Pv 3986

| Euro da ili ne? | Industrija boja i lakova | TAMAN OSVAJA SVIJET |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

10. srpnja 2017., godina LXIV, broj 3986

TEMA TJEDNA: Investicije u turizmu

Ove godine 800 milijuna eura, dogodine isto toliko intervju

Michael Eyre

Europska franšizna federacija (EFF)

Hrvatska četiri godine u eu

Povećanje izvoza i odljev radne snage

Analiza HGK: BDP iz županija

Velike razlike u razvijenosti

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

sadržaj

3986 / 10. srpnja 2017.

TEMA TJEDNA

6

6

Ulaganje u kvalitetu nužno je želimo li produžiti turističku sezonu i privući goste različitih profila

Investicije u turizmu Ove godine 800 milijuna eura, dogodine isto toliko

INTERVJUI 12

Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije (EFF) Nema boljeg biznisa od franšiznog biznisa

38

Kristina Nuić Prka, predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske Mi nismo samo naratori, nego ambasadori naše zemlje

AKTUALNO

34

Taman su ručno rađene čokolade u kojima se kombinira tradicionalna metoda izrade s modernim pristupom

16

Ususret petoj godini članstva Hrvatske u EU Povećanje izvoza i odljev radne snage

26

Transparentnost proračuna jedinica lokalne samouprave Sve transparentnije, ali...

42

Euro - da ili ne?

Treba li nam zajednička valuta

PV ANALIZA

12

18

Industrija boja i lakova Tko je preživio, o(p)stat će

22

Županije i bruto domaći proizvod Velike razlike u razvijenosti

ANALIZA hgk

Michael Eyre

PRIČA S RAZLOGOM 34

Manufaktura Malo&Slatko Čokolade s potpisom

SVIJET FINANCIJA 55

Istraživanje Mastercarda Bilo kuda, kartica svuda

64

Hrvatska kao mamac za filmske ekipe Pala posljednja klapa McMafije

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Gordana Restović

Forum filmske industrije Pulski filmski festival postao je mjesto sklapanja poslova i kvalitetnog predstavljanja cijele jedne grane umjetnosti koja ima veliki gospodarski potencijal

K Gordana Restović, ravnateljica Pulskog filmskog festivala

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ao jedan od najstarijih filmskih festivala u svijetu, ali jedini nacionalni, Pulski filmski festival sa svoje 64 godine postojanja ima veliku ulogu u predstavljanju filmskih ostvarenja, kao i okupljanju cijele filmske industrije.

Festival se kroz vrijeme i uz nove svjetske trendove pozicionirao kao važno mjesto gdje se mogu vidjeti najnovija hrvatska ostvarenja te recentni odabir međunarodnog, studentskog i dječjeg programa. Uz radionice, profesionalna predavanja, okrugle stolove, predstavljanja knjiga filmske tematike i razne susrete filmskih djelatnika i gostiju, to bude vrlo živo i važno mjesto. Mjesto gdje će se umjetnička ostvarenja pohvaliti i nagraditi, otvoriti važna pitanja za filmsku struku te dogovoriti razni poslovi i suradnje.

Kad govorim o filmskim djelatnicima, onda tu mislim na redatelje, glumce, scenariste, montažere, producente, glazbenike, majstore svjetla i tona, scenografe, šminkere, fotografe, filmske kritičare, povjesničare, arhiviste, distributere, novinare... - to je cijeli jedan svijet ljudi koji živi za film i od filma. Njihov je rad podložan kritici i svakako je 5000 gledatelja u Areni strašan sud, ali to je posebna draž našeg festivala i rijedak trenutak koji na kraju ipak svi priželjkuju.

Upravo zato Festival mora biti mjesto gdje im se ukazuje dostojna pažnja i gdje se trebaju slaviti njihova ostvarenja jer, pozivajući se na zvjezdano nebo iznad Arene, ne smijemo zaboraviti da su upravo oni jedine prave zvijezde tih večeri. U današnje vrijeme digitalizacije, mogućnosti gledanja filmova online, borbe producenata za svjetsko tržište, brze distribucije i raznih platformi vrlo je teško zadržati sva premijerna prikazivanja pa su zato ona posebno tretirana i s pažnjom iščekivana. No na taj način sve veći fokus na Festivalu dobiva okolni sadržaj i mogućnost da, osim filmova, posjetitelji imaju i pravi “filmski” doživljaj, a Pula to zasigurno pruža. Na našem festivalu u ovom trenutku radi više od 50 suradnika, a taj će broj tijekom festivala biti znatno veći. Uključeno je četrdesetak volontera, odrađene su sve javne nabave za

4 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

projektore, rasvjetu, razglas, zaštitarske službe, vatromete i tiskanje, osigurane su sve potrebne dozvole i uključena javna gradska trgovačka društva, ugovoreno je više od 1000 noćenja, 20 lokacija, medijska praćenja, osigurano više od 200 filmova i još štošta, ali to je samo nagovještaj velikih priprema za ono što tek dolazi. Uz rimski amfiteatar ovaj festival čini posebnim i njegova publika čije su generacije odrastale uz njega i zato uvijek imaju visoka očekivanja. To je educirana publika, vrlo pristojna i vjerna Fe-

Ovaj festival čini posebnim i njegova publika čije su generacije odrastale uz njega i zato uvijek imaju visoka očekivanja stivalu. Osim toga, ona je i brojna jer u prosjeku projekcije prati preko 60.000 gledatelja.

A uz potporu lokalne zajednice i sponzora u okrilju Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra kao dvije najvažnije okosnice, Festival postaje blještava pozornica cjelogodišnjih ostvarenja.

Ljeto, kupanje i noćni provod kao nešto što se posebno vezivalo uz Festival u prošlosti zamijenio je brzi način življenja i dolasci su obično vezani uz određeni događaj, poslovnost i kvalitetan nastup. To, naravno, ne znači da je izostala dimenzija zabave, štoviše, možda je još snažnija, ali je jednostavno Festival postao mjesto sklapanja poslova i kvalitetnog predstavljanja cijele jedne grane umjetnosti koja ima veliki gospodarski potencijal, pa je samim time Pula u vrijeme Festivala mjesto koje s pravom možemo nazvati forumom filmske industrije.

BROJKE, BROJKE

KINEMATOGRAFIJA U 2016.

8 manje nego u 2015.

70

kinematografa u Hrvatskoj zaposleno

380 osoba

Ukupno imaju:

156

dvorana

32.864 sjedala

165.562 predstave

4.531.922 gledatelja

U odnosu na 2015. broj predstava bio je manji za 5%, a bilo je za 4% više gledatelja.

Udio predstava domaćeg filma bio je 4%.

Od ukupnog broja stalnih kinematografa, 46 ih ima 1 dvoranu/ekran, 12 ima 2 do 7, a 5 ima 8 ili više dvorana/ekrana.

Od ukupnog broja kinematografa, 64% prikazuje filmove cijele godine, a 11% tri mjeseca i manje.

Izvor: DZS

Bilo je 6 samostalnih kinematografa, a u sastavu drugih poslovnih subjekata 64 kinematografa, i to 22 u sastavu poduzeća za prikazivanje filmova, 32 u sastavu kulturno-obrazovnih ustanova (domova kulture, pučkih i otvorenih učilišta i slično), a 10 u sastavu drugih ustanova/poduzeća.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Investicije u turizmu

Ove godine 800 milijuna eura, dogodine isto toliko Iako Hrvatska mora biti destinacija dostupna i turistima srednje platne moći, ulaganje u kvalitetu nužno je želimo li produžiti turističku sezonu i privući goste različitih profila, ističe Capelli dodajući kako je lani više od 57 posto dolazaka i noćenja ostvareno u hotelima s četiri i pet zvjezdica piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P 500 mil €

su investicije privatnog, a 300 mil € javnog sektora

u oko novih

40

i novoobnovljenih hotela uložen taj novac

oko

670mil€

prošlogodišnje investicije u turizam

rema podacima kojima raspolaže Ministarstvo turizma, ovogodišnje investicije u turizam iznose nešto više od 800 milijuna eura što obuhvaća otvaranje četrdesetak novih i novoobnovljenih hotela na području cijele Hrvatske.

Od tog iznosa, 500 milijuna eura odnosi se na investicije privatnog, a 300 milijuna eura na investicije javnog sektora.

“Uz prošlogodišnje investicije u turizam koje su bile na razini od oko 670 milijuna eura, u zadnje dvije godine možemo govoriti o ulaganjima od oko 1,5 milijardi eura te oko 100 novih i obnovljenih hotela u Hrvatskoj, uglavnom visoke kategorije. Izuzetno nas veseli da se intenzivno ulaže u dizanje kvalitete usluge i ponude u turizmu, posebice jer je riječ o smještajnoj strukturi koja ima najveću godišnju popunjenost, a samim time daje i snažniji zamah za pretvaranje turističke sezone u turističku godinu što je jedan od ključnih razvojnih izazova”, ističe ministar turizma Gari Cappelli.

Najveća ovogodišnja investicija teška oko 562 milijuna kuna dva su luksuzna ljetovališta Valamar Riviere - Family Life Bellevue Resort kategorije četiri zvjezdice i Valamar Girandella Resort kategorije četiri i pet zvjezdica u Rapcu. “Osim što je ova investicija

6 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

odličan primjer kreiranja novih doživljaja visoke kvalitete u destinaciji, ona je veoma važna i za snažniji turistički razvoj lokalne sredine. Konkretno, ova dva resorta zapošljavaju oko 630 djelatnika, od čega je 350 novih

Najveća ovogodišnja investicija, oko 562 milijuna kuna, dva su luksuzna ljetovališta Valamar Riviere u Rapcu radnih mjesta otvoreno u 2017. godini”, kaže ministar turizma.

Cappeli također izdvaja turistički projekt koji će se u suradnji investicijske banke Arqaam Capital i svjetski poznatog lanca luksuznih hotela Four Seasons Hotels & Resorts realizirati

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Izuzetno nas veseli da se intenzivno ulaže u dizanje kvalitete usluge i ponude u turizmu, posebice jer je riječ o smještajnoj strukturi koja ima najveću godišnju popunjenost, a samim time daje i snažniji zamah za pretvaranje turističke sezone u turističku godinu što je jedan od ključnih razvojnih izazova.

Gari Cappelli, ministar turizma

na otoku Hvaru. Riječ je o izgradnji luksuznog turističkog kompleksa Resort and Private Residences u uvali Brizenica, nedaleko od Starog Grada, u vrijednosti od gotovo milijardu kuna, a čiji je početak izgradnje planiran do kraja ove godine. Projekt predviđa 240 smještajnih jedinica sa oko 800 kreveta, što uključuje hotel sa 120 soba i oko 70 luksuznih vila i apartmana, a otvorit će se 320 novih radnih mjesta.

Uz smještajne kapacitete, kompleks će obuhvaćati i brojne popratne sadržaje za odmor i rekreaciju poput bazena, spa i fitness centra, nekoliko restorana, kafića, barova i butika, kao i prostorije za konferencije i bankete.

Ulaganja i na kontinentu

“Ovi primjeri pokazuju da je riječ o izgradnji potpuno novih objekata, ali i o rekonstrukciji postojećih, što je jako važno. Naime, veoma je važno podići kvalitetu postojećih hotela jer od ukupno 1100 hotela nešto više od polovine otpada na one srednje i niže kategorije, s time da je čak četiristotinjak hotela kategorije tri zvjezdice. Iako Hrvatska mora biti destinacija dostupna i turistima srednje platne moći, ulaganje u kvalitetu nužno je želimo li produžiti turističku sezonu i privući goste različitih profila.

Naime, lani je više od 57 posto dolazaka i noćenja ostvareno u hotelskom smještaju visoke kvalitete, odnosno hotelima s četiri i pet zvjezdica, što dokazuje da je riječ o smještajnom segmentu koji karakterizira visoka popunjenost i cjelogodišnje poslovanje”, pojašnjava Cappelli.

Kada je riječ o kontinentu, Cappelli ističe kako ga posebno veseli što se značajan dio investicija odnosi na segment zdravstvenog turizma koji ima veliki potencijal i investitori ga prepoznaju u sve većoj mjeri. Prema anketi Ministarstva turizma o planiranim ulaganjima u 2017. godini, investicije se odnose na Terme Sveti Martin i renovaciju apartmanskog naselja Regina, a u Krapinskim Toplicama na izgradnju novog hotela s četiri zvjezdice i rekonstrukciju Hotela Villa Magdalena.

Osim toga, u Termama Stubaki trebao bi se obnoviti Hotel Matija Gubec i izgraditi novi hotelijersko-turistički centar Stubaki, dok se u Termama Jezerčica predviđa izgradnja dodatnih 66 soba i dodatnog vanjskog bazena. U Hotelu SE-MI u Velikom Trgovišću radi se o izgradnji depadansa hotela sa 30 soba, wellnessa, dvorane za sastanke, Zagorskog podruma, bazena i konferencijske dvorane. Značajna ulaganja očekuje i Zagrebačka županija, pa se tako planira adaptacija hotela Royal Airport u Velikoj Gorici u vrijednosti od 18 milijuna kuna te izgradnja Hotela Garden Hill također u Velikoj Gorici čije se

8 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

otvorenje planira u rujnu 2017. U Pakracu se planira otvaranje Hotela Pakrac, kao i obnova i revitalizacija povijesnih građevina Kursalon, Wandelbahn i Perivoj u Lipiku.

“Iako ćemo službenu anketu o planiranim investicijama u 2018. godini među vodećim turističkim kompanijama provoditi u jesen,

Kompleks Resort and Private Residences u uvali Brizenica vrijedan je gotovo milijardu kuna trenutačne najave govore o ulaganjima koje bi trebale biti negdje na razini ovogodišnjih.

Porast investicija iz godine u godinu govori o tome da je Hrvatska atraktivna zemlja za ulaganja. Izgradnja se usmjerava ponajviše na hotelske kapacitete više kategorije te na obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima. U ovoj anketi nisu obrađene strateške investicije koje također predstavljaju ulaganja u turistički sektor, ni hoteli koji su prijavljeni na neki od javnih poziva raspisanih za financiranje iz Europske unije”, napominje Cappelli.

Iduće godine svakako bi trebala biti dovršena velika investicija gradnje rovinjskog Hotela Park sa 209 smještajnih jedinica. Investicija rovinjske hotelijerske tvrtke Maistra je vrijedna oko 600 milijuna kuna.

Strateška promišljanja

I kad govorimo o Valamar Rivieri, njena investicija u Rabac je istodobno i najveća ovogodišnja investicija u hrvatskom turizmu i najveća pojedinačna investicija te tvrtke u ovoj godini. U razvoju ovoga projekta Valamar Riviera je ostvarila i dva strateška partnerstva s najvećim europskim turoperatorima, TUI i Rewe Grupom. “Projekt u Rapcu je najznačajniji dio ovogodišnjeg investicijskog ciklusa vrijednog ukupno 873 milijuna kuna te je potvrda naše dugoročne usmjerenosti kojom podižemo turističku ponudu na novu razinu te stvaramo temelje za održivi rast ovog važnog gospodarskog sektora. Uz Rabac, ove smo godine nastavili s ulaganjima u podizanje kvalitete i sadržaja kampova, pa je tako 98 milijuna kuna uloženo u Camping Resort Lanterna, a 68 milijuna kuna u kampove Zablaće i Ježevac na otoku Krku”, kazao je predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin. Inače, u investicijskom ciklusu do 2020. godine Valamar Riviera planira uložiti do dvije milijarde kuna u razvoj portfelja s ciljem daljnjeg podizanja kvalitete i usmjerenja na goste više platne moći.

Kad je riječ o Plavoj laguni, prema riječima njena direktora Nevena Stavera, u ovoj kompaniji nastoje planirati razvoj na dugoročnim temeljima koji idu pod ruku s održivim poslovanjem. “Nastojimo strateški promišljati i odlučivati o smjernicama razvoja u skladu s prostorom u kojem radimo, te ga potom, kao i do sada, uspješno implementirati na ekonomskim principima. U planu je dovršetak pripajanja tvrtke Istraturist Umag tvrtki Plava laguna i stvaranje potencijalno najuspješnije istarske i hrvatske turističke kuće. Pripajanjem će nastati najveća hotelijerska kompanija u Istri, pri čemu će se mogućnosti za rast i razvoj mjeriti i u investicijskom potencijalu, ali i u potencijalu za zapošljavanje, kao i na unapređenju uvjeta za postojeće radnike”, ističe Staver.

Zagrebačka burza objavila je kako je Erste društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ušlo u vlasništvo Sunce koncerna u kojem sada ima udio od 16 posto. To bi samo po sebi trebalo značiti daljnja ulaganja Sunce koncerna u hotelski sektor. Podsjetimo, Sunce koncern koji upravlja Bluesun hotelima kraj prošle godine i početak ove godine dočekao je s investicijskim ciklusom vrijednim oko 200 milijuna kuna samo na Jadranu, ali investira i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

“Hotel Jadran u Tučepima bit će kategoriziran s pet zvjezdica i imat će 161 sobu. Njime

Zaokružili smo naš trogodišnji investicijski ciklus podizanjem Hotela Liburne, Hotela Korčule De La Ville, apartmanskog naselja Korkyra Gardens te sada Porta 9 na četiri zvjezdice, čime smo stvorili preduvjete za razvoj cijele destinacije.

Ivana Hatvalić, predsjednica Uprave HTP Korčula

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

s četiri zvjezdice. Investiciji je prethodio ulazak u vlasničku strukturu HTP Korčule Prosperus Fonda gospodarske suradnje u travnju 2014. godine, čime je i formalno uspješno okončan postupak predstečajne nagodbe HTP Korčula. HTP Korčula raspolaže sa šest smještajnih objekata, ukupnog kapaciteta 632 smještajne jedinice, što čini više od 90 posto hotelskog smještajnog kapaciteta Grada Korčule.

Značajan dio investicija odnosi se na segment zdravstvenog turizma na kontinentu

Pripajanjem tvrtke Istraturist Umag tvrtki Plava laguna nastat će najveća hotelijerska kompanija u Istri, pri čemu će se mogućnosti za rast i razvoj mjeriti i u investicijskom potencijalu, ali i u potencijalu za zapošljavanje, kao i na unapređenju uvjeta za postojeće radnike.

Neven Staver, direktor Plave lagune

će upravljati TUI. Obnovljen je i Hotel Berulia u Brelima koji će imati četiri plus zvjezdice i nove 44 sobe te oko 2600 četvornih metara novog prostora uključujući bazen te razne sadržaje poput restorana, lokala… Beruliom će upravljati Sentido Thomas Cooka”, naglašava Jako Andabak, predsjednik Nadzornog odbora Sunce koncerna.

U Tučepima je taj koncern investirao u Hotel Neptun koji je poboljšao ponudu i Hotel Algu u kojoj je od prostorija uprave dobiveno 28 novih soba. Investirano je i u Hotel Alan u Starigrad Paklenici gdje je ugovoren posao s britanskim turoperatorom Neilsonom, koji je postao njihov klub-hotel. Investirano je u hotel za radnike u Zadvarju i Bolu. Sve te investicije na Jadranu u ovom trenutku su vrijedne oko 200 milijuna kuna.

Koncern je nastavio i s investicijom u Bizovačke toplice gdje je lani završena prva fazu investicije u bazene i lječilište. Druga faza je uređenje postojećih soba i kampa te ulaganje u još atrakcija.

Razvoj na Korčuli, u Župi dubrovačkoj zastoj

Značajna investicija od oko 10 milijuna eura realizirana je nedavno i na Korčuli u obnovu kompleksa Port 9 koji je sada kategoriziran

10 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

“Zaokružili smo naš trogodišnji investicijski ciklus podizanjem Hotela Liburne, Hotela Korčule De La Ville, apartmanskog naselja Korkyra Gardens te sada Porta 9 na četiri zvjezdice, čime smo stvorili preduvjete za razvoj cijele destinacije. Ono što nam preostaje jest investicija u obnovu Hotela Park, ali za to ćemo pričekati 2019. godinu, s obzirom na to da se radi o zahtjevnom urbanističkom projektu”, ističe Ivana Hatvalić, predsjednica Uprave HTP Korčula.

Nažalost, zbog situacije s Agrokorom jedna od ambicioznijih investicija mora pričekati rasplet situacije. Radi se o investiciji u Hotele Plat u Župi dubrovačkoj koja je, kao i rovinjski Hotel Park, proglašena strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Investiciju je u ovoj godini trebala realizirati Karisma Hotels Adriatic, tvrtka u vlasništvu TUI Grupe, meksičke Karisme i Agrokora koji je nedavno izišao iz vlasničke strukture.

Projekt se odnosi na rekonstrukciju hotelskog kompleksa Hoteli Plat u hotelski resort kategorije četiri i pet zvjezdica kapaciteta oko 600 smještajnih jedinica.

Ako bude sve u redu, idućih godina bit će sve više investicija u turizam. Ulagača je sve više, kao i atraktivnih projekata. Ono što se u ovom trenutku čini kao prepreka svakako je loše stanje, a u dobrom dijelu i neprofesionalnost u prvom redu domaćih izvođača radova te domaćih proizvođača opreme. To će u neformalnom razgovoru priznati većina voditelja investicija u turističkim kompanijama.

AKTUALNO Potpisan Sporazum o suradnji na razvoju obrazovnog sustava za franšizno poslovanje

Franšizno poslovanje iznimno je važno Putem Zajednice franšiznog poslovanja HGK institucionalno se promiču brojne aktivnosti, a jedan od najboljih načina promicanja je putem obrazovnog sustava, ističe Ema Culi

T

ijekom sjednice Zajednice franšiznog poslovanja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, održane prošloga tjedna, u HGK-u je potpisan Sporazum o suradnji na razvoju obrazovnog sustava za franšizno poslovanje između HGK, Visoke škole Nikola Šubić Zrinski i Hrvatske udruge za franšizno poslovanje.

“Razvoj franšiznog poslovanja iznimno je važan za hrvatsko gospodarstvo. Putem Zajednice franšiznog poslovanja institucionalno se promiču brojne aktivnosti, a jedan od najboljih načina promicanja je putem obrazovnog sustava odnosno stvaranjem novih kadrova nužnih za razvoj ovog sektora“, rekla je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi.

Dekan Visoke škole Zrinski Ivica Katavić predstavio je detalje jednogodišnjeg programa usavršavanja koje je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih svrstala u obrazovni sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija.

Povećati udio domaćih franšiznih sistema

Vlasnik tvrtke Surf‘n’Fries Denis Polić naglasio je kako postoji sve veći broj primatelja franšiza ovog uspješnog hrvatskog franšiznog brenda te da imaju sve veći broj poslovnica stoga su im potrebni kadrovi – voditelji franšizne mreže - koje će ovaj sporazum o suradnji stvarati. Dopredsjednica Europske franšizne federacije Ljiljana Kukec dodatno je pojasnila koristi stvaranja kadrova za potrebe rastućeg franšiznog tržišta.

Predsjednik Zajednice za franšizno poslovanje pri HGK Nikola Oršanić napomenuo je da je program samozapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) idealan za financiranje mikrofranšiza. Dogovoreno je

Ljiljana Kukec, Ema Culi i Ivica Katavić

da će Zajednica dostaviti primjere mogućeg financiranja savjetnicima za zapošljavanje pri HZZ-u kako bi se dodatno potaknuo razvoj ove važne, ali nedovoljno razvijene, grane gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Pomoćnik direktorice Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver, ujedno i tajnik Zajednice, zaključio je kako je osnovni cilj djelovanja Zajednice okupiti domaće franšizere, djelovati institucionalno na promociji franšiznog poslovanja, ali i putem organiziranja edukacija i nastupa na sajmovima u zemlji i inozemstvu, a sve s ciljem povećanja udjela domaćih franšiznih sistema.

Prema dostupnim podacima, u Europi je prisutno više od 12.600 franšiznih brendova, a u Hrvatskoj samo 200. Franšizni sektor u Europi zapošljava više od tri milijuna radnih mjesta, a u Hrvatskoj oko 17.000. Od ukupno zastupljenog broja franšiza u Republici Hrvatskoj samo 12 posto franšiznih sistema je hrvatskog podrijetla. (V.A.)

samo

200

franšiznih brendova prisutno u Hrvatskoj

oko

17.000 ljudi

zaposleno u hrvatskom franšiznom sektoru

samo

12%

franšiznih sistema u Hrvatskoj je našeg podrijetla

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federa

Nema boljeg biznisa od franšiznog biznisa Franšiza podrazumijeva cijeli jedan sustav koji počiva na temeljima razumijevanja primatelja i davatelja franšize, oni djeluju dosta neovisno, ali su neraskidivo povezani i među njima mora postojati poštovanje i dobra suradnja piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

350 mlrd € okrene se godišnje kroz franšize u Europi

u

14.000

franšiznih tvrtki u Europi zaposleno je 4 milijuna ljudi

700.000 franšizodavaca u svijetu

P

redsjednik Europske franšizne federacije (EFF) Michael Eyre bio je poseban gost nedavno održanog Sajma franšiza, financijskih i konzultantskih usluga (FEC) u Opatiji, koji treću godinu zaredom organiziraju Hrvatska gospodarska komora i HGK-Županijska komora Rijeka. Eyre iza sebe ima bogato iskustvo u franšiznom biznisu, više od 30 godina je u poslu kao franšizodavac i franšizoprimac pa odlično poznaje sve prednosti i zamke branše. U razgovoru za Privredni vjesnik poručio je kako mu je želja da kao predsjednik EFF-a ove godine obiđe sve manje i nove članice te im tako pošalje poruku da se još više uključe u rad te krovne federacije europskih franšizera. Hrvatsku vidi kao tržište s velikim potencijalom, iako je pred nama još dug put da dostignemo razvijenije zemlje. Poručuje kako nema boljeg biznisa od franšiznog i poziva sve zainteresirane da iskoriste dostupne im resurse koje nude Zajednica franšiznog poslovanja pri HGK-u i Hrvatska udruga za franšizno poslovanje.

Glavna prednost franšiznog modela jest da primatelj franšize ima potporu davatelja pri pokretanju posla

n Koja je prednost franšize pred “normalnim” biznisom?

- Glavna prednost franšiznog modela jest da primatelj franšize ima potporu davatelja pri pokretanju posla, a to mnogo znači kad krećete u novi biznis. Za krajnje potrošače je takav model također dobar jer postoji određeni set standarda koji se moraju ispoštovati u poslu,

mostalne, neki franšizoprimci imaju ogromne biznise i veliki su igrači na tržištu. Zato takav odnos zahtijeva puno više strpljenja i uzajamnog uvažavanja, nitko nije u prilici da diktira uvjete po svom i uvijek se mora doći do kompromisa na obostranu korist.

12 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

čime se jamči konzistentna i kvalitetna usluga u svakoj podružnici franšize. Zapravo je riječ o nacionalnom ili internacionalnom brendu koji se realizira lokalno, ostvaruju ga lokalni ljudi.

n Po čemu se odnos franšizodavca i franšizoprimca razlikuje od klasičnog odnosa poslodavca i zaposlenika?

- Potrebno je puno više međusobnog poštovanja jer su i jedna i druga strana dosta sa-

cije (EFF)

Hrvatski predstavnici su vrlo aktivni u sklopu EFF-a, mnogo pridonose i bore se za svoja prava.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

n Vaše predavanje na ovogodišnjem Sajmu franšiza fokusira se na prilike koje franšizni biznis pruža u Europi, koje su to konkretno prilike?

- Mislim da ljudi općenito nisu svjesni koliko je zapravo velik franšizni biznis. Ako gledamo Europu, kroz franšize se na godinu okrene 350 milijardi eura, a taj sektor zapošljava četiri milijuna ljudi u 14.000 franšiznih tvrtki. Na svjetskoj razini brojka franšizodavaca se penje na 700.000, a u Hrvatskoj ih je samo par stotina, iako se to stanje polako mijenja i budi se svijest Hrvata o važnosti tog segmenta gospodarstva.

Tijekom tri godine održavanja ovog sajma jasno se vidi kako se interes interes poduzetnika povećava. Podaci za Hrvatsku trenutačno nisu bajni, ali dosta su slični u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, poput Slovenije, Slovačke ili Mađarske. Sva ta tržišta imaju još dosta dug put dok ne stignu zemlje poput Francuske, Španjolske ili Velike Britanije, no treba uzeti u obzir da su tamo franšize prisutne već više od 50 godina.

Podaci za Hrvatsku trenutačno nisu bajni, ali dosta su slični u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, poput Slovenije, Slovačke ili Mađarske. Sva ta tržišta imaju još dosta dug put dok ne stignu zemlje poput Francuske, Španjolske ili Velike Britanije, no treba uzeti u obzir da su tamo franšize prisutne već više od 50 godina.

n Uvriježeno je mišljenje da kupnjom franšize na neki način sebi kupujete gotov posao, je li to uistinu tako?

- To je čest problem kojeg se izdavatelji franšize moraju posebno paziti. Ljudi koji misle da kupovinom franšize sebi kupuju posao su u zabludi. Franšiza podrazumijeva cijeli jedan sustav koji počiva na temeljima razumijevanja primatelja i davatelja franšize, oni djeluju dosta neovisno, ali su neraskidivo povezani i među njima mora postojati poštovanje i dobra suradnja. Naravno da primatelj franšize s pravom očekuje da u tom odnosu ostvari profit, ali mora biti svjestan i odgovornosti koju takav aranžman nosi. Valja gledati stvari dugoročno i znati da razvijanjem biznisa zapravo ulažete u svoju budućnost, a dobra je stvar i to što franšizu u svakom trenutku možete prodati nekom drugom poduzetniku. n Kako komentirate priču da vlasništvo nad franšizom poduzetnicima ostavlja više slobodnog vremena nego upravljanje običnom tvrtkom?

- Takvim komentatorima nemojte vjerovati.

Kupci franšize imaju puno obveza koje moraju zadovoljiti kako bi licenca bila zadovoljena, a prodavač franšize pak mora nadzirati kupca i osigurati da on sve odrađuje kako treba i da je kvaliteta krajnjeg proizvoda i usluge na potrebnoj razini. Takav odnos često od kupca podrazumijeva neke ustupke i žrtve koje ne bi morao podnijeti kad bi radio sam za sebe, ali, kako sam već spomenuo, nosi i brojne prednosti.

14 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

n Kako EFF promovira franšizno poslovanje?

- Trenutačno EFF ima 19 zemalja članica, 17 su članice EU-a, a dvije nisu - Švicarska i Turska.

Imamo kolektivne ciljeve, a među njima nije samo promocija franšiza jer mi nismo marketinška organizacija, već lobistička. Nastojimo razgovarati sa zakonodavcima na razini EU-a i spriječiti donošenje zakona koji bi štetili interesima naših članica. Ne želimo previše petljanja politike u biznis, a trenutačno svjedočimo novim zakonima u Francuskoj i Nizozemskoj koji bi mogli imati negativan utjecaj na razvoj branše. Kad bi EU legislatori preuzeli elemente tih zakona i ugradili ih u politiku koja regulira jedinstveno tržište, to bi mogao postati jako ozbiljan problem. Prijetnje dolaze i iz Australi-

Čini mi se da su vaši poduzetnici dosta otvoreni prema franšiznom poslovanju je, odnosno SAD-a, gdje je franšizno poslovanje prestrogo regulirano, a posebno nas muči koncept prema kojem u tim zemljama radnik kupca franšize može tužiti prodavatelja, iako ovaj nema apsolutno ništa s njegovim zapošljavanjem. To svakako moramo izbjeći.

n Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim institucijama poput HGK i Udruge za franšizno poslovanje?

- Suradnja je odlična, hrvatski predstavnici su vrlo aktivni u sklopu EFF-a, mnogo pridonose i bore se za svoja prava. Naše manje zemlje članice općenito nisu zainteresirane za lobistički dio u tolikoj mjeri koliko za organizaciju sajmova poput ovog u Opatiji jer na ta-

Važno je da franšizoprimac ima smisla za posao i poduzetničkog talenta kvim događajima mogu razmijeniti iskustva i upoznati korisne ljude za širenje posla. Naše veće i bogatije članice pomažu manjima koliko god mogu. Iz svog iskustva mogu im ukazati na neke greške koje su one prošle pa ih nova tržišta mogu izbjeći. To je vrlo korisno.

n Vidite li dobar potencijal u Hrvatskoj po pitanju rasta franšiznog poslovanja?

- Naravno, naročito sad kad vam se ekonomija polako oporavlja, a čini mi se da su vaši poduzetnici dosta otvoreni prema franšiznom poslovanju. No to ne čudi jer je teško pronaći bolji model biznisa od franšiznog - kroz njega možete brže razviti svoje brendove nego kroz samostalan rad. Ne morate tražiti kredite banaka ni ulagače, sve to vam rješava davatelj franšize, drugim riječima, financiranje vam je skinuto s leđa, a to je velika briga u svijetu poduzetništva.

Britaniji pokrenuo program certificiranja koji nove franšizere priprema za tržište i uči ih osnovama takvog tipa poslovanja. Takav model obrazovanja će se provoditi i u Hrvatskoj pa će franšizodavci lakše moći odabrati kvalitetne suradnike.

n Dolazite iz Ujedinjenog Kraljevstva, kako će, po Vašem mišljenju, Brexit utjecati na razvoj britanskih i europskih franšiza?

- Glasao sam za izlazak iz EU-a - srce mi je govorilo da glasam za izlazak, a razum da glasam za ostanak, odlučio sam poslušati srce.

Ostanak bi nam donio stabilnost, a stabilnost je dobra za biznis, ali ako radite uvijek isto, dobivat ćete uvijek iste rezultate. Zato je ponekad promjena dobra, da malo prodrma stvari. Prošla je godina dana od referenduma i, uz osjećaj neizvjesnosti, polako se budi i uzbuđenje oko novih prilika. Hoće li Brexit značajno utjecati na franšizni biznis? Ne vjerujem da će biti velikih potresa, posao će se nastaviti po ustaljenim praksama, odnosno rast će i padati paralelno s kretanjima gospodarstva. Mi ćemo ostati dio EFF-a, mnogi britanski zakoni ostat će usklađeni s onima EU-a jer to nalaže zdrav razum. Ono što funkcionira nećemo dirati, mislim da imamo oko 6000 zakona u sklopu pravne stečevine koje ćemo u idućih desetak godina polako pretresati i prilagođavati. Uglavnom, nema govora o nekim katastrofičnim scenarijima jer ako pogledate trenutno stanje britanske ekonomije, nezaposlenost je niska, zaposlenost na rekordnim razinama, burza stoji sasvim solidno, kamate su niske, sve je OK. Doduše, tečaj funte je donekle pao, ali to nije nužno loša stvar i može ići na ruku našim izvoznicima.

Kroz franšizni biznis možete brže razviti svoje brendove nego kroz samostalan rad. Ne morate tražiti kredite banaka ni ulagače, sve to vam rješava davatelj franšize, drugim riječima, financiranje vam je skinuto s leđa, a to je velika briga u svijetu poduzetništva.

n Mora li osoba koja želi kupiti franšizu proći neku provjeru i procjenu ili je dovoljna samo volja za radom i novac?

- Gledajte, ako bi prodavači franšize koji su tek krenuli u posao razgovarali s vama otvoreno, svi redom bi vam priznali da je dovoljno da se potencijalni kupac pojavi s novcem i srcem, iako znaju da će s takvim klijentom biti problema i da će ga trebati ‘dadiljati’. No kad malo sazrijete u poslu, proširite svoju mrežu i stabilizirate se, puno pažljivije birate suradnike jer novac nije toliko bitan faktor. Opet ponavljam, mi ne prodajemo radna mjesta već biznise, dakle važno je da franšizoprimac ima smisla za posao i poduzetničkog talenta. Kako bi doskočili problemu edukacije, EFF je u Velikoj 10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Ususret petoj godini članstva Hrvatske u EU

Povećanje izvoza i o Poduzetnici smatraju kako je potrebno unaprijediti poslovno okruženje i klimu, dati podršku razvoju globalno konkurentnih proizvoda, olakšati pristup financiranju, otvoriti nova tržišta i reformirati obrazovanje za potrebe gospodarstva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Za razliku od prve dvije godine našeg članstva, sada BDP raste, izašli smo iz procedure prekomjernog deficita i povećali smo izvoz za gotovo 50 posto u zemlje EU‑a.

Situacija se razvija u pozitivnom smjeru, no sve te procese moramo ubrzati.

Luka Burilović, predsjednik HGK

P

rve četiri i početak pete godine članstva u Europskoj uniji Hrvatska je dočekala s rastom izvoza na ta tržišta od gotovo 50 posto, no istovremeno s otvaranjem granica u potragu za poslom u EU otišli su mnogi radnici. Povodom obilježavanja četvrte godišnjice punopravnog članstva, Hrvatska gospodarska komora i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organizirali su konferenciju Ususret petoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji, na kojoj se govorilo o posljedicama hrvatskog članstva u EU, dok je HGK proveo anketu među svojim članicama o utjecaju članstva u EU na njihovo poslovanje.

Poduzetnici s jedne strane osjećaju pozitivne pomake jer imaju bolje prilike plasirati svoje proizvode i usluge, a s druge strane suočeni su s odljevom radne snage u druge zemlje.

Nedovoljno kvalitetnih natječaja

Anketa pokazuje i kako postoji mogućnost korištenja europskog novca, no nema dovoljno kvalitetnih natječaja koji su fokusirani na ono što njima treba. Jednako tako domaće poduzetnike muče i njihove česte izmjene, dok je proces ocjenjivanja prihvatljivosti projekata na natječaju predug. Poduzetnici smatraju kako je potrebno unaprijediti poslovno okruženje i klimu, dati podršku razvoju globalno konkurentnih proizvoda, olakšati pristup financiranju,

Prognoze rasta BDP-a, Europska komisija, 2017.

2009.

2,1%

-1,7%

2011.

1,5%

-0,3%

2012.

-0,5%

-2,2%

2013.

0,2%

-1,1%

2014.

1,6%

-0,5%

2015.

1,9%

1,6%

2016.

1,8%

2,6%

2017.

1,6%

2,5%

Izvor: European Economic Forecast, jesen 2016.

otvoriti nova tržišta i reformirati obrazovanje za potrebe gospodarstva.

Hrvatska je u godini ulaska u EU bila pod pritiskom globalne financijske i gospodarske krize kao i čitava Europa, kaže predsjednik HGK Luka Burilović. “No za razliku od prve dvije godine našeg članstva, sada BDP raste, izašli smo iz procedure prekomjernog deficita i povećali smo izvoz za gotovo 50 posto u zemlje EU-a. Situacija se razvija u pozitivnom smjeru, no sve te procese moramo ubrzati”, smatra Burilović. Najavio je i kako će HGK

HGK ima alate za pomoć

16 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

HR -6,9%

2010.

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK

Predstavljajući rezultate ankete provedene među poduzetnicima potpredsjednik HGK-a Želimir Kramarić ističe kako Komora ima alate kojima može ostvariti ono što poduzetnicima treba. “Nužno nam je pametno reguliranje kroz digitalno društvo i ekonomiju, što možemo kroz našu uslugu Digitalne komore. Naš projekt CIRAZ ima cilj pomagati razvijati nacionalni inovacijski sustav za podršku ulaganjima u razvoj i istraživanje. Kroz našu uslugu One-stop-shop možemo

EU -4,3%

povećati učinkovitost iskorištavanja europskih i nacionalnih sredstava namijenjenih gospodarstvu. Razvijamo sustav podrške nastupa na stranim tržištima kroz projekte Cro Interational, Export Croatia i Invest Croatia, a kroz projekt dualnog obrazovanja želja nam je uz suradnju s poduzetnicima i institucijama uvesti koncept učenja na radnom mjestu”, naglašava Kramarić.

dljev radne snage

pomoći izlasku na nova tržišta otvaranjem svojih predstavništva među kojima će prvo biti ono u Šangaju koje će biti otvoreno u kolovozu.

Kada se govori o Europi u Hrvatskoj, fokus ostaje na fondovima, koji su sredstvo, a ne cilj, ističe Baričević Kada se govori o Europi u Hrvatskoj, fokus ostaje na fondovima, koji su sredstvo, a ne cilj, upozorava voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević. “Ova godina će po mnogočemu biti veoma značajna, kako za Hrvatsku, tako i za Europu, jer se nalazimo usred rasprave o našoj budućnosti. Hrvatska, kao punopravna članica EU-a, sada može ravnopravno i sadržajno sudjelovati u kreiranju zajedničke budućnosti”, naglasio je on.

S rezultatima korištenja EU fondova nismo zadovoljni, istaknula je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac.

“Vlada radi na povećanju povlačenja sredstva iz EU fondova. Do sada je ugovoreno 23 posto od 10,7 milijardi eura sredstava namijenjenih Hrvatskoj u financijskoj perspektivi do 2020. godine. Moramo se usmjeriti na ruralni razvoj i

slabije razvijena područja, kao i strateške projekte od nacionalne važnosti. Najmanje imamo iskustva i zbog toga je važno dobiti informacije od iskusnijih kako bismo doskočili izazovima koji su pred nama. Loše programiranje za ovu financijsku perspektivu ne ide na ruku lokalnim razinama. Iduće programiranje će biti onakvi operativni programi kako bi uvažavali potrebe regionalne i lokalne razine”, kaže Gabrijela Žalac. Iz njenog ministarstva najavljuju kako će se značajnija pojednostavljenja postupaka prijavljivanja na natječaje dogoditi u rujnu ove godine.

Vratiti dignitet strukovnom obrazovanju

Aurelio Cecilio, voditelj odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju te Generalne uprave za regionalne i urbane politike EK, upozorava kako EU fondovi nisu namijenjeni spašavanju tvrtki. “Njihova funkcija je razvoj tvrtki ali i cijelog društva. U trenutačnom financijskom planu želi se maksimizirati utjecaj fondova za pametan, održiv i inkluzivni rast u cijelom EU”, kaže Cecilio.

Na panel-raspravi o dosadašnjim iskustvima te o postignutim uspjesima u EU spomenuto je kako u Hrvatskoj nedostaje čak 567 ljudi u sustavu za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Potreban je rad na dodatnom pojednostavljivanju i rasterećenju procedura, identificiranju problema te strateškom promišljanju o procesima, a istaknuta je i uloga HGK u promicanju dualnog obrazovanja, čime bi se vratio dignitet strukovnom obrazovanju.

Vlada radi na povećanju povlačenja sredstva iz EU fondova.

Do sada je ugovoreno 23 posto od 10,7 milijardi eura sredstava namijenjenih Hrvatskoj u financijskoj perspektivi do 2020. godine.

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Industrija boja i lakova

Tko je preživio, o(p)stat će Izlaskom iz krize i oporavkom aktivnosti u graditeljstvu dolazi do povećanja proizvodnje i potrošnje boja i lakova na što upućuje rast proizvodnje od 2015. godine nadalje, pokazala je analiza Grupacije proizvođača boja i lakova Hrvatske gospodarske komore piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

46 tvrtki

bilo registrirano u proizvodnji boja i lakova u 2015.

573 osobe zapošljavale te tvrtke

610 mil kn

ukupni prihod te industrijske grane u 2015.

H

rvatska industrija boja i lakova polako se, paralelno s rastom građevinarstva, oporavlja od krize.

Dobra je to vijest za sve domaće proizvođače, iako se još uvijek suočavaju s relativno negativnim globalnim trendovima poput rasta cijena sirovine koji nemilosrdno smanjuju marže i dižu finalne cijene proizvoda. Ipak, Hrvatska ima dugu i jaku tradiciju u proizvodnji boja i lakova pa ne sumnjamo da će oni koji su preživjeli jednu od najvećih globalnih kriza izdržati i druge nedaće.

Prema službenim podacima Financijske agencije za 2015. godinu, u proizvodnji boja i lakova u Hrvatskoj je bilo registrirano 46 tvrtki sa ukupno 573 zaposlena što je 11 posto zaposlenih u ukupnoj kemijskoj industriji. U istoj godini ova grana industrije ostvarila je ukupni prihod od 610 milijuna kuna odnosno 0,4 posto ukupnog prihoda hrvatske prerađivačke industrije.

U sklopu Hrvatske gospodarske komore, unutar Udruženja kemijske industrije, djeluje Grupacija proizvođača boja i lakova kroz koju se aktivno zastupaju interesi članica HGK, tvrtki proizvođača boja i lakova te se prate statistički pokazatelji i ostali trendovi vezani uz tržište i poslovanje u Hrvatskoj. Studija koju je ta grupacija provela pokazuje lagani trend pada proizvodnje u industriji boja i lakova od 2010. godine, što je nesumnjivo posljedica devastacije građevinskog sektora u vrijeme krize koji je osnovni konzument boja i lakova.

No izlaskom iz krize i oporavkom aktivnosti u graditeljstvu dolazi do povećanja proizvodnje i potrošnje boja i lakova na što upućuje rast proizvodnje od 2015. godine nadalje, pokazala je analiza HGK, u kojoj stoji i da su u prošloj godini, nakon duboke i dugotrajne krize, zabilježeni pozitivni pomaci pri čemu je prvi put nakon 2008. godine zabilježen porast bruto dodane

18 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

vrijednosti, fizičkog obujma i vrijednosti građevinskih radova. “Oporavak u graditeljstvu ohrabruje zbog njegova značaja u gospodarskoj strukturi zemlje i posebno zbog snažnog multiplikativnog učinka koji ova djelatnost ima na velik dio drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti među kojima je i industrija boja. Podaci koji nagovješćuju buduću građevinsku aktivnost optimistični su pa se očekuje daljnji rast industrije boja i lakova”, ističe se u analizi.

Stanje se popravlja

Potvrđuje to i rezultat domaćih poduzetnika koji u praksi itekako primjećuju pozitivne trendove. “Osjetimo pomake i smatramo opravdanim optimizam HGK. U vrijeme kada

U vrijeme kada neke druge industrije stagniraju, mi smo ostvarili rast prihoda 20 posto, ističe Krišto neke druge industrije stagniraju, mi smo ostvarili rast prihoda 20 posto”, ističe Ivan Krišto, direktor tvrtke Iskra Zelina, a njegovo mišljenje dijeli i Tomislav Župančić iz tvrtke Samobor Kolor. “Stanje u industriji boja i lakova zaista se popravlja nakon što su kriza, a zatim i sve moguće legalizacije, potrošačima smanjile mogućnost investicija, gradnje i završnih radova”, kazao je Župančić osvrnuvši se na trend porasta uvoza. “Uvoz raste kao u manje-više svim branšama u Hrvatskoj, samo

Pregled proizvodnje boja i lakova (u tonama), u razdoblju od 1990. do 2016. godine 90.000

44.622

47.133

49.679

2015.

2016.

50.382 2013.

2014.

50.027 2012.

57.242 2011.

54.230

57.352

33.724 2000.

20.000

35.338

30.000

1995.

40.000

44.740

50.000

55.901

60.000

2010.

71.638

70.000

79.916

80.000

10.000 2009.

2008.

2006.

2004.

1990.

0

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Proizvodnja boja i lakova Tvrtka

Mjesto

Broj zaposlenih

Ukupno aktiva

Ukupni prihodi

HEMPEL d. o. o.

Umag (Umago)

92

145.373.533

207.129.784

CHROMOS-SVJETLOST d. o. o.

Lužani

142

159.461.653

154.119.556

CHROMOS BOJE I LAKOVI d.d.

Zagreb

90

153.951.118

96.989.376

CHROMOS d.d.

Samobor

57

37.012.030

29.680.373

SITOLOR TVORNICA BOJA d.o.o.

Slavonski Brod

33

11.271.273

22.299.304

CHROMOS MB d.o.o.

Samobor

28

38.764.645

20.239.701

ISKRA ZELINA KEMIJSKA INDUSTRIJA d.o.o.

Sveti Ivan Zelina

35

11.186.684

17.242.179

Izvor: HGK

Proizvođač kod nas mora imati sve od atesta do certifikata te parirati uvozu koji je kvalitetom lošiji u 90 posto slučajeva, ali je jeftiniji, a kupci danas gledaju samo cijenu.

Svakako bi trebalo dodatno probuditi svijest ljudi o domaćoj proizvodnji i još više poticati kupovinu hrvatskog.

Tomislav Župančić, Samobor Kolor

što kod nas uvijek ispašta mali čovjek, u ovom slučaju proizvođač i kupac. Proizvođač kod nas mora imati sve od atesta do certifikata te parirati uvozu koji je kvalitetom lošiji u 90 posto slučajeva, ali je jeftiniji, a kupci danas gledaju samo cijenu. Svakako bi trebalo dodatno probuditi svijest ljudi o domaćoj proizvodnji i još više poticati kupovinu hrvatskog”, poručuje Župančić koji smatra kako se uvoznike gotovo nikad ne pita za ateste i certifikate, radna snaga im je jeftinija, kao i sirovine te ambalaža, a upravo u tome leži uzrok njihovih jeftinijih cijena. “Hrvatskih proizvođača nema baš puno, a oni koji nekim čudom opstaju nemaju nikakvog poticaja, dapače, stavljaju im se i dodatni nameti u raznim porezima, prirezima i nekakvim rentama”, naglašava dodajući kako nam izvoz stoji sasvim solidno jer su ljudi u Sloveniji, Austriji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama prepoznali kvalitetu naših proizvoda i lojalni su kupci, unatoč tome što na tržištu uvijek mogu naći jeftniju i manje kvalitetnu robu.

Veseli što domaće tvrtke konstantno ulažu u nove proizvode i poboljšanje postojećih, sukladno novim trendovima i zahtjevima zaštite zdravlja i okoliša. “Takva ulaganja rezultirala su brojnim inovativnim proizvodima kojima naše kompanije spremno konkuriraju i najvećim stranim proizvođačima boja i lakova na našem tržištu, dok je kvaliteta hrvatskih proizvoda prepoznata i na zahtjevnim inozemnim tržištima. Uz postojeće znanje, stručnu radnu snagu i kapacitete koji postoje u Hrvatskoj te dugogodišnju tradiciju, sve ukazuju na veliki potencijal ove grane industrije”, ističe se u analizi HGK. Problem je to što se tvrtke u industriji boja i lakova u 2017. godini suočavaju sa znatno višim troškovima proizvodnje, prvenstveno zbog porasta cijena sirovina. Prema procjenama struke, ta se situacija neće poboljšati već će se negativni trend vjerojatno nastaviti i dalje tijekom godine. Naime, za proizvođače boja i lakova troškovi sirovina imaju značajnu ulogu jer oni čine više od 50 posto troškova proizvodnje. Cijene svih ključnih sirovina u

20 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

zadnja dva kvartala dramatično su porasle što je utjecalo na osnovne kemikalije, kao što su otapala, monomeri za smole, akrilne smole i druge sirovine.

Rast cijena sirovina

“Najveći izazovi su sigurno cijene sirovina koje su u nekim slučajevima rasle i 30 posto te će, ako se njihove cijene na svjetskom tržištu uskoro ne vrate u normalu, svakako utjecati na značajno povećanje krajnje cijene proizvoda”, potvrdio nam je iz prve ruke Krišto.

Uzmimo za primjer titan dioksid (TiO2), ključnu komponentu većine boja, kojem se tijekom prethodne godine značajno povećala cijena, što se nastavilo i u 2017. godini. Ključni elementi porasta cijena bili su i opća limitiranost dostupnosti sirovina te porast cijena nafte.

Raspoloživost sirovina se iz godine u godinu smanjuje zbog povezivanja tvrtki i dobavljača, čime se ograničava konkurencija jer kupci imaju ograničen izbor. Neočekivane nesreće u tvornicama u zadnjem kvartalu 2016. godine izazvale su smanjenje proizvedenih

Hrvatskih proizvođača nema baš puno, a oni koji nekim čudom opstaju nemaju nikakvog poticaja, poručuje Župančić količina (zbog zaustavljanja proizvodnje u tim tvornicama) što je situaciju dodatno pogoršalo.

Osim toga, porast cijena sirove nafte ograničava dostupnost brojnih sirovina, što također utječe na rast cijena. U kemijskoj industriji očekuje se daljnji pritisak na cijene sirovina,

Aleš Ekar, predsjednik Uprave Chromosa

Poslujemo pozitivno U trenutačnim tržišnim okolnostima Chromos posluje pozitivno. Napravili smo određene organizacijske promjene, restrukturirali tvrtku i počeli proizvoditi neke nove programe koje do sada nismo proizvodili. Ne radimo samo za Hrvatsku, već

za cijelu Helios Grupu, a te nove investicije su dovele i do toga da zapošljavamo nove ljude. Naravno, uz sve to, naši inovativni proizvodi striktno poštuju moderne postulate o zaštiti okoliša, kazao nam je Aleš Ekar, predsjednik Uprave Chromosa.

kao i fluktuacija cijena u drugim industrijskim granama. Valja spomenuti i to da se metalna industrija suočava s visokim cijenama čelika, što se već počelo odražavati i na cijene metalne ambalaže.

“Naravno da kupci smatraju da trend rasta cijena ponekad nije opravdan, ali svake godine rastu cijene sirovina i ambalaže pa proizvođači jednostavno moraju korigirati cijene prema gore. Velika stavka u svemu tome je transport koji je ove godine najviše cjenovno narastao jer je jako puno prijevoznika otišlo van, voziti za bolje uvjete. Transport je ove godine poskupio čak do 40 posto, a većinu toga su ‘progutali’ upravo proizvođači, što je velik problem”, istaknuo je Župančić.

Dosjetljivosti domaćih kompanija svjedoči i marketinška kampanja tvrtke Samoborka koja je prije nekoliko godina u suradnji s nogometnim klubom Hajduk izdala posebnu seriju boje pod nazivom Hajdučki bila i tako si značajno podigla prodaju. Navijači su kupovinom kante boje ujedno potpomagali i blagajnu svog omiljenog kluba pa su tako svi dionici imali koristi od pametno osmišljene akcije. Taj primjer pokazuje kako se i u nepovoljnim uvjetima može ostvariti rast tržišnog udjela, ako se razmišlja izvan ustaljenog okvira.

Ukorak sa svjetskim trendovima

Unatoč svim problemima s kojima se suočava kompletna industrija boja i lakova, većina hrvatskih i europskih proizvođača još uvijek drži zavidnu razinu kvalitete te neprestano ulaže u inovacije. No kako bi mogli očuvati visoke standarde i dalje biti prilagođeni zakonskim zahtjevima, proizvođači boja i lakova morat će ukalkulirati povećanje cijena sirovina u cijenu svojih proizvoda, a na kupcima je da odluče hoće li izdvojiti nešto više iz svog džepa za provjerene proizvode ili će riskirati s upitnim uvoznim brendovima.

Iz Grupacije proizvođača boja i lakova HGK poručuju kako domaći proizvođači idu ukorak sa svjetskim trendovima, što i ne čudi ako uzmemo u obzir da ta industrija u Hrvatskoj ima

dugu tradiciju. Naše kompanije imaju bogat asortiman, kvaliteta je na visokoj razini, a prodajna mreža dobro razvijena. Investicije u modernizaciju i automatizaciju donose ploda, naročito po pitanju ekološke osviještenosti koja je apsolutni imperativ. Ulaganja u istraživanje i razvoj dovode do sve inovativnijih proizvoda na vodenoj bazi koji štede okoliš, a opet se to odlično vidi na primjeru Iskre Zelina.

Većina hrvatskih i europskih proizvođača još uvijek drži zavidnu razinu kvalitete te neprestano ulaže u inovacije “Mi stalno ulažemo u razvoj novih i poboljšanje postojećih proizvoda, sve formulacije su usklađene sa svjetskim trendovima i u skladu su sa zahtjevima zaštite zdravlja i okoliša. Od tvrtke Herbos u stečaju preuzeli smo liniju proizvodnje građevinskih premaza s brendovima Sipol i Betosan i preselili ih u naš industrijsko-proizvodni kompleks Iskre u Sv. Ivanu Zelini. Osim postojećih proizvoda razvili smo i plasirali na tržište novi asortiman premaza za drvo i metal te premaza za zidove pod brendom KGK. Želio bih još napomenuti da smo sve proizvodne procese unaprijedili i automatizirali te smo spremni za proizvodnju kompleksnijih proizvoda koji su se do sada uglavnom uvozili“, naglašava Krišto, dodajući kako se sve više orijentiraju i na izvozna tržišta. “Trenutačno izvozimo u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju, a radimo na otvaranju tržišta Zapadne Europe”, najavio je Krišto.

Najveći izazovi su sigurno cijene sirovina koje su u nekim slučajevima rasle i 30 posto te će, ako se njihove cijene na svjetskom tržištu uskoro ne vrate u normalu, svakako utjecati na značajno povećanje krajnje cijene proizvoda.

Ivan Krišto, direktor tvrtke Iskra Zelina

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 21

ANALIZA hgk Županije i bruto domaći proizvod

Velike razlike u razvijenosti Točno trećina hrvatskog gospodarstva odradi se u Zagrebu, a ako mu se dodaju gospodarski dvije najjače županije, Istarska i Primorsko-goranska, ta brojka poraste na 50 posto. Četiri slavonske županije pak spadaju u 2,5 posto najmanje razvijenih regija u EU piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

328,1 mlrd kn

BDP u 2014. na razini Hrvatske

od toga

33,3%

odnosilo se na Grad Zagreb

čak

62,1%

ukupnog BDP-a Hrvatske stvaralo 5 ekonomski najjačih županija

Ž

ivjeti u Zagrebu ili nekom dalmatinskom otoku, u Lici ili u Slavoniji nije isto. No koliko je točna ta razlika?

Iako ne uspoređujemo troškove života ili visinu poreza, veličina bruto domaćeg proizvoda - vrijednosti proizvedenih roba i usluga u godini dana - pokazuje kolike su to razlike.

Od ukupno 328,1 milijarde kuna, koliko je iznosio BDP u 2014. godini na razini Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak trećina ili točno 33,3 posto odnosilo se na Grad Zagreb, pokazuje analiza Županije - razvojna raznolikost i gospodarski potencijali koju je priredio Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

Ako se BDP-u Zagreba dodaju oni Istarske i Primorsko-goranske županije, vidljivo je kako je polovina ukupnog BDP-a Hrvatske stvorena upravo na tom području. U isto vrijeme najslabija, Ličko-senjska županija, ostvaruje tek 0,9 posto ukupnog BDP-a. Visoka koncentracija BDP-a vidi se i kroz udio pet ekonomski najjačih županija koje su u 2014. godini stvarale čak 62,1 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.

BDP u 2014. nominalno manji nego u 2008.

No uz ekonomsku snagu ovih županija analiza pokazuje i jednu bolnu činjenicu. Kada pogledamo koliko se BDP promijenio u prethodnim godinama, vidimo kako je BDP i na nacionalnoj razini i na razini svih županija u 2014. godini bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini. I te negativne stope rasta znatno su se razlikovale među županijama pokazujući veću ili manju otpornost na krizu. Tako je BDP Međimurske županije u 2014. godini nominalno bio samo 0,6 posto

22 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

manji nego u 2008. godini, Grada Zagreba i Zagrebačke županije približno dva posto manji, dok je istodobno pad u Virovitičkopodravskoj i Ličko-senjskoj iznosio petinu, odnosno 20 posto. No ako se usporedi veličina tog pada u ukupnom hrvatskom BDP-u, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a Hrvatske u promatranom razdoblju ipak je imala Splitsko-dalmatinska županija.

Podaci za 2014. godinu o BDP-u po stanovniku pokazuju i veliku razliku u razvijenosti županija. Najrazvijeniji Grad Zagreb imao je 3,2 puta veći BDP po stanovniku od

BDP je i na nacionalnoj i razini svih županija u 2014. bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije. Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija (Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija) na podizanje tog prosjeka. U toj godini samo je šest županija bilo iznad prosjeka svih županija, a sve ostale ispod te vrijednosti. Uz Virovitičko-podravsku, na začelju su se našle i druge županije s područja Slavonije: Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska. Jedina županija u kojoj je porastao BDP po stanovniku od pretkrizne 2008. do 2014.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 23

ANALIZA hgk

Brojni korisni podaci

Alat za analizu i planiranje Statistički podaci objavljeni u analizi Županije - razvojna raznolikost i gospodarski potencijali, uz podatke o BDP-u po hrvatskim županijama odnosno NUTS 3 regijama sadrže i podatke o NUTS 2 regijama Jadranske i Kontintentalne Hrvatske kao i druge podatke koji mogu biti zanimljivi svima onima koji se bave planiranjem.

U izdanju objavljenom prošloga tjedna nalaze se i podaci o financijskim rezultatima

poslovanja poduzetnika, tržištu rada, stranim investicijama, građevinarstvu i robnoj razmjeni. Uz demografske podatke, koji uključuju i procjene rasta u idućim desetljećima, nalazi se i usporedba ovih regija sa sličnima u Europskoj uniji te osobne iskaznice pojedinih županija. U dokumentu se nalazi i Indeks gospodarske snage županija koji potvrđuje kako najbolje u Hrvatskoj stoje Grad Zagreb te Istarska i Primorsko-

goranska županija, dok začelje čvrsto drže Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

BDP po stanovniku (po paritetu kupovne moći) u 2014. godini, EU=100 Brodsko-posavska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Požeško-slavonska Krašinsko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Splitsko-dalmatinska Ličko-senjska Osječko-baranjska Zagrebačka Šibensko-kninska Zadarska Koprivničko-križevačka Varaždinska Međimurska Dubrovačko-neretvanska Primorsko-goranska Istarska Grad Zagreb 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

Izvor: Eurostat; obrada: HGK

godine (za 1,4 posto) je Šibensko-kninska, iza koje slijedi Međimurska, koja se 2014. godine

Ukupno 16 hrvatskih županija nalaze se među 10 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU izjednačila s razinom BDP-a po stanovniku iz 2008. godine. Prema BDP-u po stanovniku, 24 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

izraženom u paritetu kupovne moći, Grad Zagreb ima 3,2 puta veći BDP po stanovniku od Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije.

Analiza je pokazala i kako se pojedini dijelovi Hrvatske nalaze u okviru Europske unije. Prema službenim podacima o BDP-u po stanovniku u 2014. godini, Hrvatska je među članicama EU-a bila 26. i bila je razvijenija samo od Bugarske i Rumunjske. Tu je poziciju zadržala i u 2015. godini, da bi se 2016. godine Rumunjska izjednačila s Hrvatskom, na 59 posto prosjeka razvijenosti EU-a.

Grad Zagreb iznad EU prosjeka

Prema BDP-u po stanovniku, korigiranim paritetom kupovne moći jedino se Grad Zagreb

Luka Burilović, predsjednik HGK

Hrvatska je jaka koliko su jaki njeni rubni dijelovi Županije ne treba ukidati nego ih treba ojačati i vratiti im urede državne uprave te na taj način omogućiti im razvoj, smatra Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. “Za bolje upoznavanje stanja u Hrvatskoj nisu dovoljni samo podaci na nacionalnoj razini nego su nužni i podaci o regionalnim razinama kako bi se vidjele različitosti i razlozi zašto je to tako.

Naše komorske publikacije poput ove o žu-

panijama mogu biti korisne svim razinama lokalne samouprave, gospodarstva i državnih institucija. Hrvatska je mala zemlja ali u isto vrijeme i panonska i podunavska i mediteranska i europska i mnogima ulaz u Europu. S druge strane, Hrvatska nije jaka koliko je jak Grad Zagreb, nego koliko su jaki njeni rubni dijelovi. Moramo naći načina kako tim dijelovima Hrvatske pomoći”, zaključuje Burilović.

nalazi iznad prosjeka EU-a, dok su ostale hrvatske županije ispod, s time da se četiri najlošije rangirane slavonske županije nalaze na samo oko 3,3 posto prosjeka EU-a, što je djelomično povezano s negativnim trendom gospodarske aktivnosti i zaposlenosti od 2009. do

Najrazvijeniji Grad Zagreb imao je 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičkopodravske županije 2014. godine. Gotovo sve hrvatske NUTS 3 regije, odnosno županije, smještene su u donjoj trećini regija EU-a (ukupno je 1342 NUTS 3 regija u EU), osim Grada Zagreba koji je u gornjoj trećini rangiranih regija EU. Tako su hrvatske NUTS 3 regije raspodijeljene na najbolje rangiranu (Grad Zagreb) koja se nalazi na 409. mjestu i na najlošije rangiranu (Brodsko-posavska županija) koja se nalazi na 1312. mjestu.

Ukupno se 16 hrvatskih županija nalazi među 10 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU, šest županija nalazi se među pet posto najnerazvijenijih, a četiri najlošije rangirane hrvatske regije su slavonske (osim Osječkobaranjske županije), a nalaze se među 2,5 posto najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU-a.

Iza naših najslabije rangiranih regija nalazi se tek 18 bugarskih regija, sedam regija iz Rumunjske te po jedna iz Italije, Mađarske i Latvije, ali i francuska prekomorska regija Mayotte.

BDP po stanovniku po paritetu kupovne moći, 2014.g., EU=100 Rang

Zemlja

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

409.

933.

956.

1112.

1203.

1215.

1216.

1227.

1228.

1238.

1239.

1246.

1247.

1251.

1259.

1279.

1293.

1308.

1309.

1311.

1312.

1333.

1334.

1335.

1336.

1337.

1338.

1339.

1340.

1341.

1342.

UK UK DE DE UK DE DE DE FR FR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR HR BG BG RO BG RO BG BG BG BG BG

NUTS 3 regija

Indeks

Camden & City of London Westminster Wolfsburg, Kreisfreie Stadt Ingolstadt, Kreisfreie Stadt Tower Hamlets München, Landkreis Schweinfurt, Kreisfreie Stadt Frankfurt am Main, Kreisfreie Stadt Hauts-de-Seine Paris Grad Zagreb Istarska Primorsko-goranska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Varaždinska Koprivničko-križevačka Zadarska Šibensko-kninska Zagrebačka Osječko-baranjska Ličko-senjska Splitsko-dalmatinska Karlovačka Sisačko-moslavačka Bjelovarsko-bilogorska Krapinsko-zagorska Požeško-slavonska Vukovarsko-srijemska Virovitičko-podravska Brodsko-posavska Kyustendil Pazardzhik Botosani Haskovo Vaslui Vidin Sliven Pernik Kardzhali Silistra

1.273 976 475 428 410 346 326 322 318 308 103 73 72 59 50 49 49 47 47 46 45 45 44 43 40 38 34 34 33 33 27 27 27 26 25 24 24 24 24 24 23

Izvor: Eurostat; obrada: HGK

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Transparentnost proračuna jedinica lokalne samou

Sve transparentn Istraživanje Instituta za javne financije pokazuje kako su jedinice lokalne samouprave sve bolje u objavi dokumenata vezanih uz lokalne proračune.

Najbolje su u tome županije, a slijede gradovi i općine, no Imotski, Valpovo, Gospić i Vrgorac uz još 39 općina nisu na svojim web stranicama objavili ni jedan od pet dokumenata piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P Cilj nam je pojednostaviti i učiniti transparentnijom raspodjelu sredstava i istodobno osigurati veću pravednost i jače fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave.

Zdravko Marić, ministar financija

rosječna proračunska transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica, mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim internet stranicama se popravlja, pokazuje istraživanje koje već treću godinu za redom provodi Institut za javne financije.

Jedinice lokalne samouprave u prošloj godini su prosječno objavile 3,1 od mogućih pet dokumenata, pri čemu su županije već vrlo transparentne (prosjek 4,6), gradovi su dosta dobri (prosjek 3,7), no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8), kaže Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu koja je predstavila ovo istraživanje. “Usprkos relativno dobro izgledajućim prosjecima i dalje je, nažalost, preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica. Četiri grada - Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac - i čak 39 općina nisu objavili ni jedan od traženih proračunskih dokumenata, a još sedam gradova i 50 općina objavili su tek po jedan”, upozorava Mihaela Bronić.

Kao i prethodnih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima i onih s malim brojem stanovnika poput Ribnika i Dekanovca kao i onih s niskim prihodima po stanovniku poput Jarmine i Đelekovca. Među onima koji su najnetransparentniji ima i onih s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, poput Sutivana, Šolte, Dugopolja i Bola.

Prosječna ocjena 3,1

Institut za javne financije analizu je provodio od studenoga prošle do ožujka ove godine, a analizirano je jesu li jedinice lokalne samouprave objavile na svojim web stanicama godišnje izvršenje proračuna za 2015., polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog proračuna za 2017., izglasani proračun za 2017. i proračunski vodič za građane za 2017. godinu.

U istraživanju nisu detaljnije analizirani sadržaji tih dokumenata. Kako kaže ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, objava pet proračunskih dokumenata na mrežnim

26 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

stranicama lokalnih jedinica ne podrazumijeva ni njihovu apsolutnu proračunsku transparentnost, niti apsolutnu odgovornost njihovih vlasti. “Objava dokumenata znači da se lokalne jedinice barem pridržavaju zakona o proračunu te o pravu na pristup informacijama i prvi je korak prema potpunijoj proračunskoj transparentnosti kao neophodnom preduvjetu za značajniju participaciju građana u odlučivanju o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava”, dodaje Katarina Ott.

Politička stabilnost jamči provođenje mjera koje jedinice lokalne samouprave moraju odraditi za svoje žitelje, ističe Kuščević Prosječna transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu se poboljšava.

Istraživanje koje je provedeno 2015. godine imalo je prosječnu ocjenu 1,8, godinu kasnije ona je porasla na 2,4, a sada iznosi 3,1.

Najtransparentnija Primorskogoranska županija

Promatrano po prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnija je Primorsko-goranska, a slijedi je Karlovačka županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska županija.

Oko 30 posto jedinica je objavilo isti broj, a 13 posto čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu istraživanja. U ovom je ciklusu samo

u prave

ije, ali... jedna lokalna jedinica (Općina Lovinac) objavila čak tri dokumenta manje nego u prethodnom.

Veliki broj jedinica – 10 županija, 21 grad i pet općina – zadržalo je najvišu razinu transparentnosti, gotovo polovina lokalnih jedinica objavila je više dokumenata nego u prethod-

Hrvatskoj treba reforma javne administracije, smatra Manica Hauptman nom ciklusu istraživanja, a četiri općine – Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi – su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na čak pet objavljenih dokumenata.

Povećanje dijaloga središnje vlasti s lokalnom samoupravom, koje ćemo pretvoriti u komunikaciju koja će se održavati dva puta godišnje, sigurno pomaže daljnjem rastu transparentnosti i suradnje, smatra ministar financija Zdravko Marić. “Strategijom regionalnog razvitka, a i kroz prijedlog novog zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, želimo osigurati adekvatnu razinu fiskalne decentralizacije. Uskoro kreće javna rasprava o ovoj temi i vjerujem da će mnogi građani i predstavnici lokalnih vlasti u njoj sudjelovati. Cilj nam je pojednostaviti i učiniti transparentnijom raspodjelu sredstava i istodobno osigurati veću pravednost i jače fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave”, pojašnjava Marić dodajući kako će se ovaj zakonski tekst naći u redovnoj proceduri ove jeseni u dva čitanja te vjeruje da će to biti dovoljno vremena za pripreme svih za proračun za 2018. godinu.

Lovro Kuščević, ministar uprave, ističe kako politička stabilnost jamči provođenje mjera koje te jedinice lokalne samouprave moraju odraditi za svoje žitelje. “Izmjenama zakona kojima će se osigurati sigurnije i jednostavnije upravljanje na lokalnoj razini osigurat će se i smanjivanje korupcije koja je osobito prisutna na lokalnoj razini”, smatra Kuščević.

Male jedinice dobro rade

Manica Hauptman, ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u

Republici Hrvatskoj, je mišljenja kako Hrvatskoj treba reforma javne administracije. “EK traži i smanjenje rascjepkanosti i okrupnjavanje kako bi jednostavnija struktura donošenja odluka smanjila teritorijalne razlike i poboljšala učinkovitost, posebice u onim sredinama koje nemaju dobre kapacitete. Jednako je važno i planiranje poračuna, a i sami građani moraju raditi na financijskoj pismenosti kako bi mogli sudjelovati u donošenju odluka”, smatra Manica Hauptman.

Goran Pauk, župan šibensko-kninski, ističe kako regionalni ustroj treba ostati ovakav.

“Radimo najkvalitetnije moguće s ovlastima koje imamo, i otvoreni smo i spremni biti na usluzi našim građanima”, dodaje Pauk.

Kako mogu dobro raditi i male jedinice lokalne samouprave, govorila je na vlastitu primjeru Štefica Sirutka, volonterka načelnica Općine Đelekovec. “Mi dijelimo pročelnicu za financiranje sa susjednom općinom, a komunalnog redara s još njih dvije. No kako smo svi i sami komunalni redari i znamo tko gdje i što radi, sami prijavljujemo i prekršitelje. Ono čime se također možemo pohvaliti jest i to da smo u grupi najboljih po broju visokoobrazovanih, što je za one koji se žele kvalificirati za sudjelovanje u projektima izuzetno važno”, kaže Štefica Sirutka.

Objava pet proračunskih dokumenata na mrežnim stranicama lokalnih jedinica ne podrazumijeva ni njihovu apsolutnu proračunsku transparentnost niti apsolutnu odgovornost njihovih vlasti.

Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 27

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Vlada podržala izmjene Ovršnog zakona

Ovim se izmjenama treba relaksirati postupak nad ovršenicima, bez narušavanja prava ovrhovoditelja, kazao je Bošnjaković podsjetivši na brojku od 330.000 blokiranih građana piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr 20.000, a došlo je do narušavanja ravnopravnosti i pravednosti potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika, sud može svojom diskrecijskom odlukom odrediti da se i takva ovrha na nekretnini brani”, rekao je Bošnjaković te istaknuo da ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti.

“Građanima koji dođu u takvu situaciju 18 mjeseci će biti zajamčeno pravo na smještaj”, rekao je ministar pravosuđa te naglasio kako se zaštićeni dio dijela primanja povećava s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Sam premijer Plenković najavio je mogućnost da se od jeseni krene s izradom potpuno novoga ovršnog zakona, jer su do sada bile brojne izmjene važećeg zakonskog rješenja.

Građanima koji ostanu bez nekretnine 18 mjeseci će biti zajamčeno pravo na smještaj.

Zaštićeni dio dijela primanja povećava se s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa

N

a samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković imao je dobru vijest za sve službenike i namještenike u javnim i državnim službama kojima će se isplatiti regres za godišnji odmor od 1250 kuna.

“Isplata će započeti 14. srpnja”, rekao je Plenković koji je ocijenio da je najnovije zaduživanje Hrvatske izdavanjem obveznice od tri milijarde kuna ostvareno po vrlo dobrim uvjetima.

Vlada je podržala izmjene i dopune Ovršnog zakon koje je predložio Most nezavisnih lista, i to uz svojih 13 amandmana. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podsjetio je na brojku od 330.000 blokiranih građana ističući kako se ovim izmjenama treba “relaksirati postupak nad ovršenicima, bez narušavanja prava ovrhovoditelja”.

“Ključne točke izmjena su da se više neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20.000 kuna. Amandmanom se vrlo precizno daje alat sudovima u slučaju da ako je glavnica i veća od

28 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Nema oporezivanja kreditnih institucija

Prijedlog zakona kojim bi se uveo posebni porez na imovinu kreditnih institucija, koji su predložili Živi zid i SNAGA, nije dobio podršku Vlade, a jedno od obrazloženja je bilo da je predložena stopa za oporezivanje od 0,64 posto izračunata nejasno te da bi znatno opteretila poslovanje banaka.

Izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama, Vlada je dala zeleno svjetlo da od 1. siječnja 2018. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) postane proračunski korisnik, odnosno prijeći će iz sustava računovodstva neprofitnih organizacija u sustav proračuna. U Sabor su upućeni i konačni prijedlozi izmjena zakona kojim je uređeno osnivanje Agencije za ugljikovodike kojima se utvrđuje zakonski okvir za pripajanje Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata upravo Agenciji za ugljikovodike. To bi spajanje trebalo donijeti u ovoj godini uštedu od 267.000 kuna, a u 2018. i 2019. godini uštede bi bile po 2,2 milijuna kuna.

zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH

Jačati međudržavnu suradnju

Želimo riješiti što je moguće više otvorenih pitanja i nastojimo poduprijeti BiH kao cjelovitu i funkcionalnu državu na reformskom putu i putu prema Europskoj uniji, rekao je Plenković

U

Sarajevu je protekli tjedan održana druga zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, a javnosti su se nakon nje obratili hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. U trosatnoj raspravi na zajedničkoj sjednici raspravljeno je pedesetak točaka iz sfere financija, gospodarske suradnje te zaštite okoliša. Razgovaralo se o onečišćenju zraka iz rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ali i o planovima za gradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

“U bilateralnom smislu za Hrvatsku nema važnije države od BiH, povezanost naših država i naroda je povijesna. Upućeni smo jedni na

Republika Hrvatska je zemlja koja snažno lobira za naše ciljeve, a to su EU integracije, rekao je Zvizdić druge, kao i na zajedničke perspektive i na tom tragu želimo riješiti što je moguće više otvorenih pitanja i nastojimo poduprijeti BiH kao cjelovitu i funkcionalnu državu na reformskom putu i putu prema Europskoj uniji”, rekao je Plenković ističući kako je u gospodarskom smislu Hrvatska prvi trgovinski partner Bosne i Hercegovine.

Unaprijediti ekonomske odnose

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić istaknuo je kako se razgovaralo o unapređenju ekonomskih odnosa, zatim bržem protoku robe, ljudi i kapitala, lakšem poslovanju gospodarstvenika te o pitanjima koja bi

trebala olakšati svakodnevni život ljudi obiju država i onih koji žive u pograničnim područjima kao što je otvaranje novih graničnih prijelaza. Dogovorena je i mogućnost neometane kupovine nekretnina građana Federacije BiH u Hrvatskoj i obrnuto.

“Republika Hrvatska je zemlja koja snažno lobira za naše ciljeve, a to su EU integracije.

Očekujemo to i dalje jer želimo što prije postati član EU integracija”, rekao je Zvizdić. Jedna od tema sjednice bila je i kriza koncerna Agrokor i njegovih tvrtki u Bosni i Hercegovini.

“Mi ćemo i dalje pratiti tu situaciju, te ćemo napraviti sve kako bi se zaštitio interes BiH, osigurao jednakopravni status dobavljača te zaštitilo gotovo 5000 radnika koliko ih Agrokor zapošljava u BiH”, istaknuo je Zvizdić.

Premijer Plenković rekao je kako je Hrvatska spriječila stihijski plimni val udara na svoje gospodarstvo kad je u pitanju kriza u Agrokoru. Podsjećajući na novi kredit koji je Agrokor dobio, on je ustvrdio kako se njime osigurava poslovanje koncerna u idućih godinu dana. Hrvatski premijer istaknuo je i kako je posebni Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak najavio da će se raditi na tome da se i u BiH zadrže sva postojeća radna mjesta u okviru Agrokorovih tvrtki kćeri i da se očuva mogućnost plasiranja proizvoda iz Hrvatske na tržište BiH putem polica Konzuma. (I.G.)

Mi ćemo i dalje pratiti situaciju u Agrokoru, te ćemo napraviti sve kako bi se zaštitio interes BiH, osigurao jednakopravni status dobavljača te zaštitilo gotovo 5000 radnika koliko ih Agrokor zapošljava u BiH. Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO 4. konferencija o izvozu

Mario Antonić

Izvoz nema alternative Europska unija je sretna što je nositeljica svjetske trgovine, a europske institucije poduzimat će sve korake da podrže slobodu trgovine, ocijenio je Abruzzini piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U Lani su zabilježene 372 trgovinske barijere europskom izvozu, što je 10 posto više nego godinu ranije

Zagrebu je prošli tjedan održana 4. konferencija o izvozu pod nazivom Pametni znaju čemu služi izvoz, u organizaciji Liderovog Kluba izvoznika. Jedna od tema konferencije bila je i opasnost od jačanja globalnoga protekcionizma i što bi on mogao značiti za hrvatske izvoznike.

Prema Izvješću o preprekama trgovini i ulaganju Europske komisije, tijekom prošle godine zabilježene su 372 trgovinske barijere europskom izvozu, što je 10 posto više nego godinu ranije. Direktor Eurochambersa Arnaldo Abruzzini istaknuo je kako su proizvodnja, migracije i trgovina bili sastavni elementi razvoja civilizacije, sve dok se nije pojavila politika koja je ograničila slobodu kretanja ljudi, robe i usluga, a protekcionizam se javlja onda kada politika želi zaštititi nacionalne interese unutar granica.

Uz protekcionizam problem je i terorizam

“Većina protekcionističkih mjera dolazi iz zemalja u razvoju poput Kine, Indije i Brazila, i to iz straha. A kad se čovjek boji, zatvara se. Europska unija je sretna što je nositeljica svjetske trgovine, a europske institucije poduzimat će sve korake da podrže slobodu trgovine”, ocijenio je Abruzzini. Članica Uprave AD Plastika Sanja Biočić ustvrdila je kako oni u svom poslovanju ne

30 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

osjećaju protekcionističke mjere. “Naši rizici vezani su više za globalne prijetnje poput terorizma ili kibernetičkih napada. Nedavno smo morali zaustaviti proizvodnju jer je jedan naš kupac bio žrtvom kibernetičkih napada”, rekla je Sanja Biočić ističući kako s druge strane primjećuju poticajne mjere koje imaju države u Zapadnoj Europi.

Predsjednik Uprave Keramike Modus Darko Šket kazao je kako je njegovoj tvrtki lakše prodati keramičke pločice na drugim tržištima, poput Maroka, nego u Hrvatskoj.

“Izvoz je održao Keramiku Modus na životu, jer 75 posto naših prihoda čini izvoz. Smatram da jedino izvoz može omogućiti naš daljnji opstanak na tržištu”, rekao je Šket.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić ocijenio je da hrvatsko gospodarstvo ima sve bolje rezultate te da je sve konkurentnije i uspješnije. “Generator rasta prije 10 godina bilo je zaduživanje, a danas je to rast izvoza i to malih, srednjih te mikro poduzeća. Hrvatska nema alternative osim izvoza. Ova vlada ima pet najvažnijih pothvata, a to su cjelovita porezna reforma, izvoznici kao generatori rasta, administrativne reforme, održivost i stabilnost javnih financija te reforma obrazovanja”, dodao je Antonić naglasivši važnost izvoza softvera koji bi do 2020. mogao dostići i milijardu eura.

Stručni skup “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj”

Tržište funkcionalne hrane stalno raste Funkcionalna hrana je izazov za sve subjekte u poslovanju s hranom, te predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na ostale prehrambene proizvode, ističe Ita Juroš piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

D

eseti stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj pozabavio se potencijalima te prehrambene niše koja posljednjih godina raste brzim tempom. Potrošači se sve više informiraju o takvom tipu namirnica, a ekonomske prilike koje se otvaraju popularizacijom funkcionalne hrane su goleme.

“Funkcionalna hrana pojam je koji se javlja još 80-ih godina, a danas u svijetu čini značajno tržište prehrambenih proizvoda vrijedno 130 milijardi dolara te se očekuje da će rasti po godišnjoj stopi od 8,4 posto odnosno 250 milijardi do 2024. godine. Europsko tržište funkcionalnih proizvoda veličine je oko 30 milijardi, dok je u Hrvatskoj to tržište vrijedno 25 milijuna eura, s tendencijom stalnog rasta”, istaknula je Ita Juroš iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. “Funkcionalna hrana je izazov za sve subjekte u poslovanju s hranom, te predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na ostale prehrambene proizvode”, dodala je ona.

Zaštita hrane na prirodan način

Među brojnim zanimljivim temama koje su otvorene za trajanja skupa posebno se istaknulo predavanje Jestivi kukci, nova ili tradicionalna hrana Marije Badanjak Sabolović, docentice s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu. Ona je odmah na početku izlaganja istaknula kako dvije milijarde ljudi diljem planeta svakodnevno konzumiraju oko 2000 vrsta jestivih kukaca u svojoj prehrani. “Dok ih neki jedu stalno, drugi osjećaju gađenje prema njima, a znanost u posljednje vrijeme pokušava promijeniti tu percepciju. S nutricionističkog stajališta oni su visokovrijedna namirnica, ali i po pitanju brige

za okoliš jer njihov uzgoj zahtijeva puno manje resursa od uzgoja tradicionalnih izvora proteina poput goveda ili ovaca“, objasnila je Marija Badanjak Sabolović.

Govora je bilo i o biokonzerviranju proizvoda akvakulture, pothranjenosti i chia sjemenkama koje postaju jedna od najtraženijih supernarmirnica. Klara Kraljić s PBF-a kazala je kako chia ima visoki potencijal za pozitivan učinak na kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju te metabolički sindrom. “No prije nego što je nazovemo superhranom, trebamo ipak pričekati nova zdravstvena istraživanja”, rekla je Klara Kraljić.

Jadranka Frece, prodekanica za znanost na PBF-u, održala je predavanje o biokonzerviranju proizvoda iz akvakulture, poručivši kako se radi o zaštiti hrane na prirodan način koja produžuje vijek namirnica i ima pozitivan utjecaj na zdravlje čovjeka.

130 mlrd $ tržište funkcionalne hrane u svijetu

oko

30mlrd €

vrijednost europskog tržišta funkcionalnih proizvoda

25 mil €

vrijednost tog tržišta u Hrvatskoj

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Stanje u Agrokoru

Ramljak: Neće biti stečaja, slijedi restrukturiranje Agrokoru je odobren kredit od 480 milijuna eura. Prva tranša od 30 milijuna eura iz novog kredita bit će isplaćena OPG-ovima i kooperantima Agrokora do kraja srpnja. U sljedeća dva do tri tjedna bit će isplaćen 100-postotni stari dug svim OPG-ovima, ističe izvanredni povjerenik za Agrokor pišu Ilijana Grgić, Miro Soldić

Fokus je sada na stabilizaciji poslovanja u Bosni i Hercegovini gdje postoje problemi s likvidnošću

P

reživjeli smo, uspjeli smo sačuvati kompaniju. Neće biti stečaja, to tvrdim. Sada prelazimo u drugu fazu, a to je faza restrukturiranja kompanije.

Ta druga faza je borba za bolji profit, za povećanje prihoda kompanije, a koja će u konačnici donijeti veći povrat postotka duga koji imaju vjerovnici, kazao je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak obavještavajući javnost da je Agrokoru odobren kredit od 480 milijuna eura. U novom kreditu sudjeluje oko 20 banaka i financijskih institucija. Od hrvatskih banaka tu su Zagrebačka banka, Raiffeisen i Erste banka, zatim američki JP Morgan i Goldman Sachs te nekoliko fondova predvođenih Knighthead fondom. U kreditiranje Agrokora uključio se i ruski VTB bank, dok je Sberbank uzeo dodatnih tjedan-dva za razmišljanje.

“Prva tranša od 30 milijuna eura iz novog kredita bit će isplaćena OPG-ovima i kooperantima Agrokora do kraja srpnja. U sljedeća

32 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

dva do tri tjedna bit će isplaćen 100-postotni stari dug svim OPG-ovima”, istaknuo je Ramljak te naglasio kako je fokus sada na stabilizaciji poslovanja u Bosni i Hercegovini gdje postoje problemi s likvidnošću. Agrokor bi i velike dobavljače za njihovu isporučenu robu također trebao isplatiti do sredine kolovoza.

Kriteriji za isplatu velikih dobavljača mnogo su složeniji jer uz tražbine koje se odnose na

Zanimljivo je i da 800 dobavljača tijekom postupka prijave tražbina uopće nije prijavilo potraživanja

Boris Vujčić, guverner HNB-a

Trgovački sud u Zagrebu

Agrokorov kredit neće biti predmet nadzora HNB-a

Unex Grupa i Unex Media pokrenuli predstečaj

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je kako kredit američkih fondova Agrokoru neće biti predmet nadzora HNB-a, a takva transakcija znači značajan priljev deviza, što obično stvara aprecijacijske pritiske na kunu, te da će središnja banka obraniti tečaj kune od aprecijacije. “Predmet nadzora HNB-a je prvenstveno kapitalna adekvatnost banaka, odnosno sigurnost bankovnog sustava i regulativa koju mi imamo napravljena je zato da zaštiti štednju, prvenstveno deponenata u bankama - to je osnovna poanta”, rekao je Vujčić

Trgovački sud u Zagrebu prihvatio je prijedlog uprave tvrtki Unex Grupa i Unex Media za pokretanje predstečajnog postupka. Razlog je nemogućnost podmirenja dospjelih regresnih obveza prema financijskim institucijama po osnovi neisplaćenih mjenica Agrokora, kao glavnog dužnika, te velika izloženost tvrtki i neizvjesna situacija vezana uz isplatu starih dugova. To je već drugi predstečaj zbog Agrokora, naime jedan od najvećih Agrokorovih dobaljača AWT International sredinom lipnja također je pokrenuo predstečajni postupak zbog nemogućnosti podmirenja dospjelih regresnih obveza prema bankama po osnovi neisplaćenih mjenica Konzuma kao glavnog dužnika.

isporučenu robu neki veliki dobavljači imaju i čiste financijske tražbine, odnosno mjenice koje ne ulaze u isplatu. Situacija se zakomplicirala i pri prijavi samih tražbina jer se događalo da su jedne te iste tražbine prijavljivale tvrtke, banke, ali i faktoring društva, te je sada potrebno razlučiti čija je to stvarno tražbina i na čiji račun treba sjesti novac.

Zanimljivo je i to kako 800 dobavljača tijekom postupka prijave tražbina uopće nije prijavilo potraživanja. Inače, do 10. odnosno do 21. kolovoza izvanredna uprava mora prijaviti tablicu tražbina sudu, koje sud onda u roku od 30 dana mora potvrditi, što znači da bi se ukupni iznos dugovanja Agrokora trebao znati sredinom rujna. Postoji i zakonska obveza da se na kraju postupka izvanredne uprave, kad se utvrdi stvarno stanje duga prema svim dobavljačima i vjerovnicima te onima koji nisu prijavili svoje tražbine, izvrši isplata prema nagodbi koja će se postići.

Mali dobavljači prozivaju Agrokor

A prošli tjedan predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika Tihomir Jaić i Nenad Matić, predsjednik Zelene liste, upozorili su na Agrokorov nepošten tretman malih poljoprivrednika i sve veći rast uvoza jaja, mliječnih proizvoda i jabuka u kojem, prema njihovim tvrdnjama, prednjače upravo Agrokor i Konzum.

“Hrvatska je donijela poseban zakon o Agrokoru i time preuzela upravljanje njime.

Povjerenik valjda provodi politiku Vlade, a mi očekujemo da provodi prodaju domaćih proizvoda. Očekujemo da Agrokor objavi izvještaj o uvozu u ovoj godini, koji je prema našim procjenama u prvih šest mjeseci iznosio 10 milijardi kuna. To je jako loše za Hrvatsku, loše za sezonu koja je trebala biti izlog

za domaće proizvode, a ne za uvoz”, rekao je Matić dodavši da netko mora zbog toga i odgovarati.

Pozvao je ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da se uključi u upravljanje Agrokorom i pokuša spasiti tvrtke domaćih dobavljača iz Slavonije da ne odu u ruke stranih vlasnika jer bi to bilo pogubno za i ovako devastiranu regiju. Jaić je naglasio kako se domaći poljoprivrednici najviše boje poplave strane robe i upozorio na problem niske otkupne cijene žitarica.

Iz Agrokora su pak odmah demantirali tvrdnje Jaića i Matića ustvrdivši da nema govora o drastičnom porastu uvoza i nepoštenom tretmanu malih dobavljača. Savjetnik za poljoprivredu u Agrokoru Vlado Čondić Gališić rekao je kako nije istina da Agrokor najviše uvozi, poručivši da najviše kupuje od domaćih proizvođača. “Na našim policama je više od 80 posto domaćeg voća i povrća, kao i više od 99 posto domaćih jaja. Te brojke su nešto pale u zadnjih nekoliko mjeseci, ali nadamo se da će se uskoro vratiti na te visoke razine”, kazao je Čondić Gališić.

Agrokor bi i velike dobavljače za njihovu isporučenu robu također trebao isplatiti do sredine kolovoza

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Manufaktura Malo&Slatko

Čokolade s potp

Taman mliječna čokolada sa 35 posto čokolade i s dodatkom kokosa, limuna i limun trave nedavno je dobila nagradu međunarodne udruge Academy of Chocolate u konkurenciji 190 čokolaterija i proizvođača iz 37 zemalja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Manufakturu smo otvorili jer smo željeli ponuditi autentičan proizvod autorskog pristupa koji se razlikuje od masovnih industrijskih proizvoda čime svaka čokolada donosi jedinstvenu i uzbudljivu kombinaciju mirisa, teksture i okusa.

O

tome kakva je veza između glazbe i čokolade, najbolji odgovor će dati Stiv Kahlina, nekadašnji glazbenik i dizajner, mnogo poznatiji pod umjetničkim imenom El Bahattee i po mnogima jedan od najboljih hrvatskih hip-hop glazbenika. Upravo je on potkraj 90-ih bio sinonim za domaću rap scenu i privukao mnogobrojne zaljubljenike u tu vrstu glazbe. Danas to više nije tako, El Bahattee je stavio sa strane svoj pseudonim i krenuo u skroz druge vode - one slastičarske. Naime, Stiv Kahlina je zajedno sa suprugom Sanjom Vladović 2015. godine pokrenuo manufakturu Malo&Slatko, a razlog je bio, kako navodi - zaljubljenost u čokoladu. Nakon karijere u glazbi i dizajnu Stiv Kahlina je prošao edukaciju za čokolatijera pri kanadskoj

Taman su ručno rađene čokolade u kojima se kombinira tradicionalna metoda izrade s modernim pristupom

Stiv Kahlina

školi Ecole Chocolat - School for Chocolate Arts, te je u organizaciji te škole pohađao i završio program Master Chocolatier pri belgijskoj Callebaut Chocolate Academy. “Manufakturu smo otvorili jer smo željeli ponuditi autentičan proizvod autorskog pristupa koji se razlikuje od masovnih industrijskih proizvoda čime svaka čokolada donosi jedinstvenu i uzbudljivu kombinaciju mirisa, teksture i okusa. Inspirirani idejom savršene ravnoteže i pravog omjera svih sastojaka u proizvodu, naše ručno rađene čokolade odlučili smo nazvati Taman”, kaže Kahlina.

Visokokvalitetne namirnice

Upravo je Taman mliječna čokolada sa 35 posto čokolade i s dodatkom kokosa, limuna i limunske 34 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

trave nedavno dobila nagradu međunarodne udruge Academy of Chocolate na međunarodnom natjecanju čokolaterija iz svih dijelova svijeta. Na natjecanju su bile čokolade iz 190 čokolaterija i proizvođača kvalitetnih čokolada iz 37 zemalja. U takvoj konkurenciji Taman čokolada je osvojila bronačnu nagradu. “To priznanje nam zaista mnogo znači. Naći se u društvu s najboljim svjetskim čokolaterijama, onima koji su nas inspirirali da se počnemo baviti čokoladama, velika je čast”, ističe Kahlina. Čokolade je ocjenjivao stručni žiri udruge Academy of Chocolate te više od stotinjak međunarodnih novinara, chefova, slastičara i stručnjaka za čokoladu i hranu, a dodijeljene su zlatna, srebrna i brončana nagrada te posebna priznanja.

Posebnost Taman čokolada je u tome što je riječ o manufakturno tj. ručno rađenim čokoladama u kojima se kombinira tradicionalna metoda izrade s modernim pristupom. Izrađuju se u malim serijama, čime osiguravaju uvijek svježe proizvode bez upotrebe umjetnih konzervansa. Ujedno im takva proizvodnja pruža slobodu izbora visokokvalitetnih i skupljih namirnica koje je tehnološki teže uklopiti ili su pak neisplative i rizične u masovnoj industrijskoj proizvodnji. Sve to omogućava ponudu kvalitetnih, drugačijih proizvoda koji kupcima pružaju novi doživljaj uživanja u čokoladi.

pisom

unske

Na upit što sve proizvode i gdje nabavljaju sirovine, Kahlina kaže kako su trenutačno u ponudi tri vrste proizvoda - čokolade, čokolade na žličici za topli čokoladni napitak te praline. “Sirovine nabavljamo uglavnom kod nas, no specifične proizvode kao i alate namijenjene isključivo radu s čokoladom nabavljamo iz različitih dijelova svijeta”, istaknuo je Kahlina. Dodao je kako je pritom kvaliteta namirnica najvažniji kriterij, a prednost daju onim namirnicama koje ne sadrže aditive i koje su organski uzgojene i bez korištenja pesticida. Osim toga, te namirnice moraju poticati samoodrživi razvoj, pa tako u proizvodnji koriste nerafinirane vrste smeđeg šećera iz ekološkog uzgoja, čista prirodna eterična ulja, ekološki uzgojene začine te prehrambene boje dobivene iz prirodnih izvora.

osvježenju ponude kako bi kupcima uvijek ponudili nešto novo i drugačije. Stiv Kahlina kaže kako se zasad žele usmjeriti isključivo na proizvodnju čokolade i ne zanimaju ih ostala pod-

Kvaliteta i iskrenost prema našim proizvodima i kupcima su nam prioriteti, ističe Kahlina ručja slastičarstva. “Većinu prihoda od prodanih proizvoda ostvarujemo u Hrvatskoj, no intenzivno radimo na širenju na inozemna tržišta, pa smo početkom godine započeli s isporukom proizvoda u Japan, a trenutačno pregovaramo sa specijaliziranim trgovinama u europskim zemljama u kojima bi se prodavale naše čokolade”, ističe Kahlina dodajući kako ih ne zanima prebrzi poslovni rast već žele da to bude prirodno i polako. “Kvaliteta i iskrenost prema našim proizvodima i kupcima su nam prioriteti, a poslovni napredak vidimo isključivo kroz te kategorije”, zaključuje Kahlina.

Proboj na japansko tržište

Čokolade iz manufakture Malo&Slatko prodaju se u maloprodaji, a dio je dostupan kroz delikatesne trgovine, no to su uglavnom proizvodi duže trajnosti, prije svega čokolade s različitim kombinacijama okusa. Dio prodaje ostvaruje se i izravnim putem što znači da ih kupuju neke tvrtke kao poslovne poklone ili darove na nekim događanjima. Takav način prodaje im dopušta ponuditi autentičan proizvod prilagođen naručitelju, pa on može imati specifičan okus, izgled i personalizirano pakiranje.

U manufakturi Malo&Slatko neprekidno rade na širenju palete proizvoda i usluga te 10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Strojobravarija Števa, Donja Pušća

Čelik, inoks, aluminij... samo recite Izradu kompletnog programa, od idejnog rješenja do finalnog proizvoda, pokrivamo 3D prikazom, kaže vlasnik obrta Strojobravarija Števa Dominik Mihalinec Iskusni profesionalci

Obrt tako nudi i inženjerske usluge izrade tehničke dokumentacije, razradu i proračune te razna konstrukcijska rješenja za cjelokupno područje strojarstva. Također, nude i usluge izrade plana automatske montaže za prehrambenu, kemijsku, procesnu industriju i druge proizvodne grane.

Tim zaposlenika sastavljen je od iskusnih profesionalaca u industriji. A zbog dugogodišnjeg iskustva malo je problema s kojima se već nisu susreli te ih s lakoćom rješavaju. Stoga ne čudi poduža lista zadovoljnih klijenata koji posluju s njima dugi niz godina. Jedan od većih poslovnih suradnika čije su objekte opremili svakako su poslovnice pekarnica Dubravica, a

O Količina narudžbi i novih klijenata uvjetovala je i kupnju novog stroja za lasersko rezanje lima koji će osim preciznijeg rezanja proširiti i usluge koje ćemo nuditi.

Dominik Mihalinec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

brt Strojobravarija Števa od 1995. godine vodi obitelj Mihalinec u Donjoj Pušći. Nude usluge rezanja, savijanja, štancanja i profiliranja limova i traka od čelika, nehrđajućega čelika (inoks), aluminija, bakra, bronce, mesinga te ostalih metala i njihovih legura po želji klijenata. Prednost tog obrta je mogućnost izrade specijalnih i najzahtjevnijih profila i dijelova od lima, kao što su metalni dijelovi za strojeve, printere i robote. “Posebno bih izdvojio proizvodnju ugostiteljske opreme i namještaja od visokokvalitetnoga inoksa, kamionskih stranica i autopragova za automobile proizvedene u manjim serijama ili unikatne dijelove za oldtimere, a izradu kompletnog programa, od idejnog rješenja do finalnog proizvoda, pokrivamo 3D prikazom”, kaže vlasnik obrta Strojobravarija Števa Dominik Mihalinec koji napominje kako se ovaj posao u obitelji prenosi s generacije na generaciju.

“Obrt je pokrenuo moj otac Stjepan Mihalinec prije 21 godinu, koji je nakon višegodišnjeg rada u metalnoj industriji krenuo u samostalne vode uvidjevši kako ima mjesta za napredak u toj industriji”, prisjeća se Dominik Mihalinec, diplomirani inženjer strojarstva, koji je odlučio ići očevim stopama te inovacijama unaprijediti naslijeđeni obrt.

36 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Planove za budućnost obrta Mihalinec vidi u edukaciji postojećeg kadra i unapređenju strojnog parka surađuju s raznim tvrtkama kao što su Sinago, Azon Printer ili Končar Grupa koje su ih uvele i na druga europska tržišta.

Da su na pravom putu svjedoči i broj narudžbi koje zaprimaju, a prema riječima Dominika Mihalinca, iako su jedan od glavnih igrača na području sjeverozapadne regije,a prisutni su na području cijele Hrvatske, planove za budućnost obrta vidi u edukaciji postojećeg kadra i unapređenju strojnog parka.

“Količina narudžbi i novih klijenata uvjetovala je i kupnju novog stroja za lasersko rezanje lima koji će osim preciznijeg rezanja proširiti i usluge koje ćemo nuditi”, zaključuje Mihalinec. (L.V.)

Motivacija i plavuša

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Zlatokosino načelo kaže da ljudi mogu biti najviše motivirani kada rade na zadacima koji su na granici njihovih trenutačnih sposobnosti. Rad na takvim zadacima je ključ održavanja dugoročne motivacije

G

dje god da želimo stići, što god da želimo ostvariti, motivacija je ta s kojem ćemo to lakše postići. Bez obzira na to trebate li motivirati sami sebe ili svoje radnike, motivacija igra veliku ulogu u našim životima. Što je uopće motivacija? Motivacija je posebno mentalno ili emotivno stanje koje nam pomaže da obavimo neki zadatak, no može se pojaviti i nakon što ga započnemo. Istraživanja su pokazala da motivirani ljudi osjećaju pozitivno uzbuđenje zadatkom na kojemu rade, uživaju u svom poslu i ostvaruju bolji rezultat. S druge strane, radnik koji nije motiviran teško će ikada ostvariti svoj puni potencijal. Motivirani ljudi pomažu u promicanju pozitivnog imidža tvrtke, manje izostaju s posla te ostvaruju rezultat i dobit. Upravo stoga učinkovit lider želi da njegovi timovi budu sastavljeni od motiviranih članova te se trude svoje timove održati motiviranima i nadahnutima.

Kako to postići? Važno je znati da postoje dvije vrste motivacija. Ekstrinzična ili vanjska motivacija je motiviranje vanjskim čimbenicima. Oni mogu biti pozitivni, poput povećanja plaće, bonusa ili jednostavne pohvale, ili negativni poput opomene ili prijetnje otkazom. Druga vrsta motivacije je intrinzična ili unutarnja. Iako je to motivacija koju možemo primijeniti i sami na sebi za ostvarenje vlastitih ciljeva, trebao bi je koristiti svaki menadžer ili voditelj kako bi ostvario veću učinkovitost svog tima. Unutarnja motivacija proizlazi iz osobne želje da svladamo neki izazov, obavimo visokokvalitetan posao ili da radimo s ljudima koji nam se sviđaju i kojima vjerujemo. Upravo ljudi koji su intrinzično motivirani su oni koji su najzadovoljniji svojim poslom i najviše u njemu uživaju.

Daniel Pink, autor knjige Drive: the Surprising Truth About What Motivates Us, navodi tri intrinzična elementa za motivaciju na poslu: autonomiju, vještinu odnosno majstorstvo u obavljanju posla te

poznavanje svrhe onoga što radimo i kako to utječe na one s kojima radimo.

Potreba za autonomijom je naša želja da sami upravljamo vlastitim životima.

Ako želimo da zaposlenici budu angažiraniji, trebali bismo im omogućiti više autonomije. Autonomiju je Pink sažeo u četiri aspekta: vrijeme, tehnika, tim i zadatak.

Primjerice, neke tvrtke svojim zaposlenicima dozvoljavaju određeno vrijeme kada mogu raditi što god žele. Odličan primjer toga je Google koji je time dobio brojne ideje za proizvode.

mogu biti najviše motivirani kada rade na zadacima koji su na granici njihovih trenutačnih sposobnosti. Rad na takvim zadacima je ključ održavanja dugoročne motivacije. Tako je plavuša iz naših viceva postala jedan od naših glavnih motivatora. I konačno, svrha se odnosi na našu potrebu služiti nečemu većem od nas samih. Stoga je bitno poslu dati smisao te se pobrinuti da tvrtke na dobar način misiju i ciljeve komuniciraju zaposlenicima. Često se smatra da motivacija mora prethoditi djelovanju, ali ona može nastati i kao rezultat djelovanja. Bitno je pokrenuti se, napraviti prvi korak, a potom, baš kao u zakonima fizike, “predmeti u pokretu nastoje ostati u pokretu”. Najveći je otpor na samom početku. Kako onda pokrenuti bilo sebe ili tim? Uvrštavanje zadatka u fiksni raspored će pomoći.

Time donošenje odluka stavljate na autopilot te je veća vjerojatnost da ćete se vi ili vaš tim primiti zadatka bez obzira na trenutačnu razinu motivacije. Nemojte čekati iznenadni nalet motivacije, već odredite vrijeme, a kada se primite posla, motivacija će slijediti. Psiholog Fredrick Herzberg rekao je da tim možemo mo-

Često se smatra da motivacija mora prethoditi djelovanju, ali ona može nastati i kao rezultat djelovanja Potreba za majstorstvom proizlazi iz naše želje da budemo dobri u onome što nam je bitno te da konstantno u tome napredujemo. Osjećaj napretka na poslu jača naše unutarnje pokretače. Nasuprot tome, manjak prilika za samopoboljšanje ili razvoj rezultira demotiviranim zaposlenicima. Bitno je da zadaci ne budu ni prelagani niti preteški. Ovo načelo naziva se u zapadnoj menadžerskoj literaturi Zlatokosino načelo (ili po naški Plavušino načelo) prema bajci o Zlatokosi i tri medvjeda. Zlatokosino načelo kaže da ljudi

tivirati tako da eliminiramo čimbenike nezadovoljstva na poslu, a zatim stvaramo uvjete za zadovoljstvo poslom. Kao česte uzroke nezadovoljstva naveo je iritantne politike poduzeća, prekomjerno nadgledanje te nedovoljnu sigurnost na poslu. Ako se ti uzroci ne uklone, teško ćete motivirati svoje zaposlenika. Bitno je upamtiti da je svaki član tima različit i da ih potiču različiti motivatori. Tek kada ih dobro upoznamo, možemo pronaći najbolji omjer različitih motivatora za svakog zaposlenika.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Kristina Nuić Prka, predsjednica Zajednice društava tu

Mi nismo samo nar ambasadori naše ze Biti vodič je čast. Čast je biti u situaciji da pojedincima i grupama iz svih krajeva svijeta imate priliku približiti svoju povijest, bogatu kulturnu baštinu, osjećaj nacionalnog identiteta, vjeru, jezik i slobodu na koju smo toliko ponosni piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T Pokrenuli smo više akcija kako bismo ukazali na važnost djelatnosti turističkog vodiča i na važnost uvrštavanja što većeg broja lokaliteta u Hrvatskoj na popis zaštićenih lokaliteta, uključujući one koji se odnose na Domovinski rat i našu noviju povijest.

uristički vodiči predstavljaju destinaciju, neizravno utječu na povećanu potrošnju turista i zbog svog nastupa stvaraju emociju prema destinaciji koju turisti prepoznaju te je nose svojim domovima i dalje prenose prijateljima. Iako turistički vodiči imaju vrlo značajnu ulogu u ukupnom turizmu, još uvijek su podcijenjeni, pogotovo u kontekstu razvoja i promocije turističkih odredišta, ističe Kristina Nuić Prka, predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske.

n Kada je aktivirana Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, s kojim ciljem i koliko ima članova?

- Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH) osnovana je 2005. godine i okuplja 15 od 19 udruga turističkih vodiča iz svih regija Hrvatske. Većina njih je dobila nagrade za promicanje kulturne baštine. ZDTVH štiti prava turističkih vodiča te stvara uvjete za što kvalitetnije turističko predstavljanje, promicanje identiteta, važnosti i ugleda Hrvatske. n Koje ste sve aktivnosti do sada proveli?

- U svom dosadašnjem radu ZDTVH je provodio brojne aktivnosti, primjerice, inicirali smo razne edukacije poput VIP gosti, obilježili Svjetski dan turističkih vodiča, organizirali brojna besplatna vođenja društava članica za djecu i građane, dali podršku pri osnivanju Sekciji turističkih vodiča u Hrvatskoj obrtničkoj komori, a bili smo i domaćin Skupštine FEG-a (European Federation of Tourist Guide Associations). U proteklih godinu dana odradili smo brojne medijske nastupe te aktivno sudjelovali u izradi novog zakona o pružanju usluga u turizmu. Prije nekoliko dana organizirali smo i prezentaciju pod nazivom Zaštićeni lokaliteti uz potporu predsjednice Republike Hrvatske

38 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Kolinde Grabar Kitarović, pod pokroviteljstvom ministarstava turizma i kulture te potporu Hrvatske turističke zajednice, kojom smo

Što je područje zaštićenog lokaliteta i koji su kriteriji za njihovo određivanje, nejasno je i ovisi o interpretaciji EK željeli ukazati na važnost djelatnosti turističkih vodiča za ugled države u svijetu, ali i ukazati na postojeću problematiku. Naime, još 2015. godine donesen je tzv. Lorencinov pravilnik po kojem strani turistički vodiči mogu na osnovi zahtjeva o privremenom i povremenom

rističkih vodiča Hrvatske

atori, nego emlje obavljanju djelatnosti, čiju učestalost nije moguće kontrolirati, bez edukacije voditi i prezentirati Hrvatsku turistima, a to će biti izuzeto samo na područjima zaštićenih lokaliteta. Što je područje zaštićenog lokaliteta i koji su kriteriji za njihovo određivanje, nejasno je i ovisi isključivo o interpretaciji Europske komisije, koja želi na taj popis staviti što manji broj lokaliteta.

n To je veliki problem. Na koji će se način riješiti?

- Mi, turistički vodiči Hrvatske, smatramo da se ovdje radi o nacionalnom interesu i stoga smo pokrenuli više akcija kako bismo ukazali na važnost djelatnosti turističkog vodiča i na važnost uvrštavanja što većeg broja lokaliteta u Hrvatskoj na popis zaštićenih lokaliteta, uključujući one koji se odnose na Domovinski rat i našu noviju povijest. Kao primjer ističem napore naših kolega u Vukovaru koji žele na novi popis zaštićenih lokaliteta, koji je u izradi, uvrstiti čitavo područje Vukovara, kao mjesto posebnog pijeteta. Zbog stavova EK vezanih uz interpretaciju europskih direktiva koje se odnose na regulaciju naše djelatnosti, uspostavili smo i kontakte s hrvatskim i talijanskim europarlamentarcima koji su postavili i zajedničko pitanje EK, s nacionalnim udrugama turističkih vodiča Italije i Francuske, te u suradnji s predstavnicima hrvatskog ministarstva turizma radili i na pripremi odredbi novog zakona o pružanju usluga u turizmu koje se odnose na našu djelatnost te proučili predmetne direktive, sudsku praksu kao i popise zaštićenih lokaliteta u drugim zemljama Europske unije. n Koje ćete još aktivnosti provoditi u bliskoj budućnosti?

- Pod dojmom da se postojeći zakon ne provodi, molili smo nadležne institucije da nam daju informaciju o tome koliko nelicenciranih vodiča je kažnjeno prošle godine zbog obavljanja aktivnosti na području zaštićenih lokaliteta. Tu informaciju nismo dobili. Ako uzmemo u obzir da je prošle godine Hrvatsku posjetilo 16 milijuna turista i neka je samo 10 posto njih angažiralo nelincenciranog turističkog vodiča, a omjer je puno veći, jasno vam je o kojim brojkama

pričamo i kolika šteta je time počinjena Hrvatskoj i našem ugledu. Samo provođenjem zakona i kontrolama nadležnih službi moći ćemo riješiti problem nelojalne konkurencije.

n Što biste još naglasili za kraj?

- Biti vodič je čast. Čast je biti u situaciji da pojedincima i grupama iz svih krajeva svijeta imate priliku približiti svoju povijest, bogatu kulturnu baštinu, osjećaj nacionalnog identiteta, vjeru, jezik i slobodu na koju smo toliko ponosni. Jer tko može bolje prikazati strancu duh naših ljudi, pričati mu o prkosu i ponosu, koji je urođen svima nama, junacima, snalažljivosti, mudrostima iz starina, vjeri, starim običajima, legendama i folkloru - od naših ljudi? Mi nismo samo naratori povijesti. Mi smo ambasadori naše zemlje, našeg kraja, našeg grada, naše kulture, jezika i običaja. O nama ovisi s kakvom slikom o Hrvatskoj i nama kao narodu će turisti otići kući. Isto tako, ističem kako kulturna baština čuva nacionalni identitet zemlje kako se ne bi utopio u europskoj globalizaciji. Ona predstavlja čitav naš nacionalni korpus. I napravit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da je očuvamo.

Molili smo nadležne institucije da nam daju informaciju o tome koliko nelicenciranih vodiča je kažnjeno prošle godine zbog obavljanja aktivnosti na području zaštićenih lokaliteta. Tu informaciju nismo dobili.

Samo provođenjem zakona i kontrolama nadležnih službi moći ćemo riješiti problem nelojalne konkurencije 10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Projekt Digitalni poštar

Poštar na pametnom telefonu

U

Varaždinu je početkom prošloga tjedna započela provedba projekta Digitalni poštar.

Pilot-projektom obuhvaćeno je područje poštanskog ureda 42000 Varaždin, a mobilnim telefonima s potrebnom aplikacijom i prijenosnim pisačima opremljen je 31 poštar.

Digitalni poštar je aplikacija na pametnom telefonu koja postaje sastavni dio načina obavljanja dostave pošiljaka u Hrvatskoj pošti. Aplikacija obuhvaća obradu i dostavu svih pošiljaka, vođenje dostavne knjige u digitalnom obliku te omogućava praćenje pošiljki u realnom vremenu. Poštari mogu ispisivati obavijesti o prispijeću pošiljke i račune ukoliko korisnik neku od usluga plati na adresi preuzimanja, priopćeno je iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske

pošte. U pilot-fazi, koja predstavlja testiranje na terenu, kroz aplikaciju će se obrađivati samo preporučene pošiljke, a korisnici će preuzimanje potvrđivati potpisom na zaslonu uređaja.

Projekt Digitalni poštar služi unapređenju temeljne djelatnosti i jedan je od brojnih novih projekata u sklopu Strategije Pošta 2022.

Hrvatska pošta, sa svojom strateškom inicijativom razvoja temeljne djelatnosti, naglasak stavlja na razvoj infrastrukture te poboljšanje i automatizaciju procesa.

Uvođenjem mobilnih uređaja za poštare ulazimo u svijet digitalne komunikacije i pružanja bolje usluge korisnicima. Hrvatska pošta, zahvaljujući svojim kapacitetima, građanima Hrvatske može biti još više na usluzi, što ovim projektom i pokazuje. (B.O.)

Zagrebački inkubator poduzetništva

Organizira se Predinkubacijski program Zagrebački inkubator poduzetništva prvi put organizira Predinkubacijski program namijenjen edukaciji budućih poduzetnika, odnosno pokretača start-up projekata. Tijekom tri mjeseca programa polaznici će steći i osnovna znanja potrebna za daljnje usmjeravanje svoje poslovne ideje.

Predinkubacijski program razlikuje se od ZIP-ovog start-up programa time što pruža priliku za razvoj poslovne ideje budućim poduzetnicima koji još nisu u fazi pred izlazak na tržište, već rade na usmjeravanju svoje poslovne ideje. Sredstva za program osigurao je Grad Zagreb s ciljem povećanja ponude i mogućnosti

obrazovanja mladih za poduzetništvo.

Tijekom razdoblja od tri mjeseca, od sredine kolovoza do studenoga, polaznici će svaka dva tjedna izvještavati o svom radu, uživo ili online, za što će dobivati redovite povratne informacije, a s mentorima i članovima ZIP-a definirat će se

40 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

ciljevi i zadaci poslovnog plana. Putem pitch feedback sessiona koji će se održavati jednom mjesečno, polaznici će također naučiti i kako svoju ideju prezentirati pred kupcima ili potencijalnim investitorima što je jedan od najvažnijih aspekata pokretanja vlastitog start-upa.

Za dva tima čija ideja bude najuspješnija, odnosno ona koja pokaže najveći napredak, postoji mogućnost besplatnog ulaska u ZIP-ov program inkubacije u kojem će moći, ponovno uz budno oko mentora, nastaviti razvijati svoje ideje te uz mentoriranje pohađati i edukativne radionice. Online prijave za program traju do 23. srpnja. (B.O.)

Hrvatska - punopravna članica Dabra

Promicanje informatike i računalnog razmišljanja

N

akon što se prošle godine prvi put uključila u natjecanja u informatici i logičkom razmišljanju u sklopu međunarodnog projekta Dabar (Bebras), Hrvatska je nedavno primljena i u punopravno članstvo ove organizacije. Udruga Suradnici u učenju, Hrvatski savez informatičara i Visoko učilište Algebra tako će i dalje, uz podršku CARNeta, još aktivnije raditi na promicanju informatike i računalnog razmišljanja među učiteljima i učenicima. Tijekom 2016. u projektu Dabar u Hrvatskoj je sudjelovalo više od 5000 učenika iz 209 osnovnih i srednjih škola.

International Bebras Committee je međunarodna organizacija koja kroz međunarodno natjecanje promiče upravo informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti.

Dabar (Bebras) je osmišljen kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje

kroz online natjecanje koje se sastoji od niza izazovnih zadataka koje su osmislili stručnjaci iz pedesetak zemalja.

Upravni odbor hrvatskog ogranka inicijative čine Lidija Kralj, dopredsjednica udruge Suradnici u učenju, Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, te Alen Spiegl, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara. U Hrvatskoj se velik broj djece, učitelja i roditelja

zainteresirao za ovo natjecanje pokazavši tako da primjećuju potrebu za poticanje djece u usvajanju digitalnih kompetencija, algoritamskog pristupa i logičkog zaključivanja. Dabar daje svima jednake prilike za sudjelovanje pa tako i najmlađi učenici mogu otkriti svoj interes za računalno razmišljanje i informatiku, a mi ćemo im pomoći da ga što bolje razviju, rekla je Lidija Kralj. (B.O.)

Sporazum Sveučilišta u Dubrovniku i Hrvatskog Telekoma

Povezivanje u korist studenata

Rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr.sc. Nikša Burum i članica Uprave za ljudske resurse Hrvatskog Telekoma Marija Felkel potpisali su prošli tjedan Sporazum o poslovnoj suradnji na

obrazovnim, razvojnim i znanstvenoistraživačkim projektima. Tako će se studentima ovog sveučilišta omogućiti praksa, stjecanje novih znanja i kompeticija, priopćeno je iz Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma.

Najavljen je i prvi konkretni projekt Big Data - Upravljanje gužvama u turizmu, koji će omogućiti Dubrovniku još bolje upravljanje tijekom turističke sezone, a na kojem će surađivati Odjel za elektrotehniku i računarstvo te Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.

“Potpisivanje ovog sporazuma nastavak je suradnje Sveučilišta s gospodarstvom, a posebice nas veseli to što se radi

o nacionalnoj i globalnoj kompaniji. Sveučilište nije samo mjesto gdje se obrazuju mladi ljudi, već mora biti i ustanova koja ide ukorak s trendovima na tržištu rada”, rekao je rektor Burum.

“Tehnologija mijenja način rada zbog čega je ključno ulaganje u kvalitetan kadar mladih stručnjaka koji će biti nositelji promjena. Pomoću stručne prakse, predavanja naših stručnjaka i suradnje na znanstveno-istraživačkim projektima, Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovniku pridonijet će još boljem povezivanju akademske zajednice i poslovnog sektora u korist studenata”, istaknula je Marija Felkel. (B.O.)

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Zračna luka Franjo Tuđman

Euro - da ili ne?

Treba li nam zaj Priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika, ističe Jasena Torma piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Rekordni rezultati Zračna luka Franjo Tuđman tijekom ljetnog reda letenja bilježi rekordne rezultate prometa putnika pa je tako prošli mjesec, lipanj, završila sa 16 posto povećanja broja putnika.

Milijuntog je putnika prvi put u povijesti zagrebačka zračna luka dočekala u svibnju, a kumulativni rast broja putnika u prvih šest mjeseci 2017., u usporedbi s istim razdobljem 2016. godine, iznosi devet posto. Ove rezultate prati i povećanje broja zaposlenika.

Od preseljenja cjelokupnog poslovanja na novi putnički terminal ukupno je zaposleno 111 novih djelatnika. Uoči same špice ljetne sezone uspostavljeno je osam novih linija, među kojima su i tri linije dvaju novih avioprijevoznika Monarcha i Emiratesa, a postojeće zrakoplovne kompanije povećale su svoje kapacitete ili broj frekvencija.

(M.S.)

H

rvatska je referendumom o ulasku u Europsku uniju i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura, no odluku o trenutku kada to učiniti treba donijeti nakon stručnih i javnih rasprava u kojima će se vidjeti koristi i nedostaci ulaska Hrvatske u euro područje, rečeno je na panel-raspravi o mogućem uvođenju eura koju je pod nazivom Euro: da ili ne? organizirao Ekonomski lab.

Problematici uvođenja eura ne može se pristupiti na formalni i tehnokratski način, upozorio je ekonomski analitičar Velimir Šonje. “O tome treba otvoriti javnu i stručnu raspravu.

Zanimljivo je da su manje europske države ili žurile s uvođenjem eura poput Slovenije, Slovačke i država na Baltiku ili su zadržale vlastitu valutu, ali su je čvrsto vezale uz euro poput Danske i Bugarske. Države s više od desetak milijuna stanovnika pokušavaju voditi slobodniju politiku tečaja koja pogoduje izvoznicima u recesijama, ali o rezultatima takvih politika

struka se ne može usuglasiti”, ističe Šonje.

Jasena Torma iz Državnog zavoda za statistiku, predstavljajući prve proračune učinaka na prinose dugoročnih državnih obveznica i inflaciju na temelju iskustva država koje su uvele euro, kaže kako je očito da priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika koja bitno određuje visinu prinosa na državne obveznice i kamatne stope. “Ukupna razina cijena odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura. Države članice EU-a ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu”, ističe Jasena Torma. Glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke Maroje Lang kazao je kako je guverner Boris Vujčić potvrdio da se završava HNB-ova analiza pa će strategija uvođenja eura biti predstavljena na jesen.

znakovi hrvatske kvalitete Gotovi troslojni parket – PAN FIX Tvrtka proizvodi parket od dvadesetak različitih vrsta drva uglavnom hrvatskih listača, a izrađuje se gotovi višeslojni parket dimenzija 2200 x 206 x 13,5 milimetara. Gotovi lakirani troslojni parket predstavlja lakiranu ploču s klik profilom od međusobno slijepljena tri sloja.

Pan Parket d.o.o.

Tvrtka Pan parket osnovana je 1996. godine s djelatnošću proizvodnje parketa. Kroz dugi niz godina društvo je težilo postupnom povećanju prometa kroz niz aktivnosti kako bi učvrstilo bazu poslovanja. Svoj razvoj temelji na kadrovskom potencijalu proizašlom iz dugogodišnje tradicije u preradi drva na području Virovitičko-podravske županije, Orahovice i Čačinaca, a danas ima više od 90 zaposlenih. Proizvode troslojni gotovi parket sa tri lamele i fiksnim dužinama. Tvrtka godišnje proizvede oko 300.000 četvornih metara parketa, od čega 80 posto izvozi, najviše u Europu.

42 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Centar za mirenje i Sud časti pri HGK-u

ednička valuta

Ima dobrih vijesti

U raspravi u kojoj su sudjelovali i direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Marina Tkalec s Ekonomskog instituta Zagreb naglašeno je kako je najveći izazov za građane pitanje zaokruživanja malih cijena sitnih potrepština u kratkom roku nakon konverzije. Još uvijek je otvoreno i pitanje slobodnijeg vođenja monetarne i tečajne politike prije same konverzije. Euro se ne može uvesti odmah, nego tek nakon višegodišnjeg boravka u Europskom tečajnom mehanizmu, no za njega Hrvatska još nije zatražila ulaz. No dobrih vijesti ipak ima jer bi se s uvođenjem eura građani i poduzeća oslobodili valutnog rizika i plaćanja velikog dijela troškova konverzije valuta, a

Predsjednica Jasna Omejec

prednosti bi se dugoročno mogle osjetiti i kroz niže naknade u platnom prometu. Banke bi mogle u početku zbog manjih prihoda od deviznih poslova gubiti ukupno i do milijarde kuna godišnje, no dugoročno će im se operativni troškovi poslovanja smanjiti. Posljedica toga bi bio pad rizika te niže kamate, pa će i sama država kredite moći tražiti doma kao što sada radi u inozemstvu te tako ostvariti veću dobit za banke.

Na skupu je predstavljena i konceptualna mapa troškova i koristi, koja osim razmatranih tema uključuje i pitanja usklađenosti gospodarskih kretanja u Hrvatskoj i EU, financijske stabilnosti i funkcioniranja Eurosistema središnjih banaka jer se HNB ne ukida nego integrira u sustav i sjeda za stol s drugim središnjim bankama.

Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore je na sjednici 26. lipnja godine donio odluku o imenovanju prof.dr.sc. Jasne Omejec predsjednicom Centra za mirenje i predsjednicom Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Jasna Omejec redovita je profesorica na Katedri za Upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Budući da se godinama bavi upravnim pravom, europskim administrativnim pravom, zaštitom ljudskih prava i temeljnih sloboda, te da je bila sutkinja i predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske, svojim će radom i djelovanjem u Centru za mirenje i Sudu časti pridonijeti ugledu Centra i Suda, razvoju izvansudskog rješavanja sporova te promicanju politike zaštite potrošača u Centru i Sudu časti, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz HGK.

Chromoden lak za parkete Dvokomponentni poliuretanski bezbojni lak visokog sjaja sa specijalnim dodacima. Chromoden je lak za visokokvalitetnu zaštitu i dekoraciju parketa i drugih drvenih podloga, ta za postizanje zaštitnog sloja laka visokog sjaja. Proizvodi se u tri varijante: sjajni, mat i polumat. Iznimno je dugotrajan i otporan na habanje te se odlikuje punoćom filma i visokom tvrdoćom.

Chromos boje i lakovi d.d.

Chromos boje i lakovi svojim širokim asortimanom, od lakova i ljepila za parkete, unutarnjih zidnih boja, fasadnih boja i žbuka, lazura za drvo do praškastih proizvoda za graditeljstvo pokriva najširi program potreba tržišta. Širina asortimana i duga tradicija daju mu sinergiju u razvoju i sigurnost u ponudi. “Robu ćemo proizvoditi samo u najboljim kvalitetama” zapisao je utemeljitelj današnjeg Chromosa boje i lakovi daleke 1920. godine.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Domaće trgovine prate europske trendove

Sve veća ljetna sniženja

S

a 1. srpnjem počelo je ljetno sezonsko sniženje. Uvjeti i način provođenja sezonskog sniženja određeni su Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja. U okviru sezonskog sniženja redovna i nova snižena cijena iskazuju se jasno, vidljivo i čitljivo. Propisano trajanje je do 60 dana. ‘’Važno je istaknuti da ako trgovac ne proda sve proizvode, može nastaviti s prodajom po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon proteka propisanih 60 dana’’, pojasnila je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi.

Kod sezonskih sniženja možemo govoriti i o pitanju konkurentnosti domaće trgovine u odnosu na zemlje u okruženju i to u smislu utvrđenih rokova sezonskih sniženja. Zadnjih godina u domaćim

trgovinama bilježimo sve veće sezonske popuste sukladno svjetskoj i europskoj praksi. Primjerice, u Sloveniji ljetna sezonska rasprodaja ne smije započeti

prije drugoga radnog ponedjeljka u srpnju. Trgovci u tom utvrđenom razdoblju sami određuju kada im počinje sniženje, s time da ono ne smije trajati dulje od 60 dana. U Italiji i Francuskoj svaka regija sama određuje svoje termine sniženja. U Poljskoj se ljetna sniženja provode krajem sezone, uz pridržavanje propisanih uvjeta za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse. ‘’Pratiti europske trendove je važno kako domaći potrošači ne bi odlazili u susjedne zemlje u kupovinu’’, rekla je Ema Culi i dodala kako s razvijenom dobrom trgovačkom praksom, koja ima tendenciju daljnjeg unapređenja, trgovci osluškuju i uvažavaju promjene na tržištu te nastoje uspješno odgovoriti na želje i potrebe potrošača koji su svakako jedna od neizostavnih karika važnih za dobre poslovne rezultate gospodarstvenika, u ovom slučaju trgovaca. (V.A.)

Weekend Media Festival od 21. do 24. rujna

Deset im je godina tek

Tomo Ricov

Weekend Media Festival ove će se godine održati jubilarni 10. put od 21. do 24. rujna u Rovinju.

Najavljujući program koji će biti posvećen fenomenu kreativnog dokoličarenja, novim trendovima u digitalizaciji te nordijskim zemljama koje se po mnogočemu smatra uzorom razvoja novih tehnologija, Tomo Ricov, direktor Festivala, poručio je kako u vrijeme kada su počinjali nisu ni sanjali 10. rođendan.

“Ovaj jubilej doživljavamo kao početak jedne nove ere, kao novu epizodu uzbudljive serije koja će trajati još puno sezona. Ne osjećamo se 10 godina stariji, nego 10 godina kreativniji, a nadam se da taj osjećaj dijele i svi koji će se s nama i ove godine družiti u Rovinju”, istaknuo je Ricov.

44 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Direktor programa Festivala Nikola Vrdoljak naglasio je kako su odabirom predavača i tema željeli poslati poruku da u svijetu postoje primjeri u koje se možemo i trebamo ugledati. “Uvijek smo se trudili informirati o novim trendovima, promicati suradnju među kreativcima, ali i u cijelom društvu. I ove godine otvaramo neke nove teme s vrlo relevantnim sugovornicima koje su od velike važnosti kako za komunikacijsku industriju, tako i za sve ostale sudionike na tržištu”, kazao je Vrdoljak. Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe, pojasnio je tajnu uspjeha tog festivala.

“Kada jedan društveni događaj ili proces izdrži desetak i više godina, on postaje svojevrsna kulturna činjenica, a kulturne činjenice u uređenim društvima obvezuju na učenje”, zaključio je. (M.S.)

predstavljamo Petričević Grupa, Osijek

Od Osijeka preko Selca do Njemačke U blizini Frankfurta namjeravamo otvoriti restoran i ugostiteljski objekt, a već smo osnovali tvrtku u Njemačkoj, kaže Damir Petričević

P

etričević Grupa osnovana je 2000. godine u Osijeku, ali ima razgranato poslovanje i na obali. Naime, 2004. godine Petričević Grupa otvorila je restoran Millenium u Selcu. Potom je ova grupa, koja se bavi ugostiteljstvom, trgovinom i turizmom, u Selcu otvorila i drugi restoran Tiffany. Oba restorana su sličnog koncepta jer u ponudi imaju i tjestenine, pizzu, mesna jela te riblje specijalitete, a organiziraju i vjenčanja, uključujući i vjenčanje na brodu.

Osječki dio poslovanja, pak, uključuje restaurant Bischof, Kavanu i Pansion Strossmayer koji ima 19 smještajnih jedinica kapaciteta 45 osoba. Prema riječima Damira Petričevića, direktora i vlasnika Petričević Grupe, popunjenost je dobra, a dio gostiju osiguravaju zahvaljujući suradnji sa Zračnom lukom Osijek s kojom imaju ugovor. “Najčešće kod nas odsjedaju poslovni ljudi koji dolaze radi osječkih tvrtki ili Sveučilišta u Osijeku.

Prostor kavane osmišljen je kao galerija u ko-

Država mora imati sluha i komunicirati s poduzetnicima, smatra Petričević joj izlažu osječki likovni umjetnici, a postav izložbe mijenja se jednom mjesečno. Kavana Strossmayer ima i dio u kojem je dozvoljeno pušenje”, kaže Damir Petričević. Petričević Grupa nudi i usluge cateringa na području čitave Hrvatske do 300 osoba.

Uskoro i vino

“Do kraja godine proširit ćemo poslovanje i na njemačko tržište. U blizini Frankfurta namjeravamo otvoriti restoran i ugostiteljski objekt. Već smo osnovali tvrtku u Njemačkoj.

Isto tako novost je da smo postali ekskluzivni zastupnik jednog velikog proizvođača kožne galanterije za europsko tržište. Torbe i drugi

proizvodi uskoro će biti na europskom i hrvatskom tržištu. Kao ekskluzivni zastupnik sklapamo ugovore o distribuciji, a u nekom narednom razdoblju moguća je čak i naša vlastita maloprodaja”, ističe Petričević.

Ističe i kako su s jednim poznatim vinarom započeli suradnju tako da će proizvoditi vino Petricevic selection. Petričević Grupa se oslanja na domaće namirnice i zdravu prehranu, a Damir Petričević ističe kako se njihova kuhinja temelji na tradicionalnim receptima, naravno, prateći moderne trendove u kulinarstvu.

Prema njegovom mišljenju, u Hrvatskoj nedostaje komunikacije i zajedništva. “Da je malo bolja komunikacija, lakše bismo rješavali i probleme, pa ne bi dolazilo do tenzija i problema, kao što su oni vezani uz podizanje stope PDV-a. Država mora imati sluha i komunicirati s poduzetnicima”, smatra Petričević.

Inače, Petričević Grupa prošle je godine uprihodila oko 7,5 milijuna kuna i ostvarila dobit. (J.V.)

Postali smo ekskluzivni zastupnik jednog velikog proizvođača kožne galanterije za europsko tržište. Torbe i drugi proizvodi uskoro će biti na europskom i hrvatskom tržištu.

Damir Petričević Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Brodosplit

Počelo instaliranje brana za spas Venecije Ovim iskorakom u off shore projekte Brodosplit se pozicionira na tržištu koje ima veću dodanu vrijednost, te kao takav stječe reference za sljedeće slične projekte piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon niza provedenih međunarodnih natječaja i izbora Brodosplita kao najboljeg graditelja te potpisanih ugovora za gradnju 63 čelične brane koje će biti instalirane na morskim prolazima Malamocco, Chioggia i San Nicolo kako bi se zaustavio utjecaj plime na Veneciju, počelo je njihovo instaliranje u prolaz Malamocco i do sada je instalirano 16 mobilnih brana. Čelične brane za prolaz Malamocco su duge 29,5 metara, široke 20 metara i visoke 4,5 metara te su najveće od cijelog sustava brana za tri morska prolaza Venecijanske lagune. Brodosplit je sukladno potpisanom ugovoru i potrebama naručitelja izgradio, isporučio i transportirao u Veneciju 43 čelične brane, dok je 20 za prolaz San Nicolo u različitim fazama proizvodnog procesa.

Trenutačno ih je 10 zapakirano i spremno za isporuku, a 10 ih je u izradi.

Operacije uranjanja su jako osjetljive jer brana mora doseći dubinu od 14 metara te se spušta uz pomoć okvirnog nosača koji je postavljen na mjesto instaliranja. “Kada dođe u kontakt s vodom, brana se na kontroliran i reguliran način počinje puniti sve dok se muški element zglobnog spoja fiksiran na brani ne umetne u ženski element koji je sastavnica

betonskog temelja. Ova izrazito delikatna operacija, s obzirom na dubinu mjesta postavljanja te tlakove koji djeluju, završava zatezanjem zglobnog sustava. Postavljanje prve brane u veljači ove godine

Brodosplit je do sada izgradio, isporučio i transportirao u Veneciju 43 čelične brane uspješno je izvedeno. Ono je bilo svojevrsni test kojim se demonstrirala kvaliteta izrade Brodosplitovih brana i valjanost mnogih sustava razvijenih upravo kako bi se operacije izvele na siguran način te kako bi se ti sistemi kalibrirali u posebnim uvjetima, po pitanju brzine struje, dubine kesona, vremenskih te uvjeta na moru i pomorskog prometa. Upravo iskustvo i stručnost splitskih brodograditelja bila je temeljna odrednica talijanskog arhitektonsko-građevinskog

46 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

konzorcija Venezia Nuova da Brodograđevnu industriju Split izabere za partnera u jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije”, priopćeno je iz Brodosplita.

Radovi se nastavljaju

Tijekom instaliranja brana promet brodova kroz morski prolaz je reguliran i koordiniran operacijom uranjanja zahvaljujući suradnji Lučke kapetanije koja dozvoljava prolaz brodovima pri najmanjoj brzini održavajući stalan kontakt s kapetanima te uz pomoć remorkera. Cijeli zahvat instaliranja brana su isplanirali i koordinirali inženjeri konzorcija COMAR u suradnji s Direzioneom Lavori i osobama odgovornim za sigurnost, uzimajući u obzir ograničenja koja nameće okolina u kojoj se radi te ulazni i izlazni pomorski promet koji je izrazito intenzivan u ovom morskom prolazu.

“Narednih dana se na gradilištu nastavljaju zahvati za uranjanje preostalih brana u morski prolaz Malamocco koje će biti instalirane u nizu prema ostalima.

Ovim iskorakom u off shore projekte, Brodosplit se pozicionira na tržištu koje ima veću dodanu vrijednost, te kao takav stječe reference za sljedeće slične projekte”, zaključuje se u priopćenju.

Nove investicije Termi Tuhelj i Termi Olimia

Odmor u glamour šatorima Terme Olimia ponudile su smještaj u Glamping Olimia Adria Villageu, dok u Termama Tuhelj Vodeni planet dobiva adrenalinska pojačanja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

akon uspješnog dosadašnjeg ulaganja u obnovu kapaciteta i unapređenja kvalitete proizvoda, Terme Tuhelj u Hrvatskoj i Terme Olimia u Sloveniji, dvije sestrinske turističke tvrtke, do kraja ove godine i u 2018. nastavljaju s investicijama.

Najveća je novost nova smještajna ponuda Termi Olimia - Glamping Olimia Adria Village - koja nudi odmor u šatorima u sklopu kampa Natura, kategorije pet zvjezdica. U taj je luksuzni resort uloženo je oko milijun eura, a investiciju arhitektonski potpisuje Borut Kokelj, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare u Termama Olimia. Gosti koji se odluče za taj način odmora mogu izabrati jedan od 20 suvremeno opremljenih luksuznih šatora za dvije ili četiri osobe. Kako je naglašeno, u Termama Olimia planira se i temeljna obnova ter-

U Glamping Olimia Adria Village Terme Olimija su investirale oko milijun eura

će se otvoriti bazenski dio Termalije. To je posebice zanimljivo gostima koji borave u Termama Tuhelj jer im je omogućeno kupanje i korištenje sadržaja i u Termama Olimia. Osvježenje će ove godine doživjeti i Terme Tuhelj, jer nakon 12 godina Vodeni planet dobiva adrenalinska pojačanja, primjerice vanjski adrenalinski tobogan duljine 120 metara i 12,5 metara visine te unutarnji tobogan, duljine 55 metara i pet metara visine gdje se može uživati u spustu kroz zatvorenu tubu. Unutarnji tobogan bit će završen do sredine srpnja.

Dobri turistički rezultati malnog bazenskog kompleksa Termalija, koja će se odvijati u dvije faze, a radovi bi trebali biti završeni potkraj iduće godine.

Ta je investicija vrijedna 10 milijuna eura.

Prva faza obnove započela je u ožujku i završit će do prosinca ove godine kada

Uz tobogane od kojih je vanjski već ugledao svjetlo dana, u sklopu podzemne garaže u Termama Tuhelj postavljene su dvije punionice za električna vozila, čime su te terme nastavile djelovati u smjeru održivog razvoja. Osim toga, u sklopu Vodenog planeta izgrađen je teren za odbojku na pijesku, a u sklopu vanjske

terase Element bara postavljen je dječji poligon za igru. Kolika je vrijednost spomenutih investicija, u Termama Tuhelj nisu željeli govoriti.

I Terme Olimia i Terme Tuhelj ove godine bilježe pozitivne turističke rezultate, pa su tako u Olimiji u šest mjeseci 2017. ostvarena 138.484 noćenja što je jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uz to, Olimia je zabilježila i odlične financijske rezultate, pa je tako u prvih pola godine ostvareno 8,7 milijuna prihoda ili sedam posto više nego 2016. U Termama Tuhelj u šest mjeseci ove godine zabilježeno je 54.380 noćenja što je 21 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je ostvareno 3,3 milijuna kuna prihoda što je 16 posto više nego u šest mjeseci 2016. godine. Treba naglasiti kako je u šest mjeseci ove godine povećan dolazak hrvatskih posjetitelja u Terme Olimia, ali i slovenskih u Terme Tuhelj u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Aerodromi Crne Gore

Lanjska bruto dobit od 5,2 milijuna eura

P

oduzeće Aerodromi Crne Gore (ACG) u prošloj je godini ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 5.203.294 eura, piše u financijskom i izvještaju o radu te državne tvrtke za 2016. godinu. Ovakvim rezultatom ACG-a za 2016. godinu ostvaren profit premašen je za čak 39 posto.

ACG je lani imao ukupno 635 radnika, od čega 611 zaposlenih na neodređeno, a 234 radnika na određeno vrijeme. Na aerodromu Podgorica rade 334 zaposlena, na aerodromu Tivat 215, a u direkciji ACG-a 86 radnika. ACG je i lani nastavio četrnaestogodišnji kontinuitet rasta obujma prometa, pa je u obje zračne luke prihvaćeno i opsluženo ukupno 11.890 zrakoplova i helikoptera što je 8,3 posto

više nego 2015. godine, a transferirano je ukupno 1.855.836 putnika što je porast od 12,9 posto. Ostvareni rezultat za 10 posto je bolji od očekivanja iz Plana rada za 2016. kad je riječ o broju putnika, odnosno 6,3 posto bolji kada se radi o očekivanom broju zrakoplova.

S aerodromom Podgorica pored postojećih, lani je promet uspostavilo još sedam novih aviokompanija, dok je na Tivat došlo još 10 novih avioprijevoznika.

Rast u prometu putnika ostvaren je na gotovo svim destinacijama, a najznačajnija tržišta su Rusija, Srbija, Turska, Velika Britanija, Austrija, Ukrajina i Italija.

Lani je značajno povećan i obujam prometa putnika s područja Zapadne Europe. (I.G.)

SrPSKi RATEL

Niže cijene regionalnog roaminga Srpska Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) priopćila je kako se od 1. srpnja snižavaju cijene roaminga u regiji - Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.

Sniženje cijena određeno je u cilju ostvarenja Sporazuma o sniženju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama između Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije, kojim su određene maksimalne cijene usluga roaminga u državama potpisnicima sporazuma.

Tako će od 1. sprnja u tim državama maksimalna cijena odlaznog poziva u roamingu (cijena po minuti, bez PDV-a)

iznositi 0,19 eura. Nadalje, maksimalna cijena dolaznog poziva u roamingu bit će 0,05 eura, a maksimalna cijena SMS

48 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

poruka u roamingu 0,06 eura. Također, maksimalna cijena za usluge prijenosa podataka i MMS (Multimedia Messaging Service) poruka u roamingu bit će 0,20 eura (po megabajtu).

Važno je istaknuti kako operatori mogu ponuditi i niže cijene od onih koje su predviđene sporazumom.

Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge također navodi kako je Sporazum o sniženju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama zaključen 2014. godine između ministarstava nadležnih za područje elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije.

(B.O.)

HE Vranduk

Strabag traži raskid ugovora

S

trabag je i službeno od Elektroprivrede Bosne i Hercegovine zatražio raskid ugovora za izgradnju hidroelektrane Vranduk, o čemu je i službeno obaviješten Nadzorni odbor EP-a BiH, pišu mediji u BiH. Strabag je dobio posao vrijedan 127 milijuna konvertibilnih maraka te se obvezao da će izraditi projekt i na temelju odobrenoga projekta tražiti građevinsku

dozvolu. Međutim, građevinska dozvola nikad nije dobivena, tako da su svi radovi, koji su započeti na Vranduku, napravljeni - bespravno.

Osim toga, Strabag je od početnih 127 milijuna KM ukupnu cijenu projekta povećao na 140 milijuna KM što je za 13 milijuna više od ugovorene cijene. S obzirom na to da je projekt trebao biti realiziran po međunarodnim pravilima

građenja, poznatim kao FIDIC, nadzorni inženjeri su ocijenili, vodeći se tzv. žutom knjigom, da su dodatni radovi preskupi. Upravo zbog toga došlo je do incidenta na gradilištu kada je trojici inženjera Strabaga zabranjeno obavljanje bilo kakvih poslova na Vranduku. Nakon toga, situacija je dodatno zaoštrena, a radovi su obustavljeni još u travnju.

(I.G.)

Start-up Amplius Electronics

Pokrenuta prva crowdfunding kampanja u Hercegovini Mostarska start-up kompanija Amplius Electronics, na prošlotjednom događaju Lansiranje Rubico pametnog privjeska na Indiegogo platformu, pokrenula je prvu crowdfunding kampanju u Hercegovini.

Ovom kampanjom, priopćeno je iz Poslovnog parka Spark, namjeravaju prikupiti novac za izradu Rubico pametnog privjeska, koji je na Indiegogou dostupan do 8. kolovoza.

Rubico, pametni privjesak koji služi kao power bank, odnosno punjač za mobitele, ima memoriju kao USB, te NFC (Near Field Communication) mogućnost koja se može iskoristiti za više funkcija.

Cilj kampanje je prikupiti 30.000 dolara kojim će se završiti proizvodni alati, pokrenuti proizvodnja, a time lansirati proizvod na međunarodno tržište. Za vrijeme kampanje Rubico se može kupiti za 35 dolara, ali i podržati kampanja sa 3,5 ili 25 dolara.

Osim što su pioniri u pokretanju crowdfunding kampanje za hardverski proizvod na području Hercegovine, osnivači Amplius Electronicsa Marin Bevanda, Luka Vučina i Robert Rozić, studenti računarstva na Fakultetu strojarstva i računarstva u Mostaru, službeno su najmlađi poduzetnici u tome gradu. Članovi Amplius ekipe naglašavaju

kako im je uspjeh kampanje od iznimne važnosti te da ovim pothvatom žele ohrabriti i druge mlade ljude da odaberu sličan put, prijave se kao start-up u Spark, razviju svoje ideje i pretvore ih u stvarnost. (B.O.)

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA SRPSKA financijska industrija

Banke lani utrostručile dobit

Iako se tri puta veća dobit u 2016. može smatrati dobrim rezultatom, banke su povezane s realnim sektorom punim državnih ekonomskih invalida i nespremne za neminovni rast kamata na međunarodnom financijskom tržištu, pokazuje analiza Financije top piše Ljljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

18,4 mlrd dinara

dobit banaka u Srbiji 2016.

26,3 mlrd € aktiva bankarskog sektora u prošloj godini

B

anke u Srbiji su u 2016. u odnosu na godinu dana ranije zabilježile gotovo tri puta veću dobit, 18,4 milijarde dinara, ali je prinos na kapital bankarskog sektora u cjelini manji od tri posto, a na njegovo ozdravljenje ne ukazuje ni struktura krajnjeg rezultata. Tržište osiguranja ostvarilo je prošle godine ukupnu premiju od 722 milijuna eura što je na godišnjoj razini rast od 10,1 posto, ali je ukupna premija u bruto domaćem proizvodu Srbije imala udio od samo 2,1 posto, ističe se u analizi prošlogodišnjih kretanja na financijskom tržištu Financije top 2016./17. u izdanju magazina Biznis&finansije.

Na promociji te edicije analitičari su upozorili da ovaj rezultat ne bi trebao zavarati kako bi se pomislilo da je poslovanje banaka u uzlaznoj liniji. Naprotiv, financijski trendovi su opadajući, ali i pored toga bankama, bar kad je riječ o dobiti, i dalje ne ide tako loše, navodi se u analizi.

Komentirajući rezultate financijskog sektora, profesor Fakulteta za ekonomiju, IT menadžment i kreativnu produkciju Mihailo

Nastavak i u 2017.

Prvi kvartal u pozitivi od 18,1 milijarde dinara Bankarski sektor Srbije prvo tromjesečje ove godine završio je s pozitivnim rezultatom od 18,1 milijarde dinara što je poboljšanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od ukupnog broja banaka, njih 24 su ostvarile ukupnu dobit od 18,6 milijardi dinara, dok je šest banaka ostvarilo negativan financijski rezultat - ukupno 0,5 milijardi dinara, priopćeno je iz Narodne banke Srbije.

50 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Crnobrnja ukazao je na direktnu vezu ovog sektora s realnim sektorom. Da bi banke povećavale profit, neophodan je gospodarski rast, a da bi Srbija dostigla potreban rast, država mora reformirati javne tvrtke i ugasiti ekonomske invalide, upozorio je Crnobrnja.

Gubitnike su lani predvodile dvije najveće državne banke - Komercijalna banka i Poštanska štedionica Potreban rast BDP-a od pet do šest posto

Poduzeća poput Rudnika ugljena Resavica i Rudarsko-topioničkog bazena Bor čine velike gubitke, a opstaju samo zato da nekoliko tisuća radnika ne bi ostalo bez posla, dodao je Crnobnja ističući kako je Srbiji u idućih nekoliko godina nužan rast BDP-a od najmanje pet do šest posto jer bi se tek s takvim rastom “osjetilo poboljšanje životnog standarda, odnosno plaće i mirovine bi mogle biti veće”.

No financijsko tržište je puno kompleksnije i kompliciranije jer pored domaćeg tržišta na njega utječu i kretanja na međunarodnom financijskom ali i drugim tržištima, dok kretanje

kamatnih stopa svakako ima odlučujući utjecaj. Postoji opasnost da Srbija nespremna dočeka rast kamata koje su do sada mirovale ili padale, odnosno vrijeme kada će kamatne stope za pozajmljeni novac na međunarodnom financijskom tržištu biti veće, upozorio je menadžer za poslovni razvoj u Wise brokeru Nenad Gujaničić.

Nova Vlada premijerke Ane Brnabić trebala bi hitno rješavati probleme u javnom sektoru jer na financijskom tržištu kamate neće biti još dugo niske, istaknuo je Gujaničić ocijenivši da “iako su banke u 2016. godini imale tri puta veću dobit, to je još uvijek daleko od najboljih godina iz pretkriznog razdoblja”.

Prinos iz osnovnog poslovanja, prije svega kamata, ali i provizija i naknada, smanjio se više od tri posto, ali je nadoknađen po osnovi otpisa i rezerviranja te naplate ranije otpisanih loših plasmana. Bankarski sektor u Srbiji je 2016. godinu završio s aktivom od 26,3 milijarde eura i nalazi se na razini od 75 posto srpskog BDP-a “što ukazuje na to da ima još dosta prostora za njegov rast”. Trend dominacije većih banaka je nastavljen, tako da je i protekle godine prvih 10 banaka držalo 77 posto tržišta, dok više od polovine banaka ima tržišni udio manji od tri posto, naveo je Gujaničić.

Država treba prodati svoje udjele u bankama

Prema njegovu mišljenju, najbolja bi opcija bila da država što prije proda udio u bankama jer su rezultati poslovanja bankarskog sektora u prošloj godini pokazali da su gubitke imale banke u kojima je država jedan od dioničara.

Gubitnike su u prošloj godini predvodile dvije najveće državne banke, Komercijalna banka i

Trend dominacije većih banaka je nastavljen tako da je i protekle godine prvih 10 banaka držalo 77 posto tržišta Poštanska štedionica, koje su zajedno zabilježile minus od 14,3 milijarde dinara što je posljedica gomilanja loših plasmana u prošlosti.

Na trećem mjestu je Telenor banka koja plaća visoku cijenu pozicioniranja na tržištu inovativnih usluga, a gubitak veći od milijarde dinara zabilježila je i Addiko banka u ranoj fazi početka poslovanja poslije preuzimanja Hypo banke. Što se tiče banaka na drugoj, pozitivnoj strani, njih predvodi Banca Intesa koja ima aktivu veću od 551 milijarde dinara, čime je njen tržišni udio premašio 17 posto, a slijede je Komercijalna i UniCredit banka sa 12,3, odnosno 10,3 posto udjela na tržištu.

Intesa je na prvom mjestu i po dobiti u apsolutnom iznosu, s bruto dobiti od gotovo 10 milijardi dinara u 2016. godini, što je povećanje veće od 15 posto. U prvoj petorci po profitabilnosti su i UniCredit banka (6,2 milijarde dinara), Raiffeisen (5,4 milijarde dinara), AIK banka (4,3 milijarde dinara) i Societe Generale (3,6 milijardi dinara). Među bankama s manjim udjelom već tradicionalno prednjači ProCredit banka.

Kada je riječ o poslovanju osiguravateljskih kuća u 2016. godini, najveći tržišni udio po visini ukupne premije ostvarilo je Dunav osiguranje, (25,7 posto), a slijede ga Generali (22,2 posto), DDOR (11,6 posto), Wiener (10,7 posto) i Triglav osiguranje (4,7 posto).

722 mil €

ukupna premija osiguravatelja

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Sporazum o jamstvu EIF-a i Erstea

Za male i srednje tvrtke 100 milijuna eura

E

uropski investicijski fond (EIF), Erste&Steiermärkische Bank i Erste&Steiermärkische S-Leasing (zajedno Erste) potpisali su sporazum o jamstvu koje će Ersteu omogućiti da inovativnim malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj osigura zajmove i zakupe u vrijednosti od 100 milijuna eura. Sporazum je potpisan u okviru inicijative Europske komisije InnovFin koju je podržao program EU-a za istraživanje i inovacije, a omogućen je kroz podršku Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI) koji je središnji stup tzv. Junckerovog plana.

“Uhodana distribucijska mreža Erstea u kombinaciji s dobrom tržišnom pozicijom i ekspertizom u pozajmljivanju sektoru malih i srednjih tvrtki mogu omogućiti uspješno provođenje InnovFina.

Posljedično, taj će projekt odigrati ulogu u pomaganju tvrtkama da pristupe sred-

stvima koje podržava EU-a kako bi na lokalno tržište uveli inovacije”, kazao je direktor EIF-a Alessandro Tappi. “Drago mi je što će sporazum omogućiti malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj da dođu do izvora financiranja koji su im potrebni za inovacije, rast i stvaranje novih radnih mjesta - sve su to važni ciljevi Investicijskog plana za Europu. Male i srednje tvrtke ključne su za gospodarstvo i pokretači su novih tehnologija i novih mogućnosti. Uz pomoć EFSI-ja želimo im dati priliku za uspjeh u Hrvatskoj, ali i u Europi”, istaknuo je potpredsjednik EK za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen.

“Iznimno nam je zadovoljstvo što smo s EIF-om ostvarili suradnju na InnovFin instrumentu garancija za malo i srednje poduzetništvo. Ugovor o garanciji omogućit će nam da u sljedeće dvije godine plasiramo 100 milijuna eura kredita ino-

vativnim poduzetnicima uz povoljnije uvjete, pružimo im potporu u financiranju i provedbi održivih proizvodnih ulaganja te klijentima osiguramo povećanu dostupnost sredstava”, dodao je Boris Centner, član Uprave Erste banke. (V.A.)

The Banker

Sberbank prvi među bankama Središnje i Istočne Europe

Sberbank je preuzeo vodstvo među bankama Rusije, Središnje i Istočne Europe na listi najvećih svjetskih banaka prema rangiranju magazina The Banker. Sberbank se podigao za 15 pozicija u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 36. mjesto.

The Banker je vodeći međunarodni magazin koji izvještava o poslovanju banaka.

Lista Top 1000 World Banks kreira se na godišnjoj razini i uključuje 1000 najvećih banaka u svijetu po kriteriju temeljnog kapitala. Temeljni kapital Sberbanka se u protekloj godini povećao za 47 posto.

Ruske banke, zajedno s brazilskim i indijskim bankama, znatno su poboljšale svoje pozicije na listi u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima The Bankera, ukupna dobit ruskih banaka povećala se više od 4,5 puta (za 369 posto), odnosno na 14,6 milijardi dolara u 2016. godini.

52 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Sberbank je najveća banka u Rusiji i vodeća svjetska financijska institucija na ruskom tržištu. Drži gotovo jednu trećinu ukupne aktive ruskog bankarskog sektora, ključni je vjerovnik nacionalnog gospodarstva, ali i najveća štedna banka u Rusiji. Središnja banka Ruske Federacije je osnivač i glavni dioničar Sberbanka i posjeduje 50 posto temeljnog kapitala Banke plus jedan glasovni udjel, dok je ostalih 50 posto u rukama domaćih i inozemnih investitora. Sberbank ima više od 135 milijuna klijenata fizičkih osoba, više od četiri milijuna korporativnih klijenata u 20 zemalja te najveću distribucijsku mrežu u Rusiji s gotovo 17.000 poslovnica. (V.A.)

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Bruto ino dug u ožujku veći 1,8 milijardi eura Rast bruto inozemnog duga tijekom ožujka primarno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura, ističu analitičari HGK

N

Privremeno povećanje

Time je i ukupan bruto inozemni dug na kraju prvog kvartala ove godine bio za 2,1 milijardu eura veći nego na kraju prošle godine, čemu je najviše pridonio rast duga središnje banke (za 1,3 milijarde eura) i opće države (za 0,7 milijardi eura) uz rast duga na temelju izravnih ulaganja (za 33,1 milijun eura) te duga drugih monetarnih financijskih institucija (za 29,3 mi-

Visina i struktura bruto inozemnog duga

mlrd. EUR

a kraju prvog kvartala ove godine bruto inozemni dug zemlje dosegnuo je iznos od 43,8 milijardi eura, što je 0,5 milijardi eura ili 1,1 posto manje nego na kraju istog razdoblja prošle godine. Time se nastavlja pad inozemne zaduženosti na godišnjoj razini, čiji se kontinuitet bilježi u posljednjih 16 mjeseci poduprt razduživanjem tvrtki i opće države te posebno banaka, čiji inozemni dug kontinuirano pada od svibnja 2012. godine. Štoviše, u posljednjih se 16 mjeseci stopa pada inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija kreće na razinama višim od 20 posto. Riječ je o nastavku utjecaja provedbe ekspanzivne monetarne politike pri kojoj se zbog poboljšanih uvjeta zaduživanja i dovoljne likvidnosti država i tvrtke sve više orijentiraju na financiranje na domaćem tržištu i u domaćoj valuti, što omogućuje i smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Ipak, tijekom ožujka ove godine zabilježen je rast bruto inozemnog duga od 1,8 milijardi eura kao rezultat rasta duga opće države od 0,8 milijardi eura zbog izdavanja obveznice na inozemnom tržištu te rasta duga središnje banke od 0,9 milijardi eura zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove.

50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

0% -2% -4% -6% -8% -10% I.

II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. II. III. 2016.

2017.

lijuna eura). Istodobno su ostali domaći sektori smanjili razinu svog inozemnog duga za 5,2 milijuna eura, unutar čega najviše javna nefinancijska društva (za 64,1 milijun eura), dok je dug privatnih nefinancijskih društava i ostalih privatnih financijskih institucija, osim monetarnih financijskih institucija, povećan za 33,0 odnosno 28,2 milijuna eura.

Rast bruto inozemnog duga zemlje tijekom ožujka primarno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. Riječ je o privremenom povećanju inozemnog duga opće države jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu. Stoga u ostatku godine očekujemo nastavak dosadašnjih trendova u kretanju bruto inozemnog duga, što će rezultirati daljnjim smanjenjem njegova udjela u BDP-u koji trenutačno iznosi 93,5 posto. To će povoljno utjecati na smanjenje rizika zemlje, a time i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga, zaključuju analitičari HGK. (V.A.)

-12%

Izravna ulagnja stali domaći O sektori onet. fin.

M institucije Središnja banka Opća država odišnja stopa G rasta (desno)

Izvor: HNB; Obrada: HGK

Na kraju prvog kvartala ove godine bruto inozemni dug zemlje dosegnuo je iznos od 43,8 milijardi eura

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA

Moj novac, moja budućnost

Novi zamah financijske pismenosti

Ključno je u što ranijoj fazi, a srednjoškolska je upravo ta dob, početi s financijskim opismenjavanjem, smatra Boris Vujčić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

Ovo sad je najsustavnija stvar koja će kroz škole imati pristup najširem broju ljudi koji se želi financijski opismenjavati.

remda učenici u školi dobivaju korisna teorijska i praktična znanja iz raznih područja, o upravljanju novcem, planiranju troškova, ulozi poreza i banaka te osiguranja i štednje, vjerojatno nemaju priliku doznati nešto više. Bez osnovnih financijskih znanja, stavova i ponašanja, svega onoga što financijska pismenost obuhvaća, učenici često nisu spremni suočiti se sa svijetom u kojem je trošenje naglašenije od štednje i ulaganja. Stoga, besplatni udžbenik financijske pismenosti za srednje škole Moj novac, moja budućnost, autorica Marijane Ivanov, Dajane Barbić i Andreje Razum, donosi korisna znanja i vještine kako bi mladi mudro upravljali novcem. Na promociji udžbenika istaknuto je kako je on plod suradnje civilnog društva, privatnog i javnog sektora te akademske zajednice.

Dobar trenutak

Boris Vujčić, guverner HNB-a

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, kazao je kako je uvjeren da ova knjiga može bitno popraviti situaciju na području financijske pismenosti i ponašanja. “Stvari koje su se dosad radile u velikoj mjeri bile su individualni projekti. Ovo sad je najsustavnija stvar koja će kroz škole imati pristup najširem broju ljudi koji se žele financijski opismenjavati”, naglasio je dodajući kako HNB ima vlastite projekte financijskog opismenjavanja, a godišnje kroz tu instituciju prođe, uz studente, više od 1000 srednjoškolaca educirajući se o mogućnostima štednje u bankama, kreditnim programima... Također, dodao je, organiziraju se debate o studentskim kreditima te o tome bliži li se kraj eri papirnatog novca. “Interes među mladima postoji i ključno je u što ranijoj fazi, a srednjoškolska je upravo ta dob, početi s financijskim opismenjavanjem”, napomenuo je.

54 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, kazao je kako ovaj udžbenik odlično popunjava prazninu u području financijske pismenosti u Hrvatskoj. “Nebrojeno puta u posljednjih četvrt stoljeća pokazali smo kako je našem društvu prijeko potrebno financijsko opismenjavanje”, napomenuo je dodajući kako je to posebice došlo do izražaja tijekom financijske krize i eskalacije problema oko švicarskog franka u Hrvatskoj. “Ovo djelo dolazi u dobar trenutak. Vjerujem da će generacije koje dola-

Ovaj udžbenik donosi korisna znanja i vještine kako bi mladi mudro upravljali novcem ze imati sjajnu podlogu za odlazak u drugu fazu života, a to je ona kada će krenuti zarađivati i pokušati što učinkovitije upravljati svojim novcem”, naglasio je.

Nevenka Lončarić Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje istaknula je kako je financijsko obrazovanje iznimno bitno jer potrošnja i navike potrošača mogu značajno utjecati na stabilnost društvenih i gospodarskih zajednica.

Marijana Ivanov, redovita profesorica na Katedri za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i jedna od autorica, kazala je kako se korištenjem ove knjige želi pridonijeti tome da Hrvatska ima informirane, racionalne i odgovorne potrošače financijskih proizvoda i usluga.

Istraživanje Mastercarda

Bilo kuda, kartica svuda

Hrvatski ispitanici, njih 74 posto, preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu, dok su gotovini vjerni samo za manje iznose, do 100 kuna, iako je i u manjim transakcijama primjetan trend rasta plaćanja karticama

G

otovinu koristimo za male iznose, a za ostalo se sve više oslanjamo na kartice, potvrdili su to i rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1010 korisnika bankarskih usluga, a pokazalo je da hrvatski ispitanici idu u korak s evolucijom trgovine – privučeni velikim popustima sve više kupuju online, a beskontaktno plaćanje koriste šest puta više nego prije tri godine.

Svatko ima gotovo tri kartice

U Hrvatskoj je nastavljen trend popularnosti korištenja različitih vrsta kartica.

Tako je u odnosu na isto vrijeme lani, poraslo korištenje debitnih (s prošlogodišnjih 83 na 86 posto), kartica s odgodom plaćanja (koristi ih 39 posto ispitanika) te kreditnih kartica (26 posto). Kartice više koriste građani s nešto višim primanjima te oni stariji od 40 godina, dok u prosjeku svatko od nas ima gotovo tri kartice. Kartice svakodnevno koristi čak 28 posto korisnika. Hrvatski ispitanici uvjerljivo preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu (74 posto), dok su gotovini vjerni samo za manje iznose, do 100 kuna, iako je i u manjim transakcijama primjetan trend rasta plaćanja karticama.

Karticama i dalje najviše kupujemo odjeću i obuću (72 posto), a slijede ih hrana i piće koje karticama kupuje 62 posto ispitanika. Među prvih pet kategorija su i dalje kupnja goriva na benzinskim postajama (53 posto), kupnja online (43 posto) te kupnja potrošačke elektronike (20 posto).

Hrvati vole plaćati na rate, pa prema ovom istraživanju dvije trećine korisnika kartica ponekad plaća u ratama,

ponajprije za iznose veće od 500 kuna.

Na rate se najčešće kupuju vrednije stvari, ponajviše potrošačka elektronika (76 posto ispitanika), dok se za plaćanje u prosjeku koristi pet mjesečnih rata.

Volimo beskontaktno

Beskontaktno plaćanje je u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj. Za njega je čulo čak 97 posto ispitanika, što je dosad najbolji rezultat. Spoznaju o beskontaktnom plaćanju prati i sve veći trend njegovog korištenja. Prije samo tri godine beskontaktno je plaćalo tek 10 posto korisnika kartica, dok je danas taj broj narastao na 59 posto.

Internetska kupnja s godinama je postala pravilo među korisnicima kartica i njih čak 85 posto je dosad nešto kupovalo online, uglavnom odjeću i obuću. Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64 na 69 posto.

Istraživanje je pokazalo i kako 47 posto online kupaca preferira šoping obaviti u inozemstvu, dok njih 14 posto češće kupuje u domaćim e-trgovinama. Inozemne

Kartice više koriste građani s nešto višim primanjima te oni stariji od 40 godina trgovine vjerojatno su popularnije i zbog velikih popusta, što je inače glavni motiv online kupnje za čak 70 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Kad je riječ o računima, 28 posto ispitanika ih plaća gotovinom, dok je njih 54 posto izjavilo da režije plaća preko internetskog bankarstva, a 24 posto preko mobilnog bankarstva. Iako u padu, tradicionalni SMS je i dalje najzastupljeniji (71 posto) oblik mobilnog plaćanja, dok je korištenje mobilnog bankarstva (44 posto) ostalo na sličnim razinama kao i prošle godine. (V.A.)

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Janaf: Novi posao od oko 150 milijuna kuna Janaf je s Inom sklopio trogodišnji ugovor vrijedan oko 150 milijuna kuna o transportu nafte sustavom Janafa za Rafineriju nafte Rijeka te pružanju dodatne usluge miješanja različitih vrsta nafte. Prema riječima predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića novim ugovorom Janaf intenzivira svoje poslovne aktivnosti te tako nastavlja niz novougovorenih poslova koji su dosad sklopljeni s brojnim svjetskim kompanijama. “Sve to rezultira stvaranjem novih dodanih vrijednosti i dobrim ekonomsko-financijskim rezultatima Janafa”, istaknuo je Kovačević.

Povećat će se plaće za Konzumovih 6000 radnika

Trgovanje i dalje skromno Dnevni višak likvidnosti u sustavu pao je početkom prošlog tjedna gotovo za tri milijarde kuna u odnosu na tjedan ranije i iznosio je nešto iznad 13 milijardi kuna. Unatoč tome, depozitne institucije imaju dovoljno sredstava za održavanje potrebne razine računa. Budući da je novčano tržište i dalje zasićeno ponudom novca, međusobno trgovanje sudionika iznimno je skromno.

Dokaz visoke likvidnosti je nezainteresiranost sudionika i na redovitoj obratnoj repo aukciji središnje banke, na kojoj ponovno nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti. Ovaj tjedan započinje redovita mjesečna isplata mirovina kada će se likvidnost sudionika dodatno ojačati.

U ovome je razdoblju država izdala novu obveznicu na domaćem financijskom tržištu.

Zanimljivost je to što je obveznica denominirana u kunama te indeksirana na kretanje te-

čaja kune prema euru. Obveznica je izdana u ukupnom nominalnom iznosu od tri milijarde kuna, uz kamatnu stopu od 3,25 posto i prinos od 3,30 posto, te s rokom dospijeća 2032. godine. Ovo izdanje s jedne strane pokazuje da se država vrlo povoljno zadužila na domaćem financijskom tržištu, a s druge strane pružena je mogućnost imateljima sredstava da svoj višak likvidnosti usmjere u kvalitetan instrument i uz relativno pristojan prinos.

Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz nisku potražnju za pozajmicama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. U takvim uvjetima na novčanom tržištu trguje se po izuzetno niskim kamatnim stopama što pogoduje potencijalnim korisnicima kratkoročnih pozajmica.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

1,0

800

0,8

600

0,6

400

0,4

200

0,2

0

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

26. 6. - 30. 6. 2017.

u%

Promet

1000

0,0

7.7.

pon.

uto.

3. 7. - 7. 7. 2017.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište Na sastanku Uprave i Radničkog vijeća Konzuma iznesena je informacija o povećanju plaća od prosječno osam posto za 6000 radnika s najnižim koeficijentima, koje se primjenjuje od 1. kolovoza. Također, dogovoreno je produženje kolektivnog ugovora do kraja 2017. godine sa svim pogodnostima uključujući isplate božićnice, uskrsnice i regresa te drugih prava većih od zakonske obveze.

Dobar tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je ojačala prema svim važnijim valutama. Najveći rast je imala u odnosu na euro, za 0,61 posto, u odnosu na švicarski franak porasla je za

valuta

AUD australski dolar

4,928812

CAD kanadski dolar

4,997689

JPY japanski jen (100)

5,705646

CHF švicarski franak

6,742942

GBP britanska funta

8,375468

USD američki dolar

6,487098

EUR euro

7,403076

Izvor: HNB

primjena od 8. 7. 2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

7,425

EUR

srednji tečaj za devize

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

0,49 posto, dok je u usporedbi s dolarom domaća valuta tek neznatno ojačala, za 0,11 posto.

Euro je tjedan zaključio na 7,40 kuna, dolar na 6,48, a franak na 6,74 kune.

USD

7,420

7.7.

6,58

6,79

CHF

6,56

6,78

7,415

6,54

6,77

7,410

6,52

6,76

7,405

6,50

6,75

7,400

6,48

6,74

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Dukat povećava otkupne cijene mlijeka

Tjedan opreza na svjetskim burzama Prošli tjedan na svjetskim burzama obilježio je povećani oprez ulagača zbog nepovoljnih geopolitičkih prilika, a sve to rezultiralo je blagim padom cijena dionica. Na azijskim burzama u petak su cijene dionica pale, kao i dan prije na Wall Streetu. Azijske ulagače obeshrabrio je pad cijena dionica na američkim burzama koji je rezultat slabijih pokazatelja s američkog tržišta rada od očekivanih. Prema izvješću najveće američke agencije za zapošljavanje ADP-a, u lipnju je u privatnom sektoru broj zaposlenih povećan za 158.000, dok se očekivalo 185.000, što navodi na zaključak da se tržište rada “hladi”. Euro je ojačao jer se vjeruje da će Europska središnja banka (ECB) uskoro početi ukidati poticajne mjere. Prema najavi predsjednika ECB-a Marija Draghija, banka bi mogla prilagoditi svoje politike jer se gospodarstvo eurozone oporavlja. Ulagači su oprezni i zbog napetosti na korejskom poluotoku nakon što je u prošli utorak Sjeverna Koreja ispalila balističku međukontinentalnu raketu, a negativan utjecaj na cijene imale su i znatne oscilacije cijena nafte.

7380

FTSE 100

7370 7360

21450

7350

21400

7340

21350

7330

21300

3.7.

4.7.

5.7.

6180

6.7.

8.7.

NASDAQ

6160 6140

Dow Jones

3.7.

4.7.

5.7.

5220

6.7.

8.7.

CAC40

5200 5180

6120

5160

6100

5140

6080

5120

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

12475

8.7.

DAX

12450

3.7.

20050 20000

12375

19950

12350

19900

4.7.

5.7.

fond

6.7.

8.7.

datum

5.7.

6.7.

8.7.

NIKKEI 225

20100

12425

3.7.

4.7.

20150

12400

Mirovinski fondovi

Mirex u porastu

21550 21500

3.7.

vrijednost (kn)

4.7.

5.7.

promjena (%)

6.7.

8.7.

2016 (%)

kategorija A MIREX A

06.07. 129,76540

0,0557

1,69

AZ - A

06.07. 130,41860

0,0743

1,49

Erste Plavi - A

06.07. 129,52330

0,0932

0,91

PBZ CO - A

06.07. 134,02680

0,1114

2,45

Raiffeisen OMF - A 06.07. 126,47670

-0,0338

2,11

kategorija B MIREX B

06.07. 233,90770

0,0447

0,13

AZ - B

06.07. 233,52420

0,0202

-0,72

Erste Plavi - B

06.07. 244,85990

0,0425

1,06

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

06.07. 217,54380

0,1394

-0,26

0,20%

Raiffeisen OMF - B 06.07. 238,28090

0,0338

0,93

0,15%

kategorija C MIREX C

06.07. 120,14080

-0,0265

1,73

AZ - C

06.07.

-0,0746

1,78

0,05%

Erste Plavi - C

06.07. 120,05930

0,0317

1,36

0,00%

PBZ CO - C

06.07. 119,55040

-0,0126

1,31

Raiffeisen OMF - C 06.07. 123,93080

0,0009

2,01

0,10%

4.7.

5.7.

6.7.

MIREX - mjesečni

117,13010

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,25%

Raiffeisen DMF

06.07. 227,72630

0,0624

0,49

0,75%

AZ Profit

06.07. 253,76460

-0,0462

-4,15

0,50%

Croatia osiguranje 06.07. 157,06010

0,1078

-0,75

0,25%

AZ Benefit

06.07. 248,42140

-0,0775

0,47

0,00%

Erste Plavi Expert 06.07. 207,87470

0,1918

0,91

Erste Plavi Protect 06.07. 195,35470

0,0106

0,56

1,00%

-0,25% 6.6.

13.6.

21.6.

Na istoku Hrvatske najniže plaće

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Mirovinci mogu biti zadovoljni proteklim tjednom. Vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda Mirexa A krajem prošlog tjedna iznosila je 129,7654 boda, što je porast od 0,24 posto u odnosu na tjedan ranije. Mirex B je proteklog tjedan također rastao za 0,17 posto na 233,9077 bodova, dok je Mirex C porastao za blagih 0,02 posto, na 120,1408.

3.7.

Zagrebački Dukat najavio je da od rujna ove godine povećava otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka na svom otkupnom području.

To će biti peto Dukatovo povećanje otkupnih cijena svježeg sirovog mlijeka prema njegovim kooperantima u zadnjih 10 mjeseci, formirano u skladu s kretanjima otkupnih cijena mlijeka na tržištima EU-a s bitnim učincima na tržište mlijeka u Republici Hrvatskoj.

28.6.

6.7.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u drugom kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5514 kuna, što je za dva posto više nego u prethodnom kvartalu. Gledano prema županijama, najniže plaće u drugom kvartalu 2017. zabilježene su u Virovitičko-podravskoj, čak 21 posto ispod prosjeka, te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 18 posto manje od prosjeka. Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu, i to 13 posto iznad prosjeka, i ona iznosi 6221 kunu.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

RMOD isplaćuje višak

Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) isplatilo je višak sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ostvarenog u 2016. godini. Korisnicima privremenih mirovina, koji su imali isplatu cijele 2016. godine, isplaćen je iznos od prosječno 80 posto mjesečne mirovine na ime viška. Korisnicima doživotnih mirovina, koji su imali isplatu cijele 2016. godine, isplaćen je iznos od prosječno četiri mjesečne mirovine na ime viška. Korisnicima koji su primali mirovinu samo dio godine isplaćen je razmjeran iznos.

Ilirija: Poslovni prihodi porasli 17 posto

Ilirija u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila je značajan rast poslovnih prihoda kao rezultat rasta poslovnih prihoda na razini svih njenih sektora: hotelijerstva, nautike, kampinga, destinacijske menadžment kompanije/DMK Ilirija Travel i real estate sektora.

Prihodi su dosegli 60,8 milijuna kuna, što je rast od 17 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne poslovne godine.

Viadukt pao za 50 posto izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, tjedan zaključili s različitim predznacima. Tako je Crobex uvećan za 0,34 posto na 1.871,97 bodova. Crobex10 je pao za 0,48 posto na 1.113,33 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,77 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do +4,84 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,01 posto, a CROBIStr za 0,10 posto. Najtrgovanija je Valamar ZAGREBAČKA BURZA Riviera kojom se trgovalo u iznosu od THE ZAGREB STOCK EXCHANGE 3,8 milijuna kuna, a bilježi rast cijene UKUPAN TJEDNI PROMET: 263.058.090,54 kn od 0,23 posto na 43,95 kuna. Arena TJEDNI DIONIČKI PROMET: 20.623.788,48 kn Hospitality Group bilježi tjedni promet index zadnja vrijednost tjedna promjena od 3,4 milijuna kuna, a dionice su joj CROBEX 1.871,9700 +0,34% poskupjele za 2,13 posto na cijenu od CROBEX10 1.113,3300 -0,48% 481,69 kuna. Dionicama Končara EI CROBIS 109,8009 +0,01% trgovalo se u iznosu od 2,4 milijuna CROBIStr 162,1717 +0,10% kuna, a cijena im je umanjena za 0,42 posto na 727 kuna. Među 10 najlikvidTop 10 tjedna zadnja nijih četiri izdanja bilježe porast cijene. promet po prometu promjena cijena Najznačajniji rast bilježi izdanje Zagre+0,23% 43,95 3.778.332,86 Valamar Riviera d.d. bačke banke (+4,28 posto) sa zadnjom +2,13% 481,69 3.356.499,40 Arena Hospitality Group d.d. cijenom od 48,17 kuna i prometom od -0,42% 727,00 2.443.248,74 KONČAR d.d.

538.000 kuna. Atlantic Grupi je dio-0,94% 180,20 2.338.778,52 HT d.d. nica poskupjela za 2,28 posto na 788 0,00% 556,94 1.297.087,00 LUKA PLOČE d.d. kuna, a ostvarila je promet od 694.000 -2,14% 455,00 911.486,60 ADRIS GRUPA d.d.

-50,21% 60,00 713.526,32 kuna. Cijena je porasla još Arena HosVIADUKT d.d. +2,28% 788,00 694.396,67 ATLANTIC GRUPA d.d. pitality Groupu (+2,13 posto) i Valamar -0,09% 166,00 667.936,13 AD PLASTIK d.d.

Rivieri (+0,23 posto). Luka Ploče je za+4,28% 48,17 537.801,13 Zagrebačka banka d.d. bilježila tjedan bez postotne promjene odnosno zadnju cijenu od 556,94 kune 10 dionica tjedna zadnja i promet od 1,3 milijuna kuna. Pad cipromet s najvećim rastom cijene promjena cijena jene bilježi pet izdanja. Najveći pad +185,71% 100,00 2.060,20 3. MAJ Brodogradilište d.d. bilježi Viadukt čije su dionice pojefti+93,52% 59,99 599,90 IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. nile za čak 50,21 posto na 60 kuna, a +68,05% 199,98 199,98 PALACE HOTEL ZAGREB d.d. njima je ostvaren promet od 714.000 +33,59% 41,60 6.442,10 SLATINSKA BANKA d.d. kuna. Povlašteno izdanje Adris Gru+23,62% 16,99 149.441,55 PETROKEMIJA d.d. pe bilježi pad od 2,14 posto uz zadnju +16,65% 69,99 2.799,60 HOTEL MEDENA d.d. +16,38% 14,00 9.141,50 cijenu od 455 kuna te 911.000 kuna VARTEKS d.d. +12,49% 22,23 20.752,50 PROFICIO d.d. prometa. Dionice HT-a su pojeftinile za +7,94% 340,00 17.000,00 HOTELI TUČEPI d.d.

0,94 posto na 180,20 kuna, a njima se +7,89% 136,00 105.668,28 ULJANIK PLOVIDBA d.d. trgovalo u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Idući je po cjenovnom padu Končar EI 10 dionica tjedna zadnja (-0,42 posto), dok je AD Plastik (-0,09 promet s najvećim padom cijene promjena cijena posto) tjedan zaključio cijenom od 166 -50,21% 60,00 713.526,32 VIADUKT d.d. kuna i prometom od 668.000 kuna.

-14,35% 12,00 504,00 MEDORA HOTELI I LJET. d.d.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -11,90% 385,00 3.850,00 DUKAT d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna bili zamjetno slabije aktivni nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je pao za 18,5 milijuna kuna ili za 47 posto na 20,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 16,7 milijuna kuna što je 81 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -50,21 do +4,28 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je pet izdanja, dok je ukupno 11

SPIN VALIS d.d.

ZAIF Breza d.d.

KONČAR - D&ST d.d.

Badel 1862 d.d.

JADROPLOV d.d.

PIK d.d.

PEVEC d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

-10,34%

650,00

-9,43%

24,00

11.700,00 8.160,00

-8,98%

1.500,00

525.000,00

-6,99%

13,30

22.230,00

-6,18%

25,36

26.167,45

-5,27%

71,05

41.457,50

-4,17%

195,00

355.773,68

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI PIK Vrbovec počeo izvoziti u Biedronku

Većina fondova u crvenom Među 83 otvorena investicijska fonda drugi tjedan zaredom prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast bilježe 34 fonda, palo je 48 fondova, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Jedan je fond zabilježio rast veći od jedan posto, a tri su fonda pala više od jedan posto. Od 27 dioničkih fondova rast ih je zabilježilo 15. Predvodi ih InterCapital SEE Equity s rastom od 1,25 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Šest od sedam posebnih fondova bilježi pad, a Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše su

pali Raiffeisen Harmonic i Raiffeisen Dynamic, za 0,68, odnosno za 0,30 posto. Od 14 mješovitih fondova porasla su tri, a najviše HPB Global za 0,74 posto. Od 15 obvezničkih fondova, rast vrijednosti udjela bilježe tri fonda. Najviše je, za 0,19 posto, porastao PBZ Short term bond fond. Rast vrijednosti je zabilježilo 13 od 20 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše su porasli, za 0,02 posto, Locusta Cash i PBZ Dollar. Neta MultiCash je pao za 0,03 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 29.6.2017. do 6.7.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,9722 Addiko Growth € 12,0008 ZB trend $ 174,6520 KD Prvi izbor kn 14,8577 ZB euroaktiv € 143,5988 Capital Breeder kn 102,1108 KD Europa € 127,8394 PBZ Equity fond € 11,9446 HPB Dionički kn 112,8900 Erste Adriatic Equity € 88,4689 Neta Global Developed kn 84,8033 ZB aktiv kn 112,8854 InterCapital SEE Equity € 113,6556 Platinum Global Opportunity $ 15,4885 KD Nova Europa kn 5,8914 OTP indeksni kn 44,8831 Platinum Blue Chip € 104,9894 Neta Frontier kn 476,8519 OTP Meridian 20 € 102,5563 A1 kn 91,9900 Alpen.Special Opportunity kn 156,4796 Neta New Europe kn 56,9810 KD BRIC € 84,1087 KD Energija kn 8,2090 ZB BRIC+ € 102,6091 Allianz Equity € 168,4961 USA Blue Chip $ 20,6170 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,8200 Raiffeisen Harmonic € 106,6200 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 103,9793 ZB Future 2030 € 103,1751 ZB Future 2040 € 103,0040 ZB Future 2055 € 103,4602 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,4398 PBZ Global fond € 15,2220 Addiko Balanced € 13,7154 KD Balanced kn 132,5279 HPB Global kn 104,6388 OTP uravnoteženi € 15,7241 Allianz Portfolio kn 165,3203

tjedna promjena [%]

-1,12 -0,30 0,09 0,04 -0,29 0,99 0,11 0,45 -0,18 -0,05 -0,07 0,44 1,25 0,11 -0,10 0,87 -0,72 0,68 0,56 0,52 -1,37 0,01 -0,34 0,46 -0,12 0,59 -0,26 -0,30 -0,68 0,00 -0,29 -0,22 -0,12 -0,12 -0,27 -0,07 -0,18 -1,21 0,74 0,57 0,23

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 114,5033 You Invest Active € 102,9067 You Invest Balanced € 103,5656 You Invest Solid € 103,9462 PBZ Flexible 30 fond € 103,2233 OTP Absolute € 95,9178 InterCapital Income Plus € 102,7833 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,0258 Addiko Conservative € 14,7908 Raiffeisen Bonds € 178,8900 PBZ Bond fond € 133,8424 InterCapital Bond € 217,6922 HPB Obveznički € 163,0264 Neta Emerging Bond kn 81,9728 Erste Adriatic Bond € 120,4839 Raiffeisen Classic € 107,1400 PBZ Short term bond fond kn 103,0260 PBZ Dollar Bond fond $ 104,8528 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,1478 Erste Local Short Term Bond kn 100,0854 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1667 OTP Short-term bond € 99,8218 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4744 ZB plus kn 175,9303 ZB europlus BE € 150,7561 ZB europlus BK € 150,7561 PBZ Euro Novčani € 128,7536 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,8039 Addiko Cash kn 152,6421 PBZ Dollar fond $ 133,1518 HPB Novčani kn 143,9711 OTP novčani fond kn 133,3407 InterCapital Money kn 130,4946 Locusta Cash kn 1371,7944 Allianz Cash kn 118,5938 Erste Euro-Money € 116,2391 Auctor Cash kn 111,5162 Raiffeisen euroCash € 106,1100 HPB Euronovčani € 106,4374 Neta MultiCash kn 107,0593 OTP euro novčani € 102,1431

-0,12 -0,38 -0,32 -0,28 -0,14 -0,41 -0,08

naziv(fond)

valuta

-0,07 -0,06 -0,02 -0,05 -0,11 -0,14 -0,02 -0,01 -0,03 0,19 -0,31 -0,31 -0,00 0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,02 -0,00 -0,00 0,00 0,01 -0,00 -0,03 -0,00

PIK Vrbovec počeo je izvoziti u najveći poljski trgovački lanac Biedronka, dio portugalskog Jeronimo Martinis Groupa, koji odnedavno na svoja 2722 prodajna mjesta u Poljskoj nudi i proizvode PIK Vrbovca. Ovaj izvozni iskorak događa se u okviru Balkanskog tjedna, pri čemu su hrvatski proizvodi dostupni u obliku narezaka – Zimska i Kulen pod Biedronkinim brendom Smaki swiata (Okusi svijeta), a Dalmatinski pršut pod trgovačkom robnom markom Premium Biedronka.

Tržište Poljske, s čak 38 milijuna stanovnika, predstavlja ogromni izvozni potencijal za hrvatske proizvode, poručili su iz PIK-a Vrbovec.

Viro želi kupiti šećerane u Srbiji

Viro tvornica šećera obavijestila je Zagrebačku burzu da je, sukladno pravilima pozivnog natječaja, u konzorciju s tvrtkom Cristal-Union iz Francuske, podnijela ponudu za kupnju 92,6 posto dionica AD Fabrike šećera Šajkaška, Žabalj te 87,5 posto dionica Crvenke Fabrika šećera AD iz Crvenke, u vlasništvu Hellenic Sugar Industryja S.A.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Victor Sion

Uzeti Mariju k sebi Verbum

Kada Martin Dedijer odluči dokrajčiti svijet porodice Dedijer, svijet koji je svojim životom i smrću omeđio njegov otac mo­replovac Maksim, čiji je život završio na dnu Crnoga mora u brodolomu trgovačkog broda Bianca Stella, učinit će to bez­ uvjetno i zauvijek viseći s crnogorice u blizini grada u kojem je odrastao. Niti užeta na kojem visi odmotat će i zlehudu sudbu familije Dedijer od praoca Toda i njegove sestre Natalije, preko oca mu Maksima i majke Marije do najskrivenije obiteljske tajne.

Hanif Kureishi

Posljednja riječ V.B.Z.

Victor Sion u ovoj knjizi zaokružuje jedan put ljudskoga i kršćanskoga ostvarenja koji nas dovodi u Marijinu školu jednostavna i ispunjena života.

Marija je, zaista, prva učenica i kršćanka koja je naučila ljubiti Boga u svakodnevici, slijediti Isusa i surađivati s Duhom Svetim te živjeti istinsku radost u jednostavnosti života.

Riječ je o posljednjem svesku od četiri Sionove knjige objavljene pod zajedničkim naslovom Za duhovni realizam. I ova se odlikuje realističnim prikazom duhovnog života, te je vrlo korisna i primjenjiva u svakodnevnomu životu.

Ognjen Spahić

Calypso Fraktura

Mamoon je priznati pisac indijskog podrijetla, ali sada, na pragu 70-ih, reputacija mu blijedi, a nastojanje da održi život na visokoj nozi na koji je navikla njegova supruga potpuno ga iscrpljuje. Njegov izdavač angažira mladog pisca Harryja čiji je zadatak napisati biografiju koja će Mamoona vratiti na staze slave. Harry se doseli na Mamoonovo imanje ne sluteći što ga čeka. Ondje umjesto svog idola upoznaje veličanstveno, ali komično čudovište - taštog, netrpeljivog, ciničnog, razmaženog i okrutno manipulativnog genija spremnog na nadmudrivanje.

60 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

Tereza Boučková

Godina pijetla Hena com

Nakon oluje počinje vrijeme neobičnosti. Vrtlaru, koji je čvrsto stajao na nogama, stopala više ne dodiruju tlo. Crtač stripova ugleda biće koje neodoljivo podsjeća na njegova strip-junaka. Beba Storm prokazuje korupciju, a sponzoruša je vrbovana da se bori protiv natprirodnih sila. Svima njima je zajedničko da su potomci džina. Stoljećima ranije, Dunia, džinska princeza, zaljubila se u smrtnika. Nakon što nastane pukotina u granici između ova dva svijeta, Dunijina djeca odigrat će odlučujuću ulogu u epskom ratu između svjetla i tame koji će trajati 1001 noć.

Haemin Sunim

Ono što vidiš tek kad usporiš Planetopija

U ovom romanu autorica progovara glasno i neuvijeno o usvajanju romske djece. Pijetao je jedan od 12 znakova kineskoga horoskopa (i znak autoričina rođenja), značajke kojega su “poboljšanje i rješenje problema iz prethodne godine”. No Terezi se događa upravo suprotno: njezina dvojica posvojenih sinova romskoga podrijetla u pubertetu postaju problematična, neukrotiva i neprepoznatljiva.

Brak joj je poljuljan, a zapada i u stvaralačku krizu. Ipak, godina pijetla ima i pozitivnu putanju: vodi je od pukog beznađa do oslobađajuće hrabrosti.

Salman Rushdie

Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći Buybook

Usudimo li se usporiti u vječnoj trci za “više”, shvatit ćemo da smo već blagoslovljeni divnim životom - trebamo ga samo primijetiti, prihvatiti i proživjeti, u svoj njegovoj ljepoti i punini. Kad produbimo odnose s ljudima i otvorimo svoje srce, živimo život u ljepoti i miru. Budistički redovnik i učitelj Haemin Sunim opisuje svoja iskustva i opažanja nudeći nam niz savjeta i mudrosti o onome što nam je najvažnije u životu, od ljubavi i prijateljstva, do duhovnosti, budućnosti... Te su misli poziv da usporimo i otvorimo se za sreću.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kreiranje, gradiranje i krojenje Vis Konfekcija, Varaždin, www.vis-konfekcija. hr. Tvrtka nudi usluge u tekstilnoj industriji: kreiranje, krojenje, gradiranje, umnožavanje i proizvodnju. Kontakt: Biserka Petrić, petric.biserka@vistex.hr, +385 42397290, +385 98268765.

Metalni otpad Meltal SL, Veliko Trgovišće, www.meltal.hr.

Tvrtka otkupljuje i prodaje metalni otpad. Kontakt: Mirta Macanga, mirta.macanga@meltal. hr, +385 49237804, +385 913731541.

Korugirane cijevi Al-Cor, Trogir, www.al-cor.hr. Tvrtka je vodeći hrvatski proizvođač dvoslojnih korugiranih cijevi većih promjera iz PEHD-a za kabelsku zaštitu (Kabuplast), drenažu i odvodnju (Agroplast i Agrosil 2500), kao i dvoslojnih korugiranih cijevi iz PP-a za kanalizaciju i odvodnju (Gigapipe). Tvrtka je osnovana kao joint ven-

ture između tvrtki Alpro-ATT i Drossbach, ali je kasnije prešla u potpunosti u vlasništvo Alpro-ATT-a. Sjedište je u Trogiru, a proizvodnja je locirana u Zaprešiću. Svoje proizvode najvećim dijelom izvozi, i to na tržišta Austrije, Slovenije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontakt: Toni Dobrić, toni.dobric@alproatt.hr, +385 21896242, +385 992179257.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Odjeća

MORH nabavlja odjeću za tjelovježbu za kadete. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 389.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

Vatrogasne cipele

Vatrogasna zajednica grada Zagreba nabavlja vatrogasne cipele. Procijenjena vrijednost nabave je 750.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. srpnja.

Zastave

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Zagreb nabavlja zastave. Procijenjena vrijednost je 5.200.000 kuna. Rok dostave ponuda 28. srpnja.

Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmenti) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988.

Suradnja u proizvodnji sredstava za Čišćenje Monttrade Split, Vranjic, www.monttradesplit.com. Tvrtka traži tvrtke za suradnju koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene.

Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208.

Plastične mase Plamegal Trio, Dugo Selo, www.plamegal-trio. hr. Tvrtka se bavi preradom plastičnih masa.

Proizvodi puhanu PE, PET i COEX ambalažu raznih volumena te brizgane proizvode standardno visoke kvalitete. Kontakt: Dragan Tanasovski, dtanasovski@plamegal-trio.hr, + 385 1 2764 024,+ 385 91 2764 030.

Otkup metala Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455.

ve. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

Radni strojevi

Ugradnja sustava vatrodojave

Sanacija školske sportske dvorane

Fina nabavlja usluge ugradnje sustava vatrodojave. Procijenjena vrijednost radova je 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 25. srpnja.

Općina Tomislavgrad nabavlja radove sanacije školske sportske dvorane. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Lopte

Fina nabavlja vozila. Procijenjena vrijednost je 9,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. kolovoza.

Distrikt Brčko nabavlja lopte. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Regija

Udžbenici

Vozila

Radne uniforme Magnetoskopske glave

Hrvatska radiotelevizija nabavlja magnetoskopske gla-

Grad Banja Luka nabavlja radne strojeve. Rok dostave ponuda je 15. srpnja.

Distrikt Brčko nabavlja radne uniforme. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK nabavlja udžbenike. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju i sportskorekreacijski centar Prodaje se industrijska hala površine 1250 metara četvornih, ukupne procijenjene vrijednosti 1,36 milijuna kuna. Hala se nalazi u Koprivnici, a početak dražbe je zakazan 11. srpnja u 8.45 sati na koprivničkom Općinskom sudu, na adresi Hrvatske državnosti 5, Koprivnica, soba broj 19/I. Nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti hale.

Kuća/poslovni prostor ukupne površine 719 metara četvornih i ukupne vrijednosti 1,18 milijuna kuna prodaje se u naselju Obrezina, dijelu Općine Velika Gorica. Početak dražbe zakazan je za 11. srpnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi Trg kralja Tomislava 36, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće tijekom radnog dana do dana ročišta, uz dogovor i pratnju sudskog ovršitelja.

Tvornička zgrada s dvorištem površine 2339 četvornih metara, ukupne procijenjene vrijednosti 5,69 milijuna kuna na prodaju u Gradu Zagrebu. Nekretnine se prodaju kao jedna gospodarska cjelina na usmenoj javnoj

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

dražbi koja će se održati 12. srpnja 2017. u 11.10 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 96/II. (Mala dvorana).

Dražbi može pristupiti samo kupac koji najkasnije tri dana prije dražbe uplati jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna. Dokaz o uplati svaki kupac dužan je predočiti Sudu prije početka dražbe.

Poslovni prostor površine 243 metra kvadratna, ukupne vrijednosti 2,69 milijuna

62 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

kuna, prodaje se u Splitu. Datum početka dražbe je 13. srpnja 2017. u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 51/II. Početna cijena nekretnine je u iznosu od dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno 1,79 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 3. i 4. srpnja 2017. u vremenu od 9 do 12 sati, a jamstvo u iznosu od 270.000 kuna treba položiti na račun depozita Suda, najkasnije do 7. srpnja 2017. godine.

Na prodaju kuća, gospodarska zgrada, dvorište i pašnjak površine 1873 metra četvorna i ukupne vrijednosti 1,17 milijuna kuna u naselju Martinec Orehovički, u Općini Bedekovčina. Dražba se održava na Općinskom sudu Zabok, u sobi broj 12, 14. srpnja 2017. u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Prodaje se sportsko-rekreacijski centar Migalovci u Slavonskom Brodu. Površina nekretnine iznosi 81.738 metara četvornih, a procijenjena ukupna vrijednost je 12,9 milijuna kuna. Predmet je u nadležnosti Općinskog suda u Slavonskom Brodu, a pisane ponude potrebno je dostaviti u zatvorenim kovertama na adresu javnog bilježnika Ivana Kovačević, Kapucinska 23/I., Osijek s naznakom “St386/2014, za oglas – ne otvarati”. Javno otvaranje pismenih ponuda održat će se 17. srpnja 2017. godine s početkom u 14 sati u uredu spomenutog javnog bilježnika. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore. Kao kupci mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe koje najkasnije dva dana prije otvaranja ponuda uplate jamčevinu u iznosu 10 posto početne cijene.

Hotelska zgrada koja se sastoji od prizemlja i tri kata s pripadajućim zemljištem, površine 2466 metara četvornih i ukupne procijenjene vrijednosti 22,32 milijuna kuna prodaje se u mjestu Lumbarda, na otoku Korčuli. Na nekretnini je upisano založno pravo Z.1894/07, Z.1895/07, u korist ovrhovoditelja, Z.226/10 u korist Brodomerkura trgovina i usluge d.d. Split, Z.1235/11 u korist Republike Hrvatske, Z.1077/12 u korist Bonačić Securityja d.o.o. Split, Z.1810712 u korist Zlatana Botice, Split. Datum održavanja dražbe je 19. srpnja 2017. u 10 sati, u prostorijama Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, na adresi 20260 Korčula, Put Sv. Nikole 24. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 11,16 milijuna kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilfikerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen.

Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Električna energija Grad Lausanne, Švicarska, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 14. srpnja.

Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen.

Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=969787. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ville de Lausanne, direction des services industriels, service de l’électricité, Place Chauderon 27, case postale 7416, Lausanne, 1002, Suisse, Xavier Dubey, xavier.dubey@lausanne.ch.

Arhiviranje Norsk Helsenett SF; Trondheim, Norveška, traži usluge arhiviranja. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofs&GoTo=D ocs. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofi. Više podataka o nadmetanju na Norsk Helsenett SF, 994 598 759, Postboks 6123, Trondheim 7435, Norveška, Marius Gunneng, marius.gunneng@ nhn.no.

Elektronički osigurači PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, Rzeszów, Poljska, traži nabavu elektroničkih osigurača. Natječaj je otvoren do 4. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http:// www.pgedystrybucja.pl. Daljnje podatke daje:

PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, ul.

8-go Marca 6, PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów – Wydział Zarządzania Majątkiem Sieciowym, Andrzej Gliwa, 35-065 Rzeszów, Polska, andrzej.gliwa@pgedystrybucja.pl. Željeznički vagoni SBB Infrastruktur ESP-FFM-FLM, Bern 65, Švicarska, traži nabavu željezničkih vagona.

Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=957425. Dodatne informacije dostupne su na Duri Deflorin duri.deflorin@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

Građevinski radovi Forsvarsbygg [The Norwegian Defence Estates Agency], Oslo, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza. Adresa profila kupca: https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/2668. Elektronički pristup podacima: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152700. Više podataka na atle. maurud@forsvarsbygg.no.

Informacijske tehnologije Utlendingsdirektoratet - UDI, Oslo, Norveška, traži nabavu savjetovanja u IT tehnologiji te razvoju programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/70668364.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo, 108, Norway, support@mercell.com.

Usluge na području javnog reda Uždaroji akcinė bendrovė Kauno autobusai, Kaunas, Litva. Natječaj je otvoren do 22. kolovoza.

Glavna adresa naručitelja: http://kaunoautobusai.lt. Elektronički pristup podacima: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt.

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Hrvatska kao mamac za fiLmske ekipe

Pala posljednja klapa McMafije S pravim razvojem i infrastrukturom Hrvatska bi mogla postati svjetsko produkcijsko odredište koje se može natjecati s bilo kojim drugim, smatra redatelj James Watkins

Na setu je bilo angažirano više od 150 domaćih filmskih djelatnika i više od 3000 statista

U

Opatiji je pala posljednja klapa nove BBC-jeve serije McMafia, temeljene na istoimenom bestseleru Mishe Glennyja, koja je proteklih mjeseci snimana na lokacijama diljem Hrvatske. Radnja serije odvija se u desetak zemalja, no većina je kadrova snimljena na lokacijama od Zagreba i Rovinja do otoka Paga i Splita. Serija je u Hrvatskoj snimana u dva navrata, u zimu 2016. godine kad je većina scena snimljena u Zagrebu, dok je drugi dio počeo u svibnju ove godine kad se ekipa preselila na obalu.

McMafia govori o međunarodnom svijetu organiziranog kriminala, režiju potpisuje James Watkins, a glavnu ulogu nosi James Norton, poznat po serijama Dolina sreće, Grantchester te Rat i mir. “Lokacije su sjajne. Divna obala, živahni gradovi. Velika prednost je ekipa - svi su tako dobri u svom poslu, ali su i ponaosob divni ljudi,

64 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

cijelo su vrijeme brinuli da uživamo u poslu. Tako su ponosni što su Hrvati, njihova ljubav prema zemlji je zarazna i prenosi se na goste”, opisuje Norton svoja iskustva sa snimanja u Hrvatskoj.

“Hrvatska je prekrasno mjesto za snimanje, oduševljeni smo prijateljstvom i entuzijazmom hrvatskog tima, ali i ljudi općenito. Hrvatska je

već otkrivena kao turistička destinacija, ali s našeg gledišta, među produkcijama iz Velike Britanije još uvijek nije prepoznata. S pravim razvojem i infrastrukturom, Hrvatska bi mogla postati svjetsko produkcijsko odredište koje se može natjecati s bilo kojim drugim”, smatra redatelj James Watkins.

Poticaji HAVC-a

Snimanje serije McMafia realizirano je kroz mjere poticaja Hrvatskog audiovizualnog centra. Na setu je bilo angažirano više od 150 domaćih filmskih djelatnika, dok su zapažene uloge u seriji ostvarili Nina Violić, Lucija Šerbedžija, Goran Navojec, Željko Vukmirica, Vanja Matujec, Romina Tonković i Adlan Abdelmongy, a uz koje je bilo angažirano više od 3000 statista. “Neizmjerno me veseli vi-

Serija, temeljena na bestseleru Mishe Glennyja, snimana je na lokacijama od Zagreba i Rovinja do Paga i Splita djeti kvalitetne strane produkcije u Hrvatskoj, posebno one koje, poput McMafije, u svoj rad uključe i nemali broj hrvatskih filmskih djelatnika, ali i lokalno stanovništvo. Uzbuđenje koje se širilo Splitom zbog snimanja ove serije podsjetilo me na najsjajnije dane naše kinematografije koje su i strana snimanja oplemenila. Sama činjenica da u stranim produkcijama hrvatski gradovi redovito mogu glumiti svjetske metropole, ali i sebe same, pokazuje kako je domaća infrastruktura, zahvaljujući i lokalnoj zajednici, zaista spremna pružiti sve potrebno kako bi se strana snimanja mogla obaviti na zavidnoj profesionalnoj razini. Zahvaljujući sinergiji stranih, ali i vrhunskih domaćih profesionalaca, kreativno-umjetnički proizvod koji je njihov rezultat ostaje trajni podsjetnik čitavog profesionalno-umjetničkog sklopa koji se već duže vrijeme stvara kod nas. Jasno, s veseljem treba istaknuti i značajna sredstva koja od toga dobiva Republika Hrvatska”, smatra ravnatelj HAVC-a Daniel Rafaelić, koji je posjetio ekipu serije za vrijeme snimanja u Splitu.

Inače, od 2012. do 2016. godine u Hrvatskoj su putem mjera poticaja snimana 34 projekta koja su ostvarila lokalnu potrošnju od gotovo 400 milijuna kuna, dok projekti za 2017. godinu najavljuju lokalnu potrošnju veću od 100 milijuna kuna. (V.A.)

Vina Belje

Graševini srebrna medalja Decantera Graševina, najprodavanija vinska sorta u Hrvatskoj, već nekoliko godina osvaja prestižne svjetske nagrade i priznanja i time potvrđuje svoju kvalitetu i potencijal.

Među proizvođačima graševine najzastupljeniji su podrumi i vinarije istočne i središnje Hrvatske koji u svom asortimanu imaju različite vrste pakiranja i tipova graševine kako bi se na najbolji mogući način predstavili potrošačima. Jedan od najznačajnijih podruma graševine su i Vina Belje, čijih je 80 posto vinograda upravo pod graševinom, zbog

čega je ova sorta i najzastupljenija u asortimanu. Vina Belje svojim su graševinama do sada osvojila nekoliko zlatnih medalja na Mundus Vini i Decanter ocjenjivanju, a graševina Goldberg je graševina s najviše nagrada u Hrvatskoj.

Za mladu graševinu berbe 2016. Vina Belje su otišla i korak dalje i u best buy butelji kvalitetne graševine donose vino sa srebrnom medaljom Decantera. “Niz godina posvećeni smo upravo graševini zbog čega naše linije vrhunske i Goldberg graševine najbolje predstavljaju kvalitetu i potencijale naših vinograda, a posebno smo ponosni na to što se ove godine kvalitetna graševina Belja našla na listi vina koja je visoko ocijenjena na Decanteru. Ova nagrada je potvrda našim potrošačima da u baznoj liniji Vina Belje mogu pronaći svjetsku kvalitetu”, kazala je Suzana Zovko, glavna enologinja Vina Belje.

Sharing Beauty With AlL

L’Oreal i dm zajedno za zaštitu okoliša Tvrtka L’Oreal Adria, koja je dio svjetske kozmetičke kompanije L’Oreal, sudjeluje u provedbi programa održivog razvoja Sharing Beauty With All, a zajedno s tvrtkom dm sudjeluje u tromjesečenoj inicijativi poticanja kupaca na uštede i zaštitu okoliša. Počevši od 1. srpnja, kupci mogu u kutije za recikliranje u dm prodavaonicama odložiti praznu plastičnu kozmetičku ambalažu bilo kojeg proizvođača kozmetičkih proizvoda. Time ostvaruju popust od 30 posto na proizvode poznatih brendova L’Oreal Grupe, a sve s ciljem podizanja svijesti potrošača te stvaranja njihovih dugoročnih navika u zaštiti okoliša.

L’Oreal Adria će nakon tromjesečne suradnje s dm-om nastaviti razvijati program održivog razvoja i u suradnji s hrvatskim Crvenim križem. U sklopu te suradnje L’Oreal će donirati neke svoje proizvode socijalnim

trgovinama. U Hrvatskoj postoji 17 socijalnih trgovina u koje dolazi oko 9000 socijalno najugroženijih stanovnika naše zemlje. Inače, L’Oreal je s programom Sharing Beauty With All započeo 2013. godine na međunarodnoj razini s ciljem smanjivanja štetnog utjecaja proizvoda na okoliš i društvo do 2020. godine. (S.P.)

10. srpnja 2017. | broj 3986 | Privredni vjesnik | 65

Zizoo - globalna online platforma za najam brodova

Zadar i Split kao top odredišta

Zizoo, globalna online platfoma za najam brodova koju je 2014. osnovala Anna Baničević s partnerima iz Hrvatske i Španjolske, predstavila je pet trendova i predviđanja za nautičku turističku sezonu 2017. Poslovanje s brojnim čarter tvrtkama te digitalizacija omogućuju Zizoou uvid u

trendove u nautičkom turističkom sektoru kojem predviđaju rast i razvoj. Zizoo nema posrednike i surađuje s čarter tvrtkama u svijetu, unijevši revoluciju u sektor zahvaljujući jednostavnoj rezervaciji više od 11.000 brodova raznih kategorija u više od 30 zemalja.

Hrvatska je za tvrtku Zizoo najvažnije tržište u ovom sektoru i globalni primjer smjera kojim nautički turizam mora ići.

Tako se među top pet Zizoo predviđanja za industriju čarter plovila u nas za 2017. ističe kako će mladi jedriličari nastaviti sve više dolaziti u Hrvatsku, da će veći broj čarter tvrtki obnoviti svoju flotu, kako će korisnici diljem svijeta i dalje željeti fleksibilnost u vremenskom

Nacionalni avioprijevoznik

Prevezeno milijun putnika Nijemica Julia Susanne Halbritter koja je putovala na liniji Frankfurt-Split i koja će provesti odmor na otočiću Sveti Klement, milijunta je putnica Croatia Airlinesa. Tako je naš nacionalni avioprijevoznik ove godine prevezao milijuntog putnika 11 dana prije nego prošle godine. Inače, u prvih šest mjeseci ove godine CA je prevezao oko 80.000 putnika više nego u istom lanjskom razdoblju pri čemu je u međunarodnom prometu zabilježeno 11,6 posto više putnika, a u domaćem redovitom prometu pet posto više. Rast putničkog prometa može se ponajviše zahvaliti uvođenju četiriju novih linija u svibnju ove godine iz Zagreba za Helsinki, Oslo, Stockholm i Bukurešt te nastavku sezonskih letova za Prag, Milano, Lisabon i Sankt Peterburg. “Dolazak milijuntog putnika poklapa se

s našim planovima. U godinu dana otvorili smo osam novih linija zbog čega smo iznajmili dva dodatna zrakoplova s posadama. Očekujemo da ćemo u 2017. ostvariti ukupni rast na godišnjoj razini od sedam

posto što znači da ćemo premašiti brojku od dva milijuna putnika te prihod od 1,6 milijardi kuna. Time će CA zauzeti četvrto ili peto mjesto na listi hrvatskih izvoznika”, istaknuo je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa.

(J.V.)

66 | Privredni vjesnik | broj 3986 | 10. srpnja 2017.

razdoblju najma, brodovi tvrtke Bavaria nastavit će dominirati čarter industrijom, a marine u Zadru i Splitu te njihovoj okolici bit će jako zaposlene.

“Hrvatska je za nas vrlo važno tržište i namjeravamo dodatno ojačati naš portfelj usluga koje pružamo. Zadovoljstvo nam je surađivati s hrvatskim čarter tvrtkama zbog njihove učinkovitosti i dobre organizacije. Primjećujemo sve veći interes za Hrvatsku kao turističku destinaciju za nautičare, a naše istraživanje pokazuje da je to zbog geografskog položaja zemlje, prirodnih ljepota, dostupnosti i ponude u turističkom sektoru u cjelini”, istaknula je Anna Baničević, direktorica i suosnivačica tvrtke Zizoo. (B.O.)

Akcija Croatia Airlinesa - Pogledaj u oblake!

Jeftinije u Barcelonu i Lisabon Croatia Airlines tijekom srpnja, u sklopu mjesečne akcije Pogledaj u oblake!, nudi povoljnije aviokarte za Barcelonu i Lisabon. Povratne aviokarte za izravne letove iz Zagreba u Barcelonu mogu se kupiti po cijeni već od 179 eura, a za Lisabon već od 199 eura. Letovi po promotivnim cijenama mogu se realizirati u razdoblju od 29. listopada do 8. siječnja iduće godine. Novost je da će domaći avioprijevoznik, u ova nezaobilazna turistička odredišta atraktivna u sva godišnja doba, uskoro letjeti veći dio godine. Tako u maštovitu Barcelonu, i tijekom zimskog

reda letenja, možete otputovati četvrtkom i nedjeljom te uživati u osobitostima arhitektonskih zdanja, noćnom životu i shoppingu. Vrijedi posjetiti i Lisabon, ponedjeljkom i petkom, jer taj grad nazvan je Kraljicom mora i jedna je od najljepših europskih prijestolnica. Cijene se odnose na aviokarte kupljene preko web stranice Croatia Airlinesa i uključuju prijevoz prtljage, pristojbe zračnih luka i naknadu za izdavanje karte (TSC). Stoga posjetite www.croatiaairlines.hr ili m.croatiaairlines.hr, pratite mjesečnu akciju i odaberite svoje odredište!

vikend destinacije

automobili

turističke posebnosti

putovanja

interijeri

estetska kirurgija

tehnika

umjetnost

knjige

moda

stil

gastro

vina

privredni vjesnik

film

intervjui

Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom životnom stilu!

Rezervirajte na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0 besplatnI magazin koji kupci dobivaju na više mjesta - prigodom kupnje u odabranim prodavaonicama, benzinskim postajama, hotelima, kafićima i restoranima te fitness centrima kao i svi čitatelji privrednog vjesnika.

Pogledaj u oblake!

Lisabon

9

već od

Barcelona

7

već od

Razdoblje putovanja: Barcelona 29.10.2017. - 7.1.2018., Lisabon 29.10.2017. - 8.1.2018.

U cijene su uključene pristojbe zračnih luka i naknada za izdavanje zrakoplovne karte (TSC) za kupnju na www.croatiaairlines.hr.

Za kupnju na drugim prodajnim mjestima Croatia Airlinesa naplaćuje se dodatna naplata.

Broj mjesta po promotivnoj cijeni na svakom je letu ograničen.

U cijenu aviokarte uključen je i prijevoz prtljage.