Dnevni list POBJEDA 05.06.2025 by Pobjeda

BLIŽI LI SE KRAJ AGONIJI: Nakon 33 godine postoji nada da žrtve ratnog zločina, koji su u Plužinama 1992. godine počinili vojnici Vojske Republike Srpske, budu dostojanstveno sahranjene

U Hagu će utvrditi da

li su pod Trebjesom sahranjeni Hasan,

Ferida i Sena Klapuh

U Non-pejperu Evropske komisije formulisano da je zatvaranje poglavlja 23 i 24 do 2026. godine objektivno ambiciozan plan

Funkcioneri i političari izjavama podrivaju povjerenje u

Ferid Klapuh je prošle godine dao svoj DNK, koji će sada biti iskorišćen za identi kaciju tijela koja su pronađena u Nikšiću. Pita se zbog čega njegova porodica nije sahranjena pod imenom i prezimenom, već u grobnici bez obilježja, jer je autopsija rađena u Podgorici, a znalo se ko su žrtve STR. 8. i 9.

Ovaj izvještajni period obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje Dragane Đuranović, sutkinje Ustavnog suda, 17. decembra 2024. Ističe se da ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom, koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, te da je izazvala ozbiljnu krizu u Skupštini. Ovi događaji izazvali su snažnu zabrinutost oko poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom

Vojni analitičar pozdravio saradnju Vlade sa američkom vojnom rmom za proizvodnju specijalnih dronova, prva serija ide za Ukrajinu

Radić: Crna Gora dobija pristup visokosofisticiranoj tehnologiji NATO

Pristup tehnologijama i mogućnost da Crna Gora proizvodi oružje za NATO Radić je ilustrovao činjenicom da su Amerikanci još sredinom prošlog vijeka na isti način sarađivali sa nekadašnjom Jugoslavijom. ,,Oni su još 1950. godine sa bivšom SFRJ imali tzv. off shore program. Dobijali smo tehničku dokumentaciju za proizvodnju određene municije, a onda su Amerikanci otkupljivali jedan njen dio. Dakle, radili smo za članice NATO i to još u vrijeme Tita, „što znači da ovo danas nije ništa neuobičajeno, niti novo“, precizirao je Radić

POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Savjet Muzeja i galerija Podgorice izabrao prvog čovjeka te ustanove iz redova zaposlenih Iako je negirao, Dragan

Nekadašnje sudije komentarišu odluku VDT-a da protiv bratanića predsjednika Skupštine nema dokaza da je pokušao ubistvo iako je ranio dvije osobe

Zeković: Odustajanje od gonjenja Danila Mandića je ismijavanje pravnog sistema STR. 10. i 11.

Brojne reakcije na odluku Bošnjačke stranke da izbjegne glasanje o smjeni predsjednika Skupštine

kaže da biti bez stava puno košta, DPS konstatovao da je podrška Mandiću pala

Ukoliko želite aktivno da učestvujete u političkom životu Crne Gore, a naročito kao stranka koja nosi predznak časnog bošnjačkog naroda, morate imati nedvosmislene stavove po svim važnim pitanjima, smatra Šahman i naglašava da je politika koju vodi i zastupa Andrija Mandić u direktnoj suprotnosti sa onim što je „bila, jeste i biće bošnjačka politika u Crnoj Gori“

PODGORICA – Partije koje nemaju jasan stav o važnim društveno-političkim pitanjima, kakva su bila posljednja dešavanja u Skupštini, kada se odlučivalo o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, postaju moneta za potkusurivanje.

To poručuje lider Bošnjačkog demokratskog pokreta S ead Šahman komentarišući to što su poslanici Bošnjačk e stranke u utorak nedolaskom na plenum izbjegli da se izjasne o opozicionoj inicijativi za razrješenje prvog čovjeka Skupštine.

PODGORICA – Crna Gora će najranije krajem ove godine početi da proizvodi specijale bespilotne letilice za vojne namjene, na osnovu sporazuma koji bi u septembru trebalo da potpiše sa američkom kompanijom „By Light“. Istovremeno, Aerodrom Podgorica biće osposobljen za čuvanje i transport visokoeksplozivnih materijala.

To se navodi u Pismu o namjerama koje je nedavno objavila Vlada, a potpisali su ga predstavnici izvršne vlasti i pomenute američke kompanije. Riječ je o saradnji koja se naslanja na obaveze naše zemlje po osnovu članstva u NATO, pa će tako prva serija dronova odnosno višenamjenskih bespilotnih vazduhoplovnih sistema (UAS) biti donirana Ukrajini zajedno sa pratećom odbrambenom opremom.

U dokumentu se precizira kako će se dvije strane ugovorom obavezati da u Crnoj Gori bude uspostavljen pogon za proizvodnju i integraciju višenamjenskih UAS, uključujući integraciju ubojitog naoružanja i dva specijalna sistema - obavještajnog, nadzornog i izviđačkog (ISR), i za elektronsko ratovanje (EW). Dalje, na podgoričkom aerodromu biće izgrađeni posebni objekti i obučeni radnici koji će rukovati opasnim materijama i prevoziti ga, a sve u skladu sa svim međunarodnim regulativama.

URA: Trgovina foteljama

Reagovali su i iz Građanskog pokreta Ura, poručujući kako je posebno poražavajuće što su partije koje se predstavljaju kao građanske još jednom potvrdile da su „politički priljepak Andrije Mandića, čiju su fotelju brižljivo sačuvale“. U Uri zaključuju da je parlamentarna većina na aparatima i da im je za političko preživljavanje bila potrebna još jedna trgovina foteljama.

funkciji u utorak glasao svega 41 poslanik, iz Demokratske partije socijalista ističu da je većina za podršku Andriji Mandiću drastično pala i da kompletna parlamentarna većina prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta.

Plan je da za ove potrebe budu angažovane firme iz Crne Gore koje se već bave sličnim poslovima, poput kompanije TARA Aerospace iz Mojkovca i Poliex grupe iz Berana, ali i slične iz regiona.

Radić: visokosofisticiranoj

u okviru FMS programa, koji je dio Foreign Military Financing (FMF), zatraži potvrda saradnje. To bi ujedno značilo da se ova država obavezuje da će Crnoj Gori donirati 15 miliona dolara koji se „računaju“ kao pomoć u modernizaciji VCG, a u stvari će biti korišteni za proizvodnju dronova i modernizaciju aerodroma.

Oč ekuje se da će pozitivan odgovor američke vlade stići tokom avgusta, kako bi u septembru bio potisan ugovor izmedu Vlade Crne Gore i kompanije „By Light“ kojim bi bili precizirani detalji buduće proizvodnje dronova. Posljednji važan korak je izmjena zakonske regulative koja će omogućiti proizvodnju dronova i određenih eksplozivnih materijala, što trenutno nije dozvoljeno.

Šahman, u izjavi za Pobjedu, upozorava da biti bez stava košta puno i u životu i u politici i kako će najveću cijenu takvog ponašanja Bošnjačke stranke platiti građani. - I to ne samo politički, već svakodnevno, kroz pravnu nesigurnost, pad povjerenja u institucije i predstavnike građana, te osjećaj da je povjerenje zadobijeno na parlamentarnim izborima juna 2023. godine izigrano i iznevjereno – navodi Šahman. Bošnjačka stranka se, ističe naš sagovornik, slizala sa vlašću u kojoj ključnu riječ ima predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić - Dakle, ukoliko želite aktivno da učestvujete u političkom životu Crne Gore, a naročito kao stranka koja nosi predznak časnog bošnjačkog naroda, morate imati nedvosmislene stavove po svim važnim pitanjima. Ne vidim što se to drastično i suštinski promijenilo u politici Andrije Mandića pa je poslanike Bošnjačke stranke navelo na to da ne budu prisutni na sjednici kada se raspravljalo i glasalo o smjeni čelnog čovjeka Skupštine Crne Gore – kaže Šahman. Andrija Mandić je početkom ove godine čestitao 9. januar, neustavni Dan entiteta Republika Srpska, a potom 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, posjetio Banjaluku i pružio podršku promoteru separatističke politike Miloradu Dodiku, koga potražuju pravosudne institucije te susjedne zemlje. Uz sve to, Mandić sa pozicije predsjednika Skupštine građanima Crne Gore 21. maja nije čestitao Dan nezavisnosti, da bi potom u svoj kabinet primio nerezidentnu ambasadorku Izraela Avivit Bar-Ilan, koja je prethodno građane Crne Gore nazvala radikalima i prijetila prolivanjem krvi jer su se, revoltirani izraelskim zločinima i genocidom nad Palestincima u Gazi, protivili manifestaciji Dani izraelskog filma u Podgorici. Podsjećajući na to, Šahman naglašava da je politika koju vodi i zastupa Andrija Mandić u direktnoj suprotnosti sa onim što je „bila, jeste i biće bošnjačka politika u Crnoj Gori“.

- Ne vidim razlog da se zastupnici te partije ne pojave na plenumu, iskažu svoje stavove i glasaju shodno tome. Nažalost, tome nijesmo bili u prilici da svjedočimo.

Izbjegli su da bilo što saopšte tim povodom, a uvjeren sam da će bošnjački narod, ali i svi građani Crne Gore to prepoznati i dati svoj odgovor već na narednim izborima – ističe Šahman. Uz sve to, Šahman podsjeća i na primjer šefa poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amera Smailovića, koji je u utorak veče, nakon cjelodnevnog odsustva, kako kaže, uletio u plenarnu salu parlamenta i dao odlučujući glas ponovnom usvajanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. - Svi ostali poslanici i predstavnici partija manje brojnih naroda bili su protiv ili uopšte nijesu ni došli na glasanje. To dovoljno govori o dosljednosti u stavovima Bošnjačke stranke po brojnim važnim pitanjima – zaključuje Šahman.

Podsjećajući da je aktuelni predsjednik Skupštine na tu poziciju izabran sa 49, a da je za njegov opstanak na toj

- Za Mandića nijesu glasale ni manjinske stranke koje zajedno s njim učestvuju u radu aktuelne vlade, pa je jasno i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino što drži na okupu većinu koja aktivno urušava institucije i koči demokratski razvoj zemlje – poručili su iz DPS-a. Odluku poslanika Bošnjačke stranke da nedolaskom n a plenum izbjegnu da se izjasne o inicijativi za smjenu Andrije Mandića komentarisao je na platformi Iks i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović Koristeći primjer Pokreta Evropa sad, koji je u jednom danu podržao izbor Marka Kovačevića za predsjednika opštine Nikšić, ostanak Mandića na čelu parlamenta i ponovno usvajanje Sporazuma sa Emiratima, Vujović je naveo kako od tog političkog subjekta mogu biti gori samo oni koji su, kako kaže, utekli sa glasanja. - Da se ne bi izjasnili o vojvodi koji slavi dželate njihovih sunarodnika. Gadluk - napisao je Vujović u objavi na Iksu. Đurđica ĆORIĆ

Prema prezentovanom planu, „By Light“ trebalo bi ovog mjeseca da prenese svoje ingerencije iz ovih projekata na drugu američku kompaniju „4WINDS“ LLC, koja će u našoj zemlji osnovati svoju kćerku firmu za potrebe buduće saradnje.

Iz Vlade dalje najavljuju kako će tokom juna Vladi SAD uputiti pismo -zahtjev da se

UOBIČAJENA PRAKSA U izjavi za Pobjedu, vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da su ovakvi ugovori uobičajena praksa među članicama NATO, te je očekivano da detalji budu poznati tek kada vlade pripreme kompletan materijal.

- Često se dešava i da ugovori o raznim takvim stvarima nijesu pravovremeni, ali to nije ništa neobično – dodao je on. Za njega nije iznenađenje ni činjenica da bi Crna Gora na ovaj način mogla do dobije pristup sofisticiranoj vojnoj tehnologiji u proizvodnji dronova.

- Pristup takvim tehnologijama je prirodna stvar, jer Amerikanci i tu imaju svoje interese. Oni dozvoljavaju pristup novim tehnologijama, ali za to imate uslove. I to nije ništa neobično, jer i druge zemlje na isti način dolaze do takve tehnologije – kazao je Radić. Vojni analitičar pozdravio

MUP najavio pokretanje upravnog postupka protiv

Sead Šahman

Vlade sa američkom vojnom rmom za proizvodnju specijalnih dronova, prva serija ide za Ukrajinu

Crna Gora dobija pristup

visokosofisticiranoj tehnologiji NATO

Pristup tehnologijama i mogućnost da Crna Gora proizvodi oružje za NATO Radić je ilustrovao činjenicom da su Amerikanci još sredinom prošlog vijeka na isti način sarađivali sa nekadašnjom Jugoslavijom. ,,Oni su još 1950. godine sa bivšom SFRJ imali tzv. „o shore program“. Dobijali smo tehničku dokumentaciju za proizvodnju određene municije, a onda su Amerikanci otkupljivali jedan njen dio. Znači, radili smo za članice NATO i to još u vrijeme Tita, što znači da ovo danas nije ništa neuobičajeno, niti novo – precizirao je Radić

Zauzvrat, ističe, kako je Ukrajina prioritet u snabdijevanju oružjem, očekivano je i to da će dobiti prvu seriju crnogorskih dronova.

- Recimo, prećutno, neka oklopna vozila koja je trebalo da idu za Makedoniju, otišla su za Ukrajinu. Tako i Crna Gora dobija svoj dio kolača – istakao je sagovornik Pobjede. Pristup tehnologijama i mogućnost da Crna Gora proizvodi oružje za NATO Radić je ilustrovao činjenicom da su Amerikanci još sredinom prošlog vijeka na isti način sa-

rađivali sa nekadašnjom Jugoslavijom.

- Oni su još 1950. godine sa bivšom SFRJ imali tzv. „off shore program“. Dobijali smo tehničku dokumentaciju za proizvodnju određene municije, a onda su Amerikanci otkupljivali jedan njen dio. Znači, radili smo za članice NATO i to još u vrijeme Tita, što znači da ovo danas nije ništa neuobičajeno, niti novo – precizirao je on.

O tome kakva će biti namjena dronova koji bi trebalo da, možda već krajem godine,

izađu iz crnogorskog pogona, preciznih informacija i dalje nema.

- Iz dokumenta se ne vidi da li je riječ o dronovima za borbene namjene, ali oni su prilagodljiva sredstva. Kada govo-

rimo o manjim dronovima, na bazi iste tehnologije mogu da se rade i oni borbeni, a i izviđački – kazao je Radić. On je pojasnio da se iz postojećeg dokumenta Vlade ne vidi specifikacija tehničkih sred-

stava koje će se praviti, već će to biti poznato tek s potpisivanjem ugovora.

PROMJENE

Radić kaže da ovakav razvoj događaja ukazuje kako je Crna Gora, očigledno, prevazišla probleme u odnosima s NATO koji su bili narušeni problemima unutar naših obavještajnih struktura, te da je „crnogorska politika sada čvrsto na liniji saradnje sa NATO“. To se potvrđuje i u izjavama predsjednika Jakova Milatovića nakon nedavno održane sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, kada su napravljene određene kadrovske promjene u Vojsci Crne Gore. - Članstvo se ne dovodi u pitanje šta god da se u Crnoj Gori dešava kadrovski, u procesu pregovaranja sa EU ili bilo što drugo, jer je to stvar Crne Gore, a ne NATO-a. Crna Gora se ponaša kao članica NATO koja želi da bude uzorna i u skladu s tim postupa – navodi on. Osvrćući se upravo na pomenute promjene u VCG, te sukobe koji su tinjali unutar sektora odbrane, sagovornik Pobjede ističe da nikakva politička previranja u Crnoj Gori neće uticati na odnos sa NATO-om. - Kadrovska politika u VCG ne uti-

Državni sistem „čisti“ sukobe

Za Radića su smjena i penzionisanje nekadašnjeg načelnika Generalštaba VCG bili samo pitanje dana. - Za generala Zorana Laza-

revića je karijera završena onog momenta kada je ušao u sukob sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem. To je postala javna

če na odnos prema NATO. Promjene u njenom vrhu su samo unutrašnja politička tema. Naime, dio kadra je naslijeđen iz ranijeg perioda. Ti ljudi, da bi se prilagodili politici koja se vodila od 2006. do 2020. godine, vrlo često su pokazivali sklonost ka političkom mejnstrimu po pitanju svog nacionalnog opredjeljenja i političkih stavova. Zapravo, neobično je kako do sada nijesu sprovedene i dublje kadrovske promjene –smatra on.

Za Radića je ne manje bitno da su takve promjene kontinuirane, jer su „neophodne i prirodne“.

- Uvijek kada promijenite političke poglede, hoćete da imate, što se kaže, „svoje ljude“. To nije nikakva fama, nema u tome ništa strašno. Naprosto, imate ljude od povjerenja i za koje smatrate da će odgovarati politici koju vi želite da gradite. I u tom kontekstu su promjene prirodne. Na kraju, one su bile neophodne jer činjenica da je došlo do jednog neugodnog sukoba već dovoljno govori sama za sebe. Politika je ta koja određuje pravila u vojsci – zaključio je Radić u izjavi za Pobjedu. Kristina JERKOV

tema i to takva koja nije potrebna državnom sistemu. A državni sistem čisti takve stvari – istakao je on. Kako je dodao, slična situ-

acija se svojevremeno dešavala i u Srbiji, kada su u otvorenom sukobu bili tadašnji ministar odbrane Dragan Šutanovac i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš.

PODGORICA – Od ukupno

136 osoba, obuhvaćenih terenskim provjerama Radne grupe za kontrolu biračkog spiska u Šavniku, njih svega

27 zatečeno je na adresema na kojima su prijavili prebivalište, dok je identifikovano još 75 za koje postoji sumnja u istinitost prijave prebivališta, saopšteno je iz MUP-a.

Kada je riječ o biralištima 14 i 1, na kojima nije okončan izborni proces, terenskim provjerama je utvrđeno da 16 osoba, upisanih u biračke spiskove

na ta dva biračka mjesta, ne boravi na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivalište. - Protiv tih osoba biće pokrenut upravni postupak u skladu sa članom 15a Zakona o regi-

strima prebivališta i boravišta – najavili su iz MUP-a. Podsjećaju da je analiza stanja biračkog spiska u Šavniku pokazala porast broja upisanih birača sa 1.597 evidentiranih

13. aprila 2022, na 1.968 evidentiranih 12. oktobra te godine, što predstavlja povećanje od 371 birača. - Većina njih su osobe koje su u izbornoj godini odjavile pre-

Demokrate zahtijevaju hitnu raspravu o dopuni Zakona o biračkom spisku

Klub poslanika Demokrata uputio je juče Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu urgenciju da se Pri-

jedlog zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku, što prije razmatra. - Pozivamo Odbor da uvaži

značaj ovog Prijedloga zakona, posebno u kontekstu deblokade izbornog procesa u opštini Šavnik, te da ga

bivalište iz drugih opština i prijavile ga u Šavniku. Nakon što izborni proces nije okončan, utvrđeno je da se od 371 novoprijavljenog birača njih 236 vratilo u prethodne opštine prebi-

uvrsti kao prioritetnu tačku dnevnog reda naredne sjednice. Usvajanje ovog zakonskog rješenja u najkraćem mogućem roku od suštinske je važnosti za osiguranje zakonitosti i regularnosti izbornog procesa - naveli su.

vališta, usljed čega su iste osobe istovremeno evidentirane na biračkim spiskovima dvije opštine. Na dva biračka mjesta u Šavniku, gdje je izborni proces bio prekinut, upisano je ukupno 207 novih birača, od kojih se 153 kasnije vratilo u opštine u kojima su ranije imali prebivalište - navode iz MUP-a. Radna grupa će, poručuju, nastaviti aktivnosti na unapređenju procesa verifikacije biračkih spiskova u cilju zaštite integriteta izbornog sistema i poštovanja zakonskih procedura. Đ.Ć.

Višenamjenski dron sistema UAS

Aleksandar Radić

Ruralni razvoj bez podrške sistema

Agroturizam i dalje nevidljiv za institucije

Reprezentativna grupa domaćinstava je upravo iz sektora agroturizma, iz razloga što su ta domaćinstva autentična, tradicionalna, što služe hranu visokog kvaliteta proizvedenu u neposrednom okruženju - poručuju iz Udruženja

PODGORICA - Iako se o ruralnom turizmu u Crnoj Gori sve češće govori kao o velikoj razvojnoj šansi, unutar tog sektora i dalje dominira nedovoljno prepoznata razlika između autentičnih domaćinstava koja kombinuju poljoprivredu i turizam – i onih koja se turizmom bave isključivo zbog lokacije u ruralnom području.

Upravo ta razlika, kako ističu iz Udruženja seoskih domaćinstava – turizam na selu, ima ključan značaj za održivost, lokalnu ekonomiju i očuvanje tradicionalnog načina života. Međutim, domaćinstva koja su nosioci tzv. agroturizma – gdje se hrana proizvodi na imanju, a gostu nudi na kućnom pragu – ostaju gotovo nevidljiva za sistemsku podršku. Iako se često pominju IPARD fondovi i državne mjere kao alati za unapređenje ruralnog turizma, praksa pokazuje da su upravo najautentičniji i najpotrebniji akteri najčešće izostavljeni iz tih tokova.

Kako vrijeme prolazi, unutar ukupnog sektora ruralnog turizma se jasno izdvajaju dva

smjera – jedan koji podrazumijeva poljoprivredna gazdinstva koja se aktivno bave proizvodnjom, a turizam im je komplementarna aktivnost (ova se djelatnost može nazvati agroturizmom), i domaćinstva koja nemaju poljoprivrednu proizvodnju, ali imaju nekretnine u ruralnom području, pa se u tim nekretninama bave turizmom - kažu iz Udruženja seoskih domaćinstava za Pobjedu.

Izdvajaju se dva smjera

Unutar grupe domaćinstava koja se bave agroturizmom, ponovo se izdvajaju dvije grupe – domaćinstva koja se turizmom bave u selima, i katunska domaćinstva koja se bave stočarstvom, visoko na planinama.

- Po našem sudu ono što je reprezentativna grupa domaćinstava za Crnu Goru su upravo ta iz sektora agroturizma, iz razloga što su ta domaćinstva autentična, tradicionalna, što služe hranu visokog kvaliteta proizvedenu u neposrednom okruženju. Crna Gora uvozi znatan udio hrane, i u turističkom sektoru se ne možemo baš pohvaliti lo-

kalno proizvedenom hranom, osim upravo u ovim domaćinstvima. S druge strane, spajati poljoprivredu malog obima sa turizmom je izuzetno značajna stvar za lokalno stanovništvo, jer mali proizvođač kada se nađe na tržištu nije uvijek konkurentan jer ima male količine proizvoda sezonskog karaktera, pa je prodaja na kućnom pragu najisplativija opcija - kažu iz Udruženja dodajući da su zato mišljenja da agroturizam treba da bude strateški pravac razvoja turizma na sjeveru jer donosi višestruke koristi i za turizam i za poljoprivredu. - Prihodi ostaju na lokalu, a sve to doprinosi usporavanju negativnog demografskih trendova. Zato bismo voljeli vidjeti značajne stimulativne mjere koje će motivisati lokalno stanvništvo da se aktiviraju u pravcu nuđenja usluga u oblasti agroturizma. Kada se o tome govori, najčešće nam se kaže da je upravo IPARD način da se pospješi ruralni turizam. Nijesmo imali uvid u ukupne liste odobrenih IPARD sredstava za razvoj ruralnog turizma, ali smo pregledali sajt Ministarstva poljoprivrede, jer se tamo objavlju-

Na Ekonomskom fakultetu u Podgorici održana edukativna radionica

Poslovni protokol i stil kao ključni elementi savremenog liderstva

P ODGORICA - U organi-

zaciji Asocijacije lidera Crne Gore (ALCG), juče je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici održana edukativna radionica

„Stil ostavlja utisak”, posvećena poslovnom protokolu i stilu kao ključnim elementima savremenog liderstva. Radionica je okupila brojne

članice Asocijacije i gošće iz različitih sektora – biznisa, medija, finansija, preduzetništva, državne i lokalne u prave, a svi posjetioci su imali priliku da unaprijede

Ministarstvo finansija o potvrdi Evropske komisije

Zatvaranje Poglavlja o javnim nabavkama do kraja mjeseca

ju tenderi za korisnike, i tako smo posredno mogli vidjeti uzorak korisnika kojima su odobrena sredstva - kažu iz Udruženja.

Navode da tamo nijesu našli nijedno jedino domaćinstvo iz njihovog udruženja, jer nijesu tipični IPARD korisnici.

IPard korIsnIk je bIznIs - Tipičan IPARD korisnik je biznis, obično su to etno sela i veći kompleksi, rijetko su to istinski poljoprivredni proizvođači. Tako da se ispostavlja da su najznačajnija sredstva za ruralni turizam izdvojena za možda nestrateške aktivnosti, kod onih biznisa koji su dovoljno dobrostojeći da mogu da se bave tolikim ulaganjima i čekaju na povraćaj. S nama to nije slučaj - navodi iz Udruženja.

Oni zaključuju da su mjere podrške koje izdvaja Ministarstvo turizma praktično jedini mehanizam podrške za domaćinstva njihovog obima, a da su te mjere nedovoljne.

- Obično je Ministarstvo u prethodnim godinama izdvajalo u prosjeku 50.000 godišnje, a raduje nas činjenica da će ove godine budžet biti 100.000 eura. Ali ponavljamo, to je nedovoljno za prave pomake u ovom sektoru. Pritom, sredstva se izdvajaju za one koji su već registrovani, što znači već zadovoljavaju uslove da primaju goste, a imamo znatan broj domaćinstava koja nemaju dovoljno sredstava da sami ulože u unapređenje uslova za bavljenje turizmom, pogotovo na katunima gdje najviše treba da se uloži zato što su to off-grid zone, pa takva domaćinstva ostaju van mjera podrške - kažu iz Udruženja smatrajući da bi i Ministarstvo poljoprivrede trebalo da agrobudžetom planira sredstva za ovakva unapređenja, jer agrobudžet treba da priprema korisnike za buduće IPARD mjere, a njima su one na dugi rok još uvijek nedostižne. n k

znanje o poslovnom bontonu, neverbalnoj komunikaciji i pravilima ponašanja u savremenom poslovnom svijetu.

Radionica je dio edukativne serije koju Asocijacija lideri realizuje u cilju osnaživanja žena, ali i svih pojedinaca koji su teže ličnom i profesionalnom rastu. r.e .

PODGORICA - Ministarstvo finansija očekuje zeleno svjetlo svih zemalja Evropske unije (EU) za zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama do kraja mjeseca, budući da je Evropska komisija (EK) ocijenila da su ispunjena završna mjerila. - Naša kontinuirana posvećenost pregovaračkom procesu rezultirala je potvrdom EK našoj reformskoj viziji i istrajnosti u kreiranju stabilnog sistema javnih nabavki, kao i priznanjem napora uloženih u obezbjeđivanje transparentnog i efikasnog trošenja javnih sredstava koja pripadaju svim građanima Crne Gorenavodi se u saopštenju.

Na taj način, kako su objasnili iz Ministarstva, cjelokupan fiskalni i ekonomski okvir, koji je integrisan u sistem javnih nabavki, postaje dio standarda EU.

U dijelu sprovedenih reformi u ovoj oblasti, kao jedan od najvažnijih iskoraka, prepoznato je uvođenje elektron-

skog sistema javnih nabavki, čime se postupak javne nabavke od pakovanja ponuda u papirnoj formi, doveo do sistema elektronskog podnošenja ponuda.

- To je rezultiralo rastom indeksa konkurencije sa 2,01 prosječne ponude u 2019, do 3,03 prosječne ponude u prošloj godini - dodali su iz Ministarstva.

Iz tog resora su kazali da sistem javnih nabavki danas koristi 4.540 aktivnih preduzeća, ostvarujući ekonomsku aktivnost kroz oko 847 miliona eura ukupne vrijednosti javnih nabavki u prethodnoj godini, ostvarene od oko 700 javnih tijela koja koriste e-nabavke. - Rastuća transparentnost i efikasnost bazira se na novom okviru zakonskih propisa, koji uređuju javne nabavke u Crnoj Gori, a koje smo kontinuirano usklađivali sa pravnom tekovinom EU i time doveli do ispunjavanja mjerila za zatvaranje Poglavlja 5 - kazali su iz Ministarstva. r e

Pohvale na račun rada resora finansija stigle sa međunarodnih rukovodećih adresa

Ministar Novica Vuković

primjer lidera u fiskalnoj

disciplini i kontroli tržišta duvana

PODGORICA - Ministar Novica Vuković primjer je pravog lidera u regionu, a i globalno u oblasti fiskalne discipline i efikasnoj kontroli tržišta duvana, poručio je Džefri Droup, profesor na „Džons Hopkins“ univerzitetu tokom obraćanja na 64. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Tema sjednice bila je „Uloga mjera fiskalne politike u unapređenju efikasne kontrole duvana u Crnoj Gori“, a pohvale na račun rada resora finansija stigle su i sa rukovodećih adresa Svjetske zdravstvene organizacije.

Šefica Kancelarije SZO Mina Brajović u Crnoj Gori je istakla da je ministar Vuković, kroz konkretne aktivnosti u smislu uvođenja fiskalnih mjera radi oporezivanja duvanskih proizvoda i kontrole nelegalne trgovine, potvrdio snažnu posvećenost i nacionalno liderstvo, ali istovremeno ponudio sjajan primjer vizionarskog liderstva koji i drugi treba da slijede, kako bismo osigurali javno

zdravlje, osigurali budžetske prihode i prekinuli krug zavisnosti koji podstiče duvanska i nikotinska industrija. - Ministar Vuković konstatovao je da se tržište snažno oporavlja zahvaljujući odlučnoj borbi protiv nelegalne trgovine i ključnim mjerama koje je Vlada sprovela, o čemu najbolje svjedoči činjenica da se ilegalno tržište u 2024. godini, prema preliminarnim podacima, kreće između 10 i 15 odsto - piše u saopštenju Ministarstva finansija. On je ukazao na podatak da su prihodi od akciza na duvanske proizvode doživjeli skok od čak 162 procenta, odnosno da su sa 45,56 miliona eura, koliko su iznosili u 2020. godini, dostigli iznos od 119,45 miliona eura u 2024. godini. Prvi čovjek finansija Crne Gore poručio je da Ministarstvo finansija i Vlada u cjelini, ostaju posvećeni snažnoj borbi protiv sive ekonomije, kao i povećanju transparentnosti i stvaranju fer uslova poslovanja, čime će se dodatno ojačati budžetski prihodi i otvoriti prostor za održiv ekonomski rast. r. e.

Turizam na selu, ima ključan značaj za održivost

PODGORICA - Sezonska brodska linija Budva – Dubrovnik - Budva uspostaviće se ponovo od sjutra, kada će katamaran „Antonija“, u organizaciji kompanije Adriatic Lines Kompas, uploviti u Luku Budva.

Iz Morskog dobra je saopšteno da će linija saobraćati do 30. septembra. - Ova međunarodna pomorska

5. jun 2025.

Budve u Dubrovnik za 50 eura

linija predstavlja važan doprinos jačanju turističke ponude crnogorskog primorja i povezivanju Budve i Dubrovnika - dvije atraktivne destinacije na Jadranu - navodi se u saopštenju.

Putnicima se, kako se dodaje, pruža mogućnost za komforno putovanje morem, uz uživanje u prelijepim pejzažima jadranske obale. Red vožnje i detaljne infor-

macije dostupni su na zvaničnom sajtu kompanije Adriatic Lines Kompas: www.adriatic-lines.com

D nevna povratna karta za odrasle košta 59 eura, karta u jednom pravcu je 50 eura, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 40 eura. Dnevna povratna karta za djecu od tri do 12 godina je 29,5 eura, karta u jednom pravcu 25 eura, a karta u jednom prav-

Predstavljeni novi pokazatelji i trendovi promjena na tržištu rada u Crnoj Gori

Broj nezaposlenih smanjen za 6.000

Veliki je ponos što se upravo u mom mandatu, u saradnji sa ZZZ-om, kojem dugujem veliku zahvalnost, dolazimo do jednocifrene stope nezaposlenosti - rekla je Nišić

PODGORICA - Registrovana stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u aprilu iznosila je 9,91 odsto, što predstavlja najniži nivo otkako postoji evidencija Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) i prvi put u istoriji države je jednocifrena.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, saopštila je da je prvi put otkako se u Crnoj Gori zvanično mjeri nezaposlenost, stopa registrovane nezaposlenosti jednocifrena, prenosi PR centar.

- Zaista je veliki ponos što se upravo u mom mandatu, u saradnji sa ZZZ-om, kojem dugujem veliku zahvalnost, dolazimo do jednocifrene stope nezaposlenosti, što i te kako puno znači za našu državurekla je Nišić na konferenciji za novinare povodom predstavljanja novih pokazatelja i trendova koji oslikavaju aktuelne promjene na tržištu rada u Crnoj Gori, koju su organizovali ZZZ i Ministarstvo. Ona je kazala da to nije samo statistika.

- Ovo je rezultat našeg predanog rada, ozbiljnih reformi,

novih zakonskih rješenja koje smo usvajali u prethodnom periodu, ali i povjerenja koje gradimo sa građanima i našim socijalnim partnerima, koji su ukazali povjerenje institucijama sistema - poručila je Nišić. Ona je navela da jednocifrena stopa nezaposlenosti znači više otvorenih prilika za posao u saradnji sa privredom i da danas više ljudi ima sigurnost, dostojanstvo i novu perspektivu.

- To znači da je tržište rada u ovom momentu dinamičnije, otvorenije i pravednije. Ali ovo nije kraj puta. Ovo je početak i naša nova startna linija. Naša obaveza je da nastavimo dalje, da još više uključujemo mlade, da osnažimo žene na tržištu rada, da obezbijedimo ravnopravne šanse za sve, posebno za one koji se dugo vremena nalaze na marginamaporučila je Nišić. Ona je dodala da nezaposlenost nije samo ekonomsko pitanje.

- To je pitanje dostojanstva, samopouzdanja i jednakosti. Zato vam poručujem – Crna Gora danas piše novu stranicu svoje radne istorije. I pišemo je zajedno - rekla je Nišić.

cu sa polaskom u šest sati je 20 eura. Djeca do tri godine putuju besplatno.

- Morsko dobro pozdravlja nastavak saradnje sa partnerima Adriatic Lines Kompas kojom se jača međunarodna povezanost i obogaćuje turistička ponuda. Inicijative poput ove čine crnogorsku obalu pristupačnijom i privlačnijom za sve koji putuju regionom - zaključuje se u saopštenju. N.K.

EBRD

i Evropska unija pokreću program „MSP Go Green“

Domaćim preduzećima krediti i grantovi za zelene investicije

PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija (EU) pojačavaju podršku zelenoj tranziciji Crne Gore pokretanjem novog programa fokusiranog na zelena ulaganja u privatnom sektoru.

skim preduzećima pružiti tehničku i finansijsku pomoć za investiranje u zelene tehnologije.

Direktor ZZZ-a David Perčobić je, govoreći o ključnim pokazateljima pada nezaposlenosti, saopštio da je u odnosu na april prošle godine, stopa nezaposlenosti smanjena 2,7 procentnih poena.

- Crna Gora ima jednocifrenu stopu nezaposlenosti od 9,91 odsto. To je istorijski rezultat na tržištu rada. U odnosu na prošlu godinu broj registrovanih nezaposlenih opao je gotovo 6.000, što predstavlja smanjenje od 17,1 odsto. Smanjenje je zabilježeno u svim regionima Crne Gore - precizirao je Perčobić. On je podsjetio da je poseban fokus bio na mladima, osobama sa invaliditetom i teže zapošljivim grupama.

- Značajan iskorak napravljen je i u oblasti digitalizacije usluga – omogućena je online prijava na evidenciju, oglašavanje radnih mjesta i elektronsko učešće u programima zapošljavanja - kazao je Perčobić. On je poručio da ZZZ nastavlja sa modernizacijom sistema, razvojem usluga i jačanjem partnerstava, s ciljem daljeg smanjenja nezaposlenosti i izgradnje uključivog i otpornog tržišta rada. N.K.

- „SME Go Green“ će podržati mala i srednja preduzeća (MSP) putem posebnih kreditnih linija koje će se plasirati preko lokalnih partnerskih banaka, kao i kroz tehničku pomoć koja će pomoći MSP-u da identifikuje i isplanira prioritetne investicije. Pored kredita, MSP će imati koristi i od bespovratnih sredstava u iznosu od 10 odsto energije od vrijednosti kredita, odnosno 15 odsto za ulaganja u obnovljive izvore i agrobiznis. Podsticaji u vidu grantova i tehnička pomoć finansirani su sredstvima EU - navode iz EBRD.

Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru, izjavio je da je zadovoljan što se pokreće ovaj novi program koji će crnogor-

- Ova ulaganja će pomoći lokalnim MSP-ima da unaprijede produktivnost, smanje operativne troškove i emisiju ugljen-dioksida, čime će postati konkurentniji na lokalnom i tržištu EU - kazao je on.

Yngve Engstrom, šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, kazao je da su mala i srednja preduzeća ključni pokretači rasta i promjena.

- Zato smo ponosni š to sa EBRD podržavamo ovu inicijativu koja donosi 145 miliona eura za podsticanje zelenih inovacija, agroindustrije i konkurentnosti među malim i srednjim preduzećima na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na preduzeća koja vode žene. Snažno ohrabrujemo sva kvalifikovana MSP da koristi ovu priliku i doprinese izgradnji zelenila i uključivanja energetske budućnosti - kazao je Engstrom. U početnoj fazi, program će obezbijediti 120 miliona eu-

ra ciljane podrške za MSP na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru. Očekuje se da će u narednim godinama ukupan obim programa dostići 400 miliona eura. Program ima za cilj podstakne konkurentnost MSP i podržava crnogorska preduzeća da pristupe finansiranju investicija koje smanjuju gubitak energije i poboljšavaju energetsku efikasnost, usklađujući ih sa EU standardima. Na predstavljanju programa „MSP Go Green“ prisustvovali su i predstavnici EBRD-a, EU, kao i lokalnih partnerskih banaka i preduzeća. Finansiranje u okviru programa je sada dostupno crnogorskim MSP preko Crnogorske komercijalne banke (CKB) i NLB AD Podgorica.

Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je investirala 943 miliona eura kroz 99 projekata. Prioriteti Banke za Crnu Goru su jačanje konkurentnosti, zelena tranzicija i dalje integrisanje u regionalna i globalna tržišta. N.K.

Poreska inspekcija izvršila 892 kontrole Za pet mjeseci izrekli kazne od 637.000

PODGORICA - Poreski inspektori izvršili su ukupno 892 kontrole od 1. januara do 31. maja ove godine, pri čemu su utvrđene nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrečene novčane kazne od 637.000 eura, a 24 objekta su privremeno zatvorena, saopšteno je iz Poreske uprave. Kako su naveli u saopštenju, Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja poštovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone.

- Ovaj period karakteriše povećane ekonomske aktivnosti,

posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, što zahtijeva pojačan nadzor - istakli su.

Kako su kazali, tokom maja poreski inspektori izvršili su 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika. - Izdato je 39 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 142.200 eura, od čega je naplaćeno 27.418 eura. U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte, od ukupnog broja, čak 219 kontrola odnosi se na ovu djelatnost. Kod devet obveznika utvrđene su nepravilnosti.

Kako su objašnjeni, prekršaji su se uglavnom odnosili na kršenje člana 10, stav 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, odnosno neizdavanje fiskalnih računa. - Poreski inspektori su kontrolisali i nepodnosioce prijave poreza na dobit pravnih lica. Kancelarijski nadzor izvršen je kod 105 obveznika i rezultirao je donošenjem Rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su Zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka. Po ovom osnovu, naplaćeno je 298.020 eura - saopštili su. R.E.

Sa jučerašnje konferencije za štampu

Budva i Dubrovnik ponovo povezani morem

U Non-pejperu Evropske komisije formulisano da je zatvaranje poglavlja 23 i 24 do 2026. godine

Funkcioneri i političari izjavama podrivaju povjerenje u pravosuđe

Ovaj izvještajni period obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje Dragane Đuranović, sutkinje Ustavnog suda, 17. decembra 2024. Ističe se da ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom, koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, te da je izazvala ozbiljnu krizu u Skupštini. To je izazvalo snažnu zabrinutost oko poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom

PODGORICA – Vremenski okvir koji je Crna Gora predložila za privremeno zatvaranje poglavlja 23 i 24 do 2026. godine objektivno je ambiciozan, piše u Non-pejperu Evropske komisije, u koji je Pobjeda imala uvid.

Navodi se da je Crna Gora nastavila da sprovodi završna mjerila uz određene početne rezultate, ali je potrebno dalje intenzivno zalaganje i politička posvećenost kako bi se u potpunosti ispunila sva završna mjerila, posebno u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, vizne politike, slobode medija i osnovnih prava.

Neki počet N i rezultati

Kada je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), u dokumentu se navodi da je Crna Gora počela sprovođenje izmijenjenog pravnog okvira koji je dao „neke početne pozitivne rezultate“. Imenovanje predsjednice Vrhovnog suda ojačalo je legitimnost i stabilnost ključne institucije u pravosuđu, dok pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta tek treba osigurati.

Navodi se da je u toku rad na pripremi novih izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu, Zakona o sudovima i Zakona o kaznenom postupku kako bi se odgovorilo na preporuke Evropske komisije i mišljenja Venecijanske komisije.

ojačati N ezavis N ost savjeta

Sudski i Tužilački savjet razvijaju novi sistem ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i tužilaca, a treba da osigura dosljedniju procjenu temeljenu na zaslugama u skladu s evropskim standardima. Ovi događaji su u skladu sa preporukama EK i Venecijanske komisije. - Crna Gora još nije sprovela pravne reforme kako bi dodatno ojačala nezavisnost oba savjeta – piše u ovom dokumentu i dodaje se da je potrebno riješiti ukidanje ministra pravde kao člana Sudskog savjeta. Navodi se da se novi ministar imenovan u avgustu 2024. (Bojan Božović) neformalno obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta.

Istaknuto je da Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) još nije usklađen s ključnim preporukama Venecijanske komisije u vezi s povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, ojačanom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u neriješenim predmetima. Pohvaljena je transparentnost i komunikacija Sudskog i Tužilačkog savjeta, koje olakšavaju javni pristup medijima i organizacijama civilnog društva svojim sjednicama, te redovno objavljuju odluke, zapisnike i izjave za medije. Istaknuto je da se mora pronaći trajno rješenja zbog neadekvatnih uslova rada dva savjeta.

Neprimjere N utica j EK je zabrinuta zbog slučajeva neprimjerenog javnog uticaja na savjete, te navodi da imaju uspostavljene mehanizme za prijave takvog uticaja, ali da tokom 2024. nije postojao nijedan zahtjev. EK smatra da se nezavisnost i nepristranost pravosuđa generalno poštuju, ali da postoje izazovi.

- Zainteresovane strane su prijavile slučajeve da visoki zvaničnici i političke ličnosti

javno komentarišu aktuelne slučajeve visokog profila, što može doprinijeti podrivanju povjerenja javnosti u pravosuđe - navodi se u dokumentu. p e N zio N isa N je Đura N ović jed N ostra N o Ovaj izvještajni period obilježila je duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje Dragane Đuranović, sutkinje Ustavnog suda, 17. decembra 2024.

- Ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ta je odluka izazvala ozbiljnu krizu u Skupštini. To je izazvalo snažnu zabrinutost oko poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom – navodi se u Non-pejperu. Podsjećaju da je rad parlamenta nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Skupštine.

- Dodatna je zabrinutost da je postupak Skupštine za izbor novog sudije nastavljen i ni-

je zaustavljen do ishoda mišljenja Venecijanske komisije – piše u ovom izvještaju EK. Ističe se da je ključno da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti sprovede i da se uslovi političkog sporazuma poštuju kako je dogovoreno između Vlade (uključujući parlamentarnu većinu) i opozicije.

- Kriza je nastala zbog nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog sukobljenih podzakonskih akata – piše u ovom dokumentu. Ističe se da je problem nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija kojim bi se ojačala pravna sigurnost i nezavisnost pravosuđa.

Fali sudija i tužilaca

Navodi se da je pravosudni sistem generalno efikasan, da se donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom roku.

- Pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta je i dalje izazov, između ostalog i zbog niskih plata. Crna Gora mora hitno riješiti ovaj sistemski problem – piše u Non-pejperu.

Navodi se da su nedovoljni ljudski i fizički resursi i uslovi te da je i oprema neadekvatna.

- Stopa rješavanja predmeta u 2023. ostala je znatno ispod 100 posto, što znači da je tokom godine bilo više primljenih nego riješenih predmeta – piše u dokumentu.

u koštac sa rat N im zloči N ima

Crna Gora nastavlja da gradi vjerodostojan i održiv tempo u efikasnom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenju u slučajevima ratnih zločina, uključujući slučajeve na visokom nivou, u skladu s međunarodnim pravom i standardima. Podsjeća se da je SDT pokrenulo je osam novih slučajeva, dok je 11 slučajeva iz prethodnih godina još u toku. Primljeno je sedam zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć ( jedan iz Bosne i Hercegovine, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske), a poslato deset - jedan Srbiji, pet Bosni i Hercegovini i četiri Hrvatskoj. Ističe se da su u februaru ove godine ponovo otvoreni predmeti Morinj, Bukovica i Kaluđerski Laz i Deportacija.

d iskrimi N acija izraže N a Diskriminacija je i dalje prisutna u crnogorskom društvu, uglavnom zbog polarizacije. I dalje su najranjivije grupe Ro-

mi i Egipćani, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe, koje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Izmjene Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje rasizam i govor mržnje još nijesu dale rezultate u osiguravanju odgovarajućeg institucionalnog i policijskog praćenja.

rod N a rav N oprav N ost Crna Gora još nije odgovorila na zaključne primjedbe Odbora UN-a za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW) iz maja 2024. o nedostatku kazni za nepoštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti, jedinog zakona koji pruža jasne i pravno obavezujuće zahtjeve za uključivanje roda u sve aspekte donošenja politika i provođenje rodne analize.

savjet za prava djeteta N e radi Iako je zakonodavni i institucionalni okvir o pravima djeteta uveliko usklađen s pravnom tekovinom EU i međunarodnim instrumentima za ljudska prava, izazovi u sprovođenju su i dalje prisutni, a nasilje nad djecom i dalje je razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Rad Savjeta za prava djeteta mora da se poboljša jer se ne sastaje redovno i još nije podnio izvještaj Odboru. u grože N e grupe Kada je riječ o pravima osoba sa invaliditetom, potrebni su dalji napori kako bi se osigurala potpuna usklađenost s pravnom tekovinom EU, a najvažnije u području pristupačnosti. Što se tiče promovisanja samostalnog života, Crna Gora je u decembru 2024. usvojila svoju prvu Strategiju deinstitucionalizacije 2025–2028. i akcioni plan. Cilj strategije je da osigura dostojanstven i nezavisan život osoba s invaliditetom razvojem održivih usluga u zajednici, transformacijom stambenih ustanova, osnaživanjem korisnika za deinstitucionalizaciju i poboljšanjem međusektorske saradnje.

Sprovođenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i dalje je izazov, a Crna Gora još nije podnijela svoj državni izvještaj, iako je rok bio decembar 2023. Nije usvojen ni nacrt zakona o jedinstvenoj procjeni invaliditeta, što je ključni korak u prelasku s medicinskog na model temeljen na ljudskim pravima. Nema ni zakona o

Potrebno dalje intenzivno zalaganje i politička posvećenost kako bi se u potpunosti ispunila sva završna mjerila

izjavama pravosuđe

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a Nacionalno vijeće za prava osoba s invaliditetom još nije operativno. Govor mržnje i politička retorika protiv LGBTIQ osoba i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost. U 2024. godini Crna Gora je doživjela značajan pad na ILGA-Europe Rainbow karti, pala je s 12. mjesta (2023.) na 20. Tokom izvještajnog razdoblja nije bilo napretka u usklađivanju podzakonskih akata sa Zakonom o životnom partnerstvu istopolnih partnera iz 2020. U decembru 2024. Vlada je odlučila da ne stavi na dnevni red Nacrt zakona o pravnom priznavanju pola samoodređenjem, iako je prošao sve potrebne korake unutar zakonodavnog procesa. Nivo diskriminacije Roma i dalje je visok. Nije postignut napredak u sprovođenju Strategije za unapređenje statusa Roma i Egipćana u Crnoj Gori, niti u ispunjavanju obaveza iz Poznanske deklaracije i zaključka Seminara o Romima iz 2024. Te godine je prvi put u Crnoj Gori imenovan prevodilac za romski jezik. Kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU, Crna Gora mora da se suzdrži od ponovnog razvoja sistema državljanstva za investitore, koji predstavlja rizike u pogledu sigurnosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala.

Skupština neažurna, rtC G

Da z akonito funkC ioniše

Efikasno sprovođenje novih Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG) otežano je kašnjenjima u transparentnim i na zaslugama utemeljenim imenovanjima članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.

Neophodno je da Skupština hitno imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se osiguralo funkcionisanje u punom kapacitetu, ali i nezavisnost.

U novembru 2024. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora.

- S obzirom na važnost javnog emitera RTCG i njegovo zakonito funkcionisanje, ključno je da se ovaj slučaj brzo sudski riješi – poručeno je u Non-pejperu EK. Navodi se da finansijsku održivost komercijalnih medija i dalje ograničava relativno mala publika i ograničeno tržište oglašavanja. Zakonske odredbe koje regulišu transparentnost raspodjele javnih sredstava za medije tek treba da budu u potpunosti sprovedene. Piše i da je 2023. godine 56 odsto registrovanih medija i 64 odsto subjekata javnog sektora ispunilo zakonsku obavezu objavljivanja primljenih i dodijeljenih javnih sredstava medijima.

Ipak, i nakon donošenja novih zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne objavljuju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u Zakonu o medijima.

Novi Zakon o medijima iz 2024. uveo je znatno povećanje državnog finansiranja sadržaja od javnog interesa, povećavajući Fond za pluralizam i raznolikost medija s 0,09 odsto na 0,2 odsto trenutnog budžeta, pa je time javno finansiranje postalo značajniji izvor prihoda za komercijalne medije. Granski kolektivni ugovor još nije potpisan, što radnicima u medijskoj industriji otežava ostvarivanje njihovih radnih prava ravnopravno s radnicima u drugim sektorima. Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka.

su pod policijskom zaštitom. Slučajevi verbalnih napada i uznemiravanja medija od strane javnih funkcionera i političkih partija se i dalje dešavaju.

U posljednjih nekoliko godina nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara.

Bor Ba protiv orGanizovano G kriminala

Borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva odgovarajuće resurse i napore za rješavanje dugotrajnih postupaka.

posebnog odjela odvojenog od Sektora za borbu protiv kriminala.

Slijedeći preporuke EK, to će SPJ-u dati viši nivo autonomije jer je najjača operativna služba u bezbjednosnom sektoru i radi na najsloženijim slučajevima u nadležnosti SDT.

mup Da zapošljava po za SluGama Istaknuto je da je 2024. parlament usvojio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na zapošljavanje policijskih službenika.

ne slobode.

- Crna Gora bila je uključena u jedan koordinacioni sastanak i nije učestvovala ni u jednom zajedničkom istražnom timu (JIT) – navodi se u dokumentu.

uništiti CiGarete

Carinska uprava je završila popis zaplijenjenih cigareta koje se trenutno nalaze u Slobodnoj zoni Luke Bar uz podršku Poreske i carinske uprave Ujedinjenog Kraljevstva.

- Crna Gora sada bi trebalo da brzo uništi zaplijenjene cigarete – piše u Non-pejperu.

licije je podnijela tužilaštvima 16 prijava, što je rezultiralo s 14 optužnica (u 2023. godini ih je bilo šest).

Na inicijativu Vrhovnog suda i MUP-a, izrađen je informativni materijal o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći na pet jezika i distribuiran svim relevantnim institucijama.

- Potreban je dalji napredak u pružanju smještaja, pomoći i podrške žrtvama – navodi se u ovom dokumentu.

Upravljanje legalnim i ilegalnim migracijama je zadovoljavajuće, a pravni okvir je uglavnom usklađen s pravnom tekovinom EU.

U oktobru 2024. crnogorska policija uspješno je razbila mrežu krijumčarenja migranata i uhapsila 13 krijumčara, koji su osumnjičeni da su dio kriminalne organizacije koja je u Crnu Goru prokrijumčarila 352 osobe iz Pakistana, Bangladeša, Nepala i Sirije.

- Crna Gora bi trebalo maksimalno da iskoristi operativne mogućnosti koje pružaju regionalne inicijative – piše u dokumentu.

Pravni okvir Crne Gore o azilu uveliko je usklađen s pravnom tekovinom EU.

Crna Gora je uspostavila vrlo dobru saradnju s Agencijom Evropske unije za azil (EUAA). Uprava za azil je nastavila da povećava kapacitete osoblja u 2024, međutim, tri upražnjena radna mjesta još nijesu popunjena. Smanjen je zaostatak u zahtjevima za azil, a malo je odluka drugostepeno poništeno, što znači da je bolji postupak odlučivanja.

Smanjen je i broj tražilaca azila tokom prošle godine, u prihvatnim centrima iznosio je 1.745, što predstavlja smanjenje u poređenju sa 2023. godinom (3.093).

U dokumentu je navedeno da treba uspostaviti solidnu evidenciju u oduzimanju i konačnom oduzimanju imovine, uključujući vjerodostojnu i dosljednu praksu pokretanja paralelnih finansijskih istraga u slučajevima organizovanog kriminala i pranja novca. Istaknuto je da je potrebno osigurati da su konačne osuđujuće presude za trgovinu drogom dosljedno popraćene odlukama o oduzimanju nezakonito stečene imovine.

- U sklopu tekućeg zapošljavanja policijskih službenika, Crna Gora ima za cilj da zaposli 249 službenika za graničnu policiju – primijećeno je u dokumentu. Navodi se da Crna Gora mora da dokaže da je sposobna da pravilno nadzire granice i da obezbijedi dovoljne granične kapacitete. - Crna Gora napreduje ka ispunjavanju mjerila, što je ključni šengenski zahtjev, i trebalo bi da nastavi da se fokusira na jačanje svojih tehničkih i ljudskih resursa – piše u Non-pejperu. jelena martinoviĆ godine objektivno ambiciozan plan

Iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG prethodno bio osporavan višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet je imenovao istu osobu na stalni mandat, što je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskog postupka.

Vlasti pružaju generalno brz i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve nasilja nad novinarima. U 2024. godini je riješeno 14 slučajeva, podignute su optužnice u dva i pokrenuti prekršajni postupci u tri slučaja. Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužilaštva klasifikovala kao kaznena djela. Većina slučajeva uključivala je uznemiravanje i onlajn prijetnje, a tri novinara

U dokumentu se navodi da je Vlada usvojila novi Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Jedna od ključnih inovacija je da će Specijalna

Granski kolektivni ugovor još nije potpisan, što radnicima u medijskoj industriji otežava ostvarivanje njihovih radnih prava ravnopravno s radnicima u drugim sektorima. Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka

- Priprema ovih izmjena sprovedena je bez javne rasprave i bez učestvovanja nevladinih organizacija, što je protivno preporukama Evropske komisije – piše u ovom dokumentu EK. Nakon usvajanja ovih izmjena, MUP je pokrenuo kampanju zapošljavanja za 815 policijskih službenika (od kojih je 249 predviđeno za pridruživanje graničnoj policiji).

- Crna Gora mora osigurati da se tekuća kampanja zapošljavanja zasniva na zaslugama i da su na snazi proceduralne mjere zaštite od neprimjerenog političkog uplitanja u tijela za sprovođenje zakona –upozoravaju iz EK.

Pohvaljena je dobra saradnja sa CEPOL-om, Eurodžastom i Europolom, te aktivno učešće Crne Gore u operativnim akcijama.

U periodu od 1. marta 2024. do 28. februara 2025. Crna Gora bila je uključena u 20 novih slučajeva u Eurodžastu, a većina njih odnosila se na trgovinu drogom, organizovani kriminal, pranje novca i kaznena

Navodi se da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima organizovanog kriminala u porastu, što ukazuje na proaktivnije i uspješnije istrage. - Međutim, potrebno ga je dodatno poboljšati, posebno u područjima krijumčarenja cigareta, samostalnih kaznenih djela pranja novca i trgovine ljudima. Broj slučajeva zamrzavanja imovine i zapljene imovine neznatno se povećao, no rezultati u konačnoj zapljeni imovine i dalje su ograničeni i potrebno ih je ojačati – navodi se u ovom Non-pejperu. Uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj zapljena ostao je nizak, piše EK i dodaje da Crna Gora treba da riješi problem nepotpunog zemljišnog katastra, što otežava provođenje finansijskih istraga i zapljenu imovine.

trGovina ljuDima, miGraCije i azil

Kada je riječ o trgovini ljudima, tokom 2024. godine, rezultati istraga i osuđujućih presuda za trgovinu ljudima nastavili su da se poboljšavaju. Uprava po-

- Crna Gora i dalje je regionalna zemlja koja je prihvatila najveći broj ukrajinskih državljana koji su pobjegli od ruske agresije, kako u apsolutnim brojkama tako i proporcionalno broju stanovnika – piše u ovom dokumentu. Od januara 2025. godine, 8.300 ukrajinskih izbjeglica ima status privremene zaštite. Odluka o odobravanju privremene zaštite važi do marta 2026. Crna Gora je zauzela proaktivan pristup u sprovođenju šengenskih zahtjeva, rješavajući međusobnu povezanost. Sektor granične policije dosegao je 2024. godine najniži broj zaposlenih od svog osnivanja –956 službenika, što predstavlja 63 odsto od 1.508 predviđenih radnih mjesta.

Ferid Klapuh je prošle godine dao svoj DNK, koji će sada biti iskorišćen za identifikaciju tijela koja su pronađena u Nikšiću. Pita se zbog čega njegova porodica nije sahranjena pod imenom i prezimenom, već u grobnici bez obilježja, jer je autopsija rađena u Podgorici, a znalo se ko su žrtve

PODGORICA – Hasan, Ferida i Sena Klapuh su ubijeni 6. jula 1992. godine, na putu prema Plužinama, pokušavajući da nađu spas u Crnoj Gori od rata u Bosni i Hercegovini. Ubili su ih pripadnici Vojske Republike Srpske, među kojima su bili njihove komšije i poznanici. Tijela su bačena sa mosta u rijeku Pivu.

Sahranjeni su u Nikšiću, bez ikakvih obilježja, a operativna saznanja Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine su dovela do toga da upute zahtjev Komisiji za nestala lica Crne Gore.

Predugo traje

- Povrijeđen sam što se sve tako dogodilo, i što traje dugo, ali imam i neki osjećaj olakšanja jer se možda sve završava uskoro, kazao je juče Pobjedi Ferid Klapuh

On je rekao da je ovo prvi presuđeni ratni zločin u Crnoj Gori, ali da je sud tek 2015. godine, nakon pritiska javnosti raspisao međunarodne potjernice. - Zbog čega to nijesu učinili ranije – pita Ferid Klapuh.

On je prošle godine dao svoj DNK, koji će sada biti iskorišten za identifikaciju tijela koja su pronađena u Nikšiću. Kaže da je čekao toliko da bi bio siguran. Podsjetio je da

BLIŽI LI SE KRAJ AGONIJI: Nakon 33 godine postoji nada da žrtve ratnog zločina, koji Plužinama 1992. godine počinili vojnici Vojske Republike Srpske, budu dostojanstveno

U Hagu će utvrditi da li su pod Trebjesom sahranjeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh

su u maju prošle godine komisije Bosne i Hercegovine i Crne Gore kazale da će riješiti slučaj.

- Kada su ubijeni i kada je rađena autopsija u Podgorici, oni su znali ko su žrtve. Zašto ih nijesu tada sahranili pod imenom i prezimenom, već u grobnici bez ikakvog obilježja – rekao je on Pobjedi.

osnovane sumnje

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) je juče saopšteno da su pronađeni posmrtni ostaci tri osobe, dvije žene i jednog muškarca. Na privremenom

groblju kod Trebjese, juče su izuzeti uzorci kako bi se uradila DNK analiza, i potvrdio identitet Hasana, Feride i Sene Klapuh.

U saopštenju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije se navodi da je ekshumacija izvršena uz prisustvo članova Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, predstavnika Međunarodne komisije za nestala lica, Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaka Centra za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore. Uzorak će biti poslat u labora-

toriju Međunarodne komisije za nestale osobe u Hagu, a rezultati se očekuju za oko mjesec dana – 33 godine nakon njihove smrti. Ukoliko se potvrdi da posmrtni ostaci pripadaju ubijenim članovima porodice Klapuh, biće izvršena ekshumacija i transport u Bosnu i Hercegovinu gdje će biti sahranjeni.

Iz Ministarstva je juče saopšteno da će konačna identifikaci-

Prvi presuđeni ratni zločin

To je bio prvi presuđeni ratni zločin zbog kojeg se sudilo u Crnoj Gori 1996. godine. Pet zločinaca je tada pravosnažno osuđeno na 20 godina, ali je samo jedan izdržavao zatvorsku kaznu zbog pomaganja i prikrivanja zločina.

U zapisnicima sa suđenja se mogu pročitati jezivi detalji ubistva ove porodice, koja je platila vojnicima kako bi bezbjedno prošli u Crnu Goru. Kod brane Mratinje su pucali u njih i bacili ih s mosta. Ferida i Sena su, prema nalazima obdukcije, bile

ja biti obavljena uz prisustvo članova porodice, nakon čega će posmrtni ostaci biti predati porodici za dostojanstven ispraćaj.

- Ohrabruje što su, poslije višegodišnjih apela sina i brata žrtava Ferida Klapuha, kao i inicijativa građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića i HRA, konačno preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani – saopšteno je juče iz HRA. sahranjeni bez obilježja

Tijela ubijenih Hasana, Feride i Sene Klapuh su, prema dosadašnjim saznanjima, 1992. godine sahranjena u Nikšiću bez ikakvog grobnog obilježja i službene zabilješke. A da su tu sahranjeni, pretpostavlja se na osnovu izjava svjedoka.

žive još neko vrijeme nakon ranjavanja. Prema dostupnim podacima, porodica Klapuh je zamolila zločince da im pomognu, iako su bili pripadnici Vojske Republike Srpske, odnosno specijalnog odreda „Dragan Nikolić“.

Ubijeni članovi porodice Klapuh

Rezultati ekshumacije očekuju se za oko mjesec

Ferid Klapuh i Tea Gorjanc-Prelević na mjestu na kome su pokopana tijela

Privremeno groblje kod Trebjese bez obilježja

koji su u dostojanstveno sahranjene

Iz HRA se nadaju da će Ferid Klapuh, koji sa roditeljima i sestrom nije putovao, ovim dobiti djelić mira, jer pravda i dalje pretežno ostaje nedostižna. Od četvorice pripadnika Vojske Republike Srpske koji su u Crnoj Gori pravosnažno osuđeni u odsustvu na po 20 godina zatvora – Radomira Kovača, Zorana Vukovića, Zorana Simovića i Janka Janjića – nijedan nije odgovarao. Njima je suđeno u odsustvu, jer su bili u bjekstvu.

Dvojica su u međuvremenu preminula, a prema informacijama Interpola iz decembra 2021. godine, Vuković se nalazi u Foči. Medij Detektor je objavio da i Kovač živi u Foči. Peta osoba kojoj je suđeno je Vidoje Golubović, dobio je osam mjeseci zatvora, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu. Na osnovu njegovog iskaza je i podignuta optužnica.

Iako je optužnica podignuta zbog ratnog zločina, prvobitna presuda je bilo ubistvo iz koristoljublja. Nakon žalbe državnog tužilaštva, Viši sud u Podgorici je 16. decembra 1996. godine, Golubovića osudio na kaznu zatvora od osam mjeseci za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, a ostale na po 20 godina, te preinačio presudu i ubistva okarakterisao kao ratni zločin.

Molbe i izbjegavanje pravde

Brojne crnogorske NVO duže od deceniju insistiraju da se zločinci privedu pravdi, odnosno da odsluže kaznu. Tako je Ministarstvo pravde obavijestilo HRA u decembru 2023. godine da je spremno da uz podršku BiH organizuje ekshumaciju.

Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković je tražio da Crna Gora omogući sahranu posmrtnih ostataka porodice Klapuh na dostojanstven način, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica.

Zoran Vuković, kojem je Viši sud Crne Gore presudio u odsustvu, jer je bio u bjekstvu, bio je uhapšen u Srbiji 2015. godine na graničnom prelazu Kotroman, po međunarodnoj potjernici Crne Gore. U januaru je Crna Gora uputila Srbiji molbu za njegovo izručenje. Nakon tri mjeseca Viši sud u Beogradu je utvrdio da su ispunjeni svi uslovi za izručenje Vukovića Crnoj Gori. Ipak, ministar pravde Republike Srbije Nikola Selaković, nije odlučio

Povrijeđen sam što se sve tako dogodilo, i što traje dugo, ali imam i neki osjećaj olakšanja jer se možda sve završava uskoro, kazao je juče Pobjedi Ferid Klapuh. On je rekao da je ovo prvi presuđeni ratni zločin u Crnoj Gori, ali da je sud tek 2015. godine, nakon pritiska javnosti raspisao međunarodne potjernice

o izručenju, zbog čega je Vuković 2016. godine pušten iz ekstradicionog pritvora. Drugi osuđeni, Radomir Kovač, nalazi se na slobodi od jula 2013. godine, pošto se poslije izdržavanja kazne na koju ga je osudio Haški tribunal zbog zločina u Foči vratio u BiH. Za njim je Crna Gora prvo raspisala nacionalnu potjernicu u aprilu 2014. godine, a potom i međunarodnu potjernicu u februaru 2015. godine. Za Zoranom Simovićem je takođe raspisana međunarodna potjernica, a Uprava policije Crne Gore je utvrdila da on ima prijavljeno prebivalište u BiH. Radio Slobodna Evropa je od Osnovnog suda u Foči dobila informaciju da je on preminuo 2020. godine. Janko Janjić je izvršio samoubistvo 2000. godine prilikom pokušaja pripadnika SFOR-a da ga uhapse na osnovu optužnice Haškog tribunala.

Ministarstvo pravde Crne Gore se nakon apela HRA, 3. oktobra 2022. godine obratilo Ministarstvu pravde BiH molbom da se prema Vukoviću, Kovaču i Simoviću izvrši dvadesetogodišnja kazna zatvora, koja je izrečena pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, na osnovu Evropske konvencije o prenosu postupka u krivičnim stvarima. Ministarstvo Bosne i Hercegovine je crnogorskim kolegama odgovorilo da zahtjev nije razumljiv i da nijesu precizirani lični podaci osuđenih. HRA je upozorila tadašnjeg ministra pravde Marka Kovača, da navedena konvencija ne daje mogućnost da se Vukoviću, Simoviću i Kovaču crnogorska kazna izvrši u BiH. Budući da su oni državljani BiH, Evropska konvencija omogućava Crnoj Gori da zatraži prenos postupka i ponovno procesuiranje, ali ne i izvršenje kazne. j.MarTinoviĆ

Prema izjavama svjedoka, u Plužinama je Janjić ubio Hasana i zajedno sa jednim od braće Kovač njegovo tijelo bacio u rijeku. Vidoju Goluboviću je naredio da tragove krvi prekrije pijeskom. Nakon toga, pucali su u Feridu i Senu i bacili ih s mosta. Tijela je našao putar, a policija je brzo utvrdila ko su žrtve i ubice, zbog toga što je njihov prelazak u Crnu Goru bio registrovan na graničnom prelazu Šćepan Polje. U svjedočenjima se navodi da su ubice nakon ovog zločina otišle u kafanu...

Školska godina se privodi kraju, u toku zaključivanje ocjena, pojedini se aktivirali da obezbijede bolji uspjeh svojoj djeci

Nastavnici na udaru, roditeljima zabranjeno da uđu u školu

PODGORICA – Nastavna

školska godine okončava se ubrzo, 13. juna, a profesori i ove godine trpe razne pritiske pojedinih roditelja koji sa njima kontaktiraju putem telefona ili pokušavaju da dođu do njih kako bi ih ,,pritiscima“ ubijedili da koriguju i daju bolje ocjene njihovoj djeci. Pojedini nastavnici objavljuju na društvenim mrežama da se ne javljaju na nepoznate pozive do daljnjeg...

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su ranije u više navrata ukazivali na pritiske roditelja koji pokušavaju da utiču na proces ocjenjivanja, a sve kako bi njihova djeca dobila bolji uspjeh i time bolju prolaznost prilikom upisa u srednje škole ili na fakultete. Iz ovog resora, kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, kazali su juče Pobjedi da postoje škole koje su pravilnikom o kućnom redu definisale da roditelji tokom posljednje dvije sedmice nastavne godine ne mogu ostvariti direktan kontakt sa predmetnim nastavnikom, kako bi se izbjegao pritisak na nastavnike radi poboljšanja uspjeha.

„ne ispunjavaMo želje“

Direktor podgoričke osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ Budimir Vukićević kaže Pobjedi da roditelji u tu ustanovu ne dolaze 15 dana uoči zaključivanja ocjena. Istakao je da pojedini pokušavaju da utiču na ocjene, ali da im to ne prolazi.

- Ne ispunjavamo želje – rekao je on.

Podsjetio je da tokom godine roditelji imaju sasvim dovoljno vremena da sarađuju sa nastavnicima.

- Insistiraju oni i sada, uporni su, ali ne dozvoljavamo uticaje. Imamo pokušaje, neku vrstu mobinga, ali se borimo s tim. Nastavnik zaključuje ocjene i niko ne utiče na njih – rekao je Vukićević.

Istakao je i da je sugerisao nastavnicima da deaktiviraju Vajber grupe koje su otvorili ranije, za vrijeme epidemije kovida.

Profesor cetinjske gimnazije i član nevladinog udruženja

Prosvjetna zajednica, Petar Špadijer, kaže da do sada nijesu ciljano prikupljali podatke o ovoj vrsti uticaja roditelja na nastavnike, ali da su ga godinama iznosili kao jedan od bitnih problema koji opterećuju rad nastavnika.

- Svi smo svjesni da već duže u našem društvu „traženje

prečica“ i „hvatanje krivina“ predstavlja već prihvatljiv način rješavanja ličnih, društvenih i profesionalnih obaveza i na cijeni su oni koji umiju „da se snađu“. Time se šalje loša poruka i stvara klima koja će prije ili kasnije skupo koštati cjelokupno društvo. Ocjenjivanje je samo jedan od segmenata kojim pojedinci sa što manje truda sebi ili najbližima pokušavaju obezbijediti što bolju poziciju – rekao je on. odgovornosT na nasTavniku

Špadijer kaže da borba protiv ovih pojava zavisi kako od karaktera samog nastavnika tako i od klime u školi. Ističe da je ovaj zadatak mnogo lakši u onim školama u kojima postoji jasan kurs, solidarnost i tijesna saradnja među nastavnicima, a sve uz podršku uprave. S druge strane, dodaje profesor, u školama sa narušenim međuljudskim odnosima održati profesionalnu distancu i sačuvati kriterijum često postaje donkihotivska misija. - No, bez obzira na okolnosti, nastavnik kao pojedinac ima najveću odgovornost, te je prvi na liniji fronta očuvanja kako ličnog dostojanstva tako i dostojanstva profesije. Ozbiljan rad u učionici, dosljednost, autoritet zasnovan na znanju, ali i pristupu učenicima svakako je od velikog značaja i od ovakvog nastavnika ljudi mnogo rjeđe traže usluge koje nijesu ni profesionalne ni korektne. Opet, nastavnik koji ne gradi i ne čuva svoj renome, logično je, biće češće i intenzivnije izložen nerealnim molbama i zahtjevima – naveo je on. Nesporno je da i društvo mora poraditi na klimi koja će podstaći da se cijene i forsiraju trud i zalaganje, a koja će neprihvatljivim ocijeniti pa i kažnjavati sve pokušaje ili akte nedozvoljenog uticaja ili neregularnog ostvarivanja bilo kakvih benefita, u ovom slučaju nezasluženih ocjena i uspjeha, poručuje Špadijer. - Pretpostavljam da ne postoji nastavnik koji se nije sretao sa sličnim zahtjevima. Moj način da izbjegnem intervencije ovog tipa je predan rad u učionici, otvorena i jasna komunikacija sa učenicima, saosjećanje, jasna podjela zaduženja i obaveza i jasna i dosljedna primjena dogovorenog. Nijesam od nastavnika sa strogim kriterijumima, draže mi je da višom ocjenom podstaknem učenika nego da ga kaznim nižom, ali insistiram da se u svakom trenutku znaju pravila i da ih se

svi pridržavamo. U takvoj situaciji svi uvijek znamo na čemu smo, pa sami učenici ne dozvoljavaju bilo kakvu intervenciju jer ih je, pretpostavljam, stid –rekao je on.

MagareĆa usluga

Dodaje da dok god roditelji ne shvate da ovakva „magareća usluga“ njihovoj djeci, na duže staze, samo donosi štetu i da ocjena bez znanja prije ili kasnije iznjedri problem onome ko je takvu ocjenu dobio, problem će postojati.

- Ponavljam, ovo je trenutak u kom se kroz rad nastavnika, projekte ministarstva, uticaj medija mora jasno naznačiti da je svaka neregularno data ocjena i svaki nezasluženo visok prosjek šteti cijelom društvu koje se mora zasnivati na radu, ličnom i profesionalnom poštenju – rekao je Špadijer.

TerMini na oglasniM TablaMa

Iz Ministarstva su kazali Pobjedi da svaka škola na početku školske godine utvrđuje raspored termina u kojim roditelji mogu da dođu kod odjeljenskog starješine ili predmetnog nastavnika. Ti termini se nalaze na oglasnoj table škole i dostupni su roditeljima. Roditelji učenika tokom školske godine mogu redovno da se informišu o ocjenama pomoću elektronskog dnevnika, a to takođe mogu učiniti i u di-

rektnom kontaktu sa odjeljenskim starješinom. Takođe, roditelji tokom nastavne godine mogu doći kod svakog predmetnog nastavnika u terminu koji škola odredi. - Dakle, nastavnici i roditelji tokom školske godine imaju kontinuiranu saradnju. Elektronski dnevnik se redovno ažurira i roditelji tokom školske godine imaju uvid u ocjene – kazali su iz tog resora.

Shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju učenik ili njegov roditelj, odnosno staratelj imaju pravo na prigovor zbog zaključne ocjene na kraju nastavne, odnosno školske godine iz nastavnog predmeta ili vladanja. Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću u roku od dva dana od dana prijema svjedočanstva, odnosno obavještenja o postignutom uspjehu. Po prigovoru na ocjenu nastavničko vijeće, u roku od tri dana od dana prijema prigovora, obrazuje tročlanu komisiju koja će utvrditi da li je ocjena izvedena suprotno propisima, odnosno pregledati i ponovo ocijeniti pismeni ili drugi rad, ili ispitati učenika u skladu sa zahtjevom istaknutim u prigovoru, objašnjavaju iz Ministarstva. - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija insistira na poštovanju svih zakonskih propisa u oblasti obrazovanja, pa tako i u dijelu koji se odnosi na ocjenjvanje učenika – zaključuju iz ovog resora. n.ĐurĐevaC

Budimir Vukićević

Petar Špadijer

Nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi Miloša Medenice i njegovoj majci Vesni Medenici, bivšoj predsjednici Vrhovnog suda

Svjedok: Nijesam

tražio od Bakoča da osnuje firmu za šverc cigareta

PODGORICA – Svjedok

Filip Đurović juče je pred Višim sudom u Podgorici ustvrdio da od optuženog Luke Bakoča nije tražio da za novac osnuje firmu ,,Kopad kompani“, preko koje je kriminalna grupa Miloša Medenice, prema stavu Specijalnog tužilaštva, švercovala cigarete.

Đurović je opovrgao sve navode okrivljenog Bakoča, koje je iznio na ročištu održanom u ponedjeljak, kada je kazao da je „Kopad kompani“ osnovao na nagovor Đurovića i za to dobio 700 eura. Takođe, Bakoč je rekao da je nakon osnivanja firme pečate predao nepoznatoj osobi.

- Ne bih ništa mogao da kažem u vezi s osnivanjem firme „Kopad kompani“. Prošao je duži period od kada sam davao izjavu kod SDT - naveo je Đurović. Zbog toga je sutkinja Vesna Kovačević, koja predsjedava tročlanim vijećem u ovom predmetu, pročitala njegov iskaz pred Tužilaštvom od 2022. godine, gdje je Đurović, između ostalog, rekao da se Bakočem družio povremeno.

- Nikada nijesam imao bilo kakvu ulogu u pogledu osnivanja tog preduzeća i Bakoču nijesam dao 700 eura za njeno osnivanje. Nikada nijesam imao bilo kakve veze sa trgovinom cigareta i duvanskih proizvoda. Nikada nijesam slao Luku da bilo kojem licu predaje bilo kakve pečate. Nikada nijesam koristio faksimil Bakoča kako bih pečatirao ugovore o prenosu vlasništva nad cigaretama u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar - saopštio je Đurović u istrazi. Sa druge strane, braniteljka Luke Bakoča, advokatica Bojana Asanović, ocijenila je svjedočenje Đurovića lažnim i sračunatim.

Ona je Đurovića pitala da li poznaje Bakočeve roditelje i brata, da li je ikada odlazio kod njih kući.

- Poznajem ih, ali ne znam kako se zovu. Tačno je, išao sam kod njih kući. Komunicirao sam sa njegovim ocem. Ne sjećam se o čemu. Može biti da smo pričali o Lukinim dugovima - naveo je svjedok i dodao da je u nekoliko navrata pozajmljivao novac Bakoču.

- Pomagao sam mu finansijski, upoznavao ga sa svojim drugovima koje, takođe, nije ispoštovao. Moralno i finansijski. Pozajmljivali su mu 100, 200, 300 eura - ispričao je on. Nakon toga, reagovao je okrivljeni Bakoč, koji je naveo da ,,Đurović očigledno nije shvatio da mora da govori istinu“.

Nekadašnje sudije komentarišu odluku VDT-a da protiv bratanića Skupštine nema dokaza da je pokušao ubistvo iako je ranio dvije

eura, kako tvrdi Luka Bakoč, dobio je za uslugu osnivanja rme preko koje je rađen šverc cigareta

- Nikoga sa ove optužnice ne poznajem, niti sam ikada sa nekim od njih imao kontakt. Znam samo Filipa i sa njim sam jedino komunicirao - ponovio je Bakoč. On i advokatica Asanović su predložili da pred sudom svjedoči i Bakočev otac Mihailo, koji je, tvrde, prisustvovao dogovorima sa Đurovićem o osnivanju firme „Kopad kompani“.

Advokatica Asanović zatražila je ukidanje pritvora Bakoču, a sud će o ovom prijedlogu odlučiti naknadno.

Svjedok Đurović odbio je da javno kaže svoj broj telefona u slučaju da sud odluči da ga ponovo saslušava i dodao da strahuje za sopstvenu bezbjednost.

- Brinem za svoju bezbjednost. Čujem ovdje iza neke komentare - naveo je on i na papiru napisao svoj broj telefona. Sutkinja Kovačević je svjedoku tražila broj telefona jer, kako je pojasnila, ranije nijesu mogli da ga pronađu u Nikšiću i uruče mu poziv za svjedočenje.

Specijalno tužilaštvo je 17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Bojana Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme ,,Kopad kompani“ iz Nikšića. Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. J.R.

Zeković: Odustajanje krivičnog gonjenja Danila Mandića je ismijavanje pravnog sistema Crne

PODGORICA – Odluku Višeg državnog tužilaštva da odustane od krivičnog gonjenja neformalnog tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine

Andrije Mandića Danila Mandića za pokušaj teškog ubistva dvije osobe koje je ranio sredinom aprila u centru Podgorice, nekadašnja sutkinja i advokatica Maja Zeković ocjenjuje kao ismijavanje pravnog sistema Crne Gore.

Mandić je, kako su ranije kazali iz policije, u noći između 18. i 19. aprila, u užem centru Podgorice, službenim vozilom Skupštine, džipom „range rover“, prepriječio put Darku Peroviću i Arisu Turkoviću i ka njima ispalio više hitaca, od kojih su zadobili povrede u predjelu nogu. Više tužilaštvo je u istrazi ovog slučaja ocijenilo da se u radnjama Mandića nijesu stekli elementi bića krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju, za koje je vođena istraga.

Predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu jer iz prikupljenih dokaza proizilazi da je Mandić eventualno izvršio krivična djela - izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a koja su u nadležnosti osnovnih tužilaštava.

Advokatica Zeković je kazala da nije iznenađena odlukom Višeg tužilaštva, budući da je riječ o tipičnom postupanju VDT-a u predmetima proisteklim iz političkog konteksta, a što je ranije više puta već kvalifikovala kao društveno opasno postupanje nadležnih organa. - Ovakav događaj samo potvrđuje razočaranje i opravdanu rezigniranost građana Crne Gore, koji su nakon tri decenije očekivali zdravo, ozbiljno, civilizovano društvo u kojem institucije ne nastavljaju da postupaju na osnovu imena i političkog pritiska, već dokaza i činjenica, s fokusom na utvrđivanju istine – kazala je ona. Time što je VDT sumnju prema Danilu Mandiću za pokušaj ubistva Darka Perovića i

Da je u pitanju odbacivanje krivične prijave u odnosu na osumnjičenog Mandića usljed nepostojanja osnovane sumnje da je predmetne večeri uopšte koristio vatreno oružje ili pak nepostojanja dokaza da se uopšte dovede u bilo kakav kontekst sa konkretnim događajem, u potpunosti bih profesionalno podržala odluku Višeg tužilaštva – pojasnila je advokatica Maja Zeković

Arisa Turkovića prekvalifikovalo u krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i teška tjelesna povreda, kao i nedozvoljeno držanje oružja, a riječ je o događaju u kojem su dva oštećena povrijeđena iz vatrenog oružja, po ocjeni Zeković, otvara se niz pitanja i dilema u vezi sa principijelnošću ovakvog odlučivanja Višeg tužilaštva.

- Naime, da je u pitanju odbacivanje krivične prijave u odnosu na osumnjičenog Mandića usljed nepostojanja osnovane sumnje da je predmetne večeri uopšte koristio vatreno oružje ili pak nepostojanja dokaza da se uopšte dovede u bilo kakav kontekst sa konkretnim događajem, u potpunosti bih

profesionalno podržala odluku Višeg tužilaštva – pojasnila je advokatica Zeković. Međutim, činjenica da se Danilo Mandić ipak sumnjiči za korišćenje vatrenog oružja, potom nanošenje teških tjelesnih povreda u odnosu na dva oštećena i nedozvoljeno držanje oružja, na neki način, kako je kazala, predstavlja ismijavanje pravnog sistema Crne Gore. Advokatica Zeković je ranije za Pobjedu konstatovala da trenutnu situaciju u pravosuđu doživljava kao crnogorski usud i nastavak prepoznate trodecenijske prakse, gdje dominaciju ima podobni i, samim tim, privilegovani kadar nauštrb profesionalaca. Nekadašnji sudija, koji je želio da ostane anoniman, pojasnio je da se iz ugla pravne nauke i prakse sve povrede na donjem dijelu ekstremiteta, gdje ne može doći do povređivanja velikog krvnog suda, uvijek prekvalifikuju u krivično djelo nanošenje teških tjelesnih povreda.

Međutim, on je, komentarišući slučaj protiv Danila Mandića, istakao da Više tužilaštvo nikada nije u istražnoj fazi postupka odustajalo od kvalifikacije pokušaja ubistva, već je podizalo optužnicu, a odluku o prekvalifikaciji je donosio sud u kontradiktornom postupku.

Iz Višeg tužilaštva su istakli da su odluku o odustajanju od gonjenja Mandića za pokušaj ubistva donijeli nakon analize svih prikupljenih dokaza, po-

Danila Mandića vode na saslušanje

bratanića predsjednika dvije osobe

od Danila ismijavanje

Crne Gore

DPS:

Tužilaštvo instrument u rukama većine

Demokratska partija socijalista nazvala je skandaloznom odluku

Višeg državnog tužilaštva da promijeni sopstvenu kvalifikaciju

djela Danila Mandića i, umjesto dvostrukog teškog ubistva u pokušaju, čitav događaj okarakteriše kao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i nanošenje teških tjelesnih povreda. - Ovim je na najbjelodaniji način potvrđen ranije izrečeni stav DPS-a da je državno tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine zaduženo da hapsi političke neistomišljenike i čuva aktere aktuelne vlasti. Ipak, ono o čemu bi svi trebalo da vode računa je da se od odgovornosti ne može pobjeći, te da će doći vrijeme za polaganje računa za sva nepočinstva koja se u ovom vremenu dešavaju, a koja će naša stranka, bez obzira na trenutno stanje, i dalje nastaviti uredno da procesuira pred nadležnim organima čekajući neko drugo vrijeme kada će služenje zakonu, a ne ovoj ili onoj vlasti biti jedina vodilja pravosudnih funkcionera - zaključuju iz DPS-a.

sebno nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i DNK vještačenja. Policija je te noći na mjestu događaja zatekla Perovića, koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće.

Inspektori su uočili povredu u predjelu desne potkoljenice i Perovića uputili na ukazi-

Nekadašnji sudija, koji je želio da ostane anoniman, pojasnio je da se iz ugla pravne nauke i prakse sve povrede na donjem dijelu ekstremiteta, gdje ne može doći do povređivanja velikog krvnog suda, uvijek prekvalifikuju u krivično djelo nanošenje teških tjelesnih povreda. Međutim, on je, komentarišući slučaj protiv Danila Mandića, istakao da Više tužilaštvo nikada nije u istražnoj fazi postupka odustajalo od kvalifikacije pokušaja ubistva, već je podizalo optužnicu, a odluku o prekvalifikaciji je donosio sud u kontradiktornom postupku

vanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore. Perović je u policiji označio Mandića kao osobu koja je potegla pištolj i pucala na njega i Turkovića, međutim, ovu izjavu je povukao prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu.

On je pred tužiteljkom izjavio da je u policiji od njega pod prijetnjama i ucjenama traženo da optuži Mandića za ranjavanje.

Iz tog razloga, podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Perovića za lažno prijavljivanje, sa namjerom da diskredituje policijske službenike i pokuša da oslobodi krivice Mandića, koji je osumnjičen za teško ubistvo u pokušaju.

Kao nesvakidašnji mogao bi se okarakterisati i iskaz Turkovića, koji je pred tužiocem izjavio da se ne sjeća nijednog detalja događaja od 19. aprila u zoru kada je ranjen i da je povredu vidio tek kada se probudio kod kuće, ali da ne zna kako je nastala.

- Popili smo veliku količinu alkohola i meni je u jednom momentu pozlilo. Znam da je neko uzeo ključ od auta i da sam izašao iz lokala, a od tog trenutka se više ničega ne sjećam. Naredno čega se sjećam jeste da sam se probudio kod kuće i osjetio bol u nozi – rekao je on u Višem tužilaštvu.

Danilo Mandić izašao je iz zatvora početkom januara 2024. godine, gdje je služio kaznu za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, a odmah nakon toga dobio je posao kod strica, kao lično obezbjeđenje. Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva pravde, Mandić je trebalo da napusti zatvor 2. februara 2024. godine, ali je mjesec ranije dobio pozitivno mišljenje jer je bio radno angažovan u Upravi za izvršenje sankcija, zbog čega je pušten na slobodu. b.rObOviĆ

ODT uložilo žalbu na presudu protiv optuženih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet

Tužilaštvo traži strože kazne za Bećiroviće, Mijatovića i Dukića

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici izjavilo je žalbu na presudu Osnovnog suda kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović osuđeni zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice ispred restorana ,,Gurman“ 10. novembra prošle godine. Prvostepenom presudom Ljubiša Dukić je oslobođen od optužbi.

ODT je, kako su pojasnili, uložilo žalbu zbog odluke o krivičnim sankcijama koje je sud izrekao okrivljenima zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, izvršenog na štetu oštećenih Ane Raičković, Toma Arapovića i Uroša Gagovića - Takođe, istom žalbom pobija se presuda kojom je okrivljeni Ljubiša Dukić oslobođen optužbe za isto krivično djelo - naveli su u saopštenju.

Na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici žalila se i odbrana optuženih Bećirovića i Mijatovića. Podsjećamo, biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu, a njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović na deset mjeseci zatvora zbog brutalnog napada na Raičković i članove njene porodice.

Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović, osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.

Novinarka Pobjede Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.

Sudija Ilija Radulović je u obrazloženju prvostepene

presude saopštio da se okrivljenima na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, detaljno opisujući hronologiju brutalnog napada čiji su glavni akteri bili Bećirovići i Mijatović.

On je tada kazao da se Bećiroviću i Mijatoviću produžava pritvor zbog ranije utvrđenih razloga - Bećiroviću zbog postojanja opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a Mijatoviću zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo.

ObrazlOženje

presude

Prema ocjeni sudije Radulovića, stariji Bećirović i Mijatović uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičković.

- Na taj način, po stavu suda, nije bilo mjesta izricanju neke druge osim kazne efektivnog zatvora - precizirao je tada on.

Dodao je i da je pri određiva-

nju visine kazne uzeo u obzir činjenice da Zoran Bećirović nije ranije osuđivan, da je Mijatović porodičan čovjek i otac dvoje maloljetne djece, a da je Luka Bećirović mlađa osoba i do sada neosuđivana, kao i da njegove radnje nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njen automobil. Naglasio je i da je iskaz oštećene potvrđen video-snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.

Optuženi negirali krivicu

Prilikom sudskog postupka, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković i tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao. Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od ročišta, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović. Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i šake. Pored toga, saslušana su i četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Pet mjeseci nakon napada, Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković. Novinarki Pobjede dodijeljen je jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost. j raiČeviĆ

Podnijeta krivična prijava protiv bivšeg direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ i nekadašnjih načelnika MUP-a

KOTOR – Uprava policije podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv bivšeg izvršnog direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislava Ivankovića zbog sumnje da je oštetio to pre-

duzeće za skoro 7.000 eura. On se sumnjiči da je tokom 2023. godine za 13 zaposlenih lica isplatio avansne plate bez osnova, te da je time počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. - Na taj način je oštetio nave-

deno preduzeće po osnovu nezakonito isplaćenih varijabila za iznos od 6.776,30 eura – precizirano je iz Uprave policije. Osim toga, bjelopoljska policija podnijela je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu pro-

tiv bivših načelnika Filijale za građanska stanja i lične isprave MUP-a u ovom gradu Violete Bogavac i Dragana Šćepanovića

Oni se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj jer su, suprotno zakonu, izdali odobrenje za oružje R. D. j.r.

Sa privođenja Zorana Bećirovića

Odbornici na jučerašnjem zasijedanju usvojili odluku o osnivanju zavoda za prostorno planiranje

Očekuju da novo preduzeće zaustavi ,,budvanizaciju“ Bara

BAR – Skupština opštine usvojila je juče odluku o osnivanju zavoda za prostorno planiranje kao što je predviđeno Zakonom o uređenju prostora koji je stupio na snagu u martu. Iako su tokom rasprave bili saglasni da je takvo preduzeće neophodno da bi se sačuvao prostor - najvredniji resurs Bara, za odluku je glasalo 18 odbornika, a protiv - njih devet

Nije prihvaćen prijedlog da se odluka o osnivanju zavoda dopuni tako što će se precizirati da članovi odbora direktora mogu biti isključivo stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine, planeri i arhitekte.

PRIMJER KOLAŠINA

Jedan od predlagača, Miloš Rajović (Ura), kaže da bi na taj način i sadašnja i buduća vlast bile ograničene i ne bi mogle da rade sa prostorom ono što njima odgovara.

I Ferida Peročević (Ura) smatra odluka o osnivanju nepotpuna –nedostaje garant da će stručnost i znanje imati prioritet nad političkom podobnošću.

PerO čević (U r A): Odlukom je trebalo precizirati da u odboru direktora mogu biti samo stručnjaci – planeri, arhitekte. Inače, biće alat za sprovođenje partijskih, a ne prostornih interesa, nastaviće se devastacija prostora Andrić (dPS): Nakon šest - sedam izgubljenih godina lokalna uprava dobija šansu da planira. Dobro je što imamo mogućnost da uzmemo u svoje ruke planiranje prostora da Skupština donese dokumenta, koja će omogućiti bolje stanje u prostoru

– Odbor ima tri člana, imenuje se na četiri godine, odluke donosi većinom ukupnog broja... Ovo je ,,copy paste“ odluke o formiranju Parking servisa, Kuće maslina, a imamo li u odboru Parking servisa saobraćajnog inžinjera? Skupština opštine Kolašin je prošlog mjeseca usvojila ovakvu odluku. Tamošnja opozicija, Pokret Zajedno gradimo Kolašin, koji čine DPS, SD, SDP, predložila je korekciju – da članovi odbora moraju biti iz reda eksperata. Konkretno, da među njima bude diplomirani inžinjer arhitekture, stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine i planiranja prostora. Vlast u Kolašinu taj prijedlog nije prihvatila. Zanimljivo da partije koje u Kolašinu čine opoziciju u Baru su na vlasti, ali takav prijedlog nijesu ponudile, nije ni spomenut. Oni isti koji se u Kolašinu kunu u struku, u Baru su je zaboravili. Podsjećam vas, osnivamo instituciju koja će odlučivati o prostoru grada, tome gdje će se graditi, kako i pod kojim uslovima. To nije tema za stranačke raspodjele. Ovakva krnja odluka biće alat za sprovođenje partijskih, a ne prostornih interesa, nastaviće se devastacija prostora – istakla je Peročević. Ona je predložila i da se uvede moratorijum na gradnju u Baru i tako obezbijedi vri-

LekOvić (demokrate): Odluka je prvi test za vlast da pokaže da li će se otrgnuti od nesavjesnih investitora koji od 2017. godine rade u Baru što ime je volja. Nijedan investitor, ma koliko novca ili drugih poluga moći bude imao, ne smije biti ispred građanina

jeme zavodu da izradi planska dokumenta.

Orlandić: Vjerujem da će stručnjaci voditi zavod

Osnovna djelatnost zavoda biće, kako je kazao Branko Orlandić, v. d. sekretara za urbanizam i prostorno planiranje, izrada lokalnih planskih dokumenata, uključujući pribavljanje podataka, podloga i ostalih dokumenata neophodnih za izradu planskog dokumenta, upoznavanje javnosti sa njegovom izradom, ispravka tehničke greške u planskom dokumentu i drugi poslovi uređeni zakonom i odlukom o osnivanju. U odgovorima na pitanja odbornika - Orlandić je rekao da je riječ o odluci od krucijalnog značaja za grad te da je treba usvojiti, a nakon toga raspravljati o stručnom kadru.

odbor direrktora treba da čine inžinjeri jer će biti podjednako odgovorni kao i planer. Osim za zavod - planere, pred velikim izazovom biće inspekcija koja takođe prelazi u nadležnost lokalne samouprave. To će biti najveći problem i pod lupom javnosti –kazala je Božović.

Po riječima Asima Andrića (DPS), dobro je da nakon šest - sedam izgubljenih godina lokalna uporava dobija šansu da planira.

– U gradu postoje stručnjaci sa licencama i oni koji mogu da dobiju licence i vjerujem da će takvi ljudi voditi preduzeće. Iskreno se nadam da će biti uključeni. Sad je najbitnije da se odluka o osnivanju zavoda usvoji. To je, inače, jedna od dobrih stvari zakona, ima i loših, jer nam se vraća nadležnost da odlučujemo. Nije odlukom o osnivanju obavezujuće da kadar bude stručan, ali se kao profesionalac nadam da će stručnjaci biti uključeni. Vraćaju ingerencije za planove, mi odlučujemo o planiranju prostora u našem gradu. Saglasan sam da je prostor devastiran, ali se nadam da će se proces zaustaviti i da će krenuti nabolje –rekao je Orlandić.

Opozicija u kolašinu, Pokret Zajedno za kolašin, koji čine dPS, Sd, SdP, predložila je korekciju odluke o osnivanju zavoda – da članovi odbora moraju biti iz reda eksperata. Zanimljivo da partije koje u kolašinu čine opoziciju, u Baru su na vlasti, ali takav prijedlog nijesu ponudile. Oni isti koji se u kolašinu kunu u struku, u Baru su je zaboravili – kazala je Peročević

Odbornica Valentina Minić (Demokrate) zabrinuta je za rad budućeg preduzeća imajući u vidu, kako je kazala, problematičnu istoriju i građevinski haos koje je vlast na državnom nivou naslijedila, a koji su karakteristični za sve primorske opštine. Konstatovala je da zbog takvog načina upravljanja prostorom Bar sve više sliči Budvi. – Vraćanjem nadležnosti opštinama da upravljaju prostorom ukazano im je preveliko povjerenje. Da sam o tome odlučivala, dobro bih razmislila - ne zbog toga što nemaju upravljački kapacitet, već što sam zabrinuta da prostor neće štititi i unapređivati na pravi način. Zavod će imati odbor direktora od tri člana od kojih će jedan biti izvršni direktor. Odbor za svoj rad odgovara cjelokupnom imovinom, a osnivač-

ki kapital je jedan euro! Građani treba dobro da prate rad ovog preduzeća koje će imati veliku moć, a na koje će se vršiti ogromni pritisci. Smatram da je neophodno da se zaštitite od sebe i drugih i da u zavod delegirate stručnjake na koje niko, osim struke i profesije, neće imati uticaja – rekla je Minić. Mr Milena Božović (Biram Bar) smatra pozitivnim to što lokalne uprave ponovo upravljaju svojim prostorom. Ocijenila je da će budućem zavodu biti izazovno da obezbijedi stručni kadar. – Zavod treba da ima jednog odgovornog i najmanje četiri zaposlena planera. Da li imate planere, uzimajući u obzir da su te licence prije nekoliko godina ukinute? Od strateškog je značaja, da se, ukoliko struka bude zastupljena, uhvati u koštac sa devastiranim prostorom i spasi onaj preostali. Saglasna sam da

– Dobro je što imamo mogućnost da uzmemo u svoje ruke planiranje prostora i da Skupština donese nova dokumenta, izmijeni postojeća, koja će omogućiti bolje stanje u prostoru. Kada je o odluci o osnivanju riječ propisana je Zakonom o privrednim društvima. Ne možemo sada govoriti da li je neko stručnjak ili ne, time ćemo se baviti kad dobijemo konkretna imena – rekao je on. Saglasan je da su prigradska naselja urbanistički problematična i da se nelegalno gradi.

– Naravno da se gradi nelegalno kad nema planske dokumentacije. Život pretiče birokratiju. Vjerujem da svako od nas ima komšiju, prijatelja, rođaka... koji nelegalno gradi, oni nijesu krivi, moraju da žive, da obezbijede krov nad glavom. Krivi smo mi koji im nijesmo obezbijedili planove, kad kažem mi - mislim na državnu vlast čija je nadležnost planiranje prostora – kazao je Andrić.

INVESTITORI

Momčilo Leković (Demokrate) smatra da je odluka o osnivanju zavoda prvi test za vlast da pokaže da li će se otrgnuti od nesavjesnih investitora koji od 2017. godi-

Prigradska naselja su urbanistički problematična. naravno da se gradi nelegalno kad nema planske dokumentacije. Život pretiče birokratiju. nijesu krivi građani, krivi smo mi koji im nijesmo obezbijedili planove, kad kažem mi - mislim na državnu vlast čija je nadležnost planiranje prostora – kazao je Andrić

ne haraju i rade u Baru što im je volja. – Prilika da vidimo da li ćete im se suprotstaviti, jer nijedan investitor, ma koliko novca ili drugih poluga moći bude imao, ne smije biti ispred građanina. Novo preduzeće treba da krene u spašavanje prostora, da pristupi donošenju dokumenata, izmjenama postojećih... Mi i dalje jesmo grad širokih bulevara, ali ima naselja koja se neplanski i nelegalno grade. O tome svjedoče i krivične prijave o kojima saznajemo iz medija. Budva je uništena, nažalost, ali mi imamo priliku da sačuvamo urbano jegro našeg Bara zato je velika dogovornost na ovom preduzeću. Ovo je pravi test za lokalnu vlast – rekao je Leković. I Darko Janković (PES) mišljenja je da bi trebalo precizirati ko može biti član odbora direktora kako se ne bi nastavila loša praksa upravljanjem prostorom.

D. ŠAKOVIĆ

OPŠTINA PONOVO UPRAVLJA PROSTOROM: Bar

s. vasiljević

KOLA šIN: Nova ljetnja manifestacija

,,Eho“ dovodi

Galiju, Senidah...

KOLAŠIN – Glavni gradski trg će krajem juna biti mjesto održavanja ovog festivala koji će se zvati „Kolašin eho“ i naslijediće nekada popularni „Glas Tare“. Kako su najavili iz opštine koja je organizator nove manifestacije, planirano je da nastupe tri popularna regionalna muzička imena – Galija, Senidah i Milica Pavlović.

Organizatori ističu da je festival osmišljen da simbolično bude nastavak „Glasa Tare“, čiji se duh vraća u modernijem obliku.

Sekretar za finansije, imovinu i ekonomski razvoj Vuk Vuković kaže kako na taj način žele da dodatno ojačaju poziciju Kolašina kao moderne turističke adrese.

– Uz zabavu, želimo da stvorimo brend koji će donijeti mjerljive efekte za lokalnu ekonomiju. Profesionalnom organizacijom i promocijom, stvaramo temelj da „Kolašin eho“ stvori i regionalnu prepoznatljivost. Ovo nije samo događaj, ovo je vizija da festival postane prepoznatljiv simbol Kolašina – kazao je Vuković.

„Kad sve počne – odjekuje eho“ je slogan festivala koji će dati intenzitet glavnoj turističkoj sezoni i privlačiti goste. Pored večernjih koncerata, festival će tokom dana nuditi bogat program u prirodnom ambijentu kao što su planinarenje, rafting, biciklizam, džip safari i druge sadržaje koje će organizovati lokalne turističke organizacije. Dr. D.

B IJELO

Azil u Dobrinju dom za 25 napuštenih pasa

BIJELO POLJE – Juče je na obroncima planine Lise u selu Dobrinje otvoreno prihvatilište za napuštene životinje – azil za pse. Prostor nekadašnje stočne farme ,,Franca“ preuređen je u savremeni komunalni objekat, kapaciteta do 200 pasa.

Kako je saopštio direktor Komunalnog predzuzeća Limadaptaciju i opremanje prostora finansirala je Opština Bijelo Polje sa više od 50.000 eura, a radove je izvodilo Komunalno preduzeće.

Ovim projektom stvaraju se uslovi za human i organizovan pristup problemu pasa lutalica – svi psi sa ulica biće zbrinuti u azilu, gdje će im biti obezbijeđena veterinarska njega, ishrana i tretman u skladu sa zakonom. Psi koji ne budu bolesni i agresivni, nakon

Jedan od najvećih komunalnih problema riješen je. Opremanje prostora koštalo je 50.000 eura, a u objektu su zaposlili četiri radnika, mještanina. Iz lokalne uprave najavili su izgradnju puta i igrališta, kojima će unaprijediti uslove života u Dobrinju

oporavka i sprovedenih procedura-čipovanja i vakcinacije, biće vraćeni u prirodno okruženje ili ponuđeni na udomljavanje – kazao je Grbović.

KAŠNJENJE

Psi lutalice osim bezbjednosnog i zdravstvenog bili su značajan ekonomski problem u Bijelom Polju. Njihovi ujedi godišnje su budžet koštali oko 150.000 eura. Samo u posljednje tri godine isplaćeno je oko pola miliona eura po tom osnovu

Uz podsjećanje da je prvobitno u maju prošle godine najavljeno otvaranje azila, Grbović je naveo da su u međuvremenu završene sve papirološke procedure kako bi jedan takav objekat počeo da radi. – Regulisana je sva potrebna papirologija i objekat je počeo da radi. Zahvaljujući angažovanju Opštine na čelu sa predsjednikom Petrom Smolovićem, koji je postigao dogovor sa mještanima koji su se protivili otvaranju azila, objekat je konačno primio prve

stanare. Za početak je udomljeno 25 napuštenih životinja pokupljenih sa javnih površina. Cilj Opštine jeste da se poveća bezbjednost građana, a istovremeno obezbijedi adekvatna briga o životinjama, u skladu sa savremenim standardima zaštite i dobrobiti pasa – kazao je Grbović. On je podsjetio da je godišnje zbog ujeda pasa po osnovu obeštećenja građanima isplaćivano oko 150.000 eura.

– Samo u posljednje tri godine isplaćeno je oko pola miliona – dodao je on. Naveo je da su trenutno u prihvatilištu upošljena četiri radnika, a riječ je o mještanima sa tog područja koji će brinuti o održavanju objekta i hraniti životinje.

PLANOVI

– Obezbijediće se i sva oprema koja je potrebna šinterskoj službi za hvatanje napuštenih životinja sa javnih površina. Naravno da će se šinterska služba pojačati novim radnicima da bi sve funkcionisalo na zadovoljavajući način –kazao je Grbović.

Dodao je da Bijelo Polje, otvaranjem azila, dobija održivo rješenje za jedan od gorućih komunalnih i bezbjednosnih izazova.

Jedan od upošljenih mještana Dobrinja u azilu, Dale Gojačanin kazao je da očekuje da će sve funkcionisati onako kako je dogovoreno. Iz Opštine su poručili da planiraju i radove na unapređenju putne infrastrukture u Dobrinju, kao i izgradnju dječjeg igrališta za potrebe učenika područnog odjeljenja škole, čime će se dodatno poboljšati uslovi za život i boravak na ovom području. B. ČOKOVIĆ

Po nalogu Agencije za civilno vazduhoplovstvo Komunalnom preduzeću zabranjeno da koristi prostor u blizini Aerodroma

TIVAT – Skupština opštine prihvatila je izmijenjeni godišnji plan rada Komunalnog preduzeća na način da se nabavka pokretne radionice briše, a sredstva u iznosu od 80.000 eura, planirana za njenu nabavku, preusmjere za nabavku drobilice, tako da umjesto planiranih 100.000 za ovu namjenu, treba da stoji iznos 180.000 eura.

U obrazloženju odluke navedeno je da je Komunalno DOO (direktor Vučeta Stanišić), za nabavku opreme planiralo ukupno 848.000 eura.

– U međuvremenu, na zahtjev Agencije za civilno vazduhoplovstvo, obustavljen je pretovar miješanog komunalnog otpada na prostor u blizini Aerodroma Tivat, koji je Komunalno Tivat koristilo na osno-

vu sporazuma Opštine, kao obveznika obezbjeđenja uslova za obavljanje komunalne

djelatnosti, sa jedne strane, te Montepranzo-Bokaprodukt AD Tivat, kao vlasnika

istog, sa druge. Iako je Rješenjem Agencije za zaštitu životne sredine, Komunalno upisano u registar sakupljača otpada, privremeni pretovar na lokaciji Montepranzo bio definisan, stav da se dalji pretovar obustavi imperativno je određen i saopšten predstavnicima Opštine i Komunalnog. Privremeno će se, bez odlaganja, taj postupak odvijati na lokaciji pretovarne stanice Lovanja kojom upravlja Komunalno Kotor, čime su znatno otežani uslovi obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja komunalnim otpadom u Tivtu. U cilju poboljšanja uslova upravljanja otpadom, a sa stanovištem da se prostor Montepranzo očisti i sanira, neophodno je nabaviti drobilicu odgovarajućeg kapaciteta i snage obrade gabaritnog i drugog otpada.

Zato je neophodno sredstva namijenjena za kupovinu pokretne radionice preusmjeriti, odnosno dodati sredstvima prvobitno planiranim za kupovinu drobilice, s obzirom da planirana nijesu dovoljna kako bi se nabavila drobilica odgovarajućeg kapaciteta i snage drobljenja, uslovljenog novonastalim zahtjevima upravljanja otpadom – navedeno je u obrazloženju. Procijenjena vrijednost nabavke drobilice odgovarajućih karakteristika je 320.000 eura, sa uračunatim PDV-om, a u postupku javne nabavke će se utvrditi njena nabavna vrijednost.

– Ukoliko drobilica odgovarajućeg kapaciteta i snage bude skuplja i od novoplaniranog iznosa, sredstva je neophodno obezbijediti kroz rebalans budžeta za ovu ili plan budže-

ta opštine za 2026. godine, a što će se utvrditi uslovima u postupku javne nabavke –konstatovano je u dokumentu. Direktor Komunalnog preduzeća Vučeta Stanišić pojasnio je da je razlog za pokretanje tog pitanja činjenica da je Komunalno Tivat jedino u Crnoj Gori koje nema ništa svoje, izuzev osnovnih sredstava. – Nemamo upravnu zgradu, nemamo parking, nemamo radionicu, osuđeni smo na deponovanje otpada na odlagalište ,Možura kod Bara. Moramo nabaviti mašinu koja će gabaritni otpad svoditi na četvrtinu zapremine. Bila je planirana nabavka manje drobilice, međutim ova potreba je nametnula da nabavimo jaču mašinu, zbog čega je neophodna izmjena plana rada – objasnio je Stanišić. D. Š.

KONAČNO OTVORIO VRATA: Azil u Dobrinju

PRVI STANARI: Detalj iz prihvatilišta

B.ČOKOVIĆ

Predinov koncert u „Ribnici“ 10. juna

PODGORICA – Koncert

proslavljenog slovenačkog kantautora Zorana Predina biće upriličen u Podgorici, 10. juna u 21 sat, u CZK ,,Ribnica“, u susret 16. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma UnderhillFest.

Predinov autorski opus, prepoznatljiv po spoju muzike, poezije i izraženog ličnog izraza, obilježio je više od četiri decenije regionalne muzičke scene. U okviru zvaničnog programa UnderhillFesta, dva dana kasnije, 12. juna, biće prikazan i dokumentarni film „Praslovan“ reditelja Slobodana Maksimovića, koji donosi lični i umjetnički portret Zorana Predina – od početa-

ka u bendu „Lačni Franz“ do njegove bogate solističke karijere. Osim Predina, gost festivala biće i reditelj Slobodan Maksimović. „Praslovan“ je portret umjetnika koji je svojim pjesmama obilježio decenije – ali i dokument o vremenu, društvenim promjenama i ličnim prekretnicama. Među sagovornicima u filmu su i istaknute ličnosti: Đorđe Balašević, Branko Đurić, Gabi Novak, Boris Dežulović, Miljenko Jergović, Magnifico, Petar Janjatović, Ante Tomić i mnogi drugi. UnderhillFest biće svečano otvoren 11. juna premijerom filma „Vude, ti si pobijedio“ u režiji Senada Šahmanovića, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku. An. R.

Bojan Šumonja izlaže u paviljonu ULUCG

PODGORICA – Izložba radova ,,Phantom Bouquet“ renomiranog savremenog umjetnika Bojana Šumonje biće otvorena večeras u 20 sati u Umjetničkom paviljonu ULUCG. Kustoskinja izložbe je Natalija Đuranović.

Đuranović je zapisala da je ljepota u slikarstvu Bojana Šumonje u nepredvidljivosti umjetničkog čina koji je fokusiran na unutrašnju dinamiku fas-

cinacije svijetom senzacija, te u kreativnoj slobodi i senzualnosti. Bojan Šumonja (1960, Pula) diplomirao je na venecijanskoj Akademiji likovnih umjetnosti. Izlagao je na više od 300 grupnih i samostalnih izložbi širom Evrope i svijeta, a radovi mu se nalaze u brojnim značajnim kolekcijama i institucijama. Živi i radi u Puli, gdje djeluje i kao suosnivač i umjetnički direktor Galerije ,,Poola“. A. Đ.

Promocija knjige Radovana Damjanovića

Eseji i drugi radovi u ZUNS-u

PODGORICA – Knjiga

„Eseji i drugi radovi“ Radovana Damjanovića biće predstavljena večeras, u 19 časova, u knjižari organizatora promocije – Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, u Ulici Novaka Miloševa.

Sa autorom će razgovarati urednik izdanja i odgovorni urednik Zavoda Lazo Leko-

vić. O knjizi će govoriti dr Jasmina Nikčević, dr Novica Vujović i autor. Damjanović je autor i koautor dvadesetak knjiga i publikacija i preko 180 stručnih, istraživačkih, preglednih i informativnih radova, eseja i članaka iz oblasti pedagogije, didaktike, metodike nastave, andragogije, dječje i pedagoške psihologije, istorije crnogorskog školstva i leksikografije. An. R.

POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Savjet Muzeja i galerija Podgorice prvog čovjeka te ustanove iz redova zaposlenih

Iako je negirao, Dragan

Radović ipak v. d.

On na čelo Muzeja dolazi sa teretom skandala iz 2023. godine, kada je objelodanjeno da ovoj muzejskoj ustanovi nedostaje 150 arheoloških predmeta, iz zbirke o kojoj se starao upravo Radović

PODGORICA – Iako je u dva navrata oštro osporavao informacije da će biti na čelu Muzeja i galerija Podgorice, kustos u toj ustanovi Dragan Radović prekjuče je, odlukom Savjeta, ipak izabran za vršioca dužnosti direktora. Protivkandidat mu je bila konzervatorka Zorica Stijepović, a Radović je prošao sa tri

glasa ,,za“, dok je dvoje članova Savjeta bilo uzdržano. U telefonskom razgovoru početkom aprila, kada smo ga upitali hoće li biti na čelu Muzeja, podsjetimo, Radović je

Ćupić: Brojne nezakonitosti u mom razrješenju

Doskorašnja direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić, koju je Savjet smijenio na pretposljednjoj sjednici, kazala je juče za Pobjedu da je „dosta ironična, ali i simptomatična ovakva njihova urgentna ‘briga’ za JU Muzeji i galerije Podgorice, posebno ako uzmemo u obzir jedne od najboljih rezultata ove ustanove koji su postignuti za ovo ne toliko dugo vrijeme mog mandata“. Zadovoljna je, kako je kazala, što je u

ovoj ujdurmi sačuvala hladnu glavu i na sve, ne samo krajnje nekorektnosti nego i formalne nezakonitosti, reagovala profesionalno i formalno pravno. - Naime, zvanično sam obavijestila Savjet JU Muzeji i galerije Podgorice o brojnim nezakonitostima prilikom mog razrješenja, a taj Savjet je bez obaziranja, kamoli odgovora, nastavio sa nezakonitim radom i ekspresno izabrao v. d. direktora te ustanove. Stvar je ne samo

istakao da ,,ne zna odakle nam ta informacija“. - Ne, apsolutno. To je možda neka priča ,,rekla – kazala“. To ne mogu da Vam potvrdim, taman posla – istakao je tada Radović.

povrede procedura, nego i poslovne nekulture, što meni nije ni dostavljena Odluka o mom razrješenju, već sam za istu usmeno saznala od zaposlenih u toj ustanovi. Začuđujuće je i da se na sajtu Centralnog registra privrednih subjekata na današnji dan još kao lice u društvu nalazim ja kao direktorka JU, dok članice Savjeta nijesu upisane u CRPS, iako je Savjet upravljački organ JU Muzeji i galerije Podgorice. U vezi sa svim navedenim bila sam prinuđena da angažujem tim advokata kako bih u sudskom postupku ostvarila svoje pravo na rad – kazala je Ćupić.

Međutim, nakon nedavne odluke Savjeta da smijeni doskorašnju direktoricu Ivanu Ćupić, Radović je ipak omekšao stav, ali i tada demantujući da će on obavljati funkciju v. d. direktora. Ipak, ostavio je mogućnost da razmisli ukoliko mu to neko ovih dana predloži. Po svemu sudeći, nije mnogo razmišljao, a juče nije odgovorio na pozive novinara Pobjede.

TERET SKANDALA

On na čelo Muzeja dolazi sa teretom skandala iz 2023. godine, kada je objelodanjeno da ovoj muzejskoj ustanovi nedostaje 150 arheoloških predmeta, iz zbirke o kojoj se starao upravo Radović. Tokom interne kontrole u Muzeju, Radović je, kako je to tokom 2023. godine ekskluzivno objavila Pobjeda, u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog

Fotografkinja Mina Suvačarov za Pobjedu o samostalnoj izložbi u Podgorici Između

PODGORICA - U prostoru u kojem se susrijeću suprotnosti - surovost pustinje i nježnost rijeke, nastaje umjetnost fotografkinje Mine Suvačarov. Postavka naslovljena „Desert Rose: Između pustinje i rijeke“, koja je otvorena u holu KIC-a „Budo Tomović“, prva je samostalna izložba radova ove umjetnice. Kroz pažljivo osmišljen ciklus od 16 fotografija, autorka nas vodi u lični svijet emocija, unutrašnjih borbi i snage, ko-

risteći pejzaže pustinje i rijeke kao simboličke prikaze ženske unutrašnje dualnosti. Suvačarov je školovana fotografkinja i strastvena zaljubljenica u umjetnost. Kroz spoj crno-bijelih i kolor fotografija, Suvačarov istražuje teme ranjivosti, snage, opstanka i transformacije, pozivajući publiku na lično promišljanje i introspektivno putovanje. Suvačarov je za Pobjedu kazala da naslov izložbe ,,Desert Rose“ simbolizuje djevojku koja se nalazi na pejzažima.

Zoran Predin

UnderhillFest

Muzička

direktora

Novi v. d. direktora Muzeja i galerija Dragan Radović

m. babović

Mina Suvačarov pozira ispred svojih radova u KIC-u

Dragan direktora

otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.

- Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početkom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – kazao je kustos. Na kraju dopisa, on je ipak istakao da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“

- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je kustos Radović tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću, koji je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv NN lica, zbog nestanka 150 predmeta.

Novi skandal potresao je ovu ustanovu i u oktobru 2023. godine, kada je Pobjeda ekskluzivno objavila informaciju da je stakleni pehar sa Duklje, iz 4. vijeka, polomljen u Muzejima i galerijama usljed neadekvanog čuvanja i skladištenja. Pehar je iskopan u toku arheološkog istraživanja 2010. go-

- Pejzaži nijesu klasični - pustinja simbolizuje suvoparnost, tugu i sjetu, a rijeka neki nov početak, konstantni tok. Na publiku želim da prenesem emociju koju svaka žena nosi u sebi - taj kontrast između suvoparnosti pustinje i energije koju nosi rijeka - istakla je Suvačarov. Fotografije su nastale u Beogradu na Savskom nasipu. Umjetnica je kazala da je, kada je prvi put otkrila tu lokaciju, ambijent odmah je inspirisala. - Nije baš često da to vidite, na jednom mjestu pustinju i rijeku. Počela sam da razmišljam šta to u meni budi i shvatila sam da je to u meni probudilo posebnu emociju i borbu sa unu-

Predstava Pozorišne radionice Dodest ,,Ja i mi“ Sejfa Seferovića premijerno izvedena u KIC-u

Potlačeni i autoriteti pišu istoriju ljudskog roda

dine, nakon čega je smješten u depo JU Muzeji i galerije Podgorice. Ispostaviće se da mu je bilo bolje pod zemljom, nego među ljudima kojima je osnovni zadatak da se brinu o našoj baštini.

ISKUSTVO

Iz Savjeta Muzeja i galerija juče popodne je zvanično potvrđeno da je Radović izabran većinom glasova „imajući u vidu njegovo višedecenijsko iskustvo u ustanovi, zapažene rezultate rada u ulozi kustosa i autora značajnih izložbi, urednika arheološkog časopisa Nova antička Duklja i učesnika velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu.“

- Podsjetićemo da je Dragan Radović diplomirao na Katedri za Istoriju umjetnosti sa arheologijom Filozofskog fakulteta u Skoplju 1991. godine, a od 2000. godine radi u JU Muzeji i galerije Podgorice kao kustos u Odjeljenju za istoriju kulture i umjetnosti. Takođe, u jednom mandatu obavljao je dužnost člana Upravnog odbora JU Muzeji i galerije Podgorice. Predsjednik je Muzejskog društva Crne Gore i autor velikog broja izložbi, od kojih se mogu izdvojiti „Templo - Ikonistasi braće Đinovski“ iz 2024. godine, „Dodir vatre-priča o staklu iz muzeja u Crnoj Gori“ (koautor) iz 2018. godine, „Tradicija multikulture“ (koautor) iz 2006. godine. Autor knjiga „Arheologija u Crnoj Gori – Bibliografija“ i „Spomen-obilježja u Podgorici“ (koautor). Učesnik je velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu – navodi se u saopštenju Savjeta Muzeja i galerija Podgorice.

J. N. – A. Đ.

trašnjim svijetom. Crno-bijele fotografije u pustinji simbolizuju negativniju emociju, dok su fotografije u koloritu pored rijeke obojane i označavaju nov početak - istakla je Suvačarov. Ona je naglasila da je željela da u ovoj seriji fotografija predstavi ženu kao dio prirode. - Djevojka na fotografijama nije našminkana, nosi jednostavnu haljinu i ima maramu koja simboliše nježnost. Trudila sam se da ljude vratim u prirodu. Voljela bih da posmatrači zastanu pred mojim radovima i zapitaju se kakvu emociju oni bude u njima. Neko će sa izložbe izaći jači i pozitivniji, a neko sjetniji. Ljepota je u oku posmatrača - rekla je Suvačarov. A. Đ.

PODGORICA – Predstava Pozorišne radionice Dodest ,,Ja i mi“, autorski projekat Sejfa Seferovića, premijerno je izvedena u KIC-u ,,Budo Tomović“. U pitanju je alternativni, neverbalni teatar koji kroz pokret, praćen klasičnom muzikom u pozadini, istražuje borbu dobra i zla i komplikovano polje ljudskih emocija.

Glumačku podjelu čine polaznici Dodest radionice Vasilij Molčanov, Itana Pejanović, Tatjana Čarapić i David Đoljaj, koji na sceni igraju sa maskama i demonstriraju svijet tlačitelja i potlačenih, svijet satkan od autoriteta, sakriven iza maski. Glumci pokazuju izuzetnu povezanost i posvećenost u nimalo lakom dinamizmu predstave, pogotovo uzimajući u obzir da se radi o amaterima. Bez ijedne izgovorene riječi uspijevaju da izazovu čitav spektar emocija – od onih mračnih i tužnih do najpozitivnijih. Seferović je kazao da je rad na ovoj predstavi bio jako zahtjevan, zato što su počeli jedan sasvim drugi projekat.

- Sticajem okolnosti morali smo se prebaciti na ovo. Spremali smo se otprilike mjesec, možda malo više. Presrećan sam i prezadovoljan što je ovako, ipak, uspješno ispalo, što su ispoštovane te neke osnovne ideje i postavke koje sam zamislio – rekao je Seferović.

On je ideju, kako je kazao, dobio iz istorijskih zbivanja koja se uvijek ponavljaju.

- Kao što ste vidjeli – uvijek je neko autoritet, uvijek je neko potlačeni i uvijek neko od tih potlačenih postaje autoritet, pa onda on druge tlači, pa onda ovi što su potlačeni postaju autoriteti i tako u krug. I to je čitava istorija ljudskoga roda, bukvalno, od pećinskih ljudi pa naovamo. Ništa se nije promijenilo – istakao je Seferović. Otkrio je i da će predstava učestvovati na Festivalu dramskih amatera u Bijelom Polju.

- Igraće se 11. juna u sali CZK u Bijelom Polju, takođe u 19

sati. Mislim da ova predstava zaslužuje malo veću pažnju –rekao je on. Đoljaj je kazao da ga je oduvijek zanimala gluma, te da se zbog toga prijavio za Dodest radionice. - Išao sam i na glumačku sekciju u osnovnoj školi. U srednjoj ih nije bilo. Kad sam otišao na FDU i katastrofalno odradio prijemni, odlučio sam da nađem neku radionicu koja bi mi pomogla da malo bolje savladam glumu i tako sam našao Dodest – rekao je on. Prema riječima Đoljaja, radionica je prevazišla njegova očekivanja.

- Očekivao sam da će to da bude mnogo manje učinkovito. Ali poslije ovih nekoliko mjeseci govora, glasa, pokreta, baš nekako drugačiji osjećaj imam kad gledam neku predstavu. Mogu da prepoznam metode koje glumci primjenjuju – kazao je Đoljaj. Molčanov je kazao da je u Rusiji šest godina pohađao različite škole glume i da mu rad sa Seferovićem izuzetno odgovara. Pejanović i Čarapić su istakle da su oduševljene kako su kao ansambl odigrali predstavu s obzirom na to koliko su malo vremena imali da se pripreme. An. R.

Veza sa publikom na

PODGORICA - Peti festival regionalnih pisaca „Knjiga pod feral“ počeće večeras, u 21 sat, na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi. Festival će početi predstavljanjem crnogorske pjesnikinje Rebeke Čilović, nastaviti gostovanjem filozofkinje i pje-

snikinje Maje Solar i pjesnika Željka Žaka Lučića, oboje iz Novog Sada, a u završnici prve večeri biće priređen razgovor sa Branom Mandićem, crnogorskim piscem, novinarom i vizuelnim umjetnikom. Festival je zamišljen kao cjelovito predstavljanje pisaca sa prostora bivše Jugoslavije, ali i kao promovisanje višestruko talen-

tovanih autora. U tom kontekstu na prethodnim festivalima gostovali su autori etablirani u svijetu savremene muzike najrazličitijeg profila čija je poezija vrednovana u književnim krugovima. - Među njima ističemo Kralja Čačka, Marka Šelića - Marčela, Vudu Popaja, Ognjenku Lakićević itd. Književnici koji su nastupali na festivalu, između ostalih, bili su: Aleksandar Gatalica, Marko Tomaš, Nikola Nikolić, Laslo Blašković, Stanislava Aras, Aleksandar Radunović – Popaj i drugi – saopšteno je iz Narodne biblioteke Budve, koja organizuje festival. Kako se ističe u saopštenju, u ambijentu i kroz atmosferu starih kuća, skalina, balkona i ulica – na otvorenom će se smjenjivati poezija, razgovori o književnosti i čuće se autorska muzika. Pored Čilović, Solar, Lučića i Mandića, do 7. juna će se predstaviti i Milan Korać, Nemanja Nešić i Daniel Kovač iz Srbije, književnik Goran Samardžić iz BiH, kao i pisac i prevodilac Ivo Kara Pešić iz Hrvatske.

R. K.

PODGORICA - Prvi solistički koncert mlade crnogorske flautistkinje Elene Golubović (2007) biće održan u okviru ciklusa „Mladi talenti“, večeras u 19 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Flautistkinja će nastupiti uz korepetitora Filipa Usova, a na repertoaru će biti djela Johana Sebastijana Baha (Partita u a-molu za solo flautu, III stav, Sarabanda), Fridriha Kulaua (Introdukcija i rondo), Kristofa Vilibalda Gluka (Orfej), Fransoa Devijena (Sonata u e-molu, I stav), Johana Joakima Kvanca (Koncert u G-duru II i III stav), Volfganga Amadeusa Mocarta (Adagio iz flautskog kvarteta u D-duru) i Vilhelma Popa (La Traviata). R. K.

Scena iz predstave „Ja i mi“

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i

ponosa

BEZ POBJEDE DOĆI NEĆE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

Plavo-bijele boje gradu lijepo stoje

Glavni grad nizom aktivnosti obilježava veliki jubilej, 100 godina postojanja Fudbalskog klub ,,Budućnost“, između ostalog, uređenjem zelenih površina i obilježavanjem horizontalne saobraćajne signalizacije u bojama jednog od simbola Podgorice.

Ekipe Zelenila ovim povodom prethodnih dana uredile su prostor ispred južne tribune Gradskog stadiona, na Trgu Argentina.

- U pitanju je pejzažno uređenje zelenih površina, a sve u susret obilježavanju velikog jubileja - 100 godina od osnivanja FK ,,Budućnost“. Simbolično su posađene višegodišnje cvjetnice u plavoj i bijeloj boji – naveli su iz Zelenila. Po nalogu Sekretarijata za saobraćaj, a uz podršku firme ,,Ent-ext“ koja je donirala farbe, ekipe gradskog preduzeća Putevi ofarbale su više pješačkih prelaza u gradu u plavo-bijele boje… Osim toga, obnovljen je i ispis dijela stihova svojevrsne

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: od 8.30 do 9.30 sati: HD Laković, Tehnomax na Zabjelu i okolina, 4. jula (soliteri ,,limun“ i ,,pomorandža“), dio Bulevara vojvode Stanka Radonjića, radionica CEDIS-a i Idea na Tuškom putu (moguće isključenje); od 9.30 do 10.30: dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu, Blok 18, ugao ulica Bracana Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića, dio Drpa Mandića iznad TC Pobrežje, Bulevar Mitra Bakića, ugao bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića (moguće isključenje); od 10.30 do 11.30: Novi duvanski kombinat, Zetatrans, Bulevar Josipa Sladea, Inpek, Restoran 13. jul, Uprava prihoda, Eko-toksikološki zavod i dio Bulevara vojvode Stanka Radonjića (moguće isključenje); od 11.30 do 14.30: fabrika briketa, nekadašnja Stočna pijaca, EC Auto Trade i Red Commerce (moguća kraća isključenja); - od 8 do 15: Lipe. H. P.

himne glavnog grada, pjesme ,,Podgorica“, na Visećem mostu na Morači. Radnici Agencije za stanovanje obnovili su stihove: ,,Ja ću zvijezdu sreće da

Povodom obilježavanja

Svjetskog dana bicikla, a u okviru projekta ,,Biciklo je moj izbor“, koji je podržalo

Ministarstvo saobraćaja, Nevladino udruženje Biciklo.me prije dva dana organizovalo je zajedničku vožnju ,,Kritikal mas“. Nekoliko stotina biciklista svih generacija, u pratnji policije i redara iz NVU Biciklo.me, oko 19 časova krenulo je sa Trga nezavisnosti u vožnju dugu 10 kilometara ulicama Podgorice. Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me iskazao je veliko zadovoljstvo zbog toga što je 89. po redu „Kritikal mas“ jedna od masovnijih vožnji do sada, podsjetivši i na benefite vožnje bicikla, poput poboljšanja zdravlja, ekonomskog razvoja, održivijeg i bezbjednijeg saobraćaja… Nikola Veljović iz Direktorata za drumski saobraćaj iskazao je zahvalnost NVU Biciklo.me što organizuju ovakve događaje i aktivno učestvuju u radnim grupama i javnim raspravama Ministarstva saobraćaja i doprinose razvoju saobraćaja u Crnoj Gori.

- Ministarstvo saobraćaja podržava svaku inicijativu za razvoj urbane mobilnosti i alternativnih vidova saobraćaja, kao i razvoj ovog projekta koji smo realizovali zajedno sa NVO Biciklo.me – poručio je Veljović. Anđela Šuškavčević sa Zabjela došla je na zajedničku vožnju biciklista sa jedanaestogodišnjim sinom Aleksom

nađem sad, tu su moji snovi, to je i moj grad. Sve što želiš sada sanjam i ja, sunce našeg grada da nam vječno sja“. Prvobitno ukrašavanje mosta uradi-

la je uoči Dana nezavisnosti 2020. godine umjetnička grupa Kunstler, na čelu sa profesoricom likovne umjetnosti Nelom Darmanović-Mahmutović,

koju je angažovao tadašnji Sekretarijat za kulturu i sport. Pjesma „Podgorica“ nastala je 2001. godine - na tekst Zlatka Jovovića muziku je kompo-

novao Leo Đokaj, a neprevaziđeni izvođači bili su Sergej Ćetković, Pero Stefanović, Edo Abdović i Igor Perazić I.M.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana bicikla NVO Biciklo.me organizovalo 89. ,,Kritikal mas“

U zajedničkoj vožnji učestvovalo nekoliko stotina biciklista

- Vozim od četvrte godine, volim da vozim. Nekad pođem na kurs biciklom, ali mi majka ne dozvoljava da idem biciklom na trening fudbala, do Tološa – požalio nam se Aleksa. - Suprug bi mu dozvolio da ide i na trening biciklom, ali ja brinem, nije bezbjedno od Zabjela do Tološa da vozi, nema svuda biciklističkih staza – kazala je Šuškavčević, uz napomenu da voli kada vozi zajedno sa sinom i mužem, ali da ponekad biciklom ide i na posao. Među najmlađim biciklistima bio je petogodišnji Kan Akgjun iz Turske, koji je došao u pratnji oca Đena - Četiri i po godine živimo u Podgorici. Ovo nam je drugi put da učestvujemo u zajedničkoj vožnji biciklista. Prije je bilo više biciklističkih staza i trebalo bi vratiti stare i izgraditi nove staze, jer je Podgorica idealna za vožnju bicikla – kazao je Đen I.MITROVIĆ

Obnovljeni stihovi na Visećem mostu

Pješački prelaz u bojama Budućnosti

Plavi i bijeli cvjetovi ispred južne tribine Gradskog stadiona

Održana redovna Skupština Košarkaškog saveza Crne Gore

Potvrđeno da će novog predsjednika birati 23. juna

PODGORICA - Na jučerašnjoj redovnoj Skupštini Košarkaškog saveza Crne Gore potvrđeno je da će vanredna izborna Skupština biti održana 23. juna, kada bi trebalo da bude izabran novi predsjednik KSCG, nasljednik Jelene Dubljević, koja je podnijela ostavku. Do sada je jedino Dragan Kadić potvrdio kandidaturu za mjesto predsjednika Saveza,

uz podršku više od 30 klubova, a mogućnost da se kandiduje najavio je i Dragan Bokan, predsjednik Košarkaškog kluba Budućnost Voli. Kako se navodi u saopštenju KSCG, delegati su na redovnoj sjednici raspravljali o šest tačaka dnevnog reda. ,,Na Skupštini, nakon što je izabrano radno tijelo, usvojen je zapisnik sa prethodne dvije sjednice Skupštine KSCG.

Usvojeni su i izvještaji Nadzornog odbora o pregledu finansija za 2023. i 2024. godinu“, kažu iz KSCG.

Dodaje se da su izglasane i izmjene i dopune Statuta KSCG u dijelu verifikacije sastava delegata i broja delegata Skupštine. „Članovi skupštine dobili su informaciju o finansijskom planu za 2025. godinu. O ovoj tački nije se glasalo s obzirom na to da je ovaj dokument usvojen i u nadležnosti je Upravnog odbora KSCG“, zaključuje se u saopštenju KSCG. S. J.

Ženska košarkaška pionirska reprezentacija na mini pripremama u Baru Dvomeč sa Britankama

PODGORICA - Ženska

pionirska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Baru, gdje će obaviti mini pripreme.

Selekcija koju čine igračice do 15 godina (2010. godište i mlađe) treniraće u barskoj „Topolici“, gdje će u petak i subotu imati i dva kontrolna meča protiv selekcije Velike Britanije.

Selektorka Crne Gore Lidija Krstajić za ovu akciju pozvala je 14 igračica, a na spisku su: Vasilisa Miljanić, Marija

Vujović (Trebjesa), Anja Pinter, Vladana Guzina (Olimp), Lola Racković, Jana Beljkaš (Budućnost Bemaks), Petra Sučević, Sara Prlainović (Primorje), Jovana Zarubica, Ema Bakalbašić (Sea Stars), Jelena Čabarkapa, Iva Milačić (BKM), MinaGazivoda (Levent, Kipar), Nevena Veljić (BSM Herlev, Danska). - Ovo je selekcija koja nema još takmičarski dio na reprezentativnom nivou, ali je jako bitno da iskoristimo i ovaj period da najtalentovanije okupimo.

Drago mi je da ćemo trenirati u Baru, gdje imamo odlične uslove, gdje su i naše seniorke, a posebno je pozitivno što ćemo tokom ove akcije imati priliku da odigramo i dva kontrolna meča protiv selekcije Velike Britanije, gdje će sve igračice dobiti šansu, što će biti korisno za njih, ali i nama iz stručnog štaba da ih vidimo na djelu - kazala je selektorka Krstajić. U stručnom štabu pored selektorke Lidije Krstajić iz Trebjese nalaze se još treneri Sanja Praščević iz Sea Starsa i Antonije Bošković iz Olimpa. Utakmice protiv Velike Britanije igraju se u „Topolici“ 6. i 7. juna, a oba meča igraju se sa početkom u 17.15 časova. R.P.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) u „MTEL Dvorani nalne serije plej-ofa ABA lige

Spremni za novi protiv evroligaškog

PODGORICA – Kako god da završi finalna serija plejofa sa Partizanom, koja počinje večeras u „MTEL Dvorani Morača“ (od 21 čas), košarkaši Budućnost Volija s ponosom mogu da gledaju na ovu sezonu u ABA ligi, u kojoj su završili na prvom mjestu u ligaškog dijelu ispred evroligaša Partizana i Crvene zvezde, i u kojoj su, do ovog trenutka, u polufinalu plej-ofa eliminisali Zvezdu, aktuelnog šampiona.

Izabranici Andreja Žakelja su pokazali da ni skoro petostruko veći budžet Zvezde ne mora ništa da znači kada „plavi“ imaju tako veliko srce, borbenost, želju, hemiju u ekipi i sa navijačima, ali i kvalitet igre. Bez obzira na to što im ni eventualno osvajanje titule neće donijeti mogućnost da naredne sezone zaigraju u Evroligi, zatvorenom sistemu, u kojem igraju samo oni se velikim budžetima, spremni i u mogućnosti da ispune sve veće finansijske zahtjeve tog takmičenja, za Podgoričane bi osvajanje šampionskog prstena u ABA ligi imalo veliki značaj, ne samo zbog osvajanja tek druge titule u regionalnom takmičenju (prva je osvojena 2018. godine). Povratak trofeja u Podgoricu stavio bi na „muke“ čelnike grada i države, koji bi morali da donesu odluku u kom pravcu će dalje da podržavaju jedan od najboljih sportskih proizvoda Crne Gore. Jer, za nastavak borbe u ABA ligi na ovom nivou sa „vječitim rivalima“, te novim evroligašem Dubaijem, ali i ostalima, te za pokušaj da se klub domogne Evro-

„Crno-bijeli“ efikasniji i sa boljom odbranom

Zbirno, u ligaškom dijelu i dosadašnjem toku plej-ofa, Partizan je efikasniji od Budućnosti (91,8 – 90,1 po meču) i ima bolju odbranu (76,1 – 78,1). Budućnost je bolja u ukupnom skoku (33,4 – 31,7), ali i posebno defanzivnom (24,1 – 23,1) i ofanzivnom (9,3 – 8,6). Podgoričani su bilježili nešto više asistencija po utakmici (18,9 – 18,8), te su imali bolji procenat šuta za dva poena (58,9 – 58,6 %). Partizan je do sada bolje šutirao

lige (u ovom trenutku samo kroz osvajanje Evrokupa), trebaće izdašnija pomoć i grada i države nego što je to bio slučaj do sada...

JEDVA ČEKAJU

POČETAK

Budućnost i Partizan su iskoristili prednost domaćeg terena u četvrtfinalu i polufinalu plej-ofa, Budućnost protiv Mege i Crvene zvezde, a Partizan

protiv Spartaka i Dubaija. U finalu, do tri pobjede, prednost ima Budućnost, koja će prvi put u klupskoj istoriji imati prednost domaćeg terena u finalu, što znači da će prva dva meča igrati kući (drugi je u subotu), kao i eventualnu majstoricu. - Drago nam je što igramo finale, jedva čekamo prvu utakmicu. Imamo malo problema sa povredama, ali to nema veze, ovo je finale. Svi će dati maksi-

novi podvig evroligaškog tima

za tri poena (39,8 – 37,3 %), imao više ukradenih lopti (8,1 – 7,1) i bio precizniji sa linije bacanja (77,9 – 77,2 %). Oba tima su imala isti broj izgubljenih lopti (10,9 po meču).

Najzad, Partizan je imao i ukupno bolji prosječan timski indeks korisnosti (103,8 – 102,6).

Obradović: Prva utakmica je veoma važna

Od kada se Željko Obradović vratio na klupu, Partizan će četvrti put uzastopno da igra u finalu plej-ofa ABA lige. „Crno-bijeli“ su jednom uzeli titulu, 2023. godine, a dva puta su u finalu poraženi od Crvene zvezde. Prvi put će igrati finale protiv Budućnosti.

– Prva utakmica u finalnoj seriji je, naravno, veoma važna. Motivacija, želja, glad i kontrola emocija ključni su faktori u svakoj finalnoj seriji, tako će biti i ovog puta – rekao je Obradović.

Košarkaš Partizana Ajzea Majk rekao je da je ekipa Budućnosti dokazala da je kvalitetna, ali da su on i njegovi saigrači fokusirani da osvoje trofej.

- Očekuje nas još jedna borba. Izgubili smo od njih u oba meča u ligaškom dijelu sezone. Dokazali su da su dobar tim, ali mi moramo da obavimo naš posao. Fokusirani smo kao cijela ekipa i idemo do trofeja - kazao je krilni centar Partizana.

Prvo finale sa Partizanom

Tek treći put će Budućnost i Partizan igrati u plej-ofu ABA lige, ali prvi put u finalu. U prethodna dva navrata, Partizan je bio uspješniji u polufinalu, oba puta sa po 2-1 u seriji. U sezoni 2021/22, Partizan je dobio prvi meč kod kuće sa 82:66, Budućnost se

- Partizan ima dosta izvrsnih igrača, u plej-ofu je digao formu i moramo obratiti pažnju na dosta igrača, od Karlika Džonsa, preko Sterlinga Brauna do Bonge... Sve su to vrhunski igrači, a kao tim su jako dobridodao je Kamenjaš. S. JONČIĆ Dvorani Morača“ dočekuju Partizan, u prvom meču

Nastup Mekinlija Rajta je pod znakom pitanja, jer je američki plejmejker, prilikom doskoka nakon odlučujuće trojke za pobjedu u majstorici protiv Zvezde, obnovio povredu skočnog zgloba lijeve noge, zbog koje je preskočio četvrt nalne duele sa Megom

mum u ovom momentu – kaže Andrej Žakelj, misleći na Mekinlija Rajta, čiji je nastup pod znakom pitanja, jer je američki plejmejker, prilikom doskoka nakon odlučujuće trojke za pobjedu u majstorici protiv Zvezde, obnovio povredu skočnog zgloba lijeve noge, zbog koje je preskočio četvrtfinalne duele sa Megom.

Slovenački stručnjak ističe da će se utakmice sa Partizanom razlikovati od onih protiv Zvezde.

- Drugačiji je protivnik nego u polufinalu. Partizan igra drugačiju košarku (od Zvezde). Moramo da imamo mnogo više fokusa u odbrani, kao i odgovornosti u igri „jedan na jedan“ i „pik-en-rolu“ i da kontrolišemo skok. To su najbitnije stvari. U napadu treba da igramo brzo, timski kao što smo i do sada - dodao je trener „plavih“.

Na pitanje odakle prijete najveće opasnosti, Žakelj je odgovorio:

- Imaju vhunski tim, sad igraju dobro. Neki pojedinci su u boljoj formi nego ranije. Igraju sa mnogo šuteva za tri poena, dobri su šuteri, to je vrlo bitno da zaustavimo. Imaju i visoke igrače koji mogu da naprave štetu. Kompletan su tim, tako da i mi moramo da reagujemo kao tim.

DVIJE POBJEDE U DVA MEČA

Partizan je regularni dio završio na drugom mjestu, sa istim skorom kao Budućnost (26-4), ali je bio slabiji međusobno, pošto su Podgoričani dobili oba međusobna duela. Prvo u Beogradu sa 97:90, a onda i u Podgorici sa 81:77.

- Partizan je pravljen za najveće domete, biće veoma teško u prvom meču. Nadam se da ćemo otvoriti utakmicu na pravi način, sa dosta kontakta u igri, sa dobrom željom i energijom, kao protiv Zvezde u prvom i trećem meču finala plej-ofa, i da, ako bog da, finalnu seriju otvo-

Oklahoma u prednosti, Indijana već rušila favorite

revanširala u Podgorici sa 72:71, ali su „crno-bijeli“ slavili u majstorici u Beogradu sa ubjedljivih 101:77. Dvije godine kasnije isti scenario, Partizan je slavio na svom terenu sa 78:67, Budućnost u Podgorici sa 74:73, dok je majstorica pripala Beograđanima sa 100:86.

Raspored finala

VEČERAS

21.00 - Budućnost Voli – Partizan 7. JUN

21.00 - Budućnost Voli – Partizan 10. JUN

20.00 – Partizan – Budućnost Voli

12. JUN (EVENTUALNO)

Partizan – Budućnost Voli

16. JUN (EVENTUALNO)

Budućnost Voli – Partizan

rimo pobjedom – kaže centar Budućnosti Kenan Kamenjaš, koji je u ligaškom dijelu upisao 14 poena i devet skokova u pobjedi u Beogradu, dok je u Podgorici protiv Partizana zabilježio osam poena i četiri skoka. S obzirom na to da se prva dva meča igraju u Podgorici, za Budućnost će biti ključno da sačuva domaći teren, u punom kapacitetu „MTEL Dvorane Morača“ i da u Beograd ode sa 2-0 u seriji.

PODGORICA – Ulaskom u finale plej-ofa, koje počinje u noći između četvrtka i petka po našem vremenu (2.30 časa), u „Pejkom centru“, Oklahoma i Indijana ispisali su istoriju NBA lige. Naime, od 2003. godine, kada je NBA liga uvela porez na luksuz (luxury cap), svaki tim koji bi se našao u velikom finalu plaćao je ovu taksu. Sada će prvi put finalisti borbe za trofej „Leri O’Brajen“ biti timovi koji ne plaćaju porez na luksuz, s obzirom na to da se radi o franšizama koje poštuju „seleri kap“ (maksimalna suma novca koje klub može da potroši na plate igrača i trenera u jednoj sezoni) imaju najmanje tržište u najkvalitetnijoj ligi planete. Ako je plasman Oklahome u finale očekivan, jer je bila najbolji tim ligaškog dijela (6814), onda je prolaz Indijane do posljednjeg čina borbe za šampionski prsten iznenađenje, pošto su Pejsersi u regularnom dijelu sezone bili četvrti u Istočnoj konferenciji sa 50 pobjeda i 32 poraza. Oklahoma je na putu do finala plej-ofa pobijedila Memfis, Denver i Minesotu, dok je Indijana eliminisala redom Milvoki Bakse, Klivlend i Njujork. Oklahoma i Indijana su timovi sa dosta mladih i veoma talentovanih igrača, koje predvode MVP ligaškog dijela 26-godišnji Šej Gildžes-Aleksander i godinu mlađi Tajris Halibarton, koji će predvoditi ekipe u borbi za naslov prvaka. Oklahoma juri prvi prsten otkako su se preselili iz Sijetla, a svojevremeno su Supersoniksi 1979. bili NBA šampioni. Indijana je izgubila finale 2000. godine od Los Anđeles Lejkersa.

- Ne moramo ništa posebno da radimo – rekao je Aleks Karuzo o osvajanju NBA krune.

- Samo moramo da budemo ono što jesmo. To nam je funkcionisalo tokom cijele ove go-

Prinudno sletio avion sa igračima Indijane

Let tima Indijane za Oklahoma Siti na prvu utakmicu sa Tanderom bio je prekinut zbog grmljavine i avion je bio primoran da sleti u Talsu, zbog upozorenja na tornado. „Avion Pejsersa je kružio zbog vremena u Oklahoma Sitiju, a potom je sletio u Talsu da napuni gorivo“, rekao je predstavnik tima.

Pejsersi su kasnije rekli za CNN da je timski avion napustio Talsu kako bi završio svoje putovanje do Oklahoma Sitija. „Cijenimo napore koje su uložili piloti i posada Delte i nadamo se da su svi u Oklahoma Sitiju i okolnim pogođenim područjima ostali bezbjedni“, naveo je tim u svom saopštenju.

Karte za prvu utakmicu Oklahome i Indijane ne mogu se nabaviti po cijeni nižoj od 712 dolara. To ih čini najskuplje prodatim ulaznicama ikada kad su ove franšize u pitanju. Ukoliko timovi odu u majstoricu, najje inija karta koštaće gotovo 1.400 dolara

Trener Indijane Rik Karlajl je osvojio titulu sa Dalasom 2011. godine i ako to ponovi sa Pejsersima, postaće tek četvrti trener koji je bio šampion sa različitim timovima Šej Gildžes-Aleksander može da postane prvi igrač od 2000. godine, kada je to pošlo za rukom Šekilu O’Nilu, koji je osvojio titulu kao najbolji strijelac lige. Trenutno mu je prosjek 32,7 poena, uz 6,4 asistencije, pet skokova, 1,7 ukradene lopte i jedne blokade

dine – dodao je košarkaš Oklahome. Oklahoma je izraziti favorit u finalu, što govori i činjenica da su gotovo svi analitičari i stručnjaci izabrali najbolji tim regularnog dijela sezone da osvoji titulu. Neumoljive su i kvote za prvu utakmicu – pobjeda Oklahome nad Indijanom na startu finalne serije plaća 1,27. Ipak, ako neko zna slabu tačku Tandera, to je upravo Indijana, posljednja ekipa iz Istočne konferencije koja je uspjela da savlada Tandere na njihovom parketu, što je stvarno impresivno. To se desilo 12. marta 2024. godine, kada je tim iz Indijanapolisa slavio 121:111. To je jedini poraz od ekipa sa Istoka od tada, pošto su pobijedili u posljednjih 29 utakmica na domaćem parketu protiv timova iz druge konferencije. Jedan od najzaslužnijih za tu pobjedu bio je Halibarton sa 18 poena i 12 asistencija. - Ova franšiza je rizikovala sa mnom, vidjela je nešto što drugi ljudi nijesu vidjeli u meni. Nadam se da ću u ovom finalu da im vratim za sve to – rekao je Halibarton S. J.

U noći između četvrtka i petka počinje nale plej-ofa NBA lige

Selektor omladinaca Nenad Vukčević objavio spisak fudbalera za Evropsko prvenstvo ,,Sokoli“

oslabljeni, ali spremni za istorijski nastup

PODGORICA - Devet dana pred istorijski nastup na Evropskom prvenstvu, selektor crnogorskih omladinaca Nenad Vukčević saopštio je spisak od 20 fudbalera za šampionat u Rumuniji.

U timu nema najboljih igrača Vasilija Adžića i Andrije Bulatovića, koji nijesu dobili dozvolu Juventusa, odnosno Lansa, da nastupe na U19 Euru.

Na spisku su: Golmani - Ognjen Milović (Kom), Tomaš Đurović (Iskra); odbrana - Bodin Tomašević (Bolonja, Italija), Aleksa Karadžić (Iskra), Bojan Damjanović (Sutjeska), Miloš Vračar (Podgorica), Lazar Šekularac (Jedinstvo Franca), Lazar Maraš (Dečić Admiral bet);

vezni red - M arko Perović (Almerija, Španija), Lazar Savović, Stefan Đukanović, Danilo Vukanić, Andr ej Camaj (Budućnost), D anilo Ćetković (Sutjeska), Lazar Zlatičanin (Mornar), Vuk Vlahović (Dinamo Zagreb, Hrvatska), Petar Jauković (Vojvodina, Srbija); napad - Marko Tadić (Partizan, Srbija), Filip Perović (Iskra), Andrej Kostić (Budućnost). ,,Sokoli“ će igrati u grupi A sa Rumunijom, Danskom i Španijom. Crna Gora na startu igra sa domaćinom, 13. juna od 20 časova na stadionu ,,Trijumfalna kapija“ u Bukureštu. Po dvije ekipe iz grupe plasiraće se u polufinale. - Istorijski uspjeh je već napravljen plasmanom na Evropsko prvenstvo, sada

Raspored

GRUPA A

13. jun

17.00 - Španija - Danska

20.00 - Rumunija - Crna Gora

16. jun

17.00 - Danska - Crna Gora

20.00 - Rumunija - Španija

19. jun

19.00 - Crna Gora - Španija

19.00 - Danska - Rumunija

GRUPA B

14. jun

16.00 - Engleska - Norveška

19.00 - Njemačka - Holandija

17. jun

16.00 - Norveška - Holandija

19.00 - Njemačka - Engleska

20. jun

19.00 - Holandija - Engleska

19.00 - Norveška - Njemačka

23. jun

Polufinale

A1 – B2 B1 – A2 26. jun

20.00 - Finale

samo možemo da uradimo nešto više. Nažalost, okolnosti su takve da nećemo biti kompletni i to je ono što nas ne raduje. Ali realnost je takva, siguran sam da će momci koji su tu uraditi sve da odgovore maksimalno na ono što budemo tražili od njih. Vidjećemo za koliko će to biti dovoljno - rekao je selektor Vukčević za sajt FSCG. R. P.

KVALIFIKACIJE ZA SP:

Samo timska da nam donese

PODGORICA - Utakmica koja se igra sjutra u Plzenju (20.45 h) pokazaće za što je sposobna crnogorska fudbalska reprezentacija i koliko je blizu ili daleko da napravi iznenađenje u borbi za Svjetsko prvenstvo. Gostovanje Češkoj najveći je izazov ,,sokola“ u selektorskom mandatu Roberta Prosinečkog, iako su u prethodnih godinu i po za rivale imali Belgiju, Gruziju, Vels, Tursku...

Pobjeda nad Turcima je i najveća naše reprezentacije u posljednje vrijeme, ali je izborena u momentu kada su već bile izgubljene šanse za opstanak u Ligi nacija, te po lošem terenu u Nikšiću, gdje nije mogao da se vidi realan odnos snaga.

Duel sa Česima najteži je i zbog što su u pitanju kvalifikacije za Mundijal, naravno –neuporedivo važnije od prijateljskih i mečeva u Ligi nacije.

- Nama bi i bod bio od velikog značaja jer igramo protiv vrlo ozbiljne reprezentacije u gostima, a sigurno će Česi od starta željeti da pokažu da žele pobjedu. Neće biti nimalo lako, ali u dobroj smo situaciji, pozitivno smo završili martovske mečeve i probaćemo da nastavimo u tom smjeru iako nas čekaju dueli sa vrlo jakim selekcijama – rekao je Marko Janković pred jučerašnji trening na Kampu FSCG, posljednji pred odlazak u Plzenj. Pojedini češki fudbaleri, poput iskusnog Vladimira Coufala, ovog ljeta moraju da traže nove klubove, a i pod većim su pritiskom javnosti nego izabranici Velikog Žutog. - To su vrlo kvalitetni igrači, možda imaju dozu pritiska, ali to ih ne remeti nimalo. Ne

PRVOLIGAŠI BOLJI OD DRUGOLIGAŠA: Arsenal i Jezero bolji od Lovćena, odnosno Rudara u baražu za popunu Meridianbet 1. CFL

Bez promjena u elitnom rangu

PODGORICA - Sve prvoligaške ekipe zadržale su status za narednu takmičarsku godinu.

U revanšima baraža za popunu Meridianbet 1. CFL, fudbaleri Arsenala deklasirali su Lovćen u Tivtu sa 4:0 (prvi meč 0:0), dok je Jezero pod Golubinjom ponovilo rezultat iz Berana –dva puta po 1:0 protiv Lovćena. Time je spuštena zavjesa na klupsku sezonu u Crnoj Gori.

TIVAT - Stadion: u tivatskom Parku. Gledalaca: 550. Sudija: Nikola Dabanović. Strijelci: Kovinić u 27. i 34, Montenegro u 40, Manojlović (penal) u 76. minutu za Arsenal. Žuti kartoni: Nikolić (Arsenal), Perišić, Bujiša (Lovćen).

ARSENAL: Zogović, Mandić (od 70. Regan), Nikolić, Kovinić (od 85. Kuč), Abdulahi (od 85. Macanović), Imamović (87. Kašćelan), Ćetković, Petović, Šahman, Montenegro (od 70. Maraš), Manojlović. LOVĆEN: Kolić, J. Vujović (od 72. Kalačević), Golubović (od 46. Sakamaki), Perišić (od 72. Guzina), Radusinović (od 83. Pavićević), Tabak, Pejović, Tripković. Vicković, Bujiša, Draganić (od 46. Drmač). Nije bilo neizvjesnosti u tivatskom Parku – Arsenal je bez

mnogo natege pokazao da je ovom trenutku mnogo bolja ekipa od Lovćena. Imali su momci Radisava Dragićevića više od igre i u prvom duelu na DG areni, ali su mreže ostale netaknute. U revanšu se, međutim, vidjela sva razlika u snazi dva tima. Organizovaniji, brži, jači, konkretniji i učinkovitiji bio je sa-

stav sa Jadrana, koji je sačuvao mjesto u društvu najboljih. Već do poluvremena Arsenal je vodio 3:0, a u nastavku je sve bilo stvar rutine, uz još jedan gol domaćina.

Napadač Nedjeljko Kovinić bio je dvostruki strijelac – savladavši Kolića u 27. i 34. minutu. Uoči pauze pogodio je još i Montenegro

Potonule su sve nade Cetinjana da naprave iznenađenje i nakon šest godina tavorenja vrate se u elitni rang domaćeg fudbala. Digli su gosti ruke, bilo je i njima jasno da nema povratka u revanšu i da je neminovno da naredne sezone nastupaju u Drugoj ligi.

Tačku na meč stavio je Manojlović u 76. minutu iz penala –za velikih, konačnih i ukupnih 4:0 za Tivćane.

Boričić (od 46. Pavlićević), Raičević, Bošković (od 66. Maksimović), Kontić. Rudar je poražen u Beranama, ali je gol minusa bio aktivan rezultat pred revanš u Pljevljima. Vjerovali su momci Mladena Lambulića, nadali se da jedan drugoligaš može da prokrči put do najvišeg domaćeg ranga, ali snovi su ugašeni u 58. minutu druge utakmice.

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 2.500. Sudija: Miloš Bošković. Strijelac: Raičević u 58. minutu. Žuti kartoni: Magdelinić, Šofranac, Kartal, Kasalica (Rudar), Đolaj (Jezero). RUDAR: Radanović, Damjanović, Vukčević (od 61. Golubović), Radulović, Magdelinić, Kojašević (od 68. Globarević), Vučićević, Šofranac, Pavlović, Kasalica, Kartal (od 84. Radević), JEZERO: Asanović, Jovićević, Ćuković, Đoljaj (od 77. Milić), Perović (od 91. Redžepagić), Bojović, Alić,

Razdvojenost štopera, širinu u zadnjoj liniji, a svu slobodu ovoga svijeta iskoristio je prekaljeni ofanzivac – Milivoje Beko Raičević Iskusni napadač reagovao je glavom na centaršut sa desne strane i efektno poslao loptu u mrežu.

Bio je to kraj za Rudar koji nije imao snage za reakciju. Pokušao je domaćin na sve ili ništa, ali nije išlo, ni na silu, bar nekako da se izjednači. Raičević je u finišu namjestio zicer Maksimoviću, koji je bio neprecizan u završnici. Nije to koštalo Plavljane, koji su u ukupnom skoru imali dva pogotka više. Jezero ostaje prvoligaš, Rudar čeka novu šansu da se vrati tamo gdje je nekad osvajao trofeje. D. K.

Marko Janković

Arsenal 4

Lovćen 0

Rudar 0

Jezero 1

Momenat sa utakmice Lovćen - Arsenal u Podgorici

FSCG

timska igra može donese rezultat

možemo tu tražiti prednost, jedino je možemo steći dobrom igrom, borbom i taktikom. Svi mi u nekom momentu mijenjamo klubove, jeste malo neprijatno kad si u iščekivanju, ali njima je mnogo lakše nego nama – ocijenio je Janković.

Crna Gora i Češka imaju po šest bodova nakon duela sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima u martu. Selekcija Ivana Hašeka u tim duelima igrala je u nešto drugačijem sistemu nego na Euru 2024. - Gledali smo njihove prethodne mečeve, ali ne mislimo previše o tome u kojoj će formaciji izaći na teren. Fokusirani smo na to kako bi mi trebalo da igramo, ali definitivno da Česi mogu da igraju u više formacija i nema baš nekog smisla da se posebno pripremamo za jednu vrstu igre. U bilo kom trenutku mogu da promijene sistem i moramo da reagujemo u datom trenutku. Najbitnije je da se mi dobro pripremimo, da sprovedemo ono na čemu smo radili. Biće interesantna utakmica – uvjeren je vezista Karabaga. Njegovi saigrači su prethodnih dana govorili kako je prednost Crne Gore u veznom redu, gdje ključnu ulogu ima upravo Janković.

- Hvala im na tome – našalio se Janković.

- Jedino ako budemo igrali kao tim, imamo šanse za značajan rezultat. Manje je bitno ko igra, ko god bude na terenu svjestan je što nam donosi ova utakmica i sigurno će dati maksimum

– ocijenio je 29-godišnji Cetinjanin.

Gotovo sve akcije Čeha idu na Patrika Šika, snažnog napadača Bajera iz Leverkuzena. - Vrlo su čvrsta i konkretna ekipa. Po meni su najopasniji kad lopta dolazi sa boka ili iz prekida. Imaju visinu, robusni su, u svakom segmentu igre imaju određeni kvalitet – naveo je Janković. ,,Sokoli“, ipak, s velikim optimizmom idu u Plzenj. Lako je uočljivo da je atmosfera odlična.

- Pričali smo i među sobom da je veoma pozitivna energija, nadam se da će se to odraziti i na igru – zaključio je Marko Janković. N. KOSTIĆ

Zbog podnošenja netačnog izvještaja o utakmici Jedinstva i Petrovca

Po šest mjeseci kazne za sudiju i delegata

PODGORICA - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore suspendovala je sudiju i delegata utakmice 33. kola Meridianbet 1. CFL između Jedinstva i Petrovca, Dejana Markovića i Novicu Milovića, na po šest mjeseci zabrane obavljanja funkcije zbog podnošenja netačnog izvještaja o meču.

- Delegatu Novici Miloviću izriče se zabrana obavljanja funkcije delegata na svim utakmicama kojima rukovodi FSCG u trajanju od šest mjeseci zbog podnošenja netačnog izvještaja o utakmici na kojoj je obavljao dužnost delegata utakmice 33. kola Meridianbet 1.CFL, između FK Jedinstvo Franca i FK Petrovac, čime je počinio prekršaj iz člana 119, stav 1 Disciplinskog pravilnika FSCG. U izrečenu disciplinsku mjeru zabrane obavljanja funkcije delegata FSCG uračunava se vrijeme provedeno Odlukom o

suspenziji od 16. maja 2025. godine. Žalba ne zadržava sprovođenje izrečene disciplinske mjere zabrana obavljanja funkcija – navodi se u odluci Disciplinske komisije FSCG.

- Sudiji Dejanu Markoviću zabrana obavljanja funkcija suđenja na svim utakmicama kojima rukovodi FSCG u trajanju od šest mjeseci zbog podnošenja netačnog izvještaja o utakmici na kojoj je obavljao dužnost sudije utakmice 33. kola Meridianbet 1.CFL, između FK Jedinstvo Franca i FK Petrovac, čime je počinio prekršaj iz člana 119, stav 1 Disciplinskog pravilnika FSCG. U izrečenu disciplinsku mjeru zabrane suđenja uračunava se vrijeme provedeno Odlukom o suspenziji od 16. maja 2025. godine. Žalba ne zadržava sprovođenje izrečene disciplinske mjere zabrana obavljanja funkcija – piše u saopštenju

Disciplinska komisija FSCG koje potpisuje predsjednik Rajko Radulović

PODGORICA – Niko srećan - niko zadovoljan. Tako u najkraćem može glasiti informacija sa više od tročasovne javne rasprave o nacrtu i izmjenama i dopunama Zakona o sportu.

- U prijedlogu izmjena Zakona o sportu koji će biti upućen Vladi neće biti ništa što bi crnogorski sport vratilo nazad i uskratilo nekome budućnost - kazao je ministar Dragoslav Šćekić na jučerašnjem okruglom stolu. Ipak, na takav zaključak reagovali su brojni zaslužni crnogorski sportisti iznijevši svoje mišljenje.

Ministar Šćekić je, tokom tročasovne i na momente burne rasprave, naglasio da će se Ministarstvo sporta i mladih potruditi da se makar za korak unaprijedi postojeći Zakon o sportu.

- Važeći zakon implementira se već pet godina. Sagledali smo sve njegove prednosti, ali i prostor za unapređenje i za izmjene kako bismo odgovorili na izazove i potrebe savremenog sporta - rekao je Šćekić.

On je kao ključne stavke u izmjenama naveo model finansiranja krovnih sportskih organizacija i nacionalnih sportskih asocijacija, kroz ukidanje javnog konkursa i uvođenje obaveza međusobnih konsultacija između ministarstva i sportskih organizacija.

Burno na javnoj raspravi o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu

Niko srećan, niko zadovoljan

ra imati status djelatnosti od državnog značaja.

- Moramo imati fond za sport jer poznato je da od Zakona o igrama na sreću nijesmo dobili ni cent za sport. Sport mora imati povoljniji status u Crnoj Gorirekao je Simonović. Prvi čovjek crnogorskog sporta je istakao da pozicija COK-a mora da se unapređuje i da nacrt predstavlja dobar put ka tome.

Disciplinska komisija FSCG

kaznila je i FK Budućnost sa 1.600 eura zbog upotrebe pirotehničkih sredstava od strane ,,varvara“ na utakmici 33. kola Meridianbet 1. CFL s Otrant Olimpikom i 1.700 eura zbog korišćenja pirotehnike na meču 34. kola s Jezerom.

Sutjeska je kažnjena sa 900 eura zbog upotrebe pirotehničkih sredstava od strane navijača tog kluba na utakmici s Mornarom u 33. kolu 1. CFL, te 1.000 eura zbog istog prekršaja na meču s Jezerom.

Navijači Arsenala koristili su pirotehnička sredstva tokom duela s Bokeljom, pa će kasa tivatskog kluba biti olakšana za 1.000 eura, dok će klub iz Kotora zbog istih ispada svojih pristalica morati da plati 500 evropskih novčanica.

FK Lovćen kažnjen je 400 eura zbog slabe organizacije utakmice 29. kola Druge kadetske lige Crne Gore sa Iskrom.

R. A.

Precizirana je i procedura izbora savjeta za antidoping i finansiranje njenih akivnosti, kao i unapređenje položaja COK. Ministar Šćekić je kazao da nacrt zakona predstavlja početni korak, a da će njegova finalna verzija biti oblikovana kroz konsultacije sa sportskom javnošću i svim zainteresovanima do 9. jula. - Vođeni analizom šireg društvenog konteksta i principa jednakog tretmana odlučili smo da odredba iz člana 24, stav 2 nacrta, koji glasi da se doživotna mjesečna naknada dodjeljuje sportisti sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom ako ne ostvaruje pravo na primanje po drugom osnovu, osim prava na primanja utvrđena propisima o socijalnoj i dječjoj zaštiti, bude izbrisana iz nacrta - istakao je Šćekić.

Osvajač zlatne olimpijske medalje Igor Vušurović reagovao je i kazao da je Šćekić ponizio crnogorske sportiste.

- Ko je odgovoran za to da se taj stav uopšte i našao u nacrtu. Pozvali ste sada sportiste, a ne kada ste pisali taj nacrt – rekao je Vušurović.

On se, reagujući na član 11 u kojem se navodi da su zabranjeni svi oblici političkih, pravnih, vjerskih, ekonomskih i drugih uticaja na rad COK-a i POK-a, zapitao gdje počinju ti uticaji.

- Neko može da kaže iz državne firme - mi ćemo da sponzorišemo neke saveze, jer imamo uticaj da sve unutar sporta regulišemo. Ko pravi tu granicu gdje počinje uticaj – upitao se Vušurović.

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović pohvalio je ukidanje sporne odredbe, navodeći da je to moglo ugroziti crnogorski sport. On je kazao da sport mo-

- COK bi trebalo da bude, po prirodi stvari i po svojoj autonomiji, po onome što mu povelja MOK ostavlja, zaštićen od javnih konkursa - kazao je Simonović.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić kazao je da nije zadovoljan statusom sporta osoba sa invaliditetom u predloženom nacrtu. - Očekivao sam da će nacrt dati dodatno unapređenje naše male porodice. Naprotiv, jako sam nezadovoljan. Znam šta znači Olimpijski i Međunarodni paraolimpijski komitet, olimpijska povelja i koja je njena vrijednost, ali znam i šta znači više od 200 članica Međunarodnog paraolimpijskog komiteta i borba koju smo vodili na međunarodnoj i domaćoj sceni za ravnopravnost - naveo je Tomić. Prvi čovjek crnogorskih paraolimpijaca je zatim istakao da mu nije jasan razlog da se to u nacrtu mijenja i da se COK stavlja na mjesto jedine krovne asocijacije crnogorskog sporta.

- Mi samo hoćemo svoj status jer suprotno rješenje krši nedavno usvojenu strategiju crnogorskog sporta i niz obavezujućih međunarodnih i domaćih pravnih akata. Dajte da to riješimo u sportskoj porodici, da to ne rade drugi umjesto nas. Da tom izmjenom POK vratimo na mjesto uz većeg brata, ali na ravnopravnoj osnovi - rekao je Tomić. On je imao primjedbu i što nacrtom nije, kao COK-u, procentom određen iznos izdvajanja iz budžeta.

- Prije svega, zbog činjenice da je POK-u, u gotovo dvostrukom uvećanju budžeta za sport posljednje dvije godine, procenat sa sedam odsto 2022. godine smanjen na ispod pet ove godine - rekao je Tomić. Član Radne grupe za izradu nacrta Goran Macanović kazao je da dokument koji je na javnoj raspravi nije rezultat rada te grupe.

- Ponuđeni tekst nije rezultat rada radne grupe. Možda jeste dijela radne grupe sastavljene od predstavnika Ministarstva. Posljednji sastanak radna grupa imala je 18. juna 2024. godine. Na tom sastanku sam predložio da nijedan tekst nacrta ne ode u javnost, a da ne dobije saglasnost radne grupe - apostrofirao je Macanović. Član radne grupe za izradu nacrta je istakao i da je POK od tada dostavljao komentare petšest puta, a nijedan odgovor nije dobio. I crnogorski treneri, koji su decenijama unazad sa crnogorskim selekcijama osvajali olimpijske, svjetske i evropske medalje imali su prigovor. Tako je rukometni trener Dragan Adžić apelovao da se zakonski reguliše i status trenera i da stručnjaci koji su do trona i medalja doveli brojne sportiste moraju dobiti svoj status. Predstavnik Fudbalskog saveza Mladen Ivanović istakao je da je Zakon iz 2018. godine prenormiran, da nije dobar i da mora pretrpjeti znatne promjene.

Nekadašnji bokser Boško Drašković kazao je da je Crnoj Gori neophodan zakon koji će zaštititi sportiste i ,,nadamo se da više niko neće probati da ih uslovljava“. Nekadašnji direktor Uprave za sport i mlade Dragan Drobnjak zatražio je poboljšanje statusa zaslužnih sportskih radnika i predložio izradu novog zakona, navodeći da postojeći nije dobar.

Na javnoj raspravi čule su se i nove želje i novi momenti. Svoj status u nacrtu zakona traže i najbolje crnogorske sudije, koje su imale čast da dijele pravdu na najvećim svjetskim takmičenjima, kao i sportisti čiji sportovi nijesu na olimpijskim i paraolimpijskim igrama.

Bilo je i riječi i o starosnoj granici za dobijanje naknade vrhunskim sportistima, da ona ostane 35 ili da bude vraćena na 40, kako stoji u nacrtu. Poslije jučerašnje javne rasprave – sigurno je da saglasnosti nema. Očito je da o novom prijedlogu izmjena Zakona o sportu tek treba razgovarati i dogovarati se. Sigurno je da slijedi duga i teška, za mnoge i nepoželjna priča... J. TERZIĆ

Sa jučerašnje rasprave u Podgorici

Janković na martovskom meču sa Gibraltarom

Rezultati ŠK Budućnost CEDIS u tekućoj takmičarskoj sezoni na zavidnom

nivou

Tri srebra sa tri turnira

Kako izmiče kalendarska godina, tako veoma posvećeno rukovodstvo ŠK Budućnost CEDIS na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Radunovićem, planiranim zadacima na domaćoj i međunarodnoj sceni, iz mjeseca u mjesec oplemjenjuju bogatu riznicu nagrada i priznanja našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva.

MAJ - MJESEC DREVNE

IGRE

Među najaktivnijim sudionicima svih tih zbivanja je svakako desetostruki seniorski šampion velemajstor Nikola Đukić čiji je doprinos svim uspjesima i pozitivnim rezultatima Podgoričana, nemjerljiv. - Čini mi se da bismo maj koji je ostao za nama sa punim pravom mogli da nazovemo mjesecom drevne igre, imajući u vidu da su se šahovska dešavanja smjenjivala kao na traci. Od ligaških takmičenja ŠSCG, preko Trofeja Hejdara Alijeva i Memorijala u znak sjećanja na preminule majstore ŠK Budućnost, te Ekipnog prvenstva Crne Gore u ubrzanom i brzopoteznom šahu, zaključno sa trećim kvalifikacionim turnirom u okviru CEDIS festivala, kao da su figure iz dana u dana konstantno bile u pokretu – počinje analizu Đukić. On napominje, da iz perspektive Budućnosti, svakako su najznačajniji bili turniri, na kojima su nastupile muška, ženska i pionirska ekipa. - Najviše razloga za zadovoljstvo imali su najmlađi predstavnici kluba, koji su odbranili titulu u pionirskoj ligi. Ekipa

za koju su igrali Toman Perić, Lav Kljajić, David Pavlović, Dušica Petrušić i Stefan Stanić zaslužuje sve pohvale za prikazanu igru, ozbiljnost i timski duh, pa se nadam da od njih tek možemo očekivati značajne rezultate. Dobar utisak je ostavila i naša druga ekipa, u sastavu Anto Bakić, Vuk Đurović, Janko Marković, Todor Turković i Pavle Bogavac, koja je, iako jedna od najmlađih u Ligi, prijatno iznenadila osvajanjem sedmog mjesta među 15 ekipa. Đukić ističe da i ženska ekipa Budućnosti takođe može biti veoma zadovoljna trećim mjestom, budući da su drugi timovi imali u sastavu po tri strane igračice. - Za nas su nastupale isključivo omladinke ponikle u klupskoj školi šaha. Ekipa u sastavu Mateja Popović, Katarina Đukić, Milena Mosurović, Tara Ivanović, Marija Mia Maraš, Nastasija Roganović, Iva Svrkota i Anja Aćimić je opravdala povjerenje i pokazala ispravnost pružanja šanse mladim šahistkinjama. Mislim da bismo svi zajedno trebalo da se zapitamo da li je Liga sa više stranih nego domaćih igračica pravi način da razvijamo ženski šah. Iako nije uspio da osvoji titulu, prvi tim Budućnosti je ostavio veoma pozitivan utisak u Premijer ligi, budući da smo napravili značajan iskorak u odnosu na prethodnih nekoliko sezona – smatra Đukić. Pojačana Aleksandrom Predkeom i Dragišom Blagojevićem, ekipa je djelovala mnogo čvršće i sigurnije, pokazavši se kao ozbiljan preten-

dent na naslov prvaka, a u takvom odnosu snaga osvojeno srebro se teško može nazvati neuspjehom.

- Pored pomenutih pojačanja i moje malenkosti, u sastavu su bili i Andrej Šuković, Blažo Kalezić, Miloš Pečurica, Vladimir Pajković, Veljko Šćekić i Aleksandar Radunović. Održavanje svih liga na jednom mjestu je na momente zaista podsjećalo na pravi praznik šaha. Nažalost, problematičan kvalitet smještaja, a posebno hrane, bacili su sjenku na ovaj lijep događaj. Budući da nije prvi put da se slične stvari dešavaju, nadam se da ćemo naći način da ih izbjegnemo narednih godina –objektivno će u analizi Đukić.

KONKRETNI

Na ekipnim prvenstvima u rapidu i blicu Budućnost je branila duplu krunu, pa je jasno da dva druga mjesta nijesu razlog za neko veliko slavlje, ali ni za tugu, budući da su na oba takmičenja bili veoma konkurentni.

- Samo su nijanse odlučile da ostanemo bez titule – nastavlja Đukić.

- Posebno to važi za prvenstvo u blicu, gdje smo podijelili prvo mjesto, ali ipak bili drugi po dodatnim kriterijumima. Tokom ova dva takmičenja, za Budućnost smo igrali Blagojević, Kalezić, Šuković, Pečurica i ja. I možda nijesmo uspjeli da ponovimo prošlogodišnji rezultat, ali smo jednako uživali u predivnom ambijentu i gostoprimstvu u etno selu „Vojnik“. Moram reći i da je organizacija rapid i blic prvenstva na momente bila pomalo

haotična, pravila su nekad bila nedovoljno jasno definisana ili se nijesu dosljedno primjenjivala. Ubrzani i brzopotezni šah jesu manje važne discipline, ali ipak je u pitanju ekipno prvenstvo države, pa mislim da bismo morali da mu pristupimo ozbiljnije nego što je to bio slučaj ove godine. Naravno, ovim ne želim da na bilo koji način umanjim uspjehe konkurenata, pa koristim i ovu priliku da čestitam Elektroprivredi zaslužene titule u Premijer ligi i na prvenstvima u rapidu i blicu, kao i pobjedu na Ženskoj ligi u Herceg Novom – napominje Đukić.

DOBRI DOMAĆINI

Pored takmičarskih nastupa, klub se u maju bavio i organizacijom turnira, prvo šestog Memorijala u znak sjećanja na preminule majstore ŠK Budućnost, zajedno sa ŠK Omladinac-Budućnost, a zatim i trećeg kvalifikacionog turnira u okviru CEDIS festivala. - Mislim da je turnir u čast preminulih majstora opravdao sva očekivanja, a drugu godinu zaredom ga je osvojio Dragiša Blagojević. Nadali smo se nešto većem odzivu učesnika na trećem CEDIS-u, ali čini mi se da je turnir i ovako bio prilično interesantan sa miksom mladih talenata i već afirmisanih igrača. Raduje što se nakon više od godinu dana pauze na Festival vratio pobjednik finalnog turnira iz 2023. godine Jovan Jovančević, koji je osvojio prvo mjesto, sa istim brojem poena kao redovni učesnici Alvir Sijarić i Srećko Đukanović, pobrojao je Đukić i najavio nova dešavanja. - Preostala dva kvalifikaciona turnira i finale biće odigrani u jesenjim mjesecima, a klub će u decembru organizovati i peti memorijalni turnir u čast Radojice Dabetića. Takođe, ekipu očekuju borbe u nacionalnom kupu, koji se ove godine ponovo igra na ispadanje, što će, vjerujem, učiniti ovo takmičenje uzbudljivijim i neizvjesnijim. Naravno da bismo željeli da osvojimo trofej, ali treba ići korak po korak, jer su iznenađenja uvijek moguća u ovakvom sistemu takmičenja, što mu nesumnjivo daje dodatnu draž. Ali, prije svega toga, djeca iz klupske škole šaha će sredinom juna nastupiti na državnom prvenstvu za mlade, a siguran sam da će nam naši talenti i tamo dati mnogo povoda da budemo ponosni na nji - zaključio je Đukić i zahvalio generalnom sponzoru, kompaniji CEDIS, za dugogodišnju podršku, kao i upravi kluba na čelu sa predsjednikom Radunovićem, za trud koji ulažu da bi klub što bolje funkcionisao.

Orden legendi drevne igre

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, povodom Dana nezavisnosti, uručio je najviša državna odlikovanja ljudima koji su svojim radom i djelima zadužili našu zemlju. Među laureatima našao se i velemajstor, Božidar Ivanović, počasni predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore. Kako je navedeno u obrazloženju, odlikovanje je uručeno legendarnom Bonji, čovjeku koji je postao sinonim i promoter drevne igre u Crnoj Gori i van njenih granica. Kao prvi crnogorski velemajstor, za kojeg je zvanično proglašen 1978. godine, Ivanović je višedecenij-

skim angažmanom, takmičarskim i trenerskim zalaganjem postavio našu zemlju na svjetsku šahovsku mapu. Božidar Ivanović odlikovanje je primio na svečanosti u Rezidenciji na Cetinju. - Zahvaljujem Šahovskom savezu na čestitkama i mislim da će ovo odlikovanje pomoći da šah kroz izmjene i dopune Zakona o sportu dobije ravnopravan status sa ostalim olimpijskim sportovima. U toku je ta procedura koju razmatra radna grupa i vidjeće se kakvo je raspoloženje po tom pitanju. Valjda će ispoštovati ovo što je postignuto na Cetinju - poručio je Ivanović.

Maksimum Spužana

U prostorijama ŠK „Budućnost“ održan je tradicionalni majski turnir rekreativaca u organizaciji SRD Podgorica i Sekretarijata za sport glavnog grada. Nastupilo je više od 20 igrača, a prvo mjesto osvojio je sastav Spuža sa maksimalnim učinkom od šest poena.

Spužani, u sastavu Nikola Sekulić, Radovan Perković, Milutin Stojović i Brano Kadić upisali su sve tri pobjede sa samo jednom izgubljenom partijom. Srebrna medalja pripala je Maslinama (Sreten Đukanović, Vesko Šćekić i Žarko Kovačević), dok su se bronzom okitili Momir Marković, Milanko Aničić i Jakša

Dabanović iz ekipe Gorica 1. Ovoga puta, četvrtu poziciju nije mogao izbjeći KAP (Vuko Martić, Luiđi Đokaj i Siniša Šutović). - Mnogo nam znači ogromna podrška i razumijevanje predsjednika SRD Zorana Kažića koji nam uvijek izađe u susret prilikom pripreme i realizacije takmičenja. Na ovaj način popularišemo drevnu igru među amaterima koji slobodno vrijeme rado provode za tablom. Do kraja godine planiramo još jedno druženje koje će vjerovatno imati međuopštinski karakter kako bi omasovili susrete rekreativaca ljubiteljima šaha - rekao je sudija Žarko Kovačević. Priredio: B. KADIĆ

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlikovao velemajstora Božidara Ivanovića

Na majskim susretima drevne igre

ŠK Budućnost

Učesnici majskog turnira

Iskusni korektor četvrti put će igrati u Odbojkaškom klubu Budućnost volej

Delić: Srećan sam

i uzbuđen što se vraćam u svoj klub

PODGORICA – Jovan Delić će četvrti put u karijeri da obuče dres Budućnost voleja. Nakon sezone u Bosni i Hercegovini, gdje je sa Domeljevcem igrao finale plej-ofa, crnogorski reprezentativac se vratio u klub u kojem je napravio prve odbojkaške korake. - Veoma sam srećan i uzbuđen što se vraćam u svoj klub i svoj grad. Imao sam kratak razgovor sa predsjednikom kluba, koji mi je predstavio brojne izazove za sljedeći period i naravno da sam prihvatio ponudu. Igraćemo MEVZA ligu koja je sačinjena od jako kvalitetnih ekipa, i to će za naš mladi tim biti jako važan iskorak i prilika za napredak i igračko sazrijevanje. Siguran sam da ćemo uz dobar i kvalitetan rad biti dostojan protivnik. Vjerujem da će se igrati i neki evropski kup, što nam u konačnici donosi više od 20 kvalitetnih nastupa u Evropi. Zahvalan sam upravi kluba i treneru što su u meni prepoznali jednog od lidera ovog mladog tima, i iskreno se nadam da ću uspjeti da odradim posao koji se od mene očekuje – kazao je Delić. Ovaj 32-godišnji korektor, koji igra i na poziciji primača servisa, ponikao je u Budućnosti, ali je pažnju na sebe skrenuo u Studentskom centru, u kojem je proveo tri sezone (pod vođstvom Miloša Mitrovića, novog predsjednika Budućnosti), prije nego je otišao u srpski Đerdap, a potom Novi Sad, odakle se 2013. godine ponovo vratio u Budućnost.

Nakon sezone u Podgorici, Delić je ponovo otišao u Đerdap, a onda u Novi Pazar, gdje je proveo sezonu 2015/16, prije nego je stigao u Bijelo Polje, u Jedinstvo, u kojem se igrao dvije

sezone i osvojio dvije duple krune. Zahvaljujući tim rezultatima, 2017. i 2018. godine je izabran za najboljeg odbojkaša Crne Gore. U sezoni 2018/19. je bio član Budve, sa kojom je, takođe, osvojio duplu krunu, a onda otišao u Mladost iz Brčkog u kojoj je za dvije sezone (2019–2021) osvojio dvije duple krune. Nakon Mladosti je otišao u Švedsku, u Halmstad gdje je, takođe, osvojio šampionsku titulu, igrao je onda u Izraelu, u dresu Makabija Hašaron, a prvi dio pretprošle sezone je pauzirao zbog povrede, dok je drugi dio proveo u Budućnosti, prije nego se prošlog ljeta vratio u Bosnu i Hercegovinu. Zbog povrede lakta nije uspio da zaigra za grčki Kifisijas, za koji je bio potpisao u ljeto 2023. godine. Delić je sa seniorskom reprezentacijom Crne Gore Delić 2019. godine osvojio zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u Budvi, a 2023. je nastupio i na Evropskom prvenstvu, u grupi koja je igrana u Skoplju. Ove godine nije na užem spisku za Zlatnu ligu… Prije Delić, u Budućnost je stigao i srednji bloker Srđan Petrović, a ugovor je produžio srpski primač servisa Aleksa Nikolić S. J.

Miroslav Perković je sa Novim Beogradom, treći put u posljednje četiri godine, izgubio finale LŠ, a naš centar kaže da nema za čim da žali

Dali smo maksimum,

ni to nije bilo dovoljno

PODGORICA - Miroslav Perković se odomaćio u Novom Beogradu, dobro mu ide, kompletno je zadovoljan načinom života, što je bio glavni razlog da sa ovom ekipom produži saradnju na još tri sezone. Imao je ponuda, interesovao se Pro Reko u januaru, ali ono što je trenutno za crnogorskog reprezentativca važno je da sa ovom ekipom vidi u budućnosti napredak, mada nije bilo loše (daleko od toga) ni u prethodne četiri sezone. Igrao je naš centar tri puta finala Lige šampiona sa sada već vicešampionom Srbije (izgubili domaću titulu od Radničkog), a posljednje prije nekoliko dana kada je NB poražen od mađarskog Ferencvaroša na F4 na Malti. Nu u Regionalnoj ligi sa ovom ekipom nije uspio da podigne trofej. Bez obzira na poraze u najvažnijim utakmicama, sve ovo nije uticalo na raspoloženje ekipe.

- Možemo da budemo zadovoljni ovogodišnjim partijama, ali baš u tim najvažnijim utakmicama, konkretno za trofeje, nijesmo bili na nivou. Osim u Ligi šampiona. Naravno, nijesmo zadovoljni što smo izgubili prvenstvo i Regionalnu ligu, ali smo u eliti bili odlični. U grupnoj fazi od 12 utakmica, 11 smo pobijedili, eliminisali smo Barselonetu u polufinalu, a ravnopravno u finalu sa Ferencvarošem igrali tri četvrtine. Mlađi igrači su se afirmisali, a i dobili smo udarne igle za sljedeću godinu. Daleko od toga da je bila loša sezona, jer smo svi napredovali i to sa sastavom kojem su predviđalo da će teško pro-

Rimski odbojkaški klub objavio dolazak crnogorske odbojkašice Perović

PODGORICA – Ono što je Pobjeda najavila 25. maja, juče je dobilo zvaničnu potvrdu – crnogorska odbojkaška reprezentativka Nikoleta Perović nova je korektorka Rome. Kako je objavio rimski klub, Nikoleta će u narednoj sezoni nositi „jedinicu“ na dresu.

Iskusna korektorka se vraća u Italiju nakon dvije godine, jer je u sezoni 2022/23. nosila dres San Đovanija u A2 ligi, gdje je prosječno bilježila 18,5 poena po meču, uz 42,4 odsto realizacije napada i kontranapada. Roma je ove sezone ispala iz elite, pa će naredne sezone igrati u A2 ligi, sa željom da se odmah vrati u A1 ligu, zbog čega tim iz glavnog grada Italije i dovodi crnogorsku reprezentativku.

Uz našu odbojkašicu, u Romu je stigla i 22-godišnja tehničarka Gaja Gvidući, koja je nosila dres rimskog tima u sezoni 2020/21, kada je Roma izborila ulazak u A1 ligu. Nikoleta Perović je karijeru počela u ekipe Luke Bar, a u inostranstvo je otišla u jesen 2014. godine, kada je zaigrala u norveškom Stod voleju. Potom je igrala za rumunske timove Tar-

gu Mureš i Bakau, njemački Štutgart, mađarsku Bekeščabu (u kojem je bila najbolji smečer i poenter CEV Kupa), kineski Junan i dva puta za indonežanski Bankunk bank. Po povratku u Evropu, 2020. godine, naša odbojkašica je nastupala za grčki AEK i turski Ted Kolijer, za koji je igrala i prošle sezone. Između dvije sezone u Turskoj, Nikoleta je igrala za kineski Šandong, američki Kolumbus Fjuri iz Ohaja i San Đovani... Nakon tri godine pauze, Nikoleta se vratila i u reprezentaciju Crne Gore za koju će nastupati u predstojećoj Zlatnoj ligi, ali i u preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, protiv Bosne i Hercegovine u gostima i Letonije kod kuće. S. J.

ći grupu - kazao je centar naše reprezentacije. Nije lako gubiti tri, od posljednja četiri finala Lige šampiona. - Imao sam sreću u nesreći da i ranije igram dva puta ovakve utakmice koje smo gubili nakon peteraca, a prije dvije godine Reko je bio bolji i moćniji. Znači, ovo je moj četvrti fajnal-for i treće finale, tako da imam iskustvo. Vidim da je mlađima teško palo, vjerovatno počinju da budu svjesni šta su igrali, a i starijim igračima je bilo teško. I meni, naravno. Tek kada prođe neko vrijeme, kada splasne adrenalin, bude mi jako krivo. Dobro je znati da smo svi dali 110 odsto u bazenu i nemamo za čim da žalimo.

Nakon što je ekipa za koju nastupa još jedan crnogorski reprezentativac Đuro Rado -

vić, eliminisala glavnog favorita Barselonetu, ambicije u finalu su porasle.

- Iskreno sam bio ubijeđen da dobijamo i svi smo vjerovali. Ali i ovako sam ponosan na ekipu i stručni štab. Probali smo da im otmemo pehar, ali bili su bolji. Presudio je njihov individualni kvalitet i iskustvo. Većina igrača u FTC-u se afirmisala kroz reprezentaciju i kao osvajači raznih medalja i šampionata. Naš pad od dva minuta protivnik je iskoristio da se odlijepi na tri gola razlike i bilo je gotovo. Klupska priča je završena. Perković je stigao u Crnu Goru. U mislima su mu naredne obaveze i Svjetsko prvenstvo. A u Singapuru je veliki broj favorita. - Vjerujem da će neke ekipe biti u malo izmijenjenim sastavima, sa mlađim igračima, a smatram da je Crna Gora uvi-

jek u vrhu svjetskog vaterpola. Naravno da ima favorita ispred nas, ali ono što sam naučio igrajući u Srbiji je da nema veze ko koliko ima novca, ko je kakav na papiru, jer je sa jedne i sa druge strane po 14 igrača. Vjerujem da naša ekipa, ko god bude išao u Singapur, uz selektorov rad i rukovođenje, koje mi se sviđa, može daleko. Prvi aduti su mladost i vjerujem – glad za slavom. Jer, sve te reprezentacije koje su favoriti na neki način su se nagradile medaljama. I nagradile slavom. Naša generacija od Budimpešte ništa nije osvojila. Odnosno nema medalju sa velikih takmičenja. Eto, nadam se da će sve ovo, kao što kod mene izaziva dodatni motiv i neki inat, uz novi način rada sa selektorom, sa nekim novim igračima, biti glavni aduti - poručio je Perković. A. MARKOVIĆ

Crnogorska odbojkašica promijenila klub u Portugalu

PODGORICA – Crnogorska odbojkaška reprezentativka Saška Đurović će i naredne sezone igrati u Portugalu, ali u drugom klubu – nakon sezone u Sportingu, sa kojim je u martu osvojila Kup, naša odbojkašica se preselila u redove Porta, koji je u minuloj sezoni bio bolji od Sportinga u borbi za treće mjesto u plej-ofu. Sporting je, inače, bio prvi u ligaškom dijelu, a Porto treći, ali su oba tima poražena u polufinalu plej-ofa, Sporting od Brage, a Porto od novog šampiona Benfike.

Saška Đurović je drugo pojačanje četvorostrukog šampiona Portugala (od 2021. do 2024. godine) za narednu sezonu, nakon tehničarke iz Bosne i Hercegovine, Milane Božić. Iz Porta najavljuju do-

Saška Đurović u Portu

lazak još šest igračica, jer ih je osam napustilo klub po završetku minule sezone.

Naša odbojkašica je u protekloj sezoni bila najbolji server šampionata Portugala (40 aseva), najbolja u konkurenciji srednjih blokera (86 poena) i šesti poenter lige sa 174 poe-

na (48 odsto realizacije napada i kontranapada).

Saška Đurović je karijeru počela u Morači, a prije odlaska u Portugal je pet sezona nosila dres Tenta iz Obrenovca, a po sezonu je provela u francuskom Sen Rafaelu i Crvenoj zvezdi… S. J.

Miroslav Perković

ČETIRI DECENIJE OD „KOMENTARA GORSKOG VIJENCA“

Matavulj: Od iskona srpstvo značilo je samo pravoslavlje

Lik Marka Kraljevića nije imao nikakvu cijenu u Crnoj Gori, što je uticalo da mu ni Njegoš ne posveti gotovo nikakvu pažnju. Crnogorski narodni mentalitet nije prihvatio vazalan odnos prema tuđinima kao svoj nacionalni ideal

naravno bila i politička svijest toga doba. Činjenica da su Crnogorci u većini bili istočnopravoslavne konfesije, a prije svega njihova crkvena hijerarhija koja je uz to bila i nosilac svjetovne vlasti, presudno je uticala na to da pravoslavlje postane borbena antiotomanska doktrina. No, s obzirom da crnogorsko pravoslavlje vodi korijene iz vremena srpsko-nemanjićkog perioda u Zeti, upravo koincidira sa ovim periodom, ono je u svijesti Crnogoraca identifikovano sa „srpskom vjerom”. Izrazit primjer ove identifikacije su stihovi: „Kunem vi se vjerom Obilića ... pa badnjake srpske nalagajte ... te svijeću srpsku ugasiti” itd. Tako je vremenom nemanjićko srpstvo u Crnoj Gori evoluiralo i dobilo konkretan leksički oblik koji precizira vjersku „srpsku” pravoslavnu pripadnost Crnogoraca. U izvjesnim istorijskim razdobljima „srp-

egzaltacija ovako shvaćenim političko-vjerskim „srpstvom” stavljena u funkciju crnogorske nacionalne istorije. Državno-politčki razlozi u Njegoševo vrijeme, zahtijevali su angažovanje svih raspoloživih duhovnih potencijala, istorijskih legendi, epske tradicije, pa i reafirmaciju srednjovjekovnih mitova, posebno onih koje je sačuvala narodna poezija, a u kojima se veliča moć i snaga srpske srednjevjekovne države, i to neposredno uoči dolaska Turaka. Stalna borba Crnogoraca protiv Turaka nalazila je snažan duhovni oslonac u narodnoj prošlosti iz koje se mogla crpiti snaga za buduća pregnuća. Taj oslonac je pružala bogata narodna tradicija ojačana i podstaknuta maštovitim simbolima i gotovo sakralnim slikama koje prikazuju srednjovjekovne vladare: „nepobjednog mladog Dušana”, itd. Ako bismo paralelno pratili procese u drugim evropskim zemljama u 19. vijeku, kada se uglavnom i formira

, pretči i hrišćanstvo u cjelini, ali i privrženost slovenskoj idejnoj matrici. Stoga gli bismo ustanoviti da

Kult Obilića odgovara crnogorskom nacionalnom tipu beskompromisnog borca poput: Vuka Mićunovića, Nikca Tomanovića, Baja Pivljanina i drugih. Činjenica da lik Marka Kraljevića nije imao nikakvu cijenu u Crnoj Gori, iako su u nekim djelovima Balkana o Kraljeviću nastale lijepe srpske pjesme i legende, uticalo je na to da mu ni Njegoš ne posveti gotovo nikakvu pažnju. Ovo se objašnjava činjenicom što crnogorski narodni mentalitet nije prihvatio vazalan odnos prema tuđinima kao svoj nacionalni ideal. Iz sličnih pobuda Njegoš je nipodaštavao srpskog kneza Miloša Obrenovića postavljajući mu oslobodioca - Karađorđa, u kome je vidio stjecište mnogih eminentnih vrlina mjerenih standardima crnogorske tradicionalne etike. Stoga se može osnovano reći da Njegoševo „srpstvo” ima korijen u crnogorskoj nacionalnoj memoriji, u njenoj romantičarsko-epskoj projekciji zajedničkog života Zetske i Raške države. Logika Njegoševe pripadnosti pravoslavnoj crkvenoj hijerarhiji upućivala ga je na ovaj izbor, a logika uvijek prisutne potrebe za aktiviranjem borbeno-oslobodilačkog duha i izvan Crne Gore, nametnula je to kao obavezu. Viševjekovna borba Crnogoraca sa Turcima, pored ostalog imala je cilj da spriječi odnarođavanje, tj. islamizaciju. Promjenom vjere prelazilo se na tuđinske pozicije što je bilo praćeno značajnim privilegijama. Islam se putem određenih povlastica penetrirao među balkanske Slovene i tako krčio put turskom osvajaču. Naši narodi mogli su se aktivno suprotstaviti tuđinskoj vjerskoj doktrini isključivo svojom vjerom i snažnim osjećanjima te vrste, koja su

mišljenja svuda odigrali određenu psihološku ulogu u procesu stvaranja vi-

ših oblika društve-

tuisanje modernih evropskih nacija, pored ostalog, vršilo se

ranja i glo-

istorije,

nih simbola i pro-

jektovanjem postojećih državno-pravnih i političkih ustanova na daleku prošlost. Stoga nije čudno što je Njegoš iz praktično političkih razloga prihvatio mit koji je u crnogorskoj tradiciji ostavio dubok trag i poslije pada njihove autentične države - Zete. Nastojao je da pjesnički oživi uspomenu na autoritet nemanjićke carevine koji mu je poslužio kao podsticaj i sredstvo za jačanje oslobodilačke misli ne samo kod crnogorskog naroda, već i u okolnom srpsko-pravoslavnom svijetu: (Okolo vas ima dosta Srba, odvazda su Srbi narod hrabri, Š. M.). Političku perspektivu naših naroda Njegoš je zamišljao, kao i svi romantičari toga doba: kao mogućnost da se na ruševinama Otomanske imperije obnovi srednjovjekovna Dušanova carevina. Stavljajući akcenat na „opštu srpsku stvar” i „srpsku borbu”, Njegoš je ustvari legalizovao antiotomansko raspoloženje u crnogorskom narodu kao dio borbe čitavog pravoslavnog, šta više slovenskog i hrišćanskog svijeta. Zajedno sa narodnom poezijom, računajući na njegove prethodnike, on je i stvarni idejni tvorac „srpskog” i „kosovsko-vidovdanskog“ kulta u Crnoj Gori u njegovoj eklezijastičko-borbenoj i patriotskoj artikulaciji, sa svim praktičnim posljedicama. I bez obzira što se ovdje, na prvi pogled radi o zanosu svojstvenom mnogim misliocima 19. vijeka, kao idejna zamisao „srpstvo” nije lišeno političkog pragmatizma u djelovanju ne samo Njegoševu već gotovo svih crnogorskih vladara. Osim toga, posljedice srbo-

vanja i mita srednjovjekovne srpske veličine nijesu ostale bez konstruktivnog odjeka na buđenje opšteg oslobodilačkog duha naših naroda. U nedostatku snažnog državnog autoriteta, poslije propasti države posljednjih Crnojevića pravoslavna crkva u Crnoj Gori preuzela je sve državne i društvene ingerencije, obrazovala teokratsku vlast izdižući kult srpstva do zajedničkog simbola za sve pravoslavne populacije. Stoga je u dugogodišnjoj crnogorskoj narodnoj tradiciji došlo do potpune identifikacije srpstva i pravoslavlja, kako uostalom i u nekim drugim krajevima, kako ističe S. Matavulj: „Od iskoni pak i na Primorju Srbin je bio samo pravoslavni, Srpstvo je značilo samo pravoslavlje, kao što u ovim krajevima (na istoku) znači i danas”. (S. Matavulj, Bilješke jednog pisca, Obod, Cetinje 1975). Crnogorska pravoslavna mitropolija, budući u vrijeme Turaka jedina nezavisna, usmjerila je djelovanje i u neku ruku preuzela obavezu da sačuva kult „srpstva” u svojstvu pravoslavne vjere u relativno uvijek slobodnoj Crnoj Gori, odnosno njenom najnepristupačnijem dijelu Cetinju sa nahijama, kako bi odatle širila njegov uticaj na porobljene krajeve. Cetinjski pravoslavni manastir postao je duhovni fokus toga procesa. Ovo je bilo neophodno, tim prije, što Pećka patrijaršija budući obnovljena za

Državno-politčki razlozi u Njegoševo vrijeme, zahtijevali su angažovanje svih raspoloživih duhovnih potencijala, istorijskih legendi, epske tradicije, pa i rea rmaciju srednjovjekovnih mitova, posebno onih koje je sačuvala narodna poezija

potrebe Otomanske imperije, čiji su crkveni poglavari birani uglavnom iz redova grčke narodnosti, nije bila u stanju da odgovori tome zadatku. Iako formalno kanonski određena Pećkoj patrijaršiji, sve do njenog ukidanja 1766. godine, Crnogorska mitropolija u svom praktičnom djelovanju nije vodila računa o toj subordinaciji. Poslije ukidanja Patrijaršije, postala je i u kanonskom smislu sasvim nezavisna. Stoga je Njegoševo „srbovanje” imperativ jednog vremena u kome su se stekli uslovi za duhovni razvitak crnogorskog naroda na osnovama tradicionalnog pravoslavlja, čiji je sinonim bilo srpstvo, a u političkom smislu za vođenje neprekidne borbe. U Njegoševo vrijeme drukčiji politički i vjerski ideali ne bi mogli imati stvarnog oslonca u narodu. (Nastavlja se)

Autor: Slobodan TOMOVIĆ, filozof

Petar II Petrović Njegoš nekoliko mjeseci pred smrt

Vojvoda Marko Martinović

Simo Matavulj

Br.02-012/25- 2025.g.

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br.21/09, 40/11 23/25), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10) i zaključaka Vlade Crne Gore, broj: 11-011/25-1259/3 sa sjednice od 25. aprila 2025. godine, Uprava za državnu imovinu objavljuje: JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI KOLAŠIN

I Predmet javnog nadmetanja

Premet prodaje su nepokretnosti u svojini Crne Gore – katastarska parcela broj 492, površine 1.527 m², i katastarske parcele broj 493, površine 1.258 m², upisane u listu nepokretnosi broj 145, KO Velje Duboko i Liješnje, Opština Kolašin.

II Početna cijena nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja Početna cijena nepokretnosti iz člana I ovog Javnog poziva iznosi 4.177,50 €.

III Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

Prodaja nepokretnosti iz člana I ovog Javnog poziva će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Uprave za državnu imovinu, Bul. vojvode Stanka Radonjića br. 1, sala za sastanke na IV spratu, u petak 13. juna 2025. godine, sa početkom u 9:00 časova.

IV Uslovi javnog nadmetanja

•Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava, odnosno sva zainteresovana lica, koja uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene za predmetnu nepokretnost, to 208,88 €.

•Depozit se uplaćuje na račun Uprave za državnu imovinu broj 535-0000000020596-80, kod Prve banke, sa naznakom –depozit za učešće na javnom nadmetanju.

•Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 16, u Upravi za državnu imovinu, svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, do i uključujući 9. jun 2025. godine u periodu od 10 do 13 časova.

•Rok za podnošenje prijava je najkasnije do i uključujući 11. jun 2025. godine, do 13:00 časova.

•Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za prodaju državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije.

•Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

•Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti.

•Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu imovine iz člana I ovog Javnog poziva.

V Ostali uslovi javnog nadmetanja

•Kupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Upravom za državnu imovinu zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti u roku od 30 (trideset) dana od dana održavanja javnog nadmetanja, do kada je dužan uplatiti kupoprodajnu cijenu.

•Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

•Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

•Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

•Troškovi prenosa imovine (porez, takse ostalo) padaju u cjelosti na kupca.

•Troškovi procjene nepokretnosti iz člana I ovog Javnog poziva, kao trošak objavljivanja u štampanom mediju padaju na teret podnosioca zahtjeva – kupca.

•Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Uprave za državnu imovinu – sala za sastanke, IV sprat, Bul. vojvode

Stanka Radonjića br. 1 Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.

Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti. Adresa i kontakt Komisije za prodaju nepokretnosti:

Uprava za državnu imovinu

Bul. vojvode Stanka Radonjića br. 1, Podgorica

Telefon: +382 69 200 302

E-mail: danijela.kalezic@uzdi.gov.me

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

draga

LJUBICA Ratkova AGRAMOVIĆ rođena DELIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 5. juna od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni:

ćerke NATAŠA, DUŠICA i MIRJANA, sestra VESNA, snahe LIDIJA, MILINKA i MILENA, jetrve BENJA i STANIJA, unuci JANKO, IVAN, STEFAN, NIKOLA, MILETA, ALEKSA i RATKO, unuke SANDRA, KATARINA, ANASTASIJA, ELENA, MIJA i MANJA, praunučad, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina AGRAMOVIĆ i DELIĆ

Тужним

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je dana 4. juna 2025. godine preminuo naš dragi

SLOBODAN Miloradov SIMIĆEVIĆ 1962 – 2025.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Žabljaku 5. juna od 9 do 17 časova i 6. juna od 9 do 13 časova, kada se kreće za mjesno groblje Aluge, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sestre NADA, DRAGICA i ANKA, braća od strica ŽELJKO i SLAVKO, sestre od strica JEVROSIMA, VESNA i ANA, strina JELKA, sestrić i sestričine i ostala mnogobrojna rodbina SIMIĆEVIĆ

Dana 4. juna 2025. godine preminula je naša draga

KOVILJKA Slobodanova PEROVIĆ rođena NOVAKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 4. juna od 13 do 16 časova i 5. juna od 11 do 13 30 časova, kada polazimo za seosko groblje Baljinovac - VražeGrmci đe će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: suprug SLOBODAN-ĐURO, sin BORIS, kćerke NATAŠA, NEVENKA i BORKA, braća RADOVAN i MILUTIN, đever RISTO, snahe MARICA, NATALIJA i ZDRAVKA, jetrva LIDIJA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, zaović, zaovična i ostala mnogobrojna rodbina PEROVIĆ i NOVAKOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav dragom

FILIPU KAPETANOVIĆU

Veliki čovječe, neka tvoja plemenita duša počiva u raju nebeskom.

DRAGAN Mujov DOBROVIĆ sa porodicom 169

MILAN i BOJAN PEROVIĆ 177

MELI

Dana 4. juna 2025. u 75. godini preminula je naša

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki, zaovi i babi

KOVILJKI S. PEROVIĆ rođenoj NOVAKOVIĆ

Hvala ti za sve ono što si nam pružila tokom svog života.

Vječno ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi plemeniti lik. Počivaj u miru među anđelima.

RAJO NOVAKOVIĆ sa porodicom iz Švedske

Dragoj ujni

KOVILJKI PEROVIĆ

Uvijek voljena, nikad zaboravljena, živjećeš u našem sjećanju. BATO i BEBA sa porodicama

SVETLANA VUKOVIĆ

S neizmjernim bolom opraštamo se od naše Svetlane. LJILA i RAJKA ĆUPIĆ

Posljednji pozdrav

S poštovanjem

komšije: POPOVIĆ, PERKOVIĆ i KRKANOVIĆ

Dragoj strini

MIRKO MIKA ROSANDIĆ

Prođoše dvije godine, voljeni brate. Prije osam dana ode i naša sestra Anka. Bol je samo veća.

ЈУЛКА ШУБАРИЋ МИЛОРАД ШУБАРИЋ рођена БАБИЋ 5. 6. 2020. 12. 11. 1999.

У сјећањима љубав, захвалност, недостајање…

170

MILOJ – CAKI NIKČEVIĆ

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam sve ove godine poklanjala. Čuvaćemo te u najljepšem sjećanju.

Tvoji: DRAGAN, NADA, JOVAN, IVAN i MILICA NIKČEVIĆ

Sestra KSENIJA VUJADINOVIĆ sa porodicom

СНЕЖАНА, СИНИША, МИЛОШ са породицом, ФИЛИП, ТАРА,

Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog i voljenog

MILANA Dragića SMOLOVIĆA

Živio si časno primjerom poštenog i odgovornog čovjeka. Nedostaješ… Otišao si tiho, iznenada, bez riječi glasa i pozdrava. Tvoje mjesto je ostalo prazno, nedostaje tvoj osmijeh koji je bio najljepši i plijenio sve oko sebe, tvoje riječi kojima si svakoga znao da utješiš i razveseliš. Nedostaješ… Dok živimo mi, živjećeš i ti u našim srcima i mislima. Čuvaćemo te vječno od zaborava.

U subotu, 7. juna 2025 godine, u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na gradskom groblju VrbiceKotor. Ovom prilikom pozivamo prijatelje, kumove, rodbinu i sve Milovanove poštovaoce da nam se pridruže.

OŽALOŠĆENI: supruga KATERINA, kćerke DEJANA i MILICA, brat DRAGAN, sestra MILANKA, bratanići DRAGIĆ - MILI, DANILO i BOŽO, sestrići DALIBOR i DAVOR sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

172

Sedam godina je od kada nas je napustila naša draga i voljena majka

GARA MARTINOVIĆ

Sjećanje na tebe uvijek budi mila i dobra osjećanja u našim srcima. Tvoj životni put je bio trnovit, ali ispisan najljepšim stranicama iskrene ljubavi i odanosti svojoj porodici. Upravo nas tvoja ljubav nadahnjuje, vaspitava, uči kako da očuvamo naše porodice, budemo bolji, kvalitetniji i požrtvovaniji ljudi. Hvala ti na svemu!

Tvoja vjerna PORODICA 175

OBRAD

5. 6. 2011. 24. 4. 2008.

Svakog dana ste u našim mislima i sjećanjima, a vječno u našim srcima.

183

Dragi roditelji MARICA

DRAGAN, CICA, DESA, DRAGIĆ i DUJO

MELI

PREDMET PRODAJE

Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika (dalje: Imovina Dužnika) koju

jućim temljiš-tem ispod objekta (m2) Naziv nosioca prava - adresa mjesto

3 379, KO:PLJEVLJA 3924/1, 3938/1 137203 31814 OTP BANK NYRT Svojina 1/1 3,641,000.00

NAPOMENA 1. Procijenjene vrijednosti iz prethodne tabele ne obuhvataju objekte koji su upisani u listovima nepokretnosti, a na terenu ih nema; NAPOMENA 2. Procijenjene vrijednosti iz prethodne tabele obuhvataju i objekte koji nijesu upisani u listovima nepokretnosti, a na terenu ih ima sa pripadajućim zemljištem ispod objekata oko objekata; NAPOMENA 3. Specifikacija objekata koji su upisani u listovima nepokretnosti, a na terenu ih nema i objekte koji nijesu upisani u listovima nepokretnosti, a na terenu ih ima se nalazi u prodajnoj dokumentaciji koja se nalazi kod stečajnog upravnika koja će biti dostupna na zahtjev zainteresovanih kupaca; b. Pokretna imovina- Fabrika

Redni broj Naziv Proc ijenjena vrijednost postrojenja (€) Procijenjena vrijednost

1. Pilana EWD

2. Peletara Kahl 1,811,750.00

4. Sušare Muhlbock

Jakić u stečaju

NAPOMENA: Procijenjene vrijednosti opreme iz prethodne tabele obuhvataju dio pokretne imovine koja nije evidentirana u poslovnim knjigama stečajnog dužnika, a nalazi se u prostorijama stečajnog dužnika čini stečajnu masu stečajnog dužnika.

Početna, a ujedno i najniža cijena imovine iz tačke »A« ovog oglasa iznosi ukupno 13,063,619.92 EUR Imovina iz ove tačke se prodaje kao cjelina. Navedene cijene Imovine Dužnika iz ove tačke su početne, bez uračunatih poreza.

B. Nepokretnosti evidentirane u LN 3379 KO Pljevlja na kat.parceli 3972

List nepokretnosti Kat. parcela Zemljiš-te (m2) Objekti sa pripada-jućim temljiš-tem ispod objekta (m2) Naziv nosioca prava - adresa mjesto Osnov prava Ob-im prava

LIST NEPOKRETNOSTI 3 379, KO:PLJEVLJA

Procijenjena vrijednost

3972 13 219 1 548 OTP BANK NYRT Svojina 1/1 495.800,00

NAPOMENA 1 Procijenjena vrijednost nepokretnosti iz prethodne tabele obuhvata stambene prostore u društveno stambenim zgradama. Zgrada br. 1, zgrada br. 2, zgrada br. 3, zgrada br. 4, zgrada br. 5 zgrada br. 6 sa pripadajućom katastarskom parcelom br.3972 KO Pljevlja

Početna, a ujedno i najniža cijena imovine iz tačke »B« ovog oglasa iznosi ukupno 495,800 00 EUR Imovina iz ove tačke se prodaje kao cjelina.

Navedene cijene Imovine Dužnika iz ove tačke su početne, bez uračunatih poreza.

C. Asfaltna Baza a. Nepokretnosti evidentirane u LN 121 KO Židovići II

List nepokretnosti Kat. parcela Zemljiš-te (m2) Objekti sa pripada-jućim temljiš-tem ispod objekta (m2) Naziv nosioca pravaadresa mjesto Osnov prava Ob-im prava Procijenjena vrijednost

LIST NEPOKRETNOSTI 1 21, KO:ŽIDOVIĆI II

2189, 2190, 2191, 2192, 2193, 2194, 2195, 2196, 2198, 2199, 2200, 2201 56,510 79 OTP BANK NYRT Svojina 1/1 661,500.00 €

b. Pokretna imovina-Asfaltna baza „Slovenijaceste“

Redni broj Naziv Proc ijenjena vrijednost postrojenja (€) Procijenjena vrijednost ostale opreme (€)

6. Asfaltna baza

vrijednost

imovine iz tačke »D« ovog oglasa iznosi ukupno 61,000.00

Imovina iz ove

se prodaje kao cjelina. Navedene cijene Imovine Dužnika iz ove tačke su početne, bez uračunatih poreza. E. Betonjerka na Pliješu a. Nepokretnosti evidentirane u LN 2416 KO Pljevlja

List

5923

NAPOMENA 1. Procijenjena vrijednost nepokretnosti iz prethodne tabele ne obuhvata objekte koji su upisani u listu nepokretnosti na kat. parcelama 3931,4001,4002,4003,5923, a na terenu ih nema; NAPOMENA 2. Procijenjena vrijednost nepokretnosti

(€) Procijenjena vrijednost ostale opreme (€) Procij. vrijednost specijalni r/d (€) Procijenjena vrijednost

mjesto Osnov prava Obim prava Procijenjena vrijednost LIST NEPOKRETNOSTI 2416, KO:PLJEVLJA 2902/2 17226 9849 OTP BANK NYRT Svojina

NAPOMENA 1. Procijenjena vrijednost nepokretnosti iz prethodne tabele ne obuhvata objekte koji su upisani u listu nepokretnosti na kat.parceli 2902/2, a na terenu ih nema; NAPOMENA 2. Procijenjena vrijednost nepokretnosti iz prethodne tabele obuhvata postojeći objekat-(Zgrada br. 1) upisan u listu nepokretnosti, sa pripadajućim zemljištem ispod objekta i oko objekta; Početna, a ujedno i najniža cijena imovine iz tačke »F« ovog oglasa iznosi ukupno 604,200.00 EUR Imovina iz ove tačke se prodaje kao cjelina. Navedene cijene Imovine Dužnika iz ove tačke su početne, bez uračunatih poreza.

G. Nepokretnosti evidentirane u LN 3128 KO Pljevlja - poslovni prostor, PD 44

List nepokretnosti Kat. parcela Zemljište (m2) Objekti (m2) Naziv nosioca prava - adresa i mjesto Osnov prava Obim prava Procijenjena vrijednost

LIST NEPOKRETN OSTI 3128, KO:PLJEVLJA 5922/1 25 DOO VEKTRA JAKIĆ PLJEVLJA Svojina 1/1 24,450.00

Početna, a ujedno i najniža cijena imovine iz tačke »G« ovog oglasa iznosi ukupno 24,450.00 EUR Imovina iz ove tačke se prodaje kao cjelina. Navedene cijene Imovine Dužnika iz ove tačke su početne, bez uračunatih poreza.

H. Nepokretnosti evidentirane u LN 3131 KO Pljevlja - poslovni prostor, Garaža PD 48

List nepokretnosti Kat. parcela Zemljište (m2) Objekti (m2) Naziv nosioca prava - adresa i mjesto Osnov prava Obim prava Procijenjena vrijednost LIST NEPOKRETNOSTI

KO:PLJEVLJA

Početna, a ujedno i najniža cijena imovine iz tačke »H« ovog oglasa iznosi ukupno 4,800.00 EUR

Imovina iz ove tačke se prodaje kao cjelina. Navedene cijene Imovine Dužnika iz ove tačke su početne, bez uračunatih poreza.

Specifikacije imovine Dužnika, koja je predmet prodaje, nalaze se na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore u Podgorici na oglasnoj tabli Dužnika u Pljevljima kod stečajnog upravnika

Specifikacija imovine Dužnika, koja je predmet prodaje, nalazi se u prodajnoj dokumentaciji koja se nalazi u prostorijama stečajnog upravnika u Podgorici, Ul. Šeika Zaida br. 2, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku II. NAČIN PRODAJE

Prodaja imovine Dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem pisanih ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ul. IV Proleterske br.2 Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte preporučenom pošiljkom Na omotu ponude navodi se: naznaka "Ponuda", broj stečajnog predmeta St.br.437/21 naziv i sjedište stečajnog dužnika, naziv, sjedište i adresa ponuđača tekst "Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda". Rok za dostavljanje ponuda Sudu je 26 06.2025. godine do 13:00 časova. Otvaranje ponuda će se izvršiti dana 27 06.2025 godine u 13:00 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici - kancelarija broj 20 u prisustvu ponuđača koji to žele. Ponuđač može modifikovati ili povući ponudu najkasnije do isteka krajnjeg roka za dostavljanje ponuda, obavještavajući Prodavca u pis anoj formi, na isti način na koji je predao ponudu. Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju pravna fizička lica koja po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti, a koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu uplate predviđeni depozit. Neblagovremene nepotpune prijave neće se razmatrati. Depozit: Ponuđači su dužni da uplate depozit, u iznosu od 3 % od iznosa početne cijene.

Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika broj: 565-21480-55 kod Lovćen banke AD Podgorica, ili se prilaže garancija banke registrovane u Crnoj Gori sa sledećim klauzulama:bezuslovna, neopoziva, plativa na prvi poziv sa rokom važnosti koji je najmanje 60 dana duži od dana određenog za otvaranje ponuda

Dokaz o uplati depozita, u origilnalu ili ovjerenoj kopiji, prilaže se uz ponudu.

Ponuda za učešće na oglasu za javno prikupljanje ponuda mora da sadrži:

Za pravna lica: firmu sjedište, broj računa, matični broj (PIB) i PDV broj, fotokopiju registracije. Ponuda mora biti ovje rena i potpisana od lica ovlašćenog za zastupanje, uz dokaz o uplati depozita ili obezbjeđenju bankarske garancije.

Za fizička lica: ime pr ezime, adresu, kontakt telefon, fotokopiju lične karte dokaz o uplati depozita ili obezbjeđenju bankarske garancije. Smatra se da su ispunjeni uslovi za javno otvaranje pisanih ponuda ako je u oglasu ostavljenom roku na arhivu Suda prispjela najmanje jedna pisana ponuda. Predmetna movina se prodaje u cjelini u viđenom stanju, sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez garancija kupcu bez prava kupca na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nako n izvršene kupoprodaje, a prodaće se ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos. Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana održavanja javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis ugovora o kupoprodaji najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od d ana pravosnažnosti odluke stečajnog upravnika o izboru

a ako je umjesto depozita data bankarska garancija ista će se naplatiti. Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.

Slobodan Čukić

ZMIJE

na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.