Pv 4030

| Hup skor | GDPR | ZAGREB DESIGN WEEK | 150 GODINA TURIZMA NA HVARU |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Web trgovina je živi organizam intervju

Medeja Lončar Siemens Hrvatska

Imamo kvalitetnu ribu, ali je premalo jedemo

1953.-2018.

21. svibnja 2018., godina LXV, broj 4030

TEMA TJEDNA: Online kupnja

Riba Hrvatske - jedi što vrijedi

g o dina

Ususret Novom zakonu o vinu

Fond za marketing vina da, ali uz oprez

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

Na

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

sadržaj

4030 / 21. svibnja 2018.

TEMA TJEDNA

6

U Hrvatskoj je 2016. prema podacima Eurostata bilo 1,5 milijuna online kupaca

6

Online kupnja Web trgovina je živi organizam

10

Kazne do 20 milijuna eura Kreće puna primjena GDPR-a

16

HUP Skor 2017.

Napredak, ali vrlo spor

22

Predstavljeni investicijski i turistički potencijali Kalinjingradske oblasti Do posla preko sporta

24

Projekt “Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi” Jedemo premalo ribe i to treba mijenjati

30

Agrokor Peruško: Ne pomaže nam psihoza koja se stvara u javnosti

46

Zagreb Design Week Za prepoznatljivost se mora ići na sajmove

12

Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska Digitalizacija je potrebna svima

AKTUALNO

64

Iako mnogi misle kako je unajmljivanje zrakoplova skup sport, to baš i nije tako

INTERVJU

PV ANALIZA

12 Medeja Lončar

18

Ususret novom zakonu o vinu Fond za marketing vina da, ali uz oprez

PRIČA S RAZLOGOM 34

Pršuterija Bura i sol Tradicija koja se njeguje

38

150 godina organiziranog bavljenja turizmom na Hvaru Brendiranje na tradiciji dugoj 150 godina

turizam

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Jung Sky Letjeti kao jet set

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING razvoj, marketing i prodaja Predrag Milinović milinovic@privredni.hr marketing i prodaja

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Stjepan Kovač

Pametni grad Čakovec

Osim različitih senzora za mjerenje i očitavanje, uz cjelokupnu analitiku i izvještavanje, strategija pametnog grada obuhvaća i platformu za pametnu upravu

Č Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

akovec - pametni grad naziv je strategije koja se upravo razvija u gradu gdje se nedavno po drugi put održala prva međimurska IT konferencija ČIPS. Čakovečka IT predavanja i susreti osmišljeni su upravo s ciljem da se razvitak u pametni grad, odnosno domaći stručni kadar, i u budućnosti osigura promocijom STEM područja i približavanjem obrazovanja za nova zanimanja mladima. U strategiji je planirano više projekata koji će dodatno podići kvalitetu života u gradu i okolici. Prije svega, radi se o pametnom nadzoru onečišćenja zraka i buke u gradu, upravljanju otpadom i efikasnom održavanju zelenih površina te pametnom upravljanju prometom. Što ova rješenja čini pametnima? Konkretno, na primjeru prometa, sustav za Pametno parkiranje putem senzora identificira broj zauzetih parkirnih mjesta na parkiralištu te građanima daje informaciju o broju slobodnih mjesta putem aplikacije. Sustav Pametnih brojača prometa omogućuje da se na nekoliko lokacija postave brojači prometa koji daju informacije o protoku prometa, količini vozila, otkrivaju “crne rupe” u prometu i daju uvid u moguće rješenje problema u prometu. Dakle, uz pomoć tehnologije Grad Čakovec može detektirati probleme u prometu i temeljem dobivenih parametara osmisliti mjere kojima će se oni riješiti, a građani na svoje mobilne uređaje dobivaju informacije koje im olakšavaju svakodnevicu. Uz to, Grad je lani uložio 25 milijuna kuna u obnovu prometne infrastrukture.

U svibnju je dovršen projekt također povezan s prometom, ali i ekologijom - tri SMART biciklistička odmorišta. Projekt je prijavljen u suradnji s Razvojnom agencijom Grada Čakovca (ČAKRA), a ukupna mu je vrijednost 188.050 kuna. SMART odmorišta koriste solarnu energiju koja napaja LED rasvjetu odmorišta i omogućuje punjenje mobilnih uređaja, a biciklisti mogu napraviti i manje popravke kvarova. U ponudi javnog prijevoza su i elektrobicikli, a na području Grada potiče se ugradnja punionica za električna vozila. Ovakvi projekti povećavaju kvalitetu turističke destinacije za cjelogodišnje razdoblje, a Čakovec

4 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

se posvećuje razvoju kontinentalnog turizma.

Osim različitih senzora za mjerenje i očitavanje, uz cjelokupnu analitiku i izvještavanje (promet, okoliš, komunalije, trošila), strategija pametnog grada obuhvaća i platformu za pametnu upravu, odnosno aplikacije za inventar, evidenciju zaposlenika, vođenje investicija i udruga… Sustav za građane omogućuje da oni imaju uvid u račune komunalne naknade, odvoza otpada, stambene pričuve, računa dječjeg vrtića... Dakle, pametan grad je puno više od pametnih klupa, koje su u Čakovcu također lokalne proizvodnje. Osim toga, sigurnost u Čakovcu povećava sustav nadzornih kamera, a niz budućih aktivnosti i implementacija tehnologije u gradu omogućavat će nedavno postavljena prva IoT bazna stanica.

U svibnju su započeli dvotjedni radovi modernizacije javne rasvjete na bazi LED tehnologije. Čakovec je jedini grad u Hrvatskoj koji je dobio sredstva za uvođenje LED javne rasvjete.

Vrijednost projekta je 800.000 kuna.

Pametan grad je puno više od pametnih klupa, koje su u Čakovcu također lokalne proizvodnje Sve ove aktivnosti pridonose razvoju sektora informatičke tehnologije - trenutačno u Međimurskoj županiji postoji više od 100 start-up projekata. Pametni gradovi, ipak, ne zanemaruju osnove: na širem području Čakovca svima se može osigurati priključenje na komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizaciju, internet). Prošle godine se sredstvima iz strukturnih fondova EU-a realizirao projekt vrijedan 280 milijuna kuna, čime je Čakovec postao jedini grad u Hrvatskoj koji ima 100 posto riješenu komunalnu infrastrukturu.

BROJKE, BROJKE

Žitarice u 2017.

Pšenica

Kukuruz

116.150 hektara žetvene površine 682.322 tone proizvodnja 5,9 tona prirod po hektaru

247.119 hektara žetvene površine 1.559.638 tona proizvodnja 6,3 tone prirod po hektaru

Ječam

Raž

53.950 hektara žetvene površine 260.426 tona proizvodnja 4,8 tona prirod po hektaru

774 hektara žetvene površine 2566 tona proizvodnja 3,3 tone prirod po hektaru

Zob

Pšenoraž

23.139 hektara žetvene površine 68.333 tone proizvodnja 3 tone prirod po hektaru

17.291 hektar žetvene površine 68.648 tona proizvodnja 4 tone prirod po hektaru

Ostale žitarice

3060 hektara žetvene površine 6068 tona proizvodnja 2 tone prirod po hektaru Izvor: DZS

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Online kupnja

Web trgovina je živi organizam Imamo jako malo web trgovina prema broju stanovnika, a time i malo kvalitetnijih web trgovina. S druge strane, imamo dosta dobru statistiku o postotku stanovništva koje se u anketama izjašnjava da redovito kupuje online. Problem je u tome što Hrvati dominantno kupuju u stranim web trgovinama, smatra Kruhek piše Jozo Knez knez@privredni.hr

D 6 od 10

hrvatskih korisnika interneta obavi barem 1 online kupnju mjesečno

1,5 mil

online kupaca bilo u Hrvatskoj 2016. prema podacima Eurostata

250.000 novih kupaca u Hrvatskoj lani

anas se bez interneta ne živi. Svi koji ostanu bez mreže u ključnim trenucima, znaju kakav je to osjećaj. Ne dolaze mailovi, WhatsAppovi, na Instagram ne možete ni pomisliti i izgleda vam kao da cijeli svijet prolazi pored vas, a vas nema. Ne postojite. Danas bez interneta ne bismo mogli zamisliti mnoge stvari, mnogi poslovi se ne bi mogli obavljati na način na koji se danas obavljaju i sve bi bilo mnogo sporije. Dolaskom interneta, tj. na početku dial-up veze stvari su se polako počele mijenjati. Iako je tada, recimo početkom novog milenija, trebalo čitavo stoljeće da se neka stranica učita, a spajanje na internet pratila je užasna buka dial-up modema, ljudi su surfali. Najčešće po forumima, chatovima, a stvarno se na prste ruku moglo nabrojati one s vizijom koji su u to vrijeme otvarali internet trgovine. Tada su web shopovi radili na principu kataloga - vidiš online, pa naručiš telefonom. Danas, dvadesetak godina kasnije, internet trgovine su postale mnogo drugačije. Napretkom tehnologije, dolaskom brze veze cijeli svijet se promijenio, pa tako i način na koji kupujemo. Internet shopping postao je uobičajna pojava i prema podacima Eurostata (iz prosinca 2017. godine) sedam od 10 korisnika interneta u Europskoj uniji te je godine kupovalo u web trgovinama.

U Hrvatskoj se također broj korisnika koji kupuju online povećava iz godine u godinu, a to povećanje prate i domaće web trgovine kojih je sve više i koje su sve kvalitetnije.

Rast online kupnje u Hrvatskoj

Istraživanje o online kupovini Shopper’s Mind 2018 pokazalo je da bar jednu online kupnju mjesečno napravi čak šest od 10 hrvatskih korisnika interneta, a samo šest posto nikada nije kupovalo na internetu. Tako je 2017. godine na

6 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

internetu počelo kupovati dvostruko više građana negoli je 2008. godine bilo ukupno online kupaca. Povećanje od četvrt milijuna novih kupaca ukazuje da je online trgovina u Hrvatskoj u velikom porastu, ali s još puno prostora za napredak ako se uspoređujemo s ostatkom Europe.

Prema istraživanju koje smo proveli među bazom naših članova/web trgovaca, najviše ih prodaje tehniku, a slijedi moda, kaže Majsan Koliko 250.000 novih kupaca u 2017. godini znači za hrvatsko internetsko tržište, najbolje ilustrira usporedba s podacima koje je lani objavio Eurostat. Prema tim podacima u Hrvatskoj je u 2016. bilo gotovo milijun i pol online kupaca, a 2008. godine samo 140.000. Takva uzlazna dinamika je posljedica nekoliko velikih trendova među domaćim web trgovcima. Prvi trend je širenje kategorija proizvoda, pri čemu je posebno zanimljivo da se učestalost kupnje u kategoriji proizvoda za svakodnevno korištenje, poput hrane i pića, uvelike povećao. Tu prednjači Konzum klik u kojemu više od 90 posto kupaca čine fizičke osobe, a evidentan je i rast poslovnih korisnika koji su svakodnevnu nabavu zamijenili online

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

O udruzi eCommerce Hrvatska Udruga eCommerce Hrvatska je osnovana s ciljem informiranja, educiranja, povezivanja i međusobnog pomaganja online trgovaca i ostalih subjekata koji sudjeluju u procesu izrade, provedbe ili promocije web prodaje. Glavne aktivnosti udruge su mjesečni meetupovi (besplatne edukacije i networking), certifikacija web trgovina za prvi globalni trustmark Safe.Shop, analiza i savjetovanje za članove udruge, istraživanje tržišta te eCommerce akademija za uspješno pokretanje i vođenje web trgovine. Uz to, ova udruga sudjeluje kao partner svih važnih eCommerce konferencija u regiji, te je povezana sa sličnim udrugama diljem svijeta što im omogućuje savjetovanje trgovaca koji žele pokrenuti prodaju izvan granica Hrvatske.

U svijetu se predviđa veliki rast popularnosti prodaje mode na internetu, što je zapravo odličan odabir kategorije za nekoga tko tek kreće u online biznis jer su marže puno veće nego kod tehnike, a i lojalnost kupaca je značajnija te oni češće kupuju takvu robu.

Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska

kupnjom. “S obzirom na potencijal tržišta i buduće generacije koje tek postaju nositelji kućanstva a svakodnevno koriste internet, svakako postoji dobar temelj i veliki potencijal za daljnji uspješni razvoj ovog poslovnog modela i zauzimanje značajnog tržišnog udjela”, kažu u Konzumu.

Ipak, većina web trgovina u Hrvatskoj ne bavi se prodajom svakodnevnih potrepština.

“Prema istraživanju koje smo proveli prošle godine među bazom naših članova/web trgovaca, najviše ih prodaje tehniku, njih 32 posto, a slijedi moda sa 14 posto. Inače, u svijetu se predviđa veliki rast popularnosti prodaje mode na internetu, što je zapravo odličan odabir kategorije za nekoga tko tek kreće u online biznis jer su marže puno veće nego kod tehnike, a i lojalnost kupaca je značajnija te oni češće kupuju takvu robu”, kaže Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska.

Drugi trend je strah od korištenja kartica u online svijetu, no iako taj strah polako kopni, Hrvati ipak i dalje najviše vole plaćati pouzećem. “Više od 50 posto online kupaca u Hrvatskoj preferira platiti robu pri preuzimanju, što ukazuje na problem s povjerenjem, a mi kao udruga radimo na tome da on polako nestane”, kaže Majsan dodajući kako su uspostavili suradnju s prvom globalnom oznakom povjerenja Safe.Shop, čiji znak sugerira da je web trgovina sigurna tj. da su je pregledali stručnjaci iz udruge eCommerce. Online kupci ipak sve više koriste kartice pri kupnji, pa se očekuje i nastavak tog trenda.

Treći trend je kupnja preko pametnog telefona koji je svima stalno u rukama, pa ne čudi da je postao i sredstvo za traženje artikala u web trgovinama. Još jedan trend koji je u stalnom porastu je uzlet portala za usporednu kupovinu poput web trgovine jeftinije.hr. Tu je riječ o platformama koje na jednom mjestu omogućuju kupcima pristup svim informacijama te se time olakšava odabir proizvoda. Ovaj vid kupnje u Hrvatskoj koristi oko 55 posto kupaca.

8 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Kvalitetno korisničko iskustvo i jednostavnost

U Hrvatskoj je, osim sve više Hrvata koji kupuju u internet trgovinama, sve više i takvih trgovina i tvrtki koje se bave izradom i vođenjem web shopova, poput Markera ili Inchooa iz Osijeka. To je pokazala i nedavna konferencija Ecommerce Day, koja već četiri godine bira najbolje web trgovce u Hrvatskoj te donosi novosti iz svijeta internet trgovine. Ova godina je, kad je riječ o prijavljenim internet trgovinama, bila rekordna s čak 150 prijavljenih trgovina, a najboljima su proglašeni Zooplus (zooplus.hr) i Sonus Art (sonusart.hr).

“Zooplus konstantno ulaže u nove tehnologije te iz dana u dan radi na povjerenju kupaca.

Prošle godine smo pokrenuli i aplikaciju koja kupnju čini bržom i lakšom te smatramo kako nas to izdvaja od konkurenata”, kaže Marina Sklepić, menadžerica Zooplusa. Da je kvalitetno korisničko iskustvo i jednostavnost za

Web trgovina mora biti jednostavna za krajnjeg potrošača u smislu kako obaviti kupnju, pojašnjava Ilić krajnjeg potrošača iznimno bitno, slažu se i u Sonus Artu. “Web trgovina mora biti jednostavna za krajnjeg potrošača u smislu kako obaviti kupnju. Jasno istaknute informacije o proizvodu i kvalitetna korisnička podrška su također izrazito važne. Naša korisnička podrška brine se za kupnju od njenog početka do kraja. Isto tako, analitičko mjerenje putanje korisnika je jedan od najbitnijih faktora koji nam pomaže u poboljšanju usluge te kvalitetno prepoznavanje na koje pojmove će se krajnji kupac odlučiti kako bi uopće došao do naše web trgovine”, kaže Petar Ilić, vlasnik Sonus Arta.

A da bi uopće neki web shop osvojio nagradu, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta. Tako je Marker na ovogodišnjoj Ecommerce konferenciji zaslužan za dizajn čak pet pobjedničkih web shopova što ih stavlja u sam vrh hrvatskih web agencija. Uža specijalnost Markera je, uz dizajniranje web stranica i web shopova, postavljanje digitalne strategije kao i izrada specijaliziranih web programskih rješenja koja omogućavaju najveću učinkovitost, stabilno online poslovanje i mjerljiv ROI. “Iako nam

nagrade nikada nisu bile cilj ni fokus u poslovanju, ponosni smo na sve naše trgovce, a posebno na one koji su naše web shop rješenje i savjete iskoristili na najbolji način i osvojili nagrade kao najbolji web trgovci. Smjer koji smo zauzeli od prvog dana jest taj da želimo raditi najkvalitetnija rješenja za online prodaju što se pokazalo kao teži i dugotrajniji, no ispravniji put. Konstantno ulažemo u znanje, pratimo trendove te skupljamo najvredniji resurs tvrtke – iskustvo”, ističe Ivica Kruhek, direktor Markera koji stanje eCommerce scene u Hrvatskoj ocjenjuje kao “vrlo šareno”.

Kvalitetno odrađeni preduvjeti vode uspjehu

“U mnogim segmentima imamo spoj nespojivog. S jedne strane, ako se uspoređujemo sa zapadnim zemljama ali i zemljama poput Slovačke, Češke, Poljske, ispada da smo u vrlo ranoj fazi razvoja. Imamo jako malo web trgovina prema broju stanovnika, a time i malo kvalitetnijih web trgovina. S druge strane, imamo dosta dobru statistiku o postotku stanovništva koje se u anketama izjašnjava da redovito kupuje online. Problem je u tome što Hrvati dominantno kupuju na stranim web trgovinama. Domaće web trgovine se tek u zadnjih godinu dana uspijevaju jače profilirati kao kvalitetno i sigurno mjesto za online kupnju. Velika razina nepovjerenja također se očituje i u tome što je dominantan model plaćanja još uvijek plaćanje pouzećem. Ono što vidimo zadnjih godinu dana je svakako drugačiji pristup izradi eCommerce rješenja.

To više nisu selektivni pokušaji već strateška i promišljena ulaganja koja imaju ideju, ljude, plan i očekivanja. Kod trgovaca s kojima uspijevamo raditi na taj način vide se bolji rezultati i brži povrat uloženih sredstava”, zaključuje Kruhek.

Da bi neki web shop imao šanse ostvarivati dobru prodaju, potrebno je “odraditi” nekoliko kvalitetnih preduvjeta, jer često se događa da posao odrađen na pola dovodi do izostanka rezultata. “Iako je logično da prvo spomenem web shop platformu, ipak ću na prvo mjesto staviti ljude. Ako želite svoje poslovanje poboljšati dodavanjem online kanala prodaje, prije svega trebat ćete osobu ili osobe koje imaju znanja kako to napraviti, koje će imati znanje i širinu da pripreme, a onda i provedu strategiju online poslovanja”, ističe Kruhek.

“Dizajn i korisničko iskustvo podjednako su važni kao i softversko rješenje na kojem ćete temeljiti web prodaju, a još je važnija podrška tvrtke koja vam je isporučila ta rješenja. Web trgovina je živi organizam u kojem se stalno događaju promjene, predviđene i nepredviđene situacije. Nadogradnje, brze reakcije, dobra stabilnost servera i dostupnost izuzetno su važni, ali ne bi smjeli biti opterećujući za trgovca. Vi se ponaprije trebate baviti trgovinom i kupcima, a ‘tehnika’ mora biti podrška tome”, smatra Kruhek. Kada su svi ovi preduvjeti ostvareni, sljedeći važan segment je marketing i promocija trgovine, jer ako ciljana publika ne nalazi baš određenu trgovinu u bespućima interneta, sve što je napravljeno pada u vodu.

“Vidljivost je iznimno bitna da bi kupci došli do vas, a nakon toga slijedi njihovo zadovoljstvo.

Kupac danas očekuje puno iskustvo u svim aspektima. Proizvodi koje prodajete moraju biti kvalitetni, moraju biti dobro opisani i fotografirani, što znači da kupcu moraju biti maksimalno kvalitetno prezentirati. Samo iskustvo korištenja web trgovine treba biti izuzetno lagano, sve treba biti intuitivno”, naglašava Kruhek.

Dodajte tomu još i brzinu otvaranja stranice, različite modele plaćanja te stavite veliki naglasak na izgradnju brenda i lojalnosti - i na dobrom ste putu za uspjeh.

Ako želite svoje poslovanje poboljšati dodavanjem online kanala prodaje, prije svega trebat ćete osobu ili osobe koje imaju znanja kako to napraviti, koje će imati znanje i širinu da pripreme, a onda i provedu strategiju online poslovanja.

Ivica Kruhek, direktor Markera

Europsko online tržište

Od odjeće do putovanja Prema Eurostatu, udio online kupaca znatno varira od države do države članice EU-a, u rasponu od 23 posto u Rumunjskoj, 27 posto u Bugarskoj i 39 posto na Cipru, pa do velikana poput Velike Britanije gdje je 86 posto kupaca, Švedske sa 84 posto te 82 posto u Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj i Luksemburgu. Najveće povećanje online kupaca od 2012. godine, više od 15 posto ostvarile su Češka, Litva, Španjolska i Italija. Prema tom izvješću, najbrži rast postotka online kupaca u EU je

u dobnim skupinama od 16 do 24 godine te od 25 do 54 čak 71 posto. Najmlađi kupci su u internetskim trgovinama najčešće kupovali odjeću i sportsku opremu, dok je skupina između 25 i 54 godine eure trošila na robu za kućanstvo, a najstarija ispitana skupina, ona između 55 i 74 godine, koja se bliži mirovini ili je već u njoj, trošila je na ono što je našim umirovljenicima nedostižno - na putovanja i smještaj za odmor.

Kada govorimo o potrošenom iznosu, najveći udio kupaca, njih 40 posto, kupio je

robu ili usluge u vrijednosti između 100 do 499 eura. Većina kupaca prema Eurostatovom izvješću navodi da su kupnju preko interneta obavili bez problema, a kao najčešći problem isticali su sporiju isporuku od one naznačene prilikom kupnje.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Kazne do 20 milijuna eura

Kreće puna primjena GDPR-a

Svih 28 zemalja članica Europske unije od ovoga tjedna imat će ujednačenu regulativu zaštite osobnih podataka koje dosad nije bilo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Uredba se primjenjuje na tvrtke, institucije, udruge, tijela državne uprave, javne vlasti...

R

azdoblje prilagodbe Općoj uredbi o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation - GDPR), jednoj od najopsežnijih promjena u europskoj politici zaštite osobnih podataka u posljednjih nekoliko desetljeća, završava 25. svibnja 2018. godine. Dakle, ovaj tjedan počinje njena puna primjena u svim državama članicama Europske unije, bez odgađanja i bez dodatnih prijelaznih rokova.

Uredba, koja je stupila na snagu 2016. godine, primjenjuje se na tvrtke, institucije, udruge, tijela državne uprave, javne vlasti... Njene odredbe moraju poštivati svi subjekti koji u sklopu svojih aktivnosti obrađuju osobne podatke fizičkih osoba u EU te u određenim slučajevima i izvan Unije. Jer, EU je drugo najveće jedinstveno tržište na svijetu s više od 500 milijuna potrošača. Stoga, neke tvrtke u SAD-u i Aziji gotovo da nemaju izbora nego prilagoditi

10 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

se novim zahtjevima i promjenama koje će utjecati na globalno poslovanje.

Zanimljivo je istaknuti kako će od ovoga tjedna svih 28 zemalja članica EU-a imati (ili bi trebale imati) ujednačenu regulativu zaštite osobnih podataka koje dosad nije bilo. Također, GDPR uvodi nove te pojednostavljuje neke već postojeće definicije, određuje biometrijske i genetske podatke, preciznije opisuje postojeće pojmove, jača prava ispitanika te smanjuje i pojednostavljuje pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka.

Osobni podaci u svjetlu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka predstavljaju svaki podatak ili skupinu podataka koja nekoga identificira ili može identificirati kao fizičku osobu.

Dakle, radi se o golemom spektru podataka – od imena i prezimena, pa sve do nečije email adrese. Uzimajući u obzir brz tehnološki razvoj i globalizaciju, malo je za reći kako su se

u zaštiti osobnih podataka pojavili mnogi novi izazovi. Sve veća online prisutnost u digitalnom svijetu čini osobne informacije dostupnijima javno i globalno, uz značajno povećanje načina i opsega prikupljanja te razmjenu takvih podataka.

zaposlenika. U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potkraj prošle godine bila 150.401 pravna osoba od kojih njih 564 imalo je više od 250 zaposlenih. Dakle, one moraju imati službenike za zaštitu osobnih podataka.

Stvaranje konkurentske prednosti

Projekt za sve

Ako se organizacije ne usklade s odredbama ove uredbe koja sustav zaštite podataka konačno podiže na razinu na kojoj mu je mjesto, prijete im velike kazne. Naime, prema odredbama Uredbe svaka povreda sankcionirat će se novčanim kaznama koje će se izricati uz ili umjesto drugih sankcija poput upozorenja, opomena, zabrana, ograničenja... Postoje dva seta kršenja, za neka kršenja (obveze voditelja i izvršitelja obrade te certifikacijskog tijela i tijela za praćenje kodeksa ponašanja) propisana je maksimalna kazna od 10 milijuna eura ili dva posto godišnjeg prometa na svjetskoj razini poslovnog subjekta koji je prekršio odredbe Uredbe. Za druga kršenja (načela obrade, prava ispitanika, prijenosi u treće države, obveze u skladu s nacionalnim pravom, nepoštovanja naredbe ili pravo pristupa nadzornog tijela) propisana je maksimalna kazna do 20 milijuna eura ili četiri posto godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tomu što je veće.

No suština uvođenja GDPR-a u konačnici nije sankcioniranje nego, među ostalim, stvaranje konkurentske prednosti usklađenja s drugačijim načinom poslovanja.

Jedan od problema s kojim se susreću sve zemlje članice EU-a jest i nedostatak kvalificiranih i educiranih ljudi koji mogu obavljati poslove službenika za zaštitu osobnih podataka (Data Protection Officer). Službenika za zaštitu osobnih podataka moraju imenovati organizacije koje imaju 250 i više

U Hrvatskoj djeluju 5864 tijela javne vlasti i svako treba imati službenika za zaštitu osobnih podataka. Neki stručnjaci ističu kako ih oni trenutačno imaju, ali više deklarativno izabrane ljude koji su dobili rješenja da obavljaju poslove službenika.

Kao i većina drugih promjena, implementacija GDPR-a za tvrtku predstavlja određeni trošak koji visi o djelatnosti tvrtke i sasvim će sigurno više sredstava za obradu podataka izdvojiti ustanova koja se bavi kliničkim ispitivanjima nego, primjerice, pekarnica.

Tehnologija, odnosno odgovarajući alati mogu pomoći u implementaciji ove uredbe.

No struka smatra kako je Opća uredba o zaštiti podataka ponajprije projekt u koji moraju biti uključeni svi oni koji dolaze u kontakt s osobnim podacima i tvrtke moraju prilagoditi svoje poslovne procese kako bi bile usklađene s Uredbom, a tek onda razmišljati o tehnologiji koja će im pomoći da te procese automatiziraju.

Među ostalim, Hrvatska gospodarska komora i Agencija za zaštitu osobnih podataka radile su nekoliko mjeseci na sustavnom osvješćivanju javnog, državnog i privatnog sektora o odredbama Uredbe. Na tim savjetovanjima isticano je i to kako GDPR nije teret za tvrtku, već prilika da se uredi društveni sustav i standardizira način obrade osobnih podataka u Europskoj uniji. Naravno, i svih onih izvan EU-a koji će raditi s osobnim podacima građana na Starom kontinentu.

Suština uvođenja GDPR-a je i stvaranje konkurentske prednosti usklađenja s drugačijim načinom poslovanja

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska

Digitalizacija je potrebna svima Naša je misija na svim tržištima na kojima poslujemo omogućiti trenutačni pristup najnaprednijim i inovativnim tehnologijama iz područja elektrifikacije, automatizacije i digitalizacije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S

vaki menadžer ima svoj stil vođenja kompanije, a od početka travnja ove godine na čelnu poziciju svoj stil upravljanja Siemensom Hrvatska donijela je Medeja Lončar, koja je u svojoj tridesetogodišnjoj karijeri stekla iskustva iz područja strateškog razvoja, prodaje i marketinga.

