TURIZAM KONFERENCIJA: MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM 365?
U TURIZMU JE BITAN SVAKI DAN U GODINI Još uvijek dijelimo Hrvatsku na kontinentalnu i morsku, po županijama i pojedinim mjestima. Hrvatska mora biti jedinstveno turističko odredište, a ne podijeljeno na nekoliko regija, ističe Ivana Kolar piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
Turizam je biznis i tako se prema njemu treba postaviti. Problemi s kojima se suočavamo su nedostatak kvalificirane radne snage te izgradnja infrastrukture u smještajnim kapacitetima. Investitori moraju odlučiti u što će ulagati, ali za to moraju biti stvoreni uvjeti. Josip Zaher, potpredsjednik HGK
V
isoka sezonalnost turizma te nedovoljno iskorišten turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske, realna je slika našeg turizma i ona sve više zabrinjava turističke radnike. Hrvatska ima relativno dobru infrastrukturu, ali kapaciteti nisu dovoljni iskorišteni, rečeno je na prošlotjednoj prvoj konferenciji o cjelogodišnjem turizmu, održanoj pod nazivom Može li hrvatski turizam 365? u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Uz brojne domaće i inozemne stručnjake, govorilo se o tome kako produljiti sezonu na cijelu godinu te na koji se način suočiti s brojnim izazovima koji tište hrvatski turizam. Da se ne priča bez razloga o problemu sezonalnosti i uklanjanju problema niske razine turističkog prometa u pred i posezoni, govorio je Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajednice, što je potkrijepio nekim primjerima. On je rekao kako značajno odudaramo u pogledu ostvarenja turističkog prometa u srpnju i kolovozu od svih mediteranskih zemalja te smo, nažalost, na samom dnu ljestvice u udjelu turističkog prometa u ostalim mjesecima. Tri zemlje koje su nam po toj sezonalnosti najbliže u glavnoj sezoni su Grčka, Bugarska i Francuska i one najveći udjel turističkog prometa ostvaruju u srpnju i kolovozu. Borojević je istaknuo kako su osim Grčke, sve te, ali i ostale mediteranske zemlje poput Cipra, Španjolske, Portugala bolje od nas tj. ostvaruju više fizičkih, ali i financijskih rezultata. Uspoređujući statističke podatke o ostvarenom turističkom prometu u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2016. vidljivo je kako je naša zemlja tada doživjela iznimno snažan turistički rast. “Promet u dolascima i noćenjima rastao je za oko 50 posto što je više od pet milijuna novih dolazaka turista te 25 milijuna novih noćenja. Većina tog rasta ostvarena je u
38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.
razdoblju od 2011. do 2015. Od 2006. do 2011. rasli smo za nešto više od milijun dolazaka te sedam milijuna noćenja, a sve ostalo ostvareno je zapravo u proteklih pet-šest godina”, rekao je Borojević. Dodao je kako se većina turi-
NEDOSTAJU NAM KONKURENTNI PROIZVODI ZA CJELOGODIŠNJI PROMET UNATOČ SNAŽNOM TURISTIČKOM POTENCIJALU, SMATRA TOPALOVIĆ stičkog prometa ostvaruje u nekomercijalnim smještajnim objektima poput kuća za odmor i vikendica.
PRESTATI PRIČATI I POČETI RADITI Udio turizma od oko 20 posto u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) otkriva zapravo koliko je ostatak gospodarstva slab, upozorio je Siniša Topalović iz tvrtke Horwath&Horwath Consulting. Naglasio je kako se ove godine očekuje više od 10 milijardi eura turističkog prihoda, no unatoč tome, u razdoblju od 2011. do 2016. vidljiv je pad od 41,3 eura prihoda po stranom gostu. “To nam dovoljno ukazuje na činjenicu da nešto ide u pogrešnom smjeru iako smo Strategijom razvitka hrvatskog turizma zacrtali povećanje prihoda do 2020. godine”, rekao je Topalović. Zaključio je kako nam nedostaju konkurentni proizvodi za