Page 1

| PRVOMAJSKA | CROENERGY | POLJOPRIVREDA | AGROKOR |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

9. listopada 2017., godina LXIV, broj 3999

TEMA TJEDNA

Umreženost naša svagdašnja Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja INTERVJU

Goran Markulin Cromaris

HRVATSKO-RUMUNJSKI FORUM

Veliki prostor za jačanje suradnje

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA U 2016.

Statistički gledano i nije tako loše


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Na

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.


SADRŽAJ

3999 / 9. listopada 2017. TEMA TJEDNA

6

6

Internet stvari Umreženost naša svagdašnja

10

Hrvatsko-rumunjski gospodarski forum Postoji veliki prostor za intenziviranje suradnje

16

Povelja o raznolikosti Raznolikost donosi prednost

23

Revizorsko izvješće o Agrokoru Ključnim tvrtkama vrijednost manja 13,4 milijarde kuna

26

Croenergy konferencija U Hrvatskoj se može raditi dobro, ali treba znati i htjeti

32

Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo poljoprivreda za 21. stoljeće” Poljoprivreda kao izbor, a ne kao teret

12

Goran Markulin, direktor Cromarisa Naš je brend baziran na vrhunskoj kvaliteti

18

Sisačko-moslavačka županija u 2016. Statistički gledano i nije tako loše

34

81. rođendan Prvomajske I dalje prepoznatljivi, problemima unatoč

38

Konferencija: Može li hrvatski turizam 365? U turizmu je bitan svaki dan u godini

50

Konferencija Biznis plusa: Sve boje regionalnog turizma Kinezi vole pečate u putovnici

64

Vivax SMART UHD 4K LED TV Prvi hrvatski 4K televizijski prijamnici

AKTUALNO

64

INTERVJU

Vivax tim predstavio je liniju prvih hrvatskih 4K televizijskih prijamnika

PV ANALIZA

PRIČA S RAZLOGOM

TURIZAM

HRVATSKA & REGIJA

12 Goran Markulin

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR SPOMENKA SARAGA

FILM I TURIZAM USKO SU POVEZANI Hrvatski turistički filmovi zadnjih nekoliko godina postaju sve kvalitetniji, što je pokazao i ovogodišnji festival gdje je prijavljeno i nagrađeno hrvatskih filmova više nego ikada ranije

Z Spomenka Saraga, direktorica Zagreb Tourfilm festivala

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

agreb Tourfilm festival već je nakon prve godine održavanja postao punopravni član Međunarodnog udruženja turističkih filmskih festivala (CIFFT) čiji su članovi, među ostalim, Tourfilm Karlovy Vary, Art&Tur Portugal, Cannes Corporate Media&TV Awards Francuska, Das goldene Stadttor iz Njemačke i New York Festival-International Television&Film Awards. Ovakav festival nije lako organizirati ni privući goste iz svijeta da dođu u Hrvatsku i u Zagreb. Trebalo je uložiti mnogo truda, ali i iskustva kako bi se Festival promovirao izvan granica Hrvatske, te kako bi turističke zajednice, ministarstva turizma i autori iz cijeloga svijeta prijavili svoje filmove. Ovaj festival ne čine samo filmovi, već i kontakti te razmjena iskustva, a danas je jedan od ponajboljih u ovoj kategoriji festivala. Dolaze nam gosti s Bahama, iz Bangladeša, Australije, Kanade, Amerike i Europe, što znači da ljudi cijene Festival i nagrade koje osvoje s obzirom na to da sami plaćaju svoje putne troškove. Svake godine imamo i goste predavače koji svoja iskustva i nove tehnike dijele sa sudionicima Festivala. Cilj Festivala je i posebno nagraditi filmove koji promoviraju Hrvatsku kao turističku destinaciju. Osim toga željeli bismo motivirati turističke djelatnike da promoviraju destinaciju obraćajući se ciljanim skupinama te omogućiti svim zainteresiranima da prate najnovije trendove. Želimo potaknuti i mlade da uđu u svijet turizma kao njegovi promotori ili jednostavno kao turistički radnici. Ovakva promocija dovodi nam i filmske ekipe koje snimaju putopise o Hrvatskoj, kao što je nakon ovogodišnjeg festivala došla filmska ekipa iz Azerbajdžana koja će snimati reportažu od 30 minuta za prikazivanje na njihovoj nacionalnoj televiziji. Često zaboravljamo i financijske učinke ovakvih promocija. Kolika je samo cijena emitiranja tj. reklamiranja od tri do šest epizoda o Hrvatskoj od 30 do 60 minuta i još po dvije do tri reprize na inozemnim televizijama?! Iznosi se brojke u stotinama tisuća eura. Nemojmo zaboraviti ni iznose koje po-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

troše filmske ekipe tijekom snimanja u Hrvatskoj. Ekipe broje od 150 do 300 i više članova, snimanja traju po 20-ak i više dana, pa se broj noćenja može kretati od 2000 do 8000 uključujući i pripreme snimanja koje mogu trajati i po nekoliko mjeseci. Ponekad filmske ekipe privuku više “turista” nego neke turističke agencije, a novac koji ostavljaju u Hrvatskoj može iznositi i nekoliko milijuna eura. Danas se u Hrvatskoj premalo ulaže u promociju filmskog turizma i jedan festival kao što je ovaj pomaže u promociji Hrvatske kao turističke destinacije, ali i potencijalnih filmskih lokacija, što mu je jedan od ciljeva.

CILJ FESTIVALA JE I POSEBNO NAGRADITI FILMOVE KOJI PROMOVIRAJU HRVATSKU KAO TURISTIČKU DESTINACIJU Hrvatski turistički filmovi zadnjih nekoliko godina postaju sve kvalitetniji, što je pokazao i ovogodišnji festival gdje je prijavljeno i nagrađeno hrvatskih filmova više nego ikada ranije. Vjerujemo da je to rezultat i naših edukacija tijekom Festivala, poziva turističkim zajednicama da prijave filmove u konkurenciju kako u svijetu tako i na domaćim festivalima. Film i turizam usko su povezane grane i trebamo iskoristiti ovaj trenutak kada se nalazimo među prvih 10 zemalja poželjnih za putovanja, ali i filmske produkcije. Vjerujem da će i Zagreb Tourfilm festival pridonijeti da malo više iskoristimo blagodati naše lijepe zemlje i njene mogućnosti koje pruža u turizmu i u snimanju filmova.


BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA MLIJEKA NA OPG-ovima U 2016. Ukupna proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u 2016. u odnosu na 2015. povećana je za oko 27.000 tona (5,5%) na 516.177 tona.

Količina mlijeka utrošenog unutar kućanstva u svježem stanju u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 10,6%, dok je u izravnoj prodaji mlijeka zabilježeno povećanje za 18,9%.

Količina mlijeka koju su gospodarstva predala u otkup mljekarama također je povećana za oko 14.000 tona (4,8%), na 316.678 tona.

Što se tiče ostvarenih proizvoda u 2016., količina proizvedenog vrhnja manja je za 21,6%, dok je količina proizvedenog maslaca veća za 22,6%, svježeg sira za 1,2% i ostalih sireva za 27,2%. Količina ostalih proizvoda manja je za 29,8% u odnosu na prethodnu godinu.

Količina mlijeka prerađenoga na gospodarstvu u mliječne proizvode povećana je za oko 10.000 tona (20,6%).

Izvor: DZS

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA INTERNET STVARI

UMREŽENOST NA Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

ne tako dalekoj budućnosti, točnije do 2020., predviđa se da će između 18 i čak 50 milijardi uređaja biti povezano. Međusobno umrežavanje pametnih automobila, gradova, računala i uređaja poput satova, kućanskih aparata te, primjerice, inteligentnih brojila kojima se mjeri količina potrošene električne energije, plina ili vode, krije se iza pojma internet stvari (Internet of Things) U Odjelu za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma ističu kako internet stvari zapravo predstavlja svijet fizičkih objekata ili ‘stvari’ s ugrađenim senzorima i softverom koji međusobno komuniciraju putem interneta bez ljudske intervencije, što tim objektima omogućava prikupljanje i razmjenu podataka. Na temelju ovog načina komunikacije među stvarima, inovativnim načinima obrade i uporabe prenesenih podataka te novim poslovnim modelima omogućen je put prema brojnim inovacijama koje značajno mijenjaju način poslovanja i naš svakodnevni život.

TEHNOLOGIJA INTERNETA STVARI NALAZI SVOJE BROJNE PRIMJENE U GOTOVO SVAKOM PODRUČJU NAŠE SVAKODNEVICE, KAŽU U HT-u “Tehnologija interneta stvari nalazi svoje brojne primjene u gotovo svakom području naše svakodnevice, kao i u velikom broju poslovnih područja omogućujući najnaprednija inovativna rješenja u područjima pametnih gradova, transportu i logistici, industriji, poljoprivredi, ali i u našim domovima konceptom pametnog doma koji će nam olakšati svakodnevicu. Prednosti primjene ove tehnologije očitovat će se automatizacijom i ubrzavanjem 6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

procesa u velikom broju djelatnosti. Doći će i do povećanja produktivnosti, porasta kvalitete usluga te smanjenja troškova procesa zbog mogućnosti predviđanja i prevencije izvanrednih događaja u procesima. Na temelju kvalitetnih podataka dobivenih primjenom tehnologije interneta stvari naš je angažman potreban kod odlučivanja samo o najvažnijim stvarima u okviru poslovanja, što nam omogućava da se fokusiramo na donošenje pravovremenih kvalitetnih odluka pa to pridonosi povećanju vrijednosti poslovanja”, objašnjavaju u HT-u.

KOMUNIKACIJA MEĐU STROJEVIMA Neki od ključnih trendova u tome području odnose se na kvalitetu, sigurnost i pouzdanost IoT infrastrukture i komunikacije te, podsjećamo, nove poslovne modele koje on donosi. “Hrvatski Telekom već dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva kako bi svojim korisnicima i partnerima pružio najkvalitetniju infrastrukturu vrhunske sigurnosti i pouzdanosti, putem koje se ostvaruje i komunikacija među strojevima, M2M – machine to machine, na temelju koje korisnici mogu iskusiti sve prednosti rješenja iz svijeta interneta stvari”, napominju u HT-u, dodajući kako se posebice ističe mrežna NB-IoT tehnologija dizajnirana za primjenu s najrazličitijim rješenjima temeljenima na tehnologiji interneta stvari, a koju je HT uspješno testirao u suradnji s partnerima u okviru rješenja za pametne gradove. “Glavne prednosti NB-IoT tehnologije su omogućavanje pouzdane i sigurne mobilne komunikacije za potrebe IoT rješenja, odlična rasprostranjenost i visoka kvaliteta mobilnog signala u zatvorenim prostorima te niska potrošnja energije. Primjenu pronalazi u različitim industrijama poput


AŠA SVAGDAŠNJA

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

U svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma.

Alen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu

transporta i logistike, upravljanja infrastrukturom, automatizacije u industriji te u rješenjima za pametne gradove koja unapređuju život u zajednici”, kažu. Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica. “Hrvatski Telekom kao predvodnik digitalizacije i digitalne transformacije želi potaknuti razvoj i korištenje tehnologije interneta stvari koja otvara prilike za razvoj novih poslovanja te ima potencijal značajno unaprijediti kvalitetu života naših građana. HT pruža cjelovite standardne usluge i posebna rješenja bazirana na najsuvremenijoj M2M komunikaciji, među kojima se posebno ističu rješenja za pametne gradove, primjerice, evidencija odvoza komunalnog otpada i pametni parking, fleet management, tj. upravljanje voznim parkom, kao i blagajnička rješenja te ona za prodaju karata”, ističu u HT-u.

zamašnjaci nove digitalne ekonomije koja je u tijeku, koja trese čitave industrije i koja ‘prijeti’ potpunim brisanjem nekih postojećih modela poslovanja. Zacijelo najcitiraniji primjer takvog poslovanja je Uber, ali on je kap u moru permutacija modela razmjene vrijednosti koje omogućuje digitalna ekonomija podržana konceptima interneta stvari. Digitalni modeli suradnje će nekada razumijevati razmjene vrijednosti koje nisu na prvi pogled očite, već mogu biti posve besplatni servisi ili otvaranje servisima trećih strana kako bi omogućili rast vrijednosti vlastita servisa. Primjerice, Google korisnicima daje besplatnu navigaciju, a zauzvrat ih koristi za prikupljanje podataka u realnom vremenu, što opet podiže vrijednost Googleove usluge kada je naplaćuje različitim razvojnim tvrtkama koje pak taj servis koriste u svojim aplikacijama i tako dodanu zajedničku vrijednost naplaćuju dalje trećim stranama – korisnicima te aplikacije”, napominje on dodajući kako u svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma. Također, pametni telefoni omogućuju do sad neslućeno iskustvo korisnika kroz mobilne aplikacije koje zapravo postaju konzole

GLAVNA PREDNOST SVEGA ONOGA ŠTO IoT OMOGUĆUJE JESU POSLOVNI MODELI, ISTIČE GOJČETA

ZAMAŠNJACI DIGITALNE EKONOMIJE Alen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu, ističe kako je IoT sintagma koja označava tehnološki kontekst u kojemu upravo živimo. “Ne odnosi se ni na što konkretno, već sama po sebi, kao jednostavna razumljiva jezična konstrukcija, ponajprije ima ulogu stvaranja svijesti o tom kontekstu. Kada kažemo internet stvari, zapravo opisujemo realnost potpuno umreženog svijeta s milijardama spojenih ili spojivih uređaja – od mobilnih telefona i senzora do sve češćih pametnih kućnih uređaja ili automobila, te činjenicu da svi ti uređaji predstavljaju priliku za posve nove poslovne modele temeljene na distribuiranoj računalnoj snazi, ogromnoj masi podataka te povezivosti različitih sustava u tehnološke eko sustave koji pak omogućuju nove poslovne modele temeljene na suradnji”, kaže on. Glavna prednost svega onoga što IoT omogućuje jesu poslovni modeli. “Upravo su oni

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

za upravljanje korisničkim iskustvom i to u rukama samog korisnika. “Primjer toga je aplikacija Mobilni hotel koju nudimo hotelima, a kod koje je, između ostalog, omogućeno gostima otvaranje soba samo korištenjem pametnih telefona. Hotelskim gostima digitalni ključ osim otvaranja vrata hotelske sobe omogućuje i pristup popratnim sadržajima hotela poput SPA centra ili bazena, a pripadajuća aplikacija omogućuje informiranje, interakciju s osobljem, ali i potiče izvanpansionsku potrošnju”, kaže.

NOSIVE TEHNOLOGIJE Pametni kućni uređaji, nastavlja Gojčeta, povezani na internet su globalni trend i sve su češći i u ponudi naših maloprodajnih kanala. Tržište rješenja povezanih automobila je hit u svijetu, ponajprije zbog naprednih modela upravljanja


voznim parkom, ali i zbog trenda razvoja tzv. autonomnih vozila. “Taj dio IoT tržišta je i u Hrvatskoj prilično razvijen, ponajprije kroz sustave nadzora vozila temeljenih na IoT tehnologijama. U Vipnetu imamo višegodišnje iskustvo na ovom području, a cilj nam je nedostatak prilika za razvoj autonomnih vozila nadoknaditi razvojem naprednih poslovnih modela temeljenih na postojećim rješenjima i rješenjima naših partnera poput osiguranja temeljenog na korištenju vozila. Općenito se velika očekivanja stavljaju pred rješenja temeljena na kombinacijama korištenja umjetne inteligencije, AI-ja i IoT-a”, ističe. Goran Kanižaj, operativni direktor u Mobilisisu, kaže nam kako je ova tvrtka u prethodne četiri godine svojim aktivnostima razvoja senzora za detekciju prometa u kretanju i mirovanju razvila komponente i sustav koji omogućava uspješno detektiranje vozila u mirovanju na prostorima na kojima do sada to nije bilo moguće. A to su sva nenatkrivena parkirališta kako na ulicama tako i u zatvorenim, privatnim parkiralištima (zračne luke, bolnice, trgovački centri, naselja...). “Danas su vrlo popularne nosive tehnologije. Ne možete vidjeti rekreativca ili profesionalnog sportaša bez komada tehnologije koji mu prati otkucaje srca, temperaturu, prijeđenu kilometražu, potrošene kalorije... Danas čak i pametni telefoni imaju senzore koji prate kretanje, te aplikacije u koje možete upisivati informacije vezane uz zdravlje. Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja. U ovoj fazi se bavimo razvojem proizvoda koji mogu prikupiti veliki broj podataka te ih učiniti dostupnima najširem građanstvu”, napominje on dodajući kako

su pametni gradovi, također, vrlo zanimljivo područje o kojem će se dosta pričati u narednim godinama. “Tu govorimo o računalnom praćenju i upravljanju gradskim resursima – distribucijom struje, vode, gradskoj sigurnosti, pametnom parkiranju i ostalim segmentima. Tako će jednoga dana veliki gradovi postati

U IoT RJEŠENJIMA PREDNJAČIT ĆE ONI KOJI ĆE NUDITI DOBRE I ODRŽIVE PLATFORME, SMATRA KANIŽAJ mnogo sigurniji za život jer će se moći mnogo toga kontrolirati i pratiti, te samim time i prevenirati”, kaže on dodajući kako tvrtka IHS Technology predviđa da će godišnja ulaganja u projekte pametnih gradova s trenutačnih milijardu globalno narasti na 12 milijardi američkih dolara do 2025. godine. “Kad je riječ o Smart city inicijativi, u većini slučajeva mnogi gradovi provode pilot-projekte kako bi se potvrdilo tehnički najpovoljnije, a i komercijalno najprihvatljivije rješenje. Postoji nekoliko hrvatskih gradova koji su krenuli u proces implementacije pametnih tehnologija iako Hrvatska još uvijek kasni za ostatkom svijeta”, ističe. U tvrtki smatraju kako će u IoT rješenjima prednjačiti oni koji će nuditi dobre i održive platforme. “Kada ste vlasnik dobre IoT platforme, dobavljač, vrsta i kompleksnost uređaja je manje bitna. Smatramo da Hrvatska nema dovoljan broj tvrtki koje razviju takva rješenja”, zaključuje on.

Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja.

Goran Kanižaj, operativni direktor u Mobilisisu

KISHA PAMETNI KIŠOBRAN

Vezica s čipom U moru pametnih stvari moguće je naći i prave bisere. Jedan od njih dolazi iz Hrvatske. Riječ je o Kisha pametnom kišobranu u čiju je vezicu kojom se on veže ušiven čip. On je, pak, povezan s aplikacijom koju je korisnik prethodno instalirao na mobitel. Marija Butković, suosnivačica Kishe, kaže kako je ideja pametnog kišobrana zapravo vrlo jednostavna. “Kisha služi tome da uza sebe uvijek imate kvalitetan kišobran koji nećete izgubiti. A osim svoje primarne funkcije, Kisha ima i nekoliko pametnih

opcija”, ističe ona. Ponajprije, vlasnik ovog kišobrana na svoj pametni telefon tijekom dana dobiva obavijest o vremenskoj prognozi. “Ako je prognoza takva da se očekuje kiša, on dobiva i obavijest da ponese kišobran sa sobom. Ako kišobran ostavi na nekom javnom mjestu, čak i zatvorenom prostoru, dobit će notifikaciju gdje ga je ostavio”, objašnjava Marija Butković dodajući kako korisnik može napraviti i tzv. sigurnosnu zonu. Dakle, on može umemorirati da ne želi primati obavijest za određenu

lokaciju gdje je ostavio kišobran kao što je dom, ured... Inovacija je u ovom slučaju, nastavlja ona, došla posve slučajno kao rješenje problema s kojim se većina ljudi susretne u životu, a to je gubljenje kišobrana. “Za taj problem jedino rješenje bilo je stvoriti IoT proizvod ove vrste”, napominje ona.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


AKTUALNO RUMUNJSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

POSTOJI VELIKI PROSTO SURADNJE Unatoč dobrim političkim odnosima dviju država, Hrvatska i Rumunjska nedovoljno surađuju na gospodarskom polju. U prvoj polovini ove godine trgovinska razmjena je porasla za četvrtinu, a najveći potencijal rasta moguć je u energetici, prometu i infrastrukturi, obrani i IT tehnologijama piše Krešimir Sočković sočković@privredni.hr

Često gospodarstvenici sami ostvaruju napredak čak i kad državne institucije ne

uspijevaju ostvariti svoj zadatak uspostavljanja stabilnosti i predvidljivosti gospodarskog okruženja, stoga su upravo poduzetnici glavni pogon za razvoj odnosa. Klaus Werner Iohannis, predsjednik Rumunjske

H

rvatska i Rumunjska prijateljske su zemlje koje između ostalog dijele i članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Unatoč odličnim bilateralnim odnosima Hrvatske i Rumunjske, gospodarski odnosi dviju zemalja nisu na zadovoljavajućoj razini i vjerujemo da još uvijek postoji veliki prostor za intenziviranje suradnje, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvaranju Rumunjskohrvatskog gospodarskog foruma. Događaj su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Trgovinsko-industrijska komora Rumunjske u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Rumunjskoj. Forum je okupio 22 hrvatske i 45 rumunjskih tvrtki, nakon čega su se održali poslovni razgovori na kojima se raspravljalo o mogućnostima konkretne poslovne suradnje. “Posebno me raduje porast trgovinske razmjene između Hrvatske i Rumunjske od 25 posto u prvih šest mjeseci 2017. godine. Postoji veliki potencijal za unapređenje gospodarskih odnosa te bih svakako istaknuo promet i infrastrukturu, energetiku, informacijsko-komunikacijske tehnologije, obrambenu industriju, brodogradnju, automobilsku industriju, turizam, strateška partnerstva i zajednički nastup na trećim tržištima”, rekao je Burilović.

BLISKA SURADNJA U OKVIRU INICIJATIVE TRI MORA Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović naglasila je da Hrvatska i Rumunjska dijele identična nastojanja da se kroz reforme potaknu ekonomske i socijalne promjene. “Rumunjska je u tom pogledu postigla mnogo. Gospodarstvo je u stalnom porastu, što se ogleda u nizu pokazatelja, napose u padu broja nezaposlenih. Primjer je kako tranzicijska gospodarstva tzv. Nove Europe mogu biti

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

investicijski privlačna i socijalno održiva, zahvaljujući, prije svega, poreznoj politici i mjerama poboljšanja poslovnog okruženja. Pred

HRVATSKA I RUMUNJSKA DIJELE IDENTIČNA NASTOJANJA DA SE KROZ REFORME POTAKNU EKONOMSKE I SOCIJALNE PROMJENE, OCIJENILA JE KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ Hrvatskom i Rumunjskom je još dugi put koji moraju prijeći kako bi dostigle gospodarski razvoj i životni standard tzv. Stare Europe. Obje zemlje ostvaruju blisku suradnju i u okviru Inicijative Tri mora, u skladu s našim zajedničkim stajalištima da je čvršćim infrastrukturnim povezivanjem Srednje Europe moguće povećati konkurentnost i potaknuti gospodarski rast koji bi nas približio zapadnim članicama EUa”, smatra Kolinda Grabar Kitarović. Naše su zemlje među najmlađim članicama Europske unije, zemlje koje se zalažu za zajedničke vrijednosti jedinstva i solidarnosti unutar Unije, rekao je predsjednik Rumunjske Klaus Werner Iohannis. “Predlažem da iskoristimo potencijal kojim raspolažemo kako bismo nadalje osnažili


R ZA INTENZIVIRANJE

proces integracija. Često gospodarstvenici sami ostvaruju napredak čak i kad državne institucije ne uspijevaju ostvariti svoj zadatak uspostavljanja stabilnosti i predvidljivosti gospodarskog okruženja, stoga su upravo poduzetnici glavni pogon za razvoj odnosa. Zadnjih godina na području bilateralnih odnosa postignut je znatan napredak i ostvarena je dinamika trgovinske razmjene od oko 300 milijuna eura, premda je to daleko ispod

PODUZETNICI SU GLAVNI POGON ZA RAZVOJ ODNOSA, SMATRA KLAUS WERNER IOHANNIS potencijala. Moramo biti još ambiciozniji, posebno na području visokih tehnologija. Također je važno ostvariti regionalnu energetsku suradnju”, istaknuo je Iohannis.

RAZVOJ EUROPSKOG KORIDORA DUNAVA Podupiremo Inicijativu Tri mora predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, naglasio je predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Rumunjske Mihai Daraban. “Nadamo se da će, ako se razvije logistička infrastruktura u

Poduzetnici planiraju rast suradnje Tvrtka Ad Plastik prisutna je na tržištu Rumunjske već 15 godina, kaže predsjednik Uprave Ad Plastika Marinko Došen. “Imamo zajednička ulaganja s francuskim partnerom u tvornicu komponenti za automobile koja se nalazi u krugu tvornice Dacia. Proizvodimo komponente koji se iz Rumunjske izvoze čak u Rusiju, Indiju, Kolumbiju, Maroko i Alžir. Vrlo smo zadovoljni svim aspektima poslovanja u Rumunjskoj i planiramo svakako proširiti svoju prisutnost. Tu je, uz Daciju, i proizvođač automobila Ford s kojim također razgovaramo o mogućnostima poslovne suradnje”, ističe Došen. Svaki gospodarski forum pomaže našem poslovanju, a ovaj je vrlo bitan zbog suradnje s rumunjskom lukom Constanta i rumunjskim brodarom TTS-om jer s njima ostvarujemo uspješnu suradnju već 16 godina, dodao je generalni direktor Luke Vukovar Tomislav Mihaljević. “Sva roba iz Hrvatske koja ide prema istoku i za Rumunjsku i za Costantu ide preko Luke Vukovar iz Hrvatske, a sva roba iz Rumunjske koja dolazi u Hrvatsku ide brodovima TTS-a do Luke Vukovar”, zaključuje Mihaljević. ovom projektu, zemlje sudionice udvostručiti svoj bruto domaći proizvod. Također, zauzimamo se za razvoj europskog koridora Dunava koji želimo dovesti barem na razinu rijeke Rajne, pridržavajući se svih sporazuma o zaštiti okoliša. Osobita mi je čast biti domaćinom ovog poslovnog foruma, za koji se nadam da će dati dodatni impuls razvoju gospodarskih odnosa dviju zemalja”, kazao je Daraban. Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić predstavio je na skupu potencijale hrvatskoga gospodarstva i istaknuo da obje zemlje trenutačno bilježe stope rasta BDP-a među najvišima u EU. 9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU

Uzgajamo i kamenice koje svojim karakteristikama u potpunosti spadaju u naš brend i već su našle svoje mjesto na tržištu

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.


GORAN MARKULIN, DIREKTOR CROMARISA

NAŠ JE BREND BAZIRAN NA VRHUNSKOJ KVALITETI Našim potrošačima želimo isporučiti samo najkvalitetniju i najsvježiju ribu. Zbog blizine i organizacije logističkog sustava, proizvodi Cromarisa unutar 24 sata stižu na talijansko, slovensko i hrvatsko tržište, odnosno 48 sati od izlova na ostala ključna tržišta razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

T

vrtka Cromaris je u Hrvatskoj postala sinonim za poduzeće koje se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki, a sami za sebe vole reći kako žele da se vrijednosti brenda Cromaris povezuju prije svega s ekstrasvježinom, kvalitetom i podrijetlom. Sjedište tvrtke nalazi se u Zadru kao i pogon za

Foto: Goran Jakus / PIXSELL

CROMARIS JE NASTAO OBJEDINJAVANJEM ČETIRIJU MALIH, TEHNOLOŠKI ZASTARJELIH I NEUČINKOVITIH TVRTKI sortiranje i preradu ribe. Od sedam uzgajališta, dva su smještena u Istri, a pet u zadarskom akvatoriju. Na čelu jedne od najuspješnijih tvrtki u sektoru marikulture je direktor Goran Markulin, s kojim smo razgovarali o poziciji i izazovima kako u samoj kompaniji tako i u cijelom sektoru.

 Prošlo je osam godina otkako je osnovana tvrtka Cromaris. Kako je tekao vaš put, kako ste počeli, što je bilo presudno za pokretanje posla? - Cromaris je u osam godina ostvario prosječnu godišnju stopu rasta prodaje od 25 posto. Presudno je bilo osluškivanje globalnih trendova, Adrisova jasno definirana strategija razvoja tog posla, financijska podrška kao i odličan posao svih zaposlenika Cromarisa.  Svima su počeci bili teški, jesu li i vama? Što vam je zadavalo najviše problema, a što je išlo relativno glatko? - Cromaris je nastao objedinjavanjem četiriju malih, tehnološki zastarjelih i neučinkovitih tvrtki u kojima godinama nije bilo ozbiljnijih investicija. Uz ulaganje u tehnološke procese, također se puno ulagalo i u know-how. Uz postojeći kadar trebalo je okupiti i najbolje stručnjake za ovaj posao u Hrvatskoj što je također zahtijevalo vrijeme i resurse. Osnova razvoja kompanije je izgradnja brenda Cromaris baziranog na vrhunskoj kvaliteti, koji je trebalo najprije definirati i razumjeti unutar kompanije da bismo ga mogli uspješno provoditi i na tržištu. U tome smo bili pioniri na našem tržištu. Da smo i u tome uspješni, svjedoči podatak da je svjesnost marke (brand awareness) Cromarisa

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

u Republici Hrvatskoj u prvoj polovini 2017. godine iznosio 58 posto.

više iš od d mil€

100 0

investicije Cromarisa u zadnjih osam godina

26% godišnje rast prodaje

više od t ribe

5000 0

prodano u prvih 8 mjeseci 2017. 2017

 Što u sebi sadrži koncept “Od mora do Vas”? - Svojim potrošačima želimo isporučiti samo najkvalitetniju i najsvježiju ribu. Stoga smo osigurali kontroliranu sljedivost primarnih sirovina do finalnog proizvoda i to od vlastitog mrijestilišta, preko uzgajališta, prerade, logistike, pa sve do prodajnih mjesta. U vlastitom mrijestilištu proizvodimo svoju mlađ, riba se hrani posebno formuliranom hranom koju su osmislili stručnjaci, nutritivno je bogatija od komercijalne hrane, naročito omega 3 masnim kiselinama, a sustav sljedivosti sve to prati. Za svaku ribu koju naš potrošač kupi u trgovini točno znamo gdje je uzgajana, koju je hranu jela, od kojih roditelja dolazi te u kakvim je sigurnosnim i temperaturnim uvjetima bila sve do isporuke krajnjim kupcima.  Gdje se nalazite danas kad je riječ o poslovanju, o količini ribe te ostvarenim prihodima? - U razdoblju od 2009., kada je Adris ušao u posao zdrave hrane, pa do danas proizvodnja je povećana sedam puta. Ostvaren je prosječni godišnji količinski rast prodaje od 26 posto, uz prosječni godišnji rast cijene ribe od šest posto. U srpnju i kolovozu ove godine Cromaris je zabilježio daljnji rast svih ključnih pokazatelja poslovanja. Tijekom dva ljetna mjeseca prodano je ukupno 1685 tona vrhunske bijele ribe, što je rast od 14 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, pri čemu je samo u kolovozu ove godine Cromaris na tržište plasirao

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

rekordne 844 tone. Ukupno je u prvih osam mjeseci ove godine prodano više od 5000 tona ribe, što predstavlja rast od pet posto. Uz zadržane cijene na istoj razini, rast količina prati i jednak rast prihoda. U Italiji je pak, kao našem najvećem i najznačajnijem tržištu, u srpnju i kolovozu ostvaren rast od čak 49 posto, odnosno u prvih osam mjeseci prosječno rast od 21 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. U skladu s našim planovima i do-

OD 2009., KADA JE ADRIS UŠAO U POSAO ZDRAVE HRANE, PA DO DANAS PROIZVODNJA JE POVEĆANA SEDAM PUTA sadašnjim trendovima i u drugom dijelu godine očekujemo daljnji količinski rast prodaje i prihoda te veću profitabilnost. Na putu smo dostizanja planiranih 10.000 tona proizvodnje i prodaje u idućem razdoblju, što će omogućiti dostizanje ekonomije obujma.

 Hrvatski kupci su prepoznali kvalitetu koju nosi riba oznake Cromaris, no kakav je slučaj sa stranim kupcima odnosno izvoznim tržištima? Koju vašu ribu preferira koje tržište? - Cromarisova konkurentska prednost, uz vrhunsku kvalitetu proizvoda osiguranu


prirodnom metodom uzgoja u strogo kontroliranim uvjetima svih faza proizvodnje, vrhunska je svježina proizvoda. Naime, zbog blizine i organizacije logističkog sustava, proizvodi Cromarisa unutar 24 sata stižu na talijansko, slovensko i hrvatsko tržište, odnosno 48 sati od izlova na ostala ključna tržišta. Važno je napomenuti da je kvaliteta naših proizvoda bitno viša od naše prosječne konkurencije. Budući da više od 75 posto prodaje ostvarujemo na izvoznim tržištima, očito je da je ta kvaliteta prepoznata i u inozemstvu. Naše najznačajnije tržište je Italija. Općenito možemo reći da se konzumira nešto više orade nego brancina, iako je ta razlika evidentnija na tržištima Srednje Europe nego u mediteranskim zemljama.

 Osim autohtone jadranske ribe, kako stojite s uzgojem ostalih morskih organizama? - Iako smo u ovom trenutku fokusirani na postojeće projekte i njihovu daljnju optimizaciju, naši stručnjaci rade i na istraživanju i razvoju postojećih proizvoda i na razvoju tehnologija uzgoja novih komercijalno zanimljivih ribljih vrsta. Uzgajamo i kamenice koje svojim karakteristikama u potpunosti spadaju u naš brend i već su našle svoje mjesto na tržištu.  Daljini razvoj nije moguć bez investicija, koliko je Cromaris do sada investirao, i kakvi su vaši planovi? - Ovakav razvoj ne bi bio moguć bez investicija koje su u ovih osam godina bile više od 100 milijuna eura, a podržala ih je naša matična kompanija Adris. U potpunosti smo obnovili sva uzgajališta, izgradili novo mrijestilište i preradu. Imamo i daljnjih planova – u idućih

HRVATI JEDU PREMALO RIBE, ZNAČAJNO MANJE OD PROSJEKA EU-a, A NAROČITO OD PROSJEKA MEDITERANSKIH ZEMALJA nekoliko godina mislimo investirati dodatnih 400 milijuna kuna. Važno je reći da svako povećanje proizvodnje za sobom, osim investicija u opremu, vuče i velike investicije u obrtni kapital jer riba, u prosjeku, mora rasti više od dvije godine prije negoli se može prodati.

 Jeste li koristili fondove Europske unije i kakva su vaša iskustva s njima? - Aktivno koristimo EU fondove i imamo pozitivna iskustva. Ribarstvo i akvakultura su industrija koju Europska unija značajno potiče jer više od 60 posto ribe koja se konzumira u Europskoj uniji je uvozna, tako da je strateški cilj Unije povećati vlastitu proizvodnju ribe. Očekujemo i dalje značajnu podršku investicija i drugim projektima u skladu s programima i pravilima Europske unije.  Jedu li Hrvati dovoljno ribe? Što je potrebno da se količina konzumiranja ribe u Hrvatskoj približi prosjeku koje imaju ostale mediteranske zemlje ? - Hrvati jedu premalo ribe, značajno manje od prosjeka Europske unije, a naročito od prosjeka mediteranskih zemalja. S vremenom i naši potrošači prepoznaju sve više kvalitetu ribe kao namirnice te očekujemo rast te potrošnje. S naše strane, mi ćemo i dalje nastojati nuditi najkvalitetnije proizvode na tržištu te komunicirati sve prednosti ribe kao zdrave prehrane za naše potrošače.

Osnova razvoja kompanije je izgradnja brenda Cromaris baziranog na vrhunskoj kvaliteti, koji je trebalo najprije definirati i razumjeti unutar kompanije da bismo ga mogli uspješno provoditi i na tržištu.

 I za kraj, koju vrstu ribe Vi preferirate i imate li u rukavu neki skriveni recept njezine pripreme ili je to jednostavno samo na ‘gradele’, s maslinovim uljem i malo češnjaka? - Inače, i prije nego što sam počeo raditi u Cromarisu, jako sam volio ribu. Našu ribu, a i drugu, u mojoj obitelji jedemo redovito. Većinom su to klasični načini pripreme – na gradele ili u pećnici. No kada imate ekstra svježu i kvalitetnu ribu, ne možete pogriješiti bez obzira na način pripreme. 9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO POVELJA O RAZNOLIKOSTI

RAZNOLIKOST DONOSI PREDNOST Raznolikost je izuzetno važna za dugoročnu poslovnu uspješnost poduzeća kao izvora kreativnosti i inovativnosti te alata za borbu protiv diskriminacije i razvoj jednakih mogućnosti za sve pojedince, ističe Mirjana Matešić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Ambasadori Povelje o raznolikosti Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesla, Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije Biograd, John Gasparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, i Daria Mateljak, direktorica Hauska&Partnera.

POŠTIVANJE RAZNOLIKOSTI U DRUŠTVU

DRUŠTVENA JE ODGOVORNOST U MODERNOM POSLOVNOM SVIJETU NUŽNOST, A NE PITANJE IZBORA, SMATRA MARINKO DOŠEN

R

aznolikost je jedna od temeljnih vrijednosti modernog društva. Zaposlenice i zaposlenici, u svojoj raznolikosti, sa svojim vještinama, kreativnošću i inovativnošću predstavljaju ključ dugoročnog uspjeha svake organizacije, istaknula je ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić na svečanom potpisivanju Povelje o raznolikosti - dokumenta koji potpisuju poslovne i druge organizacije čime se obvezuju na provođenje politike raznolikosti i nediskriminacije u svojim radnim sredinama i poslovnom okruženju. Povelja o raznolikosti (Diversity Charter) je inicijativa pokrenuta u 16 zemalja Europske unije, a financira je EK. Povelja o raznolikosti Hrvatska razvijena je u sklopu zajedničkog projekta HR PSOR-a s partnerima iz Slovenije i Rumunjske.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

“Raznolikost je izuzetno važna za dugoročnu poslovnu uspješnost poduzeća kao izvora kreativnosti i inovativnosti te alata za borbu protiv diskriminacije i razvoj jednakih mogućnosti za sve pojedince. Poslovni sektor cijeni zaposlenike prema kompetencijama i znanju, a politika raznolikosti u poduzećima pomaže razvoju i samorealizaciji svakog zaposlenika, što povećava zadovoljstvo, lojalnost i predanost poslu”, ocjenjuje Mirjana Matešić. Ambasadorica Povelje Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, ističe kako raznolikost kultura, mišljenja i opredjeljenja inspiriraju našu inovativnost i pridonose našoj konkurentnosti na globalnom tržištu. “S poštovanjem se odnosimo prema zaposlenicima, partnerima, suradnicima, kupcima, dobavljačima kao i prema široj društvenoj zajednici. Naravno, nastavit ćemo kontinuirano promicati poštivanje raznolikosti u društvu te sudjelovati u različitim inicijativama koje tome pridonose”, dodala je Gordana Kovačević. Društvena je odgovornost u modernom poslovnom svijetu nužnost, a ne pitanje izbora, smatra Marinko Došen, predsjednik


Uprave AD Plastika, također ambasador Povelje. “To je iskaznica uspješnih kompanija. Zajednički trebamo razvijati kulturu raznolikosti unutar svojih kompanija, ali i u komunikaciji s drugim kompanijama i partnerima. Na taj način stvaramo bolje i kvalitetnije poslovno okruženje čemu, siguran sam, svi težimo”, ističe Došen. Prvotna želja francuskih inicijatora i potpisnika Povelje o raznolikosti bila je promocija socijalne pravde s naglaskom na tri glavna pitanja: rodne ravnopravnosti, podrijetla te osoba s posebnim potrebama, kojima su se bavili odjeli za upravljanje ljudskim potencijalima, istaknula je Anne Deschanel, predstavnica francuske Povelje o raznolikosti, inicijatora Povelje. “Pitanje raznolikosti je važno ekonomsko pitanje i njene koristi se očituju kroz motivaciju zaposlenika, orijentaciju na kupca, upravljanje reputacijom kao i prakticiranje društvene odgovornosti. Sve to uz koristi od učenja kroz mrežu postali su glavni razlozi pristupanja poduzeća Povelji o raznolikosti”, upozorava Anne Deschanel.

BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, koje je proveo Ured pučke pravobraniteljice, pokazuje da je svaka peta osoba u Hrvatskoj bila barem jednom diskriminirana u zadnjih pet godina, istaknula je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter. “Ovo je značajan problem jer je za 40 posto građana diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u našem društvu. Najproblematičnije područje upravo je područje rada i zapošljavanja, a isto proizlazi i iz pritužbi koje naš ured svakodnevno zaprima. Stoga mi je posebno drago što se poslovna zajednica ima priliku snažnije uključiti u borbu protiv diskriminacije, uključujući

se poticanjem i promicanjem raznolikosti, na što se obvezuju potpisivanjem Povelje o raznolikosti”, naglasila je ona. Ovoj povelji će moći i dalje pristupati sva zainteresirana poduzeća i organizacije, a budući potpisnici Povelje trebaju HR PSOR-u

ZA 40 POSTO GRAĐANA DISKRIMINACIJA JE NAJVEĆI ILI JEDAN OD NAJVEĆIH PROBLEMA U NAŠEM DRUŠTVU, ISTIČE TENA ŠIMONOVIĆ EINWALTER iskazati svoju namjeru i dostaviti službeni dokaz o usvajanju Povelje. HR PSOR najavljuje kako će organizirati radionice i savjetovanje za sve koji su usvojili Povelju kao i za druge zainteresirane organizacije.

TKO SU POTPISNICI POVELJE?

Svoj potpis stavile 34 tvrtke i organizacije AD Plastik, AquafilCRO, Atlantic Grupa, Cemex Hrvatska, Coca-Cola HBC Hrvatska, DNV GL, Dvokut Ecro, Ericsson Nikola Tesla, Hartmann Hrvatska, Hauska&Partner, HEP, Holcim Hrvatska, Hrvatski Telekom, Hrvatska udruga poslodavaca, Ikea, Ilirija Biograd, Ina, Končar institut za elektroteh-

niku, Messer Croatia Plin, Oriflame Kozmetika Croatia, OTP banka Hrvatska, Podravka, Philip Morris Zagreb, Pliva Hrvatska, Privredna banka Zagreb, PwC, Regeneracija, Schneider Electric, Securitas, Splitska banka, Tele 2, Valamar Riviera, Vetropack Straža i Ured pučke pravobraniteljice.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA U 2016.

STATISTIČKI GLEDANO I NIJE TAKO LOŠE Najveći ukupan prihod poduzetnici Sisačko-moslavačke županije ostvarili su prije pet godina, oko 10,3 milijarde kuna, a najmanji 2007. i to 8,4 milijarde, dok je lani on iznosio 8,6 milijardi kuna s time da je u 2016. zabilježen i najmanji broj zaposlenih u proteklih 10 godina piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P 1925 poduzetnika poslovalo lani u Sisačkomoslavačkoj županiji

oko mlrd kn

8,6 6

njihov ukupan prihod

2,8 8 mil kn ukupna neto dobit sisačkomoslavačkih poduzetnika

o podacima Financijske agencije, u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2016. godini, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, poslovalo je 1925 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 16.076 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 0,5 posto. Od ukupnog broja poduzetnika, njih 1272 poslovala su s dobiti, dok ih 653 bilježe gubitke, odnosno njih 66,1 posto poslovalo je s dobiti, dok je 33,9 posto poduzetnika zabilježilo gubitak u poslovanju. Poduzetnici Sisačko-moslavačke županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu nešto većem od 8,6 milijardi i ukupne rashode nešto manje od 8,6 milijardi kuna, što je manje u odnosu na 2015. godinu. Dobit razdoblja iznosi 282,6 milijuna kuna uz 279,9 milijuna kuna gubitka razdoblja tako da ukupna neto dobit iznosi 2,8 milijuna kuna, za razliku od 2015. godine u kojoj je iskazan neto gubitak od 144,7 milijuna kuna. Prošlogodišnja ostvarena neto dobit rezultat je povećanja dobiti razdoblja od 10,6 posto kod poduzetnika koji su dobro poslovali i smanjenja gubitka razdoblja od 30,1 posto. Stoga, statistički gledano, za sisačko-moslavačke poduzetnike prošla godina i nije bila tako loša.

NAJVIŠE PODUZETNIKA U SJEDIŠTU ŽUPANIJE Poduzetnici Sisačko-moslavačke županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani po produktivnosti rada mjerenoj ukupnim prihodom po zaposlenom

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

gdje su zauzeli 13. mjesto. Po produktivnosti rada mjerenoj neto dobiti po zaposlenom i ekonomičnosti poslovanja na predzadnjem su, 20. mjestu, a od njih lošije su rangirani jedino poduzetnici Šibensko-kninske županije.

LANI JE U SISKU POSLOVALO 729 PODUZETNIKA KOJI SU OSTVARILI NETO DOBIT OD 12,9 MILIJUNA KUNA. U 2016. godini, u Sisku, sjedištu Sisačkomoslavačke županije, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poslovalo je 729 poduzetnika koji su ostvarili neto dobit od 12,9 milijuna kuna. Sisački poduzetnici su po broju zaposlenih bili na 20. mjestu među svim gradovima i općinama u Hrvatskoj. U ukupnom broju zaposlenih Sisačko-moslavačke županije poduzetnici sa sjedištem u Sisku imaju najveći udio, 31,8 posto, a iza njih su poduzetnici sa sjedištem u Kutini sa 5023 zaposlena, dok su na trećem mjestu poduzetnici Petrinje sa 1582 zaposlena. Poduzetnici grada Siska ostvarili su ukupan prihod u iznosu od 2,2 milijarde kuna, što ih je svrstalo na


9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Osnovni financijski rezultati poduzetnika Sisačko-moslavačke županije i Siska u 2016. godini (iznosi u tis. kn) Sisačko-moslavačka županija Opis

2015.

Sisak

2016.

Indeks

1.925

-

Broj poduzetnika

2015.

2016.

Indeks

729

Broj dobitaša

1.163

1.272

109,4

442

472

106,8

Broj gubitaša

579

653

112,8

218

257

117,9

15.992

16.076

100,5

5.117

5.109

99,8

Ukupni prihodi

9.222.081

8.630.324

93,6

2.459.089

2.151.825

87,5

Ukupni rashodi

9.328.070

8.576.537

91,9

2.603.095

2.119.534

81,4

Dobit prije oporezivanja

294.418

333.697

113,3

81.807

113.091

138,2

Gubitak prije oporezivanja

400.407

279.910

69,9

225.813

80.800

35,8

38.754

51.035

131,7

11.307

19.440

171,9

Broj zaposlenih

Porez na dobit Dobit razdoblja

255.447

282.616

110,6

70.495

93.670

132,9

Gubitak razdoblja

400.190

279.863

69,9

225.808

80.819

35,8

-144.744

2.753

-

-155.313

12.851

-

Izvoz

3.542.665

2.734.366

77,2

634.393

245.049

38,6

Uvoz

1.416.009

1.257.266

88,8

301.668

140.582

46,6

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

2.126.655

1.477.101

69,5

332.725

104.467

31,4

192.201

312.384

162,5

26.113

42.684

163,5

4.087

4.187

102,4

3.851

3.808

98,9

Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili (-) gubitak razdoblja

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika RH i Sisačko-moslavačke županije u 2016. godini, s pripadajućim rangovima (21 županija i 556 gradova/općina) (iznosi: u tisućama kn) Teritorijalna razina

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Dobit razdoblja

Rang u RH

Iznos

Rang u RH

Gubitak razdoblja Iznos

Rang u RH

Neto dobit

Broj

Rang u RH

Broj

Rang u RH

Iznos

Iznos

Rang u RH

RH

114.483

-

853.110

-

633.109.425 -

38.695.898 -

14.660.642 -

24.035.256 -

SMŽ

1.925

14

16.076

16

8.630.324

15

282.616

17

279.863

11

2.753

20

Sisak

729

19

5.109

20

2.151.825

33

93.670

41

80.819

25

12.851

133

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Broj zaposlenih te osnovni rezultati PETROKEMIJE iz Kutine u razdoblju 2007. - 2016. godine (iznosi u milijunima kuna, plaće u kunama) Opis

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Broj zaposlenih

2.659

2.697

2.629

2.371

2.355

2.320

2.307

1.938

1.675

1.652

Ukupni prihodi

2.171

2.951

1.963

2.291

2.970

3.030

2.566

2.242

2.570

1.932

Ukupan rashod

2.092

2.895

2.230

2.427

2.862

3.217

2.895

2.603

2.662

2.019

Dobit ili gubitak razdoblja

78

56

-268

-136

108

-187

-329

-361

-93

-87

Izvoz

1.306

1.580

872

1.389

1.912

1.924

1.626

1.554

1.800

1.265

Uvoz

397

1.141

241

743

812

848

448

458

486

422

29

72

55

44

44

83

65

40

53

71

4.658

5.022

5.090

4.775

5.160

5.328

5.377

5.552

5.773

5.860

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjes ečne neto plaće po zaplenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2007. – 2016. godinu

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.


33. mjesto, dok su prema konsolidiranom rezultatu neto dobiti od 12,9 milijuna kuna zauzeli 133. mjesto od 556 gradova i općina u Hrvatskoj. Promatramo li rezultate poslovanja poduzetnika Županije kroz razdoblje od 10 godina, od 2007. do 2016., najviše poduzetnika bilo je protekle godine, dok je godišnje financijske izvještaje podnijelo 1925 poduzetnika, kod kojih je bilo 16.076 zaposlenih, što je najmanji broj zaposlenih kod poduzetnika u promatranom razdoblju. Statistički gledano, to je za 23,8 posto manje zaposlenih u odnosu na 2008. godinu kada je kod poduzetnika u toj županiji bilo najviše zaposlenih te 22,7 posto manje u odnosu na 2007. godinu. Za usporedbu, na razini Hrvatske broj zaposlenih kod poduzetnika u 2016. u odnosu na 2007. godinu bio je manji za četiri posto. Najveći ukupan prihod poduzetnici Sisačko-moslavačke županije ostvarili su prije pet godina i to nešto manje od 10,3 milijarde kuna, a najmanji 2007. godine i to 8,4 milijarde, dok je lani ukupan prihod bio 8,6 milijardi kuna. Jednako tako, u 2012. godini ostvarena je i najveća neto dobit od 282,5 milijuna kuna, dok su

U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI NA UKUPNE REZULTATE POSLOVANJA NAJVEĆI UTJECAJ IMA PETROKEMIJA IZ KUTINE 2010. godine poduzetnici Županije sisačko-moslavačke ostvarili najveći gubitak, 831,5 milijuna kuna. Činjenica je da relativno mali broj poduzetnika ima veliki utjecaj na rezultate poslovanja poduzetnika na svim razinama tako da ni ova županija nije izuzetak.

NAJVEĆI UTJECAJ PETROKEMIJE

NEKADAŠNJI MESOPRERAĐIVAČKI DIV GAVRILOVIĆ IZ PETRINJE NALAZI SE TEK NA ČETVRTOM MJESTU PO UKUPNOM PRIHODU

U Sisačko-moslavačkoj županiji na ukupne rezultate poslovanja najveći utjecaj ima Petrokemija iz Kutine. Ona je 2012. godine ostvarila najveći prihod, tri milijarde kuna, a najmanji lani, tek 1,9 milijardi kuna. Gubitak razdoblja to je društvo ostvarilo u sedam od 10 godina, a tri je godine ostvarivalo dobit razdoblja, najveću 2011. godine i to 108 milijuna kuna. Prihod od izvoza kretao se između 872 milijuna 2009. godine i 1,9 milijardi, koliko je ostvareno 2011. i 2012. godine, s time da je u 2016. godini pao na iznos nešto manji od 1,3 milijarde kuna. Najveći je uvoz ostvaren u 2008. godine, a riječ je o 1,1 milijardi kuna, dok je u 2016. godini iznosio 422 milijuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Petrokemiji u prošloj godini bila je 5850 kuna. Za usporedbu, prosječna

mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini Sisačko-moslavačke županije iznosila je 4187 kuna. Na drugom mjestu po ukupnom prihodu je također kutinska Lonia, koja je lani ostvarila gotovo 515 milijuna kuna, imala je 945 zaposlenih s prosječnom plaćom od 2895 kuna. Lonia je najveće trgovačko poduzeće s područja Sisačko-moslavačke županije i jedna je od 21 članice jednog od najvećih udruženja hrvatskih trgovačkih kuća u Hrvatskoj koje posluje pod nazivom Ultra gros. Na trećoj poziciji su Mlin i pekare iz Siska, s gotovo 490 milijuna kuna prihoda, lani su zapošljavali 1201 radnika, a prosječna plaća je bila 2978 kuna. Tek se na četvrtoj poziciji po ukupnom prihodu smjestio nekadašnji mesoprerađivački div Gavrilović iz Petrinje, koji je u prošloj godini ostvario nešto više od 452 milijuna kuna prihoda. Ova mesna industrija lani je imala 478 djelatnika, a prosječna isplaćena neto plaća bila je 5325 kuna. Zanimljivo je da su prve četiri tvrtke po najvećem ostvarenom prihodu u kategoriji velikih tvrtki, a sve osim Petrokemije su u većinskom privatnom ili samo privatnom vlasništvu.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Rafineriji Brod priključak na plin iz Hrvatske Realizacijom ovog projekta kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala bi se znatno poboljšati, a zdravstveni rizici smanjiti, istaknuo je Ćorić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

“Rafinerija nafte u Brodu nema mogućnost priključenja na plinsko-transportni sustav u Bosni i Hercegovini pa je rješenje plin dopremiti iz Hrvatske i to prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod”, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te istaknuo da bi se realizacijom tog projekta kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala znatno poboljšati, a zdravstveni rizici smanjiti.

S

tanovnici Slavonskog Broda uskoro mogu očekivati rješenje problema kvalitete zraka, naime Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila Nacrt protokola o suradnji na realizaciji projekta Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca Rafinerija nafte Brod od strane opskrbljivača Crodux Plin izravnim priključenjem Rafinerije Brod na plinski transportni sustav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica i prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

JAMSTVENI PROGRAM “POLJOPRIVREDNICI” Vlada je usvojila jamstveni program Poljoprivrednici, putem kojeg će Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije ponovno moći izdavati jamstva za osiguranje potraživanja po kreditima za poduzetničke projekte u sektoru poljoprivrede. “Poljoprivrednici će moći koristiti jamstva HAMAG-a po dvije mjere i to za kredite za investicije u poljoprivredi gdje je maksimalni iznos jamstava do 10 milijuna kuna, dok se osigurava pokriće kredita između 10 i 50 posto, te

za obrtna sredstva, gdje je maksimalni iznos jamstava 750.000 kuna, uz pokriće kredita od 10 do 50 posto”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić koja je istaknula kako će jamstveni program biti otvoren do 2018.

NOVI KREDIT HŽ INFRASTRUKTURI HŽ Infrastrukturi Vlada je odobrila kreditno zaduženje od 48 milijuna eura kao i državno jamstvo. Kredit bi se trebao realizirati kod Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste&Steiermärkische banke, Splitske banke, Hrvatske poštanske banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a namijenjen je financiranju investicija namijenjenih osuvremenjivanju i izgradnji željezničke infrastrukture. “Kredit je potreban jer se zahvati u podizanje sigurnosti, neometano odvijanje prometa i sanacija kritičnih točaka ne mogu financirati iz europskih sredstava”, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Rok otplate kredita je 10 godina, uz tri godine počeka i sedam godina otplate.

IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA S KOSOVOM I UAE-om

UGOVORI O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku

Za 35 ugovora 793,2 milijuna kuna

U saborsku su proceduru upućeni i prijedlozi o potvrđivanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ministar financija Zdravko Marić očekuje da će ti ugovori biti poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga te će stoga utjecati na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti između Hrvatske i tih država.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

U Banskim dvorima potpisano je 35 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Projekti se odnose na razvoj znanstvenih istraživačkih centara, opremanje bolnica i domova zdravlja, očuvanje kulturne i prirodne baštine, izgradnju studentskog doma te razvoj sudskog e-registra. Ugovori su vrijedni 793,2 milijuna kuna, od čega je 696,6 milijuna kuna sufinancirano sredstvima iz fondova EU-a.


AKTUALNO REVIZORSKO IZVJEŠĆE O AGROKORU

KLJUČNIM TVRTKAMA VRIJEDNOST MANJA 13,4 MILIJARDE KUNA Ispravke vrijednosti u Diviziji maloprodaje iznose 10,5 milijardi kuna od čega su 7,4 milijarde kuna samo Konzumove, ukupni negativni efekt na kapital kroz prepravak 2015. i gubitak 2016. u Diviziji poljoprivrede je 1,7 milijardi, a u Prehrani 1,2 milijarde kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

akon punih pet mjeseci, prošli tjedan prezentirani su rezultati revizijskih izvješća najvećih Agrokorovih kompanija koju je odradio PricewaterhouseCoopers. Izvanredna uprava Agrokora prezentirala je izvješća za ključne pojedinačne kompanije iz sastava Agrokor Grupe, s izuzetkom samog Agrokora čija je prezentacija najavljena za početak ovog tjedna, i to nakon predstavljanja Privremenom vjerovničkom vijeću. Revizija je uz ispravke za 2015. godinu pokazala da ukupna imovina Agrokorovih kompanija iz tri sekora - maloprodaje, poljoprivrede i prehrane - vrijedi manje, i to za 13,4 milijarde kuna. Ispravke vrijednosti u Agrokorovoj Diviziji maloprodaje iznose 10,5 milijardi kuna od čega su 7,4 milijarde kuna samo Konzumove, ukupni negativni efekt na kapital kroz prepravak 2015. i gubitak 2016. u

Diviziji poljoprivrede iznosi 1,7 milijardi kuna, a u Prehrani 1,2 milijarde kuna. “Ne vidim kako je moglo doći do promjena poslovnih politika o kojima je govorio Todorić. Da je do njih i došlo, ne možete mijenjati računovodstvene standarde. Vrijednosti koje se ispravljaju, ispravljaju se na tržišne vrijednosti i to je nepotrebno komentirati. Kad radite ovakvu reviziju, svatko od nas procjenjuje vrijednosti i nikad se nećemo složiti koliko što vrijedi, zato nam računovodstveni standardi daju neki okvir. Ako izađete iz tih okvira, to nema veze s realnom vrijednošću. Deset milijardi kuna ispravaka je ključna brojka, a ja danas ne želim govoriti o tome gdje je došlo do zakonskih ili nezakonskih prepravki”, komentirao je izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak na upit jesu li u reviziji pronađeni nezakoniti elementi.

UKUPNI REZULTAT KONZUMA JE NEGATIVAN, ALI TO NE ZNAČI DA JE KONZUM OPERATIVNO LOŠE POSLOVAO, ISTIČE RAMLJAK

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO 10,5 milijardi kuna, što je oko 100 milijuna više nego godinu ranije. Prema revidiranom izvješću PwC-a, Konzum je i u 2015. godini zabilje-

BELJE, PIK VINKOVCI I VUPIK U BUDUĆNOSTI ĆE POSLOVATI BEZ PROBLEMA S KAPITALOM, SMATRA IZVANREDNI POVJERENIK NETO GUBITAK U TRI NAJVAŽNIJE DIVIZIJE

GOVOREĆI O TVRTKAMA IZ AGROKOROVE DIVIZIJE PREHRANA, RAMLJAK JE KAZAO KAKO JE NJIHOVA BUDUĆNOST NEUPITNA

Nakon revizije neto rezultata po pojedinim kompanijama iščitava se kako je u maloprodajnom dijelu Agrokora - koji čine Konzum i Tisak - u prošloj godini ostvaren neto gubitak veći od 2,2 milijarde kuna, u Poljoprivredi - u čijem su sastavu Belje, PIK Vinkovci i Vupik neto gubitak iznosio je 329 milijuna kuna, a u Prehrani - koju čine Ledo, Jamnica, Zvijezda i PIK Vrbovec - 741 milijun kuna. U razdoblju od 2015. i 2016. godine ukupni negativni efekt na neto dobit u Maloprodaji iznosio je 2,5 milijardi kuna, u Poljoprivredi 200 milijuna kuna, a u Prehrani 1,4 milijarde kuna. Revizorsko izvješće je pokazalo kako najznačajniji negativni utjecaj na dobit u 2016. čine rezervacije od 50 posto na međusobnim potraživanjima unutar Agrokor Grupe.

MALOPRODAJA U MINUSU Kolika je kompleksnost izrade revizije izvješća za Konzum, možda se najbolje može ilustrirati brojkom kako ta tvrtka ima više od tri milijuna računovodstvenih stavki. Konzum je u prošloj godini poslovao s gubitkom većim od 1,85 milijardi kuna, dok su poslovni prihodi tog najvećeg hrvatskog maloprodajnog lanca iznosili

žio gubitak od 1,4 milijarde kuna, dok je prijašnji objavljeni financijski izvještaj pokazivao da je poslovao s dobiti od 235 milijuna kuna. Prihodi Konzuma u 2015. godini bili su 10,4 milijarde kuna, dok je u ranije objavljenom izvješću stajalo da su prihodi bili 14,6 milijardi kuna. “Konzum je imao manju dobit nego što se to prikazivalo, ali to nije bio razlog zbog kojeg se Agrokor Grupa našla u problemima. Ukupni rezultat Konzuma je negativan, ali to ne znači da je Konzum operativno loše poslovao. Negativan rezultat za 2016. je rezultat koji se godinama skupljao i sada konačno izlazimo s točnim rezultatima”, istaknuo je Ramljak navodeći kako ne treba stvarati dodatnu nervozu kod zaposlenika jer, prema njegovim riječima, Konzum je u prvih devet mjeseci ove godine iskazao operativnu dobit te mu se promet vraća na razinu prošlogodišnjeg. Poslovni rashodi Konzuma lani su bili 11,6 milijardi, a godinu ranije 10,7 milijardi kuna. “Najveći ispravak vrijednosti kod Konzuma je kod vrijednosti udjela i poslovanja Idee u Srbiji, koja je 2014. prepuštena bez naknade Mercatoru, a još se uvijek ta vrijednost, veća od tri milijarde kuna, vodi u knjigama Konzuma”, rekao je Ramljak.

VLADA O REVIDIRANOM FINANCIJSKOM IZVJEŠĆU

Potvrđena opravdanost donošenja zakona Vlada će se očitovati o revidiranom financijskom izvješću nakon objave konsolidacije koja će pokazati stanje Agrokor Grupe na kraju 2016. godine. U Vladi ističu da prvi nalazi koji su predočeni javnosti potvrđuju opravdanost potrebe donošenja Zakona o postupku izvanred-

ne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku. Još su jednom istaknuli kako su donošenjem tog zakona očuvana radna mjesta i spriječeno prelijevanje sistemskih rizika na cijelo gospodarstvo te sačuvana stabilnost sustava.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.


Na dan 31. prosinca 2016. godine većinski vlasnik Konzuma je Agrokor koji je u svom vlasništvu držao 75,37 posto dionica. Jamnica, koja je također u većinskom vlasništvu Agrokora, u svom vlasništvu je imala 11,10 posto dionica Konzuma, dok je preostalih 13,53 posto bilo u vlasništvu pojedinih trgovačkih društava, financijskih institucija te domaćih i stranih fizičkih osoba. Tisak je u 2016. godini ostvario gubitak od 388 milijuna kuna, dok je gubitak za 2015. godinu bio 64,4 milijuna kuna. Konsolidirani poslovni prihodi iznosili su 2,73 milijarde kuna, što je za 3,5 posto manje nego godinu ranije. Kratkoročne obveze su veće od kratkoročne imovine za 330,9 milijuna kuna.

NETO GUBITAK TVRTKI IZ DIVIZIJE POLJOPRIVREDA Iako je neto gubitak u Diviziji poljoprivrede Agrokorovih kompanija lani bio 329 milijuna kuna, Ramljak je istaknuo kako je njihovo poslovanje u prvih devet mjeseci jako dobro, a dobit u tom razdoblju najbolja u povijesti. Belje je prošlu godinu završilo s neto gubitkom od 45 milijuna kuna, dok je gubitak za 2015. iznosio 113 milijuna kuna, odnosno bio je za 68 milijuna kuna veći nego što je za tu godinu bilo objavljeno ranije. PIK Vinkovci lani je zabilježio gubitak od 233 milijuna kuna, dok je gubitak od 72 milijuna kuna zabilježio

U MALOPRODAJNOM DIJELU AGROKORA KOJI ČINE KONZUM I TISAK - LANI JE OSTVAREN NETO GUBITAK VEĆI OD 2,2 MILIJARDE KUNA u godini ranije. Poslovni prihodi lani su mu bili 519 milijuna kuna što je 16 posto više nego u 2015. S druge strane, poslovni rashodi bili su 710 milijuna kuna, odnosno za 51 posto veći nego u 2015. godini. Vupik je lani zabilježio gubitak od 51 milijun kuna, a u 2015. od 38 milijuna. Ukupni prihodi lani su iznosili 420 milijuna kuna. Ramljak je ocijenio kako će sve ove tri kompanije u budućnosti poslovati bez problema s kapitalom.

KOMPANIJE MOGU OPERATIVNO OPSTATI U prošloj godini Ledo Grupa zabilježila je gubitak prije oporezivanja od 270 milijuna kuna,

MARTINA DALIĆ ZATRAŽILA PREGLED SVIH SVOJIH E-MAIL RAČUNA

Nisu pronađene poruke za koje ju je prozivao Todorić Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić zatražila je pregled svih svojih e-mail računa nakon što ju je bivši predsjednik uprave Agrokora Ivica Todorić na svom blogu izravno optužio za pri-

jetnje. Nadležna državna tijela su nakon obavljenih pregleda izvijestila da “nisu pronađene poruke koje bi ukazivale na prijetnje prema gospodinu Ivici Todoriću ili bilo kojem drugom članu uprave Agrokora”.

dok je u 2015. imala dobit od 262 milijuna kuna. Na dan 31. prosinca 2016. potraživanja od povezanih društava, članica Grupe Agrokor, u ukupnom iznosu bila su 1,41 milijarda kuna. Poslovni prihodi lani su bili veći od 2,1 milijarde kuna, što je gotovo na razini s prihodima u 2015. Ostvarenje poslovnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu iznosi 99,9 posto, navodi se u financijskom izvješću, što je za Ledo Grupu odličan rezultat s obzirom na nepovoljne vremenske prilike. Poslovni prihodi PIK Vrbovca lani su bili 2,16 milijardi kuna, godinu je završio s osam milijuna kuna neto gubitka, nasuprot godine ranije kada je ostvario 80 milijuna kuna neto dobiti. Zvijezda je 2016. poslovala s neto gubitkom od 146 milijuna kuna, dok je godinu ranije zabilježila dobit od 25 milijuna kuna. Konsolidirani poslovni prihodi Zvijezde lani su iznosili 873 milijuna kuna i bili su dva posto manji nego u 2015., što je rezultat niže prosječne prodajne cijene i neznatno nižih prodanih količina. Poslovni rashodi bili su veći od milijardu kuna, odnosno 18 posto viši nego godinu ranije, zbog većih nabavnih cijena sirovina u odnosu na prethodnu godinu, no najvećim dijelom zbog vrijednosnog usklađenja internih potraživanja. Jamnica je u 2016. zabilježila neto gubitak od 317 milijuna kuna, dok je godinu ranije zabilježila dobit od 273 milijuna. Ukupni lanjski prihodi bili su veći od 2,6 milijardi kuna, dok revidirano izvješće za 2015. pokazuje prihode od 2,5 milijardi kuna, što je razlika od 206 milijuna od objavljenih financijskih izvješća za 2015. Poslovanje Agrokorove Divizije prehrana izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak prokomentirao je riječima kako je budućnost kompanija iz te grupacije “neupitna”, te istaknuo da su svi izvještaji kompanija rađeni po načelu neograničenosti poslovanja što ukazuje na činjenicu da kompanije mogu operativno opstati u budućnosti.

Deset milijardi kuna ispravaka je ključna brojka, a ja danas ne želim govoriti o tome gdje je došlo do zakonskih ili nezakonskih prepravki.

Ante Ramljak, izvanredni povjerenik u Agrokoru

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO CROENERGY KONFERENCIJA

U HRVATSKOJ SE MOŽE RADITI DOBRO, ALI TREBA ZNATI I HTJETI Ne oskudijevamo u prirodnom potencijalu već u znanju, u razrađenoj suvisloj politici, u osmišljenoj i dalekosežnoj energetskoj strategiji, kaže Julije Domac piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ako pokrenuti i osigurati financiranje energetskih projekata, kako potaknuti energetsku obnovu zgrada te u konačnici kako inovacijama u energetici pokrenuti gospodarski rast bila su neka od pitanja na koja je odgovore pokušala dati 4. Croenergy konferencija, koja je održana prošli tjedan u Energetskom centru Bračak. Trodnevno događanje koje je bilo usmjereno na financiranje i provedbu projekata organizirala je Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), uz Europsko udruženje energetskih agencija i regija za energiju i okoliš (FEDARENE) te institucionalne partnere - Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR). Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i predsjednik FEDARENE-a, istaknuo je kako konferencija nastojati više promišljati o konkretnim projektima i akumulirano znanje prenijeti izvan granica Hrvatske. “Ideja je pokazati da se može

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

raditi onako kako to rade najbolji u Europi. U Hrvatskoj se može raditi dobro, promišljati i biti uspješan. No treba znati i treba htjeti”, naglasio je dodajući kako je sada dobar trenutak za razgovore o projektima, umrežavanje investitora i stvaranje dobre prakse kod kuće. Hrvatska je, nastavio je Domac, prirodno bogata vodom, pogodna je za snažnije korištenje energije sunca, ali i šumskog potencijala. “S obzirom na to, značajan nam je udjel obnovljivih izvora energije. No on nije ni približan onome koliko bi mogao i trebao biti. Dakle, ne oskudijevamo u prirodnom potencijalu već u znanju, u razrađenoj suvisloj politici, u osmišljenoj i dalekosežnoj energetskoj strategiji. Zapravo, sve ono što sami trebamo napraviti, valja učiniti još bolje nego sada”, naglasio je i dodao kako gospodarstvo prepoznaje takve projekte. “Hrvatske tvrtke su spremne. Međutim, kako bi se mogle snažnije razmahati, politika im treba stvoriti preduvjete, a ustanove poput naše dati im okvire. Ukratko, mi smo ti koji trebamo


stvoriti tržište kako bi naše gospodarstvo uzletjelo”, istaknuo je.

POTENCIJAL TRŽIŠTA - MILIJARDE KUNA U REGEA-i smatraju kako nije problem namaknuti novac za financiranje projekata OIE i energetske učinkovitosti. Međutim, nedostaju financijski instrumenti te sofisticiraniji načini investiranja i aktiviranja bespovratnih sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj. “Potencijal tržišta mjeri se u milijardama kuna. Smatram kako bi naše tvrtke mogle preuzeti itekako dobar dio tog kolača. Posebice jer su to projekti lokalnog karaktera poput javne rasvjete ili rekonstrukcije zgrada i oni koji toliko ne privlače velike globalne igrače”, kazao je. Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, napomenula je kako je iznimno važno povezati se s drugim regijama, prikupiti dobra iskustva i raspraviti o svemu onome što je potrebno za poticanje ulaganja u energetsku obnovu i učinkovitost. Također, bitno je dobro pripremiti natječaje kako bi se moglo aplicirati i u što većoj mjeri privući EU sredstva. “Naši proračuni nisu toliko izdašni da bi se napravilo onoliko koliko je moguće na području energetske učinkovitosti”, naglasila je dodajući kako se u to mogu snažnije uključiti i građani. “To je jedan od najvećih zadataka. Posebice jer je zgradarstvo najveći potrošač energije”, kazala je. Administrativne granice ne smiju biti granice našeg djelovanja, važno je zajedništvo. Hrvoje Frankić, zamjenik župana zagrebačkog, istaknuo je kako ta županija prepozna-

U REGEA-i SMATRAJU KAKO NIJE PROBLEM NAMAKNUTI NOVAC ZA FINANIRANJE PROJEKATA OIE I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI je važnost ove teme. Štoviše, na vlastitu primjeru pokazuje kako jedna županija promišljenim gospodarenjem energijom i planiranjem investicija može postići mnogo. “Naime, od 2012. do 2016. godine vrijednost ukupnih investicija u energetsku obnovu škola i obnovljive izvore energije u našim školskim objektima iznosi 19,3 milijuna kuna. U ovoj godini za energetsku obnovu dviju škola investirat će se gotovo osam

milijuna kuna”, napomenuo je rekavši kako se objedinjenom javnom nabavom za električnu energiju i prirodni plin uštedjelo oko pet milijuna kuna. “Dosad se za energetsku obnovu zgrada javne namjene na našem području utrošilo ukupno 13 milijuna kuna, a u ovoj godini smo za tu svrhu u proračunu izdvojili dva milijuna kuna vlastitih sredstava”, kazao je.

ODRŽIVO KORIŠTENJE ENERGIJE Isto tako, nastavlja se sa 1,5 milijuna kuna vrijednim projektom E-mobilnost u sklopu kojeg se grade e-punionice. Važno je istaknuti i 20 milijuna eura vrijedan projekt modernizacije javne rasvjete New Light koju Zagrebačka županija provodi s Krapinsko-zagorskom, uz stručnu podršku REGEA-e. “Očekivanja su da će projekt New Light dovesti do ukupnih godišnjih ušteda na troškovima za energiju i održavanje u iznosu od 1,1 milijuna eura”, naglasio je Frankić dodajući kako je održivo korištenje energije zasigurno jedna je od ključnih tema za našu budućnost i u to svi trebaju ulagati više. Željko Kolar, župan krapinsko-zagorski, istaknuo je kako je ta županija zahvaljujući REGEA-i, koji joj je otvorio oči, odavno krenula s projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Naglasio je i važnost dugoročnog planiranja u tome području, odnosno značaj projekata s kojima se treba prijaviti za dobivanje sredstava EU-a e do 2027. godine. Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj, kaže kako ova razvojna banka, sukladno prioritetima EUa, posebice vodi računa o projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. “Primjerice, EIB je za zaštitu okoliša u 2015. godini odobrio oko 20 milijardi eura. U 2016. godini, pak, oko 17 milijardi eura, a trećina tih sredstava bila je za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost ili izgradnju novih energetskih objekata u EU”, naglašava Kovačev. Sredstva su, nastavlja on, spremna i za Hrvatsku. EIB tako manje kredite odobrava putem partnera – HBOR-a i pet najvećih poslovnih banaka. A spreman je, kaže, financirati i velike kredite.

Hrvatske tvrtke su spremne. Međutim, kako bi se mogle snažnije razmahati, politika im treba stvoriti preduvjete, a ustanove poput naše dati im okvire. Ukratko, mi smo ti koji trebamo stvoriti tržište kako bi naše gospodarstvo uzletjelo. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i predsjednik FEDARENE-a

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

TREĆA SOLARNA ELEKTRANA OTP BANKE OTP banka je predana realizaciji projekata iz područja poticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora energije, što pokazuje i naša poslovna strategija, kazao je Békeffy

O

vih dana u pogon je puštena solarna elektrana na zgradi poslovnog centra OTP banke u Puli. Fotonaponski sustav snage 30 kW proizvodit će struju za potrebe lokalnih potrošača u zgradi – klimatizaciju, rasvjetu, potrebe IT infrastrukture, liftove i ostalo. Planirana godišnja proizvodnja električne energije iznosi 40 MWh, a očekuje se kako će cjelokupna proizvodnja energije biti potrošena za potrebe zgrade poslovnog

centra. Ukupna vrijednost instaliranog fotonaponskog sustava iznosi 383.000 kuna, a sredstva za realizaciju projekta je u cijelosti osigurala OTP banka. Ovo je treća solarna elektrana OTP banke. Elektrana na zgradi poslovnog centra u Dubrovniku, snage 25 kW, koristi se već preko dvije godine. Ulaganje u dubrovačku elektranu iznosilo je 361.000 kuna, za što je OTP banka također samostalno osigurala sredstva. U srpnju prošle godine puštena je u pogon druga solarna

ZAŠTITA OKOLIŠA

Sve veća potražnja za Sunčanim kreditima Korištenjem električne energije iz vlastitih sunčanih elektrana OTP banka u svojoj poslovnoj strategiji provodi i smjernice Europske unije o energetskoj učinkovitosti, odnosno proizvodnji električne energije na mjestu potrošnje. U proizvodnom portfelju OTP banka nudi i Sunčane kre-

dite za kojima postoji sve veća potražnja. U okviru svog programa Zeleno svjetlo za okoliš, OTP banka na razne načine nastoji smanjivati svoj utjecaj na okoliš, razvijati projekte energetske učinkovitosti, kao i unaprijediti vlastiti sustav odvajanja otpada.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

elektrana na upravnoj zgradi OTP banke u Zadru. Taj je fotonaponski sustav snage 21 kW realiziran ugovorom o zajedničkom financiranju projekta poticanja obnovljivih izvora energije korištenjem subvencioniranih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost tog projekta iznosila je 313.000 kuna, od čega je Fond financirao 40 posto opravdanih troškova, to jest do 96.200 kuna. “OTP banka je predana realizaciji projekata iz područja poticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora energije, što pokazuje i naša poslovna strategija u koju smo ugradili uvođenje mjera smanjenja utjecaja na okoliš. S obzirom na to da se značajni dio poslovanja Banke ostvaruje uz obalu, odlučili smo se na korištenje obnovljivih izvora energije iz sunčanih elektrana instaliranima na našim zgradama u sunčanim gradovima. Puštanje u pogon treće, po snazi najjače, solarne elektrane u Puli pokazuje našu predanost ciljevima održivosti, očuvanju okoliša, kao i dobrobiti zajednice u kojoj poslujemo”, istaknuo je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke. (J.V.)


9. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA I IZLOŽBA NAFTNO-PLINSKO GOSPODARSTVO

Energetska neovisnost Hrvatske se ne smije zanemariti Ovo je prilika da pošaljemo jasan stav energetskoga gospodarstva da njegov doprinos razvoju energetske strategije treba biti jasno vidljiv i u krajnju ruku prihvaćen, naglašava Marija Šćulac Domac

H

rvatski energetski sektor nije protiv prelaska s ugljičnog na niskougljični razvoj gospodarstva u cjelini, no svakako treba voditi računa da će fosilna goriva imati bitnu ulogu još dugi niz godina u osiguravanju potreba za energijom, ocijenila je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 9. međunarodnoj konferenciji i izložbi Naftno-plinsko gospodarstvo, koja se održala proteklog tjedna u Šibeniku i koja je okupila više od 300 sudionika, 60 predavača, 80 predstavnika kompanija, institucija, ustanova, fakulteta i udruga te je jedna od većih ovakve vrste u Jugoistočnoj Europi. “Uvažavajući tu činjenicu nikako se ne smije zanemariti potreba za zadržavanjem određene energetske neovisnosti naše države, bilo kroz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, bilo kroz razvoj novih dobavnih pravaca prirodnog plina, u prvom redu terminala za ukapljeni prirodni plin, UPP, te Jadransko-jonskog plinovoda. Ovo je prilika da pošaljemo jasan stav energetskoga gospodarstva da njegov doprinos razvoju energetske strategije treba biti jasno vidljiv i u krajnju ruku prihvaćen”, naglasila je Marija Šćulac Domac. Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić najavio je da će se do kraja godine donijeti novi zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. “Cilj zakona je napokon pokrenuti značajnije istraživanje i eksploataciju

Marija Šćulac Domac

ugljikovodika u Hrvatskoj te i na taj način pridonijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva”, rekao je Milatić. Ispred Znanstvenog vijeća HAZU-a akademik Mirko Zelić analizirao je trenutačno stanje u Hrvatskoj te izrazio zabrinutost glede činjenice da uvozimo 50 posto više primarne energije u odnosu na proizvodnju.

PROMICANJE GOSPODARSTVA U SEGMENTU NAFTNE INDUSTRIJE Viši stručni suradnik Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Zvonimir Jerolimov naglasio je potrebu uspostave daljnjega zakonodavnog okvira s područja energetike i rudarstva. Tom prilikom najavio je i formiranje nove zajednice pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Sektoru za energetiku i zaštitu okoliša, Zajednice proizvođača naftno-plinske opreme i usluga u naftnoj industriji, koja će biti prva takve vrste u Hrvatskoj, a sve u cilju promicanja hrvatskoga gospodarstva

u segmentu naftne industrije. U sklopu konferencije u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa prvi put su održani i poslovni susreti stranih i hrvatskih tvrtki, što je potvrdilo da postoji veliki interes i mogućnosti suradnje na projektima u naftnoj industriji u Hrvatskoj i u svijetu. Konferenciju i izložbu organizirali su Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa (HUNIG), Znanstveno vijeće za naftu i plin HAZU, Hrvatski nacionalni komitet Svjetskog vijeća za naftu i plin (WPC) i Hrvatska sekcija Međunarodne udruge naftnih inženjera (SPE), pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Prvi put ove godine Hrvatska gospodarska komora je jedan od glavnih podupiratelja 9. međunarodne konferencije i izložbe, koja se održava bijenalno i koja je dobra podloga za razmjenu iskustava i prezentiranje novih dostignuća u naftnoj industriji. (V. A.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO INDUSTRY&TECH

INDUSTRIJA TREBA MODERNIZACIJU Hrvatska gospodarska komora organizira konferenciju Industry and Tech u sklopu projekta digitalne transformacije HGKtech, kako bi tehnološke tvrtke zajedno s predstavnicima industrije pokazale primjere iz prakse kojima su podigle konkurentnost poslovanja piše Krešimir Sočković sockovic@privtredni.hr Iako mnogi misle da su tehnologije skupe, drugi se s time ne slažu jer smatraju da je puno skuplje ne uvesti ih. “Od 500 najvećih svjetskih kompanija u zadnjih 15 godina 200 ih je nestalo s liste jer se nisu prilagodili. Stagnacija hrvatskog gospodarstva dobrim se dijelom događa zbog toga što je naš menadžerski kadar loše pripremljen za modernizaciju. Kao gospodarstvo smo globalno nekonkurentni, a IT je jedna od ključnih komponenti za povećanje konkurentnosti”, dodaje Dujmović.

PODIZANJE KONKURENTNOSTI POSLOVANJA

Kao gospodarstvo smo globalno nekonkurentni, a IT je jedna od ključnih komponenti za povećanje konkurentnosti. Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana

H

rvatsko gospodarstvo još nije na ozbiljan način iskoristilo mogućnosti informacijskih tehnologija u svojem razvoju, a to se još možda više odnosi na domaću industriju. Posljedica toga je činjenica da su domaće tvrtke koje se bave informacijskim tehnologijama velikom većinom izvoznici, a relativno mali dio posla obavljaju za domaću industriju. Postoje standardizirane mjere koliko ste zreli u korištenju informacijskih tehnologija, ističe Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, jedne od najvećih domaćih IT tvrtki. “Na skali od nula do pet većina hrvatskih tvrtki se kreće negdje oko dvojke. Automatizira se dio poslovnog procesa, eventualno je integriran u centralni, no vrlo rijetko dođe do potpune integracije koja će donijeti povećanje produktivnosti i automatizacije procesa prema kupcima ili dobavljačima. Takvi su samo stranci koji posluju u Hrvatskoj ili oni koji su na to prisiljeni zbog regulative”, smatra Dujmović.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

Upravo zbog tih razloga Hrvatska gospodarska komora organizira konferenciju Industry and Tech u sklopu projekta digitalne transformacije HGKtech, kako bi tehnološke tvrtke zajedno s predstavnicima industrije pokazale primjere iz prakse kojima su podigle konkurentnost poslovanja. Kada danas imate tvrtku koja automatizira proizvodnju i prati kvalitetu na proizvodnoj traci, ne možete odrediti je li ona IT ili industrijska tvrtka, kaže Emil Perić, voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT pri HGK-u. “Primarni alat joj je računalo, digitalna kamera, senzori, istraživanje uz pomoć računala o postojanju problema. Same tvrtke koje pružaju tehnologiju više nisu isključivo samo IT tvrtke. Nama je na ovoj konferenciji cilj pokazati kako je potrebno malo učiniti kako bi se došlo do modernizacije i uvođenja novih tehnologija”, zaključuje Perić. Na konferenciji će se govoriti o inovacijama kao ključu uspjeha, tehnologiji kao konkurentskoj prednosti, digitalizaciji i industriji, kao i razvoju novih proizvoda, održivoj proizvodnji i novim pravilima poslovanja. Konferencija će se održati 23. i 24. listopada u kongresnom centru Forum u Zagrebu, a prijave su moguće na internetskoj stranici industrytech.hgk.hr.


NOVA USLUGA ZA ČLANICE HGK

Besplatno porezno savjetovanje Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja

H

rvatska gospodarska komora pokrenula je besplatnu uslugu poreznog savjetovanja namijenjenu svim članicama Komore. Gospodarstvenici se za dodjelu vaučera prijavljuju putem obrasca koji se nalazi na internetskoj stranici hgk. hr/usluga-savjetovanja-ovlastenih-poreznih-savjetnika. Moguće ju je koristiti jednom godišnje i to dodjelom vaučera koji je jednak vrijednosti jednog upita odnosno jednog stručnog mišljenja/očitovanja ovlaštenih poreznih savjetnika sukladno Zakonu o poreznom savjetništvu. Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja. Potrebno je dostaviti i detaljno obrazložiti postavljeno pitanje (ili više njih, ali vezano za određeni problem) za ovlaštene porezne savjetnike uz svu popratnu dokumentaciju potrebnu za

razumijevanje upita i izradu stručnog mišljenja. Sukladno navedenom postupku odabira, članici će biti dostavljena obavijest o dodjeli vaučera odnosno mogućnosti korištenja usluge poreznog savjetovanja s naznakom predviđenog datuma izvršenja. Porezni savjetnici izradit će mišljenje/očitovanje u pisanom obliku koje će HGK dostaviti članici odmah po

zaprimanju. Broj vaučera je ograničen i baziran je na mjesečnoj osnovi. Prijave se otvaraju 1. u mjesecu i zatvaraju ispunjenjem maksimalnog broja prijava za taj mjesec. Ako zainteresirana članica ne ostvari pristup usluzi zbog navedenog ograničenja, prijavu je moguće ponoviti idući mjesec ili koristiti usluge stručnjaka za poreze HGK.

REGISTAR ZAŠTIĆENIH OZNAKA

SLAVONSKI KULEN I VARAŽDINSKO ZELJE ZAŠTIĆENI U EU

U Bruxellesu je održan sastanak Odbora za politiku kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri EK, na kojem je održana rasprava i glasovanje o prijedlogu Provedbene uredbe Komisije (EU) o upisu naziva Varaždinsko zelje te Slavonski kulen/ Slavonski kulin u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Za Varaždinsko zelje prijedlogom Uredbe predlaže se upis naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a za sjemenje i proizvode od kupusa koji se proizvode izvan definiranog zemljopisnog područja, na oznakama se bez vremenskog ograničenja dopušta korištenje naziva sorti Varaždinsko 2 i Varaždinsko 3, uz jasno isticanje zemlje podrijetla, bez ikakva upućivanja na Hrvatsku. Slavonski kulen/Slavonski kulin će prijedlogom Uredbe biti upisan u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a slovenskom društvu Celjske mesnine se dozvoljava korištenje naziva Slavonski kulen za označavanje proizvoda koji

nije u skladu sa specifikacijom proizvoda Slavonski kulen/Slavonski kulin (ZOZP) tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu Uredbe. Prijedlozi Uredbi su jednoglasno usvojeni, a pravnu snagu imat će tek po objavi u Službenom listu EU-a. Ponosan sam na sve koji su sudjelovali u ovom procesu, a ponajprije na naše proizvođače, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Bilo je prigovora na naše zahtjeve za zaštitu naziva ovih proizvoda, no argumentiranim pristupom izborili smo se za svoja uvjerenja. Još jednom čestitam proizvođačima i želim im puno uspjeha u promociji njihovih proizvoda kako na domaćem tako i na ostalim tržištima”, kaže Tolušić. (K.S.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO KONFERENCIJA “HRVATSKA KAKVU TREBAMO - POLJOPRIVRE

POLJOPRIVREDA KAO IZBOR, A NE KAO TERET U zadnjih tridesetak godina prva stvar koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište, a veliki problem su i nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, niska konkurentnost, slaba educiranost proizvođača, loša dobna struktura i depopulacija ruralnih područja, ističe Tolušić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N Ne možemo biti zadovoljni dok se trend pada poljoprivredne proizvodnje ne preokrene. Zato želimo poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a donosimo i novi zakon o OPGovima čiji je cilj motivirati članove OPGova da ostanu na područjima na kojima žive i rade. Andrej Plenković, hrvatski premijer

a konferenciji Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće raspravljalo se o izazovima i budućnosti poljoprivrede u Hrvatskoj te kako potaknuti modernu i održivu proizvodnju uz bolje iskorištavanje izdašnih fondova Europske unije. Konferenciju je svojm govorom otvorio premijer Andrej Plenković apostrofiravši upravo poljoprivredu kao jednu od ključnih tema domaćeg gospodarstva i politike. Naglasio je kako je u sedmogodišnjem aktualnom okviru europskog proračuna 36 posto sredstava alocirano za poljoprivredu, a tu govorimo o čak 408 milijardi eura koji će se redistribuirati među države članice.

PREDUVJETI POSTOJE “Puno je izazova s kojima se naši poljoprivrednici suočavaju, bilo da je riječ o nedostatku zemljišta, bilo elementarnim nepogodama. Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Najvažnije je da imamo radišne, vrijedne ljude koji žive na selu, proizvode hranu i vole ono što rade. Zato je ključ kako da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanja proizvodnje”, istaknuo je Plenković napomenuvši kako niske otkupne cijene ugrožavaju održivost naših poljoprivrednika, posebno mljekara. “Ne možemo biti zadovoljni dok se trend pada poljoprivredne proizvodnje ne preokrene. Zato želimo poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a donosimo i novi zakon o OPG-ovima čiji je cilj motivirati članove OPG-ova da ostanu na područjima na kojima

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

žive i rade”, naglasio je Plenković osudivši pojavu nepoštenih trgovačkih praksi od kojih su brojni proizvođači imali izrazite štete.

NAJVAŽNIJE JE DA IMAMO RADIŠNE, VRIJEDNE LJUDE KOJI ŽIVE NA SELU, PROIZVODE HRANU I VOLE ONO ŠTO RADE, SMATRA PLENKOVIĆ Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić poručio je da su poljoprivreda i ruralni prostor neodvojivo vezani te da je pravo pitanje kakvu poljoprivredu i ruralni prostor u Hrvatskoj želimo. “U zadnjih tridesetak godina prva stvar


DA ZA 21. STOLJEĆE”

koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište, a veliki problem su i nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, niska konkurentnost, slaba educiranost proizvođača, loša dobna struktura i depopulacija ruralnih područja. Još uvijek ta poljoprivreda nije naš izbor nego nešto na što nas netko natjera“, kazao je Tolušić referirajući se na slab interes za poljoprivredne škole. “Da bi se osigurao poželjan prostor za život i rad na selu, treba osigurati osnovnu javnu infrastrukturu, povećati dostupnost i brzinu širokopojasnog interneta te omogućiti razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na selu. Poljoprivreda za 21. stoljeće je poljoprivreda kao izbor, a ne teret. Ne znam jesu li vama govorili kad ste bili mali ‘sine, moraš učiti, ako ne učiš, ići ćeš raditi na polje’? Ja bih volio da se kaže obrnuto - na tome moramo raditi i stremiti”, rekao je Tolušić dodajući da se za te ciljeve može iskoristiti novac EU-a koji treba pametno utrošiti.

TEHNOLOGIJA SLUŽI KAO PODRŠKA Matija Žulj, osnivač i vlasnik Agrivija, poručio je da poljoprivredom možemo konkurirati u svijetu te da poljoprivrednici moraju voditi računa o održivosti, shvaćati da je poljoprivreda biznis i da im tehnologija u poslu može samo pomoći. “Uz pomoć tehnologije možemo na vrijeme reagirati. Tehnologija služi kao podrška, a ne nešto što je teško”, izjavio je Žulj odbacivši predrasudu da samo mladi koriste tehnologiju. Na prvoj od tri panel-diskusije u sklopu konferencije pod nazivom Kratki lanci opskrbe

i lokalne robne marke ministar Tolušić rekao je da mu je suludo da po njegovom dolasku u Ministarstvu nije bilo nikakve strategije te da trenutačno rade na strateškom dokumentu za koji ne žele da ostane mrtvo slovo na papiru.

BEZ ZNANJA I TEHNOLOGIJE NE MOŽETE BITI KONKURENTNI, ISTIČE PUCAR Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da je Podravka jedna od rijetkih prehrambenih industrija koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. “Bez znanja i tehnologije ne možete biti konkurentni. Podravka je jedina kompanija u Hrvatskoj i regiji koja ima svoje sorte paprike registrirane u EU”, rekao je Pucar dodajući da to rade kako bi vertikalno integrirali poljoprivredu. Na konferenciji je bilo riječi i o uvođenju novih tehnologija i osiguranju usjeva, o mogućim i provedivim načinima udruživanja poljoprivrednika te o tome što je potrebno napraviti da se dvije ključne gospodarske grane, proizvodnja hrane i turizam, bolje povežu.

Poljoprivredom možemo konkurirati u svijetu, ali poljoprivrednici moraju voditi računa o održivosti, shvaćati da je poljoprivreda biznis i da im

tehnologija u poslu može samo pomoći. Matija Žulj, osnivač i vlasnik Agrivija

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM 81. ROĐENDAN PRVOMAJSKE

I DALJE PREPOZNA PROBLEMIMA UNAT

Prvomajska je na svojim vrhuncima, 80-ih godina, proizvodila do 10.000 alatnih st daleko od tih brojki, ali pravo je čudo da su uopće preživjeli tranziciju i sve druge p mnoge tvrtke piše Miro Soldić soldic@privredni.hr u kojoj će te nove alatne strojeve proizvoditi. “Uz ovu glodalicu tamo ćemo raditi i model GUK-1P te model ALG-200B. Trenutačno još čekamo da se pribave svi nacrti i usavrši tehnologija pa ćemo početi proizvoditi punim kapacitetom”, objasnio nam je Nikola Kovačić, komercijalist u Prvomajskoj, dodavši kako se posao dobro uhodao.

POVRATAK DOMAĆOJ KVALITETI

T

vornica alatnih strojeva Prvomajska prošle je godine obilježila 80 godina od proizvodnje prvog alatnog stroja, a ove godine su okupljanjem starih Prvomajčana obilježili i 81. obljetnicu tvrtke koja je, unatoč svim problemima, i dalje prepoznatljiv brend na domaćem i stranom tržištu alatnih strojeva. S proizvodnjom alatnih strojeva počeli su daleke 1936. godine, a nama su u svojim prostorijama predstavili najnovije proizvode kojima osvajaju strana tržišta. Riječ je o alatnoj glodalici ALG 100 RE koju su u svoju gamu uveli prošle godine, a upravo grade i novu, moderniziranu halu

CIJELE STROJEVE PRODAJU VEĆINOM U ZEMLJAMA U OKRUŽENJU, DOK REZERVNI DIJELOVI IDU NA SVE STRANE SVIJETA 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

“Sad već prodajemo dosta ovih strojeva, ponajprije školama za izobrazbu učenika jer su idealne za to. Izvozimo u školske centre u Sloveniju i Austriju, ali ne traže ih samo obrazovne ustanove, već i svaka veća industrija”, ističe Kovačić, a na naše pitanje koliko uopće može jačati potražnja za takvim tipom proizvoda ako znamo da u našem gospodarstvu ne cvjetaju ruže sektorima koji ih koriste, sa smiješkom odgovara kako potražnje još uvijek ima, dapače, po njihovoj prodaji se jasno vidi da ekonomija generalno jača. Mnoge tvrtke su prije desetak godina odbacile klasične strojeve i prešle na kineske CNC strojeve, ali s vremenom su uvidjeli da uz jeftiniju cijenu dolazi i vrlo upitna kvaliteta pa su se brzo počeli vraćati domaćoj kvaliteti koju Prvomajska nesumnjivo ima. Ističu kako im je otvaranje granica, što se povećalo ulaskom u EU, jako pomoglo poslovanju, pa sada svoje proizvode puno lakše izvoze po svijetu, a upita ima stvarno sa svih strana. Cijele strojeve prodaju većinom u zemljama u okruženju, dok rezervni dijelovi idu na sve strane svijeta, sve do Brazila i Trinidada i Tobaga. No uz otvaranje granica za proizvode i usluge došlo je i ukidanje ograničenja za slobodno kretanje radnika. U Prvomajskoj ih trenutno zapošljavaju pedesetak, no posla ima i volumen mu raste. Kada završe novu proizvodnu halu, trebat će im minimalno 10 novih montera i tu dolazimo do kroničnog problema našeg gospodarstva - nedostatka radne snage.


ATLJIVI, TOČ

trojeva godišnje. Danas su prepreke koje su pokopale

PREKALJENI MAJSTORI PRED MIROVINOM, A ONDA... Priča je dobro poznata svim domaćim poduzetnicima, kvalitetni radnici s iskustvom u struci su jako traženi vani i bez oklijevanja odlaze za boljim uvjetima. S istim problemom se suočavaju i u Prvomajskoj, njihovi školovani i iskusni radnici bez problema nalaze posao u Njemačkoj za plaće ko-

danas ponajprije su učenici koji nisu imali drugog izbora pri upisu pa su to upisali bez volje, tek tako da nešto završe. Oni pak koji žele raditi i imaju volje, kad nauče posao, vrlo brzo mogu otići za boljim uvjetima. Veliki je to problem”, naglašava Kovačić. A taj veliki problem ne može se rješavati na razini pojedinih tvrtki, već na razini države koja generalno treba postati konkurentnija i bolja za život. To pak znači da naši političari moraju napokon pokrenuti konkretne reforme i godinama pametno raditi kako domaćim radnicima strani pašnjaci ne bi izgledali puno zeleniji od naših. Koliko se tome možemo nadati u trenutačnoj političkoj konstelaciji, jasno je svakom tko iole prati događanja. Ukratko, još će puno autobusa i aviona otići za Njemačku i Irsku prije negoli naši lideri shvate alarmantnost situacije koju privatnici već odavno osjećaju na svojoj koži.

KNJIGA O POVIJESTI TVRTKE - POMOĆ U PROMOCIJI

GLAVNA DVA PROIZVODA SU IM GLODALICE KOJE PROIZVODE U CIJELOSTI I TOKARILICE KOJE ZASAD SAMO REMONTIRAJU jima domaća industrija nikako ne može parirati, a novih jednostavno nema dovoljno. Stara garda prekaljenih majstora polako se bliži umirovljenju, a rupu koju ostavljaju praktički je nemoguće pokrpati mladim kadrovima. “Kadar koji nam treba

Prvomajska je na svojim vrhuncima, 80-ih godina, proizvodila do 10.000 alatnih strojeva godišnje. Danas su daleko od tih brojki, ali pravo je čudo da su uopće preživjeli tranziciju i sve druge prepreke koje su pokopale mnoge tvrtke. Glavna dva proizvoda su im glodalice i tokarilice - glodalice proizvode u cijelosti, a tokarilice zasad samo remontiraju, iako zbog jačanja potražnje ostaje samo pitanje vremena kad će i njih početi izrađivati u svojim pogonima. Povodom prošlogodišnje 80. obljetnice izdali su i knjigu o povijesti i razvoju tvrtke, a to je im je puno pomoglo u promociji i konkretno se osjeća na ovogodišnjim poslovnim rezultatima. Mi im samo možemo poželjeti da nastave s uspjesima i proslave 100. obljetnicu sa što više projekata i otvaranja radnih mjesta jer su proizvodne tvrtke poput Prvomajske ono što nasušno treba hrvatskom gospodarstvu.

Kadar koji nam treba danas ponajprije su učenici koji nisu imali drugog izbora pri upisu pa su to upisali bez volje, tek tako da nešto završe. Oni pak koji žele raditi i imaju volje, kad nauče posao, vrlo brzo mogu otići za boljim uvjetima. Nikola Kovačić, komercijalist u Prvomajskoj

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO OPG-ovi MATAGA I KIRIDŽIJA, Opuzen

OKUSI NERETVE NA KUĆNOM PRAGU Zbog sve nepovoljnije situacije za proizvođače na tržištu prije nekoliko sezona odlučili smo svoje proizvode kupcima ponuditi direktno kroz zajednički brend, kaže Kiridžija

Prošle smo godine počeli eksperimentirati s preradom agruma u ekstra džemove s visokim postotkom voća i raznim delicijama poput arancina i limuncina. Mario Kiridžija

K

ad pitate uspješne poslovne ljude što je to dobra poslovna ideja, mnogi će vam reći kako je to ustvari kombinacija vaših interesa i vještina, gdje vam za realizaciju na početku nisu potrebna velika početna ulaganja ni zapošljavanje većeg broja djelatnika, kao i da na tržištu postoji potražnja koju ta ideja može zadovoljiti. Upravo sve te kriterije zadovoljava projekt Okusi Neretve - novi brend izravne internetske prodaje domaćih agruma i prerađevina iz vlastite proizvodnje OPG-ova Mataga i Kiridžija. Točnije, to je ponuda domaćih, zdravih i svježih proizvoda te dostava na vrata u najkraćem mogućem roku. “Naša poljoprivredna gospodarstva OPG-ovi Mataga i Kiridžija desetljećima se u Opuzenu bave uzgojem mnogih poljoprivrednih kultura, a ponajviše agruma. Zbog sve nepovoljnije situacije za proizvođače na tržištu prije nekoliko sezona odlučili smo svoje prvoklasne i netretirane proizvode kupcima ponuditi direktno kroz zajednički brend Okusi Neretve”, rekao nam je jedan od pokretača tog brenda Mario Kiridžija.

berbe. Na taj način, uz usklađivanje prijevoza, svima se mogu ponuditi maksimalno svježi plodovi. Zapravo, riječ je o najkraćem putu od stabla do stola. “U gradu Zagrebu dostavljamo robu na kućna vrata, dok za sve ostale gradove u Hrvatskoj postoji opcija slanja paketa. Osim izravne prodaje surađujemo i sa specijaliziranim trgovinama, odnosno trgovinama koje na prvo mjesto stavljaju podrijetlo i kvalitetu proizvoda, što je ujedno i naša poslovna ideja”, kaže drugi pokretač ovog brenda Marin Mataga, koji ističe kako njihovi kupci mogu biti sigurni jer se cjelokupna proizvodnja odvija na njihovim OPG-ovima i svi iz obitelji uključeni su u proizvodni ili prodajni proces. OPG-ovi Mataga i Kiridžija ukupno imaju više od 2000 stabala raznih vrsta agruma. Najzastupljenije su naranče i razne sorte mandarina, a nešto manje ostali agrumi poput limuna, grejpa, klementine i kumkvata. “Prošle smo godine počeli eksperimentirati s preradom agruma u ekstra džemove s visokim

OSIM IZRAVNE PRODAJE SURAĐUJEMO I S TRGOVINAMA KOJE NA PRVO MJESTO STAVLJAJU PODRIJETLO I KVALITETU PROIZVODA, ISTIČE MATAGA

OD STABLA DO STOLA

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Ubrzani način života kao i nove tehnološke mogućnosti otvorile su prostor internetskom tipu prodaje, koja u njihovu slučaju funkcionira tako da se putem predbilježbi kupcima ponudi mogućnost rezervacije željenih pošiljaka voća dok su plodovi još na stablu. Predbilježbe se otvaraju od tri do pet dana prije isporuke i traju do dana

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

postotkom voća i raznim delicijama poput arancina i limuncina”, istaknuo je Kiridžija navodeći kako u budućnosti želi i dalje razvijati brend i širiti distribucijsku mrežu, te najavljuje i nova ulaganja kako bi mogli udovoljiti potrebama šireg tržišta svježeg voća, ali i prerađevina. (I.G)


IZNAD CRTE

ZA ŠTO SLUŽE INSPEKTORI? JEAN-PIERRE MARIČIĆ

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Pripremili ste sve dokumente i spremno dočekujete inspektora koji vam kaže, i prije nego što je počeo s pregledom dokumentacije, kako nema nikakve šanse da možete imati ili pripremiti sve ono što on može tražiti

U

prvoj kolumni koju sam pisao pokušao sam razjasniti neke mitove o poduzetništvu – kako poduzetnike najčešće doživljavamo kao bahate likove pune novca koji ugnjetavaju svoje radnike, mizerno ih plaćaju za silne prekovremene sate i razmeću se svojim bogatstvom. Takvu sliku, u pravilu, nam serviraju i mediji koji najčešće portretiraju upravo takve poduzetnike. Ali činjenica je da je takvih poduzetnika toliko malo da bi oni koji ozbiljnije prate ovakve teme u medijima mogli nabrojati većinu po imenu i prezimenu. Vrlo malo se piše o onoj većini koja svojim radom i trudom osigurava egzistenciju. I kada se osvrnete oko sebe, ima ih jako puno, ali ih ne primjećujete. To su vaš frizer ili frizerka, baka na tržnici koja prodaje proizvode iz svog vrta, serviser kojem vozite auto na servis i još čitav niz ljudi oko vas koje ne doživljavate kao poduzetnike, a koji otvaraju radna mjesta, uplaćuju poreze kojima se pune državni i lokalni proračuni i koji često rade jako puno prekovremenih sati da bi njihova tvrtka ili obrt funkcionirao. O poduzetnicima sam pisao i o kolumni o predstečajnim nagodbama kada upravo ti mali poduzetnici koje najmanje pratimo i doživljavamo kao poduzetnike najviše stradaju i gube kada se “restrukturiraju” veliki. I u temi o nametanju novih troškova i naknada koje tjeraju takve male poduzetnike na zatvaranje obrta ili tvrtki i odlazak iz poduzetništva. I još ću pisati o poduzetnicima jer kažu da je ponavljanje majka mudrosti (znanja). Zamislite sebe kao poduzetnika koji je osnovao svoju tvrtku, razvija projekte, zapošljava djelatnike i ulaže veliki trud u rast te tvrtke. Najavljuje vam se inspektor rada i vi kao svaki savjesni poduzetnik proučavate zakone i pravilnike, pretražujete internet, kontaktirate kolege i znance kako biste bili spremni za kontrolu inspekcije. Umjesto na svoj osnovni

posao cijeli tjedan trošite na pripremanje dokumentacije koju će inspektor vjerojatno tražiti. Pripremili ste sve dokumente (liječnički pregledi, pravilnici, odobrenja, certifikati, elaborati i sve ostalo što se traži) i spremno dočekujete inspektora.

propisa i sličnih dokumenata guši poduzetnike u njihovom radu, već samo o odnosu inspekcija prema poduzetnicima. I još jednom ću ponoviti – ovdje govorim o običnim, malim poduzetnicima, ne o onima kod kojih inspekcija (prema nekim medijima i člancima) ne smije ni doći. I sada vi, razočarani što niste pripremljeni za dolazak inspektora, pitate može li vam on reći ili zna li postoji li negdje kakav dokument, vodič tipa “sve na jednom mjestu” gdje biste mogli naći sve što je potrebno imati od dokumentacije i pripremiti to na vrijeme, a on odgovara da nije njegov posao da vama pomaže. Kako biste se osjećali? Nije njegov posao da vam pomaže. Po nekakvoj analogiji, njegov posao valjda je da vam ispisuje kazne. Ovo gore opisano nije samo zamišljena situacija koja opisuje probleme malih poduzetnika. Ovo je stvarna situacija koja se dogodila jednom stanaru inkubatora. Jedini komentar koji je imao taj poduzetnik bio je “ima li taj inspektor pojma da se novac kojim se njemu isplaćuje plaća iz proračuna namiče iz

UPITAN POSTOJI LI KAKAV VODIČ U KOJEM JE NAVEDENO ŠTO JE POTREBNO OD DOKUMENTACIJE, INSPEKTOR ODGOVARA DA NIJE NJEGOV POSAO DA VAM POMAŽE Na dolasku mu ponosno izjavljujete kako ste sve pripremili za njegovu kontrolu, a inspektor vam (prije nego što je i počeo pregledavati vašu dokumentaciju) odgovara kako nema nikakve šanse da možete imati ili pripremiti sve ono što on može tražiti. Ovdje sada ne želim pričati o tome kako državna administracija stotinama i tisućama zakona, pravilnika,

poreza koji ja plaćam?” To vjerojatno ne zna ili o tome ne razmišlja taj inspektor (i velika većina onih koji proračun troše, a ne razmišljaju kako se puni), ali to nije ni tema koja je zanimljiva medijima kako bi takvim tekstovima malo educirali takve službenike, ali i širu javnost, e da bi se naša percepcija o poduzetnicima i poduzetništvu polako počela mijenjati.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM KONFERENCIJA: MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM 365?

U TURIZMU JE BITAN SVAKI DAN U GODINI Još uvijek dijelimo Hrvatsku na kontinentalnu i morsku, po županijama i pojedinim mjestima. Hrvatska mora biti jedinstveno turističko odredište, a ne podijeljeno na nekoliko regija, ističe Ivana Kolar piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Turizam je biznis i tako se prema njemu treba postaviti. Problemi s kojima se suočavamo su nedostatak kvalificirane radne snage te izgradnja infrastrukture u smještajnim kapacitetima. Investitori moraju odlučiti u što će ulagati, ali za to moraju biti stvoreni uvjeti. Josip Zaher, potpredsjednik HGK

V

isoka sezonalnost turizma te nedovoljno iskorišten turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske, realna je slika našeg turizma i ona sve više zabrinjava turističke radnike. Hrvatska ima relativno dobru infrastrukturu, ali kapaciteti nisu dovoljni iskorišteni, rečeno je na prošlotjednoj prvoj konferenciji o cjelogodišnjem turizmu, održanoj pod nazivom Može li hrvatski turizam 365? u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Uz brojne domaće i inozemne stručnjake, govorilo se o tome kako produljiti sezonu na cijelu godinu te na koji se način suočiti s brojnim izazovima koji tište hrvatski turizam. Da se ne priča bez razloga o problemu sezonalnosti i uklanjanju problema niske razine turističkog prometa u pred i posezoni, govorio je Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajednice, što je potkrijepio nekim primjerima. On je rekao kako značajno odudaramo u pogledu ostvarenja turističkog prometa u srpnju i kolovozu od svih mediteranskih zemalja te smo, nažalost, na samom dnu ljestvice u udjelu turističkog prometa u ostalim mjesecima. Tri zemlje koje su nam po toj sezonalnosti najbliže u glavnoj sezoni su Grčka, Bugarska i Francuska i one najveći udjel turističkog prometa ostvaruju u srpnju i kolovozu. Borojević je istaknuo kako su osim Grčke, sve te, ali i ostale mediteranske zemlje poput Cipra, Španjolske, Portugala bolje od nas tj. ostvaruju više fizičkih, ali i financijskih rezultata. Uspoređujući statističke podatke o ostvarenom turističkom prometu u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2016. vidljivo je kako je naša zemlja tada doživjela iznimno snažan turistički rast. “Promet u dolascima i noćenjima rastao je za oko 50 posto što je više od pet milijuna novih dolazaka turista te 25 milijuna novih noćenja. Većina tog rasta ostvarena je u

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

razdoblju od 2011. do 2015. Od 2006. do 2011. rasli smo za nešto više od milijun dolazaka te sedam milijuna noćenja, a sve ostalo ostvareno je zapravo u proteklih pet-šest godina”, rekao je Borojević. Dodao je kako se većina turi-

NEDOSTAJU NAM KONKURENTNI PROIZVODI ZA CJELOGODIŠNJI PROMET UNATOČ SNAŽNOM TURISTIČKOM POTENCIJALU, SMATRA TOPALOVIĆ stičkog prometa ostvaruje u nekomercijalnim smještajnim objektima poput kuća za odmor i vikendica.

PRESTATI PRIČATI I POČETI RADITI Udio turizma od oko 20 posto u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) otkriva zapravo koliko je ostatak gospodarstva slab, upozorio je Siniša Topalović iz tvrtke Horwath&Horwath Consulting. Naglasio je kako se ove godine očekuje više od 10 milijardi eura turističkog prihoda, no unatoč tome, u razdoblju od 2011. do 2016. vidljiv je pad od 41,3 eura prihoda po stranom gostu. “To nam dovoljno ukazuje na činjenicu da nešto ide u pogrešnom smjeru iako smo Strategijom razvitka hrvatskog turizma zacrtali povećanje prihoda do 2020. godine”, rekao je Topalović. Zaključio je kako nam nedostaju konkurentni proizvodi za


cjelogodišnji promet unatoč snažnom turističkom potencijalu jer od 70 do 75 posto prometa još uvijek donosi proizvod sunce i more. Topalović se zapitao koji su nam izazovi koje treba riješiti kako bismo produljili turističku sezonu na 365 dana? “Trebamo prestati pričati i konačno početi raditi, primjerice završiti projekt Brijuni te aktivirati ključne državne projekte u turizmu, a u tome leži nekoliko milijardi potencijalnih investicija. Osim toga, treba riješiti problem turističkog zemljišta i pomorskog dobra”, smatra Topalović. Na problem sezonalnosti i njegova rješavanja osvrnuo se i Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji je naglasio kako je danas moderno govoriti o izazovima tj. probleme pretvarati u izazove. “Turizam je biznis i tako se prema njemu treba postaviti. Problemi s kojima se suočavamo su nedostatak kvalificirane radne snage te izgradnja infrastrukture u smještajnim kapacitetima”, ocijenio je Zaher. Dodao je kako investitori moraju odlučiti u što će ulagati, ali za to moraju biti stvoreni uvjeti. “Još uvijek su kod nas glavni investitori hrvatske kompanije dok je velikih inozemnih investitora vrlo malo”, rekao je Zaher.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE Da Hrvatska nema konkurentsku ponudu i konkurentske cijene mišljenja je Boris Žgomba, predsjednik Uprave turističke tvrtke Uniline, te upravo stoga turistima nismo

zanimljivi. “Osim toga, izvan turističke sezone smo preskupi, ma koliko pričali o tome da smo jeftini”, istaknuo je Žgomba. Preporuke za razvoj turizma u Hrvatskoj dao je Zdravko Počivalšek, ministar za gospodarstvo i tehnološki razvoj Slovenije, koji je rekao kako su niske cijene dio problema u turističkoj djelatnosti. “Turizam je najveća industrija u ekspanziji, ali se ne ponašamo odgovorno prema ljudima ni okolišu. Potrebna je jasna podrška na razini države, a bez zajedničke vizije ništa se neće riješiti. U turizmu je bitan svaki dan u godini”, naglasio je Počivalšek. Na konferenciji su izneseni i primjeri dobre prakse iz Austrije i Mađarske, na čijim bismo modelima mogli razviti neki svoj vlastiti model za produljenje sezone. No to je sve dio dugoročnog procesa koji se ne može realizirati preko noći niti je samo zadatak države. “To je zadatak svih nas, koji smo još uvijek nedovoljno povezani te još uvijek dijelimo Hrvatsku na kontinentalnu i morsku, po županijama i pojedinim mjestima. Poanta ove konferencije je povezivanje i suradnja te razmišljanje izvan lokalne zajednice. Hrvatska mora biti jedinstveno turističko odredište, a ne podijeljeno na nekoliko regija”, rekla je Ivana Kolar, organizatorica konferencije iz tvrtke Julius Rose. Napomenula je kako su pred nama dva zadatka: produljenje sezone u onim turističkim odredištima u kojima se ostvaruju dobri rezultati te razvijanje atraktivne cjelogodišnje ponude na kontinentu gdje je to moguće.

IZVAN TURISTIČKE SEZONE SMO PRESKUPI, MA KOLIKO PRIČALI O TOME DA SMO JEFTINI, ISTAKNUO JE ŽGOMBA

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA UMJETNA INTELIGENCIJA

Dobra priprema važnija od snažnije primjene Sada je pravi trenutak kada umjetna inteligencija postaje komercijalno zanimljiva, odnosno postoje rješenja koja tržištu mogu ponuditi nešto novo, kaže Jan Šnajder piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

mjetna inteligencija više nije bauk te je izašla iz domene znanstvene fantastike. Uz to što je sve prisutnija u javnosti, svijet snažnije prepoznaje i prednosti njezina korištenja u privatnoj i poslovnoj svakodnevici. Na AI2Future – prvoj konferenciji o poslovnoj primjeni umjetne inteligencije, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu, istaknuto je kako su znanost i znanstvena zajednica oduvijek bile zainteresirane za umjetnu inteligenciju. Dakle, od njenih samih početaka, točnije 1950-ih godina. Međutim, kaže Jan Šnajder, izvanredni profesor na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, sada je pravi trenutak kada ona postaje komercijalno zanimljiva, odnosno postoje rješenja koja tržištu mogu ponuditi nešto novo. “Smatram kako je sada pravi trenutak i za Hrvatsku da iskoristi to. S jedne strane, imamo izvrsne mlade startupe koji su to prepoznali, a s druge i veće tvrtke koje prepoznaju potrebu za umjetnom inteligencijom. U konačnici, imamo izvrsne studente na različitim fakultetima koji su vrlo entuzijastični u tom pogledu. I to sada trebamo što bolje iskoristiti”, napominje on.

HOLLYWOODSKI SCENARIJ Jedna od glavnih prednosti korištenja umjetne inteligencije u gospodarstvu je, nastavlja Šnajder, da ona može ponuditi rješenja koja povećavaju učinkovitost različitih proizvodnih procesa te tako olakšati poslovanje. “A cilj koji bi umjetna inteligencija trebala ostvariti u društvenom kontekstu jest omogućiti ljudima da svoju energiju i znanje usmjere na probleme koji to doista i zaslužuju. To su problemi

visoke kognitivne razine koji zahtijevaju kreativno rješavanje, dok bi oni, nazovimo ih tako, dosadni, svakodnevni zadaci koji troše ljude u idealnom slučaju mogli

ZNANOST I ZNANSTVENA ZAJEDNICA ODUVIJEK SU BILE ZAINTERESIRANE ZA UMJETNU INTELIGENCIJU biti prebačeni na sustave umjetne inteligencije”, objašnjava on dodajući kako ju je moguće univerzalno primijeniti na sve gospodarske grane. “No postoje neke u kojima je umjetnu inteligenciju lakše implementirati. U Hrvatskoj je naglasak na tercijarnoj grani. Dakle, uslužnim djelatnostima, a posebice onima koje su povezane s informacijskim tehnologijama i općeni-

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

to onim proizvodima gdje su ljudi u kontaktu s računalima, mrežom ili digitalnim sadržajem. Međutim, postoje primjene tih rješenja u Hrvatskoj u primarnoj i sekundarnoj djelatnosti, tako da nijedna grana nije nužno isključena”, ističe on. Klasična pitanja koja se nameću sama od sebe kada se govori o umjetnoj inteligenciji su ona trebamo li je se bojati i hoće li zbog tih rješenja biti manje potrebe za ljudskim radom? “Te bojazni imaju više dimenzija i dolaze iz više kutova. Klasična je ona hollywoodska da će nas ona uništiti. No o tome nema smisla pretjerano razgovarati. Realnija opasnost su neželjene i neplanirane posljedice koje donosi svaka tehnologija. Može se dogoditi da razvijemo sustave koje su u svojoj namjeri vrlo dobri, a učinak na društvo ili pojedince možda bude negativan. Stoga valja uzeti u obzir socio-ekonomske i etičke aspekte. Jedan od njih je moguć gubitak većeg broja radnih mjesta. Za to se treba dobro pripremiti i društvo iznaći odgovore jer to nije nešto nerješivo”, naglašava Šnajder. Konferenciju su organizirale tvrtke DRAP.AI te Eventa01. Akademski partneri konferencije bili su Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Tehničko veleučilište u Zagrebu i Fakultet strojarstva i brodogradnje.


COMPING

VMWARE PREMIER PARTNER

C

omping, jedna od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, ostvario je početkom mjeseca još jedan značajan iskorak u svom poslovanju – postigao je status VMware Premier Partnera, najvišu moguću kategorizaciju kvalificiranog partnera u VMwareovoj partnerskoj mreži pružatelja usluga (kategorija Service Providera). VMware je vodeći svjetski proizvođač rješenja za virtualizaciju, upravljanje i optimizaciju IT infrastrukture. “Comping je započeo suradnju s VMwareom 2007., čak i prije nego što je postojao VMwareov partnerski program. U ranim danima virtualizacije Comping ju je identificirao kao važan smjer industrije koji je imao potencijal ‘next big technology’. Naše investicije su se isplatile i

Comping je danas najveći VMwareov partner s certificiranim timom stručnjaka koja je virtualizirala većinu poslužitelja. Zahvaljujući integraciji i partnerstvu koje godinama razvijamo s VMwareom, naši klijenti imaju direktan pristup stručnjacima na području virtualizacije što im osigurava iskorištavanje tehnologije u punom potencijalu, a to ih približava ostvarenju njihovih poslovnih uspjeha”, izjavio je Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga. “VMware rješenja omogućavaju korisnicima dodatno diferenciranje poslovanja u odnosu na konkurenciju,

kroz pristup svim aplikacijama, s bilo kojeg mjesta, na bilo kojem uređaju, uz najviši standard IT sigurnosti. Compingovo stjecanje najvišeg statusa partnera - VMware Premier Solution Provider definitivno je dodatna potvrda kompetencije i sposobnosti u području VMware rješenja”, dodao je Ivo Sladoljev, regionalni menadžer VMware-a za Srednju Europu. (B.O.)

POZIV NA INKUBATORSKI PROGRAM ZIP-a

Prijave 1. studenoga Zagrebački inkubator poduzetništva, prepoznat kao najjači start-up program u Hrvatskoj i regiji, otvara prijave za 11. generaciju ZIP start-up timova. Program je namijenjen poduzetnicima koji su svoju poslovnu ideju oblikovali, osmislili prototip te su pred fazom izlaska na tržište. Za ulazak u program koristit će se dvije selekcije, prva putem online prijava u program, a druga putem selekcijskog pitcha - kratkog predstavljanja vlastitog poduzetničkog pothvata pred timom ZIP-a. ZIP Inkubatorski program traje četiri mjeseca, a može se prijaviti tim (ili jedna osoba) koji ne treba imati osnovanu tvrtku. Kako bi prijava bila zaprimljena, tim mora u potpunosti ispuniti prijavu koja se nalazi na službenoj internetskoj stranici

inkubatora najkasnije do 1. studenoga. Timovima će biti omogućeno školovanje u svim aspektima razvoja start-up projekta u suradnji s vrhunskim mentorima iz Hrvatske i svijeta. Steći će znanja iz područja poduzetništva, pozicioniranja na tržištu, usmjeravanja na određeni segment

kupaca, marketinškog pristupa i predstavljanja investitorima, a sve će učiti na vlastitom poduzetničkom primjeru. Važan dio ZIP start-up programa su individualni sastanci s mentorima, domaćim i inozemnim uspješnim poduzetnicima i stručnjacima. Istraživanja pokazuju kako je kreiranje potporne mreže, odnosno networking od presudne važnosti za uspjeh 78 posto start-upa. Iz tog razloga se ovim programom želi naglasiti važnost povezivanja s mentorima, drugim start-upima, ali i sa stranim akceleratorima i investitorima. Važno je istaknuti kako su, od 72 tima koja su prošla kroz prethodnih 10 generacija ZIP Inkubatorskog programa, osnovana čak 54 nova poduzeća, a prikupljeno je više od šest milijuna kuna investicija i poticaja. (B.O.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


AKTUALNO SAJAM KAMENA U VERONI

Predstavile se četiri hrvatske tvrtke

HGK-Županijska komora Split i ove je godine, 19. put do sada, organizirala zajedničko izlaganje hrvatskih tvrtki koje se bave vađenjem i obradom arhitektonsko-građevnoga kamena na vodećem svjetskom sajmu kamena Marmo+Mac, koji je trajao od 27. do 30. rujna u Veroni. Na zajedničkom štandu HGK-ŽK Split površine 120 četvornih metara predstavljena su četiri izlagača: Brački kamen iz Nerežišća, Forma GMK iz Omiša, Jadrankamen u stečaju Pučišća i Sprega iz Splita. Riječ je o izvozno orijentiranim tvrtkama s udjelom izvoza u ukupnoj prodaji od 30 do 100 posto. Na ovogodišnjem sajmu u Veroni predstavilo se više od 1650 izlagača od čega 64 međunarodna iz 56 zemalja i oko 67.000 operatora iz više od 140 zemalja. Već pola stoljeća veronski je sajam kamena mjesto na kojem se predstavljaju najbolje proizvodne tradicije i inovacije na svjetskoj razini, međunarodni projekti i inicijative koje promiču posebnost i bogatstvo prirodnog kamena i njegove potencijale u arhitekturi i dizajnu. (J.V.)

STARTUP FACTORY ZAGREB

Buđenje zagreb scene Poduzetnik treba savjete i pomoć kroz mrežu poslovne potpore, stoga Grad Zagreb osobito pažnju posvećuje razvoju start-up sustava, ističe Olivera Majić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N

a svečanom otvaranju predakceleracijskog programa Startup Factory Zagreb koji je namijenjen poticanju razvoja novih Smart city rješenja i proizvoda, Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, poručila je kako je kralježnica suvremene ekonomije poduzetništvo. “Poduzetnička kultura potiče generiranje ideja s ciljem stvaranja kvalitetnih outputa koji su izvor novih prilika na postojećim i novim tržištima. Jedan od najboljih načina za poticanje poduzetništva je poticanje poduzetničke klime. Poduzetnik treba savjete i pomoć kroz mrežu poslovne potpore, stoga Grad Zagreb osobito pažnju posvećuje razvoju start-up sustava jer razvoj takve kulture razvija konkurentnost samog grada”, naglasila je Olivera Majić. Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb, istaknuo je kako je

ponosan što su u suradnji s gradom osigurali provođenje ovog programa koji je vrlo specifičan. “Rekao bih da je ovaj projekt jedinstven, pioniri smo ne samo u državi već možda i globalno u provođenju ovakve ideje. Mislim da grad Zagreb ima potencijala za još mnogo ovakvih atipičnih programa koji su ispred svog vremena. Cilj nam je stvoriti poduzetničko okruženje koje će biti uzor drugima”, poručio je Šesnić dodavši kako smo dugo bili u apatiji, a sad se start-up scena budi.

U UŽEM KRUGU 16 TIMOVA Odabranim timovima programom se pruža infrastrukturna podrška, edukacija, mentorstvo i umrežavanje, a za one koji će biti najbolji u finalu natjecanja i financijska potpora iz fonda od ukupno 100.000 eura. Za novi ciklus programa koji će se provoditi od listopada do prosinca odabrano je 16 timova u uži krug. Oni su ukratko predstavili

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Korčulanka – kvalitetno vino Korčulanka je kvalitetno bijelo vino kontroliranog podrijetla iz korčulanskog vinogorja. Dobiva se od sorte Cetinke, svijetlozelenkasto-žućkaste je boje, nenametljive, a ugodne arome, veoma pitkog i privlačnog okusa. Servira se uz mnoga dalmatinska jela rashlađeno na 11 Celzijevih stupnjeva, posebno uz bijelu kuhanu ribu i jela od bijelog mesa. Sadrži 11,5-12,5 vol% alkohola. BLATO 1902 D.D.

Blato 1902 d.d. je utemeljeno kao Hrvatska težačka zadruga, nastala na stoljetnim tradicijama uzgoja loze, masline i drugih jadranskih kultura. Pravni je sljednik svih oblika poljoprivrednog udruživanja i organizacija u Blatu. Temeljna djelatnost tvrtke je proizvodnja, prerada i promet vina i maslinovog ulja, iako još ima i drugih područja rada, poput ugostiteljstva i trgovine. Sjedište tvrtke je u Blatu, a poslovne jedinice su u Zagrebu i Rijeci. Pokriva tržište cijele Hrvatske, a dio matičnih proizvoda se izvozi.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.


SPLIT PARKING

ačke start-up

svoje zanimljive ideje i aplikacije, a tko će odnijeti pobjedu i doći do prijeko potrebnih sredstava za razvoj, vidjet ćemo za nekoliko tjedana. Bespovratna sredstva do maksimalnih 25.000 eura primit će od četiri do osam razvojnih timova pobjednika programa. Tematska područja ove su godine proširena na pametnu mobilnost, energiju, življenje i turizam. Startup Factory Zagreb kao jedinstveni no equity program (bez ulaska u vlasničku strukturu) pokrenut je prošle godine, a timovi koji su prošli taj prvi ciklus danas već poprilično uspješno posluju.

TEMATSKA PODRUČJA OVE SU GODINE PROŠIRENA NA PAMETNU MOBILNOST, ENERGIJU, ŽIVLJENJE I TURIZAM

Pametno parkiranje u Splitu Nakon uspješno provedenog pilotprojekta, Ericsson Nikola Tesla, kao nositelj konzorcija, s kompanijom Profico isporučit će ICT rješenje za pametno parkiranje komunalnom poduzeću Split parking. Posao je vrijedan gotovo tri milijuna kuna, a planirano trajanje projekta je šest mjeseci. Riječ je o prvom cjelovitom rješenju za pametno parkiranje u Hrvatskoj i predstavlja jedan od koraka prema pametnom gradu u području mobilnosti. Na 43 lokacije uličnih parkirališta s ukupno 1360 parkirnih mjesta bit će instalirani bežični senzori, koji će bežičnom mrežom releja i kolektora podataka biti povezani na centralni sustav. Na centralni sustav će biti povezana i postojeća izvanulična parkirališta pod upravom Split parkinga. Korisnici će, u realnom vremenu na Google maps karti, moći vidjeti koja su parkirna mjesta slobodna, a koja zauzeta, gdje su parkirna mjesta za invalide te će imati i mogućnost navigacije, plaćanja i anonimne prijave nepropisnog parkiranja odnosno blokiranja pristupa parkirnom mjestu. (B.O.)

Secosec-kodirana sigurnosna plomba sa zaštitnom kapom SECOSEC sustav zaštite ostvaruje se primjenom izvornog elementa – kodirane sigurnosne plombe sa zaštitnom kapom s ciljem neposredne vizualne zaštite, nadzora nad objektom zaštite, upravljanjem i gospodarenjem plombiranim objektom. SECOSEC je unikatni, jednoznačni informacijski element s barcod oznakama ili transponderom, a sadržajno je primjenjiv po zahtjevu naručitelja za evidenciju primjene i distribucije. Upotrebom ručnih čitača RFID-a ili barcoda zapisani podaci se prenose na daljnju obradu u računalski sustav. SHACKO D.O.O.

Tvrtka SHACKO d.o.o. posluje 36 godina kao proizvodnja i prerada predmeta od plastičnih masa i metala, od pripreme proizvodnje - konstrukcije i izrade alata, do finalne izradbe i tehnološki najsloženijih predmeta od metala i plastičnih masa.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO WOMEN’S EMPOWERMENT FORUM (WEF)

Podjelom obiteljskih obveza do razvoja karijere Obiteljska situacija značajno utječe na poslovni život i obrnuto. Veće izazove svladavaju žene jer još obavljaju veći dio kućanskih poslova i više brinu o djeci nego muškarci piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

tome kakve su najnovije spoznaje i preporuke za uspješno ostvarivanje ravnoteže privatnog i poslovnog života u obiteljima s dvije karijere, bila je tema prošlotjednog Women’s Empowerment Foruma (WEF) pod nazivom Kako uspješno balansirati privatno i poslovno u obiteljima s dvije karijere, održanog u organizaciji Instituta za istraživanja i edukaciju Zaposlena mama i Visokog učilišta Algebra. U sklopu Foruma predstavnicima tvrtke Iskon Internet dodijeljen je Mamforce Standard za uspješno provođenje praksi u području obiteljske odgovornosti i rodne jednakosti. Diana Kobas Dešković, predsjednica Instituta za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama i kreatorica Mamforce Standarda, istaknula je kako obiteljska situacija značajno utječe na poslovni život, ali i obrnuto.

PROMJENE SU SPORE “Zahtjevi posla su sve veći i ulaze u privatno vrijeme, pogotovo ako volite svoj posao i posvećeni ste ostvarenju poslovnih ciljeva. Tu često govorimo o odgovornosti poslodavaca koji trebaju organizirati posao uzimajući u obzir i privatne potrebe zaposlenika, ali skloni smo zaboraviti da je veliki dio odgovornosti za usklađenje privatnog i poslovnog života partnerski jer i kod kuće trebamo podijeliti uloge i odgovornosti”, rekla je Diana Kobas Dešković. Dodala je kako je prema rezultatima istraživanja vidljivo da 80 posto žena same obavljaju kućanske poslove, a 14 posto u suradnji sa svojim partnerima. Govoreći o problemu nerazumijevanja termina roda i spola, Željka Kamenov, redovna profesorica socijalne

psihologije Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, je rekla kako je rodna neravnopravnost i nejednakost još uvijek prisutna u obrazovanju, na poslu, u politici, ali ponajviše u obitelji. Dodala je kako su u današnje vrijeme u 75 posto obitelji zaposlena oba partnera. Komentirajući podatke Svjetske banke još iz 2004. godine prema kojima je vidljivo da je na globalnoj razini od ukupno zaposlenih 40 posto žena, a 60 posto muškaraca, Željka Kamenov je rekla kako je u Hrvatskoj u svakoj dobnoj skupni podjednak broj zaposlenih pripadnika oba spola. Iako rezultati drugog istraživanja iz 2009. upućuju na neke pozitivne trendove - primjerice, više je zaposlenih u odnosu na ranije razdoblje, sve je više žena na menadžerskim pozicijama, postoje podrške u obliku nacionalnih politika, poboljšani su uvjeti zapošljavanja i na tržištu rada, a očevi su

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

više uključeni u brigu o djeci - ipak postoje i neki negativni trendovi. To je, primjerice, činjenica da se promjene još događaju vrlo sporo te da je još uvijek više muškaraca nego žena na upravljačkim položajima u tvrtkama. Otežavajući faktori promjena su, među ostalim, rašireni rodni stereotipi i predrasude kao i neučinkovita legislativa. “Još postoje određene predrasude o ženama, a to je, primjerice, da se žene koje su dominantne i pouzdane u poslu smatraju agresivnima, neženstvenim i teškim osobama”, istaknula je Željka Kamenov. Dodala je kako žene trebaju znati što žele u životu te da je njihova karijera jednako važna kao i karijera muškaraca. “Kućanske poslove jednako tako mogu obavljati i muškarci, a stečene vještine o tome kako uspješno obavljati poslovne zadatke, žene mogu primijeniti i u partnerskim odnosima”, zaključila je Željka Kamenov.


PREDSTAVLJAMO BOMIS, Split

LOGISCOOL - PRIPREMA ZA BUDUĆNOST Tvrtka je potkraj rujna organizirala Dane otvorenih vrata kako bi se učenici osnovnih škola informirali o tome kako mogu naučiti izraditi vlastitu igru i aplikaciju

S

plitska tvrtka Bomis bavi se prijavom projekata, pisanjem investicijskih studija i savjetovanjem klijenata o alternativnim načinima financiranja. Tvrtka je osnovana 2012. godine. Pored usluga vezanih uz poslove kreditiranja, što uključuje prikupljanje podataka, izradu analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, Bomis se bavi poslovnim savjetovanjem za EU fondove. “Klijentima prijavljujemo projekte na natječaje, a uveli smo i edukaciju za naše klijente u vezi s EU fondovima”, kaže Mihaela Balić, direktorica tvrtke Bomis, koja je odradila i realizirala nekoliko zanimljivih projekata za poduzetnike pri čemu je povukla sredstva iz EU

BOMIS JE POTPISAO UGOVOR S TVRTKOM LOGISCOOL IZ BUDIMPEŠTE TE JE JEDINI FRANŠIZNI PARTNER ZA HRVATSKU fondova. Tvrtka se nastavila dalje razvijati. Tako je odnedavno u svoju ponudu uvela i dodatnu edukaciju za djecu vezanu uz izvanškolsku aktivnost. Najnoviji projekt je Logiscool - prva međunarodna škola programiranja videoigrica. Bomis je prethodno potpisao ugovor s tvrtkom Logiscool iz Budimpešte te je postao jedini franšizni partner za Hrvatsku. Tvrtka je potkraj rujna organizirala Dane otvorenih vrata kako bi se učenici osnovnih škola informirali o tome kako mogu naučiti izraditi vlastitu igru i aplikaciju.

ŠIRENJE PO CIJELOJ HRVATSKOJ Maja Zoko, voditeljica projekta, kaže da nakon Splita imaju ambiciju raširiti se po čitavoj Hrvatskoj kako bi brend Logiscool postao prepoznatljiv na našem tržištu. “Za sada smo aktivni samo

u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a uskoro bismo se trebali proširiti diljem Hrvatske. Na ovaj način pripremamo djecu za nove izazove koji ih čekaju u budućnosti. Stalno čitamo kako je informatika i programiranje zanimanje budućnosti, a djeca na ovaj način lakše ulaze u taj svijet. Pretpostavljamo da će biti interesa tako da imamo velike ambicije kad je riječ o ovom projektu. Uostalom, djeca su ionako kod kuće vezana uz ekran, a ovako to ima smisla i koristi im. Bolje je da uče i educiraju se, a usput se igraju i zabavljaju. Naravno, za to smo osigurali kvalitetne predavače, odnosno edukatore”, ističe Maja Zoko. Logiscool je postao već prepoznatljiv u Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Švicarskoj, Slovačkoj, a uz Bomis iz Hrvatske prije koji tjedan potpisan je i ugovor s jednom tvrtkom iz Kuvajta. U Mađarskoj se taj projekt počeo provoditi s jednom školom, a sada ih Logiscool ima 39. U ovih sedam država ima više od 10.000 polaznika Logiscoola. “Polaznici su osnovnoškolci. Manja djeca uče doslovno kroz igru, odnosno kroz crtiće i blokiće, dok starija već imaju ozbiljnije radionice. Tečaj se organizira jedanput tjedno u prostorijama naše tvrtke, a traje dva sata. Dakako, za tu svrhu imamo prilagođen, uređen i opremljen prostor”, rekla nam je Maja Zoko dodajući kako se tijekom ljeta organiziraju i tematski kampovi za djecu. (J.V.)

Stalno čitamo kako je informatika i programiranje zanimanje budućnosti, a djeca na ovaj način lakše ulaze u taj svijet. Maja Zoko

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


AKTUALNO SPORT FEST PRVI PUT NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU

ODLIČAN SPOJ SPORTA I BIZNISA Poražavajući podaci o neaktivnosti naših ljudi govore o nezdravom načinu života i upravo ovaj sajam treba svima nama biti putokaz kako mijenjati svijest i navike svih, a naročito mladih. Moramo svima dati šansu da se pokrenu, radi vlastitog zdravlja, kazao je Vučić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

90

oko izlagača

predstavlja se na Sport Festu

više od

60

sportskih saveza bit će prezentirano na sajmu

50 0

oko sportova

demonstrirat će se na Sport Festu

S

ajam sporta Sport Fest koji se održava na Zagrebačkom velesajmu otvorio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zahvalivši na početku svog govora svim sportašima, bivšim, sadašnjim i budućim, na svemu što su učinili u promociji naše zemlje i zdravog načina života. “Ako igdje ima one prave, pozitivne strasti i ljubavi, to je u sportu. Ni jedan posao se ne može raditi ako niste 100 posto unutra, a naročito je to slučaj sa sportom. Sportašima želim puno uspjeha, a danas odavde šaljemo poruku da želimo biti bolje društvo, da imamo puno strasti i ljubavi jedni prema drugima, kao i sami sportaši”, poručio je Bandić. Sport Fest se ove godine održava prvi put i jedinstvena je manifestacija koja posjetiteljima omogućuje upoznati sve sportove na jednom mjestu. U V. paviljonu Zagrebačkog velesajma predstavlja se oko 90 izlagača, bit će prezentirano više od 60 sportskih saveza i

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

demonstrirano oko 50 sportova. Posjetiteljima će na raspolaganju za bilo kakva pitanja stajati vrhunski sportski stručnjaci, a moći će upoznati i naše najuspješnije sportaše te ih iz prve ruke vidjeti u akciji. Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam, istaknula je kako se za njih kao domaćine radi o jednom zaista posebnom događaju. “Za nas je to danas specifična svečanost, prvi put smo u partnerstvu s tvrtkom AB Sport Consulting organizirali sportski sajam. Ako je itko na najbolji način ispromovirao našu državu, onda su to sportaši pa im iskreno zahvaljujem na tome. Važnost ovog projekta očituje se ne samo u predstavljanju velikog broja izlagača već i u tome da zajednički promičemo kulturu bavljenja sportom”, poručila je Dina Tomšić, a s njom se složio i Darko Vučić iz Središnjeg državnog ureda za sport. “Nedavno je obilježen Europski tjedan sporta kroz koji smo pokušali staviti naglasak na nedovoljnu tjelesnu aktivnost građana. Poražavajući podaci o neaktivnosti naših ljudi govore o nezdravom načinu života i upravo ovaj sajam treba svima nama biti putokaz kako mijenjati svijest i navike svih, a naročito mladih. Moramo svima dati šansu da se pokrenu, radi vlastitog zdravlja”, kazao je Vučić.

ZA SVAKOG PONEŠTO Tijekom četiri dana trajanja sajma Sport Fest svatko zainteresiran za sport uistinu može pronaći nešto za sebe i okušati se u raznim aktivnostima. Događaj je posložen tako da se sastoji od zabavnog, sajamskog i konferencijskog dijela, tako da će uz zabavu za posjetitelje osigurati i dobru platformu za B2B druženje poduzetnika vezanih uz branšu. Jedna od njih je i Morena Makar iz samoborske tvrtke Makar koja se bavi proizvodnjom čarapa. Morena je inače snowboarderica koja je predstavljala


CROATIA WASTE EXPO 2017

Otpad - važno gospodarsko pitanje

Hrvatsku na Zimskoj olimpijadi u Sočiju, a to sportsko iskustvo sada koristi u biznisu. Na Sport Festu predstavlja svoj brend specijaliziranih sportskih čarapa Dogma s kojim se već etablirala na domaćem tržištu pa sada cilja na širenje u inozemstvo. “Brend Dogma je nastao 2013. godine kao rezultat mojeg dugogodišnjeg bavljenja sportom i obiteljske tradicije u proizvodnji čarapa. Iz godine u godinu se širimo i rastemo, trenutno imamo liniju proizvoda za trčanje, biciklizam, skijanje, boardanje, plani-

SPORT FEST JE JEDINSTVENA MANIFESTACIJA KOJA OMOGUĆUJE POSJETITELJIMA UPOZNATI SVE SPORTOVE NA JEDNOM MJESTU narenje… Čarape su napravljene od funkcionalnih materijala, testirali su ih profesionalni sportaši i zasad imamo samo pozitivne povratne informacije što nas veseli i tjera u nova ulaganja u razvoj”, objasnila nam je Morena Makar. Njen štand odličan je primjer spoja biznisa i sporta, a posebno veseli to što nije jedina. U kratkom obilasku sreli smo dosta malih poduzetnika koji su vodili razgovore s potencijalnim partnerima i doživjeli općenito živahnu sajamsku atmosferu. Stoga se, čak i ako niste zaluđeni sportom, možete lijepo provesti na Sport Festu, makar kao navijač, uz dobru hranu i piće.

Peto izdanje stručnoposlovne konferencije Croatia Waste Expo 2017., koju organizira Poslovni dnevnik, održano je prošli tjedan u Zagrebu, a bio je posvećen biznisu gospodarenja otpadom i otpadnim vodama. Mile Horvat, državni tajnik pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako je gospodarenje otpadom iznimno važno gospodarsko pitanje, posebice u sklopu kružnog gospodarstva. “Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj temelji se na načelu reda prvenstva koje podrazumijeva sprečavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu, recikliranje, oporabu i tek na kraju zbrinjavanje kao što

je, primjerice, odlaganje otpada”, kazao je dodajući kako je u siječnju usvojen Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. “Plan donosi ciljeve za povećanje odvojenog sakupljanja otpada, smanjenje odlaganja i mjere za sprečavanje njegova nastanka”, naglasio je dodajući kako su postavljeni ciljevi u skladu s onima u EU. Kako bi se omogućilo ostvarivanje tih ciljeva, Hrvatskoj je na raspolaganju 475 milijuna eura iz Kohezijskog fonda. (B.O.)

KONFERENCIJA

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Dan hrvatskih financijskih institucija 12. listopada 2017. The Westin Zagreb hotel prijave: www.dhfi.hgk.hr Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH

Organizator

Suorganizator

Partneri

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA

Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Generalni pokrovitelj

Pokrovitelj projekta

Projekt podržavaju

Medijski pokrovitelji

OSIGURANJE.HR NOVOSTI IZ SVIJETA OSIGURANJA

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


HRVATSKA&REGIJA NOVI EUROPROJEKT OSIJEKA I PEČUHA

DOMAĆA HRANA ZA DOMAĆE LJUDE Projekt ima za cilj osnažiti tržnice u Osijeku i Pečuhu, dati snažnu podršku lokalnoj proizvodnji, te istaknuti vrijednost lokalnih proizvoda, a lokalne tržnice pretvoriti u mjesta susreta i kulturne razmjene piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

snažnu podršku lokalnoj proizvodnji, te istaknuti vrijednost lokalnih proizvoda, a lokalne tržnice pretvoriti u mjesta susreta i kulturne

NOSITELJI PROJEKTA SU GRADSKE TRŽNICE OSIJEKA I PEČUHA S CILJEM SNAŽNIJEG PROMOVIRANJA LOKALNE PROIZVODNJE ZDRAVE HRANE

263.600 0€ ukupna vrijednost projekta

30

do . studenoga 2018. trajat će ovaj projekt

N

edavnim promotivnim događajem Slatki okusi zavičaja na glavnoj osječkoj tržnici započela je provedba europskog projekta Domaća hrana za domaće ljude. Nositelji ovoga projekta su osječka tvrtka Tržnica, te njihovi kolege iz tvrtke Pécsi Vagyonhasznosító zrt. iz Pečuha. Projekt se realizira u okviru Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020., a koji je jedan od programa Europske teritorijalne suradnje koji su objedinjeni pod brendom INTERREG. Program pridonosi jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije baveći se problemima koji nadilaze granice između različitih zemalja ili regija. Projekt Domaća hrana za domaće ljude s provedbom je formalno započeo u kolovozu, a trajat će do 30. studenoga 2018. Provodit će se u Osijeku i Pečuhu. Ukupna vrijednost projekta je 263.600 eura. Tijekom 16 mjeseci provedbe projekt ima za cilj osnažiti tržnice u Osijeku i Pečuhu, dati

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

razmjene. Ciljana skupina ovog projekta su mali lokalni proizvođači, kupci na tržnicama, ali i građani u potrebi u Osijeku i Pečuhu.

VIŠAK HRANE PUČKIM KUHINJAMA Projektom je predviđeno i održavanje festivala Četiri godišnja doba na tržnicama – javnih događanja uz kulturni program i pripremu hrane na otvorenom, uspostava info točaka na tržnicama u Osijeku i Pečuhu te Mađarskog kutka na osječkoj tržnici i Hrvatskog kutka na tržnici u Pečuhu, kao i razvoj metodologije i prakse usmjeravanja viškova hrane ka potrebitim građanima Osijeka i Pečuha. U okviru info točaka na tržnicama građani će se moći informirati o lokalnim proizvođačima, izvornim proizvodima i općenito o realizaciji projektnih aktivnosti, dok će se u Mađarskom kutku na osječkoj glavnoj tržnici moći kupiti izvorni proizvodi mađarskih proizvođača. “Logično, važnu ulogu u tome imat će tržnice u Osijeku i Pečuhu”, naglasila je suradnica na projektu Liljana Olujić dodajući kako će se


PROJEKT U VOJVODINI

Gradi se vjetroelektrana

voditi računa i o ljudima u potrebi, te u suradnji s udrugama višak hrane dostavljati pučkim kuhinjama. “Nažalost, čak 90 milijuna tona hrane godišnje baca se u zemljama Europske unije, dok istodobno četvrtina Europljanja živi na granici siromaštva. Ipak, svijest ljudi da višak hrane treba ponuditi onima kojima je ona potrebna sve više jača. U nekim zemljama Europske unije poput Italije, postignuta je solidna organiziranost u rješavanju toga problema. Tamo je osnovana tzv. banka hrane koja rješava preuzimanje i transport hrane do onih koji su u potrebi. Naravno, pri tome se sve obavlja na zdravstveno siguran i ispravan način. U Hrvatskoj, nažalost, građane i distributere hrane

CILJANA SKUPINA PROJEKTA SU MALI LOKALNI PROIZVOĐAČI, KUPCI NA TRŽNICAMA, ALI I GRAĐANI U POTREBI U OSIJEKU I PEČUHU ograničavaju zakonske odredbe”, izjavila je na prigodnoj konferenciji održanoj u povodu pokretanja projekta eurozastupnica Biljana Borzan. Zanimljivo je istaknuti kako su prve aktivnosti na ovome projektu održane upravo na Dan europske suradnje u Osijeku 21. rujna.

U vojvođanskoj Općini Kovačica gradit će se velika vjetroelektrana, čijih će 38 turbina proizvoditi 105 MW (megavata) električne energije. Ukupna vrijednost projekta je 189 milijuna eura, a vjetropark bi s radom trebao započeti 2018. godine. Vlasnik projekta je Enlight Renewable Energies, izraelska kompanija koja razvija, financira i gradi pogone obnovljivih izvora energije. Financijski paket u iznosu od 142 milijuna eura uključuje paralelne kredite koje odobravaju Erste Group Bank AG (uz podršku njemačke izvozno-kreditne agencije Euler-Hermes), Erste Banka Srbija i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Vjetropark

Stavljanjem na raspolaganje 93 milijuna eura za financiranje, uz dodatnih 20 milijuna eura za porez na dodanu vrijednost, Erste podupire projekt koji će značajno pridonijeti srpskom gospodarstvu i njegovom okruženju, obećavši tako značajno poboljšanje dobrobiti srpskog naroda”, izjavio je Slavko Carić, predsjednik Uprave Erste Banka Srbije. “U Ersteu se zalažemo za pružanje potpore infrastrukturnom sektoru u Srbiji i radujemo se što ćemo, nakon uspješnog financiranja 132 megavata energije vjetra u hrvatskoj dalmatinskoj regiji, nastaviti raditi za istog korporativnog partnera u srbijanskoj pokrajini Vojvodini. Velika suradnja projek-

Ukupna vrijednost projekta je 189 milijuna eura, a vjetropark bi s radom trebao započeti 2018. godine

Kovačica smanjit će godišnju emisiju CO2 u Srbiji za oko 247.000 tona i pridonijeti ambicioznom cilju ove države da poveća udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27 posto do 2020. godine, priopćeno je iz Erste Group Banka AG. Srbija struju u velikoj mjeri dobiva iz velikih i starih hidroelektrana i termoelektrana na lignit. Stoga je tamošnja vlada postavila jasne energetske ciljeve kako bi zadovoljila rastuću potražnju za električnom energijom na održiv, pouzdan i pristupačan način.

INFRASTRUKTURNI SEKTOR “Kovačica, koja će po završetku biti jedna od najvećih vjetroelektrana u Srbiji, druga je vjetroelektrana koju smo financirali u zemlji.

tnih timova u Tel Avivu, Beogradu, Londonu, Hamburgu i Beču rezultirala je osiguravanjem 13-godišnjeg financiranja ovog prvog velikog vjetroprojekta u Srbiji”, dodao je Hinrich Fischer, šef energetike i okoliša u Erste Grupi.Gilad Yavetz, predsjednik Uprave Enlight Renewable Energyja, izjavio je kako će vjetroelektrana Kovačica proizvoditi čistu električnu energiju za više od 65.000 kućanstava u Srbiji, stvoriti radna mjesta i pridonijeti rastućoj ekonomiji Srbije. “Projekt financiraju stručni i iskusni partneri i veselimo se nastavku ovog uzbudljivog putovanja, koji premošćuje kulturu i okuplja ljude iz Srbije, Izraela, Austrije, Njemačke i mnogih drugih zemalja EU-a”, napomenuo je Yavetz. (B.O.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA KONFERENCIJA BIZNIS PLUSA: SVE BOJE REGIONALN

KINEZI VOLE PEČATE U PUTOVNICI Zajednički turistički regionalni proizvod je dobitna kombinacija kojom će se na ove prostore privući više turista, posebno s Istoka prema kojem se sve više okreće svjetska turistička ponuda, pokazala je konferencija Biznis plusa i Novosadskog sajma piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

Turizam se mora ubrzano razvijati, a za to su potrebni kadrovi, obrazovani ljudi u turizmu. Traži se kreativnost, znanje, inovacije, ali i agresivni promotivni nastup, kao i veća marketinška izdvajanja u izabranim tržišnim nišama nego do danas.

Slobodan Čerović, Dekan Fakulteta za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum

T

uristička potražnja sve se više pomiče prema Istoku, i to onom dalekom, i to je šansa za sve turističke destinacije u usponu, države i regije, ocijenjeno je prošlog petka na konferenciji Sve boje regionalnog turizma u Novom Sadu. Na konferenciji, održanoj u okviru 50. međunarodnog sajma turizma u organizaciji asocijacije Biznis plusa, čiji je član uz još pet gospodarskih medija iz regije i Privredni vjesnik, ocijenjeno je da regija ima značajne potencijale za brendiranje atraktivnih turističkih proizvoda, ali da je potrebno stvoriti uvjete i investirati u njih, a da su glavna ciljna grupa turisti s Istoka.

POTREBNO JE PONUDITI DUŠU Na dva panela ugledni predstavnici turističkog sektora su u dijalogu s predstavnicima drugih sektora ukazali na glavna pitanja na koja bi se trebalo fokusirati kako bi regija došla na

TURIZAM SE MORA RAZVIJATI NA DUGOROČNIM STRATEGIJAMA KAKO BI BIO GENERATOR RAZVOJA, SMATRA ČEROVIĆ kartu vidljivih i poželjnih turističkih destinacija. Prošla su vremena kada je svatko radio za sebe, a sada je trenutak da se razmišlja i planira zajedno, rekao je glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković. Buković, koji je sa Svetlanom Cenić, direktorica Biznis

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

Nagrade za promicanje gospodarske suradnje u regiji Na početku konferencije Sve boje regionalnog turizma u Novom Sadu uručene su nagrade Biznis plusa i Novosadskog sajma za promicanje gospodarske suradnje u regiji. Priznanja su dobili Europa Grupa iz Bosne i Hercegovine, Opština Stari Grad Sarajevo i Zajednica obiteljskog turizma Hrvatske. plusa, bio moderator panela Turizam - jučer, danas, sutra, ocijenio je da, uz to što zadovoljavaju globalne turističke standarde, ovi prostori imaju i dragocjenu i jedinstvenu specifičnost - zadržali su dušu. On je rekao da je turizam grana u usponu i da je i pored svih političkih prepreka i klimatskih izazova Svjetska turistička zajednica 2016. godine registrirala 1,235 milijardi turista. Privući ćemo onoliko turista i gostiju više koliko smo mi sami spremni da se mijenjamo. Najdublje se urezuje miris, okus, a tek onda slika. Potrebno je ponuditi dušu, neophodno je vraćanje duši i domaćinima, rekao je Buković. U tome je sve značajniji udjel kineskih turista čiji iznos prelazi 300 milijuna u prošloj godini, dok ih je u Hrvatskoj lani registrirano samo oko 150.000. Kada bismo ih uspjeli u narednim godinama dovesti samo milijun ili dva, to bi bio veliki uspjeh, rekao je Matej Perkušić iz Turističke zajednice Baranje. On je rekao da je potpisan sporazum o suradnji Slavonije i Baranje s kineskom regijom u okolini Šangaja koja ima 4,5 milijuna stanovnika. Zajedno s drugim agencijama iz Hrvatske nudio se 15-dnevni aranžman, ali se mora imati u vidu da moderni turisti svakodnevno mijenjaju destinacije.


OG TURIZMA

Kineze zanima ruta kao kompletna priča, njih zanima priroda, dobra hrana, Tito i NOB, a to je zajednička priča cijele regije. Trebalo bi ponuditi kompletnu priču ex-Yu jer se financijsko klatno polako pomiče prema Istoku i stoga moramo gledati u tom pravcu, naglasio je Perkušić. Dekan Fakulteta za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum u Beogradu Slobodan Čerović rekao je da značaj turizma poprima svemirsku dimenziju jer se već organizira put na Mjesec za 20 milijuna dolara. Turizam je odmah iza automobilske i naftne industrije, a ex-Yu je bila na 15. mjestu u svijetu po turizmu. Još nismo spremni ponuditi značajniji regionalni turistički proizvod jer nismo stvorili uvjete unatoč potencijalu, ocijenio je Čerović. On je istaknuo da su ključne točke kako bi se to realiziralo infrastruktura, kontinuitet, kapital, ljudi, poticajne mjere i uspostavljanje boljih međusobnih veza. Ima volje, ali se kontinuitet i poticajne mjere vežu za politiku i pobjedu na izborima.

NA POTEZU SU AGENCIJE Turizam se mora razvijati na dugoročnim strategijama kako bi bio generator razvoja. Turizam je najveći razvojni proizvod Srbije s godišnjim prihodom od 1,2 milijarde dolara. Mora se ubrzano razvijati, a za to su potrebni kadrovi, obrazovani ljudi u turizmu. Traži se kreativnost, znanje, inovacije, ali i agresivni promotivni nastup, kao i veća marketinška izdvajanja u izabranim tržišnim nišama nego do danas, smatra Čerović.

TREBALO BI PONUDITI KOMPLETNU PRIČU EX-YU JER SE FINANCIJSKO KLATNO POLAKO POMIČE PREMA ISTOKU, ISTIČE PERKUŠIĆ Direktor Direktorata za upravljanje turističkim destinacijama Crne Gore Marko Petričević rekao je da je lani provedeno istraživanje imidža Crne Gore kao turističke destinacije, te da je 80 posto ispitanika ocijenilo da je on pozitivan, 15 posto da ga nema i pet posto da je negativan. Ključne riječi za pozitivnu ocjenu Crne Gore bile su: divlja ljepota, skriveni dragulj, dobra pozicija, sigurna zemlja, zanimljivo kulturno naslijeđe. Negativne dominantno: događaji iz 90-ih. Atraktivnost pojačava suradnja sa susjedima, rekao je Petričević i naglasio zajedničku turističku ponudu Crne Gore s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Albanijom poput Hercegovih puteva ili Puteva meda i vina koji afirmiraju primarne vrijednosti, dok sekundarno najviše pažnje u crnogorskoj turističkoj ponudi izazivaju Tivat i Porte Montenegro koji postaju ozbiljan čimbenik privlačenja turista. Gosti iz dalekih destinacija vole skupljati pečate, pa će napraviti balkansku rutu, a ne rutu u pojedinačne zemlje. Sad su na potezu agencije. U Crnoj Gori ima 40.000 ležajeva u hotelima, nedostaju nam veliki hoteli, zaključio je Petričević.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA ANALIZE RBA

JAVNI DUG POTKRAJ LIP Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja kao priliku za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga stvorilo bi širi prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja, smatraju analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, javni dug potkraj lipnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 287,3 milijarde kuna ili 81,9 posto BDPa. Tako je i u apsolutno i u relativnom iznosu zabilježeno njegovo smanjenje. U odnosu na kraj 2016. dug opće države je niži za 1,8 milijardi kuna (0,6 posto), a ta su kretanja posljedica i vrlo povoljnih kretanja u proračunskoj statistici koja je u prvoj polovini godine zabilježila blagi suficit. Osim toga jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je više do 70 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. U istom razdoblju udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 1,8 postotnih bodova. Osim apsolutnog smanjenja obveza države niži omjer

posljedica je i nastavka rasta gospodarstva.

SMANJENJE NA MJESEČNOJ, RAST NA GODIŠNJOJ RAZINI U odnosu na kraj svibnja ove godine javni dug bio za 3,1 milijardu kuna (1,1 posto) manji, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 1,6 milijardi kuna (0,6 posto). Pad na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja i unutarnje i inozemne komponente javnog duga. Unutarnja komponenta krajem lipnja zabilježila je pad od 1,7 milijardi kuna (0,9 posto), dok je pad inozemne komponente bio malo blaži i iznosio je 1,4 milijarde kuna (1,3 posto). Povećanje duga na godišnjoj razini odraz je rasta unutarnje komponente javnog duga koja je potkraj ovogodišnjega lipnja porasla do razine od 183,6 milijardi

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Bruto ino dug pao na razinu Do kraja godine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83 posto, procjenjuju analitičari HGK Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine. Pritom dinamiku njegova pada determinira smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija (banaka), čiji dug na godišnjoj razini kontinuirano pada od svibnja 2012. godine te smanjenje duga opće države, čiji je kontinuitet jasno izražen od ožujka prošle godine.

Riječ je o nastavku relativno snažnog razduživanja bankarskog sektora koji se tijekom zadnjeg 21 mjeseca odvija po dvoznamenkastim godišnjim stopama pada budući da i dalje niska razina kreditiranja i jačanje financiranja na domaćem tržištu i u domaćoj valuti omogućuju smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija. Istodobno niži proračunski manjak, odnosno čak i proračunski višak opće države u prvom polugodištu ove godine, smanjuje potrebu financiranja države, što uz snažniju orijentaciju

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

države na financiranje na domaćem tržištu rezultira smanjenjem razine njezina inozemnog duga. U takvim je okolnostima na kraju prvog polugodišta ove godine bruto inozemni dug iznosio 40,4 milijarde eura, što je 3,1 milijardu eura ili sedam posto manje nego na kraju prvog lanjskog polugodišta, pri čemu je dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 19,7 posto, dug opće države za 8,3 posto i dug ostalih domaćih sektora za 7,2 posto, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 6,1 posto i dug na


NJA 81,9 POSTO BDP-a kuna te je zabilježila godišnji rast od 9,2 milijarde kuna (5,3 posto), a rast je prvenstveno zabilježen na stavci dugoročni dužnički vrijednosni papiri. Istodobno, inozemna komponenta javnog duga je krajem lipnja iznosila 104 milijarde kuna i smanjena je za 7,5 milijardi kuna (6,7 posto) u odnosu na kraj lanjskoga lipnja. Ta su kretanja dovela do porasta udjela unutarnje komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu sa 61,1 posto potkraj prošlogodišnjeg lipnja na 63,9 posto krajem lipnja ove godine. Rastu unutarnje komponente javnog duga pridonijela je visoka likvidnost i razmjerno povoljni uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu podržani ekspanzivnom monetarnom politikom.

I DALJE PRITISAK NA JAVNE FINANCIJE Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem lipnja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 168,3 milijarde kuna čineći udio od 58,6 posto u ukupnom javnom dugu

(1,1 postotni bod više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem lipnja dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica

MANJAK OPĆE DRŽAVE U 2017. MOGAO BI BITI NIŽI OD PRVOTNIH PROJEKCIJA ZADRŽAVAJUĆI SE OKO JEDAN POSTO BDP-a porastao je za četiri milijarde kuna na godišnjoj razini (2,5 posto). U istom je mjesecu javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio 19 milijardi kuna čineći udio od 6,6 posto u ukupnom javnom dugu (0,4 postotna boda više u

odnosu na lipanj 2016.). Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem lipnja ove godine spustile na 100,3 milijarde kuna zabilježivši pad od 3,6 milijardi kuna na godišnjoj razini (3,4 posto). Bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga (što je rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture), visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će činiti pritisak na hrvatske javne financije. Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja kao priliku za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga stvorilo bi širi prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja. U uvjetima gospodarskog rasta i solidnih priljeva u proračun manjak opće države u 2017. mogao bi biti niži od prvotnih projekcija zadržavajući se oko jedan posto BDP-a. Posljedično, Hrvatska bi uz solidan primarni suficit trebala bilježiti pad udjela javnog duga u BDP-u, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

s kraja 2008. temelju izravnih ulaganja za 5,7 posto. Time je udio bruto inozemnog duga u BDP-u spušten na oko 85,3 posto, a sama razina duga na veličinu koja je bilježena pri kraju 2008. godine.

U ŠEST MJESECI DUG SMANJEN ZA 1,3 MILIJARDE EURA U prvih šest mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,3 milijarde eura, pri čemu su smanjeni dugovi opće države (za 974,2 milijuna eura), ostalih domaćih sektora (za 348,4 milijuna eura) i drugih monetarnih financijskih institucija (za 204,2 milijuna eura), dok je povećan dug središnje banke za 136,5

milijuna eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 104,6 milijuna eura. U odnosu na kretanja u prvom polugodištu prošle godine, ove se godine ipak bilježi usporavanje razduživanja bankarskog sektora te nešto veće razduživanje države i tvrtki koje se sve više orijentiraju na domaće financijsko tržište, ublažavajući time rizike povezane s inozemnim zaduživanjem. Slične tendencije kretanja bruto inozemnog duga očekujemo i u narednom razdoblju s obzirom na nastavak fiskalne konsolidacije države i, u okolnostima vođenja ekspanzivne monetarne politike,

zadržavanje povoljnih uvjeta financiranja na domaćem tržištu. Stoga do kraja godine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83 posto, što će pozitivno utjecati na smanjivanje tečajnih i ostalih rizika povezanih s inozemnim zaduživanjem te stoga i na vrlo vjerojatno skoro povećanje kreditnog rejtinga zemlje, smatraju analitičari HGK. (V.A.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA

SOUTH CENTRAL VENTURES

Investicija u Sentinel od milijun eura Izazov spajanja svake brodice, koja je na vodi, je konstantan i ključan čimbenik za ostvarivanje “pametne brodice”, smjera u kojemu industrija ide, ističe Marko Pihlar

S

outh Central Ventures najavio je svoju investiciju u hrvatsko poduzeće Sentinel, vodeće pametno rješenje za brodice na Jadranu, s vizijom izgradnje “IoT-a na moru”. Investicija ENIF-a zajedno s privatnim investitorom Matejom Tomažinom od milijun eura namijenjena je rastu na području Europe te širenju na SAD. Sentinel je treća investicija South Central Venturesa u hrvatsku kompaniju, uključujući Agrivi i Bulb. Iako već postoji tisuće dostupnih pametnih rješenja za automobile ili kuće, brodicama ozbiljno nedostaje povezanost i “pamet”. Tržište za “povezane brodice” je trendi tema zbog više od 30 milijuna registriranih brodica na globalnoj razini. Samo u Europi se proda gotovo 30.000 brodica svake godine, što slijedi globalni trend rasta tržišta od osam posto godišnje. Trenutačno vlasnici brodica te poduzeća za najam brodica imaju ograničene mogućnosti nadgledanja i upravljanja svojim brodicama. Sentinel svojim rješenjem rješava probleme održavanja brodica te logističke probleme tvrtki za najam brodica i probleme privatnih vlasnika, tako što podatke pohranjuje online na jedinstvenoj platformi.

PRAVOVREMENI PODACI Omogućuje nadgledanje lokacije svake brodice (praćenje flote), stanje (baterija...) te informacije o upotrebi (posjete benzinskim postajama, približno vrijeme dolaska, opasne zone...). Smanjenje troškova održavanja i sigurnosti brodica jedna su od prvih koristi koje Sentinel donosi vlasnicima brodica. Sentinel vidi budućnost u pružanju pouzdane informacije u korištenju brodica. Razina rizika uslijed lošeg vremena, neispravna oprema, pogrešne

tehnoloških poduzeća u svijetu. Osnivači Marko Pihlar (CEO) te Gregor Pipan čine uz tehničke genijalce Pedra Kosteleca (CTO) i Matica Hermana (vodeći hardverski developer) središnji tim u Sentinelu. Trenutačno, njihov tim broji 10 osoba s pretežno tehničkim pozadinama. Veseli ih što će proširiti svoj tim novim zaposlenicima u razvoju poslovanja i poboljšanju prodaje kako bi stvorili uravnoteženi tim.

POVEĆANJE SIGURNOSTI NA MORU

rute bit će značajno smanjene upotrebom Sentinela. Njihovo rješenje pomaže u pružanju pravovremenih kvalitetnih podataka, ali istovremeno generiraju velike količine podataka na moru, gdje takvi podaci nedostaju te su time vredniji. Poduzeće je osnovano 2014. godine te od tada ostvaruje značajan rast fokusirajući se svojim proizvodima na industriju najma brodica. Njihov tim je izglasan među najboljima u jednom od 10 globalno najboljih akceleratora te ih je CESA nagradila kao najbolji IoT start-up u Hrvatskoj. U samo dvije godine ostvarili su dominantnu poziciju u Hrvatskoj (četvrto najveće tržište za najam brodova globalno), uglavnom kod poslovnih korisnika. Tim Sentinel sastoji se od vodećih stručnjaka za razvoj softvera te razvoj proizvoda koji rade za neke od najvećih

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

”South Central Ventures donosi neophodno gorivo za daljnje širenje tima i podržava našu strategiju rasta agresivnim tempom. Izazov spajanja svake brodice, koja je na vodi, je konstantan i ključan čimbenik za ostvarivanje ‘pametne brodice’, smjera u kojemu industrija ide. Prepoznati smo kao specijalisti za brodice za najam te ćemo se nastaviti fokusirati na tu industriju, ali sada ćemo napraviti i snažnije poteze prema tržištu privatnih korisnika”, rekao je Marko Pihlar, CEO Sentinel Marine. “Brodice su uvijek bile jedan od premium segmenata slobodnih aktivnosti. Većina vlasnika privatnih brodica bi željela imati priliku provjeriti status njihovih ljubimaca kada god to poželi. Sentinel donosi u realnom vremenu informacije vlasnicima o njihovim brodicama na njihove mobilne telefone i čini njihov život opuštenijima. Ali Sentinel je mnogo više od udaljenog nadzora u stvarnom vremenu. Omogućuje prikupljanje podataka s brodova i pridonosi povećanju sigurnosti na moru. Oduševljeni smo što radimo s ovim predanim timom te što smo dio Sentinela u njihovoj misiji izgradnje sveobuhvatnog IoT-a na moru”, rekao je Jure Mikuž, glavni partner u South Central Venturesu. (V.A.)


DIONICA HT-a VEĆ 10 GODINA NA ZAGREBAČKOJ BURZI

IPO U KOJEM JE SUDJELOVALO VIŠE OD 356.000 GRAĐANA Cijelo desetljeće dionica HT-a u samom je vrhu likvidnosti na Zagrebačkoj burzi, ujedno je među dionicama s najvećom tržišnom kapitalizacijom, a od samog početka sastavnica je i nekoliko indeksa Zagrebačke burze

P

rošloga je tjedna na Zagrebačkoj burzi održana svečanost povodom obilježavanja 10. obljetnice Inicijalne javne ponude dionice HT-a. Tada je to bila najveća Inicijalna javna ponuda u regiji u kojoj je sudjelovalo više od 356.000 građana. Time je napravljen bitan pomak u prihvaćanju kulture dioničarstva, a za veliki broj građana Hrvatske Inicijalna javna ponuda dionice HT-a značila je i upoznavanje s osnovama funkcioniranja tržišta kapitala. “Mobilizacija građana i njihovog kapitala u slučaju Inicijalne javne ponude dionica HT-a imala je značajan edukativni učinak. Dok je u razvijenim zemljama ovakav vid investiranja standard, u našoj tranzicijskoj ekonomiji praktički je još bio u povojima. Zagrebačka burza te cijelo domaće, ali i regionalno tržište tada je postalo vidljivo i na globalnoj

investicijskoj karti. U tom smislu, možemo reći da je taj značajan projekt imao i svoj pozitivan odjek, kako za druge uvrštene kompanije, tako i za cijelo tržište”, izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Dionica HT-a kotira na Zagrebačkoj burzi od 5. listopada 2007. i ima vrlo važnu poziciju na hrvatskom tržištu kapitala. Cijelo desetljeće dionica HT-a u samom je vrhu likvidnosti na Zagrebačkoj burzi, ujedno je među dionicama s najvećom tržišnom kapitalizacijom, a od samog početka sastavnica je i nekoliko indeksa Zagrebačke burze.

PRIMJER TRANSPARENTNOSTI I DOBRE PRAKSE Hrvatski Telekom dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u području odnosa s investitorima, a dionica HT-a redovito je nagrađivana u mnogim kategorijama.

Preduvjet za takva postignuća je kontinuirana transformacija koju kompanija provodi s ciljem ostvarenja što boljih rezultata. U zadnje tri godine uspješno su implementirani brojni projekti koji su za cilj imali povećanje troškovne učinkovitosti, osnaživanje tržišne pozicije i pripremu za rast. “Najveći smo privatni investitor u Hrvatskoj, značajno sudjelujemo u razvoju gospodarstva zemlje te smo odgovorni za tri posto BDP-a Hrvatske. HT je danas tehnološki lider i kompanija okrenuta rastu, na domaćem, ali i regionalnom tržištu na kojem smo već pokrenuli ekspanziju kupnjom Crnogorskog Telekoma. Odgovornim poslovanjem osiguravamo vodeću poziciju na tržištu i kontinuirano radimo na povećanju vrijednosti za svoje dioničare”, istaknuo je Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma. U ovih 10 godina HT je u velikoj mjeri utjecao na kvalitetu korporativnog upravljanja i drugih uvrštenih društava, služeći kao primjer transparentnosti i dobre prakse. Potvrda toga jest i činjenica da je šest godina zaredom jedan od laureata nagrade Poslovnog dnevnika i Zagrebačke burze za najbolje odnose s investitorima. Sve to pokazuje kako je odluka o uvrštenju na Zagrebačku burzu prije punih 10 godina bila više nego ispravna te presudno utjecala na oblikovanje domaćeg tržišta kapitala, širenje baze ulagatelja, a u konačnici imala i pozitivne efekte u procesu oblikovanja HT-a u kompaniju kakvu danas poznajemo. (V.A.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NIŽE NAKNADE ZA FONDOVE EAM-a U razdoblju do kraja 2017. godine društvo za upravljanje investicijskim fondovima Erste Asset Management (EAM), neovisno o iznosu ili roku ulaganja, neće obračunavati ulazne naknade u You Invest fondove kao niti izlazne naknade iz obvezničkog fonda Erste Adriatic Bond te dioničkog fonda Erste Adriatic Equity fond. Uz to, EAM će do 31. listopada 2017. zaračunavati smanjene naknade za upravljanje fondovima Erste Euro-Money, Erste Local Short Term Bond i Erste Adriatic Short Term Bond, koje su s dosadašnjih 0,5 posto, 0,7 posto i 0,5 posto snižene na 0,10 posto; 0,35 posto i 0,25 posto na godišnjoj razini.

FITCH POBOLJŠAO IZGLEDE SBERBANKA EUROPE AG

Zasićenost viškovima likvidnosti Ovaj tjedan započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koje u sadašnjim okolnostima nema nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Naime, likvidnost sustava je iznimno visoka te dnevni višak na računima banaka prelazi razinu od 10 milijardi kuna pa depozitne institucije bez ikakvih problema održavaju potrebna stanja svojih računa. U utorak započinje redovita mjesečna isplata mirovina kada će u sustav priteći nova likvidnost i dodatno poboljšati likvidnost sustava koji je ionako već zasićen viškom likvidnosti. U ovakvim okolnostima potražnja za kratkoročnim pozajmicama je slaba, ponuda izrazito visoka, a trgovanje vrlo skromno. Zasićenost banaka viškovima likvidnosti utjecala je na rezultat redovite obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke, održane

prošli ponedjeljak, na kojoj banke nisu pokazale zanimanje za dodatnom likvidnošću unatoč vrlo niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto. U ovoj godini održano je četrdesetak redovitih obratnih repo aukcija, a na gotovo pola aukcija uopće nije bilo interesa depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti. Prošli utorak Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je planirana tek za kraj mjeseca listopada. U uvjetima ovako visoke likvidnosti realno je očekivati da će kratkoročno zaduživanje države i dalje biti vrlo povoljno. Ukratko, ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu budući da će likvidnost sustava dodatno ojačati, a u skoroj budućnosti ne nazire se jačanje potražnje za novcem. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

330

220

110

0 2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE Međunarodna rejting agencija Fitch 28. rujna 2017. izmijenila je izglede Sberbanka Europe AG sa “stabilnih” na “pozitivne”. “Pozitivni izgledi odražavaju veću sposobnost Sberbanka Rusija da, ako se ukaže potreba, podrži poslovanje Sberbanka Europe”, poručuju iz te banke i dodaju kako su ove promjene slijed izmjene izgleda IDR-a Ruske Federacije sa “stabilnih” na “pozitivne”.

Euro i franak pali, dolar blago rastao Domaće devizno tržište protekli tjedan nije bilježilo jače fluktuacije pa je kuna zadržala relativno stabilnu poziciju prema važnijim svjetskim valutama. Euro je pao za 0,07 posto na

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,979934

CAD kanadski dolar

5,104805

EUR

JPY japanski jen (100) 5,656332 CHF švicarski franak

6,520856

GBP britanska funta

8,403603

USD američki dolar

6,368964

EUR euro

7,491812

Izvor: HNB

primjena od 7.10.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

7,491812 kuna. Švicarski franak je također pao na 6,520856 kuna, odnosno za 0,37 posto. Dolar je pak ojačao u odnosu na kunu za 0,24 posto, a njegov tečaj iznosio je 6,368964 kuna. 7,498 7,496

USD

6,40 6,39

CHF

6,62 6,60

7,494

6,38

6,58

7,492

6,37

6,56

7,490

6,36

6,54

7,488

6,35

6,52

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA SURADNJA HPB-a I MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA

Burze porasle, ulagači optimistični Na svjetskim burzama vlada optimizam koji se s američkog tržišta prelijeva na druga tržišta kapitala. Dobro raspoloženje na Wall Streetu zahvaljuje se koraku naprijed u procesu prihvaćanja porezne reforme. Zastupnički dom Kongresa prihvatio je prijedlog fiskalne potrošnje u 2018. godini, koja sadrži legislativnu mogućnost da republikanci običnom većinom nadglasaju demokrate u Senatu po pitanju poreznog zakona. Ta porezna reforma najveća je u zadnja tri desetljeća i trebala bi smanjiti porez većini Amerikanaca, ali kritičari kažu da najviše ide u korist bogatima i biznisu te da ne nudi rješenja kako nadoknaditi proračunske prihode, što bi moglo dovesti do povećanja deficita za tisuće milijardi dolara. Dobro raspoloženje na tržištu zahvaljuje se i nizu podataka koji zadnjih dana ukazuju na stabilan rast američkog gospodarstva. Na azijskim burzama cijene dionica su porasle jer su ulagači optimistični zbog rekordnih prinosa na Wall Streetu četvrti dan zaredom i stabilnog rasta gospodarstava u regiji.

7520

22800

FTSE 100

Dow Jones

7500

22750

7480

22700

7460

22650

7440

22600

7420

22550

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 6600

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 5400

NASDAQ

6580

5390

6560

5380

6540

5370

6520

5360

6500

CAC40

5350

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 13000

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 20900

DAX

12980

NIKKEI 225

20800

12960

20700

12940

20600

12920

20500

12900

20400

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Porasla vrijednost Mirexa

MIREX - tjedni

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

UGOVOR HŽ INFRASTRUKTURE I ALTPROA

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirex A prošli je tjedan iznosila 132,5347 bodova, što je rast od 0,09 posto u odnosu na tjedan ranije. Vrijednost Mirexa B bila je 238,3080, odnosno u tjedan dana narasla je za 0,01 posto, dok je vrijednost Mirexa C narasla za 0,06 posto u usporedbi s pretprošlim tjednom i iznosila je 123,4676 bodova.

datum

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

05.10.

132,53470

0,0745

3,86

AZ - A

05.10.

132,29250

0,0968

2,94

Erste Plavi - A

05.10.

131,34560

-0,0200

2,33

PBZ CO - A

05.10.

137,91500

0,1345

5,43

Raiffeisen OMF - A

05.10.

130,71650

0,0475

5,53

MIREX B

05.10.

238,30800

0,0398

2,01

AZ - B

05.10.

236,57260

0,0296

0,58

Erste Plavi - B

05.10.

247,63620

0,0469

2,20

PBZ CO - B

05.10.

221,93070

0,0546

1,75

0,15%

Raiffeisen OMF - B

05.10.

245,10760

0,0422

3,82

0,10%

kategorija C

MIREX C

05.10.

123,46760

0,0128

4,55

AZ - C

05.10.

120,50790

0,0210

4,72

Erste Plavi - C

05.10.

122,72240

0,0161

3,61

PBZ CO - C

05.10.

122,55290

0,0116

3,86

Raiffeisen OMF - C

05.10.

127,53490

0,0036

4,98

0,05% 0,00% -0,05% 2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,50%

Raiffeisen DMF

05.10.

232,17880

-0,0287

2,45

1,00%

AZ Profit

05.10.

255,73490

0,0870

-3,41 0,37

1,25% 0,75%

Croatia osiguranje

04.10.

158,83380

-0,0648

0,50%

AZ Benefit

05.10.

254,67860

0,0382

3,00

0,25%

Erste Plavi Expert

05.10.

209,14880

0,0333

1,53

Erste Plavi Protect

05.10.

199,39000

0,0152

2,64

0,00% 5.9.

12.9.

20.9.

27.9.

5.10.

Hrvatska poštanska banka i Ministarstvo hrvatskih branitelja potpisali su Protokol o stambenom kreditiranju branitelja i članova obitelji stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja iz Domovinskog rata. Protokolom je utvrđeno kako će uvjeti stambenih kredita hrvatskim braniteljima uvijek biti među najpovoljnijima iz ponude HPB-a. “U suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom očekujemo intenziviranje stambenog zbrinjavanja branitelja”, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

HŽ Infrastruktura i Altpro potpisali su ugovore za nabavu i ugradnju autostop-uređaja s budnikom na željezničkim vozilima za posebne namjene HŽ Infrastrukture. Vrijednost ugovora je 24,4 milijuna kuna (bez PDV-a), a radove na ugradnji sustava na vozila HŽ Infrastrukture obavljat će zajednica ponuditelja RŽV Čakovec, OV, TŽV Gredelj, RPV Slavonski Brod i Altpro. Oprema se ugrađuje na vozila TMD-a (46), Plasser&Theurera (19), Robela (4), Rolbe (4), MTH Praha (1) i ostalih proizvođača. Ovaj će domaći klaster istu uslugu nuditi i na izvoznim tržištima.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA OBJAVILA JAVNI POZIV ZA DOKAPITALIZACIJU

Đuro Đaković Grupa objavila je javni poziv za upis 12,5 milijuna novih redovnih dionica, čime bi temeljni kapital bio povećan za 250 milijuna kuna, a ulagatelji će nove dionice moći upisati od 9. do 20. listopada. Time bi se temeljni kapital povećao sa 203,06 na 453,06 milijuna kuna, a povećanje temeljnog kapitala provest će se izdavanjem 12,5 milijuna novih redovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti 20 kuna, uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara.

ERSTE GROUP SUDJELUJE U RAZVOJU NOVE PLATFORME Bank of Montreal (BMO), CaixaBank, Commerzbank i Erste Group pridružili su se inicijativi koju su pokrenuli UBS i IBM 2016. godine s ciljem razvoja nove globalne trgovinske platforme, temeljene na blockchain tehnologiji. Ova nova platforma, nazvana Batavia, razvijena je s namjerom da joj slobodno mogu pristupiti organizacije svih veličina bilo gdje u svijetu te može podržavati sve trgovinske transakcije, bez obzira obavlja li se prijevoz robe zrakom, kopnom ili morem.

Crobexi različitih predznaka Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu vidljivo porasla u odnosu na tjedan ranije. Ulagači su nestrpljivo iščekivali predstavljanje rezultata financijskog izvješća Agrokor Grupe za 2016. Sama vijest da su izvješća konačno stigla vratila je optimizam na burzu tijekom tjedna su Crobex indeksi bilježili pad, no nakon objave Agrokorova financijskog izvješća, u petak su porasli više od pola posto. Dionički promet je uvećan za gotovo 67 posto

te je iznosio od 62,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 15,8 milijuna kuna ili 77 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -1,84 do -10 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su četiri izdanja, dok je ukupno devet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su nakon pada zabilježili različite predznake. Crobex je sa 1.811,12 bodova uvećan za 0,12 posto na 1.813,27 bodova. CroZAGREBAČKA BURZA bex10 je pao drugi tjedan zaredom, THE ZAGREB STOCK EXCHANGE za 0,09 posto na 1.073,00 boda. SekUKUPAN TJEDNI PROMET: 428.038.053,14 kn torski indeksi su trgovanje zaključiTJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.563.285,15 kn li u rasponu od -2,44 posto koliko je index zadnja vrijednost tjedna promjena umanjen CROBEXkons do +3,37 posto 1.813,2700 +0,12% CROBEX koliko je porastao CROBEXtrans. Ob1.073,0000 -0,09% CROBEX10 veznički indeksi su tjedan zaključili 111,0808 +0,07% CROBIS rastom; CROBIS je uvećan za 0,07 po165,7741 +0,15% CROBIStr sto, a CROBIStr za 0,15 posto. Najlikvidniji je HT s prometom od Top 10 tjedna zadnja 5,8 milijuna kuna, a cijena njegovih promet po prometu promjena cijena dionica je umanjena za 1,14 posto na -1,14% 174,00 5.766.986,09 HT d.d. 174 kune. Valamar Riviera je tjedan +1,13% 43,67 2.734.636,31 Valamar Riviera d.d. zaključila prometom od 2,7 milijuna +2,53% 445,00 2.188.919,16 ADRIS GRUPA d.d. kuna, a bilježi poskupljenje dionice od +0,99% 810,00 1.182.740,77 ATLANTIC GRUPA d.d. 1,13 posto na 43,67 kuna. Povlaštenim +5,03% 35,51 875.669,44 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. dionicama Adris Grupe trgovalo se u -0,06% 161,90 822.337,95 AD PLASTIK d.d. iznosu od 2,2 milijuna kuna, a bilježe +5,06% 429,70 743.933,07 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. rast od 2,53 posto na cijenu od 445 +10,00% 550,00 599.850,00 KOESTLIN d.d. -1,84% 1.120,04 505.344,02 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. kuna. Sedam od 10 najlikvidnijih izda+0,78% 466,50 419.688,65 Arena Hospitality Group d.d. nja bilježi rast cijene dionice. Dionice Koestlina zabilježile su najveći rast, 10 dionica tjedna zadnja poskupjele su za 10 posto na 5500 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kuna, a njima je ostvaren promet od +16,14% 78,00 1.014,00 PIK d.d. 600.000 kuna. Atlantska plovidba je +10,00% 550,00 599.850,00 KOESTLIN d.d. tjedan zaključila cijenom od 429,70 +9,52% 34,29 73.981,58 JADROPLOV d.d. kuna, što predstavlja rast od 5,06 po+6,42% 315,00 185.102,81 MAISTRA d.d. sto, i prometom od 744.000 kuna. +6,09% 2,96 59.114,69 OPTIMA TELEKOM d.d. Cijena je pala trima izdanjima. Erics+5,44% 543,00 27.422,16 HPB d.d. son NT je među 10 najlikvidnijih za+5,06% 429,70 743.933,07 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. +5,03% 35,51 875.669,44 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. bilježio najveći minus, cijena mu je +5,00% 3,15 742,29 HOTELI HALUDOVO d.d. umanjena za 1,84 posto na 1120,04 +3,77% 22,00 19.156,32 LUX ULAGANJA d.d. kune, dok njegov tjedni promet iznosi 505.000 kuna. Slijedi najlikvidniji HT 10 dionica tjedna zadnja (-1,14%), a zatim AD Plastik (-0,06 popromet s najvećim padom cijene promjena cijena sto) koji bilježi zadnju cijenu od 161,90 -12,97% 146,21 731,05 HOTELI ZLATNI RAT d.d. kuna i 822.000 kuna prometa. -11,43% 310,00 110.473,99 TEHNIKA d.d. BC Institut d.d. VIADUKT d.d. u stečaju PETROKEMIJA d.d. Zagrebačka burza d.d. SZAIF d.d. KONČAR d.d. ULJANIK d.d. Badel 1862 d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

-8,89% -7,61% -7,41% -6,49% -5,55% -5,05% -4,90% -4,76%

255,12 8,50 10,00 13,12 42,00 660,03 13,38 18,00

20.409,60 9.654,02 32.553,14 4.686,70 3.715,38 341.634,18 16.706,88 1.528,37

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI DODATNO DUBINSKO SNIMANJE ZA PETROKEMIJU

Poraslo 59 fondova Među 82 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 59 fondova, pala su 22 fonda, a jedan bilježi tjedan bez postotne promjene. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,72 do +3,38 posto. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 19. Najviše je porastao KD BRIC, za 3,38 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Najviše je, za 0,72 posto, pao OTP indeksni koji replicira ulaganje Crobexa. Poraslo je svih šest posebnih fondova, a najviše 1,08 posto

ZB Future 2030. Od 14 mješovitih fondova 13 ih bilježi rast vrijednosti udjela. KD Balanced predvodi dobitnike s uvećanjem vrijednosti od 1,24 posto. OTP uravnoteženi je pak pao za 0,52 posto. Od 14 obvezničkih fondova poraslo ih je osam. Najviše je, za 0,18 posto, porastao Neta Emerging Bond, dok je PBZ Bond fond pao za 0,14 posto. Rast vrijednosti bilježi 14 od 21 novčanih fondova. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondovima Locusta Cash, [Iva Skorin] Zodaks Cash i PBZ Dollar.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 28.9.2017. do 5.10.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,5602 KD Victoria € 12,2295 Addiko Growth $ 185,9573 ZB trend kn 15,2629 KD Prvi izbor € 148,8096 ZB euroaktiv kn 102,3543 Capital Breeder € 134,7482 KD Europa € 11,6803 PBZ Equity fond kn 113,6945 HPB Dionički € 83,1595 Erste Adriatic Equity kn 87,4212 Neta Global Developed kn 112,8520 ZB aktiv € 112,3806 InterCapital SEE Equity $ 16,2268 Platinum Global Opportunity kn 6,0907 KD Nova Europa kn 43,8211 OTP indeksni € 108,0526 Platinum Blue Chip kn 449,5415 Neta Frontier € 101,6352 OTP Meridian 20 kn 89,0000 A1 kn 156,8926 Alpen.Special Opportunity kn 58,6497 Neta New Europe € 89,4858 KD BRIC kn 8,8606 KD Energija € 113,4232 ZB BRIC+ € 165,5785 Allianz Equity $ 21,0391 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,1800 Raiffeisen Dynamic € 108,6200 Raiffeisen Harmonic 105,5172 € ZB Future 2025 € 104,8622 ZB Future 2030 € 104,3632 ZB Future 2040 € 104,8357 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 163,1593 ZB global € 15,5536 PBZ Global fond € 13,9575 Addiko Balanced kn 131,9702 KD Balanced kn 106,5399 HPB Global € 15,4270 OTP uravnoteženi kn 166,2430 Allianz Portfolio

tjedna promjena [%]

-0,49 1,57 1,37 1,69 1,09 -0,04 2,22 -0,51 -0,59 -0,31 1,80 -0,39 -0,35 2,51 1,21 -0,72 2,11 0,11 0,78 0,07 1,96 0,41 3,38 1,36 2,78 0,11 0,76 0,77 0,93 0,89 1,08 1,05 1,04 0,05 0,94 0,88 1,24 0,27 -0,52 0,15

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 116,3433 PBZ Conservative 10 fond € 103,8416 You Invest Active € 104,7963 You Invest Balanced € 105,0917 You Invest Solid € 104,2458 PBZ Flexible 30 fond € 96,9500 OTP Absolute € 105,1321 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,9535 ZB bond € 15,0853 Addiko Conservative € 135,8099 PBZ Bond fond € 222,2546 InterCapital Bond € 165,6454 HPB Obveznički kn 81,6682 Neta Emerging Bond € 121,0253 Erste Adriatic Bond € 108,1200 Raiffeisen Classic kn 103,9784 PBZ Short term bond fond $ 105,9921 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3074 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0495 Erste Local Short Term Bond 100,0003 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,4491 OTP Short-term bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5029 PBZ Novčani fond kn 175,9404 ZB plus € 150,7799 ZB europlus BE € 150,7799 ZB europlus BK € 128,7549 PBZ Euro Novčani kn 158,0800 Raiffeisen Cash kn 151,8126 Erste Money kn 152,6933 Addiko Cash $ 133,4899 PBZ Dollar fond kn 144,0002 HPB Novčani kn 133,3749 OTP novčani fond kn 130,5468 InterCapital Money kn 1374,0835 Locusta Cash kn 118,5946 Allianz Cash € 116,2119 Erste Euro-Money kn 111,5602 Auctor Cash € 106,1500 Raiffeisen euroCash € 106,4211 HPB Euronovčani kn 106,7735 Neta MultiCash € 102,1447 OTP euro novčani kn 1002,0589 Zodaks Cash

0,02 0,59 0,40 0,03 0,35 0,52 0,13

naziv(fond)

valuta

-0,02 -0,05 -0,14 0,10 0,09 0,18 -0,02 0,11 -0,09 0,03 0,03 -0,00 0,03 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,02 -0,00 -0,01 0,00 0,01 -0,00 -0,03 0,00 0,02

Uprava Petrokemije će do 23. listopada omogućiti dodatno dubinsko snimanje za potencijalne strateške i investicijske ulagače koji su predali ponude za sudjelovanje u dokapitalizaciji, izvijestili su iz te kutinske tvrtke. Naime, na javno objavljeni Poziv za dostavu obvezujućih ponuda u dokapitalizaciji Petrokemije do roka iskazanog 22. rujna zaprimljene su obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača. Ponude potencijalnih investitora su dostavljene u Centar za restrukturiranje i prodaju i Ministarstvo državne imovine na daljnji postupak.

MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-a 14,7 MILIJARDI EURA

Bruto međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem kolovoza iznosile su 14,7 milijardi eura, što je za 552 milijuna eura više nego u kolovozu 2016., a u odnosu na kraj 2016. više su za 1,1 milijardu kuna ili za 8,4 posto. Analitičari Raiffeisenbanka Austria (RBA) ocjenjuju da je njihov iznos dostatan za uspješnu provedbu stabilne monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Branko Čegec

Talačka kriza MeandarMedia

Tijelo glumice Pamele Dosantos, ljubavnice Augusta Salazara, zloglasnog ministra unutarnjih poslova, pronađeno je unakaženo, ali malotko je mogao slutiti razmjere lavine koja se približava, a ponajmanje Tomás, novinar čiji je tekst i pokrenuo lavinu. Pamela, zvijezda B-filmova poznata po ljubavnim vezama s najmoćnijim ljudima Meksika. Pamela, djevojka iz Sinaloe, sjedišta velikih narkokartela. Ili Pamela, cura zlatna srca koja je previše znala - tko ju je ubio i zašto? Tomás će shvatiti da treba pomoć ako želi izvući živu glavu...

Janis Jonevs

Jelgava ‘94 V.B.Z.

U tekstovima o književnosti Čegec često poseže za komparatističkom sintezom, podjednako kada govori o pojedinim autorima i kada situira određene literarne tendencije, odnosno poetičke perspektive, kaže Miroslav Mićanović. Kada je pak riječ o tekstovima o kulturnim fenomenima, Čegecova sklonost ironiji i sarkazmu pokazuje svu besmislenost projekcija koje vraćaju na početak. Po njemu je, novi početak nužan, ali tako da se prije poslože svi kvalitetni prinosi te da se stvori slika kontinuiteta da bi se zaustavilo tapkanje u mjestu.

Jorge Zepeda Patterson

Iskvareni Fraktura

Radnja romana započinje 1994. godine u latvijskom gradu Jelgavi te tijekom nekoliko godina prati sazrijevanje pripovjedača i lokalnih tinejdžera koji su se “navukli” na heavy metal glazbu te na taj način iskazuju svoj mladenački bunt. Prkoseći svijetu oko sebe i “uniformiranom” društvu koje ih okružuje, oni uporno odbijaju biti kao ostali, „oni na drugoj strani“. No jesu li taj prkos i bunt samo prolazni mladenački hir ili je riječ o stanju duha koje pojedinca prati cijeloga života?

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

Phaedra Patrick

Čudesna narukvica Arthura Peppera Naklada Ljevak

Na noćnom letu iz Londona u Boston Ted Severson susreće Lily Kintner i njih dvoje započinju igru istine. Ted govori o svom braku i supruzi Mirandi za koju je siguran da ga vara. Ted u šali kaže da bi mogao ubiti Mirandu zbog onog što mu je učinila, a Lily bez okolišanja kaže “voljela bih pomoći”. Po povratku u Boston njih dvoje počinju planirati Mirandino ubojstvo. No Ted ne zna da je Lily umijeće ubojstva počela svladavati još u ranoj mladosti. Dvoje se urotnika nađe upetljano u opasnu igru, a za petama im je pronicljiv i odlučan istražitelj…

Toni Hammersley

Dobro organiziran dom – Knjiga korisnih savjeta Školska knjiga

Nakon 40 godina braka udovac Arthur Pepper među stvarima pokojne supruge pronalazi zlatnu narukvicu s privjescima i zaintrigiran tim otkrićem kreće u razotkrivanje tajni koju kriju privjesci. No kako se koja priča razotkrije, pojavljuju se nove tajne i Arthur doznaje da je njegova žena prije nego što ga je upoznala imala uzbudljiv život o kojem on nije imao pojma. Nakon tolikih godina koje su proveli u sretnom braku počinje se pitati je li ju uopće poznavao.

Peter Swanson

Zaslužili su ubojstvo Znanje

Svi oni koji se bore s neredom u vlastitu domu dočekat će ovu knjigu Toni Hammersley kao spas. Ova blogerica, supruga i majka troje djece, uz prirodno urođenu sklonost organizaciji stvari, razmišljanjem i eksperimentiranjem dovela je do savršenstva organizaciju doma. Prostoriju po prostoriju, vođeni sigurnom rukom autorice, uredit ćete svoj dom i riješiti se viška stvari. Život će vam postati lakši, imat ćete više vremena za sebe i ponovno ćete zavoljeti svoj dom.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Savjetovanje LifeLock, Zagreb. www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvorima energije. 1. Konzalting: - Sustav upravljanja u HSE-u - ISO Standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata - Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Osposobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti - DDD usluge 5. Održivost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba protiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski, dean@ hsehs.com, +385-91-1618506.

IT savjetovanje Combis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održavanja informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adria-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Usluge prevođenja, lekture i pravne redakture

Vlada RH nabavlja usluge prevođenja, lekture i pravne redakture dokumenata. Procijenjena vrijednost je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. listopada. Vozilo ekipe za očevide s forenzičkom opremom

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

MUP nabavlja vozilo ekipe za očevide s forenzičkom opremom. Procijenjena vrijednost je 5,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 31. listopada. Vozila

URIHO nabavlja vozila specijalizirana za prijevoz osoba s in-

tic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraživanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Karakaš, mitra.karakas@combis.hr, +385 13657413, +385 993657413. PP i metalizirana folija Gec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 milimetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163. Računala i hardver Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka zastupa strane tvrtke, proizvodi i održava računalnu opremu i ekskluzivni je zastupnik i distributor korporacije Silicon Graphics International (SGI), sa sjedištem u Milpitasu u Kaliforniji, SAD. Djelatnost obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme te edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@silicon.hr, +385 16594999.

validitetom. Procijenjena vrijednost nabave je 700.000 kuna. Rok dostave ponuda 20. listopada.

Zamjena podnih obloga

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja radove zamjene podnih obloga. Rok dostave ponuda je 17. listopada.

Multimedijska oprema

Sveučilište u Splitu nabavlja multimedijsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave je 670.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. listopada.

Prehrambeni proizvodi

REGIJA

Izrada pečata i štambilja

Servisiranje aerodromske opreme

Grad Banja Luka nabavlja usluge izrade pečata i štambilja. Rok dostave ponuda je 13. listopada.

Aerodromi Republike Srpske nabavljaju usluge servisiranja aerodromske opreme. Rok dostave ponuda je 17. listopada.

Univerzitetski klinički centar Tuzla nabavlja prehrambene proizvode. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU GOLF TEREN, ZEMLJIŠTA, KUĆE I POSLOVNI PROSTORI Na prodaju poslovni prostor u Makarskoj površine 435 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 6,4 milijuna kuna u Ulici kralja Zvonimira 18. U naravi predstavlja tri poslovna prostora u poslovno-stambenoj zgradi. Datum dražbe 12. listopada u 9 sati, a održava se na adresi Općinskog suda u Splitu, stalne službe u Makarskoj, I. kat, sudnica broj VII. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a zainteresirani kupci jamstvo u iznosu od 646.539 kuna trebaju položiti na račun Općinskog suda u Splitu najkasnije do početka održavanja dražbe. Prodaju se poslovni prostori u Zagrebu vrijednosti 3,3 milijuna kuna, površine 312,5 metara četvornih u katastarskoj općini Trnje. Nekretnine se prodaju četvrtom usmenom javnom dražbom, a ročište za prodaju će se održati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 96/II. (mala dvorana) 12. listopada u 10.45 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno i nekretnina se ne može prodati ispod cijene od 3,3 milijuna kuna. Sve poreze i prireze plaća kupac, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dražbe uplatile jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Na prodaju klupske kuće, trafostanica, zemljište - šuma Golf&Country Cluba u Zagrebu procijenjene vrijednosti 21,8 milijuna kuna. Šesta usmena javna dražba održat će se 16. listopada u 13 sati u zgradi Trgovačkog suda u Karlovcu, na adresi Trg hrvatskih branitelja 1/II., soba br. 207. Kao kupci mogu sudjelovati samo one osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta uplatile osi-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

guranje te jamčevinu od pet posto od utvrđene vrijednosti na račun Suda. Prodaje se stambeno-poslovni prostor u Zagrebu površine 875 metara četvornih i procijenjene vrijednosti 14,3 milijuna kuna na adresi Savska cesta 141. Datum održavanja dražbe je 17. listopada, a održat će se u prostorijama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517/V. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Oranice, šume i pašnjaci na području katastarske općine Srdoči prodaju se na Općinskom sudu u Rijeci. Procijenjena vrijednost nekretnine iznosi pet milijuna kuna, a površina je 5995 metara četvornih. Datum održavanja dražbe je 17. listopada u 10 sati, u zgradi Općinskog suda u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba br. 27/V. Na prvom ročištu za dražbu nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno za cijenu ne manju od 3,34 milijuna kuna. Porez i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Ročište za razgledavanje predmetnih nekretnine na Srdočima održat će se u dogovoru sa sudskim ovršiteljem dana 16. listopada u 11 sati te se pozivaju stranke i potencijalni kupci da prisustvuju razgledavanju na licu mjesta. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Na prodaju kuća i dvorište u Vodicama, površine 1656 metara četvornih, vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Dražba nekretnine održat će se 17. listopada u 13 sati, u prostorijama Općinskog suda u Šibeniku, soba broj 9. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati za manje od jedne trećine utvrđene vrijednosti. Zainteresirani kupci dužni su uplatiti jamčevinu u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda, a za sve ostale detalje potrebno se obratiti navedenom sudu.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Kabeli Swissgrid AG, Prilly – Malley, Švicarska, traži nabavu kabela. Natječaj je otvoren do 24. listopada. Adresa profila kupca: www.swissgrid.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=984497. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Swissgrid AG, Route des Flumeaux 41, Prilly – Malley 1008, Suisse, Katia Schmidlin, katia.schmidln@swissgrid.ch. Tehničko projektiranje Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, Bydgoszcz, Poljska, traži nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave se predaju na Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, ul. Jagiellońska 42, 85-097 Bydgoszcz, Edyta Czerniejewska, 85-097 Bydgoszcz, Polska, edyta.czerniejewska@psgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravak sigurnosne opreme Madridski Metro traži nabavu usluga popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 17. listopada. Više podatka o nadmetanju može se naći na Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Cavanilles, 58, Servicio de Contratación, 28007 Madrid, Espana, Ger.Contratacion@metromadrid.es. Elektronički pristup podacima: www.metromadrid.es/es/acceso_proveedores/licitaciones//index_en_curso. html. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: www.metromadrid.es/es/acceso_proveedores/Presentar_Ofertas/index.html. Usluge zapošljavanja Norges musikkhøgskole traži usluge pribavljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenog. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing. amesto.com/Avantra/Customer/NMH/modules/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56. Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190

Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, maria.ahmed@nmh.no. Građevinski radovi Hospice général – Service immobilier, Acacias, Švicarska traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenog. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=988363. Dodatne informacije dostupne su naHospice général – Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, hb@hbexpertimmo.ch. Očitavanje brojila Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA; Cluj, Rumunjska, traži uslugu očitavanja brojila. Natječaj je otvoren do 6. studenog. Ponude se šalju na: Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Str. Ilie Macelaru nr. 28A, Ioana Mihaiela Oltean, 400380 Cluj-Napoca, Romania, mihaiela.oltean@tnd.electrica.ro. Više podataka na istoj adresi. Poslovne usluge Guaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenog, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle Arequipa, sin número, Urbanización Industrial El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, teresa. garcia@guaguas.com; miguelangel.garcia@ guaguas.com. Glavna adresa naručitelja: http:// www.guaguas.com. Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenog i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416, Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, licitaciones@acosol.es. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjecanju na istoj adresi.

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

VIVAX SMART UHD 4K LED TV

PRVI HRVATSKI 4K TELEVIZIJSKI PRIJAMNICI Nova generacija TV prijamnika, kao i svi njeni prethodnici, kompatibilna je sa svim trenutačnim, ali i novonajavljenim standardima prijama digitalnih signala, kaže Damir Husnjak

V Damir Husnjak

Vladimir Brkljača

ivax tim je prošloga tjedna tržištu predstavio liniju prvih hrvatskih 4K televizijskih prijemnika – Vivax SMART UHD 4K LED TV s dijagonalama 43“, 49“ i 55“. “U proljeće 2016. godine, u našem prostoru u Rugvici, pokrenuli smo jedinu hrvatsku proizvodnu liniju za izradu televizijskih prijamnika i tržištima naše regije ponudili Vivax LED televizore proizvedene kod nas”, izjavio je Vladimir Brkljača, izvršni direktor za vlastite brendove M San Grupe. “Sada, nakon ni godinu i pol dana, predstavljamo punokrvne UHD 4K LED televizore proizvedene u našem pogonu. S ponosom mogu istaknuti da je Vivaxov pogon jedini takve vrste u široj regiji država iz našeg okruženja”, istaknuo je on. Također, Vivax tim predstavio je rad proizvodne linije, počevši od čiste sobe (tzv. Clean Room) u kojem njihovi djelatnici odjeveni u sterilna antistatička odjela sklapaju ekrane budućih 4K LED televizora, dok cijela atmosfera podsjeća na SF filmove. Minimalno dvosatno testiranje svakog proizvedenog uređaja predstavlja kraj proizvodnog ciklusa. I tek nakon

VIVAXOV POGON JEDINI JE TAKVE VRSTE U ŠIROJ REGIJI DRŽAVA IZ NAŠEG OKRUŽENJA, KAŽE VLADIMIR BRKLJAČA 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

što svaki uređaj prođe testiranja, Vivax televizori mogu krenuti na tržište, priopćeno je iz M San Grupe. “Naša nova generacija Vivax UHD LED TV prijamnika, kao i svi njeni prethodnici, potpuno je kompatibilna sa svim trenutačnim, ali i novonajavljenim standardima prijama digital-

nih signala. Već danas svi novi Vivax TV prijamnici podržavaju novi DVB-T2 H.265 HEVC standard koji će tek od 2019. godine postati obvezan”, pojasnio je Damir Husnjak, voditelj razvoja Vivax proizvoda. “Jedna od najvažnijih karakteristika naših UHD televizora, povrh 4K slike, mogućnost je instaliranja raznih aplikacija s Google Play Storea što našim korisnicima daje mogućnosti da Vivax UHD televizore


OUTDOOR OPREMA

Stigli Fjällräven, Hanwag, Primus i Brunton Na hrvatsko tržište stigle su svjetski poznate marke outdoor opreme - Fjällräven, Hanwag, Primus i Brunton, koje ne pristaju na kompromise kada je riječ o vrhunskoj izdržljivosti, održivoj proizvodnji prihvatljivoj za okoliš i kvalitetnoj izradi koja jamči uživanje u prirodi neovisno o vremenskim uvjetima. Da je riječ o proizvodima koji su dorasli i najekstremnijim izazovima, dokazala je ekspedicija Fjällrävenovih ambasadora, legendarnog hrvatskog skijaškog asa Ivice Kosteliće i slovenskog biatlonskog trenera Mihe Podgornika koji su uz pomoć Fjällräven opreme osvojili ledeni Grenland. Švedska marka outdoor odjeće i opreme Fjällräven, njemačka marka planinarske obuće Hanwag, švedski proizvođač kuhala i ostalih pomagala za kuhanje na otvorenom Primus te američki brend za kompase i ostale dodatke Brunton udružene su u krovnu tvrtku Fenix Outdoor International prilagode svojim potrebama. Svi UHD prijamnici opremljeni su sa 1,5 GB/8 GB memorije”, napomenuo je.

JEDINSTVENI KORISNIČKI SVIJET “Globalni trendovi kreću se u smjeru sve veće zastupljenosti UHD 4K TV uređaja što je svakako i nama važan pokazatelj smjera koji trebamo zauzeti”, kazao je Brkljača. “Dio zemalja EU-a već je pokrenuo proces digitalizacije koja omogućuje prijenos sadržaja u 4K rezoluciji što će automatski utjecati na značajno povećanje produkcije i dostupnost 4K videosadržaja i time kreirati veću potražnju za UHD TV uređajima te utjecati na brzinu njihova razvoja. Hrvatsko tržište svakako ide u tom smjeru, a najavljena će digitalizacija kroz koju godinu dodatno pridonijeti širenju uporabe ove tehnologije”, kazao je. “U srcu razvoja naših proizvoda je njihovo međusobno povezivanje u jedinstveni korisnički svijet. Pomoću našeg Vivax Fly 4 mobitela možete, kao i s daljinskim upravljačem, upravljati televizorom Vivax SMART UHD 4K LED ili putem Screen Mirroring funkcije vaše fotografije i filmiće s mobitela prikazati na velikom ekranu. Naravno, ove mogućnosti vrijede i za sve ostale moderne android mobilne uređaje. Da, IoT - internet stvari je u punom zamahu”, zaključio je Husnjak. (B.O.)

AG. Sve te marke od sada su prisutne na hrvatskom tržištu, kao i na tržištima Slovenije i Srbije. Legendarni hrvatski skijaš i Fjällräven ambasador Ivica Kostelić izjavio je sljedeće: “Oprema Fjällräven i Primus pokazala se izvrsnom, no nismo očekivali ništa manje. Uz Primus kuhalo, najvažniji dio opreme bio je šator Polar Endurance 3, jedino mjesto na Grenlandu gdje nije puhao vjetar. Za nas je to bio hotel s pet zvjezdica, mjesto gdje smo se na kraju dana mogli odmoriti fizički i mentalno, kako bismo se pripremili za sljedeći dan”, kazao je Ivica Kostelić, legendarni hrvatski skijaš i Fjällräven ambasador. (K.S.)

MAGGI KREM JUHE

Nove juhe s omiljenim sastojcima S početkom jeseni na hrvatsko tržište dolaze i dvije nove Maggi krem juhe koje predstavljaju ukusan izvor proteina – Brokula s mrkvom i sirom te Špinat s vrhnjem. “Unaprijedili smo Maggi juhe tako da su u njima sada sastojci koje potrošači mogu p r o naći u svojim kuhinjama. Naš cilj je unaprijediti cijeli kulinarski asortiman do 2020. godine uklanjanjem sastojaka koji su potrošačima nedovoljno poznati i zamijeniti ih onima koje znaju i vole. Intenzivno radimo na smanjenju soli, šećera, zasićenih masnih kiselina i uklanjanju umjetnih boja, ali i povećavanju udjela povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki te sjemenki u proizvodima. Ovo je veliki iskorak za cijelu kategoriju kojim želimo omogućiti potrošačima

da uživaju u pripremi još ukusnijih i zdravijih jela”, istaknula je izvršna direktorica poslovne kategorije kulinarskog asortimana Nestlé Adriatic Renata Matusinović. Ukusi i preferencije lokalnih potrošača imaju veliku ulogu u kreiranju proizvoda te su upravo potrošači u regiji bili ključni za razvoj novih juha. Provedeno je istraživanje na više od 2200 potrošača u regiji kako bi se saznalo u kojoj mjeri čitaju deklaracije proizvoda i koliko su im razumljive, a sve s namjerom da se sastojke koji su potrošačima slabo razumljivi zamijeni poznatim začinima i povrćem, s kojima se svakodnevno susreću u svojim kuhinjama. (I.G.)

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


MEĐUNARODNA IZLOŽBA INOVACIJA ARCA

ARCA u NSB-u U tri dana, od 19. do 21. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će predstavljeno više od 200 inovacija. Zajedno s ovom izložbom, održat će se i deveta AGRO ARCA

N

ajpoznatija domaća izložba inovacija ARCA jubilarnu 15. godinu zaredom u Zagrebu okuplja kreativce i inovatore iz cijelog svijeta. U tri dana, od 19. do 21. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će predstavljeno više od 200 inovacija iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Kine, Irana i Libanona. Ove godine će zajedno s ovom izložbom biti održana i deveta AGRO ARCA, međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji.

Inovacije su pokretači gospodarstva i društva i zato nastavljamo i ovu jubilarnu godinu s izazovom da na jednom mjestu predstavimo domaće i strane inovacije, povežemo sve subjekte inovacijskog lanca i nastavimo razvijati inovacijsku kulturu u Hrvatskoj, kaže Ivan Bračić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske. Na izložbi i sajmu će se uz uspješne inovacijske tvrtke, samostalne inovatore, udruženja inovatora te znanstvene institucije predstaviti i velik broj domaćih fakulteta i mladih inovatora, mahom studenata. Suorganizator izložbe, pored Hrvatske zajednice tehničke kulture,

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Međunarodne federacije nacionalnih organizacija inovatora, je i zagrebačko Sveučilište. Želimo da Sveučilište u Zagrebu postane najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj, kaže Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije i transfer tehnologija Sveučilišta. “Uz akademsko poduzetništvo, Sveučilište želi aktivirati kreativni i inovativni potencijal studenata. U razvijenim zemljama svijeta takva inicijativa je dugogodišnja praksa, a najbolji primjer svakako je Silicijska dolina, sinonim za tehnološki razvoj i napredak”, zaključuje Šimpraga. (K.S.)

KLIJENTI BKS BANKA U OPATIJI NA POSEBNOM KONCERTU

Glazbena večer i 10. obljetnica Banke i leasinga BKS Bank i BKS-leasing Croatia tradicionalno svake godine svoje klijente pozivaju na ugledni Kvarner Festival u Opatiju. Ove godine je ansambl Quadriga Consort izveo jedinstvene kompozicije ranobarokne komorne glazbe s britanskim narodnim melodijama tj. zvucima s britanskih otoka. Na koncertu su uzvanici BKS Banke uživali u glazbi davnih vremena, ali i u novoj i jedinstvenoj interpretaciji spomenutog ansambla. Nakon koncerta svečano je obilježena 10. godišnjica bankovnog i 15. obljetnica leasing poslovanja BKS Banka Hrvatska i BKS-

leasinga Croatia. Tom je prigodom rečeno kako je prije 10 godina BKS Bank kupio Kvarner banku, a u proteklom desetljeću je učetverostručen neto prihod te banke. Inače, BKS Bank je na razini koncerna u šest mjeseci ove godine ostvario dobit od 33,1 milijun eura, što je za 8,4 milijuna eura ili 34,1 posto više nego prošle godine. Glavna podružnica te banke u Hrvatskoj pridonijela je polugodišnjoj dobiti

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

koncerna sa 1,3 milijuna eura. Kreditni volumen u visini od 179,7 milijuna eura premašio je rezultat s kraja prošle godine i to za 1,8 posto. Primarni depoziti iznosili su 96,4 milijuna eura. Važno je istaknuti kako će BKS Bank Hrvatska od jeseni ove godine imati tri poslovnice u našoj zemlji. (S.P.)


vikend destinacije

automobili

turističke posebnosti

putovanja

interijeri

estetska kirurgija

tehnika

knjige

moda

umjetnost

stil

gastro

vina

privredni vjesnik

film

intervjui

Magaz Magazin z Privrednog Privre e vjesnika vjesni k poslovnom o posl o životnom stilu! životn n

Rezervirajte Rezervi r na vrijeme prostor

markeeting@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE V MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, H KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA CENTR KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.


Glavna nagrada za posjetitelje: Kuhinja po mjeri u vrijednosti 30 000 kuna

Sponzor:

Pv 3999  
Pv 3999  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement