Issuu on Google+

Mjere za oporavak i razvitak Što o Vladinim mjerama misle izvoznici, što zamjeraju ekonomski stručnjaci, a što predlaže Komora

Radije plan nego bageri Zakonom o prostornom uređenju spriječene su najgrublje devastacije obale. Pripremaju se propisi i upute

Predsjednik s poduzetnicima Ivo Josipović u Splitu je obećao kako će okupiti ugledan tim gospodarskih stručnjaka

AKTUALNO STR. 8-9

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 15

3 6 1 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 8. veljače 2010. Godina LVII / Broj 3613. www.privredni.hr

privredni vjesnik

BESPLATNO NA SAJAM / USPOREDBE: GOSPODARSTVA U REGIJI / EU GLAS / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA: TEKSTILNA INDUSTRIJA

IZGUBLJENO 4800 RADNIH MJESTA I 358 MILIJUNA KUNA >>16-17

INTERVJU: ZDRAVKO MUŽEK

I KRAVLJI PAPAK NEČIJI JE ZADATAK

>> 12-13

>> 11

Hrvatski energetski sektor je podinvestiran, tvrdi direktor Ekonerga - Instituta za energetiku i zaštitu okoliša

Jedini pediker za goveda u Hrvatskoj ima pune ruke posla i tvrdi da mjesta ima za još 60 takvih stručnjaka


U novom madeIN-u Ä?itajte! POSLJEDICA KRIZE HRVATSKU PREUZELI Vladari NOVI VLADARI Hrvatske Darinko Kosor: Novi p poÄ?etak HSLSKako ćemo Ĺživ a jeti u 2020.

    



  

NOVI

    

 

NOVI VLADARI HRVATSKE

INTERVJU IVO JOSIPOVIĆ: Inzistirat ću na reformi poreznog sustava

VEL JAĂžA 2010.

TEHNOLOŠKA BUDUĆNOST: Kako ćemo Şivjeti 2020.

VOL 2 BR 20

KRIZA UZE LA SVOJ D ANAK

Za madeIN piĹĄu: Ljubo JurÄ?ić, Vlatko Cvrtila, FeÄ‘a JVukić, BoĹžo Skoko

Hrvatski magazin broj 1 Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetniÄ?ka mreĹža objavljuju poziv na sudjelovanje i prijavu radova za

EBFRES2010 EUROPSKI POSLOVNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE EUROPEAN BUSINESS FORUM ON RENEWABLE ENERGY SOURCES (EBFRES) Hotel “DONAT-FALKENSTEINERâ€?, Zadar - Hrvatska 19. - 20. oĹžujak 2010.

Organizator:

EBFRES

Detaljne informacije o konferenciji:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

EUROPSKA PODUZETNIÄŒKA MREĹ˝A ENTERPRISE EUROPE NETWORK

www.hgk.hr/ebfres

www.een.hr

web e-mail tel.

www.hgk.hr/ebfres kstih@hgk.hr 01/4606-758, 01/4606-701 www.constructafair.com


UVOD

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

LJUBO JURČIĆ, PREDSJEDNIK NO PODRAVKE:

Politika je prisutna u svakom NO-u Mirovinski fondovi su se udružili i zajedno posjeduju više od 30 posto dionica Podravke. Mali dioničari su ispali iz igre jer nisu uspjeli okupiti značajan broj dionica. Nitko se ne bi trebao uzbuđivati zbog toga jer ni državi ni fondovima ni radnicima nije u cilju da špekuliranjem dionicama Podravke ugroze njeno poslovanje. Za izbor članova nadzornog odbora nisu propisani točni uvjeti, a politika je svugdje prisutna.

KRISTIAN ŠUSTAR, HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA U TURIZMU:

Ne treba nam “cjenovna kanibalizacija” Nema potrebe za velikim snižavanjem cijena u turizmu jer možemo ugroziti razinu usluge koju sada imamo u Hrvatskoj. Prostora za spuštanje možda ima u određenim kanalima distribucije ili u nekim razdobljima, ali to svaki hotelijer sam treba izračunati. Lani smo početkom sezone, u vrijeme recesijske panike, krenuli u “kanibalizaciju cijenama”, a to nam se ove godine ne bi trebalo dogoditi.

PETAR ČOBANKOVIĆ, MINISTAR POLJOPRIVREDE:

Pa neće ministar paziti na nečiju robu Inspekcija stanja robnih zaliha u poduzeću Đakovština provedena je 17. prosinca i tada je pšenica tamo bila. Kad je stigla informacija da pšenice više nema, ponovno je išla kontrola. Utvrdila je da pšenice tamo nema i podnesena je prijava. No svatko treba sam kontrolirati gdje je njegova roba. Pa neće to valjda ministar za svakoga raditi.

ANTE TODORIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR AGROKORA:

Krizu smo uočili 2008. u Londonu Krizu smo uočili 2008. godine, kod londonskih bankara osjetilo se da nešto nije u redu kad smo tražili novac za kupnju ruskog trgovačkog lanca Lenta. Tada smo zaustavili sve aktivnosti oko preuzimanja i usredotočili se na osnovnu djelatnost. Kad smo prošle godine u veljači u Hrvatskoj počeli osjećati krizu, bili smo spremni. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: KRISTIJAN KRKAČ, PROFESOR POSLOVNE ETIKE NA ZŠEM-u

Buduće generacije moraju biti bolje od nas Korporacijama i društvu potreban je konsenzus o promjeni kulture i stila života u sljedećih tridesetak godina

K

ad je riječ o korporacijskoj društvenoj odgovornosti, situacija u našoj zemlji je loša. No, pitanje je - loša u odnosu na što? Svakako je lošija nego prije nekoliko godina, što je relativno ako u obzir uzmemo veću djelotvornost sudova i izvršne vlasti. Lošija je nadalje u odnosu na stanje od prije dvije godine i s obzirom na broj slučajeva koji se pojavljuju i istražuju, primjerice koje istražuje USKOK. Prema empirijskom istraživanju korporativnog upravljanja u Republici Hrvatskoj, u kojem su se zasebno pojmovno i metodologijski obradili odnosi s investitorima te korporacijska društvena odgovornost, pokazalo se da je stanje jednako kao prije dvije godine, ako ne i gore (prema: M. Koričan i M. Ćorić Analiza korporativnog upravljanja: korporativno upravljanje u hrvatskim tvrtkama). I sudske su presude, točnije broj kazni ispisanih za nepoštivanje zaštite okoliša i broj kompanija osuđenih na hrvatskim sudovima, jednako stvaran ako ne i stvarniji pokazatelj od navedenog. Primjerice, 2007. godine 88 kompanija prijavljeno je zbog

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

ugrožavanja okoliša, 45 ih je protupravno gradilo, 28 protupravno eksploatiralo rudno blago Hrvatske, a 47 tvrtki varalo je svoje klijente i partnere. Naime, 2004. godine kazneno je osuđena samo jedna tvrtka, a 2007. godine čak njih 74; 2008. godine ispisane su 432 kazne u ukupnom iznosu od 10,5 milijuna kuna, te je podneseno 419 optužnih prijedloga. Krše se “šakom i kapom” i radnička prava, čemu svakako pogoduje (pitanje kome) zabrinjavajuće niska i slaba mobilnost radne snage. Dakle, sudski slučajevi, presude i određene kazne isto su tako dobri

“Zviždači” svojim iskustvom i herojskotragikomičnom sudbinom iz prve ruke svjedoče o neodgovornosti pokazatelji iako podjednako posredni kao i prethodna skupina. Znakoviti su i konkretni pojedinačni slučajevi u državnim i privatnim kompanijama, nevladinim udrugama pa čak i strukovnim udruženjima. Tu su i “zviždači” koji temeljem osobnog iskustva i svojom herojsko-tragikomičnom sudbinom svje-

doče o neodgovornosti iz prve ruke. Uzroci takvoga stanja dijelom su u krizi u gospodarstvu - privatnom i državnom, financijskom i realnom sektoru. Uzrok je svakako i krizno stanje u sudstvu i izvršnoj vlasti, ali i u sustavu obrazovanja, a samim time i društvu. Ne mislim u prvom redu na klasično visoko obrazovanje, nego na konstantno ciljano obrazovanje, primjerice za nošenje s kriznom situacijom. Koji su pak razlozi takvoga stanja? Nasuprot spomenutim “zviždačima” stoje najodgovornije osobe u privatnim i državnim kompanijama, u izvršnoj, sudbenoj i medijskoj javnoj i privatnoj vlasti koje se teorijski pravdaju liberalnom ekonomskom paradigmom, odnosno takozvanim prosvijećenim egoizmom, a

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

praktično se odaju zavodljivim čarima rortyjevske autoredeskripcije sebe samih kao “vječno nedozrelih i samoproglašenih mučenika (autoviktimiziranih i kao takvih nesposobnih za zlo), razapetih između profita, zakona i društvene odgovornosti”. Konačno, društveni okoliš ovih pojava je poput neke sjene koja se nadvila nad crne (češće) i bijele (endemske) slučajeve i sve ih čini nekako podjednako sivkastima svojom socijalnom neosjetljivošću, nedostatkom hrabrosti i konformizmom, i ta sjenka na kraju ima ime – nacija. “Dobro bi bilo posjedovati vid za snalaženje mnogo godina unaprijed”, rekao je Hamsun. No kako to nemamo, sada nam je, nakon dvadesetak godina borbe za državu i promjenu pravnog, ekonomskog i društvenog poretka, potreban konsenzus o promjeni kulture i stila života u sljedećih tridesetak godina. Do tada valja ne štetiti previše, provoditi dobre zakone bez iznimke, na prihvatljivu mjeru smanjiti količinu prilika za poslovnu neetičnost, društvenu neodgovornost, korupciju i nepotizam te nastojati odgajati i obrazovati buduće generacije kako bi na koncu bile naprosto bolje od nas.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

“U prostorne planove nisu uključeni smještajni kapaciteti u

*vijesti Izvozne potpore dobilo 159 poduzeća U prošloj godini 159 tvrtki s ukupno 37.000 zaposlenih koristilo je izvozne potpore Ministarstva gospodarstva, izjavila je Sanja Rendić-Miočević, ravnateljica Uprave za poticanje ulaganja i izvoz. Oko 35,6 milijuna kuna dodijeljeno je za sufinanciranje izvoza novih proizvoda, istraživanje tržišta, dizajniranje izvoznih proizvoda i slične aktivnosti, dok je sa 4,3 milijuna kuna subvencionirano zajedničko predstavljanje udruženih poduzeća. Janaf ove godine investira 400 milijuna kuna Janaf će u 2010. godini investirati oko 400 milijuna kuna, i to vlastitih sredstava, u proširenje i modernizaciju kapaciteta, izjavio je Ante Markov, predsjednik Uprave. Uz ostalo, u veljači će se provesti natječaj za izvođača radova na gradnji nova tri spremnika u terminalu Sisak, svaki od 80.000 prostornih metara. Zahvaljujući povećanju transporta za rafineriju Bosanski Brod te povećanju obveznih i komercijalnih količina skladištenja nafte i derivata, Janaf je u 2009. zabilježio prihode od 464,9 milijuna kuna, što je rast od 25,2 posto. Ostvarena je neto dobit od 119 milijuna kuna. Dalmacijavino za jednu kunu Hrvatski fond za privatizaciju odlučio je raspisati javni poziv potencijalnim kupcima tvrtke Dalmacijavino. Udjel od 79 posto splitskog proizvođača pića u poslovnim teškoćama, sa 562 radnika, prodaje se za jednu kunu uz obvezu zadržavanja radnika minimalno dvije godine, nastavljanja djelatnosti i podmirivanja 736 milijuna kuna duga. Tvrtka ima nekretnine od ukupno 130.000 četvornih metara, ali među njima više nisu prostori u Gradskoj luci Split koji su u međuvremenu pripali državi i Dalmacijavino se iz njih mora iseliti.

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

domaćinstvima koji čine polovinu ukupne turističke ponude!” KRITERIJI PLANIRANJA TURISTIČKIH PREDJELA OBALNOGA PODRUČJA MORA

Novi pristup gradnji: radi Turistički predjeli ne planiraju se s obzirom na određenu koncepciju nego po logici zauzim određenih prethodno važećim prostornim planovima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ako hrvatsku obalu ne bi nagrdila apartmanizacija, kao primjerice španjolsku, rušenje bespravno izgrađenih objekata koje je započelo prije nekoliko godina nastavlja se. Buka teške mehanizacije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva mnogima se u zadnje vrijeme čini tiša zbog sve manjeg zanimanja javnosti. No ipak je redovito potiču prostorni planovi lokalnih jedinica kojima je utvrđeno što se i gdje smije graditi. Bageri su najviše posla imali na obalnom području, a o problemima turističkih predjela uz more razgovarali smo sa Stjepom Butijerom, predsjednikom Savjeta prostornog uređenja države. "Turizam kao razvojna djelatnost u Hrvatskoj temelji se na prostornim vrijednostima i bez njih gubi komparativne prednosti. Među ostalim, to znači da se turistički predjeli ne planiraju s obzirom

na određenu koncepciju nego po logici zauzimanja još neizgrađenog, ‘praznog’ prostora i preuzimanja lokacija određenih prethodno važećim prostornim planovima. Tako nastaju turistički sklopovi koji množe sličnosti te, nije pogrešno reći, dosadom devastiraju krajolik. S druge strane, brojne autentične vri-

Brojni planirani turistički predjeli, smatra Butijer, teško će se privesti namjeni zbog složenih, skupih i dugotrajnih pripremnih radova jednosti područja ostaju zanemarene, od vrijednosti krajolika, do graditeljske i sociokulturne baštine”, napominje. Turistički razvoj usitnjen je unutar administrativnih granica, a provedbu otežavaju nekonkretizirani prioriteti razvoja turizma u jedinicama lokalne samouprave. Usto, depopu-

laciju otoka prati nestajanje krhkoga graditeljskog naslijeđa i nematerijalne baštine. U zaštiti i očuvanju prostora koordinacija i provedba aktivnosti ne dostižu potrebe, stvarne mogućnosti te opravdanost privođenja namjeni planiranih turističkih predjela. Također, brojni planirani turistički predjeli, smatra Butijer, teško će se privesti namjeni zbog složenih, skupih i dugotrajnih pripremnih radova. Dugoročna zaštitita prostora “Kriteriji vrednovanja stvarnih prednosti planiranih lokacija nisu obnavljani, a nedostatna su i sektorska istraživanja u postupku izrade prostornih planova. Programi uređenja turističkih predjela su istovrsni, bez prepoznatljiva brenda ili isticanja lokalnih posebnosti, a malobrojni standardi planiranja tih područja određeni su neovisno o posebnostima prostora i planiranoga programa uređenja. K tomu, u prostorne planove nisu uključeni turistički smještajni

kapaciteti u domaćinstvima koji čine više od polovine ukupne turističke ponude”, kaže Butijer, dodajući i kako nedovoljna naseljenost otoka i zaleđa na jadranskoj obali otežava razvoj turizma. “Stoga, problemi su složeni i rješavat će ih se postupno i dugo. Odluke o uređenju prostora moraju se donositi na temelju kvalitetnih stručnih prijedloga, uvažavajući potrebe razvoja, korisnika i zaštite prostora. Hrvatska je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisala opće uvjete planiranja i građenja te uvjete zaštite obalnog područja mora. Time su spriječene najgrublje devastacije obale, a u tijeku je izrada posebnih propisa i uputa koje detaljnije tumače zakonom propisane obveze. Predstoji proces postupne preobrazbe sustava prostornog uređenja, posebice u načinu izrade prostorno planske dokumentacije koja će uspješnije moći zadovoljiti promjenljivost i dinamiku procesa razvoja društva”, smatra Butijer.

Kako bi se ti problemi što uspješnije otklonili, Savjet je utvrdio nekoliko ciljeva koje valja uzeti u obzir tijekom planiranja turističkih predjela obalnog područja mora. Uz dugoročnu zaštitu prostora, prirode, kulturne baštine i ekološke održivosti, potrebno je očuvati vrijednosti i identitet prostora, kvalitetno urediti turističke predjele, stvoriti društveno, svrhovito i oblikovno vrijedno okruženje koje pozitivno utječe na demografsko stanje lokalne zajednice i zaposlenost. Potrebno je i uskladiti te dopuniti razmještaj različitih djelatnosti, podići konkurentnost turističke lokacije te kvalitetu gradnje i izvedbe potrebne komunalne infrastrukture. “Za ostvarivanje ovih ciljeva prijeko je potrebno sagledati učinke i očekivane promjene kao posljedice zahvata u prostoru kroz dulje vrijeme. Također valja sagledati utjecaje na sve sastavnice prostora te odrediti što čini kvalitetu u cjelini, što zahvat čini posebnim, koje su sastavnice


5

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

“Turizam kao razvojna djelatnost temelji se na prostornim vrijednostima i bez njih gubi komparativne prednosti.” Stjepo Butijer, predsjednik Savjeta prostornog uređenja države

je plan nego bageri anja još neizgrađenog, “praznog” prostora i preuzimanja lokacija bitne za identitet kakav se želi zadržati ili postići, pri čemu treba promatrati širi prostorni kontekst”, naglašava on. Otoci kao jedinstvene planske cjeline Kako bi ti ciljevi bili što lakše ostvarivi, Savjet za prostorno uređenje odredio je glavne kriterije planiranja turističkih predjela obalnog područja mora u Hrvatskoj. Njih se trebaju pridržavati građani i poslovni subjekti, a imaju dva osnovna ishodišta. “Jedno je ishodište funkcionalno, s obzirom na zadanu svrhu. Iz te perspektive svi ponuđeni kriteriji su – glavni. Razlog leži u činjenici da

se bez njihove primjene ne mogu ostvariti posebni planerski zadaci kao

Zakonom o prostornom uređenju i gradnji spriječene su najgrublje devastacije obale, a u tijeku je izrada posebnih propisa i uputa što su, primjerice, formiranje posebnih turističkih predjela i zona, nautičkih luka ili manjih hotela u naselju. Drugo je ishodište vrijednosno, s obzirom na glavne vrijednosti

što se trebaju ostvarivati u zadanoj politici prostornog uređenja", pojašnjava Butijer. Iz te perspektive glavni su kriteriji oni na koje upućuju Strategija i Program prostornog uređenja Hrvatske. Sukladno tomu, metaplansko polazište planiranja područja hrvatskog Jadrana svodi se na četiri zahtjeva. Prvi je da zaštita područja ima prednost u odnosu na druge zahtjeve i interese. Prema drugom, na obalnom području ostvarivanje javnog interesa nadređeno je ostalim interesima. Treći kriterij određuje kako se otoci moraju planirati kao jedinstvene planske cje-

line, a manji nenaseljeni otoci ne mogu se uključiti u građevno područje. A prema posljednjem, četvrtom kriteriju, širenje građevnih područja valja planirati na mjestima udaljenim od obale, podcrtava Butijer. Inače, valja naglasiti kako su spomenuti kriteriji planiranja turističkih predjela obalnog područja mora u Hrvatskoj izrađeni kao smjernice za izradu prostornih planova jadranske obale te kao stručna podloga za izradu podzakonskih dokumenata. Primjenjuju se na sveukupno jadransko područje Hrvatske koje obuhvaća obalu, zaobalje, otoke i poluotoke.

“Na tapeti” golf-tereni i luke Od budućih aktivnosti Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske, Stjepo Butijer izdvaja poticanje kvalitete izrade i donošenja prostornih planova. Također, nastavit će se rad na izradi prijedloga kriterija za planiranje golfskih igrališta i luka nautičkog turizma. “S obzirom na bogatstvo i različitost obalnoga područja mora daljnjim je istraživanjima potrebno i prostor zaštićenog obalnog područja (ZOP) obraditi detaljnije na temelju prirodnih i antropogenih posebnosti prostora, a ne isključivo linearno (u metrima), neovisno o lokalnim prirodnim posebnostima.

Zatim, odrediti uvjete ‘prostornog reda’ (uvjeta za izgradnju) za cijelo obalno područje mora, a napose u dodirnim predjelima susjednih županija i zaštićenih područja prirode”, ističe on. K tomu, potrebno je odrediti uvjete zaštite krajolika (kao planske kategorije), određivanja, uporabe i zaštite obalnog područja i akvatorija, uvjete određivanja i planiranja luka i sidrišta te uvjete za planiranje turističkih predjela.

NETO DOBIT OSAM MILIJUNA KUNA

Lenac ulazi na novo tržište remonta velikih brodova Unatoč recesiji remontno brodogradilište Viktor Lenac završilo je 2009. godinu s neznatno slabijim prihodima u odnosu na iznimno dobru 2008. godinu, izvijestila je ta kompanija. Ukupan prihod bio je 332 milijuna kuna, što je uz rashode od 324 milijuna kuna rezultiralo s neto dobiti od osam milijuna kuna. Viktor Lenac je lani obavio 60 remonta za klijente s talijanskog, njemačkog i domaćeg tržišta na raznim vrstama brodova kao što su tankeri, kontejnerski brodovi, brodovi za rasuti teret, za ukapljeni zemni plin te prijevoz rashlađenog tereta. Ostvarena je uspješna suradnja s talijanskom kompanijom Saipem, za koju je napravljen remont bušaće platforme. Dovršene su i dvije plinske platforme (Anamarija A

i Izabela Nord za Edinu i INAGIP) koje su dio offshore projekta započetog 1997. u okviru kojeg se gradi 11 plinskih platformi. Brodogradilište je pritom znatno povećalo remontni kapacitet. Potpuno je obnovljen dok 11 koji je test položio na remontu dvaju tankera veličine Aframax za Tankersku plovidbu. Puštanje doka 11 u rad jedan je od najvažnijih događaja u razvoju brodogradilišta. S tim dokom, koji može primiti brodove veličine Suezmax, Lenac ulazi na novo tržište velikih brodova i osnažuje svoju poziciju kao jedno od vodećih brodogradilišta za remont i preinake na Sredozemlju. U 2009. najveći dioničar Lenca postala je Tankerska plovidba, a oko 2,5 milijuna eura uloženo je u nove tehnologije i proizvodne kapacitete. (I.V.)

*vijesti Hotelska poduzeća bez kupaca Nije bilo odaziva na javne pozive za privatizaciju hotelskih poduzeća Modra špilja, Hoteli Podgora, Hoteli Medena i Hoteli Živogošće, objavio je Hrvatski fond za privatizaciju. Upravni odbor HFP-a zadužio je stručne službe da se u što kraćem vremenu raspišu novi natječaji. U novim javnim pozivima hotelska će poduzeća vjerojatno biti ponuđena po cijeni od jedne kune uz uvjet podmirenja dugova i druge posebne uvjete.

i da su gubici u tom sektoru povećani osam puta u razdoblju od 2004. do 2008. godine. Regulirane cijene toplinske energije ne prate trendove primarnih energenata još od 2002. godine, a nastavi li se takvo stanje, cijeli sektor toplinarstva mogao bi se naći pred gašenjem, rečeno je na sastanku.

Sektor toplinarstva pred gašenjem Predstavnici Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK-a zatražili su da se utvrde tarife koje omogućuju tvrtkama u ovoj djelatnosti poslovanje bez gubitaka. Predstavnici Grupacije razgovarali su prošli tjedan s državnom tajnicom za energetiku Natašom Vujec i predložili da cijene toplinske energije prate cijene primarnih energenata. Na sastanku je istaknuto

Samo jedna četvrtina građana kupovala je na siječanjskim rasprodajama, stoji u istraživanju Hendala i portala Ja trgovac. Samo 30 posto ih je bilo zadovoljno ponuđenim izborom robe. Najviše su kupovali Slavonci te mladi od 15 do 35 godina. Više su kupovali građani s višim prihodima kućanstava, kao i oni s većim brojem članova kućanstava (četiri i više). Pretežno se kupovala odjeća (83 posto) i obuća (29 posto).

Malo kupaca na sniženjima u siječnju


6

SAJMOVANJE

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

NOVOSADSKI MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM

BESPLATAN NASTUP ZA HRVATSKE TVRTKE Na ovogodišnjem novosadskom sajmu nastup hrvatskih tvrtki potpuno je subvencioniran sredstvima HGK i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Očekuje se nastup 70 izlagača iz Hrvatske Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatske tvrtke iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora ove godine imaju osiguran besplatan nastup na zajedničkom izložbenom prostoru na 77. međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji će se održati od 15. do 22. svibnja u Novom Sadu. Očekuje se nastup sedamdesetak hrvatskih tvrtki od kojih će dvadesetak svoje proizvode predstaviti na zajedničkom štandu koji u potpunosti sufinanciraju Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. “Taj je sajam jedan od najznačajnijih za Hrvatsku jer je Srbija važan hrvatski izvozni i uvozni partner”, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljičković. “Hrvatske tvrtke na tamošnje tr-

žište izvezu robu vrijednu više od 120 milijuna dolara, najvećim dijelom prehrambenih proizvoda. Stoga je vrlo važno nastupiti u Novom Sadu kako bismo poboljšali suradnju, posebice u proizvodnji hrane i poljoprivredi”, ističe Kraljičković. Robna razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa Srbijom naglo se razvija. U 2009. godini uvoz je iznosio 82 milijuna američkih dolara, a izvoz poljoprivrednih i prehrambenih

Robna razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa Srbijom naglo se razvija proizvoda 121 milijun USD. U Srbiju smo u tom razdoblju najviše izvozili cigarete, suncokretovo sjeme, sardine, dječju hranu, dok smo najviše

uvozili suncokretovo ulje, uljane pogače, šećernu repu i slatke kekse. Više od milijun posjetitelja godišnje Prošle je godine na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu sudjelovalo 16 tvrtki na 150 četvornih metara izložbenog prostora. Tijekom godine Sajam organizira više od 20 priredbi koje posjeti oko 1,2 milijuna ljudi, a na nji-

ma sudjeluje više od 5000 tvrtki, institucija, komora, saveza, udruženja te individualnih proizvođača. Novosadski sajam ima 77 godina tradicije i pamti mnogo država u kojima je postojao. Nekoć je bio, a zadnjih godina opet postaje središnje mjesto susreta za tvrtke iz agrarnog biznisa u regiji, kaže generalni direktor Novosadskog sajma Goran Vasić. “Stalo nam je do nastupa hrvat-

skih tvrtki na Sajmu i drago nam je da tome pomaže hrvatska država i Komora. Investiranje hrvatskih tvrtki u Srbiju upravo u prehrambenom sektoru zadnjih godina upućuje na našu suradnju. Upravo u vrijeme ekonomske krize suradnjom možemo pomoći jedni drugima te ubrzati izlazak iz nje”, dodao je Vasić. Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Božica Marković kaže kako Komora već niz godina surađuje s Ministarstvom na udruživanju sredstava kako bi se pomoglo hrvatskim tvrtkama u nastupima na sajmovima. “Samo na razini sektora poljoprivrede radimo dvadesetak sajmova godišnje. Nastup na svakom sajmu podupire se s najmanje 50 posto sredstava, a u ovoj godini očekujemo za to utrošiti milijun kuna od Ministarstva i isto toliko sredstava HGK-a. Na taj način

ćemo zajedničkim snagama dirigirati našim predstavljanjima u svijetu”, kaže Božica Marković.

će se na 1000 kvadrata, a bit će postavljeno 12 do 15 brodova!

kako naša poduzeća moraju što prije shvatiti da u inozemstvu uglavnom nisu konkurenti i da suradnjom mogu više postići. APIU već priprema novi zajednički sajamski nastup, ovaj put u Kini. U lipnju se u gradu Ningbou održava veliki sajam robe široke potrošnje, obvezna stanica za sve koji u tom sektoru žele nešto prodati na kineskom tržištu. (I.V.)

Prisutnost pokazatelj snage Posljednjih godina znatno smo unaprijedili vizualnu komponentu nastupa hrvatskih tvrtki na sajmovima na kojima zajednički izlažemo, istaknula je direktorica Sektora trgovine HGKa Milica Rakuša Martulaš. “Veći naglasak stavljamo i na organiziranje popratnih aktivnosti, misija, bilateralnih razgovora, prezentacija i svega onoga što pridonosi izlasku iz krize. I ove godine izaći ćemo na sve sajmove za koje su u anketama interes pokazale hrvatske tvrtke. Nepojavljvanje na sajmu možda ne donosi odmah gubitak poslova za neku tvrtku, no ipak ostaje sumnja je li ona uspjela prebroditi krizu”, zaključuje Milica Rakuša Martulaš.

USPJEH HRVATSKIH MALIH BRODARA NA BOAT SHOWU U DÜSSELDORFU

Veliki štand, velika zarada Prošle godine štand je imao 28 četvornih metara, a promet je bio – nula. Ove je godine zajedničkih 500 kvadrata donijelo 1,2 milijuna eura direktnog prometa Igor Vukić vukicvprivredni.hr

Z

ajednički nastup malih brodara na sajmu Boat show u Düsseldorfu bio je veliki uspjeh, kaže Sani Ljubunčić, ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja. Nastup članica hrvatskog Klastera male brodogradnje, uz potporu APIU-a, Hrvatske gos-

podarske komore i Ministarstva gospodarstva, bio je jedan od testova nove strategije sajamskih nastupa u inozemstvu. Institucije su prikupile milijun kuna i zakupile 550 četvornih metara izložbenog prostora. Podmireni su troškovi specijalnog prijevoza osam jahti iz Hrvatske do Düsseldorfa. Na štandu su bile predstavljene tvrtke SAS

Vektor, AD brodovi, Pičuljan Marine, Donat Boats, Marservis, Nautički centar Prgin, Adria Winch i Anarta. “Prošle godine štand je imao 28 četvornih metara, a promet je bio – nula. Ove godine je zajedničkih 500 kvadrata donijelo 1,2 milijuna eura direktnog prometa od prodanih i ugovorenih brodova. Tome treba dodati i

nove ugovore s trgovcima i zastupnicima, koji će dovesti i nove kupce”, dodao je Ljubunčić. Mnogi posjetitelji tek su na tom velikom štandu primijetili da u Hrvatskoj postoji kvalitetna i suvremena proizvodnja malih brodova. Privučeni uspjehom, klasteru su se prijavili i hrvatski izlagači koji su sami došli u Düsseldorf. Iduće godine izlagat

Iduće godine izlagat će se na 1000 kvadrata, a bit će postavljeno 12 do 15 brodova ”Uprava sajma tretirat će ih sad kao VIP klijente”, kaže Ljubunčić, dodajući


AKTUALNO

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 21.567 USD

BDP po glavi stanovnika 1989. u Hrvatskoj

(

65% slovenskog BDP-a

dosegla Hrvatska u 1. desetljeću ovog stoljeća

POSTJUGOSLAVENSKE USPOREDBE

*vijesti

Nazadujući napredujemo, dok Slovenija odmiče SFRJ je po ekonomskoj razvijenosti 1990. zauzimala 31. mjesto u svijetu, dok su 2007. godine sve države sljednice, u prosjeku, bile na 59. mjestu po ekonomskoj je razvijenosti 1990. zauzimala 31. mjesto u svijetu, dok su 2007. godine sve države sljednice, s iznimkom Slovenije (na 29. mjestu), bile znatno lošije plasirane. U prosjeku, države sljednice SFRJ zauzimaju 59. mjesto, što upućuje na zaključak da ekonomski gubici od razdruživanja znatno nadmašuju dobitke, zaključuju autori studije.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

lovenija je u zadnja dva desetljeća zadržala poziciju najrazvijenije države na području bivše Jugoslavije, a svoju prednost pred većinom ostalih država sljednica, izraženu kroz bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, još je i povećala. Zanimljivo je, međutim, da su sve države sljedni-

Makedonija iznimka Slovenija je, kao najrazvijenija, 1989. godine imala BDP po glavi stanovnika 34.137 američkih dolara. Hrvatska je tada, s BDPom od 21.567 dolara, zaostajala 36,8 posto. Znatno iza nas slijedila je Srbija, sa 55,4 posto nižim BDPom od Slovenije, a potom Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Makedonija, kao najslabije razvijena država. U ratnim i poratnim devedesetima sve su zemlje, osim Makedonije, povećale zaostatak za Slovenijom, najviše BiH, gdje je rat bio najrazorniji. Hrvatska je tako 2000. godine za Slovenijom zaostajala 38,3 posto, Srbija i Crna Gora pale su tek na trećinu BDP-a Slovenije,

Prvo desetljeće ovoga stoljeća sve su zemlje, uz iznimku Makedonije, iskoristile za snažniji razvojni zamah ce bivše SFRJ, uključujući i Sloveniju, od 1989. godine zapravo nazadovale, sudeći prema rezultatima studije Centra za istraživanje postjugoslavenskih društava (CEPYUS) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru. Tadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

dok se BiH strmoglavila na samo 23 posto. Prvo desetljeće ovoga stoljeća sve su zemlje, uz negativnu iznimku Makedonije, iskoristile za snažniji razvojni zamah, pa je Hrvatska dostigla oko 65 posto BDP-a Slovenije (još uvijek manje nego 1955.), a Crna Gora je stigla blizu 40 posto, ispred Srbije koja je u tom razdoblju najbrže rasla. Ipak, i nakon tog rasta, pet država sljednica u prosjeku dostiže tek oko 40 posto BDP-a Slovenije, koji je uz to nominalno smanjen u odnosu na 1989. za oko 20 posto. Premda se, dakle, za proteklih 20 godina na ekonomskom planu za područje bivše drža-

HRVATSKA

1955.

1989.

BiH

2000.

SRBIJA

CRNA GORA

32,6

39,1

31,0 36,4

39,2

34,8

44,1

36,6

38,3

44,6

32,7

49,1 24,1

23,0

47,6

33,4

64,9

61,7

70,0

63,2

BDP per capita* postjugoslavenskih država u usporedbi s BDP-om per capita Slovenije (u %), 1955-2008. 80 70 60 50 40 30 20 10 0

7

ve može, bivšom vojnom terminologijom, reći “ista meta - isto odstojanje’’, promjene su znatno vidljivije u drugom dijelu studije, koji otkriva trendove u sustavu vrijednosti. Istraživanje provedeno među studentima iz sedam zemalja (uključujući Kosovo) pokazalo je kako je Slovenija jedina postjugoslavenska država u kojoj u tranzicijskom razdoblju nije zabilježen znatniji porast religioznosti. Nasuprot tome, udio religioznih studenata u Hrvatskoj je od 1986. do 2009. porastao sa 40 na 75 posto, u Srbiji sa sedam na 58 posto, u Crnoj Gori s tri na 51 posto, a u BiH sa 14 na 65 posto.

Slično je i u sklonosti autoritetima: u Sloveniji je znatno pala, dok u ostalim državama ili stagnira ili je u znatnom porastu, čak ponajviše u Hrvatskoj, gdje su danas studenti podjednako skloni autoritarnosti kao i njihove kolege u Srbiji i Crnoj Gori. U pitanju ravnopravnosti spolova Hrvatska stagnira na drugom mjestu, dok Slovenija napreduje, kao i ostale države (posebno Crna Gora), uz negativnu iznimku Kosova, gdje se broj studenata koji preferiraju spolnu neravnopravnost od 1986. godine učetverostručio. Jugonostalgičara 27 posto Mariborski centar proveo je i anketu među studentima o odnosu prema bivšem SFRJ i mogućnosti ponovnog udruživanja. Svaki drugi ispitanik bio je izrazito protiv te ideje, ali ih je 27 posto bilo za. Razlike u “jugonostalgiji’’ su očekivano velike: zajedničku državu podupire približno polovina studenata iz Makedonije i Crne Gore, a manje od 10 posto njihovih kolega s Kosova, iz Hrvatske i Slovenije.

BDP per capita* postjugoslavenskih država u usporedbi s BDP-om per capita Slovenije (u USD) Država/Godina

1955.

1989.

2000.

2008.

Hrvatska

5666

21567

12165

17492

BiH

3852

11393

4544

6500

Srbija

3975

15223

6453

10316

Crna Gora

3572

12498

6870

10600

Makedonija

3165

10571

7172

8796

Slovenija

8094

34137

19722

26948

MAKEDONIJA

2008.

Izvor podataka za godine 1955. i 1989.: Savezni zavod za statistiku; 1989. Statistički godišnjak Jugoslavije, Beograd. Izvor podataka za godine 2000. i 2008.: UNECE Statistical Division Database, objedinjeno na osnovi podataka međunarodnih institucija (CIS, EUROSTAT, IMF, OECD, World Bank).

Hrvatske tvrtke na sajmu prehrane u Moskvi U organizaciji Hrvatske gospodarske komore šest hrvatskih tvrtki sudjeluje na 17. međunarodnom sajmu prehrambene industrije PRODEXPO 2010., koji se održava od 8. do 12. veljače u Moskvi. Predstavit će se AC Merkur (distribucija vina i alkoholnih pića); Arbacommerce (prerada sitne plave ribe), Dubrovački podrumi (vino); Kraš (konditorski proizvodi); Tangar (sirovine za proizvodnju sladoleda i slatkiša) te Žuvela (plodovi mora). PRODEXPO je najveća specijalizirana godišnja izložba u Rusiji i Istočnoj Europi. Prošle je godine tu nastupilo više od 1800 tvrtki iz 57 zemalja.

Osnovana Poljskohrvatska trgovinska komora U Krakowu je prošli tjedan osnovana Poljsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, zamišljena kao platforma za poticanje i jačanje međusobnih kontakata i razmjenu informacija s ciljem osnaživanja gospodarske suradnje između Poljske i Hrvatske. Toj je Komori pristupilo 30 tvrtki, među kojima 19 poljskih i 11 hrvatskih, dok je za predsjednika izabran Pawel Wlodarczyk. OMV dobio HACCP za crpke OMV Hrvatska je prva mreža benzinskih servisa u Hrvatskoj koja ja certificirala HACCP sustav. Implementaciju je provela tvrtka Proteko, dok je tvrtka TÜV Nord Cert GmbH obavila verifikaciju i izdala certifikat za 41 benzinski servis OMV-a u sklopu kojih se nalaze i gastro odjeli.


8

S MARKOVA TRGA

“ Kriteriji kojima se utvrđuje krug korisnika su nepre

GOSPODARSKI RAZVITAK

HGK: Mjere za oporavak usmjeriti proizvođačima Iako se poduzete mjere ne mogu smatrati optimalnim, ipak su značajne jer aktiviraju bankovni potencijal prema tvrtkama, ocjenjuje HGK

H

rvatska gospodarska komora podržava mjere Vlade usmjerene na gospodarski oporavak i razvitak, kojima je cilj ublažiti posljedice gospodarske krize i dinamizirati ukupnu gospodarsku aktivnost, priopćeno je iz HGK-a. “Iako se može postaviti pitanje pravodobnosti njihovog poduzimanja, one su sasvim sigurno pozitivan pomak u ukupnoj gospodarskoj politici”, stoji u priopćenju. Prema ocjeni Komore, primarni efekti financijskih mjera odrazit će se na poboljšanje likvidnosti, što bi trebalo omogućiti dijelu poduzeća lakše preživljavanje krize, a time i usporavanje pada zaposlenih kao jednog od ključnih ciljeva ekonomske politike. “Iako se poduzete mjere ne mogu smatrati optimalnim, ocjenjujemo ih značajnima jer aktiviraju postojeći bankovni potencijal usmjeravajući ga prema gospodarskim subjektima”, navodi se u priopćenju. Dodaje se da je u provedbi potrebno uložiti maksimalne napore za oživljavanje proizvodnog sektora gospodarstva,

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

kako se stvarni efekti ne bi odrazili samo na poboljšanje položaja financijskog sektora te doveli do povećanja zaduženosti države. Svi očekivani pozitivni učinci poduzetih mjera za oporavak gospodarstva bit će kratkotrajni ako ne pridonesu pokretanju investicijskog ciklusa i dinamiziranju ukupne gospodarske aktivnosti. HGK se stoga slaže s ocjenom da će jamstveni fond potaknuti investicije, a dobrim potezom smatra se i provedba mjera preko HBOR-a, za što se HGK založio u svom prijedlogu antirecesijskih mjera još u veljači 2009. Kako bi pridonijela što učinkovitijoj provedbi tih mjera, Hrvatska gospodarska komora će u suradnji s HBORom za gospodarstvenike organizirati prezentacije Kako doći do financijskih sredstava uz nove mjere Vlade RH za gospodarski oporavak i razvitak putem svoje mreže županijskih komora. Središnja točka za informacije bit će Centar za poslovne informacije HGK-a, a raspored prezentacija bit će objavljen na internetskoj stranici www.hgk.hr. (I. V.)

pitanje što se točno smatra uslugama povezanim s pr

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE O MODELIMA FINANCIRANJA MJERA ZA GOSPOD

PRECIZIRATI KRIT DOBIVANJE KRED

Potrebno je razmisliti o postavljanju dodatnih uvjeta u svrhu osiguranja željenih uč transparentnosti i dosljednosti pri provođenju mjera, ističe dr. Goran Vukšić, analiti Vesna Antonić antonic@privredni.hr

M

jere za gospodarski oporavak i razvitak nužne su hrvatskom gospodarstvu, no kako bi se povećala njihova učinkovitost potrebno je ukloniti neke nepreciznosti u definiciji kriterija koje korisnici sredstava moraju ispunjavati. Također je potrebno razmisliti o postavljanju dodatnih uvjeta u svrhu osiguranja željenih učinaka, te inzistirati na što većoj razini transparentnosti i dosljednosti pri provođenju mjera, ističe među ostalim dr. Goran Vukšić, analitičar Instituta za javne financije, u svojem osvrtu o modelima financiranja tih mjera. Prema njegovu mišljenju, kriteriji kojima se utvrđuje krug potencijalnih korisnika su dijelom neprecizni te se postavlja pitanje što se točno smatra uslugama povezanim s proizvodnom djelatnošću te što je s tvrtkama koje se samo dijelom bave proizvodnom djelatnošću i/ili povezanim uslugama. Kao korisnici mjera eksplicitno se isključuju poduzetnici koji se bave točenjem pića, kockanjem, kladioničarskim i sličnim djelatnostima. Znači li to da svi drugi poduzetnici mogu biti korisnici, pita se Vukšić. Ažurne objave odluka o korisnicima Jedan način koji bi mogao pomoći pri osiguravanju dosljednosti u primjeni

Izvoznici: Objavljivati tko je i za što dobio novac Udruga Hrvatski izvoznici pozdravlja nove mjere Vlade za oporavak gospodarstva, ali smatra da datum od kojeg se računa početak krize treba pomaknuti na 31. prosinca 2007. jer je izvozni sektor krizu narudžbi osjetio već početkom 2008. Kamate kriznih kredita morale bi biti između dva i pet posto, a putem web stranica treba objavljivati tko je dobio novac ili jamstva za kredite i kakvi su efekti postignuti u svakom pojedinom slučaju. Udruga izvoznika smatra da se glavnina novca treba usmjeriti izvoznim proizvođačima, ali bi trebalo biti mjesta i za poduzeća koja nisu izvoznici, no svojim projektima mogu zamijeniti uvozne proizvode i komponente. (I.V.) kriterija, smatra Vukšić, mogla bi biti obveza da HBOR nakon svakog kruga dodjele sredstava ažurno objavljuje koje tvrtke su ostvarile pravo korištenja sredstava uz prikladno obrazloženje (namjena financiranja, visina kamate i udjela u kojem država sufinancira neki kreditni plasman, rokovi otplate...). U tom bi slučaju drugi poduzetnici dobili uvid u praksu odlučivanja o kvalificiranim korisnicima i primijenjenim kriterijima te bi imali jasniju sliku o tome mogu

li ostvariti sredstva iz tih programa. Također bi se izbjeglo da tvrtke iz branše, a koje su međusobni konkurenti i možda u sličnoj situaciji, budu različito tretirane, što bi bilo izravno narušavanje tržišne utakmice. Ažurnim objavama odluka o korisnicima financiranja i državni bi dužnosnici izbjegli eventualne prigovore za netransparentnost i nedosljednost pri primjeni kriterija. Obrazloženje ne bi nužno trebalo otkrivati podatke koji su poslovna tajna, napominje anali-

tičar IJF-a. Nije jasno, smatra Vukšić, mogu li se krediti dodijeljeni nakon 1. srpnja 2008., koji su korišteni za zatvaranje starijih kreditnih obveza, reprogramirati kreditom uz jamstvo prema predloženom modelu financiranja. Ako mogu, to bi neke poduzetnike moglo potaknuti prvo na reprogram kredita ugovorenih prije tog datuma izvan okvira ovog programa, a potom na reprogram tih novih kredita, i to kreditom uz jamstvo prema predlože-


9

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

cizni te se postavlja oizvodnom djelatnošću.” dr. Goran Vukšić, IJF

ARSKI OPORAVAK I RAZVITAK

( 1,6 mlrd kn izdvojeno za školstvo

( 1,2 mlrd kn

za socijalnu skrb i zdravstvo

SJEDNICA VLADE

ERIJE ZA ITA

inaka, te inzistirati na što većoj razini čar IJF-a nom modelu financiranja. Povećanje kreditnih plasmana poduzećima, te omogućavanje financiranja po povoljnijim kamatnim stopama trebalo bi dovesti barem do kratkoročnog poboljšanja gospodarske situacije, što bi se trebalo očitovati smanjenjem nelikvidnosti i očuvanjem radnih mjesta ili otvaranjem novih. No dugoročni učinci mjera će, osim o vanjskim faktorima, ponajviše ovisiti o kvaliteti kriterija koji određuju potencijalne korisnike financiranja te o tomu hoće li se sredstva uistinu raspodijeliti poduzetnicima i projektima koji omogućuju dugoročno održive pozitivne gospodarske učinke. Pozitivni učinci na proračun Iako će HBOR u ime Vlade plasirati dio sredstava poduzećima, te će jamstvima pokriti dio plasmana poslovnih banaka, izgledno je da će fiskalni učinci biti pozitivni

račun trebali biti pozitivni. Kako bi se osigurao potpuni učinak mjera u kontekstu osiguranja zadovoljavajuće razine likvidnosti gospodarstva, trebalo bi pokušati spriječiti situacije u kojima neki poduzetnik koji ima veliku tržišnu moć ne plaća dugove svojim dobavljačima na vrijeme, iako možda ima dovoljno likvidnih sredstava. Ako takav poduzetnik postane korisnik kredita za financiranje obrtnih sredstava iz planiranih mjera, možda bi se mogao propisati uvjet da mora točno određeni dio sredstava koristiti za trenutačno plaćanje nepodmirenih dospjelih dugovanja dobavljačima i/ili mu se može propisati obveza da ne smije produljivati (ili da mora skraćivati) prosječne rokove plaćanja dobavljačima tijekom korištenja dodijeljenih sredstava. Ovakav uvjet može se radi lakšeg praćenja propisivati samo većim poduzećima koja mogu biti značajni

Izgledno je da će fiskalni učinci biti pozitivni možda već i u kratkoročju zbog smanjenja nelikvidnosti možda već i u kratkoročju zbog smanjenja nelikvidnosti, smatra Vukšić, napominjući da bi, ako se mjerama uspije omogućiti nekim perspektivnim tvrtkama da opstanu u ovom teškom razdoblju, dugoročniji učinci na pro-

generatori nelikvidnosti. Pritom bi trebalo predvidjeti i neku kaznu za nepridržavanje, primjerice u obliku naknadno zaračunate više kamate na dodijeljena sredstva, ističe analitičar IJF-a Goran Vukšić.

Razvrgava se brak nakladnika i nastavnika Vlada je u sklopu decentralizacije prihoda od poreza na dohodak lokalnoj samoupravi prenijela 2,85 milijardi kuna, oko tri posto više nego lani Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Š

kolski udžbenici ubuduće će vrijediti četiri godine, a neće ih birati sami nastavnici nego stručni aktivi, uz prethodno pozitivno mišljenje Vijeća roditelja oko prihvatljivosti cijene. Složi li se Sabor s nacrtom konačnog prijedloga zakona o udžbenicima koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, nakladnicima će biti zabranjeno davati, a školama primati donacije. Prekrše li zabranu, školama i nakladnicima prijeti kazna do 100.000 kuna, a učiteljima, nastavnicima i ravnateljima do 30.000 kuna. Konačni prijedlog zakona o udžbenicima, tvrdi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs, obuhvatio je sve zahtjeve iznesene u javnosti zadnjih godina da se u tom području une-

se više reda. Ministarstvo će zakon dopuniti s dva podzakonska akta, popisom obveznih udžbenika te udžbeničkim standardom, a donijet će se i odluka o maksimalnoj cijeni udžbenika. Učitelji i nastavnici izjašnjavat će se o prikladnosti udžbenika, a oni koji dobiju više od 10 posto glasova ući će u katalog, koji se potom dostavlja školama. Popis udžbenika koje odaberu nastavnici i roditelji objavljuje se do 1. travnja, a knjige moraju biti u prodaji do 15. lipnja. Rijeci kampus, Kninu pročistač Vlada je u ovoj godini u sklopu decentralizacije prihoda od poreza na dohodak lokalnoj samoupravi prenijela 2,85 milijardi kuna, što je oko tri posto više nego lani, pohvalio se ministar financija Ivan Šuker. Od toga je za osnovno i srednje školstvo izdvojeno 1,6 mili-

jardi, a za socijalnu skrb i zdravstvo oko 1,2 milijarde. Dodatni iznos dobit će Rijeka, za svoj sveučilišni kampus, koji je građevinski završen, ali nedostaje još 35,7 milijuna kuna za opremanje. Kampus će se za taj iznos zadužiti, a jamac će mu biti Ministarstvo obrazovanja. Grad Knin dobit će uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, za što će Vlada osigurati 50 milijuna kuna, dok će se iz Ipa programa Europske unije povući još 15,7 milijuna eura, za projekt čiji se završetak planira do sredine 2014. godine. Eko kamp u Lonjskom polju Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva predložilo je novi prostorni plan Parka prirode Lonjsko polje, kojim se proširuje mogućnost gradnje naselja, ali i tradicionalnih obrta i objekata seoskog turiz-

ma, te se potiče snažniji razvoj poljoprivrede. Namjera je prostornog plana, ističe ministrica Marina Matulović Dropulić, preokrenuti negativni demografski proces zbog kojega se sva naselja unutar Lonjskog polja, osim Osekova, polako prazne. Od 50.650 hektara Lonjskog polja, 595 hektara predviđeno je za razvoj naselja, a za poljoprivredu je planirano oko 6000 hektara. U naseljima na obali Save moći će se graditi drvena pristaništa, a u Osekovu i Krapju planirani su eko kampovi. Vlada je donijela i odluku o novčanim nagradama hrvatskim rukometašima koji su na nedavnom Europskom prvenstvu osvojili srebrno odličje. Od ukupno 312.000 kuna, igrači su dobili svaki po 15.000 kuna, izbornik Lino Červar i njegov pomoćnik Slavko Goluža po 9000, a liječnik i fizioterapeut reprezentacije svaki po 4500 kuna.


10 PREDSTAVLJAMO

( 200 kg voća

( 20 godina

plasira se tjedno

Berlitz prisutan u Zagrebu

DOBAR DAN, ZAGREB

JEZIČNI CENTAR BERLITZ, ZAGREB

Reci mi to voćem Voće koje se dostavlja tvrtkama je kvalitetnije i spremno za konzumaciju, a očišćeno je ozonom

V

rijednost voća u prehrani i liječenju ljudi su prepoznali prije nego što su se neki od njih počeli baviti voćarstvom. Voće je ukusan, hranjiv i zdrav dodatak prehrani jer sadrži vitamine i minerale te je stoga prava blagodat za ljudski organizam. Liječnici i nutricionisti kažu kako je važno započeti dan s voćnim obrokom, a ta je namirnica idealna i za međuobroke. Ono služi i kao osvježenje nakon sastanaka i radnih zadataka. Kako bi djelatnici zagrebačkih tvrtki započeli dan s ukusnim obrokom, pobrinula se novoosnovana tvrtka Dobar dan čija je vlasnica Željka Hrabar u prosincu prošle godine počela distribuirati voće zainteresiranim poslovnim ljudima. “Iako svi znamo da je voće zdrava namirnica i nužna za funkcioniranje organizma, još ga malo ljudi koristi kao obrok. Namjera nam je približiti tvrtkama distribuciju voća u ured što je u europskim državama normalna pojava, ali i svojevrstan trend”, rekla nam je Željka Hrabar, dodavši kako se u nekim ze-

mljama Europske unije plaća niži porez na voće jer se ljude na taj način potiče da se okrenu zdravom načinu života. Voće koje se dostavlja zagrebačkim tvrtkama probrano je, bolje kvalitete i potpuno spremno za konzumaciju. Željka Hrabar kaže kako voće

Tvrtka Dobar dan ima za sada osam stalnih klijenata kojima se dnevno ili tjedno distribuira svježe voće koje oni distribuiraju nije samo oprano nego i očišćeno ozonom, trenutačno najsuvremenijom metodom, koji otklanja 99 posto pesticida. Voće umjesto grickalica Vlasnica Dobrog dana ističe kako voće nabavlja od hrvatskih proizvođača, dakle iz domaće proizvodnje. Djelatnici poduzeća kojima dostavlja voćne košare ponajviše traže sezonsko voće te jabuke, banane, kruške i naranče. Svježe voće se

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

nabavlja svakoga dana, pakira se, slaže i distribuira zainteresiranim klijentima. Iako je tek na početku poslovanja, tvrtka Dobar dan ima za sada osam stalnih klijenata kojima se dnevno ili tjedno distribuira svježe voće. “Uglavnom smo orijentirani na korporativnu ponudu, a distribuiramo i poklon-košare. Za sada se tjedno plasira oko 200 kilograma voća, ali vjerujem kako će se u skorije vrijeme poslovanje proširiti i na nove klijente”, kaže Željka Hrabar. U ponudi tvrtke za sada se može naći tzv. kvalitetna košara koja sadrži najmanje šest kilograma najtraženijeg voća te ekskluzivna košara u koju stane do četiri kilograma raznog sezonskog voća. Ta je košara namijenjena uredima izvršnog menadžmenta ili manjim tvrtkama. Poklon-košara zamišljena je kao dar koji se prema narudžbi klijenta dostavlja na željenu adresu. Osim toga, nudi se i maštovita košara - pladanj na kojem se nalazi mješavina orašastih plodova i suhog voća - idealna je za grickanje tijekom pauze. (S.P)

Komunikacija s partnerima u inozemstvu nije prepreka Jezični centar Berlitz osigurava tvrtkama i menadžerima brzo i učinkovito savladavanje stranih jezika

M

nogim je menadžerima vrijeme postalo skupocjeno, a stručnost presudna za poslovni uspjeh. U domaćoj, pa i inozemnoj poslovnoj sredini, važno je steći i očuvati poslovni ugled. Pri tome je komunikacija na stranom jeziku nužna. “Brojne tvrtke i vodeći menadžeri sve više surađuju s inozemnim tvrtkama ili rade na međunarodnim te projektima Europske unije pri čemu u kratko vrijeme moraju savladati vještine i znanja poslovne komunikacije u pisanoj i usmenoj formi. Telefonska komunikacija, sudjelovanje na telekonferencijama ili ispunjavanje natječajne dokumentacije na stranom jeziku postaju nepremostive prepreke, što bitno može narušiti poslovanje tvrtke ako se strani jezik ne nauči u što kraćem roku”, kaže direktorica Jezičnog centra Berlitz Ankica Kutle. Jezični centar Berlitz jedna je od vodećih tvrtki na međunarodnom tržištu jezične poduke koja u svi-

jetu djeluje već 130 godina, dok je u Zagrebu prisutna gotovo 20 godina. “Predavači su isključivo izvorni govornici i potpuno su posvećeni potrebama klijenata”, ističe Ankica Kutle. Jezični centar Berlitz nudi specijaliziranu uslugu poduzetnicima i menadžerima - Total Immer-

Poduka je poduzetnicima ujedno i prilika za stvaranje novih kontakata i izgradnju mreže potencijalnih partnera sion - intenzivni program za postizanje brzog konverzacijskog uspjeha. Pored toga, nudi sudjelovanje na poslovnim radionicama za brzo usavršavanje znanja u usko specijaliziranim područjima. Učenje kao igra “Imamo jedinstveni pristup učenju kroz spoj učenja i zabave, pri čemu se znanje usvaja lako i ne-

posredno. Nakon vježbi osmišljenih i zanimljivih razgovora u kojima se komunicira modernim i živim jezikom polaznici se počinju opušteno služiti stranim jezikom u svim životnim prilikama”, kaže Ankica Kutle. U ponudi Centra su gotovo svi svjetski jezici. Za razliku od većine škola stranih jezika, upisi u Berlitzu traju tijekom cijele godine. “Berlitz ima široki raspon programa i rasporeda, a podučava se na lokaciji koja je kompaniji i zaposlenicima klijenta najpogodnija. Jezična poduka podijeljena je na individualnu, poluindividualnu te poduku u isključivo malim grupama. Centar svojim posebnostima privlači osobe iz visokog menadžmenta i poduzetništva kojima je Berlitz istodobno prilika za stvaranje novih kontakata i izgradnju mreže potencijalnih partnera”, ističe Ankica Kutle i dodaje kako je Centar stoga i osnovao Berlitz klub u kojem se okupljaju bivši i sadašnji polaznici na ciljanim i tematskim druženjima. (K.S.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 30 farmera stalni kijenti

(

do

6000

krava i bikova obradi godišnje

PEDIKER ZA KRAVE, VUKOVAR

*pv apeli Ivana Hlupić je 20-godišnja djevojka koja živi u Zagrebu. Tumor koji joj je nedavno otkriven na mozgu poremetio joj je planove, ali samo nakratko! Slijedi operacija koja bi trebala pomoći da je ponovno vidimo nasmijanu! Pomozite svojim donacijama, toplom riječi i podrškom. Broj računa u Zagrebačkoj banci je: 3114448029 devizni račun, IBAN:HR 8223600003236152567, BIC:ZABAHR2X.

Iva Brnčić je zbog teškog oštećenja mozga u prvim trenucima života ostala motorički nesposobna za samostalan život. No već 30 godina svakodnevno se bori za dostojan i stabilan život. Nužne su joj vježbe i terapije koje ne može plaćati. Pomoć možete poslati na račun 2402006-1031262160 i poziv na broj 3101199428. Više o njoj možete saznati na www. iva-brncic.net.

*humana strana poslovanja

ZDRAV PAPAK – BAŠIĆEV ZADATAK Nakon edukacije u Njemačkoj, trgovački je posao zamijenio njegom i rezidbom papaka, nužnima za zdravlje životinja Eleonora Dukovac, dukovac@privredni.hr

I

kravlji papak nečiji je zadatak. Krešimir Bašić iz Vukovara u Njemačkoj je izučio njegu i rezidbu papaka krava i bikova, nakon čega je u Ernestinovu 2006. godine registrirao obrt s tom dje-

Za neobavljenu ili loše obavljenu rezidbu godišnje se gubi 2000 kuna po grlu latnošću. Selidbom u Vukovar godinu dana kasnije modernizira obrt, širi posao te kupuje jednu od najsuvremenijih hidrauličnih stojnica u svijetu inzistirajući na visokoj profesionalnosti uz europske standarde. Profesionalci su u nas rijetki, po-

sla je napretek pa ga zbog pedikure zovu farmeri diljem Hrvatske – krave i bikove, kaže, pedikira od Iloka do Biograda na Moru. Pedikura je potreba “Pedikura se ne radi zbog estetike nego potrebe i zdravlja životinje. Normalno je da kravi i bikovima rastu nokti i treba ih rezati, baš kao i ljudima. Pojavljuju se i razni defekti papaka i međupapčanog prostora, koje također liječim. Nažalost, mnogi farmeri još toga nisu svjesni, samo bi izvlačili iz tih krava, a pritom ne razumiju kolike gubitke u proizvodnji donosi šepavost krave i koliko se životinja muči. A takav nemar nezamisliv je, primjerice, u Njemačkoj ili Nizozemskoj. Problem je i to što se mnogi ovim poslom bave neprofesionalno i na crno,

nakon dvodnevnih tečajeva, i obično naprave više štete nego koristi. Za neobavljenu ili loše obavljenu rezidbu godišnje se inače gubi 2000 kuna po grlu”, objašnjava Bašić, koji godišnje obradi od 4000 do 6000 krava i bikova, a nakon 10.000 životinja, prestao je brojati. Ističe kako svaku životinju i papak ima u registru i prati stanje od rezidbe do rezidbe. Trideset farmera iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske i Zadarske županije su mu stalni klijenti. Pedikira i liječi u gospodarstvima s jednom kravom, ali i po farmama koje imaju više od 500 krava. Jednostavnije sa životinjama “S obzirom na to da u Hrvatskoj ima oko

300.000 krava, stalnog bi posla bilo i za 60 njegovatelja papaka, a nisam siguran bavi li se u nas još itko tim poslom profesionalno i stručno. Planirao sam u obrtu zaposliti još ljudi, obrađivati i po 12.000 grla godišnje, no ipak nema dovoljno interesa pa sam još uvijek jedini zaposleni u obrtu”, priča ovaj otac petero djece koji je i nagrađen za poslovnu ideju. Bašić naglašava kako se tri godine kontinuirano educira, redovito odlazi na seminare u inozemstvo, a član je i njemačke udruge za njegu i higijenu papaka. Inače, trgovački je posao zamijenio njegom i rezidbom papaka smatrajući kako će mu biti jednostavnije raditi sa životinjama nego objašnjavati i prodavati ljudima.

Donacija T-HT-a Specijalnoj bolnici Gornja Bistra T-Hrvatski telekom donirao je 108.580 kuna Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Kao i prošle godine iznos donacije prikupljen je internom aukcijom nagrađenih fotoradova zaposlenika Grupe te iz budžeta kompanije. Dobivena financijska sredstva bolnica u Gornjoj Bistri iskoristit će za kupnju prijeko potrebne opreme i pribora poput vibratora za olakšavanje disanja, živinih tlakomjera, madraca i antidekubitalnih jastuka. Microsoftov TechSoup od sada i u Hrvatskoj Microsoft je u Hrvatskoj od 2003. do danas donirao gotovo 2,5 milijuna kuna vrijednosti u softveru, što u idućem razdoblju namjerava pojačati kao partner u programu nevladine organizacije TechSoup, koji je odnedavno i službeno dostupan u Hrvatskoj. Programom u Hrvatskoj upravljaju zaklada Partneri u dobru i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu H-alter. Sve neprofitne organizacije koje zadovoljavaju uvjete programa mogu putem ovih organizacija zatražiti pristup Microsoftovom softveru. Za borbu protiv korupcije zaslužni smo svi Tvrtka Holcim Hrvatska i sedam nevladinih udruga DIM, Nemesis, Nezavisna udruga mladih iz Lepoglave, Radio mreža, Transparency International Hrvatska, Udruga za de-

mokratsko društvo - UDD i Udruga korporativnih pravnika predstavili su zajedničku inicijativu za borbu protiv korupcije pod nazivom U boj, u boj! Zajednička inicijativa odvijala se pod motom Ne bojimo se prijaviti korupciju i znamo kome, a nastala je kao odgovor na sve intenzivniju pojavu različitih oblika koruptivnih ponašanja u hrvatskom društvu, kao što su rad na crno, korupcija i neodgovorno poslovno ponašanje. Vrijednost cjelokupnog projekta bila je 350.000 kuna. Najbolji poslodavci za osobe s invaliditetom

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, portal MojPosao i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPD) u Hrvatskoj dodijelili su nagradu Poslodavca godine za osobe s invaliditetom. Njome se nagrađuju poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i uključuju ih u radnu sredinu te na taj način promiču poštovanje različitosti na radnome mjestu. U kategoriji javnih poduzeća nagradu je osvojila Srednja strukovna škola iz Varaždina, u kategoriji malih i srednjih poduzeća zdravstvena ustanova Zlatne ruke iz Pule, a u kategoriji velikih poduzeća tvrtka Zvijezda iz Zagreba.


12 INTERVJU

( do 40 do 100%

*vijesti Opet se bira NajTajnica Časopis Tajnica.hr organizira 19. veljače u Zagrebu 2. nacionalnu konferenciju tajnica, voditelja ureda i administrativnih djelatnika. Na konferenciji će se dodijeliti nagrada NajTajnica, za savjesno, kvalitetno i inspirativno obavljanje tog posla. Prijave sa sudjelovanje na konferenciji mogu se poslati na adresu poslovnisavjetnik@ ripup.hr. DOK-ING promovira elektromobil u Ženevi Zagrebačka tvrtka DOKING promovirat će svoj konceptni elektromobil XD na uglednom autosalonu u Ženevi, koji se održava od 4. do 14. ožujka. Gradsko vozilo, dugačko 2,8 metara, a široko 1,7 metara, dizajnirao je Igor Jurić. XD pokreću dva snažna elektromotora koja omogućavaju ubrzanje do 100 km/h u 7,7 sekundi, kakve postižu tek klasični kompaktni sportski automobili od 200 KS, priopćeno je iz DOKING-a. Gašenje analognog TV signala prošlo bez poteškoća Prelazak na digitalno emitiranje u regiji D5 ili, točnije, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, koji je završio 26. siječnja, prošao je uglavnom bez poteškoća. Zabi-

lježen je jedino veći broj poziva u pozivni centar Vlade te 102 intervencije stručnih ekipa u domove onih koji nisu znali priključiti digitalni prijamnik. Igor Lučić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, izvijestio je kako je zabilježeno i poskupljenje digitalnih prijamnika u regiji D5 tijekom procesa gašenja analognog signala nazvavši takve postupke neetičkim poslovanjem pojedinih trgovaca.

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

participacija gospodarstva kod izgradnje energetskih objekata

ZDRAVKO MUŽEK, DIREKTOR EKONERGA

PREMALA ULAGA Netržišne cijene energije domaćim energetskim subjektima ne omogućavaju Posljedica je smanjena sigurnost opskrbe, a na dulji rok i bitno povećanje cijen Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

abor je u listopadu prošle godine donio Strategiju energetskog razvoja Hrvatske. Cilj Strategije je, među ostalim, izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša koji će hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Zdravko Mužek, direktor Ekonerga - Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, kao voditelj izrade Strategije, kaže kako su za odgovarajuće pozicioniranje velikih energetskih projekata ključni jasna artikulacija interesa i pravodobnost donošenja odluka od nacionalnog interesa. Gdje se Hrvatska, u energetskom smislu, nalazi u odnosu na ostale zemlje u regiji i Europi? - Hrvatska je gotovo u potpunosti uskladila svoj zakonodavni i institucionalni okvir u području energetike s pravnom stečevinom Europske unije pa u tom smislu ne zaostaje za zemljama članicama. Ako govorimo o stvarnoj liberalizaciji energetskog sektora, što podrazumijeva tržišne cijene električne energije i prirodnog plina te nedovoljnu sigurnost energijske opskrbe, nisku energetsku učinkovitost, zastarjelost dijela energetskog sektora te nedostatne opće i posebne

uvjete za privatne investicije u energetiku, dijelimo praksu zemalja Jugoistočne Europe, iako je stanje u nas bolje

Temeljni uvjet za promjenu stanja u energetskom sektoru su tržišne cijene energije, posebice prirodnog plina i električne energije Koje su prednosti, a koje mane hrvatskog energetskog sektora? - Hrvatska je naslijedila relativno dobar, diverzificirani energetski sektor glede korištenih energijskih oblika. Zavidno je tehnološko znanje, gospodarski subjekti i ljudski potencijali u djelatnosti istraživanja te proizvodnje nafte i prirodnog plina kao i svim aspektima rada elektroenergetskog sustava. Domaća proizvodnja prirodnog plina i nafte, iako nedovoljna za pokrivanje vlastitih potreba, doprinos je sigurnosti energijske opskrbe i smanjivanju uvozne ovisnosti. Dobra je izgrađenost i povezanost prijenosnog elektroenergetskog sustava sa susjednim zemljama. Na žalost, uslijed nepravodobnih investicija u osuvremenjivanje i nove proizvodne kapacitete, sigurnost energijske opskrbe i učinkovitost energetskog sektora nije zadovoljavajuća. To se podjednako odnosi na kvalitetu rafinerijske pre-

rade, sigurnost opskrbe električnom energijom i prirodnim plinom, kao i na učinkovitost energetskih sustava i objekata kod krajnjih potrošača. To stanje se neće tako skoro unaprijediti. U idućih pet godina ne može se računati na smanjenje uvoza električne energije, ali ni na povećanje diverzificiranosti podrijetla uvoznog prirodnog plina. Koji su glavni koraci koje moramo poduzeti u nekoliko idućih godina kako bismo bili energetski stabilna, sigurna i neovisna država? - Temeljni uvjet za promjenu stanja u energet-

mova u energetskom sektoru. Sa stajališta energetske učinkovitosti i smanjenja porasta potrošnje energije uvijek valja ponavljati možda već izlizanu frazu - cijena je informacija o tome kako se ponašati prema određenoj robi. Nikakve mjere države radi poticanja učinkovitog korištenja energije ne mogu kod depreciranih cijena energije, uslijed nedovoljnih cjenovnih pritisaka, dovesti do željenog ponašanja potrošača. Umjesto zaštite potrošača, posljedica je u pravilu povećani utrošak za energiju, preraspodijeljen na gospo-

Energetika kao temeljna poluga razvoja Je li Strategija obuhvatila sve elemente energetskog sektora u odgovarajućoj mjeri i kako struka nalaže? - Kao voditelj izrade Strategije mogu ustvrditi kako je ona izraz mišljenja struke i rezultata javne rasprave. Kod izrade ovakvih dokumenata teško je očekivati da ne bude različitih stručnih razmišljanja, ali i stavova koji polaze od legitimnih želja promoviranja različitih interesa. Iako Strategija nužno daje i određene kvantifikacije, one ipak nisu u prvom planu. Strategija na novi način pristupa razvoju energetike kao gospodarskoj djelatnosti privlačnoj za domaća i inozemna ulaganja. Ako će se dosljedno provoditi, a tu se poglavito misli na ulogu države u razvoju zakonodavnog, institucionalnog i administrativnog okvira i stvaranju općih i posebnih uvjeta za investiranje u energetiku, energetika će zasigurno biti temeljna poluga razvoja hrvatskog gospodarstva u idućem desetljeću. skom sektoru i ostvarivanje nedavno usvojene Strategije energetskog razvoja Hrvatske jesu tržišne cijene energije, posebice prirodnog plina i električne energije. Kašnjenje s postupnim približavanjem tih cijena tržišnim razinama moglo bi dovesti do neželjenih lo-

darske subjekte ili socijaliziran na cijelo društvo. Razumljivo, dio žitelja ne može podnijeti povećanje cijena energije, pa je nužno kao dio socijalne politike (izvan gospodarskih zakonitosti energetske politike) odrediti minimum standarda koji mora biti dostupan svim

građanima i u skladu s time osmisliti državne mjere za subvencioniranje građana “siromašnih energijom”. Takve mjere traže uspostavu registra rizičnih skupina žitelja, kao preduvjeta učinkovite socijalne politike koja će omogućiti da državne potpore ostvare samo oni kojima je to doista potrebno. Na strani sigurnosti opskrbe, posljedice netržišnih cijena energije mogu biti i teže. Hrvatski energetski sektor je podinvestiran. Netržišne cijene energije ne omogućavaju dovoljnu dobit domaćim energetskim subjektima da bi bili u stanju financirati potrebne investicije, ali i odvraćaju inozemne investitore od ulaganja. Posljedica je smanjena sigurnost opskrbe, a na dulji rok i bitno povećanje cijena energije jer su sigurnost opskrbe i dovoljna ponuda uvjet za funkcioniranje energijskog tržišta. Iako to nije bila njena zadaća, Strategija energetskog razvoja Hrvatske je procijenila da bi ulaganja u hrvatski energetski sektor u idućih dvanaestak godina iznosila oko 15 milijardi eura. Sve te investicije pridonose sigurnosti i konkurentnosti hrvatskog energetskog sustava, ali nisu u isključivoj svrsi opskrbe hrvatskih potrošača. Polazište je bilo da Hrvatska kao mala pa stoga, poradi svojega razvoja, nužno i otvorena zemlja, iskorištava svoje prednosti kako bi bila atraktivna za investicije u energetiku.


13

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( oko 15 mlrd €

*vijesti

ulaganja u energetski sektor u idućih 12-ak godina

NJA U ENERGIJU dovoljnu dobit da bi ulagali, te odvraćaju od ulaganja inozemne investitore. a energije moći konkurirati u regiji, pitanje je kakva će im biti sudbina i na domaćem tržištu. Kakva je slika Hrvatske ako govorimo o obnovljivim izvorima energije? - Svaki izračun potencijala će pokazati kako je obnovljivim izvorima energije (OIE) moguće zamijeniti sve fosilne oblike energije. Međutim, osim obuzdavanja emisija stakleničkih plinova i sigurnosti energijske opskrbe, jedan od temeljnih ciljeva razvoja energetskog sustava jest da gospodarstvo opskrbljuje energijom po cijenama koje će mu omogućiti konkurentnost, a žitelje cjenovno dostupnom energijom. Hrvatska je, kao buduća članica EU-a, preuzela iznimno zahtjevne obveze o uporabi obnovljivih izvora energije i unijela ih u Strategiju energetskog razvoja. Pri

Hrvatska je, kao buduća članica EU-a, preuzela iznimno zahtjevne obveze o uporabi obnovljivih izvora energije Koji dio energetskog sektora u nas pokazuje potencijal za iskorak u regiju? - S obzirom na jedinstveno energijsko regionalno tržište i jedinstveno tržište EU-a, svaki energetski objekt izgrađen u Hrvatskoj imat će konkurenta iz te poslovne okoline

i obratno. Nužno je stoga da država omogući investitorima izgradnju takvih objekata koji će biti regionalno konkurentni, a investicijska odluka i rizik su na strani investitora. Tranzitni energetski sustavi poput plinovoda, naftovoda i prijenosnih elektroenergetskih mre-

ža su sui generis regionalni projekti. Međutim, i terminali ukapljenog plina (kako prirodnog tako i naftnog), veći elektroenergetski objekti (ako će moći regionalno konkurirati) i osuvremenjeni rafinerijski kapaciteti imaju mogućnost za iskorak u regiju. Ako ti objekti neće

tome je Strategija kao jedan od temeljnih ciljeva razvoja OIE istaknula porast zaposlenosti i domaće dodatno stvorene vrijednosti kod izgradnje i eksploatacije OIE. U skladu s tim, u Programu provedbe Strategije i u ukupnoj energetskoj, industrijskoj i drugim politikama tre-

ba poći od posebnosti Hrvatske i forsirati one OIE koji najbolje udovoljavaju proklamiranim europskim ciljevima - domaćem tehnološkom razvoju, zapošljavanju i gospodarskom rastu te smanjenju uvoza energije. Može li hrvatsko gospodarstvo pružiti odgovarajuće tehnologije kojima bismo našem energetskom sektoru, ali i gospodarstvu, dali dodanu vrijednost te tako konkurirali na regionalnom, ali i europskom planu? - U razvoj energetskih tehnologija ulažu se u svijetu golema sredstva. I ovdje vrijedi ona “koliko para, toliko muzike”. Samo u Njemačkoj trenutačno na razvoju tehnologija za proizvodnju električne energije putem fotonaponskih ćelija radi više istraživača nego što ih je u svim hrvatskim institutima prirodnih i tehničkih znanosti zajedno. Iako su naše mogućnosti ulaganja u tehnološki razvoj ograničene, postoje brojne niše gdje se može držati korak s razvijenim svijetom. Kod izgradnje većine energetskih objekata hrvatsko gospodarstvo može participirati s visokim udjelom od 40 posto pa čak i 100 posto (na žalost, ta je participacija bitno manja kod većine OIE). U području te svoje konkurentnosti, razvojem izvrsnosti i tehnološkim razvojem zasigurno domaće gospodarstvo može unaprijediti svoju poziciju i na svjetskom tržištu.

Dukat najveći otkupljivač mlijeka Dukat je u prošloj godini otkupio 291 milijun kilograma svježeg sirovog mlijeka, što je 43 posto ukupno ponuđenih količina, čime je učvrstio poziciju najvećeg otkupljivača mlijeka u Hrvatskoj, priopćeno je iz te tvrtke. U odnosu na 2008. godinu Dukat je otkup svježeg sirovog mlijeka povećao za 3,5 posto, što je 0,85 posto iznad hrvatskog prosjeka rasta proizvodnje mlijeka. Surađuje se sa 12.250 proizvođača, a u ukupnom Dukatovu otkupu mlijeko EU kvalitete čini 77,10 posto. Udio mlijeka EU kvalitete u 2008. godini iznosio je 66,49 posto, dok je u tekućoj godini Dukatov cilj 85 posto udjela mlijeka te kvalitete u vlastitom otkupu. Tijekom 2009. Dukat je izvezao više od 26 milijuna kilograma mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva u vrijednosti 175 milijuna kuna. BiH, Makedonija i Slovenija najveća su Dukatova izvozna tržišta, a to je poduzeće čvrsto na poziciji najvećeg hrvatskog izvoznika u mliječnoj industriji. Novi ljudi u Nadzornom odboru Podravke Na Glavnoj skupštini Podravke koja će se održati 25. ožujka, u Nadzorni odbor tvrtke trebali bi

biti izabrani Dubravko Štimac (fond PBZ CO), Dinko Novoselec (AZ fond) i Petar Vlaić (Erste plavi) kao predstavnici mirovinskih fondova. Državne fondove zastupat će dosadašnji predsjednik Ljubo Jurčić, zatim čelnik Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva Miljenko Javorović te Karmen Antolić, predsjednica koprivničkog HSS-a. Sedmi član je predstavnica radnika Ksenija Horvat. Umjesto Branka Vuljaka, dosadašnjeg predsjednika Glavne skupštine, predlaže se izbor novog predsjednika Hrvoja Matića.


14 AKTUALNO RAZLIKE U RAZVIJENOSTI

U Zagrebu trećina hrvatskog gospodarstva, Lika na začelju Velika razlika u razvijenosti pojedinih regija i županija jedna je od karakteristika gospodarstva Hrvatske. To potvrđuju i podaci poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit za razdoblje od siječnja do rujna 2009. godine koje je objavila Fina. Prema tim podacima dominantna je uloga Grada Zagreba, slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Istarska i Osječko-baranjska županija, a na začelju su Virovitičkopodravska, Požeško-slavonska te, s najlošijim rezultatima, Ličko-senjska županija. Vrlo velike razlike u razvijenosti pokazuju se u broju poduzetnika i broju zaposlenih, ukupnom prihodu i ukupnoj bruto dobiti po županijama. Grad Zagreb ima više od trećine broja poduzetnika u Hrvatskoj, ukupno 29.355 ili 33,6 posto, kao i zaposlenih - ukupno 349.507 radnika ili 38,8 posto. U ukupnim prihodima tvrt-

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 1356 poduzetnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

RECESIJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI

ke s područja Zagreba ostvaruju više od polovine hrvatskih prihoda, 51,8 posto ili 235,4 milijarde kuna, dok im je ukupni rashod 51,7 posto ili 223,6 milijardi kuna. Ukupna bruto dobit poduzeća sa zagrebačkog područja čini čak 53,9 hrvatskih bruto prihoda ili 11,8 milijardi kuna. Ličko-senjska županija je, pak, na začelju sa 490 poduzetnika, ili 0,6 posto, te samo 4524 zaposlena ili 0,5 posto udjela u broju zaposlenih. Ima samo 0,3 posto (1,1 milijardu kuna) ukupnih prihoda, 0,2 posto (milijardu kuna) ukupnih rashoda i 0,6 posto ili 130 milijuna kuna ukupne bruto dobiti hrvatskih poduzetnika. (K.S.)

Nelikvidnost blokirala gotovo 500 tvrtki

Potkraj rujna prošle godine 479 blokiranih pravnih osoba imalo je 146 milijuna kuna nepodmirenih obveza

PRVI UGOVORI UDRUŽENIH TRŽIŠNIH TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Počelo udruživanje domaćih turističkih snaga

rendovi u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije pokazuju znatan pad u svim ekonomskim kategorijama: smanjena je domaća potražnja, osobna potrošnja, investicije, zaposlenost, dok je nezaposlenost u znatnom pora-

Prve ugovore za udružene tržišne turističke aktivnosti potpisali su proteklog tjedna direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić i predstavnici turističkih zajednica Grada Zagreba i Kvarnera, Liburnia Riviera Hotela te turističkih agencija ID Riva Tours, Guliver Travel, Katarina Line, Uniline te Generalturist. Natječaj za devet modela udruženih tržišnih aktivnosti objavljen je potkraj prošle godine. Aktivnosti se sastoje od udruženog oglašavanja i udruženih poticaja, a ugovori se potpisuju sa sustavom turističkih zajednica, tvrtkama u Hrvatskoj i inozemnim turoperatorima, radi poticanja organiziranih turističkih dolazaka u našu zemlju te zajedničke pro-

mocije Hrvatske kao turističke destinacije. Ministar turizma Damir Bajs rekao je kako je interes za udružene tržišne aktivnosti ove godine povećan za 23 posto u odnosu na 2009., a na natječaj je stigao 431 zahtjev ukupne vrijednosti 17 milijuna eura. Za takve aktivnosti posebice su zainteresirani veliki europski turoperatori, a prvi su put sudjelovale i turističke tvrtke iz Srbije, Irske, Makedonije, Bugarske, Norveške i Ukrajine. Dva glavna cilja domaćeg turizma u ovoj su godini zadržavanje postignutog povećanog udjela od dva posto hrvatskog turizma na europskom tržištu te povećanje ukupnog udjela domaćih gostiju u hrvatskim turističkim odredištima. (S.P.)

T

Broj zaposlenih manji je za 5,4 posto, a broj nezaposlenih, u odnosu na isto razdoblje 2008., porastao je lani za čak 15 posto stu. Prema podacima koje smo dobili od Županijske komore HGK-a u Bjelovaru, 1356 poduzetnika u toj županiji u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježilo je pad prihoda od 18 posto, rashoda od 16

i investicija od 34 posto. Prihodi prerađivačke industrije manji su za 16 posto, promet u trgovini pao je 24 posto, prihodi građevinarstva pali su za 16,1 posto, a u poljoprivredi 2,2 posto. Broj zaposlenih manji je 5,4 posto, dok je broj nezaposlenih, u odnosu na isto razdoblje 2008., porastao za čak 15 posto. ”Glavni uzroci pada prihoda u trgovini su smanjena potrošnja stanovništva do koje je došlo zbog pada zaposlenosti, potom zbog usporavanja kreditne aktivnosti banaka stanovništvu te zbog nepovoljnih kretanja na tržištu kapitala”, kazala je stručna suradnica u toj županijskoj komori Ljerka Demšić. Dodala je i kako je izražen pad prodaje novoizgrađenih stanova. Ima i uspješnih “Mnoge naše tvrtke teško posluju. Koliko-toliko vraćaju obveze prema bankama, ali duguju do-

bavljačima i državi, zbog čega je narušena likvidnost. Potkraj lanjskoga rujna 479 pravnih osoba bilo je u blokadi, a imali su 146 milijuna kuna nepodmirenih obveza. No ima i uspješnih tvrtki koje su u nekoj fazi tihog restrukturiranja gdje se razmišlja o promjeni strategije i prilagodbi kapaciteta promjenjljivim vanjskim uvjetima”, ističe Ljerka Demšić. Negativni trendovi vidljivi su i u robnoj razmjeni u prvih 11 mjeseci 2009. godine. Kumulativna vrijednost izvoza iznosila je 119 milijuna dolara ili 633 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2008. manje za 30 posto. Pao je i uvoz, i to za 24 posto, no kako je on vrijednosno veći od izvoza, ostvaren je negativni vanjskotrgovinski saldo od 27 milijuna dolara ili 140 milijuna kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 80 posto. Na veliki pad izvoza,

kažu u Komori, utjecala su i nepovoljna kretanja u zemljama koje su gospodarstvu tog kraja najvažniji partneri (Njemačka,

Kumulativna vrijednost izvoza iznosila je 633 milijuna kuna Italija, BiH, Srbija, Slovenija), te pad cijena roba na svjetskim tržištima, posebice sirove nafte i prehrambenih proizvoda, kao i smanjenje domaće osobne potrošnje. Robni izvoz počiva na velikim poduzetnicima iako male i srednje tvrtke čine 99,5 posto registriranih poduzetnika. “Očito je da prostor za daljnji rast treba tražiti u malom i srednjem poduzetništvu, koje i inače predstavlja najfleksibilniji segment gospodarstva, pa bi tu trebalo usmjeriti i znatni dio poticajnih mjera”, zaključuju u toj komori.


15

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 30%

pad gospodarske aktivnosti

( 30%

*vijesti

tvrtki nema zaposlenike, a imaju velik profit fit

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK HRVATSKE S DALMATINSKIM GOSPODARSTVENICIMA

Vrata širom otvorena

Zagrebačka pivovara povećala dobit Zagrebačka pivovara zabilježila je u prošloj godini dobit od 196,4 milijuna kuna, što je 34 milijuna kuna više nego u 2008. godini, proizlazi iz nere-

Josipović je obećao da će okupiti respektabilan tim gospodarstvenih stručnjaka koji će iznalaziti rješenja kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje. U timu neće biti samo ekonomski analitičari i sveučilišni profesori nego i poduzetnici goduje uvoznicima. “Svi štite svoju proizvodnju, a na policima naših trgovačkih lanaca pretežno se nalaze riblje konzerve iz uvoza, dok uvozne konzerve ne možete pronaći na policama talijanskih i španjolskih trgovačkih lanaca. Kamatna stopa od sedam posto ne može pridonijeti konkurentnosti naših tvrtki jer je, usporedbe radi, kamata u susjednoj Sloveniji za njihove tvrtke dva posto. Recite mi onda, kako Sardina može konkurirati jednome Delamarisu?” Gabela kaže kako se, putujući po svijetu, uvjerio da Hrvatska nema gospodarsku diplomaciju te predložio predsjedniku

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

oduzetništvo je temelj gospodarstva i temelj napretka. Zato sam došao saslušati vaše probleme i od vas čuti što trebam učiniti, rekao je novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović na prošlotjednom susretu u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Split, gdje je s vodećim izvoznicima s tog područja razgovarao o problemima izvoza i gospodarstva. Dodao je kako unatoč malim ovlastima svojevrsnim pritiskom na hrvatsku vladu može dosta učiniti za poduzetnike. Nelikvidnost mora riješiti Vlada Poduzetnici su najviše ukazivali na problem nelikvidnosti, katastrofalnu politiku tečaja koja pogoduje uvoznicima a izvoznike stavlja u podređen položaj, na lošu i neaktivnu gospodarsku diplomaciju, nedostatke Vladina interventnog fonda, nepovoljne kamate na kredite te na razne namete kojima su opterećene tvrtke u Hrvatskoj. Saslušavši ih, Josipović je ustvrdio kako će vrata njegova Ureda biti uvijek otvorena gospodarstvenicima. “S predsjednicom Vlade razgovarat ću o problemima na koje su se požalili izvoznici. Kad je riječ o gospodarskoj diplomaciji, ona bi morala biti efikasnija. Svaki bi odlazak naših poduzetnika u inozemstvo morao završiti konkretnim dogovorom. Gospo-

Jadranka Radovanić i Ivo Josipović u Splitu

darska diplomacija mora biti aktivinija nego što je bila do sada”, naglasio je Josipović. Predsjednica HGKŽupanijske komore Split Jadranka Radovanić ustvrdila je kako je nelikvidnost najveći problem našeg gospodarstva te kako samo zajedno možemo izići iz krize. “Nadam se da će se predsjednica Vlade, nakon osnivanja interventnog fonda, više pozabaviti rješavanjem problema nelikvidnosti jer poduzetnici ne mogu sami urediti tržište, taj posao mora napraviti Vlada. Paradoks je da 30

posto tvrtki nema ni jednog zaposlenog, a ostvaruju velike profite. Upravo su takve tvrtke, čiji su vlasnici zaposleni negdje drugdje, uzrok 70 posto nelikvidnosti”, istaknula je Jadranka Radovanić. Ocijenila je kako je situacija ozbiljna jer je gospodarska aktivnost pala za 30 posto, broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji veći je od 38.000, dok je u zemlji bez posla već više od 300.000 ljudi. Na problem nelikvidnosti ukazala je i Lada Karninčić, suvlasnica Trentona, naglasivši kako ne treba zahva-

ljivati državi na pomoći što može podići kredit za obrtna sredstava uz kamatu od sedam posto u situaciji kada njena tvrtka ima tri puta veća potraživanja od dugovanja. Kako biti konkurentan Davor Gabela, član Uprave Sardine iz Postira, tvrtke koja 70 posto prometa ostvaruje na inozemnom tržištu, smatra kako država mora smanjiti namete kojima opterećuju tvrtke. “Svi o tome pričaju, a nitko ništa ne poduzima”, kazao je Gabela, domećući kako nerealan tečaj po-

Boban: Ministar gospodarstva nema vremena za nas Josip Boban, predsjednik uprave AD Plastika iz Solina, ujedno predsjednik Grupacije proizvođača dijelova i pribora za automobilsku industriju, ustvrdio je kako ministar gospodarstva već tri godine nema vremena primiti predstavnike Grupacije. Ukazao je i na nerealnu politiku tečaja. “Tečaj kune

je od 2002. porastao 4,6 posto, što u slučju AD Plastika znači gubitak od pet miljuna eura”, istaknuo je Boban dodavši da će stoga njegova tvrtka sve manje poslovati na hrvatskom tržištu te će biti prisiljen otpuštati radnike kako bi tvrtka mogla ostvariti pozitivan poslovni rezultat.

Nama je kamata sedam posto, a u Sloveniji dva posto. Kako onda naša tvrtka može konkurirati Delamarisu, pita se član Uprave Sardine Josipoviću da u odabiru kvalitetnih i stručnih ljudi koji će nas predstavljati u svijetu i o tome povede računa. Predsjednik Josipović obećao je poduzetnicima kako će okupiti respektabilan tim gospodarstvenih stručnjaka koji će iznalaziti rješenja kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje. “U tom timu neće biti samo ekonomski analitičari i sveučilišni profesori nego ću angažirati i ugledne poduzetnike”, istaknuo je Ivo Josipović.

vidiranog izvješća dostavljenog Zagrebačkoj burzi. Ukupni poslovni prihodi iznosili su 827 milijuna kuna u odnosu na 814 milijuna kuna u prethodnoj godini. Poslovni rashodi pritom su smanjeni sa 605 milijuna na 578 milijuna kuna. Portal MojPosao proširuje suradnju Kako bi korisnicima osigurao i uvid u regionalno stanje na tržištu rada, MojPosao (www.MojPosao. net) je proširio suradnju s portalima za oglašavanje radnih pozicija iz zemalja regije. Tako su od prošlog tjedna u kategoriji Inozemstvo dostupni oglasi koji se prenose izravno s vodećeg portala za oglašavanje radnih mjesta u BiH (Posao.ba) i Srbiji (Infostud.com). Inače, MojPosao je početkom 2010. postao i član međunarodne mreže portala za oglašavanje radnih mjesta - Broadbeen. Ponavlja se natječaj za upravu Burze Nadzorni odbor Zagrebačke burze odlučio je ponovno raspisati natječaj za članove uprave Zagrebačke burze, zato što je od pristiglih šest ponuda samo jedna zadovoljavala kriterije natječaja. NO je dogovorio s dosadašnjim članovima Uprave sporazumni prestanak radnog odnosa, a oni će, na čelu s Robertom Motušićem, nastaviti obavljati dužnosti do imenovanja novih članova. U pripremi je i sazivanje nove skupštine i donošenje dugoročnog strateškog plana Zagrebačke burze.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

( oko 5000 radnih mjesta

( 1,68 mlrd kn

lani izgubljeno u proizvodnji tekstila i odjeće

ulaganja u razvoj do 2012.

KAKO DO OPORAVKA TEKSTILNE INDUSTRIJE?

Voda došla do grla, pojas za spašavanje Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

natoč brojnim problemima s kojima se tekstilna industrija suočila proteklih godina, teško stanje u toj gospodarskoj grani dodatno je pogoršala gospodarska kriza. Kako bi taj sektor koji još uvijek ima veliki gospodarski značaj u našoj zemlji ugledao bolju budućnost, on mora proći određene strukturne promjene kao što je to učinjeno u mnogim europskim zemljama. Strategiju tekstilne i odjevne industrije hrvatska vlada usvojila je još 2007. godine te iako su se od tada provodile određene aktivnosti, zbog globalne gospodarske krize, ona nije provedena do kraja. Stoga se Strategija treba prilagoditi novonastalim okolnostima, kaže Milan Lušić iz tekstilne tvrtke Varteks. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u proizvodnji tekstila i odjeće u Hrvatskoj u prošloj je godini izgubljeno oko 4800 radnih mjesta, a procjenjuje se kako će konačna brojka dosegnuti oko 5000 radnih mjesta. Procjenjuje se također kako izravni i neizravni gubici nastali smanjenjem proizvodnje i zaposlenosti u tekstilu i odjeći u protekloj godini iznose 358 milijuna kuna. “Možemo zaključiti da su razlozi zbog kojih je došlo do takvog stanja u tekstilnoj industriji nepotpuna provedba Strategije tekstilne i odjevne

industrije, nepridržavanje kriterija za dodjelu državnih potpora, nepredvidivi učinaci recesije te neusklađenost djelovanja svih sudionika u primjeni Strategije”, naglasio je Lušić. Nužne interventne mjere Govoreći o državnim potporama za tekstilnu industriju, Lušić je istaknuo kako se u razdoblju od

Interventni fond će se brinuti za zadržavanje proračunskih sredstava te formiranje bankarskih kredita na osnovi jamstva države ili druge institucije 2008. do 2012. godine u razvojne programe planira ukupno uložiti 1,68 milijardi kuna. No, da to neće ići baš takvim tempom, Lušić potkrjepljuje primjerom kako je za proizvodnju tekstilnih i kožnih proizvoda veće dodane vrijednosti u 2008. dodijeljeno 130 milijuna kuna (podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva - MINGORP) što je 46,9 milijuna kuna manje od predviđenog. U 2009. dodijeljeno je 80 milijuna kuna potpore ili 91,35 mi-

lijuna kuna manje od predviđenog. Osim toga, tekstilne tvrtke nisu dobile ni očekivane kredite po povoljnim uvjetima u iznosu od 224,5 milijuna kuna u 2008. i 272,85 milijuna kuna u 2009. Stoga je, prema Lušićevim riječima, u ovoj godini potrebno u cijelosti provesti strategiju tog sektora te uvesti posebne interventne, antirecesijske mjere. Domaću tekstilnu i odjevnu industriju treba prilagoditi europskom zakonodavstvu s usmjerenjem na zadržavanju stupnja i broja zaposlenih, povratku djela izvoza u ukupnim prihodima, sma-

Tekstilnu i odjevnu industriju treba prilagoditi europskom zakonodavstvu s usmjerenjem na zadržavanje stupnja i broja zaposlenih, povratak udjela izvoza u ukupnim prihodima, smanjenje proračunskih rashoda za nezaposlene i izravne troškove otpremnina njenju proračunskih rashoda za nezaposlene i izravne troškove otpremnina te restrukturiranju ka-

drova specifične strukture – žena, zaposlenika starije i srednje dobi i nižeg obrazovanja. Kako bi se odgovorilo na recesijska kretanja, u proizvodnji tekstila i odjeće razrađen je i novi koncept Interventnog industrijskog fonda. Taj će se fond brinuti za zadržavanje ionako ograničenih proračunskih sredstava za tekstilnu industriju te za osnivanje bankarskih kreditnih linija na osnovi jamstva države ili neke druge institucije. Okvirni iznos potrebnih sredstava za proizvodnju tekstila i odjeće u ovoj godini iznosi 487,5 milijuna kuna, što je zapravo iznos procijenjenih izravnih i neizravnih troškova gubitka 5000 radnih mjesta u protekloj godini. Bez ulaganja u opremu i automatizaciju strojeva te većeg anga-

žmana u stvaranju brendova, poduzetnici u tekstilnoj i odjevnoj industriji neće moći opstati na zahtjevnom europskom tržištu, kažu u MINGORP-u. Koliko će iznositi državne potpore u ovoj godini za tekstilnu branšu, u tom ministarstvu još ne znaju, ali kažu kako će se provesti mjere povoljnijeg kreditiranja, davanja državnih jamstava te ulaganja investicijskih fondova u razne tvrtke, pa tako i u tekstilne, ako zadovolje uvjete natječaja. Nedostaju brendirani proizvodi Uspoređujući hrvatsku s tekstilnom industrijom u Europskoj uniji, hrvatski tekstilci zaključuju kako domaći tekstilni i odjevni proizvodi mogu konkurirati samo višom kvalitetom proizvoda. Ako ne želimo da nas “pojede” nelojalna konkurencija s Istoka, tada trebamo biti ispred želja kupaca i ponuditi im manje serije, više kvalitete i više


17

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 487,5 mil kn

TEKSTILCI U EU27

potrebno za 2010.

traži se e Zara prati i nudi modne trendove Brend Zara primjer je uspješnog europskog modnog brendiranja. Razvila ga je španjolska tvrtka Inditex, a uz njega je razvila i brendove Bershka, Oysho i Massimo Dutti. Zara se ne oglašava u medijima nego samo usmenom predajom jer je, prema mišljenju poslovodstva Inditexa, zadovoljan kupac najbolja reklama. Gotovo svakoga tjedna Zara na tržište lansira jedan novi proizvod, a tajna njihova poslovnog uspjeha temelji se u praćenju mode na ulici i osluškivanja želja kupaca. U Zari ne žele postavljati modne trendove nego ih pratiti, te ne razmišljaju unaprijed o tome što će proizvoditi za šest mjeseci. cijene. Jedan od primjera uspješne tekstilne robne marke je brend Tvornice čarapa Jadran - kod provučen preko ambalaže čarapa. “Ako želimo da neki proizvod bude prepoznatljiv i da se prodaje, tada on mora sadržavati dodanu vrijednost”, rekao je Vinko Barišić, predsjednik Nadzornog odbora Jadrana. Jadranov je uspjeh započeo prije šest godina na sajmu u Düsseldorfu, a nakon dvije i pol godine dobili su prvu narudžbu njemačkog trgovačkog lanca Kaufland za trudničke čarape. I tako je počelo... Jadranovi se proizvodi danas mogu nabaviti u sedamdesetak Kauflandovih prodavaonica u Njemačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Prije nekoliko dana čelništvo Jadrana potpisalo je ugovor i s međunarodnim trgovačkim lancem Interspar. Još jedan od uspješnih hrvatskih tekstilnih brendova je Estare Culto. “Proizvodi Estare Culto nami-

jenjeni su ljudima visoke platežne moći. “Zahvaljujući sredstvima Ministarstva gospodarstva otvorili smo nove prodavonice za proizvode s većom dodanom vrijednošću, a radimo i za etablirane svjetske modne marke. Jedna smo od rijetkih hr-

Bez ulaganja u opremu i većeg angažmana u stvaranju brendova, poduzetnici u tekstilnoj i odjevnoj industriji neće moći opstati na zahtjevnom europskom tržištu vatskih tvrtki koja ima zaštićeni brend u zemlji i inozemstvu”, ističe Katarina Drakulić iz tvrtke Estare Culto. Prema njezinim riječima, brend je nematerijalna imovina koja ima veliku vrijednost, a ako se koristi na pravilan način,

može povećati i temeljni kapital tvrtke. Brendirani proizvodi ulijevaju povjerenje kupcima i oni se emotivno vežu uz njih. I robna marka Xnation primjer je uspješnog hrvatskog brendiranja tekstilnih proizvoda. Taj je brend razvila tvrtka MIN, a riječ je o prepoznatljivoj sportskoelegantnoj odjeći namijenjenoj mlađim ženama do 35 godina. Omiški Galeb jedna je od rijetkih tekstilnih tvrtki u Dalmaciji koja još uvijek posluje na tom području. “Priča o Galebu neprekidno traje od 1951. do danas. Trenutačno zapošljavamo 4000 radnika, a godišnje proizvodimo oko 2,5 milijuna komada donjeg rublja i programa za spavanje. Uskoro ćemo započeti s proizvodnjom grudnjaka i kupaćih kostima, a u idućoj godini planiramo započeti s proizvodnjom kupaoničkog programa čime želimo zaokružiti našu proizvodnju”, kazao nam je direktor Galeba Stjepan Pezo.

Kvaliteta u prvom planu Jačat će pozicija EU proizvođača na tržištima visoke vrijednosti i specijaliziranoga tekstila, dok će ekološki i socijalni kriteriji imati važnu ulogu u konkurentnosti Eleonora Dukovac, dukovac@privredni.hr Tekstilna, odjevna i kožarsko prerađivačka industrija EU27 razvijat će se do 2020. godine prema tri moguća scenarija Eurotexa. Ovisno o scenariju, predviđa se pad zaposlenosti u toj branši od 20 do 50 posto, ograničit će se globalizacija te smanjiti dominacija dalekih tržišta. Kvaliteta će biti u prvom planu kao i inovacije te zaštita okoliša. Očekuje se pad konkurentnosti zemalja u razvoju zbog visokih troškova zaštite okoliša, ali i učvršćivanje njihovih pozicija u niskim i srednjim segmentima kvalitete. Jačat će, pak, pozicija EU proizvođača na tržištima visoke vrijednosti i specijaliziranoga tekstila. Među ostalim, ekološki i socijalni kriteriji igrat će važnu ulogu u konkurentnosti, a svjetsko tržište bit će fokusirano na visoku kvalitetu. Oživljavat će se tradicionalna znanja, a u prvom planu bit će ulaganje u dizajn, marketing i prodaju, te upravljanje lancem vrijednosti. “U visokorazvijene zemlje svakako će se vratiti dio proizvodnje dislocirane na dalekim tržištima jer se pokazalo da je udaljenost veliki nedostatak. Tržište

je u konstantnoj promjeni i menadžment kompanija mora imati strategiju, odluku za koje će se kupce profilirati: mlade, jače, poslovne ljude... i u tom smislu obrazovati dizajnere, konstruktore... Prilika je sada i za obrtništvo, koje se vraća na mala vrata zbog zahtjeva i izbirljivosti potrošača”, kaže Mirjana Gambiroža-Jukić, poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Treba se strategijski odrediti Naglašava kako vlasnik i menadžment tvrtke ponajprije trebaju sagledati situaciju u svojoj tvrtki, podvući crtu i strategijski se odrediti. Svakako trebaju poraditi i na obrazovanju zaposlenika, usvajanju novih tehnologija te praćenju novih materijala. Ako se neprestano osluškuju tržišna kretanja i stalno revidiraju strategijski ciljevi, kompanije imaju šanse za opstanak. “Prije svega treba ispitati koliko hrvatsko tržište može apsorbirati tekstila, odjeće i obuće uz postojeći uvoz, treba procijeniti koliko je robe moguće prodati i, s obzirom na stanje u okružju, koliki može biti izvoz te u tom smislu revidirati proizvodne kapacite-

te. Ako je riječ o vrhunskoj tehnologiji, perspektive će biti i u lohn poslovima jer će se manje narudžbe i količine za glasovite europske kupce i dalje raditi na bližim tržištima. Tvrtke sa svjetskom tehnologijom

U visokorazvijene zemlje vratit će se dio proizvodnje dislocirane na dalekim tržištima imaju perspektivu, a oni koji ni dosad nisu prepoznali te trendove tražit će krivce na pogrešnoj strani”, napominje Mirjana Gambiroža-Jukić. Tekstilna i odjevna industrija i u Europskoj uniji bilježi negativne trendove. Prema podacima Eurotexa, ta je branša već 2008. godine imala negativne trendove kad je riječ o prihodima, investicijama, broju tvrtki i zaposlenih u sektoru. Tekstilna i odjevna industrija te je godine uprihodila ukupno više od 197,8 milijardi eura što je 5,5 posto manje u odnosu na 2007. godinu. Vrijednost investicija pala je za devet posto premašivši 5,8 milijardi eura. Broj tvrtki smanjio se za četiri posto, na 147.707, a broj radnika za 6,6 posto, na 2.337.874 radnika.


18 EUROGLAS *vijesti Grčko-austrijski plan za zapadni Balkan Grčka i Austrija poslale su zajedničko pismo visokoj predstavnici za vanjsku politiku Europske unije Catherini Ashton u kojem izlažu zajedničku viziju o tome što bi EU tijekom ove godine trebao postići na zapadnom Balkanu, a na popisu ciljeva je i dovršetak pregovora s Hrvatskom. Osim toga, EU bi trebao odgovoriti i na srbijanski zahtjev za članstvom, početi pregovore s Makedonijom te ukinuti vize za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, kaže se u pismu koje navodi njemačka agencija DPA, objavio je portal EnterEurope. Bolji kreditni rejting Rumunjske Međunarodna bonitetna agencija Fitch Ratings povećala je Rumunjskoj izglede za kreditni rejting nakon što je Međunarodni monetarni fond signalizirao da će toj zemlji odmrznuti krizni kreditni program pomoći. Fitch je Rumunjskoj promijenio prognozu iz “negativne” u “stabilnu” te rejting na BB+, priopćeno je iz bonitetne agencije, a objavio je portal Banka. U objašnjenju Fitch navodi kako očekuje odmrzavanje međunarodnog kreditnog paketa pomoći vrijednog blizu 20 milijardi eura. Budžetski manjak Poljske veći od procjene Poljski budžetski manjak je 2009. godine dosegnuo 7,2 posto bruto domaćeg proizvoda, osjetno više od ranije procjene koja se kretala do najviše 6,3 posto. Poljski premijer Donald Tusk obećao je da će poljski proračunski manjak biti sveden u propisane okvire do 2012. kako bi se stvorili uvjeti za potencijalni ulazak u eurozonu do 2015. godine, objavio je portal Banka. Još u siječnju očekivalo se da će lanjski manjak biti u visini od 6,3 posto, dok se ove godine očekuje ubrzani rast na sedam posto zbog daljnje veće potrošnje vlade u cilju podupiranja gospodarskih aktivnosti.

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

“ Uspješna korekcija duga nije značajna samo za Grčku nego i za cijelu eurozonu.”

Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije

DUŽAN KAO GRČKA

Kad deficit postane europski problem Sa 12,7 posto BDP-a proračunski je deficit Grčke prerastao u problem eurozone stav kao pripravnici, dobar dio kao sredstvo primamljivanja glasača u izbornoj godini davanjem političkih usluga. Papandreou i vlada moraju umjesto osiguravanja sinekura zapošljavati novog čovjeka na svakih pet koji su napustili službu, uz opće zaleđivanje i kresanje plaća. Uz to se podiže dobna granica za odlazak u mirovinu i uvode novi porezi.

Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

P

rvi put u povijesti Europska komisija (EK) koristi sustav striktnog nadzora financijskog poslovanja jedne članice Europske unije – time je za Grčku počeo mukotrpan izlazak iz duboke ekonomske krize i zaduženja četiri i pol puta većeg od granice dozvoljene u eurozoni. Sa 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) proračunski je deficit Grčke prerastao iz “grčkog problema koji mogu riješiti samo Grci”, kako ga je sve do nekidan opisivao premijer Georges Papandreou, u “pitanje eurozone”. Grčki su problemi bili poznati i ranije, no njihov pravi razmjer tek je sada izašao na svjetlo dana. Za razliku od većine članica EU-a, Grčka nije doživjela nagli pad BDP-a s narastanjem gospodarske krize, bila je i među rijetkim zemljama koje su smatrale da za izlazak iz recesije nije potreban nekakav državni program. Nedavno se kula od karata počela urušavati. Prvo je Eurostat izašao s priopćenjem o grčkom friziranju statističkih rezultata. Grčka je i u eurozonu ušla uz nešto žongliranja brojkama kako bi zadovoljila kriterije; idući je korak bilo šminkanje stvarnosti izbacivanjem vojnih troškova iz državnog proračuna. Promjene u političkoj kulturi Karamanlisova je vlada prije godinu dana iznijela procjenu o zaduženju

Kako stisnuti remen Plan je da deficit od 12,7 posto BDP-a u ovoj godini padne na 8,7 posto, dogodine na 5,6 posto da bi u 2012. stigao ispod tripostotne gornje granice eurozone, na 2,8 posto BDP-a. Reformom poreznog sustava država bi zaradila 1,2 milijarde eura, dodatnih 2,6 milijardi eura namirilo bi se kroz povišene poreze na imovinu, alkohol, mobilnu telefoniju, gorivo i cigarete. Posebni korporativni porezi donijeli bi u državni proračun još 1,3 milijarde eura. Paket kompletira plan zaleđivanja plaća i smanjenja broja radnih mjesta u državnoj administraciji koji će troškove države srezati za 1,8 milijardi eura. Javnost je nove mjere dočekala žestoko nabrušena. Poljoprivrednici blokiraju granicu s Bugarskom i neke autoceste tražeći dublje posezanje države u proračun za povišenje poticaja, gluhi na obrazloženja iz vlade da za to nema novca. Najavljena je i serija štrajkova državnih službenika, prvo carinika i poreznika, potom, kako veljača napreduje, i drugih dijelova državnog aparata. od 3,7 posto BDP-a, iako su u EK-u već tada znali da je brojka nekorektna. EK bi tek trebao dobiti ovlasti za pokretanje postupka kršenja zakona prekrajanjem činjenica. Jedan pokušaj da se članice kažnjavaju za statističko “farbanje” rezutata svojedobno je torpediran na Vijeću EU-a (2005. godine). Igranje s činjenicama toliko je razljutilo neke članice Unije da se statističkom uredu EU-a čak sugeriralo da grčke stranice u Eurostatovim analizama ostavi praznima. Nova je vlada obećala brzo vraćanje u normalu,

bar što se statistike tiče. Kvalitetna, kredibilna statistika bitan je element poslovanja u EU-u. Problemi u Grčkoj nisu od jučer, svima koji nisu imali detaljnijeg uvida u stvarno stanje bilo je jasno zašto je vladajuća garnitura olako sazvala rane izbore. Pripadnik političke loze Karamanlis i desnica predali su u listopadu zemlju i probleme socijalistima na čelu s Georgesom Papandreouom, još jednim izdankom stare domaće političke dinastije. Papandreou se dohvatio posla suočen s rastućim valom nezadovoljstva, konačno

i s istinom koja je izašla na vidjelo. Ponuđen je plan oporavka uz sveopće stezanje remena. Dio

Bila je javna tajna da je Grčka u eurozonu ušla uz nešto žongliranja brojkama kako bi zadovoljila kriterije će mjera izravno pogoditi običaje i političku kulturu – primjerice, prebrisat će se praksa kojom je lani oko 14.000 umirovljenih državnih službenika zamijenjeno sa 29.000 novih, neki su ušli u su-

Nije dužna samo Grčka Bilo je i špekulacija da će neke zemlje EU-a i eurozone ući u igru posuđujući Grčkoj novac za izlazak iz teškoća. Učestali su i pozivi da se uključi MMF, posebno nakon potvrde da intervencije eurozone u njenoj problematičnoj članici neće biti. Grčki je slučaj otvorio i pitanje koliko je eurozona solidna i je li Monetarna unija u stanju nositi se s teškoćama članica, pogotovo jer Grčka nije jedina u dugu – prema minusima blizu joj je znatan dio Unijina juga, Portugal, Španjolska, Italija. Vlada u Ateni želi do 2012. dug vratiti u granice tri posto BDP-a dozvoljene u eurozoni. Provedba će biti “rigorozno praćena”, obećao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove na odlasku Joaquin Almunia i to je nužnost “s obzirom na okolnosti”. Dosje će preuzeti Almunijin nasljednik Olli Rehn. Prvo izvješće o provedbi zakazano je za sredinu ožujka uz obvezu Atene da to čini svakog tromjesečja.


19

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 18 od 27 članica EU-a ( 70% BDP-a EU-a nije u potpunosti provelo Direktivu u praksu

generiraju usluge

KONTAKTNE TOČKE (JOŠ) NE FUNKCIONIRAJU

Direktiva o uslugama zapela već na startu Veći dio članica Europske unije ni nakon tri godine priprema nije primjereno iskoristio prijelazno razdoblje za uvođenje Direktive koja bi morala olakšati razmjenu usluga Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

D

irektiva o uslugama usvojena je nakon dvije godine napornog natezanja između država članica Europske unije (EU) i Europskog parlamenta, a konačna se verzija znatno razlikovala od početnog prijedloga Europske komisije (EK). Usluge su zaslužne za 70 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a. Direktiva je

Srž Direktive o uslugama je olakšavanje ulaska u prostor druge države putem zajedničke kontaktne točke skrojena kako bi olakšala prekogranično poslovanje širokom spektru usluga iz kojega su izostavljene financijske usluge, promet, notari, odvjetnici, zdravstvena skrb. Njena potpuna provedba trebala je biti dovršena prije 28. prosinca 2009. Eurochambres, udruga gospodarskih komora Europe, prvi je alarmirao da je zapelo već na startu objavivši kako 18 od 27 članica EU-a nije u potpunosti provelo Direktivu u praksu. Neke članice nisu ni pretresle vlastite zakone kako bi ih poravnale s Direktivom, dok su druge screening zaokružile, no, više zbog političkih a manje pravnih razloga,

nisu usvojile izmijenjene zakone. Glavni tajnik Eurochambresa Arnaldo Abruzzini iskritizirao je činjenicu da dobar dio članica EU-a nije ni nakon tri godine “primjereno iskoristio prijelazno, pripremno razdoblje”. Različitost među državama je, umjesto povezanog, jedinstvenog poslovnog prostora za glavninu usluga, ostavila fragmentirano tržište s različitošću praksi. “Na naše veliko razočaranje dio članica očito nije smatrao primjenu Direktive političkim ili gospodarskim prioritetom... Direktiva o uslugama ključna je za tvrtke, a ovakav nezavršeni posao neprihvatljiv je ishod”, prokomentirao je Abruzzini apelirajući na EK da pojača pritisak. Problemi s rokovima Komisija je kao “čuvarica Sporazuma” obvezna intervenirati u situacijama gdje se ne provodi i ne poštuje slovo zakona Unije, no za sada EK službeno šuti. No ta je tišina, pak, iziritirala Eurochambres koji je već počeo govoriti o “gledanju kroz prste”, no iz EK-a su obećali kako će se angažirati. Valja napomenuti kako će se ta direktiva naći će i na dnevnom redu Vijeća EU-a. Nije isključeno ni pokretanje procedure provjere kršenja zakona EU-a. Srž Direktive jest olakšavanje ulaska u prostor druge države kroz po-

jednostavljenje procedure putem zajedničke kontaktne točke, čime se sve formalnosti prelaska granice mogu odraditi internetom za bilo koju uslugu na koju se Direktiva primjenjuje – od građevinara, trgovine nekretninama, frizera ili privatnih dadilja. Ta je direktiva dio acquisa koji mora aplicirati i Hrvatska do dana ulaska u zajednicu. Eurochambres je prije pola godine provjeravao kako napreduje implementacija, nalazi su bili alarmantni te se na sporost i nedosljednost u provedbi upozorava još od tada. Istodobno, izvjestiteljica Europskog parlamenta o ovoj temi Eve-

lyne Gebhardt otvorila je pitanje primjene Direktive ocijenivši kako se članice baš i ne trude zadovoljiti rokove te da je proces prilagodbe često neefikasan, spor i koristi se u neke druge svrhe. Samo je devet zemalja obavilo posao na vrijeme i kako treba – Češka, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska, Nizozemska, Švedska i Velika Britanija. Litva nije ni poslala podatke. Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Luksemburg, Malta, Portugal, Rumunjska i Španjolska zastale su na polovini puta, završivši screening usklađivanja postojećih zakona prema novom unosu u zajed-

ničku pravnu stečevinu, ali provedba kasni ili je manjkava. Nezavršen posao, čak i u prvoj fazi pretresanja kompatibilnosti zakona, te izostanak operativne provedbe Direktive o uslugama nađeni su u Bugarskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Pola spremno, pola nije Na razini usuglašavanja zakona nalaz Eurochambresa kaže kako je posao obavljen kod polovine članica EU-a. Na drugim je adresama sve spremno osim što zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru. Iako su sve članice u svjetlu usvaja-

nja Direktive o uslugama odlučile uvesti jedinstvenu kontaktnu točku, a većina se opredijelila da na istoj adresi objedini i dobivanje informacija i ispunjavanje formalnosti, četvrtina ih još nije otišla dalje od obećanja. Eurochambres primjećuje kako kontaktne točke ne funkcioniraju, neke ni ne daju dostatne podatke, a u nekim se vladama muče prelazeći s dobrih starih papira na elektronsku komunikaciju. U prostoru unutarnjeg, zajedničkog tržišta 27 država i 23 službena jezika podaci o otvaranju tržišta usluga uglavnom se dobivaju na samo jednom, nacionalnom jeziku.


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 350 mil korisnika ( gotovo 1 mil korisnika Facebooka u svijetu

samo u Hrvatskoj

NOVI MEDIJI U 2010.

GODINA U KOJOJ ĆE DRUŠTVENE MREŽE POSTATI OZBILJAN POSAO Marketing i PR u Web 2.0 medijima u ovoj će godini postati ozbiljan alat za poslovanje. Budžeti su spremni, pišu se strategije, a broj potrošača na Facebooku i Twitteru rapidno se povećava iz sekunde u sekundu Robert Gelo

U

svijetu interneta i društvenih mreža 2009. godina će sasvim sigurno ostati zapamćena po velikom uspjehu Facebooka i Twittera. Facebook je s jedne strane dosegao zrelost uz 350 milijuna korisnika diljem svijeta te gotovo milijun korisnika u Hrvatskoj. Twitter je nastavio uspjeh najavljen strelovitim rastom u 2008. godini i potvrdio se kao fenomen iz Silicijske doline o kojemu se najviše govorilo ne samo u tehnološkom nego i u poslovnom te svijetu zabave. Globalne društvene mreže, ponajprije Facebook, etablirale su se i na domaćem medijskom tržištu. Uz oko 920.000 korisnika trenutačno registriranih u Hrvatskoj i doseg od oko 20 posto, ta se društvena mreža može uspoređivati s javnom televizijom i njenih 1,2 milijuna pretplatnika ili pak s najprodavanijim dnevnim novinama koje ne prelaze nakladu od 100.000 primjeraka. Za usporedbu, najpopularnija domaća mrežna odredišta imaju doseg od oko 50 posto populacije ili oko dva milijuna jedinstvenih korisnika. Nije teško doći do zaključka da je Facebook trenutačno jedan od najjačih medija u Hrvatskoj uopće, iako ga je nemo-

guće uspoređivati s televizijom ili s klasičnim 1.0 mrežnim odredištima. Na globalnoj razini Facebook je sa svojih 350 milijuna korisnika krajem 2009. postao, kako oni to vole

su pojavljivati obrisi poslovnog plana Twittera u koji su investitori dosad uložili oko 150 milijuna dolara, a povrat novca donedavno je bio sasvim apstraktan pojam. Twitter je

naime Googleu i Microsoftu za 25 milijuna dolara prodao pravo na korištenje svoga sadržaja u pretraživanju interneta. Na taj način Google i Microsoftov Bing svojim

Izvjesno je da tvrtke u svijetu i Hrvatskoj planiraju povećati svoje budžete za marketing u društvenim mrežama reći, “četvrta najveća nacija na svijetu” te je definitivno potvrdio status najznačajnije (mada ne i najpopularnije) društvene mreže u svijetu. Twitter nastavlja strelovito rasti Početkom 2009. godine Twitter je pak imao oko sedam milijuna korisnika, da bi potkraj godine ta mreža narasla čak na četrdesetak milijuna korisnika (njihov godišnji porast u rujnu je bio veći od 1000 posto). Eksploziji Twittera svakako pomažu poznate osobe, ponajprije glumačke zvijezde, političari i sportaši koji su pronašli načine da tu mrežu iskoriste za vlastitu promociju. Nazočnost Obame, Oprah, Ashtona Kutchera, Britney Spears i drugih svjetskih zvijezda sama je po sebi privukla milijune novih korisnika. Potkraj godine počeli

Najvažniji ciljevi Web 2.0 aktivnosti

1. Povećanje prometa na web siteovima 2. Utjecaj na odluku potrošača o kupnji proizvoda (lead generation)

3. Povećanje prodaje 4. Poboljšanje rezultata u tražilicama 5. Poboljšanje reputacije (izvor: MarketingSherpa, 2010 Social Media Marketing Benchmark Report)

korisnicima donose još aktualnije rezultate pretraživanja jer koriste golemu bazu tweetova koje iz sekunde u sekundu razmjenjuju milijuni korisnika diljem svijeta. Upravo je pretraživanje u stvarnom vremenu jedna od najzanimljivijih osobina Twittera. Društvene mreže, barem one najpopularnije, u 2010. godini trebale bi ući u domenu ozbiljnog poslovanja, što znači da će morati moći ponuditi način za opravdanje bilo kakvih ulaganja. Korisnik koji, primjerice, uloži sredstva u marketinšku kampanju na Facebooku željet će povratnu informaciju o tome koliku vrijednost će time dobiti. Velik problem je taj što još ne postoji globalno prihvaćen standard mjerenja i izvješćivanja u Web 2.0 projektima, pa će konzultanti morati osmisliti načine na koje će klijentima uvjerljivo prikazati vrijednost svoga rada. Slijedi povećanje Web 2.0 budžeta Rijetke su tvrtke kojima nije jasno da se moraju na ovaj ili onaj način uključiti u trend društvenih mreža, no pitanje je koliko to sve točno vrijedi. Ništa manje važan nije imperativ postavljanja kvalitetnih marketinških i komunikacijskih Web 2.0 strategija (većina tvrtki ih još nema), no i za

to treba vremena i novca. Kako god bilo, izvjesno je da tvrtke u svijetu i Hrvatskoj planiraju povećati svoje budžete za marketing u društvenim mrežama. Tvrtka MarketingSherpa u svojoj najnovijoj studiji 2010 Social Media Marketing Benchmark Report predviđa da će u SAD-u sredstva za Web 2.0 marketing u najvećoj mjeri povećati tvrtke iz sektora maloprodaje i e-trgovine (79 posto ispitanika iz tih sektora ustvrdilo je da će to učiniti), a snažan trend povećanja tih budžeta bit će prisutan u sektoru izdavaštva i medija (63 posto), hardvera i softvera (55 posto) te usluga (54 posto). Nadalje, 2.0 budžete će povećati 53 posto tvrtki iz sektora proizvodnje, 52 posto iz turističkog sektora te 43 posto iz sektora edukacije i zdravstva. Ni tvrtke iz Hrvatske ne bi trebale zaostajati za ovim globalnim trendom jer je u nedavnom istraživanju tvrtke Briefing čak 95 posto ispitanika iz redova direktora i menadžera ustvrdilo kako će povećati aktivnosti u Web 2.0 kanalima, a najviše novih aktivnosti možemo očekivati na Facebooku, najpopularnijoj društvenoj mreži među hrvatskim korisnicima. Ipak, preostalo je još mnogo posla jer oko dvije trećine tvrtki u Hrvatskoj (66 posto) nema razrađenu Web 2.0 strategiju.


21

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

POGLED U SVIJET

Gorka socijalna kohezija dr. Uroš Dujšin

S

ocijalna je kohezija jedna od onih vrijednosti za koju se zalažu svi normalni građani Europske unije: smanjivanje društvenih sukoba i društvene nejednakosti karakteristične za Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju. Neke zemlje, posebice Njemačka, doista su uspjele i u ovim kriznim vremenima spojiti društveni sklad i privredne reforme. U proteklom je desetljeću njemačka vlada, uslijed dobrog upravljanja i uz kooperativne sindikate, uspjela kontrolirati svoj javni sektor, djelomično liberalizirati tržište rada, održati nisku nezaposlenost i povratiti konkurentnost. No u drugim zemljama Unije potreba za održanjem socijalne kohezije, o kojoj

krasnoslove europski političari s lijeva i s desna, postala je samouništavajućom isprikom za izbjegavanje bolnih a nužnih reformi – opominje Economist. Insajderi i autsajderi Tako se, primjerice, u Grčkoj nevoljna socijalistička vlada Georgea Papandreoua uhvatila socijalne kohezije kao razloga za izbjegavanje kresanja previsokih plaća u javnom sektoru radi saniranja javnih financija. Španjolski predsjednik vlade, također socijalist José Luis Zapatero, isto tako koristi argument socijalne kohezije kako bi opravdao zadržavanje sadašnjeg radnog zakonodavstva prema kojem je prohibitivno skupo otpuštanje stalno zaposlenih radnika. No i u Italiji se desničarska vlada

Silvija Berlusconija protivi ukidanju tegobne regulacije malih poduzeća i uslužnih djelatnosti, sve iz straha pred prosvjedima i štrajkovima. U Švedskoj

socijalnu koheziju i riskirati ulične nerede inzistiranjem na reformi tržišta rada i sustava socijalnih davanja i mirovinskog osiguranja.

Država prisvaja sve veći dio BDP-a putem sve većih poreza, dok su javni službenici postali povlaštenom kastom

predsjednik vlade desnog centra Fredrik Reinfeldt ne želi smanjivati socijalne povlastice, plaće i mirovine da ne bi izgledalo kako ugrožava skandinavski socijalni model. Čak i francuski predsjednik, konzervativni Nicolas Sarkozy, ne želi ugroziti

U svemu tome Economist vidi dva zabrinjavajuća obilježja. Jedno je da se prirodna težnja k socijalnoj koheziji zloporabi kao opravdanje zaštite “insajdera” – tj. ljudi sa stalnim zaposlenjem, sindikalista i povlaštenih profesija. No teret zaštite tih insajdera pada najvećim dijelom na “autsajdere” – tj. neza-

poslene, privremeno zaposlene, mlade i imigrante. Nastali jaz između insajdera i autsajdera razara, međutim, upravo onu socijalnu koheziju koju bi te mjere trebale očuvati. Na dugi rok, to je loše za cjelokupno društvo jer poslodavci ne obrazuju privremeno zaposlene radnike. Ugledati se na Irce To je i glavni razlog dugoročnog zaostajanja rasta produktivnosti u Europi u odnosu na SAD. Drugo je da je socijalna kohezija postala argumentom za zaštitu povlastica javnog sektora, koji je usto i posljednji bastion sindikata. Diljem Europe mnogim su radnicima u privatnom sektoru u recesiji poslodavci kresali plaće, socijalne povlastice i mirovine, dok većina vlada nije primijenila iste

mjere u javnom sektoru. Rezultat toga jest taj da država prisvaja sve veći dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) putem sve većih poreza, dok su javni službenici postali povlaštenom kastom. Stoga bi bilo dobro da se europski političari ugledaju na Irce, gdje je vlada razvrgnula tridesetogodišnji društveni dogovor s poslodavcima i sindikatima. Tako je mogla skresati javnu potrošnju i naglo smanjiti plaće. To, naravno, nije usrećilo sindikate i zaposlenike – no čini se kako ta gorka pilula djeluje i Irska izlazi iz recesije, stanje državnih financija je poboljšano, a s općim padom nadnica i plaća povratila se i konkurentnost. Izbjegavanje oštrih rezova donosi, nažalost, tek produbljivanje podvojenosti i nastavak recesije.

Novi naslovi u PV prodaji! NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA cijena

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE cijena

cijena

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA

kn

kn

NLP

NIKOLA TESLA

uvod u osobni rast i razvoj

genij elektrotehnike

drugo izdanje

170,00 kn

189,00

166,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

269,00 kn

299,00

kn

cijena

134,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

kn

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

cijena p

aketa

162,00 kn

180,00

DOBA PROMJENA U ENERGETICI cijena

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU cijena

cijena

cijena

161,00 kn

189,00

170,00 kn

149,00

134,00 kn

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

179,00

kn

kn

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

kn

kn

134,00 kn

nakladnik: KIGEN format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

kn

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

privredni vjesnik

1138 st

r.

Knjige možete naručiti putem: tel.: 01/5600 020, faks: 01/4846 656 e-mail: pvmultimedija@privredni.hr

593,00 kn

659,00

kn

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI


22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 415 mil €

( 4%

pad dohotka u 2010.

ino ulaganja u 11 mjeseci prošle godine

VIJEĆE INOZEMNIH INVESTITORA BOSNE I HERCEGOVINE

CRNE SLUTNJE BIJELE KNJIGE Neadekvatan Ustav, neučinkovita administracija i nezainteresiranost vlasti glavne su prepreke većem ulazu inozemnog kapitala u BiH Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

ajbolji primjer nezainteresiranosti države i neučinkovitosti njene administracije za brži ulazak stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu, ali i za očuvanje tvrtki koje su lani uspješno poslovale, dogodio se upravo na dan kad je Vijeće inozemnih investitora BiH predstavilo vlastima u Sarajevu tzv. Bijelu knjigu za prošlu godinu u kojoj su navedeni razlozi zašto su u 11 mjeseci 2009. direktna inozemna ulaganja iznosila 415 milijuna eura, što je 31 posto manje nego godinu dana ranije. Prema nepotvrđenim podacima, u 2009. godini ukupan iznos tih ulaganja smanjen je za 40 posto.

Vlasnici tvrtke Ferimpeks, koji su od vlade Federacije BiH u procesu privatizacije kupili 70 posto dionica zavidovićke Drvne industrije Krivaja, prekinuli su proizvodnju, zaključali ulaz u tvornicu i u neizvjesnost poslali 1900 radnika. U pitanje je dovedena egzistencija više od 5000 članova

radničkih obitelji, ali i život samoga grada. Privatni vlasnik ispoštovao je sve klauzule ugovora kad je kupio tvornicu u stečaju. Radnicima je isplatio sedam zaostalih plaća i 12 redovnih, podmirio sve obveze prema mirovinskim i zdravstvenim osiguranjima te ostvario pozitivno poslovanje

i značajan izvoz. Vlada FBiH gotovo da nije ništa učinila kako bi ispoštovala svoje obveze, pa tako, među ostalim, nije putem šumskih gazdinstava koja su u njenom vlasništvu osigurala Krivaji potrebne količine drvne mase za rad. Giulio Moreno, šef Ureda EBRD-a za BiH, pri predstavljanju Bijele knjige ocijenio je kako glavne prepreke za ulazak inozemnog kapitala u BiH jesu Ustav zbog kojeg u BiH postoje dva ekonomska sustava i tržišta, potom neučinkovita administracija te vlasti koje ne pokazuju dovoljno ozbiljnosti za razvoj zemlje. Rast siromaštva i nezaposlenosti U Knjizi se navodi kako se inozemni investitori

sti za dva posto. Nezaposlenost će i dalje rasti (re-

gistrirani broj zaposlenih i nezaposlenih lani je bio gotovo izjednačen). Stanovništvo je prezaduženo - oko 59 posto zaposlenih za povrat dugova bankama daje 30 posto dohotka, ustvrdio je Mantovanelli. Vijeće inozemnih investitora je, uz dijagnozu bolesti, ponudilo terapiju za brži razvoj zemlje i bijeg iz siromaštva. Menadžeri značajnijih izvozno orijentiranih bosanskohercegovačkih tvrtki naglasili su kako se susreću s dvostrukim problemom. Prvi se odnosi na izvoz na tržišta Europske unije gdje se favoriziraju robe zemalja članica, a drugi se odnosi primjerice na građevinare, pri čemu domaće vlasti i inozemne banke daju prednost inozemnim kompanijama.

kojima će se razgovarati o efikasnijoj primjeni Sporazuma, a kontinuirano će se baviti i edukacijom gospodarstvenika o primjeni Sporazuma o Cefti. Nakon stupanja na snagu Prijelaznog trgovinskog sporazuma s Europskom unijom, Srbija je dobila više mogućnosti za bescarinski plasman svoje robe i usluga i unutar Cefte. Time se izjednačila sa

zemljama koje su Sporazum potpisale ranije jer su i komponente iz EU-a sada dobile status domaćih komponenti, pa ih Srbija može izvoziti bez carina u sve članice Cefte, ukazao je Miletić. U fokusu će biti i “dežurna tema” necarinskih barijera u regiji i njihovo evidentiranje kako bi se što efikasnije uklonile, dodao je Miletić.

najčešće suočavaju s problemima dugotrajne procedure dobivanja radnih, boravišnih te građevinskih dozvola kao i ostvarivanja prava koja proizlaze iz radnog odnosa i primjene Zakona o privrednim društvima. Marco Mantovanelli, šef Ureda Svjetske banke u BiH, očekuje da će u ovoj godini doći do pada dohotka za četiri posto, dok će siromaštvo pora-

Inozemni investitori suočavaju se s dugotrajnim procedurema dobivanja potrebnih dozvola

SRBIJA ZAPOČELA PREDSJEDAVANJE CEFTOM

Fokus na regiji Prvi službeni skup zemalja članica Sporazuma o slobodnoj trgovini u Središnjoj Europi bit će održan 12. veljače u Beogradu Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.co.yu

P

rvi službeni skup gospodarstvenika zemalja članica Sporazuma o slobodnoj trgovini u Središnjoj Europi u godini u kojoj je Srbija predsjedajuća članica Cefte bit će održan 12. veljače u Beogradu. Riječ je o regionalnoj konferenciji o regionalnoj suradnji i Cefti, izjavio je za srbijanski Privredni pregled direktor Biroa za regionalnu su-

radnju Privredne komore Srbije (PKS) Milivoje Miletić. Cilj prvog događaja u Ceftinom kalendaru za 2010. jest potaknuti sve članice na ispunjavanje obveza prema Cefti kako bi se taj sporazum o regionalnoj zoni slobodne trgovine što učinkovitije provodio, istaknuo je Miletić. Definirani prioriteti Naglasio je kako je tajming prve regionalne konferencije vezan uz Sajam bren-

dova koji će se ove godine održati od 11. do 13. veljače na Beogradskom sajmu i bit će posvećen brendovima u regiji. Promocija regionalnih brendova u funkciji je strategije stvaranja regionalne ekonomije, dodao je Miletić. Srbija je definirala i prioritete kojima će se baviti tijekom predsjedanja Ceftom, a u suradnji s briselskim tajništvom Cefte. Na popisu prioriteta su i liberalizacija usluga, stvaranje jednakih uvjeta za investicije, otvara-

nje tržišta javnih nabava u svim državama potpisnicama Sporazuma, kao

U fokusu će biti i “dežurna tema” necarinskih barijera u regiji i njihovo što brže uklanjanje i veća zaštita prava intelektualnog vlasništva. U okviru svojih nadležnosti Komora Srbije će ove godine organizirati dva foruma članica Cefte na


23

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 20% godišnje ( 22%

*vijesti

pad građevinske djelatnosti u 2009.

stope rasta građevinara u 3 godine

KRIZA SLOVENSKOG GRAĐEVINARSTVA

Kratak put od booma do sloma

Smanjivanje građevinske djelatnosti – za petinu u prošloj i otprilike 15 posto u ovoj godini – moglo bi zaljuljati i pojedine slovenske banke Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

R

adnici celjskog Vegrada, treće po veličini građevinske tvrtke u Sloveniji, naslušali su se obećanja kako će uskoro dobiti plaću, prošlogodišnji regres i naknadu za prekovremene sate. Dosadilo im “uskoro”, pa su prošloga tjedna sišli sa skela i čak šest sati s rukama u džepovima na prostoru ispred gradilišta pokazivali zbunjenim šefovima da i oni mogu ignorirati svoje obveze kao što uprava ignorira svoje. Hilda Tovšak, vodeća menadžerica Vegrada, inače uvijek susretljiva prema novinarima, sada ih je izbjegavala. Preko trećih osoba uputila je javnosti tek šturu informaciju kako tvrtka ima problema s likvidnošću, ali kako je

Nakon tri godine iznimne konjunkture slovensko se građevinarstvo sunovratilo u provaliju sve to prolazno i ništa ozbiljno jer da plaću nije primilo samo tri posto zaposlenih. Štoviše, na plaću čeka samo menadžment i režija. To je trebalo ostaviti dojam kako je tvrtka socijalno osjetljiva – dala je plaću radnicima, a menadžment se, eto, mora strpjeti do prvog priljeva na račun tvrtke. Radnici se nisu dali impresionirati takvim porukama. Štraj-

kom su rekli da zahtijevaju što su odradili i što im pripada. Jasno je da ljudi ne pušu na hladno i da ih je samo crna slutnja natjerala na protestni silazak sa skela. Radnici imaju razloga strahovati za isplate jer je cijelo građevinarstvo u krizi. Vegrad nije izuzetak. Nakon tri godine iznimne konjunkture koja je počela malaksavati u drugom polugodištu 2008. godine, slovensko se građevinarstvo sunovratilo u provaliju. Tri godine građevinari su širili opseg poslovanja i to prema nenormalnim stopama rasta – prosječno 20 posto godišnje. U prvom polugodištu 2008. godine, na vrhuncu konjunkture, očekivalo se čak 30 posto rasta na godišnjoj razini. Na žalost, priča je krenula naopako i godina je završila s tek 16 posto rasta. U 2009. godini uslijedila je duboka depresija. Djelatnost je atrofirala gotovo 22 posto i danas je slovensko građevinarstvo

tamo gdje je bilo 2006. godine. Na osnovi raspoloživih pokazatelja, Borut Gržinič, direktor Komore za graditeljstvo, izračunao je da će se cijela djelatnost ove godine urušiti za daljnjih 15 posto. Lomovi u stanogradnji Oprezni analitičari, uvažavajući posebnosti u građevinarstvu (dug proizvodni ciklus, kriza, smanjeno povjerenje, oprez i suzdržanost kupaca, uključujući i neracionalno vođene projekte), zaključuju kako se građevinarstvo pretva-

ra u svojevrsnu tempiranu bombu koja bi mogla grunuti i gurnuti u provaliju dio slovenskog bankarstva. Građevinske tvrtke prednjače u nelikvidnosti, od svih najviše kasne s plaćanjima, a njihova već poslovična prezaduženost znatno je pridonijela onim okolnostima zbog kojih su dvije najveće banke u državnom vlasništvu prinuđene tražiti spas u dokapitalizaciji. Najveći lomovi očekuju se u stanogradnji. Nakon što je 2004. godine pokrenuta shema stambene štednje, u stanograd-

nju su uletjeli i investitori koji, do tada, nisu imali nikakve veze s graditeljstvom. Dok je potražnja rasla i dok su poslovi cvjetali, svi su zadovoljno trljali ruke. Potražnja je toliko zanijela investitore da su mnogi počeli kupovati građevinska zemljišta na kredit. Razumno je, međutim, da se projekt financira vlastitim sredstvima najmanje do pribavljanja građevinske dozvole. Sada se u Sloveniji prebrojavaju neprodani stanovi i zbrajaju iznosi zaleđenog novca. U taj broj još nisu uključeni oni prazni stanovi u koje su slovenski građani zapravo transferirali svoju štednju radi većeg rentnog oplođivanja. Takve “štedne” stanove sve je teže iznajmiti, pa će vjerojatno i oni napraviti svojevrsni pritisak na tržište. Prosvjedni silazak Vegradovih radnika s građevinskih skela u Celju ne bi li iznudili naplatu svojih potraživanja, samo je mali kamenčić u mozaiku posljedica što ih donosi bezglavo prepuštanje stopama rasta koje u normalnom svijetu nisu normalne.

Kako preživjeti s manje posla? Slovenija neće prestati s investicijama, ali bit će ih manje nego prije i svakako manje nego što bi građevinari htjeli da ih ima. Kako preživjeti s manje posla, pitaju se tvrtke i vlast. Valja se okrenuti preostalim mogućnostima koje nisu velike, ali su ipak svojevrsno uže za spašavanje. Iz Građevinske komore otvoreno nagovaraju svoje članice da se što više preusmjere u projekte energetski učinkovite obnove na stambenom području, posebice u gradnji ili obnovi javnih zgrada (bolnica, škola, upravnih zgrada). Stare zgrade nepotrebno gube mnogo energije, zato ih treba obnavljati prema zahtjevima energetske učinkovitosti, za što je Sloveniji od 2007. godine na raspolaganju poprilično novca iz kohezijskih fondova EU-a. Na žalost, povlačenje iz tih fondova dosad je bilo skromno. Prije neki dan objavljen je i neugodan podatak za vlast: u tri godine Slovenija je uplatila u proračun EU-a 703 milijuna eura, a iz njega istodobno povukla samo 206 milijuna eura.

Amerikanci kupuju Bosnalijek Alvogen Group, multinacionalna generička farmaceutska kompanija iz New Jerseyja, izrazila je interes za većinskim vlasništvom sarajevske farmaceutske tvrtke Bosnalijek. Alvogen namjerava od IFC-a, Međunarodne financijske korporacije, otkupiti 8,37 posto dionica Bosnalijeka, a od vlade Federacije BiH 19,26 posto. Bosnalijek, u kojem namjeravaju proizvoditi 240 novih generičkih lijekova, prema njihovu bi planu u idućih pet godina trebao postati jedan od vodećih proizvođača u Središnjoj i Istočnoj Europi, Aziji, ali i Americi. Beograd: tvrtke pomažu kazalištu Sve ulaznice za gala premijeru predstave Kosa 4. veljače u Ateljeu 212 bile su rasprodane i to je do sada najveća zarada u povijesti beogradskih kazališta, izjavio je redatelj predstave i upravitelj tog kazališta Kokan Mladenović. Ulaznice po cijeni od čak 100 eura kupovale su tvrtke, a tu cijenu Mla-

denović smatra i realnom. Korporacije su dužne, kaže, u skladu sa standardima društvene odgovornosti, financirati kvalitetnu umjetnost. Slovenija: još 1,5 milijardi eura duga Slovenija je u siječnju izdala nove obveznice u vrijednosti 1,5 milijardi eura, s dospjelošću 26. siječnja 2020. i godišnjim kuponom 4,125 posto. Slovenski stručnjaci se pitaju kamo vodi sadašnji trend zaduživanja. Ekonomist Igor Masten upozorava da bi postojeći ritam zaduživanja u nekoliko godina povećao dug države sa 30 na više od 50 posto BDP-a. To bi moglo izazvati veće probleme u servisiranju dospjelih dugova, smatraju u Sloveniji.


24 STIL *vijesti Hrvatska domaćin 76. FICC Rallyja U kampu Park Umag od 18. do 25. lipnja prvi će se put održati 76. FICC Rally, svjetska smotra ljubitelja odmora u prirodi. Domaćin će biti Udruga kampista Hrvatske. Kako kažu u toj udruzi, to je još jedno priznanje Hrvatskoj kao turističkom odredištu za ulaganje u kamping kao oblik turizma. Powerboat P1 sredinom travnja u Splitu Svjetsko prvenstvo formule 1 na vodi Powerboat P1 održat će se od 16. do 19. travnja u Splitu. Powerboat P1 vodeći je svjetski nautički motosport u kojem se ekipe utrkuju pri brzinama većim od 200 kilometara na sat u snažnim dvomotornim mono-trup powerboat brodovima. Pripreme za taj događaj su pri kraju, a organizatori očekuju kako će utrku pratiti najmanje 50.000 posjetitelja. U Puli održana 17. Histria Gospodarska izložba Histria koju je Hrvatska gos-

podarska komora-Županijska komora Pula pokrenula 1994. s ciljem predstavljanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda, ponajprije hrane i pića, održana je protekloga tjedna u Puli. Ta je izložba mjesto tradicionalnog okupljanja izlagača iz cijele Hrvatske, a sve s ciljem povezivanja poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije s turizmom i trgovinom. U sklopu Histrije održani su poslovni susreti trgovaca s proizvođačima hrane, pića, ugostiteljske opreme i malog turizma te niz stručnih predavanja i prezentacija.

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

PROCJENE TURISTIČKIH REZULTATA

Godina umjerenog oporavka Nakon izazovne 2009., 2010. trebala bi donijeti oporavak na mediteranskom turističkom tržištu. Na globalnoj se razini procjenjuje povećanje turističkih rezultata od jedan do tri posto

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

protekloj je godini na svjetskoj razini zabilježen pad turističkih dolazaka od pet posto u odnosu na 2008., a u ovoj se godini predviđa blagi oporavak turističkog sektora od jedan do tri posto, pri čemu se povećanje turističkih dolazaka od jedan posto odnosi na europsko tržište, smatraju u Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO). U UNWTOu kažu kako je prošle godine na odmor putovalo oko 880 milijuna turista ili četiri posto manje nego

2008. Promatrano na europskoj razini, posebice kada je riječ o mediteranskim zemljama, Francuska i dalje ostaje jedna od vodećih turističkih zemalja. No, prošle se godine “probudio” i afrički kontinent, pa je tako zabilježeno pet posto više turista nego pretprošle godine. U Mediteranskoj turističkoj organizaciji (Meta) procjenjuju da je prošle godine u zemljama Sredozemlja ostvareno 279 milijuna turističkih dolazaka za razliku od 2008. kada je bilo registrirano 300 milijuna dolazaka turista. Nakon izazovne 2009., ova bi godina tre-

bala donijeti oporavak na mediteranskom turističkom tržištu, kažu u Meti. Otporni na krizu Turizam u Francuskoj protekle je godine pokazao otpornost unatoč globalnoj gospodarskoj krizi. Turistički promet u toj zemlji lani je bio stabilan iako je broj dolazaka turista smanjen za tri posto u odnosu na godinu ranije. Turisti su tražili smještaj umjerenih cijena, a strani gosti su lani na pet najvažnijih emitivnih tržišta za Francusku zabilježili pad dolazaka od 14,5 posto u odnosu na godinu ranije. Iako je u smještajnim

objektima u prošloj godini zabilježen pad dolazaka turista od tri posto, početkom ove godine počeo je oporavak, pa francuski turistički stručnjaci procje-

Hrvatski turistički čelnici kažu kako će ove godine odlučivati last minute rezervacije njuju kako će zimska sezona biti dobra. Oporavak francuskog turizma ponajviše će ovisiti o ponašanju i odluci 10 posto Francuza koji su se prošle godine od-

lučili umjesto u inozemstvu ostati na odmoru u svojoj zemlji, rekao je francuski konzultant Didier Arino. Prošla je godina bila iznimno teška i za talijanski turizam. Mnogi pokazatelji upućuju na smanjeni boravak turista u hotelima te manji broj putnika u talijanskim zračnim lukama. I hrvatski turistički čelnici kažu kako će ova godina biti neizvjesna, a odlučivat će last minute rezervacije pri čemu će internet imati važnu ulogu. I dalje će nam dolaziti strani gosti iz bliskih odredišta, a boravit će uglavnom u kampovima i privatnom smještaju.

GENERALTURIST ULAZI U MREŽU NAJBOLJIH SVJETSKIH ORGANIZATORA PUTOVANJA

TUI došao u Hrvatsku TUI-jeve aranžmane koristi 30 milijuna putnika iz 25 država Znači li nedavno potpisan ugovor između zagrebačke turističke agencije Generalturist i jednog od najvećih europskih turoperatora, TUI-ja, ulazak tog organizatora putovanja “na mala vrata” u Hrvatsku? Je li posrijedi čak preuzimanje ili samo naznaka ulaska te hrvatske agencije na europsko tržište? Naime, franšiznim je

ugovorom započela trogodišnja suradnja Generalturista i TUI-ja koja će se automatski obnavljati ako ni jedna od ugovorenih strana ne napravi neke velike propuste u poslovanju. Vlasnik Generalturista Zoran Pečarević kaže kako je suradnja s TUI-jem velika prilika za zagrebačku putničku agenciju. “TUI je tražio snažnog partnera, a Generalturist je brend s najviše

povjerenja i velikim znanjem i iskustvom. Svojim ćemo kupcima od travnja ponuditi kompletan asortiman jednog od najboljih svjetskih turoperatora koji svakom klijentu jamči vrhunski doživljaj putovanja”, rekao je Pečarević. Prema ugovoru, Generalturist će osuvremeniti svoje poslovanje i uskladiti ga s visokim kriterijima TUI-ja. U tijeku je rebranding svih poslovni-

ca i uvođenje novog softvera. Tom suradnjom zagrebačka agencija ulazi u mrežu najboljih svjetskih organizatora putovanja, hotelijera, prijevoznika te ostalih turističkih subjekata. Inače, u sastavu TUI Grupe zaposleno

je više od 70.000 djelatnika, a ukupan prihod te grupacije iznosi 24,9 milijardi eura od čega se čak 18,6 milijardi eura odnosi na turističke djelatnosti. TUI-jeve aranžmane koristi 30 milijuna putnika iz 25 država. (S.P.)


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( u zadnjih 15 godina

*vijesti

internet u Hrvatskoj doživio golemu ekspanziju

ZAŠTITA PRIVATNOSTI NA WEBU

Mlađi su najosjetljivi na izazove interneta Glavni razlozi zbog kojih dolazi do krađe identiteta na internetu su needuciranost, neodgovorno ponašanje pojedinih korisnika te sve rašireniji maliciozni programi provjeriti valjanost certifikata stranice, pitati ostale korisnike što kažu o određenoj online prodavaonici i saznati je li kupnja preko nje sigurna”, napominje Crnjac.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ako je internet sve dostupniji, sve češće se krši i privatnost korisnika na mreži svih mreža. Voditelj Microsoft i PHP (programski jezik za izradu web aplikacija) programa NetAkademije Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Slaven Crnjac kaže kako su glavni razlozi zbog kojih dolazi do krađe identiteta na internetu needuciranost, neodgovorno ponašanje pojedinih korisnika te sve rašireniji maliciozni programi. “U zadnjih 15 godina internet je u Hrvatskoj doživio veliku ekspanziju. Širokopojasni internet je došao u gotovo sve krajeve Hrvatske, a dostupnost mnogih online usluga sada je mnogo prihvatljivija, no educiranost korisnika ne prati tempo širenja tih servi-

sa. Uza sve dobre stvari koje nam je brzi internet donio, stigli su i problemi poput zlostavljanja putem raznih mrežnih servisa, cyber bullyinga, online krađa, krađa identiteta. U tom segmentu Hrvatska će morati uložiti dodatne napore kako bi se ti problemi što manje pojavljivali”, ističe, dodajući kako je prilikom svakog posjeta nekim uslugama interneta potrebno provjeriti o kakvim se web stranicama radi te jam-

če li sigurnost i privatnost. “Web stranice i razne mrežne servise, koji takvu sigurnost ne jamče, najbolje je izbjegavati. Također, treba pripaziti na postavke privatnosti i vidjeti tko sve može pristupiti osobnim podacima i pod kojim uvjetima. Osobni podaci (slike, videoisječci, adresa, broj telefona…) nikako se ne smiju ostavljati na javno dostupnim mjestima. Prije nego što se obavi online kupnja svakako treba

Uza sve dobre stvari, brzi internet donio je i probleme poput cyber bullyinga, online krađa, krađa identiteta... Povećati svijest Danas, pak, postoje softverska rješenja kojima je moguće osigurati veću razinu zaštite osobnih podataka na internetu. Redovito ažuriranje operativnog sustava, instalacija i dobro podešavanje sustava za zaštitu od malicioznih softvera poput virusa, spywarea, phishinga i drugih. “Također, veli-

ka većina korisnika nema dovoljno razvijenu svijest o potrebi izrade sigurnosne kopije vlastitih dokumenta jer su oni najveća vrijednost pohranjena na računalu. Osim toga, internet je medij koji treba biti dostupan svima u obliku koji je prihvatljiv dobnom uzrastu korisnika. Zbog toga posebnu pažnju treba dati mlađim uzrastima jer su oni najosjetljiviji na izazove i probleme na internetu”, podcrtava Crnjac. Inače, kako bi se povećala svijest roditelja i djece o tim opasnostima, na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu otvorene su i dvije web stranice koje se bave sigurnošću i zaštitom na internetu. To su http://sigurnost.tvz. hr i www.sigurnostdjece. com koje Slaven Crnjak preporučuje svima onima koji svoju djecu žele zaštititi od neželjenih internetskih sadržaja.

PRISTIŽU PONUDE ZA EKSPERIMENTALNO EMITIRANJE

Kapital Net u utrci za specijalizirani TV kanal KN je u tri i pol godine uložio više od 20 milijuna kuna u proizvodnju gospodarskog programa

Z

a eksperimentalno emitiranje specijaliziranih televizijskih programskih kanala u zemaljskoj mreži ponude su dostavili Autor, Nova TV, RTL Hrvatska, Nezavisna Televizija NET te Kapital Net, objavljeno je na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Autor se javio za glazbe-

ni program CMC Glazbena televizija, Nova TV za zabavni program i edukaciju žena pod nazivom Doma TV, a RTL Hrvatska prijavio se za zabavni program RTL2 zabava te serijski program RTL2 serije. Nezavisna Televizija NET prijavila se za zabavni program za generaciju 30+ Retronet, a Kapital Net za informa-

tivni program o gospodarstvu i poduzetništvu u Hrvatskoj i regiji Kapital Network. Vijeće za elektroničke medije ovoga bi tjedna trebalo odlučiti koja će tri kanala dobiti priliku za eksperimentalno emitiranje koje će trajati najmanje šest mjeseci, a najdulje do konca godine. Dragan Ćuća, direk-

tor Kapital Neta, smatra kako je informativni gospodarski program iznimno važan za sve one koji bi nacionalnim emitiranjem mogli saznati više o činjenicama i smjerovima ukupnih gospodarskih planova i projekata u poduzetništvu. “Naš program, za razliku od ostalih ponuđača, osim CMC-a, već postoji i s njime bi u cijeloj zemlji

gledatelji mogli pratiti naše programske sadržaje 24 sata prema vlastitom izboru. Na žalost, samo tri nova nacionalna programa - specijalizirana kanala - dobit će šansu da ih može vidjeti cijela zemlja”, ističe. Inače, Kapital Network je u tri i pol godine uložio više od 20 milijuna kuna u proizvodnju gospodarskog programa. (B.O.)

Comminus i SAP potpisali ugovor Tvrtka Comminus, koja pruža cjelovita rješenja za poslovnu inteligenciju i podršku poslovnom odlučivanju, i SAP, vodeći svjetski proizvođač poslovnog softvera, potpisali su prošli tjedan SAP BusinessObjects partnerski ugovor. Tako je Comminus stekao prava i obvezu prodaje, implementacije i održavanja SAP BusinessObjects rješenja. “Kroz BusinessObjects program otvara nam se i pristup segmentu najzahtjevnijih klijenata koji su navikli na kvalitetu i spremni su investirati u pravo rješenje, a upravo to je ono što ovim partnerstvom i dobivaju”, izjavio je Marijo Volarević, član Uprave i izvršni direktor za razvoj poslovanja Comminusa. Posebne web stranice za Iskon.TV Kako bi korisnicima omogućio lakši pregled programskog vodiča (EPGElectronic Program Guides) te naslova u videoteci, Iskon je razvio posebne web stranice za

Iskon.TV koje su dostupne na http://tv.iskon.hr/. Stranice, među ostalim, sadrže i vizualni preglednik s tjednim preporukama filmova, dokumentaraca i sportskih emisija te prikazom emisija koje se trenutačno emitiraju. Otvorene prijave za Zlatnu nagradu U sklopu konferencije Web::Strategija 7 - Dobri developerski duh 18. i 19. ožujka u Zagrebu održat će se i svečana dodjela regionalne nagrade Zlatna nagrada Web::Strategije. Dodjeljuje se u dvije kategorije - Web upotrebljivost i Web inovativnost. Prijave za Zlatnu nagradu otvorene su do 16 sati 3. ožujka.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

PLANIRANJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR SLOBODAN PROSPEROV NOVAK PRIČAJ MI O EUROPI Naklada Ljevak

U knjizi su opisana različita poimanja Europe, teritorijalna i povijesna, iznose se znanja o podrijetlu njena imena ali i o različitim poimanjima njene cjelovitosti, određuje joj se kulturni prostor i civilizacijske međe. Ono na čemu autor najviše inzistira je kronološki i problemski opis četiriju Europa tj. četiri pokušaja da se kontinent doživi kao cjelina. Tako se opisuje europska cjelovitost od one ranokršćanske Karla Velikoga do ove najnovije koja upravo nastaje.

GORAN GEROVAC RAZBIJENI Profil

Razorene obitelji, prevareni muževi i žene, “razorena” djeca, beznadna potraga za ljubavlju i novcem, kriminalci, na sve spremni hrvatski “biznismeni” dio su složene društvene freske koju Gerovac razvija u devet poglavlja. Svako poglavlje pisano je u prvom licu, ali iz vizure drugog lika. Svi pripovjedači i njihove sudbine susreću se u nekoliko točaka koje roman sadržajno vežu u čvrstu cjelinu koju čitamo kao dojmljivu, potresnu, ali ne i lijepu sliku hrvatske stvarnosti.

DOUGLAS KENNEDY U POTRAZI ZA SREĆOM Mozaik knjiga

Riječ je o epskoj priči o ljubavi, izdaji i izvanrednim obratima sudbine koja se zbiva 1945. u poslijeratnom New Yorku. Ovaj roman Douglasa Kennedyja je nakom pojavljivanja izazvao pravu senzaciju, a emotivna i napeta priča puna nenadanih preokreta zadivila je i kritiku i publiku. Očaravajući spoj pojedinačnih sudbina sa širokim zamahom povijesti donio je Kennedyju titulu muškarca koji piše najljepše ljubavne romane.

ILDIKÓ LOVAS IZLAZ NA JADRAN - JAMES BOND U BAČKOJ MEANDAR

Prisjećajući se događaja iz vlastitog života, života svojih roditelja/rodbine i šire okoline, Ildikó Lovas opisuje vrijeme socijalizma, pri čemu i drugi ženski likovi preuzimaju ulogu pripovjedača. Postavlja i pitanje osobne odgovornosti za nešto što je učinjeno u njezino ime, a da ona nije htjela niti je sudjelovala u tome, kao i pitanje identiteta. Govoreći o pitanjima mađarske nacionalne manjine u Jugoslaviji pokušava odgovoriti i na neka od tih pitanja.

SONIA CHOQUETTE ZAMOLI SVOJE DUHOVNE VODIČE - KNJIGA I KARTE ZA PRORICANJE PLANETOPIJA

Duhovnih vodiča, vaših pomagača s One strane, ima beskonačno mnogo. Različiti su baš kao i ljudi u vašem životu i mogu vam biti od koristi u najrazličitijim životnim situacijama. Bilo da donosite presudne životne odluke ili tek želite pronaći zametnuti predmet, oni su uz vas. Sve što vam treba je povjerenje i otvorenost. Duhovni vodiči vam se ne nameću, oni strpljivo čekaju da im se obratite za pomoć.

Relevantan priručnik za svakog praktičara Dodatna vrijednost knjige je privitak u kojem Krtalić donosi prijevode aktualnih njemačkih građevinskih propisa, što čitatelju omogućuje temeljito proučavanje i usporedbu relevantnih zakona

P

laniranje korištenja zemljišta je prvorazredno gospodarsko i društveno pitanje, stoga je pravna regulativa u tom području od goleme važnosti za održivi gospodarski razvitak. Istraživanjem tog područja već se niz godina bavi stalni sudski vještak Vladimir Krtalić čija je knjiga Planiranje korištenja zemljišta (nakladnik Novi informaror) nastavak stručnog rada dviju prethodnih knjiga o sustavima planiranja i načelima procjene tržišne vrijednosti nekretnina. U novoj knjizi Krtalićć otkriva putove razvitka i stanje planiranja korište-nja zemljišta te stjeca-nja dozvola za gradnju u osam država članica Eu-ropske unije – Belgiji,, Danskoj, Grčkoj, Itali-ji, Irskoj, Luksemburgu,, Nizozemskoj i Portugalu.. Sažeti prikaz proveden jee postavljanjem niza isto-u vjetnih pitanja za svaku od osam država. Uspo-redbom odgovora Krta-lić je utvrdio da su rje-šenja pojedinih pitanjaa bitno različita, ali i da see propisi o prostornom ure-o đenju i gradnji u gotovo u neizmijenjenom obliku primjenjuju već desetlje-ćima. Ujednačeno i sveobuhvatno o Autor se posebno detaljno bavi usporedbom hrvat-skih i bavarskih propisaa o prostornom uređenju te regionalnom i lokalnom planiranju korištenja zemljišta. Iako i tu postoje značajne razlike u rješenjima, može se zaključiti kako je zadnjom verzijom Zakona o prostornom uređenju i gradnji postignut napredak u usklađi-

vanju s europskom pravnom stečevinom, ali i da treba uložiti dodatne napore. Dodatna vrijednost knjige je privitak u kojem Krtalić donosi prijevode aktualnih njemačkih građevinskih propisa, što čitatelju omogućuje temeljito proučavanje i usporedbu relevantnih zakona. Prevedeni propisi mogli bi biti od koristi kako predlagačima hrvatskih propisa tako i javnom sektoru, poduzetnicima i znanstvenicima pri očitovanju na predložene pravne akte ili predlaganju alternativnih rješenja. Autoru je, kako

ističe i jedan od recenzenata, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, na prvom mjestu javni interes u području prostornog planiranja i gradnje, ali i njegovo korektno usklađenje s privatnim interesima građana i poduzetnika, što ovu knjigu čini relevantnom svakom praktičaru u tom području. Kao djelo jednog autora, knjiga je jedinstvena u svom području jer obrađuje iznimno složenu materiju na ujednačen i sveobuhvatan način. (D.Ž.)

O autoru Vladimir Krtalić diplomirani je inženjer građevinarstva i magistar tehničkih znanosti. Stručnu je karijeru počeo u rodnom Mostaru, a nastavio u Željezari Sisak i Građevnom poduzeću Vladimir Gortan u Zagrebu. Od 1992. do 1995. bio je pomoćnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, a potom do 2000. zamjenik ministra. Pet je godina potom bio direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske, a od 2005. stalni je sudski vještak. Objavio je nekoliko znanstvenih te više od 40 stručnih radova.


27

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Poslovni prostor u Sarajevu

Na prodaju riječni brod, stanovi, garaže i oranice Riječni brod Drava iz 1962. godine, procijenjen na četiri milijuna kuna. Riječ je o brodu-jaružalu istisnine 541 tone, a nosivosti 340 tona. Upisan je u Upravi unutarnje

plovidbe kod Kapetanije Osijek u upisniku brodova, glavna knjiga II., broj uloška 44, broj stranice 173. Dražba će se održati 2. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europska avenija 10, u sobi broj 2. Brod se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 400.000 kuna, a uplaćuje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku, ili na račun Suda br. 23900011300000419. Potrebno naznačiti svrhu uplate “jamčevina u predmetu broj III I-OVR-455/04” te upisati poziv na broj 05 060-455-2004. Zgrade i dijelovi zgrada, garaže i dvorišta u Ulici A. Novosela 10 u Gornjem Desincu, Općina Jastrebarsko. Nekretnine su procijenjene ukupno na 2,2 milijuna kuna, a prostiru se na površini od 3208 četvornih metara. Ročište za prodaju šestom usmenom javnom dražbom održat će se 10. veljače u 11 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba br. 91/11

(ulična zgrada). Nekretnine će biti ponuđene na prodaju po početnoj cijeni od 1.449.845,77 kuna. Na dražbi mogu sudjelovati kupci koji su uplatili pet posto početne cijene na račun sudskog d e p o z i t a Trg o v a č k o g suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci Zagreb, broj 23900011300000460, poziv na broj 05 i broj spisa St52/09. Punomoćnici ponuditelja mogu sudjelovati na dražbi samo uz ovjerenu specijalnu punomoć. Poslovni prostor u Đakovu, u Ulici hrvatskih velikana 8, procijenjene vrijednosti 1,036 milijuna kuna. Nekretnina je ukupne površine 153 četvorna metra, a sastoji se od pretprostora od 12,26 m2, lokala od 110,43 m2, spremišta od 2,58 m2, spremišta od 1,6 m2, sanitarnog čvora od 16,78 m2, te ulaza u prizemlje od 9,12 m2. Dražba će se održati 11. veljače na Općinskom sudu u Našicama, u sobi broj 30, na drugom katu. Prostor se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 103.612,45 kuna, a nekretnina se može razgledati dan prije ročišta za dražbu. Vinograd i kuća u Mitrovcu, Općina Kutjevo. Nekretnina se prostire na 12.023 četvorna metra, a procijenjena je na 476.042 kune. U naravi je riječ o kući, dvorištu i vinogradu, iako je u zemljišnim knjigama upisano da je riječ o voćnjaku. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2,

u sobi broj 9. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a potrebno je prije dražbe uplatiti jamčevinu od 10 posto procijenjene vrijednosti na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 204209. Kuća, dvor i oranica u naselju Gradići pokraj Velike Gorice, Ljudevita Posavskog 4. Površina nekretnine iznosi 975 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,6 milijuna kuna. Dražba će se održati 11. veljače u 10.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, u sobi br. 24. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu položile jamstvo u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj 2390001-1300000259, pozivom na broj 04 51164793 u PBZ-u. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamstva obvezan predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi. Stambeno-poslovni prostor, dvorište i oranica u Dubravi Zabočkoj, Krapinsko-zagorska županija, ukupne površine 1079 četvornih metara, procijenjena vrijednost je 2,5 milijuna kuna. Dražba će se održati 16. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Formel, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Tvrtka prodaje poslovni prostor u Sarajevu, naselje Dolac Malta, u poslovnom centru Šentada, Kolodvorska 11, površine 152 četvorna metra. Prostor je dvoetažni s uredima na katu (polukružne galerije) i prodajnim prostorima u prizemlju. Obje etaže imaju toalet, centralno gradsko grijanje, telefon i internet. Kontakt: Željko Ćurković, zeljko@formel.hr, +385 91 3640853. Rasvjetna tijela

Dekor, tvornica rasvjete, Zabok, www. dekor.hr. Tvrtka proizvodi svjetiljke za opremanje raznih objekata, kao i vanjsku rasvjetu za ulice, parkove, trgove. Moguća je izrada proizvoda prema specijalnim narudžbama i željama klijenata. Kontakt: Ivanka Lovrenčić, dekor@kr.t-com.hr, +385 49 587710.

tene... Kontakt: Mustafa Kemal Kinay, mkemal@gessat.com.tr, +90 216 4841946, +90 533 7063436. Radna odjeća

Noster salus, Zagreb, www.noster -salus.hr. Tvrtka proizvodi radnu odjeću za sve djelatnosti, isključivo od kvalitetnih tkanina. Kontakt: Goran Šoštarić, nostersalus@gmail.com,+385 1 3010337. Građevinska stolarija

Jafa Jase 4, Srebrenik, Bosna i Hercegovina, www.jafajase.com. Tvrtka za proizvodnju i promet građevinske stolarije (vrata, prozori, grilje...) i traži poslovne partnere i distributere u zemljama Europske unije. Proizvodi se prema najsuvremenijim standardima u termičkoj i zvučnoj izolaciji, a tvrtka posjeduje i cer-

Građevinske elektro usluge

Parting FM, Zagreb. Tvrtka nudi usluge građevinske adaptacije s naglaskom na ugradnju elektroinstalacija i opreme te održavanje objekata prema poslovnim zahtjevima. Svi se radovi izvode s kvalitetnim materijalima i najmodernijom tehnologijom. Kontakt: Josip Žepec, info@issaelektro.hr, +385 1 2340313, +385 91 1600146.

tifikate visoke kvalitete (ISO 9001:2008, CE znak). Kontakt: Sulejman Zahirović, jafajase@yahoo.com, +387 35649754, +387 61895034. Konzultantske usluge - Indija

Eko proizvodi

Pehar Co HB, Stockholm, Švedska. Tvrtka traži hrvatske proizvođače ekološke hrane (sokovi, konzerve, voće, povrće...) zainteresirane za izvoz u Švedsku. Također su zainteresirani za uvoz odjeće, obuće, proizvoda za kućanstvo. Kontakt: Veronica Pehar, pehar-co@swipnet.se, +46 8 339591. Satelitska oprema

Gessat Elektronik-Otomotiv San. Tic.A.S., Istanbul, Turska, www.gessat. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik razne satelitske i TV opreme. Nudi satelitske antene, LCD i plasma držače i postolja, satelitske recievere, nosače za an-

InfodriveIndia Pvt Ltd., New Delhi, Indija, www.infodriveindia.com. Tvrtka pomaže klijentima u nalaženju aktivnih kupaca i dobavljača. Kontakt: Geeta Rawat, delhi@infodriveindia.com, +91 11 40703000. Tubularni motori i oprema

Aloon Sunshade Technical Development Co.,Ltd., Chengdu, Sichuan, Kina, www. curtain.cebiz.cn. Tvrtka je profesionalni kineski dizajner i proizvođač tubularnih motora i relevantnih kontrolnih sustava - RF i IR kontrolnih sustava, senzornih sustava za vjetar, svjetlo i kišu, centralnih kontrolnih sustava... Kontakt: saleskdr@163.com, +86 28 88069182.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Željezničke plombe

HŽ Cargo nabavlja 350.000 automatskih željezničkih plombi. Rok za ponude je 25. veljače.

Parkirni automati

Komunalac Samobor nabavlja tri parkirna automata. Rok dostave ponuda je 9. veljače.

Aluminijske kapice Istarski kamen i mramor

Helikopteri

Hrvatske autoceste nabavljaju dva višenamjenska helikoptera za potrebe javne sigurnosti. Rok dostave ponuda je 2. ožujka. Motoristička obuća

Hrvatska pošta nabavlja 1971 par motorističke zaštitne obuće. Rok dostave ponuda je 16. veljače.

otvorenih čekaonica za autobusne postaje. Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Kozala Rijeka nabavlja istarski kamen i mramor. Ponude do 11. veljače.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja 1.100.000 aluminijskih kapica. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

Identifikacijske kartice

INA nabavlja identifikacijske kartice. Rok dostave ponuda je 12. veljače. Čekaonice za autobusne postaje

Općina Pašman nabavlja 13 poluzatvorenih i 12

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA

( 1,3 mlrd kn

povećanje pričuva u 12 mjeseci

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 230 mil kn

povećanje u mjesec dana

HRVATSKA NARODNA BANKA

MEĐUNARODNE PRIČUVE DOSEGLE 10,4 MILIJARDE KUNA Rast međunarodnih pričuva središnje banke koji se intenzivirao u drugom tromjesečju 2009. pratio je rast deviznih depozita banaka

M

eđunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj 2009. iznosile su 10,4 milijarde kuna, što je 1,3 milijarde kuna ili 13,8 posto više nego potkraj 2008. godine. S obzirom na to da je kuna u odnosu na euro potkraj prošle godine bila jača nego na kraju 2008. (za 0,25 posto), tečaj nije utjecao na rast kunske protuvrijednosti međunarodnih pričuva. U prosincu je u odnosu na studeni vrijednost međunarodnih pričuva porasla za 230 milijuna kuna ili 2,5 posto. Pričuve, koje predstavljaju likvidna devizna sredstva i služe za osiguranje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, obično se promatraju u

za od banaka zbog aprecijacijskih pritisaka koje je rastuće inozemno zaduživanje stvaralo na tečaj. Iako je u posljednjem tromjesečju 2009. zabilježe-

Razina pričuva prema inozemnom dugu još nije dosegla razine prije svjetske financijske krize odnosu na kratkoročnu inozemnu zaduženost i na pokriće uvoza roba i usluga. Rast međunarodnih pričuva hrvatske središnje banke, a koji se intenzivirao u drugom tromjesečju pratio je rast deviznih depozita banaka, s obzirom na to da banke imaju obvezu minimalno 20 posto

svojih ukupnih deviznih obveza pokriti likvidnim deviznim potraživanjima. Najveće u povijesti Sa stabilizacijom međunarodnog financijskog tržišta došlo je do pada kamatnih stopa na međubankarske depozite i prinosa na kratkoročne ino-

zemne vrijednosne papire pa je u uvjetima rasta deviznih depozita bankama odgovaralo održavati veću razinu deviznih potraživanja kod HNB-a. Tako je došlo i do porasta međunarodnih pričuva središnje banke. Na njihov rast utjecao je i povremeni otkup devi-

no značajno ubrzanje rasta međunarodnih pričuva (razina s kojom je završena prošla godina najviša je u povijesti), razina pričuva prema inozemnom dugu još nije dosegla razine prije svjetske financijske krize. Tako su potkraj trećeg tromjesečja, kada je financijska kriza poče-

la, međunarodne pričuve iznosile više od 27 posto ukupnog inozemnog duga svih sektora, dok su se godinu dana kasnije spustile ispod 22 posto ukupne inozemne zaduženosti. Upravo intenziviranje rasta pred kraj prošle godine upućuje na nastojanje da se odnos međunarodnih pričuva i vanjskog duga dovede na razinu prije financijske krize. Budući da je uvoz u protekloj 2009. značajno pao na godišnjoj razini, pokazatelj međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza roba i usluga (koji se računa kao omjer međunarodnih pričuva i mjesečne vrijednosti uvoza roba i usluga) porastao je, pa bi za 2009. mogao doseći 7,3 (u 2008. godini je iznosio 4,6). (V.A./RBA)

NOVI INVESTICIJSKI FOND VB INVESTA

Prvi indeksni fond na hrvatskom tržištu vezan uz Crobex 10 VB Crobex 10 namijenjen je ulagačima koji uz povećani rizik žele mogućnost visokih prinosa na dulji rok

V

B Crobex 10 novi je investicijski fond društva VB Invest i prvi indeksni fond na hrvatskom tržištu vezan uz novi specijalizirani indeks Zagrebačke burze Crobex 10, istaknuo je protekloga tjedna Slaven Štefanec, član Uprave VB Investa, na njegovu predstavljanju. Taj se indeks sastoji od 10 najlikvidnijih hrvatskih dionica s najvećom free float tržišnom kapitalizacijom te najvećim ostvarenim prometom na Zagrebačkoj burzi, pri čemu je težina pojedine

dionice ograničena na 20 posto. Sastavnice indeksa Crobex 10 su Adris Grupa,

Ulagači mogu biti sve pravne i fizičke osobe, a jedino ograničenje je minimalno početno ulaganje od 500 kuna Atlantska plovidba, Dalekovod, Ericsson Nikola Tesla, HT, IGH, Ina, Ingra, Jadroplov te Končar-Elektroindustrija.

VB Crobex 10 za investicijski cilj ima repliciranje specijaliziranog indeksa Zagrebačke burze Crobex 10. Budući da je riječ o vrsti fonda trajno izloženoga kretanjima na dioničkom tržištu, VB Crobex 10 namijenjen je ulagačima koji uz povećani rizik žele mogućnost visokih prinosa na dulji rok. Najlikvidnijih 10 dionica Ulagači mogu biti sve pravne i fizičke osobe, a jedino ograničenje je minimalno početno ulaganje

od 500 kuna, odnosno 100 kuna ako je riječ o uplatama na razdoblje ne kraće od 12 mjeseci putem trajnog naloga. Prednosti ulaganja u Fond su transparentnost, odnosno pregledna i jasna struktura ulaganja kroz repliciranje indeksa, potom pasivno upravljanje imovinom jer zbog sastava indeksa definiranog pravilima Zagrebačke burze ne postoji rizik eventualne pogrešne odluke fond-menadžera, niže naknade za upravljanje u usporedbi s dio-

ničkim fondovima vođenim aktivnom strategijom upravljanja te investiranje u 10 najlikvidnijih hrvatskih blue-chip dionica, naglasila je Ivana Barać, fond-menadžerica VB Investa. Sastav porfelja Fonda unaprijed je definiran, a njegova imovina se može neograničeno ulagati u dionice izdane u Republici Hrvatskoj, do 10 posto u kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdane u Hrvatskoj te u repo sporazume s tim financijskim instrumentima. (V.A.)


29

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010.

( 3,5% BDP-a

*vijesti Dobit Grupe Zagrebačke banke manja 9,2 posto Grupa Zagrebačke banke je u 2009. godini, prema nerevidiranim podacima, ostvarila neto dobit u iznosu od 1,4 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje 2008. dobit je smanjena za 142 milijuna

mogao bi iznositi proračunski deficit u 2010.

EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB

Nastavak negativnih trendova Blagi oporavak očekuje se tek u drugom dijelu 2010., no on će biti spor, nestabilan i nedovoljno snažan da obuhvati cjelokupnu ekonomsku aktivnost

N

akon prividne stabilizacije u drugom tromjesečju 2009. godine, posljednji raspoloživi podaci o stanju hrvatskog gospodarstva pokazuju nastavak negativnih trendova. Na međugodišnjoj je razini bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju pao za 5,7 posto, dok desezonirani podaci ukazuju na smanjenje od 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Taj je pad ponajprije bio uvjetovan negativ-

Prema ocjeni analitičara EIZ-a buduća su kretanja u gospodarstvu podložna značajnim rizicima i neizvjesnostima nim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama. No, posebno zabrinjavaju trendovi u realnom sektoru. Naime, desezonirane vrijednosti obujma industrijske proizvodnje i trgovine na malo nastavile su se osjetno smanjivati prema kraju prošle godine te se pad BDP-a u 2009. procjenjuje na 5,9 posto. Negativni se trendovi prenose i u ovu godinu, pa se blagi oporavak očekuje tek u njenom drugom dijelu, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly koju izdaje Ekonomski institut Zagreb. No, taj će oporavak biti spor, nestabilan i nedovoljno snažan da obuhvati cjelokupnu ekonomsku aktivnost. Stoga se u

2010. godini očekuje pad BDP-a s prosječnom stopom od 0,7 posto. Kako se potrošnja stanovništva od početka krize snažno smanjivala, procjenjuje se da je prilagodba potrošnje najvećim dijelom završena, te da će ona sada, osim o dohotku, snažno ovisiti i o očekivanjima potrošača. Tu bi odlučujuću ulogu trebalo imati prelijevanje pozitivnih signala s inozemnih tržišta koja su već u fazi oporavka. Stoga se na domaćem tržištu očekuje znatno ublažavanje pada potrošnje stanovništva, odnosno njen rast prema kraju godine. Vanjska će trgovina snažno ovisiti o inozemnim čimbenicima, pri čemu se njen oporavak očekuje već u prvoj polovini godine. Zbog jačanja inozemne potražnje, ali i još slabe domaće potražnje, izvoz bi se trebao

oporavljati brže od uvoza. Investicije, kao ključni faktor dugoročnog rasta, i dalje iskazuju negativan trend, iako je on u posljednje vrijeme manje izražen. Očekuje se da će i ova godina biti iznimno teška, kako za građevinski sektor tako i za sve ostale djelatnosti povezane uz investicijska ulaganja. Umjereno ubrzanje inflacije Proračunski bi deficit mogao u 2010., isto kao i lani, iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Očekuje se da će Vlada svoje obveze financirati, uglavnom, u inozemstvu kako bi oslobodila domaće izvore sredstava za snažnije financiranje gospodarstva. Inflacija ne bi trebala uzrokovati veće probleme, unatoč obnovljenom rastu cijena nafte.

Ipak, jačanje domaće potražnje i usklađivanje poreznih zakona sa zakonodavstvom Europske unije umjereno će ubrzati inflaciju 2011. godine. Tržište rada će i u ovoj godini biti suočeno sa snažnim negativnim kretanjima. Prognoze pokazuju da će stopa registrirane nezaposlenosti porasti s prosječnih 14,9 posto u prošloj na 16,7 posto u ovoj godini. Prema ocjeni analitičara EIZ-a buduća su kretanja u gospodarstvu podložna značajnim rizicima i neizvjesnostima. Dio rizika odnosi se na oporavak globalnog gospodarstva i njegov učinak na domaću ekonomiju. Fiskalna je politika vrlo važna za očuvanje stabilnosti gospodarstva, a tu postoje značajni rizici o kojima valja voditi računa. Ponajprije, opća bi ekonomska kretanja lako mogla rezultirati s proračunskim prihodima manjim od planiranih. No, to se odnosi i na strukturne probleme u državnim tvrtkama, privatizaciju brodogradilišta i državna jamstva, koja se u nepovoljnom scenariju mogu pretvoriti u značajne novčane obveze države. Iako bi pregovori o članstvu u EU-u trebali završiti ove godine, a članstvo je izgledno u 2012., i tu su mogući zastoji, sa svim svojim negativnim posljedicama za gospodarstvo.

Sažetak prognoza 2009.

2010.

2011.

Rast realnog BDP-a (u %)

-5,9

-0,7

3,0

Saldo tekućeg računa bilance plaćanja (u % BDP-a)

-5,6

-5,7

-6,4

Inflacija potrošačkih cijena (u %)

2,4

1,6

3,0

Izvor: EIZ

kuna ili 9,2 posto, ponajprije kao rezultat povećanih troškova vrijednosnih usklađenja. U izvješću koje potpisuje predsjednik Uprave Franjo Luković navodi se da dobit poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2,3 milijarde kuna ili 8,3 posto više u odnosu na 2008. Ukupan prihod Grupe iznosi 5,01 milijardu kuna, a smanjen je za 27 milijuna kuna ili 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Vaba banka s dobiti od 5,1 milijuna kuna Varaždinska Vaba banka završila je 2009. godinu s dobiti od 5,1 milijuna kuna, prema nerevidiranom izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi. To je znatno bolji rezultat od onog iz 2008. godine koja je završena s gubitkom od 32 milijuna kuna. U posljednjem tromjesečju 2009. Vaba je imala dobit od 1,5 milijuna kuna, dok je godinu prije gubitak iznosio 20,1 milijun kuna. Ukupni neto prihod od kamata u 2009. iznosio je 101,7 milijuna kuna, dok je u 2008. bio 87,3 milijuna. Gubitak HPB-a 446 milijuna kuna Hrvatska poštanska banka zabilježila je u 2009. gubitak od 446,6 milijuna kuna, stoji u nerevidiranom izvješću o poslovanju objavljenom na stranicama Zagrebačke burze. Na rezultat najveći utjecaj ima trošak rezerviranja za gubitke po plasmanima i potencijal-

nim obvezama u iznosu od 476,7 milijuna kuna. Uprava navodi da su ipak ukupni kamatni prihodi te prihodi od provizija i naknada povećani za 3,8 posto u odnosu na 2008. Neto dobit od trgovanja vrijednosnicama i devizama u 2009. godini iznosi 59,6 milijuna kuna, dok je po istoj osnovi u prethodnoj godini ostvareno 76 milijuna kuna gubitka. Banco Popolare Croatia ima gubitak od 53 milijuna kuna Prema podacima dostavljenima Zagrebačkoj burzi, Banco Popolare Croatia u 2009. godini ima gubitak od 53,1 milijuna kuna. Na godišnjoj razini Banka je imala rast kamatnih prihoda sa 143,7 milijuna kuna na 155,2 milijuna kuna, a porastao je i neto prihod od provizija i naknada, sa 10,7 na 15,3 milijuna kuna. Istodobno su rasli rashodi od kamata (sa 65 na 84 milijuna kuna) i troškovi rezervacija za gubitke (sa 17 na 37 milijuna kuna). Ostvaren je i minus na tečajnim razlikama od 10,1 milijuna kuna. Kreditna banka: bruto dobit 15,4 milijuna kuna Ukupna bruto dobit Kreditne banke u 2009. iznosila je 15,4 milijuna, stoji u izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Imovina Banke potkraj godine iznosila je 1,6 milijardi

kuna, što je 163,6 milijuna kuna ili 11 posto više nego na kraju 2008. godine. Kapital i rezerve povećani su za 105 milijuna kuna i na kraju godine iznose 276 milijuna kuna, što je posljedica dokapitalizacije iz prvog tromjesečja 2009. te zadržane dobiti iz ranijih godina. Banka je izvijestila da nije imala problema s likvidnošću niti ih očekuje u sljedećem razdoblju.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3613, 8. veljače 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Natprosječan interes za trezorske zapise Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

ri kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve nije bilo bitnih promjena u odnosima ponude i potražnje na novčanom tržištu. I dalje je vladala iznimno dobra likvidnost sustava uz visoku ponudu kratkoročnih viškova i manju potražnju, koja nije uvijek podmirena zbog niskih kamatnih stopa po kojima dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove. Ponuda novca višestruko je nadmašivala potražnju viškova, a trgovalo se po niskim kamatnim stopama. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,72 po-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

500

1.2.-5.2.2010.

25.1.-29.1.2010.

1,6

400 1,2 300 200 0,8 100 0

0,4

1.2.2010.

2.2.2010.

3.2.2010.

sto. Sudionici u ovakvoj situaciji svakodnevno su deponirali svoje viškove kao prekonoćni depozit u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,5 posto godišnje. U utorak je održana prva ovogodišnja aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija za

4.2.2010.

5.2.2010.

ponedjeljak

koju je pokazan veliki interes. Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 4,974 milijarde kuna od čega je ukupno prihvaćeno 1,017 milijardi kuna. Upisani su zapisi na sve rokove dospijeća, s tim da je zabilježen pad prinosa po svim dospijećima. Na rok od 91

utorak

dan upisano je 285 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,48 posto, na rok od 182 dana upisano je 175 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,45 posto i na rok od 364 dana upisano je 557 milijuna kuna po kamatnoj stopi od četiri posto.

srijeda

četvrtak

petak

Za trezorske zapise izražene u eurima također je pokazan veliki interes. Pristiglo je 51,789 milijuna kuna ponude, međutim, iako je planirani iznos izdanja bio 30 milijuna eura, upisano je 20,603 milijuna eura na rok od 364 dana po ka-

matnoj stopi od 3,95 posto. U cilju poticanja gospodarskog oporavka u srijedu je Hrvatska narodna banka smanjila stopu obvezne pričuve sa 14 na 13 posto. Tom odlukom bankama se oslobađa 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti, što povećava njihov kreditni potencijal i smanjuje troškove poslovanja. Kako bankovni sustav već raspolaže s oko pet milijardi kuna slobodne likvidnosti, smatra se da novca za početak gospodarskog oživljavanja ima dovoljno. Iako započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ne očekujemo nikakve značajne promjene na novčanom tržištu nego i dalje obilje kuna uz niske kamatne stope.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna popustila na kraju tjedna

Mirex i dalje raste

Iako je u prvom dijelu prošlog tjedna odolijevala pa čak malo i povećala vrijednost, kuna je ipak valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.33

4,627623

kanadski dolar

USD

zini kao prije tjedan dana. Dolar je pak dobio novih tjednih 11 lipa i završio na 5,34 kune. 5.36

CHF

4.99

7.32

5.32

4.98

7.31

5.28

4.97

7.30

5.24

4.96

7.29

5.20

4.95

7.28

5.16

4.94

4,963436

JPY

japanski jen (100)

5,974844

CHF

švicarski franak

4,980324

GBP

britanska funta

8,398653

USD

američki dolar

5,346326

EUR

euro

7,318586

Izvor: HNB

kune pa se vratio na razinu iz prethodnog tjedna. I franak je uz pad i uspon završio na podjednakoj ra-

do kraja tjedna popustila prema euru, dolaru i švicarskome franku. Euro je prvo skliznuo ispod 7,31

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Burze pale zbog sumnji u tempo oporavka ekonomije da se svjetska ekonomija oporavlja sporije od očekivanja. Iako su se pokazale točnima najave da će podaci za siječanj biti nešto bolji od prosinačkih, nezaposlenost u Ameri11000

5800

FTSE 100

ci već se tri mjeseca vrti oko tvrdokornih 10 posto, a analitičari i ulagači traže snažnije potvrde rasta ekonomske aktivnosti i otvaranja novih radnih mjesta. 2500

Dow Jones

NASDAQ

5640

10800

2400

5480

10600

2300

5320

10400

2200

5160

10200

2100

5000

10000 1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

5000

2000 1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

1.2.

DAX 6200

11100

4000

6000

10800

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

3.2.

4.2.

5.2.

3.2.

4.2.

5.2.

NIKKEI 225

4500

2500

2.2.

11400

6400

CAC40

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

148

148

146

146

144

144

142

primjena od 6. veljače 2010.

Najvažnije svjetske burze zabilježile su oštar pad u drugoj polovini prošlog tjedna u očekivanju novih podataka o nezaposlenosti u SAD-u te pada cijena nafte. Sve su to bili signali

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošli je tjedan preskočila prag od 147 bodova i dosegnula 147,1105 bodova. Time je nastavljen rast iz zadnja dva tjedna. Od početka godine Mirex je dobio 2,8426 bodova.

9900 1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

1.2.

2.2.

Rastom sumnji u tempo oporavka djelomično se objašnjava i kolebanje u cijeni sirove nafte. U četvrtak je, primjerice, nafta skliznula čak pet posto, držeći se malo iznad 72 dolara, na razini na kojoj nije bila od lipnja prošle godine. Pojeftinilo je i zlato. Jean-Claude Trichet, guverner Europske središnje banke, ocijenio je oporavak “nesigurnim”, ukazujući i na teškoće koje u upravljanju javnim financijama imaju Grčka, Portugal i Španjolska. Euro je zbog svega toga izgubio četiri posto ove godine u odnosu na dolar.

142 6.1.

18.12.

29.1.

4.2.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4.veljače.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

147,2164 151,0233 140,3572 148,9797 147,1105

153,9793 176,3528 115,6847 127,3582 122,4478 147,1187 163,5123 159,9569 171,3676 124,0398 101,0966 107,8480 142,8311 104,2171 112,0763 148,9749 133,4327 102,0467 117,4930 107,3820 109,5490

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3613, 8. veljače 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 258,101 milijuna kuna

Pad prometa i indeksa, rast HT-a što je pad od 13,19 posto, a oba dionička indeksa također su zabilježila pad vrijednosti. Indeks Crobex pao je za 2,41 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.150,32 boda, dok je Crobex10

Marko Repecki www.hrportfolio.com

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 128,086 milijuna kuna, Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Dalekovod d.d. Atlantic Grupa d.d. Ingra d.d. Podravka d.d. Jadranski naftovod d.d.

0,93% -1,05% -4,45% -3,85% -3,50% -2,75% 0,83% -3,91% -1,58% -2,59%

zadnja cijena 301,66 1.880,00 988,00 276,90 2.728,00 346,00 729,99 39,76 343,00 3.049,00

promet 47.887.905,86 6.332.132,81 5.974.257,90 5.927.161,18 4.658.833,27 4.552.905,49 3.717.197,15 3.578.337,15 3.218.160,25 2.734.982,54

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 128.560.159,37 kn

tjedan završio na 1.140,43 boda, što je pad od 2,43 posto. Osam od 10 najtrgovanijih dionica imalo je pad vrijednosti. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom 10 dionica s najvećim rastom cijene

je ostvareno 47,887 milijuna kuna prometa. Cijena joj je porasla za 0,93 posto te je trgovanje završila na 301,66 kuna, a time je ujedno i najveći dobitnik među 10 najtrgovani-

tjedna promjena

Nava banka d.d. Hrvatski duhani d.d. Koestlin d.d. Koka d.d. Rabac d.d. Solaris d.d. Končar-električni aparati d.d. HTP Korčula d.d. AD Plastik d.d. Saponia d.d.

81,82% 81,58% 40,41% 22,73% 13,50% 12,50% 12,23% 10,61% 9,73% 9,41%

zadnja cijena 100,00 69,00 270,00 270,00 75,00 180,00 640,01 146,00 101,50 186,00

promet 1.046.899,64 597,00 7.020,00 71.980,00 1.125,00 51.120,00 32.000,50 408.821,24 1.979.025,45 32.178,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

tus JIE s porastom od 1,34 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond Alternative A1 kojem je vrijednost pala za 1,29 posto, a iza njega je Raiffeisen HR dionice s padom od 1,27 posto. Sedam mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti, a naj-

veći je ostvario fond AC GBEM kojem je vrijednost uvećana za 0,68 posto. Iza njega je Interinvest balanced s porastom od 0,61 posto. Najveći pad među mješovitim fondovima imao je fond ICF Balanced kojem je vrijednost smanje-

na za 2,92 posto, a slijedi ga ZB Global s padom od 0,98 posto. Osam od 10 obvezničkih fondova imalo je porast vrijednosti udjela, a dobre rezultate imali su i novčani fondovi te u ovoj grupi ni jedan fond nije zabilježio pad. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 28.1. do 4. 2. 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity FIMA West ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija FIMA Maximum NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

121,0800 136,4800 103,5800 9,7688 129,8301 153,5800 188,8648 67,3374 107,4879 114,8441 8,1301 146,9339 80,8952 52,3370 59,1300 5,9558 72,4868 105,2959

-0,68 -0,98 -0,06 -0,24 -2,92 0,45 0,16 -0,20 0,60 -0,39 -0,04 -0,65 -0,22 -0,71 0,61 -0,33 0,29 0,06

€ € € € € € € kn € €

153,0900 12,9641 134,1275 10,8221 163,8900 122,3000 122,3300 150,6200 119,9538 123,8114

0,07 -0,06 -0,07 0,11 0,30 0,44 0,53 0,58 0,43 0,14

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn € kn €

129,3900 159,6902 136,9372 121,9300 136,8921 140,4500 135,3296 134,4100 135,5228 131,5564 121,8500 128,3270 119,6370 116,8300 113,8060 10,9939 105,3011 10,3690 101,3110 101,9400

0,08 0,08 0,07 0,08 0,07 0,17 0,03 0,12 0,07 0,10 0,05 0,08 0,12 0,02 0,09 0,09 0,06 0,14 0,11 0,10

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,7708 51,0400 10,6090 8,3121 120,3900 93,5500 97,1000 87,5884 169,5406 67,7900 86,3300 92,4488 95,9500 94,7735 13,2591 94,8200 65,0648 42,0934 23,0851 25,3468 69,9000 50,9600 60,1600 5977,5600 81,6172 68,9893 34,0700 51,4535 6,2927 54,7800 76,2944 56,2176 396,6411 317,0441 88,8505 88,1300 270,6774 74,4400 109,3509 122,8902 101,2896 93,7952

0,36 -1,00 -0,85 -0,50 -0,54 -0,44 -0,92 -0,62 -0,68 -0,29 -0,40 0,55 -0,89 0,40 -0,41 -0,97 1,34 -0,31 0,08 -0,61 -0,65 -0,85 0,40 -0,41 -0,45 0,14 -0,90 -0,39 -0,15 -0,54 -0,73 -1,04 1,95 -0,76 -0,54 -1,29 -0,83 -1,27 -0,53 -0,21 -1,23 0,04

kn € kn € € kn

11,64 67,17 42,51 10,5 10,49 101,75

-0,06 -0,77 -0,84 0,68 0,61 -0,76

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10

zadnja vrijednost 2.150,32 1.140,43 97,92

jih izdanja. Najveći pad imala je dionica Atlantske plovidbe koja je pala za 4,45 posto te je trgovanje 10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d. Hoteli Croatia d.d. Đakovština d.d. Vis d.d. Sunčani Hvar d.d. Breza d.d. (ZIF) Slavonski ZIF d.d. Riviera Poreč d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. HG Spot d.d.

tjedna promjena -2,41% -2,43% +0,68%

završila na 988,00 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 5,974 milijuna kuna.

tjedna promjena -38,38% -24,98% -24,09% -23,33% -15,47% -13,01% -12,99% -11,76% -10,24% -10,12%

zadnja cijena 30,50 90,03 8,51 23,00 29,50 22,00 30,02 150,01 1.700,00 49,00

promet 3.924,30 9.903,30 249.696,35 2.507,00 26.682,75 66.260,00 19.212,80 30.002,00 22.115,00 1.098.559,53

*vijesti

Uspješan tjedan novčanih fondova Od 96 trenutačno aktivnih fondova proteklog je tjedna njih 45 ostvarilo porast vrijednosti udjela. Od 10 dioničkih fondova s porastom vrijednosti najuspješniji je bio fond MP Mena HR kojem je vrijednost udjela porasla za 1,95 posto, a iza njega je Prospec-

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond InterInvest Cash VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Dobit PBZ-a manja 15,8 posto Neto dobit Privredne banke Zagreb u 2009. iznosila je 926,6 milijuna kuna, što je smanjenje od 15,8 posto u odnosu na 2008. godinu, stoji u nerevidiranom izvješću za Zagrebačku burzu. U 2009. zabilježeno je smanjenje neto prihoda od kamata za sedam posto, zbog viših kamatnih stopa na depozite. Neto prihod od naknada i provizija veći je za 2,5 milijuna kuna, odnosno 0,7 posto. Banka je znatne uštede ostvarila smanjenjem troškova platnog prometa (za 15,9 posto) te u poslovanju s vrijednosnim papirima (za 38,7 posto).

Dobit Grupe Končar 148,4 milijuna kuna Grupa Končar ostvarila je u 2009. prihod od 2,9 milijardi kuna te ukupni rashod od 2,82 milijarde kuna. Ostvarena dobit nakon oporezivanja iznosi 148,4 milijuna kuna. Od ukupno 21 društva koje djeluje unutar Grupe Končar, 17 društava iskazalo je pozitivan financijski rezultat, a četiri društva su poslovala s gubitkom od ukupno 28,3 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od prodaje od 1,4 milijarde kuna, a u izvozu 1,2 milijarde kuna. Udio izvoza u ukupnoj prodaji proizvoda i usluga iznosi 46 posto.

Imex banka ostvarila dobit od 5,4 milijuna kuna Prema nerevidiranom izvješću, bruto dobit Imex banke u 2009. godini iznosila je 5,4 milijuna kuna. Imovina banke porasla je na 1,3 milijarde kuna što je povećanje od 19 posto. Kamatni prihodi zabilježili su rast od 27 posto, dok su nekamatni pali za pet posto, priopćeno je iz Banke. Ukupni depoziti porasli su za 20 posto, na 1,08 milijardi kuna. Od toga su depoziti pravnih osoba i obrtnika iznosili 399 milijuna kuna, dok je štednja građana iznosila 683 milijuna kuna (33 posto više nego u 2008.). Krediti pravnim osobama i obrtnicima iznosili su 679 milijuna kuna i predstavljaju 80 posto ukupno odobrenih kredita.

Karlovačka banka u malom plusu Karlovačka banka završila je 2009. godinu s malom dobiti od 294.000 kuna, stoji u privremenom izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi. U četvrtom tromjesečju prošle godine Banka je zabilježila gubitak od 3,8 milijuna kuna. Na godišnjoj razini Banka je povećala kamatne prihode sa 131 milijun na 133 milijuna kuna, no rashodi od kamata su rasli sa 53 milijuna na 75 milijuna kuna. Rasli su i prihodi od naknada i provizija sa 13,5 milijuna kuna na 15,04 milijuna kuna, no povećani su opći administrativni troškovi i amortizacija sa 70 na 84 milijuna kuna. Ukupan rezultat popravili su veći prihodi od prodaje imovine i druga trgovanja.



PV 3613