Pv 3967

| viroexpo | idu poticaji | novi put do biomase | financije |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

27. veljače 2017., godina LXIII, broj 3967

proizvodnja kozmetike u hrvatskoj

Mirisna čistoća za EU i svijet Za dobre rezultate ove izvozne djelatnosti zaslužni su proizvođači sapuna i deterdženata intervju

Vedrana Miholić CROZ

analiza europske komisije

Hrvatska i dalje pod monitoringom

110 godina sardine iz postira

Zaokružen proces od mora do stola

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Graditeljstvo

40. međunarodni sajam građenja i opremanja

Interklima 24. međunarodni sajam grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda & obnovljivih izvora energije

Tjedni gospodarski TV magazin

9. međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opreme

12. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine

4. - 7. 4. 2017.

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge

privredni vjesnik

www.zv.hr

Kontakt: zv.graditeljstvo@zgh.hr zv.interklima@zgh.hr zv.emat@zgh.hr zv.interprotex@zgh.hr

Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom životnom stilu!

Rezervirajte na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 00 012 6 5 / 1 0 : l e t besplatnI magazin koji kupci dobivaju na više mjesta - prigodom kupnje u odabranim prodavaonicama, benzinskim postajama, hotelima, kafićima i restoranima te fitness centrima kao i svi čitatelji privrednog vjesnika.

sadržaj

3967 / 27. veljače 2017.

Analiza Europske komisije

18

6

Proizvođači kozmetike uglavnom su orijentirani na izvoz

Hrvatska i dalje pod monitoringom Hrvatska je u skupini zemalja koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže

Tržište kapitala u 2017.

8

Žigman: Nemamo jasnu strategiju privatizacije Što pokazuje lista za privatizaciju stotinu tvrtki iz portfelja Centra za restrukturiranje i prodaju?

aktualno 10

EIB će sudjelovati u financiranju LNG terminala U Hrvatskoj je 2016. Europska investicijska banka odobrila zajmove vrijedne 530 milijuna eura

12

Vedrana Miholić, CROZ ICT sektor je motor kreativnosti

intervju

s markova trga

34

16

Sjednica hrvatske vlade u Sisku Za infrastrukturne projekte 250 milijuna kuna

pv analiza

Zaokružen proces od mora do stola

18

12 Vedrana Miholić

Lush prvi po prihodima U proizvodnji toaletno-kozmetičkih preparata u 2015. godini poslovao je 71 poduzetnik, a njih 62 posto ostvarilo je dobit

sajmovi 22

IDEX 2017.: Šansa za hrvatsku vojnu industriju

24

Nautika, Hotel&Gastroteh i Vinovita u Zagrebu

26

Viroexpo u Virovitici okupio 600 izlagača

priča s razlogom 34

110 godina postirske Sardine Sardina se okreće i turističkom sektoru

64

Cedevita u visokom društvu Coca-Cola je novi lider među brendovima u Adria regiji, “smijenila” je Milku na vodećoj poziciji

top brendovi u regiji

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Dorijan Rajković

dobri projekti trebaju podršku Važna je politička podrška jer bez nje nema kontinuiteta koji je potreban za gospodarsku stabilnost i razvoj

N

Dorijan Rajković, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

a domaćoj političkoj sceni intenzivirala se rasprava o projektima energetske obnove zgrada, koja s većim ili manjim žarom traje već par godina. Hrvatska kao odgovorna članica EU-a mora promicati projekte koji imaju pozitivan učinak, ne samo na kvalitetu života već i okoliš te cijelo gospodarstvo. Važna je politička podrška jer bez nje nema kontinuiteta koji je potreban za gospodarsku stabilnost i razvoj. A da se na EU razini dugoročno razmišlja pokazuju i rasprave i planovi za energetsku učinkovitost do 2050. godine koji su upravo u tijeku.

Takva politika između ostalog daje dugoročnu perspektivu i sigurnost poslovnim subjektima da će u budućnosti postojati tržište za njihove energetski učinkovite proizvode i usluge.

Samim time će se stvarati nove poslovne prilike, otvarati nove, specijalizirane tvrtke, te povećati zaposlenost. Stoga je dužnost vodećih političkih struktura u Hrvatskoj osigurati da se takvi projekti provode bez nepotrebnih zastoja, kao što je to do sada bio slučaj.

Kod projekata energetske obnove vrlo je važno osigurati povoljno financiranje. Naime, bez subvencioniranja države ili EU-a u početnom periodu neće se pokrenuti investicijski ciklus i cijeli sektor. Iako su iskustva nekih EU zemalja pokazala da se za jedan euro uložen u takve projekte u sustav vraća pet eura, strategija se ne može zasnivati samo na poticajima nego i na zainteresiranosti svih dionika. Važno je naglasiti da se prilikom energetske obnove ne mijenjaju samo prozori ili fasada, već je to prilika da se zgrada dubinski obnovi. To znači da se uz pomoć struke zgrada integralno sagleda i definiraju sve potrebne mjere da ona prijeđe u čim viši energetski razred, npr. A razred što označava potrošnju energije manju od 25 kWh po kvadratu godišnje. Ilustracije radi, najveći broj zgrada u Hrvatskoj u prosjeku troši 10 puta više, 250 kWh po kvadratu.

Koristi od energetske obnove su itekako primjetne i nisu samo financijskog karaktera; boravak u takvim zgradama je ugodniji. I klima je u unutrašnjosti ugodnija pa je manji broj bolovanja, životni vijek objekta je produžen, smanjuje se negativni utjecaj na okoliš

4 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

zbog manjih emisija CO2. U Hrvatskoj već postoji kritična masa projekata kojima se to lako može dokazati, primjerice, energetski obnovljene višestambene zgrade u Rijeci ili Labinu, bolnice u Karlovcu i Splitu, škole u Međimurju i Slavoniji. Svakako bismo te dobre primjere trebali isticati kao motivaciju drugima da se što prije odluče za takve projekte. Praksa je pokazala da se prvo obnavlja ona zgrada koja u svom susjedstvu ima već neku obnovljenu zgradu - jer ipak susjed kod nas više vjeruje susjedu nego institucijama ili tvrtkama.

Projekti energetske obnove otvaraju priliku za novo zapošljavanje u građevinskom sektoru, posebno u tvrtkama koje se bave izvođe-

pored tolikih fasada koje vape za obnovom, samo nekoliko učenika se školuje za fasadera njem radova. S obzirom na fluktuaciju radnika, ali i napredak tehnologije, potrebno je osigurati obrazovanje i prekvalifikaciju radnika i nezaposlenih. Pored tolikih fasada koje vape za obnovom, porazan je podatak da se trenutno u Hrvatskoj samo nekoliko učenika školuje za zanimanje fasadera. Stoga je HUPFAS, između ostalih, odlučio aktivno sudjelovati u projektu Croskills koji je financiran iz EU sredstava i kojim će se stvoriti platforma za obrazovanje odraslih u zanimanjima vezanim za energetsku učinkovitost. Nerijetko se učenici školuju za jedno zanimanje, ali spletom okolnosti završe na drugom gdje moraju vještine usvajati u hodu. Mnogi smatraju kako je s obrazovanjem o energetskoj učinkovitosti važno krenuti što ranije, te već od vrtićkih dana djecu senzibilizirati za temu racionalnog korištenja energije.

Na taj način će se u srednjim školama povećati interes učenika za ta strukovna zanimanja.

BROJKE, BROJKE

Prirodno kretanje stanovništva

4.204.000 broj stanovnika u Hrvatskoj

28,6

54.205

prosječna starost majke pri prvom porodu

(48,7% muškaraca i 51,3% žena)

6010

1,4

godina

razvedenih brakova (prosječno trajanje razvedenih brakova je 14,5 godina) Izvor: DZS, podaci za 2015. godinu

umrli

razvedena braka na 1000 stanovnika

37.503 živorođeni (51,7% muške i 48,3% ženske djece)

19.834

4,7

sklopljena braka, što je više za 1,7% nego u 2014.

sklopljenih brakova na 1000 stanovnika

79 brakova

1040

nije dočekalo 1. godišnjicu braka

razvoda

nakon 25 i više godina braka

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Analiza Europske komisije

Hrvatska i dalje pod monitoringom Hrvatska je u skupini s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

Hrvatske su slabosti povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

E

uropska komisija objavila je prošli tjedan svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama koji uključuje ocjenu preostalih neravnoteža. Hrvatska je u skupini s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Hrvatske su slabosti povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta. Komisija ističe kako se dug privatnog sektora smanjuje, a u 2016. počeo se

6 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

smanjivati i udio duga opće države, no rizici za održivost još nisu u potpunosti otklonjeni. Općenito stabilan financijski sektor temelj je kontinuirane makrofinancijske stabilnosti, a Komisija je primijetila da se i udjel loših zajmova počeo smanjivati, ali je on i dalje visok. I dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti. EK je istaknuo kako je do danas provedeno tek nekoliko obećanja u pogledu politika iznesenih u Nacionalnom programu reformi za 2016. godinu.

Ministar prihvaća zamjerke EK

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako prihvaća zamjerke EK, dodajući da su postojali objektivni razlozi zbog kojih su neke reforme odgođene. Prema njegovim riječima, logično je da Europska komisija naglasak stavlja na javne financije i područja koja su najveći proračunski potrošači.

EK ističe kako se u Hrvatskoj dug privatnog sektora smanjuje, a u 2016. počeo se smanjivati i udio duga opće države “U izvješću je Hrvatska prepoznata kao zemlja s određenim makroekonomskim neravnotežama u kojoj je ambiciozni program strukturnih reformi prošle godine bio započet, ali je odgođen zbog prijevremenih izbora.

Vrlo smo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno te smo proveli poreznu reformu, a trenutačno radimo na programu reformi za ovu godinu”, rekao je Marić, ne otkrivajući koje bi to nove reforme trebale biti te je istaknuo da bi Hrvatska na proljeće ipak mogla izaći i iz procedure prekomjernog deficita.

“Konačni sud o proceduri prekomjernog deficita znat ćemo na proljeće. U travnju moramo poslati naše podatke Eurostatu i Europskoj komisiji, tako da odluku očekujem tijekom svibnja. Mislim da imamo snažne argumente s obzirom na to da smo postigli uistinu dobre rezultate na području javnih financija jer ne samo da smo ispunili preporuke EK - čiji je ciljani deficit bio 2,6 posto BDP-a u 2016., a mi smo unutar dva posto nego smo i prvi put uspjeli smanjiti javni dug”, rekao je ministar financija uz konstataciju da će izlazak iz procedure prekomjernog deficita prepoznati i kreditne rejting agencije.

Restrukturirati rashodovnu stranu proračuna

Ekonomski analitičar Damir Novotny, osvrćući se na prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje je Komisija primijetila u Hrvatskoj, smatra kako prvo treba restrukturirati rashodovnu stranu proračuna, odnosno socijalni i mirovinski sektor koji dugoročno

nisu održivi. “Ni socijalni sektor, ni mirovinski, niti zdravstveni ne mogu stalno kreirati manjkove. Ti se manjkovi akumuliraju i zbog toga se stvaraju velike neravnoteže, i unutarnje i vanjske. Drugi važan aspekt su investicije jer ako ne bude strukturnih reformi, neće biti ni investicija. A vidimo da se bez investicija na dugi rok ne mogu održati stope rasta koje bismo željeli, od tri ili četiri posto”, rekao je Novotny te istaknuo kako investicije moraju biti u privatnom sektoru, ali i da privatni sektor ne može doći do potrebnih sredstava ako postoje sve ove neravnoteže u javnom sektoru.

Nadzor ovisan o stupnju i prirodi neravnoteža

Europska je komisija u studenome prošle godine započela dubinska preispitivanja za 13 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u njima makroekonomske neravnoteže te ocijenilo njihov razmjer. Od tih 13 zemalja, najnovija analiza pokazuje da ih šest bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, šest ih ima makroekonomske neravnoteže - Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska, dok je za Finsku ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža. Hrvatska te ostalih 11 koje imaju makroekonomskih neravnoteža bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža.

“U proteklih 12 mjeseci mnoge su zemlje EU-a ostvarile dodatni, ali još uvijek nedostatan napredak u rješavanju svojih ključnih ekonomskih izazova. U današnjem okruženju prepunom neizvjesnosti jasno je jedno: ti se izazovi mogu nadići samo odlučnim djelovanjem sadašnjih i budućih vlada”, naglasio je povjerenik EK Pierre Moscovici, nadležan za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu.

Analiza koju je predstavila Europska komisija po državama članicama pokazuje da je u većini država članica EU-a gospodarski oporavak pridonio smanjenju stopa nezaposlenosti, iako su one još uvijek veće nego u razdoblju prije krize. Neka izvješća sadrže detaljne analize koje pokazuju da je smanjen veliki deficit tekućeg računa te da pada udio duga privatnog sektora te javnog i vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu. I dalje, međutim, postoje mnogi rizici: ograničena prilagodba velikog suficita tekućeg računa tek je započela, dok veliki iznosi loših kredita negativno utječu na financijski sektor u pojedinim državama članicama.

Vrlo smo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno te smo proveli poreznu reformu, a trenutačno radimo na programu reformi za ovu godinu.

Zdravko Marić, ministar financija

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 7

AKTUALNO Tržište kapitala u 2017.

Žigman: Nemamo jasnu strategiju privatizacije Lista za privatizaciju stotinu tvrtki iz portfelja Centra za restrukturiranje i prodaju na prvu ostavlja bez daha, no kad se detaljnije prouči popis vidljivo je da se radi o manjinskim paketima vlasničkog udjela piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

L Dok državi na naplatu dolaze velike obveze, vlast još nije dovoljno duboko

zakoračila u privatizaciju državnih poduzeća iako bi njihova prodaja mogla smanjiti pritisak na proračun.

Ante Žigman, viši savjetnik u Uredu guvernera HNB-a

ista za privatizaciju stotinu tvrtki iz portfelja Centra za restrukturiranje i prodaju, koja bi se trebala odraditi do kraja godine te utjecaj privatizacije na hrvatsko gospodarstvo, bile su glavne su teme konferencije Tržište kapitala u 2017. godini održane prošli tjedan u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta te Platinum Investa.

Lista od stotinu tvrtki koje čeka privatizacija na prvu ostavlja bez daha, no kad se detaljnije prouči popis vidljivo je da se radi o o manjinskim paketima vlasničkog udjela, od kojih su neki već ranije nuđeni na prodaju, ali nisu pobudili interes ulagača.

Dio udjela trebao bi se prodavati i putem Zagrebačke burze, među njima je 19,8 posto udjela Hotela Medena, 3,87 posto Medora Hotela i 3,31 posto Hotela Živogošće. Popis za privatizaciju i nije baš impresionirao predsjednicu Uprave Zagrebačke burze Ivanu Gažić, koja smatra da iako je riječ o vrlo malim udjelima, za neke od njih bi se mogli naći kupci. S druge strane, ona također smatra da hrvatsko tržište kapitala neće imati neki veći utjecaj i koristi od te prodaje. “Ta lista nije ništa novo, nešto što već nismo imali prilike vidjeti, ali moram istaknuti da smo spremni za to. Kapaciteti na Burzi postoje te svaku želju države da se aktivno uključi na tržište kapitala mi možemo odraditi”, ustvrdila je Ivana Gažić, napominjući kako još nije kasno da tržište kapitala postane strateški projekt države te da oni mogu bez ikakvih problema odraditi sve što bi bilo vezano uz privatizaciju HEP-a, ako do njega dođe.

Plan privatizacije kao probni balon

Za višeg savjetnika u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke u području fiskalne 8 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

politike Antu Žigmana, Vlada je u privatizaciju krenula neambiciozno, te je podsjetio da se u proračunu za ovu godinu od prodaje nefinancijske imovine planira uprihoditi tek 560 milijuna kuna što je manje nego 2015. godine.

Svaku želju države da se aktivno uključi na tržište kapitala mi možemo odraditi, ustvrdila je Ivana Gažić “Možda Vlada nije imala vremena za pripremu, ali iznosi o kojima sada razgovaramo svakako su mali. Sve ovo do sada su samo probni baloni, jer još uvijek nemamo jasnu strategiju kad je u pitanju privatizacija”, ocijenio je Žigman ističući kako Hrvatska ove godine izlazi iz procedure prekomjernog deficita te da jedan od glavnih zadataka i dalje ostaje smanjenje javnog duga. “Bilo bi pozitivno kada bi se taj dug sa sadašnjih oko 80 posto godišnje smanjivao za jednu dvadesetinu, odnosno za 2,5 posto udjela u BDPu”, smatra Žigman podsjetivši da svaki veći napor za povećanje prihoda od privatizacije znači manji pritisak na zaduživanje, a ove godine se država treba zadužiti za više od 40 milijardi kuna.

“Dok državi na naplatu dolaze velike obveze, vlast još nije dovoljno duboko zakoračila u

privatizaciju državnih poduzeća iako bi njihova prodaja mogla smanjiti pritisak na proračun”, naglasio je Žigman, napomenuvši kako bi pri eventualnoj privatizaciji HEP-a kuna zbog visokog priljeva kapitala mogla aprecirati, no da će HNB učiniti sve kako ne bi nastupili poremećaji na tržištu.

Predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić smatra da u Hrvatskoj ima dosta materijala za privatizaciju te da bi ih najviše zanimala privatizacija Hrvatskih autocesta. “Ako država želi ići u tom smjeru, sada je pravi trenutak jer se može postići jako dobra cijena. HAC nam je zanimljiv jer je to veliki i nerizični ‘kolač’, a nas posebno zanima ono što je manje rizično”, rekao je Vlaić te istaknuo kako se problem javlja jer se u javnosti o toj privatizaciji govori negativno, kao da će prodajom netko odnijeti autoceste iz Hrvatske. Vlaić je također podsjetio da fondovi trenutačno najviše ulažu u hrvatske državne obveznice.

Hrvatsko tržište kapitala je atraktivno

Član Nadzornog odbora Platinum Investa i predstojnik Katedre za financije na ZŠEMu Denis Alajbeg, analizirajući hrvatsko tržište dionica, podsjetio je kako je Crobex od početka 2016. godine porastao za 40 posto, što je velika satisfakcija za sve investitore koji su te dobre vijesti čekali svih recesijskih godina, no u prognoze onoga što nas očekuje u ovoj godini nije se želio upuštati.

“Ako se gospodarski rast nastavi, možemo očekivati da će u iduće dvije godine naša poduzeća rasti po stopama iznad tri do četiri posto. Hrvatsko tržište dionica fundamentalno trenutačno izgleda atraktivno, ali u slučaju globalnog medvjeđeg tržišta teško će izbjeći kolateralnu štetu”, istaknuo je Alajbeg podsjetivši kako se medvjeđe tržište uglavnom javlja zbog recesije ili visokih valuacija.

U Hrvatskoj ima dosta “materijala” za privatizaciju, a nas bi najviše zanimao HAC, smatra Vlaić “Recesija se za sada ne čini vjerojatnom u neposrednoj budućnosti jer su krivulje prinosa normalnog oblika i ne pokazuju znakove izravnanja ili preokretanja”, rekao je Alajbeg, no dodao je i kako su valuacije iz povijesne prespektive visoke, pogotovo na američkom tržištu, gdje su trenutačno i opravdane niskim kamatama. “Kombinacija visokih valuacija i novog ciklusa podizanja kamatnih stopa prije ili kasnije ‘slomit će’ bikovsko tržište, čak i ako ne bude recesije”, smatra Alajbeg.

Ako se gospodarski rast nastavi, možemo očekivati da će u iduće dvije godine naša poduzeća rasti po stopama iznad tri do četiri posto.

Denis Alajbeg, član NO-a Platinum Investa i predstojnik Katedre za financije na ZŠEM-u

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Rezime prošlogodišnjeg rada Europske investicijske

EIB će sudjelovati u financiranju LNG terminala

Tijekom 2016. godine Europska investicijska banka odobrila je zajmove vrijedne 530 milijuna eura, a Europski investicijski fond realizirao poslove u iznosu od 16 milijuna eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U Protekla godina bila je uspješna za EIB u Hrvatskoj, ugovoreni krediti bilježe porast od 50 posto u odnosu na 2015.

U predstojećim godinama usredotočit ćemo se na olakšavanje ulaska privatnog kapitala i provedbu projekata koji sa sobom nose više rizike.

Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a

2016. godini Europska investicijska banka Hrvatskoj je odobrila nove zajmove vrijedne 530 miijuna eura, a Europski investicijski fond, koji zajedno s EIB-om tvori Grupaciju EIB, realizirao je poslove u iznosu od 16 milijuna eura. Riječ je o projektima posvećenim smanjivanju razlika u razvijenosti regija, jačanju konkurentnosti gospodarstva te poboljšanju životnog standarda i kvalitete življenja građana.

“Protekla godina bila je uspješna za EIB u Hrvatskoj, ugovoreni krediti bilježe porast od 50 posto u odnosu na 2015. U predstojećim godinama usredotočit ćemo se na olakšavanje ulaska privatnog kapitala i provedbu projekata koji sa sobom nose više rizike”, rekao je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco prošloga tjedna na predstavljanju prošlogodišnjih učinaka rada Europske investicijske banke u Republici Hrvatskoj.

Scannapieco je također istaknuo kako će u fokusu EIB-a u Hrvatskoj i ove godine biti sektor malog i srednjeg poduzetništva te projekti iz područja energetike i infrastrukture, među kojima je i projekt izgradnje LNG terminala.

“Financijska struktura za LNG se još treba usuglasiti. Vidjet ćemo u kojem dijelu i na koji način možemo sudjelovati u toj financijskoj konstrukciji, ali ćemo sigurno sudjelovati”, rekao je Scannapieco, potvrdivši da se to odnosi na financiranje iznad odobrenih 102 milijuna eura za projekt LNG-a. Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe nedavno je odobrio 102 milijuna eura za gradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku.

Projekt je trenutno u postupku konačnog odabira strateških ulagača te provedbe obvezujuće faze postupka za zakup kapaciteta terminala, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 363 milijuna eura. EIB bi se tako nakon zračnih luka u Dubrovniku i Zagrebu, desetak

10 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

vodoopskrbnih projekata u Hrvatskoj, mosta Svilaj te pruge Dugo Selo-Križevci uključio u financiranje još jednog velikog infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj.

Ugovorena financiranja

Prošle je godine u okviru Plana ulaganja za Europu EIB u Hrvatskoj ugovorio prvi posao osiguran jamstvom Europskog fonda za strateška ulaganja. Riječ je o jamstvu u iznosu od 50 milijuna eura, danom HBOR-u ne bi li se u

Glavne aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj odnosile su se na podupiranje malih i srednjih tvrtki te zapošljavanje mladih budućnosti osigurala nova sredstva za srednje kapitalizirana poduzeća i druge prioritetne projekte u Hrvatskoj. Posao je strukturiran kao instrument zasnovan na podjeli rizika kako bi se pokrilo do 50 posto kreditnog rizika poveznog s portfeljem postojećih neotplaćenih zajmova u bilanci HBOR-a, a HBOR će u budućnosti moći odobravati nove kredite srednje kapitaliziranim poduzećima i drugim prihvatljivim nositeljima projekta, i to u vrijednosti do 100 milijuna eura.

U okviru Plana ulaganja za Europu, EIB je u Hrvatskoj ugovorio prvi posao osiguran jamstvom Europskog fonda za strateška ulaganja.

Riječ je o jamstvu u iznosu od 50 milijuna eura, danom Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, da bi se u budućnosti osigurala nova sredstva

banke u Hrvatskoj za srednje kapitalizirana poduzeća i druge prioritetne projekte. Posao je strukturiran kao instrument zasnovan na podjeli rizika kako bi se pokrilo do 50 posto kreditnog rizika poveznog s portfeljem postojećih neotplaćenih zajmova u bilanci HBOR-a. S pomoću sredstava koja mu se stave na raspolaganje zahvaljujući ovom jamstvu, HBOR će u budućnosti moći odobravati nove kredite srednje kapitaliziranim poduzećima i drugim prihvatljivim nositeljima projekta, i to u vrijednosti do 100 milijuna eura.

Predloženi jamstveni instrument zamišljen je kako bi se HBOR-u kao financijskom posredniku olakšalo odobravanje novih kredita srednje kapitaliziranim poduzećima.

Inicijativa za mlade

EIB je u 2016. nastavio podupirati mala i srednja poduzeća kao i zapošljavanje mladih, što je bio stup njegove aktivnosti u Hrvatskoj, pri čemu je s HBOR-om ugovorio dva nova kredita u ukupnom iznosu od 400 milijuna eura, a radi potpore projektima domaćih malih i srednjih poduzeća i srednje kapitaliziranih poduzeća.

Jedan od tih novih kredita dio je EIB-ove Inicijative za zapošljavanje mladih, u okviru koje EIB i HBOR pružaju dodatnu potporu krajnjim korisnicima, ukoliko ovi mogu dokazati da njihovi investicijski projekti koji se financiraju iz ovog instrumenta pridonose otvaranju radnih mjesta za mlade. Osim toga, EIB je odobrio zajam od

40 milijuna eura Privrednoj banci Zagreb, a na isti iznos ga je ugovorio i s Raiffeisenbankom Austria, sve kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup srednjoročnim i dugoročnim sredstvima pod povoljnim financijskim uvjetima.

Na predstavljanju rezultata rada EIB-a u 2016. spomenuto je i kako je Grupacija EIB dala snažan doprinos europskom rastu, te je u 2016. ugovorila projekte vrijedne 83,8 milijardi eura kojima se podupiru ulaganja u ukupnom iznosu od 280 milijardi eura. U europskom kontekstu imali su, dapače, rekordno financiranje malog i srednjeg poduzetništva - u iznosu većem od 33 milijarde eura.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU VEDRANA MIHOLIĆ, SUVLASNICA I DIREKTORICA PRODAJE tvr

ICT sektor je motor kreativnosti Osim zaista dobrih stručnjaka i tvrtki s bogatim iskustvom, mislim da postoji i velika doza kreativnosti, što dokazuje hrvatska start-up scena i manje tvrtke koje su u poslovnom smislu eksplodirale u zadnjih nekoliko godina. Tako da vjerujem da možemo puno izvoziti u različitim segmentima informatike piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

više od god

10

posluje CROZ

više od

200

djelatnika zaposleno u tom poduzeću

u više od

500

projekata u oko 15 zemalja sudjelovao CROZ

C

ROZ je IT tvrtka usmjerena na pružanje usluga financijskom i javnom sektoru te drugim većim informatičkim sustavima. Glavna područja specijalizacije su joj izgradnja kompleksnih sustava “po mjeri”, testiranje (metodologija, alati i provedba testova), IBM tehnologija (sistemska i aplikacijska integracija), mainframe usluge te Managed Services (upravljanje i održavanje sistemske infrastrukture).

Od male tvrtke sa samo nekoliko ljudi, CROZ je u više od 10 godina poslovanja narastao u poduzeće koje zapošljava više od 200 djelatnika. Samostalno i kao partner drugih IT tvrtki, CROZ je u tome razdoblju sudjelovao u više od 500 projekata u petnaestak zemalja.

Stoga, kaže nam Vedrana Miholić, suvlasnica i direktorica prodaje u CROZ-u, tvrtka već ima podružnice u nekoliko zemalja u regiji, te u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, a posluje u Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama te na Bliskom istoku.

Posebice je zanimljivo istaknuti kako se CROZ nekoliko puta našao na Deloitteovoj listi 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi. Osim toga, u veljači 2010. godine CROZ je od IBM-a dobio priznanje za izvrsnost u kategoriji najvećeg godišnjeg rasta u Hrvatskoj za 2009. godinu.

12 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

n U borbi ste za najbolju europsku tvrtku koja ostvaruje do 25 milijuna eura prihoda, zar ne?

- Na European Business Awards natjecanje, u koje se uključilo više od 33.000 poduzeća iz čak 34 države, prijavili smo se na nagovor nekih drugih hrvatskih tvrtki koje su se na taj način uspješno promovirale u Europi. CROZ je već proglašen nacionalnim prvakom u kategoriji kompanija koje ostvaruju do, spomenuli ste, 25 milijuna eura prihoda. A nedavno smo ušli u finale i sada smo među 10 europskih tvrtki u toj kategoriji. Natjecanje teče dalje, skupljamo glasove, a u travnju se održavaju razgovori sa sucima. Pobjednici će biti proglašeni u svibnju u Dubrovniku. n Jedna od vaših glavnih djelatnosti je razvoj softvera po mjeri korisnika. Je li takav softver teško razvijati u Hrvatskoj, ali i inozemstvu?

- Pa, jest, naročito s tehnološke strane. Jer u današnjem se svijetu sve vrlo brzo razvija, a posebice tzv. enterprise informatika. Često objašnjavam kako poslujemo u onim sustavima gdje ima puno naslijeđa i postojećih funkcionalnih programa koje trebamo povezati s nečim novim. To su iznimno teški tehnološki programi i izazovi koji se moraju raditi brzo i učinkovito. U Hrvatskoj se ne izgrađuje puno

tke CROZ

Već u krugu obitelji može se poticati interes za digitalnim vještinama potrebnima za današnje tržište rada

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Gradimo priču koja omogućava mladim ljudima da rade na zanimljivim projektima Osnivačica ste udruge Programerko, bili ste predsjednica udruge Roda i, među ostalim, ambasadorica ste inicijative eSkills for Jobs. Dakle, aktivni ste i izvan ‘tradicionalnih’ okvira informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zašto?

- Vjerujem da je sve što radim i što rade drugi moji kolege u tom području jako povezano. Vjerujemo kako gradimo priču koja omogućava mladim ljudima da rade na zanimljivim projektima, putuju, rade s ljudima iz drugih zemalja, a opet zadrže kvalitetu života i ostanu u Hrvatskoj. Na tom putu je i vrijeme i trud koji ulažemo da mlade privučemo u IT ili ih bar osnažimo da kvalitetnije participiraju u svijetu u kojem žive.

Često objašnjavam kako poslujemo u onim sustavima gdje ima puno naslijeđa i postojećih funkcionalnih programa koje trebamo povezati s nečim novim.

To su iznimno teški tehnološki programi i izazovi koji se moraju raditi brzo i učinkovito.

takvih sustava. Zato smo, među ostalim, posegnuli za inozemstvom i tražili takve projekte izvan granica Hrvatske. Tako u Njemačkoj, primjerice, razvijamo sustave u automobilskoj industriji u velikim kompanijama kao što je Bosch. U Velikoj Britaniji radimo za velike trgovačke lance i banke. Riječ je, naime, o zahtjevnom, ali vrlo zanimljivom poslovnom svijetu.

n Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini?

- Odgovor je vrlo kratak - apsolutno ih nema dovoljno. Niz je problema koji se tu događaju.

Kako nema dovoljno interesa među mladima, tako je i nedovoljno onih koji završavaju takve fakultete. Osim toga, mnogi ICT stručnjaci od-

n Kako ocjenjujete hrvatsko ICT tržište?

- Naše tržište je uistinu zanimljivo. Ponajprije, hrvatski ICT stručnjaci su, unatoč tomu što ih je nedovoljno, iznimno dobro educirani i pripremljeni što je pogodovalo razvoju mnogih sjajnih IT kompanija. Smatram kako su projekti koje su te tvrtke radile u zadnjih nekoliko godina uistinu zanimljivi, posebice zbog ulaska Hrvatske u punopravno članstvo u Europsku uniju. Riječ je o nizu velikih integracijskih projekata. Također, važno je istaknuti banke i telekome koji su predvodnici u razvoju vrlo inovativnih rješenja. Ipak, sve se seli u digitalno, a to su prepoznale i hrvatske tvrtke koje rade na zanimljivim projektima transformacije.

Na natjecanje European Business Awards prijavili smo se na nagovor nekih drugih hrvatskih tvrtki

n Koliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj neke države?

- Iznimno. Jer, on je danas motor kreativnosti.

Dakle, kad se nešto kvalitetno informatizira, digitalizira, onda se uistinu može poslovati sjajno. Bez obzira na to o kojoj je industriji riječ, naročito je važno da je pokreće ICT motor. Zbog toga je potrebna bliska suradnja svih gospodarskih grana, ali i šire zajednice. Vjerujem kako zajedno možemo poraditi upravo na toj suradnji. Pritom je vrlo važno staviti naglasak na obrazovanje i razvoj digitalnih vještina u svim industrijama.

14 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

laze poslovnu sreću potražiti izvan Hrvatske unatoč tomu što se cjelokupna industrija u nas na razne načine bori zadržati ih kod kuće.

Stoga je ovome dijelu tržišta potrebna pomoć, i to iz svih segmenata društva. Primjerice, već u krugu obitelji može se poticati interes za digitalnim vještinama potrebnima za današnje tržište rada. Također, program u školama se hitno treba mijenjati. U Bosni i Hercegovini te Srbiji nedavno su uvedeni novi kurikulumi informatike koji se temelje na hrvatskom prijedlogu koji u nas nije ugledao svjetlo dana.

n Što Hrvatska u tome sektoru može ponuditi Europi i svijetu?

- Jako puno. Osim zaista dobrih stručnjaka i tvrtki s bogatim iskustvom, mislim da postoji

Nova Uprava Podravke

i velika doza kreativnosti, što dokazuje hrvatska start-up scena i manje tvrtke koje su u poslovnom smislu eksplodirale u zadnjih nekoliko godina. Tako da vjerujem da možemo puno

Marin Pucar novi je predsjednik Uprave

Planiramo značajnije uložiti u prodor na nova potencijalna tržišta, prije svega Zapadne Europe izvoziti u različitim segmentima informatike.

Stoga valja što kvalitetnije i na što više načina podržati taj izvoznički mentalitet.

n Kojem dijelu ove grane u nadolazećem razdoblju predviđate rast, a kojem pad i stagnaciju?

- Vjerujem kako će rasti potražnja za proizvodima i uslugama koje su korisnicima potrebne u današnjoj digitaliziranoj poslovnoj i privatnoj svakodnevici. Jer, u želji da što više slobodnog vremena provodi s obitelji, prosječni korisnik interneta već danas ne treba ići u banku ili trgovinu i bespotrebno čekati u redu. Uglavnom, smatram kako se veći prostor u informatici otvara na njenoj aplikativnoj, softverskoj strani. n Možete li istaknuti neke buduće poslovne poteze tvrtke?

- U zadnje dvije godine intenzivno smo se bavili našom poslovnom strategijom. Ona ponajprije počiva na razvoju našeg poslovanja na zapadu Europe, ali i ‘preko bare’, na obje strane.

Pritom namjeravamo rješenja za ta tržišta razvijati u Hrvatskoj i u tom smislu ćemo osnaživati naš tim. Toplo se nadam kako ćemo uspjeti pronaći osobe koje će razvijati te projekte. I ove godine ćemo nastaviti ulagati u inovacije i znanja iz područja kojima se primarno bavimo. Stručnim jezikom to su područja kao što je agile metodologija i design thinking, zatim tehnološki Devops, Blockchain i Data Science.

Običnim jezikom recimo da se najviše bavimo razvojem vlastitih kadrova i njihovog inovativnog kapaciteta te zapošljavanjem novih mladih kadrova. Svakako planiramo značajnije uložiti u prodor na nova potencijalna tržišta, prije svega Zapadne Europe. Za nekoliko mjeseci održava se i naša godišnja konferencija QED na kojoj će sudjelovati, nadamo se, značajan broj stranih sudionika.

Marin Pucar novi je predsjednik Uprave Podravke, jednoglasno je odlučeno na sjednici Nadzornog odbora ove koprivničke prehrambene i farmaceutske kompanije. Također, kako je objavljeno na internetskim stranicama Podravke, za članove Uprave imenovani su Ljiljana Šapina, Iva Brajević i Hrvoje Kolarić.

Odlučili smo se za upravu koja će nastaviti uspješno voditi ovu tvrtku i povećati njezinu vrijednost, istaknuo je predsjednik Nadzornog odbora Podravke Dubravko Štimac.

Mandat imenovanog predsjednika, koji je na tome mjestu zamijenio Zvonimira Mršića, i članova Uprave traje do 31. listopada 2018., osim Ivi Brajević kojoj mandat traje do 30. travnja 2017. godine.

Stoga se 1. svibnja za člana Uprave imenuje Davor Doko, sadašnji član Uprave Allianz ZB društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

Inače, Marin Pucar je u Podravci radio 12 godina i bio je član Uprave. Od 2012. bio je član Uprave Zvečeva, a od studenog 2013. do rujna 2016. godine i predsjednik Uprave te požeške tvrtke. (B.O.)

16. plinarski forum

Što donosi liberalizacija plinskog tržišta Tvrtka Energetika Marketing prošli tjedan u Zagrebu organizirala je 16. plinarski forum. Na tom središnjem mjestu za razmjenu znanja, iskustava i mišljenja u plinskoj i srodnim strukama kao što su dimnjačarstvo, energetika i graditeljstvo održan je i okrugli stol Liberalizacija tržišta plina koji je okupio predstavnike opskrbljivača plinom, operatora distribucijskih sustava te za to nadležnih državnih tijela i ustanova. Kako će se članovi plinskog lanca, dakle, opskrbljivači, distributeri i potrošači uskoro susresti s novim uvjetima koje će donijeti izmjene Zakona o tržištu plina, tako se na okruglom stolu razgovaralo o tome što donosi konačna liberalizacija i deregulacija plinskog tržišta. Osim toga, raspravljalo se i o distribuciji,

tarifama, ali i mogućem okrupnjavanju distributera i opskrbljivača.

Osim novosti u zakonodavnom i političkom okruženju tržišta tog energenta, stručnjaci, projektanti, izvođači, predstavnici proizvođača i trgovaca opremom i uređajima, predstavnici nadležnih državnih tijela i ustanova razmijenili su iskustva o radu plinskog sustava tijekom protekle sezone grijanja te o novim tehničkim rješenjima.

(B.O.)

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade u Sisku

Za infrastrukturne proj Donesene su odluke o gradnji mosta preko rijeke Odre kod Siska i kružnog toka na trasi spojne ceste čvor Sisak-Sisak, u sklopu projekta Sisak-Lekenik te uvrštenju sanacije Mosta Gromova u Sisku u godišnji plan građenja i održavanja državnih cesta za 2017. kao i obnovi važnijih državnih i županijskih cesta piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

a prošlotjednoj sjednici Vlade koja se održala u Sisku premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su željeli poslati poruku da Vlada Grad Sisak i Sisačko-moslavačku županiju vidi kao dio Hrvatske kojem daju posebnu pozornost i pomoć u rješavanju brojnih gospodarskih, socijalnih, razvojnih i infrastrukturnih pitanja. Stoga se i većina usvojenih odluka odnosila na razvoj prometne infrastrukture u toj županiji. Donesene su odluke o gradnji mosta preko rijeke Odre kod Siska i kružnog toka na trasi spojne ceste čvor Sisak-Sisak, u sklopu projekta Sisak-Lekenik, te uvrštenju sanacije Mosta Gromova u Sisku u godišnji plan građenja i održavanja državnih cesta za 2017. kao i obnovi važnijih državnih i županijskih cesta.

“Ukupan iznos predviđen za projekte koje smo odobrili je oko 250 milijuna kuna, a darovat ćemo i nekretnine”, rekao je premijer Plenković. Vlada je Sisku darovala bivšu upravnu zgradu Željezare kako bi se ostvario projekt Tehnološkog parka, a Županiji bivšu vojarnu u sisačkoj

Izrađen prijedlog investicijskog portfelja u Sisačko-moslavačkoj županiji Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izvijestila je kako je Agencija za investicije i konkurentnost pokrenula analizu stanja i izradila prijedlog investicijskog portfelja u Sisačko-moslavačkoj županiji s ključnim sadržajima i lokacijama investicija. Potpredsjednica Vlade je sisačko-moslavačkim poduzetnicima predstavila i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva.

Lađarskoj ulici za unapređenje djelatnosti visokog obrazovanja u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok je Sisačkoj biskupiji, odnosno Župi Svetog pape Ivana Pavla II. u Petrinji darovano zemljište za izgradnju crkve.

Premijer Plenković je posebno naglasio kako je Sisačko-moslavačka županija, možda, prošla najteži put procesa tranzicije od početka 1990-ih do danas.

Uz izražene probleme iseljavanja - jer je samo od 2001. godine broj stanovnika smanjen za 15 posto ili 29.000 osoba premijer je naveo i problem velikog broja nezaposlenih u toj županiji te posljedice

razaranja tijekom Domovinskog rata, a koje su na infrastrukturi i industrijskim objektima iznosile oko milijardu eura.

Hoteli Plat - strateška investicija

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić podsjetio je da je posljednja sjednica Vlade u Sisku održana prije 10 godina kada su najavljeni brojni projekti, ali ih vlade od tada nisu ozbiljno shvatile.

“Sisak još nije povezan sa Zagrebom, luka je još u nacrtu, a prema Karlovcu idu samo devastirane pruge. Ne tražimo pomoć ili mrvice, ali tražimo jasnu

Potpisani ugovori za poboljšanje medicinskih usluga Vlada je nakon sjednice u Sisku potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama i Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Riječ je o dva projekta u sisačkoj Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić: rekonstrukciji bolničkog kompleksa i uspostavi dnevne bolnice te rekonstrukciji bolničkog kompleksa i uspostavi objedinjenog hitnog bolničkog prijama. Vrijednost tih projekata je 88,5 milijuna kuna od čega je 70 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Cilj tih projekata je povećanje kvalitete i dostupnost usluga u dnevnoj bolnici, odnosno smanjenje troškova hitnog prijama te kvalitetnija medicinska usluga.

16 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

ekte 250 milijuna kuna a odnosi se na rekonstrukciju hotelskoga kompleksa Hoteli Plat u hotelski resort kategorije četiri i pet zvjezdica”, pojasnila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Novi hotelski resort trebao bi imati kapacitet od oko 550 smještajnih jedinica, a otvorilo bi se više od 400 radnih mjesta. Završetak radova je planiran za turističku sezonu 2019.

Od igara za sreću najviše za promidžbu sporta

Sisačko-moslavačka županija je, možda, prošla najteži put procesa tranzicije od početka 90-ih do danas, ocijenio je premijer Plenković podršku Vlade”, rekao je Žinić, a s njime se složila i gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček koja je također istaknula kako je prometna infrastruktura bolna točka tog kraja.

Vlada je projekt Hoteli Plat u Općini Župa dubrovačka proglasila strateškim investicijskim projektom ukupno vrijednim 428 milijuna kuna. “Riječ je o projektu koji se financira privatnim kapitalom,

Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za ovu godinu Vlada je odredila da se od 407,2 milijuna kuna 142,5 milijuna ili 35 posto dodjeli udrugama koje promiču razvoj sporta, a četiri posto ili 16,2 milijuna onima koje pridonose borbi protiv zloporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti. Udrugama koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću trebalo bi se dodijeliti 11 posto ili 44,7 milijuna kuna, 19,31 posto ili 78,6 milijuna kuna onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, 4,01 posto ili 16,3 milijuna onima koje se bave tehničkom kulturom, 14 posto ili 57 milijuna kuna za one koje se bave kulturom, 1,5 posto ili 6,1 milijun kuna za sve one koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te 11,18 posto ili 45,5 milijuna udrugama koje pridonose razvoju civilnoga društva.

Premijer Plenković posjetio Rafineriju nafte Sisak Uoči sjednice Vlade premijer Andrej Plenković je u pratnji nekoliko ministara posjetio Rafineriju nafte Sisak kako bi se detaljnije upoznao sa stanjem u toj tvrtki te mogućnostima modernizacije i prerade nafte, da bi na sjednici Vlade naglasio da će u dijalogu s Inom nastojati da radni i poslovni procesi u toj rafineriji imaju svoj nastavak i kontinuitet. “I da ova rafinerija, s obzirom na veliku tradiciju koju ima, bude jedan od bitnih aspekata gospodarstva Sisačko-moslavačke županije. Uz Rafineriju, tu je i Petrokemija u Kutini, kao izuzetno važna kompanija. Moram reći da ulažemo napore kako bi se pronašao strateški partner i na taj način unaprijedila proizvodnja i zadržala radna mjesta jer je jaka Petrokemija jamac razvoja moslavačkog dijela ove županije”, rekao je Plenković.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Proizvodnja parfema i toaletno-kozmetičkih prepar

Lush prvi po U razredu djelatnosti proizvodnje parfema i toaletno-kozmetičkih preparata u 2015. godini poslovao je 71 poduzetnik, a njih 44 ili 62 posto ostvarilo je dobit. Za pozitivne rezultate u ovoj pretežno izvoznoj djelatnosti zaslužni su proizvođači sapuna i deterdženata piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

ad su Marilyn Monroe jednom zgodom novinari pitali u čemu spava, jednostavno je rekla kako u krevet nosi samo nekoliko kapi svog omiljenog parfema Chanel No5. Njezina izjava ušla je u legendu, kao i Chanel No5 koji je postao jedan od najprodavanijih parfema svih vremena. Upravo kad je riječ o industriji mode i luksuznih proizvoda, a koju velikim dijelom čine i parfemi te kozmetički proizvodi, u Francuskoj se godišnje ostvaruje bruto prihod veći od 30 milijardi eura. No to je ipak neka druga dimenzija u odnosu na njihovu proizvodnju u Hrvatskoj gdje, recimo, ne postoji niti jedan poznati proizvođač parfema. Prema Fininim podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u 2015. godini u razredu djelatnosti proizvodnje parfema i toaletno-kozmetičkih preparata poslovao je 71 poduzetnik, a njih 44 ili 62 posto ostvarilo je dobit. Oko 38 posto odnosno 27 poduzetnika iz ove branše godinu je završilo gubitkom. No, valja napomenuti da klasifikacija djelatnosti objedinjuje više različitih tipova proizvodnje, te su pozitivne poslovne rezultate u domaćoj tzv. parfemskoj industriji formirali zapravo proizvođači sapuna, deterdženata, higijenskih potrepština kao i proizvođači sredstava za čišćenje i poliranje.

Kada se pogledaju ukupni prihodi u 2015., vidljiv je njihov rast od 20 posto na 254 milijuna kuna, iako je sektor tu godinu završio s gubitkom od 15,3 milijuna kuna.

18 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

ata u Hrvatskoj

prihodima 12.000 10.000 8000 6000

9.921

14.000

11.452

16.000

13.372

Unatoč rastu prihoda, a prema podacima Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK, proizvodnja kozmetičkih proizvoda u razdoblju od 2012. do 2016. kontinuirano pada. Tako je prije četiri godine proizvodnja kozmetičkih proizvoda iznosila 14.243 tone, da bi prošlu godinu završila na 9921 toni.

“Usprkos padu proizvodnje, naši proizvođači i dalje imaju svoje mjesto na tržištu, koje su izgradili upravo na kvalitetnim proizvodima te time uspješno konkuriraju uvoznim proizvodima. Niz malih proizvođača okrenuo se proizvodnji prirodne kozmetike bazirane na prirodnim sirovinama našeg podneblja i time su učvrstili svoju poziciju na tržištu”, kaže tajnica Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK Marina Biškupec te ističe da bi hrvatski proizvođači za domaće tržište mogli proizvesti - u dovoljnim količinama iznimno

18.000

16.091

Manje količine, veći prihodi

Proizvodnja kozmetičkih proizvoda u posljednje četiri godine kontinuirano pada

14.243

Ovaj segment industrije za sebe može reći da je izvozno orijentiran jer su te 2015. godine izvezli proizvoda za 100,8 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 28,8 posto u odnosu na 2014. godinu. Istovremeno je rastao i uvoz, i to za 25,9 posto odnosno za 46,2 milijuna kuna.

4000 2000 0 Izvor: HGK

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

kvalitetne šampone, paste za zube, sapune te određenu preparativnu kozmetiku kao što su kozmetičke kreme i proizvodi za zaštitu od sunčanja. “Proizvodnja ostalih kozmetičkih proizvoda od domaćih proizvođača bila bi nedovoljna za naše tržište, a neki kozmetički proizvodi poput parfema se ni ne proizvode kod nas”, napominje Marina Biškupec.

Snažan fokus na potrošača

Ako promatramo poslovanje poduzetnika ovog razreda djelatnosti u šestogodišnjem razdoblju, možemo primijetiti tri razdoblja iskazivanja neto gubitka u 2011., 2013. i 2015. godini, dok ostala razdoblja bilježe pozitivno poslovanje i ostvarivanje neto dobiti. Najveća neto dobit iskazana je u 2010. godini i iznosila je 49,8 milijuna kuna, dok je u 2014. godini iskazana neto dobit u iznosu od samo 149.000 kuna. Ostvarena dobit razdoblja u 2010. godini rezultat je najvećim dijelom uspješnog poslovanja tvrtke Neva koja je ostvarila 46,5 milijuna kuna, odnosno 92,3 posto dobiti razdoblja, dok je u 2015. godini iskazala gubitak razdoblja od 127.100 kuna. Neva je najstariji hrvatski proizvođač kozmetičkih i higijenskih proizvoda koja posluje od 1947. godine, a sada je članica Atlantic Grupe.

100,8milkn izvoz 2015. godine (rast od 28,8%)

46,2milkn uvoz 2015. godine (rast za 25,9%)

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA prosječne plaće pokazala je da je najveća prosječna mjesečna neto plaća u 2015. godini obračunata zaposlenima u društvu Igresogrupa, i to u iznosu od 9230 kuna, a najmanja, u iznosu od

Ukupni prihodi u djelatnosti su 2015. porasli za 20 posto, na 254 milijuna kuna

Niz malih proizvođača okrenuo se proizvodnji prirodne kozmetike bazirane na prirodnim sirovinama našeg podneblja i time su učvrstili svoju poziciju na tržištu.

Marina Biškupec, HGK

“Poslovno područje Zdravlje i njega u okviru Atlantic Grupe, u koje se ubraja i Neva, ostvaruje dobar rezultat na tržištu kroz svoje diverzificirano poslovanje. Ono uključuje proizvodnju i plasiranje dodataka prehrani i lijekova u tvrtki Fidifarm, maloprodaju putem lanca ljekarni Farmacia, te proizvodnju kozmetike u Nevi. Što se kozmetike tiče, fokus je na ključnim brendovima Plidenta, Melem i Rosal te na razvoju dijela poslovanja koji se bavi uslužnom proizvodnjom kozmetičkih proizvoda za privatne robne marke partnera”, istaknula je voditeljica robne marke Melem Lucija Glušćević. Ona napominje kako je hrvatsko tržište u segmentu osobne njege jednako kao i u ostatku Europe, odnosno da se razvija snažan fokus na potrošača, a razvijaju se i specijalizirani prodajni kanali koji svojom ponudom potiču pozitivne trendove i educiraju kupce.

“Komunikacija je postala vrlo osobna, platforme razvijaju i sami brendovi, poput našeg Melema, zahvaljujući čemu imamo priliku zadovoljiti vrlo jasno komunicirane potrebe i želje potrošača. Konkurencija je sve brojnija, što je vrlo dobro, budući da nas motivira da se bavimo novim konceptima i inovacijama koje će tek osvojiti svoj prostor na policama,” kaže Lucija Glušćević.

U djelatnosti proizvodnje parfema i toaletnokozmetičkih preparata najveći je broj poduzetnika i najveći broj zaposlenih bio u 2015. godini, a te su godine iskazani i najveći prihodi od 253,9 milijuna kuna što je 7,9 posto više u odnosu na prihode u 2010. godini. Najveći rashodi iskazani su također u 2015. godini u iznosu od 267 milijuna kuna, što je 44,1 posto više u odnosu na 2010. godinu. Najveći gubitak razdoblja u 2015. godini iskazao je poduzetnik W Group i to u iznosu od 25,9 milijuna kuna gubitka, što je 91,1 posto gubitka razdoblja cijelog sektora.

Prema Fininim analizama, usporedba prvih 10 subjekata po dobiti razdoblja te njihove

20 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

2142 kune, obračunata je zaposlenima u društvu Farmavita. Proizvođači parfema i toaletne kozmetike u Hrvatskoj zapošljavali su 570 radnika, a prosječna neto plaća iznosila je 4725 kuna, što je 7,5 posto manje u odnosu na 2014. godinu, te 5,9 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske koja je iznosila 5019 kuna.

Lush Manufaktura predvodi

Pet poduzetnika s najvećim prihodom u 2015. godini u djelatnosti proizvodnje parfema i toaletno-kozmetičkih preparata sudjelovali su s udjelom od 68,6 posto. Najveće ukupne prihode od 67,1 milijun kuna, odnosno 26,4 posto svih ukupnih prihoda i najveću dobit razdoblja od 3,8 milijuna kuna odnosno 29,3 posto sve dobiti razdoblja ostvarila je Lush Manufaktura čiji se proizvodni pogoni nalaze u Strmcu u blizini Samobora. “Hrvatsko tržište po pitanju proizvodnje parfema i toaletno-kozmetičkih proizvoda vrlo je malo u odnosu na potrebe tržišta koje se dominantno namiruje uvozom. Pored rastućeg svjetskog trenda sektora prirodne kozmetike, posljednjih godina prepoznata je značajna potražnja za proizvodima s dodanom vrijednošću, prije svega onima sa smanjenim utjecajem na okoliš. Takvo dinamično okruženje nameće se malim lokalnim proizvođačima ali i onim etabliranima, pri čemu postoji manjak vjere investitora u ideje malih poduzetnika ili neadekvatni ljudski potencijali koji bi bili zamašnjak u pokretanju inovacija s rezultatom prepoznavanja prilika na domaćem i inozemnom tržištu”, kaže voditelj odnosa s javnošću Lush Adriaticsa Toni Ćaleta. On pak smatra, kako naglašava - iz perspektive etičke kompanije koja pored brojnih inovacija svoj rast temelji na tradicionalnoj ručnoj proizvodnji, da u Hrvatskoj ne manjka motiviranih ljudskih potencijala.

U Lushu su od 2015. preuzeli i neka nova tržišta - ona Španjolske, Portugala i Grčke, a trendovi poslovanja nakon 2015. pokazuju daljnji rast postojećih kao i potencijalnih novih tržišta. “Proizvode isporučujemo na police dućana

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u razredu djelatnosti NKD 20.42 u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Neto dobit ili neto gubitak Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

GODINA (podaci se odnose na tekuće razdoblje iz godišnjeg financijskog izvještaja) 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

51 50 52 61 61 71 39 37 36 40 40 44 12 13 16 21 21 27 331 360 308 371 415 570 233.925 185.242 49.232 549 -1.085 50.316 549 49.768 32.178 37.851 -5.673 11.446 4.354

193.822 256.363 6.689 69.231 2.889 5.474 70.905 -65.431 29.741 28.381 1.360 2.927 4.279

165.007 153.491 12.728 1.212 -3.147 15.875 1.212 14.663 28.275 24.032 4.242 9.266 4.353

180.304 180.065 6.772 6.534 4.030 5.718 9.509 -3.792 45.516 27.658 17.858 5.325 4.670

211.960 209.402 11.231 8.673 2.409 9.638 9.489 149 78.285 46.249 32.036 5.465 5.110

253.946 267.016 15.284 28.353 2.253 13.044 28.367 -15.323 100.830 58.245 42.585 9.459 4.725

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za razdoblje 2010.-2015. godina

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. g., u razredu djelatnosti NKD 20.42 (iznosi u tisućama kn) R. br.

Naziv i mjesto

1.

2.

3.

4.

5.

LUSH MANUFAKTURA d.o.o., Strmec NEVA d.o.o., Bestovje MAGDIS d.o.o., Sveta Nedelja OLIVAL d.o.o., Zagreb W GROUP d.o.o., Varaždin Top pet poduzetnika po UP u djelatnosti 20.42 Ukupno djelatnost 20.42

Ukupan prihod (UP) 67.054 61.076 22.793 12.760 10.621 174.303 253.946

Udio UP u 20.42

Dobit/ gubitak

Broj zaposlenih

26,4% 24,1% 9,0% 5,0% 4,2% 68,6% 100,0%

3.822 -127 983 2.073 -25.851 -19.100 -15.323

122 76 37 15 122 372 570

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za razdoblje 2010.-2015. godina

unutar 21 dana od datuma proizvodnje, dok su svježe maske za lice isporučene redovito unutar dva dana od datuma proizvodnje, kako bismo osigurali jedinstvenu i vrhunsku kakvoću i svježinu proizvoda našim kupcima”, kaže menadžerica proizvodnje Lush Manufakture Božica Grivić. Dodaje kako je asortiman proizvoda u stalnoj izmjeni te se pokazalo da tržište s oduševljenjem reagira na živost i kreativnost koju donosi neprestano stvaranje noviteta u cjelogodišnjim i sezonskim paletama. Trenutno broje 43 proizvodne linije koje obuhvaćaju asortiman od otprilike 500 vrsta proizvoda. U budućnosti planiraju povećanje proizvodnih kapaciteta u skladu s očekivanim daljnjim rastom proizvodnje za potrebe postojećih tržišta, kao i širenje na nova tržišta.

Uzak kanal prodaje

“Trenutačno smo u pregovorima za opskrbljivanje maloprodajnog tržišta Bliskog istoka i Južnoafričke Republike. U skladu s planiranim

rastom, namjeravamo i dalje povećavati udio lokalne nabave sirovina koje su raspoložive u našem podneblju, s ciljem pozitivnog utjecaja na okoliš, smanjenjem transporta sirovina kao i jačanja lokalne proizvodnje i privrede”, kaže Božica Grivić. Na drugom mjestu po ostvarenoj dobiti je Biokozmetika sa 2,2 milijuna kuna odnosno 16,5 posto dobiti razdoblja u 2015. Ta zagrebačka tvrtka opredijelila se u svom proizvodnom programu isključivo za depilacijska sredstava i razvoj brenda Čupko. Biokozmetika također nudi cjelokupan projekt za spa&beauty centre pripremljen na temelju jedinstvenog koncepta - od ideje do cjelovitog rješenja.

“Prednost tržišta depilacijskih sredstava je relativno mala konkurencija”, kaže predsjednik Uprave Biokozmetika Tomislav Zebić. “Mana tržišta je kanal prodaje koji 85 posto ovisi o drogerijama. Trenutačno ih je četiri, a Müllerovim preuzimanjem Kozma, sada samo tri kupca diktiraju prodaju ovisno o ponudi asortimana na policama”, napominje on.

Na drugom mjestu po dobiti je Biokozmetika sa 2,2 milijuna kuna

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Sajam vojne i obrambene industrije IDEX 2017.

Šansa za hrvatsku vojnu, ali i drugu industriju Ovaj sajam je jedinstvena platforma za uspostavljanje i jačanje odnosa s Vladinim odjelima, tvrtkama i oružanim snagama u cijeloj regiji i svijetu, ocijenila je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić Odnosi s potencijalnim klijentima

Naša očekivanja idu u smjeru neposredne prezentacije proizvoda što većoj populaciji korisnika i trgovaca vojnom i sigurnosnom opremom na Bliskom istoku.

Stjepan Pezo, predsjednik Udruženja tekstilne industrije pri HGK-u i direktor tvrtke Galeb

U

Abu Dhabiju se od 19. do 23. veljače održavao 13. sajam naoružanja i vojne opreme IDEX 2017., najveći svjetski sajam vojne i obrambene industrije i tehnologije, istodobno i jedina međunarodna izložba naoružanja i vojne opreme na području regije Mena (područje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike). Na sajmu sudjeluje 57 zemalja i više od 1200 tvrtki, a svoju priliku na tržištu traži 16 hrvatskih tvrtki, na dosad najvećem nastupu na izložbenom prostoru od 160 četvornih metara u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Riječ je o tvrtkama Šestan Busch, Galeb, Agencija Alan, HS Produkt, Inkop, Madler-D, JLM Perković, Scam-Marine, Jelen, Borovo, KAP-KO, DOK-ING, Galko, Šešir, Odjeća te Brodosplit. U sklopu sajma IDEX također se održao i četvrti najveći sajam pomorske obrane i izložba pomorske sigurnosti u regiji, NAVDEX 2017.

22 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

“Ovaj sajam je jedinstvena platforma za uspostavljanje i jačanje odnosa s Vladinim odjelima, tvrtkama i oružanim snagama u cijeloj regiji i svijetu. Ovo je velika prilika, ne samo našim tvrtkama u industriji naoružanja, već i tekstilnoj kao i ostalim pratećim industrijama koje opskrbljuju vojsku i policiju. Nadamo se da će očekivanja od 105.000 posjetitelja rezultirati novim ugovorima za naše proizvođače kao što je to bilo 2015.”, izjavila direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić.

“Tvrtki Šestan Busch ovo je 10. nastup na sajmu u Abu Dhabiju, a takvi su nam sajmovi jedini izlog u svijet. S obzirom na to da naša tvrtka proizvodi najviše kaciga za arapski svijet, ove godine očekujemo potpisivanje ugovora s Arapskim Emiratima za 30.000 kaciga, za Kuvajt njih 500 te oko šest tendera za Saudijsku Arabiju”, kazao je predsjednik Zajednice proizvođača sredstava za posebne namjene pri HGK-u i direktor tvrtke Šestan Busch Alojzije Šestan.

Tvrtka Brodosplit na sajmu predstavlja svoj program transfera tehnologija te vojni program, posebice najnoviji proizvod obalnoophodni brod. “Sve faze dizajna ovog broda odrađene su u hrvatskim tvrtkama. Dizajn je idealan za izvoz jer može biti prilagođen sve većim potrebama kupca. S obzirom na iskustvo i ekspertizu prema kojoj je Brodosplit već poznat u ovoj regiji, smatramo da je NAVDEX izvrsna baza za uspostavljanje odnosa s potencijalnim klijentima u regiji, a i u svijetu”, ocijenio je član Uprave Brodosplita Darko Pappo.

“Potaknuti dobrim iskustvima sa sajmova u organizaciji HGK, poput Milipola i Eurosatoryja, odlučili smo prvi put sudjelovati na ovom sajmu. Naša očekivanja idu u smjeru neposredne prezentacije proizvoda što većoj populaciji korisnika i trgovaca vojnom i sigurnosnom

Sajam nekretnina MIPIM od 14. do 17. ožujka u Cannesu opremom na Bliskom istoku. Očekujemo sklapanje agentskih ili zastupničkih ugovora, bilo za regiju u cjelini, bilo za svaku pojedinu zemlju”, kazao je predsjednik Udruženja tekstilne industrije pri HGK-u i direktor tvrtke Galeb Stjepan Pezo te istaknuo da je poseban naglasak na liniji Wet free fresh, tj. na odjeći koja ovlažuje i hladi i namijenjena je osobama koje rade u ljetnim uvjetima na otvorenom, a istaknuo je i Fire stop, tj. negorivu odjeću.

Pištolji, puške, strojevi za razminiranje

Na štandu Agencije Alan iskazan je već uobičajeni, veliki interes za pištolje HS Produkta, koji su u zadnjih nekoliko godina izrazito uspješni na američkom tržištu, a i za jurišne puške VHS-2 koje su na natječaju za opremanje francuske kopnene vojske ušle u najuži izbor, među pet najboljih svjetskih proizvođača jurišnih pušaka. Osim toga, posjetitelji su bili zainteresirani za snajperske puške velikih kalibara te za ručni bacač granata tvrtke Madler-D. “Najveći interes na sajmu iskazan je za proizvode MV-4 i MV-10 strojeve za razminiranje. Očekujemo otvaranje novih tržišta na Bliskom istoku i Aziji”, ističe direktor prodaje i unapređenja poslovanja tvrtke DOK-ING Subeije Kalo, koja se predstavlja s proizvodnim asortimanom za razminiranje, podzemno rudarstvo i proizvodima za krizne situacije.

Prvi se put na sajmu pojavljuju i tvrtka Odjeća, s asortimanom vojnih i policijskih uniformi te vatrogasnih zaštitnih odijela, a i tvrtka Galko sa setovima za nošenje oružja, torbicama za prikriveno nošenje oružja, taktičkim prslucima i torbama koje očekuju konkretne po-

U organizaciji HGK predstavilo se 16 hrvatskih tvrtki na izložbenom prostoru od 160 četvornih metara slove i početak suradnje. Svoje službene kape i oznake koje se izrađuju prema specifikacijama pojedinih kupaca, poput Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane, predstavljaju tvrtke KAP-KO i Šešir.

IDEX se održao pod pokroviteljstvom predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga UEA – šeika Kalifa bin Zajed al-Nahyana.

Mjesto susreta s elitnim prilikama Na sajmu se očekuje više od 5000 investitora i 23.000 sudionika iz 90 zemalja Hrvatski investicijski projekti u području nekretnina imat će jedinstvenu priliku pobuditi interes multimilijunskih stranih investitora na najvećem i najprestižnijem svjetskom sajmu investicija MIPIM, koji će se održavati od 14. do 17. ožujka u Cannesu u Francuskoj.

“Svi koji imaju vrijedan investicijski projekt sada imaju priliku pronaći svog investitora putem naših predstavnika na sajmu nekretnina MIPIM koji okuplja ključne ulagače ove industrije”, istaknuo je pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver.

“Na prošlogodišnjem sajmu u Cannesu u razgovoru s investitorima kao najatraktivniji segment ulaganja pokazao se turizam. Riječ je o predstavnicima velikih hotelskih kuća i kompleksa koji su na hrvatskoj obali spremni graditi hotele sa 200 i više soba. MIPIM je mjesto susreta s elitnim prilikama i nadam se da će popularnost takvoga sajma dobiti dodatan značaj”, naglasio je Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, dodajući kako se hrvatski izlagači i ove godine nadaju dobrim poslovnim rezultatima svojeg predstavljanja.

Na sajmu će, u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama HGK, domaće projekte predstaviti sljedeće hrvatske agencije za nekretnine: Bodulo nekretnine, Broker Grupa, Kastel-Zagreb, Opereta nekretnine, Smart-Invest Immobilien i Spiller Farmer. Projekt koji će Odbor savjetnika za investicije HGK predstaviti na sajmu jest Construction Project of Tourist Resorts Petrčane Zadar (http://youtu.be/SsVPM0OpZNE). Očekuje se više od 5000 investitora i 23.000 sudionika iz 90 zemalja, čime ovaj sajam potvrđuje vodeću poziciju među investicijskim sajmovima u svijetu. Također, održat će se više od stotinu konferencija na kojima će sudjelovati više od 3800 predsjednika raznih uprava. Više o sajmu na: http://www.mipim.com/.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Na ZV-u održani sajmovi Nautika, Hotel&Gastroteh i Vi

Vjetar u leđa prodaji plovila

Najveću pozornost posjetitelja, ali i izlagača, privukao je najveći brod ikada izložen na sajmu Nautika. Riječ je o plovilu hrvatske proizvodnje, nastalom pod dirigentskom palicom domaćih inženjera i talijanskih dizajnera, u proizvodnim pogonima tvrtke Pearlsea Yachts u Križu pored Ivanić-Grada piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P 300izlagača predstavilo se na sajamu Nautika

120plovila

moglo se vidjeti na tom sajmu

od sloganom “Ploviti, otkrivati, živjeti” proteklog tjedna su na Zagrebačkom velesajmu održani 26. sajam Nautike, 9. sajam Hotel&Gastroteh te Vinovita. Potonji je sajam trebao imati nacionalni karakter, ali organizatori očito nisu naišli na veliki odaziv vinara, pa je nastupilo samo šest vinara. Je li tome razlog nekoliko sajmova vina, održanih u protekla dva tjedna u Zagrebu i Rijeci ili nešto drugo, nije nam poznato.

Na sajmu Nautika nastupilo je više od 300 izlagača iz 31 zemlje, a predstavili su više od 120 plovila u šest paviljona. “Važno je primjetiti kako ovakav oporavak nije samo posljedica iznimno povoljne gospodarske klime već uvelike žilavosti i osnaženja konkurentnosti hrvatske male brodogradnje u proteklim godinama, zatim nautičkog sektora, ali i sajamskih aktivnosti. U ovom trenutku, uoči početka još jedne turističke sezone, to je vjetar u leđa prodaji plovila”, rekla je Dina Tomšić, voditeljica

podružnice Zagrebački velesajam. Dodala je kako tim projektima ZV nastavlja daljnje pokretanje sajamskih aktivnosti, pridonoseći razvitku poslovnog turizma, i to prije svega u Zagrebu.

PearlSea je domaći proizvod

Najveću pozornost posjetitelja, ali i izlagača, privukao je najveći brod ikada izložen na tom sajmu. Riječ je o plovilu hrvatske proizvodnje, nastalom pod dirigentskom palicom domaćih inženjera i talijanskih dizajnera, u proizvodnim pogonima tvrtke Pearlsea Yachts u Križu pored Ivanić-Grada.

Govoreći o tom brodu, Stipe Nevistić, direktor tvrtke Pearlsea Yachts, je rekao kako je sjedište te tvrtke u Zagrebu, proizvodnja je u Križu, dok se tvrtkina baza s plovilima nalazi u Baškoj Vodi. Izloženo plovilo sport cruiser PearlSea dugo je 56 stopa ili 17 metara, a to je ujedno najveći brod iz njihova proizvodnog

Mala brodogradnja

Sajam Hotel&Gastroteh

Promet tvrtki oko milijardu kuna godišnje

Kulinarsko natjecanje Cro Top 10

Promatrajući situaciju u maloj brodogradnji, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, vidljivo je kako je više od 2600 radnika zaposleno u 200 aktivnih tvrtki, koje ostvaruju promet nešto veći od milijardu kuna godišnje te sve posluju pozitivno. Nazvavši sajam nautike summitom nautičke industrije, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam Dina Tomšić je istaknula kako se dan otvorenja sajma slavi kao dan nautičara, ali ujedno i svih zaposlenih u tom sektoru. “Upravo su oni od 2009. godine do sada preživjeli represivni fiskalni okvir u kojem su se morali snaći i djelovati te osnažiti svoju konkurentnost”, naglasila je Dina Tomšić.

Uz sajam Nautike održan je i sajam Hotel&Gastroteh, koji se isprofilirao kao jedan od vodećih sajmova iz HoReCa kanala. Sajam je održan na 2700 četvornih metara površine na kojem su svoje proizvode, poput raznih uređaja i opreme, predstavila 73 izlagača iz 10 zemalja. U sklopu sajma Hotel&Gastroteh održano je tradicionalno kulinarsko natjecanje Cro Top 10, u sklopu čega su hrvatski kuhari radili jela od namirnica s kojima su se upoznali neposredno prije natjecanja.

24 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

novita

programa. Kao razlog predstavljanja tog plovila na ovogodišnjem sajmu Nevistić je naveo kako je to zato što vjeruju u potencijale i oporavak hrvatskog tržišta. “Smatram da smo u nekim dijelovima male brodogradnje mnogo bolji od stranih tvrtki, iako u mnogim slučajevima sami sebe podcjenjujemo što nije dobro. Upravo su ovakvi sajmovi prilika za pokazivanje snage hrvatske proizvodnje”, naglasio je Nevistić. Dodao je kako nakon zagrebačkog sajma izloženo plovilo odlazi na splitski sajam nautike, a nakon toga će biti u bazi tvrtke Pearlsea Yachts u Baškoj Vodi. Za taj brod već postoje zainteresirani

ZV svojim projektima pridonosi razvitku poslovnog turizma, kaže Dina Tomšić kupci, tako da Nevistić očekuje pozitivne rezultate od 26. sajma Nautike. Osim ovoga broda, tvrtka Pearlsea proizvodi i modele brodova od 31, 33, 36 i 40 stopa tj. ukupno pet modela plovila. Trenutačno se u Baškoj Vodi nalaze svi modeli brodova koji se mogu unajmiti na dnevnoj ili tjednoj osnovi. Nevistić kaže kako će i dalje pratiti trendove u svjetskoj maloj brodogradnji.

Neki od noviteta već su uvedeni u plovila koje proizvode, primjerice, IPS pogon te razne inovacije u tvrdim krovovima i kliznim vratima, koji su kao detalji zanimljivi kupcima te su zato takva plovila tražena na tržištu.

Vidljivi pozitivni pomaci

Osim tvrtke Pearlsea Yachts, svoje novo plovilo predstavila je i tvrtka Pičuljan marine iz Jurdana. Kako je rekao Romano Pičuljan, član Uprave te tvrtke, to im je bio 20. uzastopni nastup na zagrebačkom sajmu Nautike. On je treća generacija iz obitelji koja se bavi proizvodnjom plovila, a sve je počelo davne 1936.

Ovaj sajam smatraju jednim od najvažnijih domaćih sajmova jer se na njemu prezentiraju proizvodi koji proizvođačima u datom trenutku najviše odgovaraju. “Ove godine izložili smo brodicu tipa 830. To je obiteljska brodica, kraća od 10 metara, a opremljena je za višednevno krstarenje. Ona se može višenamjenski koristiti, u sportske svrhe, za rekreaciju, ali i za ribarenje te krstarenje. Ta multifunkcionalnost je karakteristika svih naših brodova, a oni mogu ploviti u svim uvjetima na moru te u svim godišnjim dobima”, istaknuo je Pičuljan.

Dodao je kako su od ukupnog broja njihovih kupaca 60 posto domaći. Komentirajući ovogodišnju Nautiku, on je naglasio kako su vidljivi pozitivni pomaci jer se izložbeni proizvodi nalaze u još jednoj hali, a primjetna su i pozitivna mišljenja i dojmovi izlagača, ali i posjetitelja.

Smatram da smo u nekim dijelovima male brodogradnje mnogo bolji od stranih tvrtki, iako u mnogim slučajevima sami sebe podcjenjujemo što nije dobro.

Upravo su ovakvi sajmovi prilika za pokazivanje snage hrvatske proizvodnje.

Stipe Nevistić, direktor tvrtke Pearlsea Yachts

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO 22. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i po

Sajam u centru grada - pun pogodak Virovitica nema hotele, udaljena je od svih autocesta, no usprkos tome, mi imamo gospodarsku bajku koja dokazuje da je zajedničkim djelovanjem sve moguće, kaže gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin piše Goran Gazdek

P

ribližno šest stotina izlagača iz 27 zemalja sudjelovalo je na sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo koji je u Virovitici, na novoj lokaciji u prostoru Visoke škole gotovo u samom gradskom središtu, održan od 24 do 26. veljače.

Otvorio ga je predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuvši njegov značaj za gospodarstvo cijele Hrvatske. “Hrvatska Vlada je prepoznala Viroexpo kao vrlo bitan sajam pa su mu pokrovitelji čak četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, obrtništva i ruralnog razvoja.

Upravo takav cjeloviti pristup može donijeti rezultate, može spriječiti daljnji odljev stanovništva iz Slavonije i povećati napore za demografskom obnovom. Zato će Vlada Slavoniju gledati i kroz novi indeks razvijenosti, novu kartu regionalnih potpora, smanjenje regionalnih razlika i novi zakon o potpomognutim područjima koji ima za cilj dati posebne programe za gospodarski oporavak Slavonije”, rekao je Plenković.

U teška vremena za gospodarstvo mnogi sajmovi su ugašeni, neki su na izdisaju, dio ih stagnira, a Viroexpo je jedan od rijetkih koji raste. Rezultat je to predanog rada organizatora i pokrovitelja

Virovitičko-podravske županije, Grada Virovitice, Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica, Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije i Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije. “Mislim da je to jedna velika sinergija pokrovitelja i svih nas koji sudjelujemo u organizaciji.

Brinemo i o platnim mogućnostima izlagača pa nam u anketama kažu (83,4 posto) da je cijena izložbenog prostora bila

presudna za sudjelovanje na sajmu. Čak 98 posto izlagača smatra da Viroexpo ima pozitivnu refleksiju na razvoj gospodarstva. Svima njima je važno pojaviti se ovdje”, kaže direktor Sajma Igor Andrović.

Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin ističe kako ovaj sajam dokazuje koliko daleko može dogurati jedna mala ideja. “Virovitica nema hotele, udaljena je od svih autocesta, no usprkos tome, mi

Zemlja partner: Češka

Premijer Plenković:

Ostvarena rekordna trgovinska razmjena

Brza cesta je preduvjet uspješnog razvoja

Zemlja partner bila je Republika Češka koja u Virovitici nastupa od 2002. Ove godine se na štandu koji organizira grad-prijatelj Vyškov predstavilo 11 izlagača. Veleposlanik Češke Vladimír Zaváza istaknuo je zadovoljstvo gospodarskom suradnjom. “Vanjsko-trgovinska razmjena Češke i Hrvatske iznosila je lani 591 milijun eura i to je povijesno najveća robna razmjena dviju zemalja. Tome je svakako doprinijela i izgradnja objekata obnovljivih izvora energije koje su u ovoj županiji gradile češke tvrtke”, rekao je Zaváza.

26 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

Putujući na sajam, premijer Andrej Plenković i sam je primijetio kako je za razvoj Virovitice i čitave županije bitan preduvjet cestovna povezanost. “Jedan od ciljeva moje vlade je da povećamo ulaganje u cestovnu infrastrukturu pa da i Podravina, a osobito Virovitičko-podravska županija bude bolje povezana s ključnim prometnicama i autocestama u Hrvatskoj”, rekao je Plenković.

ljoprivrede Viroexpo 2017.

Vijeće Udruženja drvno-prerađivačke industrije

pogotovo jer imamo novog partnera-dioničara, najvećeg proizvođača šećera u Francuskoj i najvećeg proizvođača alkohola u Europi. Već prošle godine su nam pomogli savjetima za poboljšanje proizvodnje šećerne repe i u prodaji na svjetskom tržištu”, izjavio je za Privredni vjesnik predsjednik Uprave Vira Željko Zadro.

Najljepši štand parka Papuk

Igor Sokač, vlasnik obrta Dedin mlin

imamo gospodarsku bajku koja dokazuje da je zajedničkim djelovanjem sve moguće”, kaže Kirin.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajac tvrdi da je sajam u Virovitici najznačajnije mjesto za susret gospodarstvenika u Hrvatskoj.

“Sajam je postao nezaobilazan za većinu

Na sajmu je sudjelovalo 600 izlagača iz 27 zemalja obrtnika i malih poduzetnika. Njegov razvoj i uspjeh pokazuje da vizija, hrabrost i zajedništvo kad je isti cilj u pitanju daju rezultate”, rekao je Ranogajec.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivan Škorić podsjeća da je HGK jedan od začetnika ovog sajma.

“Predsjednik HGK-Županijske komore Virovitica Ivan Slamić bio je jedan od inicijatora i kreatora ove sajamske manifestacije. HGK sudjeluje u organiziranju preko 300 ovakvih događanja u svijetu i tako pomaže gospodarstvenicima u osvajanju drugih tržišta”, rekao je Škorić.

Uz virovitičku industriju TVIN, tvornica šećera Viro na Viroexpu je prisutna od prvog dana, već 22 godine. “Nastup na virovitičkom sajmu je više usmjeren na naše kooperante, djelatnike i sugrađane, nego na kupce. Želimo im pokazati da smo tu s njima, ali ih i upoznati s našim rezultatima. Od 2002. godine od kada smo prisutni u Virovitici imali smo samo jednu kritičnu godinu, 2014. kada je cijena šećera bila ispod cijene repe. Uspjeli smo preživjeti zahvaljujući akumuliranim sredstvima iz prijašnjih godina. Sada je puno bolje, vjerujem da ćemo opstati,

U Viroviticu je na sajam iz Zagreba došla i Vesna Mišćević, suvlasnica obiteljskog obrta koji se bavi izradom pamučne odjeće. “Već 20 godina radimo male serije s ručnom doradom što jamči iznimnu kvalitetu. S godinama smo stekli kupce koji nam se vraćaju pa tako na pozitivnoj nuli uspijemo opstati na tržištu nelojalne konkurencije”, kaže gospođa Mišćević.

Obrt za preradu žitarica Dedin mlin iz Cabune već četvrtu godinu izlaže svoje proizvode, brašno od svih vrsta žitarica. Vlasnik Igor Sokač ističe kako im je sajam znatno pomogao na putu do kupaca. “Žito već pet godina prerađujemo na tradicionalni način s četiri para kamena što su potrošači prepoznali pa brašno distribuiramo u 17 trgovina u Hrvatskoj, a od ove godine manje količine šaljemo u Italiju i Austriju”, rekao nam je Sokač.

HGK-Županijska komora Virovitica organizirala je niz zanimljivih i dobro posjećenih predavanja i tradicionalni susret gospodarskih komora iz zema-

Štand Parka prirode Papuk

lja regije. Najuređenijim i najoriginalnijim izložbenim prostorom proglašen je štand Park prirode Papuk.

Rezultati uspješnosti Viroexpa 2017. se tek zbrajaju, ali sudeći po zadovoljstvu izlagača i posjetitelja organizatori mogu biti zadovoljni. O značaju virovitičkog sajma može posvjedočiti i podatak da je ove godine bilo akreditirano 70 novinara i snimatelja iz zemlje i inozemstva.

Povijesni potpis Pisma razumijevanja Na sjednici Vijeća Udruženja drvno-prerađivačke industrije u Virovitici predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Danijel Smiljanić potpisali su izmjene i dopune Pisma razumijevanja za formiranje količina, cijena i rabatne politike te višegodišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca. “Raduje nas da je postignuto suglasje koje bi drvoprerađivačima trebalo donijeti uspješniji novi proizvod, porast tržišnog udjela, izlazak na svjetsko tržište i niz godina dobiti”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Jakupčić. Za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Danijela Smiljanića potpisivanje ovog pisma je povijesni trenutak za drvnu industriju. “Ovo je veliki dan jer predstavlja početak novog partnerskog prijateljskog odnosa između nas proizvođača i Hrvatskih šuma. Pismo razumijevanja je dobar okvir za suradnju, dokument koji regulira naše odnose i kriterije za kupnju sirovine.

S prošlom upravom Hrvatskih šuma je bilo razgovara o izmjenama i potpisu aneksa, ali u startu su odbijeni svi naši zahtjevi”, rekao je Smiljanić. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izrazio je nadu da će potpisani aneksi regulirati odnose drvoprerađivača i Hrvatskih šuma. “Učinili smo sve što možemo da veliku većinu kvalitetnih prijedloga prihvatimo jer Hrvatske šume nisu tu samo zbog očuvanja biološke raznolikosti nego i zbog razvoja drvnog sektora”, rekao je ministar. (G.G.)

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 27

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

AKTUALNO Izravna plaća

Stiže no Dug blokiranih OPG-ova u pet godina udvostručen

P

rema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog neplaćenih računa posljednjeg dana prošle godine u blokadi su bile 953 fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Iako je broj blokiranih OPG-ova malen u usporedbi s brojem blokiranih poduzeća, njih 30.890, kao i njihov ukupan dug od 418,5 milijuna kuna u odnosu na 17,8 milijardi duga blokiranih poduzeća, ove brojke nisu zanemarive kada govorimo o trendovima i stanju na selu.

U zadnjih pet godina broj blokiranih OPG-ova porastao je sa 731, koliko ih je bilo u rujnu 2011., za 222, da bi krajem 2013. skočio na 1433. Visina ukupnog duga sa 188 milijuna kuna u rujnu 2011. porasla je na najviših 448 milijuna u lanjskom ožujku, kada je blokiranih OPG-ova bilo 1093.

Analiziramo li dug OPG-ova po županijama, prema stanju 31. prosinca, najzaduženiji su bili OPGovi Osječko-baranjske županije, na koje se odnosilo 20 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (83,5 milijuna kuna). Prema iznosu blokade slijede OPG-ovi Virovitičko-podravske županije s udjelom od 12,5 posto (52,5 milijuna kuna),

Vukovarsko-srijemske s udjelom od 10,2 posto (42,8 milijuna kuna), Koprivničko-križevačke s udjelom od 8,8 posto (36,7 milijuna kuna) te Sisačko-moslavačke s udjelom od

Sa 195 milijuna kuna 2011. dug se popeo na oko 419 milijuna kuna 7,6 posto (31,6 milijuna kuna). Na OPG-ove tih pet županija odnosilo se 59,1 posto neizvršenih osnova za plaćanje svih OPG-ova. Ostalih 40,9 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,04 posto u Ličko-senjskoj do 6,6 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Najveći iznos duga blokiranih OPG-ova bilježi se u Bjelovarsko-bilogorskoj (24,7 posto), Požeško-slavonskoj (21,1 posto) i Virovitičko-podravskoj županiji (20,8 posto). Najviše blokiranih je u Osječko-baranjskoj (21,8 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,5 posto). (K.S.)

28 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

Od sada će biti dvije godišnje isplate, u veljači i travnju, upravo u vrijeme kad naši poljoprivrednici najviše trebaju novac, najavljuje ministar Tomislav Tolušić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

splata prvog dijela izravne potpore za prošlu godinu započela je 8. veljače i od tada je na račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava već sjelo ili će do kraja veljače sjesti 1,4 milijarde kuna izravnih plaćanja. U studenome prošle godine poljoprivrednici su preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobili 806 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2016. godinu.

Kako najavljuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, preostali iznos od 1,2 milijarde kuna isplatit će se već u travnju kako bi poljoprivrednici mogli pokriti troškove sjetve.

“Tako će od sada biti svake godine, dvije godišnje isplate u veljači i travnju, upravo u vrijeme kad naši poljoprivrednici najviše trebaju novac”, dodaje Tolušić.

U Ministarstvu poljoprivrede također najavljuju da će poljoprivrednicima i potkraj ove godine, kao što je to bilo i prošle, biti isplaćen predujam za proizvodnu 2017. godinu u iznosu od 922 milijuna kuna.

Samo aktivni poljoprivrednici

Inače ova izravna plaćanja dodjeljuju se samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja. Izravna plaćanja se sastoje od potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture) - i to osnovno plaćanje (prema pojedinačnim pravima na plaćanja), zeleno plaćanje (za provođenje praksi očuvanja i održivosti poljoprivrede), preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara), dodatak za mlade poljoprivrednike (za njihovih prvih 50 hektara) te mjera 18 Dopuna nacionalnog dijela za Osnovno plaćanje, odnosno novac koji dolazi izravno iz državnog proračuna.

nja u poljoprivredi

novac Drugi dio potpora vezan je za proizvodnju.

Potpore se daju za stočarstvo (krave u proizvodnji mlijeka, tov goveda, krave dojilje, ovce i koze), te biljnu proizvodnju (voće, povrće, šećerna repa, krmni proteinski usjevi).

Posebna potpora odobrava se za osjetljive sektore, a isplaćuje se po kilogramu duhana, litri djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, grlu krmače i grlu mliječne krave.

U drugom dijelu isplate, koja ide u travnju, poljoprivrednicima će biti isplaćene 1,2 milijarde kuna za izravnu potporu te IAKS mjere ruralnog razvoja (Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 Ekološki uzgoj, Mjera 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima).

I informativni izračun

Prije isplate provest će se prijeboj potpora s poreznim dugom, ali samo na iznosima koji se financiraju iz hrvatskog proračuna. Poljoprivrednici koji su u blokadi i koji su prijavili zaštićene račune pored redovnih dobit će kao i prethodnih godina iznos potpore do 50.000 kuna na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore na redovni račun. Ove je godine prvi put poljoprivrednicima na raspolaganju i informativni izračun, po kojem će moći vidjeti koliko izravnih plaćanja mogu očekivati u 2017. godini. Ti

Do kraja veljače isplatit će se prvi dio izravne potpore za poljoprivredu za 2016., dok će se drugi dio isplatiti u travnju podaci bit će dostupni preko Agroneta nakon što svakom poljoprivredniku bude odobrena određena potpora.

Poljoprivrednicima koji ne mogu sami pogledati u sustav Agronet to mogu učiniti u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u svim županijama, a podatke o tome gdje se one nalaze mogu pronaći na web stranicama

Agencije: http://www.apprrr.hr/kontakt-441. aspx. U regionalne urede nije potrebno osobno doći nego je moguće zatražiti informativni izračun i preko telefona uz prijavu matičnog identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG). Jednako tako u sustavu Agronet se nalaze i izračuni prava na plaćanja za svakog poljoprivrednika do 2019. godine.

1,4 mlrd kn

težak prvi dio izravne potpore

Dinamika isplate Naziv mjere

Izvor

Iznos

Datum početka isplate

Osjetljivi sektori (duhan, krmače)

HR

75.057.366,00

08.02.2017.

Preraspodijeljeno plaćanje

EU

54.310.537,00

09.02.2017.

Plaćanje za mlade poljoprivrednike

EU

27.401.632,00

09.02.2017.

Osnovno plaćanje

EU

237.899.117,00

16.02.2017.

EU +HR

157.820.963,00

17.02.2017.

EU

165.537.679,00

20.02.2017.

Mjera 18 Zeleno plaćanje Proizvodno vezana plaćanja

EU

159.383.389,00

21.02.2017.

Osnovno plaćanje

HR

160.339.418,00

22.02.2017.

Zeleno plaćanje

HR

159.809.780,00

23.02.2017.

Plaćanje za mlade poljoprivrednike

HR

10.653.110,00

24.02.2017.

Proizvodno vezana plaćanja

HR

91.719.268,00

27.02.2017.

Osjetljivi sektori (masl.ulje, krave)

HR

62.506.732,00

27.02.2017.

Preraspodijeljeno plaćanje

HR

53.270.800,00

28.02.2017.

Izvor: apprrr

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Prilika za poljoprivrednike

Biomasa iz brzora Kultura kratkih ophodnji su autohtone drvenaste vrste (crna joha, breza, grab, kesten, zapuštenim poljoprivrednim površinama. Odnedavno se i na ovaj način ostvaruju prava

N

akon trogodišnjeg istraživanja Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba završio je rad na projektu Biomasa iz kulture kratkih ophodnji za povećanje konkurentnosti i ruralni razvoj, kao dio većeg projekta Intelligent Energy Europe u kojem je sudjelovalo 10 partnera iz sedam europskih zemalja. Kultura kratkih ophodnji su autohtone drvenaste vrste (crna joha, breza, grab, kesten, jasen, topola, bagrem i vrba) koje se uzgajaju za proizvodnju biomase na poljoprivrednim površinama u kratkim ophodnjama od dvije do osam godina. Sade se na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu, a za uzgoj se upotrebljavaju agrotehničke mjere – poštuje se dobra poljoprivredna praksa i koristi mehanizacija. “To nije pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta nego mjera sprečavanja nekontroliranog zarastanja poljoprivrednih površina na način da se stavlja u funkciju za pasivnog ratara”, objašnjava starija istraživačica u Institutu Hrvoje Požar dr.sc. Biljana Kulišić. “Aktivni ratar koji dobro slaže plodored s dohodovnim kulturama neće se nikada okrenuti kulturi kratke ophodnje jer ostvaruje dobar prihod, ali pasivnom rataru koji radi plodored pšenica-kukuruz-uljarica takav bi uzgoj bio zanimljiv jer je manje radno intenzivan, a zbog prava na poticaje ipak dohodovan. Ovo je svježa tema čak i za Europsku uniju - nitko nije stručnjak u kulturama kratkih ophodnji. Na Šumarskom fakultetu u

Zagrebu su razvijeni klonovi, a mi smo išli klonove staviti u kontekst”, kaže Biljana Kulišić.

Površine zasađene kulturama kratkih ophodnji prihvatljive su za izravna plaćanja u poljoprivredi, ali i za zelena plaćanja ako se na njima ne koriste umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja. Uz proizvodnju obnovljive energije one mogu generirati i dodatne pozitivne učinke općekorisnih funkcija eko sustava i ruralnog razvoja. “Uz poljoprivrednike i javna upravna tijela jedan od glavnih nositelja dionika u lancu je drvoprerađivačka industrija. U kombinaciji s drvnim ostatkom iz obrade sirovine, drvna sječka

s postojećom drvnom zalihom moglo bi se u hrvatskoj otvoriti 20.000 radnih mjesta mogla bi se koristiti za proizvodnju toplinske energije i proizvodne procese u industriji, dok se kvalitetnije drvo može sačuvati za proizvode koje donose veću dodanu vrijednost - pelete ili lijepljene

30 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

ploče. Takav bi pristup stimulirao daljnji razvoj industrije”, objašnjava voditeljica projekta Željka Fištrek, istraživačica u Institutu Hrvoje Požar.

Profil poljoprivrednika

Provedenim istraživanjima u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji željelo se saznati što bi kultura kratkih ophodnji značila za hrvatsko selo i gospodarstvo. Analiziran je profil hrvatskog poljoprivrednika: ima 60 godina, obrađuje prosječno 5,5 hektara, malo je ili neprimjereno obrazovan za poljoprivredu, a njegovi nasljednici su napustili sela. U Institutu Hrvoje Požar smatraju da takvi poljoprivrednici teško mogu biti konkurentni u ratarstvu i da svoju šansu mogu pronaći u kulturama kratkih ophodnji. Posebno se to odnosi na krajeve u kojima su površine zapuštene ili više nisu u funkciji. Primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji čak 10.000 poljoprivrednog zemljišta nije u sustavu ARKOD-a što znači da njihovi vlasnici ne mogu ostvariti poticaj. “Kako bi taj problem pokušali riješiti, osnovali smo Energetsku zadrugu, neku vrstu strojnog prstena jer ne mogu svi jednako vrijedno i jednako dobro koristiti svoje površine za kulturu kratke ophodnje. S druge strane, ne želimo da se nametne netko tko će sve to industrijalizirati jer onda ne bismo imali efekte kojima težimo – razvijanje malih i srednjih posjeda”, govori pročelnik Ureda za poljoprivredu

stućeg drveća astućeg jasen, topola, bagrem i vrba) koje se uzgajaju za proizvodnju biomase, najčešće na na poticaje, i to čak za izravna plaćanja piše Goran Gazdek seljak u budućnosti ostane samo na proizvodnji hrane i krmiva, a ne i bioenergije, male su šanse za opstanak”, tvrdi Dundović.

7. energetska konferencija o biomasi i OIE

Domaći peleti za domaće tržište Korištenje drva kao energenta i proizvodnja energije iz biomase prepoznate su kao važno ulagačko područje, i upravo o tome se govorilo na 7. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije, koja je u prošli petak održana u Zagrebu.

Tematska okosnica konferencije je Novi EU energetski paket - utjecaj na budućnost biomase i OIE. Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec na konferenciji je rekao kako je važno da Hrvatska kreira svoju politiku u skladu s europskom, a ekonomski analitičar Guste Santini smatra da najave trošarina na pelete nisu dobra ideja. To bi značilo eutanaziju te proizvodnje u Hrvatskoj. Ona je već na rubu isplativosti, a 92 posto već se izvozi, naglasio je Santini. Raul Cvečić Bole, predsjednik udruge proizvođača biomase CROBIOM rekao je kako je red da naših 260.000 tona peleta od domaće sirovine ostane u Hrvatskoj. “Stoga naši napori moraju ići prema tome da se potakne domaća potrošnja”, zaključuje Cvečić Bole. Skup su organizirali Šumarski fakultet i Regionalna energetska agencija SZ Hrvatske. (K.S.) Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

U toj županiji već postoji dobar odaziv vlasnika s gotovo 2000 hektara koji mogu poslužiti za kulture kratke ophodnje. Ove godine krenut će s markiranjem zemljišta, a već sljedeće i s prvim nasadima.

Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Hrvatskog šumarskog društva Josip Dundović naglašava kako bi se time iskoristio i dobar dio zemljišta koje je na granici plodnosti. “Na taj način mogli

bismo povećati godišnju proizvodnju sa 1,5 milijuna kubika ogrjevnog drveta na gotovo četiri milijuna. Danas izvozimo oko 800.000 tona višemetrice ogrjeva, oko 500.000 šumske sječke i gotovo 200.000 tona peleta. To je ekvivalent od pola milijuna kubika prirodnog plina i pola milijuna litara loživog ulja. Izvozimo sirovinu i radna mjesta, a ovisimo o ruskom plinu i arapskoj nafti. Kulturom kratkih ophodnji veoma brzo bi se mogla pokrenuti aktivnost stvaranja novih radnih mjesta i dodane vrijednosti. Ako

Utekućeno drvo

Kada bi se iskoristio sav planirani potencijal u Hrvatskoj, s drvnom zalihom od 450.000 kubičnih metara moglo bi se zaposliti 20.000 osoba. U Austriji, koja trenutno ima 1,2 milijuna kubika drvne zalihe, prema sličnim istraživanjima planiraju 60.000 radnih mjesta. Drvna masa iz brzorastućih vrsta može se koristiti i u kemijskoj preradi, za proizvodnju celuloze i vlakana, odnosno papira. Voditelj laboratorija za kemiju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu doc.dr.sc.

Alan Antolović ističe da bi u budućnosti ovakve sastojine svakako mogle doći do izražaja u industriji jer primjena može biti vrlo široka - od proizvodnje goriva do korištenja u farmakološke i medicinske svrhe. “Od brzorastućih vrsta dobivamo utekućeno drvo, sirovinu koja se može primijeniti u polimernoj industriji za poliuretanska ljepila, smole i pjene te za epoksidne smole. Na fakultetu se već desetak godina bavimo iskorištavanjem utekućenog drveta u formaldehidnim ljepilima za proizvodnju ploča i iverica”, kaže Antolović. Kako bi se ideja provela u djelo, nužno je donijeti i zakon o kulturi kratkih ophodnji koju bi, prema riječima ministra poljoprivrede, Sabor trebao usvojiti ove godine.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Zamah stočarskoj proizvodnji

Francuska goveda na ličkim pašnjacima

Hrvatska svojom bioraznolikošću omogućava oblik ekstenzivne proizvodnje na brojnim pašnjacima i livadama od Gorskog kotara, Like do Dalmatinske zagore, ali i brdskih dijelova zapadne Slavonije. Mogućnost takvog oblika uzgoja po principu krava-tele pruža upravo pasmina salers piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oko

400.000

goveda bilo početkom 90-ih u Hrvatskoj

1000junica

pasmine salers uvest će se ove godine

S

vaki ozbiljni pokušaj oživljavanja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je više nego dobrodošao, a osobito kad se radi o stočarstvu. Takav je primjer i ekstenzivan uzgoj francuske pasmine goveda salers čiji su prvi primjerci u Hrvatsku uvezeni 2010. godine, a intenzivniji uzgoj je unatrag dvije godine prisutan u Lici.

Može li ova francuska pasmina spasiti hrvatsko govedarstvo? Spasiti baš i ne, ali potaknuti razvoj stočarstva, osobito u zaboravljenim brdskim dijelovima Hrvatske – to svakako može.

“Početkom devedesetih godina u Hrvatskoj je bilo oko 400.000 goveda, a uzgoj goveda bila je prava perjanica stočarstva i poljoprivrede u cjelini. Bilo je to vrijeme kada je hrvatska poljoprivreda bilježila pozitivne devizne rezultate s većim izvozom nego uvozom. Nažalost,

32 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

danas to zvuči gotovo nevjerojatno”, prisjetio se Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu HGK-ŽK Osijek, u čijim je prostorima potencijalnim proizvođačima održana prezentacija o mogućnostima uzgoja pasmine salers.

“No, danas je u Hrvatskoj tek nešto između 130.000 i 140.000 goveda”, ustvrdio je Nad. “Bitno je smanjen broj kako mliječnih, tako i tovnih goveda. Povećanje bilježi jedino uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina svih vrsta. Konačno, Ministarstvo poljoprivrede je sada prepoznalo taj problem te se kroz poticanje proizvodnje i broja krava dojilja i tovljeničke proizvodnje nastoji inicirati proizvođače da se vrate toj djelatnosti. To više što Hrvatska raspolaže silnom bioraznolikošću koja omogućava oblik ekstenzivne proizvodnje na brojnim pašnjacima i livadama od Gorskog kotara, Like do Dalmatinske zagore, ali i brdskih dijelova zapadne Slavonije.

Mogućnost takvog oblika uzgoja po principu krava-tele pruža i pasmina salers. To onda u konačnici može značiti i povratak dohotka u ruralne krajeve i zaustavljanje iseljavanja ljudi”, istaknuo je Nad.

Prednosti pasmine

“Salers – sljubljen s prirodom” moto je hrvatske udruge uzgajivača ove pasmine goveda, koja je pod imenom Salers-Croatia osnovana u siječnju prošle godine. Osnovali su je proizvođači koji su s uzgojem krenuli još 2010., a danas udruga broji pedesetak članova.

“Budući da je ova francuska pasmina potvrđena kao dobra za naše uvjete i prilike, uzgoj se počeo širiti. S Francuzima smo ugovorili posebnu suradnju koja se ponajprije odnosi na položaj hrvatske udruge Salers na području cijele Jugoistočne Europe. Francuzi su

Udruga Salers

Pomoć u početnom financiranju Udruga Salers u Hrvatskoj povezuje uzgajivače, osigurava im status i tretman kod nabave rasplodnog materijala, ostale opreme i drugih usluga te plasmana proizvoda. U njihovoj je strategiji na prvom mjestu proizvodnja rasplodnog materijala.

Kod nas puno uzgajivača već ima resurse, objekte koji nisu nužni za tu pasminu, ali su raspoloživi, stavljaju se u funkciju. Ti isti proizvođači imaju pašnjake, mehanizaciju - sve to možda nije neophodno u uzgoju

salersa, ali je dobrodošlo. Naravno, nije baš sve idealno - zbog kasnozrelosti pasmine i dužeg čekanja prvog prihoda problem ove proizvodnje je početno financiranje. Stoga iz udruge Salers-Croatia kažu kako im je potrebna kreditna linija koja bi im omogućila kreditno zaduženje na pet godina s grace razdobljem od dvije godine i prihvatljivom kamatom od pet posto. Na taj način bi nakon pet godina otplatili investiciju, a ostala bi vrijednost stada.

nam prepustili sva ekskluzivna prava opskrbe rasplodnim materijalom cijelog područja Jugoistočne Europe, uključujući i europski dio Turske. To je za nas bilo vrlo motivirajuće i rezultiralo je time da smo mi već prošle godine uvezli gotovo 500 junica i bikova”, ističe Mirko Devčić, predsjednik udruge Salers-Croatia.

Prema njegovim riječima, prednosti pasmine salers opravdale su sva očekivanja u Hrvatskoj. Prosječan životni vijek ove pasmine je 15 godina, a isplativost gotovo neusporediva u odnosu na druge jer salers goveda mogu eksploatirati i ona pašna područja koja ostale pasmine ne mogu. “Ove ćemo godine uvesti 1000 junica. Motivirajuće je i da udruga prigodom nabave junica ima poseban status budući da ne moramo kupovati rasplodni materijal na aukcijama, nego izravno odlazimo u njihove centre, kod najboljih uzgajivača, i biramo rasplodna grla te dogovaramo najbolje cijene”, dodaje Devčić.

Gastronomska vrijednost

Pored dugovječnosti, salers goveda su u potpunosti prilagodljiva za sve uvjete, kako za brdske, tako i za ravničarske u kojima je mnogo kvalitetnih pašnjaka. Uzgoj se za sada u Hrvatskoj najviše proširio u Lici jer su ondje najveće raspoložive pašnjačke površine. Zbog toga je proizvodnja i krenula iz tog kraja. Kod jednostavnosti uzgoja valja napomenuti otpornost na ekstremne temperature, i niske i visoke.

Također, za uzgoj nisu potrebna velika ulaganja, a Devčić navodi kako dnevni trošak uzgoja salersa iznosi do pet kuna. Toliko, naime, stoji količina od 15 kilograma sijena koliko je jednom govedu dnevno potrebno osigurati uz slobodnu ispašu.

Mirko Devčić, predsjednik udruge Salers-Croatia

“Jedna od najvažnijih uzgojnih prednosti svakako je kvaliteta i gastronomska vrijednost mesa. Tržište mesa u Francuskoj uopće nije potrebno marketinški obrađivati jer je to brendirana pasmina i brendirano meso, a na ulazu u svaki ugledniji restoran možete ugledati logo salersa. I kod nas na području Jadrana i Zagreba postoje restorani koji u svojoj ponudi imaju meso salers goveda”, objašnjava Devčić, koji nije

Uz to što su dugovječna, salers goveda su prilagodljiva na sve uvjete iznenađen vrlo velikim zanimanjem za ovu pasminu. S obzirom na prirodni način uzgoja, meso ove pasmine dostiže i vrlo privlačne tržišne cijene za uzgajivače. Prema Devčićevim riječima, kilogram ramsteka salers goveda u Francuskoj dostiže i 22 eura, a kilogram miješanih kategorija ovog mesa u nas se kreće oko 65 kuna. To su, naravno, vrlo motivirajuće cijene za proizvođače. Uz to, osim na europskom tržištu, veliko zanimanje za meso ove pasmine postoji u Turskoj, Saudijskoj Arabiji, Iranu i drugim islamskim državama.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM 110 godina Sardine, Postira

Zaokružen proces

U svom drugom stoljeću rada, Sardina se okreće i turističkom sektoru: uz to što na tržište plasira proizvode namijenjene isključivo HoReCa segmentu, ova postirska tvrtka izgradit će hotel i ekskluzivne vile, te marinu sa 150 vezova piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

30 mil €

uloženo u novi pogon

P

ostirska Sardina, jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u sektoru ribarstva i prerade ribe, na prigodnoj svečanosti proslavila je svojih 110 godina rada. Sjedište tvrtke je u mjestu Postira na otoku Braču gdje je započela s radom davne 1907. godine. Važnost obljetnice prepoznata je od državne do lokalne razine gdje su predstavnici ministarstava, županije, općina, poslovni partneri te sami zaposlenici i hrvatski ribari svojim prisustvom pozdravili dosadašnji rad Sardine i istaknuli važnost razvoja hrvatskog proizvodnog sektora kroz ovakve pozitivne primjere. Svečanosti obilježavanja između ostalih prisustvovali su ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar graditeljstva Lovro Kuščević te splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja navodeći Sardinu kao primjer uspješne hrvatske priče.

Visoku obljetnicu ova je tvrtka dočekala u suvremenoj tvornici čija je izgradnja dovršena krajem 2016. godine, puštanjem u pogon sustava za pročišćavanje otpadnih voda koji se bazira na suvremenoj tehnologiji i modernizaciji radnih procesa. Time je finalizirana investicija teška više od 30 milijuna eura. Investicija u izgradnju novog Sardininog pogona i njeno preseljenje na novu lokaciju ujedno je jedna od najznačajnih investicija na hrvatskim otocima.

Zadovoljstvo postignutim izrazio je predsjednik Uprave Sardine Mislav Bezmalinović. Nakon realizacije ostvarenih planova, i njegov je pogled na budućnost tvrtke pozitivan. Naglasio je važnost

34 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

s od mora do stola investicija u proizvodni sektor te posebno ističe važnost i značaj zaposlenika Sardine.

Novi projekti

Bezmalinović najavljuje i nove projekte postirske Sardine. “S obzirom na to da smo turistička zemlja, Sardina se odlučila okrenuti turizmu i to u dva smjera - proizvodnom i projektnom. S jedne strane, plan nam je svake godine na tržište plasirati proizvod namijenjen isključivo turističkom sektoru, pa tako ove godine plasiramo tuna komadiće u biljnom ulju Adriatic Queen, namijenjene isključivo HoReCa segmentu. Radi se o specijalnom pakiranju od dva kilograma koje je pogodno za pizzerije, sendvič-barove i restorane. Drugi smjer, orijentiran na turizam, planiramo realizirati razvojem novih projekata, kao što su hotel i ekskluzivne vile u Općini Postira, te marina s turističkom zonom u Općini Nerežišća.

Imamo turistički projekt u koji smo do sada investirali oko četiri milijuna kuna. Radi se o izgradnji marine sa 150 vezova, te 135.000 metara četvornih turističke zone s hotelom. Međutim, mi se ne namjeravamo baviti turizmom nego ćemo upravljanje tim projektima prepustiti nekome tko ima iskustva

u tom poslu”, istaknuo je Bezmalinović. Sardina je uspjela diverzificirati proizvodnju. Osim svoje tvornice, Sardina ima i vlastita uzgajališta ribe čime se zaokružuje čitav proizvodni proces od ulova, prerade, konzerviranja do prodaje. Njen proizvodni asortiman obuhvaća čitav niz proizvoda konzervirane ribe, riblju paštetu, smrznutu ribu, svježe proizvode marikulture te riblje brašno i riblje ulje. Proizvodnja tvornice zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe i to vlastitom ribolovnom flotom. Kapaciteti Sardine iznose 40.000.000 ribljih konzervi i pašteta, 500 tona ribljeg brašna, 100 tona ribljeg ulja, kao i 1500 tona visokokvalitetne ribe iz uzgoja. “Naša vlastita flota ima sedam brodova. Od njih dva idu u tunolov, a inače imamo pet povlastica za ulov tuna. Kada završi tunolov, svi brodovi love sitnu plavu ribu, a prioritet nam je srdela. Uz nas je vezano zaista puno ribara. Čak 32 ribarska broda rade uglavnom za nas”, kaže Bezmalinović.

Uz vlastitu tvornicu, Sardina ima i uzgajališta ribe i flotu od sedam brodova Tržište i proizvodi

Predsjednik Uprave Sardine otkrio je da Sardina čak 80 posto svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta. Sardinini proizvodi prisutni su u Europi, Sjevernoj Americi, Kanadi, Rusiji i Australiji. “Posebna pažnja posvećuje se kvaliteti proizvoda gdje uporaba najmodernije tehnologije smrzavanja i prerade ribe omogućuje stvaranje proizvoda premium kvalitete kojima se Sardina ponosi”, kaže predsjednik Uprave Sardine.

Bezmalinović je istaknuo i da Sardina trenutačno zapošljava više od 320 ljudi, što prema njegovim riječima samo po sebi svjedoči o njezinoj ulozi u razvoju otoka Brača i zapošljavanju lokalnog stanovništva. Novi proizvodni pogoni dodatna su potvrda kontinuiranog nastojanja Sardine da kupcima diljem Europe i svijeta pruži najbolje proizvode, koristeći najmoderniju tehnologiju u proizvodnji ribe uz istovremenu brigu o okolišu i prirodnim resursima.

Pri tome tvrtka slijedi najviše ekološke standarde i standarde kontrole kvalitete što dokazuju certifikati koje posjeduje - ISOO 9001:2000, HACCP, Kosher, Halal, BRC i IFS.

Imamo turistički projekt u koji smo do sada investirali oko četiri milijuna kuna. Znači, radi se o izgradnji

marine sa 150 vezova, te 135.000 metara četvornih turističke zone s hotelom.

Međutim, mi se ne namjeravamo baviti turizmom nego ćemo upravljanje tim projektima prepustiti nekome tko ima iskustva u tom poslu.

Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 35

PREDSTAVLJAMO DML, Oroslavje

Specijalist za visinske probleme drveća U posao uređenja krajolika Kapitan je krenuo prije desetak godina s jednom malom motornom pilom i ne previše opreme za penjanje. Danas pod punom spremom rješava sve izazove, ma kako visoki i nedostupni bili

Samo rušenje ili orezivanje se obavlja penjanjem alpinističkom tehnikom, rezanjem grana i debla na male segmente

te njihovim kontroliranim spuštanjem pomoću užadi.

Damir Kapitan, vlasnik obrta DML

S

vi oni kojima u dvorištu raste drveće barem jednom su se susreli s krošnjama koje prijete padom te tako ugrožavaju živote ljudi. Često se događa i da treba srušiti stabla koja su uz kuće, objekte i električne vodove ili ih ukloniti jer su se nagnula ili pala uslijed vremenskih nepogoda. Rješavanjem tih problema bavi se obrt DML iz Oroslavja koji je, osim što se bavi uređenjem krajolika, i specijaliziran za rad na visini te rušenje drveća na teško dostupnim mjestima. Prednost tog obrta krije se u činjenici da se malo ljudi bavi rušenjem drveća alpinističkim tehnikama, pogotovu u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje obrt djeluje.

“Samo rušenje ili orezivanje se obavlja penjanjem alpinističkom tehnikom te rezanjem grana i debla na male segmente kao i njihovim kontroliranim spuštanjem pomoću užadi”, kaže vlasnik obrta DML Damir Kapitan koji napominje kako je njegova poslovna priča počela iz ljubavi prema sportskom penjanju.

“Jako volim prirodu ali i nove izazove, pa sam s prijateljem koji se bavi hortikulturom, a koji je imao dosta upita o rušenju problematičnog drveća, krenuo u nove izazove odnosno rušenje drveća”, pojašnjava Kapitan.

Posao je uglavnom sezonski

U posao uređenja krajolika krenuo je prije desetak godina sa samo jednom malom motornom

36 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

pilom i ne previše opreme za penjanje, da bi prošle godine odlučio krenuti u samostalne vode i otvorio obrt. Kako ima status hrvatskog branitelja, dobio je poticaje od Ministarstva branitelja te ih iskoristio za kupnju dodatne opreme. Sad može reći kako pod punom spremom rješava sve izazove, ma kako oni visoki i nedostupni bili.

“Klijenti mi se uglavnom javljaju preko osobnih preporuka. Mnogi su zadovoljni mojim radom, a dosta je tu stručnjaka koji se bave hortikulturom. Prije dvije godine iz Zagreba sam se preselio s obitelji u Oroslavje, te sam tada krenuo raditi i za Grad Oroslavje i okolicu”, kaže Kapitan koji dodaje kako mu se problemi u poslovanju javljaju uglavnom u zimskom periodu jer je posao sezonski.

Kapitan ne zanemaruje ni druge poslove koje nudi svojim klijentima, a to su projektiranje, uređenje i održavanje vrtova, okućnica, fontana i ostalih zelenih površina. Klijentima

Obrt nudi i projektiranje, uređenje i održavanje vrtova, okućnica, fontana i ostalih zelenih površina omogućuje i sve potrebno za navodnjavanje površina jer mnogi su svjesni kako je upravo okoliš oko doma vanjski nastavak unutrašnjeg uređenja, koji je živ i dinamičan, te baš zato njegovo uređenje treba prepustiti stručnjacima.

Kad je riječ o planovima DML-a, želja mu je potpisati ugovore za održavanje i sanitarnu sječu drveća u Krapinsko-zagorskoj županiji te zaposliti više ljudi jer trenutačno sve poslove obavlja on sam.

Zdravo za gotovo

Zemlja ostaje prazna Marko Sever Eko Sever

Slavonija nam se prazni, ljudi nam odlaze jer ne vide budućnost za sebe i svoje najmilije. Mladi ljudi odlaze i ostavljaju svoju djedovinu, ostavljaju najveće bogatstvo koje posjeduju, jer vjeruju da budućnosti u Hrvatskoj više nemaju

S

vjedoci smo da najveća vrijednost koju posjedujemo, naša zemlja, ostaje sve praznija. Slavonija nam se prazni, ljudi nam odlaze jer ne vide budućnost za sebe i svoje najmilije. Mladi ljudi odlaze i ostavljaju svoju djedovinu, ostavljaju najveće bogatstvo koje posjeduju, jer vjeruju da budućnosti u Hrvatskoj više nemaju.

Odlaze raditi u Zapadnu Europu, ne žele raditi na zemlji.

Najtužnije od svega, nisam sreo niti jednog informatičara starijeg od 30 godina, ali ima i mlađih, koji mi nisu rekli kako sanjaju da se jednog dana presele na selo, na zemlju i da se počnu baviti poljoprivredom. Nekako to ljudi vide kao odmor od uredskog posla, a nažalost ljudi sa sela žele ići raditi u ured. Kroz godine shvate da se ipak žele vratiti na svoju zemlju i nešto stvoriti, ostaviti za svoju djecu i unuke. Ali nama trebaju mladi ljudi koji ne vide svoju budućnost u uredskom poslu, koji ne smatraju da je rad na zemlji ispod časti, a proizvodnju hrane shvaćaju kao izuzetno kvalitetan, dobar i ispunjavajući posao koji bi se trebao više cijeniti u našem društvu.

Svakako, problem leži i u tome što ljudi koji se bave proizvodnjom hrane jedva preživljavaju te nisu u mogućnosti prodati svoje proizvode. Nažalost, tu je problem količina koje netko proizvodi, a i kvalitete.

Ne možete proizvesti, pa samo proglasiti sve što je naraslo na polju prvom kvalitetom. Trebate biti svjesni da krajnji kupac želi da kalibrirate svoju robu. I naravno da u tom slučaju nećete dobiti najveću cijenu za treću klasu robe. Ali onda te proizvode preradite, stvorite novi proizvod s dodanom vrijednošću pa ga takvog prodajte. Ili nađite nekoga tko to radi, pa će i on od vas kupiti te proizvode.

Kod nas ne postoji udruživanje i to nas sve više košta, jer ljudi ne vide na koji način će prodati ono što uzgoje. Ima sve više

OPG-ova koji se odlučuju za direktnu prodaju na tržnicama ili na kućnom pragu, pa čak i za dostavu na kućni prag naručivanjem putem interneta, ali to su individualni slučajevi. Sve će se teže biti plasirati kroz te kanale prodaje i što je brže moguće moraju

ulaganja u tu vrstu proizvodnje. A tu najbolje dolaze do izražaja prednosti koje može ponuditi program Ruralni razvoj i njegovi poticaji.

Fokusirajte se na mjere za male i za mlade. S time da pazite, mjera za mlade je

Povrća u Hrvatskoj strašno manjka - nema dovoljno niti jednog proizvoda. Tu je budućnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava se početi stvarati proizvođačke zajednice i otkupne stanice jer ovakvo iseljavanje nećemo moći drugačije zaustaviti.

I najbitnija stvar je da se ljudi počnu odlučivati za proizvodnju povrća. Povrća u Hrvatskoj strašno manjka - nema dovoljno niti jednog proizvoda. Tu je budućnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s time da su, dakako, potrebna dodatna

isključivo mjera za ona gospodarstva koja već postoje te se poljoprivrednici koji ih vode odlučuju prebaciti gospodarstvo na svoju djecu, a nije mjera za novonastale poljoprivrednike. Nadam se da ćemo u narednim godinama vidjeti pomake u poljoprivrednoj proizvodnji i da ćemo sve više imati dovoljno vlastite proizvodnje povrća za stanovništvo Hrvatske.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 37

turizam Kongresi i poslovni skupovi u Termama Tuhelj

Poslovni skupovi

sa stilom

Novost je selfness kongres, a kako objašnjava Petra Novak, voditeljica marketinga Terma Tuhelj, on je u potpunosti besplatan za organizatora, dok sudionicima daje dodanu vrijednost kroz mogućnosti korištenja wellnessa i ostalih zdravstvenih sadržaja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr je 22 posto više nego 2015. Zabilježen je i povećani dolazak stranih gostiju, i to posebice iz Slovenije, Austrije i Njemačke, dok su u ljetnom razdoblju najviše dolazili turisti iz Belgije i Nizozemske. Pritom se ne smiju izostaviti ni gosti iz Italije, Bosne i Hercegovine te ostalih zemalja, ali i domaći gosti. U ukupnoj strukturi noćenja, strani gosti ostvaruju više noćenja što je posljedica neprekidne ciljane i strateške promocije Terma Tuhelj na inozemnim tržištima. Promatrajući prema prihodu,

O

rganizacija poslovnog skupa je zahtjevan timski rad, a jedna od najboljih kongresnih destinacija u Hrvatskoj koja nudi odlične uvjete za održavanje raznih kongresa i poslovnih skupova su Terme Tuhelj. Tamošnji kongresni centar raspolaže sa 10 multifunkcionalnih dvorana te može prihvatiti do 500 osoba. Iako u Terme Tuhelj dolaze i ostali gosti, a ne samo poslovni gosti koji sudjeluju na konferenciji ili poslovnom skupu, Petra Novak, voditeljica marketinga Terma Tuhelj, kaže kako upravo kongresnih gostiju iz godine u godinu ima sve više, što je pokazala i uspješna 2016. godina. U Termama Tuhelj lani je zabilježeno povećanje broja jednodnevnih seminara, edukacija, kongresa, ali i domaćih i inozemnih konferencija. “Novost u tom segmentu je selfness kongres koji je u potpunosti besplatan za organizatora, a sudionicima daje dodanu vrijednost kroz mogućnosti korištenja wellnessa i ostalih zdravstvenih sadržaja.

To je drugačiji pristup organizaciji poslovnih događanja gdje su organizatori, osim na postizanje poslovnih ciljeva i kreiranje razvojne politike, usmjereni i na to da se

Za najam dvorana ove godine pripremljena je posebna early booking ponuda

sudionici kongresa dobro osjećaju”, istaknula je Petra Novak. Inače, Terme Tuhelj su za ovu godinu pripremile posebnu early booking ponudu za najam dvorana za poslovne skupove pri čemu se ističe mogućnost organizacije selfness kongresa.

Veći turistički prihod

Govoreći o turističkim rezultatima u prošloj godini, Petra Novak je naglasila kako su Terme Tuhelj ponovno dokazale da su jedno od najpoželjnijih kontinentalnih turističkih odredišta. Tako je tijekom 2016. ostvareno više od 105.000 noćenja što

38 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

prošla godina je bila jedna od najboljih jer je zabilježen 14 posto veći prihod nego u 2015. No, koliko je to točno iznosilo, u Termama Tuhelj nisu željeli govoriti.

Govoreći o poslovnim planovima za ovu godinu, Petra Novak je rekla kako će Terme investirati u izgradnju novih vodenih atrakcija na bazenima što će neizravno pridonijeti revitalizaciji i poboljšanju ponude kupališnog turizma na području Hrvatskog zagorja. S druge pak strane, Terme će ulagati u razvoj i poboljšanje ponude bazena na izvoru ljekovite termalne vode. To je jedinstveni takav bazen, a u termama nastoje popularizirati tzv. prirodni wellness, odnosno korištenje prirodnih bogatstava - termalnog blaga i termalne vode - u svakodnevnom životu.

Sjednica Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice

Ivičić podnio ostavku Turisti na emitivnim tržištima Hrvatsku prepoznaju kao odredište kulture, baštine i prirode, a tek potom kao odredište sunca i mora, ocijenio je direktor Glavnog ureda HTZ-a u ostavci piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

M

inistar turizma Gari Cappelli je na prošlotjednoj 12. sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ) obavijestio sve članove Vijeća kako je zaprimio zahtjev direktora Glavnog ureda HTZ-a Ratomira Ivičića o sporazumnom razrješenju s te funkcije s otkaznim rokom od 60 dana.

Prema Cappellijevim riječima, uskoro počinje predsezona i ne smije se dopustiti prazan hod u turizmu, pa će tako Ivičić obnašati funkciju direktora do izbora i imenovanja novog direktora za kojeg će se u roku od 30 dana raspisati natječaj.

Cappelli je dodao kako će se u budućem radu HTZ-a na nekim promjenama, primjerice, na većoj valorizaciji ureda HTZ-a u inozemstvu jer oni nisu dovoljno iskorišteni. Uz to, treba vidjeti što se još može dodatno uključiti u promociju hrvatskog turizma. Cappelli smatra da treba stalno mjeriti kvalitetu pristupa promociji hrvatskog turizma na društvenim mrežama na inozemnim tržištima jer se situacija mijenja iz dana u dan.

“Turisti na emitivnim tržištima više ne prate Facebook nego Instagram te neke druge društvene mreže. Ono što je bilo aktualno prije dvije-tri godine to više nije. Stoga se i mi trebamo mijenjati te u skladu s promjenama trendova treba mijenjati i promociju turizma”, zaključio je Cappelli.

Ivičić je pak pojasnio da, s obzirom na novu Vladu, smatra svojom poslovnom obvezom, moralnim i civilizacijskim činom dati svoj mandat na raspolaganje novom predsjedniku HTZ-a.

Ostvareni planirani prihodi

Na sjednici Turističkog vijeća je, među ostalim, usvojeno Godišnje financijsko izvješće i Izvješće o ostvarenju Programa rada HTZ-a za prošlu godinu te usvojeno izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem

brenda, boljem pozicioniranju hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu i imidžu Hrvatske kao privlačne turističke destinacije. Sigurno je da smo

U skladu s promjenama trendova treba mijenjati i promociju turizma, smatra Cappelli

Ratomir Ivičić

te institucije u 2016. Kako je naglašeno, ukupni prihodi HTZ-a u prošloj godini iznosili su 273,56 milijuna kuna, što je 100 posto ostvarenja planiranih prihoda, dok su rashodi iznosili 264,88 milijuna kuna ili 99 posto od planiranog. Osvrćući se na ta izvješća, Ivičić je ocijenio kako je HTZ u 2016. godini provodio aktivnosti planirane Godišnjim programom rada. “Te su aktivnosti pridonijele jačanju

svojim djelovanjem značajno pridonijeli pozitivnim rezultatima turističkog prometa i utjecali na povećanje prihoda”, ocijenio je Ivičić. Dodao je kako turisti na emitivnim tržištima Hrvatsku prepoznaju kao odredište kulture, baštine i prirode, a tek potom kao odredište sunca i mora. “Prepoznati smo kao destinacija aktivnog odmora i gastronomije, ali smo nedovoljno prepoznati kao odredište zdravstvenog turizma, te stoga treba dodatno poraditi na njegovoj promociji”, istaknuo je Ivičić.

Tri marketinške agencije na promociji hrvatskog turizma Članovi Turističkog vijeća HTZ-a, na sjednici su usvojili odluku o odabiru marketinških agencija za suradnju na promociji hrvatskog turizma u ovoj godini. Tako je za tržište Nizozemske odabrana agencija Aviareps, za tržište Slovenije agencija Publicis, za tržište Italije Localplanet (ProMedia), dok će agencija MediaCom u promociji pokrivati sva ostala tržišta.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Poslovni rezultati SAP-a

Digitalna transformacija uzima maha i u Hrvatskoj Kompanija SAP je u 2016. rasla globalno, sedmu godinu uzastopno, postigavši odlične rezultate u portfelju cloud rješenja i inovacija piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ompanija SAP, proizvođač poslovnog softvera, u 2016. u Hrvatskoj ostvarila je rast prihoda od gotovo 50 posto. “Ostvarili smo iznimno dobre rezultate, ponajprije zahvaljujući ugovorima s nizom novih korisnika poput tvrtke OMCO, Iskona, Orbica, Francka i Peveca. Nadalje, tijekom 2016. dovršili smo niz projekata, uključujući inovativni projekt Abrakadabra.com, Agrokorovu platformu za online trgovinu koju pokreće SAP Hybris Commerce, što se sve odrazilo na rezultate poslovanja na lokalnom tržištu”, istaknula je Sonja Popović, direktorica SAP-a Hrvatska na prošlotjednom predstavljanju rezultata poslovanja u 2016. te planova i strategije za 2017. Valja naglasiti kako je kompanija SAP u 2016. rasla i globalno, sedmu godinu uzastopno, postigavši odlične rezultate u portfelju cloud rješenja i inovacija. Tako je na godišnjoj

razini prihod od cloud pretplata i podrške porastao za 31 posto, na 2,99 milijardi eura, dok je operativna dobit porasla za 20 posto, na 5,12 milijardi eura.

Kako je digitalna transformacija trend koji se već više godina događa u svijetu, nastavila je Sonja Popović, tako ona uzima sve više maha i u Hrvatskoj. A u toj digitalnoj eri, kompanijama je važan svaki zaposlenik i potrošač. “Dobro znanje o tome koje su individualne potrebe potrošača upravo su ključ uspjeha kompanija koje djeluju na tržištu”, istaknula je dodajući kako pritom tvrtke i organizacije trebaju biti iznimno prilagodljive.

Korisne informacije

Osim potražnje za Hybris platformom za marketing i prodaju, SAP je u prošloj godini ostvario rast i u području analitike. “Već godinama se priča o Big Dati.

Međutim, ona ne predstavlja ništa ako

40 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

iznad nje ne postoje analitičke aplikacije zahvaljujući kojima korisnici i organizacije mogu ogromnu količinu podataka pretvoriti u korisne informacije”, naglasila je dodajući kako je uz ova rješenja pokretač rasta bila i platforma SAP HANA koja obrađuje ogromne količine podataka te ih dostavlja korisnicima u realnome vremenu.

“U 2017. nastavljamo s fokusom na svoj inovativni portfelj, s kojim pomažemo tvrtkama na putu digitalne transformacije. Primarno smo usmjereni na S4 HANA i njeno cloud izdanje kao temeljni sustav.

Zatim, tu su aplikacije za pojedinačne poslovne linije, uključujući SAP Hybris platformu te Success Factors za unaprijeđeni rad sa zaposlenicima. U Hrvatskoj smo dosad ponajprije radili s potrošačkom i retail industrijom, a očekujemo kako će i niz drugih sektora, uključujući financijske, zdravstvene i sportske institucije, prepoznati važnost digitalne transformacije, a samim time i otvaranje ovih tržišta”, kazala je Sonja Popović dodajući kako tvrtka očekuje nastavak uspješne suradnje s partnerima.

Novi portfelj interneta stvari

SAP je tijekom proteklih godina razvio niz novih proizvoda, a na nadolazećem World Mobile Congressu, koji se održava od 27. veljače do 2. ožujka u Barceloni, predstavlja SAP Leonardo, novi portfelj interneta stvari (IoT). “Jer, očekujemo da je ova godina globalno posvećena IoT-u”, istaknula je.

Važno je naglasiti kako se tvrtka obvezala uložiti dvije milijarde eura u IoT tijekom sljedećih pet godina. K tome, područja u koja SAP ulaže su umjetna inteligencija i, među ostalim, strojno učenje.

Konsolidacija na telekom tržištu

Vipnet preuzeo Metronet Metronet i Vipnet nastavljaju djelovati kao odvojene kompanije sa zasebnim brendovima, ali će istovremeno nuditi zajednički konvergentni portfelj ispunjavajući sve komunikacijske i ICT potrebe korisnika piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

akon što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila koncentraciju Vipneta i Metronet telekomunikacija, završen je proces preuzimanja Metroneta. Podsjetimo, Vipnet je potkraj 2016. godine preuzeo kontrolni udio u Metronet telekomunikacijama, a prodavatelji su bile hrvatske tvrtke, financijske institucije, uključujući fond Quaestus te fizičke osobe. Sada, nakon preuzimanja, Vipnet i Metronet će korisnicima ponuditi fiksne, mobilne i ICT usluge najviše razine kvalitete na tržištu. Jedna od ključnih prednosti Vipneta i Metroneta vlastita je optička infrastruktura, koja je bez konkurencije najraširenija u Hrvatskoj. Metronet sa 4000 kilometara optičke mreže pokriva 85 posto svih poslovnih korisnika u čak 67 gradova.

Vipnet, pak, s vlastitom optičkom infrastrukturom doseže 430.000 kućanstava i poslovnih subjekata, a u mobilnom segmentu preko 4G+/LTE mreže nudi brzine do 300 Mbit/s (megabita u sekundi).

Kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja, Metronet ima novu upravu sa po dva člana iz Metroneta i Vipneta. Kristina Kezele iz Vipneta nova je članica Uprave za financije, Sanjin Katinić i Zdenko Vrdoljak nastavljaju svoj rad u Upravi kao članovi za marketing i

tehniku. Novi predsjednik Uprave Metroneta je Jiří Dvorjančanský.

Jačanje tržišne konkurentnosti

“Kao relativno komplementarne kompanije, Vipnet i Metronet su idealan par po pitanju razvijene mrežne infrastrukture nove generacije te visoke razine kompetencija i znanja.

Zajedno ćemo rasti kao potpuno konvergentan operator koji brzo reagira na potrebe tržišta, ali i ispunjava korisnička očekivanja nudeći im individualizirana rješenja. S povećanjem kapitalnih investicija dodatno ćemo ubrzati i širenje optičke mreže, a naši portfelji usluga, prodajni kanali i korisnička baza u kombinaciji s pristupom koji korisnika stavlja u središte osigurat će nam potrebne rezultate. Želim istaknuti i zaključak AZTN-a prema kojem će ova akvizicija imati pozitivan učinak ne samo na krajnje korisnike u Hrvatskoj već i na jačanje konkurentnosti na tržištu u segmentu infrastrukture”, rekao je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta.

Do daljnjega, Metronet i Vipnet nastavljaju djelovati kao odvojene kompanije sa zasebnim brendovima, ali će istovremeno nuditi zajednički konvergentni portfelj ispunjavajući sve komunikacijske i ICT potrebe korisnika.

Jedna od ključnih prednosti Vipneta i Metroneta vlastita je optička infrastruktura

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 41

vijesti Inflacija u svim članicama EU-a u siječnju Podaci za siječanj potvrđuju prestanak snažnih deflacijskih pritisaka na potrošačke cijene u Europi koji su primarno proizlazili iz pada cijena sirovina, osobito nafte i hrane, na globalnom tržištu. Kod svih je članica EU-a bez iznimke ostvaren godišnji rast cijena (od 0,2 posto u Irskoj do 3,1 posto u Belgiji), što nije zabilježeno u zadnje četiri godine. Dinamika inflacije u Hrvatskoj u siječnju s razinom od 0,9 posto

bila je među najnižima, a nižu stopu imale su samo Irska, Rumunjska, Bugarska, Danska i Cipar, ističu analitičari HGK. Razlika između najniže i najviše razine inflacije sada iznosi 2,9 postotnih bodova, dok je u prijašnjim godinama iznosila i više od 15 postotnih bodova.

AKTUALNO Treći regionalni Forum obiteljskog

Na mjesec se apartmana, a Zagreb je, pokazuju podaci e-Visitora, u 2016. zabilježio rast broja turista od devet posto te rast noćenja od 15 posto. U privatnom smještaju ima 1349 pružatelja usluga i više od 5000 postelja, što je rast od oko 50 posto u odnosu na prošlu godinu piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

T

reći regionalni Forum obiteljskog smještaja, održan prošlog tjedna u Zagrebu, upoznao je iznajmljivače s područja Grada Zagreba i okolice s novostima u poreznim propisima i zakonskim obvezama, a ujedno je poslužio i kao platforma da se gradskim vlastima i ostalim nadležnim institucijama prezentiraju problemi koji muče taj propulzivni sektor.

Danijela Čavlović, zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u i predsjednica Sekcije Zajednice obiteljskog turizma za Grad Zagreb, istaknula je kako ih prije svega smeta što im se voda naplaćuje po istoj tarifi kao da su industrija, što je nedopustivo. “Želimo da se za iste komunalne usluge i iste djelatnosti primjenjuju isti kriteriji”, poručila je, dodavši kako ih muči i najavljena promjena u naplati boravišne pristojbe koja bi se ubuduće trebala naplaćivati po svakom gostu, što bi iznajmljivačima osjetno podiglo troškove. Nije im drag ni prijedlog da se pristojba plaća prema kategoriji objekta što smatraju destimulativnim za one koji ulažu u svoje objekte. Također traže da više novca od pristojbi ostane lokalnim

turističkim zajednicama. Danijela Čavlović je naglasila kako treba nastaviti raditi na brendiranju kako bi zadržali titulu najboljih domaćina u Europi koju im je dodijelio Booking.com. “Cijene smještaja padaju, to nikom od nas ne ide na ruku, ali ima puno prostora za poboljšanje kroz klubove kvalitete. Kako bismo sve to uspjeli, moramo raditi i biti posvećeni dan i noć, moramo biti proaktivni u uslugama, pratiti tržište i biti

Iznajmljivačima se voda naplaćuje po istoj tarifi kao da su industrija uporni kako bismo riješili probleme poput ovih koje smo spomenuli. Trebamo biti kreativni, a velika prednost nam je to što nismo konfekcija, već smo očuvali dušu”, kazala je Danijela Čavlović, uz napomenu kako Zagreb mora biti destinacija za cijelu godinu.

znakovi hrvatske kvalitete Usluga stalnog i privremenog smještaja osoba s intelektualnim teškoćama Usluga smještaja realizira se u vlastitom naselju obiteljskih kuća u kojima korisnici žive po modelu obiteljske zajednice. Broj članova je stalan (šest u svakom stanu), a pri formiranju zajednice vodi se računa o nivou općeg i specifičnog stanja i sposobnosti članova. Kroz rehabilitacijski program provode se postupci treninga samozbrinjavanja i brige o sebi, a u program zajednice uključeni su svi članovi.

Centar za rehabilitaciju MIR

Centar za rehabilitaciju MIR, Kaštel Novi, Rudine, javna je ustanova socijalne skrbi kojoj je osnivač Republika Hrvatska, a prava osnivača obavlja Ministarstvo socijalne politike i mladih. Centar smještajno i rehabilitacijski zbrinjava osobe (djecu, mladež i odrasle) s intelektualnim teškoćama (mentalna retardacija) i pridruženim smetnjama.

42 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

smještaja u Zagrebu

vijesti

otvara 75 zatvara 13

Gosti preferiraju privatni smještaj

Da svakako ide u tom smjeru, pokazali su podaci koje je iznijela Karolina Zidar iz TZ-a Zagreb. “Zagreb je, prema e-Visitoru, u 2016. zabilježio rast broja turista od devet posto te rast noćenja od 15 posto. Imamo 1349 pružatelja usluga u privatnom smještaju, više od 5000 postelja, što je rast od oko 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mjesec se u gradu otvara oko 75 apartmana, a zatvara 13”, objasnila je Karolina Zidar, dodavši kako zagrebački gosti više borave u privatnom smještaju nego u hotelima i hostelima.

Mirka Jozić, pročelnica Grada Zagreba za

Žalac: Moramo povući planiranih 13 milijardi kuna Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac prošlog je petka posjetila Vukovarsko-srijemsku županiju kako bi s predstavnicima regionalne vlasti i razvojne agencije razgovarala o provedbi i planovima za daljnje

gospodarstvo, rad i poduzetništvo, istaknula je kako obiteljski smještaj ima ogroman potencijal za samozapošljavanje i uvezivanje različitih djelatnosti koji mogu upotpuniti turističku ponudu. Obećala je riješiti problem s naplatom vode te olakšati promidžbu iznajmljivačima. “Pripremamo natječaj za razvoj turizma Zagreba pa ćete se moći brendirati putem weba i društvenih mreža za što će se održavati i edukacije”, zaključila je Mirka Jozić.

Dimsi Dimsi je popularni polutvrdi dimljeni sir od kravljeg mlijeka pripremljen prema tradicionalnom receptu bjelovarskoga kraja. Oplemenjen je prirodnom aromom dima bukova drva koji mu daje specifičnu aromu i zlatnožutu boju. Sirelin Dimsi premium narezan je na tanke ploške za jednostavnije uživanje u tom ukusnom siru.

Dukat d.d.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj (Mljekare Dukat, Sirela i KIM mljekara Karlovac), Bosni i Hercegovini (Mljekara Inmer), Srbiji (Mljekara Somboled), Makedoniji (Mljekara Ideal Šipka) i Rumunjskoj (Mljekara LaDorna, s osam proizvodnih pogona), Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda.

financiranje projekata sredstvima iz fondova EU-a. Poseban naglasak stavljen je na aktualne projekte te na njihovu realizaciju i daljnje djelovanje agencije Hrast.

“Lokalne razvojne agencije nositelji su regionalnog razvoja i produžene ruke Ministarstva na terenu. Moramo raditi zajedno kako bismo ostvarili gospodarski razvoj i omogućili ostanak stanovništva u ovim krajevima”, rekla je ministrica Žalac te poručila da u 2017. moramo povući planiranih 13 milijardi kuna.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Doručak s hrvatskih farmi

Tradicija kao dio nacionalnog identiteta

T

reća manifestacija Doručak s hrvatskih farmi, koju je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić otvorio 21. veljače u splitskom Hotelu Park, samo je jedna u nizu koja će se održati u Hrvatskoj. Prethodno su održane manifestacije u Sisku i Dubrovniku.

Projekt Doručak s hrvatski farmi provodi se u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije na kojoj se predstavljaju sustavi dobrovoljnog označavanja domaćih proizvoda. Na manifestaciji se poslužuju tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja, te proizvodi specifični za svaku županiju, ovoga puta Splitskodalmatinske županije.

“Riječ je o prezentaciji hrvatskih proizvoda. Kod svih hrvatskih građana i ugostitelja moramo probuditi svijest o tome da su hrvatski proizvodi najkvalitetniji i najbolji, te da ih se može kao najkvalitetnije ponuditi našim gostima.

Iza svakog ovog proizvoda krije se rad naših ljudi i radna mjesta. Tako da kupujući domaće proizvode pomažemo našoj poljoprivredi i, općenito, našem gospodarstvu. Siguran sam da gost koji dolazi u Hrvatsku želi konzumirati naše domaće autohtone proizvode”, istaknuo

je Tolušić. Ministar Tolušić poručio je da čuvamo svoju tradiciju, svoje male kulinarske tajne kao neizostavni dio svog nacionalnog identiteta. “Zajedničkim naporima učinit ćemo domaću hranu dostupnu svim našim kućanstvima”, zaključio je Tolušić. (J.V.)

SEPA pravila

Novi rok za izravna terećenja

Jedinstveno područje plaćanja u eurima SEPA (Single Euro Payments Area) jest područje u kojem pravne i fizičke osobe zadaju i primaju plaćanja u toj valuti, pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

Primatelji plaćanja koji koriste postojeću uslugu izravnih terećenja moći će pristupiti nacionalnoj SEPA shemi izravnih terećenja od 5. lipnja 2017. do 3. lipnja 2019. godine. Primatelji plaćanja mogu, u navedenom razdoblju, nastaviti koristiti postojeću uslugu izravnih terećenja koja je bilateralno ugovorena između banaka i poslovnog subjekta-primatelja plaćanja ili migrirati na SEPA izravna terećenja u nekom od navedenih datuma do 3. lipnja 2019. godine.

Poslovni subjekti-primatelji plaćanja, nakon što pristupe nacionalnoj SEPA shemi izravnih terećenja, više neće moći koristiti postojeću uslugu izravnih

44 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

terećenja. Primateljima plaćanja svakako se sugerira migracija postojeće usluge izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja budući da ista donosi unificirano procesiranje naloga izravnih terećenja na nacionalnoj razini, kao i mogućnost procesiranja naloga izravnih terećenja samo s jednom poslovnom bankom neovisno o tome u kojoj banci platitelj ima otvoren račun terećenja.

Poslovni subjekti koji nemaju s nekom od banaka ugovorenu postojeću uslugu izravnog terećenja mogu nakon 5. lipnja ugovarati s bankama isključivo uslugu SEPA izravno terećenje u kunama. (B.O.)

PREDSTAVLJAMO Creative design, Split

Unikatni namještaj po mjeri investitora Radimo na inovativnim projektima vezanim uz proizvodnju namještaja za ugostiteljstvo. Na tim projektima radi naš posebni dizajnerski tim, ali i nas dvojica sudjelujemo u kreiranju proizvoda, kaže Kuzmanić

C

reative design posluje već niz godina, a osnovali su ga Petar Kuzmanić i Stipan Grubišić. Tvrtka se bavi opremanjem ugostiteljskih i turističkih objekata, ali i javnih ustanova, poput vrtića i škola.

Osnovna djelatnost Creative designa je proizvodnja i prodaja namještaja i opreme za turističke i ugostiteljske objekte. Creative design, osim ugostiteljskom opremom, objekte oprema podnim i zidnim oblogama, rasvjetom… ”Zadovoljni smo trenutačnom situacijom na tržištu. Opremamo dosta objekata potrebnim namještajem u cijelosti i imamo veliki broj narudžbi. Nas dvojica imamo dugogodišnje iskustvo u ovom poslu, tako da dajemo i savjete o uređenju. S obzirom na to da već dugo surađujemo i s poznatim arhitektima, koji su dio našeg tima, klijentima možemo ponuditi uslugu ključ u ruke”, ističe Petar Kuzmanić, direktor Creative designa.

Jedan od većih objekata koji je ta tvrtka opremila svakako je Hotel Modra špilja u Komiži, a sudjelovali su i u opremanju Hotela Libertas Rixos. Lista objekata u Hrvatskoj i inozemstvu koje je ova tvrtka opremila je duga, a dosta rade i u Sloveniji i Crnoj Gori. U kontaktu su s potencijalnim partnerima u Mađarskoj, Njemačkoj…

“Planiramo daljnje širenje na tržište Europske unije. Imamo bogatu ponudu vlastitih diza-

Creative design stalno zapošljava šest radnika, a surađuje i s nizom tvrtki i obrta jniranih stolaca i fotelja, specijalnih proizvoda od drveta, podnih i zidnih obloga. Uvijek imamo nešto svojih proizvoda, a zastupamo i poznate svjetske brendove. A da smo na pravom putu, svjedoče i rezultati jer svake godine bilježimo rast”, pojašnjava Kuzmanić.

Širenje poslovanja

Creative design stalno zapošljava šest radnika, a surađuje s nizom tvrtki i obrta. No tijekom sezone broj zaposlenika se povećava, kako zbog core bussinesa, tako i stoga što u vrijeme turističke sezone imaju slastičarnicu Buena vista u Grohotama na Šolti.

Prema Kuzmanićevim riječima, planova koje on i njegov partner namjeravaju ostvariti je dosta. “Planiramo proširiti poslovanje i proizvoditi dizajnirani namještaj za ugostiteljstvo.

Radimo na inovativnim projektima vezanim uz proizvodnju namještaja za ugostiteljstvo. Na tim projektima radi naš posebni dizajnerski tim, ali i nas dvojica sudjelujemo u kreiranju proizvoda. Namještaj izrađujemo od više vrsta drveta, a imamo i razne dorade u što je ugrađeno dosta ručnog rada. Osim toga, kombiniramo i različite materijale. Sve radimo po mjeri i prilagođavamo željama investitora. Uglavnom je riječ o unikatnim proizvodima”, kaže Kuzmanić. Dodaje kako investitorima prepuštaju izbor tkanine, materijala, boje drveta, kombiniranje drveta s drugim materijalima... “Dosta se traži namještaj od tzv. kovanog drveta, a naše zidne obloge su prepoznate na tržištu”, napominje direktor Creative designa. (J. V.)

Namještaj izrađujemo od više vrsta drveta, a imamo i razne dorade u što je ugrađeno dosta ručnog rada. Osim toga, kombiniramo i različite materijale.

Petar Kuzmanić, direktor Creative designa

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA BiH gradi strateške prometnice za Srbiju i Crnu

Gordijev čvor autoceste za Sarajevo Predstavnici dvaju entiteta smatraju da je nužno izgraditi cestu BeogradSarajevo, čiju je realizaciju već obećala financirati Turska. No, problem je trasa. Vlasti srpskog entiteta predložile su osam varijanti, a neke od njih ni ne vode do Sarajeva piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

P U bilo kojoj od ponuđenih trasa kredite će vraćati entiteti, uglavnom Republika Srpska

redstavnici vlada Bosne i Hercegovine i Srbije na nedavnom zajedničkom sastanku u Beogradu usuglasili su se o nužnosti izgradnje autoceste ili brze ceste Beograd-Sarajevo čime bi se značajno povećala mogućnost trgovanja dviju zemalja. Vlada Turske obećala je financirati realizaciju ovog projekta, ali u kojem iznosu, to nije precizirano. Srbija je, sudeći po novinskim izvješćima, najveći interes pokazala za trasu koja bi njene autoceste na koridorima X. i XI. povezala s Užicem i s granicom BiH kod Vardišta i Višegrada. Ipak, još nije utvrđeno kojom trasom će se graditi ova prometnica, a zasigurno se to neće dogoditi uskoro, napose nakon pokretanja nove tužbe BiH protiv Srbije zbog genocida.

Tko gradi i tko plaća

Najkraća trasa bi išla od Užica do Višegrada i dalje teritorijem općina Goražda, Foče i Pala do Sarajeva. Ali... u Bosni i Hercegovini uvijek postoji “ali”. Prije desetak dana državni ministar

Ulaganje od 400 milijuna maraka

Tunel Prenj najskuplji na koridoru V.c Uprava Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH priopćila je da će zahvaljujući usvajanju Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH u proljeće naredne godine početi radovi na izgradnji najskupljeg pojedinačnog objekta na autocesti, na koridoru V.c, tunela Prenj dugog 10 kilometara, u koji će biti investirano oko 400 milijuna konvertibilnih maraka. Istovremeno će se pristupiti i izgradnji dviju dionica autoceste čije su trase bile sporne, Mostar-sjever i Mostar-jug. U prošloj godini zbog pomanjkanja sredstava došlo je do zastoja u izgradnji autoceste koridor V.c, jedino se usporeno gradilo na zeničkoj zaobilaznici.

46 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

komunikacija i prometa Ismir Jusko sastao se u Sarajevu s predstavnicima dvaju entiteta i direktorima dvaju javnih poduzeća za autoceste iz Sarajeva i Banje Luke. Sastanak je bio posvećen upravo izgradnji prometnice Sarajevo-Beograd. Vlasti srpskog entiteta predložile su osam varijanti mogućih trasa, a neke od njih ne bi ni išle do Sarajeva.

Tako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpuno zaboravio na dogovor iz Beograda da trasa autoceste ide do Sarajeva i predložio potpuno novu trasu koja bi povezala općine nerazvijenijeg istočnog dijela entiteta, Zvornik, Miliće, Vlasenicu, Han Pijesak, Sokolac, Rogaticu i Višegrad. Turska je obećala još prošle godine da će financirati izgradnju ove prometnice, ali nije precizirala u kojem iznosu ni za koju trasu je zainteresirana.

Povećati razmjenu s Crnom Gorom

Istodobno, država Bosna i Hercegovina se do sad nije zaduživala i financirala izgradnju ni jednog metra autoceste, a sve kreditne obveze su preuzimale vlade entiteta, dok su se na vraćanje kredita obvezala entitetska poduzeća za autoceste. U bilo kojoj od ponuđenih trasa kredite će vraćati entiteti, a to će uglavnom biti Republika Srpska, jer je Sarajevo, čitajte Federacija BiH, od granice sa srpskim entitetom kod Pala udaljena oko pet do šest kilometara.

U Beogradu je bilo riječi i o izgradnji brze pruge Beograd-Sarajevo, ali njena trasa nije spominjana. Stručnjaci za ove prometnice ocjenjuju da se zapravo razmišlja o modernizaciji pruge koja je sada u izuzetno lošem stanju i koja povezuje Doboj s Tuzlom, Zvornikom i preko Drine sa željeznicama Srbije. Ministri Vijeća ministara BiH predvođeni predsjedavajućim

Goru

Aerodromi u BiH

Bihać postaje peta zračna luka

Denisom Zvizdićem imali su radne dogovore i s kolegama iz Podgorice, ponajprije o zajedničkim aktivnostima za prijam u Europsku uniju, ali su dosta vremena utrošili i na razgovor o mogućnostima unapređenja ekonomske suradnje i robne razmjene dviju zemalja. Jedinu prepreku tom unapređenju predstavljaju danas izuzetno loše cestovne prometnice izgrađene prije više od 50 godina. Prošle godine trgovinska razmjena dviju zemalja iznosila je skromnih 300 milijuna KM, oko 150 milijuna eura, a samo modernizacijom prometnice preko graničnog prijelaza Plužine-Šćepan polje, točnije ceste Foča-Nikšić, razmjena bi se povećala za 20 do 30 posto, a radovi bi mogli početi već ove godine. I to nije sve: dvije vlade su se usuglasile da se kod fondova i banaka u EU založe za izgradnju brze željezničke pruge Čapljina-Trebinje-Nikšić, koja bi se kasnije gradila na istok i vezala sa željeznicama Albanije, a na zapadu bi se gradila od Čapljine do Splita i vezala na mrežu hrvatskih pruga. Pruga Čapljina-Nikšić bi, kako je predložila jedna talijanska projektna tvrtka, išla od Popovog polja. Razgovaralo se i o izgradnji jadranskojonske autoceste, s tim da je prijedlog Vijeća ministara BiH bio da trasa ide sjevernije od granice Hrvatske, 90 kilometara teritorijem BiH. Na najavljenoj sjednici vlada Hrvatske i BiH, kada se taj sastanak održi, bit će, kao i u Podgorici, riječi o izgradnji jadransko-jonskog plinovoda.

Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg, te direktor Međunarodne zračne luke Mostar Martin Raspudić uz nazočnost predstavnika Federalnog ministarstva prometa razgovarali su s Ivanom Orečom, predstavnikom niskotarifne kompanije Eurowings o mogućem uspostavljanju zračne linije Mostar-Stuttgart, i to dva puta tjedno.

Promet bi se uspostavio u listopadu, ili početkom naredne zimske sezone. Tuzla također proširuje zračne veze s europskim gradovima te je direktor te zračne luke Rifet Karasalihović najavio uspostavljanje četriju novih linija niskotarifne tvrtke Wizz Air već u ožujku i to s Kölnom, Nürnbergom, Friedrichshafenom i Bratislavom.

Tuzlanski aerodrom je jedan od baznih luka za Wizz Air i do sada su avioni ove kompanije povezivali BiH sa skandinavskim zemljama.

Iz Međunarodne zračne luke Banja Luka priopćeno je da su lani ostvarili 1480, uglavnom čarter letova i

prevezli 21.316 putnika. Trenutačno je ova zračna luka triput tjedno povezana s Beogradom. Ove je godine na Skupštini dioničara prihvaćen investicijski program gradnje zgrade za kargo pošiljke, potom za proširenje putničkog terminala te ugradnju svjetlosne signalizacije na piste ukupno vrijedan sedam milijuna KM. BiH će uskoro dobiti i petu zračnu luku, onu u Bihaću. Vlada FBiH osigurala je dva milijuna KM za početne radove u ovoj godini, a gradonačelnik Bihaća Šukret Fazlić izjavio je kako su riješeni imovinsko-pravni odnosi i napravljen idejni projekt za zrakoplovnu pistu koja će biti izgrađena na sportskom aerodromu Golubići, kod istoimenog mjesta. (Z.L.)

Radovi počinju u veljači 2018.

Zenička visoka peć ide u remont ArcelorMittal Zenica, najveći bosanskohercegovački izvoznik u prošloj i prethodne tri godine, i nizozemska kompanija Danieli Corus potpisali su ugovor o generalnom remontu visoke peći u Zenici u vrijednosti 38 milijuna KM. Radovi će, kako je najavio generalni direktor željezare Bijuom Nairom, početi u veljači 2018. godine i bit će okončani za 70 dana.

Ovom investicijom ArcelorMittal će omogućiti povećanu proizvodnju u željezari u narednih 15 godina. Tako je Nairom još jednom demantirao tvrdnje da se ova kompanija povlači iz BiH. Ulaganja u remont visoke peći je uvjet za održivost i rast

proizvodnje ne samo u zeničkoj željezari, nego i Rudnika željezne rude ArcelorMittala u Prijedoru. U rudniku i željezari je ukupno zaposleno 3100 djelatnika, a indirektno još 10.000. U sklopu remonta izvršit će se i nadogradnja sustava hlađenja visoke peći. Peter Zonneveld, generalni direktor kompanije Danieli Corus, objasnio je da će biti uklonjen kompletan unutrašnji dio visoke peći, izvršit će se vatrostalno ozidavanje i unaprijediti sustav hlađenja. Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović inzistirao je kod direktora ovih dviju tvrtki da po mogućnosti u realizaciju projekta uključe i tvrtke iz Zenice. (Z.L.)

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA SlovenSKO Križanje ulagačkih sposobnosti

Tko bi koga predvo Na osnovi usporednih podataka o djelovanju 1624 tvrtke sa slovenskim kapitalom u Hrvatskoj, BiH i Srbiji s podacima 538 tvrtki s južnjačkim kapitalom u Sloveniji, logično je zaključiti da su stari stereotipi pali piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

5,2 mlrd €

prihod slovenskih tvrtki u Hrvatskoj, BiH i Srbiji u 2015.

13 mlrd €

prihod tvrtki iz Hrvatske, BiH i Srbije u Sloveniji iste godine

500 mil € dobit južnjačkih tvrtki u Sloveniji u toj godini

19 mil €

gubitak slovenskih tvrtki u tim trima državama u 2015.

S

lovenski kapital uložen u poduzeća sa sjedištem u tri države bivše Jugoslavije, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, upravljao je sa 4,5 milijardi eura sredstava i pri tome ostvario 5,2 milijarde ukupnog prihoda. Brojke u obrnutom smjeru pokazuju da su poduzeća iz triju južnih država upravljala u Sloveniji s devet milijardi eura kapitala, a ostvarila 13 milijardi eura prihoda. Brojke je prikupila i analizirala bonitetna kuća Bisnode. Podaci se odnose na 2015. godinu u kojoj su južnjačke tvrtke u Sloveniji ostvarile 500 milijuna eura dobiti.

Istodobno slovenski kapital požeo je na balkanskim njivama 19 milijuna eura gubitka.

Slovenski kapital djelovao je u 1624 tvrtke na području Balkana. Zapošljavao je 37.000 ljudi u raznim djelatnostima, najčešće u trgovini. Kapital s juga raširio se na 538 tvrtki dajući posao za 47.000 ljudi u Sloveniji. Iz poslovnih podataka što su ih ukrižali analitičari Bisnodea proizlazi da više ne vrijedi onaj stereotip o poslovnoj superiornosti Slovenaca kojeg se tamošnja politika drži kao pijan plota uporno agitirajući za neku predvodničku ulogu na Balkanu. U forsiranju toga predvodništva otišlo se tako daleko da je druga po veličini slovenska banka, u dosluhu s Janezom Janšom, tadašnjim premijerom, išla pokupovati atraktivne dijelove hrvatske obale za velikopotezne poslove u budućnosti. Zna se kako je sve završilo. NKBM je otišao u sanaciju, a potom je prodan za sitniš. Pri tom su isparili milijuni, a

neki hrvatski plaćenici pogubili su se na tim poslovima po predsobljima austrijskih banaka tako da se na recepciji nisu mogli sjetiti vlastitog imena, pa su svoj dolazak prijavili pod tuđim.

Neumoljive brojke

Brojke su neumoljive. Vlasnici s juga koji djeluju u Sloveniji profitabilniji su, a pokazali su se boljima i u financiranju. Tvrtke iz Hrvatske, BiH i Srbije, koje djeluju u Sloveniji, u financiranju sudjeluju sa 40 posto vlastitih sredstava. Na drugoj strani slovenski vlasnici dogurali su sa samofinanciranjem do 30 posto. Uočljiva je i razlika u poslovima na koje su se usredotočili upravljači iz Slovenije. Kapital iz te zemlje najradije se

Moderne ucjene

Želite radna mjesta - platite!

Prije nego što je Gorenje preselilo tvornicu luksuznih kućanskih aparata iz Švedske u Velenje, iz Saleške doline rokirana je proizvodnja grijača, bojlera i jednostavnijih kućanskih aparata na dva mjesta u Srbiji. Odluka o preseljenju proizvodnje aparata niže dodane vrijednosti bila je nagrađena cijelim nizom pogodnosti, a govori se i o izravnim novčanim potporama. Želite li radna mjesta - platite! Takvu politiku ne prakticira samo Slovenija u Srbiji. Ima, naime, jačih i od Slovenije, pa se takvima i sama morala pokoriti kada je u Novo Mesto dovodila Renault. Drnovšek je tadašnju dobrodošlicu potkrijepio sa 40 milijuna eura poticaja koji su se održali na životu do danas. Navodno da se proizvodnja u Revozu sada sufinancira sa po 30 milijuna eura proračunskog novca. U novije vrijeme slovenska Vlada iskeširala je i pet milijuna eura za početne troškove povezane s ulaskom u gradnju lakirnice za multinacionalku Magna Steyr u predgrađu Maribora. Bit će valjda sufinancirajućih izdataka i u gradnji japanske tvornice robota u Kočevju.

48 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

Paladio Finanziaria odustaje od preuzimanja

dio

gnijezdi u trgovini. Ulagači iz Hrvatske, BiH i Srbije sreću su potražili pretežno u građevinarstvu i transportnim djelatnostima.

Kapital iz Slovenije raširen je cijelim jugoistočnim Balkanom, ali se posebno dobro osjeća u Srbiji. To nije iznenađenje za Igora Lavša. Slovenac koji dugo živi u Beogradu gdje se snašao kao savjetnik inozemnim ulagačima, tvrdi da je područje Balkana privlačno za investitore iz inozemstva zbog više razloga među kojima se posebno ističu dva: niska cijena rada i fleksibilno radno zakonodavstvo. “U Srbiji poslodavac može sebi priuštiti ono što je u Sloveniji apsolutno neprihvatljivo. Tu ostaneš bez posla ako si dva dana bolestan”, objašnjava Lavš fleksibiliza-

Vlasnici s juga koji djeluju u Sloveniji profitabilniji su, a pokazali su se boljima i u financiranju ciju iz beogradskog obzorja. Na osnovi iskustava iz Srbije Lavš predbacuje svojim sunarodnjacima pomanjkanje spremnosti za ulazak u rizične odluke. Tvrdi da ljudi u Beogradu i Zagrebu ne zaziru od zaduživanja da bi svojoj djeci platili školovanje u inozemstvu.

Kraj Cimosa?

Vijest iz Italije da Paladio Finanziaria odustaje od preuzimanja Cimosa šokirala je slovensku javnost, posebno gradove s Cimosovim tvornicama: Kopar, Vuzenicu i Senožeče. Razloga za zabrinutost imaju i Cimosovi zaposlenici u Hrvatskoj te u još nekim susjednim državama. U pitanju je

nekretnine vrijede 40 milijuna eura, a to je iznos koji talijanski kupac ne može zanemariti. U Sloveniji se špekulira i o drugim mogućim razlozima za odustajanje. Pojedinci smatraju da se Paladio došao spašavati u Sloveniju i da je možda veći pacijent od Cimosa.

Samo Hribar Milič, direktor Gospodarske zbornice Slovenije, prozvao je Državni

ukupno 5347 radnih mjesta. Talijanski fond Paladio Finanziare predomislio se navodno stoga što slovenska strana nije raščistila vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj. Prema talijanskoj procjeni te

holding, lošu banku i Vladu smatrajući ih odgovornima za preduga petljanja sa sanacijom. Tvrdi da se Cimos na početku moglo spasiti sa 100 milijuna eura, a sada neće biti dovoljno niti 300 milijuna eura. (F.K.)

Zadovoljni poduzetnik

Tedeschi: Droga je bolje poduzeće od Podravke

U intervjuu za Delo koji je objavljen prošli ponedjeljak preko dvije stranice velikog formata, Emil Tedeschi, šef Atlantic Grupe, našalio se da bi morao podići spomenik Vladi i

HSS-u stoga što 2009. godine nisu dopustili prodaju Podravke. “Kupili smo potom znatno bolje poduzeće – slovensku Droga Kolinsku”, rekao je Tedeschi naglasivši da je ispunio sve tri točke na koje se obvezao prilikom velike transakcije. Droga Kolinska povećala je broj zaposlenih.

U Sloveniji rade sve četiri tvornice koje su tada kupljene od Istrabenza i u sve četiri je u međuvremenu investirano. (F.K.)

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija u iščekivanju poboljšanja standarda

Bolji život na liječenju

Teško da se i ove godine može očekivati neki brži rast životnog standarda u Srbiji, bez obzira na najavljeno minimalno povećanje plaća i mirovina piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

N 370 €

sadašnja prosječna plaća u Srbiji

na oko

400€

trebala bi porasti prosječna plaća u ožujku

po

986 €

duguje svaki stanovnik Srbije

a početku godine koja je globalno počela turbulentno i puna neizvjesnosti, ono što zanima većinu stanovnika planeta Zemlja jest to kako će živjeti ili preživjeti u idućih 12 mjeseci. Tako je i u Srbiji u fokusu pitanje: koliko je realno poboljšanje životnog standarda građana u 2017. godini?

Odgovor na ovo pitanje stiže najčešće od onih kojima su obećanja u opisu poslova i radnih zadataka, dakle od političara, a najglasniji je srpski premijer Aleksandar Vučić koji redovno najavljuje povećanje plaća i mirovina od 1,5 do šest posto, što je realno minimalno i nedovoljno, posebice ako se ima u vidu poveće smanjenje plaća i mirovina prije dvije godine. Kao dežurni optimist Vučić stalno ponavlja tezu da je Srbija na vrhu u regiji po plaćama, mirovinama i brzini njihovog rasta što, kako govore brojke, nije točno, pa su tako po primanjima ili bar po njihovoj stopi rasta ispred Srbije Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Inače Vučić koji voli baratati brojkama najavio je i da će prosječna plaća u Srbiji u ožujku dosegnuti 400 eura. Valja napomenuti i da ekonomisti prognoziraju rast prosječne plaće već u ožujku.

Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević navodi da je minimalna plaća od početka godine porasla za devet dinara po satu, da plaće u privatnom sektoru rastu te da slijedi i povećanje plaća u javnom sektoru, pa će samim time porasti i prosjek plaća u Srbiji.

“Ako sada plaća iznosi 46.000 dinara ili 370 eura po nominalnom tečaju, onda bi ona mogla dosegnuti, konzervativno gledano, negdje oko 400 eura u ožujku”, precizira Kovačević.

Nema mjesta za niže poreze

Hoće li plaće još više porasti ovisi i o smanjenju poreza i doprinosa na plaće. Iako je premijer najavio takvu mogućnost u drugoj polovini ove godine, ministar financija je to brzo odbacio. Slična poruka stigla je i od Fiskalnog savjeta, čiji predsjednik Pavle Petrović smatra 50 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

Rijetke bolesti

Za liječenje djece 1,1 milijarda dinara Za liječenje djece oboljele od rijetkih bolesti u ovoj godini bit će izdvojena 1,1 milijarda dinara što je devet puta više nego 2012. godine.

Planovi vezani uz zdravstvo, osim za kliničke centre, bit će financirani iz zajma koji je Srbija uzela još 2010. od Europske investicijske banke i Razvojne banke Vijeća Europe u okviru projekta Istraživanje i razvoj u javnom sektoru, kazao je direktor Vladinog ureda za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević.

da u ovoj godini nema prostora za smanjenje poreza te da ga je nerealno očekivati u iduće tri do četiri godine. “Naravno, prostor bi se mogao stvoriti ako bi se zamrzle plaće i mirovine te ako bi se državne i javne tvrtke brzo restrukturirale. U tom slučaju možda bi bilo prostora i za povećanje javnih investicija, ali i manje smanjenje poreza”, pojašnjava Petrović.

Po glavi 986 €

Analiza Ekonomskog instituta je utvrdila da porezi na plaće u Srbiji nisu među najvišima u Europi.

“Analiza je jasno pokazala da je porezno opterećenje u Srbiji, najblaže rečeno, umjereno u usporedbi s prosjekom Europske unije”, istaknuo je Ivan Nikolić, direktor za znanstveno-istraživački razvoj Ekonomskog instituta. Kako bi se smanjili porezi, moraju se smanjiti troškovi države za pomoć gubitašima, podsjeća Fiskalni savjet. Ali teret nisu samo gubitaši, nego cijeli javni sektor.

Prije svega zbog javno-privatnog partnerstva u koje se ugrađuje sve više pojedinačnih interesa ili zbog interesa da na čelu pojedinih javnih tvrtki ostanu, ne poslovno, nego politički podobni menadžeri. Ali i najmanje povećanje minimalnih

stanovništva

plaća i mirovina otvara nove mogućnosti, pa je tako glavni tajnik Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić ocijenio kako će i ovo povećanje plaća i mirovina postupno utjecati na rast potražnje stanovništva za gotovinskim kreditima.

Na nedavnoj konferenciji za novinare Dugalić je ustvrdio kako na potražnju za kreditima, koja bi valjda trebala biti i pokazatelj boljeg života, veliki utjecaj imaju i kamatne stope koje su trenutačno na povijesnom minimumu.

Trend njihovog smanjenja može se očekivati i u narednom razdoblju, a na potražnju za kreditima utjecat će i visina referentne kamatne stope Narodne banke Srbije koja sada iznosi četiri posto. Prema podacima Udruženja banaka građani Srbije su, prosječno, zaduženi po 986 eura dok su prije 10 godina dugovali oko 400 eura. Ukupne pozajmice građana potkraj 2016. godine bile su oko 796,7 milijardi dinara što je na godišnjoj razini povećanje od 12 posto.

Godina zdravstva

Na kraju prošle godine gotovinski krediti stanovništvu porasli su 18,5 posto u odnosu na 2015., dok su stambeni krediti i krediti za adaptaciju, u istom razdoblju, povećani 3,2 posto. Potrošački krediti pak na godišnjoj razini bilježe smanjenje od 0,6 posto.

Ako je jedna od najvažnijih komponenti boljeg, a bogme i dužeg života mogućnost liječenja, odnosno dobar i dostupan zdravstveni sustav, onda će građanima Srbije ove godine procvjetati ruže. Prestravljeni trapavim uvođenjem elektronskih zdravstvenih iskaznica,

masovnim odlaskom liječnika u inozemstvo, tsunamijem virusa ove zime i sve lošijim zdravstvenim standardom, građani Srbije sada su dobili još jedno obećanje. Sve svoje resurse Srbija će uložiti u zdravstvo, izjavio je srpski premijer na nedavnoj konferenciji za novinare (po kojima je inače poznat) na kojoj je govorio o prioritetima državne ekonomske politike u (n)ovoj godini. Prioritet svih prioriteta u 2017. bit će zdravstvo. Država najveći dio proračuna odvaja za zdravstvo. Ove će se godine u njega uložiti oko dvije milijarde eura, što je najviše u zadnjih 70 godina, ustvrdio je Vučić.

Oko dvije milijarde eura, što je najviše u zadnjih 70 godina, Srbija će u 2017. uložiti u zdravstvo

U Udruženju banaka Srbije smatraju da će povećanje plaća i mirovina potaknuti stanovništvo na novo kreditno zaduživanje Najavio je kako će ova godina (u kojoj će biti održani predsjednički izbori, a možda opet i parlamentarni) biti proglašena godinom zdravstva te da će se, osim nabave potrebnih aparata za liječenje, biti izgrađeni i obnovljeni i mnogi zdravstveni objekti. Vučić je precizirao da će se u Klinički centar Srbije u Beogradu uložiti 122 milijuna eura, dok će obnova Kliničkog centra u Novom Sadu stajati 47 milijuna eura, Nišu 35 milijuna eura, a u Kragujevcu 29 milijuna eura.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Poslovni rezultati Hrvatskog Telekoma u prošloj godini

Povratak na put rasta

Lani je HT investirao više od 1,6 milijardi kuna u povećanje kapaciteta za širokopojasni pristup internetu, poboljšanje korisničkog iskustva i povećanje konkurentnosti piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski Telekom lani je ostvario prihod od 6,97 milijardi kuna, što je za 0,7 posto više nego u 2015. godini. Osim toga, predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković na prošlotjednom predstavljanju revidiranih poslovnih rezultata za 2016. istaknuo je kako rastu i svi drugi ključni pokazatelji. “EBITDA prije jednokratnih stavki porasla je 1,4 posto i iznosi 2,82 milijarde kuna. Naša neto dobit u 2016. porasla je jedan posto u odnosu na godinu prije, na 934 milijuna kuna”, dodao je prvi čovjek HT-a. Istovremeno, rasla su kapitalna ulaganja koja su i u 2015. bila visoka u odnosu na prihode. “Investicije smo povećali za čak 9,1 posto, na više od 1,6 milijardi kuna. Dakle, ponosni smo na to što smo sve financijske pokazatelje vratili na put rasta i da možemo objaviti ovako dobre rezultate”, istaknuo je Tomašković. Investicije HT-a, koje su bile dvostruko više od svih ostalih operatora na hrvatskom tržištu, bile su usmjerene na povećanje kapaciteta za širokopojasni pristup internetu, poboljšanje korisničkog iskustva i povećanje konkurentnosti.

Dividenda šest kuna po dionici

Ulaganja u nepokretnu mrežu rezultirala su optičkim pristupom za 295.000 kućanstava, što je za 68 posto više u odnosu na 2015. godinu. Za više od 50 posto korisnika, bez dodatne naknade, omogućene su širokopojasne brzine koje su za dva do pet puta veće od prijašnjih. U mobilnom segmentu pokrivenost 4G mrežom za preuzimanje brzinom do 225 Mbit/s povećala se na 51 posto stanovništva, dok je na kraju 2015. pokrivenost iznosila 31 posto. Novi jedinstveni koncept usluga na telekomunikacijskom tržištu, Magenta 1, koji je predstavljen u prvom polugodištu 2016. ima više od 53.000 kućanstava,

a njihov broj i dalje raste. Početkom siječnja, HT je stekao 76,53 posto udjela u Crnogorskom Telekomu, za 933 milijuna kuna. Riječ je o vodećem telekom operatoru u Crnoj Gori. HT od ove akvizicije očekuje da se kroz razmjenu znanja, tehnologija i optimizaciju poslovnih procesa stvori dodana vrijednost za dioničare i korisnike. “No ova akvizicija ima važniju ulogu, a to je da je ona prvi korak u regionalnoj ekspanziji HT-a”, istaknuo je Tomašković, napomenuvši kako tvrtka nastavlja s praćenjem prilika za širenje.

Unatoč povećanim ulaganjima i akviziciji, Uprava i Nadzorni odbor Glavnoj skupštini društva predložili su isplatu dividende od šest kuna po dionici koja će se isplatiti iz neto dobiti 2016. godine. HT najavljuje i namjeru pokretanja programa stjecanja vlastitih dionica na Zagrebačkoj burzi. Nakon što se provedu sve interne procedure i pod uvjetom

52 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

zadovoljavajućih tržišnih okolnosti Društvo će objaviti opseg, veličinu i trajanje tog programa.

Ambiciozni ciljevi

Inače, HT je pred sebe stavio vrlo ambiciozne ciljeve i strateške odrednice do 2020. godine. “Jedan je da budemo premium provider s razlogom. Dakle, da je naša mreža najbolja po brzini, pokrivenosti i kvaliteti. Zatim, da su naši proizvodi i usluge inovativni i konvergentni te da omogućimo najbolje korisničko iskustvo. Naše poslovanje je stabilno, razvijamo nova digitalna poslovanja i želimo biti regionalni lider. Osim toga, želimo upravljati troškovima tako da nam troškovna struktura bude optimalna, a želimo i pametno investirati i realizirati sve domaće i regionalne sinergije. Ne manje važno, želimo biti spremni za najbolje talente”, zaključio je Tomašković.

Poslovanje Ericsson Nikole Tesle u 2016.

Bez ulaganja i inovacija nema opstanka Imali smo snažne tržišne aktivnosti u smislu osvajanja novih kupaca. Izazov je bio iznaći načine financiranja, a tu smo pronašli rješenja s HBOR-om i ostalim bankama, kazala je predsjednica ENT-a piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

G

ordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, predstavila je proteklog tjedna poslovne rezultate te kompanije za prošlu godinu naglasivši kako ICT sektor ima vrlo važnu ulogu za društvo u cjelini. “Digitalizacija je kod nas još uvijek relativno spora, ali u budućnosti će se svakako ubrzati. Kontinuirane konsolidacije na tržištu se događaju, kako globalno, tako i kod nas. Domaće tržište predstavljaju tri globalna operatora što zapravo donosi velike pritiske na cijene jer poslovi nisu vezani samo za jedno tržište, a pojavljuju se i novi konkurenti. Kad je riječ o našem području, okruženje je jako teško zbog ekonomskih ali i političkih događanja kojima smo se morali prilagoditi”, istaknula je Gordana Kovačević, a da je ta prilagodba uspješno odrađena pokazuju ostvarene brojke.

Ericsson NT u prošloj je godini ostvario 1,592 milijarde kuna prihoda od prodaje, operativna dobit je dosegla 113,6 milijuna kuna, a neto dobit 110 milijuna (21,2 posto

više u odnosu na 2015.). “Bruto marža od 11,9 posto je rezultat različitog portfelja projekata na kojima smo radili. Mi koji smo duboko u organizaciji i poznajemo tržišta na kojima poslujemo znamo da je svaka godina posebna pa i bruto marža ovisi o tome. Imali smo snažne tržišne aktivnosti u smislu osvajanja novih kupaca. Izazov je bio iznaći načine financiranja, a tu smo pronašli rješenja s HBORom i ostalim bankama”, kazala je Gordana Kovačević, dodavši kako im kupci vjeruju i žele nastaviti dosadašnju suradnju.

Upozorila je da bez kontinuiranog ulaganja i inovacija nema opstanka.

Raste sektor usluga

“Mene kao predsjednicu ENT-a posebno veseli to što smo nastavili sa zapošljavanjima, tako da smo lani zaposlili 318 novih ljudi, a u zadnje dvije godine više od 700 stručnjaka koji većinom rade u našem Centru za istraživanje i razvoj”, istaknula je ona. Sektor usluga kompanije konstantno raste s ukupnim udjelom u

ukupnim prihodima od 55 posto, izvoz u vrijednosti 450 milijuna kuna predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu i na njega otpada 28 posto ukupnih prihoda, a domaće tržište je u padu sa 17 posto udjela.

“Volumen poslovanja na domaćem tržištu je pao jer je Tele2 za modernizaciju svoje mreže odabrao drugog ponuđača”, objasnila je Gordana Kovačević, dodavši kako i dalje surađuju sa svim našim operatorima, a među važnijim projektima na domaćem tržištu je i digitalizacija katastra i informatizacija zdravstva. Također rade s MUP-om na projektu nadzora granica, uz financijsku pomoć EU-a. Od izvoznih uspjeha posebno valja istaknuti impozantan rast na tržištu ZND-a od čak 314 posto.

“Imamo jasnu strategiju za razvoj u budućnosti koju definiramo prema svakom kupcu posebno i nastojat ćemo je što više prilagođavati tržišnim trendovima onako kako se budu pojavljivali”, zaključila je Gordana Kovačević.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Sporazum EIF-a i PBZ-a

Za male i srednje tvrtke 350 milijuna kuna PBZ će lansirati tri nova kreditna proizvoda, pa će tako mikro i malim tvrtkama biti dostupni krediti za financiranje investicija te za obrtna sredstva, a srednje velikim tvrtkama kredit za financiranje investicija piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

PBZ će lansirati tri nova kreditna proizvoda namijenjena mikro i malim te srednje velikim poduzećima. Mikro i malim poduzećima bit će dostupni krediti za financiranje investicija te za obrtna sredstva, a srednje velikim tvrtkama kredit za financiranje investicija.

Male i srednje tvrtke su pokretačka snaga

Očekuje se da će kredite u iduće tri godine iskoristiti 600 hrvatskih mikro, malih te srednje velikih poduzetnika

P

lan ulaganja za Europu jedan je od glavnih prioriteta predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i namjenjen je jačanju ulaganja u Europi radi otvaranja radnih mjesta i ostvarivanja rasta putem novih i postojećih financijskih izvora, uklanjanja prepreka ulaganjima te osiguravanja vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) središnji je stup tog plana i kroz njega Europska investicijska banka daje jamstvo za prvi gubitak, čime se EIB-u omogućuje ulaganje u više projekata, a često i u rizičnije projekte.

Kroz program Europske unije za konkurentnost poduzeća te malih i srednje velikih poduzeća COSME, koji traje do 2020. godine i raspolaže proračunom od 2,3 milijarde eura, 60 posto tog novca će se iskoristiti za olakšavanje pristupa financijama za mala i srednje velika poduzeća u Europi. Europski investicijski fond i Privredna banka Zagreb su potpisali sporazum u programu COSME kojim se toj banci omogućuje plasman 350 milijuna kuna kredita za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj.

54 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

Zahvaljujući jamstvu EIF-a u okviru programa COSME i financijskoj potpori EFSU-a, krediti će se odobravati uz znatno manje zahtjeve za instrumentima osiguranja. Očekuje se da će kredite tijekom sljedeće tri godine iskoristiti 600 hrvatskih mikro, malih te srednje velikih poduzetnika koji će zahvaljujući njima moći proširiti poslovanje, uvesti inovacije i otvoriti nova radna mjesta. Mala i srednja poduzeća predstavljaju pokretačku snagu za otvaranje radnih mjesta i rast u Hrvatskoj, kaže europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. “Sporazumom koji je potpisan s potporom iz EFSU-a, a koji je ujedno i treći sporazum kojim se podupiru hrvatska mala i srednja poduzeća pokazuje se da se provođenjem Plana ulaganja malim poduzećima pružaju instrumenti koji su im potrebni za uvođenje inovacija, širenje poslovanja i otvaranje radnih mjesta”, ističe Mimica.

Zamjenik izvršnog direktora EIF-a Roger Havenith dodaje kako su podrška tvrtkama, otvaranje radnih mjesta i rast temelj strategije EIF-a. “Odlučni smo pomoći hrvatskim tvrtkama i iznimno nam je drago što u manje od godinu dana potpisujemo još jedan sporazum za financiranje hrvatskih malih i srednjih poduzetnika”, istaknuo je Havenith. Projektima i sporazumima koji su dosad odobreni za financiranje u okviru EFSU-a očekuje se osiguravanje više od 168 milijardi eura ukupnih ulaganja te pomoć za više od 387.000 malih i srednje velikih poduzeća u svih 28 država članica.

Hrvatska narodna banka

Depoziti u prosincu 266 milijardi kuna U odnosu na studeni ukupni su depoziti porasli za 0,6 posto, dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od 3,6 posto

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti (koje čine depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) potkraj lanjskog prosinca iznosili su 266 milijardi kuna. U odnosu na studeni, zabilježen je rast koji je u prosincu iznosio 1,6 milijardi kuna odnosno 0,6 posto. Istovremeno su u prosincu ukupni depoziti nastavili s trendom rasta na godišnjoj razini te su u usporedbi s prosincem godinu dana ranije viši za 9,3 milijarde kuna ili 3,6 posto, navode analitičari RBA. Mjesečnom rastu ukupnih depozita pridonio je rast depozitnog novca, dok su kunski i valutni štedni i oročeni depoziti zabilježili mjesečni pad. Kunski depoziti (štedni i oročeni) su tako krajem prošlogodišnjeg prosinca dosegnuli 35,6 milijardi kuna (zabilježivši mjesečni pad od 0,4 posto te godišnji rast od 1,1 posto), dok su valutni štedni i oročeni depoziti krajem prosinca iznosili 169,7 milijardi kuna uz mjesečni pad za 2,4 milijarde kuna (1,4 posto).

Na godišnjoj je razini padu ukupnih depozita na 205,3 milijarde kuna (-0,6 posto) pridonio i pad valutnih štednih i oročenih depozita za 1,6 milijardi kuna (-0,9 posto).

pad prosječnog tečaja EUR/HRK lanjskog studenoga za 1,3 posto na godišnjoj razini ublažio je godišnji rast ukupnih depozita iskazanih u kunama.

Promatrano prema sektorima, štedni i oročeni depoziti stanovništva, koji čine više od 80 posto ukupnih depozita, potkraj prosinca protekle godine na mjesečnoj su razini stagnirali.

S druge strane, u odnosu na pretprošlogodišnji prosinac štedni i oročeni depoziti stanovništva zabilježili su smanjenje 11. mjesec za redom (za 3,1 milijardu kuna ili 1,8 posto) na 165,7 milijardi kuna. Istovremeno su štedni i oročeni depoziti poduzeća, uz mjesečni pad za 1,8 milijardi kuna (5,4 posto), krajem prosinca 2016. godine iznosili 31,6 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec 2015. ukupni depoziti poduzeća su viši za 970 milijuna kuna te su zabilježili godišnji rast po stopi od 3,2 posto.

83%

depozita otpada na devizne

80%

depozita su depoziti stanovništva

Devizni depoziti čine više od 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita

S obzirom na to da devizni depoziti čine više od 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro tj.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Rast prihoda od prodaje Glavno obilježje nerevidiranih rezultata poslovanja Grupe Podravka za 2016., koje je na sjednici utvrdila Uprava, jest ostvarenje prihoda od prodaje u iznosu od 4,18 milijardi kuna, što je rast od 15,4 posto u odnosu na godinu ranije. Na rast prihoda od prodaje pozitivno je utjecala puna godina konsolidacije Grupe Žito. Ostvarena je neto dobit od 182,4 milijuna kuna, što predstavlja rast od 54,7 posto, bez utjecaja jednokratnog konsolidacijskog efekta Žita i odgođenog poreznog prihoda Belupa u 2015. godini.

Gubitak u poslovanju Grupa Petrokemija je, prema nerevidiranim konsolidiranim rezultatima poslovanja koji su objavljeni na Zagrebačkoj burzi, u 2016. ostvarila ukupne prihode od 1,94 milijarde kuna ili 24,9 posto ma-

Vrlo slaba potražnja za kratkoročnim pozajmicama Na novčanom tržištu i dalje dominira iznimno visoka ponuda novca. U ovom razdoblju dnevni višak likvidnosti u sustavu premašuje iznos od 17 milijardi kuna, potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je slaba, gotovo je i nema pa je i međusobno trgovanje sudionika skromno i uz krajnje nisku kamatnu stopu. U prošli ponedjeljak je održana redovita tjedna obratna repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka depozitnim institucijama plasirala 40 milijuna kuna, s datumom namire u srijedu, po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava istovrijedan je u usporedbi s prethodnom aukcijom. Vrlo skromno korištenje dodatne likvidnosti iz središnje banke također je pokazatelj visoke likvidnosti sustava. Ministarstvo financija održalo je u protekli utorak aukciju

trezorskih zapisa na kojoj je, unatoč većem zanimanju sudionika, umjesto planiranih 1,3 milijarde upisano 1,496 milijardi trezorskih zapisa u kunama, s rokom dospijeća od godine dana. U usporedbi s prethodnom aukcijom, kamatna stopa na zapise zabilježila je pad sa 0,59 na 0,50 posto godišnje. Nakon izdanja saldo upisanih trezorskih zapisa povećan je za 223 milijuna kuna. Sljedeća aukcija najavljena je za 28. veljače s planiranim iznosom izdanja od 1,4 milijarde kunskih trezorskih zapisa ročnosti godinu dana, iako je na dospijeću 100 milijuna kuna više. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjene pokazatelja na novčanom tržištu. Zadržavanje visoke likvidnosti sustava i dalje podržava obilnu ponudu novca i trgovanje uz izuzetno nisku kamatu stopu.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

13.2. - 17.17. 2017.

u%

Promet

600

20.2. - 24.2. 2017.

1,0 0,8

450

0,6 300 0,4 150

0

0,2

20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

0,0

24.2

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar nje u odnosu na 2015. godinu.

Istovremeno, ukupni rashodi ove kutinske tvrtke iznosili su gotovo 2,03 milijarde kuna. Tako je Grupa u promatranom razdoblju iskazala gubitak u poslovanju od 87,6 milijuna kuna. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 33,9 milijuna kuna.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,1 posto. Domaće platno sred-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,407434

CAD kanadski dolar

5,362973

JPY japanski jen (100)

6,981936

CHF švicarski franak

6,981936

GBP britanska funta

8,810145

USD američki dolar

7,020831

EUR euro

7,435762

Izvor: HNB

primjena od 25.2. 2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

EUR

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2

stvo ojačalo je i u odnosu na švicarski franak za 0,2 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 0,2 posto.

7,005

7,000

USD

7,10 7,08

CHF

7,52 7,50

6,995

7,06

7,48

6,990

7,04

7,46

6,985

7,02

7,44

6,980

7,00

7,42

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2

vijesti Međunarodno tržište kapitala Investicija u nove autobuse

Većina indeksa umanjila vrijednost Ulagački optimizam na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna potaknule su najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će smanjiti porez i povećati fiskalnu potrošnju, kao i dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija, posebice velikih trgovačkih lanaca u SAD-u.

Sredinom tjedna trgovalo se oprezno zbog mogućeg povećanja kamata Feda već na sjednici u ožujku.

Na tjednoj razini pak većina promatranih burzovnih indeksa je umanjila vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 0,7 posto, a frankfurtski DAX za 0,4 posto. Pad vrijednosti od 0,9 posto zabilježio je indeks Londonske burze FTSE, kao i tehnološki indeks Nasdaq za 0,8 posto. Naprotiv, vrijednost su uvećali američki Dow Jones, za 0,2 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za, također, 0,2 posto.

Američke burze nisu radile 20. veljače zbog obilježavanja Predsjednikova dana, tj. rođendana prvog predsjednika SAD-a Georgea Washingtona.

7320 7300

FTSE 100

20800

7260

20780

7240

20760

7220

5925 5900

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

4920

NASDAQ

4900

5875

4860

5825

4840

5800

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

19500

DAX

19450

11900

19400

11850

19350

11800

19300

11750

NIKKEI 225

19250

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

datum

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

23.02. 132,73520

0,3049

4,02

AZ - A

23.02. 133,51270

0,3140

3,89

Erste Plavi - A

23.02. 133,01580

0,2585

3,63

PBZ CO - A

23.02. 136,40570

0,1405

4,27

Raiffeisen OMF - A 23.02. 129,21610

0,4153

4,32

kategorija B MIREX B

23.02. 238,55670

0,2291

2,12

AZ - B

23.02. 239,44630

0,2023

1,80

Erste Plavi - B

23.02. 247,83710

0,1815

2,29

PBZ CO - B

23.02. 223,45540

0,1743

2,45

0,8%

Raiffeisen OMF - B 23.02. 241,48980

0,3109

2,29

0,6%

kategorija C 1,40

MIREX - tjedni

0,4% 0,2% 0,0% 20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

MIREX - mjesečni

MIREX C

23.02. 119,74270

0,1599

AZ - C

23.02. 116,45930

0,1483

1,20

Erste Plavi - C

23.02. 119,50570

0,1011

0,89

PBZ CO - C

23.02. 119,52440

0,1606

1,29

Raiffeisen OMF - C 23.02. 123,68440

0,1887

1,81

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

23.02. 235,41980

0,5002

3,88

1,5%

AZ Profit

23.02. 271,63620

0,2026

2,60 2,12

2,0% 1,0%

Croatia osiguranje 23.02. 161,59250

0,2712

0,5%

AZ Benefit

23.02. 250,20020

0,1999

1,19

0,0%

Erste Plavi Expert 23.02. 213,21240

0,2637

3,50

Erste Plavi Protect 23.02. 194,92550

0,0864

0,34

-0,5% 23.1.

30.1.

7.2.

15.2.

23.2.

Otkako je FlixBus ušao na hrvatsko tržište u lipnju 2016., sve brži rast i širenje mreže dovelo je do novih ulaganja domaćih autobusnih prijevoznika koji su prepoznali FlixBus kao model budućeg poslovanja. Od ukupno 15 novih autobusa koji zadovoljavaju standarde FlixBus brenda,

4820

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

11950

CAC40

4880

5850

12000

Dow Jones

20740

20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 238,5567 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se rast od 0,7 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 132,7352 boda, a Mirexa C 119,7427 bodova.

20820

7280

Mirovinski fondovi

Rast vrijednosti Mirexa

20840

Slavonija Bus investirala je u dva nova katna autobusa. Zatim, Brioni Pula uložili su u devet novih autobusa, Vincek autobusi investirali su u dodatna tri, a Knežević prijevoz u dva autobusa. Hrvatska FlixBus flota je tako u osam mjeseci narasla na više od 40 autobusa.

Rast bruto dobiti Ukupni prihodi tvrtke Končar Distributivni i specijalni transformatori, prema privremenom nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, u 2016. iznosili su 869,1 milijun kuna, što je rast od sedam posto u odnosu na 2015. kada su iznosili 811,5 milijuna kuna. U poslovnoj 2016. ostvarena je bruto dobit od 37,3 milijuna kuna što je porast od 20 posto u odnosu na 2015. kada je iznosila 31 milijun kuna.

Dobit nakon oporezivanja iznosi 35,9 milijuna kuna i veća je za 19 posto od one iz 2015. koja je bila 30,1 milijun kuna.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Memorandum o razumijevanju Zagrebačka burza potpisala je memorandum o razumijevanju s burzom iz Taipeija (Taipei Exchange - TPEx). Sporazum su potpisale Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, te Yu-Ching Su, glavna izvršna direktorica TPEx-a. Sporazum predstavlja temelj za daljnju suradnju na razvoju tržišta kapitala u Tajvanu i Hrvatskoj kroz razmjenu informacija te iznalaženje novih mogućnosti za burze i njihove članove i izdavatelje. Obje strane vjeruju da suradnja može nadopuniti i olakšati razvoj financijskih tržišta te pridonijeti jačanju gospodarskih odnosa između Tajvana i Hrvatske.

Rast prihoda Optime Telekoma

Optima Telekom ostvario je rast prihoda od telekomunikacijskih usluga u 2016. za 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivan trend povećanja prihoda rezultat je rasta prihoda u svim segmentima usluga osim javne govorne usluge, najviše kao rezultat porasta broja korisnika. Dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije - EBITDA veća je za 2,9 posto, najviše zbog trenda porasta telekomunikacijskih prihoda i nižih jednokratnih stavaka u 2016. godini. Konsolidirana kapitalna ulaganja iznosila su 50 milijuna kuna.

Crobexi zeleni, dobitnik Pevec Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,02 posto do +17,36 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 19 izdanja, dok je 28 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

Najlikvidnija je kao u tjednu ranije Jamnica koja je ostvarila promet od 25,7 milijuna kuna, a cijena dionice je poskupjela za 12,25 posto na 165.000 kuna. Po likvidnosti slijedi HT koji je trgovan u iznosu od 19,1 milijun kuna, a bilježi porast za 5,54 posto na cijenu od 19 kuna. Valamar Riviera je ostvarila ZAGREBAČKA BURZA tjedni promet od 9,7 milijuna kuna, a THE ZAGREB STOCK EXCHANGE cijena dionice umanjena je za 0,05 poUKUPAN TJEDNI PROMET: 576.367.480,89 kn sto na 42,03 kune.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 136.855.400,50 kn Porast cijene dionice bilježi osam od index zadnja vrijednost tjedna promjena 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedCROBEX 2.243,4600 +2,31% na je Pevec kojem je cijena porasla za CROBEX10 1.300,4800 +2,81% 17,36 posto na 288 kuna. U redovnom CROBIS 110,5867 +0,25% prometu Pevec je ostvario 3,4 milijuna CROBIStr 160,7181 +0,33% kuna prometa, dok je ostvaren blok promet iznosio 2,3 milijuna, a transakTop 10 tjedna zadnja cija je obavljena po cijeni od 199 kuna. promet po prometu promjena cijena Iduća je Jamnica (+12,25 posto), a zatim +12,25% 165.000,00 25.686.313,95 Jamnica d.d.

Dalekovod (+5,75 posto) koji je tjedan +5,54% 190,00 19.083.446,31 HT d.d. zaključio cijenom od 20,79 kuna i -0,05% 42,03 9.661.599,66 Valamar Riviera d.d. prometom od 4,7 milijuna kuna. Slije+2,40% 421,89 8.181.469,92 Podravka d.d. di Atlantic Grupa s rastom od 5,71 po-3,02% 9.599,69 7.243.844,69 Ledo d.d. sto i prometom od 3,3 milijuna kuna +17,36% 288,00 5.761.875,58 PEVEC d.d. +5,26% 860,00 5.652.113,59 te zadnjom cijenom od 999,99 kuna.

Končar - EI d.d. +2,08% 156,19 4.991.674,43 AD plastik d.d.

Slijedi već spomenuti HT (+5,54 posto), +5,75% 20,79 4.724.917,53 Dalekovod d.d. a rastao je i Končar EI s uvećanjem +5,71% 999,99 3.303.934,07 Atlantic grupa d.d. cijene od 5,26 posto na 860 kuna uz promet od 5,7 milijuna kuna. Rast ci10 dionica tjedna zadnja jene na 421,89 kuna bilježi Podravka promet s najvećim rastom cijene promjena cijena (+2,40 posto) koja je trgovana u iznosu +170,67% 148,95 352,92 Europlantaže d.d. od 8,2 milijuna kuna. Rastao je još AD +30,00% 91,00 4.151,00 Hrvatski duhani d.d.

Plastik, na 156,19 kuna što je uvećanje +17,36% 288,00 5.761.875,58 PEVEC d.d. cijene od 2,08 posto, a promet je izno+16,57% 489,00 2.375.896,31 Viro tvornica šećera d.d. sio gotovo pet milijuna kuna. +13,73% 870,00 461.540,13 Tehnika d.d.

Cjenovni pad bilježe dva izdanja. Ci+13,43% 1.299,86 114.454,43 Istarska kr. banka Umag d.d. +12,25% 165.000,00 25.686.313,95 jena je najznačajnije pala Ledu, za Jamnica d.d. +10,35% 320,00 383.786,12 Maistra d.d.

3,02 posto, pa je time postao gubitnik +9,68% 1.700,00 219.300,00 Končar - DST d.d. tjedna. Ostvario je promet od 7,2 mi+9,47% 948,00 197.070,03 PBZ d.d. lijuna kuna i zabilježio zadnju cijenu od 9599,69 kuna. Pala je još spome10 dionica tjedna zadnja nuta Valamar Riviera za 0,05 posto na promet s najvećim padom cijene promjena cijena 42,03 kune.

-18,66% 305,01 654.359,64 Institut IGH d.d.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -18,11% 36,12 10.503,54 Uljanik brodogr. d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili znatno aktivniji nego u tjednu ranije - redovni dionički promet uvećan je za 58,6 milijuna kuna, na 137,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 94,3 milijuna kuna što predstavlja 69 posto ukupnog redovnog prometa. Ključni indeksi Zagrebačke burze zabilježili su porast veći od jedan posto - Crobexi su u posljednjih 10 tjedana samo jednom zapisali tjedni minus.

Petrokemija d.d.

Jadran d.d.

Magma d.d.

Arenaturist d.d.

PIK d.d.

Imunološki zavod d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Croatia osiguranje d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

-15,10%

15,40

195.133,86

-9,82%

25,25

2.802,75

-7,32%

0,38

190,00

-7,14%

520,00

1.258.572,70

-6,48%

82,30

4.719,60

-5,80%

65,00

3.250,00

-5,11%

313,13

1.394.606,78

-4,98%

5.700,00

464.997,02

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Rast prosječne plaće

Izvrstan tjedan za fondove Treći tjedan zaredom među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su dobitnici. Porast je zabilježilo čak 69 fondova, palo ih je devet, a četiri su zabilježila tjedan bez promjene vrijednosti. Od 26 dioničkih fondova porasla su čak 22. Najveći porast bilježi PBZ Equity fond kojem je vrijednost udjela uvećana za 2,77 posto. Pala su četiri dionička fonda. Najveći pad bilježi Neta Global Developed (-1,16 posto). Pet od sedam posebnih fondova bilježi rast. Najznačajnije je porastao ZB Future 2040 (+1,19 posto), a pali su Raiffeisen Dynamic, za 0,13 posto, dok Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedni pad od 0,01 posto. Rast bilježi 15 mješovitih fondova. KD

Balanced prvi je među dobitnicima s porastom od 4,68 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna među svim fondovima. Pao je jedino OTP Absolute za minimalnih 0,05 posto. Dvanaest od 14 obvezničkih fondova bilježi rast. Najviše je, za 0,66 posto, porastao Neta Emerging Bond. Erste Local Short Term Bond i Erste Adriatic Short Term Bond su zabilježili tjedan bez promjene vrijednosti. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 19 novčanih fondova, dok Erste Money i Raiffeisen Cash bilježe tjedan bez postotne promjene. Dobitnike s rastom od 0,06 posto predvodi Erste Euro-Money. Neta MultiCash i OTP euro novčani su pali za 0,01 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 16.2. do 23.2.2017. vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 24,0519 Addiko Growth € 12,3606 ZB euroaktiv € 138,8632 ZB trend $ 169,2306 Capital Breeder kn 102,8762 KD Prvi izbor kn 15,5519 KD Europa € 128,2995 PBZ Equity fond € 12,8381 HPB Dionički kn 123,9025 Erste Adriatic Equity € 112,8000 Neta Global Developed kn 90,7165 ZB aktiv kn 133,9411 InterCapital SEE Equity € 113,2417 Platinum Global Opportunity $ 15,6223 KD Nova Europa kn 6,1895 OTP indeksni kn 52,8330 Platinum Blue Chip € 107,1853 Neta Frontier kn 525,3988 OTP Meridian 20 € 102,8430 A1 kn 110,8300 Alpen.Special Opportunity kn 163,1742 Neta New Europe kn 63,8266 KD BRIC € 87,3093 KD Energija kn 9,1929 ZB BRIC+ € 106,2729 Allianz Equity € 176,8854 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,8100 Raiffeisen Harmonic € 106,7000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2500 ZB Future 2025 € 106,1921 ZB Future 2030 € 106,2380 ZB Future 2040 € 107,2601 ZB Future 2055 € 107,6560 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,8436 PBZ Global fond € 15,8866 Addiko Balanced € 13,9856 KD Balanced kn 143,5942 HPB Global kn 109,0161 OTP uravnoteženi € 16,6133 Allianz Portfolio kn 170,9306

tjedna promjena [%]

1,15 1,66 -0,01 0,88 1,72 0,73 0,93 2,77 1,27 2,69 -1,16 2,35 2,57 0,06 -0,14 2,66 1,35 1,09 1,25 2,75 0,09 0,98 0,95 -0,64 1,06 1,47 -0,13 0,62 -0,01 0,90 1,06 1,19 1,17 1,00 0,75 1,19 4,68 0,61 0,79 0,69

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 103,5356 PBZ Conservative 10 fond € 113,5773 You Invest Active € 103,1400 You Invest Balanced € 103,4500 You Invest Solid € 103,6200 InterCapital Smart € 102,9675 PBZ Flexible 30 fond € 102,5211 InterCapital Income Plus € 102,6006 OTP Absolute € 100,0419 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,9780 Addiko Conservative € 14,7693 Raiffeisen Bonds € 178,4200 PBZ Bond fond € 132,8436 InterCapital Bond € 216,3006 HPB Obveznički € 162,4554 Neta Emerging Bond kn 85,2856 Erste Adriatic Bond € 120,4200 Raiffeisen Classic € 107,0700 PBZ Short term bond fond kn 102,8116 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1667 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,4680 Erste Local Short Term Bond kn 99,9700 Erste Adr. Short Term Bond € 99,9500 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4697 ZB plus kn 175,9012 ZB europlus € 150,7283 PBZ Euro Novčani € 139,3414 Raiffeisen Cash kn 158,0600 Erste Money kn 151,6900 Addiko Cash kn 152,4515 PBZ Dollar fond $ 132,7289 HPB Novčani kn 143,9090 OTP novčani fond kn 133,3472 InterCapital Money kn 130,3781 Allianz Cash kn 118,5488 Erste Euro-Money € 116,2000 Auctor Cash kn 111,3697 Raiffeisen euroCash € 106,0100 HPB Euronovčani € 106,4413 Locusta Cash kn 1366,7386 Neta MultiCash kn 107,3863 OTP euro novčani € 102,5993

0,17 0,27 0,63 0,35 0,30 0,18 0,34 0,48 -0,05

naziv(fond)

valuta

0,25 0,45 0,02 0,05 0,25 0,26 0,66 0,15 0,10 0,04 0,18 0,18 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,06 0,00 0,01 0,00 0,01 -0,01 -0,01

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj u prosincu 2016. godine iznosila je 5838 kuna.

Prema prvim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), mjesečna neto plaća u prosincu bila je viša za 33 kune ili nominalno za 0,56 posto u odnosu na studeni 2016. godine. Uspoređujući je pak s istim mjesecom u 2015., prosječna je neto plaća u prosincu lani bila je viša za 66 kuna ili nominalno za 1,14 posto.

Poslovni prihodi Imperijala Rapska hotelijerskougostiteljska tvrtka Imperijal u 2016. ostvarila je poslovne prihode u iznosu od 139,6 milijuna kuna što je više za 9,1 posto ili 11,6 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu. Glavni razlog

tomu je rast prosječne cijene po noćenju koja na razini društva raste za 7,5 posto i time utječe na rast osnovnih prihoda smještaja, objavljeno je u nerevidiranom nekonsolidiranom godišnjem izvješću tvrtke na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Lee Kuan Yew

Pogled jednog čovjeka na svijet Mate

Knjiga je praktičan i lako razumljiv vodič koji suvremenom čitatelju približava najstariju kršćansku tradiciju crkvenih otaca omogućujući osoban duhovni rast. Osim što detaljno pojašnjava sve o molitvenim gestama i načinima molitve, meditaciji, kontemplaciji, otac Gabriel Bunge, monah pustinjak s darom duhovnoga razlučivanja i dubokim poznavanjem pustinjskih otaca, u ovomu djelu daje i vrlo praktične smjernice te s velikom mudrošću i iskustvom govori o važnosti jedinstva onoga što vjerujemo i onoga što izražavamo u svojoj molitvenoj praksi.

JP Delaney

Ona prije mene Znanje

Lee Kuan Yew, bivši singapurski premijer, doveo je Singapur u Prvi svijet i pretvorio ga u globalnu metropolu. Ono što ovu knjigu čini relevantnom za Hrvatsku jest to što nudi uvid u problematiku ekonomskog razvoja male zemlje, koja ne može mijenjati pravila igre.

I dok Europa nastoji riješiti probleme vezane uz jedinstvenu valutu, ona si ne može priuštiti zanemarivanje socijalne države i krutih zakona na tržištu rada. Ono što je izgledalo kao dobra zamisao, postaje sve nedostižnije, osobito pojavom ekonomija u razvoju u novim azijskim zemljama...

Gabriel Bunge

Kako moliti Verbum

Nakon osobne tragedije, Jane je dobila priliku da živi u prelijepoj kući koju je projektirao zagonetni i privlačni arhitekt.

Pronašavši je, Jane osjeća koliko je privlači i opušta taj prostor, no uvjet da može živjeti u njoj jest pridržavanje vrlo strogih pravila. Uselivši se, Jane ubrzo doznaje za Emmu, bivšu stanarku koja je ondje umrla pod zagonetnim okolnostima. Dok pokušava odvojiti istinu od laži, Jane nehotice prati iste obrasce, donosi iste odluke i proživljava isti užas kao i Emma te se počinje pitati hoće li njezina priča biti repriza Emmine priče...

60 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

Krešimir Nemec

Gospodar priče poetika Ive Andrića Školska knjiga

Rumunj Vatanescu je mogao krasti automobile, skupljati bakar, prodati bubreg ili otići na privremeni rad u Skandinaviju.

Naime, ruski trgovac ljudima Jegor Kugar, produžena ruka međunarodne kriminalne hobotnice, obećava mu siguran posao, puni pansion i hranu ako pođe s njim u Finsku da za njega prosi. Vatanescu trpi sva poniženja i nedaće vođen samo jednom željom: da sinu kojeg je ostavio u Rumunjskoj kupi kopačke. Kada se prosjaci pobune protiv Kugara, Vatanescu uspije pobjeći, a premda je i sam u nevolji, pred progoniteljima spasi zeca...

Marcel Marlier, Gilbert Delahaye

Maja se maskira Profil Knjiga

Studijom su obuhvaćeni svi bitni aspekti djela velikog pisca, a ona daje i uvid u literaturu o njemu i zacrtava smjerove mogućega daljnjeg proučavanja. Andrićevo je djelo prikazano kronološki i prema žanrovima što znači od ranih lirskih pokušaja, preko novelistike i romana, sve do esejistike i kasnih autorovih zapisa. Svaki se od tih žanrova pomno kontekstualizira, a važniji se tekstovi i interpretiraju te se govori o njihovoj recepciji u doba nastanka i o tome kakvima nam se oni čine iz današnje perspektive.

Tuomas Kyrö

Prosjak i zec Fraktura

Maja je pozvana na maskenbal koji će se održati za dva tjedna. Silno je uzbuđena i sretna, no u što da se maskira?! Možda u vilu? Pastiricu?

Princezu ili klauna? Uh, zaista teška odluka. U pomoć joj priskače mama i odvodi je gospođi Cvijeti, krojačici koja izrađuje kostime za glumce i zabavljače. Djevojčica odabire dva lijepa kostima i odnosi ih kući isprobati. No Majino silno veselje ubrzo nestaje kada na jednom od kostima uoči veliku poderotinu. Zar je moguće da je ona kriva za to?! Što sad? Naša junakinja u velikim je problemima...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kamen Magma International, Istan­ bul, www.magmaexim.com. Tvrtka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta.

Kontakt: Muamer Ramović - +90537 218 7016, muamer@magmaexim.com.

Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961.

Plastični proizvodi Romcarbon, Buzau, Rumunjska, www.romcarbon.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda na rumunjskom i europskom tržištu s tradicijom od preko 50 godina u proizvodnji polietilena, polipropilena, PVC‑a, obradu polistirena, ali i za proizvodnju filtera za disanje i zaštitnih materijala. Sredinom 2012. godine otvorili su novi centar pod nazivom Pla-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

USB tokeni

FINA Financijska agencija nabavlja USB tokene. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 701.000 kuna.

Opremanje zgrade

Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge opremanja zgrade Županijskog suda u Karlovcu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 925.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

stični spojevi i obnovljive sirovine, te sada mogu proizvesti plastiku na temelju osnovnih polimera, kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6... Trenutno mogu ponuditi: polipropilen vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske, torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i drugo. Posjeduju certifikate ISO 9001: 2008 i ISO 14001: 2005 te također standard OHSAS 18001: 2007 za osiguravanje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti. Kontakt: Ana Maria Manaila, office@romcarbon.com, +40/238/711 155. Čelik Omer Yalcin-Insaat, Ankara. Tvrtka je proizvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Asortiman proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mostove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gmail.com.

Skupljanje EE otpada Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333.

Trgovinsko posredovanje Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf.com.

vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Plastične sigurnosne vezice Rezervni dijelovi za brodove

NP Krka nabavlja rezervne dijelove za brodove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Regija

Ulja i maziva

Komunalac Teslić nabavlja ulja i maziva. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Midi autobusi

Auto promet Sisak nabavlja midi autobuse putem financijskog leasinga. Procijenjena

od brašna. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.

Hrana

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja kruh, peciva i proizvode

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja plastične sigurnosne vezice. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

Policijske kućice

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH nabavlja policijske kućice. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

Automati za naplatu parkiranja

JKP Čistoća i zelenilo Jajce nabavlja automate za naplatu parkiranja. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, stanovi, gradilišta...

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 5034 četvorna metra, Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 100.000 kuna. Dražba se održava 28. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 099/1639 925.

Zgrada društvenog doma, silos, vaga, sušara i mješaonica stočne hrane, poslovno-skladišni prostor, gradilište te šumsko i poljoprivredno zemljište, ukupne površine 19,504,31 četvorni metar, Veliko Trojstvo, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 3.747.946,42 kune. Ročište za javnu dražbu održava se 28. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na broj telefona: 098/1376 671.

Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i pašnjak, ukupne površine 1.873,83 četvorna metra, Martinec Orehovički, Krapinskozagorska županija, procijenjene vrijednosti 1.177.812,63 kune. Dražba se održava 1. ožujka u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku.

Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Stan, ukupne površine 48,27 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 476.273,42 kune. Dražba se održava 1. ožujka u 11.45 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Stambeno-poslovna zgrada, ukupne površine 564 četvorna metra, Đeletovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Dražba

62 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

se održava 2. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 933 četvorna metra, Ičići, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 269.263,44 kune. Usmena javna dražba održava se 2. ožujka u 10.45 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se najkasnije dva dana prije održavanja dražbe. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 095/9097 024.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 8450 četvornih metara, Sičice, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 145.599,15 kuna. Dražba se održava 3. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Obiteljska stambena zgrada i dvorište, ukupne površine 775 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 3.057.700 kuna. Dražba se održava 3. ožujka u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 2.038.466,66 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan i parkiralište, ukupne površine 104,39 četvornih metara, Vlašići, otok Pag, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 604.000 kuna. Dražba se održava 7. ožujka u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Sve informacije na brojeve telefona: 021/340 451, 340 456, 340 412, 340 413 ili 340 431.

Zapušteno gradilište, ukupne površine 2244,14 četvornih metara, Lazina Čička, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 115.000 kuna. Dražba se održava 6. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno.

Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na broj telefona: 098/1376 671.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena.

Mehanička signalizacija Austrijske željeznice traže nabavu mehaničke signalizacije. Natječaj se predaje na ÖBB-Infrastruktur AG Nordbahnstraße 50, Wien 1020, Austrija; Stab Einkauf, rudolf.gotthart@oebb.at.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://www.oebb.at/infrastruktur/de/_p_3_0_fuer_Kunden_Partner/3_10_ Pruefsysteme_Einkauf/index.jsp.

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Grad Zaprešić traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zaprešić, 92840587889, Nova ulica 10, Zaprešić, Adela Uroić-Štefanko, austefanko@zapresic.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001933.

Deratizacija Grad Osijek traži usluge deratizacije. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Osijek, 30050049642, Kuhačeva 9, Osijek, Izidora Kušen, izidora.kusen@osijek.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/

ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001783.

Bankarske usluge Hrvatska banka za obnovu i razvitak traži nabavu bankarskih usluga. Natječaj je otvoren do 8. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatska banka za obnovu i razvitak, 26702280390, Strossmayerov trg 9, Zagreb, Iva Međugorac, Maja Grilec, imedugorac@hbor.hr.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0001771.

Plastični proizvodi Ríkiskaup State trading centre traži plastične vrećice i druge proizvode od plastike. Dokumentacija dostupna na linku: http://www.rikiskaup.is/utbod/utb/20366. Rok za predaju ponuda je 8. ožujka.

Električni motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=943267.

Usluge mrežnog povezivanja Fina traži usluge mrežnog povezivanja. Natječaj je otvoren do 20. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb 10000, Matija Pašalić, nabava@fina.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20002979.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Top brendovi regije

Cedevita u visokom društvu Coca-Cola je novi lider među brendovima u Adria regiji, a na vodećoj je poziciji “smijenila” Milku koja je ove godine pala na drugo mjesto. Treće mjesto pripalo je Cedeviti, koja je preuzela prošlogodišnju poziciju od Vegete piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P

rema Valiconovom istraživanju pod nazivom Top 25 Regional Brands Coca-Cola je novi lider među brendovima u Adria regiji, a na vodećoj je poziciji “smijenila” Milku, koja je ove godine pala na drugo mjesto.

Treća pozicija pripala je Cedeviti koja je preuzela prošlogodišnju poziciju od Vegete, a među 25 top regionalnih brendova također su ušli i Chipsy čips, Kiki bomboni te Sprite bezalkoholno gazirano piće.

Na hrvatskoj ljestvici Valicon top 10 lokalnih brendova čak četiri brenda su zadržala iste pozicije kao i prethodne godine, s tim da je Jana i dalje na uvjerljivo vodećoj poziciji.

Zanimljivo je da se Coca-Cola ne pojavljuje na prvoj poziciji niti u jednoj od

Među top 25 također su ušli i Chipsy čips, Kiki bomboni te Sprite pet pojedinačno promatranih zemalja, već drži drugo mjesto na svim tržištima, osim Makedonije gdje je na trećem mjestu. Chipsy, originalni srpski brend čipsa, popravio je svoju poziciju u Sloveniji i Hrvatskoj te na osnovi toga povećao i svoj regionalni uspjeh. Rezultat tog napretka je najveći skok među svim izmjerenim brendovima, naime, Chipsy je sa 26. po-

zicije došao na 13. mjesto u regiji. Drugi brend koji je također ostvario veliki rast je pasta za zube Colgate koja je prošlogodišnji plasman na 21. mjesto zamijenila 11. pozicijom ove godine.

Svakako je pohvalan trend u cijeloj priči to što gotovo polovina od najboljih 25 brendova sada ima regionalno podrijetlo, dok je u prethodnom istraživanju taj odnos bio 15:10 u korist globalnih brendova.

Ovogodišnji rezultat pokazuje da se taj omjer smanjio na 13:12 za globalne brendove. “Regionalna ekipa” je u svoj top 25 sastav uvrstila Chipsy i Kiki, dok je “Globalna ekipa” uključila Sprite. Ovakav očiti zaokret u odnosima snaga globalno-lokalno indirektno potvrđuje da trend loka-

64 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

lizacije podrijetla uzima maha i pokazuje prve rezultate u praksi.

Slabljenje globalnih brendova

Jako su male razlike među brendovima od treće do devete pozicije, što treba imati na umu kada se govori o “slabljenju” ili “rastu” pojedinih brendova pa se već sljedeće godine situacija na ljestvici može drastično promijeniti. Pogledamo li pojedina tržišta koja formiraju regionalno rangiranje, svi lokalni lideri su zadržali svoje pozicije. Argeta je jedini brend koji drži najbolje pozicije na dva tržišta. Regionalni i lokalni brendovi su i dalje jako snažni u svakoj od zemalja, dok globalni brendovi drže svega dvije (u Sloveniji, Hrvatskoj i

HRV

TOP10 COUNTRY BRANDS (HRVATSKA)

Srbiji) ili tri (u Bosni i Hercegovini) pozicije među 10 najjačih brendova. Jedini izuzetak je Makedonija, gdje nalazimo pet globalnih na ljestvici top 10 lokalnih brendova.

Gledano po tržištima pojedinih država, najzanimljivija promjena u Sloveniji je ulazak Donata Mg među Valicon top 10 lokalnih brendova. Time je prvi put jedan premium brend našao svoje mjesto među top 10 na bilo kojem od pet tržišta.

Na vrhu slovenske liste brendova zadržao se Barcaffe. Kod nas je Jana i dalje vodeći brend te ujedno i jedini predstavnik voda u boci na Valicon top 25 regionalnih brendova. Kraševa Domaćica je novi igrač među top 10 lokalne ljestvice ove godine. Što se tiče Srbije, Moja kravica je jedini

brend u regiji prisutan među lokalnih top 10 brendova u dvije kategorije, s brendovima Moja kravica mlijeko i Moja kravica jogurt. Na području Bosne i Hercegovine dva regionalna brenda su ušla u prvih top 10 brendova (Chipsy i Pardon) lokalne ljestvice, a Argeta i dalje ostaje lokalni lider.

Jana i dalje prva

Ako pobliže pogledamo domaće tržište, vidimo da su na hrvatskoj ljestvici od 10 vodećih lokalnih brendova čak četiri zadržala iste pozicije kao i prethodne godine: Jana na uvjerljivoj vodećoj poziciji, Milka na šestoj, slijedi je Gavrilović te Nivea na samom začelju. Cedevita, Vegeta i Jamnica se drže na odličnoj trećoj, četvrtoj, odnosno petoj poziciji, dok je Domaći-

ca došla na osmu poziciju, što je rezultat dosljednog rada na širenju portfelja brenda te co-brandinga unutar kompanije.

Franck je deveti, a novi regionalni lider, Coca-Cola, zabilježio je najveći uspjeh skokom s pete na drugu poziciju lokalne top 10 ljestvice u Hrvatskoj.

Valiconovo istraživanje Top 25 Regional Brands provodi se od 2012. godine, temeljeno je na anketiranju o brendovima robe široke potrošnje (FMCG) koje uključuje pet tržišta Adria regije: Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju. Snaga brenda osnovni je kriterij za rangiranje, a računa se na temelju prepoznavanja brenda, iskustva s istim te korištenja brenda unutar pojedinačne kategorije.

Kristijan Gregorić:

Veličina države utječe na snagu brenda Kristijan Gregorić, partner u Valiconu, ističe kako je ulazak pojedinačnog brenda na Valicon top 25 ljestvicu veliko priznanje.

“Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i korištenja istih. Brend je definiran kao potrošački zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Milka u kategoriji čokolada i Milka u kategoriji keksa, snagu brenda Milka ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.

Istraživanje je bilo provedeno u rujnu i listopadu 2016. godine na veličini uzorka od 1000 do 1500 ispitanika po zemlji. Rezultati su

predstavljeni na način koji garantira reprezentativnost za područje cijele bivše Jugoslavije bez Crne Gore i Kosova. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća. Metodološki pristup je ‘mix-mode’, računalom potpomognuto anketiranje koje uključuje reprezentativno web i dopunsko terensko anketiranje populacije bez interneta”, kaže Gregorić.

27. veljače 2017. | broj 3967 | Privredni vjesnik | 65

Concept store

Nova modna adresa: State of Style

“Iako smo oduvijek pratili modnu inozemnu scenu, a pogotovo francusku, nismo htjeli pobjeći od izvrsne ponude domaćeg dizajna. Ekstravagantni kaputi, upečatljivi ruksaci, simpatične print majice i brojni drugi odjevni predmeti s hrvatskim potpisom zasigurno će osvojiti naše kupce”, kažu Antun Tin Brišar i Andriana Gazić, osnivači novog concept storea State of Style koji je nedavno otvoren u samom središtu Zagreba, u Radićevoj ulici. Nova shopping destinacija bit će zasigurno omiljena među ljubiteljima mode jer se ponudom dvaju svjetskih brendova urbane “ulične” odjeće izdvaja od ostalih

u Hrvatskoj, ali i regiji. Klisab, Sonja Lamut, Rugsack, FAKE, Bomber, ABA, Papirflay, ATB by Antun Tin Brišar, Urban Watch i svjetski poznati Boy London i Black Boy Place samo su dio imena dostupnih u novootvorenoj trgovini.

“Boy London i Black Boy Place jedni su od najpoznatijih svjetskih streetwear brendova koje nose i cijene svjetski poznate zvijezde kao što su Beyonce i Jay-Z. Željeli smo da se kvalitetnoj i odabranoj ponudi domaćih modnih imena priključe i ova dva brenda i to prvi put na hrvatskom tržištu”, kažu Brišar i Gazić.

Andriana Gazić i Antun Tin Brišar

Bijeli grozd Regional Trophy 2016./2017.

Izbor najbolje vinarije u regiji

Šira publika može glasovati za jednu od vinarija na web stranici Udruge G.E.T.

Bijeli grozd je nagrada za najbolji vinski podrum s turističkog aspekta, a utemeljila ju je 2012. godine Udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi promicanjem enogastronomije i razvojem te vrste turizma. Nakon dodjele nagrada Bijeli grozd za najbolje vinske podrume u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, sada se bira najbolja vinarija, promatrana s turističkog aspekta u regiji.

U uži izbor najboljih vinarija iz Hrvatske su ušli Kozlović - Momjan, Iločki podrumi - Ilok i Kabola - Momjan, a iz Slovenije Ščurek - Plešivo, Movia - Ceglo i Batič Šempas. Iz Bosne i Hercegovine u užem

66 | Privredni vjesnik | broj 3967 | 27. veljače 2017.

izboru su Nuić - Ljubuški, Vukoje - Trebinje i Brkić - Čitluk, a iz Srbije Vinarija Zvonko Bogdan - Palić, Budimir - Aleksandrovac i Radovanović - Krnjevo. Šira publika putem formulara na web stranici Udruge G.E.T. može glasati za jednu od navedenih vinarija. Nagrada najboljem vinskom podrumu u regiji dodijelit će se na G.E.T. Konferenciji o enogastro turizmu, koja će se potkraj ožujka održati u Iloku.

Inače, projekt Bijeli grozd održava se s ciljem prezentacije i poboljšanja turističke usluge u enogastro turizmu te podizanja svijesti o važnosti tog oblika turizma u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji. (S.P.)

Imate projekt, tražite investitora?

Iskoristite priliku i predstavite se na najekskluzivnijoj konferenciji za investitore na svijetu

Vlada Dubaija pod pokroviteljstvom Njegove Visosti Sheikha Mohammeda bin Rashid Al Maktouma, sedmu godinu zaredom organizira Annual Investment Meeting.

Annual Investment Meeting Dubai World Trade Center 2.-4. travnja 2017.

Na sajmu sudjeluju gospodarski, politički i akademski predstavnici iz više od 140 zemalja, očekuje se 400 izlagača te nekoliko tisuća investitora iz cijelog svijeta koji će posjetiti sajam.

TRGOVINA & INDUSTRIJA, IT & TELEKOMUNIKACIJE, PROIZVODNJA, TURIZAM & UGOSTITELJSTVO, POLJOPRIVREDA, NEKRETNINE, INFRASTRUKTURA & LOGISTIKA, ENERGIJA & RUDARSTVO, ZDRAVSTVO & FARMAKOLOGIJA, FINANCIJE & BANKARSTVO

Osigurajte na vrijeme svoj prostor na sajmu ili se pridružite kao sudionik, za Vas smo pripremili posebne pakete i popuste!

Sve informacije: Sanja Guć, partnerica sajma za tvrtke iz Hrvatske E sanja@uaecro.biz M +385 92 3527046

www.uaecro.biz www.aimcongress.com/en