Page 1

| GOSPODARENJE OTPADOM | SVINAWEB | DIGITALIZACIJA | AGROKOR | GDPR ONION |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Ipak se kreće nabolje INTERVJU

Martina Bračić Torte i to

Digitalna komora štedi vrijeme

1953.-2018.

16. srpnja 2018., godina LXV, broj 4038

IMD - SVJETSKA LJESTVICA DIGITALNE KONKURENTNOSTI 2018.

NOVI PROJEKT HGK

GODINA

EKOLOŠKA PROIZVODNJA U 2017.

Eko poljoprivreda uzima zamah


ORGANIZATORI:

SUORGANIZATORI:

POKROVITELJI:

MEDIJSKI POKROVITELJI:

PRIVREDNI VJESNIK


SADRŽAJ

4038 / 16. srpnja 2018. TEMA TJEDNA

18

6

IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018. Ipak se kreće nabolje

INTERVJU 12

Martina Bračić, vlasnica slastičarnice Torte i to Okrećem se hrvatskim tradicionalnim kolačima

AKTUALNO

64 U FisKulturi i na grupnim i individualnim treninzima svaki klijent dobiva poseban tretman

16

Hrvatska gospodarska komora predstavila novi projekt Digitalna komora štedi vrijeme poduzetnicima

22

Konferencija “Tesla u Zagrebu 2018. - Održivim gospodarenjem otpadom do čistog okoliša” Gospodarenje otpadom ne traži trivijalna znanja

30

Radionica “Znanjem do uključenosti” Veliki izazovi za osobe s invaliditetom

42

Run Croatia GDPR Onion olakšava posao

PV ANALIZA 18

Ekološka proizvodnja u 2017. Raste eko poljoprivredna proizvodnja

PRIČA S RAZLOGOM

12 Martina Bračić

34

Svinaweb, Zagreb Svi su na webu, a gdje si ti?

KOLUMNA: NOVI IMPULS 37

Dobar poduzetnik mora biti i dobar čovjek Loš odnos prema radnicima prije ili kasnije dolazi na naplatu

OČUVANJE PASMINA 48

Projekt “Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje” Sve traženije delicije iako 20 posto skuplje

64

Koncept urbanog treninga Pola ure fiskulture

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR MANUELA ŠOLA

S FUTUROLOZIMA DO POSLOVNE BUDUĆNOSTI Stručnjaci predviđaju da ćemo u narednih par godina u komunikacijskoj industriji svi morati imati osnovna znanja vezana za virtualnu stvarnost i umjetnu inteligenciju

G Manuela Šola, direktorica i vlasnica agencije Komunikacijski laboratorij

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ledajući globalne trendove danas brojne tvrtke angažiraju futurologe, a pojedine imaju oformljene timove futurologa koji predviđaju budućnost poslovanja industrije u kojoj se kompanija nalazi ili s kojom je usko povezana. Predmet futuroloških predviđanja su svakako kupci, ali i zaposlenici budućnosti. Kada sam se počela susretati s terminom futurologija, nisam ni sama bila svjesna koliko se razvila ta znanstvena disciplina usmjerena na istraživanje i predviđanje tehnološkog, ali i društvenog razvoja. Trenutačna glavna okupacija vodećih futurologa je utjecaj tehnološkog razvoja na budućnost čovjeka. S obzirom na eksponencijalan razvoj tehnologije i strelovite promjene u načinu funkcioniranja društva kojima svjedočimo, upravo je futurologija postala sve važnije zanimanje. Ne postoji formalno obrazovanje za futurologa, ali oni moraju imati različite vještine i znanja, prije svega sociološka i tehnološka, ali i proučavati šira područja društva počevši s razvojem tehnologije i njena utjecaja na čovjeka. Neke od procjena kažu da u Sjedinjenim Američkim Državama radi od 500 do 1000 profesionalnih futurologa koji su najčešće angažirani kao savjetnici, posebno u procesu upravljanja rizicima. Jedan od vodećih svjetskih futurologa Gerd Leonhard zastupa tezu kako će se čovječanstvo u nadolazećih 20 godina promijeniti više nego što se promijenilo u zadnjih 300 godina. Tvrdi da smo na prekretnici u mnogim područjima znanosti i tehnologije te da je razvoj kojem svjedočimo dvostruko brži nego ikada do sada. Leonhard najvećom promjenom u smjeru ljudskog razvoja smatra pojavu umjetne inteligencije i promjene ljudskog genoma te ističe kako jednako moramo ulagati u čovječanstvo koliko u tehnologiju. Inače, futurologa Leonharda cijenjeni Wall Street Journal prozvao je jednim od vodećih medijskih futurologa, a upravo njega ćemo moći slušati u listopadu na Future Tense konferenciji. Kako općenito u poslovanju, tako i u komunikacijskoj industriji, tehnologija je postala sve važnija te se od komunikacijskih stručnjaka traži sve više tehničkih znanja. Stručnjaci predviđaju da ćemo u narednim godinama u komunikacijskoj industriji svi morati imati os-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

novna znanja vezana za virtualnu stvarnost (VR) i umjetnu inteligenciju (AI). Upravo na tom tragu, kako bi se lakše nosili s promjenama koje neminovno dolaze, u Komunikacijskom laboratoriju odlučili smo u Hrvatsku dovesti vodeće futurologe koji će nam reći nešto više o predviđanjima vezanima za budućnost poslovanja. Future Tense predstavit će generalna futurološka predviđanja, ali će istododobno biti zastupljene i specifične teme poput pametnih gradova, predviđanja vezanih za industriju hrane, ali i razvoja novih načina plaćanja. Tim temama želimo predstaviti vodeća svjetska futurološka predviđanja poslovnoj javnosti u Hrvatskoj, ali

TRENUTAČNA GLAVNA OKUPACIJA VODEĆIH FUTUROLOGA JE UTJECAJ TEHNOLOŠKOG RAZVOJA NA BUDUĆNOST ČOVJEKA i ukazati na važnost promišljanja o mogućnosti primjene futuroloških predviđanja u poslovanju. Smatramo da je važno napraviti odmak od uobičajenih tema i potaknuti aktivno promišljanje o budućnosti poslovanja kako kod predsjednika uprava velikih kompanija, tako i kod malih poduzetnika, ali i javne uprave. Već sada možemo reći da je tema futurologije naišla na odobravanje i veliki interes poslovne zajednice. Kada samo pogledamo partnere konferencije, jasno je da je riječ o vodećim i perspektivnim kompanijama koje djeluju u Hrvatskoj počevši od generalnog pokrovitelja Vipneta, generalnog medijskoj pokrovitelja Nove TV do Addiko Banka, tvrtke IN2 ili hrvatske prehrambene kompanije Zvijezde. Sve su to kompanije čije su vrijednosti učenje i napredak te neizbježna prilagodba budućnosti koja dolazi.


BROJKE, BROJKE

ARHIVI U 2017. 19

8

495

državnih arhiva

državnih arhiva ima arhivske podružnice

ukupan broj zaposlenih u arhivima u 2017.

15.763

15.222

541

ukupan broj fondova /zbirki

fonda

zbirka

2017

133

158

361

filmova

videa

DVD-ova

zvučni zapis

2.522.962

81.119

2.300.469

9791

komada grafičkih zapisa

kodova, karata, planova i nacrta

fotografija

grafika

ARHIVSKO GRADIVO IZVAN ARHIVA U 2017.

4190 ukupno vlasnika arhivskog gradiva izvan arhiva

3388 vlasnika javnog arhivskog gradiva

802 vlasnika privatnog arhivskog gradiva Izvor: DZS

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA IMD - SVJETSKA LJESTVICA DIGITALNE KONKURENTNOSTI

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


2018.

IPAK SE KREĆE NABOLJE Moramo se još odlučnije postaviti u provođenju digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture, kaže Ivica Mudrinić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

nstitut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, nedavno je objavio rezultate izvješća IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija.

snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske. Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti u provođenju digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture”, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U PET GODINA SKOK ZA JEDNO MJESTO

POZITIVAN REZULTAT RAZLOG JE ZA OPTIMISTIČAN POGLED I KONSTRUKTIVNO PROMIŠLJANJE O TOME KAKO NASTAVITI S TIM TRENDOM, SMATRA IGNJATOVIĆ “Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjih pomaka u korištenju e-usluga. ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta, kaže da kada se generalno pogleda situacija s konkurentnošću Hrvatske, možemo biti sretni s pozitivnim pomakom. “Nažalost, više-manje već godinama stagniramo. Stoga je pozitivno vidjeti da se u odnosu na prošlu godinu Hrvatska popela za četiri mjesta u ukupnom poretku svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti, ali teško da možemo biti zadovoljni s trenutačnim mjestom, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u zadnjih pet godina sa 45. mjesta došli na ovo 44.”, naglašava on dodajući kako treba gledati pozitivno pa istaknuti kako je Hrvatska ove godine nešto konkurentnija na području znanja – skočili smo za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu, što je priličan pomak. “Ovdje veću konkurentnost nosi dobar odnos broja učitelja po učeniku te broj žena s diplomama, kao i žena istraživača što je pohvalno. Za ozbiljniji iskorak bilo bi potrebno provesti obrazovne reforme o kojima već godinama samo govorimo i svi ih nestrpljivo iščekujemo i sustavno pristupiti poboljšanju konkurentnosti znanja djece, koju nužno treba pripremati za buduće tržište rada. Reforma obrazovanja je ključan čimbenik budućeg

44.. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije zauzela Hrvatska na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2018.

to je skok za mjesta

4

u odnosu na 2017.

na mjestu

49..

na području tehnologije nalazi se Hrvatska

4.. mjesto zauzeli smo na području telekomunikacija

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

Digitalna transformacija ne može bez razvoja infrastrukture i bez sveobuhvatne strategije digitalizacije i informatizacije općenito, koja će ravnomjerno uključiti sve krajeve Hrvatske.

Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike u tvrtki Libusoft Cicom

napretka hrvatskog društva. Uzimajući u obzir malo širi kontekst i potencijal Hrvatske na globalnom planu, obrazovanje mora biti jedan od strateških prioriteta i u njega, kao društvo, moramo što prije početi značajno ulagati”, objašnjava Mlinarić. Na području tehnologije, nastavlja Mlinarić, nažalost, bilježimo pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu te smo sada na 49. mjestu i time ne možemo nikako biti zadovoljni. “Konkurentsku prednost ovdje podižu telekomunikacije koje su na odličnom 4. mjestu. Nažalost, puno više nedostataka za područje tehnologije leži u nekim drugim sferama koje bi trebalo također adresirati, poput olakšavanja pristupa financijskim sredstvima, povećanja investicija u tehnologije, bolji i brži razvoj te primjene novih aplikacija i tehnoloških rješenja, fleksibilnije migracijske politike i općenito veće fleksibilnosti uvoza visokokvalificirane ICT radne snage koja kronično nedostaje. S obzirom na veliki potencijal u ovom području, a o kojem najbolje govore rezultati naših tvrtki iz tog segmenta, ovo je zasigurno tema koja zahtijeva da se njome svi malo ozbiljnije pozabavimo, pri čemu tu posebice mislim na državu koja uglavnom ignorira to pitanje i čini vrlo malo kako bi se stvari popravile”, smatra Mlinarić.

PORADITI NA AGILNOSTI POSLOVANJA Na području spremnosti za budućnost pak popeli smo se za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. “To je dobar pokazatelj, no sigurno se može i bolje. U tom segmentu treba poraditi na boljoj agilnosti poslovanja, IT integraciji i stavovima prema globalizaciji. Zaključak je da se vide pozitivni pomaci u konkurentnosti koji su posljedica pozitivnih iskoraka napravljenih u zadnje vrijeme, ali i dalje smatram da je to premalo i da možemo i moramo puno bolje”, naglašava on napominjući kako su se tehnologije značajno infiltrirale u naše živote tako da nismo ni svjesni koliko o njima ovisimo. “No era tehnologije tek počinje i slijedi val značajnih tehnoloških promjena koje se često nazivaju i 4. industrijskom revolucijom u kojoj je digitalna transformacija glavni katalizator promjena, koja dovodi do golemih promjena, a neke od njih vode i do točke potpune neprepoznatljivosti nekih industrija, radnih mjesta i poslovnih modela koje danas poznajemo”, naglašava Mlinarić. Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike u tvrtki Libusoft Cicom, ocjenjuje poboljšanje digitalne konkurentnosti Hrvatske “dobrom viješću, iako bismo odmah mogli postaviti pitanje je li pomak za četiri mjesta na ljestvici hrvatski maksimum ili je moglo i bolje”. “No pozitivan rezultat razlog je za optimističan pogled i konstruktivno promišljanje o tome kako nastaviti s tim

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

trendom i stoga je važno znati koje su aktivnosti i koji mehanizmi najviše pridonijeli ovom rastu. Smatram da razlog nije samo jedan i da se radi o kombiniranom učinku različitih faktora, ali mislim da ovaj put najveći udio pripada poboljšanju ekonomske klime u državi i privatnim investicijama, a odmah zatim i nekim potezima Vlade, snažnijem korištenju ICT-a, razvoju novih usluga, znanja… Angažirano i sve šire uvođenje informacijskih tehnologija u javni sektor, edukacija i ulaganje u provođenje i primjenu dobar je put”, smatra Ignjatović.

ERA TEHNOLOGIJE TEK POČINJE I SLIJEDI VAL ZNAČAJNIH TEHNOLOŠKIH PROMJENA, ISTIČE MLINARIĆ Dobre strane hrvatske digitalne transformacije su, kaže, napredak, razvoj, ubrzavanje procesa, modernizacija, digitalizacija, smanjivanje “papirnatog” poslovanja, a loše da još uvijek napredujemo sporije nego većina EU zemalja, pa i neke zemlje koje nisu članice Unije. “Digitalna transformacija ne može bez razvoja infrastrukture i bez sveobuhvatne strategije digitalizacije i informatizacije općenito, koja će ravnomjerno uključiti sve krajeve Hrvatske. To se najbolje može objasniti primjerom digitalne transformacije gradova. Digitalna transformacija velikih gradova nema puno smisla ako će manji ostati na repu događanja. Cijela Hrvatska i svi dionici podjednako trebaju biti uključeni u digitalnu transformaciju”, naglašava on dodajući kako Hrvatska može još puno učiniti kako bi i iduće godine popravila svoje mjesto na toj ljestvici. “Ne smijemo odgađati promjene i usklađivanja strateškog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture. Treba pojednostaviti zakonsku regulativu, tako da se može lakše digitalno poslovati kako bi privatni sektor mogao iskoristiti potencijal i investirati u digitalizaciju. Ne čekati na regulativu koju donose tijela EU-a nego uvoditi propise po uzoru na najpropulzivnija tržišta Unije. Uzmimo primjer Estonije - digitalizacija diže estonski BDP za dodatna dva posto na godinu. Estonija je uz skandinavske zemlje najsvjetliji primjer koristi digitalizacije. Estonska se vlada na sjednicama ne koristi tiskanim materijalima, Tallinn je


HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije gospodarstva i države

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu kako su razlozi poboljšanja digitalne konkurentnosti Hrvatske ponajprije rast IT industrije i povećanje izvoza te donekle neki uspješni projekti države kao što su eGrađani koji, iako ima veliki broj korisnika, još treba u velikoj mjeri unaprijediti. “Važan faktor je povećana medijska pozornost

čime se ljudi sve više osvještavaju o tome da bez primjene digitalizacije nećemo biti konkurentni. Nedostaje još veća pozornost na high-tech općenito, kompleksne tehnologije su ključni pokretač industrije”, smatraju u Komori dodajući kako gospodarstvo i javna uprava još nisu usvojili dovoljno ni osnovne IT tehnologije tako da do prave digitalne transformacije još nije ni došlo u Hrvatskoj. “Kao primjer možemo reći da se postotak povećanja uvođenja ERP rješenja i korištenja web stranica prema Eurostatu smanjuje u odnosu na EU zemlje. Problem je to što još uvijek ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije gospodarstva i države. EU članice su već odavno usvojile strategije i većim dijelom ili u potpunosti ih sprovele

gotovo potpuno pokriven besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti potpisuju se elektroničkim potpisom, a tvrtku je u Estoniji moguće otvoriti a da tamo niste ni bili. Dakle, znamo kako, samo trebamo odlučno prionuti”, ističe Ignjatović.

u djelo. Regulativa vezana za digitalizaciju nije još prepoznata kao važan čimbenik za poticanje rasta iako postoje neka vrlo dobra iskustva s pojedinim dijelovima državnih struktura”, kažu u HGK. S druge strane, smatraju, Hrvatska je dobra u tome što je IT industrija orijentirana na izvoz pa dolazi u doticaj s inovacijama u svijetu i time dobiva poticaj da ih stvara i u Hrvatskoj, ali veći dio gospodarstva se nije okrenuo pojačanom inoviranju pa je učinak manji nego za što se ima potencijala. “Kako bi Hrvatska i iduće godine popravila svoje mjesto na toj ljestvici, gospodarstvo mora više ulagati u IT i digitalizaciju usvojiti kao osnovu svoga poslovanja, razvoja novih i unapređenje starih proizvoda i pružanja usluga”, ocjenjuju u HGK-u.

okruženja trebalo bi pozitivno utjecati na razvoj nacionalnog telekomunikacijskog tržišta. Kao pozitivan primjer izdvajamo sniženje naknada za frekvencije koje zasigurno potiču daljnja ulaganja, a jedan od glavnih izazova zasigurno će biti ukidanje monopola u fiksnom segmentu

ICT-om DO UBRZANOG RAZVOJA Razvojem mobilnih mreža pete generacije (5G) i ubrzanom gradnjom FTTH (Fiber To The Home) mreža koje nude minimalne brzine od 100 megabita po sekundi (Mbps) Vipnet je zasigurno pridonio rezultatima koji pokazuju bolju poziciju Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. “Ovaj pozitivan pomak treba biti tek poticaj za još ustrajnije provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva i u tom smislu provođenje potrebnih odluka i poteza. Snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske, a u najnovijem DESI indeksu prepoznati su glavni problemi koji se trebaju riješiti kako bi se poboljšale trenutačne statistike u nas. U tom smislu Vipnet ističe da je sa svojom ubrzanom gradnjom više od 75 optičkih mreža u manjim gradovima pomogao u poboljšanju razvoja povezivosti i broadbanda u Hrvatskoj i izvan glavnih urbanih središta te je tako omogućio optiku u gotovo 500.000 kućanstava. Ubrzano korištenje EU fondova u predstojećem razdoblju za gradnju mreže u ruralnim područjima kao i stvaranje zdravog regulatornog i investicijskog

BRZINA DIGITALNE TRANSFORMACIJE IZRAVNO ĆE UTJECATI NA KONKURENTNOST HRVATSKE U UŽOJ I ŠIROJ REGIJI, OCJENJUJE TATJANA SKOKO

Zaključak je da se vide pozitivni pomaci u konkurentnosti koji su posljedica pozitivnih iskoraka napravljenih u zadnje vrijeme, ali i dalje smatram da je to premalo i da možemo i moramo puno bolje.

i određivanje regulatornih uvjeta koji će omogućiti daljnji razvoj alternativnih operatora”, ističu u Vipnetu.

ZDRAVSTVO KAO ODLIČAN PRIMJER Tatjana Skoko, direktorica Microsofta u Hrvatskoj, upozorava kako je država uvijek ona od koje promjene kreću, a naša se strateški odredila prema reformama, njihovoj ubrzanoj

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


TEMA TJEDNA

Svakako je znakovito i da u skladu sa strateškim odrednicama reformi država jasno pokazuje da ICT industriju smatra vrlo značajnim čimbenikom u poboljšanju konkurentnosti Hrvatske.

Tatjana Skoko, direktorica Microsofta u Hrvatskoj

provedbi te stvaranju poticajnog okruženja za nove investicije. “Prema brojnim pokazateljima, zacrtani smjer je dobar i promjene su sve vidljivije kako nam pokazuju rezultati istraživanja Instituta za razvoj poslovnog upravljanja. Potvrda da idemo u dobrom smjeru jest i to što smo ove godine po plasmanu bolji i od Slovačke, Mađarske ili Rumunjske - zemalja koje su dulje od nas članice EU-a i imale su više vremena za prilagodbu i napredak unutar okvira Unije. Svakako je znakovito i da u skladu sa strateškim odrednicama reformi država jasno pokazuje da ICT industriju smatra vrlo značajnim čimbenikom u poboljšanju konkurentnosti Hrvatske”, kaže ona. Istraživanje Instituta za razvoj poslovnog upravljanja jasno ukazuje na kojim je područjima Hrvatska napredovala u protekloj godini – to su znanje, tehnologije i spremnost za budućnost. “Odličan primjer dobrih strana hrvatske digitalne transformacije je zdravstvo – Hrvatska je među prvima u Europi krenula s implementacijom tehnologije u zdravstveni sustav. Uvođenjem tehnologije u ovaj vrlo izazovni i zahtjevni državni resor uspjeli smo ostvariti uštede u brojnim resursima, a ponajviše financijskim. Upravo stoga, zdravstvo je odličan primjer kako pravodobna digitalna transformacija može zemlju učiniti konkurentnom, naprednom i usporedivom sa zapadnim zemljama koje su po mnogočemu naprednije od Hrvatske. Od izazova digitalne transformacije svakako ističem kako je treba provesti brzo i vrlo ozbiljno razumjeti dobrobiti koje donosi, ali i posljedice s kojima ćemo se suočiti ako je ne provedemo na vrijeme. Brzina digitalne transformacije izravno će utjecati na

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

konkurentnost Hrvatske u užoj i široj regiji”, ocjenjuje Tatjana Skoko.

NASTAVITI ULAGATI U OBRAZOVANJE U zadnje vrijeme, nastavlja ona, svjedočimo čitavom nizu poreznih mjera kojima je cilj rasterećenje gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta te lakši i produktivniji rad poduzetnika i organizacija općenito. “Uz porezne inovacije, valja nastaviti ulagati u obrazovanje te razvoj digitalnih vještina i novih tehnologija koje će postati neophodne radnoj snazi budućnosti. Microsoft kontinuirano ulaže u obrazovanje i razvoj domaćeg obrazovnog sustava kako bi mlade, čije vrijeme tek dolazi, dobro pripremio na zahtjeve koje će donijeti zanimanja budućnosti. Valja obratiti i posebnu pozornost na što veću iskoristivost sredstava iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju – u prošloj godini svjedočili smo i nekim propuštenim prilikama, a korištenje sredstava iz EU fondova može biti značajan dodatni impuls i izvor financiranja potrebnih ICT razvojnih projekata, ali i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija”, naglašava ona dodajući kako Microsoftova strategija ostaje dodatno ubrzati digitalnu transformaciju gospodarstva, javnog sektora te društva u cjelini. “Posebice smo usredotočeni na domaće tvrtke i poslovne subjekte kojima nudimo najmodernija partnerska poslovna rješenja. Zahvaljujući našem znanju, tehnologiji i svjetskoj ekspertizi u digitalnoj transformaciji stojimo na raspolaganju Vladi i gospodarstvu u provedbi daljnjih reformi te i u narednoj godini ostajemo aktivan sudionik i jedan od predvodnika povećanja domaće konkurentnosti i poboljšanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj”, zaključuje Tatjana Skoko.


AKTUALNO HRVATSKI SABOR

BORIS VUJČIĆ OSTAJE NA ČELU HNB-a Sandra Švaljek imenovana je zamjenicom guvernera, dok su viceguverneri Slavko Tešija, Roman Šubić i Martina Drvar

H

rvatska narodna banka dobila je novo vodstvo nakon što je Hrvatski sabor na novi šestogodišnji mandat za guvernera imenovao Borisa Vujčića, za njegovu zamjenicu izabrana je Sandra Švaljek, a za viceguvernere Slavko Tešija, Roman Šubić i Martina Drvar. Za Vujčićevo imenovanje glasovala je većina saborskih zastupnika, njih 78, suzdržano ih je bilo 19, a šest protiv. Većina zastupnika, njih 78, dignulo je ruku i za imenovanje Sandre Švaljek te za izbor viceguvernera. Inače, guvernera HNB-a, zamjenika i viceguvernere središnje banke imenuje Sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Boris Vujčić je prvi put dužnost guvernera HNB-a preuzeo 8. srpnja 2012., a od 2000. do tada je u dva šestogodišnja

mandata bio i zamjenik guvernera. Izbor Sandre Švaljek za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke znači njen definitivan odlazak iz dnevne politike i povratak u ekonomske vode. Naime,

Sandra Švaljek najveći je dio svoje profesionalne karijere provela na Ekonomskom institutu Zagreb gdje je godinama bila viša znanstvena suradnica, a osam je godina obnašala funkciju ravnateljice. Inače njezina posebna područja interesa su fiskalna i porezna politika. U izravnim se političkim vodama Sandra Švaljek našla prije pet godina kada je pristala biti kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Zagreba na listi Milana Bandića, a bila je i vršiteljica dužnosti gradonačelnika kada je Milan Bandić završio u pritvoru, no ta suradnja je prekinuta kada je počela donositi odluke bez konzultacija s gradonačelnikom Bandićem. S obzirom na ovo imenovanje Sandra Švaljek morat će odstupiti s mjesta zastupnice u Gradskoj skupštini Grada Zagreba jer Zakon o HNB-u ne dopušta da se zamjenik guvernera aktivno bavi politikom. (I.G.)

VISOKI TRGOVAČKI SUD

Ništetnost valutne klauzule u švicarskim francima Visoki trgovački sud odbio je žalbe tuženih banaka kao neosnovane i potvrdio presudu Trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima koje su banke davale od 2004. do kraja 2008. godine. Presuda na sedamdesetak stranica objavljena je sredinom prošlog tjedna na internetskoj stranici Visokog trgovačkog suda. Podsjetimo kako je taj je sud u srpnju 2013. presudio u korist Saveza udruga za zaštitu potrošača Potrošač koji je zbog kredita u švicarcima tužio osam banaka: Zagrebačku, Privrednu, Erste i

Steiermärkische banku, Raiffeisenbank Austria, Addiko banku odnosno Hypo banku, OTP banku Hrvatske, Splitsku odnosno Societe General-Splitsku banku i Sberbank odnosno Volksbank. Visoki trgovački sud tako je potvrdio presudu da su tužene banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača, odnosno korisnika kredita time što su zaključujući ugovore o kreditima koristile “ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima” tako što su ugovorile švicarski franak kao valutu uz koju je vezana glavnica, a da prije zaključenja

ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti. To je “imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana”, stoji u sudskoj odluci. (I.G.)

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU MARTINA BRAČIĆ, VLASNICA SLASTIČARNICE TORTE I TO

OKREĆEM SE HRVATSKIM TRADICIONALNIM KOLAČIMA Bili smo prvi koji smo napravili tortu od sira, čokoladne kolačiće, brownie kocke, tortu od mrkve, sve vrlo popularne svjetske kolače. Nakon nekoliko godina sve su slastičarnice, i postojeće i nove, počele širiti svoj asortiman na takvu vrstu kolača piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U Kod nas možete pojesti pravu roladu s pekmezom, šnenokle, međimursku gibanicu, a uskoro i još neke hrvatske kolače. Recepte uvijek doradim prema svom ukusu i dotjeram do standarda Torti i to, te mi je onda posebno drago kada vidim svoje goste kako s guštom jedu međimursku gibanicu i uživaju.

Londonu je magistrirala politologiju. Radila je u hrvatskom ministarstvu obrane. No nije osjećala potpuno zadovoljstvo radom kako je očekivala jer je željela pokazati kreativnost u svoj svojoj punini. Na kraju je uspjela u tome! Ali ne u politologiji, vojsci ili diplomaciji već u... slastičarstvu! Ona je Martina Bračić, vlasnica prestižne zagrebačke slastičarnice Torte i to, čija je torta od sira svojom slavom premašila hrvatske granice. Ispričala je za Privredni vjesnik dio svoje poslovne priče, izrazila svoje interese, govorila o kreativnosti, a dotaknula se i svjetskih trendova, problema u slastičarstvu te planova za budućnost.

radila od djetinjstva i njen je recept uistinu evoluirao dobrih desetak godina u mojoj obitelji. U jednom sam trenutku shvatila da kada mi se najavljuju gosti, prvo pitaju hoće li biti

 Kako je zapravo sve počelo? Kako ste se odlučili otvoriti slastičarnicu Torte i to? - Počelo je naivno, još 2005. godine kada sam odlučila napustiti Ministarstvo obrane i probati raditi nešto kreativno što će uveseljavati ljude, a i mene. Nisam po prirodi osoba koja uživa u kuhanju i koja sate i sate provodi u kuhinji. Više sam sladokusac vrlo istančana ukusa. Prije 13 godina u Zagrebu nije bilo nikakvih zanimljivih kolača. Priča je počela tako što sam kolače počela raditi za sebe. I kasnije kada sam otvarala prvi cafe 2006. godine, otvorila sam ga onakvog kakav bi bio baš po mojoj mjeri, prostor u kojem bih ja uživala.

torte od sira, a ako neće, onda možda neće ni doći. Promatrala sam tadašnju zagrebačku slastičarsku scenu i zaključila da postoji dovoljno prostora za nešto novo.

 Koja je bila vaša prva torta? - Moja prva, i danas najpoznatija i najprodavanija torta, je torta od sira. To je torta koju sam

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

MOJA PRVA, I DANAS NAJPOZNATIJA I NAJPRODAVANIJA TORTA, JE TORTA OD SIRA

 Gdje sve nabavljate namirnice za proizvodnju kolača? - Namirnice nabavljamo na sve moguće načine; sve što nam je dostupno od lokalnih malih proizvođača, uzimamo izravno od njih, primjerice jaja iz slobodnog uzgoja imali smo već prije mnogo godina, s jedne od prvih farmi koja je imala kokoši u slobodnom uzgoju. Sve voće pokušavamo nabaviti od proizvođača iz okolice Zagreba, maline, borovnice, jagode, šljive, ovisno o sezoni. Naravno, tvornički dio sirovine nabavljamo od distributera na veliko, uglavnom iz Hrvatske i nešto iz Europske unije.


S obzirom na to da recepte kreiram i odobravam sama, inspiracija je trenutaÄ?na, bez plana i programa.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

Franšiza u Sarajevu Namjeravate li se širiti u inozemstvo? - Od 2006. u Sarajevu posluje naša franšiza koju imaju moji jako dobri prijatelji. Oni su također počeli od male kuhinje i sada imaju

predivan veliki prostor u središtu Sarajeva. Za sada nemam planova za daljnje širenje u inozemstvo, ali ovisno o zainteresiranim stranama, to se uvijek može promijeniti.

 Koliko vrsta torta proizvodite i odakle dobivate inspiraciju za njihovu izradu? - Proizvodimo oko 20 vrsta torti i kolača. S obzirom na to da recepte kreiram i odobravam sama, inspiracija je trenutačna, bez plana i

NE BOJIM SE KONKURENCIJE I NEMAM NIŠTA PROTIV DA SVI KOJI ŽELE PRODAJU KOLAČE, NO NEDOSTAJE TRUDA I KREATIVNOSTI Često velike tvrtke koje prodaju kolače po lancima supermarketa i pekarnicama u te proizvode moraju stavljati stabilizatore i aditive koji produžavaju vijek trajanja kolača. U našu kuhinju nikada nije ušao ni jedan takav aditiv i zapravo niti ne znam kako ti dodaci uživo izgledaju.

programa. Jednostavno, kada vidim trešnje na tržnici, odlučim da bismo mogli napraviti pitu od trešanja, i tako to krene. Inspiriraju me putovanja gdje uvijek degustiram sve dostupne slastice. A od nedavno me počela inspirirati i hrvatska tradicija.

 Pratite li svjetske trendove u izradi slastica? - U početku su Torte i to bile te koje su uvele svjetske trendove na zagrebačko tržište slastica. Bili smo prvi koji smo napravili tortu od sira, čokoladne kolačiće, brownie kocke, tortu od mrkve, sve vrlo popularne svjetske kolače. Nakon nekoliko godina sve su slastičarnice, i postojeće i nove, počele širiti svoj asortiman na takvu vrstu kolača. Danas u Zagrebu možete pojesti cheesecake na svakom uglu, svaka slastičarna nudi brownie kocke i tortu od mrkve. To su danas postali novi standardi. Ja sam odlučila raditi po svome i moje je pravilo da kada već nešto postoji u ponudi u Zagrebu, to ne trebam proizvoditi. Dakle, dosta se slastičarnica posvetilo proizvodnji francuskih macaronsa i stvarno su dostupni na mnogo mjesta u Zagrebu. Ne vidim potrebu da ih i ja radim. Ako ih budem htjela jesti, znam gdje ih mogu kupiti. Ja sam osoba koja će svoju energiju utrošiti u to

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

da napravim nešto novo i drugačije. Zato sada, kada su se svi okrenuli torti od sira, ledenim vjetrovima i macaronsima, ja okrećem novu stranicu i počinjem s hrvatskim tradicionalnim kolačima. Tako kod nas možete pojesti pravu roladu s pekmezom, šnenokle, međimursku gibanicu, a uskoro i još neke hrvatske kolače. Recepte uvijek doradim prema svom ukusu i dotjeram do standarda Torti i to te mi je onda posebno drago kada vidim svoje goste kako s guštom jedu međimursku gibanicu i uživaju.

 Mislite li da u Hrvatskoj ima previše slastičarnica, ali i ostalih tvrtki koje se bave proizvodnjom torti i kolača? - Mislim da u Hrvatskoj nema previše slastičarnica, na našoj obali i otocima nema dobrih mjesta gdje bi se mogao pojesti kolač, osim nekoliko iznimaka. U Zagrebu pak ima previše slastičarnica, a konkurencija je trenutačno vrlo jaka. Stanje pogoršava i činjenica da praktički svi imaju vrlo sličnu ponudu kolača pa kupci traže gdje je isti proizvod jeftiniji.  Torte i kolače prodaju i neke pekarnice. Je li to, po Vašem mišljenju, nelojalna konkurencija? - Kao što sam spomenula, kupci gledaju na cijenu i traže mjesto gdje je kolač jeftiniji. Prirodno je da pekarnice prodaju i kolače, no kvaliteta tih kolača je na oko vidljiva i opravdava cijenu. Ja se ne bojim konkurencije i nemam ništa protiv da svi koji žele prodaju kolače, no nedostaje truda i kreativnosti. I pored toga, često velike tvrtke koje prodaju kolače po lancima supermarketa i pekarnicama u te proizvode moraju stavljati stabilizatore i aditive koji produžavaju vijek trajanja kolača. U našu kuhinju nikada nije ušao ni jedan takav aditiv i zapravo niti ne znam kako ti dodaci uživo izgledaju. Mislim da su to dva različita oblika poslovanja koji nemaju dodirnih točaka i da svaki ima svoju ciljnu skupinu.  Postoje li u slastičarstvu neki opći problemi koji muče sve slastičare i što bi trebalo učiniti da se oni riješe? - Stalno se susrećemo s nedostatkom radne snage, čak ne ni kvalificirane radne snage,


RIJEČKA VODNO-KOMUNALNA INFRASTRUKTURA nego općenito ljudi voljnih učiti, raditi i dolaziti svaki dan na posao. Ključni problem u ovom trenutku je stanje u državi, u problemu su svi ugostitelji, ne samo slastičari. Povećanjem PDV-a sa 13 na 25 posto naš rad se sveo na puko preživljavanje. Nameti države kroz doprinose i poreze su toliki da svi mi zapravo puno radimo i imamo posla, ali smo na kraju godine u minusu ili, ako smo sretniji, s poslovanjem smo na nuli. Poduzetnička klima u državi je toliko loša da uistinu ne znam tko će ovo preživjeti. Najavljeno je smanjenje PDVa na 24 posto, ali to je toliko neprimjetno da ćemo se samo svi izmoriti s knjigovodstvom i administracijom, a nikakvog olakšanja neće biti. Mnogo ugostitelja otvara nove tvrtke i izlazi iz sustava PDV-a, ali tako mogu raditi godinu dana i onda ista priča ispočetka. Država ih tjera da pronalaze rupe u zakonu i rade nepotrebne komplikacije i sebi i cijelom državnom aparatu. Koliko će u registru za par godina biti otvorenih i ugašenih j.d.o.o-va? Nitko ne gleda dugoročno, nego samo trenutačno, državni aparat treba još novca i poduzetnici to moraju isporučiti. Do kad ćemo moći, to je pitanje...

 Planirate li širiti poslovanje? - Ne planiram širenje ni nove investicije do daljnjega, i to upravo zbog razloga o kojima sam govorila. Ono što se širi je asortiman proizvoda. Ove godine smo počeli prodavati rukom rađene čokolade koje osobno proizvodim i koje imaju zanimljive i duhovite omote napravljene u suradnji s malom radio-

STALNO SE SUSREĆEMO S NEDOSTATKOM RADNE SNAGE, ČAK NE NI KVALIFICIRANE RADNE SNAGE, NEGO LJUDI VOLJNIH UČITI, RADITI I DOLAZITI NA POSAO nicom dizajna. U ponudu smo uveli i prave američke bagele, a to je specifično pecivo s rupom koje je postalo pravi hit. Radimo domaću granolu tj. zobene pahuljice kao vrlo popularan zdravi doručak koji možete pojesti u našim cafeima. Prvi u Zagrebu nudimo Bellini koktele s breskvom, mangom ili jagodom. Trudimo se ponuditi Zagrepčanima i turistima nešto novo, zanimljivo, a prije svega kvalitetno i ukusno.

Financiranje vrijedno 1,7 milijardi kuna

U Rijeci su prošli tjedan potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih europskih sredstava za sufinanciranje projekta Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, vrijednog više od 1,76 milijardi kuna. To je ujedno i jedan od najvećih projekata tog tipa na području Hrvatske. Realizacijom ovog projekta želi se dosegnuti europski standard

u upravljanju komunalnim otpadnim vodama, povećati stupanj zaštite izvorišta pitke vode i smanjiti zagađenje mora te osigurati dobro stanje voda, zaštititi vodne i o vodi ovisne ekosustave i sve to na području riječke aglomeracije, odnosno u Rijeci, Kastvu, Viškovu, Čavlima i Jelenju. Projekt će se sufinancirati sredstvima Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020. u visini do 1,26 milijardi kuna, dok će preostalih 505 milijuna kuna osigurati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatske vode i KD Vodovod i kanalizacija. (I.G.)

USVOJEN NOVI ZAKON O ŠUMAMA

Kvalitetnije upravljanje šumama Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o šumama koji bi na kvalitetniji način trebao urediti način upravljanja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima. Novim se zakonom 90 posto dosadašnjih obveznika općekorisne funkcije šuma, njih oko 180.000, oslobađa plaćanja te naknade. Riječ je o naknadi koju su do sada plaćale sve pravne i fizičke osobe koje su obavljale gospodarsku djelatnost, a kojih je u Hrvatskoj oko 202.000. Uz to, gradovi će moći prenamijeniti opožareno zemljište nakon 10 godina, dok je do sada rok za prenamjenu bio pet godina. Zakonom se uvodi elektronička evidencija cijelog

šumskog gospodarskog područja, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara. Uvodi se i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, a mali i srednji se oslobađaju određenih troškova. Zakon predviđa i izdvajanje namjenskih sredstava koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije. (I.G.)

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PREDSTAVILA NOVI PROJ

DIGITALNA KOMORA VRIJEME PODUZETN Poslovni ljudi žele doći do informacija u svakom trenutku, iz svoga ureda i u svega par klikova, a upravo je to cilj Digitalne komore. Vrijednost projekta je veći od 28 milijuna kuna, a financiran je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, naglasio je Burilović zakonodavnog i regulatornog okvira. Kako najavljuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gospodarstvenicima će izvore financiranja učiniti dostupnijima i omogućiti im kvalitetniju promociju svojih proizvoda i usluga. Gospodarstvenici željno iščekuju reforme, naročito one koje za cilj imaju pojednostavljenja procedura i uklanjanje administrativnih barijera, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović predstavljajući ove usluge. “Poslovni ljudi ne žele gubiti svoje dragocjeno vrijeme na šalterima. Žele doći do informacija u svakom trenutku, iz svoga ureda i u svega par klikova, a upravo je to cilj Digitalne komore. Vrijednost projekta je veći od 28 milijuna kuna, a financiran je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, naglasio je Burilović.

Gospodarstvenici željno iščekuju reforme, naročito one koje za cilj imaju pojednostavljenja procedura i uklanjanje administrativnih barijera. Luka Burilović, predsjednik HGK

H

rvatska gospodarska komora predstavila je prošloga tjedna novi projekt - Digitalna komora. Riječ je o informacijsko-komunikacijskoj platformi za e-usluge namijenjenoj članicama HGK, javnoj upravi i građanima. Kroz Digitalnu komoru provedeno je sedam elektroničkih usluga pod nazivom e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo i e-sajmovi i promocija. Na taj način ubrzat će se komunikacija i unaprijediti odnosi s članicama Komore, digitalizirat će se izdavanje dokumenata za javne ovlasti i omogućiti još aktivnije sudjelovanje gospodarstvenika u kreiranju i promjeni

WEB PORTAL GOSPODARSKA MREŽA JE POSLOVNI PORTAL S BESPLATNIM PRISTUPOM ZA ČLANICE HGK I PRVA USLUGA DIGITALNE KOMORE 16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

SVE BITNE INFORMACIJE NA JEDNOM MJESTU U sklopu projekta Digitalna komora, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš predstavio je prvu uslugu - web portal Gospodarska mreža. Riječ je o poslovnom portalu s besplatnim pristupom za članice HGK. “Gospodarska mreža objedinjuje poduzetnicima sve bitne informacije kao što su makroekonomski pokazatelji na razini Hrvatske i pojedinih županija, zasebni pokazatelji za realne stope rasta i inflacije, broj aktivnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih i bruto inozemni dug. Korisnicima će biti na raspolaganju i tražilica poslovnih subjekata koja će uz osnovne podatke nuditi i aktualne financijske pokazatelje te analize poslovanja. Poslovni subjekti mogu se pretraživati po nazivu, odgovornim osobama ili statistici djelatnosti te se mogu uspoređivati s ostalim subjektima s istim NKD-om”, pojasnio je Radoš.


SPAR HRVATSKA

EKT

ŠTEDI ICIMA

Udio hrvatskih dobavljača 77 posto Spar Hrvatska pokrenuo je veliku kampanju Da! Domaće je! kojom na svojim policama nastavlja prednost davati hrvatskim dobavljačima. Udio hrvatskih dobavljača u ukupnom prehrambenom asortimanu već sada iznosi 77 posto. Trenutno Spar surađuje s čak 400 malih, srednjih i velikih hrvatskih dobavljača i taj broj neprestano raste. Samo od travnja ove godine broj domaćih dobavljača povećao se za 5,8 posto, a najveći rast ove godine zabilježen je u kategorijama svježeg voća i povrća te u kategoriji vina. “Spar Hrvatska od prvog dana poslovanja surađuje s hrvatskim dobavljačima. Kupcima želimo ponuditi kvalitetne hrvatske proizvode bilo da je riječ o malim proizvođačima i OPG-ovima ili srednjim i velikim tvrtkama. Nakon što smo im omogućili plasiranje proizvoda u našim trgovinama u cijeloj Hrvatskoj, ovom kampanjom želimo im dati dodatnu vidljivost među

našim kupcima. Hrvatski proizvodi vrhunske su kvalitete i cjenovno konkurentni te će Spar i dalje podržavati hrvatske partnere”, izjavio je predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Fenzl. Jedan od načina kojim Spar podržava domaće dobavljače je uključivanje njihovih proizvoda u svoje robne marke. Tako, na primjer, u sklopu robne marke S-Budget, Spar surađuje s pedesetak dobavljača u Hrvatskoj. Kako bi povećao prepoznatljivost domaćih proizvoda, nedavno su pokrenuli novu robnu marku Vrtovi Hrvatske u koju se za sada uključilo oko 30 domaćih dobavljača. (I.G.)

5. MEĐUNARODNI FESTIVAL PRŠUTA U DRNIŠU

Prijave do 6. kolovoza INFORMACIJSKOKOMUNIKACIJSKA PLATFORMA ZA E-USLUGE NAMIJENJENA JE ČLANICAMA HGK, JAVNOJ UPRAVI I GRAĐANIMA Pristup informacijama na portalu Gospodarska mreža prva dva bio je otvoren za sve, a moglo mu se pristupiti običnom identifikacijom. Nakon te testne faze potrebna je identifikacija preko sustava e-Građani. Portalu se može pristupiti na web stranici www.digitalnakomora.hr. (K.S.)

Tradicionalni 5. međunarodni festival pršuta u Drnišu održat će se 18. i 19. kolovoza 2018. na središnjem gradskom trgu Poljani. Kao i prethodnih godina, očekuje se velik broj posjetitelja i, što je najvažnije, uglednih izlagača i proizvođača te suhomesnate delicije, koji će svojim pršutima sudjelovati u natjecateljskom dijelu. Uz pršutare natjecat će se i vinari pa se i u toj kategoriji očekuju kvalitetni natjecatelji, a najuspješnijima, temeljem strogih kriterija ocjenjivačkog suda, bit će uručene i nagrade. Na prošlogodišnjem drniškom festivalu pršuta sudjelovalo je 25 izlagača pršuta, a nagrade i medalje

dodijeljene su za nekoliko kategorija - za drniški, dalmatinski, istarski, dimljeni i nedimljeni pršut. Organizatori pozivaju sve zainteresirane proizvođače u kategoriji pršuta i vina da prijave svoje proizvode do 6. kolovoza i pošalju uzorke za natjecanje. Sve informacije o načinima i procedurama prijave nalaze se na www. drniskiprsut.com, gdje se mogu preuzeti i prijavni obrasci. Popunjeni obrasci se dostavljaju na: info@drniskiprsuti. com ili na fax 022 888 831, a uzorci na: Grad Drniš, Trg Kralja Tomislava 1, 22.320 Drniš s naznakom “Uzorci - Festival pršuta - dostava”.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA EKOLOÅ KA PROIZVODNJA U 2017.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


RASTE EKO POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U Hrvatskoj je udio ekološke poljoprivrede oko četiri posto, što je malo s obzirom na zemlje Europske unije, no ako se zna da je prije osam godina taj postotak bio samo 1,8 posto, onda je važno istaknuti kako, iako polako, idemo u dobrom smjeru piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

E

kološka proizvodnja po svojoj definiciji predstavlja sveobuhvatan sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu u pogledu okoliša i klime, biološke raznolikosti, očuvanja prirodnih resursa, primjene visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda. Ekološku proizvodnju prakticiraju u više od 120 zemalja u svijetu, a pod ekološkim uzgojem više je od 43,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina i 19,7 milijuna hektara certificiranih šumskih i neobrađenih područja za proizvodnju hrane. Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom po kontinentima imaju

HRVATSKA JE LANI IMALA 96.618 HEKTARA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA KOJE SU KORIŠTENE U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI Australija i Oceanija gdje je površina veća od 37 milijuna hektara, nakon toga je Europa sa 11,6 milijuna hektara, Latinska Amerika sa 6,8 milijuna hektara, Azija sa 3,6 milijuna hektara, Sjeverna Amerika sa 3,2 milijuna hektara

i na zadnjem mjestu je Afrika sa 3,1 milijunom hektara. Od europskih zemalja najveću površinu pod ekološkom proizvodnjom imaju Španjolska (1,7 milijuna hektara), zatim Italija (1,3 milijuna hektara), Francuska (1,1 milijun hektara) te Njemačka (oko milijun hektara). U izvješću Instituta za organsku poljoprivredu (FiBL) iz Švicarske te Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM) u svijetu je u 2016. godini kupnja ekološki uzgojene hrane dosegla vrijednost od 90 milijardi dolara, a veličina globalnog ekološkog tržišta se upeterostručila od 2000. godine. Hrvatska je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj godini imala 96.618 hektara poljoprivrednih površina koje su korištene u ekološkoj poljoprivredi. Od toga je 44.083 hektara bilo oranica i vrtova, zatim 40.745 hektara travnjaka, dok je 11.790 hektara bilo pod trajnim nasadima. Statistički podaci tako pokazuju kako korištenje poljoprivrednih površina u ekološkoj poljoprivredi ne bilježi znatniju promjenu u usporedbi sa 2016. godinom. Najveći porast površine, od 14 posto, u usporedbi sa 2016., vidljiv je kod ekoloških trajnih nasada, a riječ je o povećanju od 1432 hektara. Porasle su i površine pod trajnim travnjacima i to za 1656 hektara u odnosu na godinu ranije. Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2017. porastao je za gotovo 14 posto u usporedbi sa 2016. što je povećanje od 477 novih ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Tako su u 2017. godini prema podacima DZS-a bila 4023 ekološka poljoprivredna proizvođača te 357 ekoloških poljoprivrednih prerađivača.

Unatoč strogim uvjetima takvog uzgoja te skupim sredstvima za zaštitu i gnojidbu dozvoljenima Zakonom o ekološkoj poljoprivredi, odlučili smo se upravo za ekološku proizvodnju jer vjerujemo u potrebu zdravih proizvoda koji su dostupni svakom potrošaču. Alois Jug, OPG Marica Jug

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača u 2017. 2016.

2017.

Indeks 2017./2016.

Poljoprivredni proizvođači

3546

4023

113,5

Poljoprivredni prerađivači

312

357

114,4

Korištenje zemljišta u ekološkoj poljoprivredi po kategorijama u 2017. 2016.

2017.

Indeks 2017./2016.

Korištena poljoprivredna površina

93.594

96.618

103,2

Oranice i vrtovi

44.147

44.083

99,9

Trajni travnjaci

39.089

40.745

104,2

Trajni nasadi

10.358

11.790

114,3

Broj grla ekološki uzgojene stoke po vrstama u 2017. 2016.

2017.

Indeks 2017./2016.

14.442

17.226

119,3

1083

1468

135,5

Ovce

50.135

54.583

108,9

Koze

3.080

3381

109,8

Perad

3388

2174

64,2

Kopitari

1753

1929

110,0

5

5

100,0

2065

1721

83,3

Goveda Svinje

Kunići Pčelinje zajednice Izvor: DZS

EKO PROIZVODNJA NA ZDRAVIM OSNOVAMA Jedan od brojnih takvih proizvođača koji se bave i preradom ekoloških proizvoda, i to upravo ekološki uzgojenog voća, je i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marice Jug, smještano u selu Niza nedaleko od Našica. Oni su u ekološku poljoprivrednu proizvodnju odlučili krenuti prije 18 godina, a Marica Jug zajedno sa svojim sinom Aloisom uzgaja eko jabuke i šljive na svojih gotovo osam hektara voćnjaka,

kao i kruške i marelice. Od 2008. godine nude i uslugu prerađivanja voća i povrća, i to prešanje, pasteriziranje i punjenje. Zanimljivo je da se od kilograma jabuka dobije sedam decilitara soka. “Naša proizvodnja, osim proizvodnje ekoloških jabuka i šljiva, zasnovana je i na preradi ekološki uzgojenog voća u voćne sokove, dže-

U 2017. GODINI KOD NAS SU BILA 4023 EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVOĐAČA I 357 EKOLOŠKIH POLJOPRIVREDNIH PRERAĐIVAČA move i kašice. Unatoč strogim uvjetima takvog uzgoja te skupim sredstvima za zaštitu i gnojidbu dozvoljenima Zakonom o ekološkoj poljoprivredi, odlučili smo se upravo za ekološku proizvodnju jer vjerujemo u potrebu zdravih proizvoda koji su dostupni svakom potrošaču. Ne smije se zaboraviti da proizvodnja ekološke hrane ne zagađuje okoliš i podzemne vode”, rekao je Alois Jug koji dodaje kako je potrebno prije svega osvijestiti činjenicu da je hrana koju unosimo svakodnevno u organizam preduvjet za život i rad te da se upravo birajući zdravu hranu odlučujemo za zdrav život. U Hrvatskoj su lani od 11.736 hektara trajnih nasada, gdje se prema DZS-u odvija ekološka poljoprivredna proizvodnja za ljudsku prehranu, za proizvodnju voća korištena 8962 hektara, agrumi su se po ekološkim principima uzgajali na 14 hektara, grožđe na 1010 hektara, a masline na 1750 hektara. Rasadnici po ekološkim poljoprivrednim principima zauzimali su lani 37 hektara. Kad je pak riječ o

Važnost kontrole za sve Prvi zakon o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj je donesen 2001. godine, no i dalje se događa da kupci budu namamljeni privlačnim nazivima kao što su “prirodno”, “zdravo” i “domaće”, što o proizvodu ne govori ništa odnosno i dalje se ne zna je li riječ o eko proizvodima. Kontrola eko proizvodnje, koju provode kontrolna tijela a u Hrvatskoj ih je 10, obvezna je jednom godišnje za sve eko proizvođače, prerađivače, trgovce te uvoznike. Kontrolna tijela su također obvezna na godišnjoj razini uzeti pet posto uzoraka od ukupnog broja subjekata na temelju analize rizika, obaviti 10 posto

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

dodatnih kontrola na temelju rizika i 10 posto nenajavljenih kontrola u okviru redovnih kontrola. Važno je istaknuti kako se i oni koji provode kontrolu moraju kontrolirati, pa tako nadležna inspekcija Ministarstva poljoprivrede jednom godišnje ima provesti nadzor nad radom ovlaštenih kontrolnih tijela. Kontrolna tijela također nadzire i Hrvatska akreditacijska agencija kao i Sektor za kontrolu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Znak ekološkog proizvoda EU-a obvezan je u označavanju ekoloških proizvoda.


Danska 100 posto organska Danska si je prije dvije godine postavila cilj da će 2020. godine cijelu poljoprivrednu proizvodnju pretvoriti u 100 posto organsku i biodinamičku. Danci smatraju kao će to postići davanjem poticaja za prijelaz poljoprivrednika s tradicionalnog zemljišta na organsko kao i financiranjem poljoprivrednika koji se odluče na takav pothvat. Danska nastoji stimulirati i potražnju za organskim proizvodima, a jedan od načina kako to želi postići je da 60 posto hrane u javnim ustanovama bude

proizvedenim količinama, proizvodnja voća dosegnula je 6021 tonu, grožđa 4001 tonu, maslina 975 tona te agruma 55 tona.

LANI BEZ PROIZVODNJE EKO ŠEĆERNE REPE U Hrvatskoj se lani u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji proizvelo 17.417 tona pšenice i pira, zatim 293 tone raži i suražica, 4497 tona ječma, na eko poljima proizvedeno je i 3184 tone zobi i mješavine jarih žitarica, a kad je riječ o proizvodnji kukuruza u zrnu i u klipu, njega je lani po eko principima proizvedeno 17.295 tona, dok je ostalih žitarica, uključujući i pšenoraž i sirak, proizvedeno 2607 tona. U 2017. godini izostala je proizvodnja šećerne repe, što je utjecalo na smanjenje površine i proizvodnje korjenastih usjeva. U usporedbi sa 2016., lani su korjenasti usjevi bili zasijani na 175 hektara, dok je njihova ukupna količina lani bila 800 tona, što je značajan pad u odnosu na 2016. kada ih je proizvedeno 1300 tona. Proizvodnja eko krumpira lani je povećana sa 200 na 401 tonu. Proizvodnja industrijskog bilja bilježi rast od gotovo 52 posto u usporedbi sa 2016. Industrijskog bilja lani je proizvedeno 27.816 tona, što je povećanje od gotovo 9500 tona. Proizvodnja eko uljarica lani je dosegnula 23.577 tona, dok je 4239 tona iznosila proizvodnja aromatskog, ljekovitog i začinskog bilja. Ekološka proizvodnja svježeg povrća, uključujući dinje i lubenice te jagode, bila je lani u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 1427 tona, a od toga su se na proizvodnju eko jagoda odnosile 24 tone.

organskog podrijetla. Ta je zemlja bila prva koja je uspostavila kontrolu ekoloških standarda još 1987. godine, te je hrana iz Danske također poznata po visokoj razini sigurnosti što ekološke proizvode čini atraktivnima na stranim tržištima. Njemačka i Švedska trenutno su najveća izvozna tržišta za danske eko proizvođače. U Njemačku se izveze 39 posto njihovih eko proizvoda, u Švedsku 19 posto, dok je Kina tržište koje uvozi 12 posto danskih eko proizvoda.

uzgojenih svinja povećao za 385, u postocima to je povećanje statistički od gotovo 35,5 posto u usporedbi s prošlom godinom kad je njihov broj bio 1468. Broj ekološki uzgojenih ovca također je povećan, i to za 8,9 posto, na 54.583 grla. Uzgojena eko perad smanjena je sa 3388 komada u 2016. godini na 2174 u prošloj godini. Ekološki proizvedena konzumna jaja bilježe smanjenje od gotovo 17 posto u usporedbi s prošlom godinom. To je smanjenje od 40.890 komada u odnosu na prošlu godinu, naime u 2016. bilo je proizvedeno 246.890 konzumnih eko jaja da bi lani njihov broj pao na 206.000. Ekološki proizveden med bilježi smanjenje u proizvodnji od 38 posto u usporedbi s godinom ranije tako da ga je lani proizvedeno 18 tona, eko meda lani je proizvedeno 29 tona, a godinu ranije ta je brojka bila 47 tona. U Hrvatskoj je udio ekološke poljoprivrede oko četiri posto, što je malo s obzirom na zemlje Europske unije, no ako se zna da je prije osam godina taj postotak bio samo 1,8 posto, onda je važno istaknuti kako, iako polako, idemo u dobrom smjeru.

U SVIJETU JE POD EKOLOŠKIM UZGOJEM VIŠE OD 43,7 MILIJUNA HEKTARA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

NAJVEĆI PORAST EKOLOŠKI UZGOJENIH SVINJA, NAJVEĆI PAD KONZUMNIH JAJA Kad pak govorimo o uzgoju stoke po ekološkim principima, lani je uzgojeno 17.226 grla goveda, što je povećanje u odnosu na godinu ranije za 2784 grla. Iako se broj ekološki 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


AKTUALNO KONFERENCIJA “TESLA U ZAGREBU 2018. - ODRŽIVIM GOSPOD

GOSPODARENJE O TRIVIJALNA ZNANJA Hrvatska ne može biti zadovoljna udjelom miješanog komunalnog otpada u ukup tijekom zadnjih godina. To znači da je odvojeno sakupljanje na razini od 26 posto,

H 77% otpada u Hrvatskoj se odlaže

21% otpada se reciklira

rvatska treba slijediti mnoge standarde Europske unije, tako i one okolišne. Stoga su pred njom veliki zadaci kako bi što učinkovitije i održivije gospodarila otpadom. Na žalost, ocijenio je Zlatan Fröhlich, predsjednik Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb, na prošlotjednoj konferenciji Tesla u Zagrebu 2018. - Održivim gospodarenjem otpadom do čistog okoliša, nismo uspjeli u dobrome dijelu onoga što se događa na tome području. “Ova konferencija može biti poticaj da se neke stvari poprave, razmijene iskustva... Mi kao Komora podržavamo takve inicijative”, naglasio je Fröhlich. Tema održivog gospodarenja otpadom, kazao je Kristijan Tabak, teorijski matematičar iz visoke škole Rochester Institute of Technology (RIT) Croatia, danas je aktualnija nego ikada prije. “Gospodarenje otpadom je veliki inženjerski, matematički i, općenito govoreći, optimizacijski problem. On ne traži trivijalna znanja nego, među ostalim, ona iz STEM područja”, smatra.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

GRAĐEVINARSTVO STVARA NAJVIŠE OTPADA Jasna Kufrin, voditeljica u Odjelu za otpad i tokove materijala Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), istaknula je kako se u nas godišnje stvori nešto više od pet milijuna tona različitih vrsta otpada od kojeg najveći udio stvara sektor građevinarstva. “U fokusu je posebice komunalni otpad, dakle onaj iz kućanstava kojemu se pribrajaju reciklabilne frakcije koje su odvojeno sakupljene iz uslužnog sektora”, kazala je napominjući kako trendovi pokazuju da su se stabilizirale količine komunalnog otpada u Europi i Hrvatskoj, s time da je u nas količina per capita prilično ispod prosjeka. “Kada se, pak, promatra proizvodnja otpada po stanovniku po jedinicama lokalne samouprave, tada se primjećuju velike razlike između općina i gradova u kontinentalnom dijelu i onih u obalnom dijelu Hrvatske. Razlog je i turizam, znači otpad koji stvaraju turisti, uz druge čimbenike koji utječu na tu sliku”, dodala je. “Hrvatska ne može biti zadovoljna udjelom miješanog komunalnog otpada u ukupnom


ARENJEM OTPADOM DO ČISTOG OKOLIŠA”

TPADOM NE TRAŽI A nom komunalnom otpadu koji iznosi 74 posto i koji se ne smanjuje mnogo ističe Jasna Kufrin piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr komunalnom otpadu koji iznosi 74 posto i koji se ne smanjuje mnogo tijekom zadnjih godina. To znači da je odvojeno sakupljanje na razini od 26 posto, a u Planu gospodarenja otpadom

U HRVATSKOJ JE TRENUTAČNO AKTIVNO 126 ODLAGALIŠTA, A KOMUNALNI OTPAD ODLAŽE SE NA NJIH 120 za 2022. godinu postavljen je cilj od 60 posto. Za biootpad cilj je 40 posto, a mi odvojeno sakupljamo samo 11 posto”, istaknula je Jasna Kufrin. Kada se promatraju pojedine reciklabilne frakcije koje se odvajaju iz komunalnog otpada, u tom se odvajanju primjećuje rast. “Dodatni poticaj koji će sigurno donijeti još bolje

rezultate je i javni poziv za nabavu spremnika za određene frakcije koje se mogu reciklirati iz komunalnog otpada koji je nedavno objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, napomenula je. Udjeli otpada koji se upućuju na oporabu i zbrinjavanje, dakle odlaganje ili spaljivanje gdje se vrijedna svojstva ne iskoriste dio su podataka koji daju ocjenu provedbe neke zemlje u gospodarenju otpadom. “Podaci za Hrvatsku pokazuju kako recikliramo 21 posto, kompostiramo svega dva posto, energetska oporaba i spaljivanje komunalnog otpada su zanemarivi, dok 77 posto otpada odlažemo. Vidljivo je da se Hrvatska još oslanja na one postupke koji su najniže smješteni u hijerarhiji gospodarenja otpadom”, ocijenila je. U Hrvatskoj je trenutačno aktivno 126 odlagališta, dok se komunalni otpad odlaže na njih 120. “Novi paket propisa, koji je nedavno donio EK, postavlja jedan jako problematičan cilj, a taj je da se od 2030. na odlagališta ne bi trebao primati onaj otpad koji se ne može reciklirati ili oporabiti”, upozorila je Jasna Kufrin.

2

samo % otpada se kompostira

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO

Najčešći otpad u Jadranskom moru Izvor: NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration), DeFishGear (Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic) i SCDNR (South Carolina Department of Natural Resources Region)

INDIVIDUALIZACIJA SUSTAVA NA KRKU Ponikve eko otok Krk je komunalno društvo u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave na tome otoku. Osnovano je radi provedbe jedinstvene i učinkovite usluge gospodarenja otpadom na području Krka. Iako se otpad organizirano prikuplja od 70-ih godina prošlog stoljeća, ozbiljniji pristup dolazi tek 2000., kada se Krk suočava s nedostatkom odlagališta, što je pak prijetnja turizmu o kojem financijski ovisi većina stanovnika otoka. Od polovine 2005. Ponikve započinju s provedbom programa Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na Krku u sklopu kojeg se postupno povećao postotak odvojeno prikupljenog otpada te se stvaraju preduvjeti za naplatu usluge gospodarenja otpadom prema stvarno proizvedenim količinama. Iva Labaš, referent za ekologiju u tvrtki Ponikve eko otok Krk, kaže nam kako je otok specifična sredina, a da bi se ona sačuvala, potrebno je snažni-

U NAS SE GODIŠNJE STVORI NEŠTO VIŠE OD PET MILIJUNA TONA RAZLIČITIH VRSTA OTPADA je okrenuti se i gospodarenju otpadom. “Smjernica je da otok postane energetski potpuno neovisan i ekološki održiv baš zato što živi od turizma”, naglašava ona. “Zaključno s lipnjem, otok Krk odvaja 57,2 posto otpada, a prošle godine 54,6 posto. Ovaj postotak od 2014. godine raste iz mjeseca u mjesec jer smo počeli s individualizacijom sustava”, ističe ona pojašnjavajući da se s individualnim prikupljanjem otpada započelo 2014. godine kako se otočanima ne bi povećali računi. Inače, konferencija je održana u HGK-Komori Zagreb povodom obilježavanja 162. obljetnice rođenja Nikole Tesle i 5. dana Nikole Tesle - dana znanosti, tehnologije i inovacija. U sklopu tog događanja održana je panel-rasprava, predstavljene su dostupne tehnologije koje pridonose zaštiti okoliša i učinkovitom gospodarenju otpadom, a okupljeni su kroz predavanja mogli nešto više čuti i o primjerima dobre prakse iz ovoga sektora. 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

TRI NOVA FISKALNA PRAVILA Prema zakonu o fiskalnoj odgovornosti uvodi se pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga te se nastavlja jačati neovisnost povjerenstva za fiskalnu politiku piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je sa sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila novi zakon o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode tri fiskalna pravila: pravilo strukturnog salda, rashoda i javnog duga te se nastavlja jačati neovisnost povjerenstva za fiskalnu politiku. Pravilo strukturnog salda tako postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravnim odredbama Europske unije. Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu BDP-a koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije, iako se dozvoljavaju i izuzeća za pojedine kategorije rashoda. Treće je pravilo javnog duga koji ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. “U slučaju da je on iznad, što je još uvijek unatoč silaznoj putanji slučaj u Hrvatskoj, on se mora smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutačne razine i tih 60 posto”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

STALNO, NEOVISNO I SAMOSTALNO TIJELO Povjerenstvo za fiskalnu politiku se određuje kao stalno, neovisno i samostalno tijelo, a predsjednik povjerenstva ubuduće će se birati na javnom natječaju, dok bi njegovi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta. “Uloga povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo odstupanja makroekonomskih projekcija u odnosu na projekcije Europske komisije, upozori te traži očitovanje ili čak i određena postupanja kako bi se te diskrepancije izmirile i iznivelirale”, rekao je ministar financija. Zakon predviđa i da predsjednik povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva, a

njega i članove povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Vlada je prihvatila i prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europske unije br. 2017/1131 o novčanim fondovima. Do sada novčani fondovi nisu bili uređeni posebnim zakonom kao posebna vrsta investicijskih fondova već kao investicijski fondovi koji imaju karakteristike novčanih fondova.

JAVNI DUG NE SMIJE PRIJEĆI REFERENTNU VRIJEDNOST OD 60 POSTO P-a BDP-a

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREMIJER

Nužno je naći rješenje za nacionalni nogometni stadion Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković čestitao titao je hrvatskoj hrvatskkojj nogometnoj reprezentaciji koja se pobjedom nad Engleskom plasirala u finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, ističući kako je riječ o fascinantnom uspjehu bez ikakvoga presedana, a koji je globalno gledajući najveća promocija Hrvatske. Premijer je kao nužnost istaknuo pronalazak dugoročnog rješenja za nacionalni nogometni stadion. “Mislim da to hrvatska reprezentacija zaslužuje i da na taj način možemo poslati poruku nogometašima, posebno mladim generacijama, da se i dalje bave sportom”, rekao je Plenković koji je najavio i obnovu dvorane “Ban Jelačić” u Banskim dvorima gdje se održavaju sjednice Vlade, a koja će trajati šest mjeseci.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO NOVO MJESEČNO IZVJEŠĆE AGROKORA

OPERATIVNA DOBIT VEĆA OD PLANA Izvanredna uprava će se, uz organizaciju i kontrolu procesa pripreme implementacije nagodbe, dodatno fokusirati na operativno poslovanje kompanija, povećanje prihoda, profitabilnosti i efikasnosti s obzirom na dobar trend poslovanja u prvih pet mjeseci piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R 4,93 mlrd kn prodajni prihodi sektora maloprodaje i veleprodaje

2,93 mlrd kn prodajni prihodi poslovne grupe Prehrana

813 3 mil kn prihod sektora poljoprivrede

ezultati poslovanja 16 kompanija iz tri poslovne grupe Agrokora pokazuju kako su u prvih pet mjeseci ove godine poslovale s operativnom dobiti od 449,4 milijuna kuna, što je 10,5 posto više od plana, pohvalila se prošloga tjedna izvanredna uprava Agrokora u najnovijem mjesečnom izvješću. Tako je sektor maloprodaja i veleprodaja u prvih pet mjeseci ostvario 4,93 milijarde kuna prodajnih prihoda i operativnu dobit koja prvi put izlazi iz negativne zone od 3,3 milijuna kuna. Konzum je, najveća tvrtka u tom sektoru, čini se stabilizirao svoje poslovanje te u cijelosti realizira zadane planove i ciljeve, navodi se u izvješću, gdje se posebno ističe iznad plana ostvarena operativna dobit u prvih šest mjeseci od 55 milijuna kuna, uz trend povratka kupaca kojih je za 6,5 posto više u odnosu na usporedivu maloprodajnu mrežu 2017. godine. “Veći broj kupaca, uz porast prosječne košarice za 11,3 posto, rezultirao je većim prometom od onoga u svibnju 2017. godine za 18,5 posto na usporedivoj maloprodajnoj mreži”, stoji u izvješću. Tisak je u prvih pet mjeseci imao prihod od 717 milijuna kuna, ali i negativnu EBITDA-u od 11,3 milijuna kuna, Velpro Centar je ostvario prihod od 379 milijuna kuna, uz negativnu EBITDA-u u iznosu od 16,9 milijuna kuna. Poslovna grupa Prehrana ostvarila je 2,93 milijarde kuna prodajnih prihoda i operativni rezultat od 381,3 milijuna kuna. Ostvareni prihodi PIK Vrbovca su 666 milijuna kuna uz EBITDA-u od 55,4 milijuna kuna, Jamnica je ostvarila 427 milijuna kuna prihoda i EBITDAu od 82,3 milijuna kuna, a Ledo 400 milijuna

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

kuna prihoda i dobiti iz operativnog poslovanja od 59,3 milijuna kuna. Zvijezda je, ostvarila prihode od prodaje od 271 milijun kuna i

POČETAK RADA NOVE GRUPE I ZRCALNIH DRUŠTAVA PLANIRAN JE ZA POČETAK SLJEDEĆE GODINE EBITDA-u od 26,2 milijuna kuna. Agrokorov sektor poljoprivrede ostvario je prihod od 813 milijuna kuna i EBITDA-u od 64,7 milijuna kuna. Najveći prihod u tome sektoru ostvarilo je Belje, 469 milijuna kuna, uz EBITDA-u od 47 milijuna kuna.

NAGODBA - OSTVAREN KLJUČNI CILJ U izvješću se navodi kako je ključni događaj izvještajnog razdoblja privođenje kraju najvažnije faze procesa izvanredne uprave u Agrokoru vezane za postizanje nagodbe vjerovnika. Odnosno nakon 14 mjeseci postupka i šest mjeseci intenzivnih pregovora vjerovnika, 4. srpnja održano je ročište za glasovanje o nagodbi vjerovnika u Agrokoru. Nagodba je izglasana sa 80,20 posto ukupnih tražbina. “Postizanjem nagodbe koju je izglasala većina vjerovnika ostvaren je ključni cilj izvanredne uprave u roku propisanom zakonom”, posebno se ističe u izvješću, gdje dalje stoji


kako nakon 6. srpnja, kada je Trgovački sud u Zagrebu objavio rješenje o potvrdi nagodbe, teku rokovi za podnošenje tužbi koji traju zaključno sa 23. srpnjem. “Po pravomoćnosti rješenja Visokoga trgovačkog suda, koje se očekuje tijekom listopada, započet će se s implementacijom nagodbe čije je planirano trajanje između tri i šest mjeseci”, kaže se u izvješću gdje stoji kako je početak rada nove grupe i zrcalnih društava planiran za početak sljedeće godine. “No postizanje toga cilja ovisi prije svega o tome kada će nagodba postati pravomoćna, što je u potpunosti u rukama Suda”, naglašava izvanredna uprava u izvješću u kojem se najavljuje kako će se ona u predstojećem razdoblju, uz organizaciju i kontrolu procesa pripreme implementacije nagodbe, dodatno fokusirati na operativno poslovanje kompanija, povećanje prihoda, profitabilnosti i efikasnosti s obzirom na dobar trend poslovanja u prvih pet mjeseci.

TROŠKOVI IZVANREDNE UPRAVE Po podacima iz izvješća o troškovima izvanredne uprave i poslovanja Agrokora koji su iskazani bez PDV-a, ukupan trošak savjetnika u svibnju je iznosio 110,56 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na travanj kada su troškovi iznosili 22,48 milijuna kuna. Kako se objašnjava, na porast operativnih troškova za svibanj najviše su utjecali

pravno-odvjetnički troškovi, koji su u svibnju iznosili 75,1 milijun kuna, dok su primjerice u travnju bili 8,2 milijuna kuna, te troškovi restrukturiranja koji su iznosili gotovo 19 milijuna kuna, a u travnju su bili 12,2 milijuna kuna.

U PRVIH PET MJESECI OVE GODINE 16 AGROKOROVIH TVRTKI JE POSLOVALO S OPERATIVNOM DOBITI OD 449,4 MILIJUNA KUNA “Troškovi savjetnika od svibnja nadalje uključuju nove konzultante koji su angažirani za završnu fazu procesa. Novi konzultanti uključuju McKinsey za restrukturiranje, PJT&FTI za financije i AKIN Gump kao pravne savjetnike”, napominje se u izvješću. Od ulaska izvanredne uprave u Agrokor, odnosno 10. travnja 2017., do kraja svibnja ove godine, ukupni su troškovi Agrokora, što uključuje i naknade povjereniku te plaće i nagrade zaposlenima, potom troškove savjetnika, revizorske i porezne usluge te režijske troškove i slična plaćanja, iznosili 749,1 milijun kuna. Od toga se najveći dio, odnosno 454,4 milijuna kuna, odnosi na troškove savjetnika u tom razdoblju. 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO MOGUĆI PROBLEMI S LIJEKOVIMA

NESTAŠICE LIJEKOVA IPAK NEĆE BITI? Zbog dugova bolnica prema veledrogerijama HUP-Koordinacija veledrogerija upozorava da bi moglo doći do nestašice lijekova, dok iz Ministarstva zdravstva poručuju da nestašice neće biti, a sigurnost pacijenata neće biti dovedena u pitanje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z više od mlrd kn

2

dug bolnica prema veledrogerijama na dan 31. svibnja

za mil kn

500 0

narastao dug bolnica u proteklih 6 mjeseci

1,267 mlrd kn lani uplatilo Ministarstvo financija te je tako dug smanjen

bog dugova bolnica prema veledrogerijama koji su 31. svibnja premašivali dvije milijarde kuna, Hrvatska udruga poslodavaca-Koordinacija veledrogerija upozorila je javnost da bi u sljedećim tjednima moglo doći do nestašice lijekova. Naime, 24 od 62 bolnice imaju rokove plaćanja dulje od 365 dana, dok šest bolnica plaća svoje račune u rokovima duljim od dvije godine. U HUP-u upozoravaju da je ukupni dug bolnica u proteklih šest mjeseci narastao za 500 milijuna kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Kako ističu, prema dostupnim informacijama taj dramatičan rast ne namjerava se zaustaviti u skorije vrijeme, a ne postoji ni mogućnost da se podmiri u značajnijem opsegu. To će u konačnici rezultirati jednom milijardom kuna novog duga, dakle duga nastalog samo u ovoj godini. U HUP-Koordinaciji veledrogerija kažu kako im takav razvoj situacije ostavlja sve manje mogućnosti za ekonomsku opravdanost poslovanja te su sve jasnije naznake da bi se već u sljedećim tjednima mogla dogoditi nestašica lijekova. Ističu i kako su Hrvatske veledrogerije kao odgovoran sudionik hrvatskog zdravstvenog sustava godinama pridonosile tome da u pitanje ne dođe opskrba bolnica lijekovima, no granice vlastitih mogućnosti odavno su iscrpljene te kažu da je ovo posljednje upozorenje i apel na rješavanje neizdržive situacije. “Bolnice u prosjeku stvaraju 80 milijuna kuna duga mjesečno uz rokove plaćanja izvan svih zakonskih propisa, a takav način poslovanja ne može podržati nijedan ekonomski model. Od veledrogerija se očekuje poštivanje zakona, da imaju uredne isporuke proizvoda, lijekova i medicinske opreme, uredno plaćaju svoje obveze i nabavu lijekova te isplaćuju plaće i doprinose za 1600 zaposlenika”, rekao je Josip Matusinović, predsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija, te se zapitao iz kojih

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

bi se sredstava to trebalo financirati. Naglasio je i kako je Koordinacija veledrogerija dobila informaciju da resorna ministarstva nemaju namjeru osigurati dodatna sredstva koja bi usporila ovako dramatičan rast dugovanja. Također se pita tko će snositi odgovornost za kolaps sustava.

RADI SE NA DUGOROČNOM RJEŠENJU Nakon gotovo godinu dana intenzivnih razgovora predstavnika HUP-a s resornim ministarstvima bez naznaka rješenja za taj problem, u Koordinaciji veledrogerija smatraju da su iscr-

BOLNICE U PROSJEKU STVARAJU 80 MILIJUNA KUNA DUGA MJESEČNO UZ ROKOVE PLAĆANJA IZVAN SVIH ZAKONSKIH PROPISA, TVRDI MATUSINOVIĆ pljeni svi modeli razgovora te preostaje jedino mogućnost intervencije Vlade ili će se dogoditi crni scenarij - nestašica lijekova. “Obavijestili smo hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i nadamo se da do najgoreg scenarija ipak neće doći jer o mogućnosti poslovanja veledrogerija ovisi redovita isporuka lijekova bolnicama, ali i posljedično dolaze u pitanje radna mjesta za 1600 zaposlenih”, zaključio je Matusinović. O ovom golemom problemu priopćenjem su se oglasili i iz Ministarstva zdravstva. U njemu ističu kako je višegodišnje dugovanje bolnica za lijekove trajni problem koji se prenosio iz godine u godinu, a ova ga je vlada naslijedila.


VISOKA RAZINA SUSTAVA ZA SIGURNOST LIJEKOVA

Borba protiv krivotvorenih lijekova Spremni smo na provedbu pilot-projekta implementacije nacionalnog sustava za provjeru autentičnosti lijekova, ističe Morana Dostal

“U Ministarstvu zdravstva svjesni smo težine ovog problema, te na njegovom rješavanju intenzivno radimo u suradnji s veledrogerijama, s čijim je predstavnicima dosad održano više sastanaka. Također se ulažu zajednički napori ministarstava zdravstva i financija, te je prošle godine problem bio riješen smanjenjem ukupnog duga u zdravstvu, tako što je Ministarstvo financija dodatno uplatilo 1,267 milijardi kuna po osnovi zakonske obveze države. Naime, sukladno odredbama članaka 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Hrvatska je dužna podmiriti obveze za troškove zdravstvene zaštite za pojedine kategorije osiguranika”, navodi se u propćenju Ministarstva zdravstva. Dodaje se kako je to ministarstvo u neprekidnom kontaktu s bolnicama i veledrogerijama, kao i s Ministarstvom financija te zato neće doći ni do kakve nestašice lijekova, a sigurnost pacijenata neće biti dovedena u pitanje. “Također, u sklopu širih aktivnosti koje poduzima na uspostavi financijski održivog zdravstvenog sustava, Ministarstvo zdravstva radi na dugoročnom rješavanju ove problematike”, zaključuje se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Od početka rada u rujnu 2017. Hrvatska organizacija za provjeru autentičnosti lijekova uspjela je dostići ili prestići razinu uključenosti većine ostalih država u Europskoj uniji u projekt serijalizacije lijekova, od kojih neke imaju svoje nacionalne organizacije, dulje od dvije godine. Kako je svaki drugi lijek kupljen putem interneta krivotvoren, a količina krivotvorenih lijekova na svjetskom tržištu raste iz godine u godinu, Europski parlament i Europska komisija usvojili su 2011. Direktivu o krivotvorenim lijekovima koja obvezuje sve su-

kao i u nacionalnoj bazi podataka, te će u svakom trenutku biti moguće provjeriti njegovo podrijetlo, odnosno autentičnost lijeka. Tijekom lipnja Hrvatska se pridružila IT sustavu te postala 12. zemlja EU-a koja je dobila odobrenje za rad. “Nizom edukativnih radionica, u koje su uključeni svi sudionici ovog projekta od predstavnika proizvođača lijekova, veledrogerija, bolničkih sustava, javnih ljekarni te predstavnika Ministarstva zdravstva, budno se prati napredak implementacije projekta i ubrzano priprema završna faza.

dionike lanca opskrbe lijekova da od 9. veljače 2019. uvedu sigurnosna obilježja u vidu zaštite od otvaranja vanjskog pakiranja lijeka i jedinstvenog identifikatora koja se stavljaju na svaku kutijicu lijeka koji se izdaje na recept. To u praksi znači da će svaki pojedini serijalizacijski broj kutije lijekova koji se izdaju na recept, pa tako i u Hrvatskoj, biti unesen i dostupan u Europskom sustavu za provjeru autentičnosti lijekova,

Nakon opsežnih priprema, spremni smo na provedbu pilot-projekta implementacije nacionalnog sustava za provjeru autentičnosti lijekova”, istaknula je izvršna direktorica HOPAL-a Morana Dostal, dodavši kako Hrvatska želi biti predvodnica u borbi protiv krivotvorenih lijekova. Cilj projekta je spriječiti ulazak takvih lijekova u legalni opskrbni lanac, stavljajući u fokus zaštitu i povećanje sigurnosti pacijenata. (I.G.)

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO RADIONICA “ZNANJEM DO UKLJUČENOSTI”

VELIKI IZAZOVI ZA OSOBE S INVALIDITETOM Veliki je problem komunikacija o i prema osobama s invaliditetom i njihova percepcija u javnosti, smatra Ivana Zima piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I više od

250.000 ljudi s nekim od oblika invaliditeta na tržištu rada u Hrvatskoj

ako je Hrvatska 2007. godine potpisala i ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i kao članica Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe obvezala se na zaštitu i promicanje ljudskih prava osoba s invaliditetom kako bi ih se moglo ravnopravno uključiti u građanski, ekonomski, društveni, politički i kulturni segment života, što je regulirano i Ustavom Republike Hrvatske, praksa je daleko od obećanja. U EU oko 44 milijuna ljudi starih od 15 do 64 godine ima neki oblik invaliditeta koji im onemogućava aktivno sudjelovanje na tržištu rada ili pristup obrazovnom sustavu. Europska strategija za osobe s invaliditetom, koja je glavni instrument za potporu provedbi UNove konvencije o pravima osoba s invaliditetom, nastoji postići napredak u osam područja definiranih Strategijom, a koja se odnose na pristupačnost, sudjelovanje, ravnopravnost, zapošljavanje, obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje, socijalnu zaštitu i inkluziju, zdravstvo te vanjsko djelovanje.

RADIJE KAZNA NEGO OSOBA S INVALIDITETOM Prema izvješću EK o provedbi te strategije vide se pozitivni pomaci, no kako stanovništvo EU-a postaje sve starije, povećava se i broj stanovnika s invaliditetom. Stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom je niža, pa ih samo 48 posto radi, za razliku od 72,5 onih koji nemaju invaliditet. U budućnosti postoji mogućnost da će se ta razlika još povećati. U Hrvatskoj je situacija još teža jer unatoč nastojanju da se probudi svijest kod građana i poslodavaca, još uvijek svjedočimo raznim oblicima diskriminacije. Prema Zakonu o

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svaki poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika mora imati jednu zaposlenu osobu s invaliditetom. Iako u

IMAMO GOTOVO 100 ZAPOSLENIKA S NEKIM OBLIKOM INVALIDITETA KOJI SE OSJEĆAJU DIJELOM NAŠE RADNE ZAJEDNICE, KAŽE BRUNA KOSTELAC KOŠIR suprotnom plaćaju penale od oko 900 kuna mjesečno, mnogi poslodavci radije plaćaju kaznu nego da zaposle osobu s invaliditetom. Iako poslodavci zapošljavanjem osoba s invaliditetom dobar dio plaće takvog radnika mogu pokriti različitim državnim poticajima i subvencijama, malo ih se odlučuje na takav potez. O tome se govorilo i na radionici Znanjem do uključenosti, nastaloj u suradnji s centrima znanja za društveni razvoj, koju financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i okuplja organizacije osoba s invaliditetom. Tema ove radionice je bila komunikacija, no ne komunikacija sama po sebi, nego komunikacija s nekom svrhom, ističe organizatorica skupa Ivana Zima iz Udruge gluhoslijepih osoba Dodir. “Ono što se pojavljuje kao veliki


problem je komunikacija o i prema osobama s invaliditetom i njihova percepcija u javnosti. I kulturni izričaj osoba s invaliditetom važan je za djelovanje udruga i promociju posebnih skupina osoba s invaliditetom. Jednako tako velik je problem i komunikacija poslodavaca s osobama s invaliditetom i njihovo zapošljavanje koje je ne samo jamstvo egzistencije, nego i jamstvo uključenosti u zajednicu. S druge strane, komunikacija s donatorima kako bi se osigurao novac za provedbu projekata, također je veliki izazov”, kaže Ivana Zima. Pronaći posao velik je problem i osobama bez invaliditeta. No često se događa da kada osoba s invaliditetom zadovolji kriterije natječaja i dođe na razgovor za posao, dobije odbijenicu upravo zbog svog invaliditeta.

NUŽNA BOLJA KOMUNIKACIJA No i sami poslodavci mogu biti skučeni glede mogućnosti za zapošljavanje, ističe Bruna Kostelac Košir, direktorica Obrazovanja i razvoja u Ini. “Kako smo naftna industrija, gotovo 60 posto naših radnih mjesta su ona s posebnim uvjetima rada ili blizinom opasnih tvari, pa u startu nisu pogodna za zapošljavanje osoba s invaliditetom. No ipak imamo gotovo 100 zaposlenika s nekim oblikom invaliditeta koji se osjećaju dijelom naše radne zajednice. Svima pa tako i osobama s invaliditetom stvaramo koliko god je moguće kvalitetne radne uvjete. Za sve zaposlenike uveli smo i fleksibilno radno vrijeme, kao i fleksibilno mjesto rada koje olakšava posao onima s posebnim potrebama ili roditeljima. Radimo sve da radno mjesto učinimo što ugodnijim”, naglašava Bruna Kostelac Košir.

Poslodavci vole iskusne radnike i stjecanje prvotnih iskustava posebice je teško mladim osobama s invaliditetom. “Jedan od načina kako možemo mi kao poslodavci učiniti sve da se osobama s invaliditetom omogući ulazak na tržište rada je - praksa. Radimo na projektu Iskustvo zlata vrijedi kojim smo do sada nekolicini mladih ljudi s invaliditetom uspjeli osigurati praksu na poslovima koji odgovaraju njihovoj struci. No ni taj proces ne ide jednostavno ni glatko. Uvijek krećemo s time da ta praksa ne bude kuhanje kave i slično, nego da mladi čovjek iskusi struku za koju se školovao. Problem je u tome i kako naći osobu koja bi bila zainteresirana i voljna za posao kako bismo joj mogli pružiti sve što je potrebno da bi taj posao obavljala. Kad se odlučimo za neke aktivnosti, često nam nedostaje kontakt kako bismo došli do kruga osoba s invaliditetom i pronašli one koji su zainteresirani za praksu i posao”, zaključuje Bruna Kostelac Košir. Inače na tržištu rada u Hrvatskoj je više od 250.000 ljudi s nekim od oblika invaliditeta, no na Zavodu za zapošljavanje njih je manje od 8000 i godišnje ih posao nađe relativno mali broj. I školski sustav koji je neusklađen s tržištem rada je problematičan još više za djecu s invaliditetom kojima nije problem samo fizička dostupnost nego i programi koji im se nude. Podizanjem svijesti o mogućnostima osoba s invaliditetom ali i boljom komunikacijom poslodavaca i udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom moguće je pronaći zajednički jezik i stvoriti okružje na radnom mjestu kojima će poslodavci dobiti izvrsne radnike, a osobe s invaliditetom osiguranje svoje egzistencije vlastitim snagama.

oko

8000

osoba s invaliditetom je na Zavodu za zapošljavanje

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO GLOBALNI INDEKS UČINKOVITOSTI EFFIE 2018

NAJUČINKOVITIJI BREND JE PEPSI, A OGLAŠIVAČ UNILEVER Effie nagrade prepoznaju ono najvažnije u marketingu, a to je da su vaše kampanje efikasne i da postižu rezultate. Naša je zadaća pomoći brendovima u ostvarivanju relevantne uloge u životima potrošača, ističe Dimovski piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

INDEKS GLOBAL EFFIE POSTAO JE ZLATNI STANDARD ZA MJERENJE MARKETINŠKE UČINKOVITOSTI DILJEM SVIJETA, REKAO JE ALFORD

P

rema indeksu globalne učinkovitosti Effie, u ovoj godini najučinkovitiji je brend Pepsi, oglašivač Unilever, a agencija kolumbijski Sancho BBDO. Lista za ovu godinu odražava kompilaciju preko 3400 pobjednika i finalista natjecanja Effie. Riječ je o jednoj od najprestižnih globalnih nagrada u svijetu oglašavanja kojom se želi odati priznanje snažnim idejama realiziranim kroz kampanje koje su ostvarile značajan rezultat kako za same klijente tako i za brendove. Effie Index se dodjeljuje od 1968. godine, a uz Global Effie i Euro Effie nagrade, nagrade se dodjeljuju i na nacionalnoj razini u 49 zemalja na svijetu. Od 2009. godine i Hrvatska se pridružila tom globalnom projektu.

DOMINACIJA OGLAŠIVAČA IZ INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE Ljestvicu najučinkovitijih globalnih oglašivača 2018. godine predvodi Unilever koji je zadržao svoju prvu poziciju. Peti je to put od 2011. da ova multinacionalna kompanija, čije proizvode, a riječ je o 400 brendova, dnevno koristi više od

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

dvije milijarde potrošača diljem svijeta, predvodi listu najučinkovitijih oglašivača. Na drugoj poziciji je PepsiCo, na trećem mjestu je Nestlé, dok se Coca-Cola smjestila na četvrtoj poziciji. Mars je prvi put ušao u top 5, uglavnom zbog dobrih rezultata ostvarenih u Sjevernoj Americi i Aziji. Oglašivači iz industrije robe široke potrošnje nastavljaju dominirati i među 10 najboljih, pa su tako na šestom mjestu rangirani Procter&Gamble, slijede internacionalni pivarski igrači AB InBev i Heineken, na devetom mjestu je McDonald’s, a “klub 10 najjačih oglašivača” zaključuje div iz svijeta mobilne telefonije Vodafone. “Indeks Global Effie postao je zlatni standard za mjerenje marketinške učinkovitosti diljem svijeta. Usprkos brzim promjenama, Effie pobjednici i dalje ostvaruju izniman posao, daju rezultate u svim oblicima i potiču rast poslovanja. Najbolje rangirani timovi predstavljaju najbolje od ove industrije”, rekao je Traci Alford, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Effie Worldwide.

NAJUČINKOVITIJI BREND PEPSI Listu Effie najučinkovitijih brendova predvodi Pepsi koji je prvi put od 2011. zasjeo na tu poziciju, na drugom mjestu nalazi se McDonald’s, dok se Coca-Cola nalazi na trećem mjestu. Pet najučinkovitijih međunarodnih brendova zatvaraju mobilne komunikacije, tako da se na četvrtoj poziciji nalazi Vodafone, a peto drži mobilni španjolski operator Movistarom. Kada se pogleda top 10 najučinkovitijih brendova, može se izvući zaključak kako je riječ o vrlo šarolikom društvu, naime, na šestoj poziciji smjestio se tehnološki div IBM, slijedi ga Chevrolet, dok je na osmoj poziciji MasterCard, a klub 10 najučinkovitijih zatvaraju globalni


lideri brze hrane, KFC na devetom i Burger King na 10. mjestu, na kojem se još nalaze dva kolumbijska brenda pića Poker i Sr. Toronjo. Kao najučinkovitija samostalna agencija i ove je godine prvu poziciju zadržala kolumbijska agencija Sancho BBDO, na drugom mjestu su FP/DXB iz Dubaija, a kao treća najučinkovitija agencija prepoznata je indijska MullenLowe Lintas. Na četvrtoj poziciji je kolumbijski OMD, a prvih pet zaključuje Ogilvy&Mather iz Mumbaija. Budimpeštanska agencija za oglašavanje ACG i ove je godine zadržala svoju titulu kao najučinkovitija neovisna agencija i to već treću

Nagrada Effie Croatia U Hrvatskoj se nagrada Effie Croatia dodjeljuje na Danima komunikacija u Rovinju. Dobitnik Grand Prixa 2018 i nositelj zlatne nagrade Croatia Effie 2018 su Zagrebačka pivovara, njihova primarna agencija BBDO Zagreb, medijska agencija Universal McCann te agencije Degordian i Pragma komunikacije za kampanju Žuja je zakon koja se natjecala u kategoriji Dugoročna učinkovitost.

Adriatica. Riječ je o jednoj od najvećih svjetskih agencijskih mreža, osnovanoj davne 1902. godine, koja posluje u više od 120 zemalja svijeta.

IZAZOVI U OVOJ GODINI

godinu zaredom, slijedi je Madre Buenos Aires, dok se na trećem mjestu nalazi ukrajinski Kinograf, a na četvrtom Mint Mena iz Dubaija. Top pet nezavisnih agencija zaokružuje još jedna agencija iz Ukrajine, kijevska Banda. Listu najefikasnijih kreativnih agencijskih mreža predvodi McCann Worldgroup, na drugom je mjestu BBDO Worldwide, dok je Ogilvy treći, DDB je na četvrtoj poziciji, a OMD zaokružuje prvih pet najučinkovitijih globalnih izgrača kad su u pitanju marketinške agencije. Globalnom uspjehu McCann Worldgroup mreže značajno su pridonijele i agencije McCann Zagreb i Universal McCann Zagreb. “Effie nagrade prepoznaju ono najvažnije u marketingu, a to je da su vaše kampanje efikasne i da postižu rezultate. To je srž našeg posla, timskog rada koji podrazumijeva kvalitetno strateško planiranje, kreativni rad te ostvarene poslovne rezultate klijenata. Naša je zadaća pomoći brendovima u ostvarivanju relevantne uloge u životima potrošača. Ponosan sam na to što smo globalnom uspjehu McCann Worldgroupa pridonijeli rezultatima koji su prepoznati i nagrađeni na lokalnim Effie natjecanjima u Srbiji i Hrvatskoj”, naglasio je Vladimir Dimovski, glavni i izvršni direktor McCann

Kad je pak riječ o izazovima oglašivačke industrije u ovoj godini, agencija iProspect objavila je rezultate istraživanja Future Focus 2018: New Machine Learning gdje se naglašavaju glavni trendovi i konkretne radnje potrebne brendovima kako bi uspjeli u nadolazećoj digitalnoj transformaciji. Stoga i ne čudi da je čak 56 posto marketinških stručnjaka izjavilo kako im je najveći izazov u 2018. procesiranje velikih količina podataka. Isto tako 55 posto marketinških stručnjaka smatra kako će im strojno učenje pomoći u donošenju boljih odluka, dok njih 53 posto smatra kako će im olakšati stvaranje personaliziranijeg sadržaja. Zanimljivo je da se čak 48 posto ispitanih izjasnilo kako će u ovoj godini raditi na stvaranju strategije za digitalne asistente i glasovno pretraživanje. Prema istraživanju analitičke tvrtke Gartner, do 2020. godine više od 85 posto interakcije s potrošačima bit će

ČAK 56 POSTO MARKETINŠKIH STRUČNJAKA SMATRA KAKO IM JE NAJVEĆI IZAZOV U 2018. PROCESIRANJE VELIKIH KOLIČINA PODATAKA

bez prisustva ljudskog faktora. Upravo sa svim ovim izazovima trebaju računati u oglašivačkoj industriji jer umjetna inteligencija može uštedjeti puno vremena i pomoći im da svoje napore usmjere na razumijevanje potrošača koji su na kraju oni koji određuju dinamiku poslovanja. 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM SVINAWEB, ZAGREB

SVI SU NA WEBU, A GDJE SI TI? Svinaweb metodologija je skup aktivnosti digitalnog marketinga baziran na Pareto pravilu - kako sa 20 posto truda i resursa postići 80 posto rezultata, pojašnjava Davor Debrecin piše Jozo Knez knez@privredni.hr

D Svi polaznici samostalno online gledaju temeljnu edukaciju i odrađuju zadatke. Nakon toga mogu doći na praktične radionice koje održavamo svaka dva tjedna (...) Također, sve radionice se prenose uživo preko YouTubea s čak tri kamere i nekoliko alata za virtualnu interakciju.

Davor Debrecin

anas mnoga poduzeća, većinom mala, još uvijek ne ubiru plodove digitalnog marketinga. U vrijeme kada je vrlo jednostavno biti vidljiv na internetu i nuditi svoj proizvod ili uslugu velikom broju potencijalnih korisnika a sve s jako mala ulaganja, prava je šteta, da ne kažemo grijeh, ne iskoristiti sve potencijale koje nam pruža digitalni marketing i sve što ide uz njega. Vjerujemo da mnogi mali poduzetnici još nisu upoznati s čarima online svijeta, ali ako iole žele biti uspješni u poslu, zadnje je vrijeme da uskoče u vlak zvan digitalni marketing. Za sve one koji su s tim, ali i s drugim pojmovima iz digitalnog svijeta još uvijek na Vi, postoji rješenje, a zove se Svinaweb digitalna akademija. “Svinaweb je poduzeće koje su 2013. godine osnovali Hrvoje Gašparić, Bruno Filipović, Nenad Debrecin i ja”, započinje Davor Debrecin svoju priču. Vizija ove tvrtke i mladog tima koji stoji iza nje bila je riješiti problem velikog broja poduzeća koja mogu imati poslovne rezultate od digitalnog marketinga, ali ga ne mogu primijeniti, jer jednostavno nemaju znanja ili se ne mogu na troškovno učinkovit način spojiti sa stručnjacima iz digitalnog svijeta. “Prvi korak koji smo napravili je taj da smo krenuli kao digitalna agencija koja je pružala usluge ponajprije malim i srednjim tvrtkama, po niskim cijenama ali bez gubitka na kvaliteti. Na taj način smo mogli detektirati sve probleme poduzeća, vidjeti kakve su cijene prihvatljive malim i srednjim poduzetnicima te što sve trebamo razviti za njih kako bi cijeli sustav funkcionirao. To je za nas u početku bila velika investicija jer je podrazumijevala poslovanje s gubitkom u prvih nekoliko godina”, kaže Debrecin. Iako su u početku više prenosili znanja drugima a malo im se vraćalo, nisu odustali već su ustrajali u svom naumu što im se na kraju i vratilo. “U pet godina smo radili sa 700 tvrtki s jedne strane i s više od 50 mladih koje smo zapošljavali s druge strane. Tako smo točno vidjeli što neka osoba mora znati i kakve

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

osobine posjedovati da bi postala stručnjak iz digitalnog marketinga i pružala uslugu tim poduzećima”, pojašnjava. Na temelju ta dva, nazovimo ih, eksperimenta Svinaweb tim je razvio sve sastojke potrebne za razvoj cijele platforme nekog poduzeća.

FOKUS NA AKADEMIJI “Tim znanjima napravili smo svinaweb metodologiju i popratne alate kako bismo mogli ponuditi svojim klijentima potpunu uslugu

KOD NAS JE SVE U PRAKSI I CILJ NAM JE DA POLAZNICI NA KRAJU TOČNO ZNAJU KAKO PRIMIJENITI SVE METODE DIGITALNOG MARKETINGA i obrazovati zainteresirane kroz Akademiju. Svinaweb metodologija nam govori kako točno postići rezultate preko digitalnog marketinga s ograničenim resursima kojim raspolažu, zatim je tu svinaweb web alat kojim je jednostavno napraviti učinkovitu web stranicu usklađenu sa svinaweb metodologijom, a tu je i svinaweb proces - točni koraci za pružanje usluge digitalnog marketinga klijentima po svinaweb metodologiji, svinaweb sustav softverska podrška svim uključenim stranama i procesima te svinaweb edukacija gdje se na najbrži način od početnika postane osoba spremna za pružanje digitalnih usluga”, govori Debrecin. Trenutačno su najviše fokusirani na Akademiju, razvoj edukativnog materijala i softverske podrške za polaznike, kako bi u


što kraćem roku svi polaznici postali digitalni stručnjaci. Ali što zapravo znači i što je svinaweb metodologija? “Svinaweb metodologija je skup aktivnosti digitalnog marketinga baziran na Pareto pravilu - kako sa 20 posto truda i resursa postići 80 posto rezultata. A najbolji dio je da se bazira na modelu davanja velike vrijednosti kupcima od samog početka njihova kupovnog ciklusa. Uz pomoć digitalnih tehnologija i svinaweb metodologije takav pristup više nije skup, a omogućuje i najmanjoj tvrtki razvijanje kvalitetnog odnosa s kupcima, što rezultira u konačnici povećanim prihodima, konkurentskom prednošću i većom primljenom vrijednošću svakog kupca”, kaže Debrecin koji nam je pokušao objasniti po čemu se njihova akademija razlikuje od ostalih seminara ili sličnih akademija koje se nude na tržištu. “Kod nas je sve u praksi i cilj nam je da polaznici na kraju točno znaju kako primijeniti sve metode digitalnog marketinga. Kažem, fokus je na praksi jer ako se sve samo naštreba, od toga nema prevelike koristi. Kroz naš format Akademije prolaze i poduzetnici i novi digitalci. Radi se o kombinaciji online i offline edukacije. Svi polaznici samostalno online gledaju temeljnu edukaciju i odrađuju zadatke. Nakon toga mogu doći na praktične radionice koje održavamo svaka dva tjedna gdje svi skupa prolazimo zadatke, dajemo savjete i ideje kako se poboljšati. Također, sve radionice se prenose uživo preko

YouTubea s čak tri kamere i nekoliko alata za virtualnu interakciju. To nam je omogućilo da imamo polaznike iz svih krajeva Hrvatske, ali i regije - za sada Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Konačno, svaki polaznik ima i Skype konzultacije gdje s nama može u miru proći sve svoje zadatke, nedoumice i pitanja. U to sve uklopljeno je i 70 sati online videopredavanja za osam poglavlja digitalnog marketinga (Strategija digitalnog marketinga po svinaweb metodologiji, izrada web sadržaja, izrada web stranice, Google AdWords, Facebook i LinkedIn, Email marketing, Google Analytics, SEO), praktičan rad na poduzeću po izboru, šest mjeseci pristupa online edukativnom centru, pristup praktičnim radionicama uživo preko YouTube streama i prostorima Hub385 u trajanju od šest mjeseci te na kraju dobivanje certifikata iz di-

AKO SE SVE SAMO NAŠTREBA, OD TOGA NEMA PREVELIKE KORISTI gitalnog marketinga”, opisuje Davor Debrecin. Osim edukacije, Akademija osigurava najboljim polaznicima i posao u digitalnom svijetu, što je svakako dobar impuls svima koji se odluče naučiti nešto novo ili proširiti svoje digitalno znanje putem Svinaweb akademije. 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO IDEARIUM, Šibenik

OK KLUPA JE BAŠ OK OK klupa je odmorište i ciljano je rađena za biciklističke staze, a zbog svoje multifunkcionalnosti idealna je za takve tipove terena, kaže Franka Baranović gom, teško je izdvojiti jednu specifičnu granu kojom se bavimo. Rekla bih da se bavimo svim vrstama dizajna, i to je naš core”, ističe.

FUNKCIONALNOST, ESTETIKA I EKONOMIČNOST

V Jedan od sadašnjih recepata koji se kuhaju u Ideariumovoj kuhinji je kolekcija ekskluzivnog namještaja inspiriranog prirodom. Franka Baranović

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ožnja biciklom može biti veliko opuštanje ali i zamor. To znaju mnogi koji svakodnevno pedaliraju, a kada dođe taj trenutak umora, sve bi dali da mogu malo prileći, opustiti se i odmoriti kako bi bili u stanju nastaviti sa svojom omiljenom rekreacijom. Tu na scenu stupa OK klupa iza koje stoje Franka Baranović i Antonio Šunjerga iz šibenskog dizajnerskog studija Idearium. “OK klupa je odmorište i ciljano je rađena za biciklističke staze, a zbog svoje multifunkcionalnosti idealna je za takve tipove terena”, kaže Franka Baranović, kreativna direktorica iz studija Idearium. Ova klupa je sve samo ne obična. Prije svega, intreresantna je zbog svoje multifunkcionalnosti. Preciznije, ona može biti klupa, ležaljka, stol za marendu, a ima dio i za odlaganje bicikala te ugraviranu igru Mlin - Trilja za opuštanje i zabavu. “Uz sve to, naša klupa ima sustav koji prikuplja kišnicu u rezervoar te tako zalijeva stablo sistemom kap po kap. Uz njih smo sadili borove i tako se bavili pošumljavanjem”, kaže Franka Baranović. Točnije, borovi rastu iz same klupice što je uistinu jedinstveni način razmišljanja i dizajna. “Mi smo Idearium zamislili, a on to i jest, kao mjesto u kojem se rađaju ideje. Naša tvrtka se interno dijeli na atelje, studio i laboratorij za dizajn. Kako smo diplomirani dizajneri s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji namještaja, uređenju interijera, produkt dizajnu, grafici, ambalaži, sudjelovanju na projektima muzejskih postava, uređenju tvrđava i mnogočemu dru-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

U njihovom ateljeu započinje kreativni dio, rađaju se ideje, crtaju skice, radi se na konceptu. U studiju se razrađuju ideje i konzultiraju se s klijentima, dok se u laboratoriju razvijaju probrane ideje koje se pretvaraju u prototipove. “Mnoge ideje razvijamo samostalno, tj. one nisu za klijente već su to neki proizvodi koje u budućnosti želimo plasirati prema inozemstvu”, dodaje Franka Baranović. “Trenutačno je 10 naših OK klupa postavljeno na području otoka Zlarina, Jadrtovca, Donjeg Polja i Brodarice”, kaže. Jedna klupa je postavljena i izvan biciklističkih staza, na travnjaku ispod katedrale Svetog Jakova. “Na toj klupi smo napravili malu preinaku, rezvervoar smo pretvorili u ‘pitar’ iz kojeg raste maslina, a klupa je zalijeva”, dodaje. U Ideariumu se stalno nešto “kuha” pa se svakom zadataku koji je stavljen pred njih pristupa s posebnom pažnjom. “Da bi se napravio dobar dizajn, važno je kod oblikovanja imati na umu tri stvari: funkcionalnost, estetiku i eko-

TRENUTAČNO JE 10 OK KLUPA POSTAVLJENO NA PODRUČJU OTOKA ZLARINA, JADRTOVCA, DONJEG POLJA I BRODARICE nomičnost. Treba pronaći savršenu ravnotežu, a dizajn treba imati karakter koji će kod promatrača ostaviti utisak ili potrebu za interakcijom”, ističe. Osim klupe, koju još usavršavaju kako bi bila funkcionalnija, ekipa iz Ideariuma radi i na novim proizvodima. “Jedan od sadašnjih recepata koji se kuhaju u Ideariumovoj kuhinji je kolekcija ekskluzivnog namještaja inspiriranog prirodom”, kaže Franka Baranović, dodajući kako im je sljedeći korak plasiranje OK klupe izvan granica. (J.K.)


NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

DOBAR PODUZETNIK MORA BITI I DOBAR ČOVJEK Loš odnos prema radnicima, bez obzira o kojoj djelatnosti govorimo, prije ili kasnije dolazi na naplatu. A cijena takvog odnosa zna biti vrlo visoka i često dovodi do zatvaranja tvrtke

D

ugo je već poznato izrazito negativno mišljenje šire javnosti o poduzetništvu i, kako vrijeme prolazi, nažalost, ništa se ne mijenja nabolje. Dapače, mislim da je situacija iz dana u dan sve lošija. Gotovo da je postala sramota biti poduzetnik jer sama činjenica da ste poduzetnik svrstava vas u jednu posebnu kategoriju ljudi koja baš i nije pozitivna. Biti poduzetnik, posebno uspješni koji ima dobre financijske rezultate, što znači da može sebi pruštiti neke stvari koje većina stanovništva ne može, ili bar ne može bez kredita, znači da nisi poštenim radom došao do tvrtke koja uspješno posluje. Uobičajeno je mišljenje da imate bogate roditelje, utjecajne prijatelje ili rodbinu, dobru poziciju u stranci, naslijeđene vrijedne nekretnine ili pune bankovne račune. Ako nemaš ništa od toga, onda si jednostavno smeće koje iskorištava radnike, ne isplaćuje plaće, štedi na sirovinama, ne plaća poreze... Ne kažem da svi poduzetnici ispravno posluju, imaju dobar odnos prema radnicima i da ih poštuju. Ali ipak većina ljudi upravo tako radi jer rijetki su oni koji mogu iskorištavati svoje djelatnike, ne plaćati plaće i poreze i kao takvi dugoročno opstati na tržištu. Dovoljan je odlazak jednog ili nekoliko ključnih djelatnika da tvrtka ne može nastaviti poslovanje. Ako pričamo o ugostitelju koji zapošljava nekoliko konobara koje često mijenja i koji su nezadovoljni, koliko god dobar objekt imao, brzo će se smanjti kvaliteta usluge što će dovesti do manjeg broja gostiju. Ili trgovac koji zapošljava veliki broj prodavača. Ako su oni nezadovoljni i nekvalitetni, vrlo brzo će smanjena kvaliteta usluge dovesti do manjeg broja

nakon sahrane, odnosno sutradan, doći na posao. Naravno da ćemo svi osuditi poslodavca koji je to napravio. Ali mnogo komentara na ovu situaciju je bilo u stilu: “Što se čudiš, on je poduzetnik, svi su oni isti”. U ovoj konkretnoj situaciji, ali i u mnogim drugim situacijama, ponašanje ovakvih poduzetnika nema veze s poduzetništvom. Ovdje se radi o čovjeku. Ovo su situacije kada si čovjek ili to nisi. Bi li taj poduzetnik bio drugačiji da radi kao šef odjela u nekoj državnoj tvrtki? Naravno da ne bi. Ne da ne bi da je šef nekog odjela, ne bi ni da je obični radnik u pogonu, sigurno ne bi zamijenio

DOVOLJAN JE ODLAZAK JEDNOG ILI NEKOLIKO KLJUČNIH DJELATNIKA DA TVRTKA NE MOŽE NASTAVITI POSLOVANJE kupaca. Koliko često ćete odlaziti u prodavaonicu u kojoj morate čekati 45 minuta na blagajni? Loš odnos prema radnicima, bez obzira o kojoj djelatnosti govorimo, prije ili kasnije dolazi na naplatu. A cijena takvog odnosa zna biti vrlo visoka i često dovodi do zatvaranja tvrtke. Naravno, ne direktno. Teško ćete čuti da je netko radi lošeg ophođenja prema radnicima zatvorio tvrtku. Ali čut ćete da je zatvorio tvrtku jer se pogoršala kvaliteta usluge ili proizvoda. Pad kvalitete usluge, proizvoda, poslovanja često je posljedica upravo lošeg odnosa prema djelatnicima, bez obzira radi li se o prodavaču, konobaru, voditelju marketinga, izvršnom direktoru... Prije nekog vremena sam slušala komentar gospođe kojoj je umrla mama i poslodavac joj je rekao da mora odmah

kolegu kojem je umrla mama ako nema drugog rješenja. Stoga ovakve situacije poistovjećivati s činjenicom da je netko poduzetnik, najblaže rečeno nije pošteno. Nije pošteno prema svim onim poduzetnicima, posebno malim koji vode tvrtke s nekoliko zaposlenih, koji vode tvrtke zajedno sa svojim obiteljima, koji vide u svojim djelatnicima snagu i budućnost svog poslovanja, koji redovito isplaćuju plaće pa i onda kad nemaju za svoju vlasititu, koji redovito plaćaju sve ono što država od njih traži, koji su se usudili napraviti korak više. Upravo je najviše takvih poduzetnika: kozmetičarki, frizerki, automehaničara, malih proizvođača, montera, vodoinstalatera, knjigovođa, vlasnika turističkih agencija, malih hotela, rent-a-cara, grafičara, dizajnera, arhitekata, odvjetnika…

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM PODUZETNICI U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU

Učetverostručio se broj poduzetnika

U

hrvatskom turističko-ugostiteljskom sektoru broj poduzetnika se od 2003. do 2017. gotovo učetverostručio. Naime, 2003. bio je registriran 2771 poduzetnik za razliku od prošle godine kada ih je bilo 10.339. Prije 15 godina ta su dva sektora zapošljavala 36.000 radnika, a 2017. 70.000, što je gotovo dvostruko više. Prema podacima Financijske agencije (Fina) i prosječne neto plaće zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu u razdoblju od 14 godina porasle su za 50,5 posto. Promatrajući prihode u ta dva sektora u promatranom razdoblju, vidljivo je kako su oni porasli sa 9,6 na 26 milijardi kuna, dok su se rashodi povećali sa 9,2 na 24,2 milijarde kuna. Povećana je i ukupna dobit poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu. Tako je 2003. njihova ukupna dobit iznosila 971,5 milijuna kuna, a 2017. čak 2,5 milijardi kuna. Prema

konsolidiranim financijskim rezultatima, vidljivo je kako su 2003. ti poduzetnici ostvarili dobit u visini od 351,7 milijuna kuna, a prošle godine 1,5 milijardi kuna. Uz dobit, u promatranom razdoblju porasli su i prihodi poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu. Pritom je najveće ukupne prihode među svim županijama ostvarila Istarska. Prošle godine u toj je županiji bilo zabilježeno 1055 poduzetnika koji su poslovali u ugostiteljstvu i turizmu, a uprihodili su 6,3 milijarde kuna. Ipak, najviše poduzetnika koji su poslovali u ta dva sektora bilo je registrirano u Gradu Zagrebu - i to 2433 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 1660 poduzetnika. Promatrajući prema prihodima turističkih tvrtki, najveći prihod od 1,7 milijardi kuna prošle godine ostvarila je porečka Valamar Riviera. Ta je tvrtka ujedno zabilježila i najveću dobit od 232 milijuna kuna. (S.P.)

PREDSTAVNICI GRUZIJSKIH TURISTIČKIH AGENCIJA I MEDIJA U HRVATSKOJ

UNILINE DOVEO GRUZIJCE U DUBROVNIK

U organizaciji pulskog Unilinea, jednog od najznačajnijih hrvatskih turoperatora, posebnim čarter letom u Dubrovnik je prvi put došlo osamdesetak predstavnika vodećih gruzijskih turoperatora, turističkih agencija i njihovih partnera kao i tamošnjih predstavnika medija. Cilj tog

studijskog putovanja je upoznavanje s hrvatskom i dubrovačkom turističkom ponudom, povijesnim i kulturološkim znamenitostima te smještajnim kapacitetima. Kako je istaknula Sandra Gobin, članica uprave Unilinea i direktorica Sektora prodaje i produkcije, posjet gostiju iz Gruzije odvijao se u dva dijela. Prvi je bio osmišljen za gruzijsku turističku prodajnu mrežu, a drugi za predstavnike gruzijskih medija i upravljačku strukturu turoperatora te njihovih poslovnih partnera. “Ovaj obilazak je rezultat sustavnih Unlineovih napora na postupnom otvaranju gruzijskog turističkog tržišta u oba smjera kao jednog od novih odredišta na

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

kojem širimo svoju prisutnost te približavanju hrvatske turističke ponude gruzijskim turističkim agencijama i njihovim partnerima, koji su na taj način u prilici upoznati hrvatske turističke adute. Na dobrom smo putu i za očekivati je uskoro značajniji dolazak gruzijskih gostiju što, među ostalim, hrvatskom turizmu otvara nove mogućnosti za daljnji rast na novim tržištima”, naglasila je Sandra Gobin. Inače, gruzijsko veleposlanstvo za Hrvatsku nalazi se u Budimpešti, a u službenim statističkim podacima još uvijek nema evidentiranog broja turista iz Gruzije koji su se proteklih godina odmarali u našoj zemlji. (S.P.)


KAKO PRODULJITI SEZONU?

ISKORISTITI CITY BREAK PROGRAME Kako bi Hrvatska postala cjelogodišnja turistička destinacija, treba prepoznati koja su to ograničenja za ostvarivanje turizma tijekom cijele godine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska je još poznata kao turistička zemlja sezonalnog karaktera, a uspoređujući se s ostalim mediteranskim zemljama, vidljivo je kako u našoj zemlji sezona traje i kraće nego u tim državama. Strategijom razvoja turizma kao i izrađenim i realiziranim akcijskim planovima Hrvatska, s obzirom na svoje ukupne resurse, može značajno produljiti turističku sezonu. Kako bismo postali cjelogodišnja turistička destinacija, treba prepoznati koja su to ograničenja za ostvarivanje turizma tijekom cijele godine te definirati

SEZONALNOST NIJE PROBLEM VEĆ IZAZOV KOJI TREBA RIJEŠITI, SMATRA KREŠIĆ preduvjete koje treba ostvariti kako bismo se približili turističkim liderima u Europi i svijetu. O svemu tome već godinama raspravljaju hrvatski turistički znalci, a ovih dana se ponovno aktualizirala ta tema. Ravnatelj zagrebačkog Instituta za turizam Damir Krešić kaže kako sezonalnost nije problem već izazov koji treba riješiti. Po njemu, postoje razni uzroci sezonalnosti, neki od njih su prirodni, primjerice klimatske prilike, a neki društveni tj. kada ljudi imaju godišnje odmore, djeca školske praznike te kada su vjerski blagdani. Tema o sezonalnosti stara je koliko je star ljetni odmorišni turizam u Hrvatskoj, ali i u svijetu, smatra Sanda

Čorak s Instituta za turizam. Prema njezinim riječima, prošle je godine od lipnja do rujna ostvareno 87,6 posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, dok je samo u srpnju i kolovozu ostvareno 62,1 posto od cjelogodišnjeg prometa od turizma. Primjera radi, u hotelima i sličnim objektima od lipnja do rujna 2017. zabilježeno je 69,4 posto ukupnog turističkog prometa, dok je u privatnom smještaju ostvareno čak 93,3 posto od cjelogodišnjeg turističkog prometa.

SEZONALNOST SE SMANJILA PROŠLE GODINE “Uspoređujući Hrvatsku s ostalim mediteranskim zemljama vidljivo je kako je u našoj zemlji sezonalnost najizraženija, dok je u Španjolskoj ona najmanje izražena. Ipak, prošle godine se malo spustio stupanj sezonalnosti u odnosu na Italiju i Španjolsku”, istaknula je Sanda Čorak. Dodala je kako je sezonalnost u hotelima u Hrvatskoj najveća u odnosu na sezonalnost u tim državama. Od nas su lošiji samo Grci. Naravno da takva sezonalnost ima i negativne posljedice, a neke od njih

su slabo iskorištenje smještajnih kapaciteta, pa je tako na godišnjoj razini iskorišteno samo 40 posto hotelskih kapaciteta. Osim toga, ugrožena je i infrastruktura. Govoreći o faktorima koji bi mogli produljiti turističku sezonu, Sanda Čorak je rekla kako su city break programi u pred i posezoni jedan od omiljenih turističkih programa Europljana te da tu moramo iskoristiti svoju šansu. Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma, kaže kako je potrebno još više unaprijediti selektivne oblike turizma poput cikloturizma, zdravstvenog i gastro turizma kojima ćemo privući turiste na dolazak u Hrvatsku u razdobljima izvan glavne sezone. Siniša Horak s Instituta za turizam smatra kako nema svako turističko mjesto u Hrvatskoj mogućnost razvoja cjelogodišnjeg turizma, pa i na to treba obratiti pozornost. Međutim, svi se slažu da treba stvoriti određene preduvjete za razvoj turističkog proizvoda koji je dugotrajan proces. Naša zemlja ima i odlične uvjete za razvitak sportskog turizma, ali za to je potrebno dodatno razviti infrastrukturu.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA ANALIZA RAZVOJA DIGITALIZACIJE

RAČUNALNO PROGRAMIRANJE SUSTIŽE TELEKOM Došli smo do toga da je brzina napretka dobra, ali još uvijek nedovoljno, kaže Drilo koji smatra da bi Hrvatska trebala zacrtati ambiciozniji cilj od trenutačnog 22. mjesta u Europi koje je zauzela prema DESI indeksu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H Boris Drilo

Hrvoje Josip Balen

rvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji. Naime, prema analizi razvoja digitalizacije Hrvatske te rezultatima poslovanja hrvatskog ICT sektora u prethodnoj godini, koje je predstavila Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, ICT sektor u nas zapošljava više od 36.000 ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge, kaže kako Hrvatska u nekim segmentima bilježi napredak koji je veći od prosjeka Europske unije. “Dakle, došli smo do toga da je brzina napretka dobra, ali još uvijek nedovoljno”, kaže on dodajući kako bi Hrvatska trebala zacrtati ambiciozniji cilj od trenutačnog 22. mjesta u Europi koje je zauzela prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), a koji objavljuje Europska komisija. “Hrvatska bi definitivno trebala biti negdje oko sredine ljestvice i ako bismo to htjeli postići, trebamo

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

ubrzati napredak za još 45 posto. Hrvatska je sada skočila za oko tri boda, a trebali bismo rasti pet bodova godišnje kako bismo u četverogodišnjem razdoblju došli na, recimo, 15. mjesto u Europi što bi trebao biti neki realni cilj”, objašnjava on.

TELEKOM JE I DALJE PRVA PODSKUPINA UNUTAR ICT-a S GOTOVO 13 MILIJARDI KUNA PRIHODA Razlozi rasta digitalizacije leže u činjenici da je Hrvatska ostvarila napredak u dvije ključne komponente tog indeksa. “Kada se promatra


DESI indeks, njegove dvije najvažnije sastavnice su povezivost i ljudski kapital. Hrvatska je u te dvije sastavnice ostvarila veći rast od EU prosjeka. To je posebice značajno u onome dijelu koji je vezan za ljudski kapital, a koji se odnosi na broj digitalnih profesionalaca i ICT stručnjaka”, naglašava.

REDUKCIJA CIJENA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA Treća važna sastavnica DESI indeksa je i integracija digitalnih tehnologija. “Povezivost je važna komponenta, dakle, širokopojasni internet, mobilne tehnologije... Država u tome dijelu može pomoći kroz daljnju redukciju cijena radiofrekvencijskog spektra koji je i dalje najskuplji u regiji i u odnosu na druge države kao što su Slovačka, Mađarska i Slovenija. Zatim, može pomoći na način da se maknu ostala neporezna davanja poput prava puta koje ne postoji nigdje u Europi, a naknade za to iznose 10 posto fiksnog telekomunikacijskog tržišta. K tomu, država može pomoći tako da se smanji stopa poreza na dohodak. Točnije, ona je u Hrvatskoj zaista najveća u onom najvišem razredu u kojem se nalaze ICT profesionalci i ta stopa bi trebala biti dvostruko niža ako se uspoređujemo s onim državama u kojima se bilježi značajniji rast u ICT-u”, napominje Drilo dodajući kako valja više raditi i na integraciji digitalnih tehnologija i digitalne ekonomije. “To je jedino područje gdje smo zabilježili usporavanje rasta i gdje rastemo manje negoli EU”, kaže Drilo rekavši kako je danas digitalizacija sveprisutna te da valja snažnije razmišljati o tome da primjena digitalnih i naprednih tehnologija postane dio poslovnih strategija u tvrtkama. “Dakle, da svaka tvrtka vrlo jasno odgovori kako može primijeniti napredna tehnološka rješenja u svojim sadašnjim proizvodnim i uslužnim procesima”, kaže. Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUPICT Udruge, ocjenjuje kako je 2017. bila rekordna u nekoliko područja. “U njoj je primjetno narastao ICT sektor u prihodima, sa 33 milijarde na 36 milijardi kuna. Ovaj rast vodi prema cilju da taj prihod u 2025. iznosi 55 milijardi kuna”, ističe on i dodaje kako je u 2017. narastao broj radnih mjesta za gotovo 3000. “Izvoz i dalje stabilno raste i on je sada negdje oko 32 posto u nekim granama poput računalnog programiranja. Općenito, u ICT-u izvoz se kreće oko 20 posto”, objašnjava Balen. Posebice veseli rast prihoda po zaposleniku. “To otkriva kako uspijevamo ili više naplatiti neke usluge ili raditi možda neke složenije usluge koje se mogu bolje naplatiti na domaćem i globalnom tržištu”, pojašnjava.

NAJVEĆI SKOK RAČUNALNOG PROGRAMIRANJA Telekom je i dalje prva podskupina unutar ICT-a s gotovo 13 milijardi kuna prihoda. “No snažno mu se približio sektor računalnog programiranja s gotovo 10 milijardi kuna prihoda i on je postigao najveći skok. Dakle, računalno programiranje bilježi najveće stope rasta zapošljavanja, izvoza, dodane vrijednosti, i to je jako pohvalno. Očekujemo da će taj sektor kroz par godina u prihodima čak preskočiti i telekom. Jer, kada se promatra ukupan broj radnih mjesta koja su stvorena u 2017. godini, gotovo 2500 je u računalnom programiranju, razvoju softvera i servisima”, napominje. Kako bi se nastavio rast sektora, nastavlja Balen, treba stvoriti nove ljude i okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj. “Unatoč tome što je u proteklom razdoblju bio veliki odljev ljudi,

više od mlrd kn

36 6

godišnji prihod hrvatskog ICT sektora

PROŠLE JE GODINE PREMA PRIHODIMA ICT SEKTOR PRESKOČIO FARMACEUTIKU, ISTIČE BALEN ipak se uspjelo stvoriti, podsjećam, 3000 radnih mjesta. Razlog tomu je i činjenica da je ICT atraktivan sektor koji pruža jako dobre prilike pojedincima pa zbog toga, možda, više ljudi ulazi u njega nego odlazi iz Hrvatske. To se pokazuje isto tako na jednom parametru koji kaže da je trošak plaća u tome segmentu prilično visok. Kada ga se uspoređuje s ključnim pokretačkim industrijama, taj trošak je odmah ispod farmaceutike, dakle drugi po redu po zaposleniku. Međutim, i dodana vrijednost koja se stvara u ICT-u je druga po redu među svim ključnim industrijskim sektorima”, kaže on dodajući kako je prošle godine prema prihodima ICT sektor preskočio farmaceutiku. “Tako da se slobodno može reći kako dobivamo jedan novi, značajni i snažni sektor koji mora ostaviti trag. Njegova posebnost jest u tome što se on ‘tuče’ na globalnoj razini te iako su u njemu iznadprosječne plaće i prilike, on i dalje zahtijeva jako velike porezne i druge poticaje kako bi se mogao nositi na globalnoj razini te razvijati se”, ističe. Osim smanjenja poreza na rad, ponajprije zbog toga da ljudima ostane što više od njihova bruto primanja, država bi ovaj sektor mogla potaknuti na način da pojedina davanja postanu neporezna. “Tako bi, također, ljudima ostalo više novca”, ističe Balen dodajući kako je jedan od izazova i dovođenje novih ljudi iz raznih obrazovnih sektora na tržište rada.

36.000 ljudi zaposleno u tom sektoru

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


AKTUALNO RUN CROATIA

GDPR ONION OLAKŠAVA POSAO Uz pomoć cloud based aplikacije GDPR Onion nakon registracije korisnici mogu stvarati i upravljati privolama te ih usmjeravati prema promotivnim kanalima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U GDPR Onion je rješenje za poslovne subjekte koji žele prikupljati i obrađivati osobne podatke i pritom imati jasno predočene sve faze životnog vijeka podataka te kvalitetno popraćene sve aktivnosti nad tim podacima. Berislav Sokač, vlasnik i direktor Run Croatije

Hrvatskoj se organizira oko 800 utrka godišnje. No njihovi organizatori raspolažu s vrlo skromnim budžetima, a istodobno ulažu golemi trud da se građani potaknu na aktivniji način života. U organizaciji sportskih natjecanja sudionici ostavljaju dosta svojih podataka koje treba od 25. svibnja po Uredbi o GDPR-u kvalitetno kontrolirati, stoga su u zagrebačkoj Run Croatiji odlučili potražiti partnera koji će kvalitetom i cijenom zadovoljiti te potrebe. “Kako bismo omogućili da te aktivnosti budu jednostavne za korisnika, naš partner zagrebačka tvrtka DivisIT je napravila cloud based aplikaciju GDPR Onion na kojoj nakon registracije korisnici mogu stvarati i upravljati privolama te ih usmjeravati prema promotivnim kanalima. Upravljati zahtjevima korisnika vezanim uz osobne podatke uz mogućnost arhiviranja datoteka koje sadrže osobne podatke je jednostavno jer GDPR Onion ima preddefinirane sve zakonski predviđene aktivnosti koje vlasnik osobnog podatka ima pravo tražiti. Sve aktivnosti koje imaju rok trajanja ulaze u automatizirani sustav obavješćivanja i sve te funkcionalnosti moguće je integrirati u korisnikove web stranice jednostavnim kopiranjem za tu

svrhu generiranog programskog koda”, pojašnjava Berislav Sokač, vlasnik i direktor Run Croatije.

TREBA ORGANIZIRATI PRIVOLE, ZAHTJEVE I OSTALE AKTIVNOSTI PROIZAŠLE IZ UREDBE, ŠTO JE BIO GLAVNI MOTIV ZA IZRADU OVE APLIKACIJE Run Croatia je, pojašnjava Sokač, s GDPR Onionom omogućio da svi koji se u Hrvatskoj bave organizacijom sportsko-zabavnih događanja imaju vrhunsko GDPR rješenje za simboličan iznos u prvoj godini kako bi se organizator mogao baviti svojim primarnim poslom te da mu se budžet ne optereti. “GDPR Onion je rješenje za poslovne subjekte koji žele prikupljati i obrađivati osobne podatke i pritom imati

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Sokovi od voća i povrća Bistri sok jabuka je laganog i osvježavajućeg okusa. Gusti sok jabuka pak obiluje očuvanim okusom jabuka. Gusti sok aronija i jabuka je idealan omjer trpkosti i slatkoće namijenjen svim uzrastima. Gusti sok crni ribiz i jabuka je osvježavajući sok specifičnog kiselo-slatkog okusa. Gusti sok višnje osvaja bogatim i aromatičnim mirisom svježih višanja. Gusti sok aronija je sok trpkog, oporog i bogat okusa specifičnog za aroniju. Gusti sok mrkva i jabuka je pak zdrav i bogat vitaminima. BRANA D.O.O.

Brana je osnovana kao vodoprivredno poduzeće 1953., no tvrtka razvija i druge grane poslovanja kao što su građevina, poljoprivreda i prerada poljoprivrednih proizvoda, energetika i turizam. Brana d.o.o. razvila se u uspješnu tvrtku s kredibilitetom pred svojim zaposlenicima, poslovnim partnerima, lokalnom i financijskom zajednicom.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


27 utrka - 27 novih turističkih priča Run Croatia je regionalno prepoznat brend, a kao profesionalni organizator evenata je jednako cijenjen među sudionicima i sponzorima. Run Croatia kroz svoje evente donosi dodanu vrijednost, a razmišlja i djeluje na destinacijskoj razini 365 dana u godini. “Mislimo na svoje korisnike i donosimo dobrobit za našu rastuću trkačku zajednicu, sponzore, turističke zajednice i subjekte, lokalnu ekonomiju, privatni i javni zdravstveni sektor. U manje od dvije godine Run Croatia je prerastao iz ideje u nacionalni projekt koji promovira gradove i prirodu Hrvatske kroz trčanje te pridonosi rastu lokalnih ekonomija na cjelogodišnjoj bazi. Od 2016. godine organizirali smo 27 utrka koje nisu bile namijenjene samo tomu da se stane na startnu liniju i otrči utrka. Zapravo, napravili smo 27 novih turističkih priča”, pojašnjava Sokač. jasno predočene sve faze životnog vijeka podataka te kvalitetno popraćene sve aktivnosti nad tim podacima. Isticanjem GDPR Onion stickera na svojim web stranicama korisnik pokazuje da je usuglašen s Uredbom te da su osobni podaci koje prikuplja i obrađuje procesuirani na siguran i adekvatan način”, naglašava Sokač.

SREDIŠNJE MJESTO ZA KORISNIKE Nakon uvođenja Uredbe na mnogim internet stranicama se pojavljuju razni dijalozi koje je potrebno kliknuti i time dati privolu za kolačiće ili statističke podatke. Razni portali zahtijevaju registraciju ili korisnik mora podesiti sam svoje sigurnosne postavke, što sve upućuje na to da implementacija Uredbe nije tako jednostavna kako se to činilo na početku. Svaki poslovni subjekt koji želi prikupljati osobne podatke mora dobiti privolu od vlasnika osobnih podataka koji potom ima pravo zatražiti uvid, promjenu ili brisanje tih podataka. Ti podaci također mogu imati rok nakon kojeg moraju biti obrisani ili pripremljeni za prijenos u neki

drugi sustav. Prije ili kasnije treba organizirati privole, zahtjeve i ostale aktivnosti proizašle iz primjene Uredbe, što je i bio glavni motiv za izradu aplikacije prilagođene GDPR-u. GDPR Onion je aplikacija koja je nastala kako bi omogućila svakom poslovnom subjektu da se usuglasi s Uredbom i da bude središnje mjesto na kojem korisnik vodi i uređuje aktivnosti vezane uz osobne podatke koje koristi u poslovanju. “Samo mjesec dana prije dana stupanja na snagu Uredbe o zaštiti osobnih podataka sudjelovali smo na konferenciji u Opatiji na kojoj je jedno od predavanja bilo posvećeno upravo toj regulativi. Bilo je razvidno da vrlo mali broj prisutnih na tom predavanju zna što ih čeka i na koji način će GDPR utjecati na njihovo poslovanje. Samo mjesec dana nakon uvođenja regulative svjedočimo mnogim promjenama u našem digitalnom okruženju, a ozbiljnost situacije nam potvrđuje i praksa američkih portala koji imaju posebne verzije sadržaja za korisnike iz EU-a, koji ne uključuje alate za praćenje i statistiku”, zaključuje Sokač.

Orahovački lješnjak Nasadi lijeske rastu u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, u predjelu između rijeke Drave na sjeveru i padina Papuka i Krndije na jugozapadu, uz rubove Parka prirode Papuk. Iz takvog kraja najveće ljepote i prirodne raznolikosti dolazi orahovački lješnjak. Jezgra lješnjaka bogata je vitaminima C, B1 i E. Orahovački lješnjak bogat je izvor proteina, nezasićenih masnih kiselina i prirodnih antioksidansa. PP ORAHOVICA D.D.

Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. utemeljeno je 1963. godine. U proizvodnim jedinicama odvija se ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska te ribnjačarska proizvodnja. Danas PP Orahovica raspolaže s približno 10.760 hektara obradivih površina, a zapošljava više od 300 radnika. Najznačajniji je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji, a u svom poslovnom sustavu ima najmoderniji pogon za doradu lješnjaka.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO LJETNI PROMETNI IZAZOVI U TURISTIČKIM GRADOVIMA

JEDNA MJERA NIŠTA NE RJEŠAVA Liberalizacija taksi usluga je dobra odluka koja je puno pridonijela povećanju sigurnosti mladih, a njeni efekti vidjet će se u i idućim godinama, smatra Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

prostorijama Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split u organizaciji Slobodne Dalmacije održan je okrugli stol Ljetni prometni izazovi u turističkim gradovima. Sudjelujući na tom okruglom stolu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je kako problema s prometom tijekom ljetnih mjeseci ima u svim većim dalmatinskim gradovima, ali su oni najizraženiji na splitskom području. Butković je dodao kako će uskoro biti otvoren most kopno-Čiovo te da se tehnički pregled upravo završava. “Nakon što se dobije uporabna dozvola, otvorit ćemo taj most za promet. Svjestan sam da je bilo puno problema i prepreka vezanih uz taj projekt, pa se ispričavam svima koji su čekali”, istaknuo je Butković. Butković je podsjetio kako su na sjednici Vlade održanoj u Splitu donesene najvažnije odluke vezane uz rješenje prometnih problema na splitskom području i Splitsko-dalmatinskoj županiji. “Na nama je da ubrzamo sve te projekte. Riječ je o spoju preko tunela Kozjak, splitskoj obilaznici kako bi se bolje i brže povezali s Omišem te izgradnja željezničke pruge koja će povezivati zračnu i trajektnu luku. Ova željeznička pruga i splitska obilaznica koja je vrijedna oko 2,5 milijardi kuna mogu dobiti sredstva iz EU fondova jer ih je teško graditi vlastitim novcem”, napomenuo je Butković koji je odgovarajući na novinarsko pitanje procijenio kako bi splitska obilaznica mogla biti gotova za pet godina.

S RJEŠENJIMA SE KASNI 30 GODINA S obzirom na to da je došlo do liberalizacije taksi usluga i kako se u dijelu javnosti stvorila percepcija da je i to dijelom razlog prometnih gužvi, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednice HGK-ŽK Split

MINISTAR BUTKOVIĆ JE KAZAO KAKO ĆE USKORO BITI OTVOREN MOST KOPNO-ČIOVO NA KOJEM SE ZAVRŠAVA TEHNIČKI PREGLED Mirjana Čagalj smatra da je liberalizacija taksi usluga dobra odluka te da će se njeni efekti vidjeti u idućim godinama. “Moguće je da je dosta onih koji nude usluge taksi prijevoza došlo u Split ove godine, ali iduće će doći samo oni koji budu održivo poslovali. No ova liberalizacija je puno pridonijela povećanju sigurnosti mladih jer je usluga prijevoza taksijima sada dostupna i mladim ljudima, što je od velike važnosti i s aspekta sigurnosti. Pred nama je izazov da

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

osiguramo veće zadovoljstvo domaćeg stanovništva u špici turističke sezone kada imamo pojačan dolazak turista. Međutim, turistički rast nam kao državi puno znači i koristi”, kazala je između ostalog Mirjana Čagalj. Prema mišljenju prometnog stručnjaka Željka Marušića probleme prometnih gužvi nije moguće riješiti samo paketom mjera jer do poboljšanja ne može doći donošenjem samo jedne mjere. “Jedna mjera ne može donijeti rješenje. Treba ukidati lijeve skretače, uvesti kružne putanje, a veliki problem je i promet u mirovanju i zagušenost parkirnih prostora. Poznato je da oko 30 posto prometa čine vozila koja kruže i traže parking. Prometne probleme Splita može dijelom riješiti povezivanje gradskom željeznicom i to rješenje treba potaknuti jer se radi o razmjerno malim ulaganjima”, kazao je Marušić. Zamjenik splitskoga gradonačelnika Nino Vela ocijenio je pak da trenutačna prometna infrastruktura na splitskom području ne zadovoljava te da se s rješenjima kasni 30 godina.


PREDSTAVLJAMO PZ PUTNIKOVIĆ, Pelješac

Mjesto gdje je vino stil života Unatoč iseljavanju s Pelješca, naša se zadruga, na sreću, pomladila. To me iznimno raduje jer dok je tako, na Pelješcu će biti budućnosti, ističe Rabušić

U

okruženju vinograda, u srcu pelješkog poluotoka na cesti od Stona prema Orebiću, nalazi se Poljoprivredna zadruga Putniković. Osnovana je daleke 1911. godine, a danas broji 144 zadrugara iz Putnikovića, Žuljane i Ponikava. U prosjeku se u zadruzi, koja slovi za jednu od najvećih i najuspješnijih na Pelješcu, godišnje puni od 800.000 do milijun boca i to oko 80 posto crnih vina proizvedenih od sorte plavac mali. U PZ-u Putniković trenutačno je 17 stalno zaposlenih radnika i četiri sezonca. “Od sorte plavac mali proizvedena su vina poznatih i prepoznatljivih naziva Pelješac, Plavac i Lirica te prkosni i ponosni pelješki plavac koji je svih ovih godina zadržao prepoznatljivu crvenu rubin boju i poznatu polifenolnu zrelost. Kvalitetom se izdvaja od većine plavaca. U našoj zadruzi to se vino proizvodi pod nazivom Libertas”, rekao je Miro Bezek iz PZ-a Putniković. Dodao je kako je to elegantno vino, enološki rečeno - punoga tijela, zavodljivih aroma prezrelog tamnog voća. Iako tek 20 posto proizvodnje čine bijela vina, maraština je nadaleko proslavila PZ Putniković, posebice vino Sveta Ana, ponos vina-

OD SORTE PLAVAC MALI PROIZVEDENA SU VINA PELJEŠAC, PLAVAC I LIRICA TE PELJEŠKI PLAVAC LIBERTAS rije. To cijenjeno vino posebno je traženo na njemačkom tržištu, a gotovo da nema turista koji je bio u Putnikovićima, a nije kupio nekoliko takvih butelja za kućnu arhivu. Bezek kaže kako njihov Rose Putniković posebice vole žene. To lagano, nježno i voćno vino odlično je za uživanje u ljetnim večerima, a može se poslužiti i kao aperitiv. Vina vinarije PZ Putniković plasira na tržišta Njemačke, SAD-a i Velike Britanije.

NOVA VINSKA PRIČA Govoreći o proizvodnji vina na Pelješcu, Bezek je istaknuo kako je danas stasala nova genera-

1911. god osnovana Poljoprivredna zadruga Putniković cija vinara koja je uvela suvremene tehnologije. “Unatoč negativnim trendovima iseljavanja s poluotoka, naša se zadruga, na sreću, pomladila. To me iznimno raduje jer dok je tako, na Pelješcu će biti budućnosti. Došli su nam mladi enolozi koji barataju modernim marketinškim alatima, aktivni su na društvenim mrežama pa se tako lakše i brže pronosi glas o našem vinogorju i vinima, koja se svojom kvalitetom mogu mjeriti sa svjetskim vinima”, rekao je Jozo Rabušić, direktor PZ-a Putniković. U sklopu ovog PZ-a, prošle godine je djelomično otvoren Dom vinarske tradicije u kojem se posjetiteljima nudi nova vinska priča koja oživljava običaje Pelješca. Stari alati, način obrađivanja zemlje, replike vinograda i suhozida - onako kako je nekada bilo. Rabušić je naglasio kako PZ planira nove investicije i proizvodnju novih vina. Neke od tih aktivnosti su dovršenje Doma vinarske tradicije i stavljanje u funkciju izložbenog prostora Prvog hrvatskog muzeja vina, zatim sadnja oglednog vinograda svih autohtonih sorti vinove loze te izgradnja poučne staze oko Doma vinarske tradicije i Vinarije Putniković. (S.P.)

od

800.000 do 1 mil. boca vina godišnje puni ta zadruga

od toga

80%

crnih vina proizvedenih od plavca malog

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


INFRASTRUKTURNI PROBLEMI STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZ

Prostora za rast ima, Bez znatnijeg uključivanja lokalnih vlasti u rješavanje komunalnih i prometnih problema te problema radne snage na otocima, daljnji rast broja turista mogao bi izazvati velike probleme u turističkom sustavu, poručio je Klarić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr kapacitet za područje svakog od šest klastera u Županiji.

BRZI RAST PROMETA I KLJUČNI PROBLEMI

I

nstitut za turizam izradio je Studiju prihvatnih kapaciteta turizma na području Splitsko-dalmatinske županije predstavljenu protekloga tjedna. U njoj se daju odgovori na brojna pitanja održivosti i budućeg planiranja razvoja turizma te županije, vodeći pritom

KLJUČNI PROBLEMI KOJE TREBA RIJEŠITI SVAKAKO SU KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA računa o održivom razvoju i kvaliteti života lokalne zajednice. Valja naglasiti da je Studija prvi dokument jedne turističke regije u Hrvatskoj koji definira ukupni opteretni smještajni

Splitsko-dalmatinska županija u proteklih je pet godina zabilježila najveći rast turističkog prometa u zemlji po prosječnoj godišnjoj stopi rasta noćenja od 11 posto, što je tri posto više od svih drugih jadranskih regija. Zbog toga nastaje sve jači pritisak na obalne prostore, posebice u sezoni pa je održivi rast i razvoj turizma sve više u fokusu javnosti. Zbog postojećih uskih grla, kako nam je rekao Siniša Horak, stručnjak iz Instituta za turizam, u javnosti se stvara dojam da se ne može primiti više turista, iako nije baš tako. Ključni problemi koje treba riješiti svakako su komunalna i prometna infrastruktura. Primjerice, otpad se neprihvatljivo zbrinjava, elektroenergetski sustav je na rubu izdržljivosti, vodoopskrba i odvodnja su u veoma lošem stanju, slaba propusna moć prometnica... Studija je pokazala da komunalna i prometna infrastruktura nisu na odgovarajući način pratile ni potrebe domaćeg stanovništva, dok je turistička potražnja te probleme dodatno potencirala. Osim definiranja opteretnog smještajnog kapaciteta za područje svakog od šest klastera u Županiji, dokumentom se definira nosivi kapacitet Splitske rivijere i posebno Grada Splita, Makarske rivijere, Dalmatinske zagore te otoka Brača, Hvara i Visa. “Temelj i preduvjet održivog razvoja turizma su kvalitetni strateški dokumenti, a Splitskodalmatinska županija je izradom ove studije

TONČI GLAVINA, DRŽAVNI TAJNIK U MINISTARSTVU TURIZMA

Destinacije će moći same određivati visinu boravišne prostojbe Predstavljanju Studije nazočio je i državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina koji je, između ostalog, kazao kako se radi na donošenju novog paketa zakona, od kojih se neki odnose na definiranje ovlasti sustava turističkih zajednica. Glavina je istaknuo kako se ide prema decentralizaciji odlučivanja tako da će destinacije moći same, u nekim zadanim okvirima, određivati visinu bora-

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

višne pristojbe. Dodao je da će destinacije taj novac moći iskoristititi, osim za promociju, i za poboljšanje komunalne infrastrukture, što u ovom trenutku nije moguće. Glavina smatra kako je sustavan pristup svih razina ključ rješavanja izazova. “Splitsko-dalmatinska županija je puno puta dokazala da je predvodnik turističkog razvoja Hrvatske”, zaključio je Glavina.


MA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

smetnja uska grla dokazala da prepoznaje smjer dugoročnog i ispravnog upravljanja turizmom, vodeći pritom računa o dobrobiti cjelokupne zajednice. Ovo bi trebao biti poticaj i ostalim županijama jer Hrvatska uživa status jedne od najpopularnijih destinacija te je izgledno daljnje jačanje turističkog prometa zbog čega je nužno na vrijeme osigurati kvalitetne uvjete boravka naših gostiju, ali i stanovnika”, poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Budući da bi već ove godine broj turista u špici sezone trebao dosegnuti gornju granicu održivosti na većini područja Splitsko-dalmatinske županije, dok je istodobno komunalna i prometna infrastruktura na granici pucanja, hitno treba započeti s rješavanjem uskih grla, a neke započete projekte treba što prije dovršiti “U Studiji se ističe kako je gornja granica održivosti postojećeg sustava u Županiji oko

SPLITSKODALMATINSKA ŽUPANIJA U PROTEKLIH JE PET GODINA ZABILJEŽILA NAJVEĆI RAST TURISTIČKOG PROMETA U ZEMLJI šest milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednom mjesecu, što bi se vrlo vjerojatno moglo doseći već ove godine. No s obzirom na to da je iskorištenost komercijalnog smještaja u Županiji oko 66 posto u kolovozu, to istodobno znači i da postojeći smještajni kapaciteti omogućuju takav rast. Gornja granica održivog broja turista u jednom mjesecu za Grad Split je 670.000, za Splitsku rivijeru 1,95 milijuna, za Makarsku rivijeru dva milijuna, za otok Brač 590.000, otok Hvar 560.000, otok Vis 93.000, dok je za Dalmatinsku zagoru taj broj 98.000 turista. Kada bi se tih gotovo šest milijuna noćenja ravnomjerno rasporedilo na dane u mjesecu, najveći održivi broj turista u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednom danu u ovoj županiji bi bio oko 200.000. Tom broju treba pridodati osobe koje borave u kućama i stanovima za odmor te osobe koje posjećuju destinacije na jedan dan”, kazao je predstavljajući Studiju Zoran Klarić,

Fizički kapacitet plaža ograničavajući čimbenik rasta broja turista Fizički kapacitet plaža procjenjuje se ograničavajućim čimbenikom daljnjeg rasta broja turista u gotovo svim destinacijama na Makarskoj rivijeri s izuzetkom Podgore, te u destinacijama koje su pod velikim pritiskom vikendica, odnosno stanova za odmor i rekreaciju kao što su Trogir, Omiš, Okrug. Nedostatak radne snage potencijalno je ograničenje daljnjeg rasta i razvoja turističke aktivnosti, posebice na otocima, navodi se u Studiji Instituta za turizam.

znanstvenik s Instituta za turizam. Prema njegovu mišljenju, nerješavanje ograničenja moglo bi u dogledno vrijeme stvoriti velike probleme koji bi se mogli odraziti na buduće dolaske, kvalitetu turističkog proizvoda, a time i na turističku potrošnju i prihode od turizma. “Bez znatnijeg uključivanja lokalnih vlasti u rješavanje komunalnih i prometnih problema te problema radne snage na otocima, daljnji rast broja turista mogao bi izazvati velike probleme u turističkom sustavu što bi se moglo odraziti na gospodarstvo te zadovoljstvo građana”, poručio je Klarić.

ODRŽIVIM RAZVOJEM DO DUGOROČNE KONKURENTNOSTI Kad je riječ o zadovoljstvu građana, indeks iritacije domaćeg stanovništva na Braču i Visu dosegao je gornju granicu tolerancije, dok je u Splitu na početnom stupnju netolerancije. Stanovnici Makarske rivijere su, pak, najtolerantniji prema turistima, tolerantniji i od stanovnika Dalmatinske zagore. Uz pretpostavku rješavanja uskih grla u prometu i komunalnoj infrastrukturi, potencijali za daljnji rast i razvoj turizma u sezoni postoje u svim klasterima. Prema riječima Joška Stelle, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, u ovom trenutku pokazatelji mogu rasti u srpnju i kolovozu za oko 500.000 noćenja. “Samo održivim razvojem turizma možemo osigurati dugoročnu konkurentnost i željenu poziciju u budućnosti”, smatra Stella. “Zadovoljni smo dosad ostvarenim rezultatima, ali želimo više i bolje. Da bismo to postigli, moramo dugoročno planirati, te smo se odlučili na izradu studije koja nam je pokazala u kojem smjeru treba dalje raditi kako bismo bili još uspješniji i kako bismo se razvijali u održivom smjeru u korist naših građana”, ocijenio je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

U Studiji se ističe kako je gornja granica održivosti postojećeg sustava u Županiji oko šest

milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednom mjesecu, što bi se vrlo vjerojatno moglo doseći već ove godine. Zoran Klarić, znanstvenik s Instituta za turizam

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


OČUVANJE PASMINA PROJEKT “VREDNOVANJE TRADICIJSKIH PROIZVO

Sve traženije delicije iako 20 posto skuplje Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje je projekt u cilju očuvanja jedne od najstarijih pasmina svinja u Europi pokrenula prije dvije godine piše Goran Gazdek gazdek@privredni.hr

I U okviru projekta pokrenuli smo pokusnu proizvodnju, napravili istraživanje tržišta,

marketinški plan, kreirali zaštitni znak i pakiranje proizvoda, organizirali probnu prodaju te napravili financijsku analizu cijelog lanca. Damir Kovačić, direktor Agrarnog savjetovanja

straživanje tržišta napravljeno u sklopu projekta Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje koji je novcem Europske unije pokrenula Europska komisija, potvrdila je da šunka, salama, slanina, čvarci i mast od turopoljske svinje postaju sve traženiji, unatoč tome što su ti proizvodi 20 posto skuplji od onih koji se rade od najčešće uzgajanih pasmina svinja. Dobar je to vjetar u leđa uzgajivačima, ali i Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje koja je projekt u cilju očuvanja jedne od najstarijih pasmina svinja u Europi pokrenula prije dvije godine. Mlade turopoljske svinje su poklonjene zainteresiranim poljoprivrednicima s područja Posavine, Turopolja i Parka prirode Lonjsko polje gdje se tradicionalno uzgajaju. Uz to, organiziran je i niz edukativnih radionica o najboljim i najefektnijim načinima uzgoja. “Radili smo na razvoju asortimana proizvoda i pripremali ih za izlazak na tržište. Zahvaljujući projektu uspjeli smo broj uzgajivača povećati sa 16 na 25. Na početku bilo je stotinjak krmača koje su dobile tristotinjak mladih što je odlično za daljnji razvoj uzgoja“, kaže Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

IAKO JE RIJEČ O NEŠTO SKUPLJIM PROIZVODIMA OD SVINJETINE, TRŽIŠTE JE POKAZALO CJENOVNU SPREMNOST ZA NJIH, ISTIČE KOVAČIĆ

PRVI PISANI TRAG JOŠ IZ 1352. GODINE

Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Turopoljska svinja je kasnozrela pasmina srednje veličine i masnog tipa. Temeljna boja kovrčave dlake srednje dužine je bijelo-sivkasta, s pet do devet crnih mrlja. Trup je dugačak, leđa ravna, a težina odraslih svinja je 240 kilograma kod krmača i 250 kod nerasta. Nastala je u predantičko doba križanjem šiške i krškopoljske svinje. Prvi pisani trag o uzgoju u Turopolju datira iz 1352. godine, kad je hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit naložio istragu pljački svinja u Turopoljskom lugu. U vrijeme najveće ekspanzije, dvadesetih godina prošlog stoljeća, uzgajalo se 85.000 grla, da bi se tridesetih godina, ukidanjem zemljišnih zajednica i razdiobom obiteljskih zadruga na manje posjede, razvitkom industrije i znanosti, smanjenjem upotrebe masti

u prehrani, rastom potražnje hrane animalnoga podrijetla i intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje, broj naglo smanjivao. Do kraja 20. stoljeća turopoljska svinja gotovo je nestala, a očuvana je zahvaljujući entuzijazmu nekolicine uzgajivača okupljenih u udrugu Plemenita općina turopoljska i u suradnji s tadašnjim Hrvatsko stočarsko selekcijskim centrom koji su prvi počeli s revitalizacijom uzgoja: 2001. godine bilo je 45 krmača i pet nerasta, a 2011. godine 129 krmača i 30 nerasta. Pasmina se savršeno uklapa u ekosustav hrastovih i bukovih nizinskih šuma i poplavnih pašnjaka koristeći njihove proizvode. Tamo može boraviti cijele godine hraneći se biljem s naplavnih livada i korijenjem, koje ruje u

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


DA OD TUROPOLJSKE SVINJE”

vlažnom i mekom tlu, pa je prihrana kukuruzom minimalna. Budući da živi u slobodnom uzgoju, ona je prva životinja koja nakon poplava dolazi na ispašu. Uzgoj i proizvodnja delikatesa od turopoljske svinje održivi su, što dijelu lokalnog stanovništva omogućuje zaposlenje i dohodak.

EKOLOŠKI I TRADICIONALNI UZGOJ “U okviru projekta pokrenuli smo pokusnu proizvodnju, napravili istraživanje tržišta, marketinški plan, kreirali zaštitni znak i pakiranje proizvoda, organizirali probnu prodaju te napravili financijsku analizu cijelog lanca. Iako je riječ o nešto skupljim proizvodima od svinjetine, tržište je pokazalo cjenovnu spremnost za njih te prepoznavanje njihovih vrijednosti. Ekološki i tradicionalni uzgoj danas predstavlja važan segment na zahtjevnom tržištu koje sve više traži zdravu hranu i ekološki uzgoj koji se brine o dobrobiti životinja i štiti ih od izlaganja nepotrebnom stresu”, ističe Damir Kovačić, direktor Agrarnog savjetovanja. Turopoljska svinja sporije dobiva na masi, ima veći udio masti od trenutačno najviše uzgajanih pasmina svinja. Te su pasmine, za razliku od turopoljske, stvarane tako da daju što više mesa, no rast svijesti građana o nutricionističkoj vrijednosti svinjske masti ide na ruku proizvodima od turopoljske svinje. “Uz motiviranje poljoprivrednika na uzgoj turopoljske svinje, za očuvanje hrvatskih izvornih

pasmina važna je i disperzija uzgoja kako bi životinje bile što zaštie ćenije u slučaju pojave ko bolesti”, objašnjava Željko be za Mahnet, načelnik Službe razvoj svinjogojstva u Hrvatgenciji. skoj poljoprivrednoj agenciji. nku projekta uzNa završnom sastanku gajivačima je predstavljen model stavljanja proizvoda od turopoljske svinje na tržište, a najavljeno je i pokretanje postupka registracije zaštitnog znaka tih proizvoda. Dio je to aktivnosti kojima Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje u suradnji s Agrarnim savjeto-

ZA OČUVANJE HRVATSKIH IZVORNIH PASMINA VAŽNA JE I DISPERZIJA UZGOJA, OBJAŠNJAVA MAHNET vanjem, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Uzgojnom udrugom Plemenita općina turopoljska želi dodatno pomoći uzgajivačima u razvoju i stvaranju dugoročnog i ekonomski opravdanog uzgoja turopoljske svinje. Kako bi se u preradu mesa mogli upustiti i uzgajivači koji za to trenutačno nemaju mogućnosti, u Lonjskom polju se planira izgradnja zajedničkog pogona za preradu. 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA AKVIZICIJE U SRBIJI

MK GRUPA PREUZELA VICTORIA GRUPU Kupnjom kompanije, čija je osnovna djelatnost trgovina i prerada uljarica, Miodrag Kostić postaje sve vidljiviji igrač na domaćem i regionalnom tržištu agrarnih proizvoda piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

U

biznisu bi teško mogla vrijediti ona Tolstojeva o sretnim i nesretnim obiteljima jer i uspješne i neuspješne tvrtke imaju mnogo zajedničkog, pa se ne mogu tako lako svrstati u šablonu. Različite su samo - nijanse. To vrijedi i za regiju u tranzicijskom i posttranzicijskom razdoblju u kojem se na regionalnu razinu izdiglo samo nekoliko kompanija zahvaljujući vještim potezima njihovih čelnika da svoje interese strateški povežu s državnima. No kasnije nije bilo strategija, ponajprije kod onih najvećih, ali

ZA PREUZIMANJE VICTORIA GRUPE SVOJEDOBNO JE BIO ZAINTERESIRAN I IVICA TODORIĆ apetita nije manjkalo, pa je umjesto održivog razvoja sve završilo u balonu koji je po zakonima fizike, a o financijskim da i ne govorimo, morao puknuti. Kao što se dogodilo s Agrokorom Ivice Todorića i Delta holdingom Miroslava Miškovića. Sada se sličnim putem, ali na svoj način i, čini se, mnogo opreznije, penje i srpski biznismen Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe čije je temeljno područje u najširem smislu agrar,

kao i kod tih dviju kompanija. Ali s nesuporedivo manjim balastom kakav je za njih predstavljala trgovina odnosno retail poslovi.

O AKVIZICIJI - PRIOPĆENJEM Razvoj svoje kompanije, započet početkom dvijetisućitih kupnjom četiriju šećerana za dolar, Kostić je kasnije usmjerio prema ukrajinskom tržištu s kojega se, nakon ukrajinskog sukoba, polako preusmjeravao na regiju u sektoru turizma i hotelijerstva te jačanje pozicije u srpskom agraru i kupnjom zemlje u Vojvodini. Zato je glavna ekonomska vijest u moru političkih i sportskih (finalna faza Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi) prošloga tjedna u Srbiji bila da je Kostić kupio najperspektivniju srpsku kompaniju u agraru, Victoria Grupu. Velikih riječi ni izjava nije bilo i sve se, bar kad je riječ o MK Grupi, svelo na priopćenje. Ali bilo je očito da se na tome dugo i ozbiljno radilo, a da je ovo također samo finalna faza. MK Grupa započela je s procesom akvizicije Victoria Grupe preuzimanjem bankarskih kreditnih obveza članica te grupe, a i očekuje da će taj postupak biti okončan u najkraćem roku, priopćeno je protekloga tjedna iz tih dviju tvrtki. Direktorr MK Grupe Dudičević izjavio šan Radičević je kako interes te nije za kompanije preuzimanje

Dobar posao za Kostića Miodrag Kostić i MK Grupa su napravili dobar posao preuzimanjem Victoria Grupe koja ima velike potencijale, smatraju analitičari. No također upozoravaju da predstoji nimalo lak zadatak da se posrnula kompanija prvo vrati u normalno poslovanje jer prethodna reorganizacija nije uspjela.

MK Grupa ima resurse za to jer u svom vlasništvu ima banke, ali i tvrtke iz sličnih industrija među svojih 35 povezanih poduzeća kao što su šećerane i mesna industrija Carneks. To je osnova za unapređenje samih proizvodnih i izvoznih aktivnosti, kažu ekonomisti.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


potraživanja od kreditora Victoria Grupe “predstavlja poslovnu priliku za daljnji razvoj obje kompanije i cijelog srpskog agrara”. Naime, MK Grupa koja posluje u 70 općina u Srbiji predstavlja jedan od najvećih i najuspješnijih poslovnih sustava u zemlji i regiji. Ta kompanija u agraru posluje 35 godina, obrađuje 30.000 hektara u zemlji i ujedno je najveći izvoznik žitarica u Srbiji, a ostvaruje prihod veći od 600 milijuna eura, navodi se u priopćenju. U njemu se dodaje da je od 2015. godine MK Grupa proširila poslovanje na Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru, a nastoji se pozicionirati i kao regionalni lider u područjima hotelijerstva, turizma i bankarstva. Victoria Grupa, čija je osnovna djelatnost trgovina i prerada uljarica, surađuje s više od 300 poljoprivrednih zadruga i 40.000 poljoprivrednika, a zapošljava više od 1300 ljudi u tvrtkama članicama: Sojaproteinu, uljari Mladost u Šidu, Victoriaoilu, Victoria Logisticu, Luci Bačka Palanka, Veterinarskom zavodu Subotica, SP Laboratoriju i Riboteksu. Ističe se da je Victoria Grupa od svojega osnutka investirala 260 milijuna eura u kapacitete i modernizaciju tvornica, zahvaljujući čemu je danas među najvećim neto izvoznicima Srbije - godišnje izveze robe u vrijednosti 178 milijuna eura, a proizvode od soje i suncokreta izvozi u više od 60 zemalja diljem svijeta. Od 2014. godine Victoria Grupa je u procesu financijskog restrukturiranja i reprograma otplate kredita, uz što paralelno provodi interne mjera optimizacije poslovanja.

OD BRZOG RASTA DO PROBLEMA S BANKAMA “MK Grupa se odlučila za preuzimanje bankarskih potraživanja članica Victoria Grupe

imajući u vidu, s jedne strane, stratešku opredijeljenost MK Grupe za daljnja ulaganja u područje poljoprivrede, a s druge potencijal te kompanije da uz zdrav poslovni model i financijsku konsolidaciju ostvaruje dobre rezultate na domaćem i inozemnom tržištu”, navodi se u priopćenju. Victoria Grupa imala je brz i snažan rast, ali je prije nekoliko godina došla u probleme s bankarima. Sušna 2012. donijela je mali urod uljarica i žitarica zbog čega se kasnilo s vraćanjem kredita. Ipak, uslijedio je reprogram dugova i kompanija je nastavila s radom, ali je paralelno tragala za partnerom. Dosadašnji većinski vlasnik Victoria Grupe Milija Babović je i ranije dobivao i razmatrao opcije za strateška partnerstva, pa i za zajedničko investiranje, spajanje ili pripajanje poslovnog sustava. Svojedobno je i koncern Agrokor bio na korak od toga da ga kupi, ali je ubrzo i sam Todorić upao u poznate probleme.

MK GRUPA ZAPOČELA JE S PROCESOM AKVIZICIJE VICTORIA GRUPE PREUZIMANJEM BANKARSKIH KREDITNIH OBVEZA ČLANICA TE GRUPE Babović će zadržati manji paket dionica u svom vlasništvu, ali je cijena preuzimanja ostala tajna. Transakcija je započeta plaćanjem avansa 15. lipnja, a MK Grupa je do 15. srpnja podmirila ostale obveze, uglavnom prema bankama od kojih je i kupila većinski dio Victoria Grupe. 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA ADDIKO BANK: 2. OBLJETNICA POSLOVANJA

Troznamenkasti rast novih kredita iti d e kr

A

ddiko Bank je prošloga tjedna proslavio dvije godine tijekom kojih je uspješno razvijao svoje poslovanje, a prigodnim poklonima nagradio je i 299 klijenata koji 11. srpnja također slave rođendan. Protekle dvije godine za Addiko Bank su bile iznimno uspješne i obilježene 230-postotnim rastom plasmana novih gotovinskih kredita u poslovanju s građanstvom te 240-postotnim rastom

novih kredita malom i srednjem poduzetništvu. Temeljem toga Banka je 2017. godinu zaključila s najboljim poslovnim rezultatom u zadnjih pet godina. “Gledajući što smo sve postigli u ovako kratkom roku zvuči mi nevjerojatno da pod brendom Addiko poslujemo tek dvije godine, tijekom kojih smo se dokazali kao jedna od najboljih banaka u Hrvatskoj. Značajno smo poboljšali sve ključne poslovne indikatore, financijske

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

Slanje novca mobitelom Hrvatska poštanska banka unaprijedila je uslugu eGotovina koja omogućava podizanje novca mobitelom bez kartice i prva u Hrvatskoj za korisnike mobilnog bankarstva uvela brzo slanje novca drugim osobama. Za slanje novca dovoljno je prijaviti se u aplikaciju mHPB, odabrati iznos, kreirati jednokratni kod te ga poslati primatelju na mobitel. Primatelj zaprima kod putem SMS-a, unosi ga na bilo koji od 344 bankomata u HPB-ovoj mreži i podiže novac. Prije prvog zaprimanja koda nužno je registrirati se putem mHPB aplikacije zbog identifikacije primatelja. Dnevni limit za slanje novca iznosi 1000 kuna, a mjesečni 4000 kuna.

Rok valjanosti koda je 24 sata. ”Stalnim uvođenjem inovacija, brzih i jednostavnih usluga, HPB se razvija u smjeru digitalne banke spremne na promjene i potrebe svih generacija svojih klijenata. Nova funkcionalnost eGotovine namijenjena je svim korisnicima našeg mobilnog bankarstva, a očekujemo da će je najbrže prihvatiti mlađe generacije”, istaknula je Svjetlana Petrović, direktorica Direkcije izravnog bankarstva HPB-a. Unapređenje usluge eGotovina novi je korak u digitalnom bankarstvu HPBa kojim se klijentima želi svakodnevno financijsko poslovanje učiniti još bržim i jednostavnijim uz dostupnost 24/7.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

rezultate i kvalitetu imovine, postavili smo temelje za kontinuirano održivi rast, a uvođenjem modernih i jedinstvenih usluga koje izravno odgovaraju potrebama klijenata napravili smo veliki iskorak i bankarstvo, na veliko zadovoljstvo naših klijenata, zaposlenika i vlasnika, uveli u novo doba. S pozitivnim poslovnim trendovima, rastom i ambicioznim razvojnim planovima nastavljamo i dalje”, istaknuo je Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka. Addiko Bank je prvi u Hrvatskoj uveo mogućnost dobivanja kredita samo temeljem osobne iskaznice uz odobrenje u roku od 30 minuta, otvorio je digitalnu Express poslovnicu, prvu takve vrste u Hrvatskoj, s Addiko Chat Bankingom predstavio je jedinstveno plaćanje putem Vibera. Addiko Bank je prva banka u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen međunarodni certifikat kvalitete ICERTIAS, rebrendiranje Banke i Grupe osvojilo je šest Transform Awards Europe nagrada, a u međunarodnom izboru Addiko je proglašena najboljom bankom u Hrvatskoj u poslovanju s građanstvom.


FINANCIJSKA AGENCIJA

Blokirani građani duguju 43,62 milijarde kuna

P

rema podacima Financijske agencije zbog nepodmirenoga duga na dan 31. svibnja ove godine bilo je blokirano 23.578 poslovnih subjekata, što je za 0,7 posto manje u odnosu na ovogodišnji travanj. Ukupna vrijednost nepodmirenoga, a dospjeloga duga poslovnih subjekata iznosila je 12,63 milijarde kuna, što je za 0,4 posto manje nego mjesec dana ranije. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih poslovnih subjekata za 3825 (14 posto) i smanjenju prijavljenog, a nepodmirenog duga u iznosu od 3,34 milijarde kuna (20,9 posto). Kad je riječ o građanima, zbog nepodmirenoga duga zadnjega dana svibnja u blokadi je bilo 326.379 građana. Oni su dugovali 43,62 milijarde

kuna, što je za 0,3 posto više nego u odnosu na prethodni mjesec. Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Najveći dio duga u iznosu od 17,8 milijardi kuna odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (40,7 posto), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i faktoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), građani su dugovali 20,6 milijardi kuna ili 47,2 posto njihova ukupnoga duga. Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 posto) iznosi ukupno 22,4 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,2 posto).

ZAGREBAČKA BANKA

NIŽE KAMATE NA STAMBENE I NENAMJENSKE KREDITE Nakon smanjenja kamatnih stopa na postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom, čije cijene prate kretanja Nacionalne referentne stope, Zagrebačka banka je početkom srpnja snizila fiksne i promjenjive kamate za novougovorene kredite. Na novougovorene stambene kredite kamata će se smanjiti za 20 do 50 baznih poena kod kredita s fiksnom kamatnom stopom, ovisno o valutnoj klauzuli i roku otplate. Kod kredita s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope za kredit uz valutnu klauzulu u eurima fiksna kamata za prvih pet godina otplate je 3,20 posto, dok je promjenjiva kamata za preostalih 25 godina 3,51 posto (ukupno EKS 3,70 posto%).

Za kredite u kunama fiksna kamatna stopa za prvih pet godina je 3,80 posto, a promjenjiva 4,06 posto (ukupno EKS 4,30 posto). Još povoljnije kamate Zaba nudi onima koji se odluče za Zelene kredite. Zeleni stambeni krediti namijenjeni su kupnji ili izgradnji niskoenergetskih stambenih nekretnina te povećanju energetske učinkovitosti postojećih. Riječ je o kreditima s

kamatom od 3,05 posto za prvih pet godina otplate kredita uz valutnu klauzulu u eurima, dok je promjenjiva kamata za preostalih 25 godina 3,18 posto (ukupno EKS 3,81 posto) te 3,50 posto za kredite u kunama, a promjenjiva 3,90 posto (ukupno EKS 4,19 posto). Za klijente koji se odluče za Zeleni kredit, Zaba poklanja besplatnu procjenu vrijednosti nekretnine. Također, klijenti dobivaju i mogućnost ugovaranja gotovinskih kredita po najpovoljnijim kamatnim stopama, u roku od šest mjeseci od ugovaranja stambenog kredita. Osim stambenih, Zaba je snizila i kamate za gotovinske, nenamjenske kredite u kunama. Uz postojeću kamatnu stopu 5,80 posto za gotovinske kredite u eurima, nova fiksna kamatna stopa za kredite u kunama je 6,10 posto.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA ANALIZA RBA

STANOVI sve skuplji Zamjetan rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Gradu Zagrebu (11,4 posto) i Jadranu (8,1 posto), dok je u ostalim dijelovima Hrvatske on bio nešto skromniji (4,2 posto)

P 6,6% rast cijena novih stambenih objekata na godišnjoj razini

8,9% rast cijena postojećih objekata na godišnjoj razini

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastavljene su pozitivne stope rasta indeksa cijena stambenih nekretnina. Naime, indeks cijena stambenih objekata, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva (uključujući i vrijednost zemljišta), u prva tri mjeseca ove godine zabilježio je rast od 0,9 posto u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje, dok je na godišnjoj razini stopa rasta ubrzala na 8,5 posto. Godišnja stopa rasta ujedno je i najviša stopa rasta od kada su dostupni podaci (2008.). Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima. U odnosu na tromjesečje ranije cijene novih i postojećih stambenih objekata nastavile su s pozitivnim stopama rasta iako sporijom dinamikom. Tako su cijene novih stambenih objekata u prvom kvartalu bile više za 0,3 posto, dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile rast od jedan posto (u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju rast je iznosio jedan odnosno 3,6 posto). Promatrano na godišnjoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2017., i novi i postojeći stambeni objekti ubrzali su sa stopama rasta pa su tako cijene novih stambenih objekata zabilježile rast od 6,6 posto (u posljednjem kvartalu 2017. godine 4,1 posto), dok su postojeći objekti zabilježili rast od 8,9 posto (8,3 posto u posljednjem tromjesečju 2017.). Pri tome postojeći stambeni objekti bilježe rast deseto, a novi stambeni objekti četvrto tromjesečje za redom. Zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen je u Gradu Zagrebu (11,4 posto) te Jadranu (8,1 posto) dok je u ostalim dijelovima Hrvatske rast bio nešto skromniji (4,2 posto) čemu je pridonijelo i smanjenje cijena u odnosu na tromjesečje ranije (-2,6 posto).

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

SNAŽNIJI GODIŠNJI RAST OD PROSJEKA EU-a Hrvatska je u prosjeku zabilježila snažniji godišnji rast cijena stambenih nekretnina u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na prosjek EU-a (4,7 posto godišnje). Isto tako promotrimo li zemlje u okruženju, jedino je u Italiji zabilježen nastavak pada cijena stambenih nekretnina šesto tromjesečje za redom (-0,4 posto), dok sve ostale zemlje bilježe pozitivne stope rasta. Tako je primjerice u Češkoj zabilježen rast od 7,7 posto, Mađarskoj 11,5, Sloveniji 13,4 te Slovačkoj 11,7 posto. Pri tome je zabilježen rast cijena i novih i postojećih stambenih objekata u svim tim zemljama osim u Italiji gdje su cijene postojećih stambenih objekata zabilježile godišnji pad od 0,8 posto i tako pridonijele ukupnom padu dok su cijene novih stambenih objekta u Italiji zabilježile rast od 1,3 posto. Kod analize kretanja cijena stambenih nekretnina važno je napomenuti da tržište nekretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč kumulativnim pokazateljima cijene na tržištu i dalje su visokodiferencirane (na pojedinim mikrolokacijama postoje značajne razlike). Naime, nekretnine privlačne lokacije te visoke kvalitete gradnje uobičajeno nisu pod značajnijim utjecajem promjena na tržištu (u vrijeme kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile, takve nekretnine nisu bilježile bitnije pomake


NOVI ZAKON O TRŽIŠTU KAPITALA

Veće ovlasti Hanfi Novi Zakon o tržištu kapitala donosi Hanfi značajnije ovlasti, posebno u segmentu nadzora financijskih izvještaja izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačku burzu te pravo provjere jesu li oni sastavljeni u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje. Hanfa će biti ovlaštena poduzimati mjere ukoliko utvrdi da financijska izvješća nisu sastavljena u skladu s relevantnim okvirom. “Vjerujemo da će novi zakon pridonijeti vraćanju povjerenja u hrvatsko tržište kapitala. Sam postupak provjere i poduzimanja odgovarajućih mjera u

odnosu na financijske informacije izdavatelja detaljnije je uređen smjernicama ESMA-e, europskog regulatora tržišta kapitala. Nakon donošenja ovog zakona Hanfa ima razdoblje do kraja godine za tzv. izjavu o usklađenosti s tim smjernicama, nakon čega će sve to biti inkorporirano u nadzornu praksu”, kazao je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman. (I.G.)

MODUL JEAN MONNET

cijena na niže razine, uglavnom su bilježile stagnaciju ili blaži rast cijena). No godišnji rast cijena stambenih nekretnina četvrto tromjesečje za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka u ovom sektoru (pozitivne stope rasta uglavnom bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma

NA GODIŠNJOJ RAZINI STOPA RASTA CIJENA UBRZALA JE NA 8,5 POSTO ŠTO JE I NAJVIŠA STOPA RASTA OD KADA SU DOSTUPNI PODACI (2008.) građevinskih radova). S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva uz pozitivne pomake na tržištu rada, i u ovoj godini možemo očekivati nastavak rasta cijena. Pri tome bi zamjetniji rast cijena odnosno potražnje za nekretninama mogao biti ograničen prisutnom averzijom prema riziku koji nosi dugoročno zaduživanje (nesigurnost oko vraćanja preuzetih obveza), smatraju analitičari RBA.

Kamate će sigurno rasti

Hoće li ove godine doći do rasta kamata, pod utjecajem inozemnih kretanja budući da Europska središnja banka već dulje vrijeme kamatne stope drži na povijesno niskim razinama? Time su se bavili i sudionici okruglog stola u okviru Jean Monnet modula koji se izvodi na VERN’ovim diplomskim studijima “Kamate će sigurno narasti, no pitanje je samo kada i koliko. Naime, ESB kasni za američkom središnjom bankom

s povećanjem kamata i s normalizacijom monetarne politike i veličine bilance, i tu leži opasnost. Osim toga, nagli rast inflacije može potaknuti puno brže dizanje kamatne stope od očekivanja, a takvo kretanje će sigurno poskupjeti i državni dug. Iako scenarij možda nije najoptimističniji, na njega se moraju pripremiti i državne financije i središnja banka”, istaknuo je financijski analitičar Neven Vidaković. Akademski voditelj modula Jean Monnet Dubravko Radošević je kazao kako ESB ove godine planira zadržati ključne kamate na postojećim niskim razinama, ali će smanjivati obujam monetarnih intervencija na tržištima kapitala. “ (I.G.)

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

DOKAPITALIZACIJA PETROKEMIJE Glavna skupština Petrokemije donijela je odluku kojom će se temeljni kapital Petrokemije povećati ulozima u pravima i to sa 42,9 na 492,9 milijuna kuna, odnosno za 450 milijuna kuna. To će se provesti izdanjem novih 45 milijuna dionica, nominale 10 kuna, a te će nove dionice upisati i uplatiti država putem Centra za restrukturiranje i prodaju. Podloga za to je Vladina odluka o kupovini tražbina banaka prema Petrokemiji u iznosu od 450 milijuna kuna.

MANJA POLJOPRIVREDNA BRUTO PROIZVODNJA

Visoka likvidnost i dalje u sustavu U skladu s očekivanjem, prošli je tjedan bio mirno razdoblje na hrvatskom novčanom tržištu. Nakon dinamike vezane uz emisiju državnih obveznica, zbog koje je dio viškova likvidnosti neutraliziran, u ovome je razdoblju ponovno rasla likvidnost sustava radi redovite mjesečne isplate mirovina. Stoga je novčano tržište i dalje u sličnim okolnostima, vrlo visoka ponuda novca koja podržava nisku kamatnu stopu te skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama. Nije neobično što na redovitoj obratnoj repo aukciji središnje banke ni prošlog ponedjeljka nije bilo prijave depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti. U ovome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Kako će, u skladu s kalendarom izdanja, iduća aukcija biti održana tek krajem kolovoza, sudionici imaju dugu pauzu od gotovo dva mjeseca

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600 450 300 150 1840 1380 920

Fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u Hrvatskoj lani je, u odnosu na godinu prije, pao za 8,5 posto, što je posljedica pada biljne proizvodnje, dok je stočna proizvodnja blago porasla, pokazuju podaci DZS-a. Smanjenje poljoprivredne proizvodnje rezultat je, s jedne strane, pada biljne proizvodnje koji iznosi 15,2 posto, dok je u isto vrijeme stočna proizvodnja porasla za 0,9 posto. Kod biljnih proizvoda zabilježen je pad proizvodnje gotovo svih proizvoda u skupini žitarica, kukuruza za 27,6 posto te pšenice za 28,8 posto.

460 0 9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

13.7.

zbog koje neće imati priliku dio svojih viškova usmjeriti u trezorske zapise Ministarstva financija. Iako je pred nama vrhunac turističke sezone, razdoblje u kojem se tradicionalno pojavljuje snažnija potražnja za novcem, zahvaljujući preobilnoj ponudi novca, na novčanom tržištu se ne osjeća nikakav utjecaj sezone. Ni u drugim segmentima financijskoga tržišta nema oscilacija ni porasta aktivnosti, stanovita stagnacija pokazatelja i skromne aktivnosti glavna su obilježja kretanja. Poznato je da će samo snažnija potražnja za novcem, potaknuta rastom gospodarskih aktivnosti, promijeniti trend na novčanom tržištu koji se već duže vrijeme nije mijenjao. Bilo bi dobro da rast po[Jelena Drinković] tražnje počne čim prije.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 0,96 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno ojačala za 0,20 posto, u odvaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,689635

CAD kanadski dolar

4,817729

JPY japanski jen

5,648423

CHF švicarski franak

6,329561

GBP britanska funta

8,34413

USD američki dolar

6,352958

EUR euro

7,390396

Izvor: HNB

primjena od 14. 7. 2018.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

EUR

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7.

nosu na švicarski franak hrvatska valuta je također neznatno ojačala i to za 0,67 posto posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,39 kuna, američki dolar na 6,35 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,32 kune. 7,415 7,410

USD

6,38 6,36

CHF

6,450 6,425

7,405

6,34

6,400

7,400

6,32

6,375

7,395

6,30

6,350

7,390

6,28

6,325

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7.

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA VELPRO: SURADNJA SA SAVEZOM UDRUGA MALIH TRGOVACA

Dinamičan tjedan na tržištima kapitala Trgovanje na Wall Streetu prošloga tjedna bilo je veoma dinamično, a u fokusu ulagača bile su dionice tehnološkog sektora. Te kompanije već godinama snažno rastu, a ulagači se nadaju da će to potaknuti i objava kvartalnih poslovnih rezultata. Američke burze su i dalje pod pritiskom zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, pogotovo nakon što je Washington objavio da kani uvesti dodatne 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u iduća dva mjeseca. Peking je na te najave poručio da će morati odgovoriti. Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no zasad bez vidljivih rezultata. Zanimljivo je i to kako su na svjetskim burzama cijene nafte prilično oscilirale, dok je na valutnim tržištima dolar nastavio jačati. Posljednji podaci ukazuju na jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u, što je potaknulo špekulacije da će američka središnja banka u ovoj godini ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.

7700

24950

7675

24900

Dow Jones 7650

24850

7625

24800

7600 7575

24750

FTSE 100

24700

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 7825

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 5440

NASDAQ

7800

5420

7775

5400

7750

5380

7725

5360

7700

5340

CAC40 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 12650

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 22800

DAX

12600

22600

12550

22400

12500

22200

12450

22000

12400

NIKKEI 225

21800

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Blagi rast Mirexa

datum

9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 243,3474 boda. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi rast od 0,42 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 136,5978 bodova što također predstavlja rast od 0,42 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 127,4029 bodova, što predstavlja blagi rast od 0,14 posto. MIREX - tjedni

kategorija A

MIREX A

12.07.

136,59780

0,1139

2,37

AZ - A

12.07.

135,51500

0,0494

2,08

Erste Plavi - A

12.07.

135,60130

0,0932

1,22

PBZ CO - A

12.07.

140,33080

0,0752

2,70

Raiffeisen OMF - A

12.07.

136,93050

0,2434

3,20

MIREX B

12.07.

243,34740

0,1223

1,08

AZ - B

12.07.

240,39560

0,1009

0,94

Erste Plavi - B

12.07.

256,50860

0,1073

0,67

kategorija B

PBZ CO - B

12.07.

226,69360

0,1394

1,48

0,4%

Raiffeisen OMF - B

12.07.

250,03190

0,1466

1,26

0,3%

kategorija C

MIREX C

12.07.

127,40290

0,0447

1,69

AZ - C

12.07.

124,76650

0,0282

2,21

0,1%

Erste Plavi - C

12.07.

129,13630

0,0459

1,46

0,0%

PBZ CO - C

12.07.

125,48330

0,0509

1,22

Raiffeisen OMF - C

12.07.

130,82990

0,0604

1,42

0,2%

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

12.07.

239,45890

0,1695

2,40

0,6%

AZ Profit

12.07.

255,07670

0,1047

-0,30

0,4%

Croatia osiguranje

12.07.

161,17570

0,0839

-0,25

0,2%

AZ Benefit

12.07.

256,24640

0,0601

-0,16

0,0%

Erste Plavi Expert

12.07.

214,64680

0,0520

-0,11

-0,2%

Erste Plavi Protect

12.07.

210,32720

0,0421

4,60

0,8%

12.6.

19.6.

27.6.

Velpro je potpisao ugovor o suradnji za ovu godinu sa Savezom udruga malih trgovaca Republike Hrvatske, u svrhu međusobnog pružanja trgovačkih, logističkih i promidžbenih usluga kroz zajedničko postavljanje i ostvarivanje ciljeva. Savez okuplja 262 mala trgovca koji dijele zajedničke interese na tržištu. Kroz svojih 17 veleprodajnih centara te kvalitetom i širinom asortimana i usluga, Velpro je u mogućnosti u potpunosti odgovoriti svim zahtjevima i potrebama tržišta.

4.7.

12.7.

RAST PROIZVOĐAČKIH CIJENA Proizvođačke cijene industrije u Hrvatskoj su u lipnju porasle za 3,5 posto na godišnjoj razini. Podaci DZS-a pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj, smanjene za 0,1 posto. Na mjesečnoj su razini cijene na domaćem tržištu za industriju bile niže za 0,1 posto, a na inozemnom tržištu za 0,2 posto. Isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u lipnju u odnosu na svibanj niže za 0,3 posto, dok su u odnosu na prošlogodišnji lipanj više za 0,1 posto.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

DUKAT: VIŠE OTKUPNE CIJENE MLIJEKA

Zagrebački Dukat najavio je rast otkupnih cijena svježeg sirovog mlijeka na svom otkupnom području, u skladu s kretanjima otkupnih cijena mlijeka na tržištima Europske unije. Mlijeko predano u srpnju bit će plaćeno osam lipa više po litri u odnosu na prethodni mjesec. Drugi val rasta otkupne cijene mlijeka Dukat najavljuje za rujan, kada će svojim kooperantima za litru mlijeka plaćati dodatnih osam lipa, odnosno 16 lipa više u odnosu na mlijeko predano u lipnju.

IZVOZ VEĆI 1,2 POSTO Hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 42,1 milijardu kuna te je bio 1,2 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 70,6 milijardi kuna, što je 4,7 posto više na godišnjoj razini, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih pet mjeseci iznosio 28,4 milijarde kuna, odnosno bio je za 2,6 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,7 na 59,7 posto.

Nakon dva tjedna Crobexi zabilježili rast Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu blago porasla u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet je uvećan za 7,53 posto ili za 1,9 milijuna kuna na 27,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 13,5 milijuna kuna, što čini 49 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -8,39 do +1,78 po-

sto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je 11 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni dionički indeksi su nakon dva tjedna pada zabilježili rast. Crobex je sa 1.803,60 bodova u tjednu ranije uvećan za 0,23 posto na 1.807,75 bodova. Crobex10 je porastao za 0,26 posto na 1.040,25 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,82 posto koliko je pao CROBEXtran do +3,93 posto koliko je porastao CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili ZAGREBAČKA BURZA rastom; CROBIS je uvećan za 0,14 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,22 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 595.738.205,43 kn Najlikvidniji je u proteklom tjednu TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.589.766,91 kn bio HT s prometom od 10,6 milijuna index zadnja vrijednost tjedna promjena kuna, od čega se osam milijuna kuna 1.807,7500 +0,23% CROBEX odnosi na blok promet. HT je tjedan 1.040,2500 +0,26% CROBEX10 zaključio rastom cijene od 0,67 posto 111,7922 +0,14% CROBIS na 149,50 kuna. FTB turizam je trgo172,3081 +0,22% CROBIStr van u iznosu od 3,4 milijuna kuna, od čega se na redovni promet odnoTop 10 tjedna zadnja si tek 153.000 kuna, dok je ostatak promet po prometu promjena cijena ostvaren u blok trgovini. Bilježi pad +0,67% 149,50 10.552.927,50 HT d.d. od 2,55 posto na cijenu od 1910 kuna. -2,55% 1.910,00 3.387.860,00 FTB TURIZAM d.d. Povlaštenim dionicama Adris Grupe -0,24% 416,00 2.917.707,00 ADRIS GRUPA d.d. je protrgovan iznos od 2,9 milijuna -0,49% 40,30 2.165.156,90 Valamar Riviera d.d. kuna, a cijena im je umanjena za 0,24 +1,78% 200,00 1.468.294,00 AD PLASTIK d.d. posto na 416 kuna. -1,54% 319,00 1.077.473,00 PODRAVKA d.d. Među 10 najlikvidnijih izdanja rast -0,32% 62,00 888.057,00 Zagrebačka banka d.d. cijene bilježe dva izdanja. Dobitnik -1,53% 965,00 873.300,00 ATLANTIC GRUPA d.d. -2,96% 459,00 776.828,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. tjedna je AD Plastik s poskupljenjem -8,39% 2.840,00 624.840,00 HUP - ZAGREB d.d. od 1,78 posto na 200 kuna te sa 1,5 milijuna kuna prometa. Cijena je ra10 dionica tjedna zadnja sla još i HT-u (+0,67 posto). promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Pad cijene dionice bilježi osam izda+33,33% 8,00 3.121,60 PETROKEMIJA d.d. nja. Najviše je, za 8,39 posto na 2840 +32,21% 55,00 55,00 APARTMANI MEDENA d.d. kuna, cijena pala dionicama HUP-a +8,87% 2,70 981,00 Hoteli Haludovo Malinska d.d. Zagreb kojima je ostvaren promet +8,79% 179,50 6.462,00 INSTITUT IGH d.d. od 625.000 kuna. Dionice Atlantske +6,67% 16,00 17.504,55 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. plovidbe pojeftinile su za 2,96 posto +6,15% 138,00 23.335,00 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. na 459 kuna, a trgovane su u iznosu +5,30% 4,57 124.153,58 INGRA d.d. +4,80% 13,10 30.284,25 Dalekovod d.d. od 777.000 kuna. Slijedi FTB turizam +4,62% 680,00 36.040,00 KONČAR d.d. (-2,55 posto), a zatim Podravka (-1,54 +3,57% 14,50 10.483,50 HOTELI BRELA d.d. posto) sa zadnjom cijenom od 319 kuna i prometom od 1,1 milijun kuna. 10 dionica tjedna zadnja Atlantic Grupa bilježi minus od 1,53 promet s najvećim padom cijene promjena cijena posto odnosno cijenu od 965 kuna te -17,24% 12,00 1.476,00 Badel 1862 d.d. 873.000 kuna prometa. -9,32% 73,00 36.500,00 HTP OREBIĆ d.d. HUP - ZAGREB d.d. TERMES GRUPA d.d. Privredna banka Zagreb d.d SOLARIS d.d. OT-OPTIMA TELEKOM d.d. TEHNIKA d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. JADROPLOV d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

-8,39% -6,98% -5,66% -5,48% -5,37% -3,33% -2,96% -2,86%

2.840,00 60,00 750,00 690,00 1,94 116,00 459,00 27,20

624.840,00 1.200,00 2.250,00 8.970,00 38.839,72 12.412,00 776.828,00 7.752,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI JANAF: 138,1 MILIJUN KUNA U ZADRŽANU DOBIT

Porasla čak 72 fonda Tjedan su uvećanjem vrijednosti zaključila 72 fonda, a devet ih bilježi pad. Devet fondova je tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a tri su pala više od jedan posto. Od 24 dionička fonda rast ih bilježe 23. ZB trend bilježi uvećanje od 2,45 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi rast. Dobitnike predvodi ZB Future 2030 s porastom od 1,13 posto. Među 16 mješovitih fondova porast bilježi njih 15. InterCapital Balanced je uvećan za 0,91 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 14. Najviše je vrijednost uvećana fondu InterCapital

Dollar Bond i to za 0,50 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova, a najveći rast, za 0,05 posto, bilježi Locusta Cash. Najbolje rezultate u 2018. godini odnosno najveći prinos među dioničkim fondovima bilježi KD Victoria i to za 6,62 posto. Među posebnim fondovima najviše je vrijednost uvećana ZB-u Future 2040 za 5,04, dok je najuspješniji mješoviti fond bio PBZ Global s prinosom od dva posto. Među obvezničkim fondovima najveći je rast u ovoj godini, od 1,56 posto, ostvario PBZ [Iva Skorin] Bond.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 05.07.2018. do 12.07.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3862 KD Victoria € 12,9466 InterCapital Global Equity $ 202,5939 ZB trend kn 15,5177 KD Prvi izbor € 143,4496 ZB euroaktiv kn 100,1893 Capital Breeder € 134,6076 KD Europa € 11,8668 PBZ Equity fond kn 116,2893 HPB Dionički € 77,3283 Erste Adriatic Equity kn 119,1512 ZB aktiv € 112,7553 InterCapital SEE Equity $ 16,8656 Platinum Glob. Opportunity kn 5,8521 KD Nova Europa kn 43,8006 OTP indeksni € 98,8494 Platinum Blue Chip € 99,7727 OTP Meridian 20 kn 73,3800 A1 kn 155,4523 Alta Special Opportunity € 88,7447 KD BRIC kn 9,4876 KD Energija € 111,8714 ZB BRIC+ € 166,7364 Allianz Equity $ 20,5008 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,1906 Raiffeisen Dynamic € 106,8220 Raiffeisen Harmonic € 109,1280 ZB Future 2025 € 109,6954 ZB Future 2030 € 110,4597 ZB Future 2040 € 110,8867 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 167,6490 ZB global € 16,0294 PBZ Global fond € 14,5541 InterCapital Balanced kn 128,5116 KD Balanced kn 108,7801 HPB Global € 13,9617 OTP uravnoteženi kn 165,7874 Allianz Portfolio € 118,3750 PBZ Conservative 10 fond € 104,0209 You Invest Active € 104,5173 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

0,75 1,36 2,45 1,57 0,33 0,08 0,18 0,78 0,52 0,58 1,25 0,93 0,95 -0,81 0,72 0,65 0,20 0,30 1,02 0,97 0,84 2,39 0,17 0,56 0,44 0,32 0,86 1,13 1,08 1,05 0,21 0,71 0,91 0,38 0,27 -0,70 0,24 0,05 0,76 0,58

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,4460 You Invest Solid € 103,9077 PBZ Flexible 30 fond € 96,9445 OTP Absolute € 106,3662 InterCapital Income Plus € 97,2912 PBZ Inter. Multi Asset fond € 100,1602 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,8677 ZB bond € 14,9971 InterCapital Global Bond € 138,1242 PBZ Bond fond € 224,5583 InterCapital Bond € 168,5264 HPB Obveznički kn 77,4106 Alta Emerging Bond € 123,7045 Erste Adriatic Bond € 108,5978 Raiffeisen Classic kn 104,5346 PBZ Short term bond fond $ 106,0258 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2681 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7023 Erste Local Short Term Bond € 101,5492 Erste Adr. Short Term Bond € 100,2275 OTP Short-term bond $ 99,2413 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4399 PBZ Novčani fond kn 175,9734 ZB plus € 150,8915 ZB europlus BE € 150,8915 ZB europlus BK € 128,7338 PBZ Euro Novčani kn 158,0259 Raiffeisen Cash kn 152,1532 Erste Money $ 134,7836 PBZ Dollar fond kn 144,0570 HPB Novčani kn 133,4449 OTP novčani fond kn 130,6789 InterCapital Money kn 1386,3512 Locusta Cash kn 118,8031 Allianz Cash € 116,0717 Erste Euro-Money kn 111,8142 Auctor Cash € 106,1809 Raiffeisen euroCash € 106,3934 HPB Euronovčani kn 106,6614 Alta Multicash € 102,0751 OTP euro novčani kn 1005,9824 Zodaks Cash

0,39 0,36 0,02 0,35 0,26 0,30

naziv(fond)

valuta

0,07 0,22 0,01 0,34 0,16 -0,14 0,23 0,20 0,04 0,37 0,38 0,01 0,01 0,12 0,50 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,01 0,03 -0,00 -0,00 0,00 0,05 0,00 0,00 0,01 0,04 0,00 0,01 -0,01 0,02

Dioničari Janafa trebali bi na redovnoj glavnoj skupštini 29. kolovoza donijeti odluku o tome da se ostatak dobiti za 2017. godinu od 138,1 milijun kuna rasporedi u zadržanu dobit. Ukupni prihodi te tvrtke lani su iznosili 780,8 milijuna kuna i veći su za 3,7 posto u odnosu na 2016. godinu. Neto dobit Janafa iznosila je 290,7 milijuna kuna, a prema odluci s kraja ožujka od toga je 14,5 milijuna kuna raspoređeno u zakonske pričuve.

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA MREŽNE STRANICE Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga WWW vaučeri za MSP-ove. Poziv

je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima kojima će bespovratna sredstva biti dodijeljena u obliku vaučera za sufinanciranje izrade i redizajn mrežnih stranica te nabavu mrežnih rješenja u području e-Commerce i m-Commerce. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog poziva odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 15 milijuna kuna.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Damir Jirasek

Saloon Udruga Društva za prijatelje Saloona

Sa drugog perona, četvrtog kolosijeka iz malog slavonskog grada polaze vlakovi kojima studenti kreću prema iskustvima i koje obećava Zagreb. Nakon 30 godina, djevojke koje su 80-ih godina prizivale duhove i uzimale kontracepcijske pilule, osvojile su katedre američkih sveučilišta i pronašle odgovore na sva životna pitanja osim na jedno – tko smo i što nas je oblikovalo? Odgovore će uzalud tražiti na kaučima skupo plaćenih psihijatara... Dirljiv i aktualan roman o Slavoniji u proteklih pola stoljeća, o onome što nas je odredilo, od čega smo pobjegli i čemu se vraćamo.

Daniella Kordić

Narcis i ruža Dvostruka duga

Kultna zagrebačka diskoteka Saloon dobila je impresivnu fotomonografiju. Više od 48 godina njenog burnog života sažeto je na 326 stranica sa 1510 ilustracija, te popisom od oko 2700 imena najznačajnijih domaćih i stranih gostiju. Literatura je to koju će svatko rado pregledati, pročitati, te prije svega pokušati pronaći sebe, ili nekog svog poznatog, na slici ili u riječi. Dakle, razloga da se zaviri u monografiju ima puno, jer Saloon je oduvijek bio intrigantan a takav će biti i ubuduće.

Mirela Španjol Marković

Drugi peron, četvrti kolosijek Beletra

Knjiga je psihoanalitička potraga za korijenom razumijevanja narcisoidnog uma. Zaranjajući u vlastite životne dubine, ruža propituje porijeklo razarajućeg plamena patnje u koji ju je uvukao narcis. Postupno ali hrabro ona rastvara složene sadržaje unutarnjih neravnoteža, sljedeći bolnu potrebu da na zgarištu svoje životne priče traži krhotine s pomoću kojih će sastaviti cjelovitu sliku svoga života. Trenutačni unutarnji konflikt pruža joj mogućnost osobne svjetlosne istine iz koje se budi mitska ptica mudrosti i uvodi ružu u sveti hram njezina postojanja.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

Georgi Gospodinov

Fizika tuge Fraktura

Pet je učenika moralo na produžnu nastavu, no jedan od njih, Simon, neće izaći živ iz učionice. Umro je od alergijske reakcije, a u njegovoj torbi nije bilo injekcije koju uvijek ima sa sobom. Netom prije nego što se to dogodilo, profesor je nakratko izašao provjeriti je li sve u redu s ljudima koji su imali automobilsku nesreću. Policijski istražitelji tvrde da njegova smrt nije nesretan slučaj. Osobito stoga što su otkrili da je Simon planirao objaviti sočne tajne baš o tih četvero učenika, pa se sumnja da su oni ubojice. Ili su savršene žrtve?

Bobbie Peers

U službi orbulatora Naklada Ljevak

Ožujak 1945., kraj rata. U bitki za mali mađarski grad privremeno pobjeđuju Nijemci, a ranjeni bugarski vojnik k svijesti dolazi u podrumu mađarske udovice. Unuk tog vojnika kreće na put od gotovo cijelog stoljeća i tisuća kilometara, od prašnjave sajamske arene s kavezom u kojem tavori dječak-Minotaur, preko Juliette, koja cijeli život pred kinom iščekuje Alaina Delona, sve do podrumskog arhiva s bilježnicama u kojima su zapisani znaci starenja i smrti. Premda u nazivu ima tugu, knjiga je nostalgična, puna duha, zahvaća u najdublje čovjekove strahove i budi naša kolektivna sjećanja.

Karen M. McManus

Lažljivac među nama Profil Knjiga

Kada Big Ben u Londonu prestane otkucavati, William zna da će se dogoditi nešto veliko. I u pravu je: pojavljuje se tajanstveni lik koji se naziva Agent orbulatora. Njegovo pojavljivanje označava početak novih avantura za Williama i njegovu prijateljicu Isciju i suočavanja s novim pogibeljima. Što želi taj Agent orbulatora od Williama, i što je to uopće orbulator? Mračne tajne i šifre koje je naizgled nemoguće razbiti ispunjavaju stranice ovoga trećega dijela trilogije o Williamu Wentonu, dječaku s čudesnom sposobnošću razbijanja šifri, u čijem se tijelu nalazi inteligentni metal luridij.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tvrtka na prodaju Tvrtku d.o.o. s urednim papirima, bez dugovanja prodajem. Kontakt: 095/882 8121. Tvrtka na prodaju Tvrtku prodajem, staru godinu dana, s dobrim bonitetom i uhodanim poslom, povoljno. Kontakt: 091/428 9393. Frizerski salon Frizerski salon, uhodan, ustupam dobrom ambicioznom frizeru koji želi nastaviti posao u istom lokalu. Kontakt: 098/636 128. Suradnja Umjetnik ručnih izrada traži pomoć u poslovanju. Kontakt: 098/179 6586. Ulaganje Partnera za zajedničko ulaganje u lovni turizam ili starački dom tražim, posjedujem

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Respiratori

objekt i veće zemljište u blizini Gline. Kontakt: 098/783 040. Posao Autopraonica, zemljište za najam na dobroj lokaciji nudim, ili poslovnu suradnju. Kontakt: 097/644 0312. Suradnja u veterini Doktorica veterine, nedavno diplomirala, traži partnera/icu u struci za pokretanje ozbiljnog posla i ulaganje. Kontakt: 097/644 0312. Posao s arapskim zemljama Partnera za kontakte u arapskim zemljama, za rad društva sve ostalo po dogovoru. Kontakt: 092/193 4685. Adaptacije Tražim poslovnog partnera za adaptaciju stanova u kući, sve drugo po dogovoru. Kontakt: 095/767 8504.

Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza.

Perilice i sušilice rublja

Tiskanje i kovertiranje računa

KBC Sestre milosrdnice nabavlja respiratore. Procijenjena vrijednost nabave je 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. kolovoza.

Hrvatska elektroprivreda treba uslugu tiskanja i kovertiranja računa. Procijenjena vrijednost nabave je 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 30. srpnja.

Bolnica Travnik putem dvaju tendera nabavlja perilice i sušilice rublja. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

Robotski kirurški sustav Unutarnja oprema

D.S.U. družba za svetovanje in upravljanje, Osrednjeslovenska, nabavlja raznu unutarnju opremu. Rok za dostavu ponuda je 3. kolovoza.

Održavanje klima-uređaja

Hrvatska pošta treba usluge održavanja klima-uređaja na raznim lokacijama. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja. Dizala

Grad Zagreb treba uslugu popravaka i održavanja dizala.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Ministarstvo zdravstva nabavlja robotski kirurški sustav. Procijenjena vrijednost je 12 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. kolovoza.

Minibusevi

REGIJA Računalna oprema

Uredski materijal i toneri

Ministrstvo za obrambo Republike Slovenije nabavlja raznu računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 21. kolovoza.

Uprava za imovinu Podgorica nabavlja razni uredski materijal i tonere. Rok dostave ponuda je 25. kolovoza.

Šume Republike Srpske Sokolac nabavljaju minibuseve. Rok dostave ponuda je 20. kolovoza.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, ZEMLJIŠTA TVORNIČKE HALE, ALI I STARA ŽELJEZNIČKA STANICA Oranica, zgrada i dvorište ukupne površine 2848,51 metar četvorni prodaje se za 1.306.713 kuna u Jakovlju. Dražba će se održati 18. srpnja u 10.50 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 15/I. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR3723900011300029968, pozivom na broj HR00 101-16515, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupu dražbi. Prodaje se kuća i dvorište ukupne površine 658 metara četvornih za 1.407.400 kuna u Rabu. Dražba će se održati 19. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rabu, soba br. 4. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 938.266,67 kuna. Kupac je obvezan položiti kupovninu u roku od 15 dana nakon ročišta za dražbu. Ako kupac ne položi kupovninu, Sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju. Nekretnine će se dosuditi i kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prije roči-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

šta za dražbu dale jamčevinu od 10 posto odnosno iznos od 140.074 kune, koji se uplaćuje na žiro-račun Suda br. HR0323900011300002256 s pozivom na br.7-01-306318, najkasnije do početka ročišta za dražbu, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti Sudu prije nego što pristupi dražbi. Pašnjak, kuća i dvorište ukupne površine 1.629,26 metara četvornih prodaje se za 513.306 kuna u Šenkovcu. Dražba će se

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

održati 24. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R.Boškovića br.18, soba 70. Na prvom ročištu za dražbu nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju dale jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu br: HR8423900011300000701, poziv na br. 50118. Prodaje se stara željeznička stanica s dvorištem (nije slobodna od stvari i osoba) za 71.267,04 kune u Županji. Rok za predaju je 23. srpnja, javno otvaranje ponuda održat će se 27. srpnja u 11.15 sati kod stečajnoga upravitelja u Vinkovcima, S.S.Kranjčevića 31. Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno te se isključuju svi eventualni naknadni prigovori na pravne i materijalne nedostatke stvari. Pregled imovine stečajnoga dužnika može se obaviti dogovorno uz prethodni poziv na telefon 098/690 729. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene odnosno 7.126,70 kuna. Prodaju se poslovni prostor, skladišne hale, otvoreno skladište, radionice, dvorište, livade i pašnjaci ukupne površine 10.525 metara četvornih za 4.508.000 kuna u Matuljima. Rok za predaju ponude je 25. srpnja, a ponude se podnose u zatvorenim omotnicama na adresu: Corrado Illiasich 21/II., 51000 Rijeka, preporučenom pošiljkom, s naznakom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine) stečajna masa iza Javor d.o.o. u stečaju – NE OTVARATI”. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem, na broj telefona 091/5420 635. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene. Prodaje se objekt tvornice DTR ukupne površine 3.131 metar četvorni za 239.681.340 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 25. srpnja u 9.15 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 159.787.560 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dali jamčevinu u iznosu od 23.968.134 kune. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-6274-16, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Računalni programi Swissgrid AG; Aarau, Švicarska, traži programske pakete i informacijske sustave. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1026111. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31/Postfach, Aarau 5001 Switzerland. Markus Buchmann, markus.buchmann@ swissgrid.ch.

tupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Dodatne informacije dostupne su na: Statens vegvesen 971 032 081, Postboks 8142 Dep, Oslo 0033, Norway, Hanne Seljesæter, hanne.seljesaeter@ vegvesen.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Telekomunikacijske usluge

Usluge izobrazbe Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction; Bern, Švicarska, traži usluge izobrazbe. Natječaj je otvoren do 15. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1025987. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se poslati na sljedeću adresu: PLEASE DO NOT OPEN Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction, Freiburgstrasse 130, Bern 3003; Switzerland, Lea Valaulta, dezaqualitaetssicherung@eda.admin.ch. Instalaterski radovi Bybanen Utbygging, Bergen, Norveška, traži nabavu instalaterskih radova na zgradama. Natječaj je otvoren do 30. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign.no/doc.aspx?UniqueId=afmh mvkmiz&GoTo=Docs Dodatne informacije dostupne su na Bybanen Utbygging, 992 051 825, postboks 7900, Bergen 5020, Norway, Camilla Moe, camilla.moe@inventura.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign.no/doc.aspx?Uniq ueId=afmhmvkmiz&GoTo=Tender. Usluge sprečavanja požara Statens vegvesen, Oslo, Norveška, traži usluge sprečavanja požara. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dos-

Agencija za zapošljavanje Makedonije traži nabavu telekomunikacijskih usluga. Natječaj je otvoren do 6. kolovoza. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija dostupna je kod: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 12, 1000 Skopje, Makedonija,://e-nabavki.gov.mk. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP, “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 1000 Skopje, Makedonija. Planiranje razvoja urbanog okoliša C40 Cities Climate Leadership Group, New York, Sjedinjene Američke Države, traži uslugu planiranja razvoja urbanog okoliša. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://c40.box.com/v/c40-ojeu-procurement. Dodatne informacije dostupne su na: C40 Cities Climate Leadership Group, Inc., 120 Park Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40. org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://www. mytenders.co.uk/Search/Search_Switch. aspx?ID=212451.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

KONCEPT URBANOG TRENINGA

POLA URE FISKULTURE Čovjek se lako pogubi, pritisnut svojim obvezama i stresom, e to dođe na i zadnje što mu je na pameti je tjelovježba. No sve naplatu, upozorava Gordana Majerić Tomić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Stara pomodna pravila više ne igraju ulogu i fitness programi koji su prije nekoliko godina bili u trendu sada se ne pokazuju najboljima. Trebamo se vratiti sebi i educirati se o pravilnom držanju tijela. Gordana Majerić Tomić

M

alo je stručnjaka u bilo kojem poslu koji čine iskorak u svojoj branši. No u specifičnom poslu kakav je briga o tijelu FisKultura nudi nešto drugačije. Koncept urbanog treninga - koncept životnog projekta ne pripada ni jednoj službenoj tehnici i nije ograničen propisanim pravilima nego koristi kretnje koje sva-

KONCEPT URBANOG TRENINGA KORISTI KRETNJE KOJE SVAKODNEVNO KORISTIMO kodnevno radimo na poslu, privatnom životu ili tijekom slobodnih aktivnosti. Takvi pokreti svima onima koji se bave zdravljem i oblikovanjem tijela omogućuju da ih prilagode svojim ciljevima, kaže idejna začetnica ovog projekta i vlasnica FisKulture Gordana Majerić Tomić. “U samom nazivu imamo koncept urbanog treninga koji je posvećen suvremenom čovjeku i gradskom životu gdje se nema vremena ni pojesti skuhani obrok, pa smo svi na nekim brzim rješenjima, takozvanim quick fixevima. Tu se čovjek lako pogubi, pritisnut svojim obvezama i stresom, i zadnje što mu je na pameti je tjelovježba odnosno vraćanje prirodnom pokretu. No sve to dođe na naplatu ako sjedite po 16 sati dnevno za računalom i neminovno

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.


je da tada kralježnica pati”, upozorava Gordana Majerić Tomić. To je problem koji nije specifičan samo za poslovne ljude nego toga ima i kod djece koja dobar dio dana provode u klupama, pa je dobro potaknuti sve generacije na neke neuobičajne načine rada koji će aktivirati tijelo. “Ovdje se jako obraća poozornost na kvalitetu. Pratimo što se zbiva u svijetu fitnessa i znanosti te našoj struci. Stara pomodna pravila više ne igraju ulogu i fitness programi koji su prije nekoliko godina bili u trendu sada se ne pokazuju najboljima. Trebamo se vratiti sebi i educirati se o pravilnom držanju tijela”, dodaje Gordana Majerić Tomić. vježbanja i da je sve više onih koji vježbaju, no ako se pomnije osvrnemo oko sebe, vidjet ćemo da to baš i nije tako. Ako promotrimo ljude na cesti ili u kafićima, vidjet ćemo da svijest o pravilnom držanju i kretanju još nije visoka. U pauzama za ručak jede se brza hrana i ispijaju kave, a u tih sat vremena pauze bilo bi idealno posvetiti sebi nekoliko minuta, potaknuti svoje tijelo i napraviti neku tjelovježbu, kažu u FisKulturi. Oni koji brinu za svoje tijelo i sebe najčešće su sami poslodavci, dok s druge strane briga o tjelesnom stanju zaposlenika gotovo nikada nije u fokusu tvrtki. “Bilo bi dobro da tvrtke svojim djelatnicima omoguće bolju podršku u tome jer i oni sami ovise o njihovom zdravlju i spremnosti na rad. Pauza za ručak mogla bi biti malo duža, pa bi se uz ručak mogla organizirati kakva šetnja ili skupno vježbanje. Tu ima prostora za razvoj, pa bih potaknula poslodavce da tako

SVAKOM KLIJENTU POSEBAN TRETMAN U FisKulturi i na grupnim i individualnim treninzima svaki klijent dobiva poseban tretman. “Fokus nam jest na pojedincu, ali i u grupama je fokus na pojedincu jer su grupe male - maksimalno šestoro ljudi, pa instruktor ima priliku vidjeti svakog vježbača i ispraviti ga”, ističe začetnica ovog načina vježbanja. U središtu pozornosti nisu samo motoričke sposobnosti nego i trenutačni osjećaji vježbača. Ako je stresan dan, primjerice pun sastanaka, onda se ne radi na podizanju forme nego se preporučuju vježbe koje energiziraju tijelo. Mnogi klijenti koriste upravo blizinu svog radnog mjesta kako bi pauzu u rasporedu iskoristili za vježbanje. Čini se da se budi svijest o potrebi

U SREDIŠTU POZORNOSTI NISU SAMO MOTORIČKE SPOSOBNOSTI STI NEGO I TRENUTAČNI OSJEĆAJI VJEŽBAČA nešto omoguće svojim zaposlenicima. Znanstveno je dokazano da je tada efektivnost na poslu puno veća”, ističe Gordana Majerić Tomić. Jeste li za daljinski, televizor i kauč ili za FisKulturu? Odluka je na vama, no tijelo će vam to zapamtiti. 16. srpnja 2018. | broj roj 4038 | PRIVREDNI PRIVR VRE VR V RED RE DN DNI NII VJ N V VJESNIK JE ESN ES SN S NIK IK | 65


U SAMOBORU ODRŽANI DANI RUDARSKE GREBLICE

PRVI ZAŠTIĆENI GASTRO PROIZVOD U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI Tanki slani kolač nadjeven svježim kravljim sirom u koji se dodaju orasi, blitva, špinat ili žuta mrkva - rudarska greblica priprema se još od 19. stoljeća, a upravo se njoj u čast svake godine u Rudama pored Samobora održavaju Dani rudarske greblice. Naziv kolača potječe od drvenog pomagala koje se koristilo u krušnim pećima, a sam kolač su radili mještani Ruda kako bi svojim sumještanima koji su bili zaposleni u rudnicima bakra, željeza i gipsa dali obrok nakon cjelodnevnog teškog rada. Važnost rudarske greblice prepoznata je i na državnoj razini pa je tako ona 2007. proglašena hrvatskim kulturnim dobrom. Zahvaljujući udruzi Rudarska gre-

blica kolač je stekao nacionalnu zaštitu oznakom geografskog podrijetla kao prvi zaštićeni gastronomski proizvod u Zagrebačkoj županiji. U tijeku je i postupak zaštite oznakom geografskog podrijetla na razini Europske unije. Danas se rudarska greblica proizvodi u pekarnici Nikl, vlasnika Andreasa Nikla. Već 33 godine KUD Oštrc organizira Dane rudarske greblice, a tako je bilo i nedavno u Rudama. Ta manifestacija, osim gastronomskog, ima i zabavni karakter pa se tako u sklopu Dana rudarske greblice održao 12. međunarodni folklorni festival AlpeAdria na kojem su sudjelovali folkloraši iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Mađarske. (S.P.)

SDA CROATIA

Nova konceptualna trgovina

Tvrtka SDA Croatia otvorila je u zagrebačkoj zračnoj luci Franjo Tuđman novu konceptualnu trgovinu The Fashion Place, u čije je uređenje uložila oko dva milijuna kuna. Na 180 kvadratnih metara nudi ekskluzivno na hrvatskom tržištu francuski brend Longchamp, zatim odjeću hrvatskih modnih dizajnera, modne dodatke i nakit omiljenih svjetskih brendova.

U 2017. godini prihodi od prodaje SDA Croatia porasli su za 13 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Tvrtka bilježi kontinuirani rast prodaje od ulaska na hrvatsko tržište krajem 2014. godine, a rast prodaje u prošloj godini podržan je rastom broja putnika, ali i većim prodajnim prostorom u novoj zračnoj luci i atraktivnijom ponudom. Među kupcima, uz Hrvate, prednjače Rusi, Korejci i Britanci. Uzimajući u obzir daljnji rast broja putnika kao

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

i daljnja ulaganja SDA Croatia u širenje i uređenje prodajnih prostora te kontinuirano jačanje ponude, očekuje se da će prodaja i poslovni rezultati nastaviti rasti i ove godine. S ciljem osiguravanja jednostavne kupnje i pružanja prvorazredne usluge, svim je putnicima na raspolaganju i posebna usluga Shop&Collect, koja im omogućuje da kupljene proizvode preuzmu nakon povratka s putovanja u Zagreb ili da im se ti proizvodi dostave na kućnu adresu ako stižu kasnijim letom. Nova trgovina uređena je u skladu s najsuvremenijim svjetskim trendovima uređenja takvih putničkih trgovina, a odlikuje je zaigran, otkačen i energičan koncept koji kupcima pruža jedinstveno iskustvo kupovanja. Pri uređenju prodajnoga prostora u kojem je izložena ponuda hrvatskih dizajnera korišten je suvremeni industrijski dizajn te izrađen poseban strop sa stiliziranim crvenim kvadratima koji simboliziraju polja na hrvatskom grbu. (I.G.)


Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Pv 4038  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4038  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik