Pv 4024

| ZAŠTITA PROIZVOĐAČA | FRANŠIZE | INFORMACIJSKA SIGURNOST | JAVNI DUG |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

9. travnja 2018., godina LXV, broj 4024

PLINSKI TRANSPORTNI SUSTAV

Diverzifikacijom do sigurnog tržišta plina POSEB

AN PR

I LO G

A N I K R N E MACIJ INFOR CIJALNE N TE ZA PO ZNIKE IZVO

INTERVJU

Igor Jugo Sveučilište u Rijeci

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Ured u Sarajevu otvoren za sve gospodarstvenike

PUREX

Bez aditiva, hormona rasta i GMO-a

www.zv.hr

BIAM

24. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata sa temom SAPO - sajam podugovaranja

ZAVARIVANJE 27. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

24. - 27. 4. 2018.

Partner:

Stručni medijski pokrovitelj:

U istom terminu:

6,)&

1. međunarodni sajam izgradnje i opremanja integralnih postrojenja

Avenija Dubrovnik 15 10020 Zagreb T 385 1 6503 279, 6503 341 E zv.biam@zv.hr, zv.zavarivanje@zv.hr Medijski pokrovitelji:

SADRŽAJ

4024 / 9. travnja 2018.

TEMA TJEDNA

6

6

Plinski transportni sustav Diverzifikacijom dobavnih pravaca do sigurnog tržišta plina

INTERVJU 12

Igor Jugo, predavač na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci Start-up mora biti cool

AKTUALNO

24

16

U Sarajevu otvoren Ured Hrvatske gospodarske komore Burilović: Gospodarska suradnja je ključ napretka naših odnosa

18

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaštita proizvođača od nepoštenih trgovaca

20

Mini sajam poslovnih prilika za samozapošljavanje Nemaš ideju, uzmi franšizu

24

Purex Može i bez aditiva, hormona rasta i GMO-a

29

Zamka zvana očekivanja Podrazumijevanje ili pretpostavljanje jedna je od najpogubnijih stvari za kvalitetu komunikacije

PRIČA S RAZLOGOM

Misija Purexa je proizvodnja visokokvalitetnog zdravog mesa, bez aditiva, hormona rasta i GMO-a

KOLUMNA: VIS-À-VIS

12 Igor Jugo

HRWWWATSKA 32

PwC istraživanje Sve više prilika, ali i rizika

SVIJET FINANCIJA 38

Komentar Hrvatske gospodarske komore Javni dug pao na 78 posto BDP-a

40

Nepodmirene obveze poslovnih subjekata Nepodmireno 13,6 milijardi kuna

50

Zagreb brend forum 2018.

Na Dan Europe brendovi su u prvom planu!

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MORANA DOSTAL

Serijalizacijom protiv krivotvorenih lijekova Označavanjem svakog pakiranja lijeka jedinstvenim serijalizacijskim brojem u svakom trenutku će se moći provjeriti autentičnost lijeka koji se izdaje na recept

K Morana Dostal, izvršna direktorica HOPAL-a

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

oličina krivotvorenih lijekova na svjetskom tržištu raste iz godine u godinu, a svaki drugi lijek kupljen putem interneta je krivotvoren, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. U zemljama u razvoju na crnom se tržištu proda i do 30 posto svih lijekova, a od posljedica korištenja krivotvorenih lijekova godišnje umre i do milijun ljudi. U razvijenim zemljama taj je postotak daleko manji, no tržište EU-a je u opasnosti zbog slobodnog protoka roba i usluga, rasta trgovine lijekovima na internetu te na za to neovlaštenim mjestima. EK je stoga 2011. izdao Direktivu o krivotvorenim lijekovima koja nalaže serijalizaciju svakog pakiranja lijeka od 2019. godine.

Cilj serijalizacije je spriječiti ulazak krivotvorenih lijekova u legalni opskrbni lanac, stavljajući u fokus zaštitu i povećanje sigurnosti pacijenata. Označavanjem svakog pakiranja lijeka jedinstvenim serijalizacijskim brojem u svakom trenutku će se moći provjeriti autentičnost lijeka koji se izdaje na recept. Sustav označavanja i provjere omogućuje brzo i jednostavno očitavanje broja serije, serijalizacijskog broja i datuma isteka roka valjanosti, što poboljšava postupke opoziva lijeka s tržišta i sigurnost pacijenata.

Svi ti podaci bit će pohranjeni u središnju bazu podataka i u nacionalne baze država članica te će u svakom trenutku, u svim ljekarnama i bolnicama, biti moguće provjeriti podrijetlo, odnosno autentičnost lijeka. Sustav provjere lijekova može jamčiti sadržaj pakiranja samo ako je pakiranje cijelo vrijeme bilo zatvoreno.

Stoga se propisuje i uporaba pakiranja koje sadrži zaštitu od otvaranja i pokazuje je li ono bilo otvarano ili neovlašteno mijenjano.

Prvi put je jedan tako izazovan i opsežan projekt povjeren partneru izvan nacionalnih legislativnih tijela – farmaceutskoj industriji kao predvodniku samoregulacije svojeg poslovanja.

Do sada se nikad nije dogodilo da su proizvođači odgovorni za tako zahtjevan projekt unutar javnozdravstvenog sustava što je dokaz povjerenja i strateškog značaja farmaceutske industrije za zaštitu zdravlja.

Da je serijalizacija nezaustavljiv proces po-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

većanja sigurnosti lijekova, dokazuje i nedavni poziv Europske organizacije za provjeru autentičnosti lijekova koja je pozvala proizvođače i nositelje odobrenja za stavljanje lijekova u promet da započnu aktivnosti vezane uz spajanje njihovih IT sustava sa središnjim repozitorijem.

U Hrvatskoj je projekt serijalizacije farmaceutska industrija započela osnivanjem Hrvatske organizacije za provjeru autentičnosti lijekova s ciljem uspostave sustava za provjeru autentičnosti lijekova. Osnivači su HUP-UPL, IFI i HGK-Udruženje trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima.

U radu HOPAL-a kao aktivna članica sudjelovat će i Hrvatska ljekarnička komora. HOPAL će svim dionicima distribucijskog lanca lijekova u Hrvatskoj pružati podršku s ciljem uspješne realizacije projekta serijalizacije. U svrhu pravo-

U HRVATSKOJ JE PROJEKT SERIJALIZACIJE FARMACEUTSKA INDUSTRIJA ZAPOČELA OSNIVANJEM HOPAL-a dobne implementacije Direktive EU-a, HOPAL je potpisao ugovor s tvrtkom Solidsoft Reply.

Sustav koji će razviti Solidsoft Reply omogućit će uspostavu nacionalnog sustava za provjeru autentičnosti lijekova.

Tako će i u Hrvatskoj od veljače 2019. biti moguće na recept dobiti ili kupiti samo pakiranje lijeka koje sadrži Direktivom propisana paneuropska sigurnosna obilježja - zaštitu od otvaranja i jedinstveni serijalizacijski broj. Autentičnost lijekova provjeravat će se putem jedinstvenog identifikatora otisnutog na kutiji u obliku dvoznamenkastog barkoda u svim ljekarnama i bolnicama.

BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA POVRĆA, VOĆA I GROŽĐA U 2017.

19.011 tona mandarinki

U 2017. je proizvedeno 56.570 tona jabuka ili 11.789 tona više nego u 2016.

28.895 tona maslina

8206 tona šljiva proizvedeno prošle godine

U 2017. proizvedene su 41.223 tone rajčice što je za 10.516 tona više nego u 2016. godini

20.765 tona luka i češnjaka

35.318 tona bijelog kupusa

19.900 tona lubenica

proizvedeno lani ili 26,6% manje

proizvedeno u 2017. godini

proizvedeno je prošle godine, ili 0,8% manje

484 tone oraha proizvedene

U 2017. proizvedene su 1534 tone lješnjaka ili 21,8% više

proizvedeno u 2017., što je oko 33.400 tona manje u odnosu na 2016., a uzrok smanjenoj proizvodnji su loše vremenske prilike mraz i suša

10.206 tona višanja i trešanja proizvedeno u 2017. godini

lani što je za 205 tona više u odnosu na prethodnu godinu

Izvor: Državni zavod za statistiku (privremeni podaci)

proizvedeno je lani, a to je 7,3% manje nego godinu ranije

116.307 tona grožđa proizvedeno je u prošloj godini ili za 7344 tone manje

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

PLINSKI TRANSPORTNI SUSTAV

DIVERZIFIKACIJOM DOBAVNIH PRAVACA DO SIGURNOG TRŽIŠTA PLINA Iskreno se nadamo da će ulaganja u istraživanja i razradu postojećih i novih plinskih polja dovesti do novih otkrića jer bi povećanje domaće proizvodnje plina također bilo važan doprinos osiguranju energetske neovisnosti Hrvatske, smatra Arar piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

lin je najbrže rastući energent, s godišnjim rastom potrošnje od 1,6 posto i povećanjem udjela u ukupnoj potrošnji primarne energije u svijetu.

Naime, prema projekcijama iz BP-ova Godišnjeg pregleda energetskih kretanja za 2017.

(BP Energy Outlook 2017), predviđa se kako će plin do 2035., u okviru potrošnje primarne energije, preuzeti ulogu ugljena kao drugog najvažnijeg energenta.

Europska komisija snažno računa na plin, dajući podršku mnogim projektima koji ispunjavanju dva vrlo važna kriterija – sigurnost opskrbe i diverzifikaciju izvora. Među njima je i izgradnja plutajućeg LNG (ukapljeni prirodni plin) terminala na Krku, koji je sufinanciran bespovratnim EU sredstvima u iznosu većem od 100 milijuna eura ili nekih 28 posto od ukupne vrijednosti projekta (383,6 milijuna eura).

EK je u siječnju odobrio i više od 16 milijuna eura za spojni plinovod kojim će se plin s otoka Krka transportirati prema sjeveru. Dakle, za razvoj plinskog tržišta, kao uostalom i mnogih drugih, potrebna je odgovarajuća infrastruktura.

Kako bi se stekla prava slika o trenutačnom stanju, odnosno razini razvijenosti hrvatskog plinskog transportnog sustava, nužno je vratiti se u 2001. godinu. Tada je, izdvajanjem djelatnosti transporta prirodnog plina iz Ine, Plinacro formiran u zasebnu tvrtku.

Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacra, kaže nam kako je tada mreža magistralnih

plinovoda, starih između 25 i 30 godina, na području sjeverne i istočne Hrvatska bila duga 1600 kilometara. “Odonda do danas Plinacro je investirao više od 680 milijuna eura u izgradnju gotovo 1100 kilometara novih plinovoda i pratećih objekata te u interkonekciju s Mađarskom, preko koje je 2011. započeo uvoz plina.

Pored toga, kontinuirano ulažemo u održavanje i rekonstrukciju ranije izgrađenih plinovoda.

Kao rezultat toga, danas upravljamo modernim plinskim transportnim sustavom ukupne dužine 2693 kilometra, koji pokriva gotovo 95 posto teritorija Hrvatske, odnosno proteže se kroz 19 županija, a svojim oblikovanjem i kapacitetima dugoročno zadovoljava potrebe našeg tržišta”, kaže prvi čovjek Plinacra.

ZNAČAJNIJA UPORABA Njegov daljnji razvoj na razini pojedinih županija, općina i gradova u nadležnosti je lokalnih vlasti, odnosno tvrtki kojima su dodijeljene koncesije za izgradnju lokalne distributivne mreže na određenom području. “Pri tome, kad je riječ o budućnosti potrošnje plina u Dalmaciji i Istri, moramo izraziti svoj optimizam.

Temeljimo ga i na sve većoj potrošnji plina, zahvaljujući dobrom i predanom radu EVN-a, koncesionara u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. EVN gradi lokalnu distributivnu mrežu i svake godine udvostručuje potrošnju plina u gradovima obuhvaćenima spomenutim koncesijama. I u

KAD JE RIJEČ O BUDUĆNOSTI POTROŠNJE PLINA U DALMACIJI I ISTRI, MORAMO IZRAZITI SVOJ OPTIMIZAM, KAŽE IVICA ARAR

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Istri je slična situacija. Gospodarski subjekti, zahvaljujući Plinari Pula, svakim danom sve više shvaćaju prednosti upotrebe prirodnog plina. Ako znamo da je Istra turistička perja-

IAKO SE CIJENA PLINA, TRENUTAČNO, MOŽE SMATRATI RELATIVNO POVOLJNOM, NJENO KRETANJE U BUDUĆNOSTI NIJE JEDNOSTAVNO PREDVIDJETI

Trenutačno, ova se tvrtka užurbano priprema za novi investicijski val koji bi svoju kulminaciju trebao imati u sljedećem desetogodišnjem razdoblju. “U njemu će glavninu činiti projekti koji za cilj imaju povezivanje sa sustavima zemalja gravitirajuće regije, a u cilju integracije tržišta i povećanja sigurnosti dobave. Do njegova završetka tako je predviđena izgradnja kompresorske stanice, otpremnih plinovoda za LNG terminal na Krku, rekonstrukcija i modernizacija postojećeg sustava te potencijalne interkonekcije sa susjednim zemljama. Pritom možemo istaknuti kako su trenutačno u pripremi natječaji vrijedni više od pola milijarde kuna”, napominje.

BESPOVRATNA SREDSTVA nica Hrvatske, za očekivati je da će njihov primjer uskoro slijediti i u Dalmaciji i značajnije povećati uporabu i potrošnju prirodnog plina”, ističe Arar.

Kad je riječ o 2018., jedan od značajnijih projekata je početak izgradnje plinovoda OmišaljZlobin, čiji završetak je planiran potkraj 2019. godine. Riječ je o investiciji od oko 35 milijuna

Nužna je izgradnja dobavnog pravca koji će spojiti plinska ležišta istočnog S obzirom na politiku Izraela i Cipra i njihovu želju da postanu izvozno orijentirani energetski subjekti plinskog sustava, nužna je izgradnja dobavnog pravca koji će spojiti plinska ležišta istočnog Mediterana s Europom.

Istočnomediteranski (East Med) projekt, kaže predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar,

predviđa izgradnju 1300 kilometara plinovoda pod morem i 600 kilometara kopnenog plinovoda. “Realizacijom tog projekta europskom tržištu moglo bi se isporučiti oko 16 milijardi prostornih metara godišnje, a iz te čitave regije tridesetak milijardi prostornih metara na godinu, odnosno, u

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

slučaju otkrića novih ležišta, i više. Potpora ovom projektu za EU znači bolji geopolitički položaj između dvaju u ovom trenutku dominantnih pravaca za dobavu plina, iz Ruske Federacije i iz SAD-a”, objašnjava on.

U tom kontekstu, dodaje, projekt uvoza plina iz Kaspijskog jezera preko plinovoda

eura koja će omogućiti transport 2,6 milijardi prostornih metara plina s LNG terminala na Krku. “I EU je prepoznao veliku važnost projekta. Naime, nedavno smo iz CEF fonda dobili 50 posto bespovratnih sredstava za izgradnju plinovoda Omišalj-Zlobin, iako se, a to treba posebno apostrofirati, sredstva za izgradnju iz

PLINACRO JE U ZADNJE DVIJE GODINE IZ CEF FONDA POVUKAO 23.433.500 MILIJUNA EURA BESPOVRATNIH SREDSTAVA tog fonda daju većinom do 30 posto vrijednosti investicije. Plinacro je u zadnje dvije godine iz CEF fonda povukao 23.433.500 milijuna eura bespovratnih sredstava. Kako smo i prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji bili umješni u povlačenju bespovratnih sredstava, kada se ona pribroje ovim dobivenima iz CEF-a, ukupan iznos bespovratnih sredstava doseže uistinu zavidnu brojku od gotovo 30 milijuna eura”, naglašava Arar.

Pored toga, drugi iznimno značajan projekt koji Plinacro očekuje u 2018. je početak gradnje kompresorske stanice maksimalne snage 4,2 MW, u Moslavini, kraj Velike Ludine. Ona će bitno povećati učinkovitost postojećeg transportnog sustava, osigurati značajnu fleksibilnost pri upravljanju kapacitetima transportnog sustava i sigurnost opskrbe kupaca te osigurati fizički dvosmjerni protok plina na interkonekciji s Mađarskom. “Rad na projektima interkonekcija, odnosno poveznica našeg s plinskim transportnim sustavima susjednih zemalja, još je jedan pravac u kojem će biti usmjerena naša nastojanja u idućoj godini”, napominje on.

DOMINACIJA RUSKOG PLINA Važno je istaknuti kako se plin u Hrvatsku uvozi iz pravca Slovenije i Mađarske, odnosno preko ulaza Rogatec i Dravaszerdahely. Prema Plinacrovim saznanjima, dominira plin iz ruskih izvora. “Od količina plina preuzetih u transportni sustav u 2017. godini, 62 posto uvezeno je iz pravca Slovenije i Mađarske, dok je 38 posto preuzeto iz plinskih polja Hrvatske, odnosno iz domaće proizvodnje. Ako se u obzir uzme i plin iz podzemnog skladišta plina u Okolima, onda 35 posto otpada na domaću proizvodnju, 56 posto na uvoz, a 10 posto na plin iz Podzemnog skladišta plina - PSP-a”, kaže.

“Višegodišnja recesija iza nas nije bila bez odjeka ni na tržištu plina, nego smo, u skladu s usporavanjem cjelokupnog gospodarstva, od 2008. do 2015. svjedočili više-manje kontinuiranom padu potrošnje plina u Hrvatskoj. Stoga raduje podatak kako treću godinu zaredom bilježimo njen blagi rast, a nadamo se da će se taj trend nastaviti i u godinama pred nama”, ističe on dodajući kako je za Plinacro neupitno ima li potencijalnih novih nalazišta plina što, uostalom, potvrđuje i dodjela novih koncesija za istraživanje na kopnu, otprije oko dvije godine.

“Iskreno se nadamo da će ulaganja u istraživanja i razradu postojećih i novih plinskih polja dovesti do novih otkrića jer bi povećanje domaće proizvodnje plina također bilo važan doprinos osiguranju energetske neovisnosti Hrvatske”, smatra Arar.

Iako se cijena plina trenutačno može smatrati relativno povoljnom, njeno kretanje u budućnosti nije jednostavno predvidjeti. “Naime, slično kao što je slučaj i s cijenom nafte uz koju je dobrim dijelom vezana, ovisna je o nizu čimbenika, u koje se ubrajaju i oni geopolitički. Ipak, kad je riječ o prognozi kretanja cijena plina na hrvatskom tržištu, u vidu treba imati dva osnovna čimbenika - liberalizaciju tržišta i učinak budućih planiranih strateških projekata, poput LNG terminala”, kaže.

Kad je riječ o LNG terminalu, u Plinacru ističu kako trgovina ukapljenim prirodnim

Uz moguću promjenu geopolitičkih odnosa, ponajprije moguću opskrbu tržišta EU plinom iz različitih izvora, projekt njegove izgradnje (LNG terminala, op.a.), kroz diverzifikaciju dobavnih pravaca i izvora plina, prestaje biti samo pitanje energetske sigurnosti Hrvatske.

Ono postaje važno pitanje energetske politike u gravitirajućem geopolitičkom okruženju Hrvatske.

Mediterana s Europom TANAP-TAP-IAP, izgradnja LNG terminala na Krku te LNG terminala u Grčkoj kraj luke Aleksandropulos, trebali bi biti u koheziji s izgradnjom East-Med plinovoda, s obzirom na to da se radi o infrastrukturno najnerazvijenijem području Mediterana i europskog jugoistoka. “Da zaključim, za EU, East Med,

uz plinovod TANAP, TAP, IAP, plin iz Azerbajdžana kao i izgradnju LNG-a na otoku Krku, predstavlja još jedan mogući dobavni pravac sa svrhom smanjenja 35-postotne ovisnosti o uvozu plina iz samo jednog izvora, odnosno proklamiranu namjeru EU-a o diverzificiranosti izvora plina”, kaže Arar.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Plinski transportni sustav Republike Hrvatske

Hrvatska je danas po dostupnosti prirodnog plina, odnosno ‘zelenog fosilnog goriva’, pri samom vrhu visokorazvijenih zemalja EU-a, čime nedvojbeno pridonosi pozitivnim stremljenjima svjetske energetske geopolitike i potpisanog sporazuma o globalnim klimatskim promjenama iz Pariza.

plinom potiče globalizaciju tržišta tog energenta te povećava sigurnost i konkurentnost opskrbe. “Uz moguću promjenu geopolitičkih odnosa, ponajprije moguću opskrbu tržišta EU plinom iz različitih izvora, projekt njegove izgradnje, kroz diverzifikaciju dobavnih pravaca i izvora plina, prestaje biti samo pitanje energetske sigurnosti Hrvatske. Ono postaje važno pitanje energetske politike u gravitirajućem geopolitičkom okruženju Hrvatske. U tom kontekstu, a što se Plinacra tiče, mi smo izuzetno zainteresirani za njegovu realizaciju jer ćemo, među ostalim, a što nije nimalo nebitno, povećati iskoristivost našeg transportnog sustava i ostvariti dodatni prihod od tranzita plina u treće zemlje”, objašnjava Arar dodajući kako je nedavno i podzemno skladište plina u Grubišnom Polju, poput LNG terminala, proglašeno strateškim projektom, što svjedoči o važnosti izgradnje tog energetskog objekta za Hrvatsku. Ovaj projekt bi također trebao pridonijeti sigurnosti i stabilnosti plinskog sustava i opskrbe prirodnim plinom u nas.

NISKOUGLJIČNO GOSPODARSTVO Važno je naglasiti kako strategija energetskog razvitka EU-a kao pravac razvoja definira smanjenje udjela sirove nafte, a povećanje udjela plina u ukupnoj potrošnji energije. “Generalni trend EU-a je smanjenje potrošnje energije u razdoblju do 2040., i to za više od 14 posto. U tom kontekstu važno je naglasiti da Europski plan za prijelaz na niskougljično gospodarstvo najavljuje vrlo izraziti trend smanjenja

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

potrošnje fosilnih goriva, ali i zadržavanje vrlo značajne uloge prirodnog plina u energetici EU-a, s udjelom od 24 do 25 posto. Drugim riječima, možemo zaključiti da će plin biti jedna realistična fosilna opcija pomoću koje se može proizvoditi električna energija u čistom sustavu i dati odgovor u izazovima smanjenja onečišćenja okoliša i dekarbonizacije energetskog sustava”, kaže on i dodaje da, kada je riječ o Hrvatskoj i njenoj novoj energetskoj strategiji, a u kontekstu europskog energetskog plana, Plinacro smatra kako je potrebno aktivirati nova ulaganja u istražne i razradne projekte koji će dovesti do održavanja razine proizvodnje plina na postojećim poljima i proizvodnje novih količina iz novootkrivenih eksploatacijskih polja. “Hrvatska je danas po dostupnosti prirodnog plina, odnosno ‘zelenog fosilnog goriva’, pri samom vrhu visokorazvijenih zemalja EU-a, čime nedvojbeno pridonosi pozitivnim stremljenjima svjetske energetske geopolitike i potpisanog sporazuma o globalnim klimatskim promjenama iz Pariza. Diverzifikacija

TRENUTAČNO SU U PLINACRU U PRIPREMI NATJEČAJI VRIJEDNI VIŠE OD POLA MILIJARDE KUNA dobavnih pravaca i dalje ostaje osnova za postizanje sigurnog i stabilnog, kako nacionalnog tako i europskog, tržišta plina”, naglašava Arar dodajući kako se u tom kontekstu, a vezano uz novu energetsku strategiju Hrvatske, planiranje i izgradnja energetske infrastrukture u konačnici vodi temeljnim postulatom očekivane projekcije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. “Realizacijom projekata planiranih do 2030., koji su uvršteni u skupinu projekata značajnih za EU i gravitirajuću regiju, povećat će se i tehnički kapaciteti i omogućiti dvosmjerni protok plina na postojećim interkonekcijskim točkama, realizirat će se projekti novih interkonekcija, povećat će se sigurnost opskrbe plinom hrvatskog tržišta te osigurati diverzifikacija dobavnih pravaca i omogućiti uključivanje u europske tokove prirodnog plina. Naravno, pri tome treba voditi računa da energetska tranzicija u stvari predstavlja jedan generacijski projekt stručnih izazova i zadaća, pri čemu je veoma važno sudjelovanje stručnjaka i javnosti”, zaključuje Arar.

AKTUALNO ZDRAVKO MARIĆ, MINISTAR FINANCIJA

USKORO IZBOR SAVJETNIKA ZA KUPNJU DIONICA INE Dobili smo ponude od zaista renomiranih investicijskih savjetnika, globalnih, koji su po svojih referencama sigurno vrijedni da se detaljno proanaliziraju. Odluka sama po sebi zaista nije jednostavna, jer između najboljih treba izabrati jednoga piše Ilijana Grgić grgic@prvredni.hr

I

zbor investicijskih savjetnika za pružanje savjetničkih usluga Vladi u vezi s mogućom kupnjom dionica Ine bit će brzo gotov i sve će biti transparentno, komentirao je prije prošlotjedne sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić te istaknuo kako je riječ o transparentnom procesu u kojem će hrvatska javnost o svemu biti obaviještena.

“Dobili smo ponude od zaista renomiranih investicijskih savjetnika, globalnih, koji su po svojih referencama sigurno vrijedni da se detaljno proanaliziraju. Odluka sama po sebi zaista nije jednostavna, jer između najboljih treba izabrati jednoga. S druge pak strane, to nam je možda umirujuća činjenica jer možemo računati na usluge najboljeg”, rekao je Marić, istaknuvši kako će i prije jeseni biti poznata analiza onoga što je isplativo u vezi s Inom.

“Ali, dozvolite, imamo neke faze koje ćemo ispunjavati. Znamo svi koliko je to složena transakcija, složen projekt i posao, pristupili smo mu vrlo odgovorno i temeljito, a u isto vrijeme transparentno”, rekao je ministar financija.

STIGLO DESETAK PONUDA Hrvatska Vlada je drugi najveći dioničar Ine sa 44,84 posto dionica i već duži niz godina je nezadovoljna načinom na koji je mađarski MOL stekao većinsko vlasništvo u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji te na koji se upravlja i razvija proizvodnja. Tako je na sam Badnjak 2016. premijer Andrej Plenković izjavio kako je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL. To je uslijedilo nakon što je Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio kako dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Vlada je u prosincu prošle godine odredila rok do 15. siječnja ove

RIJEČ O TRANSPARENTNOM PROCESU U KOJEM ĆE HRVATSKA JAVNOST O SVEMU BITI OBAVIJEŠTENA godine za podnošenje ponuda financijskih savjetnika za pružanje savjetničkih usluga u vezi s mogućom kupnjom dionica Ine i naknadnom prodajom kupljenih dionica strateškom partneru. Konkretni zadaci koji se očekuju od savjetnika podijeljeni su u tri faze: na zadatke u fazi pripreme za transakciju, fazu izvršenja transakcije kupnje dionica te potencijalno na fazu izvršenja transakcije naknadne prodaje dionica. Vladin poziv za angažman savjetnika bio je poslan na 18 adresa najeminentnijim kućama u tom području. U međuvremenu je Vlada zaprimila sedam ponuda, a ministar financija Zdravko Marić tada je izjavio kako je bilo i nekoliko dodatnih zahtjeva te kako se očekuje da će ustvari biti do desetak ponuda. Ministarstva zaštite okoliša i energetike te financija zadužena su da ponude proanaliziraju, nakon čega će pred Vladu izaći sa sažetkom svih njih.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU IGOR JUGO, PREDAVAČ NA ODJELU ZA INFORMATIKU SVEUČILI

START-UP MORA BITI COOL Model implementiran u Izraelu nije moguće implementirati u Hrvatskoj, ali neke segmente, kao što je fokus na povezivanju vrhunskih znanstvenih institucija, investitora i poduzetnika mentora s ciljem kontinuiranog stvaranja novih uspješnih tvrtki, bismo mogli i trebali piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Z Mislim da je potrebno raditi na jednostavnom i efikasnom sustavu, koji takav neće postati preko noći već je potrebno implementirati jedno rješenje i kontinuirano ga poboljšavati prema dobivenim rezultatima.

Takav sustav bi svakoj osobi u Hrvatskoj, neovisno odakle dolazi, omogućio da pokrene svoj start-up.

ašto neki start-upi uspijevaju, a drugi ne? Jedno je imati dobru ideju, a nešto sasvim drugo je tu ideju razviti i predstaviti je tako da privuče investitore ili kupce. Jedan od najčešćih problema je nedovoljno znanje jer od ideje od finalnog proizvoda treba preskočiti mnogo stepenica na koje mnogi nisu spremni, pa se zapušu nakon prvih nekoliko koraka i tu sve stane. Kako bi se to promijenilo, doktor znanosti i predavač na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci Igor Jugo pokreće program Hrvatska - startup nacija. Cilj programa, koji će se financirati Indiegogo kampanjom i sponzorskim donacijama, je educirati one koji imaju ideje o pokretanju start-upa. Program će biti besplatan, a Jugo ga namjerava održati za 400 polaznika diljem Hrvatske. S Jugom smo razgovarali o njegovom projektu, start-upima i Lean metodi koju primjenjuje na svojim predavanjima.

 Možete li nam se predstaviti u kratkim crtama?

- Već 13 godina radim na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci, jednoj od najmlađih sastavnica Sveučilišta u Rijeci, koja će 13. travnja obilježiti 10 godina od osnivanja, iako je funkcionirao kao odsjek Filozofakog fakulteta u Rijeci od 1987. godine. Diplomirani sam profesor pedagogije i informatike, magisterij znanosti stekao sam iz područja web inženjerstva na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a doktorat znanosti iz područja dubinske analize obrazovnih podataka stekao sam na doktorskom studiju Odjela za informatiku.

Još kao student, od 1998. godine, počeo sam držati informatičke tečajeve za odrasle, najprije u riječkim tvrtkama Unisoft i Astoria, a zatim i za zagrebačku Algebru. Bavio sam se dizajniranjem i razvojem web stranica, kasnije

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

složenih web aplikacija i web trgovina. Uz rad na Odjelu bavio sam se i poduzetništvom od 2008. do 2012. godine kao suvlasnik tvrtke Neo Castrum.

 Odakle ideja o Hrvatskoj kao start-up naciji?

- Godine 2012. dobio sam priliku osmisliti vježbe kolegija Elektroničko gospodarstvo na diplomskom studiju Odjela za informatiku kojeg je nositelj akademik prof. Dragan Čišić, te sam odlučio napraviti program razvoja startup projekta od pronalaženja ideje pa sve do pripreme i izvedbe prezentacije za potencijal-

PROGRAM HRVATSKA - START-UP NACIJA FINANCIRAT ĆE SE INDIEGOGO KAMPANJOM I SPONZORSKIM DONACIJAMA ne investitore. Jedan od temelja programa bio je lean pristup razvoju start-up projekata. Program sam kontinuirano unapređivao, prikupio brojna korisna iskustva i uvjerio se da daje dobre rezultate. Brojni studenti Odjela svoj rad na start-up projektima nastavili su u riječkom start-up inkubatoru i kontinuirano izražavali veliko zadovoljstvo programom. Potkraj 2017. odlučio sam kroz svoju novu tvrtku Intellego ponuditi taj program javnosti, najprije lokalno.

ŠTA U RIJECI

Nakon završetka programa planiram organizirati jednu mentoring konferenciju

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

No kako već dugo pratim start-up scenu u Hrvatskoj i svijetu, uočio sam da sličnog programa nema, te da bih ga želio ponuditi svim zainteresiranim polaznicima iz države, i to besplatno uz pomoć crowdfunding kampanje.

Svi kojima sam izložio plan složili su se da je ideja odlična i tako sam učvrstio odluku da plan pokušam realizirati na nacionalnoj razini.

Sve počinje od dobre ideje. Tu je najvažnija riječ - počinje.

Jer jedino što je bitno nakon toga su uloženi trud i upornost te fokus na realizaciji.

Nadalje, potrebno je kontinuirano učenje od iskusnijih (mentori) te stvaranje najsposobnijeg mogućeg tima koji dijeli viziju i strast za projekt.

 Što bi Hrvatska trebala napraviti da zaista postane start-up nacija?

- ‘Start-up nacija’ je prvi dio naziva jedne iznimne knjige koja govori o nevjerojatnom uspjehu Izraela u kreiranju najuspješnije svjetske start-up nacije, posebno u smislu tzv. transfera tehnologije, odnosno pretvaranja najnovijih znanstvenih istraživanja i spoznaja u izuzetno uspješne tvrtke. Model implementiran u Izraelu nije moguće implementirati u Hrvatskoj, ali neke segmente, kao što je fokus na povezivanju vrhunskih znanstvenih institucija, investitora i poduzetnika mentora s ciljem kontinuiranog stvaranja novih uspješnih tvrtki, bismo mogli i trebali. Iako kod nas ima dobrih primjera takve prakse, oni se gotovo isključivo viđaju u Zagrebu, dok u drugim dijelovima zemlje situacija nije tako dobra. Mislim da je potrebno raditi na jednostavnom i efikasnom sustavu koji takav neće postati preko noći već je potrebno implementirati jedno rješenje i kontinuirano ga poboljšavati prema dobivenim rezultatima. Takav sustav bi svakoj osobi u Hrvatskoj, neovisno odakle dolazi, omogućio da pokrene svoj start-up. Usput, ne mislim da bi to trebao biti neki državni projekt nego primarno vođen poslovnim interesima i rezultatima, uz eventualnu podršku države.  Kako ocjenjujete start-up scenu u Hrvatskoj?

- Poslovni anđeli iz ove regije, koji su se nedavno okupili na jednoj konferenciji u Zagrebu, složili su se da Hrvatskoj nedostaje start-upa te da kaskamo za Slovenijom i Srbijom. Mislim da je tome uzrok i loš status poduzetništva u cjelini jer i dan-danas mediji razne kriminalce nazivaju poduzetnicima. Poduzetnici su ljudi spremni na rizik, na dugogodišnji težak rad i odricanja radi ostvarenja osobnih i poslovnih ciljeva. S druge strane, iako je broj start-upa u Hrvatskoj možda manji nego u nekim od susjednih država, čini mi se da imamo proporcionalno više uspješnijih start-upa - iako je uspjeh start-upa teško definirati. Slab standard još je jedan razlog zašto se mnogi boje zakoračiti u novi, rizičan poslovni pothvat, pa ja stoga pokušavam, što je moguće više, motivirati mlade ljude koji još nemaju prevelikih financijskih obveza da pokušaju.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

 Što je po Vama potrebno da jedan startup uspije?

- Sve počinje od dobre ideje. Tu je najvažnija riječ - počinje. Jer jedino što je bitno nakon toga su uloženi trud i upornost, te fokus na realizaciji. Nadalje, potrebno je kontinuirano učenje od iskusnijih (mentora) te stvaranje

POLAZNICI ĆE TIJEKOM 20 ŠKOLSKIH SATI, KOLIKO TRAJE PROGRAM, PROĆI CIJELI INICIJALNI PROCES RAZVOJA START-UPA najsposobnijeg mogućeg tima koji dijeli viziju i strast za projekt. Općenito, kod start-upa nikad fokus nije na zaradi nego na kreiranju nečeg novog i posebnog ili jednostavno cool.

Zarada dođe, ako je to što radite cool i kupcima/klijentima.

 Što je Lean start-up metoda? O čemu se tu radi?

- Lean start-up metoda je, pojednostavljeno rečeno, vodič kroz najranije faze pokretanja start-upa pa sve do vođenja već uspješne tvrtke s brojnim zaposlenima i uspješnim proizvodom ili uslugom. Temelj tog pristupa je kontinuirano osluškivanje mišljenja naših potencijalnih i ciljanih kupaca kako bi osigurali kontinuiran i ubrzan rast poslovanja.

Pod osluškivanjem mislim na razgovore s iskusnim stručnjacima iz branše, anketiranje, prikupljanje podataka od korisnika, odnosno eksperimentiranje kako bismo znali da je svaka i najmanja promjena u nekom našem proizvodu ili usluzi pomogla, a ne odmogla našem projektu. Alternativa je raditi kako mislite da treba, voditi se svojom intuicijom te se u konačnici nadati da će se kupci složiti s vama – što je vrlo, vrlo rizično.  Koliko je do sada prijavljenih na edukaciju?

- Broj predbilježenih je prošao 650, a najveći dio (više od 35 posto) dolazi iz Grada Zagreba, zatim iz županija u kojima su preostala tri najveća grada, zatim iz Istarske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Vukovarsko-srijemske i drugih županija.

 Što će oni koji će doći na edukacije moći tamo naučiti?

- Polaznici će tijekom 20 školskih sati koliko traje program, a izvodi se frekvencijom od jednog predavanja tjedno u trajanju od četiri školska sata x pet tjedana, proći cijeli inicijalni pro-

omogućuje da cijeli taj proces usvojite kao način razmišljanja i da ga kasnije primjenjujete na realizaciji ideje na kojoj ste radili tijekom edukacije ili na realizaciji bilo koje ideje u budućnosti.

PODUZETNICI SU LJUDI SPREMNI NA RIZIK, NA DUGOGODIŠNJI TEŽAK RAD I ODRICANJA RADI OSTVARENJA OSOBNIH I POSLOVNIH CILJEVA

 Sredstva ćete prikupljati preko Indiegogo platforme? Kada starta kampanja i na koji iznos ciljate?

- Kampanja kreće 6. travnja ove godine, a cilj je skupiti 75.000 američkih dolara kako bi se osigurala sredstva za provedbu programa edukacije u brojnim županijskim središtima i nabavu svih nastavnih materijala. Troškovi putovanja, smještaja, uredskih prostora i sama količina prijeđenih kilometara čine najveći dio troškova, ali po tome ovaj projekt i jest jedinstven.

ces razvoja start-upa – od brainstominga radi dolaska do ideje, preko višestrukih evaluacija ideje, usvajanja i primjene lean start-up vještina, upoznavanja s načinima formalnog pokretanja i brojnih modernih izvora financiranja start-upa, sve do usvajanja vještina pripreme i prezentiranja svoje ideje investitorima. Nakon svakog predavanja polaznici će dobiti zadatak koji će im omogućiti da naučeno implementiraju u razvoju svog start-up projekta. Kao ključne razlike ovog programa u odnosu na ostale istaknuo bih upravo njegovo trajanje, fokus na usvajanju vještina kroz izradu zadataka te modul koji će im dati informacije o brojnim modernim izvorima financiranja start-up projekata. To je zaokružena cjelina koja vam

 Kada kampanja završi, koji će biti sljedeći koraci?

- Nakon završetka programa planiram organizirati jednu mentoring konferenciju na kojoj bi iskusni stručnjaci mentorirali najbolje start-upe iz točno određenih područja kojima se bave, te organizirati završni događaj na kojoj bi se najbolji start-upi prezentirali investitorima. Nadam se da će sredstva prikupljena kampanjom i sponzorstvima biti dovoljna i za ova dva vrlo važna segmenta. Kad je riječ o sponzorstvima, tu nam je najvažnija nabava službenog vozila projekta po najpovoljnijim mogućim uvjetima te smanjivanje troškova goriva i cestarina. Sponzorima se planiramo odužiti ‘oblačenjem’ službenog vozila u njihove promotivne folije.

Lean startup metoda je, pojednostavljeno rečeno, vodič kroz najranije faze pokretanja start-upa pa sve do vođenja već uspješne tvrtke s brojnim zaposlenima i uspješnim proizvodom ili uslugom.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO U SARAJEVU OTVOREN URED HRVATSKE GOSPODARSKE KOM

BURILOVIĆ: GOSPODARSKA SURADNJA JE KLJUČ NAPRETKA NAŠIH ODNOSA Ured HGK u sklopu Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH pomagat će kompanijama koje već posluju na bosanskohercegovačkom tržištu u premošćivanju birokratskih barijera i poticati nove tvrtke da se izvozno pozicioniraju u BiH

P Odlučili smo da na strateškim tržištima otvorimo zajednička predstavništva kako bismo učinkovitije upravljali resursima i pružili potpunu uslugu gospodarstvenicima.

Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova

reduvjet svakom napretku jest gospodarski razvoj i zato ekonomska suradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine ne smije imati alternativu. Dobra gospodarska suradnja fokus je budućeg djelovanja Ureda HGK u Sarajevu i ključ napretka svih naših odnosa. Koliko smo jedni drugima važni, jasno oslikavaju brojke. BiH je druga na listi država u koju investiraju hrvatski ulagači, a u zadnjem je desetljeću redovito među prvih šest najznačajnijih trgovinskih partnera.

Također je jedna od zemalja s kojima Hrvatska redovito ima suficit u robnoj razmjeni. U prvih 11 mjeseci 2017. godine hrvatski izvoz u BiH povećan je za 23,9 posto, a uvoz iz BiH u Hrvatsku za 21,3 posto, što je pozitivan pokazatelj, ali još uvijek ni blizu brojki iz pretkrizne 2008. godine, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na svečanom otvaranju Ureda HGK u Sarajevu u sklopu Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH, naglasivši kako je tvrtkama nužna institucionalna potpora na terenu.

POTPUNA USLUGA GOSPODARSTVENICIMA “Od svih politika mene zanima samo ekonomska, zato su vrata hrvatskoga gospodarstva kroz Ured HGK širom otvorena za sve bosanskohercegovačke poduzetnike. Razvojem poduzetništva podiže se kvaliteta života, a u okruženju koje prosperira narod je okrenut

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

budućnosti te probleme prošlosti ostavlja iza sebe. Poticat ćemo i naša gospodarstva za zajednički nastup na trećim tržištima jer je prosperitet obiju zemalja zajednički interes”, zaključio je Burilović.

GOSPODARSTVO MORA BITI ZAMAŠNJAK U RAZVOJU ODNOSA HRVATSKE I BiH, ISTIČE MARIJA PEJČINOVIĆ BURIĆ Ured HGK će pomagati kompanijama koje već posluju na bosanskohercegovačkom tržištu u premošćivanju birokratskih barijera i poticati nove tvrtke da se izvozno pozicioniraju u BiH. S ciljem optimizacije troškova i učinka nadolazeći uredi osnivat će se u sklopu inozemnih komora ili hrvatskih diplomatsko konzularnih predstavništava, za što je HGK sklopio Sporazum o suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih i europskih poslova

ORE

Luka Burilović i Marija Pejčinović Burić

Marija Pejčinović Burić podsjetila je kako je ovakav model suradnje s HGK-om počeo prošle godine. “Htjeli smo na bolji način odgovoriti izazovima vremena i staviti naglasak na vanjskotrgovinsku suradnju. Sve je veća potražnja usluga gospodarske diplomacije, pa smo nastojali objediniti institucije koje se njome bave. Odlučili smo da na strateškim tržištima otvorimo zajednička predstavništva kako bismo učinkovitije upravljali resursima i pružili potpunu uslugu gospodarstvenicima”, naglasila je Marija Pejčinović Burić ocijenivši kako odnosi BiH i Hrvatske moraju biti bolji te da gospodarstvo mora biti zamašnjak u njihovom razvoju, a upravo je zato Ured HGK u Sarajevu važan za prosperitet obiju zemalja.

“Otvaranje ureda HGK vodi prema prevladavanju izazova, otvara nove mogućnosti komunikacije gospodarstvenika i olakšava trgovinsku razmjenu. BiH treba ovakve inicijative na putu prema članstvu u Europsku uniju”, poručio je Vjekoslav Bevanda, dopredsjedavajući Vijeća Ministara i ministar financija i trezora BiH.

inspekcijskih pregleda te visoke troškove koje oni nose. “Još jedan problem je taj što u BiH postoji više razina vlasti, a takva podjela i nedorečenost određenih propisa često dovodi do različitog tumačenja i primjene od slučaja do slučaja, što utječe na izvoz proizvoda i usluga u BiH”, ustvrdio je Burilović.

“Naši dobri prijateljski odnosi i trgovinska razmjena govore da trebamo ići u pravcu daljnjeg komorskog povezivanja pa se nadam da ćemo i mi u Hrvatskoj otvoriti svoje predstavništvo. Suradnju treba intenzivirati, a poruka koju želimo poslati jest da gospodarstvenici dviju država rade zajedno na obostranu dobrobit puno učinkovitije od političara”, izjavio je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić dodavši kako Hrvatska može puno pomoći BiH na putu prema članstvu u EU. “Mi nemamo prevelikih problema u BiH, osjećamo se kao domaći na ovom tržištu, a komore nam mogu pomoći lobirajući za naše interese pri državnim institucijama”, poručio je Milan Šarlija iz Podravke.

Od svih politika mene zanima samo ekonomska, zato su vrata hrvatskoga gospodarstva kroz Ured HGK širom otvorena za sve bosanskohercegovačke poduzetnike.

Luka Burilović, predsjednik HGK

DALJNJE KOMORSKO POVEZIVANJE Na sastanku održanom u Vanjskotrgovinskoj komori BiH o izazovima buduće gospodarske suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine Burilović je kao glavne prepreke daljnjem razvoju ekonomskih odnosa istaknuo dugotrajne i komplicirane procedure graničnih

BiH TREBA OVAKVE INICIJATIVE NA PUTU PREMA ČLANSTVU U EUROPSKU UNIJU, PORUČIO JE BEVANDA 9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

AKTUALNO ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANC

ZAŠTITA PROIZVOĐAČA OD NEPOŠTENIH TRGOVACA

U stvaranje ovog zakona krenulo se kako bi se zaštitili domaći proizvođači od nekorektnih tretmana trgovaca/otkupljivača, a i uspostavio transparetni i fer odnos proizvođača i trgovaca/otkupljivača piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Z

akon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom stupio je na snagu 7. prosinca 2017. godine, a prijelazno razdoblje do njegove pune primjene isteklo je krajem ožujka.

Od tada svi ugovori između trgovaca, otkupljivača i prerađivača moraju biti usklađeni s novom regulativom.

Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, u stvaranje ovog zakona krenulo se kako bi se zaštitili domaći proizvođači od nekorektnih tretmana trgovaca/otkupljivača, ali i uspostavio

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

Kazne za nepoštene prakse Zakonom su propisane i kazne za nepoštene prakse. Sankcije će za pravne osobe iznositi maksimalnih pet milijuna kuna, a 2,5 milijuna za fizičku osobu koja, primjerice, prodaje proizvod po cijeni nižoj od nabavne u nabavnom lancu tog proizvoda. Za ostale teže povrede maksimalna kazna iznosit će 3,5 milijuna kuna, a za lakše povrede do milijun kuna. Pod trgovcem značajne pregovaračke snage podrazumijeva se trgovac čiji ukupni godišnji prihod prelazi 100 milijuna kuna, uključujući povezana društva trgovca, a pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača odnosi se na one kojima ukupni godišnji prihod prelazi 50 milijuna kuna.

U OPSKRBE HRANOM transparentan i fer odnos proizvođača i trgovaca/otkupljivača. Donošenjem ovog zakonskog teksta omogućit će se uređenje tržišta i sankcioniranje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Njime je propisan sustav za osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih odnosa, a u njega su ušle i definicije nepoštene trgovačke prakse, ali i mjere kojima bi se one spriječile. Osim toga, tim je zakonom riješeno pitanje zadaća i načina postupanja tijela koja ga provode.

PRIJAVITI NEPOŠTENE PRAKSE Zakon je izrijekom utvrdio 24 nepoštene prakse za trgovce, 10 za otkupljivače ili prerađivače koje su trgovci i otkupljivači zaračunavali proizvođačima/dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police trgovina. Na toj listi su: uvjetovanje sklapanja ugovora kompenzacijama, naknade za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta, za proslave obljetnica trgovaca i prerađivača, obveze za proizvode koji su u vlasništvu otkupljivača ili trgovaca naknade za kalo, rastep i lom proizvoda, za krađu proizvoda s polica, prodaju ispod nabavne cijene, jednostrani raskidi ili izmjene ugovora...

Zakon se dugo pripremao i o njemu se raspravljalo na svim razinama uključujući trgovce, dobavljače i proizvođače, kaže mini-

OVIM ZAKONOM NITKO NIJE ZAKINUT, VEĆ SU NJIME KONAČNO IZJEDNAČENI SVI ODNOSI U LANCU OPSKRBE HRANOM, ISTIČE TOLUŠIĆ star poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Takva praksa nije pratila nijedan dosadašnji zakon u Hrvatskoj, a u Saboru je dobio potporu svih političkih opcija. Dobro smo promislili o rokovima i svima ostavili dovoljno vremena za prilagodbu. Među svim dionicima u lancu opskrbe hranom očekujem kvalitetnu suradnju koja neće ugrožavati ničije poslovanje i razvoj”, izjavio je ministar Tolušić te dodao kako ovim zakonom nitko nije zakinut, već su njime konačno izjednačeni svi odnosi u lancu opskrbe hranom. “Pozivam sve da prijave nepoštene prakse kako bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja mogla žurno reagirati, a pokaže li se

EMA CULI, DIREKTORICA SEKTORA TRGOVINE HGK

Korak naprijed u zaštiti potrošača Cilj i svrha ovog zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, kaže direktorica Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore Ema Culi. “Komora je radi transparentne primjene, i kako bismo pravovremeno informirali naše članice, tijekom veljače i ožujka inicirala i organizirala šest radionica o primjeni Zakona koje su održane u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Varaždinu. Predavači koji su došli iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i naši stručnjaci iz HGK su u suradnji s kolegama iz Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske poljoprivredne komore sudionicima približili primjenu ovog zakona i izložili njegovu provedbu. Na radionicama je sudjelovalo više od 700 sudionika.

Istovremeno Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog na-

tjecanja prikupljali su pitanja vezana uz primjenu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, čiji je rezultat pročišćeni tekst odgovora na pitanja koji je dostupan svim zainteresiranima. Uvjereni smo da će primjena ovog zakona biti korak naprijed u zaštiti potrošača, osiguravanju transparentnosti cijelog sustava i stvaranju fer odnosa na tržištu”, zaključuje Ema Culi.

potrebnim, pokrenuti i postupak radi izricanja kazni onima koji krše zakon”, dodaje Tolušić.

KVALITETNIJA SURADNJA Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, tim se zakonom ne ograničavaju temeljni interesi proizvođača i trgovaca/otkupljivača, nego se uspostavlja jasan okvir za odgovornost u ispunjavanju mjerljivih usluga koje su naplaćene. Zakonodavci očekuju da će primjena ovog zakona donijeti kvalitetniju suradnju među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj. Od donošenja zakona u prosincu Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora su otvorili dijalog s dobavljačima i trgovcima radi tumačenja zakonskih odredbi, a prikupljena su i pitanja vezana uz primjenu zakona, na koja su dani odgovori.

Kroz pisana pojašnjenja i izravnu komunikaciju na radionicama, predstavnici Ministarstva i AZTN-a odgovorili su na gotovo 200 pitanja.

Najveći interes bio je usmjeren na akcije i popuste, asortimanski rabat, pozicioniranje proizvoda na policama trgovaca te povrat neprodanih proizvoda. Detaljne upute, odnosno pitanja i odgovori na temu nepoštenih trgovačkih praksi dostupni su na stranicama Ministarstva poljoprivrede i AZTN-a - http://bit.ly/NepostenaPraksa.

Dobro smo promislili o rokovima i svima ostavili dovoljno vremena za prilagodbu.

Među svim dionicima u lancu opskrbe hranom očekujem kvalitetnu suradnju koja neće ugrožavati ničije poslovanje i razvoj.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO MINI SAJAM POSLOVNIH PRILIKA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

NEMAŠ IDEJU, UZMI FRANŠIZU Franšize su pokretač novog poduzetništva i zapošljavanja. Davatelj i primatelj franšize nisu ista tvrtka nego su to dva odvojena subjekta koja rade na osnovi partnerskog ugovora, ističe Ljiljana Kukec piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

franšiznih lanaca postoji u svijetu

mil poduzeća stvorili su ti lanci

ugogodišnji problem u Hrvatskoj je odlazak mladih na rad u inozemstvo. Je li zaista sve tako crno ili postoje načini na koji se oni mogu zaposliti u vlastitoj zemlji, bila je tema prošlotjednog mini sajma poslovnih prilika za samozapošljavanje Samozapošljavanje bez vlastite ideje? Može, uz franšizu!, održanog u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb.

O dvjema mogućnostima zapošljavanja, u državnoj ili privatnoj tvrtki ili pak u vlastitom obrtu ili trgovačkom društvu kroz model samozapošljavanja, govorio je Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice za franšizno poslovanje pri HGK-u. On je ocijenio kako je jedan od prihvatljivih modela samozapošljavanja upravo kroz franšizu što u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijeno. Oršanić je naglasio kako se ljudi mogu samozaposliti najmom franšize na određeno vrijeme gdje se već dobiva gotov know-how. S druge pak strane, mladi se mogu odlučiti i na osnivanje start-upa. Prema nekim istraživanjima, vidljivo je da u SAD-u od stotinjak start-upa njih oko 90 posto neuspješno posluje nakon godinu dana. Razlozi tome su nedostatak interesa potrošača za proizvode tog start-upa, konkurencija ili nelikvidnost.

POMAK U FRANŠIZNOM POSLOVANJU

više od

%

svjetske maloprodaje odvija se u franšiznom poslovanju

“Model franšize ima razna tumačenja, ali to je ustvari poduzetništvo koje koristi provjereni poslovni model sa znatno nižom razinom rizika. Kod toga je važno istaknuti da se ne troši vrijeme na razvoj ideje ili usluge već se dobiva provjereni posao. Primatelji franšize po mrežnom modelu dalje nastavljaju posao”, rekao je Oršanić. Dodao je kako je jedan od najvećih uspjeha Zajednice za franšizno poslovanje pri HGK-u ugovor s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje o subvencioniranju takvog modela samozapošljavanja.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

Govoreći o HZZ-ovim potporama male vrijednosti za samozapošljavanje koje ta institucija provodi od 2010. godine, Ivana Mikek Kupres, rukovoditeljica Odsjeka za provedbu i praćenje mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a, je istaknula kako se do kraja ove godine očekuje 50 posto više korisnika tih bespovratnih sredstava nego lani. I dok je pro-

SAMOZAPOSLITI SE MOŽE NAJMOM FRANŠIZE NA ODREĐENO VRIJEME GDJE SE VEĆ DOBIVA GOTOV KNOW-HOW, ISTIČE ORŠANIĆ

tekle godine ta potpora iznosila 35.000 kuna, ove se godine ona kreće do 55.000 kuna pa čak i do 70.000 kuna za one koji žele koristiti projekt stručnog osposobljavanja za mladu osobu koja je završila školovanje i zaposliti je u svojoj tvrtki. Novost je i to što se u te potpore može uključiti i neka druga nezaposlena osoba koja želi postati suvlasnik već postojećeg obrta ili tvrtke. Ivana Mikek Kupres je istaknula i kako je ove godine vidljiv pomak u franšiznom poslovanju i samozapošljavanju, pa je tako tim modelom dosad u ovoj godini u Zagrebu i Zadru otvorena po jedna franšiza, u Osijeku dvije, a u Rijeci tri.

O mogućnostima franšiznog poslovanja govorila je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, koja

RESTRUKTURIRANJE CESTOVNOG SEKTORA

Potpisan jumbo kredit

je naglasila kako ta udruga postoji od 2002. godine. Navela je primjer kako se više od 50 posto svjetske maloprodaje odvija u franšiznom poslovanju, a svakoga od nas dnevno “dotakne” po šest franšiza kroz razne proizvode koje vidimo ili kupujemo, a da nismo ni svjesni da su to franšize. U svijetu postoji 24.500 franšiznih lanaca koji su stvorili 1,1 milijun poduzeća. “Franšize su pokretač novog poduzetništva i zapošljavanja. U franšiznom ugovoru stoje svi podaci o tome što sve treba učiniti vlasnik franšize te koliko treba biti zaposlenih kako bi franšiza funkcionirala. Davatelj i primatelj franšize nisu ista tvrtka nego su to dva odvojena subjekta koja rade na osnovi partnerskog ugovora”, istaknula je Ljiljana Kukec. Dodala je kako je u Hrvatskoj 95 posto franšiza u rukama mikro, malih i srednjih poduzetnika, a mikro franšize mogu se pokrenuti upravo uz pomoć raznih potpora poput HZZ-ovih nepovratnih potpora ili uz pomoć kredita HAMAGBICRO-a. “Takvi franšizni modeli ne iziskuju velika ulaganja, a novi vlasnici franšiza mogu se dogovoriti s velikim tvrtkama, koje to već rade, kako to sve realizirati”, naglasila je Ljiljana Kukec.

Kao jedan od dobrih franšiznih modela istaknut je Pek-Snack, jedna od najvećih franšiza za pečenje mini i maxi peciva u prodajnom prostoru u Hrvatskoj. U 20 godina rada ta je tvrtka otvorila više od 500 prodajnih mjesta u našoj zemlji. Onima koji žele preuzeti taj franšizni model u Pek-Snacku daju svu potrebnu logističku potporu i to kroz besplatno iznajmljivanje hladnjaka, štednjaka, pultova, dostave, oblikovanje prodajnih mjesta te servisiranja. Neki od uspješnih franšiznih modela u Hrvatskoj su: Surf’n’Fries, Eco Point franšiza, Laundry Lounge i My Laundry, Fish4wish, Dream Gym/Hard Gym, Body Creator te Diadema.

U nazočnosti ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i ministra financija Zdravka Marića prošlog četvrtka potpisani su ugovori između društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb i predstavnika osam hrvatskih banaka – Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste banke, Splitske banke, Hrvatske poštanske banke, Croatia banke, OTP banke te Istarske kreditne banke.

Riječ je o završnom koraku drugog kruga financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, odnosno o potpisivanju tzv. jumbo kredita kojim je reprogramiran cestovni

dug i kojim će se s prethodno dogovorenim uvjetima na međunarodnom tržištu ostvariti godišnje uštede veće od 50 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Riječ je o kreditu od 1,8 milijardi eura, a za koji je prethodno dana suglasnost Vlade. Od osiguranih 1,8 milijardi eura, ugovor za 1,141 milijardu eura potpisale su Hrvatske autoceste, za 467 milijuna eura Hrvatske ceste i za 202 milijuna eura Autocesta Rijeka-Zagreb.

Ministar Butković podsjetio je kako je, uz financijsko, ključno i poslovno restrukturiranje spomenutih cestarskih tvrtki na čemu se nastavlja intenzivno raditi. (B.O.)

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Više od 70 novih redovnih aviolinija U razdoblju od 25. ožujka pa sve do 27. listopada prometovat će više od 70 novih redovnih aviolinija, dok je rast ukupnog broja rotacija 15 posto viši u odnosu na 2017. godinu. Taj rast predstavlja povećanje broja rotacija sa 29.843 koliko ih je bilo u 2017. na više od 34.400 rotacija u 2018., priopćeno je iz Hrvatske turističke zajednice.

“Ključni ciljevi koje smo definirali podrazumijevaju pozicioniranje Hrvatske kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije koja je ujedno vrlo dobro prometno povezana, posebice u kontekstu aviolinija koje su ključni segment produljenja turističkog prometa na

razdoblja pred i posezone. Upravo smo s tim ciljem ove godine prvi put proveli značajniju suradnju s avioprijevoznicima i organizatorima putovanja iz inozemstva”, poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

“Osim naglaska na kvaliteti naše cjelokupne turističke ponude, pratimo trendove na tržištu te širimo potražnju na ona tržišta koja imaju najveći potencijal rasta turističkog prometa. U tome aviolinije imaju bitnu ulogu te omogućavaju da Hrvatska postane još konkurentnija i zanimljivija svjetska turistička destinacija”, zaključio je ministar turizma Gari Cappelli. (B.O.)

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO PREDRAG ŠTROMAR, MINISTAR GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA

Zahtjevi za legalizaciju do 30. lipnja

P

redrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, na konferenciji za novinare govorio je o legalizaciji sagrađenih objekata te o uklanjanju nezakonito

izgrađenih građevina. “Za manje od tri mjeseca, točnije 30. lipnja 2018. godine, istječe krajnji rok za legalizaciju po izmijenjenom zakonu prema kojemu je moguće legalizirati nekretninu izgrađenu prije 2011. godine”, istaknuo je Štromar ocijenivši kako samo legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost pojedine nekretnine te omogućava kvalitetno prostorno planiranje. “Jedino legalna gradnja može aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova”, dodao je Štromar.

Uvjeti ozakonjenja ostaju isti, što znači da se može legalizirati samo ona zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. godine. Zgrade izgrađene nakon tog datuma ne mogu se ozakoniti

temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev. “Do 30. lipnja 2013. godine kada je Zakonom bio određen rok za predaju zahtjeva za legalizaciju, zaprimljeno je ukupno 826.948 zahtjeva, a do danas je izdano 635.113 rješenja što je 76,80 posto, dok je po novom Zakonu zaprimljeno 12.749 zahtjeva od kojih je riješeno njih 3914”, rekao je Štromar.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja putem inspekcije nadzire uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina diljem države te je lani uklonjeno 316 građevina. “Broj prijava o nezakonitom građenju se smanjuje što ukazuje na postupno poboljšanje stanja u području zakonitosti građenja”, zaključio je Štromar.

(J.K.)

CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU

VALAMAR PREUZEO HOTELE MAKARSKA Valamar Riviera potpisala je s Centrom za restrukturiranje i prodaju ugovor o prodaji i prijenosu 621.086 dionica Hotela Makarska, po ukupnoj cijeni od 172,7 milijuna kuna. Nakon plaćanja ugovorne cijene i prijenosa dionica, Valamar Riviera će steći ukupno 55,48 posto temeljnog kapitala i prevladavajući utjecaj u Hotelima Makarska. Potpisom ugovora s CERP-om za Valamar Rivieru nastala je obveza objavljivanja ponude za preuzimanje preostalih dionica Hotela Makarska koju će objaviti na način i u rokovima predviđenim zakonom.

Valamar Riviera u ovom postupku djeluje zajednički s AZ obveznim mirovinskim fondovima te će po stjecanju dionica od CERP-a Valamar na AZ obvezne mirovinske fondove prenijeti dionice Hotela Makarska koje predstavljaju 30,48 posto temeljnog kapitala Hotela Makarska. Portfelj Hotela Makarska sastoji se od hotela Meteor i Dalmacija te hotelskog naselja Rivijera kategoriziranog s dvije zvjezdice, što je 43 posto ukupne ponude smještajnih jedinica u hotelima na području Makarske. “Hoteli Makarska uspješna su tvrtka koju ćemo nastaviti razvijati u suradnji s

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

AZ obveznim mirovinskim fondovima u interesu zaposlenika, dioničara, lokalne zajednice te svih ostalih dionika turizma u Makarskoj”, rekla je Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere. (J.V.)

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

NOVA PRAVILA NA TRŽIŠTU TAKSI USLUGA

Naručivanje i plaćanje taksi prijevoza moći će se obaviti putem elektroničke aplikacije. Licence će se lakše dobivati, dok se broj dozvola neće ograničavati piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila Prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji bi prije svega trebao liberalizirati tržište taksi usluga. Novim zakonskim izmjenama omogućuje se naručivanje i plaćanje taksi prijevoza putem elektroničke aplikacije, a ukida se ograničavanje broja taksi dozvola. Sami prijevoznici pak birali bi sredstvo koje će koristiti za naplaćivanje vožnje (taksimetar ili elektronička aplikacija), dok bi cijenu usluga određivali sami. Novim izmjenama nije udovoljeno zahtjevima Ubera da se registriraju kao poseban oblik prijevoza.

POSTOJEĆI TAKSISTI SA SVOJIM LICENCAMA MOGU POSLOVATI JOŠ PET GODINA “U odnosu na važeći zakon posebno su značajne reformske mjere koje omogućuju liberalizaciju autotaksi prijevoza kao što je uvođenje elektroničke aplikacije čime se pridonosi digitalizaciji u sektoru prometa i razvija usluga informatičkog društva, a ukidaju se i dosadašnja administrativna ograničenja. Licence će se lakše dobivati, dok se broj dozvola neće ograničavati”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković dodajući kako zakon uređuje i maksimalnu cijenu dozvole koja varira od grada do grada. “U Zagrebu ona iznosi 1500 kuna, a u Dubrovniku 10.000 kuna. Dozvole će, prema

našoj procjeni i izračunima, pojeftiniti i do 300 posto. Tu je i ukidanje obveze polaganja ispita o poznavanju grada u kojem se obavlja usluga, što se do sada naplaćivalo 750 kuna. Sukladno svim ovim izmjenama očekujem povećanje broja prijevoznika, otvaranje novih gospodarskih subjekata, a time i novo zapošljavanje”, istaknuo je Butković koji smatra izuzetno važnim da zakon stupi na snagu prije početka turističke sezone te se stoga i predlaže hitna parlamentarna procedura.

ZA LICENCU VAŽAN DOBAR UGLED Postojeći taksisti sa svojim licencama mogu poslovati još pet godina, a svi budući taksi vozači za dobivanje licenci morat će imati najmanje 21 godinu te imati dobar ugled što, uz ostalo znači, da neće moći dobiti licencu ako su u zadnje dvije godine platili kaznu veću od 25.000 kuna. Dobar ugled, također, nema osoba koja je u zadnje tri godine do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje licence pravomoćnom presudom više od dva puta bila kažnjena za teži prekršaj povezan s obavljanjem djelatnosti cestovnog prijevoza.

Uvodi se i nova početna kvalifikacija za vozača koja će biti samo za taksi. Budući taksisti polagat će teorijski ispit, a ukida se obveza trogodišnje stručne škole. Jedinice lokalne samouprave morat će izdavati dozvole za obavljanje taksi usluge na svom području svim vlasnicima licence, a ne samo onima sa svog područja. Cijena dozvole pritom neće smjeti biti veća od 10 posto mjesečne neto plaće na području jedinice lokalne samouprave koja dozvolu izdaje. Novim zakonom uvodi se mikroprijevoz odnosno javni prijevoz na poziv u slabo naseljenim mjestima te se stvaraju uvjeti za integrirani prijevoz putnika.

Sukladno svim ovim izmjenama očekujem povećanje broja prijevoznika, otvaranje novih gospodarskih subjekata, a time i novo zapošljavanje.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIČA S RAZLOGOM PUREX

Može i bez aditiva, ho Perad na našim farmama ima 20 posto sporiji prirast nego kod konkurencije što istodobno znači i bolju kvalitetu mesa. Osim toga, sami proizvodimo stočnu hranu, a upravo je hrana glavni razlog zbog koje je naše meso kvalitetnije od konkurencije, kaže Dragošević piše Jozo Knez knez@privredni.hr

P 150.000 purana i 350.000 pilića godišnje proizvodi Purex

oko

80%

proizvodnje prodaju u vlastitim prodavaonicama

170 zaposlenika radi u Purexu

oduzeće Purex osnovano je 2002. godine sa sjedištem u Hrvacama pokraj Sinja. Bavi se proizvodnjom, pakiranjem i distribucijom svježeg i prerađenog purećeg i pilećeg mesa te svinjskih suhomesnatih proizvoda spravljenih na tradicionalan način.

“Naša misija je proizvodnja visokokvalitetnog zdravog mesa i mesnih prerađevina na tradicionalan način, od životinja hranjenih žitaricama hrvatskog podrijetla, bez GMO-a.

Princip koji njegujemo u našem poslovanju je od polja do stola, što znači da se svi proizvodni procesi obavljaju unutar poduzeća. U to spada proizvodnja stočne hrane, meso uzgojeno na vlastitim farmama, prerada mesa i vlastita maloprodajna mreža na zagrebačkom i splitskom području”, ističe vlasnik Purexa Milivoj Dragošević. Purex danas ima vlastitu tvornicu stočne hrane, 15 peradarnika u Muću, Dugopolju, Ugljanima i Košutama, a u Hrvacama ima pogon u kojemu se meso priprema za prodaju.

FARME ZATVORENOG TIPA “Naše farme su zatvorenog tipa s podnim uzgojem i slobodnim kretanjem životinja u posebnim mikroklimatskim uvjetima. Trenutačno proizvodimo 150.000 purana i 350.000 pilića godišnje”, kaže Dragošević. Oko 80 posto proizvodnje prodaju u svojih 20 prodavaonica, a uskoro će biti otvorena i nova u Stobreču, dok ostatak prodaju mesnicama, hotelima i restoranima.

Kupci su, kažu nam, prepoznali kvalitetu Purexovih proizvoda, ali je veliki problem prikrivanje pravog podrijetla mesa što prakticiraju neki trgovci. To se kod njih ne može dogoditi, tvrde u Purexu, te stoga ni ne čudi da se kupci radije odlučuju za meso s njihovih farmi.

Kao problem navode i uvjete poslovanja jer se ne stimuliraju proizvođači nego uvoz.

“Tu su i pretjerano komplicirani propisi i administracija, ali se vide pomaci nabolje.

Primjer za to su lanjski natječaji za EU potpore iz Mjere 4 (poljoprivreda) u kojima je znatno pojednostavljen prvi dio prijave. Time se poduzetnicima omogućuje da s puno manje dokumentacije prijave projekt, a ostatak

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

dokumentacije se traži samo za prihvaćene projekte. To je odličan primjer promjene koja olakšava posao i državi i poduzetnicima, a ništa se nije izgubilo - proces je samo bolje organiziran”, smatra Mario Jakovina, izvršni direktor Purexa, u kojem smatraju da bi im smanjenje opterećenja na plaće te smanjenje obujma izvještaja koje država traži od poduzetnika uvelike olakšalo posao.

U Purexu trenutačno realiziraju projekt modernizacije dijela opreme, vrijedan oko šest milijuna kuna, u kojem imaju priliku dobiti 50 posto bespovratnih sredstava iz Mjere 4. “Treba biti svjestan da provedba projekta prema uvjetima natječaja zahtijeva značajne dodatne troškove, čak i kad projekt radite sami. Stoga

U PUREXU TRENUTAČNO REALIZIRAJU PROJEKT MODERNIZACIJE DIJELA OPREME VRIJEDAN OKO ŠEST MILIJUNA KUNA se ovih 50 posto potpore realno svede na manji postotak. Poduzetnici stoga ne bi trebali ići u investicije koje im nisu opravdane i uz znatno manju potporu od one koju su očekivali”, naglašava Jakovina. Unatoč svemu, u Purexu su velike investicije već pokrenute. “Prva veća investicija je gradnja vlastite inkubatorske stanice za izlijeganje pilića za koju su građevinski radovi već započeti. To je investicija od oko milijun eura. Nakon toga planiramo graditi nove objekte, što je investicija od oko tri milijuna eura, a potom će vjerojatno biti vrijeme i za modernizaciju tvornice stočne hrane. Naravno, u svemu tome ćemo nastojati što više iskoristiti EU fondove”, zaključuje Jakovina te dodaje kako je dugoročni plan rast proizvodnje

ormona rasta i GMO-a

od 50 posto što će nastojati postići u idućih pet godina.

BETA-GLUKAN ZA IMUNITET PERADI Kvalitetu Purexovih proizvoda prepoznali su i kupci koji cijene zatvoreni proces proizvodnje i kvalitetu koja se time postiže. “Kada govorimo o samom uzgoju, perad na našim farmama ima 20 posto sporiji prirast nego kod konkurencije što istodobno znači i bolju kvalitetu mesa. Osim toga, sami proizvodimo stočnu hranu, što je skuplje nego da je kupujemo, ali je i mnogo kvalitetnija, a upravo je hrana glavni razlog zbog kojeg je naše meso kvalitetnije od konkurencije. Primjerice, samo na soju koja je GMO free Purex potroši 1,5 milijuna kuna godišnje više nego da kupuje genetski modificiranu soju. Kako u prehrani ne koristimo štetne sastojke poput kokcidiostatika, hormona i antibiotika te da bismo očuvali imunitet, životinjama dajemo herbalne pripravke na bazi eteričnih ulja timijana, origana, ružmarina i bijelog luka. Purex je vjerojatno jedini u Hrvatskoj koji peradi za imunitet daje beta-glukan. Svu perad uzgajamo isključivo na svojim farmama, bez kooperanata, čime dodatno osiguravamo kvalitetu uzgoja po našim standardima. U odnosu

na velike proizvođače peradi takav pristup produljuje proizvodnju do 25 posto za purane, a za piliće čak do 30 posto. Uzgoj traje dulje, hrana je skuplja, pa je zato i meso nešto skuplje”, pojašnjava Dragošević.

Kako bi u Purexu sve besprijekorno funkcioniralo, brine se oko 170 zaposlenika. “Naši zaposlenici su nam veoma važni, ali imamo problema s pronalaskom radne snage za proizvodnju. Jedan od problema jest i taj što nam je

SVU PERAD UZGAJAMO ISKLJUČIVO NA SVOJIM FARMAMA, BEZ KOOPERANATA, KAŽE DRAGOŠEVIĆ pogon na seoskom području koje je slabije nastanjeno pa je smanjen izbor radne snage, dok je drugi problem taj što nema obučene radne snage nego je moramo sami obučavati”, kaže Jakovina napominjući kako ima poteškoća i s nedostatkom visokoobrazovanog kadra u manje popularnim strukama poput veterine, nutricionizma i prehrambene tehnologije.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PREDSTAVLJAMO RUSKE DELICIJE, Zagreb

RUSKI SPECIJALITETI NA DOHVAT RUKE Mnogi kupci hvale i dimljenu jesetru, rusko pivo Baltika, a jedan od najprodavanijih artikala su majice s Putinovim likom, kaže Anastasija Knežević Rusi izrazito cijene, u trgovini se mogu pronaći i drugi proizvodi. “Ljudi vole kruh Borodinski, ali i raviole punjene slatkim višnjama. Mnogi kupci hvale i dimljenu jesetru, rusko pivo Baltika, a jedan od najprodavanijih artikala su majice s Putinovim likom”, kaže ona.

SVAKE GODINE POMAK PREMA NAPRIJED

U Najbolji pokazatelj da biramo dobre proizvode su ruski kupci koji, kada uđu u trgovinu, ostanu iznenađeni kvalitetom koju teško dobiju i u svojoj domovini.

Anastasija Knežević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

malom haustoru u Vlaškoj ulici 19 u blizini Europskog trga smjestila se mala, ali ponudom velika ruska trgovina nazvana Ruske delicije.

Vlasnica Anastasija Knežević, podrijetlom iz Sibira, u Hrvatsku je stigla kao desetogodišnjakinja, a danas Hrvatima nudi ruske delikatese.

“Tvrtka Emasof započela je s radom 2013. godine s ciljem uvoza delicija iz bivšeg SSSR-a u Hrvatsku”, započinje svoju priču Anastasija Knežević dodajući kako u to vrijeme, a ni danas, u Hrvatskoj nije bilo trgovina u kojima su se mogli kupiti pravi specijaliteti sovjetske kuhinje poput Syomgi kavijara, ukrajinskih varenika, gruzijskih začina ili kruha Borodinski.

“Kada sam primijetila da u Zagrebu nedostaje ruskih proizvoda, odlučila sam se za trgovinu i nisam pogriješila”, kaže ona ističući kako u Zagrebu ima mnogo hotela i restorana koji traže proizvode poput kamčatskog lososa, vrhunske ruske votke, gruzijskih vina, sibirskih pinjola ili kondenziranog mlijeka, a sve po veoma povoljnim cijenama. “Kod nas možete kupiti više vrsta kavijara, kako vi kažete, za svaki džep. Best buy je kavijar Syomgi za koji trebate izdvojiti 80 kuna za 130 grama. Za nijansu bolji kavijar stoji 160 kuna za 100 grama, a prestižni kavijar sibirske jesetre je nešto skuplji. Za 50 grama potrebno je izdvojiti 680 kuna”, priča Anastasija Knežević. Uz mnoge riblje specijalitete, koje

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

Anastasija Knežević kaže kako je zadovoljna dosadašnjim uspjehom Ruskih delicija. “Već smo neko vrijeme otvoreni i svake godine vidimo pomak naprijed”, naglašava ona. Sigurnost i kvalitetu svih proizvoda jamči njemački certifikat. “Ne želimo nekvalitetne proizvode, pa smo se odlučili sve proizvode nabavljati preko distributera iz Njemačke”, pojašnjava Anastasija Knežević i dodaje kako je rusko tržište jako veliko i teško je pronaći kvalitetne proizvode koji zadovoljavaju kvalitetom ali i cijenom. “Najbolji pokazatelj da biramo dobre proizvode su ruski kupci koji, kada uđu u trgovinu, ostanu iznenađeni kvalitetom koju teško dobiju i u svojoj domovini”, ističe ona.

KOD NAS MOŽETE KUPITI VIŠE VRSTA KAVIJARA, KAKO VI KAŽETE, ZA SVAKI DŽEP, KAŽE ANASTASIJA KNEŽEVIĆ Zanimljivo je da su Ruske delicije pravo žensko poduzetništvo. “Samo žene rade u ovoj trgovini, možda nas zato kupci često posjećuju”, kroz šalu kaže ova Sibirka.

Zbog problema s kojima se susreće u poslovanju ne prigovara previše jer kaže kako u zemlji gdje je rođena zna biti i puno gore, pa uživa u hrvatskoj birokraciji, što god mi o tome rekli.

“Treba cijeniti mjesto na kojem živiš”, kaže. U budućnosti planira još više proširiti mrežu i ponudu na ugostitelje, hotele i slastičarnice te se nada da će joj to poći za rukom. (J.K.)

NR KINA INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize – Odjel za makroekonomske analize Sektor za međunarodne poslove i EU – Odjel za bilateralnu i multilateralnu suradnju

SADRŽAJ Uvod .................................................................................................................................................. 3 Gospodarstvo ................................................................................................................................ 3 Najveće tvrtke u Kini ................................................................................................................... 5 Porezni sustav i porezna opterećenja ................................................................................... 5 Lakoća poslovanja, konkurentnost, korupcija, ekonomske slobode ........................ 6 Rizici ................................................................................................................................................. 8 Poslovni običaji ............................................................................................................................ 9 Robna razmjena Republike Kine s EU-om .......................................................................... 9 Robna razmjena Republike Kine i Hrvatske ...................................................................... 12 Potencijali rasta izvoza prema Kini ...................................................................................... 12 Aktivnosti HGK povezane s kineskim tržištem ............................................................... 13 Sudjelovanje na sajmovima .................................................................................................... 14

2

Osnovni pokazatelji

Nacionalni blagdani u 2018. godina

Službeni naziv Narodna Republika Kina Glavni grad Peking (21,5 milijuna stanovnika) Površina u km2 9,6 milijuna (kopno bez offshore teritorija) Broj stanovnika 1,371 milijarda Službeni jezik Kineski Valuta Renminbi-Juan (CNY) 1 USD=6,81 CNY, 1 EUR=7,64 CNY, 1 HRK=1,03 CNY Vremenska zona UTC +8 Telefonski predbroj +86 Prosječna temperatura zraka od -8 °C do 26 °C Električna struja 220V/50Hz. Miks utičnica

(Generalni ured Državnog vijeća objavljuje službene datume blagdana za sljedeću godinu u studenom/prosincu. Svake godine Državno vijeće osigurava dodatni godišnji odmor kako bi produžili tjedne praznike, osobito tijekom najvećeg i najvažnijeg odmora zemlje, Proljetnog odmora. Međutim, također se nameću službeni radni dani u subotu ili nedjelju kako bi se nadoknadili dodatni dani odmora).

1. 1. 2018.

Nova godina / New Year Holiday 15. - 21. 2. 2018.

Kineski proljetni festival / Spring Festival 5. - 7. 4. 2018.

Festival čišćenja grobnica / Ching Ming Festival 29. 4. - 1. 5. 2018. Praznik rada / Labour Day Holiday 16. 6. - 18. 6. 2018. Festival zmajevih brodova / Dragon Boat Festival 22. 9. - 24. 9. 2018. Festival žetve / Mid-Autumn Festival 1. - 7. 10. 2018.

Kineski nacionalni dan / National Day Holiday

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Prometna povezanost s Hrvatskom Putovanje zrakoplovom: nema izravne linije; jedno ili dva presjedanja. Najkraći linijski let na relaciji Zagreb - Šangaj traje oko 15 sati.

Hrvatska gospodarska komora

UVOD Kina je jedno od najvećih i najbrže rastućih svjetskih gospodarstava, a Hrvatska prema tom tržištu ostvaruje nisku razinu robnog izvoza. Premda je niz čimbenika kojima se može opravdati takva razina, Kina se ne smije zaobići kada je u pitanju želja za osjetnim povećanjem vrijednosti ukupnog izvoza i njegova udjela u BDP-u. Tu je činjenicu prihvatila većina članica Europske unije, pa je Kina drugi po veličini vanjskotrgovinski partner EU-a te drugo izvozno tržište EU-a, poslije SAD-a. Kudikamo najveću vrijednost izvoza prema Kini ostvaruje Njemačka, a Hrvatska je, nažalost, među članicama koje najmanje izvoze u tu zemlju. Točnije, samo Cipar i Latvija prema Kini ostvaruju manju vrijednost robnog izvoza. Stoga je cilj ove analize približiti Kinu i kinesku ekonomiju potencijalnim izvoznicima i dati neke osnovne informacije bitne za poslovanje u toj zemlji.

Na početku se mora napomenuti da se tekstovi i prikazane statistike odnose na Kinu bez Tajvana, koji je prema ustavu NR Kine jedna od njezinih pokrajina, i bez Hong Konga koji je 1997. godine pripojen Kini, ali i dalje funkcionira kao samostalna država. Statistike međunarodnih institucija također se uglavnom prate na ovaj način, pa se tako i Tajvan i Hong Kong prikazuju kao značajni vanjskotrgovinski partneri Kine.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

BDP, mlrd. USD

7.522,1

8.570,3

9.635,0

10.534,5

11.226,2

11.232,1

BDP po stanovniku, USD

5.582,9

6.329,5

7.080,8

7.701,7

8.166,8

8.113,3

Realni rast BDP-a, %

9,5

7,9

7,8

7,3

6,9

6,7

Stopa nezaposlenosti, %

4,1

4,1

4,1

4,1

4,1

4,0

Potrošačke cijene (CPI) - Inflacija, %

5,4

2,6

2,6

2,0

1,4

2,0

8,996

8,105

8,165

8,186

6,973

7,352

Robni izvoz, mlrd. USD

1.807,8

1.973,5

2.148,6

2.243,8

2.142,8

1.989,5

Robni uvoz, mlrd. USD

Prosječni srednji tečaj CNY/EUR

1.579,1

1.661,9

1.789,6

1.808,7

1.566,6

1.495,4

Dug opće države, % BDP-a

33,6

34,3

37,0

39,9

42,6

46,2

Bruto inozemni dug, % BDP-a

14,1

13,5

15,6

17,2

13,1

13,0

zvor: MMF, Svjetska banka, ECB

GOSPODARSTVO Kina je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i stoga znatno utječe na svjetska robna i gospodarska kretanja, a kao veliki uvoznik sirovina bitno utječe i na razinu globalnih cijena. S rastom BDP-a od 6,7% u 2016. godini, doprinos kineskoga gospodarstva ukupnom globalnom rastu iznosio je visokih 30%. Prema visini BDP-a mjerenog paritetom kupovne snage, Kina je 2014. godine pretekla SAD, pa se po tom kriteriju smatra najvećom ekonomijom u svijetu s udjelom u svjetskom BDP-u od 16,8%. Međutim, kineski BDP po stanovniku relativno je nizak, po čemu je Kina pozicionirana ispod svjetskog prosjeka.

Od 2010. godine Kina je najveći svjetski izvoznik, a od 2013. godine ostvaruje i najveću vrijednost ukupne robne razmjene.

Kina dugi niz godina bilježi vrlo visoke stope rasta. U razdoblju od 1980. do 2016. godine prosječna je stopa rasta iznosila 9,7%, pri čemu je u čak 15 godina ostvarena dvoznamenkasta stopa rasta. Nakon 2010. godine bilježi se usporavanje rasta s namjerom da se stabilizira na razini od oko 6,5%.

Kina je centralno-planska ekonomija koja postupno uvodi tržišna načela. Strateška orijentacija na razvoj prerađivačke industrije i forsiranje izvoza rezultirala je snažnim gospodarskim rastom i suficitom tekućeg računa platne bilance, ali po cijenu visokih unutarnjih migracija stanovništva prema gradovima, prekapacitiranosti određenih proizvodnji, regionalne nejednakosti te zagađenja okoliša. Stoga je petogodišnjim planom objavljenim u 2016. godini naglasak stavljen na uvođenje novih tehnologija, posebno ekološki prihvatljivih, povećanje inovativnosti te preorijentaciju na domaću potrošnju kako bi se smanjila ovisnost o državnim investicijama, izvozu i teškoj industriji. Stabiliziranje gospodarskog rasta na razini od oko 6,5% te zadržavanje tržišne pozicije nastoji se ostvariti unaprjeđenjem sigurnosti nabave sirovina (a time i stabiliziranja njihovih cijena), povećanjem ulaganja u visoke tehnologije te inicijativom Put svile (Belt & Road) kojom se planira stvoriti novi ekonomski koridor između Azije, Europe i Afrike. Kina paralelno provodi reforme u financijskom sektoru, fiskalnom i poreznom sustavu te sustavu poduzeća u državnom vlasništvu. Istodobno se ulažu napori

www.hgk.hr

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

3

# Godišnja stopa promjene BDP-a 20%

15%

10%

5%

0%

Izvor: MMF, obrada HGK

Kina

SAD

EU

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

1993

1992

1991

1990

1989

1988

1987

1986

1985

1984

1983

1982

1981

1980

-5%

Svijet

za poboljšanje poslovnog okružja i olakšanje pristupa tržištu privatnim tvrtkama. Početni rezultati vidljivi su ne samo u stabiliziranju stope gospodarskog rasta nego i u rješavanju prekapacitiranosti, pa su tako u 2016. godini premašeni planirani ciljevi u smanjivanju kapaciteta za proizvodnju čelika i ugljena.

O KINI UKRATKO » Kina je zemlja s najstarijom civilizacijom. Više od 2000 godina, od 211. pr. Kr. do 1911. bila je ujedinjena u veliko carstvo » Narodna Republika Kina podijeljena je na 22 pokrajine, a Vlada NR Kine smatra Tajvan svojom 23. pokrajinom nad kojom nema kontrolu » etnički homogena, najmnogoljudnija zemlja svijeta; gotovo 1/5 stanovništva Zemlje » prema projekcijama UN-a, stanovništvo Kine će prema svim demografskim scenarijima pasti ispod milijarde nakon 2080. godine, a udio stanovništva Kine u svjetskoj populaciji će do 2060. godine pasti na oko 13% » ¼ osoba na svijetu starijih od 60 godina živi u Kini » prosječna starost stanovništva je 37 godina » 2015. godine se napušta natalitetna politika one-child-policy koja je bila na snazi od 1979. godine; od 2016. g. se ublažava ograničenje na dvoje djece (two-child-policy) » površinom četvrta najveća na svijetu (iza Rusije, Kanade i SAD-a); zauzima 1/14 površine Zemlje, gotovo kao cijela Europa » prema podacima MMF-a, Kina stvara drugi najveći nominalni BDP na svijetu (poslije SAD-a), a najveći prema paritetu kupovne moći » od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije s centralnog na tržišno gospodarstvo » unatoč snažnoj industrijskoj preobrazbi, Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama » najrazvijenije je područje u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja » Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (najmanji od 500 USD po stanovniku je u Gansuu i Guizhouu) » 63,1% stanovnika su nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali » predsjednik je Xi Jinping od 14. ožujka 2013. g.; predsjednik Vlade je Li Keqiang » kineski jezik, ili skupina srodnih jezika, pripada kineskoj grani sinotibetske (kinesko-tibetske) jezične porodice.

Osim u Kini i Tajvanu, njime govore manje skupine govornika u Ruskoj Federaciji, Vijetnamu, Koreji, Mianmaru, Singapuru, Maleziji, Indoneziji, Bruneju, na Filipinima, u Francuskoj Polineziji, Africi, na Mauriciusu te na američ-

4

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Hrvatska gospodarska komora

kom kontinentu (SAD, Kanada, Surinam, Trinidad). Prvi je jezik svijeta po broju govornika i jezik jedne od najznačajnijih i najdugotrajnijih civilizacija Istočne Azije i svijeta, u prošlosti se koristio kao međudržavni jezik te jezik diplomacije u zemljama Jugoistočne Azije » najveće su banke na svijetu četiri kineske banke: Industrial and Commercial Bank of China, China Construction Bank Corporation, Agricultural Bank of China te Bank of China, a 19 je kineskih banaka među 100 najboljih svjetskih banaka » najvažnije su tvrtke u financijskim i baznim industrijama u vlasništvu države

NAJVEĆE TVRTKE U KINI Prema poslovnom časopisu Forbes koji izrađuje liste svjetskih kompanija, čak se četiri kineske tvrtke nalaze među 10 najvećih kompanija na svijetu, a riječ je o četiri najveće kineske banke. Istodobno se među 10 najvećih kineskih tvrtki nalazi čak sedam banaka.

Deset najvećih kineskih tvrtki u 2016. godini Rang na svijetu

Tvrtka

Djelatnost

Dobit mlrd. USD

Imovina mlrd. USD

1.

ICBC

bankarstvo

42,0

3.473,2

2.

China Construction Bank

bankarstvo

35,0

3.016,6

6.

Agricultural Bank of China

bankarstvo

27,8

2.816,0

8.

Bank of China

bankarstvo

24,9

2.611,5

16.

Ping An Insurance Group

osiguranje

9,5

801,0

25.

China Petroleum & Chemical

naftna industrija

7,0

216,7

34.

Bank of Communications

bankarstvo

10,1

1.209,2

42.

China Merchants Bank

bankarstvo

9,4

855,1

52.

China Life Insurance

osiguranje

2,9

388,7

55.

Postal Savings Bank Of China

bankarstvo

6,0

1.189,4

Izvor: Forbes, obrada HGK

POREZNI SUSTAV I POREZNA OPTEREĆENJA Kinesko gospodarstvo ima vrlo visoka porezna opterećenja: prema izvješću Svjetske banke i tvrtke PwC Global, Kina je u 2015. godini bila 12. zemlja s najvećim poreznim opterećenjem među 190 analiziranih zemalja.

Kineski porezni sustav nalazi se u procesu usklađivanja s međunarodnim standardima, smanjenja poreznog opterećenja i jednostavnijih poreznih procedura. U svibnju 2016. godine završena je transformacija poreza na poslovanje, prema kojoj su prihodi od usluga uključeni u PDV, čime je smanjeno opterećenje tvrtki. Istodobno su napravljene i promjene u sustavu PDV-a uključujući smanjenje broja stopa koje se primjenjuju. Porezni sustav se dograđuje radi poticanja inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, novih i ekološki prihvatljivih tehnologija, ICT-a i razvoja softvera. To, uz smanjene stope poreza, uključuje i porezna oslobođenja kod poreza na dobit tvrtki prema shemi „2+3“ i „5+5“, što znači izuzeće od plaćanja poreza u prve dvije (pet) godina od stvaranja prve dobiti te nakon toga u tri (pet) godine plaćanje za 50% snižene stope poreza na dobit. Porezne olakšice postoje i kod dijela stranih ulaganja koja pripadaju grupi tzv. poticanih (investicije koje donose naprednu tehnologiju, unaprjeđuju kvalitetu proizvoda, štede energiju i sirovine, izvozno su orijentirane, sprječavaju zagađivanje okoliša, usmjerene su u moderne usluge te investicije koje razvijaju potencijale u Središnjoj i Zapadnoj Kini). Takvi projekti imaju povlašten porezni tretman koji uključuje preferencijalnu stopu od 15% kod poreza na dobit zbog primjene novih visokih tehnologija te 50% do 75% odbitka za troškove istraživanja i razvoja.

S druge strane ograničavaju se investicije u projektima zaostalih tehnologija, projektima koji loše utječu na okoliš i prirodne resurse, u eksploataciji mineralnih sirovina koje su pod državnom kontrolom te u određenim industrijama koje razvija država.

www.hgk.hr

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

5

Vrsta poreza

Stopa poreza

Porez na dobit

25%

- male tvrtke

10% - 20%

- tvrtke s visokom tehnologijom

15%

- speciďŹ Ä?ne usluĹžne tvrtke visoke tehnologije u 21 gradu u razdoblju od 2010. do 2018. g.

15%

- tvrtke ukljuÄ?ene u poticanje poslovne aktivnosti u odreÄ‘enim regijama

15%

Porez na dohodak pojedinaca

3% - 45%

- plaće

3% - 45%

- privatne poslovne aktivnosti

5% - 45%

- osobne usluge

20% - 40%

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

17%

- preferencijalna stopa za tvrtke s malim prometom

3%

- sniŞena stopa za hranu, knjige, usluge u prometu i telekomunikacijama, građevinske usluge, poťtanske usluge, iznajmljivanje i prodaju nekretnina

11%

- sniĹžena stopa za ďŹ nancijske usluge i moderne usluge

6%

- izvoz i odreÄ‘ene prekograniÄ?ne usluge

0%

Porez na potroĹĄnju

1% - 56%

(propisani proizvodi koji nisu Ĺživotno neophodni, luksuzni proizvodi i robe koje znaÄ?ajno koriste prirodne resurse) Doprinos za socijalnu sigurnost

48%

- tvrtke

37%

- zaposlenici

11%

Od 2018. godine Kina će uvesti poreze povezane sa zaĹĄtitom okoliĹĄa oporezivanjem zagaÄ‘ivaÄ?a zraka, vode i buke.

Poslodavci uz porez uplaćuju i socijalne doprinose, i to za mirovinsko osiguranje, zdravstvenu zaĹĄtitu, rodiljne naknade, osiguranje od nezaposlenosti i za osiguranje od ozljeda na radu. Visina tih sredstava kreće se do gotovo 40% mjeseÄ?ne plaće, ovisno o regiji u kojoj se posluje.

LAKOĆA POSLOVANJA, KONKURENTNOST, KORUPCIJA, EKONOMSKE SLOBODE prema Indeksu globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma koji je za 2017./2018. godinu rangirao 137 drĹžava, Kina je bila na 27. mjestu (znatno bolje od Hrvatske koja je bila 74.). Njezin se ukupni rezultat poboljĹĄava zahvaljujući napretku u gotovo svim stupovima, a posebno su znaÄ?ajna soďŹ sticirana podruÄ?ja konkurentnosti. To ukljuÄ?uje podruÄ?je ViĹĄeg obrazovanja i treninga, Inovativnosti i Poslovne soďŹ sticiranosti. To je dobro za budućnost Kine, odnosno njen rast potaknut inovacijama. Ipak, Kina i dalje zaostaje u podruÄ?ju TehnoloĹĄke spremnosti (na 73. mjestu) unatoÄ? znaÄ?ajnom poboljĹĄanju u nekim komponentama ove kategorije. Negativna je naznaka pogorĹĄanje ďŹ skalne situacije (proraÄ?unski je deďŹ cit viĹĄe nego udvostruÄ?en izmeÄ‘u 2014. i 2015. godine, a 2016. je nastavio rasti viĹĄe od oÄ?ekivanja) te spor napredak u dva podruÄ?ja koja su kljuÄ?na za ubrzavanje prijelaza na novi model rasta.

PoboljĹĄanja u podruÄ?ju EďŹ kasnost trĹžiĹĄta roba usporava nedostatak konkurencije uzrokovanog visokim preprekama za ulazak stranih tvrtki i oteĹžano osnivanje novih tvrtki, a ďŹ nancijski sektor ostaje neeďŹ kasan i nestabilan zbog neuÄ?inkovitosti, visokog udjela loĹĄih zajmova, nedostatka konkurencije i suboptimalne alokacije kapitala.

Institucije

# Indeks globalne konkurentnosti 2017./2018. rangovi među 137 zemalja (bliŞe centru=bolje)

Inovativnost Poslovna soďŹ sticiranost

50

Hrvatska TehnoloĹĄka spremnost Razvoj ďŹ nancijskog trĹžiĹĄta

Izvor: Svjetski gospodarski forum; obrada: HGK

6

Infrastruktura

100

VeliÄ?ina trĹžiĹĄta

Kina

150

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

0

Makroekonomsko okruĹženje Zdravlje i osnovno obrazovanje ViĹĄe obrazovanje i trening

EďŹ kasnost trĹžiĹĄta roba EďŹ kasnost trĹžiĹĄta rada

Hrvatska gospodarska komora

prema Indeksu korupcije prema kojem je 2016. godine Transparency International rangirao 176 zemalja, Kina se nalazila na 79. mjestu sa 40 bodova (od maksimalnih 100 koji znaÄ?e da korupcije uopće nema). Treba naglasiti da niti jedna zemlja nema 100 bodova (ĹĄto znaÄ?i da ne postoji zemlja u kojoj uopće nema korupcije), a najviĹĄe bodova koje je neka zemlja skupila je 90 (Danska). Za usporedbu, Hrvatska je imala samo 9 bodova viĹĄe od Kine te su obje spadale u isti razred ocijenjene korupcije (40-49 bodova), zajedno s MaÄ‘arskom, Rumunjskom, Bugarskom, GrÄ?kom, Italijom. Razina korupcije ocijenjena je istom u Kini, Brazilu, Bjelorusiji i Indiji.

Korupcija u Kini Ä?ini poslovanje ili ulaganja u zemlju visokoriziÄ?nima. Kineska vlada, predvoÄ‘ena predsjednikom Xiom Jinpingom, usred je antikorupcijske kampanje koja je rezultirala tisućama uhićenja, no ipak, korupcija i dalje negativno utjeÄ?e na poslovno okruĹžje. Vrlo je izvjesno da bi tvrtke koje Ĺžele poslovati na kineskom trĹžiĹĄtu mogle iskusiti mito, politiÄ?ke smetnje ili plaćanje olakĹĄica pri stjecanju javnih usluga i funkcioniranju pravosudnog sustava.

UobiÄ?ajena praksa Guanxi je obiÄ?aj za izgradnju veza i odnosa temeljenih na darovima ili malim uslugama. Tvrtkama se preporuÄ?uje paĹžljivo razmotriti vrstu i vrijednost darova te prirodu poslovnog odnosa. Kina ima sveobuhvatni pravni okvir u javnom i privatnom sektoru koji kriminalizira neke koruptivne postupke (kao ĹĄto su plaćanje za dobivanje odreÄ‘enih olakĹĄica, pranje novca, aktivno i pasivno podmićivanje te pokloni u javnom i privatnom sektoru).

Ocjenjuje se da su protukorupcijski zakoni nedosljedno i selektivno provedeni. prema lakoći poslovanja (Doing Business Svjetske banke), prema kojoj je za 2018. godinu rangirano 190 drĹžava svijeta, Kina je rangirana na 78. mjestu, dosta loĹĄije od Hrvatske koja je bila na 51. mjestu. Sedam godina prije, meÄ‘u 181 zemljom bila je na 83. mjestu, dakle, njena relativna pozicija nije puno napredovala. U većini podruÄ?ja koja razmatra ovaj indeks, Kina je rangirana vrlo loĹĄe, a najgore kod Izdavanja graÄ‘evinskih dozvola, gdje je 18. najgora zemlja na svijetu.

# “DOING BUSINESS 2018â€? rangovi meÄ‘u 190 drĹžava (bliĹže centru=bolje) Kina

Lakoća poslovanja 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

RjeĹĄavanje problema insolventnosti IzvrĹĄenje ugovora

PrekograniÄ?na trgovina

Hrvatska

Plaćanje poreza

Izdavanje graÄ‘evinskih dozvola Dobivanje elektriÄ?ne energije Registracija vlasniĹĄtva

ZaĹĄtita manjinskih investitora

Izvor: Svjetska banka; obrada: HGK

Pokretanje poslovanja

Dobivanje kredita

IstraĹživanje Doing Business otkriva koliko je lako ili teĹĄko lokalnom poduzetniku otvarati i voditi SME tvrtke u skladu s vaĹžećim propisima. Mjeri i prati promjene u propisima koji utjeÄ?u na 11 podruÄ?ja u Ĺživotnom ciklusu poslovanja: pokretanje poslovanja, pribavljanje graÄ‘evinskih dozvola, prikljuÄ?enje struje, upis prava vlasniĹĄtva, dobivanje kredita, zaĹĄtite manjinskih ulagaÄ?a, plaćanje poreza, trgovanje izvan granica, izvrĹĄenje ugovora, rjeĹĄavanje nelikvidnosti i regulacija trĹžiĹĄta rada.

# Plaćanje PrikljuÄ?enje poreza na mreĹžu elektriÄ?ne energije HR

broj procedura Broj plaćanja u godini Broj sati broj danakoji se troĹĄi na popunjavanje poreznih obrazaca troĹĄak (% od prihoda per capita) TroĹĄak (%Business vrijednosti proďŹ ta) Izvor: Doing 2017

# Procedure za izgradnju skladiĹĄta

Kina QA

HR

35 5

4 9

206 65

207 90

Broj procedura Broj dana

303,2 20,6

10,8 67,3

TroĹĄak (% vrijednosti skladiĹĄta)

Kina

18

23

126

247,1

9,4

7,8

HR

Kina

5

4

Izvor: Doing Business 2018

Izvor: Doing Business 2018

# PrikljuÄ?enje na mreĹžu elektriÄ?ne energije Broj procedura Broj dana TroĹĄak, % od prihoda per capita Izvor: Doing Business 2018

www.hgk.hr

# Registracija vlasniĹĄtva

HR

Kina

5

5,5

65

143,2

Broj dana

62

19,5

298,5

356,0

TroĹĄak (% vrijednosti nekretnine)

4,0

3,4

Broj procedura

Izvor: Doing Business 2018

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

7

prema Indeksu ekonomske slobode koji godiĹĄnje izraÄ‘uje The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, Kina je 111. na svijetu (meÄ‘u 180 rangiranih zemalja) u grupi tzv. mostly unfree zemalja. (Za usporedbu, Hrvatska je na neĹĄto povoljnijem 95. mjestu u istoj grupi tzv. mostly unfree zemalja). Ovaj indeks procjenjuje stupanj ekonomske slobode kao temeljnog prava svakog Ä?ovjeka u kontroli vlastita rada i imovine. U ekonomski slobodnom druĹĄtvu pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, troĹĄiti i ulagati na bilo koji naÄ?in. U ekonomski slobodnim druĹĄtvima drĹžava omogućuje slobodno kretanje rada, kapitala i roba te se drĹžavna kontrola svodi samo na zaĹĄtitu i odrĹžavanje same slobode. UnatoÄ? deklarativnoj otvorenosti u trgovini i investicijama, birokratske zapreke i otpor poduzeća u drĹžavnom sektoru prijeÄ?e dinamiÄ?niji ekonomski razvoj. U aktualnom razdoblju gospodarskog usporavanja, Vlada je povećala ďŹ skalne i monetarne intervencije. Duboko ukorijenjeni strukturni problemi, koji ukljuÄ?uju drĹžavnu kontrolu ďŹ nancijskog sektora i regulatornu neuÄ?inkovitost, postaju sve veći teret gospodarskome rastu, a akumuliranje duga na razliÄ?itim razinama produbljuje dugoroÄ?ne rizike. PodloĹžnost pravosudnog sustava politiÄ?kim utjecajima i direktivama KomunistiÄ?ke partije potkopava vladavinu prava i stvara nesigurnost u gospodarskim aktivnostima.

NajvaĹžnije su tvrtke u ďŹ nancijskim i temeljnim industrijama u vlasniĹĄtvu drĹžave.

Prava vlasniĹĄtva

# Stupovi Indeksa ekonomske

100

Fiskalna sloboda

slobode, bodovi (veći=bolje)

EďŹ kasnost sudova

80 60

Investicijska sloboda

Integritet Vlade

40 20

TrĹžiĹĄna sloboda

Kina

Porezno opterećenje

0

Hrvatska Monetarna sloboda

Javna potroĹĄnja

Sloboda rada

Fiskalno zdravlje Poslovna sloboda

Izvor: The Heritage Foundation; obrada: HGK

RIZICI Usporavanje kineskoga gospodarskog rasta i potreba restrukturiranja ekonomije uz rastuću zaduĹženost tvrtki i drĹžave, bankarski sektor izloĹžen riziku loĹĄih kredita i opasnost od stvaranja balona na trĹžiĹĄtu nekretnina, Ä?ini rizike izraĹženijima, ĹĄto se odraĹžava i na kretanje kreditnog rejtinga zemlje. Iako se ocjena kreditnog rejtinga Kine i dalje nalazi u zoni iznadprosjeÄ?ne kreditne kvalitete, u 2016. je doĹĄlo do sniĹžavanja izgleda, a u 2017. godini i do pada kreditnog rejtinga.

KREDITNI REJTING KINE ďƒ§ INVESTICIJSKI RANG NEINVESTICIJSKI RANG ďƒ¨

najviĹĄi

najniĹži

Moody’s

Aaa Aa1 Aa2 Aa3

A1

A2

A3 Baa1 Baa2 Baa3 Ba1 Ba2 Ba3

B1

B2

B3 Caa1 Caa2 Caa3 Ca

C

S&P

AAA AA+ AA

AA-

A+

A

A- BBB+ BBB BBB- BB+ BB

BB-

B+

B

B- CCC+ CCC CCC- CC

C

Fitch

AAA AA+ AA

AA-

A+

A

A- BBB+ BBB BBB- BB+ BB

BB-

B+

B

B-

D

CCC

CC

C

RD

D

Izvor: Fitch, Moody’s, Standard & Poor’s; obrada: HGK

Oprez rejtinĹĄkih agencija povezan je s rizikom snaĹžnijeg usporavanja gospodarskog rasta u okolnostima u kojima se taj rast sve viĹĄe temelji na domaćoj potroĹĄnji i uslugama. Rizik usporavanja rasta popraćen je i rastućim ďŹ nancijskim rizicima koji su povezani s prekapacitiranoťću pojedinih industrija, previsokim rastom cijena nekretnina u nekim podruÄ?jima te snaĹžnim rastom korporativnih dugova.

Situaciju oteĹžava proces starenja stanovniĹĄtva i njegov utjecaj na socijalnu politiku, prevelik udio tvrtki u drĹžavnom vlasniĹĄtvu te voÄ‘enje izuzetno ekspanzivne ďŹ skalne politike kojom se podrĹžava gospodarski rast. OdreÄ‘eni su rizici povezani i s kontinuiranim geopolitiÄ?kim tenzijama u regiji.

S druge strane, Kina ima potencijal za apsorpciju ĹĄokova s obzirom na to da posjeduje visoke devizne rezerve, ostvaruje trgovinski viĹĄak u razmjeni sa svijetom, joĹĄ uvijek ima nizak javni i inozemni dug te dobre institucionalne okvire za provedbu makroekonomske politike. Prisutan je napredak u suzbijanju kriminala i korupcije te u neovisnosti pravosudnog sustava.

8

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Hrvatska gospodarska komora

POSLOVNI OBIČAJI Na poslovnom sastanku poželjno je: » predstavljati se prvo prezimenom pa imenom » ako predajete posjetnice – predati ih držeći s obje ruke, tekst okrenut prema sugovorniku (po mogućnosti prevesti ime na kineski). Pri primanju tuđe posjetnice pročitati ime pred sugovornikom » imati mekan stisak ruke i blagi naklon » imati poklon (ne mora biti vrijedan, ali sitnicom se pokazuje znak pažnje), po mogućnosti umotan u crveni ili žuti papir » niže pozicionirani prilaze nadređenima, mlađi starijima, muškarci ženama Tržište Kine daleko je i često vrlo nepoznato hrvatskim tvrtkama. Ulazak na to tržište zahtijeva detaljnu pripremu i upoznavanje s mnogim mogućim preprekama. Uz navedene, ponekad komplicirane, procedure pribavljanja potrebnih certifikata, vrlo često problem poslovanja predstavljaju i kulturološke razlike te jezična barijera. Naime, puno informacija i podataka (npr. informacije o tvrtkama, putem službenih nadležnih institucija te svi dokumenti o registraciji tvrtke i dr.) dostupno je samo na kineskom jeziku. Kulturološki je pristup poslu, odnosno poslovna kultura u Kini drugačija od nama poznatog tzv. zapadnog pristupa. Tu bi svakako ponajprije trebalo izdvojiti važnost povezanosti i kontakta u obavljanju posla i davanju referenci za posao, što obuhvaća i pojmove miànzi (lice) i guānxi (prijateljstvo/odnos).

Lice, najjednostavnije rečeno, podrazumijeva ugled pojedinca koji on gradi cijeli život, a ako se nekoga javno prozove da nešto radi krivo ili ga se osramoti na neki način pred drugima, čak i lošom preporukom za poslovnu suradnju, ugled se gubi – tzv. gubljenje lica. Često u poslovnoj komunikaciji zapadnjaci u svom načinu komuniciranja nesvjesno rade ovu grešku kada javno kritiziraju neke radnje. Također, u Kini su poznanstva i konekcije vrlo važne i u svakodnevnom životu i u poslu. Guānxi podrazumijeva dobru umreženost i dobre odnose s ljudima, što rezultira time da se problemi rješavaju zahvaljujući utjecajnim poznanstvima.

Dobar guānxi rješenje je za jedan od neugodnih problema s kojim se tvrtke susreću u poslovanju s kineskim tvrtkama, a to su prijevare. Prijevare se pri poslovanju s bilo kojim partnerom mogu dogoditi, ali zbog udaljenosti tržišta, jezičnih barijera i drugih faktora pri provjeri potencijalnog partnera, prijevare s kineskim tvrtkama teško je, najčešće nemoguće, riješiti.

Iako je prema nekim podacima tek 50% Kineza prisutno online, uspoređujući navike online korisnika u svijetu Kina je vodeća u upotrebi pametnih telefona pri komunikaciji i kupovini (tome u prilog idu i statistike značajnog rasta e-trgovine). Stoga bi moderni poslovni običaji svakako uključivali korištenje najpopularnije online aplikacije – WeChat koja, među ostalim, služi i za poslovno povezivanje (razmjenu kontakata – umjesto posjetnica) te omogućuje prijevod teksta na odabrani jezik aplikacije.

ROBNA RAZMJENA NARODNE REPUBLIKE KINE S EU-om Kao što je ranije navedeno, Kina je najveći svjetski izvoznik. Vrijednost njezina izvoza čini oko 13,5% ukupnog izvoza na globalnoj razini. Iza Kine su SAD i Njemačka sa 9,2% i 8,5% u 2016. godini, a već udio četvrtog Japana pada na znatno manjih 4,1%.

Najzastupljeniji proizvodi u uvozu Kine, 2016. godina, u 000 EUR i % ukupnog uvoza KN kod

Naziv KN

Vrijednost

Udio, %

1.

‘8542

Elektronički integrirani krugovi

205.666.291

14,3

2.

‘2709

Nafta i ulja, dobivena od bitumenskih minerala, sirova

105.410.376

7,3

3.

‘7108

Zlato (i s platinom), neobrađeno, u obliku poluproizvoda ili praha

57.814.249

4,0

4.

‘2601

Rudače i koncentrati željeza, uključujući i pržene željezne pirite

52.436.116

3,7

5.

‘8517

Električni aparati za žičnu i mobilnu telefoniju

41.473.436

2,9

www.hgk.hr

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

9

6.

‘8703

Osobni automobili i druga vozila zasnovana uglavnom za prijevoz osoba

39.761.502

2,8

7.

‘9013

Uređaji s tekućim kristalima d.n.

34.318.258

2,4

8.

‘1201

Soja, u zrnu, lomljena ili ne

30.704.121

2,1

9.

‘8541

Diode, tranzistori i slični poluvodički te fotoosjetljivi poluvodički elementi

25.178.387

1,8

10.

‘8471

Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice za njih

23.281.322

1,6

11.

‘8708

Dijelovi i pribor za vučna i motorna vozila, osobne automobile

23.012.756

1,6

12.

‘2711

Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici

20.783.872

1,4

13.

‘2603

Rudače i koncentrati bakra

18.873.680

1,3

14.

‘8802

Letjelice (helikopteri, zrakoplovi); svemirske letjelice (uključujući satelite)

18.462.055

1,3

15.

‘7403

Rafinirani bakar i slitine bakra, u sirovim oblicima

16.370.846

1,1

16.

‘2902

Ciklički ugljikovodici

14.118.848

1,0

17.

‘8536

El. aparati za uklapanje, isklapanje, zaštitu, spajanje strujnih krugova

12.830.207

0,9

18.

‘3004

Lijekovi pripremljeni u doze ili pakiranja za pojedinačnu prodaju

12.731.498

0,9

19.

‘3901

Polimeri etilena u primarnim oblicima

12.691.841

0,9

20.

‘8486

Strojevi i aparati za proizvodnju poluvodičkih blokova ili pločica

12.680.196

0,9

UKUPAN UVOZ

1.434.786.928

100,0

Izvor: ITC; obrada: HGK

Kina izvozi niz proizvoda, ali najveći dio izvoza čine elektronički proizvodi: telefoni za žičnu i mobilnu telefoniju, strojevi za automatsku obradu podataka, elektronički integrirani krugovi. Ove tri vrste proizvoda čine gotovo 20% ukupnog izvoza.

Kina je s približno 10% ukupne svjetske vrijednosti uvoza drugi najveći uvoznik, iza SAD-a. Kina je veliki uvoznik sirovina, pri čemu najviše uvozi sirovu naftu i zlato, ali su najzastupljeniji uvozni proizvodi ipak elektronički integrirani krugovi. U svom uvozu Kina je znatno orijentirana na zemlje regije, pa tako najveću vrijednost uvoza ostvaruje iz Južne Koreje, Japana te Tajvana, koji je prema ustavu NR Kine jedna od kineskih pokrajina. Tek nakon njih dolaze SAD, Njemačka i Australija. Prema podacima temeljenim na službenoj kineskoj statistici, iz EU28 Kina je u 2016. uvezla roba u vrijednosti 188 milijardi eura ili 13,1% vrijednosti svog uvoza.

Struktura kineskog uvoza* po zemljama, 2016. godina Partner

UKUPNO

Vrijednost uvoza 000 EUR

Udio u ukupnom uvozu Kine%

1.434.786.928

100,0

1.

Južna Koreja

143.643.559

10,2

2.

Japan

131.622.694

9,3

3.

Tajvan, kineski

125.457.265

8,9

4.

SAD

122.089.599

8,6

5.

Njemačka

77.804.963

5,5

6.

Australija

64.058.135

4,5

7.

Malezija

44.518.238

3,1

8.

Brazil

41.432.940

2,9

9.

Švicarska

36.093.234

2,6

10.

Tajland

34.816.413

2,5

115.

Hrvatska

145.871

0,01

*podaci se znatno razlikuju od podataka o izvozu tih zemalja prema Kini Izvor: ITC; obrada: HGK

10

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Hrvatska gospodarska komora

Statistika Eurostata, pa i UN-a, koja se izrađuje po nacionalnim statistikama članica donekle je drugačija, odnosno izvoz iz EU-a u Kinu iznosio je 170 milijardi eura. U Kinu je najviše izvozila Njemačka (45,3% ukupnog izvoza EU-a u Kinu), zatim Ujedinjeno Kraljevstvo (9,6%), Francuska (9,4%) te Italija (6,5%). Članice EU-a su u 2016. godini u Kinu najviše izvozile motorna vozila i dijelove (koji su činili gotovo petinu ukupnog izvoza), motorne letjelice i lijekove, a ovi proizvodi bili su najzastupljeniji i u prethodne dvije godine. Izvoz EU u Kinu ipak je znatno disperziran na veliki broj proizvoda, tako da je udio prvih 10 iznosio umjereno visokih 33,0%. Također treba napomenuti da se izvoz EU-a u Kinu pretežno odnosi na tehnološki razvijenije proizvode. Izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda ima relativno mali udio, pri čemu su najzastupljeniji proizvodi pod KN šifrom ‘190110 (proizvodi za dječju prehranu, u pakiranjima za pojedinačnu prodaju, od brašna, krupice, škrobnog ili sladnog ekstrakta; prehrambeni proizvodi od mlijeka, kiselog vrhnja, sirutke, jogurta, kefira i sličnih proizvoda) te šifrom ‘0203 (svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili zamrznuto).

Najzastupljeniji proizvodi u izvozu EU28 u Kinu, 2016. godina, u 000 EUR i % izvoza u Kinu KN kod

Naziv KN

Vrijednost

1.

‘8703

Osobni automobili i druga vozila zasnovana uglavnom za prijevoz osoba

2.

‘8708

3.

Udio, %

19.553.778

11,5

Dijelovi i pribor za vučna i motorna vozila, osobne automobile

9.887.641

5,8

‘8802

Letjelice (helikopteri, zrakoplovi); svemirske letjelice (uključujući satelite)

6.903.308

4,1

4.

‘3004

Lijekovi pripremljeni u doze ili pakiranja za pojedinačnu prodaju

5.914.227

3,5

5.

‘8542

Elektronički integrirani krugovi

2.856.508

1,7

6.

‘8537

Ploče, pultovi, stolovi, ormari i ostali nosači, opremljeni s dva ili više aparata iz tarifnih brojeva 8535 ili 8536 za električno upravljan- je ili razdiobu električne struje

2.387.820

1,4

7.

‘8479

Strojevi i mehanički uređaji s vlastitom (posebnom) funkcijom d.n.

2.351.316

1,4

8.

‘8411

Turbomlazni motori, turbopropelerni motori i druge plinske turbine

2.320.022

1,4

9.

‘8481

Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode, kotlove, spremnike, posude

1.971.493

1,2

10.

‘9031

Instrumenti, aparati i strojevi za mjerenje ili ispitivanje UKUPAN IZVOZ EU28 U KINU

1.928.501 169.800.933

1,1 100,0

Izvor: ITC; obrada: HGK

Vrijednost izvoza EU-a u Kinu izražena u eurima u posljednjih se 10 godina stalno povećavala (u uvjetima znatnog rasta vrijednosti dolara prema euru). Rast je zabilježen čak i tijekom 2009. godine, u kojoj je globalna kriza znatno smanjila svjetsku robnu razmjenu, a jedino je u 2016. došlo do blagog pada u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz Kine iz EU-a u tom je razdoblju imao dinamičniji rast nego s ostalih tržišta. Premda su na takva kretanja dijelom utjecali i tečaj i pad cijena sirovina (koje Kina ne uvozi iz EU-a), ona ipak pokazuju sklonost Kine prema proizvodima iz EU. Pritom se posebno isticala Njemačka, jer je u navedenom povećanju izvoza EU-a na kinesko tržište između 2007. i 2016. godine sudjelovala s čak 48,1%.

Unatoč rastu izvoza, EU u trgovini s Kinom bilježi stalan robni deficit, pa sporazumima želi uspostaviti bolje ekonomske odnose, odnosno uravnotežiti vanjskotrgovinski saldo (premda EU ostvaruje stalan suficit u razmjeni usluga). Naime, Kina je od 2001. godine, kada je pristupila WTO-u, napravila velike pomake u reguliranju tržišta, ali u nekim područjima i dalje zaostaje za razvijenim gospodarstvima. Prije svega, još uvijek postoji visoka razina zaštite domaćeg tržišta, zatim postoji niz tvrtki u državnom vlasništvu koje koriste subvencije i jeftine izvore financiranja, što druge tvrtke (pa tako i strane) dovodi u nepovoljniji položaj, a kinesko tržište obilježava i izrazito niska razina zaštite intelektualnog vlasništva. EU je zbog toga u 2016. godini prihvatila dokument o novoj strategiji prema Kini koji definira razvoj odnosa u idućih pet godina, pri čemu se jedan dio dokumenta odnosi i na olakšavanje pristupa kineskom tržištu. U tijeku su i pregovori započeti 2013. godine o Sporazumu o investicijama koji je prioritet za EU. Takvim bi se sporazumom trebala povećati razina transparentnosti, osigurati jednaki tretman i zaštita investitora.

Prema podacima Europske komisije, Kina je trenutno druga (iza Indije) po broju mjera zaštite svog tržišta u odnosu na EU izvoznike, ali i Europska unija štiti svoje tržište od pojedinih kineskih proizvoda. Popis proizvoda pod istragom

www.hgk.hr

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

11

objavljuje se na stranici http://ec.europa.eu/trade/policy/countries- and-regions/countries/china/, gdje se mogu pronaći i proizvodi nad kojima se provode mjere zaštite.

ROBNA RAZMJENA NARODNE REPUBLIKE KINE I REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatska, kao i EU, u robnoj razmjeni s Kinom očekivano ostvaruje znatan vanjskotrgovinski deficit, pri čemu je vrijednost uvoza u 2016. godini bila gotovo osam puta veća od izvoza. Vrijednost izvoza na kinesko tržište u protekle je dvije godine činila oko 0,6% ukupnog izvoza iz Hrvatske, dok je uvoz iz Kine u ukupnoj vrijednosti uvoza sudjelovao s približno 3%. Višegodišnja usporedba podataka o robnoj razmjeni nema smisla zbog nove metodologije praćenja robnog uvoza nakon pristupanja Europskoj uniji. Naime, roba čiji se uvoz prati Intrastat obrascima (trgovina unutar EU-a) više se ne iskazuje prema zemlji podrijetla nego prema zemlji otpreme. Zbog toga se kineski proizvodi uvezeni preko drugih članica bilježe kao uvoz iz tih članica. Drugi je važan čimbenik iskrivljavanja slike robne razmjene s Kinom međusobno kretanje tečaja eura i dolara. Kako je dolar između 2008. i 2016. godine znatno ojačao prema euru, tako je i vrijednost robne razmjene ostvarene u dolarima a iskazane u eurima bila sve veća. Međutim, primjetno je da je robna razmjena s Kinom u 2016. godini, u kojima ovi čimbenici nisu imali utjecaja, osjetno povećana. Porasli su i izvoz i uvoz, ali je rezultat bilo daljnje povećanje vanjskotrgovinskog deficita.

Hrvatska iz Kine najviše uvozi električne aparate za fiksnu i mobilnu telefoniju te strojeve za automatsku obradu podataka. Značajno mjesto u uvozu imaju još i igračke, uređaji za klimatizaciju, obuća te tiskarski strojevi.

Robna razmjena Hrvatske s Kinom, 000 EUR Izvoz

Uvoz

Saldo

2007.

14.381

1.166.271

-1.151.890

2008.

24.834

1.287.350

-1.262.516

2009.

29.503

1.036.308

-1.006.805

2010.

28.381

1.085.043

-1.056.662

2011.

39.179

1.152.507

-1.113.328

2012.*

35.644

401.606

-365.962

2013.

57.244

581.578

-524.334

2014.

50.868

438.590

-387.722

2015.

69.218

517.232

-448.014

2016.

75.844

581.254

-505.410

Izvor: DZS; obrada: HGK *promjena metodologije

Hrvatska u Kinu najviše izvozi bukovo drvo, preše za oblikovanje proizvoda od gume ili plastičnih masa, dijelove strojeva za obradu gume ili plastičnih masa, vatrogasna vozila, rezani mramor i travertin, sirove goveđe kože, proizvode od kože ili od umjetne kože te lijekove. Pritom najznačajniji izvozni proizvodi, tj. preše i bukovo drvo, čine oko 30% ukupnog izvoza. Na navedeni trend rasta ukupnog izvoza prema Kini u posljednje dvije godine najviše je utjecao izvoz preša te vatrogasnih vozila. Premda ne postoji službena objava podataka o najvećim izvoznicima u Kinu, prema strukturi izvoza to su tvrtka koja proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma te tvrtka kći matične tvrtke koja proizvodi vatrogasna vozila i opremu. Osim ovih tvrtki, najveći izvoz ostvaruju Hrvatske šume ili neka od manjih tvrtki koja se bavi izvozom neobrađenog drva.

POTENCIJALI RASTA IZVOZA PREMA KINI Kina s populacijom od 1,3 milijarde ima približno 2,6 puta više stanovnika od cijele Europske unije i čini približno 20% svjetskog stanovništva. Promatrano prema veličini BDP-a, Kina je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, odnosno ako se EU promatra kao cjelina, treće. Osim toga, kinesko gospodarstvo, kao i standard stanovništva, snažno raste, a razvija se i njezino tržište. Stoga je osvajanje ovog tržišta svakako poželjno za rast izvoza tvrtki pojedinačno, ali i za rast izvoza na nacionalnoj razini. Međutim, postoje objektivni problemi poput udaljenosti, jezičnih i kulturoloških problema pa i potrebnih količina, zbog čega je nužan veliki angažman da bi se izvoz ostvario. Bolja vanjskotrgovinska surad-

12

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Hrvatska gospodarska komora

nja potpomognuta je i institucionalnim inicijativama. Osim opisanog petogodišnjeg plana Europske komisije, tu su i Inicijativa 16+1, koja uključuje Kinu i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, a cilj joj je poboljšanje dosadašnje ekonomske suradnje navedenih zemalja, te inicijativa Jedan pojas, jedan put, koja podrazumijeva dugoročnu razvojnu strategiju i predstavlja okvir za povezivanje Kine i Euroazije zajedničkim infrastrukturnim projektima.

Osim toga, poslovanje u Kini mogu olakšati i Posebne gospodarske zone Kine (special economic zones – SEZ) koje se nalaze na nekoliko lokacija u kontinentalnoj Kini. U tim zonama provode se posebne ekonomske politike i fleksibilnije vladine mjere, odnosno zone su više orijentirane ka slobodnoj trgovini. Krajem 2013. započet je i pilot-projekt Zona slobodne trgovine (free trade zones – FTZ).

AKTIVNOSTI HGK POVEZANE S KINESKIM TRŽIŠTEM U HGK je primijećeno veće zanimanje tvrtki za sudjelovanje na kineskom tržištu. Povećava se broj posjetitelja koji prisustvuju seminarima s temom poslovanja na trećim tržištima, pa tako i onima koji se odnose na poslovanje s kineskim tvrtkama. Kontinuirano raste i broj upita o kineskom tržištu, a takvi se upiti najčešće odnose na carinsku regulativu i potrebne certifikate, pronalazak ili provjeru potencijalnih poslovnih partnera u Kini te probleme u poslovanju s kineskim tvrtkama. Povećava se i stvarna prisutnost hrvatskih tvrtki na tržištu Kine, bilo joint-venture partnerstvima ili otvaranjem predstavništava (u Kini su posljednjih nekoliko godina prisutni Končar, Uniline, Badel1862 i Podravka).

Iz stečenog iskustva, HGK zaključuje da je trenutno najveći problem izvoza u Kinu povezan s nedefiniranim certifikatima i procedurama za pojedine vrste proizvoda. Za određene su proizvode potrebni certifikati koje dogovaraju nadležna tijela Hrvatske i Kine (trenutno u proceduri), a za druge je potrebno proći prvu registraciju za izvoz u Kinu, nakon čega bi postojala uhodana procedura koja bi vrijedila za sve proizvode iste vrste iz RH. To podrazumijeva veliki angažman tvrtke koja želi izvoziti, nadležnih državnih institucija u RH i Kini te potencijalnog partnera u Kini kako bi se sve potrebne procedure definirale i potrebni certifikati prikupili. Razina zahtjevnosti procedure značajno ovisi o vrsti proizvoda koji se želi izvoziti.

HGK dugi niz godina surađuje s Kineskim vijećem za promicanje međunarodne trgovine (China Council for Promotion of International Trade), s kojim je 2015. obnovljen i postojeći Sporazum o suradnji.

U okviru suradnje s NR Kinom u HGK su primljena mnoga izaslanstva iz različitih pokrajina Kine bilo na institucionalnoj razini ili uz organizaciju individualnih sastanaka hrvatskih i kineskih tvrtki. Organizirani su poslovni forumi, konferencije i seminari radi edukacije hrvatskih tvrtki o kineskom tržištu, posjeti izaslanstava hrvatskim tvrtkama te izlaganja i pomoć pri izlaganjima na sajmovima u Kini.

HGK je upozorenja o najčešćem načinu prijevara objavila na svojim internetskim stranicama, a također redovito provodi edukacije članica o tome kako poslovati s kineskim partnerima. Dodatne informacije i pomoć pri osnovnoj provjeri potencijalnog partnera tvrtke mogu dobiti u Sektoru za međunarodne i EU poslove HGK. Razne informacije moguće je dobiti i u Predstavništvu HGK u Šangaju, koje je otvoreno 29. studenoga prošle godine.

Iskustva Veleposlanstva Republike Hrvatske u Pekingu S obzirom na postojeće izvozne mogućnosti na području proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te interes hrvatskih proizvođača za izvoz takvih proizvoda u NR Kinu, Ministarstvo poljoprivrede RH uz podršku Veleposlanstva RH u Pekingu intenzivno surađuje s kineskim inspekcijskim organima (AQSIQ) koji u skladu s propisima NR Kine odobravaju takav uvoz. Među poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, u skladu s dodijeljenim certifikatima, trenutno je u Kinu od proizvoda životinjskog podrijetla moguće izvoziti samo životinjske kože i sardine, dok preostaje pribaviti certifikate za druge proizvode. Pribavljanjem takvih dozvola bio bi otvoren prostor za značajnije povećanje vrijednosti izvoza u Kinu. Također, s obzirom na interes na kineskom tržištu, postoji prostor da se poveća izvoz vina, ali i prehrambenih proizvoda već zastupljenih na kineskom tržištu koje putem svojeg predstavništva u Kini plasira Podravka. Ne treba zanemariti i sve veći interes kineskog tržišta za visokokvalitetne proizvode poput maslinova ulja i drugih tradicionalnih proizvoda koje su hrvatski proizvođači u mogućnosti plasirati. Međutim, ograničenje kod takvog izvoza su količine potrebne za veliko kinesko tržište. Isto vrijedi i za proizvode drugih industrija, poput drvne industrije gdje se izvoz također može ostvariti ako se ponudi dovoljno zanimljiv proizvod. Osim toga, ne treba zanemariti i mogućnost transfera tehnologije te znanja i iskustva.

Za plasiranje bilo kojeg proizvoda na kinesko tržište potrebno je dobro poznavanje tržišta, potreba kupaca i mogućih kanala prodaje, odnosno trendova potrošnje u Kini. To uključuje i poznavanje sustava e-trgovine koja je u NR Kini trenutno u velikoj ekspanziji. O navedenom se moguće informirati putem raznih studija od kojih su neke i besplatno dostupne.

www.hgk.hr

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

13

Poslovanje na kineskom tržištu, naravno, ima i svoje nedostatke. Najveći je velika udaljenost koja otežava prisutnost poduzetnicima na licu mjesta koja je u većini slučajeva nužna, a utječe i na znatne troškove transporta.

Osim toga, u praksi, nažalost, postoji veliki broj prijevara s kojima se poduzetnici susreću pri poslovanju s kineskim partnerima. Zbog toga je nužna provjera potencijalnih poslovnih partnera (due dilligence), odnosno izrada bonitetnog izvješća kod mjerodavnih institucija, a moguće je i kod Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine (China Council for the Promotion of International Trade – CCPIT) zatražiti informaciju o potencijalnom partneru. Također, pri sklapanju ugovora preporučuje se korištenje instrumenata osiguranja plaćanja u međunarodnom platnom prometu.

Popis organizacija koje je moguće kontaktirati radi poslovanja u Kini: China Council for the Promotion of iternationsl trade (CCPIT) China Chamber of International Commerce (CCOIC) No. 1, Fuxingmenwai Street, Bijing 100860, P.R. China Web: www.ccpit.org Email: info@ccpit.org CCPIT Peking (China Council for the Promotion of International Trade Beijing) Jia No. 1, North Street Qingnianhu, Andingmenwai, Dongcheng District, Beijing P.R. China Web: www.ccpitbj.org Email: ird@ccpitbj.org CCPIT Šangaj (China Council for the Promotion of International Trade Shanghai) Jinling Mansions, 28 Jinling Xi Road Shanghai 200021 China Web: www.cpitsh.org Email: international@cptish.org

Iskustva Veleposlanstva NR Kine u Zagrebu Nedovoljno poznavanje kineskog tržišta glavni je razlog još uvijek slabije suradnje hrvatskih i kineskih poduzetnika. Hrvatske tvrtke trebale bi češće sudjelovati na međunarodnim sajmovima u Kini ili zbog nižih troškova prisustvovati međunarodnim sajmovima u EU na kojima sudjeluju i kineske tvrtke. Veleposlanstvo Kine također preporučuje da se u slučaju sklapanja ugovora koriste instrumenti osiguranja plaćanja u međunarodnom platnom prometu.

Problem predstavlja i činjenica da je Hrvatska malo poznata u Kini, i to samo prema individualnim uspjesima nekih poznatih osoba, poput tenisača, poznatih hrvatskih nogometaša u raznim svjetskim (i kineskim) klubovima ili pijanista. Upravo je zato potrebno opsežno istraživanje kineskog tržišta za brendiranje i proboj hrvatskih tvrtki, poduzetnika, proizvoda i usluga na kinesko tržište.

Boljem položaju hrvatskih izvoznika pridonijela bi i veća prisutnost kineskih tvrtki u Hrvatskoj. Veleposlanstvo predlaže veću aktivnost prema kineskim poduzetnicima i potencijalnim investitorima, poput prevođenja zakonodavstva na kineski jezik, smanjivanja ograničenja kod inozemnih investicija te poboljšanja u viznom režimu.

SUDJELOVANJE NA SAJMOVIMA Uzimajući u obzir 33 kineske provincije te različite vrste gospodarskih grana za koje se sajmovi održavaju, postoji vrlo veliki broj sajmova koje je moguće posjetiti. Tvrtke koje se spremaju za sudjelovanje na kineskom tržištu obično se odlučuju za specijalizirane sajmove. Stranica na kojoj su dostupne informacije o korisnim sajmovima (moguća pretraga po lokaciji te industrijama) je http://www.tradefairdates.com/Fairs-China-Z47-S7.html.

Sudjelovanje na pojedinim sajmovima u Kini za mikro, male i srednje poduzetnike moguće je sufinancirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem natječaja Internacionalizacija poslovanja MSP-ova. Bespovratna sredstva (u iznosu 100.000 – 1.000.000 kuna) dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava.

Detalji o natječaju mogu se pronaći na internetskoj stranici Europskih strukturnih i investicijskih fondova (poveznica: http://www. strukturnifondovi.hr/natjecaji/1386).

14

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Hrvatska gospodarska komora

Neki su od značajnijih sajmova prema preporuci Veleposlanstva RH u Pekingu i Veleposlanstva NR Kine u Zagrebu:

1. Chinese Export Commodities Fair (CECF) također poznat pod imenom Canton Fair www.cantonfair.org.cn Najveći sajam u Kini koji se održava dvaput godišnje, na proljeće i jesen, i obuhvaća niz industrija i ekonomskih aktivnosti. Namijenjen je pretežno uvoznicima robe iz Kine. kontakt: The Foreign Liaison Department, China Foreign Trade Centre adresa: No. 117 Liu Hua Road, Guangzhou, China, 510014 tel.: 86-20-26082558, Fax: 86-20-83335880 e-mail: info@icecf.com

2. The China International Fair for Investment and Trade (CIFIT) http://www.chinafair.org.cn/english/index/index.aspx Pod sponzorstvom Ministarstva gospodarstva NR Kine, održava se svake godine od 8. do 11. rujna u Xiamenu. Okuplja predstavnike vlasti na svim razinama države i niz državnih agencija i institucija, ali i tvrtke, komore i predstavnike vlasti stotinjak država. CIFIT je čest put ulaska roba i kapitala u Kinu, ali i kineskih investicija u inozemstvu. kontakt: Liaison Department of the Organizing Committee of CIFIT adresa: 10/F, Worker’s Palace, No. 47, Xinhua Road, Xiamen, China 361003 tel.: 86-592-2669829, 2669828, Fax: 86-592-2669830 e-mail: 98xiamen@public.xm.fj.cn

3. The East China Import & Export Commodity Fair (ECF) http://www.eastchinafair.org/ Održava se početkom ožujka svake godine. Tri su glavna područja koja pokriva: tekstil, obrti i proizvodi lake industrije, a obilježava ga veliki broj tvrtki te veliki broj zaključenih poslova. Sajam je nešto više regionalno orijentiran, ali mu prisustvuje i značajan broj tvrtki iz drugih zemalja. kontakt: 12 FL. Jincheng Mansion 511 West Tian Mu Rd. Shanghai, 200070 China tel.: 0086 21 63539977, Fax: 0086 21 62561068, 63542586 e-mail: shitpc@public1.sta.net.cn

4. The China International Consumer Goods Fair (CICGF) www.cicgf.com/ Održava se svake godine u lipnju i smatra se najboljim i najvećim sajmom robe široke potrošnje u Kini, s naglaskom na izvoz kineskih proizvoda. Dio tog sajma je CEEC - Investment and Trade Expo, na kojem europske tvrtke uglavnom prezentiraju prehrambene proizvode. kontakt: Mr. FAN Xiaojun adresa: 1/F, No.190 Lingqiao Rd. Ningbo, 315000 China tel.: 0086 574 873102543, 87327683, Fax: 0086 574 87327860 e-mail: trade@cicgf.com

5. China International Import Expo (CIIE) http://english.mofcom.gov.cn/article/zt_englishimport/ Održat će se u studenome 2018. godine u Šangaju. Važan je zbog političke podrške kineskih vlasti i pokrovitelj mu je Ministarstvo gospodarstva NR Kine. kontakt: China International Import Expo Bureau National Exhibition and Convention Center (Shanghai) adresa: 333 Songze Avenue, Shanghai, China tel.: 0086 21 67008870, 67008988, Fax: 0086 21 67008811 e-mail: info@sinoexpo.cc

www.hgk.hr

INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE - NR KINA

15

KRATICE HGK

Hrvatska gospodarska komora

BDP

Bruto domaći proizvod

AIK

Agencija za investicije i konkurentnost

HRK

Hrvatska kuna

UN

Ujedinjeni narodi

EUR

Euro

WTO

Svjetska trgovinska organizacija

USD

Američki dolar

EU

Europska unija

CNY

Kineski juan

SAD

Sjedinjene Američke Države

PDV

Porez na dodanu vrijednost

RH

Republika Hrvatska

ICT

Informacijsko komunikacijska tehnologija

MMF

Međunarodni monetarni fond

SME

Malo i srednje poduzetništvo

ECB

Europska središnja banka

KN

Kombinirana nomenklatura

ICBC

Kineska industrijska i komercijalna banka

ITC

International Trade Centre, Ženeva

PwC

PricewaterhouseCoopers

Institucije za kontakt: Hrvatska gospodarska komora Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Tel.: + 385 1 48 28 373 Faks: + 385 1 45 61 535 E-adresa: makroekonomija@hgk.hr

Predstavništvo HGK u Šangaju Room 2712-13, Tower B, The Place No. 100 Zunyi Road Changning District Shanghai Tel.: +86 21 6219 5001 E-adresa: cceshangai@hgk.hr

Hrvatska gospodarska komora Sektor za međunarodne poslove i EU Odjel za bilateralnu i multilateralnu suradnju Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Tel.: + 385 1 48 28 382 Faks: + 385 1 48 28 379 E-adresa: eoi@hgk.hr

Veleposlanstvo NR Kine u Hrvatskoj Mlinovi 132 10 000 Zagreb Tel.: + 385 1 46 37 011 Faks: + 385 1 46 37 012 E-adresa:veleposlanstvo.nr.kine1@zg.t-com.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u NR Kini Villa 5-2 Qijiayuan Diplomatic Compound No. 9 Jianguomenwai Street Chaoyang District 100600 Beijing Tel.: + 86 10 6532 6241 Tel.: + 86 10 6532 6242 Faks: + 86 10 6532 6257 E-adresa: croemb.beijing@mvep.hr

Ured za gospodarstvo i trgovinu pri Veleposlanstvu NR Kine u Republici Hrvatskoj Mlinovi 132 10 000 Zagreb Tel.: + 385 1 46 93 636 Faks: + 385 1 24 21 686 E-adresa: e.c.office.chn@zg.t-com.hr

OPĆE NAPOMENE: Ovu analizu izrađuje i za nju je odgovoran HGK. Informacije, mišljenja, analize i zaključci koji se iznose temelje se na javnim statističkim i ostalim informacijama što potječu iz izvora u čiju se potpunost i točnost HGK pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, analize i zaključci izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o promjenama izvora informacija te o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Ova publikacija ili njeni dijelovi ne mogu se kopirati ili bilo kako drukčije reproducirati bez navođenja izvora.

16

NR KINA - INFORMACIJE ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE

Hrvatska gospodarska komora

PREDSTAVLJAMO PET FINDER, Gornja Rijeka

Nema više izgubljenih ljubimaca Bitno nam je da aplikacija bude zaista zabavna za korištenje i pomoć na svakom koraku, ali ne smije izgubiti primarni cilj - praćenje ljubimaca, objašnjava Anera Škurić

K

ada vam pobjegne najdraži ljubimac, sve biste dali da ga možete odmah pronaći. To unazad nekoliko godina nije bilo moguće, ali danas, zahvaljujući Pet finderu, takve brige više ne postoje. Start-up tvrtka Pet Finder razvila je lokator s aplikacijom uz pomoć tima stručnjaka, trenera i veterinara.

“Na ideju smo došli kada nam je pobjegao pas.

Ali to nije jedini razlog. Jedan od velikih razloga za osmišljavanje lokatora je udomljavanje ljubimaca. Potpomažemo udrugu Pomozimo hrtovima koja udomljava odbačene hrtove iz Irske i Španjolske, a kako su udomljeni ljubimci prije prilagodbe češće spremni na bijeg, željeli smo pomoći i njima i udomiteljima”, započinje priču Anera Škurić, jedna od osnivačica te tvrtke.

Cilj projekta je omogućiti ljubimcima sigurnost, a vlasnicima da, ako se ljubimac izgubi, odmah reagiraju. Aplikacija pruža brojne mogućnosti, poput pronalaženja pet friendly lokacija i turističkog smještaja u Hrvatskoj, a uskoro i cijelom EU. “U planu nam je ubrzo dodati aplikaciji i lokatoru nove funkcije koje će brinuti o zdravlju

PET FINDER SE TRENUTAČNO MOŽE KUPITI U VETERINARSKIM LJEKARNAMA I PET SHOPOVIMA ljubimca ali i vlasnika. Pomno osluškujemo što vlasnici žele i prilagođavamo svoje proizvode kako bi Pet finder postao svakodnevni alat i olakšao život vlasnicima ljubimaca”, kaže Anera Škurić.

I ZA VELIKE I ZA MALE LJUBIMCE “Aplikaciju smo razvijali više od dvije godine, ali još uvijek nije gotova i nikad neće ni biti. Tomu je tako, jer je naš zadatak vlasnicima ljubimaca pružiti najbolje, pa tako konstantno unapređujemo funkcionalnost aplikacije, prikupljamo in-

formacije od korisnika o tome što dodati, a što izbaciti. Bitno nam je da aplikacija bude zaista zabavna za korištenje i pomoć na svakom koraku, ali ne smije izgubiti primarni cilj - praćenje ljubimaca”, objašnjava Anera Škurić. Trenutačno se aplikacija može koristiti na androidu, a uskoro izlaze na tržište i s aplikacijom za iOS. “Naš prvi partner koji nas je podržao bio je Tele2 koji nam je ponudio svoje znanje na području IoT-a, ali i kroz M2M sustav kroz koji pružamo uslugu svojim korisnicima. S njima smo prošli i svoje prve međunarodne konferencije. Na razvoju aplikacije radimo s partner-tvrtkom Fokus Infoprojekt iz Osijeka, jer smo kod njih pronašli savršeni miks profesionalnosti, mladenačkog duha i iskustva”, ističe Anera Škurić.

Veliku podršku dobili su i od Plavog ureda i Tehnološkog parka u Zagrebu. Lokator Pet finder savršeno zadovoljava potrebe korisnika, jer nije prevelik za manje pasmine i mačke, te odgovara i velikim i malim ljubimcima. “U budućnosti planiramo još jedan lokator te se nadamo da će korisnici biti zadovoljni ne samo njegovom funkcionalnošću nego i dizajnom”, kaže Anera Škurić. Pet finder se trenutačno može kupiti u veterinarskim ljekarnama i pet shopovima. “Uvijek smo na raspolaganju našim korisnicima. Iznimno nas veseli kada nam se uputi konstruktivan komentar ili savjet jer znamo da je i korisnicima stalo da zajedno napravimo što bolji proizvod koji će spašavati živote”, zaključuje Anera Škurić. (J.K.)

Pomno osluškujemo što vlasnici žele i prilagođavamo svoje proizvode kako bi Pet finder postao svakodnevni alat i olakšao život vlasnicima ljubimaca.

Anera Škurić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO 4. DANI PRAVA PRIVATNOSTI I SLOBODE IZRAŽAVANJA

GDPR KUCA NA VRATA U Mokricama će se 12. i 13. travnja održati do sada najeminentnija GDPR konferencija u našoj regiji u organizaciji Info Hiše, Ascaldere i Info Housea Zagreb

O

pća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR), koja se počinje primjenjivati 25. svibnja ove godine, uzburkala je duhove u privatnom i javnom sektoru, posebice zbog brojnih novosti kao što su prenosivost osobnih podataka, pseudonimizacija, granularna privola... Sada će svaki pojedinac morati dati pristanak za bilo koju svrhu obrade podataka i neće se više moći jednom kvačicom u kućici dati privola za sve. Veliki je problem pomanjkanje znanja i razumijevanja među poduzećima i javnim ustanovama. Tiče se svake pravne osobe, od samostalnog poduzetnika do najvećih korporacija. Ako ste voditelj obrade Big Data, ako ste se uspoređivali s korporacijom Cambridge Analytics, oprez – ništa više neće biti onako kako je nekoć bilo.

Najveća GDPR konferencija u Jadranskoj regiji 4. dani prava privatnosti i slobode izražavanja, upravo iz perspektive nesigurnosti, ponudit će nedvosmislene i jasne odgovore. Na konferenciji će se naći neki od najvećih europskih i svjetskih stručnjaka iz područja zaštite osobnih podataka, među predavačima i sudionicima također će u dvorcu Mokrice biti prisutni predstavnici nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Organizatori konferencije Info

Prvi u nizu operativaca odgovornih za GDPR, Bruno Gencarelli iz Europske komisije prati provedbu GDPR-a u nacionalno zakonodavstvo

GDPR DAJE PRAVA SVAKOM POJEDINCU Program konferencije će zadovoljiti stručnjake za zaštitu osobnih podataka, prava, marketinga, informatike, javne službenike, kao i sve ključne nositelje odgovornosti za zaštitu osobnih podataka, posebice one koji će obavljati ulogu ovlaštene osobe za zaštitu osobnih podataka (DPO – Data Protection Officer), koje će biti potrebno angažirati u većini tvrtki, javnih ustano-

NA KONFERENCIJI ĆE SE NAĆI NEKI OD NAJVEĆIH EUROPSKIH I SVJETSKIH STRUČNJAKA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA Hiša, Ascaldera i Info House Zagreb među sudionicima ističu Brunu Gencarellija iz Europske komisije zaduženoga za GDPR, potom ravnatelja Hrvatske agencije za zaštitu osobnih podataka Antu Rajkovaču, kao i videogovor Ann Cavoukian, nekadašnje povjerenice za informiranje iz Ontarija u Kanadi, autorice pojma “integrirana privatnost” ili “privacy by design”.

va kao i u manjim tvrtkama čija se djelatnost temelji na većem opsegu obrade osobnih podataka. GDPR odjekuje diljem Europe, a posebice u svijetu zbog visokih kazni koje prekršitelji mogu dobiti od nadzornog tijela iz bilo koje zemlje EU-a.

Kazne mogu doseći do četiri posto godišnjeg globalnog prometa kompanije ili 20 milijuna eura, ovisno o tome koji je iznos

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

Odvjetnica Nataša Pirc Musar, voditeljica programskog odbora Konferencije u Mokricama, bivša povjerenica za informiranje u Sloveniji, poznata i po tome što je kao odvjetnica zastupala prvu damu SAD-a Melaniju Trump

veći. “GDPR konačno daje određena prava svakom pojedincu, za koja se stručnjaci već desetljećima bore, a među njima bit će zanimljivo pravo na zaborav”, istaknula je Nataša Pirc Musar, voditeljica Programskog odbora konferencije o kojoj se sve može pročitati na www.privacy-days. com. Za dodatne informacije i mogućnosti intervjua s eminentnim gostima obratite se voditelju PR-a za konferenciju Gregoru Cuzaku na +386 41 455 554 ili gregor.cuzak@ascaldera.com.

Inače, Dani prava privatnosti i slobode izražavanja su već tradicionalni događaj posvećen stručnom usavršavanju, razmjeni mišljenja i druženju vrhunskih stručnjaka na području prava, modernih informacijskih tehnologija, regrutacije i marketinga. Info House je društvo specijalizirano za područje prava zaštite osobnih podataka. Društvo posluje u Hrvatskoj, Sloveniji i u Srbiji, a kratko i u Makedoniji.

U zadnjih godinu dana usredotočilo se na osiguranje usklađenosti s GDPR-om, vodi DPO klub i nudi klijentima uslugu DPO na zahtjev (DPO on demand). U tehničko-organizacijskom aspektu GDPR-a strateški partner je Ascaldera koja je suosnivač društva pod brendom Info House, izvan Slovenije.

VIS-À-VIS

ZAMKA ZVANA OČEKIVANJA ANA ŠIMUNOVIĆ

komunikacijska savjetnica i certificirana a CIPR stručnjakinja za odnose s javnošću

Podrazumijevanje ili pretpostavljanje jedna je od najpogubnijih stvari za kvalitetu komunikacije. Zaboravljamo da svatko od nas ima svoje percepcijske filtere i da pod istim pojmovima ponekad razumijevamo različite stvari

N

aša očekivanja su jedan od najčešćih uzroka nesporazuma u komunikaciji. Koliko puta smo se razočarali, jer kolega ili član tima koji vodimo nije poštivao dogovor ili nije obavio zadatak kako je bilo dogovoreno? U takvim situacijama skloni smo okriviti drugu stranu misleći kako nas nisu dobro razumjeli, ne žele surađivati, kako nisu predani istom cilju. No rijetko se upitamo kako mi komuniciramo svoje ideje, zamisli, prijedloge, pa i osjećaje. Često nam se događa da izostavimo najvažniji dio razgovora pri dogovaranju određenih zadataka, projekata, zapošljavanja ili unapređenja.

To je razgovor o očekivanjima i svrsi obavljanja određenog posla. Čini nam se kako nikad nemamo dovoljno vremena ili smatramo da se to podrazumijeva.

Propušteno nam dođe na naplatu kasnije kroz kašnjenja ispunjavanja zadataka, financijske posljedice, zategnute poslovne odnose, a dogodi nam se i da nam visokokompetentni zaposlenici odlaze jer nisu zadovoljni.

Podrazumijevanje ili pretpostavljanje jedna je od najpogubnijih stvari za kvalitetu komunikacije. Zaboravljamo da svatko od nas ima svoje percepcijske filtere i da pod istim pojmovima ponekad razumijevamo različite stvari. Primjerice, kad nekome kažete da se nešto hitno obavi, vi možda pod pojmom “hitno” smatrate dovršiti zadatak u roku od sat vremena, a nekome taj isti pojam može značiti tek za nekoliko sati. Ako već kod takvih stvari nastaje nesporazum, zamislite kolike su mogućnosti razumijevanja kada u komunikacijsku jednadžbu uvedemo svoja očekivanja! I zato razgovor o tome nije samo nužan nego i poslovno mudar.

U psihologiji postoji termin koji se zove konfirmacijska pristranost, a odnosi se na sklonosti uma da odabire podatke

koji potvrđuju naša predviđanja i očekivanja, dok istovremeno ignorira podatke koji pokazuju suprotno. To govori u prilog tome da se percepcija ne bazira samo na logičnom zaključivanju.

Percepcija je prvenstveno satkana od naših iskustava, vrijednosti i uvjerenja, karakternih crta ličnosti, a i podložna je trenutnom raspoloženju. Mi ne percipiramo samo izgovorene riječi. Štoviše, neverbalni dio komunikacije, odnosno način na koji je nešto izgovoreno, ponajviše utječe na našu reakciju, kao i dalj-

organizacijske kulture: “Teži tome da razumiješ druge prije nego što zatražiš da te razumiju”.

A o čemu bismo još trebali razgovarati da izbjegnemo ove zamke?

Kada dogovarate provođenje novog projekta s timom nakon prenošenja svih operativnih informacija, razgovarajte i o tome koliko se osoba osjeća kompetentno da obavi određeni zadatak i koliko je motivirana za to. Time ćete dobiti uvid u to je li joj potrebna dodatna podrška. Zatim iznesite svoju viziju provođenja projekta te objasnite svrhu i koristi koje će taj projekt imati za unapređenje poslovanja. Komuniciranjem svrhe bolje se povezujemo s radnim zadacima i postajemo svjesni vlastitog doprinosa poslovanju.

Neka vam kratka provjera budu ova tri pitanja: - Jesam li sugovorniku iskomunicirao ono što se očekuje od njega i provjerio kako je shvatio moja očekivanja?

- Jesam li sugovorniku dao do znanja što može očekivati od mene i provjerio

NEVERBALNI DIO KOMUNIKACIJE, ODNOSNO NAČIN NA KOJI JE NEŠTO IZGOVORENO, PONAJVIŠE UTJEČE NA NAŠU REAKCIJU, KAO I DALJNJE PONAŠANJE nje ponašanje. Zato je prvo potrebno što bolje istražiti kako osoba percipira poruke. Najbolja tehnika za to je postavljanje pitanja koja provjeravaju kako se naša poruka primila. Zatražite od sugovornika da vam ponovi svojim riječima kako je razumio to što ste mu prenijeli. Time ćete upoznati način percepcije svog sugovornika, što će vam omogućiti da svoje poruke bolje prilagodite. I kako bi rekao Stephen Covey, jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području leadershipa i

što mu je potrebno kako bi obavio zadatak sukladno dogovoru?

- Jesam li sugovorniku objasnio koja je svrha zadatka i pozvao ga da pridonese svojim uvidima?

Voditi učinkovit razgovor o očekivanjima, kompetencijama, motivaciji i svrsi obavljanja određenih zadataka komunikacijska je vještina koja se uči, a njen rezultat je povećanje efikasnosti i produktivnosti te razvoj zdravijeg poslovnog okruženja.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

TURIZAM TURISTIČKI PROMET U HRVATSKOJ

U tri mjeseca porast od 20 posto

U

Hrvatskoj je u tri mjeseca ove godine ostvareno 894.000 turističkih dolazaka što je 19 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je zabilježeno 2,3 milijuna noćenja ili 20 posto više. Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren

u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru tzv. sustav eCrew, od ukupnog broja dolazaka, stranci su ostvarili 596.000 dolazaka što je 27 posto više nego u tri mjeseca 2017.

Oni su zabilježili i 1,6 milijuna noćenja ili 29 posto više. Porast dolazaka od šest posto te noćenja za četiri posto zabilježili su i domaći gosti.

Te odlične turističke rezultate prokomentirao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je istaknuo kako su oni posljedica brojnih promotivnih aktivnosti kao i odlične pripreme sezone. “Ostvareni rezultati tijekom tri mjeseca ove godine, kao i rezultati zabilježeni tijekom uskrsnog vikenda potvrđuju naše najave o dobroj turističkoj godini. Cilj nam je zadržavanje pozitivnih trendova tijekom predsezone tj. tijekom travnja, svibnja

i lipnja, pa tako na razini prve polovine godine očekujemo kumulativni rast turističkog prometa od 10 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Staničić. Dodao je kako su u tri mjeseca ove godine odlične turističke rezultate ostvarili turisti s dalekih tržišta poput Koreje i SAD-a.

Promatrajući prema regijama, u tri mjeseca ove godine najviše noćenja 545.000 ostvareno je u Istri, a zatim 401.000 u Zagrebu te na Kvarneru 334.000. U istom razdoblju najviše noćenja zabilježeno je s njemačkog tržišta i to 196.000 noćenja, te po 184.000 iz Bosne i Hercegovine i Austrije. U ožujku je pak u Hrvatskoj zabilježeno 450.000 dolazaka turista što je 27 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je registriran 1,1 milijun noćenja ili 31 posto više. (S.P.)

HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA NA SAJMU U FRANCUSKOJ

Tradicijske brodice na sajmu u Sèteu

H

rvatska turistička ponuda predstavila se na sajmu pomorske baštine Escale à Sète, jednom od najznačajnijih i najvećih festivala takve vrste na Mediteranu, održanom u gradu Sèteu na jugu Francuske. Naša ponuda predstavila je prvi put organizirano svoju maritimnu baštinu, s ukupno 10 tradicijskih brodica. Hrvatska je, zajedno s Italijom, proglašena počasnom uzvanicom ovogodišnjeg izdanja sajma. U HTZ-u kažu kako je trenutačna pozicija Hrvatske na francuskom tržištu odlična, pa se tako ove godine očekuje rast prometa s tog tržišta do 10 posto u

odnosu na prošlu godinu. “Posljednjih godina se hrvatska turistička ponuda intenzivno predstavlja na najvećim pomorskim, maritimnim i nautičkim manifestacijama, kao što su festivali u Brestu i Vannesu ili nautički sajam u Parizu. Sve to pridonosi ukupnim povećanjima dolazaka u nautičkom

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

čarteru, pa je tako prošle godine u tom obliku turizma zabilježen porast dolazaka francuskih turista za 11 posto”, rekla je Danijela Mihalić Đurica, direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj. Inače, na ovom je sajmu predstavljeno više od 130 tradicijskih brodova iz Europe i svijeta. (S.P.)

PRIHODI OD TURIZMA U 2017.

Turistički prihod 10 posto veći

U

Hrvatskoj su tijekom prošle godine prihodi od turizma od potrošnje stranih gostiju iznosili 9,49 milijardi eura što je 10 posto više u odnosu na 2016.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prošlogodišnjem četvrtom tromjesečju tj. tijekom listopada, studenog i prosinca, prihodi od

turizma iznosili su 807 milijuna eura što je također 10 posto više u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine.

Komentirajući te rezultate, ministar turizma Gari Cappelli je istaknuo kako je turizam uz povoljno vanjsko okruženje te napredak strukturnih reformi jedan od glavnih pokretača rasta hrvatskog gospodarstva. “Uključujući

domaću potrošnju, turistički prihodi u 2017., ostvareni od potrošnje domaćih i stranih gostiju, premašili su 11 milijardi eura uz rast od 10 posto u odnosu na godinu ranije, što je najbolji pokazatelj koliko je napredovao hrvatski turizam. Ove godine očekuje nas gotovo milijarda eura investicija čime će se još više unaprijediti naša ponuda, a uz planirane zakonodavne izmjene te Vladine reformske mjere, siguran sam kako će hrvatski turizam u budućnosti biti još uspješniji”, naglasio je Cappelli. Inače, udio prihoda od putovanja-turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) u prošloj godini iznosio je 19,6 posto što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2016. U četvrtom tromjesečju udio od prihoda od putovanja-turizma u ukupnom BDP-u iznosio je 6,7 posto što je 0,3 postotnih bodova više nego u istom razdoblju 2016. (S.P.)

SUBVENCIJE MINISTARSTVA TURIZMA MA STRUKOVNIM ŠKOLAMA

Za turističke projekte 400.000 kuna

S

ciljem promocije i jačanja kompetencija strukovnih zanimanja, Ministarstvo turizma u ovoj godini srednjim strukovnim i umjetničkim školama dodijelilo je 400.000 kuna bespovratnih sredstava za 12 projekata. Te su potpore dodijeljene projektima koji promoviraju novi turistički proizvod temeljen na povezivanju javnog, civilnog, privatnog sektora i znanosti, pozitivnim učincima u zaštiti okoliša, uvođenju novih tehnologija i uključivanju strateški definiranih

ka turizma poput nautičposebnih oblika kog, zdravstvenog, kulturnog, poslovnog, enogastro i cikloturizma. Javni poziv za prijave na natječaj bio je otvoren od 30. siječnja do 28. veljače, a najveći iznos zatraženih i odobrenih sredstava iznosio je 20.000 kuna za projekt jednog prijavitelja tj. jedne škole ili 40.000 kuna za projekt jednog prijavitelja u suradnji s jednim ili više partnera tj. škola. Riječ je o natječaju za koji je Ministarstvo turizma u proteklih devet godina ukupno izdvojilo 3,57 milijuna kuna te tako pomoglo

razvoj novih novih, kreativnih projekata koji su postali konkurentni na tržištu. Tako je, primjerice, Ekonomska i turistička škola Daruvar ostvarila potporu u visini od 40.000 kuna za projekt pod nazivom Rimska gozba, a u tom projektu potporu im pružaju Tehnička škola Daruvar i Glazbena škola Brune Bjelinskog Daruvar. Isti iznos dodijeljen je i Turističko ugostiteljskoj školi Split te Školi likovnih umjetnosti Split koje su zajednički osmislile projekt razvoja cikloturizma - With biking skill down the Mosor hill. (S.P.)

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

HRWWWATSKA PwC ISTRAŽIVANJE

SVE VIŠE PRILIKA, ALI I RIZIKA Osim poslovno važnih podataka koje sve tvrtke do sada manje ili više uspješno štite, kaže Čurčija, sve je veći naglasak na uspostavi i implementaciji odgovarajućih kontrola i zaštitnih mehanizama vezanih uz osobne podatke i privatnost piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Bruno Čurčija, PwC Hrvatska

današnjem društvu koje se temelji na podacima, važnost i povezanost privatnosti, sigurnosti i povjerenja veća je nego ikada prije. Međutim, prema novim rezultatima PwC-ovog istraživanja Globalno stanje informacijske sigurnosti za 2018.

(2018 Global State of Information Security Survey - GSISS), koje je provedeno online od 24. travnja do 26. svibnja 2017., a koje se temelji na odgovorima 9500 viših poslovnih i tehnoloških rukovoditelja iz 122 zemlje, brojne organizacije ne čine sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitile privatnost podataka.

Manje od polovine ispitanih (49 posto) izjavilo je da je njihova organizacija svela prikupljanje, zadržavanje i pristup osobnim podacima na minimum nužan za ostvarenje opravdane svrhe u koju se podaci prikupljaju. Tek 51 posto ispitanika raspolaže točnim informacijama o tome gdje se sve prikupljaju, prenose i pohranjuju

INFORMACIJSKI SUSTAV JAK JE KOLIKO JE JAKA NJEGOVA NAJSLABIJA KARIKA, SMATRA ČURČIJA osobni podaci njihovih zaposlenika i klijenata.

Osim toga, samo 53 posto od svojih zaposlenika zahtijeva da završe edukaciju o politikama i praksi na području zaštite privatnosti. U slučaju trećih strana koje obrađuju osobne podatke klijenata i zaposlenika, 46 posto ispitanih provodi revizije usklađenosti kako bi osigurali kapacitete za zaštitu takvih podataka. A jednak broj ispitanih (46 posto) izjavilo je da njihova organizacija zahtijeva od trećih strana da se pridržavaju njihovih politika o zaštiti privatnosti.

“Korištenje podataka na inovativnije načine otvara vrata za sve više prilika, ali i sve više rizika. Vrlo je malo društava koja ugrađuju 32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

upravljanje rizicima vezano za kibernetičke aspekte i zaštitu privatnosti u svoj proces digitalne transformacije. Razumijevanje najčešćih rizika, kao i nedovoljna razina osviještenosti o prikupljanju i zadržavanju podataka temelj su za razvoj okvira za upravljanje korištenjem podataka”, kaže Sean Joyce, PwC-ov voditelj kibernetičke sigurnosti i zaštite privatnosti za SAD.

REGULIRANI SEKTOR Bruno Čurčija, viši menadžer za usluge povezane s analizama rizika informacijskih sustava u tvrtki PwC Hrvatska, kaže nam kako na temelju njegova iskustva kod brojnih klijenata u Hrvatskoj važnost zaštite privatnosti podataka ovisi o mnogo čimbenika ili varira od tvrtke do tvrtke, što uključuje i usklađivanje s novom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). “Kreditne institucije, koje su dio vrlo reguliranog sektora, ulažu znatna sredstva i napore kako bi se uskladile s mnogim zakonskim propisima, posebice onima koji se tiču informacijske sigurnosti i privatnosti podataka. Svjedoci smo mnogih incidenata curenja podataka iz velikih svjetskih tvrtki zadnjih pet godina, pa stoga ne čudi da je veliki naglasak upravo na kontrolama i mehanizmima za zaštitu podataka. Izvan sektora financijskih institucija sve više hrvatskih tvrtki počinje razvijati svijest o potrebi bolje zaštite podataka, ali nedovoljno brzo i rekao bih da dobar dio njih već kasni u podizanju razine zrelosti svojih IT i poslovnih procesa koji mogu spremno odgovoriti na potencijalne rizike vezane uz neovlašteni pristup i korištenje poslovnih i osobnih podataka”, smatra Čurčija.

Osim poslovno važnih podataka koje sve tvrtke do sada manje ili više uspješno štite, nastavlja on, sve je veći naglasak na uspostavi i implementaciji odgovarajućih kontrola i zaštitnih mehanizama vezanih uz osobne podatke i privatnost. “Nadolazeća Opća uredba o zaštiti podataka postavlja nove pravne, procesne, organizacijske i tehnološke zahtjeve i izazove

pred kompanije. Najveći izazov proizlazi iz činjenice da je riječ o zahtjevnim promjenama koje se teško mogu implementirati bez adekvatne podrške i pažnje uprava društava”, kaže.

LJUDSKI PROPUSTI Istraživanje je pokazalo da potrošači očekuju veću razinu zaštite pri rukovanju osobnim podacima. Samo 25 posto ispitanika PwC-ove studije izjavilo je da vjeruje kako se njihovi osobni podaci koriste i štite na odgovarajući način. “Hrvatske tvrtke, kao i mnoge druge u EU, trebaju više ulagati i raditi na implementaciji osnovnih koncepata zaštite podataka kao što su minimizacija, tj. smanjenje broja osobnih podataka koji su nužni za ispunjavanje poslovne svrhe u koju se prikupljaju i obrađuju, te depersonalizaciji osobnih podataka tehnikama poput anonimizacije, pseudoanonimizacije i enkripcije kako podaci ne bi bili vidljivi velikom broju osoba koje potencijalno dolaze u doticaj s njima”, ističe Čurčija.

Osim tih koncepata, prema globalnom PwCovom istraživanju, tvrtke mogu podići svijest o zaštiti podataka ulaganjem u nove tehnologije autentifikacije kao što su, primjerice, biometrija i enkripcija, koje dovode do značajnih smanjenja prijavljenih prijevara ili pokušaja prijevara, povećanja razine sigurnosti i povjerenja potrošača te povećanja zadovoljstva korisnika.

Banke, kao visokoreguliran sektor, smatra

Čurčija, ne zaostaju za EU trendovima po ovom pitanju. “Kada govorimo o drugim tvrtkama, ponajviše hotelima, trgovačkim lancima i nekim proizvodnim tvrtkama koje obrađuju i koriste velik broj poslovnih, ali i osobnih podataka, tu je svijest o potrebi odgovarajućih kontrola i zaštite na puno nižoj razini”, ocjenjuje on.

Prema istraživanju, predsjednici uprava najviše su zabrinuti zbog kibernetičkih prijetnji i rizika, čak i više od prenormiranosti, geopolitičke neizvjesnosti i terorizma. Predviđa se kako će kibernetički napadi širokog razmjera i veliki incidenti povezani s curenjem i krađom podataka biti među pet najvjerojatnijih prijetnji u idućem desetljeću. “Zaposlenici u tvrtkama mogu zasigurno voditi više računa o tome kakve podatke svakodnevno koriste, u koje svrhe ih prikupljaju i obrađuju, gdje ih spremaju i čuvaju, jesu li lokacije, formati i sustavi u kojima ih čuvaju adekvatno zaštićeni od vanjskog neovlaštenog pristupa... Donedavno su zaposlenici dužnu pažnju trebali posvećivati zaštiti i načinu ophođenja s poslovno važnim podacima, no sve je veća potreba i naglasak na boljem upravljanju i zaštiti osobnih podataka. Informacijski sustav jak je koliko je jaka njegova najslabija karika. U principu, do velikog broja incidenata u prošlosti došlo je upravo zbog ljudskih grešaka i propusta, a ne zbog tehnoloških nedostatka ili njene neadekvatne konfiguracije”, zaključuje Čurčija.˝

U HRVATSKOJ VAŽNOST ZAŠTITE PRIVATNOSTI PODATAKA OVISI O MNOGO ČIMBENIKA ILI VARIRA OD TVRTKE DO TVRTKE, KAŽE ČURČIJA

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

10. - 15. 4. 2018.

PLAY 4 YARIS HYBRID

www.zv.hr

AKTUALNO ZAGREB AUTO SHOW

Premijere na krilima rasta prodaje Najatraktivniji sajam Zagrebačkog velesajma predstavit će na 70.000 četvornih metara 133 premijere od 85 brendova automobila, motocikala i gospodarskih vozila piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Z

agreb Auto Show, najposjećeniji i najatraktivniji sajam Zagrebačkog velesajma 15. put otvara svoja vrata od utorka do nedje-

lje.

“Grad Zagreb uistinu živi s nama, sa Zagreb Auto Showom, pa tako zajedno i mi i naši izlagači, njih 463 iz 34 zemlje, svi sponzori i partneri uključeni u njegovu pripremu, dajemo i ove godine najbolje od sebe”, kaže Dina Tomšić,

otvorenom prostoru. Od ukupno prisutnih 85 brendova automobila, motocikala i gospodarskih vozila imamo 133 premijere i ponovno ukupno najbogatiji prateći program ikada”, istaknula je Dina Tomšić.

NA ZAGREB AUTO SHOWU PREDSTAVIT ĆE SE 463 IZLAGAČA IZ 34 ZEMLJE

FESTIVAL AUTO BRANŠE

direktorica Zagrebačkog velesajma, najavljujući najveću ovogodišnju sajamsku priredbu. “Salon će zauzeti sve raspoložive smještajne kapacitete, ukupno 70.000 četvornih metara izložbene površine raspoređene u 14 paviljona i na

Očekivanja Zagrebačkog velesajma od ovog događanja su velika, pa tako vjeruju kako je moguće ponoviti posljednje rezultate ovog bijelnalnog sajma pa čak ga i premašiti brojkom od 150.000 posjetitelja. Zagreb Auto Show projekt je od posebnog gospodarskog i društvenog značaja i kao takav uživa punu potporu

Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića. “Zagreb Auto Show je od neprocjenjive važnosti za gospodarstvo, turizam i ugostiteljstvo Grada Zagreba.

Stoga, pozivam naše građane i drage goste da posjete Zagrebački velesajam i ovogodišnji Auto Show kako bi dali podršku izlagačima i domaćim proizvođačima vezanima uz autoindustriju te tako potaknuli daljnji razvoj ove za sve nas izuzetno važne gospodarske grane”, istaknuo je Bandić.

Ivo Ivančević, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako je Zagreb Auto Show bio veličanstven i prije dvije godine, a vjeruje da će ove godine biti još veličanstveniji. “Broj premijera je rekordan i Zagreb Auto Show je festival auto branše u Hrvatskoj i to u vrijeme kada zahvaljujući promjenama u poreznoj politici i trošarinama broj prodanih novih vozila bilježi velike stope rasta”, naglasio je Ivančević.

U protekla tri mjeseca zabilježen je ozbiljan rast prodaje motornih vozila, pa se ne čini nemogućim rast na godišnjoj razini od čak tridesetak posto.

Bogat prateći program Pored reprezentativnog izlagačkog programa na sajmu će se održati mnoga adrenalinska natjecanja na tri poligona.

Na otvorenom prostoru sjeverno od paviljona 6 održat će se enduro motociklističko natjecanje na sportskim motorima koje se sastoji od više različitih prepreka (drvo, kamen, voda...). Poligon automodelara bit će kod ulaza istok 2, a na pisti iza

paviljona 15 bit će slobodne vožnje buggy modela. Na otvorenom prostoru kod paviljona 11 na poligonu Brzi i žestoki očekuju nas dva natjecanja, dvije vrste pokaznih vožnji za posjetitelje, stunt/kaskaderski show i koncert. Defile oldtimera održat će se 14. travnja od Trga bana Josipa Jelačića do Zagrebačkog Velesajma. U paviljonu 11a moći će se razgledati povijesna

- starodobna vozila u vlasništvu članova Oldtimerskog kluba Zagreb, a u paviljonu 11c povijesna - starodobna vozila VW Buba kluba Zagreb i kluba Eppur si muove iz Umaga. Novost za posjetitelje željne aktualnih informacija je otvorena pozornica paviljona 5 gdje će se u formi talk showa govoriti o novostima iz svijeta autoindustrije.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRVATSKA&REGIJA NOVI IGRAČI NA SRPSKOM TRŽIŠTU

TREĆI U SVIJETU PRO TRAKTORE U SRBIJI Za mali novac i s ciljem da kooperante i tržišta proširi na regiju, indijski TAFE preuzeo je beogradsku tvornicu IMT u stečaju, ali bez zemljišta na kojem se nalazi za koje će se provesti posebna procedura piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

P

rivatizacija srpskog gospodarstva započeta prije gotovo 20 godina nikako da završi, iako su ostali samo restlovi i kosturi u ormaru, i to kao trošak. Glavni problem je u tome što ni u početku, a ni kasnije, nije postojala neka osmišljena strategija, pa je s tvrtkama nestala i srpska privreda u svom cjelovitom, održivom i perspektivnom obliku. I u zadnjoj fazi privatizacije sve se i dalje radi ad hoc i bez jačeg plana. Pa kako ispadne. Doduše, i vanjske su se prilike promijenile, i to ne nabolje.

Rijetko se posreći, a to je upravo slučaj s jednom od dviju nekada velikih beogradskih tvornica traktora. Prošloga tjedna Industrija mašina i traktora Beograd (IMT) u stečaju, prodan je indijskoj kompaniji TAFE po početnoj cijeni od oko 550.000 eura.

NASTAVAK VIŠEGODIŠNJE SURADNJE TAFE je, inače, dio Amalgamations Groupa koji ostvaruje godišnji promet od 2,5 milijardi dolara i treći je po veličini proizvođač traktora u svijetu. Tvornice ima u

Indiji, Kini i Turskoj, a zapošljava 12.000 ljudi. Bio je povezan s IMT-om više desetaka godina, a ovom kupnjom suradnja se nastavlja. TAFE je, do sada, u Srbiji godišnje prodavao 300 do 400 traktora.

Ova indijska tvrtka, koja proizvodi traktore i druge poljoprivredne strojeve, bila je jedini sudionik na dražbi. Prodaja IMT-a je oglašena 1. ožujka, a depozit za učešće u nadmetanju bio je 220.000 eura. Na prodaju su ponuđeni građevinski objekti, pravo na žig i oprema, dok zemljište na kojem se tvornica nalazi ostaje u

Beograđanin iz Indije Zanimljivo je i vjerojatno nije slučajno da je Kamal Ahuja, koji je u kompaniji TAFE zadužen za europsko tržište i koji je parafirao kupnju IMT-a, rođen u Beogradu. Iako je sa 10 godina otišao u Indiju, srpski govori savršeno, i to s beogradskim akcentom.

Majka mu je Beograđanka, a otac je davnih 60-ih došao poslovno u Beograd kako bi na Beogradskom sajmu izlagao traktore tvrtke TAFE u kojoj je i dalje član uprave.

Ahujini roditelji sada žive u Beogradu, a Ahuja na relaciji Beč-Beograd-Delhi.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Chromolux TON Tankoslojna lazura za zaštitu, dekoraciju i oplemenjivanje unutarnje i vanjske građevne stolarije i drugih proizvoda od drva. Lako i jednostavno se nanosi, prodire duboko u drvo i štiti ga od vremenskih utjecaja, naglašava prirodnu teksturu drva. Zaštićena površina blago je matirana, lazura je postojana prema utjecaju atmosferilija i ne sadrži biocide.

CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

Chromos boje i lakovi d.d. svojim širokim asortimanom, od lakova i ljepila za parkete, unutarnjih zidnih boja, fasadnih boja i žbuka, lazura za drvo do praškastih proizvoda za graditeljstvo pokriva najširi program potreba tržišta. Širina asortimana i duga tradicija daju mu sinergiju u razvoju i sigurnost u ponudi. “Robu ćemo proizvoditi samo u najboljim kvalitetama” zapisao je utemeljitelj današnjeg Chromosa boje i lakovi d.d. daleke 1920. godine.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

IZVODIT ĆE vlasništvu države. Ovo potonje je odmah došlo u fokus javnosti jer je u Beogradu već dugo najvrednije zapravo građevinsko zemljište za razliku od tvornica koje su otpisane. A što se lokacija tiče, njih uglavnom preuzimaju Arapi i Izraelci u suradnji s domaćim partnerima, ma što to značilo.

Pa je u ovom slučaju trebalo naći rješenje po modelu sitog vuka i ovaca na broju, a IMT je uistinu (bio) na dobrom mjestu i na velikoj površini u Novom Beogradu.

Bivši direktor IMT-a Ljubomir Stevanović rekao je novinarima nakon dražbe da je TAFE i 2014. godine htio kupiti IMT te da nije jasno zašto vlast u Srbiji to nije prihvatila. Da je IMT tada prodan, ne bi otišao u stečaj, a korist bi imala i država i radnici koji su ostali bez posla, kazao je Stevanović. Naravno, to ne znači da sadašnje oživljavanje IMT-a nije dobra vijest i za radnike i za gospodarstvo. IMT je u stečaju od 2015. godine, tada mu je dug bio 186 milijuna eura, a ta tvornica je nekada godišnje proizvodila oko 400.000 traktora i zapošljavala oko 10.000 ljudi.

Direktor za europsko tržište TAFE-a Kamal Ahuja rekao je da za njih brend IMT ima veliku vrijednost kako na domaćem tako i na regionalnom tržištu. Najavio je da će se u Srbiji proizvoditi traktori pod tim brendom i prodavati prvo u Jugoistočnoj Europi, a kasnije i na drugom tržištima. “Želimo u suradnji s domaćim kooperantima osigurati da više od 50 posto

dijelova traktora bude iz Srbije, što otvara tržišta s kojima Srbija ima ugovore o slobodnoj trgovini, ponajprije rusko. Proizvodnja će početi za godinu dana, a u prvih pet godina bit će proizvedeno oko 5000 traktora. Nova tvornica traktora, koja će zadržati ime IMT, neće biti na sadašnjoj lokaciji u Novom Beogradu, gdje nije mjesto teškoj industriji, ali još nije donesena odluka o tome gdje će biti”, rekao je Ahuja.

Od postojeće opreme IMT-a neće se moći iskoristiti gotovo ništa, a teško je procijeniti koliko će se trebati uložiti kako bi se pokrenula proizvodnja i koliko radnika će biti zaposleno. Kompanija TAFE će u Srbiji proizvoditi unaprijeđenu inačicu malog traktora IMT 539, koji je IMT proizvodio 90-ih godina.

JEFTINIJI TRAKTORI ZA POLJOPRIVREDNIKE Analitičari se slažu u tome da nije bilo bolje opcije za razvoj proizvodnje traktora od prodaje IMT-a indijskoj kompaniji, ali smatraju kako će glavni problem biti pronalaženje dovoljnog broja kvalificiranih radnika jer ih u metalskoj industriji Srbije nema dovoljno. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović rekao je kako će u novom IMT-u biti otvoreno 800 radnih mjesta te da ima prostora za zapošljavanje više ljudi. TAFE ima istu platformu koju je imao IMT, to je platforma Fergusona, a

kooperante će, kako najavljuju, tražiti u Srbiji i regiji.

“Poljoprivrednici mogu očekivati jeftiniju nabavu traktora, a razvit će se i servisni centri. Trebamo obnoviti cijelu mehanizaciju”, rekao je Nedimović. “Prodan je brend, intelektualno vlasništvo, lokacija u Jarovcu kod Sečnja, gdje je nekad bila tvornica za proizvodnju prikolica za traktore, tako da priče koje čujem po

IMT U STEČAJU PRODAN JE INDIJCIMA PO POČETNOJ CIJENI OD OKO 550.000 EURA medijima i društvenim mrežama, kako je prodana lokacija u Novom Beogradu nisu točne. Ona ostaje u stečajnoj masi i za nju će se provesti posebna procedura”, najavio je Nedimović. No time nije riješio nedoumicu o sudbini te lokacije jer se nijedna primjedba nije ni odnosila na mogućnost da to zemljište uzme onaj tko proizvodi, nego da će se ono iskoristiti za neke posebne namjene. Za što i služe posebne procedure.

Zlatno zrno žita – Miješani ječmeni kruh, Miješani zobeni kruh, Miješani heljdin kruh Starinske načine pripreme PIK Rijeka je usavršio i prilagodio industrijskom načinu rada, ističući važnost očuvanja žitnih kultura. Miješani ječmeni kruh, miješani zobeni kruh i miješani heljdin kruh proizvodi su bazirani na raži, zobi, ječmu i heljdi, i ne sadrže pšenično brašno. Njihova proizvodnja zasniva se na indirektnom tehnološkom postupku koji je za svaki proizvod različit. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D.

Prehrambeno-industrijski kombinat d.d. Rijeka (PIK Rijeka) moderna je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom koja proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima. Uspješnim spojem tradicije i iskustva sa suvremenom tehnologijom PIK Rijeka postiže vrhunsku kvalitetu i raznovrsnost pekarskih i slastičarskih proizvoda.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

SVIJET FINANCIJA KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

JAVNI DUG PAO NA 78 Pri nastavku gospodarskog rasta očekujemo i nastavak pada udjela javnog duga u BDP-u, što će podržati mogućnost povratka zemlje u investicijski rang kreditnog rejtinga te istodobno pridonijeti mogućem ulasku zemlje u eurozonu, zaključuju analitičari HGK

P

od utjecajem pozitivnih proračunskih kretanja u prošloj godini koja su rezultirala praktički uravnoteženim proračunom i stoga smanjenim potrebama za zaduživanjem zabilježen je nastavak poboljšanja situacije i na području duga opće države. Uz to, nastavak razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa na svjetskom i domaćem financijskom tržištu pružio je priliku za poboljšanje strukturnih karakteristika javnog duga, pa su refinanciranjem obveza smanjene kamatne stope i time opterećenje proračuna izdacima za plaćanje kamata te poboljšana ročna struktura duga pri povećanom povjerenju investitora temeljenom na uspostavi gospodarskog rasta i uspješnoj provedbi fiskalne konsolidacije, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (koji su revidirani od siječnja 2002. zbog konsolidacije držanja dužničkih vrijednosnih papira središnje države), na kraju prošle godine javni je dug dosegnuo 283,5 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna ili 0,6 posto više nego

NA KRAJU 2017.

JAVNI JE DUG DOSEGNUO 283,5 MILIJARDI KUNA, ŠTO JE 1,8 MILIJARDI KUNA VIŠE NEGO POTKRAJ 2016.

potkraj 2016. godine. Iako time nije ponovljena 2016. godina kada je javni dug smanjen relativno (udio u BDP-u za 3,2 postotna boda) i apsolutno (za 2,5 milijardi kuna), ipak je riječ o više nego očekivanom pomaku kojim je njegov udio u bruto domaćem proizvodu spušten za dodatnih 2,6 postotnih bodova na 78 posto. Pritom su ostvareni rezultati povoljniji od planiranih u proračunskom planu (79,8 posto BDP-a), ali i od proporcija konsolidacije koje je zahtijevala Europska komisija, što potvrđuje uspješnost provedbe fiskalne politike. Time se kontinuitet smanjenja udjela javnog duga u BDP-u protegao na zadnje tri godine s pozitivnim učinkom na makroekonomsku stabilnost zemlje, kažu u HGK i dodaju kako se na toj razini javni dug zadnji put nalazio prije kraja 2013. godine.

ANALITIČARI HGK

Peta godina suficita na tekuće Suficit očekujemo i u 2018. na temelju visokog deviznog prihoda od turizma, snaž vrijednosti radničkih doznaka, kažu analitičari HGK Platna bilanca Milijun EUR

Prošle je godine petu uzastopnu godinu ostvaren suficit u razmjeni roba, usluga i kapitala Hrvatske s inozemstvom od 1,9 milijardi eura ili 57,5 posto više nego prethodne 2016. godine.

Rast suficita ostvaren je na temelju pozitivnih promjena na računima primarnog i sekundarnog dohotka, dok je odnos robnog i uslužnog podračuna bio nešto lošiji nego prethodne godine. Na podračunu primarnog dohotka smanjen je deficit za 422,3 milijuna

3000 2000 1000 0 -1000 -2000 -3000 -4000 -5000

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

2008.

2009.

2010.

Saldo tekućeg računa

2011.

2012.

2013.

2014.

Saldo robe + usluge

2015.

2016.

2017.

Izvor: HNB; Obrada: HGK

POSTO BDP-a Dug opće države milijarde HRK

300 250 200 150 100 50 0

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Inozemni dug (lijevo)

Unutarnji dug (lijevo)

90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

Udio duga u BDP-u (desno)

Izvor: HNB; Obrada: HGK

ZNATNO IZNAD MAASTRICHTSKIH KRITERIJA Tijekom 2017. godine javni je dug povećan za 1,8 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug smanjen za 371,3 milijuna kuna, dok je inozemni povećan za 2,2 milijarde kuna. Strukturno je domaće i inozemno tržište obilježilo povećanje zaduženosti zemlje na temelju izdavanja obveznica, uz smanjenje kreditne zaduženosti. Tako je unutarnji dug na temelju obveznica po-

većan za 10,8 milijardi kuna, uz istodobno smanjenje kreditnog duga za 10,9 milijardi kuna i duga po trezorskim zapisima za 123,7 milijuna kuna. Na inozemnom su tržištu povećani obveznički dug za 3,4 milijarde kuna i kratkoročni dug za 136,5 milijuna kuna, uz smanjenje kreditnog duga za 1,3 milijarde kuna. Pritom se, kao i u prethodne tri godine, bilježi smanjenje duga lokalne države (za 75,2 milijuna kuna) i fondova socijalne sigurnosti (za 0,6 milijuna kuna), ali je njihova zadu-

ženost relativno skromna jer se na dug središnje države i dalje odnosi 98,4 posto ukupnog javnog duga.

Podaci za prošlu godinu potvrđuju uspješnost provedbe fiskalne konsolidacije i nastavak povoljnih kretanja visine i razine javnog duga. Postignuti rezultati su ohrabrujući, ali ne i zadovoljavajući, jer se prema udjelu javnog duga u BDP-u zemlja i dalje nalazi znatno iznad maastrichtskim kriterijima dopuštene razine od 60 posto. Rezultati postignuti u zadnje tri godine pružaju kvalitetan temelj za nastavak smanjivanja zaduženosti zemlje, jer su konsolidacijski napori prepoznati kod investitora i rejtinških agencija, što otvara put povoljnijim uvjetima zaduživanja uz mogućnost restrukturiranja dijela nepovoljnih dugova, kao što je to već napravljeno u cestovnom sektoru.

Stoga pri nastavku gospodarskog rasta očekujemo i nastavak pada udjela javnog duga u BDP-u, što će podržati mogućnost povratka zemlje u investicijski rang kreditnog rejtinga te istodobno pridonijeti mogućem ulasku zemlje u eurozonu, zaključuju analitičari HGK.

m računu platne bilance nijeg povlačenja sredstava iz EU fondova te visoke eura kao posljedica rasta dobiti inozemnih tvrtki u hrvatskom vlasništvu i smanjenja kamatnih troškova. Na računu sekundarnog dohotka povećan je suficit za 469,7 milijuna kuna, i to najviše zbog rasta prihoda ostalih sektora, stavci u kojoj su najznačajnije radničke doznake (ta je stavka iznosila rekordnih 2,5 milijardi eura). Istodobno je podračun na kojem je koncentrirana najveća neravnoteža, a to je razmjena roba Hrvatske s inozemstvom, pogoršan u odnosu na prethodnu godinu za

817 milijuna eura zbog znatno većeg (1,7 puta) prirasta uvoza od izvoza. Iako je istodobno dobra turistička sezona podigla suficit u razmjeni usluga (devizni prihodi od turizma porasli su za 857,9 milijuna eura, na rekordnih 9,5 milijardi eura), on nije bio dovoljno dinamičan da anulira porast robnog deficita, pa je ukupni suficit u razmjeni roba i usluga bio niži nego prethodne godine (za 197 milijuna eura).

Suficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 3,9 posto ostvarenog bru-

to domaćeg proizvoda, što je najviše u zadnjih pet godina od kada se ostvaruje suficit, izuzevši 2015. godinu kada je veliki suficit bio posljedica gubitaka banaka u stranom vlasništvu zbog konverzije kredita u švicarskim francima i u okolnostima niže razine BDP-a. Suficit očekujemo i u ovoj godini na temelju visokog deviznog prihoda od turizma, snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova te visoke vrijednosti radničkih doznaka, procjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

SVIJET FINANCIJA NEPODMIRENE OBVEZE POSLOVNIH SUBJEKATA

NEPODMIRENO 13,6 MILIJARDI KUNA Na mjesečnoj razini dug je smanjen za 472,8 milijuna kuna, a u odnosu na lanjski prosinac za 472,8 milijuna kuna DOMINACIJA DUGOTRAJNO BLOKIRANIH Promatramo li iznose prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje prema trajanju blokade računa na dan 28. veljače u odnosu 31. siječanj 2018., vidljivo je povećanje u dvije kategorije, i to 173,2 milijuna kuna ili 93 posto kod blokiranih od 31 do 60 dana te 34,2 milijuna kuna ili 3,7 posto u kategoriji od 181 do 360 dana, kako kod pravnih tako i kod fizičkih osoba, dok preostale tri kategorije bilježe smanjenje.

Promatramo li iznose prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje prema

I

u veljači ove godine nastavljeno je smanjenje broja insolventnih poslovnih subjekata i iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje poslovnih subjekata koja je bila prisutna i u siječnju, ali je porastao broj zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata kako kod pravnih tako i kod fizičkih osoba, navodi se u komentaru HGK. Naime, prema podacima Financijske agencije, nepodmirene su obveze poslovnih subjekata na dan 28. veljače iznosile 13,6 milijardi kuna, što je za 395,2 milijuna kuna ili 2,8 posto manje nego potkraj siječnja. Smanjenje kod pravnih osoba je bilo 316,6 milijuna kuna ili 3,8 posto, a kod fizičkih 78,6 milijuna kuna ili 1,4 posto.

Smanjen je i broj blokiranih poslovnih subjekata sa 24.356 na 24.032, odnosno za 324 ili 1,3 posto. Kod pravnih osoba broj blokiranih je smanjen za 72 ili 0,8 posto, a kod fizičkih za 252 ili 1,6 posto. S druge strane, povećan je broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima sa 16.495 na 16.676, odnosno za 181 ili 1,1 posto, od čega

PREMA TRAJANJU BLOKADE, U VELJAČI I DALJE DOMINIRAJU POSLOVNI SUBJEKTI U DUGOTRAJNOJ BLOKADI je kod pravnih osoba broj zaposlenih povećan za 114 osoba ili 1,3 posto, dok se kod fizičkih osoba bilježi 67 zaposlenih više ili 0,9 posto.

Sa stanjem na dan 28. veljače 2018. u odnosu na 31. prosinac 2017. godine nepodmirene su obveze poslovnih subjekata manje za 472,8 milijuna kuna ili za 3,4 posto, od čega kod pravnih osoba za 350,1 milijun kuna ili 4,1 posto, a kod fizičkih osoba za 122,7 milijuna kuna ili 2,2 posto.

Broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 649 ili 2,6 posto, od čega kod pravnih osoba za 386 ili 4,3 posto, a kod fizičkih za 263 ili 1,7 posto. Smanjen je i broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima za 737 osoba ili 4,2 posto, od čega kod pravnih osoba za 633 ili 6,4 posto, a kod fizičkih za 104 ili 1,4 posto.

U MJESEC DANA SMANJEN JE I BROJ BLOKIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA SA 24.356 NA 24.032 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

trajanju blokade računa na dan 28. veljače 2018. u odnosu 31. prosinac 2017. godine, vidljivo je smanjenje u dvije kategorije, i to 123,5 milijuna kuna ili 11,4 posto u kategoriji blokiranih u razdoblju od 61 do 180 dana te 701,8 milijuna kuna ili 5,9 posto u kategoriji blokiranih duže od 360 dana, i to kod pravnih i kod fizičkih osoba, dok preostale tri kategorije bilježe povećanje.

Prema trajanju blokade, u veljači i dalje dominiraju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Krajem veljače je bilo 16.407 poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, što je 431 ili 2,6 posto manje nego potkraj siječnja kada ih je bilo 16.838.

Smanjen je i iznos nepodmirenih osnova za plaćanje sa 11,5 milijardi na 11,1 milijardu kuna ili za 3,6 posto. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godine dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 8356 ili 50,93 posto.

Iznos njihovog prijavljenog a nepodmirenog duga je 5,9 milijardi kuna ili 53,13 posto.

ISTRAŽIVANJE NJEMAČKO-HRVATSKE INDUSTRIJSKE I TRGOVINSKE KOMORE

Nezadovoljstvo zbog IZOSTANKA REFORMI Čak 57 posto od oko 140 ispitanih tvrtki u Hrvatskoj vjeruje kako će u narednome razdoblju poslovati bolje, što daje naznake da postoji nada među hrvatskim poduzetnicima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

rognoze rasta hrvatskog gospodarstva, prema rezultatima najnovijeg Gospodarskog istraživanja koje je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u veljači provela među 140 tvrtki članica, ove su godine lošije nego 2017. Premda se postotak poduzetnika koji bi ponovno investirali u Hrvatsku posljednjih godina kretao oko visokih 80 posto, u aktualnom istraživanju pao je na 68 posto. Kao glavni izvor nezadovoljstva tvrtke koje posluju u Hrvatskoj i dalje navode izostanak reformi. Davor Tomašković, član Uprave komore i predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, istaknuo je kako se istraživanje provodi u 16 zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE), već 13 godinu zaredom. Tvrtke obuhvaćene istraživanjem u Hrvatskoj dominantno dolaze iz uslužnog sektora, a potom nešto manje iz industrije i trgovine.

Gospodarska situacija u Hrvatskoj u 2018. u odnosu na prošlu godinu za gospodarstvenike je prilično slična. “Dakle, tek oko 10 posto ocjenjuju je dobrom, polovina ispitanika zadovoljavajućom, a više od jedne trećine lošom”, kazao je.

Ocjene izgleda hrvatskog gospodarstva u 2018. lošije su od onih u 2017. godini. “U 2017. je više od polovine ispitanika smatralo da su izgledi hrvatskog gospodarstva dobri, a u 2018. to smatra tek jedna trećina njih”, napomenuo je.

Ocjena razvoja poslovanja vlastite tvrtke u Hrvatskoj gotovo se preklapa s ocjenom među državama SIE. Naime, 57 posto od oko 140 ispitanih tvrtki u Hrvatskoj vjeruje kako će u narednome razdoblju poslovati bolje, što daje naznake da postoji nada među hrvatskim poduzetnicima.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE Dorotea Effenberger, članica Uprave Komore i direktorica tvrtke Tahograf,

ZA UVOĐENJE EURA OVE GODINE POZITIVNO SE IZJASNILO 57 POSTO ISPITANIKA, DOK JE LANI TA BROJKA IZNOSILA 46 POSTO istaknula je kako, na žalost, ispitanici 2018. smatraju zahtjevnijom i izloženijom rizicima u odnosu na 2017. te bez obzira na provedenu poreznu reformu manje razmišljaju o ulaganjima. “Veliki problem su nam pravna nesigurnost, rigidno tržište rada, porezno opterećenje, administrativne barijere...”, napomenula je.

Blagi porast na 42 posto očekuju tvrtke u području izvoza, a lani je to očekivalo 34 ispitanih gospodarstvenika. Neznatni pad sa 47 posto na 42 posto očekuje se kod planiranih investicija. Za uvođenje eura ove godine pozitivno se izjasnilo 57 posto ispitanika, dok je prošle godine ta brojka iznosila 46 posto. “Smatram kako je

razlog tomu jednostavan, jer će provođenje ekonomskih politika koje su potrebne za uvođenje eura koristiti gospodarstvu i jačanju konkurentnosti”, naglasila je.

Nicolas Baron Adamovich, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, istaknuo je kako ispitanici navode kako su članstvo u EU, akademsko obrazovanje, kvalifikacija zaposlenika, produktivnost i njihovo zalaganje te infrastruktura, prednosti Hrvatske kao poslovnog odredišta. “Top pet nedostataka su porezno opterećenje, porezni sustav i uprava, suzbijanje korupcije i kriminala, pravna sigurnost i učinkovitost javne uprave”, kazao je, dodajući kako su među najvećim prijetnjama razvoju gospodarstva ističe i nedostatak stručne radne snage. Hrvatska je kao investicijska destinacija u ovogodišnjem istraživanju ponovno zauzela osmo mjesto od 20 država SIE, na kojem, uz iznimku 2017. kada je bila sedma, boravi od 2014. godine. Prva tri zauzimaju Češka, Poljska i Estonija.

“Smatram kako bismo mogli puno bolje”, napomenuo je on, dodajući kako Hrvatska gubi atraktivnost, a trebala bi ubrzati dinamiku provođenja reformi i stvaranja što boljih uvjeta za gospodarstvo.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

REKORDNA GODIŠNJA DOBIT BKS Bank ostvario je u 2017. konsolidiranu godišnju dobit nakon oporezivanja u iznosu od 68 milijuna eura, što je najbolji rezultat od njegova osnutka. Udio

bankovnog i leasing poslovanja u Hrvatskoj u ukupnoj godišnjoj dobiti iznosi 2,9 milijuna eura. Značajan doprinos realizaciji novih kreditnih plasmana u BKS Bank dala je i hrvatska podružnica. Tako je u Hrvatskoj protekle godine plasirano ukupno 74,3 milijuna eura novih kredita. Hrvatska predstavlja jedno od najvažnijih rastućih tržišta koncerna BKS Bank. To je i razlog prošlogodišnjeg otvaranja poslovnice u Splitu, a treće u Hrvatskoj.

Visoka likvidnost sustava Višak likvidnosti na računima depozitnih institucija početkom travnja i dalje je izuzetno visok i prelazi razinu od 27 milijardi kuna. U utorak je planirana isplata redovnih mjesečnih mirovina koja će utjecati na dodatni porast razine likvidnosti.

Na redovitim obratnim repo aukcijama središnje banke koje se održavaju svakoga ponedjeljka i dalje nema zainteresiranih depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti, što proizlazi iz odnosa na novčanom tržištu. Prošli tjedan nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a slje-

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

150

0 3.4.

4.4.

5.4.

deća aukcija trezorskih zapisa planirana je na kraju ovog mjeseca.

U srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Zbog visoke likvidnosti sustava, koja traje već dulje vrijeme, početak razdoblja održavanja obvezne pričuve nema nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje na novčanom tržištu. Depozitne institucije komotno održavaju potrebne razine svojih računa jer konstantno imaju višak likvidnosti. Prvi kvartal godine obilježili su ogromni viškovi na računima depozitnih institucija bez naznaka da će se tijekom idućeg razdoblja to okruženje promijeniti. U takvim uvjetima kamatna stopa bilježi rekordno niske razine, a upravljanje viškovima likvidnosti u sadašnjim odnosima [Jelena Drinković] zaista je vrlo zahtjevno.

SJEDNICA NO-a INE Na nedavno održanoj sjednici Uprava i Nadzorni odbor Ine usuglasili su prijedlog o isplati 550 milijuna kuna dobiti kao dividende, tj. 55 kuna po dionici.

Temeljem financijske stabilnosti kompanije zajednički je zaključak Uprave i Nadzornog odbora kako je isplata ukupnog zakonski raspoloživog iznosa za isplatu dividende u iznosu od 1.353,4 milijuna kuna (tj. 135,34 kuna po dionici) također moguća i može biti predmet konačne odluke dioničara.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,04 posto. Domaće platno

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,66314

CAD kanadski dolar

4,748992

EUR

JPY japanski jen (100) 5,653183 CHF švicarski franak

6,303112

GBP britanska funta

8,504691

USD američki dolar

6,068824

EUR euro

7,428848

Izvor: HNB

primjena od 7.4.2018.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

sredstvo ojačalo je i u odnosu na švicarski franak za 0,3 posto. Naprotiv, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 0,7 posto.

6,34 6,33

USD

6,07 6,06

CHF

7,434 7,432

6,32

6,05

7,430

6,31

6,04

7,428

6,30

6,03

7,426

6,29

6,02

7,424

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA KUPNJA PLINSKE MREŽE

Indeksi uvećali vrijednost Strah od trgovinskog rata između SAD-a i Kine te strože regulacije koja bi trebala donijeti određene promjene u tehnološki sektor početkom protekloga tjedna bili su neki od glavnih razloga opreza među ulagačima na svjetskim burzama. Ulagačka nada u dobre poslovne rezultate kompanija, oporavak tehnološkog sektora te nešto manja napetost oko trgovinskog rata sredinom tjedna vratili su optimizam na burze. No, proteklog četvrtka predsjednik SAD-a Donald Trump priopćio je kako je naložio razmatranje uvođenja dodatnih carina na kineski uvoz što je rasplamsalo strah od trgovinskog rata. U promatranom razdoblju (pariška, frankfurtska i londonska burza nisu radile na Uskrsni ponedjeljak), burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći 2,2 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 2,5 posto. Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je ojačao za 2,07 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq za 2,7 posto.

Američki Dow Jones bio je veći za 3,2 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 1,3 posto.

7250

24600

FTSE 100

Dow Jones

7200

24400

7150

24200

7100

24000

7050

23800

7000

23600

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

7100

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

5350

NASDAQ

7050

5300

7000

5250

6950

5200

6900

5150

6850

5100

CAC40

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

12400

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

21700

DAX

12300

NIKKEI 225

21600

12200

21500

12100

21400

12000

21300

11900

21200

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

HEP Plin i Općina Feričanci potpisali su ugovor o kupoprodaji 15 kilometara plinske distribucijske mreže u vlasništvu ove općine.

HEP Plin je tako objedinio vlasništvo nad cjelokupnom plinskom distribucijskom mrežom na područje Općine Feričanci, ukupne duljine 26 kilometara.

Kupovina distribucijske plinske mreže, objavio je HEP, dio je poslovne strategije HEP Plina koja uključuje objedinjavanje vlasništva nad plinskom mrežom na vlastitim distribucijskim područjima radi učinkovitijega razvoja poslovanja i reguliranja koncesijskih prava.

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

POREČ JE REKORDER VIKENDA MIROVINSKI FONDOVI

fond

Rast vrijednosti Mirexa

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

05.04.

133,49670

0,3403

0,04

AZ - A

05.04.

132,61370

0,2398

-0,11

Erste Plavi - A

05.04.

133,26310

0,3096

-0,53

PBZ CO - A

05.04.

135,46170

0,4103

-0,86

Raiffeisen OMF - A

05.04.

134,07850

0,4811

1,05

MIREX B

05.04.

240,25720

0,2135

-0,21

AZ - B

05.04.

237,31600

0,1556

-0,35

Erste Plavi - B

05.04.

253,66580

0,2935

-0,44

PBZ CO - B

05.04.

222,12190

0,3438

-0,57

0,3%

Raiffeisen OMF - B

05.04.

247,50490

0,1863

0,23

0,2%

kategorija C

MIREX C

05.04.

127,00480

0,0133

1,38

AZ - C

05.04.

124,76850

-0,0007

2,21

0,0%

Erste Plavi - C

05.04.

128,56960

0,0190

1,01

-0,1%

PBZ CO - C

05.04.

124,85730

0,0232

0,71

Raiffeisen OMF - C

05.04.

130,10990

0,0227

0,86

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 240,2572 boda. Uspoređivanjem njegove vrijednosti s pretprošlim petkom primjećuje se njegov rast od 0,1 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 133,4967 bodova, a Mirexa C 127,0048 bodova.

MIREX - tjedni

0,1%

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,4%

Raiffeisen DMF

05.04.

234,79960

0,3042

0,41

0,2%

AZ Profit

05.04.

252,33340

0,3125

-1,37

0,3% 0,1%

Croatia osiguranje

05.04.

161,25720

0,3195

-0,19

0,0%

AZ Benefit

05.04.

255,08150

0,1192

-0,61

-0,1%

Erste Plavi Expert

05.04.

212,50230

0,2388

-1,11

-0,2%

Erste Plavi Protect

05.04.

209,93670

0,0187

4,41

5.3.

12.3.

20.3.

28.3.

5.4.

Poreč je istarski turistički i jedan od hrvatskih rekordera nedavnog blagdanskog vikenda, podaci su sustava eVisitor. Naime,

od petka 30. ožujka do ponedjeljka 2. travnja Poreč je posjetilo gotovo 9000 domaćih i stranih turista, a ostvarena su ukupno 5484 dolaska te 20.560 noćenja, objavljeno je na internetskim stranicama toga grada.

U Poreču su tijekom Uskrsa najviše boravili Talijani, Nijemci, Belgijanci, Austrijanci, Slovenci, Izraelci te domaći gosti.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

NASTAVAK PREMIJSKOG RASTA Triglav osiguranje Zagreb, koje je dio Triglav Grupe, nastavilo je premijski rast i tijekom 2017., te je ukupna premija društva povećana za devet posto u odnosu na 2016. godinu. U usporedbi s rastom hrvatskog tržišta osiguranja,

rast Triglava bio je viši za pet postotnih bodova. Premija neživotnih osiguranja društva porasla je za 12 posto, dok je istovremeno tržište neživotnih osiguranja raslo 4,7 posto. Prodajni rezultati odrazili su se i na tržišni udio, koji je u 2017. porastao sa 4,2 posto na 4,4 posto.

MILIJARDA KUNA OD IZVOZA Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 2016. poslovalo je 1776 poduzetnika koji su zapošljavali 13.530 radnika, što je u odnosu na 2015. povećanje za 2,9 posto. Od ukupnoga broja poduzetnika na području Županije, njih 73,3 posto u 2016. poslovalo je s dobiti, dok je 26,7 posto zabilježilo gubitak u poslovanju.

Promatrana skupina poduzetnika u 2016. ostvarila je 6,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, od čega je više od milijardu kuna ostvareno od izvoza, objavila je Fina.

Crobexi crveni četvrti uzastopni tjedan Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom skraćenom trgovinskom tjednu pala u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 53 posto ili 35,2 milijuna kuna te je iznosio 31,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 12,1 milijun kuna, što je oko 38 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa.

Ključni indeksi su četvrti uzastopni tjedan zabilježili pad, a tijekom tjedna se Crobex spustio

ispod 1.800 bodova, na razine na kojima se posljednji put nalazio krajem kolovoza 2016. godine. Crobex je sa 1.804,97 bodova umanjen za 0,20 posto na 1.801,44 boda. Crobex10 je pao za 0,15 posto na 1.046,09 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -3,82 posto koliko je pao CROBEXtrans do +1,87 posto koliko je porastao CROBEXturi.

Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,04 posto, a CROBIStr za 0,12 posto.

Najlikvidniji je bio HT čijim je dioniZAGREBAČKA BURZA cama u redovnoj trgovini ostvaren THE ZAGREB STOCK EXCHANGE promet od tri milijuna kuna, a u blok UKUPAN TJEDNI PROMET: 123.766.953,38 kn trgovini su trgovane u iznosu od 6,2 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 31.571.008,01 kn milijuna kuna. Cijena im je pala za 1,52 index zadnja vrijednost tjedna promjena posto na 161,50 kuna. Atlantic Gru1.801,4400 -0,20% CROBEX pa bilježi ukupno 2,3 milijuna kuna 1.046,0900 -0,15% CROBEX10 prometa, od čega se 2,1 milijun kuna 112,2250 +0,04% CROBIS odnosi na blok promet, a ostatak na 171,0140 +0,12% CROBIStr redovni promet. Cijena njenih dionica umanjena je za 1,55 posto na 955 kuna.

Top 10 tjedna zadnja Valamar Riviera je trgovana u iznosu promet po prometu promjena cijena od 2,1 milijun kuna, a bilježi rast cijene -1,52% 161,50 9.173.445,00 HT d.d. za 1,25 posto na 40,60 kuna.

-1,55% 955,00 2.340.695,00 ATLANTIC GRUPA d.d.

Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene +1,25% 40,60 2.065.077,10 Valamar Riviera d.d. bilježe ih četiri. Najveći porast zabilje-9,51% 514,00 1.997.818,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. žilo je povlašteno izdanje Adris Grupe, 0,00% 260,00 1.313.662,00 PODRAVKA d.d. za 1,89 posto na 432 kune, uz tjedni +1,89% 432,00 1.216.198,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. promet od 1,2 milijuna kuna. Slijedi +0,76% 660,00 780.910,00 KONČAR d.d.

Valamar Riviera (+1,25 posto), a zatim +0,24% 426,00 508.301,00 Arena Hospitality Group d.d.

486.720,00 -0,99% 500,00 ADRIS GRUPA d.d. - red.

Končar EI (+0,76 posto) koji je tjedan -0,72% 5,50 485.059,56 JADRAN d.d. zaključio cijenom od 660 kuna i prometom od 781.000 kuna.

10 dionica tjedna zadnja Podravka bilježi tjedan bez postotne promet s najvećim rastom cijene promjena cijena promjene, sa zadnjom cijenom od 260 +40,00% 0,49 215,85 MAGMA d.d. kuna i prometom od 1,3 milijuna kuna. +10,89% 2,24 79.159,43 OT-OPTIMA TELEKOM d.d.

Pad cijene dionice bilježi pet izdanja. +10,56% 9,95 6.896,05 ULJANIK d.d.

Najviše je cijena umanjena dionicama +7,69% 1.400,00 7.000,00 KONČAR-MT d.d.

Atlantske plovidbe, za 9,51 posto na +5,31% 119,00 90.846,00 TEHNIKA d.d.

514 kuna, a njima je ostvaren promet +4,11% 304,00 424.762,00 MAISTRA d.d. od dva milijuna kuna. Slijede Atlantic +4,05% 1.800,00 7.200,00 KONČAR - D&ST d.d. +2,88% 500,00 8.000,00 HPB d.d.

Grupa (-1,55 posto) te HT (-1,52 posto), +2,86% 3.600,00 83.540,00 HUP - ZAGREB d.d. a zatim redovne dionice Adris Grupe s +2,84% 14,50 173.608,50 HOTELI BRELA d.d. cjenovnim padom od 0,99 posto odnosno zadnjom cijenom od 500 kuna 10 dionica tjedna zadnja te 487.000 kuna prometa. promet s najvećim padom cijene promjena cijena PULJANKA d.d.

RIZ-ODAŠILJAĆI d.d.

SNH GAMA d.d.

Badel 1862 d.d.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

INSTITUT IGH d.d.

PROFICIO d.d.

HOTELI MAKARSKA d.d.

APARTMANI MEDENA d.d.

SNH ALFA d.d.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

-18,75% -18,00% -10,45% -10,00% -9,51% -8,24% -7,69% -6,94% -6,25% -4,62%

1,30 41,00 60,00 16,20 514,00 167,00 12,00 268,00 75,00 62,00

650,00 2.652,00 53.500,00 3.240,00 1.997.818,00 104.360,50 24.741,40 34.304,00 600,00 26.860,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI POVEĆANJE PLAĆA U JADROLINIJI

Prevladali dobitnici Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela.

Tjedan je rastom zaključio 71 fond, a 13 ih bilježi pad. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sedam su mjesta zauzeli dionički, a tri posebni fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,48 do +2,06 posto. Poraslo je 25 od 27 dioničkih fondova.

KD Energija bilježi uvećanje od 2,06 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. ZB BRIC+ je pao za 0,48 posto. Pet od šest posebnih fondova bilježi rast. ZB Future 2040 i ZB Future 2055

su porasli za 1,34 posto. Pao je samo Raiffeisen Harmonic, za 0,15 posto. Porast cijene udjela bilježi 14 od 16 mješovitih fondova. InterCapital Balanced je porastao za 0,76 posto. OTP uravnoteženi je pao za 0,42 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 13. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,64 posto. PBZ Short term bond je pao za 0,09 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondu PBZ Dollar. Alta [Iva Skorin] Multicash je pao za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 29.03.2018. do 05.04.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,2613 KD Victoria € 12,3768 InterCapital Global Equity $ 195,7253 ZB trend kn 14,7638 KD Prvi izbor € 139,6468 ZB euroaktiv kn 101,3250 Capital Breeder € 130,2555 KD Europa € 11,6238 PBZ Equity fond kn 112,0993 HPB Dionički € 76,2500 Erste Adriatic Equity kn 84,3036 Neta Global Developed kn 112,6547 ZB aktiv € 113,1502 InterCapital SEE Equity $ 15,6189 Platinum Glob. Opportunity kn 6,3857 KD Nova Europa kn 42,9823 OTP indeksni € 99,1283 Platinum Blue Chip kn 475,2010 Neta Frontier € 101,2239 OTP Meridian 20 kn 73,3500 A1 kn 148,4213 Alta Special Opportunity kn 56,7113 Neta New Europe € 90,1203 KD BRIC kn 8,6883 KD Energija € 113,4093 ZB BRIC+ € 163,5478 Allianz Equity $ 21,0123 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,1629 Raiffeisen Dynamic € 108,5277 Raiffeisen Harmonic € 103,9803 ZB Future 2025 € 103,1189 ZB Future 2030 € 102,7903 ZB Future 2040 € 103,2390 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 160,8664 ZB global € 15,6119 PBZ Global fond € 14,1788 InterCapital Balanced kn 128,4600 KD Balanced kn 106,1768 HPB Global € 14,0391 OTP uravnoteženi kn 165,3168 Allianz Portfolio € 118,2855 PBZ Conservative 10 fond € 103,0681 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,27 1,14 1,05 1,18 1,22 0,77 1,22 0,34 0,68 0,90 0,68 0,82 0,86 1,20 1,21 0,06 1,01 0,09 0,56 0,42 0,61 0,57 -0,00 2,06 -0,48 0,89 0,35 0,13 -0,15 0,92 1,25 1,34 1,34 0,74 0,74 0,76 -0,30 0,58 -0,42 0,35 0,03 0,44

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,0197 You Invest Balanced € 104,4603 You Invest Solid € 104,3785 PBZ Flexible 30 fond € 95,2103 OTP Absolute € 105,9587 InterCapital Income Plus € 98,9938 PBZ Intern. Multi Asset fond € 99,6099 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,7561 ZB bond € 15,1051 InterCapital Global Bond € 138,0869 PBZ Bond fond € 225,7399 InterCapital Bond € 168,5051 HPB Obveznički kn 77,4717 Alta Emerging Bond € 123,3501 Erste Adriatic Bond € 108,6277 Raiffeisen Classic kn 104,6641 PBZ Short term bond fond $ 106,0367 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3371 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5806 Erste Local Short Term Bond € 101,4011 Erste Adr. Short Term Bond € 100,2915 OTP Short-term bond $ 99,4723 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4730 PBZ Novčani fond kn 175,9606 ZB plus € 150,8578 ZB europlus BE € 150,8578 ZB europlus BK € 128,7356 PBZ Euro Novčani kn 158,0286 Raiffeisen Cash kn 152,1105 Erste Money $ 134,2325 PBZ Dollar fond kn 144,0437 HPB Novčani kn 133,4966 OTP novčani fond kn 130,6365 InterCapital Money kn 1381,2830 Locusta Cash kn 118,7507 Allianz Cash € 116,0082 Erste Euro-Money kn 111,7181 Auctor Cash € 106,1514 Raiffeisen euroCash € 106,4012 HPB Euronovčani kn 106,5783 Alta Multicash € 102,1592 OTP euro novčani kn 1004,4617 Zodaks Cash

0,27 0,13 0,46 0,52 0,17 0,20 0,06

naziv(fond)

valuta

0,05 0,03 -0,03 0,06 0,04 0,64 0,06 0,08 -0,09 0,03 0,03 0,03 0,05 0,06 0,01 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,01 -0,00 0,01

Predstavnici sindikalnih partnera i Uprave Jadrolinije u riječkoj luci potpisali su Sporazum o povećanju plaća u Jadroliniji. Sporazum definira načela pregovaranja i pristupanja Nacionalnom kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce u nacionalnoj obalnoj linijskoj plovidbi, a Uprava Jadrolinije se obvezuje povećati vrijednost boda za sve zaposlene u visini od pet posto.

Također, priopćeno je iz Jadrolinije, definiran je novi način obračuna plaće za pomorce Jadrolinije koji će se testirati kroz naredna tri mjeseca.

UGOVORI ZA EU PROJEKTE Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac s ravnateljem Središnje agencije za

financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislavom Petricem i korisnicima potpisala je devet ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava.

Riječ je o ugovorima ukupne vrijednosti više od 380 milijuna kuna čija će provedba, među ostalim, pridonijeti poboljšanju kvalitete života građana i društvenogospodarskog razvoja Hrvatske kroz povećanje turističke ponude i održivo upravljanje zaštićenim područjima.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

KNJIGOMETAR Noam Chomsky

Globalno nezadovoljstvo Naklada Ljevak

Kasno je ljeto, moglo bi se reći, destilat ljeta – točka u kojoj je sadržano u cijelosti, samo mirnije, blaže, spokojnije. U tom je smislu i Dragojevićevo Kasno ljeto knjiga koja u svojem kasnom čuva esenciju jednog bavljenja svijetom i poezijom. U njoj su pjesnikove teme i njegovo svjetlo, njegovi gradovi i njegov otok, njegov Mediteran, kornjača s početka i drugi predjeli kojima nas je vodio. U njoj je, napokon, i zrno mraka koje upisuje u prozračnost i eter ljetnoga dana.

Ivica Prtenjača

Dobro je, lijepo je V.B.Z.

U razgovorima s Davidom Barsamianom, Chomsky nas navodi da promislimo o svijetu koji ostavljamo djeci i unucima, o svijetu koji su ugrozile klimatske promjene i sve veći izgledi za izbijanje nuklearnoga rata.

Ako aktualni sustav nije u stanju riješiti te opasnosti, tvrdi on, onda je na nama da ga iz temelja promijenimo. Intervjui propituju i uspon ISIS-a, dosege državnog praćenja i nadzora, djelovanje sustava moći, sve veći bijes zbog ekonomske neravnopravnosti... Chomsky opisuje i vlastito intelektualno putovanje te nastanak svojih beskompromisnih stavova.

Danijel Dragojević

Kasno ljeto Fraktura

Ovaj Prtenjačin prvi roman čvrsta je ishodišna točka jednog pulsirajućeg proznog opusa.

Već je tu nagoviješten specifični motivsko-tematski sklop kojim autor u idućim svojim romanima gradi vrlo zavodljiv poetički svemir. Ovaj roman ispovjedne forme, jednostavne strukture i naslova koji se odavno prometnuo u poštapalicu pripovijeda o sazrijevanju usred tranzicijske zbrke, o ljepoti samovanja i težini usamljenosti, o onoj tako nam svima poznatoj treperavoj niti između žudnje i paralizirajućeg straha pred životom, od kojeg istodobno očekujemo da nam se napokon dogodi.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

Michael Pillsbury

Stogodišnji maraton Profil

Početkom 19. stoljeća u Wandernburg jedne noći stiže enigmatični Hans. Siguran je da u gradu neće ostati dulje od par noći, ali susret s osebujnim verglašem i Sophie ga u tome priječi. Sophie dijeli Hansovu ljubav prema poeziji i prevođenju te se upuštaju u strastveni odnos. Ljubav, seks, filozofska i politička misao postnapoleonske Europe dovitljivo i suvereno provlače se kroz priču o skrivenoj romansi, salonske rasprave i prijateljstvo s mudrim verglašem, a kada noć zavije grad, u radnju se uvlači i misteriozni maskirani napadač.

Kathryn Stockett

Sluškinje Vorto Palabra

Više od 40 godina SAD pomaže kineskoj vladi da gradi snažno gospodarstvo, razvija svoje znanstvene i vojne sposobnosti i zauzme svoje mjesto na svjetskoj sceni, vjerujući da će uspon Kine pospješiti američko-kinesku suradnju, diplomaciju i slobodnu trgovinu. Mnogi ne shvaćaju da Kinezi to žele iskoristiti kako pretekli SAD i postali najmoćnija sila svijeta. U budućnosti se može dogoditi upravo to - da Kina zamijeni SAD. Ova knjiga otkriva kinesku tajnu strategiju da zamijeni SAD kao dominantnu moć svijeta i da to učini do 2049., stote obljetnice osnivanja Narodne Republike.

Andrés Neuman

Putnik stoljeća HENA Com

Skeeter se vratila kući nakon što je diplomirala na sveučilištu u Mississippiju, no njezina majka neće biti zadovoljna dok na prstu svoje kćeri ne ugleda prsten.. Aibileen je crna sluškinja u kojoj se nešto prelomilo nakon što joj je sin poginuo, a da šefovi ni okom nisu trepnuli.

Minny, Aibileenina najbolja prijateljica, tusta je i niska ženica najdulje jezičine u Mississippiju. Naoko potpuno različite, priče tih žena isprepliću se dok se one potajno sastaju i na kocku stavljaju sve što imaju kako bi se oslobodile granica koje im određuje njihov grad i vrijeme u kojem žive.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Otkup metala Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455.

Metalni otpad Meltal SL, Veliko Trgovišće, www.meltal.hr.

Tvrtka otkupljuje i prodaje metalni otpad. Kontakt: Mirta Macanga, mirta.macanga@meltal. hr, +385 49237804, +385 913731541.

Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmente) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988.

Korugirane cijevi Al-Cor, Trogir, www.al-cor.hr. Tvrtka je vodeći hrvatski proizvođač dvoslojnih korugiranih cijevi većih promjera iz PEHD-a za kabelsku

zaštitu (Kabuplast), drenažu i odvodnju (Agroplast i Agrosil 2500), kao i dvoslojnih korugi-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Vozila hitne medicinske pomoći

Zavod za hitnu medicnu Međimurske županije nabavlja vozila hitne medicinske pomoći.

Procijenjena vrijednost nabave je 440.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. travnja.

Sadnice grmlja i drveća

Flora VTC nabavlja sadnice drveća i grmlja. Procijenjena vrijednost je 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. travnja.

Potrošni medicinski materijal Opća bolnica Hrvatski ponos Knin nabavlja razni potroš-

ranih cijevi iz PP-a za kanalizaciju i odvodnju (Gigapipe). Tvrtka je osnovana kao joint venture tvrtki Alpro-ATT i Drossbach, ali je kasnije prešla u potpunosti u vlasništvo Alpro-ATT-a.

Sjedište je u Trogiru, a proizvodnja je locirana u Zaprešiću. Svoje proizvode najvećim dijelom izvozi, i to na tržišta Austrije, Slovenije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontakt: Toni Dobrić, toni.dobric@alpro-att.hr, +385 21896242, +385 992179257.

Kreiranje, gradiranje i krojenje Vis Konfekcija, Varaždin, www.vis-konfekcija. hr. Tvrtka nudi usluge u tekstilnoj industriji: kreiranje, krojenje, gradiranje, umnožavanje i proizvodnju. Kontakt: Biserka Petrić, petric.biserka@vistex.hr, +385 42397290, +385 98268765.

Plastične mase Plamegal Trio, Dugo Selo, www.plamegal-trio. hr. Tvrtka se bavi preradom plastičnih masa.

Proizvodi puhanu PE, PET i COEX ambalažu raznih volumena te brizgane proizvode standardno visoke kvalitete. Kontakt: Dragan Tanasovski, dtanasovski@plamegal-trio.hr, + 385 1 2764 024,+ 385 91 2764 030.

ni medicinski materijal. Procijenjena vrijednost nabave je 816.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. travnja.

Obnova željezničke postaje

Ministarstvo za infrastrukturu nabavlja radove obnove željezničke postaje. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Premije osiguranja

HZMO nabavlja premije osiguranja. Procijenjena vrijednost nabave je 690.000 kuna. Rok dostave ponuda 20. travnja.

Uređenje jezera

Općina Murska Sobota nabavlja radove uređenja južnog dijela Soboškog jezera. Rok dostave ponuda je 20. travnja.

Pranje bolničkog rublja

Opća bolnica Zadar nabavlja usluge pranja bolničkog rublja. Procijenjena vrijednost iznosi 3,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

REGIJA Nabava autobusa

Alpetour putnička agencija nabavlja 30 autobusa. Rok dostave ponuda je 3. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Vertikalna signalizacija

Društvo za autoceste Republike Slovenije nabavlja vertikalnu signalizaciju. Rok za dostavu ponuda je 23. travnja.

Rekonstrukcija puta

Direkcija za saobraćaj Podgorica nabavlja radove na rekonstrukciji puta Debeli brijeg-Herceg Novi, lokalitet Tatarbašča, u dužini od oko 2,8 kilometara. Rok dostave ponuda je 9. svibnja.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, LOKAL I HOTEL Zemljište, ukupne površine 290 četvornih metara, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 29.200 kuna. Dražba se održava 10. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1034 četvorna metra, Ernestinovo, Osječkobaranjska županija, procijenjene vrijednosti 127.000 kuna. Dražba se održava 10. travnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Osijeku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati osobe koje su prethodno dale jamčevinu. Jamčevina u ovom predmetu iznosi 13.000 kuna.

Lokal, ukupne površine 68 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 267.000 kuna. Dražba se održava 11. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 7770 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1,043.475,80 kuna. Dražba se održava 11. travnja u 14 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Pravo nadmetanja imaju osobe koje su najkasnije 10. travnja dale osiguranje za kupnju nekretnine u iznosu od pet posto utvrđene vrijednosti.

Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5676 754.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Hotel Nikola, ukupne površine 2080 četvornih metara, Vodice, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 9,396.106,47 kuna. Dražba se održava 13. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, Stalna služba u Šibeniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine stečajnog dužnika. Sve obavijesti o imovini stečajnog dužnika koja je predmet prodaje zainteresirani

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

mogu dobiti od stečajne upraviteljice dužnika Radojke Danek iz Šibenika, na broj telefona 022/217 270 i na broj mobitela 091/3120 130.

Oranica, ukupne površine 97.051 četvorni metar, Gunja, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 456.139,70 kuna. Dražba se održava 12. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 31 četvorni metar, Šibenik, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 256.773 kune. Dražba se održava 12. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja po načelu viđenokupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto.

Oranice, šuma i livade, ukupne površine 18.580,02 četvorna metra, Ravneš, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 19.403 kune. Dražba se održava 13. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, gospodarska zgrada i dvor, ukupne površine 829 četvornih metara, Kapela Kalnička, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 270.794,20 kuna. Dražba se održava 17. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Kuća i dvorište, ukupne površine 265 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 116.570 kuna. Dražba se održava 16. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 1450 četvornih metara, Mihovljan, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 257.000 kuna. Dražba se održava 17. travnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Čakovcu.

Na drugom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Motorna vozila Vodovod i kanalizacija, Tuzla, Bosna i Hercegovina, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 21. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1011069. Dodatne informacije dostupne su na: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina, Aid Berbic, vodovod.tz@bih.net.ba.

Električni strojevi, aparati, oprema i potrošni materijal SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie, Bern 65 3000, Švicarska, traži nabavu električnih strojeva, aparata, opreme te potrošnog materijala i rasvjete. Natječaj je otvoren do 20. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1010213. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie Hilfikerstrasse 3, Bern 65 3000, Švicarska, I-ESP-EI-SEF-EN, einkauf.energie@sbb.ch. Dodatne informacije dostupne su na istoj adresi.

Popravci i održavanje Klinika za radioterapiju i onkologiju u Skoplju traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 14. svibnja. Više podataka o nadmetanju i prijave na njega predaju se na: PHI University Clinic for radiotherapy and oncology, Vodnjanska 17, Zoran Velickovski, 1000 Skopje, Makedonija, zoran_velickovski@hotmail.cm.

Usluge prijevoza Bus Eireann/Irish Bus, Dublin, Irska, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. travnja. Adresa profila kupca: http://irl.eu-supply. com/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/374. Elektronički pristup podacima: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Elek-

tronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://irl.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=83817&B=ETENDERS_ SIMPLE. Više podataka o nadmetanju na: Bus Eireann/Irish Bus, 21 Phibsboro Road, Broadstone, Ceara McBride, 7 Dublin, Ireland, ceara.mcbride@buseireann.ie.

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge État du Valais; Sion, Švicarska traži Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 15. svibnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1010031. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: État du Valais, département de la mobilité, du territoire et de l’environnement, service des bâtiments, monuments et archéologie (SBMA), Place du Midi 18, Sion 1950, Switzerland, Daniel Rey, daniel.rey@admin.vs.ch.

Gume za autobuse Società Unica Abruzzese di Trasporto, Pescara, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 8. svibnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je na Società Unica Abruzzese di Trasporto (TUA) S.p.A., Via San Luigi Orione 4, Maria Piattelli, 65128 Pescara, Italia, maria.piattelli@tuabruzzo. it. Prijave se predaju na istu adresu.

Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

9. travnja 2018. | broj 4024 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

PRIVREDNI VJESNIK

9. svibnja 2018.

ZAGREB BREND FORUM 2018.

NA DAN EUROPE BRENDOVI SU U PRVOM PLANU!

K

ako izmjeriti vrijednost brenda i koliko vrijedi njegov nematerijalni dio (good will)? Graditi brend ili raditi brend? Kako se boriti s globalnim brendovima? Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? Jesmo li u zadnjih 20 godina napravili nove brendove ili pozicioniramo stare? Jesu li franchising i licensing dobri za novi razvojni život brenda? I kako digitalna revolucija otvara prostore bržoj prepoznatljivosti? Sve su to pitanja na koja će odgovoriti Zagreb brend forum koji će se održati u srijedu, 9. svibnja 2018. u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.

Riječ je o konferenciji koju organizira Privredni vjesnik, suorganizator je Grad Zagreb te pokrovitelj Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s članicama

regionalnog poslovnog kluba Biznis plus - (slovenske Finance, sarajevsko Oslobođenje, crnogorske Vijesti, makedonski Kapital, srpski Novi magazin, uz Privredni vjesnik za Hrvatsku).

ZBF donosi jedinstvene, iznimne panel-rasprave o svim područjima veza-

nima uz brend i brendiranje, s vrlo zanimljivim sugovornicima. Forum donosi iskustva onih koji su u svojim poslovnim strategijama važno mjesto posvetili upravo brendu i njegovu jačanju, ističe direktor ZBF-a Darko Buković. Naglašava da je ZBF mjesto na kojem će se govoriti o ulozi jačanja brendova s namjerom stvaranja dodane vrijednosti za sve sudionike na tržištu, nasuprot rasipanju vrijednosti bez koncepcije i racionalne strategije.

Riječ je Forumu na kojem se sudjeluje - na poziv. Naime, važno je naglasiti da konferencija, povodom 65. godina izlaženja Privrednog vjesnika - nema kotizacije. Potrebna je prethodna prijava, a sve informacije, obrasci, predavači, kao i program nalaze se na web stranici www.zbf.hr.

NAJVEĆI REGIONALNI HUMANITARNI e-SPORT TURNIR

Good Game 18. i 19. svibnja Vrijeme je za još jedan veliki adrenalinski e-Sports dvoboj! Najveći regionalni turnir Good Game najavljuje svoj povratak u Zagreb, a proljetno izdanje, koje nas očekuje 18. i 19. svibnja u Jadran filmu bit će najveće i najbogatije do sad.

U dva će se dana, u borbi za prvaka, boriti 192 natjecatelja iz čak 32 kompanije iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, a očekuje se oko 3000 posjetitelja. Iza zanimljivog spoja gaminga, networkinga i humanitarne akcije stoji tvrtka Good Game Global. Studio 2 u Jadran filmu bit će pretvoren u retro-futurističku arenu gdje će

se boriti najspretniji timovi u jednoj od najpopularnijih e-Sports igara Counter Strike. Domaća MSGW računala bit će na raspolaganju svim natjecateljima, a i ove će godine prikupljena sredstva biti donirana u humanitarne svrhe. Upravo su društveno odgovorno poslovanje i potpuno drugačije iskustvo za zaposlenike neki od razloga zbog čega je ovaj turnir toliko privlačan. Osmišljen je i kao posve nova platforma putem koje tvrtke na zanimljiv i jedinstven način mogu proširiti svoju poslovnu mrežu i potpuno zakoračiti u 21. stoljeće, prepo-

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4024 | 9. travnja 2018.

znajući najnovije tehnološke i društvene trendove. Organizatori najavljuju da su pripremili puno novosti i zanimljivih sadržaja koje će otkriti u danima koji slijede, a iako su prijave već počele, sve zainteresirane tvrtke to još uvijek mogu učiniti. Sve informacije o turniru te upute o tome kako se prijaviti, mogu se pronaći na službenoj internetskoj stranici.

Ulaznice za posjetitelje su besplatne, no zbog ograničenog broja, potrebno se registrirati putem poveznice: https:// www.eventbrite.com/e/good-gamezagreb-2018-tickets-44830194318.

Premium Renault Novi KOLEOS, ESPACE i TALISMAN

0 % kamate

*

ICA

5 godina redovnog održavanja 5 godina jamstva

BESPLATNI INFO TELEFON 0800 15 16

*Godišnja fiksna kamatna stopa 0% vezana za EUR, jednokratna naknada zaključenja ugovora 2,5% od kupoprodajne cijene vozila, trajanje ugovora o kreditu 4 godine, EKS 3,71% .

Anuitet kredita izražava se u EUR i plaća u HRK prema srednjem tečaju Splitske banke na dan uplate. Financijska ponuda vrijedi za sve fizičke osobe pri kupnji osobnih vozila.

Održavanje My Revision obuhvaća 5 godina održavanja ili 150.000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta bez obzira na način financiranja za sve fizičke osobe i male poduzetnike pri kupnji osobnih vozila Renault osim Twinga. Jamstvo od 5 godina obuhvaća 3 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 4. i 5. godinu ili 150.000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta bez obzira na način financiranja. Ponuda vrijedi od 1.3. do 30.4. 2018.

Prosječna mješovita potrošnja: 3,6-6,8 l/100 km. Emisija CO2: 95-156 g/km. Slike automobila su simbolične.

Renault preporučuje

renault.hr

COPYRIGHT: JAN STEINHILBER

ČISTA