5
www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.
“Turizam kao razvojna djelatnost temelji se na prostornim vrijednostima i bez njih gubi komparativne prednosti.” Stjepo Butijer, predsjednik Savjeta prostornog uređenja države
je plan nego bageri anja još neizgrađenog, “praznog” prostora i preuzimanja lokacija bitne za identitet kakav se želi zadržati ili postići, pri čemu treba promatrati širi prostorni kontekst”, naglašava on. Otoci kao jedinstvene planske cjeline Kako bi ti ciljevi bili što lakše ostvarivi, Savjet za prostorno uređenje odredio je glavne kriterije planiranja turističkih predjela obalnog područja mora u Hrvatskoj. Njih se trebaju pridržavati građani i poslovni subjekti, a imaju dva osnovna ishodišta. “Jedno je ishodište funkcionalno, s obzirom na zadanu svrhu. Iz te perspektive svi ponuđeni kriteriji su – glavni. Razlog leži u činjenici da
se bez njihove primjene ne mogu ostvariti posebni planerski zadaci kao
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji spriječene su najgrublje devastacije obale, a u tijeku je izrada posebnih propisa i uputa što su, primjerice, formiranje posebnih turističkih predjela i zona, nautičkih luka ili manjih hotela u naselju. Drugo je ishodište vrijednosno, s obzirom na glavne vrijednosti
što se trebaju ostvarivati u zadanoj politici prostornog uređenja", pojašnjava Butijer. Iz te perspektive glavni su kriteriji oni na koje upućuju Strategija i Program prostornog uređenja Hrvatske. Sukladno tomu, metaplansko polazište planiranja područja hrvatskog Jadrana svodi se na četiri zahtjeva. Prvi je da zaštita područja ima prednost u odnosu na druge zahtjeve i interese. Prema drugom, na obalnom području ostvarivanje javnog interesa nadređeno je ostalim interesima. Treći kriterij određuje kako se otoci moraju planirati kao jedinstvene planske cje-
line, a manji nenaseljeni otoci ne mogu se uključiti u građevno područje. A prema posljednjem, četvrtom kriteriju, širenje građevnih područja valja planirati na mjestima udaljenim od obale, podcrtava Butijer. Inače, valja naglasiti kako su spomenuti kriteriji planiranja turističkih predjela obalnog područja mora u Hrvatskoj izrađeni kao smjernice za izradu prostornih planova jadranske obale te kao stručna podloga za izradu podzakonskih dokumenata. Primjenjuju se na sveukupno jadransko područje Hrvatske koje obuhvaća obalu, zaobalje, otoke i poluotoke.
“Na tapeti” golf-tereni i luke Od budućih aktivnosti Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske, Stjepo Butijer izdvaja poticanje kvalitete izrade i donošenja prostornih planova. Također, nastavit će se rad na izradi prijedloga kriterija za planiranje golfskih igrališta i luka nautičkog turizma. “S obzirom na bogatstvo i različitost obalnoga područja mora daljnjim je istraživanjima potrebno i prostor zaštićenog obalnog područja (ZOP) obraditi detaljnije na temelju prirodnih i antropogenih posebnosti prostora, a ne isključivo linearno (u metrima), neovisno o lokalnim prirodnim posebnostima.
Zatim, odrediti uvjete ‘prostornog reda’ (uvjeta za izgradnju) za cijelo obalno područje mora, a napose u dodirnim predjelima susjednih županija i zaštićenih područja prirode”, ističe on. K tomu, potrebno je odrediti uvjete zaštite krajolika (kao planske kategorije), određivanja, uporabe i zaštite obalnog područja i akvatorija, uvjete određivanja i planiranja luka i sidrišta te uvjete za planiranje turističkih predjela.
NETO DOBIT OSAM MILIJUNA KUNA
Lenac ulazi na novo tržište remonta velikih brodova Unatoč recesiji remontno brodogradilište Viktor Lenac završilo je 2009. godinu s neznatno slabijim prihodima u odnosu na iznimno dobru 2008. godinu, izvijestila je ta kompanija. Ukupan prihod bio je 332 milijuna kuna, što je uz rashode od 324 milijuna kuna rezultiralo s neto dobiti od osam milijuna kuna. Viktor Lenac je lani obavio 60 remonta za klijente s talijanskog, njemačkog i domaćeg tržišta na raznim vrstama brodova kao što su tankeri, kontejnerski brodovi, brodovi za rasuti teret, za ukapljeni zemni plin te prijevoz rashlađenog tereta. Ostvarena je uspješna suradnja s talijanskom kompanijom Saipem, za koju je napravljen remont bušaće platforme. Dovršene su i dvije plinske platforme (Anamarija A
i Izabela Nord za Edinu i INAGIP) koje su dio offshore projekta započetog 1997. u okviru kojeg se gradi 11 plinskih platformi. Brodogradilište je pritom znatno povećalo remontni kapacitet. Potpuno je obnovljen dok 11 koji je test položio na remontu dvaju tankera veličine Aframax za Tankersku plovidbu. Puštanje doka 11 u rad jedan je od najvažnijih događaja u razvoju brodogradilišta. S tim dokom, koji može primiti brodove veličine Suezmax, Lenac ulazi na novo tržište velikih brodova i osnažuje svoju poziciju kao jedno od vodećih brodogradilišta za remont i preinake na Sredozemlju. U 2009. najveći dioničar Lenca postala je Tankerska plovidba, a oko 2,5 milijuna eura uloženo je u nove tehnologije i proizvodne kapacitete. (I.V.)
*vijesti Hotelska poduzeća bez kupaca Nije bilo odaziva na javne pozive za privatizaciju hotelskih poduzeća Modra špilja, Hoteli Podgora, Hoteli Medena i Hoteli Živogošće, objavio je Hrvatski fond za privatizaciju. Upravni odbor HFP-a zadužio je stručne službe da se u što kraćem vremenu raspišu novi natječaji. U novim javnim pozivima hotelska će poduzeća vjerojatno biti ponuđena po cijeni od jedne kune uz uvjet podmirenja dugova i druge posebne uvjete.
i da su gubici u tom sektoru povećani osam puta u razdoblju od 2004. do 2008. godine. Regulirane cijene toplinske energije ne prate trendove primarnih energenata još od 2002. godine, a nastavi li se takvo stanje, cijeli sektor toplinarstva mogao bi se naći pred gašenjem, rečeno je na sastanku.
Sektor toplinarstva pred gašenjem Predstavnici Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK-a zatražili su da se utvrde tarife koje omogućuju tvrtkama u ovoj djelatnosti poslovanje bez gubitaka. Predstavnici Grupacije razgovarali su prošli tjedan s državnom tajnicom za energetiku Natašom Vujec i predložili da cijene toplinske energije prate cijene primarnih energenata. Na sastanku je istaknuto
Samo jedna četvrtina građana kupovala je na siječanjskim rasprodajama, stoji u istraživanju Hendala i portala Ja trgovac. Samo 30 posto ih je bilo zadovoljno ponuđenim izborom robe. Najviše su kupovali Slavonci te mladi od 15 do 35 godina. Više su kupovali građani s višim prihodima kućanstava, kao i oni s većim brojem članova kućanstava (četiri i više). Pretežno se kupovala odjeća (83 posto) i obuća (29 posto).
Malo kupaca na sniženjima u siječnju