U Siemensu je od 2007. godine, a prije toga bila je članica menadžerskih timova u uspješnim slovenskim i međunarodnim tvrtkama različitih sektora, uključujući mobilne komunikacije, maloprodaju, industriju i energetiku. Nova predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska za Privredni vjesnik govorila je o tomu što će ta promjena donijeti poslovanju jedne od vodećih tehnoloških tvrtki u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, fasciniraju me brojne manje i srednje inženjerske tvrtke koje nisu često u medijima, ali su jaki igrači na globalnom tržištu. Takve tvrtke nose potencijal rasta.

n Početkom travnja ove godine preuzeli ste vođenje Siemensa Hrvatska, no i dalje ste ostali na čelu slovenskog Siemensa.

Kako mislite voditi te dvije kompanije?

- Siemensom Hrvatska upravljat će se iz Zagreba, kao što će se Siemensom Slovenija upravljati iz Ljubljane. Za mene to znači malo više logistike i, naravno, malo više energije, neizbježno uz nešto češća putovanja. No s druge strane, mogu se koristiti sinergije koje obje tvrtke imaju, a mogu reći i da su jako komplementarne. Veoma je pozitivno to, a što prije nisam imala u Sloveniji, da su jaki timovi u inženjeringu i da su oni jaka strana Siemensa Hrvatska. Moram naglasiti da sam i dosad radila s timovima u Hrvatskoj, jednako tako kao što su neki kolege iz Hrvatske već godinama dio mojeg tima u Sloveniji. Sinergijom ćemo biti funkcionalno povezaniji, što će nam omogućiti da budemo agilniji i kvalitetnije rastemo na oba tržišta. Ne treba zaboraviti da su obje ove tvrtke relativno male u Siemensovim okvirima, a u ovakvim funkcionalnim okvirima imamo više kompetencija. Pitanje mjesta u današnjem svijetu sve je manje važno što nam omogućuje upravo tehnologija. Ono što mogu reći jest to da je među prioritetima obiju

12 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

kompanija priprema timova za promjene koje su stalne.

n Što očekujete od poslovanja u Hrvatskoj?

- Od poslovanja u Hrvatskoj očekujem da ćemo ostvariti naše zadane planove. Imamo nekoliko velikih projekata. Naše divizije Digital Factory i Process Industries and Drives u posljednjoj su poslovnoj godini na hrvatskom tržištu ostvarile važan dio ukupnih prihoda, od kojih je Digital Factory imao snažnih 15 posto rasta u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Snažno smo rasli u gotovo svim granama od mikroauto-

Daljnjim rastom suradnje i poslovanja s drugim hrvatskim tvrtkama vjerujem da možemo kvalitetno sudjelovati u rastu cijeloga gospodarstva matike, preko HMI uređaja i industrijskih računala, pa sve do najsloženijih PLC sustava. U Hrvatskoj najviše surađujemo s izvoznicima u industrijama hrane i pića, zatim u energetici, rudarstvu te autoindustriji. Siemens Hrvatska je u posljednjoj poslovnoj godini, a naša poslovna godina vodi se po njemačkom poslovnom kalendaru i završava 30. rujna svake godine, samostalno izvezao roba i usluga u vrijednosti od 76 milijuna kuna. Doprinos izvozu hrvatskih kompanija je i veći, jer važno je podsjetiti kako

Njegujem ‘uključujući’ tip vodstva i jako cijenim posvećenost osobnom razvoju.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Najviše potencijala imaju tvrtke koje svoje proizvode izvoze na zahtjevna razvijena tržišta jer se one, prirodno, i prve susreću s potrebom usvajanja novih modela poslovanja kako bi ostale konkurentne.

smo mi globalno opredijeljeni da uvođenjem novih tehnologija i savjetovanjem o njihovoj promjeni radimo zajedno s našim klijentima na njihovoj transformaciji i povećanju konkurentnosti. Daljnjim rastom suradnje i poslovanja s drugim hrvatskim tvrtkama vjerujem da možemo kvalitetno sudjelovati u rastu cijeloga gospodarstva. Naša je misija na svim tržištima na kojima poslujemo omogućiti trenutačni pristup najnaprednijim i inovativnim tehnologijama iz područja elektrifikacije, automatizacije i digitalizacije. U području energetike očekujemo nastavak dobre suradnje naše divizije Energy Management s HEP-om i HOPS-om, pri čemu je naglasak na primjeni najnovijih tehničkih rješenja, kao što su sustavi koji osiguravaju stabilnost i pouzdanost elektroenergetske mreže, kompaktna visokonaponska postrojenja, automatizacija distribucijske mreže i implementacija naprednih mreža.

n Kad govorite o implementaciji naprednih rješenja, možete li pojasniti što je to samoobnavljajuća pametna mreža?

- Područje distribucije tehnologija sa sobom donosi puno novih izazova. Konkretan projekt

14 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

koji spominjete, Siemens Hrvatska realizirao je u suradnji s HEP ODS-om u distribucijskom području Elektra Koprivnica. Naši su inženjeri razvili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku kraćem od 0,3 sekunde. Prekid napajanja smanjen je do te mjere da ga uređaj priključen na mrežu i ne osjeti, te se ponaša

Bilo bi dobro za cijelu zemlju da se pozicioniramo kao dobro pilot-tržište za nove tehnologije kao da do prekida napajanja nije ni došlo. To je korak prema potpuno autonomnim sustavima s umjetnom inteligencijom u okviru Smart Grid tehnologija. Upravo se iz ovog projekta može iščitati kako je dobro za cijelu zemlju da se pozicioniramo kao dobro pilot-tržište za nove tehnologije.

n Industrija 4.0 i njen potencijal za Hrvatsku?

- Globalno je procese iz industrije 4.0 među prvima počela implementirati autoindustrija. Kao što znate, ta industrija u Hrvatskoj nije velika, iako ima tvrtki koje vrlo uspješno rade za velike svjetske kompanije. Svakako, najviše potencijala imaju tvrtke koje svoje proizvode izvoze na zahtjevna razvijena tržišta jer se one, prirodno, i prve susreću s potrebom usvajanja novih modela poslovanja kako bi ostale konkurentne.

Međutim, to je samo prvi val, jer digitalizacija je potrebna svima. Meni je prirodna jer sam je iskusila dugogodišnjim radom u telekomunikacijskom sektoru gdje sam radila prije dolaska u Siemens. U Hrvatskoj je potencijal u svim industrijama koje se žele dugoročno razvijati i rasti. Zanimljivo je i to da digitalizacija sve više postaje integralni dio tradicionalnih poslova kao što je građevinarstvo. Korištenje najmodernijih digitalnih alata poput Building Information Modelinga može dovesti do ušteda i od 10 posto. n Je li digitalna transformacija samo za velike tvrtke?

- Digitalnu transformaciju u Hrvatskoj primjenjuju uglavnom velike tvrtke, a većini malih najveće su prepreke nedostatak informacija, visoka složenost novih tehnologija i troškovi implementacije. U trenutku kada osvijestite nužnost prilagodbe novim trendovima i zahtjevima globalnog tržišta, već ste napravili pola posla. Proživljavamo 4. industrijsku revoluciju što znači da živimo u vrlo uzbudljivom vremenu digitalizacije. Čim dovršite jedan krug optimizacije, odmah morate započeti novi, jer za razliku od prvih dviju industrijskih revolucija u kojima je nekoliko generacija radilo bez velikih promjena, vrijeme u kojem živimo podrazumijeva i po nekoliko većih promjena za jednu generaciju. Posvećeni smo praćenju i prilagodbi tim promjenama između kojih, da se tradicionalno izrazim, više nema ‘predaha’.

Siemens je jedna jako stara kompanija; da danas radimo ono što smo radili prije 170 godina i to na način na koji smo to tada radili, to nikomu više ne bi trebalo. U Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji fasciniraju me brojne manje i srednje inženjerske tvrtke koje nisu često u medijima, ali su jaki igrači na globalnom tržištu. Takve tvrtke nose potencijal rasta. Spomenut ću samo neke primjere: hrvatska tvrtka Montelektro jedan je od naših najvećih partnera u sektoru industrijske automatizacije. Ovdje bih spomenula i Ato Inženjering, Novatec te Sintaksu. n Hrvatska ima problema s iseljavanjem te nedostatkom kvalitetnih kadrova. Osjećate li vi u Siemensu te probleme?

- To je izazov cijele Europe, a ne samo ovih naših područja. U Njemačkoj stalno traže

nove inženjere i baš im je jako zanimljiv ovaj ‘naš balkanski bazen’, njima je u interesu dobiti kadrove s dobrim tehnološkim znanjem.

U Europi, prema nekim procjenama nedostaje 4,5 milijuna inženjera, a u budućnosti bi mogli biti još traženiji. Hrvatska tradicionalno ima kvalitetne studije i stručnjake iz područja

U Hrvatskoj je potencijal u svim industrijama koje se žele dugoročno razvijati i rasti energetike, informatike, strojarstva, rudarstva. Međutim, upravo zbog brzih promjena u poslovnom svijetu tvrtke danas moraju kontinuirano ulagati u stalno obrazovanje i najbolje kadrove koji iziđu iz škola. Upravo zato što potražnja za inženjerima može samo rasti, nužno je iskoristiti talente ženske polovine čovječanstva.

Potrebno je i dalje aktivno raditi na povećavanju broja žena u STEM-u, gdje ih sada nema dovoljno, jer će na taj način tehnološki sektor imati još veću snagu u budućnosti. Snaga Siemensa je u tome što najboljima može ponuditi najbolje, od pristupa novim tehnologijama do razvijanja novih tehnologija, i zato nemamo straha od nedostatka kadrova iako je zbog spore prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta moguća neravnoteža koja pogađa ponajprije tvrtke srednje veličine. Mi sada u Siemensu Hrvatska imamo 250 zaposlenih i za sada je to jako lijepi miks iskustva i mladosti koji daje dobre rezultate. Osobno mi je uvijek cilj što više poticati inovativnost, kako u timovima unutar Siemensa, tako i u projektima koje radimo za naše klijente. Njegujem ‘uključujući’ tip vodstva i jako cijenim posvećenost osobnom razvoju.

n Nakon što ste više od mjesec dana ovdje, kakva su Vaša iskustva o Zagrebu i Hrvatskoj kao mjestima za život?

- Moram istaknuti kako je meni Hrvatska veoma dobro mjesto za život. Od prije imam na istarskoj obali jednu malu kućicu i za mene je Hrvatska sinonim za mjesto gdje ‘punim svoje baterije’. I kad je riječ o poslu, uopće nemam osjećaj da radim u inozemstvu. Upravo sam napravila jedno malo vlastito ispitivanje i došla sam do zaključka da mi se čini kako sam prirodni dio tog okruženja. Tako da iz svog iskustva mogu reći da je Hrvatska veoma dobro mjesto i u poslovnom smislu.

Snaga Siemensa je u tome što najboljima može ponuditi najbolje, od pristupa novim tehnologijama do razvijanja novih tehnologija, i zato nemamo straha od nedostatka kadrova iako je zbog spore prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta moguća neravnoteža koja pogađa ponajprije tvrtke srednje veličine.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO HUP SKOR 2017.

Napredak, ali vrlo spor U Hrvatskoj je opterećenje gospodarstva dobilo ocjenu 20 od mogućih 100, tržište rada 24 te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav nisku ocjenu 26 piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Zahtjevi poslodavaca

Situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti, smatra Majetić

R

ezultati HUP Skora za 2017., alata kojim Hrvatska udruga poslodavaca mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj, u usporedbi sa zemljama EU10 pokazuju blagi rast za dva boda u odnosu na prošlogodišnje rezultate, no i dalje je riječ o tranzicijski najnižih 36 bodova. To je, kako kažu u HUP-u, daleko ispod ocjena koje bi mogle značiti osjetan pozitivan pomak.

Prema analizi koju su proveli poslodavci, tri su kritična reformska područja u kojima Hrvatska najviše zaostaje u odnosu na usporedne zemlje: opterećenje gospodarstva s ocjenom 20 od mogućih 100, tržište rada s ocjenom 24 i obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav s niskom ocjenom 26.

16 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Stoga su poslodavci uputili tri zahtjeva koji su smatraju prioritetima za brži gospodarski rast i zapošljavanje: smanjenje opterećenja rada za najmanje dva posto BDP-a uz racionalizaciju rashoda proračuna, olakšavanje zapošljavanja i otpuštanja radnika, te hitna modernizacija obrazovanja.

Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja, dok je porezno opterećenje značajno raslo od 2013. Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta naspram BDP-a povećan je s prosječnih 34 posto prije 2014. na aktualnih 36 do 37 posto što nije bitno promijenila ni mini porezna reforma financijskog ministra Zdravka Marića 2017. Hrvatska ima pozitivan fiskalni saldo jer je opterećenje strukturno poraslo, no poslodavci upozoravaju kako to usporava zapošljavanje i rast.

Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat pokazuje kako nam je nužno ubrzanje promjena, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja. “Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima. Ono što je ključno razumjeti jest to da reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima. To je ono što mi imamo sada. No ta vremena su odavno prošla, današnji svijet se brzo mijenja, a uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti. Upravo je u tome vrijednost HUP Skora jer nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge, odnosno prikazuje nam realno stanje”, istaknula je Gordana Deranja.

Poslodavci su pozvali Vladu da učini značajniji iskorak u smanjenju poreznih i drugih opterećenja koja otežavaju poslovanje i umanjuju izvoznu konkurentnost hrvatskih tvrtki.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić smatra kako sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete

Poziv na dostavu projektnih prijedloga

76 milijuna kuna za energetsku učinkovitost porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana. “Situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti. Sadašnji rast koji ne prati rast produktivnosti umanjuje ionako nisku profitabilnost hrvatskog gospodarstva što je dugoročno neodrživo, jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna mjesta. Čla-

Rezultati HUP skora unatoč rastu od dva boda na 36 ipak su u odnosu na nove članice EU-a najslabiji nice HUP-a mogu svako porezno rasterećenje plaća u potpunosti prenijeti na zaposlenike, a smanjenje opterećenja gospodarstva i građana mora biti praćeno reformama na rashodnoj strani proračuna”, naglašava Majetić.

Promjene na svim razinama obrazovnog sustava

Poslodavci ističu kako je na tržištu rada zabilježeno poboljšanje, no ono i dalje ograničava rast i razvoj te je nužna fleksibilizacija radnog zakonodavstva i u području postupaka zapošljavanja i otpuštanja. Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav također je loše ocijenjen, sa 26 bodova. Predsjednica HUP-a kaže kako je potrebno krenuti u promjene na svim razinama obrazovnog sustava, a ne samo raspravljati o reformi obrazovanja. “Kvaliteta obrazovanja ključna je za gospodarski i svaki drugi razvoj, a mi po svim usporedivim podacima nismo ni u tom području konkurentni u odnosu na druge. Znanja i vještine koje danas trebaju imati zaposlenici, naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog sustava. U oblikovanju programa i pri definiranju upisnih kvota i dalje se premalo uvažavaju stvarne potrebe tržišta”, ocijenila je Gordana Deranja Skor je zabilježio i pad u području pravosuđa sa skorom 33, a pad za dva boda bilježi i javna administracija koja ima skor 45. Od pozitivnih promjena ističe se HUP Skor investicijskih i poslovnih barijera (porastao je sa 20 na 35) te fiskalna konsolidacija sa 32 na 36 bodova.

Ovim pozivom želi se poduprijeti smanjenje potrošnje isporučene energije za minimalno 20 posto. Za to je osigurano 76 milijuna kuna bespovratnih sredstava, s tim da je minimalni iznos potpore po pojedinačnom projektu 220.000 kuna, a maksimalni 13 milijuna kuna, kazao je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na radionici Poziv na dostavu projektnih prijedloga – Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (trgovina i turizam). “U turizmu i u trgovini s ovim

natječajem postoji ogroman prostor za povećanje energetske učinkovitosti i uvjeren sam da će mnogi to htjeti i znati iskoristiti”, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljen je 8. svibnja, a HGK će u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike organizirati još osam radionica.

Prerada drva i proizvodnja namještaja

Osigurano 79,5 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni natječaj za dodjelu potpora za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, za koji je osiguralo 79.500.000 kuna bespovratnih sredstava.

Javni natječaj raspisan je na temelju Programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade

drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za 2018. Na natječaj se mogu javiti pravne ili fizičke osobe (mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici) registrirane djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 u područjima: Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (C16) i Proizvodnja namještaja (C31).

Javni natječaj otvoren je do 15. lipnja 2018. godine. Dodatne informacije mogu se zatražiti putem elektroničke pošte: potpore.drvna@ mps.hr.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

18 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Ususret novom zakonu o vinu

Fond za marketing vina da, ali uz oprez Pri promociji vina potrebno je zaboraviti dosadašnje nesuglasice, ali se treba i “zahvaliti” nekim ljudima koji su tim novcem brendirali sebe, a ne hrvatska vina, ali i napraviti reda u raznim vinskim događanjima i sajmovima vina koja služe samo organizatorima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

zadnje vrijeme pojačane su aktivnosti u izradi novog zakona o vinu koji bi se, prema najnovijim informacijama, trebao donijeti do kraja godine. Podsjetimo, sada su na snazi Zakon o vinu iz 2003. godine i Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta iz 2013. godine, do kojih prvi uređuje pretežito nacionalne odredbe, a drugi implementaciju pet uredbi EU-a iz područja vinarstva.

“U suradnji s vinarima donosimo novi zakon o vinu, ali i novi nacionalni program potpore vinarima za razdoblje 2019.-2023., kojim povećavamo iznose financiranja i uvodimo novu mjeru promidžbe sa 80 posto povrata novca, a natječaje za to novo petogodišnje razdoblje otvaramo već u listopadu”, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Prema njegovim riječima, novi zakon o vinu omogućit će lakši pristup tržištu, decentralizirat će se obvezne kontrole vina i ojačati uloga vinskih udruženja.

Četiri vinarske i marketinške regije

“Osnovni elementi tog zakona su uspostava nacionalne organizacije vinara i osnivanje fonda za marketing vina u koji bi se uplaćivala sredstva od troškova markica, doprinosi članova te sredstva iz državnog proračuna.

Također se predviđa i osnivanje četiriju novih vinarskih i marketinških regija: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Bregovita Hrvatska. Zakonom se predviđa uspostava marketinške markice u sklopu koncepta četiriju regija čiji bi se trošak pokrivao iz proračuna”, pojašnjava Tolušić,

koji do lipnja očekuje usuglašene prijedloge vinara na koncept ovog zakonskog teksta.

Prema njegovim riječima, zakon bi sadržavao i odredbe o decentralizaciji stavljanja vina u promet, potom o sustavnijoj kontroli u cilju rješavanja sivog tržišta kroz striktnije uvjete za upis u Vinogradarski registar, uvođenju knjige evidencije prodaje vina kao otvorene robe u ugostiteljskim objektima...

Izvan naših granica nismo prepoznati kao zemlja vina, ističe Benvenuti Kad je riječ o fondu za marketing vina, nužnost njegova osnivanja se spominje već godinama. Pri promociji vina potrebno je zaboraviti dosadašnje akcije i nesuglasice, ali se treba i “zahvaliti” nekim ljudima koji su tim novcem brendirali sebe osobno, a ne hrvatska vina. Isto tako, nužno je izbjeći interese pojedinaca koji imaju ambiciju tim zajedničkim novcem pojačavati svoju konkurentnost, a smanjivati konkurentnost većine uglavnom neovisnih vinara, smatra većina dalmatinskih i dio istarskih vinara. Čini se da je upravo osnivanje ovoga fonda razlog zašto su neka regionalna udruženja naglo započela aktivnije raditi. Bilo kako bilo, zbog osiguranja jednakih uvjeta na tržištu

Granice su se otvorile i sve jači je pritisak vina iz uvoza na naše tržište. Tako da ono što izgubimo na domaćem tržištu, moramo kompenzirati izvozom.

Prostora za to ima i zato je nužna strategija i odvojen fond u koji će sredstva uplaćivati i sami vinari.

Nikola Benvenuti, istarski vinar, predsjednik Vinistre

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA

Vinska omotnica

10,4 milijuna eura po financijskoj godini od 2019. do 2023.

Prema rezultatima pregovora u poglavlju 11. – Poljoprivreda i ruralni razvoj, koji su transponirani u odredbe Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske u EU, za Hrvatsku je utvrđena Vinska omotnica u iznosu od 11,9 milijuna eura godišnje za razdoblje od 2014. do 2016.,

U sklopu novog zakona o vinu najvažniji je nadzor te sankcioniranje nepravilnosti.

Netko mora kontrolirati tržište i prometovanje vina.

Vlado Krauthaker, kutjevački vinar, predsjednik udruge Graševina Croatica

dok ona za 2017. i 2018. iznosi 10,8 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je prijedlog nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine. Ukupna visina raspoloživih EU sredstava je 10,4 milijuna eura po financijskoj godini. Novi program

predviđa financiranje informiranja u državama članicama, promidžbu na tržištima trećih zemalja, restrukturiranje i konverziju vinograda te ulaganja u vinarije. Na prijedlog vinara uvedeno je i informiranje u državama članicama za promoviranje naših vina u Europskoj uniji.

zakonu o vinu bi se trebalo pristupiti vrlo oprezno. Ne bi se nikako smjelo dogoditi da donošenje tog zakona posluži da u povlašten položaj, uz pomoć javnog novca, dođu samo pojedini vinari. Kada bi se otklonile te sumnje, onda bi postojalo i povjerenje i ne bi se događalo da oko polovine vinara u Dalmaciji traži da sjedište udruženja bude u Dubrovniku, a polovina da bude u Splitu. Ili da, recimo, pojedini istarski vinari dobiju obavijest o održavanju nekog događaja kada se on već održao.

Ipak, jasno je da se prepoznatljivost Hrvatske kao vinske zemlje, a mi tvrdimo da imamo odlična vina, može osigurati samo kvalitetnim i osmišljenim promotivnim nastupima.

Potrebno je napraviti reda i u brojnim raznim vinskim događanjima i sajmovima vina koja nikome ne služe, osim organizatorima. No problem je taj što ih se podržava javnim novcem.

Na tržištima treba stalno raditi

Istarski vinar Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, slaže se s time da je nužno donošenje zakona o vinu kojim treba pojednostaviti puštanje u promet vina i time ukinuti markice koje gotovo više nitko u Europi ne koristi.

“Fond za marketing vina je nešto što hrvatskim vinarima najviše nedostaje. Hrvatska raste po kvaliteti svojih vina, ali nas nema u svijetu. Izvan naših granica nismo prepoznati kao zemlja vina. Možda smo prepoznati na području bivše države, ali to nije dovoljno ako želimo biti država za koju se zna da proizvodi vrhunska vina. Moramo nastupati i imati osmišljene akcije na inozemnim tržištima. Upravo zato je nužan fond za financiranje marketinga i nastupa. Granice su se otvorile i sve jači je pritisak vina iz uvoza na naše tržište. Tako da ono što izgubimo na domaćem tržištu, moramo kompenzirati izvozom.

Prostora za to ima i zato je nužna strategija i odvojen fond u koji će sredstva uplaćivati i sami vinari”, smatra Benvenuti i ističe da su dosadašnji nastupi vinara, bez obzira na to

20 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

što ih je bilo, vrlo skromni. “Na tržištima treba stalno raditi i sustavno ih obrađivati kako bi se postigli rezultati. Do sada se radilo individualno. Ono što nam nedostaje jest jasna strategija koja bi nam dala odgovore koja su ta

U fondu za marketing vinari bi trebali barem četvrtinu sredstava osiguravati sami, smatra Krauthaker tržišta. Mi u Istri izrađujemo strategiju istarskog vinarstva koja bi trebala biti gotova u lipnju i koja bi trebala dati odgovore na razna pitanja. Potom bi tu strategiju trebalo primjenjivati, a u narednih pet godina trebali bi doći i konkretni rezultati. Važno je krenuti. Dugo vremena se vrtimo oko istih stvari. Trendovi i tržišta se mijenjaju i treba se prilagođavati”, pojašnjava predsjednik Vinistre.

Kutjevački vinar Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica, kaže kako bi u tom fondu za marketing vinari trebali barem četvrtinu sredstava osiguravati sami ili kroz namet po boci ili po prijavljenoj količini grožđa. “U sklopu novog zakona o vinu najvažniji je nadzor te sankcioniranje nepravilnosti. Netko mora kontrolirati tržište i prometovanje vina. Mi vinari imamo određenu sliku o tome kako bi taj nadzor trebao funkcionirati. Postoje agencije, Savjetodavna služba i Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

Treba ih uključiti i aktivirati da nadziru provedbu zakona, a udruženja vinara bi trebala s njima koordinirati aktivnosti”, kaže Krauthaker. Prema njegovu mišljenju, nužno je uvesti reda u distribuciju grožđa te analizirati

ARKOD koji je, kako kaže, očito nepotpun.

“Potrebno je utvrditi broj trsova i koliko je hektara pod vinogradima i prema tome regulirati proizvodnju grožđa. Naravno da je nužno istaknuti kvalitetne pozicije kako bi se na taj način moglo komercijalno bolje funkcionirati. Pravilnicima je potrebno naglasiti specifičnosti svake regije”, naglašava Krauthaker.

Gubimo vlastito tržište

Marinko Vladić, glavni enolog vinarije PZ Vrbnik, smatra da treba puno toga napraviti da bi se stvari pomaknule u pozitivnom smjeru. “Kad je riječ o plasmanu vina, teško ćemo mi u Europi napraviti nešto značajno, a ono što je najgore - gubimo vlastito tržište.

Strani lanci su ušli na naše tržište, a kroz njihove kanale i strana vina, dok smo mi proizvođači u sve lošijem položaju. Naš najveći domaći trgovački lanac je u problemima, što nam još više otežava položaj. Činjenica da se više vina proda kroz trgovačke lance nego kroz HoReCa kanal dovoljno govori o stanju u tom segmentu. Tržište je ono koje regulira stanje na tržištu, a mi smo ga prepustili stranim kompanijama. To novi zakon neće riješiti.

Osim toga, način na koji se prezentiraju vina u Hrvatskoj je postao smiješan. Svaki vikend je negdje nekakav sajam, prezentacija ili vinsko događanje. Postoje nekakve agencije koje dobiju novac od različitih fondova ili od javnog sektora, od gradova. Mi vinari im dajemo vino i platimo štand, a oni prodaju ulaznice i od toga zarade. Mi vinari dođemo tamo i gledamo doslovno jedan u drugog, družimo se i glumimo da nešto radimo, a u stvari gubimo vrijeme. To je njihov biznis koji nema veze s promocijom vina. Tko stoji iza toga i tko od toga ima koristi? Vinari nemaju, siguran sam”, tvrdi Vladić.

Vladić smatra da treba pooštriti uvjete za uvoz vina u rinfuzi. “Ne znam kako može

renomirani vinar koji proizvodi vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom u istom podrumu skladištiti vino u rinfuzi uvezeno iz, recimo, Makedonije ili iz nekih drugih zemalja? Nisam za to da se zabrani uvoz, ali se vina uvezena u rinfuzi ne bi smjela skladištiti i puniti u zaštićenim vinorodnim područjima. Ništa se neće postići kontrolom grožđa.

Problem je to što naše inspekcije nisu u stanju ustanoviti je li vino uvezeno u Hrvatsku u rinfuzi a potom se puni, upravo to vino ili neko zaštićeno vino, primjerice, malvazija ili graševina”, ističe Vladić.

Puno stvari treba riješiti

Direktor Dubrovačkih podruma iz Grude u Konavlima Božo Martinović je oprezan i pomalo skeptičan kad je riječ o stanju u vinarstvu. “Bez obzira na trud nekih ljudi i vinara, mi smo u sve većim problemima. Markice, Zavod i način kontrole u suštini su kozmetičke promjene jer će na kraju ostati isto, bez obzira na to kako je to organizirano”, mišljenja je Martinović koji tvrdi da je zapreke lako riješiti ako se to doista želi.

“Mislim da će na kraju sve ostati isto jer je malo kasno za takve akcije. Dugo sam bio optimist, ali više nisam, jer mi se puno toga prelomilo preko leđa. Puno je stvari koje treba riješiti, a što se tiče inicijativa, mogu samo reći kako nisam dovoljno informiran da bih mogao nešto reći. Ono što vidim da bi trebalo napraviti svakako je to da nas se dovede u ravnopravan položaja s vinima iz uvoza što očito mnogima ne odgovara. Bojim se da za 10 godina na našem tržištu udjel hrvatskih vina ne bude samo 10 posto potrošnje. Nisam u toku kad je riječ o aktivnosti, ali sumnjam da će se uvažavati mišljenje vinara. Vinari se ne mogu složiti među sobom, jer su različiti interesi. Svi se očito boje čiste situacije”, zaključuje Martinović.

Problem je to što naše inspekcije nisu u stanju ustanoviti je li vino uvezeno u Hrvatsku u rinfuzi a potom se puni, upravo to vino ili neko zaštićeno vino, primjerice, malvazija ili graševina.

Marinko Vladić, glavni enolog vinarije PZ Vrbnik

Jedinstveni sustav službenih kontrola Ministarstvo poljoprivrede je radi zaštite potrošača i ravnopravne utakmice na tržištu izradilo Pravilnik kojim se uređuje provedba službenih kontrola, odnosno inspekcijskog nadzora grožđa, mošta, vina, voćnih vina i aromatiziranih proizvoda od vina u svim fazama proizvodnje, prerade, distribucije i na tržištu. Propis je donesen s ciljem da se postupci kontrole vina i drugih proizvoda, koji su do sada bili uređeni zakonima o vinu i o zajedničkoj organizaciji tržišta, objedine u jedinstveni sustav

službenih kontrola. Njime se propisuju obveze i prava fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju proizvodnju, doradu, punjenje, skladištenje, prijevoz i stavljanje na tržište vina i drugih proizvoda, zatim metode i tehnike inspekcijskih aktivnosti, postupke uzimanja i dostave uzoraka na analizu te ovlasti i obveze laboratorija koji obavljaju fizikalno-kemijske i organoleptičke analize. Tako će se omogućiti ujednačena provedba kontrole vina i drugih proizvoda temeljena na analizi rizika i stoga usmjere-

na na kritične točke u proizvodnji, doradi, punjenju, skladištenju, prijevozu te na tržištu. Ciljane aktivnosti bit će usmjerene na kontrolu vina i drugih proizvoda koji se na tržištu pojavljuju, primjerice, po neobjašnjivo niskoj cijeni ili koje su stavili na tržište subjekti protiv kojih su vođeni postupci zbog upitne kvalitete vina i drugih proizvoda ili, pak, koji mogu na putu do konačnog potrošača biti podvrgnuti radnjama i postupcima koji dovode u pitanje njihovu kvalitetu.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Predstavljeni investicijski i turistički potencijali Kal

Do posla preko sporta Poslije desetljeća stagnacije naše gospodarske suradnje nadam se da će je poduzetnici poboljšati, istaknuo je Anvar Azimov piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Svoju poslovnu politiku baziramo na tri stupa: razumljivom zakonodavstvu, kvalitetnoj infrastrukturi i povoljnoj administrativnoj klimi.

Koncentriramo se na državne industrijske parkove gdje investitor može dobiti puni opseg usluga potreban za posao.

R

usija je veliko tržište i važna je za sve hrvatske tvrtke koje su orijentirane na izvoz, rečeno je na predstavljanju investicijskih i turističkih potencijala Kalinjingradske oblasti Ruske Federacije, koje je organizirano u Hrvatskoj gospodarskoj komori i u sklopu kojeg je potpisan Sporazum o suradnji HGK i Trgovinsko-industrijske komore Kalinjingrada.

“Upravo na ovakvim skupovima i prezentacijama pojedinih ruskih regija hrvatske tvrtke imaju mogućnost bolje se upoznati s potencijalima koje nudi rusko tržište”, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. S druge strane, veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov je napomenuo kako je HGK iznimno važna institucija za poduzetnike zainteresirane za rusko tržište. “Izuzetno mi je drago da će u našem Kalinjingradu igrati hrvatska nogometna reprezentacija. Vaši navijači će se tamo osjećati kao kod kuće, a isto mogu reći za vaše poduzetnike koji se odluče za ulaganja u tu regiju. Rusija je spremna na bolju gospodarsku suradnju, a to mora biti i Hrvatska. Mi ne igramo nikakve geopolitičke igre koje bi narušile odnose Hrvatske s EU-om, ali nažalost, ekonomski odnosi nisu na razini na kojoj mogu biti. Poslije desetljeća stagnacije naše gospodarske suradnje nadam se da će je poduzetnici poboljšati”, rekao je Azimov.

Bescarinski režim

Aleksandar ŠenderjukŽidkov, zamjenik gubernatora Kalinjingradske oblasti

Kalinjingradska regija je najbolja ulazna točku na tržište od 150 milijuna potrošača koji imaju slične potrebe kao europski kupci. Kalinjingrad je izravno povezan s Hrvatskom cestovnom magistralom, a ta ruska eksklava na baltičkom moru između Poljske i Litve ima bescarinski režim i olakšan postupak dobivanja vize, istaknuo je počasni konzul Hrvatske u Ruskoj Federaciji Stefano Vlahović.

Investicijske potencijale Kalinjingradske oblasti i perspektive suradnje s hrvatskim

22 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

tvrtkama prezentirao je zamjenik gubernatora Kalinjingradske oblasti Aleksandar ŠenderjukŽidkov. “Naša morska luka je jedina na Baltiku koja se nikad ne zamrzava, a željezničke tračnice su građene po europskim standardima.

Svoju poslovnu politiku baziramo na tri stupa: razumljivom zakonodavstvu, kvalitetnoj infrastrukturi i povoljnoj administrativnoj klimi. Koncentriramo se na državne industrijske parkove gdje investitor može dobiti puni opseg usluga potreban za posao. Možete uvesti bilo koju robu bez PDV-a i carine, što otvara mogućnost uvoza u Rusku Federaciju po posebnom režimu. Uvozne barijere u Rusiji su sve rigoroznije posljednjih godina, a mi kao regija tu predstavljamo jedinstvenu platformu za olakšan ulazak na to tržište”, pojasnio je Šenderjuk-Židkov.

Hrvatskog gospodarsko izaslanstvo boravit će u Kalinjingradu od 14. do 16. lipnja u organizaciji HGK Inače u toj oblasti ulagače u industrijskim zonama nastoje maksimalno osloboditi svih davanja te im olakšati prilagodbu legislativi i ekološkim propisima da bi što bezbolnije mogli pokrenuti biznis.

Sve je spremno za nogometne navijače

Predsjednik Kalinjingradske Trgovinsko-industrijske komore Feliks Lapin je kazao kako komorski sustavi igraju važnu ulogu u olakšavanju poslovanja kompanijama. “Svakodnevno

injingradske oblasti

Guverner HNB-a Boris Vujčić

BDP niži od tri posto i ove i iduće godine Hrvatska ove i sljedeće godini očekuje rast BDP-a po stopama nešto nižima od tri posto, to je dobro jer se pokazatelji popravljaju, ali ako se smatra da Hrvatska treba brže i bolje, tada su nam za to neophodne strukturne reforme”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji Hrvatsko novčano tržište te je istaknuo kako jedan od dva najveća strukturna problema u Hrvatskoj predstavljaju demografske promjene i njihove posljedice na tržište rada. “Hrvatska se nalazi na trajnoj putanji smanjenja broja stanovništva, projekcije

do 2050. ukazuju na to da će stanovnika biti pola milijuna manje, pa se mijenja i potencijalna radna snaga. Smanjit će se broj radno sposobnog stanovništva, a to povećava udjel starijeg, pa će tri četvrtine populacije morati izdržavati jedna četvrtina i to je potencijalni ogroman problem za ekonomiju i pritisak na proračun”, rekao je Vujčić.

Automobili smo u kontaktu s poduzetnicima i predstavnicima vlasti i nastojimo efikasno rješavati probleme među njima. Očekujemo i poduzetnike iz Hrvatske da povećaju svoja ulaganja kod nas”, poručio je Lapin.

Na skupu je o turističkim potencijalima Kalinjingradske oblasti u sklopu pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018., a vezano i s činjenicom da hrvatska nogometna reprezentacija igra svoju prvu utakmicu u skupini s Nigerijom upravo u Kalinjingradu, govorio ministar kulture i turizma Kalinjingradske oblasti Andrej Ermak. “Hrvatski navijači su već kupili oko 3000 karata za utakmicu s Nigerijom, a u četiri susreta koji će se održati u Kalinjingradu očekuje se oko 130.000 posjetitelja”, rekao je Ermak najavivši fan zonu koja će primati do 15.000 ljudi i pružati brojne vidove zabave. Istaknuo je da je kompletna infrastruktura potpuno obnovljena i spremna za navijače.

Ovo predstavljanje ujedno je bilo i priprema za odlazak hrvatskoga gospodarskog izaslanstva u Kalinjingrad od 14. do 16. lipnja, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Izaslanstvo je dio inicijative Sport spaja biznis, a tijekom posjeta će se organizirati poslovni razgovori hrvatskih i ruskih gospodarstvenika u suradnji s Trgovinsko-industrijskom komorom Kalinjingrada i administracijom tog grada.

U Hrvatskoj potražnja usporila

Potražnja za novim automobilima u Europskoj uniji snažno se oporavila u travnju, dok je u Hrvatskoj njen rast dodatno usporio, pokazuju objavljeni podaci udruženja europskih proizvođača ACEA. U travnju je u 27 zemalja EU-a, jer podaci za Maltu nisu bili dostupni, registrirano 1,3 milijuna novih automobila, što je 9,6 posto više na godišnjoj razini. U travnju je u 12

novih članica EU-a broj registriranih novih automobila povećan za 14,2 posto na godišnjoj razini, dok je u 15 starih članica porastao 9,2 posto. Ukupno je pak u staroj Europi registrirano 1,08 milijuna novih automobila, a u novoj 106.518.

U Hrvatskoj je u prošlom mjesecu, prema podacima ACEA-e, registrirano ukupno 7068 novih automobila, 13 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Time je rast njihova broja dodatno usporio u usporedbi s ožujkom kada je iznosio 17 posto. Isto tako, u prva četiri mjeseca ove godine registrirano je ukupno 20.927 novih automobila, 22,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Projekt “Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi”

Jedemo premalo ribe i to treba mijenjati Hrvatska riba je vani prepoznata kao kvalitetan proizvod i to nam omogućava da svake godine podižemo proizvodnju. U tom smislu je poticanje konzumacije ribe dobro i za razvoj industrije i za zapošljavanje, ističe Markulin piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Lanjski izvoz ribe 144 milijuna eura

“Ovaj je projekt usmjeren prema potrošačima, ali i na stvaranje dodane vrijednosti proizvoda hrvatskog ribarstva”, kaže direktorica Sektora

Za ovaj projekt HGK povuklo se oko šest milijuna iz EU fondova, a za nastavak kampanje očekuje se još desetak

U

organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu je održana manifestacija u okviru projekta Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi. Zagrepčani i njihovi gosti imali su priliku besplatno kušati ribe i proizvode ribarstva, a nudili su se prženi brancini i orade, inćuni i srdele, fiš paprikaš, brodet, škampi, dagnje na buzaru, pastrve te toplovodne i slatkovodne ribe. Od proizvoda ribarstva mogla se kušati konzervirana, soljena i marinirana riba i ostali riblji specijaliteti. Ovom manifestacijom želi se pridonijeti povećanju potrošnje ribe i ribljih proizvoda te podizanju svijesti hrvatskih potrošača o održivom ribarstvu, kvaliteti hrvatske proizvodnje te važnosti upotrebe ribe i proizvoda ribarstva kao dijela raznovrsne i uravnotežene prehrane.

24 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. “Komunikacija s potrošačima nam je iznimno važna, jer želimo mijenjati trendove u potrošnji ribe na domaćem tržištu. Trendovi u sektoru su pozitivni, prošle godine je ostvaren izvozni suficit od 46 milijuna eura, a ukupan izvoz je iznosio 144 milijuna eura”, naglasila je ona.

Do sada se za aktivnosti ovog projekta povuklo oko šest milijuna iz EU fondova, a za nastavak kampanje očekuje se još desetak.

Sredstva se troše na nastup domaćih tvrtki u inozemstvu, a plasman proizvoda u izvoz se promovira i putem web portala na kojem je dostupan i registar izvoznika. HGK na promociji radi i dodjelom znaka “Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi” koji kupcima jamči da se radi o

proizvodu vrhunske kvalitete i hrvatskog podrijetla. Kako kažu u Komori, želja im je da taj znak postane prepoznatljiv u široj javnosti i da kod ljudi izaziva pozitivne reakcije. Riba iz Hrvatske dolazi iz održivog ribarstva, jer se mnogo ulaže u zaštitu okoliša i po tome smo među vodećima u Europi te se ujedno promovira kao visokonutritivna namirnica.

Nutricionistica Darija Vranešić Bender, direktorica Vitaminoteke, ističe kako je riba neizostavan dio mediteranske prehrane koja se smatra zlatnim standardom u nutricionizmu, a zaštićena je i kao nematerijalna baština.

“Moramo poticati konzumaciju ribe zbog bolje zdravstvene slike cjelokupnog društva. Kod nas se riba u prosjeku jede jednom tjedno, što je nedovoljno i tu potrošnju treba barem udvostručiti. Riba je proteinska namirnica, ali i sadrži omega 3 masne kiseline i upravo zbog toga ju je dobro konzumirati. Medicina kaže kako su te molekule protuupalne, mogu utjecati na smanjenje rizika od razvoja malignih bolesti, bolesti srca, depresije ili demencije. Ovaj projekt zato ima i javno zdravstvenu i edukativnu komponentu”, ističe je Darija Vranešić Bender.

Dostupna nam je najkvalitetnija riba

“Ribarstvo u Hrvatskoj uglavnom je izvozno orijentirana proizvodnja, a glavnina proizvoda ide na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji izvozni proizvodi su nam tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade - riblje konzerve i slani inćuni”, istaknuo je predsjednik Grupacije akvakulture HGK i direktor Cromarisa Goran Markulin.

“Kod nas se troši oko 10 kilograma ribe po glavi stanovnika, a u EU dvostruko više što govori da ima potencijala za povećanje potrošnje. Hrvatska riba je vani prepoznata kao kvalitetan proizvod i to nam omogućava da svake godine podižemo proizvodnju. U tom smislu je poticanje konzumacije ribe dobro i za razvoj industrije i za zapošljavanje. Standardi u proizvodnji vrlo su visoki, a naši proizvođači ih poštuju što kupcima jamči dostupnost najkvalitetnije ribe”, ustvrdio je Markulin. U akvakulturi, upravo zahvaljujući tim trendovima, do 2020. doseći će se strateški cilj proizvodnje više od 20.000 tona, pri čemu će biti po uzgoju brancina i orade na četvrtom mjestu, a po uzgoju tune treći u EU. Predsjednica Sekcije za toplovodni uzgoj HGK Ksenija Vukman, voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica, ocjenjuje ovaj projekt za proizvođače vrlo važnim. “Slatkovodni uzgoj je bio u teškoj situaciji, ali zadnjih godina se sve više investira u obnovu ribnjaka pri čemu nam pomažu i sredstva iz EU fondova. Potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje s tek

HGK na promociji radi i dodjelom znaka “Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi” koji kupcima jamči da se radi o proizvodu vrhunske kvalitete i hrvatskog podrijetla jednim do dva kilograma u onom prosjeku od 10 kilograma po glavi stanovnika, pa se nadam da će ta brojka rasti”, kaže Ksenija Vukman.

Potrošnja se ne može povećati samo pričom

Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura pohvalio je ponovno pokretanje ovog projekta u kojem je Ministarstvo partner. “Potrošnja se ne može povećati samo pričom, treba sustavno raditi na tome. Trenutačno smo na ugovorenom iznosu od milijardu kuna iz EU fondova, očekujemo da se to popne na 1,5 milijardi, a isplaćeno je oko 300 milijuna kuna.

Moramo educirati građane, naročito mlade, da mijenjaju prehrambene navike i konzumiraju više ribe. U planu je i sveobuhvatnija akcija povećanja potrošnje i kroz uvođenje ribe u školsku prehranu ne samo jednom tjedno i tako će se pomoći održivom ribarstvu”, dodao je on.

Iako mnogi ističu kako je riba kod nas skupa, ona najkvalitetnija - sitna plava riba - prosječno je na našim tržnicama na razini ispod tridesetak kuna po kilogramu. Kako kažu proizvođači, riba je na domaćem tržištu jeftinija nego što se cijena može postići u izvozu. S druge strane, u velikoj većini europskih zemalja, pa čak i onim kontinentalnima poput Mađarske, stope PDV-a svježe ribe znatno su niže od standardne stope, dok je kod nas ona visokih 25 posto.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO U OSIJEKU ODRŽAN “OSIJEK DRONE EXPO” – PRVI HRVATSKI

Dronovi već odav samo igračka Jedan od osnovnih ciljeva organizacije ovoga sajma je bilo upravo to da se pokaže kako dronovi imaju ogromnu ulogu u gospodarstvu. Stoga je bilo dosta izlagača koji su pokazali kakva je primjena dronova u industriji, posebice u poljoprivredi, ističe Vidaković piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Dronovi i geodezija Mnoge tvrtke s područja geodezije, gdje su potrebna različita geodetska proračunavanja s terena, koriste dronove. Primjerice, dovoljan je jedan prelet kako bi se utvrdila vrlo precizna količina upotrebljenog građevinskog materijala poput, recimo, šljunka.

Dakle, nema mogućnosti varanja i lažiranja određenog podataka.

N

a prostoru Osječkog sajma na Pampasu održan je Osijek Drone Expo, prvi hrvatski sajam dronova.

Na sajmu su se predstavili proizvođači, zastupnici proizvođača dronova, kao i tvrtke koje ih koriste. Održano je i više predavanja o poslovnom i zabavnom korištenju dronova, a predstavljene su i nove tehnologije te mogućnosti korištenja dronova u gospodarstvu. Također, zainteresirani su imali prilike sudjelovati u edukativnim radionicama o tome

Tehnološke promjene u opremljenosti i mogućnostima dronova silno brzo napreduju, kaže Vidaković 26 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

kako sklopiti vlastiti dron (dijelovi, sastavljanje, programiranje, printanje rezervnih djelova na 3D printeru).

Uz Grad Osijek, koji je bio pokrovitelj, te suorganizaciju Turističke zajednice i Zajednice tehničke kulture, glavni ‘krivci’ što se uopće dogodio ovaj sajam su Alen Vukašinović, direktor Osječkog sajma, te Ivan Vidaković i Vedran Kralj, koji su kao stručni voditelji sajma, predstavljali tvrtke Trotoar i Hexaworx, koja se bavi proizvodnjom multirotora, odnosno dronova za specijalne namjene.

Primjena u gospodarstvu

Zahvaljujući poticaju Grada Zagreba, Ivan Vidaković, donedavni Osječanin sada stvara u Zagrebu, ali razmišlja o poslovnom povratku u Osijek.

“Jedan od osnovnih ciljeva organizacije ovoga sajma je bilo upravo to da se pokaže kako dronovi imaju ogromnu ulogu u gospodarstvu, te da to nisu samo nekakve igračke. Stoga je na sajmu bilo dosta izlagača koji su pokazali kakva je primjena dronova u industriji, posebice u poljoprivredi. To je osnova za ono što se naziva preciznom poljoprivredom, gdje se može raditi pregled određenog terena, odnosno polja. U

SAJAM DRONOVA

no nisu površinama s mnoštvom hektara, dolazimo do zaista značajne uštede. Primjena dronova i takvog načina istraživanja već je znatno prisutna među većim hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima. Tu prednjače velike tvrtke poput Belja ili Žita”.

Povezivanje relevantnih

klasičnoj industriji se primjena dronova ogleda kroz mogućnosti pregleda fotonaponskih ćelija, elektrana, mostova... Tu govorimo o onome gdje se upotrebljavaju specijalne kamere, spektralne i termalne kamere i ostali sofisticirani mjerni uređaji”, kaže Vidaković.

Osim toga, naglašava Vidaković, tehnološke promjene u opremljenosti i mogućnostima dronova silno brzo napreduju. Još prije dvijetri godine, za svaku aktivnost u poljoprivrednim istraživanjima bila je potrebna zamjena i prilagodba kamere, dok danas jedna kamera obavlja niz poslova istovremeno. Nadalje, više nije potrebno imati čitav tim ljudi za upravljanje i analizu. Dovoljno je imati jedan odgovarajući uređaj i jednog stručnjaka kako biste dobili cjelovitu analizu podataka.

A kako to u praksi izgleda i kakve uštede donosi, primjerice, u poljoprivredi, Vidaković objašnjava: “Konkretno, ušteda se sastoji u tome što će se smanjiti količina potrebnog gnojiva, potrošnja vode u navodnjavanju i slično. Naime, više nije nužno jednakim intenzitetom navodnjavati cijelu obrađenu površinu, ni nepotrebno trošiti velike količine gnojiva, nego se to može raditi selektivno. Dovoljno je jednim preletom, zahvaljujući korištenju odgovarajuće spektralne kamere, dobiti podatke gdje što treba primijeniti. Kada se govori o velikim

U ime stručnog vodstva sajma, Vedran Kralj, objašnjava kako im nije bila namjera organizirati klasičan B2B model sajma budući da takav već postoji dvije-tri godine u Zagrebu. “Željeli smo čitavu priču o dronovima ‘spustiti’ u bazu, među ljude, a osobito među djecu. Stoga smo u organizaciju sajma uključili osječku gradsku i županijsku Zajednicu tehničke kulture, pozvali djecu i njihove roditelje da se uključe u niz radionica kako bi saznali što je i kako uopće funkcionira jedna takva naprava, jedan dron.

Također, namjera nam je bila na sajam dovesti i povezati sve relevantne tvrtke iz Hrvatske koje se time bave bez obzira na to jesu li izravni proizvođači ili zastupnici najpoznatijih svjetskih ‘igrača’ u tom području. Jednom riječju, na ovom je sajmu bila većina onih koji u Hrvatskoj imaju veze s proizvodnjom, prodajom, ali i korištenjem dronova, te regulacijom njihova korištenja”, objašnjava za Privredni vjesnik Vedran Kralj.

Također, dodaje, željelo se učiniti i korak više u rješavanju jednog evidentnog problema. Naime, tehnologija napreduje toliko brzo da zakonodavstvo jedva stiže reagirati na odgovarajući način. Gotovo na dnevnoj bazi se pojavljuju problemi koje bi trebalo zakonski urediti i riješiti, a to se može jedino čvrstom vezom između zakonodavca i korisnika. Stoga su i organizirane stručne radionice i predavanja gdje su bili predstavnici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Hrvatske udruge bespilotnih sustava.

Na ovom je sajmu bila većina onih koji u Hrvatskoj ima veze s proizvodnjom, prodajom, ali i korištenjem dronova, te regulacijom njihova korištenja.

Vedran Kralj

50.000 eura za vrhunski industrijski dron U Hrvatskoj je registrirano oko 600 dron-operatora, ali se pretpostavlja da ih je mnogo više. Što se trenutačne cijene dronova tiče, definitivno su najskuplji industrijski dronovi. Na osječkom je sajmu tako viđen dron vrijedan 50.000 eura. Riječ je o uređaju koji ima ugrađen laser za mjerenje metana u zraku, a koriste ga tvrtke s područja plinske djelatnosti, ali i institucije koje skrbe o javnom zdravlju. Ozbiljan industrijski dron vrijedi od 10.000 eura na više, dok su oni za jednostavnije primjene između 1000 i 10.000 kuna.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Business forum 4. industrijska revolucija

Digitalna transformacija se već događa Cilj EU-a je da do 2020. podigne udio industrije u BDP-u na 20 posto, dok je Hrvatska danas na otprilike 15,6 posto, što je i prosjek članica Unije, rekao je Antonić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

C

ilj Business foruma 4. industrijska revolucija, u organizaciji Lider medije održan je protekloga tjedna, bio je predstaviti vidljivi horizont dometa i utjecaja promjena koje nam donosi 4. industrijska revolucija. Stručnjaci smatraju da bi ona revolucija mogla postati potpuna stvarnost za 10 do 20 godina, a do tada je potrebno posložiti zakone i regulativu.

EU ima Digitalnu agendu 2020., odnosno plan za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, no unatoč tomu debelo kaska za SAD-om i Azijom. A kada je riječ o Hrvatskoj, stanje je i dramatičnije, posebice kad je riječ o umreženosti gdje je statistika neumoljiva i kaže da tek trećina građana ima brzi pristup fiksnom internetu, a usluge su daleko od digitaliziranih.

“Ministarstvo gospodarstva je već sada u izradi strategije za digitalizaciju hrvatske industrije. Cilj EU-a je da do 2020. godine podigne udio industrije u BDP-u na 20 posto, dok je Hrvatska danas na otprilike 15,6 posto, što je i prosjek članica Unije”, rekao je Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Kao konkretnu mjeru koju Ministarstvo provodi naveo je prihvaćanje zakona o poticanju istraživanja i razvoja koji je u saborskoj proceduri.

Nema podataka, nema ni deep learninga

Max Lemke iz Europske komisije ocijenio je da se digitalna transformacija već događa i da će dodati 110 milijardi eura u EU industriju do 2020. godine.

“Svaki biznis mora vidjeti što digitalna transformacija za njega donosi i tome se prilagoditi”, rekao je Lemke. Kao jednu od ključnih stvari industrijske revolucije izdvojio je umjetnu inteligenciju i njenu povezanost s potrebom za prikupljanje

Mario Antonić

Hrvoje Benčić

Hrvatska ima neodgovarajuću industrijsku strukturu, što se odražava i na konkurentnosti, ocijenio je Benčić podataka. “Umjetna inteligencija bez podataka je kao krava bez trave. Ako nema podataka, nema ni deep learninga. Možemo imati najbolji algoritam na svijetu, ali ako nema podataka, on nam neće pomoći”, zaključio je Lemke. Trenutačno je u Europi samo jedna od pet tvrtki visoko digitalizirana, s time da se čak 42 posto odnosi na velike kompanije, dok je samo 16 posto malih i srednjih tvrtki doseglo neki stupanj digitalizacije.

Friedrich Vollmar, ambasador Platforme industrie 4.0, prenio je njemačka iskustva i predstavio ovu platformu njemačkog ministarstva gospodarstva i energetike. “Glavne stvari kojima se Platforma bavi su fokus na potrebe biznisa, stvaranje središnje točke kontakta za međunarodnu suradnju, rad na prihvaćanju novih tehnologija kroz visoku

28 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

transparentnost i participaciju, razvoj zajedničkog jezika, cilja i ključnih poruka te stvaranje jasnih struktura i pouzdanih procesa za svakodnevni rad platforme”, istaknuo je Vollmar. O inovativnom gospodarstvu za Industriju 4.0 govorio je Hrvoje Benčić, direktor digitalnih usluga i operacija u Ericsson Nikoli Tesli, koji je rekao da se Industrija 4.0 temelji na skoroj implementaciji pete generacije mobilne tehnologije, internetu i analizi velike količine podataka. “Hrvatska ima neodgovarajuću industrijsku strukturu, što se odražava i na konkurentnosti. Za promjenu treba iskoristiti val ubrzane digitalizacije i za pozicioniranje u umreženom društvu”, kazao je Benčić dodajući kako se svijet jako brzo mijenja te da će 65 posto djece koja danas kreću u školu raditi poslove koji danas ne postoje.

Energetski summit 2018

Važnost afirmacije domaće proizvodnje Kako bi se izbjegla energetska kriza u skorašnjoj budućnosti, treba hitno poduzeti sve mjere za istraživanje i proizvodnju ukupne primarne energije u Hrvatskoj, kaže Mirko Zelić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

ut do sigurne, održive i dostupne energije te spremnost na promjene i postizanje energetske stabilnosti i neovisnosti bile su neke od tema konferencije Energetski summit 2018 - Hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji, koju je prošli tjedan organizirao Poslovni dnevnik.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako tranzicija globalne energetike iz fosilnih izvora, odnosno goriva, u smjeru obnovljivih izvora energije sama po sebi nosi čitav niz izazova s kojima su suočeni lokalni i nacionalni sustavi. “Zbog toga u energetskoj strategiji Republike Hrvatske koju namjeravamo uputiti u Sabor do kraja 2018. ponajprije nastojimo afirmirati ono što je iz naše perspektive najvažnije, a to je korištenje svih mogućih kapaciteta koje trenutačno ima Hrvatska”, kazao je dodajući kako ponajprije misli na obnovljive izvore energije, kako iz sunca tako i iz vjetra, ali isto tako i na bioplin i biomasu. “S druge strane, važno je naglasiti izniman hidropotencijal Hrvatske koja je po vodnome bogatstvu jedna od najbogatijih zemalja u Europi. Taj hidropotencijal, nažalost, u zadnjih 20 godina nije bio iskorišten. Naša namjera je u narednom razdoblju raditi na tome, nadamo se kroz Hrvatsku elektroprivredu, ali i kroz alternativne oblike ulaganja ostalih investitora”, objasnio je ministar Ćorić.

Prijateljsko okruženje za investicije

Afirmacija domaće proizvodnje u prethodnom razdoblju, nastavio je, vrlo vjerojatno nije bila moguća i zbog toga što zakonodavni okvir nije bio najsretnije riješen. “Stoga želim naglasiti važnost donošenja novog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji će omogućiti, nadamo se, prijateljsko okruženje za strane i domaće investicije u taj sektor”,

Hrvatska uvozi gotovo 50 posto plina, više od 70 posto nafte i 40 posto električne energije napomenuo je. Hrvatska namiruje tek dio svojih potreba za naftom i plinom. Točnije, uvozi gotovo 50 posto plina, više od 70 posto nafte i 40 posto električne energije.

“Upravo u nalazištima i rezervama koje Hrvatska očito ima, ponajprije na kopnu, postoji potencijal da se domaća proizvodnja poveća i smanji ovisnost o uvozu”, naglasio je Ćorić. “Hrvatska u kontekstu proizvodnje nafte i plina ne može biti neovisna i uvoz ne može u potpunosti zamijeniti domaćom proizvodnjom. No možemo što je više moguće afirmirati domaću proizvodnju, budući da kapaciteti postoje. Vjerujem da će sljedeće desetljeće u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i

istovremeno povećanje proizvodnje električne energije iz domaćih izvora voditi upravo ka tome”, istaknuo je Ćorić.

Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kazao je kako je s obzirom na potencijalne rezerve ugljikovodika u Hrvatskoj i rast cijena nafte nužno intenzivirati istraživanje nafte i plina u nas, posebice ako se raspolaže s više od 20 perspektivnih istražnih prostora samo u Panonskom bazenu, budući da je to jedini način da Hrvatska postigne što višu razinu energetske neovisnosti i nacionalne sigurnosti. “Kako bi se izbjegla energetska kriza u skorašnjoj budućnosti, treba hitno poduzeti sve mjere za istraživanje i proizvodnju ukupne primarne energije u Hrvatskoj, budući da jedino tako možemo postići relativno visok stupanj energetske neovisnosti. Ako u sljedećih nekoliko godina ne povećamo rezerve ugljikovodika i ne razvijemo proizvodnju OIE, Hrvatska će postati ovisna o uvozu više od 90 posto, što je porazno za sigurnost i gospodarski razvoj države”, zaključio je.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Agrokor

Peruško: Ne pomaže nam psihoza koja se stvara u javnosti Jedan od problema koji usporava završetak teksta nagodbe su osporavane tražbine, ali izvanredni povjerenik očekuje njeno upućivanje Trgovačkom sudu do polovine lipnja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Dobila sam politički zadatak naći rješenje kojim će se spriječiti da propast Agrokora za sobom povuče cijelu ekonomiju natrag u recesiju. Stoga bih rekla da su svi strastveni kritičari svake sitnice u ovom procesu imali veliku sreću da ih nije dopao ovaj zadatak.

P

redstavnici Vjerovničkog vijeća rade na dovršetku teksta nagodbe koja će se uskoro dostaviti svim vjerovnicima, kazao je protekloga tjedna izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško, samo dan nakon što je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podnijela neopozivu ostavku. Očito, curenje u javnost mailova između Martine Dalić te vlasnika brokerskih kuća, odvjetnika i konzultanata koji su kreirali lex Agrokor da bi potom radili kao savjetnici izvanredne uprave, ipak je bilo previše kako za samu potpredsjednicu Vlade tako i za premijera Andreja Plenkovića.

“U ovom nevjerojatnom spletu okolnosti i interesa oko Agrokora, odjednom ispada da sam postala uteg i teret Vladi, predsjedniku Vlade, HDZ-u i vladajućoj većini. Ja to nikad ne želim biti. Dobila sam politički zadatak naći rješenje kojim će se spriječiti da propast Agrokora za sobom povuče cijelu ekonomiju natrag u recesiju. Stoga bih rekla da su svi strastveni kritičari svake sitnice u ovom procesu imali veliku sreću da ih nije dopao ovaj zadatak”, rekla je Martina Dalić obrazlažući svoju ostavku i dodajući kako očekuje da nagodba bude postignuta u zakonom propisanim rokovima.

Vrijeme ide, teče rok

Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade o svojoj ostavci

Vrijeme i rokovi sve više stišću zainteresirane strane kad je u pitanju nagodba, pa je i sam Peruško priznao kako tom procesu ne pomaže psihoza koja se stvara u javnosti. Jedan od problema koji usporava cijeli proces su i osporavane tražbine. Iako ih sam Peruško nije imenovao, poznato je da su Adris Grupa i Alca osporili legitimitet predstavnika imatelja obveznica, dok su tvrtke iz Agram Grupe osporile sva jamstva koje su Ledo, Jamnica i druge tvrtke dale Agrokoru za njegove kredite. “To usporava proces i onemogućuje nam da ga na

30 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

uspješan način privedemo kraju. Stvara se mišljenje da je nepostojanje stalnog vjerovničkog vijeća problem što nije točno, jer Zakon omogućava da nagodbu donesemo uz Privremeno vjerovničko vijeće”, rekao je Peruško dodajući da svi vjerovnici imaju svoje predstavnike u

Od 10. travnja prošle pa do kraja ožujka ove godine ukupni troškovi su iznosili 580,5 milijuna kuna od čega 321,38 milijuna kuna za savjetnike vijeću. Upućivanje nagodbe Trgovačkom sudu izvanredni povjerenik očekuje do polovine lipnja, a Sud ima pet do 15 dana da se očituje o zakonitosti nagodbe, da bi potom 66 posto vjerovnika koji imaju isti taj postotak vrijednosti tražbina odobrilo nagodbu.

Još jedan od kamena spoticanja su savjetnici i njihove naknade. Prema posljednjem objavljenom izvješću iz Agrokora, može se iščitati kako su od 10. travnja prošle pa do kraja ožujka ove godine, odnosno od ulaska izvanredne uprave u Agrokor, ukupni troškovi uključujući naknade povjereniku, plaće i nagrade zaposlenima, potom troškovi savjetnika, revizijske i porezne usluge kao i režijski i ostali troškovI iznosili 580,5 milijuna kuna. Od toga se 321,38 milijuna kuna odnosi na troškove savjetnika.

Predstavnik Knighthead Capital Managementa u Privremenom vjerovničkom vijeću

Andrew Shannahan ocijenio je kako je s obzirom na veličinu problema i duga Agrokora, bez iskusnog međunarodnog tima koji radi s lokalnim stručnjacima, bilo nemoguće dovesti ovaj postupak do točke u kojoj je danas.

“Vjerovnici Agrokora su uložili značajna sredstva u Agrokor, a zajedno s izvanrednim povjerenikom i savjetnicima Agrokora sada su usredotočeni prije svega na postizanje fer nagodbe za sve dionike u preostalom zakonskom roku. Stoga bismo željeli jasno reći da Privremeno vjerovničko vijeće predstavlja vjerovnike koji će uskoro biti vlasnici Agrokora i koji jedini snose sve troškove Agrokorovog restrukturiranja i procesa izvanredne uprave.

Ovi troškovi, iako vrlo visoki, u skladu su s međunarodnim standardima složenih slučajeva restrukturiranja kao što je ovaj, te ih vidimo kao nužnost koju moramo platiti”, ustvrdio je

Shannahan, dok je predstavnica VTB banke Diana Nikolova istaknula da vjerovnici cijene rad izvanredne uprave i svih lokalnih i međunarodnih savjetnika koje je angažirala izvanredna uprava.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković smatra kako su, unatoč mnogim preprekama, prešli dug put i uložili puno napora zajedno s izvanrednom upravom i savjetnicima kako bi se približilo finalizaciji sporazuma o nagodbi.

“Kriza je iza nas. U samom smo finišu, on je relativno dobro završio kako je mogao završiti da se nije riješila sistemska kriza. Molim sve koji mogu pomoći završetku procesa da nam omoguće zaštitu naših poslovnih interesa i da nas puste da to odradimo na miru”, istaknula je Marica Vidaković te je o odlasku Martine Dalić kazala kako ona dijeli politički i poslovni 21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO

Mjesečno izvješće izvanredne uprave

Maloprodaja i veleprodaja bilježe gubitke U koncernu Agrokor u prva tri ovogodišnja mjeseca sektori prehrane i poljoprivrede nastavili su pozitivno poslovati, dok je sektor maloprodaje i veleprodaje bilježio gubitak iz operativnog poslovanja, pokazuje izvješće izvanredne uprave Agrokora za razdoblje od 11. travnja do 10. svibnja.

Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je 2,86 milijardi kuna prodajnih prihoda, uz negativnu EBITDA (dobit iz operativnog poslovanja, u koju nije uključena naknada za upravljanje) od 4,2 milijuna kuna. Najveća tvrtka u tom sektoru, Konzum, je u prva tri mjeseca ostvarila prodajni prihod od 1,96 milijardi kuna i EBITDA-u od 26,2 milijuna kuna. Tisak je, pak, imao prihod od

Privremeno vjerovničko vijeće predstavlja vjerovnike koji će uskoro biti vlasnici Agrokora i koji jedini snose sve troškove Agrokorovog restrukturiranja i procesa izvanredne uprave. Ovi troškovi, iako vrlo visoki, u skladu su s međunarodnim standardima složenih slučajeva restrukturiranja kao što je ovaj.

Andrew Shannahan, predstavnik Knighthead Capital Managementa u Privremenom vjerovničkom vijeću

400 milijuna kuna, ali i negativnu EBITDAu od 7,9 milijuna kuna. Preliminarni podaci Agrokora pokazuju da je sektor prehrane ostvario u tom razdoblju 1,48 milijardi kuna prodajnih prihoda i EBITDA-u od 136,5 milijuna kuna. U sklopu tog sektora kompanija PIK Vrbovec ostvarila je prihod u prva tri mjeseca od 377 milijuna kuna i EBITDA-u od 32,2 milijuna kuna, Jamnica 206 milijuna kuna prihoda i EBITDA-u 33,6 milijuna kuna, dok je Ledo poslovao sa 179 milijuna kuna prihoda i dobiti iz operativnog poslovanja od 14,6 milijuna kuna. Zvijezda je ostvarila prihode od prodaje od 169 milijuna kuna i EBITDA-u od 18 milijuna kuna.

Agrokorov sektor poljoprivrede je u prva

aspekt cijele priče. “Ono što se događa na političkoj sceni je neprihvatljivo. Politika je trebala prestati sa svojim utjecajem donošenjem zakona, odnosno sa 8. travnjem prošle godine.

Nakon toga njihova je obveza bila praćenje je li sam proces u skladu s tim zakonom”, rekla je Marica Vidaković.

Trgovački sud odbio zahtjeve Kraša i Franka

Trgovački sud u Zagrebu je kao neosnovan odbio zahtjev Kraša da se ukine odluka Privremenog vjerovničkog vijeća kojom je izvanrednom povjereniku Agrokora dana suglasnost da odobri plaćanje ZET-u u iznosu od 19,2 milijuna kuna. Naime, za dio dobavljača nije bila sporna odluka da se ZET-u plati 23,2 milijuna kuna duga, ali jest ona da se plati i iznos od 19,2 milijuna kuna. Sud smatra i da je za donošenje odluke o isplati 19,2 milijuna kuna Gradu Zagrebu odnosno ZET-u potrebno uzeti u obzir i činjenicu da je među dobavljačima nesporno da se namiruje do 40 posto iznosa starog duga, i to iz kvote B, ali i da je za Grad predloženo namirenje iz kvote B, kao i kvote C, iz čega implicite proizlazi dopuštenost većeg iznosa od 40 posto jer se kvota C odnosi upravo na suštinski individualizirani sistemski rizik.

“Sud smatra da je zbog očuvanja radnih mjesta dovedenih u pitanje, a čije je očuvanje i bilo jedan od razloga donošenja Zakona, te radi održanja financijske i socijalne stabilnosti, imovine, prihoda i profitabilnosti Tiska i time stabilnosti funkcioniranja javnog prijevoza koji u ovom slučaju pokriva Zagreb i Zagrebačku županiju, što utječe na stabilnost

32 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

tri mjeseca ostvario prodajne prihode od 466 milijuna kuna i EBITDA-u od 35 milijuna kuna. Najveći prihod u tome sektoru ostvarilo je Belje, 281 milijun kuna, uz EBITDA-u od 25,5 milijuna kuna.

gospodarstva, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja”, stoji u obrazloženju Trgovačkog suda.

Sud je odbio i zahtjev Francka koji je tražio određivanje privremene mjere radi osiguranja svoje novčane tražbine te kao nedopušten odbacio prijedlog te tvrtke da se članovi Privremenog vjerovničkog vijeća “do završetka postupka izvanredne uprave i namirenja predlagatelja osiguranja suzdrže” od davanja sugla-

Zakon omogućava da nagodbu donesemo uz Privremeno vjerovničko vijeće, rekao je je Peruško snosti na nekoliko odluka. Franck je tražio da se Privremeno vjerovničko vijeće suzdrži od davanja suglasnosti izvanrednom povjereniku za donošenje odluka vezanih uz Roto Dinamic. Franck je svoj prijedlog podnio temeljem odredbi Ovršnog zakona s obzirom na svoju novčanu tražbinu prema Agrokoru od 568,1 milijun kuna, koja je osigurana razlučnim pravom prema Jamnici, a riječ je o poslovnim udjelima koje Jamnica drži u Roto Dinamicu.

Sud je prijedlog za određivanjem privremene mjere odbacio zbog nedostatka procesne pretpostavke za odlučivanje o njemu.

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

I fizičke osobe mogu osnovati poduzetničku zonu Darovanje zemljišta u vlasništvu Hrvatske bit će moguće i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz fondova Europske unije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Uz kriterije koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne i područne samouprave trebaju ispuniti kako bi mogle raspolagati državnim zemljištem za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone, njime se uređuju i pitanja uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture.

“U odnosu na prvo čitanje izmijenjen je članak kojim se smanjuje intenzitet aktivacije poduzetničke zone sa 66 posto na 50 posto. Postavljeni kriterij od 66 posto bio je previsok, a kriterij od 50 posto ukazuje na to da su te zone privedene namjeni te da u njima posluju poduzetnici. To su izmjene koje su prije svega rezultat odaziva s terena”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić te dodao kako je izmjenama predviđeno da osnivači mogu biti i fizičke osobe koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva. Osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, darovanje zemljišta u vlasništvu Hrvatske moguće je i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz fondova Europske unije. Nadzor nad darovanim zemljištem, koje je u državnom vlasništvu, za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodi povjerenstvo u kojemu će biti predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te državne imovine koje će posebnim aktom imenovati potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo.

Unutar razdoblja od 2004. do 2013. godine sufinancirana je izgradnja ukupno

347 poduzetničkih zona koje obuhvaćaju ukupnu površinu od 11.216 hektara i u kojima je, prema podacima jedinica lokalne i područne samouprave, aktivno 2848 poduzetnika koji zapošljavaju 47.060 djelatnika.

Državno jamstvo od 68,1 milijun eura

Vlada je dala suglasnost za izdavanje državnog jamstva od 68,1 milijun eura, za osiguranje avansnih uplata u korist kupca broda koji će izgraditi Brodograđevna

industrija Split. Jamstvo se odnosi na putnički brod za polarna krstarenja, čiju je izgradnju Brodograđevna industrija Split ugovorila krajem prošle godine s društvom Polaris Exploration Inc, a koje je u vlasništvu društva Brodosplit Plovidba.

“Ugovorena cijena broda je 106,4 milijuna eura, pri čemu su ugovorena avansna plaćanja naručitelja tijekom gradnje u visini od 80 posto prodajne cijene broda, a ostatak po isporuci broda”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Premijer Andrej Plenković o ostavci Martine Dalić

Određene pojedinosti mogle su biti napravljene na obazriviji i transparentniji način “Određene pojedinosti vezane uz proces restrukturiranja u Agrokoru mogle su biti napravljene na obazriviji i transparentniji način kako ne bi ugrozile izrazito uspješan proces sprečavanja gospodarske i financijske krize, s obzirom na sve ono što je prijetilo stečajem kompanija u sastavu Agrokora”, tim je riječima na početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković prokomentirao ostavku potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić. “Učinili smo ono što smo mogli u takvim izvanrednim okolnostima, s najboljom namjerom da učinimo dobro za hrvatsko gospodarstvo i na tom tragu ćemo nastaviti naš angažman”, rekao je Plenković.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Pršuterija Bura i sol

Tradicija koja se njeguje Unatoč značajno većim troškovima proizvodnje odlučili smo se raditi male serije i razvijati vlastiti prodajni kanal. Za sada je naš poslovni model održiv, ali uz velika odricanja, ističe Marin dodajući kako su pršut, panceta i šokol okosnica njihove proizvodnje piše Jozo Knez knez@privredni.hr

D Sirovinu uglavnom uvozimo jer u Hrvatskoj teško nabavljamo svinjske butove, kaže Marin

rniški pršut ima dugu povijest iza sebe, pa se tako prvi podaci o dimljenom i sušenom svinjskom mesu na drniškom području nalaze u Šibenskom statutu iz 14. stoljeća. No tek 1969. godine počinje proizvodnja drniškog pršuta kao brenda, a koji je 2014. dobio i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Mnogo je povijesnih crtica u kojima se drniški pršut pojavljuje kao delikatesa koju su cijenile mnoge ličnosti. Tako je, primjerice, zapisano da je car Franjo Josip na otvaranju pruge SiverićŠibenik-Split uživao u drniškom pršutu, a posluživan je i na krunidbi Elizabete II. o čemu postoje zahvalnice poslane s kraljevskog dvora u Drniš.

Specifičnosti ovog pršuta proizlaze iz određenih karakteristika poput blage arome dima, slabije slanog okusa te stupnja osušenosti koji je rezultat tradicionalne proizvodnje. Posebnost drniškog pršuta leži u buri, sjeveroistočnom vjetru koji je u početnoj fazi sušenja ključan jer veliku količinu vlage iz pršuta bura

34 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

isušuje na prirodan i neagresivan način. Sve ove posebnosti i tradiciju njeguje i vlasnik pršuterije Bura i sol Domagoj Marin.

Po kvaliteti bolji do velikih

“Bura i sol je osnovana 2013. s ciljem proizvodnje i plasmana drniškog pršuta. Poduzeće je u stvari nadgradnja obiteljskog gospodarstva koje su osnovali moji roditelji još prije dvadesetak godina. Od starta smo imali ideju da razvijamo tradicionalne proizvode uz moderan pristup i primjenu. Njegujemo autentičnu proizvodnju drniškog pršuta, ali i razvijamo nove proizvode i usluge”, kaže nam Marin.

Sjedište i mjesto proizvodnje pršuta je naravno Drniš, dok je na zagrebačkoj Trešnjevci delikatesna trgovina. “Trenutačno nas je u trgovini zaposleno dvoje, ali veliku podršku dobivamo od prijatelja i obitelji bez kojih ova priča ne bi bila toliko uspješna”, naglašava Marin.

S obzirom na to da je u segmentu proizvodnje pršuta konkurencija izrazito velika, i dok veliki proizvođači kvalitetu i cijenu

prilagođavaju širokim masama te se okreću velikim centrima i trgovinama, malim proizvođačima preostaje da se okrenu vlastitim kanalima prodaje. “Još nemamo toliku količinu proizvoda da bismo mogli konkurirati velikim proizvođačima, ali što se kvalitete tiče, tu ih prestižemo”, naglašava Marin dodajući kako je njegov cilj od početka bio diferencirati se u kvaliteti finalnog proizvoda, biti u boutique zoni proizvodnje te imati prihvatljivu cjenovnu politiku. “Unatoč značajno većim troškovima proizvodnje odlučili smo se raditi male serije i razvijati vlastiti prodajni kanal. Za sada je naš poslovni model održiv, ali uz velika odricanja”, kaže Marin.

Osim proizvodnog dijela, nudimo i druge specijalizirane proizvode raznih OPG-ova koji su komplementarni našem programu, dodaje Marin Za cijeli proizvodni dio zadužen je njegov otac Zvonimir koji je, mogli bismo reći, majstor starog kova, a ujedno i predsjednik Udruge proizvođača Drniški pršut. “Naša pršutana je još uvijek u sklopu našeg OPG-a, ali želimo za neko vrijeme proširiti svoje proizvodne kapacitete. Proizvodnja za koju je zadužen moj otac zasnovana je na biodinamici uz otvoreni proces sušenja pršuta. Za takav način proizvodnje presudna je vještina, iskustvo, urođeni instinkt i znanje koje moj otac ima u malom prstu”, govori Marin. “U Drnišu još proizvodimo pancetu i šokol. Za one koji ne znaju, šokol je suhomesnati proizvod dobiven od svinjske vratine i izrazito je popularan i veoma ukusan.

Ta tri proizvoda, pršut, panceta i šokol su okosnica naše proizvodnje”, kaže Marin.

Najveći problem pršutara u Hrvatskoj, pa tako i obitelji Marin je nemogućnost pronalaska kvalitetne sirovine. “Sirovinu uglavnom uvozimo jer u Hrvatskoj teško nabavljamo svinjske butove. Na domaćem tržištu možete kupiti cijelu svinju ili svinjske polovice, dok nama trebaju samo određene pozicije, a u 90 posto slučajeva radi se o svinjskom butu.

U više navrata bili smo u situaciji da smo

svinjske butove kupili u Mađarskoj, dok je podrijetlo robe bila Hrvatska. To je apsurdna situacija, ali pokazuje našu realnost: ne postoji prerađivački (klaonički) lanac u domaćoj mesnoj industriji”, naglašava Marin.

Planira se izlazak na ino tržišta

Tržište specijaliziranih delikatesnih trgovina je i dalje malo limitirano jer su troškovi poslovanja iznimno visoki pa tvrtke ili OPG-ovi koji nemaju vlastiti proizvodni pogon teško mogu opstati. “Mi uspijevamo jer smo razvili vlastiti koncept pa osim proizvodnog dijela nudimo i druge specijalizirane proizvode raznih OPG-ova koji su komplementarni našem programu. Razvili smo i razne uslužne aparate tako da nas kupci prepoznaju kao mjesto gdje mogu dobiti većinu proizvoda i usluga vezanih uz pršut”, kaže Marin. Razvili su tako i liniju delikatesnih proizvoda u suradnji s dobavljačima kako bi u budućnosti stvorili platformu proizvoda za web trgovinu. “To su, recimo, dimljena sol, čokolada s našim pršutom, paprika punjena sirom, sušene rajčice, tapenada. U trgovini imamo i unikatne proizvode od naših partnera poput kruha ispod peke, sira iz mišine, lećevačkog tvrdog sira, skradinske travarice, crnog češnjaka...”, nabraja vlasnik. Svi ti proizvodi dolaze od malih proizvođača i OPGova. “Sve su to manji obrti koji još uvijek rade izvorne proizvode na tradicionalan način i svi su oni dobrim dijelom zaslužni za naš uspjeh”, ističe Marin. U budućnosti plan Domagoja Marina je izlazak na inozemno tržište. “To je dugoročno jedina opcija koja ima smisla. Znamo da imamo kvalitetan proizvod, ali za sada nemamo količine za ozbiljnije poslove. Do tada čvrsto ostajemo u branši i ustrajno radimo”, zaključuje Marin.

Poduzeće je u stvari nadgradnja obiteljskog gospodarstva koje su osnovali moji roditelji još prije dvadesetak godina. Od starta smo imali ideju da razvijamo

tradicionalne proizvode uz moderan pristup i primjenu.

Domagoj Marin

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Sonus Art, Zgreb

Dobar zvuk daleko se čuje Pretpostavka tržišnog uspjeha je uspostavljanje odnosa između onoga što tvrtka prodaje i onoga što klijenti kupuju, a zadovoljavanje potreba klijenata je središnji dio naše filozofije poslovanja, ističe Ilić no korisničko iskustvo, što znači da web shop mora biti jednostavan krajnjem potrošaču kako bi on mogao lagano obaviti kupnju. Mora imati jasno istaknute informacije o proizvodu te kvalitetnu korisničku podršku. Isto tako, analitičko mjerenje putanje korisnika je jedan od najbitnijih faktora koji nam pomaže u poboljšanju usluge te kvalitetnog prepoznavanja na koje pojmove će se krajnji kupac odlučiti kako bi uopće došao do naše web trgovine”, kaže Ilić i ističe kako je potrebno ulagati u digitalni marketing.

“Postaviti web shop i očekivati da će on sam od sebi generirati zaradu, nije dovoljno. U današnje vrijeme, kada socijalne mreže pružaju čitav niz sponzoriranih rješenja, trgovci moraju prepoznati takav segment i ići ukorak s vremenom.

Isto tako, ako pokrećete web shop, trebali biste

M Vizualno, Sonus Art ulaže jako puno jer, kada imate više od 30 ekskluzivnih audio-video brendova u svojoj ponudi, vaš vizualni identitet mora biti na razini cjenovnog ranga koji predstavljate.

Petar Ilić, vlasnik Sonus Arta Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

alo koja trgovina u Hrvatskoj ima i svoju YouTube emisiju, pogotovo ako govorimo o malim tvrtkama, ali Sonus Art nije bilo kakva trgovina. Sonus Art je najveća trgovina audio-video opreme u Zagrebu, s više od 10 godina iskustva u prodaji Hi-Fi komponenti te zvučnika i opreme za kućno kino. Osim klasične trgovine, Sonus Art posluje i preko web trgovine, za što su ove godine primili i nagradu na Ecommerce konferenciji kao najbolja trgovina u kategoriji Audio&Video, te Web Challenger Award. “Smatramo da je nekoliko faktora bilo ključno da ponovno pobijedimo na ovom natjecanju. Kontinuiran rad na imidžu, vizualnom identitetu i percepciji u očima kupaca te vjerodostojnost koju nastojimo pružiti uz stalan rad na inovacijama u funkcioniranju web trgovine značajke su kojima se trudimo biti bolji od konkurencije. Pretpostavka svakog tržišnog uspjeha je uspostavljanje odnosa između onoga što tvrtka prodaje i onoga što klijenti kupuju, a zadovoljavanje potreba klijenata je središnji dio naše filozofije poslovanja”, kaže Petar Ilić, vlasnik Sonus Arta. YouTube emisija koju imaju emisija je o dobrom zvuku.

“Na taj potez smo se odlučili zbog činjenice da u Hrvatskoj ne postoji dovoljno videomaterijala koji bi informirali i educirali javnost o novostima iz svijeta audio i video opreme”, kaže Ilić.

Dobar dio prodaje u današnje vrijeme obavlja se online, što je Sonus Art prepoznao, pa je sukladno s time njihov web shop izrazito posjećen, ali i funkcionalan. “Najbitnije je kvalitet-

36 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Postaviti web shop i očekivati da će on sam od sebi generirati zaradu, nije dovoljno, smatra Ilić biti svjesni kakav asortiman imate na lageru.

Vizualno, Sonus Art ulaže jako puno jer, kada imate više od 30 ekskluzivnih audio-video brendova u svojoj ponudi, vaš vizualni identitet mora biti na razini cjenovnog ranga koji predstavljate”, pojašnjava Ilić.

Sve za kupca

U ovoj trgovini gotovo 50 posto kupnje čine slušalice i bežični zvučnici za vanjsku upotrebu što odabiru većinom mlađe generacije, dok se stariji najčešće odlučuju za zvučnike u bookshelf varijanti ili za mrežne receivere koji mogu pokriti širok spektar svih najmodernijih potreba kao što su internet radio, bluetooth, povezivanje s TV-om i streaming servisima te USB reprodukcijom”, kaže Ilić. Što se planova tiče, Ilić ističe još veća ulaganja u poboljšanje korisničkog iskustva, sadržaj same stranice te praćenje trendova industrije kako bi išli ukorak s vremenom. (J.K.)

novi impuls Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Bez knjigovođe se ne može

Onaj tko razumije što znači voditi knjige jednoj tvrtki, razumije da je to posao koji oduzima poprilično vremena te nije spreman samostalno raditi taj dio poslovanja uz sve ostalo što radi

Č

esto se pitamo: Kako bi naše poslovanje izgledalo da sve aktivnosti vezane uz knjigovodstvo radimo sami? Kako uopće rade ljudi koji nemaju svog knjigovođu?

Kao diplomirana ekonomistica, netko tko je davno polagao financije, završio dodatne tečajeve za samostalnog knjigovođu, nekada davno i samostalno vodio jednostavne knjigovodstvene poslove, ni sama ne znam odgovor na ovo pitanje.

Mislim da je poslovanje ozbiljne tvrtke gotovo nemoguće bez pomoći knjigovođe.

Zakoni, propisi i mnoga pravila poslovanja vrlo se često mijenjaju i da bi se moglo pravilno i sigurno poslovati, potrebno je sve to redovito pratiti. Ako to sve ne pratimo, bez obzira na to koliko smo uspješni u svom poslovanju, jedna ozbiljnija kazna može nas vratiti na sam početak. Da bismo bili sigurni i da bismo se mogli mirno posvetiti svom poslovanju, moramo angažirati nekog tko će to raditi umjesto nas. Ako smo veća tvrtka, imat ćemo zaposlenog knjigovođu, a ako smo manja tvrtka, outsourcat ćemo knjigovođu. U bilo kojem slučaju ćemo ga angažirati.

Možda nemamo mnogo računa, nemamo mnogo papirologije, pa mislimo da sve to možemo raditi sami. Često kažemo: Nema toga puno. Oni koji se odluče za samostalno vođenje knjiga, obično nemaju neku formalnu financijsku podlogu. Kažem obično, jer onaj tko razumije što znači voditi knjige jednoj tvrtki, bez obzira na to kolika ona bila, razumije da je to posao koji oduzima poprilično vremena te nije spreman samostalno raditi taj dio poslovanja uz sve ostalo što radi. Ako je naša tvrtka mala, nećemo puno vremena trošiti konkretno na knjigovodstvene poslove.

To je možda točno, ali ćemo nemalo vre-

Meni osobno, a vjerujem i mnogim poduzetnicima, knjigovođa je anđeo čuvar tvrtke mena potrošiti za dobivanje informacija o tome koje to knjigovodstvene poslove moramo obaviti i na koji način. Pogotovo ako nemamo osnovna ekonomska znanja.

Da bismo došli do tih informacija, morat ćemo pratiti stručnu literaturu, stručne časopise koji prate aktualnosti, pohađati razne seminare, obilaziti Poreznu i slične uprave kako bismo dobili pravovaljane i točne informacije. Kako vrijeme odmiče, sve više vremena i energije trošili bismo

da napravimo sve onako kako treba. Na kraju nam se može dogoditi da imamo odlično posloženo knjigovodstvo, ali sve manje sklopljenih poslova.

Bit poduzetništva nije u štednji nego u investiranju. Moramo investirati u knjigovođu kako bismo sebi dali više slobode i vremena za pronalazak novih poslova, osmišljavanje novih aktivnosti koje će nam donijeti veći prihode. A kako ćemo te prihode upisati i koliko ćemo poreza plaćati na njih, to su pitanja za onog kome je bolje prepustiti taj dio posla.

Na samim počecima, kao i mnogi poduzetnici mislila sam da jedan poduzetnik mora znati i može raditi sve jer u suprotnom ne bi trebao biti poduzetnik. Na sreću, ubrzo sam uvidjela nije tako.

Ne možeš biti dobar knjigovođa, dobar prevoditelj, dobar lektor, dobar fotograf, dobar web dizajner, dobar sve. Kao poduzetnik, najvažnije je biti dobar organizator, znati o svemu ponešto, toliko da znamo što tražimo od nekoga i radi li to taj netko na način da nam olakšava i unapređuje poslovanje.

S obzirom na to da se ovih dana priča o GDPR-u, s obzirom na to da počinjemo suradnju s nekim inozemnim tvrtkama, s obzirom na to da za nekoliko novih klijenata moram ispuniti razne upitnike, s nekim osiguranjima dogovaram III. mirovinski stup, gledam novi poslovni prostor, raspitujem se u banci za poslovni kredit…, čujem sebe kako kažem “moram provjeriti s knjigovođom”. Sve češće i sve više vidim koliko mi knjigovođa olakšava, ne samo posao, nego i život. I onda se pitam što jednom poduzetniku znači knjigovođa? Meni osobno, a vjerujem i mnogim poduzetnicima, knjigovođa je anđeo čuvar tvrtke. Ako ne mislite tako, vrijeme je da potražite novog knjigovođu.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 37

turizam 150 godina organiziranog bavljenja turizmom na Hvaru

Brendiranje na tradiciji dugoj 150 godina

H

var je protekloga tjedna obilježio 150 godina organiziranog bavljenja turizmom. Naime, 1868. godine u Hvaru je osnovano Higijeničko društvo, prvo turističko udruženje u Hrvatskoj i Europi koje je intenzivno poticalo turizam i u Hvaru ga pozicioniralo kao najvažniju gospodarsku granu. Hvar je danas jedna od najzanimljivijih destinacija koja kroz godinu različitim sadržajima privlači turiste iz cijeloga svijeta.

Ministar turizma Gari Cappelli je na svečanoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Grada Hvara kazao da će se ovogodišnji tradicionalni susreti turističkih djelatnika Dani hrvatskog turizma održati upravo na Hvaru, dok će se na jesen održati i sjednica Vlade. “Odabirom Hvara kao perjanice hrvatskog turizma i jedne od naših najprepoznatljivijih destinacija za domaćina ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma, odajemo počast njegovoj velikoj obljetnici. Vrijednost ove manifestacije, kao i cjelokupnog značaja turizma za razvoj zemlje, prepoznala je i Vlada koja posebno usmjerava aktivnosti prema razvoju kontinentalnog i otočnog turizma.

Uz potporu Vlade te sinergijom javno-privatnog partnerstva radimo na povećanju kvalitete turističke ponude, prihoda i interesa investitora za Hrvatsku koju time uspješno ucrtavamo na svjetsku kartu turističkih destinacija. Autohtonost, kvaliteta i održivost upravo je ono što turisti očekuju i dobivaju u Hrvatskoj”, istaknuo je Cappelli ocijenivši kako su hrvatski otoci dodana vrijednost hrvatskog turizma.

“Otok Hvar je u svih ovih 150 godina bio promicatelj najviših vrijednosti hrvatskog turizma i definitivno daje do znanja da će Hrvatska i ubuduće imati sjajne turističke rezultate”, zaključio je Cappelli.

Prema riječima direktora TZ-a Hvar Petra Razovića predsezona je pokazala

Trenutačno smo destinacija za goste veće platne moći, ali svaki gost je u Gradu Hvaru dobrodošao. Tako je bilo uvijek, a bit će i u buduće, naglašava Novak piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

svu svoju draž. “Imamo od šest do 12 posto više dolazaka i 23 posto noćenja. Ovo bi trebala biti, a takvi su dosadašnji pokazatelji, najuspješnija sezona u povijesti hvarskog turizma”, kaže Razović. “Započeli smo s projektom Hvar 150 koji uključuje brendiranje vezano uz obljetnicu 150 godina organiziranog turizma u Gradu Hvaru. Brendiranje ima za cilj povećanje pred i posezone te pojačava izvansmještajne aktivnosti. Hvar kao najsunčaniji otok ima još puno toga ponuditi”, istaknuo je Razović.

38 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Najuspješnija sezona kuca na vrata

Taj je otok, kaže hvarski gradonačelnik Riki Novak, nominiran za najbolju europsku destinaciju za odmor. “Hvar je oduvijek bio posebno mjesto za naše goste i tako je bilo tijekom svih ovih 150 godina koliko se bavi organiziranim turizmom.

Trenutačno smo destinacija za goste veće platne moći, ali svaki gost je u Gradu Hvaru dobrodošao. Tako je bilo uvijek, a bit će i u buduće”, naglašava Novak. Na svečanoj sjednici vijeća TZ-a uručeno je sedam

sajam Itb china

Dolazi nam sve više kineskih turista

nagrada turističkim djelatnicima i članovima obitelji koji su daleke 1868. godine stvorili hvarski turizam. Dobitnici su Ecija Duboković, pranećakinja biskupa Dubokovića, Rada Domančić u ime obitelji Avelini, Tarin Meneghello, Jurica Domančić, Nikola Zaninović, Tanja Miličić te hotelska kuća Sunčani Hvar.

Otok Hvar je, kaže hvarski gradončelnik Riki Novak, nominiran za najbolju europsku destinaciju za odmor Predsjednica Uprave Sunčanog Hvara Gordana Tomičić istaknula je da začeci hrvatskog turizma leže i u povijesti ove hotelske kuće. Upravo je Higijeničarsko društvo pod pokroviteljstvom carice Elizabete pokrenulo izgradnju Hotela Palace iz kojeg je nastao i Sunčani Hvar. “Sunčani Hvar, kao najveći hotelijer koji ima oko 80 posto hotelskog kapaciteta u Gradu Hvaru, jako vodi računa o tome da pomaže razvoju destinacije. U tom smislu su i naše investicije, a trenutačno se radi o oko 150 milijuna kuna, usmjerene u rast i razvoj portfelja prema luksuznom segmentu.

Hvar ima velike potencijale za rast pogotovo u pred i posezoni te u raznim segmentima turističke ponude”, istaknula je Gordana Tomičić.

Hrvatska turistička ponuda predstavljena je proteklog tjedna na poslovnom sajmu ITB China u Šangaju, u sklopu velikog štanda European Travel Commisiona (ETC), gdje je svoju ponudu predstavilo 19 europskih subjekata, među kojima i zagrebačka Turistička zajednica.

Hrvatski informativni pult i štand ETC-a obišao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić koji je izjavio kako Kina za hrvatski turizam predstavlja strateški važno tržište na kojem je naša zemlja, zbog iznimno bogate kulturnopovijesne baštine, gastronomije i očuvane prirode, prepoznata kao europska top turistička destinacija. “S ciljem intenzivnijeg privlačenja kineskih gostiju odlučili smo pojačati

promotivnu prisutnost na velikom tržištu organizacijom poslovnih radionica, nastupa na sajmovima i otvaranjem ureda predstavništva HTZ-a u Šangaju. Povratne informacije partnera su iznimno pozitivne, očekujemo daljnji rast i to posebice u pred i posezoni, kada kineski turisti najčešće realiziraju svoja putovanja i to u Dubrovnik, Zagreb i Split“, rekao je on dodajući kako je na tom tržištu nužno pojednostaviti vizni režim te uvesti izravne aviolinije između hrvatskih i kineskih destinacija. (S.P.)

Valamar Riviera

Najpoželjniji poslodavac u turizmu

Turistička tvrtka Valamar Riviera zauzela je visoko 12. mjesto na ljestvici top poslodavaca u Hrvatskoj i tako je postala jedina turistička kompanija koja se našla u top 20 poslodavaca u Hrvatskoj po izboru 10.000 ispitanika istraživanja portala MojPosao.

Ujedno, Valamar Riviera ocijenjena je kao četvrti najpoželjniji poslodavac u Istarskoj županiji. Ta je tvrtka predvodnik po velikim ulaganjima u razvoj poslovanja s naglaskom na brizi za zaposlenike i njihove potrebe. Valamarovi djelatnici imaju 27 posto veće prosječne plaće od prosjeka u turističkom sektoru u Hrvatskoj. U ovoj godini Valamar je povećao ukupne plaće zaposlenika za 11,5 posto, i to poglavito u osnovnim zanimanjima.

(S.P.)

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Oradian

Od start-upa do međunarodne tvrtke Kompanija ima oko 60 djelatnika koji rade u sjedištu u Zagrebu i 40 djelatnika koji rade na tržištima na kojima djeluju njeni korisnici

O

radian, kompanija financijske uključivosti koja pruža usluge financijskim institucijama u zabačenim, teško dostupnim zajednicama, dostigla je novi cilj u svojoj transformaciji od malog europskog startupa do međunarodne tvrtke tako što je u svibnju zaposlila stotog člana svog tima.

Kroz softverske alate u računalstvu u oblaku (cloud), Oradian omogućuje bankama i, među ostalim, kreditnim zadrugama koje posluju na tržištima u nastajanju da postanu učinkovitije, rastu i dopiru do većeg broja klijenata, od kojih mnoge žive s manje od dva dolara dnevno.

“Podrška naših investitora učinila je naše globalno širenje mogućim. Uz njiho-

suosnivač i izvršni direktor Oradiana Antonio Šeparović.

Pronaći talente i privući ih sebi

Oradian su osnovale osobe iz različitih dijelova svijeta. Uz Antonija Šeparovića, koji dolazi iz Južnoafričke Republike, suosnivači Oradiana su Andrew Mainhart koji je rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, Julian Oehrlein u Njemačkoj, a Onyeka Adibeli je iz Nigerije.

Otkako je osnovan 2012., Oradianov tim i zajednica korisnika su stabilno rasli iz godine u godinu. U prvih pet godina Oradian je od osnivačkog tima koji se sastojao od četiri člana narastao do 50 zaposlenika, dok se od lipnja 2017. do svibnja

Danas se Oradianova zajednica sastoji od više od 60 financijskih institucija u osam država vu kontinuiranu podršku, možemo imati stvarni utjecaj u zajednicama u kojima rade naši korisnici. Njihove investicije u Oradian omogućuju nam stvaranje naših tržišnih timova i daju mogućnost da uvijek idemo korak dalje kako bismo dali vrijednost našim korisnicima”, istaknuo je

2018. broj djelatnika udvostručio sa 50 na 100. Danas, Oradian ima oko 60 djelatnika koji rade u sjedištu kompanije u Zagrebu i 40 djelatnika koji rade na tržištima na kojima djeluju korisnici ove tvrtke.

“Važno je pronaći najveće talente i privući ih sebi, kako bismo držali korak s

40 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

potrebama naših korisnika. Ali, podjednako je važno da naši novi članovi tima dijele Oradianovu viziju i misiju. Naša misija je u središtu svega što radimo. Ona spaja sve nas iz 20 različitih država i omogućuje nam da usklađeno radimo prema jedinstvenom zajedničkom cilju”, izjavila je Mihaela Smadilo, voditeljica talenata i kulture u Oradianu.

“Moj tim nastoji savladati sve izazove s kojima se naši korisnici suočavaju u dnevnom korištenju tehnologije. Dovođenje novih djelatnika u naš tim donijelo je i mnoštvo novih ideja s obzirom na to da su oni tek usvajali kolektivno znanje naše kompanije, te smo na ovaj način postali svjesni rješenja koja nismo prije vidjeli”, napomenuo je Marko Elezović, voditelj tehnologija u Oradianu. Kontinuirano zapošljavanje Oradiana ubrzava njegovu misiju financijske uključivosti: povezati 100 milijuna obitelji iz nekih od najzabačenijih i teško dostupnih zajednica u svijetu s financijskim uslugama. Danas se Oradianova zajednica sastoji od više od 60 financijskih institucija u osam država s posebnim fokusom na Filipine i Nigeriju.

Partneri ove tvrtke pružaju pristup financijskim uslugama za više od milijun krajnjih korisnika diljem Jugoistočne Azije te Zapadne i Istočne Afrike. (B.O.)

Regionalni obrazovni centri širom Hrvatske

Digitalno zrele škole Centri su multifunkcionalni i tehnološko-inovativni prostori namijenjeni obrazovnim aktivnostima u sklopu škola, ali i za edukativna događanja u organizaciji lokalnih zajednica

V

araždin, Zagreb, Osijek, Rijeka i Split bogatiji su za nove, moderne Regionalne obrazovne centre (ROC-ove). Centre je otvorila Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet u sklopu provedbe pilot-projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola.

Vrijednost ove investicije iznosi 3,6 milijuna kuna.

Svih pet ROC-ova otvoreno je istodobno uz videokonferencijsko uključivanje, a središnja svečanost održana je u Prvoj gimnaziji Varaždin.

“U vrijeme 4. industrijske revolucije moramo digitalno iskoračiti i u radu naših škola. Već se vidi veliki iskorak u obrazovanju, posebno na području digitalne transformacije. Prva gimnazija u Varaždinu je jedna od škola koje u tome prednjače te je zato u njoj i otvoren Regionalni obrazovni centar. Moderni pristup obrazovanju, međusobna suradnja, rad na projektima i učenje na primjerima dobre prakse pomoći će nam u stvaranju i pripremi naših učenika ne samo za 21. već i za 22. stoljeće”, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak dodajući kako će se nastojati da druga faza projekta e-Škole obuhvati sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj.

Regionalni obrazovni centri otvoreni u ovim gradovima multifunkcionalni su i tehnološko-inovativni prostori namijenjeni obrazovnim aktivnostima u sklopu škola, ali i za edukativna događanja u organizaciji lokalnih zajednica. Svaki centar opremljen je IKT infrastrukturom i opremom koja prati najnovije obrazovne trendove i metode poučavanja.

Uz žičnu i bežičnu mrežu, centri su opremljeni sa 30 prijenosnih računala te 30 tablet uređaja s tipkovnicom, dva ekrana osjetljiva na dodir te sustavom za upravljanje nastavom. Svaki ROC opremljen je i multifunkcionalnim namještajem koji svojom modularnošću omogućava brzu izmjenu postava učionice, ovisno o načinu izvedbe edukacije.

Praćenje međunarodnih trendova

Centri su opremljeni IKT infrastrukturom i opremom koja prati najnovije obrazovne trendove i metode poučavanja

“Osnivanje i opremanje ROC-ova pridonosi sustavnoj edukaciji djelatnika u školama i jačanju njihovih digitalnih kompetencija. Različite obrazovne aktivnosti koje će se od sada moći organizirati u prostorijama ROC-ova, ne samo za potrebe projekta e-Škole, već i za aktivnosti svih zainteresiranih škola i lokalne zajednice dodatna su vrijednost koju pilot-projekt e-Škole kroz ove ROC-eve donosi u lokalne zajednice”, izjavila je Andrijana Prskalo Maček, voditeljica pilotprojekta e-Škole i zamjenica ravnatelja CARNeta. Goran Kezunović, ravnatelj CARNneta, naglasio je kako ovaj projekt uspješno ulazi u završnu fazu te su u tijeku pripreme za drugu, veliku fazu projekta. “Velikim projektom u razdoblju od 2019. do 2022. planiramo digitalno transformirati nastavne i poslovne procese u preostalih 1200 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Projekt prati međunarodne trendove u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju te se oslanja na najbolje svjetske prakse i politike korištenja IKT-a u razvoju i unapređivanju obrazovanja”, zaključio je Kezunović. (B.O.)

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Na ZV-u održan 5. međunarodni sajam dentalne medicine

Velika perspektiva dentalne medicine Hrvatski dentalni i zdravstveni stručnjaci svjetskog glasa svojom stručnošću pridonijeli prepoznatljivosti naše zemlje kao destinacije za pružanje usluga zdravstvenog turizma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

J

edna od najvećih ovogodišnjih sajamskih manifestacija takvog tipa u ovom dijelu Europe - 5. međunarodni sajam dentalne medicine Dentex, održan prošlog tjedna na Zagrebačkom velesajmu, okupio je više od 300 izlagača iz 31 zemlje. Sajam je održan na 6000 četvornih metara površine, a u sklopu te manifestacije bilo je više od 30 stručnih predavanja, održane su i operacije uživo, koje su se pratile putem videozida, a sve je bilo namijenjeno doktorima dentalne medicine, dentalnim tehničarima i asistentima, ali i ostalim posjetiteljima sajma. “Promatrajući broj sudionika, ali i ostale pokazatelje ovoga projekta, vidljivo je kako je ovogodišnji Dentex, prema svim tim parametrima, za 27 posto bolji u odnosu na 2016. godinu”, rekla je Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma. Dodala je kako je to jedan od uspješnijih i inovativnijih projekata kojim se promiče dentalna struka.

Organizatori sajma bili su Zagrebački velesajam i Hrvatska komora dentalne medicine. Osvrnuvši se na sajamske priredbe održane dosad u ovoj godini na ZV-u, Dina Tomšić je istaknula kako je vidljivo poboljšanje u sajamskim pokazateljima u odnosu na prethodne godine što je odlična uvertira za pripremu 110. obljetnice ZV-a, koja će se početi obilježavati od studenoga ove godine. Naime, ZV je osnovan 1909. godine.

Uzlet dentalnog turizma

Predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoje Pezo je naglasio kako je Hrvatska postala multifunkcionalna u dentalnom turizmu što znači da je taj oblik turizma sve zanimljiviji gospodarstvu. “U Hrvatskoj se proizvodi vrhunski dentalni kadar, a pokazalo se da mala

Sajam Dentex je jedan od uspješnijih i inovativnijih projekata kojim se promiče dentalna struka u Hrvatskoj djelatnost u medicini može zauzeti vrijedno mjesto u općoj gospodarskoj slici”, rekao je Pezo. Dodao je kako je vrijednost dentalnog turizma posebice prepoznao Zagreb jer dolazi sve više turista zbog tog oblika turizma.

O važnosti zdravstvenog turizma govorio je Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, koji je rekao kako je to jedan od 10 najznačajnijih turističkih

42 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

proizvoda s kojima Hrvatska namjerava razvijati cjelogodišnji turizam. “Svjetska i europska konkurencija u pružanju medicinskih usluga su vrlo jake, a upravo su hrvatski dentalni i zdravstveni stručnjaci svjetskog glasa svojom stručnošću pridonijeli prepoznatljivosti naše zemlje kao destinacije za pružanje usluga zdravstvenog turizma. Ministarstvo turizma zakonskom regulativom usmjerava razvoj tog turističkog proizvoda, a otvoreni smo i za pružanje podrške u marketinškoj promociji zdravstveno-turističkih usluga”, naglasio je Glavina.

Otvarajući sajam Dentex, ministar zdravstva Milan Kujundžić je pohvalio cijelu manifestaciju te istaknuo kako je impresioniran svime što je vidio. Pritom je naglasio kako hrvatska medicina ima svoju tradiciju, kvalitetu i budućnost.

“Dentalna medicina u Hrvatskoj ima veliku perspektivu jer takvu medicinu prepoznaju pacijenti iz bližih i dalekih zemalja, primjerice Azije, Amerike i Australije”, zaključio je Kujundžić.

Na jedrilicama klase TP52 jedrit će sportska i poslovna elita

Najbrže jedrilice u Šibeniku

I

z Palma de Mallorce nakon nešto više od 1000 nautičkih milja plovidbe u šibensku je luku uplovio teretni brod Marmuna s jedrilicama klase TP52, najbržim jedrilicama na svijetu, koje će sudjelovati na prestižnim regatama TP52 Super Series. Domaćini nautičkog događaja godine su D-Marin Mandalina u Šibeniku i D-Marin Dalmacija u Zadru.

“D-Marin dovodi vrhunske sportaše i iznimne poslovne ljude među kojima je mnogima ovo prvi dolazak u Hrvatsku.

Ova je regata točno ono što Hrvatskoj treba. Naime, Hrvatska je kao stvorena za vrhunski nautički turizam. Ima sve predispozicije da bude top destinacija i u ovom segmentu”, kazao je predsjednik

Uprave D-Marin Grupe Burak Baykan.

Jedrilice klase TP52 pravo su remekdjelo brodogradnje. Dužina im je skoro

16 metara, a visina jarbola 23,80 metara. Niz vjetar sposobne su razviti brzinu veću od 20 čvorova, a na tim će jurilicama u Hrvatskoj jedriti olimpijski pobjednici Sir Ben Ainslie, Santiago Lange, Robert Scheidt te poslovna elita poput čelnih ljudi Prade, Amwaya, SAP-a...

“Dolazak takvih ljudi u Hrvatsku prilika je koju treba shvatiti ozbiljno i maksimalno je iskoristiti. Naš tim će dati sve od sebe da im boravak u Hrvatskoj ostane u sjećanju, ali i da se otvore prilike za potencijalne projekte i suradnje”, dodao je Baykan.

Regata u D-Marin Mandalini započinje 23. svibnja, a u D-Marin Dalmaciji 20. lipnja. (J.V.)

41. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO

Dan gospodarstvenika 23. svibnja Najveći tehnološki događaj u regiji 41. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO, održat će se od 21. do 25. svibnja u Opatiji. U srijedu 23. svibnja, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, održat će se Dan gospodarstvenika. Cilj skupa je potaknuti raspravu o realnim problemima poduzetnika, kao što su skupa i nedovoljno učinkovita javna uprava, visoki porezi nameti, sporo pravosuđe i česte promjene gospodarstvenog zakonodavnog okvira. Uz sudjelovanje istaknutih govornika želi se pridonijeti oblikovanju nacionalne razvojne strategije do 2030., smjernica potrebnih transformaciji hrvatskog obrazovnog sustava i stvaranju realnih potencijala za ubrzanje digitalne ekonomije.

U sklopu svečanog otvaranja MIPRO-a održat će se okrugli stol Bolje obrazovanje za bolje gospodarstvo. Panel će nastojati odgovoriti pitanja kao što su primjerice: Što bismo mogli poboljšati u upravljanju ljudima i sustavu obrazovanja kako bismo maksimizirali investiciju u buduće nositelje razvoja gospodarstva? Kako osigurati obrazovnim institucijama da ostvare više prihoda kroz suradnju s gospodarstvom? Što bi trebalo napraviti da obrazovne institucije zaista postanu generatori osnivanja i privlačenja novih gospodarskih subjekata u lokalnoj zajednici? Jedan od najavljenih govornika je dr. Tobias Höllwarth,

predsjednik Uprave EuroClouda Europe, koji više od 20 godina djeluje kao korporativni konzultant u području outsourcinga za upravljanje tenderima za velike tvrtke u industrijskim i energetskim sektorima, kao i za javne vlasti, te na području upravljanja IT-jem u srednjim tvrtkama.

Prijave na skup MIRPO i Dan gospodarstvenika moguće su putem web stranice mipro.hr/Prijava ili putem e-maila mipro@ mipro.hr.

Više informacija o skupu MIPRO saznajte na web stranici www.mipro.hr.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Poslovni ručak u organizaciji Američke gospodarske komore

Privlačenje investitora je komercijalni posao Investicijska strategija treba biti usmjerena na stvaranje poslovnog okruženja koje će poduzećima u Hrvatskoj omogućiti da budu globalno konkurentna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

ristupanjem jedinstvenom tržištu Europske unije hrvatsko gospodarstvo izloženo je snažnim konkurentskim pritiscima država članica Unije. Istodobno, jedinstveno tržište predstavlja golem potencijal za međunarodne ulagače koji kroz hrvatsko tržište imaju pristup prema više od 500 milijuna ljudi. Provedba stabilne i konzistentne politike usmjerene na privlačenje izravnih stranih ulaganja stoga je od iznimne važnosti za budući rast hrvatskog gospodarstva i osiguranje novih radnih mjesta, rečeno je na prošlotjednom poslovnom ručku Američke gospodarske komore Izravna strana ulaganja - Gospodarska politika za privlačenje ulaganja u Hotelu Westin. Tom je prigodom rečeno kako investicijska strategija treba biti usmjerena na stvaranje poslovnog okruženja koje će poduzećima u Hrvatskoj omogućiti da budu globalno konkurentna.

Istodobno, ta investicijska strategija mora biti prijateljski okrenuta prema poduzetništvu i inovacijama.

Odlučiti u što će se poticati ulaganja

Pri donošenju odluke o tome gdje će ulagati strani investitori, oni promatraju tržište - je li ono stabilno, postoji li kvalitetna i educirana radna snaga te kakav je pravno-regulatorni okvir, istaknuo je Tomislav Čorak, konzultant iz The Boston Consulting Groupa, dodajući kako su važni i određeni faktori koji privlače investitore, kao što su dobra komunikacijska i

Privlačenju stranih ulaganja u našu zemlju treba pristupiti strateški, smatra Horvat prometna infrastruktura. “Investitore treba aktivno privlačiti, a to je pravi komercijalni posao. No prije svega treba odlučiti u koje će se vrste industrija poticati ulaganja”, rekao je Čorak koji smatra da bi se godišnje trebalo privlačiti pet stranih tvrtki na ulaganja u Hrvatskoj.

Predsjednik Vijeća upravitelja AmChama Berislav Horvat je naveo

nekoliko preporuka za poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, privlačenju stranih ulaganja u našu zemlju treba pristupiti strateški što mora biti dugoročna državna strategija te poticati prednosti izravnih stranih ulaganja. Osim toga, potrebno je digitalizirati i optimizirati sustav pružanja javnih usluga te poraditi na stimulativnom poreznom sustavu koji mora biti izvjestan, jasan i predvidljiv. Također, treba postojati učinkovit zakonodavni i pravosudni sustav.

“Radna snaga u Hrvatskoj treba se educirati za poslove tražene na tržištu rada, jer su potencijalnim stranim ulagačima potrebni obrazovani radnici s raznim vještinama i kvalifikacijama. Kako bi išli ukorak sa svjetskim trendovima, tržište rada treba modernizirati”, zaključio je Horvat.

Zaposlenici u Poreznoj upravi imaju previše posla Ni jedan porezni sustav u svijetu nije idealan pa tako ni hrvatski, ali treba istaknuti kako naš sustav nije loš iako ima prostora za poboljšanje u smislu primjene poreznih propisa, rekao je Hrvoje Jelić, partner u Tax&Regulatory Services, PwC. Dodao je kako bi, prema njegovom mišljenju, u nekim sektorima 44 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi trebalo zaposliti još više ljudi, jer oni rade odgovoran posao. Jelić smatra kako se ne smije previše kritizirati zaposlenike u Poreznoj upravi, jer oni imaju “previše posla i ne stignu se dovoljno brzo educirati u primjeni poreznih propisa”.

predstavljamo Cosmel, Zagreb

Inovativna prirodna kozmetika Trebalo je proći neko vrijeme da se prirodna kozmetika uvuče pod kožu kupaca. Mi smo svojom kvalitetom i predanim radom pridobili povjerenje kupaca, ističe Mira Moćan

O

biteljska tvrtka Cosmel već 28 godina izrađuje prirodne visokokvalitetne proizvode. “Ono što si velika industrija ne može dozvoliti naša su načela proizvodnje prirodne organske dermokozmetike, što podrazumijeva da su sve supstance ekološke i čiste. Čak nam je i ambalaža od eko materijala”, ističe Mira Moćan, direktorica marketinga te tvrtke dodajući kako je sve proizvode osmislila i napravila Melita Pavlek Moćan, koja je ujedno i voditeljica proizvodnje. “Primjenjujemo svaku pozitivnu novost iz područja kozmetologije i dermatologije te tako držimo korak s novim saznanjima i tehnologijama”, napominje Mira Moćan i naglašava kako sve rade sami, od razvoja proizvoda, nabave sirovina i ambalaže, proizvodnje, distribucije do komercijalizacije.

Važno je spomenuti kako Cosmel surađuje s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, ali i s mnogim liječnicima, a svi su proizvodi, počevši od onih za njegu lica, čišćenje kože, do onih za njegu tijela i kose, dermatološki ispitani.

Cosmel trenutačno surađuje s oko 50 ljekarni, biljnih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica Specifičnost Cosmela je i ta da imaju zaštićenu tehnlogiju, sastav i primjenu te patente izdane u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. “Suradnja sa Savezom inovatora Zagreba i sudjelovanje na svjetskim sajmovima gdje smo dobili niz značajnih priznanja također dokazuje inovativnost naših proizvoda”, s ponosom kaže Mira Moćan.

Iskren odnos s kupcima

Cosmel trenutačno surađuje s oko 50 ljekarni, biljnih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica.

“Imamo stalnu bazu zadovoljnih kupaca, no cilj nam se dalje širiti. Uspostavljanje suradnje s novim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama diljem Hrvatske zahtjevan je posao. Kao mali proizvođači biramo kvalitetne suradnje koje su dobre, ali je i poslovanje vrlo ograničeno”, pojašnjava Mira Moćan.

Hrvatsko tržište kozmetičkih i dermatoloških proizvoda trenutačno je preplavljeno različitim preparatima bolje i lošije kvalitete i vrlo širokog spektra cijena, ali sve se više ljudi okreće prirodnoj kozmetici kao što je Cosmelova.

“S obzirom na to da mi u Hrvatskoj ipak malo kaskamo za globalnim trendovima, trebalo je proći neko vrijeme da se prirodna kozmetika uvuče pod kožu kupaca. Mi smo svojom kvalitetom i predanim radom pridobili povjerenje kupaca i time smo iznimno zadovoljni”, ističe Mira Moćan. Pažljivim biranjem poslovnih suradnika i nenametljivom promocijom tvrtka Cosmel je stvorila kvalitetne suradnje i time smanjila sve rizike poslovanja, a iskren odnos s kupcima ističu kao veoma bitan segment svog rada i proizvodnje.

“Cilj nam je širiti se na europsko tržište te doprijeti do novih zadovoljnih korisnika jer smatramo da postoji veliki potencijal i potražnja za visokokvalitetnom prirodnom organskom kozmetikom. Želimo stvoriti veću bazu stalnih i zadovoljnih kupaca, a samim time povećati i broj zaposlenika”, zaključuje Mira Moćan. (J.K.)

Ono što si velika industrija ne može dozvoliti naša su načela proizvodnje prirodne organske dermokozmetike, što podrazumijeva da su sve supstance ekološke i čiste. Čak nam je i ambalaža od eko materijala.

Mira Moćan, direktorica marketinga Cosmela Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Zagreb Design Week

Za prepoznatljivost se Industrijski dizajn u Hrvatskoj se vrlo teško može plasirati, no i na etablirane sajmove teško se probiti. Ali ako vas opaze, otvaraju se brojne prilike, ističe Filip Gordon Frank piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T

jedan dizajna Zagreb postao je Zagreb Design Week i iz Laube se preselio u Tehnički muzej Nikola Tesla, njegovu Halu 5, koja je pretvorena u novo mjesto za događanja u središtu Zagreba.

U okviru teme ovogodišnjeg festivala Suvremeno - Svevremeno tijekom prošlog tjedna propitivao se odnos dizajna i vremena, odnosno onoga što dizajn čini suvremenim, a što svevremenim. Država partner ovog tjedna dizajna bila je Češka koja je predstavila stoljeće češkog dizajna izložbom Priča o češkom dizajnu.

Novi identitet ovog dizajnerskog događaja sezone osmislili su Šesnić&Turković, dizajn prostora radila je ekipa iz Clinica studija, zeleni dizajn Dizajn parka osmislila je Maja Subotić Šušak, Ada Kezić bavila se namještajcima na Marketu, Juraj Vuglač modnim revijama, a glazbeni program je uređivao Marijan Felver.

Sve je organizirala Scuderia Zagreb s partnerima Gradom Zagrebom, Turističkom zajednicom Grada Zagreba i Tehničkim muzejom Nikola Tesla.

U okviru tjedna održana je i panel-rasprava Demistifikacija najvećih sajmova namještaja u Europi koja se održala u organizaciji Zajednice za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore.

Iskorak kroz dizajn

Dizajn je značajan pokretač gospodarstva, industrije i kulture, istaknuo je na početku panela potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. “Najveći prostor da dignemo

46 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

globalnu konkurentnost naših proizvođača je na području industrijskog dizajna i smatramo da u globalnim lancima vrijednosti naše tvrtke mogu osigurati iskorak upravo kroz dizajn.

Događanja poput ovoga pomažu da postanemo društvo koje to i razumije, koje razumije kompleksnost ovog posla i koje cijeni proizvode više dodane vrijednosti. Stoga HGK i ove godine sa zadovoljstvom podržava događanje koje je Zagreb stavilo na dizajnersku kartu Europe i koje na jednom mjestu okuplja talent i vrijedan rad predstavnika industrije”, kaže Radoš

Morate znati zašto idete na sajam i koji vam je cilj, smatra Geber Kreativni direktor Beogradskog sajma namještaja Zoran Jedrejčić ističe kako je sajam u Milanu nezaobilazno mjesto ako želite izgraditi brend, ali jako je teško ući na njega. “Köln je možda važniji s poslovne strane, a Beograd je još u začecima. Ne može svatko izlagati uz sufinanciranje Komore, ali kvalitetnom selekcijom HGK može itekako pridonijeti imidžu proizvođača iz Hrvatske, pa zato uvijek treba razvijati nove modele suradnje“, kazao je Jedrejčić.

Kreativni direktor Brigade Damjan Geber dodaje da ako mislimo izgraditi kulturu zemlje, moramo stvoriti kulturu izlaganja. “Nisu

mora ići na sajmove dovoljni samo kvadrati i prezentacija namještaja, već se mora prezentirati doživljaj i ispričati priča kroz interakciju s dizajnerima. Morate znati zašto idete na sajam i koji vam je cilj”, smatra Geber.

Markica Stanušić, vlasnik Ancona Grupe, tvrtke koja je prije 18 godina uvozila talijanski namještaj, pa zatim postala proizvođač, ističe kako su nakon nastupa u Milanu, kamo su došli s potpuno novim proizvodom koji je publika dobro prihvatila, razmišljali o serijskoj proizvodnji. “Proizvodnja naše konceptualne kuhinje je vrlo kompleksna i još smo u fazi konzultacija o serijskoj proizvodnji. Suradnja s dizajnerima je iskorak koji nam treba”, naglašava Stanušić.

HGK sufinancira nastupe na sajmovima

Industrijski dizajner Filip Gordon Frank ističe kako se industrijski dizajn u Hrvatskoj vrlo teško može plasirati jer smo, osim industrije namještaja, spali na niske grane. “Imao sam sreću što sam se počeo baviti projektiranjem interijera, a onda to koristio kao platformu za plasman proizvoda. Na etablirane sajmove bilo se teško probiti i financirati izlaganje, ali ako vas opaze, otvaraju se brojne prilike”, pojasnio je. HGK sufinancira nastupe na sajmovima kroz nekoliko modela, a najzastupljeniji je model gdje Komora i članice dijele troškove po pola, rekla je na panelu direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić. “Drugi model je onaj po kojem mi imamo info pult pa tvrtke ne izlažu direktno svoje proizvode već ugovaraju sastanke i dijele promotivne materijale. Imamo i sufinanciranje samostalnog nastupa kada samo jedna tvrtka ide na sajam.

Izlaganje se mora planirati minimalno godinu dana unaprijed, a idealno je dvije, kako bi se uhvatile što bolje i vidljivije izlagačke pozicije”, upozorava Tajana Kesić Šapić.

Izlaganje se mora planirati minimalno godinu dana unaprijed, a idealno je dvije, kako bi

se uhvatile što bolje i vidljivije izlagačke pozicije.

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA ODRŽAN 85. MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJA

Nikad manje hrvatskih izlagača Najviše hrvatskih tvrtki se predstavilo na zajedničkom štandu Hrvatske obrtničke komore koja je na srpskom tržištu u kratkom vremenu omogućila promociju dvadesetak hrvatskih obrtnika što je konkretan dokaz kako sajmovi nisu prošlost piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N Dražen Horvat

ajveća i najznačajnija poljoprivredna smotra u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi - Međunarodni poljoprivredni sajam - održana je 85. put u Novom Sadu od 15. do 21. svibnja. U ovoj godini jubileja, jer Novosadski sajam obilježava 95 godina postojanja, na poljoprivrednom sajmu sudjelovalo je 1500 izlagača iz tridesetak država.

Iz Hrvatske se izravno predstavilo tek desetak tvrtki, a najviše na zajedničkom štandu Hrvatske obrtničke komore. Jedini uočljiv i reprezentativan izložbeni prostor imala je kutinska Petrokemija. Svoje proizvode i usluge nudilo je još hrvatskih proizvođača, ali ne samostalno nego u suradnji sa srpskim ili drugim poslovnim partnerima.

Da sajmovanje ima smisla, pokazalo je zanimanje posjetitelja za nekoliko modela plinskoga roštilja jedne istarske tvrtke 48 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Što se tiče hrvatskih izlagača, najživlje je bilo oko štanda Hrvatske obrtničke komore gdje se predstavljalo desetak metaloprerađivača i nešto energetičara iz svih dijelova Hrvatske.

Neki od izlagača već su desetak godina prisutni na srpskom tržištu, ali još koriste sajamske usluge HOK-a koji kontinuirano prati svoje članice već 12. godinu na Novosadskom sajmu, a primjetno je sve veće zanimanje hrvatskih obrtnika za promociju na ovome sajmu. Zajedno s predstojećim beogradskim obrtničkim sajmom, HOK je na srpskom tržištu u kratkom vremenu omogućio promociju dvadesetak hrvatskih obrtnika što je konkretan dokaz kako sajmovi nikako nisu prošlost.

“Iako su neki tvrdili kako će se pojavom interneta potpuno ugasiti sajmovanje, brojni veliki sajmovi iz Njemačke, Francuske i nekih drugih zemalja pokazuju kako to nije točno. Elektronička pošta i društvene mreže na internetu su odlične za prvi kontakt, ali ljudi ipak vole vidjeti kako konkretno izgleda nečija ponuda, kakav je to proizvod, a neposrednim kontaktom i razgovorom ostvaruje se kvalitetnija poslovna suradnja. Sajmovi neće tako skoro pasti”, rekao je za Privredni vjesnik Dražen Horvat, vanjskotrgovinski savjetnik u HOK-u. Da sajmovanje itekako ima smisla, pokazalo je zanimanje posjetitelja za nekoliko modela plinskoga roštilja jedne istarske tvrtke. Iako na prvi pogled prodaja roštilja u Srbiji nalikuje na pokušaj prodaje leda Eskimima, Horvat kao i zainteresirani posjetitelji to su demantirali. “To je dokaz kako se u Srbiji može prodati dobar roštilj. To je veliko tržište s velikom potražnjom, a prednosti plinskoga roštilja su praktičnost, povoljne cijene, a pogodni su i za obiteljske i ugostiteljske potrebe”, objasnio je Horvat.

Hrvatska EU pamet

Na štandu HOK-a zatekli smo i Rahelu Jurković, vlasnicu zagrebačke tvrtke Asesor. Bavi

M U NOVOM SADU

se poslovnim savjetovanjem i konzaltingom u vezi s korištenjem EU sredstava, a kao doktorica ekonomskih znanosti ima bogato teorijsko, a osobito praktično iskustvo primjenjivo kako za obrtnike i tvrtke zemalja članica, tako i za one koje se nalaze u fazi pristupa EU. “Očekujem da ću na ovom sajmu ostvariti niz kontakata s ovdašnjim obrtnicima i tvrtkama, osobito iz područja poljoprivrede koji će prepoznati znanja i savjetodavne usluge koja im mogu ponuditi, primjerice za apliciranje za sredstva IPARD programa koji je trenutačno aktualan u Srbiji kao zemlji koja pristupa EU”, kazala je Rahela Jurković.

Najskuplji izložak kombajn od 600.000 eura

Najskuplji izložak bio je Holmer T4-40, samohodna vadilica šećerne repe. Cijena tog kombajna je oko 600.000 eura. Najskuplji među traktorima je bio gusjeničar John Deere 8345 RT koji možete kupiti za 300.000 eura.

Svakako najreprezentativnij štand na ovogodišnjem sajmu od svih hrvatskih tvrtki imala je kutinska Petrokemija. Zoran Matić, direktor zastupništva Petrokemije Kutina

Najreprezentativnij štand na ovogodišnjem sajmu od svih hrvatskih tvrtki imala je kutinska Petrokemija u Novom Sadu za Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo, objasnio nam je tržišnu poziciju Petrokemije. “Petrokemija na ovom tržištu plasira između pet i 10 posto godišnje proizvodnje. Pri tome umjetna gnojiva Petrokemije zauzimaju između 15 i 17 srpskog tržišta umjetnih gnojiva. U odnosu na razdoblje prije raspada Jugoslavije to su, nažalost, bitno manje brojke. U međuvremenu se dogodila značajna preraspodjela tržišta, ali i bitan pad financijske moći ovdašnjih poljoprivrednih proizvođača. Najveći udjel u tom segmentu sada imaju ruski proizvođači. S obzirom na njihovu dostupnost jeftinog plina kao glavnog energenta u proizvodnji umjetnih gnojiva, oni po tim uvjetima mogu bitno spuštati prodajne cijene i time diktirati uvjete na srpskom tržištu”, objasnio je Matić.

Rahela Jurković

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srpska poljoprivreda

Vrijeme za veliko spr Sajam poljoprivrede u Novom Sadu svakog svibnja stavlja u fokus poljoprivredu, a uz poticajne mjere sve je važnija promocija srpskog agrara kao brenda, pa je u tom smislu najavljen i prvi regionalni Belgrade Food Show piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

S

vibanj je mjesec poljoprivrede u Srbiji ponajprije zbog Sajma poljoprivrede u Novom Sadu, ali i zbog niza događanja vezanih za agrar koja se zbivaju upravo tijekom te najave države za veći angažman i podršku agraru.

Na otvaranju 85. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, srpski ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je izjavio kako je ovaj sajam “simbol srpske poljoprivrede”, zajedno s tvornicama kakva je bila Industrija motora i traktora.

Više novca poljoprivrednicima

Ministar je istaknuo kako je došlo vrijeme da nakon financijske stabilizacije država počne “sređivati stanje u poljoprivredi i da poljoprivrednici dobivaju više novca”. I dok za temeljito veliko spremanje u agraru tek treba napraviti strategiju, više novca se realno očekuje iz EU fondova. Na natječaj za poticaje EU IPARDa stiglo je 500 prijava, a mediji su tvrdili da je to komplicirano i da ih neće biti ni 200”, naglasio je Nedimović.

Pokrajinski tajnik za poljoprivredu Vuk Radojević rekao je kako i Vojvodina

Povijest na tanjuru Jedna u nizu svibanjskih manifestacija posvećenih promociji domaćih proizvođača hrane je projekt Nezaboravni ukusi Srbije realiziran uz potporu Coca-Cole Srbija. U Konaku knjeginje Ljubice u Beogradu predstavljena su tradicionalna zaboravljena jela iz bogate kulinarske tradicije iz svih dijelova Srbije koja bi se mogla naći i na jelovnicima

ima fondove za potporu poljoprivrednicima i istaknuo natječje za potporu mlađima od 40 godina. “U fokusu su nam mladi i mala gospodarstva. Udruživanje malih gospodarstava i digitalizacija poljoprivrede dva su glavna pravca razvoja agrara”, ustvrdio je Radojević.

Ali uz Vojvodinu kao veliku žitnicu, i Beograd ima ambiciju povećati udio poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu grada. Gradski menadžer Goran Vesić na konferenciji za novinare prošli je tjedan ocijenio kako je poljoprivreda, uz građevinarstvo i turizam, najbrže rastuća privredna grana u Beogradu te da je grad u

hotela i restorana u Srbiji i biti zanimljiva i strancima.

Autentična jela poput samse s trljanicom, urde, belmuža, bungura ili pihtija od boba ponovno su otkrivena uz pomoć kulinarskih entuzijasta i predstavljaju pravu inovaciju serviranu direktno iz - povijesti.

Udruživanje malih gospodarstava i digitalizacija poljoprivrede dva su glavna pravca razvoja agrara, kaže Radojević

znakovi hrvatske kvalitete Mardešić frigana srdela u maslinovom ulju Iza crno-zlatnog omota krije se miris svježine, okus morskih dubina i srebrnasti sjaj pomno odabrane srdele. Za proizvodnju frigane srdele u maslinovom ulju koristi se samo svježe ulovljena riba najbolje kakvoće, obrada ribe je potpuno ručna, a maslinovo ulje koje se koristi pri punjenju je ekstra djevičansko.

Mardešić d.o.o.

Tvornica Mardešić nalazi se na Dugom otoku u Općini Sali. Bavi se proizvodnjom ribljih konzervi, pretežito sardina i skuša, te soljenjem inćuna. Osnovana je 1905. godine i u svojoj se bogatoj povijesti stalno proširivala i modernizirala uz poštovanje tradicije i njegovanje kvalitete proizvoda. Smještaj tvornice u blizini najizdašnijih ribolovnih područja na Jadranu te tradicija ulova i prerade ribe na Dugom otoku jamče najvišu kvalitetu ribljih proizvoda.

50 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

premanje u agraru zadnjih nekoliko godina učinio dodatne napore kako bi stimulirao poljoprivrednu proizvodnju. On je naveo da u Beogradu ima 220.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 150.000 hektara obradivog. U proračunu za ovu godinu odvojili smo dva milijuna eura za poljoprivredne proizvođače - za mehanizaciju, stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo i pčelarstvo, rekao je Vesić dodajući kako su u tijeku javni natječaji na koje je do sada već stiglo više od 1600 prijava.

To nisu velika sredstva, ali je velika pomoć malim proizvođačima i ona će rasti svake godine. Grad će pomagati i nastupe svojih proizvođača hrane na sajmovima u regiji, naglasio je Vesić. U planu je i osnivanje posebnog gradskog tajništva za poljoprivredu kao i prerastanje beogradske Veletržnice, čija je prva hala upravo završena, u nacionalnu, najavio je on.

Na konferenciji za novinare najavljen je još jedan za agrar Srbije važan događaj. U Beogradu će se 5. i 6. studenoga održati Međunarodni sajam visokokvalitetne hrane Belgrade Food Show, koji će okupiti najbolje srpske i regionalne proizvođače visokokvalitetne hrane u organizaciji Asocijacije za promociju srpske hrane i USAID-a.

Predsjednik novoosnovane Asocijacije za promociju srpske hrane Robert Čoban je rekao kako je cilj te organizacije jačanje prehrambene industrije kroz promociju i pozicioniranje srpske hrane kao prepoznatljivog brenda. Uz želju da

ovaj sajam bude vodeći događaj prehrambene industrije u ovom dijelu Europe, Asocijacija će organizirati i niz drugih promotivnih aktivnosti koje će prethoditi ovom događanju, rekao je Čoban.

Promocija ima ključnu ulogu

Direktor projekta za konkurentnu privredu USAID-a Aleksandar Pavlović rekao je da je fokus na jačanju poljoprivredno-prehrambene industrije u Srbiji koja ima najveće mogućnosti za pozicioniranje na drugim tržištima. Srbija ima hranu za pohvalu, ali ju je teško naći izvan zemlje, kazao je Pavlović.

Promocija ima ključnu ulogu i domaće kompanije moraju konkretno upoznavati kupce sa svojim proizvodima, istaknuo je Pavlović i ocijenio da će korak naprijed

u tom smislu biti nastup srpskih proizvođača hrane na predstojećem sajmu u New Yorku Summer Fancy Food Showu u čemu će imati i podršku države. Što se tiče programa Belgrade Food Showa, na jednom mjestu ove jeseni okupit ćemo sve dobre domaće kompanije i regionalne proizvođače hrane te razvijati kontakte i regionalnu suradnju u ovoj proizvodnji kako bismo zajednički povećali konkurentnost regije u svijetu, naglasio je Pavlović.

Ova izložba okupit će više od 100 proizvođača hrane iz Srbije i regije, a u agendi sajma su i prezentacije trendova i izazova u ovoj proizvodnoj grani, panel-rasprave te primjeri pozitivne prakse kompanija i start-upa u prehrambenoj industriji i HoReCa kanalu.

Sisačka salama Sisačka salama tradicionalni je proizvod obilježen jednostavnošću preradbenog procesa, originalnom tradicionalnom recepturom, visokokvalitetnom domaćom mesnom sirovinom, klasičnim začinima, posebnim načinom sušenja i dimljenja na manufakturni način te na kraju sazrijevanjem uz blage vjetrove karakteristične za sisačko-moslavačko područje.

Obrt Promes Cvanciger

Nakon dugogodišnjeg rada u mesnoj industriji Gavrilović, 1989. godine Slavko Cvanciger osniva obrt Promes-Cvanciger. U obrtu 1990. godine počinje raditi i sin Adolf , a zatim i ostatak obitelji te obrt poprima značajke obiteljske firme. Godine 1995. kupuju Gradsku klaonicu u Sisku, koju 1998. rekonstruiraju te dobivaju sve potrebne dozvole za rad. Povećanjem proizvodnoga kapaciteta razvilo se i širilo poslovanje te maloprodajna mreža na području Sisačko-moslavačke županije.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Hrvatska gospodarska komora

Broj građevinskih dozvola i dalje raste U zadnje vrijeme izdaje se veći broj građevinskih dozvola za ostale građevine, ali znatno manje predviđene vrijednosti radova nego prije krize, kažu analitičari HGK

U

ožujku ove godine izdano je 812 građevinskih dozvola (671 za zgrade i 141 za ostale građevine), što je na godišnjoj razini 3,3 posto više (4,3 posto više za zgrade i 1,4 posto manje za ostale građevine). Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta broja izdanih građevinskih dozvola koji se uz rijetke iznimke proteže još od studenoga 2015. godine, s time da se u zadnjih šest mjeseci dinamika rasta spustila ispod dvoznamenkastih razina, kažu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Glavni je razlog usporenijeg rasta u dosegnutoj razini aktivnosti, odnosno narasloj bazi, pa je tako u prva tri mjeseca ove godine izdano 4,1 posto više građevinskih dozvola nego u prva tri mjeseca pretkrizne 2008. godine. Podatak treba promatrati u kontekstu činjenice da se u zadnje vrijeme izdaje veći broj građevinskih dozvola za ostale građevine, ali znatno manje predviđene vrijednosti radova nego prije krize. Stoga je predviđena vrijednost radova u prvom kvartalu ove godine i dalje bila 9,1 posto manja nego u prvom kvartalu 2008. godine. Iz istog je razloga udio izdanih dozvola za zgrade u ukupno izdanim građevinskim dozvolama u ožujku ove godine iznosio 82,6 posto, što je identično prosječnom udjelu u prošloj godini, dok je, primjerice, u ožujku 2008. godine taj udio iznosio 91,3 posto.

U takvim je okolnostima u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje 2017. godine broj izdanih građevinskih dozvola povećan za 4,3 posto (rast od šest posto kod zgrada i pad od 3,1 posto kod ostalih građevina), uz smanjenje predviđene vrijednosti radova za 8,2 posto (pad za 24,2 posto kod zgrada, uz rast od 50,7 posto kod ostalih građevina). Rast predviđene vrijednosti radova

U ožujku ove godine izdano je 812 građevinskih dozvola što je na godišnjoj razini 3,3 posto više na ostalim građevinama u kontinuitetu je prisutan u zadnja tri mjeseca, što bi mogla biti naznaka mogućeg oživljavanja aktivnosti u niskogradnji, smatraju analitičari HGK.

Rast interesa za stanogradnju

U ožujku su nastavljene i pozitivne tendencije u stanogradnji, pa je tako broj stanova u izdanim građevinskim dozvolama u odnosu na isti lanjski mjesec povećan za 20 posto, a korisna površina stanova za 28,4 posto. Kontinuitet oživljavanja interesa investitora

52 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

za stanogradnju uočljiv je od početka 2016. godine, a njegov je nastavak poduprt pozitivnim tendencijama na tržištu rada, rastom plaća, primjenom poticajnih mjera pri kupnji stanova te rastom cijena stambenih nekretnina. Ipak, 3014 izdanih građevinskih dozvola za stanove u prvom kvartalu ove godine i dalje je 41,3 posto manje od broja dozvola izdanih u prvom kvartalu pretkrizne 2008. godine.

Nastavak rasta ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola uz povećanje predviđene vrijednosti radova u niskogradnji dobar je signal mogućeg intenziviranja građevinske aktivnosti i smanjivanja strukturne neusklađenosti u kretanju obujma građevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji. Preduvjet za to je brža realizacija investicijskih namjera naznačenih građevinskim dozvolama, odnosno snažniji rast investicijske aktivnosti poduprt učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU-a, zaključuju analitičari HGK.

Europske banke za obnovu i razvoj

Erste banka dobitnik TFP nagrade Kroz EBRD TFP program Erste banka nudi poboljšane uvjete financiranja koji omogućuju tvrtkama nastup i osvajanje novih tržišta, a do sad je podržala transakcije u iznosu od 10 milijuna eura

N

a godišnjem sastanku i poslovnom forumu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji se održao u Jordanu, dodijeljena su priznanja najaktivnijim bankama partnerima za 2017. godinu, u okviru programa TFP (Trade Facilitation Programme). Erste banci pripala je nagrada za najaktivniju banku partnera u financiranju međunarodne trgovine u Hrvatskoj, a preuzeli su je član Uprave Erste banke Boris Centner i voditeljica financiranja trgovine i izvoza Sanja Gracin.

Događaj je privukao više od 250 predstavnika banaka u okviru TFP-a, kao i donositelja odluka vezanih uz financiranje međunarodne trgovine kako bi, s vodećim stručnjacima, uključujući i regulatore, raspravljali o izazovima u industriji.

Erste banka je s EBRD-om potpisala suradnju na TFP programu u svibnju 2015. godine s ciljem promicanja međunarodnog poslovanja i pružanja podrške izvoznicima. Kroz EBRD TFP program Erste banka klijentima nudi poboljšane uvjete financiranja koji omogućuju tvrtkama nastup i osvajanje novih tržišta.

Kroz ovaj program Erste banka je dosad podržala transakcije u ukupnom iznosu od 10 milijuna eura i u potpunosti iskoristila sredstva programa što joj je i donijelo priznanje za najaktivniju banku partnera EBRD-a u području financiranja međunarodne trgovine u Hrvatskoj. Trenutačno je u pripremi povećanje iznosa programa za dodatnih 10 milijuna eura.

Promicanje međunarodne trgovine

“Ponosni smo što je EBRD prepoznao Erste banku kao najaktivniju banku na našem tržištu u području financiranja međunarodne trgovine. Naš cilj je u što većoj mjeri kroz različite inovativne modele

Erste banci pripala je nagrada za najaktivniju banku partnera u financiranju međunarodne trgovine u Hrvatskoj financiranja trgovine i iznalaženje poslovnih rješenja pružiti potporu hrvatskim tvrtkama kako bi osnažili njihovu poziciju na međunarodnim tržištima. Osim ovog programa, kao komercijalna banka koristimo nekoliko kreditnih linija EBRD-a u ukupnom iznosu od 90 milijuna eura, koje su namijenjene financiranju mikro, malih i srednjih poduzeća te javnom i privatnom sektoru za financiranje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kao i financiranje energetske učinkovitosti u zgradarstvu za segment građanstva.

Trenutačno je u planu i nova kreditna linija namijenjena financiranju turizma”,

istaknuo je Centner. Cilj EBRD-ovog TFP programa, pokrenutog 1999. godine, je promicanje međunarodne trgovine iz i između zemalja u kojima EBRD ulaže. Kroz program, EBRD pruža jamstva međunarodnim bankama te kratkoročne kreditne linije odabranim bankama i faktoring kućama za posredovanje u odobravanju sredstava domaćim izvoznicima, uvoznicima i distributerima. TFP trenutačno uključuje 94 partner banke u 26 zemalja, s odobrenim limitima u okviru programa koji prelaze ukupni iznos od 1,5 milijardi eura i više od 800 konfirmirajućih banaka širom svijeta.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Poslovni rezultati Njuškala u 2017.

Lanjska dobit 1,2 milijuna eura

N

juškalo, naš najveći digitalni oglasnik u 2017. godini je povećao prihode za gotovo 30 posto, što znači da je prošlu godinu završilo s oko 7,3 milijuna eura prihoda i 1,2 milijuna eura dobiti. Od osnivanja, u rujnu 2007. godine, Njuškalo je ostvarilo složenu godišnju stopu rasta prihoda od 46,73 posto, dok im je u Strategiji do 2020. godine cilj ostvariti 100 milijuna kuna prihoda i profitnu marginu od oko 20 posto, uz stalno ulaganje u tehnološki razvoj. “Za ovakav uspjeh najzaslužniji su zaposlenici, njih čak 85”, kaže Sanda Soptija Šiljak, glavna izvršna direktorica Njuškala.

Trendovi i inovacije koje su uvodili od početka postojanja doveli su Njuškalo do vodećeg marketplacea u Hrvatskoj s više od 1,4 milijuna korisnika, te više od 250.000 novih predmeta u prodaji na mjesečnoj bazi. “Našu internet stranicu mjesečno posjećuje više od

50 posto internetske populacije u Hrvatskoj, a Njuškalo aplikacija je do sada preuzeta 780.000 puta”, istaknula je Sanda Soptija Šiljak. Prema Brand Equity istraživanju, Njuškalo je jedan od vodećih brendova na hrvatskom tržištu.

“Mi još uvijek rastemo iz godinu u godinu.

Gledajući prihode, rast je od oko 30 posto, po broju oglasa na internetskoj stranici rastemo 20 posto, a po posjećenosti korisnika, također 20 posto”, naglasila je ona.

Kako bi se ta

pozicija zadržala i kako bi nastavili rasti, potrebno je daljnje ulaganje u tehnološki razvoj te unapređenje postojećih usluga i uvođenje novih.

Cilj nam je omogućiti korisnicima jednostavnu i učinkovitu prodaju ili kupnju, dodaje Sanda Soptija Šiljak te najavljuje i nove pogodnosti poput ostavljanja recenzija na proizvode i usluge i njihovo ocjenjivanje. “Planiramo i postati posrednik u manjim transakcijama na Njuškalu, napraviti zatvoreni krug između prodavatelja, posrednika i kupca te nuditi mikrokreditiranje za kupce koji kupuju preko Njuškala”, zaključuje Sanda Soptija Šiljak. (J.K.)

Udruženje osiguravatelja HGK

Novi predsjednik Robert Vučković Na izbornoj sjednici Udruženja osiguravatelja HGK održanoj 16. svibnja za predsjednika Udruženja izabran je Robert Vučković, član Uprave Croatia osiguranja, a za zamjenika predsjednika dosadašnji predsjednik Igor Đurić, predsjednik Uprave Wüstenrot životnog osiguranja.

“U svom mandatu fokusirat ću se na širenje kompetencija i znanja koristeći domaća i inozemna iskustva s ciljem daljnjeg razvoja djelatnosti osiguranja te stvaranja nove dodane vrijednosti za gospodarstvo”, rekao je Vučković, dodajući da će bolje povezivanje članica Udruženja s poduzetnicima putem drugih

strukovnih udruženja, kao i daljnje aktivnosti na projektu financijske pismenosti, doprinijeti ostvarenju ovog cilja.

Igor Đurić i predstavnici Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize prezentirali su dosadašnje aktivnosti Udruženja, a posebno je naglašena uloga HGK u povezivanju financijskih institucija i gospodarskih subjekata te u zastupanju interesa prema državnim institucijama, ministarstvima i regulatornoj agenciji. Istaknut je i značaj konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija, koja se održava na nacionalnoj i regionalnoj razini i okuplja sve financijske institucije.

54 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Na sjednici je zaključeno da je za daljnju uspješnu realizaciju aktivnosti Udruženja značajno uključenje svih osiguravateljskih društava, kao i daljnje jačanje svijesti potrošača.

Poslovanje Petrokova

Rast prometa, ali i profitabilnosti Planovi razvoja poslovanja Petrokova i dalje su vezani uz kvalitativni i kvantitativni rast jer samo na taj način možemo nastaviti trend rasta, kaže Susanne Schneider

D

aljnji razvoj već uspješnog poslovanja Petrokova donijet će strategija koja se temelji na trima ključnim razvojnim smjerovima: osuvremenjivanje svih segmenata poslovanja, jak naglasak na premium prezentaciji te znatna ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje stručnjaka svih profila u kompaniji, poruke su koje je vodstvo kompanije prošli tjedan predstavilo javnosti, a prenosi agencija Pragma komunikacije.

Obitelj Schneider - koja više od dva stoljeća vodi istovjetan i uspješan biznis u Austriji - 1. listopada 2017. preuzela je 95 posto udjela u tvrtki od obitelji Petrokov, dok je pet posto u vlasništvu Simone Zavratnik, direktorice tvrtke Petrokov.

Financijski rezultati za 2017. pokazuju značajan rast u poslovanju. U 2017. godini zabilježen je rast prometa za 18 posto, odnosno 253 milijuna kuna prometa, dok je profit premašio 11 milijuna kuna. Rezultati višegodišnjeg ulaganja vidljivi su i kroz rast profitabilnosti od 50 posto. Također, uz trenutačnih devet poslovnica diljem Hrvatske, najavljeno je otvaranje dviju novih kroz 2018. godinu, što znači i nova radna mjesta i povećanje broja zaposlenih.

Osuvremenjivanje ponude

Petrokov se ubraja među 250 najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, drugi je na tržištu u svojoj branši i zapošljava gotovo 150 stručnjaka. Uz taj tržišni status i uzlazne poslovne rezultate u obliku rasta od 15 do 20 posto godišnje te sustavno zapošljavanje novih specijaliziranih kadrova, novi zamah poslovanju dat će osuvremenjivanje ponude te usredotočivanje na premium segment proizvoda i njihovu odgovarajuću prezentaciju.

“Imamo jasnu viziju budućnosti Petrokova.

Već više od 27 godina svojim kupcima pružamo visokokvalitetne proizvode i uslugu. Ljestvicu dižemo još više. Vođeni zahtjevima tržišta i naših klijenata, velikih investitora, pojačat

ćemo premium segment naših proizvoda, koji će u kombinaciji s unapređenjem prodajne mreže u kvalitativnom i kvantitativnom smislu te našim educiranim stručnjacima pružati najbolja rješenja na tržištu. Želimo proizvode i trgovine koje izgledaju dobro i zaposlenike koji se dobro osjećaju, a rade još bolje”, istaknula je direktorica tvrtke Petrokov Simona Zavratnik.“Planovi razvoja poslovanja Petrokova i dalje su vezani uz kvalitativni i kvantitativni rast jer samo na taj način možemo nastaviti trend rasta koji najbolje dokazuje prošlogodišnji porast prodaje od 18 posto i dobar rezultat poslovanja na kraju godine.

Zahvalna sam lokalnom timu na zavidnom uspjehu jer ovo je rezultat rada naših zaposlenika i sinergije tradicije i inovacije”, izjavila je vlasnica Petrokova Susanne Schneider.

“Planiramo rast prometa, promjenu asortimana te uvođenje novih robnih marki i ekskluzivnih brendova. Naša je vizija i dalje biti tvrtka u samom vrhu poslovanja te stabilnim i održivim razvojem svojim partnerima i zaposlenicima pružati dobro okruženje i poslovnu sigurnost”, dodala je Simona Zavratnik. (B.O.)

U 2017. ostvaren je promet od 253 milijuna kuna,što je rast od 18 posto, dok je profit premašio 11 milijuna kuna

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Atlantic ulaže u novi logistički centar Atlantic Grupa i građevinska kompanija Kamgrad, kao strateški partner u novoj Atlanticovoj investiciji u Hrvatskoj, potpisali su ugovor o izgradnji i dugoročnom zakupu

nove lokacije centralnog logističko-distribucijskog centra nadomak Velike Gorice.

Investicija je vrijedna oko 18,5 milijuna eura, a njome će Atlantic, sukladno specifikacijama koje određuju trenutne i dugoročne poslovne potrebe distribucijske djelatnosti, dobiti novi i suvremeni logistički centar i tako objediniti skladišne kapacitete na području Zagreba. Centar na novoj lokaciji bit će spreman za korištenje već krajem godine, odnosno najkasnije početkom 2019.

Uprava i NO Ine predlažu višu dividendu Uprava i Nadzorni odbor Ine usuglasili su novi prijedlog o isplati 812 milijuna kuna dobiti kao dividende, odnosno 81,20 kuna po dionici, izvijestili su iz Ine. Ina Grupa je u 2017. godini ostvarila ukupne prihode od 18,5 milijardi kuna, 20 posto više nego godinu dana prije, a snažno je porasla i neto dobit te kompanije, na 1,22 milijarde kuna, u usporedbi sa svega 101 milijun kuna u 2016. godini.

Visoka likvidnost i dalje u sustavu Na novčanom tržištu i dalje je prisutna izrazita neravnoteža u odnosu ponude i potražnje.

Iznimna ponuda kratkoročnih viškova reflektira rekordne razine likvidnosti u sustavu od gotovo 29 milijardi kuna koje su posljedica i pretprošlotjedne devizne intervencije Hrvatske narodne banke. Tržišne kamatne stope stagniraju odražavajući izostanak potražnje i značajnijeg trgovanja na novčanom tržištu. Kao i tijekom cijele godine, i ovog tjedna na redovitim obratnim repo aukcijama Središnje banke depozitne institucije nisu pokazale interes za povlačenjem dodatne likvidnosti. U ovom tjednu očekuje se najavljena aukcija trezorskih zapisa, a kako je na dospijeću 400 milijuna kunskih i 20 milijuna trezorskih zapisa u eurima, tako i Ministarstvo financija planira izdati iznos jednak dospjelom. Rekordni dnevni viškovi na računima depozitnih institucija glavno su obi-

lježje novčanog tržišta već dulje vrijeme. Nije za očekivati neku značajniju promjenu u smislu porasta potražnje koja bi donekle neutralizirala neravnotežu na novčanom tržištu. Izvjestan je nastavak razdoblja visoke likvidnosti i letargičnog trgovanja kao rezultat izostanka potražnje, pa će se samim time i kamatne stope zadržavati na povijesno niskim razinama. Upravljanje viškovima likvidnosti u takvim okolnostima predstavlja veliki izazov zbog skromnog izbora atraktivnih financijskih instrumenata u koje bi se viškovi mogli usmjeriti.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

7. 5. - 11. 5. 2018.

u%

14. 5. - 18. 5. 2018.

0,10 0,08

420

0,06 280 0,04 140

0

0,02

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

18.5.

0,00

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 1,56 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno ojačala za 0,12 posto, a u odnosu valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,70001

CAD kanadski dolar

4,880695

JPY japanski

jen 5,644039

CHF švicarski franak

6,262157

GBP britanska funta

8,446347

USD američki dolar

6,263221

EUR euro

7,376195

Izvor: HNB

EUR

primjena od 19. 5. 2018.

56 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

na švicarski franak hrvatska valuta je oslabjela i to za 1,52 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,37 kuna, američki dolar na 6,26 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,26 kuna.

7,386 7,384

USD

6,40 6,35

CHF

6,40 6,35

7,382

6,30

6,30

7,380

6,25

6,25

7,378

6,20

6,20

7,376

6,15

6,15

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Odobrena ponuda za preuzimanje Hotela Makarska

Oprez na tržištima kapitala Na Wall Streetu tijekom prošlog tjedna vladao je oprez zbog zabrinutosti ulagača u vezi s trgovinskim pregovorima između Washingtona i Pekinga koji se boje da bi uslijed neuspjeha za očekivati bilo uvođenje carina s obje strane.

Peking je ponudio SAD-u paket mjera kojim bi se američki trgovinski deficit s Kinom smanjio za otprilike 200 milijardi dolara godišnje. Ulagači su suzdržani i jer su prinosi na američke državne obveznice dosegnuli nove najviše razine u sedam godina. Zbog mogućeg jačanja inflacije, što bi moglo potaknuti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamata, prinosi na referentne 10-godišnje obveznice dosegnuli su 3,11 posto. Rast prinosa loše utječe na tržišta dionica jer povećava troškove zaduživanja kompanija i jer bi dio ulagača mogao preusmjeriti svoja sredstva iz dionica u obveznice. Oprez je bio odlika i trgovanja na azijskim burzama. Na europskim burzama pod najvećim pritiskom bili su tehnološki i potrošački sektor, a i tu je na samom kraju tjedna zabilježen blagi pad cijena dionica.

7800 7780

24950

FTSE 100

24900

7760

24850

7740

24800

7720

24750

7700

24700

Dow Jones

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

7440 7420

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

5640

NASDAQ

5620

7400

5600

7380

5580

7360

5560

7340

5540

CAC40

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

13200 13150

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

22950

DAX

22900

13100

22850

13050

22800

13000

22750

12950

22700

NIKKEI 225

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi rast Mirexa

datum

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 242,4286 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi neznatni rast od 0,10 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 135,9410 bodova što također predstavlja rast od 0,35 posto, a vrijednost Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosila je 127,2293 boda, što je gotovo nezamjetni pad od 0,005 posto.

kategorija A

MIREX A

17.05.

135,94100

0,2677

1,87

AZ - A

17.05.

133,79610

0,2619

0,78

Erste Plavi - A

17.05.

135,33090

0,1776

1,01

PBZ CO - A

17.05.

139,63960

0,2011

2,19

Raiffeisen OMF - A

17.05.

137,79550

0,3462

3,85

MIREX B

17.05.

242,42860

0,1349

0,70

AZ - B

17.05.

238,36540

0,1138

0,09

Erste Plavi - B

17.05.

256,25810

0,1083

0,57

PBZ CO - B

17.05.

225,80280

0,1537

1,08

0,3%

Raiffeisen OMF - B

17.05.

250,10040

0,1630

1,28

0,2%

kategorija C

MIREX C

17.05.

127,22930

0,0261

1,56

AZ - C

17.05.

124,84860

-0,0169

2,28

0,0%

Erste Plavi - C

17.05.

128,74930

0,0273

1,15

-0,1%

PBZ CO - C

17.05.

125,13100

0,0441

0,94

Raiffeisen OMF - C

17.05.

130,50740

0,0658

1,17

MIREX - tjedni

0,1%

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

17.05.

239,94330

0,3681

2,61

0,6%

AZ Profit

17.05.

254,87260

0,1833

-0,38

0,4%

Croatia osiguranje

17.05.

162,85490

0,0811

0,79

0,2%

AZ Benefit

17.05.

255,47340

0,0611

-0,46

0,0%

Erste Plavi Expert

17.05.

214,77840

0,0932

-0,05

-0,2%

Erste Plavi Protect

17.05.

209,95070

0,0472

4,41

0,8%

17.4.

24.4.

2.5.

9.5.

17.5.

Gravosa kupila dionicE Orebića Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju donijelo je odluku o prodaji 110.609 dionica hotelsko-turi-

kategorija B

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Hanfa je odobrila Valamar Rivieri objavu ponude za preuzimanje preostalih dionica Hotela Makarska, po cijeni od 278 kuna po dionici. Hotelska kompanija Valamar Riviera stekla je do sada 621.086 redovnih dionica, ukupnog nominalnog iznosa 124,2 milijuna kuna, a te dionice čine 55,48 posto temeljnog kapitala Hotela Makarska. Te dionice Valamar je kupio od države u prvom dijelu ove godine za 172,6 milijuna kuna, o čemu je početkom travnja potpisao i ugovor s Centrom za restrukturiranje i prodaju.

stičkog društva Orebić dubrovačkoj tvrtki Gravosa, koja je ponudila cijenu od 78 kuna po dionici ili ukupno 8,63 milijuna kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Riječ je o blok transakciji na Zagrebačkoj burzi, a namira transakcije izvršit će se po modelu “ugovorna preknjižba uz plaćanje”.

HTP Orebić u svom vlasništvu ima hotel Orsan s tri zvjezdice, te hotel, vile i depadanse Bellevue s četiri zvjezdice.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

BAT zapošljava 100 stručnjaka u Hrvatskoj

Crobex u zelenom već peti tjedan

British American Tobacco u Hrvatskoj zapošljava 100 stručnjaka koji će postati dio globalnog tima za tehnološki inovativne nove generacije duhanskih proizvoda.

Predstavljanje novog proizvoda koji zagrijava duhan dio

Ukupni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u proteklom je tjednu, u usporedbi sa tjednom ranije, umanjen za 6,8 posto ili za 3,6 milijuna kuna te je iznosio 50 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 22,8 milijuna kuna, što je oko 46 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 11 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

je nastojanja BAT-a da predvodi transformaciju globalnog duhanskog biznisa u smjeru razvoja proizvoda smanjenog rizika. Od 2012. godine u BAT-u su u razvoj nove generacije proizvoda investirali više od 2,5 milijardi američkih dolara.

Deichmann u Hrvatskoj povećao promet U 11. godini poslovanja u Hrvatskoj, promet tvrtke Deichmann trgovina obućom porastao je za 328 milijuna kuna. To je za oko tri posto više prometa nego u prošloj godini. S 1,7 milijuna pari obuće tvrtka je prodala 17.000 pari obuće više nego 2016. godine.

Deichmann je nastavio i najavljenu ekspanziju, pa je krajem 2017. godine imao ukupno 37 prodavaonica u Hrvatskoj i zapošljavao je 275 radnika. Najveći maloprodajni trgovac obućom u Europi je krajem 2017. godine imao ukupno 3989 prodavaonica i 36 internetskih prodavaonica, a zapošljavao je 39.564 radnika.

Ključni indeksi su zabilježili rast. Crobex je uvećan peti tjedan zaredom, sa prošlotjednih 1.845,24 boda za 0,5 posto na 1.855,19 bodova. Crobex10 je porastao za 0,7 posto na 1.080,73 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od 2,5 posto koliko je pao CROBEXtran do 5,07 posto koliko je porastao CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; CROBIS je umanjen za 0,16 posto, a CROBIStr za 0,08 posto. Najlikvidniji je u proteklom tjednu bio HTP Orebić čijim se dionicama trgovalo u iznosu ZAGREBAČKA BURZA od 8,6 milijuna kuna, od čega se tek THE ZAGREB STOCK EXCHANGE 10.000 kuna odnosi na redovni, a UKUPAN TJEDNI PROMET: 932.453.306,93 kn ostatak na blok promet. Cijena dionice TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.691.439,78 kn mu je porasla za 5,2 posto na 80 kuna. index zadnja vrijednost tjedna promjena Podravka bilježi promet od 6,9 miliju1.855,1900 +0,54% CROBEX na kuna, od čega se 2,5 milijuna kuna 1.080,7300 +0,77% CROBEX10 odnosi na blok transakciju, a cijena 112,3624 -0,16% CROBIS njene dionice ostala je nepromijenje172,0602 -0,08% CROBIStr na 315 kuna. HT je ostvario promet od 6,3 milijuna kuna, od čega se na blok Top 10 tjedna zadnja promet odnosi 2,4 milijuna kuna, a zapromet po prometu promjena cijena bilježio je rast od 1,6 posto odnosno ci+5,26% 80,00 8.637.102,00 HTP OREBIĆ d.d. jenu od 159 kuna. Od 10 najlikvidnijih 0,00% 315,00 6.897.932,00 PODRAVKA d.d. izdanja rast cijene bilježi ih šest. Naj+1,60% 159,00 6.271.915,50 HT d.d. veći porast bilježi Optima telekom, za -0,94% 42,10 3.869.743,60 Valamar Riviera d.d.

8,3 posto na cijenu od 2,21 kune, a nje0,00% 3.920,00 2.905.160,00 HUP - ZAGREB d.d. govim je dionicama protrgovan iznos +3,20% 451,00 1.708.880,00 ADRIS GRUPA d.d. od 581.000 kuna. Slijedi HTP Orebić, +2,85% 198,50 1.137.289,50 AD PLASTIK d.d. a zatim povlašteno izdanje Adris Gru-2,14% 685,00 1.050.850,00 KONČAR d.d. +1,65% 430,00 853.869,00 Arena Hospitality Group d.d. pe s poskupljenjem od 3,2 posto od+8,33% 2,21 581.307,71 OT-OPTIMA TELEKOM d.d. nosno zadnjom cijenom od 451 kune i prometom od 1,7 milijuna kuna. Di10 dionica tjedna zadnja onice AD Plastika tjedan su zaključile promet s najvećim rastom cijene promjena cijena cijenom od 198,5 kuna, što predstavlja +28,18% 14,10 1.410,00 PETROKEMIJA d.d. rast od 2,8 posto, a trgovane su u izno+27,69% 83,00 1.660,00 Croatia Airlines d.d. su od 1,1 milijun kuna. Arena Hospita+26,45% 7,65 493,65 VJESNIK d.d. lity Grupa bilježi rast za 1,6 posto na +18,92% 11,00 513.058,50 BROD. VIKTOR LENAC d.d. cijenu od 430 kuna. Cijena je najviše +16,07% 65,00 313.609,50 HTP KORČULA d.d. pala dionicama Končara EI, za 2,1 po+10,99% 15,15 120.977,55 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. sto na 685 kuna, a njima je protrgovan +9,23% 142,00 344.219,00 TEHNIKA d.d. +8,33% 2,21 581.307,71 OT-OPTIMA TELEKOM d.d. iznos nešto veći od milijun kuna. Vala+6,06% 35,00 8.750,00 SLATINSKA BANKA d.d. mar Riviera je tjedan zaključila padom +5,47% 1.350,00 364.500,00 Istarska kreditna banka d.d. od 0,9 posto na cijenu od 42,1 kune te sa 3,9 milijuna kuna prometa.

10 dionica tjedna zadnja

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] promet s najvećim padom cijene promjena cijena KARLOVAČKA BANKA d.d.

MEDORA HOTELI I LJET. d.d.

Kutjevo d.d.

ULJANIK d.d.

JADROPLOV d.d.

INSTITUT IGH d.d.

Tankerska Next Gen. d.d.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

FTB TURIZAM d.d.

Saponia d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

-39,09% -34,52% -14,29% -12,17% -8,16% -7,01% -4,00% -3,67% -3,21% -3,20%

6,00 11,00 30,00 8,30 27,00 152,50 48,00 499,00 1.810,00 242,00

5.700,00 9.246,70 2.795,40 1.245,00 28.416,00 23.021,50 19.528,00 372.775,00 157.340,00 30.102,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Dobitnici u većini Među 84 otvorena investicijska fonda treći su tjedan za redom prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi 21 fond. KD Energija bilježi uvećanje od 2,30 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Pet od šest posebnih fondova bilježi rast. ZB Future 2040 i ZB Future 2055 porasli su za 0,83 posto. Porast cijene udjela bilježi 13 od 16 mješovitih fondova. KD Balanced bilježi rast od 0,98 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi pet. Najviše je vrijednost uvećana fondu PBZ Bond, za 0,08 posto. Rast vrijednosti zabilježi-

lo je 15 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,02 posto, bilježe PBZ Dollar, Locusta Cash i Alta Multicash. Najbolje rezultate u 2018. godini među dioničkim fondovima bilježi Neta Frontier i to za 8,05 posto. Među posebnim fondovima najviše je vrijednost uvećana fondovima ZB Future 2055 i ZB Future 2040 za 5,86 posto, dok je najuspješniji mješoviti bio ZB global s prinosom od 2,36 posto. Među obvezničkim fondovima u godini je najveći rast, od 1,77 posto, ostvario PBZ Bond. Novčane fondove predvodi PBZ Dollar s prinosima od 0,49 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 10.05.2018. do 17.05.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3942 KD Victoria € 12,7927 InterCapital Global Equity $ 199,4179 ZB trend kn 15,4616 KD Prvi izbor € 149,1510 ZB euroaktiv kn 101,4291 Capital Breeder € 138,2469 KD Europa € 11,9908 PBZ Equity fond kn 115,9497 HPB Dionički € 79,3487 Erste Adriatic Equity kn 88,3204 Neta Global Developed kn 119,9596 ZB aktiv € 114,8181 InterCapital SEE Equity $ 16,6268 Platinum Glob. Opportunity kn 6,0081 KD Nova Europa kn 44,2234 OTP indeksni € 104,2511 Platinum Blue Chip kn 505,6560 Neta Frontier € 102,1344 OTP Meridian 20 kn 75,2800 A1 kn 155,1262 Alta Special Opportunity kn 54,9905 Neta New Europe € 94,2389 KD BRIC kn 9,7393 KD Energija € 118,5403 ZB BRIC+ € 170,0298 Allianz Equity $ 21,0859 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,0285 Raiffeisen Dynamic € 109,2399 Raiffeisen Harmonic € 109,4989 ZB Future 2025 € 110,2349 ZB Future 2030 € 111,3199 ZB Future 2040 € 111,8229 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 171,2092 ZB global € 16,0554 PBZ Global fond € 14,4794 InterCapital Balanced kn 129,3149 KD Balanced kn 108,8034 HPB Global € 14,3483 OTP uravnoteženi kn 167,3900 Allianz Portfolio € 118,8733 PBZ Conservative 10 fond € 103,8643 You Invest Active

tjedna promjena [%]

1,56 -0,62 -0,27 0,29 0,82 0,70 0,25 0,78 1,06 0,20 0,18 0,73 -0,35 1,67 -0,67 1,06 0,75 1,08 0,18 0,93 -0,04 0,28 0,20 2,30 -0,27 0,88 0,50 -0,14 0,00 0,57 0,74 0,83 0,83 0,60 0,24 -0,55 0,98 0,74 0,56 0,19 0,11 0,33

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,2513 You Invest Balanced € 104,1208 You Invest Solid € 104,8076 PBZ Flexible 30 fond € 96,8344 OTP Absolute € 106,8943 InterCapital Income Plus € 99,0490 PBZ Inter. Multi Asset fond € 100,1572 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,1799 ZB bond € 15,0699 InterCapital Global Bond € 138,4172 PBZ Bond fond € 225,3414 InterCapital Bond € 168,8190 HPB Obveznički kn 77,4006 Alta Emerging Bond € 123,1782 Erste Adriatic Bond € 108,7207 Raiffeisen Classic kn 104,7178 PBZ Short term bond fond $ 105,1898 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4266 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7024 Erste Local Short Term Bond € 101,5355 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0089 OTP Short-term bond $ 98,6129 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4576 PBZ Novčani fond kn 175,9666 ZB plus € 150,8675 ZB europlus BE € 150,8675 ZB europlus BK € 128,7372 PBZ Euro Novčani kn 158,0294 Raiffeisen Cash kn 152,1348 Erste Money $ 134,4496 PBZ Dollar fond kn 144,0499 HPB Novčani kn 133,4546 OTP novčani fond kn 130,6548 InterCapital Money kn 1382,5045 Locusta Cash kn 118,7827 Allianz Cash € 116,0299 Erste Euro-Money kn 111,7485 Auctor Cash € 106,1421 Raiffeisen euroCash € 106,3990 HPB Euronovčani kn 106,6537 Alta Multicash € 102,0807 OTP euro novčani kn 1004,9560 Zodaks Cash

0,13 -0,03 0,04 -0,21 0,13 0,03 0,07

naziv(fond)

valuta

0,07 -0,39 0,08 -0,10 0,03 -0,38 -0,07 0,02 -0,01 0,00 -0,00 -0,00 -0,00 -0,04 -0,01 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 -0,01 -0,00 0,02 -0,01 0,01

Petrokemija jača suradnju s Lukom Vukovar Čelni ljudi kutinske Petrokemije razgovarali su s predstavnicima Grada i Luke Vukovar o dosadašnjoj i budućoj suradnji, a namjera je kutinske tvrtke da poslovna suradnja ojača te da se u budućnosti poveća promet Petrokemijinih proizvoda kroz vukovarsku luku. Kutinska tvrtka na godišnjoj razini proizvodi oko 1,2 milijuna tona umjetnih gnojiva, a preko vukovarske luke uvozi i izvozi oko 100.000 tona roba godišnje pri čemu se oko 70 posto odnosi na izvoz. Petrokemija u Vukovaru ima i vlastiti prostor koji koristi za potrebe tržišta, a iz Uprave kutinske tvrtke uvjereni su da će taj prostor u budućnosti dobiti kvalitetnije sadržaje i postati centar slavonske poljoprivrede.

Najpoželjniji poslodavci njemački trgovački lanci Najpoželjniji poslodavac ove godine u Hrvatskoj je tvrtka dm-drogerie markt, na drugom je mjestu Lidl Hrvatska, a na trećem Müller trgovi-

na Zagreb, rezultati su to istraživanja portala MojPosao, provedeni tijekom 2017. i 2018. godine u kojima je sudjelovalo više od 10.000 ispitanika. Ispitanici kao presudni faktor atraktivnosti poslodavca navode harmonične odnose na radnom mjestu, ali i sigurnost radnog mjesta.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Anne Bruce

Budi sam svoj mentor Mate

Naši poslovni životi nisu odvojeni od naših privatnih. Henry Ford često je znao reći: “Kako to da svaki put kad tražim par ruku dobijem i cijelog čovjeka?”

Odgovor je: na jednu dimenziju života čovjeka utječu i sve druge. Ova knjiga pružit će vam životne kompase potrebne da pomognu svim tim ponašanjima i talentima da izađu na vidjelo, budu oštri i posebni, usmjereni, a ne besciljni i izgubljeni. Knjiga vas vodi dalje i dublje u postupak zauzimanja pristupa samomentoriranju koji uzima u obzir cijelu osobu, ali govori i o odgovornosti koja je ključna sastavnica samomentoriranja.

Godinama putujući svijetom, bo- Ivana Dragičević raveći u različitim kriznim žarištima, autorica nam iz prve ruke Nejednaki svjedoči o ključnim trenucima Naklada Ljevak suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Basharom al-Assadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock benda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu, do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi.

Pavle Svirac

Kako biti hipster Egmont

Riječ je o živopisnoj satiri hrvatskog kulturno-političkog života 2000-ih koja prati urnebesan put provincijalca iz Đakova u želji da se uklopi u zagrebačku hipstersku, kulturnjačku i političku scenu. Da bi u tome uspio, spreman je podnijeti i najteža poniženja. Ali sa svakim novim poniženjem rađa se i gorčina koju autor štrca po papiru. Svoje poraze, ali i poneku malu pobjedu uobličava u epizode nakon kojih se čitatelj osjeća kao kad jede fast-food - nikako se ne može zasititi, uvijek traži još pa još.

No ova knjiga ne deblja, nego nabildava - samopouzdanjem.

60 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Norman Ohler

Potpuna ekstaza Narkotici u Trećem Reichu Naklada OceanMore

Aguilar se vraća kući nakon četverodnevnog putovanja i pronalazi suprugu Agustinu pomračena uma. Pokušava saznati što je uzrokovalo nesretno stanje njegove supruge te joj pokušava pomoći. Pritom razotkriva tajanstvene događaje koji su se zbili tijekom njegova odsustva te brojne mračne tajne Agustinine obitelji i djetinjstva, koji su zasigurno zaslužni za njezinu mentalnu bolest.

Ovaj roman oslikava kolumbijsko društvo u doba vladavine narkobosa Pabla Escobara, koji ima potpuno kontrolu nad državom te uzrokuje nazapamćenu stopu smrtnosti.

Iva Belé

Vibracija uspjeha Školska knjiga

U Drugom svjetskom ratu Njemačka je bila središte farmaceutske industrije, a preparati s kokainom i metamfetaminima bili su dostupni svima uključujući i milijune njemačkih vojnika. Nacistički režim propovijedao je arijevsku ideologiju tjelesne, mentalne i moralne čistoće, ali Ohler pokazuje da je Treći Reich bio zasićen drogama.

Ušuljale su se u časničke redove, u politički i vojni vrh, a tijekom rata Adolf Hitler postaje sve ovisnijim o bezbrojnim injekcijama koje je aplicirao njegov osobni liječnik Theodor Morell.

Laura Restrepo

Bunilo Iris Illyrica

Uvjerenje da je sve oko nas energija koja vibrira dovelo je Ivu Belé do preokreta u njezinu privatnom i poslovnom životu koji joj je podario sretan i ispunjen život, uspješnu karijeru i odnose s ljudima koji je ispunjavaju zadovoljstvom.

Svoje poslovno i životno iskustvo te znanja koja je stjecala u Hrvatskoj i inozemstvu Iva Belé pretočila je u vlastitu metodu za postizanje uspjeha SuccessConcept. Svoje je spoznaje sažela u ovoj knjizi u kojoj ističe kako je najvažniji korak preuzeti odgovornost za svoje postupke i svoj život jer tada kreiramo vlastiti uspjeh.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Zakup tvornice Daje se u zakup tvornica, površine 4000 četvornih metara, s opremom za obradu cijevi, u Pićanu, u Istri. Kontakt: Etradex, 098/335 840.

Koze Koze, francuska alpina, nude se na prodaju.

Kontakt: 098/437 489.

Zemlja za vrtove Zemlju za vrtove i voćnjake, za 120 kuna prostorni metar, s prijevozom, prodajem. Kontakt: 097/652 7791.

Tvrtka Tvrtka s urednim poslovanjem, koja može odmah početi raditi, nudi se na prodaju. Kontakt: 095/882 8121.

Obrt Vlasnik obrta ustupa uhodani obrt, poznat po usluzi proslave dječjih rođendana. Kontakt: 091/562 8581 i 091/537 9304.

Zemljište za gradnju Vlasnik zemljišta traži partnera za izgradnju na vlastitom zemljištu u Zadru, naselje Plova-

IZBOR IZ NADMETANJA

nija, koji bi kompenzirao zemljište za stambeni prostor. Kontakt: 091/613 9391.

Usluge šivanja Obrt koji posluje 30 godina zbog popunjenja kapaciteta traži ozbiljne tvrtke koje su spremna na suradnju ili radi potrebe usluge šivanja (koža-tekstil po dogovoru). Kontakt: 091/570 1900.

Poslovni prostor Posjedujem prostor od 1000 četvornih metara s parkingom u centru Rijeke i tražim partnera za otvaranje hostela, teretane, trgovine.

Kontakt: 0039/327/835 5764.

Partnerstvo Građevinsko zemljište u Bregima iznad Opatije. Traži se partner za izgradnju višestambene dvojne obiteljske kuće sa šest stanova s lokacijskom dozvolom, projektom, plaćene komunalije. Kontakt: 091/348 7068.

Usluge prijevoza Prijevoznička tvrtka nudi usluge prijevoza kombijem 8+1 turističkim agencijama. Kontakt: 097/6699300.

Školske knjige

Hrvatska

Izgradnja rasvjete gradskog stadiona

Grad Karlovac nabavlja školske knjige za učenike osnovnih škola. Procijenjena vrijednost nabave je 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. svibnja.

Grad Velika Gorica nabavlja radove na izgradnji rasvjete gradskog stadiona HNK. Procijenjena vrijednost nabave je osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda 1. lipnja.

Naftni derivati

Samohodne stepenice

Grad Zagreb nabavlja naftne derivate. Procijenjena vrijednost je 515 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Zračna luka Dubrovnik nabavlja samohodne stepenice za zrakoplove. Procijenjena vrijednost iznosi 2,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. svibnja.

Namještaj

Regija

Vatrogasna vozila

Vlada Županije Zapadnohercegovačke nabavlja četiri vatrogasna vozila. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Narodne novine nabavljaju namještaj za poslovnice društva. Procijenjena vrijednost nabave je 490.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. svibnja.

Projetiranje i izvođenje radove na izgradnji centra za reciklažu

Skupština Opštine Mitrovica nabavlja usluge projektiranja

i izvođenja radova na izgradnji industrijskog centra za reciklažu prethodno sortiranog ili mješovitog komunalnog otpada u Mitrovici, kapaciteta do 10t/č. Rok za dostavu ponude je 20. lipnja.

Vodovodni i kanalizacijski materijal

Vodovod i kanalizacija Nova Gorica nabavlja vodovodni i kanalizacijski materijal. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

Najam autobusa

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine nabavlja usluge najma autobusa. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

Poštanske torbe i novčanici

Pošte Srpske nabavljaju poštanske torbe i novčanike za poštonoše. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovni prostori, zgrade, ali i oranice Prodaje se poslovni prostor i parkiralište ukupne površine 4473,8 metara četvornih za 2.300.000 kuna u Vojniću. Dražba će se održati 22. svibnja u 8 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 232/ II. Obavijesti vezane uz prodaju predmetne nekretnine mogu se dobiti kod stečajnoga upravitelja Katarine Conar Brod, na broj telefona 098/493 383, svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina potrebno je uplatiti na račun Trgovačkog suda u Varaždinu koji se vodi kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, IBAN: HR4023900011300002754, model: 02, uz naznaku “jamčevina” i broj predmeta St-58/10.

Poslovna zgrada i ekonomsko dvorište ukupne površine 5500 metra četvornih prodaju se za 5.625.000 kuna u Osijeku.

Ročište za prodaju nekretnine održat će se 23. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku soba br. 36/II. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem, na broj 098/1639 925. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR312390 0011300000200 s uplatnim pozivom na broj HR05 272- 45-15 kod Hrvatske poštanske banke i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju osiguranje će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se oranica na Pašmanu ukupne površine 1349 metara četvornih za 6.207.809,83 kune. Dražba će održati 24. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti u iznosu od 620.780,98 kuna i plaća se na IBAN Suda broj HR2523900011300000793,

62 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

poziv na broj 115542017. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi.

Prodaju se zgrada površine 324 metra četvorna i gospodarsko dvorište površine 1014 metara četvornih za 1.366.680,98 kuna. Dražba će se održati 25. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 205/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale osiguranja u iznosu od 10 posto vrijednosti, u iznosu od 136.668,10 kuna. Jamstvo se plaća na IBAN ovog suda HR2523900011300000793, model HR00, s pozivom na broj 199116. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi.

Kuća i dvorište u Zagrebu, Paromlinska 2, ukupne površine 9401 metar četvorni, prodaje se za 48.441.941,17 kuna. Prva usmena javna dražba održat će se u zgradi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Turinina 3, soba 316/III., 28. svibnja u 10 sati. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine i uplaćuje se na žiro-račun ovog suda broj HR3723900011300029968, s modelom: HR 00 i pozivom na broj: 101-1288-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Tvorničko dvorište ukupne površine 10.749 metara četvornih prodaje se za 4.224.000 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 29. svibnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308/III. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod HPB, broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-7449-16.

Poslovna zgrada i dvorište ukupne 1390 metara četvornih prodaje se za 1.534.222 kune u Trnovecu. Dražba će se održati 29. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 19/ III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 35-71411.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Projektiranje Irisacqua, Gorica, Italija, traži usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 28. svibnja.

Natječaj se predaje na Irisacqua S.r.l., Via IX agosto 15. Pierpaolo Braidotti, 34170 Gorizia, Italia, info-appalti@irisacqua.it. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi.

Usluge u području zdravstva i socijalne skrbi Oslo kommune v/Barne og familieetaten, Oslo, Norveška, traži usluge u području zdravstva i socijalne skrbi. Natječaj je otvoren do 24. svibnja.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://eu.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=209277&B=OSLO. Dodatne informacije dostupne su na Oslo kommune v/Barne og familieetaten, 976 819 896, Munchs gate 5b, Oslo 0165, Norveška, Trude Vagstein, trude.vagstein@bfe.oslo.kommune.no.

Računala

České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

Programski paketi i informacijski sustavi Vijeće Europe traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 25. svibnja. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.coe.int. Adresa profila kupca: http://www.coe.int/fr/web/portal/ call-for-tenders. Daljnje podatke daje: Conseil de l’Europe — Direction de la communication, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, dccallfortender@coe.int na istoj adresi na email consultation.dgs@coe.int Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1006587. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch.

Ventili za otvorene kanale Hydro Exploitation SA; Sion, Švicarska, traži ventile za otvorene kanale. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1019227. Dodatne informacije dostupne su na: Hydro Exploitation SA, Rue de l’Industrie 10, Sion 1950, Suisse, Frédéric Lagger, achats@hydro-exploitation.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

Nabava građevnog materijala Vijeće Europe raspisuje natječaj za nabavu građevnog materijala za projekt u Srbiji - izgradnju izbjegličkog centra. Natječaj je otvoren do 11. lipnja. Natječaj treba biti upućen na adresu Public Sector Project Implementation Unit. Beograd, Veljka Dugoševića 54, peti sprat - registry, 11000 Beograd, Srbija. Više podataka o nadmetanju na tamara.skundric@piu.rs, dok je natječajna dokumentacija dostupna na: www.piu.rs i portal.ujn.gov.rs.

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Letjeti kao jet set Jung Sky

Iako se putovanje malim poslovnim zrakoplovima smatra nečim što koriste svjetske zvijezde, pjevači, sportaši ili izuzetno bogati ljudi, ako trebate obaviti puno posla u malo vremena na više različitih lokacija, takva usluga može biti jednaka cijeni karte u ekonomskoj klasi putničkog zrakoplova. A nudi i niz prednosti piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

ugo čekanje u redu na prijavu na let, dugi red za kontrolu, skučena sjedala u avionu, susjed do vas koji je baš pričljiv ili na letu hrče, ili onaj ispred vas koji je odlučio smanjiti vaš životni prostor spuštanjem sjedala i još tisuću malih stvari koje vas smetaju mogu vam zagorčati let avionom.

Još ako znate da vas čeka presjedanje i jurnjava po terminalu nepoznatog aerodroma ili čekanje na vezani let nekoliko sati, sama ideja o alternativi nije daleka. Iako mnogi misle kako

64 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

je unajmljivanje zrakoplova skup sport, to baš i nije tako.

Brojne prednosti

Krešimir Jung, vlasnik i CEO, ali i pilot i kapetan zrakoplova, ističe kako su prednosti takve usluge nad klasičnim redovnim linijama brojne.

“U svijetu se sve više promovira ovakav način leta. Prva stvar koju kao putnik primijetite jest ta da dolazite na aerodrom samo 10 minuta prije leta i prolazite kroz VIP dio aerodroma, a

sigurnosna provjera je brza. Prtljaga je uvijek uz putnika i posadu, a leti se izravno na destinaciju.

Let je udoban i najbrži je način da stignete tamo kamo želite. S druge strane, neki od naših klijenata često vežu svoje letove, pa obave i nekoliko sastanaka na različitim lokacijama po Europi što je nemoguće redovnim linijama. Komocija i privatnost su zajamčeni jer lete sami ili u skupini koja se jako dobro poznaje i često sam let koriste za sastanke. Kako je cijena najma aviona po satu leta, ako leti četiri ili pet putnika, cijena je gotovo kao da su putovali ekonomskom klasom”, ističe Jung.

Jung Sky leti sa svoja dva aviona Cessna 525A CJ2. Njima mogu pokriti letove po cijeloj Europi i voziti do sedam putnika u prostoru koji je, za razliku od prostora u velikom avionu u kojem je katkad kao da ste u autobusu, nalik na unutrašnjost luksuzne limuzine. Avion operira i na kraćim pistama, pa je broj mjesta na koja mogu sletjeti daleko veći.

Kako kažu u Jung Skyju, u ovaj specifični posao ušli su prije devet godina. “Puno prije osnivanja vlastite kompanije razmišljao sam o tome jer su avioni, pilotiranje i avijacija oduvijek bili moja strast. Nakon iskustva u drugim kompa-

Jung Sky leti na svoja dva aviona Cessna 525A CJ2 s kojima mogu pokriti letove po cijeloj Europi nijama, u kojima sam radio i kao instruktor posada i u upravama tvrtki, vidio sam kako treba složiti posao. S bratom sam osnovao kompaniju prije gotovo devet godina”, kaže Jung.

Osnivanje aviokompanije nije lako i postupak traje prilično dugo. Najveći izazovi bili su osiguravanje financiranja prvih nabavki aviona, no kako su u posao krenuli u pravo vrijeme kada je započeo oporavak gospodarstva, osigurali su si poziciju na tržištu i klijente koji se, zahvaljujući dobroj usluzi, vraćaju.

Kao najveći izazov ističu pronalazak kapetana za svoje zrakoplove. “Relativno je teško naći kapetane za ovakav tip zrakoplova. Uz mene, imamo svoja dva kapetana koji su s nama od samog početka našeg poslovanja. Ponekad znamo posegnuti i u inozemstvo i angažirati kolege iz Austrije primjerice, no kopilote lakše nađemo jer ima puno mladih pilota koje školujemo do ranga kopilota, a kroz tri do četiri godine možemo od njih napraviti kapetane i zato je to zapravo veliki izazov”, naglašava Jung.

Plan: daljnji rast

U budućnosti planiraju daljnji rast. Sada zapošljavaju 25 osoba u tvrtki, a u sljedećih godinu-dvije godine želja im je zamijeniti ove dvije letjelice nešto većima s malo većim dometom s kojim bi mogli uz Europu imati i dolet do SAD-a te pokriti i letove do Dubaija i preko cijele Rusije “Hrvatska je malo tržište i čini samo desetak posto našeg kapaciteta. Imamo klijente iz cijele Europe i Sjeverne Afrike, ali povremeno i iz cijelog svijeta. Radimo s brokerima iz Amerike, Rusije, Australije... cijelog svijeta. Kada su njihovi klijenti ovdje u Europi, koriste naše usluge.

Cijeli svijet je zapravo jedno tržište i većina letova dogovara se online ili telefonski tako da našim avionima lete i glumci i nogometaši i glazbenici, i poznati i nepoznati. Svi koji prepoznaju i trebaju uslugu koju nudimo”, zaključuje Jung.

Ako ste u cajtnotu i “visi” vam veliki posao ili ako samo želite malo veću komociju u letu po Europi ili Africi, raspitajte se malo i provjerite cijene. Ovakav let nije samo za jet set.

Komocija i privatnost su zajamčeni jer klijenti lete sami ili u skupini koja se jako dobro poznaje i često sam let koriste za sastanke

21. svibnja 2018. | broj 4030 | Privredni vjesnik | 65

Nagrada EU za kulturnu baštinu/Europa Nostra nagrada 2018

Među dobitnicima i Muzej Sinjske alke Dobitnike nagrade EU-a za kulturnu baštinu/nagrade Europa Nostra za 2018. prošloga su tjedna proglasile Europska komisija i Europa Nostra, vodeća europska mreža za baštinu. Priznanje je dobilo 29 dobitnika iz 17 zemalja, koji su nagrađeni za svoja velika postignuća u konzervaciji, istraživanju, predanom radu te obrazovanju, osposobljavanju i podizanju razine osviještenosti. Jedan od dobitnika ove godine je i Muzej Sinjske alke.

U ovogodišnjim se nagradama, kao poseban doprinos 2018.

- Europskoj godini kulturne baštine, posebice naglašava dodana vrijednost EU-a odabranih postignuća u području baštine. Dobitnicima će biti odano priznanje na istaknutoj svečanoj dodjeli nagrada 22.

lipnja u Berlinu, tijekom prvog europskog sastanka na vrhu o kulturnoj baštini. Građani iz cijele Europe i ostatka svijeta sada mogu glasovati putem interneta za nagradu javnosti te mobilizirati potporu nagrađenim postignućima iz svoje ili neke druge zemlje EU-a. “Čestitam dobitnicima nagrade EU-a za kulturnu baštinu/

nagrade Europa Nostra za 2018. i njihovim timovima na izvanrednom i inovativnom radu. Zahvaljujući njihovoj nadarenosti i posvećenosti brojna su blaga europske kulturne baštine zaštićena i revitalizirana. Važno je reći da njihov rad omogućuje ljudima iz svih sredina da otkriju, istraže i upoznaju našu bogatu kulturnu

baštinu, što je potpuno u duhu Europske godine kulturne baštine koju obilježavamo 2018.,” rekao je Tibor Navracsics, europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Neovisni stručni žiriji pregledali su više od 160 prijava koje su podnijeli pojedinci i organizacije iz 31 zemlje iz cijele Europe.

Osiguravajuće društvo GRAWE

Zračna luka Franjo Tuđman

25 godina u Hrvatskoj

Stigla milijunta putnica

Svečanom proslavom održanom prošloga tjedna u zagrebačkoj Laubi osiguravajuće društvo GRAWE Hrvatska obilježilo je 25 godina svog djelovanja na hrvatskom tržištu osiguranja.

Podsjetimo, GRAWE Hrvatska najuspješnija je tvrtka kćer GRAWE koncerna, koja je u svih 25 godina svake godine ostvarila i pripisala dobit svojim osiguranicima. Osim toga, GRAWE Hrvatska ima najveću matematičku pričuvu na hrvatskom tržištu osiguranja koja iznosi gotovo 2,5 milijardi kuna te četiri puta veću razinu solventnosti društva od zakonom propisane (405,7 posto).

“Uspjeh naše tvrtke počiva na čvrstim temeljima koji su protkani vrijednostima koje njegu-

Zračna luka Franjo Tuđman zabilježila je ovogodišnju milijuntu putnicu, i to čak 13 dana ranije nago protekle godine. Milijunta putnica je Višnja Mrazovac koja je putovala na izravnom letu aviokompanije Emirates iz Zagreba za Dubai kojoj su uz čestitke uručeni i prigodni darovi.

“Sustav je ovogodišnjeg milijuntog putnika registrirao na letu za Dubai, što nam je posebno drago jer je Emirates, od svojeg dolaska u Zagreb početkom lipnja prošle godine, značajno pridonio povećanju prometa koje zagrebačka zračna luka kontinuirano bilježi od otvaranja novog putničkog terminala”, istaknuo je Huseyin Bahadir Bedir, član

jemo, bogatim iskustvom koje dijelimo unutar svog koncerna te tradicijom matične kuće.

No najveći je doprinos naših zaposlenika koji sve to žive i koriste na pravi način kako bi našim strankama pružili sigurnost, stabilnost i izgradili povjerenje”, rekao je, među ostalim, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska Igor Pureta.

66 | Privredni vjesnik | broj 4030 | 21. svibnja 2018.

Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, naglasivši kako od otvaranja novog terminala zračna luka bilježi rekorde u putničkom i cargo prometu, dolasku novih zrakoplovnih kompanija, otvaranju novih linija i destinacija te izvrsne rezultate u anketama o zadovoljstvu putnika.

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE

Zaključci 19. međunarodnog simpozija o kvaliteti KVALITETA KAO RAZVOJNI KONCEPT Plitvička Jezera, Hrvatska, 21.-23. ožujka 2018.

Pokrovitelji simpozija bili su: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska akreditacijska agencija, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Ličko–senjska županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Ekonomski fakultet u Zagrebu (Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje kvalitetom). Medijski pokrovitelji bili su: Privredni vjesnik, Zagreb; Kvalitet & izvrsnost, Beograd; Ličke novine,

1. U razdoblju od 2004-2017. godine, Hrvatska je prosječno na 70. mjestu na Globalnoj ljestvici konkurentnosti od 132 do 144 zemlje svijeta. U posljednjih pet godina stagnira između 74. i 77. mjesta.

Gospić; Portal Kvalitet, Beograd; Portal inDirektno, Gospić; znanstveni časopis Production Engineering Archives, Poljska. Donatori i sponzori bili su: BDO Savjetovanje d.o.o., Gradska plinara Zagreb d.o.o., Hrvatska gospodarska komora; Oskar – Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb; Oskar Edukos, Zagreb; Sveučilište Sjever, Varaždin – Koprivnica; Turistička zajednica Zagrebačke županije; TÜV Croatia d.o.o.; Visoko učilište Algebra, Zagreb; Zračna luka Zagreb, d.o.o.

dručjima; 6) pretvaranja ljudskog potencijala u ljudski kapital i 6) osiguravanja resursa za razvoj i primjenu inovacija u svim područjima djelovanja.

5. Da bi se doprinijelo povećanju konkurentnosti 2. U razdoblju od 2005. do 2016. godine, prenije dovoljno „državu“ razumijevati samo kao ma udjelu BDP-a po stanovniku u odnosu na političku zajednicu već i kao sustav upravljaprosjek EU28, izraženo u postotku, Hrvatska nja. se kreće između 55 i 63%, a godine 2016.

6. Hrvatskoj nedostaje opća strategija razvojoš nije dostigla razinu 2008. godine koja je ja iz koje bi proizašle sektorske strategije te prethodila ekonomskoj krizi. strategije na razini lokalne uprave i područne 3. Glavni ograničavajući faktori konkurentnost (regionalne) samouprave, kao i stretegije gosgospodarstva Hrvatske, prema Svjetskom podarskih subjekata i drugih organizacija. ekonomskom forumu su: 1) neučinkovita dr7. Sa stajališta osiguravanja pretpostavki za žavna birokracija; 2) politička nestabilnost; 3) povećanje konkurentnosti pozitivnima se porezni propisi; 4) visina poreznih stopa; 5) ocjenjuju započete reforme (porezna, reforma korupcija; 6) nedostatak kapaciteta za inovaobrazovanja) te najave (reforma javne uprave cije. kroz projekt uspostave sustava kvalitete u jav4. Mjere poboljšavanja treba provoditi u smjeru: noj upravi i donošenje institucionalnog okvira 1) stvaranja novog sustava vrednota u društvu za izradu te izrada opće razvojne strategije koji će se temeljiti na: radu, znanju, poštenju, Hrvatske). kompetenciji, kvaliteti, poslovnoj etici, društvenoj odgovornosti, izvrsnosti, demokraciji; 8. Podizanje kvalitete obrazovanja jedan je od najvažnijih ciljeva suvremenog obrazovanja.

2) odustajanja od političkog klijentelizma kao Na visokoškolskim institucijama nije više dodominantnog oblika političkog djelovanja; 3) voljno provoditi samo istraživanja o kvaliteti kvalitete javne uprave kao servisa gospodarprocesa nastave već kvalitetu visokoškolskih stva i građana; 5) kvalitete institucionalnog institucija kao sustava upravljanja. okvira u području poreza, rada i drugim po-

www.hdmk.hr

E-mail: info@hdmk.hr

tajnik@hdmk.hr

9. U svrhu razvoja hrvatskoga gospodarstva nude se različiti koncepti, međutim, nedostaje zajednički koncept koji bi značio jedinstven smjer ka povećanju konkurentnosti gospodarstva. Sudionici simpozija nude kvalitetu kao razvojni koncept. Radi se o konceptu koji može mobilizirati sveukupni potencijal društva.

10. U Hrvatskoj postoje primjeri poduzeća i u pretežitom vlasništvu RH, koja se nalaze na popisu društava od strateškog i posebnog interesa, a čije uprave donose odluke da neće provoditi nadzorne audite i recertifikaciju već uspostavljenih i certificiranih sustava upravljanja kvalitetom sukladno s ISO 9001 normom zbog navodne štednje. Ovakve su odluke štetne i dokazuju nekompetentnost tih uprava, kako za kvalitetu, tako i za upravljanje uopće, a dijelom mogu biti i produkt nereda na tržištu savjetničkih usluga i usluga certificiranja sustava upravljanja.

11. Povećanje konkurentnosti gospodarstva kroz prihvaćanje kvalitete kao razvojnog koncepta na putu ka izvrsnosti, najučinkovitija je mjera provođenja politike demografske obnove.

predsjednik@hdmk.hr

Zagreb: 27. ožujka 2018.

Upravni odbor HDMK

OIB 52439382255

ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle