{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade.

Page 1

| DAN PODUZETNIKA | HRVATSKI IZVOZNICI | ZLATNA BILANCA | VALAMAR |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

18. lipnja 2018., godina LXV, broj 4034

PV ANALIZA: NOVA PRAVILA KAO PRILIKA

Plastično nije uvijek fantastično INTERVJU

Zoran Matić Kemis-Termoclean

SKUPŠTINA HGK

Treba nam konstruktivni dijalog

INVESTICIJE U HRVATSKOJ

Prepreke ostaju. Je li problem u nama?


ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle


SADRŽAJ

4034 / 18. lipnja 2018.

8

TEMA TJEDNA 6

Uručene Finine Zlatne bilance Najbolji od najboljih HS Produkt

8

Rezultati poslovanja poduzetnika u 2017. godini po županijama Zagreb prvi po neto dobiti, Istra u gubitku

11

8. skupština Hrvatske gospodarske komore Treba nam konstruktivni dijalog

16

Dan poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca Konkretnim mjerama ukloniti prepreke

22

Konferencija “Investicije u Hrvatskoj: Potencijali i Realnost” Prepreke ostaju. Je li onda problem u nama?

24

13. konvencija Hrvatskih izvoznika Najbolji izvoznici Valamar, Solvis i MCZ

42

Brodosplit Gradit će se najluksuzniji brod za polarna krstarenja

AKTUALNO

34 Bojana Sever iz Zagreba svoje igračke izrađuje drevnom japanskom tehnikom amigurumi

INTERVJU 12

Zoran Matić, direktor tvrtke Kemis-Termoclean Najbolje je i najjeftinije zbrinuti otpad tamo gdje je nastao

PV ANALIZA 18

Nova pravila kao prilika Plastično nije uvijek fantastično

34

Nit’n’plet, Zagreb Kakav je to bebač bez pletene životinjice

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA 52

12

Konstitutivna skupina MMF-a i Svjetske banke Digitalne tehnologije i financijska industrija

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Hrvatska vina u Srbiji Najpoželjnije dalmatinske sorte

Zoran Matić PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR SILVIJA VIG

ETIKA JE DIO POSLOVANJA Brojni skandali koji su se dogodili tijekom povijesti utjecali su na povećani interes javnosti za poslovnu etiku te indicirali promjene u regulativi na pojedinim tržištima

P Silvija Vig, direktorica Codupa

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

očetkom 90-ih godina, kada se etika počela uvoditi kroz etičke kodekse i edukacije u kompanije, mnogi su je smatrali prolaznim trendom i nečim neostvarivim u poslovnom svijetu. No danas je očito da poslovna etika nije oksimoron, već da mora biti sastavni dio svakog poslovanja. Novija povijest dokazala je da razdvajanje poslovanja od etike pokreće ogromne rizike te da je implementacija programa usklađenosti i etike apsolutno neophodna za učinkovitu poslovnu praksu. Da bi se to razumjelo, potrebno je etiku iz teorijske sfere upotrijebiti kao alat za procjenu financijskog, organizacijskog i reputacijskog rizika poslovanja. Poslovna etika obuhvaća vrijednosti, načela i standarde koji usmjeravaju ponašanja u poslovnom svijetu, predstavlja temelj svih poslovnih odnosa i ne određuje samo odnos kompanija prema dionicima, nego i kvalitetu tih odnosa. Važan prediktor etičnosti poslovanja čini stupanj etičnosti cjelokupnog društva u kojem kompanija posluje. Kao opći pokazatelj stanja etičnosti nekog društva može se uzeti Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala prema kojem se Hrvatska 2017. nalazila na 57. mjestu sa 49 bodova. Slaba regulativa koja bi trebala poticati implementaciju programa usklađenosti i etike, uz prilično loše stanje percepcije etičnosti u društvu, utječe na nižu razinu implementacije poslovne etike u tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj. Prema istraživanju provedenom u sklopu doktorskog rada Utjecaj poslovne etike na uspješnost poslovanja poduzeća, etičnije posluje svega četvrtina kompanija. Stoga su propisana pravila nužna kako bi odgovorno poslovno ponašanje postalo norma, vrijednost ili standard, dok nepotpune pravne i institucionalne reforme, politička i gospodarska nestabilnost, kao i nedjelotvorno provođenje reformi na tržištu stvaraju plodno tlo za sivu ekonomiju. Nesumnjivo jedan od vrlo važnih čimbenika koji pridonosi porastu zahtjeva društvene i etičke odgovornosti evidentan je u povećanju regulatornih zahtjeva. Štoviše, nije dovoljno

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

da tvrtka ima namjeru poštovati zakon, već usklađenost sve više zahtijeva da ona, programima usklađenosti i etike, pokazuje da provodi etičku politiku te da ima sposobnost procjene i predviđanja budućih aktivnosti kako bi spriječila ili otkrila rizik poslovanja. Zapravo, vlade diljem svijeta svojim su zakonima, poput Zakona o korupciji na stranim tržištima, Sarbanes-Oxleyevog zakona, Zakona protiv korupcije Ujedinjenog Kraljevstva... podržale smanjenje poslovnog rizika. Danas su uvedene i značajne promjene u standardima uvrštavanja tvrtki na svjetske burze,gdje su tvrtke

U HRVATSKOJ PROGRAMI USKLAĐENOSTI I ETIKE NISU STRANI, ALI IH PRETEŽNO KORISTE INOZEMNE KOMPANIJE podvrgnute raznim propisima koji zahtijevaju kontinuirano usklađivanje, što uključuje zakon Sarbanes-Oxley i Zakon o korupciji na stranim tržištima te prema smjernicama Komisije SAD-a za kaznenu politiku obveznu implementaciju učinkovitih programa usklađenosti i etike. Zbog nepostojanja dodatnih propisa vezanih uz regulaciju uvođenja programa usklađenosti i etike, u hrvatskim je tvrtkama ta razina implementacije na vrlo niskim razinama. U Hrvatskoj programi usklađenosti i etike nisu strani, ali ih pretežno koriste inozemne kompanije. U njihovoj percepciji oni im bitno olakšavaju i usmjeravaju poslovanje, čak do te mjere da ga smatraju osnovom bez koje je danas nemoguće poslovati na svjetskom tržištu, dok su takva razmišljanja u hrvatskim kompanijama još uvijek rijetkost ili sasvim nepoznata.


BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA POVRĆA U 2017. Cvjetača i brokula

Poriluk

1736 tona (1494 tona za tržište)

1121 tona (993 tone za tržište)

Kupus

Rajčica

35.318 tona

41.223 tone (32.456

(32.481 tona za tržište)

tona za tržište)

Krastavac i kornišon

Salata (sve vrste) 5911 tona (3906 tona za tržište)

10.622 tone (8440

Paprika

tona za tržište)

19.303 tone (15.547 tona za tržište)

Mrkva Crveni luk i češnjak

13.676 tona

20.770 tona (16.220 tona za

(12.270 tona za tržište)

tržište)

Grašak, za svježe zrno ili mahune 4342 tone (3753 tone za tržište)

Kukuruz šećerac 8092 tone (8018 tona za tržište)

Grah, za svježe zrno ili mahune 2535 tona (960 tona za tržište)

Izvor: DZS

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA URUČENE FININE ZLATNE BILANCE

NAJBOLJI OD NAJBO

Financijska agencija Zlatnu bilancu dodjeljuje kako bi promovirala poslovnu izvrsnost i poduzetnike, istaknuo je na njihovu uručenju Dražen Čović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Izvoz je najviše utjecao na rast BDP-a, no prošle godine rasla je i osobna potrošnja što je nastavljeno u ovoj godini. Ono što je također dobro jest to da su mikro i male tvrtke u 2017. pojačale dinamiku što je posljedica porezne reforme. Velimir Šonje, ekonomski analitičar

N

ajbolja tvrtka u Hrvatskoj i sveukupni pobjednik i dobitnik Zlatne bilance za najuspješnijeg poduzetnika prema financijskom rejtingu u 2017. godini u konkurenciji svih tvrtki je HS Produkt iz Karlovca, velika tvrtka iz sektora prerađivačke industrije koja se bavi proizvodnjom i izvozom oružja. Članica Nadzornog odbora HS Produkta Bernarda Ivšić ističe kako ova kompanija zapošljava 1620 radnika. “Krenuli smo 1991. godine u posao s dvadesetak zaposlenih i razvijali smo se, istraživali tržište rada, probijali smo se na snažnom svjetskom tržištu na kojemu je konkurencija vrlo jaka. Nakon svega toga zahvaljujući znanju naših inženjera i vlasnika došli smo na američko tržište gdje se već 10 godina natječemo s najboljima u svijetu. Razvijamo nove dizajne i modele s kojima ćemo osigurati svoju sigurnu poziciju na tom tržištu”, naglasila je Bernarda Ivšić.

rangiranje prema pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. U kategorijama prema djelatnostima nagrade su dobili i Sunčane šume, Kamenolom Gorjak, Termo servis, Spectra-Media i Forset,

RAST OD 2,8 POSTO PROŠLE GODINE POKAZAO JE DA STE BILI U STANJU ODUPRIJETI SE SVIM IZAZOVIMA, PORUČIO JE MARIĆ PODUZETNICIMA

RANGIRANJE PREMA 11 POKAZATELJA U PET KATEGORIJA Ovu nagradu Financijska agencija već 10. godinu zaredom dodjeljuje najuspješnijim poduzetnicima u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobivenom na osnovi 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija, a to su

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Bauhaus, Trade Ar, Helios, Inochoo i Zagrebinspekt. Posebna priznanja na ovogodišnjoj dodjeli dobile su i tvrtke koje su od 2009. dosad dobile Zlatnu bilancu tri i više puta, što je dokaz kontinuiteta njihovog dobrog poslovanja.


LJIH HS PRODUKT Dobitnici nagrade Zlatna bilanca za 2017. godinu Sunčane šume, Đakovo

uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

Inochoo, Osijek

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Forset, Zagreb

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Informacije i komunikacije

Kamenolom Gorjak, Gornje Jesenje

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Građevinarstvo

Zagrebinspekt, Zagreb

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Rudarstvo i vađenje

Bauhaus Zagreb, Zagreb

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Prerađivačka industrija

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

Termo servis, Zagreb

Trade air, Velika Gorica

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Prijevoz i skladištenje

HS Produkt, Karlovac

Spectra-Media, Zagreb • za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Opskrba vodom;

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Helios, Split

HS Produkt, Karlovac

• za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane

• sveukupni pobjednik, najuspješniji poduzetnik prema financijskom rejtingu u 2017. godini

Financijska agencija Zlatnu bilancu dodjeljuje kako bi promovirala poslovnu izvrsnost i poduzetnike, istaknuo je na njihovu uručenju Dražen Čović, predsjednik Uprave Fine. “Metodologiju za ocjenu financijskog rejtinga Fina je izradila u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, a ocjena financijskoga rejtinga je ocjena boniteta koja s određenom vjerojatnošću predviđa moguće zastoje u plaćanju u narednih godinu dana. Za ocjenu financijskog rejtinga pojedinog poduzetnika koristi se ukupno 10 modela, a temelj je razvrstavanja veličina ukupne imovine”, pojasnio je Čović.

POSLOVNI REZULTATI - ZASLUGA PODUZETNIKA Poslovni rezultati za 2017., kojima se i osobno ponosim kao ministar, zasluga su poduzetnika, naglasio je izaslanik predsjednika Vlade i ministar financija Zdravko Marić. “Rast od 2,8 posto prošle godine pokazao je da ste bili u stanju oduprijeti se svim izazovima”, poručio je Marić. “Poduzetnici su povećanjem privatnih investicija za više od sedam posto dobro reagirali na porezne reforme”, ocijenio je Marić te podcrtao važnost izvoza i obećao nove porezne

reforme. U izboru za Zlatnu bilancu za 2018., od 120.081 poduzetnika obveznika poreza na dobit – trgovačkih društava, bez banaka i osiguranja, sudjelovalo je njih 3785, od kojih 200 mikro, 2478 malih, 902 srednjih i 205 velikih poduzetnika. Finini kriteriji za ulazak među 11 najboljih tvrtki su: poslovanje u 12 mjeseci u 2016. i 2017. i ostvarena dobit, broj zaposlenih od 20 i više u 2017., vrijednost temeljnog kapitala od najmanje 20.000 kuna u 2017., vrijednost kapitala i rezervi jednaka ili veća od upisanog temeljnog kapitala u 2017., promet – ukupan prihod najmanje milijun kuna u 2017., poslovni prihodi od najmanje 80 posto ukupnih prihoda u 2017., te vrijednost aktive od najmanje 500.000 potkraj 2017. godine. Tijekom uručenja nagrade predstavljeni su financijski rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika u 2017., a ekonomski analitičar Velimir Šonje predstavio je makroekonomske trendove. “Izvoz je najviše utjecao na rast BDP-a, no prošle godine rasla je i osobna potrošnja što je nastavljeno u ovoj godini. Ono što je također dobro jest to da su mikro i male tvrtke u 2017. pojačale dinamiku što je posljedica porezne reforme”, procijenio je Šonje.

OD 120.081 PODUZETNIKA OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, BEZ BANAKA I OSIGURANJA, U IZBORU ZA ZLATNU BILANCU SUDJELOVALO JE NJIH 3785

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA U 2017. GODINI PO ŽUPANIJAMA

ZAGREB PRVI PO N ISTRA U GUBITKU Od 21,9 milijardi kuna neto dobiti, 80,2 posto ostvarili poduzetnici iz tri županije: piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G

ospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija odnosno županija, a najbolji pokazatelj za to je analiza Fine koja pokazuje kako su od 21,9 milijardi kuna neto dobiti, 80,2 posto ostvarili poduzetnici iz tri županije: Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske i

Primorsko-goranske te Grada Zagreba. Podaci se odnose na 120.081 hrvatskog poduzetnika - obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, koji su Fini podnijeli godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe i u svrhu javne objave. Od tog broja, njih 80.947 bili su dobitaši, a 38.134 gubitaši. Od

678,4 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 137,8 milijardi ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 16,6 posto više nego godinu ranije. Najviše je povećan izvoz mikro poduzeća za 49,6 posto u odnosu na godinu ranije, na nešto više od 10,1 milijarde kuna. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 15,4 posto poduzetnika ili

Rang lista županija prema NETO DOBITI poduzetnika u 2017. godini – broj poduzetnika, broj zaposl Žup.

Naziv županije

Broj poduzetnika

Rang

Broj zaposlenih

Rang

Ukupni prihodi

Rang

Dobit razdoblja

21

Grad Zagreb

40.120

1

331.978

1

329.091.750

1

21.409.563

1

Zagrebačka

17

Splitsko-dalmatinska

7.721

5

54.562

4

49.878.091

2

2.582.199

13.211

2

76.885

2

45.990.133

3

2.967.045

8

Primorsko-goranska

10.189

4

13

Zadarska

4.273

7

61.588

3

38.276.507

4

2.204.288

23.534

9

13.752.195

10

1.018.057

20

Međimurska

3.114

10

16

Vukovarsko-srijemska

1.887

16

27.999

8

14.148.205

9

803.113

17.712

12

17.797.345

8

852.694

19

Dubrovačko-neretvanska

3.960

2

Krapinsko-zagorska

2.033

8

20.774

10

11.130.700

12

1.077.527

13

20.203

11

11.755.960

11

751.274

5

Varaždinska

3.670

9

4

Karlovačka

2.093

12

42.138

6

25.226.512

6

1.161.714

16.886

16

9.487.985

14

12

Brodsko-posavska

1.917

15

689.419

17.131

13

8.659.280

16

6

Koprivničko-križevačka

1.731

445.321

18

16.910

15

11.046.200

13

457.996

7

Bjelovarsko-bilogorska

10

Virovitičko-podravska

1.819

17

13.710

17

6.983.714

17

285.293

1.064

19

8.486

20

4.247.661

19

9

Ličko-senjska

192.660

817

21

4.458

21

2.249.894

21

11

Požeško-slavonska

129.838

844

20

8.748

19

3.955.451

20

187.848

15

Šibensko-kninska

3

Sisačko-moslavačka

2.298

11

12.316

18

6.654.766

18

475.387

1.995

14

17.015

14

9.358.355

15

328.292

14

Osječko-baranjska

18

Istarska

REPUBLIKA HRVATSKA 1

5.103

6

39.184

7

24.838.814

7

1.110.990

10.222

3

50.667

5

33.865.693

5

2.266.729

120.081

-

882.884

-

678.395.213

-

41.397.246

Serija podataka u tablici za 2016. i 2017. godinu prikazana je iz godišnjeg financijskog izvještaja iz kolone tekuće godine

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.


ETO DOBITI, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske te Grada Zagreba njih 18.532, kupljeno je robe u vrijednosti 117,8 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 20 milijardi kuna. U novu dugotrajnu imovinu lani je investiralo nešto više od 10 posto poduzetnika odnosno njih 12.193, a riječ je o 23,7 milijardi kuna, što je povećanje od tek 0,6 posto. Ukupno su lani poduzetnici u Hrvatskoj zapošljavali 882.884 djelatnika.

Zagreb je na prvom mjestu po svim pozitivnim kriterijima poslovanja, u njemu je lani svoje sjedište imalo 40.120 poduzetnika koji su zapošljavali 331.978 radnika, a ostvarili su prihode veće od 329 milijardi kuna i neto dobit od 12,4 milijarde kuna. Najveću dobit razdoblja u 2017. godini ostvarila je Ina u iznosu od 1,4 milijarde kuna.

U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU LANI JE INVESTIRANO 23,7 MILIJARDI KUNA

enih, ukupan prihod i dobit i gubitak razdoblja1 (iznosi: u tis. kn) Rang

Gubitak razdoblja

Rang

Dobit/gubitak razdoblja 2016.

Dobit/gubitak razdoblja 2017.

Rang 2016.

Rang 2017.

Razl.

Indeks 2017./16.

1

8.928.823

1

13.720.454

12.480.741

1

1

-

91,0

3

562.769

7

1.803.370

2.019.431

2

2

-

112,0

2

1.286.117

4

1.135.381

1.680.928

5

3

148,0

5

823.774

5

1.191.319

1.380.514

4

4

-

115,9

9

337.264

11

491.839

680.792

12

5

138,4 125,2

11

135.904

19

533.111

667.209

8

6

10

234.161

12

519.779

618.533

10

7

119,0

8

491.732

8

246.857

585.794

14

8

237,3

12

172.994

16

531.135

578.280

9

9

-

108,9 88,5

6

620.451

6

611.267

541.263

7

10

13

201.912

14

616.806

487.507

6

11

79,0

16

180.406

15

141.695

264.915

15

12

187,0

15

216.570

13

420.394

241.427

13

13

-

57,4

18

133.401

20

124.539

151.892

17

14

122,0

19

143.613

18

108.451

49.047

18

15

45,2

21

92.574

21

125.714

37.264

16

16

-

29,6

20

162.978

17

87.577

24.871

19

17

28,4

14

461.137

9

-128.793

14.251

21

18

-

17

364.916

10

2.753

-36.625

20

19

-

7

1.383.843

3

504.979

-272.853

11

20

-

4

2.576.412

2

1.246.628

-309.683

3

21

-

-

19.511.749

-

24.035.256

21.885.497

-

-

-

90,5

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


TEMA TJEDNA

“U ovom trenutku očekuje se treći draft plana restrukturiranja. Taj će plan, nakon što ga proanaliziramo i eventualno tražimo njegove dorade, biti poslan u Europsku komisiju na verifikaciju. Krajnji rok za zeleno svjetlo planu restrukturiranja EK je 22. srpnja. Radimo sve kako bi do 22. srpnja EK dao zeleno svjetlo i

NAJVIŠE JE POVEĆAN IZVOZ MIKRO PODUZEĆA ZA 49,6 POSTO U ODNOSU NA 2016., NA NEŠTO VIŠE OD 10,1 MILIJARDU KUNA

više od mlrd prihoda

329 9

i 12,4 mlrd kn neto dobiti ostvarili poduzetnici Grada Zagreba

U top četiri regionalna sjedišta po ostvarenoj neto dobiti, sjedište ima 71.241 poduzetnik odnosno njih gotovo 60 posto. Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu prvorangirani su po svim prezentiranim kriterijima, na drugom su mjestu po neto dobiti poduzetnici Zagrebačke županije, na trećem Splitsko-dalmatinske, a na četvrtom Primorsko-goranske županije. Poduzetnici Zagrebačke županije su na drugom mjestu po neto dobiti, a poduzetnici Splitskodalmatinske županije na trećem, čija je neto dobit u 2017. u odnosu na 2016. godinu veća za čak 48 posto.

MANJI POREZI ZA LAKŠE POSLOVANJE

1,4 4 mlrd kn Inina dobit razdoblja u 2017.

Ministar financija Zdravko Marić u zadnje vrijeme ima veoma dobre vijesti kad je riječ o manjim davanjima te je rekao kako se intenzivno radi i na sljedećem krugu administrativnog, neporeznog i poreznog rasterećenja kako bi se i treću godinu smanjivali porezi u Hrvatskoj. “Na to gledam vrlo pozitivno jer to i je smjer Vlade da se kontrolom rashoda, svođenjem proračuna na uravnoteženu razinu i smanjivanjem javnog duga dodatno stvori prostor za novi val poreznog rasterećenja koji će zahvatiti najveći broj hrvatskih građana, poreznih obveznika, a tako i poduzetnika”, rekao je Marić. Poduzetnici Istarske županije su lani iskazali neto gubitak i na posljednjem su mjestu, dok su u 2016. godini ostvarili neto dobit, te su tada bili treći. Osnovni je razlog tomu gubitak koji je u prošloj godini zabilježio pulski Uljanik koji je godinu ranije ostvario dobit.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

započela faza restrukturiranja Uljanika”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat osvrćući se na poslovanje Uljanika nakon dolaska novog vlasnika. Podsjetimo, u Uljaniku je 16. veljače ove godine održana izvanredna glavna skupština na kojoj je usvojena odluka o povećanju temeljnog kapitala u rasponu od 180 milijuna kuna do 302,2 milijuna kuna, uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara, a Uprava i Nadzorni odbor Uljanika su pred kraj ožujka donijeli odluku o odabiru Kermas energije, tvrtke Danka Končara, kao strateškog partnera u dokapitalizaciji, s kojim su u travnju izradili program restrukturiranja tog brodogradilišta.

NAJSLABIJI POKAZATELJI Osim poduzetnika Istarske županije, konsolidirani (neto) gubitak u 2017. godini ostvarili su i poduzetnici sa sjedištem u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, za razliku od 2016. godine kada su ostvarili pozitivan financijski rezultat. Poduzetnici Šibensko-kninske županije iskazali su neto dobit, u odnosu na prethodnu godinu kada su ostvarili neto gubitak. Prema kriteriju neto dobiti, poduzetnici Zadarske županije na petom su mjestu u odnosu na 12. mjesto u 2016. godini, dok su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske županije na osmom mjestu u odnosu na 14. mjesto u 2016. godini. Neka vrsta utjehe u cijeloj ovoj analizi može biti i činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području puno širem od njihova administrativnog sjedišta na području određene županije.


AKTUALNO 8. SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Treba nam konstruktivni dijalog Rad Komore bit će fokusiran na rješavanje problema poduzetnika, promociju tvrtki i njihovih proizvoda u inozemstvu, naglasio je Burilović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

a prošlotjednoj skupštini Hrvatske gospodarske komore prihvaćeno je izvješće o poslovanju u prošloj godini, a članovima Skupštine predstavljeni su novi komorski projekti - Digitalna komora i poslovni portal Gospodarska mreža. Svi smo svjesni koji problemi tište naše gospodarstvo i naše društvo u cjelini, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Te probleme nije potrebno unedogled ponavljati. S pozicije na kojoj se nalazim, čelnika krovne kuće hrvatskoga gospodarstva, želim istaknuti kako ne dvojim da svi društveni akteri, sve razine naše vlasti i svi mi imamo jedan jedini zajednički interes, a to je prosperitet naše Hrvatske. Naše vizije o tome kako do toga doći ne moraju biti iste. Nije nam potrebno nekritičko jednoglasje već nam je potreban konstruktivni dijalog. I upravo takav dijalog bit će ilustracija zrelosti našeg društva”, naglasio je Burilović. Najavio je kako će rad Komore biti fokusiran na zajedničke probleme i njihovo rješavanje. “Još snažniji naglasak stavit ćemo na promociju vaših tvrtki i proizvoda na inozemnim tržištima. Nudit ćemo rješenja za vaše probleme i inzistirati kod kreatora politika na njihovu uklanjanju, odnosno prihvaćanju prijedloga gospodarstva. Snažno ćemo se zalagati za brže i odlučnije provođenje potrebnih mjera – posebice za daljnje rasterećenje troška poslovanja i rada”, dodao je Burilović

OD DUALNOG OBRAZOVANJE SE NE ODUSTAJE Predsjednik Komore je naglasio kako HGK intenzivno radi na implementaciji dualnog obrazovanja te da svoje kapacitete za mentoriranje i pomoć nudi nadležnim tijelima. “Od tog projekta nećemo odustati unatoč svim teškoćama. Jednako tako

NA SKUPŠTINI HGK PREDSTAVLJEN JE PROJEKT DIGITALNE KOMORE I POSLOVNOG PORTALA GOSPODARSKA MREŽA važno je premještanje Centara kompetencija iz škola u tvrtke kako bi učenici mogli lakše odrađivati konkretnu praksu i stjecati relevantna znanja”, smatra Burilović. U sklopu skupštine prezentirani su novi projekti Hrvatske gospodarske komore - Digitalna komora kao i poslovni portal Gospodarska mreža. Digitalna komora je jedinstvena informacijsko-komunikacijska platforma sa sedam novih e-usluga koje će ubrzati komunikaciju i unaprijediti odnose Komore s članicama. Kako je najavio predsjednik HGK, digitalizirat će se izdavanje dokumenta za javne ovlasti te omogućiti još aktivnije sudjelovanje gospodarstvenika u kreiranju i promjeni zakonodavnog okvira. “Također ćemo učiniti dostupnijima potencijalne izvore financiranja, a jednako tako omogućiti i kvalitetniju promociju proizvoda i usluga hrvatskih gospodarstvenika. Provedba projekta

označava i digitalnu transformaciju poslovanja Komore, čime će se HGK potvrditi kao vodeća gospodarska asocijacija u okruženju“, ustvrdio je Burilović. Ukupna vrijednost provedbe ovog projekta je veća od 28 milijuna kuna, a njegovo provođenje je sufinancirano sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na skupštini je prihvaćena i Odluka za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt HR.izvoz - s HGK-om do stranih tržišta. Ovaj projekt podržava Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je za njegovu provedbu Komori donirao bespovratnih 7,5 milijuna kuna. Na skupštini je također prihvaćeno Izvješće o poslovanju Hrvatske gospodarske komore za 2017. godinu kao i Plan o izmjenama i dopunama plana gospodarenja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU ZORAN MATIĆ, DIREKTOR TVRTKE KEMIS-TERMOCLEAN

NAJBOLJE JE I NAJJEFTINIJE ZBRINUTI OTPAD TAMO GDJE JE NASTAO Opasan otpad ima udio od oko tri posto u ukupnoj količini, a proizvode ga gotovo sve grane industrije u Hrvatskoj, dok 25 posto proizvode sama kućanstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T 1997.. god osnovan Kemis-Termoclean

vrtka Kemis-Termoclean osnovana je 1997. godine, a danas posluje na pet lokacija - dvije u Zagrebu, te u Jastrebarskom, Rijeci i Novom Vinodolskom. Broj zaposlenih je od 2007. godine do danas polako rastao i to od 15 ljudi, koliko je tvrtka tada imala, na današnjih 64. Zoran Matić, direktor Kemis-Termocleana, ističe kako većinu usluga tvrtke čini zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada te industrijska čišćenja. Također, tvrtka prodaje robu i usluge antikorozivne zaštite. Kemis-Termoclean je do danas u opremu i vozila uložio oko tri milijuna eura. Taj iznos će se i dalje povećavati, jer tvrtka kontinuirano ulaže u novu opremu bez koje joj nema budućnosti.

 Kakva je okolišna slika Hrvatske? Jesu li

64 djelatnika zapošljava tvrtka

oko

3 mil €

uložio Kemis-Termoclean do danas u opremu i vozila

građani i tvrtke dovoljno ekološki osjetljivi? - Teško je generalizirati. Ima gradova poput Preloga koji su pravi primjer za ekološku osviještenost i recikliranje, ali, s druge strane, postoje i ona mjesta gdje bujaju divlja odlagališta. Neshvatljivo je da u 2018. godini postoje ljudi koji će u okoliš baciti otpad, čak i onaj opasan, a kasnije će piti vodu, udisati zrak i jesti hranu zagađenu tim otpadom. Nedostaje educiranosti, osjećaja osobne odgovornosti, a prije svega ozbiljnih kazni - do danas nitko nije za takve prekršaje ozbiljno kažnjen! No primjećuje se trend većeg interesa za afere s otpadom i građani se sve više bune kad primijete neodgovarajuće postupke. Jedino što je loše je to što neki nemaju potpune informacije, pa se bune i kad se u njihovom susjedstvu žele sagraditi postrojenja za neke vrste

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

obrade otpada, što je ustvari dobra stvar ako se realizira po pravilima struke. Često su te ljude zavele pojedine političke strukture najčešće one koje su u tom trenutku oporba – a što u stvari nema apsolutno nikakve veze sa strukom.

 Koliko Hrvatska proizvodi opasnog otpada i zbrinjava li se on po pravilima struke? - Opasan otpad ima udio od oko tri posto u ukupnoj količini, a proizvode ga gotovo sve grane industrije u Hrvatskoj - farmaceutska industrija, proizvodnja nafte i plina, prehram-

NESHVATLJIVO JE DA U 2018. GODINI POSTOJE LJUDI KOJI ĆE U OKOLIŠ BACITI OTPAD, ČAK I ONAJ OPASAN bena, servisna mreža za vozila, medicinske ustanove, obrađivači otpada, petrokemijska industrija, proizvođači boja, lakova i drugih kemikalija, postrojenja za obradu komunalnih otpadnih voda, brodogradilišta… No 25 posto proizvode sama kućanstva. Mi godišnje prikupimo oko 60.000 tona otpada što gotovo u potpunosti završi u izvozu. Riječ je uglavnom o opasnom i industrijskom otpadu, a Hrvatska plaća Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, a uskoro i Poljskoj te sličnim zemljama da nam zbrinu


Uskoro planiramo pokrenuti novu uslugu, preuzimanje i reciklažu plastičnih brodova

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

otpad, nakon čega te zemlje još dodatno zarađuju proizvodeći energiju iz tog materijala.

Mi godišnje prikupimo oko 60.000 tona otpada što gotovo u potpunosti završi u izvozu. Riječ je uglavnom o opasnom i industrijskom otpadu, a Hrvatska plaća Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, a uskoro i Poljskoj te sličnim zemljama da nam zbrinu otpad, nakon čega te zemlje još dodatno zarađuju proizvodeći energiju iz tog materijala.

 Što području zbrinjavanja opasnog otpada donosi Plan gospodarenja otpadom Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine? - U tom dokumentu stoji da se sakupljanje i obrada opasnog otpada obavlja putem ovlaštenih osoba za sakupljanje ili obradu određene vrste opasnog opada. Ovisno o vrsti opasnog otpada, on se obrađuje u Hrvatskoj ili izvan nje. Radi unapređenja sustava planom je određena mjera 3 koja uključuje izradu studije izvedivosti, u kojoj će se analizirati postojeći

SVI PRAVILNICI SU UZALUD DONESENI AKO SE NE MOGU PRIMIJENITI ILI SE NE PRIMJENJUJU kapaciteti za obradu opasnog otpada u Republici Hrvatskoj i utvrditi potrebni kapaciteti. No smatram kako to sve dolazi prekasno. Mi smo već odavno trebali imati vlastita postrojenja za obradu otpada. To je bilo neizvedivo jer se u prostornim planovima nisu ucrtale lokacije za gospodarenje otpadom te zbog toga nije bilo moguće dobiti građevinske dozvole za takve objekte.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

 Je li okolišna zakonska regulativa dobra? Treba li je još dotjerati, donijeti neke nove pravilnike, akte, zakone...? - Nema više vremena za to i postojeće propise treba početi aktivno primjenjivati. Uvijek postoji prostor za ažuriranje, recimo kod pravilnika koji uređuju neke granične vrijednosti prisutnosti određenih spojeva u otpadu, odnosno na zemljištu gdje se otpad odlaže, no treba sve snage usmjeriti prema donošenju i primjeni planova za gospodarenje otpadom. Svi pravilnici su uzalud doneseni ako se ne mogu primijeniti ili se ne primjenjuju.  Jesu li, prema zakonskoj obvezi, gradovi i općine krenule s donošenjem planova gospodarenja otpadom? - Informacije su šarolike, neki su donijeli vlastite planove za gospodarenje otpadom, a neki tu još kaskaju. Primjerice, većina gradova i općina u Zagrebačkoj županiji je donijela planove, što je važno jer je PGO osnovni uvjet za prijavu na javne pozive za izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica, sanaciju postojećih deponija komunalnog otpada te nabavu opreme. S druge strane, u samoj metropoli dok odgovaram na ova pitanja nije izgledno da će PGO u ovoj formi proći na skupštini ni iz drugog pokušaja, što je posljedica sustavne nebrige za ovaj sektor. Hrvatska neće moći ispoštovati obveze prema Europskoj uniji ako se hitno svi nadležni ne usredotoče na održivo gospodarenje otpadom, nego će se novac građana trošiti na plaćanje penala.  Kako bi se izgradila potrebna infrastruktura za učinkovito gospodarenje otpadom


 Hoće li Hrvatska ponovno dobiti spalionicu otpada? - To nije nemoguće, tehnologija je dovoljno napredovala da spalionica stoji usred grada i, kao, primjerice, u Beču, ne smeta nikome. Danas postoje tehnologije koje ne spaljuju otpad već ga uplinjavaju te tako dobiveni plin koriste umjesto prirodnog plina za mnoge namjene. Takvi objekti nemaju štetnih emisija u okoliš. Ipak, tu je odlučujući čimbenik politička volja jer nitko ne želi izgubiti izbore najavom izgradnje spalionice – što je često krivi izraz, prikladniji je ‘termička obrada otpada’. Najbolje je a i najjeftinije zbrinuti otpad tamo gdje je nastao, a ako nešto ne može biti reciklirano ili na drugi način iskorišteno, uplinjavanje nije loše rješenje. Važno je naglasiti kako je već prisutan nedostatak slobodnih kapaciteta u europskim spalionicama. Nove se ne grade, stare su popunjene gotovo 100 posto, a količine otpada rastu. Naravno, kad bi se kod nas gradio takav i uvođenje koncepta kružne ekonomije na raspolaganju su nam EU sredstva. Koliko su Hrvatska i njeno gospodarstvo uspješni u privlačenju tih sredstava? - Teško je reći jer se u javnosti najčešće komuniciraju isključivo neki pojedinačni uspjesi, a ako najavljeni projekt propadne ili uopće ne zaživi, to se teško saznaje. Opći dojam je da Hrvatska nije previše uspješna u povlačenju sredstava iz Europske unije, no ne bih htio nagađati je li za to krivo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, županije ili jedinice lokalne samouprave. Sigurno je da, ako surađuju, međusobno se potiču i dijele informacije, imaju mehanizme za dobivanje sredstava.

 Hrvatska sporo gradi centre za gospodarenje otpadom. Zašto? - Kao što sam napomenuo, za izgradnju centra treba imati plan za gospodarenje otpadom te lokacije predviđene prostornim planovima. Kazne svakako prijete jer se Hrvatska obvezala dostići 50 posto recikliranja do 2020. godine, kao i smanjiti sadržaj biootpada i opasnog otpada u otpadu koji se odlaže. Kroz medije možemo vidjeti kako izgleda kad glavni grad nema prostor za odlaganje građevinskog otpada, nego ga tvrtke odlažu po sumnjivim uvjetima na kojekakva privatna zemljišta. Ipak, treba imati na umu da gospodarenje otpadom ne čine samo odlagališta i centri za gospodarenje otpadom. Bez obzira na inicijalne troškove, ako se projekti provedu ispravno i u obzir uzme sustav odvojenog prikupljanja, zbrinjavanje će na kraju biti i jeftinije za građane i otvorit će se nova, zelena radna mjesta.

Hrvatska neće moći ispoštovati obveze prema Europskoj uniji ako se hitno svi nadležni ne usredotoče na održivo gospodarenje otpadom, nego će se novac građana trošiti na plaćanje penala.

TREBA IMATI NA UMU DA GOSPODARENJE OTPADOM NE ČINE SAMO ODLAGALIŠTA I CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM objekt, potrebno je koristiti najbolju raspoloživu tehnologiju. Nakon izgradnje i puštanja u rad potrebno je provoditi kontinuirani monitoring parametara koji mogu utjecati na kvalitetu zraka, vode i okoliša i o tome redovno izvještavati javnost. Cijeli posao treba se kontrolirati 24 sata na dan, 365 dana u godini, a provode ga inspekcijske službe nadležnih ministarstava.

 Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake svoje tvrtke kao što su nova ulaganja, zapošljavanja, iskorak u nove djelatnosti, akvizicije...? - Uskoro planiramo pokrenuti novu uslugu, preuzimanje i reciklažu plastičnih brodova. Gotovo nitko se time ne bavi jer je stakloplastika, materijal od kojeg su takvi brodovi većim dijelom napravljeni, problematičan za reciklažu. Sigurno je da će biti i novih zapošljavanja, a u tijeku je planiranje jednog ulaganja kojim ćemo dodatno proširiti poslovanje, o čemu ćemo moći više reći nakon što cijeli projekt odobri naš vlasnik.

Danas postoje tehnologije koje ne spaljuju otpad već ga uplinjavaju te tako dobiveni plin koriste umjesto prirodnog plina za mnoge namjene. Takvi objekti nemaju štetnih emisija u okoliš. Ipak, tu je odlučujući čimbenik politička volja.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO DAN PODUZETNIKA HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

KONKRETNIM MJERAMA UKLONITI PREPREKE Priznati činjenice nužan je početak svakog rješavanja problema, rekla je Kolinda Grabar Kitarović te zatražila ukidanje svih vidova dogovorne ekonomije i klijentelizma piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N Dok se s jedne strane poziva cijelo društvo na sudjelovanje u donošenju zakonskih prijedloga ili dugoročnih društvenih strategija, s druge se strane prijedlog dijaloga odbija na osnovi tehnikalija, istraživanja se proglašavaju širenjem pesimizma, a glas velikog dijela društva se degradira. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

evjerica je zavladala dvoranom kada je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja pred više stotina poduzetnika i poslodavaca na Danu poduzetnika, istaknula kako je Hrvatska zemlja koja je, zahvaljujući odlučnoj provedbi reformi, visoko na ljestvicama kao što su Doing Business i ljestvice konkurentnosti, u kojoj je razvijenost na 78 posto prosjeka EU-a, javni sektor je reformiran, u kojoj su stvorene pretpostavke za snažan razvoj, koja je atraktivna za IT i druge industrije, izrazito izvozno orijentirana, da je Hrvatska zemlja u kojoj je zaustavljeno iseljavanje, a iseljenici se vraćaju. No veoma brzo je bilo jasno o čemu predsjednica HUP-a govori.

razinu ekonomskog razvoja iz pretkrizne 2008. godine. “Države s kojima se uspoređu-

KAO DRŽAVA MORAMO IMATI JASAN STAV KOJE SU TO STRATEŠKE GRANE HRVATSKOG GOSPODARSTVA I NAKON TOGA POMNO BIRATI INVESTITORE, SMATRA HORVAT

PREMIJER: IMALI SMO TEŠKU TRANZICIJU I RAT “Nažalost, naša stvarnost bitno je drugačija. Da je bilo više mudrosti i hrabrosti, ovako je moglo biti 2018. godine. Naše su startne pozicije bile bolje od većine tranzicijskih zemalja kojima danas gledamo u leđa. Razliku između nas i njih čine nebrojeno puta spomenute, a kod nas manje-više nikad viđene reforme. Mi o njima puno pričamo i filozofiramo, uvijek iznova najavljujemo pa zaustavljamo, a drugi ih provode”, rekla je Gordana Deranja na tradicionalnom godišnjem skupu HUP-a koji se održao pod sloganom Nove prilike za novo desetljeće. “No pred nama je novo desetljeće koje donosi nove prilike! Ako ih iskoristimo, Hrvatska 2028. može biti zemlja koja snažno raste, u kojoj se uspješno posluje, u kojoj žive sretni i zadovoljni ljudi”, ustvrdila je Gordana Deranja. Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako Hrvatska raste na zdravim temeljima tek od ulaska u EU te da smo tek sada dosegnuli

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

jemo nisu imale tako tešku tranziciju kakvu je imala Hrvatska na čije je gospodarstvo rat iz 90-ih ostavio enormne negativne posljedice. Rat nas je koštao 160 posto BDP-a, a za usporedbu, Japan je posljedice tsunamija platio četiri posto BDP-a”, rekao je Plenković te najavio daljnje smanjivanje poreza. “Druga faza porezne reforme počet će od 1. siječnja 2019. Smanjit će se opća stopa PDVa, a time neće biti ugrožena prihodna strana proračuna”, naglasio je Plenković. Prema njegovim riječima, na Vladi bi se početkom rujna trebala naći odluka o reformi mirovinskog sustava, a najavio je nastavak kurikularne reforme u obrazovanju, ističući kako će se u znanost uložiti milijarda kuna.

NESUSTAVNI PRISTUP PROBLEMIMA Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović je pozdravila napore Vlade, ali je ustvrdila da oni ne mijenjaju glavne pokazatelje


prema kojima Hrvatska ne stoji dobro u odnosu na usporedive zemlje. “To je tako zbog nesustavnog pristupa problemima, posebno gospodarskim, te politike koja ne prepoznaje konstruktivan doprinos i omalovažava ga. Očita je zatvorenost naših tradicijskih političkih elita prema konstruktivnom doprinosu. Dok se s jedne strane poziva cijelo društvo na sudjelovanje u donošenju zakonskih prijedloga ili dugoročnih društvenih strategija, s druge se strane prijedlog dijaloga odbija na osnovi tehnikalija, istraživanja se proglašavaju širenjem pesimizma, a glas velikog dijela društva se degradira. U takvom nastupu nešto je izrazito krivo. Na političkoj sceni takav se odnos donekle može objasniti prema oporbi, prema političkom takmacu. Ali narod nije oporba”, istaknula je Predsjednica i pozvala da se pri donošenju odluka vodi računa o općedruštvenim koristima, a ne samo o utjecaju na proračun. “Priznati činjenice nužan je početak svakog rješavanja problema”, ocijenila je Kolinda Grabar Kitarović zatraživši ukidanje svih vidova dogovorne ekonomije i klijentelizma te pozvala gospodarstvenike da pomognu u provedbi promjena.

VAŽNO JE STVARANJE POTICAJNOG OKRUŽENJA Središnja panel-rasprava bila je posvećena investicijama i mogućnostima njihova intenziviranja. Partner i direktor za Istočnu Europu u A.T. Kearneyju Branko Žibret je ustvrdio kako su uz veličinu tržišta, koje je jedina objektivna slabost Hrvatske, investitorima važni regulatorna transparentnost i niska razina korupcije, jednostavnost poreznog sustava i nisko porezno opterećenje, visina troška radne snage, tehnološke i inovacijske sposobnosti, kvaliteta

domaćeg gospodarstva i opća razina sigurnosti. “Hrvatska još nije izravna strana ulaganja dovela na razinu od prije recesije. Da bi se situacija promijenila i investicije povećale, trebalo bi razviti konkretne mjera za uklanjanje postojećih nedostataka unutar faktora važnih investitorima i izraditi aktivnu strategiju za privlačenje investicija”, istaknuo je Žibret ukazujući na to kako bi se problem nedovoljne veličine tržišta mogao djelomično kompenzirati suradnjom s drugim zemljama u regiji i zajedničkim pozicioniranjem kao jedinstvene investicijske destinacije. “Trebali bismo početi prihvaćati metodološke pristupe drugih zemalja od kojih možemo puno naučiti. Kao država moramo imati jasan stav koje su to strateške grane hrvatskog gospodarstva i nakon toga pomno birati investitore te ih privlačiti u zemlju”, smatra ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Prema riječima direktora Supernova Grupe Paula Merdza, ako investirate, naići ćete na neke probleme u bilo kojoj zemlji. “No problemi koji su specifični za Hrvatsku odnose se na to da ne postoje jednaki uvjeti za sve investitore već se pogoduje onima koji su bolje povezani s lokalnim zajednicama”, naglasio je. “Kao kompanija smo efikasniji nego naši konkurenti u stranim zemljama, no porezni okvir nas i dalje guši, međutim, imamo talente koji su bili ključni motiv za naše investicije. Imamo i dalje visoko porezno opterećenje naspram zemalja u okruženju s kojima se uspoređujemo, Češkom ili Bugarskom, i nadam se da će se to nastaviti mijenjati”, rekao je predsjednik Uprave Pliva Hrvatska Mihael Furjan, ocijenivši kako je važno stvaranje poticajnog okruženja koje će zadržati talente u zemlji.

Gordana Deranja

Andrej Plenković

Kolinda Grabar Kitarović

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA NOVA PRAVILA KAO PRILIKA

PLASTIČNO NIJE UVIJEK FANTASTIČNO Važnije od prikupljanja i recikliranja je izbjegavanje plastičnog otpada. Ako želimo potaknuti proizvođače na inovacije, potrebno je osigurati financijske poticaje, a uvođenje poreza na plastiku svakako bi potaknulo taj zaokret, naglašava Škrlec piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N 85% morskog otpada na svjetskoj razini čini plastika

698 8 tvrtki bavilo se proizvodnjom plastike i gume u Hrvatskoj u 2016.

edavna smrt mladog kita na jugu Tajlanda koji je u želucu imao 80 plastičnih vrećica, ukupne težine osam kilograma, tek je jedna u nizu nesreća s tragičnim posljedicama kojima je uzrok neodgovarajuće odbačen otpad u oceane i mora. S obzirom na sve veću količinu štetnog plastičnog otpada u oceanima i morima, Europska komisija predlaže nova pravila na razini EU-a koja su usmjerena na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu (slamke, plastični pribor za jelo, štapići za uši, štapovi za balone...) koji čine najveći dio otpada na europskim obalama i u morima te na izgubljen i odbačen ribolovni alat. Te dvije kategorije proizvoda zajedno čine 70 posto cjelokupnog morskog otpada. Nova pravila razmjerna su i prilagođena kako bi se postigli najbolji rezultati. To znači da će se na različite proizvode primjenjivati različite mjere. U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi, nedavno je objavio EK. U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini, zahtjevâ koji se odnose na dizajn i označavanje te uvođenju obveza za proizvođače povezanih s gospodarenjem i čišćenjem otpada. Zahvaljujući novim pravilima, Europa će biti korak ispred u rješavanju problema koji ima globalne implikacije. “Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Taj otpad dospijeva

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući prijedlozima, nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode”, izjavio je prvi potpredsjednik EK zadužen za održivi razvoj Frans Timmermans.

PRILIKE ZA INOVACIJE, KONKURENTNOST I RADNA MJESTA “Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog niti s ekološkog gledišta, a da-

NEKE ĆEMO PROIZVODE ZABRANITI I ZAMIJENITI ČIŠĆIM ALTERNATIVAMA, IZJAVIO JE FRANS TIMMERMANS našnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje


plastičnih boca pridonijet ćemo prikupljanju potrebnih sirovina za iznimno razvijenu djelatnost recikliranja plastike”, kazao je potpredsjednik EK zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen. Na svjetskoj razini plastika čini 85 posto morskog otpada. Plastika čak dospijeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Rješavanje problema plastike nije fakultativno, a može donijeti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Poduzeća će imati bolji položaj u odnosu na konkurenciju: ista pravila za čitavo tržište EU-a europskim će poduzećima biti odskočna daska za razvoj ekonomije razmjera i konkurentniji položaj na snažnom globalnom tržištu održivih proizvoda. Uspostavom djelotvornih sustava ponovne uporabe (npr. programa povratne naknade) poduzeća će osigurati stabilnu opskrbu

visokokvalitetnim sirovinama. U drugim slučajevima, poticaji za traženje održivijih rješenja poduzećima će olakšati postizanje tehnološke prednosti pred globalnim konkurentima, smatraju u EK.

VODITI RAČUNA O EKO DIZAJNU Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT Hrvatske gopodarske komore i poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK, smatra kako će se prijedlog EK negativno odraziti na našu industriju. “Za sada nemamo podatke o kojim se sve tvrtkama radi, pa je nemoguće procijeniti štetu, ali u svakom slučaju očekuje se smanjenje prihoda, izvoza i zaposlenih. Problem otpada od plastike može se riješiti odvojenim prikupljanjem otpada, kvalitetnim sortiranjem i vraćanjem natrag u pogon za proizvodnju novih proizvoda. Ovaj postupak zahtijeva suradnju svih dionika u lancu, na čemu radimo, budući da industrija plastike želi biti partner i dio rješenja ovog problema.

437,1 mil $ hrvatski izvoz proizvoda od plastike i gume u 2017.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Tržišna kretanja su, nastavlja Gordana Pehnec Pavlović, dobra. “Kontinuirano raste proizvodnja, izvoz, broj tvrtki te broj zaposlenih. Razlog tome leži u činjenici da su proizvodi od plastike danas prisutni u svim gospodarskim djelatnostima zbog svoje fleksibilnosti u dizajniranju i oblikovanju te odličnih mehaničkih i kemijskih svojstava”, pojašnjava ona dodajući kako domaća industrija prati trendove, tvrtke imaju kvalitetne i cjenovno konkurentne proizvode, a najveći udio proizvodnje odlazi na proizvodnju plastičnih cijevi, ambalaže i proizvoda za građevinsku industriju (izolacijskih materijala, sanitarnih proizvoda, kada i umivaonika...).

ZASTUPANJE NACIONALNIH INTERESA

Problem otpada od plastike može se riješiti odvojenim prikupljanjem otpada, kvalitetnim sortiranjem i vraćanjem natrag u pogon za proizvodnju novih proizvoda.

Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT HGK i poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK

Također, industrija želi i može preuzeti dio otpada natrag u svoje pogone na daljnju preradu i poslovati u skladu s kružnim gospodarstvom. Osim toga, kod dizajniranja proizvoda iznimno je važno voditi računa o materijalima koji se koriste za proizvodnju proizvoda te o mogućnosti njegova zbrinjavanja kad jednom postane otpad, tj. voditi računa o eko dizajnu”, ističe ona. Prema raspoloživim statističkim podacima za 2016., proizvodnja plastike i gume u Hrvatskoj zapošljava 7994 djelatnika u 698 tvrtki. Iste godine ova djelatnost je ostvarila ukupan prihod od 5306 milijuna kuna. “Proizvodnja primarnih materijala nakon prestanka proizvodnje tvrtke Dioki vrlo je mala i iznosi tek 58.981 tonu u odnosu na proizvodnju od 215.900 tona ostvarenu 2010. godine. Proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume bilježi kontinuirani rast od 2005. U 2017. proizvodnja je dosegla 212.900 tona što je u odnosu na predratnu 1990. povećanje veće od 50 posto što nema ni jedna druga djelatnost. Ako pogledamo strukturu proizvodnje, vidjet ćemo da 50,3 posto ukupne proizvodnje čine ploče, listovi cijevi i profili, 27,4 posto plastična ambalaža, 12,7 posto proizvodi za građevinarstvo te 9,6 posto ostali proizvodi od plastike. Izvoz proizvoda od plastike i gume također kontinuirano raste i u 2017. iznosio je 437,1 milijun dolara, dok je u istoj godini ostvaren uvoz u vrijednosti od 953,3 milijuna dolara”, navodi Gordana Pehnec Pavlović.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu kako se u radnoj verziji direktive Europskog parlamenta i Vijeća navode odredbe koje se odnose na poduzimanje potrebnih mjera u svezi sa zabranom stavljanja na tržište i smanjenjem potrošnje određenih plastičnih proizvoda te posebnim zahtjevima za dizajniranje i proizvodnju određenih plastičnih proizvoda. “Tek nakon usuglašavanja ove radne verzije sa svim državama članicama slijedi prijedlog direktive. Nakon donošenja direktive te njenog stupanja na snagu i nakon objave u Službenom listu EU-a, Republika Hrvatska će imati dvije godine za njenu transpoziciju u nacionalno za-

JEDNOKRATNA PLASTIKA NIJE PAMETAN ODABIR NI S GOSPODARSKOG NITI S EKOLOŠKOG GLEDIŠTA, SMATRA KATAINEN konodavstvo. Predstavnici Hrvatske aktivno će sudjelovati u prihvaćanju i donošenju ove direktive, te će zastupati nacionalne gospodarske interese. Tek nakon usvajanja konačnog teksta direktive i donošenja nacionalnog zakonodavnog okvira za njenu transpoziciju, bit će moguće utvrditi koje će se prekršajne odredbe primijeniti vezano za nju, a Republika Hrvatska će se zalagati da utjecaj koji će ova direktiva imati na hrvatsko gospodarstvo bude minimalan”, naglašavaju u Ministarstvu. Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost


hrane Davor Škrlec kaže kako nas zagušuje količina plastike koja se nalazi u našem okruženju. “Bez promjene politike, procjenjuje se kako će 2050. godine u našim oceanima i morima biti više plastike nego ribe. EK mora

potaknuti proizvođače na inovacije, potrebno je osigurati financijske poticaje, a uvođenje poreza na plastiku svakako bi potaknulo taj zaokret”, naglašava Škrlec.

PRIJELAZ NA KRUŽNU EKONOMIJU

PROIZVODI OD PLASTIKE DANAS PRISUTNI U SVIM GOSPODARSKIM DJELATNOSTIMA, UPOZORAVA GORDANA PEHNEC PAVLOVIĆ iskoristiti ovu priliku za jačanje zakonodavstva kako bi se smanjio utjecaj plastike na okoliš i naše zdravlje. Potrebno je bez odgađanja zabraniti plastiku za jednokratnu upotrebu i ubrzati provedbu sveobuhvatne strategije EU-a za smanjenje ove vrste otpada”, smatra on podsjećajući kako dosad nije postojao odgovarajući holistički pristup plastičnoj proizvodnji, potrošnji i odlaganju, a posljedice toga su itekako vidljive. “Stoga pozdravljam prijedlog za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda kao što su slamke i pribor za jelo, kao i ciljeve za smanjenje korištenja plastičnih posuda i čaša. Komisija bi trebala postrožiti pravila kako bismo iz proizvodnje u potpunosti izbacili opasne kemikalije poput Bisphenola A i drugih endokrinih disruptora koji se nalaze u mnogim plastičnim proizvodima. Potrebno je izbaciti toksine iz plastike koji ugrožavaju naše zdravlje i zamijeniti ih lako dostupnim alternativama. Važnije od prikupljanja i recikliranja je izbjegavanje plastičnog otpada. Ako želimo

Potreba za inicijativom ovakve vrste, dodaje Škrlec, još je jasnija ako se uzme u obzir da takvi predmeti za jednokratnu upotrebu koji su najčešće pronađeni na našim plažama čine istodobno 86 posto predmeta za jednokratnu upotrebu. “Drugi plastični proizvodi su također obuhvaćeni istim prijedlogom, no nešto blažim mjerama od samog ograničavanja na tržištu. To su, primjerice, sanitarni ručnici, tamponi te vlažne maramice, čija će pakiranja sadržavati oznaku s informacijama o odgovarajućem postupcima zbrinjavanja otpada koji nastaje njihovim korištenjem ili o načinima za izbjegavanje stvaranja otpada od njih, o negativnom utjecaju na okoliš ako ti proizvodi završe nezbrinuti u okolišu, te o prisutnosti plastike u njima”, pojašnjava Škrlec. Činjenica je da ovakvu vrstu plastike za jednokratnu upotrebu Hrvatska najčešće uvozi, a ovaj prijedlog Komisije predstavlja priliku za hrvatsko gospodarstvo. “Riječ je o zamjeni postojećih materijala njihovim održivijim alternativama. Dakle, ne samo da će se zadržati radna mjesta, nego će se i otvarati nova. Ovaj prijedlog treba se promatrati u širem kontekstu prijelaza Europske unije na kružnu ekonomiju koja pridonosi očuvanju resursa i produžuje vijek trajanja proizvoda. Problemi koje je detektirala Komisija ovom direktivom, kao i sveukupnom Strategijom o plastici, područja su rastućeg globalnog interesa - inovativnost u samom dizajnu proizvoda kako bi se izbjeglo akumuliranje otpada u okolišu i moru, ulaganje u održive alternativne materijale, proizvode i poslovne modele što će dovesti do stvaranja novih konkurentnih industrija koje su neizbježna budućnost”, zaključuje Davor Škrlec.

Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Taj otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući prijedlozima, nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa.

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik EK zadužen za održivi razvoj

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


AKTUALNO KONFERENCIJA “INVESTICIJE U HRVATSKOJ: POTENCIJALI I RE

PREPREKE OSTAJU. JE LI ONDA PROBLEM U NAMA? Najviše investicija u Hrvatsku tradicionalno dolazi iz zemalja u njenom okruženju. No Hrvatska se mora okrenuti novim tržištima i privlačenju novih investicija te ubrzati korak i dostići one zemlje koje su dostigle nju tijekom nekoliko zadnjih godina, ističe Fogec piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I Reforme počinju drastičnim smanjenjem troškova za poslodavca, dok se mentalitet mijenja stvaranjem jasnog okvira za poslovanje. Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) ( )

zravna strana ulaganja u Hrvatsku tijekom nekoliko zadnjih godina, uz poneku iznimku, kreću se oko milijardu eura godišnje. Doznake hrvatskih građana, točnije privatni novac koji iseljenici iz, primjerice, Australije, Njemačke ili Švicarske uplaćuju na račune u Lijepoj našoj iznose dvije milijarde eura. Dakle, novac iz dijaspore dvostruko je veći od gotovo stagnirajuće razine ulaganja, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji Investicije u Hrvatskoj: Potencijali i Realnost, u organizaciji Udruženja stranih ulagača i Deloittea. Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, kazao je kako je to loše te da nije dobro među pojedincima ili vladama tražiti odgovornost za stagnaciju investicija. “Ako ne uklanjamo prepreke, moramo razmisliti o tome je li, možda, problem u svima nama i našemu mentalitetu”, kazao je dodajući kako jedna anketa Eurostata otkriva da građanima Hrvatske nisu važni temeljit i predan rad, kao ni dobra edukacija. “Nama su, pokazuje anketa, među prioritetima sreća i političke veze”, naglasio je Fogec. Najviše investicija u Hrvatsku tradicionalno dolazi iz zemalja u njenom okruženju. “To su Austrija, Italija i Njemačka. No Hrvatska se mora okrenuti novim tržištima i privlačenju novih investicija”, smatra on ističući kako je pritom važno ubrzati korak i dostići one zemlje koje su dostigle Hrvatsku tijekom nekoliko zadnjih godina. “Moja je najveća želja da se nešto pokrene i da hrvatska pamet ostane ovdje. Ako želite nekog privući, tada morate stvoriti kvalitetna radna mjesta što znači da se zaposlenike treba kvalitetno i platiti”, istaknuo je Fogec ocijenivši kako treba rasteretiti plaće. “Mladi ljudi vole Hrvatsku i trebamo im

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

dati priliku da u njoj ostanu i pritom zarade”, napomenuo je.

NAKON POREZNE REFORME I DALJE IMAMO JEDNO OD NAJVEĆIH POREZNIH OPTEREĆENJA U EU, SMATRA VANJA VLAK IMA I PRIMJERA DOBRE PRAKSE Kao prepreke u poslovanju i privlačenju stranih investicija često se ističu pravna nesigurnost, učestale zakonske promjene, neusklađenost s Europskom unijom, retroaktivne primjene određenih propisa... “Nakon porezne reforme i dalje imamo jedno od najvećih poreznih opterećenja u EU”, smatra Vanja Vlak, partner u Deloitteu Hrvatska. Na ruku investicijama ne ide ni mnoštvo parafiskalnih nameta niti nedovoljno učinkovita javna uprava. “Koliko dugo još možemo govoriti o istim stvarima? Smatram kako nije sve ni u tome, nego i u nama samima”, napomenuo je Vlak dodajući kako nije sve tako crno te da u Hrvatskoj postoje primjeri dobre prakse. “Financial Times izabrao je Međimursku županiju kao jednu od 10 županija koje imaju do 1,5 milijuna stanovnika i neke od najkvalitetnijih strategija za privlačenje stranih ulaganja. Grad Ivanec, također, proglašen je jednim od onih koji vrlo dobro privlači ulagatelje. Dakle, u


ALNOST”

Hrvatskoj postoji pozitivni primjeri”, napomenuo je i dodao kako valja iznaći načine da se dobri primjeri umnože. Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, kazao je kako su promjene male, spore i neučinkovite. “Zašto? Jedan od velikih problema je taj da se mi kao narod vrlo teško mijenjamo, a morali bismo to činiti. Ako iz godine u godinu činimo iste stvari, onda stagniramo ili postajemo sve lošiji, dok se ostali mijenjaju”, smatra Antonić te ističe kako je u protekle dvije godine pokrenut niz inicijativa za smanjenje parafiskalnih nameta, a već su vidljivi neki učinci iako ima još puno prostora za poboljšanje. Jedno od njih svakako je politička stabilnost. “Biti članom EU-a i sudjelovati na tržištu od 550 milijuna ljudi čimbenik je koji uvelike pridonosi boljoj sigurnosti, kao i član NATO-a. Kada Hrvatska uđe u Schengen i eurozonu, to će biti dodatni elementi koji će omogućiti još lakši protok roba i kapitala, kako u, tako i iz Hrvatske”, smatra Antonić napominjući kako nekoliko zakona nastoji potaknuti investicije i još bolje urediti to područje. “Nedavno izmijenjeni Zakon o strateškim investicijskim projektima trebao bi pomoći da se oni realiziraju puno brže nego dosad. Novi okvir omogućava kraći put od ideje do realizacije projekta, ponajprije dobivanja raznih dozvola”, kazao je.

KLJUČAN JE DOBAR I UČINKOVIT PRAVNI SUSTAV Podsjetio je kako je izmijenjen i Zakon o poticanju ulaganja koji je s oko 900 prijava u zadnjih nekoliko godina generirao puno investicija, dok je u investicijskom okruženju prepoznat je kao jedan od boljih u EU.

Načelnica Odjela za opću pravosudnu politiku i vladavinu prava iz Glavne uprave Europske komisije Niovi Ringou kazala je kako EK godinama ističe da je dobar i učinkovit pravni sustav ključan za stvaranje prijateljskog okruženja za investicije. “Dobar i djelotvoran pravni sustav ponajprije treba biti neovisan te istodbno treba osiguravati donošenje kvalitetnih odluka i biti učinkovit”, ustvrdila je napomenuvši kako EK podupire svoje članice u poboljšanju njihova pravosudnog sustava i, među ostalim, kroz EU potpore za provođenje odgovarajućih reformi u tome području.

AKO IZ GODINE U GODINU ČINIMO ISTE STVARI, ONDA STAGNIRAMO ILI POSTAJEMO SVE LOŠIJI, DOK SE OSTALI MIJENJAJU, KAŽE ANTONIĆ Predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Davorin Štetner smatra kako reforme počinju drastičnim smanjenjem troškova za poslodavca, dok se mentalitet mijenja stvaranjem jasnog okvira za poslovanje. “Jasan okvir je ono što nam svima treba. Dakle, trebaju nam pravila koja se ne mijenjaju i treba nam rasterećenje troškova na plaće. Nekako se uvijek ističe kako su poslodavci oni koji uporno ne žele povećati plaće. Mogu reći kako bi se rasterećenjem u tome dijelu zasigurno našao prostor za povećanje i da bi svaka kuna koja je skinuta s tereta poslodavca rezultirala većom neto plaćom zaposlenika”, zaključio je. 18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO 13. KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA

NAJBOLJI IZVOZNI SOLVIS I MCZ

Foto: Franjo Maltar

15% hrvatskih tvrtki su izvoznici

66% posto prihoda ostvaruju od prodaje

76% ukupne dobiti ostvaruju izvoznici

I

zvoz kao generator rasta i razvoja Republike Hrvatske bila je glavna tema ovogodišnje 13. konvencije Hrvatskih izvoznika koju su organizirali Hrvatski izvoznici u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom mrežom poslovnih anđela CRANE te Financijskom agencijom. “U budućnosti možemo očekivati multipolarni svijet, a ekonomije Kine, Indije, Brazila, Rusije, Indonezije, Meksika i Turske bit će najveće svjetske ekonomije, pokazuju istraživanja PwC-a”, istaknuo je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, otvarajući konvenciju. “Digitalizacija mijenja svijet i tome se moramo prilagoditi. Iako puno izvozimo, i dalje puno više toga uvozimo, a ono što zabrinjava jest to da izvozimo jeftine tone, a uvozimo skupe”, ocijenio Bago.

RAST POREZNIH OPTEREĆENJA Farmacija ima pozitivan saldo, Pliva i Belupo pokazuju dobre brojke za 2017. godinu, a najveći debalans bilježimo kod prehrane.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

“Agrokor i problemi u njemu krivci su za veliki rast uvoza u prehrambenoj industriji. Kontinuirano pada broj zaposlenih po poduzeću. Izvoznici su 15 posto poduzeća, zapošljavaju 51 posto radnika i ostvaruju 62 posto investicija. Istodobno ostvaruju 66 posto prihoda od prodaje te 76 posto ukupne dobiti. Oni su najbolji dio hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Bago. “Samo izvoz može biti generator rasta, teško ćemo smanjiti uvoz ili znatno povećati potrošnju, a ono što je važno jest to da budemo svjetski konkurentni”, smatra Bago koji je upozorio na činjenicu da su od 2009. do 2017. godine troškovi poreznih opterećenja porasli za 20,5 posto. “Potencijala za razvoj našeg gospodarstva imamo, no postoje i neke blokade. Negativni demografski trendovi, Agrokor, požari, poplave, Petrokemija i niz dugih problema. Za mnoge naše mlade smo zemlja nezadovoljstva, neuspjeha i besperspektivnosti. Nemamo povjerenje u institucije i skloni smo kritici, a vanjska percepcija države je sasvim drugačija. Školstvo je loše, no oni koji odu izvan Hrvatske su poželjni radnici. Nama ne trebaju radikalne promjene nego kontinuirane promjene”, ocijenio je Bago. Hrvatsko gospodarstvo danas raste na zdravim temeljima, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade. “Izvoznici su najbolji dio hrvatskog gospodarstva. Kako bismo smanjili prepreke razvoju i omogućili daljnji rad, fokusirali smo se na povoljnijie, sigurnije i predvidljivije stanje na tržištu, omogućavanje jačanja tehnološke inovacijske sposobnosti poduzeća i učinkovitu javnu upravu i pravosuđe”, istaknuo je Plenković. Premijer je dodao kako je zadovoljan rastom gospodarstva od 2,5 posto, a uvjeren je da će do kraja godine on biti veći, 2,9 posto, te je najavio kako će se nastaviti stvarati okruženje u kojemu će se omogućiti bolje poslovanje. “Fokusirani smo na sustavne reforme kako

Foto: Franjo Maltar

Samo izvoz može biti generator rasta, teško ćemo smanjiti uvoz ili znatno povećati potrošnju, a ono što je važno jest to da budemo svjetski konkurentni, smatra Bago piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr


CI VALAMAR,

bismo omogućili investicijski i poduzetnički potencijal i to je dio našeg programa kojemu je cilj jačanje konkurentnosti, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada te održivost javnih financija. Radi se na novoj poreznoj reformi koju ćemo dogovoriti na jesen, a stupit će na snagu početkom iduće godine. PDV će se smanjiti za jedan posto, no to neće biti jedina mjera koja neće ugroziti prihode proračuna, nego ćemo omogućiti kvalitetnije prihode i smanjiti fiskalni pritisak na porezne obveznike i poduzeća”, naglasio je Plenković.

URUČENE NAGRADE ZLATNI KLJUČ Na skupu su najboljim izvoznicima u prošloj godini uručene nagrade Zlatni ključ. Najbolji veliki izvoznik i dobitnik Zlatnog ključa u toj kategoriji je Valamar Riviera, vodeća turistička kompanija, najbolji srednji izvoznik je Solvis, proizvođač fotonaponskih modula iz Varaždina, malo i mikro izvozno poduzeće MCZ, proizvođač peći i kotlova na pelete iz Labina. Najinovativniji izvoznik je JGL, riječka farmaceutska kompanija. Najbolji izvoznik na tržište Njemačke je Pliva, dok je dobitnik nagrade za izvoz u Italiju Vetropack Straža. Dobitnik Zlatnog ključa za izvoz u BiH je Podravka, u Sloveniju AD Plastik, Srbiju DS Smith Belišće, a u Austriju tvrtka Selk. Najbolji izvoznik u SAD je Omco Croatia, dok je najbolji izvoznik na tržište Mađarske Žito. Najbolji izvoznik na francusko tržište je LPT, dok je najbolji izvoznik na češko tržište tvrtka Končar Energetski transformatori. Zlatni ključ dobili su i najbolji veliki izvoznici

u ostale europske zemlje. Za izvoz na tržište Turske nagradu je dobila tvrtka Elektro-kontakt. Najuspješniji izvoznik u Egipat u prošloj godini bila je tvrtka Šerif Export-Import, u Kanadu Končar Mjerni transformatori, a najbolji izvoznik na tržište Kine bila je tvrtka HarburgFreudenberger iz Belišća. Nagradu za izvoz na najbrže rastuće tržište, ono Ruske federacije, dobila je tvrtka Belupo. Prvi put u povijesti ove nagrade ona je došla u ruke turističkog društva koje već tri desetljeća pridonosi rastu hrvatskog BDP-a, rekao je Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviere. “Turizam je umijeće kreiranja doživljaja uspomena i emocija. Na tragu toga drago mi je da smo i mi u svojoj struci prepoznati među izvoznicima te da na taj način možemo izvoziti emocije”, zaključio je Čižmek. Na panel-raspravi govorilo se o izvozu kao generatoru gospodarskog rasta i razvoja Republike Hrvatske, a sudjelovali su Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade, Darko Horvat, ministar gospodarstva i poduzetništva, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Marko Jurčić, posebni savjetnik hrvatske predsjednice za gospodarstvo, Branko Grčić, predsjednik saborskog Odbora za turizam, Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te Darinko Bago. U poslijepodnevnom dijelu rada konvencije održane su paralelne radionice čije su teme bile globalni lanac dodane vrijednosti, fiskalna politika u funkciji povećanja konkurentnosti izvoza, financiranje i osiguranje izvoznog posla te fondovi EU-a za izvoznike.

HRVATSKO GOSPODARSTVO DANAS RASTE NA ZDRAVIM TEMELJIMA, USTVRDIO JE PLENKOVIĆ

IAKO PUNO IZVOZIMO, I DALJE PUNO VIŠE TOGA UVOZIMO, A ONO ŠTO ZABRINJAVA JEST TO DA IZVOZIMO JEFTINE TONE, A UVOZIMO SKUPE, ISTIČE BAGO

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA I SLJEDEĆE TRI GODINE Produljuje se rok subvencija, s četiri na pet godina, a razdoblje subvencioniranja se dodatno produžuje za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete u vremenu trajanja subvencije, kazao je Štromar piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V U ovoj su godini za subvencioniranje kredita predviđena 42 milijuna kuna. Vlada je odlučna da je ovaj model jedna od bitnih demografskih mjera. Bit će dovoljno novca za sve koji će se javiti na natječaj i imati adekvatnu dokumentaciju. Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja

lada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se osiguravaju tri natječaja u sljedeće tri godine, i to u rujnu svake godine. Predloženim izmjenama će se dodatno za dvije godine subvencionirati i krediti građanima u slučaju da sam podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva ima utvrđen invaliditet veći od 50 posto tjelesnog oštećenja. Sam iznos subvencije ovisit će o indeksu razvijenosti kako bi priliku za rješavanje stambenog pitanja mogli iskoristiti i oni iz manje razvijenih dijelova Hrvatske. Tako će se građanima koji kupuju stan ili kuću na najnerazvijenijim područjima subvencionirati 51 posto mjesečnih obroka ili anuiteta, a onima na najrazvijenijim područjima subvencija će biti 30 posto.

PROŠLE GODINE 2399 GRAĐANA JE PODNIJELO ZAHTJEV ZA SUBVENCIONIRANJE KREDITA “Također se produljuje i rok subvencija s četiri na pet godina, a razdoblje subvencioniranja se dodatno produžuje za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete u vremenu trajanja subvencije. Prošle godine u rujnu bio je izuzetno velik odaziv građana, njih 2399 ih je podnijelo zahtjev za subvencioniranje kredita. To je ujedno i demografska mjera jer je u ovih

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

šest mjeseci korištenja subvencija rođeno više od 200 djece”, rekao je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar dodajući da kamatna stopa neće biti viša od 3,75 posto te kako očekuje da će banke na natječaju ponuditi i nižu kamatu. Ministar Štromar također je podsjetio da je do sada provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita realizirano i odobreno 2320 zahtijeva te kako su u prošlom natječaju subvenciju dobili svi koji su se javili i koji su imali adekvatnu dokumentaciju. “U ovoj su godini za tu mjeru predviđena 42 milijuna kuna. Vlada je odlučna da je ovaj model jedna od bitnih demografskih mjera. Bit će dovoljno novca za sve koji će se javiti na natječaj i imati adekvatnu dokumentaciju”, istaknuo je Štromar koji očekuje da će izmjene zakona biti usvojene u Saboru do 13. srpnja kako bi se natječaj za banke mogao provesti tijekom ljeta te tako početkom rujna omogućiti mladima da se jave na natječaj za subvencionirane kredite.

IZMJENE I ZA ZAŠTIĆENE NAJMOPRIMCE A u saborsku će proceduru i izmjene i dopune Zakona o najmu stanova kojima se, prema Štromarovim riječima, rješavaju problemi stariji i više od 20 godina na pravičan i održiv način. “Predloženim izmjenama postiže se ravnoteža između suprotstavljenih strana, najmoprimca i najmodavca. Vlasnici stanova, najmodavci dobivaju točan datum od kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a taj datum bit će 1. rujna 2023. godine. Do tada će im se postupno povećavati zaštićena najamnina smanjujući jaz u odnosu na tržišnu najamninu”, naglasio je Štromar. Zaštićeni najmoprimci odnosno podstanari, nakon pet godina zadržavanja statusa


HRVATSKI SABOR

Donesen tzv. lex LNG Hrvatski sabor je prošli tjedan sa 77 glasova za i 25 protiv donio Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. lex LNG. Zakonom se, između ostalog, uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade, definira naknada za sigurnost opskrbe. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako je riječ o projektu od strateškog interesa za Hrvatsku koji je pozicionira na energetsku kartu Europe. “Za razliku od onih koji netočno tvrde suprotno, taj terminal dugoročno osigurava jeftiniji plin za hrvatske potrošače i povećava sigurnost opskrbe”, ustvrdio je Ćorić. Teza da bi na mjestu gradnje plutajućeg LNG-a niknuli hoteli

bila bi tragična da nije smiješna, istaknuo je ministar Ćorić. Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze - izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi. Radovi na izgradnji prve faze trebali bi biti završeni do kraja 2019. godine, a s komercijalnom distribucijom plina planira se započeti 2020. godine.

MINISTARSTO DRŽAVNE IMOVINE

NAJMODAVCI ĆE OD 1. RUJNA 2023. GODINE MOĆI U POTPUNOSTI SLOBODNO RASPOLAGATI SVOJOM NEKRETNINOM zaštićenog najmoprimca dobivaju i subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, i to još dodatnih pet godina. Zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvenstva kod kupnje ili najma POSova stana, subvencioniranja kredita ili stana koji nudi jedinica lokalne samouprave. Imat će i prednost pri dobivanju mjesta u domovima umirovljenika. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 18. travnja 2018. godine, a koji su prikupljeni na zadnjem službenom popisu stanovništva 2011. godine, u Hrvatskoj je bilo 3726 stanova u privatnom vlasništvu u kojem žive zaštićeni najmoprimci. Od toga broja 1543 takva stana nalaze se u Zagrebu, 391 je u Splitu, a u Rijeci 189. Važno je istaknuti da je, prema istim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj bilo 1600 zaštićenih najmoprimaca starijih od 60 godina.

Aneks ugovora za projekt Kupari

U Ministarstvu državne imovine prošli je tjedan potpisan aneks ugovora o projektu Kupari kojim se očekuje ubrzanje realizacije tog oko milijardu kuna vrijednog projekta, a gradnja bi trebala započeti za nešto više od godinu dana. Aneks ugovora potpisali su ministar državne imovine Goran Marić i Ivan Paladina, direktor tvrtke Avenue ulaganja, koja predvodi zajednicu ponuditelja u kojoj, uz tvrtku Avenue Osteuropa iz Beča, ima vodeću ulogu. “Činjenica da se radi o investiciji vrijednoj milijardu kuna pokazuje snagu tog projekta, s obzirom na to da Hrvatska nema svaki dan takve investicije. No ovo je samo jedna od

budućih takvih investicija kada je riječ o aktivaciji državne imovine”, istaknuo je Marić, koji je podsjetio da je temeljni ugovor zaključen još prije dvije godine, dok se aneksom žele jasnije definirati uvjeti koje investitor, država i lokalna samouprava trebaju ostvariti za ubrzanje projekta. Riječ je o svjetski poznatom hotelskom lancu Four Seasons, a Paladina je kazao kako se planira izgradnja luksuznog resorta sa 200 smještajnih jedinica u dva objekta, no nije želio licitirati s datumom završetka projekta. Sada investitor Avenue ulaganja u roku od 30 dana od sklapanja aneksa treba Ministarstvu dostaviti pismo namjere novog hotelskog operatora, a u roku od 60 dana Općini Župa dubrovačka dostaviti ulazne podatke za izradu UPU-a. Također, 30 dana od pravomoćnosti UPU-a investitor je dužan dostaviti komercijalni ugovor o menadžmentu sklopljen s hotelskim operatorom koji je izdao pismo namjere. (I.G.)

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO KONFERENCIJA “SREDSTVA FONDOVA EU-a: AKTUALNOSTI I NAJAVE ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE”

Nedovoljno brzo povlačenje SREDSTAVA IZ EU-a Postoji veliki interes poduzetnika za prijave na EU natječaje, ali manjak informacija i složena procedura su najčešći neprijatelji, kaže Barbarić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Zdenko Adrović. Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić predstavio je podatke o korištenju fondova EU-a u Hrvatskoj. “Ukupno nam je dostupno 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020. Do kraja 2017. je objavljeno natječaja u vrijednosti većoj od 5,6 milijardi eura, odnosno preko 50 posto ukupnih sredstava koja su nam na raspolaganju”, kazao je Savić.

POJEDNOSTAVITI PROCEDURE

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori prošloga je tjedna održana konferencija Sredstva fondova EUa: Aktualnosti i najave za male i srednje poduzetnike u organizaciji HGK i Hrvatske udruge banaka. “Postoji veliki interes poduzetnika za prijave na EU natječaje, ali manjak informacija i složena procedura su najčešći neprijatelji. Stoga natječaje i financijske instrumente moramo približiti korisnicima, a postupak prijave učiniti bezbolni-

eura, udio ugovorenih bespovratnih sredstava je veći od 50 posto, a korisnici su i mala i srednja poduzeća”, rekao je Barbarić. ‘’Prema najnovijim pokazateljima, Hrvatska i dalje nedovoljno brzo povlači ukupna sredstva fondova Europske unije, ali bilježi i velik odaziv poduzetnika na natječaje te je stoga potrebno ukinuti poduzetničke barijere. Potrebno je privući svježi privatni kapital i dodatno porezno rasteretiti vlasnička ulaganja i cijenu rada.

POTREBNO JE PRIVUĆI SVJEŽI PRIVATNI KAPITAL I DODATNO POREZNO RASTERETITI VLASNIČKA ULAGANJA I CIJENU RADA, SMATRA ADROVIĆ jim”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. Kao dobar primjer iskorištavanja sredstava istaknuo je program Konkurentnost i kohezija i prioritetnu os poslovna konkurentnost. “Od sveukupnih 1,14 milijardi

Nakon višegodišnje stagnacije, Hrvatska bilježi u 2018. godini rast kreditiranja poduzetnika, a za to su ključni EU fondovi uz privatni kapital i jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije”, rekao je direktor Hrvatske udruge banaka

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Dragan Jelić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a osvrnuo se na financiranje poduzetnika iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. “Za dobivanje europskog novca moramo se držati pravila koja se ponekad čine kruta, ali nadamo se da će se u idućem razdoblju procedure biti pojednostavljene. Kroz ovaj program dostupno nam je više od osam milijardi eura, a do sada je potpisano 3125 ugovora. Ugovoreno je 43,4 posto bespovratnih sredstava u alokaciji po svim prioritetnim osima”, istaknuo je Jelić dodajući kako će se ubuduće većina procedura i potrebnih dokumenata moći dobiti elektroničkim putem. Na panelu o bespovratnim sredstvima Jelić je ustvrdio kako možemo otključati još šest posto ekstra sredstava ako dosegnemo zadanu alokaciju te najavio da će Operativni program mijenjati jer su neki ciljevi zacrtani malo preoptimistično. Drugi panel je u fokusu imao financijske instrumente EU-a, a na njemu je zaključeno kako mikro i mali poduzetnici koji nemaju imovine ranije nisu bili zanimljivi bankama, ali sada su im dostupni financijski instrumenti koji pokrivaju puno širu bazu korisnika po izuzetno povoljnim uvjetima i pojednostavljenim procedurama.


ZAJEDNICA ZA DOP HGK

Ponovno pokretanje aktivnosti Naglasak rada Zajednice bit će povećanje razumijevanja važnosti društveno odgovornog poslovanja te ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj, ističe Andreja Pavlović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a prošlotjednoj izbornoj skupštini Zajednice za društveno odgovorno poslovanje (DOP) Hrvatske gospodarske komore za predsjednicu je izabrana Andreja Pavlović, direktorica društveno odgovornog poslovanja Hauska&Partner Grupe, starija savjetnica i partnerica. Za njezinu zamjenicu izabrana je Angelika Brnada, direktorica Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini. Andreja Pavlović je istaknula kako će naglasak rada Zajednice, koja mora biti mjesto susreta i novih ideja, biti ne samo

problematiziraju neke aktivnosti i prakse koje mi kao Zajednica mislimo da treba unaprijediti”, pojasnila je dodajući kako poziva članice Zajednice da vrlo brzo pokrenu inicijative za provedbu ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj. “Vjerujem da kroz radne grupe možemo prepoznati ciljeve održivog razvoja za koje smatramo da Zajednica i HGK mogu dati najveći doprinos. U Hrvatskoj nije da se baš ništa nije napravilo na temu ciljeva održivog razvoja. Naime, partnerska organizacija je provela jedno suradničko ispitivanje o tome u kojoj mjeri, odnosno kojim ciljevi-

se nastaviti raditi i napraviti veći iskorak prema novim područjima. Dijana Varlec, viša stručna suradnica u HGK i poslovna tajnica Zajednice, podsjetila je kako Zajednica u Komori djeluje od 2005. kada je osnovana na inicijativu gospodarstva. “Osnovana je i na temelju zajedničkog projekta - Indeksa DOP-a koji je, čini mi se, osvijestio posebice manje i srednje tvrtke u smislu što to znači društveno odgovorno poslovanje. Kod velikih tvrtki nam je bio manji izazov jer one imaju odjele unutar vlastitih organizacijskih struktura koje vode računa o

ŽELI SE ISKORISTITI DOBRA PODLOGA OD RANIJE, NASTAVITI RADITI I NAPRAVITI VEĆI ISKORAK PREMA NOVIM PODRUČJIMA, KAŽE MARIJA ŠĆULAC DOMAC Andreja Pavlović

na povećanju razumijevanja važnosti društveno odgovornog poslovanja nego i na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj. “Naravno, radit ćemo na unapređenju znanja i potrudit ćemo se oblikovati poticajno okruženje ne samo za DOP, s obzirom na djelatnosti HGK kao cjeline, nego i drugih poslovnih udruga, državnih institucija, stručnih organizacija i medija. Dakle, naša prisutnost u medijima ovisi jednako tako i o našem angažmanu i spremnosti naših članica da otvaraju teme o nekim pitanjima i, možda,

ma održivog razvoja Hrvatska može najviše pridonijeti. To su bili održivi gradovi i zajednice te, među ostalim, dostojanstveni rad”, kazala je Andreja Pavlović napominjući kako je Zajednica jaka onoliko koliko je jak angažman svakog njenog člana.

OŽIVLJAVANJE USPAVANE LJEPOTICE Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, ocijenila je kako neko vrijeme Zajednica nije bila baš aktivna te se stoga želi iskoristiti dobra podloga od ranije, želi

svim aspektima poslovanja”, istaknula je dodajući kako su se svjetski trendovi promijenili i neki novi izazovi su pred nama. “Pojavila se potreba za, da tako kažem, oživljavanjem uspavane ljepotice. Zajednica nije bila toliko aktivna u zadnje četiri godine. Mi u Komori smatramo da je pravo vrijeme da se ona oživi, a i gospodarstvo je reklo da treba pokrenuti aktivnosti”, napomenula je. U sklopu dnevnog reda skupštine izabrano je, među ostalim, 11 predstavnika tvrtki u Vijeće Zajednice za DOP.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

ZA RURALNA PODRUČJA 250 MILIJUNA KUNA

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prvi put je objavila natječaj za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore doseže 250 milijuna kuna. Cilj natječaja je razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih ili stvaranje novih radnih mjesta, radi smanjenja depopulacije i poticanja održivog razvoja ruralnih područja. “Raspisivanje ovog natječaja jedna je od mjera demografske obnove ruralnih

područja Republike Hrvatske, ali i jedan od važnijih ciljeva Programa ruralnog razvoja do 2020.”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava, a po projektu se financira do 70 posto od ukupnih prihvatljivih troškova. Najniži iznos javne potpore po korisniku iznosi 3500 eura, a najviši 200.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, tijekom razdoblja od tri uzastopne fiskalne godine. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za

potporu, u rangu mikro i malih poslovnih subjekata, a koje pripadaju ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 2000 eura i koje posjeduju rješenje odnosno odobrenje za djelatnost koja je predmet potpore. Prihvatljivi su projekti iz sektora prerade, marketinga te izravne prodaje proizvoda, usluga u ruralnim područjima koji može obuhvaćati usluge u poljoprivrednim, šumarskim i veterinarskim djelatnostima, usluge u društvenim djelatnostima i intelektualne usluge. Prihvatljivi su i projekti iz tradicijskih i umjetničkih obrta te turizma u ruralnom području. Prijave na natječaj Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaprimat će od 18. srpnja do 28. rujna. (I.G.)

FESTIVAL FEST.A PAK&PRINT 2018.

Paškoj sirani CROPAK godine 2018.

U sklopu festivala Fest.A Pak&Print 2018., održanom u Zagrebu prošli tjedan, uručene su nagrade za najbolju ambalažu i najkvalitetnije tiskarske proizvode na hrvatskom i regionalnom tržištu. Dodjelu nagrada su već 15. godinu zaredom organizirali tvrtka Tectus, Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus-Iat te stručni časopis Ambalaža/REGprint iz Zagreba.

U utrci za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK pristiglo je i ocijenjeno više od 200 ambalažnih rješenja. Prva nagrada u grupi CROPAK godine 2018. pripala je Paškoj sirani, i to za kutijicu Paškog sira autorice Indire Filipović, ista je ambalaža nagrađena i u kategoriji Otočni proizvod, OPG i mali proizvođači te u kategoriji Po izboru potrošača. U kategoriji Tehnička izvedba nagrađen je C Window Bag Wurzelbrot proizvođača ambalaže C pakiranje iz Svete Helene. U kategoriji Prototip nagrađeno je ambalažno rješenje za energetsko piće Hell odnosno tvrtka S Smith Belišće Croatia. U kategoriji Ambalaža hrvatskog proizvoda/serije nagrađena je Podravka za ambalažu Dolcela Cake2Go, zatim Kanaan Rice snack i Kanaan Popcorn snack tvrtke Kanaan iz Donjeg Miholjca, u

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

kategoriji ambalaže za vino nagrađen je Éclat tvrtke Vinolog, a u kategoriji najbolje ambalaže za craft pivo nagrađen je 5th Element craft beer Pivovare Daruvar. U kategoriji Prigodna premium i limitirana izdanja ambalaže nagrada je dodijeljena za rješenja Umjetničke poslastice Bite Are iz Zagreba. A po ocjeni potrošača nagrađena je i Mikado mliječna čokolada kikiriki-karamela Zvečeva. Za grafički dizajn nagrađen je Sweet Decadence Without Guilt dizajnera Vinka Pašalića, a za dizajn u cjelini Chiavalon poklon ambalaža, koju su izradili Nebojša Cvetković, Sanja Rotter, Miran Tomičić, Ivan Pavičić. Ambalažno rješenje Dobro - trajni mesni proizvodi osječkoga Žita nagrađeno je u kategoriji Save food kao i proizvodi PIK Vrbovca PIK kobasice za kuhanje i pečenje te PIK Maturo steakovi. (I.G.)


MJESEČNO IZVJEŠĆE IZVANREDNE UPRAVE AGROKORA

OPERATIVNA DOBIT 274,6 MILIJUNA KUNA Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je u prva četiri mjeseca 3,82 milijarde kuna prihoda, prehrana 2,14 milijardi kuna prodajnih prihoda, a poljoprivreda 642 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G

rupa Agrokor u prva četiri mjeseca ove godine poslovala je s operativnom dobiti od 274,6 milijuna kuna, što je 9,6 posto više od plana, navodi se u 14-mjesečnom izvješću izvanredne uprave, iz koje poručuju da je i u proteklih mjesec dana fokus rada bio na dijalogu i pregovorima s različitim skupinama vjerovnika s ciljem postizanja nagodbe u zakonskim rokovima. U izvješću se napominje i da vjerovnici “kontinuirano obavještavaju povjerenika o promjenama vjerovnika, kao i o povlačenju prijavljenih tražbina te o otklanjanju osporavanja”, tako da je ažurirano stanje priznatih tražbina na dan 25. svibnja 46,2 milijarde kuna, tražbine koje je osporio povjerenik iznose 10,3 milijarde kuna, osporene tražbine od drugih vjerovnika su 8,2 milijarde kuna, dok je ukupan iznos utvrđenih tražbina 38,02 milijarde kuna. Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je u prva četiri mjeseca 3,82 milijarde kuna prihoda. Konzum, najveća tvrtka u tom sektoru, ostvario je prihod od 2,57 milijardi kuna i EBITDA-u od 26 milijuna kuna. Konzum u četiri mjeseca bilježi i rast prometa i rast EBITDA marže u odnosu na plan, a izvanredna uprava u priopćenju uz najnovije izvješće ističe kako je osobito dobre pokazatelje poslovanja Konzum imao u svibnju. “U odnosu na

gotovo sedam posto veća od plana”, navodi se u priopćenju. Tisak je u prva četiri mjeseca imao prihod od 549 milijuna kuna, ali i negativnu EBITDA-u od 8,9 milijuna kuna, dok je Velpro Centar, uz prihod od 274 milijuna kuna, zabilježio negativnu EBITDA-u od 21 milijun kuna.

DOBRI REZULTATI SEKTORA PREHRANE

AŽURIRANO STANJE PRIZNATIH TRAŽBINA NA DAN 25. SVIBNJA BILO JE 46,2 MILIJARDE KUNA usporedivu maloprodajnu mrežu u 2017., u svibnju je u trgovinama Konzuma bilo 6,5 posto više kupaca, a veći broj kupaca, uz porast prosječne košarice za 11 posto, rezultirao je gotovo 20 posto većim prometom od onoga u svibnju 2017. Istodobno, to je gotovo osam posto veći promet od planiranog, dok je ostvarena marža bila

Preliminarni podaci Agrokora pokazuju da je Sektor prehrane ostvario u četiri mjeseca 2,14 milijardi kuna prodajnih prihoda i EBITDA-u od 234 milijuna kuna. Jamnica je ostvarila 302 milijuna kuna prihoda i EBITDA-u od 49,9 milijuna kuna, Ledo je poslovao sa 277 milijuna kuna prihoda i dobiti iz operativnog poslovanja od 32,8 milijuna kuna, a PIK Vrbovec je ostvario prihod od prodaje u prva četiri mjeseca od 503 milijuna kuna i EBITDA-u od 40,9 milijuna kuna. Zvijezda je, pak, ostvarila prihode od prodaje od 216 milijuna kuna i EBITDA-u od 21 milijun kuna. Kompanije u Poslovnoj grupi poljoprivreda ostvarile su prodajne prihode od 642 milijuna kuna i EBITDA-u od 53,8 milijuna kuna. Najveći prihod u tome sektoru ostvarilo je Belje, 373 milijun kuna, uz EBITDA-u od 38,4 milijuna kuna, PIK Vinkovci ostvario je prihod od 200 milijuna kuna te rast EBITDA-e za 4,9 posto na 9,8 milijuna kuna. Vupik je ostvario prihode od 69 milijuna kuna te 5,5 milijuna kuna EBITDA-e.

Ukupan trošak savjetnika 22,48 milijuna kuna Prema podacima iz izvješća, ukupan trošak savjetnika u travnju je za 4,7 milijuna kuna manji nego u ožujku te je iznosio 22,48 milijuna kuna. Najveći dio troškova savjetnika odnosi se na troškove restrukturiranja, koji su travnju iznosili

12,24 milijuna kuna što je gotovo dva milijuna kuna manje nego u ožujku. Od ulaska izvanredne uprave u Agrokor, odnosno od 10. travnja 2017. do kraja travnja ove godine, ukupni su troškovi Agrokora, što uključuje i naknade povje-

reniku te plaće i nagrade zaposlenima, troškove savjetnika, revizorske i porezne usluge te režijske troškove, iznosili 616,1 milijun kuna. Od toga se najveći dio, 343,86 milijuna kuna, odnosi na troškove savjetnika.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO UGOVOR O SURADNJI KONČARA I CHINE XD ELECTRIC CO.

ULAGANJE OD OKO 120 MILIJUNA KUNA

D

ionički ugovor o zajedničkom pothvatu (joint venture) za proizvodnju visokonaponskih sklopnih postrojenja izoliranih plinom SF6 (GIS) naponske razine od 170 do 420 kV potpisali su prošloga tjedna u kineskom gradu Xi’anu Končar Elektroindustrija i China XD Electric Co. Zajedničko društvo pod nazivom Končar XD High Voltage Switchgear bit će u 50 postotnom vlasništvu svakog od partnera sa sjedištem u Zagrebu. Procijenjeno ulaganje iznosi oko 120 milijuna kuna od čega se više od 60 posto odnosi na temeljni kapital novog društva. Novi asortiman bit će nadopuna postojećem Končarevom proizvodnom programu, a proizvodi su prvenstveno namijenjeni tržištu Europe. Novi pogoni bit će smješteni na lokaciji Končara u Sesvetskom Kraljevcu, a zaposlit će

se novih 60 stručnih i visokoobrazovanih radnika. Prvi proizvodi za tržište bit će isporučeni 2020. godine. China XD Electric Co. osnovana je 1959. godine,

ima 14.000 zaposlenih i jedna je od značajnijih svjetskih tvrtki u području proizvodnje elektroenergetske opreme čije dionice kotiraju na Šangajskoj burzi.

EY SVJETSKI PODUZETNIK GODINE

NAVIJAMO ZA RIMCA

M

onte Carlo je u ovo doba godine svjetsko središte poduzetničke elite, a povod tomu je održavanje izbora za svjetskog poduzetnika godine u organizaciji revizorsko-konzultantske tvrtke EY. U konkurenciji 56 poduzetnika iz 46 zemalja, među kojima se nalazi novi EY Svjetski poduzetnik godine, je i Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes. Svoje mjesto na ovom jedinstvenom globalnom izboru Mate Rimac je osigurao nakon što je u ožujku proglašen hrvatskim EY Poduzetnikom godine. Proglašenje novog EY Svjetskog poduzetnika godine održat će se u subotu 16. lipnja, a u sklopu četverodnevnog događanja hrvatski će predstavnik imati priliku predstaviti svoj rad i poduzetnički

put šesteročlanom žiriju kojemu je na čelu Jim Nixon, predsjednik Uprave tvrtke Nixon Energy Investments. U sklopu programa održat će se i niz predavanja

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

među kojima posebno valja istaknuti ona svjetski poznatih imena iz svijeta poduzetništva – poput Jeremyja Gutschea, izvršnog direktora portala TrendHunter. com, izvršne potpredsjednice Microsofta za poslovni razvoj Peggy Johnson, jedan od predavača bit će i aktualni EY Svjetski poduzetnik godine Murad Al-Katib, osnivač i vlasnik tvrtke AGT Food and Ingredients Inc. iz Kanade. Program EY Poduzetnik godine ima tradiciju dugu 32 godine, a nadolazeći svjetski izbor održava se 18. put. Mate Rimac bit će četvrti hrvatski predstavnik na svjetskom izboru, nakon što su u prethodna tri izdanja Hrvatsku predstavljali Alan Sumina i Zoran Vučinić iz tvrtke Nanobit, Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix te Marko Pipunić iz tvrtke Žito. (J.V.)„


REGEA PROSLAVILA 10. ROĐENDAN

U vrhu europskih energetskih agencija U ovih 10 godina REGEA je napravila 850 milijuna kuna projektnih investicija te osigurala 450 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, rekao je Ivica Kolarec piše Jozo Knez knez@privredni.hr

R

egionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), prva regionalna energetska agencija u Hrvatskoj, proslavila je svoj 10. rođendan. Obilježavanje jubilarnog okruglog rođendana i prije svega uspješnog rada na području energetskog savjetovanja, planiranja energetskih investicija te provedbe i financiranja projekata na području održivog korištenja energije svojim su prisustvom uveličali mnogi uzvanici, prijatelji, suradnici te brojni predstavnici iz svijeta politike i gospodarstva. REGEA je započela s radom 2008. godine zahvaljujući programu Inteligentna energija za Europu i odluci Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Karlovačke županije te Grada Zagreba. Agencija je bila pionir na ovim područjima kada

RAD AGENCIJE PREPOZNAT JE I U EUROPSKOJ UNIJI ŠTO JE POTVRDIO I VINCENT BERRUTO govorimo o uvođenju novih tehnologija, otvaranju novih načina financiranja i pokretanja novih projekata u Hrvatskoj. REGEA je organizirala mnoge projekte koji su promovirali održivi razvoj korištenjem obnovljivih izvora energije i uvođenjem mjera povećanja energetske

učinkovitosti. Rad Agencije prepoznat je i u Europskoj uniji što je potvrdio i voditelj Odjela za energetiku Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća Europske komisije (EASME) Vincent Berruto koji je pohvalio rad Agencije smjestivši je u sam vrh europskih energetskih agencija. Također, velike pohvale stigle su iz susjedne Slovenije i od Boštjana Kranjca, direktora energetske agencije Slovenije (KSSENA), ali i Michaela Geisslera, direktora berlinske agencije. Obojica su se složila kako REGEA svojim organizacijskim i koordinatorskim sposobnostima treba biti primjer svim energetskim agencijama u Europi.

PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI “U ovih 10 godina REGEA je napravila 850 milijuna kuna projektnih investicija te osigurala 450 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, a sve s ciljem provedbe projekata na području energetske učinkovitosti”, rekao je Ivica Kolarec, predsjednik Upravnog vijeća REGEA-a.

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, je, uz čestitke, istaknula nevažnost političkih okvira u kontekstu priprema projekata. “Ministarstvo je kroz operativni program Konkurentnost i kohezija, gdje smo mi kao upravljačko tijelo u sklopu prioritetne osi četiri koji se odnosi na promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energija, osiguralo 532 milijuna eura za provedbu projekata zgrada, kojima se ulaže u energetsku obnovu toplinske mreže i javne rasvjete, a osigurane su i alokacije za projekte energetske obnove”, kazala je ministrica Žalac. Potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić od prvoga je dana surađivao s REGEA-om kao župan krapinsko-zagorski i veoma je ponosan na njihov dugogodišnji rad. “U 10 godina provedeno je 45 projekata, a Agencija je i šest puta bila koordinator međunarodnih konzorcija što je za svaku pohvalu. Uz pomoć agencije REGEA izgrađena je i prva općinska toplana na biomasu u Topolovcu, a obnovljen je i dvorac Bračak koji je danas energetski centar čiju vizuru prepoznaju diljem Europe”, istaknuo je Hajdaš Dončić.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM NIT’N’PLET, Zagreb

KAKAV JE TO BEBA PLETENE ŽIVOTINJ

Moje su igračke sigurne jer su izrađene samo heklanjem i šivanjem te nema dijelov opasni za djecu. Slobodno se mogu i staviti u usta, ističe Bojana Sever piše Jozo Knez knez@

P Osim izrade ovih prekrasnih životinjica, u budućnosti namjeravam izrađivati razne ukrase, aranžmane, zapravo sve što na neki način čini našu svakodnevicu ljepšom, veselijom i šarenijom.

Bojana Sever

rva dječja igračka uvijek se pamti i mnogi je još uvijek rado čuvaju u svojim domovima. Poseban je osjećaj sačuvati voljenu igračkicu cijeloga života, znajući da je upravo ona bila prva koju su dotaknule ručice djeteta. A kako bi prva igračka bila zaista posebna i unikatna, pobrinula se Bojana Sever iz Zagreba koja svoje igračke izrađuje posebnom japanskom tehnikom amigurumi. To je popularna tehnika heklanja koja je ime dobila kombinacijom riječi ami što znači ispleten i nuigurumi što označava punjenje lutke. Ova drevna tehnika pletenja i punjenja lutkica, najčešće životinjskog oblika, prvi put se spominje 1185. godine u Japanu, a na velika se vrata ponovno vratila prije dvadesetak godina.

SVAKA JE IGRAČKA UNIKAT Bojana Sever, koja je Hrvatima predstavila ovu tehniku, u pletenju životinjica se našla sasvim slučajno. “Moja okolina će za mene reći da sam po prirodi vrlo kreativna osoba, pa su me tako uvijek hvalili za izrađivanje raznih ukrasa, adventskih vjenčića, buketa i sličnih sitnica, no nikada se nisam pomišljala ozbiljnije baviti time, sve dok, stjecajem okolnosti zbog odlaska u mirovinu, nisam bila ‘prisiljena’ razmisliti o novoj zanimaciji ili hobiju. Na jednom od susreta, moja dugogodišnja prijateljica pokazala mi je svoje amigurumi životinjice koje su mi bile jako simpatične. I malo-pomalo započela sam ih i sama izrađivati”, kaže Bojana Sever. Ideja o imenu Nit’n’plet rodila se, kaže, na obiteljskom ručku. “U to vrijeme sam izradu ovih igračaka još uvijek smatrala svojim hobijem, no na nagovor svoje obitelji, počela sam razmišljati o tome da se ozbiljnije pozabavim ovim poslom. Za zanimljivo ime brenda zaslužna je moja kći Ana”, kaže. Za izradu ovih unikatnih igračaka nije potrebno mnogo. “Malo vam treba da se zarazite njihovom izradom jer su zaista posebne. Svaka je unikatna i to im daje posebnu draž. Potrebno

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

je samo malo dobre volje, osnovnog znanja iz heklanja, igla, malo vunice i puno strplje-

IGRAČKE SE IZRAĐUJU DREVNOM JAPANSKOM TEHNIKOM PLETENJA I PUNJENJA LUTKICA AMIGURUMI nja”, govori Bojana Sever. Ove igračke, osim što su prelijepe, izrađene su od 100-postotne pamučne niti, što znači da su perive i iznimno sigurne za mališane. “Moje igračke su sigurne jer su izrađene samo heklanjem i šivanjem te nema dijelova koji bi mogli biti opasni za djecu. Slobodno se mogu i staviti u usta, a znamo da to djeca prvo naprave sa svojom novom igračkom, tako da nema nikakve brige za zdravlje naših najmlađih”, ističe Bojana Sever. Ovom


AČ BEZ JICE

va koji bi mogli og gli b biti iti

@privredni.hr

tehnikom ikom m naj najčešće ajče aj češć če šće se iizrađuju šć zrađuj ujju ži živo životinjice, v tiinj njice, d dok ok Jap panu često če esto iz izr rađu ra đ ju razna stvorenja stv t orenja ja i se u Japanu izrađuju bića, što je blisko japanskoj mitologiji. “Za sada sam koncentrirana samo na životinje, ali u budućnosti svakako planiram proširiti ponudu izradom drugačijih stvari”, ističe napominjući kako trenutačno većinu svojih igračaka izrađuje prema narudžbama klijenata.

IGRAČKE MOGU BITI I PERSONALIZIRANE “Otvorena sam za sve opcije, vrste i boje životinja jer ih je moguće izrađivati u svim bojama i veličinama. Igračke također mogu biti personalizirane, što znači da na njih mogu upisati i ime djeteta ili nešto drugo što kupac želi imati na svojoj unikatnoj igrački. Vrlo često imam narudžbe za poklone novorođenim bebama jer mnogi ne mogu odoljeti simpatičnim i toplim heklanim životinjicama”, priča Bojana Sever dodajući kako se djeca jako brzo vežu za ove igračke jer su izrazito mekane, što djeca jako vole. Bojana Sever je u vrlo kratkom roku postigla zapažen uspjeh u prodaji svojih amigurumi igračkica iako se one trenutačno mogu

k ku upi p ti samo o putem pu pu Fakupiti c ce ebo bo ook stranice sttran nic i e N it’n’pl p et pl e, cebook Nit’n’plet, mail lom i u ttrgovini rgovini From rg m DeDemailom ssigners si gners with L ove u Za ov Z grebač ačkoj zračnoj ač zrračnoj lu uci. Love Zagrebačkoj luci. “P Planiraamo otv vor o iti i vl v vlas lastitu as interrne nett st stranicu c , cu “Planiramo otvoriti vlastitu internet stranicu, jav vi točnije web shop, gdje b bismo mogli obj objaviti cijelu našu ponudu i gdje bi kupac lagano mogao kupiti igračku koju želi”, kaže Bojana Sever najavljujući i nove proizvode. “Želja mi je svakako ostati u ovom kreativnom svijetu te ukomponirati ove igračke u poklon-pakete za najmlađe. Osim izrade ovih prekrasnih životinjica, u budućnosti namjeravam izrađivati

POTREBNO JE SAMO MALO DOBRE VOLJE, OSNOVNOG ZNANJA IZ HEKLANJA, IGLA, MALO VUNICE I PUNO STRPLJENJA, KAŽE BOJANA SEVER razne ukrase, aranžmane, zapravo sve što na neki način čini našu svakodnevicu ljepšom, veselijom i šarenijom”, zaključuje kreativna Bojana Sever. 18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO JUBEJA, Zagreb

EFIKASNO ČIŠĆENJE AUTOMOTORA Inovativna nonCarbon metoda za čišćenje ugljikovih naslaga predstavlja najefikasniji neinvazivan način čišćenja motora vozila, a koristi samo vodu i električnu energiju Tvrtke Carbon Cleaning USA i Power System France trenutačno broje više od 1700 uređaja postavljenih u više od 60 zemalja diljem svijeta, te su vodeće kompanije po broju proizvedenih i postavljenih uređaja. “Kada smo počeli s radom, većina vozača nije znala što je čišćenje motora i zašto je to dobro napraviti, ali za ovih nekoliko godina, koliko poslujemo, upoznali smo mnoge vozače s ovom tehnologijom i njenim prednostima, tako da iz dana u dan sve više vozača zna što radimo i veoma su zadovoljni rezultatima”, ističe Pavičić. Nakon čišćenja motora snaga će mu se primjetno povećati, a produžit će mu se i vijek trajanja. “Smanjuju se i emisije ispušnih plinova, što svakako pridonosi prolasku na Eko testu”, kaže Pavičić, pa dodaje: “Osim rezultata koji su od-

P A SAD MALO O NAMA...

2013. god tvrtka Jubeja počela s radom 40 min traje čišćenje motora s Carbon Cleaningom 1700 uređaja u 60 zemalja trenutačno broje tvrtke Carbon Cleaning USA i Power System France

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

rilikom sagorijevanja goriva u motorima stvara se ugljik, koji se ventilira putem ispušnih sustava vozila. Taj proces dovodi do nastanka tankog sloja nakupina ugljika na dijelovima motora i ispušnog sustava što nije veliki problem sve dok ne dođe do pretjeranog nakupljanja. Kada dođe do velikog nakupljanja, performanse vozila opadaju, smanjuje se snaga i okretni momet, povećavaju se koncentracije štetnih plinova i, što je najbitnije, povećava se potrošnja goriva. Inovativna nonCarbon metoda za čišćenje ugljikovih naslaga je najefikasniji neinvazivan način čišćenja motora vozila.

NEMA MJESTA SKEPTICIZMU “Tvrtka Jubeja i njen brend nonCarbon započeli su s radom 2013. godine, a tvrtka je ekskluzivni zastupnik i distributer proizvoda i tehnologije tvrtke Carbon Cleaning USA i proizvođača uređaja Power System France za Hrvatsku i zemlje u regiji”, kaže direktor tvrtke Goran Pavičić dodajući kako nonCarbon sustav koristi samo vodu i električnu energiju, bez kemikalija, te da nema štetnih nusprodukata, tragova ni nečistoća što ga čini jedinstvenim na tržištu. “Potrebno je samo priključiti automobil na uređaj Carbon Cleaning i nakon 40 minuta motor će biti očišćen od naslaga ugljika”, pojašnjava Pavičić.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

USKORO ĆE OVA TVRTKA UPOZNATI JAVNOST I S NOVIM UREĐAJEM - KOMOROM ZA ČIŠĆENJE DPF/FAP FILTERA mah vidljivi, tu su i mnoge dugoročne koristi za vozilo. Samo proces čišćenja radimo sukladno ISO normama 14001 i 9001 za koje smo certificirani”. Iako je mnogo vozača već upoznato s ovim metodama, još ima skeptičnih, no naš je cilj upoznati kupce s benefitima koji su mjerljivi, stoga nema razloga skepticizmu, kaže on. Uskoro će ova tvrtka upoznati javnost i s novim uređajem - komorom za čišćenje DPF/FAP filtera. “Većini vozila se DPF/FAP filter začepi nakon 100.000 do 200.000 prijeđenih kilometara, a nakon toga su vozači prisiljeni kupiti novi kojemu je vrijednost od 7000 do 20.000 kuna. Tome ćemo stati na kraj našim novim uređajem koji može očistiti i 100-postotno začepljeni filter”, zaključuje Pavičić. (J.K.)


NOVI IMPULS

VJEROVATI U VLASTITI PROIZVOD

ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Posjedovati proizvod, koristiti uslugu ili živjeti priču koju prodajete najbolji je i najvažniji marketinški alat, sve ostalo se može naučiti ili platiti

I

mamo dobru ideju, odlično razrađen plan poslovanja i razvoja tvrtke. Sve to dovodi do kvalitetnog proizvoda. Da bi naš proizvod zaista bio kvalitetan i da bismo ga na pravi način razvijali, moramo vjerovati u njega. Najuspješnije usluge i proizvodi na tržištu su oni koji rješavaju problem našeg kupca, koji mu olakšavaju život ili poslovanje. Za takav proizvod uvijek ćemo naći kupca. Ali ako proizvod ili usluga koju prodajemo ne rješava naš problem, ne unapređuje naš posao ili život, još teže će riješiti tuđi problem. Najbolji primjer za to je tvrtka koju je pokrenuo mladi perspektivni ekonomist, koji je uz svoj posao još dodatno vodio objekt s četiri apartmana. Zbog manjka vremena bilo mu je sve teže uspješno voditi obiteljske apartmane. Najveći problem mu je bilo to što se oglašavao na raznim mjestima. U praksi je to izgledalo tako da gosti nisu slali upite nego bi odmah rezervirali. Takav način oglašavanja zahtijevao je da, u trenutku kad primi jednu rezervaciju preko jednog portala, odmah označi taj termin nedostupnim na nekoliko portala. Ako to ne bi odmah napravio, došlo bi do duple rezervacije. Često je bio u situaciji da mora izaći sa sastanka kako bi zatvarao slobodne termine rezervacija na raznim portalima. Naravno da to nije bilo dobro za njegovo radno mjesto, ali nije bilo dobro ni za poslovanje njegovih apartmana. Kako bi riješio svoj problem, osmislio je aplikaciju, a kad ju je isprobao, vidio je koliko mu ona vremena štedi i koliko mu olakšava poslovanje. Otvorio je tvrtku i počeo aplikaciju prodavati, odnosno ponudio ju je tržištu. Naravno da je njegov proizvod doživio veliki uspjeh. I tu nije bio kraj. Uskoro je vidio da mu je problem bio ispisivati račune, pa je i taj problem riješio unutar aplikacije. Kada je riješio problem ispisivanja računa, nedugo nakon toga je vidio da ima problem s prijavom gostiju, pa je i taj problem riješio. Nije prošlo mnogo vremena, broj korisnika se rapidno povećavao i pre-

lazio je granice Hrvatske jer mnogo ljudi ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu imaju isti problem te su u ovoj aplikaciji brzo prepoznali rješenje svojih problema. Ne moram ni spominjati kako njegova tvrtka danas ima nekoliko desetaka zaposlenika i kako je u stalnom rastu. No ovaj poduzetnik ne bi uspio da nije bio korisnik vlastitog proizvoda koji i danas koristi. Upravo je on najbolji evanđelist svoje aplikacije. Suprotno od ovog, izdvojit ćemo veliku trgovinu luskuznih cipela poznatih

vremena a ta trgovina se zatvorila iako je imala vrhunski proizvod. Poduzetnik je pao na ispitu vjerodostojnosti. Vjerodostojnost je ono što naši kupci prepoznaju. Ako ne vide da su prozvod ili usluga koje prodajete riješili vaš problem, ne mogu povjerovati ni da će riješiti njihov. Nasreću, sve veći broj poduzetnika koristi upravo vjerodostojnost. Korištenje vlastitih proizvoda i usluga u svom poslovanju ili privatnom životu je najbolja poruka koju mogu poslati svojim kupcima. Posjedovati proizvod, koristiti uslu-

BEZ USPJEHA U PRODAJI NEMA NI USPJEŠNOG POSLOVANJA TVRTKE BEZ OBZIRA NA TO ČIME SE ONA BAVILA po izuzetnoj udobnosti. Politika vlasnika ovog prodajnog mjesta nije bila takva da njegove zaposlenice nose cipele koje prodaju. Koliko god prodavačica, uz estetsku prednost koja je bila vidljiva, pri prodaji pričala o udobnosti tih cipela, nije baš imala velikog uspjeha. Nije prošlo mnogo

gu ili živjeti priču koju prodajete najbolji je i najvažniji marketinški alat, sve ostalo se može naučiti ili platiti. Ovo je jedini način kako biti uspješan prodavač, a bez uspjeha u prodaji nema ni uspješnog poslovanja tvrtke bez obzira na to čime se ona bavila.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM VALAMAR PREDSTAVIO NOVU BREND STRATEGIJU

SAVRŠEN ODMOR SKROJEN PO MJERI GOSTA Napravljeno je više značajnih iskoraka u razvoju proizvoda s ciljem stvaranja novih standarda odmora i repozicioniranja portfelja prema gostima više platne moći, ističe Kukurin piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T VALAMAR JE U UKUPNI TURISTIČKI PORTFELJ ULOŽIO VIŠE OD ČETIRI MILIJARDE KUNA

uristička tvrtka Valamar Riviera još je prije tri godine započela s definiranjem nove brend strategije kako bi postala jedna od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj. Do 2020. godine u toj tvrtki žele ostvariti značajan dvoznamenkasti rast turističkog prometa, a odgovorni su i prema društvenim zajednicama, inovativni te ambiciozni u ostvarenju ciljeva, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju nove Valamarove brend strategije na otoku Rabu. Taj novi identitet brenda ne znači samo promjenu logotipa već je obilježen ukupnim konceptom poslovanja pod nazivom All you can holiday koji kreira savršen odmor za svakog pojedinog gosta i pet novih brendova proizvoda kojima će se diferencirati Valamarov portfelj hotela, ljetovališta i kampova. Nakon privatizacije tvrtke Imperial Rab prije dvije godine, ove je godine otvoren obnovljeni hotel Valamar Collection

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Imperial, kategorije četiri zvjezdice, prvi takav hotel na otoku koji je ušao u novi premium brend Valamar Collection. Porftelj kompanije dijeli se u pet brendova: Valamar Collection i Collection Resort koji predstavljaju proizvode modernog luksuza, a posebna pažnja posvećena je gourmet doživljaju, zatim Valamar Hotels&Resorts koji je u biti glavni brend za hotele i ljetovališta, a diferencirat će se kao Maro Family za obitelji ili Designed for Adults, brend Sunny by Valamar kao ekonomični brend portfelja te brend za kamping ljetovališta i odmor u prirodi Camping Adriatic by Valamar. Govoreći o rebrendiranju predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin je rekao kako je tvrtka u ukupni turistički portfelj uložila više od četiri milijarde kuna, a samo u zadnje dvije godine 1,6 milijardi kuna. “Napravljeno je više značajnih iskoraka u razvoju proizvoda


s ciljem stvaranja novih standarda odmora i repozicioniranja portfelja prema gostima više platne moći”, rekao je Kukurin. Dodao je kako je u Valamarovom portfelju trenutačno 33 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta u šest destinacija. U kampove je uloženo 445 milijuna kuna. Prema tržišnoj kapitalizaciji Valamar se nalazi među 10 najvećih poduzeća u Hrvatskoj, veliki je izvoznik i značajan partner hrvatskom gospodarstvu. Ove će godine zaposliti 6600 radnika. Nedavno istraživanje percepcije najboljih poslodavaca ukazalo je na to da je Valamar među najpoželjnijim poslodavcima u Hrvatskoj.

ULAGANJA SE NASTAVLJAJU Za 2019. Nadzorni odbor Valamar je dao suglasnost za ulaganja i projekte vrijedne 616,5 milijuna kuna, čime se nastavlja investicijski ciklus. U tijeku je i preuzimanje Hotela Makarska iz državnog portfelja koji će također poslovati pod brendom Valamara, no vrijednost te akvizicije i što će se sve obnavljati još se ne zna. Na upit Privrednog vjesnika o tome koji će se još hoteli obnavljati iz sastava nekadašnje tvrtke Hoteli Imperial, Kukurin je kazao kako o tome zasad ne smije govoriti, ali da će se točan iznos ulaganja znati kroz mjesec dana te je ponovio kako Valamar Riviera aktivno radi na planu investicija. Osvrnuvši se na proteklo razdoblje poslovanja Valamar Riviere, Kukurin je naglasio kako je ta tvrtka ostvarila značajan rast vrijednosti za investitore, prosječno više od 30 posto godišnje, uz dividendni prinos od oko dva posto. “Do kraja godine predstavit ćemo strategiju razvoja do 2022. kojom ćemo

nastaviti inovativno i odgovorno razvijati Valamar i hrvatski turizam”, istaknuo je Kukurin i pozvao ostale investitore da ulažu u hrvatski turizam. “Poznato je da su hoteli kategorije četiri i pet zvjezdica nekoliko tjedana dulje popunjeniji od hotela nižih kategorija. Takvi se hoteli kvalitetno tržišno postavljaju, a Valamar je to prepoznao i kvalitetno se postavio na svim tržištima. Ovo je veliki iskorak u hrvatskom turizmu”, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli. Dodao je kako će ove godine u Hrvatskoj biti investirano oko milijardu eura u razne projekte. Cappelli je naglasio kako se posebna pozornost mora usmjeriti na otoke na kojima se odvija 25 posto ukupnog turističkog prometa. “Otoci su biseri koje su prepoznali i u Valamaru. Osim toga, ta je tvrtka prepoznala važnost destinacijskog menadžmenta na kojem rade godinama. Naravno da turizam ima problema, ali uz suradnju i razvitak destinacijskog menadžmenta i dalje ćemo biti u turističkoj tržišnoj utakmici”, zaključio je Cappelli. Prema njegovim riječima, Vlada priprema dodatno porezno rasterećenje i u pripremi su novi porezni paketi koji će se u jesen predstaviti javnosti, a trebali bi zaživjeti od 1. siječnja 2019. Tim dodatnim rasterećenjima poslodavci i hotelijeri dobit će novi vjetar u leđa, zaključio je Cappelli.

DO KRAJA GODINE VALAMAR ĆE PREDSTAVITI STRATEGIJU RAZVOJA DO 2022. 18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA SAP NOW ZAGREB 2018

TVRTKE MORAJU POSTATI INTELIGENTNE Oduševljenje novim mogućnostima i napretkom miješa se sa strahom jer je jasno da nas čeka automatizacija u svim područjima gdje je to moguće, smatra Sonja Popović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr te promjene pratili su brz gospodarski rast i poboljšanje uvjeta života. Današnje vrijeme u kojem živimo također slijedi takav trend”, ocijenila je. Pritom su se ljudi uvijek ponosili činjenicom kako su pametniji od strojeva, da su sposobni brže učiti, donositi složene odluke i da im u tome nema premca. “No ubrzani razvoj tehnologije, umjetne inteligencije i robota tjera nas na promišljanje o takvom uvjerenju”, istaknula je Sonja Popović dodajući kako se oduševljenje novim mogućnostima i napretkom miješa sa strahom jer je već sada jasno da nas čeka automatizacija u svim područjima gdje je to moguće. “Od transporta i logistike, preko edukaUpen Barve i Martin Wezowski

U današnjem složenom poslovnom okruženju tvrtke će se morati stalno preispitivati, prilagođavati i tražiti nove modele vođenja, mijenjati organizacijske kulture i strukture te primjenjivati nove tehnologije. Sonja Popović, direktorica tvrtke SAP u Hrvatskoj

K

ako ubrzati donošenje odluka i učinkovitije integrirati poslovne procese te pružiti informacije svojim korisnicima u stvarnom vremenu s rješenjima koja prate rast poslovanja dva su ključna pitanja o kojima su kroz niz predavanja i panela razgovarali međunarodni i lokalni stručnjaci na prvoj konferenciji SAP Now Zagreb 2018, nasljednici SAP Foruma, održanoj prošli tjedan u Zagrebu. Sonja Popović, direktorica tvrtke SAP u Hrvatskoj, istaknula je kako neki zasigurno smatraju da je predviđanje budućnosti nezahvalno i riskantno jer je teško znati što će se dogoditi za 10 ili 20 godina. “Hoćemo li uskoro imati leteće automobile ili ćemo s jednog kraja Zemlje moći otputovati na drugi u svega sat ili dva?”, upitala se Sonja Popović dodajući kako je vrlo važno istaknuti i aspekt budućnosti rada. “Hoće li nas za nekoliko desetaka godina u onim poslovima koje danas obavljamo i u onim zanimanjima koja će tek nastati zamijeniti roboti i umjetna inteligencija? Na sva ova pitanja nema jednostavnog i jednoznačnog odgovora”, ustvrdila je. Povijesno gledajući, nastavila je Sonja Popović, razvoj i velike inovacije suočavale su svijet s velikim napretkom, ali i promjenama. “Sve

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

POSLOVANJE BUDUĆNOSTI TEMELJI SE NA POVEZIVANJU LJUDI, TEHNOLOGIJE I KOMPANIJA, KAŽE SONJA POPOVIĆ cije, medicine, do trgovine i puno toga drugoga. Nedavna studija konzultantske kuće McKinsey pokazuje kako će do 2030. biti automatizirano oko 800 milijuna radnih mjesta globalno, tj. oko 60 posto svih poslova ili 30 posto svih poslovnih aktivnosti”, naglasila je.

NOVE POTROŠAČKE NAVIKE Brzina digitalizacije pred sve nas stavlja izazove s kojima se nismo trebali nositi u prošlosti i za koje moramo danas pronaći rješenja. “U današnjem složenom poslovnom okruženju tvrtke će se morati stalno preispitivati, prilagođavati i tražiti nove modele vođenja te mijenjati organizacijske kulture i strukture i primjenjivati nove tehnologije”, smatra Sonja Popović.


A1 TELEKOM AUSTRIA GRUPA

Vip postaje A1

Sonja Popović

Složenosti današnjega poslovanja također pridonose i promijenjene potrošačke navike. “Kupac danas zahtijeva individualizirani pristup kroz proizvode, usluge i navike koje su prilagođene njegovim potrebama i željama”, kazala je. Kako bi se nosile s promjenjivom ekonomskom dinamikom i preferencijama potrošača, dodala je, tvrtke trebaju kontinuirano inovirati. “Poslovanje budućnosti temelji se na povezivanju ljudi, tehnologije i kompanija. To je svijet novih mogućnosti gdje kompanije mogu ponovno osmisliti nove poslovne modele i promisliti koja je njihova misija te što i kako rade. Tvrtke će morati postati inteligentne i prigrliti napredna rješenja poput Big Date, Interneta stvari, napredne analitike i strojnog učenja”, naglasila je i dodala kako se one tvrtke koje će biti učinkovite u tome ne trebaju brinuti za svoju budućnost. Kompanija SAP, nastavila je, ima rješenja koja omogućavaju da se njihovi korisnici nose sa svim izazovima modernog poslovanja. “Zajedno možemo rješavati složene probleme današnjice imajući na umu dobrobit za gospodarstvo, društvo i okoliš”, kazala je Sonja Popović.

A1 Telekom Austria Grupa odlučila je prošle godine da A1 postaje jedinstveni brend za sve svoje kompanije, uključujući i Vipnet na hrvatskom tržištu. Do kraja ove godine Vip brend će zamijeniti A1 brend, a Vipnet će postati A1 Hrvatska. Vipnet je već 19 godina član A1 Telekom Austria Grupe, koja trenutačno posluje u sedam država pružajući usluge za približno 24 milijuna korisnika. “Prije 19 godina Vipnet je ušao na hrvatsko telekomunikacijsko tržište i pokrenuo tržišno natjecanje. Od tada pa sve do danas kompanija je prva na hrvatskom tržištu predstavila inovativne proizvode i usluge kao što su prva prepaid usluga, multimedijske poruke MMS, videopozivi, usluga SMS plaćanja parkiranja vip.sms pa sve do 3G i 4G mreže. U manje od dva desetljeća Vipnet se iz mobilnog operatora transformirao u potpuno konvergentnoga tržišnog

SURADNJA SA STUDENTIMA

Pilot-projekt za bolja tehnička znanja

TEHNOLOGIJA I EVOLUCIJA Glavni dizajner u SAP-u i futurist Martin Wezowski i direktor Inovacijskog centra tvrtke SAP Upen Barve govorili su o dizajniranju budućnosti. “Tehnologija predstavlja ljudsku evoluciju i stvara igralište za rad usmjeren čovjeku. Nazivam ga Humachine, što je simbioza između ljudske kreativnosti i empatije te strojne inteligencije što otvara nove svjetove naše mašte u vremenu u kojem ‘sada’ nikada nije bilo tako kratkotrajno”, istaknuo je Wezowski. SAP Now Zagreb također je ugostio i 17. dodjelu nagrada SAP ICT Journalist prize Božo Težak. Urednik mjesečnika Bug Miroslav Rosandić primio je nagradu za najbolji novinarski uradak kao i nagradu za najbolji urednički uradak, dok je Martina Čizmić, s portala ZIMO, proglašena ICT novinarkom godine.

igrača koji nudi mobilne, fiksne, TV i ICT proizvode i usluge. Danas Vipnet više ne može biti samo telekomunikacijska tvrtka ili mrežni operator. Prilagodbom digitalnoj evoluciji koja se zbiva oko nas i sami se mijenjamo i postajemo digitalna tvrtka. S brendom A1 želimo i dalje biti pouzdan partner svojim korisnicima te istodobno osnažiti njihove digitalne živote”, istaknuo je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta. (B.O.)

Microsoft, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Adacta predstavili su prve rezultate zajedničkog projekta suradnje sa studentima diplomskog studija EFZG-a. U okviru izbornog kolegija Upravljanje odnosima s klijentima (CRM) na 5. godini studija, Microsoft je studentima omogućio besplatan pristup sustavu Dynamics 365 Customer Engagement, a

Adacta je operativno podržala provedbu projekta edukacije o radu u ovom programskom rješenju. “Brz razvoj tehnologije, edukacija korisnika o istoj toj tehnologiji i digitalno osposobljeno tržište rada u izrazitoj su korelaciji – bez bilo kojeg od tih faktora nemoguće je cjelovito provesti digitalnu transformaciju i izgraditi kvalitetno i konkurentno digitalno društvo”, rekao je Ivica Ivančić, partner technical architect u Microsoftu. “Konačni cilj je da našim studentima pružimo kvalitetno obrazovanje i već na fakultetu dobijemo stručnjake koji će moći odgovoriti na izazove današnjeg tržišta rada”, rekao je Miroslav Mandić, docent na EFZG-u. “U Adacti nastojimo klijentima omogućiti tehnološka rješenja koja će poboljšati njihovo poslovanje i zadržati ih na najvišoj konkurentskoj razini”, rekao je Blaž Strle, voditelj CRM odjela u Adacti. (B.O.)

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


AKTUALNO BRODOSPLIT

GRADIT ĆE SE NAJLUKSU KRSTARENJA Ugovor je potpisan s tvrtkom Quark Expeditions, vijednost projekta je 110 milijuna eura, a udio ugradnje domaće komponente na brod bit će veći od 75 posto piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr moći će ugostiti 200 putnika smještenih u 103 luksuzno opremljenih kabina, o kojima će se brinuti 116 članova posade. Brod će biti dugačak 128 metara i širok 21,5 metarA, a brzinu od 16 čvorova osiguravat će četiri glavna motora s generatorom, kombinacijom dizelskog i elek-

BROD ĆE BITI NA RASPOLAGANJU PRVIM PUTNICIMA ZA ARKTIČKU SEZONU 2020. GODINE

N

akon što je u Brodograđevnoj industriji Split porinuta Novogradnja 484, brod za krstarenja polarnim područjima koji se gradi za krajnjeg kupca, tvrtku Oceanwide Expeditions, u Brodosplitu su samo tri dana nakon toga ustvrdili da je ugovoren novi brod koji će biti najveći kruzer u toj klasi ikada izgrađen. Riječ je o najluksuznijem putničkom brodu za krstarenja polarnim područjima na svijetu, a

tromotora ukupne snage 4400 kW. Vrijednost projekta je 110 milijuna eura Ugovor je potpisan s tvrtkom Quark Expeditions iz Seattlea u SAD-u, u sastavu Travelopia Grupe, koja okuplja najraznolikiju paletu svjetskih kompanija specijaliziranih za avanturistička putovanja. Inače, Quark Expeditions je lider u polarnim ekspedicijama od svog osnutka 1991. godine, a njihovi brodovi imaju posebno ojačane trupove što im omogućuje

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Luk – crveni, ljubičasti i srebrenac PIK Vinkovci je prvi uzgajivač na području Republike Hrvatske s direktnom sjetvom, a uzgaja se crveni, ljubičasti luk i luk srebrenac. Briga o proizvodnji luka prožeta je kroz vodstvo stručnih osoba različitih odgovornosti, od nabave prvoklasnog sjemena, tehnologa u proizvodnji na polju i tehnologa skladištenja, pakiranja i otpreme. PIK VINKOVCI D.D.

PIK Vinkovci d.d. je trgovačko društvo sa sjedištem u Vinkovcima, osnovano 1962. godine od kada prolazi višestruke promjene i prilagodbe, a sve u cilju povećanja razine proizvodnje, zapošljavanja, rasta i razvoja. U sustav Agrokora ulazi 1994. godine kada započinje sistemsko restrukturiranje u svrhu poboljšanja i moderniziranja tehnologije proizvodnje te konkuriranja na tržištu proizvodima visoke kvalitete. Danas zapošljava više od 300 stalnih i 200 sezonskih radnika.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.


ZNIJI BROD ZA POLARNA istraživanje nekih od najudaljenijih područja svijeta. “Sklapanje ovog ugovora pokazuje da su nas najvažniji svjetski naručitelji prepoznali kao brodogradilište koje može izgraditi i isporučiti kupcima vrlo složene brodove. Također, ovaj je ugovor rezultat i nagrada za našu inovativnost i sposobnost da uvažimo svaku želju tako respektabilnog naručitelja. Gradnjom ovoga broda Brodosplit će steći dodatnu referencu brodograditelja koji je među najboljima na tržištu, dok je hrvatska vlada prepoznala značajan pozitivan učinak ovog posla na sveukupna gospodarska kretanja, a HBOR će, kao kreditor, čvrsto stati iza ovog velikog izvoznog posla u kojem ima 75 posto domaće komponente”, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

ŠANSA ZA HRVATSKE PROIZVOĐAČE OPREME Ovako veliki projekti odlična su prilika da kvalitetan rad pokažu brojni hrvatski proizvođači opreme, pa posebno veseli izrazito visok udio ugradnje domaće komponente na brod veći od 75 posto, što je u odnosu na proizvode koji su se prodavali prije privatizacije i na kojima se gomilao gubitak potpuni zaokret Brodosplita u ostvarenju svih svojih poslovnih planova te poziciji nezaobilaznog europskog brodogradilišnog sustava koji gradi vrlo složene brodove na kojima ostvaruje profit i postiže visoku konkurentnost. Brod će biti opremljen svim potrebnim rješenjima i opremom kako bi putnici mogli obilaziti ledenjake te uživati u promatranju

Novogradnja 484 moći će ugostiti 196 putnika u 85 kabina Porinuta Novogradnja 484, brod za krstarenja polarnim područjima, gradi se prema novom modelu financiranja, za vlastitu flotu i dugoročni najam. Partner ga može otkupiti i prvi dan nakon primopredaje, dakle u svakom trenutku, a u obvezi je nakon 10 godina. Brod za krstarenja polarnim područjima bit će prvi brod na svijetu izgrađen u klasi LR PC6, koji će ispuniti zadnje zahtjeve Lloyd Registra za plovila Polar Class 6. Dugačak je 107,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4260 kW. Moći će ugostiti 196 putnika u 85 kabina. Njegov dizajn i sva tehnička rješenja napravili su Brodosplitovi projektanti, a brod će biti na raspolaganju prvim putnicima za arktičku sezonu u ožujku 2019. godine.

jedinstvenog biološkog i životinjskog svijeta, a bit će na raspolaganju prvim putnicima za arktičku sezonu 2020. godine. Među ostalim imat će dva helikoptera, a putnicima će nuditi visoki hotelski standard kao i razne kategorije kabina, od prostranih apartmana do dvokrevetnih i četverokrevetnih kabina, gdje će im se s višestruko osiguranim sustavima koji ih opslužuju omogućiti siguran i ugodan boravak. Iako poznat kao najhladnije mjesto na Zemlji i s oko 98 posto površine prekrivene snijegom i ledom, Antarktik je posljednja istinska divljina svijeta i sve popularnija turistička destinacija. Antarktički poluotok je najsjevernija regija velikog bijelog kontinenta i ima gustu koncentraciju fascinantnih i jedinstvenih stvorenja, uključujući tuljane, kitove, više vrsta pingvina...

As You Wish Programski proizvod As You Wish je programski proizvod za digitalno oglašavanje, informiranje i upravljanje redovima korisnika. As You Wish obitelj proizvoda je nastala iz potrebe za poboljšanjem komunikacije u tvrtki, ali i komunikacije tvrtke s korisnicima njezinih usluga. Ova jedinstvena obitelj proizvoda je razvijena u Sageni kao izraz osluškivanja zahtjeva korisnika i njihovih svakodnevnih potreba. SAGENA INFORMATIČKI INŽENJERING D.O.O.

Sagena je suvremeno organizirana informatička tvrtka, osnovana 1992. u Zagrebu. Tvrtka je projektno usmjerena te nastupa kao cjelovit integrator rješenja prema načelu “ključ u ruke”. Područje rada pokriva različite razine - od izgradnje infrastrukture, ugradnje softvera i aplikacija pa sve do testiranja i održavanja rješenja obogaćenih nizom kvalitetnih usluga. Misija tvrtke je omogućiti korištenje najnaprednijih tehnologija u poslovnom procesu domaćih i stranih tvrtka različitih profila.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO KOMISIJA ZA EUROPU UNWTO-a

POTPORA HRVATSKOJ INICIJATIVI Turizam zaslužuje zasebnu upravu u okviru EK u kojoj će se razgovarati o zaposlenosti, mladima, problemu radne snage i jačoj financijskoj podršci turizmu U Pragu na sastanku Komisije za Europu izglasana je podrška hrvatskoj inicijativi. Prilikom rasprave Italija je istaknula da je jačanje pozicije turizma pitanje od velikog interesa EU-a te da UNWTO treba biti glavni protagonist koji će nas svojim odlukama podržavati na razini EU-a. Svih 13 država članica složilo se da turizam zaslužuje zasebnu upravu u okviru EK (trenutačno se nalazi u upravi s kreativnim industrijama), da to zasebno tijelo treba biti mjesto gdje će se razgovarati o zaposlenosti, mladima, problemu radne snage, ali i jačoj financijskoj podršci turizmu.

PRAVNI TRENUTAK ZA UDRUŽIVANJE GLASOVA

I ZA VEĆINU DRŽAVA JE NAJVAŽNIJE DA SE FINANCIJSKI POTPOMOGNU INOVATIVNI PODUZETNIČKI PROJEKTI

zaslanstvo Ministarstva turizma sudjelovalo je proteklog tjedana na 63. sastanku Komisije za Europu UNWTO-a u Pragu kojom trenutačno predsjedava Hrvatska. Prije nekoliko mjeseci ministar turizma Gari Cappelli započeo je snažno lobirati prema državama članicama Europske unije kako bi turizam izborio bolju poziciju u institucijama EU-a. Sektor koji zapošljava 24 milijuna stanovnika Unije i ostvaruje 10 posto BDP-a jamačno to i zaslužuje. Jaku podršku ministar Cappelli i hrvatska vlada dobili su od Europskog parlamenta koji je dao preporuku Europskoj komisiji, tražeći uspostavu financijske linije za turizam. U međuvremenu su se informacije o hrvatskoj inicijativi počele širiti među svim članicama. Trinaest država članica: Italija, Portugal, Španjolska, Cipar, Rumunjska, Slovačka, Litva, Latvija, Malta, Poljska, Grčka, Bugarska i Slovenija - što pismeno, što bilateralnim susretima, stale su uz bok Hrvatske.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Kako se do jeseni 2018. godine treba donijeti višegodišnji financijski okvir za naredno sedmogodišnje razdoblje, a iduće godine su i novi izbori za Europski parlament, ovo je pravi trenutak da sve zemlje koje zagovaraju jačanje pozicije turizma udruže svoje glasove. Kako je turizam horizontalna djelatnost, financiran je iz više različitih fondova, za većinu država je najvažnije da se financijski potpomognu inovativni poduzetnički projekti u turizmu, koji će generirati novu zaposlenost te posljedično pozitivne financijske procese. “Hrvatskoj izuzetno puno znači podrška 13 država članica EU-a. Htio bih naglasiti da smo cijelo vrijeme imali podršku Vlade i premijera Andreja Plenkovića koji apsolutno razumije i podupire razvoj turističkog sektora koji je iznimno značajan za Republiku Hrvatsku”, kazao je Cappelli. Glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili od početka je podupirao ovu inicijativu. U narednih mjesec dana nastavak razgovora o ovoj temi vodit će se u institucijama EU-a, no ovoga puta Hrvatska neće biti usamljena. Na završetku zasjedanja Komisije za Europu UNWTO-a, objavljeno je i da je Hrvatska pobijedila u natjecanju za sljedeće domaćinstvo Komisije UNWTO-a, koje će se održati 2019. godine. Bit će to prilika da ugostimo čelnike i rukovodeće ljude u turizmu 42 članice Komisije za Europu UNWTO-a. (J.V.)


PREDSTAVLJAMO VOLIM LJUTO, Igrišće

LJUTO, LJUĆE, NAJLJUĆE U svakom umaku je minimalno 80 posto chili papričica, a pojedina sorta ili kombinacija sorti umaku daju boju, ljutinu i okus, kaže Vrabec

S

vi koji vole ljuto već su čuli za brend istog naziva koji Hrvatima već pet godina donosi ljute papričice i njihove prerađevine na stol. Cilj vlasnika Gorana Vrabeca bio je upoznati domaće stanovništvo sa svim ljepotama koje donose ljute papričice. “Nakon pet godina, smatram da nam se cilj i ostvario”, započinje Vrabec. I moramo priznati da stvarno je. Svatko onaj tko iole voli ljutinu, čuo je za ovaj ljuti brend. “Ideja je krenula iz hobija i ljubavi prema chili papričicama, a sve se pretvorilo

TVRTKA VOLIM LJUTO NUDI ŠIROKU PALETU PROIZVODA, TOČNIJE NJIH OKO 40 VRSTA u ozbiljan posao nakon što su prijatelji probali prvih 100 umaka koje sam im podijelio kao poklone za Božić 2012. Nakon toga sam s roditeljima krenuo u ozbiljan posao i od tada rastemo”, kaže Vrabec. Svojim ljutim papričicama i umacima stvorio je vlastito tržište koje prije njega u Hrvatskoj gotovo da i nije postojalo. “Kako su ljute papričice uska niša, bilo je potrebno puno raditi na tome da dođemo do ljudi koji vole jesti ljuto, a to smo uspjeli prije svega online oglašavanjem. Trenutačno smo vodeći proizvođač chili papričica i umaka u Hrvatskoj i vjerujem da ćemo to i ostati jer se i dalje trudimo i radimo najbolje što možemo. U poslu je najgore stati i reći ‘e, sad nam je dobro’ jer će drugi dan doći netko tko će vas ‘pojesti’. Upravo zbog toga i dalje izbacujemo nove proizvode, tražimo nove kanale prodaje i marketinga i širimo prodajnu mrežu. Hrvatsko tržište je to dobro prihvatilo, no problem našeg tržišta je to što si veći broj ljudi ne može priuštiti premium proizvode i zbog standarda života okrenuti su primarno cijeni a ne kvaliteti”, govori Vrabec.

OKO 40 VRSTA PROIZVODA Ipak, ljutinu vole mnogi pa je tako već godinu dana otvorena i prva maloprodajna trgovi-

na Spicy Day’s u zagrebačkoj Ilici. “S radom naše prve trgovine izrazito smo zadovoljni i želja nam je proširiti se na još lokacija, ali i dalje nam je primarni cilj ostvarivati odlične rezultate, kao i do sada, u web prodaji, pa tu trenutačno ulažemo najviše napora”, ističe Vrabec. Koliko Hrvati vole ljuto govori i činjenica da ova tvrtka neke artikle često rasproda prije početka nove sezone. “Trenutačno radimo na proširenju proizvodnje i prerade kako nam se ne bi događalo da ostanemo bez nekih proizvoda. Cilj nam je stalno biti na tržištu stoga je ovaj potez logičan”, kaže Vrabec. Tvrtka Volim ljuto nudi široku paletu proizvoda, točnije njih oko 40 vrsta. “Najvažniji proizvodi su nam fermentirani ljuti umaci koje rangiramo našom skalom ljutine od 1 do 5, za iznimno ljuto 6, a za naljuće 7. U svakom umaku je minimalno 80 posto chili papričica, a pojedina sorta ili kombinacija sorti umaku daju boju, ljutinu i okus. Od ostalih proizvoda imamo ukiseljene chili papričice, ljute ajvare, sušene papričice i razne egzotične kombinacije. Uvijek ima mjesta za nove recepte jer ljudi uvijek vole probati nešto novo iz naše kuhinje. Trenutno nam je hit ljuti kikiriki, a kad kažem ‘ljut’, onda mislim da je najljući toliko ljut da ga malo tko može okusiti”, zaključuje Vrabec. (J.K.)

Trenutačno radimo na proširenju proizvodnje i prerade kako nam se ne bi događalo da ostanemo bez nekih proizvoda. Cilj nam je stalno biti na tržištu.

Goran Vrabec Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


AKTUALNO ZAJEDNIČKI POTHVAT ISTRANA I SLAVONACA

SLAVONIJA SPAŠAVA ISTARSKI PRŠUT Način uzgoja i kontrolirana proizvodnja, uz jasno utvrđene parametre koji definiraju svaku stavku u proizvodnji, temelj su za pozicioniranje hrvatskog proizvoda uz bok svjetski poznatim brendovima, kaže Milan Antolović piše Goran Gazdek

N

ovoosnovani poljoprivredni klaster Čista priroda iz Osijeka i Udruga proizvođača istarskog pršuta iz Pazina koja okuplja 16 pršutana potpisali su petogodišnji ugovor o suradnji kojim se uzgajivači crnih slavonskih svinja fajferica obvezuju na namjenski uzgoj i kontroliranu proizvodnju 10.000 butova za istarski pršut. Značajan je to korak stvaranja konkurentnosti domaćeg proizvoda, vrlo konkretnog povezivanja zelene i plave Hrvatske, ali prije svega korak za spas istarskog pršuta kojemu

UGOVOROM SE UZGAJIVAČI FAJFERICA OBVEZUJU NA NAMJENSKI UZGOJ I KONTROLIRANU PROIZVODNJU 10.000 BUTOVA ZA ISTARSKI PRŠUT

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

je prijetilo oduzimanje EU oznake izvornosti dobivene 2015. godine. Hrvatska, a posebice Slavonija, zadnjih dvadesetak godina svjedoče gašenju mnogobrojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Osim gospodarske krize, tome su pridonijeli i tržišni uvjeti koje prosječni hrvatski poljoprivrednik baziran na tradicijskoj proizvodnji nije mogao pratiti. Sve je to značajno utjecalo i na proizvođače istarskog pršuta, jednog od prvih hrvatskih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na zajedničkom EU tržištu.

MANJAK DOVOLJNIH SIROVINA Otvaranjem vrata Europske unije otvorila su se i vrata velikog tržišta, ali i nelojalne konkurencije koja je ozbiljno zaprijetila domaćoj proizvodnji. Istarski pršutari suočili su se s problemom manjka dovoljnih i stalnih količina sirovina za proizvodnju koja zadovoljava stroge kriterije u praćenju sljedivosti. Istarski pršut jedini u Hrvatskoj ima oznaku izvornosti što znači da se, za razliku od krčkog, dalmatinskog i drniškog koji imaju oznaku geografskog podrijetla, ne smije proizvoditi od sirovine iz drugih država EU-a već isključivo od butova svinja uzgojenih u 13 hrvatskih županija. “Sljedivost u lancu proizvodnje istarskog pršuta temelji se na korištenju potomaka roditelja plemenitih pasmina kao što je slavonska fajferica. Način uzgoja i kontrolirana proizvodnja, uz jasno utvrđene parametre koji definiraju svaku stavku u proizvodnji, temelj su za pozicioniranje hrvatskog proizvoda uz bok svjetski poznatim brendovima”, kaže donedavni pročelnik za poljoprivredu Istarske županije i proizvođač pršuta Milan Antolović. Potpisivanje ugovora nakon dvije godine priprema je kruna rada na stjecanju povjerenja uzgajivača svinja i proizvođača pršuta koji


Istarski pršut za turizam doživljaja Ministarstvo poljoprivrede dalo je punu podršku ovoj suradnji jer ona može biti primjer budućim projektima koji mogu vratiti domaću proizvodnju u slavonska sela. Smatraju da je ključ uspjeha domaćeg proizvoda i očuvanja domaće proizvodnje suradnja, edukacija i ulaganje u razvoj koji može stvoriti konkurentan proizvod. “Brendirani hrvatski prehrambeni proizvod s dodanom vrijednošću zaista je projekt vrijedan pohvale. Napokon je došlo vrijeme da na tanjuru možemo ponuditi hrvatski organski proizvod. Nadam se da će se ta dodana vrijednost ravnomjerno rasporediti svim sudionicima u ovom lancu, od proizvođača do prodavača, i time stvoriti nešto što je najvrednije, a to je turizam doživljaja”, kaže državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Željko Kraljičak.

bi se to postiglo, potrebna su velika ulaganja, posebice u edukaciju i organizirani nastup na tržištu. Plan je edukacija poljoprivrednika, pa već imamo stručan tim ljudi koji će ići od mjesta do mjesta”, kaže direktor Poljoprivrednog klastera Davor Fotez.

SIROVINA IZ ORGANSKOG UZGOJA

će moći napraviti dobar hrvatski proizvod od polja do stola i zaokružiti ga marketinškom promocijom na tržištu EU-a. “Ugovor je ozbiljan temelj za početak suradnje u procesu proizvodnje svinja tovljenika dvjestokilaša i krmača u Slavoniji, gdje mora biti i klaonica. Pogotovo je važna ispaša u slavonskim šumama čime se možemo usporediti s ishranom Iberco svinja od čijih se leđa i prednjih nogu radi najbolji pršut u Španjolskoj. Uvjeren sam da na taj način možemo postati najbolji proizvođači pršuta u Europi”, objasnio je Antolović. Agroklaster Čista priroda prvi je poljoprivredni klaster u Hrvatskoj. Okuplja osam proizvođačkih organizacija iz četiri slavonske županije, objedinjenih u lanac koji bi mogao zadovoljiti visoke standarde nužne za pozicioniranje na sve zahtjevnijem tržištu. Pod motom Od polja do stola članovi se bave proizvodnjom i preradom žitarica, organskim uzgojem crnih svinja fajferica i bijelih križanaca koje genetskim preduvjetima zadovoljavaju stroge uvjete iz specifikacije proizvodnje istarskog pršuta. Cjelokupnu proizvodnju su objedinili pod brendom Slavona. “Autohtoni proizvodi su naša vrijednost koju trebamo sačuvati i njegovati, ali ako želimo konkurirati na tržištu EU-a, moramo biti svjesni kako se brendirati može samo ono što je kvalitetno, a kvalitetu potvrđuje potražnja, a ne naša uvjerenja. Da

Pršutarima će se isporučivati svinjski butovi obrađeni na istarski način, teški minimalno 13 kilograma, po cijeni od 35 kuna za kilogram. Ostatak mesa prodavat će se hotelima i restoranima duž jadranske obale, od Dubrovnika do Istre, a dio će se izvoziti u Njemačku. “Budući da je riječ o sirovini iz organskog uzgoja, očekujemo uspješan plasman. Za distribuciju je zadužena naša članica Slavona Drava-SavaDunav koja je već obavila pregovore i održala prezentacije u ekskluzivnim restoranima i hotelima gdje će plasirati svoje proizvode. Ten-

ISTARSKI PRŠUT JEDINI U HRVATSKOJ IMA OZNAKU IZVORNOSTI ŠTO ZNAČI DA SE NE SMIJE PROIZVODITI OD SIROVINE IZ DRUGIH DRŽAVA EU-a dencija je povećanje proizvodnje, ali samo do granice koja se ne smije prijeći”, ističe Fotez. U Hrvatskoj se uzgojem 1800 krmača i 600 nerasta crne slavonske svinje bavi između 170 i 180 uzgajivača. S druge strane, godišnje se proizvede tek 1500 do 2000 komada istarskog pršuta s oznakom izvornosti i od 30.000 do 35.000 komada necertificiranih pršuta bez sljedivosti, ali istom tehnikom. Ako se tome doda podatak da se godišnje samo u Istri potroši oko 100.000 komada pršuta, budućnost suradnje slavonskih uzgajivača svinja i istarskih proizvođača pršuta je zajamčena. 18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


AKTUALNO URUČENE ZLATNE PENKALE ZA 2017. GODINU

Grand prix novinarima iz Njemačke, Slovenije i Velike Britanije Ovim nagradama želimo naglasiti važnost medijskih objava koje su za mnoge značajan izvor informacija pri odbiru odredišnih destinacija, istaknuo je Staničić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Münchner Merkura, koje su prošle godine sudjelovale na studijskom putovanju kroz Slavoniju, a čiji su rezultat čak tri reportaže o Slavoniji koja je njemačkim čitateljima u prvom nastavku prikazana kao “najljepša hrvatska tajna”.

PROMOCIJA KONTINENTALNOG TURIZMA

Ovo događanje izuzetno je bitno za turizam Osječkobaranjske županije. Polako idemo u smjeru onoga što smo si zacrtali, a to je da postanemo top destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj za koju će, bez daljnjega, trebati još puno raditi. Ivan Anušić, osječkobaranjski župan

U

z trodnevni organizirani obilazak istočne Slavonije (Osijek, Baranja, Erdut, Dalj, Đakovo...), za tridesetak stranih novinara Hrvatska turistička zajednica je u Osijeku upriličila tradicionalno uručenje priznanja Zlatna penkala. Nominacije po kategorijama za Zlatnu penkalu, za materijal iz 2017. godine, zaprimljene su od predstavništava Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu, a riječ je o prijavama u kategoriji za najbolju objavu u tisku i online izdanju, TV objavu, radijsku te blog objavu. Ove je godine zaprimljeno 29 nominacija, odnosno 11 u kategoriji za objavu u tisku, tri za online objavu, po sedam za objavu na blogu i TV objavu te jedna nominacija za radijsku objavu. Najznačajnija nagrada je Grand prix koja se dodjeljuje u tri kategorije: za najbolju reportažu tiskanog medija (časopisi, novine), za najbolju reportažu elektroničkog medija (TV, radio ili online materijal) te za najbolju blog objavu (blogera). Ovogodišnje dobitnice Grand prix nagrade za najbolju reportažu tiskanog medija su Christine Hinkofer i Beate Winterer iz njemačkog

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Grand prix za najbolju reportažu elektroničkog medija odlazi u Sloveniju. Mojca Mavec i Jan Vasiljević s nacionalne slovenske televizije RTV SLO osvojili su nagradu za serijal od pet priloga o Hrvatskoj koji su prikazani u emisiji Dobro jutro, a koji su prikazivali destinacije Vukovar-Vinkovci-Ilok-Županija te Bjelovarskobilogorsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju. Dobitnica nagrade za najbolju blog objavu je Nina Ragusa iz Velike Britanije, koja je u lipnju 2017. posjetila Hrvatsku. Rezultat putovanja je objava detaljnog sedmodnevnog vodiča kroz Hrvatsku koji pokriva područja od Pule i Plitvičkih jezera do Splita, Omiša i Makarske, a nagradu je osvojila za blog pod nazivom Architecture to Adventure, odnosno za objavu An Epic One-Week Road Trip Croatia Itinerary. “Ovim nagradama želimo odati priznanje njihovom radu te naglasiti važnost medijskih objava koje su za mnoge značajan izvor informacija pri odbiru odredišnih destinacija. Ciljano smo ove godine odabrali Osijek i Slavoniju jer želimo poseban naglasak dati promociji hrvatske kontinentalne turističke ponude koja ima veliki potencijal u realizaciji cjelogodišnjeg turizma”, istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić. “Ovo događanje izuzetno je bitno za turizam Osječko-baranjske županije. Polako idemo u smjeru onoga što smo si zacrtali, a to je da postanemo top destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj za koju će, bez daljnjega, trebati još puno raditi”, naglasio je Ivan Anušić, osječkobaranjski župan.


AGLOMERACIJA KAŠTELA-TROGIR

PROJEKT VRIJEDAN 937,2 MILIJUNA KUNA Projekt bi sa 70 posto trebao biti sufinanciran bespovratnim sredstvima EU-a. Njime će se smanjiti gubici vodovodne mreže i bit će usklađen s vodno-komunalnim direktivama EU-a piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

ozivom Ministarstva zaštite okoliša i energetike Vodovodu i kanalizaciji Split započeo je postupak direktne dodjele bespovratnih sredstava za EU projekt Sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Kaštela-Trogir. Riječ je o zajedničkom projektu Vodovoda i kanalizacije Split, kao investitora i krajnjeg korisnika projekta, i ustanove Eko-kaštelanski zaljev, kao partnera. Projekt poboljšanja vodne i komunalne infrastrukture vrijedan je 937,2 milijuna kuna, a 70 posto sufinancira se sredstvima EU-a. Realizacijom toga projekta smanjit će se gubici vodovodne mreže te će se postići usklađenje s vodno-komunalnim direktivama Europske unije.

PODIZANJE KVALITETE ŽIVOTA “U Vodovodu i kanalizaciji Split u partnerstvu s Eko-kaštelanskim zaljevom zadnjih mjesec dana užurbano smo krenuli s realizacijom velikih investicijskih projekata vodoopskrbe i odvodnje šireg područja od Trogira do Omiša, čija ukupna vrijednost premašuje dvije milijarde kuna. Održali smo prvi operativni sastanak s predstavnicima ministarstava zaštite okoliša i energetike te regionalnog razvoja i fondova EU-a s ciljem dodjele bespovratnih

sredstava za EU projekt sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Kaštela-Trogir, vrijednosti 937,2 milijuna kuna. Vrlo brzo nas očekuje početak radova na izgradnji vodoopskrbe za naselje Sevid što je projekt vrijedan 10,2 milijuna kuna. Iza toga slijedi realizacija projekta sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda i sustava javne vodoopskrbe aglomeracije Split-Solin, investicije vrijedne 1,2 milijuna kuna, kojom će naši sugrađani dobiti priključke na vodu i kanalizaciju. Svi ovi projekti sufinanciraju se iz EU fondova i značajan su doprinos podizanju kvalitete života stanovništva na ovom području, ali i razvoju gospodarstva, posebice turizma”, rekao je direktor Vodovoda i kanalizacije Split Tomislav Šuta. Projekt aglomeracije Kaštela-Trogir obuhvaća područje gradova Kaštela i Trogira, poluotoka Čiovo, općina Seget i Okrug te naselja Slatine kojim se planira izgradnja 235 kilometara novih te rekonstrukcija četiri kilometra postojećih kanalizacijskih kolektora i 14 crpnih stanica. Osim kanalizacijske mreže predviđena je i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Divuljama na 2. stupanj pročišćavanja te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Čiovo također na 2. stupanj pročišćavanja.

Priključenost na javnu kanalizaciju povećat će se na 98 posto Sustavom vodoopskrbe planira se izgradnja 63 kilometra i rekonstrukcija 51 kilometra vodoopskrbnih cjevovoda, izgradnja četiriju crpnih stanica i jedne vodospreme. Dogradnjom sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda omogućit će se povećanje stupnja priključenosti na javnu kanalizaciju s trenutnih 36 posto na 98 posto te nadogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na drugu razinu, od mehaničkog na biološku obradu uz izgradnju biološkog pročišćavanja otpadnih voda na UPOV-u Čiovo. Poziv Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojim se traži dostava aplikacijskog paketa dokumenata prvi je korak u postupku direktne dodjele bespovratnih sredstava iz EU fondova, a Vodovod i kanalizacija Split mora dostaviti opsežnu dokumentaciju poput idejnog rješenja, mišljenja o usklađenosti s Naturom 2000, studije utjecaja na okoliš te izvodljivosti, lokacijskih dozvola...

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA KAD ŠANSA POSTANE PROBLEM

MALINE POCRVENE I OD - MUKE I ovog proljeća Srbiju potresaju prosvjedi malinara koji nezadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama i pritiskom vlasnika hladnjača traže od države fer uvjete na tržištu i jaču podršku piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

D

a je kasno proljeće u Srbiji, moglo bi se prepoznati i po prosvjedima malinara, kako tamo zovu one koji žive od malina. Već 10 godina oni prosvjeduju zbog niskih otkupnih cijena, država pere ruke, sve više proizvođača odustaje od proizvodnje malina, dok Srbija od broja jedan na svjetskoj listi proizvođača i izvoznika malina svake godine ide pomalo nadolje. Od šanse, maline su postale problem. Državni problem,

VIDJET ĆEMO ŠTO ĆE BITI S CIJENOM, ALI VLASNICIMA HLADNJAČA JE U INTERESU DA PRONAĐU ZAJEDNIČKI JEZIK S MALINARIMA, KAŽE NEDIMOVIĆ 50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

pa je jasno i tko bi ga trebao rješavati. Ali bez zamjene teza i pozivanja na svemoguće tržište. Nije baš ni tržište uvijek za sve krivo i jedino odgovorno. Ono samo traži uvjete za čistu igru. U suprotnom, vrlo brzo proizvodnja malina više neće biti važna (poljo)privredna grana u Srbiji, a zamijeniti je ništa ne može. Mogu samo oni koji su živjeli od malina krenuti preko granice i potražiti posao na nekom drugom mjestu.

BLOKADA PROMETNICE ZBOG OTKUPNIH CIJENA Ali da krenemo od aktualnih činjenica: malinari su skrenuli pozornost na sebe i ove godine tek kada su blokirali autoput koji vodi prema Crnoj Gori, kod mjesta Prijepolje. Blokada je počela prvog vikenda u lipnju i trajala je pet


Strategija je najbolja investicija U svijetu se godišnje proizvede više od 420.000 tona malina, od čega u Europi oko 60 posto. Najveći proizvođači izvan Europe su Čile i Kina koja ubrzano razvija zasade malina, dok su u Europi to Poljska i Srbija. Malinara ima sve više u Bosni i Hercegovini i Albaniji,

ali se više od 70 posto malina u Europi proizvodi upravo u Poljskoj i Srbiji koje su zadnjih godina zamijenile mjesta na vrhu ljestvice. Srbija nije kao nekada svjetski broj jedan jer nema ono što ima Poljska: državnu strategiju razvoja proizvodnje malina i uređeno tr-

dana, jer su proizvođači bili nezadovoljni otkupnim cijenama malina, ističući kako je realna cijena 180 dinara za kilogram. S njima nitko prvih dana nije htio ni razgovarati, jer su predsjednik države i premijerka u startu postavili crvenu liniju: ne određuje država cijenu, nego tržište. I to je mantra koja se ponavlja u svim razgovorima i pregovorima. S malinarima je ipak razgovarao ministar poljoprivrede Branislav Nedimović koji im je zahvalio što su prekinuli prosvjed i istaknuo kako se može razgovarati samo o proizvodnji malina, ali ne i o otkupnoj cijeni s obzirom na to da nju određuje tržište. Ocijenio je i kako rješenje njihovih problema nije blokada prometnica, nego pregovori. Razgovarali smo o tome kako im država može pomoći da smanje troškove proizvodnje te kako da reagiramo na nove uvjete tržišta koji nisu laki, kazao je Nedimović. On je ustvrdio kako je do svibnja iz Srbije izvezeno rekordnih oko 90.000 tona malina prošlogodišnjega roda te izrazio nadu da će malinari i vlasnici hladnjača uspjeti postići kompromis. “Želje su jedno, realnost je drugo, vidjet ćemo što će biti s cijenom, ali vlasnicima hladnjača je u interesu da pronađu zajednički jezik s malinarima, jer što će oni iduće godine raditi ako proizvodnja sada propadne?! Mi na tržištu imamo druge protivnike”, ocijenio je ministar. I eto nas konačno u središtu problema: razbijanje tržišta što zahtijeva oštre mjere. Dobrivoje Radović iz Asocijacije malinara i kupinara Srbije kaže kako već 20 godina traže od države da se razbije kartel vlasnika hladnjača. “Ne tražimo od predsjednika države i premijerke da nam kažu cijenu maline, nego da država uredi tržište”, poručuje Radović. Prema njegovu mišljenju, u proteklom je razdoblju ipak došlo do pomaka kad je riječ o odnosu države prema malinarima. U zadnjih godinu dana osnovan je Nacionalni savjet proizvođača malina, a država je odredila poticaje do 50.000 eura za njihovo udruživanje u zadruge i okrupnjivanje. Prema njegovim riječima, do sada je odobreno 800.000 eura za šest općina u središnjoj Srbiji koje praktično žive od malina - Ivanjicu, Arilje, Kosjerić, Požegu, dio Dragačeva i dio Užica.

žište. Poljska ulaže najviše u nove sorte malina i tehnologije, a najveći problem je radna snaga jer se voće uglavnom bere ručno. U Poljskoj se osnivaju novi voćarski znanstveni instituti kao javno privatno partnerstvo, dok je Srbija svoje uglavnom zatvorila.

SAMOVOLJA VLASNIKA HLADNJAČA I PREPRODAVAČA Predsjednik Općine Arilje koja je sinonim za malinu i član udruge malinara Vilamet spas Dragiša Terzić podsjeća kako je problem počeo liberalizacijom tržišta, jer država više ne može narediti otkupnu cijenu malina, ali ona može i treba voditi računa o uvozu maline i osigurati fer tržišnu utakmicu. “Jer ako vam netko iziđe s cijenom od 0,42 eura za kilogram maline, a vas radnik koji bere košta 0,5 eura, a malina nema dovoljno na tržištu zbog vremenskih neprilika, onda je to guranje prsta u oko proizvođačima, jer je do travnja prosječna izvozna cijena malina bila 2,05 eura. A samo u Arilju ima oko 350 hladnjača što je kapacitet koji bi mogao skladištiti cijeli urod malina u Srbiji”, ocijenio je Terzić. Predsjednik Inicijativnog odbora Zdrave Srbije (ZS) Milan Stamatović složio se da država uništava proizvođače malina u Srbiji i prepušta ih samovolji vlasnika hladnja-

NE TRAŽIMO OD PREDSJEDNIKA DRŽAVE I PREMIJERKE DA NAM KAŽU CIJENU MALINE, NEGO DA DRŽAVA UREDI TRŽIŠTE, PORUČUJE RADOVIĆ ča i preprodavača zbog čega su prosvjedi jedino rješenje. On je istaknuo kako proizvođači malina znaju da cijenu malina treba određivati tržište i da država o tome ne odlučuje, ali da “u Srbiji odluku o cijeni donosi isključivo grupa švercera koja zarađuje milijune eura na grbači seljaka, tako što drastično snižava otkupnu cijenu srpskih malina i preprodaje jeftine maline iz uvoza kao domaće po znatno višim cijenama na inozemnom tržištu”. “Država treba poticati proizvodnju malina čija je godišnja vrijednost izvoza od 250 do 300 milijuna eura, zaustaviti nekontrolirani uvoz i osigurati pravednije uvjete za plasman cijelog uroda na tržište Europske unije i Rusije”, smatra Stamatović. 18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA KONSTITUTIVNA SKUPINA MMF-a I SVJETSKE BANKE

Digitalne tehnologije i Tu su promjene vezane uz kriptovalute, blockchain, umjetnu inteligenciju kao i ostale inovacije u financijskoj industriji. Mi na taj proces gledamo iz dva kuta: jedan su same inovacije i ono što one donose za banke i ukupnu financijsku industriju te građane, a drugi kakve izazove te promjene postavljaju regulatorima, ustvrdio je Vujčić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr je ministar financija Zdravko Marić ocijenivši kako je velika stvar da se ovakvo zasjedanje održava u Hrvatskoj.

SURADNJA DUGA 20 GODINA

U

Hotelu Le Méridien Lav u Podstrani je 9. lipnja održano zasjedanje Konstitutivne skupine Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke koje je bilo zatvoreno za javnost. Organizatori tog skupa bili su Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, a okupilo se oko 100 sudionika. Ovogodišnje zasjedanje bilo je posvećeno ponajprije odnosu financijskog poslovanja i razvoju digitalnih tehnologija FinTech.

O FINANCIJSKIM INOVACIJAMA I UPRAVLJANJE RIZICIMA SVI MOŽEMO NAUČITI JEDNI OD DRUGIH, SMATRA HEEMSKERK “Izvan teme koja je prevladavala ovim zasjedanjem razgovarali smo i o produbljivanju suradnje vezane za monetarnu uniju, o poreznim politikama i svemu onome što utječe na unapređenje i rast gospodarstva EU-a”, kazao 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Marić je posebice istaknuo kako su Svjetska banka i MMF institucije u kojima Hrvatska ove godine obilježava 20 godina članstva. “Sa Svjetskom bankom imamo dugogodišnju suradnju na području različitih i izravnih projekata, a ta je institucija do sada uložila oko tri milijarde eura u različite projekte u Hrvatskoj. Na to se mogu još dodati i različite vrste darovnica vrijedne desetke milijuna eura. Svjetska banka surađuje najviše s javnim sektorom u Hrvatskoj, ali unutar Svjetske banke postoje i dijelovi koji su orijentirani na privatni sektor. Kad je riječ o javnom sektoru, mogu kazati kako je nedavna reforma cestarskog sektora u Hrvatskoj rađena u suradnji sa Svjetskom bankom. Rađeno je i financijsko i poslovno restrukturiranje. U ovom trenutku surađujemo na nekoliko važnih projekata u području zdravstva i socijale. Radimo zajednički i na dokumentu čiji je radni naziv Okvir srednjoročne suradnje. Trebali bismo ga završiti do kraja godine i taj bi dokument trebao dati temelj našoj suradnji u idućih šest godina. Očekujemo i pomoć Svjetske banke po pitanju demografije i zapošljavanja mladih. Na tom području institucija poput Svjetske banke može pomoći”, istaknuo je Marić. Marić se pohvalio i uspješno izdanim obveznicama na međunarodnom tržištu. “Paralelno s time, s domaćim bankama i mirovinskim fondovima provodimo aktivnosti na domaćem tržištu jer u srpnju dospijeva na naplatu šest milijardi kuna obveznica. U idućih nekoliko tjedana i taj ćemo posao privesti kraju. U svakom slučaju to će biti završeno na vrijeme, a mogu reći da smo zadovoljni iskazanim interesom”, istaknuo je Marić.

FINTECH POVEĆAVA PRODUKTIVNOST Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je kako je tema ovoga skupa prvenstveno financijske tehnologije i inovacije te promjene u financijskim tehnologijama.


financijska industrija

“Ponajprije tu su promjene vezane uz kriptovalute, blockchain, umjetnu inteligenciju kao i ostale inovacije u financijskoj industriji. Mi na taj proces gledamo iz dva kuta: jedan su same inovacije i ono što one donose za banke i ukupnu financijsku industriju te građane, a drugi kakve izazove te promjene postavljaju regulatorima. To je nešto što se događa i što će se sasvim sigurno nastaviti događati dosta velikom brzinom u idućim godinama. Za to se svi trebaju

SVJETSKA BANKA JE DO SADA ULOŽILA OKO TRI MILIJARDE EURA U RAZLIČITE PROJEKTE U HRVATSKOJ, ISTAKNUO JE MARIĆ pripremiti, pogotovu sama industrija i regulatorne agencije. Moramo, kao što smo i zaključili, imati zajedničku platformu jer to nisu procesi koji se mogu regulirati samo na nacionalnoj razini”, istaknuo je guverner HNB-a. FinTech, prema Vujčićevim riječima, poboljšava odnosno povećava produktivnost u međunarodnoj industriji, a to se ne događa prvi put. “Bili smo svjedoci kako se to dogodilo kada se pojavila kreditna kartica, potom internet i mobilno bankarstvo, a sada idemo korak dalje. FinTech za industriju podiže produktivnost, a za tvrtke i fizičke osobe dostupnost, jednostavnost,

brzinu usluga i taj proces će se sigurno nastaviti. Taj progres će usluge učiniti dostupnijim i jeftinijim za tvrtke i građane, ali će naravno povećati i rizike”, ocijenio je Vujčić. Vujčić je odgovorajući na novinarsko pitanje vezano uz kriptovalute kazao da se u Hrvatskoj to tržište razvija. “Radi se o međunarodnim platformama kojima svatko može pristupiti i trgovati. Svakako da dio građana Republike Hrvatske to radi, ali o tome nemamo statistiku. HNB upozorava građane da to nisu valute i da je upuštanje u trgovanje njima njihov vlastiti rizik. To je u biti špekulativna imovina. Kriptovalute nemaju karakteristike novca i nemaju ulogu čuvanja vrijednosti, pa samim time predstavljaju špekulativnu aktivnost”, naglasio je Vujčić.

REFORME I BRZINA NJIHOVE PROVEDBE Izvršni direktor Svjetske banke Frank Heemskerk kazao je kako se na zasjedanju razgovaralo o velikim izazovima kao što su financijske inovacije i upravljanje rizicima. Dodao je da u tom dijelu svi možemo učiti jedni od drugih. “Svjetskoj banci je važno iskustvo i stečeno znanje koje dobivamo od svih zemalja i tvrtki u tim zemljama”, napomenuo je Heemskerk. Anthony De Lannoy, izvršni direktor MMFa, kazao je kako je zadovoljan provedbom reformi u Hrvatskoj. No, dodao je, može se razgovarati o brzini njihova provođenja i o trenutku njihove provedbe. “Svjesni smo da za strukturne reforme treba vremena jer treba postići politički konsenzus o njima i dobiti potporu građana za njihovo provođenje. Mislim kako hrvatska vlada radi dobro i da je vidljiv napredak kad je riječ o reformama”, zaključio je De Lannoy.

Svjesni smo da za strukturne reforme treba vremena jer treba postići politički konsenzus o

njima i dobiti potporu građana za njihovo provođenje. Mislim kako hrvatska vlada radi dobro i da je vidljiv napredak kad je riječ o reformama. Anthony De Lannoy, izvršni direktor MMF-a

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA

UDRUŽENJE LEASING DRUŠTAVA HGK

NOVI PREDSJEDNIK VLADIMIR KRISTIJAN

N

a izbornoj sjednici Udruženja leasing društava HGK održanoj 13. lipnja za predsjednika Udruženja na mandat od četiri godine izabran je Vladimir Kristijan, član Uprave Erste&Steiermärkische S-Leasinga. Za zamjenika predsjednika Udruženja izabran je Eugen Paić-Karega, predsjednik Uprave UniCredit Leasinga Croatia, a izabrano je još šest članova Vijeća Udruženja. “Kao ključne prioritete rada Udruženja u predstojećem mandatu istaknuo bih proaktivnu prilagodbu regulatornim zahtjevima, edukaciju tržišta te

unapređenje konkurentnosti leasing industrije na dugi rok. Leasing pokretnina bilježi značajne stope rasta zadnjih godina, posebice u segmentu financiranja osobnih vozila. To je dobar pokazatelj tržišne atraktivnosti proizvoda u segmentu asset financiranja i za očekivati je da će se takvi trendovi nastaviti i u narednom razdoblju. Kako bi leasing kao proizvod dosegao puni potencijal treba educirati tržište za primjenu koncepta ‘korištenja’ u odnosu na koncept ‘vlasništva’ jer je u konačnici povoljniji za klijenta. Digitalna transformacija leasing industrije, automatizacija poslovanja te razvoj digitalnih

PROMJENE U SASTAVU UPRAVE SBERBANK

Poletaev će se usredotočiti na Agrokor Nadzorni odbor Sberbanka donio je odluku o promjenama u Upravi Banke. Prema toj odluci prvi zamjenik predsjednika Uprave Maksim Poletaev prestaje obavljati svoju trenutačnu funkciju temeljem osobnog zahtjeva i želje za promjenom u svojim dužnostima i zaduženjima. Poletaev će ostati u Banci, te će obnašati funkciju savjetnika predsjednika Uprave Sberbanka. Na novoj će funkciji Poletaev prije svega nadzirati rješavanje situacije u Agrokoru, priopćeno je iz te banke. Ovom će promjenom Poletaev biti u stanju u potpunosti se usredotočiti na nagodbu o

Agrokoru i njenu provedbu, te će imati sva potrebna ovlaštenja za obavljanje ove zahtjevne zadaće. Poletaev je dosad igrao ključnu ulogu u procesu postizanja nagodbe u Agrokoru, a očekuje se da će njegova nova uloga u Banci koja podrazumijeva odgovornost i fokusiranje na iznalaženje rješenja biti od koristi za proces izrade i provedbe nagodbe u Agrokoru, navodi se u priopćenju Sberbanka.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

kanala prodaje preduvjet je dugoročne konkurentnosti leasinga kao proizvoda te otvara dodatne mogućnosti razvoja inovativnih proizvoda i usluga”, istaknuo je Kristijan. Dosadašnja predsjednica Udruženja Klaudija Karabuva Vidas, OTP leasing, predstavila je aktivnosti Udruženja u prethodnom mandatu u kojemu je Udruženje, između ostalog, uputilo više od 50 prijedloga i inicijativa o propisima koji reguliraju djelatnost leasinga. Udruženje leasing društava HGK djeluje od 2002. godine, a članice su sva leasing društva u Hrvatskoj.

UDRUŽENJA DRUŠTAVA ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU HGK

Na čelu opet Petar Rebernišak Za predsjednika Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK na sjednici održanoj 13. lipnja izabran je dosadašnji predsjednik Petar Rebernišak, direktor Semel pro Semper, a za zamjenika predsjednika Ivica Ljoljo, asistent Uprave OVB Allfinanz Croatia. “Implementacija Direktive o distribuciji osiguranja prilika je za daljnji razvoj djelatnosti zastupanja u osiguranju”, istaknuo je predsjednik Udruženja Petar Rebernišak te dodao da Direktiva donosi nova pravila u svakodnevnom poslovanju i potrebu za kontinuiranom edukacijom svih distributera osiguranja, gdje je posebno istaknuo ulogu HGK u provedbi edukacija i povećanim aktivnostima na

regionalnoj razini. Za daljnju uspješnu realizaciju aktivnosti Udruženja značajno je uključenje većine društava za zastupanje u osiguranju, a HGK će uz svoje temeljne zadaće i suradnju s ministarstvima, agencijama i drugim institucijama kroz nove proizvode i usluge jačati strukovna udruženja.


SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE

Plasmani kreditnih institucija nastavljaju rasti

S

avjet Hrvatske narodne banke je na svojoj prošlotjednoj sjednici razmotrio recentna gospodarska i novčana kretanja te izvješće o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda, a usvojio je i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2017. godine. Također, doneseno je i nekoliko odluka iz nadležnosti ovog tijela. U prvom tromjesečju 2018. ostvaren je vrlo blagi rast realnog BDP-a u odnosu na kraj prethodne godine, a mjesečni statistički pokazatelji za početak drugog tromjesečja upućuju na intenziviranje gospodarske aktivnosti. Početak drugog tromjesečja obilježio je daljnji rast zaposlenosti i nastavak smanjenja broja nezaposlenih osoba. Godišnja stopa

inflacije potrošačkih cijena povećala se sa 1,1 posto u ožujku na 1,3 posto u travnju, uglavnom zbog poskupljenja naftnih prerađevina. HNB je i dalje provodio

ekspanzivnu monetarnu politiku, uz održavanje iznimno visoke razine likvidnosti domaćega financijskog tržišta. Rast plasmana kreditnih institucija nastavio se ubrzavati, pri čemu je njihova godišnja stopa rasta porasla na 3,2 posto, dok su kamatne stope na novoodobrene kredite u prosjeku stagnirale. Neto inozemni dug domaćih sektora se u prvom tromjesečju 2018. povećao podjednako kao u istom razdoblju prošle godine. Na sjednici su dane i suglasnosti na odluke nadzornih odbora nekoliko banaka o produženju mandata dosadašnjim ili imenovanju novih članova uprave. Tako će u Croatia banci predsjednik Uprave postati Danijel Luković, a njen član Tadija Vrdoljak, u Erste&Steiermärkische Banku članica Uprave i dalje će biti Slađana Jagar, dok u Kentbanku članica Uprave postaje Feyza Önen.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Pad broja građevinskih dozvola

U

travnju ove godine izdana je 751 građevinska dozvola (637 za zgrade i 114 za ostale građevine), što je 9,1 posto manje nego lanjskoga travnja (8,1 posto manje za zgrade i 14,3 posto manje za ostale građevine). Time je nastavljeno usporavanje dinamike izdavanja građevinskih dozvola, početno obilježena spuštanjem godišnje stope rasta ispod dvoznamenkastih vrijednosti (od listopada prošle godine) te potom međugodišnjim padom u prosincu prošle i u travnju ove godine. Znakovito je da je travanjski pad obilježen i padom broja izdanih dozvola za zgrade i za ostale

građevine, što je zadnji put zabilježeno u kolovozu 2015. Na takve je rezultate dijelom utjecala i relativno visoka baza jer je u travnju 2017. ukupan broj izdanih građevinskih dozvola povećan na godišnjoj razini za 18,3 posto, a broj dozvola za zgrade za 24,6 posto, pri čemu su visoke stope rasta praktički obilježile prvih pet mjeseci prošle godine. U tom je kontekstu usporavanje i trenutačni pad broja izdanih građevinskih dozvola ponajprije rezultat dosezanja relativno visoke razine izdavanja dozvola primjerene dinamici recentnog g o s p o d a r s ko g rasta. U prva četiri mjeseca ove

godine, u odnosu na isto razdoblje 2017., broj izdanih građevinskih dozvola povećan za skromnih 0,7 posto (rast od 2,1 posto kod zgrada, pad od 5,9 posto kod ostalih građevina), uz smanjenje predviđene vrijednosti radova za 11,4 posto (pad za 23,6 posto kod zgrada, rast od 27,7 posto kod ostalih građevina). Broj izdanih građevinskih dozvola znatno oscilira po mjesecima, pa će tek naredno razdoblje pokazati jesu li trenutačna stagnantna kretanja tek privremena. Ipak, zbog dosegnute razine u izdavanju građevinskih dozvola te zbog gospodarskog rasta koji neće znatnije odstupati od prošlogodišnjeg, realno je očekivati umjereniji rast izdanih građevinskih dozvola u odnosu na onaj bilježen u protekle dvije godine, kažu u HGK-u.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PODRAVKA: DIVIDENDA OD SEDAM KUNA PO DIONICI Glavna skupština Podravke odlučila je da će se dioničarima iz prošlogodišnje neto dobiti isplatiti dividenda u iznosu od sedam kuna bruto po dionici. Neto

dobit Podravke lani je bila 86,4 milijuna kuna. Skupština je odlučila da se u zakonske rezerve raspoređuje 4,3 milijuna kuna, a dioničarima isplati dividenda. Dividenda će se isplatiti dioničarima koji su upisani u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na dan 12. srpnja ove godine, a tražbina za isplatu dividende dospijeva 10. kolovoza.

Iznimno visoka ponuda novca Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu i dalje je izrazito neuravnotežen zbog iznimno visoke ponude novca. To potvrđuje prosječna dnevna razina viška likvidnosti na računima depozitnih institucija koja ovih dana prelazi iznos od 26,5 milijardi kuna. Na početku prošlog tjedna je isplaćena redovna mjesečna mirovina koja je dodatno ojačala likvidnost sustava. Ni prošlog ponedjeljka, kao ni od početka godine na redovitim obratnim repo aukcijama središnje banke nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti od strane depozitnih institucija, što je u skladu s okolnostima na novčanom tržištu. Prošli tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća aukcija planirana je tek za kraj mjeseca. U prošlu srijedu je započelo novo razdoblje održavanja

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

Trgovački lanac Spar pokrenuo je novi projekt Vrtovi Hrvatske kojim će kupcima omogućiti još bolju prepoznatljivost domaćih proizvoda. Trenutno je uključeno 30-ak manjih i srednjih domaćih dobavljača, a u planu je da se pod tom linijom proizvoda uključi što veći broj OPG-ova. Voće i povrće dolazi iz okolice Virovitice, Vinkovaca, Bjelovara, Čazme, Varaždina, okolice Zagreba, okolice Zadra, doline Neretve i Vrgorca. Svi proizvodi su domaće sezonske proizvodnje i nalaze se na policama Spara od početka lipnja.

u%

4. - 8. 6. 2018.

11. - 15. 6. 2018.

5 4

420

3 280 2 140

SPAR POKRENUO PROJEKT VRTOVI HRVATSKE

obvezne pričuve. U razdoblju visoke likvidnosti sustava smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve nemaju gotovo nikakav utjecaj na novčano tržište. Depozitne institucije bez ikakvih problema održavaju potrebne razine svojih računa i nemaju potrebu uzimati kratkoročne pozajmice. Razdoblje visoke likvidnosti u sustavu zadržava se i dalje i nema naznaka o očekivanjima na financijskom tržištu koja bi mogla utjecati na promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Sudionici raspolažu ogromnim viškovima kuna koje nemaju kamo adekvatno plasirati. Stoga im je svaka najava aukcije trezorskih zapisa iznimno zanimljiva jer je to prilika da barem djelomično smanje višak likvidnosti. U svakom slučaju, upravljanje viškovima likvidnosti nikada nije bilo zahtjevnije.

1

0

0 11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

15.6.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela prema važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 1,65 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,04 posto, u odvaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,748754

CAD kanadski dolar

4,838729

JPY japanski

jen 5,753441

CHF švicarski franak

6,381767

GBP britanska funta

8,451293

USD američki dolar

6,361964

EUR euro

7,380514

Izvor: HNB

EUR

primjena od 16. 6. 2018.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6.

nosu na švicarski franak hrvatska valuta je također neznatno oslabjela i to za 0,58 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,38 kuna, američki dolar na 6,36 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,38 kuna. 7,382 7,380

USD

6,45 6,40

CHF

6,39 6,38

7,378

6,35

6,37

7,376

6,30

6,36

7,374

6,25

6,35

7,372

6,20

6,34

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6.

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PREMIJA OSIGURAVATELJA PORASLA 8,9 POSTO

Dinamičan tjedan na tržištima kapitala Trgovanje na europskim burzama također je bilo dinamično, pogotovo jer su ulagači odahnuli nakon što je Europska središnja banka poručila da neće žuriti s povećanjem kamata iako su na sjednici odlučili da će do kraja godine ukinuti poticajne programe kupnje državnih obveznica. Među najvećim dobitnicima su dionice u automobilskom, ali i u drugim izvozno orijentiranim sektorima jer im odgovara slabljenje eura. “Ulagači su se bojali mogućeg zaoštravanja monetarne politike ECB-a, no čini se da do toga neće doći tako skoro, pa je to pozitivna vijest”, rekao je potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities Stephen Massocca. Dinamično je bilo i na Wall Streetu gdje su cijene dionica sredinom prošlog tjedna pale jer je američka središnja banka povećala ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,75 do dva posto, i signalizirala da očekuje još jedno, a možda i dva povećanja cijene novca do kraja godine. To je uznemirilo ulagače, no makroekonomski podaci pokazali su da najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste i može izdržati povećanje cijene novca.

7780

25400

FTSE 100 7760

25300

7740

25200

7720

25100

7700

25000

7680

24900

Dow Jones

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 7775

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 5540

NASDAQ

7750

5520

7725

5500

7700

5480

7675

5460

7650

5440

CAC40

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 13300

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 23200

DAX

13200

23100

13100

23000

13000

22900

12900

22800

12800

NIKKEI 225

22700

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6.

U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 66,91 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija u svibnju u odnosu na isti mjesec lani porasla je za 8,7 posto, na 3,1 milijardu kuna. U segmentu životnih osiguranja zaračunata bruto premija bilježi rast za 9,5 posto, na 1,4 milijarde kuna, pokazuju podaci HUO-a. Najzastupljenija vrsta osiguranja u segmentu neživotnih osiguranja i dalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, sa zaračunatom bruto premijom krajem svibnja u iznosu od 929,7 milijuna kuna ili 7,7 posto višom u odnosu na isti lanjski mjesec.

11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6.

AMERIČKI VELEPOSLANIK U POSJETU KONCERNU AGRAM MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Blagi rast Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 242,2270 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi neznatni rast od 0,09 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 136,2647 bodova što također predstavlja rast od 0,23 posto. Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosio je 127,1100 bodova, što je gotovo neznamjetni pad od 0,04 posto.

MIREX A

14.06.

136,26470

0,2115

2,12

AZ - A

14.06.

134,98380

0,1145

1,68

Erste Plavi - A

14.06.

135,32900

0,2970

1,01

PBZ CO - A

14.06.

139,52220

0,2559

2,11

Raiffeisen OMF - A

14.06.

137,14410

0,2982

3,36

MIREX B

14.06.

242,22700

0,1422

0,61

AZ - B

14.06.

238,65890

0,1138

0,22

Erste Plavi - B

14.06.

256,22120

0,1784

0,56

kategorija A

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

14.06.

225,19180

0,1147

0,81

0,05%

Raiffeisen OMF - B

14.06.

249,43530

0,1691

1,02

0,00%

kategorija C

MIREX C

14.06.

127,11000

0,0146

1,46

AZ - C

14.06.

124,77360

-0,0038

2,22

-0,10%

Erste Plavi - C

14.06.

128,29870

0,0433

0,80

-0,15%

PBZ CO - C

14.06.

124,98370

0,0489

0,82

Raiffeisen OMF - C

14.06.

130,45620

0,0117

1,13

-0,05%

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

14.06.

239,39100

0,2697

2,37

0,3%

AZ Profit

14.06.

253,60320

0,1517

-0,87

0,2%

Croatia osiguranje

14.06.

161,24280

0,1243

-0,20

0,1%

AZ Benefit

14.06.

254,36160

0,0608

-0,89

0,0%

Erste Plavi Expert

14.06.

213,86990

0,2184

-0,47

-0,1%

Erste Plavi Protect

14.06.

208,87840

0,0306

3,88

0,4%

14.5.

21.5.

29.5.

6.6.

14.6.

Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj William Robert Kohorst posjetio je Koncern Agram gdje su mu predstavljeni poslovni rezultati, ulagačka politika i planovi daljnjeg razvitka Koncerna. Također, razgovaralo se o poslovnoj klimi i stanju ukupnog hrvatskog gospodarstva, osobito u svjetlu očekivane nagodbe vjerovnika Agrokora. Veleposlanik je saslušao stavove koje u pregovaračkom procesu postizanja nagodbe zastupaju predstavnici Koncerna Agram. Sastanak je protekao u ozračju međusobnog razumijevanja.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

MODERNIZACIJA TELEFONSKIH GOVORNICA

HT i agencija za vanjsko digitalno oglašavanje Go2Digital započeli su zamjenu postojećih telefonskih govornica na najfrekventnijim lokacijama diljem Hrvatske s novim digitalnima. Korisnicima će na raspolaganju biti bežično punjenje mobilnih uređaja, informacije o razini peludi u zraku pomoću posebnih senzora unutar govornica, SOS tipka kojom se može pozvati hitna pomoć. Kako bi korisnici i prolaznici bili povezani, svaka govornica ujedno je i Wi-Fi Hot Spot s besplatnim i neograničenim internetom.

ZABA SNIŽAVA KAMATE NA KREDITE Od 1. srpnja u Zagrebačkoj banci, slijedom kretanja Nacionalne referentne stope snižavaju promjenjive kamatne stope na postojeće kredite građanima. Tako će kamatne stope po kreditima biti umanjene i do 0,24 postotna poena, ovisno o valuti i vrsti kredita, a bit će vidljive na ratama koje dospijevaju u kolovozu. Od prve objave NRS-a 7. prosinca 2012. NRS je smanjen već 11. put zaredom. Kamatne stope umanjene su između 1,63 i 1,81 postotnog poena za kune te između 2,65 i 2,66 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita.

Crobex u crvenom treći uzastopni tjedan Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom trgovinskom tjednu značajno smanjena u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet pao je za 106 milijuna kuna ili 54 posto te je iznosio 88,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 20,4 milijuna kuna, što je oko 23 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,27 do +2,97 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 12 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi su zabilježili pad. Crobex je pao treći uzastopni tjedan. Tako je protekloga tjedna on umanjen za 0,55 posto na 1.821,36 bodova. Crobex10 je pao za 0,62 posto na 1.051,82 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,18 posto koliko je pao CROBEXkons do +1,28 posto koliko je porastao CROBEXnutr. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je ZAGREBAČKA BURZA uvećan za 0,02 posto, a CROBIStr za THE ZAGREB STOCK EXCHANGE 0,10 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 198.663.846,23 kn Najlikvidniji je u proteklom tjednu TJEDNI DIONIČKI PROMET: 88.924.259,08 kn bio HT čijim se dionicama trgovalo u index zadnja vrijednost tjedna promjena iznosu od 7,9 milijuna kuna, od čega 1.821,3600 -0,55% CROBEX se tri milijuna kuna odnose na blok 1.051,8200 -0,62% CROBEX10 transakciju, a bilježi pad cijene dioni112,2434 +0,02% CROBIS ce za 3,27 posto na 148 kuna. Podrav172,4366 +0,10% CROBIStr ka bilježi promet od sedam milijuna kuna, od čega se na redovni promet Top 10 tjedna zadnja odnosi dva milijuna, a na blok nešto promet po prometu promjena cijena više od pet milijuna kuna. Cijena nje-3,27% 148,00 7.942.925,00 HT d.d. ne dionice je umanjena za 0,95 posto -0,95% 312,00 7.021.827,00 PODRAVKA d.d. na 312 kuna. -0,47% 422,00 3.881.980,00 Arena Hospitality Group d.d. Među 10 najlikvidnijih izdanja rast 0,00% 41,50 3.070.328,90 Valamar Riviera d.d. cijene bilježi samo Atlantic Grupa, za +2,97% 1.040,00 1.268.500,00 ATLANTIC GRUPA d.d. 2,97 posto na 1040 kuna, uz promet -0,23% 428,00 1.260.120,00 ADRIS GRUPA d.d. od 1,3 milijuna kuna. -3,09% 470,00 1.198.130,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Dva izdanja bilježe tjedan bez postot-1,96% 60,00 1.145.885,20 Zagrebačka banka d.d. -1,38% 1.070,00 985.790,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ne promjene, a to su Valamar Riviera 0,00% 500,00 689.290,00 ADRIS GRUPA d.d. sa zadnjom cijenom od 41,50 kuna i prometom od 3,1 milijun kuna te re10 dionica tjedna zadnja dovno izdanje Adris Grupe koje je promet s najvećim rastom cijene promjena cijena trgovanje zaključilo cijenom od 500 +33,33% 60,00 5.400,00 APARTMANI MEDENA d.d. kuna i prometom od 689.000 kuna. +11,11% 10,00 23.816,00 PETROKEMIJA d.d. Pad cijene dionice bilježi sedam izda+9,00% 10,90 11.832,00 Quaestus nekr. d.d. - u likv. nja. Najveći minus bilježi najlikvidniji +7,32% 13,20 153,60 MEDORA HOTELI I LJET. d.d. HT, od 3,27 posto. Iduća je Atlantska +5,26% 200,00 10.000,00 SUNCE KONCERN d.d. plovidba s padom od 3,09 posto od+3,57% 145,00 8.595,00 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. nosno cijenom od 470 kuna te sa 1,2 +2,97% 1.040,00 1.268.500,00 ATLANTIC GRUPA d.d. +2,94% 525,00 19.045,00 HPB d.d. milijuna kuna prometa. Dionicama +1,89% 54,00 594,00 IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. Zagrebačke banke cijena je umanjena +1,68% 1.820,00 163.350,00 FTB TURIZAM d.d. za 1,96 posto na 60 kuna, a trgovane su u iznosu od 1,1 milijun kuna. Erics10 dionica tjedna zadnja son NT je zabilježio zadnju cijenu od promet s najvećim padom cijene promjena cijena 1070 kuna, što predstavlja minus od -12,28% 15,00 1.995,00 Badel 1862 d.d. 1,38 posto, a ostvario je promet od -10,89% 180,00 10.120,00 BC Institut d.d. 986.000 kuna. -6,98% 40,00 33.640,00 RIZ-ODAŠILJAČI d.d. ICF d.d. Dalekovod d.d. PROFICIO d.d. HOTELI MAESTRAL d.d. JADROPLOV d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

-6,37% -5,72% -5,00% -4,38% -4,32% -4,06% -3,94%

1.470,00 14,00 11,40 306,00 26,60 4,25 122,00

4.510,00 282.713,75 535,80 30.294,00 26.317,60 75.426,06 30.383,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI BTRAVEL SLUŽBENA AGENCIJA HKS-a

Dobitnici prevladali drugi tjedan zaredom Među 81 otvorenim investicijskim fondom drugi su tjedan zaredom prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela. Tjedan su uvećanjem vrijednosti zaključila 44 fonda, a 37 fondova bilježi pad. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom pet su mjesta zauzeli posebni fondovi, četiri dionički te jedno mjesto mješoviti fond. Od 24 dionička fonda rast ih bilježi 10. ZB euroaktiv bilježi uvećanje od 2,3 posto, što ga čini dobitnikom tjedna. Pet posebnih fondova bilježi rast, ZB Future 2040 je tjedan zaključio uvećanjem od 0,9 posto. Porast cijene udjela bilježi 12 mješovitih fondova, OTP Absolute bilježi rast od 0,5 posto. Od 15 obve-

zničkih fondova rast ih bilježe dva, najviše je vrijednost uvećana fondu InterCapital Dollar Bond, 0,05 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 novčanih fondova, najveći rast 0,03 posto bilježi PBZ Dollar. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi ZB trend od 14,8 posto. Kod posebnih fondova najviše je rastao ZB Future 2040 za 6,9 posto. Mješovite predvode HPB Global s rastom od 5,1 posto. PBZ Bond je s rastom od 3,2 posto prvi među obvezničkim fondovima. Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu PBZ Dollar [Iva Skorin] čiji prinos iznosi 1,1 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 7.6.2018. do 14.6.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,2649 KD Victoria € 12,9279 InterCapital Global Equity $ 201,5998 ZB trend kn 15,6214 KD Prvi izbor € 148,6440 ZB euroaktiv kn 101,0197 Capital Breeder € 137,5016 KD Europa € 11,8317 PBZ Equity fond kn 116,6846 HPB Dionički € 78,3124 Erste Adriatic Equity kn 118,6278 ZB aktiv € 113,1761 InterCapital SEE Equity $ 16,6482 Platinum Global Opportunity kn 5,7821 KD Nova Europa kn 43,7288 OTP indeksni € 101,4872 Platinum Blue Chip € 100,3870 OTP Meridian 20 kn 73,8000 A1 kn 156,6759 Alta Special Opportunity € 93,8118 KD BRIC kn 9,4812 KD Energija € 116,8782 ZB BRIC+ € 168,7299 Allianz Equity $ 20,9360 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,9320 Raiffeisen Dynamic € 108,1620 Raiffeisen Harmonic € 109,8320 ZB Future 2025 € 110,7901 ZB Future 2030 € 111,9215 ZB Future 2040 € 112,3998 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 169,8335 ZB global € 16,1658 PBZ Global fond € 14,5504 InterCapital Balanced kn 128,9174 KD Balanced kn 109,2976 HPB Global € 14,2433 OTP uravnoteženi kn 166,1495 Allianz Portfolio € 118,6760 PBZ Conservative 10 fond € 104,3255 You Invest Active € 104,4812 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

-0,30 0,14 -0,17 0,82 2,33 -0,21 1,90 -0,07 0,25 0,86 -0,26 -0,01 0,50 -2,84 -0,26 0,24 -0,47 -0,73 0,13 -1,40 -0,83 -0,58 0,20 -0,78 0,65 -0,02 0,74 0,91 0,96 0,93 0,01 0,48 0,11 0,08 0,15 -0,07 0,01 0,10 0,25 0,17

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,0834 You Invest Solid € 103,9231 PBZ Flexible 30 fond € 97,1244 OTP Absolute € 106,0157 InterCapital Income Plus 97,7769 PBZ International Multi Asset fond € € 99,9562 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,6810 ZB bond € 15,0402 InterCapital Global Bond € 138,1605 PBZ Bond fond € 223,3311 InterCapital Bond € 168,2792 HPB Obveznički kn 76,3452 Alta Emerging Bond € 123,0822 Erste Adriatic Bond € 108,5495 Raiffeisen Classic kn 104,5928 PBZ Short term bond fond $ 105,2019 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4324 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6904 Erste Local Short Term Bond 101,5154 Erste Adriatic Short Term Bond € € 99,9620 OTP Short-term bond $ 98,4521 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4484 PBZ Novčani fond kn 175,9691 ZB plus € 150,8714 ZB europlus BE € 150,8714 ZB europlus BK € 128,7358 PBZ Euro Novčani kn 158,0311 Raiffeisen Cash kn 152,1355 Erste Money $ 134,6103 PBZ Dollar fond kn 144,0535 HPB Novčani kn 133,4358 OTP novčani fond kn 130,6671 InterCapital Money kn 1383,6070 Locusta Cash kn 118,7973 Allianz Cash € 116,0411 Erste Euro-Money kn 111,7767 Auctor Cash € 106,1912 Raiffeisen euroCash € 106,3955 HPB Euronovčani kn 106,6771 Alta Multicash € 102,0679 OTP euro novčani kn 1005,3894 Zodaks Cash

0,03 0,19 0,53 -0,08 -0,10 -0,02

naziv(fond)

valuta

-0,07 0,05 -0,04 -0,18 -0,08 -0,31 -0,09 -0,06 -0,00 -0,05 -0,05 -0,00 -0,01 -0,01 0,02 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,01 -0,00 0,01 -0,00 0,01

Turistička agencija BTravel i Hrvatski košarkaški savez sklopili su ugovor o suradnji kojim BTravel postaje službena putnička agencija ovog velikog nacionalnog saveza. BTravel će u HKS-u organizirati službena putovanja i davati logističku podršku organizaciji njegovih evenata. Osim toga, BTravel će s HKS-om aktivno raditi i na razvoju i promociji košarke te izboru destinacije za centar HKS-a koji će postati glavna baza za pripreme reprezentacije i središnji kamp za razvoj mladih igrača.

NEZAPOSLENIH MANJE NEGO PRIJE GODINU DANA Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirano je 141.896 nezaposlenih osoba, što je za 11,1 posto ili 17.799 osoba manje u odnosu na prethodni

mjesec te 21,5 posto ili 38.837 osoba manje u odnosu na kraj svibnja 2017. godine, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Najviše je nezaposlenih u evidenciju došlo izravno iz radnog odnosa - 64,5 posto ili 7995. Pritom je iz prerađivačke industrije stiglo 18,7 posto novoprijavljenih, iz trgovine 16,2 posto, 12,5 posto iz ugostiteljstva i turizma, 8,4 posto iz obrazovanja i 7,9 posto iz građevinarstva.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost Školska knjiga

Kako nakon 20 godina intenzivnog rada i dalje održavati kreativnu svježinu? To je često pitanje u životu N.-a, cijenjenoga televizijskog novinara koji prati kulturu. Slična dvojba zaokuplja i marketinškog stručnjaka s kojim će se N. slučajno susresti na televiziji. Novinara N.-a i marketinškog stručnjaka zajednički će interesi, u očigledno pristranim životnim okolnostima, odvesti u sasvim neočekivanom smjeru. I dok jedna priča o uspjehu nastaje, druga stvaralačka sudbina gubi dah i polako zalazi. Roman je temeljen na stvarnim iskustvima televizijskoga novinara.

Ransom Riggs

Priče o čudnovatima Lumen

Monografija je nastala u sklopu velikoga kulturološkog projekta i izložbe Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost, postavljene u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Autori tekstova su stručnjaci koji su pod vodstvom prof. Zvonka Makovića, autora koncepta izložbe, sudjelovali u njenoj pripremi. Monografija, zajedno s izložbom, ali i kao samostalan izdavački pothvat, pruža iscrpnu i preglednu sliku jednog od ključnih razdoblja recentne hrvatske povijesti zahvaćajući i malo više od desetljeća, točnije od 1958. do 1971. godine.

Dražen Ilinčić

Neobičan slučaj novinara N. Naklada OceanMore

Izmišljeni svijet čudnovatih likova koje je američki pisac Ransom Riggs stvorio u svojoj trilogiji Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu, Šuplji grad i Knjižnica duša dobio je nastavak. Riječ je o zbirci od 10 priča jednostavno nazvanoj Priče o čudnovatima. U zbirci Riggs stvara galeriju krajnje neobičnih likova poput princeze račvasta jezika koja ne želi “vjenčanje iz bajke”, djevojke koja razgovara s duhovima, bogatih ljudoždera koji se hrane udovima gramzivih seljana, koji im sami daju svoje udove u zamjenu za novac...

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Slavenka Drakulić

Nevidljiva žena i druge priče Fraktura

Romkinja Vrana, pripovjedačica, uvodi nas in medias res u magičan, šarolik, “vašarski” romski svijet: njezin cimer Ferdy umjesto isplate novca koji je pozajmio poznaniku dobiva njegovu mladu kćer Sabinu, da živi s njim i pomaže mu na štandu na buvljaku. Spletom okolnosti, Ferdy je prisiljen namijeniti Sabini drukčiju sudbinu - koja se njoj baš nimalo ne sviđa. Bježeći od života koji ju straši i zgraža, Sabina upoznaje slijepog svirača Karolka i zajedno kreću u pustolovinu koja pokrene čitav niz ekscentričnih događaja…

Garance Leureux

Kurkuma Planetopija

Zašto su danas, u suvremenom društvu koje ruši sve tabue, samo starost i starenje teme o kojima je gotovo zabranjeno govoriti? Postajemo li sa starošću nevidljivi, što se događa s našim tijelima, s našim odnosom prema drugima i, još važnije, odnosom drugih prema nama? Mreže koje pletemo cijeloga života odjednom postaju tanke i krhke. Šesnaest priča u novoj knjizi Slavenke Drakulić pripovijeda o međuljudskim odnosima, o relacijama između roditelja i djece, o odlascima, nestancima, zaboravnosti, bolesti, sramu i boli, o najdubljim osjećajima o kojima se ne usuđujemo progovarati.

Víťo Staviarsky

Crne cipele HENA Com

Kurkuma se u Indiji i Kini već stoljećima koristi kao začin i kao lijek, zbog svog bogatog okusa, ali i znanstveno dokazanih dobrobiti za zdravlje – od artritisa do prevencije raka. Za najbolji učinak stručnjaci preporučuju da se konzumira svakodnevno. Ova supernamirnica poboljšat će okus mnogih slanih, ali i slatkih jela i može postati vaš “tajni sastojak”: u knjizi ćete pronaći čak 40 jednostavnih recepata za svježu ili kurkumu u prahu kojima ćete osvježiti svoja jela, poboljšati zdravlje, a nerijetko i zadiviti sve za stolom.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Zidar Zidara za pokretanje web shopa na engleskom, talijanskom i njemačkom govornom području tražim, proizvod i distribucija osigurani. Kontakt: 091/633 2370. Partnerstvo Partnera za dovršenje istarske stancije (kuće za odmor) u okolici Labina traži vlasnik. Kontakt: 092/311 7052. Uvoz automobila Partnera - financijera za uvoz osobnih automobila iz EU-a traži vlasnik tvrtke. Kontakt: 098/268 885.

Partnerstvo Partnera investitora za uređenje klaonice papkara i svinja u Bistri pokraj Zaprešića, za zajednički rad, osiguran projekt, kao i dozvole. Kontakt: 098/350 091.

Talijanska tvrtka traži partnera Partnera za poslovnu suradnju traži strana tvrtka iz Italije. Kontakt: euro.ital.instruments@gmail.com.

Reciklaža šljake Traži se građevinska tvrtka za reciklažu 35.000 m3, metalurske šljake u Sisku. Kontakt: 098/232 043.

Tvrtka Tvrtka društvo ograničene odgovornosti, uhodano i s pozitivnim poslovanjem od 1992. prodaje vlasnik. Prodaje i kuću s poslovnim

Partnerstvo Traži se partner za otvaranja zalagaonice. Kontakt: 097/644 0312.

prostorom i tri stana. Kontakt: 01/3645 055, 091/528 0016.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Sprave za igrališta i popravak

Rok dostave ponuda je 6. srpnja. Puloveri

Grad Zagreb nabavlja sprave za igrališta, rezervnih dijelova i popravak sprava. Procijenjena vrijednost nabave je dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja. Barkod čitači

Hrvatska pošta nabavlja barkod čitače. Procijenjena vrijednost nabave je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. lipnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Partnerstvo Suradnika ozbiljnog za izgradnju hostela, osigurano zemljište i idejni projekt, Novi ZagrebBrezovica. Kontakt: 091/762 5650.

Lončanice

Grad Zagreb nabavlja lončanice. Procijenjena vrijednost nabave je 2,5 milijuna kuna.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja pulovere. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 703.000 kuna. Rok dostave ponuda 2. srpnja. Informacijski sustav vojne policije

MORH nabavlja informacijski sustav vojne policije. Procijenjena vrijednost iznosi 560.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

REGIJA

Torbe za matične knjige

Brčko Distrikt nabavlja torbe za matične knjige. Rok dostave ponuda je 25. srpnja. Pidžame i spavaćice

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja pidžame i spavaćice. Rok dostave ponuda je 26. lipnja. Eurodizel gorivo

Autoputevi Republike Srpske nabavljaju eurodizel gorivo. Rok dostave ponuda je 28. lipnja.

Automatska praonica za vlakove

Željeznice Federacije BiH nabavljaju automatsku praonicu za vlakove. Rok za dostavu ponude je 29. lipnja. 18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZEMLJIŠTA, POSLOVNI PROSTORI, BENZINSKE POSTAJE... Poslovni prostor ukupne površine 761,68 metara četvornih prodaje se za 10.017.722 kune u Splitu. Dražba će se održati 19. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv.Križ, Dračevac, soba broj 59/III. Nekretnina se neće prodati za iznos manji od 3.339.240,66 kuna. Jamstvo u iznosu od 1.001.772,20 kuna treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, šifra 88, poziv na br. 01-3896-09. Prodaje se ekonomsko dvorište, mehanička radionica, agregat, garaže, dvorište potkućnica, oranica, pekara, skladište i plinski spremnici, kolna vaga, mlin, portirnica i dvorište s prostorom pod poslovnim zgradama, skladište, silos te dio poslovne zgrade ukupne površine 29.317,26 metara četvornih za 7.552.831,44 kune u Novskoj. Dražba će se održati 20. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba broj 15/I. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište ukupne površine 1842 metra četvorna prodaje se za 1.865.000 kuna u Opatiji. Dražba će se održati 21. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 33/V. Prodaja će biti po načelu viđenokupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod iznosa od 932.500 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na račun Suda HR0323900011300002256, model 00, poziv na broj 13732017. Prodaje se nekretnina u tvorničkom krugu Ciglane Sinj u stečaju ukupne površine

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

32.970 metara četvornih za 12.960.000 kuna. Riječ je o nekretninama nazvanim Stipanovića Greben u Glavicama kod Sinja. Cijene ovih nekretnina izražene su u neto iznosima, a sve poreze koji terete prodaju snosi kupac. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska br. 6, sudnica broj 1/prizemlje, 26. lipnja u 10 sati. Razgledavanje je moguće svaki radni dan od 9 do 15 sati do 24. lipnja uz prethodnu najavu na broj telefona 098/262 943. Kao kupci

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

mogu sudjelovati sve osobe koje prema važećim propisima mogu stjecati vlasništvo na nekretninama koje su predmet prodaje i koje su najkasnije do 26. lipnja 2018. godine platile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina koje su predmet prodaje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Splitu pri HPB-u IBAN: HR1623900011300000664, model: HR:02 s naznakom za spis 1. St-451/2013 i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za navedene iznose osiguranja. Na istom mjestu i u isto vrijeme bit će održana dražba za prodaju tvorničkog kruga Ciglane Sinj ukupne površine 32.970 metara četvornih za 13.365.000 kuna. Za kupnju ove nekretnine potrebno je na isti IBAN i model uplatiti jamstvo u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina koje su predmet prodaje i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Prodaje se industrijsko dvorište i zgrada, benzinska postaja u Okučanima, zatim kuća, građevinsko zemljište i benzinska postaja na Godinjaku, zatim benzinska postaja, spremnici derivata, garaža i uprava, kuća, dvorište i mehanička radionica u Novoj Gradiški i poljoprivredna zemljišta sve skupa ukupne površine 174.608,2 metra četvorna za 24.534.352 kune. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 13. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti utvrđene nekretnine. Prodaje se zemljište ukupne površine 19.165 metara četvornih za 1.421.632 kune u Osijeku. Dražba će se održati 27. lipnja u 9.45 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta platile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR31 23900011300000200 s pozivom na broj HR05 272-161-14 kod HPB-a i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Razne usluge inženjeringa Infrastruttura, Progetti Engineering, Binario e geomatica; Bellinzona, Švicarska, traži nabavu raznih usluga inženjeringa. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1020547. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Switzerland, Roberto d’Onofrio, donofrio. roberto@sbb.ch. Radovi vanjskog čišćenja zgrade Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na vanjskom čišćenju zgrade. Natječaj je otvoren do 6. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1021425. Dodatne informacije dostupne su na Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions rue de l’Hôtelde-Ville 4, case postale 3983, Genève 3 1211, Switzerland, Maïté Giocondo, soumissions. dca@ville-ge.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Usluge pranja i kemijskog čišćenja Sunndal kommune, Sunndalsøra, Norveška, traži izvođača radova na uslugama pranja i kemijskog čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/161464. Dodatne informacije dostupne su na: Sunndal kommune, 964 981 604, Boks 94, Sunndalsøra 6601, Norway, Evy Austad, evy.austad@sunndal.kommune.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručite-

lja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Planiranje i razvoj okoliša C40 Cities Climate Leadership Group, New York, Sjedinjene Američke Države, traži usluge planiranja i razvoja okoliša. Natječaj je otvoren do 9. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://c40. box.com/v/c40-ojeu-procurement. Dodatne informacije dostupne su na C40 Cities Climate Leadership Group, Inc., 120 Park Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40.org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://www.mytenders. co.uk/Search/Search_Switch.aspx?ID=212180. Građevinski radovi Enabel RDC, Kongo, traži nabavu građevinskih radova na hidrograđevnim objektima. Natječaj je otvoren do 14. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://enot.publicprocurement.be/enot-war/ preViewNotice.do?noticeId=311294. Dodatne informacije dostupne su na: Enabel RDC, 0264.814.354_22750, Croisement avenues colonel Ebeya et de l’Hôpital H1 — 1, Gombe 0000, DR Congo, geert.kindt@btcctb.org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

HRVATSKA VINA U SRBIJI

NAJPOŽELJNIJE DALMATINSKE SORTE Na promociji hrvatskih vina u Beogradu predstavljena je već dobro poznata istarska malvazija, ali i kontinentalna vina - graševina, frankovka i traminac piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

M

alvazija istarskih vinograda odavno je etablirana u Srbiji, gotovo da nema ugostiteljskog objekta koji je nema u ponudi, a iznimno su popularna i dalmatinska vina. No cilj nam je, uz povećanje izvoza već prisutnih vina, ojačati i prisutnost sorti Kontinentalne Hrvatske – graševine, frankovke i traminca.

ŽELIMO SE POZICIONIRATI KAO LIDER U REGIJI PO POTROŠNJI VISOKOKVALITETNIH VINA, ISTAKNUO JE KOVAČEVIĆ 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

Ako vina naših autohtonih sorti na međunarodnim natjecanjima dobivaju najviša odličja, onda im je mjesto i na svim boljim vinskim kartama u restoranima u regiji, uz bok svjetskim vinima”, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Dragan Kovačević. Srbija nam je po izvozu vina na šestom mjestu, nakon BiH, Njemačke, Austrije, Crne Gore i SAD-a. U 2017. na srbijansko tržište izvezli smo 122.000 litara vina u vrijednosti od 700.000 eura. U odnosu na razdoblje prije pet godina izvoz je u prosjeku porastao 35 posto. ‘’U Srbiju najviše izvozimo vina u bocama po prosječnoj cijeni od 43 kune po litri. Hrvatska nije količinski veliki proizvođač vina, ali se


EPIC WEEK IN CROATIA

SOPHIA JE KREIRALA SVOJ ODMOR IZ SNOVA

može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti kao i kvalitetom vina te se stoga želimo pozicionirati kao lider u regiji po potrošnji visokokvalitetnih vina. Poanta ovakvih akcija koje HGK provodi pod sloganom Vina Croatia - vina mosaica je brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju što u konačnici podiže izvoznu cijenu naših vina”, pojasnio je Kovačević. Predstavljanje vina održalo se na dvjema večerama koje je organizirao HGK. Na obje se predstavilo sedam hrvatskih vinarija: Iločki podrumi, Kutjevo, Feravino, Dingač Skaramuča, Degrassi, Vina San Martino i Vinoplod Šibenik. Osnovna ideja ovakve promocije je direktan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana.

SVA VIŠE UPITA ZA GRAŠEVINU Prve večeri, pod vodstvom predsjednika Udruženja sommeliera Vojvodine Igora Lukovića, vina s u predstavljena vlasnicima vinoteka, restorana i hotelskim menadžerima, dok je druge večeri predstavnicima medija vina predstavio sommelier i novinar Nenad Andrić. “U Vojvodini postoji tradicionalno tržište za graševinu iz Slavonije i njena popularnost raste zajedno s rastom svijesti o važnosti lokalnih i autohtonih sorti, a budući da graševina postoji i s ove strane granice, njeno prihvaćanje je prirodna stvar”, istaknuo je Luković. Da postoji sve više upita za distribuciju graševine u zadnjih pola godine, potvrdio je i voditelj izvoza Kutjeva Damir Vondraček. “Ovakvi eventi uvijek pridonose većem interesu, te nam pomažu u jačanju poslovanja”, ocijenio je Vondraček. Ipak, Luković naglašava kako apsolutnu dominaciju još uvijek imaju vina s obale, osobito ona iz Istre i Dalmacije. Upravo zbog te činjenice svoj potencijal na ovom tržištu vidi vinarija Vinoplod Šibenik koja je predstavila svoj vrhunski Babić. “Reakcije na naše vino su odlične, nadam se da će nam ovakve manifestacije pomoći da uđemo i na police supermarketa i u restorane jer još nismo prisutni na tržištu Srbije”, kazao je Marko Sabioni iz vinarije Vinoplod Šibenik.

Doseg veći od 50 milijuna ljudi te više od 60.000 novih fanova na društvenim mrežama rezultati su trećeg nastavka promotivne kampanje Hrvatske turističke zajednice Epic Week in Croatia provedene na Facebooku, Twitteru, Instagramu i Pinterestu. “Riječ je o promotivnoj kampanji pokrenutoj s ciljem poticanja fanova i turista da kreiraju svoj odmor iz snova koji će provesti u Hrvatskoj. U sklopu kampanje kreirana je nagradna igra kroz listu aktivnosti koje turist može doživjeti u Hrvatskoj. Cilj nam je prikazati Hrvatsku kao zemlju bogate i široke ponude u kojoj svatko može pronaći zanimljivosti za sebe. Odlični rezultati ove kreativne i interaktivne kampanje, ali i nagradne igre posebno u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Belgiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Češkoj i Skandinaviji potvrđuju popularnost Hrvatske na međunarodnom tržištu”, ocijenio je direktor Hrvatske turi-

stičke zajednice Kristjan Staničić. Koncept kampanje i nagradne igre podrazumijevao je odabir top sedam aktivnosti, od ponuđenih više od 218, koje čine odmor iz snova, a sudionici su mogli birati lokacije, znamenitosti, gradove, okuse... U nagradnoj igri ove je godine sudjelovalo više od 12.000 fanova, koji su odabranih top sedam aktivnosti podijelili na svojim profilima na društvenim mrežama. U veliko finale ušli su sudionici čije su objave prikupile najveći broj lajkova, a glavnu nagradu osvojila je Sophia iz Velike Britanije. (J.V.)

AIR FRANCE-KLM VODI NA 190 SJEVERNOAMERIČKIH ODREDIŠTA

IDEJE ZA ODMOR I NOVA ISKUSTVA

Zrakoplovna tvrtka Air FranceKLM nudi veliki izbor putovanja na gotovo 190 odredišta zahvaljujući novopotpisanom sporazumu s Virgin Atlanticom i Delta Airlinesom. Bilo da je riječ o New Yorku, Torontu, Las Vegasu, Vancouveru, Mexicu ili San Franciscu, Air FranceKLM je za svoje putnike optmizirao mrežu ruta, osigurao najbolje redove letenja, konkurentne cijene i pogodnosti za česta putovanja, uključujući mogućnost otkupa milja preko svih prijevoznika. Prema odredištima na

koje lete njeni zrakoplovi kreće se i iz Zagreba, ali s presjedanjem u Amsterdamu ili Parizu. Putnici koji spadaju u tzv. premium klasu imaju posebne pogodnosti kod smještaja u objektima na ključnim zračnim lukama kako bi se poboljšala povezanost i pristup svim salonima zračnih luka svakog prijevoznika. Za povratnu kartu po osobi do New Yorka treba izdvojiti oko 1037 eura, za San Francisco 1317 eura, za Mexico City 1440 eura, a za Vancouver 604 eura. Inače, Air France-KLM je vodeća zrakoplovna tvrtka u međunarodnom transportu s polascima iz Europe. U suradnji sa svojim partnerima Delta Airlines i Alitalia, Air France-KLM čini jednu od najvećih mreža letova za Sjevernu Ameriku s čak 270 letova dnevno. (S.P.)

18. lipnja 2018. | broj 4034 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


ROVINJ BEACH POLO CUP

POBJEDNIK ADRISOV TIM

U finalu trećeg Rovinj Beach Polo Cupa na plaži Porton Biondi slavio je tim domaćina tvrtke Adris. Guillermo Steta, Juan Clemente Marambio, Bruce i Davis Colley iz tima Adris u bespoštednoj borbi svladali su tim Miller rezultatom 7:4,5 te su im uručeni satovi Franck Dubarry.

Treće mjesto izborio je tim Veuve Clicquot pobijedivši Caprice-Mevisto rezultatom 8:6,5. Četvrto mjesto zauzeo je tim Bentley savladavši igrače iz tima Franck Dubbary. Na plaži Porton Biondi ove smo godine imali priliku gledati šest timova s igračima 12 nacija, a prvi put su održane i večernje utakmice, pod svjetli-

ma reflektora i s vizurom starog grada u pozadini. Sudionici i gosti pola uživali su u koncertu Sophie Ellis-Bextor te se družili s igračima tijekom parade Bentleyja i konja. Prvu utakmicu turnira početnim izbacivanjem lopte otvorila je zvijezda CSI: Miamija Eva LaRue. Uzbudljivu završnicu jedinog polo turnira na pijesku u ovom dijelu svijeta iz prvog reda pratile su Jo i Leah Wood, bivša supruga i kći člana legendarnih Rolling Stonesa Ronnija Wooda. Kako to tradicija pola nalaže, birao se i najljepši šešir ili fascinator, a žiri je vrijednim poklonom sponzora Caprice nagradio šešir Stephanie Göettmann. Već nakon tri godine Rovinj Beach Polo Cup istaknuo se kao nezaobilazan turnir za sve ljubitelje ovog kraljevskog sporta, profesionalne igrače, pa čak i za jaipurskog maharadžu koji je zaigrao za tim Franck Dubarry. Grad je tri dana bio ispunjen vrhunskim mečevima, dobrom glazbom i zabavom zbog kojih je Rovinj bio centar luksuznog polo svijeta. (J.V.)

PLAVA LAGUNA CROATIA OPEN UMAG OD 13. DO 22. SRPNJA

U službi promocije turizma Umag se i ove godine s teniskom turnirom Plava Laguna Croatia Open Umag, koji će se održati od 13. do 22. srpnja, pozicionira kao jedan od predvodnika u promociji hrvatskog turizma. U Umag stiže oko 100.000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Turnir prati više od 370 akreditiranih novinara, a prijenosom u 100 zemalja slike iz Umaga vidjet će 110 milijuna potencijalnih gledatelja. Plava Laguna Croatia Open Umag jedan je od najrelevantnijih teniskih turnira na

ovim prostorima kojem se i igrači i gosti rado vraćaju. Jedan od najvažnijih sportskih događaja u Hrvatskoj i ove su godine podržali ključni partneri - Ministarstvo turizma, HTZ, Grad Umag i TZ Umag. “Gosti u Umag dolaze zbog vrhunskog tenisa, ali i niza dodatnih sadržaja. To je zapravo prava vrijednost turnira, jer okuplja vrlo široku publiku”, kazao je Gari Cappelli, ministar turizma. “Hrvatska će i ove godine biti domaćin sportskog spektakla koji je postao simbol Umaga i koji pridonosi obogaćivanju

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4034 | 18. lipnja 2018.

turističke ponude Istre te ima veliku promotivnu važnost za cijelu zemlju. Ovaj teniski turnir odličan je primjer kako turistima stvoriti privlačan motiv dolaska u destinaciju”, ocijenio je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a. Već 29 godina Umag je dom našem najeminentnijem teniskom turniru, a neslužbena titula grada sporta postala je nedavno službena kad je Federacija europskih sportskih prijestolnica i gradova Umag proglasila europskim gradom sporta 2018. godine. (J.V.)


Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Profile for NEstar

Pv 4034  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4034  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Profile for nestar
Advertisement