Page 1

| 60 GODINA ILIRIJE | RAST BDP-a | GOSPODARENJE OTPADOM |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

4. prosinca 2017., godina LXIV, broj 4007

KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

U idućoj godini 2,5 puta više dozvola za strane radnike

INTERVJU

Matija Fojs POSEB

Hoću knjigu!

AN PR

I LO G

fo n i N E E Enterprise nosi Što do e Network r Eu op

PLAN ULAGANJA ZA EUROPU

Investicijski val se teško pokreće

PREDSTAVNIŠTVO HGK U KINI

Ulaz u najveću svjetsku ekonomiju


izrada vizualnog identiteta

grafički dizajn

grafička priprema

logotipi, brošure, časopisi...

| Privredni vjesnik d.o.o. | Kačićeva 9, Zagreb | tel: 01/ 56 000 00 | email: grafika@privredni.hr |


SADRŽAJ

4007 / 4. prosinca 2017. TEMA TJEDNA 6

Kvote za zapošljavanje stranaca U idućoj godini 2,5 puta više dozvola za strane radnike

AKTUALNO 10

Državni zavod za statistiku Gospodarski rast od 3,3 posto

16

6

Hrvatska gospodarska komora otvorila predstavništvo u Kini Vrata za ulazak u najveću svjetsku ekonomiju

23

Hrvatska bi u idućoj godini mogla zaposliti dosad najveći broj stranih radnika

Nagrađeni poduzetnici Dubrovačkoneretvanske županije Uručene Zlatne kune i Dubrovačke vidre

24

Junckerov plan Investicijski val se teško pokreće

26

Međunarodni sajam investicijskih projekata Rexpo 2017. Sinergijom do zdrave gospodarske klime

33 61 posto Hrvata planira u idućoj godini putovati više nego ove godine, pokazalo je istraživanje Booking.coma

INTERVJU 12

Matija Fojs, direktor lanca knjižara Hoću knjigu! Nije nam cilj biti najveći nego najbolji

18

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom Snažan zaokret i ozbiljan izazov

31

Znate li kako se puni proračun? Mnogi smatraju da je doneseni proračun gotova stvar i da taj proračun treba samo potrošiti

PV ANALIZA

KOLUMNA: IZNAD CRTE

12

Matija Fojs

HRWWWATSKA 34

Konferencija Digital&Tech Trebamo napraviti hrvatski ICT brend

38

60 godina Ilirije Kreator razvoja turizma i pokretač gospodarstva

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA 44

Financijska agencija U blokadi 26.236 poslovnih subjekata

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR TOMISLAV ČORAK

Nova automobilska REVOLUCIJA Jedan od iznimno važnih faktora rasta udjela električnih vozila je i promjena modela vlasništva i korištenja vozila

M Tomislav Čorak, principal The Boston Consulting Groupa

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

a koliko hrvatski ljubitelji vozila s unutarnjim izgaranjem bili skeptični i odbijali to prihvatiti, budućnost u kojoj će svako drugo vozilo na našim cestama biti električno ili hibridno bliža je nego što to možemo zamisliti. Prema netom objavljenom istraživanju The Boston Consulting Groupa, hibridna i u cijelosti električna vozila će do 2030. preuzeti polovinu globalnog tržišta vozila. Ta će se transformacija događati tijekom sljedećih 12 godina u tri faze. Do 2020. će vozila s unutarnjim izgaranjem zbog visoke cijene električnih vozila i predugog roka povrata ulaganja čak i uz poticaje ostati dominantna. Uz to, mnogi proizvođači s napretkom tehnologije i dalje uspijevaju zadovoljiti visoke regulatorne zahtjeve koji su slijedom članstva u EU na snazi i u Hrvatskoj. Upravo će regulatorni zahtjevi za zaštitu okoliša, ne samo u Europi, biti okidač druge faze i rasta udjela električnih vozila na globalnom tržištu, ali u kombinaciji s nastavkom poticaja za kupovinu električnih vozila. Treba naglasiti kako tu neće biti riječ o vozilima koja su pogonjena isključivo baterijama, već o kombinaciji tzv. potpunih hibrida, djelomičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon. Za hrvatske potrošače jedna od najzanimljivijih promjena, odnosno jedna od onih koja će i globalno uzeti maha je pad udjela vozila s unutarnjim izgaranjem na dizel gorivo. Oni koji prate trendove u automobilskoj industriji zasigurno su zapazili da se dobar broj europskih proizvođača automobila obvezao smanjiti dostupnost dizel vozila u svojoj gami, a na to ih potiču i regulatori za zaštitu okoliša. U Europi su dizel vozila 2016. držala 48 posto tržišta, a taj će udjel do 2020. pasti na 36 posto. Glavna prepreka bržem usvajanju električnih vozila svakako je cijena vozila u kojoj je najveća stavka baterija. No, ona danas pada osjetno brže od očekivanja, pa će cijena troška baterija po kilovatsatu pasti između 80 i 105 dolara do 2025. i između 70 i 90 dolara do 2030. godine. Tek kad alternativni izvori energije, poput nuklearne, vjetra i solarne, postanu ključni faktori u stvaranju električne energije u najvećim svjetskim ekonomijama poput Kine i SAD-a, tad

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

će električna vozila imati osjetan utjecaj na smanjivanje razine stakleničkih plinova u atmosferi. No gledajući cijeli svijet, situacija će tijekom sljedećih 12 godina biti šarolika. U Kini, gdje je cijena goriva visoka, a cijena električne energije niska, uz činjenicu da kineski vozači rade puno više kilometara u usporedbi s Europljanima, usvajanje električnih vozila ići će brže, barem do 2025., kad će se ono ubrzati, pa će električna vozila u Europi do 2030. doseći trećinu tržišta. Najveći će rast broja električnih vozila biti u segmentima manjih vozila: do 2030. vozila u C segmentu bit će gotovo u cijelosti električna, dok će vozila s unutarnjim izgaranjem ostati glavna za srednja gospodarska vozila i tzv. pickup vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem gdje će do 2030. doseći 55 posto.

NAJVEĆI RAST BROJA ELEKTRIČNIH VOZILA BIT ĆE U SEGMENTIMA MANJIH VOZILA Jedan od iznimno važnih faktora rasta udjela električnih vozila je i promjena modela vlasništva i korištenja vozila. S jedne strane, modeli dijeljenja vozila poticat će vlasnike automobilskih flota na uvođenje električnih vozila jer će trošak vlasništva zbog velike kilometraže biti isplativ u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem, a s druge strane, skori dolazak autonomnih vozila, najprije upravo u segmentu dijeljenja vozila i taksi usluga, povećat će njihov udjel na tržištu. Hrvatski potrošači tome će se trendu vjerojatno pridruživati nešto sporije od ostatka Europe zbog niže kupovne moći, ali nova automobilska revolucija ipak otvara prilike za hrvatsko gospodarstvo. Uz hrvatske Rimac Automobile, globalnog pionira u razvoju tehnologija baterija za autoindustriju, hrvatski IT sektor, posebno oni koji već imaju iskustva s autoindustrijom, mora tražiti prilike za izradu komplementarnih softverskih rješenja za autoindustriju. Za to svakako imaju dovoljno znanja.


BROJKE, BROJKE

ČOKOLADA - KAD, KOJU I KOLIKO 43,9%

33,5%

ispitanika čokoladu jede nekoliko puta tjedno

10%

konzumira je nekoliko puta mjesečno

2,6%

10%

nekoliko puta godišnje

čokoladu uopće ne konzumira

čokoladu jede svakodnevno

36,5% 63,5%

91,3%

5,2%

3,5%

građana preferira čokoladne table

ispitanika konzumira praline

ispitanika konzumira čokoladne prutiće

32,3

% pojede jedan do tri reda table čokolade

14,7

% ispitanika pojede pola table

Izvor: Ja TRGOVAC (nacionalno reprezentativni uzorak od 400 građana)

izvode ladne pro a bira čoko č a đ o v proiz domaćih roizvode p e n okolad kupuje č a č roizvođa stranih p

13,9% pojede cijelu

4% pojede samo

tablu

jednu kockicu

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

U IDUĆOJ GODINI DOZVOLA ZA STR Svjesni smo da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage te slijedom to Rastom gospodarstva najveći nedostatak radne snage je uočen u djelatnostima rada i mirovinskoga sustava piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H

rvatska bi u idućoj godini mogla zaposliti najveći broj stranih radnika. Naime, predložena kvota iznosi 29.000 radnih dozvola, od čega bi za novo zapošljavanje išlo 17.810. Produžilo bi se 9000 već izdanih dozvola,

1940 dozvola bilo bi za sezonsko zapošljavanje, od čega 1400 za radna mjesta u turizmu i 540 za zapošljavanje u poljoprivredi. Inače, za ovu godinu, ukupna kvota za zapošljavanje stranaca bila je 7026 radnih dozvola, kojima treba pridodati i 1800 dozvola koje se produžuju. U Ministarstvu rada

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

i mirovinskoga sustava kažu kako je brojka od 29.000 radnih dozvola samo prijedlog koji je upućen nadležnim tijelima na davanje mišljenje. “Ovaj prijedlog odluke rezultat je zaprimljenih prijedloga resornih ministarstava, predstavnika poslodavaca i komorskih udruženja te analize postojeće strukture nezaposlenih


2,5 PUTA VIŠE ANE RADNIKE ga kontinuirano provodimo niz aktivnosti kako bi se ti problemi otklonili ili ublažili. graditeljstva, brodogradnje te turizma i ugostiteljstva, kažu u Ministarstvu osoba i osoba raspoloživih za rad. Naime, svjesni smo činjenice da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage te slijedom toga kontinuirano provodimo niz aktivnosti kako bi se ti problemi otklonili ili ublažili. Rastom gospodarstva najveći nedostatak radne snage je uočen u djelatnostima graditeljstva, brodogradnje te turizma i

ZA SVE MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U OVOJ GODINI IZDVOJENO JE VIŠE OD 1,5 MILIJARDI KUNA, ISTIČU U RESORNOM MINISTARSTVU

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

29.000 radnih dozvola predložena kvota za zapošljavanje stranaca

ugostiteljstva”, stoji u odgovoru iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u kojem navode kako je njihov cilj ponajprije aktivirati domaću radnu snagu za što su osigurali oko 145 milijuna kuna namijenjenih mjerama obrazovanja nezaposlenih osoba za deficitarna zanimanja. “Također smo se i ostalim mjerama aktivne politike zapošljavanja usmjerili na aktivaciju nezaposlenih osoba. Pri tome posebno izdvajamo mjeru osposobljavanja na radnom mjestu kojom se žele osposobiti nezaposlene osobe za stjecanje potrebnih znanja i vještina za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Za sve mjere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini izdvojeno je više od 1,5 milijardi kuna”, ističu u resornom ministarstvu.

POTREBNA JE REFORMA OBRAZOVNOG SUSTAVA

17.810 7 810 dozvola predviđeno je za novo zapošljavanje

12.170 radnika bilo bi na raspolaganju građevinskim tvrtkama

“Građevinski sektor u zadnjih nekoliko godina pokazuje znakove oporavka, raste broj izdanih građevinskih dozvola i predviđenih vrijednosti radova, ali u branši kronično nedostaje kvalificirane radne snage i zato u Hrvatskoj gospodarskoj komori podržavamo povećanje kvota za uvoz radnika iz inozemstva”, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj komentirajući prijedlog prema kojem se u idućoj godini planira zaposliti 2,5 puta više novih stranih radnika nego što ih je bilo zaposleno u ovoj godini. Najveći broj radnika, ako se prijedlog usvoji, bit će na raspolaganju građevinskim tvrtkama koje će moći angažirati 12.170 stranaca i to najviše tesara i zidara, a potom montera, betoniraca, kao i ostalih zanimanja u graditeljstvu. “Kvote za uvoz radne snage samo su vatrogasna mjera

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

koja građevinarima treba omogućiti realizaciju već ugovorenih projekata, dok dugoročno moramo razmišljati o reformi obrazovnog sustava”, smatra Mirjana Čagalj ističući kako HGK upravo na tome radi u suradnji s nadležnim institucijama zagovarajući uvođenje dualnog strukovnog obrazovanja koje će obrazovni sustav uskladiti s potrebama naših gospodarstvenika. Po tom modelu tvrtke bi odlučivale koja su im zanimanja potrebna i u kojem broju, a onda bi u suradnji sa školama dogovarale upis potrebnog broja učenika. Učenici bi tijekom školovanja pola vremena provodili na praksi u tvrtkama, stječući relevantna znanja i vještine, tako da bi odmah po završetku školovanja bili spremni za rad. U međuvremenu bi dobivali određenu financijsku naknadu za odrađenu praksu što bi ih pak trebalo potaknuti na upis deficitarnih zanimanja. Važno je istaknuti i povećanje plaća u tom sektoru kako bi se spriječio odljev radnika u inozemstvo. Trenutačno je prosjek plaća u građevini oko 4500 kuna, a trebao bi narasti barem na 7000 kako bismo bili konkurentni inozemnim tržištima kamo odlazi hrvatska radna snaga.

KVOTE ZA UVOZ RADNE SNAGE SAMO SU VATROGASNA MJERA KOJA GRAĐEVINARIMA TREBA OMOGUĆITI REALIZACIJU UGOVORENIH PROJEKATA, SMATRA MIRJANA ČAGALJ “Također treba staviti naglasak na prekvalifikaciju i cjeloživotno obrazovanje jer trenutačno imamo poprilično velik broj nezaposlenih, pa je na prvi pogled paradoksalno da moramo uvoziti radnike koji nisu osposobljeni za novu vrstu tehnologija koje se danas primjenjuju”, smatra Mirjana Čagalj dodavši kako ti procesi nisu jednostavni te da će trebati vremena dok se provedu u praksi.

NUŽNE SU REFORME ZA DUGOROČNO RJEŠENJE U Hrvatskoj udruzi poslodavaca zadovoljni su predloženom kvotom i razumijevanjem za problem nedostatka radne snage koju je iskazalo resorno ministarstvo, no također su


ponovili dvije ključne stvari na koje upozoravaju već nekoliko godina. “Za dugoročno rješenje problema nužno je provesti sveobuhvatnu reformu obrazovanja koja je ključna za restrukturiranje cijelog sustava koji bi trebao pratiti potrebe gospodarstva i shodno tome prilagoditi obrazovne programe jer se jedino na taj način nedostatak radne snage može riješiti kroz zapošljavanje domaćih radnika”, istaknuli su u HUP-u navodeći također kako sadašnji kvotni sustav nije nikakvo trajno rješenje te da on predstavlja vatrogasnu mjeru kojom se pokušava premostiti problem nedostatka kvalificirane radne snage. Uz reformu obrazovanja, trebalo bi provesti i niz mjera koje će u narednim godinama omogućiti da se potrebe za radnom snagom zadovoljavaju zapošljavanjem domaćih radnika.

ZAPOŠLJAVANJE STRANACA PO POTREBI Hrvatska obrtnička komora smatra kako problem nedostatka radne snage prvenstveno treba rješavati osposobljavanjem raspoloživih a nezaposlenih radnika iz Hrvatske. “HOK je predložio i da se razmotre izmjene u načinu na koji se uređuje zapošljavanje stranaca i to na način da se zapošljavanje omogući po potrebi. Poslodavac bi imao obvezu prijaviti potrebu za radnicima određenog zanimanja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje čija je obveza pronaći te radnike u kratkom roku. Ako se ne pronađe odgovarajući radnik, poslodavac bi dobio dozvolu za zapošljavanje stranca na godinu dana. Takav postupak bio bi jednostavniji i omogućio bi brže rješavanje problema za poslodavca te nesmetano poslovanje”, smatraju u Hrvatskoj obrtničkoj komori navodeći kako bi takvim rješenjem Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio točne informacije o nedostajućim zanimanjima za koja treba provesti mjere osposobljavanja evidentiranih

nezaposlenih osoba. Po isteku roka na koji je poslodavcu odobreno zapošljavanje omogućilo bi mu se zapošljavanje osposobljenog domaćeg radnika ili bi mu se produžila dozvola za stranca ako se osposobljavanjem ne osposobi dovoljan broj radnika za potrebe poslodavaca. Kad je pak riječ o kvotama za iduću godinu, u HOK-u podržavaju prijedlog povećanih kvota u sektoru graditeljstva, kao i u

HOK SMATRA KAKO PROBLEM NEDOSTATKA RADNE SNAGE PRVENSTVENO TREBA RJEŠAVATI OSPOSOBLJAVANJEM RASPOLOŽIVIH A NEZAPOSLENIH RADNIKA IZ HRVATSKE sektoru prometa. Navode kako je u graditeljstvu potrebno predvidjeti i kvote za inženjere građevinarstva i građevinske tehničare, čiji nedostatak predstavlja problem obrtnicima u ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, propisanih Zakonom o gradnji. “U sektoru ugostiteljstva procjenjujemo da predložena kvota, unatoč povećanju u odnosu na kvote u 2017. godini i to osobito za sezonske radnike, ipak neće biti zadovoljavajuća. Zadnjih se godina pokazuje veliki nedostatak konobara, kuhara te pomoćnih kuhara i kuhara majstora. Potražnja za ovim zanimanjima nije samo sezonskog karaktera, a uopće nisu uvrštena u kvote za strance”, upozoravaju u krovnoj organizaciji hrvatskih obrtnika.

HGK radi u suradnji s nadležnim institucijama na uvođenju dualnog strukovnog obrazovanja koje će obrazovni sustav uskladiti s potrebama naših gospodarstvenika.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK

Sadašnji kvotni sustav nije nikakvo trajno rješenje. On predstavlja vatrogasnu mjeru kojom se pokušava premostiti problem nedostatka kvalificirane radne snage. Hrvatska udruga poslodavaca

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


AKTUALNO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

GOSPODARSKI RAST OD 3,3 POSTO Ovo je 13. tromjesečje za redom da BDP raste. Ujedno je riječ o trećem po veličini rastu od početka krize, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H

rvatsko gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju realno je proraslo za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju procjene Državnog zavoda za statistiku. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,9 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2016. realno je veći za 3,2 posto. “Ovo je 13. tromjesečje za redom da BDP raste. Ujedno je riječ o trećem po veličini rastu od početka krize”, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof koji je istaknuo kako je prema revidiranim podacima u cijeloj prošloj godini rast BDP-a povećan s prethodnih tri na 3,2 posto, te u drugom tromjesečju ove godine sa 2,8 na tri posto. Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju 2017. ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, koji su rasli za 5,7 posto. Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, s obzirom na to da je uvoz porastao više nego izvoz, odnosno uvoz je porastao za

9,5 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. A među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti izazvan je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava od 3,7 posto.

I DALJE RASTU INVESTICIJE I rast investicija pozitivno je utjecao na BDP. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je već deveti kvartal zaredom njihova rasta, i to nešto brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,3 posto. U trećem je tromjesečju porasla i potrošnja države, za 2,3 posto, nešto više u odnosu na 1,7 posto u prethodnom tromjesečju. Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost u trećem tromjesečju 2017. realno veća za 2,6 posto u odnosu na isto tromjesečje 2016. prema originalnim podacima, a najveći doprinos njezinom rastu ostvaren je u djelatnosti smještaja i pripreme hrane i pića. “Rast bilježimo u svim ostalim djelatnostima osim u poljoprivredi gdje se

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

u trećem tromjesečju bilježi pad od 3,1 posto, uslijed posljedica suše”, rekao je Krištof koji je istaknuo kako ove godine

OVE GODINE VEĆ DESETI PUT ZA REDOM HRVATSKI BDP RASTE BRŽE OD PROSJEKA EU-a, ISTIČE KRIŠTOF već deseti put za redom hrvatski BDP raste brže od prosjeka EU-a. Prema objavljenim podacima Eurostata, BDP država članica Unije porastao je na kvartalnoj razini za 0,6, a na godišnjoj za 2,5 posto. Hrvatska je na sredini po gospodarskom rastu u društvu Nizozemske, Španjolske i Austrije, najbrže stope rasta imaju Rumunjska, Latvija i Češka, a najmanje Velika Britanija, Danska i Bugarska.


KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Povećana dinamika rasta robnog izvoza Hrvatska gospodarska komora u svom komentaru na rast BDP-a od 3,3 posto u trećem ovogodišnjem kvartalu navodi kako je takav rast, unatoč očekivanjima utjecaja dobre turističke sezone, najviše ostvaren zbog dinamičnog rasta robnog izvoza. Potom je slijedio nastavak rasta osobne potrošnje, dok je utjecaj izvoza usluga ipak bio nešto manji. Rast BDP-a bi u skladu s ostvarenim rastom ukupne potražnje bio i osjetno dinamičniji da istodobno nije zabilježen i znatan rast uvoza roba i usluga od čak 9,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal. “Zahvaljujući ostvarenom rastu, stopa rasta za prva tri kvartala povećana je na tri posto, čime se približila procjeni Ministarstva financija za cijelu godinu od 3,2 posto. Takvu procjenu podržala je i Europska komisija koja je početkom studenoga svoju procjenu za Hrvatsku

povećala sa 2,9 na 3,2 posto, iako bi za njeno ostvarenje bila potrebna neočekivano visoka stopa rasta za četvrti kvartal. Kod svih kategorija potražnje koje određuju ukupno kretanje BDP-a bilježe se više ili manje pozitivni trendovi. Najveći je utjecaj na kretanje BDP-a i u prva tri kvartala imalo kretanje robnog izvoza. Takvo je kretanje i dalje omogućeno pozitivnim efektima pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, većom orijentacijom poduzetnika na izvoz, stabilnim rastom EU-a kao najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera te ukupnim globalnim kretanjima”, smatraju u HGK-u i ističu kako je ostvareni rast u skladu s pozitivnim trendovima na razini EU-a, ali da se ipak može reći da je nešto niži u odnosu na procjene. “Također se može zaključiti da s ostvarenim rastom Hrvatska i dalje raste dinamičnije od EU-a od 2,3 posto i time

se lagano približava prosječnoj razini razvijenosti EU-a. No s ostvarenim rastom Hrvatska istodobno zaostaje za zemljama usporedivih značajki, odnosno članicama EU10, čiji je prosječni rast u prva tri kvartala ove godine iznosio 4,5 posto i sve su ostvarile dinamičniji rast od Hrvatske. Najviše Rumunjska, čiji je BDP na godišnjoj razini povećan čak 6,8 posto”, kažu u HGK-u. (I.G.)

RBA ANALITIČARI

Domaća potražnja pozitivno je pridonijela rastu BDP-a Analitičari RBA u svojoj analizi, uspoređujući dinamiku rasta gospodarstva Hrvatske s ostalim članicama EU-a, ističu kako je primjetno da Hrvatska nastavlja rasti iznad prosjeka Unije. No u odnosu na većinu država Srednje i Istočne Europe stope rasta su slabije i upozoravaju na daljnje komparativno zaostajanje. “Domaća potražnja pozitivno je pridonijela rastu gospodarstva, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan naglašavajući i dalje prisutnu razmjerno visoku uvoznu ovisnost. Analizom pojedinačnih sastavnica BDP-a, vidljivo je kako je očekivano

najviši doprinos povećanju obujma BDPa ostvaren snažnijom potrošnjom kućanstava koja je u razdoblju od srpnja do kolovoza realno viša za 3,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje”, kažu analitičari RBA, dodajući kako su investicije u bruto fiksni kapital blago ubrzale s godišnjom stopom rasta koja je u promatranom razdoblju iznosila 3,4 posto. “To može ukazivati na to da je, barem za sada, financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima”, smatraju RBA analitičari.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU MATIJA FOJS, DIREKTOR LANCA KNJIŽARA HOĆU KNJIGU!

NIJE NAM CILJ BITI NAJVEĆI, NEGO NAJBOLJI Konačno se možemo fokusirati na ono što nam je otpočetka bio glavni cilj, a to je vratiti ljude u knjižare i osigurati da se u njima osjećaju kao kod kuće. Veliki izazov nam je i lansiranje webshopa što nas čeka sredinom prosinca razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Naše je mišljenje da je simbioza knjižara i izdavača koja u Hrvatskoj postoji neprirodna te nam je drago što je Hoću knjigu! kao isključivo knjižarski lanac alternativa i osvježenje na hrvatskoj književnoj sceni

N

a hrvatskoj knjižarskoj sceni novu utakmicu zaigrala je jedna skroz druga ekipa kojoj je glavni cilj vratiti kulturu čitanja i učiniti knjige i čitanje ugodnim i zabavnim. Hoću knjigu! je novi lanac knjižara čiji je pristup knjigama i knjižarstvu svojevrstan iskorak na ovom ni malo jednostavnom tržištu. “Osim što su najmodernije opremljene i čitatelju nude najširi raspon kvalitetnih naslova, knjižare Hoću knjigu! nude savjete stručnih trgovaca s iznimnim poznavanjem književnosti”, rekao nam je direktor lanca knjižara Hoću knjigu! Matija Fojs.

 Kako ste se odlučili preuzeti šest knjižara posrnulog knjižarskog lanca Algoritam MK? - Zvonko i Jurica Ćubrić, moji poslovni partneri i prijatelji, godinama su bili u poslu vezanom uz papir te su djelomično bili vezani i uz nakladništvo. Njihov je otac prodao svoj vlasnički udio u tvrtki Fokus najvećem distributeru uredskog materijala, te je obitelj Čubrić dio zarade odlučila uložiti u pokretanje lanca knjižara Hoću knjigu! Na taj potez odlučili smo se kako bismo dokazali da se u knjižarstvu može raditi pošteno, s naglaskom na plaćanju svih obveza na vrijeme, a na kraju dana nešto i zaraditi. Ne manje važno, jedan od glavnih ciljeva nam je modernizacija iskustva čitanja u Hrvatskoj jer odgovorno tvrdimo da su knjige, ali i odlasci u knjižnice i knjižare, u svijetu i danas jedan od glavnih izvora zabave.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

 Što će biti fokus u vašem daljnjem poslovanju? - Počeli smo s radom prije samo nekoliko mjeseci. Primarni fokus bio nam je da što prije ponovno otvorimo knjižare kako ljudi koji su u njima prije radili ne bi dugo bili bez posla. Naime, iznimno smo sretni što smo na-

ODGOVORNO TVRDIMO DA SU KNJIGE, ALI I ODLASCI U KNJIŽNICE I KNJIŽARE, U SVIJETU I DANAS JEDAN OD GLAVNIH IZVORA ZABAVE kon konzultacija s voditeljima knjižara zadržali većinu zaposlenika s ogromnim iskustvom u knjižarstvu te što smo im od starta mogli ponuditi bolje uvjete no što su imali kod bivšeg poslodavca. S obzirom na to da smo nedavno otvorili i posljednju knjižaru zasad, Megastore u samom centru Zagreba u Bogovićevoj ulici, konačno se možemo fokusirati na ono što nam je otpočetka bio glavni cilj, a to je vratiti ljude u knjižare i


Apsolutno se nadamo da smo pokrenuli pozitivne vjetrove jer sve svoje obveze podmirujemo na vrijeme, a nadamo se da će i drugi slijediti naš primjer te da će slijedom toga naša suradnja biti iskrenija, zdravija i uspješnija

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU ono što poželi. Najnoviji naslovi, mjesto za čitanje i educirano osoblje koje će zainteresiranoj osobi pomoći da se snađe u moru knjiga minimalni su uvjeti koje današnja knjižara tre-

KOD NAS SU NAJPOPULARNIJI LJUBAVNI ROMANI, KRIMIĆI I POPULARNA PSIHOLOGIJA ba ispuniti, a ostali sadržaji, poput zanimljivog uređenja i zabavnih radionica ili promocija, u knjižare će privući i one koji možda na prvu i nisu toliko skloni čitanju, stoga s posebnom pažnjom radimo na tom dijelu ponude.

Ono što s našim knjižarama želimo postići je da kupac u knjižaru ne ulazi isključivo da bi kupio knjigu, nego zbog čitava ugođaja koji će mu ta knjižara pružiti i u kojoj će pronaći ono što poželi

osigurati da se u njima osjećaju kao kod kuće. Veliki izazov nam je i lansiranje webshopa što nas čeka sredinom prosinca koji bi trebao biti najnaprednija online trgovina takve vrste ne samo u Hrvatskoj, nego i regiji.

 Hoćete li se baviti i nakladništvom ili isključivo prodajom? - Činjenica da nismo izdavači olakšava nam posao s obzirom na to da nismo dužni na police ‘gurati’ neke naslove koji možda nisu toliko atraktivni, a mi smo ih izdali. To je naša najveća prednost pred konkurencijom jer kao trgovci udovoljavamo isključivo kupcu i njegovim željama. Naše je mišljenje da je simbioza knjižara i izdavača koja u Hrvatskoj postoji neprirodna te nam je drago što je Hoću knjigu! kao isključivo knjižarski lanac alternativa i osvježenje na hrvatskoj književnoj sceni. da treba imati moderna knjiža Što danas ra? Knjižar o kakvima mi sanjamo i kakve - Knjižare ćemo nap naposljetku i ostvariti na lokacijama na p kojima poslujemo već odavno postoje u cijelom svije svijetu. U Hrvatskoj je, barem dosad, sibi drugačija. Naime, ono što s našim tuacija bila knjižaram želimo postići jest to da kupac u knjižarama knjižaru ne ulazi isključivo da bi kupio knjigu, neg zbog čitavog ugođaja koji će mu ta nego knjižara pružiti i u kojoj će pronaći

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

 Možemo li reći kako u hrvatskim poslovnim vodama konačno počinju puhati neki pozitivni vjetrovi, kao što je plaćanje obveza na vrijeme? - Plaćanje na vrijeme ne bi trebalo biti iznimka nego pravilo. Svjesni smo da se u svakom poslovanju može dogoditi neka nepredviđena situacija zbog koje se s plaćanjem može malo zakasniti, ali poslovati na način da mjesecima, pa čak i godinama, ne plaćaš dobavljače, prevoditelje, zaposlenike i ostalo trebalo je biti moguće jedino u znanstveno-fantastičnim romanima koji se nalaze u našim knjižarama, a ne kao stvarna situacija koja se godinama događala u svijetu knjižarstva i izdavaštva. Apsolutno se nadamo da smo pokrenuli pozitivne vjetrove jer sve svoje obveze podmirujemo na vrijeme, a nadamo se da će i drugi slijediti naš primjer te da će slijedom toga naša suradnja biti iskrenija, zdravija i uspješnija.  Čitaju li Hrvati knjige, koje žanrove preferiraju? - Iako se u medijima dosta spominje kako Hrvati kao narod ne čitaju, odnosno da pročitamo jednu ili dvije knjige godišnje, smatramo kako to i nije u potpunosti točno, odnosno da je puno veći problem dobavljivost knjige. Hrvatska nije veliki igrač na knjižarskoj mapi svijeta, stoga neki popularni inozemni naslovi kod nas stižu puno kasnije no što bi trebali. Kada bismo to promijenili, vjerujemo da bi se i trendovi čitanja promijenili nabolje. Kao i to da stvarna situacija nije toliko crna koliko statistike pokazuju. A što se žanrova tiče, Hrvati uglavnom slijede svjetske trendove, stoga su i kod nas najpopularniji ljubavni romani, krimići te popularna psihologija.


CROMA

 Možete li nam otkriti neke od svojih planova ? - Kao što smo spomenuli, sada kada smo riješili glavni dio, a to je otvaranje svih zacrtanih knjižara, voljeli bismo se posvetiti samom uređenju te unošenju, kako mi to volimo reći, ‘coolness’ faktora u knjižare. Počeli smo već polako raditi na tome, pa ćete u knjižari Megastore pronaći dizalo inspirirano Tardisom iz Dr. Whoa, kao i najveći asortiman filmske i književne memorabilije u Hrvatskoj. Posebnu pažnju posvećujemo organiziranju raznih aktivnosti za djecu i odrasle, stoga smo ostvarili redovnu suradnju s udrugom Ministarstvo magije koja će svakoga mjeseca svojim čarobnim radionicama uveseljavati djecu, dok će, primjerice, akustični bend Amaterapeuti sredinom svakog tjedna glazbom izliječiti ljude od svakodnevnih briga. Ideje su nam bezgranične, samo nam treba vremena da ih sve i ostvarimo. Važno je napomenuti i da nam nije cilj biti najveći nego najbolji. Želimo naviknuti ljude da smo ovdje, da kod nas mogu pronaći gotovo sve što požele i usput se dobro zabaviti.  Koje biste tri knjige preporučili, recimo, poslovnim ljudima da pročitaju i zašto? - Preporučio bih Što bi napravio Google Jeffa Jarvisa, zato što se radi o najbitnijoj stvari u poslovnom svijetu, zatim Stoljeće rata: Angloamerička naftna politika i novi svjetski poredak F.W.Engdahla, jer će vas naučiti strategiji i

ŽELIMO NAVIKNUTI LJUDE DA SMO OVDJE, DA KOD NAS MOGU PRONAĆI GOTOVO SVE ŠTO POŽELE I USPUT SE DOBRO ZABAVITI mračnoj strani tržišne dominacije, i treća knjiga The Diamonds, Gold and War: Making of South Africa Martina Mereditha, jer pokazuje što sve mogu napraviti ljudi i kamo nas sve to može dovesti.

 Postoji li knjiga koja je vama posebna i zašto? - Dvije knjige koje su me se posebno dojmile, odnosno promijenile moj odnos s knjigom, su Lovac u žitu i Veliki Gatsby. To su knjige koje su me prvi put istinski zainteresirale, odnosno uvele u magični svijet knjiga. Do tada sam se mučio s čitanjem lektire i smatrao sam čitanje kaznom.

Odabrani najbolji menadžeri Na svečanoj dodjeli nagrada Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA proglasilo najboljih 16 menadžera u Hrvatskoj

H

rvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA nagradilo je 16 najboljih domaćih menadžera u 2017. godini u devet kategorija. Nagrađeni su stručnjaci u vodećim hrvatskim tvrtkama koje su na tržištu prepoznate kao one koje stalno ulažu u razvoj i obrazovanje svojih djelatnika. Nagrade za životno djelo dobili su vlasnici i prokuristi tvrtki TTI iz Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjčec i Antun Presečki iz Presečki Grupe. Kranjčec je nagrađen zbog dugogodišnjeg vođenja uspješne tvrtke koja je od samih početaka orijentirana na primarnu djelatnost prijevoza u cestovnom teretnom prometu roba svih vrsta, a Presečki Grupa, koja je odavno posao započela sa špedicijom, danas ima 600 zaposlenih, 330 autobusa i među najvećima je u svojem području. Direktor splitske tvrtke Sintaksa Petar Jelinčić i direktor zagrebačkog TBG Betona Branimir Muidža laureati su u kategoriji malih poduzeća. Direktor varaždinskog Bomark Paka Stiven

Toš najbolji je ovogodišnji mladi menadžer, a predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić dobitnik je nagrade za menadžera godine u kategoriji javnih poduzeća. Direktor društva ACG Lukaps iz Ludbrega Goran Grotić te direktor BDF Servisa Josip Vuk odnijeli su nagradu u kategoriji inozemnih poduzeća. Poduzetnicima godine proglašeni su predsjednik Uprave splitskog Deltrona Mladen Drnasin i predsjednik ogulinskog Bjelina Darko Pervan. U kategoriji velikih poduzeća nagradu su dobili članica Upravnog odbora i glavna izvršna direktorica tvrtke KTC Križevci Daliborka Kranjčić i vlasnik požeške tvrtke Color Emajl Goran Šutalo. Nagrađeni menadžeri u kategoriji srednjih poduzeća su direktor virovitičke tvrtke Brana Slavko Rajnović te predsjednik rovinjske Istragrafike Enis Kancelir. Član Uprave Mon Perina iz Bala Massimo Piutti te predsjednica varaždinske IGEA-e Jarmila Pezo proglašeni su projekt-menadžerima godine. (K.S.)

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA OTVORILA PREDSTAVNIŠ

VRATA ZA ULAZAK U NAJVEĆU SVJETSKU EKONOMIJU Najveće teškoće domaćim izvoznicima u Kinu predstavljaju nedefinirani certifikati i procedure za određene proizvode, a upravo rješavanje tih problema u suradnji s institucijama dviju zemalja bit će jedan od prioriteta HGK, najavio je Burilović Kinesko tržište je enormno, ali i zasićeno, Hrvatska kao zemlja malih brojeva mora igrati na kartu kvalitete”, ističe Burilović. “Niše za naše izvoznike mogli bi biti premium proizvodi, plasirani ciljanoj klijenteli više platne moći - od prehrambenih tvrtki, proizvođača strojeva i oprema pa sve do IT kompanija, a vrhunska kvaliteta i dobra marketinška strategija ključ su uspjeha. Najveće teškoće domaćim izvoznicima u Kinu predstavljaju nedefinirani certifikati i procedure za određene proizvode, a upravo rješavanje tih problema u suradnji s institucijama dviju zemalja bit će jedan od prioriteta HGK”, najavio je Burilović.

NEOGRANIČENE MOGUĆNOSTI ZA POSLOVANJE

POSLOVANJE U KINI MOGU OLAKŠATI I POSEBNE GOSPODARSKE ZONE ORIJENTIRANE NA SLOBODNU TRGOVINU

O

tvaranjem predstavništva HGK u Šangaju obilježavamo 25 godina uspostave gospodarskih odnosa Hrvatske i Kine i uvjeren sam da će prisustvo HGK na terenu pridonijeti boljoj i uspješnijoj gospodarskoj suradnji naših dviju država, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na Hrvatskokineskom gospodarskom forumu održanom prigodom otvaranja Predstavništva HGK u Šangaju. “Trgovinska razmjena između Hrvatske i Kine daleko je od zadovoljavajuće jer je iznosila samo 656 milijuna eura u prošloj godini, poglavito ako gledamo potencijal kineskog tržišta. Trenutačno su naši glavni izvozni proizvodi na kinesko tržište bukovo drvo, strojevi za oblikovanje gume i plastičnih masa, vatrogasna vozila, proizvodi od kože te lijekovi. Dakle, nema previše proizvoda veće dodane vrijednosti i to je ono što moramo mijenjati.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

U Kini živi 20 posto svjetske populacije, 2,6 puta više ljudi nego u cijeloj Europskoj uniji, a njihov standard i ekonomija konstantno rastu. Tu leži golem potencijal za plasman kvalitetnih proizvoda i usluga koje Hrvatska nesumnjivo ima. Zato će HGK u okviru novog ureda, ističu u Komori, raditi na jačanju imidža i brenda Hrvatske i hrvatskih proizvoda. “Poslovati u Kini nije lako, ali ekonomija vrijedna 13 trilijuna dolara dovoljno govori o tome da ovdje imamo što raditi i ponuditi”, smatra veleposlanik Republike Hrvatske u Narodnoj Republici Kini Nebojša Koharović koji je uvjeren da će Predstavništvo HGK pomoći u rješavanju certifikata i tako spriječiti daljnje propuštanje prilika za ulazak na ovo tržište. Tvrtke Podravka i Badel već su godinama prisutne na kineskom tržištu. “Tržište Kine je veliko i potencijalno te vjerujemo kako će otvaranje Komore u Šangaju olakšati proboj na njega. Nadamo se da se, u vremenu koje je ispred nas, taj potencijal može iskoristiti s


TVO U KINI

PRILIKE ZA ULAGANJA

Kineske investitore zanima lučka infrastruktura Hrvatsko-kineski poslovni forum potvrdio je interes kineskih investitora za lučku infrastrukturu u Hrvatskoj posebno za luke u Zadru i Rijeci te investicije u sektorima infrastrukture i turizma. Nikolina Brnjac, državna tajnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavila je prometne prednosti hrvatskih luka i projekt Zagrebačka obala Luke Rijeka te pohvalila interes kineskih investitora za ulaganje u razvoj Luke Zadar o čemu kineski ulagači upravo pregovaraju. Na prošlogodišnjem sastanku na vrhu u Rigi Hrvatska i Kina su potpisale Memorandum o razumijevanju o

suradnji po pitanju luka i lučkih industrijskih parkova, a hrvatska vlada je spremna na suradnju s Kinom u sklopu inicijative Jedan pojas, jedan put. Državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić pohvalio je aktivnosti Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA), a na panelu je istaknuo ulaganja tvrtke Zhongya Nekretnine te pojasnio zašto kasni izdavanje građevinske dozvole za njihov projekt. Riječ je o prvoj kineskoj investiciji u Hrvatskoj, uz posredovanje CSEBA-e, a riječ je o preuzimanju Hotela Toplice koji će ubuduće biti vrhunska destinacija s četiri zvjezdice.

obzirom na sve prepreke i izazove koje ovo tržište ima”, rekao je na Forumu potpredsjednik Podravke za internacionalna tržišta Danijel

HGK ĆE U OKVIRU NOVOG UREDA, ISTIČU U KOMORI, RADITI NA JAČANJU IMIDŽA I BRENDA HRVATSKE I HRVATSKIH PROIZVODA

“Šangaj je poslovni centar svijeta. Zainteresirani smo za suradnju, za investicije u turizmu i infastrukturne projekte, hrvatski proizvodi dobrodošli su u Kinu, a kineske investitore pozivam da investiraju u Hrvatsku”, kazao je predsjednik Komore za međunarodnu trgovinu Šangaja (CCPIT i COIC) Yang Jianrong. “Hrvatska je mala zemlja, ali ovdje postaje vrlo popularna, posebno među prijateljima koji se bave golfom. Investirali bismo u golf terene ako hrvatska vlada ponudi investitorima dobre uvjete. U Kini imamo 480 golf terena i više nema prostora za gradnju, stoga nam je interesantna Hrvatska’’, ocijenio je investitor Li Wei iz L&L Golfa.

POVEZIVANJE TRŽIŠTA

Luka Burilović i Yang Jianrong

Kocijan. Direktor razvoja novih tržišta i projekata Badela Damir Butković tvrdi da potencijala ima. “Mogućnosti su neograničene. Ono što je najbitnije za ulazak na ovo tržište je kineski partner i vrlo je važno da je on utjecajan na kineskom tržištu. Potrebna je prisutnost, biti, živjeti i raditi ovdje’’, istaknuo je Butković.

Poslovanje u Kini mogu olakšati i posebne gospodarske zone orijentirane na slobodnu trgovinu, u kojima se provode specijalne ekonomske mjere za poticanje biznisa. Burilović je podsjetio i kako je Hrvatska jedina država koja uz morske luke ima i one kontinentalne na obali Dunava, poput Osijeka i Vukovara, što otvara dodatne logističke mogućnosti i jača poziciju Hrvatske u okviru inicijative predsjednika Xi Jingpinga Jedan pojas, jedan put (Maritime Silk Road) koja će obuhvatiti više od 60 posto svjetskog stanovništva i više od trećine globalne gospodarske proizvodnje. Prilika je to da se regionalna tržišta povežu, prometno i ekonomski, i tako privuku što više kineskoga kapitala, ističe Burilović Na Hrvatsko-kineskom gospodarskom forumu na kojem je sudjelovalo više od stotinu kineskih gospodarstvenika potpisan je i Sporazum o suradnji između HGK i CCPIT COIC-a. (K.S)

Niše za naše izvoznike mogli bi biti premium proizvodi, plasirani ciljanoj klijenteli više platne moći od prehrambenih tvrtki, proizvođača strojeva i oprema pa sve do IT kompanija, a vrhunska kvaliteta i dobra marketinška strategija ključ su uspjeha.

Luka Burilović, predsjednik HGK

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA UREDBA O GOSPODARENJU KOMUNALNIM OTPADOM

SNAŽA I OZBIL Gradovi i općine u roku od tri mje miješanim komunalnim i biorazgr

U

redba o gospodarenju komunalnim otpadom koja je donesena u svibnju krenula je u primjenu 1. studenoga. Ona podrobnije opisuje javne usluge postupanja s miješanim komunalnim i biorazgradivim komunalnim otpadom. Također, Uredbom se reguliraju i povezane usluge koje se odnose na odvojeno skupljanje otpada, korištenje reciklažnog i mobilnog reciklažnog dvorišta te odvoz glomaznog otpada. Za korisnike to konkretno znači da se miješani komunalni otpad prazni minimalno svakih 14 dana, biorazgradivi komunalni otpad najmanje svakih sedam dana, odvoz glomaznog otpada u cijeni usluge najmanje jednom godišnje, mogućnost korištenja reciklažnog dvorišta te mogućnosti korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom u tri mjeseca tamo gdje nema standardnog reciklažnog dvorišta, odnosno jednom u četiri mjeseca tamo gdje je dostupno. “Uredba za Hrvatsku predstavlja ozbiljan izazov. Od nas se očekuje ispunjenje ciljeva koje smo ispregovarali s Europskom unijom, a možemo ih ispuniti samo snažnim zaokretom vezanim za gospodarenje komunalnim otpadom, na tragu kojeg je ispisan sadržaj Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom”, smatra predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore i voditelj Grupacije održavanja čistoće Tomislav Ćurko. Važno je naglasiti kako se precizno određuju i obveze gradova, općina, davatelja javnih usluga, korisnika te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako je na tragu Zakona i Uredbe određena obveza gradovima i općinama da u roku od tri mjeseca od primjene Uredbe donesu odluku o načinu pružanja usluga s miješanim komunalnim i biorazgradivim komunalnim otpadom (do 31. siječnja 2018.). Nakon donošenja te odluke, davatelji javne usluge imaju mjesec dana da im se obrate sa zahtjevima za suglasnost na nove cjenike s obzirom na to

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.


N ZAOKRET JAN IZAZOV seca od primjene Uredbe trebaju donijeti odluku o načinu pružanja usluga s adivim komunalnim otpadom piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr da Uredba određuje kako se cijena javnih usluga mora utvrditi. U roku od godine dana (do 1. studenoga 2018.) davatelji javnih usluga moraju korisnicima osigurati dokaz o ispunjavanju javne usluge, a pred njima je opsežan zadatak

VISOKO NAMETNUTI STANDARDI NAJVJEROJATNIJE ĆE DONIJETI I KOREKCIJU U CIJENI, SMATRA ĆURKO organizacije pružanja tih usluga sukladno standardima Uredbe koji podrazumijevaju ustroj odgovarajućih evidencija o korisnicima, isporuke izjava korisnicima koje će imati snagu ugovora i osiguranje dokaza o obavljanju usluge.

POTICAJNE NAKNADE I VISOKE KAZNE “S obzirom na tako snažan zaokret, nužna je aktivna uloga svih dionika jer su zapriječene visoke kazne za nepostupanje, kako za gradove i općine, tako i za davatelje javnih usluga. Napominjemo da je kazna za prekršaje propisana u visini od 100.000 do 300.000 kuna. Nadalje, naglašavamo kako je Uredbom propisan i izračun poticajne naknade koja dodatno treba stimulirati gradove i općine da ostvare ciljane količine smanjenja miješanog komunalnog otpada, što sa sobom nosi povećanu selekciju otpada. Poticajna naknada vrlo lako može postati penalna za slučaj neprimjenjivanja mjera usmjerenih prema cilju - smanjenju količine miješanog komunalnog otpada”, upozorava Ćurko dodajući kako će visoko nametnuti standardi

najvjerojatnije donijeti i korekciju u cijeni, pri čemu će ta promjena ovisiti o postojećem standardu usluga u nekom gradu ili općini. “Naravno da je korekcija cijena na više uvijek nepopularna i teška, kako za davatelje usluga, tako i za gradonačelnike i načelnike koji je moraju odobriti, a posebice za sve ugroženiji standard korisnika. Uredbom je određeno da se cijena sastoji od cijene minimalne javne usluge, dijela cijene s obzirom na količinu predanog otpada i ugovorne kazne. Cijena minimalne usluge će osigurati funkcioniranje sustava i kao takva predstavlja većinu troškova koji osiguravaju funkcioniranje sustava. Dio cijene s obzirom na količinu će se obračunavati prema volumenu spremnika ili kili predanog otpada na odvoz, a ugovorena kazna će predstavljati onu vrijednost koja je potrebna da bi se podmirili troškovi davatelju javne usluge potrebni za sanaciju pogrešnog ponašanja korisnika poput predaje otpada preko volumena spremnika ili predaje otpada u neodgovarajućem spremniku”, istaknuo je on. Goran Gregurek, direktor Komunalnog poduzeća Križevci, ocjenjuje kako Uredba o gospodarenju otpadom ne predstavlja dobar podzakonski akt koji će Hrvatskoj pomoći u rješavanju pitanja gospodarenja otpadom. “Naprotiv, Uredba predstavlja dodatnu prepreku provedbi Plana gospodarenja otpadom”, smatra on. U dopisu koji je poslao saborskim klubovima i, među ostalim, Vladi, ističe kako Uredbom nitko nije zadovoljan, a ponajprije građani, kojima će poskupjeti usluga (generalna procjena oko 30 posto). Nezadovoljna su i komunalna poduzeća, koja će morati provoditi propis koji je na terenu neprovediv (ovoga časa nitko od komunalaca ne zna kako Uredbu provesti na način da bude usklađena sa svim drugim propisima). Osim toga, njena provedba tražit će od komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave značajna financijska ulaganja koja, u velikoj mjeri, nisu uopće potrebna. Nije zadovoljna ni

Od nas se očekuje ispunjenje ciljeva koje smo ispregovarali s Europskom unijom, a možemo ih ispuniti samo snažnim zaokretom vezanim za gospodarenje komunalnim otpadom, na tragu kojeg je ispisan sadržaj Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom.

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva HGK i voditelj Grupacije održavanja čistoće

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Uredba, baš kao i Zakon o održivom gospodarenju otpadom, stvari postavlja kao da do sada ništa nije postojalo

država, tvrdi Gregurek, jer neće uspjeti provesti Plan gospodarenja otpadom u zadanim rokovima, kao ni gradovi i općine koji će plaćati penale zbog neprovedbe tog plana. “S pravom se stoga pitam: kome takva uredba onda treba? Plan gospodarenja otpadom postavljen je veoma ambiciozno, ali bez obzira na to, većina nas komunalaca spremna je uhvatiti se ukoštac s tim izazovima. No provedbu na terenu treba ostaviti komunalnim poduzećima koja se time neposredno bave. Uredba, baš kao i Zakon o održivom gospodarenju otpadom, stvari postavlja kao da do sada ništa nije postojalo, pa se njome sada pokušava propisivati sve iz početka. Propisuje se sve i svašta, što je apsolutno nepotrebno. Zbog toga imamo mnogo propisa, a u stvarnosti se malo napravilo”, naglašava.

KORAK NATRAG

pa se njome sada pokušava propisivati sve iz početka. Propisuje se sve i svašta, što je apsolutno nepotrebno. Zbog toga imamo mnogo propisa, a u stvarnosti se malo napravilo. Goran Gregurek, direktor Komunalnog poduzeća Križevci

Svaki propis koji se donosi, pa tako i Uredba, dodaje on, trebala bi imati razrađena (barem) dva poglavlja. “Prvo poglavlje se obično naziva ‘zatečeno stanje’, a drugo ‘posljedice’ koje će primjena propisa proizvesti. Ne činovničke, već stvarne! Ova uredba to nema, a činjenica je da će posljedice biti suprotne ciljevima koji su kroz Plan gospodarenja otpadom postavljeni. Trošit će se energija, vrijeme i novac na stvari koje uopće nisu ključne, a ni potrebne. U nekim dijelovima čak idemo korak natrag kada je riječ o komunalnim društvima, odnosno gradovima koji su najviše napravili u gospodarenju otpadom. Na kraju, zašto bi bilo ispravno samo jedno rješenje?! U Europi gotovo svaka država ima neki svoj, više ili manje različit sustav gospodarenja otpadom, a na lokalnoj razini još postoje zasebna rješenja. Bogatstvo različitosti na djelu! A to bi tek trebala biti prednost Hrvatske”, naglašava Gregurek dodajući kako su najnaprednije zemlje u Europi, kad je riječ o gospodarenju otpadom, zemlje najdiscipliniranijih ljudi. U njima se sustav gradi već desetljećima, pa je i svijest njihovih građana u tom pogledu na visokoj razini. “Oni određuju standarde, ali i njihova je platna moć veća. Mi kroz Plan gospodarenja otpadom, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Uredbu o gospodarenju otpadom sami sebi postavljamo, u nekim odredbama, i više standarde nego što ih te zemlje imaju. Drugim riječima, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom želi se uvesti sustav kakav ne postoji nigdje u Europi”, ističe Gregurek. Kako se rokovi za provedbu Uredbe brzo primiču, tako on želi na vrijeme upozoriti na negativne posljedice koje će proizaći iz njene provedbe. “U svakom slučaju, Uredbu treba, kao takvu, staviti izvan snage te hitno načiniti njene izmjene i dopune”, ističe on. Marko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P., kaže kako se Uredbom u starom dobro prokušanom

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

vatrogasnom stilu želi na brzinu, bez strategije, plana i konzultiranja struke dovesti preko noći u red ono što je godinama zapuštano i zapostavljano. “Odmah je jasno tko će profitirati, a jasno je i tko će taj pucanj u prazno ponovno financirati. Najgore je to što je povjerenje građana do sada izigrano puno puta i što su na svoje oči vidjeli da je sav njihov trud do sada

UREDBA PREDSTAVLJA DODATNU PREPREKU PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM, ISTIČE GREGUREK završavao u istom kamionu”, ističe Brnčić. Uredba će, nastavlja Brnčić, donijeti opći kaos, jer dosad u Zagrebu pojedine kuće nisu dobile ni običnu crnu kantu, a kamoli one u bojama. “U Dalmaciji, na žalost, često nema mjesta ni za tu jednu, radi koncepcije prostora. Svaka jedinica lokalne samouprave ima odriješene ruke da formira koloritno izdanje u svom stilu, pa ista boja posude u svakom gradu ili mjestu ne jamči istu sirovinu!? Turisti prednjače po broju upitnika iznad glave kad se nađu pred šarenim cirkusom u koji bi oni ‘kakti’ trebali odložiti ono što su skupili, a često nijedna boja ne odgovara EU standardima. Pa tako Murter u plavu kantu odlaže komunalni otpad, Rijeka to radi u zeleni otpadnik, dok Zagreb kombinira i zelene i crne, a naravno, tu su još ljubičaste, narančaste i nebesko plave...”, pojašnjava Brnčić stanje.

KRUŽNA EKONOMIJA I U GOSPODARENJU OTPADOM Zakon o javnoj nabavi, dodaje, idealan je za nesmetan razvoj i bujanje korupcije na štetu građana. “Jer, kako drugačije objasniti jednogodišnju nabavu najjeftinijeg škarta, koji sljedeće godine ponovno traži isto ulaganje. Posude se raspadaju, pucaju, poklopci i kotači otpadaju, a raspisnici natječaja zadovoljno trljaju ruke jer obrazac tendera od prošle godine već imaju pripremljen i spreman za ovu i svaku sljedeću, budžet je ponovno probijen, a oni ponovno dobri gospodari. Čarobna win-win


situacija...”, smatra on. Zanimljiv je fenomen ignoriranja dobrih i pouzdanih rješenja, koja produciraju problem, a koji je nastao upravo iz rješenja. “Ako nema problema, nema ni osnove za ‘opravdano’ rješavanje posljedica, a onda je to ekonomski neisplativo. Nerijetko se tako na sustave koji rade i koje ljudi vole ugrađuju lokoti, brave, ID kontrole, čipovi i kartice onemogućavajući tako i onima koji imaju sve te gadgete da odlože otpad na propisan način. Jer, uređaj su možda zaboravili u drugim hlačama, a vrećica je u ruci. Potom se ona ostavlja pored spremnika, susjedi to slijede i u roku od tri minute eto novog divljeg odlagališta oko spremnika koji je do jučer radio savršeno! Danas u Hrvatskoj postoje jednostavni, učinkoviti, prokušani i jeftini sustavi sa 10-godišnjim jamstvom. To su sustavi koji rade na opće oduševljenje građana! No čini se da je tu i problem”, ističe Brnčić. Saša Avirović, voditelj Sektora operative u Gradskom komunalnom poduzeću Čakom, kaže kako je dobro što je Uredbom osmišljena provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj, a na razini visoke usklađenosti s Europom. “Opredijelili smo se za ostvarenje kružne ekonomije i kroz domenu gospodarenja otpadom. Dobili smo način izračuna cijene komunalne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada”, pojašnjava on. “Cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada će se naplaćivati ili po masi predanog otpada ili po volumenu spremnika i broju pražnjenja, a gotovo svugdje će biti ovo drugo. Ovakav način obračuna bi trebao motivirati korisnike da pojačano, što je moguće više, izdvajaju korisne sekundarne sirovine, dakle, papir, staklo, plastiku, metale, među ostalim i tetrapak te biorazgradivi komunalni otpad. Cijena minimalne javne usluge bi trebala osigurati financijsku održivost sustava gospodarenja otpadom što je također dobro jer osigurava sigurnost sustava. Uredba je definirala koji troškovi zbrojeno čine cijenu minimalne javne usluge i ti se troškovi imaju raspodijeliti na

sve korisnike usluge. Dobro je to što će stvarnu količinu proizvedenog otpada korisnici plaćati po načelu ‘onečišćivač plaća’ jer to je na kraju krajeva pravedno, a to će se odraziti kroz cijenu javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada. Dobro je to što će se ponašanja protivna Uredbi i odlukama JLSa o načinu pružanja javnih usluga kažnjavati”, smatra Avirović.

NEDOSTATAK INFRASTRUKTURE Loše je, pak, što za postignuće tako visokog standarda usluge ne postoji infrastruktura. “Pritom podrazumijevam da nemamo posude za biorazgradivi i reciklabilni otpad, vozila, kompostane, sortirnice. Loše je to što se javno ne iznosi informacija da sustav postupanja s reciklabilnim otpadom - sortiranje i kompostiranje također ima svoje troškove koje moramo nekako naplatiti. Loše je zapravo to što tako visoki standard usluge postupanja s miješanim komunalnim i biorazgradivim komunalnim otpadom stoji više, što će se u sredinama koje će odgovorno pristupiti ovoj problematici odraziti poskupljenjem cijene prema krajnjim korisni-

PRORAČUNIMA KRONIČNO NEDOSTAJU SREDSTVA, A UREDBA IZISKUJE VELIKA ULAGANJA, NAGLAŠAVA AVIROVIĆ cima. U svemu tome, iznimno je loše upravo to što će se ovime dodatno opteretiti već iscrpljen standard građana, ovoga puta u funkciji korisnika ovih javnih usluga”, naglašava on dodajući kako je siguran da je situacija na terenu vrlo ozbiljna. “To znači da je težak zadatak pred jedinicama lokalne samouprave da provedu Uredbu. Proračunima kronično nedostaju financijska sredstva, a Uredba iziskuje velika ulaganja. Za kraj, upoznat sam s jasnim namjerama Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da značajnim sredstvima koja će povući iz europskih fondova potaknu usklađenje s Uredbom u smislu sufinanciranja nabave potrebne opreme i infrastrukture u cjelini. Koliko mi je poznato, ta tijela u punom zamahu rade na pripremi za objavu javnih poziva. Bez tih javnih poziva, JLS i komunalna društva teško da će moći sami odraditi svoj dio obveza iz Uredbe”, zaključuje Avirović.

Turisti prednjače po broju upitnika iznad glave kad se nađu pred šarenim cirkusom u koji bi oni ‘kakti’ trebali odložiti ono što su skupili, a često nijedna boja ne odgovara EU standardima. Pa tako Murter u plavu kantu odlaže komunalni otpad, Rijeka to radi u zeleni otpadnik, dok Zagreb kombinira i zelene i crne, a naravno, tu su još ljubičaste, narančaste i nebesko plave...

Marko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

NIZ ODLUKA ZA POMOĆ SLAVONIJI I BARANJI Činjenica da smo u Osijeku pokazuje usmjerenost Vlade da u ovom mandatu nastoji smanjiti nejednakosti u regionalnom razvoju zemlje, naglasio je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr slabijeg imovinskog stanja i ugroženog socijalnog statusa, kao i smještaja Caritasa Osijek Đakovačko-osječke biskupije, dok je MORH-u u vlasništvo dana zgrada bivšeg Hotela Mursa, vrijedna 24,3 milijuna kuna, koja će se koristiti za Veteranski dom u Osijeku. Vlada je podržala i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak na području Općine Antunovac.

ZAKON O FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA

JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE U ŽUPANIJI OSJEČKOBARANJSKOJ DAROVANO JE ILI DANO NA KORIŠTENJE VIŠE NEKRETNINA

V

lada je svoju prošlotjednu sjednicu održala u Osijeku, što je bio četvrti put u njenom mandatu da sjednicu održava izvan Zagreba. Na početku sjednice premijer Andrej Plenković rekao je kako time žele istaknuti važnost razvojnih prioriteta svih krajeva Hrvatske. “Činjenica da smo u Osijeku pokazuje usmjerenost Vlade da u ovom mandatu nastoji smanjiti nejednakosti u regionalnom razvoju zemlje. Imamo niz konkretnih projekata iz područja gospodarstva, prometa, kulture, sveučilišta, jedan cjelovit pristup potvrđen potpisivanjem brojnih ugovora od gotovo milijardu kuna vrijednih projekata za Grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, a kada se uzme ukupni iznos projekata koji će biti potpisani za slavonske županije, dolazimo do iznosa od gotovo dvije milijarde kuna”, naglasio je Plenković. Tako je, između ostalog, jedinicama lokalne samouprave u Županiji osječko-baranjskoj darovano ili dano na korištenje više nekretnina. Grad Osijek je dobio osam nekretnina na korištenje radi stambenog zbrinjavanja građana

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva jer je važećim zakonom uspostavljen privremeni obračun naknade za korištenje voda, za što je osnovica isporučena količina vode, a koji je na snazi do kraja ove godine. “Nedonošenjem predloženih izmjena od početka iduće godine počeo bi obračun prema zahvaćenoj vodi što bi, s obzirom na gubitke u javnoj vodoopskrbi od prosječno 49 posto, rezultiralo bitnim povećanjem cijene. Stoga se izmjenama ponovno uspostavlja privremeni obračun naknade. Na taj način neće doći do povećanja naknade za korištenje voda”, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te dodao kako će se u međuvremenu provesti aktivnosti na uspostavi sustava telemetrijskog praćenja mjerenja zahvaćenih količina te kroz Plan upravljanja vodama osigurati sredstva za sanaciju gubitaka vode.

SUSTAV SLJEDIVOSTI DRVA Vlada je usvojila i Prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva. Cilj tog zakona je osigurati uvoz drva i proizvoda proizvedenih iz drvne sirovine koja je zakonito posječena te osigurati da trgovci u cjelokupnom lancu opskrbe primjenjuju sustav sljedivosti drva i proizvoda od drva. “Za razliku od važećeg zakona, ovim prijedlogom se u potpunosti propisuju zadaće nadležnih tijela, način provođenja stručnog i inspekcijskog nadzora i prekršajne odredbe s primjerenim novčanim kaznama”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.


AKTUALNO NAGRAĐENI PODUZETNICI DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Uručene ZLATNE KUNE i DUBROVAČKE VIDRE Donedavno je biti poduzetnik bila loša konotacija, danas smo se odmaknuli od toga. Ovo je respektabilno društvo s respektabilnim rezultatima temeljenima na višegodišnjem trudu i radu, ocijenio je Dobroslavić

U

sklopu svečane sjednice Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Dubrovnik uručena su priznanja Zlatna kuna 2017. i Dubrovačka vidra 2017. najuspješnijim županijskim poduzetnicima te priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu. HGKŽK Dubrovnik sa svojom 209 godina starom tradicijom već 20 godina dodjeljuje nagradu Zlatna kuna, a zadnjih godina i priznanje Dubrovačka vidra. Predsjednica HGK-ŽK Dubrovnik Terezina Orlić istaknula je pozitivne rezultate gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, ali i upozorila da turizam koji čini oko 20 posto udjela u BDP-u nije podatak s kojim se hrvatsko gospodarstvo treba pohvaliti. “Turizam da, ali kao multiplikator našeg gospodarstva, kao djelatnost kroz koju će se plasirati naša proizvodnja od poljoprivredne do drvne, tekstilne i ostalih industrija”, istaknula je Terezina Orlić. Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj čestitala je nominiranima i dobitnicima Zlatne kune, nositeljima priznanja Dubrovačka vidra i onima koji su kroz čitav niz godina zadužili hrvatsko gospodarstvo te istaknula da je HGK za njih uvijek bio na raspolaganju, kao što će to biti i ubuduće. Osvrnula se i na buduće planove Komore rekavši: “Samo brzom i pravodobnom komunikacijom s poslovnim subjektima, javnom upravom i građanima možemo ići ukorak s potrebama tržišta te se u sljedećem razdoblju od dvije godine planiramo potpuno digitalizirati. To će biti i prilika za bolju iskoristivost ljudskih resursa”.

POSEBNA PRIZNANJA ZA LUKU DUBROVNIK I BLATO 1902 “Donedavno je biti poduzetnik bila loša konotacija, danas smo se odmaknuli od toga. Ovo je respektabilno društvo s

PLAKETU ZLATNA KUNA DOBILE SU TVRTKE KARIKA, NAUTIKA I JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI respektabilnim rezultatima temeljenima na višegodišnjem trudu i radu”, ocijenio je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić. Plaketu Zlatna kuna za najuspješnije malo trgovačko društvo dobila je dubrovačka tvrtka Karika (nominirani su bili

iz Dubrovnika). Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava uručena je Jadranskim luksuznim hotelima iz Dubrovnika (nominirani su bili dubrovački Grand hotel Imperial i Luka Ploče iz Ploča). Priznanjem Dubrovačka vidra želi se pozitivnim primjerima podsjetiti na mukotrpan rad malih poduzetnika koji godinama grade svoj poslovni uspjeh i uspješno savladavaju sve prepreke. Ovogodišnji dobitnici tog priznanja su Ivanka RRIF iz Dubrovnika, Mini brum s Mljeta, Prima iz Dubrovnika, Radić&Co iz Orebića, Registrator iz Dubrovnika i Vinogradi Volarević iz Metkovića. HGK je za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodar-

DOBITNICI DUBROVAČKE VIDRE SU IVANKA RRIF, MINI BRUM, PRIMA, RADIĆ&CO, REGISTRATOR I VINOGRADI VOLAREVIĆ dubrovačka Gradska kavana i dubrovački Phobs). Zlatnu kunu za srednje trgovačko društvo dobila je dubrovačka Nautika (nominirani su bili Hotel Lapad iz Dubrovnika i Villa Dubrovnik također

stvu ove godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dodijelio posebna priznanja dvama trgovačkim društvima - Luci Dubrovnik za 70 godina rada i Blatu 1902 za 115 godina rada.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO JUNCKEROV PLAN

INVESTICIJSKI VAL SE TEŠKO POKREĆE Stvaranje poticajnog ulagačkog okvira, motivirajuće i transparentne poduzetničke klime te, posljedično, brendiranje Hrvatske kao poželjnog ulagačkog odredišta, nužni su za stvaranje pretpostavki za održivi i kontinuirani gospodarski rast, kaže Josip Zaher piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvorila mogućnost financiranja projekata iz EU fondova. Točnije, u iznosu od 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova čiji puni potencijal Hrvatska još uvijek nije iskoristila.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

E

uropska komisija pokrenula je 2015. godine inicijativu Plan ulaganja za Europu, poznatiju kao Junckerov plan, kako bi poboljšala investicijsko i financijsko okruženje u Europskoj uniji i stvorila okvir za snažnija ulaganja. Okosnica plana je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) čija uredba o osnivanju posebice predviđa korištenje platformi za ulaganja. Radi se, naime, o javno-privatnim aranžmanima za ugovorno sufinanciranje, koji su strukturirani s ciljem kataliziranja ulaganja u portfelj projekata, za razliku od individualnih projekata s tematskim ili zemljopisnim fokusom. Kako bi informirali poduzetnike, ali i širi krug korisnika o novim mogućnostima za financiranje projekata preko ovih platformi, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ured Europske investicijske banke u Hrvatskoj i Hrvatska gospodarska komora organizirali su skup Plan ulaganja za Europu – važnost platformi za ulaganje.

ISKORISTITI SVAKI DODATNI IMPULS Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, istaknuo je kako bez investicija nema gospodarskog razvoja. Dodao je kako one bježe od rizika naglasivši kako se investicijski val teško pokreće. Iako je hrvatsko gospodarstvo trenutačno u uzlaznoj putanji, napomenuo je, stopa rasta daleko je od one koja je potrebna za kontinuirani rast i razvoj. “Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvorila mogućnost financiranja projekata iz EU fondova. Točnije, u iznosu od 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova čiji puni potencijal Hrvatska još uvijek nije iskoristila. Naime, Hrvatska se, na žalost, i dalje nalazi na začelju EU po stopi iskorištenosti”, kazao je. Prema zadnje dostupnim podacima, nastavio

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

je, iskorištenost iznosi tek 2,7 posto ukupno alociranih EU sredstava. “Za 2018. godinu možemo očekivati veći broj novih poziva za poduzetnike, kao i ubrzano donošenje odluka o financiranju čime će se potaknuti bolja iskoristivost dostupnih izvora sufinanciranja”, napomenuo je. Stvaranje poticajnog ulagačkog okvira, motivirajuće i transparentne poduzetničke klime te, posljedično, brendiranje Hrvatske kao poželjnog ulagačkog odredišta, nužni su za stvaranje pretpostavki za održivi i kontinuirani gospodarski rast, dodao je Zaher. To je proces koji zahtijeva suradnju niza dionika na svim razinama javnog i privatnog sektora budući da je podizanje konkurentnosti Hrvatske kao ulagačkog mjesta te povećanje proizvodnih i inovativnih investicija nešto čemu zasigurno svi težimo. “Ako ne želimo po razvijenosti zaostajati za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom država Srednje i Istočne Europe, ostvarivanje dinamičnih stopa rasta u srednjoročnom razdoblju je nužnost. U tom smislu treba iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku”, kazao je dodajući kako je upravo jedan od njih financiranje iz EU sredstava i dodatnih izvora koji su na raspolaganju Hrvatskoj.

PROMJENE SU SE VEĆ DOGODILE Anton Kovačev, voditelj ureda Europske investicijske banke u Zagrebu, istaknuo je kako je Europska komisija s Europskom investicijskom bankom pokrenula ovaj plan ulaganja kako bi potaknula investicije i gospodarski rast te ono što je za Hrvatsku vrlo bitno – otvaranje novih radnih mjesta. Može se govoriti o uspjesima u pojedinim granama poput turizma što je, naravno, dobro, kazao je. Međutim, naglasio je Kovačev, ako ne pokrenemo investicije i ulagački ciklus, i dalje ćemo, kako kaže naš narod, prelijevati iz šupljeg u prazno. Važnost


KOREJSKO-HRVATSKI POSLOVNI FORUM

Potencijala ima i za jaču suradnju U Zagrebu je prošli tjedan održan treći Korejskohrvatski poslovni forum s posebnim osvrtom na turizam, turističke trendove i mogućnosti, u organizaciji Veleposlanstva Republike Koreje, Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba, Korejske turističke organizacije i Korea Business Centera Zagreb te pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske. “Hrvatska je kao turistička destinacija već nekoliko godina vrlo popularna u Republici Koreji. Okidač za brojne dolaske bio je reality show sniman u Hrvatskoj koji je bio iznimno gledan u Koreji. Oko 25 milijuna Korejaca godišnje putuje po svijetu, a pola milijuna dolazi u Hrvatsku i mislim da je to odličan podatak”, rekao je predsjednik Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba Zoran Horvat istaknuvši kako je te brojke moguće i povećati tako da im ponudimo nove mogućnosti i dinamične programe. Južna Koreja ima gotovo 50 milijuna stanovnika, a kad je riječ o robnoj razmjeni s Hrvatskom, brojke idu u prilog Korejcima jer je lani hrvatski izvoz u tu zemlju bio tek 16 milijuna eura, a uvoz 401 milijun eura. investicijskih platformi, nastavio je, krije se u činjenici kako ih dosad nije bilo u nas. A one su osnova za prikupljanje niza manjih investicijskih projekata koji bi mogli konkurirati u sklopu Europskog fonda za strateška ulaganja.

AKO NE POKRENEMO INVESTICIJE I ULAGAČKI CIKLUS, I DALJE ĆEMO PRELIJEVATI IZ ŠUPLJEG U PRAZNO, KAŽE ANTON KOVAČEV

Korejske turiste, koji su jako dobri potrošači, najviše zanimaju kulturno-povijesne znamenitosti, parkovi prirode, adrenalinski sadržaji i zdravstveni turizam, a uživaju i u hrvatskoj gastronomiji.

IZRAVNA ZRAKOPLOVNA LINIJA Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, istaknuo je kako su se zahvaljujući Planu ulaganja za Europu promjene već dogodile. “Naime, sve članice Europske unije rastu više od dva posto što je prije pet ili 10 godina bilo nemoguće. Od 2007. do 2014. godine Europskoj uniji nedostajalo je više od 350 milijardi eura ulaganja te je došlo do gubitka brojnih radnih mjesta”, naglasio je dodajući kako sada svjedočimo potpuno drugačijoj situaciji. Također, dodao je kako se nada da će se u mogućnosti financiranja koje pruža Fond, osim malih i srednjih poduzetnika, uključiti i veliki projekti iz Hrvatske.

“Ovakvi forumi fokusiraju teme od zajedničkog interesa za obje države i produbljuju međudržavne veze. Prva dva foruma bila su posvećena ICT industriji i zdravstvu, a zadnjih nekoliko godina turizam je bio iznimno važan za razvoj naših međudržavnih odnosa. Lani je Hrvatsku posjetilo više od 380.000 korejskih turista. Želimo proširiti tu suradnju kako bismo povećali broj dolazaka iz Koreje u Hrvatsku, ali i kako bi hrvatski turisti u što većem broju putovali prema Koreji, pogotovo iduće godine kada naša zemlja organizira Zimske olimpijske igre”, rekao je veleposlanik Republike Koreje u Hrvatskoj Park Won-sup koji je naglasio kako ove dvije države imaju potencijal za jaču suradnju i u ostalim područjima, a čemu bi pomogla i izravna zrakoplovna linija između Hrvatske i Južne Koreje. (I.G.) 4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO MEĐUNARODNI SAJAM INVESTICIJSKIH PROJEKATA REXPO

SINERGIJOM DO ZD GOSPODARSKE KLI Jedan od glavnih ciljeva Vlade je stvaranje pozitivne gospodarske klime kroz omogućavanje svih potrebnih preduvjeta za nove investicije, istaknuo je Štromar piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a panel-raspravama na prošlotjednom Međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo 2017., održanom u Zagrebu, govorilo se o tome kakav je utjecaj lokalnih zračnih luka na razvoj gospodarstva, kakvo je stanje u građevinskoj operativi i spremnost tržišta za high-end stambene projekte, kao i o prilikama za razvoj i ulaganje koje omogućuju EU fondovi i državne potpore. Tom je prigodom potpredsjednik Vlade Predrag Štromar rekao kako je jedan od glavnih ciljeva Vlade stvaranje pozitivne gospodarske klime kroz omogućavanje svih potrebnih preduvjeta za nove investicije. “Samo sinergija odgovorne politike,

INVESTICIJE U TURIZMU SU U OVOJ GODINI IZNOSILE VIŠE OD 850 MILIJUNA EURA, NAGLASIO JE CAPPELLI 26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

angažiranih i poduzetnih gospodarstvenika, učinkovite javne uprave kao njihovog servisa, ali i svih građana, može dovesti do zdrave i rastuće gospodarske klime. Radeći svi zajedno na taj način ostvarit ćemo krajnji rezultat koji trebamo i želimo, a to je prije svega sprečavanje daljnjeg iseljavanja stanovništva, a zatim i poticanja mladih na povratak u Hrvatsku”, istaknuo je Štromar. Među panel-raspravama isticale su se one vezane uz turizam, pa je tako ministar turizma Gari Cappelli zahvalio svim zainteresiranim investitorima koji već godinama dolaze na Rexpo i iskazuju svoj interes za ulaganje u Hrvatsku. Pritom je izdvojio investicije u turizmu koje su u ovoj godini iznosile više od 850 milijuna eura. “Rezultati turističke sezone su sjajni, a oni ukazuju na više od 18 milijuna turističkih dolazaka, više od 100 milijuna noćenja, a otvoreno je više od 45 hotela, kategorije četiri i pet zvjezdica. Osim toga, zaposleno je više od 2000 osoba u novootvorenim turističkim objektima”, rekao je Cappelli. Dodao je kako se već za sljedeću godinu planira uložiti više od 30 milijuna kuna u udruženo oglašavanje s turoperatorima u program razvoja Hrvatske kao aviodestinacije. To će pomoći produženju sezone pa će na neki način olakšati investitorima odluku za ulaganja u našu zemlju. Cappelli je najavio i oko 950 miijuna eura skorašnjih sigurnih investicija u javnom i privatnom sektoru te dodatnih 350 milijuna eura vrijednih projekata u zdravstvenom turizmu.

USKORO MJERA ZA ELEKTROMOBILNOST O poticanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru govorio je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. On je rekao kako je taj fond provedbeno tijelo druge razine što znači da poduzima sve mjere vezane za energetsku učinkovitost bez obzira na to je li riječ o projektima u visokom zgradarstvu, obiteljskim kućama,


2017.

RAVE ME komercijalnim građevinama ili javnim zgradama. Upravo taj fond sudjeluje u samom koncipiranju mjera, u odabiru projekata, verifikaciji, ali i kasnijoj kontroli. Govoreći o energetskoj učinkovitosti u turizmu, Ponoš je naglasio kako je to jedan od najbitnijih segmenata tog dijela gospodarstva. “Pojedini hoteli već imaju certifikat energetske učinkovitosti i neki se vlasnici pitaju zašto to već ranije nisu učinili jer su uštede energije velike. U takve objekte voli dolaziti poseban segment turista, a to su oni koji vole prirodu i zaštitnički se odnose prema njoj, pa tako voze električne automobile i bicikle”, istaknuo je Ponoš. Dodao je kako stoga trebamo u potpunosti zaokružiti infrastrukturu, i to posebice u jadranskom dijelu Hrvatske iako se ne smije zanemariti ni kontinentalni turizam. U tom smislu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima niz mjera, a jedna od njih koja će krenuti u prvom kvartalu 2018., bit će elektromobilnost. To će se učiniti dijelom kroz subvencije vezane uz sama električna vozila, ali isto tako i kroz izgradnju električne infrastrukture jer jedno bez drugoga ne ide. Grad Karlovac je jedan od gradova u Hrvatskoj koji je energetsku učinkovitost prepoznao kao svoj strateški cilj i smjer. Dosad je u tom smislu obnovljeno nekoliko vrtića i škola, a u velikom broju slučajeva postignuti su niskoenergetski standardi ili standardi pasivne gradnje. Još jedan veliki projekt je obnova Kliničkog bolničkog centra, dijelom napravljena subvencijama Fonda. “Početkom siječnja 2018. Grad Karlovac će objaviti šest objekata koje u ovom

ENERGETSKA UČINKOVITOST U TURIZMU JE JEDAN OD NAJBITNIJIH SEGMENATA TOG DIJELA GOSPODARSTVA, ISTIČE PONOŠ trenutku pripremamo za dubinsku energetsku obnovu. Ponovno je riječ o projektima obnove škola, vrtića, zgrade gradske uprave, ali i knjižnice i veleučilišta, dakle svega onoga što ima javnu namjenu”, rekla je Snježana Turalija, pročelnica Upravnog odjela za razvoj grada, gospodarstvo i EU fondove u Gradu Karlovcu. Dodala je kako su i tamošnji turistički radnici ekološki osviješteni pa tako i turistički sektor u Karlovcu ide u smjeru održivog poslovanja i u kontekstu ekonomske održivosti, zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Manji utrošak energije u hotelu Olympia Sky Pozitivan primjer energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije je vodički Hotel Olympia Sky. Zgrada ima certifikat A što znači da je u fasadi korištena kamena vuna od 12 centimetara. Hotel ima tzv. inteligentne sobe što znači centralno upravljanje sustavom. Za grijanje i hlađenje prostora korištene su najmodernije dizali-

ce topline gdje je omjer uložene i dobivene energije 1:7. Kao nusproizvod hlađenja uvijek se javlja toplinska energija koja se koristi za pripremu potrošne tople vode i za grijanje bazena. Važno je istaknuti kako je u hotelu Olympia Sky u zadnjih šest mjeseci primjetan gotovo tri puta manji utrošak energije u odnosu na ranije razdoblje.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


PREDSTAVLJAMO URES, Umag

CVJETNA POSLOVNA PRIČA Moj poslovni fokus i ljubav su oduvijek bile biljke i sve što id ide uz njih. Uglavnom, sve se odvijalo postupno, zdravim, normalnim tempom – nikako trkom, kaže Selma Smajić tim od dvadesetak zaposlenika, među kojima su diplomirani agronomi, vrtlari, trgovci, aranžeri i ekonomisti, a taj broj se u proljetno-ljetnim mjesecima, kada je glavna sezona, značajno povećava. Među njima je oko 70 posto žena.

NIŠTA NE TREBA FORSIRATI

Flores sam osmišljavala polagano. Od ideje, osmišljavanja koncepta do najsitnijeg detalja, pronalaska odlične pozicije u centru grada, adaptacije, odabira i uhodavanja djelatnika, pa do pokretanja poslovanja trebalo mi je oko tri godine. Selma Smajić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

P

oduzeće Ures, sa sjedištem u Umagu, posluje više od 20 godina. Razvoj poslovanja se kretao od proizvodnje sezonskog bilja u jednom plasteniku preko otvaranja jednog pa drugog vrtnog centra i proširenja djelatnosti na projektiranje i uređenje okoliša pa do uspostave suradnje s mnogim hotelijerskim tvrtkama i trgovačkim lancima. S vremenom se poslovanje proširililo i na podizanje nasada malina i bobičastog voća na oko dva hektara zemljišta, a sve kako bi se popularizirale maline u Hrvatskoj te vratilo sadnice ovog zdravog voća u hrvatske vrtove. “Moj poslovni fokus i ljubav su oduvijek bile biljke i sve što ide uz njih. Uglavnom, sve se odvijalo postupno, zdravim, normalnim tempom – nikako trkom! Uspjeh preko noći događa se rijetkima, a ja, definitivno, nisam među njima”, kaže vlasnica i direktorica poduzeća Ures Selma Smajić, koja je prošle godine uspjela, uz pomoć svojih suradnika, ispuniti još jedan svoj san - otvoriti cvjetni studio Flores u Umagu, što je svojevrstan brend unutar Uresa, koji planira ponuditi kao franšizu u drugim gradovima Hrvatske. “Flores sam osmišljavala polagano. Od ideje i osmišljavanja koncepta do najsitnijeg detalja, pronalaska odlične pozicije u centru grada, adaptacije, odabira i uhodavanja djelatnika, pa do pokretanja poslovanja trebalo mi je oko tri godine”, rekla je Selma Smajić. Ures sačinjava mladi

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

Kad je pak riječ o problemima s kojima se susreće u poslovanju, Selma Smajić ističe kako je glavni problem svih poduzetnika u Hrvatskoj nestabilan ekonomski sustav te česte zakonske izmjene. “Teško je biti kreativan, poduzetan i pratiti sve to. Tu je još i neučinkovito pravosuđe, dugotrajno rješavanje predmeta što također utječe na poslovanje, ali i živote svih nas. Budući da djelujem i u području poljoprivrede, konstantno se susrećem s problemom rješavanja poljoprivrednoga zemljišta u vlasništvu države. Sve je to usporeno, traje predugo, pa kada ste blizu rješavanja, obično se promijeni vlast, a s time i zakoni i pravila”, ističe Selma Smajić

SELMA SMAJIĆ JE LANI OTVORILA CVJETNI STUDIO FLORES U UMAGU ŠTO JE SVOJEVRSTAN BREND UNUTAR URES-a koja kad je riječ o budućem poslovanju, ideja ima napretek. “No trebam zemlju i adekvatnu radnu snagu. S vremenom sam naučila da ništa ne treba forsirati, kockice treba sigurno slagati. Plan mi je postaviti Flores u franšizno poslovanje. Uz to razrađujem dva projekta koja su u ovoj fazi još uvijek tajna, a koja bi trebala biti realizirana u iduće dvije godine, ako sve bude išlo kako predviđam”, zagonetna je bila Selma Smajić. (I.G.)


enterprise europe

info

Broj 161, 4. prosinca 2017.

KETGATE

Sustav za napredne tehnologije KETGATE želi isporučiti alate i mrežne strukture kako bi se uspostavio međunarodni ekosustav ključnih naprednih tehnologija u sektorima mikro i nanoelektronika, nanotehnologije, industrijske biotehnologije, naprednih materijala, fotonike i naprednih proizvodnih tehnologija KETGATE je projekt Europske unije unutar kohezijskog programa Interreg kojim se želi na tržište isporučiti alate i mrežne strukture kako bi se uspostavio međunarodni ekosustav ključnih naprednih tehnologija (eng. Key Enabling Technologies – KET).

ulaganja te podupirati dinamičan razvoj znanja temeljenog na KET tehnologijama kao i poticanje primjene na području Srednje Europe.

Projektom se žele uključiti mali i srednji poduzetnici iz Središnje Europe u cilju omogućavanja pristupa najnovijim KET visokokvalitetnim infrastrukturama kako bi se testirali inovativni/napredni materijali, fotonike te mikro i nanoinženjering u istraživačko-tehnološkim institucijama. Krajnji cilj je ubrzati proces preuzimanja novih tehnologija. Ključne tehnologije (KET-s) obuhvaćaju: • mikro i nanoelektroniku, • nanotehnologiju, • industrijsku biotehnologiju, • napredne materijale, • fotoniku i • napredne proizvodne tehnologije Ključne tehnologije pružaju osnovu za inovacije u više industrijskih sektora. Tvrtke koje djeluju u sektorima kao što su prehrambena industrija, prijevoz i zdravstvo koriste regionalne kanale inovativnih infrastruktura i tehnoloških

usluga. Projekt KETGATE okuplja poduzetničke potporne organizacije i istraživačke institute iz osam zemalja, a cilj je omogućiti malim i srednjim poduzećima pristup visokim tehnološkim uslugama kako bi osnažili suradnju s relevantnim dionicima u području istraživanja i tehnologije. Projekt će razviti starter setove i alatne pakete zbog poticanja povezivanja s KET inovativnim sustavom (eng. KET Innovation Ecosystem). Kao rezultat toga, mala i srednja poduzeća će brže i efikasnije plasirati pametna rješenja na tržište, utjecati na privatna i javna

Specifični ciljevi projekta su postavljanje nove mreže regionalnih pametnih pristupnih točaka za usluge KET tehnologija namijenjenih malim i srednjim poduzećima prema njihovim potrebama te otvaranje novih mogućnosti transnacionalne suradnje za malo i srednje poduzetništvo Središnje Europe. Na to se nastavlja i razvoj i testiranje novog portfelja usluga istraživačko-tehnoloških organizacija (eng. Research Technology Organisation - RTO) s KET infrastrukturom za male i srednje poduzetnike od izvedivosti, prototipa do plasiranja na tržištu te potpore kod uvođenja i ulaganja u KET. Projektom se ujedno želi regiju Središnje Europe predstaviti kao model/primjer održivog transnacionalnog KET inovativnog sustava s provjerenim procesima, operativnim strukturama i poslovnim modelima koji se prenose na druge sektore/tehnologije/teritorije. Zainteresirani sudionici više informacija mogu dobiti na web stranici: www. interreg-central.eu/Content.Node/KETGATE.html.


enterprise europe

BUSINESS CANVAS

Poslovno planiranje za kreativce Na prvoj u nizu ovogodišnjih radionica, usmjerenih prema razvoju poduzetničkih vještina kreativaca te pronalaženju lakšeg financiranja i plasmana njihovih proizvoda na tržište, govorilo se o poslovnom planiranju U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKI), Europske poduzetničke mreže (EEN) i Europske komisije, održana je radionica Business canvas – poslovno planiranje za kreativce.

umjetnosti za razvoj modernog društva, nakon čega su pristupili izradi jednog zajedničkog modela planiranja društveno angažiranih projekata i tvrtki kroz koji su dali mnoge odgovore na pitanja o funkcioniranju i potrebama takvih sustava – koje probleme rješavaju, s kime komuniciraju, gdje pronalaze novac, tko su im partneri i na koji način mjere rezultate.

Ovo je bila prva u nizu ovogodišnjih radionica usmjerenih prema razvoju poduzetničkih vještina kreativaca te pronalaženju lakšeg financiranja i plasmana njihovih proizvoda na tržište. Suvremene tvrtke postavljaju druge prioritete kod ulaska na tržište i pritom zahtijevaju drugačije pristupe i prioritete. Kreativne industrije kao mladi industrijski sektor imaju veliki fokus na suvremene trendove socijalno orijentiranih malih tvrtki s velikim naglaskom na ideju i inovaciju. Pitanja na koja treba odgovoriti su pretežno

U drugom dijelu radionice timovi su pristupili planiranju svojih projekata koje su razradili po svim zadanim točkama i prezentirali ih ostalim sudionicima. Osim odlične zabave sudionici su dobili osnovne elemente za planiranje i razvoj projekta od osnovne ideje do zatvaranja financijske konstrukcije.

usmjerena prema društvenoj angažiranosti i aktivaciji pojedinih skupina u smjeru rješavanju problema društva. U prvom dijelu voditeljica radionice Ivana Nikolić Popović održala je kratko motivacijsko predavanje s naglaskom na važnost

I u ovoj sezoni radionica partner je HAMAG-BICRO koji putem Europske poduzetničke mreže financira dolazak predavača.

Poslovni susreti Meet&Match u sklopu sajma AgriFood Tech Europska poduzetnička mreža Nizozemske organizira poslovne susrete tijekom AgriFoodTech sajma i kongresa, koji će se održati 13. i 14. prosinca 2017. u gradu Hertogenbosch, u Nizozemskoj.

Događanje je namijenjeno tvrtkama iz sljedećih sektora: Strojogradnja i automatizacija; IT; Pametna i vertikalna poljoprivreda; Ispitivanje i kvaliteta; Ambalaža; Dizajn hrane; Društveni izazovi poput odbacivanja hrane; Zdrava prehrana.

Tijekom ovog događanja, susrest će se tvrtke i R&D instituti i organizacije, koje se bave high tech sistemima i materijalima te poljoprivredno-prehrambenom djelatnošću i hortikulturom.

Zašto sudjelovati? • Pronađite međunarodne poslovne partnere • Predstavite i razvijte nove projektne ideje na međunarodnoj razini

• Uspostavite prekogranične kontakte Prijave su moguće do 12. prosinca putem sljedeće poveznice https://agrifoodtech2017.b2mat.


4. prosinca 2017.

www.een.hr

2 3

PROVEDBENA RADIONICA

Ostvarivanje poduzetničkih snova Na radionici HAMAG-BICRO-a predstavljen je 52,2 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja supersportskog električnog automobila

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) održala je 9. provedbenu radionicu za korisnike bespovratnih sredstava iz javnog poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja.

Radionica je održana za korisnika Rimac Automobili kojem je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta po ovom pozivu odobrilo 52,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj novog supersportskog električnog automobila. Ovo je do sada najviši iznos odobrenih sredstava po projektu. Projekt ima za cilj potaknuti SME na ulaganje u istraživanje i razvoj te razvoj novog globalno inovativnog proizvoda kroz razvoj i homologaciju električnog supersportskog automobila. Ukupna vrijednost projekta iznosi 128,6 milijuna kuna. Projekt će trajati 36 mjeseci, a za provedbu je zadužen Sektor za bespovratne potpore – istraživanje, razvoj i inovacije HAMAG-BICRO-a. Javni poziv Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i ra-

zvoja provodi se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020., prioritetne osi 1 Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku u okviru ovog poziva iznosi 190.000 kuna. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku iznosi 56.000.000 kuna. Poziv je trajno otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2019. godine. Od lipnja 2017. godine do danas HAMAGBICRO sudjeluje u provedbi 24 projekta iz Javnog poziva za istraživanje i razvoj, za koje je ugovoreno 257 milijuna kuna bespovratnih sredstava, dok ukupna vrijednost projekata iznosi više od 522 milijuna kuna.

Grad iz bajke ugostio oko 800 sudionika iz 61 zemlje Blizu 800 sudionika iz 61 zemlje okupilo se u Tallinnu na tri dana intenzivnog učenja, dijeljenja i umrežavanja Godišnjoj konferenciji EEN-a. Zahvaljujući doprinosima Europske poduzetničke mreže, pridruženih članova, EASME-a i Europske komisije, sastavljen je bogat program sa 31 paralelnom radionicom i blizu 126 govornika. Održano je više od 1200 bilateralnih sastanaka u posebno uređenom prostoru za B2B u organizaciji Luksemburške gospodarske komore. Estonija kao zemlja domaćin ovogodišnje konferencije u potpunosti je digitalizirala program, aktivnosti i obveze svih sudionika. Sve informacije i podršku sudionici su primali putem svojih pametnih telefona preko aplikacije #EEN17. Kersti Kaljulaid, predsjednica Republike Estonije, predstavila je publici e-Estoniju: proces digitalizacije koji je u 10 godina stavio Estoniju na svjetsku

kartu inovativnih vođa. Od digitalnog ID-a do e-Prebivališta, proces se temeljio na usvajanju i prilagođavanju postojećih rješenja, poboljšanju života građana i uštedi novca. Samo digitalni potpisi štede dva posto BDP-a. “Privatno i javno je besprijekorno, možete stvoriti tvrtku bez boravka u Estoniji, ali to nije porezno utočište, naprotiv, komunikacija između poreznih vlasti također je digitalna. Uznemirujuća inovacija Estonaca ne leži u tehnologiji, već u procesu povezivanja poslovanja i vlade”, rekla je Kersti Kaljulaid. Ključni govornik na otvaranju bila je Kaidi Ruusalepp, osnivačica i izvršna direktorica internetske investicijske platforme Funderbeam, koja je ispričala vlastitu digitalnu priča o uspjehu. Od mature kao prva IT odvjetnica u Estoniji i pisanja prvih internetskih zakona u zemlji, razvila je vlastitu poduzetničku ideju. Inzistirala je na važnosti dobre digitalne infrastrukture, podržane zakonom

Kersti Kaljulaid i politikama, kako bi se poduzetnicima omogućila lakša izgradnja i razvoj poslovanja. Konferencija je završila dodjelom nagrada za najbolju praksu u 2017. godini, predstavivši rad kolega diljem Mreže koji su dijelili svoje inovativne prakse kako bi poboljšali performanse i utjecaj. Svi sudionici su glasovali za najbolju praksu putem svojih pametnih telefona i u stvarnom vremenu, a nagrade su dobili Londonska komora za trgovinu i industriju (Velika Britanija) i Chambre de Commerce du Grand-Duche de Luxembourg (Luksemburg), Sektorska grupa za mikro i nano tehnologije BIC Lazio i Consiglio Nazionale delle Ricerche (Italija).


enterprise europe NEARUS

Brži pristup američkom tržištu u Obzoru 2020

Istraživači, istraživačke institucije, uredi za transfer tehnologije te inovativna mala i srednja poduzeća koja su u potrazi za financiranjem razvojno-istraživačkih projekata, partneri, kojima je potrebna povratna informacija vezana uz inovacije, tržišta te mogućnosti investiranja u SAD-u ili žele povezati svoje istraživačke mreže s onima američkih kolega, NearUS incijativa, osnovana u sklopu Obzora 2020, s ciljem osnivanja ENRICH (European Network of Research and Innovation Centres and Hubs) mreže u SAD-u, nudi podršku istraživačima i inovatorima u bržem pristupu te time i povećanju uspjeha europskih dionika na američkom tržištu. U pilot-fazi NearUS inicijativa svojim uslugama daje podršku kroz četiri otvorena poziva: • NearUS Match&Pitch @ CE • Business2Business (B2B) Bootcamp • Innovation Tour to San Francisco, Sacramento and Silicon Valley • Research2Market (R2M) Bootcamp Više podataka o projektima može se naći na: http://www.hamagbicro. hr/nearus-prilik a-za-brzi-pristup-americkom-trzistu-za-istrazivace-i-prijavitelje-u-obzoru-2020/.

ERASMUS

Jedan od naju EU PROGRAM Više od 40.000 hrvatskih građana sudjelovalo je u programu Erasmus

U povodu proslave 30 godina programa Erasmus, jednog od najuspješnijih programa Europske unije i najvećeg programa akademske mobilnosti u svijetu, održana je svečana konferencija službenog naziva Kako je Erasmus postao Erasmus+, priča koja traje 30 godina. Na skupu su njegovi dionici, predstavnici i korisnici programa Erasmus+ predstavili razvoj programa od njegovih početaka 1987. do danas, s posebnim naglaskom na hrvatski dio priče o Erasmusu. U Hrvatskoj za provedbu programa Erasmus+ zadužena je Agencija za mobilnost i programe Europske unije uz nadležna ministarstva - Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ravnateljica Agencije za mobilnost i programe Europske unije Antonija Gladović predsta-

vila je rezultate provedbe programa Erasmus od 2009. do 2017. godine. “Do danas je više od 40.000 građana zahvaljujući financijskoj potpori programa Erasmus+ i programa koji su mu prethodili – Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu – sudjelovalo u mobilnosti radi učenja i usavršavanja. Program je možda percipiran kao program mobilnosti za studente, ali on pokriva cijelu obrazovnu vertikalu i velik je interes i dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola. Mi ih potičemo da ih se uključi što je više moguće. Nudi se i mogućnost sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja za osobe starije dobi i njihov se broj iz godine u godinu povećava”, kaže Antonija Gladović. Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić ističe da mladi koji studiraju ili se osposobljavaju u inozemstvu stječu znanja u određenim područjima, ali i vještine koje se izuzetno cijene ne samo u društvu


4. prosinca 2017.

www.een.hr

uspješnijih MA i javnom sektoru, nego i kod drugih poslodavaca. “Uvjerena sam da ćemo zajedničkim snagama osigurati kvalitetniji život našim mladima”, rekla je Nada Murganić. Povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics poručio je da je Erasmus europska uspješna priča te je dodijelio nagrade studentima čija su nadahnjujuća iskustva s Erasmusom prikazana u izložbi Moje Erasmus iskustvo. Nagrađeni su Adnan Kulenović, Alen Salihbašić, Elizabeth Hedl, Filip Cirkvenčić, Jelena Simić, Mateja Sirovec, Mihovil Španja, Nataša Doko, Tajana Mohnacki i Vedrana Kovačić. Na konferenciji su dodijeljena i prigodna priznanja korisnicima programa Erasmus+. Povelja za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VET povelja) dodjeljuje se kao akreditacija organizacijama s dokazanim uspjehom u provedbi visokokvalitetnih aktivnosti vezanih za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ove je godine Povelju ravnateljica Gladović dodijelila Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek. Najboljim eTwinning projektima dodijeljene su godišnje nagrade Comet. Comet za najbolji eTwinning projekt u kategoriji Predškolski

odgoj i obrazovanje dobila je Martina Ceković, odgojiteljica iz Dječjeg vrtića Trešnjevka, za projekt Small Scientists Discovering the Earth; u kategoriji Niži razredi osnovne škole Zvjezdana Kurtalj, učiteljica razredne nastave iz OŠ Ljube Babića, Jastrebarsko, za projekt Let’s be e-Citizens; u kategoriji Viši razredi osnovne

U Hrvatskoj za provedbu programa Erasmus+ zadužena je Agencija za mobilnost i programe Europske unije uz nadležna ministarstva Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku škole Ivica Gregurec, učitelj iz OŠ Đure Deželića, Ivanić-Grad, za projekt Applied Mathematics in Everyday Life; u kategoriji Gimnazije Darija Smolčić, profesorica njemačkog jezika iz IX. gimnazije Zagreb, za projekt Du und Ich; u kategoriji Strukovne i umjetničke škole Natalija Moškatelo, profesorica engleskog jezika i geografije iz Srednje škole Hvar, za projekt Sustainability as a Resource.

Kako je Erasmus postao Erasmus+ U proteklih 30 godina devet milijuna građana Europe sudjelovalo je u međunarodnim razmjenama, stručnom usavršavanju, stručnoj praksi, volontiranju i ostalim aktivnostima koje se financiraju u sklopu programa Erasmus+ i programa koji su mu prethodili. U Republici Hrvatskoj program se provodi od 2009. godine. Do danas je više od 40.000 građana zahvaljujući financijskoj potpori programa Erasmus+ i programa koji su mu prethodili – Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu – sudjelovalo u mobilnosti radi učenja i usavršavanja.

4 5


enterprise europe

BUDI UZOR®/INOVA®

U Osijeku predstavljen

Na međunarodnoj izložbi inovacija Grand prix dodijeljen je tvrtki Terrapromo za liniju proizvoda na bazi tehn Naruči na ruci, tehničku hardversko-softversku kombinaciju koja omogućuje učinkovitije upravljanje ugostit Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) kao partner događanja sudjelovala je na međunarodnoj izložbi inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor®/Inova®. Sama izložba počela je inovativno: bilo je potrebno tijekom svečanosti otvorenja poslati poruku sa svojim imenom na stranicu Facebooka ove izložbe kako bi ona bila otvorena. Poruka poslana s mobitela jedne od sudionica ovog događaja aktivirala je mehaničko-električni stroj nazvan Newton, koji je označio početak najveće izložbe inovacija u Jugoistočnoj Europi ove godine. Otvorenju izložbe Budi uzor/Inova 2017. nazočili su i osječko-baranjski župan Ivan Anušić, osječki gradonačelnik Ivan Vrkić, dogradonačelnik Boris Piližota te član Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija koji je istaknuo da se agencija, kao i ova izložba, zalaže za povezivanje znanosti i gospodarstva, promicanje novih tehnologija i inovativnog

poduzetništva, pri čemu je najvažnije krenuti od mladih poduzetnika. Vesna Torbarina iz Hrvatske gospodarske komore na skupu je govorila o 10 godina Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj, a Eszter Rozs iz budimpeštanskog ureda IPR-Insights te Davor Perkov s Međunarodnog sveučilišta Libertas iz Dubrovnika s temom o izazovima poduzetništva u digitalno doba. Na ovoj izložbi, uz domaće, sudjelovali su i inovatori iz Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kanade, SAD-a, Južne Koreje, Turske, Irana, Poljske, Tajlanda, Tajvana, Rumunjske, Indonezije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Vijetnama. Inovacija je velika riječ koju često rabimo, no mi u Tera Tehnopolisu, kao produženoj ruci Sveučilišta, na inovacije gledamo vrlo specifično, kaže Ivan Štefanić, direktor Tera Tehnopolisa. “Mi na nju ne gledamo kao na skupi hobi, razbibrigu, nego kao na podlogu posla. Većina naših klijenata ima dobre ideje

i Hrvati su u tome dosta dobri, a tehnološka znanja vezana uz inovacije kod njih su jača strana, mnogi u tome osjećaju veliku strast. No, kada govorimo o komercijalnom učinku tih inovacija, tu smo malo slabiji. Zato mi i organiziramo opsežnu trodnevnu akademi-

PRIJEVARE U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU

Edukacijom smanjiti rizik Prijevare u međunarodnom poslovanju za svakoga tko posluje u inozemstvu je veliki izazov. Upravo tom temom bavio se seminar Prijevare u međunarodnom poslovanju – Kako ih izbjeći?, koji je organiziralo tajništvo Međunarodne trgovačke komore (ICC) u Hrvatskoj. Seminar je bio namijenjen svim tvrtkama i stručnjacima uključenim u međunarodnu trgovinu: bankarima, izvoznicima i uvoznicima, osiguravateljima, stručnjacima za logistiku te odvjetnicima, korporativnim pravnicima i akademicima.

Na skupu je ukazano na promjene uzoraka prijevara u današnjem globalnom okružju, uključujući povećanu uporabu interneta, a istaknuti su i oprez i prepoznavanje prijevare koje mogu prouzročiti značajne gubitke svih strana, od kupaca, prodavatelja do banaka, istaknula je glavna tajnica Međunarodne trgovačke komore Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić. “Važno je da svi oni koji su uključeni u međunarodni prijevoz i trgovinu budu svjesni svoje ranjivosti, načina na koje se mogu spriječiti prijevare te raspoloživih opcija za oporavak u trenutku kada

se prijevara dogodi”, dodala je Sunčanica Skupnjak Kapić. Seminar se temeljio na slučajevima koje je obrađivao ICC International Maritime Bureau, a predavač je bio direktor ICC Commercial Crime Servicesa u Londonu Pottengal Mukundan, koji je istraživao brojne zahtjeve za pomorsko osiguranje, te brojne slučajeve prijevara iz ugovora o zakupu, preusmjeravanja tereta, fantomskih brodova, otmica, krađa kontejnera... “Prijevare nisu nova pojava. Sve dok postoje komercijalni sustavi, postoje i oni koji poku-


4. prosinca 2017.

www.een.hr

6 7

ne DOBRE IDEJE

nološki revolucionarnog vlakna, a nagradu Nikola Tesla dobila je tvrtka Naruci2 iz Valpova za inovaciju eljskim objektima

ju kako bismo im pomogli izvrsne tehnološke inovacije pretvoriti u konkurentan posao. Naša je poruka jednostavna, zaraditi novac na inovacijama nije jednostavno, no učinite to, a mi ćemo vam u tome pomoći”, zaključuje Štefanić.

šavaju manipulirati tim sustavima. Velik se dio međunarodne trgovine plaća u okviru sustava dokumentarnih akreditiva. Stoga ovaj seminar kroz brojne primjere iz prakse obuhvaća prijevare u financiranju trgovine, slučajeve pranja novca u trgovinskim transakcijama, prijevare u kontejnerskom i teretnom prijevozu, prijevare u osiguranju i u ugovorima o prijevozu, piratstva i otimanja plovila”, istaknuo je Mukundan ukazujući na moguće rizike, prevenciju i kontrolu, rizike za banke, pre-

Inovatorima koji su sudjelovali na ovoj izložbi dodijeljene su brončane, srebrne i zlatne medalje. Dvije najvažnije nagrade su Grand prix Budi uzor za inovaciju koja mora biti već dokazana na tržištu te nagrada Nikola Tesla za najuspješniji izum, koju dodjeljuje Savez društava hrvatskih inovatora. Obje nagrade osvojili su poduzetnici koji djeluju u Osijeku. Grand prix dodijeljen je tvrtki Terrapromo za liniju proizvoda na bazi tehnološki revolucionarnog vlakna koje se zove celliant. Nagradu Nikola Tesla osvojila je tvrtka Naruci2 iz Valpova koja djeluje u okviru poslovnog inkubatora Tera Tehnopolis na Gajevom trgu za inovaciju Naruči na ruci. Ta je inovacija tehnička hardversko-softverska kombinacija koja omogućuje učinkovitije upravljanje ugostiteljskim objektima prije svega imajući u vidu višejezičnost gostiju te skraćuje i poboljšava uslugu u ugostiteljstvu. Na svečanosti dodjele bio je i član Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija koji je prisutne upoznao s time kakvu potporu mogu

očekivati ako pokrenu svoje poslovanje te Vedrana Gado iz regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca koji je svim finalistima dao vaučer za modul po izboru u njihovom program usavršavanja menadžera. Izložba se održala pod krilaticom Pametni gradovi. Glavni organizator izložbe je Tera Tehnopolis, nastao iz okrilja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te uz potporu Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, kao specijalizirano trgovačko društvo za promicanje novih tehnologija, inovacija i poduzetništva. Suorganizatori izložbe su Hrvatska udruga inovatora poduzetnika, osječko Sveučilište i Savez hrvatskih inovatora. Njezini pokrovitelji su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a supokrovitelj je Hrvatska gospodarska komora. Provedbu ovog projekta sufinancirali su Europska poduzetnička mreža i Europska komisija.

poznavanje obrazaca i sprečavanje prijevare, formuliranje smislenog odgovora, utvrđivanje transakcija koji krši režim sankcija, moguća rješenja te studije slučaja. Međunarodna trgovačka komora - ICC najveća je svjetska poslovna organizaciju koja zastupa interese svjetske poslovne zajednice prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i UN-u. ICC djeluje putem 93 nacionalna odbora koji zajedno s izravnim članovima obuhvaćaju globalnu mrežu od 6,5 milijuna tvrtki u više od 130 ze-

malja. Temelj djelovanja ICC-a su specijalizirane komisije. Više od 3000 stručnjaka iz cijelog svijeta sudjelovanjem u radu 12 komisija ICC-a oblikuju stajališta poslovnih krugova o općim pitanjima trgovinske i ulagačke politike te važnim stručnim temama, kao što su bankarstvo, digitalna ekonomija, marketing, okoliš i energetika, politika tržišnog natjecanja, suzbijanje korupcije i intelektualno vlasništvo. ICC Hrvatska ima svoje predstavnike u svih 12 stručnih komisija ICC-a.


enterprise europe

EU NATJEČAJI n a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F50024572. Dodatne informacije dostupne su na Promet d. o. o. 13421314997, Hercegovačka 20, Split 21000, Irena Vidović, Diana Perdić, javnanabava@promet-split.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

ODRŽAVANJE CESTA Grad Split traži usluge održavanja cesta. Natječaj je otvoren do 27. prosinca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20024490. Dodatne informacije dostupne su na Grad Split, 78755598868, Obala kneza Branimira 17, Split 21000, Katarina-Nataša Merćep, katarinanatasa.mercep@split. hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik.

USLUGE SAVJETOVANJA Opća bolnica Varaždin traži usluge savjetovanja na području vođenja projekta. Natječaj je otvoren do 2. siječnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0024587. Dodatne informacije dostupne su na: Opća bolnica Varaždin, 59638828302, Ivana Meštrovića bb, Varaždin 42000, javna.nabava@obv.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik.

MEDICINSKI MATERIJAL Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 16. siječnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0024420. Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb 10000, Renata Szabo, renata.szabo@ kbc-zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. DIZELSKO GORIVO Promet Split, traži dizelsko gorivo. Natječaj je otvoren do 3. siječnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMa-

FARMACEUTSKI PROIZVODI Psihijatrijska bolnica Rab traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 3. siječnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPo-

daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0024273. Dodatne informacije dostupne su na: Psihijatrijska bolnica Rab 91616680822, Kampor 224, Rab 51280, Marko Barčić, racunovodstvo@bolnicarab. hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik. ARHITEKTONSKE I SRODNE USLUGE Grad Zagreb traže arhitektonske i srodne usluge. Natječaj je otvoren do 27. prosinca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0024403. Dodatne informacije dostupne su na: Grad Zagreb 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.


4. prosinca 2017.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

ČEŠKA TVRTKA NUDI PARTNERSTVO TURISTIČKIM AGENCIJAMA I HOTELIMA (BRCZ20170830002)

Češka tvrtka uključena u turistički sektor traži organizatore putovanja ili putničke agencije u segmentu “luksuznog” turizma, koje nude aranžmane u smještajnim objektima (najmanje 4 *) s ekskluzivnim i netradicionalnim iskustvom, koje se ne može pronaći u turističkim vodičima. Potencijalni partner mogu biti hoteli (najmanje 4 *) smješteni u autentičnom okruženju (zbog veće privatnosti) gdje nema previše turista. Važno je da hotel ima i bazen ili wellness centar ili da su u blizini. Ukoliko je potencijalni partner turistička agencija ili organizator putovanja, potrebno je da imaju iskustva s “high-end” klijentima (FIT - free independent traveller). BELGIJSKI UVOZNIK TRAŽI PROIZVOĐAČA BEZALKOHOLNIH VINA (BRBE20171010002) Belgijski uvoznik vina, koji uvozi vina iz cijelog svijeta i distribuira kroz HoReCa kanale, maloprodaju i izravno potrošačima u Belgiji i Nizozemskoj, traži vinarije koje proizvode bezalkoholna vina kako bi ih distribuirali kroz svoje kanale. NIZOZEMSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE PROIZVODA ZA UREĐENJE PRODAJNIH PROSTORA/ TRGOVINA (BRNL20170821001) Nizozemska tvrtka, specijalizirana za projektiranje i prodaju trgovinskih interijera na nizozemskom tržištu, želi obogatiti

svoj portfelj proizvoda i traži proizvođače proizvoda za uređenje interijera i komponenti koji su zainteresirani za prodaju svojih proizvoda u Nizozemskoj. Suradnja bi se temeljila na komercijalnom ugovoru ili distribuciji. Tvrtka se bavi prodajom modularnih sustava za izradu polica i ostalih materijala za uređivanje interijera prodajnih prostora, kao i savjetovanjem i dizajnom u području uređenja prodajnih prostora. BRITANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE CVJETOVA TUBEROZE I LIMENIH KUTIJICA ZA KOZMETIKU (BRUK20171006001) Britanska tvrtka s malim asortimanom ručno rađenih prirodnih, organskih, veganskih kozmetičkih proizvoda za njegu kože i kose traži dobavljače i proizvođače suhih i očuvanih cvjetova tuberoze i proizvođača ili dobavljača limenih kutijica za kozmetiku (od 200 ml). Početna narudžba bi bila 1000 cvjetova mjesečno, ali se očekuje da će se količine značajno pove-

RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI DISTRIBUTERE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA ZA OBRADU TLA (BORO20170905002) Rumunjska tvrtka proizvodi i prodaje visokokvalitetne poljoprivredne proizvode za obradu tla kao što su kosilice, strojevi za oranje, motokultivatori te drugi alati i oprema za poljoprivredu. Tvrtka je zainteresirana za pronalaženje partnera u inozemstvu za distribuciju svojih proizvoda. NIZOZEMSKA TVRTKA TRAŽI PARTNERA ZA PROIZVODNJU VRHUNSKIH IGRAČAKA (BRNL20170929001) Nizozemska tvrtka, koja dizajnira i prodaje drvene i tekstilne igračke koje se koriste kao dizajnerski proizvodi, traži partnera za proizvodnju vrhunskih igračaka. Partner bi trebao koristiti FSC puno drvo i odraditi cijeli proces od nabave, proizvodnje, do pakiranja. Tvrtka nudi sporazum o proizvodnji partneru koji može započeti s malim volumenom i uvećati proizvodnju kada prodaja poraste.

ćati s predviđenim povećanjem prodaje. Početna količina kutijica bi bila 500 komada mjesečno, iako se očekuje da će se brzo povećati kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodom. ČEŠKA TVRTKA TRAŽI POSLOVNI PROSTOR U HRVATSKOJ (CZ [26102017]) Češka tvrtka traži poslovni prostor u Hrvatskoj koji bi unajmila za prodaju svojih proizvoda – proizvoda od kože, poput sandala, šešira, aktovki. Idealno bi bilo da je to prostor opremljen za prodaju te da ima i skladišni prostor, po mogućnosti u gradu uz obalu i prisutnost luke, koji posjećuju turisti.

POLJSKA TVRTKA TRAŽI DISTRIBUTERA NAMJEŠTAJA ZA VRT I KAMPIRANJE (BOPL20171004002) Poljski proizvođač i distributer vrtnog namještaja i namještaja za kampiranje, tekstila za kućanstvo i ukrasnih proizvoda, traži distributera. Tvrtka uglavnom proizvodi vrtni i namještaj za kampiranje, razne jastuke i ostale ukrasne proizvode za kućanstvo te želi proširiti svoje proizvode kroz nove distribucijske kanale na drugim tržištima. Tvrtka posjeduje dvije proizvodne tvornice s ukupno 20.000 četvornih metara te osam logističkih centara diljem Poljske i Mađarske.


enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

6

2

7

3

8

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

4

5

9

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Tinta za tetoviranje, brend Dynamic, Colour index 77266, Black. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži preveliku razinu policikličkih aromatičnih hidrokarbonata. (slika 1) Dječji bicikl, brend Galaxy/Koliken, Flower Lány 16”. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se pomoćni kotači lako mogu iskriviti pa bicikl može pasti i ozlijediti dijete. (slika 2) Kožni pojas, brend Lara Bags, naziva POP2MIX. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine kroma, pa može izazvati iritaciju na koži korisnika. (slika 3) Vanjski reflektor, brend Elmark, LED floodlight ALPHA30. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi pod naponom nisu dobro izolirani pa može doći do električnog udara. (slika 4) Mala LED svjetiljka, brend YK/YA KU, YK1516, Item No.16976/1501070. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je presjek kabela na svjetiljki premalen pa može doći do njegova zagrijavanja i požara. (slika 5)

Automobili Lancia, model Flavia, proizvedeni između 2010 i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se može dogoditi da kontroler zauzetosti sjedala ne aktivira zatezač pojasa i zračni jastuk u slučaju nesreće. (slika 6) Automobil Dodge, model Sprinter, proizveden između 2003. i 2006. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se može dogoditi da na kontrolnoj ploči zakaže sustav upozorenja na probleme s kočnicama. (slika 7) Automobili Land Rover, modeli Land Rover i Land Rover Sport, proizvedeni 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer displej na kontrolnoj ploči koji pokazuje brzinu vozila može prestati raditi što može omesti vozača u vožnji i izazvati nesreću. (slika 8) Automobili Audi, model Q3, proizvedeni od 2014. do 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se pri prinudnom kočenju ručnom kočnicom ne aktiviraju svjetla kočenja, pa može doći do sudara s vozilom iza. (slika 9)


4. prosinca 2017.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

H2020-MSCA-ITN: Traži se tvrtka koja pruža module online obuke o prenosivim vještinama (RDES20171019001) • Španjolski MSP traži tvrtku za sudjelovanje u svojstvu podizvođača ili treće strane koja pruža module online obuke o prenosivim vještinama. Projektni prijedlog će se prijaviti na poziv Inovativnih mreža za obuku Marie Skłodowska-Curie (H2020-MSCA-ITN) i cilj mu je razviti istraživačku mrežu za obuku koja pruža program obuke kroz navedene online module i koju će isprobati 15 istraživača u ranoj fazi koji pišu svoju doktorsku disertaciju. H2020 Projekt za virtualni poduzetnički centar s raznim inovativnim aktivnostima koji podupire razvoj lokalne zajednice (RDBA20170929001) • Neprofitna organizacija iz Bosne i Hercegovine koja se bavi pružanjem podrške lokalnoj zajednici u Hercegovini traži članove projektnog konzorcija u okviru programa H2020. Projekt koristi istraživanje i razvoj u cilju jačanja poduzetničkih vještina članova lokalne zajednice. Traže se industrijski partneri kao i obrazovne institucije, zainteresirane za razvoj inovativnih proizvoda za lokalnu zajednicu. Tražena ekspertiza: upravljanje lokalnom zajednicom, poduzetništvo i IKT. Biljni papir za pakiranje hrane (TRIT20171011001) • Talijanski MSP planira lansirati novi proizvodni asortiman na temelju biljnog papira (nedrvnog papira) s idejom predlaganja održivijeg pristupa proizvodnom ciklusu te se traži inovativni

papir, baziran na poljoprivrednom otpadu ili alternativnim vlaknima (kao što su konoplja, lan, šećerna trska,...) koji će se koristiti prvenstveno za pakiranje hrane. MSP je zainteresiran za kontakte s industrijama papira u svrhu sklapanja istraživačkih ili tehničkih sporazuma ili komercijalnih sporazuma s tehničkom pomoći. Fleksibilni prijenosni medij za oblikovanje i prijenos slika (TRBE20171016002) • Belgijska multinacionalna tvrtka aktivna u potrošačkim proizvodima nastoji identificirati postojeće ili nove tehnologije za flek-

sibilni film na koji se tiska slika koja koristi tehnologije s tintom na zahtjev (drop-ondemand inkjet technologies) i zatim prenosi sliku na sekundarni supstrat. Traže se industrijski partneri ili istraživački centri u svrhu sklapanja sporazuma o licenci ili tehničkog sporazuma s velikim računom. Jeftina smola ili punila za tankostjeno injekcijsko prešanje (TRBE20171016001) • Belgijska multinacionalna tvrtka aktivna u potrošačkim proizvodima traži učinkovit, komercijalno spreman materijal kao zamjenu za smolu ili jeftina punila koja se mogu dodati smoli kao smjesi kako bi se uštedjelo u oblikovanom dijelu. Traže se industrijski partneri ili istraživački centri u svrhu sklapanja sporazuma o licenci ili tehničkog sporazuma s velikim računom. Njemački MSP za medicinsku opremu traži ekspertizu iz metalurgije za surazvoj novih metalnih bioapsorbirajućih stentova za kardiovaskularne primjene (TRDE20171017001) • Mladi njemački MSP za medicinsku opremu, specijali-

ziran za razvoj i proizvodnju inovativnih stentova i balon-katetera za kardiovaskularne primjene, traži partnere s ekspertizom iz metalurgije, posebno za razvoj novih bioapsorbirajućih metalnih stentova za pedijatrijsko i kongenitalno tržište. Dobrodošle su tvrtke i akademske istraživačke grupe za surazvoj nove primjene metalnih materijala. Traži se sporazum o tehničkoj ili istraživačkoj suradnji. Traži se proizvođač prilagođenih reflektirajućih traka za prometnu/vanjsku uporabu (TRIL20170328001) • Izraelski start-up razvija hardversko rješenje za autonomnu vožnju i ADAS aplikacije te mu je potrebna prilagođena proizvedena reflektirajuća traka visokog intenziteta. Traži se partner koji je sposoban premazati polimere tankim filmom od valjka do role za proizvodnju trake prema specifičnim receptima. Predviđa se istraživačko-razvojni projekt za obradu brojnih uzoraka u demonstraciji izvedivosti. Traži se suradnja putem istraživanja, tehničkog ili proizvodnog sporazuma s velikim industrijskim partnerom. Biorazgradiva šivaća žica za uvezivanje hrbata tiskanih brošura (TRCH20171024001) • Švicarska tiskar-

ska tvrtka izrađuje tiskane proizvode certificirane po Cradle to Cradleu™, što znači da su sve tvari korištene u proizvodu biorazgradive na siguran način. Jedina prepreka je šivaća žica za uvezivanje brošura koja se izrađuje od metalne legure, a koja nije biorazgradiva. Ta bi žica također trebala biti biorazgradiva. Traži se proizvođač koji može isporučiti takvu žicu sukladno svojim specifikacijama u okviru komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći.


enterprise europe

4. prosinca 2017.

12

Paris Region Business Meeting Trgovačko-industrijska komora Pariza kroz projekt Europska poduzetnička mreža 13. prosinca 2017. godine organizira događanje Paris Region Business Meeting. Cilj događanja je omogućiti direktni susret i poslovne sastanke malih i srednjih europskih tvrtki s velikim francuskim naručiteljima u području javne nabave. Događanje je namijenjeno malim i srednjim tvrtkama koje mogu ponuditi inovativne i digitalne proizvode ili rješenja, posebno u sljedećim područjima: organizacije poslovanja, upravljanja ljudskim resursima, marketingu, prodaji, nabavi, administraciji, logistici, upravljanju zgradama.

Očekuje se sudjelovanje sljedećih francuskih tvrtki: • Aerodrom Pariz • AP-HP (Pariški regionalni bolnički centar) • Eau de Paris (tvrtka koje se bavi distribucijom vode u Parizu) • EDF (najveći francuski proizvođač i distributer električne energije) • Banque de France (francuska središnja banka) • Haut-de-Seine department • EPA Marne La Vallée (upravljanje urbanim javnim objektima) • Groupe La Poste (najznačajnija tvrtka u području distribucije pošiljki, tiskovina i bankarske usluge) • Paris City hall (gradska uprava Pariza) • Aubervilliers City Hall (gradska uprava Aubervilliers)

• IBM • Météo France (francuska tvrtka za meteorologiju i klimatologiju) • Defense Ministry (francusko Ministarstvo obrane) • Education Ministry (francusko Ministarstvo obrazovanja) • RATP (operator javnog prijevoza u Parizu) • Région Ile de France (uprava francuske regije Ille-de France) • RESAH (centralna nabavna tvrtka za opremu bolnica) • SNCF (francuska nacionalna željeznička tvrtka) Više informacija o događanju dostupno je na sljedećoj poveznici https://prbm2017. converve.com/. Kotizacija za sudjelovanje za hrvatske tvrtke je 150 eura.

Poslovni susreti Lifestyle Industry Business Meetings Povodom sajma HOMI, ključnog sajma usmjerenog na životne stilove, multikulturalne teme i dobrobit ljudi i njihovog okruženja, Europska poduzetnička mreža organizira Lifestyle Industry Business Meetings na marginama sajma, nudeći proizvođačima, distributerima, dizajnerima i trgovcima priliku da pronađu nove potencijalne komercijalne i tehnološke partnere. Poslovni susreti će se održati 26. i 27. siječnja 2018. u Fiera Milano Rho, Milano, Italija. Poslovni sastanci omogućuju sudionicima planiranje rasporeda odabranih poslovnih sastanaka s ciljem: predstavljanja kreativnih ideja, inovativ-

nih materijala, novih proizvoda; pronalaska novih primjena vlastitih proizvoda i kompetencija; otkrivanja novih izvora inspiracije i najnovijih trendova; dobivanja informacija o novim konceptima za životni stil i doživljavanje doma - unutarnjeg i vanjskog; stjecanja novih mogućnosti na tržištu. Događaj je usmjeren na 10 izložbenih prostora (“satelita”), povezanih s domom i ljudima te novim stilom života: • Životne navike: kuhinja i blagovaonica, namještaj, rasvjeta • Wellness & ljepota: kupaonica, wellness, opuštanje • Mirisi & osobna njega: mirisi za kuću i osobnu njegu • Concept Lab: tvrtke za dizajn, urednici

• Moda & nakit: modni dodaci, nakit, pakiranja • Pokloni & događanja: pokloni, događanja, licenciranje • Vrt & okućnica: namještaj za postavljanje na otvorenom, vrtlarstvo • Kid Style: namještaj i dodaci, moda za djecu ispod 14 godina • Kućni tekstil: tekstilni proizvodi za kuću i dom • Hobi & rad: hobiji, putovanja, glazba i posao Prijave su moguće do 16. siječnja 2018. putem sljedeće poveznice https://www. b2match.eu/homi201. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a tvrt-

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 13. prosinca - Paris Region Business Meeting, Paris, Francuska 13. i 14. prosinca Meet&Match - AgriFood Tech, Hertogenbosch, Nizozemska

16. siječnja Poslovni susreti VIBE - Vegepolys, Angers, Francuska 26. i 27. siječnja Lifestyle Industry Business Meetings, Milano, Italija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO RUN CROATIA, Zagreb

MARATONCI trče za destinaciju 365 Odlučili su unaprijediti destinacijski turizam te tako pomoći Hrvatskoj, pogotovo u komunikaciji prema trkačima kojih samo u Europi ima 50 milijuna

T

vrtku Run Croatia iz Zagreba osnovao je Berislav Sokač s dva partnera, nakon što je napustio mjesto regionalnog direktora u Oracleu. Tvrtka se bavi organiziranjem utrka kroz razvoj destinancijske ponude. Sokač je na ideju došao nakon što je 2010. godine istrčao poznati maraton u New Yorku. “Taj događaj okupi više desetaka tisuća ljubitelja zdravog načina života. Dolaze iz čitava svijeta i nikome od tih trkača nije bitno tko je koje nacionalnosti, odakle dolazi niti kakvog je socijalnog statusa. Jednostavno, svi se bore s udaljenošću koju treba svladati i jedni drugima pomažu. S obzirom na to da sam amaterski trkač i inženjer te kako je New York jedan od šest svjetskih velikih maratona, bio mi je izazov zatvoriti strujni krug. Istrčao sam svih šest velikih maratona. Uz New York tu su Boston, Chicago, Tokio, Berlin i London.

RUN CROATIA JE POTPISAO UGOVOR S PIC2GO, NAJVEĆOM TVRTKOM NA SVIJETU KOJA SE BAVI BRENDIRANOM FOTOGRAFIJOM Nisam ni znao kako je teško upasti na te maratone, ali imao sam sreće i bio uporan te sam uspio. Nakon što sam ih sve istrčao, dobio sam certifikat da sam 13. čovjek u svijetu koji ih je istrčao. Potom smo krenuli s prvim polumaratonom Novalja-Lun. Mi smo specifični jer utrke koje organiziramo nisu natjecateljske, nego je cilj promocija destinacije kako bi trkač doživio potpuno iskustvo. Uz trkače dolazi i pratnja. Nakon Paga organizirali smo niz takvih utrka diljem Hrvatske”, kaže Sokač. Sokač ističe kako su odlučili unaprijediti destinacijski turizam te tako pomoći Hrvat-

skoj, pogotovo u komunikaciji prema ciljanoj skupini, a to su trkači kojih samo u Europi ima 50 milijuna. Kad im se obraćaš, onda uz njih vežeš i široki spektar ponude, od mode, gastronomije, preko smještaja, prijevoza, pa sve do ponude turističkih agencija”, pojašnjava Sokač dodajući kako organiziranjem utrka pomažu Hrvatskoj tako što joj obogaćuju ponudu vezanu uz projekt Hrvatska 365.

BRENDIRANE FOTOGRAFIJE Run Croatia je potpisao ugovor s izraelskom tvrtkom Pic2Go, ujedno i najvećom na svijetu koja se bavi brendiranom fotografijom. Fotografija nosi oznaku utrke i sponzora koji podržava utrku tako da sudionici utrke ne trebaju gubiti vrijeme na biranje fotografija nego ih dobiju na vremensku crtu svog Facebook profila, a potom se širi na sve prijatelje. “Sve naše fotografije su brendirane. Ostvarili smo partnerstvo s Croatia Airlinesom, u proljeće smo potpisali krovni ugovor te smo tako kroz pet utrka našem avioprijevozniku napravili više od 700.000 impresija na socijalnim mrežama. To je rekord u njihovom digitalnom marketingu, što je rezultiralo i produženjem suradnje koju nastavljamo i iduće godine. Surađivali smo i na nedavno održanim Danima hrvatskog turizma gdje smo napravili 170 fotografija koje su pregledane 22.000 puta. Demonstracijom Pic2Go alata na Danima hrvatskog turizma htjeli bismo proširiti suradnju i na druge lokalitete u Hrvatskoj kako bi oni bili više zastupljeni na socijalnim mrežama jer 76 posto trkača od njih 50 milijuna u Europi koristi Facebook kao informativni kanal”, kaže Sokač. (J.V.)

Demonstracijom Pic2Go alata na Danima hrvatskog turizma htjeli bismo proširiti suradnju i na druge lokalitete u Hrvatskoj kako bi oni bili više zastupljeni na socijalnim mrežama jer 76 posto trkača od njih 50 milijuna u Europi koristi Facebook kao informativni kanal. Berislav Sokač

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO DIJELJENJE ZNANJA - NOVI MODEL DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

SPAJANJEM DO NOVIH VRIJEDNOSTI Projektom SpajaLICA Ina je besplatno ustupila svoje prostore udrugama. Kroz SpajaLICA HUB platformu za cijenjenje znanja putem 20 projekata žele dati znanja i drugim nevladinim udrugama piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

Većina nevladinih udruga nema problema s entuzijazmom i spremnošću na rast, no često im nedostaju specifična znanja koja im mi možemo ponuditi. Irena Benko, Ina

rojekt spajaLICA pokrenut je u studenome 2015. kao dio šire inicijative Ininog društveno odgovornog rada kako bi se lokacije koje kompanija ne koristi besplatno ustupile na korištenje udrugama. Jedna od dvije lokacije na kojima je projekt zaživio upravo je Inina kuća udruga spajaLICA u Medulićevoj ulici u Zagrebu odakle djeluju udruga Ljubav na djelu, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir, udruga za promicanje kulture i umjetnosti Ja BIH…, udruga Crveni nosovi, klaunovi doktori te udruga za darovitu djecu Dar. Druga lokacija spajaLICE nalazi se u Sesvetama i nju koristi udruga Krila - terapijsko jahanje, udruga osoba s cerebralnom i dječjom paralizom. Kako kaže Irena Benko, voditeljica ovih projekata iz Ine, njena tvrtka kroz spajaLICA HUB-platformu za dijeljenje znanja suradnju diže na novu razinu. “Stručna i društveno korisna znanja koja kompanija i udruge posjeduju, podijelit će se s ostalim nevladinim ustanovama i obrazovnim institucijama kroz više od 20 zajedničkih projekata. Većina nevladinih udruga nema problema s entuzijazmom i spremnošću na rast, no često im nedostaju specifična znanja koja im mi možemo ponuditi”, kaže Irena Benko. Društveno odgovorno poslovanje je odgovornost poduzeća za svoj utjecaj na društvo, kaže Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. “Tvrtke su dužne to integrirati u svakodnevne poslovne prakse. Na godišnjoj konferenciji o DOP-u jedna od naših dilema bila je preispitivanje uloge poduzeća i zašto ona uopće postoje, te je istaknuto kako prva poduzeća nisu nastala radi profita nego radi ostvarenja boljeg života čovjeka i stvaranja društvene vrijednosti”, dodala je Mirjana Matešić.

SURADNJA NA PROJEKTIMA Vesna Lendić Kasalo, v.d. ravnatelja Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge, ističe kako kroz oblikovanje i praćenje strateškog 30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

okvira Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva rade na poboljšavanju znanja i mogućnosti nevladinog sektora. “Udruge su u protekloj godini imale na raspolaganju između 5,5 i šest milijardi kuna za svoje projekte od čega su oko dvije milijarde bile od različitih donacija. No nije sve ni u novcu nego puno toga ima i u davanju prostora, partnerstvu, projektima, ljudima, znanjima”, naglašava Vesna Lendić Kasalo.

PUNO TOGA IMA I U DAVANJU PROSTORA, PARTNERSTVU, PROJEKTIMA, LJUDIMA, ZNANJIMA, ISTIČE VESNA LENDIĆ KASALO Mladenka Majerić, izvršna direktorica udruge Crveni nosovi, klaunovi doktori, ističe kako sinergija u prostoru koji dijele različite udruge omogućuje suradnju na projektima. “Zahvaljujući tome ostvarili smo naš posjet i pacijentima u Bosni i Hercegovini i radili s udrugom Dodir na učenju znakovnog jezika za komunikaciju s malim pacijentima. Sva saznanja koja sam stekla željela bih podijeliti i s drugima”, ističe Mladenka Majerić.


IZNAD CRTE

ZNATE LI KAKO SE PUNI PRORAČUN?

JEAN PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Kada bi se sve javne službe ponašale kao privatne tvrtke, tada bi vjerojatno i usluga koju nude bila značajno bolja i povoljnija, a kupci (poduzetnici, građani, tvrtke, udruge...) znatno zadovoljniji

B

ilo je interesantno (ili možda tužno, ovisi o perspektivi gledanja) slušati jednog našeg političara kako odgovara na pitanje što će biti s punjenjem proračuna ako svi koji rade u privatnom sektoru napuste državu. Čovjek je hladno odgovorio da to nema veze jer se proračun puni iz poreza. Iako je predstavnik umirovljenika, on za svoju mirovinu ne mora brinuti. Trajat će još to punjenje proračuna iz poreza. No ta scena podsjetila me na situaciju o kojoj često razmišljam kad razgovaram s dijelom zaposlenika u državnim službama i jedinicama lokalne samouprave. Imam dojam kako oni smatraju da je proračun koji donese Hrvatski sabor (ili skupština ili vijeće jedinice lokalne samouprave) gotova stvar i da taj proračun samo treba realizirati (potrošiti), a o punjenju proračuna ne razmišljaju puno jer je proračun donijela institucija koja je to trebala napraviti i nekako će se valjda napuniti (netko će otvoriti slavinu i zavrnuti kada se napuni do vrha). Za takvo razmišljanje imam vrlo jednostavno rješenje (nije moje originalno, vidio sam nešto primjenjivo u Kini.) Dolazeći u posjet malom ribarskom mjestu pored Šangaja iznenadili smo se kada smo vidjeli prizor ispred jednog restorana gdje su bili poredani djelatnici tog restorana, a poslovođa ili vlasnik stajao je ispred njih i iz sveg glasa galamio na njih. Bili smo sigurni da su nešto gadno zgriješili, ali naša voditeljica objasnila nam je kako oni svaki dan pred početak radnog vremena na taj način motiviraju djelatnike. Odmah mi je palo na pamet kako bi bilo zgodno i kada bi djelatnici iz javnog sektora koji ne znaju kako se puni proračun (uključujući i neke saborske zastupnike s istim stupnjem ne-

znanja) svako jutro bili poredani ispred ureda i neki nadređeni bi im objašnjavao kako se proračun države/županije/grada/općine puni uplatama poreza, prireza,

moći, jer ako bolje radi, više će uplaćivati u proračun. Većina poduzetnika imala je priliku osjetiti kako troše vrijeme nekog činovnika u uredu neke državne agencije koji bi, da ne mora razgovarati s tim poduzetnikom, rješavao “puno važnije stvari”. Isti ti poduzetnici znaju kako se treba ponašati prema kupcima – onima koji kupuju njihove proizvode i usluge i pune proračun njihove tvrtke ili obrta. Na nedavnoj 11. konferenciji o poduzetništvu, koju je organizirao Poduzetnički inkubator BIOS zajedno s Centrom za poduzetništvo Osijek, jedan od predavača došao je iz Odjela za gospodarstvo Grada Šibenika. Rekao je kako taj odjel radi kao privatna tvrtka: prvi dolaze na posao, zadnji odlaze, rješavaju probleme i ostvaruju zacrtane rezultate i ciljeve. Svi smo bili oduševljeni takvim pristupom i prezenta-

MNOGI SMATRAJU DA JE DONESENI PRORAČUN GOTOVA STVAR I DA TAJ PRORAČUN TREBA SAMO REALIZIRATI (POTROŠITI) doprinosa i drugih nameta koje plaćaju vlasnici i djelatnici zaposleni u privatnim tvrtkama. Onoga koji spomene kako i oni plaćaju poreze i doprinose iz svojih plaća, odmah bi taj nadređeni ispravio i objasnio im da se i ti porezi i doprinosi isplaćuju iz proračuna koji je prije toga netko morao napuniti. I siguran sam da nakon nekoliko godina ovakvog pristupa ne bi više bilo zaposlenika koji ne zna kako se puni proračun. Puno je važnije to što ti zaposlenici ne bi više gledali na poduzetnike kao na one koji im oduzimaju dragocjeno radno vrijeme, već kao nekoga kome treba po-

cijom rada, no kasnije u razgovoru zapitali smo se zašto je to tako posebno. Posebno je jer je potpuno neobično, ali u stvari bi trebalo biti pravilo ponašanja svih javnih službi, a ne iznimka. Interesantno je kako se u nekim slučajevima čudimo kada netko svoj posao radi onako kako bi trebao raditi. To u pravilu znači da cijeli taj sektor svoj posao ne radi onako kako bi trebao. I kada bi se sve javne službe ponašale kao privatne tvrtke, tada bi vjerojatno i usluga koju nude bila značajno bolja i povoljnija, a kupci (poduzetnici, građani, tvrtke, udruge...) znatno zadovoljniji.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


TURIZAM MINISTARSTVO TURIZMA SUFINANCIRA UČENIKE I STUDENTE

Kvalitetni radnici temelj su razvoja turizma

T

emeljem Programa poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu pod nazivom Stipendije 2017., Ministarstvo turizma će u školskoj godini 2017./2018. sufinancirati 423 učenika i studenta koji se školuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja te zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. To je značajno povećanje jer je prošle godine Ministarstvo turizma sufinanciralo 229 stipendista. Za taj program Ministarstvo turizma izdvojit će 2,2 milijuna kuna. Taj program resorno ministarstvo provodi od 2008. godine, a od tada

do danas sufinancirano je više od 900 stipendista. Kako kažu u Ministarstvu turizma, riječ je o stipendijama koje to ministarstvo provodi u suradnji s tvrtkama, hotelima, kampovima, turističkim agencijama te županijskim obrtničkim komorama i to na način da svaki sudionik sudjeluje sa 50 posto financijskih sredstava tj. Ministarstvo 50 posto i tvrtke sa 50 posto. Komentirajući taj program, Gari Cappelli, ministar turizma, rekao je kako su kvalitetni radnici temelj nastavka rasta i razvoja hrvatskog turizma jer je u tom sektoru upravo čovjek ključ uspjeha. “Aktivno radimo na povećanju atraktivnosti poslova u turizmu kroz programe stipendiranja, a sve s ciljem

podizanja kvalitete obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, a samim time i

SUFINANCIRAT ĆE SE 423 UČENIKA I STUDENTA IDUĆE ŠKOLSKE GODINE rastu i razvoju cjelokupnog hrvatskog turizma”, rekao je Cappelli. Dodao je kako se putem Programa poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu potiče obrazovanje studenata i učenika strukovnih zanimanja te ih se povezuje s budućim poslodavcima još za vrijeme školovanja. (S.P.)

NAGRADA BIJELI GROZD 2017.

Najbolje vinarije s turističkom ponudom Prije pet godina Udruga za kulturu stola G.E.T utemeljila je nagradu Bijeli grozd za najbolje vinarije koje imaju i turističku ponudu. Ciljevi tog projekta su prezentacija i poboljšanje turističke usluge u enogastro turizmu u Hrvatskoj, ali i u regiji. Za najbolje vinarije ove godine glasalo je više od 500 enogastro poznavatelja. Kako bi se nagrade ravnomjerno rasporedile, Hrvatska je podijeljena na četiri regije - Bregovitu Hrvatsku, Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Osim za najbolje vinarije u tim regijama, priznanja su dodijeljena i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Tako je u Bregovitoj Hrvatskoj najboljom vinarijom proglašena Vinarija Vuglec breg, u Dalmaciji Korta Katarina

na Pelješcu, u Istri i Kvarneru Vinarija Meneghetti iz Bala, a u Slavoniji i Podunavlju Vinarija Iločki podrumi. Najboljom vinarijom u Sloveniji proglašena je Vinarija Puklavec Family Wines iz Ormoža, a u Bosni i Hercegovini Vinarija Vukoje iz Trebinja. Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića dobila je diplomu kao najbolja vinarija u Srbiji, a Vinarija Plantaže iz Podgorice proglašena je najboljom vinarijom u Crnoj Gori. Prvi put se ove godine birala i najbolja vinarija u Makedoniji, a diplomu

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

je dobila Vinarija Chateau Kamnik iz Skoplja. Za vinarije koje su tek nedavno uvele turističku ponudu u te objekte ili to tek namjeravaju napraviti formirana je nagrada Dobar start. Ove godine to je priznanje dobila Vinarija Dine iz Blata na otoku Korčuli. Posebno priznanje za razvoj i promicanje vinske kulture dobio je sommelier Siniša Lasan i tvrtka Pupitres. Priznanje za životno djelo u promicanju vinske kulture dobili su Slavica i Vlado Borošić. (S.P.)


ISTRAŽIVANJE BOOKING.COMA - PUTOVANJA 2018.

KUĆICA NA DRVETU ILI BORAVAK NA BRODU? Kraća putovanja su omiljenija od dugih, pa tako tijekom 2018. više od polovina onih koji će putovati namjerava ići na vikend putovanja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

onošenje odluke o smještaju ključan je i zabavan dio planiranja godišnjeg odmora. Ljudi biraju između opuštajućih spa resorta, gradskih apartmana, jedinstvenog smještaja u kućama na drvetu, krstarenja brodom ili pak žele odsjesti u privatnom smještaju ili hotelu. Kako bi saznali gdje će se sljedeće godine ići na godišnji odmor, Booking.com, jedna od vodećih svjetskih tvrtki za povezivanje putnika s najvećim izborom nevjerojatnih mjesta za boravak, proveo je istraživanje između 19.000 putnika iz 26 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Istraživanja su pokazala kako više od pola ispitanika iz Hrvatske, tj. 61 posto njih planira u idućoj godini više putovati nego ove godine. Popularnost vikendica će još porasti u 2018. godini. Oko 49 posto putnika iz Hrvatske radije će boraviti u privatnom smještaju kao što su vikendice ili apartmani nego u hotelima. Prema rezultatima istraživanja, 26 posto hrvatskih ispitanika smatra da su letovi na daleka odredišta sve povoljniji, pa stoga ne čudi želja stanovnika Hrvatske za još brojnijim putovanjima. Oko 16 posto putnika iz Hrvatske kaže kako je postalo jednostavnije pronaći i rezervirati egzotičnije destinacije, a gotovo polovina putnika kaže da će u sljedećoj godini više putovati u dalja odredišta nego ove godine.

RASTU PUTOVANJA U DALEKA ODREDIŠTA I dok će putovanja u daleka odredišta nastaviti rasti, u 2018. godini veliki će broj putnika odabrati odredišta bliža kući, pri čemu polovina putnika iz Hrvatske planira više putovati unutar vlastite države. Takav entuzijazam prema odmoru u vlastitoj zemlji temelji se na tome što veliki broj putnika, njih 36 posto, smatra da su putovanja po domovini povoljnija, dok je oko 60 posto putnika iz Hrvatske svjesno da još ima mnogo odredišta u našoj zemlji koja treba posjetiti. Kraća putovanja su omiljenija od dugih, pa tako tijekom 2018.

više od polovine onih koji će putovati namjerava ići na vikend putovanja. Kako stoji u rezultatima istraživanja Booking.coma, putnici će na godišnji odmor sljedeće godine ići zbog razgledavanja samih mjesta, ali i stvaranja doživljaja pri otkrivanju odredišta te upoznavanja s lokalnim stanovništvom. Sve popularniji su tzv. neovisni smještajni objekti poput kuća za odmor i apartmana jer oni turistima daju veću fleksibilnost i slobodu kako bi doživjeli turistička odredišta na autentičniji način. Uz takve objekte, turisti će iduće godine više boraviti u all-inclusive resortima, hotelima te objektima koji uz smještaj nude samo doručak. Iz rezultata istraživanja vidljivo je kako putnici postaju i ekološki osvješteniji, pa je tako gotovo polovina ispitanika istaknula kako planira odabrati ekološki prihvatljivije mogućnosti nego što su to činili ove godine. Četvero od 10 putnika iz Hrvatske planira boraviti u nekoj drugoj vrsti smještaja nego dosad. U smještajnom objektu turisti najviše vole besplatan WiFi, 40 posto njih, dok ih 38 posto privlači prekrasan pogled iz sobe. Trećina turista potražit će kvalitetnu lokalnu hranu.

IZ REZULTATA ISTRAŽIVANJA VIDLJIVO JE KAKO PUTNICI POSTAJU I EKOLOŠKI OSVJEŠTENIJI

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


HRWWWATSKA KONFERENCIJA DIGITAL&TECH

TREBAMO NAPRAVITI Jedan od naših glavnih ciljeva je definirati, opisati i izmjeriti hrvatsku IT industriju, drugi je otvoriti našim tvrtkama izvozna tržišta, treći pozabaviti se ukidanjem administrativnih barijera, dok je četvrti ubrzavanje procesa digitalizacije, istaknuo je Barišić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr njihova opstanka i buduće konkurentnosti. Na kraju, želimo biti aktivan partner javnom sektoru, državnoj administraciji u njihovoj informatizaciji i povlačenju sredstava iz EU fondova”, istaknuo je Barišić.

IZVOZ POSTAJE SVE JAČA KOMPONENTA Kako bi HGK-u omogućile dubinski uvid u hrvatsku IT industriju, tvrtke OmniaConsult i Tvornica istraživanja provele su istraživanje o tome sektoru za razdoblje od 2008. do 2016. godine. Ukupni prihod hrvatske IT industrije u 2016., ističe Boris Žitnik, direktor OmniaConsulta, iznosio je 19 milijardi kuna s time da je on između 2009. i 2012. stagnirao ili puzajući rastao. “Visok rast bilježi se u 2013., 2014. i 2015. godini. U 2017., na žalost, očekujemo skromni

S 19 9 mlrd kn ukupni prihod hrvatske IT industrije u 2016.

više od

25.000 ljudi

zaposleno u ICT industriji

gotovo

80%

ICT industrije nalazi se u Zagrebu

igurni smo i vjerujemo kako je potrebno napraviti jedinstveni brend hrvatske ICT industrije i da kao takvi možemo nastupiti na europskom i svjetskom tržištu jer se, uz uspješne projekte privatnog sektora, prepoznaju i dobri primjeri u Estoniji, Finskoj i Kanadi, ali i nama bližima Mađarskoj i Rumunjskoj. To su zemlje od kojih možemo nešto naučiti. Stoga je potrebno napraviti naš vlastiti brend i, rekao bih, strategiju industrije za buduće razdoblje”, naglasio je, između ostaloga, Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na konferenciji Digital&Tech koja je održana prošli tjedan u Zagrebu. Na konferenciji, čiji je cilj bio sagledati isprepletenost IT industrije, društva i države te predstaviti iskustva drugih zemalja EU-a i načine na koje se kroz digitalizaciju može povećati konkurentnost gospodarstva, Barišić je naglasio kako je upravo jedan od ciljeva Udruženja definirati, opisati i izmjeriti tu industriju u Hrvatskoj. “Drugi nam je cilj intenzivno se uključiti u otvaranje naših tvrtki prema izvozu i novim tržištima. Treći, pak, pozabaviti se ukidanjem administrativnih barijera koje koče današnju industriju, a četvrti povezati se s ostatkom industrije i pomoći im u krucijalnoj stvari - digitalizaciji - što je osnovni preduvjet

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

IZVOZ U UKUPNOM PRIHODU IT INDUSTRIJE DANAS SUDJELUJE SA 28 POSTO, KAZAO JE ŽITNIK rast ili stagnaciju”, napomenuo je on dodajući kako je izvoz sve jača komponenta i generator rasta ukupnog prihoda. “Izvoz u ukupnom prihodu IT industrije danas sudjeluje sa 28 posto. Dakle, od svakih 100 kuna, 28 otpada na izvoz. To je veliko postignuće”, smatra Žitnik. Posebice je zanimljivo istaknuti kako se gotovo 80 posto ICT industrije, koja ukupno zapošljava više od 25.000 ljudi, nalazi u Zagrebu (15,1 milijarda kuna). Dalibor Subotičanec, direktor Tvornice istraživanja, istaknuo je kako bi više od 80 posto direktora domaćih IT tvrtki željelo znati što mogu učiniti da im zaposlenici budu zadovoljniji i lojalniji, a također ih zanima koje IT tehnologije koriste druge kompanije kako


HRVATSKI ICT BREND bi mogli prilagoditi svoje proizvode. U sklopu konferencije održane su i dvije panel-rasprave: Pokretači IT industrije i Društvo, gospodarstvo i država u digitalnom dobu. Na prvom panelu, Goran Mrvoš, direktor tvrtke Infosit, kazao je kako je digitalizacija uzela maha u turističkoj branši, sve osoblje je tehnički opremljeno i povezano, marketing je automatiziran i sve će to samo više rasti. “Analitika i podaci koji se prikupljaju tijekom rada iznimno su bitni za bolju prodaju u budućnosti. Što se tiče poslovnih rješenja, to još najviše radimo, ali u zadnje vrijeme klijenti nam dolaze s poslovnim problemima koje moramo sami analizirati i pronaći rješenje jer oni nemaju svoje IT kadrove”, pojasnio je. “Bez poslovnih rješenja danas IT tvrtke ne mogu biti konkurentne, ali moramo mijenjati postojeće modele ugovaranja. Klijenti ne znaju što žele pa traže testiranje rješenja i sudjelovanje IT tvrtki u podjeli rizika pri implementaciji novih projekata. Mi trebamo s klijentima zajednički osmišljavati rješenja, ali i imati prava na pogrešku. Moramo biti učinkovitiji i smanjiti rizik od neuspjeha”, istaknuo je Barišić. U predavanju Making Digital Transformation Work, Nicolas Ivandić, koji je radio na projektu njemačkog Ministarstva gospodarstva s ciljem digitalne transformacije ključnih njemačkih industrijskih grana, ocijenio je kako strategija bez potrebne korporativne kulture ne znači puno. “Bez izravnog odnosa s kupcem gubi se važna prednost gospodarstva i zato u Njemačkoj inzistiramo na tome da tehnologija pojača kontakt s klijentima. Oni moraju biti uključeni u procese stvaranja novih proizvoda i usluga. Sve tvrtke znaju da je digitalizacija važna, ali praktički nitko nema razvijen plan njene implementacije jer ne razumiju što im to konkretno donosi”, rekao je Ivandić.

NEMA DIGITALIZACIJE BEZ INTERNACIONALIZACIJE Matthias Grabner u predavanju Going international predstavio je iskustva iz inicijative austrijske vlade i gospodarske komore kroz koju pružaju pomoć svojim tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja. “Nema digitalizacije bez internacionalizacije, naše gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu pa nam je internacionalizacija vrlo važna”, izjavio je Grabner. Austrijski IT sektor težak je 21,2 milijarde eura, zapošljava više od 100.000 ljudi, dok se više

Boris Žitnik

Plamenko Barišić

od osam posto prihoda troši na istraživanje i razvoj. Emil Perić, tajnik Udruženja za IT pri HGK-u, govorio je o digitalnom inovacijskom hubu predstavivši ga kao sljedeći evolucijski korak potpornih organizacija za podršku ra-

NAŠE TRŽIŠTE JE VEĆ ZASIĆENO NEKIM PROIZVODIMA I PRILIKE ĆE SE SVE VIŠE MORATI TRAŽITI VANI, SMATRA PERIĆ zvoju IT industrije i digitalizacije gospodarstva. “Hub na jednom mjestu pruža pristup kompetencijama, konzalting, infrastrukturu, networking i market intelligence. Naš plan je jasan, prvi korak je procjena stanja industrije kako bismo vidjeli koji su kapaciteti i kome treba pomoć. Druga bitna stavka je networking kako bi se izbjegla fragmentacija i kako bi se resursi našli na jednom mjestu. Treći korak na koji ćemo se fokusirati je specijalizacija, a četvrti spajanje IT-a i industrije kako bi se provela digitalna transformacija. Na kraju, tu je i internacionalizacija, naše tržište je već zasićeno nekim proizvodima i prilike će se sve više morati tražiti vani”, objasnio je Perić. EU planira uložiti 500 milijuna eura u ovu inicijativu do 2020., a Udruženje za IT planira biti dio nje. 4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


AKTUALNO KONFERENCIJA KOM2017

Svaki stanovnik Hrvatske ima mobitel

Konferencija o elektroničkim komunikacijskim tehnologijama i normama KOM2017 održana je 27. i 28. studenoga u Zagrebu. Prvoga dana govorilo se o tržištu elektroničkih komunikacija, mrežama i mrežnim tehnologijama te razvoju telekomunikacija i usluga. Mario Weber, ravnatelj HAKOM-a, istaknuo je kako je tržište elektroničkih komunikacija dinamično, razvijaju se rješenja za pametne gradove, testiraju se moderne mreže 5. generacije, a donose i važne odluke poput Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka (GDPR). Jurica Bradvić iz HAKOM-a kazao je kako svaki stanovnik Hrvatske ima mobilni telefon, odnosno njih 4,3 milijuna. Od toga, nastavio je, 47 posto korisnika ima pretplatnički odnos što je više nego ranije. Središnji dio prvoga dana ove konferencije bio je okrugli stol o mogućnostima i načinu financiranja razvoja širokopojasnih mreža u Hrvatskoj javnim sredstvima, podržano sredstvima EU-a. Drugi dan konferencije pokrio je teme poput upravljanja mrežama i rješenjima te sigurnosti i zaštite mreža. (B.O.)

V4 GOSPODARSKI FORUM

Transportni s jača konkure Napredne tehnologije u transportnim sustavima su pridonose poboljšanju u prometu, sigurnijem i učink utjecaja na okoliš piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Mađarske prošli tjedan organizirala je V4 Gospodarski forum Napredne tehnologije u transportnim sustavima. Forum se organizirao povodom predsjedanja Mađarske Višegradskom skupinom, koja obilježava 26 godina postojanja. Na događaju su sudjelovale tvrtke iz svih zemalja Višegradske skupine - Slovačke, Češke, Poljske i Mađarske. Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, istaknula je kako HGK dulje vrijeme intenzivno radi na jačanju gospodarskih odnosa s tim zemljama. “Mnogo je razloga za to, a jedan od njih je primjetna orijentacija hrvatskog gospodarstva prema tim tržištima koja su nam tradicionalno poznata i s kojima imamo kulturne i povijesne poveznice”,

napomenula je dodajući kako tržišta zemalja Višegradske skupine pokazuju značajan gospodarski rast u Europskoj uniji.

VAŽNOST RAZVIJANJA PROMETNE INFRASTRUKTURE Napredne tehnologije u transportnim sustavima su vrlo važne sastavnice nacionalnih ekonomija koje pridonose poboljšanjima u prometu, sigurnijem i učinkovitijem prijevozu roba i putnika, ugodnijem putovanju i smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. “Cilj svake uređene države je organizirati održiv prometni sustav koji će se ustanoviti usklađenim radnjama u svim transportnim sektorima i svim vidovima putničkog i teretnog prijevoza te koji će biti učinkovit i prihvatljiv za okoliš”, kazala je Mirjana Čagalj. Veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj József Magyar istaknuo je kako Višegradska skupina promiče

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Olala salvete: papirnate i platnenopapirnate Tvrtka Tardi je 2004. pokrenula vlastiti program proizvodnje papirnatih i platnenopapirnatih salveta robne marke “O-La-La”. O-La-La papirnate salvete proizvode se od najkvalitetnijeg papira (100% celuloza) prema standardima EU-a. O-La-La platnenopapirnate salvete proizvode se od najkvalitetnijeg “airlaid” papira (100 posto celuloza + aditivi). DELT PAPIR D.O.O.

Tvrtka Delt papir hrvatska je kompanija koja se bavi proizvodnjom higijenske papirne konfekcije, ukupno zapošljava više od 45 djelatnika, raspolaže s velikim brojem dostavnih vozila od kojih svaki dnevno obavi i 30-ak dostava. Kompanija Delt papir vodeća je u regiji JI Europe i ima jedan od najmodernijih pogona za konvertiranje papirne konfekcije.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.


ZAJEDNICA ZA INTERMODALNI TRANSPORT HGK

Predsjednik Ivica Vrankić

ustav ntnost važne sastavnice nacionalnih ekonomija koje ovitijem prijevozu roba i putnika i smanjenju štetnih

József Magyar

interese svojih članica kako bi zajednički razvijale ekonomije. Također, dodao je, V4 podupire nastojanja da Europska unija bude jača, bolja i učinkovitija, da gospodarski raste i stvara nova radna mjesta. “A transportni sustav jedna je od ključnih stvari za razvoj konkurentnosti”, napomenuo je dodajući kako je stoga važno održivo razvijati prometnu infrastrukturu, još

Mirjana Čagalj

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je plenarna sjednica Zajednice za intermodalni transport i logistiku pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na kojoj je izabrano novo čelništvo. Novi predsjednik Zajednice je Ivica Vrankić iz zagrebačke podružnice Train Hungary Maganvasut, a njegova zamjenica je Jasmina Pašagić Škrinjar sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti. Poslovni tajnik Zajednice je i dalje Saša Subotić iz Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore. Na sjednici su odabrani i voditelji i zamjenici triju grupacija. Grupaciju za intermodalni promet sada vodi Pere Semren iz AGIT-a, a njegov zamjenik je Slavko Mamić iz Crokombija. Grupaciju za integrirani prijevoz putnika vodi Borna Abramović s Fakulteta prometnih znanosti zagrebačkog Sveučilišta, s kojeg dolazi i njegov zamjenik Denis Šipuš. Grupaciju za logistiku vodi Marko Frankola iz DHL Internationala, a njegova zamjenica je Martina Furdić iz tvrtke Quehenberger Logistics. (K.S.)

bolje povezati glavne cestovne pravce te u sustav uključiti današnje trendove koji obuhvaćaju električna vozila i punionice za njih. Nakon predstavljanja inovativnih tehnologija i iskustava iz područja prometa te mogućnosti poslovne suradnje Hrvatske i zemalja V4, uslijedili su individualni poslovni razgovori gospodarstvenika. (B.O.)

Dukat svježe mlijeko Dukat svježe mlijeko odlikuje bogat i nezamjenjiv okus koji otkriva svu njegovu svježinu. Kao prirodan izvor kalcija nužnog za izgradnju i jačanje kostiju, u tri čaše osigurava vašu dnevnu porciju zdravlja. Zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti i domaćem porijeklu, Dukat svježe mlijeko odlikovano je prestižnim znakom „Hrvatska kvaliteta”. DUKAT D.D.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj (Mljekare Dukat, Sirela i KIM mljekara Karlovac), Bosni i Hercegovini (Mljekara Inmer), Srbiji (Mljekara Somboled), Makedoniji (Mljekara Ideal Šipka) i Rumunjskoj (Mljekara LaDorna, s osam proizvodnih pogona), Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


PRIČA S RAZLOGOM 60 GODINA ILIRIJE

KREATOR RAZVOJA TURIZMA I POKRETAČ GOSPODARSTVA Svojim značajem Ilirija je postala jedna od triju vodećih turističkih tvrtki zadarske regije i spada među 15 najboljih turističkih tvrtki od posebnog interesa za razvoj hrvatskog turizma uopće, ističe Ražnjević piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

i pokretač ukupne gospodarske aktivnosti u Biogradu na Moru i pripadajućoj mu rivijeri, tvrtka Ilirija izrasla je u moderno izgrađenu, suvremeno opremljenu i nadasve kvalitetno organiziranu turističku tvrtku. Svojim značajem Ilirija je postala jedna od triju vodećih turističkih tvrtki zadarske regije i spada među 15 najboljih turističkih tvrtki od posebnog interesa za razvoj hrvatskog turizma uopće”, ističe Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije.

ŠIROK SPEKTAR GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI

B

iogradska Ilirija ove godine obilježava 60 godina postojanja. Riječ je o turističkoj tvrtki koja objedinjuje pet segmenata ponude: hotelijerstvo, nautiku, kamping, destinacijsku menadžmentkompaniju Ilirija Travel i real-estate segment - Poslovno-trgovački centar City Galleria u Zadru. “Kao turističkoj kompaniji koja je od svog postojanja, dakle već dugih 60 godina, predvodnik i kreator razvoja turističke ponude ali

ILIRIJA JE PRIJE 10 GODINA BILA TURISTIČKA TVRTKA, TEMELJEĆI SVOJE POSLOVANJE NA HOTELIJERSTVU, NAUTICI I KAMPINGU 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

Novo tisućljeće obilježila je privatizacija i daljnji iskorak kompanije prema stvaranju turističke ponude za turizam 21. stoljeća. Od kraja 1999. godine pa do danas tvrtka je proširila kapacitete i unaprijedila ponudu s posebnim naglaskom na produženju turističke sezone, odnosno razvoju cjelogodišnjeg poslovanja kroz razvoj komplementarnih i integriranih oblika turističke ponude. Prije 10 godina Ilirija je djelovala u dvije destinacije, Biogradu na Moru i Sv. Filipu i Jakovu, a danas svoje gospodarske aktivnosti obavlja u trima destinacijama sa značajnim prisustvom u Gradu Zadru kao gospodarskom i administrativnom središtu regije. Ilirija je prije 10 godina bila isključivo turistička tvrtka, temeljeći svoje poslovanje na tri segmenta ponude: hotelijerstvu, nautici i kampingu. Danas je poslovni sustav sa širokim spektrom gospodarskih djelatnosti čije se poslovne aktivnosti realiziraju kroz pet segmenata ponude nastalih kao rezultat proširenja turističkog segmenta na destinacijski menadžment i ulaska u real-estate segment. Od jednog hotela, koliko je ih imala 1957. godine do danas, izrasla su četiri nova. Danas


ILIRIJINE DIONICE NA BURZI

Stvoreni temelji jačanja korporativnog, institucionalnog i javnog karaktera Ilirijine dionice od 2003. godine kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a od 2015. na njenoj vodećoj kotaciji Službenom tržištu gdje je izlistano 28 dionica hrvatskih kompanija. “Nakon dvije uspješno završene dokapitalizacije, 2015. i 2016. godine, i ulaska kvalificiranih institucionalnih investitora, stvoreni su temelji za jačanje Ilirijinog korporativnog, institucionalnog i javnog karaktera. Sve će to pridonijeti daljnjem razvoju ponude svih naših sektora, kvalitetnom produženju turističke sezone s naglaskom na razvoju cjelogodišnjeg poslovanja”, kaže Ražnjević.

Ilirija je prva turistička kompanija u Hrvatskoj koja je dobitnica priznanja za društveno odgovorno poslovanje Indeks DOP-a za 2011. i 2012. godinu u kategoriji srednjih tvrtki, koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj. “Kao društveno odgovorna kompanija potpisnica smo Povelje raznolikosti, dokumenta koji potpisuju poslovne organizacije čime se obvezuju na provođenje politike raznolikosti i nediskriminacije unutar svojih poslovnih sustava, koja se kao inicijativa odvija uz aktivnu potporu Europske komisije”, ističe Ražnjević.

NOVO TISUĆLJEĆE OBILJEŽILA JE PRIVATIZACIJA I DALJNJI ISKORAK TVRTKE PREMA STVARANJU TURISTIČKE PONUDE ZA TURIZAM 21. STOLJEĆA

koji imaju ugovoren godišnji vez, može prihvatiti i opremiti više od 2000 nautičara i više od 150 plovila u tranzitu. Marina Kornati i Hotelska lučica Kornati definirale su Biograd na Moru kao grad nautike koji godišnje posjeti 60.000 nautičara. “Samo se rijetki mogu podičiti time da su u nečem pioniri-stvaratelji. Biti prvi među osnivačima i stvarateljima nautičkog turizma u Hrvatskoj privilegija je tvrtke Ilirija. Ilirija je prije 19 godina dodatno obogatila nautičku ponudu destinacije organiziranjem nautičkog sajma koji je s vremenom izrastao u prepoznatljivu domaću, a u zadnjih nekoliko godina i međunarodnu, turističku i gospodarsku manifestaciju - Biograd Boat Show”, kaže Ražnjević.

NOVI SEGMENT PONUDE

su hoteli objedinjeni pod brendom Ilirija Resort s kapacitetom od preko 450 soba i 1000 postelja, visoko kategoriziranih, uglavnom s četiri zvjezdice. Nautički sektor Ilirije obuhvaća Marinu Kornati i Hotelsku lučicu Kornati, smještenu ispred hotela Ilirije i Kornata, ima sveukupno 805 vezova te u jednom danu, pored nautičara

Ilirija je vlasnik kampa Park Soline, u kojem se godišnje odmara više od 35.000 gostiju. Kapacitet kampa je 3400 gostiju dnevno, na više od 1130 moderno uređenih i opremljenih parcela i kamping mjesta. “Uz istodobno pružanje dodatnih sadržaja i usluga koje čine dodanu vrijednost postojećoj turističkoj ponudi, stvoren je visoko kvalitetan, integriran i komplementaran turistički proizvod. Riječ je o novom segmentu ponude kojim upravlja destinacijska menadžment-kompanija Ilirija Travel. Okosnica njene ponude i provedbe posebnih programa i proizvoda je poslovanje u vlastitim dodatnim kapacitetima koji sačinjavaju event-brod Nada, Arsenal u Zadru, Villa Primorje i agroturizam kroz otvaranje prvog difuznog hotela u neposrednom zaleđu Biograda na Moru”, naglašava Ražnjević.

Ilirija je prije 19 godina dodatno obogatila nautičku ponudu destinacije organiziranjem nautičkog sajma koji je s vremenom izrastao u prepoznatljivu domaću, a u zadnjih nekoliko godina i međunarodnu, turističku i gospodarsku manifestaciju - Biograd Boat Show. Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRVATSKA&REGIJA SRBIJA I KINA U BUDIMPEŠTI

POSLOVI VRIJEDNI MILIJARDU EURA Srbija je na summitu Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe ugovorila četiri velika infrastrukturna projekta koje će realizirati i financirati kineske kompanije i banke te dogovorila neograničeni izvoz govedine na kinesko tržište piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

N

a upravo završenom summitu Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe (CEE) u Budimpešti Srbija je potpisala četiri ugovora vrijedna oko milijardu eura koji se odnose na izgradnju objekata infrastrukure, ali i otvorila vrata kineskog tržišta za neograničeni plasman govedine iz Srbije. Najznačajniji infrastrukturni posao je svakako izgradnja brze pruge od Beograda do Budimpešte koja je simbolično započela drugog dana summita. Ali ne u Budimpešti, kako se prvo namjeravalo, nego na željezničkoj stanici u Zemunu zbog prepreka u europskim propisima koji važe za Mađarsku kao članicu Europske unije, a koje će, kako uvjerava mađarski premijer Viktor Orban, a prenosi srpska premijerka Ana Brnabić, uskoro biti razriješene.

PUT SVILE VODI PREKO MANJE RAZVIJENIH DRŽAVA I tu je svakako prijelomna točka cijele inicijative Kina + 16 u odnosu na Europsku uniju jer je na dugi rok Europa ciljna ili ciljana kineska destinacija, prioritet su najrazvijenije zemlje, a Put svile vodi preko onih manje razvijenih kakva je

Srbija. U svakom slučaju i u Beogradu i u Budimpešti, ali najviše u Pekingu, revitalizacija i modernizacija željezničke pruge između Srbije i Mađarske smatra se

REVITALIZACIJA I MODERNIZACIJA ŽELJEZNIČKE PRUGE IZMEĐU SRBIJE I MAĐARSKE SMATRA SE VAŽNIM KORAKOM NA KORIDORU “POJAS I PUT” važnim korakom na koridoru Pojas i put jer je to prvi prekogranični projekt na tlu Europske unije u kojem sudjeluje i Kina. Riječ je o željezničkoj vezi na četiri kolosijeka u dužini od 184 kilometra sa srpske i 166 kilometara s mađarske strane na kojoj će vlakovi dostizati brzine veće

Kinezi vole govedinu Protokol potpisan u Budimpešti s Generalnom upravom za kontrolu kvalitete, inspekciju i karantenu NR Kine omogućava Srbiji neograničen izvoz govedine prema utvrđenim standardima i definiranim uvjetima. “Možemo izvesti sve što možemo proizvesti. To je velika šansa za našu po-

mo ljoprivredu, stočarstvo. Kao država smo vostvorili sve preduvjete. Sada je na proizvoete đačima da pokažu kako imaju kapacitete da iziđu s ozbiljnijim količinama mesa na tar kinesko tržište”, izjavio je srpski ministar toAleksandar Antić, potpisnik ovog protokola.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

od 200 kilometara na sat, što će omogućiti da se ova relacija umjesto za više od osam sati, koliko je sada potrebno da se vlakom stigne od Beograda do Budimpešte, prijeđe za samo tri sata, a od Beograda do Novog Sada za pola sata. Mađarska bi tek trebala raspisati natječaj za izvođače, što znači da radovi na toj strani ne bi mogli početi prije 2019. godine. Završetak cijelog projekta, čije su pripreme trajale tri godine, predviđen je za 2023. godinu. Modernizacija i rekonstrukcija pruge u Srbiji vrijedna dvije milijarde dolara predviđena je u tri faze. Prvu dionicu sa srpske strane u dužini od 34,5 kilometara od Beograda do Stare Pazove, koja bi trebala biti završena za tri godine, grade Kinezi koji su i investitori. Radove na toj dionici izvodit će kineske kompanije China Railways International i China Construction Company, a vrijednost ugovora je 350,1 milijun dolara. Najvećim dijelom radovi će biti financirani kreditom kineske Export-import banke uz godišnju kamatu od dva posto, rok otplate od 180 mjeseci i počekom od 60 mjeseci. Predviđeno je da roba, tehnologije i usluge koje će se nabaviti tim kreditom budu abav je e većinom već o u Kini.. nabavljene


Dionica od Stare Pazove do Novog Sada duga 40 kilometara već se rekonstruira sredstvima ruskog kredita, a radove izvodi ruska kompanija RŽD International. Realizacija i financiranje dionice od Novog Sada do Subotice tek bi se trebali ugovoriti, a jedino je izvjesno da će to također biti krediti koje će otplaćivati građani Srbije. Srpska premijerka izjavila je na tu temu da “Srbija dugo, ozbiljno i pažljivo pregovora o uvjetima po kojima se zadužuje, a da su kineski krediti dobro, ozbiljno zaduživanje koje nećemo imati problema vraćati”.

prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, državama s kojima Srbija ima vanjskotrgovinski suficit. U realizaciju ove autoceste nazvane koridor XI sada će se

U REALIZACIJU AUTOCESTE NAZVANE KORIDOR XI SADA ĆE SE UKLJUČITI I KINA

INVESTICIJSKI KREDITI NISU RAZVOJNA ŠANSA Srpski ekonomist Miodrag Zec, međutim, upozorava da investicijski krediti nisu razvojna šansa ako onaj tko daje novac i gradi. Osim toga ceste i pruge nisu izvozni proizvod, oni su važni samo ako će tom cestom ili prugom ići naša roba a ne kineska, ističe Zec. Očito je da je upravo iz tih razloga opravdana i važna izgradnja autoceste

uključiti i Kina na temelju komercijalnog ugovora koji je u Budimpešti potpisala srpska ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović i potpredsjednik China Communication Construction Companyja Sui Ziu. Ugovor predviđa projektiranje i gradnju 30,9 kilometara autoceste od Preljine do Požege koja bi trebala povezati Srbiju i

regiju jer predstavlja nastavak pravca Beograd-Južni Jadran prema granici s Crnom Gorom i dio buduće autoceste Beograd-Sarajevo. Još dva infrastrukturna posla s Kinezima verificirana su u Budimpešti, ali što se Srbije tiče na lokalnoj razini. Gradonačelnik Beograda Siniša Mali potpisao je s kineskim partnerima ugovor o izgradnji primarne kanalizacijske mreže i tvornice za preradu otpadnih voda iz centralnog gradskog područja kao i ugovor o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac-Novi Beograd. Ukupna vrijednost tih dvaju projekata, čija će realizacija započeti u drugoj polovini iduće godine, je 450 milijuna eura. Izgradnja toplodalekovoda omogućit će da se topla voda koja je nusproizvod u termoelektrani u Obrenovcu više ne rasipa nego da se iskoristi za grijanje stanova u Beogradu što će donijeti uštedu od 40 milijuna eura godišnje. Drugi projekt omogućit će da otpadne vode više ne idu direktno u Savu i Dunav nego da se konačno primijene ekološki održiva rješenja zahvaljujući kineskim sredstvima.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


SVIJET FINANCIJA HP, HBOR I HPB

HP GRADI NOVI SORTIRNI CENTAR Predstavnici HP-a, HBOR-a i HPB-a potpisali su ugovor o kreditu od 155 milijuna kuna namijenjen gradnji novog sortirnog centra Hrvatske pošte piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

govor o kreditu za financiranje izgradnje prve faze novog sortirnog centra Hrvatske pošte (HP) u Velikoj Gorici, težak 155 milijuna kuna, potpisali su prošlog tjedna predstavnici HP-a, Hrvatske poštanske banke (HPB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Prema tom ugovoru, HBOR i HPB u skladu s Programom kreditiranja po modelu podjele rizika sudjeluju s jednakim iznosima, po 77,5 milijuna kuna. Ugovor je potpisan na 10 godina, uz poček od dvije godine te 2,5 posto kamate. Govoreći o ugovoru o kreditu, Ivan Čulo, predsjednik Uprave HP-a, je rekao kako je izgradnja ovog centra jedna od najznačajnijih aktivnosti u strateškom planu razvoja HP-a. “Prateći razvoj internetske trgovine, novih tehnoloških rješenja te iznimno važnog logističkog razvoja, takav projekt ne može čekati, ako želimo da HP osta-

ne ono što mu je misija, a to je da bude tvrtka na usluzi građanima”, istaknuo je Čulo. Dodao je kako je vrijednost cijelog projekta ustvari 345 milijuna kuna, a u ovoj fazi će se za gradnju sortirnog centra utrošiti 188 milijuna kuna, od čega će se dio financirati vlastitim sredstavima. Inače, HP je vlastitim sredstvima počeo izgradnju sortirnog centra prije pola godine, pa se uskoro očekuje otvorenje sustava za sortiranje pisanih pošiljaka. Slijedi investiranje u sustav za sortiranje paketskog sustava. Na sve to je Čulo iznimno ponosan jer radovi teku prema planu. Pritom je naglasio kako je podrška HPB-a i HBOR-a vrlo važna za razvoj poštanskog poslovanja u Hrvatskoj.

DALJNJI RAZVITAK HP-a Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko je istaknula kako joj je iznimno drago što su tu instituciju HP i HPB prepoznali kao pouzdanog partnera u pro-

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

vedbi ove investicije. “HP svakoga dana uručuje stotine tisuća pošiljaka te izgradnja novog sortirnog centra znači unapređenje te usluge na cijelom hrvatskom području. Istodobno će se s realizacijom te investicije ostvariti značajne uštede uz visoku razinu učinkovitosti, nužne u suvremenom poslovanju”, naglasila je Tamara Perko. Dodala je kako HP ima 81 posto tržišnog udjela, pa je razvoj takvog centra logičan korak u daljnjem tvrtkinom razvitku. Predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić je naglasio kako ga iznimno raduje što se i HPB pojavljuje kao ulagač u ovu investiciju koja je važna za sve koji sudjeluju u njoj, a posebno za HP s kojim HPB dugo surađuje i s kojim su postali jedna od najvećih mreža za ponudu osnovnih bankarskih usluga. “Ugovor HPB-a, HBOR-a i HP-a veseli i zbog činjenice što takvi projekti imaju veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo jer omogućavaju nova zapošljavanja”, rekao je Vuić. Inače, kompleks novog sortirnog centra gradi se na strateški važnom mjestu za razvoj i poboljšanje procesa prijenosa pošiljaka, blizu Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman i nedaleko od prilaza autocesti Zagreb-Sisak kao i brze gradske prometnice Zagreb-Velika Gorica. Nakon izgradnje sortirnog centra u prvoj fazi, u drugoj fazi izgradit će se upravna zgrada. Sortirni centar prostirat će se na 32.000 četvornih metara, a izgradit će se sortirnica s podrškom, visoko regalno skladište, trafostanica i kotlovnica, podatkovni centar, komunalna infrastruktura, 540 parkirnih mjesta za osobna i tehnološka vozila, dio upravne zgrade te uređenje 16.000 četvornih metara zelenih površina.


STRATEŠKI SAVEZ ERSTE GROUPA I DLL-a

Aktiviranje 17 milijardi eura na tržištu leasinga Kroz stratešku suradnju koju planiraju ostvariti, Erste Group i DLL žele, među ostalim, širiti zajedničko poslovanje kako bi svojim poslovnim suradnicima i klijentima ponudili najbolja rješenja za financiranje kupnje opreme i komercijalnih vozila

E

rste Group Bank AG (Erste Group) i DLL (De Lage Landen International B.V.) potpisali su Memorandum o razumijevanju (MoR) koji se odnosi na uspostavljanje strateškoga saveza u pružanju usluga financiranja kupnje opreme i komercijalnih vozila te leasing aktivnosti na području Srednje i Istočne Europe. Točnije, radi se o području koje uključuje Au-

POVEZIVANJEM S DLL-OM AMBICIJA NAM JE IZGRADITI NOVE IZRAVNE ODNOSE S KLIJENTIMA I PROŠIRITI SVOJ PORTFELJ, ISTIČE KARIN SCHMIDTMITSCHER

striju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Makedoniju, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju i Srbiju. Kroz stratešku suradnju koju planiraju ostvariti, Erste Group i DLL žele širiti zajedničko poslovanje kako bi svojim poslovnim suradnicima i klijentima ponudili najbolja rješenja za financiranje kupnje opreme i komercijalnih vozila, ali i kako bi svojim zaposlenicima pružili mogućnosti za profesionalni razvoj. U cilju osiguravanja dosljednog i učinkovitog budućeg poslovanja na području cijele Srednje i istočne Europe, MoR predviđa i mogućnost potencijalnog prelaska subjekata DLL-a Mađarska u Erste Bank Mađarska ili u neki od njenih subjekata. Takvom dogovoru još će prethoditi dubinska analiza i sporazum o uvjetima transfera, koji se očekuju u drugome tromjesečju 2018. godine.

GEOGRAFSKO ŠIRENJE I RAST DLL-a “Erste Group već gotovo dva desetljeća ulaže u Srednju i Istočnu Europu i za to vrijeme bilježi rastući interes za leasing i financiranje. Ukupni potencijal toga tržišta procijenjen je na više od 17 milijardi

eura. Povezivanjem s DLL-om, jednom od najvećih svjetskih leasing društava, ambicija nam je izgraditi nove izravne odnose s klijentima i proširiti svoj portfelj. Nadalje, iskoristit ćemo njihov know-how te ogromnu mrežu globalnih odnosa”, istaknula je Karin SchmidtMitscher, voditeljica Odjela za komercijalne nekretnine i leasing Erste Groupa. “DLL ima jasno izraženu ambiciju za geografsko širenje, rast i pronalazak novih načina da svojim partnerima među trgovcima-distributerima omogući nove načine pristupa tržištima na kojima nismo fizički prisutni. Planirani savez omogućit će nam da iskoristimo prednosti razgranate mreže i svih mogućnosti koje Erste Group pruža diljem Srednje i Istočne Europe. I što je najvažnije, trgovcima-partnerima DLL-a omogućit će se cjenovna konkurentnost i podrška u svim zemljama u kojima Erste posluje”, pojasnio je Marc Dierckx, financijski direktor DLL-a. Detalji uvjeta ovog strateškog saveza još očekuju sva potrebna unutarnja i vanjska odobrenja, ali njihovo konačno definiranje očekuje se u prvoj polovini 2018. godine.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA AGENCIJA

U blokadi 26.236 poslovnih subjekata Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata, njih 9872 su pravne osobe koje duguju gotovo devet milijardi kuna. Fizičke osobe, njih 16.364 dugovale su 5,78 milijardi kuna

9,2 2 mlrd kn duguje 16.555 poslovnih subjekata bez zaposlenih

6,2 2 mlrd kn dug pravnih osoba blokiranih više od 360 dana

Z

bog nepodmirenog duga na dan 31. listopada ove godine bilo je blokirano 26.236 poslovnih subjekata koji su ukupno dugovali 14,72 milijarde kuna. Kad je riječ o građanima, u blokadi je bilo njih 321.272 s ukupnim dugom od 42,52 milijarde kuna. Od 1. siječnja 2011. do 31. listopada 2017. godine zaprimljeno je 8.234.540 osnova, od čega se 26,7 posto odnosi na poslovne subjekte, a 73,3 posto na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 133,9 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 42,2 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane, pokazuju podaci Financijske agencije. Promatra li se pojava insolventnosti prema trajanju blokade, u listopadu 2017. godine i dalje dominiraju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. U blokadi dužoj od 360 dana bilo je 17.900 ili 68,2 posto poslovnih subjeta čiji je nepodmireni dug iznosio 11,83 milijarde kuna što je 80,4 posto iznosa ukupnoga duga. Kod ovih poslovnih subjekata, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, a duguju 6,3 milijarde kuna. U blokadi do 60 dana bila su 2862 poslovna subjekta, čije su evidentirane prij avl j e n e dospjele nepodmirene

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

obveze iznosile 734,9 milijuna kuna. Ukupan broj blokiranih poslovnih subjekata, u odnosu na stanje 31. listopada 2016. godine, manji je za 15 posto, a iznos nepodmirenog duga za 20,6 posto.

UKUPAN BROJ BLOKIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA NA GODIŠNJOJ RAZINI JE MANJI JE ZA 15, A IZNOS DUGA ZA 20,6 POSTO Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da, prema iznosu, dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana, što je posebno izraženo kod fizičkih osoba. Više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 16.555 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Oni duguju 9,5 milijardi kuna ili 64,5 posto iznosa ukupnih nepodmirenih osnova za plaćanje.

DUG VELIK, A NEMAJU ZAPOSLENIH Od ukupno 26.236 blokiranih poslovnih subjekata, njih 9872 ili 37,6 posto su pravne osobe, ali se na njih odnosi najveći dio (60,7 posto) iznosa nepodmirenog duga, gotovo devet milijardi kuna. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u blokadi u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 343,5 milijuna kuna te onih u


Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. listopada 2017. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

do 30 dana

Broj blokiranih poslovnih subjekata

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

1.989

7,6

4.523

23,6

373.347

2,5

873

3,3

1.452

7,6

361.588

2,5

31 – 60 dana

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u%

61 – 180 dana

2.551

9,7

2.878

15,0

705.121

4,8

181 – 360 dana

2.923

11,1

2.368

12,4

1.448.850

9,8

više od 360 dana

17.900

68,2

7.925

41,4

11.833.476

80,4

Ukupno

26.236

100,0

19.146

100,0

14.722.382

100,0

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. listopada 2017. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u%

1.247

12,6

3.572

32,0

345.765

3,9

do 30 dana 31 – 60 dana

598

6,1

1.082

9,7

343.537

3,8

1.908

19,3

2.296

20,6

632.124

7,1

181 – 360 dana

2.025

20,5

1.642

14,7

1.373.382

15,4

više od 360 dana

4.094

41,5

2.556

22,9

6.239.438

69,8

UKUPNO

9.872

100,0

11.148

100,0

8.934.246

100,0

61 – 180 dana

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. listopada 2017. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana

742

31 – 60 dana

275

61 – 180 dana 181 – 360 dana

Struktura u%

4,5

951

11,9

27.582

0,5

1,7

370

4,6

18.051

0,3

643

3,9

582

7,3

72.997

1,3

898

5,5

726

9,1

75.468

1,3

više od 360 dana

13.806

84,4

5.369

67,1

5.594.038

96,6

Ukupno

16.364

100,0

7.998

100,0

5.788.136

100,0

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

blokadi do 30 dana, koji iznosi 345,8 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, on iznosi 6,2 milijarde kuna. Većina pravnih osoba (65,6 posto), odnosno njih 2686, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika, a ukupno duguju četiri milijarde kuna. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 1845 pravnih osoba koje su dugovale 689,3 milijuna kuna. Kad je riječ o fizičkim osobama, posljednjeg dana ovogodišnjeg listopada, bilo

je blokirano njih 16.364 koji imali ukupan nepodmiren dug od 5,78 milijardi kuna. Najmanji iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje kod nelikvidnih fizičkih osoba je kod onih koji su u blokadi u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 18,1 milijun kuna, a najveći kod fizičkih osoba blokiranih neprekidno više od 360 dana, on iznosi 5,6 milijardi kuna. Kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba, njih 70,4 posto ili 9724 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 3,8 milijardi kuna.

5,6 6 mlrd kn dug fizičkih osoba blokiranih neprekidno više od 360 dana

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ŽITNJAK POSLUJE S DOBITI Žitnjak je u prvih devet mjeseci ostvario nekonsolidiranu dobit od 1,5 milijuna kuna, pri čemu su ukupni prihodi iznosili 27,4 milijuna

kuna i bili manji za 28,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istovremeno su ukupni rashodi od 25,9 milijuna kuna bili manji za 17,3 posto prema rashodima iz prvih devet lanjskih mjeseci.

TRGOVINA RASTE Trgovina je nastavila jačati i u listopadu, pa je, kako pokazuju preliminarni podaci državne statistike, realan rast prometa u trgovini na malo prošlog mjeseca iznosio 3,1 posto u od-

Višak novca na raspolaganju Na kraju studenoga novčano tržište vrvjelo je ogromnim viškovima likvidnosti. Prosječan dnevni višak na računima banaka kretao se na razini od oko 15 milijardi kuna, što je dovoljno depozitnim institucijama za održavanje potrebne razine stanja na računima. Zasićenost banaka viškovima kuna utjecala je na rezultat redovite obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke održane prošli ponedjeljak, na kojoj banke nisu pokazale zanimanje za dodatnom likvidnošću unatoč vrlo povoljnoj kamatnoj stopi od 0,3 posto. Ministarstvo financija prošlog utorka nije održalo aukciju trezorskih zapisa, ali je aukcija najavljena za ovaj utorak, 5. prosinca. Planirano izdanje iznosi 675 milijuna kuna s rokom dospijeća od godine dana. Kako je

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

520

390

260

130

0 27.11.

28.11.

29.11.

30.11.

1.12.

ovo, prema objavljenom kalendaru izdanja, zadnja aukcija trezorskih zapisa u 2017. godini, zanimanje sudionika zasigurno će biti znatno iznad planiranog iznosa izdanja. Ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu, pa se u skoro vrijeme ne nazire jačanje potražnje za novcem. Iako je pred nama blagdanski mjesec u kojem potrošnja tradicionalno raste, a time i potražnja za novcem, u okolnostima preobilne likvidnosti ne očekujemo nikakvu promjenu kretanja na novčanom tržištu. Stoga i u prosincu možemo očekivati vrlo tromo novčano tržište na kojem ponuda [Jelena Drinković] novca i dalje dominira.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Bez velikih promjena

nosu na isti mjesec lani. Nominalna stopa rasta prometa u maloprodaji u listopadu je iznosila 5,4 posto u odnosu na listopad prošle godine. Ipak, u usporedbi s rujnom, u kojem je u Hrvatskoj još uvijek boravio veći broj turista, promet u maloprodaji u listopadu je bio realno manji 0,5 posto.

Euro je u proteklom tjednu prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke imao silaznu putanju. No u tjednu je izgubio samo jednu lipu i zaključio ga na 7,55 kuna. Dolar i švicarski franak kretali su se skokovito, ali po-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,807885

CAD kanadski dolar

4,933904

EUR

JPY japanski jen (100) 5,655064 CHF švicarski franak

6,459888

GBP britanska funta

8,566995

USD američki dolar

6,351716

EUR euro

7,548379

Izvor: HNB

primjena od 2.12.2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

četak i kraj tjedna bio im je na gotovo istoj razini. Švicarski franak je tjedan počeo i završio na 6,46 kuna, a američki dolar je u tjednu porastao za dvije lipe i zaključio ga na 6,35 kuna. 7,565

6,38

7,560

6,37

7,555

6,36

6,470

7,550

6,35

6,465

6,34

6,460

6,33

6,455

7,545 7,540 27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12.

USD 27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12.

CHF

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12.

6,480 6,475


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA TISAK POVEĆAO GUBITAK

Tehnološke dionice odvode indekse u crveno Europske dionice pale su u proteklom tjednu kao posljedica rasprodaje tehnoloških dionica koja se nastavlja. Dolar je također gubio na vrijednosti prema drugim valutama što nije pomoglo usporavanju tog pada. Samo dva gospodarska sektora bila su u pozitivi, a tehnološke dionice pale su u tjednu za gotovo pet posto, a to su pratile i dionice automobilskih tvrtki. Pala je i vrijednost terminskih ugovora na američkom tržištu. Politička nesigurnost i mogućnost novih izbora koja je još otvorena u Njemačkoj također je gasila mogući optimizam. Manjku optimizma pridonosi i statična situacija s pregovorima o izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Britanija ima krajnji rok za ponudu za izlazak sljedećeg ponedjeljka, dok Britanci to otežu do sredine prosinca. Jedinu konstantu rasta vidimo na američkom indeksu Dow Jones u čijem izračunu se ne nalaze tehnološke dionice.

7400

24400

FTSE 100 24200

7360

24000

7340

23800

7320

23600

7300

23400

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 6920

NASDAQ

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 5440

6900

5420

6880

5400

CAC40

6860

5380

LEDO S NIŽOM DOBITI

6840

5360

6820

5340

Ledo je u prvih devet mjeseci ostvario dobit od 131,6 milijuna kuna, što je pad od 27,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni su prihodi iznosili 922,6 milijuna

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 13075

DAX

13050

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12. 22900

NIKKEI 225

22800

13025

22700

13000

22600

12975

22500

12950

22400

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex u blagom padu

Dow Jones

7380

datum

27.11. 28.11. 29.11. 30.11. 1.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

30.11.

133,81060

0,2032

4,86

AZ - A

30.11.

133,31090

0,3556

3,74

Erste Plavi - A

30.11.

133,45820

0,0901

3,98

PBZ CO - A

30.11.

137,21450

-0,0045

4,89

Raiffeisen OMF - A

30.11.

133,09180

0,1146

7,45

MIREX B

30.11.

240,99250

0,0707

3,16

AZ - B

30.11.

238,22340

0,0795

1,28

Erste Plavi - B

30.11.

254,55630

0,0896

5,06

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

30.11.

223,71970

0,0683

2,57

0,00%

Raiffeisen OMF - B

30.11.

247,54700

0,0526

4,86

MIREX C

30.11.

124,82960

0,1671

5,70

AZ - C

30.11.

121,60740

0,2677

5,67

-0,15%

Erste Plavi - C

30.11.

126,62140

0,2277

6,90

-0,20%

PBZ CO - C

30.11.

123,42980

0,0574

4,60

Raiffeisen OMF - C

30.11.

128,65420

0,0878

5,90

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 240,9925 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,1621 boda. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,8106 bodova, dok je Mirex C potkraj proteklog tjedna vrijedio 124,4876 bodova.

kategorija B

kategorija C

-0,05% -0,10%

27.11.

28.11.

29.11.

30.11.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

30.11.

235,07990

0,0445

3,73

0,6%

AZ Profit

30.11.

257,60910

0,0405

-2,70

0,4%

Croatia osiguranje

30.11.

161,92410

0,0885

2,33

0,2%

AZ Benefit

30.11.

256,59670

0,0023

3,78

0,0%

Erste Plavi Expert

30.11.

214,18950

0,0743

3,98

-0,2%

Erste Plavi Protect

30.11.

201,30740

0,1286

3,62

0,8%

30.10.

6.11.

14.11.

22.11.

30.11.

Tisak d.d. je u prvih devet mjeseci ostvario gubitak od 46,5 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je iznosio 8,3 milijuna kuna. Ukupni rashodi Tisak Grupe u devet mjeseci ove godine iznosili su 1,69 milijardi kuna i pali su za 21 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

kuna i manji su za 14,8 posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su pali za 12,2 posto, na 895,7 milijuna kuna.

JAMNICA U PLUSU Jamnica je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit od 159,6 milijuna kuna, što je 28,2 posto manje nego u istom razdoblju lani.Dobit prije oporezivanja iznosi 191,5 milijuna kuna i manja je za 23 posto. “Smanjenje dobiti prije oporezivanja posljedica je ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava u iznosu od 69,2 milijuna kuna. Ispravak je proveden zbog neizvjesnosti naplate koja će ovisiti o ishodu nagodbe i cjelokupnom procesu restrukturiranja Agrokor Grupe u postupku izvanredne uprave”, navodi se u financijskom izvješću.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ZVIJEZDA U GUBITKU Konsolidirani podaci Zvijezde pokazuju gubitak u prvih devet mjeseci u iznosu od 63,4 milijuna kuna, dok je u

Crobexi rasli drugi tjedan zaredom Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu značajno je uvećana u odnosu na tjedan ranije - dionički promet je porastao za 76 posto ili 52,3 milijuna kuna te je iznosio 120,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 24,9 milijuna kuna, što predstavlja 67 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -7 posto do +33,45 posto. Promet veći od milijun kuna sa-

kupilo je devet izdanja, dok je ukupno 19 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su drugi tjedan zaredom zabilježili rast. Crobex je sa 1.859,92 boda uvećan za 0,09 posto na 1.861,57 bodova. Crobex10 je porastao za 0,13 posto na 1.089,02 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,58 posto koliko je pao CROBEXnutr do +1,74 posto koliko je porastao CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom;

ZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE

istom lanjskom razdoblju ta tvrtka ostvarila dobit od 34,4 milijuna kuna. Ukupni prihodi Zvijezde od 569,1 milijun kuna manji su za 14,7 posto od prihoda iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, a smanjeni su i ukupni rashodi, za 0,14 posto, na 624,3 milijuna kuna.

BELJE IZ GUBITKA U DOBIT Belje je u prvih devet mjeseci ove godine poslovalo s dobiti nešto većom od 44 milijuna kuna, dok je u isto vri-

UKUPAN TJEDNI PROMET: TJEDNI DIONIČKI PROMET: index

zadnja vrijednost

tjedna promjena

1.861,5700 1.089,0200 110,5322 166,0317

+0,09% +0,13% +0,14% +0,22%

CROBEX CROBEX10 CROBIS CROBIStr

Top 10 po prometu

ADRIS GRUPA d.d. Valamar Riviera d.d. TEHNIKA d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. ADRIS GRUPA d.d. HT d.d. Arena Hospitality Group d.d. LEDO d.d. JAMNICA d.d. HOTELI MAESTRAL d.d. 10 dionica s najvećim rastom cijene

jeme lani ta poljoprivredno-prehrambena tvrtka imala gubitak od 33,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi Belja u razdoblju siječanj-rujan ove godine iznosili su 1,05 milijardi kuna, što je 11,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. No, ukupni su rashodi pali više, za 17,7 posto, na nešto više od milijardu kuna.

TEHNIKA d.d. APARTMANI MEDENA d.d. CROATIA osiguranje d.d. RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. VJESNIK d.d. Badel 1862 d.d. MAGMA d.d. LOŠINJSKA PLOVIDBA HOLD. d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. TERMES GRUPA d.d. 10 dionica s najvećim padom cijene

Kutjevo d.d. ZVIJEZDA d.d. ULJANIK d.d. MIV d.d. VARTEKS d.d. JAMNICA d.d. SOLARIS d.d. EXCELSA NEKRETNINE d.d. SZAIF d.d. HOTELI HALUDOVO d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

120.913.813,10 knkn 68.580.305,90 kn

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+1,01% 500,00 +1,19% 44,21 +33,45% 147,00 +7,08% 620,00 -0,36% 434,00 -0,14% 166,71 -0,22% 469,00 -3,31% 805,00 -7,00% 12.800,00 +4,18% 349,00

73.550.007,00 10.413.841,46 4.205.845,49 1.969.420,29 1.824.316,91 1.777.506,78 1.369.261,18 1.283.247,47 1.248.877,67 761.221,01

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+33,45% +22,55% +17,80% +15,09% +12,00% +10,67% +10,20% +9,38% +7,08% +5,96%

147,00 62,50 5.890,00 49,49 7,84 16,60 0,54 175,00 620,00 84,99

4.205.845,49 500,00 5.890,00 27.803,11 1.639,52 37.805,30 589,44 51.110,26 1.969.420,29 679,92

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-37,50% 25,00 -19,87% 601,00 -16,05% 11,87 -14,29% 3.000,00 -8,18% 12,35 -7,00% 12.800,00 -6,81% 876,00 -5,56% 170,00 -5,49% 34,97 -5,41% 2,97

2.500,00 601,00 36.109,72 9.000,00 38.706,45 1.248.877,67 8.760,00 47.716,18 34.248,00 7.529,50

CROBIS je uvećan za 0,14 posto, a CROBIStr za 0,22 posto. Najlikvidnije je redovno izdanje Adris Grupe, tjedan je zaključilo prometom od 73,6 milijuna kuna, od čega se 73,5 milijuna kuna odnose na blok, a ostatak na redovni promet. Cijena redovne dionice Adrisa je porasla za 1,01 posto na 500 kuna. Valamar Riviera je ostvarila promet od 10,4 milijuna kuna i zabilježila poskupljenje dionice za 1,19 posto na 44,21 kunu. Tehnika je trgovana u iznosu od 4,2 milijuna kuna, a cijena joj je skočila za 33,45 posto na 147 kuna. Pad cijene dionice bilježi pet izdanja. Cijena je najviše pala Jamnici, za sedam posto na 12.800 kuna, a njenim je dionicama protrgovan iznos od 1,2 milijuna kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PIK VINKOVCI U MINUSU SKORO ŠEST MILIJUNA

Rasla većina fondova Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 51 fond, 31 fond je zabilježio pad, a dva fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Dva su fonda tjedan zaključila rastom većim od jedan posto, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom četiri su mjesta zauzeli dionički fondovi, tri mješoviti, dva posebni i jedno mjesto obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -3,67 posto do +2,18 posto.

Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe ZB trend (+21,19 posto) i ZB BRIC+ (+18,50 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic (+8,18 posto), dok su najuspješniji mješoviti bili PBZ Conservative 10 i InterCapital Income Plus, s prinosima od +4,70 i 4,53 posto. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od pet posto, ostvario InterCapital Global Bond. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prino[Iva Skorin] som od 0,95 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 23.11.2017. do 30.11.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,8053 KD Victoria € 12,3786 InterCapital Global Equity $ 195,2144 ZB trend kn 15,5858 KD Prvi izbor € 145,9317 ZB euroaktiv kn 102,5379 Capital Breeder € 134,6891 KD Europa € 11,6113 PBZ Equity fond kn 115,6265 HPB Dionički € 80,1723 Erste Adriatic Equity kn 88,2974 Neta Global Developed kn 113,6342 ZB aktiv € 110,8456 InterCapital SEE Equity $ 16,4593 Platinum Global Opportunity kn 6,0605 KD Nova Europa kn 44,8871 OTP indeksni € 106,2025 Platinum Blue Chip kn 446,8970 Neta Frontier € 101,0656 OTP Meridian 20 kn 83,5900 A1 kn 157,7177 Alpen.Special Opportunity kn 57,1342 Neta New Europe € 90,8274 KD BRIC kn 8,9111 KD Energija € 113,0882 ZB BRIC+ € 164,8862 Allianz Equity $ 20,9508 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 124,3900 Raiffeisen Dynamic € 110,4900 Raiffeisen Harmonic € 106,2314 ZB Future 2025 € 105,7196 ZB Future 2030 € 105,1793 ZB Future 2040 € 105,6503 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 165,6043 ZB global € 15,6648 PBZ Global fond € 14,1133 InterCapital Balanced kn 129,3432 KD Balanced kn 107,8819 HPB Global € 14,9520 OTP uravnoteženi kn 166,5504 Allianz Portfolio € 116,7167 PBZ Conservative 10 fond € 104,0185 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,26 0,70 2,18 -0,43 -0,17 -0,20 -0,36 0,39 -0,07 -0,02 -1,37 -0,16 -0,07 -0,15 -2,05 0,31 0,28 0,02 -0,19 -0,08 -2,00 -0,57 -3,41 -0,58 -3,67 0,30 0,47 1,15 -0,48 0,22 0,29 0,31 0,31 0,02 0,15 0,55 0,36 -0,06 -0,21 -0,07 0,43 0,09

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,8086 You Invest Balanced € 104,9993 You Invest Solid € 104,4326 PBZ Flexible 30 fond € 96,5782 OTP Absolute € 105,2754 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 198,8053 ZB bond € 15,1631 InterCapital Global Bond € 135,9842 PBZ Bond fond € 222,9947 InterCapital Bond € 165,8526 HPB Obveznički kn 81,6565 Neta Emerging Bond € 121,1797 Erste Adriatic Bond € 107,8700 Raiffeisen Classic kn 104,3652 PBZ Short term bond fond $ 105,9869 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2867 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0987 Erste Local Short Term Bond 100,0927 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,2748 OTP Short-term bond $ 99,8744 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5102 PBZ Novčani fond kn 175,9473 ZB plus € 150,7856 ZB europlus BE € 150,7856 ZB europlus BK € 128,7527 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8145 Erste Money kn 152,7460 InterCapital Cash $ 133,6615 PBZ Dollar fond kn 144,0179 HPB Novčani kn 133,4162 OTP novčani fond kn 130,5732 InterCapital Money kn 1377,6938 Locusta Cash kn 118,7742 Allianz Cash € 116,1861 Erste Euro-Money kn 111,6174 Auctor Cash € 106,1100 Raiffeisen euroCash € 106,4289 HPB Euronovčani kn 106,5433 Neta MultiCash € 102,1054 OTP euro novčani kn 1002,7298 Zodaks Cash

0,06 0,01 0,24 -0,22 0,15

naziv(fond)

valuta

0,40 0,14 0,31 0,19 0,14 -0,95 0,26 0,19 0,13 0,03 0,03 0,01 0,04 0,04 0,18 -0,00 0,00 -0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,03 0,00 0,02 0,07 0,01 0,02 0,01 -0,00 -0,13 -0,01 0,02

PIK Vinkovci je u prvih devet mjeseci poslovao s gubitkom od 5,9 milijuna kuna, dok je u

istom lanjskom razdoblju taj gubitak iznosio 3,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci iznosili su 277,7 milijuna kuna, u odnosu na 381,8 milijuna kuna iz prvih devet lanjskih mjeseci, dok su ukupni rashodi iznosili 283,7 milijuna kuna (lani 385,6 milijuna kuna).

VUPIK U PLUSU Vupik je u prvih devet mjeseci ostvario ukupni prihod od 275 milijuna kuna u odnosu na ukupne rashode u iznosu od 266 milijuna kuna

te dobit od 8,9 milijuna kuna. Poslovni prihodi u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjeni su za 12,9 posto i iznose 274,7 milijuna kuna, a rezultat su nižih prodajnih cijena poljoprivrednih i stočarskih proizvoda.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


KNJIGOMETAR Jacques Fesch

Za pet sati ću vidjeti Isusa Verbum

U romanu Igrač Marina Šur Puhlovski duboko zasijeca u maligne obiteljske odnose i razobličava hipokriziju društva u kojem živimo. Pripovjedačica dolazi u posjet svekrvi Bernardi u starački dom, zateče je kako spava, pa odluči da je neće buditi, nego će radije pričekati da se sama probudi. U tih petnaestak minuta čekanja zbijen je cijeli roman...

Mihaela Gašpar

Spori odron Disput

Ovo potresno svjedočanstvo ubojice Jacquesa Fescha jedna je od najdramatičnijih ispovijesti o obraćenju suvremenoga doba, životna je priča ubojice za kojega je otvoren postupak za proglašenje blaženim. U svojoj zatvorskoj ćeliji, dva mjeseca prije smaknuća, Jacques počinje pisati dnevnik. Znajući da je osuđen na smrt, opisuje svakodnevni život čovjeka koji iz dana u dan promatra kako mu se bliži posljednja zora, ali se isto tako iz dana u dan približava Bogu.

Marina Šur Puhlovski

Igrač V.B.Z.

Roman je to iz šest dijelova, a mjesto radnje jedna je jedina kuća, nasljeđivana s koljena na koljeno, kupovana; njezino habanje i starenje, njena na kraju djelomična smrt, kada u funkciji i relativno zdrava ostaje još samo jedna prostorija, tek je pozornica na kojoj se, gotovo serijski, izmjenjuju likovi nesposobni da izađu na kraj sa svojom nesrećom. Mihaela Gašpar uspjela je stvoriti bajku konstante sivila svakodnevice koja ljude razlaže na planktonska mjerila, a riječi koje likovi izgovaraju opasno podsjećaju na bajalice, piše u pogovoru ovoj knjizi Dario Grgić.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

Rafel Nadal Farerras

Prokletstvo Palmisana HENA com

Sedam noveleta koje u cjelinu povezuju dvije konstante: sve su žene i sve su ubojice, piše Jelena Lužina. Ubojstva koja su počinile autorica je preuzela iz knjige Rječnik ubojica Renéa Reouvena, odabirući žene ubojice iz različitih vremena, sredina i društvenih slojeva; francusku markizu iz 17. stoljeća, bečku piljaricu s početka 20. stoljeća, norvešku domaćicu s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, dvije makedonsko-bugarske političke atentatorice iz 20. stoljeća…, a svaka od njih ubija posve racionalno i planski...

Christiane Northrup

Neka život bude jednostavan Planetopija

Palmisani i Convertiniji starosjedioci su Apulije. Donata Palmisano, udovica preminulog Vita Oronza, odlučna je zaustaviti niz brojnih smrti koje prate muškarce obitelji i spasiti svog prvorođenca. Po porodu ga predaje prijateljici koja, s nekoliko sati razlike, rađa djevojčicu Giovannu. Tako njezin Vitantonio odrasta kao brat blizanac Giovanne Convertini. Drugi svjetski rat će ih razdvojiti, a cijela regija zajedno postat će poprištem velikih ratnih razaranja. Hoće li Donata uspjeti nadmudriti sudbinu?

Olivera Nikolova

Baršunasti pokrov Meandar media

Da bi život tekao lako i da biste se doista osjećali izvrsno, potrebno je mnogo više od fizičkog zdravlja; potreban je zdrav emocionalni i aktivan duhovni život. Ako svoje fizičko zdravlje promatrate zasebno, život može postati beskonačna borba u nastojanju da prisilite tijelo da se “ponaša primjereno”. Kad uvažite duboku povezanost svojih vjerovanja i svoje biologije te se počnete povezivati s božanskim dijelom sebe, započinjete sasvim novu igru – i činite prvi korak prema uistinu lakom životu.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Poslovni kapaciteti Feroimpex automobilska tehnika, Lug Samoborski, Bregana, www.feroimpex.hr. Tvrtka nudi svoje proizvodne kapacitete za strojne i toplinske obrade komponenti u industriji prema potrebama kupaca. Kontakt: Zoran Legac, legac.z@feroimpex.hr, +385 13430200, +385 98209126. Konopi Multiplet, Zadar. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom svih vrsta konopa i pletenica za nautiku, ribarstvo i domaćinstvo. Kontakt: Nikica Sulen, multiplet@zd.t-com.hr, +385 98712951, +385 23214355. Košulje i bluze Orljava, Požega, www.orljava.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih muških košulja i ženskih bluza. Najveći je specijalizirani proizvođač muških košulja u Hrvatskoj i njihov najveći dobavljač na našem tržištu. Ono što tvrtku razlikuje od drugih je odnos cijene i kvalitete. Asortiman proizvoda: svečane ko-

šulje, sportske košulje, polo košulje, košulje za svaki dan, ljetne (havajske košulje). Kontakt: Dubravka Seničar, senicar@orljava.hr, +385 34 234 404, +385 98 307 652. Vino Kutjevo, Kutjevo, www.kutjevo.com. Tvrtka je najveći hrvatski izvoznik vrhunskih i kvalitetnih vina. Svoju kvalitetu kontinuirano dokazuje osvajanjem najviših nagrada na domaćim i inozemnim ocjenjivanjima i izložbama vina.

IZBOR IZ NADMETANJA

Suradnja Drvo Commerce Huzjak, Visoko. Tvrtka se bavi preradom drva. Nudi poslovnu i proizvodnu suradnju s mogućnošću ulaganja u novu proizvodnu liniju. Kontakt: Snježana Huzjak, drvo-commerce-huzjak@vz.t-com. hr, +385 42626266, +385 98370948. Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049 374 100, 098 271 330. Poslovni prostor Factory Forty, Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom. Kontakt: projects@factoryforty. be. David Sdika, +32/497-943474.

HRVATSKA

Rezervni dijelovi za tramvaje

Prehrambeni proizvodi

Grad Zagreb nabavlja dijelove za tramvaje. Procijenjena vrijednost je milijun kuna. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

Klinika za psihijatriju Vrapče nabavlja prehrambene proizvode. Procijenjena vrijednost je 782.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. prosinca. Rezano cijeće i zelenilo

Nasadi, Zadar nabavljaju rezano cvijeće i zelenilo. Procijenjena vrijednost nabave je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Dugogodišnja suradnja s najeminentnijim sjemenarskim kućama Europe rezultirala je ponudom širokog asortimana sjemena raznih ratarskih kultura. Merkantilni ratarski proizvodi i brašno također su dio naše ponude europskom i svjetskom tržištu. Kontakt: Mladen Itrak, kutjevo@kutjevo.com, +385 34255002.

Uređenje trga

Grad Zagreb nabavlja radove na uređenju Trga žrtava fašizma. Procijenjena vrijednost nabave je 7,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 20. prosinca.

jun eura. Rok za dostavu ponuda je 20. prosinca. Smrznuto i konzervirano voće i povrće

Ministarstvo obrane Slovenije nabavlja smrznuto i konzervirano voće i povrće. Procijenjena vrijednost iznosi 515.000 eura. Rok dostave ponuda je 2. siječnja. Računarska i ostala oprema

REGIJA

Opskrba prirodnim plinom

Radovi na rekonstrukciji mosta

Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja prirodni plin. Procijenjena vrijednost iznosi 983.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. prosinca.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova, Podgorica nabavlja radove na rekonstrukciji mosta. Procijenjena vrijednost iznosi 1,1 mili-

Brčko Distrikt nabavlja računalnu i ostalu opremu. Rok dostave ponuda je 10. siječnja. Novogodišnji materijal

Pošte Srpske nabavljaju novogodišnji materijal. Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJE SE POSLOVNI KOMPLEKS Poslovni kompleks u Vodnjanu, procijenjen na 26,8 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Pula, Poduzetnička zona 17 i predstavlja predmetni kompleks. Nalazi se u gospodarskoj zoni Galižana u Općini Vodnjan. Pristup nekretnini je neposredno s javne prometne površine u vlasništvu Grada Vodnjana. Nekretnina je poslovni kompleks Kapeloto, u naravi je betonara za proizvodnju betona te betonara i pogon za proizvodnju betonskih elemenata i prateći sadržaji. Upravna zgrada etažnosti P+1 smještena je na samom ulazu. Izgrađena je od armiranobetonskih temelja, međukatne i krovne konstrukcije te ispuna od betonskih i opečnih blokova. U prizemlju se nalaze kancelarije, garderoba sa sanitarnim čvorom i marendarij, dok je na katu nedovršen stambeni prostor koji ima zasebni ulaz s vanjskog stubišta. Betonara je kapaciteta 60 m3 na sat. Između rampe i miješalice nalaze se prostorije komandne sobe i laboratorija izgrađene od opeke i betonskih blokova. Zgrada laboratorija ima dvije odvojene prostorije i manje skladište. Na sredini čestice nalaze se garaža za vozila, priručne radionice, hale za proizvodnju betonskih prefabrikata te hala za reciklažu. Na suprotnoj strani nalazi se čelična nadstrešnica – garaža za vozila. Vezano. Na predmetnim česticama nalaze se sljedeća postrojenja: postrojenje tip CZ3P24N kapaciteta 80m3/h; postrojenje tip ROME CZ 5P kapaciteta 80m3/h; miješalica tip ORU MS 2250/1500 godine proizvodnje 2008., kapaciteta-punjenja 2,25 m3/vibriranog betona 1,5 m3; miješalica tip ORU MS 2250/1500, godine proizvodnje 2006., kapaciteta-punjenja 2,25 m3/vibriranog betona 1,5 m3; oprema za proizvodnju betonske galanterije tip Minimatic 1050, godine proizvodnje 2008.; kolska vaga, mosnaelektronična mosna vaga max. opterećenja 50t, dimenzije 18x3m, godine proizvodnje 2005.; crpna stanica za naftu-elektronička mosna vaga max. opterećenja 50t, dimenzije 18x3m, godine

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

proizvodnje 2008.; laboratorij – elektronična masna vaga max. opterećenja 50t, dimenzije 18x3m, godine proizvodnje 2006.Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Puli-Pola, soba br. 26. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje 11. prosinca 2017. od 14 do 14.30 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke)

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Građevinsko zemljište i gospodarski objekt u Splitu, procijenjeni na 13,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište od 1700 četvornih metara, Gospodarski objekt - industrija mesa površine 2445 četvornih metara i poslovni prostor u Splitu prostor površine 92,94 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 17. siječnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37 c/I. Prodaja nekretnina neće se izvršiti ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-2997-14, najkasnije do 10. siječnja. Kuća i apartmani u Kaštelima, procijenjeni na 6,9 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Njiva Sv. Petra 9 i u naravi predstavlja kuću za stanovanje i apartmane (prizemlje + kat + visoko potkrovlje). Vrijeme dražbe je 29. siječnja u 11.30 na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37 c/I. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamstvo iznosi jednu desetinu utvđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na br. 01-4996-15, najkasnije do 22. siječnja. Kamp na Dugom Ratu, procijenjen na šest milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište trapeznog oblika, zapušteni kamp s tri zapuštena objekta, obraslo raznim niskim i visokim raslinjem. Teren je strm, s nagibom prema moru ukupne površine 2681 četvorni metar. Dražba za ovu nekretninu će se održati 29. siječnja u 9 sati na adresi Općinski sud u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37 c/I. Prodaja nekretnina neće se izvršiti ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv ne broj 01-3752-16, najkasnije do 22. siječnja.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed edifici tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch. Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras 13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch. Obuka za kontrolu zračnog prometa M-NAV, Skopje, Makedonija, traži nabavu usluge obuke za kontrolu zračnog prometa. Natječaj je otvoren do 25. prosinca, a prijave na engleskom ili makedonskom se predaju na: M-NAV Ploshtad Makedonija bb (poraneshna zgrada na Metropol), Betim Ramadani, 1200 Skopje, Makedonija, bejtim.ramadani@mnavigation.mk. IT usluge ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Rim, Italija, traži nabavu usluga informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 18. prosinca, a više podataka je moguće naći na ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Piazzale Ostiense 2,

00154 Roma, Italia, gare.contratti@aceaspa.it. pristup podacima: https://www.pleiade.it/acea. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.pleiade.it/acea. Fotokopirni papir CN Posta Romana SA, Bukurešt, Rumunjska, traži nabavu papira za fotokopirne uređaje. Natječaj je otvoren do 15. prosinca. Prijave na rumunjskom jeziku predaju se na CN Posta Romana SA, B-dul Dacia nr. 140, Parter, et. 3-11, sector 2, Robert Antonio Lorentz, 020065 Bucuresti, Romania, licitatii@posta-romana.ro. Glavna adresa naručitelja: www.posta-romana. ro. Adresa profila kupca: www.e-licitatie.ro. IT usluge SBB Informatik, Bern, Švicarska, traži usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natje-nja. čaj je otvoren do 7. siječnja. Pristup dokumentaciji o naba nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=996573 Dodatne informacije dostupne su na SBB Informatik, Lindenhofstraße 1, Worblaufen, Bern 65 3000, Switzerland, Kristian Jahaj, it.sdl@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Tehničke usluge Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Zürich, Švicarska, traži usluge tehničkog projektiranja za strojne i električne instalacije zgrada. Natječaj je otvoren do 28. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=993613. Dodatne informacije dostupne su na Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Luggwegstraße 65, Zürich 8048, Switzerland, Richard Kamm, richard.kamm@ vbz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

4. prosinca 2017. | broj 4007 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


PRIVREDNI VJESNIK

ININA DONACIJA SPECIJALNOJ BOLNICI GORNJA BISTRA

ZA MALE PACIJENTE 50.000 kuna Inina donacija od 50.000 kuna koju je dr.med.spec. Renatu Mittermayeru, ravnatelju bolnice, uručio Davor Mayer, član Uprave Ine, omogućit će Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra podizanje razine zdravstvene skrbi i njege pacijenata. Djecu su razveselili i glumci Kazališta Tvornica lutaka i Crveni nosoviklaunovi doktori koji su im u posjet u bolnicu stigli s prigodnim poklonima.

“Mališani koji borave i liječe se u bolnici Gornja Bistra hrabro se nose s ozbiljnim bolestima, a Ina se još jednom uključila donacijom kako bi pomogla bolnici da terapija i skrb koju im ovdje pružaju bude što kvalitetnija. Nakon KBC-a Zagreb i Rijeka te sisačke Opće bolnice, ovo je četvrta u nizu od sedam donacija koje smo pripremili za bolnice diljem Hrvatske”, kazao je Mayer. “Ina je naš višegodišnji partner i donator te nam je

iznimno drago što je, kao društveno odgovorna kompanija, i ove godine prepoznala naš rad i zalaganje. Sigurni smo kako će donirani iznos, uz pružanje maksimalne zdravstvene skrbi i njege, malim pacijentima olakšati boravak u našoj ustanovi s obzirom na to da je ona za

većinu njih njihov jedini dom”, istaknuo je Mittermayer. Bolnička ustanova u Gornjoj Bistri brine se i skrbi za djecu s najtežim oblicima kroničnih bolesti. Trenutačno je u bolnici smješteno više od 100 najmlađih bolesnika s najsloženijim zdravstvenim problemima.

DELOITTEOV NATJEČAJ ZA NAJBOLJE IZVJEŠĆE O ODRŽIVOM RAZVOJU U HRVATSKOJ

INI GREEN FROG AWARD 2017 Ina je osvojila Green Frog Award 2017, nagradu koju Deloitte Hrvatska već treću godinu zaredom dodjeljuje za najbolje izvješće o održivom razvoju. Ovu nagradu Ina je osvojila i 2015. godine, a njeni su napori prepoznati i na regionalnoj razini 2015. i 2016. kada je Ina osvojila posebno priznanje Deloittea, tzv. Distinction na regionalnoj razini za izvještavanje o održivosti. Nagradu je u ime Ine preuzela Angelika Brnada, direktorica održivog razvoja i 54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4007 | 4. prosinca 2017.

zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, koja je tom prilikom istaknula kako je svoje prvo Izvješće o zaštiti okoliša Ina izdala prije 20 godina. “Uvidjeli smo da takav pristup stvara nove poslovne prilike te da je transparentnost jedini pravi način predstavljanja kompanije prema internim i vanjskim dionicima. Tijekom ovih 20 godina pokazali smo kako smo svjesni svoje odgovornosti kao jedne od najvećih hrvatskih kompanija i nastojimo ostvariti što bolje odnose u

zajednici u kojoj djelujemo, kao i u komunikaciji s našim dionicima”, kazala je Angelika Brnada. Inino Izvješće o održivosti donosi podatke o gospodarskim, ekološkim i društvenim rezultatima kompanije i dio je Integriranog godišnjeg izvješća Ina Grupe. Pri izvještavanju nastoje se primijeniti metodološke inovacije, pružiti cjelovita slika postignuća i ciljeva u različitim segmentima poslovanja, uvid u rizike s kojima se suočava te način na koji ih rješava.


Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Na

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Pv 4007  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4007  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik