Page 1

| ŽENE PODUZETNICE | RASTEREĆENJE GOSPODARSTVA | KAMATE | GDPR |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

12. ožujka 2018., godina LXV, broj 4020

TEMA TJEDNA: CROWDFUNDING

Važna je priprema, ali i tajming Tijekom protekle godine pokrenuto je najviše kampanja, a najviše ih je bilo i uspješno

INTERVJU

Gari Cappelli ministar turizma

TRŽIŠTE AUTOMOBILA U 2017.

Prodaja raste, kupaca sve manje

HEXAWORX

Industrijski dronovi za ozbiljne poslove


Jubilarna 20. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara

N cnjak2018 R

Hotel Olympia Vodice 15. - 18. ožujka 2018. Zadružni savez Dalmacije poziva vas na 20. jubilarnu Međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara Noćnjak 2018. koja će se održati 15. - 18. ožujka 2018. u Hotelu Olympia Vodice. Iskoristite priliku za nove poslovne kontakte, razgovore, razmjenu iskustava, povezivanje i informiranje! Bez plaćanja kotizacije posjetite sajam maslinarstva i uljarstva, sudjelujte na edukativnim predavanjima, radionicama, prezentacijama i degustacijama koje će se održati u okviru programa Noćnjaka. Doznajte tko će osvojiti titulu šampiona Noćnjaka! Dobro došli na jubilarni 20. Noćnjak!

Detaljnije informacije potražite na www.zsd.hr tel: 021 348 388 mail: info@zsd.hr

www.zsd.hr

ORGANIZATOR Zadružni savez Dalmacije Split VISOKI POKROVITELJ Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović POKROVITELJI Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta; Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU; Ministarstvo turizma; Splitsko-dalmatinska županija; Šibensko-kninska županija; Hrvatska gospodarska komora; HGK-županijska komora Šibenik; Grad Vodice; Turistička zajednica Vodica; Općina Stankovci MEDIJSKI POKROVITELJI Slobodna Dalmacija; Mreža TV; Privredni vjesnik; AP studio; Revija Nova zemlja; Časopis Maslina; Poljoprivredni portal Agroklub MEDIJSKI PARTNERI Portal Gric-gric; Zadarski list ZNANSTVENO-STRUČNI I PROGRAMSKI SUORGANIZATORI Institut za jadranske kulture i melioraciju krša; Savjetodavna služba Zagreb; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zagreb; Zavod za mediteranske kulture Sveučulišta u Dubrovniku; Institut za poljoprivredu i turizam Poreč; Sveučilište u Splitu; Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo Zagreb; Hrvatski poljoprivredni zadružni savez Zagreb; Gastro ekspertiza d.o.o. Split; Federalni agromediteranski zavod Mostar; Poljoprivredna, prehr. i veterinarska škola Stanka Ožanića Zadar; Centar maslinovog ulja Sv. Ivan Vodice; Park prirode Vransko jezero; Banovi dvori Dubrava kod Tisna; OPG Rajner Perica Stankovci; Zajednica maslinara i uljara Hrvatske; Udruga maslinara grada Vodice Traulik; Udruga maslinara i uljara Uljanica Pirovac; Autotransport Šibenik d.d. GENERALNI SPONZOR Messis d.o.o. Zagreb SPONZORI Hrvatska banka za obnovu i razvitak Zagreb; Entrada d.o.o. Šušnjevica DONATORI Baldasar d.o.o. Split; Gruppo Pieralisi Italia; California trade d.o.o. Split; Stražaplastika d.d. Hum na Sutli; Maraska d.d. Zadar; Sirana Gligora Pag; PZ Kuna 1898 Kuna, Pelješac

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

1907

SPLIT


SADRŽAJ

4020 / 12. ožujka 2018.

18

TEMA TJEDNA 6

Crowdfunding Važna je priprema, ali i tajming

10

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka GDPR pred vratima, a nepoznanica puno

26

Agrokor Nagodba je prioritet

46

Kongres poduzetnica Jugoistočne Europe Žene moraju izaći iz svoje zone sigurnosti

AKTUALNO

INTERVJUI

64 Rimac Automobili su predstavili svoj novi automobil C_Two na jednom od najvažnijih automobilskih događanja u svijetu

12

Gari Cappelli, ministar turizma Rast prihoda je i odraz promjene strukture gostiju

29

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika AGRO Novca ima, nema hrvatskih banaka

30

Victoria Zinchuk, direktorica Odjela za poljoprivredno savjetovanje EBRD-a Povezivanje turizma i poljoprivrede nudi fantastične prilike

18

Tržište automobila u 2017. godini Prodaja raste, privatnih kupaca sve manje

34

Hexaworx Industrijski dronovi za ozbiljne poslove

37

A što kad gubimo? Pogrešku koja se dogodila treba prihvatiti kao svoju, kolektivnu, a ne tražiti pojedinačnog krivca

PV ANALIZA

12

PRIČA S RAZLOGOM

Gari Cappelli

KOLUMNA: VIS-À-VIS

SVIJET FINANCIJA 54

Analiza Hrvatske udruge banaka Kamate pale, krediti rastu sporo

64

Geneva International Motor Show 2018 Rimčeva hiperjurilica pokorila Ženevu

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR dr.sc. MARIJA BOBAN

Što je pametan grad? Pametni su gradovi tek jedna faza u razvoju prema cjelovitim i održivim gradovima, u kojima će kvaliteta ljudskog života i odnosa prema prirodnoj okolini biti na znatno većoj razini

P dr.sc. Marija Boban, docentica na Pravnom fakultetu u Splitu

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ametan grad se može najjednostavnije opisati kao sustav koji koristi digitalne i komunikacijske tehnologije da zadovolji sve potrebe svojih građana te unapređuje učinkovitost gradskih usluga. Samim time smanjuje troškove i potrošnju energije, što stvara čišći okoliš i podiže životni standard stanovnika. Pametan grad integrira sve funkcije javnih usluga poput rasvjete, prometa ili proizvodnje energije te tako povećava njihovu efikasnost, smanjuje troškove električne energije, ubrzava komunikaciju među tim podsustavima i znatno smanjuje emisije štetnih plinova. Smatra se da su pametni gradovi tek jedna faza u razvoju prema cjelovitim i održivim gradovima u kojima će kvaliteta ljudskoga života, ali i odnosa prema prirodnoj okolini, biti na znatno višoj razini. Tehnologija predstavlja temeljnu infrastrukturu za održivi razvoj zajednice, razvija sustave upravljanja energijom, inteligentne i održive zgrade, temelj je uštede energije, zaštite okoliša i društvene sigurnosti. No ključni aspekt pametnih gradova ipak nije tehnologija već su to građani i kvaliteta života. Stoga ističem potrebu razvoja pametnih gradova i ulaganja u kvalitetu života zajednice putem implementacije informacijske i komunikacijske tehnologije, ali uvijek uz ključni preduvjet: tehnologija u službi građana! Koncept pametnih gradova temelji se na primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija, rješenja u procesu proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, kao i u povećanju energetske učinkovitosti u zgradama, domaćinstvu, industriji i transportu čime se postiže značajan pomak prema energetski manje zahtjevnim proizvodima i uslugama. Osim gospodarske dobrobiti, znatno se smanjuje onečišćenje okoliša kao i emisija stakleničkih plinova. Razvojem novih nadzornih strategija i procedura za zgrade kao i energetske mreže nastoji se osigurati dinamično i učinkovito upravljanje energetskim resursima, posebno imajući u vidu promjenjivu prirodu alternativnih energetskih izvora. Ne postoji jedinstveno stajalište povezano s definicijom pametnih gradova. Ako gledamo sa stajališta integriranih (cjelovitih) gradova, naglasak se stavlja na međusobnu povezanost i pametan razvoj gospo-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

darstva, ljudi, upravljanja, pokretljivosti, okoliša i življenja. Među najuspješnijim europskim primjerima pametnih gradova često se spominju Kopenhagen i Stockholm zbog razvijenih pametnih tehnologija i znatno smanjene potrošnje električne energije te se smatraju predvodnicima na području pametnih gradova, korištenja obnovljive energije i implementacije zelene IT tehnologije. I nekoliko hrvatskih gradova je započelo s implementacijom pametnih tehnologija. Mogu se izdvojiti započeti i planirani projekti optimi-

NO KLJUČNI ASPEKT PAMETNIH GRADOVA IPAK NIJE TEHNOLOGIJA VEĆ SU TO GRAĐANI I KVALITETA ŽIVOTA zacije gradske infrastrukture u Zagrebu, Zadru ili Dubrovniku, od kojih je Zagreb 35. na listi europskih pametnih gradova s aktivnim projektom Zagreb Smart City. Uz to, najavljuje se niz pilot-projekata integriranih teritorijalnih ulaganja za Zagreb, Rijeku, Split, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pulu, za što je osigurano 345 milijuna eura. Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj su i u gradovima u kojima su internet aplikacijama omogućili i olakšali pristup mnogim uslugama. Na moju inicijativu kao članice Savjeta kninskog gradonačelnika, 9. veljače u Kninu je održan znanstveno-stručni skup Digitalna transformacija: Knin pametni grad koji je organizirao Grad Knin, u suradnji s HAKOM-om, AZOP-om, splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te kninskim Veleučilištem Marka Marulića. Na skupu je otvorena tema uporabe pametnih tehnologija u smislu stvaranja pametnog Grada Knina s naglaskom na uštedama, energetskoj učinkovitosti, samoodrživosti, poboljšanju kvalitete života građana te razvoju širokopojasnog interneta, ali i sprečavanju iseljavanja mladih.


BROJKE, BROJKE

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U PROSINCU 2017. 274.000 putnika u hrvatskim zračnim lukama u prosincu 2017.

NAJVEĆI PROMET PUTNIKA (PROSINAC 2017.):

4347

ZRAČNA LUKA ZAGREB 205.000 putnika

ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prosincu 2017. ZRAČNA LUKA DUBROVNIK 26.000 putnika

ZRAČNA LUKA SPLIT 35.000 putnika

997 tona ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2017.

116.000 slijetanja i polijetanja zrakoplova od siječnja do prosinca 2017.

9,5

više od milijuna putnika

10.000 tona ukupan promet tereta u zračnim lukama od siječnja do prosinca 2017.

ukrcano je i iskrcano u hrvatskim zračnim lukama u 2017.

Izvor: DZS

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA CROWDFUNDING

VAŽNA JE PRIPREMA, ALI I TAJMING Tijekom protekle godine pokrenuto je najviše kampanja, a najviše ih je bilo i uspješno. No po mojem mišljenju je najznačajnije to što je u prošloj godini najviše ljudi sudjelovalo i uplaćivalo u domaće kampanje, ističe Hrvoje Hafner piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

5 mil kn prikupile hrvatske kampanje u 2017.

13.531 broj podržavatelja domaćih kampanja u 2017.

oko

30 0mil kn

prikupljeno do danas u Hrvatskojj u crowdfunding g kampanjama

I

za nas je najuspješnija crowdfunding godina u Hrvatskoj. Naime, prema podacima bloga Crowdfunding.hr, koji je posvećen grupnom financiranju, u 2017. hrvatske kampanje prikupile su 15 milijuna kuna. A do danas je u Hrvatskoj ukupno prikupljeno gotovo 30 milijuna kuna u crowdfunding kampanjama. Crowdfunding je način prikupljanja novca za ostvarenje nekog projekta. Riječ je o online platformi na kojoj investitori najčešće svojim donacijama mikrofinanciraju start-up za koji smatraju da može naći mjesto na tržištu. Pritom pokretač kampanje ima ograničeno vrijeme u kojem mora doseći zacrtani financijski cilj. Poznatije svjetske crowdfunding platforme su Kickstarter i Indiegogo. Više od polovine kampanja pokrenuto je u Zagrebu, a tek manji dio u ostalim gradovima Hrvatske. Broj podržavatelja domaćih kampanja u 2017. najveći je do sada, čak 13.531. Hrvoje Hafner, stručnjak za servisne platforme, mikroplaćanja i mobilnu telefoniju te autor istraživanja na blogu Crowdfunding.hr, kaže nam kako je za crowdfunding prošla godina u nekoliko segmenata bila najuspješnija. “Samo tijekom protekle godine prikupljeno je novca gotovo kao u svim prethodnim zajedno. Pokrenuto je najviše kampanja, a najviše ih je bilo i uspješno. No po mojem mišljenju je najznačajnije to što je u prošloj godini najviše ljudi sudjelovalo i uplaćivalo u domaće kampanje. Gotovo dvostruko više nego do sada. Ovaj veliki iznos prikupljenoga novca velikim

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

dijelom odnosi se na grupno financiranje vlasničkih udjela čije kampanje uspijevaju privući manji broj podržavatelja, ali uplate su značajnijeg iznosa. Prošle godine imali smo tri takve

POČETAK 2018. GODINE JE OBEĆAVAJUĆI I POZITIVNI TREND SE NASTAVLJA, NAGLAŠAVA HAFNER kampanje na platformi Funderbeam koja u Hrvatskoj posluje u suradnji sa Zagrebačkom burzom”, ističe Hafner.

TRI KLJUČNA ČIMBENIKA Trenutačno, nastavlja on, nezahvalno je davati prognoze za ovu godinu. “Mogu samo reći da je početak 2018. godine obećavajući i da se pozitivni trend nastavlja”, naglašava Hafner dodajući kako po količini upita i interesu kreativaca, poduzetnika i aktivista u Hrvatskoj postoji potencijal za velike i svjetski uspješne kampanje. Najbolja crowdfunding kampanja u Hrvatskoj lani bila je ona Sense Consultinga, hrvatske konzultantske tvrtke za poslovno savjetovanje. Ona je putem kampanje na platformi Funderbeam prikupila 4.951.311 kuna. Kampanja je imala 81 podržavatelja.


12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

Prednost koje nudi Funderbeam nad drugim crowdfunding platformama jest ta da možete odmah trgovati svojim tokenima koje ste kao investitor kupili tj. uložili u pojedinu tvrtku, vrlo slično i sukladno principima na burzi dionica. Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu

Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu, kaže kako se njihova odluka za dokapitalizaciju preko Funderbeama temelji na činjenici da je tvrtka planirala daljnji rast u Hrvatskoj i na području Jugoistočne Europe te kreiranje novog portfelja digitalnih usluga za ta tržišta. “S obzirom na to da je Sense Consulting srednja tvrtka, naš primarni izvor financiranja je bio prema principu FFF, dakle Friends-Family-Fools i putem financijskih institucija, dok smo za IPO bili premali. Toga smo bili svjesni od samog osnutka prije 11 godina, pa smo strukturu tvrtke, način poslovanja i financijsku transparentnost pripremali tako da možemo brzo i jednostavno krenuti u kampanju Funderbeama”, pojašnjava Antoljak. Kao poslovni savjetnici, dodaje, tvrtka posjeduje interna znanja, vještine i praktična iskustva u dokapitalizaciji. “Stoga nam postupak pripreme i provedbe Funderbeam kampanje nije predstavljao poseban izazov”, ocjenjuje Antoljak. Prema iskustvu Sense Consultinga, uspješnost crowdfunding kampanje ovisi o tri ključna čimbenika: pripremi, pripremi i pripremi. “Prva priprema vezana je uz to da se tvrtka posloži organizacijski, operativno i financijski tako da bude transparentna i lako razumljiva investitorima. Druga priprema vezana je uz identifikaciju potencijalnih ključnih tj. većih

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

investitora koji potom služe kao katalizator za druge manje investitore. Treća priprema je ona odgovarajuće komunikacijske strategije prema javnosti i drugim ključnim čimbenicima kampanje. Dodatno bih još naglasio da je

VIŠE OD POLOVINE KAMPANJA LANI JE POKRENUTO U ZAGREBU, A TEK MANJI DIO U OSTALIM GRADOVIMA HRVATSKE tajming sljedeći važan čimbenik uspješnosti crowdfunding kampanje”, pojašnjava Antoljak.

TRGOVANJE TOKENIMA U Hrvatskoj, smatra on, postoji veliki broj izuzetno perspektivnih malih i srednjih tvrtki koje mogu iskoristiti benefite crowdfunding financiranja za vlastiti rast i razvoj poslovanja. “Sense Consulting pruža usluge podrške u pripremi i provedbi crowdfunding kampanja, prodaje tvrtke ili akvizicije drugih tvrtki te tako


gotovo svakodnevno dobivamo upite od tvrtki iz raznih područja da im pomognemo”, kaže on ocjenjujući kako je Funderbeam platforma odličan izbor za te perspektivne tvrtke. “Svakako preporučujemo svima da je koriste. Prednost koje nudi Funderbeam nad drugim crowdfunding platformama jest ta da možete odmah trgovati svojim tokenima koje ste kao investitor kupili tj. uložili u pojedinu tvrtku, vrlo slično i sukladno principima na burzi dionica”, pojašnjava Antoljak. Nakon Sense Consultinga, drugo mjesto na ljestvici top pet smjestila se u javnosti dobro poznata kampanja Udruge Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) u sklopu projekta Croatian Makers. Ta je udruga na platformi za grupno financiranje Indiegogo pokrenula crowdfunding kampanju BBC micro:bit STEM revolucija. Cilj kampanje bio je nabava i masovno uvođenje BBC micro:bit računala za hrvatske škole i ustanove. Riječ je o novoj tehnologiji, svojevrsnom obrazovnom alatu, koji su s partnerima razvili BBC i Microsoft, a koja djeci omogućava brz i jednostavan ulazak u svijet modernih tehnologija uključujući ih ne samo u STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) područje, već i u dizajn, umjetnost i slično. Djeca tako kroz igru razvijaju maštu te uče o robotici, kako programirati i stječu druge vještine i znanja koja su ima potrebna kako bi bili ravnopravni sudionici društva i gospodarstva 21. stoljeća. Kampanja je imala 2364 podržavatelja, što je najviše u Hrvatskoj lani, a prikupljeno je 1.737.726 kuna.

ZADANA PRAVILA Na trećem mjestu nalazi se start-up Aspida, koja je putem Funderbeam kampanje prikupila 1.064.918 kuna. Kampanju je podržalo 88 investitora, od čega gotovo polovina iz inozemstva, prepoznavši tako veliki potencijal za globalno širenje Aspide koja na tržištu već ima 30 aplikacija pod brendom Izzy, novom platformom za digitalni marketing, a s funkcijama za korisnike koje omogućuju bolje, zabavnije i interaktivnije korištenje tipkovnica mobilnih uređaja. Drugi brend Aspide je TVizzy koji je lansiran u partnerstvu s Hrvatskim Telekomom. Riječ je o prvoj aplikaciji u svijetu koja se bavi videonotifikacijama (razvijena i mogućnost pregleda u zaključanom ekranu što je svjetska inovacija), a pokriva ključne trenutke hrvatskog nogometa. Marin Erceg, direktor i osnivač Aspide, kaže da je u Hrvatskoj problem kako doći do sredstava koja dobrim idejama i projektima omogućuju bilo sami start, bilo proboj na tržište. “Malo je velikih ulagača, a posebice onih koji su spremni ulagati u nešto što percipiraju kao rizik, a svijet start-upa jest svojevrsni rizik.

Nerijetko su crowdfunding kampanje stoga i jedini način kako se može pristupiti kapitalu, posebice zato što se tim načinom rizik disperzira na veliki broj malih ulagača, i mi smo to uspješno učinili i prikupili znatno ulaganje”, smatra Erceg napominjući kako su pravila u takvim kampanjama zadana. “No općenito kada su ulagači u pitanju, dokazati im treba dvije stvari. Prva je svakako ideja odnosno proizvod, bez njega se naravno ne može. No ulagači se danas uvelike odlučuju na investiciju i zbog tima. Stoga je iznimno važno dokazati im da iza svega stoji stručan tim, s velikom vjerom u to što rade i neophodnim znanjem i iskustvom koje može biti jamstvo uspjehu. I, svakako, brojke koje pokazuju perspektivu za povrat ulaganja”, naglašava on.

RASADNIK TALENATA U Hrvatskoj, smatra Erceg, ima dobrih projekata koji bi se mogli pojaviti na tržištu upravo zahvaljujući crowdfundingu. “Hrvatska kontinuirano dokazuje da je rasadnik mladih talenata koje treba poduprijeti i upravo je crowdfunding način kako prikupiti prvi, možda i jedini novac koji se u danom trenutku može dobiti da bi se krenulo. I to bilo kojim putem - realizacijom same ideje ili daljnjeg razvoja već postojeće”, napominje. Hrvatski start-up CircuitMess sa svojom igraćom konzolom MAKERbuino zauzeo je četvrto mjesto po uspješnosti crowdfunding kampanja u 2017. godini. Kampanjom na Kickstarteru MAKERbuino prikupio je 603.006 kuna, nadmašivši unaprijed zacrtan cilj deseterostruko. Kampanja je imala 1574 podržavatelja. MAKERbuino igraća konzola se isporučuje u dijelovima i potrebno ju je sastaviti, prateći internetske upute, što je proces kroz koji se kod korisnika razvija strast prema programiranju, elektronici i tehnologiji.

Malo je velikih ulagača, a posebice onih koji su spremni ulagati u nešto što percipiraju kao rizik, a svijet start-upa jest svojevrsni rizik. Nerijetko su crowdfunding kampanje stoga i jedini način kako se može pristupiti kapitalu. Marin Erceg, direktor i osnivač Aspide

USPJEŠNOST CROWDFUNDING KAMPANJE OVISI O TRI KLJUČNA ČIMBENIKA: PRIPREMI, PRIPREMI I PRIPREMI, ISTIČE ANTOLJAK Na petom mjestu nalazi se zagrebačka produkcijska tvrtka Julius Film koja je pokrenuvši kampanju Slice of Life na Kickstarteru uspjela prikupiti 489.348 kuna. Kampanju je podržalo 1403 investitora. Slice of Life je film kojim autori žele odati priznanje znanstveno-fantastičnim filmovima iz 1980-ih godina, a posebice kultnom Blade Runneru, koristeći, među ostalim, prave makete. 12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


AKTUALNO OPĆA UREDBA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

GDPR pred vratima, Osobni podaci u svjetlu Uredbe odnose se na svaki podatak ili skupinu podataka koja nekoga identificira ili može identificirati kao fizičku osobu, ističe Ana Keglović Horvat piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

R Građani možda nisu dovoljno svjesni ni upoznati sa svojim budućim pravima. Također, mnoge mikro, male i srednje tvrtke nisu napravile ništa po tom pitanju, dok je kod velikih organizacija situacija nešto bolja, ali i pred njima je još prilično veliki put do potpune sukladnosti.

azdoblje prilagodbe Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation - GDPR), jednoj od najopsežnijih promjena u europskoj politici zaštite podataka u posljednjih nekoliko desetljeća, završava 25. svibnja. Dakle, vrlo brzo počinje njena puna primjena u svim državama članicama Europske unije, bez odgađanja i bez dodatnih prijelaznih rokova. Uredba, koja je stupila na snagu 2016. godine, primjenjuje se na tvrtke, institucije, udruge, tijela državne uprave, javne vlasti... Njene odredbe moraju poštivati svi subjekti koji u sklopu svojih aktivnosti obrađuju osobne podatke fizičkih osoba u EU te u određenim slučajevima i izvan EU-a. Zanimljivo je istaknuti kako će tada svih 28 zemalja članica EU-a imati ujednačenu regulativu zaštite osobnih podataka, a dosad nije bilo tako. Na prošlotjednom predstavljanju još uvijek mnogih otvorenih i važnih pitanja o usklađivanju s ovom uredbom, Ana Keglović Horvat, pravnica i komunikacijska savjetnica te trenerica u području GDPR-a, direktnog i digitalnog marketinga i oglašavanja, istaknula je kako građani možda nisu dovoljno svjesni ni upoznati sa svojim budućim pravima. Također, mnoge mikro, male i srednje tvrtke nisu napravile ništa po tom pitanju, dok je kod velikih organizacija situacija nešto bolja, ali i pred njima je još prilično veliki put do potpune sukladnosti.

OGROMAN SPEKTAR PODATAKA

Ana Keglović Horvat, pravnica i komunikacijska savjetnica te trenerica u području GDPR-a

Osobni podaci u svjetlu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, nastavila je Ana Keglović Horvat, danas se odnose na svaki podatak ili skupinu podataka koja nekoga identificira ili može identificirati kao fizičku osobu. “Tako se već iz ove definicije može jednostavno shvatiti kako se radi o ogromnom spektru podataka – od imena i prezimena, pa sve do nečije email adrese”, istaknula je dodajući kako gotovo nema organizacije koja zapošljavajući ljude ne prikuplja podatke o njima. Čak i tvrtka s jednim zaposlenikom mora s njime zaključiti

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

ugovor o radu koji sadrži osnovne, zakonom regulirane podatke. Osim njih, tvrtka je vjerojatno od kandidata za posao zatražila životopis. “Podaci iz tog životopisa nisu nužni za zaključenje ugovora o radu. Tako tvrtka prikuplja više podataka nego što je to nužno. Upravo taj segment podataka za koji ne postoji pravna osnova su oni o kojima se moramo posebice brinuti”, istaknula je.

RAZDOBLJE PRILAGODBE GDPR-u ZAVRŠAVA 25. SVIBNJA No ako se organizacije ne usklade s odredbama Uredbe do 25. svibnja, prijete im velike kazne. “Najveća kazna koja je propisana Uredbom po povredi iznosi 20 milijuna eura ili četiri posto globalnoga godišnjega prometa organizacije. Kazne će se skalirati po sadržaju povrede, količini podataka i nekim drugim faktorima”, naglasila je. Pritom je važno istaknuti kako je novi prijedlog zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, koji je nedavno predstavljen hrvatskoj javnosti, zapravo inicijativa dvostrukih pravila, koji dijeli odredbu i kršenje njene regulative na privatni i javni sektor. GDPR uvodi i sedam novih pravila za ispitanike poput prava na zaborav. “Građani EU-a će se u određenim situacijama moći pozvati na to pravo i tražiti od voditelja ili izvršitelja obrade da oni njihove podatke za koje više ne postoji pravna osnova za čuvanje jednostavno izbrišu ili minimiziraju”, kazala je Ana Keglović Horvat. Jedan od problema s kojim se susreću sve zemlje članice EU-a jest i nedostatak kvalificiranih i educiranih ljudi koji mogu obavljati poslove službenika za zaštitu osobnih podataka (Data Protection Officer). “Procjenjuje se kako u EU


a nepoznanica puno

trenutačno nedostaje oko 27.000 takvih osoba. U Hrvatskoj taj broj sigurno je značajan, ali nemamo konkretne podatke”, istaknula je ona.

DEKLARATIVNO IZABRANI LJUDI Službenika za zaštitu osobnih podataka moraju imenovati organizacije koje imaju više od 250 zaposlenika, ali i tijela javne vlasti i organizacije koje prikupljaju i obrađuju velike količine podataka i one koje su klasificirane kao posebno zaštićene kategorije podataka. To su podaci o zdravlju, djeci, spolnoj orijentiranosti, kaznenom ili prekršajnom postupku, rasnom ili etničkom podrijetlu, sindikalnom članstvu ili vjerskim stajalištima. “Službenik ne treba biti pravnik. Ali mora dubinski poznavati Uredbu i baratati pojmovima i znanjima o IT-u, zaštiti podataka, marketingu, komunikacijama... Dakle, jako širokim spektrom koji pokriva Uredba. Takve osobe će biti teško pronaći. Trenutačno u Hrvatskoj ne postoji formalni ili neformalni oblik obrazovanja koji po odobrenom kurikulumu obrazuje takve ljude”, smatra Ana Keglović Horvat, dodajući kako će se

on vjerojatno ubrzo pojaviti. “Važno je naglasiti kako u Hrvatskoj djeluju 5864 tijela javne vlasti. Svako od njih treba imati službenika za zaštitu osobnih podataka. Oni ih trenutačno imaju, ali rekla bih da su to više deklarativno izabrani ljudi koji su dobili rješenja da obavljaju poslove službenika”, naglasila je Ana Keglović Horvat. “U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na kraju prošle godine bila 150.401 pravna osoba, a njih 564 imale su više od 250 zaposlenih. Dakle, one moraju imati službenike za zaštitu osobnih podataka. Nisam sigurna koliko su toga svjesne”, napomenula je. “EU građani primjetno su osvješteniji o zaštiti podataka. Tako, primjerice, upućeni strani gosti zbog novih odredbi mogu uputiti hrvatskim turističkim djelatnicima niz pitanja. Primjerice, turist u hotelu u Hrvatskoj može upitati djelatnika zašto mu je kopirao putovnicu, u koju svrhu uzima njegove podatke, tko ima pristup njima i koliko se dugo oni čuvaju. Nadam se da je naš turistički sektor svjestan što će se dogoditi 25. svibnja”, zaključila je Ana Keglović Horvat.

GRAĐANI EUROPSKE UNIJE PRIMJETNO SU OSVJEŠTENIJI O ZAŠTITI PODATAKA, SMATRA ANA KEGLOVIĆ HORVAT

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU GARI CAPPELLI, MINISTAR TURIZMA

Taj rast rezultat je kontinuiranog ulaganja u nove i unapređenja kvalitete postojeće ponude, jačanja prometne povezanosti, promotivnih i razvojnih aktivnosti, i što je najvažnije, dobre suradnje javnog i privatnog sektora u turizmu razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Radimo i na realizaciji regionalnih centara kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine te mogućnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije. Za taj projekt osigurali smo 315 milijuna kuna za pet do sedam centara koji će biti raspoređeni diljem Hrvatske.

O

ve godine očekujemo još jednu uspješnu turističku godinu. Na rast dolazaka, noćenja ali i prihoda smo se pomalo navikli, no hrvatski turizam se susreće sa sve većim problemima, ponajprije s problemom radne snage. Uporedo s time, velika perspektiva i mogućnost razvoja pokazala se u dijelu zdravstvenog turizma. Zato nam je ministar turizma Gari Cappelli odgovarao najviše na pitanja vezana uz problem nedostatka radne snage te o mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma. Naravno, izložio nam je i svoje viđenje prošle i nadolazeće turističke godine.

 Možete li ukratko ocijeniti rezultate protekle turističke godine? - Protekla godina bila je izuzetno uspješna za hrvatski turizam, ne samo u vidu turističkog prometa gdje smo ostvarili rekordne rezultate premašivši brojku od 100 milijuna noćenja, već i u ostvarenim prihodima. Taj rast rezultat je kontinuiranog ulaganja u nove i unapređenja kvalitete postojeće ponude, jačanja prometne povezanosti, promotivnih i razvojnih aktivnosti, i što je najvažnije, dobre suradnje javnog i privatnog sektora u turizmu. S obzirom na dosadašnje rezultate, očekujemo oko 11 milijardi eura prihoda od turizma. Pri tome je važno istaknuti kako je rast prihoda u turizmu svakako i odraz promjene strukture gostiju koji nas više ne posjećuju samo zbog sunca i mora, već sve više i zbog gastronomije, sportskih aktivnosti,

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

wellnessa... što potvrđuju i najnovija istraživanja o stajalištima i potrošnji gostiju u Hrvatskoj.

GOSTI NAS VIŠE NE POSJEĆUJU SAMO ZBOG SUNCA I MORA, VEĆ SVE VIŠE I ZBOG GASTRONOMIJE, SPORTSKIH AKTIVNOSTI, WELLNESSA...  Kakve su prognoze za nadolazeću sezonu? - U dosadašnjem dijelu turističke 2018. godine bilježimo dvoznamenkasti rast turističkog prometa, dok na razini čitave godine očekujemo rast prometa između pet i sedam posto.  Možete li ocijeniti ovogodišnje Dane poslova u turizmu? - Dani poslova u turizmu ove godine su se održali puno ranije, već u siječnju te početkom veljače. Osim sajmova koji su se održali

Foto: Robert Anić

RAST PRIHODA JE I ODRAZ PROMJENE STRUKTURE GOSTIJU


Za naredno razdoblje pripremamo niz zakonodavnih izmjena kojima je cilj omogućivanje konkurentnijeg i efikasnijeg poslovanja u turizmu

12. oĹžujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

Kroz ovaj projekt se prvenstveno želi uspostaviti partnerstvo između obrtnika, malih poduzetnika, strukovnih škola, nadležnih ministarstava i drugih dionika kako bi se omogućio što kvalitetniji sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

u Osijeku, Zagrebu i Splitu, ove godine održali smo i specijalističke sajmove u Vukovaru i Bjelovaru na kojima su se učenicima kroz cjelodnevne radionice te predavanja stručnjaka i potencijalnih poslodavaca predstavile prednosti i uvjeti rada u ugostiteljsko-turističkom sektoru. Osim motiviranja svih onih koji su u potrazi za poslom, bez obzira na to jesu li do sada radili u turizmu, ova manifestacija izuzetno je važna i za promociju različitih poslova u turizmu kojih, s obzirom na sve veći razvoj selektivnih oblika turizma i novih ponuda, ima sve više.

 Koja su dugoročna rješenja za nedostatak radne snage? - Procjenjuje se da će ove godine za rad u turističko-ugostiteljskim zanimanjima biti potrebno i do 15.000 radnika više nego protekle godine. Za popunjavanje tih radnih mjesta prvo ćemo istražiti mogućnosti na domaćem tržištu rada, primjerice, kroz proces prekvalifikacije kroz koji trenutačno prolazi 2200 radnika.  Koje ste mjere poduzeli? - Kao jednu od rezervnih mjera osigurali smo 4660 radnih dozvola za strane radnike. Osim toga, Vlada je nedavno donijela i paket mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja među kojima i odluku o poreznom rasterećenju svih poduzetnika koji svojim sezonskim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok. Poslodavci su vrlo pozitivno reagirali, pa već sada možemo vidjeti kako na račun ušteda koje su ostvarili najavljuju izgradnju visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta za smještaj radnika, povećanje plaća, isplatu dodataka na plaću i slično.  Imate li neke dugoročnije projekte za rješavanje tog problema? - Osim osiguravanja što boljih uvjeta rada za djelatnike u turizmu, kako bi se dugoročno

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

osigurali kvalitetni radnici, radimo i na realizaciji regionalnih centara kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna

S OBZIROM NA DOSADAŠNJE REZULTATE OČEKUJEMO OKO 11 MILIJARDI EURA PRIHODA OD TURIZMA stručna znanja i vještine te mogućnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije. Za taj projekt osigurali smo 315 milijuna kuna za pet do sedam centara koji će biti raspoređeni diljem Hrvatske.

 Što donosi Memorandum o razumijevanju o uspostavi partnerstva za naukovanje u Republici Hrvatskoj? - Potpisivanje ovog memoranduma odličan je nastavak inicijative o realizaciji regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam. Kroz ovaj projekt se prvenstveno želi uspostaviti partnerstvo između obrtnika, malih poduzetnika, strukovnih škola, nadležnih ministarstava i drugih dionika kako bi se omogućio što kvalitetniji sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ovo nam partnerstvo omogućuje da osnažimo i efikasnije provodimo učenje temeljeno na radu te osnažimo poduzetničke vještine i poduzetničko razmišljanje kod mladih, a što će sigurno i dugoročno stvoriti temelje za nastavak uspješnog razvoja turizma u Hrvatskoj.


Potencijal za investicije, odnosno projekte u zdravstvenom turizmu je oko 300 milijuna eura Kolike investicije očekujemo u zdravstvenom turizmu? - Trenutačno u Hrvatskoj postoji potencijal za investicije, odnosno projekte u zdravstvenom turizmu od oko 300 milijuna eura. Isto tako, promatrajući prihode koji se ostvaruju u zdravstvenom turizmu, sa sadašnjih 400 milijuna eura u relativno kratkom roku oni se mogu povećati i do milijardu eura. Kako bismo osigurali dugoročni

 Što donosi ova godina što se tiče turizma u zakonodavnom i regulatornom dijelu? - Za naredno razdoblje pripremamo niz zakonodavnih izmjena kojima je cilj omogućivanje konkurentnijeg i efikasnijeg poslovanja u turizmu. Trenutačno nam je u pripremi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji će se uskoro naći na javnom savjetovanju. Osim toga, zadnjih nekoliko mjeseci s predstavnicima turističkog sektora radimo na izradi zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, potom zakona o boravišnoj pristojbi i zakona o članarinama u turističkim zajednicama, a realizaciju kojih planiramo ostvariti tijekom 2018. godine.  Koje novine donosi zakon o pružanju usluga u turizmu? - Izmjenama ovog zakona željeli smo ujednačiti pružanje usluga u turizmu, ali isto tako učiniti poslovanje još djelotvornijim, transparentnijim i jednostavnijim. Novi zakon, između ostalog, sadrži usklađivanje s Direktivom Europske unije o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim aranžmanima, definira smanjenje administrativnih prepreka radi rasterećenja poduzetnika i smanjenje iznosa prekršajnih kazni. Osim toga, u svrhu poticanja daljnjeg razvoja posebnih oblika turizma, propisuju se turističke usluge zdravstvenog turizma, turističke usluge u kongresnom turizmu, usluge aktivnog i pustolovnog turizma, usluge na poljoprivrednim gospodarstvima i lovištima te usluge turističkog transfera.  Što donosi u dijelu koji se odnosi na zdravstveni turizam? Kakva je perspektiva zdravstvenog turizma u Hrvatskoj? - Riječ je proizvodu koji je iznimno važan za hrvatski turizam, ne samo zbog činjenice što je dostupan tijekom čitave godine, već i zbog toga što privlači profil gostiju veće

razvoj zdravstvenog turizma, u Ministarstvu turizma inicirao sam uspostavljanje Odjela za zdravstveni turizam koji će aktivno provoditi razvojne planove definirane Akcijskim planom razvoja zdravstvenog turizma u suradnji s lokalnim samoupravama i ostalim dionicima u sustavu. To ćemo svakako popratiti i dodatnom promocijom posebno namijenjenom zdravstvenom turizmu za što smo osigurali posebna sredstva.

platne moći. Novim zakonom stvorili smo pretpostavku za puno veću valorizaciju ovog

PROCJENJUJE SE DA ĆE OVE GODINE ZA RAD U TURISTIČKO-UGOSTITELJSKIM ZANIMANJIMA BITI POTREBNO I DO 15.000 RADNIKA VIŠE proizvoda na način da smo proširili spektar usluga koji se nudi uz usluge zdravstvenog turizma, a to su usluge organiziranja prijevoza, turističkog transfera i smještaja. Također, proširio se mogući krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu pa se, pored specijalnih bolnica i lječilišta, daje mogućnost pružanja tih usluga i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu. Uz potrebne zakonske izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju iz nadležnosti Ministarstva zdravstva, donošenje kojih očekujemo u prvom dijelu ove godine, siguran sam kako će zdravstveni turizam ostvariti svoj puni potencijal te na taj način dati veliki doprinos jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma, a posebice kontinenta.

 Koje su naše prednosti za razvoj zdravstvenog turizma? - Hrvatska posjeduje mnoge komparativne prednosti za brži razvoj zdravstvenog turizma, poput kvalificiranog kadra i dobre reputacije zdravstvenih usluga, konkurentnih cijena, ali i blizine i dostupnosti s velikih emitivnih tržišta te opću turističku atraktivnost.

Zdravstveni turizam je proizvod koji je iznimno važan za hrvatski turizam, ne samo zbog činjenice što je dostupan tijekom čitave godine, već i zbog toga što privlači profil gostiju veće platne moći.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO BOLJI PROPISI ZA BOLJE POSLOVANJE

SUSTAVNO REZANJE BIROKRATSKIH OPTEREĆENJA Tijekom prošle godine provedene su brojne mjere iz prvog akcijskog plana za administrativno rasterećenje. Kroz drugi akcijski plan nastavljamo s tim sustavnim pristupom smanjivanja troškova poslovanja, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

A PODUZETNICI NAJVEĆI DIO SVOG VREMENA RADE ZA DRŽAVU, A NE ZA SEBE I SVOJE ZAPOSLENIKE, UPOZORILA JE GORDANA DERANJA

dministracija u Hrvatskoj je spora, skupa i beskrajna. O njenoj sporosti i neefikasnosti napisano je na stotine komičnih statusa, a jedan od njih počinjao je pitanjem: Zašto državni službenici ne znaju plesati? - Jer ne postoji sastav koji bi mogao svirati tako polako. No šalu na stranu, brojnim građanima i gospodarstvenicima upravo spoznaja o sporosti i neefikasnosti administracije te nepotrebnim troškovima ne vraća osmijeh na lice, već naprotiv, stvara grč u želucu. Primjerice, troškovi administrativnog opterećenja u zemljama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, iznose od tri do čak sedam posto BDP-a te su reforme koje se tiču tih područja u fokusu većine zemalja Unije. “Naše nezadovoljstvo nije od jučer. Visoki porezi, visoka neporezna davanja, pravna nesigurnost, visoka birokratiziranost, neučinkovita javna uprava samo su neki od problema. Poduzetnici najveći dio svog vremena rade za državu, a ne za sebe i svoje zaposlenike”, upozorila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja na konferenciji Bolji propisi za bolje poslovanje koja se prošli tjedan održala u Zagrebu. Čelnica HUP-a nije iznenađena pokazateljima prema kojima je Hrvatska ekonomski na začelju Europske unije, a glavni razlog loše ekonomske pozicioniranosti leži upravo u neprovođenju reformi. “Krivnja za reforme nije samo na politici, ali ona snosi najveću odgovornost. Najmanju odgovornost snosi sadašnja vlada. Ona ima šansu započeti ono što njeni predstavnici nisu - mijenjati sve ono što ne funkcionira i što nas zaustavlja u rastu i napretku. Poslodavci, a vjerujem i građani, podržat će Vladu u provođenju reformi, a očekujemo da će se i ove godine maksimalno posvetiti upravo pitanjima

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

administrativnih rasterećenja gospodarstva”, istaknula je Gordana Deranja.

OVA GODINA JOŠ JEDNA GODINA REFORMI Nakon što su pokušaji prijašnjih vlada za administrativnim rasterećenjem, nakon početnog zanosa, uglavnom neslavno propadali, i vlada Andreja Plenkovića trenutačno provodi svoj akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji je s rezanjima i ukidanjima nepotrebnih troškova krenuo u prošloj godini. Lani su antiadministrativne škare obuhvatile sedam sektorskih područja: od zaštite na radu, sanitarnih i zdravstvenih uvjeta, preko energetske učinkovitosti u gradnji, do trgovine i posredovanja u prometu nekretnina. Planiralo se kroz 104 reformske mjere za pojeftinjenje i smanjenje prevelike reguliranosti poslovnog okruženja gospodarstvu donijeti uštede od 1,5 milijardi kuna. Do sada je završena provedba 60 posto tada najavljenih mjera, dok bi se realizacija preostalih trebala završiti do sredine ove godine “Tijekom prošle godine provedene su brojne mjere iz prvog akcijskog plana za administrativno rasterećenje. Kroz drugi akcijski plan nastavljamo s tim sustavnim pristupom smanjivanja troškova poslovanja”, istaknuo je Plenković dodajući kako je lanjska porezna reforma pridonijela povećanju neto plaća i većoj kupovnoj moći značajnog broja građana. “Poduzetnici njene pune efekte osjećaju upravo ovih dana, kojima porez na dobit sada iznosi 18 posto, a malima 12 posto. Radi se i na poboljšanju poslovne klime kako bi se potaknule investicije, pa je tako u saborskoj proceduri zakon o strateškim investicijskim projektima, dok Zakon o državnoj potpori za znanstveno istraživačke projekte


u gospodarstvu donosi poreznu olakšicu za poduzetnike koji provode znanstveno istraživačke aktivnosti s ciljem stvaranja novih proizvoda ili inoviranja postojećih”, rekao je Plenković te najavio kako je pri kraju izrada zakona o državnom inspektoratu koji će Vlada uskoro uputiti u saborsku proceduru, a koji donosi objedinjivanje inspekcijskih službi u jedno tijelo čime će se osigurati njihova bolja koordiniranost. “Reformski napori Vlade omeđeni su ne samo nacionalnim programom reformi nego i prigodom koja se događa jednom u desetljeću, a to je da nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora Vlada ima na raspolaganju dvije godine prostora u kojem se može fokusirati na sve ono što se inače u predizbornim vremenima miče s liste prioriteta”, rekao je premijer Plenković te dodao kako vjeruje da će u ovoj godini učiniti kvalitetne iskorake.

ADMINISTRATIVNO RASTEREĆENJE OD 12 POSTO Još 40 posto mjera za administrativno rasterećenje gospodarstva koje su donesene lani čeka na implementiranje, a Vlada kreće s novim paketom koji bi trebao velikoj većini poduzetnika za 12 posto rasteretiti troškove. “Snižavanje troškova poduzetnika je bit reforme o smanjivanju

administrativnih opterećenja. Svjesni smo da je značajan dio tih troškova nužan, postoji dio troškova koje kreiraju sami propisi, a to je nepotreban teret koji smanjuje konkurentnost i obeshrabruje ljude da zakorače u svijet poduzetnika”, rekla je ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

SNIŽAVANJE TROŠKOVA PODUZETNIKA JE BIT REFORME O SMANJIVANJU ADMINISTRATIVNIH OPTEREĆENJA, ISTIČE MARTINA DALIĆ “Ta je vrsta troškova za poduzetnike izuzetno teška jer sam poduzetnik ne može učiniti ništa da ih smanji. To su propisi koje definira država, a cilj ovih mjera jest pokazati poduzetnicima razumijevanje realnosti i stvarnih izazova tržišne prirode”, rekla je Martina Dalić koja je podsjetila da se reforma rasterećenja gospodarstva sastoji od dva dijela, od izgradnje institucionalnog sustava te od sustavnog rezanja različitih birokratskih opterećenja kroz koordinaciju velikog broja ministarstava. 12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA TRŽIŠTE AUTOMOBILA U 2017. GODINI

PRODAJA RASTE, PRIVATNIH KUPACA SVE MANJE Lani je u Hrvatskoj prodano 50.769 novih osobnih automobila, što je 15,1 posto više nego u 2016., no tek četvrtinu od ukupnog broja novih vozila kupile su fizičke osobe, a ostalo otpada na rent-a-car tvrtke i flotne kupce piše Miro Soldić

H Imamo prevelika davanja na kupovinu vozila i niski standard građana. Najnovije promjene u sustavu PDV-a i PPMV-a će dijelom povećati prodaju novih vozila, ali ne toliko značajno da možemo osjetiti naglo pomlađivanje voznog parka. Čini mi se da su ova rješenja stvorena za sprečavanje nastajanja novih bora, a nikako nekakav eliksir mladosti. Agan Begić, direktor agencije Promocija plus

rvatsko tržište novih osobnih automobila solidno se oporavlja nakon što ga je kriza opasno pokosila, barem tako pokazuje statistika. No kad se zagrebe ispod površine i golih brojki pokazuje se da ima istine u onoj izreci kako postoji laž, veća laž i statistika. Prema podacima agencije Promocije plus, prošle godine je u Hrvatskoj prodano 50.769 novih osobnih automobila, što je 15,1 posto više nego u 2016. kada ih je bilo prodano 44.106. To je rekordan rezultat u ovom postkriznom razdoblju, ali kada se detaljnije pogledaju brojke, vidi se da su tek četvrtinu od ukupnog broja novih vozila kupile fizičke osobe, a ostalo otpada na rent-a-car tvrtke i flotne kupce. Takav disbalans na tržištu je prisutan već nekoliko godina, a za njegovo objašnjenje upitali smo Ivu Ivančevića, člana Uprave tvrtke Porsche Croatia i predsjednika Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima Hrvatske gospodarske komore te Agana Begića, direktora agencije Promocije plus koja godinama istražuje i analizira domaće automobilsko tržište. “Uočeni disbalans u omjeru poslovnih i privatnih kupaca nije novija pojava jer taj proces možemo pratiti već nekoliko godina. Prvi veći udar na taj omjer zabilježen je početkom krize, 2009. godine, a onda i ulaskom u Europsku uniju 2013. Uglavnom, dugotrajna ekonomska i društvena kriza su negativno utjecale na kupovnu moć naših građana, što se osjetilo i na ovom tržištu. Osim toga i trošarinski sustav koji je bio na snazi zadnjih pet godina izravno je utjecao na pogoršanje ovog omjera”, objašnjava Begić, a s njim se slaže i Ivančević koji dodaje kako je takvom trendu “kumovalo” i iseljavanje radno sposobnog stanovništva s

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

jedne, te liberalizacija unosa rabljenih vozila nakon ulaska u EU s druge strane.

NOVA PRAVILA OPOREZIVANJA PRI KUPNJI VOZILA “Zadnje tri godine primjetan je oporavak ukupnog tržišta, no gotovo isključivo kroz kanale prodaje vozila rent-a-car kućama u kratkoročne najmove, a u zadnje vrijeme i iznosa novih vozila u druge zemlje članice EU-a. Porast

RAST APSOLUTNIH BROJKI POJEDINAČNIH KUPACA JE PRIMJETAN, ALI DALEKO ZAOSTAJE ZA UKUPNIM RASTOM TRŽIŠTA, ISTIČE IVANČEVIĆ apsolutnih brojki pojedinačnih kupaca bilo fizičkih bilo pravnih osoba primjetan je, ali daleko zaostaje za ukupnim rastom tržišta”, ističe Ivančević. Prema najavama Ministarstva financija ,donesena je Uredba o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što predstavlja 65 posto svih novih prodanih vozila. Također će biti moguć odbitak 50 posto pretporeza pri kupnji


12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA novog automobila čija cijena ne prelazi 400.000 kuna. Veći naglasak bit će na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje te se od tih promjena očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. Ministar Zdravko Marić poručuje kako je to set mjera usmjeren na pomlađivanje voznog parka u Hrvatskoj, na sigurnost prometa i zaštitu okoliša. A da tržište itekako osluškuje kakve novosti ona donosi pokazuje i podatak da je nakon najava o pojeftinjenju i pojednostavljenju procesa kupnje automobila u prosincu prošle godine prodano samo 2145 vozila što je čak 38,2 posto manje nego u istom mjesecu 2016. Dakle, kupci čekaju najavljena pojeftinjenja, a naši sugovornici imaju podi-

BEGIĆ PROCJENJUJE KAKO SE OD UKUPNE KOLIČINE VOZILA U POVRATU ČAK 70 POSTO PRODAJE U INOZEMSTVO jeljeno mišljenje o tome kako će promjene utjecati na tržište. “Nova rješenja su bolja od onih koja smo imali u zadnjih pet godina. No ne dijelim optimizam predlagatelja kako će se njima značajno povećati prodaja vozila ponajprije privatnim kupcima, koji su bili najveći gubitnici prethodnog trošarinskog sustava. Jednostavno govoreći,

imamo prevelika davanja na vozila i niski standard i sve dok je tako, neće biti značajnijeg organskog rasta tržišta vozila ni pomlađivanja voznog parka. Bio sam zagovornik značajnijeg zahvata i u trošarinskom sustavu i u sustavu PDV-a, za to sam se javno zalagao i argumentirao takva stajališta. I sada tvrdim da su ova rješenja premali zahvat za proklamirane ciljeve, među kojima posebno strši onaj o značajnijem pomlađivanju voznog parka”, naglašava Begić. Ivančević pak smatra kako bi moglo biti pozitivnih pomaka, iako se na pojedinačnim primjerima koji su se mogli naći u medijima ova porezna rasterećenja ne čine kao atraktivna i motivirajuća razlika za potencijalne kupce. “Iskreno vjerujem da će te mjere uistinu oživjeti tržište, posebno u segmentu poslovnih kupaca i viših, unazad nekoliko godina, gotovo zamrlih segmenata vozila. Da budemo sasvim pošteni, ovo je najbolji trenutak još od 2012. godine za kupnju novog vozila kako za privatne tako i za poslovne korisnike”, ističe Ivančević.

STROŽI WLTP CIKLUS Problem bi u cijeloj priči o povoljnijoj kupovini mogao stvarati i novi, stroži WLTP ciklus (globalno usklađen ispitni postupak za laka vozila) koji stupa na snagu. Spomenuli smo već da je Vlada odlučila staviti veći naglasak na emisiju CO2 pri određivanju cijene vozila, a nova pravila vjerojatno će rezultirati povećanjem deklariranih CO2 ispusta. Zanimalo nas je hoće li to poništiti pozitivne utjecaje mjera poput oslobađanja PPMV-a i odbijanja pretporeza? “WLTP će poništiti očekivane pozitivne učinke promjene trošarina i time nas vratiti tamo gdje smo se vrtjeli

Najprodavaniji modeli 1.

Škoda Octavia

2464

4,85%

2.

Renault Clio

2292

4,51%

3.

Ford Focus

2271

4,47%

4.

Volkswagen Golf

2074

4,09%

5.

Opel Astra

1741

3,43%

Tko je prodao najviše vozila 1.

Volkswagen

7116 14,02%

2.

Škoda

4722

3.

Opel

4652

9,16%

4.

Renault

4597

9,05%

5.

Ford

3579

7,05%

9,30%

prethodnih pet godina. Nadam se da će zakonodavac na vrijeme pripremiti novu odluku kojom će se amortizirati taj novi udar na kupce novih vozila. To bi mogla biti dobra prilika za značajnije pojednostavljenje sustava i za smanjenje davanja na automobile”, tvrdi Begić, a s njim se ovaj put u dobroj mjeri slaže i Ivančević. “WLTP je tema koja intenzivno okupira autoindustriju, ali i legislativu u cijelom EU. Posebice na tržištima kao što je naše, na kojem ispust CO2 ima dominantnu ulogu u određivanju visokih nameta na vozila koja se prvi put stavljaju u promet. Točno je da će u konačnici, povrh cjelokupne iznimne kompleksnosti samog izračuna visine emisije konkretnog vozila, WLTP dovesti do osjetnog povećanja deklariranih emisija. U stalnom smo kontaktu s nadležnim institucijama i tijelima te vjerujemo da će pravodobno, u trenutku kad će širi uzorak stvarnih podataka biti poznat, zakonodavac povući

Što se najviše lani prodavalo? U 2017. je najviše novih vozila u Hrvatskoj prodao Volkswagen (7116) što je udio od 14 posto. Članica istog koncerna, Škoda, nalazi se na drugom mjestu sa 4722 prodana vozila i udjelom od 9,3 posto, dok je na trećem mjestu Opel sa 4652 prodana primjerka i prodajnim udjelom od 9,2 posto. U stopu ga slijedi Renault sa 4597 vozila i udjelom od devet posto te Ford sa 3579 prodanih vozila uz udjel od sedam posto. Što se premium segmenta tiče, u srcima Hrvata posebno mjesto ima sveto njemačko trojstvo - Audi

sa 1819 prodanih novih automobila, BMW sa 1326 te Mercedes sa 1221 vozilom. Od luksuznijih marki lani je također prodano i 57 Porschea, 51 Jaguar, 29 Infinitija, sedam Lexusa i četiri Tesle. Najprodavaniji modeli u prošloj godini bili su Škoda Octavia (2464), Renault Clio (2292), Ford Focus (2271), VW Golf (2074) i Opel Astra (1741). Unatoč skandalu s eko testovima domaći kupci ostali su vjerni VW-u kao brendu, ali i dizelskim motorima od kojih je lani prodan 27.831 i ostvaren udjel od 54,8 posto, dok benzinci imaju udio

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

od 43,5 posto, a prodano je 22.075 vozila. Hrvati su i dalje vrlo skeptični prema hibridima kojih je prodano samo 502 komada, dok je udio potpuno električnih vozila zabrinjavajuće nizak, prošle godine ih je prodano tek 22.


adekvatne poteze, kako vozila najnovijih tehnologija pročišćavanja ispušnih plinova ne bi bila kažnjena prema današnjem načinu izračuna PPMV. Uvjereni smo da intencija zakonodavca nije ponovno povećanje nameta na nova vozila, već osiguranje trajnog poreznog rasterećenja uvedenog početkom 2018.”, naglašava Ivančević. Veliki porast turizma za sobom je povukao i razvoj rent-a-car kompanija, posebice u zadnje tri godine. Upitali smo Ivančevića kakav tržišni potencijal imaju vozila koja rent-a-car tvrtke obično vraćaju nakon samo pola godine korištenja. “Te velike količine vozila koje se svake jeseni vraćaju isporučiteljima, nakon samo šest mjeseci najma, izazivaju nekoliko važnih posljedica. Ta vozila djelomično utječu na kanibalizaciju prodaje novih vozila, ali i značajno remete bilance autokuća kroz povećanje zaliha i njihovo financiranje. Dio tih vozila u konačnici završi i izvan naših granica, dok ih dio pronađe kupce u zemlji. No nemali dio ih dočeka i proljeće i novo razdoblje najma. Uglavnom, ova vozila traže veliki angažman sredstava bilo vlastitih ili poslovnih banaka, ali i dodatne aktivnosti zaposlenih u ponudi tih vozila u zemlji ili inozemstvu. I neki su u tome više, a neki manje uspješni. Osobno mi se čini da je potrošen sadašnji model financiranja tih vozila i njihove daljnje ponude nakon razdoblja najma. Prošla godina bila je prilično poučna i za autokuće ali i poslovne banke, tako da me ne bi iznenadilo da ovi akteri pokušaju dogovoriti neki novi model koji će biti manje opterećujući za autokuće”, smatra Ivančević, a Begić procjenjuje kako se od ukupne količine vozila u povratu čak 70 posto prodaje u inozemstvo.

REIZVOZ VOZILA POSTAO ČESTA PRAKSA Od ulaska u EU česta je praksa na domaćem tržištu reizvoz vozila, odnosno prodaja novih, na samo jedan dan registriranih automobila. Ivančević nam je razložio što stoji iza toga. “Reizvoz je poslovni model koji je intenzivno zaživio u svim zemljama CEE nakon pristupanja EU, te se procjenjuje da na takav način godišnje nekoliko stotina tisuća vozila ‘emigrira’ u zemlje starog EU-a. Razlozi su vrlo jednostavni: uvoznici i distributeri su pod pritiskom sve ambicioznijih ciljeva principala, a na realnim domaćim tržištima ne postoji ni približno dovoljno potencijala. S obzirom

DISBALANS U OMJERU POSLOVNIH I PRIVATNIH KUPACA NIJE NOVIJA POJAVA, KAŽE BEGIĆ na to da je za sve članice cijeli EU jedinstveno tržište, tako se i prodavatelji, ali prije svega kupci, okreću izvorima povoljnije nabave automobila. Zemlje CEE zbog visokih državnih davanja te mahom slabije opće kupovne moći tržišta imaju nešto niže neto cijene vozila u odnosu na zapadna tržišta i u toj se razlici krije osnova uspostave ove tržišne niše. Dnevne registracije su, naravno, mehanizam kojim određeni prodavatelj u određenoj zemlji dokazuje principalu da je prodao vozilo te ostvario količinske i udjelne ciljeve”, objasnio je. Na naše pitanje hoće li dodatan prihod od PDV-a na unos rabljenih vozila, koji se dosad većinom plaćao zemlji iz koje automobil dolazi, zbog niže stope oporezivanja imati pozitivan utjecaj na državni proračun, Begić i Ivančević imaju različite odgovore. “Na prvu bi se takvo što moglo očekivati. Međutim, u toj bih procjeni ipak bio na oprezu. Treba pričekati prvih nekoliko mjeseci i vidjeti ponašanje naših kupaca kako bismo mogli zaključiti da je došlo do promjene njihovog ponašanja. Naravno da bi bilo dobro za naš proračun da se povećaju prihodi s ove osnove, ali mi se i dalje čini da je prihod proračuna mogao biti i puno veći da su značajnije smanjene trošarine što bi povećalo prodaju novih vozila privatnim kupcima, a time bi i

prihodi od PDV-a bili izdašniji”, kazao je Begić. “Naravno da će imati pozitivan utjecaj na proračun, ali tu je potrebno da, kako institucije, tako i registrirani trgovci rabljenih vozila, educiraju kupce o tome koje su sve prednosti takvog načina kupnje vozila”, tvrdi Ivančević.

STARENJE HRVATSKOG VOZNOG PARKA Plod dosadašnje politike visokih nameta i sveopće neimaštine građana rapidno je starenje hrvatskog voznog parka. Porazno zvuči i brojka da se prije krize u Hrvatskoj prodavalo gotovo 100.000 novih vozila godišnje, a velik udio u toj brojci se odnosio na privatne kupce. “Ponavljam, imamo prevelika davanja na kupovinu vozila i niski standard građana. Najnovije promjene u sustavu PDVa i PPMV-a će dijelom povećati prodaju novih vozila, ali ne toliko značajno da možemo osjetiti naglo pomlađivanje voznog parka. Čini mi se da su ova rješenja stvorena za sprečavanje nastajanja novih bora, a nikako nekakav eliksir mladosti. Drugačije rečeno, ova će rješenja zaustaviti to da nam starost voznog parka ne padne na 14 godina, ali nam neće pomoći da se on pomladi na, recimo, 10 godina. I dalje ćemo se vrtjeti oko tog nesretnog broja 13”, zaključuje Begić.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


AKTUALNO VODIČ ICC-a ZA INFORMACIJSKU SIGURNOST OST U POSLOVANJU

KAKO DO BOLJE INFORMACIJSKE SIGURNOSTI? Iz poslovne je perspektive važno da poduzeće, e, malo ili veliko, zn zna na prepoznati rizike i efikasno upravljati prijetnjama vezanim uz svoje informacijske sustave, smatra Radoš piše Jozo Knez knez@privredni.hr

H

rvatska gospodarska komora i Međunarodna trgovačka komora Hrvatska (ICC Hrvatska) u suradnji s nacionalnim partnerima i tvrtkama iz područja informacijske sigurnosti predstavili su u prostorijama Komore Vodič ICC-a za informacijsku sigurnost u poslovanju. “Vodič na pristupačan način pojašnjava osnove informacijske sigurnosti u poslovanju, upozorava na sigurnosne ugroze poslovanja na internetu te nudi praktična rješenja za učinkovitije upravljanje rizikom. Namijenjen je vlasnicima poduzeća, menadžmentu i zaposlenicima te nije ograničen samo na IT službe. Navodi načela i postupke koji će tvrtkama pomoći u postizanju bolje informacijske sigurnosti, a upitnik za samoprocjenu pružit će im kao bolji uvid u stanje informacijske sigurnosti poduzeća”, pojasnila je glavna tajnica ICC-a Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić te je naglasila važnost suradnje privatnog i javnog sektora u suzbijanju cyber rizika. Upravo upitnik o samoprocjeni najhvaljeniji je segmet Vodiča jer će oni koji ga ispune moći vidjeti u kakvom je stanju sigurnost njihova poduzeća i u skladu s time reagirati na pravi način.

VAŽNOST INFORMACIJSKE SIGURNOSTI RASTE “Iz poslovne je perspektive važno da poduzeće, malo ili veliko, zna prepoznati rizike i efikasno upravljati prijetnjama vezanim uz svoje informacijske sustave. Istodobno, rukovodstvo mora biti svjesno činjenice da je upravljanje rizicima

održavanje povjerenja u njih je važno jer one omogućuju sedam puta brži tempo napretka od konvencionalnih. “Važnost informacijske sigurnosti raste u svim segmentima društva jer digitalno druš-

SUNČANICA SKUPNJAK KAPIĆ JE NAGLASILA VAŽNOST SURADNJE PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA U SUZBIJANJU CYBER RIZIKA poslovanja koji su vezani uz njihove informacijske sustave trajni proces u kojem nije i neće biti moguće postići apsolutnu sigurnost. Za razliku od mnogih poslovnih izazova, upravljanje rizicima sigurnosti je problem za koji ne postoji jednostavno rješenje. Za to je potrebna dosljedna pozornost i posvećenost rukovodstva tvrtki i jasna komunikacija s IT menadžerima”, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić poručio je da se zbog zanemarivanja informacijske sigurnosti smanjuje povjerenje u digitalne tehnologije, a

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

tvo sve više ulazi u naše živote. Ovaj vodič na vrlo jednostavan način prikazuje problematiku informacijske sigurnosti. Jednostavno, pregledno i pristupačno, to su riječi koje najbolje opisuju ovaj vodič i nadam se da ćemo njime pomoći stvaranju bolje klime digitalnog društva u Hrvatskoj”, ocijenio je Gršić. Nikola Dujmović, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije u HGK, rekao je kako je se kod nas tek sad javlja potreba za kadrovima koji se bave informacijskom sigurnošću u tvrtkama, dok su u inozemstvu takvi ljudi već odavno članovi uprava kompanija, a Ines Šarić iz tvrtke Diverto naglasila je kako su sustavi sve sigurniji, ali je i sve više napada.


HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Prolongiranje ZZNTP-a bila bi loša poruka Cilj Zakona je da svi dionici u lancu opskrbe hranom odgovaraju za svoje poslovne odluke, a ne da jači dionik troškove svojih loših poslovnih odluka prebacuje na slabijeg, ističe Burilović

H

rvatska gospodarska komora daje punu potporu Ministarstvu poljoprivrede u primjeni Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZZNTP) jer će primjena ovog zakona uspostaviti bolje odnose u cijelom tom lancu koji će u konačnici stvoriti učinkovitiji i odgovorniji odnos prema potrošačima i zajednici te otvoriti prostor za ulaganja u proizvode, tehnologiju i nova tržišta. Iako je ZZNTP stupio na snagu 7. prosinca 2017. godine, država je omogućila prijelazno razdoblje, odnosno trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima dan je rok do 31. ožujka 2018. godine za usklađivanje ugovora koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovog zakonskog teksta. Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac koji čine proizvođač (uključivši i primarnog proizvođača), otkupljivač, prerađivač i trgovac. “Dodatno prolongiranje pune primjene Zakona bila bi loša poruka najslabijima u lancu opskrbe hranom te svim ostalim poslovnim subjektima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Cilj Zakona je da svi dionici u lancu opskrbe hranom odgovaraju za svoje poslovne odluke, a ne da

jači dionik troškove svojih loših poslovnih odluka prebacuje na slabijeg”, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

HGK apelira da takav dijalog države i svih zainteresiranih strana postane stalna praksa. HGK je u cilju informiranja članica vezano za provedbu tog zakona inicirao prema nadležnim tijelima (Mini-

RADIONICE HGK Inače, Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom propisuje rok plaćanja koji ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, odnosno 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda, koji su predmeti isporuke. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prvi put su u Hrvatskoj omogućili da svi zainteresirani imaju otvorenu komunikaciju prema nadležnim tijelima nakon stupanja propisa na snagu. Konkretno, svi adresati (proizvođači, otkupljivači, prerađivači, trgovci na veliko i trgovci na malo), predstavnici gospodarstava (HGK, HUP, HOK, HPK...), odvjetnički uredi i drugi dobili su mogućnost postavljanja pitanja vezanih za prilagodbu poslovanja odredbama novoga zakona. Na mrežnim stranicama AZTN-a objavljeni su odgovori na najčešća pitanja, a nakon održanih radionica u Zagrebu i Splitu raniji odgovori su i dodatno pojašnjeni.

DIONICI LANCA OPSKRBE HRANOM NISU SAMO TRGOVCI, NEGO TAJ LANAC ČINE PROIZVOĐAČ, OTKUPLJIVAČ, PRERAĐIVAČ I TRGOVAC starstvo poljoprivrede i AZTN) održavanje radionica i postavljanje pitanja o primjeni Zakona. U zajedničkoj organizaciji HGK, HUP-a, HOK-a i HPK do sada su odrađene tri radionice u Zagrebu, Splitu i Osijeku kojima je prisustvovalo više od 600 sudionika, a u planu su radionice u Rijeci, Puli i Varaždinu.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

VIŠE RADITI NA PRIVLAČENJU ULAGANJA Ulaganja su važan generator rasta i s te strane očekujem od svih vas da napravimo važne iskorake, a isto tako i u nastavku strukturnih reformi, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Z

a premijera Andreja Plenkovića godišnje izvješće koje je objavila Europska komisija je korisno, i u njemu se konstatira čitav niz aspekata u kojima je Hrvatska ostvarila napredak, ali isto tako i određene sugestije u kojima se mora biti bolji i brži. “Kaže se u izvješću Komisije da postoji magični trokut. To su investicije, strukturne reforme i odgovorna fiskalna politika. Mislim da je svima nama u Vladi više nego jasno da moramo više raditi na privlačenju ulaganja, bilo da su ona domaća, bilo da su strana. Ona su sigurno važan generator rasta i s te strane očekujem od svih vas, u nadležnim resorima osobito, da napravimo važne iskorake, a isto tako i u nastavku strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković na prošlotjednoj sjednice Vlade. Europska komisija objavila je sredinom prošlog tjedna da je Hrvatska jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže iako se one smanjuju. “Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. No postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj”, navodi se u izvješću EK.

NASTAVAK ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA Vlada je prihvatila Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva koji sadrži 98 mjera čijom će se provedbom

VLADA JE PRIHVATILA AKCIJSKI PLAN ZA ADMINISTRATIVNO RASTEREĆENJE GOSPODARSTVA KOJI SADRŽI 98 MJERA troškovi poduzetnika smanjiti za 625,9 milijuna kuna. U prošloj godini provedena je analiza 200 propisa u kojima je utvrđeno postojanje 600 različitih obveza, koje gospodarstvu stvaraju trošak regulacije od 5,1 milijarde kuna. “Plan donosi mjere koje uključuju konkretno ukidanje obveze vođenja niza evidencija, registara iz nadležnosti Porezne i Carinske uprave, što donosi jednostavnije i jeftinije poslovanje za više od 90.000 poslovnih subjekata”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Najveće uštede u Akcijskom planu predviđene su u području Porezne uprave

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

gdje se ukida obveza vođenja evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada te o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka od nesamostalnog rada, doprinosa i poreza. Smanjuje se i broj odobrenja u turističkom sektoru, ukidaju se razni ispiti za djelatnike te se planira ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i druge djelatnosti koje nisu usko vezane uz turizam. Ukida se i niz rješenja, dozvola, odobrenja koje je do sada bilo potrebno ishoditi u fitosanitarnoj zaštiti, akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu kao i smanjivanje značajnog broja suglasnosti i potvrda potrebnih za obavljanje geodetske djelatnosti.


AKTUALNO BESPOVRATNA EU SREDSTVA

Potpisani ugovori vrijedni 182 milijuna kuna

M

inistrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac s ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislavom Petricem i korisnicima prošli tjedan

potpisala je sedam ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava. Riječ je o projektima ukupne vrijednosti 182,1 milijun kuna iz područja zdravstva, socijalne skrbi, e-usluga te intervencijskih planova ratom pogođenih područja, od čega je 161,5 milijuna kuna

(89 posto) sufinancirano bespovratnim sredstvima iz EU fondova. “Do danas smo ukupno ugovorili projekte vrijedne četiri milijarde eura, odnosno 37 posto sredstava koja su nam na raspolaganju te moram reći da sam zadovoljna realiziranim, što je uspjeh svih nas, a najviše korisnika projekata. U cilju daljnjih ubrzanja i pojednostavljenja procesa prijave, kao i smanjenja administrativnog tereta korisnika, krajem prošle godine uveli smo elektronički sustav eFondovi kojim se u potpunosti omogućava elektronska prijava projektnih prijedloga, ali i kasnije provođenje ugovora kroz elektroničku dvosmjernu komunikaciju i razmjenu podataka između korisnika bespovratnih sredstava i institucija. Do sada je zaprimljeno 560 prijava projekata kroz sustav eFondova”, istaknula je Gabrijela Žalac. (B.O.)

43. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGETIKE I ENERGETSKE OPREME MEE

Končar se 10. put predstavio u Dubaiju

N

a 43. međunarodnom sajmu energetike i energetske opreme Middle East Electricity (MEE), koji se održavao od 6. do 8. ožujka u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sudjelovao je i Končar. Zanimljivo je kako je to bio 10. nastup Končara na tom najznačajnijem sajmu energetike na području Srednjeg istoka. Middle East Electricity ove je godine na više od 60.000 četvornih metara izložbenog prostora okupio 1400 izlagača iz šezdesetak zemalja. Tema ovogodišnjeg nastupa bila je Končar u energetici, a na izložbenom prostoru ove tvrtke

bili su predstavljeni proizvodi i usluge za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije namijenjeni tržištima Bliskog i Srednjeg istoka. Končar je jedan od vodećih hrvatskih izvoznika, a upravo su tržišta zemalja Srednjeg istoka, na kojima je godinama prisutan, među značajnijima za tu tvrtku. Izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate i susjedne zemlje proteklih godina ovisi o investicijskim ciklusima. Trenutačno u toj regiji Končar ima ugovorenih poslova u vrijednosti oko 127 milijuna kuna, što se većinom odnosi na transformatore i srednjenaponska postrojenja, priopćeno je iz tvrtke. (B.O.) 12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO AGROKOR

NAGODBA JE PRIORITET Osnovni cilj nam je postizanje nagodbe, što mora biti gotovo do 10. srpnja. Radi se i na cjelokupnoj pripremi i implementaciji nagodbe nakon što ona bude postignuta, a ta implementacija će trajati duže vremensko razdoblje, rekao je Peruško piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr do 10. travnja s vjerovnicima postići usuglašen plan nagodbe na osnovi čega će se napisati i sama nagodba kao pravni dokument. Peruško je istaknuo kako će u idućih mjesec dana imati seriju zatvorenih pregovora na kojima će se s

CILJ JE DO 10. TRAVNJA S VJEROVNICIMA POSTIĆI USUGLAŠEN PLAN NAGODBE NA OSNOVI KOJE ĆE SE NAPISATI I SAMA NAGODBA, ISTIČE PERUŠKO

P

roces nagodbe je prioritet izvanredne uprave koja djeluje i nastupa zajednički, ali radi efikasnosti izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško i njegova zamjenica Irena Weber dogovorili su podjelu poslova. Tako će se Irena Weber više baviti operativnim poslovanjem kompanije i ispunjavanjem planova koji su postavljeni tijekom procesa stabilizacije poslovanja i provedenoga restrukturiranja, dok će se Peruško fokusirati na samu nagodbu. “Osnovni cilj nam je postizanje nagodbe, što mora biti gotovo do 10. srpnja. Radi se i na cjelokupnoj pripremi i implementaciji nagodbe nakon što ona bude postignuta, a ta implementacija će trajati duže vremensko razdoblje”, rekao je Peruško te istaknuo kako je cilj

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

vjerovnicima usuglasiti sva otvorena pitanja i postojeće razlike. “Znači, jedini je interes velike većine vjerovnika da ovaj sustav opstane i da se kao sustav uspješno razvija i posluje jer je to jedini način na koji vjerovnici mogu dobiti novac nazad. Bilo kakvo nepostizanje nagodbe šteti direktno vjerovnicima tako da tu postoji vrlo jasna motivacija”, istaknuo je Peruško te otvorio i pitanje novog financiranja koncerna rekavši kako se u tom smislu već odvijaju razgovori, ali da je o detaljima vrlo teško govoriti.

MJESEČNA IZVJEŠĆA O SAVJETNICIMA S obzirom na to da se bivši izvanredni povjerenik Ante Ramljak “opekao” kad je riječ o savjetnicima, nova izvanredna uprava će uvesti


strože praćenje savjetnika, odnosno detaljnija mjesečna izvješća o njihovim troškovima. “Napravit ćemo pregled svih savjetnika trenutačno angažiranih u sustavu Agrokor, zajedno s Vjerovničkim vijećem ćemo vidjeti i angažmane i cijene te potom poduzeti određene akcije i obavijestiti vas. Također objavljivat ćemo poimenice koliko je koji savjetnički tim dobio kako bismo još više povećali transparentnost”, istaknuo je Peruško ocijenivši kako u ovom procesu nema nikakvog razloga da se bilo što skriva, dok su stvari koje se drže kao poslovna tajna tako zaštićene samo stoga da bi proces mogao funkcionirati. Izvanredna uprava također je podsjetila da je postizanje nagodbe proces koji kontrolira Sud, da rokovi u tom procesu uvelike ovise o sudskim rješenjima, a bez odgovarajućih odluka i rješenja Suda te isteka zakonom propisanih rokova nije moguće formirati stalno vjerovničko vijeće. Inače, uz vođenje procesa nagodbe, izvanredna uprava rješavat će i pitanja osporenih potraživanja određenih grupa vjerovnika te će s kreditorima razgovarati o objavi ugovora o kreditima, a s predstavnicima Privremenog vjerovničkog vijeća o objavi materijala o radu vijeća, izvan okvira koji predviđa Pravilnik o dijeljenju povjerljivih informacija.

Inače, u izvješću izvanredne uprave navodi se kako Agrokor aktivno upravlja svojom likvidnošću, a na dan 28. veljače ove godine ukupna raspoloživa likvidnost u koncernu iznosila je 1,68 milijardi kuna. Osim 490 milijuna eura plaćenog graničnog i starog duga, tijekom postupka izvanredne uprave ukupno je dobavljačima plaćeno više od 2,1 milijarde eura. U izvješću se također navodi da su od 24. studenoga prošle godine ključne hrvatske kompanije, s izuzetkom onih iz Segmenta maloprodaje i veleprodaje, prešle na dvotjedni režim plaćanja, u kojem se samo izvanredna plaćanja realiziraju na tjednoj osnovi. Što se tiče rezultata poslovanja, iznose se preliminarni rezultati za prvih 11 mjeseci 2017. godine, prema kojima je EBITDA u Segmentu maloprodaje i veleprodaje iznosila minus 149 milijuna kuna, u prehrani 1,04 milijarde kuna, a u poljoprivredi 283 milijuna kuna. Izvanredna uprava očekuje i da će vjerovnici podržati formiranje stalnog vjerovničkog vijeća, iako zbog rokova propisanih zakonom to vjerojatno neće biti moguće prije svibnja. Naime, kako se objašnjava, početkom veljače počeo je teći rok prema kojem vjerovnici u svakoj od skupina imaju 30 dana za izbor svog predstavnika, a ako neka skupina ne izabere predstavnika u tom roku, tada počinje teći rok

Jedini je interes velike većine vjerovnika da ovaj sustav opstane i da se kao sustav uspješno razvija i posluje jer je to jedini način na koji vjerovnici mogu dobiti novac nazad. Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora

IRENA WEBER ZADUŽENA I ZA POSLOVANJE AGROKORA I zamjenica izvanrednog povjerenika Irena Weber istaknula je kako je postizanje nagodbe apsolutni prioritet, ali da je pored toga usredotočena i na operativno poslovanje kompanija unutar Agrokora. “Sustav je stabilan, kompanije posluju dobro, planirani rezultati se ostvaruju, a ključno je naglasiti to da su profitne marže u skladu s planiranima”, bila je sažeta Irena Weber. Izvijestila je da će dobavljačima do kraja ožujka biti isplaćeno oko 490 milijuna eura, što uključuje 35 milijuna eura koji će biti isplaćeni u sljedeća dva tjedna na ime graničnog duga.

DOBAVLJAČIMA ĆE DO KRAJA OŽUJKA BITI ISPLAĆENO OKO 490 MILIJUNA EURA, KAZALA JE IRENA WEBER od 60 dana po isteku kojeg predstavnika određuje Sud. Rokovi od ukupno 90 dana istječu početkom svibnja pa će tada biti ispunjeni zakonski preduvjeti za formiranje stalnog vjerovničkog vijeća, kaže se u izvješću. 12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO ODRŽANA 3. SLAVONIKA

POMAKA IMA, ALI NEDOVOLJNO Prošle je godine 3000 OPG-ova dobilo je neki vid potpore od 15.000 eura do nekoliko milijuna eura. Netko će reći da je to puno, ja kažem da je malo, ističe Tolušić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Tomislav Tolušić

Boris Čagalj

acionalna poljoprivredna konferencija Slavonika treći je put u Osijeku okupila oko 350 sudionika. Svojevrsni lajtmotiv ovoga skupa bio je pronalaženje rješenja koja će pomoći u jačanju poljoprivrede i kojima bi se zaustavilo iseljavanje mladih.

Predsjednik Organizacijskog odbora konferencije Danijel Koletić je istaknuo kako slogan Inspiriramo poljoprivredu znači da se moramo transformirati i neprestano educirati. “Poljoprivreda ulazi u doba novih tehnologija i digitalne poljoprivrede. Pred nama je dug i mukotrpan proces, ali svi zajedno moramo pozitivno govoriti o hrvatskoj poljoprivredi kako bi mladi ostali, jer inače će otići iz Hrvatske”, rekao je Koletić. A među 350 sudionika najviše je bilo upravo mladih koje je zanimalo stanje u poljoprivredi. Stoga se i ministar Tolušić susreo sa studentima Poljoprivrednog fakulteta kojima je prezentirao rad i planove Ministarstva. On je istaknuo i kako se od 3000 odobrenih projekata njih 1000

N

NEPRESTANA EDUKACIJA “Prošle godine objavili smo natječaje iz Programa ruralnog razvoja vrijedne 500 milijuna eura i odobrili oko 3000 odluka direktno vezanih za investicije u poljoprivredi. Ugrubo, 3000 OPG-ova dobilo je neki vid potpore od 15.000 eura do nekoliko milijuna eura. Netko će reći da je to puno, ja kažem da je malo. Zato smo rezervirali 3,7 milijardi kuna koje ćemo rasporediti na tridesetak natječaja iz Programa ruralnog razvoja koje raspisujemo u ovoj godini. Trebamo nove projekte u našoj Slavoniji, Međimurju, Istri, Dalmaciji”, kazao je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede.

odnosi upravo na mlade poljoprivrednike, izravno kroz mjere za mlade ili neke druge mjere gdje mladi poljoprivrednici imaju prednost. “Mnogima se to čini sve vrlo apstraktno - ‘lijepo to ministar priča, ali teško je doći do tog novca’. Nije ni do čega teško doći, nije ni lagano, ali je sigurno moguće. Svaka županija ima razvojnu agenciju, imamo lokalne akcijske grupe, savjetodavnu službu, fakultete... Svi moraju pomoći da se što više projekata prijavi za EU novac”, naglasio je Tolušić. Mnoge poljoprivrednike zanimale su mogućnosti financiranja i kreditiranja proizvodnje. “HBOR ima sve vrste kredita potrebne poljoprivrednicima. Počevši od kratkoročnih za financiranje sjetve, ali i onih srednjoročnih za obrtna sredstva, za investicije, a u ovom trenutku je možda najzanimljivije financiranje i međufinanciranje EU projekata. Veliki broj poljoprivrednika nas kontaktira u vezi s takvim mogućnostima kako bi zaokružili investiciju i povukli bespovratna sredstva EU fondova iz mjera Ruralnog razvoja”, rekao je Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju, dodajući kako je “HBOR u ovom trenutku išao s najmanjim mogućim kamatama od 1,7 posto”. Iako takve kamate u aktualnim hrvatskim uvjetima zvuče dobro, one su u europskim uvjetima još uvijek nedovoljno stimulirajuće, osobito u kontekstu nastojanja da se zaustavi iseljavanje mladih ljudi iz Hrvatske.

SVI ZAJEDNO MORAMO POZITIVNO GOVORITI O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI KAKO BI MLADI OSTALI, SMATRA KOLETIĆ

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.


JAN MARINAC, PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE MLADIH POLJOPRIVREDNIKA AGRO

NOVCA IMA, NEMA HRVATSKIH BANAKA Problematika kreditiranja počinje s čekanjem dobivanja kredita i po osam mjeseci, ako se uopće dobije. Krediti najčešće imaju nepovoljne kamate od šest do devet posto razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

J

edan od ciljeva ove konferencije bio je pronalaženje rješenja koja će pomoći u jačanju poljoprivrede kojima bi se zaustavilo iseljavanje mladih. Ima li u Hrvatskoj pozitivnih pomaka u tom smislu, za Privredni vjesnik smo pitali Jana Marinca, predsjednika Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika AGRO. - Pomaka definitivno ima jer danas javnost percipira poljoprivrednu djelatnost kao granu itekako zanimljivu mladim ljudima. Sada vlada mišljenje kako upravo poljoprivreda pruža mogućnost za kvalitetno samozapošljavanje.

 HUMP je i član Europskog vijeća mladih poljoprivrednika. Dosta očekujete i od politike EU-a spram poljoprivrede. - Sada nam je jedan od najvažnijih ciljeva utjecati na politiku Bruxellesa za novo programsko razdoblje u koje bismo trebali ući spremni, jer će nam to biti drugo programsko razdoblje u koje ulazimo. Moramo, na neki način, natjerati vodu na svoj mlin kako bismo mogli ravnopravno ući s drugim zemljama koje su od ranije, od 2004. godine, unutra. I one imaju svoje probleme, ali mi bismo trebali iskoristiti što više sredstava kako bi se što više mladih počelo baviti poljoprivredom. Uostalom, to je najbolji način zaustavljanja odlaska mladih, osobito kada je riječ o Slavoniji.  Koliki je udjel mladih u hrvatskoj poljoprivredi? - Procjenjuje se da se poljoprivredom u Hrvatskoj bavi oko 10 posto mladih ljudi do 40 godina i to je tako već nekoliko godina. Europski prosjek je sedam posto

što znači da smo nešto iznad europskog prosjeka po udjelu mladih u poljoprivredi. Naravno, taj podatak sam po sebi ne znači mnogo jer bi trebalo sagledati i neke druge pokazatelje, prvenstveno s proizvodne strane, koje su zapravo količine proizvedenoga i slično.

 U HBOR-u govore o ponudi kredita uz kamatu od 1,7 posto. Kako to izgleda s Vaše proizvođačke strane? - Krediti su jako bolna tema u Hrvatskoj. Novca ima, ali nema hrvatskih banaka. Ima jedna, ali to nije za priču. Generalno, problematika kreditiranja u Hrvatskoj počinje s čekanjem dobivanja kredita i po osam mjeseci, ako se uopće dobije. Krediti najčešće imaju nepovoljne kamate od šest do devet posto. Nedavno sam razgovarao sa zastupnikom u Europskom parlamentu iz Njemačke, i saznao kako tamo nude kreditne pakete na pet godina za mlade poljoprivrednike s kamatom od 0,2 posto uz poček od dvije ili tri godine. To je njihova potpora mladima koji razvijaju neki biznis, a banke time dobivaju klijente koji će to ostati i nakon isteka prvih pet godina. Gledaju u budućnost i potiču mlade da se nečim bave. Dobar poslovni plan je dobar poslovni plan, dobar biznis je dobar biznis i nema tu puno razmišljanja. A kod nas se traže jamstva u odnosu 1:3, plus jamci ili sudužnici, a ne bi me iznenadilo, karikirano, da zatraže i da im se prepiše prvo dijete kako bi uopće dobili kredit i dokazali im da možete uspjeti.  Uz kreditiranje, velika kočnica razvoja je i pretjerano administriranje. - Apsolutno! To je nužno pojednostaviti i papire brzo rješavati - u dan-dva. Iako

DANAS JAVNOST PERCIPIRA POLJOPRIVREDNU DJELATNOST KAO GRANU ITEKAKO ZANIMLJIVU MLADIM LJUDIMA živimo u jednoj državi, ima ogromnih razlika u praksi. Kako objasniti da se u nekim našim sjevernim županijama veliki dio papirnatog posla može riješiti u tjedan dana i za domaćeg i za stranog investitora, a u nekima trebaju mjeseci. Nema potrebe ‘otkrivanja tople vode’ nego valja preuzeti pozitivne primjere i i papire rješavati u jednom danu.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


INTERVJU VICTORIA ZINCHUK, DIREKTORICA ODJELA ZA POLJOPRIVRED

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.


NO SAVJETOVANJE EBRD-a

POVEZIVANJE TURIZMA I POLJOPRIVREDE NUDI FANTASTIČNE PRILIKE Promicanjem proizvoda iznimne kvalitete i njihovim povezivanjem s tržištima prodaje hrane na malo i s turističkim tržištem Hrvatska može iskoristiti svoj potencijal, uz istovremeno poštivanje tradicije u hortikulturnoj proizvodnji, preradi mesa i ostalim područjima razgovarao Darko Buković bukovic@privredni.hr

V

ictoria Zinchuk, direktorica Odjela za poljoprivredno savjetovanje Europske banke za obnovu i razvoj u razgovoru za Privredni vjesnik predstavila je projekt inovativnih rješenja u poljoprivredi, kao i rezultate pilot-projekta koji je zaživio u Nizozemskoj. Ujedno se osvrnula i na mogućnosti primjene tog projekta u

INOVACIJE SU KLJUČNE ZA RAST AGROPOSLOVANJA U NAŠOJ REGIJI Hrvatskoj, ali i na tehnološku revoluciju koja čeka poljoprivredu.

 U potrazi ste za inovacijama u poljoprivredi te ste pokrenuli i istoimeni projekt. Kakvi su rezultati? - Inovacije su ključne za rast agroposlovanja u našoj regiji. No tvrtke ne mogu uvijek pristupiti novim tehnologijama i istraživanju te njihova produktivnost i konkurentnost u usporedbi s

razvijenim zemljama Europske unije ili s ostalim igračima na globalnom tržištu ostaju niske. U cilju promicanja inovacija u našoj regiji i stvaranja boljih poveznica privatnih i javnih interesnih skupina i akademske zajednice, EBRD je ušao u partnerstvo sa Sveučilištem Wageningen u Nizozemskoj kako bi pomogao u poboljšanju znanja i iskustva, tehnoloških i poslovnih modela te ojačao lance opskrbe. Do sada smo s uspjehom surađivali s poduzećima u privatnom sektoru i udruženjima u Ukrajini i Hrvatskoj u stjecanju iskustava, korištenja tehnologija i provođenja istraživanja koja mogu promicati poboljšanja i rast diljem sektora. To uključuje specifična iskustva vezana uz unapređenje standarda kvalitete hrane i pristupa međunarodnim poljoprivrednim tržištima te poboljšanja poveznica malih i srednjih tvrtki, prerađivača hrane i trgovaca na malo.

 Može li se iskustvo tog projekta primijeniti u hrvatskoj poljoprivredi? - To je, naravno, vrlo relevantno za Hrvatsku, gdje smo otkrili da su organizacije proizvođača, prerađivači, trgovci u veleprodaji i maloprodaji, ali i hrvatska vlada vrlo zainteresirani za iskorištavanje potencijala tog sektora kroz inovacije. Stoga smo organizirali Forum u Zagrebu u studenome 2017., zajedno s

Trebalo bi na jednak način poticati javni i privatni sektor na sudjelovanje u kontinuiranom dijalogu, usmjerenom na prepoznavanje i hvatanje ukoštac s preprekama razvoju hrvatskog poljoprivrednog sektora.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


INTERVJU letjelica, satelitskog snimanja, senzora, analize podataka i sličnog, koji omogućuju poljoprivrednicima poboljšanje profitabilnosti i vlastitih marži, smanjenje rizika i povećanje učinkovitosti proizvodnje).

Moderne tehnike proizvodnje, ulaganja u istraživanje i relevantne informacije o tržištu te jača suradnja među interesnim skupinama od ključne su važnosti za izgradnju snažnih lanaca vrijednosti.

Organizacijom za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom mladih poljoprivrednika. Sudionici Foruma raspravljali su o rezultatima analize koju su proveli Sveučilište Wageningen i Istraživački centar o poslovnim prilikama za hrvatske proizvođače voća i povrća te razmatrali najbolje načine razvoja hrvatskog sektora hortikulture. Putem opsežnih razgovora s velikim brojem sudionika koji se bave voćarstvom i povrtlarstvom, uključujući i one koji rade u prerađivačkom sektoru, distribuciji, prodaji na veliko i malo, te analizom podataka, istraživanje ističe prilike za poboljšanje lanaca opskrbe, pružajući pomoć u učinkovitijem povezivanju dobavljača i kupaca.

 Je li sada pravi trenutak za poljoprivredno-tehnološku revoluciju? - Na globalnoj razini, uslijed demografske dinamike i promjenjivih potrošačkih sklonosti, nastaje potražnja za načinima prehrane bogate proteinima, što je imalo za posljedicu povećanje emisija ugljikovog dioksida. Istovremeno razmjeri ulaganja u poljoprivredu koja se bavi proizvodnjom neprehrambenih proizvoda kao što je proizvodnja goriva, bioplastike i kemijskih proizvoda, trenutačno su u porastu i uskoro će, po inputima, konkurirati tradicionalnoj poljoprivredi. Taj rastući pritisak na resurse zahtijeva da se ‘revolucija’ dogodi u ovom trenutku. Stoga podržavamo i potičemo tvrtke u privatnom sektoru na povećanje ulaganja u učinkovitost i više standarde kvalitete i sigurnosti hrane te na smanjenje povećanih troškova za zaštitu okoliša. Podržavamo i promičemo privatni sektor vezano uz istraživanja i razvoj u cilju smanjenja utjecaja na okoliš, uključujući pametno iskorištavanje otpada i poljoprivrednih ostataka, kao i digitalnu poljoprivredu (primjenom metoda precizne poljoprivrede, pametnom uporabom bespilotnih

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

 Hrvatska poljoprivreda ovisi o državnim potporama. Što biste savjetovali kako bismo promijenili i ojačali našu poljoprivredu? - Trebalo bi na jednak način poticati javni i privatni sektor na sudjelovanje u kontinuiranom dijalogu, usmjerenom na prepoznavanje i hvatanje ukoštac s preprekama razvoju hrvatskog poljoprivrednog sektora. Takav dijalog i stvaranje konsenzusa o načinima na koje je moguće osnažiti sektor te ga učiniti konkurentnijim i profitabilnijim od iznimne je važnosti za razvoj privatnog sektora. Hrvatska ima bogatu poljoprivrednu tradiciju i izvrsne uvjete klime i tla. Stoga, nema nikakvog razloga da ne iskoristi svoj potencijal proizvodnje visokokvalitetne hrane kako za izvoz, tako i za lokalno tržište. Nažalost, za sada, poljoprivredna proizvodnja ostaje fragmentirana, dok je suradnja među proizvođačima, tvrtkama koje se bave preradom hrane i trgovcima u maloprodaji prilično loša. Bolja koordinacija i organizacija diljem lanca vrijednosti može pogodovati svima – hrvatski proizvođači imat će predvidljivije kupce, trgovci na malo i tvrtke koje se bave preradom hrane moći će nabavljati lokalne proizvode, dok će potrošači imati bolji pristup kvalitetnim domaćim proizvodima.

VAŽNO JE DA HRVATSKI PROIZVOĐAČI OMOGUĆE TURISTIMA POSJETE SVOJIM FARMAMA, ALI I PROMICANJE KONTINENTALNOG TURIZMA  Logistički lanac se skraćuje. Poljoprivredi je potrebna ta snaga. Što preporučujete? - Lanci vrijednosti su dinamični sustavi pokretani tržištem, koji se pouzdaju u suradnju i odnose koji povezuju tvrtke s postupkom stvaranja vrijednosti. Kroz suradnju i zadruge koje dobro funkcioniraju, kao i udruge proizvođača,


hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor može postići veću učinkovitost diljem lanca vrijednosti. To je bilo osobito istaknuto tijekom studijskog putovanja u talijanske regije FriuliVenezia Giulia i Emilia Romagna 2017. godine,

JAČANJE POVEZNICA IZMEĐU PROIZVOĐAČA HRANE I TURISTIČKIH TRŽIŠTA MOŽE BITI POKRETAČ POLJOPRIVREDNOPREHRAMBENE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ koje su za hrvatske proizvođače voća i povrća organizirali EBRD i FAO. Važno je istaknuti da su posjeti talijanskim poljoprivrednim zadrugama omogućili hrvatskim poljoprivrednicima uvid u načine na koje različite proizvodne tehnike, uključujući preciznu hortikulturu, mogu poboljšati kvalitetu i okus proizvoda. Prisustvovali su praktičnim demonstracijama o provedbi kontrola kvalitete i sigurnosti hrane te ekološki prihvatljivim metodama proizvodnje, primjerice integriranim upravljanjem štetočinama. Moderne tehnike proizvodnje, ulaganja u istraživanje i relevantne informacije o tržištu te jača suradnja među interesnim skupinama od ključne su važnosti za izgradnju snažnih lanaca vrijednosti.

 Ima li tržišnih niša pogodnih za hrvatsku poljoprivredu i koje su to? - Poboljšanja u standardima kvalitete i sigurnosti hrane, ambalaža, niše poljoprivrednih proizvoda (uključujući organske), razvoj oznaka kvalitete – ili dobrovoljnog označavanja ili javnih oznaka za zaštitu izvornosti, lokalna kultura i bioraznolikost određenih proizvoda – mogu biti dobar način za diferenciranje proizvoda usmjerenih prema razvijenim tržištima te za iskorištavanje potražnje uslijed rastućeg broja turista. Primjerice, EBRD i FAO podržali su lokalni pršut i mandarine tijekom ishođenja statusa nositelja oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj i na razini Europske unije 2015. godine, što je uvelike pogodovalo lokalnim proizvođačima. Promicanjem proizvoda iznimne kvalitete i njihovim povezivanjem s tržištima prodaje hrane na malo i s turističkim

tržištem Hrvatska može iskoristiti svoj potencijal, uz istovremeno poštivanje tradicije u hortikulturnoj proizvodnji, preradi mesa i ostalim područjima.

 Što očekujete i što savjetujete kad je riječ o ponovnoj izgradnji reputacije poljoprivrede te osnaživanju poljoprivrednika kroz agroturizam? - Hrvatska privlači milijune turista svake godine i poljoprivredno-prehrambeni sektor se na to može nadograditi povezivanjem turizma i poljoprivrede promicanjem vlastitih proizvoda. Turiste privlači tradicionalna hrana i kvalitetni proizvodi jedinstveni za neko područje što može značiti golemi procvat za ruralna gospodarstva, ali i pomoći manjim proizvođačima u privlačenju novih kupaca. Jačanje poveznica između proizvođača hrane i turističkih tržišta – hotela, restorana... – može biti pokretač poljoprivredno-prehrambene proizvodnje u Hrvatskoj. Također je važno da hrvatski proizvođači omoguće domaćim i stranim turistima posjete svojim farmama, ali i promicanje kontinentalnog turizma kroz pješačenje, biciklizam te gastronomske izlete. Hrvatska je savršena destinacija za organizirane ture degustacije vina i sira. Proizvođači maslinova ulja, mandarina, trešanja i ostalih lokalnih proizvoda mogu privući turiste na vlastite farme, ako uče iz iskustva svojih kolega u Francuskoj, Italiji, Austriji i ostalim europskim tržištima, kao i u nekim egzotičnijim destinacijama kao što je Tajvan. Hrvatskim farmerima pružaju se fantastične prilike kroz povezivanje turizma i poljoprivrede. Od ključne je važnosti te prilike iskoristiti na najbolji način kroz proaktivnost, kreativno razmišljanje, inovacije i zajednički rad s drugim poljoprivrednicima i javnim sektorom na dovođenju turista na farme te osiguranje učinkovite distribucije vlastitih visokokvalitetnih lokalnih proizvoda u područjima s visokom koncentracijom stranih turista.

Turiste privlači tradicionalna hrana i kvalitetni proizvodi jedinstveni za neko područje što može značiti golemi procvat za ruralna gospodarstva, ali i pomoći manjim proizvođačima u privlačenju novih kupaca.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM HEXAWORX

INDUSTRIJSKI DRONOVI Prvu poslovnu suradnju Ivan Vidaković ostvario je s Hrvatskim Telekomom, gdje je radio na projektu pregleda HT-ovih antena, a sada radi na dva projekta usmjerena na globalno tržište piše Jozo Knez knez@privredni.hr

S

vima su danas puna usta dronova. Od malih kojima upravljaju djeca na livadi, preko većih koji se koriste za snimanja i pregledanja područja ja, pa do velikih industrijskih koji sse mogu koristi u najrazličitije s svrhe. Ivan Vidaković, vlasnik o obrta Hexaworx, jedan je od o onih koji su svoju ljubav prema d dronovima pretvorili u poduzetn nički pothvat. “Sve je počelo kada se kolega vratio v iz Sjedinenih Amaričkih Držav Država s dronom. Kako sam bio blisko vezan veza za elektroniku, to me se jako dojmilo, pa sam s ga otkupio i proučio ga do u detalje te sa sam tu dobio svoja prva znanja o

OD PRVOG DANA VELIKA POTPORA MI JE BIO PLAVI URED GRADA ZAGREBA I TEHNOLOŠKI PARK, ISTIČE VIDAKOVIĆ dronovima”, prisjeća se Vidaković, dodajući kako je nešto kasnije nabavio prve dijelove i sam složio svoj prvi dron. “Tada dronovi još nisu bili razvijeni kao danas pa je s tim prvim bilo mnogo uspona i još više padova”, napominje on.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

MESHPOINT I AIR RMLD Hexaworx je nastao prije sedam godina kada se Vidaković počeo baviti multirotorima, dronovima s više rotora, koji bi se primjenjivali u područjima nevezanima za zabavu i hobi. “Kada sam prije dvije godine izašao iz velike kompanije u kojoj sam radio 18 godina, s dvojicom partnera počeo sam se baviti filmskom produkcijom gdje smo koristili dronove s filmskim kamerama za snimanja iz zraka, a ove godine sam uz pomoć poticaja otvorio obrt i ponovno se posvetio izradi multirotora za posebne namjene”, priča on. Industrijski dronovi koje je počeo izrađivati u početku su bili jednostavni. Nosili su kameru kojom su obavljali vizualne inspekcije, dok danas, kako se industrija razvija, koriste i druge vrste kamera poput termalnih i spektralnih te razne uređaje za mjerenje. Prvu poslovnu suradnju ostvario je s Hrvatskim Telekomom, gdje je radio na projektu pregleda HT-ovih antena, dok trenutačno radi na dva projekta usmjerenima na globalno tržište. “Dok sam se bavio filmskom produkcijom, pojavila su se dva projekta u koja sam bio uključen zbog svog poznavanja UAV sistema (Unmanned Aerial Vehicle) ili dronova. Prvi je MeshPoint, kojemu je idejni začetnik Valent Turković. On je napravio prijenosni ruter koji se može brzo postaviti i jednostavan je za upotrebu, a nastao je tijekom prelaska izbjeglica iz Sirije kroz Hrvatsku, kako bi im se omogućio kontakt s njihovim najbližima u teškim


ZA OZBILJNE POSLOVE

HEXAWORX JE NASTAO PRIJE SEDAM GODINA KADA SE VIDAKOVIĆ POČEO BAVITI MULTIROTORIMA, DRONOVIMA S VIŠE ROTORA trenucima. Ja sam u projekt uključen kako bih izradio dron koji će moći nositi taj ruter i držati ga u zraku u situacijama gdje nema infrastrukture. Za njih razvijam dron koji će moći u zraku biti 24 sata i koji će biti napajan sa zemlje”, govori entuzijastično Vidaković. Trenutačno je taj projekt prijavljen za UNICEF-ov natječaj kako bi dobili investiciju za daljnji razvoj. Drugi projekt vezan je uz mjerenje metana u zraku. “Laserom za mjerenje metana ugrađenim na dron detektirat ćemo curenje plina na plinovodima i velikim postrojenjima što će zamijeniti čovjekov rad na ovako rizičnim inspekcijama”, pojašnjava on. Cijena takvih lasera kreće se oko 15.000 eura, pa nije šala poslati takav stroj u zrak i biti siguran da se neće dogoditi neka nesreća. “Za taj projekt napravili smo prvi proof of concept i nazvali ga Air RMLD, a kada se

vidjelo da je koncept dobar i da se može realizirati, krenuli smo u prikupljanje sredstava i traženje investitora kako bismo završili prototip”, kaže Vidaković.

ŽELJA - POKRENUTI PROIZVODNJU U budućnosti želi pokrenuti proizvodnju za jedan od ova dva projekta. “Za Air RMLD ću sa suradnicima vidjeti kolika će biti potražnja. Za sad postoji veliki interes, ali s obzirom na to da je skuplji od manjeg stana u Zagrebu, tek treba vidjeti kako će se projekt razviti. Što se tiče MashPointa, njegova izrada je nešto jeftinija, pa bi narudžbe uskoro mogle krenuti u većim količinama. U planu mi je zaposliti i barem dva sposobna mlada modelara da mi pomognu pri sklapanju dronova, a mnogo ljudi mi se javlja za izradu custom made dronova, pa ću se i tome morati uskoro posvetiti”, ističe Vidaković. S obzirom na to da ranije nije bio poduzetnik, susreo se s mnogo nepoznanica pri kretanju u poduzetništvo. “Od prvog dana velika potpora mi je bio Plavi ured Grada Zagreba koji mi je pomogao kod poslovnog plana i usmjeravanja, dok mi je Tehnološki park pružio podršku u vidu prostora bez kojeg ne bih mogao započeti s radom. Prostor je odličan, omogućuje mi da se prezentiram klijentima i nudi mrežu mladih poduzetnika s kojima je moguće ući u razne suradnje, razmjenjivati ideje i slično”, zaključuje Ivan Vidaković.

Za Air RMLD ću sa suradnicima vidjeti kolika će biti potražnja. Za sad postoji veliki interes, ali s obzirom na to da je skuplji od manjeg stana u Zagrebu, tek treba vidjeti kako će se projekt razviti. Što se tiče MashPointa, njegova izrada je nešto jeftinija, pa bi narudžbe uskoro mogle krenuti u većim količinama. Ivan Vidaković, vlasnik obrta Hexaworx

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO VIVATIP, Sesvete

GRAFIČKI IZVOZNICI IZ PREDGRAĐA Puno smo puta u suradnji s drugim tvrtkama nudili proizvode, de, ali stiče Vanc caš često bi njihova kvaliteta bila lošija nego što smo očekivali, ističe Vancaš UČENJE IZ POGREŠAKA ŠAKA Tih godina radilo se na stabilizaciji tvrtke i pronalaženju novih klijenata te se učilo iz pogrešaka. “Puno smo puta u suradnji s drugim tvrtkama nudili proizvode, ali često bi njihova kvaliteta bila lošija nego što smo očekivali. Upravo stoga smo odlučili da sve radimo sami te smo polako kupovali strojeve, jer nam je kvaliteta uvijek bila na prvom mjestu što danas mogu potvrditi mnogi naši klijenti”, kaže Vancaš. Veliko širenje tvrtke i asortimana dogodilo se 2006. godine kada su “ušli” u pehare, medalje i plakete. Danas, zahvaljujući ulasku u tu nišu, Vivatip se može pohvaliti da je jedan od top igrača kad je riječ o medaljama i pehari-

V Naši zaposlenici su okosnica naše tvrtke, a ovakva mala obiteljska poduzeća su kralježnica cijele države i uistinu je šteta što ih nema više.

Tomislav Vancaš, direktor Vivatipa Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ivatip iz Sesveta prava je obiteljska tvrtka koja svoju djelatnost grafičkih usluga obavlja od 1994. godine. Među djelatnostima koje obavljaju su grafičke usluge, izrada žigova i pečata, izrada natpisnih ploča, svjetlećih panoa, graviranje plastike i svih vrsta metala. Također izrađuju i pehare, medalje, plakete i graviraju. U Vivatipu su spremni za sve izazove koje ispred njih postavljaju klijenti. Također ova je tvrtka zastupnik za čak šest najekskluzivnijih svjetskih proizvođača sportskih trofeja što im omogućuje veliku ponudu pehara, medalja i plaketa, a što su mnogi savezi i klubovi prepoznali ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. “Roditelji su osnovali Vivatip 1994. godine, ali tek smo iduće godine započeli s radom u partnerstvu s jednom, tada velikom, tvrtkom iz Zagreba. Za njih smo izrađivali samo pečate i to za 25 posto rabata”, započinje s pričom Tomislav Vancaš, direktor Vivatipa dodajući kako je početak bio težak, ali posao se polako stabilizirao i počeo se širiti “Nakon pečata krenuli smo s izradom štambilja. Kupili smo prve kompjutore i počeli sa zapošljavanjem. Godine 1998. imali smo prvog službenog zaposlenika”, prisjeća se Vancaš. “Moram reći i to da je naš drugi zaposlenik prvi u Hrvatskoj koji je zaposlen po programu zapošljavanja branitelja, a ponosno kažem da je naš Stjepan i dalje s nama, 23 godine kasnije”, ističe on.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

VIVATIP SE MOŽE POHVALITI DA JE JEDAN OD TOP IGRAČA KAD JE RIJEČ O MEDALJAMA I PEHARIMA TE SPORTSKIM NATJECANJIMA ma te općenito sportskim natjecanjima. “Radimo za lokalne, regionalne pa čak i nacionalne sportske saveze u Hrvatskoj i Europi, poput Hrvatskog nogometnog saveza, Europskog judo saveza..., a radimo i s velikim klijentima poput Petrola, Lidla i Lonie”, naglašava Vancaš. Apliciranja za fondove i nepovratna sredstva stalni su dio ove priče, pa je tako Vivatip nedavno od nepovratnih sredstava kupio najmodernije printere koji im omogućuju daljnje širenje poslovanja. “Za kraj bih istaknuo važnost zaposlenika, njih 18, od kojih su polovina žene. Oni su okosnica naše tvrtke, a ovakva mala obiteljska poduzeća su kralježnica cijele države i uistinu je šteta što ih nema više”, zaključuje Tomislav Vancaš. (J.K.)


VIS-À-VIS

A ŠTO KAD GUBIMO?

ANA ŠIMUNOVIĆ komunikacijska savjetnica i certificirana a CIPR stručnjakinja za odnose s javnošću

Govor lidera u “porazu” je presudan. Pravodobna i autentična komunikacija koja progovara o svrsi i viziji tada uistinu može presuditi u onome “biti ili ne biti” tima

Š

to se najčešće događa kada gubimo, kada projekti podbace, kada se dogovori izjalove, kad ne ostvarujemo željene rezultate, kad jednostavno doživimo neuspjeh? Bilo da se radi o poslovnom, sportskom ili nekom drugom timu, svaki put kad se nađemo u takvoj situaciji, ono što nažalost uslijedi kao posljedica je i poraz komunikacije. Povlačimo se iza svojih obrambenih zidova, opravdavamo se, prebacujemo odgovornost na druge ljude ili okolnosti, i bavimo se najdražim sportom u našoj kulturi – traženjem krivca. Ne vidimo više put dalje, počinjemo sumnjati u sve što se postiglo, odustajemo i zahtijevamo radikalne promjene, rezove... A što bi lider trebao činiti kako bi vratio svoj tim na zajednički put? Baš tada kada je najteže, kada bismo radije bili negdje drugdje, kada riječi najteže izlaze iz nas, tada je potrebno okupiti ljude, stati pred njih i izgovoriti ono što nitko ne želi priznati, a kamoli posjedovati: “Da, pogriješili smo!”. No to je tek uvod u govor koji bi lider trebao održati i u kojem bi trebao podsjetiti na to što nas kao tim drži zajedno, koja je to vizija koju dijelimo, kakav je to put koji gradimo, koja je to svrha kroz koju se svaki od pojedinaca u timu ostvaruje i zbog kojeg je dio tima, baš u toj organizaciji, a ne nekoj drugoj. Kad smo podsjetili svoj tim na ono što ga drži zajedno, tada je trenutak da neuspjeh, koji nam se dogodio, učinimo korisnim za daljnji razvoj i postizanje boljih rezultata. Kako? Preduvjet za to je prihvatiti pogrešku koja se dogodila kao svoju, zajedničku, kolektivnu, a ne tražiti pojedinačnog krivca. Nedavno je svijet preplavila fotografija Elona Muska kako ozarenog lica gleda u nebo, a upravo tu emociju koju je pokazao većina ljudi želi osjetiti. To je bio trenutak

kada je uspješno lansirana prva Falcon Heavy raketa i kada se cijeli svijet poklonio tom dostignuću Muska i njegova tima. No ono što smo svi zaboravili jest to koliko su puta prije toga Musk i njegov tim podbacili, koliko je bilo grešaka, neuspjelih lansiranja. Što je to te ljude držalo na okupu oko naizgled sulude i neizvedive ideje? Kako je čovjek s vizijom, kojemu je malo tko vjerovao, uspio okupiti ljude oko sebe da ga sli-

mi je škola i drugi put ću pametnije”. Neuspjeh nam pokazuje gdje možemo raditi učinkovitije, kako se možemo spretnije nositi s problemima i na što se možemo bolje pripremiti kako bismo iznjedrili konkretne smjernice koje u novoj utakmici života možemo uspješno primijeniti te izbjeći ponavljanje grešaka i napredovati. Neuspjeh je i prilika da se podsjetimo od čega su satkani naši temelji, gdje smo najjači i u čemu smo jedinstveni. Često to podrazumijevamo, ne govorimo o tome i zaboravljamo, pa nam se u ovakvim situacijama čini kao da to i ne postoji. Zato je govor lidera u “porazu” presudan. Pravodobna i autentična komunikacija koja progovara o svrsi i viziji tada uistinu može presuditi u onome “biti ili ne biti” tima. Lider će pozvati i druge članove tima da ponovno komuniciraju, dijele frustracije, zamjerke, emocije, ali i ideje za napredak. Takav govor držat će nas zajedno i kad se osjećamo loše i pesimistično, okupit će nas,

POGREŠKU KOJA SE DOGODILA TREBA PRIHVATITI KAO SVOJU, ZAJEDNIČKU, KOLEKTIVNU, A NE TRAŽITI POJEDINAČNOG KRIVCA jede i pridonose na putu na kojem je u početku bilo puno pogrešaka, a uspjeh je bio dalek i neizvjestan? Presudan je bio Muskov odnos prema pogreškama kao sastavnom dijelu puta u ostvarenje njegove vizije. Čemu nam može poslužiti neuspjeh u životu? Ničemu ako nismo spremni prihvatiti padove kao sastavne dijelove uspjeha, i ako ga nismo spremni analizirati i primijeniti onu Gibonnijevu “ovo

povratiti konstruktivnu atmosferu i vratiti nas na put uspjeha. A pitanje na koje treba zajednički odgovoriti je: “Što smo naučili iz ovog neuspjeha?”. Jedino ako smo spremni postati organizacija koja uči, možemo biti konstanta u svijetu promjena, možemo preuzimati rizike, što je i sama esencija poduzetništva, možemo ostvarivati uspjehe, a neuspjehe bilježiti kao stepenice na tom putu.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM

TURISTIČKI REZULTATI U PRVA DVA MJESECA 2018.

POZITIVAN TURISTIČKI ISKORAK I U 2018. Pozitivni rezultati turističkog prometa nastavljaju se i početkom 2018. godine u kojoj bilježimo dvoznamenkasti rast broja noćenja, kazao je Cappelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te eCrewa s podacima o nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca ostvareno 443.000 dolazaka što je rast od 12 posto i 1,2 milijuna noćenja što je porast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Od toga su strani turisti ostvarili 267.000 dolazaka ili 15 posto više i 755.000 noćenja također 15 posto više nego godinu ranije, a rast bilježe i domaći turisti u dolascima za sedam i u noćenjima za pet posto. “Pozitivni rezultati turističkog prometa nastavljaju se i početkom 2018. godine u kojoj bilježimo dvoznamenkasti rast broja noćenja. Vjerujem da će to biti dobar poticaj svima u turizmu za nastavak i

TIJEKOM PRVA DVA MJESECA 2018. BROJ DOLAZAKA JE PORASTAO ZA 12, A NOĆENJA ZA 11 POSTO što kvalitetniju pripremu za ostatak godine. Uz planirane aktivnosti Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice usmjerene prema povećanju kvalitete ponude, prometne povezanosti, jačanju prepoznatljivosti i vidljivosti na brojnim svjetskim tržištima, siguran sam kako će hrvatski turizam i u ovoj godini napraviti pozitivan iskorak”, uvjeren je ministar turizma Gari Cappelli.

U veljači pet posto više i dolazaka i noćenja U veljači je u Hrvatskoj ostvareno 225.000 dolazaka i 584.000 noćenja što u usporedbi s veljačom 2017. godine predstavlja rast od pet posto u oba segmenta. U veljači je najviše noćenja ostvareno u Istri, Zagrebu i na Kvarneru, dok je na kontinentu ostvareno 44.000 dolazaka i 100.000 noćenja. Najviše noćenja ostvareno je u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

INTEZIVNI NASTUPI NA SAJMOVIMA Direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić je naglasio kako je u tijeku intenzivno predstavljanje hrvatske turističke ponude na sajmovima diljem svijeta. “Na ITB sajmu u Berlinu premijerno predstavljamo novi vizualni koncept štanda kojim će se HTZ koristiti do 2022. godine. Sredinom ožujka slijedi nam nastup na sajmu MITT u Moskvi i MAP u Parizu. Zadovoljni smo prodajom first minute programa za Hrvatsku koji ukazuju na to da je, ovisno o tržištu i vrsti programa, kao i ukupnim prodajnim volumenima pojedinih organizatora putovanja, potražnja za Hrvatskom u prosjeku pet do 10 posto veća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, iako u pojedinim slučajevima organizatori putovanja bilježe i znatno više stope rasta”, ustvrdio je Staničić.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

Inače, tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca najviše je noćenja ostvareno u Zagrebu njih 245.000, slijedi Istra sa 233.000 i Kvarner sa 165.000 noćenja, dok je četvrta Splitsko-dalmatinska županija s njih 132.000. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 95.000 dolazaka što je rast od 10 posto i 224.000 noćenja ili 15 posto više na godišnjoj razini. Promatrano po županijama najviše je noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Osječko-baranjskoj županiji. U tom su razdoblju gosti iz Bosne i Hercegovine ostvarili najviše noćenja - 114.000, slijede ih gosti iz Slovenije, Austrije, Italije i Njemačke. Gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja, 711.000, ostvareno u hotelima te u objektima u domaćinstvu gdje je ostvareno 247.000 noćenja.


REKORDNA 2017. ZA TERME TUHELJ I TERME OLIMIA

I 2018. U ZNAKU NOVIH INVESTICIJA

T

erme Tuhelj na hrvatskoj i Terme Olimia na slovenskoj strani ostvarile su odlične poslovne rezultate prošle godine. S više od 120.000 noćenja Terme Tuhelj su zabilježile porast od 12,5 posto u odnosu na 2016. godinu i uprihodile 7,8 milijuna eura, što je povećanje na godišnjoj razini od 14 posto. Također je porastao i broj kupača na Vodenom planetu koji se nalazi u sklopu tih termi i to za 11,6 posto, pa se tako prošle godine tamo kupalo više od 160.000 kupača. U ovoj godini Vodeni planet obogatit će se novim adrenalinskim toboganima što će dodatno utjecati na povećanje zanimanja

posjetitelja za dolazak u Terme Tuhelj. S druge pak strane, sestrinska tvrtka Terme Olimia koja se nalazi u Podčetrtku protekle je godine uprihodovala oko 20 milijuna eura što je šest posto više nego 2016. Pritom su najveći dio prihoda činile pansionske usluge u smještajnim kapacitetima. U tim je termama prošle godine zabilježeno i 330.000 noćenja. Kako je istaknuo Florjan Vasle, direktor Terma Olimia i Terma Tuhelj, nova adrenalinska atrakcija u Termama Olimia - tobogan Black Cannon, zatim obnova kavane Lipa, pivnice i restorana, te luksuzni Glamping resort Olimia, kao i početak izgradnje novog wellness centra Termalija

investicije su koje su obilježile prošlu godinu u Termama Olimia. “Ova godina bit će u znaku novih investicija, a uz tekuće poslovanje usmjereno na postizanje visoko zacrtanih ciljeva, u sljedećih nekoliko mjeseci završit će se i izgradnja Termalije”, naglasio je Vasle. (S.P.)

PROMOCIJA HRVATSKOG TURIZMA NA ITB-u U BERLINU

Očekuje se oko tri milijuna Nijemaca

H

rvatska turistička ponuda predstavljena je proteklog tjedna na jednom od najvećih svjetskih turističkih sajmova - ITB-u u Berlinu. Tom je prigodom predstavljen novi dizajn štanda Hrvatske turističke zajednice koji će se

koristiti do 2022. godine. O tome koliko nam je njemačko tržište važno govorio je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a koji je istaknuo kako upravo na tom tržištu ulažemo najviše novca predviđenog za marketinške aktivnosti. Tako je prema podacima eVisitora, tijekom prošle godine Hrvatsku posjetilo 2,7 milijuna gostiju iz Njemačke ili 15 posto više nego 2016. Nijemci su ostvarili 20,7 milijuna noćenja ili 14 posto više. U ukupnim noćenjima njihov udio iznosi visokih 20 posto. Govoreći o procjenama dolaska turista s njemačkog tržišta, Gari Cappelli, ministar turizma je rekao kako se ove godine očekuje oko tri milijuna Nijemaca na odmoru u našoj zemlji. “Posebna pažnja je usmjerena na još

bolje izravno zrakoplovno povezivanje Hrvatske i Njemačke, pa će se tako povezati brojna odredišta u našoj zemlji s Njemačkom tijekom svih 12 mjeseci”, naglasio je Cappelli. Dodao je kako ćemo se usmjeriti u daljnje promotivne i razvojne aktivnosti te na snažniji razvoj selektivnih oblika turizma poput zdravstvenog, ciklo, enogastronomskog i ruralnog. Staničić i Cappelli tijekom boravka na berlinskoj turističkoj burzi susreli su se s brojnim važnim turoperatorima i ostalim partnerima iz Njemačke. Inače, na ITBu je svoju turističku ponudu predstavilo više od 180 zemalja svijeta s pet kontinenata. Procjenjuje se da su se tijekom sajma ugovorili ukupni poslovi u vrijednosti sedam milijardi eura. (S.P.)

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA DELTA REALITY

Proširenom stvarnošću do “živih” novčanica

D

elta Reality, tvrtka koja se godinama bavi kreativnim interaktivnim instalacijama i rješenjima u digitalnim stvarnostima, razvila je aplikaciju Hrvatski velikani. Skeniranjem hrvatskih novčanica kroz aplikaciju pokreću se trodimenzionalne animacije koje govore, kreću se po prostoru i otkrivaju neke zanimljive trenutke iz hrvatske povijesti. Tako će se, primjerice, s jedne novčanice podići magla u kojoj će gakati guske, a s druge novčanice na konju će projuriti ban Josip Jelačić. Tim ove tvrtke, koja surađuje s najvećim svjetskim brendovima kao što su Samsung, Microsoft i Disney, aplikaciju je stvorio kako bi približio ljudima proširenu stvarnost koja mnogima još djeluje kao apstraktan pojam, no zapravo u njoj može uživati svatko tko ima pametni telefon. Ova tehnologija već se koristi na mjestima kao što su muzeji. No tim Delta Realityja odlučio je pružiti tu mogućnost svima, gdje god se nalazili, bez potrebe za posjetom nekog specifičnog lokaliteta ili muzeja.

Tako su se kao rješenje nametnule novčanice - komadić povijesti koji svatko ima uz sebe, objašnjava Darian Škarica, direktor tvrtke Delta Reality. “Kako smo htjeli da svi mogu doživjeti proširenu stvarnost, razmislili smo o tome što bismo mogli iskoristiti kao okidače, koju sliku bi svatko mogao imati. Vrlo brzo smo shvatili kako bi novčanice mogle savršeno poslužiti jer imaju toliko detalja koje često previdimo”, objašnjava Škarica

dodajući kako je to samo početak. Proširena stvarnost će zbilja uzeti maha kada nam za nju neće više trebati ekran telefona, već ćemo je vidjeti kroz naočale te stvarnosti. “Jedna od velikih stvari koje nam budućnost proširene stvarnosti donosi je oživljavanje svega oko nas – spomenici će razgovarati s nama, iznad grada će letjeti čudnovata stvorenja, po cijelom gradu postojat će portali u prošlost”, zaključuje Škarica. (B.O.)

CARNET

PRIZNANJE ZA PROJEKT eŠKOLE

O

rganizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) proglasila je CARNetov pilot-projekt eŠkole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola jednim od 12 najboljih projekata u svijetu u području primjene IKT-a u obrazovanju za 2017. u konkurenciji od 143 prijavljena projekta iz 79 zemalja. Dodjela nagrada održana je prošli tjedan u sjedištu UNESCO-a u Parizu. “Važnost tehnologije u današnjem svijetu i društvu neupitna je, a njeno korištenje u obrazovanju osigurava da učenici i u školi imaju prilike koristiti alate i način rada

koji ih okružuju u svakodnevnom životu. CARNet već dugi niz godina predano radi na informatizaciji obrazovnih ustanova i poticanju uporabe IKT-a u učenju i poučavanju kroz niz programa, aktivnosti i projekata. Projekt eŠkola kruna je tih napora,

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

a osobito smo ponosni na to što je kvaliteta projekta prepoznata i u velikoj konkurenciji na globalnoj razini”, izjavila je Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja CARNeta za podršku obrazovanju. Nagrada UNESCO King Hamad bin Isa Al-Khalifa od 2005. prepoznaje inovativne načine korištenja novih tehnologija u širenju obrazovnih mogućnosti kroz pružanje pristupa kvalitetnom obrazovanju te omogućavanje cjeloživotnog učenja. Nagradu financira Kraljevina Bahrein, a dodjeljuje se pojedincima i organizacijama koje provode izvrsne projekte s ciljem poboljšanja poučavanja i učenja u digitalnom dobu. (B.O.)


TRŽIŠTE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

LANI ULOŽENO OKO 2,6 MILIJARDI KUNA

N

a tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj u 2017. godine operatori su nastavili s investicijama u razvoj infrastrukture, napredne tehnologije i inovativne usluge. Prošle godine je u tržište elektroničkih komunikacija uloženo oko 2,6 milijardi kuna što je četiri posto više nego u 2016. Prihodi od tradicionalnih govornih usluga i dalje su u padu, priopćeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). U pokretnoj mreži, zbog izostanka sezonskog učinka u odnosu na prethodno tromjesečje, četvrto tromjesečje 2017. godine obilježili su i pad broja korisnika i prometa. Paralelno, zbog porasta korištenja različitih komunikacijskih servisa

kao što su Viber, WhatsApp, Skype..., već kontinuirano pada i broj poslanih SMS i MMS poruka i to oko 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U strukturi korisnika pokretne mreže na kraju 2017. godine prevladavali su korisnici s pretplatničkim odnosom, što je posljedica ponude različitih tarifnih paketa s atraktivnim ponudama uređaja tableta i porasta popularnosti pametnih telefona. Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži potkraj protekle godine premašio je broj od 1,095 milijuna što je rast od oko pet posto u odnosu na 2016. godinu. Zabilježeno je i povećanje broja širokopojasnih priključaka velikih brzina koji čini oko 24 posto ukupnog broja širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži. Putem pokretne mreže internetu pristupa oko 82 posto stanovnika Hrvatske. (B.O.)

NOVA eLEARNING APLIKACIJA

Jednostavnije polaganje vozačkog ispita

D

anas je usvajanje novih znanja uz pomoć pametnih telefona i računala dio svakodnevnice, a zahvaljujući suvremenim tehnologijama nikad nije bilo dostupnije i, u većini slučajeva, jednostavnije. Upravo se stoga tvrtka Porsche Croatia odlučila uključiti u projekt koji pomaže budućim vozačima te im olakšava savladavanje vještina vožnje na interaktivan način. Riječ je o novoj eLearning aplikaciji za iOS i Android uređaje koju je kreirao stručni tim tvrtke DD3D, u suradnji s Autoškolom Stubica i Porsche Croatijom. Aplikaciju je dosad preuzelo gotovo 70.000 osoba. Ova interaktivna online platforma nudi izravan i jednostavan pristup učenju

prometnih propisa i sigurnosnih pravila namijenjenih kandidatima koji se pripremaju za polaganje vozačkog ispita, ali omogućuje i provjeru znanja koja se svakodnevno primjenjuju u vožnji. Pitanja su popraćena simulacijama različitih situacija u prometu. 3D simulacije najveća su prednost, ove aplikacije jer prikazuju prometne situacije u kojima bi se svaki vozač mogao naći tijekom vožnje. Iako je aplikacija već neko vrijeme prisutna na tržištu, stručni tim kontinuirano radi na njenu unapređenju, priopćeno je iz Impressum komunikacija. Aplikacija će uskoro doživjeti još dva izdanja. Tako će Facebook aplikacija svim autoškolama u Hrvatskoj biti ponuđena besplatno, dok će web aplikacija biti

koristan alat za držanje predavanja. Uz Porsche Croatiju, ovaj projekt podržava i program Prometna Učilica koji surađuje s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, MUP-om, Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa i CARNetom. (B.O.)

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


AKTUALNO DANI LJEPOTE I FITNESSA

KAKO (P)OSTATI LIJEP I FIT? Dani ljepote, vodeći događaj u regiji za profesionalce i zaljubljenike u industriju ljepote, održan je već 25. put i privukao je 315 izlagača iz 25 zemalja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

a Zagrebačkom velesajmu proteklog vikenda održani su Dani ljepote i fitnessa koji su u svom jubilarnom 20. izdanju ponovno privukli profesionalce i zaljubljenike u industriju ljepote. Na Danima ljepote, koji predstavljaju izvrsnu platformu za promoviranje industrije ljepote i mode, wellnessa, fitnessa te dizajna nokata i kose, održane su demonstracije proizvoda i usluga, kao i brojne edukacije, a predstavljene su i inovacije na tržištu. Događaj je privukao 315 izlagača iz 25 zemalja koji su se predstavili na 12.000 četvornih metara izložbenog prostora u četiri paviljona Na sajmu je predstavljen novi projekt Fashion Fusion Fair Zagreb na kojem su se predstavili stvarni poduzetnici koji žive od mode i modnog dizajna u Hrvatskoj, a projekt je ostvaren u suradnji s Viktorom Dragom te profesionalcima iz svijeta mode i modnog poslovanja. U okviru sajma održan je i frizerski show uživo Total Look Show na kojem

su predstavljene i revije frizura. Roberto Cistellini i Vincenzo Cangiano, ambasadori Frizerske akademije, predstavili su nove tehnike bojenja organskim bojama brenda ToccoMagico Multiplex uz stiliziranje i šišanje, dok je Callegari, talijanska škola mode i dizajna, predstavila Total make up prilagođen svakoj frizuri. Frizeri su mogli vidjeti i vrhunske brendove frizerske opreme kao i najnovije svjetske trendove u bojenju, njezi i stylingu kose te iskoristiti sajamske popuste za kupnju.

ESTETSKA MEDICINA, PREHRANA, VITAMINI... Na Danima ljepote prvi put su se predstavila i domaća imena estetske medicine i kirurgije, kozmetologije i prehrane. Estetica.hr za svoj prvi nastup na sajmu organizirala je, u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom, panel-rasprave s etabliranim imenima hrvatske estetske medicine, kozmetologije i kirurgije. Održano je pet panela na kojima su

Ina pokrovitelj Auto Showa Zagrebački velesajam i Ina potpisali su ugovor o generalnom sponzorskom ugovoru za Zagreb Auto Show, jedan od najznačajnijih sajmova te branše u regiji. “Od 10. do 15. travnja predstavljamo automobilski spektakl u Zagrebu”, najavila je direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić. “Očekuje nas, nakon Ženeve, prezentacija najvećih novosti s premijerama koje dolaze ravno nama. Izlagači su se potrudili i čestitam im na naporima da svake dvije godine regionalnom tržištu predstave najbolje iz svojih programa. Povoljan je gospodarski trenutak za Zagreb Auto Show i tržište raste u odnosu na protekle godine, a sponzori i Grad Zagreb su omogućili izlagačima da u Zagreb dovedu najbolje od svoje ponude”, zaključila je Dina Tomšić.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Sirela Ribanac Sirelin Ribanac je vrhunski ekstra tvrdi sir spravljen od kravljeg mlijeka. Glavna mu je značajka dugo zrenje – jedna do dvije godine. Tek tada postaje zrnat, tvrd i lomljiv. Ribanac snack sir već je izrezan na kockice i spreman za posluživanje. Svježe ribani Ribanac prehrambeno je visokovrijedan i ukusan dodatak mnogim jelima. DUKAT D.D.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Rumunjskoj Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda. Okosnicu poslovne filozofije Dukata čine svježi, prirodni, zdravi i nutritivno visokovrijedni mliječni proizvodi bez konzervansa, proizvedeni od najkvalitetnijeg domaćeg mlijeka.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.


liječnici, specijalisti različitih područja, iznijeli svoje stavove o pitanjima estetske medicine, kirurgije, anti-age njege i tretmana, kozmetologije, problema vena, prehrane i vitamina. U okviru sajma održano je i međunarodno natjecanje u oblikovanju i dizajnu nokata Love Animals u kategoriji Plakat na četiri teme: Candy girl, Pirate girl, Cowboy girl i slobodna tema. U sklopu sajma Dana ljepote i fitnessa Učilište Profokus organiziralo je makeup natjecanje na temu Unicorn Magic, na koje su se prijavili učenici srednjih škola, amateri i svi oni koji su bili spremni

pokazati svoju viziju čarobnog jednoroga, a održano je i natjecanje u microbladingu i japanskoj metodi iscrtavanja obrva u organizaciji Akademije Valentina. Ovogodišnja konferencija za instruktore aerobika, osobne trenere, fitness entuzijaste, vlasnike ili menadžere fitness i aerobic centara, profesore kineziologije, vrhunske sportaše ili rekreativce na temu Fit to Learn predstavila je nove tehnike i metode vježbanja za sve one željne edukacije i razvoja znanja i vještina, a polaznici su mogli nazočiti brojnim prezentacijama i masterclass seminarima iz fitness svijeta.

NA DANIMA LJEPOTE PRVI PUT SU SE PREDSTAVILA I DOMAĆA IMENA ESTETSKE MEDICINE I KIRURGIJE, KOZMETOLOGIJE I PREHRANE

“Bashota” – kolekcija iz baštine (licitari, nošnja, igračke) Licitar je jedan od nacionalnih simbola te predstavlja hrvatski suvenir koji je 2010. godine uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Šestinska narodna nošnja spada u najslikovitije hrvatske nošnje iznimne vrijednosti te je poznata u cijelome svijetu. Za drvene igračke Hrvatskog zagorja je karakteristično da nikada ne mogu biti dvije u identične jer je svaka ručni rad. ZLATARNICA “BASHOTA” OBRT ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU

Zlatarnica Bashota osnovana je davne 1924. godine. Tijekom dugih godina kontinuiranog rada, njegujući tradiciju izrade nakita, nudimo osim modernog i nakit izvornog dizajna prvoklasne izrade. Kvalitetu ponuđenog nakita osigurava već četvrta generacija obitelji u zlatarsko-draguljarskom obrtu zajedno s vrijednim suradnicima.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO URUČENA PRIZNANJA ZLATNA REPA

LOŠI VREMENSKI UVJETI, ODLIČNI PRINOSI Ukupno smo imali 12 tona šećera po hektaru uz odličnu digestiju što je rezultat rada naše sirovinske službe u zadnjih desetak godina, istaknuo je Zadro piše Goran Gazdek

P

roizvođačima šećerne repe koji su u 2017. godini ostvarili najbolje prinose za Tvornicu šećera Viro iz Virovitice i Sladoranu iz Županje na prigodnoj su svečanosti u Virovitici uručena tradicionalna priznanja Zlatna repa. Najuspješniji proizvođači šećerne repe za tvornicu Viro u protekloj godini bili su tvrtke Belje iz Darde (u kategoriji proizvođača sa zemljištem većim od 1000 hektara), Diba iz Suhopolja (od 100 do 500 hektara), Poljoprivredno poduzeće Lipik (od 50 do 100 hektara) te OPG-ovi Šandora Sabe (od 20 do 50 hektara), Dubravke Vukoje (od 10 do 20 hektara), Josipa Sinkovića (manje od 10 hektara). Sladorana je priznanjem Zlatna repa nagradila tvrtke Vupik iz Vukovara (više od 100 hektara) i Poljoprivredno poduzeće Lovas (od 100 do

ŠEĆERANE U VIROVITICI I ŽUPANJI IMAJU 750 KOOPERANATA KOJI ĆE OVE GODINE UZGAJATI ŠEĆERNU REPU NA 12.000 HEKTARA 500 hektara) te OPG-ove Ante Zrne (od 50 do 100 hektara), Nikole Bure (od 20 do 50 hektara), Branislava Milovanovića (od 10 do 20 hektara) i Branka Kukića (ispod

bez obzira na usitnjenost uspio je dobro organizirati proizvodnju i ostvariti odlične rezultate, a mnogi od njih već godinama osvajaju Zlatnu repu što znači da imamo kontinuitet u kvalitetnoj proizvodnji. To su proizvođači na koje se treba ugledati i s kojima treba surađivati u smislu edukacije drugih proizvođača”, kaže Rešić.

VIŠAK ŠEĆERA NA TRŽIŠTU RUŠI CIJENE

10 hektara). Priznanja im je uručio predsjednik Uprave Vira Željko Zadro istaknuvši kako su proteklu godinu, unatoč lošim klimatskim uvjetima, obilježili najbolji rezultati proizvodnje u povijesti tvornice. “Ukupno smo imali 12 tona šećera po hektaru uz odličnu digestiju što je rezultat rada naše sirovinske službe u zadnjih desetak godina. Gradivo koje su propagirali je uspješno svladano, pa su proizvođači zabilježili fantastične prinose repe”, istaknuo je Zadro. Ivo Rešić, član Uprave zadužen za Sektor proizvodnje sirovina, ističe da je to rezultat znanja svakog poljoprivrednika, suvremene tehnologije proizvodnje i moderne mehanizacije koju koriste. “U jednoj od kategorija najbolji proizvođač je čovjek koji se proizvodnjom šećerne repe počeo baviti prije dvije godine, što je dokaz da netko tko je novi može ostvariti odlične rezultate ako prati znanstvena dostignuća, surađuje s našim stručnjacima i koristi modernu tehnologiju. Imali smo i proizvođača koji je repu uzgajao na 40 parcela i

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

No odlični rezultati ne donose i adekvatnu novčanu nagradu. Na tržištu Europske unije lani je bilo oko četiri milijuna tona viška šećera što je dovelo do pada cijena. U Viro Grupi je zbog toga izgubljeno 10 milijuna eura, ali gubitak je nešto s čime se danas susreću sve europske šećerane. To je također utjecalo i na cijenu koju šećerane ove godine nude kooperantima, pa će umjesto dosadašnjih 270 kuna za tonu dobivati 240. “Ove godine smo ponudili model koji je prihvatljiv za sve strane, a u skladu sa Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Osnovna ili minimalna zajamčena cijena je 30 eura po toni, uz tablicu koja ovisi o kretanju cijene šećera na tržištu. To je cijena koju objavljuje EU svakih mjesec dana i može se pratiti na njihovim web stranicama. Ona predviđa dodatak od jednog eura po toni repe ako šećer dostigne cijenu od 400 eura. Ako se šećer vrati na normalne cjenovne razine od 500 eura, proizvođač bi se vratio na 270 kuna koliko su imali lani. Bazni poticaj je 2000 kuna, a dodatni za šećernu repu još toliko, pa je ukupna potpora oko 4000 kuna”, objašnjava Zadro. Šećerane u Virovitici i Županji imaju u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji 750 kooperanata koji će ove godine uzgajati šećernu repu na 12.000 hektara.


PREDSTAVLJAMO BEEF SHOP, Zagreb

I MESO IMA SVOJ BUTIK Core biznis Beef Shopa je veleprodaja gdje su se pozicionirali kao izrazito kvalitetni uvoznici te su ih zbog toga prepoznali brojni ugostitelji i hoteli

U

Hondlovoj 2, preko puta zagrebačkog parka Maksimir, smjestio se Beef Shop, prvi butik mesa u Hrvatskoj koji nudi više od 80 mesnih proizvoda, većinom zamrznutih, porcioniranih i odležanih goveđih i junećih steakova renomiranih svjetskih proizvođača. Tako se na policama ove suvremene mesnice mogu pronaći komadi mesa austrijskog Simentala, Australian Ocean Beefa, Caledonia Scotisch Beefa, Black Angusa s Creenk Stone Farme, Wagyu Japan, Wagyu Australija... Za ovo kvalitetno meso koje se prodaje u Zagrebu, zaslužan je Šibenčanin Mišo Pešić, koji je svoj san i veliku ljubav prema dobrom mesu prenio na Zagrepčane, ali i na ostatak Hrvatske. “Beef Shop sam otvorio 2013. godine jer sam uvidio da u Hrvatskoj nedostaje fermentiranog i od-

U PONUDI JE VIŠE OD 80 MESNIH PROIZVODA, VEĆINOM ZAMRZNUTIH, PORCIONIRANIH I ODLEŽANIH GOVEĐIH I JUNEĆIH STEAKOVA ležanog mesa. Prije te 2013. imao sam restoran u Šibeniku i upravo tamo sam shvatio da je potražnja za ovakvim kvalitetnim mesom velika, pa sam odlučio postati uvoznik i nisam pogriješio”, započinje svoju priču Mišo Pešić. Početak je, kaže, bio težak jer mnogi nisu znali o čemu se zapravo radi i što je odležano i laserski porcionirano meso, a mnogi naši ugostitelji su navikli na cijele komade bifteka, T-bonea, ramsteka... te im je ovaj način u kojem je svaki steak posebno pakiran s točnom gramažom bio velika novost.

FERMENTACIJA JE IZUZETNO BITNA “Fermentacija je izrazito bitna u cijeloj priči i minimalno traje 21 dan ili duže. Postoje dvije vrste fermentacije - wet age i dry age - zbog

koje je ovo meso tako ukusno. Dodao bih da je naše meso vakuumski pakirano i profesionalno zamrznuto, tzv. fresh frozen kako se ne bi izgubili okusi i sokovi mesa”, kaže Pešić. Core biznis Beef Shopa je veleprodaja gdje su se pozicionirali kao izrazito kvalitetni uvoznici te su ih zbog toga prepoznali brojni ugostitelji i hoteli koji sada nude upravo njihove komade goveđeg i junećeg mesa. “U Hondlovoj je samo maloprodaja za sve ljubitelje mesnih proizvoda koji mogu doći i kupiti jedan, dva ili više raznih komada mesa, ali i ostale proizvode iz asortimana poput kvalitetnih vina, sireva, tjestenine renomiranih talijanskih proizvođača, raznih ulja i roštilja marke OFYR. “Imamo i polugotovu hranu tj. proizvode koji su vrhunski spremljeni, vakuumirani i spremni za pečenje, što olakšava pripremu, a kvaliteta se ne gubi”, ističe Pešić. Kako cijeli njihov asortiman ne bi bio iz uvoza, zadnjih nekoliko mjeseci surađuju s hrvatskim proizvođačima. “Želimo potaknuti i hrvatski uzgoj, ali problem je u količini mesa koju naši proizvođači mogu isporučiti, stoga smo krenuli s malim količinama domaćeg mesa, ali se nadam da će i to u budućnosti rasti”, kaže Pešić. Osim Hrvatske, Beef Shop je svoje djelovanje proširio i na susjedne zemlje poput Srbije, Slovenije i Crne Gore, a uskoro i na tržište Bosne i Hercegovine. (J.K.)

Želimo potaknuti i hrvatski uzgoj, ali problem je u količini mesa koju naši proizvođači mogu isporučiti, stoga smo krenuli s malim količinama domaćeg mesa, ali se nadam da će i to u budućnosti rasti. Mišo Pešić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


AKTUALNO KONGRES PODUZETNICA JUGOISTOČNE EUROPE

ŽENE MORAJU IZAĆI IZ SVOJE ZONE SIGURNOSTI Žensko poduzetništvo postalo je iznimno značajno za gospodarstvo Hrvatske, ali i ono Jugoistočne Europe. U svijetu muške dominacije bez ženske solidarnosti neće biti moguće ostvariti ravnotežu u liderstvu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z

agreb je prošloga tjedna, na Dan žena, treći put bio domaćin jednog od najvećih poslovnih okupljanja žena u poduzetništvu – Kongresa poduzetnica Jugoistočne Europe. Više od 600 sudionica kongresa, koje su došle od sjevera Slovenije do juga Grčke, imalo je zajednički cilj - pokazati pokretačku snagu žena u poduzetništvu.

ŽENE SAME MORAJU UČINITI PRVI KORAK U UKIDANJU TE DUGOGODIŠNJE DISKRIMINACIJE, ISTIČE SANELA DROPULIĆ Organizatori kongresa bili su Virtualni ženski poduzetnički centar i Grad Zagreb, a pokroviteljica hrvatska predsjednica Kolinda Grabar

Novi časopis Poslovna žena U sklopu Kongresa poduzetnica Jugoistočne Europe e predvredstavljen je magazin Poslovna žena, novo izdanje Privredktor nog vjesnika. Kako je istaknuo Darko Buković, direktor za i glavni i odgovorni urednik Privrednog vjesnika, iza a jednostavnog naziva časopisa krije se mnogo priča uspješnih žena i poduzetnica. “Zadržali smo priču na poslovima koje te osobe rade, na njihovim postiglasiti gnućima, mogućnostima i perspektivama. Treba naglasiti n koji će čitati i kako to nije još jedan ženski časopis već je to magazin muškarci kako bi vidjeli sve poslove i načine na koje djeluju današnje poslovne žene u svim porama hrvatskog društva”, naglasio je Buković.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

Kitarović. Kongres se odvijao pod sloganom Uspješne poduzetnice - izvor naše motivacije ili poslovne frustracije!, a osim panela i predavanja održan je Poduzetnički sajam na kojem su posjetitelji vidjeli i isprobali brojne proizvode i rukotvorine koje su osmislile i izradile poduzetnice. Kako je istaknuto na ovom kongresu, žensko poduzetništvo postalo je iznimno značajno za gospodarstvo Hrvatske, ali i ono Jugoistočne Europe. U svijetu muške dominacije, bez ženske solidarnosti neće biti moguće ostvariti ravnotežu u liderstvu. To je nešto što žene same, jedna drugoj moraju osigurati. Osvrnuvši se na tu tezu, Sanela Dropulić, organizatorica Kongresa poduzetnica Jugoistočne Europe, istaknula je kako se u 21. stoljeću mora poraditi na ravnopravnosti žena i muškaraca. “Žene su i dalje slabije plaćene od muškaraca iako nerijetko rade više od njih. Osim toga, slabije kotiraju u karijerama za razliku od muškaraca, a uz svoje poslovne projekte moraju promišljati ob i o obitelji i djeci, dok muškarci najčešće nemaju tih problema”, rekla je Sanela Dropulić. D Dodala je kako žene same moraju učiniti prvi korak u ukidanju te dugogodišnje diskriminacije. Žene moraju same izaći iz svojih “čahura” i zone sigurnosti te pok kazati da su jednakopravne s muškarcima, a u nekim slučajevima čak i bolje od njih.

SAMOPOUZDANJE I VJEROVANJE U SVOJ SAM PROI PROIZVOD U poduzetništvu po žena postoji još mnogo prostora stora. “Osim vanjskih faktora, moramo se zapitati znamo li se nositi s uspjehom kolegica i želimo li uistinu biti liderice”, zapitala se Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK i v.d.


Foto: Franjo Maltar

predsjednice HGK-Županijske komore Split. Ona je naglasila da iako žene čine većinu stanovništva u Hrvatskoj, vlasnica trgovačkih društava je u 2016. godini bilo tek 21,8 posto. U obrtništvu, one su vlasnice/ortakinje u nešto više od 33 posto svih aktivnih obrta, dok je svega 20 posto žena na upravljačkim funkacijama. “To su brojke koje ukazuju na to da su u hrvatskom poduzetništvu, pogotovo u segmentu vlasništva društava, muškarci znatno aktivniji. Vjerujem da mogućnosti za razvoj poduzetništva žena itekako ima”, rekla je Mirjana Čagalj. Sudionice kongresa dotaknule su se mnogih tema i pitanja koja se tiču žena u poduzetništvu poput leadershipa, usklađivanja privatnih i poslovnih obveza, poslovanja obiteljskih tvrtki, a navedena su i svjedočanstva nekih žena koje su uspjele u poduzetništvu. Istaknu-

ZNAMO LI SE NOSITI S USPJEHOM KOLEGICA I ŽELIMO LI UISTINU BITI LIDERICE, ZAPITALA SE MIRJANA ČAGALJ to je kako su dvije osnovne karakteristike koje moraju imati poduzetnice da bi uspjele u poslu - samopouzdanje i vjerovanje u svoj proizvod. “Kada se poduzetnice suoče s nekim problemom, tada trebaju izvući iz sebe snagu i krenuti dalje. Rast i razvoj u poduzetništvu dolazi

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Zagrebu najviše poduzetnica Prema podacima Financijske agencije (Fine), s obzirom na vlasničku strukturu poduzetništva Hrvatske prema rodnom kriteriju, udio poduzetnica tj. vlasnica trgovačkih društava u Hrvatskoj, u razdoblju od 2010. do 2016. lagano je rastao. Tako je 2010. taj udio iznosio 17,3 posto, a 2016. povećao se na 21,8 posto. Promatrajući prema županijama, udio poduzetnica u ukupnom poduzetništvu u 2016. godini kretao se od 17,9 do 24 posto, ovisno o županiji. Pritom je najveći udio vlasnica trgovačkih društava imala Bjelovarsko-bilogorska županija, i to 24 posto, te Grad Zagreb 23,2 posto.

kroz iskustvo, učenje, ali i hrabrost”, rekla je Gordana Bauer, vlasnica zagrebačke agencije Bauer-istraživanje tržišta. Dodala je kako će bez marketinga i promocije vlastitog proizvoda izostati i uspjeh njegove prodaje. Možda nije u redu, nastavila je Gordana Bauer, ali forma je u najmanju ruku jednako važna, ako ne i važnija od sadržaja tog proizvoda. Završni panel pod nazivom Uspješne poduzetnice - izvor naše motivacije ili frustracije moderirao je Darko Buković, direktor i glavni i odgovorni urednik Privrednog vjesnika, koji je upitao panelistice kako su se odvažile na pokretanje vlastitog biznisa te na koje su sve prepreke nailazile na tom putu. Poznato je kako je svaka prepreka zapravo izazov, a Milena Tomić, vlasnica tvrtke MT Komerc iz Beograda, rekla je kako početak nijednog privatnog posla nije lagan. “Nisam iz nužde krenula u privatni biznis već sam smatrala da to mogu napraviti. Čini mi se da je veća odgovornost na onome tko preuzima tvrtku u nasljedstvo”, zaključila je Milena Tomić. 12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


AKTUALNO KONFERENCIJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI VNOPRAVNOSTI NA RADNOM MJESTU

NEMA MUŠKIH I ŽENSKIH ZANIMANJA Što prije treba smanjiti jaz između plaća muškaraca i žena koji rade na istom radnom mjestu te zaista poraditi na stvarnoj ravnopravnosti spolova, smatra Višnja Ljubičić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ako bi se poboljšala ravnopravnost žena i muškaraca, Ured za ravnopravnost spolova u suradnji s nevladinim udrugama radi na izradi nove strategije o ravnopravnosti spolova. Neke od mjera koje će se naći u strategiji bit će vezane uz povećanje broja žena u ICT sektoru te kako pronaći način za smanjenje nezaposlenosti žena u što će se uključiti i Hrvatski zavod za zapošljavanje, najavila je Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova na prošlotjednoj konferenciji o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu, u organizaciji tvrtke Ikea i Jutarnjeg lista. Ona je dodala kako je Norveška bila prva država koja je uvela obvezne kvote zapošljavanja žena u upravnim odborima tvrtki. Neke zemlje članice Europske unije predlagale su da se na razini EU-a izradi direktiva o takvim kvotama za svaku zemlju članicu, ali do sada se o tome nisu usuglasile sve zemlje. Helena Štimac Radin je naglasila kako žene u Hrvatskoj premalo koriste pravnu zaštitu kada se nađu u diskriminatornom položaju koje u 40 posto slučajeva uključuje spolno uznemiravanje ili razne prijetnje. Na konferenciji je govorila i Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja je istaknula kako što prije treba smanjiti jaz između plaća muškaraca i žena koji rade na istom radnom mjestu te zaista poraditi na stvarnoj ravnopravnosti spolova. “Najčešće pritužbe žena na poslodavce, i to u 70 posto slučajeva, vezane su uz to što im se spočitava da su ili premlade ili pak, uvjetno rečeno, prestare za neko radno mjesto. Osim toga, plaća žena je 11 posto niža od muških kolega i ne mogu napredovati kao muškarci”, rekla je Višnja

Deset vodećih tržišta za poslovanje poduzetnica U studiji Mastercard Index of Women Entrepreneurs (MIWE) stoji kako poduzetnice bolje napreduju na razvijenijim tržištima. Deset vodećih tržišta koja pružaju najbolje uvjete i mogućnosti za

žene kako bi se ostvarile kao uspješne poduzetnice su Novi Zeland, Švedska, Kanada, SAD, Singapur, Portugal, Australija, Belgija, Filipini i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ljubičić. Dodala je kako su veliki problemi s kojima se žene suočavaju to što ih se, po povratku s porodiljnog dopusta, premješta na slabije plaćeno radno mjesto, a nekim ženama koje se odluče na potpomognutu oplodnju poslodavci prijete izvanrednim otkazom.

sedam mjeseci radilo bez plaće i još sedam godina čekalo ta sredstva, nekolicina njih koje su se odlučile i dalje šivati osnovale su Udrugu Kamensko. Poslovodstvo Ikee Zagreb ponudilo im je pomoć, pa su tako sada

DOKAZIVANJEM DO RAVNOPRAVNOSTI

URED ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U SURADNJI S NEVLADINIM UDRUGAMA RADI NA IZRADI NOVE STRATEGIJE O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

Pozitivan primjer toga kako žene mogu raditi tzv. muški posao istaknula je Diana Doboš, kopilotkinja Canadaira CL-415 u Protupožarnoj ekadrili 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Ona je naglasila kako joj je u počecima rada bilo teško jer je većina muških kolega smatrala kako nekome zauzima mjesto, ali s vremenom, kada se dokazala i pokazala da sve može raditi jednako kao i oni, situacija se promijenila i sada je ravnopravna s ostalim pilotima. O tome da je, kada je preuzela dužnost glavne menadžerice u Ikea Grupi, razmišljala i ponašala se kao muškarac, govorila je Sari Brody koja je naglasila kako se to ipak s vremenom promijenilo. Na konferenciji o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu naveden je primjer suradnje Udruge Kamensko i Ikee. Naime, nakon što je 426 radnica tvrtke Kamensko

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

u tom trgovačkom centru zaposlene dvije radnice koje šivaju razne proizvode, a odlaze i na sve edukacije koje prolaze i ostali Ikeini zaposlenici.


BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT

ZAVRŠENA IZGRADNJA BRANA ZA VENECIJU Brodosplit je isporučio 63 brane težine oko 300 tona, a riječ je o poslu vrijednom više od 75 milijuna eura piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a barži za prijevoz specijalnih tereta iz Brodograđevne industrije Split krenula je i posljednja isporuka čeličnih brana za spas Venecije od utjecaja plime. Brodosplit je isporučio 63 brane težine oko 300 tona, a riječ je o poslu vrijednom više od 75 milijuna eura koji obuhvaća 20.000 tona ugrađenog čelika s ostalim radovima zaštite od korozije, završnog opremanja i transporta. Na ovaj su posao u Brodosplitu izrazito ponosni jer je dobiven na svjetskom natječaju u jakoj međunarodnoj konkurenciji brojnih brodograditelja i proizvođača čeličnih konstrukcija. Njime će Brodosplit ostati upisan na listi tvrtki koje su sudjelovale u jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije i pridonijele spašavanju Venecije od velikih problema koje joj stvara plima. U posebne specifičnosti projekta izdvaja se izuzetno opsežna predajna dokumentacija, stopostotna sljedivost materijala, pravo naručitelja na dodatno ispitivanje kvalitete u neovisnom laboratoriju po njegovom izboru, stopostotno ispitivanje zavarenih spojeva NDT metodama, jamstveno razdoblje za boju na 10 godina na Ri1 prema ISO normi 4628/3 i obvezu transporta gotovih proizvoda do mjesta ugradnje.

BRANE ZATVARAJU KANALE Projekt spašavanja Venecije od utjecaja plime zove se MOSE, a riječ je o integriranom zaštitnom sustavu koji se sastoji od niza mobilnih brana sposobnih zatvoriti ulaze u četiri kanala koja vode u Venecijansku lagunu kada plima prijeđe utvrđenu razinu od 110 centimetara, pa sve do maksimalna 194 centimetra. Radi se o prolazima Lido Tre Porti, Malamocco, Chioggia i Lido San Nicolò, a projektom je predviđeno postavljanje ukupno 78 brana, uz vijek trajanja od oko 100 godina. Brane su konstruirane kao specijalni rezervoari napunjeni zrakom, odnosno vodom.

Napunjene vodom leže na dnu mora, a ispunjene zrakom se podižu prema površini i zatvaraju ulaze u lagunu. Kada se zrak ispusti, ponovno se napune vodom i spuštaju na dno mora. Ovako veliki projekti rezultirali su zapošljavanjem i drugih institucija i tvrtki u Hrvatskoj, poput Fakulteta brodogradnje i strojarstva iz Zagreba gdje su se obavila ispitivanja kvalitete materijala i tvrtke Gumiimpex iz Varaždina,

BRANE ĆE ZATVORITI PROLAZE LIDO TRE PORTI, MALAMOCCO, CHIOGGIA I LIDO SAN NICOLÒ KADA RAZINA VODE PRIJEĐE UTVRĐENU RAZINU koja je izradila zahtjevne segmente, gumene odbojnike koji prilikom spuštanja brana na morsko dno na sebe prihvaćaju cijelu njihovu težinu i apsorbiranom energijom ih vraćaju u horizontalni položaj. 12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA POGLED NA REGIJU S KOPAONIKA

I KOSTIĆ ŽELI KOMAD(IĆ) AGROKORA U fokusu Biznis foruma Kopaonik 2018 bilo je regionalno umrežavanje u kojem važnu ulogu imaju lokalni igrači i pozicioniranje zapadnog Balkana kao jedinstvene investicijske destinacije piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

T

o što je glavna vijest s ovogodišnjeg Biznis foruma na Kopaoniku bila da je Miodrag Kostić zainteresiran za kupnju pojedinih dijelova Agrokora govori o dvije stvari: da je ovogodišnji planinski skup koji nazivaju kolokvijalno i srpski Davos bio pomalo dosadan te da je regija uvijek u fokusu velikih igrača. Ali da pojasnimo: odrednica dosadan odnosi se na više puta prežvakane teme kao što je financijska konsolidacija, smanjenje javnog duga, restrukturiranje javnog sektora, klackalica sa smanjenjem i povećanjem plaća i mirovina... Iako je najviše zainteresiranih bilo za panel o digitalizaciji države, privrede i života, to je, čini se, još uvek trendy tema o kojoj malo ljudi može kompetentno govoriti, o kojoj se malo zna, a još manje razumije, posebice o tome što treba napraviti na svakoj razini. No to

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

ipak ne znači da se stvari po tom pitanju neće mijenjati i to ubrzano u godinama koje dolaze. Dapače.

FOKUS NA KONKRETNIM POSLOVIMA Ali još je rano, pa pravi interes na Kopaonik biznis forumu 2018., koji u pravilu okuplja političku, privrednu te pomalo i kulturnu elitu Srbije, regije i šire, kao da je i dalje vezan za čisti interes, odnosno konkretne poslove i poteze kao i na regiju kao umrežen ekonomski prostor, koji je i najveći domet poslovnog širenja najvećih lokalnih biznismena. Kakav je, nema sumnje, i Kostić u čijem bi biznis planu značajan korak mogao biti upravo Agrokor. O tome je Kostić, kao predsjednik MK Grupe na Kopaoniku za javnost rekao: “MK Grupa zainteresirana je za kupnju Agrokorovih tvrtki iz područja u kojima


Profit i od mentaliteta Na Kopanik biznis forumu jedan od najposjećenijih panela bio je onaj o kreativnoj ekonomiji. Prema podacima iz studije Svjetske banke, koju je naručio kabinet premijerke Ane Brnabić, kreativna ekonomija je najbrže rastući sektor u Srbiji s plusom od 37,4 posto u prošloj godini. Kreativnost i nove ideje mogu postati značajan izvozni proizvod i zato su, kako je ocijenjeno, ulaganja u IT, dizajn, film, kazalište, glazbu, arhitekturu,

umjetnost, medije, modu, marketing i izdavaštvo najperspektivnija. Glumac i producent Dragan Bjelogrlić rekao je da se “Srbija u filmskom izrazu treba pozicionirati otprilike kao ‘Južna Amerika Europe’, a inspiraciju i teme treba tražiti u našem mentalitetu i svakodnevici. Budućnost filma je na TV platformama koje omogućavaju da vam neki sadržaj bude dostupan u svakom trenutku kad god poželite i koliko god poželite”.

imamo dugogodišnje iskustvo, a to se ponajprije odnosi na poljoprivrednu proizvodnju i preradu”. “Konkretni koraci ovise o ponudi i tijeku samog procesa prodaje. Nemamo ambicije da kupujemo Agrokor u cijelosti, već samo one dijelove koji će pridonijeti jačanju konkurentnosti naše kompanije na europskom i regio-

predvidio i rast turista, ljubitelja zimskih sportova u Srbiji, pa je prije desetak godina kupio najveći hotelski kompleks na Kopaoniku u čijem Kongresnom centru se i održava Biznis forum. On je zapravo i bio domaćin ovog velikog skupa koji su organizirali Savez ekonomista Srbije i Udruženje korporativnih direktora Srbije i koji je ove godine održan 25. put.

RIJEŠITI BROJNE IZAZOVE U REGIJI

REGIONALNA SURADNJA NA ZAPADNOM BALKANU DOBILA JE NOVI POTICAJ KROZ BERLINSKI PROCES, SMATRA SVILANOVIĆ nalnom tržištu u čemu je bitan, ako ne i najbitniji, faktor odgovarajuća cijena”, istaknuo je Kostić. Dodao je kako je trenutačno smanjen interes Grupe za kupnju dodatnog poljoprivrednog zemljišta. “Obrađujemo više od 30.000 hektara i nastojimo povećati efikasnost prinosa postojećih parcela koje imamo. Kad je riječ o novim investicijama, radije ćemo se opredijeliti za bankarski sektor u Sloveniji ili hotelijerstvo u Crnoj Gori i regiji, nego za investiciju u Poljoprivredni kombinat Beograd”, rekao je Kostić. Naveo je i koja ga područja posebice zanimaju - to je i dalje poljoprivreda, s posebnim naglaskom na prerađivačkim kapacitetima u poljoprivredi, bankarstvu i turizmu koji je u konstantnom porastu “imajući u vidu porast broja turista koji daju prednost odmoru na Jadranskom primorju u odnosu na Sjevernu Afriku i Tursku”. Kostić je svakako na vrijeme

Dragan Bjelogrlić

Kad je riječ o regiji kao temi koja je izazvala, po običaju, veliko zanimanje, ona je spominjana u mnogim raspravama, ali je u fokusu bila na panelu Zapadni Balkan – izazovi: Regionalni ekonomski prostor? Moderator, generalni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Europske unije Goran Svilanović ocijenio je, nakon panela, da je regionalna suradnja na zapadnom Balkanu dobila novi poticaj kroz Berlinski proces u čijoj agendi se nalaze aktivnosti zahvaljujući kojima bi regija trebala zajednički prevladati glavne ekonomske prepreke i ograničenja te odgovoriti na zahtjeve europskog i svjetskog tržišta. A to neće ići ni brzo niti lako. “Cilj višegodišnjeg Akcijskog plana za Regionalni ekonomski prostor (MAP REA), koji je usvojen na summitu zapadnog Balkana prošlog ljeta u Trstu, jest da se na odgovarajući način riješe brojni izazovi u regiji. Njegova primjena je već započela u području investicija, digitalne agende, mobilnosti visokoobrazovane i kvalificirane radne snage, dok segment posvećen trgovini predvode naši partneri iz Srednjeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Cefte),” rekao je Svilanović. On je najavio da će na summitu zapadnog Balkana u srpnju u Londonu biti predstavljen nacrt sporazuma o automatskom priznavanju stručnih kvalifikacija u području građevinarstva i zdravstva kako bi se omogućio nesmetan rad osobama tih zanimanja u cijeloj regiji. Vijeće priprema i prijedlog smanjenja troškova roaminga na zapadnom Balkanu radi olakšavanja komunikacije u regiji.

MK Grupa zainteresirana je za kupnju Agrokorovih tvrtki iz područja u kojima imamo dugogodišnje iskustvo, a to se ponajprije odnosi na poljoprivrednu proizvodnju i preradu. Miodrag Kostić, predsjednik MK Grupe

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA ULAGANJA – POMICANJE GRANICA PRODUKTIVNOSTI

ULAGANJA JOŠ ISPOD RAZINE PRIJE KRIZE Procijenjeni rast između 1,5 i 2,5 posto nije dostatan da se dostigne tempo realne konvergencije ostvaren prije krize, smatra Vujčić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

poduzeća te definira način na koji EIB može pružiti stvarnu dodanu vrijednost poduzećima u Europi. EIB je također spreman rješavati i potrebe za financiranjem investicijskih projekata, malih i srednjih poduzeća te općina u Hrvatskoj”, rekao je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco.

NA PUTU OPORAVKA

EIB je također spreman rješavati i potrebe za financiranjem investicijskih projekata, malih i srednjih poduzeća te općina u Hrvatskoj. Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a

U

organizaciji Europske investicijske banke i Hrvatske narodne banke u Zagrebu je prošli tjedan održana konferencija Ulaganja – pomicanje granica produktivnosti na kojoj je istaknuto kako snažnija ulaganja mogu pridonijeti jačem i održivom gospodarskom rastu. Ispitivanje o ulaganjima koje je proveo EIB kad je Hrvatska u pitanju, pokazuje da su unatoč oporavku, ulaganja još znatno ispod razine prije krize. Tako je ispitivanje pokazalo da jedno od pet poduzeća u Hrvatskoj u zadnje tri godine ulaže premalo, da tvrtke u Hrvatskoj uglavnom ulažu u materijalnu imovinu, dok su ulaganja u nematerijalnu imovinu znatno ispod razine Europske unije. Uz to, 13 posto poduzeća suočeno je s nedostatkom financiranja što je posebno izraženo kad je riječ o malim i srednjim tvrtkama. “Ovo ispitivanje daje nam snažan alat za razumijevanje investicijskih planova i potreba

INVESTICIJE SU BITAN POKRETAČ I NOSITELJ GOSPODARSKOG RASTA, ISTIČE MARTINA DALIĆ 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je da se nakon duboke i duge recesije Hrvatska već tri godine nalazi na putu oporavka, obilježenog stabilnim i utemeljenim rastom koji se zasniva na zdravijim osnovama. “Oporavljaju se i ulaganja, pa se ove godine očekuje njihov rast. Prošle je godine Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita, dok su financijska tržišta smanjila kamate na državne obveznice i unaprijedila kreditni rejting Hrvatske”, istaknuo je Vujčić, no ipak je upozorio da, s obzirom na dugoročne izazove te usporedbu s rastom usporedivih zemalja, slika gubi svoj prvotni sjaj te da procijenjeni rast između 1,5 i 2,5 posto nije dostatan da se dostigne tempo realne konvergencije ostvaren prije krize. “Kada je riječ o ulagačkim trendovima, bez obzira na to što možemo očekivati povećanje ulaganja, teško da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti stopama rasta zabilježenih tijekom 2000-ih”, ocijenio je Vujčić. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da su investicije bitan pokretač i nositelj gospodarskog rasta. No investicije nisu samo one u fizički kapital, nego na umu treba imati i investicije u ljudski kapital, inovacije i tehnološki napredak”, istaknula je Martina Dalić. “Tri prioriteta Vladine politike vezana su uz snažniji rast investicija i njihov veći doprinos produktivnosti gospodarstva. To su brža i bolja iskorištenost europskih sredstava, zatim mjere usmjerene na poboljšanje investicijskog okruženja, kao i horizontalne reforme usmjerene na poboljšanje funkcioniranja institucionalnog sustava”, rekla je Martina Dalić.


EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

Potpisani novi ugovori EIB će sa 16 milijuna eura kreditirati sufinanciranje dovršetka Valamar Girandella Resorta, dok će sa 15 milijuna eura kreditirati HBOR s ciljem poticanja zelenog razvoja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

E

uropska investicijska banka potpisala je prošli tjedan ugovore o kreditiranju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj i turističkom tvrtkom Valamar Riviera te sporazum o savjetovanju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije s ciljem podrške investicijskim projektima. Ugovor o kreditu između EIB-a i Valamara vrijedan je 16 milijuna eura, a odnosi se na sufinanciranje dovršetka Valamar Girandella Resorta u Rabcu. Sam kredit predstavlja dopunu posrednom zajmu HBOR-a od 44 milijuna eura koji je Valamaru dodijeljen prošle godine. “Potpisali smo prvu direktnu transakciju s kompanijom iz privatnog sektora uz podršku jamstva EFSU-a kako bismo podržali turizam u Hrvatskoj kao jedan od najvažnijih gospodarskih sektora koji je zaslužan za 20 posto hrvatskog BDP-a te 10 posto radnih mjesta u zemlji”, rekao je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco.

POTPORA ZELENOJ EKONOMIJI Potpisani jubilarni 20. Ugovor o kreditu EIB-a s HBOR-om, naziva Natural Capital Financing Facility, vrijedan je 15 milijuna eura, a svrha mu je poticanje zelenih projekata koji se vežu uz bioraznolikost

i prilagodbu klimatskim promjenama. Kredit će biti popraćen tehničkom podrškom kako bi se HBOR podržao u identifikaciji i promoviranju adekvatnih investicijskih prilika u poslovnoj i javnoj sferi,

zalihe projekata. “Savjetodavna usluga EIB-a trajat će 12 mjeseci. Ovim ugovorom ostvarit ćemo savjetodavnu pomoć koju će u cijelosti financirati EIB, u suradnji s međunarodnim timom vrhun-

S MINISTARSTVOM REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA POTPISAN JE SPORAZUM KOJIM SE PODUPIRE RAZVOJ PROJEKATA U HRVATSKOJ a sve s ciljem poticanja zelenog razvoja. “Hrvatska je među tri vodeće europske zemlje po biljnoj raznolikosti, a ovaj ugovor izuzetno je važan jer iskazuje potporu zelenoj ekonomiji”, istaknula je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko. Ugovor Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a odnosi se na pružanje savjetodavnih usluga hrvatskim javnim i privatnim poduzećima u svrhu identificiranja, pripreme i razvijanja investicijskih projekata. Ministrica Gabrijela Žalac s obzirom na sljedeću financijsku perspektivu smatra važnim imati jedan takav sporazum kako bi se na vrijeme pripremili projekti te radilo na stvaranju

skih stručnjaka čiji će primarni cilj biti pomoći Hrvatskoj u identificiranju strateških investicija i izgradnji boljeg sustava strateškog upravljanja istima”, rekla je Gabrijela Žalac. EIB Grupa je u 2017. godini u Hrvatskoj osigurala 590 milijuna eura za nove kredite, jamstva i vlasnička ulaganja, njihova podrška predstavlja oko 1,22 posto BDP-a Hrvatske, što Hrvatsku stavlja na treće mjesto među ostalim članicama Europske unije te je po tom pitanju daleko iznad Unijinog prosjeka od 0,46 posto. EIB Grupa je tijekom protekle godine u Hrvatskoj podržala 1100 pothvata i više od 15.000 radnih mjesta.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA

ANALIZA HRVATSKE UDRUGE BANAKA

KAMATE PALE, KREDITI RASTU SPORO Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i doing business reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita, smatra Adrović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

slijed utjecaja odgođenog efekta izlaska Hrvatske iz dugogodišnje recesije, prošlu je godinu obilježio znatan pad kamatnih stopa. Pritom su kamate na stambene kredite zabilježile najveći pad u proteklih desetak godina. Kratkoročne kamatne stope za kredite stanovništvu - prekoračenja po tekućim računima, revolving kredite i kredite po kreditnim karticama - također bilježe pad, a najviše one na novoodobrene revolving kredite, pokazuju podaci najnovijeg izdanja HUB Pregleda. Građani najviše koriste prekoračenja čija je prosječna kamata smanjena sa 9,27 posto potkraj 2016. na 8,68 posto potkraj 2017. Kamatna

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

stopa na kredite po kreditnim karticama smanjena je sa 7,84 na 7,32 posto u istom razdoblju. Zanimljivo je da su sve kratkoročne kamatne stope nastavile padati i tijekom ovogodišnjeg siječnja.

VIŠE STAMBENIH KREDITA UZ VALUTNU KLAUZULU Kad je riječ o stambenim kreditima, prosjek kamata za sve novoodobrene kunske stambene kredite stanovništvu smanjen je sa 4,56 posto u prosincu 2016. na 3,9 posto u prosincu 2017. Pad kamata na kredite s varijabilnim kamatnim stopama bio je podjednak kao kod kredita s fiksnim kamatnim stopama, oko 0,6


postotnih bodova. Na samome kraju prošle i u siječnju ove godine pad kamata je zaustavljen na razini prosjeka, malo ispod četiri posto. Prosječna kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom na kraju 2017. bila je niža, ali je u siječnju porasla prosječna varijabilna kamatna stope na novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom. Zbog toga je ukupan prosjek kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom povećan sa 3,56 posto u prosincu 2017. na 3,85 posto u siječnju 2018. Kamata na novoodobrene kunske kredite je smanjena sa 7,76 na 6,99 posto, no taj je pad zaustavljen u siječnju. Kod kredita s valutnom klauzulom kamate su pale sa 6,65 posto na kraju 2016. na 5,85 posto potkraj 2017. No niže kamate nisu preusmjerile potražnju prema kreditima s valutnom klauzulom. Najveći dio kredita za ostale namjene i dalje se odobrava u kunama, bez valutne klauzule. “Prema prvim podacima, u prosincu 2017. i u siječnju 2018. više se odobravalo stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Razlog većeg interesa za te kredite u odnosu na kunske kredite vidimo u nižoj kamati, ali i u očekivanju građana da Hrvatska uđe u eurozonu. U ovom trenutku nema jasne predodžbe hoće li se i kako taj kreditni rast nastaviti”, istaknuo je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. Lani je i pad kamatnih stopa na kredite odobrene poduzećima bio značajan. Domaći krediti poduzećima, promatrajući kretanja u cijeloj eurozoni ali i svim CEE zemljama, nalaze se u zlatnoj sredini. Kamate na kratkoročne kredite poduzećima u lanjskom prosincu bila su prosječno 3,2 posto i nalaze se unutar intervala za zemlje koje su uvele euro. Više kamatne stope zabilježene su u Grčkoj, Cipru i Irskoj te Estoniji i Latviji. Prosječne kamate na dugoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj su

u prosincu iznosile 3,9 posto, a i dalje se kreću unutar intervala europodručja jer su te kamate više u Estoniji i Slovačkoj.

RAST KREDITIRANJA STANOVNIŠTVA I PODUZEĆA Pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje stanovništva i poduzeća na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, dok se smanjuju novi krediti prema državi. Prema metodologiji Europske središnje banke Hrvatska je u kreditiranju poduzeća rasla za 0,2 posto i nalazi se, od ukupno analiziranih 27 europskih zemalja, na 18. mjestu. Kod stanovništva krediti su porasli 2,9 posto, pa

KAMATE NA STAMBENE KREDITE ZABILJEŽILE NAJVEĆI PAD U PROTEKLIH DESETAK GODINA se Hrvatska iza najbrže rastućih po kreditima građana - Češke, Slovačke, Nizozemske i Poljske - našla na 15. mjestu. No neke činjenice ne idu nam na ruku, upozorava Adrović. “Mnoge zemlje u Srednjoj i Istočnoj Europi rastu gospodarski mnogo brže od Hrvatske, trenutačno smo samo ispred Italije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva što je zabrinjavajuće. Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i doing business reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita”, smatra Adrović.

Banke amortizirale Agrokor Banke su krizu u Agrokoru dočekale spremne i visoko kapitalizirane (među šest najbolje kapitaliziranih bankarskih sustava u EU). Prema očekivanjima, kriza koncerna umanjila je dobit 2017. u usporedbi sa 2016. zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja. Unatoč tome, banke su ostale umjereno profitabilne s povratom na aktivu od oko 0,9 posto i povratom na kapital oko 6,2 posto, spremne za odgovor na potražnju za kreditima. U 2017. ostvarena je ukupna neto dobit od oko 3,6 milijardi kuna što je oko 30 posto manje nego godinu dana ranije. Ukupni troškovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja povećani su s oko

2,8 milijardi kuna u 2016. na oko 4,3 milijarde kuna 2017., što je rast od gotovo 53 posto i u cijelosti se može povezati s krizom Agrokora. Unatoč reklasifikaciji plasmana povezanih s Agrokorom i pojačanom knjiženju ispravaka vrijednosti, u posljednjem tromjesečju 2017. došlo je do najvećeg smanjenja loših plasmana od početka krize. Ukupan omjer djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita spram ukupnih kredita na kraju godine je iznosio 11,4 posto u usporedbi sa 12,5 posto na kraju trećeg tromjesečja 2017. i 13,8 posto na kraju 2016. Najveći doprinos je došao od smanjenja omjera loših plasmana trgovačkim društvi-

ma, sa 28,3 posto na kraju 2016. na 22,3 posto na kraju 2017. Prodaja loših potraživanja, u kojima najveći udjel imaju potraživanja od poduzeća, dosegla su 8,4 milijarde kuna mjereno bruto knjigovodstvenim iznosom u 2017. ili 41 posto više nego u 2016.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

BILANCA OD 44 MILIJARDE KUNA Proteklu godinu u OTP Grupi obilježilo je preuzimanje Splitske banke u svibnju, od kada se intenzivno radi na procesu integracije banaka koji će biti završen do 1. listopada. Usto, OTP Grupa je u 2017. zabilježila izvrsne poslovne rezultate. S bilancom od 44 milijarde kuna zauzima više od 11 posto tržišnog udjela mjereno veličinom aktive. Ukupni portfelj bruto kredita obiju banaka iznosi 29 milijardi kuna, a depozitna baza 33 milijarde kuna, što također predstavlja po 11 posto tržišnog udjela.

Ogromni viškovi na računima Višak likvidnosti na računima depozitnih institucija početkom ožujka i dalje je izuzetno visok i prelazi razinu od 28,2 milijarde kuna. Proteklog petka bila je isplata redovnih mjesečnih mirovina koja će utjecati na daljnji porast razine likvidnosti. Na redovitim obratnim repo aukcijama središnje banke koje se održavaju svakoga ponedjeljka, i dalje nema zainteresiranih depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti, što proizlazi iz okolnosti na novčanom tržištu. Protekli tjedan održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Planirani iznos aukcije bio je 850 milijuna kuna. Interes sudionika bio je veći od planiranog izdanja i iznosio je 1,116 milijardi kuna. Prihvaćene su sve ponude po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 0,09 posto. Ministarstvo je objavilo aukciju za

utorak, 13. ožujka, na kojoj planira izdati 300 milijuna trezorskih zapisa u kunama s dospijećem od godine dana. Zanimljiva je činjenica da je kamatna stopa na trezorske zapise u kunama, s rokom dospijeća od godine dana, tijekom siječnja pala sa 0,14 na 0,10 te na 0,09 posto godišnje, ali se cijele veljače i na početku ožujka zadržala na razini od 0,09 posto. Stoga će biti zanimljivo pratiti njezino kretanje na idućim aukcijama. Ostaje činjenica da novčano tržište u prvom kvartalu obilježavaju ogromni viškovi na računima depozitnih institucija bez naznaka da će se to okruženje promijeniti. U takvim uvjetima kamatna stopa bilježi rekordno niske razine. Upravljanje viškovima likvidnosti u sadašnjim okolnostima zaista je vrlo zahtjevna zadaća.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

[Jelena Drinković]

DOBIT IZNAD PLANIRANE u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

u%

2400

26. 2. - 2. 3. 2018.

5. 3. - 9. 3. 2018.

0,10 0,08

1800

0,06 1200 0,04 600

Poslovanje Triglav Grupe u 2017., prema prvoj informaciji na temelju nerevidiranih podataka, bilo je dobro i u skladu sa zacrtanim strateškim smjernicama. Dobit prije oporezivanja iznosila je 84,4 milijuna eura, što je iznad planiranog. Grupa je treću godinu zaredom ostvarila rast premija, ovaj put od sedam posto. Tako je fakturirala milijardu eura bruto premija osiguranja i suosiguranja, što je više od planiranog. Prosječni rast premije u Hrvatskoj iznosio je devet posto. Triglav osiguranje dio je Triglav Grupe. Na hrvatskome tržištu prisutna je od 1967. godine.

0,02

0

0,00 5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Jačanje kune na tjednoj razini Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od protekloga ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,2 posto. Domaće platno

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,716600

CAD kanadski dolar

4,694254

EUR

JPY japanski jen (100) 5,662580 CHF švicarski franak

6,358894

GBP britanska funta

8,347567

USD američki dolar

6,044907

EUR euro

7,431004

Izvor: HNB

primjena od 10.3.2018.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.

sredstvo ojačalo je i u odnosu na američki dolar za 0,04 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskim frankom ojačala za 1,5 posto. 7,450 7,445

USD

6,06 6,04

CHF

6,55 6,50

7,440

6,02

6,45

7,435

6,00

6,40

7,430

5,98

6,35

7,425

5,96

6,30

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA CIJENA PLINA BEZ PROMJENE

Indeksi uvećali vrijednost Najave o mogućem uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija u SAD te europsko razmišljanje o protumjerama (carine na određene traperice i burbon), što bi moglo dovesti do trgovinskih ratova, obilježili su početak prošlotjednog trgovanja na svjetskim burzama. Predsjednik SAD-a Donald Trump u protekli četvrtak potpisao je objavu o uvođenju carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij. Carine stupaju na snagu za 15 dana. Kanada i Meksiko zasad su izuzeti od carina dok traju pregovori o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini. A postoji mogućnosti da i druge zemlje zatraže izuzeće od carina, što je kod ulagača ublažilo zabrinutost od mogućih trgovinskih ratova. Tako su na tjednoj razini svi promatrani burzovni indeksi uvećali vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 1,9 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,2 posto. Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je ojačao za 1,8 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq za 2,3 posto. Američki Dow Jones bio je veći za 0,9 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 2,03 posto.

7350

25300

FTSE 100 25200

7250

25100

7200

25000

7150

24900

7100

24800

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 7550

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 5400

NASDAQ

7500

5350

7450

5300

7400

5250

7350

5200

7300

CAC40

5150

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 12500

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 21500

DAX

12400

NIKKEI 225

21400

12300

21300

12200

21200

12100

21100

12000

21000

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Pad vrijednosti Mirexa

Dow Jones

7300

datum

5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 9.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 239,2873 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se njegov pad od 0,2 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 133,4303 boda, a Mirexa C 126,4022 boda. MIREX - mjesečni 0,1% 0,0%

MIREX A

08.03.

133,43030

-0,0309

-0,01

AZ - A

08.03.

132,39730

-0,1288

-0,27

Erste Plavi - A

08.03.

133,20330

-0,0577

-0,57

PBZ CO - A

08.03.

135,49830

0,0815

-0,84

Raiffeisen OMF - A

08.03.

134,20540

0,0816

1,15

MIREX B

08.03.

239,28730

-0,0120

-0,61

AZ - B

08.03.

236,24700

-0,0427

-0,80

Erste Plavi - B

08.03.

253,11840

0,0258

-0,66

PBZ CO - B

08.03.

221,20440

-0,0321

-0,98

Raiffeisen OMF - B

08.03.

246,42350

0,0140

-0,20

kategorija B

-0,1%

kategorija C

-0,2%

MIREX C

08.03.

126,40220

-0,0184

0,90

-0,3%

AZ - C

08.03.

124,32880

0,0030

1,85

-0,4%

Erste Plavi - C

08.03.

127,75980

-0,0460

0,38

-0,5%

PBZ CO - C

08.03.

124,25370

-0,0294

0,23

Raiffeisen OMF - C

08.03.

129,39330

-0,0281

0,30

1.2.

8.2.

15.2.

22.2.

1.3.

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF Raiffeisen DMF

08.03.

234,54240

0,0006

0,30

AZ Profit

08.03.

252,26210

-0,0062

-1,40

Croatia osiguranje

08.03.

160,68600

0,0760

-0,55

AZ Benefit

08.03.

254,11570

-0,0349

-0,99

Erste Plavi Expert

08.03.

212,43060

-0,0302

-1,14

Erste Plavi Protect

08.03.

208,90680

-0,0363

3,89

Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije donijelo je Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. srpnja. Prema ovoj odluci, objavila je HERA, krajnja cijena plina za kućanstva se neće mijenjati. Prema odredbama novog Zakona o tržištu plina, u prijelaznom razdoblju do 1. kolovoza, za opskrbljivača na veleprodajnom tržištu određena je Hrvatska elektroprivreda koja je dužna od 1. travnja do 1. kolovoza prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva po sada važećoj cijeni.

RAST PRIHODA OD PRODAJE Boljom koordinacijom distribucije unutar LafargeHolcim Grupe prošle je godine Holcim Hrvatska ostvario osam posto veći prihod od prodaje. Ostvarena neto dobit iznosila je 17 milijuna kuna. Ukupna ulaganja u proizvodne pogone u 2017. iznosila su 38,5 milijuna kuna. U 2018. planira se dodatno ulaganje od 47,7 milijuna kuna. Dogovoren je i rast plaća u sljedeće tri godine, od čega šest posto u 2018. godini, priopćeno je iz Holcima Hrvatska.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

JADRANKA GRUPA: RAST PLAĆA

Lošinjska Jadranka Grupa i njene članice od 1. travnja djelatnicima povećavaju osnovicu plaće za dva posto. Pored toga, svim stalnim djelatnicima povećava se uskrsnica sa 700 na 900 kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Jadranka Grupe. Djelatnike Jadranka hotela i Jadranka kampova zaposlene na deficitarnim zanimanjima u odjelima domaćinstva te hrane i pića u sezoni očekuje dodatno povećanje neto plaće od 20 posto za ostvareni mjesečni fond sati.

PRODAJA DIONICA HOTELA MAESTRAL CERP je objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica Hotela Maestal. Riječ je o 355.520 dionica, ukupne nominalne vrijednosti 71.104.000 kuna, što je 68,94 posto temeljnog kapitala. Rok za podnošenje pisma namjere je 9. travnja do 15 sati. Nakon što CERP prikupi pisma namjere te se donese odluka o početnoj cijeni, uvjetima i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujućih ponuda, investitori koji su u roku dostavili pisma namjere bit će pozvani na podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju dionica.

Crobexi rasli, ulagači letargični Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu pala u usporedbi s tjednom ranije. Budući da nije bilo važnijih poslovnih vijesti, trgovanje je bilo letargično. Ukupni dionički promet umanjen je za 39 posto ili 18,2 milijuna kuna te je iznosio 28,6 milijuna kuna. Crobexi su zabilježili rast drugi tjedan zaredom. Crobex je sa 1.850,05 bodova uvećan za 0,41 posto na 1.857,70 bodova. Crobex10 je porastao za 0,58 posto na 1.073,56 bodova. Sek-

torski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,42 posto koliko je pao CROBEXkons do +2,58 posto koliko je uvećan CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili tako da je CROBIS umanjen za 0,08 posto, a CROBIStr je nepromijenjen. Najlikvidniji je u proteklom tjednu bio HT čijim je dionicama ostvaren promet od 4,5 milijuna kuna, a cijena mu je pala za 0,31 posto na 162,50 kuna. Valamar Riviera bilježi promet od 2,5 milijuna kuna i pad cijene od 1,42 posto na 41,70 kuna. Dionice Atlantske ZAGREBAČKA BURZA plovidbe trgovane su u iznosu od 2,4 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE milijuna kuna, a cijena im je uvećana UKUPAN TJEDNI PROMET: 189.957.755,58 kn za 3,87 posto na 644 kune. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 28.584.392,37 kn Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene index zadnja vrijednost tjedna promjena bilježi ih sedam. Najveći porast zabi1.857,7000 +0,41% CROBEX lježio je Jadroagent s poskupljenjem 1.073,5600 +0,58% CROBEX10 od 6,80 posto odnosno zadnjom ci112,0714 -0,08% CROBIS jenom od 1100 kuna i prometom od 170,2296 0,00% CROBIStr 1,4 milijuna kuna. Maistra je tjedan zaključila rastom za 5,76 posto na 294 Top 10 tjedna zadnja kune te sa 1,6 milijuna kuna prometa. promet po prometu promjena cijena Slijedi spomenuta Atlantska plovidba -0,31% 162,50 4.536.075,00 HT d.d. (+3,87 posto), a zatim povlašteno izda-1,42% 41,70 2.494.591,80 Valamar Riviera d.d. nje Adris Grupe s uvećanjem za 3,83 +3,87% 644,00 2.437.280,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. posto na 434 kune i prometom od 1,8 +3,83% 434,00 1.798.305,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. milijuna kuna. HUP Zagreb bilježi za+5,76% 294,00 1.574.472,00 MAISTRA d.d. dnju cijenu od 3660 kuna, što pred+1,22% 496,00 1.524.972,00 ADRIS GRUPA d.d. - red. stavlja porast od 1,67 posto, a njego+6,80% 1.100,00 1.444.700,00 JADROAGENT d.d. vim je dionicama protrgovan iznos od -0,38% 264,00 1.060.884,00 PODRAVKA d.d. +1,67% 3.660,00 994.020,00 HUP - ZAGREB d.d. 994.000 kuna. Redovno izdanje Adris +0,72% 700,00 809.850,00 KONČAR d.d. Grupe (+1,22 posto) je tjedan zaključilo cijenom od 496 kuna i prometom od 10 dionica tjedna zadnja 1,5 milijuna kuna. Cijena je za 0,72 popromet s najvećim rastom cijene promjena cijena sto na 700 kuna porasla još Končaru +21,21% 12,00 1.200,00 ZAIF Proprius d.d. EI, čijim se dionicama trgovalo u izno+20,00% 78,00 6.727,00 TERMES GRUPA d.d. su od 810.000 kuna. +20,00% 2,76 2.488,14 Hoteli Haludovo Malinska d.d. Pad cijene dionice bilježe tri izdanja. +11,39% 45,00 180,00 ZVEČEVO d. d. Najviše je cijena umanjena dionicama +10,64% 0,52 939,12 MAGMA d.d. Valamar Riviere (-1,42 posto). Slijedi +10,00% 110,00 6.600,00 BRODOSPAS d.d. Podravka s tjednim minusom od 0,38 +8,75% 174,00 79.422,00 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. +8,00% 27,00 12.150,00 ZAIF Breza d.d. posto odnosno zadnjom cijenom od +6,80% 1.100,00 1.444.700,00 JADROAGENT d.d. 264 kune i prometom od 1,1 milijun +5,76% 294,00 1.574.472,00 MAISTRA d.d. kuna. Cijena je pala i najlikvidnijem HT-u (-0,31 posto). 10 dionica s najvećim padom cijene

PALACE HOTEL ZAGREB d.d. PULJANKA d.d. KOKA d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. TANKERKOMERC d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. RIZ-ODAŠILJAČI d.d. VARTEKS d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-38,99% -31,34% -9,09% -7,14% -6,36% -5,17% -5,00% -4,55% -4,38% -4,11%

122,00 1,84 100,00 13,00 206,00 11,00 57,00 10,50 15,30 4.200,00

48.800,00 896,54 25.000,00 650,00 8.034,00 495.118,10 7.890,00 16.418,00 84.647,20 163.560,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI

Prevladali dobitnici Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Tjedan je u zelenom zaključilo 50 fondova, a 34 ih bilježi pad. Tri su fonda zabilježila rast veći od jedan posto, a šest ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a dva mješoviti fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -2,46 posto do +2,72 posto. Poraslo je 16 od 27 dioničkih fondova. Najveći rast, za 2,72 posto, bilježi Platinum Global

Opportunity. KD BRIC je pao za 2,46 posto. Pet od šest posebnih fondova bilježi rast. Najviše su, za 0,45 posto, porasli ZB Future 2055 i ZB Future 2040. Raiffeisen Dynamic je pao za 0,15 posto. Osam od 16 mješovitih fondova bilježi rast. KD Balanced predvodi dobitnike s porastom od 1,52 posto. OTP uravnoteženi je pao za 0,59 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi pet. Najviše je vrijednost uvećana fondu Erste Adriatic Bond, za 0,10 posto. Alta Emerging Bond je pao za 1,42 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 16 od 20 novčanih fondova. Najviše je, za 0,03 posto, cijena udjela porasla fondu PBZ Dollar. Allianz Cash, PBZ Novčani i OTP novčani su pali za mini[Iva Skorin] malnih 0,004 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 01.03.2018. do 08.03.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,4839 KD Victoria € 12,3902 InterCapital Glob. Equity $ 200,8042 ZB trend kn 14,8953 KD Prvi izbor € 140,6502 ZB euroaktiv kn 101,7806 Capital Breeder € 130,4978 KD Europa € 11,6385 PBZ Equity fond kn 113,2362 HPB Dionički € 76,6917 Erste Adriatic Equity kn 86,7102 Neta Global Developed kn 112,6749 ZB aktiv € 112,7633 InterCapital SEE Equity $ 16,0893 Platinum Glob. Opportunity kn 6,3850 KD Nova Europa kn 44,0617 OTP indeksni € 99,5318 Platinum Blue Chip kn 472,7539 Neta Frontier € 102,3363 OTP Meridian 20 kn 74,7900 A1 kn 152,9055 Alta Special Opportunity kn 57,7590 Neta New Europe € 92,4833 KD BRIC kn 8,5482 KD Energija € 116,5875 ZB BRIC+ € 165,7781 Allianz Equity $ 21,2571 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 125,5638 Raiffeisen Dynamic € 109,0354 Raiffeisen Harmonic € 104,3496 ZB Future 2025 € 103,6615 ZB Future 2030 € 103,4005 ZB Future 2040 € 103,8534 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 161,0411 ZB global € 15,6630 PBZ Global fond € 14,1649 InterCapital Balanced kn 129,2652 KD Balanced kn 106,6187 HPB Global € 14,3967 OTP uravnoteženi kn 166,0894 Allianz Portfolio € 118,1033 PBZ Conservative 10 fond € 103,6311 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,29 0,59 1,75 0,09 0,38 0,13 0,54 0,36 0,13 0,58 -0,24 0,61 0,73 2,72 -2,01 0,49 -0,21 -0,61 -0,18 -2,02 -0,28 -2,08 -2,46 -1,27 -0,73 0,73 0,76 -0,15 0,11 0,26 0,34 0,45 0,45 0,90 0,10 0,15 1,52 -0,14 -0,59 0,17 0,10 -0,16

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,2177 You Invest Balanced € 104,4145 You Invest Solid € 104,2947 PBZ Flexible 30 fond € 95,0779 OTP Absolute € 105,6782 InterCapital Income Plus € 99,3742 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,4617 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,3424 ZB bond € 15,1251 InterCapital Global Bond € 137,8572 PBZ Bond fond € 224,8076 InterCapital Bond € 167,9354 HPB Obveznički kn 76,6238 Alta Emerging Bond € 123,2067 Erste Adriatic Bond € 108,6625 Raiffeisen Classic kn 104,6164 PBZ Short term bond fond $ 105,5300 PBZ Dollar Bond fond $ 102,8326 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5909 Erste Local Short Term Bond € 101,3755 Erste Adr. Short Term Bond € 100,1451 OTP Short-term bond $ 98,7410 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4878 PBZ Novčani fond kn 175,9593 ZB plus € 150,8500 ZB europlus BE € 150,8500 ZB europlus BK € 128,7399 PBZ Euro Novčani kn 158,0347 Raiffeisen Cash kn 152,1011 Erste Money $ 134,0850 PBZ Dollar fond kn 144,0410 HPB Novčani kn 133,5182 OTP novčani fond kn 130,6213 InterCapital Money kn 1380,6274 Locusta Cash kn 118,7528 Allianz Cash € 116,0006 Erste Euro-Money kn 111,7007 Auctor Cash € 106,1568 Raiffeisen euroCash € 106,4035 HPB Euronovčani kn 106,5815 Alta Multicash € 102,1557 OTP euro novčani kn 1004,1315 Zodaks Cash

-0,21 -0,26 -0,10 -0,22 0,06 -0,20 0,01

naziv(fond)

valuta

0,06 -0,14 0,05 -0,08 -0,01 -1,42 0,10 -0,06 -0,01 -0,02 -0,02 0,04 0,09 -0,01 -0,04 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,02 -0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,01 0,01 0,01

INVESTICIJA OD 20 MILIJUNA KUNA Tvrtka Odašiljači i veze pokrenula je radove na izgradnji novog objekta s ciljem podizanja kvalitete usluga i preseljenja vlastite radiokomunikacijske i telekomunikacijske opreme te one drugih korisnika s postojeće lokacije Ugljan na onu istočno od tvrđave Sv. Mihovil, na vrhu Mala Glava. S odabiranim izvođačima radova u natječajnom procesu, Dalekovodom i tvrtkom Diklo-gradnja, ugovoreni su radovi na izgradnji novog objekta. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 20 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama OiV-a.

PLAĆENA PRAKSA ZA IT-JEVCE Nakon uspješne provedbe programa Zabe Banking Academy, namijenjenog studentima ekonomskih usmjerenja, Zagrebačka banka je pokrenula i Zaba Future Academy. Riječ je o programu plaćene stručne prakse za studente informatike i matematike koji će imati priliku učiti i raditi s naprednim IT tehnologijama, najmodernijim razvojnim alatima i matematičkim metodama u bankarstvu. Program prakse traje od tri do šest mjeseci, ovisno o mogućnostima i obvezama studenata, pružajući im maksimalnu fleksibilnost. Prijave traju od 8. do 19. ožujka.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Kateřina Lachmanova

Karikature Boga Verbum

Najdugovječniji hrvatski kazališni ravnatelj, a vjerojatno i svjetski, u ovoj je knjizi podastro pet desetljeća iskustva kulturnog menadžmenta koje nije ograničeno samo na teatar. Od rock-sastava Crno-bijeli, preko legendarnog KPGT-a, do Jazavca koji je postao Kerempuh, Ljuština je radio bez predaha, uvijek uspijevajući naći formule za privlačenje široke publike. Uz bezbroj anegdota iz života i rada najvažnijih aktera kazališnog života na ovim prostorima, Ljuština je popunio i jednu prazninu koja se sve očitije pomalja pred našim očima - zaborav najvažnijih ličnosti naše kulture.

Anna Claybourne

Istraži, otkrivaj i eksperimentiraj u svijetu znanosti Školska knjiga

Govoriti o tome kakav Bog jest ili nije uvijek je pomalo riskantno, budući da Bog po samoj svojoj biti beskonačno nadilazi svaku našu ideju. Događa se da su naše zamisli o Bogu daleko od onoga što On jest, da su one ustvari poput karikature - iskrivljena, lažna slika Boga. Čak i mnogi nevjernici ne odbacuju Boga, nego neku vrstu karikature za koju vjeruju da predstavlja Boga jer im je na taj način približena ili su je sami tako zamislili. Knjiga poznate češke teologinje Kateřine Lachmanove na zanimljiv i provokativan način bavi se upravo tim lažnim slikama Boga.

Duško Ljuština

Rasprodano V.B.Z.

Zašto neki sokovi imaju mjehuriće? Zašto se na nebu pojavljuje duga? Kako se raketa lansira u svemir? Postavljanje ovakvih pitanja može biti početak uzbudljivog putovanja. Već sada započnite istraživati svijet znanosti! Riješi zagonetke i labirinte, eksperimentiraj i zabavi se uz brojne pokuse koje svatko može izvesti priborom dostupnim u svakom domu. Knjiga je namijenjena djeci već od sedam godina starosti, ali kojoj će se stalno vraćati.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

Borislav Vujčić

Nesanica HENA Com

Prošlo je 10 mjeseci otkad je Anna Fox napustila sigurnost svog doma u New Yorku. Užasnuta mogućnošću da izađe van, dane provodi u ispijanju vina, gledanju filmskih klasika, prisjećanju na sretnija vremena i... špijuniranju susjeda. Onda se u kuću preko puta nje useli obitelj Russell: majka, otac i sin tinejdžer. Savršena obitelj. Ali jedne noći Anna kroz svoj prozor vidi nešto što nije smjela. Njezin se svijet počne raspadati, a šokantne tajne izlaze na vidjelo. Samo, što se zaista dogodilo? Što je umislila? Tko je u opasnosti, a tko sve kontrolira?

Julijana Butter

Oaza nesvakidašnjih prijateljstava Alfa

Pisac Armerije Morski u rodnoj kući na otoku rekapitulira svoj život. Na otoku su ostali Jere i Grišpe, prijatelji s kojima ga osim uspomena veže i zavjet Mariji, ženi u koju su sva trojica bili zaljubljeni i koja je otišla u Ameriku. Oni prate Armerijev književni uspjeh, brakove i razvode, osobne i svjetske ratove... te odlučuju da će mu za života podići spomenik. Da bi u tome uspjeli, “prenamijenit” će novac koji je za nova crkvena zvona stizao iz Amerike, ne znajući da ga je slala njihova Marija, kao što ni Marija ne zna da je Armerijev posljednji veliki roman posvećen njoj.

A. J. Finn

Žena na prozoru Profil

Roman Oaza nesvakidašnjih prijateljstava dočarava nam peteročlanu obitelj koju čine otac, majka i troje djece od kojih je jedno u majčinom trbuhu. Svi članovi obitelji sanjaju svoje snove, ali svi likovi koji se pojavljuju u ovome romanu imaju i zajednički san. Ostvariv ili ne, nije toliko važno, jer pravi sadržaj života na kraju ipak čine odnosi, koji su ponekad, kao što znamo iz iskustva, onaj pravi smisao i cilj životnog puta.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com. Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, info@galmet-zagreb.com, 01/3768 239.

Obrada metala ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (od 1000 do 4000 t) te prešu (od 1000 do 2500 t) za predmete u rasponu od 0,15 do 30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvode u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl.com, +030 6577 115.

Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmenti) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 900.

Čišćenje i ugradnja Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i sva ostala čišćenja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni pro-

IZBOR IZ NADMETANJA

zori), suhu gradnju (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje kupaonica i ugradnju kupaoničkih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601 250.

Strojevi Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve.dalbicer@armakmakina.com.tr, +90/232/3755178.

Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, 01/6548 085.

Protupoplavna zaštita MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protivpoplavnazastita.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju proizvoda za obranu od poplava na području Hrvatske. Kontakt: Tomaž Umek, info@mt2.si.

HRVATSKA Balistički prsluci

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja izradu, najam i održavanje balističkih prsluka. Procijenjena vrijednost nabave je 43,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. ožujka. Električna vozila

Nacionalni park Brijuni nabavlja električna vozila. Procijenjena vrijednost je 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Lijekovi

KBC Split nabavlja lijekove s liste posebno skupih lijekova HZZO-a III. Procijenjena vrijed-

nost nabave je 97,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. travnja. Obrazovanje nezaposlenih

Hrvatski zavod za zapošljavanje traži uslugu obrazovanja nezaposlenih osoba za rad u djelatnosti metalske industrije i brodogradnje za područje Bjelovara i Splita. Rok dostave ponuda 23. ožujka. Uređenje javnih površina

Grad Šibenik nabavlja radove na uređenju javnih površina na Šubićevcu. Procijenjena vrijednost iznosi 740.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

REGIJA Turistički vlakovi

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova nabavlja dva turistička vlaka za prijevoz turista na relaciji Kraljevo kolo-Biogradsko jezero. Procijenjena vrijednost nabave je 550.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. ožujka. HTZ oprema

Sarajevo-šume nabavljaju HTZ opremu. Rok dostave ponuda je 26. ožujka. Pića i napitci

Univerzitet u Banjoj Luci nabavlja pića i napitke. Rok dostave ponuda je 19. ožujka.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU POSLOVNI PROSTORI, STANOVI, ALI I DVORAC Oranice, ukupne površine 23.489,36 četvornih metara, Kalinovac, Koprivničkokriževačka županija, procijenjene vrijednosti 46.196 kuna. Dražba se održava 13. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod 1⁄2 utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu položile jamčevinu u znosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Kuća i dvorište, ukupne površine 598 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 657.800 kuna. Dražba se održava 13. ožujka u 11 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod 1⁄3 procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 42,4 četvorna metra, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 120.000 kuna. Dražba se održava 14. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod 2⁄3 utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 36.064 četvorna metra, Vera, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 144.256 kuna. Dražba se održava 14. ožujka u 13 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod 2⁄3 utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Poslovni prostor, ukupne površine 18,43 četvorna metra, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 192.911,48 kuna. Dražba se održava 15. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu “viđeno-kupljeno”. Nekretnina se ne može prodati ispod 1⁄3 utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 64.303,82 kune. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

održavanja ročišta dale osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine (19.291,14 kuna). Poslovni prostor, ukupne površine 125 četvornih metara, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 3,026.136,25 kuna. Dražba se održava 15. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu “viđeno-kupljeno”. Nekretnina se ne može prodati ispod 1⁄3 utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća, garaža, dvije gospodarske zgrade, cisterna i dvor, ukupne površine 428 četvornih metara, Crikvenica, Primorskogoranska županija, procijenjene vrijednosti 2.219.359,41 kunu. Dražba se održava 16. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Crikvenici. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnine se ne mogu prodati ispod 2⁄3 utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 1.479.572,94 kune. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile osiguranje od 200.000 kuna. Razgledavanje se održava 15. ožujka, od 12 do 14 sati, sa sudskim ovršiteljem. Kuća i dvorište, ukupne površine 978,28 četvornih metara, Kumrovec, Krapinskozagorska županija, procijenjene vrijednosti 360.811,23 kune. Dražba se održava 19. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod 1⁄2 utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Dvorac i park Stubički Golubovec, ukupne površine 17.939,81 četvorni metar, Donja Stubica, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna. Dražba se održava 20. ožujka u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene, a uplaćuje na račun Suda najkasnije pet dana prije održavanja ročišta za dražbu. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom i najavu na broj telefona: 091/4222547. Stan i parkiralište, ukupne površine 60,62 četvorna metra, Pag, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 291.000 kuna. Dražba se održava 20. ožujka u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Rok za podnošenje pisanih ponuda i uplatu jamčevine je 15. ožujka. Sve informacije moguće dobiti na brojeve telefona: 021/340451, 340456, 340412, 340413 ili 340431.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Željezo Islandsko državno tijelo za nabavu traži nabavu željeza. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Dokumentacija o nabavi je besplatna i može joj se pristupiti izravno i neograničeno na https:// www.rikiskaup.is/utbod/utb/20708. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: Rikiskaup (The Central Public Procurement) 660169-4749, Borgartun 7c, Reykjavik 105, Island, Anna Soley Sveinsdottir, utbod@ rikiskaup.is. Nadzor nad radovima Eidsberg kommune, Mysen, Norveška, traži nabavu usluga nadzora nad radovima. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/159803. Dodatne informacije dostupne su na: Eidsberg kommune, Innkjøpssamarbeidet Indre Østfold 944 345 035, Ordfører Voldensv. 1, Mysen 1850, Norway, Nina Mathiassen, nina.lund.mathiassen@eidsberg.kommune.no. Izvođač radova Grad Zürich traži izvođača radova na građevinama. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1005625. Dodatne informacije dostupne su na Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Postfach, Zürich 8021, Swizterland, AHB-Beschaffungswesen@zuerich.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Pokusno bušenje Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag, Aarau, Švicarska, traži usluge pokusnog bušenja i sondiranja. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1006141. Dodatne informacije dostupne su na Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag, Schifflän-

destrasse 35, Aarau 5001, Switzerland, werner. kradolfer@rothpletz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na adresu: National Cooperative for the Storage of Nuclear Waste, NAGRA, Hardstrasse 73, Wettingen 5430, Switzerland, A&V Drilling technology TBO - DO NOT OPEN, george.wewerka@nagra.ch. Izvođač građevinskih radova Zračna luka Zürich, Švicarska, traži nabavu izvođača radova na izgradnji poslovnih zgrada, skladišta i industrijskih građevina i građevina vezanih za prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. travnja. Adresa profila kupca: www. flughafen-zuerich.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1008445. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: steigerconcept ag AUSSCHREIBUNG WERKHOF - bitte nicht öffnen P16AW003.06, Staffelstrasse 6, Zürich 8045, Switzerland, kontakt_werkhof@steigerconcept.ch. Građevinski radovi Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji zgrada. Natječaj je otvoren do 5. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1008307. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Postfach, Zürich 8021, Switzerland, AHB-Beschaffungswesen@zuerich.ch. Usluge popravaka i održavanja Canal de Isabel II, S. A., Madrid, Španjolska, traži uslugu popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 9. travnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je kod: Canal de Isabel II, S. A., C/ Santa Engracia, 125, AREA DE MANTENIMIENTO DE EDIFICIOS, 28003 Madrid, Espana, www.canaldeisabelsegunda.es. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Canal de Isabel II, S. A.C/ Santa Engracia, 125, edificio 9, planta baja SUBDIRECCIÓN DE CONTRATACIÓN, 28003 Madrid, Espana.

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

GENEVA INTERNATIONAL MOTOR SHOW 2018

RIMČEVA HIPERJURILICA POKORILA ŽENEVU Sa 1914 konjskih snaga, odnosno čak 1,41 megavatom snage osigurava se ubrzanje do 98 kilometara na sat za 1,85 sekundi, maksimalnih 412 kilometara na sat i autonomiju od 650 kilometara piše Krešmir Sočković sockovic@privredni.hr

N NOVI AUTOMOBIL C_TWO STAJAT ĆE 1,7 MILIJUNA EURA, A PROIZVODIT ĆE SE U TVORNICI U SVETOJ NEDELJI

a jednom od najvažnijih automobilskih događanja u svijetu Geneva International Motor Showu 2018, Rimac Automobili su predstavili svijetu svoj novi automobil C_Two. Vozilo je dizajnirano u Hrvatskoj i, kako kažu u kompaniji, od nule je napravljen s potpuno novim tehnologijama i na taj način predstavlja novu generaciju hiperautomobila. S njegovih 1914 konjskih snaga odnosno čak 1,41 megavatom snage i 2300 njutnmetara okretnog momenta osigurava se ubrzanje do 96 kilometara na sat za 1,85 sekundi, što je brže i od Teslina novog roadstera. Do 300 kilometara na sat dolazi za manje od 11,8 sekundi, a maksimalna mu je brzina 412 kilometara na sat. Novi inovativni baterijski sustav osigurava 120 kilovatsati energije što je dovoljno za doseg po punjenju od 650 kilometara. Novost na vozilu je i prepoznatljiv dizajn koji sliči prethodnom modelu, no dodan je niz aerodinamičnih dodataka, a omogućava vlasniku i level 4 autonomne vožnje što ga čini jednim od najpametnijih i najpovezivijih automobila u svijetu.

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.


NEPONOVLJIVO ISKUSTVO ZA VOZAČE Kako kaže Mate Rimac, ovaj električni automobil koji se potpuno prilagođava korisniku, od same skice do gotovog proizvoda nastao je u Svetoj Nedelji. “Automobil ima monocoque okvir, krov, panele karoserije i stražnji podokvir za smještaj integriranog paketa baterija izrađen

od ultralakih i čvrstih karbonskih vlakana, dok su zone uvijanja pri sudaru izvedene od aluminija. Rimac C_Two osmišljen je i da vozaču pruži neponovljivo iskustvo korištenja s On-board AI tehnologijom s kojom je C-Two najpametniji

i najpoveziviji automobil na svijetu. Automobil raspolaže s osam kamera, šest radara i 12 ultrasoničnih senzora, dok tradicionalan ključ zamjenjuje sustav prepoznavanja lica vozača”, naglasio je na predstavljanju Rimac. Inače, Mate Rimac je osnovao tvrtku Rimac Automobili 2009. godine nakon dugogodišnjeg iskustva s električnim vozilima koje je sam radio u svojoj garaži kako bi razvijao najnaprednije električne sportske automobile na svijetu. Godine 2011. predstavio je svoj prvi automobil Concept_One na najvećem sajmu automobila te godine, a početkom 2013. godine je prvi primjerak automobila isporučen, što ga čini prvim automobilom koji je Hrvatska kao država proizvela i izvezla. Tvrtka se s vremenom razvila u inženjersku i proizvodnu kompaniju koja, uz vlastite automobile, razvija i proizvodi razne automobile i prototipe za druge prvenstveno automobilske tvrtke, te kroz svoju sestrinsku tvrtku Greyp Bikes i visokotehnološke električne bicikle. Novi automobil C_Two stajat će 1,7 milijuna eura, a kako najavljuju u Rimac Automobilima, proizvest će ih 150 i to u tvornici u Svetoj Nedelji u Hrvatskoj.

KAKO KAŽE MATE RIMAC, OVAJ ELEKTRIČNI AUTOMOBIL POTPUNO SE PRILAGOĐAVA KORISNIKU

12. ožujka 2018. | broj 4020 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


7. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA PLACE2GO

Sejšeli, Zanzibar i Obala Bjelokosti u Zagrebu Na dosad najvećem turističkom sajmu po broju sudionika, organiziranom u Zagrebu - 7. međunarodnom sajmu turizma Place2go, koji se održava od 16. do 18. ožujka u zagrebačkoj Areni, nastupit će više od 180 izlagača iz 21 države. Prvi put se predstavljaju Sejšeli, Zanzibar i Obala Bjelokosti, a u Zagreb ponovno dolaze izlagači iz Indonezije, Indije, Kanade, Italije, Mađarske, Češke, Tunisa, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Belgije, Švicarske, Njemačke, Makedonije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i, naravno, Hrvatske. Najavljujući Place2go, Damjana Domano-

vac, direktorica tog sajma, je rekla kako joj je velika želja da se na sajmu predstavi još više domaćih destinacija jer je čvrsto uvjerena kako u našoj zemlji ima još mnogo neistraženih ljepota. Zadovoljstvo dugogodišnjom suradnjom s tim sajmom izrazio je Uğur Cantimur, direktor Turkish Airlinesa za Hrvatsku, te pritom naglasio kako je ova godina u znaku 20. godišnjice poslovanja u Zagrebu. Place2go već sedmu godinu zaredom podržavaju Grad Zagreb i zagrebačka Turistička zajednica. Martina Bienenfeld, direktorica TZ Zagreba, je istaknula kako se na sajamskom izložbenom prostoru te

turističke zajednice predstavlja projekt Kultura turizma, pokrenut još 2010. u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport. Tim se projektom, dodala je, mladim ljudima nastoji podići

svijest o vlastitom gradu kako bi se upoznali s turističkim, kulturnim i prirodnim potencijalima Zagreba. U sklopu međunarodnog sajma Place2go održat će se niz panela i radionica. (S.P.)

VALAMAR RIVIERA POSLODAVAC PARTNER 12. GODINU ZAREDOM

NAJPOŽELJNIJI POSLODAVAC U TURIZMU Već 12. godinu zaredom turistička kompanija Valamar Riviera dobila je Certifikat Poslodavac Partner. Taj certifikat izdaje tvrtka Selectio kao priznanje za izvrsnost u upravljanju ljudskim potencijalima. U Valamaru se neprekidno prepoznaje važnost kvalitetnih procesa upravljanja ljudskim potencijalima, što se očituje visokim rezultatima u svih pet ocjenjivanih područja, posebice u području praćenja radne uspješnosti te motiviranju i nagrađivanju zaposlenika gdje je ponovno ostvaren najveći broj bodova. U Valamar Rivieri posebno ističu brigu za zaposlenike i ravnotežu poslovnog i privatnog života, a upravo

se inicijativama na tom području najbolje očituje snaga ljudskih potencijala. Na vrlo kvalitetan način u Valamaru postupaju i sa sezoncima koji su prepoznati kao oni od ključne važnosti za uspješno

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4020 | 12. ožujka 2018.

tvrtkino poslovanje. Valamar se ističe dostupnošću i raznolikošću edukacija koje se nude svim zaposlenicima, stalnim i sezonskim, te kvalitetnom internom komunikacijom. Redovno se

provode ispitivanja stavova zaposlenika temeljem kojih se ta tvrtka nastoji iz godine u godinu učiniti još boljom. Mary Ann Dizdar, voditeljica projekata u Sektoru ljudskih potencijala Valamar Riviere, istaknula je, primajući Certifikat Poslodavac Partner, kako je to priznanje značajna motivacija daljnjeg uspješnog tvrtkina poslovanja. “Stavljajući zaposlenike u središte poslovanja, nastavljamo biti primjerom dobre prakse hrvatskim kompanijama te jedan od najpoželjnijih poslodavaca u turizmu”, naglasila je Mary Ann Dizdar. Inače, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji trenutno je 40 nositelja Certifikata Poslodavac Partner. (S.P.)


Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK


9. svibnja 2018.

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 uprava@privredni.hr

Profile for NEstar

Pv 4020  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4020  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Profile for nestar
Advertisement