Pv 3998

| RIBARSTVO | IZVOZ SVE VEĆI | PODUZETNICE | COMBIS |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

2. listopada 2017., godina LXIV, broj 3998

KVALITETA PROIZVODA

U uniji jednakih svi moraju biti jednaki

POSEB

AN PR

I LO G

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

INTERVJU

Goran Filipović Jadranka Grupa

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA U 2016.

Troznamenkasti rast neto dobiti

HGK: SUSRET HRVATSKIH I IZRAELSKIH TVRTKI

Naša vojna industrija je svjetski brend

BIZNIS PLUS I NOVOSADSKI SAJAM s posebnim zadovoljstvom Vas pozivaju na 9. regionalnu konferenciju Biznis plusa

Sve boje regionalnog turizma koja ce se održati U PETAK, 6. LISTOPADA 2017. GODINE u konferencijskoj dvorani Novosadskog sajma (Hajduk Veljkova 11), s pocˇetkom u 11 sati

1

Tu r i za m : jucˇer, danas, sutra

regionalnim putevima povijesti, kulture i privrede

2

Avanturizam

od krstarenja, planinarenja do splavarenja

Konferencija se odrzava u okviru jubilarnog 50. medunarodnog sajma turizma i 25. medunarodnog sajma ekologije “Eko-svet”

Za sve informacije obratite nam se na email uprava@privredni.hr

SADRŽAJ

3998 / 2. listopada 2017.

6

TEMA TJEDNA 6

Europski parlament: Konferencija “Različita kvaliteta proizvoda na jedinstvenom tržištu” U uniji jednakih ipak nismo svi jednaki

10

Poslovni susreti hrvatskih i izraelskih tvrtki – obrambena industrija Hrvatska vojna industrija je svjetski brend

17

Nacionalno vijeće za konkurentnost Hrvatska i ove godine na 74. mjestu

22

Konferencija Dan velikih planova Plenković: Iduća godina bit će godina reformi

24

Istraživanje Ekonomskog instituta, Zagreb Sve se više usmjeravamo na ino tržišta

26

Ribarstvo Šaran na stazama stare slave

42

2. forum izvrsnosti u ljekarničkoj skrbi Farmaceuti ne izdaju samo lijekove

AKTUALNO

24 Izvoz prerađivačke industrije stvara 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti

INTERVJU 12

Goran Filipović, član Uprave Jadranka Grupe Ne možemo nikome davati zadatke

18

Virovitičko-podravska županija u 2016.

Troznamenkasti rast neto dobiti

PV ANALIZA

TURIZAM 36

Konferencija: Hrvatski turizam 2027.

Zdravstveni turizam produljuje sezonu

HRWWWATSKA

12

38

Combis konferencija High-tech inovacije i budućnost poslovanja

50

Hrvatska narodna banka Preporuke bankama za ublažavanje kamatnog rizika

SVIJET FINANCIJA

Goran Filipović

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DAVOR KRŠUL

KARTICAMA PROTIV SIVE EKONOMIJE Praksa je pokazala da je gotovina ona prilika koja često čini “lopova”, što znači da smanjenje broja transakcija u gotovini i povećanje kartičnog plaćanja daju pozitivan efekt

V Davor Kršul, Visa country manager

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ećina ljudi o sivoj ekonomiji ne razmišlja kao o kršenju zakona. Kad serviser popravi perilicu rublja i ne ispiše račun, prosječan građanin neće razmišljati previše o tome. Zapravo, u Hrvatskoj možda neće niti očekivati račun jer je istraživanje tržišta, koje smo nedavno proveli, pokazalo da račun - u konkretnom primjeru malog kućnoga popravka - u više od 45 posto slučajeva neće dobiti. Što se točno događa u Hrvatskoj kad govorimo o (ne)izdavanju računa, kakva je reakcija kupca? Anketa je pokazala da, prema osobnom iskustvu čak 82 posto ispitanika, prodavači i davatelji usluga uvijek izdaju račun, ali visokih šest posto ispitanika izjavilo je da račun dobije tek kad ga zatraži. Kad se ovi postoci promatraju površno, izgleda da problem i nije prevelik – pa gotovo 90 posto ljudi na kraju, ipak, u ruci ima račun.

Kako je onda Hrvatska uvijek na vrhu ljestvice EU zemalja po postotku sive ekonomije? Odgovor se krije u odgovorima 12 posto ispitanika koji ne dobivaju račun. Oni račun ni ne zatraže jer im je mahom svejedno, a neki time izbjegavaju i moguće neugodnosti. U našem istraživanju pojavili su se i ispitanici koji svjesno ne traže račun zato što smatraju da na taj način puštaju prodavače da “zarade”.

S druge stane, istraživanje je pokazalo kako 88 posto građana smatra da je pitanje smanjenja sive ekonomije u Hrvatskoj vrlo važno.

Svjesni smo, dakle, da bi većina problema naše ekonomije - poput nedostatka sredstava za zdravstvo i obrazovanje, za infrastrukturu, za socijalna davanja - zasigurno bili ublaženi kad bi se u državni proračun slijevao i taj dio “zamračenih” sredstava. Ne radi se ovdje o problemu koji je jedinstven za Hrvatsku - države diljem Europe suočavaju se sa sličnim izazovima sive ekonomije.

Prevladavajući je stav građana da povećanje korištenja elektronskog i kartičnog plaćanja pridonosi transparentnosti, izdavanju računa, smanjenju neprijavljenih transakcija i, posljedično, smanjivanju sive ekonomije. Praksa je

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

naime pokazala da je gotovina ona prilika koja često čini “lopova”, što znači da smanjenje broja transakcija u gotovini i povećanje kartičnog plaćanja daju pozitivan efekt. Upravo to može biti motiv za povećanje dostupnosti kartičnog i elektronskog plaćanja u Hrvatskoj te promociju tog načina plaćanja u suzbijanju sive ekonomije. Provlačenje kartice jamči izdavanje računa.

IZMEĐU 2011. I 2015. POVEĆANJE U KARTIČNIM PLAĆANJIMA GENERIRALO JE 2,6 MILIJUNA RADNIH MJESTA U 70 ZEMALJA Osim toga, elektronska plaćanja pomažu ekonomiji da raste. Prema Moody’sovom izvješću za Visu objavljenom prošle godine, elektronska plaćanja donose snažan ekonomski i društveni rast. Između 2011. i 2015. povećanje u kartičnim plaćanjima generiralo je 2,6 milijuna radnih mjesta u 70 zemalja koje su proučavane. Zbog ovog razloga Moody’sovo izvješće preporuča da se promoviraju politike koje minimiziraju nepotrebnu regulativu te promoviraju snažnu financijsku infrastrukturu koja osigurava temelje za višu potrošnju.

Naime, rast kartičnih plaćanja ima potencijal direktnog povećanja potrošnje - povećanje kartičnih plaćanja od samo jedan posto može rezultirati povećanjem u potrošnji proizvoda i usluga u vrijednosti od čak 93,4 milijarde eura u tim zemljama. Korištenje elektronskih transakcija svim dionicima donosi koristi. Multiplikacija pozitivnih efekata ovakvih malih promjena dovela bi do značajnih promjena u obujmu sive ekonomije koji Hrvatska bilježi.

BROJKE, BROJKE

KONZUMACIJA BOMBONA* 86% hrvatskih potrošača konzumira bombone

Svaki dan bombone jede jedan od 20 Hrvata Četvrtina potrošača ili 25,5% bombone jede nekoliko puta tjedno

55,7%

27,8% 16,5% 27,1% je onih koji kažu da ove slastice konzumiraju nekoliko puta mjesečno

Najviše konzumenata voli osvježavajuće arome bombona, od mente, anisa...

28,7% je oportunista, tj. onih koji bombone jedu rijetko - samo kada im netko ponudi

Oni koji najviše vole karamele

Građani kojima su najdraže voćne arome

55,6% građana konzumira ovu slasticu kako bi se zasladili

30,6% konzumenata bombone jede za osvježenje daha

1,4% građana bombone jede zbog gladi

96,7% potrošača bombone kupuje u supermarketima, 2,8% na kioscima, a 0,4% na benzinskim postajama

su proveli magazin Ja trgovac i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno *Istraživanje reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina 2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA EUROPSKI PARLAMENT: KONFERENCIJA “RAZLIČITA KVALI

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

TETA PROIZVODA NA JEDINSTVENOM TRŽIŠTU”

U UNIJI JEDNAKIH IPAK NISMO SVI JEDNAKI Europska unija je izgrađena na jedinstvenom tržištu gdje potrošači s pravom očekuju isti proizvod, istog sastava i istog okusa. Nakon ovih provedenih istraživanja jasno postoje sumnje kako su neki stanovnici Europske unije diskriminirani, istaknula je Vera Jourova piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ada je početkom rujna hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, hrvatskoj javnosti predstavila rezultate istraživanja o različitoj kvaliteti istovjetnih proizvoda kupljenih na hrvatskom i njemačkom tržištu, pokazatelji o tome kako nam se nude većinski lošiji i još skuplji proizvodi – snažno je odjeknula u hrvatskoj javnosti.

Proteklog tjedna, ti su rezultati predstavljeni i europskoj javnosti na konferenciji Različita kvaliteta proizvoda na jedinstvenom tržištu. Više od stotinu sudionika – parlamentaraca, ministara, predstavnika udruga za zaštitu potrošača iz Slovenije, Češke, Slovačke, ali i predstavnika poznatih europskih brendiranih proizvođača – napunili su jednu od dvorana Europskog parlamenta u Bruxellesu.

Nakon istraživanja koja su ranije provedena u osam zemalja, ovo zadnje istraživanje koje je pokrenula, organizirala i financirala hrvatska europarlamentarka, a koje je operativno provela Hrvatska agencija za hranu, napokon je izazvalo zanimanje i među članovima Europske komisije. U svom nedavnom godišnjem izvještajnom govoru, o toj je temi govorio i predsjednik Europske komisije

Jean-Claude Juncker, a u radu konferencije sudjelovala je i povjerenica Europske komisije za zaštitu potrošača Vera Jourova.

Naime, nikada do sada europska vlada nije pokazala zanimanje za ovaj evidentan

SMJERNICE EK O PROBLEMU KVALITETE BILJANA BORZAN OCIJENILA JE NEDOVOLJNO AMBICIOZNIM problem s kojim se susreću uglavnom građani novijih članica Europske unije. Uostalom, kako je istaknula Biljana Borzan: “Kada sam prije dvije godine krenula u ovo istraživanje, govorili su mi da je ovo borba Davida protiv Golijata. Ipak, sada je jasno kako je snažno odjeknulo”.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Biljana Borzan o istraživanju, proizvođačima i idućim potezima agencija za hranu, a testiranje je odradilo pet vrhunskih hrvatskih laboratorija.

O istraživanju:

O proizvođačima:

Ova konferencija je završetak istraživanja na kojem radim dvije godine. Ovo je prvo istraživanje u EU koje uključuje i neprehrambene proizvode. Rezultati su pokazali da ne samo da su proizvodi u Hrvatskoj niže kvalitete, nego su i skuplji.

Istraživanje sam financirala sama i iscrpila gotovo sav svoj zastupnički budžet. Žao mi je što nisam imala sredstava da testiram i druge kategorije proizvoda poput tehnike, kozmetike i slično, ali to bi bilo preskupo za mene. Nadam se da će se hrvatska vlada uključiti u tom dijelu. Istraživanje je koordinirala Hrvatska

Očekujem da se povedu za primjerom HIPP-a i povuku lošije proizvode. Prema mojim informacijama protivnekih koji krše postojeće zakone u Republici Hrvatskoj je već pokrenut postupak. Na početku ovog istraživanja svi su mi govorili da ne ulazim u ovaj projekt, da je to borba Davida i Golijata, da ne mogu nadjačati multinacionalke ali pokazuje se da je moje istraživanje je imalo snažan pozitivan odjek i na političkoj razini i među proizvođačima.

NEW DEAL ZA POTROŠAČE

Uloga institucija Europske unije, ali i svih koji sudjeluju u tržišnom lancu je da rješavaju takve probleme koje unose osjećaj nesigurnosti u postojanje jedinstvenog EU tržišta.

Olga Sehnalova, češka europarlamentarka

Vera Jourova je ovu konferenciju nazvala “važnim događajem koji pokazuje kako je Europski parlament jak saveznik Komisiji u toj borbi”. “Europska unija je izgrađena na jedinstvenom tržištu gdje potrošači s pravom očekuju isti proizvod, istog sastava i istog okusa.

Nakon ovih provedenih istraživanja jasno postoje sumnje kako su neki stanovnici Europske unije diskriminirani. Da je to nedopustivo, nedavno je naglasio i predsjednik Juncker, kada je u svom govoru o stanju u EU, jasno rekao kako u uniji jednakih ne smije biti potrošača različitih prava”, naglasila je Vera Jourova, dodajući kako bi se u idućih godinu dana s milijun eura trebao uspostaviti zajednički istraživački centar EU-a, a s dodatnih milijun financirala bi se nacionalna istraživanja odnosno testiranja proizvoda.

Povjerenica Europske komisije za zaštitu potrošača je istoga dana objavila i tzv. smjernice za nacionalne vlasti za borbu protiv ovog problema, među kojima se ističe dijalog s industrijom i praktični koraci kojima bi se istraživalo i gonilo prekršitelje. Ovakav skup planiranih mjera Vera Jourova je nazvala “new

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

O idućim potezima: Činjenica jest da je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker samo dva tjedna nakon što su moji rezultati stigli u EK u godišnjem govoru o stanju Unije rekao da je ovaj problem jedan od ključnih prioriteta za Komisiju. Objavljene su smjernice, ali ne možemo stati dok ne bude zakonodavnih promjena. Primjer HIPP-a je pokazao važnost daljnjih istraživanja. Naime, po principu “name and shame” se, u međuvremenu, može dosta postići. Ali ne smijemo se oslanjati na istraživanja jer će dio proizvođača proći ispod radara, a čak i kad se nekoga prokaže, to ne znači i da će se povući.

dealom za potrošače” ističući kako je “dosta bilo priče, trebamo krenuti rješavati!”

ČEŠKA EUROPARLAMENTARKA OLGA SEHNALOVA JE KAZALA KAKO JE OVA TEMA POSTALA SIMBOLOM PODIJELJENE EUROPE TEK PRVI KORAK No iako na prvi pogled tako najavljene mjere zvuče odlučno, one mogu biti tek prvi korak prema rješavanju suštinskog problema - nejednakih prava potrošača, odnosno građana Europske unije. U tom smislu, takve je smjernice komentirala i Biljana Borzan: “Ovo je prvi

HRVATSKO ISTRAŽIVANJE NE PRUŽA DOKAZ O DUALNOJ KVALITETI, USTVRDIO JE GALASKI dokument koji je Europska komisija napravila na ovu temu. Nažalost, nedovoljno je ambiciozan. Nezadovoljna sam jer je očito da postojeća legislativa nije dovoljna i da se mora ići s novim zakonom. Uz to, oni i dalje forsiraju razlike samo kod hrane, a ja sam svojim istraživanjem dokazala da razlike postoje i kod neprehrambenih proizvoda, u ovom slučaju deterdženata”.

Na konferenciji je bio i predstavnik europskog Udruženja brendova Alain Galaski koji je pokušao osporiti rezultate istraživanja tvrdeći da “hrvatsko istraživanje ne pruža dokaz o dualnoj kvaliteti”. “Izostao je kontakt sa samim proizvođačima. Osim toga, od šest proizvoda kod kojih su utvrđene velike razlike, utvrdili smo da jedan proizvod nije uspoređivan s identičnim proizvodom te da talijanski proizvođač isti proizvod šalje u Hrvatsku i Italiju, dok je u Njemačkoj različit, što nije nepravedno prema potrošačima”, kazao je Galaski.

“Svi su proizvođači imali priliku izjasniti se o rezultatima istraživanja, koja su provedena na znanstvenoj razini u ovlaštenim laboratorijima i nitko se od nas ne bi smio usuditi obarati

mišljenje stručnjaka. Pokazalo se da su neki proizvodi u Hrvatskoj čak i kvalitetniji od istih u Njemačkoj, što dokazuje da imamo problem u cijelom EU”, odgovorila mu je Biljana Borzan.

Istaknula je i kako su sve faze njenog istraživanja bile objavljivane u medijima te da je pisanim putem komunicirala s proizvođačima.

Također, nakon objavljenih rezultata, HIPP je povukao proizvod lošije kvalitete s hrvatskog tržišta što je jasan dokaz da su rezultati točni, neoborivi i svima dani na znanje, istaknula je ona.

NA PUTU PRONALASKA RJEŠENJA Predstavnik rumunjske udruge potrošača je kazao da se velike razlike ne mogu objašnjavati kroz preferencije potrošača i da je te proizvode potrebno drugačije nazvati, oglašavati i pakirati. Češka europarlamentarka Olga Sehnalova je kazala kako je ova tema postala simbolom podijeljene Europe. “Uloga institucija Europske unije, ali i svih koji sudjeluju u tržišnom lancu je da rješavaju takve probleme koje unose osjećaj nesigurnosti u postojanje jedinstvenog EU tržišta”, upozorila je Olga Sehnalova, koja je slično istraživanje provela u Češkoj. Ocijenila je kako su mjere koje će poduzeti EK “dobar znak da smo na putu pronalska rješenja što je važno za građane. No sve ipak ne može završiti samo na tako predloženim mjerama”. U tom smislu, Olga Sehnalova je podsjetila kako samo prije koju godinu mnogi u Europskoj uniji nisu uopće razumjeli pojam dvojne kvalitete.

Nezadovoljna sam jer je očito da postojeća legislativa nije dovoljna i da se mora ići s novim zakonom. Uz to, oni i dalje forsiraju razlike samo kod hrane, a ja sam svojim istraživanjem dokazala da razlike postoje i kod neprehrambenih proizvoda, u ovom slučaju deterdženata.

Biljana Borzan, hrvatska europarlamentarka

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO POSLOVNI SUSRETI HRVATSKIH I IZRAELSKIH TVRTKI – OBRAM

HRVATSKA VOJNA INDUSTRIJA JE SVJETSKI BREND Imamo puno znanja, sposobnosti i iskustva iz Domovinskog rata kao i poduzetnu filozofiju i vjerujem da ćemo biti u prilici podijeliti to sa svojim prijateljima i partnerima iz Izraela, istaknuo je Krstičević na skupu na kojem je održano 119 poslovnih razgovora 53 hrvatske i 15 izraelskih tvrtki iz područja obrambenih tehnologija i prateće industrije piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

POTPISAN JE SPORAZUM O SURADNJI HGK I UDRUŽENJA PROIZVOĐAČA DRŽAVE IZRAEL O TEHNIČKOJ I GOSPODARSKOJ SURADNJI

K

ako se bliži kraj godine i vrijeme odluke o kupovini vojnih zrakoplova, Hrvatsku učestalo posjećuju delegacije potencijalnih dobavljača. Velika nabava Ministarstva obrane bit će završena krajem godine kada će se donijeti odluka o kupovini između pet ponuđača kojima su u srpnju poslani zahtjevi za ponude o nabavi borbenih aviona, švedskog Gripena JAS-39, američkog, izraelskog ili grčkog F-16 ili južnokorejskog FA-50. Tu nabavu će vrlo vjerojatno pratiti i veliki offset odnosno programi suradnje i poslovni projekti koji bi mogli pomoći gospodarskoj suradnji ali i rastu ne samo tvrtki koje se bave oružjem i vojnom opremom nego i drugih sektora gospodarstva.

Nakon švedskog izaslanstva pretprošloga tjedna, proteklog tjedna Zagreb je

posjetilo izaslanstvo Izraelskog ministarstva obrane i 15 tvrtki iz vojne industrije koje je vodio izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori organiziran je tim povodom skup Poslovni susreti hrvatskih i izraelskih tvrtki – obrambena industrija, gdje je održano 119 poslovnih razgovora 53 hrvatske i 15 izraelskih tvrtki iz područja obrambenih tehnologija i prateće industrije. Tijekom skupa potpisan je i Sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja proizvođača Države Izrael o zajedničkoj tehničkoj i gospodarskoj suradnji koji su potpisali predsjednik HGK Luka Burilović i opunomoćenik predsjednika Udruženja proizvođača Države Izrael i generalni direktor Izraelskog izvoznog instituta Gadi Ariely.

GADI ARIELY, GENERALNI DIREKTOR IZRAELSKOG IZVOZNOG INSTITUTA:

Hrvatska može biti izraelska vrata za EU Do sada suradnja nije bila značajna, ali glavni razlog zbog čega smo svi mi došli u Hrvatsku je proširiti suradnju dviju država, a potencijal vidim u puno područja, istaknuo je generalni direktor Izraelskog izvoznog instituta Gadi Ariely. “Mi tražimo mogućnosti za naše kompanije diljem svijeta, dijelom kroz organizaciju posjeta delegacija, kroz B2B sastanke ili razne sajmove i izložbe. Često smo i dio izaslanstva

premijerskih ili predsjedničkih službenih posjeta drugim državama. Mi se svakako nadamo velikom uspjehu ovoga posla, ali u svakom slučaju želimo biti potpora razvoju hrvatsko-izraelskih poslovnih odnosa i pomoći na svaki mogući način. Vrata EU-a za izraelsku industriju mogu biti kroz Hrvatsku, a Izrael može prenijeti svoj knowhow te svoje najbolje inovativne tehnologije hrvatskim kompanijama i to je ono

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Gadi Ariely i Luka Burilović

što smatram da može biti na korist obiju strana”, smatra Ariely.

BENA INDUSTRIJA pomoć svojih izraelskih kolega”, smatra Krstičević.

HRVATSKA VOJNA OPREMA JE VISOKE KVALITETE

Damir Krstičević, Avigdor Lieberman, Luka Burilović

SURADNJA SE MOŽE JOŠ UNAPRIJEDITI Hrvatska obrambena industrija brend je svjetskog značaja i referenca za cjelokupno gospodarstvo, rekao je Burilović. “Potpisivanje sporazuma HGK i Udruženja proizvođača Države Izrael pridonosi započetom dijalogu i ulaganju u naše proizvođače - prvake obrambene industrije - koji zapošljavaju više od 3000 osoba, a prošle godine su ostvarili prodaju vrijednu 224 milijuna eura. Status provjerenih dobavljača hrvatske su tvrtke stekle kroz godine, a iskustvo još u Domovinskom ratu. Kroz specijalizirane sajmove i uz suradnju s inozemnim tvrtkama unaprijedili su svoje znanje, a obrambena industrija zahvaljujući prepoznatljivosti u svijetu može otvoriti vrata i drugim tvrtkama”, istaknuo je Burilović.

“Suradnju izraelskih i hrvatskih tvrtki obrambene industrije moguće je još i više unaprijediti, a razvoj ovoga sektora može pridonijeti uklanjanju prepreka i omogućavanju najboljih uvjeta za poslovanje”, dodao je ministar obrane Države Izrael Avigdor Lieberman.

“Hrvatska obrambena industrija ima izvrsnu reputaciju, kao i izraelska, a suradnja se može unaprijediti zajedničkim ulaskom na nova tržišta te proširivanjem postojećih. Sve naše nove

tvrtke visokih tehnologija koriste rezultate istraživanja koja su postignuta u vojnim djelatnostima i industriji, a od ovoga skupa očekujemo značajne rezultate. Moje iskustvo kao dugogodišnjeg dužnosnika je da je najvažnija stvar da ne budemo smetnja gospodarstvenicima u njihovom radu nego da promoviramo njihov rad i suradnju. Na nama je da stvorimo najbolji okvir i atmosferu za razvoj gospodarske suradnje”, istaknuo je Lieberman.

Dolazak ministra obrane Države Izrael u Hrvatsku je važan događaj za nas, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. “Očekujemo da je ovo početak dobre suradnje koja će se nastaviti i u sljedećim godinama. Hrvatska ima priliku učiti od najboljih, a to je u području obrane i sigurnosti svakako Izrael. Mi imamo puno znanja, sposobnosti i iskustva iz Domovinskog rata kao i poduzetnu filozofiju i vjerujem da ćemo biti u prilici podijeliti to sa svojim prijateljima i partnerima iz Izraela. Vjerujem da je pred nama mnogo zajedničkih projekata koji će dignuti razinu tehnologija i dati zamah gospodarstvu, a vjerujem da će suradnja dovesti do jačanja ulaganja u istraživanje i razvoj i tehnička rješenja naše industrije za što očekujemo

“Hrvatska obrambena industrija začeta je u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku i embarga, kad je proizvodnja vojne opreme bila nužna za obranu domovine, a danas predstavlja jedan od značajnijih čimbenika u ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Hrvatski je vojnik u potpunosti opremljen hrvatskom vojnom opremom koja zadovoljava visoke međunarodne standarde, a po kvaliteti je među vodećim u svijetu i ostvaruje značajne izvozne rezultate”, istaknuo je Krstičević te dodao da Hrvatska i Izrael imaju brojne dodirne točke i jedna drugoj mogu prenijeti iskustva i znanja, a suradnju unaprijediti kroz brojne projekte i ulaganja u istraživanje i razvoj.

Na poslovnom susretu je predsjednik Uprave Agencije Alan Ivica Nekić predstavio izraelskim tvrtkama hrvatsku obrambenu industriju, vojnu opremu i proizvode tvrtki HS-produkt, Dok-Ing, Đuro Đaković, Šestan-Busch i vojne brodove hrvatskih brodogradilišta, kao i djelatnost Agencije Alan. Naglasio je kako je hrvatska vojna oprema visoke kvalitete, zadovoljava sve međunarodne standarde, a testirana je i na Bliskom istoku u najtežim uvjetima i predstavlja konkurentan proizvod s konkurentnim cijenama.

Ravnatelj SIBAT-a, Uprave za međunarodnu sigurnosnu suradnju u izraelskom Ministarstvu obrane, Mishel Ben Baruch, predstavio je izraelsku obrambenu industriju te je ujedno istaknuo želju da se pojača i unaprijedi suradnja dviju država. “U Izraelu 700 malih i srednjih tvrtki bavi se raznim područjima visokih te informacijskih tehnologija. Glavni nam je cilj i jedan od prioriteta povećati investicije u Hrvatskoj te prenijeti tehnologiju i znanje, pri čemu nam je posebno značajna suradnja industrija dviju zemalja. Duh, volja, upornost, stručni ljudi, tehnologija i prijatelji u svijetu održali su Izrael, a Hrvatska je jedan od prijatelja Izraela”, zaključio je Ben Baruch.

Država Izrael je do sada u Hrvatsku uložila 40 milijuna eura izravnih ulaganja, a kako procjenjuju u HGK-u, moguće je i dalje raditi na širenju suradnje i ulaganja, posebice na području informatičkih tehnologija, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, zdravstva, sigurnosti i reagiranja u kriznim situacijama.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU GORAN FILIPOVIĆ, ČLAN UPRAVE HOTELIJERSKE KUĆE JADRA

NE MOŽEMO NIKOME DAVATI ZADATKE Ugledna hotelijerska kuća Jadranka s Malog Lošinja za svoje goste nabavlja hranu od malih proizvođača i iz kontinentalne Hrvatske. Time je korak ispred konkurencije jer svojim gostima nudi vrhunski kvalitetne domaće i autohtone proizvode piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P Krenuli smo s proizvođačima s Lošinja i Cresa gdje nam je i najbliže za dostavu njihovih proizvoda. S vremenom smo proširili mrežu OPG-ova s kojima radimo tako da sada imamo suradnju i poslovno partnerstvo s proizvođačima iz Slavonije, Baranje, Međimurja, Like i Istre.

riču o povezivanju plave i zelene Hrvatske, priču koja na ovim prostorima traje već nekoliko desetljeća, jedan kolega novinar nedavno je usporedio s pričom o čudovištu iz Loch Nessa.

Svi znaju za njega, ali nitko ga nije vidio.

Upravo takve, prave mitološke karakteristike ima priča o “važnom i potrebnom” ekonomskom povezivanju tzv. plave i zelene Hrvatske. O tom uzvišenom cilju napisani su kilometri različitih studija i usvojeno mnoštvo “strategija”. O tome su s govornica grmjeli političari socijalističke, ali i ove današnje Hrvatske.

Neki su na toj mitološkoj temi zaradili diplome i doktorske dizertacije, a neki i izbore. U stvarnosti, pobjeđivali su ipak – samo uvoznici! Gubili su svi ostali. Kako oni u plavoj, tako još više oni u zelenoj Hrvatskoj.

Iako otoci lošinjskog arhipelaga nemaju osobite sličnosti sa škotskim krajolikom, poduzetnički misleći ljudi iz tvrtke Jadranka Grupa prije koju godinu su ugledali to famozno hrvatsko “čudovište iz Loch Nessa”.

Naime, još od njena osnutka 1947. godine do danas, Jadranka s Malog Lošinja kontinuirano djeluje, prije svega, kao hotelijerska tvrtka koja je danas među najuspješnijim tvrtkama hrvatskoga hotelijerstva. U zadnjih nekoliko godina, ova je kuća uložila oko 200 milijuna eura u hotelske i čitav niz pratećih objekata koji danas predstavljaju Jadranku kao niz vrhunskih turističkih objekata u kojima je ponuda gostima nerijetko i vrednija od pet zvjezdica. U turizmu je konkurencija stalnost, a u vrhunskom turizmu još i više. Stoga je menadžment Jadranke u svoju prepoznatljivost u kvaliteti

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

ukupne ponude usmjerio i prema kvaliteti ponuđene hrane.

Svjesno ili ne, oni su definitivni prvaci u praktičnom povezivanju plave i zelene Hrvatske. Nisu to napravili samo zato što jako vole Slavonce, Međimurce ili Baranjce. To su napravili zato što su znali da se u tim dijelovima Hrvatske proizvode kvalitetne, autohotne i nerijetko ekološki uzgojene namirnice. Pri tome

VEĆ TRI GODINE SURAĐUJEMO S PRIVATNIM PROIZVOĐAČIMA, OPG-ovima, MALIM LOKALNIM PROIZVOĐAČIMA su gostima svojih vrhunskih objekata željeli pružiti jednako takvu vrhunsku hranu. Hranu koja će ih svojim mirisma i okusima razlikovati od ostalih hotelijera i time biti korak ispred brojnih konkurenata.

O tome smo za Privredni vjesnik razgovarali s Goranom Filipovićem, članom Uprave malološinjske Jadranke, koji je na nedavnom 7. turističkom forumu kontinentalnog turizma govorio upravo o potencijalima suradnje hotelskih kuća s OPG-ovima.

NKA

Ove godine ostvarit ćemo više od četiri milijuna kuna prometa s takvim robama

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU naručitelj pomažemo čak i u tom smislu iako to definitivno nije naš dio posla. Mi smo zainteresirani za kupnju kvalitetnih domaćih prehrambenih proizvoda, ali mislim kako bi neki oblik zadruga ili sličnog modela organiziranja malih proizvođača bio svakako nužan. Na jednom mjestu bi se trebala prikupljati roba kako bi u roku od 24 sata došla na odredište.

 Koja vas to roba zanima?

Mi smo zainteresirani za kupnju kvalitetnih domaćih prehrambenih proizvoda, ali mislim kako bi neki oblik zadruga ili sličnog modela organiziranja malih proizvođača bio svakako nužan.

 Kako objašnjavate suradnju Vaše kuće s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a da pri tome takva suradnja zadovoljava kontinuitetom kvalitete, ali i kontinuitetom količine?

- Da, to je izuzetno bitno. Sada je već tri godine kako smo započeli suradnju s privatnim proizvođačima, OPG-ovima, malim lokalnim proizvođačima različitih proizvoda. Logično, krenuli smo s proizvođačima s Lošinja i Cresa gdje nam je i najbliže za dostavu njihovih proizvoda. S vremenom smo proširili mrežu OPG-ova s kojima radimo tako da sada imamo suradnju i poslovno partnerstvo s proizvođačima iz Slavonije, Baranje, Međimurja, Like i Istre. Zovu nas ljudi i iz drugih regija, poput Dalmacije i požeškog kraja, te možemo reći kako smo sada već apsolvirali neke početničke probleme.  Koji je vodeći problem u takvoj suradnji?

- Sve su to mala gospodarstva koja nisu organizirana u smislu organizacije transporta, logistike, ambalaže i slično. Nerijetko kao

- Ponajprije je to roba koja svakodnevno treba biti svježa. Dakle, sve vrste voća i povrća. Zato je idealno da je to roba s otoka jer nam ona u vrlo kratkom vremenu može biti dostavljena kako bismo je mi istoga dana pripremili za goste. To je doslovna primjena načela ‘s polja do stola’. Kad je riječ o ostalim vrstama proizvoda, iz Slavonije nabavljamo suhomesnate proizvode, prirodne sokove, medove i džemove. Radimo na tome da pokušamo nabaviti i svježe meso – svinjetinu, teletinu, junetinu. Za nešto već imamo potencijalne partnere, međutim mi se moramo organizirati zbog prihvata takvih vrsta proizvoda kako bismo ih pripremili za konzumaciju.

 Dakle, s jedne strane postoji interes hotelske kuće za nabavu kvalitetnih domaćih proizvoda, a s druge strane jasan interes proizvođača da plasira svoje proizvode.

Nažalost, između toga je velika rupa neorganiziranosti bremenita nizom logističkih problema i nedostataka. Tko bi to trebao riješiti?

- Imali smo niz kontakata uključujući i Ministarstvo poljoprivrede. Svi su oduševljeni takvom suradnjom i pozdravljaju takav primjer.

Mi smo s puno entuzijazma krenuli u takav oblik suradnje s OPG-ovima jer smo svjesni potrebe da u svojoj ponudi budemo drugačiji od nekih drugih hotelskih kuća. Stoga, na vaše pitanje tko bi to trebao riješiti, nije teško

Vrhunska hrana kao turistički doživljaj plus Primjećuju li vaši gosti razliku u kvaliteti onoga što im nudite? Znaju li to cijeniti?

- To i jest osnovni razlog zašto smo uopće krenuli u to. Jadranka je ove godine obilježila 70 godina svog postojanja i u hotelskom i u trgovačkom dijelu. Pri tome se uvijek vodilo računa o kvaliteti namirnica i hrane, odnosno o tom segmentu ponude za naše goste. Osim toga, prije nekoliko godina smo ušli u kategoriju visokokvalitetnih hotela s pet zvjezdica, butik hotela

i slično. U tako visokom društvu nužno je postaviti se drugačije od ostalih hotela i konkurencije. Zato smo se i odlučili na ponudu vrhunske autohtone hrane i vina. Na nešto što mi imamo, a drugi nemaju. Pokazalo se kako ljudi to itekako prepoznaju svakodnevno i u najskupljim objektima.

Serviramo ono što je u suštini vrlo jednostavno, ali je po okusu i mirisu nešto što mnogi naši gosti nisu nikada ni probali. Ljudi to cijene i tome se vraćaju.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

SURADNJA ERICSSON NIKOLE TESLE I MUP-a

odgovoriti. Međutim, ne možemo nikome davati zadatke koji bi se trebali obaviti. Za sada je sve na bazi izravne komunikacije proizvođača i nas. Na neki način čak i sponzoriramo cijelu tu suradnju tako da preuzimamo posao transporta. To nije nimalo jednostavno jer se često radi o proizvodima kao što su sirevi ili suhomesnati proizvodi, koji moraju biti u tzv. hladnom lancu, odnosno transportirani u posebnim režimima. Usprkos problemima, uvjereni smo da smo pokrenuli nešto dobro jer postoji ogroman prostor u hotelima i restoranima u čitavom hrvatskom ugostiteljskom prostoru.

Mislim da bi na tome trebalo ustrajati kako bi

USPRKOS PROBLEMIMA, UVJERENI SMO DA SMO POKRENULI NEŠTO DOBRO barem dio naše ponude bio autohton i domaći.

Time bi desetljećima stara sintagma o povezanosti plave i zelene Hrvatske napokon mogla postati stvarna.

 Nekada, prije posljednjega rata, postojale su prijevozničke tvrtke koje su iz staklenika u okolini Splita prevozile svježu zelenu salatu na zapadnoeuropska tržišta. Danas je Hrvatska ispresijecana autocestama i zaista je teško razumjeti da se iz 400 ili 500 kilometara udaljene slavonske destinacije ne može preko noći dostaviti svježe voće, povrće, mesni ili mliječni proizvodi do bilo koje destinacije na Jadranu.

- Naravno da je moguće, samo netko to treba organizirati i pronaći svoj interes u takvom poslu. Uostalom, valja znati kako je Lošinj od obale udaljen dodatnih gotovo stotinu kilometara. Unatoč takvim distributivnim teškoćama, mi smo nekako uspjeli. Ove godine bilježimo porast od oko 20 posto nabave iz takvog lanca distribucije. Konkretno, ove godine ostvarit ćemo više od četiri milijuna kuna prometa s takvim robama. U to su uključeni i domaći mali ribari koji su naši dobavljači autohtonih proizvoda iz mora – ribe i školjaka. U tom segmentu čak organiziramo i zimski otkup budući da imamo potrebne potencijale u obliku zamrzivača i hladnjača, tako da to možemo kupiti u jesen ili zimu kako bi ih naši gosti konzumirali u proljeće. To je polučilo dobar odjek kod malih proizvođača jer oni ranije nisu imali gdje plasirati te proizvode u zimskim mjesecima.

35 milijuna kuna za nadzor granice Ericsson Nikola Tesla ugovorio je s Ministarstvom unutarnjih poslova nastavak nadogradnje sustava za nadzor državne granice, a vrijednost tih poslova je 35 milijuna kuna bez PDV-a. ENT je u tom poslu nositelj konzorcija, u kojemu su još tvrtke Tehnomobil Securitas i Dat-Con. Izvedba novougovorenog nastavka nadogradnje sustava za nadzor državne granice počinje odmah, a završetak se planira u roku od dva mjeseca. “Ugovorenim poslovima, uz već sedam prije isporučenih lokacija opremljenih za nadzor granice, uključit će se dodatnih šest lokacija, čime će granica prema Republici Srbiji biti u potpunosti pokrivena te će rizik ilegalnih ulazaka u Republiku Hrvatsku u ovom dijelu hrvatske granice biti minimalan”, ističu u

ENT-u. Početkom ove godine dovršena je instalacija sustava koja je porezne obveznike koštala 48 milijuna kuna, također bez PDV-a.

Kompanija je ujedno zatvorila ovogodišnji ljetni kamp u Zagrebu, koji ističu kao primjer konkretne i korisne suradnje gospodarstva i znanstvenoobrazovne zajednice koji organiziraju 17 godina, a rezultirao je brojnim inovativnim rješenjima. (K.S.).

BOROVO I JELEN RADE ZA POLICIJU

Za namjensku obuću 8,6 milijuna kuna

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i predsjednica Uprave Borova Gordana Odor te direktor čakovečke tvrtke Jelen Professional Darko Pintarić potpisali su u Borovu ugovor o proizvodnji 9000 pari zimskih čizama za sve rodove policije te 1500 pari gležnjača za potrebe interventne policije. Veliko mi je zadovoljstvo da u tjednu u kojem obilježavamo Dan policije i blagdan njenog zaštitnika Sv. Mihovila potpisujemo ovakav ugovor, rekao je Božinović. “Ugovorene

količine obuće bi trebale biti dovoljne pripadnicima policije za ovu zimu. Od lipnja do kraja ove godine Ministarstvo će u obuću investirati 12 milijuna kuna”, najavio je on. Istaknuo je i kako ovaj potpisani ugovor vrijedi 8,6 milijuna kuna, ali ono što je još važnije za budućnost je mogućnost sklapanja okvirnih sporazuma, gdje bi u nešto dužem razdoblju vidjeli koje su to potrebe i kako stalno unapređivati kvalitetu. Gordana Odor, predsjednica Uprave Borova, je dodala kako će Borovo i dalje proizvoditi modnu obuću, ali u toj tvrtki smatraju kako će proizvodnja namjenske obuće biti generator razvoja i napretka Borova. “Možemo hrvatskim policajcima ponuditi našu obuću koja je vrlo kvalitetna, a u dogovoru s Ministarstvom planiramo kako ćemo se uskoro baviti i dodatnim razvojem te obuće”, zaključila je Gordana Odor. (K.S.)

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Osnaženje proračuna lokalne samouprave Provedbom ovog zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave kao i prihod od kamata na štednju, rekao je Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr od 1,4 milijarde kuna. “Provedbom ovog zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave kao i prihod od kamata na štednju, koji je prema važećim zakonskim odredbama ostao na razini državnog proračuna. Prihod od kamata na štednju lani je iznosio 368,8 milijuna kuna”, rekao je ministar financija Zdravko Marić koji je pojasnio da se po postojećem zakonu na 349 jedinica lokalne samouprave primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, a ni jedna od njih ne izdvaja u Fond izravnanja za decentralizirane funkcije.

V

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.

Riječ je o zakonu koji se od 1993. godine mijenjao čak 13 puta, a ovim novim izmjenama želi se pojednostaviti sustav i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave. Ukupni neto efekt predloženog zakona trebao bi biti nešto veći

JEDINSTVENA RASPODJELA Marić je također istaknuo da po važećem zakonu županijama s područja 299 lokalnih jedinica pripada samo 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od 20 županija samo Istarska i Primorsko-goranska nemaju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju sa statusom brdskoplaninskog na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak.

“To znači, da osim Grada Zagreba, ni jedna županija ne ostvaruje puni iznos od postojećih 16,5 posto u raspodjeli poreza na dohodak”, rekao je Marić. Novim izmjenama predlaže se jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i regionalne samouprave s time da u prihodu od poreza na dohodak općinama odnosno gradovima ide 60 posto, županijama 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je šest posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto. Ovim zakonom se od iduće godine ukida i dodjela pomoći jedinicama lokalne samouprave iz sredstava državnog proračuna koje su u ovoj godini za njih 310 planirane u iznosu većem od 694 milijuna kuna. Umjesto tih pomoći, jedinice lokalne i područne samouprave ostvarivat će sredstva fiskalnog izravnanja za koja će se izdvajati 17 posto prihoda od poreza na dohodak. U prijelaznim i završnim odredbama ovog zakonskog teksta propisane su kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave u iznosu od 102,5 milijuna kuna u 2018. godini, a u 2019. godini u iznosu od 51,3 milijuna kuna.

ANDREJ PLENKOVIĆ, HRVATSKI PREMIJER

ZAKON O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITIRANJU

Ojačati koheziju stavova u Vladi

Ukida se ulazna naknada za kredite

S obzirom na buru koju je u javnosti izazvao Nacrt prijedloga obiteljskog zakona koji je u javnoj raspravi, premijer Andrej Plenković rekao je da nacrti zakona neće više moći ići u postupak savjetovanja s javnošću a da nisu prošli koordinaciju na tijelima Vlade.

“U Vladi će se morati malo ojačati kohezija stavova jer mi se čini da dokumenti, posebice oni koji imaju političke, financijske i neke druge implikacije, mogu izazvati veliku pozornost, a tek su, u vrlo ranoj, odnosno inicijalnoj fazi rasprave”, rekao je Plenković.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Na Konačni prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju Vlada je podnijela amandman kojim se predlaže zabrana naplaćivanja naknada za obradu ili odobrenje kredita, odnosno potpuno se ukidaju tzv. ulazne naknade, a sve druge naknade ograničavaju se na visinu stvarnog troška koji je nastao za kreditnu instituciju.

AKTUALNO NACIONALNO VIJEĆE ZA KONKURENTNOST

HRVATSKA I OVE GODINE NA 74. MJESTU Sporo provođenje reformi u ključnim područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija uzrokovalo je ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

ovogodišnjem Izvješću o globanoj konkuretnosti Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstava svijeta. I dalje su jasno vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo kad je riječ o razvoju institucija gdje smo ove godine pali za 13 mjesta, visokom obrazovanju i treningu gdje smo pali za 11 mjesta i efikasnosti tržišta rada s padom od sedam mjesta.

Sporo provođenje reformi u ključnim područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija uzrokovalo je ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

PROMJENE KOJE SU NUŽNE POGAĐAJU SVE SEGMENTE DRUŠTVA, SMATRA MUDRINIĆ

koje su nužne pogađaju sve segmente društva s posebnim naglaskom na nužne reforme javnog sektora i poticanje poduzetništva”, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.

ŠVICARSKA OPET PRVA “Najnovije Izvješće o konkurentnosti potvrđuje nužnost nastavka i ubrzavanja ključnih reformi kako bi se stvorilo okruženje poticajno za investicije a time i otvorila nova radna mjesta i postigao rast životnog standarda. Uočljivo stagniranje konkurentnosti i nedostatak nade u bolju budućnost ima za posljedicu odlazak mladih stručnjaka iz naše zemlje. Analizom Izvješća o konkurentnosti još jednom se pokazuje da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom definirati nacionalnu viziju i temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva. Zabrinjava, također, uočeni trend pada inovativnosti što naročito pogađa područje budućeg rasta u područjima digitalnih i smart industrija. Promjene

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (60.) gdje je uočen rast za 24 mjesta, zdravstva i osnovnog obrazovanja (44.) gdje je rast za 22 mjesta, tehnološke spremnosti (43.) rast za četiri mjesta i veličine tržišta (77.) koje je raslo za jedno mjesto. Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede SAD, Singapur, Nizozemska, Njemačka, Hong Kong, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i Finska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Bugarska, Srbija, Mađarska, Crna Gora i Albanija, dok Poljska, Rumunjska i Grčka bilježe pad. Hrvatska i Češka ostale su na istoj poziciji.

Analizom Izvješća o konkurentnosti još jednom se pokazuje da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom definirati nacionalnu viziju i temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva.

Ivica Mudrinić, predsjednik NVK

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA U 2016.

TROZNAMENKASTI RAST NETO DOBITI Prema kriteriju broja poduzetnika, zaposlenih, ukupnih prihoda, dobiti razdoblja i neto dobiti posebice se ističu poduzetnici sa sjedištem u Virovitici piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Virovitičko-podravskoj županiji u 2016., prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, poslovalo je 1000 poduzetnika koji su zapošljavali 7898 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 6,1 posto.

KOD 356 PODUZETNIKA VIROVITICE U 2016. SU BILA ZAPOSLENA 3373 RADNIKA Poduzetnici sa sjedištem u toj županiji u 2016. ostvarili su 3,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, 3,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, 171,4 milijuna kuna dobiti razdoblja te 62,9 milijardi kuna gubitka razdoblja, što je rezultiralo sa 108,5 milijuna kuna neto dobiti. Ukupni prihodi povećani su za 10 posto, ukupni rashodi za 7,9 posto, dobit razdoblja za 14,3 posto.

Gubitak je smanjen za 46,2 posto u odnosu na 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

prethodno poslovno razdoblje.

Slijedom tih podataka, poduzetnici u toj županiji lani su ostvarili 229,2 posto veću neto dobit u odnosu na 2015. godinu. Od ukupnoga broja poduzetnika na području Županije, njih 69,7 posto je poslovalo s dobiti, dok je 30,3 posto poduzetnika zabilježilo gubitak u poslovanju.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih iznosila je 3639 kuna, što je nominalno 2,3 posto više, ali ona je za 29,2 posto manja od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod poduzetnika u Hrvatskoj (5140 kuna).

USPOREDBA SA SUSJEDIMA Tamošnji poduzetnici u odnosu na poduzetnike drugih županija, prema analizi Financijske agencije (Fina), na 14. su mjestu prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih te prema ekonomičnosti poslovanja. Prema pokazatelju

Osnovni financijski rezultati poduzetnika Virovitičko-podravske županije u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) Opis

2015.

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili (-) gubitak razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

2016.

Indeks

628 253 7.445 3.526.319 3.471.080 172.129 116.889 22.299 149.910 116.969 32.941

1.000 697 303 7.898 3.880.661 3.745.206 198.379 62.924 27.004 171.387 62.936 108.451

111 119,8 106,1 110 107,9 115,3 53,8 121,1 114,3 53,8 329,2

Udjel županije u RH (%) 0,9 0,9 0,8 0 0,6 0,6 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,5

772.161 199.104 573.057 148.113

910.137 269.059 641.078 274.597

117,9 135,1 111,9 185,4

0,8 0,3 3,4 1,1

3.556

3.639

102,3

70,8

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih na 17. su mjestu rang ljestvice. Prema ostvarenoj neto dobiti su na 18., a prema broju zaposlenih na 20. mjestu.

U usporedbi s četiri susjedne županije, prema broju poduzetnika, Virovitičko-podravska županija je ispred poduzetnika Požeško-slavonske županije, koja je imala 828 poduzet-

HRVATSKI DUHANI OČEKUJU NASTAVAK POZITIVNOG TRENDA POSLOVANJA, A ŠTO JE UKLJUČENO U POSLOVNE PLANOVE nika u 2016. godini. Prema broju poduzetnika i broju zaposlenih, u promatranom uzorku, ističe se Osječko-baranjska županija sa 4764 poduzetnika koji su zapošljavali 37.966 djelatnika, što je gotovo pet puta više nego kod poduzetnika u Virovitičko-podravskoj županiji.

Promatraju li se rezultati poslovanja poduzetnika u toj županiji, vidljivo je kako se među gradovima i općinama, prema kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih, ukupnih

prihoda, dobiti razdoblja i neto dobiti posebice ističu poduzetnici sa sjedištem u Virovitici.

Naime, lani su kod 356 poduzetnika Virovitice bila zaposlena 3373 radnika (42,7 posto ukupno zaposlenih u Županiji), koji su sudjelovali u ostvarenju ukupnih prihoda u iznosu od 1,6 milijardi kuna, što ih je svrstalo na 41. mjesto među 556 gradova i općina u Hrvatskoj, dok su prema konsolidiranom rezultatu - neto dobiti od 44,7 milijuna kuna - svrstani na 52. mjesto iste ljestvice.

1000 poduzetnika poslovalo lani u Virovitičko-podravskoj županiji

HRVATSKI DUHANI Poduzetnici Grada Slatine, njih 202 (2. mjesto po broju poduzetnika u županiji), imali su 1305 zaposlenih i ostvarili su 661,2 milijuna kuna ukupnih prihoda. U Gradu Orahovici u 2016. godini sjedište su imala 74 poduzetnika sa 970 zaposlenih i ukupnim prihodom od 364,8 milijuna kuna. Na trećem je mjestu prema broju poduzetnika Općina Pitomača sa 133 poduzetnika i 721 zaposlenim te ostvarenih 347,8 milijuna kuna ukupnih prihoda.

Od ukupno 16 gradova i općina ove županije, negativno su poslovali i iskazali neto gubitak poduzetnici jedne općine, Špišić Bukovice (1,4 milijuna kuna). Poduzetnici sa sjedištem u toj općini, njih 29, imali su 131 zaposlenog te 69,2 milijuna kuna ukupnih prihoda.

Srednje veliko društvo sa sjedištem u Virovitici, Hrvatski duhani, prvo je prema ostvarenim ukupnim prihodima (172,6 milijuna kuna),

3,8 mlrd kn njihovi ukupni prihodi u 2016.

108,5 mil kn neto dobit tih poduzetnika

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Najveći izazovi u budućnosti vezani su uz status poticanja proizvodnje duhana na selu. Budući

da je Hrvatska članica EU-a, od najvećeg nam je značaja kakvu će poljoprivrednu politiku provoditi Unija. No i u tom području postoji prostor za specifičnu politiku hrvatske države prema primarnoj proizvodnji duhana.

Zlatko Pleša, direktor Hrvatskih duhana

prihodima od izvoza (96,3 milijuna kuna) te dobiti razdoblja (10,9 milijuna kuna) u 2016. godini na razini Županije.

Prvih 10 poduzetnika prema ostvarenim ukupnim prihodima ostvarili su gotovo 1,2 milijarde kuna ukupnih prihoda ili 29,6 posto prihoda poduzetnika te županije.

Samo je jedno veliko društvo sa sjedištem na području Virovitice i Virovitičko-podravske županije, TVIN drvna industrija (proizvodnja namještaja), zabilježilo gubitak od 3,2 milijuna kuna. Važno je naglasiti kako je TVIN na prvome mjestu prema broju zaposlenih na području Grada i Županije (665 zaposlenih).

Zlatko Pleša, direktor Hrvatskih duhana, kaže nam kako je tijekom 2016. godine Društvo bilo likvidno i solventno, a sve obveze iz poslovanja prema dobavljačima, zaposlenicima i državnim institucijama ispunjene su u rokovima. “Ostvarena je proizvodnja i otkup suhog lista duhana u količini od 7,4 milijuna kilograma kod ugovornih poljoprivrednih gospodarstava. Ove godine planiran je otkup oko 6,7 milijuna kilograma što je pad oko šest posto u odnosu na 2016”, ističe Pleša.

VISOKI BAT STANDARDI Zahvaljujući vlasničkoj povezanosti s British American Tobacco Grupom, povećana je prodaja na inozemnom tržištu, što se pozitivno odrazilo na prošlogodišnju dobit kao i na sigurnost plasmana gotovih proizvoda na svjetskom tržištu. “Tijekom 2016. započeli smo i s implementacijom visokih standarda BAT Grupe u svim segmentima poslovanja, što se odražava u boljoj učinkovitosti organizacije te poboljšanoj kvaliteti gotovog proizvoda”, objašnjava on dodajući kako Hrvatski duhani

očekuju nastavak pozitivnog trenda poslovanja, a što je uključeno u poslovne planove.

“Strateški cilj Društva je osigurati dovoljne količine suhog lista duhana odgovarajuće kvalitete za kupce na domaćem i svjetskom tržištu, ponajprije za potrebe društava unutar BAT Grupe. Najveći izazovi u budućnosti vezani su uz status poticanja proizvodnje duhana na selu. Budući da je Hrvatska članica EU-a,

NUŽNO JE USPOSTAVITI KULTURU PLAĆANJA SUKLADNO ZAKONU I UGOVORNIM PARAMETRIMA, KAŽE SLAVKO RAJNOVIĆ od najvećeg nam je značaja kakvu će poljoprivrednu politiku provoditi Unija. No i u tom području postoji prostor za specifičnu politiku hrvatske države prema primarnoj proizvodnji duhana”, smatra Pleša.

Kako bismo ostvarili poslovne planove, nastavlja Pleša, od najveće je važnosti imati odgovarajuće osposobljene timove i u tome području ćemo nastojati zadržati status poželjnog poslodavca na području Županije. “Integraciju HD-a u poslovni sustav BAT-a smatrat ćemo završenom i uspješnom kada u kompaniji oformimo stručan i učinkovit tim koji će razvijati poslovanje u skladu s planovima Grupe što za lokalnu zajednicu može biti dobra

Rang lista prvih 10 poduzetnika Virovitičko-podravske županije po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) Rang Naziv 1.

2.

NKD2007 Djelatnost

HRVATSKI DUHANI D.D. PP ORAHOVICA D.O.O.

12.00 Proizvodnja duhanskih proizvoda 01.11 Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja 3.

CONTORTE D.O.O. 31.09 Proizvodnja ostalog namještaja 4.

TVIN D.O.O. 31.09 Proizvodnja ostalog namještaja 5.

MARINADA D.O.O. 10.39 Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća 6.

DIBA D.O.O. 46.90 Nespecijalizirana trgovina na veliko 7.

BRANA D.O.O 42.91 Gradnja vodnih građevina 8.

DRVO - TRGOVINA D.O.O. 16.10 Piljenje i blanjanje drva 9.

VICTORIA INVEST D.O.O. 45.19 Trgovina ostalim motornim vozilima 10. CIPRIJANOVIĆ D.O.O. 31.09 Proizvodnja ostalog namještaja Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu VPŽ Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima u određenim stavkama županije Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Broj Ukupni zaposlenih prihod 148 172.560 230 146.686 38 665 175

130.349 113.672 110.446

80 119 138 8 245 1.846 23,4%

97.196 96.460 96.031 94.915 91.659 1.149.973 29,6%

Naziv

Veličina

1. HRVATSKI DUHANI D.D. Srednje veliki 2. CONTORTE D.O.O. Srednje veliki 3. TVIN D.O.O. Veliki 4. CIPRIJANOVIĆ D.O.O. Srednje veliki 5. DRVO - TRGOVINA D.O.O. Srednje veliki 6. PAN PARKET D.O.O. Srednje veliki 7. GOD DOO Srednje veliki 8. KERAMIKA MODUS D.O.O. Srednje veliki 9. JAN-SPIDER D.O.O. Mali 10. SLAVONSKI HRAST D.O.O. Mali Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu od izvoza VPŽ Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima od izvoza u određenim stavkama županije

Prihod od Uvoz izvoza 96.308 2.473 81.579 0 80.360 12.118 79.675 15.344 67.221 0 56.729 0 46.521 0 32.085 0 31.924 18.408 30.429 12.718 602.833 61.060 66,2%

Rang lista TOP pet poduzetnika Virovitičkopodravske županije po dobiti razdoblja u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) Vlasništvo Prosječna Dobit mjesečna razdoblja neto plaća 1. HRVATSKI DUHANI D.D. Državno 5.644 10.936 2. CIPRIJANOVIĆ D.O.O. Privatno 4.476 9.611 3. BRANA D.O.O Privatno 4.275 9.355 4. DRVO - TRGOVINA D.O.O. Privatno 3.891 7.593 5. SLAVONSKI HRAST D.O.O. Privatno 9.099 6.466 Ukupno 5 najvećih poduzetnika po dobiti 4.894 43.961 razdoblja VPŽ Udio 5 najvećih poduzetnika po dobiti 134,5% 25,7% razdoblja u određenim stavkama županije Rang

Rang

Rang lista prvih deset poduzetnika Virovitičkopodravske županije po prihodima od izvoza u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna)

Naziv

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

22,7%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

prilika za razvoj u vidu otvaranja novih radnih mjesta. Hrvatski duhani su sada dio jedne od najsnažnijih multinacionalnih kompanija pa tako ulažemo puno truda da svojim zaposlenicima osiguramo što bolje uvjete rada, prilike za rast i razvoj te multinacionalno okruženje i mentorstvo stručnjaka iz cijeloga svijeta”, naglašava Pleša dodajući kako Hrvatski duhani kontinuirano ulažu u poboljšanje tehnoloških procesa, povećanje produktivnosti, brigu o zaposlenima, odnos sa zajednicom i održivi razvoj. “Proces integracije u području proizvodnje i obrade duhana podrazumijeva investicije u proizvodne pogone i tehnologiju proizvodnje duhana na selu”, kaže.

DAMPINŠKE CIJENE Slavko Rajnović, direktor Brane, ističe kako je ova tvrtka, koja se bavi uređenjem vodnih resursa, izgradnjom hidrotehničkih objekata, građevinskim radovima i mehanizacijom te, među ostalim, voćem i povrćem, u 2016. poslovala vrlo uspješno. “Ugovorene radove uspjeli smo odraditi u rokovima utvrđenim ugovorima. Bilo je određenih problema pri izvođenju radova izazvanih niskom kvalitetom projektne dokumentacije. Taj problem prilično je evidentan. Problema je bilo i u naplati naših usluga”, kaže on.

U nadolazećem razdoblju, dodaje Rajnović, tvrtka očekuje povećani obujam radova u segmentu građenja. “Još uvijek je prisutan princip dampinških cijena, što potvrđuje i veliki broj ponuditelja po pojedinom javnom nadmetanju kojih je u prosjeku oko 10. Politika nuđenja niskih cijena, koje ne omogućavaju ni jednostavnu reprodukciju, bit će vidljiva u razdoblju od nekoliko godina smanjivanjem

proizvodnih kapaciteta tvrtki, a time i smanjenjem konkurentnosti, što na kraju sigurno dovodi do nekonkurentnosti, a iza toga poteškoća u poslovanju, odnosno stečaja tvrtki”, objašnjava prvi čovjek Brane.

U segmentu organizacije proizvodnje, otkupa te prodaje voća i povrća za trgovačke lance, ova virovitička tvrtka očekuje značajan rast koji može temeljiti i na očekivanjima koja proizlaze iz sektora turizma. “Također, nužno je uspostaviti kulturu plaćanja sukladno zakonu i ugovornim parametrima”, naglašava on dodajući kako Brana planira otvarati nova radna mjesta za kvalificirane i visokokvalificirane radnike. “Trenutačno realiziramo značajne investicijske projekte. U tijeku je realizacija izgradnje dvaju hektara plastenika, 15 hektara nasada jabuka i aronije, projektiranje i izgradnja skladišnih i proizvodnih prostora te izgradnja četiriju kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne energije na drvnu biomasu, svako snage 500 kilovata, kao i izgradnja stambenih vila u Puli”, ističe Rajnović.

Problem s kojim se tvrtka već sada suočava, a koji će biti naglašen i u budućnosti. jest nedostatak stručne radne snage pojedinih profila kao i one za najjednostavnije poslove. “To će sigurno biti dugoročni problem na državnoj razini. Rješenje može biti u smanjenju porezne presije spram poslodavaca, kao i ostalih barijera uzrokovanih slijepom provedbom strogih zakonskih i podzakonskih akata i propisa koji su vrlo često sami sebi svrha. Razina administracije je zabrinjavajuće visoka bez neke značajne potrebe. Za isti posao danas je fizički obujam dokumentacije koji se mora voditi tri puta veći nego prije 30 godina”, zaključuje Rajnović.

Politika nuđenja niskih cijena, koje ne omogućavaju ni jednostavnu reprodukciju, bit će vidljiva u razdoblju od nekoliko godina smanjivanjem proizvodnih kapaciteta tvrtki, a time i smanjenjem konkurentnosti, što na kraju sigurno dovodi do nekonkurentnosti, a iza toga poteškoća u poslovanju, odnosno stečaja tvrtki.

Slavko Rajnović, direktor Brane

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO KONFERENCIJA DAN VELIKIH PLANOVA

PLENKOVIĆ: IDUĆA GODINA BIT ĆE GODINA REFORMI Naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane u prvom redu za smanjenje manjka i javnog duga, te za daljnje porezno rasterećenje, rekao je hrvatski premijer piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D

evetu godinu za redom u Zagrebu je održana konferencija Dan velikih planova koju je organizirao tjednik Lider. Poduzetnici su trebali iz prve ruke saznati što planiraju u idućoj godini oni koji kroje gospodarsku politiku u Hrvatskoj te na temelju njihovih najava pripremiti tvrtku za poslovanje u idućoj godini. No od planova za iduću godinu moglo se uglavnom čuti kako se u godini ispred nas planira daljnji gospodarski rast i nastavak reformi.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja posebno je istaknula da unatoč pozitivnim makroekonomskim kretanjima i činjenici da se danas u Hrvatskoj “lakše diše”,

TRENUTAČNI RAST NE SMIJE BITI IZGOVOR I ALIBI ZA ZADRŽAVANJE POSTOJEĆEG STANJA, ISTIČE GORDANA DERANJA trenutačni rast ne smije biti izgovor i alibi za zadržavanje postojećeg stanja. Naglasila je i kako hrvatski poduzetnici svoje planove za iduću godinu rade s dozom opreza jer je poslovno

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

okruženje puno neizvjesnosti i administrativnih barijera. “Gospodarstvu je nužno potrebno da Vlada pravodobno najavi svaki svoj potez, stoga čekamo plan Vlade za iduću godinu jer će o tome ovisiti hoće li 2018. biti godina pozitivnih zaokreta ili opet godina propuštenih prilika”, rekla je Gordana Deranja.

Premijer Andrej Plenković je pak kazao kako će Vlada nastaviti provoditi strukturne reforme, odgovorno voditi javne financije i držati se plana konsolidacije državnih financija, što će održati gospodarski oporavak te dovesti do podizanja kreditnog rejtinga.

“Ovo je bila godina stabilnosti u kojoj je spriječen domino-efekt krize u Agrokoru na gospodarstvo, a ispred nas je godina daljnjeg gospodarskog rasta i reformi. Hrvatska plaća više od 11 milijardi kuna godišnje samo za otplatu kamata na postojeći javni dug. Osnovni strateški cilj Vlade je smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. Proračun koji ćemo predstaviti za iduću godinu temeljit će se upravo na tom načelu, a naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane, u prvom redu za smanjenje manjka i javnog duga te za daljnje porezno rasterećenje”, rekao je Plenković i najavio mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva, kao što su smanjenje neporeznih davanja i pojednostavljenje regulatornih zahtjeva.

Premijer je istaknuo kako će do kraja

DARIO SCANNAPIECO, POTPREDSJEDNIK EIB-a

Koji su ključni izazovi u Hrvatskoj?

Dario Scannapieco, potpredsjednik i član Uprave Europske investicijske banke, među ključne izazove koji se mogu očekivati u Hrvatskoj uvrstio je nastavak institucionalnih reformi te jak utjecaj turizma na rast gospodarstva, smanjenje odljeva radne snage u pojedinim industrijama te rješenje pitanja restrukturiranja Agrokora.

MARIN PUCAR, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE godine Ministarstvo gospodarstva poduzetnicima dodijeliti više od 700 milijuna eura subvencija, da je u završnoj fazi objedinjavanje inspekcijskih službi

IZVOZ NIJE RASTAO ZBOG STRUKTURNIH PROMJENA, NEGO ZATO ŠTO JE HRVATSKA UŠLA U EUROPSKU UNIJU, USTVRDIO JE VUJČIĆ kao i izmjene zakona o poticanju ulaganja koje idu u smjeru osnaživanja investicija u IT industriju. Među planovima, premijer je izdvojio plan razvoja bolnica te strateški cilj ulaska u šengenski prostor i u eurozonu.

U STANJU SMO KRONIČNE KRIZE Iako je pohvalila napore Vlade na započetim ekonomskim reformama, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović također je istaknula da se “ne smijemo opustiti”. “Desetljeća razvoja bez vizije i strategije, manjak usmjerenja na strateške aktivnosti dovele su nas u stanje kronične krize koja se ne može riješiti preko noći.

Rast nije dovoljan za naše potrebe, naši

konkurenti razvijaju se brže, u razvijanju poslovnog okruženja tek smo prohodali, dok većina drugih već trči”, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović, koja smatra da “hrvatski planovi ne smiju biti mali i ograničavajući već veliki, a iz godine u godinu mora se pratiti kako se provode”.

Iako je prethodnih godina guverner HNB-a Boris Vujčić na ovakvim konferencijama najavljivao smjernice monetarne politike, ove je godine govorio o proizvodnosti i izvozu. Vujčić je upozorio na nisku produktivnost domaće ekonomije i apelirao na izvršnu vlast da barem u nekim od oko 15 društvenih sfera zrelih za strukturne reforme poduzme nešto i približi nas usporedivim zemljama u Europi.

“Udio izravnih stranih ulaganja u izvozu je niži od ostalih i u zadnje vrijeme opada, dok recimo Slovačka prognozira 1,4 posto viši rast samo zato što su otvorili novu tvornicu automobila. Takvih ulaganja kod nas nedostaje. Komparativno ne stojimo dobro u odnosu na Europsku uniju niti na Središnju i Istočnu Europu. To je problem, ali je i prilika.

Ako smo nisko, što god dobro napravimo omogućava nam da se relativno brzo podignemo. Neke od ovih pokazatelja bi trebalo dovesti bar na prosjek što nam može podići rast BDP-a za jedan postotni bod godišnje, a to je jako puno”, rekao je Vujčić koji je istaknuo kako je u zadnje tri godine izvoz bio glavni generator oporavka, ali “izvoz nije rastao zbog strukturnih promjena, nego zato što je Hrvatska ušla u Europsku uniju”.

Prioritet - rješenje pitanja radne snage Ova je godina puna izazova za prehrambenu industriju, a jedan od glavnih problema u prehrambenom sektoru je nedostatak radne snage. Primjerice, Podravka je u tvornicu ribljih konzervi u Rovinju investirala 40 milijuna kuna i nalazi se pred izazovom nedostatka radne snage. Rješenje pitanja radne snage za iduću godinu i sezonu trebao bi biti Vladin prioritet, rekao je predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar.

IVAN ČULO, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE POŠTE

S optimizmom gledamo na 2018.

S rastom BDP-a i naš optimizam za sljedeću godinu raste, jer ako gledamo ovu godinu u odnosu na prethodne, mi smo pozicionirani u svim segmentima dobro - ponajprije tu mislim na rast paketnih usluga gdje smo narasli na 30 posto, a kada govorimo o pismenim pošiljkama i tu smo stabilni, rekao je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO ISTRAŽIVANJE EKONOMSKOG INSTITUTA, ZAGREB

SVE SE VIŠE USMJERAVAMO NA INO TRŽIŠTA Izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti ili čak 20,5 posto BDV-a ukupnog gospodarstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Rezultati sugeriraju da izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti ili čak

UKUPNI ROBNI DEFICIT U 2016. IZNOSIO JE VISOKE 7,4 MILIJARDE EURA, A NAJVEĆI JE S NJEMAČKOM - OD 1,7 MILIJARDI EURA 20,5 posto BDV-a ukupnog gospodarstva. To znači da se na svaku kunu dodane vrijednosti koja se generira izravno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije stvara još 2,6 kuna dodane vrijednosti.

VISOKI ROBNI DEFICIT

I

zvoz i investicije iznimno su značajni izvori gospodarskog rasta, ali i rasta proizvodnje i zaposlenosti. U tome izvoz prerađivačke industrije ima golemu ulogu, posebice u malim ekonomijama poput naše jer njegov doprinos u ukupnom hrvatskom gospodarskom rastu od tri posto iznosi velikih dva posto.

Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb, prošli su tjedan na okruglom stolu Izvori izvoznoga rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj, predstavili rezultate istoimenog istraživanja. Ono je za cilj imalo utvrditi izvore izvoznoga rasta hrvatske prerađivačke industrije te kvantificirati multiplikativni doprinos tog izvoza ukupnom gospodarstvu.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Goran Buturac, voditelj istraživanja iz EIZ-a, istaknuo je kako je Hrvatska od 2001. do 2016. bilježila rast izvoza koji je zaustavljen 2009. zbog globalne gospodarske krize. “Prvi na njenom udaru u Hrvatskoj bili su naši tradicionalni izvozni sektori – proizvodnja namještaja, tekstila, odjeće i obuće. Prehrambena industrija pokazala je znatno veću otpornost”, kazao je. Dodao je kako se izvoz dinamizira nakon ulaska Hrvatske u EU, ali i zbog povećane orijentiranosti gospodarstva na izvoz. “To znači da sve veći dio našeg proizvedenog kolača usmjeravamo na ino tržišta”, napomenuo je podsjetivši kako je hrvatsko tržište relativno malo. “Ne treba zaboraviti ni dugogodišnju

recesiju koja je ostavila traga na domaću potrošnju. Osim toga značajno smo liberalizirali domaće tržište posebice nakon ulaska u EU. Stoga je konkurencija sve veća i sve je teže prodati robu na domaćem tržištu”, naglasio je.

Važno je napomenuti i da je rast izvoza prerađivačke industrije nakon ulaska Hrvatske u EU značajno pridonio izlasku hrvatskog gospodarstva iz recesije. Ukupan BDV induciran izvozom prerađivačke industrije u 2014. porasto je za 8,09 posto na godišnjoj razini, a u 2015. za 12,10 posto, što je u prosjeku rast od 10 posto. Ukupni robni deficit u 2016. iznosio je visoke 7,4 milijarde eura. Promatrano po zemljama, Hrvatska ima najveći deficit u razmjeni s Njemačkom u iznosu od 1,7 milijardi eura, dok trgovinski suficit Hrvatska uspijeva realizirati sa zemljama Cefte, a najviše s BiH (546,6 milijuna eura).

Izvoz prerađivačke industrije, na koju se odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od 50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji. To čini čak 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Nadalje, svako radno mjesto stvoreno u izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji stvara još 3,7 radnih mjesta u ostatku ekonomije. Primjerice, izvoz prerađivačke industrije izravno stvara 35.000 radnih mjesta u poljoprivredi, 109.000 u transportu i trgovini te 18.000 radnih mjesta u sektoru poslovnih usluga.

ČESTO ZANEMARENA TEMA Osim dinamičnijeg rasta izvoza nakon ulaska u EU, velikog vanjskotrgovinskog deficita, sve većeg konkurencijskog pritiska na međunarodnim tržištima, analiza pokazuje i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na zemlje EU-a. “Hrvatska treba više ulagati u istraživanje i razvoj.

Naime, ona u to ulaže prosječno 35 eura po stanovniku. A prosjek EU-a je 330 eura po stanovniku”, kazao je.

Josip Tica, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da ako želimo osigurati dugoročni i održivi rast trebamo, među ostalim, razvijati one sektore koji mogu generirati dodanu vrijednost i tako povećati konkurentnost. Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, ustvrdio je kako za povećanje izvoza sama konkurentnost nije dovoljna.

“Njemu mogu pridonijeti politički razgovori, ali i financijski sektor kao jedan od glavnih pokretača izvoza”, kazao je.

Marijana Ivanov, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, istaknula je kako joj je naročito drago da se nakon 20-ak godina ponovno govori o izvozu. “Ta je tema često bila zanemarena i u drugom planu”, naglasila je dodajući kako su nam 2013. stvari počele ići na ruku. “Europa se oporavila i danas raste svjetsko gospodarstvo”, napomenula je ističući da “kada se to okruženje ponovno nađe u problemima, i naš izvoz će biti u problemima. A monetarna politika HNB-a nikada neće stati na stranu izvoza”.

NA IZVOZ PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ODNOSI SE 89 POSTO UKUPNOG ROBNOG IZVOZA HRVATSKE Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, smatra da poduzetnička klima u Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. “Nemamo jasnu viziju što želimo i kakvu poruku poslati stranim ulagačima i domaćim kompanijama”, istaknuo je dodajući kako je značajan rast izvoza i zapošljavanja u IT sektoru pozitivan primjer.

Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo, ocijenio je kako je za rast izvoza u velikoj mjeri zaslužan trud privatnih tvrtki koje su svjesne da jedino tako mogu opstati.

Za povećanje izvoza sama konkurentnost nije dovoljna.

Njemu mogu pridonijeti politički razgovori, ali i financijski sektor kao jedan od glavnih pokretača izvoza.

Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO RIBARSTVO

ŠARAN NA STAZAMA STARE SLAVE Trenutačno u Hrvatskoj djeluje dvadesetak uzgajivača šarana kojeg je prije rata uzgajano oko 15.000 tona, dok danas proizvodnja iznosi oko 3500 tona, no možemo reći da se ukupna grana nalazi u fazi tehnološkog oporavka, kazao je Božić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

U 3,8 mil t šarana godišnje se proizvede u EU

3568 t šarana proizvedeno lani u Hrvatskoj

zgoj ribe jedna je od niša u kojoj bi se hrvatski poduzetnici mogli odlično pozicionirati na europskoj i svjetskoj razini. Zasad je najveći naglasak na uzgoju morske ribe koja se već etablirala na europskim i globalnim tržištima, pa tako, primjerice, tunu s domaćih farmi obožavaju Japanci, a taj užitak pošteno i plate. Dobru tradiciju imamo i u slatkovodnom uzgoju, a tu nenadmašno caruje šaran. Iako je uzgoj šarana daleko od prijeratnog razdoblja, ima potencijala za vraćanje na staze stare slave.

Kod nas je proizvodnja i dalje u blagom padu, ali tržište je tu i raste. Na razini EU-a konzumira se sve više šarana koji se tradicionalno jede u zemljama Srednje i Istočne Europe, a zahvaljujući migracijama stanovnika, postaje sve popularniji i u drugim državama.

S tim u vidu je Hrvatska gospodarska komora organizirala 4. međunarodnu konferenciju o uzgoju šarana na kojoj su brojni domaći i strani stručnjaci pričali o aktualnim izazovima i potencijalima branše. Konferenciju je otvorila državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković poručivši kako Republika Hrvatska ovu granu smatra strateškom jer je jedna od najbrže rastućih proizvodnih grana u zemlji, s prosječnim rastom od 10 posto.

konkurentnosti”, izjavila je Marija Vučković dodavši kako u Ministarstvu poljoprivrede poštuju tradiciju. Uzgoj ribe kod nas traje od 19. stoljeća, a danas se razvija prvenstveno kroz znanje i entuzijazam naših stručnjaka.

Proizvodnja šarana u tom kontekstu je posebno važna jer obuhvaća oko 70 posto ukupne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi i time slijedi proizvodnju bijele ribe. Marija Vučković je naglasila veliku važnost ribnjaka u smislu razvoja ruralnih područja i poboljšavanja mogućnosti zapošljavanja u tim sredinama, ali i zbog ekologije, odnosno očuvanja bioraznolikosti i zaštite od poplava.

Predsjednik Udruženja ribarstva HGK Milan Božić predstavio je udruženje koje djelu-

OČEKUJE SE DA ĆE SE U HRVATSKOJ DO 2023.

GODINE OSTVARITI PROIZVODNJA OD OKO 5000 TONA ŠARANA GODIŠNJE

VELIKA POTRAŽNJA ZA RIBOM U EU

0,4 kg šarana pojede se godišnje po stanovniku u Hrvatskoj

“Potencijali i važnost industrije prepoznati su i u Hrvatskoj i na razini EU-a u sklopu zajedničke ribarstvene politike na temelju koje je donesen i naš Razvojni plan. On se temelji na povećanju proizvodnje u akvakulturi uz poštovanje načela održivosti te povećanju njene

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

je preko tri grupacije: prerade ribe, ribolova i akvakulture. “Okupljamo više od stotinu društava koja se profesionalno bave ribarstvom, radimo na poboljšanju uvjeta poslovanja i boljem tržišnom položaju djelatnosti. Trenutačno u Hrvatskoj djeluje dvadesetak uzgajivača

šarana kojeg je prije rata uzgajano oko 15.000 tona, dok danas proizvodnja iznosi oko 3500 tona, no možemo reći da se ukupna grana nalazi u fazi tehnološkog oporavka”, kazao je Božić dodavši kako je području EU-a velika potražnja za ribom, ali i nedovoljna proizvod-

PROIZVODNJA ŠARANA OBUHVAĆA OKO 70 POSTO UKUPNE PROIZVODNJE U SLATKOVODNOJ AKVAKULTURI nja. “Samo 35 posto potreba tržišta zadovoljava Unija kroz proizvodnju, a čak 65 posto ribe se uvozi iz trećih zemalja i to je pokazatelj da i slatkovodni uzgoj mora imati bolju prođu u pojedinim zemljama. Samo kroz akvakulturu mogle bi se u potpunosti zadovoljiti potrebe europskog tržišta i zato smatram da i ova konferencija mora dati svoj doprinos u ostvarivanju tog cilja”, naglasio je Božić uz napomenu kako očekuje da će se u Hrvatskoj, sukladno razvojnim planovima do 2023. godine ostvariti proizvodnja od oko 5000 tona šarana godišnje.

Detaljnije je o proizvodnji, uzgoju i tržištu na razini Europe govorio je Andrzej Lirski s poljskog Instituta za slatkovodno ribarstvo, istaknuvši da je šaran najvažnija vrsta u akvakulturi s proizvodnjom od 3,8 milijuna tona godišnje, što je 5,7 posto svjetske proizvodnje ribe. “Šaran se tradicionalno u nekim zemljama Srednje i Istočne Europe jede za Božić pa je prosinac najvažniji mjesec za trgovinu”,

pojasnio je dodavši kako šaran ulazi u 10 najvažnijih uzgojnih vrsta Europe i po vrijednosti trgovine (9. mjesto) i proizvedenoj količini (6. mjesto).

UZGOJ ŠARANA U PORASTU Zanimljivo je da su migracije građana s europske periferije u zemlje tzv. Stare Europe potaknule potrošnju šarana i na tim tržištima.

U 2015. je u Europi proizvedeno 71.210 tona običnog šarana, od čega se izvozi 17.260 tona, dok se uvoz kreće oko 19.110 tona. Uzgoj je trenutačno u porastu, a tržište Unije raste za oko devet posto u zadnjih 10 godina. Najviše se šarana pojede u Mađarskoj, oko 1,16 kilograma po stanovniku godišnje, slijede Bugarska i Rumunjska, a u Hrvatskoj se jede 0,4 kilograma godišnje. Od 2009. do 2015. šaran se prodavao u prosjeku za dva eura po kilogramu, najskuplji je bio u Poljskoj, a najjeftiniji upravo kod nas.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2016. smanjena je za 16,5 posto, na 4035 tona. Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjena za 14,1 posto, na 3568 tona, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 31,2 posto, na 467 tona. Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2016. u odnosu na 2015. pala je za 2,9 posto, što je prouzročeno manjim prodanim količinama (za 16,5 posto), dok su cijene svih vrsta slatkovodne ribe porasle. Šaran, koji ima najveći udio u vrijednosti slatkovodne ribe, bilježi rast cijene za 28 posto, ali i pad prodanih količina za 20,7 posto.

Dakle, potencijal je svakako tu, a na domaćim uzgajivačima i institucijama je da odgovore na potrebe tržišta i povećaju kapacitete.

Nadamo se da će se planovi od 5000 tona ostvariti i prije zadanih rokova i da će se šaran iz Hrvatskog uzgoja jesti u cijelom svijetu.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO

KONFERENCIJA: MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA ZA PODUZETNICE

OD IDEJE DO KARIJERE Poduzetnice je privatni sektor već prepoznao kao tržišnu nišu, a konačno je došlo vrijeme da se tome prilagodi i javni sektor, ističe Ivana Matić osnivačica mreže Women in Adria piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr razvija nego kada to čine muškarci. Kako bi podigli svijest o ženskom poduzetništvu, u tijeku je projekt nagrade najboljim poduzetnicama u Hrvatskoj, a Women in Adria priprema i knjigu Od zaposlenice do poduzetnice.

UKLANJANJE ADMINISTRATIVNIH BARIJERA

Ž IAKO ŽENE SVE VIŠE POKREĆU VLASTITI POSAO, ON IM SE SPORIJE RAZVIJA NEGO KADA TO ČINE MUŠKARCI

ene se još uvijek ne mogu pohvaliti velikim udjelom u ukupnom gospodarstvu o čemu svjedoči i statistika.

Naime, u Hrvatskoj od ukupnog broja poduzetnika na poduzetnice otpada oko 30 posto. Razvojem tržišta očekuje se daljnji razvoj ženskog poduzetništva, ali i specifičnih usluga koje ga prate. Već sada mnoge institucije u Hrvatskoj imaju programe za poduzetnice, ali o tim programima čak ni same poduzetnice nemaju dovoljno informacija. Kako bi se upravo one upoznale s mogućnostima financiranja poslovanja i dobivanja kredita, prošli je tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb održana konferencija Mogućnosti financiranja za poduzetnice u organizaciji Instituta za razvoj ženskog poduzetništva i vodstva Adria - Women in Adria. Govoreći o mogućnostima ženskog poduzetništva, Ivana Matić, osnivačica mreže Women in Adria, je rekla kako treba što brže poraditi na realizaciji te vrste poduzetništva. “Poduzetnice su rastući segment gospodarstva i sve više žena pokreće vlastiti posao u Hrvatskoj i u svijetu. Privatni sektor ih je već prepoznao kao tržišnu nišu, a konačno je došlo vrijeme da se tome prilagodi i javni sektor”, istaknula je Ivana Matić. Dodala je da iako žene sve više pokreću vlastiti posao, on im se sporije

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, i sama je više od 10 godina bila vlasnica obrta i pritom se susretala s mnogim problemima s kojima se susreću današnje poduzetnice. “Kada sam ušla u izvršnu vlast, shvatila sam kako se procesi sporo odvijaju i neke odluke ne donose brzinom kojom bismo željeli. Ipak, Ministarstvo aktivno radi na uklanjanju administrativnih barijera te dostupnijim i jednostavnijim natječajima na koje se mogu javljati poduzetnici, pa i poduzetnice kako bi dobili bespovratne potpore iz EU fondova”, rekla je Ana Mandac i navela nekoliko programa HAMAG BICRO-a, među kojima se ističe program mikrokreditiranja za investicijska (do 50.000 eura) te obrtna (do 25.000 eura) sredstva, ali i ovogodišnji poduzetnički program u kulturi vrijedan dva milijuna kuna.

Osim tih programa poduzetnicama početnicama nude se i programi iz Mjera aktivne politika za zapošljavanje. Kako je istaknula Marija Halić, v.d. predstojnika Regionalnog ureda Zagreba Zavoda za zapošljavanje, ove se godine te mjere provode u sklopu Vladinog programa pod motom Od ideje do karijere, a njime je obuhvaćeno devet mjera usmjerenih prema profitabilnim poduzetnicima. Cilj Mjera aktivne politike za zapošljavanje je uključivanje na tržište rada teže zapošljivih osoba, pa su stoga one usmjerene na zapošljavanje, podizanje razine obrazovanja nezaposlenih osoba te na očuvanje radnih mjesta zaposlenika čiji su poslodavci trenutačno u nekim poteškoćama. “Poduzetnice vrlo često koriste HZZ-ove mjere, ali i mjeru za samozapošljavanje. Trenutačno je oko 790 nezaposlenih osoba koje su uz edukacijsku i financijsku podršku HZZ-a pokrenule vlastiti posao”, naglasila je Marija Halić.

GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-KOMORE ZAGREB

NAJJEFTINIJE NIJE I NAJPOVOLJNIJE

N

ajniža cijena nije više jedini kriterij odabira ponude od dobavljača, i prema novom zakonu nabava treba uključivati i druge kriterije poput kvalitete proizvoda odnosno usluge, odnosa s dobavljačem, njegovih procesa, ali jednako tako i odnosa prema održivosti i društvenoj odgovornosti, rečeno je na

sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb u proširenom sastavu na kojoj se govorilo o ekonomski najpovoljnijoj ponudi u postupku javne nabave – određivanje i ponderiranje kriterija.

Uvodna predavanja održale su Kristina Šorić sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Jasna Strajher, iz Savvy Business Engineeringa, a više od 250 sudionika, poduzetnika, predstavnika javnih poduzeća i studenata moglo je čuti odgovore na ovo pitanje kroz naglasak na upravljanje integriranim lancem opskrbe (Supply chain management), upravljanje odnosima s dobavljačima (Supplier relationship management) i prikaz nekih analitičkih metoda koje se mogu koristiti kod višekriterijskog

odlučivanja prilikom odabira ekonomski najpovoljnije ponude.

Opći koncept višekriterijskog odlučivanja obuhvaća dodjelu težina kriterijima kao i ocjenjivanje ponuda na određenim skalama u odnosu na svaki kriterij posebno, istaknula je Kristina Škorić i dodala kako u odlukama u javnoj nabavi i raspisivanju kriterija za nju trebaju sudjelovati i dobavljači. “Stalni je sukob između želje da zadovoljimo visoku kvalitetu i ostvarimo što niže troškove u poslovanju, ali uvjek moramo raditi na tome da postignemo balans i povećamo efikasnost”, zaključuje Kristina Škorić.

U okviru predavanja predstavljeni su primjeri korištenja tabličnih proračuna kod izračuna ekonomski najpovoljnije ponude. (K.S.)

HOK: 3. SUSRET GRADITELJA I EU KONFERENCIJA O SIGURNOSTI I ZAŠTITI NA RADU

Najviše ozljeda na radu u graditeljstvu Europska komisija (EK) najavila je početkom ove godine inicijativu za promicanje prilagodbe legislative o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu. Ta inicijativa podrazumijeva zaštitu radnika od kancerogenih oboljenja uzrokovanih radom te pomoć poduzećima, posebice malim i srednjim u njihovoj prilagodbi postojećim zakonskim okvirima. Uz napore da se postave granice izlaganja za kancerogene kemikalije, EK će poduzeti ciljane akcije vezane uz pomoć malim i mikro poduzećima da uspiju provesti pravila o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Naime, trećina mikro poduzeća uopće ne procjenjuje rizike, rečeno je na 3. susretu graditelja

Hrvatske obrtničke komore (HOK) i EU konferenciji o sigurnosti i zaštiti na radu, održanima prošlog tjedna u HOK-u u organizaciji HOK-a i Europske udruge graditelja (EBC). O tome da graditeljstvo predstavlja jednu od najrizičnijih djelatnosti kada je u pitanju ozljeđivanju na radu, govorila je Marijana Petir, hrvatska europarlamentarka. Ona je ocijenila kako je zaštita na radu vrlo važna te naglasila kako se u Europi tome pridaje sve veća pozornost što pokazuju podaci o smanjenju ozljeda na radu. “Stopa smrtnih slučajeva na radu smanjila se za četvrtinu u odnosu na 2008. Provedba zaštite na radu zahtijeva angažman i poslodavca i zaposlenika”, istaknula je

Marijana Petir. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, prošle godine zabilježeno je ukupno 16.235 ozljeda na radu od čega u graditeljstvu 1143, a od toga 1043 na mjestu rada. Najviše se ozljeda dogodilo ponedjeljkom, i to 224, a na mjestu rada utorkom - 208 ozljeda.

Osobe od 31 do 40 godina najviše se ozljeđuju na mjestu rada. Promatrajući po djelatnostima, od jedan do pet smrtnih slučajeva na radu događa se u graditeljstvu, a nakon toga slijedi sektor prometa, podaci su Eurostata. (S.P.)

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO AGROKOR

ODGODA OBJAVE NALAZA REVIZIJE Kao službeni razlog zbog kojeg nalaz revizije koju provodi PricewaterhouseCoopers (PwC) nije predstavljen navodi se kompleksnost i veliki obujam cijelog posla piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

akav je nalaz revizije konsolidiranih financijskih izvještaja Agrokora trebalo bi se znati do kraja ovog tjedna ako opet ne dođe do neke iznenadne odgode. Kao službeni razlog zbog kojeg nalaz revizije koju provodi PricewaterhouseCoopers (PwC) nije bio predstavljen navodi se kompleksnost i veliki obujam cijelog posla.

“Ovim putem obavještavamo da Agrokor i PwC nisu još, svaki u svom dijelu, završili složen zadatak pripreme i revizije konsolidiranih financijskih izvještaja Agrokor Grupe, koja se sastoji od više od 40 kompanija u nekoliko država”, priopćeno je iz Agrokora. S druge strane, neslužbene informacije u medijima o mogućim uzrocima odgode kretale su se od toga da revizori nisu htjeli potpisati izvješće jer uprava i revozorska kuća imaju različite interpretacije podataka, do toga kako uprava želi izaći s konsolidiranim, a ne preliminarnim financijskim

izvješćem, kako bi se izbjegle bilo kakve nejasnoće.

VERBALNI RAT NA MEDIJSKOJ SCENI

IVICA TODORIĆ NA BLOGU DANIMA PROZIVA VLADU I IZVANREDNU UPRAVU

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK, O AGROKORU

Vlada ima našu bezrezervnu podršku U kontekstu aktualne situacije važno je imati na umu da je putem Agrokora neposredno poslovao dobar dio naših malih i srednjih tvrtki, posebice onih čija je osnovna djelatnost u prerađivačkoj industriji. Moramo učiniti sve da spasimo domaću proizvodnju. Potrebno je osigurati plasman tih proizvoda, bilo putem Agrokora, bilo na neki drugi način.

Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem je u ključnom trenutku imala volje i odlučnosti uhvatiti se u koštac s problemom Agrokor koji je mogao srušiti hrvatsko gospodarstvo i imaju našu bezrezervnu podršku. Neizvjesnost je i dalje sveprisutna. Pozitivno je to što je postignut dogovor o isplati dijela starog duga i što su isplate krenule. Bitno je zaštititi što veći broj malih i srednjih tvrtki koje su najugroženije situacijom u Koncernu. Pred rukovodstvom Agrokora težak je posao. Uz sređivanje financijskih problema potrebno je ponovno početi graditi narušeno povjerenje prema proizvođačima i potrošačima i učiniti sve da se zadrži hrvatska polica, odnosno očuvaju dosadašnje tržišne pozicije, kazao je Luka Burilović, predsjednik HGK.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Prošli tjedan tjednik Nacional objavio je informacije kako će revizorsko izvješće pokazati gubitak Agrokora od 12 do 15 milijardi kuna, dok je u svibnju izvanredna uprava objavila da su dugovi veći od 40 milijardi kuna. Oglasio se i bivši predsjednik uprave Agrokora Ivica Todorić koji putem svoga bloga danima proziva Vladu i izvanrednu upravu da je povlačila političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom. A posebno je za neprofesionalnost prozvao potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, koja je odgovarajući na njegove prozivke istaknula kako je Todorić došao u Vladu tražiti kredit, a dobio je pravni okvir za rješavanje problema koje je sam stvorio te je sam zatražio aktivaciju zakona. Premijer Andrej Plenković prošli je tjedan nekoliko puta ponovio kako se u slučaju Agrokora, koji je prije nekoliko mjeseci došao u ozbiljne poteškoće koje su upućivale na mogući stečaj, a na temelju komparativne analize kako su druge zemlje reagirale na slične probleme sistemskog karaktera, Vlada odlučila za opciju donošenja zakona i imenovanja izvanredne uprave, zbog koje nije došlo do domino-efekta i prelijevanja krize.

I Koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora svojim se priopćenjem osvrnula na Todorićeve objave te je pozvala na smirivanje strasti kako se ne bi ugrozilo poslovanje ključnih kompanija koncerna koje je “nagrizeno višegodišnjim, kako se sad sve više pokazuje, dvojbenim poslovnim praksama”. Također su izrazili svoju podršku izvanrednoj upravi koja je uspjela stabilizirati situaciju, ponovno uspostaviti ustaljene kanale opskrbe i prodaje te odraditi zahtjevnu turističku sezonu.

8. KONGRES PILANARA

TKO U ŠUMI ŽIVI, NEKA OD NJE ŽIVI Slavonski hrast je brend i ne treba ga tretirati kao trupce ili građu, rečeno je na najvećem regionalnom skupu u sektoru primarne obrade drva.

Kvalitetnu sirovinu ne treba izvoziti nego od nje napraviti proizvode visoke dodane vrijednosti, poručeno je sa skupa piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska je poznata po svojim ljepotama koje su prerasle u brendove, no jedan drevni resurs je u našoj javnosti ostao neprepoznat iako ga diljem svijeta posebno cijene, a riječ je o slavonskom hrastu, rekao je na 8. kongresu pilanara u Slavonskom Brodu izaslanik predsjednice Republike i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. “U inozemstvu se ovaj resurs smatra brendom, a mi ga zovemo trupcem, građom... Krajnji je čas da taj brend stavimo na mjesto koje mu pripada, da ga cijenimo u skladu s njegovom vrijednošću te mu vratimo staru slavu”, dodao je Jakupčić te izrazio nadu da će u suradnji s tvrtkama i nadležnim ministarstvom pronaći rješenje za raspodjelu sirovine u idućoj godini.

Pomoćnik ministrice obrazovanja i znanosti Vlado Prskalo je istaknuo kako Ministarstvo želi stvoriti sve uvjete da strukovno obrazovanje bude u funkciji gospodarstva i tržišnog natjecanja kako bi lokalni proizvodi našli svoje mjesto na svjetskom tržištu, a saborski zastupnik Željko Lacković je, usporedivši drvnu sirovinu sa zlatnim rezervama, naglasio važnost ovog resursa za gospodarstvo.

“Hrvatska je 2001. prodala sve svoje zlatne rezerve, pa apeliram da svoje zlato u obliku hrasta ne izvozi kao grumen i poluge nego kao nakit. Zakonske mjere trebaju stvoriti uvjete za povećanje minimalne plaće u podržavanje investitora, kojima treba piljena građa jer zapošljavaju i rade ovdje”, dodao je Lacković.

Ovo je najbolji industrijski sektor po povlačenju sredstava kroz projekte, izjavio je pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Dragan Jelić te najavio povećanje sredstava naredne

godine, a Igor Đurišević iz Ministarstva poljoprivrede najavio je novi set natječaja u narednih mjesec dana, prvenstveno za ulaganja u modernizaciju tehnologija.

U DRVNO-PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU ISPLATI SE INVESTIRATI Ovaj međunarodni stručno-poslovni skup sa zanimanjem prati sve više tvrtki, institucija i udruga iz susjednih zemalja i s EU razine, što je ove godine potvrđeno rekordnim brojem inozemnih gostiju. U ime partnerske udruge iz Slovenije Zavod SLOLES, predsjednik Edo Oblak rekao je da je udruga osnovana kako bi se bolje organizirali i postigli sinergiju u industriji.

“Naših 40 članova prerađuje više od 50 posto slovenske sirovine i zapošljava više od 1000 ljudi. Slovenski model koncesija nije bio dobar zbog čega je osnovano društvo Slovenske šume. Sada naše tvrtke svojim rezultatima pokazuju kako se u drvno-prerađivačku industriju isplati investirati”, zaključio je Oblak.

Tko u šumi živi, neka od šume živi, istaknuo je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, sugerirajući kako

korištenje lokalnih resursa treba pridonijeti lokalnom gospodarskom razvoju i smanjenju depopulacije. “U Gorskom kotaru imamo dvije eminentne tvrtke, Cedar u Vrbovskom i DI Klanu. Nažalost, Županiju su pogodile prirodne nepogode: ledolom i smrekov potkornjak. Sada apeliram na Hrvatske šume na bolju protupožarnu zaštitu jer šume s vremenom zauzimaju poljoprivredne površine”, kazao je on.

Drvno-prerađivački sektor karakterizira visok stupanj automatizacije, a izazovi su certificiranje i, naravno, cijene.

Buduća promocija i implementacija treba ići u smjeru fossil-free društva u skladu s EU trendovima, poručio je Darko Prodan, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera i vlasnik pilane Cedar iz Vrbovskog.

Skup se dotaknuo brojnih za sektor važnih tema, poput potrebe za uvođenjem normi i standardizacijom, proizvodnje energije iz biomase te sindikalnog organiziranja i mogućnosti utjecanja na FSC certifikate. Organizatori Kongresa su bili Hrvatski drvni klaster i časopis Drvo&namještaj uz potporu Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

PREDSTAVLJAMO KROBEL, Zagreb

PRAVA ADRESA za integraciju sustava zaštite Tvrtka danas može razviti cjelovite sustave tehničke zaštite koji obuhvaćaju videonadzor, protuprovalu, vatrodojavu te kontrolu i evidenciju radnog vremena nadzor, protuprovalu, vatrodojavu, kontrolu i evidenciju radnog vremena... Također, razvija one sustave koji su uz njih usko vezani kako bi se korisniku omogućila što bolja integracija svih sustava u cjelinu te njihovo lakše i jednostavnije održavanje. “Zadovoljni smo svojim mjestom na tržištu jer nam ono omogućava kontinuiran rast, posebice u segmentu tehničke zaštite”, naglašava on dodajući kako je

POSLOVANJE KROBEL PROMETA MAHOM JE USMJERENO PREMA PRIVATNOM SEKTORU

Zadovoljni smo svojim mjestom na tržištu jer nam ono omogućava kontinuiran rast, posebice u segmentu tehničke zaštite.

Krešo Belošević, direktor Krobel prometa

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Z

agrebačka tvrtka Krobel promet osnovana je 1993. godine. Tada je imala dvoje zaposlenika i bavila se telekomunikacijama, multimedijom, telefonskim centralama za tvrtke te zaštitom automobila. Zbog tehnološkoga razvoja i novih tržišnih trendova, objašnjava nam Krešo Belošević, direktor tvrtke Krobel promet, više nije bilo potrebe za određenim djelatnostima koje je tvrtka stoga odlučila ugasiti. “Tako se promijenila orijentacija Krobel prometa iz klasične tvrtke koja pruža usluge u distributera. Sada svojim korisnicima nudimo opremu koja će zadovoljiti njihove zahtjeve i koja će nam istovremeno omogućiti daljnji rast i razvoj”, kaže on dodajući kako se Krobel promet u proteklih 25 godina razvio u jednog od vodećih distributera najvećih brendova s područja zaštite kao što su Hikvision, Visonic, Bentel i DSC. “Osim toga, pružamo cjelokupna rješenja za integraciju sustava tehničke zaštite, održavanje IT sustava i razvijanje cjelokupnih softverskih rješenja koja kroz svoju mrežu partnera distribuiramo diljem svjeta”, napominje Belošević.

TEŠKO DO ZAPOSLENIKA Tvrtka tako danas može razviti cjelovite sustave tehničke zaštite koji obuhvaćaju video-

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

izvoz Krobel prometa uglavnom orijentiran na Bosnu i Hercegovinu gdje su prije otprilike pet godina osnovali i sestrinsku tvrtku.

Poslovanje tvrtke mahom je usmjereno prema privatnom sektoru. “Stoga smo oslonjeni na vlastita sredstva te se financiramo iz samog rasta. To nas oslobađa ovisnosti o financiranju iz drugih izvora poput banaka.

S državnim sektorom ne radimo puno, tek nešto putem svojih partnera. Kako u nas poslovanje s državom uglavnom uvjetuje politika, tako smatramo da bi depolitizacija mnogih sektora sasvim sigurno pridonijela većoj transparentnosti kao i puno manjoj potrošnji na usluge i opremu nego što je trenutačno”, ističe on i dodaje kako je u zadnjih godinu dana iznimno teško pronaći zaposlenika.

“Nevjerojatan je podatak da se od 200.000 nezaposlenih, koliko ih je bilo u trenutku objave našeg oglasa, za posao javi tek desetak ljudi”, kaže.

Među budućim poslovnim koracima u Krobel prometu ističu stvaranje novih proizvoda i usluga koje će donijeti dodanu vrijednost tvrtki, ali i partnerima te korisnicima. “To sigurno zahtijeva nova ulaganja i dodatna zapošljavanja kako bismo neometano rasli i širili se na nova tržišta”, zaključuje Belošević. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 159, 2. listopada 2017.

WORKSHOP ON PROOF OF CONCEPT POC IN SEE

Primjeri dobre prakse Programi provjere koncepta kreiraju se kako bi pokrili financijski jaz koji postoji u fazama procesa inoviranja između ideje i razvoja prototipa Na radionici Workshop on Proof of Concept (PoC) in South-Eastern Europe, održanoj 21. i 22. rujna u Area Science Park u Trstu, uz Škotsku, Grčku, Italiju, Mađarsku, Bugarsku, Španjolsku i Nizozemsku, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) predstavila je svoj program Provjere koncepta Proof of Concept – PoC kao primjer najbolje prakse koju je programirala i počela provoditi od 2010. godine. Od tada do danas ugovorena su 222 projekta u iznosu od 55,5 milijuna kuna.

Programi provjere koncepta kreiraju se kako bi pokrili financijski jaz koji postoji u fazama procesa inoviranja između ideje i razvoja konačnog prototipa.

Korisnici programa diljem Europe obično su MSP-ovi i istraživačke organizacije. Takvi programi omogućuju kreiranje pipeline projekata s manjim tehnološkim rizikom za daljnja ulaganja privatnih ulagača, kao i javnih programa financiranja istraživanja, razvoja i inovacija. Isto tako, programi provjere koncepta omogućuju ključni korak u filtriranju i pripremi potencijalnih projekata za transfer tehnologije s istraživačkih institucija.

Specifična komponenta modela PoC-a, koji provodi HAMAG-BICRO, u odnosu

na druge zemlje koje su predstavile svoje PoC programe, očituje se u uključivanju potpornih institucija tzv. prepoznatih centara koji su podrška prijaviteljima i korisnicima.

Osim programiranja i implementacije, HAMAG-BICRO je izradio i ex-post evaluaciju učinaka projekata financiranih kroz PoC koja pokazuje učinke programa, a prezentirali su ga Mislav Jurišić i Svjetlana Bušić iz HAMAG-BICRO-a.

Korisnici programa diljem Europe obično su MSP-ovi i istraživačke organizacije.

Takvi programi omogućuju kreiranje pipelinea projekata s manjim tehnološkim rizikom za daljnja ulaganja privatnih ulagača

enterprise europe

VJETROPARKOVI

Energija vjetra umjesto nuklearki?

Kako bi koliko-toliko nadomjestila proizvodnju, Belgija daje državne poticaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i oni u prosjeku za energiju vjetra iznose 95 eura po proizvedenom megavatsatu Jozo Vrdoljak Svoje potrebe za obnovljivim izvorima energije Belgija će dijelom pokušati nadoknaditi iz projekata gradnje vjetroelektrana u Sjevernom moru.

Jedan takav projekt u nekoliko faza razvija tvrtka Parkwind iz Leuvena. Tvrtka je u zadnjih sedam godina postavila 178 vjetroelektrana u Sjeverno more. Do sada je u te projekte Parkwind investirao ukupno 5,5 milijuna eura. Radi se o izgradnji vjetroparkova na moru: Belwind, Nortwind i Nobelwind, koji ukupno proizvode oko dva teravata električne energije, što je nešto više od dva posto ukupnih belgijskih potreba za električnom energijom. Dioničari Parkwinda su dva investicijska fonda i jedan trgovački lanac. Inače, tvrtka Parkwind zapošljava samo 65 radnika, a među njima su i radnici koji rade na održavanju.

Pola energije iz nuklearki Belgija, inače, najviše električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana, ali kako je temeljni cilj Europske unije smanjenje stakleničkih plinova i dobivanje energije iz čistih i obnovljivih izvora, EU potiče investicije u obnovljive izvore energije. Iz nuklearki, dakle, Belgija dobiva 55 posto električne energije, a kako su se nuklearke trebale zatvoriti do 2015. godine, belgijska vlada je uspjela odgoditi taj čin do najkasnije 2025. godine. Kako bi koliko-toliko nadomjestila proizvodnju, Belgija daje državne poticaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i oni u prosjeku

za energiju vjetra iznose 95 eura po proizvedenom megavatsatu. Tako je i u slučaju projekata tvrtke Parkwind. Parkwind se isto tako obvezao da će nakon 25 godina ukloniti turbine.

“Trebat ćemo sve vratiti u prvobitno stanje kakvo je bilo prije postavljanja turbina.

Moguće da ćemo trebati ukloniti samo montažne elemente jer će na dijelovima koji se nalaze u moru narasti flora i fauna, tako da bi se moglo dogoditi da građani i zeleni aktivisti spriječe vađenje tog dijela”, ističe François Van Leeuw, predsjednik Uprave Parkwinda.

Nobelwind do kraja godine Parkwind će do kraja godine dovršiti investiciju vrijednu gotovo tri milijarde eura u gradnju offshore vjetroelektrane Nobelwind snage 165 megavata, što je druga faza off shore projekta Belwind.

U planu je investicija u još jedan, ujedno i najveći vjetropark na moru, ali zbog niske cijene električne energije u ovom trenutku Parkwind očekuje pomoć države kako bi realizirao taj projekt. Nobelwind će uskoro, kada počne proizvoditi električnu energiju, prema riječima Françoisa Van Leeuwena, biti najjeftinija

2. listopada 2017.

www.een.hr

farma vjetra u Europi. “Unatoč tome, ulaganje u ovakve projekte bilo bi neisplativo kada ne bi bilo poticaja države i novca iz EU fondova kojim se realiziraju investicije. Dosadašnje projekte smo financijski zatvarali novcem dioničara, kreditima Europske investicijske banke i Europskog fonda za strateška ulaganja. Cijena električne energije je u ovom trenutku vrlo niska, tako da je privatnim investitorima neisplativo ulagati u ovakve projekte. Međutim, ako bi se nastavilo poticati, mi bismo prema našim izračunima na kraju imali koeficijent povrata 1,3. Znači, uprihodili bismo 30 posto više nego što smo investirali”, pojašnjava François Van Leeuw.

Rizik na rubu Prema njegovom iskustvu, financiranje greenfield projekata na moru je na granici nečega što predstavlja prihvatljiv rizik za bilo kojeg projektnog financijera. Iako je blizu vjetrovito Sjeverno more, energiju vjetra vrlo je teško prikupljati. Investicije su goleme, a vijek trajanja opreme jako kratak. No Europska unija čini sve kako bi potaknula zelenu proizvodnju ne bi li se zadovoljili zacrtani ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Neke članice EU-a ovisne su o nuklearnim elektranama, poput Francuske, koja 85 posto struje dobiva iz nuklearki, pa

Europska unija čini sve kako bi potaknula zelenu proizvodnju ne bi li se zadovoljili zacrtani ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova je svima u interesu da se diverzificiraju izvori energije. Ali ta diverzifikacija dolazi sa znatnom količinom neizvjesnosti kako u vezi sa završetkom projekta, tako i u vezi s pitanjem koliko će učinkovito vjetroelektrana raditi 10 godina od trenutka kada ste je pristali financirati. Belgijska vlada vjeruje da parkovi vjetroelektrana u moru imaju vrlo važnu ulogu u postizanju njenih energetskih ciljeva te je odredila značajan investicijski program, uključujući Nobelwind projekt.

Ovaj projekt treba pomoći Belgiji da zadovolji EU i nacionalne ciljeve za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije.

2 3

POC6

Radari za Hendrixa Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) dodijelila je tvrtki Geolux bespovratna sredstva od gotovo 350.000 kuna kroz program PoC6, za razvoj nove radarske tehnologije, koja omogućava veliku otpornost radara na vanjske smetnje i interferencije.

Geolux je nedavno postavio dekorativnu LED rasvjetu na zagrebački Hendrixov željeznički most gdje se u sustavu upravljanja rasvjetom nalaze i njihovi radari koji detektiraju nailazak vlaka na most, smanjuju intenzitet bijele rasvjete kako se strojovođa ne bi zaslijepio i uključuju šarena svjetla koja osvjetljavaju vlak. Radarski senzori postavljeni na taj most, bez tehnologije razvijene zahvaljujući potpori HAMAG-BICRO-a ne bi mogli raditi jer velika količina metala od koje je most napravljen te jake vibracije prilikom prolaska vlaka uzrokovale bi previše interferencija radarskim zrakama, kaže Nikša Orlić, direktor Geoluxa. “Zahvaljujući dobivenoj potpo-

ri, Geolux je i dalje konkurentan na globalnom tržištu, a ponosni smo na to što je prva komercijalna primjena razvijene tehnologije realizirana upravo u Hrvatskoj”, dodao je Orlić.

Geolux je hrvatska visokotehnološka tvrtka koja se bavi proizvodnjom radarskih senzora. Senzori se koriste u nekoliko tržišnih segmenata: u prometnim sustavima za mjerenje brzine vozila, u sigurnosnim sustavima za detekciju uljeza te za precizna hidrološka mjerenja. Više od 95 posto proizvedenih radara Geolux izvozi na strana tržišta.

Gospodarski susreti Contact-Contract Želite li proširiti posao na međunarodno tržište ili pronaći partnere u inozemstvu? Ne propustite ovu priliku i dođite na gospodarske susrete Contact-Contract.

Europska poduzetnička mreža (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) koji će se održati 9. i 10. listopada 2017. u Brnu, Češka.

Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije te se upoznaju s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke pa mogu procijeniti

mogućnost suradnje.

Tematski fokus:  Rudarstvo, metalurgija  Staklarska industrija  Materijali i dijelovi za strojarstvo  Pogon, hidraulika i pneumatika  Tehnologija hlađenja  Elektroenergetika  Elektronika, automatizacija i mjerna tehnologija  Tehnologija ekologije  Istraživanje, razvoj, transfer tehnologije  Prijevoz, rukovanje, industrijsko pakiranje, skladištenje i logistika Informacije i prijave možete pronaći na: https://www.b2match.eu/cc2017.

enterprise europe

ENERGETSKA UNIJA

Kako ENERGETSKI Jedan od najvećih izazova je sigurnost opskrbe, u što su uključeni sigurnost opskrbe plinom, izgradnja LNG terminala i skladišta te osiguranje alternativnih dobavljača i pravaca Jozo Vrdoljak Članice Europske unije ovisne su o uvozu energenata, a pogotovo plina i nafte. Prema podacima iz Europske komisije, najviše se plina uvozi iz Rusije, čak 37,5 posto potreba, zatim iz Norveške 31,6 posto, a potom iz Alžira 12,3, Katara 6,5, Libije 2,1, Nigerije 1,3 i Trinidad Tobaga 0,9, a na ostatak otpada 6,5 posto potreba. Što se tiče sirove nafte, oko 32 posto se uveze iz Rusije, oko 13 posto iz Norveške, desetak posto iz Nigerije i Saudijske Arabije, a iz Kazahstana gotovo osam posto.

Sigurna opskrba je prioritet Sve energetske politike Europske unije usmjerene su na tri glavna cilja. Jedan je osiguranje pouzdane opskrbe energijom u svakom trenutku i na svakom mjestu. Drugi cilj je osiguranje te opskrbe energijom na način da je okruženje konkurentno. To znači da je nužno osigurati pristupačne cijene energije za kućanstva, tvrtke i industriju. Treći vrlo važan cilj je, kako ističu dužnosnici Europske komisije, osiguranje održive potrošnje energije kroz smanjenje stakleničkih plinova, smanjenje zagađenja i prestanak ovisnosti o fosilnim gorivima.

Ispunjenje tih ciljeva trebalo bi pomoći da Europska unija riješi najznačajnije energetske izazove. Među najvećim izazovima svakako je ovisnost Europske unije o uvozu energije. To u ovom trenutku predstavlja posebno važan problem jer EU trenutačno uvozi više od polovine potrebne energije. Vrijednost uvezene energije u EU iznosi otprilike 350 milijardi eura godišnje. Ostali važni izazovi uključuju rastuću globalnu potražnju i nedostatak goriva poput sirove nafte, što pridonosi većim cijenama energije. Osim toga, na-

stavak korištenja fosilnih goriva u Europi uzrok je globalnog zatopljenja i onečišćenja.

Kako kažu u Direkciji za energetiku, jedan od najvećih izazova je sigurnost opskrbe, u što su uključeni sigurnost opskrbe plinom, izgradnja LNG terminala i skladišta sa strategijom pohrane te osiguranje alternativnih dobavljača i pravaca. Napomenuli su da su najvažniji alternativni pravci južni koridor plina i Mediteran. Što se tiče dekarbonizacije gospodarstva, cilj je za 40 posto smanjiti emisije stakleničkih plinova. U tom cilju je donesen paket obnovljivih izvora energije te paket cestovnog prijevoza korištenjem alternativnih goriva i vozila koja ne zagađuju. Nužno je osiguranje potpuno integriranog unutarnjeg tržišta energije, osiguranje energetske učinkovitosti te poticanje i podupiranje istraživanja, inovativnosti i konkurentnosti.

Anna Kaisa Itkonen, glasnogovornica Glavne uprave za klimu i energetiku Europske komisije, kazala je da je predsjednik Juncker bio vrlo jasan u svojim porukama u vezi s klimatskim promjenama.

“S obzirom na to da je SAD izišao iz Pariškog sporazuma, predsjednik je poslao pismo predsjedavajućem Vijeća Europe

u kojem su naglašeni ciljevi i prioriteti koje imamo kao energetska unija. Potrebno je i da Europski parlament usvoji prijedloge. Čim je SAD najavio izlazak iz Pariškog sporazuma, mi smo se okrenuli novim partnerima i stvarali smo nove saveze. Uskoro imamo u tom smislu sastanke s Kinom i Kanadom u Montrealu.

EU je odlučan, ima dosta partnera i nismo sami. Uostalom Pariški sporazum je potpisalo 195 zemalja tako da sada imamo još 194 potpisnika”, pojašnjava Anna Kaisa Itkonen.

Naglasila je također da će se i nadalje podupirati projekti vezani uz obnovljive izvore energije, ali i ostali projekti. Iako zna da projekt LNG terminala na Krku nije projekt iz obnovljivih izvora, rekla je da ga se podupire zbog toga da zemlje članice budu povezane.

Ključna područja za postizanje ciljeva Ključna područja politike koja će pomoći EU u postizanju tih ciljeva uključuju europsku energetsku uniju koja će osigurati sigurnu, pristupačnu i čistu energiju za građane i tvrtke EU-a, dopuštajući slobodan protok energije preko državnih granica unutar Unije. Svakako tu se uključuje i uvođenje novih tehnologija i obnova infrastrukture radi sma-

Nema straha da nafte neće biti Dužnosnici Europske komisije pojasnili su da nema puno prijetnje od nestašice nafte jer gotovo sve zemlje Europske unije, uključujući i Hrvatsku, imaju tromjesečne zalihe. Ali bi, kažu, s plinom moglo biti problema tako da ne isključuju krize u opskrbi slične onima

iz 2009. godine. Upravo i zbog toga nastoje pronaći alternativne pravce opskrbe pri čemu novi LNG terminali igraju važnu ulogu u novoj europskoj energetskoj strategiji, pa tako i onaj na Krku, za koji je EU već odobrio 102 milijuna eura.

2. listopada 2017.

www.een.hr

4 5

UJEDINITI Europu

njenja računa kućanstava, otvaranje novih radnih mjesta i poticanje rasta. Tu je i Europska strategija energetske sigurnosti koja predstavlja kratkoročne i dugoročne mjere za podupiranje sigurnosti opskrbe EU-a. Kako bi se napravilo otporno i integrirano tržište energije, širom EU-a grade se novi cjevovodi i vodovi za razvoj mreža za plin i električnu energiju širom Unije.

Brojčani ciljevi Osmišljena su i zajednička pravila radi povećanja konkurencije među dobavljačima i promicanja slobodnog izbora potrošača. EU ima za cilj povećanje domaće proizvodnje energije, uključujući i razvoj obnovljivih izvora energije, promicanje energetske učinkovitosti te, svakako, i sigurnost u energetskim sektorima. EU je donio vrlo stroga pravila za pitanja kao što

su odlaganje nuklearnog otpada i rad naftnih i plinskih offshore platformi.

Zemlje članice EU-a su se složile da se do 2030. godine moraju ispuniti i brojčani ciljevi. Obvezujući cilj Europske unije je smanjenje od najmanje 40 posto emisija stakleničkih plinova do 2030. godine u usporedbi sa 1990. Obvezujući cilj je dobivanje najmanje 27 posto udjela energije iz obnovljivih izvora. Zatim, tu je i povećanje energetske učinkovitosti od najmanje 27 posto, što će se provjeriti do 2020. godine s mogućnošću povećanja cilja na 30 posto do 2030. godine. Obvezan cilj je i dovršetak unutarnjeg tržišta energije postizanjem cilja međusobnog povezivanja električne energije od 15 posto između zemalja EU-a do 2030. godine te gurajući važne infrastrukturne projekte.

Hrvatskoj nedostaju investicije Sigurnost opskrbe energijom je strateški cilj Hrvatske i preduvjet gospodarskog razvoja. Jedan od ključnih problema hrvatskog energetskog sektora je da je godinama stagnirao zbog nedostatka novih investicija, a situacija u kontekstu obnovljivih izvora energije nedovoljno je razvijena. Ovo je pitanje još važnije jer Hrvatska uvelike ovisi o uvozu energetskih izvora, posebice plina. Također, vidljiva je nedosljednost u hrvatskom praćenju europske energetske politike, kao i nedostatak strateških dokumenata za razdoblje do 2050. godine. Hrvatska sve više ističe potrebu za prijelazom iz sektora CO2 u sektor niske razine CO2. Također, za energetsku sigurnost Hrvatske i Srednje Europe posebno je zanimljivo izgraditi jadransko-jonski plinovod i povezati se s TAP plinovodnim sustavom. U tom kontekstu, LNG terminal na Krku se smatra najprikladnijim rješenjem.

enterprise europe

PROGRAM UNAPREĐENJA POSLOVANJA PODUZEĆA S POTENCIJALOM ZA RAST

Program za VELIKI Step Ri u sklopu projekta Europska poduzetnička mreža provodi aktivnost unapređenja poslovanja poduzeća nakon analize dobiju besplatnu podršku za poslovni iskorak ni interes tržišta za njihova inovativna rješenja i velike ambicije širenja i rasta na inozemna tržišta, koja žele širenje poslovanja kroz dodatnu komercijalizaciju postojećih proizvoda/usluga ili njihovo inoviranje, imaju potencijal za prikupljanje i raspolaganje kreditnim financijskim sredstvima, garancijama, financijskim sredstvima iz rizičnog kapitala ili iz drugih financijskih izvora. Program je podijeljen u nekoliko aktivnosti. Procjena poslovanja poduzeća - maksimalno trajanje dva dana. Veći broj poduzeća s potencijalom rasta proći će kroz postupak procjene poslovanja na kraju kojega će dobiti izvještaj u kojem će biti identificirana područja s potencijalom rasta, glavne prepreke daljnjem rastu (ako postoje) te obrazložene prijedloge za unapređenje poslovanja.

Uspješna ste tvrtka i želite svoje poslovanje ubaciti u veću brzinu – značajno povećati prihode, povećati udio na tržištu ili osvojiti nova tržišta? Vjerujete da vaši proizvodi i usluge imaju potencijala za rast, izvoz, ali nikako da napravite korak u pravom smjeru?

Osigurajte cjelovitu procjenu poslovanja vlastitog poduzeća i otkrijte mogućnosti daljnjeg rasta, razvoja i širenja na nova tržišta.

Step Ri u sklopu projekta Europska poduzetnička mreža provodi aktivnost unapređenja poslovanja poduzeća s potencijalom za rast Support young innovative companies scaling-up their activities in the Single Market. Radi se o besplatnom programu edukacije, savjetovanja i podrške namijenjenom ambicioznim malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost, koja imaju proizvod ili uslugu s

potencijalom rasta na domaćem i međunarodnom tržištu te raspolažu s dovoljno ljudi i vremena za provedbu programa.

Programom se želi ubrzavati rast poslovanja, internacionalizirati poslovanje i postići veća profitabilnost poduzeća.

U prvoj fazi programa odabrat će se 11 poduzeća u kojima će se provesti dubinska analiza postojećeg poslovanja i identificiranje prilika za unapređenje. Tri poduzeća s najvećim potencijalom za rast dobit će: prilagođene edukacije iz poduzetničkih vještina, jasnu strategiju rasta i razvoja poslovanja, savjetovanje i podršku kod provedbe strategije, pripremu za pristup izvorima financiranja rasta (banke, privatni investitori, javni fondovi).

Program je namijenjen malim i srednjim poduzećima koja imaju jasan poslovni plan, prisutnost na nacionalnom tržištu, stabilno upravljanje i novčani tok, dokaza-

Za procjenu trenutačnog poslovanja poduzeća i mogućnosti daljnjeg rasta koristit će se: dubinska analiza poslovnog modela, osnovna analiza financijskog poslovanja poduzeća, analiza elemenata poslovanja poduzeća: portfelj proizvoda/ usluga, tržišna prisutnost, marketinške aktivnosti, tehnološki resursi i procesi, organizacija poslovanja, konkurencija, kupci i dobavljači.

Edukacije iz poduzetničkih vještina u trajanju do osam sati. Na temelju provedene procjene, identificirat će se tri poduzeća s najvećim potencijalom za daljnji rast, razvoj i internacionalizaciju poslovanja s kojima će poslovni savjetnici raditi tijekom narednih 12 mjeseci. Odabrana poduzeća sudjelovat će na edukacijama koje će biti usmjerene na stjecanje ključnih poduzetničkih vještina: • menadžerskih i upravljačkih vještina - rasta i razvoja, organizacijskih promjena, motivacije, prezentacijskih vještina…

2. listopada 2017.

www.een.hr

6 7

ISKORAK s potencijalom za rast. U sklopu programa 11 tvrtki dobit će priliku da • vještina potrebnih za snalaženje na novim tržištima: pregovaračkih vještina, analiza tržišta, multikulturalne komunikacije, strategije određivanja cijena...

Specijalizirano poslovno savjetovanje u trajanju od šest do 10 radnih dana Poslovni savjetnici će izraditi akcijski plan savjetodavnih aktivnosti na temelju: analize kompetitivnih prednosti poduzeća i dodatne vrijednosti njihovih proizvoda/ usluga sa stajališta kupaca, dubinske analize financijskih kapaciteta poduzeća.

Analize organizacijske strukture poduzeća, analize R&D aktivnosti, analize proizvodnog procesa, te analize sukladnosti proizvoda/usluga u skladu s EU propisima i standardima. Akcijski plan će definirati ciljana tržišta, preporuke za razvoj

distribucije, udovoljavanja EU propisima i standardima...

Provedba akcijskog plana trajat će do 12 mjeseci, ovisno o aktivnostima koje se moraju provesti kako bi poduzeće uspješno internacionaliziralo svoje poslovanje.

Uključivat će pojedinačne konzultacije te samostalan rad uprave/vlasnika poduzeća uz podršku poslovnih savjetnika.

Način prijave Za sudjelovanje u procjeni poslovanja poduzeća potrebno se prijaviti putem obrasca na: https://docs.google.com/forms d/e/1FAIpQLSdFcu3guetrubqJe5QXJ f7rpp72Pmzu6RQfzWP2gpco342Fjw/ viewform?usp=sf_link. Prijave su otvorene, a drugi rok za prijavu je 1. prosinca.

Poduzeće se samom prijavom obvezuje da će aktivno sudjelovati u svim aktivnostima predviđenim programom.

Na temelju odgovora iz upitnika i ocjena pristiglih prijava, napravit će se bodovanje poduzeća i odabrat će se prvih 11 najbolje ocijenjenih poduzeća koja će sudjelovati u postupku procjene. U slučaju jednakog broja bodova, prednost će imati poduzeća koja su se prije prijavila.

novih/inovativnih/proizvoda/usluga, planiranje i pripremu za pristup novim izvorima financiranja, prilagodbu menadžmenta i organizacijske strukture poduzeća, potreba i načina kako ostvariti poslovnu, tehnološku, R&D suradnju s drugim poduzećima, sveučilištima i istraživačkim centrima, preporuke za unapređenje proizvodnog procesa i razvoja novih kanala

Kriteriji za odabir su: stabilnost upravljačkog tima, kapacitet prijavitelja (kompetentnost i stručnost prijavitelja i financijski kapacitet), dokazani tržišni potencijal, zrelost poduzeća za internacionalizaciju, inovativnost projekta.

Više podataka je moguće dobiti na Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o., Radmile Matejčić 10, 51000 Rijeka, telefon + 385 51 265-962, jbmarcelja@uniri.hr i web: http://www. step.uniri.hr.

Posjet hrvatske gospodarske delegacije Belgiji Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Trgovačkom komorom grada Bruxellesa u okviru projekta EEN-Europska poduzetnička mreža organizira posjet hrvatske gospodarske delegacije Belgiji. Cilj posjeta je omogućiti hrvatskim tvrtkama otkrivanje novih poslovnih mogućnosti u Belgiji, predstavljanje proizvoda i usluga te direktan kontakt s potencijalnim belgijskim poslovnim partnerima.

Sektori uključeni u delegaciju su IT/ digitalna ekonomija i proizvodnja hrane i pića. U okviru posjeta u Trgovinskoj komori Bruxellesa 18. listopada održat će se događanje Meet Croatia 1.0. Tijekom događanja hrvatske i belgijske tvrtke upoznat će se s aktualnim gospodarskim trendovima u dvjema zemljama s naglaskom na sektor hrane i pića te digitalnu ekonomiju. Bit će predstavljene i uspješne poslovne priče hrvatskih tvrtki koje već duži niz godina uspješno posluju u Belgiji. Nakon plenarnog dijela događanja organizirat će se individualni poslovni sastanci hrvatskih i belgijskih tvrtki s ciljem pronalaska novih poslovnih partnera na tržištu Belgije.

Prijava za poslovne susrete za tvrtke iz navedenih sektora moguća je do 12. listopada putem sljedeće poveznice http://cro-bel2017.talkb2b.net.

Kontakt osoba je Andrea Petrić, Hrvatska gospodarska komora, telefon 01/ 456 1784, mail: apetric@hgk.hr.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

BOJA ZA OZNAČAVANJE CESTA

Grad Zagreb nabavlja boju za označavanje cesta. Natječaj je otvoren do 5. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0018173. Dodatne informacije dostupne su na: Grad Zagreb 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020; javna.nabava@zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

TEHNIČKA PODRŠKA Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice traži izradu studije izvodljivosti, savjetodavne usluge, analizu. Natječaj je otvoren do 15. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0019518. Dodatne informacije dostupne su na: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice 68425903637, Trg Slobode 1, Varaždinske Toplice 42223, vedran.kruljac@sbvzt.hr.

Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

KRUH I PECIVA NP Plitvička jezera nabavlja kruh i pecivo. Natječaj je otvoren do 24. listopa-

da. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0019249. Dodatne informacije dostupne su na: Javna ustanova NP Plitvička jezera, 91109303119, Josipa Jovića 19, Plitvička Jezera 53231, Martina Požega, martina.pozega@np-plitvicka-jezera.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

PROJEKTIRANJE Hrvatske ceste traže uslugu tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 19. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20018867. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske ceste d. o. o., Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Zagreb 10000, Renata Lukačić, renata.lukacic@ hrvatske-ceste.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

BAZA PODATAKA

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu traži nabavu usluge podatkovne baze. Natječaj je otvoren do 13. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0018932. Dodatne informacije dostupne su na: Nacionalna i sveučilišna

knjižnica u Zagrebu, 84838770814, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb 10000, Jelena Opalk, jopalk@nsk.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

VOZILA ZA INTERVENTNE SLUŽBE

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Ravnateljstvo za robne zalihe traži nabavu vozila za interventne službe. Natječaj je otvoren do 18. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0018940 Dodatne informacije dostupne su na: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Ravnateljstvo za robne zalihe 22413472900, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb 10000, Stjepan Raič, marijan.vorih@mingo.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

UREĐAJI ZA KARDIOANGIOGRAFIJU Ministarstvo zdravstva traži nabavu uređaja za kardioangiografiju. Natječaj je otvoren do 30. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0018943. Dodatne informacije dostupne su na: Ministarstvo zdravstva 88362248492, Ksaver 200a, Zagreb 10000, Valentina Bešlić, valentina.beslic@miz.hr.

Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

2. listopada 2017.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a uvjetima. Tvrtka traži partnera koji već ima iskustva u šivanju sportske opreme poput kapa i traka.

Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

ŠVEDSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA STAKLENIH BOČICA ZA BEBE (BRSE20170920001) Tvrtka sa sjedištem u Švedskoj koja pod svojom robnom markom razvija sigurnosne proizvode za bebe, traži proizvođača staklenih bočica. Boce bi trebale biti izrađene od laganog borosilikatnog stakla u tri različite veličine: 150 ml, 240 ml i 300 ml. Proizvodi tvrtke uglavnom se temelje na dobro odabranom materijalu i klasificiraju se kao vrhunski proizvodi.

RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA PRIRODNE KOZMETIKE (BRRO20170915001)

Rumunjska tvrtka koja nudi cijeli niz usluga, od frizerskih do kozmetičkih, traži proizvođače specijalizirane za prirodnu kozmetiku. Tvrtka bi potencijalnom partneru ponudila suradnju u obliku ugovora o proizvodnji. Partner bi trebao imati iskustvo u proizvodnji prirodnih proizvoda kao što su serumi protiv starenja za njegu kože, hijaluronsko ulje za lice, vode za čišćenje, serumi za područje oko očiju, proizvodi za njegu kose, mineralna šminka bez štetnih kemikalija, konzervansa i fileri. Tvrtka traži proizvode koji su testirani i certificirani na međunarodnoj razini.

POLJSKI DISTRIBUTER MINERALNIH GNOJIVA TRAŽI PROIZVOĐAČE MINERALNIH GNOJIVA (BRPL20170811001) Poljski proizvođač i distributer mineralnih gnojiva traži proizvođače mineralnih gnojiva čiji se proizvodi mogu distribuirati na poljskom tržištu. Tvrtka želi uvoziti gnojiva iz

cijelog svijeta te u skladu s time od proizvođača očekuje kvalitetna gnojiva s razumnim i konkurentnim cijenama. Tvrtka traži mineralna gnojiva primjenjiva u poljoprivredi: dušična, fosfatna, kalijeva i višekomponentna gnojiva. Tvrtka bi izvršila narudžbe od nekoliko tisuća tona gnojiva mjesečno.

RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE GNOJIVA I PESTICIDA (BRRO20170803001) Rumunjska tvrtka specijalizirana za prodaju i skladištenje poljoprivrednih gnojiva i pesticida traži nove dobavljače/ proizvođače kako bi pokrila trenutnu potražnju za tim proizvodima na rumunjskom tržištu. Tvrtka traži tvrtke iz EU-a, spremne za distribuciju svojih proizvoda na rumunjskom tržištu putem distribucijskog ugovora.

RUMUNJSKA TVRTKA NUDI USLUGE DISTRIBUCIJE STRANIM PROIZVOĐAČIMA SIGURNOSNIH SUSTAVA (BRRO20170803002) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za sigurnosne sustave koji se primjenjuju u stambenim, institucionalnim, industrijskim i komercijalnim prostorima, kao i integrirana sigurnosna rješenja, nudi usluge distribucije stranim proizvođačima sigurnosnih sustava.

PORTUGALSKI PROIZVOĐAČ NAMJEŠTAJA TRAŽI DISTRIBUTERA I NUDI PROIZVODNE KAPACITETE (BOPT20170803001) Portugalska tvrtka za dizajn i proizvodnju namještaja od masivnog drva, nudeći kvalitetan namještaj inovativnog dizajna pod vlastitom robnom markom, traži distributera. Tvrtka također izrađuje namještaj prema specifikacijama i dizajnu klijenata.

Osim što traži distributera za svoje proizvode, tvrtka nudi svoje proizvodne kapacitete kao podizvođač ili kroz ugovor o proizvodnji.

AUSTRIJSKA TVRTKA TRAŽI TVRTKU ZA ŠIVANJE KAPA I TRAKA ZA GLAVU ZA SPORTAŠE (BRAT20170714003) Austrijski dobavljač visokokvalitetnih kapa i traka s integriranim LED sustavom traži tvrtke koje se bave šivanjem za sklapanje ugovora o proizvodnji. Proizvodi su dizajnirani za trkače i sve druge sportaše

IRSKI OBRT TRAŽI DOBAVLJAČE ULJA I OPREME ZA PROIZVODNJU SAPUNA (BRIE20170323001) Irski obrt koji proizvodi sapune traži nove dobavljače ulja za pripremu sapuna, eterična ulja i opreme za izradu sapuna s kojima bi sklopio ugovor o distribuciji ili proizvodnji. Sastojci koje trenutno koriste variraju, ali su to uglavnom palmino, kokosovo, maslinovo i slatko bademovo ulje

koji prakticiraju sportove na otvorenom, a omogućuju im sigurno kretanje i bolju vidljivost po mraku i u svim vremenskim

te shea maslac. Ulja bi po mogućnosti trebala biti organska, u manjim količinama, ali i veće količine dolaze u obzir.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

6

2

3

7

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

4

8

5

9

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječji bicikl, brend Wildhorse, model Spider. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su pomoćni kotači preblizu osi bicikla pa postoji opasnost od prevrtanja i ozljeda. (slika 1) Dječja hodalica, brend Sanle, model Baby Jaroka. Proizvod predstavlja opasnost za korištenje jer je nedovoljno čvrsto napravljen i može se složiti pri korištenju. (slika 2) Detektor ugljičnog dioksida, brend Zolta/ Longsin, model Carbon Monoxide Sensor LS-858-4. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno osjetljiv. (slika 3) Plinski roštilj, brend Biltema, model AG05.

Proizvod predstavalja rizik za korištenje jer mu je neispravan jedan od ventila za plin, pa može doći do požara ili eksplozije. (slika 4) Automobil Hyundai, model Santa Fe i Grand Santa Fe, proizvedeni 2016. godine.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može imati problema sa zatvaračem poklopca motora koji se može u vožnji otvoriti. (slika 5)

Automobil BMW, model X1, proizveden u lipnju i srpnju 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer mjenjač sa sustavom od dvije spojke može zbog krivo spojenog konektora iskočiti u neutralni položaj i blokirati se u njemu. (slika 6) Držač dude, brend Tommee Tippee, model Closer nature. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako može slomiti i njegovi sitni dijelovi progutati ili inhalirati. (slika 7) Adapter za električne utikače, brend Destination travel, model Worldwide Adaptor. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nema u sebi osigurač od prevelikog napona. Spojnica uzemljenja nije dobro izvedena, može se pregrijati i iskriviti te izazvati požar, a dijelovi pod naponom također mogu biti izloženi dodiru. (slika 8) Automobil Lancia, model Ypsilon, proizveden u studenom 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer isofix držač dječje sjedalice može otpasti zbog neadekvatno izvedenog vara. (slika 9)

2. listopada 2017.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

COS-EINET-2017-3-04: traži se glavni partner za podršku shemi razvoja inovativnih start-upa u turističkom sektoru (RDIT20170830001)  Talijanska neprofitna organizacija traži glavnog partnera za izradu projektnog prijedloga koji se podnosi na COS-EINET-2017-3-04.

Cilj projekta je pružiti podršku inovativnim start-upima u razvoju novih proizvoda i usluga za turistički sektor. Organizacija traži tijela javne vlasti, sveučilišta ili istraživačko-razvojne centre iz Južne Europe (Portugal, Španjolska, Hrvatska, Grčka i Turska) zainteresirane za turistički sektor i stručnost u međunarodnoj suradnji.

Traži se institut za klinička istraživanja za Eurostars projekt (RDDE20170918001)  Njemačka tvrtka specijalizirana za mjerenje i senzorsku tehnologiju traži institut za klinička istraživanja koji bi se pridružio Eurostars projek-

tu. Cilj projekta je razviti standardiziranu metodu (i prototip) za neinvazivne instrumente za mjerenje krvnog tlaka kako bi se podaci pacijenata pratili na sustavni i pouzdaniji način. Traženi partner treba imati iskustva s kardiovaskularnim bolestima te će biti zadužen za razvoj okvira za kliničke parametre i potrebe pacijenata.

Eurostars - Tvrtke za razvoj visokoučinkovitih sustava za pohranu energije temeljenog na grafenskim tehnologijama (RDES20170803001)  Španjolski MSP koji radi s grafenskim tehnologijama

priprema Eurostars projekt čiji je cilj razviti fleksibilne anode i katode čiji sastav uključuje grafen. Na taj će se način poboljšati mehanička svojstva i ionska pokretljivost.

Tvrtka traži partnere s iskustvom u elektrokemiji, razvoju sustava skladištenja energije i karakterizaciji tankih filmova.

Eureka - Razvoj softvera temeljenog na umjetnoj neuronskoj mreži za poslovni prijedlog novog tehnologijskog poslovanja (RDKR20170823002)  Korejski MSP specijaliziran za razvoj softvera za poslovno savjetovanje, posebno za prijenos tehnologije, komercijalizaciju i poslovnu inkubaciju traži partnera za razvojno-istraživački projekt. Tvrtka nastoji razviti softverski sustav za podršku tvrtkama koje traže nove poslovne stavke na tehnološkim tržištima. Od potencijalnog partnera se očekuje da ima stručnost u integraciji sustava temeljenih na alatu poslovnog savjetovanja.

Eurostars - Tehnološki partneri za dizajn i razvoj hidrogeneratora s inovativnom učinkovitom horizontalnom reakcijskom turbinom (RDES20170803003)  Španjolski MSP priprema Eurostars projekt za razvoj, proizvodnju i komercijalizaciju nove generacije s učinkovitom i inovativnom horizontalnom reakcijskom turbinom koja može raditi u rijekama malih i velikih brzina. Turbina bi trebala biti kompaktna, jednostavna za instalaciju i učinkovita. Tvrtka traži tehnološke partnere za razvoj horizontalno simetričnog zavarenog generatora i složenih geometrijskih kanala.

Analiza hrane – Traže se nove brže i jeftinije metode mjerenja (TRDE20170901001)  Njemačka tvrtka traži napredne metode i tehnologije analize hrane, npr. za mjerenje sadržaja šećera i alkohola ili otkrivanje mikotoksina. Metode trebaju biti brže i jeftinije od konvencionalnih metoda. Prijenos iz drugih sektora mogao bi biti zanimljiv. Tvrtka je otvorena za tehničke, istraživačke, licencne ili komercijalne ugovore s tehničkom pomoći.

Belgijska tvrtka traži proizvod koji popravlja oštećenu zubnu caklinu i dentin (TRBE20160809001)  Belgijska multinacionalna tvrtka koja proizvodi robu

široke potrošnje traži proizvod koji značajno i dugotrajno popravlja oštećenu zubnu caklinu i dentin. Traže se industrijski partneri ili istraživačke institucije koje posjeduju odgovarajuća rješenja za ugovor o licenciranju ili tehnički ugovor s velikim računom.

Nova, inovativna gnojiva i biljni stimulansi (TRIL20170918002)  Izraelska kemijska tvrtka traži inovativna gnojiva i biljne stimulanse te povezane tehnologije za povećanje prinosa i poboljšanje kvalitete usjeva. Identificirane tehnologije koje udovoljavaju osnovnim kriterijima tvrtke (vidi odjeljak s opisom) dobit će sredstva za sazrijevanje tehnologije ako je potrebno ili će ih se razmotriti za licenciranje.

Stoga su moguća partnerstva istraživački ugovor, ugovor o licenciranju ili zajedničkom ulaganju.

Traži se tehnologija za povrat energije iz ispušnih plinova (TRUK20170814001)  Multinacionalno brodarsko poduzeće s registriranim sjedištem u Škotskoj (UK) traži nove, ekonomične pristupe za povrat energije iz ispušnih plinova brodskih motora i njihovo pretvaranje u korisniju energiju poput električne energije za opskrbu hotelskog tereta na brodu. Škotska tvrtka traži partnerstva putem komercijalnih ugovora s tehničkom pomoći ili ugovora o tehničkoj suradnji. Tvrtka je posebno zainteresirana za tehnologije koje su blizu tržišta.

enterprise europe

2. listopada 2017.

12

Business Internationalization Forum 2017

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Business Internationalization Forum 2017 koji će se održati 3. studenoga u Sarajevu. Ovi bilateralni susreti idealna su prilika za tvrtke i klastere kako bi direktno promovirali svoje aktivnosti, proizvode i usluge. Osim toga, poslovni razgovori učinkovita su potraga za

poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, a na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Zastupljeni sektori:  P oljoprivreda  M  etaloprerađivačka industrija

 D rvna industrija i građevinarstvo  Tekstilna industrija  A utomobilska industrija  I T  Plastika i proizvodi od plastike  Turizam

Namijenjeno je:  tvrtkama  klasterima

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete na internet stranicama: http://bif2017eastsarajevo.talkb2b.net/en.

Poslovni razgovori autoindustrije Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore i konferenciju pod nazivom CCE Automotive Supply Chain 2017 koji će se održati 14. i 15. studenoga 2017. u Slovačkoj.

Najveće B2B događanje za tvrtke iz automobilske industrije u Slovačkoj održat će se u okviru istoimene konferencije i to će biti izvrsna prilika za susret vodećih tvrtki i stručnjaka iz tog područja te za pronalazak novih poslovnih partnera u toj regiji (V4 zemlje – Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) i Austrije.

Glavne teme bit će:  A utomobilska industrija  O pskrbni lanac  B udući zahtjevi za dobavljače  Kvaliteta u automobilskoj industriji  Logistika u automobilskoj industriji

 P rodaja primarnih proizvodnih dijelova

Zašto sudjelovati: Tvrtke koje djeluju u području automobilske industrije dobit će priliku postati dio opskrbnog lanca, posebice one koje rade u području: Automobilski dijelovi i komponente • Sustavi i moduli • IT za automotoindustriju • Automobilska automatizacija • Proizvodnja i servis • Istraživanje i razvoj u automobilskoj industriji.

slovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, a na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Što su poslovni razgovori: Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik po-

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a budući da je HGK članica europske poduzetničke mreže, svi zainteresirani mogu dobiti 20 posto popusta koristeći promotivni kod 17SBA/EEN. Više informacija i upute za registraciju možete pronaći na internet stranicama http://www.casc.sk.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 3. listopada Poslovni susreti Low Carbon Business Action, Fortaleza, Brazil 5.-6. listopada - Poslovni razgovori na Sajmu o turizmu, Novi Sad, Srbija 9.-10. listopada - Gospodarski susreti ContactContract, Brno, Češka

18. listopada - posjet gospodarske delegacije Belgiji, Bruxelles, Belgija 3. studenoga - Poslovni razgovori za tvrtke Business Internationalization Forum 2017, Sarajevo, Bosna i Hercegovina 14.-15. studenoga - Poslovni razgovori CEE Automotive Supply Chain 2017, Žilina, Slovačka

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO IMANJE KAPRONCA, Koprivnica ca

LJUBAV NA PRVI GUTLJAJ OPG Pavlic Senka osnovano je 2012. godine, s misijom da se posjetiteljima i kupcima ponude vrhunski sirupi bez dodanih konzervansa, aroma ili umjetnih boja

S

irup od bazge, brend koprivničkog Imanja Kapronca, vlasnika Zvonimira Pavlica, na svom prvom sudjelovanju na natjecanju Great Taste Awards u Londonu osvojio je nagradu - zlatnu zvjezdicu.

A to znači da je zapravo osvojio Oscara hrane i pića. Nagrada je tim veća jer je na slijepoj degustaciji više od 500 profesionalnih degustatora tražilo vrhunski okus voćnog sirupa.

Na tom je natjecanju sudjelovalo oko 12.500 proizvoda, među kojima i zlatom ovjenčana Kapronca bazga.

A sve je počelo 2012. godine kada je osnovan OPG Pavlic Senka, s misijom da se ponude vrhunski voćni sirupi. “I to bez kompromisa u kvaliteti, dakle bez dodanih konzervansa, aroma ili umjetnih boja. Na tržište smo izašli sa sirupom od bazge u vrećicama za ugostiteljstvo, a nakon toga smo proširili asortiman sa sirupom od tayberryja, tj. križanca kupine i maline, te pakiranjem u staklenim bocama”, rekao je Pavlic.

Kako bi imali potpunu kontrolu nad proizvodnim procesom te osigurali vrhunsku kvalitetu sirupa, obitelj Pavlic od 2016. samostalno

PAVLIC KAŽE KAKO SU U TIJEKU PREGOVORI ZA IZVOZ PROIZVODA U FRANCUSKU, A NADAJU SE I ODLASKU NA OSTALA INO TRŽIŠTA proizvodi i puni voćne sirupe. S obzirom na to da se zbog prelaska okvira poslovanja OPGa više nije moglo tako poslovati, u travnju ove godine otvoren je obrt Imanje Kapronca.

NOVI SIRUPI OD MALINE I MENTE Od ove godine u ponudi imaju sirupe od bazge, maline i mente pakirane u boce i vrećice.

Proizvode dijelom sami distribuiraju i šalju putem dostavne službe te u specijalizirane trgo-

vine zdrave hrane, ali i putem distributera. Od prošle godine, sirup od bazge može se naći i u nekim Konzumovim trgovinama u Zagrebu, a trenutačno dogovaraju plasman novih, redizajniranih ambalaža i novih okusa sirupa. Pavlic kaže kako su u tijeku pregovori za izvoz proizvoda u Francusku, a nadaju se i odlasku na ostala inozemna tržišta.

“Imanje Kapronca koje je ustvari plantaža bazge na površini od dva hektara, posjetitelji već sada mogu pogledati, ali ona će u punom rodu biti za dvije do tri godine. Okružena je šumom tako da ćemo u budućnosti zatražiti eko certifikat, ako se radi potražnje kupaca odlučimo poslovati u tom smjeru”, ističe on.

Govoreći o problemima u poslovanju, naglasio je kako im najveće probleme zadaje planiranje proizvodnje zbog njenog iznimno sezonskog karaktera, a svježe bazge ima samo mjesec dana u godini. Također, postoje i određeni problemi s distribucijom i pronalaskom distributera koji bi pokrivao malo veće područje. “U budućnosti želimo postati Great Taste Producer, što bi značilo da naši proizvodi neprekidno zadovoljavaju visoke standarde profesionalnih degustatora, što će pak potencijalni poslovni partneri zasigurno vrlo dobro prepoznati”, zaključio je Pavlic.

U budućnosti želimo postati Great Taste Producer, što bi značilo da naši proizvodi neprekidno zadovoljavaju visoke standarde profesionalnih degustatora, što će pak potencijalni poslovni partneri zasigurno vrlo dobro prepoznati.

Zvonimir Pavlic Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

AKTUALNO INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

PO INOVATIVNOSTI SMO NA ZAČELJU U EU Jako mali postotak hrvatskih tvrtki uopće podnosi zahtjeve za zaštitu svojih patenata što treba hitno mijenjati, istaknuto je na okruglom stolu piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

H oko

2,9 9 mil

novih patenata prijavi se godišnje u svijetu

oko

160.000 patenata na godišnoj razini prijavi se u Europi

8,4 4 mil novih zahtjeva za zaštitu žigova prijavi se godišnje

rvatska udruga poslodavaca i Državni zavod za intelektualno vlasništvo organizirali su okrugli stol namijenjen poduzetnicima pod nazivom Intelektualno vlasništvo – alat u poslovanju i jačanju konkurentnosti na tržištu.

Cilj rasprave bio je upoznati predstavnike poslovne zajednice s trendovima u zaštiti i primjeni intelektualnog vlasništva u poslovanju, značaju intelektualnog vlasništva u poslovnim odnosima na tržištu te iskustvima i izazovima korištenja zaštite intelektualnog vlasništva kao jednog od ključnih alata u poslovanju.

Ljiljana Kuterovac, ravnateljica DZIV-a, istaknula je kako se nada da je ovo samo prvi korak u budućoj kontinuiranoj suradnji na zaštiti intelektualnog vlasništva. “Ovo je samo uvod u širi pregled problematike, a dalje je na vama poduzetnicima da se zainteresirate za specifična područja. Kao dio međunarodnog sustava i EU-a u obvezi smo stalno razvijati taj sve sofisticiraniji sustav u svim aspektima što zahtijeva puno ulaganja. S druge strane primjećujemo vrlo slabu aktivnost domaćeg gospodarstva. Zato želimo zainteresirati naše poduzetnike da se bolje upoznaju sa zaštitom intelektualnog vlasništva jer im to može pomoći u jačanju tržišne pozicije”, poručila je Ljiljana Kuterovac.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

KONKURENTNA PREDNOST “Zadnjih dvadesetak godina ovo područje izuzetno dobiva na značaju, a EU kao jedan od najrazvijenih dijelova svijeta daje posebnu pažnju zaštiti intelektualnog vlasništva jer fizička proizvodnja seli na jeftinija tržišta.

Dakle, EU kao komparativnu prednost ima stvaralaštvo i kreaciju svoje visokoobrazovane radne snage i baš zato je sustav zaštite intelektualnog vlasništva konkurentna prednost u smislu globalne utakmice”, naglasila je ona napomenuvši kako se u sklopu sustava štite nematerijalni rezultati inovacijskih i kreativnih djelatnosti ili ulaganja vezana uz zaštitu tržišne reputacije, a tu spadaju patenti, autorska prava, žigovi, zemljopisne oznake podrijetla...

U svijetu se godišnje prijavi oko 2,9 milijuna novih patenata, što je godišnji rast od 7,8 posto. Što se tiče žigova, godišnje se prijavi 8,4 milijuna novih zahtijeva za zaštitu (godišnji rast od 13,7 posto) te 1,4 milijuna novih prijava industrijskog dizajna (godišnji rast od 0,6 posto). U svim područjima zaštite vodi Kina koju slijede EU i SAD. U Europi se prijavi oko 160.000 patenata na godišnjoj razini, većinu podnose zemlje izvan Unije, odnosno Europske patentne organizacije. Najviše zahtjeva je u medicini, slijede digitalne komunikacije pa računala, a vodeće kompanije su Philips, Huawei i Samsung.

Industrije koje natprosječno koriste pravo zaštite intelektualnog vlasništva izravno zapošljavaju 60 milijuna radnika, stvaraju gotovo trećinu radnih mjesta te su odgovorne za 42 posto ukupne gospodarske aktivnosti na razini EU-a. Isplaćivale su gotovo 50 posto više plaće od prosječnih jer stvaraju višu dodanu vrijednost po zaposleniku. Slična je situacija i u Hrvatskoj gdje takve tvrtke kreiraju 27 posto radnih mjesta i 45 posto BDP-a.

Problem je u tome što smo po inovativnosti na začelju u EU i ne bilježimo napredak. Jako mali postotak naših tvrtki uopće podnosi zahtjeve za zaštitu svojih patenata što treba hitno mijenjati, istaknuto je na okruglom stolu.

ZDRAVO ZA GOTOVO MARKO SEVER Eko Sever

EUROPSKA UNIJA NAM JE DALA PRILIKU Hrvatska poljoprivreda bi se trebala fokusirati na kvalitetne proizvode i na dugoročnu strategiju te dovesti do toga da budemo najbolji u EU

B

aš sam neki dan imao prilike razgovarati o tome što nam je Europska unija donijela dobroga. Uvijek smatram i ističem da je upravo novo tržište i otvorena ekonomija ono najbolje što nam je EU donio.

Nekada, ne tako davno, kada ste htjeli proizvoditi povrće i voće te ga svježe plasirati na tržište EU-a, imali ste dosta poteškoća, birokratskih zavrzlama, raznoraznih dodatnih troškova, a da ne spominjem strepnju hoće li baš vaš kamion ostati na granici nekoliko dana ili duže, što će jednostavno uništiti vaš proizvod koji nema mnogo vremena za transport. A to je još izraženije kod ekoloških proizvoda.

Sada je to jednostavno i vrlo učinkovito. Napuniš transportno vozilo svojim svježim proizvodima, napraviš račun i pošalješ ga svojem kupcu. I sada najbolji dio. Nema PDV-a na računu, a sve tvoje ulazne fakture imaju PDV, pa shodno tome nemaš više toliko veliku obvezu plaćanja PDV-a na mjesečnoj razini. I poslovanje i cash flow postanu jako dobri. Prodaja na tržištu EU-a je izvrsna, pogotovo kada govorimo o visokokvalitetnim proizvodima s certifikatima koje priznaje cijelo EU tržište. Takvih proizvoda nedostaje u cijelom EU i potražnja za njima raste svake godine. I upravo u tom segmentu trebala bi se razvijati naša poljoprivreda, poput Nizozemske koja je u top pet najvećih poljoprivrednih proizvođača EU-a i dobar primjer za nas.

Investirali su u dugoročni razvoj poljoprivredne proizvodnje, strukturno su je podržavali i sada povećavaju prihode i profit. Tu upravo vidim prostor u kojem bi se trebala kretati hrvatska poljoprivreda. Trebala bi se fokusirati na kvalitetne proizvode i na dugoročnu strategiju te dovesti do toga da budemo najbolji u EU. Nije to tako teško ostvarivo, ali nažalost,

neće biti nimalo pomaka na bolje ako se nastavi raditi na ovaj način.

Jedan od najbitnijih dijelova strategije razvoja poljoprivrede u Nizozemskoj su zadruge koje nose kompletnu poljoprivrednu proizvodnju. Naši poljoprivrednici moraju razumjeti da dok god su mali, uvijek će imati problema i poteškoća, pogotovo u plasmanu svojih proizvoda na tržište EU-a.

Samo jedan Aldi ima 12.000 trgovina u Njemačkoj. Sada si samo zamislite da želite proizvoditi papriku, kao što sam imao primjer prije dvije godine kada su nam se javili s idejom da za njih to radimo. Pa vam kažu da im treba jedna ka-

zervativni, 10 kilograma tjedno. Pa sve trgovine, i sada je već to 60 tona paprike tjedno. Onda kažu kako žele barem tri mjeseca s vama raditi, pa vi shvatite da je to minimalno 720 tona paprike. I onda zaključite da vam za to treba barem 40 hektara površine i to sve pod plastenicima jer inače nećete moći postići tu kvalitetu. Pa vam postane jasno da oni žele samo prvu klasu, što znači da ćete imati barem 720 tona paprike koja nije prve klase koju ćete morati negdje osigurati za preradu i konačno shvatite da je vama, kao pojedinom proizvođaču, to vrlo teško ostvariti. A pazite, pričam samo o paprici, i to samo o jednoj sorti!

BEZ UDRUŽIVANJA HRVATI I NJIHOVI POLJOPRIVREDNI PROIZVODI NIKADA NEĆE BITI PRISUTNI NA TRŽIŠTIMA EU-a šeta paprike dnevno, a jedna kašeta ima svega dva do tri kilograma. Pa si misliš pa, možda bismo i mogli to raditi. Pa vam kažu da biste počeli raditi samo s Aldi Nordom, što je svega 6000 trgovina.

Onda to stavite na papir. Njima treba oko pet kašeta tjedno, što je, idemo biti kon-

A gdje su svi ostali proizvodi! Bez udruživanja Hrvati i njihovi poljoprivredni proizvodi nikada neće biti prisutni na tržištima EU-a. Nadam se da će se to ubrzo razumjeti i uvidjeti što sve tržište EU-a pridonosi našoj poljoprivrednoj proizvodnji.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

TURIZAM KONFERENCIJA: HRVATSKI TURIZAM 2027.

ZDRAVSTVENI TURIZAM PRODULJUJE SEZONU Samo povećanjem kvalitete turističke ponude i investicijama u prateće sadržaje možemo postići to da turizam postane visokokvalitetna industrija, rekla je Martina Dalić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Problem je u tome što su specijalne bolnice uglavnom u vlasništvu lokalne uprave i samouprave, a zbog inertnosti vlasnika zakočen je razvoj poslovanja tih bolnica. Osim toga, ni jedno lječilište kao ni specijalna bolnica nema uvjete za prijavu za EU fondove za kapitalne investicije.

Denis Kovačić, pomoćnik ministra zdravstva

O

ko 15 posto svih turističkih putovanja u svijetu motivirano je zdravstvenim razlozima, a to dovoljno govori o važnosti zdravstenog turizma u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Upravo se kroz taj oblik turizma - koji podrazumijeva medicinski, zdravstveni i wellness turizam može produljiti sezona na cijelu godinu, rekao je Gari Cappelli, ministar turizma, na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Hrvatski turizam 2027., koju je organizirao Jutarnji list.

Dodao je kako se u idućoj godini očekuje od 300 do 350 milijuna eura investicija upravo u segmentu zdravstvenog turizma.

O važnosti tog turizma govorio je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koji je podsjetio kako je Opatija bila prva lječilišna destinacija u Hrvatskoj. “HTZ je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom pokrenuo web portal na kojem se objavljuju sve aktivnosti u području zdravstvenog turizma, poput stručnih skupova kao što je i ova konferencija. Riječ je o zajedničkom oglašavanju svih onih koji se bave zdravstvenim turizmom”, rekao je Staničić ocijenivši kako je potrebna sinergija javnog i privatnog sektora kako bi se unaprijedio taj oblik turizma u Hrvatskoj.

TREBA PRIVATIZIRATI LJEČILIŠTA I SPECIJALNE BOLNICE Na važnost zdravstvenog turizma osvrnuo se Denis Kovačić, pomoćnik ministra zdravstva, koji je naglasio kako je osnivanje Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu pozitivan korak

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

u unapređenju tog oblika turizma. Napomenuo je kako je problem u tome što su specijalne bolnice uglavnom u vlasništvu lokalne uprave i samouprave, a zbog inertnosti vlasnika zakočen je razvoj poslovanja tih bolnica. Osim toga, ni jedno lječilište kao ni specijalna bolnica nema uvjete za prijavu za EU fondove za kapitalne investicije, a već sljedeće godine morat će se poraditi na rješavanju tog problema. Kovačić je naglasio kako bi se zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao usvojiti do kraja ove, a zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju u prvoj polovini 2018. godine.

DESET HRVATSKIH POLIKLINIKA OSTVARUJE 600 MILIJUNA KUNA PRIHODA GODIŠNJE, A POTENCIJAL JE MNOGO VEĆI, ISTIČE GABRIĆ U sklopu konferencije održana su i dva panela. Na prvome pod nazivom Hrvatska - meka europskog zdravstvenog turizma do 2027. raspravljalo se o tome možemo li kroz zdravstveni turizam pronaći tržišnu nišu te tako produljiti turističku sezonu. Istaknuto je kako će se uskoro

turističke agencije moći baviti pružanjem usluga u zdravstvenom turizmu, što dosad nije bilo moguće. Da je zdravstveni turizam iznimno važan segment ukupnog turizma, smatraju i neki eminentni hrvatski stručnjaci u zdravstvu poput Nikice Gabrića, vlasnika klinike Svjetlost. On se osvrnuo na činjenicu kako lječilišta i specijalne bolnice moraju promijeniti vlasničku strukturu te da ih treba što prije privatizirati. “Dok se god o hrvatskom turizmu, posebice zdravstvenom, u domaću i inozemnu javnost šalje poruka kakva se šalje, neće biti dobro. Turizam mora biti dragulj na predivnoj ogrlici, a mi šaljemo pogrešne signale i pritom se stvara pogrešna percepcija”, rekao je Gabrić. Zapitao se zašto Hrvatska nema privatno zdravstvo i sam odgovorio na to pitanje. “Zato što se najveći dio privatnog zdravstva održava u državnom zdravstvu. Deset hrvatskih poliklinika ostvaruje 600 milijuna kuna prihoda godišnje, a potencijal je mnogo veći”, istaknuo je Gabrić. Dodao je kako hrvatska država nije spremna prihvatiti trend koji će uskoro doći i u našu zemlju, a to su tzv. strani zdravstveni trgovački centri u kojima će se dogoditi to da će, prema njegovom mišljenju, “hrvatski liječnici raditi kao jeftina najamna radna snaga za tuđeg gospodara, a sada pak rade jeftino za vlastitu državu”.

PROBLEM JE U MIKROINFRASTRUKTURI Članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina Jadranka Primorac je govorila o važnosti međunarodnih akreditacija za zdravstvo kojima se poštivaju svi standardi i protokoli te sigurnost pacijenata, a njima se definiraju i standardi kvalitete. Specijalna bolnica Sv. Katarina dobila je uglednu akreditaciju Global health accreditation. Jadranka Primorac je dodala kako ta bolnica 40 posto prihoda ostvaruje s inozemnog tržišta, a od ukupnog prihoda osam posto osvaruje od ugovora sklopljenih s HZZO-om. Samo s ruskog

tržišta bilježi oko milijun eura prihoda. Najavila je kako se potkraj 2018. otvara ispostava Specijalne bolnice Sv. Katarina u Berlinu gdje će, osim njemačkih, raditi i hrvatski liječnici.

Na drugom panelu pod nazivom Kako osloboditi put kapitalnim investicijama u turizmu govorili su predsjednici uprava nekih od najvećih hrvatskih turističkih tvrtki koji su se složili da je investitorima još uvijek jedan od najvećih problema neriješen status turističkog zemljišta.

Na investicije u turizmu osvrnula se i Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, koja je, među ostalim, istaknula kako je to proces koji slijedi cjelokupnu turističku ponudu. “Samo s povećanjem kvalitete turističke ponude i investicijama u prateće sadržaje možemo postići to da turizam postane visokokvalitetna industrija”, rekla je Martina Dalić. Pritom je iskazala uvjerenje kako će se Hrvatska pozicionirati u tom visokokvalitetnom segmentu turizma. Napomenula je kako ne bismo mogli reći da u Hrvatskoj postoji nedostatak interesa za investiranje jer postoje neka područja poput sjeverozapadne Hrvatske, Međimurja i Istre koja su odlično razvijena i u kojima su primjetne domaće i strane investicije. “Treba osigurati uspješno i učinkovito funkcioniranje institucija, zakona i zakonitosti u raznim sektorima i to prenijeti na ravnomjeran i jednak način u sve dijelove države”, rekla je Martina Dalić.

Govoreći o infrastrukturi u tu-ula rizmu, Martina Dalić je istaknula kako su postavljeni temelji takve makroinfrastrukture, primjerice dobrih oinfraprometnica. “Problem je mikroinfrastruktura koja se mora rješavati s jedinigraničeno cama lokalne samouprave što je ograničeno čila je. financijskim kapacitetima”, zaključila

INVESTITORIMA JE JOŠ UVIJEK JEDAN OD NAJVEĆIH PROBLEMA NERIJEŠEN STATUS TURISTIČKOG ZEMLJIŠTA

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

HRWWWATSKA COMBIS KONFERENCIJA

High-tech inovacije i budućnost poslovanja Kroz moto Challenge the Future cilj konferencije bio je potaknuti raspravu o budućnosti tehnologije i izazovima u procesu razvoja naprednih rješenja i usluga piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

J

edanaesta Combis konferencija, jedno od najvećih regionalnih tehnoloških događanja, održano je prošli tjedan u Šibeniku okupivši rekordnih 500 posjetitelja.

Kroz moto Challenge the Future cilj konferencije bio je potaknuti raspravu o budućnosti tehnologije i izazovima u procesu razvoja naprednih rješenja i usluga. U tri dana konferencije (od 27. do 29. rujna) eksperti Combisa, kao i gostujući stručnjaci, prezentirali su studije slučaja, nova znanja i trendove te uvid u rezultate projekata kompanija koje su pokrenule vlastite digitalne evolucije.

Moramo postavljati pitanja o tome što nam sve slijedi, prema čemu idemo i kako će izgledati naši poslovni i privatni životi, ističe Hrvoje Išek

to, Vojvoda je dodao da je jedno od najvećih postignuća prvog desetljeća konferencije formiranje široke high-tech zajednice stručnjaka i korisnika koji zajedno predvode u trendovima na tržištu. “Zajedno gradimo bolje IT sustave i aplikacije, razvijamo i integriramo, kreiramo bolje poslovanje, nadamo se i bolji svijet oko nas. Iza Combisa je najbolja poslovna godina u povijesti kompanije. Ipak, mi smo uvijek fokusirani na budućnost”, istaknuo je on.

POGONSKO GORIVO Svima je jasno da se kompanije trebaju unaprijediti, odnosno transformirati, kaže Jonas Kjellberg

Na početku trodnevnog druženja član Uprave i glavni direktor za razvoj aplikativnih i sistemskih rješenja u Combisu Mario Vojvoda istaknuo je kako je Combis konferencija u novo desetljeće postojanja ušla s mnogim novitetima određen je novi smjer u konceptu organizacije, počevši od dužeg trajanja do niza dodatnog sadržaja te non-IT sadržaja. Uz

Drugoga dana, na otvaranju događaja, predsjednik Uprave Combisa Hrvoje Išek naglasio je kako je sadržaj konferencije usmjeren dijelom na aktualne tehnološke mogućnosti, ali i na budućnost ekspanzivnih IT područja, poput budućnosti interneta stvari, računalnog vida, clouda, kolaboracije i sigurnosti. “Moto cijele konferencije je Challenge the Future jer moramo kontinuirano postavljati pitanja o tome što nam sve slijedi, prema čemu idemo i kako će izgledati naši poslovni i privatni životi u budućnosti”, rekao je. “Svjesni smo da današnje poslovno

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

okruženje, koje nam svima nameće brojne izazove, traži od nas da budemo efikasniji nego ikad prije, a ulaganje u inovacije nam to može snažno omogućiti. Za nas u HT Grupi digitalna tehnologija nije samo sredstvo ni cilj poslovanja. Ona je ugrađena u iskonske promjene u svakom trenutku i pogonsko je gorivo za trajno poboljšanje svih poslovnih procesa, ulaganje u inovacije, kvalitetu i pouzdanost proizvoda”, kazao je Saša Kramar, član Uprave i glavni direktor za poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma.

Plenarno predavanje powered by HT održao je sukreator Skypea i stručnjak za teme poduzetništva i prodajne strategije Jonas Kjellberg koji je govorio o uvođenju inovacija u poslovanje te poteškoća-

ma u tom procesu. “Svima je jasno da se kompanije trebaju unaprijediti, odnosno transformirati. To je činjenica modernog poslovanja. No kako učiniti tu nužnu promjenu i razmišljati na drugačiji način često je pitanje na koje je jako teško dobiti odgovor, posebice odgovor na koji će vaše kolege pozitivno reagirati. Razmišljanje ‘out of the box’ često uvodi nemir jer je većina zapravo naviknuta na razmišljanje ‘inside the box’, odnosno smatra da ‘kutija’ postoji s razlogom”, rekao je. “Način za pridobivanje novih korisnika mora biti inovativan, nikako kopija već viđenog i mora se voditi specifičnom logikom. Uz to, za uspjeh morate osigurati ‘delight’ ili na hrvatskom - iskreno i pravo ushićenje. Potrebno je ljude osvojiti proizvodom”, istaknuo je.

HSM INFORMATIKA

TVRTKE PREPOZNALE VRIJEDNOST SALESFORCEA

T

vrtka HSM informatika, Salesforce Consulting partner za Hrvatsku i regiju, organizirala je u Zagrebu svoj treći Salesforce događaj u Hrvatskoj kako bi predstavila iskustva svojih korisnika kod kojih je implementirala to rješenje za upravljanje odnosa s klijentima (CRM).

Baš kao i oni u svijetu, i hrvatski korisnici Salesforcea dolaze iz različitih industrija, čak i iz neprofitnog sektora.

Jakov Urbanke, operativni direktor HSM informatike, istaknuo je koristi od unapređenja tehnologije, naglasivši da se poduzeća koja žele napraviti veći iskorak ponajprije trebaju mijenjati iznutra – primjenom najboljih svjetskih praksi u

vođenju prodaje kao što su specijalizacija prodajnih funkcija te sustavno praćenje prodajnog procesa. “Neosporno je da su danas promjene neophodne. Od načina razmišljanja, komunikacije s klijentima i vođenja poslovanja, do korištenja tehnologije koja vas može podržati u daljnjem rastu. Salesforce je neosporni globalni lider u CRM rješenjima i iznimno mi je drago da sve više tvrtki u Hrvatskoj i regiji to i prepoznaje”, kazao je Urbanke.

Predstavnik Salesforcea za Srednju i Istočnu Europu Istvan Viz istaknuo je kako kupci danas prođu 60 posto prodajnog ciklusa prije nego dođu u kontakt s osobom u prodaji, dok se očekuje kako će do 2020. proći čak 85 posto procesa

Jakov Urbanke

prije tog trenutka. Rekao je kako na prodaju utječe sve od pretrage na Googleu, društvenih medija, korisničkih recenzija do internet rasprava, zbog čega je trenutni pristup prodaji dugoročno neodrživ.

Kristina Toth Đurić, direktorica računovodstvenog servisa Dodana vrijednost, okupljenima je pojasnila kako je Salesforce njezinoj tvrtki pomogao da lakše prati potencijalne klijente, bolje organizira podršku klijentima i objedini komunikaciju s njima na jednom mjestu. (B.O.)

VISOKO UČILIŠTE ALGEBRA

Partnerstvo s VMwareom i Red Hatom

Visoko učilište Algebra ulaskom u novu akademsku godinu ostvaruje i dva važna akademska partnerstva sa značajnim tvrtkama iz IT industrije – VMwareom, vodećom tvrtkom na području virtualizacijskih rješenja, te Red Hatom, vodećom tvrtkom u području razvoja i primjene rješenja temeljenih na otvorenom kodu (open source).

Akademska partnerstva donose brojne konkretne prednosti studentima primijenjenog računarstva te su osmišljena kako bi im već tijekom studija omogućila pristup aktualnim i tehnologijama koje su tek u razvoju, softveru, razvojnim alatima, ali i povoljniji pristup certifikacijskim ispitima te besplatan pristup materijalima za učenje koji će im uvelike pomoći pri pripremi ispita iz pojedinih kolegija. “Siguran sam kako je ulazak u akademske programe VMwarea i Red Hata veliki korak u razvoju našeg studija računarstva, kako za našu visoku školu tako još više za naše studente. Oni će ovim partnerstvom imati pristup najnovijim akademskim nastavnim materijalima i primjerima koje ćemo odmah implementirati i unutar svojih kolegija

koji se odnose na područje virtualizacije, odnosno primjene rješenja temeljenih na otvorenom kodu i sustavima Red Hata. Biti akademski partner tehnološkog diva u području virtualizacije kakav je VMware i vodećeg proizvođača u području razvoja i primjene rješenja temeljenih na otvorenom kodu, Red Hata, pokazuje kako je kvaliteta našeg rada prepoznata i izvan granica Hrvatske. Tome sigurno pridonosi i činjenica kako uz brojne druge tehnološke kompanije poput Microsofta, IBM-a, Amazona, Googlea, HP-a i drugih, i VMware zapošljava naše diplomante, dok i s Red Hatom imamo sjajnu suradnju u području edukacije i certifikacije IT profesionalaca”, izjavio je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. (B.O.)

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO JADROLINIJA

Povećanje prihoda

JAVNA NABAVA

PRIGOVORA SV Najveći je nedostatak to što gospodarski subjekti još uvijek nisu prepoznali žalbu kao koristan alat za zaštitu svojih prava, ističe Saša Nikšić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U prvih šest mjeseci ove godine na brodovima Jadrolinije prevezena su 4,2 milijuna putnika i više od milijun vozila. To je 10,6 posto više putnika i 12 posto više vozila u odnosu na prvo polugodište lani. Istodobno, ukupni prihodi Jadrolinije povećani su za 10,2 posto, na gotovo 363 milijuna kuna.

Najznačajniji rast prihoda, od 42,5 posto, ostvaren je na međunarodnim linijama. Ukupni rashodi povećani su u odnosu na prethodnu godinu za 6,4 posto, na 376,7 milijuna kuna, najvećim dijelom kao posljedica rasta prosječne cijene goriva utrošenog u prvih šest mjeseci. Potraživanja Jadrolinije potkraj lipnja bila su 4,4 posto niža u odnosu na prethodnu godinu, a ukupne obveze smanjene su za 18,7 posto, najviše zbog uredne otplate obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama. Jadrolinija zapošljava 1736 radnika od kojih je 1235 pomoraca. (I.G.)

Č

ak 13 posto ukupnog nacionalnog bruto domaćeg proizvoda generira se kroz postupke javne nabave i upravo zato je važno da oni budu zakoniti i fer te da svi sudionici koji u njima sudjeluju znaju svoja prava i mogućnosti. Upravo tom problematikom bavila se konferencija Odgovornost za štete u javnoj nabavi koju je organizirala Sigma Business Consulting - tvrtka specijalizirana za savjetovanje u postupcima javne nabave.

Javna nabava je proces koji zahtijeva jako puno znanja, energije i transparentnosti u samom pristupu cijelom postupku, ističe Vesna Trnokop Tanta, direktorica Sigma Business Consultinga.

“Jednako tako ovaj proces je važan i za razvoj cjelokupnog društva jer svojim udjelom značajno utječe na cijelo gospodarstvo. Kako bi se taj proces poboljšao, potrebno je ipak promijeniti puno stvari”, smatra Vesna Trnokop Tanta.

Pokretanje postupka javne nabave ima određene pravne posljedice, kao i samo poništenje tog postupka. Tim posljedicama se u pravnoj praksi nije pri-

davao veći značaj, stoga je pitanje koje mogućnosti gospodarskim subjektima pri tome stoje na raspolaganju, kaže Josip Marohnić iz odvjetničkog ureda Marohnić, Tomek & Gojić. “S obzirom na to da je Zakonom o javnoj nabavi propisana naknada za pokretanje žalbenog postupka u fiksnom iznosu od 5000 kuna, bez obzira na procijenjenu vrijednost nabave, za očekivati je veću učestalost pobijanja. S obzirom na veliku naknadu koja se prema ranijem propisu plaćala u kratkim rokovima od objave, žalba je bila jedan od rjeđe korištenih pravnih lijekova, pa su nedostatna kvaliteta i pravilnost dokumentacije dolazile do izražaja tek kasnije u postupku, kada je prekasno za isticanje nezakonitosti”, pojasnio je Marohnić.

RASTE BROJ PONIŠTENJA Statistike pokazuju kako je u ovoj godini broj žalbi na dokumentaciju o javnoj nabavi porastao s prošlogodišnjih 15,1 posto na 16,1 posto, a poništenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave su porasla s lanjskih 15 posto na 33,8 posto. O

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Plavac Blato – kvalitetno vino Plavac Blato je kvalitetno crno suho vino kontroliranog podrijetla iz korčulanskog vinogorja. Dobiva se od sorte plavac mali koji se već stoljećima uzgaja na blatskim lokalitetima te je zaslužno prevladavajuća sorta vinove loze na ovim prostorima. Plavac Blato resi kristalna rubinska boja, ugodne je i raskošne arome, osebujne i lagane trpkosti. Kao idealan partner prija uz pikantne sireve, jela od plave ribe i specijalitete od divljači.

BLATO 1902 D.D.

Blato 1902 d.d. je utemeljeno kao Hrvatska težačka zadruga, nastala na stoljetnim tradicijama uzgoja loze, masline i drugih jadranskih kultura. Pravni je sljednik svih oblika poljoprivrednog udruživanja i organizacija u Blatu. Temeljna djelatnost tvrtke je proizvodnja, prerada i promet vina i maslinovog ulja, iako još ima i drugih područja rada, poput ugostiteljstva i trgovine.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

REGIONALNI RAZVOJ

50 milijuna kuna za projekte

E VIŠE

sustavu upravnosudske zaštite općenito, pa tako i u postupcima javne nabave koji su zadnjih godina doživjeli izmjene, govorio je izvanredni profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Saša Nikšić. “Umjesto jednog Upravnog suda Republike Hrvatske, novim sustavom osnivaju se četiri prvostupanjska upravna suda (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), a Upravni sud postaje Visoki upravni sud kao sud drugog stupnja. Novim zakonom o javnoj nabavi propisuje se da protiv odluke Državne komisije za kontrolu

postupaka javne nabave nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Na taj način napušta se sustav dvostupanjske upravnosudske zaštite te se sve tužbe protiv akata Komisije prebacuju u nadležnost Visokog upravnog suda. Isto tako, iako postoje normativni nedostaci i nedostaci u praksi sudova, najveći je nedostatak to što gospodarski subjekti još uvijek nisu prepoznali žalbu kao koristan alat za zaštitu svojih prava”, zaključuje Nikšić

U Zagrebu je održano svečano potpisivanje drugog kruga ugovora po Programu održivog razvoja lokalne zajednice (PORLZ) i Programu podrške regionalnom razvoju (PPRR), putem kojih je slabije razvijenim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dodijeljeno dodatnih 50 milijuna kuna za razvojne projekte.

“Ove smo godine napravili veliki iskorak u prepoznavanju potreba lokalne zajednice i osigurali čak tri puta više sredstava za potrebe slabije razvijenih područja nego što je osigurano proteklih godina. Putem ova dva programa Ministarstva, uložit ćemo 157,7 milijuna kuna i tako pomoći u realizaciji ukupno 520 manjih, ali za održivi razvoj značajnih infrastrukturnih projekata”, istaknula je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac. Osiguravanjem dodatnih 50 milijuna kuna Ministarstvo će pomoći provedbu još 151 projekta s Rezervnih lista te potpuni završetak i stavljanje u funkciju 75 projekata kojima su u prvom krugu dodijeljena manja sredstva od traženih.(M.S.)

Mliječni namaz Dukatela Dukatela mliječni namazi pripremljeni su od vrhnja, a obilno namazani na krišku integralnog kruha, tosta ili krekera, nezaobilazan su sastojak doručka iz snova. Ljubiteljima Dukatele na raspolaganju su tri kremasta okusa ovog ukusnog mliječnog namaza: Dukatela original, Dukatela light i Dukatela s povrćem.

Svi Dukatela mliječni namazi ponosno nose znak „Izvorno hrvatsko“.

DUKAT D.D.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj (Mljekare Dukat, Sirela i KIM mljekara Karlovac), Bosni i Hercegovini (Mljekara Inmer), Srbiji (Mljekara Somboled), Makedoniji (Mljekara Ideal Šipka) i Rumunjskoj (Mljekara LaDorna, s osam proizvodnih pogona), Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO 2. FORUM IZVRSNOSTI U LJEKARNIČKOJ SKRBI

FARMACEUTI NE IZDAJU SAMO LIJEKOVE U ljekarnama se pruža izravna farmaceutska skrb. Briga o pacijentima započinje već istraživanjem lijekova, a ne njegovim izdavanjem, kaže Maja Jakševac Mikša piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr pomažu pacijentima u očuvanju njihova zdravlja. “Farmaceuti ne izdaju samo lijekove, oni su uključeni u cijeli proces od istraživanja lijekova do zdravstvene skrbi o pacijentima te stoga pridonose očuvanju zdravlja ljudi. U ljekarnama se pruža izravna farmaceutska skrb. Briga o pacijentima započinje već istraživanjem

LJEKARNICI MORAJU PRATITI PACIJENTE KOJI DOLAZE PO LIJEKOVE I KONTROLIRATI KOJE LIJEKOVE UZIMAJU

T 4 mil licenciranih ljekarnika u svijetu

2,8 mil aktivno prakticira struku u radu s pacijentima

renutačno u svijetu postoji oko četiri milijuna licenciranih ljekarnika od kojih 2,8 milijuna aktivno prakticira struku u radu s pacijentima što znači da im ne izdaju samo lijekove već im pomažu u prevenciji bolesti te daju razne savjete vezane uz zdravlje. Od ukupnog broja zaposlenih, farmaceuta u Hrvatskoj ima 7,2 posto i to je relativno dobar postotak, rečeno je na prošlotjednom 2. forumu izvrsnosti u ljekarničkoj skrbi pod nazivom Od istraživanja do zdravstvene skrbi: Farmaceut vam je na usluzi! u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik, a u povodu Svjetskog dana ljekarnika. Tom je prigodom rečeno da što je zemlja razvijenija, a time i bogatija, ima više bolničkih farmaceuta čime se pridonosi uštedama u zdravstvu.

LJEKARNICI UNAPREĐUJU ZDRAVSTVO Na Forumu je naglašeno kako ljekarnička struka uvelike pridonosi unapređenju zdravstva, a taj segment u Hrvatskoj ne smije biti samo priča o dugovima i problemima nego se mora govoriti o ljekarnicima kao ljudima koji

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

lijekova, a ne njegovim izdavanjem”, naglasila je Maja Jakševac Mikša, izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva. Dodala je kako farmaceuti imaju vrlo važnu ulogu u zdravstvu, pa je stoga 2009. godine utemeljen Svjetski dan farmaceuta. “U Europi je trenutačno registrirano oko 400.000 farmaceuta, a 46 milijuna ljudi svakodnevno ulazi u javne ljekarne. Važno je napomenuti kako 98 posto populacije ima dostupnu ljekarnu u krugu od 30 minuta od mjesta stanovanja u Europi, koje su im dostupne 24 sata dnevno cijeli tjedan “, istaknula je ona.

Govoreći o važnosti dodatnih ljekarničkih usluga, Maja Jakševac Mikša je kazala kako ljekarnici moraju pružati i takve usluge, pratiti pacijente koji dolaze po lijekove i kontrolirati koje lijekove uzimaju.

Zašto se promijenio odnos ljekarnika i pacijenta? Ona to objašnjava time što je 1994. godine Svjetska zdravstvena organizacija uvidjela da neki stručnjaci u zdravstvu nisu adekvatno iskorišteni, pa su tako sugerirali ljekarnicima da pacijente, uz savjetovanje o korištenju

lijekova, poduče i o njihovoj racionalnoj uporabi. Osim toga, trebaju pratiti kronične bolesnike jer se ne smije dopustiti da neki pacijent po šest mjeseci ne vidi svog liječnika opće prakse samo zato što telefonski naručuje lijekove i uzima svoju terapiju. Ljekarnici u ljekarnama bave se i mjerenjem tlaka ili šećera u krvi, a upravo se taj dodatni posao provodi u 50 zemalja. U devet europskih zemalja u ljekarnama se može cijepiti protiv gripe, no za to su ljekarnici morali proći dodatnu edukaciju.

PET KORAKA U PRISTUPU PACIJENTU O međunarodnim iskustvima kroz globalni pogled na najbolje ljekarničke prakse govorila je Arijana Meštrović iz zagrebačke tvrtke Pharma Expert za edukaciju i savjetovanje.

Spomenula je i rezultate nedavno objavljenog

U 38 POSTO ZEMALJA LJEKARNICI MOGU LIJEKOVE ZAMIJENITI GENERIČKIMA, ALI SE U HRVATSKOJ TO JOŠ UVIJEK NE MOŽE izvještaja Međunarodne farmaceutske federacije (FIP), čiji je član i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Arijana Meštrović je naglasila kako su u razvijenim zemljama lijekovi dostupni online, no u 46 zemalja nisu. U Hrvatskoj se nešto može naručiti online, ali pravi lijekovi još uvijek ne mogu. Osim toga, u 38 posto zemalja ljekarnici bez problema mogu lijekove zamijeniti generičkima, ali se u Hrvatskoj to još uvijek ne može.

Govoreći o uvođenju tzv. implementacijske znanosti koja je kao predmet već uvrštena na farmaceutske studije u Europi, Arijana Meštrović je istaknula kako se kroz taj kolegij uči o pristupu pacijentu, izdvojivši pritom pet koraka. U prvom koraku ljekarnik zajedno s liječnikom pristupa pacijentu, u drugom ljekarnik mora odabrati uspješne usluge koje se odnose na javno zdravstvo, u trećem koraku ljekarnici trebaju raditi timski, u četvrtom komunicirati i savjetovati pacijente što im treba te u petom koristiti nove moderne marketinške alate u svom radu. “Nije potrebno da sve ljekarne rade na isti način. Tako postoje obiteljske ljekarne koje su orijentirane samo na pomoć obiteljima, zatim tzv. retail ljekarne te ljekarne u kojima rade aromaterapeuti i nutricionisti, a namijenjene su ljudima više platne moći”, naglasila je ona.

oko

400.000 farmaceuta registrirano u Europi

46 6 mil ljudi svakodnevno ulazi u javne ljekarne

FARMACEUTSKA TRIJAŽA Dodala je kako je FIP nedavno usvojio termin farmaceutske trijaže, koji označava savjet, savjet i pomoć te upućivanje pacijenta liječniku.

Prema njezinim riječima, to je mnogo ozbiljniji i dublji odnos prema pacijentu nego kada te iste pacijente obiteljski liječnik pošalje u bolnicu ili ih iz bolnice ponovno upućuju na ljekarnike kako bi dobili određene lijekove. Primjer takvog uspješnog poslovanja i odnosa s pacijentima je organizacija kardiološkog savjetovališta u nekim javnim ljekarnama. Naime, kako je istaknula Martina Šepetavc iz zagrebačke tvrtke ZU Farmacia, Hrvatska je zemlja visokog faktora rizika od kardioloških bolesti koje u radnoj populaciji od 30 do 65 godina uzrokuju smrtnost. “Postoji znatan broj osoba koje imaju visok ili vrlo visok faktor za oboljenje od kardioloških bolesti. Kako bi se to spriječilo, one trebaju pravovremeno prevenirati bolest, a u tome im posebice mogu pomoći ljekarnici”, zaključila je Martina Šepetavc.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO

HRVATSKA UDRUGA POLJOPRIVREDNIKA

Poljoprivredna komora je potrebna HPK nije dovoljno branio poljoprivrednike i zastupao ih, no isto tako smatramo da mora postojati i može jako dobro odraditi posao ako se posloži na zdravim temeljima, ističe Jaić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr su ključne veće javne ovlasti koje tražimo”, poručio je Jaić.

Treća izmjena koju predlažu jest uvođenje obveznog članstva u HPK za sve primatelje poticaja, a četvrta je da se omogući obrtima da biraju čiji član žele biti, HPK-ov ili drugih komora.

OPG-ove IZJEDNAČITI S OBRTIMA

H H.U.P. PREDLAŽE UVOĐENJE OBVEZNOG ČLANSTVA U HPK ZA SVE PRIMATELJE POTICAJA

rvatska udruga poljoprivrednika (H.U.P.) prezentirala je u Saboru svoje primjedbe na prijedloge zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te o poljoprivrednom zemljištu. Predsjednik H.U.P.-a Tihomir Jaić pojasnio je da kad je riječ o zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), sporan je dio prema kojem će Skupština sama moći odlučivati o iznosu članarina, koje bi time vrlo vjerojatno ostale na istoj razini kao do sada, što smatraju neprihvatljivim i preskupim. “Iznosi koji se sada plaćaju su abnormalno visoki i zbog toga imamo samo 1500 članova. Naš je prijedlog da se iznos definira tako da se ne može mijenjati naknadno”, istaknuo je Jaić dodavši kako su kroz razgovore sa svojim članovima došli na iznos od oko 70 kuna koji bi OPG-ovima bio prihvatljiv.

Druga stavka koja ih muči u tom zakonu su prava javnih ovlasti same Komore koja bi po mišljenju H.U.P.-a trebalo povećati. “Komora do sad nije bila samostalna zbog utjecaja iz Ministarstva oko financiranja, ali apsolutno mora biti samostalna i neovisna o politici, a tu

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Što se tiče zakona o OPG-ovima, pozdravljaju njegovo donošenje jer takav zakon do sada nije postojao. H.U.P. predlaže da OPG-ovi do SO ekonomske vrijednosti do 3000 eura ne moraju biti obvezni zapošljavati te da bi im se novim zakonom trebalo omogućiti prava poput financiranja samozapošljavanja i zapošljavanja preko HZZ-a, uzimanja radnika na stručno osposobljavanje, stažiranje... “OPG-ovi su po tom pitanju diskriminirani i treba ih izjednačiti s obrtima i drugim subjektima”, ocijenio je Jaić.

H.U.P. je predložio i neke izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je u e-savjetovanju. Tako traže da se prednost pri dodjeli državnog zemljišta da OPG-ovima, posebno nositeljima OPG-ova mlađim od 40 godina. Žele veće vrednovanje stočarstva u sustavu bodovanja te reviziju gospodarskih planova po kojima je zemljište do sada dodjeljivano. Prema Jaićevim riječima, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić načelno je prihvatio reviziju jer država na to ima pravo i obvezu, a oni očekuju da će se i provesti.

Predstavnike saborskih klubova zastupnika zanimalo je dosta toga, ponajprije koliko je zapravo HPK koristan svojim članovima. Jaić je bez okolišanja otvoreno priznao da se do sada u Komori radilo loše te da su neke osobe pod istragom zbog upitnog upravljanja sredstvima. “HPK nije dovoljno branio poljoprivrednike i zastupao ih, no isto tako smatramo da mora postojati i može jako dobro odraditi posao ako se posloži na zdrave temelje”, zaključio je Jaić.

INDUSTRIJA ŠEĆERA

Povećati broj hektara pod šećernom repom Industrija šećera u nadolazećim će godinama biti konkurentna onoliko koliko su konkurentni proizvođači šećerne repe, ističe Željko Zadro piše Goran Gazdek

V

iro Grupa ove godine planira preraditi više od 900.000 tona šećerne repe i proizvesti 135.000 tona šećera, rečeno je na Danu polja šećerne repe održanom na pokusnom polju Meretine pokraj Županje. Prinosi su, zbog klimatskih uvjeta nešto niži nego lani, ali digestija će biti iznadprosječna. “To je u velikoj mjeri rezultat iznimno dobre suradnje s našim kooperantima. Kontinuirana edukacija, poput ove na Danu polja, kao i daljnji tehnološki napredak u proizvodnji prilike su koje naši proizvođači trebaju iskoristiti kako bi dodatno povećali digestiju i prinose, a time i ostvarili veće prihode”, rekao je član Uprave županjske Sladorane i virovitičkog Vira Ivo Rešić.

MOŽEMO BITI KONKURENTNI NA SVJETSKOM TRŽIŠTU No za očuvanje industrije šećera, uz primjenu novih znanja, potrebno je podignuti broj hektara pod šećernom repom. “Od 1. listopada poslovat ćemo na tržištu na kojemu nakon 50 godina više neće biti ograničenja. Otvara nam se mogućnost neograničene proizvodnje i plasmana na nova tržišta u okruženju. S druge strane, u uvjetima pada cijene šećera, velikih zaliha i uskoro jače konkurencije velikih europskih proizvođača, nalazimo se u izazovnom trenutku. Industrija šećera u nadolazećim će godinama biti konkurentna onoliko koliko su konkurentni proizvođači šećerne repe i zbog toga je partnerstvo proizvođača i šećerana preduvjet opstanka industrije šećera u Hrvatskoj”, istaknuo je predsjednik Uprave Sladorane i Vira Željko Zadro.

Očekuje se da će ove godine u Europi biti proizvedeno oko 21 milijun tona šećera. Godišnja potrošnja je 16,5 milijuna tona što znači da će za izvoz ostati 4,5 milijuna tona, prvi put nakon 2006. godine. Ti podaci ohrabruju hrvatske proizvođače šećera koji vjeruju da mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu. “Od 1. listopada otvaraju nam se mogućnosti za izvoz.

Tvornice u Županji i Virovitici su iste, a ako ne i bolje od onih u Njemačkoj i Francuskoj. Uvjeren sam da se ono što se dogodilo mljekarskom sektoru nakon ukidanja kvota ni blizu neće dogoditi industriji šećera”, ocijenio je Zadro.

Industrija šećera u Hrvatskoj zapošljava približno 800 radnika i dvjestotinjak sezonskih radnika, a neizravno generira nekoliko tisuća radnih mjesta u poljoprivredi i drugim granama gospodarstva. Šećer je uvjerljivo na prvom mjestu izvoznih proizvoda hrvatske prehrambene industrije – godišnje ga se izveze u vrijednosti između 100 i 120 milijuna eura.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić smatra da je ukidanje kvota za šećer u EU od 1. listopada puno veća prilika za rast proizvodnje i izvoz nego opasnost za domaću industriju šećera. “Uz ulaganja u navodnjavanje i potpore koje možemo dobiti iz programa ruralnog razvoja te ulaganja u povećanje površina pod šećernom repom i kvalitetu, možemo postići veće prinose i udio šećera u repi i tako biti konkurentniji i još bolje prodati šećer”, rekao je Tolušić.

Kampanja prerade šećerne repe u Sladorani započela je 13. rujna, a u Viru 16. rujna 2017. Otkupna cijena šećerne repe za digestiju 16 ove godine je 270 kuna po toni.

Ukidanje kvota za šećer u EU od 1. listopada puno je veća prilika za rast proizvodnje i izvoz nego opasnost za domaću industriju šećera.

Tomislav Tolušić, ministar

poljoprivrede

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

HRVATSKA&REGIJA 1. MEĐUNARODNI ENERGETSKI FORUM EU - RUSIJA

DEFINIRATI ENERGE POLITIKU S obzirom na to da se gradi Sjeverni tok, trebali bismo konzistentnom politikom osigurati sebi kvalitetno mjesto kako bismo, što se tiče energije, u prvom redu zaštitili svoje interese, smatra Davor Štern piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Splitu se uz potporu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Marije Pejčinović Burić održao 1. međunarodni energetski forum EU - Rusija: Izazovi i mogućnosti u sferi energetike u Jugoistočnoj Europi. Na skupu se okupilo oko 80 sudionika Ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović, koji je organizator konferencije, smatra nužnim definirati energetsku politiku Europske unije i Hrvatske jer “ni jedna niti druga nemaju razrađenu energetsku strategiju”.

“Hrvatska je na raskrižju putova kad je riječ o energetskim politikama i trebala bi naći svoje mjesto. Svojedobno nam se nije dopustilo da sudjelujemo u Južnom toku, a s obzirom na to da se gradi Sjeverni tok, mi bismo trebali jednom konzistentnom politikom osigurati sebi kvalitetno mjesto kako bismo, što se tiče energije, u prvom redu zaštitili svoje

interese”, smatra Davor Štern, energetski stručnjak. Prema njegovu mišljenju, izrečenom novinarima, Ina, a tako i Hrvatska, još ima mogućnost raditi u Rusiji. “Rusi imaju potrebe za takvom suradnjom, a mi imamo određena znanja”, izjavio je Štern.

SASTANAK MINISTARA ENERGETIKE DEVET ZEMALJA DRŽAVA ČLANICA EU-a

Anvar Azimov

Potpisan Projekt uvođenja LNG-a na Krku

OBNOVA SURADNJE

U Bukureštu su ministri energetike devet zemalja država članica EU-a uključujući Hrvatsku, osam predstavnika ugovaratelja u energetskom sektoru, potpredsjednik EK zadužen za Energetsku uniju, Maroš Šefčović i povjerenik EK za klimu i energiju Miguel Arias Cañete dogovorili daljnju suradnju u okviru inicijative Komisije o energetskoj povezanosti u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi pokrenutoj 2015. Tijekom sastanka potpisani su brojni projekti važni za postizanje energetske stabilnosti i sigurnosti u opskrbi energentima u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi kao što su Projekt uvođenja LNG-a na Krku sufinanciranog sredstvima EU-a kroz Program Connecting Europe Facility. Također uz posredovanje EK su uspostavljene radne skupine za reverzibilni trans-balkanski plinovod tzv. vertikalni koridor. Uz to donesen je detaljan akcijski plan o tržištu plina te ocijenjen napredak od rujna 2016. (J.V.)

Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov, kazao je da su Hrvatska i Rusija nakon 10 godina obnovile suradnju te da ruska suradnja i potpora hrvatskoj energetskoj politici nikada nisu bile upitne. Smatra da Rusija i EU trebaju biti strateški partneri. Što se tiče sankcija, Azimov je istaknuo da EU gubi više od 110 milijardi eura godišnje, a Rusija samo 15 milijardi, dok Hrvatska gubi oko 50 milijuna eura. Rusija, kazao je, Europi isporučuje plin već 50 godina,

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

UDRUŽENJE BANAKA HGK I ASOCIJACIJE RUSKIH BANAKA

TSKU

Potpisan sporazum s ciljem jačanja suradnje Davor Štern

“Ono što je važno jest to da nikada nije ozbiljno raspravljano o energetskoj ulozi Ruske Federacije na hrvatskom tržištu. Rusija nikada ništa nije učinila što je protivno hrvatskim nacionalnim interesima. Stoga očekujem da se uloga Rusije na hrvatskom tržištu gleda objektivno, pogotovo što je Rusija na hrvatsko tržište spremna godišnje plasirati milijardu kubičnih metara plina. Ako uzmete američki plin on će biti 10 do 15 posto skuplji nego ruski. Rusija može biti jamac sigurnosti energetske opskrbe Hrvatske i spremna je investirati”, istaknuo je Azimov.

RUSIJA JE NA HRVATSKO TRŽIŠTE SPREMNA GODIŠNJE PLASIRATI MILIJARDU KUBIČNIH METARA PLINA, ISTAKNUO JE AZIMOV Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač istaknuo je kako je nužno da Hrvatska s Rusijom ima intezivan politički dialog. “Mi smo politički dio Zapada ali nas to ne treba priječiti da surađujemo i imamo dobre odnose s Rusijom, kao što to imaju i neke članice EU-a. Nama u Hrvatskoj je važno imati pametnu strategiju koja će omogućiti kvalitetnu opskrbu energentima”, ocijenio je Kovač.

Ivan Jandrić i Tosunjan Garegin Ashotovič

G

otovo da i nema područja u kojem hrvatske tvrtke ne bi mogle surađivati s Rusijom, koja je u proteklih 25 godina u Hrvatsku uložila gotovo 500 milijuna dolara”, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze prilikom otvaranja 10. bankarskog i ekonomskog foruma Tvrtke i banke u europskom poslovnom okružju, koji se od 28. rujna do 1. listopada 2017. godine održava u Dubrovniku.

“Hrvatska gospodarska komora prepoznala je važnost koje rusko tržište ima za naše članice te će i dalje zastupati interese svojih članica, kao i stajalište Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom pri HGKu kako bi se trgovinski odnosi između EU-a i Rusije vratili na onu razinu suradnje koju smo izgradili proteklih godina, rukovodeći se gospodarskim interesima poduzetnika”, istaknula je Mirjana Čagalj.

U okviru Foruma je na inicijativu Asocijacije ruskih banaka, koja predstavlja oko 350 banaka, potpisan sporazum o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom za potrebe Udruženja banaka HGK, koje okuplja svih 26 banaka u Republici Hrvatskoj. S ciljem razvoja i jačanja bilateralne suradnje na temelju društvenih i uzajamno korisnih odnosa za obje

bankarske zajednice sporazum su potpisali predsjednik Asocijacije ruskih banaka Tosunjan Garegin Ashotovič i Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK. Tom prigodom je Jandrić istaknuo važnost suradnje na prijenosu znanja i iskustava bankarskog sektora između Hrvatske i Rusije, ocijenivši pri tom da je ovaj bankarsko-ekonomski forum i od velikog gospodarskog značaja jer je usmjeren na razvoj i prisutnost hrvatskih kompanija na ruskom tržištu.

Sporazumom obje strane izražavaju namjeru suradnje na prijenosu znanja i iskustava bankarskog sektora na području dviju zemalja te na povezivanju ruskih i hrvatskih banaka za sudjelovanje u zajedničkim projektima društveno-ekonomskog razvoja.

U cilju provedbe ovog sporazuma, predviđene su razmjena informacija, savjetovanje, zajedničke radionice, tematski seminari, okrugli stolovi, kao i sudjelovanje na manifestacijama od zajedničkog interesa. Namjera je i organizirati redovite godišnje forume, na kojima će se obrađivati teme od uzajamnog gospodarskog interesa, kao što su praktična pitanja suradnje i poslovanja između poduzeća i banaka u Rusiji i Hrvatskoj i u ostalim zemljama.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA ISKUSTVA FINSKE

ŠKOLA ILI START-UP: KOKOŠ ILI JAJE Naš sustav se zasniva na obrazovnom sustavu. Kad proizvedete pametnu djecu, onda dobijete pametna sveučilišta, pametne kompanije i institucije, istaknuo je Ikonen dodajući kako je osim obrazovanja potrebno investirati i u inovacije piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com FINSKI OBRAZOVNI SUSTAV - HIT U SVIJETU Ali vrijedilo je. Prije svega stoga što su se mogla iz prve ruke čuti razmišljanja o ovoj temi, kao i iskustva uspješnih tvrtki i pojedinaca, te pouke onoga što je postalo hit u svijetu: finskog obrazovnog sustava. Agenda skupa bila je predstavljanje održivog i inovativnog poslovanja i uspješnih primjera društvene korporativne odgovornosti finskih tvrtki i njihovih distributera.

Pokazalo se da su veoma važni razvojni ciljevi koje treba postaviti odmah u startu, a olakšica za tvrtke u rješavanju tog zadatka je činjenica da za to već postoji globalni okvir, podsjetio je domaćin skupa, finski veleposlanik u Beogradu Pertti Ikonen. On je ocijenio kako bi svaka tvrtka ma gdje bila na kugli zemaljskoj trebala usvojiti ciljeve održivosti Uje-

Š

to se sve može naučiti od Finaca teško je i nabrojati, ali svakako je najvažnije ono da se u modernom svijetu mora stalno učiti i mijenjati, pokazala je i panel-rasprava održana u okviru seminara Održivo i inovativno poslovanje koji su organizirali Veleposlanstvo Finske u Beogradu i Suomi Finland 100 kompanije-partneri, pod motom Što su sljedeći koraci koji će Srbiju učiniti poput nordijskih zemalja?

Jasno je da bi Srbija trebala obući čizme od sedam milja kako bi taj cilj ostvarila u neko dogledno vrijeme, ali s obzirom na to da se takve čizme mogu naći samo u bajci, sudionici panela složili su se odmah na početku da se toga dana Srbija najviše približila Finskoj, ali samo po vremenu (misli se na meteorološko) jer je temperatura na početku jeseni bila niža od 10 stupnjeva Celzijevih, pljuštala je kiša, događaj je održan pod otvorenim šatorom, a sudionici su pomalo cvokotali.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

MORA SE ULAGATI U OBRAZOVANJE I PODUZETNIŠTVO, A LJUDI OBRAZOVATI NA SVIM RAZINAMA, SMATRA ČADEŽ dinjenih naroda, kao i da se i formalno pridruži ovom projektu koji je standardizirao ciljeve za sva poduzeća, pa ih je potrebno samo primijeniti umjesto da se izmišlja topla voda.

Koliko je za Finsku ova inicijativa koju su pokrenula i vode sama poduzeća, najbolje svjedoči podatak da je Finska peta na listi zemalja donatora u novcu Ciljeva održivosti UN-a. “Naš sustav se zasniva na obrazovnom

sustavu. S promjenama smo započeli prije 50 godina, a u zadnjih 10 godina smo na vrhu liste svjetskih lidera u obrazovanju. Kad proizvedete pametnu djecu, onda dobijete pametna sveučilišta, pametne kompanije i institucije”, istaknuo je Ikonen dodajući da je Sveučilište u Helsinkiju na 7. mjestu na listi vodećih

NOVE GENERACIJE, TZV. MILENIJCI, GRADE JEDAN POTPUNO NOVI SVIJET BEZ GRANICA, KAZAO JE STANKOVIĆ svjetskih sveučilišta. On je ocijenio kako je osim obrazovanja potrebno investirati i u inovacije, a koliko su one važne znaju i studenti finskih sveučilišta koji su pokrenuli inicijativu za svjetski skup na ovu temu: konferenciju o inovacijama koja se svake godine u studenome održava u Helsinkiju.

Ove godine 17.000 ljudi iz cijelog svijeta raspravljat će o inovacijama, tisuće studenata kao volonteri pripremaju i rade za ovaj događaj, a finska vlada i ove godine podržat će financijski jednu start-up tvrtku iz Srbije kako bi se mogla predstaviti u Helsinkiju i dobiti šansu da se globalno poveže. Teoretski, imat će također šansu da bude izabrana za najbolju novu kompaniju u konkurenciji sa sličnim uspješnim početnicima u biznisu diljem svijeta, kazao je Ikonen.

Dilema koja je proizašla iz rasprave na panelu - je li efikasnije ulagati u obrazovanje pa tako dobiti više poduzetnika ili direktno financijski podržavati start-upe i inovacije kako bi se ubrzao privredni i društveni razvoj - svela se na onu staru: kokoš ili jaje. Važno je i jedno i drugo, a između njih postoji maksimalna

korelacija, složili su se sudionici i u raspravi: Finska je uložila u bazu, u obrazovni sustav i tako dobila i više start-upa čija su osnova inovacije.

UGLEDATI SE NA NORDIJSKE ZEMLJE Što znače inovacije za pozicioniranje na tržištu potvrđuje i primjer tvrtke Kone koja je osnovana u Finskoj prije 100 godina, a danas je lider u proizvodnji pametnih liftova, dok je u Kini na prvom mjestu. “Prodajemo najviše liftova na svijetu. To je i dalje obiteljski biznis holding, a poslovni moto je: inoviraj ili umri. Organiziramo više događaja na temu inovacija, stalno je otvoren poziv za pojedince i start-upe s idejama što vrijedi ne samo za Finsku nego i za Srbiju i sve druge zemlje. Nove generacije, tzv. milenijci, imaju sasvim drugačije ideje. Oni grade jedan potpuno novi svijet, bez granica, i želimo prije svega njih potaći da se uključe i daju svoj puni doprinos”, rekao je izvršni direktor tvrtke Kone Srbija Miša Stanković.

Nordijske zemlje su primjer na koji bismo se trebali ugledati - kako da koristimo postojeće resurse i usmjerimo ih na nove poslove, rekao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. “Finska je vodeća zemlja u poslovnoj pismenosti zato što se s time počinje od osnovne škole. Mora se ulagati u obrazovanje i poduzetništvo, a ljudi obrazovati na svim razinama, od male djece do onih najstarijih.

Malo smo se uspavali, no moramo se trgnuti i svatko mora napraviti svoj dio posla: Vlada podržati obrazovanje, a privreda poduzetnike i inovatore”, istaknuo je Čadež i ocijenio kako se nema puno vremena, navodeći primjer Norveške koja već sada radi strategiju redispozicioniranja do 2040. kada će nafta prestati biti aktualna. O tome kako premostiti prazninu koja će nastati prestankom izvoza nafte za 20 godina, oni već sada izrađuju plan. Imamo slično tržište s nordijskim zemljama: mala su, pokušavaju ujediniti napore i zato mogu poslužiti kao primjer i našoj regiji, zaključio je Čadež.

Svaka tvrtka, ma gdje bila na kugli zemaljskoj, trebala bi usvojiti ciljeve održivosti Ujedinjenih naroda i formalno se pridružiti ovom projektu koji je standardizirao ciljeve za sva poduzeća, pa ih je potrebno samo primijeniti.

Pertti Ikonen, finski veleposlanik u Beogradu

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

SVIJET FINANCIJA HRVATSKA NARODNA BANKA

PREPORUKE BANKAMA ZA UBLAŽAVANJE KAMATNOG RIZIKA Bankama se preporuča da ponude potrošačima mogućnost fiksnih kamata za kredite najizloženije kamatnom riziku, a to su oni čija su preostala dospijeća duža od sedam godina piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H oko

90 0%

kredita kućanstava u Hrvatskoj nezaštićeno je od valutnog rizika

677% kredita ugovoreno je uz promjenjivu kamatu

81% stambenih kredita ima promjenjivu kamatnu stopu

rvatska narodna banka prošli je tjedan predstavila mjere za ublažavanje kamatnoga rizika u sektoru kućanstava a to su informativna lista ponude kredita potrošačima, preporuke za ublažavanje kamatnoga i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača, te izmjene regulatornog okvira za operacije monetarne politike. Informativna lista trebala bi pomoći potrošačima u istraživanju aktualnih ponuda kredita, omogućiti njihovu usporedbu te na kraju dovesti do sužavanja samog izbora kredita. U njoj se nalaze svi bitni parametri kao što su najveći iznos i rokovi otplate kredita, zatim referentni parametri poput varijabilne i kombinirane kamatne stope te visine efektivne kamatne stope. Informativna lista bit će dostupna na web stranici HNB-a ili ako to žele potrošači mogu na svoje mobilne uređaje skinuti aplikaciju koja će im u svakom trenutku pružiti ažurirane podatke o kreditnoj ponudi u Hrvatskoj.

“Aplikacija će se se u budućnosti nadopuniti i tečajnom listom HNB-a, a na proljeće iduće godine u njoj će biti i informacije o naknadama koje pojedine banke naplaćuju za standardizirane usluge u platnom prometu gdje su razlike ponekad ogromne, te su pojedine naknade i nekoliko puta veće. Transparentno informiranje potrošača je njegova najbolja zaštita. Uvjereni smo da će to utjecati i na pad tih cijena odnosno na samu standardizaciju ponude”, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

FIKSNA KAMATA ZA UBLAŽAVANJE KAMATNOG RIZIKA Prema podacima HNB-a, oko 90 posto kredita kućanstava u Hrvatskoj nezaštićeno je od valutnog rizika, dok ih 67 posto ima ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, s time da

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

kod stambenih kredita taj postotok raste do 81 posto. U slučaju znatnijeg porasta referentnih promjenjivih parametara s obzirom na strukturu kamatnih stopa sektor kućanstva bio bi

INFORMATIVNA LISTA TREBALA BI POMOĆI U ISTRAŽIVANJU PONUDA KREDITA, OMOGUĆITI NJIHOVU USPOREDBU TE SUZITI IZBOR KREDITA izložen porastu tereta otplate kredita, a banke kamatno induciranom kreditnom riziku s obzirom na rizik nemogućnosti naplate svojih potraživanja.

Pokušavajući smanjiti te rizike za korisnike kredita, HNB je objavio šest preporuka kreditnim institucijama usmjerenih na zamjenu kredita s promjenjivom kamatom u fiksnu, odnosno bankama se preporuča da ponude potrošačima mogućnost fiksnih kamata za kredite najizloženije kamatnom riziku, a to su oni čija su preostala dospijeća duža od sedam godina.

“Mi smo preporučili bankama što da ponude, a na svakom je potrošaču da sam odluči isplati li mu se ili ne ići u fiksiranje kamatne stope. Uz to smo rekli bankama da to trebaju učiniti tako da troškovi prelaska na fiksnu kamatu budu najmanje mogući, da se ne naplaćuju izlazne naknade za prelazak iz jednog kredita u drugi, te da pri ponudi fiksne kamate

Šest preporuka HNB-a za ublažavanje kamatnog rizika 1. da što prije u pisanom obliku klijentima koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope ponude ugovaranje fiksne kamatne stope

2. da im pritom daju usporedne otplatne planove kako bi stekli jasan uvid

3. da ne zaračunavaju naknade pri izmjeni tih ugovora 4. da ne naplaćuju naknadu za prijevremene otplate kredita, kako bi se potrošačima olakšala mogućnost izbora

5. da pri izmjeni ugovora ponude visinu kamatne stope sukladnu onoj koju trenutačno nude, koja bitno ne odstupa od prosječne kamatne stope na tržištu 6. da za potrebe odobravanja novih kredita prošire ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama te da pri ugovaranju takvih kredita ne ugovaraju naknadu za prijevremenu otplatu kredita

banke ne odstupaju od one fiksne kamatne stope koju nude”, rekao je Vujčić te istaknuo kako će HNB pratiti kako banke reagiraju te će o svemu obavijestiti javnost.

TEŠKO JE PREDVIDJETI KRETANJE KAMATA Referentne kamatne stope kao tržišno determinirane kamatne stope koje se utvrđuju na domaćem (Nacionalna refreretna stopa - NRS) ili međunarodnom tržištu (EURIBOR) su pod-

BANKAMA SE OMOGUĆILO DA KORISTE KRATKOROČNE VRIJEDNOSNE PAPIRE KAO KOLATERAL ZA DUGOROČNE OPERACIJE ložne fluktuacijama. Trenutačno je EURIBOR kao jedan od mogućih referentnih parametara negativan na svim ročnostima jer Europska središnja banka vodi politiku niskih kamata i

nastavlja provoditi program otkupa vrijednosnih papira.

“Nemoguće je točno predviđati kako će se kamate kretati, ali ono što smo rekli - da ove godine očekujemo da će kamate i dalje padati - to se ostvaruje. U ovom trenutku imamo jednu glavnu središnju banku koja je promijenila svoju politiku i počela dizati kamatne stope, a to je američki Fed, i Europsku središnju banku, za koju se očekuje da će na sljedećem svom zasjedanju Upravnog vijeća u listopadu ponovno odlučiti o promjeni okvira monetarne politike koji bi mogao ići u smislu smanjivanja njene ekspanzivnosti, što bi na kraju utjecalo i na kamatne stope”, rekao je Vujčić te dodao kako Hrvatska, krenu li kamate rasti na europskom tržištu, još uvijek - ako će voditi pametnu makroekonomsku i počne provoditi strukturne politike - ima mogućnosti amortizirati njihov rast smanjenjem premije na rizik zemlje.

Kad je riječ o izmjeni regulatornog okvira za operacije monetarne politike, HNB je napravio novi način formiranja kolaterala tako da se omogućilo bankama da koriste kratkoročne vrijednosne papire kao kolateral za dugoročne operacije, odnosno uveden je sustav upravljanja kolateralom putem skupa prihvatljive imovine za sve kreditne operacije HNB-a. Na ovaj način povećava se potencijalni iznos dugoročnog kreditiranja za banke s četiri milijarde na 38 milijardi kuna.

Krenu li kamate rasti na europskom tržištu, Hrvatska još uvijek ako će voditi pametnu makroekonomsku i počne provoditi strukturne politike - ima mogućnosti amortizirati njihov rast smanjenjem premije na rizik zemlje.

Boris Vujčić, guverner HNB-a

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA PBZ I INTESA SANPAOLO GRUPA

Nove dimenzije poslovanja s bankom Jedno od uspješnijih inovativnih rješenja PBZ-a svakako je prvo internet bankarstvo PBZ365@NET koje je uvedeno još 2000. godine piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

klijenti, dok su neki drugi, možda, bili uvedeni prerano i stoga nisu imali komercijalni uspjeh.

VIRTUALNA KARTICA

P KAKO BI PONUDU JOŠ VIŠE PRIBLIŽILE KLIJENTIMA, PBZ I INTESA SANPAOLO GRUPA KORISTE UMJETNU INTELIGENCIJU

rivredna banka Zagreb razvija nove usluge digitalnog bankarstva koje će biti dostupne do kraja godine.

Među novim funkcionalnostima digitalnog bankarstva PBZ-a ističu se brz prikaz stanja računa (Fast balance) na Apple Watchu i na mobilnim uređajima, nadalje, kvalificirani udaljeni elektronički potpis (tzv. digitalni potpis, #withSIGN), izravno plaćanje prema osobama s popisa kontakata u imeniku mobilnog uređaja unutar zajednice (#withPAY, Payments using phone number only), plaćanje odabranim primateljima (Pay favourites widget), aplikacija prilagođena za korištenje slabovidnih osoba te opcija brzog plaćanja bez autorizacije (tzv. pouzdani račun za plaćanja – Trusted accounts for payment).

Dinko Lucić, član Uprave PBZ-a za poslovanje sa stanovništvom, istaknuo je kako Intesa Sanpaolo Grupa, čija je članica Privredna banka Zagreb, kontinuirano ulaže u inovacije.

Međutim, dodao je, one nisu uvijek uspješne.

Određene inovativne proizvode prepoznaju

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Jedno od uspješnijih inovativnih rješenja PBZ-a svakako je prvo internet bankarstvo PBZ365@NET koje je uvedeno još 2000. godine. Valja istaknuti i najsuvremenije oblike plaćanja poput skeniranja 2D bar koda, beskontaktno plaćanje, kao i ono virtualnom karticom integriranom u mobilni telefon (usluga PBZ Wave2Pay).

Posebice su zanimljive i usluge dobivanja brze pozajmice preko internetskog/mobilnog bankarstva, trgovanje vrijednosnim papirima na Zagrebačkoj burzi putem internetskog ili mobilnog bankarstva (PBZ Investor), kao i inovativan način štednje automatskim uplatama na štedni račun e-Kasica.

Kako bi ponudu još više približile klijentima, PBZ i Intesa Sanpaolo Grupa koriste umjetnu inteligenciju. “Analizirajući ponašanje svojih klijenata, došli smo do podataka da oni u podružnicu Banke dolaze prosječno sedam puta godišnje i tamo provedu otprilike 10 minuta. Bankomate koriste četiri puta mjesečno i na njima se zadržavaju prosječno oko jedne minute. K tomu, pet puta mjesečno koriste internet bankarstvo, i to prosječno tri minute.

Mobilno bankarstvo, pak, koriste 26 puta mjesečno. Prosječno vrijeme koje pritom utroši korisnik je osam sekundi”, objasnio je dodajući kako u toj kratkoj interakciji između banke i klijenata umjetna inteligencija u realnom vremenu optimizira ponudu.

Uz nove funkcionalnosti BPZ digitalnog bankarstva predstavljen je još jedan novitet u poslovanju banke – korištenje elektroničke osobne iskaznice, uz postojeće potpisne pločice i digital deskove za automatizirano učitavanje osobnih podataka klijenata u sustav. Ovaj način identifikacije klijenata značajno će ubrzati procese u poslovnicama, uz visoki stupanj sigurnosti, napomenuo je Lucić.

SMARTCARD2017

NASTAVLJA SE PROMOCIJA SEPA-e U SEPA izravnom terećenju pružatelj usluge ugovara izravno terećenje direktno s potrošačem, svojim klijentom, i to bez obzira u kojoj banci klijent ima otvoren račun

N

a panel-raspravi o implementaciji SEPA izravnih terećenja u Republici Hrvatskoj, Sanja Milardović iz Financijske agencije istaknula je da je zbog svih prednosti odlučeno da se SEPA pravila primijene i na postojeća kunska izravna terećenja u svrhu širenja usluge. Financijska zajednica započela je razradu poslovnih pravila za provođenje naloga SEPA izravnih terećenja početkom 2014. godine, a prednosti SEPA-e prvenstveno su jedinstveno postupanje, jednaka pravila, isti formati i mogućnost poslovanja sa svim bankama sudionicama SEPA sheme, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore.

“Dodatna prednost je u činjenici da bi nas ta migracija dočekala s prelaskom na euro kao nacionalnu valutu, a mi ćemo barem u tom dijelu imati spreman sustav koji će olakšati sam prelazak”, dodala je Sanja Milardović.

Primjena SEPA izravnih terećenja u Hrvatskoj započeta je 5. lipnja 2017., uz rok od dvije godine prelaska postojećih korisnika na SDD, odnosno do 3. lipnja 2019. Prelaskom na SEPA izravno terećenje ne samo da se ujednačava terminologija, nego cijela usluga odgovara SEPA pravilima, s istim formatima za sve sudionike, te postaje jednaka onoj u ostatku Europske unije, uz iznimku što su trenutačno izravna terećenja u kunama.

U SEPA izravnom terećenju pružatelj usluge ugovara izravno terećenje direktno s potrošačem, svojim klijentom, i to bez obzira u kojoj banci klijent ima otvoren račun.

POZITIVNA ISKUSTVA PRVIH KORISNIKA Predstavnici banaka istaknuli su da predstoji daljnja promocija usluge u široj javnosti i ponuda novim primateljima i novim platiteljima.

Hrvatski SEPA forum (HSF), čiji su sudionici Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka, Financijska agencija, Ministarstvo financija, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora koja predsjedava

HSF-om, dosad je organizirao više od 60 radionica širom Hrvatske, a s organizacijom radionica nastavit će se i ubuduće.

Očekuje se da će se usluga SEPA izravno terećenje svakim danom sve više koristiti zbog jedinstvenih pravila, jednostavnosti i transparentnosti. U prilog tome idu i pozi-

HRVATSKI SEPA FORUM (HSF) DOSAD JE ORGANIZIRAO VIŠE OD 60 RADIONICA ŠIROM HRVATSKE tivna iskustva prvih korisnika te iskustva drugih članica Europske unije, posebice Njemačke, koja ima više naloga izravnih terećenja od klasičnih naloga za plaćanje, kreditnih transfera.

Panel rasprava održana je u sklopu međunarodne konferencije o čip karticama i plaćanjima u financijskim i drugim uslugama SmartCard2017 u Opatiji, a u raspravi su sudjelovali Sanja Milardović iz Fine, Jasminka Kovarik iz Erste banke, Damir Vunić iz Privredne banke Zagreb, Josip Franić iz Splitske banke, Manda Bjelica iz Zagrebačke banke, Ivan Pavić iz udruge Naš Hajduk i Lidija Bertol iz Tele2.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

CROSCO SE VRATIO U UKRAJINU Crosco je u ukrajinskoj regiji Poltava započeo bušenje na prvoj od 12 planiranih bušotina u toj regiji, čime se ta tvrtka iz sastava Ina Grupe vratila u Ukrajinu nakon 20 godina. Crosco je u Ukrajini prisutan na temelju ugovora osvojenih na međunarodnom natječaju i potpisanih ovoga ljeta s ukrajinskom nacionalnom kompanijom UGV. Ugovor je ukupne vrijednosti 47 milijuna

U sustavu i dalje visoka likvidnost I prošli tjedan bio je u znaku visoke likvidnosti depozitnih institucija. Dnevni višak likvidnosti na računima banaka kreće se oko 15 milijardi kuna. Uz tako visoku likvidnost sustava banke bez poteškoća održavaju prosječna stanja na računima za održavanje obvezne pričuve. Stoga je i potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama vrlo skromna, dok je istodobno ponuda kunskih sredstava iznimno obilna te su kamatne stope na najnižim razinama. Okolnosti na novčanom tržištu odražavaju se i na repo aukcije središnje banke. Stoga je u prošli ponedjeljak povučeno samo 30 milijuna kuna dodatne likvidnosti što pokazuje da je interes za dodatnom kunskom likvidnošću koja se nudi uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,3 posto jednostavno zanemariv. Za ovaj tjedan nije najavljena aukcija trezorskih zapisa budući da, prema kalendaru izdavanja, slijedi stanka bez aukcija trezorskih zapisa do kraja mjeseca listopada.

U uvjetima ovako visoke likvidnosti sudionicima bi zasigurno odgovaralo češće održavanje aukcija kako bi barem djelomično ublažili neravnotežu ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Već duže razdoblje na novčanom tržištu ne događa se ništa što bi potaknulo potražnju za kratkoročnim pozajmicama, odnosno smanjilo likvidnost u sustavu. Za sada nema ni naznaka bilo kakvih promjena, pa je realno očekivati da će se ove okolnosti zadržati i u posljednjem kvartalu godine.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

300

eura. Za prvu polovinu listopada planiran je početak bušenja na drugoj bušotini, kaže se u priopćenju Crosca.

ĐURI ĐAKOVIĆU UGOVOR OD 16,7 MILIJUNA KUNA Đuro Đaković Grupa i Đuro Đaković Industrijska rješenja potpisali su s Inom ugovor o proizvodnji i isporuci PPS splitter kolona te kolone deetanizera, vrijedan 16,75 milijuna kuna bez PDV-a. Riječ je o proizvodnji i isporuci PPS splitter kolona 391-C-201 i 391-C202 te kolone deetanizera 391-C101.

Ugovorom su obuhvaćeni radovi projektiranja, izrade, testiranja i isporuke kolona te izrade rezervnih dijelova, tehničke dokumentacije i tehničke usluge s pripremom i puštanjem u rad u Rafineriji nafte Rijeka.

200

100

0 25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela prema važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,92 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je blago oslabjela za 0,18 posto, u odnosu

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,978164

CAD kanadski dolar

5,113296

JPY japanski

jen 5,648395

CHF švicarski franak

6,545412

GBP britanska funta

8,49724

USD američki dolar

6,354026

EUR euro

7,497115

Izvor: HNB

primjena od 30.9.2017.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

EUR 25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

na švicarski franak hrvatska valuta je također oslabjela, i to za 1,19 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,49 kuna, američki dolar na 6,35 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,54 kune.

7,500

6,38

6,56

7,495

6,36

6,54

7,490

6,34

6,52

7,485

6,32

6,50

7,480 7,475

USD 25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

6,30 6,28

CHF 25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

6,48 6,46

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA IGH-u UGOVOR S GRUZIJSKIM TEHNIČKIM SVEUČILIŠTEM

Dinamičan tjedan na tržištima kapitala Trgovanje na Wall Streetu u prošlom tjednu protekao je u dobrom raspoloženju ulagača, unatoč očekivanjima da bi Fed u prosincu mogao povećati kamate. Premda bi to bilo već njegovo treće povećanje kamata od početka godine, ulagači nisu previše zabrinuti jer se procjenjuje da je američko gospodarstvo dovoljno snažno da to izdrži. Predsjednik SAD-a Donald Trump sredinom prošlog tjedna predložio je najveću poreznu reformu u zadnja tri desetljeća, kojom bi se smanjili porezi većini Amerikanaca, iako bi najveću korist imali oni imućniji te, naravno, poslovni sektor. Premda se očekuje žestoka borba u Kongresu zbog prijedloga porezne reforme, koju je Trump najavio još u izbornoj kampanji prošle godine, taj prijedlog podržava cijene na Wall Streetu i budi optimizam kod ulagača. Dobra kretanja na američkom tržištu kapitala odrazila su se i na azijskim te europskim burzama, a utjecala su i na rast cijena nafte. Posebno su dobro reagirale azijske burze gdje je zaustavljen pad cijena dionica koji je trajao gotovo cijeloga prošlog tjedna.

7380

22700

FTSE 100

Dow Jones

7360

22600

7340

22500

7320

22400

7300

22300

7280

22200

25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

6475

25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

5310

NASDAQ

6450

5300

6425

5290

6400

5280

6375

5270

6350

5260

CAC40

25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

12800

25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

20500

DAX

12750

20450

12700

20400

12650

20350

12600

20300

12550

NIKKEI 225

20250

25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

Institut IGH potpisao je ugovor o suradnji s Gruzijskim tehničkim sveučilištem.

Ugovorom se predviđa suradnja na daljnjem razvoju akademskih programa, aktivnost IGH u radu savjetodavnog vijeća poslodavaca, praksa gruzijskih studenata u podružnici IGH i stipendiranje pet najuspješnijih studenata master programa na tamošnjem građevinskom fakultetu.

IGH također surađuje s gruzijskim ministarstvom cesta na projektu rekonstrukcije cestovne infrastrukture i na nekoliko projekata cestogradnje.

25.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9.

PODRAVKI NOVI UGOVOR O SURADNJI MIROVINSKI FONDOVI

fond

Blagi rast Mirexa

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

28.09.

132,19130

0,1678

3,60

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 238,1410 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,31 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 132,1913 bodova što predstavlja rast od 0,09 posto. Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosio je 123,3688 bodova, te je zabilježio rast od 0,23 posto.

AZ - A

28.09.

132,03710

0,1266

2,75

Erste Plavi - A

28.09.

131,08230

0,2116

2,12

PBZ CO - A

28.09.

137,52260

0,1316

5,13

Raiffeisen OMF - A

28.09.

130,20580

0,2422

5,12

MIREX B

28.09.

238,14100

0,1748

1,94

AZ - B

28.09.

236,54360

0,1104

0,57

Erste Plavi - B

28.09.

247,44160

0,2222

2,12

MIREX - tjedni

kategorija B

PBZ CO - B

28.09.

221,90240

0,1874

1,73

0,4%

Raiffeisen OMF - B

28.09.

244,71790

0,2232

3,66

0,3%

kategorija C

MIREX C

28.09.

123,36880

0,0558

4,47

AZ - C

28.09.

120,45410

0,0190

4,67

0,1%

Erste Plavi - C

28.09.

122,54490

0,0866

3,46

0,0%

PBZ CO - C

28.09.

122,46650

0,0440

3,78

Raiffeisen OMF - C

28.09.

127,41390

0,0898

4,88

0,2%

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

28.09.

231,75790

0,2600

2,27

1,5%

AZ Profit

28.09.

255,63360

0,1340

-3,44

2,0% 1,0%

Croatia osiguranje

28.09.

159,05230

0,1363

0,51

0,5%

AZ Benefit

28.09.

254,39890

0,1075

2,89

0,0%

Erste Plavi Expert

28.09.

209,03190

0,2103

1,47

-0,5%

Erste Plavi Protect

28.09.

199,11620

0,0917

2,50

28.8.

4.9.

12.9.

20.9.

28.9.

Ministarstvo hrvatskih branitelja i Podravka potpisali su sporazum o suradnji u realizaciji potencijalnog otkupa poljoprivrednih proizvoda

braniteljskih zadruga za potrebe prerade Podravke za razdoblje od 2018. do 2020. Uz poslovnu suradnju vezanu uz otkup poljoprivrednih proizvoda Podravka će, kako se navodi u propćenju, pružati i stručnu pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji od početka vegetacijskog razdoblja do berbe, a koja se odnosi na edukaciju, osiguranje repromaterijala te nadzor proizvodnje i kvalitete.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ODAŠILJAČI I VEZE Tvrtka Odašiljači i veze otvorila je novouređenu poslovnu zgradu u Zagrebu, u čije je uređenje uložila nešto više

od šest milijuna kuna.

U ovoj kompaniji kao najvažnije planove koji bi se trebali provesti u iduća dva mjeseca navode puštanje u probni rad digitalnog radija s novom tehnologijom, projekt za rano otkrivanje i prevenciju požara, sustav panoramskih kamera koji će uskoro u komercijalnu uporabu te gradnju agregacijske mreže za širokopojasni pristup internetu.

ADDIKO PAKETI ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE Addiko banka proširila je svoju ponudu za male i srednje poduzetnike s dva nova paketa – Addiko Plus i Addiko Flat. Mali i srednji poduzetnici u sklopu Plus i jedinstvenog Flat paketa dobivaju sve potrebne i najčešće korištene usluge kao što su: održavanje računa, mobilno i internetsko bankarstvo, Visa Electron i Visa Business kartice ili pogodnosti u platnom prometu. Addiko Flat paket pritom pruža fiksne troškove za bezgotovinska kunska plaćanja bez obzira na broj i volumen transakcija te uključuje neograničeni kunski međubankovni platni promet putem internetskog i mobilnog bankarstva.

Crobexi pali za jedan posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu znatno pala u odnosu na tjedan ranije.

Dionički promet je umanjen za 52 posto te je iznosio 37,6 milijuna kuna, od čega se 2,7 milijuna kuna odnose na blok promet dionicama HT-a. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je gotovo 27,5 milijuna kuna, što predstavlja 80 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa.

Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, nakon prošlotjednog porasta zabilježili su pad od

jedan posto. Crobex je sa 1.829,42 boda umanjen na 1.811,12 bodova. Crobex10 je pao za 1,01 posto na 1.073,98 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,88 posto koliko je umanjen CROBEXturi do 2,12 posto koliko je uvećan CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,13 posto, a CROBIStr za 0,21 posto. Najlikvidniji je HT s prometom u iznosu od 10,7 milijuna kuna, od čega se 2,7 milijuna kuna odnosi na blok transakciju, a cijena njegovih dionica je pala za 1,35 ZAGREBAČKA BURZA posto na 176 kuna. Povlaštenim dioniTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE cama Adris Grupe trgovalo se u iznoUKUPAN TJEDNI PROMET: 207.767.282,37 kn su od 4,9 milijuna kuna, a pojeftinile TJEDNI DIONIČKI PROMET: 37.561.118,83 kn su za 0,78 posto na 434 kune. Atlantic index zadnja vrijednost tjedna promjena Grupa je tjedan zaključila prometom 1.811,1200 -1,00% CROBEX od 3,1 milijun kuna i padom za 0,49 1.073,9800 -1,01% CROBEX10 posto na cijenu od 802,05 kuna. Naj110,9989 +0,13% CROBIS više su pojeftinile dionice Dalekovoda, 165,5188 +0,21% CROBIStr za 7,06 posto na 20,40 kuna, a njima

Top 10 po prometu

HT d.d.

ADRIS GRUPA d.d.

ATLANTIC GRUPA d.d.

Valamar Riviera d.d.

Arena Hospitality Group d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

KONČAR d.d.

PODRAVKA d.d.

Dalekovod d.d.

10 dionica s najvećim rastom cijene

PETROKEMIJA d.d.

SLATINSKA BANKA d.d.

AUTO HRVATSKA d.d.

SPIN VALIS d.d.

INSTITUT IGH d.d.

INGRA d.d.

HOTELI BRELA d.d.

JADROPLOV d.d.

HTP KORČULA d.d.

ISTARSKA KRED. BANKA d.d.

10 dionica s najvećim padom cijene

Granolio d.d.

VIADUKT d.d.

ULJANIK d.d.

TEHNIKA d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

Dalekovod d.d.

ULJANIK PLOVIDBA d.d.

JADRANSKO OSIGURANJE d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

RIZ-ODAŠILJAĆI d.d.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-1,35% -0,78% -0,49% -2,86% -1,93% -5,95% -1,21% -0,77% -0,11% -7,06%

176,00 434,00 802,05 43,18 462,90 33,81 408,99 695,10 296,99 20,40

10.706.491,00 4.911.149,74 3.117.948,81 2.783.951,30 2.270.993,43 2.051.021,46 1.836.056,86 1.093.408,72 774.469,20 577.916,65

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+29,34% +11,61% +11,07% +8,80% +6,22% +5,32% +4,92% +4,33% +3,81% +3,60%

10,80 34,60 699,77 680,00 255,00 3,76 16,00 31,31 68,98 1.150,00

107.208,42 2.186,70 15.011,20 6.800,00 145.169,86 491.889,55 1.504,00 6.532,90 1.241,64 70.300,10

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-50,00% -48,89% -17,24% -11,39% -7,46% -7,06% -6,80% -6,38% -5,95% -5,94%

10,00 9,20 14,07 350,00 36,00 20,40 136,99 2.715,00 33,81 57,00

13.205,90 151.318,92 9.090,62 269.866,22 9.635,99 577.916,65 178.902,74 27.361,06 2.051.021,46 44.628,75

je ostvaren promet od 578.000 kuna. Đuro Đaković je tjedan zaključio cijenom od 33,81 kune, što predstavlja pad od 5,95 posto, i prometom od gotovo 2,1 milijun kuna. Dionicama Valamar Riviere cijena je umanjena za 2,86 posto na 43,18 kuna, a trgovane su u iznosu od 2,8 milijuna kuna.

Arena Hospitality Grupa bilježi zadnju cijenu od 462,90 kuna i promet od 2,3 milijuna kuna, a po cjenovnom padu slijedi najlikvidniji HT za 1,35 posto. Atlantska plovidba bilježi pad od 1,21 posto odnosno zadnju cijenu od 408,99 kuna te 1,8 milijuna kuna prometa. Idući je povlašteni Adris s padom od 0,78 posto, a slijedi ga Končar EI s padom od 0,77 posto na cijenu od 695,10 kuna te prometom od 1,1 milijun kuna.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI BLAGI RAST GRAĐEVINSKIH RADOVA

Većina fondova zabilježila rast Među 84 otvorena investicijska fonda prevladavaju fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 56 fondova, palo ih je 27, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 12. Najviše je porastao KD Energija, za 2,67 posto. Od sedam posebnih fondova poraslo ih je pet, dok je Raiffeisen zaštićena glavnica zabilježio tjedan bez postotne promjene. Od 14 mješovitih fondova devet ih bilježi rast vrijednosti udjela. Addiko Balanced predvodi dobitnike s uvećanjem vrijednosti od jedan posto.

Od 15 obvezničkih fondova pala su tri fonda.

Najviše je, za 1,39 posto, porastao Neta Emerging Bond. Rast vrijednosti bilježi 18 od 21 novčanog fonda. Najviše je, za 0,03 posto, cijena udjela porasla fondu PBZ Dollar. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježi ZB BRIC+ s rastom od 15,63 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic s rastom od 5,26 posto, dok je najuspješniji mješoviti fond PBZ Conservative 10 s prinosom od [Iva Skorin] 4,34 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 21.9.2017. do 28.9.2017. vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,6617 KD Victoria € 12,0409 Addiko Growth $ 183,4522 ZB trend kn 15,0091 KD Prvi izbor € 147,2045 ZB euroaktiv kn 102,3947 Capital Breeder € 131,8241 KD Europa € 11,7397 PBZ Equity fond kn 114,3718 HPB Dionički € 83,4173 Erste Adriatic Equity kn 85,8792 Neta Global Developed kn 113,2935 ZB aktiv € 112,7763 InterCapital SEE Equity $ 15,8301 Platinum Global Opportunity kn 6,0177 KD Nova Europa kn 44,1410 OTP indeksni € 105,8182 Platinum Blue Chip kn 449,0334 Neta Frontier € 100,8516 OTP Meridian 20 kn 89,0800 A1 kn 153,8747 Alpen.Special Opportunity kn 58,4129 Neta New Europe € 86,5621 KD BRIC kn 8,7420 KD Energija € 110,3578 ZB BRIC+ € 165,4041 Allianz Equity $ 20,8796 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 121,0900 Raiffeisen Dynamic € 107,5100 Raiffeisen Harmonic 104,1600 Raiffeisen zaštićena glavnica € € 104,5907 ZB Future 2025 € 103,7423 ZB Future 2030 € 103,2817 ZB Future 2040 € 103,7517 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 163,0711 ZB global € 15,4089 PBZ Global fond € 13,8357 Addiko Balanced kn 130,3547 KD Balanced kn 106,2582 HPB Global € 15,5084 OTP uravnoteženi kn 165,9940 Allianz Portfolio € 116,3151 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

-0,43 1,32 -0,06 1,56 1,03 -0,19 0,96 -0,64 -0,07 -1,63 0,47 -0,45 -0,33 -0,61 1,00 0,04 0,28 1,21 -0,65 -1,45 0,90 -0,52 -1,06 2,67 -0,40 -0,55 0,41 0,51 -0,81 0,00 0,64 0,81 0,79 0,79 0,09 0,82 1,00 0,05 -0,16 -0,15 0,10 0,18

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,2358 You Invest Active € 104,3805 You Invest Balanced € 104,9638 You Invest Solid € 103,8806 PBZ Flexible 30 fond € 96,4444 OTP Absolute € 104,9909 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,9874 ZB bond € 15,0936 Addiko Conservative € 180,5600 Raiffeisen Bonds € 136,0014 PBZ Bond fond € 222,0407 InterCapital Bond € 165,4971 HPB Obveznički kn 81,5226 Neta Emerging Bond € 121,0443 Erste Adriatic Bond € 107,9900 Raiffeisen Classic kn 104,0687 PBZ Short term bond fond $ 105,9622 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2766 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0534 Erste Local Short Term Bond € 99,9735 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,4010 OTP Short-term bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5012 PBZ Novčani fond kn 175,9398 ZB plus € 150,7794 ZB europlus BE € 150,7794 ZB europlus BK € 128,7555 PBZ Euro Novčani kn 158,0800 Raiffeisen Cash kn 151,8131 Erste Money kn 152,6873 Addiko Cash $ 133,4690 PBZ Dollar fond kn 143,9987 HPB Novčani kn 133,3724 OTP novčani fond kn 130,5437 InterCapital Money kn 1373,8646 Locusta Cash kn 118,5947 Allianz Cash € 116,2265 Erste Euro-Money kn 111,5569 Auctor Cash € 106,1400 Raiffeisen euroCash € 106,4218 HPB Euronovčani kn 106,8091 Neta MultiCash € 102,1414 OTP euro novčani kn 1001,9019 Zodaks Cash

-0,01 -0,01 -0,02 0,18 0,84 0,20

naziv(fond)

valuta

0,08 0,18 0,19 0,14 0,12 0,09 1,39 0,12 0,15 0,24 -0,10 -0,11 -0,00 0,01 0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 -0,00 0,00 0,03 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,01 0,00 0,02 0,00 -0,01 0,02 0,01

Obujam građevinskih radova u srpnju ove godine bio je 0,7 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema privremenim sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, indeks obujma građevinskih radova bio je u srpnju manji za 0,9 posto u odnosu na lipanj. U prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje građevinska je aktivnost prema izvornim indeksima porasla za 1,6 posto.

POKRENUT POSTUPAK PRODAJE CLUBA ADRIATIC Centar za restrukturiranje i prodaju pokrenuo je postupak prodaje državne turističke tvrtke Club Adriatic objavom javnog poziva za iskazivanje interesa za kupnju poslovnih udjela u tom

trgovačkom društvu. U javnom pozivu objavljenom na web stranicama CERP-a navodi se da se u Clubu Adriatic prodaju tri poslovna udjela ukupne nominalne vrijednosti od gotovo 121 milijun kuna, što čini stopostotni udjel u temeljnom kapitalu. Zainteresirani investitori zanimanje za tu kupnju mogu iskazati pismom namjere s rokom dospijeća 5. listopada do 15 sati.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

KNJIGOMETAR Jessie Burton

Muza Profil

Naš duboki očaj jednostavna je i topla priča koja plijeni odmjerenom dozom nježnosti i mudrosti. Dvojici sredovječnih cimera, Enderu i Četinu, događa se Nihal, djevojka koja im spletom nesretnih okolnosti ulazi u stan i poremeti njihov ustaljeni životni ritam, a u srcima napravi pravu zbrku. Sentimenti koje je izvukla iz njih zbunit će dvojicu dugogodišnjih prijatelja, baciti ih u najdublji očaj, ali i natjerati da preispitaju svoj odnos, vlastite unutarnje svjetove, svoje žudnje i tlapnje...

Elizabeth Gilbert

Signatura svih stvari V.B.Z.

U knjižare je stigao novi roman autorice golemog svjetskog bestselera Minijaturistica. Riječ je o strastvenoj i očaravajućoj priči o žudnji, ambiciji i načinima kojima povijest oblikuje i određuje naše živote, priča je o životu dviju mladih žena: imigrantice koja živi u Londonu šezdesetih godina i boemke koja živi u Španjolskoj tridesetih godina prošlog stoljeća. Jessie Burton ovim je romanom ponovila uspjeh Minijaturistice osvojivši kritičare i vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga.

Barış Bıçakçı

Naš duboki očaj HENA com

Roman prati sudbinu obitelji Whittaker, počevši od Henryja koji s vremenom stječe golemo bogatstvo. Njegova kći Alma, rođena 1800., botaničarka je velikog talenta. Ona se bori s ograničenjima koja tadašnji svijet nameće ženama i pitanjem: što znači biti neudana žena i znanstvenica u to doba?

Njezina strast za znanošću isprepliće se s neostvarenim senzualnim i erotskim željama. Znanstvena istraživanja vode je u proučavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlači svijet duhovnog i magijskog.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

Louise Jensen

Sestra Mozaik knjiga

Grace se promijenila otkad joj je umrla najbolja prijateljica Charlie. Proganjaju je Charlieine riječi, njihov posljednji susret. U potrazi za odgovorima, otvorit će staru Charlieinu kutiju s uspomenama.

Uskoro će joj postati jasno da o mnogim stvarima nije imala pojma. Kad Grace krene u potragu za Charlieinim ocem pojavit će se Anna, djevojka koja tvrdi da je Charlieina sestra. Pronašavši Annu, Grace će imati osjećaj da je pronašla novu obitelj, a Anna će se udomaćiti u kući koju Grace dijeli sa svojim dečkom Danom. Ali nešto nije u redu...

Detektivka Erika Foster pozva- Robert Bryndza na je na mjesto ubojstva. Žrtva, poznati liječnik, pronađen je Noćna grabežljivica ugušen u svome krevetu. Zglo- Znanje bovi su mu čvrsto povezani i prozirna plastična vrećica navučena mu je preko glave. Nekoliko dana poslije, nađena je druga žrtva ubijena na identičan način. Erika i njezin tim započinju istraživati slučaj te otkrivaju da iza svega stoji proračunati serijski ubojica koji dugo promatra svoje žrtve prije nego se odluči napasti. Erika će učiniti sve kako bi zaustavila ubojicu prije nego što napadne ponovno, no žrtve nisu jedine koje promatra Noćna grabežljivica...

Christina Pirello

Juhe i variva Planetopija

Guste, bistre, povrtne, pikantne, blage, s mahunarkama, s tjesteninom… juhe su obvezne na meniju u sva godišnja doba. Juha ili bogato varivo najbrže će nas nahraniti, ali i utjecati na naše raspoloženje, pa ovisno o sastojcima i načinima pripreme može potaknuti živahan razgovor za stolom ili nas opustiti, otvoriti nam apetit ili nas zasititi kao samostalan obrok.

Od limunaste juhe od poriluka, pjenušave juhe od mrkve do toskanske juhe s kruhom i bogatih variva s mahunarkama, u ovoj će se knjizi naći juha za svačiji ukus.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Protupoplavna zaštita MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protivpoplavnazastita.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju proizvoda za obranu od poplava na području Hrvatske. Kontakt: Tomaž Umek, info@mt2.si.

Elektrooprema za dizala Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, 01/6548 085.

Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com.

Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj.

Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37 16 7686 933.

Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com.

Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Rekonstrukcija Palače šećerane

Grad Rijeka traži izvođenje radova rekonstrukcije Palače šećerane u bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić, Krešimirova 28. Procijenjena vrijednost radova je 26,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. studenoga.

Rezervni dijelovi, popravak i servis strojeva za građevinarstvo

Grad Zagreb nabavlja rezervne dijelove, popravak i servis strojeva za građevinarstvo, u dvije grupe. Procijenjena vrijednost nabave je 4,4 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 23. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, info@galmet-zagreb.com, 01/3768 239.

Suradnja Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima. Kontakt: kontakt@ zborowski-wafle.pl, +4868 329 0160.

Kućanski proizvodi Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +4841 386 900.

vrijednost nabave je 2,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Izrada strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama

Grad Zagreb traži izradu strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grupe Zagrebački holding.

Procijenjena vrijednost nabave je 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 10. listopada.

Održavanje mrežne infrastrukture

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge održavanja mrežne infrastrukture. Procijenjena vrijednost radova je 863.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. listopada.

Usluge snimanja i produkcije TV i radioemisije o EU fondovima

Osobna i prijenosna računala

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije traži usluge snimanja i produkcije TV emisije i radioemisije o EU fondovima. Procijenjena

HZZO nabavlja osobna i prijenosna računala. Procijenjena vrijednost je 2,5 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 26. listopada.

REGIJA Lokomotive

Slovenske železnice-Tovorni promet nabavlja nove dizel lokomotive. Rok za dostavu ponuda je 6. listopada.

Projekt zaštite od poplava

Ministarstvo finansija i trezora RS-a nabavlja usluge izrade mjera zaštite od poplava u Bijeljini. Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

Osiguranje vozila

Ministrstvo za obrambo Republike Slovenije nabavlja usluge osiguranja prijevoznih sredstava. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Terenska računala, tableti i laptopi

Državna agencija za istrage i zaštitu nabavlja terenska računala, tablete i laptope. Rok dostave ponuda je 11. listopada.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA I ZADRUŽNI DOM Kuća i dvorište ukupne površine 493 metra četvorna, prodaju se za 2.352.004,36 kuna u Novalji. Dražba će se održati 3. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borellia 9, soba 101/a (I. kat). Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina, odnosno iznos od 235.200,43 kune plaćen na žiro-račun Suda HR2523900011300000793, model HR00, poziv na broj 1104415.

Prodaje se pašnjak površine 1121 metar četvorni za 1.090.000 kuna u naselju Soline, Općina Dobrinj. Dražba će se održati 3. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci Stalna služba u Krku, Bodulska br. 2/D, Krk, sudnica 25/I. kat. Na prvom ročištu za javnu dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno za cijenu manju od 726.666,67 kuna. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su dale jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje isključivo na račun Suda broj HR0323900011300002256, model HR00, poziv na broj 04-01-2153-2015.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se zadružni dom i dvorište ukupne površine 2816,14 metara četvornih za 1.166.400 kuna u Šenkovcu. Rok za dostavu ponuda je 5. listopad. Ponude se dostavljaju u pisanom obliku na adresu: Glumina banka d.d. u stečaju 10000 Zagreb, Lipovečka 1, PP 215, s naznakom “Ponuda - ne otvarati”. Ponuda mora sadržavati: ponuđenu cijenu, rok i način plaćanja, dokaz o uplati jamčevine u iznosu od 10 posto početne cijene nekretnine, uplaćene

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

na žiro-račun HR54 2500009-1101063548 Addiko Bank, na ime Glumina banka d.d. u stečaju, Zagreb, Lipovečka 1. Ponude za kupnju nekretnine koje ne sadrže dokaz o uplati jamčevine neće se uzimati u obzir. Sve poreze i troškove u svezi s kupnjom snosi kupac. Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno čime su isključeni svi naknadni prigovori. Obavijesti se mogu dobiti na broj telefona 01/ 2332 344.

Prodaje se kuća i dvorište ukupne površine 688 metara četvornih u Zagrebu za 7.356.390,44 kune. Dražba će se održati 5. listopada u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 327/III. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti nekretnine, odnosno ne za manje od 3.678.795,22 kune. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, odnosno iznos od 735.639,04 kune. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod Hrvatske poštanske banke broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-560-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Prodaju se nekretnine tvornice DIP u Karlovcu za 30.049.512,64 kune. Dražba će se održati 9. listopada u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba br. 129/I. Razgledavanje nekretnine bit će 6. listopada u 9 sati u Karlovcu u Mihanovićevoj ulici. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potrebno uplatiti na račun Općinskog suda u Karlovcu broj HR2023900011300000592, poziv na broj 1112-17-2.

Gradilište ukupne površine 597,04 metra četvorna prodaje se za 420.356,30 kuna u Zagrebu. Rok za dostavu ponuda je 6. listopada, dok će javno otvaranje ponuda biti 9. listopada u 13 sati u uredu javne bilježnice Ljiljane Herceg Miličević, Jurišićeva 1, visoko prizemlje, u Zagrebu. Ponude se dostavljaju stečajnom upravitelju na adresu Gamont d.o.o. u stečaju, p.p. 211, 10200 Zagreb, s naznakom “Ponuda na oglas”. Razgledavanje nekretnine moguće je nakon najave na mobitel 099/2185 006. Ponuđač je dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 posto početne cijene što iznosi 42.035,63 kune, zaključno s danom 6. listopada na IBAN stečajnog dužnika Gamont d.o.o. otvoren kod RBA d.d. HR5324840081106538050, s naznakom “Jamčevina za kupnju Gradilišta Jankomir”.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju nalaze se na procurement.rd@ pim.gov.rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj natječaja nalaze se na web stranicama www.obnova. gov.rs/english/public-procurement.

Kabeli Swissgrid AG, Prilly – Malley, Švicarska, traži nabavu kabela. Natječaj je otvoren do 24. listopada. Adresa profila kupca: www.swissgrid.ch.

Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen.

Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=984497. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Swissgrid AG, Route des Flumeaux 41, Prilly – Malley 1008, Suisse, Katia Schmidlin, katia.schmidln@swissgrid.ch.

Tehničko projektiranje Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, Bydgoszcz, Poljska, traži nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave se predaju na Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, ul. Jagiellońska 42, 85-097 Bydgoszcz, Edyta Czerniejewska, 85-097 Bydgoszcz, Polska, edyta.czerniejewska@psgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Popravak sigurnosne opreme Madridski Metro traži nabavu usluga popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 17. listopada. Više podatka o nadmetanju može se naći na Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Cavanilles, 58, Servicio de Contratación, 28007 Madrid, Espana, Ger. Contratacion@metromadrid.es.

Elektronički pristup podacima: www.metromadrid.es/ es/acceso_proveedores/licitaciones//index_ en_curso.html. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: www.metromadrid. es/es/acceso_proveedores/Presentar_Ofertas/ index.html.

Proizvodi za čišćenje Norsk Tipping AS, Hamar, Norveška, traži nabavu različitih proizvoda za čišćenje. Natječaj je otvoren 23. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/156859. Dodatne informacije dostupne su na Norsk Tipping AS, 925 836 613, Postboks 4414 Bedriftssenteret, Hamar 2325, Norway, Erik Johannesen, erik.johannesen@norsktipping.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

Sigurnost Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Basel, Švicarska, traži nabavu usluga na području sigurnosti. Natječaj je otvoren do 23. listopada. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=985077. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, kfoeb@bs.ch.

Usluge osiguranja od šteta ili gubitaka Garde AS, Moholt, Trondheim, Norveška, traži usluge osiguranja od šteta ili gubitaka.

Natječaj je otvoren do 20. listopada. Adresa profila kupca: https://eu.eu-supply.com/ ctm/Company/CompanyInformation/Index/256356. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=194329&B=KGVLIGHT Dodatne informacije dostupne su na Garde AS, 986 187 960, Postboks 1954, Moholt, Trondheim 7448, Norveška, Janniche Holterman, jh@ garde.as. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=194329&B=KGVLIGHT.

2. listopada 2017. | broj 3998 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

PRIVREDNI VJESNIK

SALONI CROATA

Kupnja savršene košulje nije kvantna fizika Oblačeći košulju savršenog kroja osjećate potpunu nu u kontrolu i ti računa o veličini, samopouzdanje, no pri njenoj kupnji morate voditi detaljima, kopčanju, materijalu, šavu i porubu

L

egendarna japanska modna dizajnerica Rei Kawakubo jednom je izjavila da ako bi morala dizajnirati samo jedan odjevni predmet, onda bi to bila bijela košulja.

Naime, ona je osnova muške garderobe, prva stvar koju oblačite i zadnja na vašoj liniji obrane. Kada je zakopčate ujutro, osjećate se samopouzdano, nepobjedivo, osjećate da imate potpunu kontrolu nad stvarima. Oblačeći svježu, čistu košulju savršenog kroja osjećate potpunu kontrolu i samopouzdanje. No takva košulja nije bilo koja. Puno je detalja koje morate pogoditi kako biste imali taj osjećaj. Unatoč tome, kupnja savršene košulje nije kvantna fizika. Možete je naći u svojoj blizini, samo morate znati sljedeće principe: VELIČINA - prvi korak u kupovini košulje je veličina. Kvalitetne košulje imaju dvije veličine: prva je opseg vašeg vrata, a druga dužina ruku.

DETALJI - sve je u detaljima. aljjima. Iako vam se možda pri odobiru bojaa čini najvažnijom, ju u stil. Nije svejeddetalji su ti koji određuju o koja je no kakav je ovratnik, orukvice, vrsta gumba na košulji.i. Uzorci na tkano poklapati, a nini se moraju savršeno francuski šav) bočni šav na košulji (francuski ći od ostalih. mora biti znatno čvršći zn niji izgled.

On daje čišći i precizniji ržži formu Fišbajn, umetak koji drži i kragne, mora se moći izvaditi štetio prije pranja kako ne bi oš oštetio kragnu.

MODNI BREND CROATA NUDI I JEDINSTVENE KOŠULJE CROATA UNUM KOJE MOŽETE SAMI KREIRATI KOPČANJE - ne zanemarite gumbe, Mother of pearl gumbi od školjke spadaju među one najljepše i najposebnije jer se posebnim noževima režu dijelovi školjki.

Bitan je i prvi gumb na ovratniku, on mora biti ručno šivan u obliku uspravne strelice  što je obilježje visokokvalitetnih košulja.

Poželjno je i da košulja ima rupice namijenjene za dugmad za orukvice što se smatra obilježjem dizajnerskih košulja.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3998 | 2. listopada 2017.

MATERIJAL - egipatski ki pamuk k je j potput no prirodan. On je prozračan, a njegova duga vlakna, čistoća i finoća omogućuju prirodan decentan sjaj, posebno mekan osjećaj tkanine te pomažu dugom vijeku trajanja takve košulje. Košulja mora biti napravljena u 2 PLY, što znači da je tkanina napravljena od gušće isprepletenih vlakana kako bi bila što bogatija i otpornija, a mora se šivati pod kutem od 45 stupnjeva kako bi košulja na tom dijelu bila udobnija. Materijal na taj način postiže prirodnu elastičnost. ŠAV I PORUB - što je sitniji i precizniji šav na kragni i orukvicama to je košulja kvalitetnija (šest i sedam uboda po centimetru je idealno). Porub treba biti što bliže rubu.

I ne zaboravite: dobro odabrana košulja se ne izvlači iz hlača.

Saloni hrvatskog modnog brenda Croata mjesta su gdje ćete pronaći košulju koja vam v stoj kao salivena. Ako želite stoji košulju u visoke kvalitete, isprobajte premium liniju ko košulja Croata Dubrovnik, a tu su i košulje Croata Unum koje možete sami kreirati. k Posebna pažnja posvećuje se odabiru odaabiru vrhunskih vrh tkanina te dizajnu detaljaa čijom k kombinacijom kupac stvara jedi instvenu košulju. Košulja se kroji u jedinstvenu sklladu s tjelesnim tje skladu mjerama i željama.

Perrsonalizi Personalizirane košulje krasi vrhunskaa izvedba šivanja, imaju dugmad od sede efa, a kupac kup svoju košulju potpisuje sedefa, osobn nim inicijalima. inicij osobnim

POKROVITELJ:

MEDIJSKI POKROVITELJ: