Pv 4036

| HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVEDNA TRGOVINA | LEX AGROKOR | TRAKTORI |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

1953.-2018.

2. srpnja 2018., godina LXV, broj 4036

VLADIN ZAKONSKI PAKET ZA BLOKIRANE GRAĐANE POSEB

Život na dug zao je drug

AN PR

I LO G

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

INTERVJU

Mateo Perak Profico

MOBILNA PLAĆANJA

GODINA

ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA

Facebook, Google, Apple i Energija u Amazon kao konkurencija rukama građana

ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle

SADRŽAJ

4036 / 2. srpnja 2018.

TEMA TJEDNA 6

Vladin zakonski paket za blokirane građane Život na dug zao je drug

AKTUALNO

6 54 Daruvarska pivovara predstavila je nova četiri kraft piva, a najveću pozornost izazvalo je prvo hrvatsko proteinsko pivo Polleosport

11

Dan Hrvatske obrtničke komore Obrtništvo nije samo posao nego život

16

Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – pet godina u EU” Fokus na pametnim specijalizacijama i rastu

18

Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore-ŽK Vukovar Stabilan rast, ali nedovoljan za brži iskorak

20

Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore-ŽK Zadar Dobri gospodarski trendovi se nastavljaju

24

Pravedna trgovina i nepoštena trgovačka praksa Samo pravedno i pošteno i nikako drugačije

36

Prodaja traktora u Hrvatskoj Optimizam sa ili bez pokrića?

INTERVJU 12

Mateo Perak, suvlasnik i direktor tvrtke Profico U maloj tvrtki naučit ćete što su strast i posao

26

Zelena energetska zadruga Energija u rukama građana

PRIČA S RAZLOGOM

HRWWWATSKA 34

Mobilna plaćanja Facebook, Google, Apple i Amazon kao konkurencija

SVIJET FINANCIJA 42

12

Financijska agencija Trgovina prednjači

BUSINESS & LIFESTYLE 54

Mateo Perak

Peti element Nova četiri craft piva iz Daruvara

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DIANA KIRŠIĆ ROSANDA

SVAKA JE DESTINACIJA BREND U Medulinu uz razvoj vrhunskih kulturno-zabavnih sadržaja svojim gostima ciljano želimo osigurati izniman umjetnički doživljaj jer kultura na autentičan način animira goste

A Diana Kiršić Rosanda, članica Uprave Medulinske rivijere

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ko ne date tržištu priču o kojoj će pričati, oni će definirati vašu brend priču – kaže David Brier, stručnjak na području razvoja brendova. Upravo ovime bismo se trebali voditi u razvojnim strategijama turističkih destinacija u industriji koja se kod nas više razvija slučajno, a manje strateški jer naprosto ne koristimo raspoložive turističke alate.

Prema prognozama Svjetske turističke organizacije za trendove do 2030. u sektoru, bitno je definirati uspješan model kojim se animiraju i angažiraju posjetitelji, pruža autentična vrijednost, izgrađuju specifične teme same destinacije kroz različitost ponude, posebice manifestacija. Suštinski je ”must have” za destinaciju pružiti vrhunsko iskustvo jer ljudska neurološka struktura to pamti – a upravo znanja iz područja neuroznanosti otvaraju nove horizonte u poslovanju, načinu kreiranja proizvoda i usluga te njihovoj komunikaciji. Nužno je da destinacija teži pružiti iskustvo obilja neovisno o standardu gosta u definiranim cjenovnim okvirima.

Prema Tomas anketi Instituta za turizam, od 2014. do 2017. vidljiv je rast udjela gostiju s višim prihodima te smanjenje važnosti pasivnog odmora i povećanja aktivnog. Vidljivo je i da je prosječna dnevna potrošnja po osobi iznosila 78,77 eura, od čega je više od 65 posto odlazilo na smještaj i hranu, a samo desetak posto na kulturu, zabavu, sportsku rekreaciju i izlete.

Važno je razumjeti da je svaka destinacija brend, samo je pitanje kako je turisti percipiraju kao brend - pozitivno ili negativno. Bitno je znati kako percepcija posjetitelja da destinacija zadovoljava njihove potrebe ne generira ponovni povrat gostiju. Misli globalno, djeluj lokalno – sve više utječe na akcije koje ćete provoditi. U općinama poput Medulina kojem se za vrijeme sezone poveća broj stanovnika za oko 450 posto, koji inače uživa status perjanice hrvatskog turizma, nastojimo kontinuirano povećavati potrošnju kroz raznovrsnost turističke ponude. Upravo u tom segmentu kao destinacija nastojimo osigurati vlastite kulturno-zabavne i sportske sadržaje koji će utjecati

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

na branding destinacije te pozicioniranje na svjetske liste. Uz razvoj vrhunskih kulturno-zabavnih sadržaja svojim gostima ciljano želimo osigurati izniman umjetnički doživljaj jer kultura na autentičan način animira goste.

Primjerice, uskoro otvaramo Rocks&Stars festival koji se održava u starom rimskom kamenolomu Cave Romane u Vinkuranu. Tijekom festivala nastupit će Maksim Mrvica, naš svjetski poznati pijanist, Stefan Milenković, violinist-virtuoz, legendarni Darko Rundek, gudački kvartet Bond, Ricchi e Poveri, jedan od najpoznatijih talijanskih sastava...

MULTIKULTURALNOST TE MEĐUSOBNO RAZUMIJEVANJE I PRIHVAĆANJE RAZLIČITOSTI SU ALFA I OMEGA USPJEHA TURIZMA U kreiranju sadržaja vodili smo se mišlju da u destinaciju dovedemo svjetski poznate umjetnike, kao i one manje poznate, ali kvalitetne izvođače. Uz to, posebnu smo pažnju posvetili društveno osjetljivim temama pa ćemo tako, između ostalog, koncertom Maksima Mrvice pulskoj bolnici donirati inkubator. Također smo u cilju jačanja multikulturalnosti ove godine osigurali svojim gostima da uz hrvatske vrijednosti upoznaju i izraelske kroz dvodnevni program Discover Israel na kojem nastupaju mentalist Roi Yozevitch te glazbeni izvođači Duo Ozone i bend Acollective, a cijeli program oplemenjen je izložbom fotografija i gastro delicijama. Multikulturalnost te međusobno razumijevanje i prihvaćanje različitosti su alfa i omega uspjeha turizma.

BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA U 2017.

476.773 tone prikupljenog kravljeg mlijeka

2827 tona

4220 tona

prikupljenog ovčjeg mlijeka

prikupljenog kozjeg mlijeka

153.938 tona uvoza neobranog mlijeka – samo mljekare PROIZVODNJA SVJEŽIH PROIZVODA:

279.195 tona 30.506 tona

85.960 tona

4317 tona

mlijeka za piće (konzumno)

vrhnja

fermentiranih proizvoda (jogurta, napitaka od jogurta...)

maslaca

34.496 tona

94 tone

84 tone

10 tona

sira od kravljeg mlijeka

sira od ovčjeg mlijeka

sira od kozjeg mlijeka

ostalih miješanih sireva

Izvor: DZS

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA VLADIN ZAKONSKI PAKET ZA BLOKIRANE GRAĐANE

ŽIVOT NA DUG JE ZAO DRUG Na kraju svibnja ove godine bilo je blokirano 326.379 građana koji su ukupno dugovali 43,62 milijarde kuna, a Vlada je odlučila zakonskim putem bar smanjiti njihov broj te je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedloge triju zakona. Dug ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši, ocijenio je premijer Andrej Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

rema podacima Financijske agancije posljednjega dana ovogodišnjega svibnja, bilo je blokirano 23.578 poslovnih subjekata, što je za 0,7 posto manje u odnosu na travanj. Ukupna vrijednost njihova nepodmirenog duga iznosila je 12,63 milijarde kuna, što je za 0,4 posto manje nego u travnju. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih poslovnih subjekata za 3825 odnosno 14 posto i smanjenju prijavljenog a nepodmirenog duga u iznosu od 3,34 milijarde kuna ili za 20,9 posto.

Kad je riječ o trajanju blokade, i u svibnju je nastavljena dominacija poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. U blokadi dužoj od 360 dana, bilo je 15.678 poslovnih subjekata koji su zapošljavali 6663 radnika, a ukupan iznos njihova nepodmirenog duga je premašio 10 milijardi kuna. U blokadi do 120 dana bilo je 4299 poslovnih subjekata, čije su evidentirane prijavljene dospjele nepodmirene osnove iznosile milijardu kuna. Ukupan broj blokiranih poslovnih subjekata, u odnosu na kraj lanjskoga lipnja manji je za 14 posto, a iznos duga za 20,9 posto.

Gotovo dvije trećine odnosno 66,5 posto poslovnih subjekata u blokadi je dužoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 79,5 posto ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, 6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 53,6 posto. Iznos njihovih prijavljenih a nepodmirenih obveza je 5,5 milijardi kuna.

Broj blokiranih fizičkih osoba, odnosno obrta potkraj svibnja bioo je 15.281. Na fizičke osobe u blokadi dužoj od godinu dana odnosi se 83,4 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih

PRVI ZAKON KOJI ĆE IMATI JEDNOKRATNI UČINAK JE ZAKON O OTPISU DUGOVA FIZIČKIH OSOBA DO IZNOSA OD 10.000 KUNA

osoba. U odnosu na travanj broj blokiranih fizičkih osoba manji je za 157 odnosno za jedan posto, a iznos blokade za 6,5 milijuna kuna ili za 0,1 posto. Jedan od razloga smanjenja broja i iznosa duga jest i odjava obrta čiji se dug briše iz evidencije na razini fizičkih osoba (obrta) i prenosi na građane, dotadašnje vlasnike obrta.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2017. te 30. travnja i 31. svibnja 2018. (iznosi u tisućama kuna) Stanje na dan

Broj nelikvidnih poslovnih subjekata

Lančani indeks

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Lančani indeks

31. 5. 2017.

27.403

-

15.971.592

-

30. 4. 2018.

23.748

86,7

12.676.592

79,4

31. 5. 2018.

23.578

99,3

12.628.126

99,6

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2018. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih poslovnih subjekata

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u%

do 30 dana

1.679

7,1

4.797

26,8

330.706

2,6

31 – 120 dana

2.620

11,1

3.270

18,3

667.951

5,3

121 – 360 dana

3.601

15,3

3.155

17,6

1.584.131

12,5

više od 360 dana

15.678

66,5

6.663

37,3

10.045.338

79,5

Ukupno

23.578

100,0

17.885

100,0

12.628.126

100,0

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

oko

160.000 građana je u blokadi zbog duga prema teleoperatorima

17,8 8 mlrd kn građani duguju bankama kao vjerovnicima

22,4 4mlrdkn ukupan dug građana čije dugovanje premašuje 1 mil kn

Prema stanju krajem travnja broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 0,6 posto, dok je iznos duga ostao gotovo nepromijenjen. U odnosu na stanje godinu dana ranije, broj fizičkih osoba smanjen je za 8,7 posto, a iznos za 6,1 posto.

Od 1. siječnja 2011. do 31. svibnja 2018. godine zaprimljeno je 8.863.496 osnova za blokadu od čega se 25,7 posto odnosi na poslovne subjekte, a 74,3 posto na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 140,6 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 48,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na građane.

NAJVIŠE GRAĐANA U BLOKADI ZBOG DUGA TELEOPERATORIMA Kad je pak riječ o blokiranim građanima, njih je bilo 326.379, dok je sam dug građana iznosio je 43,62 milijarde kuna, što je za 0,3 posto više u odnosu na travanj. Najveći broj građana je u blokadi zbog duga prema teleoperatorima, njih nešto manje od 160.000. Najveći dio duga, 17,8 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima i to 40,7 posto, a prema cijelom financijskom sektoru odnosno bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje, dug je iznosio 20,6 milijardi kuna ili 47,2 posto. Dug građana koji su blokirani zbog duga većeg od milijun kuna, a njihov je udio u broju blokiranih građana 1,5 posto, iznosi 22,4 milijarde kuna što u ukupnome dugu

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

UDRUGA BLOKIRANI

Riječ je o kozmetičkim izmjenama

U udruzi Blokirani nisu baš oduševljeni Vladinim paketom mjera koji smatraju kozmetičkim izmjenama. Prema njihovu mišljenju, od ukupnog broja blokiranih građana, Vlada jamči da će samo 7000 građana iz prve skupine biti oslobođeno duga, dok je za sve ostale još uvijek nejasno kako će se njihov problem riješiti, a ovisi o dobroj volji vjerovnika. građana čini 51,2 posto. S obzirom na dugogodišnju problematiku blokiranih građana, Vlada je odlučila zakonskim putem bar smanjiti njihov broj te je u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, Prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača.

Broj blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2018. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade do 30 dana 31 – 120 dana 121 – 360 dana

Broj blokiranih fizičkih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u%

631

4,1

860

11,0

11.086

0,2

836

5,5

823

10,5

31.307

0,6

1.063

7,0

1.048

13,4

123.719

2,3

više od 360 dana

12.751

83,4

5.080

65,0

5.290.566

97,0

Ukupno

15.281

100,0

7.811

100,0

5.456.678

100,0

Broj insolventnih FIZIČKIH OSOBA više od 360 dana, broj zaposlenih i iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2018. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

više od 360 dana Ukupno

Broj insolventnih fizičkih osoba

Struktura u %

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u %

8.910 3.841

69,9

0

3.603.284

68,1

30,1

5.080

1.687.282

31,9

12.751

100,0

5.080

5.290.566

100,0

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

“Sva tri zakona trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema tako da se onima koji su blokira-

olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme”, rekao je premijer.

OTPIS DUGA I SKUPLJA OVRHA

JEDNOSTAVNI STEČAJ POTROŠAČA POKRETAO BI SE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI, A CILJANA SKUPINA SU GRAĐANI S GLAVNICOM DUGA MANJOM OD 20.000 KUNA U DUGOTRAJNOJ BLOKADI ni duže od tri godine blokada obustavi putem Fine. Dug u tom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši”, ocijenio je premijer Andrej Plenković te dodao kako to znači svojevrsnu solidarnost, ali i da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati.

“Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i

Prvi zakon koji će imati jednokratni učinak je zakon o otpisu dugova fizičkih osoba do iznosa od 10.000 kuna. Njime se planira otpustiti dugove građanima koje su blokirali vjerovnici prve skupine, koju čine država, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u isključivom vlasništvu države, kao što je HEP, zatim pravne osobe kojima je osnivač država te druge pravne osobe sukladno objavi Ministarstva financija. Tom se mjerom očekuje trenutačna deblokada oko 7000 građana. Jedinice lokalne uprave ušle su u drugu skupinu te ne otpisuju dug automatizmom, već kao i ostali vjerovnici poput teleoperatora same odlučuju o njemu, dok će otpisani dug do 10.000 kuna priznati kao porezni rashod.

“Za ostali dio duga, ako ga ima, predviđena je obročna otplata, odnosno reprogram i do 60 mjeseci za dugove veće od 500.000 kuna.

Ukupno 97 posto iznosa blokada čine dugovi nepodmireni više od godinu dana kojima je obuhvaćeno oko 80 posto građana”, rekao je ministar financija Zdravko Marić prilikom usvajanja tog zakonskog teksta na sjednici Vlade.

Drugo zakonsko rješenje je zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim se želi destimulirati provedba ovrha koje se nisu naplatile godinama, odnosno obustaviti postupanje Fine ako se tražbina nije naplatila u roku

Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme.

Andrej Plenković, predsjednik Vlade

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

DAMIR NOVOTNY, EKONOMSKI ANALITIČAR

Broj blokiranih je ogroman problem za ekonomiju Ekonomski analitičar Damir Novotny, gostujući na HRT-u, istaknuo je kako je broj blokiranih ogroman problem za ekonomiju jer ti ljudi ulaze u sivu zonu.

“Naš porezni sustav, odnos između Vladina i privatnog sektora, postavljen je tako da je privatni sektor nemoćan, nema alata kojim se može boriti. Većina blokiranih je u trajnoj blokadi, a institut trajne blokade nigdje ne postoji - da se račun stalno blokira i automatski naplaćuju zatezne kamate”, upozorio je Novotny koji pak ulogu Fine smatra “neobičnom”.

Vladine predložene mjere, po njemu, nisu

Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. No time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja je neprovediva.

Zdravko Marić, ministar financija

loše i idu u dobrom smjeru, no nužno je nešto napraviti strukturno i dugoročno kako se opet ne bi dogodilo isto. “Dug je dug i mora se vratiti. Dugovi su veliki u cijeloj Europi, imamo i visoku vrijednost imovine koja nije likvidna. Ne vjerujem da će privatni vjerovnici otpisati dugove, ali nastojat će ih reprogramirati. Uz to, oni koji su kupili dugove za manju vrijednost željet će ih naplatiti. Vlada je mogla prisiliti privatne vjerovnike da otpišu kamate i reprogramiraju potraživanja. To je učinjeno u predstečajnim nagodbama”, rekao je Novotny.

od tri godine, uz uvjet da posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate. Isto tako promjenom načina naplate naknade za pokretanje postupka ovrhe u Fini utjecat će se na njihovo racionalnije pokretanje. Naime, pri pokretanju postupka svaki put bi se naplaćivala naknada, no iz naplate bi se izuzele ovrhe koje podnose radnici za naplatu svojih plaća ili za naplatu alimentacije.

“Ograničava se trajanje ovrhe na novčanim sredstvima samo za fizičke osobe, dok se za pravne pokreće stečajni postupak. Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. No time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja je neprovediva”, pojasnio je Marić te je dodao kako je uspješnost naplate ovrhe starije od tri godine samo 1,19 posto, pa i niža.

Procjenjuje se da bi ovom mjerom moglo biti deblokirano oko 71.000 građana s ukupnim iznosom blokada od 32 milijarde kuna.

JEDNOSTAVNI STEČAJ POTROŠAČA Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača želi se uvesti pojednostavljeni postupak stečaja. Ciljana skupina su građani čija glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna i koji su blokirani više od tri godine. Pokretanje jednostavnog stečaja potrošača bilo bi po službenoj dužnosti, a to bi radili općinski sudovi na temelju službene evidencije Fine, dok bi potrošač imao pravo prigovora. Oko 80.000 građana blokirano je za iznos glavnice do 20.000 kuna.

Njime se omogućuje građanima koji su u dugotrajnoj blokadi da u kraćem razdoblju dobiju još jednu priliku podmiriti dug vjerovnicima,

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

a potonjima da ih naplate. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković odbacio je tvrdnje da se time građane gura u stečaj, pojasnivši kako Fina po službenoj dužnosti u prvom koraku obavještava građane koji ispunjavaju uvjete za stečaj, a oni ga mogu odbiti.

ZAKONOM O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA ŽELI SE DESTIMULIRATI PROVEDBA OVRHA KOJE SE NISU NAPLATILE GODINAMA

“Ako se građanin ne odredi, nadležni općinski sud otvara stečaj i građanin opet može reći da ga ne želi, a ako se suglasi, postupak ide dalje”, pojasnio je Bošnjaković. Postupak će se voditi u dva oblika, odnosno ima li ili nema blokirana osoba imovinu. Ako potrošač nema ili ima neznatnu imovinu, tada se postupak neće ni voditi, blokada prestaje odmah i dug se briše. Ako potrošač ima imovinu, otvara se jednostavni postupak stečaja u trajanju od šest do 12 mjeseci, uz imenovanje povjerenika, te se prodaje imovina s time da su nekretnine izuzete, a sama blokada prestaje otvaranjem postupka, dok se dug briše po njegovom zaključenju.

AKTUALNO DAN HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

OBRTNIŠTVO NIJE SAMO POSAO NEGO ŽIVOT Želimo unaprijediti obrtništvo kao brend, zaustaviti eroziju hrvatskog gospodarstva te da obrtništvo dobije mjesto koje zaslužuje, kazao je ministar Horvat piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

brtnička zanimanja su vrijedna, ugledna i značajna, a obrtnici su svojim poslovanjem uzor mladima, rekao je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a na prošlotjednoj svečanoj akademiji održanoj u povodu Dana Hrvatske obrtničke komore. Istaknuo je kako su obrtnicima najveće povlastice rad i otvaranje novih radnih mjesta u stabilnom gospodarskom okruženju jer obrtništvo nije samo posao nego život. On se osvrnuo i na dugogodišnje probleme koje muče hrvatske obrtnike kao što su premalo učenika u strukovnim školama i zatvaranje obrta. “Unatoč tome, ipak se nešto mijenja na bolje, a dokaz za to je HOK koji je dosta toga učinio kako bi se obrtništvu osiguralo da i dalje bude stup hrvatskog gospodarstva”, ocijenio je Ranogajec.

NATJEČAJI ZA SUBVENCIJE Da se vide pozitivni pomaci u obrtništvu smatra i Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, koji je rekao kako je njegova misija i vizija, ali i njegovog ministarstva, unaprijediti obrtništvo kao brend, zaustaviti eroziju hrvatskog gospodarstva te da obrtništvo dobije mjesto koje zaslužuje. “Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

OBRTNICIMA JE NAJVEĆA POVLASTICA RAD I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA U STABILNOM GOSPODARSKOM OKRUŽENJU, ISTAKNUO JE RANOGAJEC zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja želi stvoriti pravni okvir u kojem neće biti barijera za poslovanje obrtnika.

U tom smislu do kraja ove godine raspisat će se devet natječaja u visini od 1,6 milijardi kuna za subvencije poduzetnika”, rekao je. Dodao je kako je svjestan da neki obrtnici neće moći aplicirati na te natječaje pa su već poduzeti koraci za izradu i raspisivanje novih natječaja za 2019. godinu na koje će se moći javiti i obrtnici.

Istaknuo i kako je u pripremi novi zakon o obrtu, a nastojat će se privući i novi investitori koji će u Hrvatskoj zapošljavati

radnike onih zanimanja koja su potrebna tržištu. Osim toga, Horvat je naglasio kako je odgovornost u formiranju upisnih kvota u strukovne škole na leđima svih sudionika, ali treba vidjeti kolike su stvarne potrebe realnog sektora za određena zanimanja. “Želimo uskladiti sustav i metodologiju stipendiranja za srednja strukovna zanimanja što će se financirati iz strukturnih fondova EU-a”, istaknuo je Horvat i zaključio kako u sklopu zakonodavnog okvira treba mijenjati filozofiju obrta na način kako oni funkcioniraju u Bavarskoj.

Uručene nagrade i priznanja U sklopu svečane akademije najzaslužnijim obrtnicima koji su svojom aktivnošću i suradnjom s HOK-om pridonijeli razvoju obrta i obrtničkih institucija uručene su nagrade i priznanja, a promovirani su i novi majstori. U proteklih godinu dana 1252 obrtnika položila su majstorske ispite. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je već tradicionalno uručilo nagradu Šegrt Hlapić najboljim učenicima, školi i mentoru, a najbolje učenike nagradila je i Visoka škola Nikole Šubića Zrinskog stipendijama za stručni studij Ekonomije poduzetništva. Najvećim priznanjem HOK-a koje se dodjeljuje kao priznanje za životno djelo za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos razvoju hr-

vatskog obrtništva, statuom Zlatne ruke s poveljom ove su godine nagrađeni: Ivan Galičić iz Valpova, vlasnik obrta Autocentar Ivica, Stjepan Knežević iz Zadra, vlasnik ugostiteljskog obrta Stipe, Ivan Kostelac iz Pitomače, vlasnik graditeljskog obrta Kograd, Mario Paliska iz Poreča, vlasnik obrta za trgovinu, proizvodnju i sport Mareda te Darko Stanković iz Karlovca, vlasnik obrta Klesarstvo Stanković. Plaketu Zlatne ruke s pisanim priznanjem ove su godine dobila devetorica zaslužnih obrtnika.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU

Osiguravamo stalni protok mladih ljudi kroz tvrtku, a najbolji od njih ostaju kod nas.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

MATEO PERAK, SUVLASNIK I DIREKTOR TVRTKE PROFICO

U MALOJ TVRTKI NAUČIT ĆETE ŠTO SU STRAST I POSAO Jedan dan nam je ušetao klijent i tražio od nas mogućnost nekog rješenja za podizanje razine i efikasnosti naplate parking usluga. Započeli smo s razvojem rješenja, a u konačnici je Split Smart City postao najveća implementacija tog tipa u nekom europskom gradu, a nas učinio vidljivim smart city tržištu piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

ateo Perak se programiranjem počeo baviti s nepunih 16 godina. Tako mlad se uz školovanje zaposlio u tvrtki Enel koja je u to vrijeme bila najveća softverska tvornica u Splitu i koja ga je stipendirala tijekom studija.

Kao student računarstva na drugoj godini je s kolegom Nikijem Deškovićem iz Enela osnovao prvu vlastitu tvrtku jer je pokrenuo svoj

klasični IT start-up kojim je, napominje, pokušao dosegnuti globalnu skalu. Iako se za Peraka dugo zna u IT krugovima, široj javnosti je poznat kao supokretač Shift konferencije.

Njegova današnja tvrtka Profico zapošljava 25 radnika i pozicionira se dosta uspješno u smart city nišama. S Perakom smo razgovarali o poslovanju njegove tvrtke, budućim planovima, stanju u IT sektoru te o poduzetničkom ozračju u Hrvatskoj.

STRATEGIJA NAŠE TVRTKE OD SAMOG POČETKA JE PRONALAZAK NEDOVOLJNO POKRIVENIH NIŠA

 Što mislite da Vam je pomoglo u poslu?

prvi samostalni projekt. Riječ je bila o prvom hotelskom Saa S online booking sustavu u regiji. Tu je, kako kaže, osjetio što je to stvarna tržišna utakmica. Potom je radio u tvrtki Enter gdje se bavio geoinformatikom i napredovao do izvršnog direktora. Sljedeći ozbiljniji projekt bio je Spotie - mobilni LBS za događaje,

- Osim volje, rada i znanja, mislim da je vrlo važno bilo to što smo sa start-upom Spotie obilazili start-up konferencije. Tražili smo ulagača od milijun eura, što je bila vrlo teška misija za jednu malu tvrtku iz Splita.

Ipak, stekli smo puno dragocjenih kontakata, ali smo i shvatili kako moramo organizirati start-up konferenciju da bismo bili dio tog svijeta. Zajedno s partnerima iz tvrtki Codeanywhere i Locastic organizirali smo Shift konferenciju i tako doveli inozemni kapital i tržište u Split.

Profico je po svim parametrima mala tvrtka, ali za nas i za lokalne razmjere to je tvrtka od određene važnosti.

Zaposlenici mogu dobro živjeti od svog rada i imaju prosječna primanja u gornjem vrhu našeg sektora.

 Kako je nastao Profico?

- Nakon Shift konferencije odlučio sam s partnerom Antom Matijacom pokrenuti tehnološko-uslužnu djelatnost. Imali smo jako puno kontakata i veliki broj upita za usluge 2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU  Odlaze li vam programeri? Oni su laka

Administracija primorava poduzetnike da se bave nekim stvarima koje ih iscrpljuju i opterećuju Što vas ometa u razvoju?

- Evo i Vama sam zakasnio na intervju, a u pravilu nikada ne kasnim, jer nam je iskrsnuo problem s administracijom. Smeta nam to što je cijena rada visoka i to što se rad kod nas oporezuje po visokoj stopi. Pored toga, broj parafiskalnih nameta je opterećujući i iscrpljujući za poslovanje poduzetnika.

Administracija generira visoke troškove poslovanja i primorava poduzetnike da se bave nekim stvarima koje ih iscrpljuju i opterećuju.

razvoja, softverskog dizajna i developmenta te smo tako i pokrenuli tvrtku.

 Koliko imate zaposlenika i koliki je promet tvrtke Profico?

- Broj zaposlenika varira, a tu smo na oko 25 zaposlenih. Godišnji promet nam je oko 6,6

GODIŠNJI PROMET PROFICA JE OKO 6,6 MILIJUNA KUNA Mogu reći da se kao tvrtka pomalo profiliramo u toj smart city niši u dijelu koji može realizirati mala tvrtka. Smart city projekti su veliki projekti i vezani su za velike igrače. Čak i velike kompanije i veliki gradovi traže više partnera na takvim projektima.

milijuna kuna. Profitna stopa nam je oko 20 posto. Profico je po svim parametrima mala tvrtka, ali za nas i za lokalne razmjere to je tvrtka od određene važnosti. Zaposlenici mogu dobro živjeti od svog rada i imaju prosječna primanja u gornjem vrhu našeg sektora. Zadovoljni smo. Profico je oduvijek tvrtka sa A1++ bonitetom, koja plaća svoje račune šest dana prije dospijeća.

 Imate li problema s nedostatkom radnika?

- Nedostatak dovoljnog broja radnika u IT sektoru, pogotovo programera, je globalni problem i to je veliki izazov za tvrtke iz ovog sektora. Naravno da se to preslikava i na lokalne tvrtke.  Kako se postaviti u takvim okolnostima?

- Mi se nosimo s tim problemom dobrim radnim uvjetima, uključujući i primanja. Radimo na tome da kao tvrtka napredujemo i da na taj način naši zaposlenici imaju kvalitetnije i atraktivnije radno mjesto.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

meta za veće kompanije, ali i sami pokreću vlastiti posao.

- Mi smo ponosni na svoje zaposlenike koji se osposobe i pokrenu novi posao. To je dobra stvar. Čak i kada imaju poduzetničku ideju koja nije vezana uz naš posao. Doduše, mi nismo imali problema da nam velike kompanije uzimaju radnike. Iako velike strane tvrtke nude odlične uvjete i primanja za programere iz Dalmacije, vjerojatno se zbog uvjeta života programeri ipak masovno ne iseljavaju. Prelazak iz tvrtke u tvrtku je normalna stvar u našem okruženju. U načelu, zadovoljan radnik vam neće otići. Profico povremeno ima fluktuaciju radne snage, ali nižu od tržišnog prosjeka, a mi na nju gledamo kao na zdravu pojavu obnavljanja krvotoka tvrtke.

 A kako pronalazite nove radnike?

- Aktivni smo i atraktivni za mlade ljude. Uz to smo razvili vrlo kvalitetnu suradnju s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te s Udrugom mladih programera DAMP koja je rasadnik talenata. Osiguravamo stalni protok mladih ljudi kroz tvrtku, a najbolji od njih ostaju kod nas.

 Zadnji vaš značajniji projekt je Split Smart City. Kakav je to projekt?

- To je zajednički projekt tvrtke Split parking, Ericsson Nikole Tesle i Profica. Projekt je podrazumijevao izradu aplikacije koja će pridonijeti smanjenju prometnih gužvi, olakšati vozačima pronalazak mjesta za parkiranje te ugradnju senzora na parkirališna mjesta.

Aplikacija pokazuje točnu lokaciju slobodnog parking mjesta koju dobiva senzorskim očitanjem. Korisniku se, po dolasku na parking mjesto, omogućava naplata parkinga kreditnom karticom, SMS-om i drugim načinima plaćanja. Ona također omogućuje razne interakcije s komunalnim i prometnim redarima te pauk-službom kao i s raznim sustavima u sklopu komunalnih gradskih tvrtki. Riječ je o projektu vrijednom nešto manje od tri milijuna kuna, a njime je trenutačno pokriveno 1450 parkirališnih mjesta na 45 lokacija.

 Na koji način ste došli do tog rješenja?

- Strategija naše tvrtke od samog početka je pronalazak nedovoljno pokrivenih niša. Tako nam je jedan dan ušetao klijent i tražio od nas mogućnost nekog rješenja za podizanje razine i efikasnosti naplate parking usluga. Ubrzo smo utvrdili da ne postoji povratna informacija s terena te da taj segment nije dovoljno pokriven. Kada smo zaključili da trebamo ugraditi senzore, također smo zaključili da treba izraditi i aplikaciju kojom se pretražuju

slobodna parking mjesta, odnosno nudi usluga krajnjim korisnicima. Započeli smo s razvojem rješenja, a u konačnici je Split Smart City postao najveća implementacija tog tipa u nekom europskom gradu. To rješenje nas je učinilo vidljivim smart city tržištu te nam dolaze brojni upiti koji nisu nužno vezani uz rješenja problema parkinga.

 Znači, pomalo se profilirate u tom dijelu?

- Mogu reći da se kao tvrtka pomalo profiliramo u toj smart city niši u dijelu koji može realizirati mala tvrtka. Smart city projekti su veliki projekti i vezani su za velike igrače. Čak i velike kompanije i veliki gradovi traže više partnera na takvim projektima.

 Ima li interesa u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj je dosta velikih tvrtki poput Ericssona ili telekomunikacijskih tvrtki krenulo u tom smjeru i pokazuju interes za smart city nišu.

 A gradovi?

- Možda nije u ovom trenutku zahvalno govoriti, ali mogu potvrditi da smo u razgovorima s četiri hrvatska grada, a u Europi obrađujemo oko 20 mogućih projekata. Pregovaramo i s jednim velikim proizvođačem automobila koji ima problem rješenja parkinga za svoje testne automobile.

 Jesu li vam velike globalne kompanije konkurencija?

- Ja ih tako ne gledam jer smo mi mali za njih.

Ni u čemu se ne možemo uspoređivati s njima.

 Jesu li one dobrodošle na tržištu?

- Svakako da jesu jer generiraju veliku količinu znanja. Imaju doista kvalitetan kadar, a s druge strane često na nekim projektima

MI SMO PONOSNI NA SVOJE ZAPOSLENIKE KOJI SE OSPOSOBE I POKRENU NOVI POSAO. TO JE DOBRA STVAR

DOSTA DUGO RADIMO S ETABLIRANIM BRENDOVIMA RAZVIJAJUĆI I MALE START-UPE KOJI SU ZANIMLJIVI NA JEDAN DRUGAČIJI NAČIN  Što biste onda preporučili mladom programeru: da u početku izabere tako veliku kompaniju ili malu?

- Citirat ću, a često ga citiram, Jacka Maa, osnivača Alibabe. Do 20. godine trebate učiti i dati sve od sebe u školi i na fakultetu. Možete malo krenuti u poduzetništvo tek da steknete iskustvo, ali to nije baš nužno. No on preporučuje da se najprije zaposlite u maloj tvrtki gdje ćete naučiti što su strast i posao. Tu ćete, kaže on, naučiti raditi puno različitih stvari. Ne preporučuje da se ide odmah u veliku tvrtku jer će vas takva tvrtka ukalupiti. Velika tvrtka će vas naučiti procesuiranju. Ja isto mislim da je potrebno najprije proći kroz manju tvrtku, a potom ili krenuti samostalno ili pak ići u veliku kompaniju.

 Kakva je orijentacija tvrtke Profico?

- Mi smo pretežno projektno orijentirana tvrtka. Radimo ono što nam klijent naruči i pozicioniramo se u nekim nama bliskim nišama. Naši klijenti su pretežito stranci i radimo uglavnom na sjevernoameričkom i na tržištu Sjeverozapadne Europe. Dosta dugo radimo s etabliranim brendovima razvijajući i male start-upe koji su zanimljivi na jedan drugačiji način.

 Gdje se nalazi splitska IT industrija?

- U njoj je pomalo došlo do smjene generacija.

Pioniri rade neke druge stvari s tehnologijama koje su im poznate. Moja generacija radi potpuno drugačije projekte i sada napuhujemo balon, a ja već vidim i neke pojedince iz nadolazeće generacije, odnosno iz treće generacije, koji će napuhati novi balon. Moja generacija će ostati na nekoj drugoj razini. Ipak, svi parametri su rastući u ovom sektoru, ali možda ne pratimo progresiju koju imaju zagrebački start-upi. Svi postaju, uključujući i tržište, zanimljivi velikim globalnim igračima. Ograničavajući faktor je relativno limitiran broj novih programera.

U razgovorima smo s četiri hrvatska grada, a u Europi obrađujemo oko 20 mogućih projekata.

Pregovaramo i s jednim velikim proizvođačem automobila koji ima problem rješenja parkinga za svoje testne automobile.

 Imate li planova vezanih za širenje? angažiraju tvrtke poput naše. Ponekad im je potrebno znanje i kompetencija koje kao velike globalne kompanije ne mogu brzo razviti, pa angažiraju male tvrtke koje to imaju. Znači, trebaju pomoć izvana jer su njihovi razvojni timovi preopterećeni.

- Planiramo otvarati urede izvan Splita. Razlog je zapošljavanje većeg broja programera te otvaranje ureda na tržištima visokog potencijala. Konkretno, to su tržišta Sjeverne Amerike i Sjeverozapadne Europe. Moguće je i neko strateško partnerstvo na tim područjima kako bismo bili bliže klijentima.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO KONFERENCIJA “HRVATSKA KAKVU TREBAMO – PET GODINA

Fokus na pametnim sp Pet godina nakon ulaska u EU Hrvatska bilježi gospodarski rast, no on nije dovoljan da dostigne druge članice. Čekaju je mnogi izazovi: demografski problemi, nedostatak radne snage i niz još neprovedenih reformi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Potrebno je da svi zajedno napravimo sve kako bismo pogurali reforme, povećali

rvatska je pet godina članica Europske unije. Iako je bilo malo onih koji su se protivili ulasku u ovu zajednicu, velika većina je onih koji sada smatraju da smo tih pet godina mogli bolje iskoristiti. Upravo tom temom bavila se i konferencija Hrvatska kakvu trebamo – pet godina u EU koju je organizirao Večernji list.

Hrvatska će nastaviti raditi i aktivno se zauzimati za proširenje EU-a na sve države Jugoistočne Europe, no pitanje proširenja ne treba definirati naše skoro predsjedanje tom zajednicom, smatra predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. “Moramo se isprofilirati u onim područjima u kojima imamo posebne niše koje su bitne za ravnomjerni razvoj Hrvatske i trebamo se fokusirati na pametne specijalizacije i pravi rast. Potrebno je da svi zajedno napravimo sve kako bismo pogurali reforme, povećali povlačenje sredstava iz fondova EU-a te osigurali posao i pristojne plaće, ukratko život dostojan čovjeka. Sigurna sam da bi to zaustavilo i okrenulo negativne trendove, posebno demografske”, zaključuje Kolinda Grabar Kitarović.

TREBAMO BITI OTVORENO DRUŠTVO povlačenje sredstava iz fondova EU-a te osigurali posao i pristojne plaće, ukratko život dostojan čovjeka.

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

Najznačajnija uloga EU-a je ujedinjenje kontinenta i izgradnja prostora mira, pomirenja, sigurnosti i suradnje, dodao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. “Mnoge stvari su izazovi i dolazi do promjena koje narušavaju poredak koji se dugo gradio. Istovremeno neki od tih izazova napadaju samu srž EU-a. Europa mora pronaći odgovore radi zaštite onoga što je njen temelj, a to su njene vrijednosti na kojima počiva sigurnost europskog prostora i građana i pritom pokušati izbjeći svaku vrstu daljnje podjele među građanima”, smatra Jandroković.

Uvijek mi je bilo nezamislivo da bi naša djeca u 21. stoljeću mogla ostati izvan nečega čemu geografski, povijesno, svjetonazorski i ekonomski pripadamo, rekao je vlasnik Atlantic Grupe Emil Tedeschi. “Ne smijemo biti sebični prema svojoj djeci, a na nama je da se pobrinemo da naše obrazovne institucije budu vrhunske te da smo im u stanju ponuditi kvalitetna i konkurentna radna mjesta i uvjete koje s tim idu.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Trebamo biti otvoreno društvo, usmjereno na kvalitetu. Ništa nam samo po sebi ne pripada, ni ovaj zrak, ni djeca, niti zemlja ako se o njima ne znamo brinuti. Ne trebamo se pretvarati da je EU savršen, ali je najbolji oblik udruživanja europskih država koji poznajemo”, smatra Tedeschi.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja ističe da se ne može provoditi samo jedna reforma. “Nas brine nedostatak radne snage. Potrebna nam je hitna reforma tržišta rada, pravosuđa, obrazovanja te mirovinskog i zdravstvenog sustava. Hrvatska ima perjanice u gospodarstvu koje mogu biti na po-

NE TREBAMO SE PRETVARATI DA JE EU SAVRŠEN, ALI JE NAJBOLJI OBLIK UDRUŽIVANJA EUROPSKIH DRŽAVA KOJI POZNAJEMO, SMATRA TEDESCHI nos, poput Rimac Automobila. Nije važno gdje smo ako prepoznamo to digitalno, suvremeno, tehnološki napredno vrijeme i ako se uspijemo ukrcati u taj vlak, mislim da bismo mogli brzo napredovati”, kaže Gordana Deranja.

Predsjednik Uprave AD Plastik Grupe Marinko Došen smatra kako se za dobar projekt uvijek nađe novca. “Pitanje konkurentnosti i troškova poslovanja jedino je što će privući investitore. Morate dati neku pogodnost, neku prednost nekome da bi uložio novac baš kod vas”, naglašava Došen.

DINAMIČNO TRŽIŠTE RADA Poduzetnik Nenad Bakić ističe kako ne možemo biti zadovoljni sadašnjim stopama gospodarskog rasta. “Nama se turizam počeo događati zbog arapskog proljeća i krize u Grčkoj,

U EU”

ecijalizacijama i rastu

što je ohrabrilo investicije u turizmu. Ono na što se moramo fokusirati jest to da pobjegnemo od mitomanije i da objektivno sagledavamo dijagnostiku. Mi nismo osvijestili, iako su podaci bili na stolu, da su nam doznake naših radnika u inozemstvu postale dvostruko veće od direktnih stranih ulaganja iz inozemstva. To je neodrživo”, upozorava Bakić.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić očekuje da će se problem nedostatka radne snage riješiti tehnologijom. “Tržište rada bit će nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do 10 godina. Strukturne promjene na tržištu rada su počele, bit će jako izražene i sve će im se teže moći prilagođavati. U srednjem do dugom roku automatizacija i robotiza-

PITANJE KONKURENTNOSTI I TROŠKOVA POSLOVANJA JEDINO JE ŠTO ĆE PRIVUĆI INVESTITORE, ISTIČE DOŠEN I ministar gospodarstva Darko Horvat složio se da gospodarski rast od 2,2 posto nije dovoljan. “Mi se u ovom trenutku lovimo s tim gospodarskim rastom i želimo ući u zadnji vagon onoga što rade Bugarska, Rumunjska i neke druge zemlje koje ratno okruženje nisu imale”, rekao je Horvat i ustvrdio kako smo “svjesni da samo realni poduzetnički privatni sektor može donijeti zdravu sliku gospodarskog rasta”.

cija će napredovati do te mjere da više nećemo imati problem nedostatka radne snage, nego ćemo vjerojatno početi govoriti o problemima kako sve više radnih mjesta preuzimaju roboti”, smatra Vujčić. Dodao je kako vjeruje da ćemo imati dosta brz put prema eurozoni. “Uvođenjem eura odričemo se vrlo malo suverenosti i praktički sve što je bitno ostaje nacionalna suverenost”, smatra Vujčić.

Mi nismo osvijestili, iako su podaci bili na stolu, da su nam doznake naših radnika u inozemstvu postale dvostruko veće od direktnih stranih ulaganja iz inozemstva. To je neodrživo.

Nenad Bakić, poduzetnik

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

AKTUALNO GOSPODARSKO VIJEĆE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE-ŽK

STABILAN RAST, ALI ZA BRŽI ISKORAK Broj poduzetnika na području Vukovarsko-srijemske županije u 2017. godini veći je za 7,5 posto u odnosu na 2016., a ukupni prihodi za 38 posto, kazao je Marijanović piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S 17,8 8 mlrd kn prihod poduzetnika Vukovarsko-srijemske županije u 2017.

680 0 mil kn njihov pozitivan financijski rezultat

vi financijski i brojčani pokazatelji poslovanja gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije za 2017. godinu, u odnosu na ranije godine, pokazuju znakove uspona i razvoja. Veći je broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupni prihodi kao i rashodi, veća je dobit razdoblja, rastu izvoz i investicije, a veća je i prosječna neto plaća. Činjenica je da se, nakon višegodišnje krize i recesije, gospodarstvo najistočnije hrvatske županije probudilo i jača. No budući da je riječ o jednoj od najslabije razvijenih hrvatskih županija i jednoj od najsiromašnijih regija Europske unije (prema podacima NUTS-a), to su još uvijek preskromni pozitivni pokazatelji. Da bi ova hrvatska županija (kao i većina svih ostalih u Slavoniji) ostvarila značajniji napredak u hrvatskom, a osobito EU kontekstu, nužan je bitno jači rast svih pokazatelja.

Prihod gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije prema djelatnostima (2017.)

6% 46%

5%

Opskrba elektrišnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom Trgovina na veliko i malo Prerađivačka industrija

8%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Građevinarstvo

17%

Ostale djelatnosti

18% Izvor: HGK

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Uostalom, kome može poticajno zvučati prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4035 kuna?! Činjenica je da u odnosu na prosječnu plaću iz 2015. godine od 3605 kuna ovo jest napredak, ali svakako nedovoljan da bi nekoga motivirao za život i rad u tom dijelu Hrvatske.

Istovremeno, prosječna neto plaća na razini Hrvatske iznosila je oko 6000 kuna. EU prosjeke u tom je kontekstu bolje niti ne spominjati.

VIŠE OD 50 POSTO PRIHODA NOSI PROIZVODNJA PLINA U takvim je okolnostima prošloga tjedna u Vukovaru održana sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Vukovar na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja gospodarstva Vukovarskosrijemske županije u 2017. godini.

Županijski “NAJ” Vukovarsko-srijemske županije • sedma po ostvarenoj dobiti poslovanja u 2017. među svim županijama i prva među pet slavonskih županija • premda ima visoku stopu nezaposlenosti Županija je imala najmanji porast te stope 2016./2008. među slavonskim županijama • treća županija po korištenim poljoprivrednim površinama u 2016. godini (iza Osječko-baranjske i Karlovačke županije) • u Vukovaru najveća unutarnja luka Republike Hrvatske i po broju putnika i po prekrcaju tereta – oko 63 posto ukupno prekrcanog tereta u riječnim lukama • peta prema broju dolazaka turista među županijama Kontinentalne Hrvatske

VUKOVAR

NEDOVOLJAN Kako je istaknula Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar, gospodarstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilježi pozitivno poslovanje u 2017. godini.

“U tom je razdoblju poslovalo 1887 poduzetnika, a ostvareno je ukupno 17,8 milijardi prihoda i 680 milijuna pozitivnog financijskog rezultata. Gledano prema strukturi ukupnoga prihoda, 8,2 milijarde kuna odnose se na proizvodnju plina, 3,2 milijarde na trgovinu, tri milijarde na prerađivačku industriju, 1,3 milijarde na poljoprivredu i oko 800 milijuna kuna na graditeljstvo. Kod tih je poduzetnika prošle godine bilo zaposleno 17.712 djelatnika, a prosječna neto plaća u našoj županiji u 2017. godini iznosila je 4035 kuna što je 33 posto manja neto plaća nego na razini Hrvatske koja je krajem prošle godine iznosila 5900 kuna i čak je 45 posto manja nego prosječna neto plaća u Zagrebu koja je iznosila 7300 kuna”, naglasila je Vinka Ivanković.

PORAST INVESTICIJA Prezentirajući članovima Gospodarskog vijeća rezultate poslovanja vukovarsko-srijemskog gospodarstva u prošloj godini, Ivan Marijanović, direktor HGK-ŽK Vukovar, posebice je istaknuo porast investicija u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije, i to na razini od 378 milijuna kuna, što je povećanje od 13,24 posto. Najviše investicija ostvareno je u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda od 40,36 posto, prerađivačkoj industriji od 37,79 posto, poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu od 8,53 posto te građevinarstvu od 7,09 posto. Najznačajnije povećanje u investicijama ostvareno je u prerađivačkoj industriji i to za preko 200 posto u odnosu na 2016. godinu.

“Broj poduzetnika na području Županije u 2017. godini veći je za 7,5 posto u odnosu na 2016., a ukupni prihodi veći su za 38 posto. U strukturi gospodarstva u ukupnom prihodu dominira djelatnost opskrbe plinom sa 46,3 posto ukupnih prihoda ostvarenih na području Županije, a slijede je trgovina sa 17,9 posto ukupnih prihoda, prerađivačka industrija sa 17,3 posto, poljoprivreda sa 7,6 posto i građevinarstvo sa 4,7 posto ukupnih prihoda ostvarenih na području Županije”, rekao je Marijanović.

U 2017. godini samo prerađivačka industrija, ugostiteljstvo i djelatnosti zabave i umjetnosti ostvarili su ukupno gubitak u poslovanju.

Velike razlike među županijama Pokazatelj BDP-a po stanovniku po županijama ukazuje na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinih županija. Najrazvijeniji je Grad Zagreb koji ima oko 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije, a zabrinjavajući je i značajan depopulacijski trend i projekcije prema kojima će slavonske županije izgubiti više od 270.000 stanovnika do 2051. godine, što je veličina jedne županije.

Prema dostupnim podacima, na dan 31. prosinca protekle godine blokirano je bilo 146 poduzetnika s područja Vukovarsko-srijemske županije, i to za iznos od 95 milijuna kuna, od čega je 13,3 milijuna kuna za dugove prema državi i JRLS-u. U razdoblju od 30. lipnja do 31. prosinca protekle godine broj insolventnih osoba smanjen je za 8,18 posto, dok su obveze smanjene za 3,46 posto.

378 8 mil kn lanjski iznos investicija (+13,24%)

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, UGOSTITELJSTVO I DJELATNOSTI ZABAVE I UMJETNOSTI OSTVARILI SU UKUPNO GUBITAK U POSLOVANJU 2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO GOSPODARSKO VIJEĆE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE-ŽK

DOBRI GOSPODARSKI TRENDOVI SE NASTAVLJAJU Lani su naši poduzetnici ostvarili do sada najbolje gospodarske rezultate što nas veseli, ali rast poslovnih pokazatelja ne prati rast osobnih dohodaka radnika, ocijenio je Jurin piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr u 2017. godini u Zadarskoj županiji iznosila je 4907 kuna što je samo 0,9 posto posto više u odnosu na godinu prije”, istaknuo je Jurin.

RAST BROJA ZAPOSLENIH Godišnje financijsko izvješće za 2017. godinu u Zadarskoj županiji su predale 4233 tvrtke koje su ostvarile ukupni prihod od oko 13,75 milijardi kuna što je povećanje u odnosu na godinu prije kada je on iznosio 12,7 milijardi kuna.

Ukupni rashodi poduzetnika u Zadarskoj županiji u 2017. godini iznosili su 12,9 milijardi kuna, dok je ostvarena dobit 800 milijuna kuna, što je također povećanje u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 627 milijuna kuna.

“Gospodarski rezultati su izuzetno dobri.

Imali smo rast zaposlenosti od 9,6 posto, tako da je lani bilo zaposleno više od 1800 radnika

U 13,75 mlrd kn lanjski ukupni prihod poduzetnika Zadarske županije u 2017.

zadarskom Hotelu Kolovare održana je sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Zadar na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja poduzetnika Zadarske županije u 2017. kao i novosti vezane uz projekt Digitalna komora i portal Gospodarska mreža, koje razvija HGK. Dario Jurin, predsjednik HGK-ŽK Zadar podsjetio je kako je globalna kriza izazvala četverogodišnju stagnaciju gospodarstva, nakon čega je započeo oporavak. “Rast se nastavio do danas i dalje ima uzlazni trend. Prošle su godine naši poduzetnici ostvarili do sada najbolje gospodarske rezultate što nas veseli, ali moram primijetiti da rast poslovnih pokazatelja ne prati rast osobnih dohodaka radnika. U tom bi dijelu poduzetnici trebali nešto napraviti, tim više što je to veoma važno za građane, ali i općenito za gospodarstvo. Prosječna neto plaća

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

U ZADARSKOJ ŽUPANIJI LANI JE ZABILJEŽEN RAST ZAPOSLENOSTI OD 9,6 POSTO u gospodarstvu nego u 2016.”, pojasnio je Denis Ikić, direktor HGK-ŽK Zadar.

Posljednjega dana protekle godine u Zadarskoj županiji je bilo 51.196 radnika, dok ih je u isto vrijeme godinu prije bilo 48.764. “U ovom trenutku možemo reći da će ukupan broj zaposlenika u srpnju premašiti 60.000 što do sada nikad nije bio slučaj”, dodao je Ikić.

“Gospodarstvenici Zadarske županije prošle godine su značajno popravili svoju sliku

ZADAR

aktive. Prije pet godina imali su 18 posto vlastitih sredstava da bi sad premašili 28 posto. Situacija se i u tom dijelu stabilizirala. Što se tiče turizma, možemo biti zadovoljni pokazateljima koji progresivno rastu. Broj nezaposlenih radnika je rekordno nizak; smanjio se više od 20 posto u odnosu na 2016. Kada gledamo sveukupne pokazatelje u gospodarstvu, možemo reći da su trendovi jako dobri i da se nastavljaju. Prema našim saznanjima, temeljenim na razgovorima i anketama predstavnika značajnijih tvrtki s područja naše županije, možemo pouzdano ustvrditi, naravno ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, da će 2018. godina biti još bolja od 2017.”, naglasio je Ikić. Proizvodnja i prerađivačka industrija ostvaruju dobre financijske rezultate i čine 20 posto u strukturi ukupnog gospodarstva i uz trgovinu je najveći segment koji pridonosi ukupnim prihodima.

Turizam u ukupnim prihodima sudjeluje s nešto manje od 12 posto, brodarstvo sa 10 posto, građevinarstvo te ribarstvo i marikultura s po devet posto....

OČEKIVANI RAST Najveći projekt u Zadarskoj županiji svakako je projekt Luke Gaženica. Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar, kazao je da je do sada u Luku Gaženica investirano oko 170 milijuna eura. “Prva faza je završena, a sada realiziramo projekt izgradnje potpornih zidova te spajamo i povezujemo teretnu i putničku luku. Riječ je o investiciji vrijednoj 16 milijuna eura”, istaknuo je Škifić dodajući kako pripremaju još dva projekta - izgradnju dviju ribarskih luka Gaženica i Lamjana. “Projekt je u pripremnoj fazi, a za očekivati je da će radovi početi krajem ove ili

početkom naredne godine. Nakon toga ulagat će naši koncesionari”, pojasnio je Škifić.

Predsjednik Uprave Paške sirane Damir Pernar smatra kako je rast gospodarstva očekivan, što se može ponajviše zahvaliti rastu turističku pokazatelja. “S obzirom na to da turizam uz sebe ‘vuče’ i ostale djelatnosti,

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2017. godini

8,0 %% 3,1

Trgovina na veliko i malo

8,0%

Prerađivačka industrija

5,9%

24,2%

Pružanje smještaja te priprema i usluga hrane Prijevoz i skladištenje

8,5%

Građevinarstvo Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

9,0% 20,1% 9,4%

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

11,8%

Ostala područja djelatnosti

Izvor: HGK

zahvaljujući njemu i mi lakše plasiramo svoje proizvode. Sezona se zahvaljujući dolasku niskobudžetnih aviokompanija produžuje što također pozitivno utječe na kretanja. Budi se građevinski sektor i prerađivačka industrija, a raste interes i za poljoprivredno zemljište”, kazao je Pernar.

DIGITALIZACIJA JE IMPERATIV Sanja Šimić, samostalna savjetnica Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, predstavila je način na koji funkcioniraju i kako će funkcionirati komorski projekti Digitalna komora i Portal Gospodarska mreža. Čestitala je gospodarstvenicima na ostvarenim rezultatima te istaknula važnost transfera znanja i tehnologija kao i iskorištavanja sredstava iz EU fondova.

“Naš projekt Digitalna komora sa svojim vizualnim identitetom objedinio je te dvije izuzetno važne stavke. Sredstva nije baš jednostavno dobiti, a mi smo za razvoj e-usluga dobili 28 milijuna kuna. Možda to nije izravna investicija u Zadar, ali je ovo važno jer će HGK kroz ove projekte pružiti gospodarstvenicima izravnu potporu. Digitalizacija nije stvar odabira, nego imperativ”, ustvrdila je Sanja Šimić.

12,9 9mlrd kn ukupni lanjski rashodi gospodarstvenika Zadarske županije

800 0 mil kn ostvarena dobit

PREMA NAŠIM SAZNANJIMA MOŽEMO USTVRDITI, AKO SE NE DOGODI NEŠTO NEPREDVIĐENO, DA ĆE 2018. BITI JOŠ BOLJA, ISTIČE IKIĆ 2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO

CERTIFIKAT POSLODAVAC PARTNER

TOP POSLODAVCI ZA 2018. GODINU Stručnjaci u upravljanju ljudskim potencijalima najbolje su ocijenili ij ili Zagrebačku pivovaru, Erste&Steiermärkische Bank, Plivu Hrvatska, Sandoz, Coca-Colu HBC Hrvatska i HT

S

electio, konzultantska kuća specijalizirana za savjetovanje u ljudskim resursima, proglasila je listu top poslodavaca u 2018. godini. Prilikom obuhvatne analize sustava upravljanja zaposlenicima za stjecanje Certifikata Poslodavac Partner, stručnjaci u upravljanju ljudskim potencijalima najbolje su ocijenili Zagrebačku pivovaru, zatim Erste&Steiermärkische Bank, Plivu Hrvatska, Sandoz, Coca-Colu HBC Hrvatska i Hrvatski Telekom.

Rezultati analize su pokazali da top poslodavci iznimne napore ulažu u omogućavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života zaposlenika, zbog čega im nude brojne pogodnosti poput fleksibilnog radnog vremena te mnogo ulažu u razvijanje različitih aktivnosti usmjerenih na promicanje zdravog načina života, navodi se u priopćenju tvrtke Selectio. Velik naglasak stavljen je i na ulaganja u razvoj zaposlenika te ove tvrtke ulažu u prosjeku 5743 kune godišnje po zaposleniku na njihovo usavršavanje.

“Kao najveće postignuće u protekloj godini izdvojila bih svakako naš rezultat u Towers Watson globalnom istraživanju angažiranosti zaposlenika u kojemu je sudjelovalo 91 posto naših zaposlenika i koje je pokazalo da je čak 93 posto njih iznimno visoko angažirano”, izjavila je Jadranka Sakoman, direktorica ljudskih resursa Zagrebačke pivovare, na uručenju tih certifikata u Zagrebu.

SKRB O ZAPOSLENICIMA “U konačnici, cilj nam je da se svaki zaposlenik Erste Grupe osjeća dijelom tima koji radi smislen i dobar posao za klijenta, a da u isto vrijeme brinemo o zaposlenicima kao pojedincima koji imaju svoje individualne karijerne i životne potrebe i

TOP POSLODAVCI IZNIMNE NAPORE ULAŽU U OMOGUĆAVANJE RAVNOTEŽE PRIVATNOG I POSLOVNOG ŽIVOTA ZAPOSLENIKA planove”, istaknula je Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala Erste banke. “Iz godine u godinu poboljšavamo svoj rezultat, a smjernice stručnog tima za certificiranje su nam vrlo korisne. U selekcijskim postupcima potencijalni kandidati često navode kako žele biti zaposlenici Sandoza jer je Sandoz u Top 5 poslodavaca u Hrvatskoj”, izjavila je Ivana Grgić, HR specijalist u Sandozu.

“Povratne informacije zaposlenika osnova su za naše planove i pomažu nam da što bolje odgovorimo na potrebe zaposlenika. Želja nam je ovim aktivnostima nastaviti razvijati radno okruženje u kojem se zaposlenici osjećaju ugodno i zadovoljno jer su upravo oni nositelji svih naših uspjeha”, izjavila je Blagica Petrovac Šikić, viša direktorica ljudskih potencijala u Plivi Hrvatska.

“Hrvatski Telekom je predvodnik digitalizacije hrvatskog gospodarstva. To je velika čast, ali i odgovornost. Samo

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

kompetentni zaposlenici koji rade sa srcem mogu taj posao obaviti po najvišim standardima, a na kompaniji je da stvori takve uvjete rada u kojima zaposlenici profesionalno i osobno rastu i pritom se dobro osjećaju u svom radnom okruženju”, istaknula je Marija Felkel, članica Uprave i glavna direktorica za ljudske resurse Hrvatskog Telekoma.

“Raduje nas i iznimno smo počašćeni što smo i ove godine uvršteni među najbolje Poslodavce Partnere. U Coca-Coli HBC Hrvatska ljudi su najvredniji potencijal, a naš poslovni uspjeh izravna je posljedica njihove stručnosti, uključenosti i predanosti”, izjavila je Nela Bučević, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole za Hrvatsku, BiH i Sloveniju.

Inače, projekt Poslodavac Partner pokrenut je 2005. s misijom promoviranja kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima te je do sada u njemu sudjelovalo više od 95 organizacija. (B.O.)

AGROKOR

LEX AGROKOR POSTAJE EUROPSKI PROPIS Vlada je stvorila kvalitetan, europski okvir kako riješiti problem, a sve nakon toga je u rukama Trgovačkog suda i vjerovnika, rekao je Horvat piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Z

akon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku postat će i službeno dio europskog zakonodavstva u insolvencijskim postupcima, objavila je sredinom prošlog tjedna Vlada. Lex Agrokor usvojen je 6. travnja prošle godine, a po njegovim odredbama trgovačko društvo od sistemskog značaja je ono koje zapošljava više od 5000 radnika i ima obveze veće od 7,5 milijardi kuna.

Zakonom je uređen postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.

“To znači da će se od sada u svim državama Europske unije bilo koji postupak koji bi bio povezan s imovinom Agrokora voditi u okviru našeg zakona.

Dakle, Vlada je stvorila kvalitetan, europski okvir kako riješiti problem, a sve nakon toga je u rukama Trgovačkog suda jer je on taj koji vodi proces, kao i u rukama samih vjerovnika koji su putem Privremenog vjerovničkog vijeća nakon 14 mjeseci pregovora jednoglasno prihvatili prijedlog nagodbe”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

GLASOVANJE O NAGODBI OVAJ TJEDAN A upravo bi se o nagodbi trebalo glasoviti sredinom ovog tjedna na ročištu na koje su pozvani svi vjerovnici, članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i izvanredni povjerenik Agrokora. Sam prijedlog nagodbe ima 7300 stranica s pratećim prilozima, dok se nagodba sastoji od dva dijela te ima 32 poglavlja i 36 priloga.

U dokumentaciji se detaljno razrađuje korporativna struktura novog Agrokora,

IDENTIFICIRANO JE VIŠE OD 70.000 KORAKA KOJI SE MORAJU OBAVITI TIJEKOM IMPLEMENTACIJE NAGODBE, ISTAKNULA JE IRENA WEBER tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije izvanredne uprave, razrada novog duga i kapitalne strukture te detalji vezani uz provedbu nagodbe.

Tražbine je u ovom postupku prijavilo oko 5700 vjerovnika, s time da je 2500 mikropoduzetnika i OPG-ova isplaćeno u cijelosti. Najveći udio u vlasništvu nove grupe Agrokor imat će financijski vjerovnici, a najveći pojedinačni vlasnik bit će Sberbank sa 39,2 posto udjela,

imatelji obveznica dobit će 24,9 posto udjela, treći najveći vlasnik bit će ruska VTB banka s udjelom od 7,5 posto. To znači da će dvije ruske banke zajedno imati 46,7 posto udjela. Domaće financijske institucije imat će udjel od 15,3 posto, dok će udio dobavljača u novom vlasništvu biti 4,7 posto. “Što se izglasavanja nagodbe tiče, većinu osporavanja i prijepora, s izuzetkom osporavanja Grupe Adris, uspješno smo riješili kroz pregovore o nagodbi”, rekla je zamjenica izvanrednog povjerenika Irena Weber na saborskom Odboru za gospodarstvo napominjući kako je tekst nagodbe dobio podršku vjerovnika koji predstavljaju oko 85 posto svih tražbina s pravom glasa. Irena Weber je istaknula kako su operativni timovi u svim operativnim kompanijama u suradnji s revizorom KPMG-om identificirali više od 70.000 koraka koji se moraju obaviti tijekom implementacije nagodbe, od osnivanja zrcalnih društava i prebacivanja imovine na njih, do prebacivanja svih tipova ugovora sa zaposlenicima, dobavljačima i svim poslovnim partnerima.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO PRAVEDNA TRGOVINA I NEPOŠTENA TRGOVAČKA PRAKSA

SAMO PRAVEDNO I POŠTENO I NIKAKO DRUGAČIJE

U Hrvatskoj nema službene statistike koja bi pratila koliko se u našoj zemlji kupuje proizvoda za koje znamo da nose oznaku “pravedne trgovine”, no trend je takav da se kontinuirano proširuje takav asortiman piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

ravedna trgovina, po definiciji, je trgovačko partnerstvo koje se temelji na dijalogu, transparentnosti i poštovanju, traži veću jednakost u međunarodnoj trgovini te doprinosi održivom razvoju pružanjem boljih uvjeta trgovanja i osiguravanjem prava marginaliziranih proizvođača i radnika. Fairtrade ili politika pravedne trgovine nastala je nakon Drugog svjetskog rata kao odgovor na nepoštivanje radničkih

NA POLICAMA DOMAĆIH PRODAVAONICA MOGU SE KUPITI PROIZVODI OZNAČENI FAIRTRADE OZNAKOM prava te na nadnice koje su bile nedovoljne za normalan život. Prvi proizvod koji je nosio oznaku Fairtrade bila je kava, koja je i danas 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

među najprodavanijim proizvodima pravedne trgovine. Uz kavu tu su i banane, čaj, kakao, kokos, a u zadnje vrijeme se asortiman proširio i na paletu kozmetičkih proizvoda te na neprehrambene artikle poput odjeće, tekstila i ostalih prirodnih tkanina. Najznačajnija tržišta za proizvode ove vrste su Švicarska, Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka i SAD. Primjerice, u Švicarskoj tržišni udio Fairtrade banana iznosi 50 posto ukupnog tržišta banana, a u Velikoj Britaniji udio kave s oznakom “pravedene trgovine” zauzima 20 posto ukupnog tržišta tog crnog proizvoda.

U Hrvatskoj nema službene statistike koja bi pratila koliko se u našoj zemlji kupuje proizvoda za koje znamo da nose ovu oznaku, no trend je takav da se kontinuirano proširuje takav asortiman, kako s prehrambenim, tako i neprehrambenim proizvodima, ovisno o zahtjevima tržišta.

“Pravednoj trgovini cilj je smanjenje globalnog siromaštva, posebno u tzv. trećim

Fairtrade kava u Zagrebu U Hrvatskoj se najviše proizvoda s oznakom Fairtrade može naći u specijaliziranim trgovinama koje nude organske proizvode, no isto tako postoje i ugostiteljski objekti koji svojim kupcima nude proizvode s oznakom poštene trgovine. Jedan od takvih zdravih objekata je i Juice Box, koji u svom poslovanju preferira proizvode hrvatskih OPG-ova kad je riječ o nabavi voća i povrća te Fairtrade proizvoda kada je riječ

zemljama, kroz osnaživanje proizvođača odnosno plaćanja tzv. pravedene cijene za proizvod, a u lanac su uključeni svi do krajnjeg potrošača”, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Ema Culi, koja naglašava kako je trgovina u Hrvatskoj jedna od najrazvijenijih, najdinamičnijih i najkonkurentnijih grana gospodarstva koja prati sve svjetske trendove, pa se tako na policama domaćih prodavaonica mogu kupiti proizvodi označeni Fairtrade oznakom, a najčešće je riječ o čokoladama i slasticama, šećeru, kavi, čajevima te proizvodima za njegu tijelu.

U zadnjih nekoliko godina, naročito nakon godina duboke krize, došlo je do promjena u ponašanju potrošača, pogotovo u njihovim navikama. “Sada sasvim sigurno možemo govoriti o trajno promijenjenim navikama potrošača. Potrošači su danas postali racionalniji i sve osjetljiviji na cijenu koja postaje važna pri donošenju odluke o kupnji te se prilikom kupnje vodi računa o omjeru cijene i kvalitete”, ističe Ema Culi.

ZAŠTITA MALIH PROIZVOĐAČA NA TRŽIŠTU U Hrvatskoj je jedna od jačih djelatnosti trgovina, i tu su prisutni gotovo svi veliki europski trgovački lanci koji po svojoj financijskog snazi mogu nametati svoje uvjete po kojima će otkupljivati robu. Stoga je bilo važno osigurati fer odnose u cijelom tom lancu opskrbe. Kako bi se u Hrvatskoj tzv. nepoštene trgovačke prakse svele na minimum od 1. travnja u punoj primjeni je Zakon o trgovačkoj praksi. U konačnici to znači da svi ugovori između trgovaca, otkupljivača i prerađivača moraju biti u skladu s novom zakonskom regulativom. U Zakonu su prepoznate 24 nepoštene prakse za trgovce, 10 za otkupljivače ili prerađivače, s time da su neke tipične i za jedne i druge. Najjednostavnije rečeno, nepoštena trgovačka praksa očitovala se u tome da su “veliki i jaki” trgovci i otkupljivači zaračunavali proizvođačima odnosno dobavljačima dodatne namete kako bi otkupili

o kavi. “Naša kava, ona koja se poslužuje u našim objektima, isključivo je organska i s oznakom Fairtrade, i na to jako pazimo.

Inače, naša poslovna politika je da i prije nego na svoje police ili u svoju ponudu uvrstimo neki proizvod, gledamo da ima tu oznaku. Jedno smo od dva mjesta u Zagrebu gdje se može popiti Segafredo organska Fairtrade kava”, rekla je osnivačica i direktorica Juice Boxa Nataša Poljak.

njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police trgovina. Od njih se tražilo uvjetovanje sklapanja ugovora kompenzacijama, naknade za investiranje u nove trgovine, tražilo se da financijski podrže istraživanje tržišta, da se uključe u proslave obljetnica trgovaca i prerađivača, naknade za kalo, rastep i lom proizvoda, za krađu proizvoda s polica, prodaju ispod nabavne cijene, a dolazilo je i do jednostranog raskida ili izmjene ugovora.

Sustav je funkcionirao tako da je dobavljač, odnosno proizvođač, koji je formalno prodao proizvod, a taj se isti proizvod nalazio u posjedu trgovca, i dalje bio odgovoran za sve u vezi s tim proizvodom.

“Zakon se dugo pripremao i o njemu se raspravljalo na svim razinama uključujući trgovce, dobavljače i proizvođače, a u Saboru je dobio potporu svih političkih opcija. Među svim dionicima u lancu opskrbe hranom očekujem kvalitetnu suradnju koja neće ugrožavati ničije poslovanje i razvoj”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te ocijenio da su konačno izjednačeni svi odnosi u lancu opskrbe hranom.

KAZNE ZA PREKRŠITELJE I DO PET MILIJUNA KUNA Naravno, ako dođe do kršenja zakonskih odredbi, tu su i kazne - za pravne osobe ona može iznositi maksimalnih pet milijuna kuna, a 2,5 milijuna za fizičku osobu koja, primjerice, prodaje proizvod po cijeni nižoj od nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda. Za ostale teže povrede maksimalna kazna je 3,5 milijuna kuna, a za lakše povrede milijun kuna. Zakon je definirao i koji su to, laički rečeno, najjači trgovci, koji imaju značajnu pregovaračku snagu. Riječ je o trgovcima čiji ukupni godišnji prihod prelazi 100 milijuna kuna, uključujući povezana društva trgovaca, a pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača odnosi se na one kojima ukupni godišnji prihod prelazi 50 milijuna kuna. Primjenu ovog zakona nadzire Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja.

Pravednoj trgovini cilj je smanjenje globalnog siromaštva, posebno u tzv. trećim zemljama, kroz osnaživanje proizvođača odnosno plaćanja tzv. pravedene cijene za proizvod, a u lanac su uključeni svi do krajnjeg potrošača.

Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PRIČA S RAZLOGOM ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA

ENERGIJA U RUKA Križevački sunčani krovovi su pilot-projekt kojim je Zelena energetska zadruga dokazala da inovativni modeli financiranja OIE i u Hrvatskoj imaju svoje mjesto pod suncem piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

elena energetska zadruga (ZEZ) osnovana je 2013. godine u sklopu projekta Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

Ivan Zoković, voditelj projekta Križevački sunčani krovovi, točnije grupnog financiranja za gradnju fotonaponske elektrane, a koji ZEZ provodi u suradnji s Gradom Križevcima, ističe kako po završetku projekta Zelena energetska zadruga nastavlja samostalno djelovanje. “Zadruga ima 19 članova, od kojih je dio zaposlen u zadruzi, dok drugi članovi primarno rade u svojim matičnim organizacijama, a onda se volonterski u svoje slobodno vrijeme uključuju u rad Zadruge čiji je cilj pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije. Svojim dugogodišnjim djelovanjem

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

INTERES GRAĐANA ZA ULAGANJE U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, PRIZNAJU U ZEZ-u, PREMAŠIO JE NJIHOVA OČEKIVANJA ZEZ razvija konkretna i održiva rješenja koja unapređuju razvoj lokalne zajednice na području građanske energije”, objašnjava nam.

Zelena energetska zadruga potkraj 2013. godine pokrenula je kampanju grupnog financiranja po modelu donacija za solarnu elektranu, kojom su osigurana početna sredstva za energetski neovisnu osnovnu školu u Kaštel Lukšiću, neto mjerenje i ugovor ESCo (Energy Service Company) te suradnju energetskih zadruga i predstavnika lokalnih vlasti. “Tada smo krenuli u smjeru razvijanja koncepta energije u rukama građana”, kaže.

Premda se Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu po instaliranim kapacitetima fotonaponskih elektrana u Europskoj uniji, interes građana za ulaganje u obnovljive izvore energije je prisutan i, priznaju u Zelenoj energetskoj zadruzi, premašio je njihova očekivanja. “Građani Republike Hrvatske su prepoznali naš projekt Križevački sunčani krovovi kao iznimno kvalitetan gdje se prvi put omogućilo sinergijsko djelovanje javnog sektora, u ovom slučaju Grada Križevaca i građana kao predstavnika

MA GRAĐANA civilnog društva. Činjenica je da se nalazimo na početku puta probijanja ideje grupnog ulaganja u OIE u Hrvatskoj, ali to ne umanjuje naš interes i elan pri pokretanju novog vala razmišljanja o financiranju i provođenju projekata obnovljivih izvora energije koji donose dodatnu vrijednost lokalnoj zajednici”, kaže on.

OIE VIŠE NIJE PITANJE BUDUĆNOSTI Rijetko je Hrvatska, nastavlja Zoković, predvodnica i voditeljica istraživanja i razvoja inovativnih poslovnih modela, pa tako i u polju obnovljivih izvora energije. “Takva situacija nas u ZEZ-u ne ostavlja ravnodušnima i naša misija jest pomaganje javnom sektoru i građanima u razvoju, korištenju i ulaganju u OIE. Činjenica je da postoje teškoće u administraciji i pravnom okviru u Hrvatskoj, ali ustrajnim djelovanjem promotora obnovljivih izvora energije pomak je vidljiv”, napominje on.

Prema iskustvima njihovih kolega iz Grčke, kvalitetnim pravnim oblikom gdje funkcionira virtualno neto mjerenje na godišnjoj razini, instalirano je više od 2500 megavata (MW) fotonaponskih sustava i otvoreno više od 6000 novih radnih mjesta. “To je indikator da su pro-

Prezentacija rezultata u području crowdinvestinga i blockchain tehnologije

mjene na bolje moguće i da tehnologija otvara put ka napretku. Najčešće je barijera nedovoljno definiran pravni okvir i spora administracija”, naglašava Zoković.

Svaka komercijalna banka, dodaje, ima svoju poslovnu politiku pri odabiru projekata koje želi financirati, bilo da je riječ o projektima obnovljivih izvora energije, mjera energetske učinkovitosti ili tzv. zelenih poslova. “Obnovljivi izvori energije postaju naša stvarnost i više nisu pitanje budućnosti. Pojavljivanjem sve većeg broja kvalitetnih projekata obnovljivih izvora i zelene energije općenito i banke će zasigurno prepoznati ovo područje gospodarstva te projekte kao važan čimbenik gospodarstva. Da parafraziramo, kameno doba nije prestalo zato što

je nestalo kamena... Tako je i s gospodarstvom koje se danas temelji na fosilnim gorivima, a u budućnosti će se dogoditi i energetska tranzicija na bezugljično gospodarstvo i obnovljivi izvori energije će biti zastupljeni 100 posto”, smatra on.

NOVI PROJEKTI U PRIPREMI Križevački sunčani krovovi su pilot-projekt kojim je Zadruga dokazala da inovativni modeli financiranja OIE i u Hrvatskoj imaju svoje mjesto pod suncem. “Definitivno ne stajemo samo na jednom pokušaju, ovo nije zvijezda padalica koja zasja na trenutak i gotovo. Zelena energetska zadruga već priprema nove projekte, kako u Križevcima tako i diljem Hrvatske. Naš zajednički cilj je pokretanje online platforme za ulaganja u obnovljive izvore gdje ćemo kontinuirano nuditi projekte spremne za grupno financiranje kako bi građani uložili i time podržali te aktivno sudjelovali u energetskoj tranziciji Hrvatske prema postugljičnom društvu”, ističe Zoković.

Inače, ZEZ uvodi i promovira certifikacijski sustav kvalitete i održivosti biogoriva i sudjeluje u europskom projektu Biomasud plus koji radi na energetskom iskorištavanju mediteranskih

Radionica “Obnovljivi izvori energije outdoor”

krutih biogoriva. Zašto bismo kominu masline ili loze bacali ili kompostirali ako od nje možemo dobiti pelete kojima ćemo grijati kuće zimi kad zapuše hladna bura, pitaju se u ZEZ-u.

Također, ova zadruga je u suradnji s lokalnim upravama, obrazovnim institucijama, zavodom za zapošljavanje i centrima za socijalnu skrb osmislila program edukacije za energetske savjetnike u sklopu koje pruža podršku u izvođenju edukacije i organizaciji javnog rada za energetske savjetnike koji rade na terenu i provode jednostavne mjere energetske efikasnosti za energetski siromašna kućanstva. Podaci s terena pokazuju da se uz minimalne mjere uštede godišnji računi smanjuju barem za 10 posto, a potencijal je još i veći.

Naš zajednički cilj je pokretanje online platforme za ulaganja u obnovljive izvore gdje ćemo kontinuirano nuditi projekte spremne za grupno financiranje kako bi građani uložili i time podržali te aktivno sudjelovali u energetskoj tranziciji Hrvatske prema postugljičnom društvu.

Ivan Zoković, voditelj projekta Križevački sunčani krovovi

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO SOLBI LAB, Kutina

INTERAKTIVNI INFO PANO Među budućim poslovnim koracima tvrtke ističe se završetak razvoja sustava kojem je ideja spojiti InfoSmile pano i pametni telefon internet. Uređaj se postavlja u bilo koji zatvoreni prostor, od čekaonica, preko domova zdravlja, bolnica pa do kafića, knjižnica, autosalona, prodavaonica - gdje god se okuplja veći broj ljudi koji mogu vidjeti poruke s info panoa. U bolnicama je moguće prikazati liste čekanja ili informacije o događajima, zatim u trgovinama proizvode koji su na akcijama... Osim toga, moguće je reklamirati druge tvrtke i tako zarađivati. U kafićima i restoranima prikazuje se dnevna ponuda, lokalne novosti, informacije o vremenu, a sadržaj je moguće jednostavno promijeniti putem korisničkog sustava”, dodaje.

RAZVOJ NOVIH UREĐAJA

Razvoj uređaja trajao je oko šest mjeseci.

Paralelno s razvojem hardverskog dijela razvijao se i softverski dio koji ima funkciju prikazivanja poruka na ekranu, a izmjena sadržaja je moguća s bilo kojeg mjesta na svijetu.

Marko Fertelmeš

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

K

utinska tvrtka Solbi Lab razvija i proizvodi interaktivne LED displeje za prikazivanje poruka u slikovnom i video formatu. Tvrtka je osnovana 2016., a trenutačno razvija samostojeći interaktivni info pano i brend InfoSmile.

Direktor i suosnivač Solbi Laba Marko Fertelmeš kaže kako je cilj tvrtke u nekoliko narednih godina postati regionalni lider u proizvodnji interaktivnih LED displeja uz konstantno razvijanje novih funkcija u displej oglašavanju. “Ideja o pokretanju i razvoju InfoSmilea je krenula od mog poslovnog partnera koji je htio ući u segment mobilnog oglašavanja preko uređaja koji bi se postavljali u kafiće, a služili bi kao hot spot tj. mogućnost spajanja mobitela na internet. Prilikom prvog spajanja korisniku bi se prikazale reklamne poruke. Osim toga, htjeli smo napraviti uređaj koji bi, osim prikazivanja reklamnih poruka na mobitelu, imao mogućnost i prikazivanja poruka na LED displeju koji bi se nalazio u prostoru. I tako je krenuo razvoj uređaja te softvera koji pokreće prikazivanje sadržaja. Od početka smo htjeli imati cijeli razvoj i proizvodnju u Hrvatskoj”, objašnjava nam.

Samostojeći interaktivni info pano je prvi uređaj koji je razvila ova tvrtka. “Razvoj uređaja trajao je oko šest mjeseci. Paralelno s razvojem hardverskog dijela razvijao se i softverski dio koji ima funkciju prikazivanja poruka na ekranu, a izmjena sadržaja je moguća s bilo kojeg mjesta na svijetu. Uređaj ima internu memoriju tako da sadržaj objavljuje i ako nije spojen na

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Trenutačno u Hrvatskoj nema puno sličnih uređaja, a i nije velika zastupljenost po lokalima, tako da tvrtka upravo tu vidi svoju poslovnu šansu. “Za sada smo sve financirali vlastitim sredstavima i iz poslovanja, tako da nismo trebali usluge banaka. S jednom bankom smo pregovarali o postavljanju uređaja u njihove poslovnice te bi u tom slučaju od njih uzeli kredit za financiranje dijela proizvodnje i daljnjeg razvoja uređaja, ali nismo finalizirali dogovor”, kaže Fertelmeš.

SAMOSTOJEĆI INTERAKTIVNI INFO PANO JE PRVI UREĐAJ KOJI JE RAZVILA OVA TVRTKA Solbi Lab nedavno je predstavio novu internet stranicu. Među budućim poslovnim koracima tvrtke ističe se skorašnji završetak razvoja sustava kojem je ideja spojiti InfoSmile pano i pametni telefon tako da bi se skeniranjem koda s uređaja sav sadržaj mogao vidjeti i na mobilnom uređaju. “Osim toga, razvijamo dva nova uređaja i jednu novu nadogradnju postojećeg uređaja. Proizvodnju i skladište prebacili smo na drugu lokaciju, a do kraja godine planiramo renovirati izložbeno-proizvodni prostor u Kutini gdje ćemo zaposliti novu osobu koja će raditi u komercijali”, zaključuje Fertelmeš. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 168, 2. srpnja 2018.

INICIJATIVA ZA RAZVOJ REGIJA

Pametnom specijalizacijom do izvrsnosti Europska komisija je obnovila inicijativu Put prema izvrsnosti kako bi nastavila pružati prilagođenu potporu i stručno znanje regijama koje zaostaju u inovacijama Inicijativa Put prema izvrsnosti pomoći će regijama da razviju, ažuriraju i poboljšaju svoje strategije pametne specijalizacije, to jest svoje regionalne strategije za inovacije koje se temelje na specifičnim područjima konkurentnih prednosti – prije početka proračunskog razdoblja 2021.-2027., najavila je Europska komisija. Ovom inicijativom želi se pomoći regijama u pronalaženju odgovarajućih sredstava EU-a za financiranje inovativnih projekata i povezivanju s drugim regijama sa sličnim prednostima kako bi se stvorili inovacijski klasteri.

Nakon prijedloga Komisije za buduću kohezijsku politiku i s novim programom Obzor Europa, obnovljeni program Komisije za istraživanje i inovacije Put prema izvrsnosti još je jedno sredstvo za regionalni razvoj.

Kako kaže europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu, pametna će specijalizacija u razdoblju nakon 2020. biti važnija nego ikada. “Kako bi te strategije mogle ostvariti svoj puni potencijal

sljedećih godina, potrebne su nam dvije stvari: više partnerstva i veća odgovornost, posebice u regijama koje najviše zaostaju. Ta će inicijativa pomoći u izgradnji temelja za promišljene inovacijske strategije u razdoblju nakon 2020.”, kaže Corina Creţu.

Povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije Carlos Moedas dodaje kako je Obzor Europa najambiciozniji program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija do sada, sa 100 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. “Regije će imati više prilika da optimalno iskoriste svoj potencijal za istraživanje i inovacije, a Put prema izvrsnosti pomoći će im da kombiniraju izvore financiranja EU-a za financiranje inovativnih projekata”, smatra Moedas.

Inicijativa, koju koordinira Zajednički istraživački centar, sadržavat će četiri glavna oblika potpore za regije: Komisija i vanjski stručnjaci pomagat će regijama uočiti područja za poboljšanje u njihovim strategijama pametne specijalizacije, u njihovim regionalnim sustavima inovacija (kvaliteta javnih istraživanja, učinkovite veze podu-

zeća i znanosti te okruženja koja pogoduju poslovanju) te u načinu na koji surađuju s drugim regijama u području istraživanja i inovacija.

Obnovljena inicijativa započet će ovog ljeta i trajat će dvije godine. Regije mogu izraziti svoj interes i sudjelovati preko platforme za pametnu specijalizaciju.

enterprise europe

POC7 PRIVATE

Novac za istraživačkorazvojne projekte Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG–BICRO) upućuje javni poziv za dostavu projektnih prijava za sufinanciranje istraživačko-razvojnih projekata za poduzetnike kroz Program provjere inovativnog koncepta (PoC7 PRIVATE).

Sedmim pozivom za sufinanciranje projekata kroz Program provjere inovativnog koncepta pozivaju se zainteresirani koji zadovoljavaju uvjete javnog poziva da prijave svoje projekte preko Prepoznatih centara zaduženih za pružanje podrške natjecateljima kroz postupak prijavljivanja i implementaciju projekata.

Detaljne informacije o Programu PoC7 i uvjetima sufinanciranja nalaze se u Priručniku za operativne postupke Programa provjere inovativnog koncepta. Priručnik i ostala dokumentacija dostupni su na mrežnim stranicama HAMAG–BICROa (https://hamagbicro.hr/) i Prepoznatih centara (popis PC-a je u Priručniku).

Cilj Programa je podrška inovacijama u ranoj fazi istraživanja kako bi se osigurao pretkomercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta te jačanje kapaciteta i sposobnosti privatnog sektora za istraživanje, razvoj i inovacije.

Poziv je namijenjen pravnim ili fizičkim osobama koje su: • fizičke osobe koje imaju ozbiljnu namjeru osnovati trgovačko društvo i nisu vlasnici više od 50 posto udjela u poduzećima koja imaju status velikog poduzetnika i bave se istom djelatnošću kao i PoC7 natjecatelj • poduzetnici (trgovačka društva) koja spadaju u jedno od tri kategorije: mikro, mali i srednji poduzetnici Napomena: Ovaj poziv nije namijenjen sufinanciranju projekata znanstvenoistraživačkih organizacija.

Program je namijenjen sufinanciranju pretkomercijalnih aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa: • provjera i zaštita intelektualnog vlasništva • izrada funkcionalnog prototipa • demonstracija tehničke izvedivosti • dodatne aktivnosti (analiza tržišta ili izrada studije isplativosti, izrada koncepata i strategija za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda (studija ili plan za komercijalizaciju) Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od minimalno 35 do najviše 350.000 kuna i u trajanju do najviše 12 mjeseci.

INTENZITET POTPORE Mikro i mala poduzeća: Program financira do 70 posto ukupnih prihvatljivih troškova nastalih u okviru provedbe navedenih prihvatljivih aktivnosti. Natjecatelj se obvezuje osigurati najmanje 30 posto vlastitih ili drugih izvora sredstava.

Srednja poduzeća: Program financira do 60 posto ukupnih prihvatljivih troškova nastalih u okviru provedbe navedenih prihvatljivih aktivnosti. Natjecatelj se obvezuje osigurati najmanje 40 posto vlastitih ili drugih izvora sredstava. Financijska sredstva u ukupnom iznosu od 16,3 milijuna kuna raspoloživa za odobrene projekte temeljem ovog javnog poziva osigurana su iz zajma Svjetske banke za Drugi projekt tehnologijskog razvoja – STP II (78 posto) te iz nacionalnih izvora (22 posto).

Rokovi: Projektne prijave zaprimat će se do 12. srpnja do kraja dana. Prijava se podnosi na način da se zajedno s popratnom dokumentacijom pošalje na jednu od e-mail adresa prepoznatog centra koji ste iza-

brali. Sve prijave zaprimljene nakon isteka roka za dostavu neće biti razmatrane.

Rok za administrativnu provjeru prihvatljivosti od prepoznatih centara je pet radnih dana od dana zatvaranja poziva, odnosno do srpnja 2018. Prepoznati centar e-mailom obavještava natjecatelje o ishodu administrativne provjere.

Rok za dostavu rezultata administrativne provjere prihvatljivosti od prepoznatih centara u HAMAG–BICRO je do 19. srpnja.

Rezultati provjere dostavljaju se na e-mail adresu: poc@hamagbicro.hr.

HAMAG-BICRO će vrednovati zaprimljene prijave projekata u sedmom krugu Programa provjere inovativnog koncepta te o ishodu obavijestiti svakog natjecatelja putem odabranog Prepoznatog centra.

Rang lista pozitivno ocijenjenih prijava bit će javno dostupna na mrežnim stranicama HAMAG-BICRO-a. Inidikativni plan za ugovaranje je listopad-studeni 2018.

Sredstva temeljem ovog poziva mogu biti dodijeljena odabranim projektima nakon uspješnog završetka restrukturiranja Drugog projekta tehnologijskog razvoja (STPII) koje je u tijeku. Ugovori o sufinanciranju projekata odabranih u sedmom krugu potpisivat će se ovisno o dostupnim sredstvima financiranja.

Dodijeljena potpora iz ovog javnog poziva ne ulazi u kategoriju de minimis potpore koja je definirana Uredbom Europske komisije. Za više informacija o natječaju i savjetima vezanim uz prijavu molimo sve potencijalne natjecatelje da se obrate odabranom Prepoznatom centru. Sva upućena pitanja i odgovori bit će objavljeni na web stranicama HAMAG-BICRO-a.

Dokumentacija vezana uz javni poziv je dostupna na web stranici https://hamagbicro.hr/javni-poziv-poc7.

2. srpnja 2018.

www.een.hr

2 3

INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA

Hrvatskim poduzetnicima uskoro na raspolaganju program za potporu izvozu Sporazum o suradnji Koprivničkog poduzetnika i HGK omogućuje poduzetnicima korištenje fonda koji na raspolaganju ima 1,6 milijuna i financiran je iz EIS projekta Sredinom lipnja u Koprivnici je potpisan Sporazum o suradnji Koprivničkog poduzetnika i Hrvatske gospodarske komore. Bio je to šesti sastanak projektnih partnera u sklopu projekta EI,S financiranog europskih sredstvima s ukupnim budžetom od 1,6 milijuna eura.

Riječ je o razvoju novog sistematiziranog programa za internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih poduzetnika koji će se predstaviti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Program sadrži sve korake koji služe kao podrška poduzetnicima pri izvozu: dubinsku analizu poslovanja poduzetnika, pomoć stručnog mentora, dostupnost financijskih poticaja prema stanju spremnosti za izvoz, analize tržišta,

procjenu pripremljenosti proizvoda i usluge, implementirane tehnologije, zaštitu intelektualnog prava i upis poduzetnika u posebno kreiranu bazu podataka, predlaganje i sufinanciranje aktivnosti koje se odnose na izvoz te, na kraju, praćenje poduzetnika kroz cijeli proces.

Svaki poduzetnik bi uz pomoć ovog programa mogao sustavno koristiti mjere internacionalizacije prema individualnom pristupu, a sve s ciljem jačanja poslovanja.

Podrška koju imamo od Ministarstava, Hrvatske gospodarske komore i HAMAGBICRO-a vrlo nam je važna kod razvoja ovog programa. Svojim vlastitim kapacitetima, stečenim novim znanjima i vještinama kao i boljom koordinacijom institucija možemo razviti novi program za internacionalizaciju temeljen na naj-

boljim europskim praksama, rekla je po potpisivanju Martina Golčić, direktorica Koprivničkog poduzetnika. “U ovom trenutku, potrebna je podrška Ministarstva gospodarstva kako bi razvoj mjera i cjelokupni program mogao početi. Koristi za poduzetnike su neupitni, kažu partneri iz Danske, Engleske, Irske i drugi, jer sličan program oni provode s odličnim rezultatima”, dodala je Martina Golčić.

Akcijski plan, koji je temelj ovog programa, kreiran je u suradnji s partnerima iz šest zemalja: Danske, Velike Britanije, Sjeverne Irske, Portugala, Poljske i Italije koji vrlo uspješno provode slične programe, a program je razvijen pomoću projekta Everywhere International SMEs, financiranog kroz program INTERREG Europe u kojem Koprivnički poduzetnik sudjeluje kao partner iz Hrvatske.

enterprise europe

VIŠEJEZIČNOST NA INTERNETU

Jezične tehnologije povezuju ljude i potiču prekograničnu trgovinu Digitalne tehnologije govore uglavnom velike europske jezike, no kako bismo osigurali da i govornici manjih jezika nisu zaboravljeni, postoje dobre ideje Europska unija trenutačno ima 24 službena jezika te više od 60 autohtonih regionalnih ili manjinskih jezika, no samo manji broj njih koristi se na internetu. Razlika u online korištenju velikih i malih jezika sve je veća, a neki su i u opasnosti od digitalnog izumiranja, kaže u svom izvješću europarlamentarka Jill Evans (Zeleni/EFA, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Govoreći o važnosti očuvanja višejezičnosti u tehnologiji i na internetu ona ističe kako digitalni svijet nije odvojen od “pravog svijeta”.

“Tražimo Siri upute za vožnju ili Alexu da nam pusti pjesmu.

Govornici manje korištenih jezika ne mogu koristiti takve usluge na svojim jezicima te se obično trebaju prebaciti na dominantan jezik. Mnoge tehnologije dostupne su jedino na tih nekoliko velikih jezika. Kako tehnološka rješenja postaju sve važnija u našim životima, jača strah da bi to moglo potaknuti i promjene u korištenju jezika u ‘stvarnom svijetu’”, upozorava Jill Evans.

Zastupnica upozorava kako jezik nije samo komunikacijski alat nego je pove-

zan s kulturom i identitetom. U Europskoj uniji govorimo više od 80 jezika. U Walesu, kao i u mnogim zemljama, morale su se voditi kampanje za jezičnu jednakost, naročito za manjinske jezike, kako bi se mogli koristiti u svakom aspektu života.

U SAD-u i Aziji mnogo se ulaže u jezične tehnologije, dok Europa u tome zaostaje.

“Moje izvješće traži Europsku komisiju da uspostavi veliki, višegodišnji program financiranja. Druga je preporuka da države članice razviju programe digitalne pismenosti, naročito u manje korištenim jezicima te uvedu edukaciju o korištenju jezičnih tehnologija u školski kurikulum. To bi potaknulo građane da koriste svoje jezike što je više moguće od malena te da poznaju tehnologije kao što

Jill Evans, zastupnica u Europskom parlamentu su automatsko prevođenje, tekst-premagovoru te prepoznavanje govora”, ističe Jill Evans.

Sve to utječe i na obične građane jer su u digitalnoj eri jezične barijere veliki izazov. Tako je samo 16 posto Europljana kupovalo u 2015. godini u online dućanima drugih država EU-a. “Jezične tehnologije povezuju ljude, ali potiču i prekograničnu trgovinu. U administraciji jezične tehnologije mogu značajno poboljšati mogućnosti da ljudi sudjeluju u životu zemlje u kojoj su nastanjeni. Govornici manjinskih jezika kao što su velški i baskijski digitalno su neravnopravni, kao i neki službeni jezici poput estonskog, češkog i danskog. Europski jezici dobili bi na značaju ulaganjem u jezične tehnologije i alate”, zaključila je Jill Evans.

2. srpnja 2018.

www.een.hr

4 5

EUROPSKA PRAVILA O BESPILOTNIM LETJELICAMA

Nova pravila za dronove Prva europska pravila o bespilotnim letjelicama, odnosno dronovima, štite potrošače i poduzeća omogućavajući zaštitu osobnih podataka, veću sigurnost i privatnost Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u lipnju nova pravila o sigurnosti zračnog prometa koja omogućuju bespilotnim letjelicama svih veličina da sigurno lete u Europskoj uniji, osiguravajući jasna i usklađena pravila u svim državama članicama.

Iako su velike bespilotne letjelice obuhvaćene europskim općim pravilima o zračnom prometu, sve težine ispod 150 kilograma regulirane su na nacionalnim razinama. Različiti i fragmentirani standardi za svaku državu članicu kompliciraju prekograničnu trgovinu i povećavaju rizike. Dronovi mogu biti opasni jer mogu oštetiti zrakoplove i uzrokovati ozljede, a ako nose kameru mogu snimati osobe i osobne podatke bez njihova pristanka.

Nova pravila odnose se na sve dijelove drona (uključujući motor i daljinsko upravljanje) i garancija su da upravljači i proizvođači u cijelom EU poštuju sigurnost, privatnost, osobne podatke i okoliš.

Operator treba održavati prikladnu udaljenost kako ne bi ugrozio ljude na tlu i ostale korisnike zračnog prostora.

Pristup posebnim područjima kao što su zračne luke, veleposlanstva, zatvori i nuklearne elektrane je ograničen ili zabranjen. Istovremeno novim pravilima obvezna je registracija letjelica koje mogu prenijeti više od 80 džula kinetičke energije pri sudaru s osobom. Registrirane letjelice bit će posebno označene kako bi ih bilo lako identificirati. Pravilima je određeno i da letjelice trebaju biti dizajnirane tako da umanjuju buku i onečišćenje zraka.

Kako pokazuju statistike, europski sektor bespilotnih letjelica razvija se jako brzo.

Istraživanja predviđaju da će sektor otvo-

riti više od 150.000 radnih mjesta do 2050. godine. Procjenjuje se da u 10 godina industrija može biti zaslužna za 10 posto ukupnog tržišta zračnog prometa što je vrijednost od oko 15 milijardi eura godišnje.

Parlament je glasao 12. lipnja o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa.

Kad nova pravila stupe na snagu, Europska komisija razvit će detaljnija pravila o provedbi.

NANO 2018 - nanotehnologija i nanomaterijali Konferencija NANO 2018, koja će se održati od 27. do 30. kolovoza, ima fokus na najnovijim postignućima u nanoznanosti i nanotehnologijama, a promovira nove diskusije znanstvenika i istraživača iz različitih disciplina i država. Za više informacija potrebno je posjetiti stranice konferencije: http:// nano-conference.iop.kiev.ua/en/ Teme konferencije bit će fiziološko-kemijski nanomaterijali, nanobiotehnologija za

zdravstvo, fizika u nanosvijetu, nanokemija i biotehnologija, nanoplazmonika i spektroskopija promijenjenih površina, nanooptika i fotonika, nanostrukturne površine, nanokompoziti i nanomaterijali te mikroskopija nanoobjekata. Konferencija će biti podijeljena u tri dijela, na plenarnu sjednicu i predavanja u poslijepodnevima te prezentacije projekata u večernjim satima. Prijave su moguće na web stranicama konferencije.

enterprise europe

DAN INOVACIJA

S inovacijama nije

Kontinuiranom podrškom, ulaganjem u specifična znanja i umrežavanjem može se stvoriti povoljna klima po donijeti rezultate, rečeno je na konferenciji Dan inovacija Inovacijski proces je specifičan i dugotrajan, zahtijeva vrijeme i specifična znanja koja treba razvijati kako kod korisnika tako i kod evaluatora te institucija.

Samo kontinuiranom podrškom, ulaganjem u specifična znanja te umrežavanjem cijelog sustava može se stvoriti povoljna klima podrške inovacijama odgovarajućim mehanizmima koji će postaviti realne ciljeve i donijeti očekivane rezultate. Upravo to je istaknuto na konferenciji Dan inovacija koja je održana u prostorima BIOCentra na zagrebačkom Borongaju. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici korisnika programa te evaluatori HAMAG-BICRO-a, ministarstava i drugih javnih institucija u okviru inovacijskog sustava te Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

U prvom dijelu konferencije, osim pregleda programa financiranih u sklopu Drugog projekta tehnologijskog razvoja (STPII), sudionici su čuli uspješne priče korisnika koji su sudjelovali u programima PoC6, RAZUM, IRCRO te programu Podrške uredima za transfer tehnologije.

stva koja je razvijena pri Fakultetu za elektroniku i računarstvo u Zagrebu, Televend walleta – kompletnog rješenja za vending telemetriju tvrtke Intis, uređaja za signalizaciju rabljenih ambalažnih jedinica tvrtke Visor, anti-abrazivnog pužnog transportera tvrtke Salona-Var, RapidCella – inovativne metode za ubrzanu detekciju tumorskih stanica i patogenih mikroorganizama te ILME - instrumenata i

Konferenciju su otvorili član Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija te državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić, koji su istaknuli važnost inovacija za održivi gospodarski rast te doprinos značajnog broja inovativnih i tehnološki naprednih poduzetnika, mikro, malih i srednjih, koji pridonose i utječu na razvoj inovacijskog sustava.

Predstavljen je niz uspješnih, zanimljivih te nadasve inovativnih priča poput kognitivno-afektivne tekstne analitike društvenih medija za analizu korisničkog isku-

Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a

opreme za mehano-kemijske reakcije iz Instituta Ruđer Bošković, koje su pobudile zanimanje sudionika konferencije. Uslijedila su mnoga pitanja vezana za iskustva o razvoju proizvoda, izradi prototipa, vremenu potrebnom da se od izrade prototipa gotov proizvod plasira na tržište.

Drugi dio konferencije je otvorio ravnatelj Sektora za bespovratne potpore – istraživanje, razvoj i inovacije HAMAG-BICROa Mislav Jurišić koji je govorio o značaju i doprinosu STPII inovacijskom sustavu.

Istaknuo je i značaj projekata STP i STPII za stvaranje i razvijanje institucionalnih kapaciteta u okviru hrvatskog nacionalnog sustava.

Na skupu je predstavljen i Program provjere inovativnog koncepta PoC7 za poduzetnike za koji su prijave u tijeku. Po završetku predstavljanja programa, procedura i dokumentacije te istaknutih razlika u odnosu na prethodni poziv (PoC6), poduzetnici su postavljali pitanja i dobili odgo-

2. srpnja 2018.

www.een.hr

6 7

ESAVJETOVANJE

Internacionalizacija poslovanja MSP-ova – Faza 2

lako

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenulo je provođenje e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Poziv na dostavu projektnih prijedloga Internacionalizacija poslovanja MSP-ova – Faza 2.

odrške inovacijama koje mogu

U e-savjetovanju je moguće sudjelovati do 5. srpnja 2018. godine putem poveznice https:// esavjetovanja.gov.hr/Econ/ MainScreen?EntityId=7763.

Ovaj poziv pokrenut je u okviru Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost, Investicijskog prioriteta 3d Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i uključivanje u inovacijske procese, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Ovim pozivom planira se jačanje međunarodne konkurentnosti MSP-ova olakšavanjem vore o prijavi programa te tijeku njegove provedbe.

Na okruglom stolu bilo je riječi o razvoju inovacijskog sustava od Drugog projekta tehnologijskog razvoja (STPII) do strukturnih fondova. U diskusiji su sudjelovali znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zoran Aralica, poslovni savjetnik iz Modus Meliora Nenad Buljan, direktor tvrtke Smart Sense Radovan Rusan, direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje Ivan Plačko, specijalist za privatni sektor iz Svjetske banke Todor Milchevski te Bruno Grubešić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Raspravom se željelo iznijeti različite perspektive iskustava s programima STP II te što su ta iskustva donijela, kao i o tome je li STP II pridonio sadašnjem radu u strukturnim fondovima.

U raspravi je istaknuto kako je proces inovacije dugotrajan, kako se aktivnosti istra-

živanja i razvoja često pogrešno percipiraju kao trošak umjesto ulaganja te kako je za projekte IRI potrebno vrijeme i kontinuitet. Većina sudionika okruglog stola je mišljenja da je u sustavu još potrebno raditi na osvješćivanju specifičnosti i rizicima ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi kroz kontinuitet financijskih ulaganja, mjera i izgradnje institucionalnih kapaciteta ostvarili željenu transformaciju gospodarstva. Ekspertize i znanja potrebna za aktivnosti istraživanja i razvoja su specifična, radna mjesta su skupa te je poduzetnicima potrebna pomoć države u financiranju takvih specifičnih radnika visokih sposobnosti.

Predstavnik Svjetske banke, stručnjak za privatni sektor Todor Milchevski istaknuo je kako su trenutno vrlo velika sredstva na državnoj razini na raspolaganju iz različitih izvora te da je potrebno analizirati rezultate tih ulaganja kako bi se mogle donositi adekvatne odluke za buduće programiranje.

predstavljanja njihovih proizvoda/ usluga međunarodnoj poslovnoj zajednici u inozemstvu i uvođenja proizvoda na novo, inozemno tržište te povećanja mogućnosti poslovne suradnje s inozemnim partnerima. Savjetovanje omogućuje svim potencijalnim prijaviteljima, kao i najširoj zainteresiranoj javnosti, da svojim prijedlozima i sugestijama pridonesu kvaliteti natječajne dokumentacije.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

NADZOR GRADILIŠTA

Vode Lipik traže nabavu usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 31. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F50016500. Dodatne informacije dostupne su na: Vode Lipik d.o.o., 22292251967, Aleja kestenova 35, Pakrac 34550, Sandra Bencištadler, vode-lipik@vode-lipik.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

USLUGE U PODRUČJU ENERGETIKE Općina Stupnik traži nabavu usluga u području energetike. Natječaj je otvoren do 28. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F20016031. Dodatne informacije dostupne su na: Općina Stupnik, 90374778256, Gornjostupnička 33, Gornji Stupnik 10255, Franjo Kajfeš, franjo.kajfes@stupnik.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

GUME Središnji državni ured za središnju javnu nabavu traži nabavu guma za teška i laka vozila. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0016538. Dodatne informacije dostupne su na: Središnji državni ured za središnju javnu nabavu, 17683204722, Ulica Ivana Lučića 8, Zagreb 10000, Martina Trupec, pisarnica@sredisnjanabava.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

PROGRAMSKA PODRŠKA HŽ Infrastruktura traži nabavu programske podrške. Natječaj je otvoren do 27. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F5-0016561. Dodatne informacije dostupne su na: HŽ Infrastruktura d.o.o., 39901919995, Mihanovićeva 12, Zagreb 10000, Marina Vrhar, marina.vrhar@hzinfra.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

MEDICINSKA OPREMA Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu opreme za ekografiju, ultrazvučne i doplerske uređaje. Natječaj je otvoren do 16. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/

DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0016585. Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb 10000, Igor Ruljančić, igor.ruljancic@ kbc-zagreb.Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

MEDICINSKA OPREMA Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu oftalmološke opreme. Natječaj je otvoren do 6. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPo-

daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0016402. Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb 10000, Igor Ruljančić, igor.ruljancic@ kbc-zagreb.Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

POSUDE ZA OTPAD Zaprešić d.o.o. traži nabavu posuda za otpad. Natječaj je otvoren do 23. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0016480.

Dodatne informacije dostupne su na: Zaprešić d.o.o., 96412232479, Zelengaj 15, Zaprešić 10290, Mario Jurič zsluzbe@komunalnozapresic.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

2. srpnja 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na ibobek@hgk.hr

MAĐARSKI PROIZVOĐAČ TEKSTILA TRAŽI EUROPSKU TVRTKU ZA BOJENJE TEKSTILA I PREDIVA (BRHU20180327001)

Mađarska tekstilna tvrtka traži tvrtku koja se bavi bojenjem češljanog prediva i pletene tkanine. Partner tvrtka može biti tvrtka koja se bavi bojenjem ili tvrtka za pletenje s posebnim odjelom za bojenje, odnosno velikim kapacitetom. Kao potencijalne partnere tvrtka preferira sljedeće zemlje: Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Njemačku, Poljsku, Srbiju, Slovačku, Sloveniju i Ukrajinu.

RUMUNJSKA TVRTKA SPECIJALIZIRANA ZA TRGOVINU POLJOPRIVREDNIM PESTICIDIMA I GNOJIVIMA TRAŽI DOBAVLJAČE/ PROIZVOĐAČE IZ EU-A (BRRO20170803001) Tvrtka iz jugoistočne Rumunjske, koja ima više od 12 godina iskustva u izvozu i komercijalizaciji gnojiva i pesticida za poljoprivredu, traži nove dobavljače. Tvrtka želi proširiti svoj portfelj suradnje pronalaženjem novih dobavljača za ove specifične proizvode. Rumunjski poljoprivredni dobavljači trenutno ne mogu pokriti zahtjeve rumunjskih tvrtki pa se traži više dobavljača iz EU-a. Rumunjska tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u tom području te može osigurati svu potrebnu dokumentaciju i dozvole za ove specifične proizvode.

RUSKA FARMA TRAŽI TEHNOLOŠKU OPREMU ZA MLJEKARU (BRRU20171222012) Poljoprivredna tvrtka iz Rusije zainteresirana je za kupnju tehnološke opreme za komercijalnu proizvodnju mlijeka i reciklira-

nje otpada, a partnere za suradnju traže u obliku ugovora o proizvodnji. Zainteresirana je za nabavu seta tehnološke opreme za komercijalno mljekarstvo na gospodarstvu sa 185 krava. Uz to, zainteresirana je za suradnju s partnerima koji su uključeni u proizvodnju ili distribuciju biouređaja za recikliranje otpada.

RUSKA TRGOVAČKA I GRAĐEVINSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE METALNIH PROIZVODA U INOZEMSTVU (BRRU20171109001) Ruska trgovačka i građevinska tvrtka sa 10 godina iskustva u prodaji građevinskih materijala traži dobavljače metalnih proizvoda za suradnju u okviru ugovora o distribucijskim uslugama. Tvrtka traži partnerstvo s malim i srednjim te velikim tvrtkama koje nude metalne proizvode kao što su metalni trupovi, brave, vijci i armature.

BRITANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA SILIKONSKIH INJEKCIJA ZA PROIZVODNJU VJEŠALICA ZA PAMETNE TELEFONE U OKVIRU UGOVORA O PROIZVODNJI (BRUK20180607001) Britanska tvrtka je dizajnirala izdržljivu vješalicu od silikonske gume za zaštitu pametnih telefona. Navedeni silikonski proizvod distribuira se u Velikoj Britaniji i inozemstvu, a tvrtka traži tvornicu silikona koja se bavi silikonskim injekcijskim procesom. Zbog svoje međunarodne ekspanzije britanska tvrtka treba partnerstvo s proizvođačem u injekcijskom prešanju kako bi proizvodila velike količine svog proizvoda. ŠPANJOLSKA TVRTKA NUDI DISTRIBUCIJSKE USLUGE ZAMRZNUTIH KOLAČA I PEKARSKIH PROIZVODA (BRES20170322001) Španjolska tvrtka, s više od 25 godina iskustva u sektoru pekarskih i slatkih peciva traži dobavljače svih vrsta zamrznutih kolača i pekarskih slatkih proizvoda kako bi povećala ponudu koju može distribuirati na i izvan španjolskog teritorija. Tvrtka traži dugoročno partnerstvo s tvrtkama koja poštuju sve tipične karakteristike sektora i nude inovativne proizvode u okviru distribucijskih ugovora. Prije svega, partner mora biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a koji se odnosi na zdravlje i sigurnost, uvjete rada...

FRANCUSKA TVRTKA SPECIJALIZIRANA ZA POSTAVLJANJE MEKANIH PODNIH OBLOGA TRAŽI DOBAVLJAČE GUMENIH GRANULATA (BRFR20180515001) Francuska tvrtka koja dizajnira i proizvodi mekane podne obloge s EPDM granulatom namijenjenim dječjim i sportskim igralištima traži nove dobavljače takvih granulata. Stoga je u potrazi za dobavljačima EPDM granulata koji mogu pružiti jamstvo o niskom utjecaju na okoliš. Granulati EPDM-a moraju biti obojeni bojama i bez teških metala. Tvrtka traži podizvođača.

POLJSKA TVRTKA ŽELI DISTRIBUIRATI RADNU ANTISTATIČKU ZAŠTITNU ODJEĆU NA POLJSKOM TRŽIŠTU (BRPL20180521001) Poljska distribucijska tvrtka iz sektora graditeljstva traži inozemne proizvođače i dobavljače antistatičke radne odjeće, zainteresirane za ulazak na poljsko tržište sa svojim proizvodima. Tvrtka ima ogromnu mrežu kontakata na poljskom tržištu i može pružiti distribucijske kanale za ovu vrstu proizvoda.

FRANCUSKA TVRTKA SPECIJALIZIRANA ZA IZRADU ALATA ZA OTISKIVANJE U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI TRAŽI DOBAVLJAČE KALUPA ZA LIJEVANJE I LJEVAONICE U EUROPSKOJ UNIJI (BRFR20170522001)

Francuska tvrtka se uglavnom bavi izradom alata za otiskivanje u automobilskoj industriji. Tvrtka traži dobavljače kalupa za lijevanje i ljevaonice u Europskoj uniji u okviru ugovora o proizvodnji. Projektni ured će blisko surađivati s dobavljačem kako bi realizirali ljevaonicu u skladu s tehničkim specifikacijama. Proizvodnja alata za otiskivanje osnovna je djelatnost tvrtke od 1985.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE

1

2

6

7

3

4

8

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

5

9

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječja obuća, brend KidClub, model Athletics. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima sitnih dijelova koji lako mogu otpasti, biti inhalirani ili progutani. (slika 1) Produžni kabel, brend LDNIO, model 3 power socket. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi pod naponom nisu dobro izolirani pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 2) USB punjač, brend Grundig, model USB power adapter. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije kvalitetno izoliran dio pod naponom pa može doći do električnog udara. (slika 3) Automobil Wolkswagen, model T5, kombi vozilo proizvedeno između 2005. i 2015. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer može doći do korozije tanka goriva. (slika 4) Automobil Honda, model Civic, proizveden od rujna 2016. do rujna 2017. godi-

ne. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer suvozački bočni zračni jastuk nije dobro instaliran, pa se može dogoditi da se u slučaju sudara ne aktivira. (slika 5) Automobil Mercedes Benz, model A, proizveden u svibnju 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer donji dio vjetrobranskog stakla može biti loše zalijepljen. (slika 6) Automobili Dodge, modeli Charger i Challenger, proizvedeni od veljače do svibnja 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer hladnjak ulja može curiti i izazvati požar ako padne na vruće dijelove motora. (slika 7,8) Autobus EvoBus, modeli Citaro, Connecto, CapaCity, proizvedeni od 1999. do 2017. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer ulazak vode u dijelove kroz koje prolaze električni kabeli može dovesti do korozije i izazvati električne izboje i požar. (slika 9)

2. srpnja 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na Lada.BenzonKrsnjavi@hamagbicro.hr

Traže se partneri za javnu nabavu kao i stručnjaci u području Next-Generation Sequencinga (NGS), genomike, etike i zaštite podataka za rutinske dijagnoze u hematologiji i onkologiji (RDES20180510001) • Španjolska javna bolnica traži partnere za prijavu projekta na natječaj H2020-SC1-BHC-10-2019: Innovation Procurement: Next Generation Sequencing (NGS) for routine diagnosis. Traže se partneri za javnu nabavu i stručnjaci u području Next-Generation Sequencinga (NGS), genomike, etike i zaštite podataka u području hematologije i onkologije za razvoj rješenja personaliziranih lijekova i inovacija temeljem potražnje u sustavu zdravstva. Škotska tvrtka traži proizvođače silikona koji nude kompletnu uslugu isporuke proizvoda za sklapanje ugovora o proizvodnji (TRUK20180529001) • Škotska tvrtka, nakon niza godina poslo-

vanja u Kini, vraća svoju proizvodnju nazad u Europu. Tvrtka traži proizvođača silikona koji može pružiti potpuno sastavljeni proizvod. Tvrtka prodaje više od 100.000 jedinica godišnje na tržištu za dječje potrepštine. Suradnja je predviđena u okviru ugovora o proizvodnji ili ugovora o tehničkoj suradnji.

Optimizacija učinkovitosti terapijskog oligonukleotida za liječenje čvrstih tumora inovativnim nanočesticama (TRNL20180531001) • Nizozemska tvrt-

ka koja se bavi kliničkim aspektom razvoja medikamenata, razvija novu generaciju nanomedicine. Cilj im je korištenjem vlastite tehnologije nanočestica poboljšati učinkovitost i sigurnost postojećih i novih lijekova za liječenje čvrstih tumora. Kao dio svoje strategije razvoja traže licencu i/ili sporazum o tehničkoj suradnji s akademskim istraživačkim laboratorijima.

Francuska tvrtka koja se bavi postavljanjem mekanih vanjskih podnih obloga traži ekološka sredstva za vezivanje (TRFR20180515001) • Francuska

tvrtka koja se bavi proizvodnjom mekanih podnih obloga namijenjenih za dječja i sportska igrališta traži ekološke vezne dijelove kao zamjenu za trenutno korištene petrokemijske vezivne tvari. Tvrtka je zainteresirana za pronalaženje partnera za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Francuska tvrtka je u potrazi za tehnologijom proizvodnje bioorganskih kiselina (TRFR20180315001) • Inovativna francuska tvrtka razvija proizvode koji su prihvatljivi za okoliš, poput soli za uklanjanje prašine, uklanjanja korova, suzbijanja prašine ili retardanta plamena. Sada u proizvodnji tih pripravaka koristi organske kiseline proizvedene u kemijskoj industriji iz neobnovljivih izvora. Tvrtka traži proces proizvodnje takvih kiselina iz obnovljivih izvora poput biomase, slame ili drveta.

Traže partnere za potpisivanje ugovora o tehničkoj suradnji, ugovora o istraživanju ili licencnog ugovora.

Traži se proizvođač inovativnog sustava za oporavak rashladne energi-

je (TRUK20170623001) • Tvrtka iz Velike Britanije razvila je novi sustav za oporavak energije iz rashladnog/klimatizacijskog sustava. Sustav koristi novu vrstu tank posuda pod tlakom gravitacije, istodobno iskorištavajući operativne pritiske instaliranog sustava. To omogućava krajnjim korisnicima mogućnost izravnog oporavka električne energije, a istovremeno poboljšava učinkovitost. Tvrtka traži proizvođača i partnere za daljnji razvoj tehnologije te su spremni sklopiti ugovor o proizvodnji ili tehničkoj suradnji.

Korejska tvrtka koja se bavi razvojem pumpi traži partnera koji bi mogao ponuditi tehnologiju dizajna crpke za napajanje kotlova koji se koriste u elektranama (TRKR20170621001) • Korejska tvrtka koja se bavi razvojem crpki traži tehnologiju dizajna i proizvodnje za pumpu za punjenje kotlova. Razvili su tehnologiju koja treba dodatno tehničko usavršavanje ležajeva. Tražena tehnologija će se primijeniti na pumpu za punjenje kotla od 40 do 200 bara. Tvrtka traži partnere koje su zainteresirani za ugovor o tehničkoj suradnji, licenicni ugovor, sporazum o istraživačkoj suradnji ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

Traže se inovativna rješenja za transport, raspakiranje i organiziranje cvijeća (TRNL20170920001) • Nizozemska

kompanija koja se bavi dražbom cvijeća traži novi praktičniji i ekonomičniji koncept poslovanja s cvijećem. Tvrtka traži kreativce ili dobavljače kako bi stvorila novi koncept cvjetnog lanca od cvjećara/prodavača do potrošača, te traži partnere za potpisivanje ugovora o tehničkoj suradnji.

enterprise europe

2. srpnja 2018.

12

Gamesmatch@gamescom 2018 poslovni susreti industrije računalnih igara Od 21. do 24. kolovoza u Kölnu se održava Gamescom sajam, najveća svjetska prodajna izložba industrije računalnih igara. Najjači svjetski igrači u ovom sektoru predstavit će svoje proizvode, a to je ujedno i prilika za pronalazak novih partnera i potraga za novim budućim projektima. Po peti put Europska poduzetnička mreža će organizirati profesionalcima jedinstven i efikasan način da ubrzaju svoje poslovne susrete i stvore nove kontakte s mogućim partnerima.

U unaprijed dogovorenim bilateralnim susretima koji će se održati tijekom popodneva 22. kolovoza i u sesijama od 10 do 14 i od 15 do 16 sati 22. i 23. kolovoza sudionici će moći dobiti termine i prostor za sastanke. Organizacija susreta je

besplatna, a poduzetnicima je potrebna valjana ulaznica u poslovni dio sajma.

Prijava na razgovore je moguća do 15. kolovoza, a to vrijedi samo za tvrtke koje se bave razvojem igara, izdavače, investitore i davatelje usluga u računalnim igrama. Inkubatori, poslovni parkovi, EEN, Invest in, i druge agencije mogu se

prezentirati u katalogu, ali se ne mogu aktivno prezentirati tvrtkama. Međutim, tvrtke mogu tražiti sastanke s njima.

Lokacija sastanaka je Mediennetzwerk NRW. Registracija je moguća na https://gamesmatchgamescom2018.b2match.io.

Meet4Business Matchmaking Event Agra 2018 Razvojna agencija grada Maribora organizira brokerage događanje Meet4Business Agra 2018 u okviru 56. međunarodnog sajma poljoprivrede i hrane Agra 2018, koji će se održati u Gornjoj Radgoni u Sloveniji 28. kolovoza.

Ovaj sajam, s više od 50 godina tradicije, postao je mjesto za susrete regije i šireg područja, na kojem će više od 1800 izlagača iz više od 30 zemalja predstaviti svoje proizvode. Poslovni susreti namijenjeni su tvrtkama iz prehrambene industrije,

poljoprivrede, ambalažne industrije, logistike i šumarstva. Temelj za susrete bit će online katalog koji će sadržavati sve profile svih sudionika, a susreti će se održati na unaprijed dogovorenim lokacijama i sastancima jedan-na-jedan uz posjet sajmu.

Rokovi: 20. kolovoza - online registracija i ispunjavanje profila 22. kolovoza - odabir profila koji vas interesiraju i bukiranje poslovnih susreta Prijave su moguće na: http://meet4businessagra2018.talkb2b.net.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 3. srpnja - Horizon 2020, poslovni susreti, Getafe, Španjolska 4. srpnja - Sporttechmatch Nantes, Nantes, Francuska 10. srpnja - Face to Face meeting, EuroScience Open Forum, Toulouse, Francuska 17. kolovoza - Poljoprivredna i prehrambena misija u Mađarskoj, Debrecen, Mađarska

21. kolovoza gamesmatch@gamescom 2018, Köln, Njemačka 28. kolovoza Meet4Business, poslovni susreti, Gornja Radgona, Slovenija 31. kolovoza - IFA Business Days, poslovni susreti, Berlin, Njemačka

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO SANDRINI KOLAČI, Slatina

TRADICIONALNO, MODERNO, SA ŠTRUMFOVIMA...

Sandra Jadek po sustavu HACCP peče sve vrste tradicionalnih i modernih kolača po želji klijenata, a jednom je potpuno sama u tjedan dana ispekla stotinu vrsta kolača

O

brt za pravljenje slastica i jednostavnih jela Sandrini kolači vlasnice Sandre Jadek iz Slatine za samo šest godina postao je prepoznatljiv lokalni brend, a brojne narudžbe iz cijele Hrvatske i nagrade na slastičarskim natjecanjima diljem zemlje potvrda su kvalitete, predanog rada i ljubavi prema poslu.

U poduzetničke vode upustila se 2012. godine kada je, zajedno sa suprugom, uz pomoć potpore za samozapošljavanje i kredita od 150.000 kuna, ostavu za drva prenamijenila u modernu slastičarnicu, kupila strojeve i hladnjake i pokrenula posao. U vrijeme kada je gospodarska kriza dosezala vrhunce i zatvarala mnoge obrte, bila je to hrabra odluka.

SANDRINI KOLAČI SU ZA SAMO ŠEST GODINA POSTALI PREPOZNATLJIV LOKALNI BREND Želja za uspjehom bila je jaka pa je uz veliku podršku obitelji preživjela prvu i najtežu godinu poslovanja. Obrtnim sredstvima pomogla joj je Virovitičko-podravska županija, a dragocjene savjete dobila je u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Sandra je završila srednju poljoprivrednu školu, ali se kasnije prekvalificirala u slastičarku.

ISKLJUČIVO DOMAĆE NAMIRNICE Danas po HACCP sustavu peče sve vrste tradicionalnih i modernih kolača po želji klijenata, torte za dijabetičare, torte s bezglutenskim brašnom, a kako naglašava, nikada nije odbila ni najkompliciranije narudžbe. Posebno su cijenjene torte s motivima (prednjače junaci akcijskih i crtanih filmova) za kreativne proslave

rođendana, a narudžbi je toliko da se u vrijeme svadbenih svečanosti, pričesti, krizmi... radi od tri ujutro pa sve dok klijenti ne dođu po robu. Jednom je potpuno sama u tjedan dana ispekla stotinu vrsta kolača. Kada je počela raditi figurice za torte, bilo joj je potrebno dan ili dva, danas ih napravi za sat vremena. Koristi isključivo domaće namirnice koje, koliko je to god moguće, kupuje od lokalnih OPG-ova. Najbolje, kaže, idu mađarica, bijela pita i kolači s lješnjacima i orasima.

Glas o kvaliteti proizvoda, pouzdanosti, konkurentnosti i ljubaznosti brzo se proširila i prešla lokalne okvire. Narudžbe sada stižu iz cijele Virovitičko-podravske županije i Slavonije, a njeni kolači često putuju u Zagreb, Istru, Dalmaciju, Njemačku, Austriji, BiH… Redovito nastupaju na sajmovima čime dodatno učvršćuju poziciju na tržištu, brendiraju uslugu i pronalaze nove kupce. “Dobro koristimo i društvene mreže, puno su nam pomogli mediji, a najviše dobra riječ”, objašnjava Sandra.

Stalno proširuju proizvodni kapacitet, dobili su i 65 posto traženih sredstava na natječaju Poduzetnički impuls. U obrtu je zaposleno još pet radnica i jedna praktikantica.

“Recept za uspjeh je jednostavan: ljubav prema poslu. Ponosna sam na svoje zanimanje, obožavam to što radim, a kad voliš svoj posao i u njemu uživaš, onda su dobri rezultati zajamčeni”, ističe Sandra Jadek. (G.G.)

Recept za uspjeh je jednostavan: ljubav prema poslu. Ponosna sam na svoje zanimanje, obožavam to što radim, a kad voliš svoj posao i u njemu uživaš, onda su dobri rezultati zajamčeni.

Sandra Jadek

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO PROJEKT NAUTIČKI GASTRO TURIZAM

POSTANI BRODSKI KUHAR/POMORAC Program osposobljavanja je namijenjen svima koji žele steći stručna kuharska znanja uz dodatna znanja o osnovama upravljanja brodom, sigurnosti na moru, protupožarnoj zaštiti i prvoj pomoći piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

takvim profilom stručnjaka. U slučaju nesreće na moru ili privremene bolesti pomorca brodski kuhar/pomorac može privezati ili usidriti brod, pružiti prvu pomoć i obavijestiti nadležne službe o nesreći te zna kako se ponašati u takvim situacijama”, istaknula je Natalija Palčić, ravnateljica Klipera.

STJECANJE KOMPETENCIJA

Ovakav program ne postoji u Hrvatskoj, a u razgovoru s čarter kompanijama i brodarima smo doznali da postoji znatna potreba za takvim profilom stručnjaka.

Natalija Palčić, ravnateljica Klipera

G

otovo dva milijuna kuna vrijedan projekt Nautički gastro turizam financirat će Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a provodit će ga splitski Kliper, ustanova za obrazovanje kadrova u pomorstvu, u suradnji s Udrugom nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja i socijalnom zadrugom Kameleon.

Ovaj dvogodišnji projekt obuhvaća program osposobljavanja za brodskog kuhara/ pomorca koji je namijenjen svima koji žele steći stručna kuharska znanja uz dodatna znanja o osnovama upravljanja brodom, sigurnosti na moru, protupožarnoj zaštiti i prvoj pomoći.

Može se reći da će se ovim projektom stvoriti specijalizirana vrsta kuhara, svojevrsno novo zanimanje.

“Ovakav program ne postoji u Hrvatskoj, a u razgovoru s čarter kompanijama i brodarima smo doznali da postoji znatna potreba za

GOTOVO DVA MILIJUNA KUNA VRIJEDAN PROJEKT “NAUTIČKI GASTRO TURIZAM” FINANCIRAT ĆE EU IZ EUROPSKOG SOCIJALNOG FONDA 30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

U osposobljavanju će tijekom projekta bez naknade sudjelovati 40 polaznika koji su nezaposleni, od čega će ih 35 biti mlađi od 25 godina, četiri starija od 54 godine i jedna osoba s invaliditetom. Teorijska nastava će se održavati upotrebom opreme za učenje na daljinu, a praksa u socijalnoj zadruzi Kameleon u Zagrebu te na unajmljenom brodu. Tijekom projekta izradit će se i nastavni program sukladno metodologiji koju propisuje Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a po završetku projekta program će se verificirati.

“Dio programa bit će posvećen stjecanju komunikacijsko-prezentacijskih vještina te usavršavanju znanja engleskog jezika kuharske i pomorske struke. Ove vještine bi trebale omogućiti nezaposlenima lakše pronalaženje i zadržavanje posla”, kazala je profesorica Ana Majić dodajući kako će biti organizirano i dvodnevno studijsko putovanje u Sloveniju na kojem će se proširiti stečena znanja kroz učenje iz primjera dobre prakse.

Razvijanje stručnih i pedagoških vještina te znanja stručnjaka iz turističko-ugostiteljskog i pomorskog sektora također je obuhvaćeno projektom. “U prošlosti su učitelji podučavali, a učenici sjedili, slušali, gledali i učili. Danas su novi metodički scenariji, učenici su aktivni sudionici nastavnog procesa: istražuju, otkrivaju, rješavaju problemske zadatke, uče… Nije upitno da učitelji imaju profesionalne i radne kompetencije, bez toga ne mogu ni ući u razred, a naš je zadatak osnažiti njihovu pedagoško-didaktičko-metodičku vještinu”, rekla je predavačica Mila Bulić.

VIS-À-VIS ANA ŠIMUNOVIĆ

PITAJTE, PITAJTE I OPET PITAJTE komunikacijska savjetnica i certificirana a CIPR stručnjakinja za odnose s javnošću

Iako će nas postavljanje pitanja učiniti boljim sugovornikom, od presudne je važnosti kakva pitanja ćemo postavljati, kojim tonom, koliko često i u kojem kontekstu

Č

esto me pitaju što to u komunikaciji može osobu učiniti poželjnim sugovornikom.

Moj prvi savjet je uvijek: postavljate pitanja! Ako želite da se vaši sugovornici osjećaju ugodno, prihvaćeno i poželjno u razgovoru s vama, onda im postavljajte što više pitanja. Mnogobrojne studije interpersonalne komunikacije pokazale su da postavljanje pitanja u komunikaciji utječe na poboljšanje kvalitete odnosa i atmosfere razgovora, potiče proces učenja i razvija emocionalnu inteligenciju.

“Postavljajte pitanja na koja će drugi uživati odgovarati i pri tome budite dobri slušači”, savjetovao je već 1936. godine čuveni komunikacijski stručnjak Dale Carnegie u knjizi Kako steći prijatelje i naklonost ljudi. No i danas, prema istraživanjima, ljudi i dalje postavljaju premalo pitanja u interpersonalnoj komunikaciji, a svoju zainteresiranost za teme razgovora ili sugovornike ne artikuliraju dovoljno učinkovito. Najveća zamjerka kvaliteti razgovora je kada se ništa ili malo toga pita. Razloga je tome mnogo - od egocentričnosti, stava da znamo odgovor pa nema potrebe da pitamo, do nesigurnosti u komunikaciji.

No očito je da većina nije svjesna funkcije i doprinosa koju pitanja imaju jer da jesu, sigurno bi puno više rečenica završavali upitnikom a ne točkom.

Pitanjima iskazujemo interes za sugovornika, a sugovornik se osjeća uvaženo i cijenjeno. Ona su jedini komunikacijski alat koji nam omogućuje pretvaranje dvaju monologa u dijalog.

Stvaramo dinamiku razgovora u kojoj dolazi do kvalitetne izmjene ne samo informacija, već i osjećaja, ideja, doživljaja, pa se ljudi brže i dublje povezuju jedini s drugima i razvijaju međusobno razumijevanje. Iako će nas postavljanje pitanja učiniti boljim sugovornikom,

od presudne je važnosti kakva pitanja ćemo postavljati, kojim tonom, koliko često i u kojem kontekstu. Nikako ne želimo da se ljudi osjećaju kao da ih ispitujemo ili kao da nemamo povjerenja u njih. Želimo da i sami uživaju u odgo-

ste proaktivni i demonstrirat ćete svoje kompetencije i razumijevanje posla. za vrijeme brainstorminga Cilj brainstrominga je iznjedriti što više novih ideja za rješavanje određenih zadataka. Iznimno je važno ljude poticati da od svoje inicijalne ideje odu dalje, a to jedino možemo postići postavljanjem pitanja i to onih koja navode na daljnje istraživanje. A kada na takva pitanja više nema odgovora, znat ćete da ste maksimalno iscrpili kreativne mogućnosti na tu temu. u prodaji Pitanja su možda i najvažniji prodajni alat. Istraživanja Gong.io-a koja su obuhvatila analizu 500.000 prodajnih razgovora pokazala su korelaciju između najuspješnijih prodavača i primjene

NAJVEĆA ZAMJERKA KVALITETI RAZGOVORA JE KADA SE NIŠTA ILI MALO TOGA PITA varanju na ta pitanja, da ih i sama pitanja angažiraju i motiviraju na promišljanje.

Ona pitanja koja će vas učiniti poželjnim sugovornikom su tzv. follow-up pitanja.

To su pitanja koja signaliziraju sugovorniku da ga slušate, da obraćate pažnju na ono što vam se govori, da promišljate o tome i da želite znati više.

Evo nekoliko situacija u kojima pitanjima možete ostaviti željeni dojam: na intervjuu za posao Iako nije uobičajeno da kad dolazite na intervju vi postavljate pitanja, upravo time možete napraviti značajnu prednost pred ostalim kandidatima. Postavljajući pitanja o poslu koji ćete obavljati, organizaciji ili načinu rada dat ćete do znanja svojem budućem poslodavcu da

pitanja u prodajnim razgovorima. Najuspješniji prodavači u prosjeku su postavljali od 11 do 14 pitanja tijekom razgovora s kupcem. na dejtu Nemojte samo govoriti o sebi i “svojem autu”. Puno bolju promociju sebe možete postići ako postavljate pitanja jer ćete time ostaviti dojam zainteresirane osobe koja zna slušati i koja obraća pažnju na sugovorniku bitne stvari. Nisu li to upravo one kvalitete koje svatko želi pronaći u svojem potencijalnom partneru?

I za kraj, ne zaboravite da vas i jedno obično pitanje poput “kako si?”, ako je izgovoreno s iskrenom namjerom, interesom i empatijom, može učiniti komunikacijski neodoljivima.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM ZAHUKTAVA SE TURISTIČKA SEZONA

Gotovo tri milijuna noćenja za produženi vikend

P

rema podacima sustava eVisitor, koji evidentira promet prijavljenih turista u komercijalnim i nekomercijalnim smještajnim kapacitetima te kapacitetima nautičkog čartera koji se prikupljaju putem sustava eCrew, na području Hrvatske je tijekom produženog vikenda u razdoblju od 21. do 25. lipnja zabilježeno 2,9 milijuna turističkih noćenja i 621.000 turističkih dolazaka. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem, riječ je o devet posto više noćenja te sedam posto više dolazaka. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja strani turisti su ostvarili 2,5 milijuna noćenja što je povećanje od osam posto i 550.000 dolazaka ili pet posto više, a porast bilježe i domaći turisti koji su u noćenjima ostvarili rast od 17 posto te u dolascima visokih 31 posto. Kada se gledaju ukupno ostvarena noćenja po vrstama

smještaja, najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu, oko milijun noćenja, slijede hoteli sa 665.000 i kampovi sa 589.000 noćenja.

Generalno gledajući, top 10 destinacija tijekom produženog vikenda po ostvarenim noćenjima su: Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Medulin, Umag, Mali Lošinj, Crikvenica, Vir, Novalja i Tar. U segmentu obiteljskog smještaja top destinacije su Dubrovnik, Split, Crikvenica, Rovinj i Medulin, u segmentu hotela Poreč, Dubrovnik, Umag, Rovinj i Labin, a u segmentu kampova Rovinj, Funtana, Tar, Vrsar i Medulin. Gledajući po tržištima, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, a potom slijede domaći gosti, Slovenci, Austrijanci te Česi. U krug top 10 tržišta po noćenjima još ulaze i Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Mađarska i Švedska. (J.V.)

STUDIJA MASTERCARDA O POTROŠNJI TURISTA

TURISTI U HRVATSKOJ POTROŠILI VIŠE OD DEVET MILIJARDI EURA

K

ompanija Mastercard provela je studiju o tome koji turisti najviše vole putovati, pa se tako može zaključiti da su Europljani ljubitelji putovanja, a u prosjeku putuju 10 puta godišnje. Od svih Europljana najviše vole putovati Česi i Slovaci koji godišnje putuju čak 19 puta. Stanovnici Hrvatske godišnje putuju 15 puta. Promatrajući turističke rezultate u 2017. u našoj zemlji, vidljivo je kako je Hrvatsku posjetilo više od 14,5 milijuna stranih turista koji su potrošili više od devet milijardi eura. Od toga je 15 posto potrošeno na smještaj, 19 posto na hranu, 18 posto na kupnju te 17 posto na razne aktivnosti.

Prema Mastercardovoj studiji vidljivo je kako je 70 posto svih transakcija plaćeno

kreditnim karticama. Komentirajući te rezultate, Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, je rekla kako je upravo pred špicu turističke sezone Hrvatska postala još zanimljivije odredište. “Uz novo izdanje projekta Priceless Croatia, nakon registracije na istoimenoj internetskoj stranici, korisnici Mastercard kartica iz cijelog svijeta mogu vidjeti popis 50 jedinstvenih i ekskluzivnih iskustava u hrvatskim turističkim odredištima. Tako se može doživjeti borba gladijatora u jednom od šest najvećih rimskih amfiteatara, sudjelovati na Pula Film Festivalu, doživjeti varaždinski Špancirfest i još mnogo toga”, istaknula je Sanja Žigić. Inače, u sklopu studije Mastercard je predstavio i savjete

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

za putovanja koji će potaknuti turiste da iskoriste prednosti sigurnog i praktičnog elektroničkog plaćanja tijekom putovanja. (S.P.)

TURISTIČKO VIJEĆE HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

GOTOVO 18 MILIJUNA KUNA ZA PROJEKTE U TURIZMU Dosadašnji dobri turistički rezultati plod su brojnih projekata i aktivnosti koje se provode u svim segmentima turizma, rekao je ministar turizma Gari Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z

a razvoj turizma u ovoj godini prošlotjednom odlukom Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice osigurano je 13 milijuna kuna minimalnih potpora što je 2,5 milijuna više nego prethodnih godina. Ta su sredstva namijenjena poduzetnicima za sufinanciranje troškova predviđenih Programom HTZ-a. Uz to, još 4,2 milijuna kuna utrošit će se na marketinške i PR aktivnosti projekta Ultra Europe 2018. s ciljem dodatne promocije Hrvatske kao festivalske destinacije, njenih ljepota, kulturne baštine i gastronomske ponude kroz Ultra Europe Festival. Taj se festival održava u Splitu, Bolu na Braču, Hvaru i Visu, a svake godine privuče više od 150.000 posjetitelja iz više od 140 zemalja. Osim tih događanja, HTZ bespovratnim sredstavima podupire kvalitetne projekte koji hrvatskom turizmu daju dodanu vrijednost. Članovi Turističkog vijeća HTZ-a odlučili su kako će surađivati i sufinancirati projekte pod nazivom Strategija marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja klastera Slavonija te Strategija razvoja turizma Imotske krajine TZ područja Imota. Tako će HTZ ove godine dati gotovo 18 milijuna kuna bespovratnih sredstava za turističke projekte.

NOVI DIREKTORI PREDSTAVNIŠTAVA HTZ-a No ni to nije sve. Naime, članovi Turističkog vijeća odlučili su s devet milijuna kuna poduprijeti razna događanja. Od ukupno prijavljenih 650 događaja, sufinancirat će se 246 nacionalna, regionalna i top događaja te manifestacije u pred i posezoni čime se dodatno potvrđuje njihova važnost i pruža podrška u razvoju.

Komentirajuće te odluke, ministar turizma Gari Cappelli je rekao kako su dosadašnji turistički rezultati plod brojnih projekata i aktivnosti koje se provode u svim segmentima turizma. “Hrvatska je danas prepoznatljiva turistička

destinacija, a veliku ulogu u tome imaju i brojne manifestacije i događanja koje se održavaju tijekom cijele godine. Osim toga, naša zemlja je u svijetu prepoznata kao jedna od najsigurnijih destinacija te mi je iznimno drago što će se ove godine 13. put za redom realizirati projekt Sigurna turistička sezona”, istaknuo je Cappelli.

Dodao je kako boravak stranih policajaca na našoj obali tijekom ljetnih mjeseci, uz hrvatske kolege, itekako pridonosi dodatnom osjećaju sigurnosti turista te na taj način utječe na jačanje konkurentnosti Hrvatske.

Na sjednici je bilo riječi i o novoizabranim direktorima sedam predstavništava HTZ-a u inozemstvu. Novi direktori uskoro odlaze u predstavništva HTZ-a u Austriju, Češku, Sloveniju, Švedsku, Mađarsku, Slovačku i Kinu gdje HTZ prvi put u povijesti otvara svoj ured. Zanimljivo je kako je za direktoricu predstavništva u Kini izabrana Franka Gulin, nekadašnja šibenska novinarka koja je radila u hrvatskom dopisništvu China International Radija u Pekingu.

S DEVET MILIJUNA KUNA SUFINANCIRAT ĆE SE 246 NACIONALNA, REGIONALNA I TOP DOGAĐAJA TE MANIFESTACIJE U PRED I POSEZONI

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA MOBILNA PLAĆANJA

FACEBOOK, GOOGLE, APPLE I AMAZON KAO KONKURENCIJA Banke se trenutačno nisu spremne suočiti s konkurencijom na području mobilnih plaćanja – posebice u kontekstu druge europske direktive Payments Services Directive piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

53% bankara u Hrvatskoj jednostavno ne zna – ili nije sigurno – hoće li se moći oduprijeti novim igračima

samo

30%

hrvatskih bankara vjeruje da će se njihova banka morati promijeniti želi li ostati relevantnom

uropska direktiva PSD2, koja će se u cijelosti primjenjivati od rujna 2019. godine i koja će omogućiti potpuno otvaranje tržišta financijskih usluga diljem Europske unije, postavlja ozbiljne izazove pred bankarske poslovne modele. Treće strane i tvrtke koje ne dolaze iz bankarskog sektora preuzimaju korisnička sučelja, dok plaćanja karticama postaju sve manje profitabilna.

Istraživanje o mobilnim plaćanjima, koje je za norvešku tvrtku Auka provela britanska analitička kuća LM Research, pokazuje kako samo 18 posto ispitanih hrvatskih bankara vjeruje da su njihovi postojeći digitalni kanali dovoljno dobri da se mogu oduprijeti konkurenciji u vidu trećih strana – uključujući FinTech tvrtke, tehnološke gigante i druge banke.

Kada se taj podatak usporedi sa svim ispitanim regijama, radi se o ispodprosječnom rezultatu jer inače 23 posto bankara vjeruje kako su postojeći digitalni kanali dovoljno dobri da izdrže napad konkurencije. Istovremeno, četvrtina hrvatskih bankara (25 posto) vjeruje kako su vanjske prijetnje – poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea – značajne, te kako bi ove tvrtke mogle uistinu i preuzeti ulogu banaka u sljedećih pet godina.

Ova općenito niska razina uvjerenosti u to da banke mogu ostati kompetitivne u sukobu s velikim igračima koji će ući u sektor s pozicija izvan bankarske industrije, a koja prevladava u svim zemljama koje su

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

bile uključene u istraživanje, pokazuje kako se banke trenutačno nisu spremne suočiti s konkurencijom na području mobilnih plaćanja

TRENUTAČNO NE POSTOJI DOMINANTAN SUSTAV MOBILNOG PLAĆANJA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU, KAŽE DANIEL DÖDERLEIN – posebice u kontekstu druge europske direktive Payments Services Directive.

Već sada postoji visoka razina nesigurnosti u kvalitetu postojećih digitalnih kanala: 53 posto bankara u Hrvatskoj jednostavno ne zna – ili nije sigurno – hoće li se moći oduprijeti novim igračima.

SNAŽNE VEZE “Trenutačno ne postoji dominantan sustav mobilnog plaćanja na hrvatskom tržištu. Slično kao što se to dogodilo u Skandinaviji, veliki servisi poput Apple Paya i Google Paya nisu još dostupni u Hrvatskoj. No bankarski je sustav snažan, a pametni telefoni prevladavaju među korisnicima, što bankama stvara brojne prilike da same predstave svoje sustave mobilnog plaćanja. Kada PSD2 bude u potpunosti implementiran pred kraj sljedeće godine, banke će morati otvoriti svoje sustave trećim stranama.

Hrvatskim bankama želimo pomoći da iskoriste ovo malo preostalog vremena kako bi brzo razvile i tržištu predstavile vlastite sustave mobilnog plaćanja. Odgovor na pitanje tko će biti pobjednik na tržištu mobilnog plaćanja prilično je jednostavan – to može i treba biti neka banka, ali na tome moraju početi raditi odmah”, rekao je Daniel Döderlein, osnivač i izvršni direktor tvrtke Auka.

Banke trenutačno imaju priliku stvoriti i korisnicima predstaviti vlastite sustave mobilnog plaćanja te se tako oduprijeti ulasku konkurencije u bankarski sektor. Ovo je važno budući da su snažne veze koje se temelje na plaćanju zapravo ključne u odnosu banka/korisnik – 40 posto hrvatskih bankara u istraživanju je izjavilo kako im je izuzetno važno održati ovu interakciju u pogledu plaćanja s korisnicima te da baš zato žele predstaviti nove mobilne aplikacije za plaćanje, poput mobilnih novčanika.

Istovremeno, samo 30 posto ispitanih hrvatskih bankara vjeruje da će se njihova banka morati promijeniti želi li ostati relevantnom.

Hrvatski bankari također su nešto konzervativniji kada se govori o fundamentalnim promjenama u bankarskom sektoru: manje od trećine (31 posto) vjeruje da će do temeljitih promjena doći u sljedećih pet godina, dok je prosjek u svim zemljama gdje je istraživanje provedeno 35 posto. “Banke u ovom trenutku ne bi trebale biti opuštene jer će PSD2 stvoriti prilike trećim stranama da uđu u financijski sektor. Mobilna plaćanja termin su koji ne podrazumijeva samo korištenje mobilnog telefona umjesto kartice. Sustavi koje nude tehnološki giganti poput Applea i Googlea nisu posebice fleksibilni – vezani su uz jednu platformu. Ako se banke odluče za implementaciju ovih sustava, neće doći do novih korisnika, a korisnici kartica samo će nastaviti koristiti svoje postojeće kartice. Osim toga, prilikom implementacije ovih sustava potrebna su znatna ulaganja i u novu opremu na prodajnim mjestima”, objašnjava Döderlein.

PROMJENE U SEKTORU Dalibor Kurtović, direktor transakcijskog bankarstva i izvršni direktor operativnih

poslova Addiko banke, ističe kako se ova banka i strateški okrenula digitalnom plaćanju i bankarstvu. “To je budućnost i mi ciljamo na mlade, mobilne klijente. Na koncu, milenijalci ne žele dolaziti u banku i oni je ne vide kao poslovnicu. Naime, oni je vide kao priliku za rad i kao onaj dio financijskog sektora koji pruža određenu uslugu. Na nama je da im pružimo tu uslugu”, objašnjava on dodajući kako već sada 40 posto fizičkih osoba-klijenata ove banke transakcije izvršava putem mobilnog bankarstva. “Izvrstan je potencijal da klijenti prepoznaju i žele koristiti takve kanale”, napominje .

Nikola Kapraljević, glavni direktor operacija u Infinumu, kaže kako se unazad dvije-tri godine osjeća promjena u bankarskom sektoru koji je tradicionalno vrlo konzervativan. “On sve više shvaća kako dolaze nova vremena i promjene kojima se treba prilagođavati”, ističe Kapraljević. Izet Ždralović, suosnivač i član Upravnog odbora Microblinka, smatra kako Hrvatska u korištenju mobilnog bankarstva stoji prilično dobro. “Mnogo korisnika plaća svoje mjesečne i druge račune putem mobilnog bankarstva”, kaže on i dodaje kako je PSD2 velika prilika za sve banke jer im otvara mnoge potencijale.

Daniel Döderlein, osnivač i izvršni direktor tvrtke Auka

31% bankara u Hrvatskoj vjeruje da će do temeljitih promjena doći u sljedećih pet godina

BANKARSKI SEKTOR SVE VIŠE SHVAĆA KAKO DOLAZE NOVA VREMENA I PROMJENE KOJIMA SE TREBA PRILAGOĐAVATI, ISTIČE KAPRALJEVIĆ 2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO PRODAJA TRAKTORA U HRVATSKOJ

OPTIMIZAM SA ILI BEZ POKRIĆA? Hrvatska je lani bila europski rekorder po prodaji traktora s povećanjem od 91,5 posto u odnosu na 2016. Da bi nam zaista bilo bolje i u tom segmentu, potreban je dugi niz takvih godina piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rema procjenama, jer pouzdanih podataka nema, u hrvatskom poljoprivrednom voznom parku ima nešto više od 100.000 registriranih traktora. Neki podaci govore i o 113.000 traktora. Valja napomenuti da u ukupan broj registriranih traktora ulaze i oni koji nisu namijenjeni poljoprivrednoj djelatnosti nego se koriste u šumarstvu i mnogim komunalnim djelatnostima. Uz logičnu pretpostavku da je tu riječ o bitno mlađim modelima traktorima, za zaključiti je kako prosječna starost traktora na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj iznosi i više od 30 godina.

OPTIMISTIČNE BROJKE, ALI...

PROŠLE GODINE U HRVATSKOJ SU PRODANA 854 TRAKTORA, ŠTO JE GOTOVO DVOSTRUKO VIŠE NEGO U 2016.

Prema riječima Darka Aračića, predsjednika Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Hrvatskoj, to je svakako dobar pokazatelj.

“Radi se optimističnim brojkama, no valja biti realan i znati kako smo prije koju godinu bili na dnu dna. Iako su sadašnji pokazatelji bitno bolji, što s obzirom na ranije pokazatelje i nije bilo teško kada je tržište traktora praktično

zamrlo, to je još uvijek malo u odnosu na ono što je potrebno hrvatskoj poljoprivredi. Čak i s tim velikim povećanjem, mi smo još uvijek daleko od potrebnog da bi značajnije pomladili traktorski vozni park. Naime, u Sloveniji se godišnje proda 1500, a u Austriji oko 5000 traktora. S takvim podacima je u Hrvatskoj zaista teško očekivati razvoj konkurentne poljoprivrede”, objašnjava za Privredni vjesnik Aračić. “Ovaj pomak

Najbolji orači preko Osijeka do SAD-a Uza sve to, službeni podaci o kupnji novih traktora u Hrvatskoj sve do prije dvije godine bili su više nego katastrofalni. Ipak, u zadnje dvije godine bilježe se značajni pomaci. Konkretno, prošle, 2017. godine, u Hrvatskoj su prodana 854 traktora, što je gotovo dvostruko više nego u 2016. kada ih je prodano 446, što je pak bilo trostruko više nego u 2015. kada je prodano tek 278 traktora.

Prema riječima Darka Aračića, od 24. do 26. kolovoza 2018. na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin održat će se peti specijalizirani sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show Osijek. Pored predstavljanja najnovijih tehnoloških dostignuća, u okviru ovogodišnjeg sajma bit će održano i državno natjecanje orača. Svake godine na 16 županijskih natjecanja natječe se više od 200 orača, najviše mladih. Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača i Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba glavni su partneri u organizaciji tih natjecanja. Ministarstvo poljoprivrede podržava natjecanje u oranju kao vodeću ruralnu manifestaciju u Hrvatskoj. Natjecanje u Osijeku bit će izlučno natjecanje za 66. svjetsko natjecanje u oranju u SAD-u 2019. godine.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Kretanja na EU tržištu - broj prodanih vozila (2017., 2016.)

Država

2017.

2016.

razlika %

Austrija

5416

4861

+11,4

Belgija

2452

2374

+3,3

Bugarska

1340

1222

+9,7

Češka

2232

1881

+18,7

Danska

1913

1529

+25,1

Finska

1611

1807

-10,8

34.287

31.042

+10,5

854

446

+91,5

Italija

22.705

18.341

+23,8

Litva

1456

1615

-9,8

Norveška

3316

3085

+7,5

Njemačka

33.695 28.248

+19,3

Poljska

10.850

8952

+21,2

Portugal

9346

8797

+6,2

Slovenija

1411

1110

+27,1

12.457

11.434

+8,9

3341

3520

-5,1

Francuska Hrvatska

Španjolska Švedska Švicarska Velika Britanija

2378

2480

-4,1

12.025

12.112

-0,7

se događa zahvaljujući konačnom početku korištenja dostupnih EU fondova, odnosno realizaciji sredstava iz Programa ruralnog razvoja (restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, kao i zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš), višegodišnji

zastoj u prodaji poljoprivrednih strojeva u Hrvatskoj napokon je ipak manji, te je povećana prodaja traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije. Naša udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Hrvatskoj prati evidenciju registracije traktora. Na temelju toga opravdano se procjenjuje kako će u Hrvatskoj ove godine biti prodano i više od 1000 novih traktora”, ističe Aračić.

nedostatka vlastitih sredstava mnoga rješenja o odobrenju potpora ostajala su nerealizirana jer poljoprivrednici nisu kod banaka mogli osigurati vlastita sredstva u ukupnom iznosu projekta.

Stoga nedavno najavljene mjere o lakšem predfinanciranju bude optimizam”, ističe Renata Prusina.

JOŠ DALEKO OD GODIŠNJEG OPTIMUMA Ovakav umjereni optimizam dijeli i Renata Prusina, dugogodišnja urednica Agroglasa, osječkog specijaliziranog dvotjednika za poljoprivredu i članica međunarodnog žirija za izbor traktora godine Tractor of the Year.

“Naravno da raduje podatak o tome kako je prošle godine prodaja traktora u Hrvatskoj porasla za 91 posto u odnosu na godinu prije. No u konkretnim brojkama to je još uvijek daleko od godišnjeg optimuma poželjnih 1800 do 2000 novoregistriranih traktora u Hrvatskoj.

To više jer smo takve brojke imali prije recesijskog razdoblja. Nažalost, kriza je kod nas trajala duže nego u ostatku Europe, a trebalo nam je gotovo pet godina da počnemo učinkovitije koristiti sredstva EU fondova za razvoj poljoprivrede. Naime, slažem se s razmišljanjima Franje Dominkovića, dopredsjednika Udruge prodavača poljoprivredne mehanizacije i opreme u Republici Hrvatskoj, o tome kako je predfinanciranje projekta najveći problem kod većine poljoprivrednih proizvođača. Zbog

Darko Aračić

PROCJENJUJE SE DA ĆE U HRVATSKOJ OVE GODINE BITI PRODANO I VIŠE OD 1000 NOVIH TRAKTORA, ISTIČE ARAČIĆ Inače, prošle se godine najviše traktora prodalo u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu (164 traktora), potom Osječkobaranjskoj županiji (112), Splitsko-dalmatinskoj (93), Vukovarsko-srijemskoj (84) i Virovitičko-podravskoj županiji (70).

Najmanje je traktora kupljeno u Ličkosenjskoj (18) i Šibensko-kninskoj županiji (10).

Nadalje, prema podacima prodaje u 19 europskih država (za koje su članovi žirija izbora Tractor of the Year uspjeli skupiti točne podatke) većina je europskog tržišta osjetila porast prodaje. Rekorder u povećanju prodaje je Hrvatska sa 91,5 posto, a slijede Slovenija sa 27,1posto, Danska sa 25,1 posto te Italija sa 23,8 posto.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

18. OCJENJIVANJE KAKVOĆE KULENA/KULINA HG

Investicija od 18 milijuna kuna

Bucićev kule Proizvodnja kulena ima ogroman potencijal, a sama prerada daje novi dohodak i priliku u gospodarenju ovim prostorima, smatra Nad

U rad je koncem prošloga tjedna pušten uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Vrgorac namijenjen širem području toga grada, a omogućavat će drugi stupanj pročišćavanja. Uređaj je smješten južno od Vrgorca i pročišćavat će otpadne vode prikupljene fekalnom kanalizacijskom mrežom grada. S obzirom na to da je područje grada smješteno u zoni sanitarne zaštite izvorišta, nužno je organizirati propisano prikupljanje, odvodnju, pročišćavanje i dispoziciju sanitarnih otpadnih voda sve u cilju zaštite izvorišta. Sanacijom i rekonstrukcijom uređaj je spreman za prihvat gradske kanalizacije kao i viška fekalija iz septičkih jama, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ukupna vrijednost investicije je oko 18 milijuna kuna od čega su to djelomice sredstva državnog proračuna, a djelomice izvorna sredstva Hrvatskih voda. Planom Hrvatskih voda za 2017. je, za dovršetak i sanaciju te stavljanje u punu funkcionalnost mreže i UPOV-a Vrgorac, ukupno bilo uloženo 4,7 milijuna kuna od čega za UPOV 2,3 milijuna kuna. Za 2018. planiran je iznos od 3,1 milijun kuna od čega je za dovršetak UPOV-a planiran iznos od 1,8 milijuna kuna. (B.O.)

piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Osijek, a u suradnji s osječkim Prehrambeno-tehnološkim fakultetom ,u Centru kulture Matije Petra Katančića u Valpovu proglašeni su rezultati i uručena priznanja 18. ocjenjivanja kakvoće kulena, kulenarima poznate kao “komorska kulenijada” koja uživa veliko povjerenje među proizvođačima ove mesne delicije.

U konkurenciji šezdesetak prijavljenih kulena, zlatnu medalju za najbolji kulen, a ujedno i titulu šampiona 18. kulenijade, dobio je OPG Bucić Ivan iz Donje Pištane kod Orahovice.

Vlasnik OPG-a Ivan Bucić, čiji je šampionski kulen ostvario 95,88 od mogućih 100 bodova, kaže da su trud i rad tajna uspjeha.

“Na našem se OPG-u uzgajaju velike bijele svinje, a za kulen se bira najbolje i najzrelije meso i iz svega toga se vidi kvaliteta”, skromno objašnjava Bucić čiji su kuleni na zadnje četiri Kulenijade čak tri puta osvojili titulu šampiona.

Uz Zorana Kovačevića, predsjednika HGK-ŽK Osijek, dobra duša ovoga, sada već punoljetnog edukacijskog natjecanja, svakako je Ernest Nad, viši stručni suradnik u HGK-ŽK-u Osijek.

SVE VIŠE PRIJAVLJENIH KULENA “U proizvodnji kulena vidimo veliku šansu da se pokrene usnulo svinjogoj-

Ivan Bucić

stvo na prostorima Slavonije i Baranje, a ljudi vrate u poljoprivredu i sela.

Proizvodnja kulena ima ogroman potencijal, a sama prerada daje novi dohodak i priliku u gospodarenju ovim prostorima”, rekao je Nad istaknuvši zadovoljstvo porastom broja prijavljenih uzoraka.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Usluga aplikacije ugradnje materijala kod hidro i termo izolacija, antikorozivne zaštite i zaštite od sunca Misija poslovanja naše tvrtke je da pomognemo svim svojim klijentima u rješavanju problema na svim vrstama površina, na području zaštite od sunca, te području hidroizolacijskih i termoizolacijskih rješenja. Početkom 2016. uveli smo sustav certifikacije sistema ISO 9001-2015.

ULTRA STOP D.O.O.

Predstavljamo Vam tvrtku “ULTRA STOP” d.o.o. iz Zagreba, i našu tehnologiju zaštite od sunca na staklenim, plastičnim i svim ostalim površinama.Specijalizirana smo tvrtka s bogatim iskustvom na području zaštite od sunca, folijama, specijalnim premazima i bojama za staklene i sve vrste plastičnih površina te svim ostalim netransparentnim površinama.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

K-ŽK OSIJEK

SGS

n - najbolji

ISO certifikati za ACI marine SGS, tvrtka za inspekciju, provjeru, testiranje i certifikaciju uručila je u ACI marini Opatija ISO certifikate za tri područja djelovanja. Tako su 22 ACI marine, kao dio najvećeg sustava marina na Mediteranu, ispunjavanjem strogih uvjeta certificiranja, potvrdile svoju usmjerenost prema odgovornom poslovanju i korištenju energije te očuvanju okoliša, s ciljem poboljšanja kvalitete i sigurnosti pružanja usluge gostima.

Certifikate ISO 9001:2015 za područje sustava upravljanja kvalitetom, ISO 14001:2015 za područje sustava upravljanja okolišem te ISO 50001:2011 za područje sustava upravljanja energijom predsjedniku Uprave ACI-ja Kristijanu Paviću uručio je direktor Odjela certifikacije SGS Adriatica Drago Goić. “Zadovoljstvo nautičara, očuvanje okoliša i učinkovito korištenje energije osnovni

BUCIĆEVI KULENI NA ZADNJE ČETIRI KULENIJADE ČAK SU TRI PUTA OSVOJILI TITULU ŠAMPIONA “To pokazuje da ovom projektu Komora pristupa vrlo ozbiljno. To više što su u njega uključeni i Prehrambeno-tehnološki i Poljoprivredni fakultet iz Osijeka što je dobra sprega gospodarstva i znanosti i u konačnici daje rezultate. Svi sudionici 18. ocjenjivanja dobili su izvješće o kvaliteti svojih proizvoda, a to je dobar pokazatelj onoga što trebaju u budućnosti neutralizirati, odnosno kako proizvodnju dignuti na višu razinu kako bi, u konačnici, ona bila konkurentna na prostoru domaćeg i stranog tržišta”, rekao je Nad. Kako na ovo natjecanje svake godine stiže sve veći broj sve kvalitetnijih

slavonskih i baranjskih kulena i kulina, Ocjenjivački sud u sastavu Goran Kušec, predsjednik, uz članove Krešimira Mastanjevića, Krunoslava Muževića, Snježanu Keleković, Vladimira Margetu i tajnika Ernesta Nada, imao je težak zadatak izabrati najbolje kojima su ovom prigodom uručena priznanja i nagrade.

Inače, osim organoleptičkog ocjenjivanja kakvoće slavonskog kulena koje je održano u ŽK-u Osijek, svi prijavljeni kuleni su prošli i fizikalnokemijsku analizu u Centru za kvalitetu mesa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

su ciljevi certificiranih sustava”, istaknuo je Goić. “Naša su nastojanja usmjerena na to da kvalitetu i raznovrsnost usluge u hrvatskom nautičkom turizmu općenito dovedemo na razinu izvrsnosti kako bi Hrvatska bila prepoznata kao destinacija za vrhunski nautički turizam”, kazao je Pavić. (B.O.)

Traminac Traminac Iločkih podruma vodeće je vino među svjetskim tramincima. Osvajao je sve prestižne svjetske nagrade u Londonu, Parizu, Madridu, Bruxellesu, Düsseldorfu, Izraelu, Veroni, San Franciscu i Kanadi. Kvalitetu su prepoznali i na engleskom dvoru pa su ga uvrstili u arhivu engleskog dvora, a služen je i na svečanosti krunidbe i dijamantnoj obljetnici kraljice Elizabete II. ILOČKI PODRUMI D.D.

Zahvaljujući jedinstvenim pedoklimatskim uvijetima, dugogodišnjoj tradiciji u proizvodnji vina i vrsnim enolozima, Iločki podrumi proizvode izvrsna vina koja prepoznaju potrošači, ali i struka. Proizvodnja i dio starih podruma koji su građeni u 15. i 18. stoljeću imaju ukupni kapacitet od 8.000.000 litara. Zahvaljujući najboljim položajima u ovom dijelu Europe i tradiciji proizvodnje, Iločki podrumi izgradili su prepoznatljiv imidž koji se temelji na vrhunskoj kvaliteti njihovih vina.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA SRBIJA

Pet do dvanaest za EKOLOGIJU Srbija je među najzagađenijim državama u Europi, što ugrožava zdravlje stanovništva i skraćuje životni vijek, pa je povećanje investicija u okoliš hitno i nužno piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

S

rbija je među najzagađenijim zemljama u Europi i u idućih 10 do 15 godina trebala bi u zaštitu okoliša i komunalnu infrastrukturu uložiti oko 8,5 milijardi eura iz državnog proračuna, rekao je prošloga tjedna predsjednik Fiskalnog savjeta Pavle Petrović.

Na redovitoj konferenciji za medije Fiskalnog savjeta čini se da se našla izvanredna tema - ekologija, ali samo na prvi pogled jer se odlično uklopila u ono čime se ovaj savjet bavi, a

SRBIJA BI U IDUĆIH 10 DO 15 GODINA TREBALA U ZAŠTITU OKOLIŠA I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU ULOŽITI OKO 8,5 MILIJARDI EURA IZ PRORAČUNA to je državna blagajna. Posebno ona rashodna strana. Uz sve češća i ozbiljnija upozorenja da se državni novac mora trošiti manje i opreznije. Ali ovoga puta su se kockice same posložile: ona ocjena o zagađenosti je točna, što se i golim okom vidi, a u proračunu ima viška novca.

Nakon uspješno provedene financijske konsolidacije, stezanja remena ponajprije umirovljenika, postavlja se pitanje kako spasiti ono što lako i za tren može ispariti. A s druge strane,

Čišći okoliš gura gospodarski rast naprijed Prema računici Fiskalnog savjeta, povećanje investicija u zaštitu okoliša i komunalnu infrastrukturu od 1,3 posto BDP-a poguralo bi i gospodarski rast Srbije za oko 0,5 posto. Ta bi ulaganja omogućila da se trend rasta od tri do 3,5 posto poveća na četiri posto, što bi već bio respektabilan rast i pridonio bi rješavanju ključnih problema. Preporuka je da se već u proračunu za 2019. godinu usmjere sredstva prema javnim investicijama koje su prioritet u zaštiti okoliša.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

zaštita životnog okoliša je jedna od ne samo najkorisnijih nego i najprofitabilnijih djelatnosti modernog svijeta. Uz obveze koje Srbiji nameće približavanje Europskoj uniji, kao i mogućnosti da se upravo zahvaljujući tome dobije mnogo više.

INVESTICIJE U OKOLIŠ SE NE MOGU ODLAGATI Petrović je stoga ocijenio kako je pravi trenutak da se iz državne blagajne počne investirati u zaštitu okoliša i komunalnu infrastrukturu jer je proračun uravnotežen, smanjenjem deficita od 2,2 milijarde eura iz 2014. godine. U državnoj blagajni će se naći višak novca jer su dodatno smanjeni troškovi za kamate i po osnovi jamstava, a gospodarski oporavak osigurava veće prihode, pa je iz proračuna moguće godišnje za ekologiju izdvojiti oko jedan posto BDP-a ili 350 do 400 milijuna eura.

Procjena Fiskalnog savjeta je da je za rješavanje prioritetnih problema u zaštiti okoliša i komunalne infrastrukture godišnje potrebno izdvojiti oko 500 milijuna eura, a razliku od oko 100 milijuna trebale bi osigurati lokalne samouprave te javna i državna poduzeća. Samo će Elektroprivreda Srbije (EPS) u narednih desetak godina u zaštitu okoliša morati uložiti oko milijardu eura.

Petrović je ocijenio kako se te investicije ne mogu odlagati te da na njih obvezuje i Poglavlje 27 u procesu pridruživanja Srbije EU. Ako Srbija novac iz proračuna potroši na populističke mjere, riskira da Uniji plati penale za zagađenje okoliša. Vlada Srbije već je 2006. godine propustila priliku riješiti velike probleme u zaštiti okoliša iako je imala novca u proračunu. Trebalo bi izbjeći sličnu grešku jer su problemi postali veći, a njihovo rješavanje skuplje, preporučuje Fiskalni savjet.

Ako se propusti povoljan trenutak i u proračunu za iduću godinu ne planira ulaganje u okoliš, nužna ulaganja u budućnosti bi mogla

zahtijevati veće žrtve kao što su zamrzavanje plaća i mirovina te povećanje poreza, upozorio je Petrović.

Procjenjuje se da bi ulaganje od 500 milijuna eura godišnje u okoliš bilo jednako subvencijama za poljoprivredu te da je potrebno i stoga što je Srbija do sada investirala samo 0,7 posto BDP-a u zaštitu okoliša, a zemlje Središnje i Istočne Europe oko dva posto.

VODE - NAJVEĆI PROBLEM Procjenjuje se i da je stanje svih područja okoliša kritično: voda za piće je loše kvalitete, kanalizacijska mreža nerazvijena, komunalne vode se izlivaju u rijeke, otpad se ne prerađuje već odlaže na neuređene deponije, a trećina građana udiše zagađen zrak. Sve to zajedno pridonosi tome da se Srbija nalazi među najzagađenijim zemljama u Europi, što ugrožava zdravlje stanovništva, skraćuje životni vijek i smanjuje kvalitetu života.

Najveći problemi su u sektoru voda jer se pročisti samo 10 posto komunalnih otpadnih voda, a Beograd i Novi Sad ih direktno ispuštaju u Dunav i Savu, dok zemlje Srednje i Istočne Europe pročišćavaju u prosjeku oko 70 posto otpadnih voda, a Budimpešta čak 95 posto.

Uređenje voda je također i najskuplje, te će, prema procjenama Fiskalnog savjeta, stajati oko

šest milijardi eura jer u kanalizacijsku mrežu treba uložiti 2,5 milijardi, u postrojenja za pročišćivanje komunalnih voda 1,3 milijarde eura, a za unapređenje vodoopskrbe 1,5 milijardi eura.

U preradu otpada trebalo bi uložiti oko 1,5 milijardi eura jer se sada 70 posto odlaže na neodgovarajuće deponije. Za uklanjanje otpada tvrtki kao što su Zorka, Viskoza ili Azotara te uklanjanje divljih deponija potrebno je oko 300 milijuna eura, a za sanaciju rudarskog otpada oko 200 milijuna.

Procjene Fiskalnog savjeta su da godišnje zbog zagađenog zraka prije vremena umre oko 10.000 ljudi. U zaštitu zraka potrebno je uložiti 2,3 milijarde eura, a samo EPS mora udvostručiti ulaganja i u 10 godina za te namjene izdvojiti oko 650 milijuna eura. Za izgradnju čišćeg sustava daljinskog grijanja potrebno je 550 milijuna eura, a za modernizaciju voznog parka Gradskog saobraćajnog preduzeća Beograd oko 100 milijuna eura.

Fiskalni savjet preporučuje donošenje državne strategije za zaštitu okoliša i povećanje ovlasti resornog ministarstva te da se novac od pristojbi za zaštitu okoliša ne preusmjerava u neke druge potrebe. Također se preporuča da se lokalne samouprave i komunalna poduzeća osposobe i pripreme za investiranje u zaštitu okoliša i komunalnu infrastrukturu.

IZ PRORAČUNA JE MOGUĆE GODIŠNJE ZA EKOLOGIJU IZDVOJITI OKO JEDAN POSTO BDP-a ILI 350 DO 400 MILIJUNA EURA

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA AGENCIJA

TRGOVINA PRED Od 120.081 poduzetnika u 2017. godini njih 27.512 (22,9 posto), ili skoro svaki četvrti, poslovao je u djelatnosti trgovine koja je zapošljavala 173.390 radnika

213,9 mlrd kn prihoda ostvarili poduzetnici u području trgovine u 2017.

207,5 mlrd kn njihovi lanjski rashodi

S

vi poslovni subjekti razvrstani su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007., u jednu djelatnost po principu pretežnosti odnosno u onu u kojoj ostvaruju najveću dobit. Analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema toj pretežitoj djelatnosti, pokazala je da u zadnjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Od 120.081 poduzetnika u 2017. godini (bez podataka za sva Agrokorova društva jer je samo sedam od 34 društva podnijelo financijska izvješća) njih 27.512 (22,9 posto) ili skoro svaki četvrti, poslovao je u djelatnosti trgovine.

Za usporedbu, 2002. godine udio poduzetnika u trgovini bio je 42,5 posto. U 2017. godini prema brojnosti slijede poduzetnici u struč-

nim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (19.218), što je udio od 16 posto, prerađivačkoj industriji (13.563) s udjelom od 11,3 posto i građevinarstvu (13.378) s udjelom od 11,1 posto u ukupnom broju poduzetnika.

Kod 120.081 poduzetnika u 2017. godini bila su 882.884 zaposlena na temelju sati rada.

RASTE BROJ ZAPOSLENIH Broj zaposlenih je u odnosu na 2016. godinu povećan za 48.667 ili 5,8 posto. Najveći broj zaposlenih bio je kao i ranijih godina u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija zapošljavala je 232.130 radnika (26,3 posto), a trgovina 173.390 (19,6 posto). Nominalno, broj radnika najviše je porastao u prerađivačkoj industriji (9609), trgovini (9247), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

Broj poduzetnika i zaposlenih, ukupan prihod i neto dobit/gubitak kod poduzetnika RH u 2017. g. po djelatnostima Područje djelatnosti

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan Dobit ili gubitak prihod razdoblja

3.318

25.709

18.907

209

3.364

3.246

166

13.563

232.130

166.513

5.330

A

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B

Rudarstvo i vađenje

C

Prerađivačka industrija

D

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

789

14.451

39.777

2.455

E

Opskrba vodom; uklanjanje otp. voda, gosp. otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

760

22.786

10.184

336

F

Građevinarstvo

13.378

79.767

45.454

251

G

Trgovina na veliko i na malo; popravak motor. vozila i motocik.

27.512

173.390

227.372

6.009

H

Prijevoz i skladištenje

I

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J

Informacije i komunikacije

K

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L

Poslovanje nekretninama

M

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P

Obrazovanje

558

4.996

62.115

35.081

1.681

10.339

68.526

26.013

1.473

5.847

37.313

31.718

2.284

439

5.726

4.201

759

5.127

15.260

10.536

-1.474

19.218

58.870

31.825

1.023

5.875

42.674

13.794

400

62

423

107

12

1.467

7.014

1.506

72

Q

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

1.607

11.744

3.389

219

R

Umjetnost, zabava i rekreacija

1.493

11.137

5.754

197

S

Ostale uslužne djelatnosti

3.863

10.401

2.879

92

T

Djelatnost kućanstava kao poslodavca

2

31

2

0

-

Fizičke osobe bez djelatnosti

217

53

136

45

120.081

882.884

678.395

21.885

Ukupno Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

ADRIS GRUPA

Dividenda 17,5 kuna

NJAČI

hrane (7669) i građevinarstvu (6042). Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (213,9 milijardi kuna prihoda i 207,5 milijardi kuna rashoda), no valja napomenuti da u ove rezultate nisu uključeni podaci za društva iz koncerna Agrokor, osim Backstagea, Eurovibe i Tisak usluga. U prerađivačkoj industriji ostvareno je 166,5 milijardi

Prošlotjednom sjednicom Glavne skupštine Adris Grupe u Rovinju završilo je održavanje godišnjih skupština društava u njenu sastavu. Adris Grupa je u 2017. ostvarila ukupni prihod od 5,54 milijarde kuna, poslovni prihod od 4,99 milijardi kuna, dok je prihod od prodaje robe i usluga iznosio 4,37 milijardi kuna. Neto dobit je 374 milijuna kuna, pri čemu dobit nakon manjinskih interesa iznosi 293 milijuna kuna u što je uključena dodatna rezervacija po osnovi izloženosti prema Agrokoru. Time je obavljena rezervacija u visini od 60 posto ukupnih potraživanja. U 2017.

Adrisove tvrtke ostvarile su dvoznamenkasti rast neto dobiti, a gledajući

VINSKA OMOTNICA

Euri za informiranje o vinu

U ZADNJIH 20 I VIŠE GODINA PREMA BROJU DOMINIRAJU PODUZETNICI U PODRUČJU DJELATNOSTI TRGOVINE kuna prihoda i 159,7 milijarde kuna rashoda, a u građevinarstvu 45,5 milijardi kuna prihoda i 44,7 milijardi kuna rashoda.

Prema neto dobiti najbolji su poduzetnici u trgovini sa šest milijardi kuna, što je povećanje od 18,7 posto u odnosu na 2016. godinu. Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 5,3 milijarde kuna, a na trećem mjestu poduzetnici iz područja opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, s nešto više od 2,45 milijardi kuna neto dobiti. Izdvajaju se još i poduzetnici u području informacija i komunikacija s nešto manje od 2,3 milijarde kuna, što je tri posto više u odnosu na 2016. godinu.

konsolidirano, rast iznosi 33 posto. Sukladno odluci Glavne skupštine o isplati dividende od 17,5 kuna po dionici, iz neraspoređene zadržane dobiti društva izdvojit će se 287 milijuna kuna. Dividenda će biti isplaćena 20. srpnja.

Predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović istaknuo je kako je odluka o kupnji i potpisivanje ugovora o kupoprodaji udjela i strateškom partnerstvu s HUP-om Zagreb ključni događaj koji će pridonijeti daljnjem rastu i razvoju Adrisa. (B.O.)

Izmjenama Vinske omotnice uvedena je nova mjera Informiranje u državama članicama, koja promovira odgovornu konzumaciju vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Objavljen je i prvi natječaj za tu mjeru. Rok za podnošenje prijava APPRRRu je do 31. srpnja. “Novom mjerom financiramo promidžbu naših vina u članicama EU-a, koje je

naše najveće i najvjernije tržište. Istina je da je tu i konkurencija najveća, ali naša vina uvijek su znala pronaći put do europskih poznavatelja kvalitete”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Korisnici mjere mogu biti stručne organizacije, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije i javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika državnog proračuna, javlja Ministarstvo poljoprivrede. (B.O.)

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

Za razvojne planove više od 28 milijuna kuna Podneseno je 230 zahtjeva za potporu od čega ih je odobreno 206, a korisnici su općine i gradovi, kojima se sufinancira do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je sklapanje 206 ugovora s općinama i gradovima o financiranju njihovih prostornih planova i strateških razvojnih programa, ukupno vrijednih 28,3 milijuna kuna. Korisnici su općine i gradovi, kojima se sufinancira do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova, od 5000 do 70.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

“Riječ je o još jednoj mjeri usmjerenoj prema općinama i gradovima koja stvara temeljne pretpostavke za razvoj i prostorno uređenje ruralnih područja. Možda zvuči malo birokratski jer sufinanciramo planove razvoja, ali dobro znamo da se ono što nije bilo planirano nije ni dogodilo. Zato je ovo možda i jedna od najvažnijih mjera za općine i gradove jer im omogućava postavljanje smjera i strategije što u konačnici dovodi do prijava na neke druge mjere Programa ruralnog razvoja za razvoj infrastrukture i povećanja kvalitete života na našim ruralnim područjima”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

U ovom drugom natječaju podneseno je 230 zahtjeva za potporu, od čega ih je

odobreno 206. Pritom se 54 odobrena zahtjeva odnose na prostorne planove, 58 na strateške razvojne programe, a 94 na strateške planove razvoja pojedinih gospodarskih sektora.

POZIV POLJOPRIVREDNICIMA DA OSIGURAJU PROIZVODNJU Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je novi natječaj za podmjeru 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednoga zemljišta i proizvodnoga potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i

i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu.

“Otvorene su prijave za obnovu uništenog poljoprivrednog potencijala kako bi poljoprivrednici čija je proizvodnja stradala u elementarnoj nepogodi mogli obnoviti svoju proizvodnju i krenuti dalje. Na vrijeme, nažalost, ne možemo utjecati, ali možemo na ishod nepogoda u budućnosti. Još jednom pozivam sve poljoprivrednike da osiguraju svoju proizvodnju jer im iz EU fonda plaćamo 70 posto premije osiguranja”, rekao je ministar Tolušić.

OTVORENE SU PRIJAVE ZA OBNOVU UNIŠTENOG POLJOPRIVREDNOG POTENCIJALA, A IZNOS RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA JE 50 MILIJUNA KUNA katastrofalnim događajima. Svrha natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednoga potencijala narušenoga elementarnim nepogodama i katastrofalnim događanjima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje. Prihvatljivi korisnici su fizičke

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju je 50 milijuna kuna uz mogućnost povećanja u slučaju da iznos prihvatljivih zahtjeva bude veći, a intenzitet potpore iznosi do 100 posto od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

ORLEC TRINKET NA CRESU

GRADI SE NAJVEĆA SUNČANA ELEKTRANA U HRVATSKOJ Ukupni investicijski troškovi na realizaciji projekta izgradnje elektrane procjenjuju se na oko 45 milijuna kuna piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

rimorsko-goranska županija, Hrvatska provincija Sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Samostan Sv. Frane na Cresu te Hrvatska elektroprivreda prošli tjedan u Zagrebu sklopili su Sporazum o suradnji na projektu Sunčana elektrana Orlec Trinket na otoku Cresu.

SE Orlec Trinket snage 6,5 megavata (MW) bit će prva neintegrirana sunčana elektrana u sustavu HEP-a. Naime, HEP od 2014. ima devet sunčanih elektrana integriranih u građevine, odnosno postavljene na krovove svojih poslovnih zgrada u Zagrebu, Osijeku (dvije), Splitu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Čakovcu i Opatiji. Ujedno će to biti i najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj (trenutno su najveće sunčane elektrane snage jedan MW) te će prosječno proizvoditi oko 8,5 milijuna kilovatsati (GWh) godišnje, što odgovara potrošnji oko 2000 kućanstava, javlja HEP. Ukupni investicijski troškovi na realizaciji projekta izgradnje elektrane procjenjuju se na oko 45 milijuna kuna.

Samostan obvezuje zemljište u svom vlasništvu, na kojem se planira izgradnja elektrane dati u zakup HEP-u na 25 godina.

“Posebno mi je drago što će ova elektrana pridonijeti jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma na Cresu i Lošinju jer će električnu energiju najviše proizvoditi onda kad je najpotrebnija – u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, naglasivši da je HEP, iako elektrana nije u sustavu poticaja, projekt ocijenio isplativim i odlučio ga preuzeti te je time

SE ORLEC TRINKET ISTOK IZGRADIT ĆE SE NA LOKACIJI POVRŠINE 17 HEKTARA dao pozitivan primjer i poticaj i drugim potencijalnim investitorima u sunčane elektrane.

PUT PREMA OIE SE Orlec Trinket Istok izgradit će se na lokaciji površine 17 hektara, oko dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Projekt je uvažio niz zahtjeva zaštite okoliša i prirode te je tako, primjerice, omogućena i ispaša ovaca unutar ograđenog područja na kojem će se smjestiti paneli te nesmetan prolaz

malih životinja unutar ograde sunčane elektrane.

“Potpisali smo Sporazum s našim partnerima. HEP će nastaviti s aktivnostima na pripremi izgradnje SE Orlec Trinket Istok te osigurati sredstva za izgradnju i stavljanje u puni pogon elektrane. Vjerujemo da je ovo početak našeg puta prema obnovljivim izvorima energije i suradnji s HEP-om na ovakvim ili sličnim projektima”, izjavila je Marina Medarić, zamjenica župana primorsko-goranskog, napomenuvši kako će projekt zadovoljiti dodatnu potrebu za električnom energijom u ljetnim mjesecima i osigurati stabilnost elektroenergetskog sustava na otocima Cresu i Lošinju.

Na potpisivanju sporazuma predstavljeni su planovi daljnjeg korištenja energije sunca na Cresu. Primorsko-goranska županija paralelno je s razvojem ovog započela i razvoj projekta sunčane elektrane Orlec Trinket Zapad snage 4,14 MW, čime bi ukupna snaga sunčanih elektrana na otoku Cresu u budućnosti iznosila više od 10 MW. HEP također razmatra intenzivnije korištenje sunčeve energije. Projekt SE Orlec Trinket prvi je HEP-ov projekt u sklopu planiranog ciklusa samostalnog razvoja ili akvizicije projekata izgradnje neintegriranih solarnih elektrana.

Razvoj sunčanih elektrana, ali i elektrana koje koriste ostale obnovljive izvore energije, prije svega vjetroelektrana, dio je Strategije razvoja HEP-a, u kojoj je planirano povećanje udjela OIE u proizvodnji električne energije HEP Grupe na 50 posto do 2030., odnosno 70 posto do 2050. godine.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NIŽI PRIHODI OD PRODAJE Grupa Saponia u 2017. ostvarila je 1,12 milijardi kuna poslovnih prihoda što je za 0,9 posto niže u

odnosu na 2016. godinu.

Prihodi od prodaje niži su za 1,3 posto i iznose 1,1 milijardu kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi u konsolidiranim financijskim i godišnjem izvješću ove grupe.

Optimizacija troškova omogućila je ostvarenje operativnih rashoda od 1,07 milijardi kuna što je za 2,3 posto manje. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) Grupe Saponia u promatranom razdoblju iznosi 102,8 milijuna kuna u odnosu na 89,5 milijuna kuna 2016. što predstavlja rast od 14,9 posto.

PIVOVARA NA KUKULJANOVU Tvrtka Kaltenberg Adria vraća se na domaće tržište otvorivši novi proizvodno-prodajni pogon u industrijskoj zoni Kukuljanovo. Ukupna vrijednost investicije iznosi 12 milijuna eura.

Proizvodno-poslovna zgrada s ugostiteljskouslužnim dijelom smještena je na zemljištu površine 10.000 četvornih metara, a u pivovari će se proizvoditi od 30.000 do 50.000 hektolitara piva. Kako je riječ o modularnom projektu, objavila je ta pivovara, puni kapacitet raste do 100.000 hektolitara. U suvremenoj pivovari bit će zaposleno oko 50 djelatnika.

Krajnje skromno trgovanje sudionika U zadnjem tjednu lipnja novčano tržište je iznimno mirno budući da se radi o drugom zaredom skraćenom radnom tjednu i intenzivnijem korištenju godišnjih odmora. I dalje je odnos ponude i potražnje novca nepovoljan zbog izrazite dominantnosti ponude kratkoročnih viškova likvidnosti. U takvim okolnostima međusobno trgovanje sudionika krajnje je skromno, a kamatna stopa vrlo niska.

I protekloga ponedjeljka održana je redovita obratna repo aukcije središnje banke na kojoj nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti. Iako od početka ove godine nije bilo korištenja repo kredita, iznimno je važno to što se aukcije održavaju redovito, čime je depozitnim institucijama osigurana stabilna mogućnost povlačenja dodatne likvidnosti.

Prošlog utorka je, u skladu s kalendarom izdanja, održana aukcija trezorskih zapisa Mini-

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

150

0 25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

starstva financija s paniranim iznosom izdanja od 400 milijuna kuna i rokom dospijeća od 364 dana. Zahvaljujući većem odazivu investitora, umjesto planiranog iznosa upisan je 721 milijun trezorskih zapisa u kunama, odnosno prihvaćene su sve pristigle ponude. Kamatna stopa ostala je nepromijenjena i iznosi 0,09 posto godišnje. Nakon ove aukcije, prema kalendaru izdanja slijedi pauza od gotovo dva mjeseca jer je iduća aukcija planirana tek za kraj kolovoza.

Nakon završenog prvog polugodišta godine možemo zaključiti kako se pokazatelji na novčanom tržištu nisu mijenjali u usporedbi s prethodnom godinom, a trend rasta dnevnog viška likvidnosti je nastavljen. Taj trend donio je odmah na početku godine pad kamatne stope na trezorske zapise sa 0,10 na 0,09 posto, te se ta kamatna stopa i dalje drži, čini se kako stagnira. Hoće li se u drugom polugodištu pokazatelji blago mijenjati, ovisi o rastu potražnje koji se za sada ne naslućuje. [Jelena Drinković]

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,01 posto. Naprotiv, domaće

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,679207

CAD kanadski dolar

4,790067

EUR

JPY japanski jen (100) 5,725929 CHF švicarski franak

6,381509

GBP britanska funta

8,329094

USD američki dolar

6,336577

EUR euro

7,379577

Izvor: HNB

primjena od 30.6.2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

platno sredstvo ojačalo je u odnosu na švicarski franak za 0,6 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 1,09 posto.

7,380 7,378

USD

6,42 6,40

CHF

6,43 6,42

7,376

6,38

6,41

7,374

6,36

6,40

7,372

6,34

6,39

7,370

6,32

6,38

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA MILIJUNI ZA BOLJU VODU

Većini indeksa uvećana vrijednost Trgovanje na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna obilježilo je jačanje trgovinskih napetosti (uvođenje i najava novih carina) između SAD-a i Kine te Europske unije. Ulagačima na ruku nije išla ni poruka iz Harley Davidsona u kojoj se ističe kako postoji mogućnost premještanja proizvodnje kultnih motocikala iz SAD-a u EU zbog procjena da će ovu američku kompaniju EU carine stajati i do 100 milijuna dolara godišnje.

Tenzije između Washingtona i Pekinga nisu oslabjele ni sredinom tjedna koji je obilježio, među ostalim, rast cijene nafte.

Na tjednoj razini, većina promatranih burzovnih indeksa uvećala je vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 1,1 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 2,2 posto.

Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je ojačao za 0,6 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq za 0,3 posto. Američki Dow Jones bio je veći za 0,8 posto. Naprotiv, indeks Tokijske burze Nikkei umanjio je vrijednost za 0,2 posto.

7750

24600

FTSE 100

Dow Jones

7700

24500

7650

24400

7600

24300

7550

24200

7500

24100

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

7650

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

5360

NASDAQ

7600

5340

7550

5320

7500

5300

7450

5280

7400

CAC40

5260

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

12400

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

22360

DAX

12350

NIKKEI 225

22340

12300

22320

12250

22300

12200

22280

12150

22260

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

25.6. 26.6. 27.6. 28.6. 29.6.

Iz Kohezijskog fonda ulaže se 63,6 milijuna eura kako bi se poboljšali vodoopskrbni sustavi u 14 gradova odnosno općina u istočnim predgrađima Zagreba. Projekt uključuje gradnju novog vodocrpilišta, novih cijevi u Kosnici i gradnju ili rekonstrukciju gotovo 400 kilometara vodovodne distribucijske mreže. Zahvaljujući ovom ulaganju EU-a izgradit će se vodovodna infrastruktura s oko 9000 novih priključaka za kućanstva za približno 30.000 stanovnika u okolici Zagreba. Uz to, rekonstrukcijom postojećih dijelova mreže osigurat će se bolja kvaliteta vode za više od 7000 korisnika.

ŠUMARSTVO U 2017.

GODINI MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Pad vrijednosti Mirexa

kategorija A

MIREX A

28.06.

135,67220

-0,0525

1,67

AZ - A

28.06.

134,72530

-0,0002

1,48

Erste Plavi - A

28.06.

134,63820

-0,0553

0,50

PBZ CO - A

28.06.

138,90040

-0,2076

1,65

Raiffeisen OMF - A

28.06.

136,08930

-0,0535

2,57

MIREX B

28.06.

241,68130

0,0014

0,39

AZ - B

28.06.

238,57320

0,0093

0,18

Erste Plavi - B

28.06.

255,08310

-0,0330

0,11

PBZ CO - B

28.06.

224,72140

0,0077

0,60

0,1%

Raiffeisen OMF - B

28.06.

248,57960

0,0059

0,67

0,0%

kategorija C

MIREX C

28.06.

127,19180

-0,0200

1,53

AZ - C

28.06.

124,69720

-0,0540

2,16

-0,2%

Erste Plavi - C

28.06.

128,63650

-0,0361

1,07

-0,3%

PBZ CO - C

28.06.

125,18470

-0,0015

0,98

Raiffeisen OMF - C

28.06.

130,57960

0,0145

1,22

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 241,6813 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad Mirexa od 0,4 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 135,6722 boda, a Mirexa C 127,1918 bodova.

MIREX - tjedni

-0,1%

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,1%

Raiffeisen DMF

28.06.

238,54160

0,0332

2,01

-0,1%

AZ Profit

28.06.

252,50520

-0,0412

-1,30

-0,2%

Croatia osiguranje

28.06.

160,19340

-0,1019

-0,85

-0,3%

AZ Benefit

28.06.

254,68650

-0,0113

-0,77

-0,4%

Erste Plavi Expert

28.06.

213,25290

-0,0459

-0,76

-0,5%

Erste Plavi Protect

28.06.

209,48670

-0,0097

4,18

0,0%

28.5.

4.6.

12.6.

20.6.

28.6.

Vrijednost utrošenog sjemena i sadnog materijala u šumarstvu u 2017. u odnosu na 2016. godinu veća je za 19,2 posto, dok je ukupna vrijednost sredstava utrošenih za zaštitu šuma veća za 58,3 posto.

Izraženo u kunama, povećan je trošak sadnog materijala, za 5,8 milijuna kuna, kao i sredstava za zaštitu šuma, za dva milijuna kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupna površina šumskog zemljišta u 2017. u odnosu na 2016. ostala je na približno istoj razini i iznosi oko 2,8 milijuna hektara.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

REMONT U PETROKEMIJI Početkom srpnja započinje redoviti godišnji remont svih proizvodnih postrojenja u Petrokemiji, kojim će biti

realizirane investicije u vrijednosti od oko 100 milijuna kuna. Petrokemija će time napraviti dodatni iskorak ka zadovoljavanju propisa zaštite okoliša, znatno će poboljšati učinkovitost energetskih sustava tvrtke te osigurati dobre tehničke kondicije postrojenja tijekom idućeg remontnog ciklusa. Za vrijeme trajanja remonta osigurane su dovoljne količine svih vrsta mineralnih gnojiva za kupce, priopćeno je iz Petrokemije.

UZGOJ PASTRVE Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila obavijest o namjeri davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja kalifornijske pastrve na području Velebitskog kanala. Usvojenom obaviješću pokreće se javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije za dva uzgajališta: na lokaciji ispred uvale Porat - Lukovo Šugarje i na lokaciji Jablanac ispred uvale Burnjača.

Koncesija se daje na 20 godina, objavilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 1,26 milijardi kuna.

Crobexi u crvenom, najlikvidniji Viktor Lenac Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom skraćenom trgovinskom tjednu porasla u usporedbi s također skraćenim pretprošlim tjednom. Ukupni dionički promet ostvaren u četiri dana porastao je za 17,7 milijuna kuna ili za 39 posto na 63,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 26,6 milijuna kuna što je oko 42 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u ras-

ponu od -7,14 do +1,26 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 12 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni dionički indeksi su zabilježili pad. Crobex je tako pao za 1,20 posto na 1.816,49 bodova. Crobex10 je pao za 1,36 posto na 1.048,21 bod. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,47 posto koliko je pao CROBEXnutr do +4,30 posto koliko je porastao CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; CROBIS je umanjen za 0,27 posto, a CROBIStr za ZAGREBAČKA BURZA 0,20 posto.

THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidniji je u proteklom tjednu bio UKUPAN TJEDNI PROMET: 603.587.545,45 kn Viktor Lenac s prometom od 9,4 miTJEDNI DIONIČKI PROMET: 63.347.652,95 kn lijuna kuna i cijenom od 9,30 kuna. index zadnja vrijednost tjedna promjena Slijedi HT čijim se dionicama trgovalo 1.816,4900 -1,20% CROBEX u iznosu od 5,8 milijuna kuna, od čega 1.048,2100 -1,36% CROBEX10 se tri milijuna kuna odnosi na blok 111,7150 -0,27% CROBIS transakciju, a bilježi rast cijene dionice 171,9162 -0,20% CROBIStr od 0,67 posto na 151 kunu. Povlašteno izdanje Adris Grupe bilježi promet Top 10 tjedna zadnja od 4,8 milijuna kuna i cjenovni pad za promet po prometu promjena cijena 1,85 posto na 424 kune.

0,00% 9,30 9.429.662,65 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d.

Među 10 najlikvidnijih izdanja rast +0,67% 151,00 5.806.041,50 HT d.d. cijene bilježe dva izdanja. Dobitnica -1,85% 424,00 4.803.299,00 ADRIS GRUPA d.d. tjedna je Podravka s uvećanjem od -2,41% 40,50 1.990.199,80 Valamar Riviera d.d.

1,26 posto na cijenu od 322 kune, uz -0,98% 60,60 1.720.583,60 Zagrebačka banka d.d. promet od 631.000 kuna. Cijena je ra-0,47% 424,00 1.640.712,00 Arena Hospitality Group d.d. sla još HT-u (+0,67 posto). Dva izdanja -0,75% 665,00 1.627.080,00 KONČAR d.d. bilježe tjedan bez postotne promjene: 0,00% 5,70 1.248.483,26 JADRAN d.d.

-7,14% 975,00 674.845,00 ATLANTIC GRUPA d.d.

Viktor Lenac i Jadran koji bilježi za630.516,00 +1,26% 322,00 PODRAVKA d.d. dnju cijenu od 5,70 kuna i promet od 1,2 milijuna kuna.

10 dionica tjedna zadnja Pad cijena dionice bilježi šest izdanja. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Najveći minus bilježi Atlantic Grupa s +23,38% 190,00 62.072,50 INSTITUT IGH d.d. padom od 7,14 posto na 975 kuna te sa +6,94% 185,00 23.974,00 EXCELSA NEKRETNINE d.d.

675.000 kuna prometa. Dionice Vala+6,67% 320,00 33.920,00 TEKSTILPROMET d.d. mar Riviere pojeftinile su za 2,41 posto +2,99% 138,00 4.140,00 HOTELI ZLATNI RAT d.d. na 40,50 kuna, a trgovane su u iznosu +2,58% 4,37 146.932,91 INGRA d.d. od dva milijuna kuna. Idući je povla+2,58% 398,00 140.872,00 KRAŠ d.d. šteni Adris (-1,85 posto), a zatim Zagre+2,11% 14,50 2.900,00 Badel 1862 d.d. +2,10% 730,00 10.950,00 SOLARIS d.d. bačka banka (-0,98 posto) sa zadnjom +1,92% 106,00 7.420,00 ULJANIK PLOVIDBA d.d. cijenom od 60,60 kuna i prometom od +1,82% 5.600,00 5.600,00 CROATIA osiguranje d.d.

1,7 milijuna kuna. Dionicama Končara EI cijena je umanjena za 0,75 posto na 10 dionica tjedna zadnja 665 kuna, a njima je ostvaren promet promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 1,6 milijuna kuna. Arena Hospitality -74,70% 21,00 1.050,00 Croatia Airlines d.d.

Grupa bilježi pad od 0,47 posto na 424 -11,00% 35,60 4.409,00 RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. kune i 1,6 milijuna kuna prometa.

-10,00% 10.800,00 583.200,00 TVORNICA STOČNE HRANE d.d.

PETROKEMIJA d.d.

TEHNIKA d.d.

ATLANTIC GRUPA d.d.

VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

VARTEKS d.d.

JADROPLOV d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

-10,00% -8,66% -7,14% -6,43% -5,66% -5,00% -4,62%

9,00 116,00 975,00 131,00 750,00 9,50 24,80

4.785,00 20.012,00 674.845,00 56.684,00 137.995,00 17.916,10 7.695,80

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI GLAVNA SKUPŠTINA INE

Većina fondova u crvenom Među 81 otvorenim investicijskim fondom drugi tjedan zaredom prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Tjedan je uvećanjem vrijednosti zaključilo 29 fondova, a 52 fonda bilježe pad. Od 24 dionička fonda rast ih bilježe dva. KD Energija bilježi uvećanje od 1,40 posto, a KD Nova Europa je porastao za 0,43 posto. ZB BRIC+ je pao za 4,06 posto, KD BRIC za 3,71 posto, dok tjedni minus fonda Platinum Blue Chip iznosi 2,20 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. Gubitnike predvode ZB Future 2055 i ZB Future 2040 s padom od 1,35 odnosno 1,34 posto. Porast cijene udjela među 16 mješovitih fondova bilježi samo InterCapital Income Plus (+0,04 posto). InterCapital

Balanced bilježi pad za 1,03 posto, PBZ Global je pao za 0,79 posto, dok tjedni minus fonda OTP uravnoteženi iznosi 0,78 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 11. Najviše je vrijednost uvećana fondu InterCapital Bond, za 0,18 posto, a PBZ Dollar Bond fond i PBZ Dollar Bond fond 2 porasli su za 0,18 posto.

InterCapital Global Bond je pao za 0,57 posto, Alta Emerging Bond za 0,48 posto, a PBZ Short term bond 0,04 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,13 posto, bilježi Locusta Cash, a slijedi PBZ Dollar s rastom od 0,02 posto. Raiffeisen euroCash i OTP novčani su pali za 0,01 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 21.6.2018. do 28.6.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3384 KD Victoria € 12,7197 InterCapital Global Equity $ 197,1953 ZB trend kn 15,1835 KD Prvi izbor € 141,2799 ZB euroaktiv kn 99,9035 Capital Breeder € 131,4837 KD Europa € 11,8711 PBZ Equity fond kn 115,7364 HPB Dionički € 76,9819 Erste Adriatic Equity kn 117,9534 ZB aktiv € 112,5634 InterCapital SEE Equity $ 16,5320 Platinum Global Opportunity kn 5,7750 KD Nova Europa kn 43,7095 OTP indeksni € 96,6571 Platinum Blue Chip € 98,8359 OTP Meridian 20 kn 73,0900 A1 kn 152,5073 Alta Special Opportunity € 88,4478 KD BRIC kn 9,4120 KD Energija € 109,1130 ZB BRIC+ € 167,5036 Allianz Equity $ 20,4024 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 120,4628 Raiffeisen Dynamic € 106,5713 Raiffeisen Harmonic € 107,7836 ZB Future 2025 € 107,9876 ZB Future 2030 € 108,8107 ZB Future 2040 € 109,2518 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 166,8094 ZB global € 15,9066 PBZ Global fond € 14,3784 InterCapital Balanced kn 129,0503 KD Balanced kn 108,4293 HPB Global € 14,1199 OTP uravnoteženi kn 165,3846 Allianz Portfolio € 118,2666 PBZ Conservative 10 fond € 103,2753 You Invest Active € 103,9017 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

-0,72 -1,17 -0,67 -1,49 -1,60 -0,55 -1,27 -0,30 -0,99 -0,71 -0,36 -0,55 -0,90 0,43 -0,98 -2,20 -0,44 -0,81 -1,49 -3,71 1,40 -4,06 -0,68 -1,09 -1,17 -0,42 -0,86 -1,22 -1,34 -1,35 -0,24 -0,79 -1,03 -0,35 -0,75 -0,78 -0,35 -0,09 -0,52 -0,32

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,9590 You Invest Solid € 103,2755 PBZ Flexible 30 fond € 96,3792 OTP Absolute € 105,9173 InterCapital Income Plus 97,0120 PBZ International Multi Asset fond € € 99,8815 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,8884 ZB bond € 14,9625 InterCapital Global Bond € 138,1855 PBZ Bond fond € 223,6999 InterCapital Bond € 168,3676 HPB Obveznički kn 77,0483 Alta Emerging Bond € 123,2829 Erste Adriatic Bond € 108,4091 Raiffeisen Classic kn 104,5382 PBZ Short term bond fond $ 105,4722 PBZ Dollar Bond fond $ 102,6974 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6920 Erste Local Short Term Bond 101,5317 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,0213 OTP Short-term bond $ 98,6430 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4440 PBZ Novčani fond kn 175,9709 ZB plus € 150,8741 ZB europlus BE € 150,8741 ZB europlus BK € 128,7343 PBZ Euro Novčani kn 158,0333 Raiffeisen Cash kn 152,1447 Erste Money $ 134,7000 PBZ Dollar fond kn 144,0550 HPB Novčani kn 133,4240 OTP novčani fond kn 130,6733 InterCapital Money kn 1385,7843 Locusta Cash kn 118,7996 Allianz Cash € 116,0528 Erste Euro-Money kn 111,7875 Auctor Cash € 106,1356 Raiffeisen euroCash € 106,3941 HPB Euronovčani kn 106,6480 Alta Multicash € 102,0700 OTP euro novčani kn 1005,6118 Zodaks Cash

-0,13 -0,19 -0,52 0,04 -0,43 -0,02

naziv(fond)

valuta

0,12 -0,57 0,06 0,18 0,04 -0,48 0,11 0,01 -0,04 0,18 0,18 -0,00 0,01 0,05 0,11 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 -0,01 0,00 0,13 0,00 0,01 0,00 -0,01 -0,00 0,01 0,00 0,01

Ina-Industrija nafte održala je prošli tjedan redovnu glavnu skupštinu. Dioničarima je na skupštini prezentirano godišnje konsolidirano i nekonsolidirano fi-

nancijsko izvješće te je, među ostalim, donesena Odluka o rasporedu dobiti Ine za 2017. i utvrđen iznos dividende od 81,20 kuna po dionici koja će dioničarima biti isplaćena u novcu najkasnije do 27. srpnja ove godine.

Također, dana je razrješnica članovima Uprave i Nadzornog odbora za poslovnu godinu 2017.

GODIŠNJI RAST NETO PLAĆE Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj iznosila je 6220 kuna, što je realno niže za 1,2 posto u odnosu na ožujak, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini pak ona

je realno veća za 3,8 posto. Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, u iznosu od 10.427 kuna, a najniža je isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda u iznosu od 4035 kuna.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Aka Morchiladze

Putovanje u Karabah HENA com

Kada se Myriam, jedna od najboljih odvjetnica u generaciji, nakon rođenja drugog djeteta odluči ponovno posvetiti poslu, ona i njezin muž Paul, glazbeni producent, žele pronaći najbolju dadilju za svoju djecu.

Nisu ni slutili da će im se ukazati Louise, mirna, povučena, iskusna dadilja, žena koju djeca obožavaju, koja dovodi njihov stan u desetom pariškom arondismanu u savršen red.

Ona, svojevrsna suvremena Mary Poppins, dadilja iz snova koja uspijeva učiniti sve i čini se da je mladom paru samo nebo granica, no malo-pomalo stvari se počinju mijenjati.

Ruediger Dahlke

Bolest kao govor duše Naklada Ljevak

Rane su devedesete, Gruzija je prepuna paravojnih snaga, političari se svrgavaju, korupcija cvjeta, zlatna mladež kupuje diplome, seks i droga caruju, a dominantno stanje duha je besperspektivnost. U priču nas uvodi mladić Gio čiji dani prolaze u druženju s prijateljima i žicanju benzina. Kada se zaljubi u prostitutku Yanu, na trenutak mu se učini da ipak nije sve besmisleno. Da mu odvrati misli od slomljenog srca, prijatelj Goglik nagovara ga na putovanje u Karabah, a u šumi metaka i sivilu zime Gio će postati zatočenikom ne samo svoje sudbine već i okrutnog režima.

Leïla Slimani

Uspavanka Fraktura

Ova knjiga je nadopuna Dahlkeovog prvijenca Bolest kao put (napisanog zajedno s Thorwaldom Dethlefsenom) i u njoj je opisano mnoštvo slika bolesti.

Pomaže čitatelju da shvati što mu tijelo govori, tumači svoje simptome i poveže ih s duševnim uzrocima. Za onoga tko svoje simptome shvati kao smislenu poruku i poticaj da nešto nauči, suština liječenja nije u njihovu otklanjanju nego u promjeni duševnog stanja čija je posljedica simptom. Takav pristup bolesti pospješuje osobni razvoj i nanovo uspostavlja sveobuhvatnu harmoniju, trajno otklanjajući temelj za postojanje simptoma.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Axel Linden

Brojenje ovaca Leo Commerce

Nakon suprugove smrti Cora Seaborne, inteligentna žena nezasitne znatiželje, odluči napustiti London te u pratnji sina Francisa odlazi u Essex. Nakon što stignu, Cora od mještana čuje priču o povratku mitskog stvorenja – eseške zmije. Kao prirodoslovka amaterka, mlada udovica uvjerena je da se iza priče o čudovištu krije samo dosad neotkrivena vrsta. Potraga za odgovorima nanese je na put lokalnom vikaru Williamu.

Neće trebati dugo da se između dvoje naizgled potpuno različitih ljudi razvije intenzivna veza koja će izmijeniti njihove živote.

Mihajlo Pažanin

Razgovori o pomnosti Planetopija

Linden ostavlja život književnika u gradu i odlazi na farmu koju je naslijedio zajedno sa stadom ovaca. Kako vrijeme prolazi, on se polako privikava na ritam farme i čuvanje ovaca, njegova naivnost nestaje i postupno je zamjenjuje novo razumijevanje duhovnih i emocionalnih vrijednosti fizičkog rada, briga za druga živa bića i povezaivanje sa zemljom.

Brojenje ovaca je meditativna i neodoljivo zabavna knjiga koja istražuje mala čuda našega svijeta i slavi pastirski život, prikazujući kako su često u životu najvažnije upravo male stvari.

Sarah Perry

Eseška zmija Profil knjiga

Autor vodi čitatelja kroz sva glavna pitanja koja okupiraju um današnjeg čovjeka: koji su ciljevi pomnosti odnosno mindfulnessa, kako “uhvatiti” sadašnji trenutak i prihvatiti sve onakvo kakvo je, kako se snaći u novom dobu primjenjujući drevnu mudrost u svakodnevnom životu, kako se nositi sa stresom... On govori o meditaciji, o tome kako je Zapad “otkrio” mindfulness, o vrlinama uma ključnima za unutarnju preobrazbu: dobrohotna naklonost, suosjećanje, radovanje, svejednakost te što nas čeka u budućnosti i kako je možemo promijeniti tražeći odgovore u sebi samima.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja

Web prodaja

Distributere za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu traži strana tvrtka iz Italije. Kontakt: euro.ital.instruments@gmail.com, 091/534 1677.

Partnera za pokretanje web shopa na engleskom, talijanskom i njemačkom govornom području, proizvod i distribucija osigurani. Kontakt: 091/633 2370.

Suradnja u izgradnji

Traži se partner za izgradnju apartmana u Pakoštanima, prvi red do mora, uredni papiri, pravomoćna građevinska dozvola. Kontakt: 091/563 9718.

Proizvodnja ruža

Traže se stručni hobisti koji se bave uzgojem ruža. Kontakt: 034/248 959.

Investicija

Partnerstvo u stolariji

Partnera za stolarsku radionicu tražim, nije potrebna investicija. Kontakt: 098/953 8620.

Partnera investitora za uređenje klaonice papkara i svinja te za zajednički rad. Projekt pripremljen. Lokacija je Bistra pokraj Zaprešića. Kontakt: 098/350 091.

Prodaja posla

Uhodana proizvodnja tekućina za pranje stakla za automobile i demineralizirane vode.

Uključena i druga oprema poput viličara. Moguća zamjena za više vozila. Kontakt: 098/161 2378.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Narodne novine nabavljaju usluge dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Procijenjena vrijednost nabave je 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Suradnja za arapske zemlje

Partnera za kontakte u arapskim zemljama, za rad društva i savjetovanje o tome. Kontakt: Od 8 do 14 sati na 092/193 4685, hrvatsko.arapsko@ gmail.com.

Sustav za zaštitni pregled putnika

Zračna luka Split nabavlja sustav za zaštitni pregled putnika. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 12. srpnja.

Vozne karte

Namještaj

NP Plitvička jezera nabavlja namještaj za hotel i restorane.

Procijenjena vrijednost nabave je 252.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Putevi Republike Srpske nabavljaju službena vozila. Rok za dostavu ponuda je 6. kolovoza.

Skeneri

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka nabavlja skenere za kontrolu kvalitete dokumenta. Rok dostave ponuda je 19. srpnja.

Putnička motorna vozila

Pokrivanje površina travom

Grad Zagreb nabavlja radove prekrivanja površina travom.

Procijenjena vrijednost nabave je pet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Službena vozila

Grad Zagreb nabavlja vozne karte. Procijenjena vrijednost iznosi 10 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabavlja nova putnička motorna vozila. Rok dostave ponuda je 10. kolovoza.

Uplatni i mobilni terminali

REGIJA Rehabilitacija regionalne ceste

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Autoceste Federacije BiH Mostar nabavljaju radove na rehabilitaciji regionalne ceste R425a na dionici TromeđaZvirovići u dužini od oko 5,8 kilometara. Procijenjena vrijednost iznosi pet milijuna konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Lutrija Bosne i Hercegovine nabavlja uplatne i mobilne terminale s komunikacijskim i aplikativnim softverom za potrebe Lutrije BiH. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, ORANICE, POSLOVNE ZGRADE...

Oranica, ukupne površine 2640 četvornih metara, Kamenica, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 13.358,40 kuna. Dražba se održava 3. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Kuća i dvorište, ukupne površine 341 četvorni metar, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 598.601,72 kune. Dražba se održava 3. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Vinograd, ukupne površine 47.416 četvornih metara, Kaptol, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 1,158.322,63 kune.

Dražba se održava 4. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Vinograd, ukupne površine 978,28 četvornih metara, Molvice, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 156.800 kuna. Dražba se održava 4. srpnja u 13 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 37,52 četvorna metra, Split, Splitsko-dalmatinska županija,

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

procijenjene vrijednosti 473.858,86 kuna. Dražba se održava 5. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 315.905,50 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto (47.385,88 kuna) od utvrđene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti najkasnije do 4. srpnja.

Livada, oranica, kuća i dvor, ukupne površine 11.775,26 četvornih metara, Sveti Ivan Žabno, Koprivničko-križevačka županija, proci-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

jenjene vrijednosti 669.410,40 kuna. Dražba se održava 5. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 1297 četvornih metara, Pićan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 24.800 kuna. Dražba se održava 6. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Labinu. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina.

Osiguranje se uplaćuje najkasnije tri dana prije dražbe.

Sjenokoša, ukupne površine 14.012,36 četvornih metara, Đurđevac, Koprivničkokriževačka županija, procijenjene vrijednosti 55.808 kuna. Dražba se održava 9. srpnja u 10.40 sati na Općinskom sudu u Koprivnici.

Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće 4. srpnja od 12 do 13 sati.

Stan, ukupne površine 56,7 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 382.725 kuna.

Dražba se održava 9. srpnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i pašnjak, ukupne površine 2330,6 četvornih metara, Dubrovčan, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 57.075 kuna.

Dražba se održava 10. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Poslovna zgrada i ekonomsko dvorište, ukupne površine 5500 četvornih metara, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 5.062.500 kuna. Dražba se održava 10. srpnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku.

Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajne upraviteljice na broj mobitela 098/1639 925.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Računalni programi Swissgrid AG; Aarau, Švicarska, traži programske pakete i informacijske sustave. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1026111. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31/Postfach, Aarau 5001 Switzerland. Markus Buchmann, markus.buchmann@ swissgrid.ch.

Usluge izobrazbe Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction; Bern, Švicarska, traži usluge izobrazbe. Natječaj je otvoren do 15. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1025987. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: PLEASE DO NOT OPEN Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction, Freiburgstrasse 130, Bern 3003; Switzerland, Lea Valaulta, dezaqualitaetssicherung@eda.admin.ch.

Instalaterski radovi Bybanen Utbygging, Bergen, Norveška, traži nabavu instalaterskih radova na zgradama. Natječaj je otvoren do 30. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign.no/doc.aspx?UniqueId=afmh mvkmiz&GoTo=Docs Dodatne informacije dostupne su na Bybanen Utbygging, 992 051 825, postboks 7900, Bergen 5020, Norway, Camilla Moe, camilla.moe@inventura.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign.no/doc.aspx?Uniq ueId=afmhmvkmiz&GoTo=Tender.

Usluge sprečavanja požara Statens vegvesen, Oslo, Norveška, traži usluge sprečavanja požara. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Dokumentacija o nabavi do-

stupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Dodatne informacije dostupne su na: Statens vegvesen 971 032 081, Postboks 8142 Dep, Oslo 0033, Norway, Hanne Seljesæter, hanne.seljesaeter@ vegvesen.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Telekomunikacijske usluge Agencija za zapošljavanje Makedonije traži nabavu telekomunikacijskih usluga. Natječaj je otvoren do 6. kolovoza. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija dostupna je kod: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 12, 1000 Skopje, Makedonija,://enabavki.gov.mk. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP, “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 1000 Skopje, Makedonija.

Planiranje i razvoj okoliša

C40 Cities Climate Leadership Group, New York, Sjedinjene Američke Države, traži usluge planiranja i razvoja okoliša. Natječaj je otvoren do 9. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://c40.box. com/v/c40-ojeu-procurement. Dodatne informacije dostupne su na C40 Cities Climate Leadership Group, Inc., 120 Park Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40.org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://www.mytenders.co.uk/ Search/Search_Switch.aspx?ID=212180.

2. srpnja 2018. | broj 4036 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

ZADAR ROYAL CUP

POBJEDNICA LUNA ROSSA

Prestižna regata 52 Super Series Zadar Royal Cup u marini D-Marin Dalmacija, na kojoj se okupila krema svjetskog jedrenja, završila je pobjedom posade Luna Rossa ispred Phoenixa i Sleda.

Kao i u marini D-Marin Mandalina tijekom svibnja kada je slavio Quantum, u Zadru je najbolja bila posada jedrilice koja je u Hrvatskoj započela pripreme za America’s Cup. Nagradu za najbolju vlasnicu skipericu osvojila je Tina Plattner koja je odlično upravljala Phoenixom. “D-Marin i Hrvatska u ovih su nekoliko tjedana bili nautički centri svijeta. U brojnim susretima sa sudionicima regate vidio sam koliko su zadovoljni organizacijom i gostoprimstvom koje smo im pružili. Takve reakcije su nam najbolji pokazatelj da smo kao tim napravili sjajnu stvar. Velike pohvale idu, jedriličarski rečeno, D-Marin ‘posadi’ u marinama i svim ljudima koji su sudjelovali u organizaciji. Bez njih ovaj san ne bi postao stvarnost”, izjavio je predsjednik Uprave

D-Marina Burak Baykan. “Šibenik i Zadar prekrasna su mjesta, a infrastruktura koju pružaju ove dvije marine je odlična. To su osnovni razlozi zašto smo, u suradnji s Dogus Grupom, odabrali D-Marin marine kao sjedište TP52 Super Series regate ove godine. Klasa TP52 danas ima vrlo veliki broj natjecatelja, razina kvalitete same regate je izuzetna, imamo neke od najboljih jedriličara i upravo zato smo jedni od najjačih u nautičkoj industriji. Hvala cijelom timu D-Marin Grupe na sjajnoj organizaciji. Suradnju nastavljamo i 2020. godine kada se planiramo vratiti u Hrvatsku”, kazao je direktor 52 Super Series Agustin Zulueta.

Pobjednicima su uručeni i stakleni trofeji u obliku crkve Svetog Donata izrađeni u Muzeju antičkog stakla u Zadru. (J.V.)

PETI ELEMENT

Nova četiri craft piva iz Daruvara Daruvarska pivovara, jedan od začetnika stvaranja scene craft piva u Hrvatskoj predstavila je nova četiri piva iz svoje kraft linije 5th Element: Stout 4.2., Bonner, Voodoo i proteinsko pivo Polleosport. Ovi noviteti izašli su iz radionice poznatog majstora pivara i velikog promotora domaće craft scene Kreše Marića. Brend Peti element stvoren je 2014. kao doprinos Pivovare Daruvar rastućoj hrvatskoj craft sceni.

Najveću pozornost i velik interes među ljubiteljima zdravog života izazvalo je odmah po izlasku prvo hrvatsko proteinsko pivo Polleosport. Svaka boca ovog piva sadrži pet do sedam grama Whey proteina - proteina sirutke, a dolazi kao nefiltrirano pivo. S manjim postotkom alkohola od 4,5 posto idealan je kao osvježenje za sve re-

kreativce i sportaše koji vole uživati u pivu.

Novitet iz radionice Kreše Marića jest i Bonner, čiji je naziv skraćenica, kako sam s osmijehom na licu kaže, od Bohemian Pilsner.

“Tradicionalna proizvodnja piva u Pivovari Daruvar još od 1840. godine uvijek je bila temeljena na češkim korijenima proizvodnje svijetlog lager piva. Nadopunjujući liniju Petog elementa još jednim pivom, ova se pivovara vratila svojim korijenima proizvodnjom najomiljenijeg pivskog stila - svijetlog, dugo odležanog i ugodno ohmeljenog piva s češkim štihom”, kaže Marić.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4036 | 2. srpnja 2018.

Stout 4.2. je pivo izrazito crne boje koje u potpunosti naglašava dubinu zemlje iz koje ječam preuzima svoje arome. Karakterizira ga intenzivna aroma kave i crne čokolade koju nakon ispijanja upotpunjuju gorčina hmelja i aroma cikorije. Povećani sadržaj alkohola ovog piva koje spada u kategoriju Extra Stouta balansiran je sa sladnim aromama i čini ga okrepljujućim, pojašnjava Marić Voodoo je po stilu Wooden Aged Fes. “U njemu je naglašena aroma kave i crne čokolade koja proizlazi iz visokog udjela prženih sladova, a dugotrajno odležavanje na drvenim strugotinama francuskog hrasta čini ovo pivo toliko posebnim”, ističe Marić. (K.S.)

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti...

1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.