e-pv 4039/4040

| HKG-ŽK SPLIT | BRODOTROGIR | PODRAVKA | MOST KOPNO-ČIOVO | HUB |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Iduće godine nova strategija nautičkog turizma INTERVJU

Kristijan Pavić Adriatic Croatia International Club

Prosječne plaće ipak rastu

1953.-2018.

23. srpnja 2018., godina LXV, broj 4039/4040

NAUTIČKI TURIZAM

FINANCIJSKA AGENCIJA

GODINA

SILVAN

Kozmetika koja priča priču

A POSEB

N PRIL

OG

tlocr t

eljstvu gradit a u i t s o nov tninam i nekre

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

SADRŽAJ

4039/4040 / 23. srpnja 2018.

TEMA TJEDNA

6

6

Nautički turizam Iduće godine nova strategija nautičkog turizma

12

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave Adriatic Croatia International Cluba Nautički turizam ne donosi brz povrat kapitala

INTERVJU

AKTUALNO

24 Pakiranje kozmetike Silvan napravljeno je od biorazgradivog papira sa sjemenkama livadnog cvijeća koje možete posaditi

16

Rasterećenje prometa i brži protok ljudi Most kopno-Čiovo pušten u promet

22

Sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-ŽK Split Rast svih grana gospodarstva

26

Brodotrogir Prvi put pramčano porinuće ledolomca

32

Svjetsko nogometno prvenstvo i potrošnja Potrošeno više od devet milijardi kuna

38

5. međunarodni sajam pršuta u Drnišu Atraktivniji prostor i više izlagača

40

Podravka Oživljavanje proizvodnje krastavaca

PV ANALIZA 18

12

Analiza Financijske agencije Iako to ne osjećamo, prosječne plaće ipak rastu

PRIČA S RAZLOGOM 24

Kristijan Pavić

Silvan, Kljaci Kozmetika koja priča priču

SVIJET FINANCIJA 44

HUB Izgledi I ova ostaje dobra godina, ali nam je rast još sporiji od nove Europe

56

The Garden Brewery Dobar posao u Hrvatskoj

BUSINESS & LIFESTYLE

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 27. kolovoza 2018.

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR OZREN JUREKOVIĆ

OBRAZOVANJE ZA POSLOVE KOJI DOLAZE Kako bi podržali globalne ekonomske trendove i prilagodili obrazovni proces novim generacijama, fakulteti i sveučilišta moraju se prilagoditi u programskom i metodološkom smislu

O Ozren Jureković, glavni direktor Sveučilišta VERN

brazovni sustav nalazi se pred najvećim izazovom do sada. Tehnološki razvoj i društvena zbivanja traže od obrazovnog procesa nova područja i pristupe. Zagazili smo u novu industrijsku revoluciju kroz koju se u stvarnost uvode još nedavno potpuno znanstveno-fantastični koncepti.

Proces je strelovit i odvija se u globalnim društvenim okolnostima koje su često nepripremljene za takve radikalne promjene. Na scenu stupa nova generacija mladih ljudi koja se po mnogočemu razlikuje od prethodnih. “Millennials” su mladi, rođeni sredinom 90-ih do ranih 2000ih godina i prva su generacija koja je odrasla uz kućna računala, internet i mobilne telefone te je izrazito okrenuta tehnološkim rješenjima, daje prednost uslugama ispred roba i politički je teško predvidiva. U svakodnevno poslovanje i život uvedeni su pojmovi poput “artificial inteligence”, “Internet of Thnigs”, “transmedia”, “Big Data”, “sharing economy”, “cyber communication”, “disruptive economy”... Svi oni predstavljaju gospodarska područja ili koncepte koji svaki za sebe ili u kombinaciji zavređuju fokus obrazovnih programa. Svaki od tih pojmova nudi velik broj novih radnih mjesta na poslovima koja sada još ne postoje. Kako bi podržali globalne ekonomske trendove i prilagodili obrazovni proces novim generacijama, fakulteti i sveučilišta moraju se prilagoditi u programskom i metodološ-

NA SCENU STUPA NOVA GENERACIJA MLADIH LJUDI KOJA SE PO MNOGOČEMU RAZLIKUJE OD PRETHODNIH MILLENNIALSI

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

kom smislu. Kao odgovor na te izazove na Sveučilištu VERN smo, u suradnji s gospodarstvom, razvili tri nova sveučilišna studijska programa: Cyber komunikacije i znanost o mreži, Internet stvari (Internet of Things) i Transmedijska dramaturgija. Svaki od ovih studijskih programa koncipiran je na način da obrazuje stručnjake za aktualna zanimanja, ali i zanimanja budućnosti, koja nastaju pod utjecajem daljnjeg tehnološkog razvoja. Multidisciplinarnost ovih programa daje

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

najbolji uvid u odgovor na pitanje kakvo je obrazovanje potrebno za poslove koji tek dolaze.

Studij Internet stvari ima za cilj osposobljavanje studenata s čvrstim teorijskim temeljima, sustavnim stručnim znanjima i jakim praktičnim vještinama u području programskog i elektroničkog inženjerstva, računalne tehnologije, komunikacijskih mreža, strateškog upravljanja i poduzetništva, za uspješno sudjelovanje u širokom rasponu primjena aplikacija interneta stvari. Ovakav obrazovni profil objedinjuje temeljno poznavanje računarstva i elektrotehnike, računalnih mreža i bežične komunikacije, interneta stvari, uređaja, sustava, mreža i infrastrukture te ih kombinira i svrsishodno spaja sa znanjima iz strateškog i operativnog upravljanja, poslovnog planiranja i financiranja. Studij Cyber komunikacije i znanost o mreži jedini je studij koji u sklopu jednog programa nudi stjecanje interdisciplinarnih teoretskih i praktičnih znanja i vještina neophodnih na modernom tržištu rada i radnim pozicijama u području komunikacija, od community menadžera, novinara i copywritera, do SEO specijalista i prodajnih stručnjaka.

Studenti će stoga na studiju razvijati znanja i vještine iz područja tehničkih i informacijskih znanosti, komunikologije, sociologije, ekonomije, kulturologije, politologije i psihologije. Jedno od pitanja na koje ovaj studij daje odgovor je i kako implementirati te na najbolji način iskoristiti znanje o mrežama u svakodnevnom poslovnom i društvenom okruženju.

Studij Transmedijske dramaturgije koncipiran je kao interdisciplinarni studij koji integrira različite tipove kreativnih dramaturških praksi i stručnih znanja neophodnih za oblikovanje narativnih sadržaja te njihovo (trans)medijsko i poslovno pismeno pozicioniranje unutar industrije zabave. Kurikulum studija integrira monomedijska, hibridna i transmedijska dramaturškoscenaristička znanja i vještine sa specifičnim komunikološko-medijskim i kulturološkim sadržajima, kombinirajući ih s organizacijsko-produkcijskim vještinama i ekonomsko-pravnim spoznajama, koje studentima omogućuju razumijevanje profesionalnog, društvenog i gospodarskog konteksta industrije zabave i integralno shvaćenih kreativnih industrija.

BROJKE, BROJKE

JAVNA ODVODNJA U 2017.

378.398.000 m

255.182.000 m

ukupne količine otpadnih voda u Hrvatskoj u 2017. godini

voda iz kućanstava i gospodarskih djelatnosti

3

3

123.216.000 m

3

ostalih voda - padalina i drugog

150

12.047 km

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

dužine kanalizacijskih mreža u 2017.

568.842 kanalizacijska priključka

281.020.000 m

3

pročišćenih otpadnih voda u 2017.

201.764 ulična slivnika

Izvor: DZS

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA NAUTIČKI TURIZAM

IDUĆE GODINE NOVA STRATEGIJA NAUTIČKOG TURIZMA Osnovat ćemo radnu grupu u koju planiramo uključiti sve dionike, a moram reći kako će svakako najvažniji cilj nove strategije biti održivi razvoj, visoki ekološki standardi i poticanje ulaganja na otocima, ističe Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Hrvatskoj je dodijeljeno 39 nacionalnih koncesija za luke posebne namjene - luke nautičkog turizma. Budući da koncesije za njih daju i jedinice područne samouprave, prema podacima

Državnog zavoda za statistiku, trenutačno postoji 140 luka nautičkog turizma na morskoj obali sa 17.067 vezova, i to 70 marina od čega 13 suhih te 70 ostalih luka nautičkog turizma. U lukama nautičkog turizma za koje je davatelj

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

koncesije Vlada ima ukupno 11.840 vezova u moru i 3306 suhih vezova. Prema podacima DZS-a, ukupna površina akvatorija 140 luka nautičkog turizma iznosi 3.711.951 metar četvorni.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

GARI CAPPELLI, MINISTAR TURIZMA

Poseban fokus na nautičkom turizmu

Prema podacima iz sustava e-Visitor koji sadržava podatke iz sustava e-Crew o čarter segmentu, u Hrvatskoj je u razdoblju od 1. siječnja do 8. srpnja ostvareno 204.000 dolazaka te 1,2 milijuna noćenja što predstavlja rast od devet posto u dolascima te 13 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

140 0 luka nautičkog turizma na morskoj obali sa 17.067 vezova postoji u Hrvatskoj

855 5 mil kn prihod luka nautičkog turizma u prošloj godini

879 9 čarter tvrtki u Hrvatskoj (4100-4500 procijenjena brojka čarter plovila na našoj obali)

“Hrvatska je danas u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu, jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija. Riječ je o proizvodu koji ima veliku važnost za hrvatski turizam i na koji stavljamo poseban fokus te smo upravo zato nedavno osnovali Odjel za nautički turizam i ulažemo dodatna sredstva u promociju.

PORAST PRIHODA LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U 2017. godini zabilježen je rast prihoda luka nautičkog turizma od 11,2 posto u odnosu na 2016. godinu. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a temeljem dokumentacije koju su mu dostavili ovlaštenici koncesije, svi su oni u protekloj godini ostvarili dobit.

DZS-ovi podaci govore da su luke nautičkog turizma u prošloj godini ostvarile ukupan prihod od 855 milijuna kuna, od čega je 598 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 70 posto ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2016. ukupan prihod veći je za 11,2 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 10,9 posto.

“Ova nam je godina važna za dobru pripremu. Provest ćemo analizu trenutačnog stanja, prikupiti podatke o postojećim lukama, analizirati prostorne planove i planove o novim lukama po županijama, a sljedeće godine planiramo krenuti u izradu nove strategije razvoja nautičkog turizma za nadolazeće desetogodišnje razdoblje. Osnovat ćemo radnu grupu u koju planiramo uključili sve dionike, a moram

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

U nautičkom turizmu trenutačno ostvarujemo više od milijardu kuna prihoda, a uz daljnje unapređenje sadržaja i kvalitete te povezivanje s drugim turističkim proizvodima, smatram da možemo još znatno više. Već sada možemo reći da su napravljeni pozitivni iskoraci što potvrđuje posljednje istraživanje Tomas nautika 2017. prema kojem bilježimo porast zadovoljstva nautičara u svim elementima nautičke i turističke ponude. U odnosu na 2012. godinu prosječna dnevna potrošnja nautičara porasla je za 26 posto i vjerujem da će to svima u javnom i privatnom nautičkom sektoru biti dodatan poticaj da zajedno nastavimo u istom smjeru. Važno je istaknuti kako budući razvitak nautičkog turizma u Hrvatskoj treba promatrati, osim kroz ekonomski napredak, i kroz održivi razvoj. Kako bi nautički turizam u Hrvatskoj ostao autentičan i prepoznatljiv, neophodno je zaštititi i očuvati izvornost obalnog prostora i mora kako ne bi došlo do negativnih posljedica”, kazao je Gari Cappelli, ministar turizma.

reći kako će svakako najvažniji cilj nove strategije biti održivi razvoj, visoki ekološki standardi i poticanje ulaganja na otocima. Vjerujem kako će ta strateška podloga, zajedno s planiranim novinama u koncesioniranju luka nautičkog turizma kroz naš najvažniji zakon zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

DIJELOM NE PRATIMO TRENDOVE I DONEKLE KASKAMO ZA ZAHTJEVAMA NAUTIČARA, OCJENJUJE BUBLE - biti dodatan poticaj razvoju nautičkog turizma i ulaganjima koja slijede. Moram reći i da sam zadovoljan rezultatima poslovanja ACI-ja koja je jedna od naših uspješnijih kompanija, ali i jedna od vodećih hrvatskih nautičkih

kompanija s velikim razvojnim potencijalom”, istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

ZAKON O POMORSKOM DOBRU DONOSI NIZ NOVINA U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture napominju kako će nacrt novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji će biti u cijelosti usklađen sa Zakonom o koncesijama, donijeti značajne novine u odnosu na koncesioniranje. Jedna od najvažnijih novina je uvođenje samostalnog dijela naknade za koncesiju, dok bi varijabilni dio bio iznimka ako potrebu za njim predvidi davatelj koncesije studijom opravdanosti davanja koncesije.

Povezano s time, provelo bi se zoniranje cijele obale, a početni iznosi naknade za koncesiju kod raspisa javnog prikupljanja ponuda ovisili bi o zoni u kojoj se područje nalazi. “Smatramo kako će se na taj način bolje gospodarski valorizirati pomorsko dobro i povećati ulaganja u manje razvijena područja za koja bi početni iznosi naknade bili niži”, kažu u tom ministarstvu.

Jedan od glavnih ciljeva novog zakona je i ubrzavanje postupka utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra te njegova upisa u zemljišne knjige. Budući da je utvrđivanje granice i upis pomorskog dobra u zemljišne knjige preduvjet za dodjelu koncesije, očekuje se da će se po donošenju tog zakona znatno ubrzati i procedura koncesioniranja pomorskog dobra.

Zakona predviđa i mogućnost da se u određenim situacijama dodijeli koncesija na zahtjev kao i dodjela dozvola ili dosadašnje koncesijsko odobrenje temeljem javnog natječaja.

Novine se uvode i u odnosu na luke otvorene za javni promet, a kao najvažnija se ističe uvođenje odgovornosti državnih lučkih uprava za konkurentnost pravca.

U Ministarstvu se nadaju kako će tijekom javnog savjetovanja o tom zakonu zaprimiti brojne konstruktivne prijedloge kao pomoć u donošenju propisa koji će zadovoljiti potrebe zaštite našeg mora i obale s jedne strane i omogućiti gospodarski razvoj s druge.

USPOSTAVITI RED I JASNIJE NADLEŽNOSTI Vlasnik Marine Kaštela Josip Berket smatra nužnim uspostaviti red u nautičkom turizmu.

Prema njegovu mišljenju, problem je u tome što je ovaj sektor disperziran, a o njemu se odlučuje kroz različita ministarstva i institucije čije se nadležnosti preklapaju. U nekim slučajevima je, pojašnjava Berket, odgovorna lučka kapetanija, u nekima pomorska policija, a u nekima županija ili carina. Kad je riječ o pomorskom dobru, Berket ističe da taj problem svakako treba riješiti, ali i da ne bi bilo dobro decentralizirati odlučivanje o granici pomorskog dobra na županije jer je, kaže, ovaj sektor neophodno planirati strateški s jednog mjesta.

“Uvijek je isto i ostaju isti problemi na koje se upozorava. Na razini države neophodna je uspostava agencije koja će voditi računa o redu

U Hrvatskoj se ne mogu neograničeno uzimati nova plovila svake godine, iznajmljivati ih i očekivati da će ona biti popunjena.

Potrebno je, a dugo to i predlažemo, izdati ograničen broj koncesija.

Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter pri HGK-u

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Uskoro natječaji za koncesije luka nautičkog turizma Crikvenica i Sućuraj Vlada Republike Hrvatske je u 2018. godini donijela obavijesti o namjeri davanja koncesija za dvije luke nautičkog turizma, luku nautičkog turizma Crikvenica čija procijenjena vrijednost koncesije iznosi 335 mili-

Koristim priliku da apeliram na obnavljanje ideje o jednostavnim koncesijama za restorane ali pod okriljem sigurnosnih standarda bova posredstvom Hrvatskog registra brodova.

Nasuprot tome, treba voditi računa da nam se obala ne pretvori u polje bova i sidrišta.

Ivica Buble, direktor Dalmatia Chartera

juna kuna i luku nautičkog turizma Sućuraj čija procijenjena vrijednost koncesije iznosi gotovo 445 milijuna kuna. U pripremi je izrada dokumentacije za nadmetanje te će natječaji uskoro biti objavljeni u Elektro-

i provođenju zakona”, naglašava Berket. “Granice pomorskog dobra također treba odrediti s jednog mjesta što čak i nije problem napraviti jer postoje dronovi i ostali alati pomoću kojih se to može precizno odrediti. Nakon što se odredi pomorsko dobro, treba ga zauvijek zaštititi. Od uspostavljanja reda najviše bi koristi imali lokalno stanovništvo i lokalna samoprava. Pomorsko dobro je najvredniji prostor Hrvatske i nacionalno je bogatstvo kojim treba odgovorno i održivo upravljati. Kada bi se upravljalo iz više županijskih centara, tko bi mogao jamčiti da bi kriteriji bili ujednačeni? A i što bi bilo u tom slučaju s projektima državnog značaja?”, pita se Berket.

TRENUTAČNO LOŠE STANJE U ČARTERU Hrvatska je trenutačno i vodeća čarter destinacija u svijetu, a čarter turizam je najdinamičniji hrvatski turistički proizvod s konstantnim i postojanim stopama rasta u zadnjih petnaestak godina. Danas je u Hrvatskoj 879 čarter tvrtki, dok se procijenjena brojka čarter plovila na našoj obali kreće u rasponu od 4100 do 4500 na kojima je tjedni boravak proveo 478.971 gost.

Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima charter pri Hrvatskoj gospodarskoj komori,

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

ničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Trenutačno je u fazi izgradnje luka posebne namjene – luka nautičkog turizma Sveta Katarina, dovršetak izgradnje koje se očekuje u travnju 2020. godine.

upozorava da je u čarteru trenutačno loše stanje. S obzirom na to da prati stanje bukinga za oko 2800 plovila, kaže nam da u špici sezone nije bukirano 500 do 600 plovila. Znači, ponuda plovila, kojih je sada više od 4000, premašila je potražnju.

VLASNIK MARINE KAŠTELA JOSIP BERKET SMATRA NUŽNIM USPOSTAVITI RED U NAUTIČKOM TURIZMU “U sezoni u ovom trenutku oko 20 posto plovila nije bukirano. Primjerice 11. kolovoza od ukupnog broja plovila u našoj evidenciji nisu bukirana 732 plovila, a kada bismo uzeli ukupan broj plovila, to bi moglo biti oko 1000. U tradicionalnom jedriličarskom mjesecu rujnu, koji je uvijek bio popunjen u ranom bukingu, u ovom trenutku od plovila koje mi imamo u evidenciji na dan 15. rujna nisu bukirana 782 plovila. U takvim uvjetima dolazi do

rušenja cijena, tako da možemo vidjeti da se neka plovila u srcu sezone iznajmljuju s popustom od 50 posto. To je zabrinjavajući trend na koji moje kolege i ja upozoravamo godinama.

U Hrvatskoj se ne mogu neograničeno uzimati nova plovila svake godine, iznajmljivati ih i očekivati da će ona biti popunjena. Potrebno je, a dugo to i predlažemo, izdati ograničen broj koncesija”, naglašava Jurišin.

Na upit ima li crnog čartera, Jurišin nam je odgovorio da ga ima i da to vidi svatko tko se bavi ovom djelatnošću. “Svatko u Hrvatsku može dovesti brod i iznajmljivati ga na crno jer nema načina kako bi se to kontroliralo. Obećanje da će se dobiti aplikacija preko koje bi svatko tko ulazi u naše more morao prijaviti goste još uvijek nije realizirano, a time bi se najlakše uspostavila kontrola. Pa nije tajna da je na vanjskom vezu jedne marine svaki tjedan bilo 10 plovila koja su primala goste na crno! Svi to znaju, ali se - kao i inače za crni biznis u Hrvatskoj - ništa ne poduzima. Čarter je najrizičniji biznis jer vrijednost broda pada, a vrijednost apartmana, primjerice, ako se destinacija razvija, raste”, ističe Jurišin.

NE SMIJEMO IZGUBITI NAŠE NETAKNUTE UVALE Dodaje da na ruku nije išlo ni povećanje cijene boravišne pristojbe što je jako loše odjeknulo, a osim toga nije zadovoljan ni razlikom u cijeni veza za vlasnike brodova i za čarteraše. “Nije mi jasno zašto je cijena broda kojem je vlasnik fizička osoba, recimo, iz Njemačke u ACI marini manja za 15, a u nekim privatnim marinama i 20 posto od cijene veza broda kojemu je vlasnik čarter tvrtka. To nije normalno poslovanje, i tu ima dosta apsurda i nije fer. Cijena veza 2002. godine, kada sam ja počinjao, bila je 15.000 kuna, a danas je 85.000 kuna, dok su cijene najma broda iste, a da ne govorim da je rastao PDV. Ovo povećanje broja brodova nije posljedica toga što su male obiteljske tvrtke

uložile u taj posao nego toga što veliki inozemni igrači koji se bave nekom drugom djelatnošću ne ulažu vlastiti novac”, kategoričan je Jurišin.

SVATKO U HRVATSKU MOŽE DOVESTI BROD I IZNAJMLJIVATI GA NA CRNO JER NEMA NAČINA KAKO BI SE TO KONTROLIRALO, ISTIČE JURIŠIN Jedan od pionira nautičkog turizma, direktor tvrtke Dalmatia Charter iz Trogira Ivica Buble ocjenjuje da dijelom ne pratimo trendove te da donekle kaskamo za zahtjevama nautičara. “Naime, stari je prijedlog čarteraša pod okriljem HGK da se restoranima na otocima bez teških birokratskih zavrzlama omogući jednostavna koncesija postavljanja do desetak bova za potrebe restoranskih klijenata, ali bez naplate. Time su svi u pobjedničkoj situaciji, restoran ima klijenta, naš je brod siguran, ekološki ne uništavamo dno, nema opasnosti od oranja sidra i nasukavanja, klijenti su mirni i zadovoljni i, naposljetku, država ima prihode.

Koristim priliku da apeliram na obnavljanje ideje o jednostavnim koncesijama za restorane, ali pod okriljem sigurnosnih standarda bova posredstvom Hrvatskog registra brodova. Nasuprot tome, treba voditi računa da nam se obala ne pretvori u polje bova i sidrišta.

Ni u kojem slučaju ne smijemo izgubiti naše najveće bogatstvo mirnih i netaknutih uvala.

Apartmanizacija je već devastirala dio obale”, smatra Ivica Buble.

Pomorsko dobro je najvredniji prostor Hrvatske i nacionalno je bogatstvo kojim treba odgovorno i održivo upravljati.

Kada bi se upravljalo iz više županijskih centara, tko bi mogao jamčiti da bi kriteriji bili ujednačeni?

A i što bi bilo u tom slučaju s projektima državnog značaja?

Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU KRISTIJAN PAVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ADRIATIC CROATIA IN

NAUTIČKI TURIZAM NE DONOSI BRZ POVRAT KAPITALA Naša su nastojanja usmjerena na to da kvalitetu i raznovrsnost usluge u hrvatskom nautičkom turizmu općenito dovedemo na razinu izvrsnosti kako bi Hrvatska bila prepoznata kao destinacija za vrhunski nautički turizam razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

predsjednikom Uprave Adriatic Croatia International Cluba (ACI) Kristijanom Pavićem razgovarali smo o poslovanju i planovima ulaganja ovog najvećeg lanca marina na Mediteranu. Pavić nam je govorio i o perspektivi nautičkog turizma.

201,1 mil kn prihoda ostvario ACI u 2017.

176,1 ukupni rashodi ACI-ja u istom razdoblju

25 5 mil kn pozitivan bruto financijski rezultat u prošloj godini

 Kakvi su prošlogodišnji rezultati ACI-ja i što očekujete ove godine?

- U protekloj, 2017. godini ostvaren je 201,1 milijun kuna ukupnih prihoda, 176,1 milijun kuna ukupnih rashoda te pozitivan bruto financijski rezultat u iznosu od 25 milijuna kuna. U odnosu na 2016. godinu kada je bruto financijski rezultat iznosio 14,2 milijuna kuna, u 2017. godini on je 77 posto veći. Sezona 2017. za ACI je bila iznimno uspješna, a po sadašnjim pokazateljima isto će biti i ove godine. Trend rasta se nastavlja, baš kao i naš intenzivan rad na podizanju razine kvalitete poslovanja i pružanja usluga.  Koliko su investicije u prošloj godini utjecale na rezultate?

- Unatoč investicijama koje su imale značajan utjecaj na poslovanje u 2017. godini, a koje su se odnosile na kompletnu rekonstrukciju ACI marine Rovinj te izgradnju bazena travel lifta u ACI marini Dubrovnik tijekom 2017. godine, marine ACI sustava ostvarile su znatno povećanje prihoda i time u cijelosti nadoknadile izostanak prihoda ACI marine Rovinj. Prosječni prihodi ACI marine Rovinj u proteklim godinama realizirali su se na razini od oko 11 milijuna kuna, a taj prihod je u 2017. izostao.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

 Možete li nešto reći o investicijama ?

- ACI je radi širenja poslovanja i podizanja kvalitete u svoj sustav marina od 2007. godine do danas uložio oko 600 milijuna kuna. Riječ je o velikim ulaganjima i u kopnene i u morske dijelove marina čiji je cilj bio podizanje kvalitete pružanja usluga i standarda zaštite okoliša.

Od toga u zadnjih nekoliko godina najvažnije

SEZONA 2017. ZA ACI JE BILA IZNIMNO USPJEŠNA, A PO SADAŠNJIM POKAZATELJIMA ISTO ĆE BITI I OVE GODINE investicije su rekonstrukcija ACI marine Pomer, izgradnja prekrasne ACI marina Slano, a pri kraju je i najznačajnija investicija u ovom novom razdoblju razvoja ACI-ja, kompletna rekonstrukcija ACI marine Rovinj. Dobivene su koncesije i izgrađena sidrišta u Podražnju kraj ACI marine Žut te je pred mjesec dana s radom započelo i novo sidrište u Vozarici i Srednjoj Dragi u blizini ACI marine Skradin. Investirano je i u izgradnju novog bazena travel lifta i platoa suhog veza u ACI marini Dubrovnik te u izgradnju golf vježbališta unutar marine.

Ishodili smo značajna nepovratna sredstva iz europskih fondova za financiranje izrade projekta rekonstrukcije Dvorca Sorkočević u ACI

TERNATIONAL CLUBA

ACI znatna sredstva i energiju ulaže upravo u diverzifikaciju usluga i unapređenje njihove kvalitete i kvantitete

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

ACI je danas jedina nautička kompanija koja ima vlastitu mobilnu aplikaciju za booking veza, registracije i evidencije plovila u marini. Uplovi i isplovi obavljaju se posebnim mobilnim uređajima digitalnim putom.

marini Dubrovnik, temeljem kojeg ćemo potkraj godine aplicirati za sredstva EU fondova za njegovu realizaciju. Za potrebe daljnjeg razvoja potencijala ACI marine Korčula nedavno je realizirana kupnja parcele pored marine na kojoj se trenutačno nalazi autobusni kolodvor.

Wi-Fi mreža, besplatna za korištenje gostima ACI marina, a upravo su ishođeni i certifikati za tri ISO sustava koji se odnose na upravljanje kvalitetom, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a radimo i na četvrtom koji se odnosi na informacijsku sigurnost.

 Imali ste i niz manjih ulaganja?

- Naravno, tu je i niz značajnih manjih ulaganja u oplemenjivanje sustava i podizanje kvalitete na svim razinama koja su se realizirala u 2017. godini: rekonstrukcija betonskih gatova te elektroenergetskog napajanja u ACI marini Vodice, rekonstrukcija pješačkih površina i unutarnje terase restorana u ACI marini Umag kao i rekonstrukcija recepcije u ACI marini Milna.

 Planirate li kakve akvizicije?

- Pratimo situaciju s Porto Barošem u Rijeci, pokrenuli smo inicijativu za davanje koncesije za luku nautičkog turizma u Novalji te dobili ovlaštenje Vlade za ishođenje lokacijske dozvole.

ACI JE RADI ŠIRENJA POSLOVANJA I PODIZANJA KVALITETE U SVOJ SUSTAV MARINA OD 2007. DO DANAS ULOŽIO OKO 600 MILIJUNA KUNA Tu je i kompletna informatizacija i digitalizacija poslovanja. ACI je danas jedina nautička kompanija koja ima vlastitu mobilnu aplikaciju za buking veza, registracije i evidencije plovila u marini. Uplovi i isplovi obavljaju se posebnim mobilnim uređajima digitalnim putem. Razvijamo i posebnu aplikaciju za svoje goste kojima će mnoge usluga biti brže i dostupnije, u svim marinama postavljena je moderna i brza

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

 Koje novosti nautičari mogu očekivati ove godine?

- U 2017. godini upotpunjena je i ponuda nautičarima uvođenjem punionica za električna vozila u ACI marinama Umag, Opatija, Cres, Split, Dubrovnik i marini Veljko Barbieri, a ove godine usluga se nudi i u ACI marinama Supetarska Draga, Šimuni, Jezera, Vodice, Milna, Vrboska i Korčula. Do kraja sezone električne punionice instalirat će se i u ACI marinama Rovinj i Pomer.  Što donosi investicija u Marinu Rovinj?

- Rekonstrukcijom ACI marine Rovinj radimo suštinski zaokret u pristupu nautičkomu turizmu, ponudi marine i usluzi nautičarima. Novi koncept marine prožet je notom ekskluzivnosti u svakome detalju, što s obzirom na zavidan turistički uzlet Rovinja zadnjih desetak godina taj grad zahtijeva i zaslužuje. Naša su nastojanja usmjerena na to da kvalitetu i raznovrsnost usluge u hrvatskom nautičkom turizmu općenito dovedemo na razinu izvrsnosti kako bi Hrvatska bila prepoznata kao destinacija za vrhunski nautički turizam. Pritom ne mislimo na elitizam, već na jednu višu razinu nautičkog turizma koji je dugoročno i ekološki održiv.

Kontinuiranim ulaganjima u objekte, ljudske resurse i zaštitu okoliša privlačimo kvalitetnu klijentelu koja svojim potrošačkim stilom i navikama dugoročno utječe na porast kvalitete i ukupnost sadržaja čitave destinacije. Benefiti se reflektiraju na niz drugih turističkih i gospodarskih grana.

 Gdje vidite priliku za jačanje tržišne pozicije?

- Priliku za jačanje svoje tržišne pozicije vidimo u izgradnji novih marina slijedom čega razmatramo niz potencijalnih lokacija s namjerom iniciranja postupaka dodjele koncesija.

Jedna od takvih je Luka Novalja te Porto Baroš.

Otvoreni smo i za preuzimanja ili uspostave raznih modela zajedničkog menadžmenta već postojećih privatnih marina. Značajan investicijski potencijal za širenje postojećih kapaciteta i uvođenje novih usluga u bliskoj budućnosti zasad smo prepoznali u marinama Dubrovnik, Vodice, Korčula, Pula, Cres i nekoliko drugih.

NAUTIČKI TURIZAM JE JEDAN OD DANAS NAJLUKRATIVNIJIH OBLIKA TURIZMA U HRVATSKOJ Odluke o ulaganjima i smjeru razvoja donijet ćemo kada za to budu osigurani i drugi preduvjeti: produljenje koncesija, odgovarajući prostorno planski okvir...

 Kako mislite financirati daljnji rast?

- Kao jedna od vodećih hrvatskih nautičkih kompanija s velikim razvojnim potencijalom, kontinuiranim rastom prihoda koji je praćen stabilnošću fizičkih pokazatelja, ACI ima mogućnost vlastitim sredstvima financirati daljnji rast odnosno značajan broj kapitalnih projekata, ali i po potrebi u te svrhe zaduživati se po izuzetno povoljnim uvjetima na tržištu kapitala. Međutim, za ozbiljne investicije potrebno je izmijeniti trajanje postojećih koncesija i dokumente prostornog uređenja. Zainteresirani smo za daljnje širenje svojeg poslovanja, odnosno za izgradnju novih marina na Jadranu.

Potencijalne lokacije i njihova namjena ovisit će o prostorno planskoj dokumentaciji i novoj strategiji razvoja nautičkog turizma. ACI znatna sredstva i energiju ulaže upravo u diverzifikaciju usluga i unapređenje njihove kvalitete

Razvoj planirati pažljivo i odgovorno Kakav je odnos ponude i potražnje kad je riječ o vezovima i gdje su limiti?

- Činjenica jest da je danas potražnja za nautičkim vezovima veća od njihove ponude, no u zadnjih 10 godina kapaciteti marina se nisu bitno povećali. Pobornik sam umjerene vizije razvoja jer je primjerena našem prirodnom okruženju. Ako bismo izgradnjom željeli zadovoljiti svu rastuću potražnju, krenuli bismo u smjeru nekontroliranog i neograničenog razvoja što bi u konačnici značilo obezvrijediti prostor koji danas predstavlja najveću komparativnu prednost. Priroda može apsorbirati samo određenu količinu nusproizvoda razvoja nautičkog turizma i zato je naš zadatak da razvoj planiramo pažljivo i odgovorno prema budućim generacijama kako bismo dugoročno imali održiv sustav. Ako uspijemo u nastojanjima da kvalitetu i raznovrsnost usluge u hrvatskom nautičkom turizmu općenito dovedemo na razinu izvrsnosti, onda nema potrebe za masovnošću nautičara i pretrpanošću plovilima.

i kvantitete. Glavni preduvjet daljnjeg razvoja i isplativosti ozbiljnijih ulaganja je ishođenje produljenja roka trajanja koncesija koje su trenutno do 2030. godine. Nautički turizam nije industrija s brzim povratom kapitala.

 Kakva je perspektiva nautičkog turizma?

- Nautički turizam je jedan od danas najlukrativnijih oblika turizma u Hrvatskoj. Intenzivna promocija, ulaganja u infrastrukturu i kvalitetu usluge, organizacija raznih događanja uz današnji digitalni svijet i brzinu širenja informacija, slika, impresija pomoglo je u promociji Hrvatske kao nautičke destinacije te je nautički turizam doživio naglu ekspanziju. Sve je veći broj luksuznih mega jahti koje uplovljavaju u hrvatski Jadran, cijene nekretnina na atraktivnim destinacijama u kojima se nalaze marine vrtoglavo rastu jer vlasnici plovila, nerijetko opčinjeni ljepotom destinacije, odluče kupiti nekretninu. Hrvatska je trenutačno i vodeća čarter destinacija u svijetu.  Kako taj rast utječe na održivost?

- Uzimajući u obzir dodatnu činjenicu da je u lukama nautičkog turizma u 2017. na stalnom vezu bilo sveukupno 13.000 plovila, te da je u tranzitu registriran broj od 202.000 plovila, dolazimo do broja plovila koji nije zanemariv.

S obzirom na broj plovila, potrebno je voditi računa i o opterećenju koje se brzim povećanjem broja plovila stvara na prirodu. Ne smijemo biti robovi kvantitativnog povećanja broja plovila već nam u fokusu treba biti kvalitativan pomak u smislu unapređenja usluge te razvoja raznovrsnosti ponude, napredak koji će svakako pridonijeti razvoju kvalitete nautičkog turizma, očuvanju okoliša te porastu prihoda svih dionika u ovoj branši.

Kontinuiranim ulaganjima u objekte, ljudske resurse i zaštitu okoliša privlačimo kvalitetnu klijentelu koja svojim potrošačkim stilom i navikama dugoročno utječe na porast kvalitete i ukupnost sadržaja čitave destinacije.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO RASTEREĆENJE PROMETA I BRŽI PROTOK LJUDI

MOST KOPNO-ČIOVO Most se gradio više od tri godine. Ukupna vrijednost mosta je 207 milijuna kuna, a njegova gradnja je 85 posto sufinancirana iz fondova Europske unije piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

ost kopno-otok Čiovo, dug 551 metar i širok 13 metara, pustio je u promet prošloga tjedna premijer Andrej Plenković pritiskom na gumb. Podsjetimo, most se gradio više od tri godine, a završetak radova bio je više puta odgađan zbog problema s izvođačima. Ukupna vrijednost mosta je 207 milijuna kuna, a njegova gradnja je 85 posto sufinancirana iz fondova Europske unije.

OVO JE MOST KOJI JE DESETLJEĆIMA BIO NADA, NAGLASIO JE PLENKOVIĆ

Nakon potpisanog ugovora za izgradnju Pelješkog mosta, otvorenje mosta kopno-Čiovo konkretna je potvrda da Vlada realizira velike prometne infrastrukturne objekte.

“Ovo je most koji je desetljećima bio nada.

Sada se ostvarila želja stanovnika Čiova da se na kvalitetan način povežu s kopnom. Otvaranje ovog mosta u srcu turističke sezone uvelike će rasteretiti nažalost još uvijek aktualne prometne gužve u Trogiru te ubrzati protok ljudi i dostavu svega onoga što im je potrebno. Most je uvijek sjajna vijest, a ovaj je fantazija. Dugo se čekalo na završetak njegove izgradnje. Most će omogućiti jednom dijelu Splita i splitskog

Andrej Plenković, predsjednik Vlade

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

područja da živi na kvalitetniji način. Osim što će značajno rasteretiti prometne gužve u Trogiru, ubrzati protok ljudi i roba, što je pogotovo važno tijekom turističke sezone, povećat će i sigurnost prometa, poduprijeti regionalni razvoj te omogućiti cijeloj splitskoj aglomeraciji kvalitetniji život”, kazao je predsjednik Vlade.

Plenković je istaknuo da je, nakon potpisanog ugovora za izgradnju Pelješkog mosta, otvorenje mosta kopno-Čiovo konkretna potvrda da Vlada realizira velike prometne infrastrukturne objekte, dodajući kako će ubuduće biti još mostova koji će se izgraditi.

NASTAVAK INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA Otvaranje ovog mosta se odgađalo zbog poteškoća u gradnji mosta, zbog čega se ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković već ranije ispričao stanovnicima Čiova i Trogira. Hrvatske ceste morale su, naime, raskinuti ugovor s ranijim izvođačem radova Viaduktom koji je nakon toga otišao u stečaj. Na novom natječaju gradnju mosta dobile su tvrtke Strabag i Poduzeće za ceste Split.

“Nakon ovog mosta nastavljamo dalje i idemo s Pelješkim mostom, a iduće godine

PUŠTEN U PROMET Nakon ovog mosta nastavljamo dalje i idemo s Pelješkim mostom, a iduće godine

otvaramo most Svilaj na koridoru V.c. Za most kod Nove Gradiške natječaj će biti ove godine.

Bit će dakle puno infrastrukturnih projekata, mostova, željezničkih pruga... Uz pomoć sredstava iz fondova EU-a realiziramo velike projekte. I kad je riječ o ovom mostu, u pitanje je bilo došlo financiranje novcem Europske unije, ali smo ipak, zahvaljujući angažmanu, uspjeli spasiti projekt tako da je sufinanciran iz EU fondova sa 32 milijuna eura, odnosno sa 85 posto.

Tim su se novcem financirale i pristupne ceste”, kazao je Oleg Butković.

Ministar Butković je kazao da se ove godine raspisuje natječaj za obilaznicu oko Omiša, za što su Hrvatske ceste osigurale 250 milijuna kuna, dok će cijeli taj veliki projekt biti vrijedan oko 2,5 milijardi kuna. “Paralelno s time teku i pripreme spoja na autocestu kroz tunel Kozjak, a radi se i na najvažnijiem projektu HŽ Infrastrukture - spoju Zračne luke Split sa željezničkom prugom prema Splitu”, istaknuo je Butković.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić smatra da ovaj most neće u potpunosti riješiti gužve u Trogiru, ali će ih svakako ublažiti. “Most će u stvari biti u funkciji obilaznice oko Trogira i smanjit će štetan utjecaj prometa na središte grada. Bit će puno lakše živjeti nakon dovršetka gradnje ovog mosta”, ocijenio je Škorić.

DETALJI GRADNJE Ponovimo, gradnju mosta izvele su tvrtke Strabag i Poduzeće za ceste Split. Kao njihov podizvođač velik dio posla napravio je Brodosplit

u kojem je obavljena izrada glavnog rasponskog segmenta te isporuka, transport i montaža čeličnih segmenata. U splitskom su brodogradilištu najprije okrupnili prethodno izgrađene dijelove konstrukcije preuzete od prethodnih izvođača, a potom su izradili glavnu čeličnu konstrukciju, isporučili i montirali sve segmente mosta, ugradili mehanizam za podizanje rasklopnog segmenta, montirali pješačku ogradu i ugradili odvodnju, antikorozivno sve zaštitili... i na simboličan način povezali dvije obale. Čelična konstrukcija mosta sastoji se od ukupno 14 rasponskih sklopova sa 7,5 metara kolničke staze, dva puta po 2,27 metara pješačke i biciklističke staze od kojih je najzahtjevniji središnji dio na kojemu su ugrađeni hidraulički mehanizmi za podizanje njegovog središnjeg dijela.

Iako se očekivalo da će most riješiti ili smanjiti gužve na ovom području, to se naravno i

otvaramo most Svilaj na koridoru V.c.

Za most kod Nove Gradiške natječaj će biti ove godine.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

BIT ĆE PUNO INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA, MOSTOVA, ŽELJEZNIČKIH PRUGA..., NAJAVIO JE BUTKOVIĆ nije moglo dogoditi istoga trena. Jedan od razloga svakako je to što nisu dovršene pristupne ceste. Za spojnu cestu, kažu u Hrvatskim cestama, traje tehnički pregled, a kad dobije uporabnu dozvolu, bit će puštena u promet, dok se na cesti za Žedno još neke stvari završavaju.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ANALIZA FINANCIJSKE AGENCIJE

IAKO TO NE OSJEĆAMO, PROSJEČNE PLAĆE IPAK RASTU Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u prošloj godini od 5372 kune bila je najveća u zadnjih 16 godina, odnosno ona je bila 75 posto viša u odnosu na 2001. godinu. Bruto iznos plaće je u prosjeku bio 8501 kunu, dok je minimalna bruto plaća iznosila 3276 kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U Uspjeh se u Hrvatskoj nikada nije družio s prevladavajućim hrvatskim mentalitetom.

Nastavit ćemo ulagati, odabirati najbolje ljude i slijediti najbolje poslovne prakse.

Adris, umjesto prosječnosti, izabire izvrsnost.

prošloj godini 120.081 poduzetnik obveznik poreza na dobit zapošljavao je 882.884 djelatnika, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 5372 kune, što je nominalno 4,3 posto više u odnosu na 2016. godinu, pokazuje analiza koju je objavila Financijska agencija.

Kada malo bolje pogledamo to povećanje, tada vidimo da je lani zabilježeno povećanje potrošačkih cijena, odnosno inflacija od 1,1 posto, te je tako realno povećanje prosječne plaće bilo 3,2 posto. Bruto iznos plaće je u prosjeku bio 8501 kunu. Za usporedbu, minimalna bruto plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca protekle godine iznosila je 3276 kuna i bila je za 19,3 posto veća u odnosu na bruto plaću razdoblja od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009. godine koja je tada iznosila 2747 kuna, dok za 2018. godinu minimalna bruto plaća iznosi 3439,80 kuna. Podsjetimo, minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji rade u Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. Ona je ista za sve bez obzira na stručnu spremu, a propisana je Zakonom o minimalnoj plaći, njenu visinu svake godine utvrđuje Vlada Uredbom o visini minimalne plaće jednom godišnje za sljedeću kalendarsku godinu

U TRGOVINI I GRAĐEVINARSTVU PROSJEČNE PLAĆE MANJE Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima u prošloj godini od 5372 kune bila je najveća u zadnjih 16 godina, odnosno ona je bila 75 posto viša u odnosu na 2001. godinu.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Također, važno je istaknuti da je najveći broj zaposlenih kod poduzetnika bio u 2008. godini, odnosno njih 933.625, a znamo da je nakon toga uslijedilo šest godina duboke krize i pad broja zaposlenih sve do 2014. godine kada se ponovno počnje bilježiti lagani rast.

U tri područja djelatnosti, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo te u građevinarstvu, bilo je najviše zaposlenih. Nai-

PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA ZAPOSLENIH U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI IZNOSILA JE 5382 KUNE me, ova tri sektora ukupno su držala udio od 55 posto svih zaposlenih. Kao i 2016. godine, poduzetnici u dvije od tih triju djelatnosti - u trgovini i građevinarstvu - obračunali su radnicima prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske - u građevinarstvu 12,5 posto manje, a u trgovini za 3,8 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u 2017. godini u području djelatnosti prerađivačke industrije porasla je za 3,8 posto u odnosu na 2016. godinu i iznosila je 5382 kune, što je neznatno, ali ipak povećanje od 0,2 posto od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj.

U području djelatnosti građevinarstva plaća je ipak rasla za 6,2 posto na 4702 kune, dok je u

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Broj poduzetnika, broj zaposlenih i prosječna mjesečna neto plaća za razdoblje od 2001. do 2017. godine Opis

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Broj poduzetnika

56.987

63.561

68.084

68.981

71.803

78.509

83.532

Broj zaposlenih

727.233

754.186

796.896

811.776

813.762

865.883

896.013

Pros. mj. neto plaća

3.068

3.219

3.462

3.614

3.850

3.985

4.228

Pros. mj. bruto plaća

4.176

4.549

4.855

5.113

5.438

5.658

6.054

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Dobri poslovni rezultati ostvareni su i temelje se na vlastitom razvoju proizvoda i proizvodnje, a istraživački projekti su trajna odrednica Končara te se nastavljaju i u sljedećem razdoblju inoviranjem i razvojem koji trebaju rezultirati novim proizvodima i širenjem poslovnih aktivnosti.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara

području djelatnosti trgovine povećana za 5,8 posto na 5166 kuna.

Najveća plaća u 2017. godini obračunata je zaposlenima u području djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i iznosila je 7639 kuna, što je 3,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu te 42,2 posto više od prosječne mjesečne plaće kod svih ostalih poduzetnika u državi. Prema visini prosječne plaće slijede zaposleni u rudarstvu i vađenju, informacijama i komunikacijama, financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija). Prema visini prosječne plaće slijedi poslovanje nekretninama te zaposleni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Kod zaposlenih u području djelatnosti rudarstva i vađenja plaća je rasla za 3,4 posto i bila za 41,8 posto veća od prosjeka, dok je u području djelatnosti informacija i komunikacija plaća povećana za 2,9 posto te je bila za 42,3 posto iznad prosjeka plaće zaposlenih u Hrvatskoj. U odnosu na druga područja djelatnosti, jedino su poduzetnici u području poslovanja nekretninama iskazali neto gubitak u prošloj godini od 1,5 milijardi kuna, a zaposlenima kod tih poduzetnika lani je obračunata manja prosječna mjesečna plaća za 0,4 posto u odnosu na 2016. godinu, što je i dalje 15,6 posto više od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske, a iznosila je 6212 kuna.

NAJVEĆE PROSJEČNE PLAĆE U HRVATSKOJ Analiza prosječne mjesečne neto plaće kod 20 poduzetnika sa 10 i više zaposlenih s liste 1000 najboljih prema ostvarenom prihodu u 2017. godini pokazuje kako među njima najviše prosječne plaće isplaćuje 18 poduzetnika u privatnom vlasništvu. Od 20 poduzetnika 16 je u stranom vlasništvu, a četiri u domaćem.

Domaće boje kad je pak riječ o najvećim prosječnim plaćama brane Adris Grupa, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Tankerska Next generation i Končar Elektroindustrija.

Kako je izvijestilo poslovodstvo Adris Grupe, ova je tvrtka u 2017. godini ostvarila ukupni prihod u iznosu od 5,54 milijarde kuna. Poslovni prihod iznosio je 4,99 milijardi kuna, dok je prihod od prodaje robe i usluga iznosio 4,37

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

NAJVEĆA PLAĆA, 7639 KUNA, OBRAČUNATA JE U DJELATNOSTI OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM milijardi kuna. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od 3,03 milijarde kuna, a na inozemnim tržištima 1,35 milijardi kuna, dok je neto dobit bila 374 milijuna kuna, pri čemu dobit nakon manjinskih interesa iznosi 293 milijuna kuna u što je uključena dodatna rezervacija po osnovi izloženosti prema Agrokoru. Time je napravljena rezervacija u visini od 60 posto ukupnih potraživanja. U 2017. godini Adrisove tvrtke ostvarile su dvoznamenkasti rast neto dobiti, a gledajući konsolidirano rast iznosi 33 posto.

“Uspjeh se u Hrvatskoj nikada nije družio s prevladavajućim hrvatskim mentalitetom.

Nastavit ćemo ulagati, odabirati najbolje ljude i slijediti najbolje poslovne prakse. Adris, umjesto prosječnosti, izabire izvrsnost”, istaknuo je na sjednici Glavne skupštine rovinjske tvrtke predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

89.656

91.320

96.758

98.530

97.254

101.191

104.470

106.569

114.483

120.081

933.625

889.396

859.808

851.386

829.874

830.928

830.116

838.584

853.110

882.884

4.544

4.634

4.664

4.729

4.769

4.778

4.878

5.019

5.140

5.372

6.492

6.636

6.627

6.650

6.708

6.719

6.864

6.951

7.102

8.501

Prosječne mjesečne neto plaće poduzetnika Hrvatske u 2017. godini po područjima djelatnostima Područje djelatnosti

Prosječne neto plaće u kunama

Odnos prema prosjeku RH=100%

Indeks 2016. = 100,0

5.041

-6,1

105,1

B Rudarstvo i vađenje

7.580

41,1

C Prerađivačka industrija

5.382

0,2

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

7.639

42,2

103,3

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

5.617

F Građevinarstvo

4.702

-12,5

106,2

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

G Trgovina na veliko i na malo; popravak mot. vozila i motocikla

5.166

-3,8

105,8

R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale uslužne djelatnosti

H Prijevoz i skladištenje

5.913

10,1

103,5

T Djelatnost kućanstava kao poslodavca

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

4.653

-13,4

103,1

J Informacije i komunikacije

7.620

41,8

102,9

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

4,6

Prosječne neto plaće u kunama

Odnos prema prosjeku RH=100%

Indeks 2016. = 100,0

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

6.413

19,4

101,7

103,4

L Poslovanje nekretninama

6.212

15,6

99,6

103,8

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

6.139

14,3

104,8

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

4.112

-23,5

106,2

O Javna uprava i obrana; obvezno soc. osiguranje

5.768

7,4

103,8

P Obrazovanje

4.385

-18,4

103,3

5.151

-4,1

104,2

4.919

-8,4

108,0

3.985

-25,8

108,3

2.334

-56,5

100,4

- Fizičke osobe bez djelatnosti

4.739

-11,8

74,9

Ukupno

5.372

0,0

104,3

104,4

Područje djelatnosti

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Grupa Končar u prošloj je godini ostvarila ukupne prihode veće od tri milijarde kune, a u godišnjem financijskom izvještaju za prošlu godinu predsjednik Uprave Končara Darinko Bago ističe kako, usprkos izazovnim makroekonomskim uvjetima s kojima su se društva Grupe Končar suočila na većini tržišta, ostvareni poslovni rezultati u protekloj godini pokazuju nastavak stabilnog poslovanja. Ostvarena dobit Končar Elektroindustrije odnosno Matice Grupe za 2017. godinu iznosi 69,1 milijun kuna.

“Dobri poslovni rezultati ostvareni su i temelje se na vlastitom razvoju proizvoda i proizvodnje, a istraživački projekti su trajna odrednica Končara te se nastavljaju i u sljedećem razdoblju inoviranjem i razvojem koji trebaju rezultiratinovim proizvodima i širenjem poslovnih aktivnosti. Nastavljena je suradnja sa znanstvenim institucijama realizacijom niza

zajedničkih projekata. Grupa Končar sustavno potiče i podržava sustav vrijednosti u kojem kultura rada, stvaranja i izvrsnosti dobiva sve značajnije mjesto”, naglasio je Bago.

Inače, prema Fininim podacima, poduzetnik s najvećom obračunatom mjesečnom prosječnom neto plaćom je Microsoft Hrvatska čija je pretežita djelatnost u području informacija i komunikacija. Od ukupno 20 poduzetnika koji su obračunali najveće prosječne mjesečne neto plaće u 2017. godini najviše ih je iz područja trgovine, ukupno njih 11, po dva poduzetnika su iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, područja informacija i komunikacija i područja prijevoza i skladištenja, dok je po jedan poduzetnik iz područja prerađivačke djelatnosti, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i ostalih uslužnih djelatnosti.

NAJVIŠE PROSJEČNE PLAĆE ISPLAĆUJE 18 PODUZETNIKA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA HRVATSKE GOSPODARSKE

RAST SVIH GRANA GOSPODARSTVA Zanimljivo je da ova županija ima dobro diverzificirano gospodarstvo po djelatnostima, za razliku od nekih drugih županija na Jadranu gdje vidimo izrazitu ovisnost o turizmu, ocijenio je Savić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr od 1,3 milijarde kuna. Povećanje dobiti razdoblja od 9,7 posto i smanjenje gubitka od 6,9 posto rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom od 1,7 milijardi kuna, što je 27,1 posto više nego 2016.

OPORAVAK GOSPODARSTVA “Rezultati su pozitivni tako da možemo reći da se gospodarstvo u nekoj mjeri oporavlja, a Županija bilježi rast u svim granama gospodarstva, najviše u turizmu. Ohrabrujuće je i to što se bilježi rast u primanjima radnika iako još nismo dosegli prosjek Hrvatske, ali uz malo bolju turističku sezonu i rast ostalih grana vjerujem da hoćemo. No bilježimo određen pad investicija”, kazala je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica HGK-ŽK Split Mirjana Čagalj.

Inače, lani je u Splitsko-dalmatinskoj županiji poslovalo 13.211 poduzetnika, koji su zapošljavali 76.885 radnika, što je 8,7 posto od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Po broju poduzetnika i broju zaposlenih Splitsko-dalma-

N 13.211 poduzetnika poslovalo lani u Splitskodalmatinskoj županiji

a sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komoreŽupanijske komore Split predstavljena su gospodarska kretanja Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini i gospodarski trendovi.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su prošle godine ukupan prihod od 46 milijardi kuna i ukupan rashod od 43,8 milijardi kuna. Ukupan prihod veći je za devet posto, a ukupan rashod za 8,5 posto u odnosu na 2016. godinu. Ukupan prihod veći je od rashoda za 2,2 milijarde kuna, što je 22,1 posto više u odnosu na godinu ranije. S dobiti je poslovao 8541 poduzetnik ili njih 64,7 posto, a ostvarili su tri milijarde kuna dobiti. Ipak 4670 poduzetnika ili njih 35,3 posto ostvarilo je gubitak

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

OHRABRUJUĆE JE I TO ŠTO SE BILJEŽI RAST U PRIMANJIMA RADNIKA IAKO JOŠ NISMO DOSEGLI PROSJEK HRVATSKE, ISTIČE MIRJANA ČAGALJ tinska županija je odmah iza Grada Zagreba, koji je i administrativno sjedište velikom broju poduzetnika koji posluju i u drugim županijama. Udio Splitsko-dalmatinske županije u

KOMORE-ŽK SPLIT

Republici Hrvatskoj u ukupnom prihodu je 6,8 posto, u ukupnom rashodu 6,7 posto, u dobiti razdoblja 7,2 posto, u gubicima razdoblja 6,6 posto, u broju poduzetnika 11 posto, u broju zaposlenih 8,7 posto te u investicijama u novu dugotrajnu imovinu 5,7 posto.

U novu dugotrajnu imovinu u 2017. godini županijski su poduzetnici uložili 1,4 milijarde kuna ili 18,3 posto manje nego u prethodnoj godini, s udjelom od 5,7 posto ukupnih investicija poduzetnika u Hrvatskoj. U prošloj godini županijski je izvoz bio 1,9 puta veći od uvoza.

SPLITSKODALMATINSKA ŽUPANIJA SE NALAZI NA OKO 46 POSTO PROSJEKA RAZVIJENOSTI EU-a, KAŽE SAVIĆ Pozitivni saldo vanjskotrgovinske razmjene u Splitsko-dalmatinskoj županiji, lani je iznosio 3,3 milijarde kuna. Dolasci turista su povećani za 15,4 posto, a noćenja za 11,5 posto u odnosu na 2016.

Manji je broj i nezaposlenih. Prosječni broj nezaposlenih u 2017. godini bio je 30.458, odnosno 13,9 posto manje nego prethodne godine. Prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti, kao pokazatelj udjela nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu, na razini Splitsko-dalmatinske županije smanjila se sa 19,6 posto u 2016. na 17 posto u 2017. godini, te je i dalje viša od prosječne stope na razini države. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je 4710 kuna što je 4,3 posto više no prethodne godine, ali i dalje zaostaje za državnim prosjekom za 12,3 posto.

U Splitu predstavljen projekt HGK Digitalna komora Na sjednici je predstavljen i projekt HGK Digitalna komora koji se financira EU sredstvima. Projekt bi trebao biti gotov 1. siječnja 2020. godine i tada bi HGK trebao početi raditi bez upotrebe papira, a unutar njega planirano je sedam različitih usluga.

U Splitu je predstavljena Gospodarska mreža namijenjena članicama Komore.

Ona je, kako je istaknula Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj HGK, za sve članice besplatna, a pruža im uvid u opće informacije te obuhvaća široku bazu podataka o osnovnim financijskim pokazateljima i trendovima te široki spektar izvješća. “Ova usluga će se još usavršavati i sigurno će obuhvatiti podatke vezane uz uvoz i izvoz te prediktivne analize.

Digitalna komora je jedinstvena informacijsko-komunikacijska platforma, koja je namijenjena prije svega poslovnim subjektima - našim članicama, a potom i javnoj upravi i građanima. Kroz ovaj projekt želimo približiti usluge HGK svim našim članicama putem jedinstvene platforme kako bi im olakšali poslovanje. Neke potvrde za koje su morali dolaziti nekoliko puta u HGK ovako će moći obaviti elektronički. Nastojimo digitalizirati sve usluge koje pružamo građanima te poslovne procese unutar Komore koje namjeravamo i ubrzati”, kazala je Sanja Šimić.

Govoreći o Splitsko-dalmatinskoj županiji, Savić je kazao da je analiza pokazala da se ova županija nalazi na oko 46 posto prosjeka razvijenosti EU-a. “No ova županija ima određene potencijale, a zanimljivo je da ima dobro diverzificirano gospodarstvo po djelatnostima, za razliku od nekih drugih županija na Jadranu gdje vidimo izrazitu ovisnost o turizmu. Ima odličan intelektualni kapital. Nalazi se odmah iza Grada Zagreba po broju diplomiranih studenata. Ali i ovoj županiji kao i ostalima u Hrvatskoj prijete negativni demografski trendovi”, smatra Savić.

46 6 mlrd kn ukupan prihod poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.

43,8 8mlrdkn njihov ukupan rashod u istom razdoblju

PRIJETE NEGATIVNI DEMOGRAFSKI TRENDOVI Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, osvrnuo se na konkurentnost Hrvatske. “Ako se uspoređujemo s državama u okruženju, odnosno nama usporedivim zemljama, vidljivo je da je u zadnje četiri godine Hrvatska najmanje konkurentna. Imamo sporiji oporavak i relativno slabiji izvoz u odnosu na veličinu gospodarstva, što pridonosi sporijem gospodarskom oporavku”, ocijenio je Savić.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIČA S RAZLOGOM SILVAN, Kljaci

KOZMETIKA KOJA Jedna priča proizlazi iz imena i govori nam o bogatom kulturnom naslijeđu našeg kraja, dok druga proizlazi iz pakiranja proizvoda koje je zaista posebno, kaže Jelena Bikić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

ovi kozmetički brend Silvan osnovan je prije dvije godine u Kljacima, malom mjestu u srcu Dalmatinske zagore, rodnom mjestu njegove osnivačice Jelene Bikić. Tu se nalazi proizvodni pogon opremljen u skladu s najsuvremenijim smjernicama propisanima međunarodno priznatim ISO standardima. U pogonu se proizvodi prirodna kozmetika, koja svojim sastojcima i dizajnom pakiranja naglašava ljepote i kulturno naslijeđe Dalmatinske zagore.

DVIJE PRIČE “Kozmetika Silvan priča priču. Jedna priča proizlazi iz imena i govori nam o bogatom kulturnom naslijeđu našeg kraja, dok druga proizlazi iz pakiranja proizvoda koje je zaista posebno.

Pakiranje kozmetike Silvan napravljeno je od biorazgradivog papira sa sjemenkama livad-

ONO ŠTO SILVAN KAO NATURAL HANDMADE COSMETICS PREDSTAVLJA JE JEDNOSTAVNOST I PRIRODA nog cvijeća koje možete posaditi te u svoj dom unijeti djelić netaknute prirode. Time je ujedno stvorena poveznica s imenom proizvoda. Naime, Silvana, boga divlje prirode, šume i pašnjaka, posebno su štovali Delmati koji su naseljavali srednju Dalmaciju. Kao zaštitnik pastirskog stada često je prikazivan s rogovima koji su vidljivi u logu kozmetike Silvan. Mala, ali iznimno kretivna ekipa pomogla nam je da svoje ideje oblikujemo u karakterističan dizajn i prezentiramo ih na odgovarajući način. Na osmišljavanju vizualnog identiteta brenda radila je naša dizajnerica Dunja Volf, a za fotografije zaslužan je naš fotograf Maksim Bašić”, pojašnjava Jelena Bikić ističući kako je željela uspostaviti poveznicu s naslijeđem ranih stanovnika ovog područja. “Od geometrijskih motiva njihove umjetnosti do zaštitnika divlje prirode napravljena 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

PRIČA PRIČU DOBRO JE ŠTO SE SVE VIŠE LJUDI OKREĆE PRIRODNIM ALTERNATIVAMA U NJEZI KOŽE je poveznica koja se pretočila u priču savršeno uklopljenu u ono što Silvan kao natural handmade cosmetics predstavlja a to je jednostavnost i priroda. Naš je cilj podići svijest kupaca stavljajući kvalitetu na prvo mjesto. Želimo pozitivnim primjerom pokazati da nešto može biti lijepo samo ako je i funkcionalno. Izbjegavamo korištenje štetnih konzervansa, umjetnih boja i dodataka te radimo u manjim količinama kako bi naši proizvodi uvijek bili svježi i očuvani na prirodan način”, pojašnjava Jelena Bikić.

Sirovine poput kozjeg mlijeka, meda i morske soli, kaže nam, nabavlja dijelom iz Hrvatske, a dijelom iz inozemstva od verificiranih proizvođača baznih i eteričnih ulja. Proizvode plasira na hrvatsko i inozemno tržište. “Već smo ostvarili jednu krasnu suradnju sa Slovenijom, a zadnjih nekoliko mjeseci radimo i na novoj suradnji. Silvan je nastao iz ideje da se prirodnom kozmetikom promovira naše bogato kulturno naslijeđe. Trud uložen u dizajn i cijelu priču koju povezujemo sa Silvanom od prvog dana polučuje rezultate te je Silvan već na svom početku

prepoznat kao nešto drugačiji brend koji, zahvaljujući upravo toj činjenici, krči svoj put na europsko tržište”, kaže Jelena Bikić.

POSAO SE RAZVIJA I RASTE Posao se razvija i raste, ističe Jelena Bikić. “Jako smo zadovoljni rezultatima dosadašnjeg rada, pogotovo u vidu odličnih suradnji sa Solanom Nin, LAG-om Zagora i Turističkom zajednicom Općine Dugopolje. Ponosni smo na proizvode koji su proizašli iz ovih suradnji. Nastavljamo dalje u istom smjeru, stalno se usavršavamo i nastojimo biti ukorak s vremenom. Kako bismo sve podignuli na višu razinu, trenutačno ponajprije radimo na prepoznatljivosti brenda i njegovom pozicioniranju na tržištu. Imamo puno ideja i postupno radimo na njihovom ostvarivanju. Prije svega se to odnosi na nove proizvode i njihov plasman. Širenjem asortimana neminovno će se dogoditi i širenje proizodnih prostora, a nadamo se da će uskoro biti potrebe i za novim radnim mjestima. Dosadašnji rast bio je organski. Sve naznake pokazuju da će tako biti i dalje. Namjeravamo ulagati u širenje ponude te smo u svakom slučaju zainteresirani za nove suradnje”, ističe Jelena Bikić. Tržište kozmetičkih proizvoda raste, ali ona ne smatra da je prezasićeno. “Svakako je dobro to što se sve više ljudi okreće prirodnim alternativama u njezi kože. Raste svijest o dobrobitima takve njege i drago mi je što sve više ljudi ozbiljno shvaća problem korištenja štetnih sastojaka u kozmetici”, smatra osnivačica brenda Silvan.

Sapuni i suveniri Proizvodni asortiman sastoji se od Black&Pure sapuna idealnog za čišćenje lica, od aktivnog ugljena s eteričnim uljem čajevca, koji je istodobno i najprodavaniji proizvod. Sapun od kokosa s morskom soli i jojobom Sea Nymph stvara bogatu pjenu i idealan je za tuširanje. Iz dviju ostvarenih suradnji proizišla su i dva nova proizvoda. Jedan je Med i mlijeko Mosora, inače prvi suvenir Dugopolja. Drugi je također suvenir Biseri Jadrana, nastao u suradnji s ekipom iz Solane Nin te se proizvodi specijalno za njih pod breandom Solana Nin. Riječ je o kuglici za kupanje.

Želimo pozitivnim primjerom pokazati da nešto može biti lijepo samo ako je i funkcionalno.

Izbjegavamo korištenje štetnih konzervansa, umjetnih boja i dodataka te radimo u manjim količinama kako bi naši proizvodi uvijek bili svježi i očuvani na prirodan način.

Jelena Bikić

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO BRODOTROGIR

PRVI PUT PRAMČANO PORINUĆE LEDOLOMCA S ovim arktičkim tankerom je napravljen veliki tehnološki iskorak jer se radilo s materijalima koji do sada nisu korišteni u hrvatskoj brodogradnji ili bar ne u ovolikoj mjeri, kaže Končar piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

KAD SE SPOJI U FINSKOJ, UKUPNA DUŽINA BRODA BIT ĆE 220 METARA, A PLOVIT ĆE 356 DANA U GODINI

U

Brodotrogiru je porinuta Novogradnja 344. Riječ je o pramčanom dijelu broda duljine 167 metara namijenjenom za prijevoz kondenzata i ledolomcu klase leda ARC 7, nosivosti 44.000 metričkih tona, vrijednom oko 45 milijuna eura koji Hrvatska brodogradnja Trogir gradi za brodogradilište Arctech Helsinki Shipyard OY. Brod će se u Helsinkiju sklopiti s već izgrađenim krmenim dijelom u brodogradilištu Arctech Helsinki.

To je, kako je izjavio Danko Končar, vlasnik Brodotrogira, jedini takav tanker u Europi. “Riječ je o tri iskoraka i tri novosti za Brodotrogir. Prvi put gradimo ledolomac. Prvi put zavarujemo jako debele limove visoke čvrstoće. Prvi put pramčano porinjujemo brod. S ovim arktičkim tankerom je napravljen veliki tehnološki iskorak jer se radilo s materijalima koji do sada nisu korišteni u hrvatskoj brodogradnji ili bar ne u ovolikoj mjerii”, istaknuo je Končar.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Za djelatnike trogirskog brodogradilišta ovaj projekt, napominju u Brodotrogiru, predstavlja veliki izazov u konstrukcijskim rješenjima, izboru materijala, tehnologiji zavarivanja, ali i u samoj izvedbi zavarenih spojeva. Brod je namijenjen prijevozu derivata i kondenzata po standardu IMO 3, dok mu je trup ledolomac.

Može ploviti u najtežim arktičkim uvjetima, a za to je potrebna klasa leda sedam. Usporedbe radi, postojeći ledolomci koriste klasu leda šest. Znači, to je prvi tanker ledolomac ovakve namjene i nosivosti u svijetu.

ZAHTJEVNA GRADNJA Dakle, u Brodotrogiru se, prema ugovoru o gradnji prednjeg dijela broda koji je zaključen u srpnju 2016. godine, obavilo porinuće prednjeg dijela arktičkog tankera koji je dug 167 metara, dok će ukupna dužina broda kad se spoji u Finskoj biti 220 metara.

U Brodotrogiru ističu kako je gradnja ovog broda bila jako zahtjevna. Složenost se

GRUPA VINDIJA OTVORILA NOVU FARMU PURANA

Proizvodi s oznakom “Meso s hrvatskih farmi”

odnosi na tehničke karakteristike koje je bilo potrebno zadovoljiti u skladu sa zahtjevima klase leda ARC 7 što podrazumijeva prijevoz tereta i plovidbu u najtežim polarnim uvjetima. “Razlika u izgradnji u odnosu na druge vrste brodova ogleda se u korištenju i ugradnji čvršćeg i debljeg materijala, naročito u pramčanom dijelu trupa koji zbog leda i niskih temperatura mora biti građen prema specijalnim uvjetima i primjenom posebnih

Iz sastava Grupe Vindija prošlog tjedna otvorena je nova farma u Brodskom Stupniku, vrijedna 4,9 milijuna eura. Farmu čiji će proizvodi nositi oznaku “Meso s hrvatskih farmi” svečano je otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na farmi se nalazi osam peradnjaka ukupne proizvodne površine 11.000 četvornih metara, čime se postojeća proizvodnja povećava za 16 posto. Stroge mjere higijene i biozaštite na farmi provode se u svakoj fazi proizvodnje od prihvata purića preko sanitarne obrade te kontrole internog mikrobiološkog i kemijskog laboratorija, a zdravstveni status peradi pod stalnim je nadzorom veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede. Novootvorena farma rezultat je trenda povećane potražnje za purećim mesom domaćeg podrijetla. Peradarstvo zauzima istaknuto

PRVI CERTIFICIRANI PROIZVOĐAČ INDUSTRIJSKIH VENTILA S MONOGRAMOM API 6D

Dokaz kvalitete i inovativnosti

BROD JE NAMIJENJEN PRIJEVOZU DERIVATA I KONDENZATA PO STANDARDU IMO 3, DOK MU JE TRUP LEDOLOMAC tehnologija. U eksploataciji ovog tankera nije potrebna pratnja posebnog ledolomca jer će biti u stanju ploviti u uvjetima kada je led debljine i do 1,6 metara. Plovit će 365 dana u godini i zato će biti ugrađen specijalni sustav vinterizacije. Radi se o posebnim sustavima i opremi koja omogućava da brod može funkcionirati u uvjetima kada je temperatura i do -50 stupnjeva Celzijevih”, pojašnjavaju u Brodotrogiru.

mjesto u ukupnoj stočarskoj proizvodnji Hrvatske te čini 12,5 posto vrijednosti ukupne stočarske proizvodnje u našoj zemlji. Ukupna proizvodnja mesa peradi u 2017. u Hrvatskoj bila je veća za dva posto u odnosu na godinu prije te je iznosila je 84.000 tona, pri čemu je proizvodnja jednodnevnih purića za uzgoj povećana za šest posto.

(S.P.)

Jedan od vodećih hrvatskih proizvođača industrijskih ventila, tvrtka OMV-INDOIL postao je naš prvi certificirani proizvođač industrijskih ventila s monogramom API 6D. Time je OMV-INDOIL potvrdio niz godina uspješnog poslovanja te snažnu regionalnu i svjetsku tržišnu poziciju u svojoj branši. Sa 28 godina iskustva u razvoju i proizvodnji ventila i opreme za energetski

sektor, u industriji nafte i plina, energetici, termoelektranama, toplanama, brodogradnji, farmaceutskoj industriji i ostalim procesnim industrijama, ta tvrtka iz godine u godinu dokazuje kvalitetu i inovativnost. Svi proizvodi certificirani su i praćeni odgovarajućom dokumentacijom i atestima, što kupcima i partnerima garantira kvalitetu i pouzdanost.

Specijalnost tvrtke OMV-INDOIL je pronalaženje novih tehničkih rješenja u izradi ventila, originalni dizajn ventila, specijalne izvedbe ventila prilagođene potrebama raznih industrija te najveća ponuda industrijskih ventila i cijevnog materijala u Hrvatskoj. Kvalitetu proizvoda i usluga OMV-INDOILa prepoznali su mnogi kupci širom svijeta o čemu svjedoči činjenica da svoje proizvode izvoze u više od 20 zemalja. (S.P.)

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

OBVEZNO ISTICANJE REDOVNE I SNIŽENE CIJENE U cilju veće transparentnosti prilikom donošenja odluka koje se odnose na prava potrošača, propisana je i obveza osnivanja savjetodavnih tijela pri tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne samouprave koje odlučuju o pravima i obvezama potrošača piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici usvojila izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača te ih poslala u saborsku proceduru.

U cilju potpunog usklađivanja s odredbama Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi ovim

UVODI SE MINIMALNI CILJ OD 0,1 POSTO OBVEZE POTROŠNJE NAPREDNIH BIOGORIVA zakonskim izmjenama se dodatno pojašnjava da je za vrijeme posebnih oblika prodaje, odnosno akcijske prodaje i sezonskih sniženja propisano obvezno isticanje redovne i snižene cijene kao i da se ta obveza isticanja dviju cijena odnosi isključivo na prodaju unutar 28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

poslovnih prostorija, a ne i oglašavanje. U cilju veće transparentnosti prilikom donošenja odluka koje se odnose na prava potrošača, odredbama Zakona o zaštiti potrošača propisana je i obveza osnivanja savjetodavnih tijela pri tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i p područne samouprave koje odlučuju o pravim ma i obvezama potrošača, poglavito u odnosu n na određivanje uvjeta prodaje i cijena pojedin nih javnih usluga, članovi kojih su i predstavn nici udruga za zaštitu potrošača. U cilju transsparentnosti ovih odredbi, a kako bi potrošači b bili informirani, ovim se zakonskim prijedlog gom uređuje da udruge za zaštitu potrošača objavljuju na svojim mrežnim stranicama popis jedinica lokalne samouprave i popis trgovaca u radu čijih savjetodavnih tijela odnosno povjerenstva sudjeluj njihovi predstavnici.

“Za pojedine djelatnosti koje obavljaju trgovci koji imaju do petero zaposlenih može se pri Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE

Vlada je spremna brinuti o sportskoj infrastrukturi Na početku sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je nogometašima i izborniku Zlatku Daliću na postignutom uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu. “To je sjajan uspjeh u sportskom, ali i u fenomenološkom smislu jer je Hrvatska postala globalni brend, nema trenutka u kojem smo toliko simpatija dobili kao u zadnjih mjesec dana”, kazao je premijer naglasivši da je to zasluga nogometaša i stručnog stožera. Istaknuo je da je reprezentacija pridonijela povećanju optimizma u zemlji te da iz njihova primjera svi možemo nešto naučiti jer je uspjeh došao zahvaljujući radu, trudu i kvalitetnom pristupu. Plenković je naglasio da je Vlada više nego spremna brinuti o sportskoj infrastrukturi uključujući i nogometnu, te da će ubrzo sazvati sastanak kako bi se vidjelo što se može napraviti oko izgradnje nacionalnog stadiona.

gospodarskoj komori osnovati povjerenstvo za reklamacije potrošača u čijem sastavu mora biti i predstavnik Udruge za zaštitu potrošača, a HOK i HGK na svojim mrežnim stranicama trebaju objaviti popis povjerenstava za reklamacije potrošača koja su osnovali”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

SMANJENJE EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA - OBVEZA Vlada je prihvatila Konačni prijedlog izmjena Zakona o biogorivima za prijevoz, kojim se uvodi minimalni cilj od 0,1 posto obveze potrošnje naprednih biogoriva, zatim smanjenje emisije stakleničkih plinova idućih godina, uz penalizaciju u slučaju neispunjavanja plana.

“Cilj zakona je implementacija EU Direktive o kvaliteti benzinskih i dizelskih goriva i izmjena Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Osnovne izmjene i dopune zakona su uvođenje ograničenja od maksimalno sedam posto doprinosa biogoriva prve generacije u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu, kao i uvođenje novih faktora kojima se množi energija iz obnovljivih izvora potrošena u cestovnom i željezničkom prijevozu”, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

DARKO HORVAT, MINISTAR GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Očekujemo verificirani modalitet restrukturiranja Uljanika Prije početka sjednice Vlade ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio kako se iz Bruxellesa očekuje prva reakcija na program restrukturiranja Uljanika. “U sljedećih mjesec dana očekujemo intenzivne razgovore i pregovore o tome i siguran sam da ćemo do godišnjih odmora imati verificirani modalitet za početak restrukturiranja Uljanika. Ono što želimo, kao i u segmentu Agrokora, jest osposobiti ne samo Uljanik, već cijelu Uljanik Grupu da posluje pozitivno i da se konačno presiječe modalitet ugovaranja brodova s unaprijed predviđenim minusima i nekim drugim problemima unutar samog ugovaranja. Kako bi se završila knjiga narudžbi, koja je u ovom trenutku na razini 17 brodova, trebat će ukupno oko 570 milijuna eura”, rekao je Horvat.

Zakonskim izmjenama predlaže se uvođenje obveze smanjivanja emisije stakleničkih plinova s penalizacijom u slučaju njenog neispunjavanja, i to najmanje dva posto do 31. prosinca

PREDLAŽE SE UVOĐENJE OBVEZE SMANJIVANJA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA S PENALIZACIJOM U SLUČAJU NJENOG NEISPUNJAVANJA 2018., tri posto do 31. prosinca 2019., najmanje šest posto do 31. prosinca 2020... Uvodi se i obveza obveznicima javne usluge gradskog prijevoza i željeznice da za potrebe prijevoza koriste isključivo obnovljivu električnu energiju. Također se predlaže i nužnost jačanja tržišta te se ukida mogućnost davanja novčanih potpora za proizvodnju biogoriva, kao i pojam povlaštenog proizvođača. Ukida se mogućnost prenošenja obveze stavljanja biogoriva na tržište iz prethodne godine u tekuću u slučaju nestavljanja potrebnih količina jer se smatra da se sustav uhodao i da se mora ostvariti cilj u 2020. godini.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO VINARIJA SOKAČ, Stubičke Toplice

OD DEDE MATEKA DO VRHUNSKIH VINA Vlasnici smo vinograda zasađenih sorti graševine, sauvignona, žutog muškata, rajnskog rizlinga, traminca, cabernet sauvignona i frankovke, kaže Sokač

7000

trseva zasađeno u vinogradima obitelji Sokač

12.000 l vina godišnja proizvodnja Vinarije Sokač

oko

100

plaketa i medalja dobila Vinarija za svoja vina

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

D

eda Matek k j “krivac” je o odza proizvodk nju vina koju če etvrje sada preuzela već četvrj ta generacija obitelji Sokač, započinje svoju priču Ivan Sokač, vlasnik Vinarije Sokač iz Stubičkih Toplica. Nekadašnja mala proizvodnja vina prerasla je u profesionalnu proizvodnju vrhunskih vina, a sve sa željom da zaljubljenici u vinsku kapljicu osjete čudesne draži Sokačevih vina. “Vlasnici smo vinograda zasađenih sorti graševine, sauvignona, žutog muškata, rajnskog rizlinga, traminca, cabernet sauvignona i frankovke. Ove godine dobili smo šampionsku titulu i zlatno mjesto na splitskom sajmu GAST za Rajnski rizling iz 2016. godine.

No nagrade neprekidno dobivamo od 2010. godine, pa mogu s ponosom kazati kako danas imamo stotinjak plaketa i medalja koje smo dobili za svoja vina”, kaže Sokač. Ipak, najdraže su mu zlatne medalje koje je dobio na izložbi vina u Kutjevu 2015. godine te srebro s izložbe vina u Mariboru. Za vina je Ivan Sokač dobio i nekoliko puta zlatne medalje na izložbi vina sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini.

NAJVIŠI TEHNOLOŠKI STANDARDI Iako mu vinogradarstvo i vinarstvo nije prioritetno zanimanje jer je vlasnik tvrtke Elektron,

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

koja se bavi proizvodnjom elektroničke opreme za mjerenje i regulaciju temperature, vlage, tlaka i protoka, Sokač sve svoje slobodno vrijeme provodi u vinogradima. U vinogradima te obitelji zasađeno je 7000 trseva, od čega je u zadnjih pet godina na lokaciji Krč i Potkrč zasađeno 1800 trseva rajnskog rizlinga i graševine, dok su preostali trsevi u vinogradima na lokaciji Rebar i još nekim drugim područjima. Od ukupne količine grožđa godišnje se pro p proizvodi oko 12.000 litara vina a. U Vinariji Sokač grožvina. đe sse prerađuje po najvišim teh hn tehnološkim standardima, u kon k kontroliranim tehnološkim uvj u uvjetima te s posebno odabr branim enološkim sredst stvima i tehnologijama.

Govoreći o sauvignonu, So Sokač je istaknuo kako je ta sorta sorrta vinove loze podrijetlom iz Bordeauxa, alii je ima i u kontinentalnim dijelovima diljem dilj ssvije Sokačev sauvignon iz svijeta.

2017. krasi izražena herbalnost. Graševina kasne berbe 2016. ima voćnost i lagane cvjetne note. Kada je riječ o rajnskom rizlingu, Sokač kaže kako je to popularna svjetska sorta vinove loze, ali, nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nije

VINA VINARIJE SOKAČ MOGU SE NAĆI U RESTORANIMA DILJEM HRVATSKE dovoljno poznata široj publici. “To je jedna od najplemenitijih sorti vinove loze na svijetu, a naziva se i kraljem bijelih vina. Rajnski rizling karakterizira to što može biti ekstremno suho, ali i slatko bijelo vino”, pojašnjava Sokač dodajući kako se rajnski rizling uzgaja u brežuljkastim krajevima. U Vinariji Sokač proizvodi se i Cuveé, crveno vino mješavine cabernet sauvignona i zweigelta. Vina Vinarije Sokač mogu se naći u restoranima diljem Hrvatske. (S.P.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4039/4040 23. srpnja 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

TRŽIŠTE LOGISTIČKIH I INDUSTRIJSKIH NEKRETNINA

Ograničena ponuda, potražnja RASTE Velike prepreke razvoju novih skladišnologističkih prostora su visoki troškovi izgradnje, visoke cijene zemljišta i nespremnost zajmoprimaca da se obvežu na dugoročni najam piše Tihomir Dokonal

R

azvoj hrvatskog tržišta industrijskih i logističkih nekretnina zaostaje za zemljama Srednje i Istočne Europe. Unatoč povoljnom geografskom položaju, malim udaljenostima i transportnim pravcima prema Srednjoj Europi, industrijsko i logističko tržište je najmanje razvijeni sektor komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj, navode analitičari Colliers Internationala.

Većina logističkih prostora koncentrirana je u i oko Zagreba. Potkraj 2017. u Zagrebu je na raspolaganju bilo ukupno 935.000 četvornih metara logističkih prostora. Uz Zagreb, najznačajnija industrijska i logistička područja su Kukuljanovo kraj Rijeke i Dugopolje kraj Splita.

Na hrvatskom tržištu vrlo je ograničena ponuda suvremenih skladišnih i logističkih prostora, a posebno se osjeća nedostatak prostora većih od 5000 kvadrata kao i manipulativnih prostora.

Velike prepreke razvoju novih skladišno-logističkih prostora su visoki troškovi izgradnje, visoke cijene zemljišta i nespremnost zajmoprimaca da se obvežu

na dugoročni najam.

Lani je dodatno porasla potražnja za logističkim prostorima, osobito u Zagrebu i Rijeci. Potražnju su uglavnom generirali distribucija hrane i pića te uređaja kao i ostali trgovci potrošačkim dobrima.

NAJTRAŽENIJA SKLADIŠTA POVRŠINE OD 2000 DO 5000 KVADRATA Većina velikih trgovaca već je izgradila logističke centre za vlastitu upotrebu, uglavnom zbog nedostatka moderne opskrbe. Najviše se traže skladišni prostori površine između 2000 i 5000 četvornih metara, ali postoji i velik interes za suvremenim skladištima površine veće od 5000 kvadrata. Procjenjuje se da je stopa slobodnih logističkih prostora zbog povećane potražnje i ograničene ponude trenutačno manja od pet posto.

Najamnina se za prvoklasne logističke prostore u Zagrebu kreće između 4,6 i 6,5 eura mjesečno. Prosječna najamnina za starije i obnovljene industrijske prostorije iznosi tri do četiri eura mjesečno. Kako bi privukli nove stanare, neki

iznajmljivači nude pogodnosti kao što su preuzimanje troška uređenja prostora prema zahtjevima kupca, određeno razdoblje bez plaćanja najamnine...

Najamnine u Zagrebu znatno su manje konkurentne u usporedbi s ostalim gradovima Srednje i Istočne Europe, prije svega zbog visokih troškova ulaganja, ističu analitičari Colliers Internationala.

Hrvatska pošta počela je graditi novi logistički centar u Velikoj Gorici. Investicija je procijenjena na oko 46 milijuna eura.

Vrijednost dogovorenih građevinskih radova na novoj sortirnici je oko 21 milijun eura. Objekt će se graditi u dvije faze, a površina zemljišta na kojoj će se graditi prvi dio je 70.200 kvadrat, dok će ukupna površina završenog kompleksa biti 38.200 četvornih metara.

Atlantic Grupa, u partnerstvu s Kamgradom, također gradi logističkodistributivni centar nedaleko od Velike Gorice, u poslovnoj zoni Meridijan 16.

Vrijednost investicije je oko 18,5 milijuna eura. Kamgrad će izgraditi objekt, a Atlantic Grupa dugoročno zakupiti.

intervju DANICA JELENIĆ, predsjednica Uprave tvrtke Beton Lučko

GUŠE NAS STARE INVESTICIJE Naša znanja, razvoj i vrijednost koju dodajemo našim proizvodima, od impregnacije, zaštite, različitih boja i geometrije, naše su prednosti koje nam omogućavaju da budemo konkurentni i na puno razvijenijim tržištima Razgovarao Tihomir Dokonal

T

vrtka Beton Lučko izrasla je na temeljima obrta obitelji Jelenić koja se ovom djelatnošću bavi od 1986. godine. Obrt je 1990. prerastao u trgovačko društvo. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja betonske galanterije i specijalnih konstrukcijskih elemenata za graditeljstvo. Ima 160 zaposlenih, a njeni proizvodi prisutni su širom Hrvatske u obliku dekorativno popločenih gradskih trgova, parkova, staza... Beton Lučko aktivan je i na tržištu izgradnje stambenih i industrijskih objekata, montažnih hala od armiranog i prenapregnutog betona, gotovih betonskih garaža te niza specijalnih elemenata namijenjenih gradnji cesta, tunela i željezničkih pruga. Predsjednica Uprave je Danica Jelenić, diplomirana arhitektica.

 Generalno gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u građevinskom sektoru?

- Što se tiče sektora generalno, u zadnjih godinu dana imamo pozitivne pokazatelje u odnosu na ranije godine, ali uglavnom je to vezano uz investicije u turizam. Investicije u stanogradnju i infrastrukturne investicije ne rastu još tako brzo, iako u dijelu infrastrukturnog

Kontinuirano kroz svoj ispitni tehnološki laboratorij razvijamo nove proizvode i nove vrste betona.

S time ne možemo stati jer zapadna se tržišta sve više otvaraju, rastu, razvijaju se.

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

segmenta koji raspisuje država ima dosta aktivnosti, pogotovo kada je riječ o cestama i vodokomunalnoj infrastrukturi. Na žalost, ima i mnogo natječaja koji predugo traju pa se nisu stvorili uvjeti da se krene u jedan veći investicijski val što se tiče samog graditeljstva i plasmana našeg segmenta proizvoda.

Pogledajte pročistače voda. Ne znam je li se ijedan izgradio, stalno ide žalba na žalbu. Za prugu Dugo Selo-Križevci trebalo je godinu dana od natječaja do odobrenja. Tu gubimo strahovito puno vremena. Da su ti natječaji krenuli na vrijeme, ne bi se s građevinom dogodilo ovo što se dogodilo. Svi bismo imali posla. A tada je još bilo struke i znanja.

 Kakva je za Beton Lučko bila poslovna 2017. i kakav je početak ove godine?

- S obzirom na to da smo prošli dosta jaku krizu, vrlo smo oprezni u planiranju poslovnih prihoda. Nemamo značajan porast prihoda, ali uglavnom smo iznad plana. Beton Lučko nastupa kao grupa, koju čine tvrtka Beton Lučko RBG i Beton Lučko kao osnovna tvrtka.

Tijekom 2015. razdvojili smo poslovanje na dva ključna biznisa: proizvodnju betonske galanterije, kojom se bavi tvrtka na koju smo prenijeli osnovna sredstva i zaposlene, dok se Beton Lučko i dalje bavi proizvodnjom

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

ostalih specijalnih konstruktivnih elemenata za graditeljstvo. Kad pogledamo na razini Grupe, značajan porast prihoda imamo na betonskoj galanteriji, što je rezultat investicija u turizmu i uređenja okoliša turističkih sadržaja. Značajno smo povećali izvoz jer su ojačale i građevinske aktivnosti u regiji. Iz proizvodnog pogona Dalmacija opskrbljujemo Crnu Goru gdje su upravo u turizmu pokrenuti veliki investicijski projekti duž cijele obale. Na galanterijskom biznisu u prošloj godini imali smo povećanje od 40 posto, dok je Beton Lučko imao neznatan rast prihoda u odnosu na planirane, otprilike pet posto. Kao Grupa smo napravili oko 82 milijuna kuna prihoda. Odnos prihoda na galanteriji i ostalom prefabriciranom dijelu je otprilike 50-50.

U ovoj godini smo već na polugodištu premašili plan, a kapacitete imamo popunjene cijelu godinu.

 Pojavljuje li se Beton Lučko kao sa-

 Na kojim ste inozemnim tržištima

mostalni investitor i o kakvim je projektima riječ?

- Mi smo specifična grana u graditeljstvu građevinska proizvodnja. Imamo tvornice betonskih proizvoda i sve što radimo je proizvodnja unutar proizvodnih pogona: galanterija, građevinske konstrukcije za hale, montažne konstrukcije te različiti specijalni elementi, pogotovo u segmentu željezničkog programa za koji smo se godinama pripremali znajući da će ti projekti krenuti. Što se tiče građenja, vrlo rijetko se pojavljujemo kao glavni izvođači. Uvijek smo podizvoditelji glavnim izvođačima u segmentu naše osnovne djelatnosti. Ima slučajeva kada smo glavni izvođači, ali to su uglavnom privatne investicije kada ljudi dođu nama jer znaju naše kvalitete pa nas angažiraju za kompletne radove.

S jednim našim proizvodom - brzom montažnom gradnjom utemeljenom na gotovim zidovima i stropovima - ušli smo davne 2007. u stanogradnju. I upravo tada počelo je krizno razdoblje, cijene su drastično pale. Nekoliko godina smo se mučili da prodamo stanove, ali na kraju smo uspjeli. To je bila vlastita investicija, ali više se nemamo namjeru baviti time ni u kojem obliku.

prisutni?

- S obzirom na našu inovativnost i specifičnost proizvoda, posebno u galanterijskom segmentu, te praćenje europskih trendova u tom proizvodnom segmentu, često smo pozivani na atraktivne projekte, poslovne centre, banke, gradove, općine. To je način kako dolazimo do regionalnih projekata koji traže specifičnost, posebnu dodanu vrijednost u obliku dekorativnih ploča i sličnih proizvoda.

Najviše prodajemo u Crnoj Gori, u Makedoniji smo posljednjih godina uredili nekoliko trgova i ove godine smo pred ugovaranjem nekoliko poslova.

U Srbiji smo odradili nekoliko značajnih projekata. Raiffeisen banka je, na primjer, rađena našim opločnjacima. U BiH imamo predstavnika, prisutni smo u Sloveniji, čak i u Austriji, iako je tamo taj segment graditeljstva vrlo razvijen. Među rijetkima smo koji su tehnologiju prefabrikacije doveli do visoke tehnološke i estetske razine. Naša znanja, razvoj i vrijednost koju dodajemo našim proizvodima, od impregnacije, zaštite, različitih boja i geometrije, naše su prednosti koje nam omogućavaju da budemo konkurentni i na puno razvijenijim tržištima.

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

S obzirom na to da smo prošli dosta jaku krizu, vrlo smo oprezni u planiranju poslovnih prihoda

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju

 Prefabrikacija nije novost, ali sve češće se primjenjuje u graditeljstvu. Kakva je općenito situacija u Hrvatskoj s primjenom modernih tehnoloških trendova u građevinarstvu?

- Građevinarstvo u okruženju imalo je nekada vrlo razvijenu prefabrikaciju, još iz doba bivše države. No mnogi građevinski giganti, iako su imali znanja, nisu mogli pratiti tehnološki napredak i nestali su. U ovom trenutku situacija u Hrvatskoj u pogledu prefabrikacije je jako perspektivna. Imamo sve manje ljudi koji bi radili monolitnu priču u graditeljstvu, a da ne govorim koliko je kvalitetnija proizvodnja u tvornici pa implementacija na gradilištu, i koliko su takvi postupci brži. Naravno da tome prethodi planiranje prije same implementacije na gradilištu, jer prefabrikat ima svoje principe, ali za to imamo ekipe unutar naše tvrtke: za tehničku pripremu, razradu projekata, radioničku dokumentaciju... To je sve posloženo. I ako je projektom predviđen takav model gradnje, onda je izvedba brza, jednostavna i efikasna. Zapad je to podigao na uistinu visoku razinu. Tamo je kompletna ekonomija graditeljstva vezana uz prefabrikaciju, upravo zbog brze i suhe gradnje. Naime, kad gradimo u montažnom sustavu, izbjegavamo mokre postupke koji su otežavajući za neke završne radove.

Ako govorimo o tehnološkoj ekipiranosti, u Hrvatskoj nas je ostalo relativno malo, ali svi koji smo ostali u principu smo tehnološki dobro opremljeni. Što se tiče samog znanja i razvoja daljnjih materijala za prefabrikaciju, beton doživljava visoku razinu razvoja. Ide se k tome da se što više smanjuju presjeci, da se olakša prijevoz tereta. Te tehnologije su danas u svijetu vrlo poznate. Mi smo im jako blizu i mnogo smo napravili na razvoju novih vrsta betona za prefabrikaciju. Međutim, to su skupe stvari koje u Hrvatskoj u ovom trenutku, po ovim cijenama, nemaju priliku. Tako za proizvode iz našeg programa razvoja visokovrijednih betona u prefabrikaciji imamo više upita na zapadnim tržištima nego na hrvatskom. To je pitanje visine investicija i javnih nadmetanja kod kojih je još uvijek presudna najpovoljnija cijena, a ne gledaju se drugi efekti.

Imamo tvornice betonskih proizvoda i sve što radimo je proizvodnja unutar proizvodnih pogona: galanterija, građevinske konstrukcije za hale, montažne konstrukcije te različiti specijalni elementi, pogotovo u segmentu željezničkog programa za koji smo se godinama pripremali znajući da će ti projekti krenuti.

U ovoj godini smo već na polugodištu premašili plan, a kapacitete imamo popunjene cijelu godinu

4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

 Imate li problema s radnom snagom?

- Prije krize imali smo 230 ljudi. Zrela smo tvrtka, na tržištu smo oko 30 godina. Tijekom godina uspjeli smo održati tehnički i inženjerski kadar koji je važan za osnovnu djelatnost, za upravljanje postrojenjima. Tijekom krize nismo osjetili neki veliki odljev. Bilo je pojedinačnih odlazaka, ali i povrataka. U tom segmentu nismo previše okrnjeni. Međutim, mi smo specifični. Unutar naše proizvodnje su uglavnom ljudi koji se educiraju za takve poslove. Ulažemo dosta u njihov razvoj, ali i financijski: imaju veće plaće u odnosu na branšu. To je bio jedini način da sačuvamo ljude. Dolaze nam na praksu mladi ljudi koji se školuju za zanimanja kod kojih praksu moraju odraditi. S fakultetima dobro surađujemo kroz različite vidove. Studenti dolaze k nama na terensku nastavu, obilaze naše pogone i uvijek se nađe netko tko je zainteresiran za rad u našem segmentu poslovanja.

 Kako gledate na projekte zelene gradnje?

- Što se tiče ekološke gradnje, razvili smo dva proizvoda. Zid za zaštitu od buke s recikliranom gumom je projekt financiran iz europskih fondova za eko inovacije. Razvili smo ga u suradnji s Građevinskim fakultetom do posljednjeg detalja. To je eko inovativan proizvod vrlo visoke kvalitete. Zbrinjava gumu i reciklirani materijal. Računamo da ćemo s njim napraviti iskorak u budućim projektima u Hrvatskoj, na željeznici i novim prometnicama jer riječ je o svjetski priznatom, nagrađivanom hrvatskom proizvodu. Za patent prodajemo licenciju, a postoji interes u Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji. Drugi naš proizvod, Eco-sandwich, također je razvijen uz pomoć europskih fondova, u suradnji s Građevinskim i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o predgotovljenom fasadnom sustavu s recikliranim betonom i ventiliranom fasadom - dva sloja betona s izolacijom. Ecosandwich je primijenjen prilikom gradnje obiteljske kuće u Koprivnici. Na žalost, cjenovno probija planirane proračune, osobito kod škola i vrtića. To je posljedica naslijeđa: većina aktualnih projekata rađena je prema troškovnim razredima od prije nekoliko godina, a sada su / tlocrt / POSEBAN PRILOG

glavni ulazni troškovi znatno poskupjeli - željezo, cement, agregati, energija... I taj odnos procijenjenih vrijednosti po projektima i primjene našeg sustava ne prolazi unutar javne nabave. No sigurno ima budućnost u okviru nekih budućih projekata. Imamo još jedan projekt, razvoj novih betonskih kompozita s biopepelom, koji smo prijavili za financiranje u okviru programa Istraživanje i razvoj, ali on je još uvijek u procjenama.

 Imate li problema s likvidnošću?

Kako financirate projekte?

- Guše nas stare investicije. Likvidnost nam je narušena. U razdoblju prije krize puno smo investirali. Tvornicu u Dalmaciji izgradili smo kreditom. Kad je počela kriza, bilo nam je relativno teško ispunjavati te obveze. Morali smo ih reprogramirati uz visoku kamatnu stopu jer je bankama tada, kao i danas, graditeljski sektor bio neatraktivan. To nam je veliko opterećenje.

Neko dodatno financiranje za investicije ne možemo ostvariti ni preko HBOR-a niti preko poslovnih banaka jer, po njima, pripadamo u rizičnu djelatnost. To su naši ključni problemi.

Imamo dvogodišnji ugovor za neke specifične elemente, moramo isfinancirati posao, valuta nam je 60 dana. Tu dolazimo do određenih neravnoteža.

 Kakva je situacija s činidbenim garancijama?

- Za garanciju vam netko može tražiti i do 25 posto. Ako vam netko na ugovor koji traje dvije godine zadrži samo 10 posto do primopredaje, to je veliki udarac na poslovanje. A bankarsku garanciju ne možete dobiti ako nemate hipoteku. Osim toga, garancije se tretiraju kao kreditna zaduženja, što je nebuloza.

Zbog toga se domaće tvrtke sve češće na natječajima ujedinjuju sa stranima, koje imaju reference i mogu dobiti garanciju. Ali i to ima svoju cijenu. O tome bi Udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora morale zauzeti stav i inzistirati i na uzancama o građenju koje će biti uključene u sve ugovore koje potpisujemo. Odnos s poslovnim bankama mora se promijeniti, ali pitanje je koliko granske grupacije imaju snage za to. Za sada svi to rješavamo pojedinačno, kako znamo i umijemo.

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Što se tiče ekološke gradnje, razvili smo Zid za zaštitu od buke s recikliranom gumom i Ecosandwich

U ovom trenutku situacija u Hrvatskoj u pogledu prefabrikacije je jako perspektivna.

Imamo sve manje ljudi koji bi radili monolitnu priču u graditeljstvu, a da ne govorim koliko je kvalitetnija proizvodnja u tvornici pa implementacija na gradilištu, i koliko su takvi postupci brži.

 Kakva su očekivanja i planovi?

- I dalje ćemo razvijati tehnologije prefabrikacije u galanterijskom i konstruktivnom segmentu. Kroz stručnu javnost se prezentiramo, radimo na novim materijalima vrlo visokih čvrstoća, na betonima s recikliranim materijalima... Kontinuirano kroz svoj ispitni tehnološki laboratorij razvijamo nove proizvode i nove vrste betona. S time ne možemo stati jer zapadna se tržišta sve više otvaraju, rastu, razvijaju se. Očekujemo da će potražnja biti sve veća i moramo biti spremni. Mi glavni tehnološki kostur imamo. Posjedujemo moderne certificirane betonare koje nam pune proizvodnju, posjedujemo hidrauličke kalupe, kompletno automatiziranu tvornicu zidova. U tom segmentu treba nam eventualno neki novi softver, neka dogradnja uz poboljšanje kontrole, brzine. Sve dalje može biti samo nadogradnja u određenim segmentima, na primjer, informatičko povezivanje proizvodnih pogona i službi koje još nije riješeno u cjelini. To je relativno velika investicija, ali to moramo uspostaviti i na tome radimo.

Naša je olakotna okolnost to što smo kroz te tehnologije, znanja i opremljenost uvijek korak ispred. U trenutku kada su počeli razgovori o projektima željeznice, krenuli smo u razvoj potrebnih proizvoda. Kada su se gradili tuneli, tunelska odvodnja bila je kompletno naš proizvod. Nosače za kontejnerski terminal, sile prenaprezanja veće od 1400 tona, nije u Hrvatskoj nitko osim nas mogao napraviti. To su naše specifičnosti - brza prilagodba bez puno ulaganja jer bazu imamo.

Ja sam optimist. U privatnom biznisu sam od 1986. i nikada nisam gubila optimizam.

Vuče nas posao, razvoj, izazivaju nas nove tehnologije. Vjerujem da graditeljstvo ima prosperitet i da će unutar pet godina sve biti izregulirano. Vjerujem da će se jednog dana sve posložiti i da će se početi razmišljati o proizvodnji, a pogotovo o graditeljstvu.

IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o.

PRIVREDNI VJESNIK

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK 5

gradovi KAKO SE GRADI “PAMETNA” MOSKVA

Veliki projekti u kratkom U pet godina Moskva je udvostručila svoju površinu: razvijeno je 50 milijuna četvornih metara nekretnina, izgrađeno je 370 objekata socijalne infrastrukture, a metro je proširen za 30 posto: dobio je više od 100 kilometara novih linija i 55 novih postaja pripremio Tihomir Dokonal

O

d pokretanja najvećeg ruskog suvremenog građevinskog programa 2011. Moskva je udvostručila svoj teritorij. Kako bi se iskoristio puni potencijal brzorastućeg gradskog područja od 19,5 milijuna ljudi, gradsko poglavarstvo veliku pažnju posvećuje infrastrukturi kao jednom od ključnih stupova urbanog razvoja. Fokus je na projektima koji stvaraju životne i udobne gradske prostore kako za građane tako i za turiste.

Za razvoj projekta u prvih pet godina Moskva je dobila posebno priznanje za dokazivanje strateške opredijeljenosti i ambicije Međunarodne udruge javnog prijevoza (UITP). U tom razdoblju razvijeno je 50 milijuna četvornih metara nekretnina, izgrađeno je 370 objekata socijalne infrastrukture, a metro je proširen za 30 posto: dobio je više od 100 kilometara novih linija i 55 novih postaja.

Inovativna financijska rješenja, nužna kako bi se projekt mogao razvijati bez zaduživanja grada, omogućila su višak u gradskom proračunu koji omogućava da se Moskva angažira kao donator drugim ruskim regijama.

Predstavnici Inicijative za globalnu infrastrukturu nedavno su posjetili Moskvu kako bi proučili koje su inovacije i tehnologije omogućile ostvarenje tako velikih projekata u tako kratkom roku te kako se ruska iskustva mogu prenijeti na druge gradove i projekte.

Domaćini su im bili gradsko poglavarstvo i tvrtka Mosinzhproekt koja se bavi inženjeringom, građevinarstvom i upravljanjem projektima.

Inicijativu je pokrenula konzultantska kuća McKinsey okupivši vodeće svjetske stručnjaka za infrastrukturne i kapitalne projekte u potrazi za što boljim infrastrukturnim rješenjima i načinima da se iz postojećih resursa dobije što više.

Naš grad je sustav preko kojeg Moskovljani mogu izravno komunicirati s moskovskom vladom, a ima više od milijun korisnika

njihov uspjeh i zahtijeva osmišljen program kroz koji će se građani angažirati u planiranju takvih projekata. U Moskvi se to čini kroz aplikaciju Aktivni građanin, portal za online referendume o temama primjerenim za demokratsko odlučivanje.

Putem ove platforme do danas je gotovo dva milijuna građana dalo više od 90 milijuna glasova o više od 3000 pitanja. Svrha platforme je povećati mogućnosti za angažman i sudjelovanje građana u velikim investicijskim projektima. No preko nje građani mogu iznijeti mišljenje i o svakodnevnim pitanjima, poput uvođenja novih autobusnih linija, uređenja parkova ili naziva novih postaja metroa. Aktivnostima na sustavu građani prikupljaju bodove koje mogu mijenjati za brendirane suvenire ili karte za gradska kazališta i muzeje.

Naš grad je pak sustav preko kojeg Moskovljani mogu izravno komunicirati s moskovskom vladom o aktualnim gradskim problemima te komentirati službenike i komunalne usluge. Na ovim stranicama može se prijaviti nedostatak košarica za smeće, oštećenja na gradskim ulicama, smeće na ulicama... Sustav ima više od milijun korisnika, a zahvaljujući njemu riješeno je gotovo 1,8 milijuna gradskih problema.

Veliki infrastrukturni gradski projekti ne mogu se provesti bez poremećaja u svakodnevnom životu. I dok građani mogu prihvatiti poremećaje kao nužnost za bolji uspjeh investicije, jednaku pozornost treba posvetiti upravljanju troškovima koji iz takvih poremećaja proizlaze. Na primjer, MyStreets, projekt nadogradnje i obnove urbanog središta Moskve kroz rekonstrukciju ulica i fasada bio je velika smetnja mnogim građanima i putnicima. No brzom i efikasnom provedbom projekta poremećaj je sveden na najmanju moguću mjeru.

UKLJUČIVANJE GRAĐANA Veliki urbani infrastrukturni projekti značajan su izdatak za porezne obveznike, a često izazivaju i velike poremećaje u svakodnevnom životu. Podrška građana bitna je za 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

INVESTICIJE U TEHNOLOGIJU Cjelovita vizija urbane transformacije Moskve omogućila je ulaganje u tehnologiju koja će građanima pružati podršku na temelju / tlocrt / POSEBAN PRILOG

m roku. U čemu je tajna? novouređene infrastrukture. Jedan od prvih projekata bio je uspostavljanje sustava za središnje upravljanje prometom koji nadzire kretanja i prometnu situaciju u gradu s više od 2000 prometnih i 160.000 CCTV (closedcircuit television camera) postavljenih diljem grada. Prikupljeni podaci o trenutačnim uvjetima i poznavanje planiranih aktivnosti omogućuju preusmjeravanje prometa u stvarnom vremenu kroz dinamičku gradsku prometnu signalizaciju. Sustav je također omogućio uočavanje i analizu trajnih promjena protoka prometa koje mogu dodatno olakšati poremećaje nastale provedbom velikih građevinskih projekata.

Na moskovskim ulicama, u parkovima i pješačkim zonama postavljene su mnogobrojne točke za besplatan bežični pristup internetu. Samo unutar Vrtnog prstena i u parkovima ih je više od 2000. Internetu se može pristupiti i iz javnog prijevoza. Mreža pokriva metro, Moskovski središnji krug, Aeroexpressove vlakove do zračnih luka, autobuse, tramvaje i trolejbuse, tako da nema potrebe za ponovnim autoriziranjem nakon promjene prijevoznog sredstva.

Moskva je prva pokrenula internetsku stranicu sa 222 dostupne usluge, preko koje građani mogu platiti razne pristojbe, prometne karte, komunalne usluge...

Od 2011. dostupan je i sustav za analizu medicinskih informacija pomoću kojeg se može locirati najbliži medicinski centar, dogovoriti posjet liječniku ili dobiti dokumentacija o bolovanju. Sustav je od pokretanja smanjio redove u bolnicama 2,5 puta. Svakog dana preko njega prođe pola milijuna transakcija, a tjedno oko 700.0000 ljudi dogovori liječničke preglede. U planu je integriranje sustava s ambulantama i školama.

Ključan razlog zbog kojeg je Moskovski središnji krug, novi sustav lake željeznice integriran u moskovski metro, dovršen u rekordnom četverogodišnjem razdoblju, bio je preusmjeravanje postojećeg prometa kako bi se omogućilo postavljanje moderne tehnologije na postojeće željezničke pravce. Čak 31 nova stanica Središnjeg kruga revitalizirat će napuštena industrijska područja kad se u sljedećoj fazi razvoja grada izgradi više od 300.000 kvadrata hotela, 250.000 četvornih metara trgovina te više od 200.000 kvadrata uredskih prostora. To će gradskom okrugu koji je donedavno imao vrlo lošu O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

infrastrukturu omogućiti razvoj u istom ritmu kao ostatku grada.

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO ZA BOLJE USLUGE Kako bi upravljali javnim troškovima i investicijama koje rezultiraju infrastrukturom svjetske klase, lokalna uprava treba pristup dodatnim financijskim alatima. Na temelju strukture koju je omogućila federalna regulativa, MCC je primjer razvoja javno-privatnog partnerstva. Pruge i zemljište u vlasništvu su Moskovske podzemne željeznice, dok su željeznička vozila u dugoročnom podnajmu Ruskih željeznica.

Inovacija je da je Moskovski metro dao licenciju za upravljanje pojedinim postajama privatnim investitorima. Iako će sve stanice poslovati po istim ugovorima, privatni investitori preuzet će na sebe troškove gradnje stanice, operativni rizik i nagrade.

Osim što im služe kao otvoreni javni prostori, Moskovljani žele u svojim parkovima zabavu i razne usluge. Mnogi moderni parkovi nude arhitektonske posebnosti, vidikovce, društvene, obrazovne i umjetničke prostore za sve uzraste.

Kada je Zaryadye, elitno područje blizu Kremlja, pretvoreno u park, međunarodni natječaj rezultirao je sa 10 hektara gustog multifunkcionalnog prostora na kojem se nalaze dvije koncertne dvorane, restorani, garaža, zabavni kompleks i Centar za biološko obrazovanje. Svi objekti su kamuflirani u prirodni krajolik koji predstavlja ekološku raznolikost Rusije.

NEMA PRETJERIVANJA S INOVACIJAMA

Moskva je prva pokrenula internetsku stranicu na kojoj su dostupne 222 usluge

Moskovski planeri i graditelji nisu zazirali od tehnoloških inovacija. Moskovski središnji krug koristio je bešavne tračnice kako bi stvorio glatkiji i tiši sustav.

Retro dizajn stadiona Lužniki potpuno je modeliran uz pomoć BIM-a (building information management), što je omogućilo otkrivanje više od 100.000 potencijalnih konfliktnih točaka zbog kojih je projekt mogao kasniti.

No projektni timovi bili su oprezni i nisu forsirali s inovacijama tamo gdje su one mogle stvoriti nepotrebne rizike i komplikacije.

Umjesto toga, veliki projektni portfelj izveli su kombinirajući inovacije s kvalitetnim i pouzdanim tradicionalnim metodama.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK 7

nekretnine UREDSKI PROSTORI

Kupiti ili iznajmiti pitanje je sad Općenito gledano, kupnja poslovnog prostora je primjerenija za veće tvrtke, dok je za male i početničke tvrtke bolja opcija najam prostora piše Tihomir Dokonal

O

dluka o kupnji ili iznajmljivanju poslovnog prostora jedna je od najvažnijih financijskih odluka za tvrtku, bez obzira na to je li riječ o pokretanju novog posla ili širenju etabliranog poduzeća. U oba slučaja treba pažljivo razmotriti prednosti i nedostatke obiju opcija te trijezne glave donijeti odluku. Svakako treba procijeniti poslovne ciljeve poduzeća jer je to dobra polazna točka za razmatranje odluke.

KUPNJA POSLOVNOG PROSTORA Ako imate dovoljno kapitala za kupnju poslovnog prostora i za razvoj poslovanja, kupnja uredskog prostora može biti pametna odluka.

To nije samo ulaganje u poslovanje, nego u komercijalnu nekretninu kojoj bi vrijednost mogla porasti. Nekretninu možete prodati, dajući dodanu vrijednost svojoj tvrtki. Višak prostora možete dati i u zakup kako biste generirali dodatni prihod ili pokrili mjesečnu ratu otplate.

Neke troškove koje imate kao vlasnik nekretnine možete iskoristiti za poreznu olakšicu.

Kao vlasnik prostora, ne morate brinuti hoćete li morati iseliti ako najmodavac ima druge planove za prostor u kojem se nalazite. Osim toga, možete urediti prostor po vlastitoj želji.

S druge strane, kupnja uredskog prostora zahtijeva visoke početne troškove. Osim što morate platiti sam prostor, morate platiti troškove procjene, porez na imovinu... To znači da će dio vašeg kapitala biti vezan uz imovinu.

Odgovorni ste za troškove osiguranja imovine te troškove održavanja i popravaka. To može biti veliki trošak ako stvari krenu po zlu.

Umjesto da se usredotočite na osnovnu djelatnost, morate brinuti o održavanju nekretnine, a uvijek postoji rizik da će vrijednost vaše imovine pasti.

S rastom tvrtke, vaše poslovne potrebe mogu se promijeniti. Prostor koji ste kupili možda neće biti dovoljan za prilagodbu, pa vlasništvo nad imovinom može postati ograničenje za rast tvrtke. Zbog preseljenja u novi prostor morat ćete imovinu prodati što nije tako jednostavno ni brzo kao što vam se možda čini.

Odluku o kupnji ili najmu poslovnog prostora morate uskladiti s dugoročnim ciljevima vaše tvrtke

NAJAM UREDSKOG PROSTORA Najam poslovnog prostora omogućuje da vaše poslovanje bude agilnije, fleksibilnije i 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

skalabilnije. Zakup vam omogućuje da pronađete lokaciju koja će vrhunski prezentirati vaš biznis te biti lako dostupna vašim klijentima i zaposlenicima. Većinu vrhunskih lokacija zauzele su tvrtke koje se bave upravljanjem nekretninama upravo zato da bi mogle iznajmljivati prostor poduzećima.

Budući da je najam uredskog prostora pristupačniji od kupnje, raspolagat ćete s više slobodnog kapitala koji ćete moći usmjeriti u razvoj poslovanja, obuku zaposlenika i marketing.

Odabir prostora s vrhunski dizajniranim interijerima smanjuje troškove uređenja prostora te nabave uredske opreme. Možete se brzo preseliti i odmah nastaviti poslovanje na novoj lokaciji.

Ako ste unajmili prostor, ne morate brinuti o održavanju jer je za to odgovoran vlasnik. Većina poslovnih prostora namijenjena iznajmljivanju ima i stalni nadzor, tako da ne morate brinuti ni o sigurnosti.

No problem je ako vaš najmodavac ili vlasnik prostora ima druge planove, pa zatraži da se iselite. Uz to, izloženi ste i riziku povećanja najamnine.

Obje opcije imaju prednosti i nedostatke, a svako poduzeće ima svoje zahtjeve i potrebe.

Važno je prije donošenja odluke pažljivo procijeniti sve okolnosti. Također, odluku o kupnji ili najmu poslovnog prostora morate uskladiti s dugoročnim ciljevima vaše tvrtke.

Ako namjeravate kupiti uredski prostor, uobičajeno je uplatiti predujam, ovisno o uvjetima zajma. Ako prostor unajmljujete, uobičajeno je da uplatite depozit za nekoliko mjeseci. S druge strane, ako je riječ o ugovorima o dugoročnom najmu, najmodavci su spremni odreći se najamnine za nekoliko mjeseci. Ključno je odrediti koliki iznos možete izdvojiti za poslovni prostor. Neke tvrtke odluče se za kupnju komercijalne nekretnine iako nemaju sredstava ni ljudi da bi njome učinkovito upravljale.

Općenito gledano, kupnja poslovnog prostora je primjerenija za veće tvrtke, dok je za male i početničke tvrtke bolja opcija najam prostora. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO ŽITNICA ZDRAVE HRANE, Varaždin

Samo zdravo i raznovrsno Naša je misija svoje bogato iskustvo i znanje dijeliti s kupcima te poticati raznovrsnu i zdravu prehranu, ističe Kostanjevac

Ž

itnica zdrave hrane je specijalizirana trgovina za distribuciju i prodaju zdrave hrane koja posluje od 2005. godine. Kao što joj i samo ime govori, u Žitnici se može pronaći najveći izbor svih vrsta žitarica, proizvoda od žita, sjemenki i mahunarki iz Hrvatske ali i ostatka svijeta, kao i razni začini. “Imamo i vlastitu robnu marku ‘Žitnica zdrave hrane’ i svi su naši proizvodi provjereni i certificirani”, kaže Vlado Kostanjevac, vlasnik ove trgovine.

“Naša maloprodajna trgovina je u centru 000 proVaraždina. U ponudi imamo više od 2000 ačina, izvoda širokog asortimana hrane, začina, tike čajeva, dodataka prehrani i kozmetike ja. iz ekološkog i konvencionalnog uzgoja. u Pouzdanost u poslovanju i kvalitetu naših proizvoda prepoznali su i naši partneri – specijalizirane trgovine zdrave hrane diljem Hrvatske koje opskrbljujemo svojim asortimanom proizvoda preko odjela veleprodaje”,, dodaje Kostanjevac. iziŽitnica je među prvim specijaliziranim trgovinama u Varaždinu, a njeno bogato iskustvo, koje traje već 12 godina, rezultiralo je velikom kvalitetom robe, raznovrsnošću i pristupačnim cijenama. “Naša prednost je, prije svega, pouzdanost, predanost, dosljednost i znanje o proizvodima koje nudimo te široki asortiman”, ističe Kostanjevac

IMAJU I VLASTITU ROBNU MARKU “ŽITNICA ZDRAVE HRANE”, A PROIZVODI SU PROVJERENI I CERTIFICIRANI dodajući kako je njihova misija svoje bogato iskustvo i znanje dijeliti s kupcima te poticati raznovrsnu i zdravu prehranu.

ŠANSA ZA MALE PROIZVOĐAČE “Širokim izborom namirnica i primjerenim cijenama podupiremo organizacije i udruge za promicanje zdravog načina života. Smatramo da s edukacijom i uvođenjem zdravih, inte-

gra gralnih i svježih na namirnica treba kr krenuti od najran ranije dobi. U tom smislu pokuš kušavamo našu surad suradnju proširiti i vrtić i škole kako na vrtiće bi zdrave namirnice i cijenom mog mogle konkurirati u kreiranju jelovnika. Pažljivo pratimo i male hrvatske proizvođače i dajemo im šansu za plasman svojih proizvoda u našoj trgovini”, naglašava Kostanjevac ističući kako je poseban segment u njihovoj trgovini bezglutenska hrana.

Kupci su prepoznali kvalitetu ovih proizvoda tako da problema s prodajom trenutačno nema. “U Varaždinu kupci najviše kupuju osnovne namirnice poput žitarica, pahuljica, sjemenki, ljekovitih čajeva i začina. Preferiraju hrvatske proizvode i vole se informirati o prednostima i pripremi pojedinih namirnica, a otvoreni su i za testiranje novih proizvoda”, kaže Kostanjevac. Najbolja prodaja ostvaruje se u Zagrebu, dok Dalmacija i Primorje zbog navika kupaca najviše kupuju mediteranske biljke i začine. Proizvodi koje se nalaze u ovoj trgovini vlasnik nabavlja od lokalnih malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i velikih dobavljača iz Hrvatske, dok ostatak proizvoda koji se kod nas ne mogu pronaći dolazi iz Europe. “Želja nam je da u budućnosti povećamo asortiman izvornih hrvatskih proizvoda”, zaključuje Vlado Kostanjevac.

(J.K.)

Smatramo da s edukacijom i uvođenjem zdravih, integralnih i svježih namirnica treba krenuti od najranije dobi.

U tom smislu pokušavamo našu suradnju proširiti i na vrtiće i škole kako bi zdrave namirnice i cijenom mogle konkurirati u kreiranju jelovnika.

Vlado Kostanjevac

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO I POTROŠNJA

Potrošeno više od devet milijardi kuna Potrošnja u trgovini na malo u odnosu na isto razdoblje lani bila je povećana osobito na dan pred utakmice i na dan samih utakmica u prosjeku između 11 i 15 posto, kaže Tomislava Ravlić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr “U ugostiteljstvu je, primjerice, na dan održavanja utakmica promet u prosjeku rastao 10 posto i više. Rekord je postignut na dan polufinala na utakmici s Engleskom kada je promet u ugostiteljstvu porastao 17 posto, dok je za vrijeme finala porast iznosio 13 posto”, ističe Tomislava Ravlić. U djelatnosti ugostiteljstva fiskalizirane su ukupno 878.824.104,83 kune, ili oko tri posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

HRVATSKA HIT NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

V

elika sportska natjecanja, a poglavito europska i svjetska prvenstva u nogometu koja prati gotovo polovina svjetske populacije, umnogome donose značajan impuls za gospodarstvo kroz povećanu potrošnju. Odličan nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, na kojem je naša zemlja osvojila povijesno drugo mjesto, značajno je pridonio promociji Hrvatske ali i ukupnoj potrošnji.

Tako potrošnja vezana uz velika sportska natjecanja raste oko 10 posto i to najviše u kategorijama audio-vizualne tehnike (televizora), sportske opreme (ponajprije navijački rekviziti i dresovi omiljenih nogometaša), putnih aranžmana (prvenstveno čarterski letovi koji se organiziraju za odlaske na utakmice), te u kategoriji hrane i pića (prije svega grickalice, piva i ostala alkoholna pića). Prosječna

konzumacija piva u Hrvatskoj iznosi 79 litara po stanovniku, no izračuni pokazuju kako je u danima kada je igrala naša reprezentacija potrošnja rasla od 7000 do 12.000 hektolitara po utakmici.

U Hrvatskoj je za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji potrošeno 9.277.224.291,92 kune.

“Potrošnja u trgovini na malo u odnosu na isto razdoblje lani bila je povećana osobito na dan pred utakmice i na dan samih utakmica u prosjeku između 11 i 15 posto”, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na temelju podataka o fiskalizaciji u razdoblju od 15. lipnja do 15. srpnja 2018. koliko je svjetsko nogometno prvenstvo trajalo.

Uspoređeno s istim razdobljem u 2017., prošle je godine u ovom razdoblju promet u trgovini na malo, sukladno podacima iz sustava fiskalizacije, bio manji za oko pet posto.

U DANIMA KADA JE IGRALA NAŠA REPREZENTACIJA POTROŠNJA PIVA RASLA JE OD 7000 DO 12.000 HEKTOLITARA PO UTAKMICI 32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Hrvatska je postala svjetski hit na turističkoj karti svijeta, a dobra i pozitivna priča vezana uz hrvatski nastup na Svjetskom prvenstvu značajno je pridonijela promociji Hrvatske, ne samo kao turističke destinacije nego i kao zemlje u cjelini. “Činjenica da je Hrvatska igrala finale Svjetskog nogometnog prvenstva predstavlja povijesni rezultat koji je našoj zemlji osigurao pažnju i divljenje svijeta. To potvrđuju i zabilježeni rezultati naše web stranice koja je tijekom nedjelje i finala zabilježila porast posjeta za više od 200 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najviše posjeta internetske stranice bilježile su od 16 sati pa sve do sat vremena nakon utakmice, a najviše posjeta zabilježeno je iz Indije, Italije, SAD-a, Njemačke, Hrvatske, Rusije i Francuske”, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši kako je kreirana i posebna inačica slogana hrvatskog turizma “Croatia Full of excellent players” što potvrđuje njegovu prilagodljivost i mogućnost modificiranja sukladno promotivnim porukama. Staničić je zaključio kako hrvatska možda nije osvojila Svjetsko prvenstvo u nogometu, ali svijet svakako jest. “Ponosni smo na naše igrače te im neizmjerno i veliko hvala što su ponovno dokazali da su najbolji ambasadori hrvatskog turizma”, poručio je Staničić.

POGLED IZNUTRA

RADITI DA BI SE ŽIVJELO

IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Milenijalci su prilagodljivi, pa ako ustraju u provođenju svojih poduzetničkih zamisli, mogu razviti poslovanje svojih start-upova do neslućenih visina

S

mjena generacija je neizbježna pa tako i milenijalci kao poduzetnici počinju svoje poduzetničke korake. Oni koji su tek neki dan došli na ovaj svijet, danas već stvaraju poduzeća za koje nitko nije znao da mogu postojati.

Milenijalci sami po sebi, čini se, predstavljaju generaciju odraslu na tehnologiji i ubrzanom pulsu svijeta. Čitav svijet je, s obzirom na to da su naučeni koristiti tehnologiju od malih nogu, njihovo igralište.

Upravo ta povezanost sa svim informacijama čini ih posebnima i otvorenijima prema svijetu. Čini se kao da znaju što bi trebalo od svijeta očekivati i kako to postići. Odlični su klijenti i potrošači, pa i radnici, no postoji nekoliko zapreka u kvalitetnom uključivanju milenijalaca u poslovni svijet jer su taj svijet osmišljavale starije generacije.

Poslodavci se suočavaju s problemima zbog generacije mladih ljudi kojima je svijet postavljen na postojeći način – stran! Poslodavci milenijalcima trebaju omogućiti uhodavanje u posao. S njima trebaju i postupati u skladu s načinom na koji oni vide svijet oko sebe. Također, današnji stručnjaci za marketing trebali bi dobro razmisliti o tome kako predstaviti nove proizvode i učiniti ih poželjnima generaciji koja je gotovo u potpunosti digitalizirana. Jednostavnost pristupa i usluge, atraktivnost, i još mnogo sličnih komponenti današnjeg marketinga ono su što milenijalci prate povećalom.

No milenijalci nisu samo novi radnici i potrošači. Oni sve više i češće postaju poduzetnici i menadžeri. Zbog toga je važno upoznati se s rezultatima istraživanja o milenijalcima kao poduzetnicima u današnjem svijetu.

Istraživanje provedeno diljem svijeta na više od 7500 osoba ove generacije, između 18 i 33 godine starosti donosi zanimljive rezultate. Cilj istraživanja je bio procijeniti njihovu motivaciju i vrijednosti te ih usporediti s onima starijih generacija. Iako je istraživanje pokazalo kako su

milenijalci skloniji razvijanju vlastitih poduzetničkih pothvata od svojih prethodnika, oni imaju drugačije poduzetničke motive. Čak je 66 posto njih izjavilo kako rade da bi živjeli, a ne žive da bi radili. Drugim riječima, njih čak 66 posto stavilo je vlastite ideje i ideale, kao i svoj život, ispred samog rada. Sukladno tome, dvije trećine ih je konstatiralo da su se odrekli profita kako bi zadržali vlastite vrijednosti i ostali vjerni sebi samima. Njih 70 posto

mogli voditi i tehnologijom starom dvadesetak godina. No milenijalci koriste blagodati tehnologije jer se njome znaju služiti. Znaju baratati većim brojem izvora znanja i informacija i to im daje konkurentsku prednost u odnosu na starije generacije.

Iz ankete je također vidljivo da milenijalcima nedostaje strpljenja. Teško im je nositi se s birokracijom koja ih demotivira. Smetaju im i sva ograničenja te pravila koja su u suštini nepotrebna i koja otežavaju proces i razvoj. Njih 36 posto je navelo kako se klijenti ne odnose fer prema poslovanju. Klijenti vole misliti da su uvijek u pravu, a često se prema mlađim radnicima i menadžerima znaju odnositi kao da su neiskusni i nesposobni.

Milenijalci su prilagodljivi, pa ako ustraju u provođenju svojih poduzetničkih zamisli, mogu razviti poslovanje svojih start-upova do neslućenih visina. To vidimo i na primjeru stranih ali i domaćih poduzeća. Starije generacije mogu im u tome pomoći! Za to je potrebno pronaći načine kojima bi svoja znanja i sposobnosti spojili u razumijevanje izazova i prilika koje ih okružuju. Ako imate tvrtku koje

MILENIJALCI ZNAJU BARATATI VEĆIM BROJEM IZVORA ZNANJA I INFORMACIJA ŠTO IM DAJE KONKURENTSKU PREDNOST U ODNOSU NA STARIJE GENERACIJE odgovorilo je da su motivirani željom da naprave razliku u društvu te da žele pridonijeti općem socijalnom dobru.

Trećina ispitanih je odgovorila kako želi da im posao raste i razvija se, a druga trećina kako želi da im se posao poveća do golemih razmjera. Znači, potencijala i ambicije ne nedostaje!

Da namjeravaju napraviti više od samo jednog takvog pothvata u životu, odgovorilo je 65 posto ispitanika. Većina se slaže da bi poslove koje vode milenijalci

surađuje ili bi trebalo surađivati s milenijalcima, provjerite jesu li vaša pravila dovoljno razumljiva, jednostavna i transparentna.

Sebi ćete olakšati poslovanje, a omogućit ćete i suradnju svoje tvrtke. I ne samo to, omogućit ćete svojoj tvrtki dotok svježih ideja i informacija, a novim poduzećima s milenijalcima na čelu mogućnost da prebrode početničke korake u poslovanju i omoguće lakši put ka uspjehu. Bolje ne može!

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM TURISTIČKE INVESTICIJE U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Idemo svi u Kuću špilje Uz prezentacijske i muzejske cjeline centar će imati speleološkoedukacijski centar s depoom i knjižnicom, multimedijalnu dvoranu, ugostiteljski dio, dječju igraonicu, suvenirnicu... piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Kako je istaknuto prigodom potpisivanja ugovora u Rastokama, ciljevi tog projekta su razvijanje zajedničkih programa i turističkih sadržaja kako bi se posjetiteljima ponudile nove atrakcije čime će se ujedno stvoriti uvjeti za produljenje boravka turista na području Karlovačke županije.

UMREŽAVANJE TURISTIČKIH ATRAKCIJA

J

edna od većih investicija u turizmu na području Karlovačke županije koja je razveselila cijeli plitvički i karlovački kraj je izgradnja Kuće špilje u Rakovici. Naime, prošlog tjedna potpisan je ugovor kojim se Javnoj ustanovi Baraćeve špilje iz Europskog kohezijskog fonda dodjeljuje gotovo 20 milijuna kuna za izgradnju posjetiteljskog centra Kuća špilje.

Sredstva su dodijeljena u sklopu poziva Promicanje održivog razvoja prirodne baštine pri čemu bespovratna sredstva iznose 16,92 milijuna kuna ili 85 posto od ukupnih sredstava.

Kuća špilje nalazit će se na 2000 četvornih metara površine, a bit će ukopana u zemlju, s ulazom koji simulira ulazak u špilju. Sve to na prvi pogled dovoljno ukazuje na atraktivnost projekta.

Uz prezentacijske i muzejske cjeline ovaj centar imat će speleološko-edukacijski centar s depoom i knjižnicom, multimedijalnu dvoranu, ugostiteljski dio, dječju igraonicu, suvenirnicu, garderobu te vanjske prezentacijske točke.

Partner na tom projektu je Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera.

KUĆA ŠPILJE NALAZIT ĆE SE NA 2000 ČETVORNIH METARA POVRŠINE, A BIT ĆE UKOPANA U ZEMLJU

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

U objektu će se tematski i interpretacijski razlikovati dvije veće cjeline - opće biološko geomorfološke teme o lokalitetu koje su obrađene u prizemlju objekta te svojevrsni showroom. Time se prati održivi razvoj turizma, a Kuća špilje pružit će mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Inače, na području Karlovačke županije već djeluju dva atraktivna turistička proizvoda, a to su Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke u Ogulinu te Javna ustanova Aquatika, slatkovodni akvarij u Karlovcu. Nedavno su ravnateljice tih ustanova dogovorile turističku suradnju i s Javnom ustanovom Baraćeve špilje na objedinjavanju turističke ponude.

Prema statističkim podacima, prošle godine je u Karlovačkoj županiji zabilježeno više od pola milijuna noćenja što tamošnji turistički čelnici smatraju odličnim rezultatom. Očekuje se pak kako će umrežavanje turističkih atrakcija potaknuti prosječno zadržavanje gostiju na tom području sa 2,5 na tri, a možda i više noćenja. “Sinergija i stvaranje zajedničke turističke priče o prirodnoj i kulturnoj baštini kroz moderne centre za posjetitelje olakšat će komunikaciju s turistima, umrežiti turističku ponudu i potaknuti turiste na istraživanje turističkog odredišta. To će posljedično dovesti i do većeg zadržavanja u samoj destinaciji”, kažu u Aquatici. Inače, sve te turističke atrakcije nalaze se na udaljenosti od samo nekoliko kilometara vožnje što je još jedna pozitivna činjenica za privlačenje turista.

PROJEKT ČAZMA NATURA

ČAZMA POSTAJE GRAD ZELENOG TURIZMA Projekt, uz izgradnju biološkog bazena, obuhvaća izgradnju poučnotematske staze uz dolinu rijeke Česme, revitalizaciju sportsko-ribolovnog područja Medjame i prostora ŠRD-a Čazma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

Čazmi je oduvijek postojao interes, ali i želja građana za gradnjom biološkog bazena.

Ideja je rođena iz prijateljstva Čazme i slovenske općine Radlje ob Dravi u kojoj je biološki bazen temelj razvoja kontinentalnog turizma pa su i Čazmanci poželjeli imati takav bazen.

Načelnik te slovenske općine upoznao je predstavnike Razvojne agencije Čazma s projektantima koji izrađuju takve bazene, a ubrzo nakon izrade idejnog rješenja bazena raspisan je natječaj OP Konkurentnost i kohezija na koji je ta agencija prijavila svoj projekt za izgradnju bazena. Projekt se nakon proučavanja natječaja, uvjeta i niza sastanaka s iskusnim konzultantima razvio u multiprojekt Čazma Natura, dosad najveći projekt Grada Čazme, koji obuhvaća revitalizaciju prirodne baštine i njena stavljanja u funkciju turizma. U biološkom bazenu određeni dio vodene površine namijenjen je kupanju, dok je drugi dio namijenjen pročišćavanju vode u kojem nema “kemijskih sredstava”.

PROJEKT ČAZMA NATURA VRIJEDAN JE VIŠE OD 20 MILIJUNA KUNA

SURADNJA NA BRENDIRANJU GRADA Ovaj projekt, vrijedan više od 20 milijuna kuna, za što je prošlog tjedna potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, obuhvaća izgradnju poučno-tematske staze uz dolinu rijeke Česme, revitalizaciju sportsko-ribolovnog područja Medjame i prostora ŠRD-a Čazma, poznatih po staništima ptica močvarica. Kako je istaknula Dajana Petrina, stručna suradnica Razvojne agencije Čazma, uz to će se izgraditi interpretacijsko-rekreacijski centar Čazma s bazenima i sportskim sadržajima, zatim interpretacijski centar biljnih i životinjskih vrsta iz čazmanskog podneblja te interpretacijski centar o nastanku Moslavačke gore uz provedbu geoloških istraživanja.

“U planu je uređenje istraživačko -volonterskog centra u sklopu Osnovne škole Čazma te uređenje arboretuma oko škole. Kao prihvatni centar za turiste planira se uređenje multifunkcionalnog centra u središtu grada te uređenje zelene tržnice, kao mjesta za promociju autohtonih proizvoda”, rekla je Dajana Petrina. Dodala je kako će Čazmanci dobiti i sportski park uz poučno-tematsku stazu.

Osim izgradnje infrastrukture, projekt Čazma Natura obuhvaća radionice i edukacije za djecu i odrasle o biološkoj i geološkoj raznolikosti te turizmu. Sastavni dio projekta je i osmišljavanje marketinške kampanje kako bi se stvorio brend Grada Čazme kao grada zelenog turizma.

Govoreći o ovom projektu, Dajana Petrina je istaknula kako na projektu radi tim iz čazmanske Gradske uprave i Razvojne agencije Čazma, a uz potporu tamošnje Turističke zajednice te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije i ŠRD-a Čazma. U projektu će sudjelovati i organizacije civilnog društva, osnovna i srednja škola te ostale zainteresirane skupine.

Na upit Privrednog vjesnika je li tim projektom predviđena izgradnja smještajnih objekata, Dajana Petrina je odgovorila da nije, ali je izrazila nadu da će Čazmanci te postojeći iznajmljivači prepoznati potencijal tog projekta i iskoristiti sredstva Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma za razne projekte kako bi dalje razvijali postojeće, ali i izgradili nove smještajne kapacitete. U realizaciju projekta kreće se odmah jer je pred donošenjem prostorni plan i više nema nikakvih zapreka za njegovu provedbu.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWWATSKA START-UP NATJECANJE USWC

PROSTEC ODLAZI U KOPENHAGEN Projekt šest mjeseci razvija tim od petero ljudi koji svojim znanjem nastoje rješavati probleme farmera u Hrvatskoj i svijetu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr MLADI TALENTI

P Prilika je to i da se predstavimo svima onima od kojih možemo nešto naučiti, steći bogato iskustvo u daljnjem predstavljanju i razvijanju našeg start-upa. A naš cilj je za godinu dana imati gotov proizvod.

Luka Posilović, jedan od osnivača Prosteca

rostec, studentski tehnološki startup koji je nastao s ciljem poboljšanja učinkovitosti proizvodnje i poslovanja životinjskih farmi, pobjednik je hrvatskog dijela natjecanja University Startup World Cup 2018 (USWC) koje je održano u Rijeci. Tako se plasirao u finale USWC-a 2018 koje se održava od 8. do 12. listopada u Kopenhagenu.

Projekt već šest mjeseci razvija tim od petero ljudi koji svojim znanjem nastoje rješavati probleme farmera u Hrvatskoj i svijetu osiguravajući im tako što kvalitetnije vođenje evidencija životinja i, općenito, poslovanje farmi. Prostec čini simbiozu tehnološkog, informatičkog i ekonomskog znanja te rada, iskustva i znanja farmera kako bi se on bez suvišnih briga mogao posvetiti onome što voli, a komplikacije prepustiti ovome start-upu.

Luka Posilović, jedan od osnivača Prosteca, kaže kako je ovo priznanje velika prilika da se ovaj start-up što bolje predstavi potencijalnim investitorima u Kopenhagenu. “Prilika je to i da se predstavimo svima onima od kojih možemo nešto naučiti, steći bogato iskustvo u daljnjem predstavljanju i razvijanju našeg start-upa. A naš cilj je za godinu dana imati gotov proizvod”, ističe Posilović.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Važno je naglasiti kako je na ovome nacionalnom natjecanju, koje je organizirao Lean Startup Hrvatska u suradnji sa Startup Inkubatorom Rijeka - Odjelom gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke, sudjelovalo 10 finalista SmartStop, Morpheus, PlantPower, Sight, Prostec, Holoflake, Fiumica, ZUS, uSCOPE i DCC. Drugo mjesto osvojio je tim ZUS sa Sveučilišta u Rijeci, dok je treće mjesto osvojio tim Morpheus sa Sveučilišta u Zagrebu.

University Startup World Cup je vodeći sveučilišni start-up program i svjetsko studentsko start-up natjecanje u sklopu kojeg se u Kopenhagenu okupljaju najperspektivniji mladi talenti sa sveučilišta, profesionalci iz poduzeća kao i poduzetnici. Cilj natjecanja je stvaranje mreže internacionalnih studenata u kojoj se oni mogu inspirirati, usporediti svoje ideje s drugima i pretočiti akademsko znanje u održiv visokorastući posao.

Najbolji studentski start-up timovi iz svijeta u Kopenhagenu se okupljaju na tjedan dana.

Tamo će razvijati i prezentirati svoje ideje, istražiti skandinavsku start-up scenu, susresti se sa investitorima i na kraju, boriti se kako bi dobili

POBJEDNIKA USWC-a 2018 OČEKUJE PRVA NAGRADA OD 25.000 AMERIČKIH DOLARA titulu najboljeg sveučilišnoga start-upa na svijetu i vrijedne nagrade. Pobjednika USWC-a 2018 očekuje prva nagrada od 25.000 američkih dolara. Pobjednici pojedinih kategorija pak bit će nagrađeni sa 5000 dolara. Dodatni benefit za finaliste USWC-a 2018 prilika je da svoje startupe predstave na HighTech Summitu, jednom od vodećih HighTech sajmova u Danskoj.

TELE2 HRVATSKA

Rast u svim ključnim segmentima Telekomunikacijska tvrtka Tele2 Hrvatska u drugom tromjesečju ove godine ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 322 milijuna kuna što je rast od dva posto, a EBITDA je iznosila 49 milijuna kuna, što je rast od 67 posto. EBITDA marža iznosila je 15 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila devet posto.

Tele2 Hrvatska je zabilježio rast u svim ključnim segmentima koji uključuju prihod od krajnjih korisnika, veleprodaje, usluga i prihod od opreme, odnosno uređaja, što pokazuju i odlični poslovni rezultati. Za prvih šest mjeseci 2018. ostvareni su ukupni prihodi od 645 milijuna kuna što je rast od osam posto, a EBITDA je rasla čak 83 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Iznimno smo zadovoljni postignutim rezultatima u proteklom razdoblju. Prihodi od usluga prema krajnjim korisnicima porasli su za 13 posto ponajprije zbog rasta broja korisnika te jačanja popularnosti opcije Bezbroj GB. Značajan rast EBITDA-e primarno je rezultat snažnog povećanja prihoda kompanije, a dijelom je na povećanje utjecalo i smanjenje naknade za frekvenciju koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2018. Ostvarene uštede omogućile su nastavak ulaganja u kvalitetu mreže te osigurale bolje razine korisničkog iskustva. Isto tako, tijekom navedenog razdoblja Tele2 je svoju komunikaciju usredotočio na platformu Bezbroj GB koja korisnicima nudi neograničenu slobodu komuniciranja. Proteklo razdoblje obilježio je i iskorak u

Viktor Pavlinić

mobile gaming partnerstvom s tvrtkom Valiance, vodećom svjetskom kompanijom za mobilni gaming. Prvi offline turnir održan je u lipnju, a s organizacijom turnira nastavljamo u rujnu”, istaknuo je predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić. (B.O.)

NOVI STRATEŠKI PROJEKT

Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak U Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za strateški projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO).

Glavni cilj projekta za koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo gotovo 200 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. je uspostava distribuirane nacionalne e-infrastrukture naprednih računalnih, spremišnih i mrežnih resursa različitih namjena kojoj je svrha jačanje kapaciteta akademske i istraživačke zajednice Hrvatske za istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije, objavljeno je na mrežnim stranicama Sveučilišnog računskog centra (SRCE).

Osim za istraživačke i obrazovne potrebe, HR-ZOO će svim subjektima iz sustava znanosti i obrazovanja osigurati praktički neograničene resurse

za svakodnevne poslovne potrebe po paradigmi usluga iz oblaka (virtualni poslužitelji, kolaboracijske i razvojne platforme...).

Predviđeno trajanje projekta je tri godine, a njime će se uspostaviti i novi

podatkovni centri na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te nadograditi postojeći podatkovni centar u zgradi Srca. Tako će se unaprijediti stanje nacionalne i lokalne infrastrukture, a najveći podatkovni centar bit će opremljen unutar Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj u Zagrebu.

“U okviru projekta će se, uz osnaživanje timova stručnjaka koji će brinuti o uspostavljenim naprednim IKT resursima, formirati i zaseban tim e-znanstvenika koji će tijekom i nakon projekta aktivno pomagati istraživačima i nastavnicima u primjeni novih informacijskih tehnologija u istraživanjima i obrazovanju, omogućavajući da se posvete svojim istraživanjima i nastavi, a ne prilagodbi tehnologije njihovim potrebama”, naglasio je Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra.

(B.O.)

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO 5. MEĐUNARODNI SAJAM PRŠUTA U DRNIŠU

ATRAKTIVNIJI PROSTOR I VIŠE IZLAGAČA Proizvođači s drniškog područja proizvedu oko 80.000 komada drniškog pršuta, a očekuje se i povećanje proizvodnje jer se završavaju investicije u postojeće i nove pogone piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr područja. Svi oni imaju pravo na vrući žig, što znači da na svaki pršut proizveden po točno označenim pravilima proizvodnje tog drniškog proizvoda stavljaju žig. Proizvođači s drniškog područja proizvedu oko 80.000 komada drniškog pršuta godišnje, a očekuje se i povećanje jer se završavaju investicije u postojeće i nove pogone.

PETI MEĐUNARODNI SAJAM PRŠUTA ODRŽAT ĆE SE 18. I 19.

KOLOVOZA U DRNIŠU

P

eti međunarodni sajam pršuta održat će se 18. i 19. kolovoza 2018. godine u Drnišu. Novost je svakako da je promijenjena lokacija na kojoj će se održati sajam te termin održavanja. Ove godine sajam će se održati petnaestak dana ranije nego prošle godine i to na Drniškoj poljani što je atraktivniji prostor od onoga na kojem se održavao prošle godine. Sajam će se održati odmah iza blagdana Svetog Roka (16. kolovoza) zaštitnika Grada Drniša, a razlog je taj, kažu organizatori, što u to vrijeme više ljudi boravi na drniškom području, turistička sezona je u punom jeku pa se očekuje i veći broj gostiju, dok škola još nije počela.

Udruga proizvođača drniškog pršuta trenutačno okuplja 16 proizvođača sa šireg drniškog

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Prema riječima predsjednika Udruge proizvođača drniškog pršuta Drage Pletikose ove se godine očekuje i značajno veći broj izlagača. “Očekujemo najbolji sajam do sada, a osim pršutara izlagat će i vinari, proizvođači ulja, sira, suvenira... Od ove godine značaj je dan i našoj udruzi u organizaciji ovog sajma. Većina donacija ići će preko Udruge, a napravili smo i promotivni film o drniškom pršutu. Nadamo se dobrom odzivu pršutara i gostiju”, kazao je Pletikosa.

Zamjenik gradonačelnika Drniša Tomislav Dželalija ističe kako će u sklopu sajma biti održan niz stručnih radionica i okruglih stolova. “Bit će i nagrađivanja i gastronomskih događanja u suradnji s obrtničkim komorama Šibensko-kninske županije i Grada Kaštela. Posjetitelji će moći uživati u delicijama

Važna gastronomska manifestacija Prošlogodišnji Međunarodni festival pršuta okupio je 80 sudionika od kojih je svoje proizvode izložilo 30 proizvođača pršuta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije i Crne Gore. Festival je organizirao i prvo ocjenjivanje vina, a organizatori su redom isticali kako je Drniš, nakon Festivala sira, dobio još jednu važnu gastronomsku manifestaciju posvećenu svojoj najznačajnijoj gastronomskoj deliciji - drniškom pršutu koji ima zaštićeno geografsko podrijetlo.

Proizvodnja tog pršuta raste - prije 15 godina proizvođači drniškog pršuta proizvodili su ga 8000 komada godišnje, dok sada članovi Udruge drniškog pršuta proizvode oko 80.000 komada što znači da je proizvodnja udesetostručena. Važno je i to da su premašili predratnu proizvodnju, kada je na tom području poslovao Messopromet koji je proizvodio 70.000 komada pršuta i u to vrijeme bio najveći proizvođač pršuta u bivšoj državi.

baziranim na morskim specijalitetima, dok s lovačkim društvima dogovaramo kako bi posjetitelji mogli degustirati specijalitete od divljači. Osim domaćih proizvođača pršuta, očekujemo i pršutare iz nekoliko susjednih zemalja. Nastavit ćemo suradnju i s vinarima koju smo lani započeli. Doći će i pet-šest proizvođača sira, kao i proizvođači suvenira i jakih alkoholnih pića. Održat će se natjecanje u rezanju pršuta, a imat ćemo i nagradnu igru”, kaže zamjenik drniškog gradonačelnika.

CILJ - OSIGURATI DOMAĆU SIROVINU Dželalija podsjeća na slavnu prošlost drniškog pršuta i naglašava kako su ga degustirale mnoge svjetske poznate i slavne osobe. “Kao dio kulturnog identiteta mi ćemo pršut i brendirati. Cilj nam je osigurati domaću sirovinu i staviti naglasak na domaću proizvodnju. Stoga smo dogovorili suradnju sa slavonskim uzgajivačima svinja, a Grad Drniš će to povezivanje i poticati. Naravno da želimo zaštititi drnišku pečenicu i pancetu, a Grad radi na projektu uređenja centra za posjetitelje gdje će biti kušaonica drniškog pršuta”, dodaje Dželalija.

Prema riječima Josipe Čupić, direktorice Turističkog ureda TZ-a Grada Drniša, drniški pršut jedan je od najsnažnijih brendova

drniškog kraja. “Priča o pršutu je priča o tradiciji i načinu života na ovom području, a njegovu posebnost i kvalitetu određuje specifična

KAO DIO KULTURNOG IDENTITETA MI ĆEMO PRŠUT I BRENDIRATI, ISTIČE DŽELALIJA ovdašnja mikroklima. Stoga smo mu i posvetili festival koji je velika dvodnevna turistička, ali stručna manifestacija, na kojoj svi ljubitelji i znalci mogu na jednom mjestu uživati u bogatoj ponudi pršuta koji dolaze iz drugačijih podneblja i s različitim tradicijama njegove proizvodnje. Uz pršut će se ponuditi i predstaviti i drugi autohtoni gastronomski proizvodi te tradicijski obrti, rukotvorine i suveniri. Cjelodnevna manifestacija prezentirat će tradicionalno i suvremeno glazbeno stvaralaštvo ovoga kraja, održat će se brojne radionice za djecu s ciljem upoznavanja tradicijske i prirodne baštine te zabavni program s nagradnim igrama i završnim koncertom zabavne glazbe.

Organizacijom Festivala pršuta želimo kreirati još jedan sadržaj koji će zadržati postojeće i privući nove ljubitelje drniškog pršuta i potaknuti ih na istraživanje naše gastronomske i ukupne turističke ponude”, rekla nam je Josipa Čupić ističući kako je drniški kraj zavičaj Ivana Meštrovića. “Tu su i neki od najljepših dijelova Nacionalnog parka Krka, otočić Visovac i Roški slap, kanjoni rijeka Krke i Čikole uz koje su sačuvani ostaci sustava srednjovjekovnih utvrda hrvatskih velikaških obitelji, Petrovo polje, planina Promina i mnoštvo drugih sadržaja vrijednih istraživanja. A kako su Drnišani dobri domaćini, pobrinut će se da svakako kušate i drniški pršut”, zaključuje Josipa Čupić.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO PODRAVKA

OŽIVLJAVANJE PROIZVODNJE KRASTAVACA U našoj novoj strategiji fokus smo postavili upravo na poljoprivredu i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj kako bismo osigurali najkvalitetniju sirovinu za potrebe naše proizvodnje, ističe Pucar piše Jozo Knez knez@privredni.hr

P 1400 0t krastavaca godišnje potrebno Podravki za proizvodnju i preradu

900 0t krastavaca otkupljuje od domaćih proizvođača i kooperanata

odravki svake godine za proizvodnju i preradu treba 1400 tona krastavaca koje trenutačno ne može namiriti od domaćih proizvođača i kooperanata. Naime, od njih svake godine Podravka otkupljuje 900 tona krastavaca, dok se ostalih 500 tona uvozi zbog nedostatka primarne sirovine na hrvatskom tržištu. Ipak, na prvoj ovogodišnjoj berbi krastavaca iz Podravke su najavili početak dugoročnog projekta revitalizacije proizvodnje krastavaca na hrvatskim poljima. “U našoj novoj strategiji fokus smo postavili upravo na poljoprivredu i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj kako bismo osigurali najkvalitetniju sirovinu za potrebe naše proizvodnje”, rekao je predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar koji je i sam sudjelovao u berbi.

Strateški cilj Podravke je do 2022. godine ostvariti 100-postotni udio domaćih sirovina u gotovom proizvodu. Uz krastavce, Podravka

planira značajno povećati i udio rajčice, paprike, graška, feferona, graha i pšenice u svojoj proizvodnji. “Povrtlarstvo je grana poljoprivrede koja traži manje površine što odgovara veličinama naših obiteljskih gospodarstava.

Domaća sirovina je zbog više razloga najkvalitetnija. Osim što znamo odakle dolazi kao i njeno podrijetlo, s naših polja sirovina u najkraćem mogućem roku od branja dolazi na preradu u našu tvornicu Kalnik”, dodao je Pucar.

Inače, u tvornici Kalnik u Varaždinu godišnje se ulaznih 1400 tona krastavaca preradi u 2170 tona gotovih proizvoda koji se potom plasiraju na tržišta Adria regije, SAD-a, Australije, Italije i MENA regije.

Predsjednik Uprave Podravke je najavio da će u narednih dvije do tri godine Podravka svoje kompletne potrebe podmirivati s hrvatskih polja, što nažalost još uvijek nije slučaj.

“Još uvijek uvozimo više od 50 posto naših potreba”, kaže Pucar. Kao vodeća prehrambena

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Orljava Luxury Svaki je proizvod iz programa Luxury po funkciji i dizajnu namijenjen za dinamičnu poslovnu aktivnost. Ono što izdvaja te košulje od ostalih je uvozna tkanina izrađena od najfinijeg egipatskog pamuka i dorađena protiv gužvanja što omogućuje vrlo lagano održavanje. Te tkanine imaju i ekološku oznaku “Öko-Tex Standard 100”, koja se izravno odnosi na aspekt humane ekologije, a neizravno uključuje i ekološke karakteristike procesa izrade i oplemenjivanja.

ORLJAVA D.O.O.

Orljava je tvrtka koja se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih muških košulja. Proizvodni pogoni Orljave smješteni u Požegi i Velikoj opremljeni su najsuvremenijim proizvodnim linijama za tekstilnu proizvodnju. Orljava već u šezdesetima počinje proizvodnju za izvoz, da bi strateški zacrtani udio od 90% proizvodnje za izvoz (dio kao “čisti” izvoz, a dio kao “lohn” posao”) dostigla u devedesetima.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

industrija u Hrvatskoj, Podravka kontinuirano potiče razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj, a svojim kooperantima pruža sigurnost u proizvodnji te prati cijeli proces od sadnje do sigurnog otkupa. “Ovo polje je ogledni primjer za to da jedno obiteljsko gospodarstvo dva mjeseca ima kontinuirano branje. Želimo našim OPG-

STRATEŠKI CILJ PODRAVKE JE DO 2022. OSTVARITI 100-POSTOTNI UDIO DOMAĆIH SIROVINA U GOTOVOM PROIZVODU ovima prenijeti znanje kako bi oni ubuduće zajedno s nama kreirali vrijednost za svoj kućni budžet, a isto tako da postanu naši dugoročni kooperanti i dobavljači. Svima je u cilju da krastavci u Podravkinim teglama budu s hrvatskih polja”, kazao je Pucar.

PRATI SE CIJELI TIJEK PROIZVODNJE Polje na kojemu su se brali krastavci veličine je 1000 četvornih metara i, kako je Pucar naglasio, ta je veličina dovoljna za četveročlano obiteljsko gospodarstvo. “Na ovakvom polju se mogu ostvariti prinosi od oko 10 tona krastavaca što osigurava prihod od oko 50.000 kuna”, dodao je. Svim svojim proizvođačima Podravka je uvijek na usluzi. “Podravka svoje proizvođače prati tijekom cijelog procesa proizvodnje, od davanja sjemena, podrške u obliku potrebnog repromaterijala, razmjene stručnih znanja do sigurnog otkupa”, istaknuo je Pucar.

Ovo je tek početak Podravkinog projekta u

koji planiraju uključiti i druge dionike s kojima se zajedno može raditi na oživljavanju proizvodnje krastavaca u Hrvatskoj te pozitivno djelovati na problem iseljavanja stanovništva koje odlazi s hrvatskih polja jer im Podravka pruža potporu i perspektivu te razlog za ostanak. Ova berba, osim što je označila početak dugoročnog Podravkinog projekta jačanja proizvodnje krastavaca u Hrvatskoj, poslužila je i kao poticaj poljoprivrednicima da se okrenu uzgoju ovog povrća. Naime, uzgoj krstavaca zahtijeva mnogo ručnog rada kako u fazama proizvodnje, tako i same berbe, pa poljoprivrednici koji se bave uzgojem imaju problema s pronalaskom radne snage. Krastavci se beru ručno, a oni manji, ujedno i najviše klase, beru se i dva puta dnevno kako ne bi prešli zadane okvire svoje klase što umanjuje otkupnu cijenu, pa ne čudi da se radnici za ovakve naporne poslove teško nalaze. Iz Podravke su uputili apel da se poradi na rješavanju i tih pitanja.

Silvanac zeleni, vrhunsko vino Zeleni silvanac je sorta grožđa koja se u PP Orahovici uzgaja od 1978. Njegova posebnost proizlazi iz smještaja vinograda čiji je jedinstven geografski položaj idealan za razvoj vinove loze. Zeleni silvanac prostire se na 23,5 hektara, a u umjereno kontinentalnoj klimi, njegove bobice imaju optimalnu količinu oborina, topla, optimalna ljeta i umjereno hladne zime.

PP ORAHOVICA D.D.

PP Orahovica d.d. utemeljen je 1963. U proizvodnim jedinicama odvija se ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska te ribnjačarska proizvodnja. Danas PP Orahovica raspolaže s oko 10.760 hektara obradivih površina. Najznačajniji je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji. Od vinogradarske proizvodnje uzgajaju se sorte grožđa kao što su: silvanac zeleni, pinot sivi, rizling rajnski, graševina, frankovka, chardonnay i sauvignon.

500 0t krastvaca Podravka uvozi

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA SRPSKO GOSPODARSTVO U 2017.

PRIVREDA U PLUSU, MALI BEZ ZAŠTITE Rezultati poslovanja u 2017. pokazuju da je tri petine srpskih poduzeća poslovalo pozitivno i pored gomilanja gubitaka te da je u najvećem riziku mala privreda koja, nezaštićena od velikih kompanija i na udaru korupcije, teško dolazi do novca piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com Postoji nepisano pravilo o nezamjeranju između poduzeća koja se tuže samo kad je riječ o velikim potraživanjima, kaže Ružica Stamenković iz APR-a.

PREMA ANALIZI APR-a, ZADUŽENOST I NELIKVIDNOST SU NAJVEĆE POTEŠKOĆE SRPSKOG GOSPODARSTVA KAO I NAPLATA POTRAŽIVANJA

P 3,77 mlrd € ukupna dobit srpskih tvrtki u 2017.

rivredna društva u Srbiji prošle godine zabilježila su ukupnu dobit od 437,2 milijarde dinara (3,7 milijardi eura) što je 2,3 puta više nego lani, pokazuje konačni izvještaj Agencije za privredne registre (APR) za prošlu godinu.

Tri petine tih poduzeća poslovalo je pozitivno. U plusu su bile i javne tvrtke koje su ostvarile minimalnu dobit od oko 29 milijuna dinara. Ipak, od 576 javnih tvrtki, njih 135 je zabilježilo gubitak. S druge strane mikropoduzeća, tvrtke koje imaju do petero zaposlenih i kojih ima oko 90.000 ostvarile su gubitak Prema analizi APR-a, zaduženost i nelikvidnost su najveće poteškoće srpskog gospodarstva kao i naplata potraživanja. Ali također je očito to da mali imaju velike i veće probleme.

NEPISANO PRAVILO O NEZAMJERANJU Očito je kako se disciplina u podmirivanju obveza prilično oslanja na moral poduzeća.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Ona ističe i kako velik problem predstavljaju nagomilana dugovanja. Veliki broj poduzeća iskazao je nagomilane gubitke iz ranijih godina koja su u 2017. bila devet puta veća od ostvarene dobiti i iznosila oko 30 milijardi eura ili 3688 milijardi dinara.

A zašto najmanja i mala poduzeća imaju teškoća, objasnio je Zoran Vujović iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća ukazujući da je ključni problem za njih manjak financija na svim razinama poslovanja.

“Ako danas kao poduzetnik otvorite poduzeće, imate fiksne troškove koji vas zateknu, imate troškove iznajmljivanja prostora, morate isplatiti plaću sebi i bar jednom zaposlenom, onda dolaze porezi i doprinosi. Jednostavno rečeno, treba vama oko 10.000 eura, a još niste napravili nijedan posao”, objašnjava Vujović.

Mikro poduzeća su ta koja samo sedam posto kapitala koriste iz vlastitih izvora.

Siguran hod - po ulju Tvrtka Suncokret iz Hajdukova koja se bavi proizvodnjom hladnoprešanih ulja proglašena je za Blic poduzetnika 2017. u konkurenciji više od 300 poduzeća.

Dnevni list Blic je uz podršku Sektora poduzetništva PKS-a 11. godinu zaredom izabrao najbolju među malim i srednjim tvrtkama u Srbiji. Među top 10 nalazi se

i tvrtka IDAS iz malog mjesta Mol na sjeveru Srbije. Njen direktor Jovan Pejić najbolje je opisao situaciju u maloj privredi Srbije: “Moja i tvrtke iz mog okruženja su se godinama prijavljivale za subvencije na razne načine, ali rijetko tko je dobio neki konkretan novac koji bi uložio u ozbiljne korake naprijed”.

Nasuprot njima, javna poduzeća se, prema riječima Ružice Stamenković, većim delom financiraju iz vlastitog kapitala. Zanimljivo je da se ovaj sektor kao veoma važan dio svakog gospodarstva navodi i u Izvještaju britanskog Odbora za vanjske poslove objavljenog uoči nedavnog Summita o zapadnom Balkanu u Londonu. U ovom dokumentu u kojem se analiziraju politički, ekonomski i ostali važni parametri za stvaranje cjelovite slike o situaciji u ovom dijelu Europe, ponajprije sa stajališta njenog približavanja Europskoj uniji, najviše pažnje izazvala je ocjena da će Srbiji i ostalim državama zapadnog Balkana biti potrebno 50 ili 60 godina da dostignu životni standard EU-a. Što se poduzetnika u Srbiji tiče, ocjenjuje se da se oni nalaze u zoni korupcije, da su, ako su uspješni, na radaru mogućeg reketiranja, kao i da su izloženi nemilosrdnoj konkurenciji velikih kompanija bez ikakve državne zaštite.

Direktorica Sektora poduzetništva Privredne komore Srbije Branislava Simanić kaže da mala i srednja poduzeća čine 99 posto srpskog gospodarstva, a u njima radi oko 66

posto svih zaposlenih. Kada to pretvorimo u konkretne brojke, dolazimo do brojke od oko 840.000 ljudi čija egzistencija ovisi o poslovanju malih srpskih tvrtki. Upravo ove brojke su pravi zamašnjak za pitanje što je to što država odmah mora napraviti kako bi im olakšala proboj na tržište, smatra ona.

NA PAPIRU POSTOJI, ALI U PRAKSI...

Branislava Simanić je navela da je Srbija usvojila Strategiju za razvoj MSP sektora, poduzetništva i konkurentnosti za razdoblje od 2015. do 2020. te da je u toj strategiji planiran razvoj malih i srednjih poduzeća, smanjenje sive ekonomije, kao i parafiskalnih nameta te rješavanje drugih problema u njihovom poslovanju.

Ali da bi to što se nalazi na papiru moglo i zaživjeti, potrebno je osim dobrih planova i strategija mnogo više napora odgovornih državnih organa. To su pokazali odgovori 10 najuspješnijih srpskih poduzetnika kojima je prošloga tjedna uručena tradicionalna nagrada za poduzetništvo dnevnog lista Blic.

Isti uvjeti za domaće i strane tvrtke, kvalitetnije subvencije, više edukacija, bolja digitalizacija, samo su neki od njihovih zahtjeva. Iako se čini da imaju sve preduvjete za uspješno poslovanje, i najbolji poduzetnici navode kako se suočavaju s nizom prepreka koje bi država u kratkom vremenskom razdoblju mogla uspješno riješiti. Najkvalitetnija podrška svakako je ona financijska, a unatoč tome što je prošle godine Vlada Srbije uložila 7,6 milijardi dinara bespovratnih sredstava u 300 malih poduzeća, to je bila samo kap u moru. Većina ovih tvrtki muku muči s obrtnim kapitalom i nalazi se u zoni ispadanja iz privatnog biznisa, upozoravaju upravo oni najuspješniji među njima.

oko mlrd €

30 0

iznos nagomilanih gubitaka iz ranijih godina

99% srpskog gospodarstva čine mala i srednja poduzeća

KLJUČNI PROBLEM ZA MALA PODUZEĆA JE MANJAK FINANCIJA NA SVIM RAZINAMA POSLOVANJA 23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA HUB IZGLEDI

I OVA OSTAJE DOBRA GODINA, ALI NAM JE RAST JOŠ SPORIJI OD NOVE EUROPE Hrvatsko gospodarstvo se i dalje nalazi u fazi zdravog gospodarskog rasta koji ne povećava nego smanjuje makroekonomske neravnoteže

H GLAVNI EKONOMISTI U PROSJEKU OČEKUJU RAST OVE GODINE PO STOPI OD 2,7 POSTO

rvatska udruga banaka objavila je novo izdanje publikacije HUB Izgledi koja se bavi analizom i predviđanjima ekonomske situacije za 2018. godinu, ulogom Europske unije i potencijalnim rizicima za gospodarski rast.

Međunarodne bankarske grupacije u čijem okviru posluju hrvatske banke koje imaju glavne ekonomiste, ovu godinu ocjenjuju vrlo pozitivnom. Unatoč određenom usporavanju gospodarstva EU-a početkom godine, očekivane stope rasta BDP-a se kreću malo iznad dva posto.

Inflacija je veća nego ranijih godina (očekuje se oko 1,8 posto), što utječe i na cijene u Hrvatskoj. No i dalje se ne očekuje značajniji prijelaz praga koji Europska središnja banka smatra ulaskom u zonu umjerene inflacije i svojim ciljem nakon kojega reagira povećanjem kamata (dva posto godišnje).

Nakon zadnjeg sastanka ECB-a polovinom lipnja stigle su jasne najave da bi se program otkupa obveznica trebao nastaviti, premda smanjenim tempom od 15 milijardi eura na mjesec u zadnjem tromjesečju. Namjere podizanja referentnih kamatnih stopa nisu aktualne još barem godinu dana ako ne bude inflacijskih iznenađenja.

Za EU u cjelini se očekuje brži ili jednako brz rast izvoza i uvoza, pa će tekući račun platne bilance za razliku od američkog biti u suficitu od oko tri posto BDP-a. S te strane postoji fundamentalan pritisak na jačanje eura.

No monetarna i financijska kretanja upućuju na kretanja u suprotnom pravcu jer američki Fed podiže kamatne stope. Zbog toga se odnos eura i dolara sada čini teško predvidiv.

Sveukupno se radi o povoljnoj fazi poslovnog ciklusa koja će se vjerojatno još neko

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

vrijeme nastaviti i tako pogodovati nastavku gospodarskoga rasta u Hrvatskoj.

NAJVIŠE SE TREBA BOJATI PROTEKCIONIZMA I PREVISOKIH DUGOVA KOJI SU PRAĆENI NAPUHANIM CIJENAMA IMOVINA NA MEĐUNARODNIM TRŽIŠTIMA Vjetar u pramac bi mogao doći od podizanja kamata ili troškova protekcionističkih politika, no za sada se ti rizici odnose na duži vremenski rok.

TRANSFORMACIJA HRVATSKOGA RASTA Glavni ekonomisti u prosjeku očekuju rast ove godine po stopi od 2,7 posto, ali postoji prilična disperzija očekivanja: najveći optimist očekuje rast realnog BDP-a od tri, a najveći pesimist od 2,3 posto. Kod interpretacije ovih brojki uvijek treba imati na umu da je hrvatski rast sporiji od rasta u sličnim državama Nove Europe.

Tip hrvatskoga rasta se postupno transformira od izvozno vođenoga rasta prema iznutra vođenome rastu. Probuđena osobna potrošnja (prosječno očekivani rast iznosi 3,2 posto) zahvaljujući rastu plaća i zaduživanju građana

dominira nad bruto investicijama.

Iako je očekivana stopa rasta investicija veća (prosječno očekivanje 5,4 posto), manji udjel investicija u BDP-u (oko 20 posto) naspram udjela osobne potrošnje (oko 60 posto) znači da je i doprinos investicija ukupnome rastu i dalje manji od doprinosa osobne potrošnje.

Investicije imaju i posredan učinak preko uvoza, jer se značajan dio potražnje za investicijskim dobrima prelijeva u povećani uvoz tih dobara. Zbog toga brži rast uvoza od izvoza čini neto doprinos vanjskog sektora rastu BDP-a negativnim. Međutim, glavni ekonomisti očekuju da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja ostati u plusu oko 2,4 posto.

To je indikator da se još ne može govoriti o pregrijavanju gospodarstva iz nekoliko razloga.

Prvo, stopa nezaposlenosti je u padu ali je još uvijek visoka (očekuje se oko 10 posto), drugo, stopa temeljne inflacije se očekuje oko 1,3 posto, dakle, znatno ispod prijelaza praga od dva posto, treće, javni dug je u padu i očekuje se oko 74,6 posto i četvrto, očekuje se nastavak pada vanjskog duga. Hrvatsko gospodarstvo se i dalje nalazi u fazi zdravog gospodarskog rasta koji ne povećava nego smanjuje makroekonomske neravnoteže.

MOŽE LI SE FISKALNA POLITIKA UBRAJATI MEĐU RIZIKE U uzlaznim fazama poslovnog ciklusa političari uobičajeno griješe tako što povećavaju rashode ili smanjuju prihode proračuna (takozvana rasterećenja) na načine koji se pri preokretu poslovnog ciklusa pokažu neodrživima pa se onda mora reterirati ubiranjem razmjerno većih poreza i/ili rezanjem rashoda u uvjetima kriza, što ih najčešće produbljuje.

Postavlja se pitanje; događa li se to sada u Hrvatskoj?

Nakon što je u Hrvatskoj prošle godine prvi puta zabilježen suficit proračuna opće države od 0,8 posto BDP-a, neobično je da ekonomisti u ovoj godini očekuju deficit od 0,2 posto BDP-a. Zbog rasta bi se očekivao ostanak u fazi suficita. Tehničkim rječnikom rečeno, izgleda da dolazi do pogoršanja strukturnog fiskalnog salda.

Treba primijetiti relativno široku disperziju očekivanja glavnih ekonomista – od -0,5 posto kod najvećeg pesimista do suficita od 0,5 posto kod najvećeg optimista. I svakako treba primijetiti da država u ovoj godini ima neke jednokratne izdatke (aktivacija jamstava brodogradnji, Petrokemija) koji se ne bi trebali (smjeli?) pojavljivati i u narednim godinama.

Stoga može zaključiti da fiskalna politika nije rizik za rast. Tek će se kroz učinke najavljene porezne reforme vidjeti hoće li ona

to narednih godina postati ili će kombinacija pozitivnih učinaka poreznog rasterećenja i pažljivijeg upravljanja rashodnom stranom definitivno maknuti fiskus i javni dug s liste rizika po dugoročni gospodarski rast.

Zahvaljujući odgovornijoj fiskalnoj politici i nepromijenjenoj monetarnoj politici ECB-a i HNB-a, glavni ekonomisti ne očekuju značajnije promjene tečaja i kamatnih stopa. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu se očekuje na sadašnjim razinama 2,2-2,3 posto.

KOJI SU RIZICI RASTA? Dakle, jasni su razlozi zašto ovoga puta nismo uvrstili fiskalnu politiku na listu rizika za rast, ali ne isključujemo mogućnost da ćemo je uskoro vratiti. Na listi rizika se u ovom trenutku nalazi šest faktora. Svi su povezani sa globalnim rizicima, niti jedan nije inherentno hrvatski: protekcionizam, rast cijena energenata i inflacija, rast kamatnih stopa, politička nestabilnost i kriza u euro području, globalna politička nestabilnost, te globalno previsoka zaduženost privatnog sektora i napuhane cijene imovina. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka ove su rizike u anketi ocijenili na skali od 1 (najmanji rizik) do 7 (najveći rizik), jer materijalizacija ovih rizika može utjecati na gospodarski ciklus u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da se najviše treba bojati protekcionizma (trgovačkih ratova) i previsokih dugova koji su praćeni napuhanim cijenama imovina na međunarodnim tržištima.

FISKALNA POLITIKA NIJE RIZIK ZA RAST, NO TEK ĆE SE KROZ UČINKE NAJAVLJENE POREZNE REFORME VIDJETI HOĆE LI ONA TO NAREDNIH GODINA POSTATI

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA NAGRADE ZA IZVRSNOST EUROMONEY 2018.

PBZ najbolja banka u Hrvatskoj Nagrade za izvrsnost Euromoney dodjeljuju se širom svijeta financijskim institucijama koje svojim klijentima pružaju najvišu razinu usluge, inovacija i stručnosti

N

agrade za izvrsnost Euromoney 2018. (The Euromoney Awards for Excellence 2018) dobile su Privredna banka Zagreb (PBZ) kao najbolja banka u Hrvatskoj (Croatia’s Best Bank) te Intesa Sanpaolo kao najbolja banka u Italiji (Italy’s Best Bank). Rangiranje godišnje provodi Euromoney, vodeća publikacija koja pokriva rast međunarodnih financija. Nagrade za izvrsnost Euromoney dodjeljuju se širom svijeta financijskim institucijama koje svojim klijentima pružaju najvišu razinu usluge, inovacija i stručnosti.

Za ovu je nagradu u obzir uzet širok raspon kvalitativnih i kvantitativnih kriterija, i smatra se najprestižnijom nagradom u globalnoj bankarskoj industriji.

“Iznimno smo ponosni na ovu prestižnu međunarodnu nagradu. Jedno od mojih osnovnih uvjerenja, koje se dokazalo u dugogodišnjoj menadžerskoj praksi, jest da pravu razliku čine ljudi. Ova nagrada potvrda je kontinuirane posvećenosti i profesionalnog rada cijelog našeg tima PBZ Grupe. Ponosan sam na naš tim i ovom prilikom želim zahvaliti na doprinosu svim našim zaposlenicima ali također i našim klijentima zbog kojih stalno nastojimo biti još bolji i osigurati im cijeli spektar financijskih usluga na najvišoj svjetskoj razini”, istaknuo je Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a, primajući nagradu na svečanosti u Londonu.

POTVRĐENA MISIJA INTESE SANPAOLO “Nagrada za izvrsnost Euromoney 2018., koja je dodijeljena PBZ-u kao najboljoj banci u Hrvatskoj, potvrđuje misiju Intese Sanpaolo s klijentom u središtu aktivnosti s profiliranim i ciljanim uslugama kao podrškom realnom gospodarskom rastu zemlje u kojoj posluje. Čestitke svim našim hrvatskim kolegama na velikom

INTESA SANPAOLO DOBILA JE NAGRADU ZA IZVRSNOST EUROMONEY 2018.

KAO NAJBOLJA BANKA U ITALIJI priznanju te posebno Boži Prki, koji je iznimnim vještinama vodio PBZ tijekom 20 godina”, kazao je Ignacio Jaquotot, voditelj Sektora međunarodnih banaka supsidijara (ISBD) Intese Sanpaolo.

Inače, Privredna banka Zagreb, članica Intese Sanpaolo, druga je po veličini banka u Hrvatskoj, s više od 1,6 milijuna klijenata i s najrasprostranjenijom mrežom s oko 195 poslovnica širom zemlje.

Povrh bankarskih usluga, PBZ Grupa nudi velik raspon specijaliziranih usluga uključujući leasing, kreditne kartice,

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

nekretnine, te usluge upravljanja fondovima i imovinom. U sklopu regionalnog vlasničkog restrukturiranja unutar ISP Grupe, PBZ je hub za poslovne aktivnosti u Sloveniji te Bosni i Hercegovini.

Intesa Sanpaolo je pak predvodnik u Italiji u svim poslovnim područjima (retail, corporate i upravljanje imovinom).

Grupa svoje usluge nudi 12 milijuna klijenata putem mreže s više od 4600 poslovnica koje su dobro rasprostranjene u cijeloj zemlji s tržišnim udjelima koji nisu manji od 12 posto u većini talijanskih regija. Intesa Sanpaolo ima stratešku međunarodnu prisutnost, s približno 1100 poslovnica i 7,7 milijuna klijenata, uključujući podružnice koje djeluju u komercijalnom bankarstvu u 12 zemalja u Srednjoistočnoj Europi te na području Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, te međunarodnu mrežu stručnjaka kao podršku korporativnim klijentima u 25 zemalja, posebice na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi te na područjima na kojima su talijanska poduzeća najaktivnija, kao što su SAD, Brazil, Rusija, Indija i Kina.

NOVI BROJ RBANALIZA

Korak do investicijskog rejtinga Za zaustavljanje komparativnog zaostajanja nužan je dinamičniji rast gospodarstva koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju

R

ast na krilima potrošnje obilježio je prvu polovinu 2018. godine, a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja na tržištu rada te povoljnih rezultata i očekivanja od središnje turističke sezone.

S druge strane značajno je usporio rast izvoza roba što se ogleda i u nepovoljnim pokazateljima u industrijskoj proizvodnji.

Ohrabruje oporavak investicija koje su u 2018. godini očekivano ostvarile nešto povoljnije stope rasta. Sasvim je izgledno da smo rast predvođen izvozom zamijenili rastom oslonjenim na domaću potražnju samo bez (značajnijeg) rasta zaduživanja. Stoga i u uvjetima solidne inozemne potražnje, niska konkurentnost i visoka uvozna ovisnost, naposljetku imaju negativan neto učinak na bruto domaći proizvod, ističe se u novom izdanju RBAnaliza.

U srpnju ove godine dovršen je proces financijskog restrukturiranja koncerna Agrokor postizanjem nagodbe s vjerovnicima, pa su s te osnove umanjeni negativni rizici za gospodarstvo. Rast predvođen potrošnjom pogoduje prihodnoj strani proračuna pa je uz obuzdavanje rashoda sasvim izgledno ostvarivanje gotovo uravnoteženog proračuna. Poboljšanje upravljanja javnim financijama, blago jačanje kune i primarni suficiti omogućavaju daljnji pad javnog duga. U takvim uvjetima izgledi dugoročnog kreditnog

rejtinga postaju pozitivni sugerirajući mogućnost povratka u investicijski rejting početkom 2019. godine. Tome u prilog ide daljnje smanjenje vanjske ranjivosti koja se ogleda u smanjenju bruto inozemnog duga, višku na tekućem računu platne bilance i rastućim deviznim pričuvama Republike Hrvatske, smatraju analitičari RBA.

NASTAVAK USPORAVANJA GOSPODARSKOG RASTA Međutim, faza uzlaznog ciklusa poslovne aktivnosti kao i ostvarivanje stope rasta veće od potencijalne ne mogu trajati unedogled. Štoviše, u osnovnom scenariju započeto usporavanje gospodarstva pred

već i u EU. Ipak, uvjeti visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa bit će okruženje tijekom druge polovine godine čak i nakon završetka programa otkupa obveznica od strane Europske središnje banke. Stezanje monetarne politike putem podizanja referentnih kamatnih stopa za sada nije izgledno prije druge polovine 2019. godine pa troškovi zaduživanja na financijskim tržištima ostaju povoljni.

Dakle, kratkoročni izgledi rasta ostaju povoljni, ali dugoročni izvori rasta su i dalje slabi. U usporedbi s prosjekom EU-a, u zadnjih petnaestak godina hrvatski BDP po glavi stanovnika mjeren paritetom kupovne moći nije se značajno pomaknuo. Štoviše slika postaje razočaravajuća us-

KRATKOROČNI IZGLEDI RASTA OSTAJU POVOLJNI, ALI DUGOROČNI IZVORI RASTA SU I DALJE SLABI, SMATRAJU ANALITIČARI RBA kraj prošle godine nastavljeno je i tijekom 2018. godine. Iako je projicirani realni rast od 2,3 posto više izložen pozitivnim rizicima, on upozorava na ograničene potencijale koji proizlaze iz duboko ukorijenjenih slabosti i sporih promjena, osobito u područjima javnih sustava.

U međuvremenu, monetarna politika ostaje dosljedna u provođenju politike stabilnog tečaja, jer unatoč većoj naklonosti k domaćoj valuti u bilancama svih sektora jasno je prisutna velika izloženost valutom riziku kroz obveze vezane uz euro. Inflacija polagano ubrzava predvođena energijom, ne samo u Hrvatskoj

poređujući nas s novim članicama iz Srednje i Istočne Europe. Razlozi takve dinamike poznati su kao i njihova rješenja, ali provedba i dalje ostaje nedorečena.

Za zaustavljanje komparativnog zaostajanja nužan je dinamičniji rast gospodarstva koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju. Možda poticaj za promjene donosi novi strateški cilj Hrvatske – namjera ulaska u euro područje, budući da je za to bitna dugoročna održivost politika, te naprednije institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija, smatraju analitičari RBA.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

JAMNICA POSLOVALA S GUBITKOM

Jamnica je za 2017. iskazala gubitak prije oporezivanja od 3,5 milijardi kuna, Ledo 2,8 milijardi kuna, a Zvijezda 694 milijuna kuna, podaci su iz revidiranih financijskih izvješća tih tvrtki. Ti su gubici rezultat knjiženja rezervacija za jamstva koje su te tvrtke dale Agrokoru i njegovim povezanim društvima. Gubitak Jamnice je posljedica knjiženja rezervacija za izdana financijska jamstva u iznosu od 3,1 milijarde kuna, kao i ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava u iznosu od 648 milijuna kuna.

Dominantna ponuda novca Nakon prošlotjednog smanjenja viška likvidnosti u sustavu, vezano uz emisiju državnih obveznica, novčano tržište ponovno obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka, koji u ovome razdoblju prelazi 22,8 milijardi kuna. Odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje kako je ponuda novca dominantna, a potražnje gotovo i nema.

Unatoč niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto, po kojoj su ponuđena sredstva na redovitim tjednim repo aukcijama Hrvatske narodne banke koje se održavaju svaki ponedjeljak, zbog odnosa na novčanom tržištu ni dalje nema zainteresiranih depozitnih institucija za povlačenje dodatne likvidnosti. U promatranom razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a iduća aukcija planirana je tek potkraj kolovoza. Sudionici imaju dugu dvomjesečnu stanku u kojoj neće imati priliku dio svojih viškova usmjeriti u trezorske zapise Ministarstva financija. Višak likvidnosti tre-

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600 500 400 300 200 100 0 16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

nutno je iznimno visok i nema naznaka za bilo kakvu promjenu u smislu neutraliziranja viškova i uravnoteženja ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Stoga će svaki rast kvalitetne potražnje pomoći sudionicima učinkovitije upravljanje svojim viškovima.

[Jelena Drinković]

ERSTE BANKA SMANJILA KAMATE Erste banka smanjila je kamatne stope na nove stambene kredite s valutnom klauzulom u euru, kao i za dio kunskih stambenih kredita, u rasponu od 0,2 do 0,7 postotnih bodova. Smanjenje se odnosi na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, kao i na one s kombiniranom kamatnom stopom. Uz to, za sve potrošačke kredite bez hipoteke u iznosu od 10.000 do 30.000 eura kao dodatni instrumenti osiguranja više nisu potrebni depozit u iznosu od 10 posto glavnice kredita ili kreditno sposoban jamac.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema euru Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za neznatnih 0,02 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) srednji tečaj eura potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,386932 kune. Hrvatska je valuta na tjednoj razini oslabjela prema

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,677938

CAD kanadski dolar

4,788935

JPY japanski jen (100)

5,637588

CHF švicarski franak

6,348343

GBP britanska funta

8,253555

USD američki dolar

6,338538

EUR euro

7,386932

Izvor: HNB

primjena od 21.7.2018.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

EUR

16.7. 17.7. 18.7. 19.7. 20.7.

švicarskom franku za 0,53 posto. Srednji tečaj švicarskog franka potkraj prošlog tjedna na tečajnici HNB-a iznosio je 6,348343 kune. Prema kuni ojačao je američki dolar i to za 0,41 posto te dosegnuo 6,338538 kuna.

7,390 7,388

USD

6,38 6,36

CHF

6,36 6,35

7,386

6,34

6,34

7,384

6,32

6,33

7,382

6,30

6,32

7,380

6,28

6,31

16.7. 17.7. 18.7. 19.7. 20.7.

16.7. 17.7. 18.7. 19.7. 20.7.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Neizvjesno poslovanje na svjetskim burzama

MANJE GRAĐEVINSKIH DOZVOLA U SVIBNJU

Prošli tjedan neizvjesno se poslovalo na svjetskim burzama. Potkraj tjedna na azijskim burzama i Wall Streetu cijene dionica su pale. Ulagači su pažljivo pratili pad tečaja kineskog juana prema dolaru jer su se uplašili da to predstavlja novo oružje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Na raspoloženje ulagača loše je utjecao taj pad cijena dionica, a nekoliko američkih kompanija objavilo je slabije poslovne kvartalne rezultate nego što se očekivalo. Osim toga, ulagači smatraju kako slabljenjem juana kineski proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji. Poznato je kako su globalna tržišta osjetljiva na bilo kakve veće pomake tečaja juana. Kada je Kina u 2015. godini neočekivano devalvirala juan, to je izazvalo velika previranja na globalnim financijskim tržištima. U svemu tome, dobro je to što cijena nafte posljednjih dana nije značajnije oscilirala pa se tako u petak na londonskom tržištu cijena barela kretala oko 72,60 dolara. Takva neizvjesna situacija na globalnoj razini odrazila se i na europske burze na kojima su potkraj prošlog tjedna također pale cijene dionica.

RAST PREMIJE WIENER OSIGURANJA

7700

25300

FTSE 100

Dow Jones

7680

25250

7660

25200

7640

25150

7620

25100

7600

25050

16.07. 17.07. 18.07. 19.07.20.07.

8050

16.07. 17.07. 18.07. 19.07.20.07.

5450

NASDAQ

8000

5440

7950

5430

7900

5420

7850

5410

7800

5400

CAC40

16.07. 17.07. 18.07. 19.07.20.07.

12800

16.07. 17.07. 18.07. 19.07.20.07.

23000

DAX

12750

22900

12700

22800

12650

22700

12600

22600

12550

NIKKEI 225

22500

16.07. 17.07. 18.07. 19.07.20.07.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

16.07. 17.07. 18.07. 19.07.20.07.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Mirex i dalje raste

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 243,7934 boda i bila 0,18 posto viša nego u tjednu ranije. I vrijednost Mirexa A je porasla, i to za 0,19 posto na 136,8616 bodova. Nije zaostajao ni Mirex C čija je vrijednost prošlog petka iznosila 127,5239 bodova što je 0,09 posto više nego pretprošli petak.

MIREX A

19.07.

136,86160

0,1559

2,56

AZ - A

19.07.

135,73420

0,2096

2,24

Erste Plavi - A

19.07.

135,96440

0,1841

1,49

PBZ CO - A

19.07.

140,76130

0,1000

3,01

Raiffeisen OMF - A

19.07.

137,13410

0,0893

3,36

MIREX B

19.07.

243,79340

0,1496

1,26

AZ - B

19.07.

240,88450

0,1592

1,15

Erste Plavi - B

19.07.

256,97400

0,0843

0,85

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

19.07.

227,17970

0,1949

1,70

0,15%

Raiffeisen OMF - B

19.07.

250,39990

0,1499

1,41

0,10%

kategorija C

MIREX C

19.07.

127,52390

0,0553

1,79

AZ - C

19.07.

124,82090

0,0129

2,26

Erste Plavi - C

19.07.

129,36910

0,0441

1,64

PBZ CO - C

19.07.

125,64840

0,0675

1,35

Raiffeisen OMF - C

19.07.

130,97130

0,0997

1,53

kategorija A

0,05% 0,00% -0,05% 16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

19.07.

239,88730

0,1758

2,59

0,6%

AZ Profit

19.07.

255,07400

0,1237

-0,30

0,4%

Croatia osiguranje

19.07.

161,43230

0,1564

-0,09

0,2%

AZ Benefit

19.07.

256,50570

0,0678

-0,06

0,0%

Erste Plavi Expert

19.07.

215,00940

0,1520

0,06

-0,2%

Erste Plavi Protect

19.07.

210,81060

0,0498

4,84

0,8%

19.6.

26.6.

4.7.

U Hrvatskoj je u svibnju izdano 795 građevinskih dozvola, što je 7,7 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017. Na temelju tih dozvola predviđena je vrijednost radova u iznosu od 1,85 milijardi kuna ili 24,13 posto manje nego prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema vrstama građevina, u svibnju je za zgrade izdana 661 dozvola ili 83,1 posto i 134 dozvola za ostale građevine ili 16,9 posto. Kod zgrada je tijekom svibnja izdano 357 građevinskih dozvola za stambene zgrade i 109 za nestambene.

11.7.

19.7.

Prema kumulativnim podacima za lipanj, Wiener osiguranje bilježi ukupnu premiju od 493,6 milijuna kuna što je 20 posto više nego u istom mjesecu prošle godine i drži stabilnu četvrtu poziciju na tržištu s udjelom od 9,2 posto. U segmentu životnih osiguranja Wiener osiguranje bilježi snažan rast od 21 posto u odnosu na lipanj 2017., dok je ukupno tržište životnih osiguranja raslo 8,5 posto. Wiener osiguranje nastavlja rasti i u neživotnim osiguranjima. Za Društvo je 2017. godina bila jedna od najuspješnijih poslovnih godina od 1999. godine kada je VIG započeo s radom u Hrvatskoj.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

BELJE POSLOVALO S GUBITKOM

Belje je za 2017. iskazalo gubitak od 1,38 milijardi kuna, podaci su revidiranog financijskog izvješća te tvrtke. Taj gubitak je značajno porastao u odnosu na 2016. godinu kada je iznosio 41,4 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Belja u prošloj godini iznosili su 1,45 milijardi kuna i bili su 11 posto manji nego u godini ranije. Na taj su pad prije svega utjecali prihodi od prodaje koji su iznosili 1,28 milijardi kuna i bili su manji 12 posto. Ukupni su rashodi porasli 70 posto, na 2,8 milijardi kuna.

POTICAJI ZA STAMBENU ŠTEDNJU Ministarstvo financija isplatilo je iz državnog proračuna stambenim štedionicama ukupno 22,56 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2017. godini. Temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Ta se sredstva daju stambenom štediši za štednju samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5000 kuna u jednoj godini, a sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine.

Pad Crobexa uz mali promet Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom je tjednu smanjena u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet je umanjen za 29,41 posto za 8,1 milijun kuna, na 19,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 16,1 milijun kuna, što predstavlja 83 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -4 do +2,16 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo

je pet izdanja, dok je ukupno osam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

Ključni dionički indeksi su nakon prošlotjednog rasta zabilježili pad. Crobex je sa 1.807,75 bodova u tjednu ranije umanjen za 0,90 posto na 1.791,50 bodova. Crobex10 je pao za 0,33 posto na 1.036,79 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,41 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,04 posto koliko je porastao CROBEXturi. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,01 posto, a ZAGREBAČKA BURZA CROBIStr za 0,09 posto. Najlikvidnija THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je u proteklom tjednu bila Arena HG s UKUPAN TJEDNI PROMET: 158.566.603,51 kn prometom od 4,1 milijun kuna. Arena TJEDNI DIONIČKI PROMET: 19.475.456,93 kn je tjedan zaključila padom cijene za index zadnja vrijednost tjedna promjena 0,49 posto na 410 kuna. HT je trgovan 1.791,5000 -0,90% CROBEX u iznosu od 3,6 milijuna kuna, bilježi 1.036,7900 -0,33% CROBEX10 rast od 0,33 posto na cijenu od 150 111,8030 +0,01% CROBIS kuna. Dionicama Valamar Riviere je 172,4643 +0,09% CROBIStr protrgovan iznos od tri milijuna kuna, a cijena im je umanjena za 1,74 posto Top 10 tjedna zadnja na 39,60 kuna. Među 10 najlikvidnijih promet po prometu promjena cijena izdanja porast cijene bilježe tri izdanja.

-0,49% 410,00 4.114.122,00 Arena Hospitality Group d.d.

Dobitnik tjedna je povlašteno izdanje +0,33% 150,00 3.583.347,50 HT d.d.

Adris Grupe s poskupljenjem od 2,16 -1,74% 39,60 3.020.549,30 Valamar Riviera d.d. posto odnosno cijenom od 425 kuna -3,23% 60,00 1.574.398,40 Zagrebačka banka d.d. te sa 1,1 milijun kuna prometa. Cijena +2,16% 425,00 1.053.062,00 ADRIS GRUPA d.d. je rasla i dionicama Auto Hrvatske -4,00% 192,00 877.999,00 AD PLASTIK d.d. (+0,73 posto), a s njima je ostvaren -1,44% 4.100,00 573.560,00 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. promet od 523.000 kuna. Rast bilježi +0,73% 690,00 522.455,00 AUTO HRVATSKA d.d.

-0,31% 318,00 449.239,00 PODRAVKA d.d. još i HT (+0,33 posto). Pad cijene di337.905,00 -3,81% 1.010,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. onice bilježi sedam izdanja. Najviše je, za četiri posto na 192 kune, cijena 10 dionica tjedna zadnja pala dionicama AD Plastika kojima je promet s najvećim rastom cijene promjena cijena ostvaren promet od 878.000 kuna. +12,00% 560,00 9.960,00 SPIN VALIS d.d.

Dionice Ericsson NT-a pojeftinile su +10,50% 200,00 49.030,00 BC Institut d.d. za 3,81 posto na 1010 kuna, a trgovane +9,38% 2.100,00 37.800,00 KONČAR - D&ST d.d. su u iznosu od 338.000 kuna. Slijedi +9,32% 12,90 54.895,50 MEDORA HOTELI I LJET. d.d. četvrta najlikvidnija ZABA (-3,23 po+6,81% 2.040,00 38.360,00 KONČAR - D&ST d.d. sto) s prometom od 1,6 milijuna kuna, +4,71% 2.000,00 156.660,00 FTB TURIZAM d.d. a zatim Valamar Riviera (-1,74 posto). +3,66% 3.400,00 33.160,00 INA d.d. +2,92% 1.760,00 286.190,00 PLAVA LAGUNA d.d.

Liburnia Rivera Hoteli bilježe minus +2,47% 166,00 13.778,00 Loš. plovidba-Holding d.d. od 1,44 posto i cijenu od 4100 kuna te +2,36% 26,00 1.456,00 SZAIF d.d.

574.000 kuna prometa. Dionice Arene HG pale su za 0,49 posto. Deveta 10 dionica tjedna zadnja najlikvidnija Podravka bilježi pad za promet s najvećim padom cijene promjena cijena 0,31 posto na cijenu od 318 kuna te -16,30% 2,26 2.850,36 Hoteli Haludovo Malinska d.d.

[Iva Skorin, 449.000 kuna prometa.

-11,67% 53,00 7.104,00 TERMES GRUPA d.d.

INSTITUT IGH d.d.

VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d.

JADRAN d.d.

HOTELI ZLATNI RATd.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

Dalekovod d.d.

AD PLASTIK d.d.

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

-10,58% -7,97% -6,69% -5,00% -4,69% -4,58% -4,00% -3,81%

160,50 127,00 5,30 133,00 15,25 12,50 192,00 1.010,00

29.574,00 46.667,00 54.126,12 6.650,00 19.460,30 67.186,05 877.999,00 337.905,00

www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI REKORDNA DOBIT VIKTORA LENCA

Poraslo 65 fondova Među 81 otvorenim investicijskim fondom treći tjedan zaredom su prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Tjedan je s povećanjem vrijednosti zaključilo 65 fondova, a 16 ih bilježi pad. Nijedan fond nije tjedan zaključio rastom većim od jedan posto, a dva su pala više od jedan posto. Proteklog tjedna je većina novčanih fondova mijenjala ime, dok je mijenjanje strategije ulaganja još u tijeku. To se događa, podsjetimo, radi Uredbe o novčanim fondovima (Uredba EU 2017/1131 Europskog parlamenta i vijeća) od 21. srpnja. Cilj je uvesti dodatna pra-

vila za sve novčane fondove u svrhu dodatne razine likvidnosti i stabilnosti. Osim imena, promijenit će se i strategija ulaganja tako što će fondovi više ulagati u obveznice Republike Hrvatske, a time će preporučeni rok ulaganja biti duži nego kod postojećih novčanih fondova.

Na ljestvici 10 fondova s najvećim prinosom tri su mjesta zauzeli dionički, četiri mjesta posebni fondovi, dva mjesta mješoviti, a jedno mjesto obveznički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,61 do +0,94 [Iva Skorin] posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 12.07.2018. do 19.07.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3726 KD Victoria € 13,0393 InterCapital Global Equity € 144,1333 ZB euroaktiv $ 203,3893 ZB trend kn 100,3867 Capital Breeder kn 15,5811 KD Prvi izbor € 134,9343 KD Europa € 11,8845 PBZ Equity fond kn 116,0642 HPB Dionički € 77,4266 Erste Adriatic Equity kn 118,4282 ZB aktiv € 112,0963 InterCapital SEE Equity $ 16,9237 Platinum Glob. Opportunity kn 5,8139 KD Nova Europa kn 43,6026 OTP indeksni € 99,7768 Platinum Blue Chip € 100,0530 OTP Meridian 20 kn 73,3000 A1 kn 155,7705 Alta Special Opportunity € 87,3168 KD BRIC kn 9,4278 KD Energija € 110,2689 ZB BRIC+ € 167,1535 Allianz Equity $ 20,6154 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 121,4370 Raiffeisen Dynamic € 107,0365 Raiffeisen Harmonic € 109,7740 ZB Future 2025 € 110,5444 ZB Future 2030 € 111,2721 ZB Future 2040 € 111,6616 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 168,7523 ZB global € 16,1102 PBZ Global fond € 14,6369 InterCapital Balanced kn 128,8483 KD Balanced kn 108,9188 HPB Global € 14,0031 OTP uravnoteženi kn 166,0224 Allianz Portfolio € 118,6614 PBZ Conservative 10 fond 104,4990 € You Invest Active € 104,8727 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

-0,07 0,72 0,48 0,39 0,20 0,41 0,24 0,15 -0,19 0,13 -0,61 -0,58 0,34 -0,65 -0,45 0,94 0,28 -0,11 0,20 -1,61 -0,63 -1,43 0,25 0,56 -0,62 0,20 0,59 0,77 0,74 0,70 0,66 0,50 0,57 0,26 0,13 0,30 0,14 0,24 0,46 0,34

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,6906 You Invest Solid € 104,2907 PBZ Flexible 30 fond € 106,7511 InterCapital Income Plus € 97,0248 OTP Absolute € 97,7513 PBZ Inter. Multi Asset fond € 100,4770 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,3110 ZB bond € 14,9804 InterCapital Global Bond € 138,4045 PBZ Bond fond € 225,4179 InterCapital Bond € 168,9419 HPB Obveznički kn 78,0041 Alta Emerging Bond € 123,7606 Erste Adriatic Bond € 108,6714 Raiffeisen Classic kn 104,5589 PBZ Short term bond fond $ 106,1712 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3863 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7117 Erste Local Short Term Bond € 101,5595 Erste Adr. Short Term Bond € 100,3112 OTP Short-term bond $ 99,4339 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4371 PBZ START fond kn 175,9744 ZB plus € 150,8926 ZB europlus BE € 128,7365 PBZ E-START fond kn 158,0203 Raiffeisen Cash kn 152,1604 Erste Local Conservative $ 134,8316 PBZ D-START fond kn 144,0582 HPB Kratkoročni obv. kunski kn 133,4225 OTP start kn 130,6810 InterCap. Short Term Bond kn 118,8025 Allianz Short Term Bond € 116,0769 Erste Adriatic Conservative kn 111,8212 Auctor Kratk. kunski fond € 106,1885 Raiffeisen euroCash € 106,3976 HPB Kratk. obveznički eurski kn 1386,5589 KD Plus kn 106,6736 Alta Multicash € 102,0804 OTP e-start € 150,8926 ZB europlus BK kn 1006,0894 SQ Flow

0,23 0,37 0,36 0,08 0,47 0,32

naziv(fond)

valuta

0,22 -0,11 0,20 0,38 0,25 0,77 0,05 0,07 0,02 0,14 0,11 0,01 0,01 0,08 0,19 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,04 0,00 -0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01

Redovna glavna skupština dioničara Brodogradilišta Viktor Lenac za prošlogodišnje poslovanje zakazana je za 20. kolovoza kada će, među ostalim, dioničari odlučivati i o prijedlogu odluke o upotrebi pozamašnog iznosa lanjske neto dobiti. Naime, utvrđeni pozitivni rezultat poslovanja u 2017. Viktora Lenca iznosi 37 milijuna kuna.

Taj škver ostvaruje rekordnu razinu neto dobiti u razdoblju od zadnjih pet godina poslovanja.

HAC NAPLATIO 1,35 MILIJARDI KUNA CESTARINA

Na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) u razdoblju od 13. do 15. srpnja zabilježen je promet od 806.303 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 45,5 milijuna kuna bez PDV-a. U razdoblju od početka godine do 15. srpnja zabilježen je promet od 28.360.863 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 1,35 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi se povećanje prometa za 5,11 posto, dok je naplaćena cestarina veća za 7,54 posto.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR David Grossman

Ušao konj u bar Fraktura

Emilia se upravo vratila u svoj idilični rodni gradić u brdima Cotswalda da spasi obiteljsku knjižaru. Knjižara Nightingale san je svakog pravog ljubitelja knjiga, ali najbolje priče nisu samo na stranicama knjiga koje prodaje - Emilijini kupci imaju vlastite priče. Među njima su dama iz visokog društva koja krije veliku tajnu, razvedeni otac koji traži knjige koje bi čitao sa sinom, ali ima i drugi razlog za posjet knjižari, i stidljiva kuharica koja pokušava smoći hrabrosti da porazgovara s mladićem koji joj se sviđa. A kako završava Emilijina priča?

Kate DiCamillo

Tri hrabrice Profil Knjiga

Mali klub u Nataniji u kojem nastupa pedesetosmogodišnji stand-up komičar Dovale Dži pozornica je na kojoj Grossman još jednom beskompromisno i neustrašivo osvjetljava najtamnije kutke čovjeka, obitelji i svijeta u kojemu živimo. Jedan komičar izložen na sceni i jedan umirovljeni sudac skriven u publici – dvojica prijatelja iz djetinjstva, desetljećima razdvojena krivnjom i sramom – susrest će se u noći u kojoj padaju maske, a svijet je opijen moćnim koktelom kabarea i života, apsurda i nevinosti, tragike i crnoga humora.

Veronica Henry

Kako pronaći ljubav u knjižari Mozaik knjiga

Kad je Raymien otac otišao od kuće, Raymie je smislila plan kako će ga vratiti: pobijedit će na natjecanju Mala miss Autoguma Središnje Floride pa će on vidjeti njezinu sliku u novinama i vratiti se kući. Ali da bi pobijedila, mora učiniti dobro djelo i naučiti hvatati mažoretski štap pa odlazi na tečaj. Na tečaju upoznaje Louisianu koja također želi pobijediti i Beverly koja natjecanje želi sabotirati.

No kad se Raymie prestraši čineći dobro djelo, zamoli ih za pomoć i one postaju Tri hrabrice koje će, pomažući jedna drugoj, otkriti snagu istinskog i dubokog prijateljstva.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

Moacyr Scliar

Njegovo Veličanstvo od Xingua HENA Com

Sarah Mackey slučajno je upoznala Eddieja Davida i s njim provela sedam divnih dana. Rastali su se s obećanjem da će se opet vidjeti jer su zaljubljeni. Kad Eddie krene na davno isplaniran odmor i obeća joj da će se javiti s aerodroma, Sarah nema razloga ne vjerovati mu. Ali Eddie ne zove. Sarah nazove njega, no on se ne javlja. Prolaze sati, dani, tjedni. Sarah je sve zabrinutija. Provjerava njegov WhatsApp i Facebook – živ je!

Znači, izbjegava je! U dubini svojega srca osjeća kako za Eddiejev nestanak postoje ozbiljni razlozi. I bila je u pravu...

Dr. Lejla Kažinić Kreho

Antiaging prehrana Školska knjiga

Ovaj je roman ispovijest bezimenog junaka koji, ležeći u bolesničkoj postelji negdje u Brazilu, odlučuje liječniku ispripovjediti svoju priču. Čitav svoj život ispleo je oko figure doktora Nutelsa kojeg je upoznao dok su još bili djeca, na brodu Madeiri kojim su doplovili u Brazil bježeći iz Rusije, i na neki je način opsjednut njime. Na brodu se dvojica dječaka snažno povezuju, a protagonist će do kraja života nositi uspomenu na to prijateljstvo.

Iako se više nikad nisu vidjeli, čuli ili si pisali, Noel ga je nepovratno obilježio i, premda neprisutan, vodio kroz život.

Rosie Walsh

Sve je bilo savršeno, a onda je nestao Lumen

Lejla Kažinić Kreho detaljno piše o alkalnoj i bezglutenskoj prehrani, a posebno poglavlje posvećuje šećeru. Razotkriva i mitove o mesu, mlijeku i jajima, otkriva koje namirnice tope mast, a unosom kojih se brzo stvara osjećaj sitosti.

Knjiga sadrži i 30 recepata za sedmodnevni alkalni antiaging dijetetski program, 15 recepata za savršen i mladolik ten, kosu, mladenačku cirkulaciju te prijedloge za prehranu kojom ćete pobijediti stres, riješiti se hiperpigmentacije, akni...

Donosi i prijedloge jelovnika za prehranu bez glutena, mlijeka i dodanog šećera.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Sušeno drvo za ogrjev Traže se dobavljači osušenog drva za ogrjev za Englesku. Veće količine, kontinuiran posao, sigurno plaćanje. Hrast, bukva, jasen, srebrna breza, (možda i akacija), jela, smreka, bor, joha. Za više informacija pošaljite upit na villyvillyams@gmail.com. Molim prvi kontakt preko e-maila.

Poljoprivredno imanje Ustupam poljoprivredno imanje s kućom i popratnim objektima te obradivom zemljom, 25 km od Osijeka uz glavnu prometnu cestu, za udio u nekom poslu. Kontakt: 091/796 9577.

Građevinsko zemljište Prodaje se građevinsko zemljište u Ulici Pod lipama u Koprivnici veličine 60x160 m. Nalazi se na atraktivnoj lokaciji uz zaobilaznicu nasuprot poslovnom centru Pevec. Cijela površina je građevinska te pogodna za poslovnu izgradnju, idealna lokacija za benzinsku postaju. Mogućnost prodaje, poslovne suradnje, parcelacije ili najma zemljišta. Cijena iznosi 18 eura po kvadratu. Kontakt: 098/790 999, 098/965 4222.

Tvrtka na prodaju Prodaje se tvrtka bez dugovanja. Bavi se prodajom lijekova i ortopedskih pomagala. Registrirana je i za proizvodnju. Imamo ugovor s HZZO-om. Kontakt: 098/346 880.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Sustav uzbunjivanja

HEP proizvodnja treba uslugu održavanja sustava uzbunjivanja u hidroelektranama i termoelektranama. Procijenjena vrijednost nabave je 2,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. srpnja.

Najam vozila Najam svih vrsta vozila za vožnju na Uber platformi - na raspolaganju je flota od 70 vozila, kasko osiguranih. Mogućnost poslovne suradnje. Podrška 0-24 i zamjensko vozilo po potrebi. Kontakt: ivan@srednjiizlaz.hr, 091/224 4476, Ivan Pranjić.

Najam zemljišta Dajem u najam zemljište za autosalon s minimalno tehničkim uvjetima, moguća poslovna suradnja na lokaciji Gornja Dubrava, Dubec.

Zemljište je ograđeno, nasuto frezanim asfaltom, struja, kontejner za kancelariju. Kontakt: 098/234 093.

Suradnja Partnere za probitak na hrvatsko tržište vrhunskih krpa za čišćenje (nanotehnologija, austrijska tvrtka). Čiste sve vrste prljavština; upotreba u domaćinstvu, turističkim objektima, autoindustriji... Dovoljno je samo malo vode, bez ikakve kemije, inovativna tehnologija, savršena čistoća. Kontakt: 099/673 6450.

Partnerstvo za arapske zemlje Partnera za kontakte u arapskim zemljama, za rad društva sve ostalo po dogovoru. Kontakt: hrvatsko.arapsko@gmail.com.

Prodaja tvrtke Tvrtku s čistim papirima i svim dozvolama kao i sredstvima za rad, sve novo, za proizvodnju i pakiranje vlažnih maramica, kečapa i majoneze, ustupam. Kontakt: 097/737 6952.

na kuna. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza.

sustava upravljanja. Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

Izgradnja žičare

Izgradnja Data centra

Grad Zagreb nabavlja radove izgradnje nove žičare Sljeme.

Procijenjena vrijednost nabave je 251 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 10. kolovoza.

Poreska uprava, Podgorica. treba uslugu izgradnje Data centra Poreske uprave. Rok za dostavu ponude je 3. rujna.

Proširenje AMQM sustava

Hrvatska pošta treba usluge proširenja AMQM sustava. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 3,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Servis vatrogasnih aparata

Grad Zagreb treba uslugu servisa vatrogasnih aparata. Procijenjena vrijednost iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. kolovoza.

Motociklistička oprema

MUP nabavlja motociklističku opremu za prometnu policiju.

Procijenjena vrijednost ukupne nabave je sedam miliju-

REGIJA Održavanje sustava upravljanja

GEN Energija, Slovenija, treba uslugu ažuriranja i održavanja

Tramvajska stajališta

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo treba uslugu izgradnje i opremanja tramvajskih stajališta. Rok dostave ponuda je 30. kolovoza.

Medicinski uređaj

Sveučilišna klinička bolnica Mostar nabavlja uređaj za izvantjelesnu cirkulaciju krvi.

Rok dostave ponuda je 29. kolovoza.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZGRADE, KUĆE I STANOVI Zgrada, ukupne površine 1338 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,37 milijuna kuna nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 205/II. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamstvo iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Stan, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje s blagovaonicom, kupaonice, hodnika i predsoblja, ukupne površine 67,6 četvornih metara, ali prodaje se trećina dijela nekretnine. Predmetne nekretnine nisu slobodne od stvari i osoba.

Procijenjena vrijednost je 158.671 kuna, nekretnina se nalazi u Rijeci i prodaje na dražbi 26. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kureleca 3/V, soba br.30/V. kat.

Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 277 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 219.920 kuna, nalazi se u Sesvetama, prodaje se četvrtina nekretnine ovršenika na dražbi 27. srpnja u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 203/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica s livadom, šumom, vinogradom, voćnjakom i putom, ukupne površine 6102,82 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 650.400 kuna, nalazi se u naselju

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Varaždin Breg, Općina Gornji Kneginec u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 2. kolovoza u 13 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 19/ III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća i dvorište, ukupne površine 1043,02 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 441.085 kuna, nalazi se u Virovitici, prodaje se

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

na dražbi 2. kolovoza u 14 sati u Uredu javnog bilježnika Dubravke Filipović-Kovačić, A. Kačića Miošića 2 u Virovitici. Na prvoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od početne vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 69,01 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 357.671 kuna, nalazi se u Puli, prodaje se na dražbi 9. kolovoza u 11 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba br. 24. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju snosit će kupac.

Dvorište Kremen, ukupne površine 28,78 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1117 kuna, nalazi se u Svetom Roku, Općina Lovinac, Ličko-senjska županija. Rok za dostavu ponuda je do 10. kolovoza, a javno otvaranje ponuda održat će se 21. kolovoza u 14 sati u prostorijama vršitelja dužnosti javnog bilježnika Kristiana Hukelja, Matije Mrazovića 6, Zagreb. Prodaja se obavlja po načelu viđenokupljeno, a naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Jamčevina iznosi pet posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 1082 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,16 kuna, nalazi se u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 10. kolovoza u 13 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava br. 36. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, gospodarska zgrada, dvorište i livada, ukupne površine 8631 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 366.238 kuna, nalazi se u Ivancu, prodaje se na dražbi 21. kolovoza u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 19/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 238 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 755.507 kuna, nalazi se u Mokošici, Dubrovnik, prodaje se na dražbi 21. kolovoza u 10 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik, soba 4/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije tri dana prije dana ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Računalni programi Swissgrid AG; Aarau, Švicarska, traži programske pakete i informacijske sustave. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1026111. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31/Postfach, Aarau 5001 Switzerland. Markus Buchmann, markus.buchmann@ swissgrid.ch.

Usluge izobrazbe Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction; Bern, Švicarska, traži usluge izobrazbe. Natječaj je otvoren do 15. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1025987. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se poslati na sljedeću adresu: PLEASE DO NOT OPEN Federal Department of Foreign Affairs FDFA Swiss Development Agency SDC Section Quality Assurance and Poverty Reduction, Freiburgstrasse 130, Bern 3003; Switzerland, Lea Valaulta, dezaqualitaetssicherung@eda.admin.ch.

Instalaterski radovi

Bybanen Utbygging, Bergen, Norveška, traži nabavu instalaterskih radova na zgradama. Natječaj je otvoren do 30. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign.no/doc.aspx?UniqueId=afmh mvkmiz&GoTo=Docs Dodatne informacije dostupne su na Bybanen Utbygging, 992 051 825, postboks 7900, Bergen 5020, Norway, Camilla

Moe, camilla.moe@inventura.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign.no/doc.aspx?Uniq ueId=afmhmvkmiz&GoTo=Tender.

Usluge sprečavanja požara Statens vegvesen, Oslo, Norveška, traži usluge sprečavanja požara. Natječaj je otvoren do 20. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Dodatne informacije dostupne su na: Statens vegvesen 971 032 081, Postboks 8142 Dep, Oslo 0033, Norway, Hanne Seljesæter, hanne.seljesaeter@ vegvesen.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Telekomunikacijske usluge Agencija za zapošljavanje Makedonije traži nabavu telekomunikacijskih usluga. Natječaj je otvoren do 6. kolovoza. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija dostupna je kod: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 12, 1000 Skopje, Makedonija,://e-nabavki.gov.mk. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Ministry of Finance, Public Procurement Bureau, ESPP, “23 October” Palace Str. Dame Gruev No. 1000 Skopje, Makedonija.

Planiranje razvoja urbanog okoliša C40 Cities Climate Leadership Group, New York, Sjedinjene Američke Države, traži uslugu planiranja razvoja urbanog okoliša. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://c40.box.com/v/c40-ojeu-procurement.

Dodatne informacije dostupne su na: C40 Cities Climate Leadership Group, Inc., 120 Park Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40. org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://www. mytenders.co.uk/Search/Search_Switch. aspx?ID=212451.

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

THE GARDEN BREWERY

DOBAR POSAO U HRVATSKOJ Iako je izazov poslovati u Hrvatskoj, stranci koji su našli svoje mjesto na tržištu tu dobro rade, kažu u zagrebačkoj kraft pivovari koja dobar dio svoje proizvodnje izvozi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

V

elika većina nas smatra kako je ostvariti poslovni pothvat u Hrvatskoj veliki izazov. No stranci koji posluju kod nas, unatoč svim preprekama, kažu kako je to moguće.

The Garden Brewery craft je pivovara smještena na zagrebačkom Žitnjaku i mjesto je

ZA NAS OVA POSLOVNA AVANTURA NIJE PRIMARNO BILA POSLOVNI ODABIR NEGO, DA BUDEM ISKREN, ODABIR NAČINA ŽIVOTA, ISTIČE COLGAN 56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

proizvodnje piva, ali i mjesto gdje se događanja zbivaju gotovo svakog dana.

Svakodnevno poslužuju svojih pet glavnih piva, Pilsner, Stout, I.P.A., Wet Hop i Sour, te niz posebnih izdanja, i to točeno, u boci ili limenci.

Sve to je projekt jednog zanimljivog čovjeka kojeg je u Hrvatsku dovela ljubav prema glazbi.

Godine 2004. došli smo u Hrvatsku i počeli smo raditi otvorivši kafić, kaže Nick Colgan, vlasnik Garden Breweryja. “Nakon toga smo odlučili napraviti i glazbeni festival koji se održavao u Petrčanima, na koji su dolazili velikom većinom britanski posjetitelji koji su, jasno, pili puno piva. Nama se otvaranje pivovare činilo kao logičan korak naprijed. Istovremeno se u svijetu, pa tako i ovdje, dogodio trend otvaranja kraft pivovara i rasla je potreba i želja ljudi koji su tražili malo drugačija piva. Kako smo na festivalima prodavali puno piva, prijatelj mi je došao s idejom otvaranja pivovare i ja sam je prihvatio”, ističe Colgan.

Njihov industrijski prostor s visokim stropovima, u industrijskoj zoni bez stambenih zgrada u blizini, možda je i najbolje mjesto za popiti pivo u glavnom hrvatskom gradu. Kada kuhaju pivo, može se osjetiti miris slada i hmelja, ali i kušati pivo skuhano prije samo nekoliko dana.

No početak svakog posla ima svoje izazove, pa je tako bilo i u ovoj pivovari, kaže Colgan.

“Morate biti strpljivi. No za nas ova poslovna avantura nije primarno bila poslovni odabir nego, da budem iskren, odabir načina života.

Moja obitelj i ja došli smo u Hrvatsku kako bismo djeci dali priliku za bolje odrastanje negoli je to bilo u Birminghamu gdje smo živjeli.

Ujedno sam učinio i iskorak u svojoj dotadaš-

POČINJE 17. RABSKA FJERA

DUH SREDNJEG VIJEKA NA ULICAMA RABA Nick Colgan

njoj karijeri. Ipak primjećujem kako su se prilike znatno promijenile u zadnjih 10-12 godina. Kada smo otvorili prvi bar, festivalom smo htjeli privući nove goste, i to primarno one iz Ujedinjenog Kraljevstva. Nove su generacije propustile ono što je našim

U PIVOVARI PLANIRAJU POVEĆATI PROIZVODNJU NA MILIJUN LITARA PIVA GODIŠNJE roditeljima nudio hrvatski Jadran, poput moje majke koja je dolazila sedamdesetih u Dubrovnik. Izazov je bio privući nove ljude, a kada su prvi došli i vidjeli što ima ovdje, nastavili su se vraćati i dovoditi svoje prijatelje”, naglašava Colgan.

HRVATSKA TEHNOLOGIJA Garden pivovara je izgrađena u Hrvatskoj, a i sva tehnologija koju koriste također je proizvedena ovdje i prilagođena potrebama proizvodnje craft piva. Tehnologija vruće i hladne vode te njihova miješanja omogućuje im da kuhaju pivo čak do tri puta dnevno, dok tehnologija samog pogona pruža mogućnost pripreme piva poput Soura - jedinstvenog, veoma osvježavajućeg piva čija popularnost raste na globalnoj razini.

Sada, kako kaže Colgan, proizvode na granici svojih kapaciteta, no plan im je povećati proizvodnju na milijun litara godišnje.

“Rast ćemo i dalje. Ove smo godine dosegli granice svojih kapaciteta proizvodnje.

Naš izvoz je sjajan jer 20 posto proizvodnje završi u inozemstvu. Postoji potencijal za jačanje pozicije u maloprodaji. Rast ćemo i s organizacijom događanja u našim barovima u zagrebačkom Kitchenu i sada novootvorenom baru u Čakovcu. Nove stvari dolaze svakog dana. Zavrtjelo se i nastavlja se vrtjeti”, zaključuje Colgan.

Svega nekoliko dana dijeli nas od jednog od najatraktivnijih ljetnih događaja na obali, 17. rabske fjere. Kao i svake godine, od 25. do 27. srpnja ulice Raba pretvorit će se u velebnu pozornicu na kojoj će stari obrtnici, rapski samostreličari i vješti kuhari oživjeti duh starog Raba. Priča o prvom i najvećem srednjovjekovnom ljetnom festivalu u Hrvatskoj temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364. kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom koji je oslobodio otok od mletač-

ke vlasti. Naime, tada je donesena odredba da se u Rabu najsvečanije slave dva dana: 9. svibnja kao Dies Victoriae, odnosno dan pobjede kada je Sv. Kristofor čudesno obranio Rab preusmjerivši strijele Normana od gradskih zidina i 27. srpnja kao Dies Natalis, dan mučeničke smrti Sv. Kristofora, zaštitnika Grada. Svake godine ovu top manifestaciju posjeti 30.000 domaćih i stranih gostiju kako bi pogledalo, čulo i okusilo duh srednjeg vijeka. Sve završava tradicionalnim viteškim igrama te velikim vatrometom i feštom do ranih jutarnjih sati, koji iz godine u godinu ne prestaju oduševljavati posjetitelje Fjere. (S.P.)

GOOGLE STREET VIEW AUTOMOBIL

PONOVNO NA HRVATSKIM ULICAMA Kako bi osvježio lokalne podatke na Google Mapsu, automobil Google Street View ovoga će ljeta ponovno voziti hrvatskim ulicama. Usmjerit će se na osvježavanje informacija o cestama kojima se povezuju hrvatski gradovi. Street View je popularna usluga na Google Mapsu koja je trenutno dostupna u više od 85 zemalja te u dijelovima Arktika i Antarktike. Zahvaljujući ovoj usluzi korisnici mogu u forma-

tu 360° vidjeti različite ulice te kulturnu i nacionalnu baštinu. Usluga je dostupna i na Google Earthu, kao i na Google Mapsu za mobilne uređaje. Google čini sve kako bi zaštitio privatnost te istodobno svim korisnicima omogućio korištenje podataka koje pruža Street View. Prije negoli budu objavljene, prikupljene fotografije prolaze obradu posebnom tehnologijom kojom se ljudima zamagljuju lica, a vozilima registarske pločice. To onemogućuje njihovu identifikaciju te tako Google štiti njihovu privatnost. Street View ima i opciju dodatnog uklanjanja označenih fotografija koje korisnici mogu prijaviti pritiskom na gumb “Prijavi problem” u donjem desnom kutu bilo koje fotografije. Vožnja automobila Google Street View počinje 31. srpnja i trajat će otprilike dva mjeseca. (S.P.)

23. srpnja 2018. | broj 4039/4040 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

NAJVEĆA INVESTICIJA PLAVE LAGUNE

OTVOREN PARK RESORT Porečka turistička tvrtka Plava Laguna prije nekoliko dana svečano je otvorila Park Resort, koji je primio svoje prve goste. Riječ je o jednoj od najvećih tvrtkinih investicija u ovoj godini, vrijednoj 35 milijuna eura.

Kako bi se podignula kvaliteta objekata, oni su potpuno rekonstruirani, a ujedno je i proširena ponuda turističkih sadržaja. Na mjestu današnjeg Park Resorta nekada je bio Laguna Park koji je srušen, a sada su tamo hotel, apartmani i vile. Resort je namijenjen odmoru obiteljima s djecom.

Hotel Park Plava Laguna sastoji se od 154 soba i suiteva, 91 garden suitea, 43 apartmana i 21 vile, a ukupno ima 309 smještajnih jedinica u kojima

može boraviti oko 1000 gostiju. Investicija je uključivala izgradnju središnjeg bazenskog kompleksa, a najmlađima su namijenjene vodene atrakcije, dječji bazeni i tobogani. Postoji i poseban bazen za bebe, ali i relax bazen za odrasle.

Gosti u vilama imaju poseban bazen od 230 četvornih metara s prostorima za sunčanje i opuštanje te prostorom za masažu. Osim u hotelu, gosti se mogu smjestiti u jednom od 91 garden suiteva. (S.P.)

HTZ DOVODI U HRVATSKU SLAVNOG FOTOREPORTERA

YURI CORTEZ: BIT ĆE MI ČAST DOĆI U HRVATSKU! Iz Hrvatske turističke zajednice kontaktirali su Yurija Corteza, fotoreportera Agencije France-Pressa, koji je djelić svjetske slave i pažnje zadobio našavši se usred slavlja hrvatskih nogometaša nakon veličanstvenog pogotka Marija Mandžukića i plasiranja Hrvatske u finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Cortez je pozvan da sa svojom obitelji posjeti Hrvatsku, a učinit će to potkraj kolovoza ili u prvom tjednu rujna ove godine. On je voditelj meksičkog dopisništva AFP-a, treće najveće novinske agencije na svijetu. Govoreći o anegdoti sa Svjetskog nogometnog prvenstva kada se usred slavlja

naših nogometaša slučajno našao Yuri Cortez, Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, je rekao kako je upravo Cortez tada napravio najoriginalnije i najspontanije fotografije s nogometnog prvenstva. “Slike slavlja obišle su svijet, a Cortez je tom prilikom, osim vatrenog

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4039/4040 | 23. srpnja 2018.

slavlja, vidio ljubaznost i obzirnost naših igrača. Hrvatska je prelijepa zemlja srdačnih i ljubaznih domaćina, a sretni smo što je Yuri prihvatio naš poziv te će se u to imati prilike i osobno uvjeriti”, istaknuo je Staničić. Upravo je on osobno kontaktirao Corteza koji je prihvatio poziv jer, kako je

rekao, nikada nije bio u Hrvatskoj. “Ovakav poziv se ne odbija. Bit će mi čast doći u Hrvatsku. Nakon utakmice s Englezima i slavlja s hrvatskim igračima osjećam povezanost s vašom zemljom za koju sam zdušno navijao u finalu”, rekao je Cortez.

(S.P.)

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti...

1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK