dok i nas bude.
Vole te tvoji
VERA, RADE, OGNJEN i TIJANA
Dana 12. avgusta 2025. navršava se tužna godina od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni
RADE M. RADONJIĆ
Obavještavamo rođake, prijatelje, kumove da ćemo 10. avgusta u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju Ubli u Kučima.
OŽALOŠĆENA PORODICA
U niversal Capital Bank AD Podgorica, u saradnji sa kompanijom Visa, pokrenula je novi humanitarni projekat pod nazivom „Djela koja se prepoznaju“. Ova inicijativa nastavak je ranijih aktivnosti banke i kompanije Visa na polju društveno odgovornog poslovanja, među kojima se izdvaja lansiranje prve metalne kartice u Crnoj Gori.
U okviru ove kampanje, Universal Capital Bank i kompanija Visa realizovaće šest velikih humanitarnih donacija usmjerenih na najvažnije segmente društva – od podrške djeci, unapređenja zdravstvenih ustanova, opremanja škola, do očuvanja životne sredine i pomoći starijim sugrađanima.
Podsjetimo, Universal Capital Bank AD Podgorica je u martu prošle godine lansirala prvu metalnu karticu u partnerstvu sa kompanijom Visa, jasno ističući njenu ne samo ekskluzivnu, već i humanitarnu dimenziju.
Upravo iz te ideje proistekao je novi humanitarni projekat „Djela koja se prepoznaju“, koji podrazumijeva mjesečne donacije ustanovama i organizacijama kojima je pomoć najpotrebnija.
Projekat je zvanično započeo danas, prvom donacijom JZU Dom zdravlja - Cetinje, u iznosu od 10.000 eura.
Donacija će biti iskorišćena za unapređenje uslova liječenja najmlađih pacijenata.
Ovim povodom, predstavnici Universal Capital Banke, kompanije Visa i JZU Dom zdravlja - Cetinje istakli su značaj ovakvih inicijativa:
„Ponosni smo što, u saradnji sa našim dugogodišnjim partnerom Visom, možemo da pokrenemo projekat ‘Djela koja se prepoznaju’. Još prilikom lansiranja naše metalne kartice, istakli smo
da ona nosi dvostruku vrijednost – prestiž i humanost. Danas to obećanje ispunjavamo na konkretan način. Svaka donacija, poput ove prve koja ide pedijatriji na Cetinju, je dokaz naše posvećenosti zajednici i želje da doprinesemo boljem sjutra. Kroz ovakve inicijative, Banka ne samo da doprinosi rješavanju akutnih društvenih problema, već i aktivno gradi održivu budućnost, demonstrirajući svoju ulogu
odgovornog subjekta u ekonomiji i društvu. Vjerujemo da su djela, a ne samo riječi, ono što nas zaista definiše,“ izjavio je Član Upravnog odbora Banke Nikola Vujošević
„Veoma sam srećna što mogu da istaknem da se naše dugogodišnje partnerstvo sa Universal Capital Bankom razvilo u nešto mnogo značajnije od poslovne saradnje. Kroz udru-
žene inicijative, danas zajedno doprinosimo razvoju lokalne zajednice u kojoj živimo i radimo, potvrđujući da istinska vrednost partnerstva leži u njegovom uticaju na društvo. Posebnu zahvalnost dugujemo korisnicima Visa metalne kartice – njihovo poverenje je naša motivacija ali i inspiracija da realizujemo ovu donaciju i pružimo podršku najugroženijim institucijama i udruženjima širom Crne Gore. Zajedno pokazujemo da odgovorno poslovanje može biti pokretač pozitivnih promena u društvu,“ izjavila je Ana Drašković, potpredsednica i generalna direktorka kompanije Visa za jugoistočnu Evropu.
Na primopredaji donacije, predstavnica JZU Dom zdravlja – Cetinje, dr. Ana Lopičić-Kašćelan, spec. pedijatrije je izlazila duboku zahvalnost:
„Upućujemo iskrenu i duboku zahvalnost Universal Capital Bank i kompaniji Visa na nesebičnoj novčanoj donaciji namijenjenoj našoj Službi izabranog doktora za djecu.
U vremenu ubrzanih promjena i brojnih izazova, Vi ste zastali i usmjerili pažnju na ono što je najvažnije – zdravlje i dobrobit naših najmlađih pacijenata. Vaša donacija omogućava pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga onima koji još nemaju glas, ali kojima pripada pravo na pažnju, zaštitu i ljubav.
Vaš čin potvrđuje da briga o djeci nije isključivo obaveza roditelja i zdravstvenih radnika, već kolektivna odgovornost svih nas, kao zajednice koja teži napretku i stvaranju humanijeg i pravednijeg društva.
Vaša podrška šalje snažnu, ali tihu poruku: nijedno dijete nije samo. Iza njih stoje oni koji vjeruju u svijet gdje pažnja, briga i toplina nisu privilegija, nego temelj prava svakog djeteta.
Zahvaljujući Vašoj plemenitosti, moći ćemo našim najmlađim pacijentima pružiti toplije, sigurnije i bolje opremljeno okruženje - mjesto gdje liječenje nije samo terapija, već i osmijeh, nada i podrška.“