Pv 4021

| DRVNA INDUSTRIJA | MLJEKARA BIZ | ZAPOŠLJAVANJE | POLJOPRIVREDA |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

19. ožujka 2018., godina LXV, broj 4021

HRVATSKE TVRTKE PREPOZNAJU VAŽNOST DRUŠTVENIH MREŽA

Velika moć, ako se zna iskoristiti Društvene mreže postale su nezaobilazan alat u promociji i stvaranju brenda današnjih tvrtki

POSEB

AN PR

ILOG

PSD2 a

redb nosi u Što do pske unije o r Eu PSD2

INTERVJU

Damir Gužvinec Corvus Info

MASLINARSTVO I MASLINOVO ULJE

Možemo biti ekskluzivni butik

ADVENTURE OF ECO

Kroz igru o ozbiljnome

9. MEĐUNARODNA POSLOVNO-INVESTICIJSKA KONFERENCIJA

SARAJEVO BUSINESS FORUM 2018 25-26. APRIL 2018., SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA O R G A N I Z ATO R I

1.700+

SUDIONIKA

30+

DRŽAVA

190+

330+

PROJEKATA

NOVINARA

REGISTRIRAJTE SE I BUDITE DIO VODEĆE INVESTICIJSKE KONFERENCIJE U JUGOISTOČNOJ EVROPI P L AT I N A S T I S P O N Z O R I

SPONZOR VEČERE

U SARADNJI SA

SPONZORI

SPECIJALNI RADIO PARTNERI

SPECIJALNI BH WEB MEDIJSKI PARTNER

M E D I J S K I PA R T N E R I

www.sarajevobusinessforum.com

magazin za turizam i zaštitu okoliša

www. bhputovanja.ba

SADRŽAJ

4021 / 19. ožujka 2018.

TEMA TJEDNA

6

6

Hrvatske tvrtke prepoznaju važnost društvenih mreža Velika moć, ako se zna iskoristiti

INTERVJUI 12

Damir Gužvinec, direktor tvrtke Corvus Info Sve je stvar procjene rizika i balansa

39

Vesna Haluga, generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Naše tvrtke su zainteresirane za mađarsko tržište

16

Manpowerovo istraživanje o prognozama zapošljavanja u Hrvatskoj Zaposlenost će porasti 29 posto?

22

Održana manifestacija “Naše domaće, sada i ubuduće” Prilika za veliki zaokret u poljoprivredi

24

Stanje u pčelarskoj industrijI Na sivom tržištu proda se oko 80 posto meda

36

Budućnost hrvatske drvne industrije Dovoljno sirovine za proizvođače

18

Maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja Zašto ne bismo bili ekskluzivni butik?

AKTUALNO

18 U Hrvatskoj postoji veliki potencijal za proizvodnju ulja visoke kvalitete i njegov izvoz kroz turističku potrošnju

PV ANALIZA

12

HRWWWATSKA 34

Damir Gužvinec

Adventure of Eco - igrica o zbrinjavanju otpada Kroz igru o ozbiljnome

PRIČA S RAZLOGOM 40

Mljekara BiZ Kad se vrijedne ruke slože, sve se može

SVIJET FINANCIJA 43

Hrvatska gospodarska komora Skroman rast građevinskih dozvola

54

Tekstil Lio Napravljen najveći hrvatski jastuk

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR ZDENKO ADROVIĆ

PSD2 DOBRODOŠLA PROMJENA Za hrvatske banke PSD2 nije prijetnja već prilika da se zajedno s domaćim digitalnim inovatorima brže i lakše moderniziraju i platni promet i financijske usluge

N Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ovi Zakon o platnom prometu, točnije prijenos revidirane Direktive o uslugama plaćanja (poznatije kao PSD2) već se neko vrijeme nalazi na dnevnom redu europske platne industrije i tako će biti još neko vrijeme. Regulatorni tehnički standardi (RTS) o snažnoj autentifikaciji korisnika i zajedničkim i sigurnim otvorenim standardima komunikacije, koji su konačno objavljeni 13. ožujka, pokušaj su postizanja pravedne ravnoteže svih različitih igrača na zajedničkom tržištu platnih usluga. Neizvjesno je koliko se u tome uspjelo jer ni izravni napori šefa Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) niti neizravni pokušaji vodstva Europske središnje banke (ECB) nisu izmijenili konačne amandmane koje je Europska komisija stavila u te standarde.

PSD2 postavlja temelje jedinstvenog sustava novčanih transakcija i zasigurno je jedan od pokretača primjene digitalne tehnologije u bankarstvu u Europi. To se u kvaliteti i modernizaciji usluga već osjeća u Hrvatskoj gdje u primjeni novih digitalnih rješenja, posebno u m-bankarstvu, velik broj domaćih banaka već i sada surađuje s domaćim FinTech[1] tvrtkama i dobro hvatamo korak sa zapadnoeuropskim trendovima.

Za hrvatske banke PSD2 nije prijetnja već prilika da se zajedno s domaćim digitalnim inovatorima brže i lakše moderniziraju i platni promet i financijske usluge, a onda zajedno pomažemo i drugim uslugama javnog sektora da hvataju s nama taj digitalni korak.

Jedan od ciljeva Direktive je liberalizacija tržišta tako da i trećim stranama omogući pristup podacima korisnika bankarskih usluga, naravno samo uz njihovu izričitu suglasnost. Budući da se tu često radi o malim FinTech pružateljima usluga, rizici su izraženi, pa je ključno u tom procesu zaštititi povjerljivost podataka te sigurnu pohranu i obradu informacija. Banke su već

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

poduzele ozbiljne pripreme i ulaganja i izvjesno je da će zadržati najviše standarde sigurnosti i zaštite podataka. Međutim, treba otvoreno reći kako podaci klijenata, koji su bez jasnih kriterija i nadzora otvoreni i drugim ponuđačima usluga, bez takvih standarda mogu postati ugroženi i

U TOM PROCESU JE KLJUČNO ZAŠTITITI POVJERLJIVOST PODATAKA TE SIGURNU POHRANU I OBRADU INFORMACIJA dovesti do šteta koje bi manji igrači teško nadoknadili. Znatno su povećani napori EU institucija na kibernetičkoj sigurnosti, tako da liberalizacija nikako ne smije značiti otvaranje slabih točaka, kao što se sada nekima može činiti.

Iako primjena PSD2 zbog očuvanja sigurnosti i zaštite klijenata svakako podrazumijeva dodatna ulaganja, digitalizacija i modernizacija plaćanja su zbog drugih nižih troškova i bolje efikasnosti u zajedničkom interesu svih sudionika na tržištu. Zato je PSD2 za banke i dobrodošla promjena, ali jedino uz uvjet da zaštita podataka i sredstava klijenata ostane na prvom mjestu.

[1]

FinTech je pojam koji se koristi za opisivanje inovativnih tehnologija u financijskim uslugama koje mogu rezultirati novim poslovnim modelima, aplikacijama, procesima ili proizvodima, a posljedično imati materijalni utjecaj na financijska tržišta i institucije te na financijske usluge.

BROJKE, BROJKE

15 GODINA TEKSTILNE INDUSTRIJE DOBIT

BROJ TVRTKI 2002.

255 (gubitaši 89)

2006.

217 (69)

2016.

279 (73)

PRIHODI 2002.

1,6 milijardi kuna

2006.

1,2 milijarde kuna

2016.

1,5 milijardi kuna

2.

2002

na una kun --124 milijuna

2006.

-71 milijun kuna

2016.

46 milijuna kuna

PLAĆE

BRO ZAPOJS LENIH 2002.

2006.

2016.

8552 4183

2002.

2006.

2016.

2131 kuna 3051 kuna 3675 kuna

3523

BROJ ZAPOSLENIH 2002.-2016.

DOBIT I GUBITAK 2002.-2016. (U TIS. KN) 150.000

9000 8000

100.000

7000

50.000

6000 5000

0

4000

-50.000

3000 2000

-100.000

1000

-150.000

0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvor: Fina

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA HRVATSKE TVRTKE PREPOZNAJU VAŽNOST DRUŠTVENIH

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

MREŽA

VELIKA MOĆ, AKO SE ZNA ISKORISTITI Društvene mreže postale su nezaobilazan alat u promociji i stvaranju brenda današnjih tvrtki. Najčešće korištene društvene mreže za marke proizvoda su Facebook i Instagram, dok se za employer branding i promociju samih poduzeća sve češće koristi LinkedIn piše Jozo Knez knez@privredni.hr

F

acebook, Instagram, Twitter, LinkedIn, Google+, nastavite niz... Sve je veći broj društvenih mreža koje se pojavljuju i koje su iz temelja promijenile način komunikacije među ljudima, način informiranja, kupnje, ali i način na koje velike kompanije i tvrtke komuniciraju sa svojim potencijalnim kupcima, klijetima ili potrošačima. Društvene mreže postale su nezaobilazan alat u promociji i stvaranju brenda današnjih

PREMA ISTRAŽIVANJU EUROSTATA U HRVATSKOJ JE UDIO TVRTKI KOJE KORISTE NAJMANJE JEDAN DRUŠTVENI MEDIJ 45 POSTO tvrtki zbog svoje, prije svega, dostupnosti, ali i dinamičnosti te mogućnosti da budu u stalnom kontaktu s potencijalnim klijentima.

Kolika je njihova snaga, pokazalo se u 2017. godini kada je provala lažnih vijesti dovela do pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. “Fake news” postala je nakon toga često upotrebljavana fraza, a čak su se i same mreže, ponajprije Facebook, pokušale ograditi od toga izjavama kako oni nisu odgovorni za sadržaj koji se objavljuje. Od te godine dokazano je da se izbori ili dobivaju ili gube na društvenim mrežama. A ako društvene mreže mogu toliko utjecati na izbore, onda je jasno što mogu kada je u pitanju promocija

nekog brenda ili usluge. Moć interneta i društvenih medija premašila je sva očekivanja i u njima se nalazi velika moć, ako se zna iskoristiti.

HRVATSKA IPAK ISPOD PROSJEKA EU-a Nedavno istraživanje Eurostata pokazalo je da je broj poduzeća koje koriste društvene mreže u stalnom porastu, što znači da je u 2017. godini gotovo svaka druga tvrtka koristila upravo takav vid komunikacije s korisnicima, pri čemu su one iz Hrvatske ipak blago ispod prosjeka Unije. U izvješću europskog statističkog ureda navodi se kako je u protekloj godini 47 posto poduzeća u EU, od onih s najmanje 10 zaposlenih, koja su sudjelovala u istraživanju, koristilo barem jedan od različitih tipova društvenih medija, što je rast od 17 postotnih bodova u odnosu na 2013. godinu. Pritom su najrašireniji oblik takvih medija društvene mreže, poput Facebooka i LinkedIna, čiji udio na razini EU-a iznosi 45 posto. Blogove i mikroblogove, primjerice Twitter, koristi 14 posto poduzeća, a multimedijske stranice za dijeljenje sadržaja, poput YouTubea, njih 16 posto. Od zemalja članica, najmanji udio poduzeća koja koriste društvene medije zabilježen je u Poljskoj, 27 posto, zatim 30 posto u Latviji, a 34 posto u Bugarskoj. S druge strane, po poduzetnicima koji su aktivni putem društvenih medija prednjači Malta sa 74 posto, dok Danska, Irska i Nizozemska bilježe udio od po 68 posto, stoji u izvješću Eurostata. U Hrvatskoj je udio tvrtki koje koriste najmanje jedan društveni medij 45 posto, jednako kao u Njemačkoj, a nešto više nego u Italiji, koja bilježi 44 posto. “Iako statistike pokazuju da su hrvatske tvrtke ispod prosjeka po korištenju društvenih mreža, smatram da se situacija znatno popravlja. Osvijestila se činjenica da današnje komunikacije ne mogu opstati bez prisustva

Mnoge tvrtke još dan-danas nisu svjesne da prisustvo na Facebooku, Instagramu, YouTubeu ili Twitteru nije važno jer je to njima ‘zgodno’

već zato što su tamo njihovi korisnici što omogućava izravnu priliku za stupanje u interakciju s njima.

Martina Gršković, agencija 404

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Prisutnost poduzeća na internetu, 2017. (% poduzeća) Web stranica

Društvene mreže

Blogovi poduzeća ili mikroblogovi

Multimedijski Alati za Web stranice Koriste samo sadržaj razmjenu i društvene jednu vrstu stranice za znanja mreže društvenih dijeljenje temeljenih na mreža (*) Wikipediji

EU-28 Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Republika Danska Estonija Finska Francuska Grčka Hrvatska Irska Italija Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska UK

77 86 83 51 73 83 95 78 96 67 65 71 74 72 63 78 82 69 81 86 87 67 65 45 79 83 77 91 84

45 51 57 34 65 34 67 39 61 39 49 41 67 42 29 47 52 36 73 66 40 26 45 34 35 45 49 63 60

14 10 17 4 28 7 12 7 17 12 13 7 32 8 9 10 13 5 15 29 7 5 7 5 8 7 21 14 42

16 18 17 7 27 11 25 11 24 11 15 13 23 16 9 17 15 3 21 29 14 9 15 7 14 17 23 20 19

5 6 7 3 5 4 5 5 6 4 3 7 6 3 3 12 9 5 5 7 7 2 3 3 6 2 5 8 5

44 50 53 26 56 35 67 38 62 35 43 39 58 39 28 45 51 34 67 66 43 26 46 25 35 45 48 63 60

Island Norveška Turska

82 80 73

77 71 44

16 11 17

17 15 16

3 5 5

63 62 46

Koriste dvije ili više vrsta društvenih mreža (*)

Koriste najmanje jednu vrstu društvenih mreža(*)

26 32 34 25 30 23 39 27 34 25 29 28 32 27 17 30 33 23 47 29 29 18 30 26 22 29 23 40 21

21 21 24 9 37 13 29 13 29 16 21 16 36 17 13 20 20 15 27 39 16 10 16 9 17 18 28 25 42

47 53 58 34 67 36 68 40 63 41 50 45 68 44 30 50 54 38 74 68 45 27 46 35 39 47 51 65 63

56 52 24

23 20 22

79 72 46

(*) razlika između zadnje kolone i zbroja prethodne dvije nastala je zbog zaokruživanja Izvor: Eurostat

Upotreba društvenih mreža u poduzećima, 2017. (% poduzeća) 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% Turska

Island

Norveška

Latvija

Poljska

Bugarska

Rumunjska

Mađarska

Češka Rep.

Estonija

Slovačka

Francuska

Italija

Hrvatska

Portugal

Njemačka

Litva

Slovenija

Grčka

Austrija

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Španjolska

Luksemburg

UK

Belgija

Finska

Cipar

Švedska

Irska

Danska

Nizozemska

Izvor: Eurostat

Malta

EU

0%

na društvenim mrežama i izričitog poznavanja ponašanja i navika korisnika. Društvene mreže nikada nisu bile kanal za jednosmjerno plasiranje poruke, uvijek je u fokusu bila dvosmjerna komunikacija. Mnoge tvrtke još dan-danas nisu svjesne da prisustvo na Facebooku, Instagramu, YouTubeu ili Twitteru nije važno jer je to njima ‘zgodno’ već zato što su tamo njihovi korisnici što omogućava izravnu priliku za stupanje u interakciju s njima”, ističe Martina Gršković iz agencije 404. S njom se slaže i Ana Marija Malić iz digitalne agencije Degordian. “S aspekta digitalne marketinške agencije čini nam se kako je broj poduzeća koji koristi društvene mreže u svoje ime i za svoje brendove u porastu. Trend je pozitivan jer su poduzeća shvatila kako je za njihov uspjeh i dolazak do ciljne skupine neophodna prisutnost na digitalnim platformama, između ostalog, i društvenim mrežama”, smatra Ana Marija Malić.

branding i promociju samih poduzeća sve češće koristi LinkedIn. Nažalost, na hrvatskom tržištu još uvijek postoji određeni broj poduzeća koja ne shvaćaju koristi koje mogu ostvariti svojom aktivnošću na društvenim mrežama kao ni nužnost ulaganja u kanale i promociju na njima”, kaže Ana Marija Malić.

DRUŠTVENE MREŽE NIKADA NISU BILE KANAL ZA JEDNOSMJERNO PLASIRANJE PORUKE, ISTIČE MARTINA GRŠKOVIĆ

Nažalost, na hrvatskom tržištu još uvijek postoji određeni broj poduzeća koja ne shvaćaju koristi koje mogu ostvariti svojom aktivnošću na društvenim mrežama kao ni nužnost ulaganja u kanale i promociju na njima.

FACEBOOK I DALJE NA VRHU U Hrvatskoj 41 posto poduzeća koristi društvene mreže, sedam posto njih blog ili mikroblog, a 13 posto multimedijalne stranice za dijeljenje sadržaja. Pritom samo jedan tip društvenog medija koristi njih 28 posto, a udio onih koji imaju dva ili više tipova takvih medija iznosi 16 posto. “Najčešće korištene društvene mreže za marke proizvoda su Facebook i Instagram, dok se za employer

Kako navodi Eurostat, 84 posto poduzetnika u EU koristi društvene medije za izgradnju imidža te promociju i prodaju proizvoda, a drugi važan razlog za više od 50 posto poduzeća jest pribavljanje mišljenja klijenata i korisnika te odgovaranje na njihove upite.

Kad je riječ o imidžu, nije dovoljno prijaviti se na društvenu mrežu, staviti profilnu sliku i nadati se da će se sve samo po sebi dogoditi.

Ana Marija Malić, digitalna agencija Degordian

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA angažman komunikacijskih stručnjaka”, kaže Marko Galić iz Komunikacijskog laboratorija. S obzirom na to da i Facebook mora odnekud zaraditi, tako iz godine u godinu ili mjeseca u mjesec smanjuje doseg neplaćenih objava. To stvara muke tvrtkama i agencijama, jer da bi se njihova objava vidjela i došla do što većeg broja korisnika, potrebno je veće ulaganje u promociju. “U zadnje vrijeme promjene Facebookovog algoritma drastično umanjuju organski doseg objava. Tvrtke moraju odmah početi raditi na novoj strategiji komunikacije na toj mreži jer u protivnom sadržaj neće biti vidljiv. Polazna točka svake komunikacije na Facebooku ili bilo kojoj drugoj mreži mora biti kvalitetan sadržaj, pažljivo osmišljen imajući na umu publiku kojoj je namijenjen. Danas je izazovnije nego ikada prenijeti ključne poruke jer one se moraju strateški oblikovati u zanimljiv i interaktivan sadržaj koji će uz sve – biti oglašavan”, smatra Martina Gršković.

RAST INSTAGRAMA

Prije samog odabira društvene mreže i početka komunikacije neophodno je strateški osmisliti komunikaciju, definirati sadržaj i odabrati kanale prema jasno postavljenim ciljevima te svakako osigurati određeni budžet.

Marko Galić, Komunikacijski laboratorij

“Za pametno pozicioniranje na društvenim mrežama potrebno je poznavati svoje poslovanje, konkurenciju, osluškivati tržišne potrebe, digitalne trendove i ciljnog korisnika te razraditi detaljnu social media strategiju - od odabira optimalnog miksa kanala, načina komunikacije, vrste sadržaja koji će se komunicirati pa sve do definiranja budžeta za oglašavanje”, naglašava Ana Marija Malić.

Ovisno o tome što očekujemo od komunikacije na društvenim mrežama, potrebno je napraviti strategiju, plan komuniciranja, odrediti budžet i po mogućnosti ne dati “malom od susjeda” da vodi ozbiljnu stranicu na mreži.

“Prije samog odabira društvene mreže i početka komunikacije neophodno je strateški osmisliti komunikaciju, definirati sadržaj i odabrati kanale prema jasno postavljenim ciljevima te svakako osigurati određeni budžet.

Vrlo jasno se vidi razlika između kompanija koje su strateški postavile komunikaciju na društvenim mrežama i koje ostvaruju izvrsne rezultate u interakciji s korisnicima, te kompanija koje su prisutne na društvenim mrežama, ali taj kanal koriste stihijski što im na kraju šteti zbog lošeg upravljanja.

Posebnu pozornost treba obratiti kreiranju sadržaja koji treba biti u skladu s krovnom komunikacijskom strategijom te istovremeno zanimljiv, lokalno relevantan i u skladu s trendovima koji se zaista brzo mijenjaju, a sve s ciljem privlačenja pažnje ciljne skupine i poticanja njihova angažmana. Kako bi se sve to ostvarilo, potrebno je osigurati resurse te pristupiti društvenim mrežama kao relevantnom mediju koji zahtijeva vrijeme, budžet i

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Iako se Facebook i dalje najviše koristi, u zadnje vrijeme Instagram raste u Hrvatskoj i gotovo triput više korisnika uživa u sadržaju na ovoj mreži nego prije godinu dana. Pregledavanje slika je ipak jednostavnije i privlači sve više i više ljudi, a gdje su potencijalni klijenti ili kupci, tu su i tvrtke, koje su prepoznale Instagram kao pogodan za plasiranje

POLAZNA TOČKA SVAKE KOMUNIKACIJE NA FACEBOOKU ILI BILO KOJOJ DRUGOJ MREŽI MORA BITI KVALITETAN SADRŽAJ, KAŽE GALIĆ svog sadržaja. “Zbog svog privlačnog i ‘light’ formata, zanimljiv je i tvrtkama koje mogu svoj sadržaj i poruke sjajno oblikovati kako bi prikazali lifestyle kompanije, ciljeve, misiju, viziju te, naravno, proizvode i usluge. Prema iskustvu s klijentima, zaista bih se usudio reći da danas Facebook i Instagram gotovo redovito idu ruku pod ruku te su nezaobilazni komunikacijski kanali za različite industrije”, kaže Martina Gršković. Hrvatsko tržište je na dobrom putu i trend prisutnosti na društvenim mrežama je sve veći. Ako se taj uzlazni trend nastavi, možda i hrvatske tvrtke dođu na razinu EU-a, gdje im je i mjesto.

AKTUALNO ARGENTINSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

Hrvatska dijaspora gospodarska poveznica Hrvatske i Argentine Hrvatska daje punu potporu argentinskim ulaganjima i suradnji u gospodarstvu, dok hrvatske luke Rijeka i Ploče mogu poslužiti kao ulazne točke za argentinske izvoznike u Europu, rekla je Kolinda Grabar Kitarović

H

rvatska na žalost nije iskoristila u gospodarskom smislu povijesno dobre odnose koji vežu naše dvije zemlje budući da su nam ekonomski odnosi daleko ispod svojih pravih potencijala. U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom u 2016. Argentina sudjeluje sa samo 0,1 posto, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović povodom otvaranja Argentinsko-hrvatskog gospodarskog foruma, održanog u Buenos Airesu u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i bogoštovlja Argentinske Republike i Hrvatske gospodarske komore, u sklopu kojega je i održano potpisivanje Sporazuma o razumijevanju između Argentinsko-hrvatske komore i HGK.

BROJNE MOGUĆNOSTI ZA ZAJEDNIČKE PROJEKTE “Interes za poboljšanjem naših bilateralnih odnosa postoji. Ovdje su nazočne neke od najpriznatijih hrvatskih izvozno orijentiranih tvrtki iz IT sektora, drvne industrije i industrije namještaja, proizvodnje signalizacije i opreme za željezničku industriju, obrambene industrije, farmaceutske industrije, tekstilne i industrije plastike, turističkih i financijskih institucija. Uz električnu industriju, sektor energetike, transporta i logistike te investicije i prijenos znanja samo su neki od sektora u kojima vidimo mogućnost unapređenja naše gospodarske suradnje”, zaključio je Burilović dodajući kako u Hrvatskoj postoje brojne mogućnosti za zajedničke projekte, a stabilnost i sigurnost poslovanja i ulaganja je zajamčena. “Hrvatska dijaspora ima jako važnu ulogu za nas u HGK-u. Ono što vi imate jedinstvena je

u poboljšanje i unapređenje obostranih gospodarskih odnosa. U toj namjeri veliku ulogu ima i hrvatska dijaspora koja je važan faktor u promicanju gospodarskih odnosa naših dviju zemalja”, istaknula je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Hrvatska daje punu potporu argentinskim ulaganjima i suradnji u gospodarstvu, dok hrvatske luke Rijeka i Ploče mogu poslužiti kao ulazne točke za argentinske izvoznike u Europu”, rekla je Predsjednica.

ZEMLJA KOJA TRAŽI ULAGANJA prednost poznavanja oba svijeta, onog u kojem živite i onog iz kojega potječete. Vi ste poveznica između Hrvatske i Argentine jer posjedujete znanje i uvid u domaće gospodarstvo, kontakte koje čak ponekad ni diplomati nemaju te veliku predanost razvoju i unapređenju naših gospodarskih odnosa”, naglasio je Burilović.

“Argentina je zemlja bogata prirodnim bogatstvima i zemlja koja traži ulaganja, posebno u područja infrastrukture, energetski sektor, sektor obnovljivih izvora energije. Veliku važnost dajemo sporazumu o slobodnoj trgovini između zemalja MERCUSOR-a i EU-a čiji su pregovori u tijeku i koji bi trebao olakšati trgovinsku razmjenu, a Argentini da se bolje pozicio-

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE I ARGENTINE U 2016. BILA JE 26 MILIJUNA USD, A U LANJSKIH PRVIH 11 MJESECI 11 MILIJUNA “Robna razmjena Hrvatske i Argentine je ispod svoje stvarne razine mogućnosti, u 2016. iznosila je 26 milijuna američkih dolara, dok je prvih 11 mjeseci 2017. iznosila 11 milijuna dolara, stoga je ispred nas dugačak put na unapređenju naših gospodarskih odnosa. Nakon razgovora s predsjednikom Argentinske Republike, Mauricijem Macrijem, uvjerena sam da će obje strane uložiti sve svoje napore

nira u svijetu”, kazao je ministar vanjskih poslova i bogoštovlja Argentinske Republike Jorge Fourie.

Argentinsko-hrvatski gospodarski forum održan je u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Argentinskoj Republici, a na njemu je sudjelovalo više od 20 predstavnika 18 hrvatskih tvrtki te oko 50 predstavnika argentinske poslovne zajednice.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU DAMIR GUŽVINEC, DIREKTOR TVRTKE CORVUS INFO

SVE JE STVAR PROCJENE RIZIKA I BALANSA Budućnost vidimo u bezgotovinskim plaćanjima sa što manje kartica i sve više elektroničkog novca, u plaćanjima u realnom vremenu i bez komplikacija, a koji će biti dostupni za sve usluge, od parkinga i kinoulaznica, do plaćanja režija piše Miro Soldić

T 2006.. god osnovana tvrtka Corvus Info

2009.. god pridružila se M SAN Grupi

više od

350

web trgovina koristi njihov Corvus Pay

više od

30%

hrvatskog eCommerce prometa prolazi kroz CorvusPay

vrtka Corvus Info osnovana je 2006. godine. U početku se bavila izradom web portala baziranih na vlastitom CMS rješenju, a 2009. se pridružila M SAN Grupi s ciljem da se na tom njihovom rješenju podigne eKupi, što je dvije godine kasnije i realizirano.

Danas svoje proizvode i usluge nude u dva segmenta poslovanja. Jedan su rješenja enterprise web shopova bazirana na SAP-ovoj eCommerce platformi Hybris. Specifičnost tih rješenja jest to što se mogu integrirati u već postojeću infrastrukturu klijenata ili biti potpuno novi sustavi za e-trgovinu prilagođeni specifičnim potrebama kupaca.

Drugi segment poslovanja Corvusa je Internet Payment Gateway, platforma CorvusPay koja web trgovcima omogućuje naplatu karticama. Koristi je više od 350 web trgovina, a prema podacima HNB-a, više do 30 posto domaćeg prometa u tom segmentu ide upravo preko CorvusPaya. Platforma je u potpunosti razvijena “u kući” i šest je godina certificirana certifikatom PCI DSS Level 1, najvišem u platnoj industriji. Za korisnike predstavlja fleksibilan i maksimalno pouzdan sustav provjeren kroz milijune transakcija kupaca iz cijelog svijeta. U Corvus Infu trenutačno zapošljavaju tridesetak ljudi, ali uvijek su u potrazi za novim stručnjacima kojima bi obogatili svoj tim. S direktorom Damirom Gužvinecom porazgovarali smo o hrvatskom e-commerce tržištu, trendovima u branši i budućim planovima Corvus Infa.

 Koje su prednosti vaših rješenja, primjerice korištenja već etabliranih 12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

platformi naspram razvijanja potpuno novih rješenja?

- To uvelike ovisi o poslovnim potrebama kupaca. Na tržištu ima raznih opcija, pa se tako za male web trgovine uzimaju cloud platforme poput Shopifyja, za srednje shopove tu su rješenja poput Magenta, a SAP Hybris je namijenjen isključivo većim trgovcima koji imaju veći obujam trgovine koja uključuje širinu procesa, veliku stabilnost i praćenje trendova na tržištu. Mi smo se u izradi velikih web trgovina prebacili na SAP Hybris komercijalnu platformu, jer tako možemo brže pratiti trendove. Smisao Hybrisa jest to da se ne počinje od nule, nego da se koriste sve dostupne mogućnosti koje platforma nudi, a one su ogromne, jer na njenom razvoju radi 3000 developera i uistinu od nje možete dobiti sve što vam treba kako biste unaprijedili poslovanje.

 Koje su prednosti vašeg CorvusPay sustava u odnosu na druge slične usluge?

Koliko su ga prepoznali domaći klijenti?

- Na tržištu nudimo CorvusPay uslugu koja omogućuje plaćanje karticama na internetu, a koristi je više od 350 internet trgovina iz Hrvatske i regije. Prema podacima HNBa kroz CorvusPay prolazi više od 30 posto hrvatskog eCommerce prometa koji raste iz godine u godinu. Ono što je značajno za CorvusPay jest to da to naše rješenje možemo prilagoditi specifičnim potrebama pojedinih trgovaca i vrlo brzo razvijati dodatne funkcionalnosti. Još jedna od prednosti jest ta što omogućujemo pohranu kartičnih podataka, pa kupac ne mora više puta unositi podatke.

Nema dovoljnog broja stručnjaka koji nam trebaju, zato mi svoje radnike educiramo i omogućavamo im razvoj unutar kompanije.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU  Mogu li CorvusPay koristiti i manje web trgovine ili ste primarno okrenuti velikim trgovcima?

- U segmentu CorvusPay usluge ciljamo na cijeli spektar kupaca, od najmanjih do najvećih, a trenutačno nam je i struktura klijenata takva. S druge strane,

NAŠA TVRTKA JE, ZAPRAVO, PROCESOR, A BANKE SU TE KOJE PRIHVAĆAJU KARTICE I RIZIK KARTIČNOG POSLOVANJA u segmentu web shopova se fokusiramo samo na velike korisnike i na SAP Hybris platformu.

 Kako funkcionira suradnja s bankama?

- Vrlo dobro surađujemo s bankama koje su nam i odlični partneri. Naša tvrtka je, zapravo, procesor, a banke su te koje prihvaćaju kartice i rizik kartičnog poslovanja. Mi trgovcima omogućujemo da transakcije usmjere na više banaka.

Specifičnost hrvatskog tržišta je plaćanje na rate gdje trošak kreditiranja snosi trgovac. Mi smo spojeni na četiri hrvatske banke i možemo omogućiti plaćanje na rate za kartice koje su one izdale, što znači da za obročno plaćanje ista banka mora biti i izdavatelj i prihvatitelj kartice.

Hrvatske banke na eCommerce kanalu prihvaćaju samo lokalnu valutu, pa ako web shop radi i na vanjskim tržištima, s hrvatskim bankama može osigurati samo plaćanje u kunama. Tako se primjerice, ako nudite smještaj u apartmanu za 100 eura, kupcu pri checkoutu nudi iznos u kunama, što može smanjiti konverziju plaćanja i strane kupce dovesti do nesigurnosti. Kako bismo trgovcima ponudili rješenje i za takve situacije, spojeni smo i na jednu inozemnu banku u Njemačkoj koja omogućava plaćanje u svim valutama i, prema potrebama trgovaca, promet preusmjeravamo na nju. Dodatno smo spojeni i na banke u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

 Kako ste adresirali vjerojatno najveću brigu trgovaca i kupaca – sigurnost?

- PCI DSS Level 1 certifikat je najveći sigurnosni standard u platnoj industriji koji su postavile vodeće svjetske kartične organizacije i koji imaju sve banke, a imamo ga i mi za CorvusPay uslugu. Taj certifikat se svake godine obnavlja što je vrlo zahtjevan proces a, između ostalog, uključuje i dolazak revizora koji provjerava sve procedure, baze, sustave... apsolutno sve. To jamči da su kartični podaci pohranjeni kod nas i sve transakcije koje prolaze kroz naš sustav – sigurne.

Važno je istaknuti da kompletan trošak certifikacije snosimo mi. S obzirom na to da se procjenjuje da cijeli proces godišnje stoji više od 400.000 kuna, jasno je koliko klijenti mogu uštedjeti bez kompromitiranja sigurnosti svojih kupaca. Sigurnost i komocija kupaca s jedne, te korisničko iskustvo s druge strane, dvije su zdjelice vage, pa treba odvagnuti čemu se želi dati prioritet. Najveća razina sigurnosti za kupca je 3D Secure provjera koja se odvija u banci. Korisnik se autentificira tokenom, isto kao da plaća internet bankarstvom. Postoji, dakle, redirekcija na banku i proces traje. Nije najbrže i najkomotnije za kupca, ali je najsigurnije. U slučaju izostanka 3D Ssecure provjere checkout je brži, ali postoji veća opasnost od zloporaba i mogućnosti da kupac tvrdi da on nije obavio transakciju. Kod odluke o korištenju 3D Secure provjere, gleda se na to koliko su veliki iznosi transakcija i o kojoj vrsti poslovanja se radi, pa primjerice, ako plaćate taksi ili režije, rizik je manji i onda nema potrebe za 3D Secure provjerom. Postoje globalni mandati kartičnih kuća koje traže određenu razinu sigurnosti i kako bismo ih poštovali, omogućujemo pohranu kartičnih podataka i tako pružamo dobar spoj ugodnog korisničkog iskustva i zavidne sigurnosti transakcije. S pohranom kartičnih podataka 3D secure provjera nije potrebna kod svake transakcije, što poboljšava korisničko iskustvo. Uglavnom, sve je stvar procjene rizika i balansa.  Trenutačno je vrlo aktualna Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR), kakve novosti donosi u vašoj branši i kako joj se prilagođavate?

- EU se prilično otvorio s pristupom osobnim podacima i taj problem se sad pokušava riješiti GDPR odredbom. Mi već niz godina imamo PCI DSS koji

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

se odnosi na kartične podatke, dok se GDPR odnosi na osobne podatke. Kako se tijekom transakcija pojavljuju i određeni osobni podaci, mi ćemo prilagoditi mehanizme sigurnosti koje koristimo za kartične podatke i na osobne. Tako ćemo prilično jednostavno uskladiti poslovanje

U SEGMENTU CORVUSPAY USLUGE CILJAMO NA CIJELI SPEKTAR KUPACA, OD NAJMANJIH DO NAJVEĆIH s GDPR standardima i zahtjevima. Naravno, tu postoji određeni pravni aspekt prema kojem korisnik mora biti svjestan da je ostavio podatke i za što će se oni koristiti. Što se tiče kriptiranja, već imamo rješenje, ali morat će postojati i mogućnost brisanja podataka. Nova regulativa svakako donosi izazove, no mi smo spremni nositi se s njima.

režija. Jednostavnost i pristupačnost će biti ključne u približavanju kupcima u ulasku u široku primjenu.

 Izvozite li svoj softver?

- Naši proizvodi i usluge prisutni su na vanjskim tržištima. Primjerice, CorvusPay uslugu nudimo regionalno - spojeni

ne nužno vezano za kartično poslovanje, već kao da plaćate preko internet bankarstva svoje banke, s time da ćemo mi to omogućiti za sve banke na koje smo spojeni. Time ćemo moći poboljšati korisničko iskustvo, a s druge strane web shopovima omogućiti još lakšu naplatu.

Vodimo se internet transakcijama i vje-

TRENUTAČNO KOD NAS DOSTA PLAĆANJA OBAVLJA SE VIRMANSKI I POUZEĆEM, A KARTICAMA SE OBAVLJA TREĆINA PROMETA

 Koliko je uopće jako domaće tržište po pitanju e-trgovine u usporedbi s konkurentskim zemljama? Ima li mjesta za napredak ili smo već zasićeni?

- Mi smo manja zemlja, pa se očekuje manji broj web trgovina, ali ima još puno prostora za rast. Prema podacima o plaćanju karticama na internetu, od 2014. se bilježi rast od 40 posto godišnje. U apsolutnim iznosima ne radi se o velikim brojkama i na taj segment otpada tek par postotaka od ukupnog prometa u trgovini u zemlji. U drugim zemljama taj udio ide i do 30 posto. Dakle, u usporedbi s ovih naših par posto, jasno je da postoji veliki prostor za rast.

 U kojem smjeru će se općenito razvijati e-trgovina globalno i kod nas?

- Trenutačno kod nas dosta plaćanja obavlja se virmanski i pouzećem, a karticama se obavlja trećina prometa.

Dolaskom mlađih generacija taj će se postotak sigurno povećavati. Budućnost vidimo u bezgotovinskim plaćanjima sa što manje kartica i sve više elektroničkog novca, u plaćanjima u realnom vremenu i bez komplikacija, a koji će biti dostupni za sve usluge, od parkinga i kinoulaznica, do plaćanja

smo na jednu njemačku banku, u Bosni i Hercegovini smo spojeni na dvije banke, isto tako i u Srbiji. Naši klijenti su trgovci iz cijele regije. Čak i oni koji kreću iz Hrvatske, pa se šire na okolne zemlje, očekuju od nas kao partnera da ih podržimo.

To je zapravo dominantni model našeg izvoza softvera – regionalno, kroz razvoj naših kupaca.

rujemo da će doći trenutak kada će gotovina i kartice biti manje zastupljene od elektroničkog novca u nekom njegovom obliku. Upravo se donosi i novi domaći zakon o platnom prometu na koji se banke moraju prilagoditi kroz 18 mjeseci, a on će se zapravo implementirati u suradnji s bankama. U tom smislu, najviše ulažemo i pratimo regulativu.

 Uvode se carine na male pakete iz Kine. Hoće li to pozitivno utjecati na domaće web shopove?

- Vjerujem da hoće, ali treba vidjeti u kojoj mjeri. Siguran sam da će pozitivno utjecati, ali to, naravno, ovisi o strukturi narudžbi.

 Kad smo već kod regulative, danas

 Kako je izgledao proces uspostave i razvoja jedne od najvećih domaćih web trgovina, eKupi?

- Imali smo odličan tim stručnjaka koji je mogao podržati sve što je bilo potrebno za implementaciju te snagu grupacije iza sebe po pitanju distribucije, logistike, nabave i naravno, kapitala. Dakle, imali smo dobre temelje koje smo uspješno implementirali na tržištu. I danas se taj projekt razvija jer kod nas još uvijek dosta kupaca zazire od web trgovine, pa je to nešto što se gradi s vremenom.  Kakvi su vam planovi za skoru budućnost? U što ćete investirati? U kojem smjeru se razvijati?

- U smislu platne industrije pouzdajemo se u Payment service direktivu 2 na razini EU-a koja bankama nalaže da otvore svoja sučelja prema pružateljima usluga kao što smo mi. To će, zapravo, omogućiti dodatne inovacije u plaćanju,

je online trgovina okrenuta gotovo isključivo kartičnom plaćanju, s tim da kupci kod nas preferiraju i pouzeće. Predviđate li promjenu u tom segmentu i u kojem smjeru bi ona trebala ići?

- Poprilično smo zadovoljni regulativom, a i banke su uvijek spremne razmotriti potrebe trgovaca i izaći im u susret, nisu više zatvorene, dapače, prilično su fleksibilne. Naravno, postoji mogućnost za još bolju reguliranost svih sudionika eCommerce ekosustava, ali to je proces koji se konstantno razvija i na njemu treba stalno raditi.

 Muči li vas sveprisutni problem nedostatka kvalitetne radne snage?

- Nema dovoljnog broja stručnjaka koji nam trebaju, zato mi svoje radnike educiramo i omogućavamo im razvoj unutar kompanije. Naravno, tako školovan kadar teško je zadržati da ne ode u inozemstvo, pogotovo mlađe ljude koji nisu navikli na radni odnos na duge staze. Zato u tvrtku uvodimo procedure i sustav u kojem se sve bilježi i gdje znanje cirkulira, kako bismo bili što otporniji na fluktuacije.

Znanje mora biti dostupno svima u sustavu kroz pravilno dokumentiranje.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO MANPOWEROVO ISTRAŽIVANJE O PROGNOZAMA ZAPOŠLJAVA

ZAPOSLENOST ĆE PORASTI 29 POSTO?

Čak 33 posto anketiranih poslodavaca predviđa rast zaposlenih, njih 57 posto smatra da neće biti nikakvih promjena, dok četiri posto očekuje pad zaposlenih piše Jozo Knez knez@privredni.hr

P

rvo Manpowerovo istraživanje o prognozama zapošljavanja u Hrvatskoj provedeno je za drugo tromjesečje 2018. godine. Istraživanje je provedeno intervjuiranjem reprezentativnog uzorka od 620 poslodavaca u Hrvatskoj, a dobiveni podaci su i više nego optimistični. Svim sudionicima istraživanja postavljeno je samo jedno pitanje: Kakve promjene u zaposlenosti, gledano ukupno, očekujete u sljedeća tri mjeseca, do kraja lipnja 2018. godine, u usporedbi s tromjesečjem u kojem se upravo nalazimo?

MEĐU INDUSTRIJSKIM SEKTORIMA NAJVEĆI RAST ZAPOŠLJAVANJA PREDVIĐA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM, ČAK 48 POSTO 16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Prema dobivenim odgovorima čak 33 posto poslodavaca predviđa rast zaposlenih, njih 57 posto smatra da neće biti nikakvih promjena, dok četiri posto očekuje pad zaposlenih. Svi ovi podaci, nakon kalkulacije koja rezultira neto prognozom zapošljavanja, pokazuju da drugo tromjesečje ove godine u Hrvatskoj donosi rast zaposlenosti od 29 posto.

“Nakon 10 godina, otkako je Manpower Grupa u Hrvatskoj, odlučili smo napraviti ovo istraživanje. Razlog zašto krije se u činjenici da tržište rada u Hrvatskoj nije toliko razvijeno u usporedbi s drugim zemljama. Dokaz te nerazvijenosti tržišta je broj radnika koji radi preko agencija. Naime, u EU taj prosjek iznosi 1,6 posto, u susjednoj Sloveniji, koja je iznad prosjeka 1,9 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak stao na 0,9”, rekao je Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska, predstavljajući rezultate istraživanja.

NJA U HRVATSKOJ USPOREDBE PREMA SEKTORIMA Gledajući prosjek zapošljavanja prema sektorima, vidljivo je da svih osam industrijskih sektora predviđa rast zapošljavanja. Tu, naravno, prednjači zapošljavanje u ugostiteljstvu i turizmu sa 48 posto povećanja, a slijedi građevina sa 46 posto. Sektor proizvodnje je sljedeći sa 33 posto, a zdrav rast zaposlenosti očekuje se i u financijama, osiguranjima, poslovima s nekretninama i sektoru poslovnih usluga gdje je prognoza rasta zapošljavanja 21 posto. Najmanja stopa novih zapošljavanja planira se u sektoru prometa, logistike i komunikacija, 21 posto.

Treba primijetiti kako i javni sektor planira nova zapošljavanja, i to čak 16 posto, što ne odražava trenutačno stanje gospodarstva u Hrvatskoj. “Smatramo da je ovaj postotak prevelik i zapravo bi u slučaju javnog sektora trebao biti na nuli”, kazao je Biškup.

I JAVNI SEKTOR PLANIRA NOVA ZAPOŠLJAVANJA, I TO ČAK 16 POSTO Prema istraživanju, najmanje novih radnih mjesta otvorit će se kod poslodavaca u središnjem dijelu Hrvatske, 25 posto, a najviše u zapadnom, 40 posto. Istočna Hrvatska, koja trenutačno gubi najviše stanovnika, nije na zadnjem mjestu nego je ispred Središnje Hrvatske s postotkom zapošljavanja u sljedeća tri mjeseca od 27 posto.

“Istraživanje o prognozama zapošljavanja u drugom tromjesečju ove godine pokazuje da su hrvatski poslodavci vrlo optimistični kad je u pitanju rast broja novih radnih mjesta u sljedećem kvartalu. Dosta tog samopouzdanja iskazanog u istraživanju ima svoj temelj u sezonskom zapošljavanju, koje raste kako se približavamo ljetnim mjesecima i novoj turističkoj sezoni. Stoga treba biti oprezan jer ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će se tako dinamičan ritam zapošljavanja nastaviti i u drugom dijelu godine”, smatra Biškup.

Poslodavci koji su sudjelovali u istraživanju kategorizirani su i po veličini organizacije mikro, male, srednje velike i velike tvrtke. Sve one prognoziraju rast zapošljavanja, pa tako mikro tvrtke očekuju rast od 16 posto, male od 28, srednje od 45 posto, a velike od 51 posto. “Gospodarstvo EU-a temelji se na malim tvrtkama koje broje do 49 zaposlenih i prihodi EU-a najviše dolaze upravo od malih tvrtki.

Velike tvrtke posluju u zemljama gdje su manja porezna davanja, poput Irske i Luksemburga, dok male tvrtke ipak nemaju taj izbor, tako da je podatak od 28 posto povećanja zaista odličan”, istaknuo je Biškup.

NEDOSTATAK RADNIKA Istraživanje u zemljama EU-a pokazalo je kako su najoptimističnija predviđanja u zapošljavanju u Mađarskoj, što je posljedica robusnih projekcija razvoja građevinskog sektora. Optimizam su pokazali i poslodavci u Njemačkoj, i to najviši u proteklih šest godina. U Ujedinjenom Kraljevstvu tražitelji posla vjerojatno će imati koristi od rasta plaća koji predviđaju poslodavci u svim sektorima i u svim britanskim regijama, dok je u Austriji samopouzdanje poslodavaca poraslo do razine opreznog optimizma, što je posljedica nešto lošijih prognoza zapošljavanja u prvom tromjesečju ove godine.

Prognoze zapošljavanja u Italiji pokazale su se negativnima, unatoč tome što su poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu objavili svoje najoptimističnije planove zapošljavanja u posljednjih 15 godina.

“Hrvatsko gospodarstvo je u zadnjih 10 do 15 godina izgubilo oko 200.000 radnih mjesta, što znači da je zaposlenost pala. U istom razdoblju broj nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pao je sa 300.000 na 190.000. Postavlja se pitanje hoće li hrvatsko gospodarstvo moći popuniti ta radna mjesta.

Mi smatramo da neće”, ocijenio je Biškup dodajući kako hrvatsko gospodarstvo, nažalost, neće ostvariti rast BDP-a jer neće moći dostupnim radnicima popuniti ta radna mjesta. Bez jasne politike vladajućih, preciznije, bez fiskalne politike i zbog nedostatka ikakve imigracijske politike, ovih optimističnih 29 posto rasta ostaje nedostižna brojka. “Ako vlada ne povuče neke poteze, dugoročne posljedice bit će veoma loše za hrvatsko gospodarstvo, ali i mirovinski sustav”, zaključio je Nebojša Biškup.

Hrvatsko gospodarstvo je u zadnjih 10 do 15 godina izgubilo oko 200.000 radnih mjesta, što znači da je zaposlenost pala. U istom razdoblju broj nezaposlenih na HZZ-u je pao sa 300.000 na 190.000.

Postavlja se pitanje hoće li hrvatsko gospodarstvo moći popuniti ta radna mjesta.

Mi smatramo da neće.

Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA MASLINARSTVO I PROIZVODNJA MASLINOVOG ULJA

ZAŠTO NE BISMO BILI EKSKLUZIVNI BUTIK? Samodostatnost proizvodnje maslinovog ulja u Hrvatskoj kreće se u rasponu od 50 do 70 posto. Istodobno trend uvoza raste, pa tako Hrvatska uvozi više od 4000 tona maslinovog ulja godišnje u vrijednosti većoj od 15 milijuna eura piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

37.090 0t ploda masline prerađeno u 2017. u 181 uljari

oko

6000 0t

maslinovog ulja dobiveno

16% prošlogodišnji randman

P

rema podacima Savjetodavne službe u 181 uljari u Hrvatskoj u prošloj je godini prerađeno 37.090 tona ploda maslina, što znači da je urod bio slabiji 30 posto u odnosu na godinu ranije. Uz odličan randman ulja od 16 posto, lani se dobilo oko 6000 tona maslinovog ulja.

“Nakon jake zime uslijedilo je sušno ljeto i požari koji su uništili dio maslinika. Tako je zbog toga, primjerice u Šibensko-kninskoj županiji, urod maslina dosegao samo trećinu uroda iz 2016. godine, dok su otok Hvar ili područje Općine Gradac zabilježili iznadprosječni urod i puno veći nego pretprošle godine. U Splitsko-dalmatinskoj županiji pak urod maslina bio je viši čak za 25 posto u odnosu na 2016. godinu. S obzirom na to da masline nisu napadali maslinina muha i svrdlaš, berba pa odmah potom prerada dale su ulja odlične kakvoće”, ističe Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, inače organizatora Noćnjaka.

koja otvaraju vrata maslinarima i uljarima, ali i onima koji razmišljaju bi li ušli u maslinarstvo.

Sjedinjene Američke Države su najveći uvoznik maslinovog ulja. Od ukupnog uvoza maslinovog ulja čak 30 posto uveze SAD, od čega čak 60 posto uvezu u posudama zapremnine 18 kilograma. Doduše, na svjetskom tržištu je zbog nešto lošijeg uroda također zabilježen pad od oko četiri posto. Najveći dobavljači ulja u bocama su Italija, Španjolska, Grčka, Tunis i Turska. Najveći dobavljači u posudama do 18 kilograma su Španjolska, Tunis,

U HRVATSKOJ SE PROSJEČNA CIJENA MASLINOVOG ULJA KREĆE IZMEĐU DEVET I 12 EURA PO LITRI

STANJE NA TRŽIŠTU Samodostatnost proizvodnje maslinovog ulja u Hrvatskoj kreće se, ovisno o berbi koja oscilira iz godine u godinu, u rasponu od 50 do 70 posto. Trend uvoza raste i svake je godine sve veći. Hrvatska, naime, uvozi više od 4000 tona maslinovog ulja godišnje u vrijednosti većoj od 15 milijuna eura No Ljubenkov smatra da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal za proizvodnju ulja visoke kvalitete i njegov izvoz kroz turističku potrošnju. Cijena, kvaliteta i pakovina su, prema njegovim riječima, tri bitna elementa 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Argentina i Turska. Inače, najveći proizvođač maslinovog ulja u svijetu je Španjolska, a slijede Italija, Grčka...

Najzanimljivije je to što Kina počinje povećavati svoj urod maslina, u ovom trenutku ima 71.000 hektara maslinika, a proučavaju i kako dalje i gdje sve masline mogu uspijevati. Počeli su 1960. godine sa 20.000 eksperimentalnih stabala, a do sada su svake godine za oko 10.000 hektara proširivali površine pod maslinicima.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

maslinovih ulja leži u klasičnom načinu proizvodnje. “Međunarodno vijeće za maslinovo ulje radilo je analizu cijena maslinovih ulja.

Više od 60 posto maslinika uzgaja se na klasičan način kao što je kod nas. Prosječna cijena u tim nasadima kreće se oko 4,5 do pet eura za litru. Zvijezda otkupljuje ekstra djevičansko maslinovo ulje po cijeni od 50 kuna po litri. Na to maslinar koji ima registriran OPG, ako mu je ulje ekstra djevičansko, dobije još 10 kuna poticaja. Mi otkupljujemo samo ekstra djevičansko maslinovo ulje. Dakle, to je ulje koje zadovoljava sve tržišne kvalifikacije da bi bilo

VIŠE OD 60 POSTO MASLINIKA UZGAJA SE NA KLASIČAN NAČIN KAO ŠTO JE KOD NAS, KAŽE ZORICA JURIŠIĆ

CIJENA ULJA Cijena, kvaliteta i pakovina su tri bitna elementa koja otvaraju vrata maslinarima i uljarima, ali i onima koji razmišljaju bi li ušli u maslinarstvo.

Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije

Cijena hrvatskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja viša je za oko 40 posto u odnosu na Italiju, 80 posto u odnosu na Grčku, a 90 posto u odnosu na Španjolsku. U Hrvatskoj se prosječna cijena maslinovog ulja kreće između devet i 12 eura po litri. U Španjolskoj je prosječna cijena maslinovog ulja 3,63 eura, što je 0,3 posto manje nego godinu ranije U Italiji je 4,18 eura što je smanjenje od čak 29 posto u odnosu na godinu prije, dok je u Grčkoj cijena 3,38 eura što je smanjenje od dva posto.

“Opravdanost više cijene hrvatskih maslinovih ulja može se zahvaliti malim pakiranjima, ekološkom uzgoju, visokoj kvaliteti te prezentaciji. Veliki poticaj u plasmanu maslinovih ulja svakako je turizam jer kako turizam raste, primjećujemo da raste i broj pakovina. Zato se treba potruditi da se Hrvatska još značajnije upiše u maslinarsku kartu svijeta i bude prepoznata kao ekskluzivni butik za maslinova ulja”, smatra Ljubenkov. Zorica Jurišić, dugogodišnja savjetnica za maslinarstvo najveće domaće tvornice ulja Zvijezda, smatra da odgovor u nešto većoj cijeni hrvatskih

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

ekstra djevičansko. Mogu reći da je svaki OPG koji nam je ponudio ulje za otkup, imao takvo ulje. Dakle, njegova kvaliteta je neupitna”, kaže Zorica Jurišić.

Agrolaguna ima najveću plantažu maslinovog ulja u Hrvatskoj. Pod maslinama je 226 hektara zasađenih za Istru karakterističnih sorti maslina. Saša Ukušić, voditelj prodaje Agrolagune, kaže kako pod jedinstvenim brendom proizvode šest vrsta maslinovog ulja te da na tržištu postižu odličnu cijenu i nemaju problema s prodajom. Prema njegovim riječima, prosječni randmani u Istri su oko 10 do 11 posto, dok se na europskim plantažama kreću oko 20 posto. “Nije naodmet spomenuti da se u nekim drugim zemljama plod preša na višim temperaturama kako bi se dobilo više ulja, a dobije se i ulje od komine. To se u Hrvatskoj ne radi, barem ne masovno. Osim toga, neka ulja znaju biti točno na granici ekstra djevičanskih, a ne rade ih na način kako ih mi radimo. Mi u Agrolaguni dobivamo ulje isključivo hladnim prešanjem. U europskim maslinarskim zemljama ulje koje se proizvodi na način kao što se uglavnom proizvodi u Hrvatskoj, postiže visoku cijenu, a ako se to na neki način iskorištava, onda se to odražava i na cijenu koja je niska. Poznato je da Agrolagunina ulja u svim, pa čak i u nasumičnim kontrolama na policama, opravdavaju kvalitetu i cijenu”, ističe Ukušić.

KVALITETA NA PRVOM MJESTU U zadnje tri godine, dodaje on, Agrolaguna bilježi odlične berbe, tako da prosječna berba u

Agrolaguni rezultira proizvodnjom od oko 100 do 110 tona maslinovog ulja. “Iz zadnje berbe možemo se pohvaliti da smo dobili 160 tona maslinovog ulja, a godinu prije smo imali 178 tona i sve smo uspjeli prodati. I ove godine ne bismo trebali imati problema s prodajom svoga ulja koje prodajemo dvama kanalima - jedan je retail, a drugi HoReCa. Kvalitetu istarskih ulja prepoznali su i turisti. I rast turizma svakako utječe na prodaju. Imamo vlastite maslinike i vlastitu uljaru za preradu, tako da je put od berbe do prerade stvarno kratak, znači, odmah prerađujemo plod, i to hladnim prešanjem. Ključ kvalitete naših maslinovih ulja je u sortimentu, obradi, preradi i samom postupku hladnog prešanja te u, naravno, uvjetima čuvanja. Bez obzira na to što smo najveća plantaža u Hrvatskoj, u potpunosti kontroliramo uvjete i proizvodimo na održiv način, tako da se ne možemo uspoređivati s plantažnom proizvodnjom, odnosno, proizvodnjom koja se obrađuje i proizvodi industrijski”, naglašava Ukušić.

Ante Duvnjak, vlasnik Centra maslinovog ulja Sveti Ivan iz Vodica, kaže da je urod u Šibensko-kninskoj županiji bio dosta lošiji, ali je zadovoljan visokom kvalitetom ovogodišnjeg ulja. Ono čega se Duvnjak pribojava je svakako odljev radne snage iz Hrvatske, a taj bi proces mogao usporiti perspektivu razvoja

maslinarstva u nas. Također, Duvnjak naglašava kako se u Hrvatskoj još uvijek kvaliteta maslinovog ulja realno ne vrednuje. “Ako ja

U HRVATSKOJ POSTOJI VELIKI POTENCIJAL ZA PROIZVODNJU ULJA VISOKE KVALITETE I NJEGOV IZVOZ KROZ TURISTIČKU POTROŠNJU, SMATRA LJUBENKOV prerađujem masline na vrijeme i imam randman od šest posto, nije isto kao kada se prerađuju prezrele masline koje imaju randman 15 posto. Jednostavno ne mogu postići dvostruko veću cijenu na tržištu, usprkos značajno većoj kvaliteti maslinovog ulja. Još uvijek se ne zna dovoljno o kvaliteti da bi se to i cijenilo”, smatra Duvnjak.

Zvijezda otkupljuje ekstra djevičansko maslinovo ulje po cijeni od 50 kuna po litri. Na to maslinar koji ima registriran OPG, ako mu je ulje ekstra djevičansko, dobije još 10 kuna poticaja.

Zorica Jurišić, savjetnica za maslinarstvo tvornice ulja Zvijezda

ODRŽAN 20. NOĆNJAK

Za nove uljare 10 milijuna eura Na ovogodišnjem 20. Noćnjaku, manifestaciji maslinara i uljara, okupilo se oko 1200 sudionika. U sklopu Panela Zadružnog saveza Dalmacije ocijenjeno je 440 uzoraka maslinovih ulja te 45 proizvoda od maslina. Na natjecanju su ove godine ocijenjene 123 pakovine maslinovog ulja.

Ove godine je čak 85 posto ocijenjenih maslinovih ulja bilo u kategoriji ekstradjevičansko. Noćnjak je otvorio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je istaknuo kako se to ministarstvo maksimalno trudi pomoći maslinarima. “Smatram da maslinari imaju što reći o pozitivnim stvarima koje se događaju. Najavio bih natječaje iz Programa ruralnog razvoja u sklopu kojega ćemo zdvojiti 10 milijuna eura samo za izgradnju novih uljara. To je ono što maslinari traže i što ćemo im omogućiti. Maslinari i uljari imaju mogućnost povlačenja sredstava za kušaonice te ostale stvari vezane uz povezivanje proizvođača

maslinovog ulja s turizmom. Niz je mogućnosti i puno toga možemo zajednički napraviti”, kazao je Tolušić. Ističući kako je strategija razvoja poljoprivrede važna, Tolušić je ustvrdio kako će ona biti donesena na način da ne bude samo mrtvo slovo na papiru, već da bude operativna i da može vrijediti 10 do 15 godina. “Do tada imamo Program ruralnog razvoja u kojem je čak dvije milijarde eura, koje usmjeravamo u sektore kojima želimo pomoći te one koje razvijamo”, dodao je Tolušić. “Cilj nam je da ponuda naših maslinovih ulja zadovoljava potražnju koja nije vezana samo uz gorka i pikantna ulja, nego je vrlo značajna potražnja za blagim i srednje intezivnim uljima kakva daje najraširenija naša sorta oblica.

Kako je plavac mali značajan za vinarstvo tako je i oblica važna za maslinarstvo. Cilj je da na tržištu bude što je moguće više maslinovih ulja u pakovinama, a ne da se ulje prodaje u rinfuzi. Kako bismo to

postigli, postoje dvije opcije: jedna je da proizvođači samostalno nastupaju, a druga da se udruže i imaju ulje u zajedničkoj pakovini”, istaknuo je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.

(J.V.)

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO ODRŽANA MANIFESTACIJA “NAŠE DOMAĆE, SADA I UBUDUĆE”

PRILIKA ZA VELIKI ZAOKRET U POLJOPRIVREDI Program ruralnog razvoja najizdašniji je izvor sredstava za revitalizaciju naših ruralnih krajeva i investicije u poljoprivredi. Samo ove godine za te namjene kroz 30-ak natječaja osigurali smo 3,7 milijardi kuna, poručio je ministar Tolušić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U OSJEČKOBARANJSKOJ ŽUPANIJI ZA MJERE PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA DO SADA JE UGOVORENO 1516 PROJEKATA

K

roz Program ruralnog razvoja u razvoj hrvatske poljoprivrede može biti uloženo čak 2,4 milijarde eura, istaknuo je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, na manifestaciji Naše domaće, sada i ubuduće, održanoj u Osijeku početkom proteklog tjedna. Inače, uz Osijek, ova je manifestacija do sada održana u Svetom Martinu na Muri i Pitomači, a plan je posjetiti svih 20 županija. Cilj manifestacije je informirati poljoprivrednike kako do EU novca za ruralni razvoj: za opremanje farmi, izgradnju pogona, osiguranje usjeva, ali i za zelenu poljoprivredu, čije prakse poljoprivrednicima donose dodatni izvor zarade. Nakon radionice, na radnom ručku s ministrom poljoprivrede, predstavljeni su proizvodi s oznakama Hrvatske poljoprivredne agencije: meso, mlijeko i jaja s hrvatskih farmi, med hrvatskih pčelinjaka te brašno i

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

kruh s hrvatskih polja, kao i hrvatski autohtoni proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti u EU. Nakon radnog ručka održane su radionice o mjerama Programa ruralnog razvoja za poljoprivrednike, a prezentiran je i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

KONKURENTNOST CIJELOG GOSPODARSTVA “Program ruralnog razvoja najizdašniji je izvor sredstava za revitalizaciju naših ruralnih

krajeva i investicije u poljoprivredi. Samo ove godine za te namjene kroz 30-ak natječaja osigurali smo 3,7 milijardi kuna. U Osječkobaranjskoj županiji za mjere Programa ruralnog razvoja do sada je ugovoreno 1516 projekata. O potencijalu ove županije najviše govori podatak da je kroz do sada raspisane natječaje iz Programa vrijednost prijavljenih investicija gotovo dvije milijarde kuna”, kazao je Tolušić dodajući kako su sustavnom edukacijom građana proizvodi OPG-ova sve traženiji, povećala se i njihova online prodaja, hotelijeri uključuju domaće proizvode u svoju ponudu, raste interes za ruralni turizam, građani pažljivije čitaju deklaracije na proizvodima koje kupuju, a poljoprivrednici iskazuju veći interes za HPA označavanje svojih proizvoda.

Pripreme za budućnost Ministar Tolušić je najavio kako uskoro dolaze programiranje i pregovori o novom programskom razdoblju, dodavši kako o tome želi čuti i korisnike ili potencijalne korisnice Programa ruralnog razvoja. “Zanima nas u kojem se smjeru taj novac treba raspoređivati u budućnosti. Ove će godine krenuti i programiranje na razini EU-a i pregovori s državama članicama. To je izuzetno važan posao kako bismo spremno dočekali razdoblje do 2026. godine. Istodobno kod kuće radimo ubrzanim tempom na propisima kojima ćemo postaviti dobre temelje za zaokret trendova poljoprivredne proizvodnje. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je odnedavno na snazi želimo što prije implementirati, pa održavamo radionice za jedinice lokalne samouprave koje će dodjeljivati državnu zemlju poljoprivrednicima. Sabor raspravlja o Konačnom prijedlogu zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji će prvi put urediti status obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pružiti im zaštitu kakvu zaslužuju”, naglasio je Tolušić.

“Iz svega toga proizlazi i cilj ovakve manifestacije, a to je ukazati potrošačima da iza proizvoda s tom oznakom stoje sustavi koji prate njihovu sljedivost u proizvodnom procesu, ali i kvaliteta koja se dokazuje određenim parametrima koji se prate. U konačnici, namjera je učiniti domaću proizvodnju i na polici konkurentnijom u odnosu na ostale proizvode”, objasnio je Barać.

ULOGA ŽUPANIJE

U OVOM MANDATU IZGRADIT ĆEMO REGIONALNI DISTRIBUTIVNI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE, NAJAVIO JE ŽUPAN ANUŠIĆ Osim toga, nastavio je Tolušić, potrošnjom domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izravno se utječe na očuvanje, ali i daljnji razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje.

Istodobno, nastavio je, pridonosi se povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, očuvanju ruralnih prostora i radnih mjesta, kako u primarnom poljoprivrednom sektoru tako i u prehrambenoj industriji.

Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, rekao je kako žele promovirati sve one koji sudjeluju u sustavima označavanja hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, oznakama koje izdaje na korištenje HPA. Riječ je o mlijeku, mesu i jajima s hrvatskih farmi, medu s hrvatskih pčelinjaka, kao i kruhu i brašnu s hrvatskih polja.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić pozdravio je održavanje manifestacije koja promovira domaće proizvode, trud i znanje naših ljudi u proizvodnji hrane, ali upozorio je kako poljoprivrednici nailaze i na puno problema prilikom proizvodnje i plasmana svojih proizvoda. U tom smislu je najavio projekt gradnje regionalnog distributivnog centra za voće i povrće. “Taj će centar biti spreman u ovom mandatu i bit će na raspolaganju cijeloj Slavoniji, Baranji i Srijemu. Riječ je o centru koji će imati sušaru, sortirnicu, pakirnicu, sustave hlađenja i sve ono što je prijeko potrebno kako bi proi-

Potrošnjom domaćih poljoprivrednoprehrambenih

proizvoda izravno se utječe na očuvanje, ali i daljnji razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

zvodi pričekali trenutak kada će na tržištu biti najkonkurentniji i spremni za plasman”, rekao je Anušić i dodao kako je u proizvodnji hrane važan i sustav navodnjavanja. Stoga se samo na području Osječko-baranjske županije radi na izgradnji 14 sustava navodnjavanja od kojih je onaj u Baranji već u funkciji, dok bi ostali trebali biti završeni u sljedeće tri godine.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO STANJE U PČELARSKOJ INDUSTRIJI

NA SIVOM TRŽIŠTU PRODA SE OKO 80 POSTO MEDA Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna je legalna realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete, ističe Bračić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

ivo tržište meda i činjenica da je tek desetak posto od oko 15.000 domaćih proizvođača meda upisano u registar proizvođača, predstavlja veliki problem, kažu u Grupaciji pčelarstva Hrvatske gospodarske komore.

Najvažniji problemi s kojima se suočavaju pčelari su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse, ističe predsjednik Grupacije pčelarstva HGK Ivan Bračić. “Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna je legalna realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno

OSIM MEDA, UVOZI SE I ZA 12 MILIJUNA KUNA PROIZVODA OD PČELA KOJI SE MOGU NAĆI I KOD DOMAĆIH PROIZVOĐAČA ne znamo kamo odlazi 8400 tona domaćeg meda”, naglašava Bračić.

U suradnji s Ministarstvom donesen je novi pravilnik o deklariranju meda

proizvođača, a velika većina njih nije registrirana, otkupljivači se moraju okrenuti uvozu. Osim meda, gdje još uvijek postoji problem s deklariranjem, uvozi se i za 12 milijuna kuna proizvoda od pčela koji se mogu naći i kod domaćih proizvođača.

OSIGURATI POŠTENU TRŽIŠNU UTAKMICU

koji je protiv pravila EU-a jer su domaći proizvođači i prerađivači tražili da se preciznije označava iz koje države med dolazi, a ne samo je li njegovo podrijetlo Europska unija ili zemlje izvan nje. “Pčelari također imaju dokument o dobroj proizvođačkoj praksi i mi inzistiramo na tome da on dobije status vodiča s obvezujućim odredbama. To u praksi znači da pčelar od kojeg tvrtka otkupljuje med mora znati i jamačiti o načinu na koji je prehranjivao pčele i koje im je pripravke za bolesti davao”, kazao je Bračić, ističući kako samo Hrvatska i Mađarska imaju punu stopu PDV-a u pčelarstvu, što stimulira crno tržište.

S obzirom na to da veliki trgovci mogu otkupljivati med samo od registriranih

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

U nas postoji i problem laboratorija u kojima se analizira kvaliteta proizvoda.

Kako kažu pčelari, ti laboratoriji nisu dostatno opremljeni, metode evaluacije nisu certificirane i parametri analize nisu usporedivi među laboratorijima. Za potrebe analize kvalitete proizvoda nekoliko tvrtki tražilo je da hrvatski laboratoriji nabave izotopni uređaj i da metoda prođe validaciju, međutim, kako kažu proizvođači meda, nadležne institucije nisu pokazale razumijevanje za tu 250.000 kuna tešku investiciju.

“Svaka vlada kroz svoje institucije mora osigurati opstanak pčela i pčelara jer nema uravnoteženog eko sustava bez pčela i nema kvalitetne proizvodnje u poljoprivredi budući da su one najzahvalniji oprašivači. Naravno, u svemu tome se javljaju razni interesi i država kroz regulaciju tržišta, odnosno poštenu tržišnu utakmicu mora osigurati rješenje”, poručio je Bračić.

U Hrvatskoj se od godine do godine proizvodi od osam do 10.000 tona meda od čega se prošle godine izvezlo samo 380 tona, a uvezlo 1300 tona ili gotovo četiri puta više. Prema podacima za 2017. godinu najviše uvozimo iz Španjolske, Kine i Poljske, dok najviše izvozimo u BiH, Italiju i Njemačku.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Obvezno članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Članarina neće biti veća od šest kuna mjesečno, što je godišnje maksimalno 72 kune. Procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori gdje je jedna od najvećih novina obvezno članstvo za poljoprivrednike koji dobivaju potpore po barem jednoj osnovi: iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednoga fonda. Članarina neće biti veća od šest kuna mjesečno, što je godišnje maksimalno 72 kune. Procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna. Hrvatska poljoprivredna komora osnovna je 2009. godine i tada je članstvo u njoj bilo obvezno za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, da bi izmjenama iz 2012. godine ukinuto obvezno i uvedeno dobrovoljno članstvo, a trenutačno Komora okuplja manje od 0,6 posto poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika.

“To je rezultiralo značajnim rasipanjem članstva. Trenutačno Komora broji oko 1000 članova od ukupno upisanih više od 164.000 poljoprivrednika, što ne

predstavlja vjerodostojnu reprezentativnost krovne institucije poljoprivrednika, koja je i članica krovne EU asocijacije poljoprivrednika Copa&Cogeca. Cilj je zakona kroz obvezno članstvo obuhvatiti što veći broj poljoprivrednika kako bi Hrvatska poljoprivredna komora imala pouzdanu vjerodostojnost u zastupanju interesa poljoprivrednika u kreiranju javnih politika vezano uz poljoprivredu i ruralni razvoj”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

MOGUĆI I DRUGI VIDOVI FINANCIRANJA U Upisniku poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. godine bilo je upisano ukupno 164.458 poljoprivrednika, od čega su prema organizacijskom obliku obavljanja djelatnosti poljoprivrede bila 2554 trgovačka društva, 2174 obrta, 347 zadruga, 192 ostalih oblika pravnih osoba te 159.191 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Zakon predviđa da se Komora može financirati i sredstvima ostvarenim

Tugomir Majdak

obavljanjem vlastite djelatnosti, sredstvima državnog proračuna te od izvanrednih prihoda kao što su darovi, donacije ili sponzorstva. U državnom proračunu za 2018. predviđeno je financiranje Komore u iznosu od 300.000 kuna, kako bi se osigurao njen nesmetan rad do stupanja na snagu ovoga zakona od kada će se Komora financirati isključivo vlastitim sredstavima.

90 kuna poticaja na stambenu štednju

Uspostava željezničkog teretnog koridora Alpe-Zapadni Balkan

Vlada je usvojila Odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini. Građanima koji u ovoj godini uplate 5000 kuna stambene štednje država će dati 90 kuna poticaja. Ta će poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini biti isplaćena iz državnog proračuna za 2019. godinu.

Članovi Vlade na sjednici su upoznati i s Pismom namjere kojim pred se predlaže uspostava željezničkog teretnog koridora Alpe-ZaB padni Balkan.

Uspostavu tog koridora predlažu Savezno ministarstvo prometa, inovacija i tehnologije Austrije, Ministarstvo promet informatičke tehnologije i veza Bugarske, Ministarprometa, m stvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, Ministarstvo gradite graditeljstva, prometa i infrastrukture Srbije te Ministarstvo infrastr infrastrukture Republike Slovenije.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO AGROKOR

DOBAVLJAČI SU BITNI Dobavljači su bili jedini vjerovnici samog procesa koji su dobili isplate i svima u cijelom sustavu bitno je da se o dobavljačima pobrine na pravi način, rekao je Peruško piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

ako se približava travanj, tako se intenziviraju sastanci i pregovori vezani uz nagodbu Agrokorovih vjerovnika. Prošli su se tjedan u Zagrebu sastali dobavljači i izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško koji je istaknuo da su financijskim investitorima i cjelokupnom procesu, kada je riječ o nagodbi, dobavljači jako bitni. “Unutar ovog procesa dobavljači su bili jedini vjerovnici samog procesa koji su dobili isplate i svima u cijelom sustavu bitno je da se o dobavljačima pobrine na pravi način, kako bi oni mogli i dalje funkcionirati unutar tog sustava”, rekao je Peruško koji je najavio i potpisivanje sporazuma sa Sberbankom ističući kako pomaka ima te da načelni dogovor već postoji. Potraživanja ruske banke od Agrokora su oko milijardu eura.

Prokuristica Kraša Marica Vidaković

PROCIJENJENA VRIJEDNOST KOMPANIJA SUSTAVA AGROKOR RASPOLOŽIVA ZA VJEROVNIKE JE OD 1,8 DO 3,8 MILIJARDI EURA istaknula je kako je dobavljačima održana i prezentacija o sastanku članova Privremenog vjerovničkog vijeća i nove izvanredne uprave u Zadru, te je najavila daljnje intenzivne razgovore vezane uz završetak nagodbe.

DO 530 MILIJUNA EURA TRAŽBINA NE BI SE OTPISALO S druge strane, sam Agrokor je tijekom protekloga tjedna objavio dva dokumenta - Vodič kroz model namirenja i Set sažetih informacija sukladno Pravilniku o korištenju informacija Privremenog vjerovničkog vijeća. Riječ je o informacijama koje su bile prezentirane i stavljene na raspolaganje članovima Privremenog vjerovničkog vijeća i njihovim suradnicima, a koje se sada, sukladno Pravilniku o korištenju povjerljivih informacija, daju na uvid i svim drugim vjerovnicima. Objavljena je procijenjena vrijednost kompanija sustava Agrokor koja je raspoloživa za vjerovnike, a kreće se u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura.

Najviša procijenjena

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

vrijednost je ona Mercatora, koji nije pod izvanrednom upravom, i to između 763 milijuna i 1,4 milijarde eura, zatim slijedi Jamnica, s procijenjenom vrijednošću između 393 i 577 milijuna eura, potom Ledo (između 224 i 348 milijuna eura), Belje (između 150 i 368 milijuna eura), Konzum (između 140 i 336 milijuna eura) i PIK Vrbovec (između 122 i 245 milijuna eura).

Preliminarno se procjenjuje da do 530 milijuna eura tražbina nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave ne bi bilo podvrgnuto otpisu te bi bilo ponovno utvrđeno u novoj grupi nakon restrukturiranja. Zaključno, s krajem ožujka ove godine, predviđa se da će dobavljačima biti isplaćeno više od 490 milijuna eura starog i graničnog duga, što uključuje očekivana daljnja plaćanja graničnog duga, preostala plaćanja starog duga iz alokacija skupine B te ispunjenja trgovinske tranše kredita s prednošću namirenja i refinanciranjem namijenjene dobavljačima. Od tog iznosa oko 188 milijuna eura odnosi se na plaćeni stari dug, a oko 302 milijuna eura su plaćanja graničnog duga, dio kojih je upravo u tijeku.

Peruško je najavio i potpisivanje sporazuma sa Sberbankom

AUSTRALSKO-HRVATSKI POSLOVNI FORUM U SYDNEYU

Realne mogućnosti za povećanje robne razmjene

U

Sydneyu je 12. ožujka u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan Australskohrvatski poslovni forum na kojem je sudjelovalo 20 predstavnika hrvatskih tvrtki i više od 100 predstavnika australskih kompanija.

Skup su pozdravili hrvatski veleposlanik u Australiji dr. Damir Kušen, izvršni direktor Europsko-australskog poslovnog vijeća Jason Collins, izvršni direktor Australske trgovačke i investicijske komisije Iannis Patin, te u ime hrvatskog poslovnog izaslanstva predsjednik HGKKomore Zagreb dr. Zlatan Fröhlich.

Na Forumu je istaknuto kako postoje realne mogućnosti za povećanje robne razmjene, posebno u području energetike, elektroindustrije i prehrambene industrije i turizma s obzirom na rastući broj australskih turista koji dolaze u Hrvatsku. Naime, tijekom protekle godine našu zemlju je posjetilo 210.000 turista iz Australije.

Potporu organizaciji ovog poslovnog foruma pružile su i četiri australsko-hrvatske gospodarske komore koje

djeluju u Sydneyu, Melbourneu, Perthu i Adelaideu, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Canberri i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Sydneyu.

Očekuje se da će i potpisivanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Australije i Europske unije pridonijeti povećanju ekonomske razmjene Hrvatske i Australije. U Australiji živi oko 200.000 hrvatskih iseljenika, koji su također važna spona u intenziviranju gospodarskih, kulturnih i društvenih veza dviju zemalja.

Hrvatsko izaslanstvo je primljeno i u Parlamentu Novog Južnog Walesa, a nazočilo je i potpisivanju Ugovora o suradnji gradova Osijeka i Canada Baya. Posjet je završio u Brisbaneu, gdje je održan poslovni forum s predstavnicima gospodarstva države Queensland.

OSNOVANA ZAJEDNICA PROIZVOĐAČA OPREME I DAVATELJA USLUGA U NAFTNOJ I PLINSKOJ INDUSTRIJI HGK

NA ČELU MLAĐAN KORDUN

M

lađan Kordun iz tvrtke ParLux na nedavno održanoj osnivačkoj skupštini Zajednice proizvođača opreme i davatelja usluga u naftnoj i plinskoj industriji HGK izabran je za njenog predsjednika. Za zamjenike predsjednika izabrani su Dinko Čondić, predsjednik Uprave Ivicom consultinga te Darko Davidović, tehnički direktor tvrtke Specijalna oprema Lučko. “Misija Zajednice proizvođača opreme i davatelja usluga u naftnoj i plinskoj industriji HGK je da hrvatske tvrtke pojedinačno ili kao zajednica ponuditelja budu prepoznate od strane menadžmenta, kupaca ili investitora kao pouzdan partner kojem će se obraćati kada žele dobiti pouzdanu uslugu, a čiji je rezultat

energetska učinkovitost, efikasno poslovanje, visoka kvaliteta proizvodnje i očuvanje okoliša”, istaknuo je Kordun.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore, napomenula je kako je jedan od ciljeva udruživanja u poslovnu zajednicu što kvalitetnije i uspješnije zajedničko pokretanje i provođenje aktivnosti u području naftne i plinske industrije, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

Osnivanje Zajednice pri HGK-u proizašlo je iz rada udruge CES (Croatian Energy Solutions) osmišljene 2016. s ciljem nastupa tvrtki na sajmovima i tržištima arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, Irana i Sjeverne Afrike. (B.O.)

Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec (glavna tajnica HATZ-a), Mlađan Kordun iz tvrtke Par Lux d.o.o. (predsjednik Zajednice) i Marija Šćulac Domac (direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK)

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO TECHNO WIN, Pisarovina

KUPCI SU NAM POTAKNULI PROIZVODNJU Tvrtka je od samog osnutka zastupnik i distributer svjetskih brendova u komunalnom sektoru za područje Hrvatske i BiH, a 2015. pokrenula je vlastitu malu proizvodnju koja za cjelokupni asortiman osigurava servis i rezervne dijelove na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

PODRŠKA U POSLOVANJU Zanimljivo je istaknuti kako je ovaj poduzetnik osobno obišao stotinjak tvornica diljem Europe. “Stoga, s punom odgovornošću tvrdim kako nema toga što ne možemo proizvesti u Hrvatskoj”, napominje Augustinović dodajući kako bi hrvatska proizvodnja bila bolja kada bi lokalna uprava, razna ministarstva i ostale institucije koje su zadužene za rast malog gospodarstva ulagale mnogo više u savjetovanje poduzetnika kako bi oni potom mogli povući primjetno više novca koji im se nudi iz fondova Europske unije.

Hrvatska bi mogla snažnije ići na ruku izvozno orijentiranim poduzetnicima pružajući im podršku tijekom izlaganja proizvoda na međunarodnim sajmovima.

Ilija Augustinović, direktor Techno Wina

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

M

alo obiteljsko poduzeće Techno Win na tržištu posluje od 1998. godine. Sjedište tvrtke je u Pisarovini, a glavni ured na zagrebačkoj Kajzerici. Techno Win trenutačno zapošljava petnaestak osoba u Hrvatskoj i četiri u Bosni i Hercegovini.

Ilija Augustinović, direktor Techno Wina, kaže kako je poduzeće od samog osnutka zastupnik i distributer svjetskih brendova u komunalnom sektoru za područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. “Međutim, poučeni iskustvom servisiranja i održavanja opreme koju smo zastupali uvidjeli smo kako bismo mogli te proizvode sami proizvoditi i učiniti ih još boljima”, objašnjava nam.

Tako je tvrtka 2015. godine odlučila pokrenuti vlastitu malu proizvodnju sa samo četvero ljudi i nekoliko kooperanata. “Otad smo izbacili više proizvoda na hrvatsko tržište poput mobilnog reciklažnog dvorišta, kamionske nadogradnje za odvoz otpada i, među ostalim, specijalne nadogradnje za prikupljanje i čišćenje otpada s ulica. Moramo priznati da su nas na proizvodnju potaknuli naši kupci koji u Hrvatskoj ne mogu naći odgovarajuću komunalnu opremu ili im je preskupa ponuđena uvozna oprema”, naglašava prvi čovjek ove tvrtke

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

NEMA TOGA ŠTO NE MOŽEMO PROIZVESTI U HRVATSKOJ, KAŽE ILIJA AUGUSTINOVIĆ Također, smatra on, Hrvatska bi mogla snažnije ići na ruku izvozno orijentiranim poduzetnicima pružajući im podršku tijekom izlaganja proizvoda na međunarodnim sajmovima. “Kao primjer mogu navesti našu općinu Pisarovinu u kojoj nam se u posljednje tri godine nitko nije javio i pitao trebamo li štogod i mogu li nam kako pomoći u poslovanju, iako smo 2015. godine čak kupili i općinsko zemljište u industrijskoj zoni. Osim toga, teže dolazimo do kredita za kupnju strojeva i opreme koja nam je potrebna za rad. Ako nam pak kredit i odobre, onda je kamatna stopa puno veća nego što je to u drugim članicama Europske unije”, ističe.

Kako je tvrtka već izašla na međunarodno tržište sa svojim proizvodima, tako je u planu daljnje širenje izvoznog poslovanja u druge zemlje. (B.O.)

PSD2 [ poseban prilog Privrednog vjesnika ]

[ 19. ožujka 2018. ]

DIREKTIVA PSD2 I PROMJENE U HRVATSKOJ INDUSTRIJI PLAĆANJA

OTVORENO BANKARSTVO I REVOLUCIJA FINANCIJSKIH USLUGA Otvoren pristup financijskim podacima barata s najvažnijim resursom našeg doba – osobnim informacijama. S jedne strane, direktiva PSD2 čini bankarski sustav transparentnijim i odgovornijim, no s druge strane, omogućuje bolji uvid u sve ono što radimo i čime se bavimo piše Zvonko Pavić o početka siječnja zemlje članice Europske unije trebale su u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti Direktivu PSD2 (Second Payment Services Directive) kojoj je cilj omogućiti pristup podacima koji se nalaze u našim bankama. Taj propis pripremao se dugo i, sve donedavno, o njemu se nije puno govorilo i pisalo. Riječ je o zakonu koji bankama koje rade u Europskoj uniji određuje da dopuste pristup svojim podacima na standardiziran i tehnički siguran

D

način, kako bi ih, putem interneta, mogle koristiti i druge autorizirane organizacije i tvrtke. Podaci koje banke imaju raznovrsni su, a riječ je o informacijama kao što su adresa i radno vrijeme neke poslovnice, opis pojedinih bankovnih proizvoda, lokacije bankomata, pa sve do podataka o pojedinim transakcijama na svim računima svih klijenata. Banke strogo čuvaju podatke o našim računima i kreditima, o tome kako plaćamo režije, koliko i gdje podižemo gotovine, gdje smo i kako osigurani, kako i koliko štedimo... Direktivom

ŠTO TREBA ZNATI O OTVORENOM BANKARSTVU I UREDBI PSD2 TO JE PROPIS EUROPSKE UNIJE

OTVORENI PODACI

SUČELJE ZA PRISTUP (TZV. API)

Nakon što su zakonodavci u Europskom parlamentu ustanovili da u svijetu financijskih usluga ima premalo konkurencije, donijeli su propis kojim je bankama zapovjeđeno da baze podataka o svojim klijentima otvore svima koji to žele vidjeti i na neki ih način iskoristiti, ako ispunjavaju uvjete.

Svi podaci koje banke imaju, o svim njihovim poslovnicama, bankomatima, raznim proizvodima i klijentima sada su dostupni i licenciranim pružateljima financijskih usluga - onima kojima je klijent dao vjerodajnice i s njima potpisao neki ugovor. S druge, strane, pojedini klijent može vidjeti tko koristi njegove podatke i kako, te ima ovlasti to dopustiti, zabraniti pa i naplatiti.

Otvoreno bankarstvo omogućava raznim tvrtkama pristup do zasad dosta ograničenog seta podataka koji se nalaze u bankama, putem uporabe posebnog sučelja, tzv. API-ja (Application Programme Interfaces), računalnog, internetskog protokola koji omogućava automatski prijenos podataka iz jednog softvera u drugi.

Iz softvera banke u softver (aplikaciju) neke druge tvrtke.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 1

ŠTO O PROMJENAMA MISLE BANKE, A ŠTO IT I FINTECH SEKTOR?

Banke uglavnom spremne, FinTech i IT sami će razvijati usluge Sažetak zajedničkog istraživanja Hrvatske udruge banaka, Hrvatske gospodarske komore i konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers pokazuje da su hrvatske banke uglavnom spremne za primjenu direktive PSD2. Približno jednak broj ih kaže da još nemaju jasan plan kako će se suprotstaviti novim konkurentima, a nadaju se i da će im u tome pomoći i korisnici koji će, zasigurno, prvo dobro preispitati svakog novog ponuđača financijskih usluga prije negoli se okuraže svoj novac prebaciti njima. Banke kažu kako će novim izazivačima u njihovu dvorištu parirati objedinjavanjem financijskih usluga (njih čak 42 posto).

Zanimljivo je kako većina banaka smatra da će Direktiva PSD2 više utjecati na kartičare nego na njih (gotovo 41 posto). Identičan postotak banaka smatra da će možda najzahtjevniji aspekt nove direktive EU-a biti primjena novih

Anketni upitnik za banke

PSD2 dio tih podataka će biti dostupan i drugim tvrtkama, koje ih mogu koristiti za izradu vlastitih, novih financijskih proizvoda.

otvorenog bankarstva jest to da ćemo svi sa svojim bankama razviti jedan sasvim novi, drukčiji i puno prisniji odnos.

RAZMJENOM INFORMACIJA DO INOVACIJA

KONKURENCIJA JE IZ RAJA IZAŠLA

Tu nije toliko riječ o nekoj novoj usluzi ili tek aplikaciji za mobitel već o novom načinu uporabe precizno definiranog skupa informacija.

Kako i koliko će se ti podaci koristiti ovisi o tome koliko će vlasnici tih podataka to dopustiti. Vlasnici podataka koje banke prikupljaju, čuvaju i obrađuju nisu banke, već njihovi klijenti koji kod banaka imaju račune i putem kojih obavljaju razne transakcije. Kratkoročno obećanje tog novog bankovnog sustava jest to da ćemo lakše upravljati svojim financijama, pametnije ulagati i štedjeti, još više se koristiti internetom i aplikacijama za plaćanje raznih usluga. Dugoročno obećanje doba

Direktiva PSD2 dovest će do veće konkurencije, kako među samim bankama tako i uvođenjem drugih tvrtki - prije svega raznih financijskih start-upa (ali i informatičkih odjela samih banaka) - u svijet bankarstva.

“Do sada smo dobro funkcionirali kao partneri i nadam se da će suradnje s FinTech tvrtkama biti i ubuduće, no sigurno ćemo se naći i u situacijama gdje ćemo se natjecati za korisnika”, kaže Danijel Baruškin, izvršni direktor Sektora izravnog bankarstva Hrvatske poštanske banke.

Pozitivan stav prema potencijalnoj konkurenciji iz FinTech miljea ima i još jedna naša

124246A

Što očekujete od PSD2, koliko će to promijeniti poslovni model vaše banke?

Nismo odlučili kako ćemo odgovoriti na ponudu drugih konkurenata

Razvili smo platforme s FinTech tvrtkama

46%

Očekujemo interes korisnika za preispitivanje novih ponuđača

2 | PSD2 | poseban prilog

pravila o identifikaciji klijenata. Gledano na tehnološkoj razini, direktiva PSD2 za banke nije prijelomnica. Više od 90 posto njih već dulje vrijeme investira u opsežne projekte digitalizacije svojih poslovnih procesa. Uz to, banke su naviknute na regulatorne promjene.

Kad je riječ o konkurenciji bankama - FinTech, informatičkih i svih drugih tvrtki i organizacija koje vide priliku za sebe u novim pravilima pristupa podacima klijenata banaka, većina, jasne tri četvrtine njih, kaže da će se sami baviti razvojem usluga, bilo u suradnji s bankama ili bez njih.

Zanimljivo je kako je istraživanje još pokazalo da domaće FinTech tvrtke smatraju da banke zapravo nisu spremne za PSD2 direktivu, a ni potrošači, koji će za liberalizaciju financijskih tržišta veću spremnost pokazati tek za nekoliko godina. (Z.P.)

12%

42%

Što smatrate najvažnijim motivacijskim faktorom korisnika kod promjene PSD2?

Objedinjene financijske usluge

42,31% 26,92%

Sigurnost i zaštita podataka Kvaliteta/ jednostavnost provođenja transakcija Naknade za transakcije

19,23% 11,54%

banka. “Strategija Erste banke je biti proaktivan pružatelj usluga i iskoristiti prilike za osvajanje novih tržišta i klijenata. Svi koji razmišljaju na taj način, bilo FinTech kompanije ili informatičke, telekom, bankarske institucije, dobrodošli su u taj ekosustav”, izjavio je Igor Strejček, direktor Sektora direktnih kanala u tvrtki Erste&Steiermärkische Bank.

Posebno osmišljenu suradnju bankama nudi i Asseco SEE, jedan stari igrač iz područja razvoja tehnologija za banke, tvrtka koja sebe ujedno smatra i svojevrsnim FinTechom.

“Kako bi se banke što brže i jednostavnije prilagodile PSD2 direktivi, bez velikih troškova i promjene postojećih aplikacija, nudimo im posebne usluge. Paket podrazumijeva korištenje SCA (Strong Customer Authentication) i RBA (Risk Based Authentication) tehnologije na svim digitalnim kanalima, dozvoljava pristup klijentskim računima (XS2A) i njihovim podacima, a pruža i novi kanal optimiziran za TTP (Third Party Provider) pristup, praćenje transakcija između različitih kanala te analizu rizika. Osim potpunog usklađivanja sa svim zahtjevima direktive, naš PSD2 paket usluga

Vlasnici podataka koje banke prikupljaju, čuvaju i obrađuju nisu banke, već njihovi klijenti bankama pruža i priliku za preuzimanje inovativne uloge i proširenje poslovanja s drugim digitalnim komponentama”, ističe Viktor Olujić, član Uprave Asseco SEE Hrvatska.

POGLED U TRENDOVE Što će se u bankarskom svijetu točno dogoditi, sad je još teško predvidjeti, no možemo izdvojiti nekoliko trendova. Primjerice, ako imate žiro ili tekući račun u dvije ili više

banaka, do sada ste ih mogli vidjeti samo zasebno jer to banke kao i propisi koji im određuju djelovanje nisu dopuštali, a ni njihovi informatički sustavi nisu to omogućavali. Sad ćete uvid u sve svoje račune i transakcije moći imati na jednom mjestu, kroz jedno sučelje, kroz internetsku aplikaciju ili aplikaciju za mobitel - pod uvjetom da svoje vjerodajnice date licenciranoj tvrtki koja pruža takvu uslugu. Kad ste tražili kredit, svoju financijsku sposobnost morali ste na mnoge načine dokazivati banci u kojoj ste taj kredit tražili.

Sad će biti dovoljno dopustiti sigurnosno zaštićen pristup tim informacijama putem interneta, kroz aplikaciju pružatelja te usluge s kojim potpišete ugovor, a on će onda za vas pronaći nekoga tko vam može posuditi novac po, za vas, prihvatljivim uvjetima. To će nas osloboditi i nekih apsurdnih postupaka, kao što je skeniranje raznorazne papirnate dokumentacije koja vam je potrebna za kredit, samo zato da bi se ona opet manualno unijela u bančin informatički sustav.

REVOLUCIJA U PLAĆANJIMA Drugo područje u koju PSD2 direktiva donosi velike promjene su plaćanja. Sad, kad biste nešto kupili putem Amazona, ta tvrtka bi kontaktirala tvrtku administratora plaćanja koja bi onda stupila u kontakt s kartičarskim kućama (primjerice, s Mastercardom) kako bi se novac za tu transakciju uzeo s vašeg tekućeg računa. Sad će se to događati izravno s vašeg računa, bez puno prtljanja s upisivanjem broja kartice i korisničkih imena i lozinki, a bit će brže i jeftinije jer se tako zaobilaze mnogi posrednici od kojih svaki zaračunava svoju proviziju. Banka će potvrditi transakciju bez upletanja tih drugih organizacija. Međutim, dosta toga će ovisiti o kvaliteti korisničkog iskustva i povjerenju korisnika. Kartična industrija je dugo gradila povjerenje sa svojim korisnicima, dok se različiti pružatelji usluga u PSD2 kontekstu (PISP, AISP) ovdje tek moraju dokazati. Današnja mobilna plaćanja

Koliko je PSD2 utjecao na vaša ulaganja u digitalno bankarstvo?

92 8A

PSD2 je bio glavni motiv digitalne transformacije

8%

Danijel Baruškin HPB

Digitalna transformacija događala se i prije najave PSD2

92%

Igor Strejček Erste banka

Koje će financijske usluge zbog razvoja digitalne tehnologije doživjeti najveće promjene?

40,74%

Plaćanje karticama

40,74%

Identifikacija klijenata

11,11%

Primjena umjetne inteligencije u interakciji s klijentima

7,41%

Virtualno savjetovanje

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

Josip Bišćan iNFINUM

Nina Suljak Microblink

Anketni upitnik za FinTech

i dalje se temelje na kartičarskim shemama, samo izbacuju korištenje plastike, odnosno mobitel zamjenjuje plastiku. PSD2 cilja na to da se u plaćanjima izbaci što je više moguće posrednika (iako se kroz Direktivu uvode novi posrednici PISP i AISP) te pri tome gleda i kako umanjiti utjecaj kartičarskih kuća. Na EU razini postoji SEPA Instant Payment shema, koja omogućava da se sredstva u okviru EU-a prenesu bilo kada za nekoliko sekundi, što će svakako ubrzati određena plaćanja i potencijalno uvesti nove usluge. U Hrvatskoj se ta shema upravo uvodi.

ŠTO JE SIGURNO – SIGURNO JE Što se tiče sigurnosti, otvoreno bankarstvo bi moralo biti sigurno najmanje onoliko koliko je danas zaštićeno internetsko bankarstvo.

Tehnologija koja će se koristiti za pristup određenim setovima informacija u bazama podataka u bankama, tzv. API, po PSD2 direktivi mora biti snažno sigurnosno zaštićena, a sve tvrtke koje će htjeti putem tog sučelja pristupati podacima klijenata, morat će biti licencirane od nacionalnih regulatora. No već sama dostupnost makar i precizno određenog seta podataka stvara više šanse za razne zlonamjernike koji će pokušati prevariti ljude i tako ih iskoristiti. Tu je važno naglasiti kako svi koji se koriste uslugom utemeljenom na PSD2 direktivi moraju dati podatke (korisničko ime, lozinka...) tvrtki koja pruža tu uslugu. I upravo to je problem. Ako se dogodi nešto loše s nekom transakcijom, banka bi vam to trebala nadoknaditi, a ako se slučaj svede na zloporabu podataka, to onda potpada pod drugu uredbu Europske unije, GDPR, koja vam omogućuje da se žalite Agenciji za zaštitu osobnih podataka. “Kako je u PSD2 direktivi upravljanje ‘fraudom’ - prijevarama - jako važna tema, mi smo svoje anti-fraud rješenje prilagodili tom propisu, a radimo i u savjetodavnom području gdje našim FinTech klijentima pomažemo da se usklade sa strogim sigurnosnim zahtjevima Direktive”,

25A

Kako će PSD2 utjecati na vašu strategiju u području digitalnog financijskog tržišta?

Razvoj vlastitih usluga plaćanja i suradnja s bankama

Orijentacija na suradnju s bankama

25%

kaže Saša Jušić, suosnivač tvrkte Infigo, koja uspješno surađuje s vodećim bankama u našoj zemlji ali i šire.

IZ KOMBINACIJE NASTAJU APLIKACIJE Veći i slobodniji pristup financijskim podacima u prvom koraku izgleda kao nešto što će rezultirati distopijskim svijetom iz literature i filmova znanstvene fantastike u kojem nad svima nama vlada neki “veliki brat” koji zna sve naše, čak i one najmračnije, tajne. Međutim, sjetimo se, kombinacijom digitalnih

Otvoreno bankarstvo bi moralo biti sigurno najmanje onoliko koliko je danas zaštićeno internetsko bankarstvo karata gradova i podataka o lokaciji korisnika nastao je Uber. Digitalizacijom školskih i fakultetskih godišnjaka, s podacima iz tih baza podataka nastao je Facebook. “PSD2 će dugoročno donijeti značajne promjene. Tvrtke koje imaju velik broj korisnika moći će im ponuditi dodatne komplementarne usluge iz područja bankarstva. Primjerice, telekom ili veliki trgovački lanac mogao bi korisnicima ponuditi nove uvjete financiranja za svoje usluge. Platne usluge će biti proširene, dostupnije i jednostavnije za korištenje na mobilnim uređajima”, kaže Nina Suljak, voditeljica marketinga u tvrtki Microblink, koja radi s pedesetak banaka u cijelom svijetu, a snažnu medijsku pozornost je privukla aplikacijom Photomath - korisnom tehno doskočicom kojom je zorno ilustrirana tehnologija kojom se Microblink bavi, tehnologija za mobilne aplikacije koja korisnicima omogućuje da, umjesto utipkavanjem, podatke unesu skeniranjem određenog teksta kamerom mobitela.

Smatrate li da su potrošaći spremni za liberalizaciju financijskog tržišta?

U početku skromne promjene, veće promjene nakon 3-5 godina

62,50%

75%

Da, veća konkurentnost i bolji odnos cijene i kvalitete usluga

37,50%

“Jedan noviji Microblinkov proizvod je komponenta za skeniranje maloprodajnih računa, nagrađena nedavno na Finovate Europe konferenciji, koja skeniranjem maloprodajnih računa i obradom podataka s istih, krajnjim korisnicima pruža koristan pregled potrošnje, a FinTech ili banka koja to rješenje implementira u svoju aplikaciju, dobiva pristup vrijednom izvoru podataka”, kaže ona.

STVAR JE U PRISTUPU Otvaranje banaka prema trećim stranama istovremeno predstavlja i izazov i priliku. Za banke je izazov to što će neki novi igrači moći objediniti pojedine usluge različitih banaka i time odvući korisnike iz matičnih bankarskih aplikacija. Naravno, prilika je upravo u tome što će banke kao autoritet na svom području moći proširiti svoju ponudu i olakšati svojim korisnicima praćenje vlastitih financija. “Na primjerima postojećih FinTech start-upa, djelomično nastalih i na temeljima PSD2 direktive, možemo vidjeti kako je korisniku najbitnije da što brže i jednostavnije upravlja svojim financijama na različitim uređajima, bez papirologije, bez visokih naknada i bez prostornog ograničenja. Nama će najveći izazov biti brzo implementirati proširenja koja nam omogućava PSD2. S obzirom na to da

Otvaranje banaka prema trećim stranama istovremeno predstavlja i izazov i priliku banke moraju otvoriti pristup svojim najčešće korištenim uslugama - pregledu stanja i transakcija te provedbi plaćanja - mogućnosti trećih strana istovremeno su i vrlo ograničene i fokusirane. Upravo je to prilika da kroz našu blisku suradnju s bankama ponudimo korisnicima rješenja koja će biti zaokružena,

Direktiva PSD2 dovest će do veće konkurencije, kako među samim bankama tako i uvođenjem drugih tvrtki u svijet bankarstva ali s velikim potencijalom za integracije s trećim stranama”, izjavio je Josip Bišćan, partner u tvrtki Infinum, koja surađuje s našim najvećim bankama.

SVIJET DIGITALNIH BANAKA Primjena direktive PSD2 ići će vrlo postupno. Do polovine siječnja ove godine članice Europske unije trebale su je implementirati u svoja lokalna zakonodavstva. Tijekom ove godine, najkasnije do posljednjeg tromjesečja 2019., banke i ostale organizacije koje se žele baviti financijskim uslugama moraju u svoje sustave ugraditi alate za snažnu autentikaciju korisnika (tzv. RTS – Regulatory Tehnical Standards) kako bi se osigurala sigurna komunikacija svih relevantnih aktera.

Ta odredba se izravno primjenjuje na sve države članice i ne treba je prenositi u nacionalna zakonodavstva o plaćanjima. U prvom koraku otvoreni su samo podaci prema tekućim i žiro računima, dok će podaci o kreditnim karticama i drugim vrstama računa biti dostupni tijekom nekoliko sljedećih godina. Uz to, bankama će trebati vremena za integraciju njihovih, sada najčešće nespojivih informatičkih sustava. Kad se sve te prepreke premoste, doživjet ćemo doba potpuno digitalnih banaka koje će vašim novcem upravljati potpuno automatski, putem softvera. Jedan možda neugodan no vrlo vjerojatan rezultat otvorenog bankarstva je da ćemo na kraju, kad ta revolucija u potpunosti zaživi, i u svijetu financijskih usluga imati jednu, možda dvije tvrtke koje će vladati tržištem. Bit će to bankarski ekvivalent Googlea ili Facebooka.

Samo još ne znamo kako će se to zvati.

kako ocjenjujete spremnost banaka na promjene uoči provedbe EU Direktive?

63 A Banke nisu dovoljno spremne, ali će ih konkurencija potaknuti

62,50%

Viktor Olujić Asseco

Hoće li ovaj Zakon utjecati na vaš rast poslovanja i na zapošljavanje?

50,00%

Ne očekujemo brzi rast korisnika i prihoda u prvih par godina

37,50%

Brzi rast prihoda i zaposlenih u FinTech kompanijama

12,50%

Banke će više ulagati, FinTech će imati pad dobiti u prvih nekoliko godina

Banke su učinile puno u digitalizaciji

37,50%

Saša Jušić Infigo

PSD2 ISTRAŽIVANJE

DVIJE TREĆINE HRVATA VIŠE VJERUJE BANKAMA NEGO FINTECH TVRTKAMA Čak 44 posto anketiranih iskoristilo bi mogućnost uzimanja usluge mobilnog i internetskog plaćanja od neke druge tvrtke koja nije banka, 37 posto bi razmislilo o tome (kažu da bi to ovisilo o kvaliteti te ponude), a 19 posto ispitanika ne bi napuštalo svoje banke ni pod kojim uvjetima priredio Zvonko Pavić gencija Medianet, u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i PricewaterhouseCoopersom, provela je istraživanje o promjenama koje nam donosi nova uredba Europske unije, PSD2, telefonski anketirajući više od 1000 ljudi, što je reprezentativni uzorak opće odrasle populacije koja se svakodnevno koristi internetom. Ljudi koji su sudjelovali u anketi pažljivo su odabrani prema veličini mjesta u kojima žive, dobnoj skupini i spolu, tako da se rezultat istraživanja može jednostavno poopćiti na ukupan broj stanovnika naše zemlje. Cilj istraživanja, formuliranog u četiri pitanja, bio je utvrditi koliko bi ljudi koji se koriste online bankarstvom putem mobitela i interneta koristilo iste ili slične usluge putem tvrtki koje nisu banke. Uz to, istraživanje je utvrdilo što ispitanike najviše motivira pri promjeni pružatelja usluga mobilnog ili

A Najveći broj sudionika ankete, njih 53 posto, motivirale bi niže naknade po transakciji

Jeste li spremni usluge plaćanja obavljati preko licenciranih tvrtki koje nisu banke?

internetskog plaćanja računa, njihovu spremnost ustupanja osobnih podataka licenciranim nebankarskim tvrtkama te za koga smatraju da je sposobniji osigurati veću razinu zaštite podataka. Istraživanje je provedeno u obje hrvatske regije - kontinentalnoj (14 županija s Gradom Zagrebom) i jadranskoj Hrvatskoj (sedam županija), kako ih definira Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica Državnog zavoda za statistiku, koja se temelji na europskoj Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku.

PROBATI NEŠTO NOVO Istraživanje je pokazalo kako bi 44 posto anketiranih razmotrilo mogućnost uzimanja usluge mobilnog i internetskog plaćanja od neke druge tvrtke, koja nije banka, 37 posto bi razmislilo o tome - kažu da bi to ovisilo o kvaliteti te nove ponude, a 19 posto ispitanika ne bi napuštalo svoje banke ni pod kojim

Koji su motivi moguće promjene pružatelja usluga mobilnog/internet plaćanja?

43,68% 37,07% 19,25%

Ne, nastavili bismo plaćati kao i do sada

Niža naknada po transakciji

65,48%

Jednostavnija i suvremenija usluga

Vjerojatno ne, Da, probali bismo ali ovisi o ponudi nešto novo

6 | PSD2 | poseban prilog

Nagrade

33,10% 1,42%

uvjetima. Što se tiče doba i spola, nema razlike, no kad gledamo zemljopis, rezultati pokazuju kako u kontinentalnoj regiji (25 posto) postoji značajno veći udio onih koji bi nastavili plaćati kao i do sada, u odnosu na jadransku regiju (devet posto). Nadalje, u jadranskoj regiji (54 posto) je značajno više onih koji vjerojatno ne bi počeli koristiti usluge licenciranih tvrtki, ali smatraju kako bi to ipak ovisilo o ponudi, za razliku od kontinentalne regije gdje ih je 28 posto. U kontinentalnoj je regiji nešto veći udio (47 posto) onih koji bi svakako probali nešto novo u odnosu na jadransku regiju gdje ih je 37 posto.

Plaćanje računa

687

66%

1.035

100%

broj ispitanika

udio

124

36%

Kontinentalna

224

64%

ukupno ispitanika

348

100%

broj ispitanika

udio

Spol Muškarci

165

47%

Žene

183

53%

ukupno ispitanika

348

100%

Dob

broj ispitanika

udio

Generacija Z

(do 22)

26

7%

Milenijci

(22-34)

95

27%

Generacija X

(35-54)

166

48%

Baby boomeri (55+) ukupno ispitanika

Obrazovanje

61

18%

348

100%

broj ispitanika

udio

3

1%

SSS

212

61%

VŠS/VSS i više

133

38%

ukupno ispitanika

348

100%

broj ispitanika

udio

8

2%

OŠ

Radni status Domaćica

Ispitanicima koji bi svakako probali nešto novo te onima koji bi prelazak uvjetovali

69A

Ostalo

Jadranska

SIGURNOST JE JOŠ VAŽNIJA

Koga smatrate sposobnijim osigurati veću razinu zaštite podataka?

Nezaposlen/a

22

6%

Učenik / Student

35

10%

Umirovljenik/ca

37

11%

Zaposlen/a

246

71%

ukupno ispitanika

348

100%

Što mislite o ustupanju osobnih podataka tvrtkama?

Mislim da je to potpuno u redu

4%

Ne želim da imaju uvid u podatke s računa

39%

457A

Banke

34%

NUTS regija (RH)

Ispitanici koji su rekli da bi prelazak kod neke tvrtke koja nije banka najviše ovisio o kvaliteti te nove ponude i koji bi rado probali nešto novo - napravili bi to zbog niže cijene. Najveći broj sudionika ankete, njih 53 posto, motivirale bi niže naknade po transakciji, a slijede oni koji bi bili motivirani jednostavnijom i suvremenijom uslugom plaćanja u odnosu na postojeće (27 posto). Najmanje je onih koji kao glavnu motivaciju vide nagrade za prelazak kod drugog ponuđača u obliku novca, roba ili neke druge besplatne usluge (jedan posto). Opet, pojavljuju se razlike prema regijama. Rezultati pokazuju kako je u kontinentalnoj regiji (57 posto) značajno manji udio onih koji kao glavni motiv promjene usluge vide niže naknade po transakciji, u odnosu na jadransku regiju (79 posto). Nadalje, u jadranskoj regiji (20 posto) značajno je manje onih koji kao glavni motiv promjene usluge vide jednostavnost i osuvremenjivanje usluge u odnosu na kontinentalnu regiju (42 posto). Nagrade kao glavni motiv podjednako malo navode ispitanici u obje regije.

31,32%

udio

348

ukupno ispitanika

BITNA JE CIJENA USLUGE

Nove kompanije

broj ispitanika

Plaćaju internetskim bankarstvom

68,68%

Pristao bih nakon što se uvjerim u sigurnost

57%

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

Čak 69 posto ispitanika smatra kako su banke sposobnije osigurati veću razinu zaštite osobnih podataka

ponudom rečeno je kako je uvjet za odabir nove tvrtke za plaćanja računa ustupanje prava na pristup osobnim podacima s bankovnog računa. Najveći broj ispitanika, njih 57 posto, pristalo bi na ustupanje osobnih podataka s računa, no tek kad bi se uvjerili u sigurnost zaštite podataka. Slijede oni koji na to ne bi uopće pristali (39 posto), a najmanje je onih koji smatraju da je tako nešto potpuno u redu jer se radi o licenciranim tvrtkama (samo četri posto). Kad je zaštita podataka u pitanju, većina ljudi u Hrvatskoj (69 posto) smatra da banke bolje paze na privatnost svojih klijenata od ostalih tvrtki, dok ih gotovo trećina (31 posto) smatra da bolju zaštitu mogu pružiti nove kompanije koje su naprednije u uporabi digitalnih tehnologija. Rezultati dalje pokazuju kako je u kontinentalnoj regiji (40 posto) značajno veći udio onih koji smatraju da su banke sposobnije osigurati veću razinu zaštite jer su to radile i do sada, u odnosu na jadransku regiju (18 posto). S druge strane, u jadranskoj regiji (82 posto) značajno je više onih koji smatraju da bi osobne podatke bolje zaštitile nove kompanije zbog naprednije tehnologije, u odnosu na kontinentalnu regiju (60 posto). U tom segmentu istraživanja statistički značajne razlike pojavile su se, osim prema regijama, i prema obrazovanju.

Uspoređeni su ispitanici sa srednjom školom u odnosu na one s višom, visokom školom ili fakultetom. Rezultati pokazuju kako su ispitanici s visokim obrazovanjem (80 posto) skloniji bankama u odnosu na one sa srednjom školom (63 posto). S druge strane, ispitanici sa srednjom školom skloniji su novim kompanijama (38 posto) u odnosu na one s visokim obrazovanjem (20 posto).

DOMAĆI, TELEKOMI, STRANCI Sudionici ankete koji bi svakako probali nešto novo i oni kojima bi promjena ovisila o ponudi, svoje podatke bi povjerili domaćim malim FinTech tvrtkama (tvrtke koje razvijaju razne vrste tehnologija za financijsku

Kojim od navedenih licenciranih tvrtki biste najradije povjerili financijsku uslugu?

8 | PSD2 | poseban prilog

29,89%

Ne znam

29,54%

Telekomunikacijskim kompanijama

29,54%

Domaćim malim FinTech tvrtkama

11,03%

Stranim velikim tvrtkama

industriju). Takvim tvrtkama svoje osobne i financijske podatke povjerilo bi 30 posto ljudi u Hrvatskoj. Telekomunikacijskim kompanijama koje već posluju u Hrvatskoj podatke bi dalo 30 posto ispitanika (jer ih ionako imaju), a stranim velikim tvrtkama s jakim i prepoznatljivim brendom (Amazon, Google, Facebook) podatke bi povjerilo tek 10 posto ljudi.

Zanimljivo je da gotovo trećina ispitanika ne zna kome bi povjerila svoje podatke. U kontinentalnoj regiji je značajno veći udio onih koji ne znaju ili nisu razmišljali (42 posto) o tome kome bi povjerili svoje podatke, u odnosu na jadransku (12 posto) regiju. Nadalje, telekomunikacijskim tvrtkama (41 posto) te domaćim FinTech kompanijama skloniji su u jadranskoj regiji, dok ih je u kontinentalnoj regiji 22, odnosno 23 posto. Gledano općenito, najmanje ispitanika sklono je velikim stranim tvrtkama, no njihov udio je nešto veći u kontinentalnoj regiji (13 posto) u odnosu na jadransku (osam posto).

SAŽETAK ISTRAŽIVANJA Istraživanje je pokazalo kako bi 44 posto ispitanika razmotrilo opciju usluge mobilnog ili internetskog plaćanja računa preko licenciranih tvrtki koje nisu banke, ako bi im neka tvrtka to ponudila. Njih 37 posto tvrdi kako to vjerojatno ne bi napravili, ali ipak ovisi i o ponudi, dok bi ih 19 posto nastavilo plaćati kao i do sada. Čak 53 posto ispitanika kao glavnu motivaciju za prelazak kod drugog ponuđača vidi niže naknade po transakciji. Glavni motiv 27 posto ispitanika vidi u jednostavnijoj i suvremenijoj usluzi, a tek jedan posto kao glavnu motivaciju za prelazak kod drugog ponuđača vidi nagrade. Ispitanici, njih 46 posto tvrdi kako bi tvrtkama koje nisu banke ustupili osobne podatke s računa tek kad bi se uvjerili u sigurnost zaštite podataka, 31 posto na to uopće ne bi pristalo, a samo tri posto smatra da je tako nešto potpuno u redu jer se radi o licenciranim tvrtkama. Čak 69 posto ispitanika smatra kako su banke sposobnije osigurati veću razinu zaštite osobnih podataka jer su to činile i do sada, a njih 31 posto tvrdi da su to nove kompanije jer su naprednije u digitalnim tehnologijama. Vezano uz odabir licencirane tvrtke za usluge plaćanja, rezultati pokazuju kako se jednak udio ispitanika, 30 posto, odlučuje za domaće FinTech tvrtke i za telekomunikacijske kompanije, ali je isti toliki udio i onih koje ne znaju ili nisu o tome razmišljali.

Najmanje je onih koji bi takve usluge povjerili stranim velikim tvrtkama – 10 posto.

Zanimljivo je da gotovo trećina ispitanika ne zna kome bi povjerila svoje podatke

INTERVJU PSD2

MARCO FOLCIA konzultant u tvrtki PwC i voditelj međunarodnog PSD2 tima

BANKAMA NOVI IZVORI PRIHODA, KLIJENTIMA BOLJE FINANCIJSKE USLUGE Cilj PSD2 je izgraditi jedinstveno tržište Europske unije kako bi se uklonile osigurala bolja transparentnost i poštena konkurencija te tako pomoglo potrošačima razgovarao Zvonko Pavić

arco Folcia stručnjak je za komercijalno bankarstvo.

Iskustvo je stjecao u velikim i srednje velikim bankama kroz niz projekata transformacije i integracije poslovanja. Više od 15 godina radi na vodećim pozicijama u konzultantskim tvrtkama u Italiji i drugim zemljama Europe. Radio je na projektima uvođenja sustava plaćanja, transformacije proizvoda i razvoja kartičarskog poslovanja. Specijalizirao se za upravljanje projektima uvođenja PSD2 direktive, pružajući svojim klijentima metodološku podršku i stratešku viziju tijekom integracije organizacijskih i tehnoloških zahtjeva te direktive u njihove scenarije nastupa na tržištu. Uz to, predvodi i svoj PSD2 tim, kako u Italiji tako i na međunarodnoj razini i smatra se glavnim zastupnikom svih klijenata industrije financijskih usluga.

M

 Što PSD2 znači za bankarstvo?

- Novi zakonodavni okvir uvodi značajne promjene u člancima PSD1 direktive, što sa sobom nosi operativne, tehnološke i pravne učinke koji se odnose na sve kategorije pružatelja platnih usluga. Utjecaj Direktive na banke ponajviše ovisi o njihovom razumijevanju PSD2. To bi mogla biti prilika za rad na inovativnim rješenjima u čijem je središtu klijent s ciljem (ponovnog) pridobivanja klijenata, ili može dodatno potaknuti tehnološke tvrtke (FinTech) koje svoje poslovanje žele proširiti na područje pružanja financijskih usluga.

 Kakva je trenutačna situacija za europske banke u pogledu PSD2?

- Europska direktiva PSD2 prenesena je u brojne europske zemlje kao što su Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka..., ali neke zemlje poput Belgije i Španjolske kasne. Banke su, općenito, shvatile važnu ulogu koju PSD2 ima na tržištu kao i golemi učinak koji će Direktiva imati na cjelokupni sektor. Banke koje su bile uključene u naše istraživanje smatraju projekt PSD2 prioritetnim za banku jer ovakvi projekti traju dulje od šest mjeseci. Trenutačno su gotovo sve banke u završnoj fazi s aktivnostima usklađenja, osim u pogledu zahtjeva RTS-a za SCA i CSC za koje će usklađenje biti potrebno u rujnu 2019. godine.

Banke bi trebale PSD2 shvatiti kao priliku jer koncept otvorenog bankarstva pruža nove mogućnosti i izvore prihoda u odnosu na tradicionalnu ponudu bankarskih usluga

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

Banke su shvatile važnu ulogu koju PSD2 ima na tržištu kao i golemi učinak koji će Direktiva imati na cjelokupni sektor

Regulatorne promjene mogu stvoriti uvjete za koncept otvorenog bankarstva i potaknuti tržišno natjecanje

 Koji su glavni učinci vezani uz otvorene podatke i infrastrukturu za banke?

- Regulatorne promjene mogu stvoriti uvjete za koncept otvorenog bankarstva i potaknuti tržišno natjecanje. Banke bi trebale PSD2 shvatiti kao priliku jer koncept otvorenog bankarstva pruža nove mogućnosti i izvore prihoda u odnosu na tradicionalnu ponudu bankarskih usluga. Zapravo, neke napredne banke već su usvojile nove modele i nudeći inovativne poslovne modele i rješenja za klijente ozbiljna su prijetnja tradicionalnim bankama.  Koji su najveći izazovi za banke? Jesu li spremne za novi model ‘otvorenog bankarstva’?

- PSD2 banaka zahtijeva od banaka dijeljenje informacija o računima klijenata s trećim stranama. To znači da sve europske banke i nebankovne financijske institucije moraju primati i dijeliti podatke klijenata. No banke mogu stvoriti vrijednost i iskoristiti nove moguće usluge ako postanu predvodnici. Zapravo, banke bi trebale odlučiti žele li poduzeti potrebne aktivnosti i primijeniti pristup kojim, korak po korak, mogu ostvariti unaprijed postavljene poslovne ciljeve.

Stoga banke trebaju procijeniti žele li stvoriti partnerstvo s trećim stranama ili interno razviti nove inovativne tehnologije, temeljene na njihovoj veličini, bazi klijenata i sposobnostima za inovaciju. U istraživanju PwC-a Čekanje do krajnjeg trenutka (Waiting until the Eleventh Hour), 50 posto banaka je izjavilo da želi postati ‘agregator’, što znači da žele razviti otvorenu platformu koja partnerima omogućuje integraciju svojih proizvoda i usluga u ponudu banke, istodobno pružajući otvorenu platformu za stvaranje novih proizvoda i usluga na temelju aplikacijskog programskog sučelja banke i njenih podataka.

Svaka banka koja bi to mogla postići postala bi moćan operator.  Koje su najveće koristi ili prilike za banke?

- U istraživanju PwC-a Čekanje do krajnjeg trenutka 71 posto banaka smatra da PSD2 može ponuditi nove izvore prihoda, posebice platne usluge informiranja o računu (25 posto) i kroz dodavanje dodane vrijednosti postojećim proizvodima (25 posto). Općenito, banke smatraju da korištenjem podataka može doći do novih prilika za poslovanje budući da baze podataka kojima banke raspolažu predstavljaju njihovu stvarnu komparativnu prednost.  Na koje tri funkcije banke PSD2 najviše utječe?

- U tom istraživanju PwC-a gotovo sve su banke izjavile da PSD2 utječe gotovo na sve funkcije banke. No ako moramo odabrati tri funkcije, možemo reći da PSD2 najviše utječe na sektor sigurnosti, IT sektor i sektor za

10 | PSD2 | poseban prilog

inozemne usluge. Naime, PSD2 uvodi nove značajne zahtjeve poput jake autentifikacije korisnika i sigurne komunikacije s trećim stranama tj. RTS. Ovi zahtjevi su od velike važnosti, te utječu i na sektor sigurnosti i na IT sektor. Štoviše, sektor sigurnosti također je pod utjecajem novog vremenskog roka za povrat neautoriziranih platnih transakcija (članak 75 PSD2-a) i novih aktivnosti vezanih za izvještavanje (tj. Smjernice za prijavu prijevare). Naposljetku, PSD2 u velikoj mjeri utječe na sektor za inozemne usluge jer Direktiva proširuje opseg platnih transakcija. Na primjer, banke moraju osigurati da je datum valute odobrenja računa za plaćanje primatelja plaćanja najkasnije radni dan kada je iznos platne transakcije odobren banci primatelja plaćanja (članak 87 PSD2-a).

 Kako će PSD2 koristiti potencijalnim tržišnim sudionicima (FinTech poduzećima...) i pridonijeti jedinstvenom tržištu EU-a?

- PSD2 bi mogao koristiti FinTech poduzećima i drugim potencijalnim društvima na tržištu platnih usluga na nekoliko načina.

Konkretno, viši stupanj regulacije koji uvodi Direktiva može potaknuti uspostavljanje novih partnerstava između novih pružatelja platnih usluga i postojećih banaka i financijskih institucija. Kao posljedica toga ugovori o suradnji mogli bi pomoći novim pružateljima platnih usluga da prošire svoju bazu klijenata koristeći pritom postojeću bazu klijenata njihovih partnerskih banaka. Druga važna prednost koju PSD2 donosi FinTech poduzećima i ostalim novim igračima jest mogućnost da će potonji imati pristup većoj i potpunijoj

količini podataka o potrošačima koristeći podatke koje im banke i drugi igrači moraju staviti na raspolaganje. U konačnici, potrošači koji su još uvijek skeptični glede novih pružatelja platnih usluga, zahvaljujući većoj regulaciji i kontroli koju uvodi PSD2, primjećuju veću sigurnost u uslugama koje pružaju FinTech poduzeća te se tako mijenja njihova početna percepcija o novim pružateljima platnih usluga. Dakle, PSD2 pridonosi jedinstvenom tržištu EU-a ujednačavajući pravila za sve tradicionalne bankovne institucije i nove pružatelje platnih usluga (PSP) nastalih u vremenu rasprostranjenih digitalnih rješenja i inovacija za masovno tržište. Osim toga, cilj PSD2 je da svojim inovativnim i usklađenim pristupom izgradi jedinstveno tržište Europske unije, kako bi se uklonile zapreke

Banke trebaju procijeniti žele li stvoriti partnerstvo s trećim stranama ili interno razviti nove inovativne tehnologije, temeljene na njihovoj veličini, bazi klijenata i sposobnostima za inovaciju

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

kod ulaska i osigurala bolja transparentnost i poštena konkurencija, te tako pomoći potrošačima.

Potrošači su još uvijek skeptični prema novim financijskim igračima s obzirom na to da 94 posto ispitanika smatra da banke pružaju najveći stupanj sigurnosti, vjeruju svojoj banci da će štititi njihove podatke, te radije koriste online usluge svojih banaka nego novih inovativnih igrača

Možemo reći da PSD2 najviše utječe na sektor sigurnosti, IT sektor i sektor za inozemne usluge

12 | PSD2 | poseban prilog

 U kojoj će mjeri plaćanja putem telekomunikacijskih operatora biti obuhvaćena ovom direktivom?

- Direktiva PSD2 ne odnosi se na platne transakcije koje se odnose na telekomunikacijske usluge dodane vrijednosti, ili usluge vezane za kupnju digitalnog sadržaja i glasovnih usluga, ili platne usluge koje se obavljaju i naplaćuju u sklopu dobrotvornih aktivnosti ili za kupnju ulaznica (članak 3 PSD2-a).

Ovo izuzeće primjenjuje se u slučaju ako se te transakcije odnose na mikro plaćanja. Konkretno, kako bi se moglo primijeniti izuzeće, vrijednost bilo koje jednokratne platne transakcije ne smije prelaziti 50 eura, a ukupna vrijednost platnih transakcija za pojedinačnog pretplatnika ne smije prelaziti 300 eura mjesečno.  Što bankovni klijenti općenito misle o PSD2 i o otvorenom bankarstvu?

- Mišljenje potrošača o PSD2 i otvorenom bankarstvu pod utjecajem je dvaju različitih makro aspekata. Ponajprije, porastom digitalizacije čini se da broj novih modela korisničkih iskustava, kao i korištenje mobilnog plaćanja, nezaustavljivo rastu čime će se očekivanja i potrebe kupaca i dalje mijenjati, pri čemu veća regulacija i povećana sigurnost predstavljaju dva temeljna čimbenika. Istraživanje PwC-a Iskustva potrošača u kontekstu PSD2 navodi kako su za potrošače važni sigurnosni zahtjevi i usklađenje koje je uvela PSD2 direktiva. Konkretno, još uvijek su skeptični prema novim financijskim igračima, s obzirom na to da 94 posto ispitanika smatra da banke pružaju najveći stupanj sigurnosti, vjeruju svojoj banci da će štititi njihove podatke, te radije koriste online usluge svojih banaka nego novih inovativnih igrača. Čak 76 posto ispitanih potrošača još nije počelo koristiti alternativne financijske aplikacije. Zbog svega toga možemo vjerovati da će veća sigurnost i regulacija promijeniti mišljenje potrošača o novim igračima. S druge strane, to istraživanje PwC-a pokazalo je da 60 posto potrošača ima otvorene bankovne račune u više banaka. Stoga bi koncept otvorenog bankarstva i otvaranje podataka potrošači mogli pozitivno prihvatiti jer će imati koristi od usluga koje je uveo PSD2, kao što je usluga agregacije računa.  Koje su, prema njihovu mišljenju, glavne prednosti korištenja alternativnih financijskih aplikacija?

- Prije svega važno je naglasiti da potrošači još uvijek preferiraju aplikacije koje nude njihove banke, a ne alternativne financijske

aplikacije. Naime, tek oko 24 posto ispitanika PwC-ovog istraživanja Iskustva potrošača u kontekstu PSD2 sada koristi financijske aplikacije koje pružaju treće strane. No unatoč tome što se ove financijske aplikacije koriste tek marginalno, oko 38 posto ispitanih potrošača smatra da je najveća prednost nebankarskih financijskih aplikacija to što su jednostavne za uporabu budući da one omogućuju jednostavnije korištenje. S druge strane, ostale ključne prednosti alternativnih financijskih aplikacija uključuju njihov privlačan dizajn i dodatne funkcionalnosti (18 posto ispitanika svaku od njih smatra bitnom prednošću). Naime, zanimljivo je kako privlačan dizajn nije toliko bitan potrošačima u Zapadnoj Europi. Njima su, naime, važnije dodatne značajke od privlačnog dizajna i izgleda korisničkog sučelja.

 U kojoj će mjeri novi pružatelji usluga imati pristup podacima o platnim transakcijama ili bankovnom računu korisnika?

- Na otvaranje podataka i pristup novih pružatelja platnih usluga podacima korisnika koji se odnose na njihove platne transakcije ili bankovni račun potrošači mogu gledati na dva načina. S jedne strane to mogu smatrati pozitivnim budući da se time omogućuju korisne i inovativne usluge poput usluge agregacije računa koja na jednoj upravljačkoj konzoli može okupiti sve financijske podatke potrošača povezane s bankovnim karticama i tekućim računima. Osim toga, koncept otvorenog bankarstva mogao bi iznjedriti i nove usluge dodane vrijednosti koje mogu unaprijediti iskustvo potrošača. Dobar primjer je aplikacija City Tourist Scanner koja koristi podatke o transakcijama potrošača kako bi im pružila informacije o najpopularnijim mjestima u gradu ili o gradskim četvrtima koje bi ih mogle zanimati na temelju njihovog životnog stila. Prisutnost ovih novih usluga i aplikacija mogla bi pozitivno utjecati na potrošače, no s druge strane, iz razloga vezanih uz privatnost, moguće je da potrošači pretjeranu dostupnost informacija i osobnih podataka dožive negativno. U svakom slučaju, potrebno je ishoditi suglasnost potrošača u svakom pojedinom slučaju i omogućiti im da je povuku kad god to požele. Time se potencijalno može ublažiti negativan dojam koji ostavlja mogućnost slobodnog pristupa podacima vanjskih igrača.

PSD2

PREDSTAVLJAMO MY3CAKES, Zagreb

SAVRŠENO MJESTO ZA SLATKOLJUPCE Trenutačno je, osim smišljanja novih okusa, u fokusu otvaranje vlastitog showrooma gdje će se slastice moći birati, što će za sobom povući i nova zapošljavanja

H

rvati vole slatko i to je činjenica.

Malo je onih koji se nakon finog ručka ne zažele još malo osladiti kako bi užitak bio potpun. Upravo se takvom mišlju vodila Martina Miletić koja je pokrenula ovu slatku priču. My3Cakes je tvrtka sa samo par mjeseci staža, ali već se profilirala kao savršeno mjesto za sve slatkoljupce.

“Ponuda se bazira na tri segmenta proizvoda: cupcakes, cakes & cakepops, a s obzirom na to da za cupcakese i cakepopse nemamo prave hrvatske prijevode, ime tvrtke je ostalo u duhu engleskog jezika”, pojašnjava ona. Po struci agronomka, Martina Miletić se bavila edukacijama o vinu, ali poslovni i poduzetnički put ipak ju je odveo u drugom smjeru.

MY3CAKES NUDI CUPCAKESE, CUPCAKE TORTE I CAKEPOPSE, A POSEBNO SE PAZI NA KVALITETU NAMIRNICA I SASTOJAKA “Kada više nije bilo toliko posla u edukacijama, prihvatila sam posao vođenja strane tvrtke u Hrvatskoj. Tu sam se upoznala s jednim posve novim dijelom poslovanja koji dotada nisam imala priliku naučiti. Bila sam doslovno bačena u vatru administracije, računovodstva i financija. I naučila sam to raditi i shvatila da ima tu još potencijala u meni, te da mogu i nešto više”, priča. Kolače je, kaže, naučila peći uz svoju obitelj i shvatila je koliko je to veseli.

“Upisala sam prekvalifikaciju za slastičarku, prošla brojna predavanja i edukacije o pokretanju poslovanja i krajem 2017. godine rodila se tvrtka My3Cakes”, prisjeća se Martina Miletić.

REVOLUCIONARNI DESERT U svojoj ponudi ima cupcakese, cupcake torte i cakepopse. Cupcake se inače prvi put spominje u SAD-u u 19. stoljeću kao revolucionarni desert kojim se značajno uštedjelo vrijeme provedeno u izradi. “Po definiciji, cupcake je mala individualna dekorirana torta ispečena u kalupu u obliku posudice. Cupcake torte su cupcakesi dekorirani u obliku torte ili nekom drugom obliku, dok su cakepopsi, kuglice na štapiću koje se rade od raznih biskvita, spajaju s Nutellom, čokoladom i marmeladom, umaču u čokoladu i posipaju ukrasima”, pojašnjava ona. Pri izradi slastica posebno se pazi na kvalitetu namirnica i sastojaka. “Kako se polako osvještavamo o tome čime se hranimo, tako se sve više otvaraju i slastičarnice koje koriste prirodne i kvalitetne namirnice”, ističe ona.

Trenutačno je, osim smišljanja novih okusa, u fokusu otvaranje vlastitog showrooma gdje će se slastice moći birati, što će za sobom povući i nova zapošljavanja. My3Cakes proizvodi trenutačno se mogu kupiti samo putem internet stranice, ali uskoro se otvara i prodajni prostor.

Osim toga, pregovarju i s nekoliko kafića koji bi željeli njihove slastice uvrstiti u svoju ponudu. Posebnost u ponudi My3Cakesa je i opcija na internetskoj stranici gdje svi mogu kreirati vlastiti cupcake. “U samo četiri koraka svaki kupac može napraviti vlastiti cupcake. Izbornik je jednostavan, u prvom koraku izaberete biskvit, zatim punjenje, pa kreme i na kraju ukrase”, zaključila je Martina Miletić. (J.K.)

Kako se polako osvještavamo o tome čime se hranimo, tako se sve više otvaraju i slastičarnice koje koriste prirodne i kvalitetne namirnice.

Martina Miletić, My3Cakes

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO LSPR CJELOŽIVOTNO UČENJE

Novi ciklus LSPR edukacije - s popustom za čitatelje Privrednog!

LSPR pruža najbolja znanja iz brojnih područja koja će od vas stvoriti profesionalce spremne za sve izazove. Kroz tri programa na raspolaganju vam je lepeza znanja u kombinaciji s iskustvom dobivenim iz prakse

S

talno komuniciramo. Svakodnevno. Internet, tražilice i društvene mreže danas su iz korijena promijenile način na koji komuniciramo s javnošću. Pojavila su se, uz sada već udomaćena, i neka zanimanja koja do prije par godina nisu postojala (community manager, SEO specijalist, SEM specijalist...). Istodobno zadnjih nekoliko godina intenzivno se susrećemo s pojmom cjeloživotnog učenja (eng. lifelong learning). Taj se pojam definira kao sveukupna aktivnost učenja tijekom života kojem je cilj unapređenje znanja, vještina i kompetencija.

Treba naglasiti da za cjeloživotno učenje nikad nije kasno, a posebno danas jer vam se pruža prava prilika za to, uz popust za čitatelje Privrednog vjesnika.

Kako? Kada? Gdje? Tko? Londonska škola za odnose s javnošću (LSPR), jedan od najpoznatijih i najrelevantnijih programa educiranja u odnosima s javnošću, pruža priliku da njegov korisnik uskoči u brzi i sigurni vlak znanja te zajedno s njim dođe do posljednje stanice na kojoj će profitirati vaša osobnost i ostvariti se sve vaše vještine. Česte promjene u sustavu vođenja PR-a temeljni su program oplemenili dvama novim modulima – Društvenim mrežama u službi PR-a te Internet tražilicom u službi PR-a.

Zašto LSPR? Zato što pruža najbolja znanja iz brojnih područja koja će od vas stvoriti profesionalce spremne za sve

izazove. Kroz tri programa na raspolaganju vam je lepeza znanja u kombinaciji s iskustvom dobivenim iz prakse.

PROMJENA NAČINA RAZMIŠLJANJA Predavanja na LSPR-u potaknut će vas na promjenu načina razmišljanja. Uz stručne savjete iz prakse usavršit ćete svoje znanje, ostati u trendu i naravno – zabaviti se.

Svako predavanje je posebno na svoj način, a svako će vam ostati u odličnom sjećanju.

DO 1. TRAVNJA KAO ČITATELJ PRIVREDNOG VJESNIKA OSTVARITE POPUST OD 20 POSTO NA EDUKACIJU Tri programa koja su vam na raspolaganju upravo vam pružaju sve to. Po završetku programa, svaki polaznik dobiva certificiranu diplomu Londonske škole za odnose s javnošću koja se upisuje u radnu knjižicu i koja je priznata u svih 18 zemalja u kojima djeluje LSPR. Predavači Londonske škole za odnose s javnošću vrsni su stručnjaci s bogatim iskustvom u područjima koje predaju.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Program koji je za mnoge najzanimljiviji je Marketing i komunikacija na društvenim mrežama. Društvene mreže postale su dio našeg života i na njima radimo gotovo sve. Od dijeljenja detalja svog privatnog života do poslovne komunikacije.

Drugi program koji je također vrlo popularan na LSPR-u zove se Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom.

Ovo je kompletan edukacijski program koji polaznicima daje znanja iz odnosa s javnošću i naglašava važnost struke u odnosu na druge discipline. Razvijanje komunikacijskih vještina još jedan je primjer gdje možete napredovati i ostvariti osobni razvoj. Često zaboravljamo da su komunikacijske vještine potrebne u gotovo svakom zanimanju. Uspješno vladanje njima presudno je za poslovni uspjeh, ali i osobni razvoj. Upravo je tome namijenjen ovaj program koji spaja teoriju i praksu te donosi alate za učinkovito komuniciranje.

Za sve one koji žele osobni razvitak, ovo je prava prilika za vas!

Usavršite se, nemojte čekati! Londonska škola za odnose s javnošću započela je s upisima. Iskoristite rane prijave do 1. travnja (samo za čitatelje Privrednog vjesnika uz ključnu riječ PRIVREDNI) ostvarite popust od 20 posto na edukaciju.

Krajnje je vrijeme! Iskoristite rane prijave, izgradite sebe i preporodite svoj posao!

Info na: upisi@lspr.hr ili na 091/4358 693

IZNAD CRTE

OSTAT ĆE SAMO USPOMENE JEAN PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Imamo situaciju da će općine i gradovi s nekoliko tisuća stanovnika (negdje i manje) imati poduzetničku infrastrukturu od nekoliko tisuća kvadrata koja će ostati kao uspomena na nekog načelnika ili gradonačelnika koji je osigurao investiciju od 15 ili 20 milijuna kuna

P

rije pola godine napisao sam kolumnu U mom selu najljepši mlin u kojoj sam pisao o prevelikom broju poduzetničkih i poslovnih zona koje imamo u jedinicama lokalne samouprave i kako će se ista situacija uskoro dogoditi i s inkubatorima.

Prije tri tjedna u Osijeku je održan sastanak strateške radne grupe koju je organizirao Ured Svjetske banke u Hrvatskoj, a vezano uz pomoć koju bi stručnjaci Svjetske banke trebali pružiti u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Taj je projekt pokrenula Vlada kako bi se 2,5 milijardi eura iz EU fondova osiguralo isključivo za projekte na području pet slavonskih županija.

Ovaj projekt zvuči jako dobro dok se ne uhvatimo matematike. Pet slavonskih županija prema popisu stanovništva iz 2011. čini oko 20 posto stanovništva Republike Hrvatske, a njihova površina čini oko 22 posto ukupne površine naše države. Zašto je to važno? Zato što 2,5 milijardi eura koje Vlada planira usmjeriti prema istoku Hrvatske čini oko 22 posto ukupno alociranih sredstava za Republiku Hrvatsku u razdoblju 2014.2020. Što je onda Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem? Prema mom shvaćanju to je evidencija projekata koji se provode na području pet slavonskih županija i čvrsta nada kako će te županije (i sve institucije, tvrtke i ostali provoditelji projekata) povući sredstava koliko bi matematički u prosjeku trebali povući. I ako se to dogodi, Vlada može reći kako je projekt potpuno uspio, uz veliki trud i zalaganje svih uključenih.

Na sastanku u Osijeku gostovala je i ministrica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. U svom obraćanju sudionicima ministrica je spomenula natječaj za izgradnju poslovne infrastrukture (inkubatora i

tehnoloških parkova) za koji su potpisani ugovori. Ministrica je izjavila kako je puno malih općina i gradova prijavilo izgradnju inkubatora te kako to neće biti dobro, jer je pitanje u kojem će postotku te jedinice lokalne samouprave koristiti infrastrukturu financiranu iz ovog pozi-

(inkubatori, poduzetnički centri, akceleratori, tehnološki parkovi…)? Ne gradi li se inkubator radi poduzetnika početnika, a ne radi potpornih institucija? Treći zanimljivi kriterij bio je kapacitet, tj. broj uredskih i proizvodnih prostora koji će biti izgrađeni (što ponovno govori u prilog što većoj površini, a ne optimalnoj, radi većeg broja bodova). Naravno bilo je tu i onih kriterija koji su za ovakav poziv potrebni, a to je broj poduzetnika početnika i onih koji to nisu, a koji će koristiti infrastrukturu. U tekstu koji sam pisao prije pola godine naveo sam kako bi trebalo donijeti jasna pravila o financiranju bilo kojeg tipa poslovne infrastrukture, i kao primjer naveo kako je broj novoosnovanih tvrtki i obrta na jednom području vrlo jasan pokazatelj potencijala tog područja, tj. potrebe za izgradnjom i korištenjem inkubatora ili neke druge infrastrukture. Zanimljivo je da se takvog kriterija u raspisivanju poziva nije sjetio nitko od stručnjaka koji su pripremali natječaj. I sada imamo situaciju da će općine i gradovi s nekoliko

PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SRIJEM ZVUČI JAKO DOBRO DOK SE NE UHVATIMO MATEMATIKE va. Sada se postavlja pitanje: tko je pripremao natječaj po kojemu su projekti ocjenjivani i koji su to kriteriji po kojima su ocjenjivani projekti?

Jedan od kriterija bio je veličina objekta koji se gradi, što je motiviralo jedinice lokalne samouprave da projektiraju i pripremaju veće objekte kako bi dobili veći broj bodova. Drugi kriterij bio je broj poduzetničkih potpornih institucija koje će koristiti infrastrukturu. Zbog čega poduzetničke potporne institucije

tisuća stanovnika (negdje i manje) imati poduzetničku infrastrukturu od nekoliko tisuća kvadrata koja će ostati kao uspomena na nekog načelnika ili gradonačelnika koji je svojoj općini/gradu osigurao investiciju od 15 ili 20 milijuna kuna (što je nekoliko godišnjih proračuna iste jedinice lokalne samouprave). A korist investicije za zajednicu, nezaposlene, poduzetnike, za one koji uskoro napuštaju Lijepu našu? O tome neka misli netko drugi.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM

PRIMJENA NOVOG ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU

IPAK POBOLJŠANJE? Promjene koje su stupile na snagu zaista deregulirale dio nepotrebne regulative iz prethodnih propisa i olakšale poslovanje turističkim agencijama, ocijenio je Trezner piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T Turistički inspektori će samo izdavati upozorenja poduzetnicima za prvi put zatečene nepravilnosti i davati im rok za njihovo otklanjanje, a ne ih odmah kažnjavati.

Antonia Urlić, direktorica Sektora za turizam HGK

emeljna obilježja novog Zakona o pružanju usluga u turizmu su deregulacija pojedinih usluga, nove odredbe za pružanje određenih usluga kojih do sada nije bilo te transpozicija Direktive EU 2015/2302, rečeno je na prošlotjednoj edukaciji predstavnika turističkih agencija u Hrvatskoj gospodarskoj komori u vezi s primjenom tog zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine.

Objašnjavajući novitete u tom zakonu, Željko Trezner, predavač na visokim školama Aspira i Vern, je rekao kako se neke nove odredbe odnose na pružanje određenih usluga u turizmu koje do sada nisu bile zakonski regulirane, primjerice, da se ugostitelji, ako pružaju usluge smještaja, mogu baviti transferom gostiju kako to rade turističke agencije.

VODITELJ PUTOVANJA BEZ ISPITA “Iz iskustva mogu reći da nikada nisam doživio ovako lagan i miran početak primjene Zakona o pružanju usluga u turizmu, a to mi daje za pravo i da utvrdim da su promjene koje su stupile na snagu zaista deregulirale dio nepotrebne regulative iz prethodnih propisa i olakšale poslovanje turističkim agencijama.

Naravno, nije sve u ovom zakonu dobro, ali napredak je svakako vidljiv”, ocijenio je Trezner. Prema njegovu mišljenju posebno je važno to što su ukinuti pravilnici o identifikacijskom kodu i minimalnim tehničkim uvjetima poslovanja agencija koji su samo stvarali administrativne probleme. Osim toga, ukinute su knjige žalbi te upisnici o turističkom zastupanju i o turističkim agencijama. Prema ovom zakonu, više subjekata koji rade u turizmu, a to

POSAO VODITELJA PUTOVANJA ODSAD MOŽE OBAVLJATI BILO KOJA OSOBA SA ZAVRŠENOM SREDNJOM ŠKOLOM, ISTIČE TREZNER 32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

se odnosi i na ugostitelje, mogu pružati usluge u turizmu, ali samo u posebnim dijelovima poslovanja i ispunjavajući potrebne uvjete kao što to imaju turističke agencije. No Trezner smatra da zbog toga ipak neće doći do bitnijih promjena na tržištu.

Novost je i tumačenje što je to turistički pratitelj na putovanjima. Naime, odsad se ta funkcija naziva voditelj putovanja, a najvažnije je to što te osobe više neće trebati polagati nikakav ispit kako bi se bavile tim poslom, a i dalje će biti zaduženi za grupe od 15 do 75 osoba. “Posao voditelja putovanja odsad može obavljati bilo koja osoba sa završenom srednjom školom. Naravno, da će turističke agencije koje drže do sebe, na tim mjestima zapošljavati kvalificiranu radnu snagu jer neće dopustiti urušavanje svoga ugleda”, ocijenio je Trezner. Važno je istaknuti i kako su iz Zakona “nestale” tzv. internetske agencije tj. agencije koje su isključivo putem interneta prodavale turističke aranžmane, dok se s druge pak strane, turističkim agencijama nalaže da na internetu objavljuju neke informacije o sebi, što može dovesti do laganog nerazumijevanja zakonske regulative. Antonia Urlić, direktorica Sektora za turizam HGK, je istaknula kako će turistički inspektori samo izdavati upozorenja poduzetnicima za prvi put zatečene nepravilnosti i davati im rok za njihovo otklanjanje, a ne ih odmah kažnjavati. To je načelo oportuniteta, a time je konačno udovoljeno dugogodišnjim molbama strukovnih udruženja.

ODLIČNE NAJAVE S RUSKOG TRŽIŠTA ZA OVU GODINU

RUSI TRAŽE HOTELSKI SMJEŠTAJ Vjerujemo da ćemo ove godine dosegnuti željenu brojku od više od 200.000 turističkih dolazaka ruskih turista u našu zemlju, rekao je Kristjan Staničić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska turistička zajednica nastavlja provoditi snažne marketinške aktivnosti na ruskom tržištu, a rezultat toga su pozitivni trendovi ostvareni u zadnje tri godine tijekom kojih je zaustavljen pad dolazaka ruskih turista u Hrvatsku. U prošloj godini je s tog tržišta zabilježeno 133.000 turističkih dolazaka, što je 12 posto više, te 955.000 noćenja ili 10 posto više u odnosu na 2016., rekao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, nakon prošlotjednog turističkog sajma MITT održanog u Moskvi. Naglasio je kako ruski turisti svoja putovanja bukiraju relativno kasno, ali za ovu su godinu već sada dobre najave tamošnjih turoperatora za turističke aranžmane za hrvatsko tržište. “Vjerujemo da ćemo ove godine dosegnuti željenu brojku od više od 200.000 turističkih dolazaka Rusa u našu zemlju”, rekao je Staničić. To je pozitivna činjenica jer je 2016. za Hrvatsku predstavljala prekretnicu u pogledu zaustavljanja negativnog trenda s ruskog tržišta te se očekuje kako će se rast turističkog prometa od prošle godine nastaviti i tijekom ove.

RUSI ŽELE INVESTIRATI U HRVATSKI TURIZAM S njim se složio i Rajko Ružička, direktor predstavništva HTZ-a u Rusiji, koji je naglasio kako se i dalje očekuje nastavak dobre prodaje aranžamana za odmor u Hrvatskoj. “Veliku važnosti za rast turističkog prometa imaju i najavljene investicije u hrvatskom turizmu što se posebice odnosi na segment hotelskog smještaja koji je vrlo tražen na ruskom tržištu”, istaknuo je Ružička. Naime, i ruski investitori su

UDIO RUSKIH TURISTA KOJI SU U 2017. GODINI PRVI PUT POSJETILI HRVATSKU JE ČAK 78,9 POSTO zainteresirani za ulaganje u hrvatski turizam, posebice u hotelijerstvo.

U tim pozitivnim trendovima s ruskog tržišta, ključnu ulogu imaju zrakoplovne linije, novi letovi te povećanje rotacija postojećih letova za Hrvatsku.

Tako iz tvrtke S7 za ljeto najavljuju letove iz Moskve za Pulu, i to počevši od 28. travnja, iz Moskve za Dubrovnik od 1. lipnja te iz St. Petersburga za Pulu počevši od 27. svibnja. Uz to, hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines zadržava let iz St. Petersburga za Zagreb, uz povećanje rotacija na triput

tjedno, a ruska zrakoplovna tvrtka Aeroflot zadržava dnevne letove na relaciji Moskva-Zagreb, uz sezonski let na relaciji Moskva-Split. Zrakoplovi čarter kompanije Red Wings će od 2. lipnja letjeti na relaciji Moskva-Pula.

Inače, turistički promet iz Rusije prema Hrvatskoj strukturno se promijenio tijekom zadnje tri godine na što ukazuju i rezultati istraživanja Tomas ljeto 2017. koje je proveo zagrebački Institut za turizam. Prema tom istraživanju, u 2014. je 48,4 posto ruskih obitelji posjećivalo Hrvatsku, a u 2017. dolazi do zaokreta te umjesto obitelji dominantan segment postaju dolasci s partnerom - 57,6 posto.

Posjeti obitelji s djecom pali su na drugo mjesto i u ukupnom segmentu dolazaka s ruskog tržišta čine 34 posto. Promjene su vidljive i u motivima dolaska pa je tako primarni motiv za Ruse u 2014. bila zabava, i to 55 posto, a u 2017. na prvo mjesto dolaze nova iskustva i doživljaji s udjelom od 49 posto. Udio ruskih turista koji su u 2017. godini prvi put posjetili Hrvatsku je čak 78,9 posto.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA ADVENTURE OF ECO - IGRICA O ZBRINJAVANJU OTPADA

KROZ IGRU O OZBILJ Igrači će učiti o kružnom toku otpada, pravilnom razvrstavanju, recikliranju, važnosti zaštite okoliša i individualnoj odgovornosti svakog pojedinca koji svakodnevno proizvodi otpad, ističe Sonja Hlebar piše Jozo Knez knez@privredni.hr

IGRICA U ŠKOLAMA Igrica je prije svega namijenjena mladima, točnije djeci između sedam i 15 godina. Ideja je da se igrica koristi i u školama u sklopu nastave građanskog odgoja, razredne nastave ili prirode i društva kao pomoćni alat učiteljima.

“Naravno, prije implementacije u školske kurikulume, videoigra će kao i svaki komercijalni proizvod, zaživjeti na tržištu i moći će je konzumirati svi zaljubljenici u videoigre, svih uzrasta, oni koji vjeruju u ekološki održivi razvoj zajednice, ali i svi oni koji žele naučiti nešto o ekologiji”, kaže Sonja Hlebar.

Cilj igre je utjecati na razmišljanje i ponašanje igrača u stvarnom svijetu, u našem slučaju svakodnevnih proizvođača otpada. “Igra-

Feedback koji dobivamo je nestrpljenje u vezi sa završetkom igre te razna pitanja i sugestije što bi sve trebala sadržavati.

Feedback tražimo i od nastavnika te stručnih službi osnovnih škola kako bi igra bila pedagoški prihvatljiva.

Sonja Hlebar, koprivnička poduzetnica

A

ko se želi doprijeti do mladih i od osnovnoškolskog obrazovanja usaditi im vrijednost ekološkog ponašanja i održivog razvoja, potrebno im je pristupiti jezikom koji razumiju. Upravo je to shvatila koprivnička poduzetnica Sonja Hlebar koja je idejni začetnik videoigrice Adventure of Eco. Riječ je o edukativnoj igrici čiji je cilj zainteresirati i educirati mališane o ekologiji, odgovornom ponašanju prema okolišu u kojem živimo te na kraju i o samom razvrstavanju otpada. “S obzirom na to da se dugi niz godina bavim edukacijama u Udruzi za održivi razvoj Hrvatske iz područja ekologije, shvatila sam da je edukaciju o ekološki održivom razvoju potrebno provoditi od malih nogu, kontinuirano kroz sve razine obrazovanja”, započinje Sonja Hlebar.

S tim na umu rodila se ideja da se edukativni sadržaj za osnovnoškolce “provuče” kroz igricu, kako bi se na zabavan način djeci predstavio ozbiljan problem zbrinjavanja otpada. “S obzirom na to da je pitanje ekologije, recikliranja i održivog razvoja nešto o čemu se stalno govori i o čemu će se u budućnosti morati voditi još više računa, smatram kako će ova igrica pomoći da se djeca osvijeste od malih nogu i ponašaju u skladu s okolišem i okolinom u kojoj žive”, ističe ona.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

RAZVOJ BETA VERZIJE FINANCIRA SE IZ PRIVATNIH SREDSTAVA INVESTITORA, A U PLANU SU I PRIJAVE NA NATJEČAJE EU FONDOVA či će učiti o kružnom toku otpada, pravilnom razvrstavanju, recikliranju, važnosti zaštite okoliša i individualnoj odgovornosti svakog pojedinca koji svakodnevno proizvodi otpad.

Kroz moderne i zabavne zadatke djeca će se, kao heroji koji spašavaju planet od čudovišta od otpada, upoznati sa svim procesima na području gospodarenja otpadom”, pojašnjava Sonja Hlebar.

Ovaj projekt pridonijet će rješavanju izazova zagađenja otpadom podizanjem svijesti o individualnoj odgovornosti svakog pojedinca te edukacijom i stvaranjem zdravih navika i odgovornih budućih generacija. Igrica je napravljena u suradnji s tvrtkom Codebox koju čine crtač i dizajner Ivan Ivanović, game

COMBIS DAN INFRASTRUKTURE

NOME

Rješenja za građevinske i infrastrukturne projekte Tvrtka Combis organizirala je prvi Combis Dan Infrastrukture predstavivši cjeloviti portfelj tehnoloških rješenja i konzalting usluga za građevinske i infrastrukturne projekte. U fokusu događanja bila su rješenja iz područja mrežne infrastrukture i podatkovnih centara, neizostavnih dijelova svakog arhitektonskog, odnosno građevinskog projekta za poslovne korisnike, priopćeno je iz tvrtke. “Tvrtkama sve više trebaju strateški IT partneri u procesima projektiranja i gradnje poslovnih prostora. Posebice se to

odnosi na konzalting usluge i ponudu rješenja za IT infrastrukturu, ali i napredna tehnološka rješenja po završetku izgradnje”, istaknula je Tatjana Peček, poslovna konzultantica u Combisu. Prezentirani su projekti implementacije bežičnih i žičanih mreža, projekti sigurnih i uvijek dostupnih podatkovnih centara, sustavi za tehničku zaštitu u hotelima te ostalim objektima. (B.O.)

FORUM ICT DRUŠTVO

Kako ubrzati razvoj ICT sektora? developeri Filip Stojić i Martin Kolarić. “Uz njih, podršku mi daje moja poslovna partnerica Danijela Glavošek Kovačić te poduzetnički inkubator Koprivnički poduzetnik koji nam od početka daje podršku u razvoju uspješnog poslovnog modela”, kaže Sonja Hlebar.

ŠIRENJE NA GLOBALNO TRŽIŠTE Igrica je trenutačno u demo verziji, a potkraj godine trebala bi ugledati svjetlo dana. “Puno radimo na customer developmentu. Pojedine faze igre testirali smo na ciljanoj skupini, učenicima osnovnih škola. Feedback koji dobivamo je nestrpljenje u vezi sa završetkom igre te razna pitanja i sugestije što bi sve trebala sadržavati. Feedback tražimo i od nastavnika te stručnih službi osnovnih škola kako bi igra bila pedagoški prihvatljiva”, naglašava Sonja Hlebar. Razvoj trenutačne beta verzije financira se iz privatnih sredstava investitora, a u planu su i prijave na natječaje EU fondova. Igrica Adventure of Eco namijenjena je globalnom tržištu.

“Već smo u fazi dogovora o implemetaciji igre u druge države, kao i u njihov obrazovni sustav, ali tu smo još u početnoj fazi,” zaključuje Sonja Hlebar.

U prostorijama osječkog Vikarijata će se 23. ožujka održati prvi Forum ICT društvo na kojem će se okupiti poslovna, akademska i politička zajednica, kako bi ponudila rješenja za ubrzani razvoj ICT sektora i zaustavljanje iseljavanja mladih iz zemlje.

Tema foruma je utjecaj tehnološke dimenzije globalizacije na naše društvo i razvojne prilike koje se time otvaraju. Forum zagovara stvaranje povoljne poduzetničke klime, reformu obrazovnog sustava te poboljšanje zakonodavnog okvira za ulaganje i razvoj ICT sektora.

Kroz četiri panel-rasprave

domaći start-upi, tvrtke i udruge, međunarodne kompanije, akademska zajednica, lokalne vlasti i ministarstva raspravljat će i predlagati rješenja za jačanje ICT sektora u Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskoj.

Forum će se posebno baviti nužnim promjenama u obrazovnom sustavu i poboljšanjem suradnje akademskog i poslovnog sektora. Medijski pokrovitelj foruma je Privredni vjesnik. Program foruma, kao i sve ostalo vezano uz njega, može se vidjeti na web stranici događaja http://www.fitd.com.hr.

Cijena kotizacije je 1150 kuna plus PDV, a predviđeni su značajni popusti za studente i članove Osijek Software Cityja te za grupne dolaske.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO BUDUĆNOST HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE

DOVOLJNO SIROVINE Dok sam ja ministar, svi domaći proizvođači namještaja imat će sirovine koliko im treba, a ulagat ćemo i u mlade dizajnere, ustvrdio je Tomislav Tolušić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

O

ve će godine Hrvatske šume posjeći 2,477 milijuna prostornih metara drva, a svi proizvođači iz javnog poziva, koji su objavile Hrvatske šume o prodaji godišnje količine trupaca, dobit će tražene količine sirovine, najavljeno je iz Ministarstva poljoprivrede na konferenciji Budućnost hrvatske drvne industrije.

Konferenciju su organizirale Hrvatske šume i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Poslovnim dnevnikom i Večernjim listom.

Cilj novog modela raspodjele drvne sirovine je zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora i tržištu ponuditi finalne proizvode od naše domaće sirovine, a ne samu sirovinu jer se traži da se sva raspoloživa sirovina preradi u lokalnim tvrtkama registriranim u Hrvatskoj, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Potpisuju se ugovori za dodjelu drvne mase, a sve količine i potpisnike javno ćemo objaviti. Moramo zajedno težiti stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću u svim segmentima proizvodnje, pa tako i u proizvodima od drva”, kaže Tolušić. Hrvatske šume i Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK

potpisali su Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca krajem proš-

IZ HRVATSKIH ŠUMA DOĆI ĆE GOTOVO 2,5 MILIJUNA PROSTORNIH METARA DRVA, A SIROVINA SE JAMČI SVIM PROIZVOĐAČIMA le godine i tada je najavljeno kako će finalni proizvođači namještaja dobiti 25 posto rabata na sve vrste drvne sirovine.

NIKAD JEFTINIJA SIROVINA “Proizvođači namještaja nikada nisu nabavljali jeftiniju sirovinu

nego što će je nabavljati ove godine. Rezultati toga trebali bi se vidjeti za godinu-dvije u povećanoj prodaji domaćeg namještaja, ali i većem izvozu”, kaže Tolušić.

No ipak dobar dio te finalne proizvodnje su jednostavniji procesi, poput izrade dasaka, a manji dio sirovine završava u namještaju. Iako u Ministarstvu kažu kako su zadnjih godina stisnuli švercere trupaca, potrebno je dalje jačati proizvodnju, pa će ove godine u nacionalne poticaje za drvnu industriju uložiti 40 milijuna kuna što je gotovo šest puta više nego prije dvije godine. “ D o k sam ja ministar, svi domaći proizvođači namještaja imat će sirovine koliko im treba, a ulagat ćemo i u

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Drvolit Drvolit su lake građevinske ploče proizvodene od drvene vune mekih četinjača povezane cementom, dok se Drvolit Akustik proizvodi od finijih vlakana drvene vune mekih četinjača povezanih cementom. Drvopor dvoslojne i troslojne su lake građevinske ploče proizvodene sa jezgrom od polistirena jednostrano ili obostano presvučene slojem drvolita. Drvoterm su troslojne lake građevinske ploče proizvedene sa jezgrom od okomito orijentiranih vlakana kamene vune koja je obostrano presvučena slojem drvolita.

FRAGMAT H D.O.O.

Društvo Varping utemeljeno je 1992. u privatnom vlasništvu. Od te godine pokrenuta je proizvodnja lakih građevinskih ploča koje su tradicionalan hrvatski proizvod (prva proizvodnja pokrenuta je u Zagrebu 1935. godine ). Varping je jedini proizvođač ovih ploča u Hrvatskoj, koje su ujedno i strateški važan proizvod.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

ZA PROIZVOĐAČE FINANCIRANJE - NAJVEĆA BOLJKA

mlade dizajnere”, naglasio je Tolušić.

U Hrvatsku se godišnje uveze namještaja za 296 milijuna eura, upozorava Renato Radić iz Prima Grupe. “Europljani godišnje na namještaj potroše 100 milijardi eura, što je prilika i za naše proizvođače, no bilo bi nam lakše da imamo vlastitu hrvatsku robnu marku namještaja”, smatra Radić. U Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih dizajnera namještaja, stav je vlasnika Prostorije Tomislava Knezovića. Prema njegovu mišljenju, hrvatski proizvodi i hrvatski dizajn u svijetu su vrlo slabo poznati i zato nije loša ideja uvoziti strane dizajnere kao što to čine i Talijani. “Šume, kroz njegu i obnovu 326 milijuna kubika, moraju biti sačuvane i njima se

mora gospodariti na pravi način”, ističe predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. “Hrvatske šume su monopolist, ali nemamo pravo na monopolističko ponašanje u onom najgorem smislu”, smatra Jakupčić.

Izrađen je novi model opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma, kazala je Renata Ojurović iz Ministarstva poljoprivrede, predstavljajući Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017.-2020.

“Strategija se odnosi i na preporuke i vodiče za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva. Dio će se odnositi i na lakše propise vezane uz privlačenje EU i nacionalnog novca za takvu industriju”, dodala je ona.

Voditelj Direkcije za velika poduzeća i grupe HBOR-a Nikola Ključariček govoreći o financijskim mogućnostima koja su na raspolaganju ovom sektoru ističe kako novca na tržištu ima dovoljno, no nema kvalitetnih projekata. “Poduzetnicima su na raspolaganju krediti za investiranje bez obzira na finalni proizvod, primarno proizvođačima. Sada i komercijalne banke dobrim klijentima mogu ponuditi jako dobre uvjete, ali na umu treba imati i trendove koji se najavljuju u budućnosti”, smatra Ključariček.

Financiranje je najveća boljka svake industrije, dodala je Nikolina Babić iz HGK, napominjući kako se kvalitetnim poslovnim planovima, subvencijama, povoljnim kamatama i drugim alatima mogu ostvariti preduvjeti za poticanje proizvodnje i razvoj.

Bez obzira na Pismo razumijevanja, Spačvu i druge velike tvrtke ograničava se u nabavci sirovine samo zato što su velike, smatra predsjednik Uprave Spačve Josip Faletar. “Recimo, izrada hrastovih masivnih vrata koja ne pripadaju razredu namještaja, iako teža za izradu od stolaca koji spadaju u viši razred i koje izvozimo, ovim se dokumentom ne potiče. Problem u drvnoj industriji je to što postajemo veliki samo zbog broja radnika, a onda ne možemo aplicirati na projekte”, zaključuje Faletar.

ICE BIS – Poslovno informacijska rješenja Verzija 4.5 Na osnovi ranijih inačica programa, dugogodišnjim razvojno-istraživačkim radom i inovacijom djelatnika ICE-a, putem stalne potvrde u praksi kod postojećih korisnika razvijena su ICE Business Information Solutions – Poslovno-informacijska rješenja, modularni paket ovih poslovnih rješenja: ICE BIS – Poslovno-računovodstveni sustav; ICE HCM – Upravljanje ljudskim kapitalom; ICE KIS – Komunalni informacijski sustav; ICE MARINA – Sustav za upravljanje nautičkim marinama te ICE AGRO – Sustav praćenja proizvodnje.

ICE D.O.O., PAZIN

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

PREKOGRANIČNA SURADNJA EGTC – EUROPSKA GRUPACIJA ZA TERITORIJALNU SURADNJU

Velike mogućnosti prekogranične suradnje U članstvu EGTC-a Pannona je uz, mađarske i slovenske, i nekoliko hrvatskih općina, gradova i županija, a na njegovoj nedavnoj Skupštini pristupilo mu je novih 10 članica piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

E

uropska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) ili izvorno European Grouping for Territorial Cooperation (EGTC), jedan je od modela Europske unije za jaču prekograničnu suradnju, prevladavanje administrativnih i zakonskih ograničenja te promicanje teritorijalne suradnje. Uredba o EGTC-u usvojena je 2006. godine, a EGTC je ujedno bio i prva europska struktura suradnje koja ima pravnu osobnost definiranu europskim zakonom.

EGTC može provoditi aktivnosti teritorijalne suradnje, sa ili bez financijskog doprinosa EU-a, a danas postoji sedamdesetak ovakvih grupacija na području 20 zemalja članica EU-a s više od 30 milijuna građana.

Mnoštvo je konkretnih i vrlo funkcionalnih primjera ovakve suradnje. Tako francuski grad Strassbourg sa svojim prekograničnim partnerom u Njemačkoj dijeli vrtiće, škole, bazene, prekograničnu prugu; Španjolska i Portugal dijele usluge istih bolnica; Španjolci na granici s Francuskom planiraju put preko granice javnim prijevozom postojećim javnim linijama... Taj oblik međusobne lokalno-regionalne prekogranične suradnje osobito je razvijen u Srednjoj Europi između Češke, Njemačke, Mađarske, Austrije, Poljske i Slovačke.

NOVE ČLANICE Jedan od teritorijalno najvećih EGTC-a u EU je EGTC Pannon koji se proteže duž rijeka Mure i Drave, te do Balatona na sjeveru. Od 2010. godine, kada je osnovan EGTC Pannon, u njegovu je članstvu, uz mađarske i slovenske, i nekoliko hrvatskih općina, gradova i županija. Na nedavnoj Skupštini EGTC-a Pannon, održanoj u Osijeku, članstvu je pristupilo novih 10 članica među kojima Koprivničko-križevačka, Međimurska i Osječko-baranjska

Nagy Csaba, predstavnik mađarskih partnera i predsjedavajući Skupštine EGTC-a Pannon

Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU

OČEKUJEMO DODATNO UNAPREĐENJE GOSPODARSKIH ODNOSA UZ KOJE JE NUŽNO BOLJE PROMETNO POVEZIVANJE, KAŽE CSABA županija. Pored jedinica lokalne i regionalne uprave, u članstvu je još Sveučilište u Pečuhu te Nacionalni park Dunav-Drava. Sjedište ovog EGTC-a je u Pečuhu, a upravo su mađarske članice do sada pokazivale najveću agilnost i zanimanje za ovaj oblik prekogranične suradnje.

Uočavajući značaj i mogućnosti ovakve prekogranične suradnje, u radu osječke Skupštine EGTC-a Pannon sudjelovao je i Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a.

“Ministarstvo regionalnog razvoja intezivno radi i ulaže mnogo napora kako da bi stvorilo jednake uvjete koristeći se politikama regionalog razvoja. Važnu ulogu u tome imaju projekti prekogranične suradnje kakav je Pannon EGCT. Riječ je o pozitivnoj inicijativi iz koje su se iznjedrili mnogi projekti korisni županijama i gradovima koji su bili partneri u tom obliku prekogranične suradnje”, izjavio je Žunac najavivši još aktivnije uključivanje

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Ministarstva u takve projekte.

ŠANSA ZA GOSPODARSTVENIKE Govoreći o konkretnim planiranim projektima, predstavnik mađarskih partnera i predsjedavajući Skupštine EGTC-a Pannon Nagy Csaba je istaknuo kako u području rijeke Drave postoji niz razvojnih mogućnosti.

“Prije svega očekujemo dodatno unapređenje gospodarskih odnosa uz koje je nužno bolje prometno povezivanje. Također, važna je bolja komunikacija sudionika ovog oblika prekogranične suradnje.

Stoga uskoro planiramo otvaranje nacionalnih predstavništava u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji čiji bi cilj bio dodatno jačanje suradnje županija, gradova i općina. Aktualna je i inicijativa o ponovnoj uspostavi redovite autobusne veze između Osijeka i Pečuha, ali i otvaranje novih graničnih prijelaza u cilju jačanja prekogranične suradnje”, rekao je Csaba.

VESNA HALUGA, GENERALNA KONZULICA REPUBLIKE HRVATSKE U PEČUHU

Naše tvrtke su zainteresirane za mađarsko tržište Nedavno smo osnovali Poslovni klub, a temeljna zadaća bila nam je okupiti Hrvate poduzetnike na konzularnom području kako bi oni bili glavna veza za upite o suradnji koje dobivamo iz Hrvatske

R

iječ je o specifičnom obliku povezivanja koji nije samo interregionalni, nego još više intraregionalni projekt gdje se bitno može unaprijediti komunikacija čak i između naših hrvatskih regija koje su do sada manje komunicirale, a da ne govorimo o sadržajno kvalitetnijoj prekograničnoj regionalnoj suradnji. Do sada su najčešće surađivali susjedni gradovi ili neposredno susjedne županije. Primjerice, nema zabilježene suradnje Osječko-baranjske županije i mađarske županije Zala iako se njihova geografska udaljenost mjeri s dva sata cestovne vožnje, objašnjava za Privredni vjesnik Vesna Haluga, generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu, izražavajući nadu kako će kroz program EGTC doći do novih oblika i programa suradnje, a samim time i unapređenja odnosa naših država.

 Kakve mogućnosti Konzulat ima u gospodarskom povezivanju Hrvatske i Mađarske? Javljaju li vam se tvrtke iz Hrvatske koje žele poslovati u ovom dijelu Mađarske?

- Naravno, postoji interes naših tvrtki za povezivanjem, dolaskom na mađarsko tržište, nastupom na sajmovima... Nažalost, jezik je definitivno jedna od barijera. Nedavno smo inicirali osnivanje Poslovnog kluba, a predsjednik je bivši gradonačelnik Szentlorinza, gradića zapadno od Pečuha, koji je Hrvat i jako dobro poznaje Hrvate iz Mađarske, osobito poduzetnike.

Upravo nam je temeljna zadaća bila okupiti Hrvate poduzetnike na konzularnom području kako bi oni bili glavna veza za upite o suradnji koje dobivamo iz Hrvatske. Pokazalo se to dobrim potezom i Klub dobro funkcionira. U Klubu je doista širok profil poduzetnika, no ako se dogodi da nitko od njih nema interesa za suradnju koju nudi neka tvrtka iz Hrvatske, članovi

povezivanju ovdašnjih proizvođača i naših prerađivačkih industrija kojima je prijeko potrebna sirovinska baza. I to tvrtkama praktično uz čitavu granicu, od Međimurske preko Koprivničko-križevačke do Osječko-baranjske županije. Iz Mađarske u Hrvatsku tako stižu velike količine žitarica i industrijskog bilja. Sudjelovali smo u izradi sporazuma između Hrvatske gospodarske komore i Poljoprivredne komore Mađarske koji je olakšao dolazak naših tvrtki na ovo područje.

ČLANSTVO U EGTC-u OTVARA I MOGUĆNOST KORIŠTENJA NEKIH DRUGIH EU FONDOVA ZA FINANCIRANJE ZAJEDNIČKIH PROJEKATA Kluba pomažu u pronalasku neke mađarske tvrtke, pa čak uskaču i u otklanjanje jezične barijere.

 U gospodarskom smislu, granična područja Mađarske i Hrvatske prilično su kompatibilna. Ima li poslovne suradnje na tom planu?

- Tako je. U Mađarskoj je na našem konzularnom području najviše koncentrirana poljoprivredna proizvodnja i najveće smo uspjehe ostvarili u poslovnom

 Članstvo u EGTC-u omogućava i zajedničke turističke projekte.

- Svakako, jer to su sve prostori uz rijeke.

Od Mure preko velikog dijela toka Drave pa sve do Dunava. Zašto onda ne iskoristiti turističke potencijale koji se kreću od Lendave sve do Vukovara? Osim toga, članstvo u EGTC-u otvara i mogućnost korištenja nekih posve drugih EU fondova za financiranje zajedničkih projekata.

Navodno još od 2011. godine postoji jedan fond namijenjen upravo razvoju EGTCova, a za koji se spominjalo da ima na raspolaganju nevjerojatnih 11 milijardi eura za sve EGTC-ove u Europskoj uniji.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

PRIČA S RAZLOGOM MLJEKARA BiZ

KAD SE VRIJEDNE RUKE SLOŽE, SVE SE MOŽE U nepunih godinu dana mljekara, koja je trebala postati ti još jedna propala poslovna priča, postala je primjer koji bii trebali slijediti svi kad je riječ o zadrugarstvu i proizvodnji te plasmanu, vredni.hr ponajprije poljoprivrednih proizvoda piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr se postavilo pitanje: pustiti da sve propadne ili se uhvatiti ukoštac s tržištem i pokazati na vlastitom primjeru da se može imati dobar posao kad je u pitanju proizvodnja i prerada mlijeka?

CILJ NAM JE 10.500 LITARA DNEVNO PRERAĐENOGA MLIJEKA, KAŽE KOVAČ

O

snova naše priče je svježe dnevno proizvedeno mlijeko i hrabri ljudi.

To je naša snaga. Tim riječima priču o Mljekari BiZ započinje njen direktor Miroslav Kovač dokazujući svojim primjerom, ali i primjerom ostalih zadrugara, da se u Hrvatskoj može uspješno poslovati kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.

Naime, 13 proizvođača poljoprivredne zadruge Uzgojno poslovno obrazovni centar Simentalac uložilo je svoj kapital i sve svoje znanje u spas obiteljske mljekare BiZ iz Buka koja je u svojim najboljim danima dnevno prerađivala i do 15.000 litara mlijeka. Ta je mljekara bila na tržištu više od dva desetljeća, no zapala je u financijske probleme, te je prijetila opasnost da za sobom povuče i brojne proizvođače mlijeka iz Požeško-slavonske županije koji su direktno ovisili o njenom opstanku. Stoga

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

Naime, u Hrvatskoj je zadnjih godina zabilježen trend pada broja isporučitelja mlijeka i broja krava, a posljedično i količine isporučenog mlijeka.

“U travnju prošle godine preuzeli smo mljekaru. Kako bismo je otkupili, podigli smo kredit od dva milijuna kuna. Time smo pokrili dugove, a investirali smo još pola milijuna kuna.

U svom poslovnom modelu spojili smo uzgoj, proizvodnju, preradu, distribuciju i prodaju.

Jednostavno, zaokružili smo priču i pokazali smo da se može”, kaže Kovač ističući kako je sama Mljekara BiZ imala kvalitetne proizvode, ali i infrastrukturu, te ono što je najvažnije kooperante koje je bilo važno sačuvati.

DNEVNI OTKUP 8500 LITARA MLIJEKA U nepunih godinu dana mljekara, koja je trebala postati još jedna propala poslovna priča, postala je primjer koji bi trebali slijediti svi kad je riječ o zadrugarstvu i proizvodnji te plasmanu, ponajprije poljoprivrednih proizvoda. Pojam zadrugarstva u Hrvatskoj, unatoč kontinuitetu od 150 godina, i dalje nosi prizvuk nečega lošeg zbog povijesnih okolnosti i negativnog

iskustva iz bivše države. Inače taj vid udruživanja u svijetu i Europi postaje glavni nositelj proizvodnje, a udruženi proizvođači imaju snažnu pregovaračku poziciju i postaju nositelji razvoja gospodarstva brojnih zemalja. Priča iz požeškog kraja pokazuje kako kroz poslovanje putem zadruge njeni članovi ostvaruju svoje ekonomske interese i istovremeno jačaju lokalnu zajednicu.

Od preuzimanja mljekare povećali su broj djelatnika i broj vlastitih trgovina, a iz dana u dan povećava se i količina prerađenoga mlijeka. Mljekara danas zapošljava 38 djelatnika u preradi, distribuciji, prodaji i administraciji.

Mlijeko se otkupljuje od tridesetak kooperanata, što zapravo znači više od 400 krava

U SPAS MLJEKARE BIZ SVOJ KAPITAL I ZNANJE ULOŽILO JE 13 PROIZVOĐAČA PZ-a UZGOJNO POSLOVNO OBRAZOVNI CENTAR SIMENTALAC

dnevno u mužnji, tako da se dnevni prosjek otkupa mlijeka penje do 8500 litara. U mljekari se prerađuje oko 6500 litara, dok preostalih 2000 litara tzv. viška otkupljuje Meggle.

Njihov prepoznatljiv znak nalazi se na svježem mlijeku, fermentiranim proizvodima kao što su jogurt ili vrhnje te na raznim sirevima... Više

od polovine proizvoda plasiraju u vlastitim trgovinama u Vinkovcima, Đakovu, Osijeku, Požegi, Pleternici, Kutini, Ivanić-Gradu, Rijeci, Viškovu i Zagrebu.

“Svoje proizvode plasiramo i kroz trgovačke lance. Proizvodi završavaju i u manjim lokalnim trgovačkim lancima, lokalnim školama, vrtićima, pekarnicama i slastičarnicama. Naš primjer pokazuje da se uz ulaganja mali mogu širiti i kao takvi imati partnere u velikima, ističe Kovač koji kaže kako im je cilj 10.500 litara dnevno prerađenoga mlijeka.

PUNO PLANOVA ZA BUDUĆE POSLOVANJE U planu im je otvaranje još nekoliko trgovina u Hrvatskoj, ali i redizajn ambalaže te dodatno ulaganje u opremu i strojeve.

“Bilo bi lijepo kad bismo mogli imati i novu mljekaru. Stari vlasnici su već konkurirali na natječaju iz Programa ruralnog razvoja te im je odobreno 24 milijuna kuna. No od toga ćemo najvjerojatnije morati odustati jer ni s preradom ni s neuređenim tržištem kakvo je kod nas ne možemo pratiti tako velike projekte i vjerojatno bismo upali u probleme”, kaže Kovač ističući kako je upravo ta financijska komponenta koja prati poljoprivrednike, ali i ostale poduzetnike u Hrvatskoj, jedan od problema koji koče jači razvoj poljoprivredne proizvodnje. Naime, kada su se odlučili i za ovaj odići poslovni potez, svi su zadrugari odlučili podići kredit s kamatom od šest posto, s time da su morali potpisati garantne mjenice na 10 puta više vrijednosti od traženih dva milijuna kuna. lovNo unatoč svim nedaćama hrvatske poslovre ne klime, zadrugari okupljeni oko Mljekare e BiZ svojim su primjerom pokazali da ne vrijedi plakati kad se pojavi problem, već s podijeljenim kartama odigrati najbolje što se može.

U travnju prošle godine preuzeli smo mljekaru.

Kako bismo je otkupili, podigli smo kredit od dva milijuna kuna. Time smo pokrili dugove, a investirali smo još pola milijuna kuna. U svom poslovnom modelu spojili smo uzgoj, proizvodnju, preradu, distribuciju i prodaju.

Jednostavno, zaokružili smo priču i pokazali smo da se može.

Miroslav Kovač, direktor Mljekare BiZ

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA SVJETSKI I EUROPSKI TJEDAN NOVCA

Financijska pismenost je vrlo važna Kod donošenja financijske odluke važno je dobro se informirati. One se uvijek odnose na duže vremensko razdoblje i znatno utječu na život ne samo pojedinca nego i cijelih obitelji piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

povodu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca 2018. proteklog tjedna Hrvatska gospodarska komora je oganizirala edukacije za učenike srednjih škola u šest hrvatskih gradova, stručno predavanje za studente i okrugli stol.

HGK je, inače, jedan od sudionika Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača, a u suradnji s institucionalnim partnerima i članicama udruženja financijskih institucija tijekom cijele godine provodi različite aktivnosti usmjerene podizanju financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata Jedan od tih projekata je pilot-projekt Više znamo, bolje razumijemo u 2017. godini koji je proveden u suradnji s Uredom za obrazovanje Grada Zagreba, uz podršku Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i udruženja financijskih institucija HGK, kojim je bilo obuhvaćeno 250 učenika i 150 profesora u pet zagrebačkih srednjih škola, a za potrebe projekta izrađena je i prigodna brošura. Nakon uspješno provedenih edukativnih aktivnosti, i u 2018. godini nastavljene su aktivnosti u drugih pet zagrebačkih škola, u dvije gimnazije i tri strukovne škole, tijekom veljače i ožujka. HGK tradicionalno obilježava Svjetski i Europski

tjedan novca, Svjetski dan investicijskih fondova te Svjetski dan štednje nizom edukativno-informativnih aktivnosti za studente, učenike srednjih škola i građane širom Hrvatske.

NA EDUKACIJAMA JE BILO RIJEČI O ZNAČAJU FINANCIJSKE PISMENOSTI, ULOZI HANFE, BANKARSTVU, OSIGURANJIMA, FONDOVIMA Oko 500 učenika i studenata obuhvaćeno je ovim aktivnostima ove godine, istaknula je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. “Želja nam je pojasniti mladima značaj financijske

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

pismenosti kao i pojedinih pojmova vezanih uz bankarstvo i upravljanje osobnim finanicjama. Želja nam je osvijestiti mlade ljude o tome zašto je važna financijska pismenost za sve građane, a posebice mlade. Na predavanjima su mogli saznati i gdje mogu dobiti odgovore na sva pitanja koja ih s time u vezi muče.

Kod donošenja svake financijske odluke važno je dobro se informirati i prikupiti informacije iz svih izvora. One se uvijek odnose na duže vremensko razdoblje i znatno mogu utjecati na život svakog pojedinca, ali i cijele njegove obitelji”, zaključuje Vanja Dominović.

U okviru ovogodišnjeg Svjetskog i Europskog tjedna novca održane su edukacije za učenike srednjih škola u Slavonskom Brodu, Osijeku, Sisku, Zadru, Karlovcu i Rijeci. U Zagrebu je vrlo posjećeno bilo predavanje za studente Ekonomskog fakulteta, a na svim edukacijama bilo je riječi o značaju financijske pismenosti i ulozi regulatorne agencije Hanfe, bankarstvu i upravljanju osobnim financijama, osiguranjima i investicijskim fondovima.

Tjedan je zaključen okruglim stolom u Hrvatskoj gospodarskoj komori na kojemu se sa sudionicima ovih projekata razgovaralo o njihovoj važnosti, provedbi i planovima za njihovu budućnost.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

SKROMAN RAST GRAĐEVINSKIH DOZVOLA U siječnju ove godine ukupno je izdano 676 građevinskih dozvola, od čega 558 za zgrade i 118 za ostale građevine, što je 1,2 posto više dozvola nego u istom mjesecu 2016.

VELIK BROJ DOZVOLA ZA OSTALE GRAĐEVINE Siječanj je mjesec u kojem se uobičajeno izdaje najmanje građevinskih dozvola u godini, pa situacija u tom mjesecu nije reprezentativna za kvalitetniju ocjenu trendova. Ipak, ovogodišnji siječanj obilježava relativno velik broj izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine (njih 118), što je povijesno najviše siječanjsko ostvarenje i moglo bi upućivati na porast investicijske aktivnosti na infrastrukturnim radovima, čiji nedostatan intenzitet zasad ograničava rast ukupne građevinske aktivnosti, dodaju oni. U siječnju ove godine izdana je 651

Broj izdanih građevinskih dozvola i predviđena vrijednost radova 4

1000 900 800 700 600 500 400 300 200 100 0

4 3 3 2 2

mlrd. HRK

N

akon što je u prosincu prošle godine poslije 20 mjeseci kontinuiranog rasta zabilježen prvi međugodišnji pad ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola, u siječnju ove godine ponovno se bilježi rast, ali relativno skroman u odnosu na dvoznamenkasti rast koji je obilježavao razdoblje od travnja 2016. do rujna 2017. godine. Tako je u siječnju ove godine ukupno izdano 676 građevinskih dozvola, od čega 558 za zgrade i 118 za ostale građevine, što je 1,2 posto više dozvola nego u istom mjesecu 2016. godine (stagnacija kod dozvola za zgrade i rast od 7,3 posto kod dozvola za ostale građevine).

Istodobno je u dozvolama predviđena vrijednost radova smanjena za 25,1 posto pod utjecajem smanjene vrijednosti radova na zgradama za 37,6 posto, uz istodoban rast predviđene vrijednosti radova na ostalim građevinama za 14,1 posto. Usporavanje dinamike rasta izdanih građevinskih dozvola donekle je i očekivano s obzirom na to da su bazne vrijednosti znatno povećane visokim rastom u zadnje dvije godine, kažu analitičari Hrvatske gopodarske komore.

1 1 0 I 2014.

I 2015.

I 2016.

Predviđena vrijednost radova (desno)

I 2017.

I 2018.

Broj izdanih dozvola (lijevo)

Izvor: DZS; obrada: HGK

građevinska dozvola za stanove korisne površine 72.350 četvornih metara. U odnosu na isti mjesec prošle godine, broj dozvola za stanove smanjen je za 35,9 posto, a korisna površina za 20,7 posto. Relativno visok pad primarno je rezultat neuobičajeno visokog broja izdanih dozvola u siječnju prošle godine kada je izdano više od 1000 dozvola.

U zadnja četiri mjeseca međugodišnji rast broja izdanih građevinskih dozvola usporio je ispod ranije ostvarivanih dvoznamenkastih stopa kao rezultat povećanja baze, odnosno narasle razine investicijskih namjera. No realizacija investicijskih projekata najavljena brojnošću izdanih građevinskih dozvola i vrijednošću u njima predviđenih radova i dalje se ne odvija planiranim intenzitetom, na što upućuje relativno skroman rast obujma građevinskih radova ostvaren u prošloj godini (+1,5 posto) te nizak rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova (+2,2 posto), zaključuju analitičari HGK.

U ODNOSU NA SIJEČANJ 2017.

BROJ DOZVOLA ZA STANOVE SMANJEN JE ZA 35,9, A KORISNA POVRŠINA ZA 20,7 POSTO

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

Alternativno rješavanje potrošačkih sporova

H

rvatska poštanska banka je prva banka u Hrvatskoj koja je uvela mogućnost da klijenti koji u neposrednom kontaktu s Bankom nisu riješili svoj prigovor odaberu jedno od triju tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova Hrvatsku udrugu za mirenje, Centar za mirenje ili Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, 15. ožujka, ta je banka omogućila učinkovito i jeftinije rješavanje potrošačkih sporova i na taj način unaprijedila sustav zaštite potrošača. Prihvaćanjem alternativnog rješavanja sporova HPB nastoji na miran način riješiti spor s potrošačem bez pokretanja sudskog postupka čije trajanje je duže i skuplje za klijenta i Banku.

Sustavnim upravljanjem kvalitetom usluge HPB kontinuirano smanjuje broj prigovora, a najveći broj, više od 70 posto, rješava se unutar 24 sata, odnosno

pri prvom kontaktu s klijentom. Prema relevantnim istraživanjima o zadovoljstvu klijenata, Hrvatska poštanska banka zauzima visoko mjesto po njihovim preporukama, a još kvalitetnijom uslugom i djelotvornijim sustavom upravljanja prigovorima želi opravdati povjerenje 600.000 klijenata.

HPB KONTINUIRANO SMANJUJE BROJ PRIGOVORA

RBA

PROMJENA PIN-a NA BANKOMATU Raiffeisen banka od sada nudi jedinstvenu uslugu promjene PIN-a na svim RBA i Euronet bankomatima.

Kako bi građanima i poslovnim subjektima olakšao poslovanje, te osigurao brže i sigurnije podizanje ili polaganje sredstava, RBA je uveo ovu inovativnu uslugu na više od 1140 bankomata diljem Hrvatske, te omogućio promjenu PIN-a na svim RBA debitnim ili kreditnim karticama.

U svega nekoliko jednostavnih koraka moguće je promijeniti sigurnosni PIN na karticama, Naime, prilikom dolaska na bankomat potrebno je umetnuti RBA karticu na kojoj se želi promijeniti PIN. Nakon unosa i potvrde trenutačno važećeg PIN-a, na izborniku je potrebno odabrati opciju “Promjena PINa”. Potom

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

je nužno unijeti novi četveroznamenkasti željeni broj, te ga ponovnim unosom potvrditi, nakon čega je PIN promijenjen.

Potrebno je čuvati tajnost PIN-a, te novoizabrani PIN zapamtiti i ne zapisivati bilo gdje, a osobito ne na karticu, uz karticu, u mobilnom uređaju i slično. PIN je tajni broj poznat isključivo korisniku kartice.

RBA je uslugu uveo uz jednokratnu naknadu, koja za svaku promjenu PIN-a iznosi 15 kuna. Kako bi se PIN uspješno promijenio na samom RBA ili Euronet bankomatu, potrebno je imati dovoljno raspoloživih sredstava na računu kartice, a PIN je moguće mijenjati neograničen broj puta.

FINANCIJSKA AGENCIJA

PREDSTEČAJNU NAGODBU SKLOPILO 3116 TVRTKI Daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,960 milijardi kuna

Z

aključno sa 9. ožujkom, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 3116 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 44,6 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 40.106 radnika.

Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 105 poduzeća koja zapošljavaju 3987 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 6,5 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 3221 predmet je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 9. ožujka ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 51,114 milijardi kuna.

Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da su do sada riješena 8943 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 81,6 milijardi kuna, a zapošljavaju 66.700 radnika. U radu je, pak, 16 predmeta čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 828,8 milijuna kuna.

UKUPNI DUG 82,435 MILIJARDI KUNA Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,435 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.761 radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,429 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 74 milijarde kuna.

PREMA DJELATNOSTIMA NAJVEĆI IZNOS PRIJAVLJENIH OBVEZA ODNOSI SE NA GRAĐEVINARSTVO – 20,827 MILIJARDI KUNA Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,827 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,544 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,654 milijarde kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,960 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,712 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, Osječkobaranjske županije sa 5,707 milijardi kuna...

8943 predmeta do sada riješeno

81,6 6mlrd kn njihov iznos prijavljenih obveza

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ŽELIMO PAMETNU BIJELU TEHNIKU

Gotovo trećina potrošača koje je PwC uključio u svoje globalno istraživanje planira kupiti uređaj s integriranom tehnologijom umjetne inteligencije, uključujući robote i automatizirane asistente, dok trgovci u maloprodaji pomno prate razvoj “glasovne kupnje” u kućanstvu. To je obljavljeno u sklopu PwCovog istraživanja PwC’s Global Consumer Insights. Čak 10 posto ispitanih posjeduje uređaje s umjetnom inteligencijom, no trebat će još neko vrijeme prije negoli potrošači i trgovci prilagode svoje navike i ponude kako bi mogli u potpunosti iskoristiti novi kanal glasovne kupnje.

Velika ponuda novca na tržištu Prošlog ponedjeljka je dnevni višak likvidnosti na računima depozitnih institucija dosegao novi rekord i iznosio je 28,7 milijardi kuna.

Isplatom redovnih mjesečnih mirovina prošloga petka u sustav su uključena dodatna sredstva te je ionako likvidan sustav postao još zasićeniji viškovima likvidnosti. Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu i dalje je izrazito neuravnotežen zbog iznimno visoke ponude novca. Na redovitim repo aukcijama središnje banke koje se održavaju svakoga ponedjeljka, u ovoj godini još nije bilo interesa banaka za povlačenjem dodatne likvidnosti što je očekivano zbog dovoljno visokih stanja sredstava na njihovim računima. Ministarstvo financija je održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je planirani iznos izdanja bio 300 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364

dana. Interes investitora ovoga puta bio je manji i iznosio je 222 milijuna kuna. Prihvaćene su sve ponude, a prinos se nije promijenio u usporedbi s prethodnom aukcijom i iznosi 0,09 posto. Udio nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije bio je 54,95 posto. Iako se kamatna stopa na zapise s rokom dospijeća od 364 dana nije mijenjala od kraja siječnja, vrijedno je istaknuti da je na isti rok dospijeća prije godinu dana iznosila 0,45 posto te je njezina sadašnja razina neusporedivo manja.

Ministarstvo financija najavilo je održavanje iduće aukcije trezorskih zapisa za utorak, 27. ožujka. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu te je realno očekivati i dalje visoku ponudu novca i vrlo skromno trgovanje sudionika.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

[Jelena Drinković]

u%

600

5.3.-9.3.2018.

12.3.-16.3.2018.

0,10 0,08

450

0,06 300 0,04 150

0,02

0

0,00 12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

CROMARIS BILJEŽI RAST Cromaris, vodeći hrvatski i osmi proizvođač brancina i orade u svijetu, i u 2017. godini ostvario je rast. Proizvedene su i prodane 7334 tone ribe, što je, u odnosu na prethodnu godinu, povećanje od 6,5 posto. Rast je u najvećem dijelu ostvaren na izvoznim tržištima na kojima je u 2017. ostvareno 77 posto prihoda. Poslovnu je godinu obilježio i rast od 20 posto na najvećem i najznačajnijem, talijanskom tržištu.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Bez velikih promjena Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke kuna je proteklog tjedna neznatno gubila na vrijednosti prema euru. U tjednu je izgubila jednu lipu i zaključno je vrijedila 7,44 kune. Američki

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,693051

CAD kanadski dolar

4,617033

EUR

JPY japanski jen (100) 5,714283 CHF švicarski franak

6,359570

GBP britanska funta

8,427079

USD američki dolar

6,036534

EUR euro

7,439425

Izvor: HNB

primjena od 17.3.2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

dolar je u tjednu padao, no u petak je nadoknadio gubitak i zaključio ga na 6,04 kune. Švicarski franak se u cijelom tjednu vrtio oko vrijednosti 6,36 kuna gdje je dočekao i kraj tjedna.

7,440

6,06

6,364

6,05

6,362

7,436

6,04

6,360

7,434

6,03

6,358

7,432

6,02

7,430

6,01

7,438

USD

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

CHF 12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

6,356 6,354

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PADALA VRIJEDNOST KRIPTOVALUTA

Promjenjiv tjedan na svjetskim burzama U proteklom tjednu indeksi svjetskih tržišta nisi imali jasan smjer. Većina burzi, osim Tokijske imala je silazan trend koji se, kako se bližio kraj, okrenuo prema gore, dok je azijsko tržište raslo početkom, a padalo većinom tjedna. Na kretanja na burzi znatno su utjecale objave o procjenama neočekivano niske inflacije u eurozoni. Investitori su bili suzdržani jer Europska središnja banka još nije donijela odluku o tome što će s dosadašnjom praksom otkupa euroobveznica, pa se čekao rast kamata na njih. Na nesigurnost na američkom, a i svjetskom tržištu, utjecala je i odluka o otkazu koju je američki predsjednik Trump dao državnom tajniku Tillersonu i ostavci koju je dao Trumpov glavni ekonomski savjetnik Cohn. Cijene nafte na tamošnjem tržištu ostale su stabilne iznad 61 dolar po barelu što potvrđuje stabilnu potrošnju tog energenta u Sjedinjenim Američkim Državama. Dolar je krajem tjedna slabio prema drugim valutama, jen je rastao prema drugima, a euro je bio negdje u sredini.

7155

25200

FTSE 100

Dow Jones

7150

25100

7145

25000

7140

24900

7135

24800

7130

24700

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

7600

5280

7575

5270

7550

5260

7525

5250

7500

5240

7475

NASDAQ

CAC40

5230

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

12600

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

22100

DAX

12500

22000

12400

21900

12300

21800

12200

21700

12100

21600

NIKKEI 225

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex u porastu

datum

12.3. 13.3. 14.3. 15.3. 16.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 240,1677 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se njegov rast za 0,8804 boda. Protekloga petka vrijednost Mirexa A porasla je na 133,8332 boda, a porastao je i Mirex C na 126,7031 bod.

MIREX - tjedni

MIREX A

15.03.

133,83320

0,0752

0,29

AZ - A

15.03.

132,67080

0,0754

-0,06

Erste Plavi - A

15.03.

133,66440

0,0512

-0,23

PBZ CO - A

15.03.

136,00660

0,2160

-0,46

Raiffeisen OMF - A

15.03.

134,73460

0,0159

1,55

MIREX B

15.03.

240,16770

0,0269

-0,24

AZ - B

15.03.

237,02600

-0,0119

-0,47

Erste Plavi - B

15.03.

253,77430

0,0521

-0,40

kategorija B

PBZ CO - B

15.03.

221,92490

0,0633

-0,66

0,100%

Raiffeisen OMF - B

15.03.

247,61080

0,0434

0,28

0,075%

kategorija C

MIREX C

15.03.

126,70310

0,0336

1,14

AZ - C

15.03.

124,52220

0,0574

2,01

0,025%

Erste Plavi - C

15.03.

128,23470

0,0373

0,75

0,000%

PBZ CO - C

15.03.

124,56480

0,0325

0,48

Raiffeisen OMF - C

15.03.

129,76250

0,0073

0,59

0,050%

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

15.03.

235,73870

-0,0644

0,81

0,2%

AZ Profit

15.03.

252,68210

-0,0085

-1,24

0,3% 0,1%

Croatia osiguranje

15.03.

161,11000

0,1808

-0,29

0,0%

AZ Benefit

15.03.

254,79670

0,0139

-0,72

-0,1%

Erste Plavi Expert

15.03.

213,07700

0,0606

-0,84

-0,2%

Erste Plavi Protect

15.03.

209,50880

0,0164

4,19

22.2.

ŠVEĐANI NAJAVLJUJU ULAGANJE Marcus Wallenberg, predstavnik moćne švedske poslovne dinastije koja je suvlasnik niza švedskih i svjetskih kompanija, najavio je ulaganje do 50 milijuna eura u softverski centar u Hrvatskoj u idućih 10 godina. To je projekt koji će razviti Saab u suradnji sa zagrebačkim Ericsson Nikolom Teslom. Lokacija samog centra još nije poznata, no moguće je da će to biti u novom znanstvenom parku čija bi izgradnja u Hrvatskoj bila po uzoru na park Lindholmen u Švedskoj.

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,4%

16.2.

Cijene vodećih kriptovaluta nastavile su slabjeti prošlog tjedna.

Najpopularnijom kriptovalutom, bitcoinom, krajem prošlog tjedna trgovalo se s tek nešto više od 7600 dolara što je najniža cjenovna razina od 8. veljače, pokazuju podaci CoinDeska. Snažno su oslabjele i cijene ethereuma i ripplea.

1.3.

8.3.

15.3.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

SURADNJA ZSE I ARGENTINSKE BURZE

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić i predsjednik Argentinske burze (Bolsas y Mercados Argentinos, BYMA) Ernesto Allaria potpisali su u Buenos Airesu Sporazum o razumijevanju. Dvije burze će surađivati na području uvođenja i razvoja novih proizvoda i tehnologija koje mogu pomoći daljnjem razvoju argentinskog i hrvatskog tržišta kapitala.

Argentinsko tržište kapitala prošle je godine bilo najuspješnije svjetsko tržište – argentinski burzovni indeks Merval porastao je više od 77 posto, a trend rasta nastavlja se i u ovoj godini.

RASLO TRŽIŠTE OSIGURANJA Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za veljaču 2018. godine, društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 1,7 miljardi kuna, što je rast od 4,07 posto na godišnjoj razini.

U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 73,38 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,3 milijarde kuna i viša je za 6,63 posto u odnosu na veljaču prethodne godine.

Crobexi pali, u fokusu Valamar i HT Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu blago porasla u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet uvećan je za nešto manje od 14 posto ili 3,9 milijuna kuna te je iznosio 32,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 19,6 milijuna kuna, što predstavlja oko 60 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa.

Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -5,71 posto do +5,43

posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 16 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Crobexi su nakon dva tjedna rasta zabilježili pad. Crobex je sa 1.857,70 bodova umanjen za 0,79 posto na 1.843,11 bodova. Crobex10 je pao za 0,35 posto na 1.069,79 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,33 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,27 posto koliko je uvećan CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za ZAGREBAČKA BURZA 0,06 posto, a CROBIStr za 0,14 posto.

THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidniji je u proteklom tjednu UKUPAN TJEDNI PROMET: 470.252.745,23 kn bio Valamar Riviera čijim je dioniTJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.453.737,42 kn cama ostvaren promet od 5,5 miliindex zadnja vrijednost tjedna promjena juna kuna, a cijena im je porasla za 1.843,1100 -0,79% CROBEX 0,96 posto na 42,10 kuna. HT bilježi 1.069,7900 -0,35% CROBEX10 promet od 5,1 milijun kuna, od čega 112,1334 +0,06% CROBIS se dva milijuna kuna odnosi na blok 170,4598 +0,14% CROBIStr transakciju, a ostatak na redovni promet, te porast cijene od 1,85 posto na Top 10 tjedna zadnja 165,50 kuna. promet po prometu promjena cijena Dionice Atlantic Grupe trgovane su u +0,96% 42,10 5.481.428,50 Valamar Riviera d.d. iznosu od 2,4 milijuna kuna, a cijena +1,85% 165,50 5.147.559,50 HT d.d. im je uvećana za 1,04 posto na 970 +1,04% 970,00 2.438.130,00 ATLANTIC GRUPA d.d. kuna.

-5,71% 660,00 1.930.260,00 KONČAR d.d.

Od 10 najlikvidnijih izdanja rast ci+5,43% 680,00 1.502.825,00 AUTO HRVATSKA d.d. jene bilježi ih sedam. Najveći porast -0,38% 263,00 1.302.054,00 PODRAVKA d.d. zabilježilo je izdanje Auto Hrvatske, +0,23% 435,00 1.156.287,00 ADRIS GRUPA d.d. - red. za 5,43 posto na 680 kuna, uz pro+0,40% 498,00 1.020.362,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl.

854.620,00 +1,82% 1.120,00 JADROAGENT d.d. met od 1,5 milijuna kuna. Idući je 0,00% 195,00 805.342,50 AD PLASTIK d.d. spomenuti HT (+1,85 posto), a zatim Jadroagent (+1,82 posto) sa zadnjom 10 dionica tjedna zadnja cijenom od 1120 kuna i prometom od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 855.000 kuna. Po rastu cijene dioni+24,59% 76,00 494.000,00 HTP OREBIĆ d.d. ce slijede spomenute Atlantic Grupa +18,10% 12,40 26.941,70 VARTEKS d.d. (+1,04 posto) i Valamar Riviera (+0,96 +15,38% 15,00 6.115,00 Hidroelektra niskogradnja d.d. posto), a nakon njih redovno izdanje +7,14% 60,00 390.000,00 HTP KORČULA d.d.

Adris Grupe s uvećanjem od 0,40 +5,43% 680,00 1.502.825,00 AUTO HRVATSKA d.d. posto odnosno zadnjom cijenom od +4,55% 115,00 5.290,00 BRODOSPAS d.d.

498 kuna i prometom nešto većim +4,35% 1,92 5.519,27 PULJANKA d.d. +4,11% 76,00 8.774,00 SNH GAMA d.d. od milijun kuna. Povlaštenim dioni+3,92% 15,90 427.901,00 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. cama iste kompanije cijena je porasla +3,85% 135,00 30.652,00 ULJANIK PLOVIDBA d.d. za 0,23 posto na 435 kuna, a njima je protrgovan iznos od gotovo 1,2 mili10 dionica tjedna zadnja juna kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena Granolio d.d.

TERMES GRUPA d.d.

HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d.

FINVEST CORP d.d.

ZAIF Proprius d.d.

Badel 1862 d.d.

APARTMANI MEDENA d.d.

VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d.

Hoteli Haludovo Malinska d.d.

JADROPLOV d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

-47,09% -21,79% -21,05% -18,03% -16,67% -16,58% -15,79% -14,94% -14,49% -8,59%

5,00 61,00 15,00 15,00 10,00 16,10 80,00 148,00 2,36 29,80

363,00 5.429,00 120,00 1.395,00 10.143,80 2.065,00 720,00 160.476,00 1.465,56 31.733,80

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ZADRŽAN REJTING, A PROCJENE RASTA DOBRE

Većina fondova u plusu Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela.

Tjedan je u zelenom zaključio 61 fond, a 23 fonda bilježe pad. Pet fondova bilježi rast veći od jedan posto, a nijedan fond nije pao više od jedan posto.Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a po jedno mjesto obveznički i posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,61 posto do +2,76 posto. Najbolje rezultate u 2018. godini odnosno najveći prinos među dioničkim fondovima

bilježe Neta Frontier (+3,80 posto), ZB BRIC+ (+3,41 posto) te InterCapital SEE Equity (+2,56 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Dynamic (+0,29 posto), dok su najuspješniji mješoviti bili KD Balanced s prinosom od +1,84 posto i PBZ Conservative 10 koji bilježi rast od 1,19 posto. Među obvezničkim fondovima u godini je najveći rast, od 1,42 posto, ostvario PBZ Bond. Novčane fondove predvode PBZ Dollar i Locusta Cash s prinosima od 0,24 i 0,16 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 08.03.2018. do 15.03.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,4216 KD Victoria € 12,4430 InterCapital Global Equity $ 200,9571 ZB trend kn 15,0347 KD Prvi izbor € 140,5752 ZB euroaktiv kn 102,6969 Capital Breeder € 130,0309 KD Europa € 11,6878 PBZ Equity fond kn 113,3024 HPB Dionički € 76,4836 Erste Adriatic Equity kn 87,8096 Neta Global Developed kn 112,7847 ZB aktiv € 113,6697 InterCapital SEE Equity $ 16,0491 Platinum Global Opportunity kn 6,3462 KD Nova Europa kn 43,8833 OTP indeksni € 99,1096 Platinum Blue Chip kn 485,8032 Neta Frontier € 102,4897 OTP Meridian 20 kn 74,4300 A1 kn 154,8723 Alta Special Opportunity kn 57,6552 Neta New Europe € 94,7761 KD BRIC kn 8,5693 KD Energija € 119,0391 ZB BRIC+ € 165,3054 Allianz Equity $ 21,1743 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 125,2447 Raiffeisen Dynamic € 109,2984 Raiffeisen Harmonic € 104,7221 ZB Future 2025 € 104,1291 ZB Future 2030 € 103,9423 ZB Future 2040 € 104,3994 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 161,6162 ZB global € 15,7299 PBZ Global fond € 14,2003 InterCapital Balanced kn 129,4964 KD Balanced kn 106,7567 HPB Global € 14,4172 OTP uravnoteženi kn 165,9808 Allianz Portfolio € 118,1915 PBZ Conservative 10 fond € 103,9063 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,32 0,43 0,08 0,94 -0,05 0,90 -0,36 0,42 0,06 -0,27 1,27 0,10 0,80 -0,25 -0,61 -0,40 -0,42 2,76 0,15 -0,48 1,29 -0,18 2,48 0,25 2,10 -0,29 -0,39 -0,25 0,24 0,36 0,45 0,52 0,53 0,36 0,43 0,25 0,18 0,13 0,14 -0,07 0,07 0,27

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,4497 You Invest Balanced € 104,5994 You Invest Solid € 104,3948 PBZ Flexible 30 fond € 95,2882 OTP Absolute € 105,9832 InterCapital Income Plus € 99,4301 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,5366 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,4769 ZB bond € 15,1197 InterCapital Global Bond € 137,9448 PBZ Bond fond € 225,4284 InterCapital Bond € 168,2176 HPB Obveznički kn 77,0306 Alta Emerging Bond € 123,2537 Erste Adriatic Bond € 108,7226 Raiffeisen Classic kn 104,6345 PBZ Short term bond fond $ 105,7554 PBZ Dollar Bond fond $ 103,0574 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5591 Erste Local Short Term Bond 101,3671 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,1961 OTP Short-term bond $ 99,1720 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4838 PBZ Novčani fond kn 175,9594 ZB plus € 150,8526 ZB europlus BE € 150,8526 ZB europlus BK € 128,7386 PBZ Euro Novčani kn 158,0326 Raiffeisen Cash kn 152,1024 Erste Money $ 134,1106 PBZ Dollar fond kn 144,0422 HPB Novčani kn 133,5130 OTP novčani fond kn 130,6252 InterCapital Money kn 1380,8277 Locusta Cash kn 118,7496 Allianz Cash € 116,0011 Erste Euro-Money kn 111,7055 Auctor Cash € 106,1605 Raiffeisen euroCash € 106,4022 HPB Euronovčani kn 106,5986 Alta Multicash € 102,1631 OTP euro novčani kn 1004,2429 Zodaks Cash

0,22 0,18 0,10 0,22 0,29 0,06 0,08

naziv(fond)

valuta

0,07 -0,04 0,06 0,28 0,17 0,53 0,04 0,06 0,02 0,21 0,22 -0,03 -0,01 0,05 0,44 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,02 0,01 0,01

Kreditni rejting Hrvatske Ba2, uz stabilne izglede, odražava ravnotežu fiskalne konsolidacije i jačanja institucija, s jedne strane, i slabog potencijalnog rasta gospodarstva i sporosti strukturne reforme s druge strane, objavila je rejting agencija Moody’s. Moody’s očekuje da će rast hrvatskog gospodarstva ostati snažan, ali će u 2018. lagano usporiti, na 2,7 posto, što je u skladu s kretanjima u drugoj polovini 2017. i bliže srednjoročnim procjenama rasta BDP-a od dva do 2,5 posto.

PEVEC DIŽE PLAĆE

Pevec nastavlja poboljšavati uvjete rada svojim zaposlenicima pa je znatan dio sredstava uložen u povećanje plaća, posebice onih u prodaji. Najniža plaća u Pevecu je sada 4000 kuna bruto, što odgovara 3200 kuna neto i čak je za 600 kuna bruto iznad zakonski propisane minimalne plaće.

Kompanija raste i 2017. godinu je završila sa 1623 radnika, a do veljače je otvoreno još 47 novih radnih mjesta.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Herminia Ibarra

Ponašaj se poput vođe, razmišljaj poput vođe Mate

Prije Drame postojale su dvije vrste Goldmanovih: oni posebni i oni obični. Goldmanovi iz Baltimorea i oni iz Montclaira.

Marcus je pripadao Montclairanima. Živio je s roditeljima u maloj kući u New Jerseyju, dok su Baltimorci, njegovi bratići Hillel i Woody, stric Saul i teta Anita, u svojoj luksuznoj vili u Baltimoreu živjeli naizgled savršen život. Osam godina nakon Drame, tražeći građu za novi roman, nova zvijezda američke književne scene Marcus Goldman zagrepst će površinu priče o svome djetinjstvu i u potrazi za istinom dospjeti do njena dvostrukog dna...

Ken Mogi

Ikigai Planetopija

Herminia Ibarra u ovoj knjizi pokazuje kako menadžeri i direktori na svim razinama mogu poboljšati svoje vođenje uvođenjem malih, ali ključnih promjena na svome poslu, u svojim mrežama i osobnom ponašanju. Ona uobičajenu filozofiju “prvo razmisli pa onda djeluj” preokreće tvrdeći da će vam tri strategije omogućiti da učite kroz djelovanje i povećati ono što ona naziva “izvidom” dragocjenu vanjsku perspektivu koju stječete izravnim iskustvima I eksperimentiranjem.

Izvid će vam pomoći da promijenite način na koji kao vođa razmišljate.

Joël Dicker

Knjiga o Baltimoreu Fraktura

Ikigai je japanska riječ za opisivanje užitaka i smisla života.

Ta riječ doslovce se sastoji od pojmova iki (živjeti) i gai (razlog). No u potrazi za dubljim, ali i praktičnim značenjem te riječi u svakodnevnom životu, Ken Mogi istražio je japansku tradiciju, kulturu i običaje te na primjeru ljudi raznih zanimanja i interesa pokušao objasniti što je zapravo ikigai i kako ga svatko od nas može imati. “Ikigai vam može doslovce promijeniti život. Možete živjeti dulje, biti dobrog zdravlja, postati sretniji, osjećati manje stresa, postati kreativniji i uspješniji”, kaže on.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

George Steiner

U zamku Modrobradog TIM Press

Priče su u ovoj knjizi tematski razvrstane tako da slijede izmjenu godišnjih doba i redanje blagdana, praznika i važnih dana u godini. To će roditeljima, odgojiteljima i učiteljima pomoći da se lakše snađu kada djeci budu željeli ponuditi neku od 120 priča od kojih je svaka zaokružena, samostalna cjelina. U svakoj su priči novi junaci, s novim problemima. Najčešće su to problemi s kojima se susreću djeca u svakidašnjem životu i odrastanju, ali mnogo je priča posvećeno i vremenskim prilikama, zaštiti prirode, recikliranju, prehrambenom lancu, povezanosti života u svemiru...

Sophie Kinsella

Moj ne tako savršeni život Znanje

Knjigu U zamku Modrobradog tvore četiri opsežna eseja - Le grand ennui, Sezona u paklu, U postkulturi, Sutrašnjica - koja, prema recenzentici, prof.dr.sc.

Ladi Čale Feldman, kazuju o “procesu vrijednosnog odcjepljenja od drevnih europskih tradicija židovske, antičke i kršćanske kulture što, prema Steineru, teče od Francuske revolucije naovamo. Središnje mjesto autorovih preokupacija zauzima dakako Holokaust i njegovi, nažalost, uvijek obnovljivi razorni ideološki tragovi u zapadnjačkoj kulturi današnjice, zbog čega je ova knjiga relevantna i danas.”

Marica Milčec

Svaka je mrvica važna Školska knjiga

Katie Brenner živi u stanu u Londonu, ima fenomenalan posao i sve to se vidi na njenom Instagram profilu. OK, ona zapravo unajmljuje malu sobu, putuje satima na svoj posao niže administratorice i život koji objavljuje na Instagramu zapravo nije njezin. No kad joj njena šefica Demeter uruči otkaz, Katie se mora vratiti u Somerset gdje pomaže svome ocu u pokretanju novoga posla na njihovoj farmi. Kad Demeter i njena obitelj rezerviraju odmor na farmi, Katie vidi svoju priliku.

Hoće li se osvetiti ženi koja joj je uništila snove? I ima li Demeter doista tako savršeni život?

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju razne plastične ambalaže po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134.

Poslovne usluge i savjetovanje Bona Fin, Zagreb, www.bonafin.hr. Tvrtka nudi poslovne usluge i usluge savjetovanja; poduku iz poslovnih vještina i savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem; radionice o upravljanju kućnim budžetom, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem. Kontakt: Zlatko Gregov, zlatko.gregov@bonafin.hr, Telefon: 01/3738-789, 098-900-4208.

Savjetovanje Perrost, Sesvete. Tvrtka nudi usluge savjetovanja i uspostave sustava upravljanja prema zahtjevima norme ISO 9001, ISO 14001, OHSAS, 18001, ISO 17020, ISO 17025; osposobljavanja vezana uz sustave upravljanja (tečajevi); održavanja sustava upravljanja; izvođenja audita;

stručne pomoći za dobivanje CE znaka. Kontakt: Štefica Mezdjić, stefica.mezdjic@perosst. hr, 01/6458-336, 098/388-057.

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com.

Tvrtka proizvodi modularne objekte za ško-

IZBOR IZ NADMETANJA

Savjetovanje i usluge Maigo Insights, Zagreb, www.auditiviti.com.

Tvrtka pruža usluge jednokratnih projekata i angažmana ili eksternalizacije poslovnih funkcija u područjima: revizija informacijskih sustava, interna revizija, forenzičke revizije i istraživanje prevare, poslovno savjetovanje, izgradnja sustava internih kontrola, analiza poslovnih procesa, upravljanje financijama i likvidnošću, priprema za ISO norme i certifikaciju, interne i eksterne revizije za ISO certifikacije po normama 9001 i 27001, interne kontrole i procesi u maloprodaji i ugostiteljstvu, upravljanje zalihama i nabavom, zaštita osobnih podataka i GDPR strateško upravljačko savjetovanje, izrada vizije, misije i strategije, eksternalizacija funkcije interne revizije, korporativno upravljanje i usklađenost, revizija sigurnosti (tehničke, fizičke, logičke), revizija aplikativnih kontrola. Kontakt: Igor Vujičić, ivujicic@auditiviti.com, 0915650382.

HRVATSKA

Građanska odijela

Autostakla za autobuse

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja građanska odijela (odjeća i obuća). Procijenjena vrijednost nabave je 22,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. travnja.

Promet Split nabavlja autostakla za autobuse. Procijenjena vrijednost nabave je 560.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Roba i usluge za održavanje vozila

Hrvatska pošta nabavlja robu i usluge za održavanje vozila Renault. Procijenjena vrijednost je 3,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

le, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo.com, 049/374 100, 098/271 330.

Šećer

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nabavlja konzumni bijeli šećer (3000 tona). Procijenjena vrijednost iznosi 11,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. travnja.

Rezervni dijelovi za autobuse

REGIJA

Libertas Dubrovnik nabavlja rezervne dijelove za autobuse MAN. Procijenjena vrijednost nabave je 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Usluge čišćenja i održavanja objekta

Radiotelevizija RS nabavlja usluge čišćenja i održavanja objekta RTV dom. Rok za dostavu ponude je 23. travnja.

Materijal za održavanje objekata

Lutrija BiH nabavlja materijal za održavanje objekata. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

Uniforme

Ministarstvo unutrašnjih poslova SBK nabavlja policijske uniforme. Rok dostave ponuda je 30. ožujka.

Izrada hologramskih naljepnica

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo nabavlja usluge izrade hologramskih naljepnica. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Prehrambeni paketi

Općina Kneževo nabavlja prehrambene pakete. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZEMLJIŠTA, FARMA, RESTORAN I SLASTIČARNICA Slastičarnica u Zagrebu, procijenjena na 22,2 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u centru Zagreba, u Masarykovoj ulici 4, koja se sastoji od troetažnog poslovnog prostora u podrumu 2, prizemlju i prvom katu, ukupne površine 274,56 četvornih metara, oznake A; poslovni prostor u podrumu 1, površine 80,33 četvorna metra, oznake B; dvosobni stan na četvrtom katu, površine 72,67 četvornih metara, oznake G; dvosobni stan na petom katu, površine 72,67 četvornih metara, oznake H; dvosobni stan na šestom katu, površine 60,27 četvornih metara, oznake I. Datum dražbe je 25. travnja u podne. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 11 milijuna kuna. Razgledavanje je 17. travnja u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dali osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koje osiguranje iznosi 2,2 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiroračun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-1340-01, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Zemljišta u zagrebačkom Blatu, procijenjena na 34,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 44.788 četvornih metara oranice, jaruge i šljunčare u Blatu nedaleko od Arena

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Shopping centra i golf igrališta. Datum dražbe je 4. travnja u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 11,6 milijuna kuna.

Razgledavanje će biti 26. ožujka u 13.30 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dali jamčevinu u izno-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka 2018.

su od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine što iznosi 3,5 milijuna kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-1323-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Farma za tov junadi u Suhopolju, procijenjena na 13,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 117.333 četvorna metra farme i zemljišta. Datum dražbe je 20. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, soba broj 12/I. Nekretnine se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod polovine utvrđene vrijednosti ili 6,8 milijuna kuna, s time da se vrijednost nekretnine može konačno utvrditi na ročištu za prodaju. Zainteresirani kupci nekretninu mogu razgledati svakog četvrtka od 13 do 14 sati sa sudskim ovršiteljem ovog suda, te je potrebno da se prije razgledavanje jave u ovaj sud.

Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto ili 680.000 kuna.

Restoran u Dugoj Uvali, Istra, procijenjen na 6,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja restoran, terasu, stazu, dvorište, ukupne površine 3053 četvorna metra. Lokacija nekretnina je na istočnom dijelu poluotoka, neposredno uz priobalni krajolik u Dugoj Uvali, poznatoj po čistom nezagađenom moru, okružena je prirodnom šumom i dobrim djelom parkovno uređeno šumom. Lokalitet administrativno pripada Općini Marčana. Do nekretnina se dolazi asfaltiranom prometnicom kroz ruralno područje. Kompleks nekretnina ima dobru povezanost s brodskim i autobusnim međugradskim linijama. Komunalna infrastruktura je sređena, prometnice su dostatno široke, asfaltirane i oivičene, imaju solidnu javnu rasvjetu, povučenu vodovodnu mrežu i fekalnu odvodnju, a uz njih se pruža i hidrantska mreža. Datum dražbe je 11. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Puli-Pola, Kranjčevićeva 8, Pula, soba br. 16. Nekretnina se na ročištu za drugu javnu dražbu ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 2,2 milijuna kuna. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac.

Određuje se razgledavanje nekretnina koje su predmet prodaje za dan 4. travnja u 12 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su položile jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine odnosno iznosa od 649.000 kuna.

Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-4919-17.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Izvođač građevinskih radova Zračna luka Zürich, Švicarska, traži nabavu izvođača radova na izgradnji poslovnih zgrada, skladišta i industrijskih građevina i građevina vezanih za prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. travnja. Adresa profila kupca: www.flughafen-zuerich.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1008445. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: steigerconcept ag AUSSCHREIBUNG WERKHOF - bitte nicht öffnen P16AW003.06, Staffelstrasse 6, Zürich 8045, Switzerland, kontakt_werkhof@steigerconcept.ch.

Usluge popravaka i održavanja Canal de Isabel II, S. A., Madrid, Španjolska, traži uslugu popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 9. travnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je kod: Canal de Isabel II, S. A., C/ Santa Engracia, 125, AREA DE MANTENIMIENTO DE EDIFICIOS, 28003 Madrid, Espana, www.canaldeisabelsegunda.es. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Canal de Isabel II, S. A.C/ Santa Engracia, 125, edificio 9, planta baja SUBDIRECCIÓN DE CONTRATACIÓN, 28003 Madrid, Espana.

Motorna vozila Vodovod i kanalizacija, Tuzla, Bosna i Hercegovina, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 21. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1011069. Dodatne informacije dostupne su na: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2.oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2.oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina, Aid Berbic, vodovod.tz@bih.net.ba.

Električni strojevi, aparati, oprema i potrošni materijal SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie, Bern 65 3000, Švicarska, traži nabavu električnih strojeva, aparata, opreme i potrošnog materijala i rasvjete. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1010213. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie Hilfikerstrasse 3, Bern 65 3000, Švicarska, IESP-EI-SEF-EN, einkauf.energie@sbb.ch. Dodatne informacije dostupne su na istoj adresi.

Usluge prijevoza Bus Eireann/Irish Bus, Dublin, Irska, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. siječnja. Adresa profila kupca: http://irl.eu-supply. com/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/374. Elektronički pristup podacima: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://irl.eus u p p ly. c o m /a p p / r f q / r wl e n t r a n c e _ s . asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Više podataka o nadmetanju na: Bus Eireann/Irish Bus, 21 Phibsboro Road, Broadstone, Ceara McBride, 7 Dublin, Ireland, ceara.mcbride@ buseireann.ie.

Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 160 00 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

19. ožujka 2018. | broj 4021 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

KONFERENCIJA DIGITAL TAKEOVER

VAŽNOST ODRŽIVE DIGITALNE KULTURE Najveća regionalna digitalna konferencija Digital Takeover, u organizaciji 24sata, u CineStaru zagrebačkog Branimir Centra prošli tjedan okupila je rekordan broj posjetitelja iz Hrvatske i regije te predstavnike Vlade. U novom izdanju konferencija je sudionicima predstavila širu sliku digitalne transformacije, a u 10 sati službenog programa, s devet predavanja i tri panela u šest dvorana, predavači

su naglasili važnost praćenja trendova u digitalu i podijelili svoja iskustva i znanja o kreiranju održive digitalne kulture. “Promjene se događaju brzo, a događat će se samo još brže jer nas sve više u istom brodu vesla naprijed.

Svaki dan imamo 520.000 novih ljudi koji su dobili pristup internetu i generiraju tu promjenu”, istaknuo je Boris

Trupčević, direktor Styrije za Hrvatsku i član Uprave 24sata.

Među predavačima bio je Stephen Attenborough, komercijalni direktor kompanije Virgin Galactic, koja je dio Virgin Groupa u vlasništvu sir Richarda Bransona. “Svi žele ići u svemir, ali malo ljudi to može.

Stvari se brzo mijenjaju i mi smo u epicentru ove revolucije”, rekao je.

Na kraju konferencije predvodnicima digitalnog poslovanja u Hrvatskoj uručena su priznanja Digital Takeover Business Leaders. Među prepoznatim predvodnicima su: Hrvatska pošta (Investicija u digitalnu tehnologiju), Oradian (Društveno odgovorni projekt), Hrvatski Telekom (Doprinos za razvoj digitalnog društva), Gideon Brothers (Doprinos razvoju robotike kao poduzetničke grane u Hrvatskoj) i Addiko Bank (Inovativna digitalna rješenja). (B.O.)

TEKSTIL LIO

NAPRAVLJEN NAJVEĆI HRVATSKI JASTUK Osječka tvrtka Tekstil Lio ovih je dana izradila najveći jastuk u Hrvatskoj. Dimenzije jastuka su 237x300 centimetara, a težak je 30 kilograma. Napravljen je od pamučne tkanine, a punjen silikoniziranim vlaknom u obliku kuglica. Ovim pothvatom se željelo skrenuti pozornost javnosti na proizvodne mogućnosti hrvatske tekstilne industrije te na važnost kvalitetnog i zdravog sna za ljudsko zdravlje jer je odabir odgovarajućeg jastuka iznimno bitan za neometan i miran san. Najveći hrvatski

it će izložen u diskonjastuk bit e Lio u Osijeku, a zatu tvrtke rani građani mogu ga interesirani gledati do Uskrsa. Jadoći pogledati stuk će za Uskrs biti darovan om vrtiću Nevičica.

Osječkom Tekstil Lio je hrvatski proizvođač jastuka, pokrivača i ne s dugom posteljine om tradicijom vičija povieu jest seže davnu 1901. godinu, a svovalitetu, uz ju je kvalitetu, irana poboljkontinuirana šanja, zadržao do danas, ositelj znaka Hrvatska te je nositelj

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4021 | 19. ožujka žujka 2018.

kvaliteta. Lio je proglašen najuspješnijom tvrtkom u Osječko-baranjskoj županiji u 2005. godini u kategoriji malih trgovačkih društava, kada mu je dodijeljeno no pripri-

znanje Zlatna kuna. Lio, osim domaćinstava, opskrbljuje velik broj hotela i apartmana. Svaki Lio proizvod pažljivo je i s ljubavlju izrađen od pomno biranih materijala.

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE www.hdmk.hr

19. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O KVALITETI

“KVALITETA KAO RAZVOJNI KONCEPT” 21.-23. ožujka 2018.

Hrvatska, Nacionalni park Plitvička jezera, Hotel Jezero

Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 19. međunarodni simpozij o kvaliteti, pod nazivom Kvaliteta kao razvojni koncept, u suradnji s uglednim institucijama, sveučilištima i partnerima kao suorganizatorima: MSEECQI – Middle and South East European Countries Quality Initiative (Inicijativa za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe); Department of Production Engineering and Safety, Faculty of Management Czestochowa, University of Technology, Częstochowa, Poljska; Herzen State Pedagogical University, Institute of Economics and Management, St. Petersburg, Rusija; Sveučilište Sjever, Varaždin – Koprivnica, Hrvatska; Veleučilište Nikola Tesla, Gospić, Hrvatska.

Cilj simpozija je prezentacijom 43 znanstvena i stručna rada iz područja sustava upravljanja znanstvenika i stručnjaka iz 12 zemalja svijeta, prikazati najnovija znanstvena teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme te ponuditi kvalitetu kao razvojni koncept, u svrhu povećanja konkurentnosti gospodarstva. U okviru simpozija održat će se: Okrugli stol pod nazivom Kvaliteta kao razvojni koncept, na kojem će govoriti panelisti iz pet zemalja, a u radu sudjelovati svi zainteresirani sudionici simpozija; Sastanak Upravnog odbora MSEECQI – Inicijative za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe (15 institucija, sveučilišta, udruga i organizacija iz 9 zemalja); Promocija knjige pod naslovom: 8D meto-

da – Sustavno rješavanje reklamacija, koje su autori Krešimir Buntak, Matija Kovačić i Tijan Šebestijan; Promocija EOQ Menadžera kvalitete i Auditora kvalitete, okoliša i drugih sustava upravljanja, koji su u proteklom razdoblju završili poslijediplomsko obrazovanje prema harmoniziranoj shemi EOQ – European Organization for Quality; Izlaganje i prezentacija 43 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja svijeta, uz simultano prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik; Turistički obilazak Plitvičkih jezera uz stručno vođenje na engleskom i hrvatskom jeziku.

Pokrovitelji 19. međunarodnog simpozija o kvaliteti su: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike; Hrvatska gospodarska komora; Hrvatska akreditacijska agencija; Državni zavod za mjeriteljstvo; Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj; Ličkosenjska županija; Turistička zajednica Zagrebačke županije; Ekonomski fakultet u Zagrebu (PDS Upravljanje kvalitetom).

Sponzori i donatori 19. međunarodnog simpozija su: BDO Savjetovanje d.o.o., Zagreb; Gradska plinara Zagreb d.o.o., Zagreb; Hrvatska gospodarska komora; Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, d.o.o.; Oskar Edukos-Zagreb, d.o.o.; Turistička zajednica Zagrebačke županije; TÜV Croatia d.o.o.; Visoko učilište Algebra-Zagreb; Zračna luka Zagreb d.o.o.

Medijski pokrovitelji: Poslovni savjetnik Kvalitet i izvrsnost-Beograd

Production Engineering Archives, Poljska Ličke novine, Gospić

Portal Kvalitet-Beograd Portal inDirektno, Gospić

zbf.hr 9. svibnja 2018.

ZagrebaÄ?ki velesajam Kongresna dvorana

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 uprava@privredni.hr