Pv 3978

| TJEDAN DIZAJNA | KONTROLING | AUTOPLINSKO TRŽIŠTE |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

PERCEPCIJA GOSPODARSKE KLIME

15. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3978

ZIVNO EKSKLUIVANJE ISTRAŽIVREDNI ZA PR

Pesimizam gotovo alarmantan Najnegativnije ocjene dobili su sudstvo i zakoni u gospodarskom segmentu

INTERVJU

Krešimir Kučko Croatia Airlines

SKUPŠTINA HGK

Veći vlastiti prihodi, manje od članarina

ŽELJEZNICA

Zapostavljeni generator rasta

JEDNA REGIJA, JEDNA EKONOMIJA AN

M D CO MODIT

Y

E

E

EY

TH

SPONZOR VEČERE

RK

UN

ION

NGES OF TU

OF CHA

HA

MB

RS

XC

E

P L AT I N A S T I S P O N Z O R I

PA N E L S P O N Z O R I

I N T E R PA N E L S P O N Z O R I

Z VA N I Č N I AV I O P R I J E V O Z N I K

U SARADNJI SA

SPONZORI

RAZVOJNA BANKA Federacije Bosne i Hercegovine

PODRŠKA VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE www.fbihvlada.gov.ba

GLOBALNI KOMUNIKACIJSKI PARTNER

SPECIJALNI NOVINSKI PARTNER

REGIONALNI MEDIJSKI PARTNER

MEDIJSKI SPONZORI

BIR

RTV

GLOBALNI MEDIJSKI PARTNER BH MEDIJSKI PARTNERI

SPECIJALNI RADIO PARTNERI SPECIJALNI BH WEB MEDIJSKI PARTNER

SADRŽAJ

3978 / 15. svibnja 2017.

DOSSIER 6

Percepcija gospodarske klime Pesimizam gotovo alarmantan

10

Održana Skupština Hrvatske gospodarske komore Veći vlastiti prihodi, manje od članarina

22

Anketa Hrvatske gospodarske komore Velika očekivanja od gospodarske diplomacije

46

Održan 4. tjedan dizajna Uloga dizajna u svakodnevnom životu

12

Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Nastojimo učvrstiti poziciju regionalnog lidera

AKTUALNO

6 Ekskluzivno istraživanje o percepciji gospodarske klime

64

INTERVJU

PV ANALIZA 18

Kultni Hotel Excelsior je nakon višemjesečne obnove primio svoje prve goste

Prva stručna analiza autoplinskog tržišta Hrvatske UNP - prijelaz prema niskougljičnom gospodarstvu

KONFERENCIJA

12

30

Željeznica – generator rasta? Da ili ne?

Jedan euro uložen u željeznicu vraća četiri u gospodarstvo

34

Web.burza Web stranica je alat kojim se dolazi do cilja

40

Najveći IT projekt u Hrvatskoj Sveobuhvatna IT transformacija HT-a

52

Financijska izvješća za prvo tromjesečje Početak dobar, a kraj... vidjet ćemo

64

U Dubrovniku otvoren Hotel Excelsior Vraćen nostalgični bellezza sjaj

PRIČA S RAZLOGOM

Krešimir Kučko

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR ZORAN HAVRILUK

TEHNOLOGIJA NIJE BAUK Kao što u oglasu za posao neće biti navedeno da za taj posao treba znati čitati i pisati, tako više nije potrebno isticati da tvrtka ili institucija treba koristiti neki oblik ICT-a u poslovanju

B Zoran Havriluk, direktor Heme

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ez obzira na društvenu i političku situaciju u Hrvatskoj, primjena interneta, novih tehnologija i povezivanje svih dionika poslovnih procesa ne čekaju bolja vremena ni stabilnije uvjete.

Tko želi napredovati, bio privatnik ili gradska uprava, već počinje provoditi modernizaciju ili je planira u doglednoj budućnosti. Prošlo je vrijeme kada se moralo naglašavati da je važno ulagati u ICT opremu i usluge - to se sada podrazumijeva. Kao što u oglasu za posao neće biti navedeno da za taj posao treba znati čitati i pisati, tako više nije potrebno isticati da tvrtka ili institucija treba koristiti neki oblik ICT-a u poslovanju.

Ipak, valja pohvaliti sve one koji su prepoznali prednosti upotrebe ICT rješenja - jer se mnogi još boje nepoznatih sustava i pojmova.

Nije neobično da se dio poduzetnika i zaposlenika više pouzdaje u, primjerice, zapisivanje podataka na papir i fizičku pohranu u neki registrator na polici. Mi u Hemi, kao dio brenda Setcor, kontinuirano radimo na uklanjanju strahova kod ljudi koji se još nisu susreli s aplikacijama na radnom mjestu ili dizanjem dokumentacije u oblak. Sadržaj na našim društvenim mrežama edukativan je i zabavan upravo stoga da potencijalni korisnici naših usluga razumiju što im ICT sektor može donijeti i da im tehnologija ne bude bauk.

Odličan primjer dobre prakse je gradska uprava Grada Novske. Naši informatički stručnjaci napravili su detaljnu analizu i snimku stanja sustava Grada kao i svih pripadajućih ustanova i trgovačkih društava te na temelju toga odabrali rješenja kojima Novska sada ostvaruje znatne uštede, uz automatizaciju nekih poslovnih procesa. Za gradske vijećnike i pročelnike nabavljeni su tablet-uređaji kako bi se uštedjelo u dostavi materijala i izbjeglo bespotrebno prekomjerno trošenje papira i tonera.

Kako je potražnja za osuvremenjivanjem poslovanja sve veća, Setcoru se nedavno pridružio i jedan je od vodećih sistemskih integratora u Hrvatskoj, Eurocomputer Systems

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

(ECS), tako da možemo ponuditi još kvalitetnija rješenja za izazove ubrzanog razvoja. Manja tržišta poput hrvatskog mogu dosta profitirati od ulaganja u ICT. Većina tvrtki koja nam se obrati, posebno kad pogledaju iskustvo i reference, vode se našim preporukama i savjetima.

No manjim tvrtkama bi mogao biti problem zauzeti dio tržišta jer je tu još potrebno crno na bijelo pokazati koliko se sredstava uložilo, a koliko su time uštedjeli drugi (naravno, bez odavanja o kojem se klijentu radi).

MANJA TRŽIŠTA POPUT HRVATSKOG MOGU DOSTA PROFITIRATI OD ULAGANJA U ICT Iskustvo je u Hrvatskoj velika prednost, no možda se i to jednoga dana promijeni s jačanjem start-up scene i kroz specijalizirane konferencije. I mi smo nekada bili tek u nastajanju, a uspjeli smo stvoriti jedinstveni svjetski brend, tako da se nadam da će još mnogi krenuti našim stopama. Internet briše mnoge prostorne prepreke. Šteta je to što je kod nas još slaba pokrivenost optičkom mrežom te brzine i pouzdanost povezivanja nisu kao u nekim drugim europskim zemljama. Nadam se da će u što skorijoj budućnosti to biti na višoj razini. Doduše, naši komunikacijski čvorovi u Zagrebu, Budimpešti i Beču ne trebaju internet, ali je za uobičajeno poslovanje tvrtki s klijentima, pa i razne aspekte obrazovanja, naravno potreban.

Preporučujem svima koji se planiraju ozbiljno upustiti u bilo kakav projekt ili posao, da dobro prouče na koji način im ICT može pomoći da svoje ciljeve ostvare brže i jeftinije jer još uvijek time mogu ostvariti i znatnu prednost na hrvatskom tržištu.

BROJKE, BROJKE

PRAVNE OSOBE POČINITELJI KAZNENIH DJELA U 2016.

1028 prijavljenih

169 optuženih

59

(što je za 26,6% više prijavljenih pravnih osoba nego u 2015.)

(manje za 2,3% nego u 2015.)

proglašenih odgovornima (više za 11,3% nego u 2015.)

U 2016. najzastupljenija su bila kaznena djela protiv gospodarstva – 54%, radnih odnosa i socijalnog osiguranja 13,9%, te 12,5% imovine.

U odnosu na visinu izrečene novčane kazne najučestalije su novčane kazne 10.001 - 20.000 kuna (24 pravne osobe), a potom novčane kazne 20.001 - 50.000 kuna (19 pravnih osoba).

Izvor: Državni zavod za statistiku

Za pet pravnih osoba sudovi su donijeli odluke o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

DOSSIER PERCEPCIJA GOSPODARSKE KLIME

PESIMIZAM GOTOVO ALARMANTAN Upitani za mišljenje o devet gospodarskih tema kojima se istraživanje bavilo, od oko 70 posto anketiranih građana njih gotovo polovina ocijenila je gospodarske prilike neučinkovitima i nepoticajnima piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H 82%

ispitanika smatra da je sudstvo u gospodarskom segmentu nedovoljno učinkovito

rvati su, čini se, postali prepoznatljivi po svom negativnom pogledu na sve, pa tako doživljavaju i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.

Istraživanje koje je za Privredni vjesnik provela agencija Valicon na uzorku od 522 ispitanika u rasponu od 18 do 65 godina pokazuje kako hrvatski građani smatraju da gospodarska klima u Hrvatskoj nije nimalo poticajna, s time da je pesimizam Hrvata kad je riječ o nekim gospodarskim temama gotovo alarmantan. Upitani za mišljenje o devet gospodarskih tema kojima se istraživanje bavilo, od oko 70 posto anketiranih građana njih gotovo polovina ocijenila je gospodarske prilike neučinkovitima i nepoticajnima.

GOSPODARSKOJ REGULATIVI OCJENA 1,9 Na top ljestvici najnegativnijih su već uobičajeno sudstvo u gospodarskom segmentu kao i

Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri hrvatski administrativni sustav pomaže ili odmaže ulaganjima i poslovanju? u potpunosti pomaže većinom pomaže

1%

5% služi/niti pomaže, niti odmaže

31%

A 1 5 51 12

u potpunosti odmaže

12%

PROSJEČNA OCJENA

Gospodarski zakoni i propisi su...

nestabilni i netransparentni

6%

41%

3%

većinom odmaže

funkcionalni, iako ništa posebno

51%

23%

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

A 6 3 41

ne znam / nisam dovoljno upućen

većinom prihvatljivi

2,3

zakoni koji reguliraju gospodarstvo, a značajan udio negativnih stavova iskazan je i prema porezima za radnu snagu, odnosno zaposlene. Za 82 posto građana sudstvo nije dovoljno učinkovito, a najnegativniji stav ima populacija u rasponu od 46 do 65 godina. S druge strane, oni s primanjima ispod prosjeka te anketirani u dobi od 18 do 24 godine pokazuju nešto manji negativizam, no zanimljivo je da njih više od dvije trećine smatra sudstvo u gospodarstvu nedovoljno učinkovitim. Prosječna ocjena sudstva u gospodarskom segmentu je 1,8.

Slična je situacija i kod gospodarskih zakona i propisa koje više od dvije trećine punoljetnih građana smatra neprihvatljivima. I ovdje mladi pokazuju nešto manji negativizam, tj. “samo” ih polovina smatra gospodarske zakone neprihvatljivima, dok ih ostali mladi većinom doživljavaju funkcionalnima, iako ništa posebno. Čak 41 posto ispitanika gospodarske propise i

neovisno i učinkovito

dovoljno učinkovito

većinom neprihvatljivi

27%

4511214A

ne znam / nisam dovoljno upućen

1%

1,9

PROSJEČNA OCJENA

U gospodarskom segmentu, sudstvo je...

2% funkcionalno, iako ništa posebno

11%

5%

ovisno i neučinkovito

37

37%

1,8

PROSJEČNA OCJENA

nedovoljno učinkovito

45%

IVNO Z U L K S EK NJE A V I Ž A ISTR IVREDNI ZA PR

zakone smatra nestabilnima i netransparentnima, dok ih 27 posto ocjenjuje većinom neprihvatljivima. Gospodarska regulativa dobila je prosječnu ocjenu 1,9, gotovo dvojku. Većina građana, točnije njih dvije trećine, smatra kako administrativni sustav ne pomaže ulaganjima i poslovanju. Nešto manje negativni su tek stanovnici sjeverne Hrvatske i, naravno, nešto mlađe dobne skupine ili oni ispodprosječnih primanja, no ni oni ne smatraju administrativni sustav poticajnim. Bilo kako bilo, prosječna

Porezi i doprinosi za zaposlene, poslodavcima su... motivirajuće niski / vrlo prihvatljivi većinom prihvatljivi (niski)

2%

5% niti prihvatljivi, niti neprihvatljivi

20%

A 2 6 51 21 2,2

PROSJEČNA OCJENA

Poduzetnički krediti su...

Kako biste ocijenili mobilnost i fleksibilnost radne snage?

51 A 1 5 12 8%

prihvatljiva / radna snaga je većinom mobilna i fleksibilna

26% 51%

gospodarske propise i zakone ocjenjuje nestabilnima i netransparentnima

Da su porezi i doprinosi za zaposlene visoki i neprihvatljivi smatra čak 72 posto anketiranih, od kojih ih 21 posto ocjenjuje demotivirajuće visokima i vrlo neprihvatljivima, a 51 posto većinom neprihvatljivima i visokima. Natprosječnu negativnost u tom pogledu pokazuje

pozitivna / radna snaga je vrlo mobilna i fleksibilna

većinom neprihvatljivi (visoki)

ispitanika

POREZIMA I DOPRINOSIMA OCJENA 2,2

demotivirajuće visoki / vrlo neprihvatljivi

21%

41%

ocjena na pitanje u kojoj mjeri administrativni sustav pomaže ili odmaže ulaganjima i poslovanju je 2,3.

niti prihvatljiva, niti neprihvatljiva

38%

negativna / radna snaga uopće nije mobilna i fleksibilna

22%

5%

3,1

PROSJEČNA OCJENA

A 2 13

ne znam / nisam dovoljno upućen

vrlo nedostupni

13%

nedovoljno dostupni

neprihvatljiva / radna snaga većinom nije mobilna i fleksibilna

24%

vrlo lako dostupni

2% većinom dostupni

17%

2,5

33%

PROSJEČNA OCJENA

niti dostupni, niti nedostupni

12%

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

DOSSIER

12 3 4951O 4345O O

DEMOGRASKA STRUKTURA UZORKA 46-65 godina

18-24 godina

više i visoko obrazovanje

osnovno i niže obrazovanje

49,8%

44,4%

12,4%

18,7%

2,9%

SPOL

ženski

DOB

50,2%

EDUKACIJA srednje obrazovanje

43,2%

78,4%

2/3

ispitanika misli da administrativni sustav ne pomaže ulaganjima i poslovanju

ISTRAŽIVANJE JE ZA PRIVREDNI VJESNIK PROVELA AGENCIJA VALICON NA UZORKU OD 522 ISPITANIKA ka te uvjete ocjenjuje većinom nepoticajnim, 28 posto ni poticajnim niti nepoticajnima, a 12 posto je vrlo kategorično u svojoj ocjeni da su vrlo nepoticajni. Prosječna ocjena: 2,3.

Uvjeti za investicije i poslovanje su... vrlo poticajni

1% većinom poticajni

6% niti poticajni, niti nepoticajni

28%

A 1 6 53 12

vrlo poticajna

2%

12%

2,3

PROSJEČNA OCJENA

većinom poticajna

12%

većinom nepoticajni

niti poticajna, niti nepoticajna

53%

36%

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

A 2 12 vrlo nepoticajna

ostali

3,2%

nezaposleni

33,6%

Strana ulaganja za naše gospodarstvo su... vrlo poticajna

12%

2,5

PROSJEČNA OCJENA

RADNI STATUS

Kad je riječ o poduzetničkim kreditima, 22 posto anketiranih - a tu se posebno ističu mlađi od 24 godine - nisu mogli dati konkretno mišljenje, što je vjerojatno posljedica nedovoljne upoznatosti s tom specifičnom financijskom ponudom, dok ih polovina anketiranih smatra nedovoljno dostupnima. Još veća prisutnost te percepcije zabilježena je u onom najreferentnijem, vjerojatno najiskusnijem segmentu populacije: među srednjim/višim menadžmentom. S druge strane, stanovnici Slavonije i populacija s ispodprosječnim prihodima manje su negativni od ostalih. I opet malo postotaka: 33 posto ispitanika smatra da su poduzetnički krediti nedovoljno dostupni, 13 posto da su vrlo nedostupni, dok je njih 12 posto mišljenja da nisu ni dostupni niti nedostupni. U svakom slučaju prosječna ocjena je 2,5 ili slaba trojka.

Dok su mladi u dobi od 18 do 24 godine potpuno neopredijeljeni u tom pogledu, oni s ispodprosječnim mjesečnim primanjima manje su negativni od ostalih iako je njihova tendencija ipak više u smjeru percepcije stranih ulaganja kao nepoticajnih za hrvatsko gospodarstvo.

“Dok strana ulaganja prema mišljenju većine očito ne pogoduju situaciji unutar Hrvatske, prema percepciji polovine punoljetnih građana ni izvozna klima nije poticajna za hrvatske ponuđače”, ističe direktorica istraživanja Valicona Kristina Črep komentirajući kako je, kad je riječ o izvoznoj klimi, jedna trećina anketiranih

Izvozna klima je...

vrlo nepoticajni

61,4%

ne želi reći

1,8%

24-45 godina

posebno niži menadžment te stanovnici Istre i Primorja. S druge strane, manji stupanj negativnosti, iako i dalje u više od 50 posto slučajeva, zamjećuje se kod građana s prihodima ispod prosjeka te kod stanovnika Slavonije.

Porezi i doprinosi koje plaćaju poslodavci za svoje radnike dobili su prosječnu ocjenu 2,2.

Kod onih nešto “konkretnijih” tema vezanih za poslovanje, poput izvozne klime, stranih ulaganja i poduzetničkih kredita, ne čudi nešto veći udio neopredijeljenih mišljenja što je posljedica manje uključenosti u te aspekte gospodarskog života. Ipak, čak i te aspekte gospodarstva oko polovine anketiranih građana smatra nepoticajnima i nedovoljno dostupnima.

Uvjeti za investicije i poslovanje u Hrvatskoj djeluju nepoticajno za dvije trećine punoljetnih građana, a taj negativan dojam je posebno izražen među stanovnicima Istre i Primorja. Ili iskazano jezikom postotaka, 53 posto ispitani-

zaposleni

6132O

muški

2% većinom poticajna

17%

većinom nepoticajna

niti poticajna, niti nepoticajna

38%

32%

A 2 12 vrlo nepoticajna

12%

2,6

PROSJEČNA OCJENA

većinom nepoticajna

37%

ne želi reći

16,1%

6 O O 3 2 6 11 55 37 21 521O manje od 4000

37,0%

OSOBNA PRIMANJA više od 6000

20,2%

udovica/udovac 1,3% udana/oženjen, ali živimo odvojeno 1,1% rastavljen/ rastavljena 6,7%

4000-6000

26,7%

ne želi reći 1,5%

samac (neudana/ neoženjen)

5 člana

ZIVNO EKSKLUIVANJE ISTRAŽIVREDNI ZA PR

7 člana (1,5%) 8 i više (0,5%) ne želi reći (1,3%)

6 člana 5,0%

12,0%

1 član

21,8%

4 člana

BRAČNI STATUS

živim u zajednici

11,9%

navela neutralan stav jer su vjerojatno nedovoljno upoznati s tim aspektom gospodarstva, dok je radno neaktivan dio populacije, odnosno nezaposleni i umirovljenici, nešto manje negativan od zaposlenih.

MOBILNOSTI I FLEKSIBILNOSTI RADNE SNAGE OCJENA 3,1 Mobilnost i fleksibilnost radne snage od ispitivanih tema jedina je izazvala ponešto podijeljeni stav populacije, iako je njena prosječna ocjena 3,1. Naime, oko trećine ispitanika, 24 posto, radnu snagu smatra nedovoljno mobilnom i nefleksibilnom, dok je 26 posto ispitanika smatra mobilnom i fleksibilnom, a ostatak nije mogao procijeniti situaciju. Zanimljiv je podatak da oni s višim i visokim obrazovanjem imaju značajno negativniji stav prema radnoj snazi, smatraju je nedovoljno mobilnom i fleksibilnom više od ostatka populacije. Stanovnici Slavonije, populacija ispodprosječnih prihoda i mlađi od 46 godina nešto su manje negativni u tom pogledu.

“Ranija manja negativnost ili veća neutralnost određenih skupina anketiranih punoljetnih građana sigurno je zanimljiv nalaz za neko dublje istraživanje i analiziranje stila života, životnih vrijednosti i karaktera. No logično se može zaključiti to da sigurno velik utjecaj na takav nalaz ima manja involviranost u ispitivane gospodarske teme, odnosno njihova manja relevantnost”, smatra Kristina Črep ističući kako oni koji rade na voditeljskim

26,8%

6,6%

BROJ ČLANOVA

55,8%

2 člana

3 člana

23,6%

odnosno menadžerskim funkcijama pokazuju još negativniji stav o nekim temama od ostalih zaposlenih, a s obzirom na same istraživane teme upravo njihovi stavovi mogu se smatrati najindikativnijima. Naime, tu je tendencija da su negativni stavovi nešto izraženiji kod nižeg menadžmenta nego kod višeg kad je riječ o općenitijim gospodarskim temama, primjerice o porezu za zaposlene, sudstvu ili zakonu u gospodarstvu. “To se donekle može pojasniti činjenicom da ti aspekti direktnije utječu na dnevno, operativno poslovanje. S druge stra-

1811O

Slavonija

19,7%

18,6%

Istra i Primorje

22,7%

udana/ oženjen

Dalmacija

12,1%

REGIJA

Zagreb

26,3%

Središnja Hrvatska

10,8%

Sjeverna Hrvatska

12,6%

53%

ispitanika uvjete za investicije i poslovanje ocjenjuje nepoticajnim

NAJNEGATIVNIJIM SU OCIJENJENI SUDSTVO U GOSPODARSKOM SEGMENTU KAO I ZAKONI KOJI REGULIRAJU GOSPODARSTVO ne, viši menadžment je pak nešto negativniji od nižeg prema uvjetima za investicije i strana ulaganja, upravo onom dijelu koji se najviše tiče njih – mogućnosti razvoja biznisa. Svaki menadžer koji bi dobio podatak o tolikoj razini ‘nezadovoljnih korisnika’ sigurno bi razmislio o korištenom biznis-modelu i poduzeo korake u cilju poboljšanja stanja ili bi mogao očekivati razrješenje s dužnosti”, ističe Kristina Črep dodajući kako je pitanje što je potrebno “menadžerima gospodarske klime” da učine isto.

33%

ispitanika smatra da su poduzetnički krediti nedovoljno dostupni

JOSIP TVRTKOVIĆ, CEO VALICONA

Potrebno je unaprijediti znanja i vještine na svim razinama Sigurno da je uloga Vlade iznimno važna u kreiranju okvira koji će biti poticajniji, pravedniji i jednostavniji kako bi se što učinkovitije poslovalo, ali to nije jedini put do veće konkurentnosti. Potrebno je unaprijediti znanja i vještine na svim razinama. Kreativnost, inovacije i napredak ne događaju se preko noći, to je proces koji traži upornost i istrajnost, ali s jasnim fokusom na tome što se želi postići, kako na razini države, tako i na razini tvrtki, no to vrijedi i za svakog od nas.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO EBRD POZIVA

ODRŽANA SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE

VEĆI VLASTITI P OD ČLANARINA Poduzetnice, dođite u Tajvan Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) poziva poduzetnice na studijsko putovanje, poslovno povezivanje, edukaciju i posjet sajmu u Taipeiju, od 27. rujna do 1. listopada.

Uz poslovno povezivanje i umrežavanje, cilj je okupiti hrvatske poduzetnice koje žele širiti svoje poslovanje na područje Jugoistočne Azije, proširiti znanja iz područja digitalnog marketinga te upoznati poduzetnice s Tajvana tijekom posjeta sajmu Asia Expo. Studijsko putovanje organizirano je u okviru EBRD-ova Programa za poduzetnice, koji sufinancira TaiwanBusiness-EBRD Technical Cooperation Fund. Program za poduzetnice sastoji se od dva dijela: nefinancijskog - koji savjetodavnim uslugama, edukacijama, mentorstvom i umrežavanjem jača pozicije poduzetnica te potiče njihov rast, kao i programa koji omogućuje pristup financiranju. Ako ste poduzetnica i zanima vas sudjelovanje na ovom putovanju prijavite se popunjavanjem prijavnog obrasca do 21. svibnja i pošaljite ga na deiurir@ebrd.com ili supekv@ebrd. com.

Uvjeti za prijavu:  direktorica ste ili menadžerica male ili srednje tvrtke koja je u većinskom privatnom i hrvatskom vlasništvu te ima pozitivno poslovanje u 2015. i 2016.;  tvrtka ima ili planira generirati poslovanje na Tajvanu ili u području Jugoistočne Azije;  tvrtka ima potrebe za dodatnim znanjima iz područja digitalnog marketinga i e-business commercea.

Nastojimo smanjiti prihode od članarina i povećati udio vlastitih prihoda te koristiti što više novca iz europskog proračuna. Doprinose smo već ukinuli, istaknuo je predsjednik HGK piše Krešimir Sočković sočković@privredni.hr

N

astojimo smanjiti prihode od članarina i povećati udio vlastitih prihoda te koristiti što više novca iz europskog proračuna. Doprinose smo već ukinuli, istaknuo je predsjednik Hrvatske gopodarske komore Luka Burilović na petoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj proteklog tjedna.

Na Skupštini je revizor iz tvrtke BDO Croatia Zdenko Balen predstavio revizorski financijski izvještaj za 2016. godinu. U njemu je istaknuo kako priloženi godišnji financijski izvještaji za godinu završenu 31. prosinca 2016. prikazuju istinit prikaz financijskog položaja i poslovanja, u skladu s trenutačnim zakonodavnim okvirom. Burilović je dodao kako je u HGK-u u tijeku i revizija koju provodi Državna revizija koja bi do sljedeće sjednice trebala pokazati ovu novu razinu transparentnosti i odgovornog poslovanja.

Predsjednik Nadzornog odbora HGK Goran Blagojević je na Skupštini podnio izvješće o nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja HGK za 2016. godinu. “Ostvareni su prihodi od 167,4 milijuna kuna, dok rashodi iznose 163 milijuna kuna, a vrijednost imovine malo je veća od 307,6 milijuna kuna”, istaknuo je Blagojević.

U prošloj godini Hrvatska gospodarska komora je svoje prihode ostvarila temeljem prihoda od članarina, prihodima od prodaje dugotrajne materijalne imovine te prihodima od EU projekata.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Ove ćemo godine otvoriti predstavništvo u Šangaju u Kini, jer su tamo prisutne sve europske komore te u Beogradu i Sarajevu, a možda i ono u Beču. Do kraja iduće godine otvorit ćemo svih sedam predstavništava, najavio je Luka Burilović, predsjednik HGK

VELIKA AKTIVNOST “HGK je u 2016. godini organizirao 147 izaslanstava, od toga 47 u inozemstvu, u kojima je sudjelovalo 1890 sudionika, te 640 edukacija za izobrazbu članica na kojima je ukupno sudjelovalo nešto više od 25.000 polaznika. Lani je upućeno gotovo 400 pisanih mišljenja, prijedloga, stajališta i inicijativa kreatorima ekonomske politike kako bi se utjecalo na donošenje zakonodavnih okvira, a putem 49 međunarodnih udruženja zastupalo se interese članica te utjecalo na kreiranje EU-a i izvaneuropskih politika”, naglasio je Burilović dodavši kako HGK ove godine obilježava 20. obljetnicu akcije Kupujmo hrvatsko te 165 godina postojanja institucije.

U skladu s preporukom Državnog ureda za reviziju, sve nekretnine koje

SENSE CONSULTING

KOMORE

Druga hrvatska Funderbeam SEE kampanja

RIHODI, MANJE

se ne koriste u osnovnu svrhu djelatnosti Komore stavljene su u plan prodaje nekretnina. Odlukom na Skupštini u prodaju je stavljena nekretnina na Novoj cesti.

Na Skupštini je prihvaćen i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o arbitraži Stalnoga arbitražnog sudišta HGK, kojim se postupak arbitraže pojednostavljuje, i to uređenjem funkcije potpredsjednika Sudišta kao ovlaštenika imenovanja. Kako je pojasnio predsjednik HGK, time se arbitražni postupak još više nastoji promicati i približiti kao povoljniji i brži način rješavanja sporova.

Skupština je odobrila i suglasnost za provedbu projekta EEN-SSBI-CRO. Za 2017. i 2018. godinu planiran je ukupni budžet od 1,2 milijuna eura za cijeli konzorcij, a Europska komisija sufinancira projekt u iznosu od 58 posto.

POMOĆ TVRTKAMA Na kraju Skupštine Burilović se osvrnuo na otvaranje sedam novih predstavništava i nedavno dogovoreni sporazum s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova o slanju predstavnika HGK u hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva kako bi se maksimalno pomoglo tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja, ali i racionalizirali troškovi. “Mi imamo predstavništvo u Bruxellesu koje je lobističko, što je potpuno

razumljivo s obzirom na blizinu europskih institucija. Ove ćemo godine otvoriti predstavništvo u Šangaju u Kini, jer su tamo prisutne sve europske komore te u Beogradu i Sarajevu, a možda i ono

HGK OVE GODINE OBILJEŽAVA 20.

OBLJETNICU AKCIJE KUPUJMO HRVATSKO TE 165 GODINA POSTOJANJA INSTITUCIJE

Sense Consulting, hrvatska konzultantska tvrtka za poslovno savjetovanje, putem kampanje na platformi za prikupljanje kapitala Funderbeam namjerava prikupiti četiri do pet milijuna kuna. Riječ je, naime, o drugoj hrvatskoj kampanji društva Funderbeam SEE, koja je u predstavljena u prostorima HUB-a 385.

Prva kampanja Funderbeam SEE-a, kompanije sa sjedištem u Zagrebu koju su utemeljili estonska kompanija Funderbeam Ventures i Zagrebačka burza, bila je ona solinskog start-upa Include koji razvija i proizvodi pametne klupe.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, istaknula je kako je Sense Consulting zrela kompanija kojoj financijska sredstva trebaju za novu razvojnu fazu. Include i Sense Consulting, dodala je, primjeri su koji tržištu pokazuju kako u Hrvatskoj postoje kvalitetne tvrtke koje kroz kapital mogu dalje rasti, stvoriti radna mjesta i zadržati mlade stručnjake.

Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu, kazao je kako se uložena sredstva namjeravaju utrošiti za akviziciju komplementarne tvrtke (Razbor), snažniji ulazak na srpsko tržište i razvoj digitalnih kompetencija.

Ratko Bajakić, vodeći investitor Sense Consulting sindikata (ICF), napomenuo je kako je posebnost ovog instrumenta taj što će on isplaćivati dividendu koja će izravno ovisiti o profitabilnosti Sense Consultinga. (B.O.)

u Beču. Do kraja iduće godine otvorit ćemo sva predstavništva”, najavio je Burilović.

Osvrnuo se i na stanje u Agrokoru ističući da će biti potrebna dodatna financijska sredstva za stabilizaciju za koju je predviđeno 15 mjeseci. “Zaposlenicima i malim dobavljačima već se isplaćuju potraživanja, a dodatnim sredstvima treba se osigurati isplata i ostalih subjekata”, naglasio je Burilović.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU KREŠIMIR KUČKO, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA AIRLINESA

NASTOJIMO UČVRSTITI POZICIJU REGIONALNOG LIDERA Uvođenje četiriju novih zrakoplovnih linija za skandinavska odredišta i Bukurešt korak je bliže ostvarenju našega ambicioznog plana da ove godine, prvi put u povijesti kompanije, prevezemo rekordnih dva milijuna putnika piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines za vrijeme provođenja programa restrukturiranja i nakon njegovog završetka ostvaruje sve bolje poslovne rezultate. Uskoro se otvaraju izravni letovi iz Zagreba u četiri nova atraktivna europska odredišta - Oslo, Helsinki, Stockholm i Bukurešt – za koje se smatra kako će uskoro postati nova emitivna tržišta. O tome, ali i o ostalim novitetima u toj kompaniji razgovarali smo s Krešimirom Kučkom, predsjednikom Uprave Croatia Airlinesa.

1,9 9 mil putnika lani prevezao CA

8 novih međunarodnih linija uvedeno u 356 dana

24

sa hrvatska i međunarodna odredišta ove će godine zrakoplovi CA povezivati Zagreb

 Kako je završila poslovna 2016. godina za Croatia Airlines i što očekujete od ove godine?

- Poslovna 2016. godina završila je kao i prethodne tri, dakle profitabilno. Pozitivan trend u poslovanju bilježimo četiri godine zaredom, što predstavlja poseban uspjeh ne samo zbog toga što smo nakon niza godina ostvarili pozitivno poslovanje, nego i zbog toga što smo u tom razdoblju bili u restrukturiranju. Usuđujem se reći da smo jedina ili jedna od rijetkih europskih aviokompanija koja je restrukturiranje uopće preživjela, a pritom smo bili i profitabilni.  Na čemu se sve temeljio plan restrukturiranja Croatia Airlinesa?

- Restrukturiranje smo provodili prema pravilima Europske komisije za državne potpore. Prema tom modelu svi sudionici u tržišnoj utakmici moraju se obeštetiti zbog državne potpore koju je neki avioprijevoznik svojedobno primio, iako u našem slučaju nije bila riječ o ulaganju svježeg novca u kompaniju, nego o pretvaranju duga u kapital. Pritom se nismo mogli kandidirati za model restrukturiranja po principu MEIP, koji je mnogo povoljniji. U sklopu restrukturiranja, koje je vrlo zahtjevno, nelogično i, možemo

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

reći, nepravedno prema kompanijama sa sjedištem u EU, bili smo obvezni provoditi dvije vrste mjera. Kompenzacijske mjere odnosile su se na obvezu smanjenja broja ponuđenih sjedala na tržištu, što je rezultiralo smanjenjem broj letova i odredišta u koja smo do tada letjeli. Nismo se smjeli širiti, što je dovelo do određenog nerazumijevanja u javnosti i pitanja zbog čega ne letimo intenzivnije. Odgovor je jasan – zato

RESTRUKTURIRANJE SMO PROVODILI PREMA PRAVILIMA EUROPSKE KOMISIJE ZA DRŽAVNE POTPORE što nismo smjeli. Drugo su bile mjere vlastitog doprinosa, odnosno obveza da sami osiguramo 50 posto svih sredstava koja smo prije dobili od države. Restrukturiranje smo završili 2015. godine i nakon toga smo još dvije godine pod monitoringom. Raduje činjenica da smo u tom cijelom procesu bili pozitivni te da nam je istodobno rastao broj putnika. Tako smo prošlu godinu završili sa 1,9 milijuna putnika i prvi put ostvarili prosječnu popunjenost putničke kabine od 70 posto na razini cijele godine.

 U hrvatskom turizmu važno je unapređenje kvalitete. Na koji se način u to uključila hrvatska zrakoplovna kompanija?

- Kvaliteta je jedino što može kompaniju, ali i državu naše veličine izdići iznad konkurencije.

Croatia Airlines u tome sudjeluje vrlo aktivno,

Svakako ćemo zadržati svoj poslovni model mrežnog prijevoznika (full service network carrier)

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Rješavamo operativne poteškoće na novom putničkom terminalu ZL Franjo Tuđman Konačno je otvoren i novi terminal Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu. Koje je vaše mišljenje o tome?

- U tehnološkom smislu novi putnički terminal ZL Franjo Tuđman predstavlja veliki odmak od starog terminala, odnosno stare zračne luke. Stručni tim Croatia Airlinesa intenzivno je sudjelovao u višemjesečnim pripremama i testiranjima u vezi s otvaranjem novoga putničkog terminala kako bi se putnicima omogućila što kvalitetnija usluga i novo iskustvo putovanja iz

Pozitivan trend u poslovanju bilježimo četiri godine zaredom, što predstavlja poseban uspjeh ne samo zbog toga što smo nakon niza godina ostvarili pozitivno poslovanje, nego i zbog toga što smo u tom razdoblju bili u restrukturiranju.

Zagreba i u Zagreb. U operativnom dijelu još postoje određene poteškoće kod putnika u transferu, koje aktivno rješavamo s kolegama iz ZL-a Zagreb, i nadamo se da ćemo zajednički riješiti većinu prijepora te da ćemo u punu sezonu ući spremniji nego što smo sada. Vrijedi naglasiti kako će zrakoplovi Croatia Airlinesa ove sezone izravno povezivati Zagreb sa 24 hrvatska i međunarodna odredišta, a pritom Croatia Airlines na godišnjoj razini sudjeluje u ukupnom prometu MZL-a Zagreb sa 55 posto.

pa tako svaki treći turist koji dolazi u Hrvatsku zračnim prijevozom dolazi nekim od naših letova. Prilagođavamo svoj red letenja aktualnim potrebama putnika u ljetnom i zimskom razdoblju, a osobito tržištima koja su najemitivnija po broju dolazaka. U samo 365 dana, dakle

jedan, a ove sezone dva zrakoplova sa 100 sjedala, uključujući i posade. Želio bih istaknuti kako je uvođenje letova u Stockholm, Helsinki, Oslo i Bukurešt korak bliže ostvarenju našega ambicioznog plana, a to je da ove godine prvi put u povijesti kompanije prevezemo rekordnih dva milijuna putnika.

KVALITETA JE JEDINO ŠTO MOŽE KOMPANIJU, ALI I DRŽAVU NAŠE VELIČINE IZDIĆI IZNAD KONKURENCIJE

 Nedavno ste proslavili 25. obljetnicu suradnje s njemačkom tvrtkom Lufthansa Technik. Na čemu se temelji partnerstvo dviju tvrtki?

- Suradnja s jednom od globalno najkvalitetnijih kompanija na području tehničkog održavanja zrakoplova izraziti je primjer win-win kombinacije. U tom modelu suradnje imali smo sreću jer smo prvi zrakoplov kupili od Lufthanse sada već davne 1992. godine, kad sam, usput rečeno, počeo raditi u ovoj kompaniji. Od tada do danas uspjeli smo uspostaviti vrlo kvalitetnu suradnju s Lufthansom Technik od koje smo učili, a danas smo u poziciji da samostalno ulažemo u širenje i održavanje kvalitete usluge i održavanja zrakoplova, i to ne samo svojih nego i za treće subjekte. Od 2013. godine u Zagrebu obavljamo i najzahtjevniji, šestogodišnji D-pregled zrakoplova tipa Airbus. U našem tehničkom središtu dosad smo obavili više od 310 različitih tehničkih pregleda na zrakoplovima 24 aviokompanije, a od toga 200 zahvata na zrakoplovima Lufthanse. Općenito, suradnja s kolegama iz Lufthanse vrlo je pozitivna i veselimo se njezinom nastavku. Želio bih istaknuti kako smo 2015. godine uveli međunarodni program školovanja tehničkog osoblja, jedini takve vrste u Europi, u kojemu polaznici objedinjuju teoriju i praksu i dobivaju akademsku titulu inženjera prvostupnika.

Program komercijalnog školovanja imamo i za

lani i ove godine, uveli smo osam novih međunarodnih linija i na tržištu ponudili dodatnih 100.000 sjedala. Novost u ovoj sezoni su letovi iz Zagreba u Stockholm, Helsinki, Oslo i Bukurešt, a lani smo uveli letove u Lisabon, Prag, Milano i Sankt-Peterburg koje nastavljamo obavljati i ove godine. Sve su ove linije sezonalnog karaktera, s obzirom na izrazitu sezonalnost cjelokupnoga hrvatskog tržišta.

 Kad se otvaraju te nove linije?

- U Stockholm i Bukurešt počinjemo letjeti 19. svibnja, a već dva dana poslije obavit ćemo i prve letove za Helsinki i Oslo. Putnicima će na svim novim linijama biti na raspolaganju tri leta na tjedan. Na temelju internih analiza i istraživanja tržišta odlučili smo se za skandinavsko i rumunjsko tržište jer smatramo da ćemo na njima postići najbolje rezultate. Zbog povećanog opsega letenja lani smo unajmili

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Ako se zadovolje svi uvjeti, sljedeće godine trebali bismo proširiti flotu i tada bismo letove koje obavljamo unajmljenim zrakoplovima mogli obavljati svojim zrakoplovima. A to znači zrakoplovima kapaciteta 100 sjedala.

pilote u kojem se stječe licencija za zrakoplov tipa Airbus ili Dash.

 Dosta toga ste pripremili za ovu godinu.

Planirate li uvođenje još nekih noviteta?

- U proteklih godinu dana uveli smo mobilne aplikacije preko kojih se mogu rezervirati putovanja, kupovati karte i obaviti registracija za let (check in). Danas je to vrlo važan oblik prodajnog kanala. S druge pak strane, sve aktivnosti usmjeravamo na jačanje naše strateške i tržišne pozicije mrežnog prijevoznika i to kroz naše profitne centre. Ako se zadovolje svi uvjeti, sljedeće godine trebali bismo proširiti flotu i tada bismo letove koje obavljamo unajmljenim zrakoplovima mogli obavljati svojim zrakoplovima. A to znači zrakoplovima kapaciteta 100 sjedala. Godine 2018. počinjemo obnavljati flotu Dash 8-Q400, u 2021. i 2022. godini obnovit ćemo i flote Airbusa s najsuvremenijom tehnologijom, odnosno četiri zrakoplova Airbus neo (new engine options). To su veliki planovi kojima nastojimo učvrstiti poziciju regionalnog lidera i kompanije koja posluje profitabilno te istodobno štititi interes države i vlasnika u tom segmentu.

 Znači, Croatia Airlines nastavlja poslovati kao i do sada i neće doći do promjena u poslovanju?

- Promjena u poslovnom modelu neće biti.

Svakako ćemo zadržati svoj poslovni model mrežnog prijevoznika (full service network

SVE AKTIVNOSTI USMJERAVAMO NA JAČANJE NAŠE STRATEŠKE I TRŽIŠNE POZICIJE MREŽNOG PRIJEVOZNIKA carrier). Nastojat ćemo još jače zahvatiti i neke druge poslovne segmente, primjerice davanje zrakoplova u najam. Naravno, u planu je i daljnji razvoj poslovanja u smislu još bolje dostupnosti knjiženja naših letova te na području IT aplikacija općenito.

Godine 2015. godine uveli smo međunarodni program školovanja tehničkog osoblja, jedini takve vrste u Europi, u kojemu polaznici objedinjuju teoriju i praksu i dobivaju akademsku titulu inženjera prvostupnika.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO 9. KONFERENCIJA O KONTROLINGU

POMOĆ DUGOROČNOJ ODRŽIVOSTI POSLOVANJA Kontroling je tu da upozori na sve probleme koji se događaju u poslovanju i da na vrijeme ukaže menadžementu na ono što se događa u svim područjima poslovanja. Na menadžmentu je pak da te informacije posluša i donese odluke, ističe Andreja Švigir piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U Bilo bi dobro da poduzeća koja su u dobrom stanju i imaju dobre rezultate donesu odluku o korištenju kontrolinga.

Na taj način će imati dovoljno vremena za prevenciju onoga što se može dogoditi i može se osigurati dugoročno dobro poslovanje.

Andreja Švigir, direktorica Altius savjetovanja

loga kontrolinga u stvaranju društveno odgovornog poslovanja bila je glavna tema 9. nacionalne konferencije o kontrolingu koju je organizirala tvrtka Altius savjetovanje. Polaznici konferencije imali su priliku poslušati vodeće stručnjake za kontroling i održivo poslovanje koji su iz vlastitog aspekta govorili o trendovima u kontrolingu te o ulozi tog alata u kreiranju okruženja koje će jamčiti održivi razvoj. Ova kontroling konferencija održana je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva financija, a u suradnji s IGC-om - međunarodnom grupacijom za kontroling, Adactom, Institutom za društveno odgovorno poslovanje te Poslovnim učilištem Experta.

POMOĆ MENADŽMENTU Ova tema je odabrana ponajprije zbog sadašnje situacije u društvu, istaknula je Andreja Švigir, organizatorica konferencije i direktorica Altius savjetovanja. “Ideja vodilja nam je bila osvijestiti koliko kontroling može pomoći dugoročnoj održivosti poslovanja, ali i dobrom poslovanju, te kako time možemo pomoći menadžmentu. Kontroling je tu da upozori na sve probleme koji se događaju u poslovanju i da to učini na vrijeme, odnosno da se na vrijeme ukaže menadžmentu na ono što se događa u svim područjima poslovanja. Na menadžmentu je pak da te informacije posluša i donese odluke”, ističe Andreja Švigir. Ocijenila je kako je važno da menadžment i kontroleri imaju dobar odnos jer su njihova suradnja i uvažavanje izuzetno važni. “Hrvatske tvrtke sve više postaju svjesne potrebe za korištenjem usluga kontrolinga, no na žalost dobar dio njih to shvati prekasno, kada im je tvrtka već u ozbiljnim problemima. Bilo bi dobro da poduzeća

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

koja su u dobrom stanju i imaju dobre rezultate donesu odluku o korištenju kontrolinga. Na taj način će imati dovoljno vremena za prevenciju onoga što se može dogoditi i može se osigurati dugoročno dobro poslovanje”, zaključuje Andreja Švigir.

Uvodno predavanje na konferenciji s temom Nova uloga kontrolinga u konceptu cjelovitog (integriranog) izvještavanja, održala je Neda Vitezić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci. “Kompanijama je ovakav pristup izuzetno važan.

O količini i sadržaju informacija ovisi njihov kredibilitet, imidž i reputacija. S integriranim izvještavanjem pojačavamo sadržaj informacija koje se više ne odnose samo na financijsko poslovanje nego i na druge kvalitativne i kvantitativne informacije kojima se upotpunjuje slika o poslovanju. Tim cjelovitim izvještavanjem se želi prikazati strategija poduzeća, kakav je njegov poslovni model, kako se njime upravlja, kakvi su rezutati njegova poslovanja i kakva je

njegova budućnost - što se želi i kako ta budućnost treba izgledati. Pregled poslovanja zahtijeva niz podataka i informacija, no kako će to u praksi izgledati ovisi o načinu na koji mu se pristupa. Ovakav je način izvještavanja izuzetno koristan i mogućim investitorima u kompaniju i dionicima, kao i izravnim i neizravnim akterima u poslovanju poduzeća”, naglašava Neda Vitezić.

PREBACUJE LI SE ODGOVORNOST NA KONTROLERE? Na konferenciji je o tome kako odrediti ključne pokazatelje uspjeha u upravljanju ljudskim resursima govorila Sabina Škrtić, članica Uprave tvrtke Energia Naturalis, a o tome kakav kontroling treba današnjim menadžerima, o stvaranju novih odnosa te o tome prebacuju li menadžeri svoju odgovornost na kontrolere govorio je na temelju vlastitih iskustava kontroler Davor Tovernić, financijski direktor Weber Escala, dijela Austrian Post Groupa. O ulozi kontrolinga u procesu poslovnih spajanja govorila je Senka Laljek, direktorica Sektora kontrolinga i Sektora korporativnog računovodstva i poreza u prehrambenoj industriji Podravka, a o dugoročno održivim informacijskim bazama menadžerskih odluka Milan Listeš, voditelj BI sektora tvrtke Adacta.

U drugom dijelu konferencije, posvećenom ulozi kontrolinga u stvaranju društveno odgovornog poslovanja, o nefinancijskom izvještavanju kao alatu stvaranja društveno odgovornog poslovanja govorila je Nikolina Markota Vukić, projekt-menadžerica u Institutu za društveno odgovorno poslovanje. O

Što je kontroling?

Iako postoji niz definicija o tome što je kontroling, možda je najbolja ona koja ga definira i pozicionira u sustavu neke tvrtke. Kontroling je izvanhijerarhijska stručna funkcija koja pomaže menadžmentu, ali i svim drugim funkcijama u poduzeću, u podizanju efektivnosti i efikasnosti poslovanja. Kontroling to čini na način da brojne kvantitativne i kvalitativne podatke izvan i unutar poduzeća pretvara u informacije koje su potrebne za odlučivanje svim razinama upravljanja, a posebice vršnom menadžmentu.

kontrolingu održive kalkulacije u poljoprivrednom sektoru govorila je Ljubica Ranogajec s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, a na to kako graditi društveno odgovorno poslovanje te na najbolje prakse osvrnula se Angelika Brnada, direktorica Sektora održivog razvoja naftne kompanije Ina. Skup je zaključilo predavanje o kontrolingu rizika i njegovoj ulozi u

VAŽNO JE DA MENADŽMENT I KONTROLERI IMAJU DOBAR ODNOS JER SU NJIHOVA SURADNJA I UVAŽAVANJE IZUZETNO VAŽNI društveno odgovornom poslovanju, o čemu je govorila Divna Divić Puškarski, menadžerica rizika Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA PRVA STRUČNA ANALIZA AUTOPLINSKOG TRŽIŠTA HRVATSKE

UNP - PRIJELAZ PREMA NISKOUGLJIČNOM GOSPODARSTVU Stručnjaci ističu da kad je riječ o ukapljenom naftnom plinu, već imamo infrastrukturu koju lako i brzo možemo doraditi, pa relativno brzo implementirati i sve ostalo što je potrebno da bismo dosegnuli visoke godišnje stope rasta piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P 2.010.172 vozila bilo lani u Hrvatskoj

od toga njih

1.394.760 ili 67% bilo je staro 10 i više godina

63.151 vozilo s pogonom na UNP bilo registrirano u Hrvatskoj 2015.

rva stručna analiza autoplinskog tržišta Hrvatske koju je pomoću SWOT i PEST metode izradio Centar za razvoj i kvalitetu Oskar, pokazala je kako Hrvatska, u odnosu na trenutačne proizvodne kapacitete Ine i potrebe hrvatskog tržišta, ima višak ukapljenog naftnog plina (UNP). Struka poručuje da se autoplin u Hrvatskoj nedovoljno koristi kao prijelazno rješenje s ugljičnog na niskougljični promet te da ga dosadašnje vlade nisu koristile kao jedan od instrumenata za ostvarivanje ciljeva Strategije Europa 2020. Analizu je financirala Zajednica za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore, a trebala bi poslužiti kao jedan od temeljnih dokumenata za izradu nacionalne strategije za razvoj autoplina kao jedinog stopostotnog domaćeg, alternativnog, ekološki prihvatljivog goriva. Analiza je predstavljena prošloga tjedna u organizaciji Zajednice za ukapljeni naftni plin pri Sektoru za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore u HGK-u.

Josip Kelemer, predsjednik Grupacije za LNG, CNG i bioplin HGK, istaknuo je da je ovo prva analiza o UNP-u i time ključna za sve što ćemo u budućnosti raditi po tom pitanju kao država. “Osnivanjem Zajednice dobili smo organizirani sustav koji ubrzava komunikaciju prema izvršnoj vlasti, partner smo državnoj upravi i svim subjektima koji imaju utjecaj na našu grupaciju. Odlučili smo preuzeti važnu ulogu u razvoju tržišta autoplina kod nas”, izjavio je Kelemer, a s njim se složio i Branimir Palunko, predsjednik Zajednice za UNP pri HGK-u, kazavši da mu je drago što su svi dionici sjeli za isti stol i krenuli od početka.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, ocijenila je kako važnost ove teme pokazuje broj

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

stručnjaka koji su se odazvali. “Kao tvrtke ste prepoznali važnost institucionalnog djelovanja kroz HGK što nas motivira na još bolji rad. Ova zajednica je jedna od najaktivnijih unutar komorskog sustava jer je tijekom godine dana od osnivanja pokrenula niz inicijativa i skrenula je pozornost na sektor UNP-a. Još nas čeka donošenje uredbe o kvaliteti plina, to su mali koraci, ali sigurno idemo prema boljem uređenju tržišta. Ova analiza je dobra smjernica

HRVATSKA, U ODNOSU NA TRENUTAČNE PROIZVODNE KAPACITETE INE I POTREBE HRVATSKOG TRŽIŠTA, IMA VIŠAK UNP-a za izradu nove energetske strategije Republike Hrvatske koju, nažalost, još realno nismo niti započeli raditi”, kazala je Marija Šćulac Domac.

Poručila je kako je upravo UNP prijelaz prema niskougljičnom gospodarstvu, a izradu analize okarakterizirala je kao odličan primjer suradnje poduzeća i institucija, naglasivši kako se radi o malom, ali značajnom doprinosu hrvatskoj energetici u cjelini.

NAJTEŽE ĆE BITI PREUZETI ODGOVORNOST Marko Bešker, direktor Oskara, ocijenio je kako je ciljeve Zajednice nemoguće operacionalizirati bez kvalitetnih studija. “U analizi

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Ova zajednica je jedna od najaktivnijih unutar komorskog sustava jer je tijekom godine dana od osnivanja pokrenula niz inicijativa i skrenula pozornost na sektor UNP-a.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK

utjecajnih faktora na ciljeve strategije razvoja autoplina u Hrvatskoj sudjelovale su 52 organizacije kroz četiri radionice na kojima se koristila kombinacija pisanih intervjua, razgovora te rasprave. Bez konkretnih činjenica i podataka ne može se pravilno zaključivati, a analiza nas je dovela do saznanja o tome koji su utjecajni faktori bitni pri donošenju i provođenju strategije”, rekao je Bešker ističući kako će najteže biti preuzeti odgovornost i napraviti sav potreban posao da bi se strategija realizirala i da ne ostane samo mrtvo slovo na papiru.

“Prvi cilj je osigurati društvenu klimu za sustavno poticanje pregradnje motornih vozila na plinski pogon jer smo siromašni i imamo stare automobile koji imaju jako negativan utjecaj na okoliš te troše puno goriva. Ako bi se stvorila ta pozitivna društvena klima, promijenila bi se socijalna karta korisnika i poboljšali bi se utjecaji na okoliš”, ističe Bešker koji smatra da električni automobili neće tako brzo osvojiti tržište. Plin bi stoga bio idealno prijelazno rješenje dok elektroauti ne zažive u potpunosti. “Drugi je cilj osigurati subvencioniranje pregradnje vozila na autoplin, a treći je subvencioniranje transporta plina na otoke jer smo turistička zemlja i moramo čuvati svoj okoliš i tamošnje rijetko stanovništvo. Četvrta stavka je poticanje izgradnje infrastrukture za autoplin u područjima koja su time deficitarna, tu zasad dobro stojimo, ali zaslugom pojedinačnih interesa, ne strateškim djelovanjem”, objasnio je Bešker osvrnuvši se na prednosti koje imamo kao tržište, a to su spremnost na angažman članova Zajednice pri HGK-u i podrška menadžmenta županijskih komora.

Koristi koje bi donijela šira primjena UNP-a u automobilima su smanjenje emisije CO2 i

AUTOPLIN U HRVATSKOJ SE NEDOVOLJNO KORISTI KAO PRIJELAZNO RJEŠENJE S UGLJIČNOG NA NISKOUGLJIČNI PROMET NOx unutar utvrđenih granica do 2020., a još je važnije što imamo dovoljno raspoloživog plina iz domaćih zaliha. Ispitanici kao glavne 20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

VRIJEDI ZNATI

Sitnice o UNP-u  Ukapljeni naftni plin (UNP) koji ima međunarodnu trgovačku oznaku LPG (engl.

Liquefied petroleum gas) je tekuća bezbojna smjesa propana (C3H8) i butana (C4H10) u približnom odnosu 50 : 50 (odnos među plinovima je različit od države do države te hladnijeg ili toplijeg podneblja) i viših ugljikovodika - etana i propilena.

 Pri atmosferskom tlaku i temperaturi oko 20 Celzijevih stupnjeva u plinovitom je stanju, a kad se tlak poveća, plin prelazi u tekuće stanje i pogodan je za skladištenje u čeličnom spremniku.  Smjesi plina se dodaje još i odorant, odnosno specifičan miris koji upozorava na eventualno istjecanje plina u atmosferu.  Globalno gledano, oko 70 posto UNP-a dobiva se iz prirodnog plina, a oko 30 posto nastaje kao nusprodukt prilikom rafiniranja nafte i naftnih derivata.  Procjene govore da su raspoložive količine plina dovoljne još za otprilike 100 godina.

prijetnje provođenju strategije vide nespremnost Vlade da podrži ideju subvencioniranja, a boje se i slabog interesa tijela javne vlasti te neaktivnosti ministarstava.

PEST analiza pokazala je da moramo poraditi na poticanju kulture plina, načina življenja i dobrog upravljanja plinskim resursima. “Europa se svjesno rješava starih dizelaša i gurnut će ih na jug, kod nas. Svoje propise moramo prilagoditi tome kako bi se to onemogućilo”, upozorava Bešker kojem za pravo daju i brojke jer je od 2008. uvoz vozila porastao za 400 posto (od toga je otprilike polovina s dizelskim motorima), a prodaja novih pala za 50 posto.

“Tvrdim da je izazov tek sad pred nama jer će implementacija strategije zahtijevati iznimno puno truda. Hrvati sve dobro napišu, ali ništa ne provode, a to je velika opasnost”, zaključio je Bešker.

Predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin pri HGK Branimir Palunko

Skup je otvorila direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac

ZA DESETAK GODINA NEĆEMO IMATI PLINA? Profesoricu Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Dariju Karasalihović Sedlar zanimalo je koliko je uopće moguće povećanje domaćih kapaciteta UNP-a koje se predviđa analizom s obzirom na to da proizvodnja prirodnog plina

ANALIZA JE DOBRA SMJERNICA ZA IZRADU NOVE ENERGETSKE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE, ISTIČE MARIJA ŠĆULAC DOMAC iz kojeg se proizvodi UNP pada. Zlatko Galešić iz Ine objasnio je da bi se modernizacijom riječke rafinerije povećali kapaciteti za oko dva posto godišnje. “Nema bojazni da ćemo ostati

Marko Bešker, direktor Centra za razvoj i kvalitetu – Oskar

bez UNP-a jer ga 80 posto dolazi iz rafinerijske proizvodnje”, kazao je.

Stručnjaci upozoravaju da je problem u politici koja ne razmišlja dugoročno, već od mandata do mandata pa se gotovo svake godine preispituje energetska politika koja se ipak mora zacrtati na duge staze. Što se tiče UNP-a, imamo odličnu poziciju da za najmanje novca dobijemo relativno najveću korist. Već imamo infrastrukturu koju lako i brzo možemo doraditi, pa relativno brzo implementirati i sve ostalo što je potrebno da bismo dosegnuli visoke godišnje stope rasta.

Profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Mirko Zelić ocijenio je poraznim da Hrvatska danas troši dvostruko više primarne energije nego što proizvodi. “Za desetak godina nećemo imati plina. Da se sad počne istraživati, treba nam šest do sedam godina kako bismo nešto našli. Prema tome u vrlo smo teškoj, reći ću kriznoj, situaciji koje mnogi nisu svjesni. Bit ćemo ovisni i do 90 posto o uvozu, a graditi strategiju na tome je porazno za državu”, poručio je Zelić, dok su ostali stručnjaci ipak smirivali situaciju ističući da nije sve baš tako crno.

U vrlo smo teškoj, reći ću kriznoj, situaciji koje mnogi nisu svjesni. Bit ćemo ovisni i do 90 posto o uvozu, a graditi strategiju na tome je porazno za državu.

Mirko Zelić, profesor Rudarsko-geološkonaftnog fakulteta

ZAŠTO PLIN?

Vozila na dizelski i benzinski pogon - ključni onečišćivači zraka u urbanim naseljima U Hrvatskoj je 2016. od ukupno 2.010.172 vozila, njih 1.394.760 ili 67 posto bilo staro 10 i više godina. Prosječna starost vozila je 13,7 godina. Ti podaci nedvojbeno govore o zastarjelim koncepcijama Diesel i Otto motora koji većinom pri izgaranju goriva premašuju dozvoljene granice ispuštanja u zrak CO2, NOx i PM10. Postoje egzaktni podaci da su emisije vozila na dizelski i benzin-

ski pogon u Hrvatskoj ključni onečišćivači zraka u urbanim naseljima. U 2015. godini u Hrvatskoj je registrirano 63.151 vozilo s pogonom na UNP, od čega su 61.994 osobna vozila, 1022 teretna automobila, 14 mopeda i motocikala, četiri autobusa te 110 traktora i necestovnih pokretnih strojeva.

Prateća infrastruktura UNP-a u Hrvatskoj je relativno dobra, postoje 334 uređene

punionice plina, a za daljnju izgradnju takvih objekata iskazan je veliki interes. Registrirane su i 153 radionice za ugradnju i servisiranje plinskih instalacija. Iz ovih podataka može se zaključiti da je u Hrvatskoj razumno, zbog svih okolnosti, ciljeve usmjeriti prema UNP-u kao prihvatljivom pogonu automobila kojim se može udovoljiti Direktivi o čistim vozilima (CVD).

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO ANKETA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

VELIKA OČEKIVANJA DIPLOMACIJE Uz nepovoljni porezni sustav te nepostojanje jasne izvozne strategije hrvatske tvrtke redovno ističu i nužnost učinkovitije gospodarske diplomacije kao jedan od preduvjeta intenzivnijeg rasta hrvatskog izvoza piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Z 84% ispitanika ističe nedovoljnu financijsku potporu pri internacionalizaciji poslovanja

79% anketiranih smatra da porezni sustav ima veliki utjecaj na izvoz

a podršku izvozu nema dovoljno povoljnog kapitala, strategije izvoza nemamo, a ni gospodarska diplomacija nam ne ide na ruku, kažu poslodavci u anketi koju je početkom travnja provela Hrvatska gospodarska komora među hrvatskim tvrtkama izvoznicama.

Anketom su se željeli prepoznati glavni izazovi s kojim se hrvatske tvrtke susreću pri internacionalizaciji svojeg poslovanja te donijeti preporuke o ulozi i očekivanjima od hrvatske gospodarske diplomacije u budućnosti. U anketi je sudjelovalo 15 posto velikih i 75 posto malih i srednjih tvrtki od kojih njih čak 42 posto ostvaruje više od polovice svoje prodaje na stranim tržištima.

Među anketiranim tvrtkama njih čak 84 posto navodi nedovoljnu i neadekvatnu financijsku potporu pri internacionalizaciji poslovanja kao jedan od ključnih nedostataka za značajniji rast hrvatskog izvoza. Poduzetnici smatraju kako nemaju dovoljnu dostupnost kreditnih linija HBOR-a, poslovne banke imaju previsoke kamatne stope na kredite te ističu kako ne postoje adekvatni programi dodjele financijskih potpora za internacionalizaciju poslovanja. Hrvatski izvoznici također predlažu snažniju financijsku pomoć države pri kupnji strojeva visoke tehnologije te konkretne programe financijske pomoći za promotivne aktivnosti na trećim tržištima.

NEDOVOLJNA INFORMIRANOST O INO TRŽIŠTIMA

60% ispitanika vjeruje da njihovi proizvodi i usluge mogu biti konkurentni na ino tržištima

Istovremeno 79 posto ispitanih tvrtki smatra da hrvatski porezni sustav ima vrlo velik utjecaj na mali hrvatski izvoz. Uz nepovoljni porezni sustav te nepostojanje jasne izvozne strategije hrvatske tvrtke redovno ističu i nužnost učinkovitije gospodarske diplomacije kao jedan od preduvjeta intenzivnijeg rasta hrvatskog izvoza.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, sa svojim kapacitetima i resursima, predstavništvima i mrežom kontakata, upravo kroz otvaranje novih predstavništava mogu ponuditi konkretnu pomoć na terenu postojećem sustavu gospodarske diplomacije. I same su hrvatske tvrtke u istraživanju primijetile da su ljudski resursi u hrvatskim veleposlanstvima ograničeni te da su hrvatski diplomati često zaduženi za više područja uz gospodarstvo

U HGK-u ISTIČU DA MOGU PONUDITI KONKRETNU POMOĆ NA TERENU POSTOJEĆEM SUSTAVU GOSPODARSKE DIPLOMACIJE što im ne pruža dovoljno mogućnosti i vremena usmjeriti se na interese hrvatskih tvrtki.

Kao problem poduzetnici ističu i nepovoljan tečaj kune, slabu konkurentnost i nizak rejting Hrvatske. Više od polovine ih smatra i da je gospodarstvo bazirano na proizvodima i uslugama male dodane vrijednosti, da ne postoje sporazumi s nekim od izvozno zanimljivih zemalja, te da je cijena rada visoka, odnosno da je struktura radne snage neadekvatna.

Nedovoljna financijska sredstva tvrtki za istraživanje tržišta i promociju na inozemnom tržištu su uvijek visoko na ljestvici izazova, u ovom istraživanju navelo ih je 61 posto anketiranih. Male tvrtke, uz visoke kamate za kredite te nedostatne programe financijske potpore

OD GOSPODARSKE

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO

NOVA PREDSTAVNIŠTVA HGK

Promicanje i zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva Kako bi se Hrvatska gospodarska komora i njeni resursi iskoristili u provođenju aktivnosti gospodarske diplomacije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatska gospodarska komora potpisali su Sporazum o suradnji u stvaranju uvjeta za uspostavu i provedbu djelotvorne vanjskotrgovinske suradnje, sudjelovanju hrvatskih tvrtki na inozemnim tržištima, pronalaženju poslovnih kontakata između hrvatskih i stranih

za 40% ispitanika izazov su nestručni kadrovi i nekonkurentni proizvodi i usluge

tvrtki i davanju informacija te promociji hrvatskog gospodarstva. Ministarstvo i HGK će dogovarati, dati prostor i opremu za rad te upućivati predstavnike HGK u diplomatsko-konzularna predstavništva u inozemstvu. Hrvatska gospodarska komora je na sjednici Vlade 19. siječnja dobila suglasnost za otvorenje svojih predstavništava u Austriji (Beč), Srbiji (Beograd), Turskoj (Istambul), Kini (Shanghai), Bosni i Herce-

izvoznicima, ističu i troškove špeditera koji su izuzetno visoki za male izvoznike koji izvoze male količine proizvoda. U tvrtkama ističu i nedovoljnu informiranost o inozemnim tržištima. U komentarima tvrtke upravo kažu kako nemaju dovoljno informacija o pojedinoj industriji i liderima te industrijama po zemljama koje su zone interesa.

S druge strane, za 40 posto ispitanih tvrtki izazov predstavljaju nestručni kadrovi i nekonkurentni proizvodi i usluge, a čak 60 posto ispitanih tvrtki vjeruje da njihovi proizvodi i usluge mogu biti konkurentni u globalnim lancima vrijednosti te da raspolažu stručnim kadrovima koji rade na poslovima vezanim uz internacionalizaciju.

U istraživanju je 54 posto hrvatskih tvrtki navelo složenu dokumentaciju i birokratizaciju izvoznog postupka kao jedan od izazova s kojima se susreću u tvrtkama.

OČEKUJE SE KONKRETNA, OPERATIVNA POMOĆ

54% ispitanika izazovom smatra složenu dokumentaciju i birokratizaciju izvoznog postupka

Od gospodarske diplomacije poduzetnici očekuju konkretnu, operativnu pomoć kroz trgovačkog atašea koji bi bio fizički prisutan na tržištu. Očekuju i prijedloge provjerenih potencijalnih inozemnih poslovnih partnera, okupljanje tvrtki koje već rade na pojedinom tržištu, organiziranje individualnog posjeta pojedinom tržištu, umrežavanje s institucijama na inozemnom tržištu, specijalizirane analize tržišta i izvoznih mogućnosti, kao i pribavljanje informacija i analitičkih prikaza gospodarskopolitičke situacije na pojedinom inozemnom tržištu.

Tek nešto manje od 70 posto izvoznih tvrtki očekuje specijalizirane analize tržišta i izvoznih mogućnosti te organizaciju individualiziranog posjeta pojedinom inozemnom tržištu,

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

govini (Sarajevo), Italiji (Milano) i Njemačkoj (München). Predstavništva HGK će raditi na promicanju i zastupanju interesa hrvatskog gospodarstva u tim zemljama, a posebno na uspostavljanju poslovnih odnosa gospodarskih subjekata dviju zemalja, privlačenju investicija, transferu tehnologije i znanja, praćenju političkih odluka koje determiniraju gospodarska kretanja u svijetu i projekata međunarodnih organizacija.

uključujući i konkretne sastanke s potencijalnim kupcima. Iz ovoga je vidljivo kako hrvatske tvrtke od gospodarske diplomacije upravo očekuju da bude produžena ruka hrvatskog poslovnog sektora kako bi kroz direktne kontakte s inozemnim tvrtkama identificirala i otvarala nove poslovne mogućnosti te pružala pomoć pri identifikaciji niša za plasman hrvatskih proizvoda i usluga.

DIPLOMACIJA BI TREBALA ORGANIZIRANO OKUPLJATI HRVATSKE TVRTKE NA ZAJEDNIČKIM PROJEKTIMA U INOZEMSTVU Diplomacija bi trebala organizirano okupljati hrvatske tvrtke na zajedničkim projektima u inozemstvu te preuzeti funkciju lobista prema uzoru na razvijene zemlje. Nužno je i pravovremeno informiranje te lobiranje vezano uz buduće javnonabavne natječaje koji će se raspisatii, a neke tvrtke očekuju i direktnu prisutnost gospodarske diplomacije pri otvaranju pristiglih natječajnih ponuda.

Od gospodarske diplomacije se, naravno, traži i da radi na marketingu zemlje, ostvaruje kontakt s potencijalnim ulagačima te prezentira uspješno realizirane projekte čime bi utjecala na bolju vidljivost i poslovni imidž Hrvatske.

STRUKTURNI PROBLEMI Nedovoljna financijska potpora i programi za financiranje izvoza

84

Porezni sustav RH

79

Nepostojanje jasne izvozne strategije

77 75

Nedovoljno učinkovita gospodarska diplomacija Tečaj kune

63

Nedovoljna konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga

62

Slab kreditni rejting Hrvatske

61

Baziranje hrvatskog izvoza na proizvodima i uslugama male dodane vrijednosti

59

Nepostojanje određenih međunarodnih trgovinskih sporazuma između Hrvatske i pojedinih zemalja koji bi olakšali izvoznu proceduru

53

Cijena rada u Hrvatskoj

53

Neadekvatna struktura radne snage Izvor: HGK

52 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

NAJVEĆI IZAZOVI Nedostatna podrška na terenu

72

Nedovoljna financijska sredstva

61

Nedovoljna informiranost o inozemnim tržištima, mogućnostima i poslovnom okruženju

56 54

Složena dokumentacija i birokratizacija izvoznog postupka Nedovoljno poznavanje inozemne zakonske regulative

50

Nedovoljno vremena za analiziranje izvoznog potencijala

45

Nemogućnost ishodovanja potrebnih certifikata za određena tržišta

42

Nedostatak stručnih ljudskih resursa u tvrtki

41

Nekonkurentnost proizvoda i usluga

40

Prezasićenost inozemnog tržišta Izvor: HGK

38 0

10

20

30

40

50

60

70

80

OČEKIVANJA Direktna pomoć trgovačkog atašea koji je fizički prisutan na ciljanom tržištu

72

Prijedlog potencijalnih inozemnih poslovnih partnera

71

Organiziranje individualiziranog posjeta pojedinom tržištu

69

Specijalizirane analize tržišta i izvoznih mogućnosti

69

Okupljanje tvrtki koje već rade na pojedinom tržištu, razmjena iskustva

68

Informacije i analitički prikazi gospodarsko-političke situacije na pojedinim inozemnim tržištima

67

Umreživanje s institucijama na inozemnom tržištu

65

Preporuka novih marketinških kanala

63

Informiranje o javnonabavnim natječajima

63

Zajednički nastup na sajmovima

60

Edukacije i treninzi o mogućnostima poslovanja na pojedinim tržištima te njihovim specifičnostima Organiziranje posjeta poslovnih delegacija i individualnih razgovora s potencijalnim inozemnim parterima Izvor: HGK

59 59 0

10

20

30

40

50

60

70

80

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Zabrana nepoštenih trgovačkih praksi Na listi zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje se zaračunavaju proizvođačima kako bi se otkupili njihovi proizvodi ili ih se stavilo na police dućana piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

V POD MONITORINGOM ĆE BITI TRGOVCI S GODIŠNJIM PRIHODOM VEĆIM OD 100 MILIJUNA, TE OTKUPLJIVAČI I PRERAĐIVAČI S PRIHODOM VIŠIM OD 50 MILIJUNA

lada je s prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kojim se želi urediti tržište i sankcionirati pojava nepoštenih trgovačkih praksi čijim se nametanjem iskorištava tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove uglavnom male dobavljače. Pod monitoringom bit će oni trgovci čiji godišnji prihodi prelaze 100 milijuna kuna, te otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda.

“Ovakvim načinom definiranja značajne tržišne snage obuhvatili smo gotovo 95 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te isto toliko otkupljivača i prerađivača”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te istaknuo kako se u Hrvatskoj o ovom zakonu govorilo dugi niz godina, ali da se nije puno toga učinilo, vjerojatno zbog raznih utjecaja da se taj zakon ne donese. Na listi zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje se zaračunavaju proizvođačima kako bi se otkupili

njihovi proizvodi ili ih se stavilo na police dućana. Tako se između ostalog zabranjuju naknade koje bi proizvođači trebali plaćati za marketinške akcije trgovaca ili pak za širenje ili preuređenje trgovačke, distributivne ili skladišne mreže trgovaca. Isto tako više neće biti moguće ni uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijama roba i usluga.

“Nakon stupanja na snagu ovog zakona svi novi ugovori morat će biti potpisani u obliku koji poštuje njegove odredbe, dok će rok za usklađivanje postojećih ugovora biti 31. prosinca ove godine. Nakon tog roka neusklađeni ugovori bit će u apsolutnom prekršaju”, dodao je Tolušić napomenuvši kako se u zakon nije mogla uvrstiti odredba o obvezi određenog postotka domaćih proizvoda na policama trgovina jer je to protivno zakonodavstvu Europske unije.

DORH-u PET MILIJUNA KUNA ZA ISTRAGE O AGROKORU Vlada je na zahtjev Državnog odvjetništva iz proračunskih zaliha odobrila pet milijuna kuna za podmirenje troškova DORH-u vezanih uz utvrđivanje mogućih nepravilnosti

ZDRAVKO MARIĆ, MINISTAR FINANCIJA

Hrvatska je ispunila uvjete za izlazak iz procedure prekomjernog deficita Europska komisija je u proljetnim ekonomskim prognozama zbog krize u Agrokoru blago smanjila ovogodišnju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva sa 3,1 na 2,9 posto, dok je za iduću godinu procjenu blago povećala sa 2,5 na 2,6 posto. “Te procjene pokazuju da Vlada radi vrlo odgovorno i da su njene brojke i projekcije gotovo u potpunosti kompatibilne europskima, kao i svim drugim relevantnim akterima. To nije prije bila praksa, brojke su se često napu-

havale i nerealno planirale pa smo imali česte rebalanse i korekcije proračuna. Ovaj put to nije slučaj i vidimo tek male korekcije u projekcijama EK u smislu BDP-a na niže za ovu godinu i malo na više za iduću. Ali što se tiče fiskalnih brojki, možemo reći da je Komisija prepoznala ne samo projekcije i njihovu kvalitetu, nego i same rezultate”, rekao je ministar financija Zdravko Marić ističući kako je Hrvatska ispunila uvjete za izlazak iz procedure prekomjernog deficita.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

Revizija županijskih uprava za ceste

u Agrokoru. “Time vrlo jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru i tvrtkama vezanima uz Agrokor te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke. To je cilj i način postupanja odgovorne vlade i odgovornih institucija”, rekao je premijer Andrej Plenković, istaknuvši i kako se sastao s izvanrednim povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom koji ga je izvijestio o prvih mjesec dana izvanredne uprave.

“Ono što je važno jest to da je od aktiviranja zakona izvanredna uprava poduzela sve zakonom predviđene mjere kako bi se normalizirala situacija i poslovanje društava u okviru koncerna Agrokor”, kazao je Plenković. Premijer je istaknuo i angažiranje jedne od četiriju ključnih svjetskih revizijskih kuća, PricewaterhouseCoopers. “Njihova će izvješća dati svježi pogled na financijske izvještaje koji će u konačnici dobro doći i DORH-u”, napomenuo je Plenković ističući kako je važno da uz punu neovisnost DORH i policija nastave svoje aktivnosti i dovedu do raščišćavanja situacije s Agrokorom.

PROGRAM GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA

Ulaganja od 17 milijuna kuna do 2020.

Vlada je usvojila Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2107. do 2020. godine, kojim su predviđena ukupna ulaganja od 17 milijardi kuna za poboljšanje razine kvalitete održavanja postojeće mreže cesta te za gradnju novih. Ukupna ulaganja u mrežu autocesta trebala bi biti 4,7 milijardi kuna, od toga bi milijarda kuna bila za redovno održavanje, 1,1 milijarda kuna za poboljšanje i obnovu, dok se za investicije u izgradnju autocesta planira 2,5 milijardi kuna. U državne ceste uložit će se 9,4 milijarde kuna, a za izgradnju novih planirano je 5,7 milijardi kuna.

Državni ured za reviziju je izradio 20 izvješća o financijskoj reviziji županijskih uprava za ceste za 2015., izrazio osam bezuvjetnih i 12 uvjetnih mišljenja te ih dostavio Saboru, Državnom odvjetništvu, svim županima, Udruzi županijskih uprava za ceste, Hrvatskim cestama i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

“Ono što bismo generalno mogli reći, nakon obavljenih revizija, jest da županijske uprave za ceste uspješno obavljaju zadaću zbog koje su osnovane, a to je održavanje i građenje cesta. U 2015. u ove namjene uloženo je više od 778, 8 milijuna kuna”, rekla je pomoćnica glavnoga državnog revizora

Biserka Čoh Mikulec. Najčešće uočene nepravilnosti su izostanak kriterija za određivanje prioriteta ulaganja u izvanredno održavanje cesta, da se za financijske planove nije pribavljala suglasnost županije ili su vozila nabavljana bez prethodne analize isplativosti načina nabave, a nije se vodila ni evidencija korištenja službenih vozila. Utvrđeno je i da je bez primjene propisanih postupaka javne nabave nabavljeno radova i usluga u vrijednosti 24,7 milijuna kuna. (I.G.)

SAJAM FRANŠIZA 7. I 8. LIPNJA

Ulazak u uhodani biznis S najave ovogodišnjeg Sajma franšiza, financijskih i konzultantskih usluga koji će se po treći put održati 7. i 8. lipnja u Hotelu Kvarner u Opatiji, poručeno je kako je cilj na jednom mjestu ponuditi cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija bitnih za pokretanje franšiznog poslovanja.

Perica Šolić iz HGK-ŽK Rijeka kazao je kako se sajmom želi promovirati franšizni način poslovanja koji je kod nas još slab.

Franšizom izdavatelj franšize disperzira dio rizika i širi se na nova tržišta, a tvrtkama primateljima franšiza olakšava se poslovanje jer ih master franšizer vodi kroz najtežu, početničku fazu i ukazuje im na moguće greške i zamke. Također je bitno da se ne mora imati vlastita inovativna poduzetnička ideja, nego se ulazi u već uhodani biznis. Ove godine na sajmu se očekuju više od 30 izlagača, a već sad se najavilo 15 franšizera. (M.S.)

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO IZAZOVI MODERNOG RETAILA

MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO Unatoč tehnološkom napretku klasična trgovina neće izumrijeti, dok će umijeće prodaje i ljudski odnos prema kupcu i dalje biti vrlo važan aspekt retaila, ističe John Gašparac piše Miro Soldić soldic@privredni.hr i navika kupaca uvelike ovisi o IT tehnologiji pa na njoj ne treba štedjeti.

TEHNOLOGIJA JE POSTALA JEFTINA

Uvijek je dobro zadržati otvoren pristup novim tehnologijama i usmjeriti dio resursa na neuobičajene projekte od kojih će mnogi vjerojatno propasti, ali dovoljno je da ih nekoliko uspije i otvori vam nove prilike za rast.

Marian Šefčovič, predsjednik Uprave Radenske

P

rogressive konferencija o izazovima modernog retaila, održana prošlog tjedna, okupila je brojne stručnjake iz branše koji su raspravljali o trendovima u industriji od kojih su najvažniji razvoj tehnologije, inovativni marketing i rješavanje logističkih problema koji dolaze selidbom trgovine na internet. Tehnološke inovacije svakako su najvažniji aspekt promjena s kojima se suočavaju retaileri jer se zbog sveprisutnosti tehnologije brzo šire na sva tržišta, kako na razvijena, tako i na zemlje u razvoju.

John Gašparac, predsjednik Uprave PwCa Hrvatska, detaljnije je predstavio regionalne i globalne trendove koji oblikuju FMCG/retail tržište. “Sve je danas brže, prodajnih kanala je sve više i svi vaši proizvodi moraju biti dostupni non-stop. Prodajna košarica je danas personalizirana, sve se kroji prema kupcu, pa morate znati njegove navike i preferencije.

Jako je bitno da se kupac osjeća ugodno, da su vam prodajni kanali integrirani, odnosno da se može provjeriti stanje na skladištu online, prije samog dolaska u trgovinu”, istaknuo je Gašparac dodavši kako istraživanje tržišta

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Cijena je još uvijek daleko najbitnija stvar za kupce, a sudeći prema trendovima oni nisu previše lojalni određenim tvrtkama i brendovima, već isključivo gledaju što je povoljnije za njih. Tehnološke inovacije, demografske promjene i promjene u ekonomskoj moći kupca su globalni megatrendovi. “Tehnološki napredak je najbitniji jer on utječe na apsolutno sve. Imamo situaciju da i države u razvoju i napredna tržišta imaju iste platforme. Tehnologija je postala jeftina, svi si je mogu priuštiti i u tome je njena snaga - sveprisutna je. Kompanije to više ne mogu i ne smiju zanemarivati, moraju pratiti razvoj događanja i prilagođavati svoju poslovnu strategiju novim uvjetima”, naglašava Gašparac. Roboti, internet, umjetna

CIJENA JE JOŠ NAJBITNIJA STVAR ZA KUPCE, A SUDEĆI PREMA TRENDOVIMA ONI NISU PREVIŠE LOJALNI ODREĐENIM TVRTKAMA I BRENDOVIMA inteligencija, dronovi, to su stvari koje dolaze u sve širu primjenu i u idućih tri do sedam godina sve će više utjecati na tržište. Gašparac optimistično smatra da će tehnologija stvoriti

više novih radnih mjesta nego što će ih zbog nje biti izgubljeno, naravno, ovisno o sektoru gospodarstva. Prema njegovu mišljenju, unatoč svem tehnološkom napretku klasična trgovina neće izumrijeti, dok će umijeće prodaje

tijekom šopinga, na svojevrsnom autopilotu, pa stoga marketinške informacije moraju biti koncizne i jasne. “Kada upoznamo tko su naši kupci i pravilno komuniciramo s njima, na putu smo da dobijemo lojalnog potrošača”, naglasio je Anić Kaliger.

POSTOJE DVIJE VRSTE ŠOPINGA - ONAJ IZ UŽITKA I ONAJ IZ OBVEZE, SMATRA ANIĆ KALIGER

NAJVAŽNIJE JE DA JE CORE BUSINESS ZDRAV

i ljudski odnos prema kupcu i dalje biti vrlo važan aspekt retaila.

“Posla ima puno, izazov na maržama je velik, pa se brendovi moraju preustrojiti. Smanjenje troškova jest jedan način da se nosite s pritiscima, ali dugoročno to nije dobro rješenje.

Bitno se prilagoditi, misliti globalno, a djelovati lokalno”, zaključio je. Što i zašto potrošači kupuju, pokušao je detaljnije objasniti Kristian Anić Kaliger, client menadžer u Nielsenu. “Milenijci vjeruju i tradicionalnim i modernim kanalima komunikacije, od usmene predaje do društvenih mreža.

Zanimljivo je da je digitalno oglašavanje najlošije u nastupu prema njima. Kod njih je dobra prilika to što su stalno online i uvijek dostupni, žele priču i proizvod s dodatnim karakteristikama, zanimaju ih mišljenja i iskustva drugih i žele personaliziranu uslugu”, kazao je Anić Kaliger dodavši kako postoje dvije vrste šopinga - onaj iz užitka i onaj iz obveze. U prvom smo spremni potrošiti impulzivno, a u drugom imamo strogo zacrtane liste kojih se držimo.

Koncentracija kupca je vrlo kratka, mozak je,

Kako ojačati kompaniju kroz konsolidaciju i internacionalizaciju, pojasnio je Marian Šefčovič, predsjednik Uprave Radenske.

Istaknuo je kako je Adriatic regija dosta slična po navikama kupaca i mentalitetu, pa je stoga zanimljiva kompanijama poput Kofole.

“Mi ne želimo biti klasična korporacija, želimo zadržati otvorenost i neke svoje specifičnosti. Konsolidacija je jedan od stupova naše poslovne filozofije, a dobro guramo i na polju internacionalizacije. Vrlo važna stavka nam je i tzv. out of the box rast kroz naš UGO brenda te Fresh bar&Salatery trgovina koje se zasnivaju na principima start-upa. Tu vidimo dugoročno solidnu perspektivu”, istaknuo je on, uz napomenu da se filozofija rasta tvrtki mora temeljiti na prepoznavanju vlastitih ključnih kompetencija prema kojima se onda planiraju strateški ciljevi. “Uvijek je dobro zadržati otvoren pristup novim tehnologijama i usmjeriti dio resursa na neuobičajene projekte od kojih će mnogi vjerojatno propasti, ali dovoljno je da ih nekoliko uspije i otvori vam nove prilike za rast. Za internacionalizaciju je važno odrediti jednu stavku u kojoj ste jaki i držati se je. No, najvažnije je da vam je core business zdrav jer on financira sve ostale projekte. Bez jakog core business teško ćete preživjeti”, zaključuje Šefčovič. U nastavku konferencije govora je bilo i o rješenjima koja nude učinkovitost prodajne ekipe, bolju organizaciju i smanjenje administrativnog rada, pokrivaju prikupljanje narudžbi i podataka, prate rad putnika...

Koncentracija kupca je vrlo kratka, mozak je, tijekom šopinga, na svojevrsnom autopilotu pa stoga marketinške informacije moraju biti koncizne i jasne.

Kada upoznamo tko su naši kupci i pravilno komuniciramo s njima, na putu smo da dobijemo lojalnog potrošača.

Kristian Anić Kaliger, client menadžer u Nielsenu

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

KONFERENCIJA ŽELJEZNICA – GENERATOR RASTA? DA ILI NE?

JEDAN EURO ULOŽEN U VRAĆA ČETIRI U GOSPO Boljem razvoju željeznice mogu pridonijeti dugoročna strategija i kontinuitet u njenom poštivanju, bolja koordinacija među dionicima vezanim uz željeznički promet te odgovorno upravljanje sustavom željeznica piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Ž 10 0 mlrd kn osigurano za željeznicu u EU fondovima do 2020.

eljeznički sektor u svim snažnim gospodarstvima nositelj je inovacija i ekonomskog razvoja. Razvijene zemlje stoga se ne ustručavaju ulagati u željeznicu. Jer, svaki euro uložen u razvoj željeznice vraća četiri eura u gospodarstvo. Željeznica je znatno ekološki, energetski i prostorno učinkovitija od, primjerice, cestovnog prijevoza. Za svaki kilometar što prevali bilo koji automobil u Europi, društvo mora izdvojiti prosječno jedan euro. Željeznica za isti prijevoz generira u prosjeku desetak puta manje troškova.

Zanimljivo je istaknuti kako je, prema Eurostatu, udio željeznice u teretnom prometu (kopno) u 2014. u Hrvatskoj iznosio 17,3 posto, dok je europski prosjek bio 28,2 posto. U Češkoj ta brojka iznosi 21,2 posto, u Austriji 43,6 posto, a u Švicarskoj 48,5 posto. Udio željeznice u hrvatskom putničkom prometu u 2014. bio je tri

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

posto, dok je prosjek EU-a 8,4 posto. U Češkoj on iznosi također 8,4 posto, u Austriji 12,1 posto, a u Švicarskoj 17,3 posto.

U želji da struka i politika obostrano surađuju te zajednički pomaknu hrvatski željeznički sektor prema naprijed, Savez za željeznicu organizirao je prošloga tjedna konferenciju Željeznica - generator rasta? Da ili ne? Konferencija, čija je svrha bila aktualizacija teme željeznice te poticanje donositelja odluka na strateško promišljanje i aktivno rješavanje problema željezničkog prometa, održana je uz potporu Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice županija, dok je medijski pokrovitelj bio Privredni vjesnik.

GODINAMA ZAPOSTAVLJANA ŽELJEZNICA Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu, istaknuo je kako ova neprofitna vladina

ŽELJEZNICU DARSTVO organizacija okuplja oko 30 članica i provodi niz aktivnosti i projekata kojima je cilj unapređivanje željezničkog sektora.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, predsjednik Hrvatskih izvoznika i posebni izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, ocijenio je kako je željeznica u Hrvatskoj godinama zapostavljana te istaknuo da je taj sektor zainteresiran za investicije iz nekoliko razloga. “Željeznica predstavlja dobrobit za svaku zemlju, a hrvatsko gospodarstvo može u najvećoj mjeri samostalno realizirati niz projekata.

Dakle, velik dio tih radova i aktivnosti može se odraditi u Hrvatskoj. Tako da razvoj željezni-

UVOĐENJE NOVIH RJEŠENJA I ULAGANJA U ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU MOGU BITI HRVATSKI NEW DEAL, SMATRA MILOŠ ce ima snažan sinergijski učinak na hrvatsko gospodarstvo”, pojasnio je Bago.

U sklopu događaja, čiji je cilj bio ukazati i na ekonomsku i društvenu važnost željezničkog sustava i prateće industrije, održana su dva panela – EU je izabrala željeznicu! A Hrvatska?, te Nije pet do 12, nego je 12 i 10.

Kao ključne metode koje bi mogle pridonijeti boljem razvoju željeznice na oba panela istaknute su dugoročna strategija i kontinuitet u njenom poštivanju, bolja koordinacija među dionicima vezanim uz željeznički promet te odgovorno upravljanje sustavom željeznica.

Svi sudionici istaknuli su da nije problem u novcu, jer je u EU fondovima osigurano upravo za željeznicu 10 milijardi kuna do 2020. godine.

Na prvom panelu, akademik Ivan Miloš, predsjednik NO-a HŽ Infrastrukture ocijenio

je kako u željezničkom sustavu problem nisu zastarjele pruge, već u najvećoj mjeri administracija. On smatra da nije potrebno mijenjati neke zakone, nego bolje iskoristiti postojeće funkcionalne resurse. Čak ni novac nije problem, napomenuo je. “Sve je u našim rukama”, naglasio je Miloš dodajući kako uvođenje novih rješenja i ulaganja u željezničku infrastrukturu mogu biti hrvatski New Deal.

HGK POVEZUJE INDUSTRIJU I ŽELJEZNICU Damir Novotny, ekonomski analitičar, istaknuo je kako su se Hrvatskoj ulaskom u EU otvorile potpuno nove šanse koje tek trebamo iskoristiti. “Danas imamo vrlo lošu željeznicu i veliki potencijal koji je moguće osigurati alokacijom novca prema željeznici”, kazao je i dodao kako sasvim sigurno željeznica može biti pokretač razvoja. “Optimizam kaže kako se može otvoriti 20.000 radnih mjesta kada bi se u željeznicu alociralo desetak milijardi kuna”, naglasio je.

Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro i potpredsjednik Saveza za željeznicu, napomenuo je kako je Hrvatska 1990. imala izrazito snažnu željezničku industriju. Premda je bilo nešto stečajeva, ona je preživjela bez obzira na tranziciju. “Ta se industrija pokazala vitalnom, razvijeni su novi strateški proizvodi te se izlaže na međunarodnim sajmovima”, rekao je i napomenuo kako je Poljska po tehnološkim rješenjima tada bila iza Hrvatske. “Sada su Poljaci stvorili snažnu željezničku industriju. A u željezničkom sektoru imaju 20 posto više zaposlenih u odnosu na 1990. godinu”, napomenuo je Viduka.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK, istaknula je kako Komora organizira gospodarske susrete, okrugle stolove te sufinancira odlazak na sajmove kako bi bolje povezala industriju i željeznicu.

Tomislav Josip Mlinarić, prodekan na Fakultetu prometnih znanosti, istaknuo je kako je prometna politika iznimno važna. “Smatram da u Hrvatskoj nemamo politički konsenzus ni o prometnom niti o željezničkom sektoru.

A imali smo ga oko ulaska u EU i ušli smo. Kad bismo to napravili u prometnom sektoru, svaki novi ministar bi se morao držati istih projekata

17,3% udio željeznice u teretnom prometu u Hrvatskoj u 2014.

(28,2% EU prosjek)

3% udio željeznice u putničkom prometu iste godine (8,4% prosjek EU-a)

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

KONFERENCIJA

Dvadeset pet godina ponavljamo istu priču o željeznici kao generatoru gospodarstva.

U tom razdoblju broj željezničara smanjen je za 30.000. I danas je upravo 41 radnik ostao bez posla u HŽ Cargu, a istodobno Njemačke željeznice zapošljavaju 10.000 novih radnika. Ali unatoč tomu, još nije kasno.

Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu

i mogli bismo mjeriti njegovu učinkovitost i kvalitetu po tome je li ih proveo ili ne”, kazao je Mlinarić.

Bivši direktor HŽ-a Marijan Klarić je mišljenja da nema boljeg projekta u Hrvatskoj od izgradnje riječke nizinske pruge.

Admiral Davor Domazet Lošo naveo je da u svijetu postoji 17 glavnih koridora (točaka) koji imaju geostratešku razinu. U Europi ih je svega četiri, a jedna od njih je točka Otrantska vrata-Jadransko more koja pripada Hrvatskoj.

“A mi toga nismo ni svjesni”, istaknuo je. Ta prednost nije iskorištena i sami smo sebe izolirali jer nismo napravili nizinsku prugu prema Rijeci, rekao je i dodao kako ne postoji dilema treba li se ona graditi ili ne, nego samo pitanje tko će je prije i brže napraviti.

JOŠ NIJE KASNO Sanja Vučić, zamjenica direktorice razvoja HŽ Infrastrukture, iznijela je podatke o ulaganjima u infrastrukturu iz EU fondova. Riječ je o rehabilitaciji pruga Vinkovci-Tovarnik-državna granica i Okučani-Novska, potom o modernizaciji sustava signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru u Zagrebu i izradi studije razvoja željezničkog čvora Zagreb. Projekti u tijeku su izgradnja drugog/rekonstrukcija postojećeg kolosijeka Dugo Selo-Križevci (198,03 milijuna eura), nova pruga Gradec-Sv. Ivan Žabno (29,3 milijuna eura) i rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica (198 milijuna eura).

Zaključujući konferenciju, Zoran Maršić rezimirao je ciljeve organizacije ovakvih rasprava koje će Savez nastaviti i dalje. “Dvadeset pet godina ponavljamo istu priču o željeznici kao

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

generatoru gospodarstva. U tom razdoblju broj željezničara smanjen je za 30.000. I danas je upravo 41 radnik ostao bez posla u HŽ Cargu, a istodobno Njemačke željeznice zapošljavaju 10.000 novih radnika. Ali unatoč tomu, još

KADA BI SE U ŽELJEZNICU ALOCIRALO DESETAK MILIJARDI KUNA, MOGLO BI SE OTVORITI 20.000 RADNIH MJESTA, ISTIČE NOVOTNY nije kasno, moramo sačuvati ono što imamo, od infrastrukture do ljudi. Ne smijemo mijenjati strategije sa svakom promjenom vlasti.

Na vodeća mjesta moramo postavljati stručne, odgovorne i moralne ljude, a češće pitati korisnike što očekuju od željeznice i raditi u njihovom interesu. Moramo prestati trošiti novac na način da od njega nemamo ništa. Zato će Savez za željeznicu nastaviti s ovakvim javnim razgovorima. Želimo nastaviti pritisak na donositelje odluka u cilju stvaranja moderne i učinkovite željeznice, kao nositelja integriranog prijevoza putnika te intermodalnog prijevoza tereta, odnosno željeznice kao važnog dijela održivog prometnog sektora Hrvatske”, zaključio je Maršić.

AKTUALNO STANJE U AGROKORU

Tolušić: Dug dobavljačima napravio je Todorić Sadašnje redovno poslovanje, odnosno sve tražbine i svi dospjeli dugovi su plaćeni ili će biti plaćeni u vrlo kratkom roku, istaknuo je izvanredni povjerenik za Agrokor piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

akon prošlotjednog sastanka izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te čelnika Hrvatske poljoprivredne komore Mate Brlošića, OPG-ovima je odgovoreno da će se stari dugovi Agrokora prema njima u dobroj mjeri podmiriti, ali i da će mali dobavljači, kojima nije bilo isplaćeno ništa, dobiti svoj dio.

“Ovaj dug prema dobavljačima nije napravila ova vlada, ni Ramljak, Tolušić ili Martina Dalić - nego Ivica Todorić. Svi su dobavljači do sada plaćeni u određenom iznosu, neki u većem, neki u manjem.

Kad se govori o dijelovima koncerna kao što su Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Agrolaguna, oni su iz prve kreditne tranše dobili oko 40 posto dugovanja, što su proslijedili svojim malim dobavljačima.

PIK Vrbovec je dobio nešto manje, no to će se uskoro riješiti”,

ZADUŽENOST AGROKORA

Dugovi veći od 40 milijardi kuna Iz Agrokora su i službeno izvijestili da aktualni dugovi koncerna na dan 31. ožujka iznose 40,40 milijardi kuna. Agrokor financijskim vjerovnicima duguje 24,49 milijardi kuna.

Osiguranim vjerovnicima duguje 2,9 milijardi kuna, a neosiguranim vjerovnicima čak 21,4 milijarde kuna od čega na banke i obveznice otpada 21,1 milijarda kuna. Dug za mjenice iznosi 7,3 milijarde kuna, a za zajmove dobavljača 6,2 milijarde kuna. Dugovi po stavki rezervacije, odgođena porezna obveza i ostalo iznose 435 milijuna kuna.

istaknuo je Tolušić dodajući kako se očekuje da će mali poljoprivrednici, OPG-ovi odnosno mali dobavljači biti u ovom procesu u potpunosti namireni.

Ramljak je potvrdio kako u prvom valu isplata PIK Vrbovec nije dobio isti postotak novca, no da će se to ispraviti.

JOŠ SE UTVRĐUJU POTRAŽIVANJA DOBAVLJAČA “Sadašnje redovno poslovanje, odnosno sve tražbine i svi dospjeli dugovi su plaćeni ili će biti plaćeni u vrlo kratkom roku i mislim da u dobroj

mjeri uspijevamo zadovoljavati sva potraživanja i sve redovne i dospjele obveze. Kada dođe do financiranja obrtnog kapitala, o čemu razgovaramo s bankama, pokušat će se i OPG-ovima i kooperantima podmiriti dio starog duga”, rekao je Ramljak.

Na upit koliko je realna ideja da dobavljači poput Kraša ili Francka preuzmu Konzum, Ramljak je kazao kako se još radi na tome da se utvrdi kolika su potraživanja svih dobavljača. “Kad budemo radili plan restrukturiranja, ako dobavljači budu imali dovoljno novca da plate vrijednost Konzuma, onda ćemo vidjeti”, dodao je Ramljak napomenuvši da nitko parcijalno neće prebijati svoja potraživanja za neku imovinu već da će se ona skupno rješavati u okviru plana za restrukturiranje.

AGENCIJA STANDARD&POOR’S

Smanjen rejting Agrokora Agencija Standard&Poor’s (S&P) snizila je početkom prošlog tjedna kreditni rejting Agrokora sa CC/negativno/C na SD/--/SD, zbog toga što koncern 1. svibnja nije platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu, koja dospijeva 2019. “Prema našim kriterijima, smatramo da je ovo jedna-

ko stečaju, jer ne očekujemo da će Agrokor moći podmirivati svoja dugovanja unutar razdoblja počeka od 30 dana”, pojasnili su iz S&P-a. “Što se tiče kreditnih agencija, velika se priča stvara oko njih i njihovih izvješća. Oni kasne od otvaranja postupka mjesec dana.

Imaju rokove kad pišu svoje izvještaje. Onog

trena kad je otvoren ovaj postupak, svi krediti, uključujući i obveznice dolaze na dospijeće toga dana. Za nas je priča o kamatama i tranši završena toga trenutka i one ulaze u tražbine koje će se riješiti. Ovo izvješće S&P-a nema nikakve veze s postupanjem vjerovnika koji drže obveznice”, kazao je Ramljak.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM WEB.BURZA

WEB STRANICA JE ALA DO CILJA Mnogi e-commerce proizvodi su fokusirani samo na prikaz proizvoda i prodaju, a mi spajamo najbolje iz oba svijeta - online prodaju i promociju kroz sadržaj, ističe Bertalan piše Miro Soldić soldic@privredni.hr budućnosti nastavimo održavati visoku kvalitetu svojih usluga”, ističe Vanja Bertalan, jedan od direktora web.burze, dodajući kako su u 2016. lansirali 30 većih i manjih projekata, otvorili i ured u Osijeku te povećali broj zaposlenika na 40.

CJELOVITA RJEŠENJA KAO PREDNOST

W 2000. godine započela s radom web.burza

eb.burza digitalna je agencija specijalizirana za projektiranje i razvoj online rješenja s više od 15 godina iskustva u radu s različitim brendovima, od strateškog planiranja do implementacije i digitalnog oglašavanja. Nedavno su na Danima komunikacija četvrtu godinu zaredom osvojili nagradu MIXX u kategoriji Best Website i tako postali jedina agencija kojoj je to uspjelo u bilo kojoj kategoriji.

“S radom smo započeli 2000. godine kada se malo tko ozbiljno bavio izradom webova i od samog početka nam je najvažnije bilo da nam je kvaliteta ispred kvantitete. U 2006. smo počeli raditi s Podravkom, uletjeli smo na Coolinariku i to je vjerojatno projekt po kojemu nas većina ljudi poznaje. Kroz godine je broj klijenata i zaposlenika rastao, ali i broj nagrada. No nagrade same po sebi nisu nam cilj, one su samo potvrda struke da radimo dobre stvari. Dokaz su da se jedino individualnim pristupom svakom klijentu postižu najbolji poslovni rezultati, ali i podsjetnik da i u

OSNOVNI PROIZVOD SU IM DIGITALNI PROJEKTI I ONLINE RJEŠENJA KOJI POMAŽU KLIJENTIMA OSTVARITI BOLJE POSLOVNE REZULTATE 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Osnovni proizvod su im digitalni projekti i online rješenja koji pomažu klijentima ostvariti bolje poslovne rezultate. To često uključuje sve - od razumijevanja poslovnih ciljeva, analitike, strateškog planiranja, korisničkog iskustva i kreative do implementacije i digitalnog oglašavanja. “Implementaciju web stranice ne vidimo kao kraj, nego kao nastavak priče razumijevanja i rasta digitalnog poslovanja svojih klijenata. Projekti koje radimo, uz tehničku zahtjevnost, iziskuju i veliku dozu kreativnosti, ali i poznavanja tržišta te navika suvremenih potrošača. Zato nam je važno da najprije upoznamo svaku zajednicu za koju ‘gradimo’ nešto novo”, objašnjava Bertalan, a kako bi stekli što bolju podlogu i sliku o tome što klijent želi, provode brojna istraživanja. Pri tome se koriste raznim izvorima podataka poput online anketa, pozivnog centra, intervjua s potrošačima te poslovne analitike.

Poručuju kako im je ciljana klijentela svatko tko ima kvalitetan izazov, no dodatno znanje i resurse najviše ulažu u e-commerce segmentu.

Iz toga je proizašao core.SHOP, njihov proizvod namijenjen velikim i srednjim tvrtkama koje žele unaprijediti svoju prodaju online, a tu je i core.

WEB, CMS rješenje koje razvijaju već 10 godina u suradnji s klijentima kako bi im što više olakšali svakodnevni urednički rad. Riječ je o velikom broju malih unapređenja koje sustav čine jednostavnim za korištenje i omogućuju brzu reakciju uredništva, dok widgeting sustav omogućava upravljanje, ne samo sadržajem, nego i izgledom stranice.

“Cjelovito rješenje je jedno od naših prednosti.

S obzirom na to da većinu stvari imamo pokrivenu unutar kuće, možemo s velikom sigurnošću garantirati da će krajnji rezultat biti odličan.

AT KOJIM SE DOLAZI Ipak, jako je važno da klijent bude uključen u cijeli proces, bez toga nema uspješnih projekata. S klijentima radimo design sprintove - intenzivne radionice na kojima zajedno ‘kampiramo’ dok ne dođemo do idealnog rješenja i ništa ne prepuštamo slučaju. U tjedan dana definiramo poslovne ciljeve, ciljne skupine, tehničko rješenje, sadržaj i

JAKO JE VAŽNO DA KLIJENT BUDE UKLJUČEN U CIJELI PROCES, BEZ TOGA NEMA USPJEŠNIH PROJEKATA, KAŽE BERTALAN kreativu, stvaramo prototip koji se na kraju tjedna i testira među korisnicima. Time dobivamo zaokruženo rješenje. Sve to iziskuje dosta koncentracije, ali na kraju su i klijent i korisnik zadovoljni, a tu leži i naše zadovoljstvo”, naglašava Bertalan, uz napomenu kako već dugo posluju pa nemaju pretjerane potrebe za marketingom jer im se klijenti javljaju sami, ponajprije na osnovi dosadašnjih referenci.

POSLOVNA ANALITIKA NE LAŽE Kad je riječ o odnosima s klijentima, on počiva na obostranom razumijevanju, ali kad dođe do nekih nedoumica (a to se nerijetko događa), odgovor je uvijek u poslovnoj analitici koja ne laže. Treba imati na umu da web stranica nije poslovni cilj sama po sebi, već samo alat kojim se do njega dolazi. Zato u web.burzi edukaciju apostrofiraju kao najbitniji faktor suradnje kako s novim tako i sa stalnim klijentima. Svjesni su da se online tržište jako brzo mijenja što znači da se i sami moraju kontinuirano obrazovati ako žele uspješno pratiti nove trendove.

Većinu prihoda još uvijek ostvaruju u Hrvatskoj, no volumen inozemnih projekata stalno raste. Rade s klijentima iz SAD-a, Katara, Italije, Danske... Kvaliteta koju nude konkurentna je na međunarodnoj razini, što potvrđuje i činjenica da su njihovi dosadašnji projekti poslužili kao referenca za inozemne klijente. Primjerice, projekt izrade web shopa Emmezete donio im je novi

posao u Italiji na izradi web shopa Conforama.it.

Trenutačno imaju pedesetak aktivnih klijenata, no većina angažmana odlazi na njih desetak jer i inače nastoje raditi s klijentima s kojima mogu ostvariti dugoročni, partnerski odnos.

30 projekata lansirali u 2016.

ZADOVOLJNI ZAPOSLENICI Konkurenciju opisuju kao jaku, ali i kolegijalnu.

Blisko surađuju s agencijama poput iZonea, Fivea i ostalih koji su vodeći u dijelu industrije kojom se bave. Kao svoju najveću prednost pred konkurentima ističu zaokruženost. “Od radionica do kreative i implementacije, testiranja i održavanja te oglašavanja, nudimo punu uslugu, a to su prepoznali i struka i klijenti. Od konkurencije nas izdvaja i core.shop. Imamo odličnu integraciju s drugim komponentama eko sustava (ERP, CRM, oglašavanje), podršku za omnichannel... Mnogi e-commerce proizvodi su fokusirani samo na prikaz proizvoda i prodaju, a mi spajamo najbolje iz oba svijeta - online prodaju i promociju kroz sadržaj”, naglašava Bertalan dodajući kako je ono što ih zaista izdvaja od konkurencije zapravo zadovoljstvo zaposlenika i atmosfera koja vlada u tvrtki. “Tu smo zbilja najbolji”, zaključuje on.

40 zaposlenika ima web.burza

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO BUSINESS FACTORY, Donji Dragonožec

KUPNJA U VIRTUALNOM SVIJETU Budućnost i ciljevi poslovanja tvrtke su širenje na druga tržišta, širenje palete proizvoda, specijalizacija na neke segmente proizvoda te brending određenih artikala automoto opreme, bijele tehnike, multimedije, sportske opreme, do dječjih igračaka, ali i drugih proizvoda koji nisu bili dostupni na našem tržištu te prihvatljivijim cijenama - prikupili su čak 20.000 kupaca. Zbog povećanog rasta i kupaca i prodaje, raste i broj zaposlenika tako da trenutačno zapošljavaju četiri djelatnika, a ove godine planiraju dodatna zapošljavanja.

Osvrćući se na probleme s kojima se susreću u svojem poslovanju, uz brojne propise koji se često mijenjaju te golemu adminstraciju, Krešimir Brebrić ističe i probleme s poslovnim bankama. “Imamo previsoke naknade pri nabavi robe iz inozemstva te kod transakcija stranih kompanija prema nama unatoč tome što se i kod nas primjenjuju SEPA pravila. Kada

A SAD MALO O NAMA...

2014. godine osnovana tvrtka Business Factory 4 zaposlenika trenutačno zapošljavaju 20.000 kupaca zabilježili na svojem portalu

I

nternet trgovina zadnjih godina bilježi golemi rast. To ni ne čudi jer se iz udobnosti vlastitog doma može kupovati svih 365 dana u godini. Uz to je praktična, jednostavna, lako dostupna 24 sata dnevno, što je pravi spas u ovim vremenima kada smo stalno u strci.

Tako je svoje mjesto u virtualnom svijetu internetskih trgovina pronašla i tvrtka Business Factory iz Donjeg Dragonošca koju vode supružnici Brebrić. Na ideju o osnivanju tvrtke i pokretanje vlastitog online poslovanja došli su 2012. godine, kada je online trgovina ubrzano rasla, pogotovo porast kuponske prodaje.

RAZNOVRSNA PONUDA

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“Željeli smo pokrenuti web portal kao što su Kolektiva, KupiMe i Crno Jaje, no s obzirom na nedostatak novca za takav projekt, započeli smo suradnju s njima, te smo se već unutar prvog tromjesečja etablirali kao vodeći partner u prodaji proizvoda. Tako smo radili dvije godine, ali smo paralelno razvijali i vlastitu mrežu kupaca i web shop, da bismo početkom 2014. godine osnovali svoje poduzeće”, objašnjava nam direktor tvrtke Krešimir Brebrić kako je nastala njihova internetska trgovina www.pikabooshop.com.

Raznovrsnom ponudom - počevši od proizvoda za uređenje doma, vrtne opreme i alata,

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

RADEĆI S DRUGIM PORTALIMA, PARALELNO SMO RAZVIJALI I VLASTITU MREŽU KUPACA I WEB SHOP, KAŽE BREBRIĆ napravite usporedbu, vidite da su kod nas naknade kod isplate oko 100 kuna, a za uplate oko 40 kuna, dok je u drugim zemljama Europske unije takva naknada oko 0,50 eura.

Kada uzmemo u obzir da mi kao manja tvrtka imamo oko 30 isplata i desetak uplata iz inozemstva, možete izračunati koliko je to novca godišnje”, ističe Krešimir Brebrić.

Budućnost i ciljevi poslovanja tvrtke Business Factory prema riječima njena direktora su širenje na druga tržišta, širenje palete proizvoda, specijalizacija na neke segmente proizvoda te brending određenih artikala kao što je kaloopy, proizvod za vrtne staze, odnosno kalupi za samostalnu izradu staze koji štede vrijeme i novac. (L.V.)

POGLED IZNUTRA

U POTRAZI ZA ZAJEDNIČKIM JEZIKOM IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Najbolji menadžment, timovi i lideri često imaju sukobljena mišljenja i o njima otvoreno i konstruktivno razgovaraju kako bi argumentima i osjećajima došli do najboljeg rješenja

Ž

ivimo u vrijeme u kojem smo bombardirani mogućnostima koje pružaju fondovi i novac koji se iz EU-a može dobiti za pojedine projekte. Istovremeno postavlja se pitanje zašto je projekata koji se realiziraju tako malo i što bi trebalo učiniti da ih bude više. Bez obzira na to jesmo li u potjeru za dokumentacijom krenuli sami ili nam pomaže neka tvrtka za projektni menadžment vrlo je vjerojatno da ćemo u tom procesu negdje zapeti.

Slično je i u tvrtkama gdje se projekti započinju gotovo na dnevnoj razini, a menadžment pokušava imati pregled nad njima koliko god je to moguće. No uz toliki broj projekata neki od njih će se vući “ispod radara” sve dok nekom ne zatrebaju rezultati. Kada se problem uoči, teško je ustanoviti ili barem priznati gdje ili kada su stvari pošle po krivu, pa je najlakše uprijeti prst u nekog drugog. I u tome nema ništa loše ako se koristi pravi način komunikacije. Na žalost, rijetki su oni koji znaju kako reagirati u takvim situacijama pa obično nastane više ili manje otvoreni sukob. No takva komunikacija ne rješava ništa, već služi kao ventil nakon kojeg je još teže nastaviti razgovor o pravom problemu.

Agresivno ponašanje često donosi privremenu pobjedu i može utjecati na budućnost projekta, no to ne znači da će projekt ići u pravom smjeru. Nakon bure slijedi pat pozicija u kojoj voditelj izbjegava susret jer zna ili osjeća da je pogrešno reagirao, a podređeni čak i svjesno zanemaruje rad na projektu. Na taj način tvrtka ili organizacija ne mogu napredovati ni nastaviti s projektom. Umjesto suradnje dobili smo zastoj koji nas odvodi još dalje od uspjeha nužnog da bi tvrtka opstala.

Takav zastoj ili pat pozicija je pak omiljeno utočište mnogih pa ga je teško zaobići ili napraviti nešto kako bi se stvari ponovno pokrenule. Puno je jednostavnije zašutjeti i pustiti stvari da idu svojim tokom, a do tada će svi uključeni obavljati samo najjednostavnije zadatke i manje-više

usiljeno komunicirati. Vrijeme sve liječi, no u poslovnom svijetu je takav pristup projektnom menadžmentu poguban jer dok vrijeme izliječi posljedice konflikta, i projekt i poduzeće mogu biti već odavno zaboravljeni. To je ujedno i najgori mogući ishod za svaku organizaciju i njene zaposlenike.

Ipak, svaka je kriza i prilika ako se sukob u mišljenjima o provođenju projekata i odluka postavi kao kritičan i važan aspekt efektivnog donošenja odluka. Najbolji menadžment, timovi i lideri često imaju sukobljena mišljenja i o njima otvoreno i konstruktivno razgovaraju kako bi argumentima i osjećajima došli do najboljeg rješenja za sve uključene u proces, a ne samo za one čija je komunikacija dovoljno glasna i bezobrazna da prekine - komunikaciju! Tako donesena odluka je prihvatljiva svima i podupire napore poduzeća da napravi što bolje projekte na što bolji način.

Naravno, pri samom provođenju dogovorenog također će nastupiti situacije koje mogu zahtijevati novu raspravu, razmjenu mišljenja i novu komunikaciju. Tada ne

potrebnim temama što se posebno odnosi na menadžment tvrtke. On mora biti ujedinjen pred drugima, a u međusobnim razgovorima treba dozvoliti iznošenje ideja, mišljenja, pa i zamjerki. Budućnost tvrtke ovisi o tome koliko je konstruktivan dogovor postignut, pa osim što otvorenost treba tražiti od svog tima, i menadžer treba biti barem jednako otvoren.

Konstruktivna komunikacija znači usmjerenost na problem i odmicanje od osobe. Tvrdnje koje iznosite u komunikaciji trebaju biti potkrijepljene primjerima i pozitivnim emocijama kako bi vaši sugo-

AGRESIVNO PONAŠANJE ČESTO DONOSI PRIVREMENU POBJEDU I MOŽE UTJECATI NA BUDUĆNOST PROJEKTA treba slijepo slijediti već dogovorene korake ili upasti u zamku pat pozicije u kojoj se traži krivac i koja uzrokuje sve veće i veće probleme, već treba sagledati situaciju na temelju novih informacija i donijeti nove zaključke.

Zatvaranjem i prepuštanjem drugima da vode glavnu riječ u razgovoru ne koristite nikome, a najmanje sebi. Time potkopavate kvalitetu vlastitog stava te najprije sebi, a podsvjesno i drugima, dajete signale da je vaše mišljenje nevažno, posebice ako takav pristup opetovano koristite. Važno je mirno i asertivno razgovarati o svim

vornici vidjeli da vam je stalo do rješenja.

Time ćete im dati do znanja da ste sposobni poslušati njihove primjere i emocije, naročito ako su pozitivni i usmjereni prema rješenju. Razgovor i suradnja su uvijek najbolji način prelaženja prepreka, bilo malih ili velikih, a komunikacija je uvijek dobra ako se držite ovih nekoliko pravila.

Iznesite konstruktivno svoj stav i pronađite zajednički jezik s vašim kolegama. Samo tako možete postati vrhunski tim, a najbolji se timovi sukobljavaju često, otvoreno i konstruktivno te upravo zbog toga žanju uspjeh za uspjehom!

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM POTPUNO RENOVINARAN KAMP MON PERIN

PREPUNI VEĆ ZA USKRS Baljanski autokamp je u kategorizaciji kampova dobio čak četiri zvjezdice, a jedna od njegovih posebnosti su luksuzne mobilne kućice prihoda od oko 50.000 noćenja, razvitkom i uvođenjem novih sadržaja poslovne brojke svake godine rastu po značajnim stopama.

“Proteklu 2016. godinu smo zaključili s prihodima od 29 milijuna kuna i 216.000 noćenja.

Ove godine očekujemo još bolje rezultate. Na temelju bookinga već imamo odlične prognoze za rast prihoda i noćenja od 15 do 20 posto.

Konačni cilj nam je doći do brojke od 300.000 noćenja u kampu te 100.000 noćenja u Balama”, objašnjava Piutti.

Premda Hrvati nisu tipični kampisti, kombinacija slobode i boravka u netaknutoj prirodi ukorijenjena je u svijesti stranih turista, pa u hrvatske autokampove svake godine dolaze na desetine tisuća Slovenaca, Austrijanaca, Nijemaca i Talijana. Strani turisti Hrvatsku su čak proglasili i “europskom kamping destinacijom broj jedan”, a mnogi u Hrvatskoj nisu ni svjesni zanimljivog podatka da se čak 25 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruje upravo - u kampovima.

29 9 mil kn lanjski prihodi Mon Perina

216.000 noćenja ostvareno u 2016.

900 smještajnih jedinica ima kamp nakon obnove

N

akon što je u proteklih godinu dana temeljito obnovljen i nadopunjen novim atraktivnim sadržajima, jedan od najmodernijih istarskih autokampova, baljanski Mon Perin već je tijekom proteklih uskrsnih praznika ostvario odlične poslovne rezultate. “Premda je ove godine Uskrs bio dva tjedna kasnije, ukupno smo imali 50 posto više noćenja nego lani. Jako smo zadovoljni rezultatima, a gosti iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke ugodno su iznenađeni novim, modernim izgledom našeg kampa”, ističe Massimo Piutti, direktor tvrtke i kampa Mon Perin.

Kamp je smješten pet kilometara od malenog istarskog gradića Bale, između Pule i Rovinja, okružen netaknutom prirodom i devet kilometara dugom šljunčano-kamenitom plažom. Kampom već 10 godina upravlja istoimena tvrtka Mon Perin, jedinstvena po modelu upravljanja po principu socijalnog poduzetništva - tvrtka ima više od 900 udjeličara, stanovnika i prijatelja Bala. I dok je prije desetak godina kamp imao oko 2,5 milijuna kuna

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

KAMPING LUKSUZ A kampovi poput baljanskog Mon Perina posebno su traženi zbog izvanredne kombinacije netaknute prirode, modernih usluga i - kamping luksuza. Tako Mon Perin nakon obnove ima čak 900 smještajnih jedinica, a osim 750 parcela za kampere, kamp-kućice i šatore, zainteresiranim gostima nudi i smještaj u 150 mobilnih kućica. Riječ je o iznimno kvalitetnim montažnim objektima koji, osim natkrivene terase, imaju od 24 do čak 50 metara četvornih i smješteni su u prvim redovima do mora. Luksuzne kućice od 40 i 50 četvornih metara sastoje se od nekoliko spavaćih soba, potpuno opremljene kuhinje i blagovaonice te su svojim izgledom i funkcionalnošću gotovo u rangu skupljeg hotelskog apartmana.

Da bi se gosti osjećali doista ugodno, kamp pruža niz dodatnih usluga, od besplatnog wi-fija, preko turističkog vlakića koji cijeli dan povezuje kamp i gradić Bale do jedinstvene mogućnosti za goste - korištenja tzv. fresh marketa. Riječ je o ogromnom vrtu sa

SUBVENCIJE MINISTARSTVA TURIZMA

Strukovnim udrugama 1,8 milijuna kuna Massimo Piutti, direktor kampa Mon Perin

zasađenim povrćem i voćem, koji je potpuno besplatan za sve goste kampa. Drugim riječima, tijekom boravka u kampu svaki gost može svakodnevno ubrati što god poželi i pripremiti si ukusan, svjež i zdrav obrok. Za one kojima odmor podrazumijeva i adrenalinske aktivnosti, kamp nudi i školu jahanja, jedrenja i ronjenja, kao i niz sportskih aktivnosti.

IZ GODINE U GODINU PRIHODI I BROJ NOĆENJA NAM RASTU I PO 15 POSTO, ISTIČE MASSIMO PIUTTI

Kako bi se ojačale strukovne udruge u turizmu i ugostiteljstvu te na taj način podigla konkurentnost cijele turističke branše, Ministarstvo turizma je dodijelilo strukovnim udrugama ukupno 1,8 milijuna kuna za sufinanciranje programa i projekata koji pridonose podizanju kvalitete ljudskih potencijala u tom dijelu gospodarstva. Bespovratne financijske potpore dodijeljene su za 15 projekata i programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja strukovnih udruga u turizmu i ugostiteljstvu. Kod odabira projekata promatrala se njihova usklađenost sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., koja jasno definira glavni cilj razvoja te gospodarske grane i to kroz njeno povećanje atraktivnosti i konkurentnosti. Primjerenost kvalitete ljudskih potencijala te posjedovanje suvremenih znanja i praktičnih vještina osnova je kvalitete turističkih usluga i unapređenja

konkurentnosti domaćeg turizma, rečeno je u Ministarstvu turizma. Govoreći o bespovratnim sredstvima, ministar turizma Gari Cappelli je istaknuo kako su strukovne udruge u turizmu i ugostiteljstvu važan partner tog ministarstva, posebice u podizanju kvalitete ljudskih potencijala i jačanju konkurentnosti ponude.

“Kroz te projekte želimo potaknuti daljnji razvoj inovativnosti te kvalitetnog upravljanja destinacijama i sve to kroz suradnju svih sudionika u turizmu. Važno je vrednovati izvrsnost i održivost i zato sam siguran da ćemo kroz ove projekte omogućiti daljnje pozicioniranje Hrvatske kao destinacije kvalitete”, rekao je Cappelli. Inače, projekte su prijavljivale one strukovne udruge u turizmu i ugostiteljstvu koje statutom imaju utvrđeno djelovanje u području tih djelatnosti.

Kako kažu u Ministarstvu turizma, osim pojedinačnih prijava, prihvaćani su i projekti napravljeni u partnerstvu. (S.P.)

Baljanski kamp Mon Perin jedinstven je i po još jednoj stvari: na sredini glavne plaže nalazi se značajno nalazište okamenjenih kostiju dinosaura, starih oko 200 milijuna godina.

Pronađene su, odnosno izronjene s dna mora 1992. godine i jedino su nalazište fosila u Istri, kao i jedino nalazište u Europi koje je na morskom dnu, odnosno ispod razine mora. Gosti kampa tako mogu plivati i roniti pored samog nalazišta Histriasaurus boscarollija, a njegove preparirane ostatke kostiju i pogledati u Muzeju dinosaura u Balama.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA NAJVEĆI IT PROJEKT U HRVATSKOJ

Sveobuhvatna IT transformacija HT-a Primarni cilj projekta je podizanje standarda kvalitete usluga i korisničkog iskustva na novu, višu razinu, istaknuo je Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H 710 mil kn vrijedna investicija HT-a

oko

500 stručnjaka angažirano na njemu

rvatski Telekom (HT) pokrenuo je program koji će rezultirati sveobuhvatnom poslovnom IT transformacijom kompanije. Riječ je, naime, o najvećem IT projektu u Hrvatskoj koji će trajati tri godine. Ova vodeća telekomunikacijska kompanija u nas u ovaj projekt investira ukupno 710 milijuna kuna - 210 milijuna kuna vanjskim dobavljačima te 500 milijuna kuna interno. Na projektu je angažirano oko 500 stručnjaka.

Projekt obuhvaća poslovnu transformaciju kojom će se optimizirati interni procesi i pojednostaviti i povećati modularnost portfelja proizvoda, te IT transformaciju koja će rezultirati implementacijom novih, najnaprednijih IT sustava koji podržavaju usmjerenost prema krajnjim korisnicima (područja Customer Relationship Management, Order Management, Operation Support System, Billing).

Ukratko, istaknuo je Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, primarni cilj projekta je podizanje standarda kvalitete usluga i korisničkog iskustva na novu, višu razinu.

NOVI STANDARDI NA TELEKOM TRŽIŠTU

3 godine će trajati projekt

Boris Drilo, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije, kazao je kako su ti sustavi u prošlosti bili fragmentirani. Sada, kroz konvergentni sustav eliminiraju se određene poteškoće s kojima su

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

se susretali korisnici. Također, sve usluge postaju jedna koja se veže uz jednog korisnika. “A to je daljnji iskorak u digitalizaciji kompanije”, naglasio je, dodajući kako je HT za isporuku pojedinih rješenja odabrao druge kompanije.

Tako će implementaciju projekta svojim rješenjima i iskustvom podržati IBM, Netcracker, Comarch Technologies i Atos te podizvođači Hrvatskog Telekoma, tvrtke Neos, Croz, Multicom i Zira.

U SREDIŠTU REDIZAJNA KOMPANIJE I PROCESA JE KORISNIK, NAGLASIO JE BORIS BATELIĆ Mariusz Lasek, predsjednik Uprave Comarch Technologiesa, izjavio je kako je projekt zbog svoje veličine i složenosti iznimno ambiciozan i postavit će nove standarde na telekom tržištu.

“Također, on je važan za daljnji razvoj Comarch Technologiesa u regiji”, napomenuo je.

IZAZOV I PRILIKA Dragica Boca, potpredsjednica IBM globalnih poslovnih usluga, istaknula je kako će

3. PANTHEON KONFERENCIJA s HT-om surađivati u implementaciji novog naprednog sustava za upravljanje odnosima s korisnicima. “On će omogućiti još bržu i proaktivniju reakciju prema korisnicima, rješavanje korisničkih zahtjeva u manje koraka te kvalitetno predviđanje njihovih potreba. Rezultat će biti poboljšanje zadovoljstva i korisnika i zaposlenika”, napomenula je, dodajući kako IBM u budućnosti želi postati partner HT-u i u drugim područjima digitalizacije.

Juergen Reinhardt, potpredsjednik Netcrackera, ocijenio je ovaj projekt iznimno važnim zbog dugoročnog partnerstva s HTom, ali i zbog daljnjeg razvoja suradnje.

CILJ HT-a JE 2020. BITI LIDER NA REGIONALNOM TRŽIŠTU TELEKOMUNIKACIJA I DIGITALNIH USLUGA Boris Batelić, član Uprave HT-a i glavni direktor za korisničko iskustvo, napomenuo je kako je složenost zapravo jedan od najvećih neprijatelja u odnosu s korisnicima. Stoga je, dodao je, u središtu redizajna kompanije i procesa u njoj upravo korisnik. “Projekt je ogroman izazov, ali i prilika”, istaknuo je, dodajući kako portfelj usluga mora biti jasan, jednostavan i prilagođen korisniku.

Važno je istaknuti kako je kompanija u Strategiji HT 2020, čiji je dio i ovaj program, zacrtala cilj da 2020. bude lider na regionalnom tržištu telekomunikacija i digitalnih usluga koje karakterizira najbolja mreža i najbolje korisničko iskustvo.

Pantheon jamči veću učinkovitost U Zagrebu je prošli tjedan održana 3. Pantheon konferencija Učinkoviti nadzor i novi model poslovanja. Sudionicima je predstavljen Datalab Pantheon ERP (Enterpri-

se Resource Planning), poslovno-informacijski sustav za vođenje, upravljanje i razvoj tvrtke. U tom sustavu podržani su svi poslovni procesi za svakodnevno poslovanje korisnika, kao što su

računovodstvo i financije, putni nalozi, kadrovska evidencija te jednostavna i složena proizvodnja.

Pantheon sadrži i Business Intelligence modul, tako da je moguće kreirati i menadžerske izvještaje, analize... Korištenjem njegovih funkcionalnosti i vezanih vertikalnih rješenja mogu se značajno poboljšati poslovni procesi. Tako su u središnjem dijelu programa predstavljene faze poslovnog procesa kojima se postiže veća učinkovitost. Trenutačno, Pantheon ima više od 50.000 korisnika, a to se rješenje može isporučiti bez obzira na veličinu tvrtke. (B.O.)

ZIP MASTER CLASS

Novi ciklus edukacija Prvi ovogodišnji ZIP Master Class će se održati 23. svibnja u 17.30 sati, u prostorijama HUB385. Master Class je ZIP-ov projekt edukacije, u sklopu kojeg su od prvog predavanja održanog u srpnju 2013. do danas pokretačima start-up projekata i široj javnosti svoja iskustva prenijeli mnogi domaći i strani stručnjaci u raznim područjima. Na ovom predavanju moći će se upoznati Marie-Helene Ametsreiter koja je u dvadesetak godina uspješne karijere prošla nevjerojatan put. Od vremena kada je radila na visokim pozicijama u Vipnetu, koji je tada bio start-up, preko rada u velikim međunarodnim korporacijama (Telekom Austria Grupa i

OMV), pa sve do pridruživanja austrijskom SpeedInvestu, u kojemu aktivno radi sa start-upovima više od dvije godine. Uz nju gost predavač će biti i Marijan Mumdžijev, koji je nakon rada za neke od najjačih telekoma u Europi, postao glavni izvršni direktor hrvatskog startupa Amodo. I ove sezone partner ZIP-u je HAMAG-BICRO koji putem EEN-a financira dolazak predavača. ZIP ovaj događaj organizira u suradnji s HUB385. (B.O.)

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO KONČAR-D&ST

Većinski udio u poljskom PET-u

GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-ŽK SPLIT

S DEVET MJERA NEZAPOSLENIH Nadamo se da će novi paket mjera polučiti još bolje rezultate te omogućiti veće zapošljavanje, a poslodavcima osigurati kvalitetnu radnu snagu, rekla je Mirjana Čagalj

Poduzeće Končar-Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) potpisalo je ugovor o stjecanju većinskoga vlasništva u poduzeću Power Engineering Transformatory (PET) iz Czerwonaka, Poznan, Poljska. Osnovna djelatnost poljskoga poduzeća je dizajn, proizvodnja, plasman i servisiranje srednje energetskih transformatora snage do 63 MVA i napona do 145 kV. Poduzeće zapošljava šezdesetak djelatnika te proizvodi i prodaje transformatore isključivo na poljskom tržištu. Ovim ugovorom Končar-D&ST stječe 74 posto udjela, a ulaganje će se namijeniti za nabavu nove opreme, restrukturiranje i modernizaciju tvornice te ljudske potencijale. Osim financijskoga dijela Končar-D&ST će uložiti svoj know-how te time pomoći daljnjem razvoju i stvaranju moderne i konkurentne tvornice srednje energetskih transformatora u Poljskoj, s očekivanim povratom ulaganja kroz srednjoročno razdoblje.

S

redišnja tema prošlotjedne sjednice Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split bio je novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja. Budući da je riječ o temi od šireg interesa, uz članove Gospodarskog vijeća, na sjednicu su bili pozvani i predsjednici i zamjenici predsjednika strukovnih tijela koja djeluju pri HGK-ŽK-u Split.

Novi paket od devet mjera pod nazivom Od mjere do karijere predstavila je Sanja Bezmalinović, stručna savjetnica za zapošljavanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Regionalnom uredu Split. Riječ je o mjerama potpora za zapošljavanje, potpora za usavršavanje, potpora za samozapošljavanje, obrazovanja nezaposlenih, osposobljavanja na radnom mjestu, stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javnog rada, potpora za očuvanje radnih mjesta te mjeri Stalni sezonac.

Sanja Bezmalinović je istaknula kako je neke mjere moguće i kombinirati, što prije nije bio slučaj.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica HGK-ŽK Split Mirjana Čagalj naglasila je važnost i ulogu strukovnih tijela HGK čiji su stavovi dobar temelj za razgovore s predstavnicima izvršne vlasti, a s kojima je HGK u zadnje vrijeme razvio kvalitetan partnerski odnos. Također je pozvala sve nazočne da daju prijedloge kao poticaje za kreiranje budućih aktivnosti. “Nadamo se da će novi paket mjera polučiti još bolje rezultate te omogućiti veće zapošljavanje, a poslodavcima osigurati kvalitetnu radnu snagu”, istaknula je Mirjana Čagalj.

DESET NOVIH STRUKOVNIH TIJELA Na sjednici je podneseno i izvješće o radu HGK-ŽK Split u prošloj godini. Prema riječima direktorice Vesne Friedl, pri HGK-ŽK-u Split djeluje 29

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Jadranska skuša Mardešić – riblje konzerve Proizvodi se od svježe ili zamrznute jadranske skuše koja se kuha u pari te se odvajaju nejestivih dijelovi. Kod jadranske skuše s povrćem riba se stavlja u limenke, nalijeva se umak i dodaje povrće. Kod jadranske skuše fileti u biljnom ulju fileti ribe se režu na dužinu limenke, nalijeva se biljno ulje. Ne sadrže aditive ni konzervanse.

MARDEŠIĆ D.O.O.

Tvornica Mardešić nalazi se na Dugom otoku, a bbavi se proizvodnjom ribljih konzervi, pretežito sardina i skuša, te soljenjem inćuna. Osnovana je 1905. te se stalno proširivala i modernizirala uz poštovanje tradicije i njegovanje kvalitete proizvoda. Smještaj tvornice u blizini najizdašnijih ribolovnih područja na Jadranu te tradicija ulova i prerade ribe na Dugom otoku jamče najvišu kvalitetu ribljih proizvoda.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

10. HR SUMMIT

Prometej Mariji Felkel

DO MANJE

strukovnih tijela, a samo lani osnovano ih je devet, dok je jedno reaktivirano. Osvrnula se i na davanje mišljenja na prijedloge zakonskih propisa, pri čemu su od izuzetne važnosti upravo ta strukovna tijela koja na svojim sjednicama definiraju zajedničke stavove o pojedinim pitanjima. Navela je i aktivnosti u okviru projekata HGKŽK Split te projekata Komore koje ŽK Split provodi na županijskoj razini.

Govoreći o međunarodnim aktivnostima, istaknula je organizaciju zajedničkog nastupa članica iz cijele Hrvatske na inozemnim i domaćim sajmovima, gospodarske susrete, kao i aktivnosti u okviru Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora. Osvrnula se i na aktivnosti u 2017. koje se obavljaju u skladu s planom i programom rada HGK, vodeći računa o specifičnostima županijskog gospodarstva.

Dvodnevno strukovno okupljanje s područja upravljanja ljudskim resursima HR Summit koje se održalo u Hotelu Le Méridien Lav ponudilo je zanimljiva razmišljanja domaćih i stranih stručnjaka o načinima sprečavanja negativnih posljedica dugotrajno loših demografskih trendova za gospodarstvo i društvo u cjelini.

Uz brojna zanimljiva predavanja održana je i žustra panel-diskusija o odnosu demografske krize, ljudskih resursa i gospodarskog rasta, a sadržajni prvi dan Summita zaključen je dodjelom nagrade Prometej Mariji Felkel (Hrvatski telekom), najboljoj HR menadžerici za 2016. godinu. Ovogodišnje finalistice nagrade Prometej bile su Matilda Ivaniš Knez (Biovega) i Mirjana Vidaković (Heineken Hrvatska). Dobitnica nagrade Marija Felkel u svom se govoru zahvalila kolegama iz HT-ovog HR odjela bez kojih, kako kaže, ne bi bilo ni ove nagrade.

S PREDSTAVNICIMA IZVRŠNE VLASTI HGK JE RAZVIO KVALITETAN PARTNERSKI ODNOS, OCIJENILA JE POTPREDSJEDNICA HGK

Poljanski šaran Linija poljanskog šarana stvorena je šezdesetih godina prošlog stoljeća. U Ribnjačarstvu Poljana šaran se uzgaja na tradicionalni način više od stoljeća.

Uzgoj poljanskog šarana traje tri godine. U sve tri godine uzgoj je ekstenzivan.

Takav uzgoj daje prepoznatljivu kvalitetu mesa. Meso poljanskog šarana kod termičke obrade ostaje kompaktno, a odlikuje se visokim hranjivim vrijednostima i lakom probavljivošću.

RIBNJAČARSTVO POLJANA D.D.

Ribnjačarstvo Poljana značajan je proizvođač slatkovodne ribe u Republici Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Utemeljeno je 1902. kao samostalno dioničko društvo. U svojem stogodišnjem postojanju, unatoč političkim i gospodarskim promjenama, sačuvalo je kontinuitet proizvodnje, proizvoda i ime, a 1993. godine postalo je dioničkim društvom. Rezultat njihovog rada je zdrava i kvalitetna prirodno uzgojena riba.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO SHIFT KONFERENCIJA

SVJETSKA IMENA IT SCENE U SPLITU Na 16 radionica, koje će biti organizirane u sklopu konferencije Shift, posjetitelji će se moći upoznati s najnovijim trendovima i tehnologijama u 2017. godini piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr onih za proširenu stvarnost, robote koji kuhaju, PES natjecanje, stolni nogomet...”, dodao je.

Burazin je naglasio kako će i ove godine na konferenciji sudjelovati predstavnici najutjecajnijih tvrtki iz Silicijske doline. “Tako ćemo ugostiti predstavnike Microsofta, Skypea, Herokua, BitBucketa, DigitalOceana, Toptala, Autodeska, Trivaga... Osoba koju bih posebno istaknuo je Christian Heilmann iz Microsofta.

S više od 20 godina iskustva rada u web tehnologijama za najveće informatičke tvrtke, Heilmann je među IT profesionalcima poznat kao veliki developer, govornik i autor”, kazao je Burazin.

SVE VIŠE IT OBRTA I MALIH TVRTKI

SHIFT KONFERENCIJA ODRŽAT ĆE SE 1. I 2. LIPNJA OVE GODINE U SPLITSKOM HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU

Š

esta Shift konferencija održat će se 1. i 2. lipnja ove godine u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, a očekuje se više od 1500 posjetitelja i govornika. Shift se organizira pod pokroviteljstvom agencije FIVE, Splitsko-dalmatinske županije, Microsofta, CISEx-a i mnogih drugih.

Tradicionalno, Shift će i ove godine ugostiti predstavnike najvećih IT tvrtki u svijetu, a prvi put u sklopu te konferencije održavat će se i praktične radionice. U 16 radionica, koje će biti organizirane paralelno s događajem, posjetitelji će se moći upoznati s najnovijim trendovima i tehnologijama u 2017. godini.

Prema riječima Ivana Burazina, organizatora Shift konferencije, 30 posto akreditacija rezervirano je iz država Zapadne Europe što znači da Shift ima europski značaj. “Osim tradicionalnog predavačkog dijela konferencije, ove godine ćemo imati praktične radionice, demonstracije i testiranje virtualnih uređaja i

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Župan Zlatko Ževrnja kazao je da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja podupire održavanje konferencije, sve veći broj registriranih obrta i malih tvrtki koje se bave informatikom. U Županiji taj sektor zapošljava više od 2500 zaposlenika, a tvrtke su ostvarile više od 200 milijuna kuna prihoda.

Pročelnik za gospodarstvo i EU fondove Splitsko-dalmatinske županije Anđelko Katavić pozvao je organizatore IT konferencija da se jave na javni poziv kako bi dobili određena sredstva za njihovu organizaciju. “Dajemo potporu do 20.000 kuna start-upovima za kupnju opreme ili uređenje i opremanje poslovnih prostora. Primjer vam je Ivan Mrvoš s pametnom klupom, kojemu smo dali početna financijska sredstva, a danas ima najveći start-up u Hrvatskoj. Nastojimo pratiti nove tehnologije i mislim da idemo u pravom smjeru”, napomenuo je Katavić.

“Internet nomadi sve više posjećuju Split, a konferencije poput Shifta zasigurno pridonose tome. I dalje ćemo kao Turistička zajednica podržavati ovakve konferencije koje nas brendiraju kao IT destinaciju”, rekao je Joško Stella, direktor TZ-a Splitsko-dalmatinske županije, dok je Mariana Pivalica iz TZ-a grada Splita ocijenila kako Shift ima značajnu ulogu u promicanju lokalne zajednice i IT poduzetništva.

PREDSTAVLJAMO PEKARNICE ZEMLJIČ, Bregana

KVALITETA VELIKOG SRCA Za uspješnost poslovanja najbitnije je praćenje trendova i njihovo pametno usvajanje, ističe Renata Kruhan, dodajući kako ih samo kvaliteta može i mora održati na životu

P

ekarnice Zemljič iz Bregane su obiteljski obrt već 65 godina. U vlasništvu je Renate Kruhan koja je jako dobro poznata u svojoj branši, iza nje je više od 30 godina karijere tijekom koje je dobila mnoga priznanja i nagrade za svoj rad, a zadnja od njih stigla je sa 17. kongresa Hrvatski pekar, gdje je upravo njen kruh od inovativnih sastojaka proglašen najboljim. Osim kruha, Pekarnice Zemljič u ponudi imaju i brojne slastice koje njihovi klijenti hvale na sva usta.

Renata Kruhan ističe da je za uspješnost poslovanja najbitnije praćenje trendova i njihovo pametno usvajanje. “Ovu recentnu nagradu dobili smo za kruh koji smo jesenas plasirali na tržište. Riječ je o spoju raženog brašna, slanutka, meda i kesten pirea kojim smo zapravo htjeli preko pčela objediniti polja i livade sa šumom”, opisuje svoju ideju i recepturu Renata Kruhan.

Njena tvrtka danas ima 22 zaposlena i tri poslovnice, a ona hvali svoje zaposlenike kao vrlo jak i kohezivan tim koji dobro pliva u trgovačkim i pekarskim vodama. “Uspijevamo se nositi sa svim izazovima koje nam tržište donosi, a našu perspektivu vidim u kvaliteti.

Samo kvaliteta nas može i mora održati na

OSIM KRUHA, PEKARNICE ZEMLJIČ U PONUDI IMAJU I BROJNE SLASTICE KOJE NJIHOVI KLIJENTI HVALE NA SVA USTA životu. U svoje tri male pekarnice nastojimo uvijek imati svježi kruh, koji kupca skoro u svako doba dana dočekuje topao. Također nam je vrlo važno da se kruh nikad ne baca i da ono što nam ostane od danas nekako iskoristimo za sutra. Opet naglašavam, stremimo kvaliteti i volimo da se kruh pojede od korice do korice - to je politika naše tvrtke”, naglašava Renata Kruhan i ističe kako je zabrinjavajuće da u Hrvatskoj nedostaje radne snage u pekarstvu.

Trenutačno na tržištu nedostaje oko 200 pekara, a situacija u slastičarstvu je još i gora jer se traži 250 ljudi.

VAŽNO JE DA ZAPOSLENICI BUDU ZADOVOLJNI Renata Kruhan stoga posebno pazi na odnos sa svojim zaposlenicima i ističe kako je važno da oni budu zadovoljni jer se negativne emocije kroz posao prenose na krajnji proizvod pa i kupci to osjete.

Poručuje da naglasak u ponudi treba staviti na domaće i tradicionalne proizvode, to provodi i u praksi pa u Pekarnicama Zemljič možete naći tradicionalne i regionalne kolače, naručiti personalizirane torte za različite prigode, a prodaju i sladoled, praline, čokolade te specijalne vrste kruha. Također rade i catering sa sitnim pekarskim proizvodima pa su nadaleko poznati po svojim krafnama kojih u fašničkoj sezoni u svojoj poslovnici u Samoboru ispeku i do 1200 komada na dan. Renata Kruhan kaže da za njih imaju posebnu recepturu, a to je idealan omjer ljubavi i truda dok ih se mijesi. “Krafne moraju imati pravu aromu, a vole i alkohol, kao i svi pravi Samoborci”, poručuje uz smijeh.

Tvrtku je naslijedila od svog oca i nada se da će je preuzeti njena djeca pa nastaviti s uspješnim radom. Pekarstvo je njen život i bilo bi joj žao da priča stane. “Mi dolazimo iz malog mjesta, ali smo velikog srca”, zaključuje Renata Kruhan. (M.S.)

A SAD MALO O NAMA...

65 godina posluju Pekarnice Zemljič 22 osobe zaposlene u tom obrtu 3 poslovnice imaju Pekarnice Zemljič

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO ODRŽAN 4. TJEDAN DIZAJNA

Uloga dizajna u svakodnevnom životu

Ovogodišnji Tjedan dizajna nastojao je problematizirati ulogu dizajna te tako potaknuti sudionike na razmišljanje o tome što ustvari pokreće kreativni proces piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a više od 50 lokacija diljem Zagreba protekli tjedan je održan 4. tjedan dizajna Zagreb na kojem se predstavilo tristotinjak izlagača. Ove je godine zemlja-partner bila Republika Austrija, čime se Tjedan dizajna priključio Godini kulture Austrija - Hrvatska 2017. U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom i DesignAustrijom organizirana je izložba Sit&See suvremenog austrijskog dizajna te Produktoteka Coming Home/Going There na kojoj je šestero hrvatskih i austrijskih dizajnera govorilo o osobnom iskustvu rada u Hrvatskoj i Austriji. U Muzeju za umjetnost i obrt postavljena je izložba jedne od najvećih tvornica namještaja u Austro-Ugarskoj monarhiji, hrvatske tvornice Bothe&Ehrmann.

DIZAJN I NJEGOVA FUNKCIONALNOST Središnjom temom U čemu je problem?, nastojala se problematizirati uloga dizajna te potaknuti sudionike na razmišljanje o tome što pokreće kreativni proces.

Na to pitanje pokušala je odgovoriti grčka arhitektica Katerina Kamprani, koja je sa svojom izložbom The Uncomfortable potaknula na razmišljanje o funkcionalnosti dizajna te njegovoj ulozi u svakodnevnom životu. Naime, ona je dizajnirala niz uporabnih predmeta, a koji zbog “dizajnerske pogreške” postaju neugodni za korištenje. Na taj je način istaknuta važna uloga dizajna u svakodnevnom životu.

I ove se godine održala jedna od najvećih europskih konferencija o dizajnu automobila Auto(r) u sklopu čega

je najavljena hrvatska premijera dokumentarnog filma o zlatnom dobu talijanskog dizajna automobila Driving Dreams. “Taj je dokumentarac svojevrstan hommage najvećim dizajnerima u povijesti automobilske industrije, ikonama na zalasku života, zahvaljujući kojima danas obožavamo brendove poput Alfa Romea, Ferrarija, Lamborghinija, Aston Martina i BMW-a. Ti su ljudi prvi dizajneri čija je uloga napravila revolucionarni iskorak u autoindustriji”, rekao je Daniel Tomičić, direktor Tjedna dizajna Zagreb i suautor tog dokumentarca.

Također je održana i 2. noć dizajna te Food Design u sklopu čega su predstavljeni razni aspekti dizajna hrane u organizaciji nizozemskog studija Foodcuratos i francuskog studija Toolsoffood.

ZAJEDNICA ZA INDUSTRIJSKI DIZAJN HGK

Industrijskim dizajnom do konkurentnosti proizvoda Moderno dizajnirani sobni stolići, ogledala i lampe bili su dio namještaja izloženog na izložbenom prostoru Zajednice za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore na 4. Tjednu dizajna Zagreb. Svoje dizajnerske radove predstavili su A1 Format (Ada Kezić), Armano Linta (Ana Armano Linta), Dizz concept (Darko Špiljarić), Drvona (Goran Grijak), Markuss (Jurica Mihovec), Petraform (Zoran Šunjić), Zrinka Nedeljković i Robert Štimec.

Predsjednica Zajednice za industrijski dizajn pri HGK-u Ada Kežić je naglasila kako ta Zajednica pridonosi popularnosti područja dizajna čineći time proizvod konkurentnijim.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

PANEL: DIZAJNOM DO NOVE VRIJEDNOSTI U TURIZMU

TURIZAM PRODAJE LIJEPO UPAKIRANE PRIČE Dizajneri su se požalili kako još uvijek ne postoji dovoljno sluha na tržištu za njihove proizvode, a također nedostaje i nacionalna strategija dizajna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

z povijest, kulturnu baštinu i lijepu prirodu, turiste privlače i suvremeno uređeni hoteli kao i ostali smještajni objekti.

Dobro dizajniran namještaj u tim objektima daje im dodanu vrijednost, no u hrvatskom turizmu još uvijek nema dovoljno brendiranih i dizajnerski osmišljenih predmeta i namještaja, rečeno je na panelu pod nazivom Dizajnom do nove vrijednosti u turizmu, održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) u sklopu prošlotjednog Tjedna dizajna. Dizajneri su se požalili kako još uvijek ne postoji dovoljno sluha na tržištu za njihove proizvode, a također nedostaje i nacionalna strategija dizajna. Kako bi se unaprijedio odnos između dizajnera, proizvođača i investitora, domaći dizajneri trebali bi slušati proizvođače i investitore jer će se samo na taj način napraviti prave stvari te istodobno zadovoljiti želje i interesi svih sudionika u tom lancu.

Najčešći problem u uvođenju dizajnerskog namještaja u hotele je novac, rekao je Nenad Nizić, predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK-u. Naime, on smatra kako je za izgradnju brenda potrebno 30 godina, a ako se to razdoblje želi skratiti, tada treba mnogo ulagati. “Financijski možda nije uvijek isplativo ulagati u dizajn, ali je dugoročno pametnije, a toga moraju biti svjesni i dizajneri i pružatelji usluga u turizmu. Hrvatski hotelijeri moraju poraditi na reputaciji svoga brenda”, rekao je Nizić. Pritom je naglasio kako dobar dizajn ne mora nužno značiti, primjerice, zlatnu slavinu jer gosti luksuznih hotela to imaju i u svojoj kući. Oni žele nešto drugo

DA U TURIZMU NIJE VAŽAN SAMO DIZAJNERSKI NAMJEŠTAJ NEGO I LIJEPO POSLOŽENA HRANA, SMATRA EMA GEROVAC - posebne doživljaje o kojima će pričati i koje će dugo pamtiti.

VAŽAN JE I DIZAJN HRANE Da u turizmu nije važan samo dizajnerski namještaj nego i lijepo posložena hrana, mišljenja je Ema Gerovac, produkt-dizajnerica koja je upozorila na važnost food dizajna. Taj pojam je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznat, ali nije riječ o slaganju hrane na tanjure, rekla je, nego je važna slika cijele gastro priče. “Želimo pružiti nešto više kroz hranu, no za to nije dovoljan samo njen dekor. Važan je i izgled restorana, udobnost, ponašanje konobara kao i lijepo prezentirana te ukusna hrana”, istaknula je Ema Gerovac. Dodala je kako se food dizajnom bave food dizajneri u hotelima visokih

kategorija u Rovinju i Dubrovniku. Oni razmišljaju o doživljaju hrane te na koji način hrana prenosi poruku. Za razliku od hotela visokih kategorija, u obiteljskom smještaju često nedostaje vremena za pomni odabir dizajnerskih predmeta i njihovo usklađivanje s ostalim faktorima u turizmu. Da je vrijeme najveći neprijatelj dizajnu, smatra Tomislav Zovko, direktor ZigZag Integrated Hotela. Pojasnio je to činjenicom kako je naručitelju važna količina predmeta jer je najčešće riječ o uređenju velikog broja soba za koju je potrebna brza dostava namještaja.

“Svjestan sam da je dizajn namještaja jako važan, ali s obzirom na to da u Hrvatskoj sezona traje samo nekoliko mjeseci, ne možemo dopustiti prazan hod i čekati dizajnerski namještaj”, naglasio je Zovko.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

AKTUALNO VIZIJE I PRILIKE ZA UNAPREĐENJE HRVATSKOG ZDRAVSTVEN

OBUZDATI SUSTAVNI DEFICIT ZDRAVSTVA Reformskim mjerama nužno je smanjiti troškove uz održavanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenog sustava, istaknuo je ministar zdravstva Milan Kujundžić, dodajući kako se planira optimizacija broja bolnica i bolničkih odjela što bi obuhvatilo 14 bolnica piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ako je hrvatski zdravstveni sustav zbog svoje široke dostupnosti ispred američkog, on ipak nije toliko razvijen, rečeno je na poslovnom doručku koji je Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) organizirala na temu Vizija i prilike za unapređenje hrvatskog zdravstvenog sustava,

SAMO OKO 33 POSTO STANOVNIŠTVA HRVATSKE ILI 1,4 MILIJUNA LJUDI UPLAĆUJE ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

No, činjenica jest da je 17 posto stanovništva u dobi iznad 65 godina što znači da je primjetan značajan postatak populacije koja obolijeva. Iz državnog proračuna za zdravstvo se izdvaja 15,5 posto novca, no samo oko 33 posto stanovništva ili 1,4 milijuna ljudi uplaćuje zdravstveno osiguranje, dok se svi ostali naslanjaju na zdravstveni sustav. Za razliku od Hrvatske, u SAD-u i ostalim gospodarski razvijenim zemljama potkraj 70-ih i početkom 80-ih godina po stanovniku se izdvajalo 1000 dolara. Danas se u SAD-u po stanovniku izdvaja 8000 dolara, u razvijenim zemljama 4000 dolara, a 750 dolara ili eura - jer su te dvije valute prema tečaju gotovo istovjetne - izdvaja se po stanovniku u Hrvatskoj.

Milan Kujundžić, ministar zdravstva, je među ostalim istaknuo kako je cilj njegova ministarstva obuzdati troškove dugoročnog i sustavnog deficita zdravstvenog sustava. Naime, ukupni deficit u zdravstvu u ovom trenutku iznosi osam milijardi kuna, kao što je bilo i 2015. i 2016. godine. “Reformskim mjerama nužno je smanjiti troškove uz održavanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Uštede se planiraju ostvariti uvođenjem modernih IT rješenja u poslovne procese, zatim kroz povećanje broja jednodnevnih boravaka u bolnici te praćenjem i nagrađivanjem rada zdravstvenih radnika sukladno njihovim postignućima”, rekao je Kujundžić. Dodao je kako je u planu optimiziranje broja bolnica i bolničkih odjela što bi obuhvatilo 14 bolnica. Uz to, smanjio bi se broj akutnih bolničkih ležajeva, dok bi se zdravstveni radnici unutar ustanova preraspodijelili.

OBJEDINJENJE JAVNE NABAVE LIJEKOVA u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Hrvatska trenutačno ima oko 4,3 milijuna stanovnika, a svi oni imaju pravo na zdravstveno osiguranje.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Govoreći o postupcima javne nabave kojom se ostvaruje oko 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije u svim sektorima

OG SUSTAVA

te se ona često smatra jednim od najučinkovitijih instrumenata za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta u Europi, Kujundžić je naglasio kako se javna nabava odvija i u Hrvatskoj i u sektoru zdravstva. “Hrvat-

UKUPNI DEFICIT U ZDRAVSTVU U OVOM TRENUTKU IZNOSI OSAM MILIJARDI KUNA, KAO ŠTO JE BILO I 2015.

I 2016. GODINE ska razmatra mogućnost uključenja u proces objedinjenja javne nabave lijekova u suradnji s državama Višegradske skupine kako bi se postigle niže cijene za inače skupe inovativne lijekove”, istaknuo je Kujundžić.

U panel-raspravi pretežito je bilo riječi upravo o javnoj nabavi u zdravstvenom sustavu. Sudionici su se složili kako primjena ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) predstavlja pozitivno zakonsko rješenje koje će pridonijeti unapređenju zdravstvenog sustava osiguravajući nabavu kvalitetnijih lijekova i medicinske opreme. S ciljem postizanja veće otvorenosti tržišta i prilagodbe poslovnim organizacijama koje su različitih veličina i kapaciteta potrebno je unutar natječaja javne nabave omogućiti odabir više ponuđača.

Takva bi praksa, kazali su sudionici panela,

pridonijela otklanjanju potencijalne ovisnosti o jednom dobavljaču i pružila veću sigurnost nabave u zdravstvu.

U AmChamu Hrvatska smatraju kako bi javna nabava trebala imati mnogo značajniju ulogu u postizanju ciljeva utvrđenih u hrvatskoj Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva.

Kriterijem ENP-a u procesima javne nabave naručitelje se potiče da, umjesto cijeni, više pažnje posvete kvaliteti, inovacijama i troškovima životnog ciklusa proizvoda. Inače, trenutačno se samo jedan posto svih javnih nabava u hrvatskom zdravstvu provodi upotrebom ENP-a, dok je u 99 posto postupaka javne nabave cijena bila jedini kriterij za odlučivanje. Sudionici panela su se složili da je, s obzirom na sve veću potrebu za javnom nabavom roba i usluga u zdravstvenom sustavu Hrvatske te u svjetlu inovacijske strategije EU-a, potrebno osigurati optimalan omjer cijene i kvalitete koji nagrađuje vrijedne inovacije, zatim uvesti javne nabave s više odabranih ponuđača te provoditi natječaje među svim javnim naručiteljima. U Hrvatskoj je izobrazba u javnoj nabavi široko dostupna i rasprostranjena, pa su trenutačno u tom sustavu registrirane 5024 osobe s certifikatom.

Govoreći o javnoj nabavi u zdravstvu, Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama Hrvatska, istaknula je kako je veći udio kvalitativnih kriterija, a ne samo cijene, u procesima javne nabave u zdravstvu imao višestruko pozitivne učinke na zdravstveni sustav kao i pacijente. “Na dugi rok zdravstveni sustav bio bi kvalitetniji i učinkovitiji u korištenju ograničenih resursa u zdravstvu, potičući inovativne proizvode i rješenja”, zaključila je Andrea Doko Jelušić.

Hrvatska razmatra mogućnost uključenja u proces objedinjenja javne nabave lijekova u suradnji s državama Višegradske skupine kako bi se postigle niže cijene za inače skupe inovativne lijekove.

Milan Kujundžić, ministar zdravstva

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

AKTUALNO 2. REGIONALNI SAJAM KONTINENTALNOG TURIZMA WELLCONE

LJEPOTA I BOGATSTVO KONTINENTALNE HRVATSKE Kontinentalni turizam iziskuje mnogo truda i ako uspijete u njemu, onda znate da je to uspjeh na duge staze, istaknuo je Alen Brodar krajevima iz kojih dolaze. Na turizam se veže poljoprivreda, zdravlje i sva ostala ponuda, stoga je jako bitan”, izjavio je Brodar ocijenivši kako upravo u poljoprivredi i turizmu vidi budućnost unutrašnjosti Hrvatske. “Kontinentalni turizam iziskuje mnogo truda i ako uspijete u njemu, onda znate da je to uspjeh na duge staze”, zaključio je.

LAKŠI PLASMAN PROIZVODA

N Ovaj projekt je izuzetno važan jer on aktivira male, obiteljske poduzetnike i OPG-ove bez kojih je nemoguće graditi izvanpansionsku potrošnju.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

a otvaranju 2. regionalnog sajma kontinentalnog turizma Wellcone prezentirana je ponuda turističkih i putničkih agencija, muzeja, toplica, hotela, restorana, vinarija i ostalih turističkih subjekata s područja kontinentalne Hrvatske.

Uz izložbeni dio održana je konferencija na kojoj se raspravljalo o mogućnostima razvoja turizma kontinentalne Hrvatske, a predstavljeni su i primjeri dobre prakse turističke ponude iz susjednih zemalja (Slovenije i Bosne i Hercegovine) vezani uz promociju destinacije i osmišljavanje sadržaja aktivnog turizma u kontinentalnom dijelu zemlje.

Alen Brodar, glavni urednik Zagorje Internationala (organizatora sajma), naglasio je kako su nastojali okupiti ono najbolje što Hrvatska nudi u kontinentalnom turizmu. “Prve dvije godine ovog projekta bile su i kratke i duge jer trenutačno vremena nisu pogodna za velike poduzetničke pothvate, ali svi ovdje se bore protiv toga i podižu kvalitetu života u

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, istaknuo je izuzetnu važnost ovog projekta jer on aktivira male, obiteljske poduzetnike i OPG-ove bez kojih je nemoguće graditi izvanpansionsku potrošnju.

“Srce mi je veliko kao kuća zbog toga što organizatori dolaze iz moje županije i uvijek će imati našu potporu jer želimo da kontinentalni turizam napokon zauzme ono mjesto koje mu pripada”, rekao je Ranogajec.

Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebačkog velesajma, poručila je kako joj je iznimno drago da su mogli prikazati svu ljepotu i bogatstvo turizma hrvatske unutrašnjosti.

“Ciljevi koje želimo postići važni su za razvoj našeg cjelokupnog gospodarstva, ali i regije.

Kontinentalni turizam daje jak vjetar u leđa ekonomiji iako je u sjeni svog velikog obalnog brata”, kazala je Dina Tomšić dodavši kako se kroz ovakav vid turizma dodatno olakšava plasman proizvoda hrvatskih malih proizvođača.

Uz degustacije regionalnih delicija i vina kojima obiluje kontinentalna Hrvatska, posjetitelji su kroz panel-rasprave mogli čuti koja su očekivanja stranih turista od turističke ponude kontinentalne Hrvatske. Govora je bilo i o razvoju zdravstvenog turizma, a zainteresirani ulagači su se imali prilike upoznati s financijskim pogodnostima koje se nude na tržištu za opremanje prostora za smještaj i slično.

WOMEN INVEST KONFERENCIJA

Poduzetnice ne temelje uspjeh na novcu

Ž

ene se teže odlučuju na poduzetništvo, ali kada to odluče, onda pokreću drugačiju vrstu biznisa s drugačijim ciljem nego muškarci, a osim toga, njihovo poslovanje bolje razumiju i podržavaju žene nego muški kolege. O tome kako i u što investirati, ali i na koji način pokrenuti vlastiti posao, bilo je riječi na prošlotjednoj prvoj konferenciji o ženskom ulaganju u Hrvatskoj pod nazivom Women Invest, održanoj u HUB-u 385. Konferenciju je organizirala poduzetnica Antonija Horak u suradnji s Institutom za razvoj ženskog poduzetništva i vodstva Adria, a uz potporu Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. Na konferenciji je bilo više od 60 poslovnih žena, a američka veleposlanica Julieta Noyes, koja je govorila o motivima poduzetništva, rekla je i kako

bi mlade poduzetnice trebale imati mentore. No, najvažnije što pritom moraju usvojiti je karakter koji im omogućuje da “ustanu nakon što padnu”. Glavna predavačica na konferenciji bila je Tracy Gray, osnivačica i direktorica venture capital tvrtke The 22 Capital Group sa sjedištem u Los Angelesu. Kako je naglasila, tvrtkina je misija investiranje u projekte koje su pokrenule žene te pokretanje mreže investitorica. Dodala je kako žene investitorice ne ulažu samo zbog povrata novca i zarade već im se neki projekt mora svidjeti. Stoga je ona pokrenula inicijativu We Are Enough s ciljem omogućavanja lakšeg pristupa kapitalu poduzetnicama. “Što se tiče ravnopravnosti žena i muškaraca na visokim pozicijama, situacija se u posljednjih 15 godina pogoršala. Naime, sve je manje žena na tim

Tracy Gray

pozicijama, pa zato žene moraju preuzeti inicijativu i ulagati u posao”, naglasila je Tracy Gray. (S.P.)

PROJEKT MAMFORCE

Mamforce certifikat HBOR-u, HAKOM-u i HUP-u

U

sklađivanje obiteljskog i poslovnog svijeta jako je težak zadatak, a Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokazali su posebnu odgovornost pri upravljanju, podršku i fleksibilnost prema zaposlenicima čime su zaslužili Mamforce standard certifikat.

“Nije lako zadovoljiti sve kriterije Mamforce certifikata, ali HAKOM, HBOR i HUP pokazali su posebnu spremnost za usklađivanje privatnih i poslovnih obveza svojih zaposlenika kao i odgovornost prema obitelji i obiteljskim

obvezama”, ocijenila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić napominjući da su oni primjer

drugim kompanijama i poslodavcima kako bismo postali odgovornije i ravnopravnije društvo.

Najnovije prijedloge inicijativa Europske komisije donesenih s ciljem lakšeg usklađenja privatnog i poslovnog života predstavila je voditeljica projekta Mamforce Dijana Kobas Dešković. Među najvažnijim zakonodavnim inicijativama navela je uvođenje mogućnosti fleksibilnog korištenja roditeljskog dopusta do 12 godine života djeteta, a spomenula je i uvođenje prava očeva na desetodnevni dopust za rođenje djeteta. Kao jedan od ciljeva koje žele postići spomenula je nužnost uvođenje ekonomskih olakšica za roditelje i skrbnike. (L.V.)

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA PRVO TROMJESEČJE

POČETAK DOBAR, A K Gotovo bi sve bilo idealno da nema problema koje sa sobom nosi teška situacija dobro osjećaju svoju veliku izloženost upravo koncernu Agrokor pripremila Ilijana Grgić

A

ko je suditi prema financijskim izvješćima koje su vodeće kompanije u Hrvatskoj objavile za poslovanje u prva tri ovogodišnja mjeseca, ova 2017. godina mogla bi biti jedna od boljih godina. I gotovo bi sve bilo idealno da nema problema koje sa sobom nosi teška situacija u Agrokoru. Naime,

DUKAT: GUBITAK OD 1,5 MILIJUNA KUNA Dukat je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio gubitak od 1,5 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena neto dobit od 13 milijuna kuna. Dukat Grupa ostvarila je 24,2 milijuna kuna neto dobiti. Prema podacima iz financijskoga izvješća, poslovni su prihodi Dukata u prvom tromjesečju iznosili 366,9 milijuna kuna i veći su za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Poslovni su prihodi Dukat Grupe iznosili 808,9 milijuna kuna.

PODRAVKA: NETO DOBIT OD 18 MILIJUNA KUNA Grupa Podravka u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 18 milijuna kuna, što je manje nego u istom razdoblju lani kada je neto dobit iznosila 60,1 milijun kuna. Ostvarena bruto dobit u prvom tromjesečju iznosi 320,6 milijuna kuna, što je 12,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit smanjena za 70 posto, na 18 milijuna kuna. Prihodi od prodaje Grupe u prvom su tromjesečju ove godine iznosili 913,2 milijuna

primjetno je da pojedine kompanije u svojim bilancama jako dobro osjećaju svoju veliku izloženost koncernu Agrokor. Kako će se cijela ta priča na kraju odraziti na cjelokupno gospodarstvo odnosno na vodeće hrvatske tvrtke, pokazat će financijska izvješća u kvartalima koji nam dolaze.

kuna i na godišnjoj su razini manji za 8,4 posto.

AD PLASTIK: NETO DOBIT VEĆA 61 POSTO AD Plastik Grupa u prvom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 23,4 milijuna kuna, što je 60,9 posto više u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, dok su poslovni prihodi porasli za 4,1 posto, na 268,8 milijuna kuna. Prema poslovnom financijskom izvješću dobit te grupe prije kamata, poreza i amortizacije iznosila je 42,3 milijuna kuna, što je rast od 17,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Ukupni prihodi Grupe iznosili su 382,5 milijuna kuna, što je 0,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

ostvarila kamatni prihod od 788 milijuna kuna, dok je kamatni rashod iznosio 130,4 milijuna.

GRUPA KONČAR: DOBIT MANJA NEGO LANI Grupa Končar u prvom je tromjesečju ostvarila dobit nakon oporezivanja od 22,2 milijuna kuna, što je 24,3 posto niža nego dobit u istom razdoblju prošle godine. Poslovni su prihodi Končar Grupe u prvom tromjesečju ove godine iznosili 582 milijuna kuna, dok su istodobno poslovni rashodi ostvareni u iznosu od 562,1 milijun kuna. Stanje ugovorenih poslova na dan 31. ožujka ove godine iznosi 3,26 milijardi kuna, što je jedan posto manje u odnosu na stanje na početku godine.

PBZ: RAST DOBITI PBZ Grupa ostvarila je u prvom tromjesečju dobit nakon oporezivanja od 342,5 milijuna kuna, što je 0,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit Privredne banke Zagreb porasla je 1,7 posto, na 271,3 milijuna kuna. U financijskom izvješću ističe se kako je u proteklom tromjesečju PBZ Grupa

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

ZABA: GUBITAK 167 MILIJUNA KUNA Zagrebačka banka u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila je gubitak nakon oporezivanja od 167 milijuna kuna uslijed povećanja vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima i rezer-

RAJ... VIDJET ĆEMO u Agrokoru. Naime, primjetno je da pojedine kompanije u svojim bilancama jako grgic@privredni.hr

vacija na 800 milijuna kuna. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke veći su za 765 milijuna kuna u odnosu na prvo tromjesečje 2016., u najvećoj mjeri zbog povećanja rezervacija po plasmanima trgovačkim društvima. Poslovni prihodi banke u tom su razdoblju povećani gotovo sedam posto, na 1,06 milijardi kuna.

ADRIS GRUPA: PRIHODI 1,1 MILIJARDU KUNA U prvom tromjesečju 2017. godine ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je za 14 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.

Ostvareni poslovni prihodi iznose 918 milijuna kuna i veći su za tri posto.

Neto dobit je, unatoč izraženoj sezonalnosti turističkog dijela poslovanja, pozitivna i iznosi devet milijuna kuna što, u usporedbi s prošlom godinom kada je ostvaren negativan rezultat od 90 milijuna kuna, predstavlja snažan rast.

CROMARIS: MANJA PRODAJA, VEĆA DOBIT Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. ostvario prodaju od 1353 tone, što je za osam posto manje nego u prva tri mjeseca prošle godine. Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. godine ostvario neto dobit od 1,8 milijuna kuna, što je 1,5 milijun kuna više u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Cromaris 80 posto svojih proizvoda izvozi na zahtjevna europska tržišta.

CROATIA OSIGURANJE: NETO DOBIT PORASLA 71 POSTO U prvom tromjesečju 2017. godine Grupa Croatia osiguranje ostvarila je neto dobit od 67,8 milijuna kuna, što predstavlja rast od 71 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem.

Croatia osiguranje i nadalje ima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu s ukupnim udjelom od 34,5 posto. Zadržava vodstvo u segmentima životnih i neživotnih osiguranja.

PETROKEMIJA: PRIHOD OD 618 MILIJUNA KUNA U prva tri mjeseca 2017. godine Petrokemija je ostvarila ukupne prihode od 618 milijuna kuna, ukupne rashode od 606,9 milijuna kuna, te iskazala dobit u poslovanju od 11,1 milijun kuna ili 1,8 posto od ukupnih prihoda. U istom razdoblju prethodne godine gubitak je iznosio 6,6 milijuna kuna, što ukazuje na pozitivan pomak u poslovanju od 17,7 milijuna kuna.

JANAF: BRUTO DOBIT 83,5 MILIJUNA KUNA Prvi kvartal poslovanja u 2017. godini obilježio je daljnji Janafov rast poslovnih rezultata te je ostvario bruto dobit u iznosu od 83,5 milijuna kuna, što je porast od 24,4

posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i neto dobit u iznosu od 68,5 milijuna kuna, što je porast od 27,5 posto u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ukupni prihodi u iznosu od 182,7 milijuna kuna za 4,2 posto su veći od ostvarenja prethodne godine.

KRAŠ GRUPA: RAST DOBITI OD 103 POSTO Kraš Grupa u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 202,3 milijuna kuna, što je za 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit prije oporezivanja od 3,6 milijuna kuna predstavlja rast od 103 posto prema istom razdoblju lani, dok je neto dobit dosegnula 2,7 milijuna kuna ili 171 posto više, podaci su iz financijskog izvješća. U ukupnim prihodima, prihodi od prodaje iznosili su 199,5 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu od 99,5 milijuna kuna.

HPB: MANJA NETO DOBIT Hrvatska poštanska banka ostvarila je u prvom tromjesečju neto dobit od 4,9 milijuna kuna, što je 89,1 posto manje nego u istom razdoblju lani “primarno zbog neplaniranih troškova rezerviranja za izloženost prema grupaciji Agrokor, koji su snažno skočili, za 72,3 posto. Navodi se i kako operativna dobit iznosi 79 milijuna kuna, što je 4,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine uslijed izostanka jednokratnih efekata od transakcija prodaje vrijednosnih papira.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA PRVO TROMJESEČJE

ENT: NETO DOBIT 19,9 MILIJUNA KUNA

TELE2: PRIHODI VEĆI OSAM POSTO

ATLANTIC GRUPA: RAST DOBITI

Ericsson Nikola Tesla u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovao je s neto dobiti od 19,9 milijuna kuna, što je 29,4 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u kompaniji to tumače nepovoljnom regulativom u području poticanja razvojno-istraživačkih aktivnosti. Prihodi od prodaje Ericsson Nikole Tesle u prvom su kvartalu dosegnuli 360,4 milijuna kuna, što je devet posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Ukupni prihodi telekom tvrtke Tele2 Hrvatska u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosili su 279 milijuna kuna što je povećanje od osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prihodi od usluga krajnjih korisnika mobilnih usluga porasli su za dva posto, zahvaljujući povećanju baze korisnika i jediničnom prihodu po korisniku, kaže se u priopćenju Tele2.

Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2017. godine ostvarila značajan rast profitabilnosti.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije iznosi 108,9 milijuna kuna i veća je za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa porasla za 15,4 posto na 52,3 milijuna kuna. Ostvareni ukupni prihod od prodaje iznosi 1,1 milijardu kuna, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja pad od 2,9 posto.

HT: RAST PRIHODA I DOBITI

INA GRUPA: NETO DOBIT 199 MILIJUNA KUNA

Hrvatski Telekom u prvom je tromjesečju ostvario 1,82 milijarde kuna ukupnih prihoda, što je 8,7 posto više nego godinu prije, dok je neto dobit porasla za 9,5 posto, na 149 milijuna kuna. Konsolidacija Crnogorskog Telekoma u siječnju ove godine pozitivno je utjecala na rezultate HT-a. Ukupni prihodi u prva tri mjeseca 2017. porasli su za 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznose 1,82 milijarde kuna.

Ina Grupa postigla je snažan rezultat u prvom tromjesečju 2017. godine. EBITDA iznosi 607 milijuna kuna, što je za 495 posto više u usporedbi s razinom iz prvog tromjesečja 2016., dok je neto dobit iznosila 199 milijuna kuna. Vanjsko okruženje, što se uglavnom odnosi na oporavak cijena Brenta, glavni je pokretač pozitivne promjene u profitu.

Ukupna kapitalna ulaganja iznose 209 milijuna kuna.

BADEL 1862: DOBIT OD ŠEST MILIJUNA KUNA Badel 1862 u prvom je ovogodišnjem tromjesečju poslovao s dobiti od 6,02 milijuna kuna, što je za 37.000 kuna ili 0,6 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Poslovni prihodi Badela 1862 bili su 51,4 milijuna kuna, odnosno šest posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je operativna dobit te kompanije za proizvodnju alkoholnih pića iznosila 2,8 milijuna kuna.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

SVIJET FINANCIJA SAVJET HRVATSKE NARODNE BANKE

VISOKA OTPORNOST BANKOVNOG SUSTAVA NA RIZIKE Bankovni sustav je i dalje robustan te je sposoban podnijeti snažniju materijalizaciju rizika, pa tako i slučaj znatnog otpisa plasmana banaka prema Agrokoru

S

avjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na svojoj prošlotjednoj sjednici najnovija novčana i gospodarska kretanja, usvojio Projekciju monetarne politike za razdoblje od 2017. do 2020. godine, kao i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016. godine te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz središnje banke.

Početak 2017. obilježio je nastavak gospodarskog rasta koji je bio podjednakog intenziteta kao krajem prošle godine.

U prva tri mjeseca ove godine dodatno je smanjena stopa nezaposlenosti, a porasle su zaposlenost i bruto plaće u odnosu na prethodno tromjesečje. U ožujku su se potrošačke cijene povećale na mjesečnoj razini za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini inflacija usporila, čemu su najviše pridonijele cijene energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda.

HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, pri čemu se likvidnost domaćeg financijskog sustava u travnju zadržala na visokoj razini. U prvom tromjesečju 2017. nastavljen je blagi oporavak plasmana kreditnih institucija domaćim sektorima uz izraženiji rast kreditiranja stanovništva. Neto inozemni dug se tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca blago povećao. Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku potvrdilo je snažnu fiskalnu konsolidaciju ostvarenu u 2016. godini, a dostupni podaci upućuju na to da su se povoljna fiskalna ostvarenja nastavila i na početku 2017. godine.

RAST KUNSKIH DEPOZITA Savjet HNB-a razmotrio je i analizu glavnih rizika za financijsku stabilnost. Unatoč nastavku gospodarskog rasta, kao i nastavku dobrih drugih makroekonomskih pokazatelja, strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije dijela rizika vezanih uz koncern Agrokor.

No uspješnim restrukturiranjem koncerna, s obzirom na udio njegova duga u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu, smanjio bi se teret kamata koje plaćaju hrvatska poduzeća, a time i novčani odljev iz zemlje. Osim toga, kvalitetno restrukturiranje i otvaranje poduzeća iz koncerna prema vanjskim tržištima moglo bi povećati profitabilnost i izvoz u srednjem roku te dovesti do rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete.

Otpornost bankovnog sustava na rizike je na visokoj razini zahvaljujući u prvom redu visokim kapitalnim zahtjevima i drugim mjerama koje je HNB pravovremeno uvodio u proteklom razdoblju. Sustav je i dalje robustan te je - usprkos rizicima koji proizlaze iz visoke izloženosti sektoru države i visoke koncentracije izloženosti - sposoban podnijeti snažniju materijalizaciju rizika, pa tako i slučaj znatnog otpisa plasmana banaka prema Agrokoru. Savjet HNB-a ukazao je i na rizike potaknute promjenom u strukturi depozita: zbog dugog razdoblja niskih kamatnih stopa porastao je iznos kunskih depozita položenih na transakcijske račune na vrlo kratke rokove. Takva promjena valutne strukture poduprla je rast kunskog kreditiranja, ali je ujedno povećala izloženost bankovnog sustava riziku likvidnosti i kamatnom riziku.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

VEĆI PRIHODI VIKTORA LENCA

Neto dobit nakon oporezivanja tvrtke Viktor Lenac u tri mjeseca ove godine iznosila je 6,2 milijuna kuna za razliku od istog razdoblja prošle godine u kojem je tvrtka zabilježila neto gubitak.

Pozitivni trendovi očekuju se i do kraja godine što bi trebalo uslijediti značajnije većim prihodima i dobiti nego prošle godine. Inače, u prvom ovogodišnjem kvartalu u tom jednom od najvećih hrvatskih remontnih brodogradilišta odrađeno je 17 standardnih remontnih poslova, a ujedno je započeto osam novih projekata.

IZVOZ POVEĆAN 20,6 POSTO U dva mjeseca ove godine hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je za 20,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je istodobno robni uvoz povećan za 10,7 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), time su korigirane prve procjene o rastu izvoza u prva dva mjeseca ove godine na godišnjoj razini za 19,12 posto, a uvoza za 7,4 posto.

Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u dva mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 15,64 milijarde kuna, a uvezla je robe za 23,6 milijardi kuna.

Skromno trgovanje na novčanom tržištu Prosječan dnevni višak likvidnosti početkom ovoga razdoblja iznosio je nešto više od 13 milijardi kuna. U srijedu je, isplatom redovnih mirovina, u sustav vraćena dodatna likvidnost. To je pridonijelo daljnjem smanjenju potražnje za kratkoročnim pozajmicama, dok je istodobno ponuda bila preobilna, a trgovanje sudionika vrlo skromno. Navedene okolnosti utjecale su na rezultat redovite obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke održane u ponedjeljak budući da je, kao i na prethodnoj aukciji, izostao interes banaka za dodatnom kunskom likvidnošću koja se nudila uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,3 posto. U utorak Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je planirana 23. svibnja. Kako je kamatna stopa i dalje vrlo povoljna, realno je očekivati da će prinosi na trezorske zapise ostati

na sadašnjoj razini. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje već dulje vrijeme ne uzrokuje nikakva događanja na novčanom tržištu zbog preobilnog viška kuna u sustavu. Sudionici bez ikakvih problema održavaju potrebne razine svojih računa. I dalje smo u razdoblju povoljnog trgovanja kratkoročnim pozajmicama u kojem se potencijalni korisnici mogu zadužiti uz vrlo povoljne uvjete.

Budući da depozitne institucije uglavnom imaju višak likvidnosti, malo je potencijalnih korisnika koji imaju potrebu za dodatnom likvidnošću.

Iako je u ovome razdoblju godine naglasak na intenzivnijoj pripremi za turističku sezonu, veliki viškovi likvidnosti neutraliziraju eventualnu povremenu promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Jednako je i u ostalim segmentima [Jelena Drinković] novčanog tržišta.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

u%

500

1,0

400

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

0

2. 5. - 5. 5. 2016.

8. 5. - 12. 5. 2016.

0,0 8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

pon.

12.5.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema euru Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,31 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) srednji tečaj eura potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,421052 kune. Hrvatska je valuta na tjednoj razini ojačala i prema švicar-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,046618

CAD kanadski dolar

4,980906

EUR

skom franku za 1,43 posto. Srednji tečaj švicarskog franka potkraj prošlog tjedna na tečajnici HNB-a iznosio je 6,775979 kuna. Prema kuni ojačao je američki dolar i to za 0,45 posto te dosegnuo 6,825839 kuna.

7,46 7,45

USD

6,84 6,83

CHF

7,00 6,95

7,44

6,82

6,90

7,43

6,81

6,85

7,42

6,80

6,80

7,41

6,79

6,75

JPY japanski jen (100) 6,005545 CHF švicarski franak

6,775979

GBP britanska funta

8,779193

USD američki dolar

6,825839

EUR euro Izvor: HNB

7,421052 primjena od 13.5.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA HEP NAJAVLJUJE NOVI NATJEČAJ

Na burze utječe slabija potrošnja Amerikanaca Na većini svjetskih burzi cijene dionica su pale potkraj prošlog tjedna. Tako je u petak na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 0,6 posto, a cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji su pale od 0,4 do 0,8 posto. Cijene dionica su pale i na američkom Wall Streetu i to zato što je ulagače zabrinula slabija potrošnja Amerikanaca. Naime, kvartalni poslovni rezultati u nekim trgovačkim lancima poput Macy’sa i Kohl’sa, ukazali su na pad prodaje.

Zbog toga su ulagači nestrpljivo čekali statističke podatke o stanju u trgovini na malo u travnju u Americi. Naime, ti bi podaci mogli pokazati gdje Amerikanci troše manje – u tradicionalnim trgovinama, putem e-trgovina ili su samo smanjili opću potrošnju. Osim slabije potrošnje građana, ulagače je zabrinula i politička situacija, posebice nakon što je američki predsjednik Donald Trump otpustio direktora FBI-a Jamesa Comeyja. No, s druge pak strane, dobra je vijest to što cijena nafte ponovno raste na svim tržištima. Na europskim burzama, cijene dionica su porasle potkraj prošlog tjedna.

7400

21400

FTSE 100 21300

7360

21200

7340

21100

7320

21000

7300

20900

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

6150

NASDAQ

5400

6130

5395

6120

5390

6110

5385

6100

5380

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

12780

DAX

CAC40

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

20300

12760

NIKKEI 225

12740

20100

12720

20000

12700

19900

12680

19800

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

datum

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A

11.05. 129,31940

0,0986

1,35

AZ - A

11.05. 130,34780

0,1665

1,43

Erste Plavi - A

11.05. 128,61150

-0,0484

0,20

PBZ CO - A

11.05. 131,93230

0,0728

0,85

Raiffeisen OMF - A 11.05. 126,46810

0,0629

2,10

kategorija B MIREX B

11.05. 233,18500

0,1459

-0,18

AZ - B

11.05. 233,47810

0,2128

-0,74

Erste Plavi - B

11.05. 243,45510

0,1694

0,48

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

11.05.

217,18430

0,1217

-0,43

0,10%

Raiffeisen OMF - B 11.05. 236,84630

0,0634

0,32

0,05%

kategorija C MIREX C

11.05. 118,68900

0,0844

0,50

AZ - C

11.05. 115,63870

0,0875

0,49

-0,05%

Erste Plavi - C

11.05. 118,74230

0,0659

0,25

-0,10%

PBZ CO - C

11.05.

118,17870

0,1066

0,15

Raiffeisen OMF - C 11.05. 122,44430

0,0784

0,79

0,00%

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

11.05. 228,13080

0,1460

0,67

0,0%

AZ Profit

11.05. 255,69480

0,0353

-3,42

0,1% -0,1%

Croatia osiguranje 11.05. 157,07550

0,0867

-0,74

-0,2%

AZ Benefit

11.05. 246,87870

0,1029

-0,15

-0,3%

Erste Plavi Expert

11.05. 206,16480

0,1025

0,08

Erste Plavi Protect 11.05. 193,97500

0,0686

-0,15

-0,4% 11.4.

18.4.

26.4.

3.5.

11.5.

VIŠE ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI

20200

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 233,1850 bodova i bila 0,09 posto viša nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 129,3194 boda. Njegova vrijednost također je zabilježila rast, i to za 0,02 posto. Mirex C potkraj prošlog tjedna zabilježio je neznatni pad od 0,007 posto na 118,6890 bodova.

8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 12.5.

5405

6140

MIROVINSKI FONDOVI

Porasla vrijednost Mirexa

Dow Jones

7380

Hrvatska elektroprivreda (HEP) namjerava do kraja ove godine provesti natječaj za izgradnju novog kombi kogeneracijskog plinskog postrojenja Elektrane-toplane (KKE EL-TO) Zagreb.

Početak gradnje očekuje se sredinom 2018., uz planirani rok izgradnje od tri godine. Investicijska vrijednost tog projekta iznosi 150 milijuna eura.

U hrvatskoj industriji potkraj ožujka bilo je registrirano 0,4 posto više zaposlenih nego prethodnog mjeseca, dok je na godišnjoj razini njihov broj povećan za 0,7 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ujedno je povećana ukupna proizvodnost rada za 1,4 posto. Inače, ožujak je treći mjesec od sredine 2015. godine otkako je u hrvatskoj industriji zabilježeno blago povećanje broja zaposlenih, nakon što se skoro devet godina gotovo neprekidno bilježio trend smanjivanja na godišnjoj razini. Na toj se razini pad broja zaposlenih, prema podacima iz ranije objavljenih statističkih izvješća DZS-a, gotovo neprekidno bilježio još od studenoga 2007. godine.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

RAST KREDITA ZA INVESTICIJE Krediti poduzećima namijenjeni za investicije u ožujku su dosegnuli 31,1 milijardu kuna, što je 122 milijuna ili 0,4 posto više nego u veljači.

Ujedno su porasli krediti za obrtna sredstva.

Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva iznosili su potkraj ožujka 33,9 milijardi kuna, što je 309 milijuna više nego u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini ti krediti su pali za 2,9 milijardi kuna ili 7,8 posto, dok su krediti za investicije stagnirali. Ukupni krediti za obrtna sredstva kao i krediti za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima pokraj ožujka iznosili su 65 milijardi kuna.

UZLET PRIHODA I DOBITI INGRE

Operativna dobit Ingre prije poreza i kamata (EBIT) u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 10 milijuna kuna, za razliku od prethodnog razdoblja u kojem je zabilježen gubitak prije kamata i poreza u iznosu od milijun kuna.

Ukupni prihodi porasli su za 47 posto u odnosu na prvi kvartal 2016. godine te iznose 47 milijuna kuna. Prihodi od prodaje Ingra Grupe u prvom tromjesečju iznosili su 25 milijuna kuna.

Crobexi najniži od rujna 2016.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna bili nešto aktivniji nego u tjednu ranije, iako je promet općenito oslabio otkada je blokirano trgovanje Agrokorovim izdanjima.

Redovni dionički promet je uvećan za tek 8,3 milijuna kuna na 31,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 22,8 milijuna kuna prometa, to jest 72 posto od ukupnog redovnog prometa.

Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kre-

tale su se u rasponu od -8,44 do +3,57 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je 14 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, zabilježili su pad i spustili se na razine najniže od rujna 2016. Crobex je sa 1.904,50 bodova prošli tjedan pao za 1,01 posto na 1.885,15 bodova. Crobex10 je umanjen za 0,68 posto i tjedan je zaključio na 1.117,03 boda. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -6,20 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt ZAGREBAČKA BURZA do +0,76 posto koliko je uvećan CROTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE BEXnutris. Obveznički indeksi su UKUPAN TJEDNI PROMET: 68.445.083,15 kn tjedan zaključili rastom, pa je tako TJEDNI DIONIČKI PROMET: 31.709.718,61 kn CROBIS je porastao za 0,28 posto, a index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBIStr za 0,36 posto.

CROBEX 1.885,1700 -1,01% Najtrgovaniji je Hrvatski Telekom s CROBEX10 1.117,0300 -0,68% prometom od 7,7 milijuna kuna, a ciCROBIS 108,9175 +0,28% jena njegovih dionica pala je za 3,01 CROBIStr 159,8092 +0,36% posto na 171 kunu. Atlantic Grupa je tijekom tjedna ostvarila promet od 4,8 Top 10 tjedna zadnja milijuna kuna, od čega se 2,6 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna odnosi na blok, a ostatak na re-3,01% 171,00 7.731.864,30 HT d.d. dovni promet. Cijena dionice Atlantica 0,00% 780,00 4.795.047,02 Atlantic grupa d.d. nije se promijenila, tako da je tjedan -2,49% 40,33 2.692.878,76 Valamar Riviera d.d. zaključila na 780 kuna. Izdanjem Va0,00% 347,00 2.062.452,29 Podravka d.d. lamar Riviere trgovalo se u iznosu od +3,06% 470,00 1.724.787,92 Adris grupa d.d. - povl.

2,7 milijuna kuna, a bilježi pad cijene -8,44% 20,60 1.598.842,70 Dalekovod d.d. +3,57% 174,00 1.290.934,89 za 2,49 posto na 40,33 kune.

AD plastik d.d.

-2,10% 41,00 1.270.267,65 Đuro Đaković holding d.d.

Porast cijene dionice bilježe tri od 10 +1,85% 550,00 1.185.250,00 Koestlin d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna -0,75% 794,00 1.063.325,74 Končar - EI d.d. je AD Plastik s rastom cijene od 3,57 posto na 174 kune i prometom od 1,3 10 dionica tjedna zadnja milijuna kuna. Povlaštenim dionicama promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Adris Grupe cijena je uvećana za 3,06 +9,38% 3.555,00 7.110,00 Jadransko osiguranje d.d. posto na 470 kuna, a njima je protrgo+8,80% 36,95 13.120,70 Kutjevo d.d. van iznos od 1,7 milijuna kuna. Koes+7,54% 23,40 6.615,32 Proficio d.d. tlin je zabilježio porast od 1,85 posto +5,56% 9,50 6.165,50 ZAIF Proprius d.d. na cijenu od 550 kuna i ostvario pro+5,26% 3.000,00 673.893,79 Ina d.d. met od 1,2 milijuna kuna. +4,51% 470,29 229.662,25 Kraš d.d. +4,45% 6.165,00 18.495,00 ACI d.d.

Dva su izdanja tjedan zaključila bez +3,57% 174,00 1.290.934,89 AD plastik d.d. promjene cijene - Atlantic Grupa i +3,06% 470,00 1.724.787,92 Adris grupa d.d. - povl.

Podravka. Cjenovni pad bilježi pet +2,38% 297,00 151.748,75 Maistra d.d. izdanja. Najveći minus upisao je Dalekovod, cijena njegove dionice uma10 dionica tjedna zadnja njena je za 8,44 posto na 20,60 kuna, promet s najvećim padom cijene promjena cijena a njegov tjedni promet iznosi 1,6 mi-30,00% 196,00 196,00 Olympia Vodice d.d. lijuna kuna. Slijede HT (-3,01 posto) i -29,91% 4.205,46 4.205,46 Croatia osiguranje d.d. - povl.

Valamar Riviera (-2,49 posto).

-28,39% 31,50 34.874,38 Hidroelektra niskogradnja d.d.

Viadukt d.d.

Puljanka d.d.

Tehnika d.d.

Hoteli Makarska d.d.

HPB d.d.

Magma d.d.

Viro tvornica šećera d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

-22,27%

69,96

431.143,38

-18,11%

6,60

6.055,33

-14,10%

515,27

240.004,54

-12,28%

250,00

25.000,00

-12,04%

510,14

97.611,64

-11,11%

0,40

8.444,25

-10,71%

350,00

19.950,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PAD NETO DOBITI ATLANTSKE PLOVIDBE

Dobar tjedan za dioničke fondove Među 82 otvorena investicijska fonda protekli tjedan su prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 69 fondova, palo ih je 10, a tri fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Osam fondova poraslo je više od jedan posto, a jedan fond bilježi pad veći od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sva su mjesta zauzeli dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,73 posto do -1,51 posto. Od 26 dioničkih fondova porasla su 23 fonda. Najveći rast bilježi KD BRIC, za 2,73 posto, čime je i dobitnik tjedna. ZB BRIC+ je tijekom tjedna porastao za 2,61 posto, a OTP Meridian 20 za 1,59 posto. Pad su

zabilježili samo fondovi pod upravljanjem društva Alta Skladi. Od sedam posebnih fondova poraslo ih je šest, a Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedan bez postotne promjene. Raiffeisen Harmonic predvodi dobitnike s rastom od 0,78 posto. Od 16 mješovitih fondova porast ih bilježi 13. Prvi među dobitnicima je HPB Global s uvećanjem cijene udjela od 0,62 posto. Od 14 obvezničkih fondova porast ih je zabilježilo 13.

Fondove s porastom vrijednosti predvodi InterCapital Bond (+0,31 posto). Rast vrijednosti je zabilježilo 14 od 19 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash i HPB Euronovčani bilježe tje[Iva Skorin] dan bez postotne promjene.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 4.5.2017. do 11.5.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,3378 Addiko Growth € 12,2802 ZB trend $ 172,1655 KD Prvi izbor kn 15,4115 ZB euroaktiv € 149,5866 Capital Breeder kn 101,4182 KD Europa € 132,1441 PBZ Equity fond € 11,9645 HPB Dionički kn 116,2238 Erste Adriatic Equity € 92,0721 Neta Global Developed kn 87,4454 ZB aktiv kn 118,2528 InterCapital SEE Equity € 111,3755 Platinum Global Opportunity $ 15,8273 KD Nova Europa kn 5,9840 OTP indeksni kn 45,2098 Platinum Blue Chip € 112,3152 Neta Frontier kn 499,6833 OTP Meridian 20 € 102,0550 A1 kn 90,9300 Alpen.Special Opportunity kn 161,1226 Neta New Europe kn 59,3760 KD BRIC € 86,8108 KD Energija kn 8,7171 ZB BRIC+ € 106,2210 Allianz Equity € 168,0817 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,2200 Raiffeisen Harmonic € 107,8400 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 106,3582 ZB Future 2030 € 106,0818 ZB Future 2040 € 106,1586 ZB Future 2055 € 106,6271 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,7335 PBZ Global fond € 15,5557 Addiko Balanced € 13,9353 KD Balanced kn 134,2151 HPB Global kn 104,8720 OTP uravnoteženi € 15,8113 Allianz Portfolio kn 166,2031

tjedna promjena [%]

0,18 0,12 0,06 0,24 0,69 0,31 1,51 1,11 0,82 0,13 -0,43 0,39 1,27 0,29 0,60 0,34 0,69 0,98 1,59 0,12 -0,41 -1,51 2,73 1,58 2,61 1,05 0,22 0,78 0,00 0,34 0,45 0,51 0,51 0,58 0,12 0,30 -0,66 0,62 -0,06 0,04

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 102,7687 PBZ Conservative 10 fond € 113,9648 You Invest Active € 103,4986 You Invest Balanced € 103,8599 You Invest Solid € 103,9895 InterCapital Smart € 102,7767 PBZ Flexible 30 fond € 103,7692 OTP Absolute € 97,2002 InterCapital Income Plus € 102,2392 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,3634 Addiko Conservative € 14,7355 Raiffeisen Bonds € 177,9800 PBZ Bond fond € 132,6700 InterCapital Bond € 216,0281 HPB Obveznički € 161,7502 Neta Emerging Bond kn 84,1626 Erste Adriatic Bond € 120,3977 Raiffeisen Classic € 106,6800 PBZ Short term bond fond kn 102,3771 PBZ Dollar Bond fond $ 104,3186 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,5811 Erste Local Short Term Bond kn 100,0369 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0892 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4799 ZB plus kn 175,9229 ZB europlus € 150,7425 PBZ Euro Novčani € 135,4804 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7878 Addiko Cash kn 152,5888 PBZ Dollar fond $ 132,9609 HPB Novčani kn 143,9457 OTP novčani fond kn 133,3552 InterCapital Money kn 130,4558 Locusta Cash kn 1369,9305 Allianz Cash kn 118,5869 Erste Euro-Money € 116,1505 Auctor Cash kn 111,4590 Raiffeisen euroCash € 106,0300 HPB Euronovčani € 106,4538 Neta MultiCash kn 107,1838 OTP euro novčani € 102,1046

0,21 0,23 0,17 0,04 -0,02 0,15 0,14 0,57 0,42

naziv(fond)

valuta

0,21 0,29 0,16 0,21 0,31 0,30 0,05 0,26 0,17 0,03 0,05 0,05 -0,01 0,07 0,00 0,00 0,00 -0,61 0,00 0,00 0,04 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,01 0,01 0,01 0,00 -0,01 0,00

Grupa Atlantska plovidba ostvarila je u prvom ovogodišnjem tromjesečju neto dobit od 2,8 milijuna kuna. U istom prošlogodišnjem razdoblju ta je tvrtka zabilježila neto dobit u visini od 20,9 milijuna kuna.

Tvrtka je tijekom izvještajnog razdoblja ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 103,1 milijun kuna što je 34,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2016. To je posljedica prodaje Hotela Lapad u prvom kvartalu prošle godine.

PORASLE PROIZVOĐAČKE CIJENE Cijene proizvoda hrvatske industrije u travnju su porasle 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Time je četvrti mjesec zaredom nastavljen njihov rast na godišnjoj razini, nakon 43 uzastopna mjeseca u kojima se bilježio njihov pad, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u travnju su na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak, bile više za 0,7 posto. Isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u travnju, u odnosu na ožujak, bile više za 0,4 posto.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Velimir Srića

Sve tajne kreativnosti Algoritam

Panoptikum je centar za socijalnu skrb maloljetnih prijestupnika u koji stiže Anais Hendricks. Njezina krvlju umrljana suknja i pretučena policajka u komi dokazi su navodnog zločina kojega se ona ne može prisjetiti. Rođena u psihijatrijskoj bolnici, udomljavana i od malena izložena nasilju, ona nema previše razloga vjerovati sustavu, odraslima i skrbnicima. U domu upoznaje ostale štićenike pa djeca, prerano uvučena u vrtlog droge, nasilja, prostitucije i zločina razvijaju odnose koji su, iako manjkavi, ipak nalik onim obiteljskim…

Varužan Vosganjan

Knjiga šapata Sandorf

Neki ljudi vide stvari kakve jesu i pitaju se zašto. Ja vidim stvari kakve nisu nikada bile i pitam se, zašto ne, rekao je Picasso. Oduvijek smo okruženi s te dvije vrste ljudi. Jedni se čude, a drugi stvaraju čuđenje. Ova je knjiga napisana o tim drugima i za te druge.

Njih zovu buntovnicima, neprilagođenima, čudacima..., a najveći im je grijeh što svijet oko sebe gledaju drukčijim očima. I ne možemo ih ignorirati. Jer oni izumljuju, zamišljaju, sanjaju, inoviraju, kreiraju, maštaju... I dok u njima mnogi vide ludost, ova knjiga istražuje njihovu genijalnost.

Jenni Fagan

Panoptikum Hena COM

U Armenskoj ulici u rumunjskom Focşaniju 50-ih Varužan odrasta u parama kave od svježe isprženih zrna, među mirisima smočnice bake Armenuhi i među abecedarima i fotografijama djeda Garabeta. Armenski starci iz autorova djetinjstva pripovijedaju o užasima pokušavajući se osloboditi svojih trauma, ali i trauma čitavog 20. stoljeća.

Priče o genocidu iz 1915., o konvojima izgnanika u Krugovima smrti, u pustinji Deirez-Zor, o Armencima na putu u egzil, u ovom su romanu ispripovijedane na uznemirujući i veličanstven način.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Saverio Gaeta

Fatima - cijela istina Verbum

U ovome romanu likovi su metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge određene su im svojstvima elemenata koje predstavljaju. Vatroslav Pero Horvat (vodik - špijun) doznao je da je nestala Sunčica Davorka Završnik (helij - kemičarka znanstvenica) s kojom je kozmički povezan jer je helij nastao mutacijom vodika, kozmički najstarijeg elementa. Takvim povezanostima ne mogu umaknuti ni ostali likovi. Periodni sustav elemenata je književna mapa, no ujedno i krvna slika kozmosa kroz koju se čita uloga svakog lika-elementa.

Tanya Dimitrova

365 dana(s) – Dnevnik za postizanje osobnih ciljeva Školska knjiga

Iako nema vjernika koji nije čuo za Gospu Fatimsku i Gospina ukazanja trojici malih pastira u Portugalu, ipak samo mali broj ljudi zna što se točno dogodilo u Fatimi, koje su bile Gospine riječi, i o čemu je točno riječ u fatimskoj tajni. Još je više nepoznanica o tome je li fatimska tajna doista do kraja obznanjena i dovršena ili se proroštva iz Fatime odnose na vrijeme u kojem živimo i neposrednu budućnost koja je pred nama. O svemu tome u ovoj knjizi sustavno progovara ugledni vatikanist Saverio Gaeta.

Jasna Horvat

Atanor Naklada Ljevak

Autorica ovog priručnika za samopomoć je bugarska veleposlanica u Hrvatskoj, a osmislila ga je kao vodič za dostizanje životnih ciljeva koji je namijenjen svakome tko poželi “uživati u procesu rasta”. Knjiga je nastala na temelju materijala koje autorica prikuplja već 20 godina. Pokrenula ju je misao da nakon tečaja ili pročitane knjige o samopomoći ostajemo sami i uglavnom nas svakodnevica odvuče od ciljeva. Zato je Tanya Dimitrova osmislila vodič koji će čitatelja motivirati i poticati ga na promjene iz dana u dan.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Plastični proizvodi Preplam, Jakovlje, www.preplam.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastike. Kontakt: Josip Brdarević, josip.brdarevic@preplam.hr, +385 12499149, +385 989212095.

SMD i THT lemljenje Euromass, Pula, www.euromass.hr. Tvrtka daje usluge lemljenja (asembliranja) u SMD i THT tehnologiji. Proizvodi i prodaje uređaje za naplatu, čitače kovanica i čitače novčanica.

Kontakt: Lorenzo Putigna, info@euromass.hr, +385 52397337, +385 992123567.

Brodovi Brodograđevna industrija Split, Split, www. brodosplit.hr. Tvrtka je hrvatsko brodogradilište s dugogodišnjom tradicijom i iskustvom dizajna te gradnje različitih vrsta brodova značajnih u svojoj klasi. Kontakt: Teuta Duletić,teuta. duletic@divgroup.eu, +385 21392202, +385 992747717.

Nakit Kletuš, Zagreb, www.kletus.hr. Tvrtka zlatarna Kletuš se bavi dizajniranjem i izradom nakita. Posjeduje laboratorij za analizu dragog kamenja kao i rafinaciju plemenitih metala, koristeći najmodernije tehnologije. Klijenti mogu pronaći veliku kolekciju zlatnog i srebrnog nakita s ugrađenim brilijantima i drugim dragim kamenima. Imaju GIA, RAPNet certifikate te su vlasnici nekoliko ISO standarda.

Proizvodi: zlatni i srebrni nakit - vjenčane prstene, zaručničke prstene, naušnice, privjeske, ogrlice s imenom, gravirani i personalizirani nakit. Usluge: izrada, veleprodaja i maloprodaja nakita, izrada nakita laserom, 3D mode-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Boje, lakovi i ličilački materijal

Hrvatska pošta nabavlja boje, lakove i ličilački materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Zastave

Grad Zagreb nabavlja zastave Republike Hrvatske. Procijenjena vrijednost je 350.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Održavanje fontana

Grad Zagreb nabavlja radove na održavanju fontana u Ulici Hrvatske bratske zajedni-

liranje i printanje, analiza dragog kamenja i rafinacija plemenitih metala. Kontakt: Danijel Kletuš, info@kletus.hr, +385 48280804, +385 98358413.

Alati za tlačni lijev TEH-CUT, Velika Gorica, www.teh-cut.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom alata za tlačni lijev aluminija, specijalnih strojnih dijelova i naprava. Kontakt: Barbara Vlašić, barbara.vlasic@ teh-cut.hr, +385 13440952, +385 912410958.

Uređaji za hlađenje i točenje pića Oprema-uređaji, Ludbreg, www.oprema-uređaji.hr. Tvrtka proizvodi uređaje za hlađenje i točenje pića te nudi globalna rješenja već više od 40 godina. Kontakt: Domagoj Cvetko, dcvetko@oprema-uredjaji.com, +385 42819181.

Proizvodi iz obojenih metala Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda iz obojenih metala na bazi bakra u Republici Hrvatskoj. Poduzeće je osnovano prije 60 godina i do danas se pozicioniralo kao proizvođač kvalitetnih i visokovrijednih proizvoda i materijala, zahvaljujući vlastitom kemijskom i mehaničkom laboratoriju. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi u poduzeću je 2002. godine certificirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi.

Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Marko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr, +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32.

ce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Klima-uređaji

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore nabavlja klima-uređaje. Rok dostave ponuda je 30. svibnja.

Računala

Hrvatska pošta nabavlja računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda 29. svibnja.

Cvjetni aražmani

Distrikt Brčko nabavlja cvjetne aražmane. Rok dostave ponuda je 25. svibnja.

Oprema za vatrogasce

REGIJA Piće

Hotelska grupa Budvanska rivijera nabavlja pića. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 561.500 eura. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Ministarstvo sigurnosti BiH nabavlja opremu za vatrogasce. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE I POSLOVNI PROSTORI

Kuća, ukupne površine 722,92 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,38 milijuna kuna, nalazi se Gričkoj 5 u Sesvetama u Zagrebu, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, Zagrebačka 22, soba broj 500/V. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Zgrada, ukupne površine 704 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 498.000 kuna, nalazi se u ulici Vrapčanska draga 17 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 2.107,61 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 360.000 kuna, nalazi se u Mariji Bistrici u Krapinskozagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 19. svbinja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj II (soba 103/I.). Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 86,38 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 511.000 kuna, nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja 2 u Đakovu, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr.F. Tuđmana 2, soba broj 11. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 3927 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna, nalazi se u naselju Palančani u Općini Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 19. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, soba broj 4/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 53,55 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 680.898 kuna, nalazi se u Hercegovačkoj 108 u Splitu, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51/ II. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 174 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,19 milijuna kuna, nalazi se u naselju Blato, Općina Blato u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi 19. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Zgrada stalne službe u Korčuli, Put Sv. Nikole. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 989,07 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,79 milijuna kuna, nalazi se u naselju Šemovci, Općina Virje u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba broj 18/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

je trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, ukupne površine 43,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 899.718 kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 205/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvi-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

Stan, ukupne površine 79,08 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 42.906 kuna, nalazi se u Puli, u Ulici Velog Jože 16, prodaje se na dražbi 22. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 16. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 54 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,27 milijuna kuna, nalazi se na otoku Visu, prodaje se na dražbi 22. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 59/III. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilfikerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen.

Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Tehničke usluge Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Bern, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Monbijoustraße 11, Postfach, Bern 3001, Switzerland, Verena Jordi, ewb-beschaffungen@ewb.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=965407.

natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, Francuska, https://mycloud.coe.int/index. php/s/LjI8Ph01PJb1ZVP. Uklanjanje mulja

Općina Vaksdal, Norveška, traži usluge uklanjanja mulja. Natječaj je otvoren do 15. lipnja, a prijave na norveškom ili engleskom se predaju na: Vaksdal kommune 961 821 967, Konsul Jebsensgt. 16, Dalekvam 5722, Norway, Svein Ove Hesjedal, svein.ove.hesjedal@vaksdal. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Company/CompanyInformation/Index/3724.

IT usluge Završni građevinski radovi Hochbauamt, Zürich, Švicarska, traži izvođača završnih građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Hochbauamt, Baubereich 3, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Suisse, Thorsten Nölle, thorsten.noelle@bd.zh.ch.

Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen.

Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=962627.

Europska komisija traži nabavu usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a prijave na engleskom i francuskom jeziku se primaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés, BP 7, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe. int. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za

Usluge na području sigurnosti Ministarstvo financija Republike Makedonije traži nabavu sigurnosnih usluga. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na: Ministry of FinancePublic Revenue Office, Kuzman Josifovski Pitu Boulevard Skopje, Makedonija, marina.joleska@ujp.gov.mk. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://bjn.gov.mk.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

U DUBROVNIKU OTVOREN HOTEL EXCELSIOR

VRAĆEN NOSTALGIČNI BELLEZZA SJAJ

Kako kažu u Jadranskim luksuznim hotelima, svaki dio hotela osmišljen je kao svojevrsni revival zlatnog doba Hotela Excelsior, jednog od simbola Dubrovnika piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

N

a samo pet minuta šetnje od srednjovjekovnih dubrovačkih gradskih zidina nalazi se kultni Hotel Excelsior koji je nakon višemjesečne obnove i rekonstrukcije soba i apartmana nedavno primio svoje prve goste, dok se svečano otvorenje planira 26. lipnja. Tvrtka Jadranski luksuzni hoteli (JLH) u tu je obnovu uložila pola milijuna kuna po sobi, što predstavlja prvu značajniju investiciju u taj hotel, još od njegove posljednje obnove 2008. godine. Tako je samo u smještajne jedinice uloženo oko 88,5 milijuna kuna. Investicijom, koja je uključila temeljite izmjene u svih 158 soba i 19 apartmana te dijelu unutrašnjosti hotela, kreiran je sofisticirani hotel suvremenog, nenametljivog dizajna koji naglašava povijesne elemente i arhitekturu ranog 20. stoljeća. Sve

svaki dio hotela osmišljen je kao svojevrsni revival zlatnog doba Hotela Excelsior, jednog od simbola Dubrovnika.

NASTAVAK UVOĐENJA HRVATSKOG DIZAJNA Redizajnom je potpuno preuređen i prostor recepcije, dok je cjelokupni prostor oko nje funkcionalno povezan sa smještajnim dijelom hotela. Osim toga, kompletno su izmijenjeni Abakus piano bar i terasa čime su doživjeli potpunu transformaciju te vratili Hotelu Excelsior nostalgični bellezza sjaj i eleganciju. Osim postojećih restorana Salin i Prora, novost u gastronomskoj ponudi hotela je dining restoran Sensus, smješten pored Abakus piano bara u kojem će se nuditi suvremena interpretacija mediteranskih jela pod ravnanjem glavnog

U OBNOVU JE ULOŽENO POLA MILIJUNA KUNA PO SOBI, ŠTO JE PRVA ZNAČAJNIJA INVESTICIJU U TAJ HOTEL JOŠ OD 2008.

GODINE smještajne jedinice nalaze se u dvije cjeline Villi Odak iz 1913. godini i suvremenijem dijelu The Tower. Pažljiva obnova originalnog dijela hotela Ville Odak zadržala je aristokratske detalje dizajna zgrade, dok je njena unutrašnjost sada suvremenije uređena.

U svojoj dugogodišnjoj povijesti u Hotelu Excelsior odsjedali su brojni uglednici i poznati gosti poput kraljice Elizabete II., Elizabeth Taylor, Sophije Loren, Sir Rogera Moorea, Orsona Wellesa, britanske premijerke Margaret Thatcher... Svi su oni, baš kao i mnogi posjetitelji koji samo dođu popiti kavu na terasu Excelsiora, uživali u pogledu na dubrovačke zidine i plavo more. Stoga ne čudi da je taj hotel prerastao u svojevrsnu instituciju, poznatu ne samo u Dubrovniku nego i u cijeloj Hrvatskoj.

Kako kažu u Jadranskim luksuznim hotelima,

chefa kuhinje Petra Obada. U projektu obnove hotela bio je angažiran hrvatski arhitektonski studio BF, u suradnji sa studiom Franić Šekoranja. To je nastavak uvođenja hrvatskog dizajna i produkta u investicije hotelske kompanije Jadranski luksuzni hoteli, a taj spoj hrvatskog proizvoda i visoke kvalitete usluge po međunarodnim standardima pozitivno utječe na konkurentnost hrvatskog turizma.

15. svibnja 2017. | broj 3978 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

ZG WINE&FOOD I MEĐUNARODNI FESTIVAL PJENUŠAVIH VINA ZAGREB BUBBLES

SAMO NEK JE MJEHURASTO Osim najboljih domaćih pjenušavih vina predstavit će se i neki od najboljih stranih pjenušaca koji su dostupni na hrvatskom tržištu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

eliki specijalizirani međunarodni festival pjenušavih vina Zagreb Bubbles održat će se prvi put u Zagrebu i to 3. lipnja u Galeriji Klovićevi dvori. Između stotinjak izlagača posjetiteljima će se osim najboljih domaćih pjenušavih vina predstaviti i neki od najboljih stranih pjenušaca koji su dostupni na hrvatskom tržištu, uključujući i petnaestak šampanjskih kuća. “S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji više od 140 registriranih proizvođača pjenušavih vina, a u trgovinama je dostupno više od 500 raznih domaćih i stranih etiketa pjenušaca, riječ je o jednom od najbrže rastućih segmenata vinske industrije”, naglasili su Dražen Lazić i Dean Radinović, organizatori festivala Zagreb Bubbles.

Dodali su kako je cilj tog festivala uspostaviti što kvalitetnije poslovne kontakte vinara i posjetitelja, primjerice vlasnika restorana i barova, sommeliera, distributera, predstavnika trgovačkih lanaca, ali i kupaca. U danima koji prethode samom festivalu održat će se i nekoliko vinskih radionica, među kojima se ističu radionice s plešivičkim pjenušcima na kojima će sudjelovati neki od najboljih vinara. Jedna takva radionica održat će se 1. lipnja u restoranu Apetit City te vinska večera s vinarijom Antinori.

U PONUDI VINA IZ ARHIVSKE BERBE Da se sve ne zadrži samo na pjenušavim vinima, u petak 2. lipnja u Klovićevim dvorima će se održati Fine Wine Tasting na kojem će gosti moći kušati selekciju vina u izboru organizatora od oko 150 vrhunskih domaćih i stranih etiketa dostupnih na hrvatskom tržištu, uključujući i neke arhivske berbe i raritete. Za tu večer neće se prodavati klasične ula-

znice već tvrtka Entrio uvodi inovativni elektronski bezgotovinski sustav naplate Glownet, kroz koji će posjetitelji po kuponskom principu plaćati vina koja kušaju, i to u mjeri od 0,05 litara.

Uz Zagreb Bubbles, na platou Gradec će se od 26. svibnja do 11. lipnja održavati tzv. restoranski festival ZG Wine&Food na kojem će gostima svoju ugostiteljsku ponudu predstaviti sedam vodećih gradskih restorana koje će pratiti neki od najboljih hrvatskih vinara. Svake večeri organizirat će se i bogati glazbeni program uz brojne koncerte i nastupe DJ-a na festivalskoj pozornici s otvorenim pogledom na grad i zagrebačku katedralu.

Festival ZG Wine&Food podupiru Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatska gospodarska komora.

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3978 | 15. svibnja 2017.

NA ZG WINE&FOOD SVOJU ĆE UGOSTITELJSKU PONUDU PREDSTAVITI SEDAM VODEĆIH GRADSKIH RESTORANA

Član Uprave – glavni direktor “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik dipl.oecc. Damir Lasan, donio je, dana 02.svibnja 2017. godine Odluku temeljem koje objavljuje

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE NEOBVEZUJUĆIH PONUDA ZA KUPNJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1.

Raspisuje se javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju građevinskog zemljišta označenog kao čest.br. 3475/1 k.o. Šibenik u naravi vinarija i dvor te skladište i poslužno zemljište. sve na adresi Ulica Velimira Škorpika br.2, 22000 Šibenik.

2.

Navedeno građevinsko zemljište je površine 22.060 metara četvornih i u potpunosti je infrastrukturno opremljeno.

3.

Početna cijena jest 445 EUR po metru četvornom ili 9.816.700,00 EUR.

4.

Postupak prodaje provest će se u dvije faze:

a)

Prikupljanjem neobvezujućih ponuda Zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine molimo dostaviti neobvezujuće ponude.Pravo podnošenja ponuda imaju sve fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju zakonom utvrđene uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske.

Ponuda se dostavlja od 08. svibnja do 25. srpnja 2017. godine na adresu „Vinoplod-Vinarija“d.d. Šibenik, Velimira Škorpika 2, 22000 Šibenik s naznakom „neobvezujuća ponuda“.Pitanja vezana uz osnovne informacije o nekretnini mogu se uputiti na mail: info@vinoplod-vinarija.hr najkasnije do 18. srpnja 2017.godine, a odgovori će biti otposlani u roku od jednog dana od dana zaprimanja pitanja. Član Uprave – glavni direktor ne mora odabrati niti jednu od podnesenih neobvezujućih ponuda ukoliko procijeni da one nisu u interesu „Vinoplod-Vinarije“d.d. Šibenik.

Neobvezujuća ponuda mora sadržavati: - Ime i prezime, odnosno naziv, OIB te dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja - Dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva( za strane osobe) - Ponudu za kupnju navedene nekretnine s iznosom kupovnine - Dokaze o financijskim i gospodarskim sposobnostima ponuditelja: BON 1, BON 2, BON PLUS, ne starije od sedam dana Samo kompletne i u roku dostavljene neobvezujuće ponude, ako je prethodno opisano biti će predmet razmatranja. b)

Obvezujuće ponude Po završetku prikupljanja neobvezujućih ponuda, ukoliko Član Uprave – glavni direktor odabere neke od neobvezujućih ponuda za kupnju, biti će upućeni pozivi za izradu obvezujuće ponude s podacima i uputama o postupku i načinu, te datumu dostave obvezujuće ponude.

“Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik ovaj javni poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda oglašava slijedom namjere preseljenja proizvodnog pogona na novu lokaciju.

Ukoliko dođe do sklapanja ugovora o kupnji odnosno prodaji predmetne nekretnine kupac bi trebao od dana uplate kupovnine do dana ulaska u posjed predmetne nekretnine odobriti „VinoplodVinariji“d.d. poček u trajanju od 22 mjeseca koliko je od strane struke procijenjeno vrijeme potrebno za preseljenje proizvodnog pogona „Vinoplod-Vinarije“d.d. na novu lokaciju.

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE

ZAKLJUČCI 18. MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA O KVALITETI KVALITETA KAO STRATEGIJA Vodice, Hrvatska, 22.-24.3.2017.

18. međunarodni simpozij o kvaliteti u organizaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete (HDMK) održan je od 22. do 24.3.2017. godine u Vodicama pod nazivom Kvaliteta kao strategija. Na simpoziju je sudjelovalo oko 120 sudionika iz Hrvatske i ino1.

Hrvatska je u proteklih dvadeset i pet godina imala različite koncepte (strategije) razvoja: 1) pretvorbu i privatizaciju; 2) pristupanje euroatlantskim integracijama; 3) štednju na svim razinama; 4) financiranje projekata iz fondova EU. Ovi koncepti nisu ostvarili temeljni cilj, povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Na globalnoj ljestvici konkurentnosti, Hrvatska je u razdoblju 2004. do 2016. godine prosječno na 70. mjestu od 132 do 144 zemlje svijeta.

2.

Hrvatskoj nedostaje opća strategija razvoja iz koje bi proizašle sektorske strategije te strategije na razini lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, kao i strategije gospodarskih subjekata i drugih organizacija.

3.

Indeks korupcije za 2015. godinu pokazuje da je korupcija zahvatila cijeli svijet. Norma ISO 37001:2016 – Sustav upravljanja antikorupcijom, može pomoći u toj borbi, pa se preporuča Vladi da donese Uredbu o obavezi izgradnje sustava upravljanja antikorupcijom, uz obaveznu dodatnu edukaciju menadžmenta i svih zaposlenih.

www.hdmk.hr

4.

5.

6.

zemstva i to iz: Bosne i Hercegovine, Češke, Finske, Italije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva. Nakon prezentiranih 36 znanstvenih i stručnih radova i održanih rasprava, Upravni odbor HDMK formulirao je zaključke simpozija:

U svrhu razvoja hrvatskoga gospodarstva nude se različiti koncepti: demografska obnova, dovođenje turista iz dalekih zemalja, regionalizacija, reforma javne uprave, očuvanje okoliša, kurikularna reforma, jačanje sigurnosno-obavještajne zajednice i dr. Međutim nedostaje zajednički nazivnik, kohezioni faktor kompatibilan sa svim navedenim konceptima, nedostaje strategija koja bi odredila jedinstven smjer ka povećanju konkurentnosti gospodarstva. Sudionici simpozija nude kvalitetu kao strategiju.

Kvaliteta kao strategija je koncept koji može Hrvatsku kvalitetnije pozicionirati na međunarodnom gospodarskom i političkom planu. Radi se o konceptu koji može mobilizirati sveukupni potencijal društva. Da bi to bilo moguće, potrebno je kvalitetu prihvatiti kao poslovnu filozofiju, kao svakodnevno praktično djelovanje, kao način života.

Mjerilo uspješnosti kvalitete kao strategije je stupanj konkurentnosti gospodarstva. Kvaliteta treba biti ispred profita. Kvaliteta je uzrok, a profit, rast BDP-a, plaće, radna mjesta, investicije, logična su posljedica.

E-mail: info@hdmk.hr

tajnik@hdmk.hr

7.

Kvalitete ne košta ništa jer pozitivni učinci koji nastaju materijalizacijom kvalitete kao strategije daleko premašuju ulaganja u kvalitetu.

8.

Za proklamaciju i oživotvorenje kvalitete kao strategije na svim razinama u Hrvatskoj nužno je: 1) donijeti političku odluku i 2) uključiti institucije koje predstavljaju najviši znanstveni autoritet, a to su sveučilišta i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te plansko uključivanje organizacija koje se programski bave kvalitetom.

9.

U Hrvatskoj postoji potencijal od pedeset i više, kompetentnih za kvalitetu, doktora znanosti koji se bave kvalitetom i drugim sustavima upravljanja, uz svoje temeljne struke.

10. Prihvaćanje kvalitete kao strategije najznačajnija je strukturna reforma. Odgovornost za kvalitetu je ne prenosiva.

Zagreb: 4.4.2017.

Upravni odbor HDMK

predsjednik@hdmk.hr

OIB 52439382255