Pv 3949

| zlatne kune | plinsko tržište | meeting G2 | Kupujmo hrvatsko | COMBIS |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

17. listopada 2016., godina LXIII, broj 3949

AMBIENTA

Drvna industrija ima budućnost

Na sajmu se predstavio niz hrvatskih proizvođača koji svojim proizvodima osvajaju domaće ali i strana tržišta

intervju

Ivana Ivančić

Prvo plinarsko društvo Vukovarsko-srijemska županija u 2015.

Osnovica za brži razvoj: više tvrtki i zaposlenih

65. im je godina tek

S Galebom i u vatru i u vodu

ovo nije bilo koja tvrtka, ovo je vaša tvrtka.

Ako i vaše poslovanje ovisi o tome rade li vaša računala, internet, e-mail, fiskalna blagajna i mobiteli, odaberite najsigurnijeg poslovnog partnera u Hrvatskoj.

Pametna poslovna rješenja dostupna su na jednom mjestu.

Posjetite najbliže T prodajno mjesto, www.hrvatskitelekom.hr/poslovni ili nazovite 0800 9100.

T je zaštitni znak Hrvatskog Telekoma.

RAZGOVORI

INTERNET

CLOUD

sadržaj

3949 / 17. listopada 2016.

Plinsko tržište 6

Plinacrov sustav na 95 posto teritorija Hrvatske Na tržištu je 48 opskrbljivača, a da bi plin stigao i do njih i krajnjih potrošača, brine se Plinacro

10

Ivana Ivančić, Prvo plinarsko društvo Zbog pada domaće proizvodnje i očekivanog blagog rasta potrošnje očekuje se porast potreba za uvozom plina

intervju

18

Nova vremena, nove nade 14

Ambienta u Zagrebu okupila najvažnije profesionalce iz sektora

Meeting G2 - Hrvati zajedno u biznisu Hrvatski iseljenici spremni su ulagati u poslove u domovini

ambienta

66

18

Smeđom magistralom do gospodarskog rasta Država još nije napravila dugoročnu i održivu strategiju za korištenje bogatstva šuma

24

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije Bilježe se pozitivni rezultati: povećan je broj tvrtki, zaposlenih, ali i investicija u imovinu

34

S Galebom u vatru i u vodu Omiška tekstilna tvrtka 65. godišnjicu rada obilježava sjajnim poslovnim rezultatima

AKTUALNO

Druženje s Harryjem Redknappom u Umagu

priča s razlogom

10

Ivana Ivančić

hrwwwatska 40 10. Combis konferencija

Jedan od najvećih poslovno-tehnoloških događaja održan je prošli tjedan u Umagu

magros 2016 42

Dolaze bolje godine za trgovce Kriza je konsolidirala tržište i promijenila navike potrošača

55

Produbljen vanjskotrgovinski deficit U sedam mjeseci robni izvoz iznosio je 6,754 milijarde eura, a uvoz 11,073 milijarde eura

svijet financija

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Klemens Himpele

kako to radi beč Pojam inovacija obuhvaća tehnološke inovacije podjednako kao i socijalne, kulturne, organizacijske i umjetničke. Odnosi se podjednako i na privatne i javne aktere

Foto: © davidbohmann.com | David Bohmann

B

Klemens Himpele, pročelnik bečkog Ureda za gospodarstvo, rad i statistiku

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

eč je jedan od najproduktivnijih gradova Europske unije. Bruto domaći proizvod po zaposlenoj osobi iznosi 82.359 eura i time je za 35 posto veći od prosjeka svih regija Europske unije. Životni standard, mjeren na temelju BDP-a po glavi stanovnika, na vrhu je ljestvice svih regija EU-a. U protekla je dva desetljeća došlo do enormnih strukturalnih promjena i Beč je danas specijaliziran za područja usluga s visokim postotkom znanja, ali i visoko specijaliziranu proizvodnju, posebice u području Life Sciences, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te dizajna. Kao grad koji je diljem svijeta poznat po svojoj visokoj kvaliteti življenja, Beč ni u budućnosti neće dopustiti damping, nego će se na međunarodnoj razini natjecati kvalitetom. Kvalitetu pri tome treba široko shvatiti, ona se odnosi na kvalitetu življenja u Beču (koja je također bitan argument u međunarodnom natjecanju gospodarskih središta), kvalitetu rada i, naravno, kvalitetu proizvoda i usluga. Glavne smjernice bečke gospodarske politike kao strateški temelji usmjerene su upravo na osiguranje te kvalitete.

Beč je gospodarski jak, no izazovi su ipak, posebno na tržištu rada, jako veliki. Beč je u proteklih 15 godina porastao za 300.000 stanovnika, a prema aktualnim prognozama do 2030. dosegnut će dva milijuna stanovnika.

Istovremeno i pati zbog dugogodišnje gospodarske krize, a i rasprave o Internetu stvari (Industrija 4.0) i Sharing Economy za sobom povlače znatne promjene gospodarstva, kojima se jedan grad mora prilagoditi, ako i dalje želi ostati uspješan.

Rastući grad predstavlja i porast prilika i mogućnosti uz pretpostavku da se iskoriste sposobnosti i talenti svih. Novo nastaje na sjecištima, zbog čega je i jedan od tri inovacijska cilja bečke strategije o inovacijama, istraživanju i informacijama Inovativni Beč 2020 i Beč kao mjesto susreta. Rastući grad prije svega znači i investiranje u infrastrukturu koja se kontinuirano razvija i koja je dostižna. Budući da su te investicije održive i neposredno pridonose budućem razvoju, Beč već dugo vremena promiče Golden Rule - izuzimanje održivih investicija iz kriterija zaduživanja EU-a. Tako da te investicije postaju jako dobro uložen novac te pomažu poticanju gospodarstva i suzbijanju

4 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

gospodarske krize koja se već neko vrijeme osjeti.

Drugi inovacijski cilj glasi Beč - grad prilika. Želimo biti atraktivno središte za istraživače i poduzetnike i činimo jako puno da to i postanemo. Trenutačno podupiremo prilagodbu državnog zakona o obrtu, kako bi se poduzetnicima olakšalo pokretanje posla. Putem svoje Gospodarske agencije sa 40 milijuna eura godišnje potičemo projekte iz područja istraživanja i inovacija. Grad prilika podrazumijeva i mogućnost da se ljudima pruži i druga i treća prilika. Tako je Beč s Planom osposobljavanja 2020 stvorio instrument koji pomaže ljudima da steknu više obrazovanje. Jer, kako dobro znamo, samo obvezno obrazovanje danas nije dovoljno da bi se opstalo na tržištu rada.

Naposljetku, treći cilj je Inovativna gradska uprava. Na taj način sami sebe stavljamo u poziciju inovatora. Tako je, na primjer, gradska uprava upravo zatvorila natječaj na koji su pojedini gradski odjeli mogli prijaviti svoje već

Rastući grad predstavlja i porast prilika i mogućnosti uz pretpostavku da se iskoriste sposobnosti i talenti svih provedene projekte. Predsjednik Zemaljske skupštine Harry Kopietz uručio je nagradu pobjednicima koje je odabrao stručni žiri. Time s jedne strane želimo istaknuti važnost inovacija i potaknuti zaposlenike gradske uprave da ostvare svoje ideje. Istovremeno želimo naći projekte koji se mogu primijeniti na cjelokupnu gradsku upravu. Pojam inovacija u Beču svjesno je ostavljen jako širokim, obuhvaća tehnološke inovacije podjednako kao i socijalne, kulturne, organizacijske i umjetničke.

Odnosi se podjednako i na privatne i javne aktere. Pri tome ćemo stanovnike Beča staviti u prvi plan jer kvaliteta života treba stalno za sve rasti.

BROJKE, BROJKE

Vozači i vozila u Hrvatskoj u 2015. više od vozača

2 milijuna

Muškarci 40,5%

59,5%

Žene

najveći broj vozača nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine

1,5 milijuna osobnih automobila, prvi put registrirano 74.000 osobnih vozila

357 osobnih

automobila na 1000 stanovnika

19 milijardi kilometara prijeđeno

osobnim automobilima na hrvatskim cestama, dnevno gotovo 52 milijuna kilometara Prema vrsti goriva osobnih automobila hrvatskih registarskih oznaka:

52,9%

benzin Izvor: DZS

43,3%

dizel

alternativne vrste goriva

3,8%

U 2015. zabilježeno je ukupno 11.038 prometnih nesreća s nastradalim osobama, broj nesreća u posljednjih pet godina smanjio se za 16,6% 17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Plinsko tržište

Plinacrov sustav na 95 posto teritorija Hrvatske Od 2012. na tržištu su aktivni novi opskrbljivači koji su ujedno i uvoznici plina. Njihov broj se povećava, a kupci mijenjaju svoje opskrbljivače.

Danas je na tržištu 48 opskrbljivača, od čega njih 11 i uvozi plin. A da bi plin stigao i do opskrbljivača i do krajnjih potrošača, brine se jedini operator transportnog sustava - Plinacro piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

ržište plina u Hrvatskoj od 2009. godine organizira se sukladno Trećem energetskom paketu EU-a te se i transport tog energenta provodi na tržišnim principima. Plinacro, kao operator transportnog sustava, omogućava nediskriminirajući i transparentan pristup kapacitetima transportnog sustava.

Važno je naglasiti kako su od 2012. na tržištu aktivni novi opskrbljivači koji su ujedno i uvoznici plina, njihov broj se povećava, a kupci mijenjaju svoje opskrbljivače. Danas je na tržištu 48 op-

svoje kapacitete mogu prodati drugim korisnicima. Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra, kaže nam kako je značajka tržišta EU-a, koja se manifestira i na našem, sve veće korištenje kratkotrajnih proizvoda, odnosno mjesečnih i dnevnih, ponegdje čak i unutardnevnih ugovaranja kapaciteta, što za posljedicu ima povećanje broja transakcija za iste ili čak manje količine plina. “Kad je riječ o pravilima tržišta, ona se prilagođavaju obvezama koje propisuju uredbe EU-a i promjenama domaće zakonske regulative. Kako to za sve sudionike na tržištu

Daljnji razvoj distribucijskog sustava na razini pojedine županije u nadležnosti je lokalnih vlasti skrbljivača, od čega njih 11 i uvozi plin.

Od 2013., odnosno pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, došlo je do dodatnog intenziviranja aktivnosti na tržištu. Tako se od studenoga 2015. rezervacije kapaciteta na interkonekcijama provode na booking platformama po principu aukcija. Pored toga, omogućeno je trgovanje rezerviranim kapacitetima na sekundarnom tržištu, što znači da korisnici

podrazumijeva stalne promjene poslovnih procesa, probleme zna stvoriti vrlo česta promjena uredbi, kao i činjenica da je te promjene potrebno provesti u jako kratkom roku. Kada se govori o unutarnjem tržištu EU-a, razvijaju se zajednički tehnički i komercijalni standardi, a Plinacro, vezano uz aktivnosti na uspostavi zajedničkog tržišta, surađuje s operatorima transportnih sustava

6 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

zemalja članica EU-a, posebice s operatorima susjednih zemalja”, objašnjava nam.

Dugoročan posao

Za ilustraciju trenutne situacije, prvi čovjek Plinacra nakratko se vratio u 2001., kada je izdvajanjem djelatnosti transporta prirodnog plina iz Ine Plinacro formiran u zasebnu tvrtku. “Mrežu magistralnih plinovoda tada je činilo oko 1600 kilometara plinovoda na području sjeverne i istočne Hrvatske, starih između 25 i 30 godina. Od tada do danas, Plinacro je investirao više od 680 milijuna eura u izgradnju više od 1000 kilometara novih plinovoda, a pored toga kontinuirano ulažemo u održavanje i rekonstrukciju onih ranije izgrađenih. Kao rezultat toga danas upravljamo modernim plinskim transportnim sustavom ukupne dužine 2693 kilometra, koji pokriva gotovo 95 posto Hrvatske, odnosno proteže se kroz 19 županija, a svojim oblikovanjem i kapacitetima dugoročno zadovoljava potrebe našeg tržišta”, napominje Marin Zovko.

Time su stvoreni nužni preduvjeti za punu plinofikaciju. A daljnji razvoj distribucijskog sustava na razini pojedine županije u nadležnosti je lokalnih vlasti, odnosno tvrtki kojima su dodijeljene koncesije za izgradnju lokalne distributivne mreže na određenom području. “Pri tome treba naglasiti da je razvoj distribucije prirodnog plina dugoročan posao i da je, posebice u uvjetima gospodarske krize, u potpunosti razumljivo postupno priključenje novih potrošača i rast po-

Prije 15 godina mrežu magistralnih plinovoda činilo je oko 1600 kilometara plinovoda u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj, starih između 25 i 30 godina. Plinacro je otada investirao 680 milijuna eura u izgradnju više od 1000 kilometara novih plinovoda, kaže predsjednik Uprave Marin Zovko. Plinacro sada upravlja modernim plinskim transportnim sustavom od 2693 kilometra

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Oporavak tržišta

Blagi rast potrošnje Potrošnja plina u svijetu kontinuirano raste i, prema godišnjem izvješću BP-a, u 2015. godini je dosegnula 3468,6 milijardi prostornih metara, odnosno bila je za 1,7 posto veća nego godinu ranije.

Kad je riječ o potrošnji plina u Hrvatskoj, kaže Marin Zovko, raduje podatak kako je, nakon više-manje kontinuiranog pada potrošnje još od 2008., lani zabilježen blagi rast od 2,7 posto u odnosu na godinu ranije. “Pored toga, u svrhu izrade novog Plinacrovog desetogodišnjeg plana razvoja za razdoblje od 2016. do 2025., sredinom godine smo napravili tržišni test, odnosno od naših korisnika zatražili projekcije potrošnje za to razdoblje, a rezultati su pokazali kako se može očekivati oporavak i kontinuirani rast tržišta”, ističe on.

trošnje, posebice u krajevima kao što su Lika i Dalmacija u kojima ne postoji tradicija potrošnje prirodnog plina. Međutim, najnovija priključenja gospodarskih subjekata i privatnih korisnika ulijevaju optimizam”, naglašava Zovko.

EU sufinanciranje

Upravo netom spomenuti projekt izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava, inače u to vrijeme najveći projekt ulaganja u energetsku infrastrukturu Hrvatske, više od 10 godina bio je u središtu interesa tvrtke. Proveden kroz

dva razvojno-ulagačka ciklusa, zahtijevao je izuzetan angažman Plinacra, i u stručnom i u financijskom smislu. “Naši su stručnjaci već tada postavili temelje za nove razvojne projekte na koje smo sada intenzivno usmjereni, a bit će u fokusu našeg interesa i u godinama pred nama.

Najznačajniji među njima su interkonekcija sa Slovenijom na postojećem pravcu Lučko-Zabok-Rogatec, projekt izgradnje triju kompresorskih stanica na našem transportnom sustavu, Jonsko-jadranski plinovod te projekt tranzitno-otpremnih plinovoda za LNG terminal na Krku.

Potencijalna ulaganja u nove projekte u idućem desetogodišnjem razdoblju iznose 8,1 milijardu kuna te je za njihovu realizaciju bitno osigurati sufinanciranje iz europskih fondova”, kaže on dodavši kako je dostupan fond za projekte od zajedničkog interesa EU-a Connecting Europe Facility (CEF), a svi ranije navedeni Plinacrovi projekti uvršteni su na Listu projekata od zajedničkog interesa EU-a (PCI), Listu projekata od zajedničkog interesa Energetske zajednice (PECI) i/ili Listu projekata od značaja za regionalnu pouzdanost opskrbe (CESEC). “Saznanje

Rezervi ima

Dobrodošla nova otkrića S proizvodnjom od 767 milijardi prostornih metara godišnje i udjelom u svjetskoj proizvodnji od približno 22,1 posto, Sjedinjene Američke Države su najveći svjetski proizvođač prirodnog plina.

Ujedno su, s potrošnjom od 778 milijardi prostornih metara godišnje i udjelom od 22,4 posto u svjetskoj potrošnji, i najveći svjetski potrošač plina. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, potvrđene rezerve prirodnog plina u Hrvatskoj su u 2014. iznosile 17,9 milijardi prostornih metara, dok su svjetske rezerve u istom razdoblju bile 186.900 milijardi prostornih metara. To bi, uz današnju razinu potrošnje bilo dostatno da zadovolji svjetske potrebe narednih više od 50 godina. Marin Zovko ističe kako se u budućnosti očekuje rast potrošnje, ali budući da postoje veliki poten-

8 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

cijali za istraživanja i povećanje rezervi, posebice iz nekonvencionalnih izvora, vijek korištenja prirodnog plina može se bitno produžiti. Zovko dodaje kako je neupitno da ima i poMarin Zovko tencijalnih novih nalazišta, što potvrđuje i zadnja dodjela novih koncesija za istraživanje na kopnu.

“Iskreno se nadam da će ulaganja u istraživanja i razradu postojećih i novih plinskih polja dovesti do novih otkrića jer bi povećanje domaće proizvodnje plina također dalo bitan doprinos osiguranju energetske neovisnosti Hrvatske”, kaže on.

da je strateški značaj naših projekata priznat, kao i činjenica da smo u posljednjih godinu dana povukli 7,1 milijun eura iz CEF-a za pripremnu fazu dvaju projekata, ulijevaju nam nadu da će EU pozitivno

Plinski transportni sustav Republike Hrvatske 2016.

Udio domaćeg plina u ukupnoj potrošnji lani iznosio je 54 posto, kaže Marin Zovko

razvoj plinskog transportnog sustava nakon 2016. plinski transportni sustav 50 bar

ocijeniti i naše buduće aplikacije. Drugim riječima, budući da EU fondovi imaju ključnu ulogu u investicijskom potencijalu Plinacra, nadamo se kako će Unija dati presudni poticaj realizaciji naših projekata”, ističe Marin Zovko.

plinski transportni sustav 75 bar

Plin iz ruskih izvora

Hrvatska u ovom trenutku ima mogućnost dobave plina preko dvije interkonekcije, odnosno putem slovenskog i mađarskog dobavnog pravca. Time su, uz domaću proizvodnju i podzemno skladište plina u Okolima koje je i ovu zimu dočekalo punih kapaciteta, stvoreni preduvjeti da nestašice ne bude. “Iz pozicije Plinacra kao operatora plinskog transportnog sustava mogu reći da je, u tehničkom smislu, sustav u potpunosti spreman i da imamo dostatne kapacitete da na ulazima u transportni sustav pre-

uzmemo sve potrebne količine. Kad je riječ o novim dobavnim pravcima, poput Jonsko-jadranskog plinovoda ili LNG terminala na Krku, oni će dati vrlo značajan dodatni doprinos energetskoj neovisnosti Hrvatske”, kaže on dodavši kako je udio domaćeg plina u ukupnoj potrošnji lani iznosio 54 posto, što znači da je Hr-

vatska i dalje u daleko boljoj poziciji od zemalja u okruženju, budući da je manje od njih ovisna o uvoznom plinu. “Kad je riječ o zemljama iz kojih na naše tržište dolazi uvozni plin, glavnina uvoza ostvaruje se preko interkonekcije sa Slovenijom i, po našim spoznajama, dominira plin iz ruskih izvora”, zaključuje Zovko.

Projektna papirologija

LNG terminal i otpremni plinovodi LNG terminal i otpremni plinovodi, koje će graditi Plinacro, međuovisni su projekti i paralelno su, u klasteru, na svim relevantnim europskim listama kao što su Lista projekata od posebnog interesa (PCI) i Lista projekata od značaja za regionalnu pouzdanost opskrbe (CESEC). Za glavni otpremni plinovod za LNG na pravcu Omišalj-Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica odobrene su studije utjecaja na okoliš za sve dionice. “Za dionicu Omišalj-Zlobin, koja je najvažnija za prvu fazu izgradnje LNG-a i povezivanje s postojećim hrvatskim transportnim sustavom, pred ishođenjem smo građevinske dozvole, dok smo za ostale dionice ishodili lokacijsku dozvolu ili smo pred njenim ishođenjem. Drugi otpremni plinovod za LNG, na pravcu Bosiljevo-Karlovac-Lučko-Zabok-Ro-

gatec je također u zreloj fazi pripreme. Za dionicu Lučko-Zabok podnesen je zahtjev za lokacijsku dozvolu, dok će za dionicu Zabok-Rogatec to biti učinjeno ovih dana”, ističe Marin Zovko. Kad je riječ o Jonsko-jadranskom plinovodu (IAP), hrvatske dionice su u visokoj fazi pripreme. “Za dionicu Split-Ploče u postupku smo ishođenja građevinske dozvole, dok bismo za preostale dvije dionice do kraja godine trebali dobiti lokacijske dozvole. Pored toga, nedavno su, potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i suradnji, zemlje uključene u projekt potvrdile zajedničku inicijativu za njegov razvoj te je osnovano operativno tijelo za Jonsko-jadranski plinovod koje je pred donošenjem akcijskog plana za razvoj projekta”, ističe.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 9

INTERVJU Ivana Ivančić, članica Uprave Prvog plinarskog društva

Plinsko tržište zaista je zaigra Zbog pada domaće proizvodnje i očekivanog blagog rasta potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj očekuje se porast potreba za uvozom plina.

U budućnosti ćemo se naći u sličnoj situaciji kao najveći dio Europe čije je plinsko tržište usmjereno na uvoz piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

više od

10.000

krajnjih korisnika opskrbljuje PPD

40%

tržišni udjel PPD-a

1,3 mlrd m

3

prodano u 2015.

33,3% rast u odnosu na 2014. godinu

rvo plinarsko društvo je tvrtka osnovana 2001. godine i bavi se uvozom, prodajom, opskrbom i distribucijom prirodnog plina.

Ivana Ivančić, članica Uprave, kaže nam kako je PPD tvrtka u privatnom hrvatskom vlasništvu koja djeluje kao operator distribucijskog sustava prirodnog plina na području sjeveroistočnog dijela Vukovarsko-srijemske županije gdje upravlja vlastitom distributivnom mrežom i opskrbljuje prirodnim plinom više od 10.000 krajnjih korisnika djelujući kao mali i veleprodajni opskrbljivač. Ima značajnu ulogu na tržištu plina Hrvatske - Prvo plinarsko društvo registrirano je pri Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) kao voditelj bilančne skupine i u potpu­nosti ovlašteno za uvoz prirodnog plina. Prirodni plin tvrtka uvozi na oba hrvatska interkonektora (Rogatec i Drávaszerdahely). PPD je tržišni lider među hrvatskim uvoznicima plina s tržišnim udjelom od 40 posto. U 2015. godini prodane su 1,3 milijarde prostornih metara prirodnog plina što predstavlja rast od 33,3 posto u odnosu na 2014. godinu.

Važno je naglasiti kako je iz PPD-a izrasla Energia naturalis - investicijska i holding kompanija koja djeluje na tradicionalnim i obnovljivim energetskim tržištima. Ovu kompaniju danas karakterizira široki spektar poslovanja – od distribucije i opskrbe plinom, trgovine električnom energijom u regiji, naftnih derivata, informacijskih i komunikacijskih tehnologija preko investicijskih projekata do transporta. Grupa se proširila i na tržište ukapljenoga naftnog plina (UNP) te u Luci Ploče počela graditi terminal koji će Hrvatskoj i zemljama regije otvoriti pristup ukapljenom naftnom plinu iz drugih izvora, a sama diverzifikacija dobave UNP-a pridonijet će daljnjem razvoju tržišta i sigurnosti opskrbe plinom.

10 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Ukupni prihodi Energia naturalis Grupe u 2015. godini iznosili su 3,9 milijardi kuna, pri čemu je bruto dobit iznosila 268 milijuna kuna. Tvrtke koje posluju u Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji tijekom 2015. uprihodile su 54 milijuna eura.

n Kako ocjenjujete hrvatsko plinsko tržište?

- Tržište prirodnog plina Republike Hrvatske je sa zakonskog gledišta liberalizirano još 2008. godine, no ono ostaje zatvoreno do 2012. zbog reguliranih cijena, nepotpune podzakonske regulative i dotadašnjeg dugogodišnjeg monopola. Situacija se promijenila kada su se ostva-

PPD je lider među hrvatskim uvoznicima plina s tržišnim udjelom od 40 posto rila dva ključna preduvjeta: izgradnja i puštanje u pogon drugog hrvatskog međudržavnog interkonektora prema Mađarskoj (Drávaszerdahely) te dodatni razvoj zakona i podzakonskih akata čime su uklonjeni do tada prisutni problemi primjene zakonskih odredbi u stvarnim situacijama. Danas je na hrvatskom plinskom tržištu prisutan veliki broj igrača i možemo konstatirati da je plinsko tržište zaista razigrano. Petnaest je registriranih voditelja bilančnih skupina i čak 56 subjekata ima licencu za opskrbu plinom.

Potrošnja plina je značajno niža u odnosu na razdoblje prije recesije što znači da je

no Danas je na hrvatskom plinskom tržištu prisutan veliki broj igrača i možemo konstatirati da je plinsko tržište zaista razigrano.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU

sve više igrača na sve manjem terenu. Nadamo se da je trend pada potrošnje zaustavljen jer je konačno u 2015. godini zabilježen blagi rast potrošnje od oko 2,6 posto više u odnosu na 2014. godinu.

Petnaest je registriranih voditelja bilančnih skupina i čak 56 subjekata ima licencu za opskrbu plinom.

Potrošnja plina je značajno niža u odnosu na razdoblje prije recesije što znači da je sve više igrača na sve manjem terenu.

n Što tržištu, a i vašem poslovanju donosi novi zakon o tržištu plina koji bi trebao biti donesen ove godine?

- Očekujemo da će novi zakon o tržištu plina donijeti određene promjene u dijelu opskrbe krajnjih kupaca koji koriste javnu uslugu. HERA je donijela metodologiju kojom su utvrđeni iznosi tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu i koji će se primjenjivati se do 1. travnja 2017. Ovakav model regulacije cijene plina koncipiran je za prijelazno razdoblje, odnosno sve do ispunjenja nužnih preduvjeta za potpunu deregulaciju cijene. Međutim, potrebno je osigurati preduvjete za potpuno otvaranje tržišta kućanstava.

Ti preduvjeti uključuju unapređenje sustava zaštite krajnjih kupaca, unapređenje organizacijske i tehničke kvalificiranosti opskrbljivača u obvezi javne usluge i uspostavu efikasnog postupka promjene opskrbljivača plinom na razini kućanstva. Također, nedostatak dnevnih dijagrama potrošnje, niska razina tehničkog stupnja razvoja pojedinih operatora distribucijskih sustava i dalje predstavljaju barijeru potpunom otvaranju tržišta. Osim toga postavlja se pitanje održivosti postojećeg broja opskrbljivača/distributera budući da postojeći problemi na tržištu već rezultiraju potencijalnim stečajevima što dovodi u pitanje sigurnost opskrbe plinom. O novom modelu opskrbe kućanstava i novom zakonskom rješenju ovisi i naš nastup na tom dijelu tržišta.

12 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

n Zadovoljava li postojeća plinska infrastruktura potrebe tržišta ali i vaše tvrtke kao vodećeg uvoznika tog energenta?

- Za razliku od zapadnoeuropskog tržišta koje ima diverzificirane dobavne pravce i razvijenu infrastrukturu, jugoistoku Europe još uvijek nedostaju interkonekcije s dvosmjernim protokom i pristup tržištu LNG-a. Nacionalna tržišta su relativno mala, a transportni sustavi nisu u potpunosti usklađeni s tehničkim i zakonskim uvjetima. Međutim, kad govorimo o hrvatskoj plinskoj infrastrukturi činjenice su ipak nešto drugačije. Hrvatsko-mađarski interkonektor i dalje je velikim dijelom neiskorišten, a moramo istaknuti i da su hrvatske tarife za transport među najvišima u EU. Svakako da je uzrok tome i pad potrošnje prirodnog plina, međutim moramo voditi brigu da svaka buduća investicija u infrastrukturu treba biti ekonomski isplativa jer inače se ne možemo nadati povećanju potrošnje. Kapaciteti našeg jedinog podzemnog skladišta plina Okoli od 2014. su jednim dijelom dostupni i tržišnim sudionicima, što je vrlo bitno jer raspolaganje skladišnim kapacitetima opskrbljivačima plinom predstavlja značajan alat fleksibilnosti

Jugoistoku Europe još uvijek nedostaju interkonekcije s dvosmjernim protokom i pristup tržištu LNG-a na sezonskoj (ljeto-zima) i dnevnoj razini, te jamči kupcima ispunjenje standarda sigurnosti opskrbe.

n Što hrvatskom plinskom tržištu, potrošačima ali i opskrbljivačima mogu donijeti veliki infrastrukturni projekti poput LNG terminala i Jadransko-jonskog plinovoda?

- Zbog pada domaće proizvodnje i očekivanog blagog rasta potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj očekuje se porast potreba za uvozom plina. U budućnosti ćemo se naći u sličnoj situaciji kao najveći dio Europe čije je plinsko tržište usmjereno na uvoz. Prema Godišnjem izvješću Agencije za suradnju energetskih regulatora za 2015. godinu, i dalje je uvozna cijena plina u našoj regiji viša od one koju plaća

Suradnja HGK i Tahografa Sjeverozapadna Europa. Ovi projekti koristili bi regiji na više načina: diverzificirali bi se dobavni pravci, tehnički bi bilo moguće tran-

Besplatnom edukacijom do veće konkurentnosti

Ušli smo u Luku Ploče zbog njene strateške pozicije na Mediteranu sportirati plin iz cjenovno jeftinijih područja do cjenovno viših područja, a i vršio bi se pritisak na cijene iz dugoročnih ugovora, odnosno izvori bi se cjenovno natjecali. Ti učinci opravdavaju uključivanje Republike Hrvatske u europske tokove i regionalno tržište prirodnog plina. I projekt LNG terminala i Jadranskojonskog plinovoda imaju ponajprije regionalni karakter jer o njima ovise i tržišta susjednih zemalja, međutim strateška pozicija Hrvatske u odnosu na oba projekta otvara mogućnost značajnog tranzita našim plinskim transportnim sustavom i može bitno utjecati na razvoj regionalnog tržišta plina, gdje PPD vidi prostor i za daljnji rast.

n Ušli ste u suvlasništvo Luke Ploče, preuzeli domaćeg alternativnog operatora željezničkog prometa - tvrtku Adria Transport, namjeravate li i dalje diverzificirati poslovanje i ulagati u druge djelatnosti?

- Ušli smo u Luku Ploče zbog njene strateške pozicije na Mediteranu i zbog toga što smatramo da ima jako velik potencijal za rast i razvoj.

Ujedno u Luci imamo projekt izgradnje skladišta za ukapljeni naftni plin i naftne derivate, čiji završetak će sigurno pozitivno sinergijski djelovati i na Luku Ploče. Kaže se da je željeznica produžena ruka luke, a vrijednost luke je u tome da ima mogućnost zaprimanja tereta i otpremanja prema destinacijama, stoga je akvizicija transportne tvrtke i participiranje u logističkom biznisu logičan nastavak diverzificirana poslovanja ali i omogućavanja postizanja sinergijskih efekata. n Na koncu, PPD želi postati regionalni igrač na plinskom tržištu, zar ne?

- Možemo reći da već jesmo regionalni igrač, budući da Prvo plinarsko društvo u inozemstvu trguje s otprilike 500 milijuna prostornih metara plina. Preko kompanije u Mađarskoj opskrbljujemo komercijalne kupce s oko 120 milijuna prostornih metara plina, a s tvrtkama smo prisutni i u Srbiji te Bosni i Hercegovini u kojima čekamo otvaranje tržišta.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori prošli tjedan potpisan je Sporazum o suradnji HGK i tvrtke Tahograf.

Sporazum su potpisale potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj i predsjednica Uprave Tahografa Dorotea Effenberger. “Sporazum je nastavak dugogodišnje uspješne suradnje HGK i Tahografa vezano uz promicanje i edukaciju naših članica o novim propisima u međunarodnom i domaćem prometu, kao i primjeni novih tehnologija uvjetovanih promjenama tahografa”, istaknula je Mirjana Čagalj do-

davši kako je sporazum izuzetno važan za sve članice iz područja cestovnog, teretnog i putničkog prometa jer omogućava besplatnu edukaciju vezano uz radna vremena profesionalnih vozača.

“HGK je senzibiliziran za specifične potrebe cestovnih prijevoznika i pruža aktivnu podršku članicama u njihovom prilagođavanju uvjetima na tržištu, novim propisima u korištenju tahografa te pravnoj stečevini EU-a, a u cilju povećanja konkurentnosti na zahtjevnom tržištu Unije”, istaknula je Dorotea Effenberger dodavši kako Tahograf i HGK surađuju još od 2007. godine.

Sporazumom su definirana područja suradnje koja obuhvaćaju programe Tahografovih edukacija članica Komore, izrade zajedničkih projekata, studija i elaborata iz područja prometa i logistike, kao i druge aktivnosti od zajedničkog interesa. (B.O.)

Prijenos finskih iskustava

Biomasa u proizvodnji energije Finske kompanije Ariterm, Valmet, Molok, Mikkeli i KPA Unicon predstavile su hrvatskim partnerima na prošlotjednoj konferenciji u Zagrebu svoje modele obrade i iskustva u iskorištavanju biomase kao sirovine u proizvodnji energije. Ariterm je predstavio učinkovite i pouzdane sustave grijanja koji koriste različita biogoriva, KPA Unicon modularne kotlove i rješenja za elektrane, Molok polupodzemne spremnike za otpad, a Valmet rješenja za biomasu na bazi toplinske i električne energije. K tomu, agencija za regionalni razvoj Mikkeli predstavila je 11 finskih bioenergetskih tvrtki. Tako su hrvatski partneri mogli pobliže vidjeti načine na koje se iskorištava otpad i potencijale nusproizvoda u proizvodnji, kao i skladištenje iskoristivog otpada čime je otvoren prostor za prijenos finskih iskustava i u Hrvatskoj. Zahvaljujući izuzetno jakom šumskom klasteru, Finska ima

najrazvijenije iskorištavanje šuma i logistički lanac na svijetu. Međutim, zbog održivosti i prakse uvijek ima prostora za dodatan napredak u iskorištavanju. Iskorištavanjem otpada za dobivanje energije i Bioenergijskim programom, Finska promiče svoja rješenja na međunarodnim tržištima, priopćeno je iz Agencije IMC. Programom upravlja Finpro, finska agencija za investiranje i promociju. Finpro raspolaže uredima u 31 zemlji, a njegov zadatak je pomoći finskim tvrtkama u širenju poslovanja u inozemstvo, poticanje izravnih stranih ulaganja u Finsku te promicanje turizma.

(B.O.)

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 13

Konferencija Meeting G2 - Hrvati zajedno u biznisu

Nova vremena, nove nade U svijetu živi oko tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, a prema podacima Svjetske banke, svojim obiteljima u Hrvatskoj šalju oko milijardu i pol dolara godišnje. Da su spremni ulagati i u poslove u domovini, pokazuje veliki odaziv na konferenciju čija je svrha umrežiti poslovnu domovinsku i iseljenu Hrvatsku piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

anadska tvrtka GEM Systems svjetsko je ime kada je riječ o izradi geofizičkih instrumenata, s godišnjim prihodima i do osam milijuna kanadskih dolara. Svoje proizvode izvoze u čak 91 zemlju. Njezin osnivač i vlasnik je Ivan Hrvoić, koji se sedamdesetih godina prošlog stoljeća iselio u Kanadu. No, nakon što je njegova tvrtka postigla uspjeh na svjetskom tržištu, Hrvoić je spreman na još jedan izazov - okušati se i u ulaganjima u Hrvatsku. Kako bi vidio koje sve potencijale ima na raspolaganju, zajedno sa 170 gospodarstvenika iz 18 zemalja sudjelovao je na trodnevnoj poslovnoj konferenciji Meeting G2 - Hrvati zajedno u biznisu koja se prošli tjedan održavala po drugi put u Zagrebu. Cilj konferencije je umrežiti poslovnu domovinsku i iseljenu Hrvatsku te raditi na povećanju ulaganja dijaspore u domovinu, a Hrvoiću bi pravi izazov bila kupnja Imunološkog zavoda.

“Ako bih kupio Imunološki zavod, od njega bih napravio svjetsko poduzeće, a ne nešto što životari ili što ne može raditi. Koliko ja vidim, Imunološki može postati pravo svjetsko poduzeće. No, to nije jednostavno jer država ga za sada ne želi prodati”, rekao je Hrvoić te istaknuo da će u idućih mjesec dana moći iz bliže perspektive vidjeti kakve su mogućnosti po tom pitanju te kakva su razmišljanja samih radnika Imunološkog zavoda kad je sudbina te tvrtke u pitanju.

Dobra vremena za investiranje

Meeting G2 objedinjuje multidisciplinarnu grupu Hrvata iz dijaspore i domovine čiji je cilj umrežiti poslovnu domovinsku i iseljenu Hrvatsku te raditi na povećanju

Meeting G2 okuplja multidisciplinarnu grupu Hrvata koji rade na povećanju ulaganja dijaspore u domovinu ulaganja dijaspore u domovinu. Idejni začetnik tog projekta je uspješni poslovni čovjek Josip Hrgetić, koji ističe kako je važno upoznati sve s potencijalima koji su na raspolaganju i jednima i drugima.

“Tako, recimo, poduzetnik iz neke od zemalja Južne Amerike svoj poluproizvod može izvoziti u Hrvatsku, gdje će se finalizirati, te će mu biti otvoreno tržište čitave Europske unije. To su ta ‘vrata Europe’ što bi Hrvatska trebala postati”, rekao je Hrgetić. Na konferenciji je sudjelovao i Robert Jakubek koji je u Boliviju

14 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

stigao 1981. godine, a danas je počasni konzul Hrvatske u toj zemlji. U Santa Cruzu ima građevinsku tvrtku Safra Construcciones, koja ovisno o poslovima ima do 150 djelatnika. Iako do sada nije ulagao u Hrvatsku, u budućnosti bi se to moglo i promijeniti.

“Moram reći kako pratimo situaciju u Hrvatskoj i željeli bismo naći ekonomski interes za ulaganje kako bismo spojili ugodno i korisno, jer do sad smo u Hrvatsku dolazili samo na more ili u posjet rodbini. Osjećam da svi skupa postižemo

Ako bih kupio Imunološki zavod, od njega bih napravio svjetsko poduzeće, a ne nešto što životari ili što ne može raditi. Koliko ja vidim, Imunološki može postati pravo svjetsko poduzeće. No, to nije jednostavno jer država ga za sada ne želi prodati.

Ljudi ulažu novac da bi postigli dobit, stoga smatram da je važno da pravosudni sustav funkcionira tako da su jasna pravila. Isto tako važno je i da Hrvati u domovini upoznaju prekomorsko iseljeništvo koje ima kapital i znanje.

Poduzetnik iz neke od zemalja Južne Amerike svoj poluproizvod može izvoziti u Hrvatsku, gdje će se finalizirati, te će mu biti otvoreno tržište čitave Europske unije. To su ta ‘vrata Europe’ što bi Hrvatska trebala postati.

Ivan Hrvoić, GEM Systems

Robert Jakubek, Safra Construcciones

Josip Hrgetić

svojevrsnu zrelost u smislu da politika ostaje iza nas, te da dolaze nova vremena i da imamo nove nade da bismo mogli nešto ostvariti”, Rekao je Jakubek, koji kaže da Hrvatska ima veliki potencijal.

“Ljudi ulažu novac da bi postigli dobit, stoga smatram kako je važno da pravosudni sustav funkcionira tako da su jasna pravila. Isto tako važno je i da Hrvati u domovini upoznaju prekomorsko iseljeništvo koje ima kapital i znanje”, istaknuo je Jakubek.

Prema posljednjem popisu stanovništva, koji je proveden u travnju 2001. godine, u Hrvatskoj živi 4.437.460 stanovnika, a Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske navodi da temeljem prosudbi hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda u svijetu, hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva zemalja u kojima žive iseljeni Hrvati i njihovi potomci, te temeljem samih procjena hrvatskih zajednica u pojedinim zemljama, smatra se da danas u svijetu živi oko tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka.

Prema podacima Svjetske banke, hrvatski iseljenici svojim obiteljima u Hrvatskoj šalju oko milijardu i pol dolara godišnje. No, koliki dio od gotovo 30 milijardi eura izravnih ulaganja, koliko se

od 1993. do danas slilo u gospodarstvo Hrvatske, otpada na ulaganja iseljenika u domovinu - nije moguće provjeriti jer Hrvatska narodna banka ne vodi takvu evidenciju.

pa mora biti racionalno. Za one koji žive izvan Hrvatske najvažnije je da sustav bude stabilan, da Hrvatska bude zemlja u kojoj će se dobro osjećati i gdje će investitori biti zaštićeni”, rekao je Kovač.

Tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat pojasnio je zakonodavni okvir i mjere za poticanje investicija i investicijskog okruženja u Hrvatskoj ističući kako im je cilj bio učiniti 2016. godinom preokreta po pitanju investicija.

“Trenutno je spremno i tridesetak novih investicijskih projekata vrijednih oko 700 milijuna kuna, a koji će otvoriti 400 novih radnih mjesta, dok ukupni investicijski potencijal, prema zahtjevima za poticajne mjere, premašuje 14 milijardi kuna. Privatni investitori najviše ulažu u segmentu energetike, u obnovljive izvore energije. Tako smo bez velikih državnih investicija i ulaganja u infrastrukturu u ovoj godini u segmentu obrta, mikro, malih i srednjih trgovačkih društava uspjeli realizirati više od 16 milijardi kuna investicija. Osim toga, više od 7,5 milijardi kuna povučeno je iz europskih fondova u segmentu investicija”, rekao je Horvat, podsjećajući kako Hrvatska participacija u europskom proračunu iznosi 3,5 milijardi kuna.

Investicije vole sigurnost

“Hrvati, ali i ostali više će ulagati u Hrvatsku samo ako prilike budu stabilne, državna uprava efikasna, a pravosuđe dobro funkcioniralo. Ako se ne osjećaju sigurnima, neće investirati. Na nama je da jačamo institucije i da utječemo pozitivno na lokalnu upravu tako da kada se ljudi odluče investirati, imaju osjećaj da će investicija biti dobro zaštićena”, rekao je na konferenciji tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač, navodeći kako je ta konferencija hvalevrijedan pokušaj spajanja iseljeništva i Hrvata u domovini na jednoj racionalnoj osnovi, da suradnja bude još intenzivnija na temelju gospodarskih interesa.

“Imamo jako puno sposobnih ljudi u inozemstvu, u Europi, ali i prekomorskim zemljama. Ovo je prilika za ljude koji žive izvan Hrvatske da vide šansu za investiranje u Hrvatsku i da svoj kapital, koji su stekli negdje drugdje, investiraju u Hrvatsku. Imamo emocije, ali sve to sku-

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Posljednja sjednica tehničke vlade

Orešković: Ono što smo napravili bilo je dobro Bivši premijer poručio je novoj vladi da bude ustrajna na održavanju fiskalne discipline, da nastavi s provedbom reformi te poboljša upravljanje javnim poduzećima piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr od dva posto BDP-a”, istaknuo je Orešković dodavši kako je vlada kojoj je on bio na čelu aktivirala oko milijardu kuna mrtvog kapitala u vlasništvu države. Novoj vladi je poručio da bude ustrajna na održavanju fiskalne discipline, da nastavi s provedbom reformi te poboljša upravljanje javnim poduzećima. “Novoj vladi ostavili smo dobru i stabilnu poziciju”, rekao je Orešković izrazivši uvjerenje da će nova vlada uspjeti osnažiti kreditni rejting države.

U Izvješće o radu Vlade Republike Hrvatske i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Tihomira Oreškovića koji će doći u ruke novom premijeru, na više od 1700 stranica između ostalog stoji da su u devet mjeseci sve sjednice ukupno trajale 34 sata i 30 minuta. Ukupno su donesena 1303 akta, Vlada je Saboru uputila 47 mišljenja, odgovorila na tri interpelacije o svome radu, kao i na 21 zastupničko pitanje, dok je na njene prijedloge Sabor donio ukupno 33 zakona.

Orešković je izrazio uvjerenje da će nova vlada uspjeti osnažiti kreditni rejting države

V

lada kojoj je na čelu bio premijer Tihomir Orešković održala je u prošlu srijedu svoju posljednju sjednicu. Tehnički je premijer na samom početku podsjetio na dva zadana cilja koja su si postavili prije devet mjeseci: sređivanje ekonomije i ubrzanje ekonomskog rasta i poboljšanje standarda građana.

“Nismo uspjeli napraviti sve što smo htjeli, ali ono što smo napravili, bilo je dobro. Na žalost, nismo uspjeli da se Hrvatskoj poveća kreditni rejting”, rekao je Orešković, podsjetivši na dobre makroekonomske pokazatelje koji će dočekati novu vladu, kao što je rast BDP-a u prvoj polovini ove godine od 2,7 posto, rast investicija i izvoza, rast zaposlenih te povećanje prosječne neto plaće koja je u prvom ovogodišnjem polugodištu za 3,1 posto viša nego u isto vrijeme lani.

“Punjenje proračuna je bolje zbog ekonomskog rasta, deficit je, u odnosu na prvu polovinu prošle godine, smanjen za 0,7 posto i nadam se da bi potkraj godine deficit trebao biti manji

16 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom

Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane. Riječ je o mješovitom međunarodnom ugovoru koji se sklapa unutar okvira Europske unije.

“Glavni cilj sporazuma je uspostava modernih i povlaštenih gospodarskih odnosa EU-a s Kanadom kao značajnim strateškim partnerom kako bi se stvorile nove prilike za trgovinu i ulaganja, poboljšao pristup tržištu robe i usluge te unaprijedila pravila o trgovini”, pojasnio je tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač te je istaknuo kako za hrvatske gospodarstvenike koji su s Kanadom u prošloj godini ostvarili ukupnu robnu razmjenu u iznosu od 40 milijuna eura očekuje povoljniji pristup kanadskom tržištu. Kovač je naglasio da se sporazumom neće izmijeniti europsko zakonodavstvo niti će se izmijeniti europski standardi.

AKTUALNO Šest hrvatskih tvrtki sudjelovalo na Europskom parlamentu poduzetništva u Bruxellesu

Komore ključne za jačE eu gospodarstvo

Poduzetnici su zatražili od europskih institucija olakšavanje poslovanja i ukidanje svih barijera posebice za male i srednje tvrtke koje čine najveći dio europskog gospodarstva

H

rvatska gopodarska komora je zajedno sa svojom krovnom organizacijom Eurochambresom organizirala susret dužnosnika Europske unije i europskih poduzetnika Europski parlament poduzetništva (European Parliament of Enterprises, EPE) u Bruxellesu na kojemu je sudjelovalo šest hrvatskih tvrtki: Agrokor, Đuro Đaković, Opereta, Kognosko, MStart i Stražaplastika.

“Uloga gospodarskih komora u jačanju europskoga gospodarstva je ključna”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen u Europskom parlamentu gdje je raspravljalo više od 800 poduzetnika iz 45 zemalja. Teme rasprave bile su trgovina, jedinstveno tržište, održivost i vještine. Tijekom rasprave zaključeno je kako treba i dalje raditi na

jedinstvenom tržištu i olakšavanju poslova za male i srednje tvrtke.

Razgovarajući o poboljšanju poslovne klime u Europi poduzetnici su zatražili od europskih institucija olakšavanje poslovanja i ukidanje svih barijera posebice za male i srednje tvrtke koje čine najveći dio europskog gospodarstva. Zaključeno je kako jedna od najvažnijih politika Europske komisije treba biti jačanje digitalnog tržišta.

HGK je hrvatskim gospodarstvenicima u Europskom parlamentu organizirao i susret s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović. S Predsjednicom su gospodarstvenici razgovarali o važnosti jačanja hrvatskoga gospodarstva koje je sada sastavni dio europskih napora za jačanjem konkurentnosti.

Eurochambres

Luka Burilović potvrđen za člana Upravnog odbora

N

a Skupštini Eurochambresa u Bruxellesu održanoj prošli petak predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ponovno je izabran za člana Upravnog odbora Eurochambresa. “Tržište Europske unije ključno je našim izvoznicima. Djelujući u Eurochambresu želimo zaštititi interese svojih tvrtki i otvoriti im nove prilike”,

istaknuo je Burilović te dodao da HGK, u suradnji s Austrijskom gospodarskom komorom, započinje s projektom dualnog obrazovanja koji može biti odskočna daska hrvatskoga gospodarstva.

HGK je član Eurochambresa od 2000. godine. Sudjelovanjem u radu europskih krovnih udruga, mreža i inicijativa aktivno

zastupa interese hrvatskih tvrtki ispred europskih institucija.

Eurochambres je udruženje europskih komora osnovano 1958. godine, sa sjedištem u Bruxellesu, koje artikulira interese poslovnog sektora pri institucijama Europske unije. Predstavlja više od 20 milijuna tvrtki u Europi, sa 45 članova i europskom mrežom od 1700 regionalnih i lokalnih komora. Tvrtke članice Eurochambresa zapošljavaju više od 120 milijuna osoba, a više od 93 posto su male i srednje tvrtke.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Drvna industrija

Smeđom magistralom do gospodarskog rasta Država još nije napravila dugoročnu i održivu strategiju za korištenje bogatstva hrvatskih šuma. Ona trebaju služiti razvoju, zapošljavanju i ostvarivanju društvenog blagostanja države, a često se izvoze u neprerađenom obliku koji tek izvan Hrvatske ostvaruje veću dodanu vrijednost piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

rošlog tjedna je na Zagrebačkom velesajmu održana Ambienta, 43. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije.

Naša Ambienta jedna je sasvim nova, koncepcijski i komunikacijski redizajnirana priča o ideji, dizajnu, arhitekturi i hrvatskoj proizvodnji, istaknula je Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam Zagrebačkog holdinga.

“Tijekom četiri sajamska dana biranom salonskom postavom priču nam priča 323 izlagača iz 25 zemalja. Zahvaljujući financijskoj i organizacijskoj potpori Grada Zagreba, na 20.000 četvornih metara, u punih sedam paviljona omogućili smo izlagačima da salonskom razinom predstavljanja pokažu najbolje od sebe i svojih sposobnosti kojima već godinama osvajaju inozemna i domaće tržište”, dodala je Dina Tomšić.

Ambienta je ove godine prezentirana kroz tematske cjeline na kojima su predstavljena dostignuća domaćih renomiranih dizajnera, dizajnerski proizvodi su odvojeni i posebno naglašeni. Na sajmu su predstavljeni gotovo svi proizvodi hrvatske drvne industrije od pilanske drvne građe, preko drva u graditeljstvu (prozori, vrata, podovi, parketi), drva u energetici (peleti, briketi, drvna biomasa) te masivnih i furniranih ploča pa sve do

namještaja kao najsloženijeg proizvoda u obradi drva.

Hrvatska gospodarska komora uz slogan Drvo je prvo u paviljonima 8A i 9 okupila je 35 hrvatskih tvrtki koje su uz potporu HGK i Hrvatskih šuma prezentirale proizvode hrvatske drvne industrije.

U sklopu prvoga dana sajma, Udruženje

napokon ona prava jer prvi put imamo predstavljenu hrvatsku drvnu industriju u cjelini, od najjednostavnijih do najsloženijih proizvoda. “Želimo posjetiteljima pokazati kvalitetu hrvatskih proizvoda od kojih mnogi, već sada, pronalaze mjesto na svim svjetskim tržištima”, ističe Pašalić.

Upravljati sirovinom

Naša Ambienta jedna je sasvim nova priča o ideji, dizajnu i hrvatskoj proizvodnji, istaknula je Dina Tomšić drvoprerađivačke industrije HGK organiziralo je i konferenciju o drvoprerađivačkoj industriji Izgradimo smeđu magistralu, kojoj je cilj bio pokušati dati odgovore na goruće probleme ovoga sektora. Tom je prilikom predsjednik Udruženja Ivić Pašalić istaknuo da je ova Ambienta

18 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Glavne teme konferencije bile su povećanje kvota kogeneracija na biomasu, strateško upravljanje sirovinama te proizvodnja namještaja.

Branko Liker, profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govoreći o resursima predlaže uvođenje posebnih mjera koje bi mogle pomoći stanju u sektoru. “Potrebno je ograničiti prodaju trupaca izvan Hrvatske, uspostaviti registar drvoprerađivačke industrije, preraditi što veći dio sirovine u nas i razviti mrežu regionalnih drvnologističkih centara.

Jednako tako važno je unaprijediti model prodaje trupaca i rabatne politike”, kaže Liker. Dodao je kako je nužno jače povezati sve institucije gdje su udruženi predstavnici drvne industrije, te usvojiti paket strategija za šume i na šumi bazirane industrije. Prema njegovim riječima, treba poticati sadnju kultura kratke ophodnje, a sektoru bi pomoglo i unapređenje pravila javne nabave kojima bi se poticalo kori-

Muke po energetici

Mnogo toga započeto i nedovršeno I dok drugi obnovljivi iznori energije ovise o vjetru, kiši ili suncu, energija koja se dobiva iz peleta, sječke ili ogrjevnog drva je stabilna i moguće ju je dobivati ravnomjerno tijekom cijele godine, kažu energetski stručnjaci. H ​ rvatske šume za kogeneracijska postrojenja mogu godišnje osigurati 861.000 tona drvne biomase, a odobreno je projekata za proizvodnju 97,76 megavata električne energije. Najveća učinkovitost se postiže kod projekata kogeneracija u drvnoj industriji gdje efikasnost postrojenja može dosegnuti i do 85 posto jer drvna industrija ima cijelogodišnju potrebu za toplinskom energijom potrebnom za pogon sušara. No unatoč tome što postoji sirovina, a kvote za proizvodnju energije su dodijeljene,

mnogi od projekata nisu ni blizu ostvarenju Željko Lovrak iz Pelet projekta ističe kako je u ukupnom broju od 56 započetih projekata značajan broj i onih koji su ušli u njih isključivo iz špekulantskih razloga - kako bi preprodali svoja prava bez želje za pravim bavljenjem ovim poslom. “Smatram kako je potrebno napraviti reviziju svih projekata u registru Ministarstva gospodarstva. Onima kojima je istekla prethodna elektroenergetska suglasnost trebalo bi po automatizmu ukinuti energetsko odobrenje Ministarstva i prethodni status Hrvatske energetske regulatorne agencije. Ako žele ulagati u energetska postrojenja, neka prilože dokaze o ulaganju, a ne samo izjavu ovjerenu kod bilježnika”, smatra Lovrak.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA

Luka Burilović, predsjednik HGK

Nedostaju nam radnici Drvoprerađivačka industrija dala je veliki obol izlasku Hrvatske iz krize. U svoje projekte uložila je 350 milijuna eura, a planovi postoje za još 500 milijuna investicija. Zapošljavaju 20.000 ljudi i u prošloj godini su otvorili 1000 novih radnih mjesta, dok će sljedećih pet godina otvoriti barem još toliko. No problem nam predstavlja nedostatak radne snage.

Već sada ovaj sektor traži još 350 radnika kojih na tržištu nema.

Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede

Strategija u izradi Ministarstvo poljoprivrede je ove godine započelo proces izrade Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje 2016.-2021. godine kako bi se stvorio strateški okvir za ostvarivanje smeđe magistrale koja može povezivati druge dvije, zelenu i plavu. Javna rasprava je završila, a naša vizija je imati što više finalnih proizvoda i povećati još više izvozni karakter ove industrije.

Ivić Pašalić, vlasnik tvrtke Mundus Virdis i predsjednik Drvoprerađivačke industrije pri HGK-u

Strategija je okvir za rad Uvjet svih uvjeta je jasna državna strategija. Pitanje je što država kao vlasnik sirovine koja zadovoljava potrebe 95 posto tržišta njome želi činiti. Mi smatramo da ona treba biti motor ruralnog razvoja koja može zaposliti veliki broj ljudi na ruralnim područjima, tamo ih zadržati ali i osigurati rast plaća kao i rast ukupnog bruto domaćeg proizvoda i jačanje izvoza. Trebaju nam okviri koje stvara država u kojima mi kao poduzetnici možemo djelovati.

Zdravko Jelčić, Spin Valis, direktor

Pritisak iz inozemstva Veliki igrači izvana pokazuju interes za ulazak u Hrvatsku, ponajprije kako bi dobili kontrolu nad sirovinama. Politika, naša udruženja i svi u sektoru trebaju biti svjesni da moramo sačuvati nekolicinu ovih velikih kombinata koji zapošljavaju veliki broj radnika i imaju i primarnu i finalnu proizvodnju. Oni imaju i znanje i ljude te najviše ulažu u razvoj sektora. Bez velikih motora nema ni onih malih i srednjih koji također imaju svoje mjesto na tržištu.

20 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

štenje drva hrvatskog podrijetla. “Trebamo poticati i nove tehnologije, proizvodne inovacije te upotrebu novih materijala, a potrebne su i dodatne mjere potpore proizvođačima finalnih proizvoda i namještaja. Drvo u arhitekturi i tradicijskim obrtima treba biti prisutnije, a jednako tako dizajn i inovativnost trebaju biti prepoznatljivi u proizvodnji namještaja”, ističe Liker. Sektoru treba jačanje obrazovanja prema potrebama tržišta, a država bi trebala kroz porezne reforme, ili smanjenje PDV-a na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo na 13 posto potaknuti njihovu upotrebu. Ne bi bilo loše ni pozabaviti se tečajem, smatraju sudionici konferencije, a financijske institucije moraju poraditi na programima prema potrebama industrije.

Vlasnik bjelovarske Prima Grupe Renato Radić, govoreći o mogućnostima proizvodnje namještaja ističe kako Europsko tržište ima potencijal od 100 milijardi eura, domaće turističke tvrtke trebaju namještaj, a hrvatski proizvođači imaju proizvode za kupce višeg standarda i više kvalitete, posebice na tržištima u blizini.

“Moramo razvijati proizvode visoke dodane vrijednosti prepoznatljive po modernom dizajnu i vlastitom brendu. Da bismo to mogli, nužno nam je imati dovoljno kvalitetne sirovine, a država kroz niže poreze na osobni dohodak, troškove nameta i povoljnije cijene energenata može pozitivno utjecati na ovu industriju”, zaključuje Radić.

I dalje se izvoze trupci

Iako se već niz godina priča o potencijalima hrvatske drvne industrije koji ponajviše počivaju na vrhunskoj sirovini, hrvatski drvari i dalje su nezadovoljni načinom na koji se prema njima odnosi država. Unatoč tome što se i službeno ovaj gospodarski sektor stavlja uz bok turizmu i poljoprivredi, koji imaju najbolji potencijal rasta, država još uvijek nije napravila dugoročnu i održivu strategiju za svrhovito korištenje svojih prirodnih resursa, osobito onih obnovljivih poput šume.

Drvari ističu kako se prirodna bogatstva, umjesto da posluže za razvoj, zapošljavanje i ostvarivanje društvenog blagostanja države, često izvoze u neprerađenom obliku i tek u drugim zemljama ostvaruju velike dodane vrijednosti, u kojima, naravno, uživaju te druge zemlje.

Kada ih pitate koji su glavni problemi, svi složno ističu kako je riječ o neuređenom

Stjepan Vojnić, direktor tvrtke Pervanovo

Švedski investitori kupili Tehnodrvo i odmah radnicima dignuli plaće Hrvatska ima potencijal u ovom sektoru i to ne samo u energetici nego i proizvodnji. Mi smo do sada investirali u Hrvatskoj u male turističke projekte, a kako smo u Švedskoj jedna od najjačih tvrtki koja se bavi istraživanjem i razvojem u podnoj industriji, odlučili smo proizvoditi u Hrvatskoj. Prošlog mjeseca smo kupili Tehnodrvo, tvrtku sa 460 zaposlenih kojima smo odmah u startu digli plaće ne zahtijevajući rezultate jer smatramo da oni nisu lošiji od šest puta bolje plaćenih radnika u Švedskoj koji rade na jednako skupim milijunski vrijednim strojevima. Mi želimo raditi finalni proizvod ovdje, troslojni parket u trakama za koje imamo već osigurano tržište. Cilj nam je da već u 2017. proizvodimo milijun četvornih metara godišnje. Nije nam važna sama sirovina za koju imamo ugovore s Hrvatskim šumama. Želja nam je surađivati i s drugim dobavljačima i na taj način ojačati ovu industriju.

zakonodavstvu i nedostatku strategije održivog razvoja i rasta. Problem predstavlja i niska cijena sirovine, muči ih i nedostatak primjene znanja i loš odnos prema poslu. Izvoznici spominju i precijenjenu domaću valutu, a svi koji traže novac za ostvarenje svojih poslovnih poduhvata ističu kako je dolazak do kapitala lagan, no njegova cijena nije nikako konkurentna.

Kod nas se stoga ne otvaraju nova radna mjesta u drvnoj industriji, nema rasta izvoza proizvoda u višem stupnju obrade, većina građana nije svjesna vrijednosti sirovine iz šuma, zarada ostvarena na njoj se ne ulaže u nove vrijednosti, država krivi izvoznike što izvoze trupce i sirove daske, a prodaja je često prikrivena velom tajni što je prilika za one zainteresirane za davanje i primanje mita.

Veliki potencijal šuma

Drvna zaliha u hrvatskoj iznosi velikih 398 milijuna prostornih metara, koja se svake godine nadopuni za 10,5 milijuna prostornih metara prirodnim prirastom.

Od tog prirasta oko 62 posto je ono što šumari zovu etat - količina drvne zalihe ili površina šume predviđena za sječu.

Samo Hrvatske šume su prošle godine prodale 49 milijuna prostornih metara drvnih sortimenata, od čega su 44 posto pilanski trupci, isto toliko ogrjevno drvo, 11 posto je prostorno drvo odnosno drvo

složeno u prostorne metre koji se u prodaji računaju zajedno sa šupljinama, te jedan posto tanke oblovine.

Potrebno je ograničiti prodaju trupaca izvan Hrvatske, istaknuo je prof.

Liker Tim brojkama treba dodati ono što je ostvareno u još uvijek pomalo stihijski upravljanim privatnim šumama. Sve je to sirovina koja bi prvenstveno trebala biti namijenjena domaćoj proizvodnji koja zapošljava oko 22.000 radnika, a s kolegama iz povezanih djelatnosti ukupni broj zaposlenih doseže i pedesetak tisuća.

Ovaj sektor u hrvatskom bruto domaćem proizvodu sudjeluje s oko 3,5 posto, a u izvozu su ostvarene 7,84 milijarde kuna odnosno devet posto ukupnog hrvatskog izvoza. I dok te brojke imponiraju, dvije su brojke koje nisu za pohvalu.

Prosječna mjesečno isplaćena plaća u ovom sektoru u prošloj godini iznosila je

3651 kunu, u što su uračunate, naravno, i više plaće menadžmenta tvrtki pa je realno radnik u tvornici ili pilani primao tek nešto više od 3000 kuna. No poslodavce brine još više druga brojka. Prihod po zaposlenom u prošloj godini iznosio je samo 53.500 eura, što je više nego upola manje od prosječnog prihoda po zaposlenom u Europskoj uniji od 120.000 eura na godinu.

Veliki izvoz jeftinih proizvoda

I dok izvozne brojke, odnosno njihov trend može izazivati optimizam, struktura izvoza je i dalje zabrinjavajuća. Godine 2012. izvezeno je robe iz ovog sektora u vrijednosti 702 milijuna eura, godinu kasnije 819 milijuna, 2014. godine 957, a prošle velikih milijardu i 45 milijuna eura.

No čak trećina tog izvoza bilo je dužinski obrađeno drvo, 9,7 posto je bilo ogrjevno drvo, a 3,1 posto neobrađeno drvo. Najviše smo izvozili u Italiju 211 milijuna eura, zatim Njemačku 184 milijuna, te Sloveniju 92, Egipat 82 i Slovačku 81 milijun eura. S druge strane polovina našeg uvoza odnosi se na pokućstvo i sjedala, dakle visokoobrađene proizvode. Najviše smo uvozili iz Austrije, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine i Njemačke.

Suficit je i dalje prisutan u ovom sektoru, koji polagano i raste pa smo od plusa od 313 milijuna eura u 2012. godini došli na prošlogodišnja 542 milijuna.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 21

Zlatne kune za 2015. Bifix, Calucem i Valamar rivijera najuspje

U Istri investicije u tijek gubici smanjeni Istarske tvrtke poslovnu su 2015. završile vrlo uspješno, ocijenila je na svečanosti predsjednica HGK-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić. To pokazuju i brojke, a posebno veseli to što su, uz turističke, među dobitnicima i industrijske tvrtke

U

kategoriji trgovačkih društava do 49 zaposlenih najuspješnija istarska tvrtka u 2015. godini je tvrtka Bifix d.o.o. iz Buja, u kategoriji od 50 do 250 zaposlenih nagrada je dodijeljena tvrtki Calucem d.o.o. iz Pule, a u kategoriji trgovačkih društava s više od 250 zaposlenih nagrada Zlatna kuna za 2015. uručena je Valamar Rivieri d.d. Poreč.

Dodjela Zlatnih kuna HGK-Županijske komore Pula najuspješnijim istarskim tvrtkama u 2015. godini bila je i prilika za dodjelu posebnih priznanja HGK za obljetnice postojanja tvrtki i izniman doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Tako je povodom 160. obljetnice postojanja posebno priznanje dodijeljeno Uljanik Grupi, a povodom 60 godina poslovanja priznanje je uručeno Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d.

Istarske tvrtke poslovnu su 2015. zavr-

Poslovanje istarskog gospodarstva

Gotovo 30 milijardi kuna prihoda Ukupno 9597 tvrtki s područja Istarske županije, ostvarilo je u 2015. gotovo 29,4 milijarde kuna prihoda, uz ukupnu dobit koja je gotovo tri puta veća od gubitaka.

Tako su bruto gubici iznosili 1,2 milijarde kuna, a dobit 3,48 milijardi kuna. Istarske su tvrtke lani investirale 2,46 milijardi kuna, a izvoz je iznosio više od 8,4 milijarde kuna. Gledano po djelatnosti najveće ukupne prihode, 7,22 milijarde kuna, ostvarilo je 895 tvrtki iz prerađivačke industrije, potom slijede prihodi od 5,7 šile vrlo uspješno, ocijenila je na svečanosti predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić. “To pokazuju i brojke, ali

milijardi kuna u trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila, dok su na trećem mjestu s prihodima nešto većim od pet milijardi tvrtke u pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Najveći izvoz, vrijedan 3,42 milijarde kuna, ostvarila je prerađivačka industrija, koju slijedi sa 2,8 milijardi kuna djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Najviše zaposlenih u tvrtkama te županije je u prerađivačkoj industriji, gdje je u 895 tvrtki zaposleno 11.638 osoba. i sami vidimo da su investicije u tijeku, da je izvoz povećan, da je dobit povećana, a gubici smanjeni. Posebno veseli to

Financijski rezultati poslovanja trgovačkih društava u Istarskoj županiji u 2015. godine DJELATNOSTI POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO RUDARSTVO I VAĐENJE PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA GRAĐEVINARSTVO TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA POSLOVANJE NEKRETNINAMA STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI OBRAZOVANJE DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI UKUPNO Izvor: GFI-POD 2015., Obrada HGK ŽK Pula

22 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Broj tvrtki 231 20 895 35 40

PRIHODI 260.147.106 136.270.895 7.223.603.046 730.330.482 599.171.523

DOBIT 35.876.598 4.610.824 435.058.951 7.127.319 17.592.363w

GUBITAK 33.454.379 5.636.896 368.231.046 1.321.046 17.226.713

INVESTICIJE 101.869.205 5.781.352 356.760.320 66.859.408 417.064.279

1.537 2.068 255 864 237 34 1.061 1.143 662 80 58 149 228 9.597

1.957.576.003 5.704.740.621 615.633.411 5.061.007.519 481.047.466 15.323.523 327.246.466 4.477.541.627 1.243.231.955 55.200.130 104.419.590 334.576.846 71.956.902 29.399.025.111

89.992.582 204.478.768 45.606.835 538.419.793 33.649.206 2.395.417 25.263.414 1.957.589.133 46.142.257 2.970.570 10.029.728 22.840.795 4.365.370 3.484.009.923

184.808.479 141.167.702 6.548.989 182.209.687 14.683.833 425.121 103.347.063 64.334.072 37.478.095 634.547 591.063 35.442.928 2.097.372 1.199.639.031

139.467.684 138.583.469 45.967.440 905.804.785 10.348.442 136.565 99.666.186 26.210.506 84.113.097 1.579.615 9.138.049 51.867.197 1.645.641 2.462.863.240

šnije istarske tvrtke

u, izvoz i dobit povećani,

što su, uz turističke tvrtke, među dobitnicima i industrijske tvrtke”, istaknula je. Pozvala je javni sektor na zajedničku akciju ukidanja svih onih barijera koje čine probleme gospodarstvu, kao i na suradnju u kreiranju poticajnih uvjeta za investicije te pozitivnog poslovnog ozračja za poduzetnike.

Dodjelu Zlatne kune prokomentirao je i Željko Kukurin, predsjednik Uprave tvrtke Valamar Riviera d.d., vodeće turističke kompanije u Hrvatskoj te jedne od najaktivnijih investitora u sektoru s gotovo 2,6 milijardi kuna ulaganja u posljednjih 12 godina.

“Već godinama ulažemo i u svoje kadrove i u obnovu svojeg portfelja. Vjerujemo da je sad vrijeme za ulaganje u

objekte te procjenjujemo kako će u 2017. godini ta ulaganja iznositi preko 760 milijuna kuna. Osim toga, društvena odgovornost i održivi razvoj temelj su naše strategije i u taj segment ulažemo 2,5 posto prihoda što je samo u 2015., primjerice, iznosilo oko 35 milijuna kuna”, istaknuo je Kukurin.

Banka raste s klijentima

Zadovoljstvo primljenom Zlatnom kunom nije krio ni Ivan Štiglić, direktor Bifixa d.o.o. iz Buja. “Smatram kako je ova nagrada rezime našeg rada i uspjeha. Sve uspješne trendove rasta koje tvrtka ima u posljednjem četverogodišnjem razdoblju možemo zahvaliti našim radnicima te uspješnom izvozu iz kojeg dolazi 80

posto našeg prihoda”, kazao je Štiglić.

Posebno priznanje HGK za obljetnicu poslovanja i izniman doprinos razvitku hrvatskog gospodarstva dobio je predsjednik Uprave Istarske kreditne banke Umag d.d. Miro Dodić. “Mi posljednjih pet godina godišnje rastemo oko pet posto. Samo ovu godinu, do 30. rujna, Banka je porasla za 160 milijuna kuna. To znači određeno povjerenje prema Banci, a naš je osnovni postulat bio – zaposlenici, dioničari i klijenti moraju zajedno rasti, s time da naš rast nikad nije bio baziran na kreditnim zaduženjima već isključivo na depozitima naših klijenata.

Taj novac ulažemo u njihov razvoj i tako zajednički već dugi niz godina rastemo”, zaključio je Dodić.

Djelatnosti po visini ostvarenog izvoza te dobit i gubitak po zaposlenom u 2015.

Broj zaposlenih 539 129 11.638 52 1.616 4.219 6.328 1.171 8.606 1.462 58 521 3.218 1.848 318 454 675 397 43.249

DJELATNOSTI

IZVOZ

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO RUDARSTVO I VAĐENJE PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA GRAĐEVINARSTVO TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA POSLOVANJE NEKRETNINAMA STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI OBRAZOVANJE DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI UKUPNO

20.920.440 30.862.454 3.423.942.407 460.996 25.004.340

Dobit po zaposlenom 66.561 35.743 37.383 137.064 10.886

Gubitak po zaposlenom 62.067 43.697 31.640 25.405 10.660

35.342.560 896.700.307 149.857.501 2.841.780.475 244.611.057 0 4.190.047 213.965.990 505.853.446 532.892 1.558.318 23.818.542 2.389.112 8.421.790.884

21.330 32.313 38.947 62.563 23.016 41.300 48.490 608.325 24.969 9.341 22.092 33.838 10.996 80.557

43.804 22.308 5.593 21.172 10.044 7.330 198.363 19.992 20.280 1.995 1.302 52.508 5.283 27.738

Izvor: GFI-POD 2015., Obrada HGK ŽK Pula

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO GOSPODARSTVO VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE u 2015.

Dobra osnovica za brži razvoj Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2015. godini bilježi pozitivne rezultate pa je tako povećan broj tvrtki, broj zaposlenih, ali i investicija u novu dugotrajnu imovinu. Gotovo svi financijski pokazatelji gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije ukazuju na pozitivne pomake. Neki imaju i dvoznamenkasti postotni rast piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S 13,1 mlrd kn

lanjski prihodi gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije

2,391 mlrd kn

težak prošlogodišnji izvoz poduzetnika te županije

287,4 mil kn

investirano u dugotrajnu imovinu u Općini Babina Greda

lično kao i u većem dijelu Hrvatske, i gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije bilježi pozitivne pomake. Članovima Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Vukovar prošloga su tjedna predstavljeni financijski pokazatelji poslovanja gospodarstva u 2015. godini.

Prema osnovnim financijskim pokazateljima, gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u prošloj je godini zabilježilo pozitivne rezultate pa je tako povećan broj tvrtki, broj zaposlenih, ukupni prihodi, ali i investicije u novu dugotrajnu imovinu. Na razini cijele Županije ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 13,1 milijarde kuna što je za 14,15 posto više nego u 2014. godini. Analizirani su gradovi i općine koji ostvaruju najveće udjele u ukupnim prihodima, a to su redom: Vukovar, Vinkovci, Županja, Nijemci, Ilok, te neke općine.

Svi su oni u 2015. godini zabilježili rast ukupnih prihoda u odnosu na 2014., međutim, neki od njih ostvarili su i velike ukupne rashode pa su tako prošlu godinu završili s gubitkom (Ilok i Nuštar).

Stanje u gradovima

Vukovar ostvaruje najveći udio u ukupnim prihodima (46 posto) i dobiti nakon oporezivanja (69 posto), dok Vinkovci bilježe najveći broj zaposlenih (44 posto od ukupnog broja zaposlenih).

Analizirajući pet gradova s područja Vukovarsko-srijemske županije, prerađivačka industrija (prema ukupnim prihodima) najznačajnija je djelatnost u Iloku, Otoku i Županji, dok su u Vukovaru i Vinkovcima najznačajnije djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (Vukovar), trgovina (Vukovar, Vinkovci) i građevinarstvo (Vinkovci). Najveće investicije u novu dugo-

24 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

trajnu imovinu ostvarene su u Općini Babina Greda u iznosu od 287,4 milijuna kuna, a slijede ih Vinkovci sa 77,6 milijuna kuna i Vukovar sa 64,6 milijuna ostvarenih investicija.

Investicije gospodarstva u Vukovarskosrijemskoj županiji lani su u odnosu na 2014. porasle za čak 307 posto Poduzetnici Vukovarsko-srijemske županije lani su izvezli robe u vrijednosti 2,391 milijarde kuna, a uvezli u vrijednosti od 673,3 milijuna kuna što je rezultiralo pozitivnom vanjsko-trgovinskom bilancom. Najveći izvoz ostvaren je u sljedećim gradovima/općinama: Vukovar (1,2 milijarde kuna), Županja (665,3 milijuna kuna), Vinkovci (306,1 milijun kuna), Cerna (67,1 milijun kuna) i Otok (22,1 milijun kuna).

Pozitivni pomaci

Gotovo svi financijski pokazatelji gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije ukazuju na pozitivne pomake. Neki imaju i dvoznamenkasti postotni rast. Kako to objašnjava, za Privredni vjesnik smo pitali Ivana Marijanovića, direktora HGK-ŽK Vukovar.

“Da, tako govore službeni podaci. Konkretno, ukupni prihod je porastao za 1,6 milijardi

Investicije gospodarstva VSŽ-a po gradovima/općinama 2015. (u 000 kn) 350.000 300.000

287.426

250.000 200.000 150.000 100.000

77.608

64.638

50.000

71.172 39.030

0 Babina greda

Vinkovci

Vukovar

Županja

Ostali

Izvor: HGK, ŽK Vukovar

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Osnovni financijski pokazatelji gospodarstva VSŽ-a (u 000 kuna) Broj poduzetnika

2014

2015

Indeks

1.393

1.510

108,40

Ukupni prihodi u 000 kn

11.511.055

13.140.194

114,15

Ukupni rashodi u 000 kn

11.476.528

12.677.652

110,47

Investicije u novu dugotrajnu imovinu Ukupno aktiva

175.701

539.874

307,27

13.462.598

14.515.307

107,82

Dugotrajna imovina poduzetnika

7.496.323

7.929.297

105,78

Kratkotrajna imovina poduzetnika

5.878.055

6.500.466

110,59

Kapital i rezerve

4.355.124

4.690.401

107,70

Dugoročne obveze

2.278.457

2.594.158

113,86

Kratkoročne obveze

6.029.297

6.406.167

106,25

14.798

16.292

110,10

Broj zaposlenih u gospodarstvu po satu Izvor: Fina, obrada HGK, ŽK Vukovar

Poslovni rezultat VSŽ-a po gradovima/općinama 2015. (u 000 kuna) Grad / Općina

Uposl.

Ukupni prihod

Rezultat nakon poreza

2014

2015

‘15/’14

Udio ‘15

2014

2015

‘15/’14

Udio ‘15

Vukovar

4.218

5.010.537

5.997.252

119,69%

45,64%

96.879

257.259

265,55%

68,39%

Vinkovci

7.260

3.351.465

3.678.206

109,75%

27,99%

29.985

35.115

117,11%

9,33%

Županja

1.616

1.642.227

1.711.139

104,20%

13,02%

-138.715

53.584

-38,63%

14,24%

50

209.337

269.726

128,85%

2,05%

5.663

4.065

71,78%

1,08%

779

222.873

240.935

108,10%

1,83%

-4.573

-9.271

202,74%

-2,46%

Nijemci Ilok Nuštar

252

99.387

171.041

172,10%

1,30%

-2.419

-47

1,95%

-0,01%

Cerna

364

139.449

160.857

115,35%

1,22%

9.383

8.999

95,91%

2,39%

Trpinja

125

114.690

157.207

137,07%

1,20%

3.605

837

23,21%

0,22%

Ivankovo

156

112.722

115.994

102,90%

0,88%

15.089

16.473

109,17%

4,38%

Tovarnik Ostali Ukupno

106

67.935

75.634

111,33%

0,58%

2.583

4.136

160,14%

1,10%

1.366

540.433

562.203

104,03%

4,28%

-29.788

5.019

-16,85%

1,33%

16.292

11.511.055

13.140.195

114,15%

100,00%

-12.308

376.170

-3056,33%

100,00%

Izvor: HGK, ŽK Vukovar

Gordan Kolundžić, direktor Borova

Trpimo terete prošlosti Borovo ove godine ima značajan operativni pomak. Prošle godine smo ostvarili operativnu dobit od nekih dva milijuna kuna, a ove godine će biti oko 10 milijuna. Međutim, nas još vuče prema dnu financijski efekt prethodnih razdoblja i trošak predstečajne nagodbe. U tom smislu su nam ukupni financijski rezultati bili na minus 18, a ove godine će biti na minus 12 milijuna kuna. Pozitivni pomaci se događaju na svim razinama poslovanja, ali nam treba vremena. Primjerice, nekada smo imali izuzetno nizak dohodak po paru proizvedene obuće, a sada smo učinili pomak od nekih 27 posto i digli vrijednost prodane robe. Međutim, volumen nam je još uvijek na nekih 515.000 pari godišnje. I često znam reći da kada bi svaki treći Hrvat samo jednom godišnje kupio naš proizvod, budućnost Borova bi bila zajamčena, rekao je Gordan Kolundžić, direktor Borova.

26 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

kuna, ali valja znati kako se pola od toga odnosi na PPD, odnosno Prvo plinarsko društvo koje, realno govoreći, prihode ostvaruje po cijeloj Hrvatskoj. Slična je situacija i kod pokazatelja rasta izvoza. Naime, u odnosu na 2014. izvoz je u 2015. godini porastao za čak 62 posto. No, izvoz PPD-a je u prošloj godini dostigao milijardu kuna, dok ga godinu ranije nije ni bilo”, ističe Marijanović.

I dok se veliki rast izvoza i ukupnih prihoda na razini Županije, a posebice Grada Vukovara mogu tumačiti poslovnim rezultatima PPD-a, slično objašnjenje stoji i za podatake o fascinantnom rastu investicija u 2015. godini. Napose na području Općine Babina Greda.

Konkretno, investicije gospodarstva u Vuko-

Na razini cijele Županije ukupni prihodi prošle su godine za 14,15 posto povećani u odnosu na 2014. varsko-srijemskoj županiji su u prošloj godini u odnosu na 2014. porasle za čak 307 posto, odnosno sa 175 milijuna na 540 milijuna kuna.

Pri tome je najveći dio investicija od čak 287 milijuna kuna ostvaren u Općini Babina Greda.

Odgovor na taj podatak se nalazi u završetku izgradnje kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu tvrtke Uni Viridas.

Iako iz pojedinih gospodarskih krugova dolaze tumačenja kako takvi rezultati nisu realan pokazatelj stanja gospodarstva ove istočnohrvatske županije, koja još uvijek grca u siromaštvu s izraženim trendom iseljavanja, ostaje činjenica kako su ostvareni prihodi i investicije itekako realni i postojeći.

“Ti rezultati jesu ostvareni i elektrana jest izgrađena. Druga je stvar što je osnovica iz prijašnjih godina mala, pa onda svaki takav iskorak, kakav su prošle godine napravili PPD i Uni Viridas, stvara sliku naglog rasta. Međutim, čak i kada iz ukupnih pokazatelja izvadimo brojke koje donosi PPD, ostaje činjenica o rastu od lijepih sedam posto u 2015. godini”, kaže Marijanović.

Za trostruk rast investicija u Babinoj gredi zaslužna je izgradnja kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu tvrtke Uni Viridas

Predstavljena radna verzija Razvojne strategije

Poziv poduzetnicima da se uključe u raspravu i daju prijedloge Gospodarstvenicima je predstavljena i radna verzija Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije, a Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar, pozvala je poduzetnike da se uključe u raspravu i daju vlastite prijedloge.

Kako je za Privredni vjesnik izjavila Gabrijela Žalac, direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast, koja neposredno radi na izradi te strategije, u njenoj izradi vode se načelom partnerstva i suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora, te je temeljem Uredbe o osnivanju, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća, a sukladno načelu ravnomjerne zastupljenosti različitih dionika razvoja s ovog područja, imenovano Partnersko vijeće za područje Vukovarsko-srijemske županije. Sukladno metodologiji propisanoj Smjernicama, izrađena je analiza stanja kao i SWOT analiza, a u tijeku je definiranje razvojnih potencijala i potre-

ba, utvrđivanje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera te odabir županijskih razvojnih projekta, a sve s ciljem usvajanja Razvojne strategije na Županijskoj skupštini u prosincu ove godine.

Razvojna strategija Vukovarskosrijemske županije je temeljni strateški dokument koji određuje ciljeve i prioritete razvoja za područje Županije u svrhu jačanja njenih razvojnih potencijala i koristit će se kao sredstvo usmjeravanja razvojnih procesa u toj županiji kako bi se poboljšali uvjeti za održivi razvoj, povećanje konkurentnosti i postizanje zadovoljavajuće razine kvalitete života.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Konferencija Pametni gradovi - gradovi budućnosti

Gradovi sve pametniji Od 128 gradova u Hrvatskoj više od 40 ih razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja. O tome kako na njima zaraditi, govorio je Christian Köberl. Graz danas samo od klastera zelenih tehnologija i očuvanja okoliša, rekao je, generira dvije milijarde eura prihoda piše Miro Soldić soldic@privredni.hr koristimo nosi predznak ‘pametno’, a dodamo li tehnološkim prednostima i funkcionalnu upravu te kompetentnu radnu snagu, dobri rezultati neće izostati”, kazao je Novosel, dodavši kako je u Jastrebarskom zadnjih godina uloženo nekoliko stotina tisuća kuna kako bi nosili titulu pametnog grada.

Christian Köberl, direktor urbanog razvoja pri Uredu gradonačelnika Graza, predstavio je transformaciju koju je ovaj grad prošao u posljednjih desetak godina, ocijenivši da su daleko odmakli u primjeni smart rješenja što im je omogućilo izgradnju infrastrukture, odnosno zadržavanje mladih i inovativnih ljudi.

“Graz danas samo od klastera zelenih tehnologija i očuvanja okoliša generira dvije milijarde eura prihoda”, naglasio je Köberl.

Cloud rješenja za uprave

H Sustav javnih bicikala u Hrvatskoj ima već 15.000 korisnika

rvatski gradovi sve više implementiraju nova tehnološka, organizacijska i logistička rješenja usmjerena na poboljšanje kvalitete života svojih stanovnika, što ih približava svjetskim smart cities trendovima, poruka je konferencije Pametni gradovi - gradovi budućnosti, koja je zamišljena kao mjesto transfera znanja i ideja, odnosno točka susreta svih važnih dionika u ovom sektoru.

Od 128 gradova u Hrvatskoj više od 40 ih razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja, a jedan od njih je i Jastrebarsko čiji je gradonačelnik, a ujedno i predsjednik Udruge gradova Zvonimir Novosel istaknuo kako se tehnologija mijenja svakodnevno pa je važno biti u toku. “Smart cities rješenja sve su prisutnija i u našim gradovima jer ih nameće vrijeme. Ova konferencija izvrsna je prilika da jedni drugima budemo poticaj. Sve što danas

28 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Krešimir Dvorski iz tvrtke Sustav javnih bicikala koja je u svibnju 2013. godine pokrenula prvi i najveći sustav javnih bicikala u Hrvatskoj, predstavio je koncept održive mobilnosti.

“U Hrvatskoj govorimo o oko 15.000 korisnika našeg sustava, dok je na globalnoj razini riječ o čak pola milijuna. Želimo se pozicionirati kao kvalitetna nadopuna postojećim oblicima prijevoza, imajući pri tome na umu i zdravstvene i ekološke benefite po život ljudi”, izjavio je Dvorski, uz napomenu da je ideja nastala kao odgovor na gužve u tramvajima te visoku cijena goriva i javnog prijevoza.

Direktorica prodaje Microsofta Hrvatska i BiH Lejla Zukić Krivdić predstavila je suradnju te tvrtke sa 20 hrvatskih gradova, najviše u cloud rješenjima za unapređenje poslovanja gradskih uprava i komuniciranja te dostupnosti gradskih podataka građanima. “Tehnologija nikada nije bila bolja i pristupačnija pa stoga sve izazove s kojima se društvo danas suočava treba zapravo promatrati kao nove razvojne prilike”, zaključila je Lejla Zukić Krivdić.

EBRD-ova konferencija Žene u poduzetništvu - prilike za rast

Kad žene napreduju, i gospodarstvo raste EBRD je svoj program potpora malom i srednjem poduzetništvu pod vodstvom žena u Hrvatskoj pokrenuo prošle godine, a do danas je potporu iz programa dobilo gotovo 300 poduzetnica piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

E

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) održala je konferenciju Žene u poduzetništvu - prilike za rast na kojoj je istaknuto kako promocija ženskog poduzetništva potiče stabilnost i rast cjelokupnog gospodarstva. EBRD je svoj program potpora malom i srednjem poduzetništvu pod vodstvom žena u Hrvatskoj pokrenuo prošle godine, a prema riječima Vedrane Jelušić Kašić, direktorice EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, do danas je potporu iz programa dobilo gotovo 300 poduzetnica. “Drago mi je vidjeti tako puno žena poduzetnica jer nam to daje do znanja da smo na dobrom putu sa svojim programima. U Hrvatskoj želimo promovirati konkurentnost

Tajvan kao konstruktivan partner pomogao je ovaj program s više od dva milijuna eura kako bismo osnažili ekonomiju i više se integrirali u globalni lanac vrijednosti. Veliki dio našeg rasta došao je nakon ulaska u EU jer su naši mali i srednji poduzetnici počeli više izvoziti. Potencijal je još uvijek velik i prilike koje se otvaraju su brojne”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, dodavši kako je EBRD za dvije postojeće partnerske financijske institucije - Privrednu banku Zagreb i Raiffeisenbank Austria Zagreb - osigurao ukupno 15 milijuna eura radi daljnjeg kreditiranja poduzetnica.

David Yung-Lo Lin, voditelj Diplomatskog predstavništva Tajvana u Ujedinjenom Kraljevstvu osvrnuo se na suradnju s EBRD-om,

naglasivši kako je Tajvan kao konstruktivan partner pomogao ovaj program s više od dva milijuna eura. “Naša vlada također želi osnažiti uključivanje žena u biznis jer smatramo da je jednakost spolova u gospodarstvu dodatna snaga. Spomenuta sredstva će dati mogućnost da još žena uđe u posao i realizira vlastite poduzetničke ideje. Razmjena znanja i iskustava između Tajvana i Hrvatske pomoći će i jednoj i drugoj strani”, kazao je Yung-Lo Lin.

Važan networking

Saša Drezgić, zamjenik tehničkog ministra financija Republike Hrvatske, poručio je kako ne možemo biti zadovoljni trenutačnim angažmanom žena u poduzetništvu. “Zato je važno da budemo svjesni situacije i pokažemo volju, odnosno zajednički se potrudimo unaprijediti sudjelovanje žena u biznisu”, istaknuo je. Osim pristupa financiranju, ovaj program za poduzetnice se sastoji i od nefinancijskog dijela koji uključuje savjetovanje, edukacije i umrežavanje. “Žene vole razgovarati o poslu i zato im je vrlo važan networking. Naravno, važno je osvijestiti i prilike koje im se nude, kako bi shvatile da svoju dobru ideju mogu komercijalizirati”, naglasila je Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-ova Savjeta za malo poduzetništvo, zaključivši kako ekonomija puno toga može dobiti jačanjem ženskog poduzetništva.

15 mil €

za kredite poduzetnicama EBRD osigurao partnerskim bankama (RBA i PBZ)

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Zamah energetske obnove

Do ušteda europskim sredstvima Kako bi se olakšala priprema prijave, MGIPU dodjeljuje više od 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

inistarstvo graditeljstva i prostornog uređenja početkom tjedna objavljuje Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 90 dana od objave. “Ovim pozivom će se prvi put trošiti sredstva iz europskih fondova, a ne više nacionalna sredstva koja je dosad dodjeljivao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Temeljem tog prvog poziva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dodijelit će 152 milijuna kuna, što će u konačnici pokrenuti investicije vrijedne više od 250 milijuna kuna”, istaknuo je Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.

Vrlo je važno da ćemo ovim projektima podići građevinski sektor, kaže Lovro Kuščević Korisnici sredstava su suvlasnici višestambenih zgrada, a prijave u njihovo ime podnosi upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika. Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti kako bi se prijavila je 50 posto ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini.

“Najniži iznos bespovratnih sredstava po ovom programu je 150.000 kuna, a najviši 16,5 milijuna kuna po višestambenoj zgradi”, kazao je. Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85 posto, a uključuje izradu energetskog pregleda

i energetskog certifikata prije i poslije obnove zgrade i glavni projekt. “A radove na obnovi zgrade sufinanciramo u iznosu od 60 posto prihvatljivih troškova. I to u cijeloj Hrvatskoj”, napomenuo je ministar.

Radovi koji se financiraju su obnova ovojnice zgrade, zamjena sustava grijanja, zamjena unutarnje rasvjete i uvođenje obnovljivih izvora energije.

Kako bi se olakšala priprema prijave, MGIPU dodjeljuje više od 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta.

Vizura naselja i gradova

Nakon uspješnih pilot-poziva za izradu projektne dokumentacije te energetske obnove odgojno-obrazovanih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100 projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, u pripremi je novi poziv temeljem kojeg će biti do-

30 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

dijeljena znatno veća sredstva. Naime, početkom studenoga Ministarstvo planira objaviti poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. “Na poziv će se moći javiti jedinice lokalne i područne samouprave koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju te djelatnosti, kao i javne ustanove, odnosno, osnovne i srednje škole, učenički domovi, dječji vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove”, pojasnio je.

Pozivom će se podupirati mjere energetske obnove zgrada i korištenje OIE koji će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na potrošnju prije provedenih mjera. “Što više projekata realiziramo, ponajprije ćemo postići značajne energetske uštede. Zatim, smanjit ćemo emisiju CO2, popravit ćemo vizuru naselja i gradova te će tako boravak stanara u tim zgradama biti puno ugodniji i ljepši. Također, vrlo je važno da ćemo ovim projektima podići građevinski sektor. Jer, kada se ovim sredstvima dodaju ona za javne, obiteljske i višestambene zgrade, a radi se o oko 311 milijuna eura, te ako se to pomnoži s dva, tj. s onim sredstvima koja moraju uložiti sami investitori, možemo oko 620 milijuna eura na neki način ‘upucati’ u hrvatsko graditeljstvo u iduće četiri godine”, naglasio je. Na koncu, Kuščević je istaknuo kako je Ministarstvo izradilo i program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020. koji će uskoro biti spreman za usvajanje na Vladi. On je temelj za povlačenje 211 milijuna eura od ukupno spomenutih 311 milijuna eura iz EU fondova.

22. simpozij Teorija i praksa brodogradnje - SORTA 2016

Žilava i efikasna brodogradnja

N

a 22. međunarodnom simpoziju Teorija i praksa brodogradnje - Sorta 2016. održanom u Hotelu Medena u Trogiru okupilo se oko 250 sudionika.

Ovaj, po mnogima najvažniji skup za hrvatske brodograditelje, održava se svake druge godine već dulje od četiri desetljeća. Održan je pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a ove godine organizatori simpozija bili su Brodotrogir i Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Cilj simpozija je uspostava komunikacije između brodogradilišta, gospodarstvenika i znanstvene zajednice, a jedna od tema bila je i manjak radne snage. “Kao predstavnici akademske zajednice, nastojat ćemo proizvesti što više kvalitetnih mladih stručnjaka, odnosno inženjera, bez kojih je brodogradnja nezamisliva”, rekao je dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zvonimir Guzović.

Hrvatska brodogradnja po udjelu za-

uzima drugo mjesto u EU i 10. u svijetu, istaknuo je Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod koji je govorio i o procesima restrukturiranja.

“Na novim vlasnicima je velika odgovornost da brodogradilišta koja nisu baš najbolje funkcionirala postave na zdrave temelje i to u skladu s EU legislativom.

Od njihove uspješnosti ovisit će daljnja sudbina hrvatskih brodogradilišta”, rekao je.

Opasnost monokulture

Nenad Končar, predsjednik Uprave Brodotrogira, podcrtao je značaj inovacija i novih tehnologija. Na chemical tankeru izgrađenom u Brodotrogiru, podsjetio je, zahvaljujući inovacijama smanjena je potrošnja goriva za čak 25 posto u odnosu na ranije generacije takvih tankera.

“Bez sudionika ovog skupa, odnosno bez stručnjaka i suradnje realnog sektora sa znanstvenim institucijama, bro-

dogradnja nema budućnosti”, kazao je Končar. Što Brodotrogir znači za Trogir posebno je istaknuo Radovan Slade Šilović, zamjenik gradonačelnika. “Brodotrogir je zadnje, ali i snažno uporište i branik da mi u Trogiru ne upadnemo u tzv. opasnu turističku monokulturu i da ga doživljavamo kao onaj zaglavni kamen u nezamjenjivom prostoru gospodarstva i strategije našeg grada, i na tome smo izuzetno zahvalni odgovornima u škveru”, istaknuo je Slade Šilović.

U radu simpozija sudjelovali su mnogi znanstvenici i stručnjaci iz zemlje i svijeta koji su prikazali svoja dostignuća u različitim područjima vezanim uz projektiranje i gradnju brodova i pomorskih objekata.

Inicijativa Philip Morrisa Zagreb

Pokreni nešto svoje i postani poduzetnik

N

ovi razvojni program potpore poduzetničkim projektima pod nazivom Pokreni nešto svoje, težak 400.000 kuna, predstavili su proteklog tjedna predstavnici ACT Grupe, konzorcija društvenih poduzeća iz Čakovca te predstavnici

tvrtke Philip Morris Zagreb, koja financira program. Projekt je namijenjen poduzetnicima početnicima i mikro poduzećima, a potiče projekte s pozitivnim društvenim utjecajem kroz besplatnu savjetodavnu podršku i bespovratna financijska sredstva do 80.000 kuna po projektu.

Program je namijenjen postojećim društvenim poduzećima, kao i onima u nastajanju, te inovativnim start-upima i početnicima s poduzetničkom idejom koja će imati pozitivan utjecaj na društvo ili okoliš. Na natječaj, koji traje do 12. prosinca do 12 sati, mogu se javiti svi koji imaju dobre poslovne projekte, a to znači da nema geografskog ni sektorskog ograničenja. Kako je rekao Teo Petriče-

vić, direktor ACT Grupe, program financijski i savjetodavno pomaže konkretne i jasne projekte koji će pokrenuti novo ili razviti postojeće poduzeće ili pak neki segment tvrtke. Kako bi projekti ušli u razmatranje za odabir sufinanciranja, moraju zadovoljiti određene kriterije, a to su relevantnost projekta, utjecaj na ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj razini te kakve rezultate na kraju planira ostvariti.

Dodatne bodove dobit će inovativni projekti s elementima društvenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja. “Prednost će imati projekti temeljeni na održivom poslovnom modelu koji ima potencijal rasta i formiranja u druge sredine”, rekao je Stjepan Mikec, izvršni direktor ACT Grupe. (S.P.)

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Odabrani proizvod godine

Potrošači odabrali najbolje

U

sklopu projekta i istraživanja Odabrani proizvod godine, koji se ove godine prvi put proveo u Hrvatskoj, istoimene crvene oznake dobili su pobjednici u 21 kategoriji na prošlotjednoj svečanosti u zagrebačkom Hypo centru. Najbolje proizvode odabrali su hrvatski potrošači, i to na temelju istraživanja na 2000 kućanstava, koje je proveo Nielsen, jedna od vodećih svjetskih tvrtki za istraživanje tržišta i potrošačkih trendova. Ta

je svjetska nagrada za inovativne proizvode o kojoj odlučuju glasovi potrošača, kao i samo istraživanje, prije 30 godina osnovana u Francuskoj, a nakon toga se proširila u više od 40 najrazvijenijih zemalja svijeta. Kako je istaknuo Gregor Gorenc, direktor projekta Odabrani proizvod godine za Adria regiju, hrvatski potrošači najbolje proizvode birali su u nekoliko kategorija kao što su hrana, proizvodi za dom i proizvodi za osobnu njegu. Pobjednik u svakoj kategoriji

odabran je prema tri glavna kriterija inovativnost, privlačnost i zadovoljstvo korištenjem proizvoda. U svakoj kategoriji pobijedio je onaj proizvod koji je dobio najvišu ukupnu ocjenu, pri čemu je zadovoljstvo kupaca korištenjem proizvoda ili usluge činilo polovinu ocjene.

Odabrani proizvodi u Hrvatskoj, prema ocjenama potrošača su: Lino lada kokos, Čarli, TUC Sweet Chili, Permetal, Bref Power Active linija, Natura Femina by ellen (higijenski tamponi s probioticima), Chio Oven Chips, Lenor Super Concentrate, Nivea protect&care, ABC krem sir, Gran Cereale Digestive, Ariel 3in1 PODS, Milka Choc&Choc, Aquafres complete care, Philips Lumea Prestige IPL, Argeta paštete, PIK naresci, Rowenta uređaj za oblikovanje kose CF 3710 So Curi, Tefal Protect X-Pert GV89xx, Philips Avent Natural linija te Philips Aquatrio pro. Pobjednički proizvodi u Hrvatskoj posebno su označeni vizualom na policama prodavaonica Konzuma. (S.P.)

Tvrtka Nestle obilježila 150 godina postojanja

Odlučnost, predanost i istraživački duh

N

estle je jedan od najvećih svjetskih proizvođača hrane i pića, a svakodnevno se u svijetu proda više od jedne milijarde proizvoda te tvrtke. Odlučnost, predanost i istraživački duh obilježavaju tu kompaniju od njenih početaka do danas, rečeno je na prošlotjednom panelu u Zagrebu, održanom u povodu obilježavanja 150 godina postojanja te tvrtke.

Kako bi saznali što potrošači traže te na temelju toga stvorili zajedničke vrijednosti, Nestle je napravio jednu od najvećih znanstveno-istraživačkih mreža u prehrambenoj industriji s oko 5000 zaposlenih. Ulaganja u istraživanje i razvoj prošle godine iznosila su 1,67 milijardi

švicarskih franaka. Govoreći o zapošljavanju i educiranju mladih kao jednom od temeljnih poslovnih strategija tvrtke Nestle, Yana Mikhailova, regionalna direktorica tvrtke Nestle Adriatic, je ista-

32 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

knula kako će ta tvrtka do kraja ove godine zaposliti 10.000 mladih u tvrtkinim podružnicama u Europi i još ih 10.000 dodatno educirati. Isto tako, Mikhailova je govorila o tome kako 30 posto asortimana Nestlea ne sadrži pojačivače okusa i umjetne boje, pa je tvrtkina strategija da u 2020. godini dođu na 100 posto asortimana bez aditiva. Atana Škalko, direktorica kategorije pića i konditorskog asortimana Nestle Adriatic, je rekla kako su potrošači u središtu svega što ta tvrtka radi. “Prvi i najvažniji korak u izgradnji snažnog brenda je profiliranje potrošača, a na temelju toga, kreiraju se vizija i strategija određenih proizvodnih kategorija”, naglasila je Atana Škalko. (S.P.)

SME Growth Project

Tržište kapitala kao alternativa bankama Mala i srednja poduzeća su na tržištima u razvoju najvažniji element gospodarskog rasta i razvoja. Istovremeno, otežan im je pristup kapitalu putem bankarskog kreditiranja, kaže Ivana Gaži

Z

agrebačka burza i Europska banka za obnovu i razvoj u suradnji s tajvanskim fondom za tehničku suradnju TaiwanBusiness započeli su SME Growth Market Project - projekt razvoja regionalnog tr-

žišta kapitala namijenjenog malim i srednjim poduzećima. EBRD će sa 200.000 eura financirati konzultantske usluge koje će biti potrebne tvrtkama kako bi se mogle financirati upravo putem tržišta kapitala. “Mala i srednja poduzeća čine gotovo 99 posto poslovnih subjekata u Europskoj uniji, a na tržištima u razvoju upravo su ona najvažniji element gospodarskog rasta i razvoja. Istovremeno, otežan im je pristup kapitalu putem bankarskog kreditiranja zbog visokih zahtjeva takvih oblika financiranja”, rekla je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, napominjući kako je riječ o jednoj u nizu inicijativa kojima Burza želi poduzetnicima otvoriti tržište kapitala kao alternativu bankama za financiranje, posebno na samom početku poslovanja. Jedan od projekata koje

su već pokrenuli je Funderbeam SEE u kojem Zagrebačka burza ima 20-postotni vlasnički udio, a riječ je o crowdfunding platformi za start-up kompanije, na kojoj se odmah nakon inicijalne faze ulaganja može trgovati kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze istaknula je Atlantic Grupu kao primjer onoga što tržište kapitala kao izvor financiranja može napraviti za rast i razvoj kompanije. “Atlantic Grupa počela je kao lokalni distributer, a sada je jedna od vodećih regionalnih kompanija.

To su joj između ostalog omogućila sredstva prikupljena putem burze”, rekla je Ivana Gažić. Mala i srednja poduzeća trebala bi u prvoj polovini iduće godine imati mogućnost putem ovog projekta doći do potrebnih financijskih sredstava. (I.G.)

Inicijativa privatnog sektora za mlade

Etablirane tvrtke se otvaraju studentima

E

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokrenuli su Inicijativu privatnog sektora za mlade putem koje će studentima omogućavati praksu u etabliranim domaćim tvrtkama i tako im olakšati uključivanje na tržište rada. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, istaknuo je kako se radi o vrlo važnom projektu koji će poslužiti kao putokaz za obrazovne instutucije u tome kako da u što ranijoj fazi povežu obrazovanje i tržište rada. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, naglasila je da ova inicijativa treba poslati pozitivnu poruku mladima da posla ima. “Upravo stoga

smo mi kao EBRD pristupili HUP-u kao važnom socijalnom partneru koji okuplja više od 6000 privatnih tvrtki da se udružimo u inicijativi koja će omogućiti barem stotinu praksi, a nadamo se da ćemo taj broj i značajno premašiti. Preporuka je da prakse budu plaćene i da traju bar šest tjedana”, poručila je Vedrana Jelušić Kašić, uz napomenu kako će program započeti već u prosincu. Interes za sudjelovanje dosad su iskazale, između ostalih, Atlantic Grupa, Agrokor, Erste banka, Ina, HT, Pliva, Podravka... Iz akademske su zajednice sudjelovanje potvrdili Ekonomski fakultet i Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Ekonomski fakultet,

Pravni fakultet i Prehrambeno tehnološki fakultet te Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku, Sveučilište u Puli i Ekonomski fakultet u Rijeci. (M.S.)

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM 65. godišnjica poslovanja

S Galebom u vatru

Po uspješnosti poslovanja i odnosu prema zajednici prava su iznimka u svijetu tek posto njihove proizvodnje. S funkcionalnim donjim rubljem, koje upravlja vlagom neviđeni iskorak piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

O

miška tvrtka Galeb po mnogočemu je iznimka domaće tekstilne industrije. Negativni trendovi koji su poharali branšu za njih su nepoznanica, a dok druge kompanije otpuštaju radnike, oni zapošljavaju.

U zadnje dvije godine otvorili su više od 90 novih radnih mjesta i tako broj zaposlenika podigli na 400. Gotovo svi imaju ugovore na neodređeno, uredno su im plaćeni prekovremeni sati, dobivaju jubilarne nagrade i sve ostale beneficije koje, nažalost, postaju nedostižne za sve veći broj radnika u Hrvatskoj. Ove godine obilježavaju 65. godišnjicu poslovanja, a kroz cijelo to vrijeme bili su i ostali jedan od najprepoznatljivijih domaćih brendova. Rođendan su obilježili prigodnom revijom na kojoj su prikazali novu liniju proizvoda svoje tri robne marke: Galeb, Adriatic i GLB. “Sve tri robne marke imaju svoje bazne kolekcije i dva puta godišnje se predstavljaju kroz sezonske kolekcije (proljeće/ljeto i jesen/zima). Bazna kolekcija u sebi sadrži artikle u baznim bojama (najčešće bijela i crna) za koje tržište pokazuje kontinuirani interes. Sezonskim kolekcijama Galeb radi iskorak prema praćenju svjetskih modnih trendova. Tako nastojimo svojim postojećim kupcima uvijek i iznova ponuditi nešto novo, a potencijalnim novim kupcima dati razlog više da postanu dio velike obitelji korisnika Galebovih proizvoda”, objasnio nam je direktor kompanije Stjepan Pezo, dodavši kako

U turističku branšu ušli su 2000., uzevši u koncesiju kamp kod Omiša s kojim bilježe odlične rezultate su već uložili značajna sredstva u liniju za otvoreno pletivo, a kroz idućih pola godine planiraju investirati i u liniju u konfekciji koja bi radila na preradi otvorenog pletiva. “Ovim ulaganjima želimo omogućiti konkurentnost i plasman pletiva na tržište Hrvatske ali i na izvoznim tržištima. Također, ovim ulaganjima bismo ubrzali određene faze u procesu konfekcioniranja i dodatno povećali širinu proizvoda u našoj ponudi”, ističe Pezo.

34 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Širenje na turizam

Uz jaku bazu na domaćem tržištu, sve se više fokusiraju na izvoz kroz povećanje plasmana vlastitih brendova, iako već sada oko 50 posto proizvodnje plasiraju vani i to pretežno na razvijena, zapadnoeuropska tržišta. Dobru priliku vide i u B2B projektima koji se prvenstveno odnose na mogućnost sudjelovanja na natječajima za nabavu opreme za vojsku, policiju, carinu, vatrogasce...

Na domaćem tržištu naglasak stavljaju na jačanje plasmana preko maloprodaje otvaranjem novih lokacija i povećanjem plasmana u postojećim maloprodajama. Ističu kako ozbiljniji rast na domaćem veleprodajnom tržištu mogu očekivati jedino realizacijom nekih projekata koji se odnose usko na tržišne segmente ili kupce s posebnim zahtjevima.

U velikoj mjeri svoj uspjeh mogu zahvaliti diverzifikaciji poslovanja i to ne samo po pitanju core businessa, već i širenja na

i u vodu

kstilne industrije, a sve su vidljiviji i na stranim tržištima koje apsorbira 50 i temperaturom - a tu je i linija otporna na vatru i elektricitet - napravili su dosad kao destinaciju digli na višu razinu”, kazao nam je Pezo, osvrnuvši se potom detaljnije na B2B segment u kojem partnerima nude specifične linije proizvoda izrađene od posebnih materijala.

Funkcionalno rublje

druge branše, prvenstveno turizam. Naime, od 2000. godine u dvadesetogodišnjoj koncesiji imaju kamp Galeb u blizini Omiša, s kojim bilježe odlične rezultate. “Diverzifikacija poslovanja na turističku djelatnost omogućila nam je uspješno poslovanje kroz realizaciju pozitivnog rezultata i osiguranje stabilnosti i likvidnosti. Sredinom ove godine smo realizirali velike investicije i podigli ponudu našeg kampa na još veću razinu.

Kampom već 16 godina upravljamo manirom dobroga gospodara, na društveno i socijalno vrlo odgovoran način. U 2015. godine smo ostvarili 120.000 noćenja, a Omiš smo

“U B2B segmentu proizvodi se razvijaju najčešće po detaljnoj specifikaciji kupaca kojima smo uvijek spremni udovoljiti bez obzira na to o kako zahtjevnim proizvodima se radi. Galeb proizvodi nekoliko vrsta funkcionalnog donjeg rublja koje možemo svrstati u tri grupe: donje rublje s poboljšanim upravljanjem vlagom koje proizvodi tijelo (program Wet Free Fresh); donje rublje s poboljšanim upravljanjem temperaturom koje proizvodi tijelo, odnosno boljom regulacijom utjecaja vanjskih klimatskih uvjeta na organizam (programi Wet Free Warm, Ultra Termo) te donje rublje s poboljšanom zaštitom od vatre, udara vrućine i eliminiranog nakupljanja statičkog elek-

U godini kada Galeb obilježava 65. godina postojanja, vrijednosti koje s ponosom ističemo su: kvaliteta, hrvatski proizvod, tradicija i društvena odgovornost. Do svoje smo tržišne pozicije društveno odgovorne tvrtke došli izgradnjom odnosa s kupcima, korisnicima i partnerima te kvalitetom odnosa prema svojim zaposlenicima i okolišu.

Stjepan Pezo, direktor

triciteta (program Fire Stop)”, pojasnio nam je Pezo, uz napomenu da posebnu pažnju pridaju testiranju kvalitete proizvoda. Da je ta kvaliteta uistinu neupitna potvrđuju brojni certifikati, priznanja i licence koje su kroz godine zaslužili: Hrvatska kvaliteta, Best Buy Award, Povjerenje u tekstil, ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 50001, GOTS te Superbrands 2016/2017 u kategoriji tekstilnih proizvoda.

Uz razvijenu mrežu trgovina diljem zemlje, svoje proizvode nude i putem web shopa koji kupcima omogućava da odaberu željeni proizvod iz online kataloga te da im on potom bude dostavljen na kućni prag.

“U godini kada Galeb obilježava 65. godina postojanja, vrijednosti koje s ponosom ističemo su: kvaliteta, hrvatski proizvod, tradicija i društvena odgovornost. Osim vrhunskom kvalitetom i dugogodišnjom tradicijom, do svoje smo tržišne pozicije društveno odgovorne tvrtke došli izgradnjom odnosa s kupcima, korisnicima i partnerima te kvalitetom odnosa prema svojim zaposlenicima, okolišu i cjelokupnom društvenom i gospodarskom okruženju”, zaključuje Pezo.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo PARTY TO GO, LUG SAMOBORSKI

Sve za ljubitelje dobre zabave Uz Party to go ne mora se gubiti vrijeme na osmišljavanje teme ni obilaziti trgovine kako bi se pronašlo sve što je potrebno za savršen party, kaže Maja Bljaić Penić vrijeme sve više igraonice, marketinške agencije i organizatori raznih festivala i događanja”, napominje Maja Bljaić Penić dodavši kako je ideju za pokretanje posla dobila nakon desetak godina poslovanja u velikim korporacijama u odjelima kontrolinga. “Unatoč činjenici da sam profesionalno bila ispunjena i zadovoljna, godinama sam maštala o tome kako ću se u jednom trenutku početi baviti nečim novim i kreativnijim. Rođenjem dviju kćeri ta želja je postajala sve jača. Naposljetku, organizirajući prošlogodišnji rođendan za kćeri, došla sam na ideju da pokrenem web shop koji će prodavati sve potrebno za organiziranje zabave. Naime, tada sam još radila u kontrolingu i nisam ima-

I Okosnica poslovanja mi je koncept “party in a box” koji predstavlja tematske pakete što sadrže baš sve potrebno za organiziranje zabave.

Maja Bljaić Penić

ako je pokrenut tek prije nekoliko mjeseci, web shop Party to go već je postao dobro poznat brend sa samoborskom adresom.

Maja Bljaić Penić, vlasnica web shopa, kaže kako je riječ o novom konceptu kupnje koji brine o tome da se nešto ne zaboravi za nadolazeću zabavu. Tako Party to go korisnicima nudi tematske party pakete, a svaki sadrži stolnjak, velike i male tanjure, salvete, pribor za jelo, čaše, slamke, balone u više boja te svjećice. Svojoj kupnji kupac lako može nadodati i ostale artikle u ponudi kao što su oprema za fotografiranje, kutije za kokice, kalupi za kekse... “Pazeći na najsitnije detalje koji svaku zabavu čine posebnom, Party to go odskače od klasične ponude. Uz Party to go ne mora se gubiti vrijeme na osmišljavanje teme ni obilaziti trgovine kako bi se pronašlo sve što je potrebno za savršen party. Dovoljno je samo nekoliko klikova do brze narudžbe i dostave do vrata”, ističe ona.

Nakon kontrolinga web shop

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Party to go trenutačno ima jednog zaposlenika.

Još uvijek su mu najčešći korisnici fizičke osobe i to uglavnom mame koje kod kuće organiziraju rođendane svoje djece. “No, zahvaljujući ciljanom proširenju ponude i činjenici da nas je Google počeo izbacivati prilično visoko u rezultatima pretraživanja, naši kupci su u zadnje

36 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

U planu je širenje ponude na iznajmljivanje stvari potrebnih za organiziranje zabava la vremena za obilazak trgovina, a na webu nisam uspjela pronaći sve na jednom mjestu.

Tada sam i odlučila da će mi okosnica poslovanja biti ‘party in a box’, koncept koji predstavlja tematske pakete što sadrže baš sve potrebno za organiziranje zabave”, naglašava ona.

S obzirom na to da web shop radi tek nekoliko mjeseci, Maja Bljaić Penić prilično je zadovoljna dosadašnjim poslovanjem. “I društvene mreže donose veliki dio prodaje, a ponajprije Facebook”, kaže.

U planu je širenje ponude na iznajmljivanje stvari potrebnih za organiziranje zabava, kao što su stolovi, stolice i artikli za dekoraciju.

“Ljudi sve više pažnje posvećuju organiziranju zabava i vjerujem da bi im mogućnost najma takvih stvari uvelike olakšala posao”, zaključuje Maja Bljaić Penić. (B.O.)

Zdravo za gotovo

Novi ministar poljoprivrede, niži PDV Marko Sever Eko Sever

Smanjenje stope PDV-a na razinu nižu od 10 posto najviše bi pomoglo poljoprivrednim proizvođačima, ali i omogućilo sniženje cijena poljoprivrednih proizvoda upravo za tu razliku u stopi PDV-a

V

eć nekoliko dana razmišljam čemu da se posvetim u svojoj kolumni i koliko god razmišljam, uvijek se vraćam na istu temu. Upravo smo u trenucima kada se ponovno transformira naše ministarstvo poljoprivrede. Čekamo vijesti da vidimo tko će biti novi ministar, tako da znamo procijeniti koja će biti aktivna politika novog ministarstva. Nadam se da će uskoro doći dan kada to više neće biti bitno, da će se definirati strategija razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj i da će napokon biti sasvim svejedno tko je ministar i njegovo vodstvo.

O poljoprivredi se priča kao o izrazito bitnoj grani industrije razvoja Hrvatske, ali do sada je to uvijek ostajalo samo na pričama. Kada se detaljnije razmisli i bolje pogleda, ona stvarno može biti nositeljica razvoja gospodarstva Hrvatske. No, s obzirom na to da proračun Hrvatske toliko ovisi o turizmu, mislim da bi bilo pametno što više iskoristiti taj moment i pojačati vrijednost tog sektora povezujući ga s proizvodnjom hrane u državi. Na taj način više novca se stvara i ostaje u državi, a ne kao danas da ovisimo o uvoznoj hrani i time u biti punimo proračune drugih država od kojih kupujemo hranu.

Druga stvar je kvaliteta hrane. Stvarno ne znamo u ovom trenutku kakva je kvaliteta hrane koju uvozimo. Postoje razni pokazatelji da uvozimo hranu najlošije kvalitete uz rokove uporabe koji prolaze čudne promjene.

Treća stvar je zaštita naše prirode.

Potrošači u Hrvatskoj trenutačno smatraju da je naša priroda očuvana i da je čista, što je potpuno suprotno stvarnosti. Hrvatska troši daleko više umjetnog gnojiva po površini od bilo koje druge države u EU. Ako tako nastavimo, uništit ćemo svoje najdragocjenije bogatstvo koje imamo, a to je voda. Najveći zagađivač voda u svijetu je poljoprivreda, a upravo to se događa intenzivno i u Hrvatskoj. Drugo

naše najveće bogatstvo, o kojem također ne marimo, je tlo. Toliko se intenzivno bavimo poljoprivredom da uništavamo humus u tlu. Prije 20 godina u Slavoniji tla su imala više od osam posto humusa, a danas je pao na razinu manju od dva posto. Ovakvim tempom uništit ćemo zemlju i stvoriti golo tlo i pustinju.

U skladu sa svim rečenim, najbolje bi za naš razvoj poljoprivrede bilo da se ograničimo isključivo na ekološku po-

danas. Uz to, razna istraživanja pokazuju da je kod ekološke proizvodnje potrebno 10 posto više radne snage, što uvelike pomaže zapošljavanju i ostanku ljudi u ruralnim sredinama iz kojih se ljudi iseljavaju već godinama, a taj se odlazak još više ubrzava u zadnje vrijeme.

Ali prva stvar koju bi ministar trebao napraviti, i to odmah sa 1. siječnjem, jest smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost na povrće i voće, koja bi mora-

Najbolje bi bilo da se ograničimo isključivo na ekološku poljoprivredu i tako očuvamo naša prirodna bogatstva ljoprivrednu proizvodnju i na taj način očuvamo naša prirodna bogatstva te osnažimo gospodarstvo i damo našim potrošačima najveću vrijednost, a to je njihovo zdravlje i najkvalitetnija hrana.

Cijene ekološki certificirane hrane bi se sigurno snizile ovakvim postupcima i odlukama, a ujedno bi se svim poljoprivrednicima omogućilo da lakše prodaju svoje proizvode na području EU-a s daleko višim cijenama nego što su one

la biti manja od 10 posto, kao što imaju i zemlje u okruženju, ali i velika većina zemalja EU-a. Sve ostale akcije treba pripremati i donijeti razne strategije, ali ovo je mjera koja će najviše pomoći poljoprivrednim proizvođačima, a ujedno omogućiti da se snizi cijena poljoprivrednih proizvoda upravo za tu razliku u stopi PDV-a što će potrošačima uvelike omogućiti kupnju jeftinije hrane proizvedene u Hrvatskoj.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Novi turistički aduti

Promatranje ptica, j mlin družbe Pere Kvr Uz nadaleko poznate Daruvarske toplice, Bjelovarsko-bilogorska županija sve više razvija jedinstvenu multikulturalnu enogastronomsku ponudu koja privlači sve više turista piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

19 mil kn

utrošeno u sportsko-rekreacijski centar u Velikom Grđevcu

90 km

duga Bilogorska konjička turistička staza

B

jelovarsko-bilogorska županija jedna je od najperspektivnijih kontinentalnih županija u turističkom smislu. U zadnje vrijeme na tom je području razvijeno nekoliko novih turističkih proizvoda koji sve više privlače domaće i inozemne turiste. I dok je taj dio naše zemlje još uvijek pretežito poznat po daruvarskom kraju i njegovoj termalnoj ljekovitoj vodi te blatu vulkanskog podrijetla koje se koristi za liječenje u Daruvarskim toplicama, sve se više razvija i ostali dio te županije. Daruvarske toplice su jedine hrvatske toplice koje su član Europskog udruženja povijesnih termalnih gradova, mreže europskih gradova koji posjeduju iznimno vrijedno povijesno bogatstvo te termalnu ljekovitu vodu. “Te se toplice nalaze u društvu renomiranih europskih destinacija zdravstvenog turizma kao što su Vichy i Baden-Baden. Upravo Daruvarske toplice nude suvremene wellness i programe liječenja, rekreacije i zabave”, rekla je Jasna Vaniček Fila, direktorica Ureda Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije.

No, kako ne bi sve ostalo samo na Daruvarskim toplicama, Bjelovarsko-bilogorska županija sve više razvija jedinstvenu multikulturalnu enogastronomsku ponudu. Jasna Vaniček Fila je istaknula kako je TZ Bjelovarskobilogorske županije, nakon što je ušao u finale nacionalnog izbora za Europsku destinaciju izvrsnosti na temu Turizam i lokalna gastronomija, ove godine i službeno postao članica

38 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

EDEN Networka Europske komisije - jedne od najvećih europskih asocijacija održivog turizma.

Inače, Bjelovarsko-bilogorska županija prošle godine ostvarila je odlične turističke rezultate, pa je tako zabilježeno 37.500 dolazaka ili 30 posto više te 65.700 noćenja ili 74 posto više nego 2014. Punjenje turističkih kapaciteta nastavlja se i ove godine, pa je tako u kolovozu ostvaren 28 posto bolji turistički rezultat nego u istom mjesecu 2015.

Poučna staza Lokvanjić i Konjička turistička staza

Na Bilogorskoj i Daruvarskoj vinskoj cesti nalaze se brojni OPG-ovi i izletišta, a jedna od novina je novootvoreni veliki sportsko-rekreacijski centar u sklopu kojega je i Kulturni centar Mato Lovrak u Velikom Grđevcu, u što je utrošeno 19 milijuna kuna iz sredstava EU fonda za regionalni razvoj. Veliki Grđevac je inače rodno mjesto Mate Lovraka, klasika dječje književnosti. Uz Mlin družbe Pere Kvržice u tom centru smještena je i lokomotiva parnjača s tri vagona koja kao da je iskočila iz Vlaka u snijegu. Sportsko-rekreacijski centar Veliki Grđevac uz bazen ima i restoran s prenoćištem. Na području Županije nedavno je otvoren Info-punkt BlatnicaPoučna staza Lokvanjić na kojoj se odvija tzv. birdwatching ili promatranje raznih vrsta ptica.

Naime, od oko 400 vrsta ptica u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode eviden-

jahanje, žice...

Dani hrvatskog turizma u Bolu na Braču

Važne teme za razvoj turizma Nužno je hitno pronaći rješenje za manjak radnika u turizmu, istaknuo je Burilović

T tiralo je čak 101 vrstu ptica na ribnjacima Blatnica i Siščani smještenim uz tu poučnu stazu.

Kako je istaknula Jasna Vaniček Fila, turistima je na raspolaganju i Bilogorska konjička turistička staza, dugačka 90 kilometara, koja je prva u Hrvatskoj certificirana prema EU standardima.

TZ Bjelovarskobilogorske županije ove je godine postao članica EDEN Networka EK - jedne od najvećih europskih asocijacija održivog turizma

radicionalni skup turističkih radnika - Dani hrvatskog turizma (DHT), kojim se obilježava završetak turističke sezone, a ujedno najavljuju pripreme za novu sezonu, održat će se 26. i 27. listopada u Bolu na Braču. Organizatori te manifestacije su Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica. Na prošlotjednoj konferenciji za novinare, održanoj uoči početka DHT-a, tehnički ministar turizma Anton Kliman je istaknuo kako će se na tom turističkom skupu obrađivati teme od iznimne važnosti za razvoj turizma. “Naša je poruka da izazova ima napretek te da probleme želimo rješavati”, rekao je Kliman. U sklopu DHT-a, u organizaciji HGK, održat će se 16. hrvatski turistički forum na temu Zračni prijevoz u turizmu - preko granice do cjelogodišnjeg poslovanja. Govoreći o tom forumu, predsjednik HGK Luka Burilović je rekao kako je produljenje turističke sezone ključno za daljnji rast turističkog sektora, ali i cijelog hrvatskog gospodarstva. “Kako bi se produljila sezona, nužne su nam stalne zrakoplovne linije koje

povezuju Hrvatsku s emitivnim tržištima”, istaknuo je Burilović.

Ujedno je najavio dodjelu jubilarne 20. nagrade HGK Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku te napomenuo kako je ove godine za tu nagradu prijavljen rekordan broj sudionika, čak 265, koji se natječu u osam različitih kategorija. Burilović se osvrnuo i na sve veći problem realnog sektora, a to je poremećaj na tržištu rada koji se pojavio odlaskom dijela radno aktivnog stanovništva iz Hrvatske.

“Turizam ostvaruje snažan rast, no teško je procijeniti koliki bi na kraju bio da većina turističkog sektora nije muku mučila s pronalaskom sezonskih radnika. Za to je nužno hitno pronaći rješenje”, rekao je Burilović. U sklopu DHT-a održat će se niz prezentacija i istraživanja te tri okrugla stola: Djelatnici - pokretačka snaga turizma, CRO kartica - poticanje domaće turističke potrošnje te Kako do konkurentnog i održivog modela upravljanja hrvatskim turizmom. Jedna od najznačajnijih prezentacija ovogodišnjeg DHT-a je prezentacija pod nazivom Nacionalni turistički brend - mjerenje učinkovitosti i smjernice za 2017. (S.P.)

Taj je projekt ostvaren u suradnji s talijanskim stručnjacima iz Međunarodne asocijacije konjičkog turizma ENGEA. “Želimo da se konjička staza u budućnosti proširi prema rijeci Dravi i granici s Mađarskom”, dodala je ona.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA 10. Combis konferencija

Ključna riječ digitalizacija

Combis želi pokazati kako pokreće promjene koje diktira tehnologija. Štoviše, ne samo da prihvaćamo promjene nego se trudimo i pokrenuti ih.

Ali, ponajprije se mi sami moramo mijenjati, digitalizirati, istaknuo je Hrvoje Išek piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Isto tako, nastavio je, svakom novom konferencijom Combis se trudi mijenjati, pokazati još nešto novo, biti drugačiji. Drugim riječima, Combis želi pokazati kako pokreće promjene koje diktira tehnologija.

Jednostavna stategija

“Štoviše, ne samo da prihvaćamo promjene nego se trudimo pokrenuti ih. Ali, ponajprije se mi sami moramo mijenjati, digitalizirati”, istaknuo je prvi čovjek tvrtke koja od ove godine ima novu upravu.

Strategija Combisa, nastavio je, zapravo je vrlo jednostavna. “To je zadržavanje prvog mjesta kao sistem i cloud integrator u Hrvatskoj, naravno, u sinergiji s Hrvatskim Telekomom. Zatim, iskorak i rast, tj. jačanje u regiji te, kao treće, povećanje zadovoljstva naših korisnika”, napomenuo je Išek.

J HT ulaže triput više nego svi ostali telekom operatori na hrvatskom tržištu. Zato smatramo da smo najozbiljniji igrač u digitalizaciji u Hrvatskoj.

Saša Kramar, član Uprave i glavni operativni direktor za poslovne korisnike HT-a

edan od najvećih hrvatskih poslovno-tehnoloških događaja, Combis konferencija, održana je prošli tjedan u Umagu. Krovna tema ovogodišnje jubilarne, 10. konferencije 10ading Evolution.

10ading Change. Future 10aded. imala je za cilj tijekom dva dana trajanja upoznati sudionike s digitalnom transformacijom kompanija, prikazati ICT projekte u Hrvatskoj i regiji, dati uvid u brojne nove tehnološke mogućnosti poslovanja u cloudu te Internet of Things i, među ostalim, Big Data rješenja.

Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa, na otvaranju konferencije podsjetio je da je tvrtka za ComCloud - Cloud delivery Platform rješenje nedavno osvojila prvu nagradu u kategoriji najboljih cloud usluga za vertikalna tržišta na europskom svečanom finalu EuroCloud Awards u Bukureštu. “To nam zaista puno znači i ujedno nam je smjernica za dalje”, naglasio je dodavši kako se Combis usuđuje vjerovati da je partner koji svojim klijentima pomaže da njihov posao bude još uspješniji.

40 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

digitalizacija na najveći mogući način utječe na naše živote i kompanije, naglasio je saša kramar Combis je stoga na dvodnevnoj konferenciji nastojao odgovoriti na svaki korisnički zahtjev, ispuniti svaku korisničku poslovnu potrebu, pa i otići korak dalje od toga. “I dva koraka dalje, ako treba i otvoreno razgovarati o svim temama. Jer, nema tabu tema”, kazao je Išek.

Saša Kramar, član Uprave i glavni operativni direktor za poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma i predsjednik Nadzornog odbora Combisa, istaknuo je kako je digitalizacija riječ o kojoj

Predstavljeni projekti s Combisova NeoStartupa

Donacija aplikacija Na jubilarnoj 10. Combis konferenciji predstavljena su, među ostalim, dva projekta koja su razvijena u Combisovom internom start-upu - NeoStartupu, a koje je tvrtka odlučila donirati. Riječ je o ER Scheduleru, sustavu čija je svrha automatizacija izrade rasporeda smjenskog rada u Zavodima za hitnu medicinu te Olive Manageru, rješenju koje uljarama omogućava upravljanje podacima te procesom prerade maslina i proizvodnje maslinova ulja. Combis je ER Scheduler rješenje donirao Zavodu za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, dok je Olive Manager rješenje donirao PZ-u Marina. “Combis je uspješna kompanija i to dulje od 25 godina. Tijekom godina bili smo više puta prvi u pokretanju određenih inicijativa, sudjelovali smo u svim fazama razvoja ICT-a na ovim prostorima,

a uvijek kao top kompanija. Smatramo da takve kompanije imaju određenu odgovornost prema društvu u kojem se nalaze”, naglasio je Mladen Maras, Combisov tehnički direktor Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja. “Formiranje rasporeda u našoj dinamičnoj profesiji iscrpljujući je i dugotrajan posao. Uz pomoć ER Schedulera izrada rasporeda naših smjena postaje puno brži, jednostavniji i pregledniji proces koji zadovoljava sva organizacijska, zakonska i osobna ograničenja. Uz to, kreira se mogućnost praćenja statistike dostupnosti zaposlenika, kao i njihovog izbivanja što povećava produktivnost Zavoda”, naglasio je Mario Matić iz Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije. Jakša Najev iz PZ-a Marina kazao je kako uz pomoć Olive Managera u uljari

se govori već 20 godina. “Ali nikada više i češće nego ovih dana. No, rekao bih, s punim pravom jer upravo u ovom vremenu digitalizacija na najveći mogući način utječe na naše živote i kompanije, omogućava nam povećanje učinkovitosti i proširenje izgleda za tržišni uspjeh”, naglasio je.

Kao tehnološki lider na hrvatskom tržištu i najveći privatni investitor u nas, nastavio je Kramar, Hrvatski Telekom intenzivno ulaže u

Saša Kramar

najmoderniju telekomunikacijsku i digitalnu tehnologiju. “Vjerujemo da tako utiremo put u digitalnu budućnost. Smatramo kako isključivo pravilnim ulaganjem možemo osigurati takvu budućnost”, naglasio je Kramar.

HT testira najnovije tehnologije

S ulaganjima koja se kreću oko 1,5 milijardi kuna godišnje u infrastrukturu, fiksnu i mobilnu mrežu i podatkovne centre ova vodeća telekom kompanija u Hrvatskoj daje tržištu i gospodarstvu primjetnu dodanu vrijednost.

“HT Grupa ostvaruje više od tri posto hrvatskog

sada imaju precizan uvid u sve podatke i aktivnosti koje se odvijaju, kako za pojedini stroj, tako i za pojedinog kooperanta.

“Možemo pratiti kako napreduje poslovanje kroz godine i koji kooperanti najčešće koriste usluge uljare, s kojeg područja dolazi najviše maslina na preradu kao i u koje vrijeme sezone prerade se dobiva najkvalitetnije maslinovo ulje”, rekao je.

BDP-a i generira više od 27.000 radnih mjesta.

A to znači da na svakog zaposlenog u HT Grupi dolazi nešto više od četvero zaposlenih u gospodarstvu”, naglasio je Kramar, dodavši kako prosječna plaća u kompaniji iznosi 8600 kuna, što je 54 posto više od državnog prosjeka ili pak 15 do 16 posto više od prosječnih primanja u ICT sektoru.

“HT ulaže tri puta više nego svi ostali telekom operatori na hrvatskom tržištu. Zato smatramo da smo najozbiljniji igrač u digitalizaciji u Hrvatskoj. Pružamo najveću brzinu i najširu dostupnost interneta u Hrvatskoj. Danas testiramo najmodernije tehnologije ne samo u Hrvatskoj nego i u sklopu Deutsche Telekom Grupe.

Tehnologije u koje smo investirali već su našle primjenu u hrvatskim gradovima. Riječ je, naime, o rješenjima kao što su upravljanje komunalnim otpadom, parkingom, nadzorom vozila, rješenjima za fiskalizaciju. A tu ne stajemo, nego nastavljamo dalje”, istaknuo je Kramar.

Nove tehnologije, kazao je, omogućavaju automatizaciju i optimizaciju različitih procesa zbog mnoštva informacija koje je danas moguće prikupiti i analizirati, bilo gdje i bilo kada. Osim toga, time se omogućava bolja interakcija između ljudi, senzora i stvari. Hrvatski Telekom, dometnuo je, na tom Internetu stvari, ali i drugim područjima nastoji izgraditi ekosustav. “Osim članica HT Grupe, nastojimo i uspijevamo u taj ekosustav privući što više partnera, kako onih globalnih, najvećih tako i malih domaćih, omogućivši sebi i njima daljnji rast”, istaknuo je.

Strategija Combisa je zadržavanje prvog mjesta kao sistem i cloud integrator

u Hrvatskoj, naravno, u sinergiji s HTom. Zatim, iskorak i rast, tj. jačanje u regiji te, kao treće, povećanje zadovoljstva naših korisnika.

Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO održan 28. MAGROS 2016

Dolaze bolje godine za trgovce

U hrvatskoj trgovini je zbog krize došlo do preslagivanja i konsolidiranja.

Najviše su njome bile pogođene neprehrambene trgovine, a kriza je trajno promijenila navike potrošača. Sada kupci pomnije biraju i cijena im je puno važnija od pojedinog brenda piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

R

ealan promet u trgovini na malo, prema statistikama, u kolovozu je bio 5,7 posto veći nego u godini prije, što je najveći rast na godišnjoj razini još od rujna 2007. godine. Taj postotak budi optimizam među trgovcima i posljedica je pozitivnih trendova nakon dugogodišnje krize koja je pogodila hrvatsko gospodarstvo. No ukupne brojke još su uvijek daleko od pretkrizne potrošnje, istaknuto je, među ostalim, na 28. konfrenciji MAGROS 2016, održanoj prošloga tjedna u organizaciji časopisa Suvremena trgovina.

Trgovina ostvaruje značajan udio u hrvatskom gospodarstvu. Prije krize udio je bio čak 14 posto BDP-a, a sada je nešto niži sa 10 posto, ali s tendencijom povećanja udjela. Ujedno trgovina zapošljava velik dio stanovništva i drugi je najveći poslodavac s oko 15 posto svih zaposlenih koji rade u ovoj branši. Uz to, za trgovinu je registrirano više od 23.700 poduzetnika.

U Europskoj uniji trgovina ima udio od 11 posto u BDP-u, zapošljava 16 posto zaposlenih, a svaki četvrti poduzetnik je registriran i za trgovinu. Ulazak stranih trgovačkih lanaca na domaće tržište znatno je utjecao na jačanje konkurentnosti i širenje ponude za domaće kupce.

Statistike pokazuju kako sada na svakog hrvatskog građanina dolazi četvorni metar prodajnog prostora, osim u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Promet u trgovini je do 2008. rastao velikim stopama, a 2009. je promet pao za 15,3 posto. Godine 2011. je bilo blagog rasta, nakon kojeg je uslijedio novi pad koji je trajao sve do 2014. godine od kada se bilježi blagi pa i sve jači rast trgovine.

Procvat trgovačkih marki

“U trgovini je zbog krize došlo do preslagivanja, mali su se udruživali, a veliki konsolidirali, ali najviše su njome bile pogođene neprehrambene trgovine, dok su se trajno promijenile navike potrošača”, ističe Ema Culi, direktorica Sektora tr-

govine Hrvatske gospodarske komore.

“Gotovo trećina budžeta se u Hrvatskoj troši na prehranu što je puno manje no

Proizvođači poput nas mogu se boriti jedino kvalitetom, ističe Ivo Markotić, direktor Badela što se u prosjeku troši u Europskoj uniji. Taj trend je još uvijek prisutan i teško je prognozirati koliko će trajati. Navike potrošača su se promijenile i to, prema statistikama, čak 90 posto. Danas su potrošači puno racionalniji i najviše paze na cijenu proizvoda, a tek nakon toga im je važna lokacija dućana. Potrošačka koša-

znakovi hrvatske kvalitete Kuglasti ventili Tvrtka OMV-Ventil proizvodi četiri osnovna tipa kuglastih ventila: wafer, lug, prirubnički i navojni tip, a prema zahtjevu kupca i posebne nestandardne izvedbe. Kućišta i priključci kuglastih ventila izrađuju se od ugljičnog čelika, nehrđajućeg čelika ili bronce. Raspon dimenzija je od DN15 do DN200. Maksimalni je radni tlak 160 bara, a maksimalna radna temperatura 200 Celzijevih stupnjeva.

Tvrtka OMV-ventil osnovana je 1993. godine u Zagrebu. Osnovni su proizvodi te tvrtke kuglasti ventili, odvajači kondenzata, kondenzomati i brzozatvarajući ventili za brodogradnju i stacionarne pogone. Kvalitetu proizvoda potvrđuju tipna odobrenja izdana od ABS-a, RINA-e te Hrvatskog registra brodova. Tvrtka OMV-ventil posjeduje i certifikat implementiranog sustava kvalitete ISO 9001:2000 koji je izdao DNV.

42 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

rica sada je punija trgovačkih marki i trgovina se planira, u nju se ne ide stihijski.

Jednako tako trgovcima je sve važnija lojalnost kupaca i na tome sve više rade”, ističe Ema Culi.

Prije petnaestak godina trgovina doživljava vrhunac popraćen velikim investicijama, rastom potrošnje, prometa i zaposlenosti i razvojem velikih trgovačkih centara, ističe potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. “Kriza je 2008. godine imala veliki utjecaj na trgovinu i smanjenje potrošnje. Trgovina je prva osjetila promjene u navikama kupnje: potrošači su postali racionalniji i cijena proizvoda im je postala puno važnija i jedan od glavnih kriterija pri odabiru i kupnji. Ta promjena je postala trajna”, naglašava Zaher.

Sam ulazak u Europsku uniju bitno je utjecao na stanje u ovom sektoru gospodarstva. “Hrvatska je i prije ulaska u EU imala ponudu proizvoda i standarde kao i druge zemlje članice, no jedinstveno

carinsko područje je imalo za posljedicu veći uvoz hrane, posebice mliječnih proizvoda što je dovelo do problema na tržištu”, ističe Zaher.

Elektronička trgovina u Hrvatskoj još uvijek kaska za onom u zemljama Unije i upravo u tome mnogi vide priliku za daljnji rast i promjenu navika kupaca kakva se na Zapadu već dogodila.

“Očekujem da će stope rasta industrije i BDP-a te povećanje dohotka koje je posljedica nešto nižih poreza i dobre turističke sezone i u sljedećim mjesecima osigurati dinamične stope rasta prometa u trgovini na malo”, zaključuje Zaher.

Nije bilo svima isto

Kriza nije jednako pogodila sve nas u Europskoj uniji i nismo mogli svi jednako reagirati na nju, ističe Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora i predsjednica Udruženja trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Stare zemlje članice se nisu obazirale na slobodu konkurencije niti nedozvoljene

potpore kako bi pomogle svojim nacionalnim gospodarstvima. Spašavale su se banke, financijski sektor, i to izravno iz proračuna. Nove zemlje članice sa slabijim ekonomijama krizu su doživjele jače, a Hrvatska je bila najpogođenija time sedam godina nismo izašli iz krize. To se odrazilo i na snagu svih onih na domaćem tržištu, a globalne kompanije su ulazile na naše tržište. U tom razdoblju mogli smo im konkurirati cijenom rada, tehnologijom i organizacijom, no cijena kapitala za nas bila je znatno viša”, kazala je Ljerka Puljić.

Ivo Markotić, generalni direktor Badela 1862, ističe kako se proizvođači poput njih protiv konkurencije mogu boriti jedino kvalitetom. “Naš je fokus i na premium proizvodima gdje postoji mogućnost da im konkuriramo. Jeftinim proizvodima i robnim markama ne možemo i ne želimo konkurirati”, kaže Markotić.

Andreas Wendy, generalni direktor Kauflanda Hrvatska, smatra kako u razvoju trgovine u Hrvatskoj ne treba podcjenjivati kupca i njegov odabir. “Hrvatska je specifična zemlja, i kako sam se ovdje oženio i dobio djecu, smatram se polu-Hrvatom koji sada već prilično dobro poznaje navike i karakter kupaca. U vrijeme ulaska stranih lanaca, za razliku od drugih zemalja u kojima naša tvrtka radi, nije bilo jakih domaćih igrača. Nama je trebalo čak osam godina da postanemo profitabilni. I moja djeca imaju ladicu za čokoladu kao i mnogi drugi i dok smo nekada imali 80 posto Kraševih čokolada, sada je taj broj drugačiji. Iluzija je da mi kao trgovci možemo utjecati na svakog kupca i njegov odabir”, zaključuje Wendy.

Capron – meki masni sir od kozjeg mlijeka Capron je meki masni sir od kozjeg mlijeka koji zrije pod crvenom mažom.

Nježna je tijesta, osebujna okusa i mirisa s crvenom mažom. Specifičnim načinom njege na površini se razvija crvenkastožuta ovojnica kulture Brevibacterium linens koja u interakciji s nizom tehnološki vođenih procesa pridonosi osebujnosti Caprona. Dobitnik je zlatne medalje na Svjetskom ocjenjivanju sireva (World Cheese Awards) u Londonu 2011. godine te brončane medalje iz 2005. godine.

Poslovni sustav Vindija, prehrambeni div u Hrvatskoj i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od 50 godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Tvrtka bogate tradicije s definiranom misijom, pomno isplaniranom strategijom i jasnom vizijom razvoja, danas objedinjuje osam respektabilnih tvrtki članica.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Kupujmo hrvatsko u Osijeku

Pokrenimo i Kupujmo slavonsko Više stotina prepoznatljivih hrvatskih brendova, ali i malih proizvođača svoje je proizvode ponudilo građanima Osijeka koji su u zaista velikom broju pohodili ovu već tradicionalnu gospodarsku manifestaciju piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Hrvatska gospodarska komora nastoji dalje promovirati i sve one tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-ove

te pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju različitosti gospodarstva.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

B

ilo bi sjajno kada bi se ovakve prodajne akcije kakva je Kupujmo hrvatsko održavale barem jednom mjesečno i to u drugoj polovini mjeseca kada “legnu” mirovine i plaće. Naime, većina želi kupiti nešto povoljno, ali da je pri tome i kvalitetno, a ovakva akcija upravo to omogućava.

Osim toga, dobar je osjećaj kupovati nešto što ti je potrebno, a da pri tome znaš kako će tvoja kupnja sačuvati radna mjesta nekome u tvom bližem ili daljem susjedstvu. A ako ne može baš svaki mjesec biti organizirana ovakva nacionalna akcija u Osijeku, zašto se u međuvremenu ne bi organizirala i slična akcija, recimo Kupujmo slavonsko. Pa neka ona “šeta” jedne subote u Osijeku, druge u Vukovaru, treće u Požegi ili nekom drugom slavonskom gradu. Vjerujem kako bi to bilo zanimljivo kako nama potrošačima, tako i brojnim velikim proizvođačima, a osobito mnoštvu manjih obrta ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Jer, jedni žele kupiti nešto povoljnije, ali zajamčeno kvalitetno, a drugi pak žele dobiti što širi pristup domaćem tržištu i plasirati svoje proizvode – objasnila nam je svoja zanimljiva razmišljanja jedna osječka umirovljenica koja je proteklog petka posjetila manifestaciju Kupujmo hrvatsko, održanu na središnjem osječkom trgu.

Više stotina prepoznatljivih hrvatskih brendova, ali i malih proizvođača svoje je proizvode ponudilo građanima Osijeka koji su u zaista

44 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

velikom broju pohodili ovu već tradicionalnu gospodarsku manifestaciju. Naime, Hrvatska gospodarska komora i ove je sezone nastavila svoju najveću i općepoznatu nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko. Akcijom se gotovo dva desetljeća promoviraju svi kvalitetni hrvatski proizvodi – a posebno nositelji prestižnih znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko.

Sveobuhvatna nacionalna akcija

“Projekt Kupujmo hrvatsko pokrenut je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi, te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a do danas je ovaj projekt dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem. Njezin najširi cilj je nacionalna homogenizacija strateških gospodarskih interesa zemlje i podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima, ali i poticanje proizvodnje te očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Hrvatska gospodarska komora nastoji dalje promovirati i sve one tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-ove te pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju različitosti gospodarstva”, izjavio je Josip Zaher, potpredsjednik HGK. Potporu ovoj akciji svojim izravnim sudjelovanjem dali su i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, osječki gradonačelnik Ivan Vrkić, te predsjednik HGK-ŽK Osijek Zoran Kovačević.

predstavljamo Restoran Angelus, Varaždin

Angeluš zvoni, prihaja noć...

Potrebe i želje svojih gostiju nastojimo zadovoljiti izborom kvalitetnih i svježih namirnica. Na jelovniku se tako nalazi raskošna ponuda juha, tjestenina, rižota, mesnih specijaliteta, salata i slastica kao i mnoga vegetarijanska jela, rekao je Mario Kušević, vlasnik restorana Angelus

G

rad anđela, kako se još naziva nekadašnji glavni grad Hrvatske - Varaždin, osim bogatih kulturno-povijesnih znamenitosti, obilježava i specifična autohtona gastronomska ponuda. Upravo takvu moderniziranu, kreativnu autohtono-mediteransku kuhinju, sljubljenu s kvalitetnim izborom domaćih vina, ali i ostalih vrsta pića, nudi varaždinski restoran Angelus. Taj se restoran nalazi u samom središtu Varaždina i već pri prvom

Namirnice se nabavljaju iz lokalnih OPG-ova pogledu na njegovo unutarnje uređenje posjetitelji mogu zaključiti kako su izgledali restorani u starom Varaždinu. I sama ponuda restorana dovoljno govori o tome kako ništa nije prepušteno slučaju, jer se 60 posto jela odnosi na a la carte ponudu, a preostali dio na ponudu raznih vrsta pizza. Ako upitate gdje se jedu najbolje pizze u Varaždinu, zasigurno će svaki Varaždinac odgovoriti da je to u Angelusu. Naime, pizze se izrađuju od rahlog tijesta, uključujući i one od integralnog brašna. Pri izradi pizza upotrebljava se talijansko zero-zero brašno, a od sira mozzarela. No, za kvalitetu svih tih jela, jedan od najzaslužnijih zasigurno je Eugen Geno Đurđek, chef kuhinje restorana Angelus.

Lungić na husarski i heljdini njoki

“Potrebe i želje svojih gostiju nastojimo zadovoljiti izborom kvalitetnih i svježih namirnica. Na jelovniku se tako nalazi raskošna ponuda juha, tjestenina, rižota, mesnih specijaliteta, salata i slastica kao i mnoga vegetarijanska jela”, rekao je Mario Kušević, vlasnik restorana Angelus. Dodao je kako treba istaknuti da je to jedan od rijetkih restorana

u Varaždinu koji u ponudi nema gablece. Restoran Angelus otvoren je 2007. godine kada je bilo 12-13 restorana u samom središtu Varaždina. No, tijekom proteklih godina i u doba gospodarske krize u strogom središtu grada otvorena su samo tri ili četiri restorana, među koje se ubraja i Angelus. Osim tog restorana, Kušević i njegov brat u Varaždinu posjeduju još tri ugostiteljska objekta, koji svojom ponudom ne zaostaju za Angelusom.

“Prema dogovoru pripremamo posebnu ponudu jela prilagođenu i najzahtjevnijim gostima, pa se tako tim gostima nude posebna jela na tzv. anđeoskim jelovnicima. Oni mogu isprobati, primjerice lungić na husarski, heljdine njoke s junetinom i brusnicama, domaće trgance pripremljene na težački način s vrganjima ili pak file belske pastrve uzgojene u ribogojilištu Belski dol nedaleko od Varaždina”, istaknuo je Kušević. Namirnice od kojih su pripravljena jela nabavljaju se iz lokalnih OPG-ova.

Govoreći o posjećenosti restorana, Kušević je naglasio kako je ove godine zabilježeno 23 posto više gostiju nego prošle godine.

(S.P.)

Gosti mogu isprobati, primjerice lungić na husarski, heljdine njoke s junetinom i brusnicama, domaće trgance pripremljene na težački način s vrganjima ili pak file belske pastrve uzgojene u ribogojilištu Belski dol nedaleko od Varaždina.

Mario Kušević, vlasnik restorana Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Dug sve manji, život sve teži Ako su statistike i tvrdnje Vijeća ministara BiH točne, Bosna i Hercegovina je najmanje zadužena zemlja u regiji, ali i u Europi. Točno je i to da BiH teže od susjeda, da ne putujemo dalje, ispunjava svoje kreditne obveze piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

O

11,9mlrdKM dug BiH potkraj lipnja ove godine

DUG

8,36

mlrd KM vanjski dug BiH u prvom polugodištu 2016.

440KM

zajamčena mirovina u BiH

pćinski izbori su prošli pa se informacija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da je dug zemlje sve manji - a manji je zapravo za 19,55 milijuna konvertibilnih maraka u odnosu na šest mjeseci prošle godine te da je potkraj lipnja iznosio 11,9 milijardi KM - ne bi mogla svrstati u klasični predizborni propagandni folklor vladajućih stranaka, iako se u Bosni i Hercegovini više i ne zna koje su to vladajuće, a koje oporbene stranke.

Naime, stranke iz srpskog entiteta su na razini države (čitajte Vijeća ministara BiH), vladajuće, a u Republici Srpskoj su oporbene i pri tom su na nedavnim lokalnim izborima doživjele pravi debakl. Za razliku od srpskog entiteta, u Federaciji BiH stranke čiji dužnosnici sjede u državnim strukturama vlasti uspjele su sačuvati svoje pozicije. No to za ovu priču i nije toliko bitno. Izbori su prošli, iako dok ovo pišemo, službeni rezultati još nisu priopćeni, ali su uglavnom poznati, s izuzetkom nekoliko općina, kao što su Srebrenica i Stolac. Bitno je da je ukupan dug države smanjen na 19,55 milijardi KM i da sada ukupan dug čini 40 posto bruto domaćeg proizvoda.

Smanjen je i vanjski dug zemlje za nešto više od 51 milijun KM i u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosio je 8,36 milijardi KM. Valja napomenuti da je više od četiri milijarde KM tog duga usmjereno na realizaciju infrastrukturnih investicija. Unutarnja zaduženost BiH iznosila je u prvih šest mjeseci ove godine 3,56 milijardi KM i uvećana je za skromnih 0,89 posto.

Ima prostora za novo zaduživanje

Ovi su podaci za bosanskohercegovačke vlasti ohrabrujući jer, kako tvrde u državnoj vladi, postoji dovoljno prostora za nova zaduživanja. Navodno, samo za gospodarstvo.

Ako su statistike i tvrdnje Vijeća ministara BiH točne, Bosna i Hercegovina je najmanje zadužena zemlja u regiji, ali i u Europi. Točno

46 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

je, međutim i to da BiH teže od susjeda, da ne putujemo dalje, ispunjava svoje kreditne obveze. Nažalost, točno je i to da državljani BiH, njih velika većina, spadaju u niskoplatne kategorije.

Nezaposlenost je najveća u regiji, pa i u Europi, ali veliki broj ljudi radi na crno Nezaposlenost je najveća u regiji, pa i u Europi. Nezaposlenost jest velika, ali zato veliki broj ljudi radi na crno. Prema podacima državnih zavoda za zapošljavanje gotovo 40 posto radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, a po podacima Svjetske banke, koja među zaposlene svrstava i one koji rade na crno, ta brojka je 25,4 posto. Uza sve to, u mnogim državnim poduzećima nemali broj radnika nije ni na nebu, ni na zemlji, jer ne primaju plaće, nisu ni zdravstveno, a niti mirovinski osigurani pa su štrajkovi redovitiji od plaća. O umirovljenicima da i ne govorimo, jer većina njih prima zajamčenu mirovinu od 220 eura, oko 440 KM.

Više od 70.000 blokiranih računa

Da Vijeće ministara BiH nema prevelikih razloga za optimizam, iako radi efikasnije od ranijih ministarskih garnitura, pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Prema tim podacima, u BiH je na dan 3. listopada bilo blokirano 70.153 računa, dok je 44.570 tvrtki imalo bar jedan blokiran račun. Prema prethodnim podacima Centralne banke BiH od 1. kolovoza, u zemlji je bio registriran 71.521 račun poslov-

Agencija za statistiku BiH

Više i turista i noćenja Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u sedam ovogodišnjih mjeseci Bosnu i Hercegovinu je posjetilo 643.612 turista, što predstavlja rast od 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istodobno, ostvareno je, do sada rekordnih, 1,3 milijuna noćenja ili 10,4 posto više. Broj noćenja domaćih gostiju u razdoblju od siječnja do kraja srpnja imao je skroman rast od 0,9 posto u odnosu na isto vrijeme 2015. godine, dok je rast noćenja inozemnih gostiju povećan za 15,4 posto. Najveći broj noćenja, 109.100 ostvarili su turisti iz Hrvatske, zatim dolaze gosti iz Turske koji

su ostvarili 92.100 noćenja, na trećem mjestu su turisti iz Srbije sa 83.700 i Slovenije sa 51.400 noćenja. Zanimljivo je da su najveći rast noćenja od 156,6 posto s realiziranih 18.600 noćenja imali gosti iz Saudijske Arabije.

(Z.L.)

Ugovor od 4,3 milijuna eura

Daljinsko vođenje struje nih subjekata, a 44.643 poduzeća imala su blokiran barem jedan račun. Istina, u mjesec dana smanjen je broj blokiranih računa za 632, ali to se ne može svrstati u neki veliki uspjeh jer lista blokiranih računa poslovnih

u brojnim državnim tvrtkama, u kojima radi nemali broj ljudi, štrajkovi su redovitiji od plaća subjekata ima 2854 stranice, a na njima su “negativaci” iz svih sfera društvenog života, od velikih privrednih poduzeća, posebice rudnika, do trgovina, frizerskih salona, benzinskih crpki, ljekarni što je razlog loše opskrbe tržišta lijekovima. Na popisu blokiranih nalaze se i veliki bolnički centri, stomatološke ordinacije, kafići, restorani, razne agencije, mjesne zajednice, a time i općine...

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (HZHB) i njemačko-hrvatski konzorcij PSI AG i Končar-Inženjering za energetiku i transport sklopili su ugovor vrijedan 4,3 milijuna eura o nabavi i imlementaciji SCADA/ DMS/OMS-a, sustava za daljinsko vođenje energetskih kapaciteta u distribuciji električne energije.

Njemačko-hrvatski konzorcij dao je napovoljniju

ponudu za taj posao na međunarodnom natječaju.

Ovim složenim projektom, koji uključuje isporuku i provedbu računalnog sustava daljinskog vođenja struje, omogućit će se u svakom trenutku daljinski nadzor i upravljanje srednjenaponskom mrežom i i postrojenjima distributivnog elektroenergetskog sustava Elektroprivrede HZHB-a. Nadogradnjom postojeće optičke mreže i izgradnjom digitalne radiomreže omogućit će se povezivanje transportnih kapaciteta sa središnjim računalnim sustavom u dispečerskom centru EPHZHB-a što će omogućiti automatizirani sustav vođenja distribucijskih energetskih postrojenja.

(Z.L.)

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Razvojne stranputice

Tuđe nepodopštine plaćene iz proračuna

Zbog problematičnih projekata u tvrtkama Seaway RC, RCE Velenje, M-Kops (Epic), SIMIT te projekta gradnje golf-igrališta Smlednik, Slovenija je iz proračuna odmah vratila novac Uniji kako ne bi bilo ugroženo financiranje drugih projekata. Od tvrtki koje su nenamjenski trošile EU sredstva odštetu će morati tražiti sudskim putem piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S 36 mil € vratila Slovenija u EU blagajnu

lovenija ima problem – u briselsku blagajnu njezin državni proračun mora vraćati ne tako male iznose, umjesto poduzeća koja su dobivena europska sredstva koristila za nešto sasvim drugo od onoga što su ugovorila nakon prolaska kvalifikacija za financiranje. Pet poduzeća za koja se nedvojbeno pokazalo da su europska sredstva koristila na nedopušten način, a bilo je i notorne pljačke, dosad je stajalo državni proračun 36 milijuna eura. Toliko novca vraćeno je u EU blagajnu zbog problematičnih projekata u tvrtkama Seaway RC, RCE Velenje, M-Kops (Epic), SIMIT te u slučaju gradnje golfigrališta Smlednik.

48 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Kvaka je u tome što taj novac umjesto prokazanih tvrtki vraća državni proračun, škrt i prenapregnut za sve, pa i za Slovensku vojsku za koju se saznalo da je ljetos morala dekonzervirati kragujevačke automate iz zalihe jer nije imala novca za obnovu zaliha streljiva za belgijske puške kojima je inače opremljena. Dodatna je poteškoća to što proračun promptno vraća novac zato da ne bi bilo ugroženo financiranje većine projekata u kojima obično nema ništa sporno, a ako i ima kakvih prigovora, to su sitnice lako rješive usputnim korekcijama. Proračun, dakle, plaća tuđi dug odmah, a onda ga sudskim putem pokušava utjerati od dužnika koji su napravili štetu i kompromitirali cijeli sustav financiranja.

vijesti jeftnija struja Učinci EU novca

U lovu na subvencije stradala proizvodnost Nešto temeljitije prekapanje po razvojnoj politici koja se oslanja na sredstva iz europskih fondova razotkrilo je još jednu neugodnu činjenicu.

Slovenija je sve dosad bila iznimno uspješna u povlačenju sredstava iz EU fondova, ali je i među manje uspješnima kada se mjeri djelotvornost takvih ulaganja. Slovenski prinos na investicije iz EU izvora znatno je niži od prinosa što ga uspijevaju polučiti druge članice EU-a, potvrdio je Goran Novković, izvršni direktor Gospodarske zbornice Slovenije. Veliki odjek u javnosti ovog ljeta izazvao je istup dr. Emila Erjavca. Agrarni ekonomist i profesor na Biotehnološkom fakultetu tvrdi da slovenski agrar, usprkos tome što je tranziciju prošao s najmanje negativnih posljedica, nije do danas uspio stvoriti proizvodne lance koji bi bili konkurentni na tržištu. Stoga je danas ključni problem slovenske poljoprivrede to što je za većinu poljoprivrednika glavni proizvod – subvencija. Poljoprivrednici proizvode da bi izvukli novac, a ne da bi proizveli hranu ili neke nerobne proizvode. Slovenski seljaci išli su na povećanje proizvodnih površina. Na žalost, oni proizvodnju time ne povećavaju nego je ek-

Tri tužbe u tijeku

Država trenutno ima aktivne tri tužbe. Više godina traje spor s poduzećem M-Kops (Epic d.o.o.) koje je u međuvremenu otišlo u stečaj.

Dokazana pljačka europskog novca završila je tako da je država vratila u briselsku blagajnu 1,5 milijuna eura, a Edvarda Progara kao zakonitog zastupnika Epica dovela na optuženičku klupu Okružnog suda u Kopru s optužbom da je izvršio kazneno djelo pljačke na štetu

Sporovi traju godinama, a neke od tvrtki koje su državi stvorile dug već su u stečaju EU-a, povrh toga i kazneno djelo pranja novca. Državni pravobranitelj uložio je zahtjev za povrat štete (dva milijuna eura s pripadajućim kamatama). Kompliciran je i slučaj s projektom SIMIT (suvremeni materijali i inovativne

stenziviraju. “Svaka subvencija ima neki učinak, ali rezultat ovih subvencija u slovenskoj poljoprivredi nije dobar”, rezonira dr. Erjavec. Budućnost poljoprivrede u Sloveniji i EU dr. Erjavec vidi u uspostavi dualne strukture. “Treba stvoriti poljoprivredno-prehrambene lance, sa svim standardima, da bi bili konkurentni na širem tržištu.

Istodobno valja brižno razvijati i lokalno tržište koje omogućava višu kvalitetu i nešto bolje cijene, a to je važno za očuvanje manjih poljoprivrednih gospodarstava. Iluzija je da bismo mogli imati samo jedno ili drugo”, kaže Erjavec.

tehnologije). Država je vratila 13 milijuna eura, a zasad je uspjela unovčiti tek 5,2 milijuna eura bankarskog jamstva. Proračun je loše prošao i s projektom Seaway RC – iskeširao je 13,8 milijuna eura, a uspio vratiti samo 7,2 milijuna eura, dok je sa zahtjevom od 4,2 milijuna eura stao u red za namiru iz stečajne mase.

Isto se dogodilo i s RCE Velenje – naplaćena je garancija banke, a s razlikom se ide u stečajnu masu.

Staro za novo

Osim bruke koju su neodgovorni ulagači donijeli Sloveniji (eklatantan je slučaj investitora koji je stare strojeve prešmirglao i obojio, a zatim ih revizorima pokušao podvaliti kao nove), napravljena je i pozamašna šteta koju država vraća kroz dugotrajne sudske postupke. Ministarstvo za gospodarski razvoj i tehnologiju smatra da se problem može ublažiti – zamjenom uloga. Pripremilo je izmjenu odgovarajućeg zakona kojom se želi obvezati dužnika da vrati novac odmah nakon što se raskine ugovor o financiranju. Neka se korisnik sredstava bori u sudskom postupku za povratak, a ne da to radi država. Zna se tko je zakuhao kašu, izazvao blamažu i napravio štetu.

Istodobno s remontom koji se planira završiti do kraja listopada, u NE Krško zaokupljeni su i kalkulacijama o neizbježnom sniženju prodajne cijene struje. Zbog ekonomske krize i utjecaja obnovljivih izvora cijene struje padaju već šest godina. Oba vlasnika NEK-a, GEN energija i HEP, plaćaju ove godine za megavat struje nešto manje od 30 eura. Vodstvo NEK-a uvjereno je da u idućoj godini ne može očekivati više od 26, eventualno 27 eura za megavat sat. NEK i nekoliko hidroelektrana ostaju i dalje generator profitnog djelovanja, izjavio je Stane Rožman, predsjednik Uprave.

Muke Ustavnog suda Vijest da se Koruška

nagodila s prioritetnim vjerovnicima i vlasnicima podređenih financijskih papira koji su s propašću Hypo Group Alpe-Adria ostali bez imovine, uskomešala je i Sloveniju čijih je 30.000 ulagača također ostalo bez imovine u slovenskim bankama.

Koruška je vjerovnicima ponudila povrat ili 75 posto iznosa u gotovini ili pak 90 posto u vrijednosnim papirima.

Sada je na muci Ustavni sud Slovenije koji odugovlači s presudom u sličnom sporu u kojem slovenski ulagači traže svojih oko 600 milijuna izbrisanih eura.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija u očekivanju povišica i Misije MMF-a

Nada u blagajni, novac na grani Ekonomisti očekuju, a građani se očajnički nadaju da će MMF dozvoliti povećanje plaća i mirovina u Srbiji jer je ostvarena financijska konsolidacija, a pad domaće potražnje prijeti usporavanjem privrednoga rasta koji bi, prema procjenama, mogao iznositi oko tri posto do kraja godine piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

T Što god da se da umirovljenicima, oni moraju trpjeti, a s plaćama je drugačije jer postoje osjetljivi sektori kao što su zdravstvo i prosvjeta gdje visina plaća može izazvati određene probleme.

Stojan Stamenković, ekonomist

ema koja najviše zanima većinu građana Srbije jest hoće li, koliko i kada porasti mirovine i plaće u javnom sektoru koje su prije gotovo dvije godine smanjene u prosjeku za 10 posto. Pri tome su se mjere stabilizacije i štednje zbog kojih je vlada zavukla ruku u već šuplje džepove građana uglavnom prevalile preko leđa oko 1,7 milijuna srpskih umirovljenika. Jer u pojedinim javnim poduzećima su već našli način da to smanjenje premoste i podignu plaće ispod žita, ali ne svima, pa su tako Pošte Srbije najavile 13. plaću za ovu godinu. Zbog sjajnih rezultata, kažu.

Trgovina na malo na ledu

Kad je riječ o štednji, taj politički veoma sklizak potez opravdan je zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda, iza kojeg se donositelji odluka zapravo skrivaju, te koji je pozvan u Srbiju samo da bi se dobio time out i manevarski prostor za nepopularne mjere štednje. Stoga bi bilo logično da je i suprotne poteze trebao prvo amenovati MMF. I evo dobrih vijesti. Znalci i analitičari kažu da će MMF do kraja listopada dati zeleno svjetlo za povišice jer je država financijski konsolidirana, dok je rast kao glavni parametar veći od očekivanog.

Prva takva najava čula se na konferenciji za novinare održanoj prošlog tjedna u Privrednoj komori Srbije u povodu izlaska novog broja časopisa Mjesečne analize i trendovi (MAT) koji izdaje Ekonomski institut u suradnji s Komorom. Srpski ekonomisti procijenili su da bi rast bruto domaćeg proizvoda mogao potkraj godine dosegnuti tri posto, a industrijske proizvodnje između pet i šest posto.

Glavno pitanje za ekonomiste analitičare, autore MAT-a, jest koliko će se oporaviti domaća potrošnja jer je promet u trgovini na malo koji je rastao do travnja ove godine počeo stagnirati, a stagnacija se nastavlja, pokazuju podaci za prvih osam mjeseci ove godine.

Na pad domaće potražnje najviše je utjecao realni pad mase plaća koji traje zadnje dvije godine. Plaće u javnom sektoru veće od 25.000 dinara (oko 200 eura) su u skladu s aranžmanom s MMF-om prema kojem su plaće od studenoga 2014. manje za 10 posto, a mirovine od 22 do 25 posto. Prva povišica je bila ovogodišnjeg siječnja kada su plaće povećane do četiri posto, dok su umirovljenici dobili linearno povećanje od 1,25 posto.

Unatoč tome što plaće u privatnom sektoru rastu, primanja u javnom sektoru imaju presudan utjecaj na cjelokupnu sliku stanja. Eko-

Miladin Kovačević, direktor Zavoda za statistiku

Pad nezaposlenosti je moguć ako rastu BDP i investicije Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević kazao je da je moguće u Srbiji povećati zaposlenost pod uvjetom da ekonomija nastavi rasti, ali najviše u neformalnom sektoru. “Pad nezaposlenosti je moguć ako rastu BDP i investicije. Tek kad je rast BDP-a veći od četiri posto on povlači i rast zaposlenosti. Najviše radnih mjesta moguće je očekivati u neformalnom sek-

toru”, kazao je Kovačević, pojasnivši kako neformalni sektor nije isto što i siva ekonomija te da znači prihvaćanje poslova koji ne odgovaraju školskoj spremi, a tu spadaju i sezonski poslovi. Stopa nezaposlenosti u Srbiji sada je između 16 i 17 posto, a očekuje se da će u iduće tri godine, ako se ekonomski rast nastavi, ta stopa pasti na 12 posto, što je prosjek EU-a.

50 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

nomist Stojan Stamenković izjavio je kako je sasvim očito da će se MMF suglasiti da se u Srbiji povećaju plaće u javnom sektoru kao i mirovine koje će najvjerojatnije opet biti u drugom ešalonu što se tiče postotka povećanja, a dio povišice uključit će i jednokratnu isplatu.

“Točan postotak povećanja teško je utvrditi dok se ne napravi projekcija proračuna za iduću godinu, a to će ovisiti o rastu BDP-a”, kazao je Stamenković na predstavljanju novog broja MAT-a.

Teško breme mirovina

“Ako bi rast BDP-a iduće godine bio, kako se prognozira, tri posto, ne treba očekivati povećanje plaća i mirovina više od tri, četiri posto”, rekao je Stamenković dodavši kako će MMF vjerojatno dozvoliti veći postotak povećanja plaća nego mirovina. “Što god da se da umirovljenicima, oni moraju trpjeti, a s plaćama je drugačije jer postoje osjetljivi sektori kao što su zdravstvo i prosvjeta gdje visina plaća može izazvati određene probleme”, ocijenio je Stamenković.

Njegov kolega Miladin Kovačević, koji je glavni i odgovorni za državnu statistiku, na pitanje novinara kako će umirovljenici osjetiti najavljeno povećanje odgovorio je “da bi trebali biti zadovoljni što nije smanjenje”. Nakon primjedbe da je ciničan, Kovačević je rekao da je zadatak analitičara da govore istinu i da su mirovine teško breme za državu. Podsjetio je da je najveća greška napravljena pred izbore 2009. godine kada su mirovine linearno povećane za 10 posto pod pritiskom Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS).

U svakom slučaju za sada se zna da Misija MMF-a u Beograd dolazi u drugoj polovini studenoga povodom nove revizije sadašnjeg aranžmana sa Srbijom i s predstavnicima Vlade će razgovarati o tome za koliko postotaka se mogu povećati plaće u javnom sektoru i mirovine, jer je budžetski deficit ove godine manji od planiranog, a u 2017. se očekuju dodatne uštede u državnoj blagajni.

Željezara vuče, Fiat posustaje

Kad je riječ o aktualnim trendovima srpske ekonomije, uočljiv je rast industrijske proizvodnje koji počiva na prerađivačkoj industriji, a područja s visokim rastom su prehrambena, kemijska i farmaceutska industrija.

“Ohrabrujuća je i dinamika rasta proizvodnje osnovnih metala, a nositelj je proizvodnja čelika i ferolegura, točnije Željezara Smederevo.

Ako ne dođe do rampi u Europi zbog dampinških cijena, Željezara Smederevo, koju su preuzeli Kinezi, postat će faktor rasta srpske privrede. Tim više ako budu proizvodili dva milijuna tona čelika iduće godine, kao što su i

najavili”, smatra Stamenković. Drugi stup srpske privrede je Fiat Srbija koji je na suprotnoj poziciji od one na kojoj se nalazi Željezara koja je na ponovnom početku. Iako je, od kada je započela proizvodnja Fiata 500 u Kragujevcu, izvoz automobila postao najveća izvozna

MMF će vjerojatno dozvoliti veći postotak povećanja plaća nego mirovina, smatra Stojan Stamenković stavka Srbije, sada se situacija mijenja. Izvoz automobila u prvih osam mjeseci ove godine pao je na drugo mjesto, iza električne opreme i kućanskih uređaja. Vanjskotrgovinska razmjena Srbije u kolovozu 2016. u odnosu na lanjski kolovoz rasla je po dvoznamenkastim stopama, izvoz za 12, a uvoz za 10 posto, dok je prosječan rast izvoza u zadnjih osam mjeseci 9,2, a uvoza 5,6 posto. Ohrabrujuće je to što raste uvoz repromaterijala jer investicije vuku uvoz, smatraju analitičari.

Stručnjaci okupljeni oko MAT-a ističu konsolidaciju financijskog sektora u kojem se uvelike smanjio deficit tekuće platne bilance i smanjenja deficita u razmjeni roba i usluga, 17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija: poslovanje prvih 50 podu

200 poduzetnika ostvarilo 8,5 milijardi kuna neto dobiti Najveći prosječan prihod na razini 2015. godine ostvarili su poduzetnici u privatnom vlasništvu, dok su poduzetnici u državnom vlasništvu ostvarili najveću neto dobit

F

inancijska agencija napravila je analizu prvih 50 poduzetnika u Republici Hrvatskoj po ostvarenom ukupnom prihodu u 2015. godini, u privatnom, državnom, zadružnom i mješovitom vlasništvu. Kad je riječ o prvih 50 poduzetnika po ukupnim prihodima u 2015. godini koji su u državnom vlasništvu, oni su ostvarili ukupne prihode od 48,6 milijardi kuna, zapošljavali su 69.142 djelatnika, ostvarili dobit razdoblja od 4,2 milijarde kuna, gubitak razdoblja od 269,9 milijuna kuna te neto dobit od 3,9 milijardi kuna. Zaposlenicima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 6352 kune.

Od ukupno 50 tvrtki u državnom vlasništvu, najviše ih je u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (26 posto), slijedi područje prijevoza i skladištenja (24 posto), građevinarstvo (10 posto), prerađivačka industrija (10 posto) te opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (osam posto).

Prvih 50 poduzetnika po ukupnim prihodima u 2015. godini koji su u privatnom vlasništvu ostvarili su ukupne prihode od 111,8 milijardi kuna, zapošljavali su 59.394 djelatnika, ostvarili dobit razdoblja od 4,4 milijarde kuna, gubitak razdoblja od jedne milijarde kuna te neto dobit u iznosu od 3,4 milijarde kuna. Prosječna obračunata mjesečna neto plaća iznosila je 4685 kuna.

Od ukupno 50 tvrtki u privatnom vlasništvu, najviše ih je u djelatnosti trgovine (52 posto) i u prerađivačkoj industriji (24 posto).

Analiza prema podrijetlu kapitala pokazala je da je kod 22 poduzetnika riječ o 100-postotnom domaćem kapitalu, kod

Najbolji po ostvarenim prihodima Na prvom mjestu po visini ostvarenog ukupnog prihoda u 2015. godini među poduzetnicima u državnom vlasništvu je Hrvatska elektroprivreda s ostvarenih 9,5 milijardi kuna prihoda, u privatnom sektoru vlasništva je to Konzum sa 14,9 milijardi kuna prihoda, u mješovitom vlasništvu Ina s ostvarenih 19,8 milijardi kuna, a u zadružnom vlasništvu PZ Prvča PZ s ostvarenih 164,4 milijuna kuna prihoda.

21 poduzetnika o 100-postotnom stranom kapitalu, dok je kod sedam poduzetnika kapital dijelom domaći, a dijelom strani, u različitim omjerima. Zanimljivo je napomenuti da je i najveća prosječna

52 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

mjesečna neto plaća i najmanja prosječna mjesečna plaća obračunata kod poduzetnika čiji je kapital u 100-postotnom domaćem vlasništvu. Prvih 50 poduzetnika po ukupnim prihodima u 2015. godini koji su u zadružnom vlasništvu ostvarili su ukupne prihode od 1,1 milijarde kuna, zapošljavali su 920 djelatnika, ostvarili dobit razdoblja od 18,5 milijuna kuna, gubitak razdoblja od 4,5 milijuna kuna te neto dobit u iznosu od 14 milijuna kuna. Prosječna obračunata mjesečna neto plaća iznosila je 3977 kuna.

Najviše zaposlenih kod poduzetnika u državnom vlasništvu

Od ukupno 50 tvrtki u zadružnom vlasništvu, očekivano, najviše ih je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i rudarstva (70 posto), slijedi trgovina (14 posto) te prerađivačka industrija (osam posto).

Prvih 50 poduzetnika po ukupnim pri-

u zetnika po vlasništvu Osnovni podaci o TOP 50 poduzetnika u četiri sektora vlasništva po ukupnom prihodu u 2015. (iznosi u tisućama kuna) TOP 50 poduzetnika po ukupnom prihodu

Broj zaposlenih

Prosječna mjesečna neto plaća

Ukupan prihod

Porez na dobit

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

Neto dobit/ gubitak

Državno vlasništvo

69.142

6.352

48.626.437

646.695

4.190.332

269.863

3.920.470

Privatno vlasništvo

59.394

4.685

111.786.331

894.528

4.408.326

1.048.947

3.359.379

920

3.977

1.052.425

3.792

18.475

4.505

13.970

Zadružno vlasništvo Mješovito vlasništvo Ukupno Ukupno RH Udio TOP 50 u RH

44.131

6.323

59.414.033

-5.870

3.192.964

1.963.125

1.229.839

173.587

-

220.879.226

1.539.144

11.791.640

3.012.346

8.523.658

838.584

5.019

639.647.947

5.553.952

35.925.884

18.786.380

17.139.504

20,7 %

-

34,5 %

21,7 %

32,8 %

16,0 %

49,7 %

Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja

Privatno vlasništvo - TOP 50 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. g. – prema porijeklu kapitala (iznosi u tisućama kuna) TOP 50 poduzetnika u privatnom vlasništvu

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Prosječna mjesečna neto plaća

Ukupan prihod

Neto dobit/gubitak

100 % domaći kapital

22

30.841

4.432

3.169.067

2.928.538

100 % strani kapital

21

18.606

6.850

42.175.340

309.021

7

9.947

7.745

13.383.689

121.821

50

59.394

4.685

111.786.331

3.359.379

Domaći i strani kapital Ukupno Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja

Mješovito vlasništvo - TOP 50 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. g. – prema porijeklu kapitala (iznosi u tisućama kuna) TOP 50 poduzetnika u mješovitom vlasništvu

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

30 1

Domaći i strani kapital

19

Ukupno

50

100 % domaći kapital 100 % strani kapital

Prosječna mjesečna neto plaća

Ukupan prihod

Neto dobit/gubitak

18.257

6.707

19.469.774

832.691

858

7.839

469.323

51.777

25.016

7.658

39.474.936

345.372

44.131

6.323

59.414.033

1.229.839

Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja

hodima u 2015. godini koji su u mješovitom vlasništvu ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 59,4 milijarde kuna, zapošljavali su 44.131 djelatnika, ostvarili 3,2 milijarde kuna dobiti razdoblja, dvije milijarde kuna gubitka razdoblja te je konačni financijski rezultat bio pozitivan u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Prosječna obračunata mjesečna neto plaća iznosila je 6323 kune.

Od 50 najboljih tvrtki u mješovitom vlasništvu najviše ih je u prerađivačkoj industriji (46 posto), slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (10 posto) pa stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (osam posto).

Analiza prema podrijetlu kapitala pokazala je da je kod 30 poduzetnika u mješovitom vlasništvu riječ o 100-postotnom domaćem kapitalu, kod jednog o 100-postotnom stranom kapitalu, a kod

19 poduzetnika kapital je dijelom domaći, a dijelom strani, u različitim omjerima.

Sveukupno, 200 poduzetnika ostvarilo je 220,9 milijardi kuna prihoda ili 34,5 posto prihoda svih poduzetnika Najveći i najmanji prosjek mjesečne neto plaće je kod poduzetnika čiji je kapital 100 posto domaći.

Sveukupno, 200 poduzetnika u četiri oblika vlasništva ostvarilo je 220,9 milijardi kuna prihoda ili 34,5 posto prihoda svih poduzetnika u 2015. godini (639,6 milijardi kuna). Ti su poduzetnici ostvarili i 8,5 milijardi kuna neto dobiti, što je udio od oko 50 posto u neto dobiti svih poduzetnika Republike Hrvatske u 2015. godini (17,1 milijarda kuna).

Promatramo li top 50 poduzetnika po ostvarenim ukupnim prihodima, prema svim oblicima vlasništva, najviši je prosječan broj zaposlenih kod poduzetnika u državnom vlasništvu (1383). Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je također kod poduzetnika u državnom vlasništvu (6352 kune). Najveći prosječan prihod na razini 2015. godine ostvarili su poduzetnici u privatnom vlasništvu, dok su poduzetnici u državnom vlasništvu ostvarili najveću neto dobit.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 2875 tvrtki Ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,435 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 78,489 milijardi kuna, a zapošljavaju 65.889 radnika. U radu je, pak, 90 predmeta čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 3,946 milijardi kuna.

Najviše prijavljenih obveza u građevinarstvu

20,827 mlrd kn

prijavljene obveze građevinarstva

više od

32,960 mlrd kn

prijavljene obveze poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu

Z

aključno sa 7. listopadom, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2875 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 40,066 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 37.400 radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 342 poduzeća koja zapošljavaju 5128 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,196 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 3217 predmeta u razdoblju od 1. listopada 2012. do 7. listopada ove godine prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 49,263 milijarde kuna.

Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8869 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne

54 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,435 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.821 radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,429 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 74,006 milijardi kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,827 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,544 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,654 milijarde kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,960 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,712 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, te Osječko-baranjske županije sa 5,707 milijardi kuna.

Analize RBA

Produbljen vanjskotrgovinski deficit U kumulativnom razdoblju od prvih sedam mjeseci vrijednost robnog izvoza iznosila je 6,754 milijarde eura, dok je uvoz premašio 11,073 milijarde eura

P

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je ukupna vrijednost robnog izvoza iznosila 1,009 milijardi eura zabilježivši pad na godišnjoj razini od 79,2 milijuna eura odnosno 7,3 posto (prvi put od siječnja 2015.). Istodobno je i robni uvoz zabilježio zamjetan godišnji pad od 7,1 posto spustivši se na 1,612 milijardi eura. Posljedično, deficit u robnoj razmjeni u srpnju iznosio je 602,9 milijuna eura te se u odnosu na lanjski srpanj smanjio za 6,9 posto.

U kumulativnom razdoblju od prvih sedam mjeseci vrijednost robnog izvoza iznosila je 6,754 milijarde eura ili 2,4 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz premašio 11,073 milijarde eura (rastući po godišnjoj stopi

produbio na 4,319 milijardi eura. U odnosu na isto lanjsko razdoblje, manjak u robnoj razmjeni je viši za 3,1 posto te je posljedično pogoršan i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji se spustio na 61 posto (0,2 postotna boda manje u odnosu na prvih sedam mjeseci 2015.).

Prerađivačka industrija određuje trendove

od 2,7 posto). Razmjerno snažniji rast robnog uvoza u odnosu na izvoz rezultirao je pogoršanjem vanjskotrgovinskog deficita koji se u prvih sedam mjeseci ove godine

Komentar HGK

Blago poboljšanje izvoza Prvi podaci o kretanju robne razmjene nemaju puni obuhvat za posljednji promatrani mjesec pa se redovito razlikuju od privremenih, ali su ipak relativno dobar pokazatelj trendova prisutnih u robnoj razmjeni. Sudeći prema prvim rezultatima za razdoblje od siječnja do kolovoza, trend kretanja izvoza blago je poboljšan. Naime, prema prvim je rezultatima rast izvoza na godišnjoj razini iznosio 2,8 posto, što znači da će kompletiranjem podataka iznositi oko 3,5 posto, znatno više nego u prvih sedam mjeseci (1,5 posto). S obzirom na to da su glavni razlozi usporavanja rasta izvoza prema raspoloživim podacima bili smanjenje izvoza brodova i naftnih derivata, može se pretpostaviti da je u kolovozu, zbog isporuke brodova, došlo do smanjenja kumulativne stope pada izvoza ostalih prijevoznih sredstava.

Nažalost, povećanje dinamike rasta izvoza pratilo je i blago ubrzavanje rasta uvoza, tako da će se i u osam mjeseci bilježiti rast deficita na godišnjoj razini. Do kraja godine trendovi kod proizvodnje naftnih derivata ne bi se trebali mijenjati, dok bi se izvoz ostalih prijevoznih sredstava, s obzirom na nekoliko predviđenih brodova isporuka u ovoj godini, mogao donekle oporaviti. Međutim, izvjesno je da će zbog snažnoga rasta izvoza u protekle dvije godine i dostignute relativno visoke baze u prošloj godini ove godine biti ostvaren tek manji rast robnog izvoza, a posljedično i povećanje robnog deficita u odnosu na 2015. godinu.

Promatrano prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90 posto ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 4,4 posto, no u ovoj kategoriji ostvareno je i 89 posto ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 6,4 posto). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom tog razdoblja u prerađivačkoj industriji od 9,6 posto godišnje snažno pridonijelo sveukupnom produbljenju robnog deficita na godišnjoj razini.

Manjak u robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvih sedam mjeseci smanjena je za gotovo 27 posto godišnje). S obzirom na to da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, ta su kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno pridonijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni. No istovremeno, bez obzira na pozitivne stope rasta hrvatskog izvoza u kumulativnom razdoblju od prvih sedam mjeseci ove godine, manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva, smatraju analitičari RBA.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Povećan broj putnika u zračnim lukama

U hrvatskim zračnim lukama u kolovozu je bilo 1,4 milijuna putnika što je 12,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je registrirano 16.890 slijetanja i polijetanja zrakoplova ili 11,8 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najviše putnika – 483.200 zabilježila je Zračna luka Split. Slijede Zračna luka Dubrovnik, sa 375.300 putnika, te Zračna luka Zagreb, sa 305.800 putnika.

Više kružnih putovanja stranih brodova

Bez napetosti na novčanom tržištu Potražnja za kratkoročnim pozajmicama je porasla potkraj prošloga razdoblja, a trgovalo se uz nešto više kamatne stope. Već u ponedjeljak kamatna stopa se ponovno vratila na nižu razinu. Trgovanje sudionika novčanog tržišta u tom razdoblju znatno je suzdržanije zbog ponovnog pada potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Razlog tome je veća likvidnost sustava budući da je u ponedjeljak bila redovna mjesečna isplata mirovina kojom je likvidnost sustava porasla za oko 2,3 milijarde kuna. Hrvatska narodna banka održala je u ponedjeljak redovitu obrnutu repo aukciju na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 540 milijuna kuna na tjedan dana po kamatnoj stopi od 0,30 posto. Iznos aukcije bio je istovrijedan prethodnoj aukciji, samo je raspodjela među sudionicima bila nešto drugačija.

U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ali nikakve napetosti na novčanom tržištu nije bilo. Kako sudionici na samom početku razdoblja obiluju viškovima likvidnosti, realno je očekivati da tijekom razdoblja održavanja neće biti promjene visine kamatne stope.

Zadnja aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija održana je potkraj kolovoza, a aukcija za sada nije najavljena ni za ovaj tjedan. Izostajanje aukcija trezorskih zapisa pokazuje da su proračunski prihodi dostatni za financiranje rashoda. Višak likvidnosti u sustavu ponovno premašuje šest milijardi kuna te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju. Stoga se i u sljedećem razdoblju očekuju vrlo povoljni uvjeti trgovanja sudionika.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

3.10.-7.10.2016.

u%

10.10.-14.10.2016.

3

300 2 200 1 100

0

U osam mjeseci je po hrvatskom Jadranu zabilježeno 518 kružnih putovanja stranih brodova, što je 13 putovanja ili 4,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), na svim stranim brodovima koji su u Jadran na kružna putovanja doplovili u tom promatranom razdoblju, bilo je ukupno 706.700 putnika, što je 2,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ti brodovi su u Hrvatskoj boravili ukupno 1171 dan ili 14,2 posto više nego lani.

10.10.

11.10.

12.10.

13.10.

14.10.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela prema promatranim valutama Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu na sve promatrane valute. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je u odnosu na euro oslabjela 0,04 posto. Tečaj eura u petak

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,190889

CAD kanadski dolar

5,163042

JPY japanski jen (100)

6,531288

CHF švicarski franak

6,89164

GBP britanska funta

8,321764

USD američki dolar

6,81469

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,507063 primjena od 15.10.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

je iznosio 7,507063 kune. Vrijednost hrvatske valute oslabjela je za 0,27 posto u odnosu na švicarski franak te 1,02 posto u odnosu na američki dolar.

7,508 7,506

USD

6,95 6,90

CHF

6,950 6,925

7,504

6,85

6,900

7,502

6,80

6,875

7,500

6,75

6,850

7,498

6,70

6,825

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

vijesti Međunarodno tržište kapitala

Usporen pad potrošačkih cijena

Pad kineskog izvoza utječe na ulagače Tijekom proteklog tjedna poslovanje na svjetskim burzama bilo je vrlo šaroliko. Nakon pada cijena dionica na europskim burzama u četvrtak, kraj prošlog tjedna te su burze dočekale u pozitivnom ozračju jer su burzovni indeksi ojačali. Pritom su najviše porasle cijene dionica u rudarskom i sektoru telekomunikacija.

Rudarski sektor je ojačao zbog dobrih gospodarskih pokazatelja iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača metala. Na drugom kraju svijeta, u Aziji, oštro su pale cijene dionica na azijskim burzama i to upravo zbog snažnog pada kineskog izvoza. Upravo je kineski izvoz zabrinuo ulagače. Osim toga, analitičari upozoravaju kako bi slabost kineskog gospodarstva mogla navesti vlasti te države na smanjenje tečaja juana kako bi se povećala cjenovna konkurentnost kineskih proizvoda na stranim tržištima.

Na američkoj burzi, pak, burzovni indeksi su blago porasli, ali su i tamo ulagači iskazivali oprez zbog slabog početka sezone poslovnih izvješća i mogućih povećanja kamata Američke središnje banke (Fed) do kraja ove godine.

7100

FTSE 100

7075

18300

7025

18200

7000

18100

6975

18000

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

5450

NASDAQ

5400

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

4500

4460

5300

4440

5250

4420

5200

4400

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

DAX

10600

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

17200

NIKKEI 225

17100

10550

17000

10500

16900

10450

16800

10400

CAC40

4480

5350

10650

Dow Jones

18400

7050

16700

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex i dalje raste

18500

datum

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

13.10. 123,74670

-0,1386

8,42

AZ - A

13.10. 125,89600

-0,0490

10,31

Erste Plavi - A

13.10. 123,33490

-0,2719

9,38

PBZ CO - A

13.10. 126,14440

-0,1931

9,75

Raiffeisen OMF - A 13.10. 118,56030

-0,2206

3,56

kategorija B MIREX B

13.10. 228,99080

-0,0398

4,83

AZ - B

13.10. 234,57150

0,0307

5,46

Erste Plavi - B

13.10. 236,88830

-0,1574

5,67

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

13.10. 209,69230

-0,1068

4,33

0,05%

Raiffeisen OMF - B 13.10. 228,41730

-0,0507

3,83

0,00%

kategorija C MIREX C

13.10. 115,89960

0,0527

5,43

AZ - C

13.10. 113,99280

0,0270

6,31

-0,10%

Erste Plavi - C

13.10. 116,97490

0,0460

7,18

-0,15%

PBZ CO - C

13.10.

115,74980

0,0788

5,49

Raiffeisen OMF - C 13.10.

117,85730

0,0706

4,04

-0,05%

11.10.

12.10.

13.10.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

13.10. 219,36390

-0,1708

3,26

1,5%

AZ Profit

12.10. 262,80680

-0,1574

4,36

2,0% 1,0%

Croatia osiguranje 13.10. 155,76360

-0,0306

3,91

0,5%

AZ Benefit

12.10. 244,27980

-0,0903

6,35

0,0%

Erste Plavi Expert

12.10. 201,47990

-0,0546

8,69

Erste Plavi Protect 12.10. 192,06260

0,0029

5,41

-0,5% 13.9.

20.9.

28.9.

HEP-u novi posao u Sloveniji

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 228,9908 bodova i bila 7,8 posto viša nego u tjednu ranije. Istodobno je vrijednost Mirexa A iznosila 123,7467 bodova i bila 0,1 posto viša nego pretprošlog petka. Kraj prošlog tjedna Mirex C je dočekao na 115,8996 bodova.

10.10.

U Hrvatskoj je u rujnu godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila negativnih 0,9 posto.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u odnosu na kolovoz potrošačke cijene su u rujnu bile u prosjeku više za 1,1 posto, a tome je najviše pridonio rast cijena odjeće i obuće koje su porasle za 17,4 posto na mjesečnoj razini. Istodobno, pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini snažno je podržan kretanjima na svjetskim robnim tržištima, što je vidljivo u padu cijena u kategoriji prijevoza za 2,1 posto.

5.10.

13.10.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) dobila je novi posao u Sloveniji. Riječ je o opskrbi električnom energijom slovenskog Sportskog centra Planica. Opskrbu strujom novog moderniziranog sportskog centra u sljedećih godinu i pol dana HEP-ova slovenska tvrtka-kći HEP energija osvojila je na javnom natječaju u konkurenciji šest ponuđača. Nitko od prijavljenih na natječaj nije se žalio, pa je važeći ugovor Sportskog centra Planica i HEP-ove ljubljanske tvrtke HEP energija.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Nastavljen godišnji pad ukupnih kredita

Kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita potkraj kolovoza iznosila je 262,3 milijarde kuna, čime je potvrđen trend godišnjeg pada kredita, posljednji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako su u odnosu na kolovoz prošle godine, u ovogodišnjem kolovozu ukupni krediti bili niži za 16,2 milijarde kuna ili 5,8 posto godišnje. U promatranom mjesecu je nastavljen pad ukupnih kredita i na mjesečnoj razini.

Mlinar otvorio prodavaonicu u Švicarskoj

Hrvatska pekarska industrija Mlinar otvorila je prodavaonicu u švicarskom gradu Emmenbrücke u blizini Luzerna. To je prva u lancu Mlinarovih franšiza koje će u Švicarskoj razvijati tvrtka Agram AG. Pekarnica u Švicarskoj posluje pod brendom Mlinar caffe, a u svojoj ponudi ima široki asortiman pekarskih delicija koji je već uvriježen u Mlinarovim pekarnicama u Hrvatskoj. Uz Hrvatsku i Švicarsku, Mlinar ima prodavaonice u Australiji, Njemačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

Crobexi pali nakon devet tjedana rasta Tjedne promjene 10 najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -3,75 posto do +11,88 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je 20 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi pali su nakon devet neprekinutih tjedana rasta.

Crobex je tako s prošlotjednih 1.992,03 boda pao za 0,98 posto na 1.972,42 boda. U utorak je Crobex prešao psihološki važnu granicu od 2.000 bodova na kojoj se posljednji put našao krajem ožujka 2013. godine, ali je u sljedeća dva dana korigiran znatno ZAGREBAČKA BURZA naniže, zbog čega je tjedan završio u THE ZAGREB STOCK EXCHANGE negativnom teritoriju. Crobex10 je u UKUPAN TJEDNI PROMET: 356.402.447,07 kn tjedan dana pao za 1,69 posto i trgoTJEDNI DIONIČKI PROMET: 51.871.606,22 kn vanje je zaključio na 1.148,90 bodova. index zadnja vrijednost tjedna promjena Svi sektorski indeksi su tjedan završiCROBEX 1.972,4200 -0,98% li porastom, u rasponu od 0,22 posto CROBEX10 1.148,9000 -1,69% koliko je uvećan CROBEXnutris do CROBIS 109,4494 +0,20% +4,30 posto koliko je porastao CROCROBIStr 156,4525 +0,29% BEXtransport. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom; CROBIS Top 10 tjedna zadnja je rastao za 0,20 posto, a CROBIStr za promet po prometu promjena cijena 0,29 posto. Najlikvidnija je dionica Va+0,43% 35,15 7.182.914,48 Valamar Riviera d.d. lamar Riviere, trgovana u iznosu od 7,2 -3,72% 2.800,00 6.134.996,20 Jadransko osiguranje d.d. milijuna kuna, a zabilježila je porast -2,60% 161,00 3.170.913,22 HT d.d. cijene za 0,43 posto na 35,15 kuna. Po-3,75% 462,00 2.631.832,13 Adris grupa d.d. - povl. rast cijene dionice bilježe četiri od 10 +20,06% 240,00 2.278.242,82 Atlantska plovidba d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnica tjedna +2,30% 255,76 2.034.574,83 Maistra d. d. +5,48% 770,00 1.919.915,36 je dionica Peveca s poskupljenjem od Auto Hrvatska d.d.

-1,33% 11.100,00 1.826.829,65 Ledo d.d. čak 11,88 posto na 179 kuna i sa saku-0,36% 139,50 1.652.101,78 AD plastik d.d. pljenih 1,3 milijuna kuna. Cjenovni pad +11,88% 179,00 1.328.696,37 Pevec d.d. bilježi šest izdanja. Povlaštena dionica Adris Grupe postala je gubitnica tjed10 dionica tjedna zadnja na padom za 3,75 posto na 462 kune, promet s najvećim rastom cijene promjena cijena a sakupila je promet od 2,6 milijuna +31,30% 32,30 40.440,26 Jadroplov d.d. kuna. Slijede Jadransko osiguranje +30,00% 6,50 2.052,50 Puljanka d.d.

(-3,72 posto) i HT (-2,60 posto), a za+22,11% 54,95 93.526,83 SN Pectinatus d.d. tim i Ledo kojem je cijena umanjena +20,06% 240,00 2.278.242,82 Atlantska plovidba d.d. za 1,33 posto na 11.100 kuna. Dionicom +20,00% 3.000,00 30.000,00 Euroherc osiguranje d.d.

Leda protrgovano je 1,8 milijuna kuna. +16,06% 7,37 191,62 VABA d.d. +14,68% 22,50 24.104,98 Dionica Atlantic Grupe pojeftinila je za LUX ulaganja d.d. +14,55% 64,15 68.744,72 SNH Gama d.d.

1,31 posto te je na kraju tjedna iznosila +12,90% 70,00 7.000,00 HTP Orebic d.d.

867,50 kuna, a sakupila je nešto ma+11,88% 179,00 1.328.696,37 Pevec d.d. nje od milijun kuna. Posljednje izdanje s padom cijene je AD Plastik (-0,36 10 dionica tjedna zadnja posto) koji je tjedan zaključio cijenom promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 139,50 kuna i prometom od 1,7 mi-27,25% 5.601,97 5.601,97 Croatia osig. d.d. - povl. lijuna kuna.

-11,76% 105,00 22.494,50 Termes grupa d.d.

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -7,85% 27,10 4.216,20 Badel 1862 d.d.

Nakon devet uzastopnih tjedana rasta, ključni indeksi Zagrebačke burze prošlog tjedna su zabilježili pad. Ulagači su bili nešto aktivniji nego u tjednu ranije pa je redovni dionički promet uvećan za 4,6 milijuna kuna ili za 10 posto na 51,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 29 milijuna kuna što predstavlja 56 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, četiri su izdanja tjedan završila porastom, a šest padom cijene.

Hoteli Haludovo Malin. d.d.

Adris grupa d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Viadukt d.d.

Magma d.d.

Adris grupa d. d. - povl.

Jadransko osiguranje d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

-6,32%

3,26

36.895,17

-6,19%

591,01

675.111,55

-5,62%

49,52

157.154,38

-4,89%

330,00

116.926,16

-4,26%

0,45

17.981,16

-3,75%

462,00

2.631.832,13

-3,72%

2.800,00

6.134.996,20

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI ENT posluje u Bjelorusiji

Nakon 16 tjedana rasta prevladali gubitnici Nakon 16 tjedana vladavine dobitnika, među fondovima su prevladali oni s padom vrijednosti. Od 78 aktivnih fondova, negativnu postotnu promjenu proteklog je tjedna zabilježilo njih 41, poraslo ih je 36, a jedan je fond zabilježio tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto zabilježio je jedan fond, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom pet su mjesta zauzeli dionički fondovi, četiri mješoviti te jedno mjesto obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,24 do -2,20 posto. Poraslo je devet od 27 dioničkih fondova. Dobitnik tjedna s porastom od 1,24

posto je Neta Frontier. Taj fond u Katar investira 48 posto portfelja, a u Egipat 16 posto. Najviše je vrijednost umanjena ZB euroaktivu, za 2,20 posto, a značajnije su pali i Ilirika BRIC i to 1,79 posto te Alpen.Special Opportunity za 1,62 posto. Palo je svih sedam posebnih fondova. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je šest.

Najznačajnije je, za 0,68 posto, vrijednost uvećana OTP uravnoteženom. Od 11 obvezničkih fondova, poraslo ih je šest. Rast vrijednosti bilježi 15 od 19 novčanih fondova, a Erste Money bilježi tjedan bez postotne promjene. Među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi OTP indeksni i to 20,88 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 06.10.2016. do 13.10.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,4735 Addiko Growth € 11,1714 ZB euroaktiv € 127,0745 ZB trend $ 151,1335 Capital Breeder kn 92,4764 KD Prvi izbor kn 13,7733 Ilirika Europa € 117,1548 PBZ Equity fond € 11,5717 HPB Dionički kn 112,3368 Erste Adriatic Equity € 99,2000 Neta Global Developed kn 85,1207 ZB aktiv kn 124,5907 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 102,1095 Platinum Global Opportunity $ 14,6891 KD Nova Europa kn 5,4412 OTP indeksni kn 47,3107 Platinum Blue Chip € 97,7182 Neta Frontier kn 500,6160 OTP Meridian 20 € 94,5494 A1 kn 99,8600 Alpen.Special Opportunity kn 148,0084 Neta New Europe kn 64,0492 Ilirika BRIC € 79,7966 Crobex10 kn 108,5815 KD Energija kn 8,3297 ZB BRIC+ € 94,5532 Allianz Equity € 163,7353 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 119,3100 Raiffeisen Harmonic € 102,3600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1200 ZB Future 2025 € 99,0917 ZB Future 2030 € 96,7425 ZB Future 2040 € 96,6593 ZB Future 2055 € 96,7083 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,7507 PBZ Global fond € 14,8841 Addiko Balanced € 12,9513 KD Balanced kn 128,4299

tjedna promjena [%]

-0,33 -0,44 -2,20 -1,17 0,15 -0,15 -1,35 -0,92 0,29 -0,39 -0,83 0,29 -0,50 -0,42 -0,20 0,24 -0,06 1,24 -0,05 0,44 -1,62 0,41 -1,79 -0,75 0,07 -0,92 0,25 -0,26 -0,96 -0,11 -0,42 -0,53 -0,59 -0,61 0,47 -0,31 -0,24 -0,70

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 102,0692 OTP uravnoteženi kn 117,4333 Allianz Portfolio kn 164,3005 Smart Equity € 101,7024 PBZ Conservative 10 fond € 111,1799 You Invest Active € 99,2600 You Invest Balanced € 101,3400 You Invest Solid € 102,6300 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 102,2888 PBZ Flexible 30 fond € 101,0803 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,7198 Addiko Conservative € 14,3620 Raiffeisen Bonds € 177,0400 PBZ Bond fond € 130,7428 InterCapital Bond (Cap. One) € 213,0632 HPB Obveznički € 160,5076 Neta Emerging Bond kn 83,3750 Erste Adriatic Bond € 119,3400 Raiffeisen Classic € 106,2100 PBZ Short term bond fond kn 102,3796 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4799 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4284 ZB plus kn 175,7732 ZB europlus € 150,7083 PBZ Euro Novčani € 139,3336 Raiffeisen Cash kn 157,9400 Erste Money kn 151,5400 Addiko Cash kn 152,3522 PBZ Dollar fond $ 132,2051 HPB Novčani kn 143,8032 OTP novčani fond kn 133,2783 InterCap. Money (Money One) kn 129,9916 Allianz Cash kn 118,4875 Erste Euro-Money € 116,0300 Auctor Cash kn 111,1510 Raiffeisen euroCash € 105,9900 HPB Euronovčani € 106,4136 Locusta Cash kn 1361,9910 Neta MultiCash kn 107,5888 OTP euro novčani € 102,7305

0,27 0,68 0,42 -0,13 0,03 -0,30 -0,28 -0,18 0,00 -0,04

naziv(fond)

valuta

-0,00 -0,19 0,10 0,09 -0,03 -0,03 0,84 0,04 0,01 0,13 -0,28 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,02 0,00 0,01 0,01 -0,01 0,00 0,01 -0,01 -0,02

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla će, u suradnji s kompanijom beCloud, omogućiti LTE usluge iz mobilne tehnologije bjeloruskim korisnicima. Ugovor je vrijedan više od 76 milijuna kuna. Riječ je o drugoj fazi uvođenja LTE tehnologije u tri bjeloruske regije, a projekt će se provesti do kraja 2017. godine. U suradnji s beCloudom Ericsson Nikola Tesla će isporučiti i pustiti u rad LTE mrežu te osigurati pripadajuće usluge.

Jadran povećao noćenja i prihode Crikvenička turistička tvrtka Jadran, koja u vlasništvu na crikveničkoj rivijeri ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, i ove godine nastavlja bilježiti rast turističkih pokazatelja. Zahvaljujući ulaganju u podizanje kategorizacije objekata koje je omogućilo ostvarivanje viših cijena usluga, povećanim brojem dolazaka turista došlo je do značajnijeg povećanja prihoda. Tako je u Jadranovim objektima u devet mjeseci ove godine ostvareno dva posto više noćenja, dok je operativni prihod tvrtke u istom razdoblju premašio 65 milijuna kuna i porastao za sedam posto.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Tina Varga Oswald

Péter Esterházy: Uvod u postmodernizam Naklada Ljevak

Donoseći potresnu životnu i duhovnu priču Thomasa Mertona, jednoga od duhovnih velikana 20. stoljeća, odmah po objavljivanju 1948. godine knjiga je privukla veliku pozornost javnosti. Opisujući svoja životna previranja i povlačenje od svijeta nakon što je bio duboko uronjen u njega, Merton u ovomu klasiku govori o duhovnim stremljenjima svojstvenima svakom čovjeku u potrazi za smislom.

Knjiga je priča o nadi protiv svake nade, o tome kako svaki čovjek može doživjeti čudesan put preobrazbe.

Nele Neuhaus

Zao vuk Mozaik knjiga

Knjiga je nastala kao plod autoričina višegodišnjeg istraživanja i djela Pétera Esterházyja, kao i fenomena književne kulture Srednje Europe te komparatističkih povezivanja mađarske i svjetske književnosti, ističe Jakov Sabljić. Knjiga je dobrodošla zbog paradoksa koji se nalazi u činjenici da su u Hrvatskoj prevedena brojna Esterházyjeva djela, dok je u znanosti o književnosti on još neistražen. Ova knjiga popunjava upravo tu prazninu u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj recepciji književnih tekstova mađarskog klasika.

Thomas Merton

Gora sa sedam krugova Verbum

U rijeci je pronađeno truplo mlade djevojke koja je pretrpjela teško nasilje, no nitko je ne traži. Pia Kirchhoff i Oliver von Bodenstein ne mogu utvrditi njezin identitet. Tada stiže poziv za drugi slučaj: netko je prebio i silovao televizijsku voditeljicu Hannu Herzmann koja je uspjela preživjeti. Istraga otkriva da je istraživala škakljivu priču za svoju emisiju, no nitko ne zna o čemu se radi. Pia i Oliver shvaćaju da su te istrage povezane i da tragovi vode prema skupini uglednih građana te domu za nezbrinutu djecu...

60 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

Hubert Butler

Balkanski eseji Fraktura

U Barceloni 1936. počinju dvije paralelne priče: jedna je prožeta ljubavlju dvoje svjetonazorski potpuno različitih ljudi, a drugu ispunjavaju užasi, stradanje i patnja. Valentina Mur u ljubavnoj je vezi s Ramonom Mercaderom, koji će četiri godine poslije postati poznat kao ubojica Lava Trockog. Njihov slučajni susret bit će fatalan za oboje. Njih će dvoje, ona kao revolucionarka i borkinja za ravnopravnost žena i on, sin industrijalca, zaljubljenik u umjetnost i filozofiju proći krvavu ratnu kalvariju svjedočeći o neuništivosti ljubavi, ratu usprkos.

M.R. Carey

Djevojka sa svim darovima Znanje

Knjiga promatra neke ličnosti i događaje Jugoistočne Europe 20. stoljeća iz perspektive na koju ovdašnja javnost nije navikla. Uloga Katoličke crkve i kardinala Stepinca u Drugom svjetskom ratu obično se promatra kroz prizmu klerikalno-nacionalističke apologije s jedne i lijeve ili liberalne kritike s druge strane. Butler tome prilazi sa stajališta kršćanskog morala, koje se ogledalo u skrupuloznosti, empatiji, humanizmu, ekumenizmu i u zapanjenosti nerazmjerom tog morala i djelovanja njegovih nomi­nalnih zemaljskih zastupnika.

Núria Amat

Ljubav i rat Hena Com

Melanie je posebna djevojčica koja svakog jutra u svojoj ćeliji čeka da dođu po nju i odvedu je u razred. Kad uđu u ćeliju, Narednik drži u nju uperenu pušku, dok je dvojica vojnika vežu za kolica. Melanie misli da je oni ne vole. Ona voli učiti, zbrajati i slušati o svijetu izvan njihove učionice i dječjih ćelija. Najviše voli kad im njezina najdraža učiteljica, gospođica Justineau čita iz velike knjige grčke mitologije i kad im priča o svijetu prije Raspada i prije nego su se pojavili proždrljivci…

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obuća Mod-Diz-Obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Zainteresirana je za poslovnu suradnju u cilju povećanja vlastite proizvodnje.

Kontakt: Jelena Šprem, jelena.sprem@moddiz.com, +385 42330740.

Pakiranja Model pakiranja, Zagreb, www.modelgroup. com. Tvrtka nudi inteligentnu, inovativnu i učinkovito proizvedenu ambalažu, izrađenu od valovitog kartona, zajedno sa sveobuhvatnim paketom usluga. Kontakt: Jurica Brkić, jurica.brkic@modelgroup.com, +385 12409619.

Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje.

Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr. +385 40865229, +385 98290366.

Namještaj Prima namještaj, Zagreb. Tvrtka ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji, maloprodaji i

veleprodaji kućnog namještaja i izrazitu pozornost posvećuje izvoznom tržištu Europske unije gdje su kvalitetu proizvoda prepoznali

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Opremanja SEECEL-a - IT, multimedijskom opremom i softverom

Ministarstvo poduzetništva i obrta nabavlja usluge opremanja SEECEL-a - IT, multimedijskom opremom i softverom. Procijenjena vrijednost nabave je 24 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 16. studenoga.

Krediti

Hrvatska radiotelevizija nabavlja dugoročni kredit s valutnom klauzulom u iznosu od 60 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. studenoga.

Presvlačenje uzletno-sletne staze Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Zračna luka Pula nabavlja radove presvlačenja uzletnosletne staze novim asfaltom.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 26 milijuna kuna. Rok

mnogi inozemni partneri. Kontakt: Gordana Pušetić, export@prima-namjestaj.hr, +385 12499 979.

Proizvodi od metala G.B.B. Kamanje, www.gbb.hr. Tvrtka nudi proizvodnju proizvoda od metala za kućanstvo; proizvodnju industrijske elektronike; strojnu obradu inoks lima probijanjem, vučenjem, oblikovanjem, preciznim štancanjem i oštrenjem trake. Kontakt: Branko Gorše, gbb@gbb. hr, +385 47757344, +385 98209317.

Klamerice Ergo klamerice, Zagreb, www.ergo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom industrijskih klamerica od 1973. godine i danas izvozi više od 90 posto vlastite proizvodnje. Zainteresirana je za širenje na tržište Skandinavije gdje može ponuditi standardne vrste klamerica, ali i s normom EN 14592. Klamerice proizvode od čelične, pocinčane, inoks i aluminijske žice i u ovome trenutku rade oko 2000 vrsta i po tome su jedan od kompletnijih proizvođača. Klamerice proizvode u dužinama od 3 do 200 mm dužine, debljine žice od 0,49 do 2 mm. Orijentirani su na potrebe kupca. Kontakt: Zvonimir Ergović, ergo@ergo.hr, +385 35405565.

dostave ponuda je 28. listopada.

Kruh i krušni proizvodi

NP Plitvička jezera nabavlja kruh i krušne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 16. studenoga.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Studentski centar u Zagrebu nabavlja mlijeko i mliječne proizvode. Procijenjena vrijednost je 19,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. studenoga.

Regija

Izgradnja novog kirurškog centra

Ministarstvo za zdravstvo Makedonije nabavlja radove izgradnje novog kirurškog centra OB Kumanovo. Rok dostave ponuda je 28. studenoga.

Grabuljasti transporteri

Elektroprivreda BiH, RMU Zenica, nabavlja grabuljaste transportere. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

Radna odjeća

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore nabavlja radnu odjeću. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Izrada orto-fotosnimaka

Ministarstvo održivog razvoja i turizma u Podgorici nabavlja usluge izrade orto-fotosnimaka na teritoriju Crne Gore.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 211.400 eura. Rok dostave ponuda je 3. studenoga.

Kontejneri i vreće za infektivni otpad

Opšta bolnica Nikšić nabavlja kontejnere i vreće za infektivni otpad. Rok dostave ponuda je 17. studenoga.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se stanovi, kuće, ZGRADE I LIVADE Zgrada, ukupne površine 565,88 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 607.548 kuna, nalazi se u naselju Strmec u Zagrebu, prodaje se na dražbi 20. listopada u 13 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, Ljudevita Šestića 4, soba br. 5. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan, vrt i parkiralište, ukupne površine 79,99 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 395.000 kuna, nalazi se u naselju Vlašići na Pagu, prodaje se na dražbi 20. listopada u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine.

Stan, ukupne površine 143,24 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 821.700 kuna, nalazi se na adresi Drniška 18 u Splitu, prodaje se na dražbi 20. listopada u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 3234 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,1 milijun kuna nalazi se u Županji, prodaje se na dražbi 20. listopada u 13 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Livada, ukupne površine 575 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 32.987,75 kuna, nalazi se u mjestu Žrnovnica u Splitskodalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 51/II. Predmetna nekretnina ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 3300 kuna.

Stan, ukupne površine 64,52 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 441.381 kunu,

62 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

nalazi se na adresi Zelenice 22 u Labinu, prodaje se na dražbi 21. listopada u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Labinu. Nekretnina se na tom prvom ročištu ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 39,47 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 360.077 kuna, nalazi se na adresi Franca Prešerna 42 u Rijeci, prodaje se na dražbi 21. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V., soba 31. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno.

Kuća, ukupne površine 403 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 190.500 kuna, nalazi se na adresi S.S.Kranjčevića 21 u Đakovu, prodaje se na dražbi 22. listopada u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Livada, ukupne površine 234,5 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 254.432,50 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 24. listopada u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 132/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 448 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 723.132 kune, nalazi se u naselju Jezera, Općina Tisno u Šibensko-kninskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. listopada u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba broj 4. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 2393 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 64.800 kuna, nalazi se u Općini Pušća u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 24. listopada u 11 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 31/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 89,52 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 653.196 kuna, nalazi se u Novom Vinodolskom, prodaje se na dražbi 24. listopada u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici na I. katu, soba br. 35. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Ugradnja prozora Armasuisse nekretnine (Armasuisse Immobilier) traži izvođača radova za ugradnju prozora i adaptaciju infrastrukture postojeće zrakoplovne baze u gradu Payerne, kanton Vaude.

Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilierm, Blumenbergstrasse 39, Marianne Zürcher, 3003 Berne, Švicarska, marianne.zuercher@armasuisse.ch, www. armasuisse.ch. Više podataka na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=930205.

Deutschland, B16069-Sucht@bezirkskrankenhaus-bayreuth.de Više podataka o nadmetanju na www.bezirkskrankenhaus-bayreuth.de.

Oprema za trening Kazneno popravna ustanova, Norrköping, Švedska, traži nabavu opreme za trening zatvorenika. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na švedskom jeziku se predaju na Kriminalvården, Stefan Englund, SE-601 80 Norrköping, Sweden, stefan.englund@kriminalvarden.se. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc.aspx?ID=111970.

Razne potrepštine Grad Helsingborg, Švedska, nabavlja materijale i pomagala za vanjske i unutarnje igre, sportske igre, hobije i obrtničke potrepštine, kao i bicikle i dječja kolica za škole, vrtiće i rekreacijske centre. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Helsingborgs stad, 212000-1157, Rådhuset, Axel Victorin, SE251 89 Helsingborg, axel.victorin@helsingborg. se. Više podataka na www.helsingborg.se i https://www.kommersannons.se/elite/Notice/ NoticeOverview.aspx?ProcurementId=17314.

Nabava i isporuka pneumatskih ručnih alata ili ručnih alata na motorni pogon Grad Värnamo, Švedska, nabavlja razni ručni alat i njegove dijelove. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na švedskom jeziku se predaju na: Värnamo kommun, 212000-0555, Upphandlingsförvaltningen, Värnamo 331 83, Sweden, stefan.h.goodwin@varnamo.se.

Više podataka na www.varnamo.se i https:// www.e-avrop.com/varnamo/e-Upphandling/ Announcement.aspx?id=30462.

Ugradnja HPL vrata Okružna bolnica u Bayreuthu raspisala je natječaj za ugradnju HPL vrata s čeličnim okvirima (dijelom kao protupožarna vrata) - 234 komada i kliznih vrata - osam komada. Trajanje radova: početak 9. siječnja 2017.-završetak 20. prosinca 2017. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Bezirkskrankenhaus Bayreuth, Nordring 2, Technisches Baubüro, rau Hübner, 95445 Bayreuth,

Proizvodi od lijevanog željeza Katastar Finske traži nabavu proizvoda od lijevanog željeza - granične oznake koje moraju ispunjavati finske standarde SFS 4940. Dokumentacija dostupna na linku: https://hanki.tarjouspalvelu.fi/hanki. Natječaj je otvoren do 10. studenog, a prijave na finskom jeziku se predaju na Maanmittauslaitos, 0245954-4, Opastinsilta 12 C, Helsinki 00520, Finland, kirjaamo@maanmittauslaitos.fi.

Kontejneri Grad Zagreb traži nabavu velikih kontejnera.

Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fS+002-0020506.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Interslast: Proizvodnja slastica doživljava pravi bum

Recepte dijeliti i ljub za slastice širiti U ovoj godini, ponajprije zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, udvostručena je potrošnja sladoleda u Hrvatskoj. Velikom stopom od 20 posto rasla je potrošnja i kolača i drugih slastica, pokazuju statistike piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U 50

više od mil l sladoleda potrošit će se ove godine u Hrvatskoj

25.000 štrukli

dnevno pojedu turisti u Zagorju

Hrvatskoj se u prošloj godini potrošilo između 25 i 28 milijuna litara sladoleda, a taj broj u ovoj godini je udvostručen, ponajprije zbog dobre turističke sezone, i vjerojatno će biti veći od 50 milijuna litara, pokazuju statistike. Upravo je zato ovogodišnji Interslast - Internacionalni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva imao glavnu temu Sladoled naš svagdašnji.

Nije samo povećana potrošnja sladoleda nego i kolača i slastica, ističe Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson koja je organizirala ovaj skup, na kojem se okupilo više od dvjestotinjak kuhara, slastičara, stručnjaka i poduzetnika iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Crne Gore, Srbije, Norveške, Italije, Rusije, Australije i s Novog Zelanda. “Potrošnja slastica porasla je za više od 20 posto što je impozantna brojka koju ne prati niti jedna druga industrija u Hrvatskoj”, dodaje on.

Ne postoje, doduše, odvojeni podaci o malim i velikim proizvođačima slastica, no u

64 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

svakom slučaju ova branša koja je stagnirala nekoliko prethodnih godina, sada je doživjela pravi bum. Industrijski proizvođači iz Hrvatske posljednjih godina bilježe ozbiljne iskorake u izvoz, posebice sladoleda kojeg samo Ledo izvozi u čak 11 zemalja, a posljednji izvozni poslovi dosegli su i arapske zemlje.

Zaštita izvornosti

“Znamo da imamo dobar sladoled pa su za njega zainteresirani i inozemni potrošači. No daljnji razvoj ove branše je pod upitnikom.

Slastičarstvo dijeli sudbinu hrvatske ekonomije, no evidentno je posljednjih godina da nam nedostaju ljudi. Ovog trenutka nedostaje nam čak 120 slastičara, a ako znamo da u Hrvatskoj ima više od oko 580 slastičarnica, očito je da postoji potrošnja, pa tako i potreba za njima”, upozorava Odobašić.

Problem se pokušava riješiti uvozom radne snage, no kvote su ograničene, pa se potrebe tržišta “krpaju” obukom slastičara na tečajevima.

ubav Interes za izvornim slasticama u ovoj regiji izuzetno je velik i tu postoji veliki potencijal, ističe Odobašić, no naglašava kako ne treba zanemarivati ni industrijske slastice. “Prepoznatljivost svake zemlje je prilika za izvoz i veći promet u turizmu.

Nažalost, puno nas posla čeka u zašti-

Štrukle su već zaštićen proizvod, a tim putem kreću i varaždinski klipići, rožata, rapska torta i brojni tradicijski kolači ti slastica na području Europske unije. To je veliki posao i velika prilika jer je samo izvornih proizvoda u Europskoj uniji protrgovano u vrijednosti od čak 50 milijardi eura. Tržište postoji, i kada turisti dolaze u Hrvatsku uvijek traže domaće. Svakoga dana u Hrvatskom zagorju turisti pojedu čak 25.000 štrukli”, ističe. Štrukle su već zaštićen proizvod i prepoznatljiv izvan Hrvatske, sada istim putem kreću i varaždinski klipići, a to čeka i rožatu, rapsku tortu i brojne tradicijske kolače: više od 50 vrsta ulazi ih u kriterij sustava zaštite.

U okviru Interslasta održan je niz stručnih radionica i degustacija, a predstavljene su i hrvatske izvorne slastice kao i slastice naših susjeda. Tijekom događanja održano je i 5. natjecanje profesionalnih slastičara s područja Alpe-Jadrana i zemalja bivše Jugoslavije, 5. natjecanje učenika srednjih slastičarskih škola i 5. revija izvornih slastica i kolača Hrvatske.

Dragica Lukin, predsjednica Saveza slastičara

Ponosni na svoju baštinu Slastičarstvo kod nas doživljava kulminaciju i posljednjih godina sve je veći interes za ovaj posao, ističe Dragica Lukin, predsjednica Saveza slastičara Hrvatske. “Zahvaljujući ovom poslu proputovala sam cijeli svijet, vidjela mnoge kulture i narode te probala sve što oni vole jesti. Upravo zato mogu reći da mi možemo biti sretni kao rijetko tko u svijetu jer imamo zanimljivu i dugu baštinu koju možemo revitalizirati”, dodaje Dragica Lukin. Domaći slastičari su u samom svjetskom vrhu, pokazuju rezultati međunarodnih natjecanja. “Mi se sve više vraćamo svojim tradicionalnim namirnicama i proizvodima koji su nam dobro poznati. Važno je da dijelimo te recepte i širimo ljubav prema slastičarstvu jer je riječ o poslu koji je zanimljiv, tražen, a ujedno i dobro plaćen”, zaključuje Dragica Lukin.

Egzotično a domaće

Fino i dekorativno u isti mah Mogućnosti spajanja egzotičnih proizvoda s domaćih polja na Interslastu je predstavio dobro poznati proizvođač egzotičnih biljaka iz Gornje Bistre Ivan Šulog.

“Mogućnosti su velike jer je riječ o novim proizvodima čija proizvodnja je limitirana, tako da oni koji se ohrabre ići u tom smjeru mogu računati na ekskluzivitet u ponudi i to na desetak godina, odnosno da samo jedna slastičarna u gradu može imati te proizvode.

Među njima mogu biti proizvodi kao što je torta od batata koju smo prezentirali ovdje, a koja podsjeća na medene pite.

Napravili smo Pavlovu tortu s našim žutim kivijem i našim passion fruitom. Radimo i limunadu od limunske trave koja je spremna za tržište i pakirana u bočice, a spremna je i indijska banana koja je izvrstan dodatak sladoledu s intenzivnim okusom. Imamo jednako tako spreman i instant napitak od rogača, te voće i povrće uzgojeno u provizornom kalupu u obliku zvijezde ili srca koje je izvrsno za dekoraciju”, dodaje Šulog.

17. listopada 2016. | broj 3949 | Privredni vjesnik | 65

Druženje s Harryjem Redknappom

Redknapp: Prosinečki je bio genij na terenu

Kada se uspinješ u karijeri, trebaš biti dobar prema ljudima. Nikad ne znaš na koga ćeš naletjeti kad ti sve krene nizbrdo, kaže slavni trener koji je dušu otvorio sudionicima 10. Combis konferencije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

eme iz područja digitalizacije poslovanja koje su činile velik dio sadržaja jubilarne 10.

Combis konferencije koja se održavala prošli tjedan u Umagu, nakratko je u out izbacilo druženje s Harryjem Redknappom. U plenarnom predavanju pod nazivom Harry Redknapp o tehnologiji i nogometu u 2016. koje je održano u sklopu ovog, jednog od najvećih hrvatskih tehnoloških događaja, proslavljeni nogometni trener govorio je o izuzetno bogatoj, dugoj i zanimljivoj nogometnoj karijeri te vezi između, po mnogima, ove najvažnije sporedne stvari na svijetu i tehnologije. “Pripreme za utakmicu nekada, kada sam počeo igrati nogomet prije više od 50 godina, bile su vrlo jednostavne – samo ste izašli na teren, trenirali i igrali. Danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju, pripremamo se danima, tjednima, gledamo videomaterijale s potezima protivničkih igrača. Tako da mi se ponekad čini kako se više bavimo protivnikom nego vlastitom momčadi”, našalio se dodavši kako je tijekom trenerske karijere naglasak uvijek stavljao na igru i taktiku vlastitih igrača, a ne protivničkog sastava.

Fantastični Modrić

Također, tehnologija trenerima, ali i zagriženim navijačima, pruža mogućnost uvida u gotovo svaki nogometni potez na terenu i igrači danas puno teže nego nekada mogu hvatati krivine. “Svaki djelić utakmice pokrivaju kamere tijekom televizijskog prijenosa i u bilo kojem trenutku moguće je vidjeti slobodan udarac ili, primjerice, neki incident. Stoga igrači danas teže mogu sakriti nešto što su trebali ili pak nisu trebali napraviti”, istaknuo je.

Henry James ‘Harry’ Redknapp rođen je 1947. godine. Nogometnu karijeru započeo je igrajući za engleski West Ham Uni-

I kuharicama sam znao reći: danas ste obavile odličan posao, kaže Redknapp ted. Trenutačno, trener ovog premijerligaša je Slaven Bilić. Kao nogometaš, branio je boje klubova Brentford, Seattle Sounders i Bournemouth u kojem 1982. godine završava svoju igračku karijeru i započinje trenersku. Nakon Bournemoutha, trenira matični West Ham United, potom Portsmouth, Southampton, Tottenham Hotspur i, među ostalim, Queens Park Rangers. U karijeri se susreo s mnogim proslavljenim hrvatskim nogometašima koje smatra sjajnim ljudima i velikim profesionalcima te tehničarima. “Robert Prosinečki bio je genij na terenu i danas se divim nekim njegovim potezima. Luka Modrić je također fantastičan nogometaš, ali i čovjek, kao i Niko Kranjčar. Veliki profesionalci su i Davor Šuker, Igor Štimac i Slaven Bilić koji trenutačno, nakon

66 | Privredni vjesnik | broj 3949 | 17. listopada 2016.

odlične prošle sezone kao trener West Ham Uniteda, ima određenih problema u tom klubu. No, vjerujem da će se uskoro izdići iz njih”, istaknuo je proslavljeni trener koji je prema svojim igračima, ali i ostalim zaposlenicima kluba, uvijek nastojao ponajprije biti čovjek, a tek onda menadžer.

“Bez obzira na to o kojem je poslu riječ, važno je nekome reći da je nešto dobro napravio, potapšati ga po ramenu, ohrabriti ga za dalje. Tako sam i kuharicama znao reći: danas ste obavile odličan posao.

To je vrlo važno i smatram kako nema koristi od deračine. Ako pak netko nije nešto dobro napravio, valja ga pozvati na stranu i objasniti mu pogrešku. Ukratko, kada se uspinješ u karijeri, trebaš biti dobar prema ljudima. Jer nikada ne znaš na koga ćeš naletjeti kada život krene nizbrdo”, zaključio je.

Uz Konzumklik mogu biti na 2 mjesta u isto vrijeme.

Kupovinu obavim u pauzi između sastanaka ili dok odgovaram na mailove. Samo utipkam narudžbu na Konzumklik.hr i dostava stiže točno kamo i kada to želim.

Saša Cvetojević poduzetnik, otac, suprug

Najbliža trgovina www.konzumklik.hr

i! t a

vr h 20 un m sk In i r ut ez A ul po ta tr ti u e n sa in m gu o

u

jem

g

n ni

e Tr

o k o

InOVACIJA

za VaŠ program Vježbanja!

fitness trening kralježnice fat burning anticelulitni programi

powered by Amplitrain Medical Fitness Amplitrain centar Green Gold Centar, Radnička cesta 52, 10000 Zagreb (Etaža -1) Radno vrijeme: Ponedjeljak – Petak: 8:00 – 22:00 Subota: 8:00 – 17:00

T: 099/6611-234 E: info@medical-fitness.hr

www.medical-fitness .hr

te e ć

ič r p

www.facebook.com/medicalfitnesshr