Pv 3920

| zapošljavanje | financijska pismenost | marikultura | svijet financija |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

21. ožujka 2016., godina LXII, broj 3920

tekstilni otpad kao sirovina

Stara majica i novi život

Tko se u Hrvatskoj bavi oporabom tekstila i kako stara majica postane dio novog automobila

intervju

Ruđer Friganović

predsjednik Uprave Elke

hgk: poduzetnici o poslovnoj klimi

Orešković obećao manje namete

jagodnjak

Business friendly općina

...onaj pravi. up!ecaj glavnu nagradu.

Fotografija je simboliÄ?na.

5. - 10. 4. 2016.

www.zv.hr

sadržaj

3920 / 21. ožujka 2016.

TEMA TJEDNA

16

8

Kruto, prekruto tržište rada U mjere aktivne politike zapošljavanja lani se uključilo 41.595 korisnika, dok ih je godinu ranije bilo tek 28.339

intervju 12

Ruđer Friganović, predsjednik Uprave Elke Naši radnici i majstori posjeduju mnogo znanja i uspijevaju izvući najbolje i iz strojeva starih nekoliko desetljeća. Ali ne može tako dovijeka

PV ANALIZA 16

Tekstilni otpad Stara majica kao dio novog automobila, zašto ne?

aktualno: CroNoMar 26

64

Hrvatsko-norveška veza Tvrtka u svim projektima koje provodi pokušava dogovoriti implementaciju što više maritimne opreme proizvedene u Hrvatskoj

AKTUALNO 32

Od običnog baranjskog sela do hit destinacije

Business friendly općina Najbolji poticaj poduzetniku je da ga što manje opterećuješ nametima, kaže Anđelko Balaban, načelnik Općine Jagodnjak

27 godina naftalana

12

34

Ruđer Friganović

Sa sjevera Europe u hrvatske toplice U Ivanić-Grad već godinama na tretman naftalanom dolaze i pacijenti iz Rusije, Danske, Slovenije...

eu info 42

Virovitičko-podravska županija najuspješnija u povlačenju EU sredstava Realizirano preko 50 projekata vrijednih više od 300 milijuna kuna

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Karanac – najuspješnija hrvatska destinacija ruralnog turizma U selu u kojem živi oko 900 stanovnika prošle je godine ostvareno više od 3000 noćenja

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Suzana Plečko

Važnost spolne uravnoteženosti Empatija i inkluzivni pristup rješavanju problema, za razliku od često kompetitivnog i agresivnijeg “muškog” pristupa, temelji su novog vodstva kompanija koje žele postati ili ostati vodeće

N Suzana Plečko, voditeljica Odjela ljudskih potencijala za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Nestlé Adriatic

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

edavno održani 46. svjetski gospodarski forum u Davosu se, uz brojne aktualne teme poput humanitarnih kriza, sigurnosti i nestašice vode, dotaknuo i problema jednakosti spolova.

Zanimljivo je kako su od 2500 sudionika Foruma, među kojima je bilo više od 40 čelnika država i vlada te 1500 poslovnih vođa i lidera najvećih svjetskih medijskih grupacija, samo 17,8 posto činile žene.

Situacija u kompanijama diljem svijeta, čak i u onima koje djeluju u najrazvijenijim društvima, nije bitno drugačija, već samo predstavlja refleksiju neravnoteže s godišnjeg sastanka u Davosu. Ni trendovi u Hrvatskoj nisu bitno drugačiji pa se prema podacima iz studenog 2015. godine u uprave kompanija uspije probiti svega oko 12 posto žena.

Povodom nedavnog međunarodnog Dana žena, prava i pozicija žena u svim sferama društva došla su u prvi plan, slavila su se sva ekonomska, politička i društvena dostignuća nas pripadnica nježnijeg spola. U tom smislu smo i mi, unutar kompanije, odlučili taj dan posvetiti konstruktivnim raspravama.

Razgovor je bio idealna prilika za istaknuti sve ono na što sam osobno iznimno ponosna kada je riječ o mojoj kompaniji - na vodećim pozicijama u Adriatic regiji nalazi se čak 53 posto žena, što je iznad globalnog prosjeka kompanije. Spolna uravnoteženost unutar kompanije sastavni je dio svih procesa koje provodi Odjel ljudskih potencijala, što uključuje proces identificiranja talenata, razvijanje vještina svakoga pojedinca i slično. Osim toga, tijekom godine voditelji odjela na temelju radnog učinka, interesa i vještina zaposlenika te potreba kompanije planiraju razvoj članova svoga tima. To uključuje jasno definiran smjer karijere i razvojni plan. Nestlé je najveća prehrambena kompanija na svijetu koja zapošljava više od 330.000 ljudi u 150 zemalja te je prije sedam godina na globalnoj razini pokrenula inicijativu Gender Balance (Ravnoteža spolova), kojom je predviđen podjednak broj muškaraca i žena koje kompanija priprema

4 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

za preuzimanje kompleksnijih i odgovornijih pozicija. Dodatno, prema UN-ovoj povelji Women’s Empowerment’s Principles, kompanija se obvezala da će do 2018. godine uravnotežiti broj žena i muškaraca na svim pozicijama.

Jako je važno istaknuti kako smisao spolne ravnoteže u kompanijama nije samo statistički pokazatelj pravednosti, već je mnogo više od toga. Broj žena i muškaraca je samo polazišna osnova za kreiranje pozicija na kojima će žene uistinu moći biti u punom smislu žene. Empa-

U Hrvatskoj se, prema podacima iz studenog 2015., u uprave kompanija uspije probiti svega oko 12 posto žena tija i inkluzivni pristup rješavanju problema, za razliku od često kompetitivnog i agresivnijeg “muškog” pristupa, temelji su novog vodstva kompanija koje žele postati ili ostati vodeće tijekom 21. stoljeća.

Uz osvještavanje i njegovanje osobnih vrijednosti, prihvaćanjem važnosti cjeloživotnog razvoja i učenja te preuzimanjem odgovornosti za sve svoje odluke, bez obzira na to kojeg ste spola, itekako je moguće ostvariti se na poslovnom i na privatnom planu.

Na tom tragu smo tijekom našeg druženja ohrabrile mlade kolegice koje tek započinju svoje karijere. U našem poslovnom svijetu itekako se prepoznaje i cijeni utjecaj žena kao i ono što prirodno posjedujemo, a to su urođena hrabrost i mudrost te razvijena intuicija.

Iako se u poslovnoj areni još puno toga može učiniti u provedbi principa ravnoteže spolova, vjerujem da stvari polako idu na bolje.

BROJKE, BROJKE

Infografika: Hrvatska udruga banaka Izvor: Ipsos za HNB i HANFA-u

21. o탑ujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 5

Svjetski tjedan novca Okrugli stol “Financijska pismenost i mla

Mladi moraju naučiti financijski jezik U istraživanju o financijskoj pismenosti hrvatskih građana promatrane su tri kategorije - financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. Zaključeno je kako je potrebno provesti dodatnu edukaciju mladih i osoba starije životne dobi i podići opću razinu financijske pismenosti stanovništva piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

suvremenom svijetu važna je financijska pismenost, pa se tako i u Hrvatskoj provode određene edukacije za podizanje svijesti u tom području. Kako bi se spoznalo koliko su hrvatski građani obrazovani u financijskom smislu, potkraj prošle godine agencija Ipsos provela je istraživanje prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Istraživanje je provedeno za potrebe Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a sve u suradnji s Ministarstvom financija.

Provedeno je na uzorku od preko 1000

ispitanika, u dobi od 18 do 79 godina i to kroz osobni kontakt, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu Financijska pismenost i mladi, održanom u Zagrebu u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca.

U istraživanju su promatrane tri kategorije – financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. “Od 21 boda, ukupna prosječna ocjena iznosila je 11,7 pri čemu je zaključeno kako osobe do 19 godina imaju najnižu razinu obrazovanja financijske pismenosti, a najveću razinu imaju osobe visokog obrazovanja”, rekla je Kristina Horvat iz Ministarstva

6 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

financija. Dodala je da se iz svega toga moglo iščitati kako je nužna edukacija mladih i osoba starije životne dobi te osoba nižeg stupnja obrazovanja.

Govoreći o provedbi edukacije građana, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, istaknuo je kako ta udruga zajedno sa svojim članicama od 2006. godine provodi obrazovanje svih dobnih skupina građana. Pritom je dodao kako je prošle godine, prema podacima HUB-a, gotovo 6000 građana, od čega 4500 mladih, prošlo razne oblike edukacija. Od ove godine u HUB-u su odlučili pojačati financijsko obrazovanje mladih

adi“

Besplatni savjeti

Ekonomska klinika pomaže Ekonomska klinika je institucija koja djeluje godinu dana, a trenutno ima 46 članova, ponajboljih studenata koji su primili rektorovu i dekanovu nagradu.

Oni pružaju besplatne savjete mladima, ali i ostalim građanima te rade na podizanju financijske pismenosti među sta-

jer su, vidjevši rezultate tog istraživanja, zaključili kako su mladi relativno manje financijski pismeni od prosjeka. Naime, od mogućeg 21 boda, prosječna ocjena kod mladih iznosila je 9,2. HUB je ove godine izdao Financijski vodič za mlade.

“HUB će nastaviti s obrazovanjem svih dobnih skupina svih hrvatskih građana. To je sastavni dio naše misije i vizije. Financijski vodič za mlade je dostupan online, a njime se obraćamo svima koji završavaju srednju školu i namjeravaju ići na fakultet”, rekao je Adrović.

Direktor HUB-a izrazio je i nadu da će se u sljedećim godinama bitno pojačati obrazovanje učenika u osnovnim školama. Spomenuo je kako su u Njemačkoj, primjerice, vrlo popularni kvizovi obrazovnog i natjecateljskog karaktera.

U Francuskoj je popularan projekt pod nazivom Pozovimo bankara na sat, na temelju kojeg će se napraviti slični projekti za hrvatske školarce.

Novi pristup učenju

Nadovezujući se na Adrovića, Nevenka Lončarić Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje je rekla kako je 2014. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izradilo Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Taj program predstavlja novi pristup u učenju i poučavanju učenika. U njemu se navode opća financijska znanja, vještine i vrijednosti, a namijenjen je učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole te svim razredima srednje škole. “Djeca ne uče jednoobrazno nego prema konceptu vertikalne spiralne povezanosti što znači da će tako učenici naučiti kako štedjeti, ne trošiti stihijski te se ne povoditi za reklamama”, istaknula je Nevenka Lončarić Jelačić. O financijskoj pismenosti govorio je Hrvoje Pauković,

novništvom. Andrej Hanzir iz te udruge je rekao kako su dosad uspješno riješili 86 slučajeva uglavnom građana i mladih poduzetnika. Ujedno je predstavio programe udruge - Poduzetnički sprint, Poduzetnik budućnosti i Akademiju za OPG-ove.

direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, koji je naglasio kako treba pomoći mladima da postanu odgovorni, financijski obrazovani građani. Osim toga, treba podići opću razinu financijske pismenosti ukupnog stanovništva, a posebno svijesti o važnosti osiguranja života i dobrovoljne mirovinske štednje te istodobno prepoznati osiguranje kao vrijednu podršku u ostvarenju i očuvanju životnih ciljeva. Za osiguravatelje važno je i pitanje podizanja svijesti o riziku te činjenici da upravo

Mlada generacija u ovom trenutku snosi najveći rizik zbog demografskih i gospodarskih kretanja, kaže Grbavac osiguranje nudi mogućnost upravljanja rizicima.

Komentirajući rezultate istraživanja o financijskoj pismenosti građana Hrvatske, Damir Grbavac iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima rekao je kako s jedne strane građani imaju loše mišljenje o svom znanju o financijama, ali je ipak u praksi dokazano da je zapravo neka opća informiranost mnogo bolja nego što to građani sami procjenjuju. Međutim, ono što nije dobro, naglasio je Grabavac, jest to što mladi ljudi relativno malo znaju o mirovinama, mirovinskom sustavu i fondovima te

svojim pravima i rizicima koji su s time povezani. “Vrlo je važno da se mlada generacija kvalitetno educira o mirovinama, prije svega da im se osnaži svijest o tome da se vrlo rano moramo brinuti o svojim mirovinama. U odnosima između generacija, mlada generacija u ovom trenutku snosi najveći rizik zbog demografskih, ali i svih ostalih socioloških i gospodarskih kretanja”, rekao je Grbavac.

Dodao je kako u ovom trenutku postoji debalans interesa između starije i mlađe generacije, pri čemu starija razmišlja o mirovinama, dok mlađa generacija - a to treba mijenjati - uopće ne razmišlja o tome.

U obilježavanje Svjetskog tjedna novca uključila se i Hrvatska gospodarska komora. Potpredsjednik HGK Josip Zaher pritom je rekao kako ovakva incijativa treba prijeći u dugoročni neprekidni proces. “U Hrvatskoj je otvoreno tržište svih usluga i proizvoda unazad 20 i više godina. Od tada je konkurencija prisutna u svim oblicima života, a potrošač je stavljen pred nešto što do tada nije imao.

Odjednom mu je sve postalo dostupno”, istaknuo je Zaher. No, financijska pismenost još uvijek nije na visokoj razini. Zato se i HGK uključio u provedbu aktivnosti vezanih uz podizanje financijske pismenosti građana i potrošača. Ta institucija posebnu pozornost posvećuje financijskoj pismenosti malih i srednjih poduzetnika te radi na povezivanju financijskih institucija s poslovnim subjektima.

“U skladu s rezultatima ankete koju smo proveli u siječnju ove godine, putem mreže županijskih komora i u suradnji s ostalim strukovnim udruženjima, tijekom cijele godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirat ćemo različite oblike edukacija i stručnih sastanaka s ciljem podizanja razine financijske pismenosti građana”, zaključio je Zaher.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Mjere aktivne politike zapošljavanja

Kruto, prekruto tržište rada U mjere aktivne politike zapošljavanja lani se uključilo 41.595 korisnika, dok ih je godinu ranije bilo tek 28.339. Najviše, njih 18.597, koristilo je mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa piše Sanja Plješa

K

ako bi se uključili nezaposleni na tržište rada te smanjili rizici gubitka posla za zaposlene, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s agencijom Ipsos Puls je od 2010. do 2013. u Hrvatskoj provodio projekt pod nazivom Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada. U sklopu projekta proveden je niz mjera kojima se sufinanciraju i financiraju obrazovanje i zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba i ostalih skupina kojima prijeti socijalna isključenost. Tako su kreirani paketi mjera za pojedine ciljane skupine, primjerice za mlade Mladi i kreativni, za posebne skupine I posebnost je prednost, za osobe s invaliditetom Uključeni, za starije osobe Važno je iskustvo. Za dugotrajno nezaposlene osmišljena je mjera I mi smo za novi posao i učenje, namijenjena osobama romske manjine, a za žene tu je bio i paket mjera pod nazivom Važno je očuvati radno mjesto.

Govoreći o projektima koje provodi HZZ, ravnateljica te institucije Ankica Paun Jarallah je istaknula kako se u javnosti uglavnom više govori o statističkim podacima vezanim uz nezaposlene, dok se manje govori o tome kakve sve projekte provodi HZZ. Naglasila je kako je potkraj veljače na HZZ-u bilo registrirano 288.000 nezaposlenih, što je 12 posto manje u odnosu na kraj prošle godine. Istodobno je zaposleno 16.000 osoba što je rast od 10 posto u odnosu

na kraj 2015., a za devet posto smanjio se i broj novoprijavljenih na burzi rada.

“Osim spomenutog projekta, HZZ provodi i neke druge projekte, pa tako već 14 godina ulaže u sustav obrazovanja svojih radnika kroz edukaciju trenera. Nije jednostavno biti savjetnik u takvoj instituciji jer nezaposlene osobe su uglavnom nesretne zbog gubitka posla. Upravo

poslodavci su bili najviše zainteresirani za javne radove, osposobljavanje i sufinanciranje zapošljavanja novih radnika znanjem, vještinama i učenjem jača se kapacitet radnika HZZ-a kako bi pomogli nezaposlenim osobama”, rekla je Ankica Paun Jarallah.

Da su na tržištu rada prisutni negativni trendovi i strukturni problemi, misli Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analizu pri Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Ona smatra kako započeta reforma tržišta rada treba smanjiti krutost na tom tržištu. “Reforma neće

8 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

imati pozitivne učinke ako je neće pratiti gospodarski rast. Pritom su posebno pogođeni mladi, žene, osobe starije dobi, osobe s posebnim potrebama te dugotrajno nezaposlene osobe”, rekla je Mirella Rašić. Dodala je kako je uz mjere aktivne politike zapošljavanja potrebno poticati i reformu obrazovnog sustava.

Broj otvorenih radnih mjesta u korelaciji je s gospodarskim stanjem, a rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) omogućit će nova zapošljavanja. Mirella Rašić je istaknula kako se u Hrvatskoj predviđa manja nezaposlenost, ali do tog će smanjenja dolaziti polako.

Lakše uključivanje

U sklopu projekta Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada provedeno je ukupno 108 dubinskih intervjua, a obrađeno je 24 fokus grupa u koje su bili uključeni nezaposleni koje HZZ financira, zatim sufinancirane nezaposlene osobe, poslodavci koji koriste neke od spomenutih mjera, obrazovne ustanove te radnici HZZ-a. Istraživanje je provedeno na uzorku od 3432 ispitanika.

U HZZ-u kažu kako mjere kratkoročno utječu na status osobe jer ona prelazi iz nezaposlenosti u zaposlenost ili aktivnost stručnog osposobljavanja za rad.

Također, za vrijeme trajanja obrazovnih aktivnosti osobe imaju veću financijsku sigurnost jer primaju plaću ili novčanu pomoć. Dugoročno gledano, te aktivnosti pridonose motivaciji i aktivaciji sudionika za daljnje uključivanje u svijet rada, poboljšavaju njihovu razinu kvalificiranosti i zapošljivosti, a nakon sudjelovanja u nekoj određenoj mjeri takve se osobe lakše uključuju na tržište rada.

Prema podacima HZZ-a, tijekom 2015. u mjere aktivne politike zapošljavanja ukupno je bilo uključeno 41.595 korisni-

osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te za sufinanciranje zapošljavanja novih radnika.

HZZ i dalje štiti interese nezaposlenih, pa je u tijeku projekt pod nazivom Evaluacija iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Pritom je naglasak na osposobljavanju za rad u struci, kvaliteti osposobljavanja polaznika kroz ispunjenje ciljeva programa osposobljavanja, ali i načinu uključenosti mentora i poslodavaca u proces stručnog osposobljavanja te njihova očekivanja u području stjecanja kompetencija. U HZZ-u ističu kako će se daljnja provedba mjera aktivne politike zapošljavanja planirati periodično.

obrtnici i mali poduzetnici

ka dok je godinu ranije bilo 28.339 korisnika. Najveći broj osoba lani, 18.597, koristilo je mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Druga po broju korisnika je mjera Javni radovi kojoj se priklonio 9961 korisnik, a slijede potpore za zapošljavanje koje su koristila 6603 korisnika. Preostale mjere bile su: potpore za samozapošljavanje (koristilo ih je 2776 korisnika), potpore za očuvanje radnih mjesta (1589), obrazovanje nezaposlenih (1552), dok je potpore za usavršavanje koristilo 517 osoba. U HZZ-u navode kako je riječ o pozitivnoj praksi jer ostvarenje prava na rad pozitivno utječe na nezaposlene i pruža im mogućnost potpunog uključenja u društvo uz dokazivanje vlastitih sposobnosti. S druge pak strane njihov rad i aktivnost povratno pozitivno utječu na društvo jer oni plaćaju javna davanja i smanjuju rashode socijalnog osiguranja i skrbi. U HZZ-u kažu kako javna ulaganja u takve mjere mogu postići značajne materijalne i nematerijalne koristi pri čemu je presudno da polaznici ne gube vezu s tržištem rada, ali ipak pritom tre-

ba imati na umu i troškovnu učinkovitost mjera. Promatrajući prema interesu poslodavaca može se zaključiti kako je najveći dio poslodavaca zainteresiran za mjeru javnih radova, zatim stručno

Razvoj ljudskih potencijala HZZ je u suradnji s Projektnim konzorcijem koji čine tvrtke WYG savjetovanje, Algebra i In2 u proteklih 15 mjeseci proveo projekt pod nazivom Jačanje Centra tržišta rada HZZ-a. Taj se projekt provodio u sklopu Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013., te je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda u ukupnoj vrijednosti od 3,7 milijuna kuna.

Cilj projekta bila je modernizacija kroz e-učenje i programe kombiniranog učenja HZZ-a kako bi se razvilo učinkovitije tržište rada u Hrvatskoj.

Mjere aktivne politike zapošljavanja podržavalo je Ministarstvo poduzetništva i obrta. Na upit Privrednog vjesnika hoće li to ministarstvo i dalje podržavati takve mjere, Ana Mandac, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, je odgovorila kako je ono podržavalo mjere poticanja mikro poduzetništva i obrta kroz ulaganja koje pridonose jačanju njihove konkurentnosti. Time se nastoji unaprijediti obavljanje poslovne djelatnosti te poticati bolje pozicioniranje malih poduzetnika i obrtnika na tržištu. “Ministarstvo poduzetništva i obrta u ovoj godini započinje s provedbom mjere Garancija za mlade.

Tu su i mjere koje će se provoditi s ciljem unapređenja kvalitete naukovanja i vježbeništva te zapošljavanja i samozapošljavanja - Obrazovanje za obrte tj. stipendije učenicima u deficitarnim obrtničkim zanimanjima”, istaknula je Ana Mandac.

Dodala je kako će se još provoditi i mjere Naukovanje za obrtnička zanimanja, Potpora učeničkim zadrugama i vježbovnim tvrtkama te studentskim poduzetničkim inkubatorima. U djelu bespovratnih potpora kao jednog od oblika državnih subvencija ove godine provodit će se programi namijenjeni poduzetnicima-početnicima pod nazivom Startco – realiziraj vlastitu poslovnu ideju te Jamstveni program – EU početnik. Uz to, ove godine Ministarstvo poduzetništva i obrta podržat će i kreditnu liniju Mikrokreditiranje. Svim tim mjerama omogućuje se poduzetnicima olakšan pristup financiranju u obliku zajmova, jamstava, dioničkog kapitala i ostalih mehanizama podjele rizika uz subvencionirane kamatne stope ili povoljnije jamstvene naknade.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Poslovna klima u Hrvatskoj

Orešković obećao poduzetnicima manje namete Do kraja godine parafiskalni nameti tvrtkama bi mogli biti smanjeni za oko 330 milijuna kuna. Uvest ćemo i zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra. Planiramo pojednostaviti zakone i reformirati upravu.

Vjerujem da će te reforme koje Vlada planira olakšati poslovanje, istaknuo je hrvatski premijer piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D Hrvatska ima potencijala, ima vrijedne ljude, ali treba prekinuti dugogodišnju krizu upravljanja i jednosmjerne komunikacije.

Najveći su uteg za poduzetnike stalne izmjene zakona, administrativne barijere i prevladavajuća antipoduzetnička klima.

Luka Burilović, predsjednik HGK

o kraja 2016. godine parafiskalni nameti tvrtkama će se smanjiti do razine od 0,1 posto bruto domaćeg proizvoda odnosno za oko 330 milijuna kuna, najavio je predsjednik hrvatske vlade Tihomir Orešković na konferenciji Poslovna klima u Hrvatskoj – prilika ili izazov koju je prošli tjedan organizirala Hrvatska gospodarska komora. “Uvest ćemo i zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra.

Provedba te odluke ključna je reforma koja će ubrzati brojne druge odluke koje država mora donositi poput izdavanja građevinskih dozvola. Planiramo pojednostaviti zakone i reformirati upravu. Vjerujem da će te reforme koje Vlada planira olakšati poslovanje”, istaknuo je Orešković.

Fond za male i srednje poduzetnike

Premijer je najavio kako je za nastavak gospodarskog rasta izuzetno važna briga o malom i srednjem poduzetništvu, a najavio je i kako će Vlada osnovati fond u kojem će malim i srednjim poduzetnicima biti dostupno oko 500 milijuna eura za razvoj poslovanja.

“Hrvatska ima potencijala, ima vrijedne ljude, ali treba prekinuti dugogodišnju krizu upravljanja i jednosmjerne komunikacije. Najveći su uteg za poduzetnike stalne izmjene zakona, administrativne barijere i prevladavajuća antipoduzetnička klima”, smatra predsjednik HGK Luka Burilović. “Komora podržava Vladu u provođenju reformi, no bit će i njen korektiv ako bude potrebe. Sa svojih 20 županijskih komora, s više od 50 gospodarskih udruženja i zajednica, s postojećim i mogućim novim javnim ovlastima i prenošenjem dodatnih poslova državne uprave u Komoru možemo u kratkom roku pomoći uspostavljanju znatno bolje poslovne i investicijske klime u Hrvat-

10 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

skoj”, naglasio je Burilović. Predsjednik HGK je ponovio kako Komora može preuzeti i ovlast registracije poduzeća čime će se ubrzati registracija i rasteretiti trgovački sudovi, a najavio je i nove komorske projekte koji su u pripremi, kao što su digitalna komora, internacionalizacija gospodarstva, Centar za industrijski razvoj - CIRAZ te Start-up Hrvatska.

Komora podržava Vladu u provođenju reformi, no bit će i njen korektiv ako bude potrebe, istaknuo je Burilović Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat upozorio je kako poduzetnike opterećuje prenormiranost. “Određena rješenja ćemo u budućnosti testirati prije nego što ih usvojimo u Saboru. Potrebno je zakonsko pojednostavljivanje i liberalizacija do mjere do koje to EU dozvoljava, a javnu administraciju i gospodarstvo moramo umrežiti”, ističe Horvat.

Pojednostaviti put do dozvola

Važno je ojačati okruženje za poduzetništvo kroz pojednostavljivanje ishođenja dozvola, osobito na lokalnoj razini, ali jednako je važno razviti i obrazovanje, posebno ono strukovno, istaknuo je njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Eberhard Schultze. “Hrvatska je

U Hrvatskoj se rade razlike između domaćih i inozemnih tvrtki, što nije pravedno jer su sve tvrtke koje plaćaju porez u Hrvatskoj hrvatske tvrtke. na pravom putu. Provođenjem reformi ova će godina biti dobra za Hrvatsku jer će to dovesti do značajnijeg rasta, a tu možete računati i na podršku Njemačke”, kazao je Schultze.

Probleme poduzetnika u svakodnevnom poslovanju i prijedloge za poboljšanje poslovne klime istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne i EU poslove Želimir Kramarić. Prema komorskoj anketi, primjedbe i prepreke malih i srednjih poduzetnika u poslovanju odnose se na porezne obveze, pravnu nesigurnost, neporezna davanja, javnu upravu, pravosudna pitanja, neusklađenost obrazovanja i rada, javne nabave, naplatu potraživanja, visinu poreznih doprinosa na plaće, česte promjene poreznih propisa... “Broj potrebnih postupaka za dozvole najveća je prepreka u poslovanju”, rekao je Kramarić dodavši da se nizom usluga koje priprema Komora može znatno poboljšati poslovna klimu u Hrvatskoj.

Govoreći o promjenama u inspekcijskom nadzoru tvrtki, pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Sertić je najavio kako će inspektori ubuduće prvotno ukazivati na nepravilnosti, a ne odmah i kažnjavati. Constantine Azar, investitor u Hrvatsku i direktor tvrtke New Bakery, smatra kako je osnovni problem neujednačeno zakonodavstvo. “Dolazak investi-

Broj potrebnih postupaka za dozvole najveća je prepreka u poslovanju, ocijenio je Kramarić

tora bio bi jednostavniji kada biste na jednom mjestu mogli registrati tvrtku kao i dobiti informacije o lokacijama”, ističe Azar.

Stvarati ljude za digitalno društvo

Predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec upozorava na činjenicu da se u Hrvatskoj rade razlike između domaćih i inozemnih tvrtki, što nije pravedno jer su sve tvrtke koje plaćaju porez u Hrvatskoj - hrvatske tvrtke. “Tvrtke s manjinskim, mješovitim i većinskim stranim vlasništvom ostvaruju 50 posto ukupnih prihoda, 55 posto izvoza i 45 posto investicija te zapošljavaju 25 posto ljudi, a sve to govori o njihovoj efikasnosti. Ključne prepreke u poduzetništvu u nas upravo su pravna nesigurnost, promjene poreznog sustava, parafiskalni nameti te dugotrajni sudski postupci”, smatra Fogec.

Nikola Dujmović, direktor tvrtke Span i predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK, je mišljenja da nam je potrebna jasna strategija i ciljevi industrijskog razvoja koje treba pratiti i reforma školstva. “Treba stvarati ljude za digitalno društvo. Imamo paradoks konstantnog razvoja tehnologije koju ne prati dovoljan razvoj znanja o njenom korištenju”, ocijenio je Dujmović. Đuro Horvat, direktor Tehnixa, vidi u razvoju reciklaže veliki gospodarski potencijal za Hrvatsku, dok Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj, ističe da Hrvatska mora donijeti konačnu odluku želi li biti turistička zemlja, a u tom slučaju cjelogodišnji turizam postaje prioritet.

Na skupu je predloženo da Vukovar postane bazen za regionalni razvoj IT industrije, a od Vlade je zatražena i izmjena Zakona o PDV-u, osobito za turističke agencije koje plaćaju puni iznos PDV-a, dok hoteli i restorani imaju niže stope tog poreza.

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa

Dolazak investitora bio bi jednostavniji kada biste na jednom mjestu mogli registrati tvrtku kao i dobiti informacije o lokacijama.

Constantine Azar, direktor tvrtke New Bakery

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 11

intervju Ruđer Friganović, predsjednik Uprave Elke

Vratili smo Elku u pozitivu Elka je u globalnim razmjerima zapravo mala tvrtka i ne može diktirati ništa ni obujmom proizvodnje ni specijalnim tehnološkim prednostima.

Moramo se prilagoditi cijenama koje vladaju ili naš proizvod nitko neće kupiti. Taj proces prilagodbe traje, iako smo dobar dio zadaće već napravili piše Igor Vukić

D

ugotrajna recesija snažno je pogodila mnoge proizvodne kompanije. Na rub opstanka dovela je i Elku, kojoj nije pomogla ni 80-godišnja tradicija rada u različitim tržišnim i političkim sustavima.

Prije 10 mjeseci uprava Elke povjerena je Ruđeru Friganoviću, menadžeru s diplomom inženjera elektrotehnike. Značajno iskustvo u prilagodbi tržišnim okolnostima stekao je nadzirući u ime države uspješan proces privatizacije brodogradilišta, te još ranije kao potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju zadužen za korporativno upravljenje.

Vrijeme je sada za osvrt na učinjeno u Elki.

n U kakvom ste stanju zatekli kompaniju?

- Bila je iscrpljena krizom koja je započela još 2009., a najjači udarac uslijedio je 2013. godine. Cijene na svjetskom tržištu značajno su pale, a istodobno su se smanjile i narudžbe naših kupaca. Prihodi Elke više nisu pokrivali troškove. Trebalo je, s jedne strane, rezati troškove, a s druge pronaći nove izvore prihoda. Elka je još od ranije bila opterećena visokim zaduženjima pa je prijetio najgori scenarij, da banke izgube povjerenje u mogućnost redovitog vraćanja duga. Stoga su lani vlasnici odlučili dovesti mene i konzultanta Borisa Teškog iz tvrtke Instar, da pokušamo tvrtku vratiti u mirnije vode. n Kakav je prolazni rezultat?

- Zasad uspijevamo u onome što smo planirali. Nije to samo naša zasluga, već ima dosta utjecaja i povoljnih kretanja na tržištu. Sve zajedno dovelo je do toga da

imamo pozitivan operativni rezultat (pozitivna EBITDA) i da se kompanija polako stabilizirala.

n Kojim potezima ste to postigli?

- U najkraćem, rezanjem i drugačijom alokacijom troškova, povećavanjem prihoda, te restrukturiranjem organizacije i poslovnih procesa. Na početku procesa bilo je 270 radnika, a sada ih je 250.

Dakle, smanjili smo broj zaposlenih za oko 10 posto, s tim da je nešto više ljudi otišlo iz tvrtke, a zapošljavali smo nove u proizvodnom dijelu kompanije, tako da danas imamo povoljniju strukturu. Stare radnike smo zbrinjavali uz primjerene otpremnine. O svemu smo konzultirali i sindikat. Također, uz neka manja ulaganja učinilo smo sve da iz postojećeg strojnog parka izvučemo maksimum. U pregovorima s kupcima uspjeli smo di-

Kabeli srednjeg napona ostvaruju nam oko 60 posto ukupnog prihoda gnuti cijene i napuniti kapacitete tako da Elka danas radi u četiri smjene. Na ruku nam je išao rast konjunkture na tržištu kabela. Nama 70 posto prihoda dolazi iz izvoza i to u druge zemlje EU-a poput Austrije, Njemačke i Velike Britanije.

Kad su se ta tržišta počela buditi i nama

12 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

je krenulo nabolje. Potkraj svibnja prošle godine dovršen je proces javne nabave za Hrvatsku elektroprivredu gdje smo pobijedili, zajedno s partnerima iz tvrtke Eurocable što nam je bio dodatni vjetar u leđa. Osim sa Eurocabelom u projekte opskrbe HEP-a ulazimo i s trgovačkim partnerima iz Hrvatske kao logističkom podrškom i mislim da je to jedan od boljih primjera suradnje domaćih proizvodnih i trgovačkih tvrtki na velikim domaćim projektima. Ove pobjede na “domaćem terenu” iznimno su važne za naše poslovanje.

n Na koje ste još načine smanjivali troškove poslovanja?

- Pregovarali smo s dobavljačima i uvjerili ih da je i u njihovu interesu da nam izađu u susret i ponešto snize cijene, pogotovo jer smo očekivali rast proizvodnje. Tražili smo uštedu u energentima i vjerujem da ćemo i tu postići određene rezultate, ali to nije lako. Ovaj kompleks je građen za zaposlenost od više od 1500 ljudi i to su ogromne hale s velikim fiksnim troškovima. Vodimo računa o upravljanju zalihama, otklanjamo uska grla u proizvodnji, smanjujemo škart i otpad...

Upravo radimo na implementaciji nove organizacijske strukture s jasnijom podjelom odgovornosti i na reinženjeringu poslovnih procesa što će također, vjerujemo, rezultirati boljom efikasnošću i manjim troškovima. Posebno važnim držim to što smo uspjeli reaktivirati interne potencijale koji su u tvrtki postojali, samo nisu bili na pravi način prepoznati. Ima još dosta svakodnevnih, operativnih mjera, ali nema smisla sve ih nabrajati.

Srećom, naši radnici i majstori posjeduju mnogo znanja i uspijevaju izvući najbolje i iz strojeva starih nekoliko desetljeća. Ali ne može tako dovijeka, kaže predsjednik Uprave Elke

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Očekujemo rast prihoda od 10 posto Kakav rezultat očekujete u ovoj godini?

- Planirali smo rast prihoda od 10 posto.

Naravno, nikad ne možete očekivati da će se plan ostvariti u lipu. Kod nas dosta toga ovisi o kretanjima burzovnih roba. Naime, u proizvodnji kabela koriste se materijali poput aluminija i bakra, a njihove su cijene podložne burzovnim oscilacijama. Očekujemo i dalje pozitivni operativni rezultat. U poslovnoj 2015. godišnji prihod bio nam je 379,8 milijuna kuna (naša poslovna godina

n Je li kriza koja je stigla Elku bila vezana isključivo uz promjene na tržištu ili je tu bilo i loših poslovnih odluka koje su postale uteg osnovnom biznisu?

- Najvažniji razlog bio je presporo prilagođavanje tržišnim promjenama. Kompanija nije na vrijeme primijetila da više neće moći imati razinu zaposlenosti i prihoda kakve je imala prije. Ostale su neke navike iz ranijih vremena kad je hrvatsko tržište bilo zatvorenije pa ste mogli diktirati cijene. Pa ste mogli imati i 1800 zaposlenih. Ali ta su vremena prošla. Sad se morate okrenuti vanjskim tržištima gdje postoje jasna mjerila. Morate se uklopiti u njihove cijene. Elka je u globalnim razmjerima zapravo mala tvrtka i ne može diktirati ništa ni obujmom proizvodnje ni specijalnim tehnološkim prednostima. Moramo se prilagoditi cijenama koje vladaju ili naš proizvod nitko neće kupiti. Taj proces prilagodbe traje, iako smo dobar dio zadaće već napravili. n Koji su Elkini proizvodi najtraženiji na europskom tržištu?

- To su kabeli srednjeg napona. Mi opskrbljujemo i velike kompanije za distribuciju električne energije, pandane našem HEP-u, u Austriji i Njemačkoj. U Austriji, primjerice, ne postoji samo jedan veliki distributer nego više manjih, po gradovima i pokrajinama. Budući da smo stekli dobre reference, takve energetske kabele prodajemo i u specijalnim projektima kao što su vjetroparkovi. S tamošnjim partnerima izlazimo na natječaje i dobivamo ih. Kabeli srednjeg napona ostvaruju nam oko 60 posto ukupnog prihoda. Ostalo su kabeli niskog napona, a imamo i neke specijalne kabele koje još

uvijek znamo proizvoditi. I to nas katkad spašava kad zastanu one veće narudžbe. To su primjerice kabeli za telefonske mreže, za željeznicu...

n Uspijevate li pratiti tehnološke promjene u vašem proizvodnom sektoru?

- U ovim uvjetima to doista nije lako.

Zadnje veće ulaganje u tehnologiju bilo je 2009. i 2010. godine, kad je kupljena nova proizvodna linija. I da to nije tada učinjeno, Elke sada vjerojatno više ne bi ni bilo. Riječ je upravo o liniji za izradu kabela srednjeg napona. Ta je investicija pomogla da i danas opstajemo. Zato i planiramo uskoro, kad dovoljno stabiliziramo kompaniju, krenuti u snažniju in-

traje od rujna do rujna), a za sada ostvarujemo zacrtane ciljeve. I dalje ćemo oko 70 posto prihoda ostvarivati u inozemstvu, najviše u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji i Sloveniji.

Ovih dana objavljen je novi natječaj HEP-a i već smo počeli razgovore s našim partnerima oko sudjelovanja u njemu. Pobjeda na tom natječaju značila bi nam dodatnu stabilnost i rast poslovanja u naredne dvije godine.

bi pravcu trebalo raditi i kod nas. Mi nismo visokotehnološka tvrtka koja može neka specifična znanja kao dodanu vrijednost naplatiti na svjetskom tržištu. Mi se naprosto moramo prilagoditi tržištu.

Ovdje su marže relativno male i svako veće fiskalno opterećenje nas vodi u težu situaciju. Konkurenti sa zapada i sjevera Europe su velike kompanije koje si mogu priuštiti da znatan dio prihoda ulože u razvoj proizvoda. Onda to i mogu naplatiti na globalnom tržištu. Hrvatska industrija, općenito je srednje i niže srednje tehnologije. Stoga i teže amortizira porezni pritisak. Zato se i događa deindustrijalizacija. Nisu to samo administrativne barijere.

Pogledajte kako su se otvarali trgovački centri i kako su prolazila ulaganja nami-

Hrvatska industrija općenito je srednje i niže srednje tehnologije.

Stoga i teže amortizira porezni pritisak.

Zato se i događa deindustrijalizacija vesticiju i obnoviti strojni park. Srećom, naši radnici i majstori posjeduju mnogo znanja i uspijevaju izvući najbolje i iz strojeva starih nekoliko desetljeća. Ali ne može tako dovijeka.

n U čemu se struktura troškova Elke razlikuje od srodnih kompanija u EU? - Prije svega, zaostajemo u tehnologiji.

Zatim, pogledamo li konkurente s istoka Europe, vidjet ćemo da oni još uvijek imaju niži udjel troška radne snage. Imaju i niže opće porezno opterećenje. U tom

14 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

jenjena potrošnji. S druge strane nije bilo ulaganja u industrijske objekte. Naprosto, takvi pogoni ne donose zaradu koja bi privukla investitore.

n Vaši zapadni konkurenti održavaju velike razvojne odjele. EU ne dopušta da država izravno potiče poduzeća, no može li se tzv. horizontalnim mjerama, odnosno, poticanjem razvojnih instituta pomoći proizvodnim tvrtkama da drže tehnološki korak s jačom konkurencijom? Jeste li neki od

tih oblika suradnje predlagali kome u Vladi?

- Nismo se stigli još baviti time. Problem je to što Elka ima bilancu tvrtke u poteškoćama i ne može se javljati za korištenje nekih takvih fondova. No pri kraju smo pregovora s bankama i kad dogovorimo sve oko reprograma dugova i popravimo bilancu, pokušat ćemo i s takvim prijavama. Možda i zajedno s drugim tvrtkama iz branše. S njima korektno surađujemo jer nam se proizvodni programi ne preklapaju. Jedino Elka proizvodi kabele srednjeg napona u Hrvatskoj. Izravni konkurenti su nam strane tvrtke koje k nama dolaze preko trgovaca. Eurocable nam je, primjerice, komplementaran s kabelima niskog napona. Imaju novu tvornicu, efikasniji su od nas, a otvoreni su za suradnju.

n Koliko vam u izlasku na inozemna tržišta pomažu potporne institucije poput HGK, u kojem ste i sami nekad radili? Imate li prijedloge za poboljšanje sustava gospodarske diplomacije?

- Svake godine idemo na sajam u Hanoveru, najvažniji poslovni skup u našem sektoru. Ove godine se održava u travnju.

Troškove svog štanda podmirujemo uz pomoć HGK i zbog toga smo vrlo zado-

voljni. Naša kompanija je sada vrlo dobro pozicionirana na tih nekoliko europskih tržišta tako da nismo imali potrebu za otvaranjem novih. Budemo li imali za to snage, sigurno ćemo gledati kako iskoristiti pomoć diplomacije, lobista i sličnih poluga koje prate sklapanje novih poslova.

n Kako ocjenjujete prve gospodarske poteze nove Vlade?

- Smatram da treba učiniti sav napor da se industrija rastereti koliko je to god moguće. U vrijeme recesije u proizvodnji se izgubilo na desetke tisuća radnih mjesta, dok je javni sektor zapošljavao. A to je potpuno kriva poruka. Nije prirodno da industrija otpušta, a javni sektor povećava zaposlenost. Trebalo bi biti obrnuto, tako da industrija dođe do daha pa će lakše i hraniti taj javni sektor. S većom zaposlenošću širit će se i baza poreza na dohodak, neće padati osobna potrošnja...

Cijelo vrijeme bježimo od jačih poteza u javnoj upravi. Privatni sektor je pokazao kako se to radi. Naravno, razgovor s čovjekom ili skupinom ljudi kojima se otkazuje suradnja nikad nije ugodan. Svi smo sretni kad ide dobro, kad rastu prihodi, ali kad dođe kriza, nije odgovorno teret prevaliti na drugoga. Htjeli mi to pri-

znati ili ne, naše radno zakonodavstvo je ipak previše rigidno. Ne omogućava poduzetnicima da brzo reagiraju na tržišne promjene. Stoga nije čudno da se najveći broj novozaposlenih uzima na određeno vrijeme jer je na taj način ipak jednostavnije regulirati trošak rada.

n Uspijevate li pronaći dovoljno radnika s potrebnim kvalifikacijama?

- Za sada uspijevamo, ali primjećujemo trend da sve manje radnika dolazi iz Zagreba, a sve više iz zagrebačke okolice, iz Hrvatskog zagorja... To sa sobom povlači dodatne probleme, kao što su trošak smještaja, prijevoza... Ali dobro, s time se nekako nosimo. Istina je da teško možete odmah dobiti čovjeka koji zna raditi na specifičnom stroju. Imamo program mentorstva u kojem mladi rade s iskusnijim mentorima. Program traje tri do šest mjeseci. A potom još nekoliko mjeseci treba da taj radnik stvara na pravoj razini. n Koristio bi vam, znači, projekt dualnog obrazovanja koji razvija HGK? - Svakako. Nastojat ćemo se aktivno uključiti i sudjelovati u tom modelu obrazovanja. Nadam se da će ga i država snažno poduprijeti.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Tekstilni otpad

16 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. o탑ujka 2016.

Stara majica kao dio novog automobila, zašto ne?

Osim u građevinarstvu, reciklirani tekstil koristi se i u automobilskoj industriji, industriji namještaja, poljoprivredi, higijeni... No, čini se da kod građana još uvijek nije dovoljno prisutna svijest o tome da se stari tekstil, umjesto na smetlište, može odložiti na za to predviđena mjesta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Č

arape s rupom, tzv. krumpirom ili hlače s bakinom zakrpom na koljenima odavno nemaju svoje mjesto u većini domova u razvijenome svijetu. Jer tekstil, kao i društvo, već dulje vrijeme ima prefiks potrošački i ljudi se sve rjeđe odlučuju zakrpati oštećenu ili iznošenu odjeću.

Međutim, iskorištena odjeća, ručnici, posteljina, šeširi ili torbe mogu imati više od jedne

Udio tekstilnog otpada u komunalnom otpadu u Hrvatskoj iznosi oko tri posto uloge. Neoštećen otpadni tekstil može se ponovno naći na policama second hand shopova ili, primjerice, u dobrotvornim udrugama koje ga potom razvrstavaju kako bi došao u ruke beskućnicima, građanima lošijeg imovinskog stanja ili osobama u nerazvijenim dijelovima svijeta poput Afrike.

Ne manje važna činjenica jest i ta da se dio otpadnog tekstila može reciklirati i ponovno upotrijebiti kao sirovina u nekoliko industrija.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kažu nam kako se otpadni tekstil može koristiti

u proizvodnji materijala za izolaciju i zaštitu podnih obloga koji se koriste u građevinarstvu za povećanje energetske učinkovitosti.

Uz sektor građevinarstva, reciklirani tekstil koristi se u automobilskoj industriji, industriji namještaja, poljoprivredi, higijeni...

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, udio tekstilnog otpada u komunalnom otpadu u Hrvatskoj iznosi oko tri posto.

Količina proizvedenog komunalnog tekstilnog otpada u 2013. iznosila je oko 50.000 tona, odnosno oko 12 kilograma po stanovniku godišnje. U 2013. prijavljene su 202 tone odvojeno sakupljenog tekstilnog komunalnog otpada za potrebe reciklaže.

Kako bi se povećale količine odvojeno prikupljenog tekstilnog otpada, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je Pravilnik o otpadnom tekstilu i obući. Pravilnik je stupio na snagu 1. studenog 2015. godine te je njime omogućeno da građani tekstilni otpad ostavljaju u posebnim spremnicima u trgovinama tekstilom i obućom ili njihovoj blizini. Obvezu postavljanja spremnika za otpadni tekstil imaju trgovine čiji je prodajni prostor veći od 400 četvornih metara.

Bacanje sirovine

oko 50.000 t tekstilnog otpada završi godišnje na smeću to je 12 kg po stanovniku svake godine 2013. prijavljene 202 t odvojeno skupljenog tekstilnog otpada

Reciklirani materijal

Za tvrtke koje se bave reciklažom otpadnog tekstila veće količine odvojeno prikupljene sirovine na domaćem tržištu znače niže troškove proizvodnje. Zbog nedostatka odvojeno sakupljenog tekstilnog otpada domaće tvrtke 21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

Slikovito rečeno, stara majica koja danas završi u Regeneraciji, za nekoliko dana može biti ugrađena u neki dio gepeka u Mercedesu, kaže direktor Regeneracije Anđelko Švaljek

Svake godine raste udio tekstila prikupljenog iz kućanstava i upravo se tu krije velik potencijal.

Istraživanja govore da se godišnja količina tekstila koji se odlaže kao otpad u Europskoj uniji po čovjeku kreće od 12 do 15 kilograma, dok je u Hrvatskoj to otprilike četiri kilograma.

Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije

tu sirovinu uglavnom nabavljaju iz uvoza, što povećava cijenu proizvodnje.

Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije, kaže nam kako je ta zabočka tvrtka započela s prikupljanjem tekstilnog otpada prije više od 60 godina. “Tvrtka je zapravo i osnovana 1954. kao razvrstaonica tekstilnih otpada da bi se nekoliko godina nakon toga, kupnjom prvih strojeva za proizvodnju netkanog tekstila, počeli proizvoditi materijali iz recikliranih materijala, a koji svoju primjenu nalaze u različitim industrijama kao što su građevinarstvo, izolacije, autoindustrija i industrija namještaja”, ističe.

Regeneracija je do 2011. godine tekstil prikupljala u znatno manjoj mjeri nego što to čini danas. “Naime, prošle godine prikupili smo 3500 tona otpadnog tekstila, plan za 2016. je 6000 tona, a naše ukupne potrebe su trenutno 8000 tona. Cilj nam je u potpunosti zamijeniti sirovinu koju uvozimo iz Italije i Njemačke vlastitom, odnosno proizvedenom u Regeneraciji”, objašnjava nam.

Dva su izvora otpadnog tekstila. Jedan je otpadni tekstil iz raznih industrija, a drugi iz kućanstava, odnosno stara odjeća. “Svake godine raste udio tekstila prikupljenog iz kućanstava i upravo se tu krije velik potencijal. Istraživanja govore da se godišnja količina tekstila koji se odlaže kao otpad u Europskoj uniji po čovjeku kreće od 12 do 15 kilograma, dok je u Hrvatskoj to otprilike četiri kilograma. Regeneracija u ovom trenutku uspijeva oporabiti oko 0,5 kilograma od navedene količine”, napominje Švaljek.

Manjkavosti pravilnika

Činjenica je da kod građana još uvijek ne postoji dovoljna razina svijesti o tome da se stari tekstil, umjesto na smetlište, može odložiti na za to predviđena mjesta, čime značajno mogu

18 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

pridonijeti očuvanju okoliša. Međutim, u zadnje vrijeme stvari se po tom pitanju mijenjaju, a za to je u određenoj mjeri zaslužan i novi Pravilnik o otpadnom tekstilu i otpadnoj obući. “Uz neke

Otpadni tekstil u Regeneraciji se sortira i pretvara u vlakno - sirovinu za proizvodnju različitih materijala manjkavosti ovog pravilnika, koji bi s vremenom trebao biti dorađen, držimo da je on dobar korak ka zaokruživanju cjelokupnog procesa.

To je, naime, dugotrajan proces na kojem bi svi uključeni trebali još mnogo raditi”, kaže.

Prikupljeni otpadni tekstil u Regeneraciji se sortira i na linijama za tzv. trganje gdje se pretvara u vlakno – sirovinu za proizvodnju različitih materijala za potrebe već spomenutih industrija.

“Slikovito rečeno – stara majica koja danas završi u Regeneraciji, za nekoliko dana može biti ugrađena u neki dio gepeka u Mercedesu”, ističe Švaljek.

Prikupljanje i oporaba tekstilnog otpada za Regeneraciju znače niže troškove proizvodnje te u konačnici i otvaranje novih radnih mjesta u pogonima za reciklažu. “Naši osnovni ciljevi su da se daljnjim razvojem i ulaganjima u ovaj segment poslovanja pozicioniramo kao jedinstvena i najveća tvrtka u toj tržišnoj niši u Europi, uz osiguranje dugoročnog profitabil-

nog poslovanja i uz davanje snažnog doprinosa očuvanju okoliša, što smatramo neizmjerno važnim za Hrvatsku kao zemlju s izuzetnim poljoprivrednim i turističkim potencijalom”, naglašava. Stoga je Regeneracija u listopadu 2015. godine pokrenula investicijski ciklus u kojem, među ostalim, do 2018. u dio koji uključuje recikliranje tekstilnog otpada, planira uložiti oko šest milijuna eura.

Krađe iz spremnika

Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec sakuplja, sortira i prodaje rabljeni tekstil, odjeću i obuću, redizajnira odjeću, šiva reciklirane tekstilne i druge uporabne proizvode te organizira i provodi radionice recikliranja tekstila, krojenja i šivanja. Djeluje na području sjeverozapadne Hrvatske. Krajem 2015. osnovana i Socijalna zadruga Humana Nova Zagreb čiji početak djelovanja na tržištu se očekuje početkom svibnja 2016. godine.

Upravitelj Humane Nove Ivan Božić kaže nam kako socijalna zadruga zapošljava petnaestak osoba. A kao neprofitno društveno poduzeće otvara vrata za brojne rehabilitacijske i radno-terapijske procese članica zadruge - lokalne udruge osoba s invaliditetom. Posljednje dvije godine, u suradnji s međunarodnim, nacionalnim i lokalnim organizacijama, intenzivno radi na razvoju partnerske mreže za uspostavu regionalnih i lokalnih centara za ponovnu upotrebu u Hrvatskoj.

Humana Nova je u 2013. godini prikupila 115 tona otpadnog tekstila. Godinu dana kasnije sakupljeno je 250 tona, a 2015. godine 370 tona. “Postavljeno je 15 kontejnera na području sjeverozapadne Hrvatske, svakodnevno primamo donacije građana te nekoliko puta

Sakupljanjem i sortiranjem moguće je zapošljavanje društveno isključenih osoba godišnje organiziramo akcije sakupljanja na unaprijed definiranim lokacijama. Sakupljamo sve vrste tkanina, odjeću, zavjese, stolnjake... sve što građani više ne trebaju. Jedino nemamo rješenje za stare madrace, no do kraja godine namjeravamo riješiti i taj problem”, ističe on dodajući kako je plan u bližoj budućnosti proširiti se na namještaj, igračke, robu široke potrošnje (žlice, vilice, čaše, tanjure...) i elek-

tronski otpad. Među problemima s kojim se socijalna zadruga susreće tijekom prikupljanja otpadnog tekstila, Božić ističe krađe iz spremnika koje su, nažalost, gotovo svakodnevna pojava. “Građani se pak u većoj mjeri teško odriču svojih odjevnih predmeta, bilo da su oni preveliki, premali, istrošeni. No, vjerujem kako će se s vremenom promijeniti i stanje svijesti te će se sakupljati dovoljne količine tekstila”, napominje on.

Mali dućan

Proces sortiranja tekstila je relativno lagan posao, te u njega zadruga uključuje marginalizirane skupine na tržištu rada, mahom osobe s invaliditetom. “Sakupljeni tekstil, odjeća i obuća sortira se u sortirnom pogonu Zadruge na čistu i cjelovitu odjeću, koja se prosljeđuje na daljnju prodaju u Mali dućan Humane Nove, u nekoliko second hand shopova u Hrvatskoj, korisnicima Centra za socijalnu skrb u Čakovcu i Varaždinu te putem donacija najpotrebitijima u lokalnoj zajednici. Zatim, čista i djelomično cjelovita odjeća prosljeđuje se u šivaonu zadruge na doradu, čime postaje cjelovita odjeća ili redizajnirana odjeća namijenjena prodaji u Malom dućanu Humana Nove, dok se višak sakupljenog tekstila, odjeće i obuće koji Zadruga ne može zbrinuti na domaćem tržištu prodaje ino kupcu iz Belgije. Čista i necjelovita odjeća upotrebljava se kao repromaterijal u proizvodnji novih inovativnih i kvalitetnih proizvoda - kućnih papuča, torbi i torbica, šalova... koji se prodaju u Malom dućanu Humana Nove te na webshopu i drugim partnerskim/suradničkim dućanima u Hrvatskoj i regiji. Istrošena i zamrljana odjeća i tekstil recikliraju se u industrijske krpe za brisanje, a gumbi, zatvarači i sično postaju repromaterijal u proizvodnji proizvoda od recikliranih materijala”, objašnjava on dodajući kako se neupotrebljiv tekstilni otpad prosljeđuje za reciklažu u zabočku Regeneraciju.

Dakle, sakupljanjem i sortiranjem moguće je zapošljavanje društveno isključenih osoba kroz proces stvaranja nove vrijednosti odbačenih predmeta i proizvodnju kvalitetnih i inovativnih proizvoda. Tako Zadruga aktivno pridonosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode.

Osim toga, uz ulaganja, većoj količini prikupljenog otpadnog tekstila svakako može pridonijeti bolja komunalna infrastruktura, tj. više spremnika i zelenih otoka te snažnija briga građana o važnosti odvojenog prikupljanja raznih vrsti otpada.

Oporaba sirovine

115 t otpadnog tekstila prikupila Humana Nova 2013.

250 t sakupili 2014.

370 t sakupili 2015.

Kolekcija 1ST by Goran Čižmešija & Humana Nova

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Gospodarski forum Višegradske skupine

Boljim vezama protiv relikta hladnoratovskih okolnosti Hrvatska je lani u V4 izvezla roba za 917 milijuna eura, najviše električne energije, sjedala, lijekova i naftnih ulja, a uvezla gotovo triput više, za 2,7 milijardi eura piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je gospodarski forum Višegradske skupine (V4) Napredne tehnologije u transportnim sustavima. Na Forumu je sudjelovalo 27 hrvatskih i 15 tvrtki iz zemalja V4 (Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke). “Hrvatska povijesno, kulturno i gospodarski pripada srednjoeuropskom i mediteranskom krugu zemalja te joj je od velikog interesa razvoj suradnje sa zemljama Višegradske skupine i drugim zemljama u takvom okruženju”, istaknuo je potpredsjednik HGK Želimir Kramarić. Veleposlanik Češke Republike u Hrvatskoj Martin Košatka također je izrazio želju za boljom suradnjom Hrvatske i zemalja V4 jer one žele ulagati, pronaći zanimljive proizvode te trgovati s hrvatskim tvrtkama. Načelnik Samostalnog sektora za gospodarsku bilateralu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Jasmin Devlić rekao je kako su energetika, prometna i telekomunikacijska infrastruktura na trasi sjever-jug relikt hladnoratovskih okolnosti. Pritom je taj prostor još uvijek izolirani otok u odnosu na povezanu Zapadnu Europu.

Stoga ga valja žurno i znatno bolje povezati upravo u energetskom, prometnom i telekomunikacijskom smislu, naglasio je.

Veliki potencijal

Voditeljica Odjela za bilateralnu i multilateralnu suradnju Sektora za međunarodne poslove HGK Ines Obradović kazala je kako Hrvatska i zemlje skupine V4 imaju vrlo dobre gospodarske odnose. “Robna razmjena u 2015. iznosila je 3,6 milijardi eura, što je 12 posto od uku-

Europski prostor na trasi sjever-jug još uvijek je izolirani otok u odnosu na povezanu Zapadnu Europu pne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. Hrvatska je lani u V4 izvezla roba za 917 milijuna eura, najviše električne energije, sjedala, lijekova, naftnih ulja..., a uvezla, gotovo triput više, tj. 2,7 milijardi eura električne energije, lijekova, telefonskih aparata, naftnih ulja, plina, osobnih vozila... U razdoblju od 1993. do kraja trećeg kvartala 2015. investitori iz zemalja Višegradske skupine u Hrvatsku su uložili 2,7 milijardi eura, što je devet posto od ukupnih inozemnih investicija u Hrvatsku, najviše iz Mađarske. Istodobno, Hrvatska je u te zemlje uložila 204 milijuna eura ili 3,4 posto od ukupnih inozemnih investicija”, rekla je Ines Obradović.

20 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Tržište zemalja Višegradske skupine pokriva više od 12 posto teritorija Europske unije i ima više od 64 milijuna stanovnika što otkriva veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo. BPD po stanovniku u tim zemljama je ispod europskog prosjeka. Zanimljivo je primijetiti da je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u njima u 2015. bila iznad EU prosjeka. Hrvatske tvrtke iskazuju rastući interes za to srednjoeuropsko tržište, posebice nakon ulaska Lijepe naše u Europsku uniju. Jedna od tvrtki koja uspješno posluje na tom i mnogim drugim tržištima jest Altpro koja više od 20 godina razvija i proizvodi signalno-sigurnosnu opremu za željeznička vozila i infrastrukturu. (B.O.)

HGK-u dodijeljeno priznanje Hrvatskog društva menadžera kvalitete

Priznanje za rad na kvaliteti Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljena je plaketa kao najviše priznanje koje Hrvatsko društvo menadžera kvalitete dodjeljuje za iznimno velik doprinos razvoju i djelatnosti HDMK te kvalitete uopće

U

sklopu 17. međunarodnog simpozija o kvaliteti koji se održao 16. ožujka u Zadru dodijeljena su priznanja organizacijama koje daju značajan doprinos razvoju kvalitete u svrhu povećanja konkurentnosti gospodarstva i civilnog društva općenito.

Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljena je plaketa kao najviše priznanje koje Hrvatsko društvo menadžera kvalitete dodjeljuje za iznimno velik doprinos razvoju i djelatnosti HDMK te kvalitete uopće.

Priznanje je, kao izaslanik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, primio savjetnik predsjednika i voditelj Službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom HGK Petar Mišević. “Priznanje Hrvatskoj gospodarskoj komori, na ovakvom međunarodnom skupu te u prisustvu menadžera

prepoznata. Odnosno, prepoznat je komorski doprinos u nastojanjima povećanja konkurentnosti gospodarstva kroz kvalitetu”, istaknuo je Mišević.

Na skupu su bili menadžeri kvalitete iz 15 zemalja Priznanje je u ime HGK primio Petar Mišević, voditelj Službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom HGK

kvalitete iz 15 zemalja svijeta, pokazuje kako je i u tom segmentu uloga Komore

Inače, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete dodjeljuje priznanja pojedincima i organizacijama koji su svojim angažmanom posebno pridonijeli razvoju HDMK te bitno utjecali na afirmaciju HDMK i kvalitete uopće.

HGK-ŽK SPLIT

Konstituirano Gospodarsko vijeće

G

ospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Split prošloga je tjedna održalo svoju konstituirajuću sjednicu na kojoj su, temeljem odluke Izbornog tijela, za njegove članove izabrani predstavnici 20 trgovačkih društava. Prema kriterijima ukupnog prihoda, dobiti, prihoda od izvoza i broja zaposlenih, Splitsko-dalmatinska županija zastupljena je s pet članova u Skupštini Hrvatske gospodarske komore.

Gospodarsko vijeće ŽK Split je za članove Skupštine HGK za razdoblje od 2016. do 2020. godine izabralo predstavnike tvrt-

ki: Tommy, AD Plastik, Trenton, Tromont i Hotel Split. Sjednici je nazočila i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, koja je novi saziv Vijeća upoznala s novim uslugama HGK i njegovom ulogom u budućnosti. “Naša želja je biti partner Vladi jer jedino zajedničkim naporima možemo doći do trajnijeg oporavka hrvatskog gospodarstva. U tom smislu, zadnjih godinu i pol dana HGK je započeo proces transformacije. Smanjili smo broj zaposlenih te boljom organizacijom i kontrolom postigli učinkovitiju Komoru’’, rekla je Mirjana Čagalj. Naglasila je

da HGK, kroz sustav županijskih komora i njihovih gospodarskih vijeća i strukovnih grupacija, predstavlja dobro uhodan mehanizam koji može okupiti razne dionike te zajedničkim djelovanjem inicirati procese i raditi na rješavanju problema i poboljšanju poslovanja. (J.V.)

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Elektronička pošta donosi uštede Tijela državne uprave su obvezna da se u međusobnoj službenoj prepisci, kao i u dopisivanju s drugim tijelima, svi materijali šalju elektroničkom poštom, a samo iznimno u papirnatom obliku cilju njihovih uklanjanja, u skladu s Europskim semestrom i procedurom prekomjernog deficita, nećemo moći ispuniti obveze koje su u temeljnim kolektivnim ugovorima. Nadam se da ćemo uspjeti postići dogovor sa sindikatima i mislim da je potrebno da sjednemo za stol i otvorimo sve teme. S naše strane postoji dobra volja, a nadam se da će postojati i s njihove, te da smo svi svjesni situacije u kojoj se nalazimo”, kazao je Petrov te naglasio da Vlada mora provoditi mjere štednje, ne samo u ovogodišnjem već i proračunima za 2017. i 2018., ponovivši da se neće biti u mogućnosti ostvariti sva prava sadržana u ugovorima.

Sindikati državnih i javnih službi traže povećanje plaća za šest posto na temelju spora-

N 24 mil kn

uštede donijet će prepiska e-mailom među tijelima državne uprave

1,8

nema mlrd kn

potrebnih za povećanje plaća po kolektivnim ugovorima

a prošlotjednoj sjednici Vlada je odlučila dodatno uštedjeti, te je obvezala tijela državne uprave da se u međusobnoj službenoj prepisci, kao i u dopisivanju s drugim tijelima, svi materijali šalju elektroničkom poštom. No i dalje će postojati mogućnost slanja dokumenta poštom i u papirnatom obliku, ali samo u iznimnim prilikama kada pojedino tijelo utvrdi da je takav oblik komunikacije neophodan. U roku od 30 dana tijela državne uprave moraju u pisarnicama omogućiti elektroničku kontaktnu točku kako bi se materijali mogli slati e-mailom. “Usvajanjem zaključka o službenom dopisivanju tijela državne uprave u neupravnim stvarima uštedjet će se 24 milijuna kuna”, rekla je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.

Vlada mora štedjeti

Vlada je imenovala pregovaračke odbore za pregovore sa sindikatima o izmjenama kolektivnih ugovora za javne službe i državne namještenike te o osnovici plaće za zaposlene u tim službama. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov bit će na čelu Odbora za pregovaranje sa zaposlenima u državnim i javnim službama.

“Zbog makroekonomskih nerazmjera i u

22 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Nećemo moći ispuniti obveze iz kolektivnih ugovora te se nadam dogovoru sa sindikatima, ističe Petrov zuma o rastu osnovice za plaće u slučaju rasta BDP-a za dva i više posto u dva kvartala.

U Vladinu prijedlogu proračuna za ovu godinu nije, međutim, planirano za tu svrhu potrebnih 1,8 milijardi kuna. Vlada je svojom uredbom Agenciju za regionalni razvoj kao samostalnu pravnu osobu pripojila Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Sve je to u skladu s prošlogodišnjom odlukom Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Već se u ovoj godini na ovom spajanju planira uštedjeti dva milijuna kuna na razini poslovanja. (I.G.)

Paragraf Provedba SEPA projekta

Novi rokovi migracije na SEPA pravila u kunama Riječ je o djelomičnoj reformi platnog sustava budući da će SEPA projektom biti obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u kunama.

Zbog potrebe za dodatnim testiranjima ranije definirani nacionalni rokovi migracije se prolongiraju

P

rovedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da je Nacionalni odbor za platni promet (NOPP), kao glavno upravljačko tijelo nacionalnog SEPA projekta u Republici Hrvatskoj, donio odluku da SEPA projektom trebaju biti obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u kunama. Zbog potrebe za dodatnim testiranjima ranije definirani nacionalni rokovi migracije se prolongiraju.

Svi poslovni subjekti trebaju se prilagoditi za uvođenje i prihvat novih formata platnih transakcija:  od 6. lipnja 2016. (prethodni rok je bio 1. travnja 2016.) uvodi se novi format zbrojnog naloga za prijenos: umjesto postojeće tekstualne datoteke zbrojnog naloga za elektronička plaćanja sve će banke zaprimati kreditne transfere (platne naloge) u novom XML formatu (poruka pain 001.001.03.)  od 1. veljače 2017. (prethodni rok je bio 1. listopada 2016.) izravno terećenje odvija se prema novim pravilima: umjesto postojećeg izravnog terećenja, koje danas u pravilu potrošač ugovara s bankom, potrošač suglasnost za izravno terećenje svojeg računa daje primatelju plaćanja.

Nacionalni odbor za platni promet je 24. veljače 2016. donio odluku o prolongiranju rokova za izvršavanje kreditnih transfera i izravnog terećenja u kunama po SEPA pravilima. Istovremeno su prihvaćene i izmjene pravila za SEPA sheme.

Hrvatski SEPA forum, čiji članovi su Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka, Ministarstvo financija, Fina i Hrvatska gospodarska komora, a kojim predsjedava HGK, nastavit će sa svojim aktivnostima na promociji SEPA platnih usluga i upoznavanju

korisnika s izmjenama u platnom prometu u kunama i eurima. Do sada je već održano 55 radionica širom Hrvatske, a nastavit će se s organizacijom dodanih radionica za gospodarstvenike.

Sve na webu

Vezano za izmjene datuma početka primjene pojedinih aktivnosti iz Nacionalnog plana migracije na SEPA-u, Hrvatska narodna banka je pripremila Dodatak 1. Nacionalnog plana migracije na SEPA-u u kojemu je opisana izmjena organizacijske sheme projekta SEPA u Republici Hrvatskoj. Osnovan je i Odbor za upravljanje nacionalnim shemama (OUNS), donesena je odluka o prestanku rada Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju (HOSK) te su određeni novi datumi početka primjene Pravila HRK SCT sheme, Pravila Osnovne HRK SDD sheme i Pravila Poslovne HRK SDD sheme, te je određen novi datum početka rada EuroNKS-a.

Detaljnije informacije i sva dokumentacija potrebna za implementaciju SEPA shema za izvršavanje kreditnih transfera i izravnog terećenja u kunama dostupna je na internetskoj stranici hrvatskog SEPA projekta www.sepa.hr.

Što je SEPA SEPA (jedinstveno područje plaćanja u eurima; engl. The Single Euro Payment Area) jest područje u kojem pravne i fizičke osobe zadaju i primaju plaćanja u eurima, unutar Europskog gospodarskog prostora, pod istim osnovnim uvjetima, s istim pravima i obvezama, neovisno o mjestu na kojem se nalaze i neovisno o tome je li riječ o nacionalnim ili prekograničnim plaćanjima.

Područje SEPA-e obuhvaća 34 države: sve članice EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino. Pristupanjem Europskoj uniji krajnji rok migracije za platne transakcije u eurima na SEPA platne instrumente, 31. listopada 2016. godine, obvezujući je i za Republiku Hrvatsku.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Predstavljena Baza poslovnih žena

Cilj: više žena na upravljačkim pozicijama HUP će za žene članice Baze poslovnih žena organizirati radionice iz područja vođenja te zajedno s njima pokrenuti program mentorstva kroz koji će dati podršku razvoju karijera mlađih poslovnih žena piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

pozicije. “Ovo je jedan od koraka koji poduzimamo u tom smjeru zajedno s HUP-om koji okuplja više od 6000 tvrtki. Ako u njima u većoj mjeri nego do sada pokrenemo pozitivne promjene s ciljem veće ravnopravnosti muškaraca i žena, to će imati itekako vidljiv utjecaj i rezultirati pomacima u cjelokupnom poslovnom sektoru”, rekla je Višnja Ljubičić.

Poticaj zapošljavanju

Sve tvrtke članice HUP-a informirali smo o aktiviranju Baze poslovnih žena i poticat ćemo ih na njeno korištenje pri odlučivanju o novim imenovanjima na upravljačke pozicije.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

O

d ukupnog broja osoba na upravljačkim funkcijama u hrvatskim tvrtkama samo je 20 posto žena.

No, nije bolja situacija ni u ostalim državnim institucijama. Kako bi se potaknulo tvrtke na zapošljavanje većeg broja žena na vodeće pozicije u tvrtkama, prije dvije godine pokrenut je projekt pod nazivom Uklanjanje staklenog labirinta - jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj, financiran u iznosu od 350.000 eura iz Progress programa Europske unije. Kruna tog projekta je izrada elektronske Baze poslovnih žena u kojima se nalazi 39 sposobnih i kvalificiranih žena, među kojima je većina na upravljačkim pozicijama u nekim tvrtkama, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju te baze u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Za sada su u bazi samo one žene koje su prošle prvi selekcijski krug, a drugi će se održati tijekom lipnja.

Kako je istaknula Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, cilj pokretanja Baze poslovnih žena je poticanje tvrtki na zapošljavanje većeg broja žena na upravljačke

24 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Govoreći o ženama u poslovnom svijetu, Ivana Šoljan, članica Uprave tvrtke IN2, je istaknula kako žene imaju ugrađenu skromnost i nerijetko kažu, za razliku od muškaraca, da nisu spremne na brojne izazove koji im se nude. Ivana Šoljan smatra kako se žene po tom pitanju trebaju mijenjati, jer samo akcijom i samopouzdanjem mogu postići uspjeh u poslovnom svijetu.

O ženama na upravljačkim pozicijama govorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, koja je naglasila kako je, od ukupnog broja žena koje rade, njih 19 posto u nadzornim odborima tvrtki. Od ukupnog broja zaposlenih, žena je 45 posto. “Sve tvrtke članice HUP-a informirali smo o aktiviranju Baze poslovnih žena i poticat ćemo ih na njeno korištenje pri odlučivanju o novim imenovanjima na upravljačke pozicije. Zajedno možemo ukloniti sve barijere, i to mentalne i fizičke, koje onemogućavaju punu ravnopravnost žena i muškaraca. Zato žene što prije treba uključiti u biznis”, naglasila je Gordana Deranja. Ujedno je najavila kako će HUP za žene članice Baze organizirati radionice iz područja vođenja te zajedno s njima pokrenuti program mentorstva kroz koji će dati podršku u razvoju karijera mlađih poslovnih žena. Bazu poslovnih žena promicat će i njenih devet ambasadorica, predsjednica uprava i članica velikih hrvatskih tvrtki.

KONFERENCIJA O FINANCIRANJU PROJEKATA IZ FONDOVA EU-a

Tolušić: Procedure moraju biti jednostavnije Dosadašnje stanje nije baš idealno. Pored početničkih grešaka, puno toga se zakompliciralo i napravila velika fama oko nečega što bi trebalo biti puno jednostavnije, rekao je ministar Tolušić i najavio strukturne izmjene natječajnih procedura i poslovnih procesa

U

Zagrebu je prošli tjedan održana druga godišnja razvojno-financijska konferencija gdje su se sudionicima prezentirala sredstva iz EU fondova koja su im na raspolaganju u razdoblju do 2020. godine. Dvodnevna konferencija o financiranju projekata iz EU fondova u organizaciji tvrtke Filipović-poslovno savjetovanje okupila je velik broj predstavnika državnih tijela, lokalnih uprava, gradova, agencija, banaka te poduzeća.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić otvarajući konferenciju istaknuo je važnost EU fondova za državu, i to od lokalne zajednice do poduzetnika. Naglasio je kako samo povlačenje sredstava i nije išlo onako kako se očekivalo.

“Dosadašnje stanje nije baš idealno. Pored početničkih grešaka, puno toga se zakompliciralo i napravila velika fama oko nečega što bi trebalo biti puno jednostavnije. Mi namjeravamo pojednostaviti procedure kako bi povlačenje sredstava iz EU fondova bilo što brže i uspješnije”, rekao je ministar Tolušić te najavio strukturne izmjene natječajnih procedura i poslovnih procesa.

Analiza sustava upravljanja i kontrole EU fondova u Hrvatskoj pokazala je da je sustav prekompleksan, procedure složene, a postupci dodjele bespovratnih sredstava dugotrajni. U dijelu pojednostavljenja procedura već je smanjen broj faza u postupku dodjele bespovratnih sredstava, uvedene su pojednostavljene mogućnosti financiranja za pojedine aktivnosti projektnih troškova i izmijenjene procedure u području provjera postupaka nabave.

Intenzivirati korištenje

Ministar je posebno istaknuo važnost suradnje svog ministarstva s regionalnim razvojnim agencijama i nositeljima vlasti na regionalnoj razini s kojima je uspostavljen kontakt na

dnevnoj bazi. Naglasio je da su upravo stručni ljudi na svim razinama, a kojih trenutno nedostaje u sustavu, ključni u pripremi i provedbi projekata i većoj apsorpciji sredstava iz EU fondova.

Tolušić je kazao da je u proračunskom razdoblju 2007.-2013. godine od ukupno 1,29 milijardi eura povučeno nešto više od 50 posto, a u razdoblju od 2014. do 2020. od 10,7 milijardi eura dosad je iskorišteno 146 milijuna eura, odnosno oko 1,2 posto.

Za ovu godinu najavio je više od 200 novih natječaja, naspram 50 koliko ih je bilo u prošloj godini, te dostizanje brojke od milijardu eura, a za godine koje dolaze još bolje rezultate kako bi se iskoristilo gotovo sve od 10,7 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju do 2020. godine. Tolušić je također najavio skoro zatvaranje natječaja za poduzetnike vrijednog 1,17 milijardi kuna u okviru kojeg je povučeno 57 milijuna kuna, te raspisivanje novog natječaja u svibnju. (I.G.)

200 novih natječaja

najavljeno za ovu godinu

10,7 mlrd € može se povući do 2020. godine

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO CroNoMar, Šibenik

Hrvatsko-norvešk Šibenska tvrtka u norveškom vlasništvu, CroNoMar, u svim projektima implementaciju što više maritimne opreme proizvedene u Hrvatskoj te tako kvalitetu i profesionalnost hrvatskih pro

Osim u šibenskom NCP-u, brodovi za strane naručitelje rade se i u pulskom Tehnomontu. Želja CroNoMara je da se aktivnosti vezane uz brodogradnju prošire i na druga hrvatska brodogradilišta.

Malvin Villabo, direktor CroNoMara

Š

ibenska tvrtka CroNoMar, koja je u norveškom vlasništvu, osnovana je 2009. godine s ciljem povezivanja hrvatskih i norveških poduzetnika u sektoru mora i pomorstva te pružanja podrške poduzetnicima putem različitih usluga. Ukupna vrijednost projekata koji su se realizirali posredstvom CroNoMara u 2015. godini iznosila je oko 100 milijuna kuna.

Prije svega, aktivnosti CroNoMara odnose se na pružanje stručne pomoći poduzetnicima, organizaciju edukativnih programa, informiranje, savjetovanje i umrežavanje, kao i olakšavanje pristupa izvorima financiranja te usluge povezane sa stvaranjem uvjeta za razvoj novih proizvoda i usluga, primjenu novih poslovnih modela i internacionalizaciju poslovanja.

Nastojanja CroNoMara usmjerena jačanju suradnje dviju zemalja pridonijela su i uspješnoj realizaciji hrvatsko-norveškog projekta uspostave Pomorsko inovacijskog centra - iNavis u Šibeniku koji je otvoren 2012. godine. Zbog velikog značaja ovog projekta 2011. godine organiziran je i posjet norveškog kraljevskog para Šibeniku, čime je potaknuta daljnja gospodarska suradnja Hrvatske i Kraljevine Norveške.

Značajan iskorak

CroNoMar intezivno traga za novim projektima povezanim sa sektorom mora i pomorstva koji će pružiti nove mogućnosti za razvoj hrvatskih tvrtki u ovom sektoru i rast gospodarstva u cjelini.

Direktor tvrtke CroNoMar Malvin Villabo ima dugogodišnje iskustvo u razvoju poslovanja u sektoru mora i pomorstva, bilo da je riječ o brodogradnji, istraživanju ili razvoju. Bio je jedan od najmlađih ravnatelja jedne od najvažnijih R&D institucija u Norveškoj - Institute of Marine Research in Norway, te je nastavio karijeru u Leiv Eiriksson Nyskaping, norveškom inkubatoru u kojem je radio kao direktor 18 godina.

U 2015. godini posredstvom CroNoMara napravljen je značajan iskorak vezano za razvoj novih proizvoda za inozemno tržište u sektoru brodogradnje. Podugovorena su, izgrađena i isporučena dva broda iznimnih tehničko-teh26 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

noloških karakteristika – prototipovi. Katamaran od 15 metara i jednotrupac od 25 metara uspješno su predstavljeni lani u kolovozu na najvećem sajmu marikulture na svijetu održanom u Norveškoj.

Projekt koji je osim sudjelovanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika na sajmu Aqua Nor obuhvaćao i organizirani posjet norveškim tvrtkama u toj regiji, imao je za cilj internacionalizaciju poslovanja hrvatskih tvrtki te predstavljanje i brendiranje hrvatske kvalitete i proizvoda na međunarodnom tržištu. Sufinanciran je sredstvima Ministarstva poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls za 2014. godinu, a provodio ga je upravo CroNoMar.

CroNoMar intezivno traga za novim projektima povezanim sa sektorom mora i pomorstva Projekti koji se intenzivno provode od sredine 2015. godine vezani su uz inženjering u brodogradnji. Radi se o izradi kompletne tehničke dokumentacije za brodove, doradi postojećih nacrta…, a cilj je predstavljanje kvalitete i inovativnosti hrvatskih inženjera na stranim tržištima. Za sada je u projekte uključena nekolicina domaćih tvrtki - šibenska tvrtka Navarch, te tvrtke iz Splita Anemos i Armanija.

“Ova 2016. godina donosi nove ugovore, ali i mogućnosti za nove projekte i daljnji razvoj poslovanja. U svim projektima koje provodi CroNoMar pokušava dogovoriti implementaciju što više maritimne opreme proizvedene u Hrvatskoj te na taj način prikazati na internacionalnoj razini kvalitetu i profesionalnost hrvatskih proizvođača. Što se same brodograd-

ka veza koje provodi pokušava dogovoriti na internacionalnoj razini prikazati izvođača piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr nje tiče, osim u šibenskom NCP-u, brodovi za strane naručitelje rade se i u pulskom Tehnomontu. Želja CroNoMara je da se aktivnosti vezane uz brodogradnju prošire i na druga hrvatska brodogradilišta. Oprema hrvatskih proizvođača koja se ugrađuje na brodove za sada dolazi od renomiranih tvrtki kao što su Adria Winch i Palfinger Hrvatska, a u budućnosti se očekuje suradnja i s drugim hrvatskim tvrtkama”, pojašnjava Villabo.

Transfer znanja i tehnologije

Aktivnosti tvrtke usmjerene su na sektor mora i pomorstva kako u Hrvatskoj tako i u Norveškoj, a usluge koje CroNoMar pruža sukladne su međunarodnim standardima i posve prilagođene krajnjem korisniku. Bilo da je riječ o pružanju podrške putem posredovanja između poslovnih partnera u cilju ostvarivanja novih poslovnih suradnji, podrške pri sklapanju ugovora, pružanju usluga ili realizaciji konkretnih poslova kao što su kontrola kvalitete, nadzor gradnje i slično, CroNoMar u potpunosti ispunjava zahtjeve tržišta omogućavajući tvrtkama-korisnicima usluga istovremeno umrežavanje sa stranim partnerima, internacionalizaciju poslovanja te pristup novim tržištima. Svakodnevno poslovanje CroNoMara, a time i Inovacijskog inkubatora iNavis centra,

temelji se na transferu znanja, tehnologije i razvoja poslovanja, s ciljem pozicioniranja Centra kao prepoznatljivog brenda u Hrvatskoj ali i u svijetu.

CroNoMar kroz definiranje potencijalnih projekata i poslovnih mogućnosti pokušava otkloniti uočene probleme bilo da se radi o tržištu, nezadovoljavajućoj tehnološkoj razini ili financiranju, a sve s ciljem da hrvatski proizvodi i usluge u ovom sektoru budu konkurentni i u skladu sa zahtjevima inozemnih kupaca. Projekti koji se provode posredstvom CroNoMara omogućavaju stabilna stalna, ali i nova radna mjesta u okruženju gdje se provode.

“CroNoMar je od svog osnivanja imao namjeru voditi projekte koji će trajati godinama.

Tako je već 2009. potpisan prvi komercijalni ugovor o gradnji katamarana za norveško tržište u Hrvatskoj, nakon čega su slijedila ugovaranja novih radnih brodova. Do danas je u šibenskom NCP-Remontnom brodogradilištu izgrađeno ukupno 47 katamarana, od čega većina za klijente u Norveškoj, nekoliko za klijente u Saudijskoj Arabiji, te dva za klijente u Velikoj Britaniji. Svaki ugovor je sam po sebi karakterističan i tehnička specifikacija proizvoda se ugovara prema želji i potrebama krajnjeg kupca”, ističe Malvin Villabo.

oko mil kn

100

vrijednost projekata koji su se realizirali preko CroNoMara 2015.

47

katamarana izgrađeno u Šibeniku za naručitelje, većinom iz Norveške

iNavis centar

Čak 16 tvrtki u inovacijskom inkubatoru U okviru iNavis centra, koji je nastao kao rezultat suradnje Grada Šibenika i norveškog Ministarstva vanjskih poslova, smješten je Inovacijski inkubator kojim upravlja tvrtka CroNoMar. Kao poduzetnička potporna institucija, CroNoMar svojim aktivnostima kontinuirano potiče razvoj poduzetništva i poduzetničkog okruženja.

Osim inkubatora, u iNavis centru je smještena i Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije te dislocirani stu-

dij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora Sveučilišta u Zagrebu.

Unutar Inovacijskog inkubatora iNavis centra trenutno posluje 16 tvrtki vezanih uz sektor mora i pomorstva.

Područja njihova rada su inženjering i elektroinženjering u brodogradnji, hidroinženjering, pružanje usluga u sektoru brodarstva, konzultantske usluge, a tu su i tvrtke pružatelji usluga vezanih uz knjigovodstvo i informatiku.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Uzgoj ribe i školjki

Marikultura je posao budućnosti Marikultura u Hrvatskoj posljednjih pet godina intezivno raste, a uz količinu raste i kvaliteta uzgojene ribe. Prekretincu u ovoj djelatnosti svakako je označio ulazak Adris Grupe u ovaj segment poslovanja piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

godišnjA PROIZVODNJA članovA Klastera marikultura

više od 4000 t tune 8000 t bijele ribe 3000 tona školjaka 20 milijuna komada riblje mlađi

Č

lanovi Klastera marikultura godišnje proizvedu preko 4000 tona tuna, 8000 tona bijele ribe i 3000 tona školjaka, a uz to i 20 milijuna komada riblje mlađi.

Cjelokupne količine uzgojene tune izvoze se na zahtjevno tržište Japana, najveći dio bijele ribe ide u Italiju, a manji dio se proda u Hrvatskoj, dok se ukupna proizvodnja školjaka proda na domaćem tržištu. “Klaster marikultura osnovali smo potkraj 2008. na inicijativu Hrvatske gospodarske komore, kada je ovaj klaster dobio inicijalna sredsta za rad. Od tada traje naša intenzivna aktivnost”, ističe Danica Poparić Majić iz Hrvatske gospodarske komore-ŽK Split. Klaster marikulture je početkom ožujka u Splitu organizirao još jednu edukativnu radionicu koja je okupila najznačajnije predstavnike ove djelatnosti. Ovaj put bilo je riječi o prevenciji bolesti u uzgoju bijele ribe, a radionicu su zajednički organizirali Hrvatski veterinarski institut, HGK-ŽK Split i Grupacija uzgajivača bijele ribe pri Klasteru marikultura. Potporu radionici dao je norveški proizvođač cjepiva i lijekova Pharmaq. Svoja iskustva i saznanja o primjeni preventivnih mjera i upravljanju zdravljem u marikulturi izložili su strani i domaći stručnjaci i praktičari, čija je izlaganja poslušalo sedamdesetak sudionika.

“Ovakve radionice su edukativne, a ova je bila samo jedna u nizu radionica koje olakšavaju poslovanje hrvatskih uzgajivača. Nastojimo da ovakvih aktivnosti bude što više”, kaže Danica Poparić Majić.

Velika perspektiva

Marikultura u Hrvatskoj zadnjih pet godina intezivno raste, a samim tim uz količinu raste i kvaliteta uzgojene ribe. Prekretnica je svakako bio ulazak Adris Grupe u ovaj segment po28 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

slovanja, jer ta je kompanija podignula standarde uzgoja na vrlo visoku razinu. Njihova tvrtka Cromaris već spada među 10 najboljih uzgajivača bijele ribe u svijetu.

Dragan Pezelj, voditelj uzgajivača bijele ribe u Klasteru marikultura, kaže kako su unutar klastera okupljena 24 uzgajivača bijele ribe, koji su prošle godine proizveli gotovo

Uzgoj tune je po parametrima značajniji od proizvodnje žita u Hrvatskoj 8000 tona bijele ribe što je značajan porast u odnosu na nekoliko godina prije kada se proizvelo 6000 tona.

“Veseli nas što se javlja sve više uzgajivača koji proizvode više od 1000 tona bijele ribe.

Za sada su četiri takva, a javljaju se i novi investitori. Izvozimo u Italiju, Sloveniju, Poljsku, Srbiju i BiH. Pokušavamo se probiti i na rusko tržište. Zadovoljni smo što je prepoznata kvaliteta naše ribe i mi smo s te strane potpuno konkurentni na europskom tržištu. Kroz Klaster marikulture rješavamo ne samo ekonomske nego i zdravstvene probleme bijele ribe u uzgoju”, ističe Dragan Pezelj.

Pezelj kaže da je perspektiva ovog posla velika jer je riba iz uzgoja jedina svježa riba koja se može dobiti u svakom trenutku. Osim toga cijenom je povoljnija, a ribe iz ulova ima sve manje.

Iznio je i podatak da je uzgoj tune po parametrima veći od proizvodnje žita u Hrvatskoj, dok vrijednost biznisa uzgojene bijele ribe u ovom trenutku iznosi oko 320 do 350 milijuna kuna.

“Ograničavajući faktori ovog posla su velike zapreke, od administrativnih do financijskih. Radi se o dosta skupim investicijama. Problem je i dužina proizvodnog ciklusa koji traje najmanje dvije godine te niz problema koji se javljaju prilikom uzgoja živih organizama. Problem dobivanja koncesija i zamršena procedura dobivanja dozvola su osnovni problemi pri investiranju u ovaj posao”, pojašnjava Pezelj. Pezelj se nada kako će domaći uzgajivači iskoristiti sredstva EU fondova namijenjena investiranju u marikulturi jer, kako otkriva, u ovom trenutku im je na raspolaganju 40 milijuna eura.

Zdravlje iz uzgoja

Postirska Sardina uzgaja oko 600 tona bijele ribe, 900 tona tuna te ima i uzgajalište školjki.

Kristijan Zanki, voditelj ribarstva u Sardini iz Postira, kaže da se Sardina priprema javiti na natječaje za sredstva iz EU fondova koji su otvoreni za investicije u akvakulturi. “Kako smo svi mi uzgajivači udruženi u Klaster marikulture, očekujemo da će kroz fondove Europske unije biti dovoljno sredstava za inovacije koje namjeravamo primijeniti kako bismo poboljšali uvjete proizvodnje u našim uzgajalištima te naravno smanjili troškove”, ističe Zanki.

Zanki kaže kako je uzgajivačima ribe najveći problem ishođenje koncesija za uzgajališta. “Suglasnosti je vrlo teško ishoditi, pogotovo za uzgajališta koja su udaljena 300 metara od obale jer moraju ishoditi koncesiju na razini

države, a ne županije. To je dugotrajna i vrlo zamršena procedura, što je možda i najveća prepreka i domaćim i stranim investitorima”, pojašnjava Kristijan Zanki.

Zanki se osvrnuo i na usporedbu kvalitete ribe iz uzgoja i one iz slobodnog izlova. Kaže da je prednost uzgojene ribe uz prihvatljiviju cijenu svakako i stručni nadzor uzgoja. “Ta riba ne može doći u dodir sa zagađivačima i prenositeljima bolesti. Sve parametre stručnjaci nadziru”, tvrdi Zanki. Govoreći o pregledu bolesti u uzgoju lubina i komarče u Hrvatskoj, te o načinima njihovog sprečavanja i liječenja, Slavica Čolak iz zadarske tvrke Cromaris tvrdi kako je zbog sustavne kontrole ribe u uzgajalištima ta riba jednako zdrava ako ne i zdravija za potrošače od ribe ulovljene u moru.

Snježana Zrnčić iz Hrvatskog veterinarskog instituta tvrdi da može sa sigurnošću preporučiti ribu iz uzgajališta jer u takvoj ribi nema nikakvih tragova antibiotika ni drugih lijekova. “Tretirati ribu lijekovima u drugoj godini uzgoja je ekonomski neisplativo. Ono što je jako važno je činjenica da riba prije stavljanja na tržište prolazi zdravstvenu analizu i utvrđuje se ima li možda u njoj teških metala ili pak antibiotika. Mogu sa sigurnošću reći da nikada uzgojena riba nije imala toksičnih elemenata prije puštanja u promet. Uzgojena riba živi kraće od takozvane divlje ribe tako da i nije u nekom kontaktu s drugim vrstama u prirodi.

Hrani se pod nadzorom, a tzv. divlja riba dugo živi i hrani se svim i svačim. A istodobno riba iz uzgoja ima skoro iste parametre što se tiče zasićenih masnih kiselina kao i ona iz prirode”, pojašnjava Snježana Zrnčić.

Uzgajivačima ribe najveći problem je ishođenje koncesija za uzgajališta, kaže Zanki

Kristijan Zanki

Dragan Pezelj

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 29

aktualno Maslinarstvo

Kvaliteta maslinovog ulja sve bolja Spadamo među najkvalitetnije proizvođače maslinovog ulja, a imamo veliko bogatstvo autohtonih sorti maslina što je prednost koju nismo dobro iskoristili. Međutim, to je naša perspektiva, pojašnjava Sandra Petričević piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M 30.000 ha pod maslinicima u Hrvatskoj

aslinarska sezona 2015./2016. po urodu je na sredini između jedne od najboljih sezona po urodu 2013./2014. i jedne od najlošijih 2014./2015. Ove sezone je berba maslina u Hrvatskoj bila za oko 30 posto manja nego u odličnoj sezoni 2013./2014. godine, dok je u svijetu bila oko 25 posto lošija. Kvaliteta maslinovog ulja je dobra, a randman u plodu je iznosio čak 15 posto što je odličan pokazatelj, kazao je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, uoči održavanja Noćnjaka 2016.

Sve veća ulaganja i u marketing

“Budućnost hrvatskog maslinarstva je dobra.

Raste kvaliteta maslinovih ulja, a sve se više

ulaže i u marketing. Doduše, nedostaje nam 20 posto količina ulja za našu sadašnju potrošnju.

Trošimo samo dvije litre po glavi stanovnika, a prosjek u Europskoj uniji je 12 litara, dok je u Grčkoj taj prosjek čak 20 litara godišnje”, dodao je Ljubenkov.

U Hrvatskoj se 45.000 domaćinstava bavi maslinarstvom. Pod maslinicima je 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina. U Hrvatskoj se na oko 30.000 hektara površine nalazi oko 5,5 milijuna stabala maslina, od toga 20 posto neobrađeno. Usporedbe radi, potkraj 18. stoljeća samo u Dalmaciji bilo je između 20 i 30 milijuna stabala masline. U to vrijeme maslinovo ulje se nije koristilo samo za jelo nego je služilo i za podmazivanje i gorivo za svje-

Flos Olei 2016.

Istra - najkvalitetnija maslinarska regija svijeta Istra je u ovogodišnjem izdanju jedinog svjetskog vodiča kroz ekstra djevičanska maslinova ulja Flos Olei 2016. proglašena najkvalitetnijom maslinarskom regijom svijeta. Naime, u vodič je uvršteno čak 50 istarskih maslinara i uljara pa je Istra zbog takve brojnosti i kvalitete proglašena najkvalitetnijom. Talijanska regija Lazio zastupljena je, primjerice, sa 39 uljara, Sicilija sa 31, Puglia sa 29, a Toskana, koju je Istra dugi niz godina slijedila, ove godine ima 25 uvrštenih uljara. Španjolska regija Andaluzija u vodiču je zastupljena sa 45 uljara. Od mogućih 100, najveći broj bodova koji u

30 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

ovogodišnjem vodiču maslinari imaju je 98, a vrlo visokih 97, jedini iz Istre ima Olea B. B. iz Rapca, dok su odličnih 96 bodova osvojili vodnjanski OPG Matteo Belci, zatim obitelj Ipša iz Oprtlja, Stancija Meneghetti iz Bala te vodnjanski Tonin. U 2015. u vodiču Flos Olei bilo je 56 maslinara i uljara iz Istre, a 2014. njih 52.

U ovogodišnjem vodiču nalaze se maslinova ulja iz 49 zemalja s pet kontinenata. Flos Olei je, inače, dvojezični, talijansko-engleski vodič kroz vrhunska svjetska ekstra djevičanska maslinova ulja, a ove je godine doživio sedmo izdanje.

Održan Noćnjak

Najbolje ulje stiže iz Pučišća Šampion kvalitete Noćnjaka 2016. godine, odnosno najbolje ocijenjeno maslinovo ulje u kategoriji pakovina je ulje tvrtke Dalmatinska maslina iz Pučišća na Braču. Najbolje ocijenjena ambalaža, odnosno izgled proizvoda, je ona koju je proizveo obrt Radoslav Županović iz Primoštena. Priznanje Pavle Bakarić za životno djelo u maslinarstvu dobila je Mirella Žanetić. Priznanje Branko Škarica za životno djelo u uljarstvu dobio je Josip Mladinić. Međunarodno priznanje Cavaliere Olio d’Oliva dobio je Ivica Stančić.

Priznanje Joško Niskota koje se daje uzornim maslinarima dobili su Zdravko Karmelić i Vojmir Cvitanić iz Bola te Edo Majić iz Supetra. Priznanje najboljoj uljarskoj zadruzi za 2015. godinu dodijeljeno je Poljoprivrednoj zadruzi Postira. Zlatno pero Noćnjaka dobila je Mreža TV, dok je Zlatnu amforu Noćnjaka dobio Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku. S ciljem razvitka kulture kušanja maslinovog ulja i povećanja potrošnje posebno se na Noćnjaku nagrađuju i najbolje blago, srednje intenzivno, intenzivno, monosortno i višesortno maslinovo ulje.

25.000 35.000t

tiljke. Pogotovo se maslinovo ulje iz Dalmacije izvozilo kao gorivo za rasvjetu Venecije. Najzastupljenija sorta maslina kod nas je oblica sa 60 posto udjela. Inače, u Hrvatskoj urod maslina je između 25.000 do 35.000 tona, a dobije se između 4500 do 5500 tona ulja. U svjetskoj proizvodnji maslinova ulja Hrvatska ima udjel od 0,2 posto. “To je možda na prvi pogled mali udjel, ali to baš i nije tako. Ubrajamo se među najkvalitetnije proizvođače maslinovog ulja, a imamo i veliko bogatstvo autohtonih sorti maslina što je prednost koju nismo dobro iskoristili. Međutim, to je naša perspektiva”, pojašnjava Sandra Petričević, voditeljica jednog od panela za ocjenjivanje maslinovog ulja u Hrvatskoj. Prema njezinim riječima, ovogodišnja su ulja snažnija i pikantnija, a do izražaja su došle osobine ulja dobivena iz maslinika sa sunčanijih predjela.

gramu. U Španjolskoj je, pak, prosjek 3,30 eura po kilogramu, u Italiji 3,47 eura, Grčkoj 3,28 eura, Tunis ima prosjek od 2,96 eura. Iran je među najskupljima sa 6,26 eura po kilogramu ulja, a Turska najjeftinija s oko dva eura. Hrvatska maslinova ulja kreću se na razini od oko pet eura po kilogramu ulja. Uvozimo oko 2500 tona maslinova ulja godišnje u vrijednosti od oko 7,3 milijuna eura, dok izvozimo 130 tona vrijednih milijun eura, najviše u Bosnu i Hercegovinu, a potom u Sloveniju, Austriju i Srbiju.

Gledano po vrijednosti, najviše uvozimo ulja iz Italije, Španjolske i Grčke, a uvoz je započeo i iz Tunisa. U svijetu, pak, maslinovo ulje najviše uvoze članice EU-a, zatim SAD, Brazil, Rusija, ostatak Europe, Kanada, Australija... U

Svjetski trendovi

Trošimo samo dvije litre po glavi stanovnika, a prosjek u Europskoj uniji je 12 litara, ističe Ljubenkov

U Europskoj uniji proizvodi se 73 posto ukupne svjetske proizvodnje maslinova ulja, a pod maslinicima je površina od čak pet milijuna hektara. Najveći proizvođač u svijetu s udjelom od 50 posto je Španjolska, koju slijede Italija i Grčka koje zajedno imaju udjel od oko 30 posto. Među značajnije proizvođače spadaju još Portugal i Francuska. Prava nova zvijezda na maslinarskom nebu je Tunis koji proizvodi sve više maslinovog ulja. Značajnu proizvodnju bilježe i Turska i Iran čije ulje postiže visoku cijenu na burzi maslinovog ulja. Prosječna cijena ulja ove sezone je oko tri eura po kilo-

od do

godišnji urod maslina

4500do 5500t

od

ulja dobije se od tog uroda

zadnje se vrijeme kao značajniji uvoznici pojavljuju Japan, Indija i Kina.

Svjetska proizvodnja maslinovog ulja porasla je s milijun tona koliko je iznosila u sezoni 1958./1959. na čak tri milijuna tona u sezoni 2015./2016. Rekord od 3,3 milijuna tona ostvaren je u sezoni 2013./2014.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO REFORMSKI POTEZI NA RAZINI LOKALNE SAMOUPRAVE

business friendly općina Jagodnjak Najbolji poticaj poduzetniku je da ga što manje opterećuješ nametima, kaže načelnik općine koja je odlučila motivirati poduzetnike na ulaganja tako što je ukinula porez na tvrtke piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Rekordno loša stopa

18,5% prosječna stopa nezaposlenosti Hrvatske 43% stopa nezaposlenosti u Jagodnjaku 2000 stanovnika 467 nezaposlenih manje od 400.000 kn porezni prihodi u 2015. godini u ovoj općini

I

nformacija da je u nekoj hrvatskoj općini nezaposlenost veliki problem, nažalost, i nije neka vijest. Sa stopom registrirane nezaposlenosti od 18,5 posto, prema podacima za siječanj 2016. godine, Hrvatska je i dalje po nezaposlenosti na visokom trećem mjestu od ukupnog broja članica EU-a. A kada je u takvoj Hrvatskoj neka općina na vodećem mjestu po nezaposlenosti – to je onda zaista gadan problem.

Baranjska Općina Jagodnjak već nekoliko godina “uživa” titulu šampiona nezaposlenosti.

Stoga i ne čudi upozorenje mladog načelnika ove općine Anđelka Balabana da je ključni problem Jagodnjaka velika stopa nezaposlenosti, te je ta općina sa stopom od 43 posto neslavno vodeća u Hrvatskoj. Konkretno, prema popisu stanovništva, u 2011. godini u toj je op-

cilj nam je biti svojevrstan partner tvrtkama s područja općine koje se bore za dobit, kaže načelnik općine anđelko Balaban ćini živjelo tek nešto više od 2000 stanovnika.

Istovremeno, u siječnju ove godine, na Zavodu za zapošljavanje je bilo registrirano 467 nezaposlenih radno sposobnih osoba s područja ove općine. Dakle, nezaposlen je gotovo svaki četvrti od ukupnog broja stanovnika.

A u ne tako davnoj prošlosti ovo je mjesto bilo sinonim uspješnih poljoprivrednika, a osobito uspješnih svinjogojaca. Iako mu ime asocira na ukusno voće, Jagodnjak je poznat po proizvodnji kvalitetnih kulena i čuvenoj Kulinijadi. No, ne mogu se svi baviti proizvodnjom kulena.

32 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Iako su svjesni činjenice da kao lokalna samouprava ne mogu sami mnogo učiniti na poduzetničkoj razini, niti otvarati pogone koji bi zapošljavali, u ovoj su općini odlučili motivirati zainteresirane poduzetnike na ulaganja.

Tako je krajem prošle godine odlukom Općinskog vijeća Općina Jagodnjak ukinula porez na tvrtke.

“Svjestan sam kako se radi o simboličnim sredstvima, ali tako se započinje i stoga smo ukinuli taj parafiskalni namet. Cilj nam je biti svojevrsni partner tvrtkama s područja ove općine koje se bore za dobit. Smatramo da je to i doprinos zapošljavanju, odnosno otvaranju novih radnih mjesta, i to u situaciji kada je obrtnicima i poduzetnicima najteže”, ističe Balaban dodajući kako je ovaj namet, nazivan i kao “porez za ploče”, bio poput poreza na zrak.

U ovoj općini su proteklih godina rješavali niz problema zaostalih iz prošlih desetljeća, te sada njeni stanovnici mogu uživati u svim osnovnim komunalno-infrastrukturnim uslugama koje bi trebale biti uobičajene u 21. stoljeću, kao što su vodovod, plinofikacija, kvalitetna javna rasvjeta, dječji vrtić, uređene lokalne ceste i slično. Međutim, iskorak prema većem zapošljavanju i stvaranju poduzetničke klime dugoročne su aktivnosti koje se ne mogu riješiti samo na razini lokalne samouprave.

Spašavanje realnog sektora

“Lokalna samouprava i njena uloga u određivanju životnog standarda kao jedne od produženih državnih ručica - godinama je zanemarivana. I to, kako zbog loše postavljenih zakonskih pretpostavki za njenu aktivniju ulogu u razvoju lokalne zajednice, tako i zbog samih građana koji ne uživaju u dovoljnoj mjeri slobodu sudjelovanja u ostvarenju zajedničkih potreba”, objašnjava Balaban naglašavajući kako efikasnost u javnom sektoru podrazumijeva višu kvalitetu usluga u odnosu na izdatke korisnika usluga. Zaslijepljeni po-

nudama koje su rasle s godinama pa sve do ove krize, efikasnost javnog sektora bivala je sve manja. “Godine nebrige i političkog oportunizma postale su prevelik teret gospodarstvu i došlo je vrijeme da se po svaku cijenu, pa čak i po cijenu smanjenja obujma javnih usluga, krene u spašavanje realnog sektora.

Spašavanje ne bi trebalo podrazumijevati davanje potpora - smatram da je najbolji poticaj poduzetniku onaj kojim ga što manje opterećuješ različitim nametima, bio on iskazan kroz novčanu obavezu, ili posredan kroz pretjerano uvjetovanje nepotrebnim standardima.

Zato i jesmo ukinuli porez na tvrtku jer smo evidentirali problem velike nezaposlenosti uz značajan pad gospodarskih aktivnosti. Osim ovoga promijenili smo prostorni plan, donijeli strategiju razvoja, smanjili broj zaposlenih na općinskom proračunu a da nikome nismo dali otkaz, te tako učinili općinu efikasnijom”, kaže načelnik.

Inače, porezni prihodi u 2015. godini u ovoj općini iznosili su manje od 400.000 kuna, a ostvaren je proračun od gotovo devet milijuna kuna, što govori o usmjerenosti prema projektima financiranim iz fondova EU-a i domaćih izvora.

Osim poreza na tvrtku, potrošnju i prireza, u ovoj općini tvrde kako postoji i zakonska mogućnost smanjenja plaćanja poreza na dohodak, a to im je adut s kojim pregovaraju s potencijalnim investitorima. Ova mogućnost autonomnog odlučivanja bi trebala biti izraženija. Time se otvaraju pretpostavke za solidnu tržišnu utakmicu između različitih lokalnih

samouprava, kao i mogućnost odabira prebivališta zbog različitih poreznih stopa. Sigurno je kako bi ovakva praksa rezultirala i većom efikasnošću rada jedinica lokalne samouprave.

Manji porezi – dugoročna dobit

“Smanjena porezna stopa ne znači i nužno manji porezni prihod, jer ako netko potaknut ovim pogodnostima investira u našoj općini u nova radna mjesta, ukupna porezna osnovica će se u tom slučaju povećati, a kolateralni lokalni učinci potrošnje osjetiti na svakom koraku. Cilj nam je ustrojiti općinu ne samo kao efikasan servis građana, nego i kao razvojnu polugu koristeći dostupne razvojne fondove. Cilj nam je olakšati rad i stvaranje novih vrijednosti, sa što ‘nježnijom regulacijom’, te se zasluženo dokazati kao business friendly općina”, napominje načelnik Općine Anđelko Balaban.

Anđelko Balaban, načelnik Općine Jagodnjak

U Jagodnjaku ističu da postoji i zakonska mogućnost smanjenja plaćanja poreza na dohodak Inače, o procesu smanjenja poreza na dohodak razgovarali su i u Ministarstvu financija jer u tom segmentu postoji dio koji se odnosi i na lokalnu samoupravu, te se u suradnji sa stručnjacima iz nadležnog ministarstva traži način kako to ostvariti.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 33

priča s razlogom 27 godina naftalana

Sa sjevera Europe u

U Ivanić-Grad već godinama na tretman naftalanom dolaze i pacijenti iz Rusije, D interesom pacijenata iz Finske, Islanda i Švedske piše Goran Gazdek

P

rošla godina je za menadžment i radnike Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan iz Ivanić-Grada bila vrlo uspješna: završili su je sa 580.000 kuna u plusu, imali veći broj ležećih pacijenata, a snažnim marketinškim aktivnostima pozicionirali su se i na novom tržištu što je kulminiralo dolaskom prvih skupina pacijenata iz Norveške.

No, pravi rezultat promocije naftalana u Norveškoj kao zemnog mineralnog ulja, koje ima iznimno pozitivno terapeutsko djelovanje u tretmanu kožnih i upalnih reumatskih bolesti, osjetit će se tek ove godine jer je Bolnica sklopila sporazum s tamošnjim fondom za zdravstveno osiguranje koji će pokrivati troškove liječenja psorijaze i ostalih kožnih bolesti za 100.000 potencijalnih pacijenata koliko se procjenjuje da ih ima u toj nordijskoj zemlji. U Ivanić-Grad već godinama na tretman naftalanom dolaze i bolesnici iz Rusije, Danske i Slovenije, a prodor na norveško tržište mogao bi rezultirati i interesom pacijenata iz Finske, Islanda i Švedske. Interes za hrvatske toplice ne čudi - ljekovita nafta, naftalan koji se dobiva destilacijom i rafiniranjem sirove nafte iz bušotine Šumećani, petnaestak kilometara od Ivanića, i slana termomineralna voda jedinstveni su u Europi, a u svijetu ih ima još samo u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana. “Najveći broj inozemnih gostiju dolazi nam iz Slovenije. Imamo odličnu dugogodišnju suradnju s Društvom psorijatičara za čije

članove nudimo vrlo pristupačne cijene, a redovno se prezentiramo na sajmovima zdravlja”, kaže pomoćnica ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite Milica Birk.

Zbog toga je gotovo 40 posto prihoda ostvareno na slobodnom tržištu, a 60 posto od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Bolnica godišnje broji 1800 ležećih pacijenata što je 80 do 85 posto popunjenosti. Da je riječ o ozbiljnom pogonu, najbolje govori podatak da se u Bolnici prosječno dnevno liječi 100 bolesnika na stacionaru, a još ih ima oko

U tri godine četverostruki rast

Godinu završili sa 1,2 milijuna kuna prihoda U Naftalanu su u protekle tri i pol godine kroz tvrtku-kćer Ivalan terme razvili vlastitu liniju proizvoda na bazi naftalana - ulja i masti kojima je cilj dodatno približiti ljekovita svojstva naftalana. Osim u njihovom dućanu, proizvodi se mogu kupiti u svim

hrvatskim ljekarnama, a izvoze se u BiH, Srbiju i Švedsku. “Dosta smo zahuktali taj posao, koji pokazuje stalnu progresiju.

Prošlu godinu smo završili sa 1,2 milijuna kuna prihoda, a u tri i pol godine ostvarili smo četverostruki rast”, kaže dr. Maričić.

34 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

300 koji prolaze dnevni ciklus fizikalne terapije.

Vrhunski kadar

Pacijentima koji dolaze po odobrenju liječničke komisije HZZO snosi kompletne troškove, oni s uputnicom za fizikalnu terapiju smještaj si plaćaju sami, a dolaze i oni koji u potpunosti plaćaju svoje liječenje. HZZO za dan - koji podrazumijeva tri obroka sa švedskog stola, smještaj, liječničku i sestrinsku skrb i kompletnu uslugu fizikalne terapije - plaća 340 kuna. Cijene za inozemno tržište varira-

hrvatske toplice

Danske i Slovenije, a prodor na norveško tržište mogao bi rezultirati i

Naftalan raspolaže sa 137 kreveta u moderno opremljenim sobama i apartmanima ju, ovisno o razini usluge i smještaja - od 80 do 120 eura dnevno.

Ove godine Naftalan obilježava 27. obljetnicu. Počeo je s radom 1989. godine nakon dugogodišnjih istraživanja u kojima su sudjelovali brojni znanstvenici iz Instituta Ruđer Bošković, laboratorija Ine i raznih bolničkih zavoda. U četvrt stoljeća Bolnica se etablirala na tržištu zdravstvenog turizma kao ozbiljna ustanova s visokim standardima u liječenju i rehabilitaciji kožnih bolesti, bolesti koštanomišićnog sustava, posttraumatske i postoprativne rehabilitacije lokomotornog

sustava i u neurološkoj rehabilitaciji koju rade u nešto manjoj mjeri. “Imamo izuzetno obrazovan, vrhunski medicinski kadar - pet liječnika specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, četiri specijalista dermatovenerologije, 25 fizioterapeuta i 16 medicinskih sestara, ukupno 94 zaposlene osobe računajući i one na recepciji, u kuhinji, tehničkoj službi i na održavanju čistoće. Uz ljudski potencijal trudimo se, stalnim ulaganjem, održati visoku razinu prostora i opreme”, ističe ravnatelj dr. Goran Maričić.

Svake godine novo

Prije 10 godina sagrađen je šesti kat sa 24 kreveta i kvalitetom smještaja četiri zvjezdice, tako da Naftalan trenutno raspolaže s ukupno 137 kreveta u moderno opremljenim jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama te apartmanima koji svake godine obnavljaju namještaj i madrace. Prije dvije godine otvoren je novouređeni prostor fizikalne terapije, a sustavno se uređuje prostor u kojemu se primjenjuje naftalnoterapija, elektroterapija i toplinska terapija, wellness te prostor za masažu i medicinsku gimnastiku.

Sveukupno u zadnjih desetak godina u održavanje i razvoj uloženo je 40 milijuna kuna.

Vlasnik Naftalana je Zagrebačka županija koja godišnje na ime decentraliziranih sredstava koje Ministarstvo zdravlja spušta na županijsku razinu za tehničkoinvesticijsko održavanje zgrade i kapitalnu izgradnju ulaže četiri do pet milijuna kuna godišnje. “Ukupni budžet Bolnice je 22 milijuna kuna, a od toga čistog priho-

da ostvarimo približno 16 milijuna”, kaže ravnatelj Maričić ističući odličnu suradnju sa Županijom.

Za bolje pozicioniranje i puno kvalitetniji razvoj zdravstvenog turizma koji ima ogroman potencijal i velike godišnje stope rasta nužna su ulaganja u proširenje smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja. Naftalan ima razvojni projekt izgradnje dodatnih 120 kreveta, kompleks zatvorenih i otvorenih bazena - 1200 četvornih metara vodenih površina, nove kuhinje i restorana, teretane i polivalentne dvorane za sastanke sa 190 sjedećih mjesta, za što je ishođena građevinska dozvola.

Ulaganja bez kredita

“Ukupna investicija je 80 milijuna kuna, a 50 posto te vrijednosti namjeravali smo ostvariti iz strukturnog fonda Europske unije. Međutim, bivša vlada to nije ispregovarala u operativnom programu 2014.-2020., tako da radimo na rješavanju problema kako bismo pokazali da se i vlastitim snagama, dobrim planiranjem i dobrom projekcijom budućih prihoda financijska konstrukcija može zatvoriti i samostalno. Osnivač nije sklon odobriti nam kreditno zaduženje jer smatra da bi to bilo previše u odnosu na ono za što bi mogao solidarno garantirati, pa smo za početak odlučili smanjiti investiciju na 40 milijuna kuna zbog čega smo odustali od gradnje dodatnog smještaja”, kaže dr.

Maričić i dodaje kako postoji mogućnost da Naftalan dobije novih 30 kreveta u prostoru gdje se sada nalaze kuhinja i restoran.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Jura Tastatura, Zaprešić

Na servis kod Jure Širenje baze poslovnih i privatnih stranaka na obostrano zadovoljstvo, kaže Jurica Flegar, najznačajniji su poslovni planovi na koje je trenutačno usmjerena tvrtka

Nakon što sam čuo za poticaje za samozapošlja­ vanje, sumnje više nije bilo odlučio sam riskirati sve i krenuti u svoj posao.

Jurica Flegar

J

ura Tastatura profesionalni je servis računala, laptopa, tableta i sličnih elektroničkih uređaja u Zaprešiću.

Neke od čestih usluga tvrtke, koja je s radom počela 1. prosinca 2015. godine, su čišćenje virusa, zamjena komponenti, sklapanje konfiguracije, fizičko čišćenje od pregrijavanja i popravak matičnih ploča.

Jurica Flegar, vlasnik tvrtke i jedini zaposlenik, kaže nam kako je Jura Tastatura nastala iz njegove želje za samostalnim radom. “Kako sam već prije radio u sličnim tvrtkama, s vremenom sam sakupio priličan broj stranaka, znanje i dosta prakse da bih mogao samostalno krenuti u posao. Problem kod pokretanja posla bio mi je početni kapital koji nisam imao.

Sada već bivša vlada stvorila je programe poticanja i subvencija za samozapošljavanje što sam svakako odlučio iskoristiti i - evo me sad

Flegar želi da njegova tvrtka bude najpouzdaniji i najisplativiji servis računala u Zaprešiću

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

tu gdje jesam, na početku. Otvaranju samostalnog posla kumovala je i činjenica da sam se sa svojih 35 godina pitao želim li do mirovine raditi u tuđoj maloj tvrtki bez mogućnosti napredovanja ili i sam biti vlasnikom jednog takvog poduzeća. Nakon što sam čuo za te po-

36 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

ticaje za samozapošljavanje, sumnje više nije bilo - odlučio sam riskirati sve i krenuti u svoj posao”, objašnjava nam potvrđujući kako je, osim što je imao iskustveni temelj za otvaranje vlastitog servisa, to svakako bio i njegov san.

Otvaranje tvrtke

Jura Tastatura orijentiran je na područje Zaprešića i okoline te ponajviše na privatne korisnike. “Za vrijeme krize koja još uvijek traje ljudi uglavnom popravljaju svoje uređaje umjesto da, kao prije, kupuju nove. Tako da s tog stajališta svoje tržište ocjenjujem vrlo dobrim, s mogućnošću potencijalnog rasta kada bolje krene prodaja novih uređaja”, napominje on.

Među problemima s kojima se ova zaprešićka tvrtka susrela u svojem poslovanju, Flegar ponajprije ističe postupak otvaranja poduzeća i ishodovanja svih potrebnih dozvola. Naime, tvrdi on, otvaranje tvrtke bio je složen i dugotrajan proces. “Iako sam imao uglavnom dobra iskustva s administracijom, bilo je i onih slučajeva kada sam zbog inertnosti administracije potrebnu dokumentaciju čekao dulje negoli je bilo potrebno”, pojašnjava Flegar. Širenje baze poslovnih i privatnih stranaka na obostrano zadovoljstvo, dodaje Flegar, najznačajniji su poslovni planovi na koje je trenutačno usmjerena tvrtka. Također, kako se obujam posla neprestano širi, on najavljuje da će uskoro trebati zaposliti još kojeg djelatnika.

U konačnici, želja mu je da njegova tvrtka bude najpouzdaniji i najisplativiji servis računala u Zaprešiću. (B.O.)

Kako do kapitala

Zdravo za gotovo Marko Sever Eko Sever

Izrazito je bitno da postoje izvori financiranja koji mogu podržati razvoj poljoprivrede, no nažalost takvo što ne postoji u Hrvatskoj. Jedini način da naša poljoprivreda preživi jest povezivanje proizvođača i zajednički plasman na tržište EU-a

K

apital je uvijek potreban, pogotovu u svijetu gdje su investicije u proizvodnju dosta visoke, no s druge strane malim koracima mogu se pokrenuti veliki poslovi, naravno dugoročno. Danas se u našoj poljoprivrednoj proizvodnji suočavamo s problemom da jako malo proizvođača može doći do kapitala za svoje poslovanje, bilo do obrtnih sredstava, bilo do novca za investicije. S druge strane, postoji velik broj mali proizvođača koji jednostavno nisu zanimljivi gotovo nikome, osim svojoj obitelji ili prijateljima od kojih bi mogli posuditi kapital za projekte.

Neki sam dan razgovarao s jednim proizvođačem u BiH. Ispričao mi je o jednom poljoprivredniku koji je došao na ideju da proizvodi lješnjake, a za taj mu je projekt trebalo 50.000 eura. Netko će možda reći da je to puno, ali u kontekstu poljoprivredne proizvodnje to nije veliki iznos. Pričamo o projektu koji počinje od nule. Nije imao ništa, a želio je započeti posao, baviti se poljoprivredom i živjeti isključivo od nje. Naravno da mu je bilo nemoguće doći to tog kapitala, ali na sreću upoznao je jednog privatnog investitora koji se nije bojao investirati u poljoprivredu. Zašto ovo naglašavam? Zato što je jako teško naći privatne investitore voljne investirati u poljoprivredu. Bilo kako bilo, taj je poljoprivrednik pokrenuo posao i za samo dvije godine vratio uloženi kapital investitora. Nije previše dvojio i dobio je novu rundu investicije u iznosu od 1,5 milijuna eura za daljnji razvoj svoje poslovne ideje.

Zanimljivo je, recimo, kako je Srbija najveći proizvođač bobičastog voća na svijetu. A čini se da su i u BiH prepoznali taj segment proizvodnje, te sada kada se vozite od Jajca prema Donjem Vakufu vidite da svaka kuća ima svoj mali malinjak. Ne treba puno, taman toliko da obitelj može to voditi, obrađivati i brati svake godine samostalno, a od toga se može

uprihoditi lijep dodatan izvor prihoda.

I svaka kuća ima jedan malinjak. I sada najbitnija stvar. Postoje otkupljivači koji sve što se proizvede kupuju. Oni dalje to prerađuju, smrzavaju i pakiraju te na

Takvi fondovi mogu uvelike pomoći razvoju svake grane gospodarstva pa tako i poljoprivrede. Jednostavno postoji niz situacija kada je nemoguće naći dobar i povoljan kapital na tržištu i upravo tu fondovi i privatni investitori dolaze do izražaja, pogotovu u situacijama kada svi ostali smatraju da je projekt prerizičan ili je u svojim počecima. Nažalost, svi ti fondovi su nama u potpunosti nedostupni jer Hrvatska nije zemlja u kojoj žele investirati svoj novac. Nadam se promjenama u bližoj budućnosti, ali - iskreno ne očekujem ništa prije 2020. godine.

Upravo tu opet dolazi do izražaja okrupnjavanje proizvodnje povezivanjem u proizvođačke organizacije. Bez toga je propast poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj sigurna. Već sada tonemo svake godine sve dublje, proizvodnja se smanjuje, a jedini način da se spasimo iz ovog začaranog kruga jest povezivanje proizvođača u veće organizacije i zajednički plasman na tržištu EU-a kojem sada pripadamo. Potencijala imamo, kao što to i ptice na grani znaju, ali bojim se da će za sada na tome i ostati. Treba motivirati mlade da se odluče za poljoprivredu, da se presele u ruralna područja sa svojim obiteljima te da se okušaju u

kraju i prodaju. I upravo takvi mali proizvođači su oni koji nose poljoprivrednu proizvodnju Srbije i postavili su je na mjesto najvećeg proizvođača bobičastog voća na svijetu.

Kako sam već napomenuo, izrazito je bitno da postoje izvori financiranja koji mogu podržati razvoj poljoprivrede. Nažalost, takvo što ne postoji u Hrvatskoj. A baš sam nešto malo istraživao i pronašao da su u svijetu, prvenstveno SAD-u, počeli nastajati fondovi kapitala koji ulažu isključivo u poljoprivredu. Kako su sada jako popularni u tehnologijama, tako sve više dolaze do izražaja i druge industrije, pa tako i poljoprivredna djelatnost.

Jako je teško naći privatne investitore voljne investirati u poljoprivredu plasmanu svojih proizvoda na tržištu. Tu najviše imaju mogućnosti povezivanjem s lokalnom sredinom i fokusiranjem na agroturizam koji povezuje proizvodnju s turizmom i omogućuje direktni plasman vlastitih proizvoda.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Međunarodni sajmovi yacht charter industrije i pustol

Hrvatska prepoznata kao čarter odredište U Hrvatskoj je prošle godine bilo registrirano 3500 čarter plovila, više od 60.000 najmova, 370.000 gostiju i 2,5 milijuna ostvarenih noćenja u čarteru piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr '

U

ukupnim prihodima hrvatskog turizma nautički turizam sudjeluje sa 10 posto te zato ima veliki potencijal za daljnji razvitak. No, prije tog razvitka moramo znati odgovor na pitanje kakav nautički turizam želimo, te koje sve preduvjete treba zadovoljiti za njegov budući razvoj, rekao je Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma, na otvaranju 4. specijaliziranog nautičkog sajma International Charter Expo 2016 - ICE'16 i 1. specijaliziranog pustolovno-ronilačkog sajma International Adventure Expo 2016 - IAE'16, održanog u Zagrebu. Tom je prigodom rečeno kako je prema statističkim podacima prošle godine u Hrvatskoj bilo registrirano 3500 čarter plovila, više od 60.000 najmova, 370.000 gostiju i 2,5 milijuna ostvarenih noćenja u čarteru.

Osim toga, čarteraši vole dolaziti u Hrvatsku i naša je zemlja prepoznata kao vodeća yacht charter destinacija u svijetu.

Važnost čartera i toga sajma prepoznala je Hrvatska gospodarska komora (HGK), suorganizator oba sajma, pa je potpredsjednik HGK Josip Zaher istaknuo kako je ta institucija od početka pružala organizacijsku, ali i svaku drugu potporu organizatoru

38 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

sajma tvrtki Jadranski skiperi. “Tome je sigurno pridonio i intenzivan rad s udruženjem čarteraša, ali i s ostalim udruženjima iz turističkog sektora, a sve s ciljem što boljeg zastupanja i naglašavanja zajedničkih interesa čarter kom-

Kad se statistički gleda broj plovila u domaćem čarteru, Hrvatska je prva na svijetu, kaže Ivica Jurišin panija ispred nadležnih institucija”, naglasio je Zaher. No, dodao je kako Hrvatska još uvijek nije u cijelosti kapitalizirala poziciju koju držimo u čarter svijetu s obzirom na to da većinu plovila i opreme uvozimo iz nama konkurentskih zemalja. Osim toga, nismo iskoristili stoljetnu tradiciju brodogradnje.

Čarteraši imaju mnogo problema

S time se slaže Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-čarteru pri HGK, koji je istaknuo kako je Hrvatska, kada se statistički gleda broj plovila u ukupnom domaćem čarteru, bez konkurencije prva na svijetu i ne treba uopće sumnjati u to. Međutim, čarteraši se susreću sa svim onim problemima koje imaju i ostali gospodarstvenici, primjerice parafiskalnim dava-

ovnog turizma

njima. No, jedan od najvećih problema je nedostatak novih vezova za čarteraše u marinama.

“Marine imaju svojevrstan monopol. Kada se godinama ne grade novi vezovi, a čarter u 10 godina naraste sa 1200 na 3400 plovila, jasno je o čemu je riječ. Zaista bi trebalo početi konačno provoditi Strategiju razvoja nautičkog turizma u kojoj je predviđena izgradnja novih vezova i marina”, rekao je Jurišin. Dodao je kako će se jedino na taj način za čarter pronaći alternativna rješenja jer će taj oblik nautičkog turizma dobiti potkoncesiju u nekoj novoj marini ili lučici. Jurišin kaže kako su čarteraši iznimno dobri gosti jer oni troše dva do tri puta više od prosječnog turista, a riječ je o klijenteli u dobi od 25 do 50 godina. Među čarterašima je najviše Nijemaca, Austrijanaca i Slovenaca, ali dolaze i ostali gosti iz Europske unije.

Avanturizam u povojima

Govoreći o konceptima sajma čartera i adventure turizma, Tino Prosenik, direktor sajmova, je istaknuo kako se sajam, koji je popularno nazvan ICE'16, posvećen čarterima isključivo temelji na B2B konceptu jer okuplja ponuđače čarter usluga, njihove kupce, čarter agente tzv. čarter brokere i dobavljače onih roba i usluga koje su važne za čarter. Tako je na ovogodišnjem 4. specijaliziranom nautičkom sajmu International Charter Expo 2016 - ICE'16 sudjelovalo nešto manje od 120 čarter flota iz 16 destinacija te nešto manje od 200 čarter agencija iz 36 zemalja. Uz to, na sajmu su bili i

dobavljači roba i usluga za nautički turizam iz cijeloga svijeta. S druge pak strane, 1. specijalizirani pustolovno-ronilački sajam International Adventure Expo 2016 - IAE'16 je start-up sajam, tzv. remake ICE-u u adventure industriji. Prosenik kaže kako je taj dio turizma u Hrvatskoj još vrlo mlad, ali pokazuje golemi potencijal. “Adventure turizam je jedna od najbrže rastućih grana turizma u svijetu. U to se ubraja trekking, cycling, ronjenje te bilo kakav drugi oblik adrenalinskog turizma. Gostima se nude aranžmani od tri ili sedam noćenja kako bi u potpunosti uživali u zabavi i podizanju adrenalina”, istaknuo je Prosenik.

Jedna od tvrtki koja se predstavila na IAEu je i samoborska tvrtka Pogodak sa svojom ponudom paintballa - Šervudska šuma pored Samobora. Na upit Privrednog vjesnika o tome je li adrenalinski turizam dovoljno zastupljen u našoj zemlji, Tomislav Božičević, direktor tvrtke Pogodak, je rekao kako je taj oblik turizma još uvijek u povojima, a nama konkurentske zemlje imaju mnogo razvijeniju ponudu. To su primjerice Španjolska, Francuska, Turska i Tunis koje imaju odlične programe adrenalinskog turizma. “Ako je Hrvatska turistička zemlja, tada treba svojim gostima ponuditi sve oblike turističkih sadržaja, pa i adventure turizma. Mi smo jedan od najvećih paintball centara u Hrvatskoj, a uz to nudimo i razne druge sadržaje poput ljudskog stolnog nogometa, a usmjereni smo i na teambuilding programe”, naglasio je Božičević.

Hrvatska još uvijek nije u cijelosti kapitalizirala poziciju koju držimo u čarter svijetu s obzirom na to da većinu plovila i opreme uvozimo iz nama konkurentskih zemalja.

Nismo iskoristili svoju stoljetnu tradiciju brodogradnje.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Povjerenje u digitalnu ekonomiju

Građani prilično brinu o sigurnosti U Hrvatskoj 47 posto stanovništva koristi usluge internetskog bankarstva, a još veći broj građana, njih 75,4 posto, kupuje putem interneta i to kod domaćih web trgovaca, pri čemu najčešće odabiru mogućnost kartičnog plaćanja na rate piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

56,8%

ispitanika mobitelom plaća parkirne i vozne karte

31,3%

ispitanika koristi mobitel za plaćanje u online trgovini

D

igitalna ekonomija novi je oblik gospodarstva koji se temelji na digitalnim tehnologijama koje su odavno izašle izvan okvira informatike. One su postale neizostavan element života i rada u moderno doba, a za ekonomiju predstavljaju jednu od najatraktivnijih mogućnosti rasta.

Građani se internetu i digitalnoj ekonomiji okreću tražeći prednosti u odnosu na klasičnu ekonomiju. Informiraju se o tome što se nudi i u konačnici donose odluke na temelju kriterija dostupnosti, brzine, bolje ponude i sigurnosti usluge.

Tvrtka Perpetuum Mobile i njegovi partneri, PBZCard, Symantec i časopis Bug, proveli su tijekom veljače 2016. istraživanje o povjerenju u digitalnu ekonomiju na gotovo 6800 ispitanika.

40 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Ivo Špigel, član Uprave tvrtke Perpetuum Mobile, kaže kako je istraživanje pokazalo da građani prilično aktivno prihvaćaju digitalnu ekonomiju. Spremni su aktivno kupovati na internetu i pritom sve više koriste mobilne tehnologije i uređaje. “To je znak za naše trgovce i one koji nastupaju na webu da trebaju imati ili mobilne aplikacije ili web koji je prilagođen mobilnim preglednicima”, ističe on.

Građani prilično brinu o sigurnosti i o tome na koje stranice odlaze i kome ostavljaju podatke. Pozitivan trend korištenja i povjerenja u digitalnu ekonomiju je vidljiv, ali još uvijek ima puno prostora za napredak. “Jer u mnogim od tih segmenata nismo ni na razini europskog prosjeka, a željeli bismo i morali ciljati da budemo iznad njega. Za to bi bilo potrebno da država odradi svoje, a isto tako i da privatni sektor, kompanije i poduzetnici agilnije i ambicioznije

Sajam CeBIT 2016

prihvate činjenicu da je digitalna ekonomija tu i da to nije neka budućnost i nešto što će se događati tko zna kada”, napominje.

Klasične cijene

Prema nedavno objavljenom The Digital Economy & Society Indexu (DESI), u Hrvatskoj 47 posto stanovništva koristi usluge internetskog bankarstva. To se podudara i s podacima koji su prikupljeni u istraživanju gdje je 46,5 posto ispitanika izjavilo kako koristi usluge internetskog bankarstva. No, u usporedbi s EU-om, u kojem 57 posto stanovništva koristiti internetsko bankarstvo, još smo uvijek ispod prosjeka.

Zanimljivi su i podaci koji se odnose na kupovanje, odnosno plaćanje mobilnim telefonom.

Više od polovine ispitanih (54,7 posto) ima na svom pametnom telefonu instaliranu neku aplikaciju za kupovinu na internetu. No, ipak se mobilni telefon najčešće koristi za plaćanje parkirne ili vozne karte (56,8 posto) te proizvoda (31,3 posto) u online trgovini.

Velik broj građana (75,4 posto) kupuje putem interneta i to kod domaćih web trgovaca, a pri tome najčešće odabiru mogućnost kartičnog plaćanja na rate (29 posto).

Domaćim web trgovcima najviše se prigovara što su im cijene proizvoda iste kao u klasičnim trgovinama (44,6 posto), što su im visoki troškovi dostave (42,1 posto) te što ne nude nikakve dodatne pogodnosti za kupovinu putem interneta (29,6 posto).

Mobilni telefon najčešće se koristi za plaćanje parkirne ili vozne karte Iz dobivenih podataka može se zaključiti kako su građani Hrvatske dobro informirani o načinima zaštite osjetljivih podataka na internetu. Njih čak 89 posto ostavlja osobne i podatke o kreditnoj kartici samo kod onih prodavatelja koji imaju sigurnosne certifikate i druge mehanizme zaštite privatnih podataka.

Društvo podijeljeno popola

“Istraživanje pokazuje da je hrvatsko društvo podijeljeno popola. Otprilike 50 posto populacije spremno je koristiti sve prednosti digitalne ekonomije. Korisnici digitalne ekonomije dobro znaju što žele pa od ponuđača digitalnih usluga očekuju da budu povoljniji, brži, dostupniji i inovativniji što nije baš uvijek moguće ostvariti u ovako maloj zemlji i uz zakonodavni okvir kakav imamo”, prokomentirao je rezultate istraživanja Aron Paulić iz Buga.

Hrvatske IT tvrtke imaju što pokazati svijetu Na nacionalnom štandu nastupile su tri hrvatske tvrtke - Alfatec Group, Neoinfo i Span

A

lfatec Group, Neoinfo i Span hrvatske su tvrtke koje su izlagale na hrvatskom nacionalnom štandu na CeBIT-u, najvećem sajmu informacijskih tehnologija na svijetu, koji se održavao od 14. do 18. ožujka u njemačkom Hannoveru.

Uz tvrtke na nacionalnom štandu, na CeBIT-u se predstavila i zagrebačka agencija Decode te hrvatski sustav kućne automatizacije Zipato. HGK je ove godine organizirao izradu nacionalnog štanda prvi put nakon 2012., kada su hrvatske IT tvrtke iskazale interes za nastup na CeBIT-u.

“Ponovno probuđeni interes za izlaganje na štandu budi nadu u veći izvozni angažman hrvatskih informatičara na zapadnoeuropskom tržištu kojemu Hrvatska, zbog znanja i kvalitete IT kadrova, predstavlja izvrsno odredište za near sourcing, izdvajanje i ugovaranje poslova na bliskoj lokaciji”, smatra potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš.

“Pokušavamo se širiti na strana tržišta i od nastupa, nama prvog na CeBIT-u, očekujemo pronalazak partnera koji će nam to omogućiti”, izjavio je direktor tvrtke Neoinfo Igor Vukmirović. “Hrvatske IT tvrtke imaju što pokazati svjetskom tržištu”, poručila je voditeljica marketinga zagrebačkog Spana Biljana Vuksan te dodala kako bi Komora trebala raditi jače na okrupnjavanju nastupa hrvatskih tvrtki na ovakvim sajmovima. “Sajam je prilika za pronalazak partnerskih kompanija koje bi promovirale rješenje DWEM portfolio na svojim tržištima te krajnjih korisnika koji bi taj proizvod prihvatili u svom poslovanju”, kazao je direktor Business Inteligence sektora zagrebačke tvrtke Alfatec Group Boris Škorić. DWEM produkt portfolio, koji Škorić smatra jednim od najinventivnijih proizvoda te vrste na svijetu, sastoji se od nekoliko alata, a već na početku sajma najviše interesa iskazano je za Big Data platformu koja omogućava praćenje i analizu podataka. (B.O.) 21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 41

eu info Virovitičko-podravska županija najuspješnija u povlač

Realizirano preko 50 više od 300 milijuna ku Zahvaljujući inovativnom razmišljanju jedna od najmanjih županija u vrlo kratkom roku je postala primjer za korištenje europskih sredstava.

Zahvaljujući tome Županija je postala mamac za svakog turista, a realizirani su i brojni projekti koji će pridonijeti povećanju poljoprivrednih prinosa i konačnoj kvaliteti proizvoda te otvaranju novih radnih mjesta piše Goran Gazdek

V

irovitičko-podravska županija najuspješnija je županijska uprava u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

Do sada je realizirala nekoliko velikih projekata iz pretpristupnih fondova, a u tijeku je realizacija prvih projekata financiranih iz strukturnih fondova. U pripremi ima i desetak velikih projekata s građevinskim dozvolama i svim popratnim studijima. Županija je prepoznala važnost financiranja iz EU fondova još 2008. godine kada je osnovana VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije koja je prerasla lokalne okvire i danas predstavlja respektabilnu regionalnu agenciju koja je 2011. godine proglašena najuspješnijom razvojnom agencijom u Hrvatskoj. Do sada je u IPA programu 2007.-2013. realizirano više od 50 projekata ukupne vrijednosti veće od 300 milijuna kuna.

Polazeći od činjenice da je gospodarstvo Županije bazirano na prerađivačkoj, drvoprerađivačkoj i prehrambenoj industriji, 2012. godine pokrenut je prvi i najveći projekt iz Strukturnih fondova EU-a - Panonski drvni centar kompetencija, vrijedan 45 milijuna kuna. Provedba je u tijeku, a kada profunkcionira Panonski drvni centar kompetencija predstavljat će okosnicu razvoja malih i srednjih poduzetnika iz cijele Hrvatske te iz mađarskih županija Baranya, Somoga i Zala.

Gradnja i opremanje zgrade u Poduzetničkoj zoni II u završnoj je fazi, a i imat

će 1950 četvornih metara. U Drvnom centru bilo bi zaposleno dvadesetak visokoobrazovanih radnika, diplomiranih inženjera drvne tehnologije, ekonomista, produkt i grafičkih inženjera, tehničara i inženjera strojarstva. Centar će poticati razvoj inovativnih proizvoda i tehnologija, a predviđen je i proizvodni pogon za izradu prototipova i nultih serija za poduzetnike.

Pun inkubator

U sklopu IPA projekta prekogranične suradnje HU-HR 2007 obnovljena je zgrada Centra za održivi razvoj u Virovitici u kojoj je danas smještena Razvojna agencija VIDRA. Cilj projekta bio je prekogranično povezivanje poduzetnika i njihovo osnaživanje za zajednički nastup na stranim tržištima.

Projekt E-inkubator sa i bez zidova u Virovitičko-podravskoj županiji, vrijedan 7,2 milijuna kuna, ima za cilj mijenjati poduzetničku klimu i jačati regionalnu konkurentnost. U samo nekoliko mjeseci nakon izgradnje Poduzetnički inkubator bio je popunjen poduzetnicima-početnicima.

Kako bi se i u budućnosti poticalo malo i mikro poduzetništvo, a time i ravnomjeran razvoj novih poduzetnika na području cijele Županije, u planu je i gradnja poduzetničkih inkubatora u Orahovici, Slatini i Pitomači, za što su izdane građevinske dozvole. Realiziran je i projekt Drava4Enjoy, vrijedan 2,1 milijun

eura, najveći projekt turističke infrastrukture cijelog Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2007.2013. Programom je obnovljen zapušteni i ruševni dvorac Janković u naselju Kapela Dvor u kojem će se smjestiti turističko-edukacijski centar.

Cilj projekta Plan revitalizaci-

Županija je prepoznala važnost financiranja iz EU fondova još 2008. kada je osnovana VIDRA je područja Križnica, vrijednog 112.500 eura, je revitalizacija posebnog prirodnog okoliša zajedno s optimiziranjem infrastrukture u ovom izoliranom pograničnom području. Lokalno stanovništvo u pograničnom području Hrvatske i Mađarske ovim je projektom dobilo povoljnije uvjete za život kao i značajne povlastice vezano za komunalne usluge.

Projekt je financiran još iz PHARE CBC

Cilj nam je razvoj svakog grada i općine, a želja da svaki stanovnik županije ima zadovoljavajuću kvalitetu života i da mu osnovne usluge budu nadohvat ruke.

Sanja Bošnjak, v.d. župana Virovitičko-podravske županije 42 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

čenju EU sredstava

projekata vrijednih una

programa, što je bilo osnova za projekt Drabalu, financiran iz IPA CBC HU HR-a te projekt Life Old Drava u koji je uključena Općina Pitomača.

U pet godina 30 škola

U samo pet godina na području Županije izgrađeno je 27 područnih škola, dvije srednje i jedna visoka te pet školskih dvorana i jedan studentski restoran.

Sve škole imaju iskustva u provođenju EU projekata - svaka ima barem jednu stručnu osobu osposobljenu za pripremu i provedbu projekata. Virovitičkopodravska županija, kao osnivač škola i inicijator projekata, redovito, u suradnji s VIDRA-om, osigurava sredstva za njihovu pripremu i provedbu.

Zahvaljujući provedenim EU projektima u školama podignut je standard obrazovanja, ali i kvaliteta boravka i prehrane. Primjerice, kroz projekt IPA prekograničnog programa Hrvatska-Mađarska 2007.-2013. Zajednički program škole u prirodi učionice u OŠ Suhopolje opremljene su školskim namještajem i informatičkom opremom, a u Područnoj školi Cabuna rekonstruirano je i namještajem opremljeno školsko potkrovlje. Projektom Znanjem i prijateljstvom za bolje sutra OŠ Eugena Kumičića iz Slatine i Dél-Zselic Zrínyi Miklós Gimnázium iz mađarskog Szigetvara uskladile su kurikulume koji se

odnose na eko program i inkluziju djece s poteškoćama u razvoju u redovne razredne odjele te su napravljene prijeko potrebne nove učionice za održavanje nastave za djecu s teškoćama u razvoju.

Srednja škola Stjepan Ivšić iz Orahovice u sklopu projekta HU-CRO-FIT uspostavila je suradnju sa školom DASzK iz Villanyja. U orahovačkoj školi je, s ciljem povećanja strukovne obrazovanosti u regiji, izgrađen i u potpunosti opremljen školski vinski podrum.

Ulaganja u obrazovanje

Razvojna agencija VIDRA središnje je mjesto za informiranje o bespovratnim sredstvima Europske unije i nacionalnim sredstvima financiranja. U suradnji s VIDRA-om Županija kontinuirano provodi projekte koji su usmjereni na jačanje poduzetničke klime, konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, jačanje prerađivačke, drvoprerađivačke i prehrambene industrije, energetsku učinkovitost, obrazovanje te povećanje turističke ponude.

Ovo je samo jedan mali dio koji pokazuje da je Županija prepoznala činjenicu kako je edukacija i razvoj budućih generacija njena najveća odgovornost te vodi brigu o tome da svi imaju jednak pristup obrazovanju i da svaka škola ima uvjete koji zadovoljavaju europske standarde obrazovanja.

Županija će i u budućnosti nastaviti ovim tempom ulagati u obrazovanje. U planu je izgradnja studentskog doma u Virovitici, u neposrednoj blizini Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici. Izgradnjom studentskog doma te stvaranjem kampusa unaprijedit će se obrazovna infrastruktura u Virovitici te poboljšati kvaliteta obrazovanja kroz osiguravanje bolje dostupnosti usluga obrazovnih ustanova za veći broj studenata kako iz ove, tako i iz susjednih županija.

Zahvaljujući inovativnom razmišljanju jedna od najmanjih županija u vrlo kratkom roku je postala primjer za korištenje europskih sredstava. Zahvaljujući apsorpcijskom kapacitetu za povlačenje sredstava iz EU fondova Županija je postala mamac za svakog turista, a realizirani su i brojni projekti koji će pridonijeti povećanju poljoprivrednih prinosa i konačnoj kvaliteti proizvoda te otvaranju novih radnih mjesta. “Virovitičko-podravska županija je mala, ali definitivno najspremnija županija za povlačenje sredstava iz EU fondova. Imamo viziju kakvu županiju želimo i na koji način to postići.

Cilj nam je razvoj svakog grada i općine, a želja da svaki stanovnik županije ima zadovoljavajuću kvalitetu života i da mu osnovne usluge budu nadohvat ruke”, kaže obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Vipnet pokreće natječaj za najbolje male poduzetnike

Traže se lokalni heroji

K

ako bi istaknuo pojedince koji stvaraju i grade uspješne obrte i tvrtke te time pridonose razvoju zajednice u kojoj djeluju, Vipnet pokreće Lokalne heroje - natječaj za najbolje male poduzetnike. Na natječaj, koji je otvoren do 15. travnja (www. viplokalniheroji.hr), mogu se javiti svi

poduzetnici koji su Vipnetovi pretplatnici i koji imaju do 14 zaposlenih u Hrvatskoj.

Deset najboljih osvojit će sudjelovanje u Vipnetovoj promotivnoj kampanji.

Osim toga, pobjednici će osvojiti poslovno savjetovanje ili edukaciju (po vlastitom izboru) te Microsoft mobitel.

Kako bi dodatno osnažio suradnju s malim poduzetnicima i start-up scenom, Vipnet je započeo suradnju s centrom inovativnosti HUB 385 koji okuplja mlade i perspektivne tvrtke i pojedince s dobrim idejama. Predstavljajući suradnju, Martina Rizman Matić, direktorica korporativnih komunikacija Vipneta, i Ivica Mudrinić, suosnivač HUB-a 385, istaknuli su da je pružanje infrastrukturne podrške s jedne i druge strane tek temelj suradnje koji će se nadograđivati nizom projekata što će uključivati i stanare co-working prostora HUB-a 385.

Također, uoči pokretanja kampanje za male poduzetnike Vipnet je organizirao stručni okrugli stol na temu malog poduzetništva u Hrvatskoj na kojem je okupio predstavnike uspješnih startup tvrtki Agrivi i Binaria te predstavnike HUB 385. Svrha okruglog stola bila je prikupiti različita poslovna iskustva poduzetnika te razmijeniti ideje o tome kako jedni drugima mogu pomoći u pozicioniranju na tržištu. (B.O.)

Velpro potpisao suradnju s Udrugom trgovaca Siska i Zadra

Zajedno za interese malih trgovaca

V

eleprodajni lanac Velpro potpisao je sporazum o poslovnoj suradnji s Udrugom trgovaca Sisak i Udrugom trgovaca Zadarske županije. Velpro se od početka godine izdvojio iz sustava Konzuma te postao zasebna tvrtka pod nazivom Velpro Centar.

“Potpisivanje ovih sporazuma rezultat je zajedničkih unapređenja svih aspekata višegodišnje uspješne suradnje malih trgovaca i Velproa, kojom se jača i vodeća

pozicija domaće proizvodnje i trgovine.

Upravo su ove dvije udruge kroz suradnju s našom tvrtkom bile posebno aktivne u promicanju interesa malih trgovaca”, rekao je predsjednik Uprave Velpro Centra Dražen Kocijan prilikom potpisivanja sporazuma. Velpro posluje u 25 centara na 110.000 metra četvornih prodajnog i skladišnog prostora. Zapošljava 1200 djelatnika i više od 100 prodajnih predstavnika koji pokrivaju područje cijele Hrvatske. (I.G.)

44 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

predstavljamo Cro-Tex, Oriovac

Za bolji san Naše proizvode uglavnom koriste vlasnici manjih hotela, apartmana, odnosno mali i srednji poduzetnici. Isto tako, naši madraci su u ponudi salona namještaja, pojašnjava Pavić

T

vrtku Cro-Tex osnovala je 1993. obitelj Pavić. Dario Pavić, direktor i vlasnik, kaže da je osnivanje tvrtke bio logičan slijed jer su njegovi roditelji radili u Orioliku. Tvrtka je najprije imala ponudu tkanina za tapeciranje namještaja te ostalog repromaterijala potrebnog poduzetnicima koji su se bavili izradom i tapeciranjem namještaja. Tvrtka je stalno povećavala asortiman i obogaćivala ponudu. Prekretnica u radu nastala je prije pet godina kada se Cro-Tex okrenuo proizvodnji. Izgradili su proizvodni pogon u Malinu kod Oriovca. “Bili smo prinuđeni na to jer su domaći proizvođači namještaja, uz čast izuzecima, uglavnom zapali u probleme, a dio ih je i prestao raditi.

Tako smo i mi za svoj asortiman gubili tržište.

Najprije smo započeli s proizvodnjom bonnell žičane jezgre za madrace i namještaj, kao i s proizvodnjom silikonskih kuglica za punjenje raznih vrsta jastuka.

Potom smo započeli proizvodnju tapeciranog stilskog namještaja od masivnog bukovog drveta tvrde listače. Taj program na tržištu nastupa pod nazivom Griffon Vulture i spada u red posebno visokih standarda kvalitete”, ističe Dario Pavić, direktor tvrtke Cro-Tex iz Oriovca.

su u ponudi salona namještaja”, pojašnjava Pavić. Tvrtka zapošljava sedam radnika, a ostvaruje godišnji promet od nešto manje od četiri milijuna kuna. Nekad je tvrtka imala promet od oko milijun eura.

Pavić kaže da su im najveća konkurencija proizvođači iz Bosne i Hercegovine koji su dobro organizirani i u velikom su uzletu. “Naši proizvođači propadaju, a problem je i to što je u velikom padu nekad vrlo uspješan sajam Ambienta koji nije više vodeći regionalni sajam jer se u Beogradu zadnjih godina organizi-

A SAD MALO O NAMA...

1993. osnovana tvrtka 4 godine proizvode madrace 7 zaposlenih oko 4 mil kn godišnji promet (ranije i oko 1 mil €)

Okretanje proizvodnji

Prije četiri godine Cro-Tex je pokrenuo proizvodnju kvalitetenih madraca od bonnell žičane jezgre, spužve-pjene i memory pjene.

“Posebno bih istaknuo madrac Orthosan koji je idealan spoj kvalitete i cijene. Upravo kad je riječ o madracima, naša tvrtka očekuje rast. Stoga obogaćujemo ponudu madraca, nadmadraca i jastuka, te se trudimo uspostaviti što bolju prodajnu mrežu na domaćem i na tržištu razvijenih europskih zemalja. Inače, tržište nam je u najvećoj mjeri jadranska obala. Pogotovo smo dobro pozicionirani na Pagu. Naše proizvode uglavnom koriste vlasnici manjih hotela, apartmana, odnosno mali i srednji poduzetnici. Isto tako, naši madraci

Najveća su im konkurencija proizvođači iz BiH koji su dobro organizirani i u velikom su uzletu ra uspješniji sajam. Cro-Tex inače nastupa na osječkom jesenskom sajmu, porečkom sajmu opreme za turizam u Promohotelu te na splitskom GAST-u. Na tim sajmovima napravili smo određene poslove te ostvarili značajne kontakte”, ističe Dario Pavić. (J.V.)

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Održana 1. poljoprivredna konferencija “Slavonika –

Vratiti vjeru u hrvatski ruralni prostor Program ove vlade je vratiti vjeru hrvatskom seljaku i poljoprivrednom proizvođaču. Na žalost, više od 650.000 hektara poljoprivrednog prostora je zapušteno. Vratiti ga u primarnu namjenu izazov je za mene kao ministra, kazao je ministar Romić piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Svinjogojci su ostavljeni na vjetrometini, na tržištu od 500 milijuna ljudi, a to tržište dolazi kod nas, ubija nas dampinškim cijenama i jednostavno se danas ne možemo suprotstaviti tim stvarima.

Goran Jančo, predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije

P

remda je konferencija Slavonika održana prvi put, u dvorani Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku okupio se impozantan broj uglednih znanstvenika i stručnjaka iz područja znanosti i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, mladih ljudi, studenata i budućih proizvođača, ali i velikih i malih proizvođača i vlasnika OPG-ova. Konferenciju je organizirala udruga Zemlja i ljudi uz partnerstvo zagrebačkog Agronomskog i osječkog Poljoprivrednog fakulteta s ciljem otvaranja aktualnih pitanja koja bi trebala potaknuti razmišljanja o novoj viziji hrvatske poljoprivrede.

Hrvatska poljoprivreda, ocijenjeno je, nalazi se u izuzetno teškoj situaciji, neki kažu bezizlaznoj, i svaki je od njezinih čimbenika detektirao stanje, ali i iz svoje točke gledišta predložio mjere koje bi trebale biti prve i kao takve sanirati stanje.

Konferenciju Slavonika otvorio je ministar poljoprivrede Davor Romić koji je nastupio u dvojakoj ulozi - prvo kao ministar, a potom u 10-minutnom izlaganju i kao znanstveni predavač.

“Program ove vlade je vratiti vjeru u hrvatski ruralni prostor, vratiti vjeru hrvatskom seljaku i poljoprivrednom proizvođaču. Ako danas kažemo da imamo zapušteno poljoprivredno zemljište, da imamo nekorištene resurse, dodajem kako to nije samo brojka iz statistike jer kao znanstvenik radio sam na projektu koji je točno u prostoru definirao gdje i koliko ima zapuštenih poljoprivrednih površina. Na žalost, više od 650.000 hektara poljoprivrednog prostora je zapušteno. Vratiti ga u primarnu namjenu izazov je za mene kao ministra”, kazao je ministar Romić.

46 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Konstatirao je i jednu vrlo pogubnu činjenicu - da strategiju poljoprivrede i dalje nemamo.

“Koga ću pozvati da pomogne napraviti te strategije nego znanstvenu zajednicu, one koji sudjeluju u cijelom procesu kako bi definirali put kamo želimo ići neovisno o tome tko će biti ministar i neovisno o tome tko će to završiti u vremenu koje je pred nama. Hrvatska vlada je rekla da je uređenje poljoprivrednog prostora i navodnjavanje vrlo važan projekt.

Program ruralnog razvoja je ogroman izazov za nas, novac koji je osiguran usmjeravat ćemo tamo gdje će davati najveće efekte. To možemo napraviti samo zajedno te od svih očekujem kritike ali i kvalitetne prijedloge koje treba implementirati. Hrvatska agronomska i srodne znanosti imaju potencijal i snagu da to i naprave”, poručio je ministar Romić.

– inspiriramo poljoprivredu”

Čeka se izglasavanje proračuna

Kada će stići poticaji?

Ono što poljoprivrednike najviše zanima jest u kojoj količini i kada će “sjesti” poticaji, a to je upravo u proceduri, kazao je ministar poljoprivrede Davor Romić dodajući kako treba pričekati izglasavanje proračuna u Saboru. Prijedlogom proračuna poljoprivredni proizvođači ne gube ništa, tvrdi on. Novca uvijek manjka, no najvažnije je da poljoprivredni proizvođači nisu uskraćeni niti u jednom pogledu. Poticaji će biti isplaćeni na razini prošle godine. Proračun iznosi 6,8 milijardi kuna i bit će isplaćen svima onima koji su uvršteni u proračunske stavke. Novac je već podijeljen, imamo zajedničku politiku i svi koji su uključeni u taj zajednički sustav dobit će onoliko koliko su dobili u prošloj godini, objasnio je ministar. “Što se tiče Programa ruralnog razvoja, mjere su u tijeku, obrađuju se i natječaji koji su raspisani, a ubuduće ćemo raditi na promjeni Progra-

Ubijaju nas dampinškim cijenama

Goran Jančo, predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije, sa sjetom spominje vrijeme kada je u Hrvatskoj bilo preko 250.000 krmača, dok danas nemamo niti 100.000, a godišnje se kolje manje od 700.000 tovljenika.

“Svinjogojci su ostavljeni na vjetrometini, na tržištu od 500 milijuna ljudi, a to tržište dolazi kod nas, ubija nas dampinškim cijenama i jednostavno se danas ne možemo suprotstaviti tim stvarima. Poticaj za tovljenike ukinut je 2008./2009. godine, ostala nam je potpora za krmače. Imamo saznanja da se to neće sada dirati, no i najave da će ova godina biti posljednja s tom potporom. Nakon toga ostaju nam samo upitnici bez rješenja”, tvrdi Jančo.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić problem vidi u nedostatku mladih, u nesređenom tržištu poljoprivrednih proizvoda te daljnjem padu poljoprivredne proizvodnje. “Samodostatnost poljoprivredne proizvodnje nam je negdje na 60 posto s tendencijom pada, posebno u proizvodnji mlijeka.

Izuzetno teško stanje. Poljoprivrednoj proizvodnji treba omogućiti fair play utakmicu, omogućiti da sve ono što se u Hrvatskoj proizvodi kvalitetno ima svoje mjesto na tržištu.

Moramo napraviti nove strože pravilnike o označavanju poljoprivrednih proizvoda i na taj način štititi i proizvođače i potrošače. Imamo probleme u označavanju - ono za što piše da je mlijeko, nije mlijeko, ono za što piše da je vino, nije vino - i zato tu treba uvesti reda”, pojašnjava Brlošić.

Sektor mlijeka, smatra on, zahtijeva hitnu intervenciju jer ako se ništa ne učini, za šest mjeseci nećemo pokrivati ni 20 do 30 posto

ma ruralnog razvoja. Imamo pravo mijenjati u programskom dijelu tri puta naša pravila i usmjeriti ih tamo gdje je najpotrebnije, a to je razviti ruralni prostor Hrvatske. Želim vratiti vjeru u selo i ruralni prostor, to je moj cilj i zadaća ove vlade”, kazao je Romić.

naših potreba. Proizvodnja mesa je negdje na 30 posto i sva zvona zvone na uzbunu.

Krunoslav Zmajić s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, na kojemu se već 56 godina provodi nastavni i znanstveni rad, kazao je kako je svjestan činjenice da poljoprivreda danas ne koristi trećinu obradivih površina, nema potrebnu ukupnu proizvodnju, ne proizvode raznolike proizvode, ima negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, ali i da postoje znanje, tehnologija i resursi.

Poljoprivredni institut – primjer da se može

Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, drži da se vlastitim inovacijama može tražiti put izlaska iz ove krize. “Primjer za to je i Poljoprivredni institut Osijek koji na hrvatskom tržištu drži 60 posto ukupnog sortimenta posijanog u Hrvatskoj, a sve više su prisutni i u inozemstvu, u zemljama okruženja, EU-a i Bliskog istoka poput Turske i Irana. Najnovija istraživanja pokazuju da se i u zemljama Magreba može izvoziti njihov asortiment, da su klimatski i drugi uvjeti odgovarajući te su prvi sortni materijali upućeni u Tunis, Maroko, Egipat i Libiju, a postoje i zahtjevi iz Sudana.

Put izlaska iz krize je u izvoznim proizvodima, kvaliteti i domaćoj pameti koja generira domaći proizvod koji će biti konkuretan na svjetskom i domaćem tržištu”, kaže Zdunić.

Prijedloga za rješenje pitanja hrvatske poljoprivrede je puno, mnogi smatraju da je rješenje koje sami predlažu najbolje, no svi su jedinstveni u stavu da se treba okupiti, zbiti redove, jer samo zajedno poljoprivredni proizvođači, stručnjaci i potrošači mogu iznaći najbolji recept.

Samodostatnost poljoprivredne proizvodnje nam je na 60 posto s tendencijom pada, posebno u proizvodnji mlijeka. (...)

Imamo probleme u označavanju ono za što piše da je mlijeko, nije mlijeko, ono za što piše da je vino, nije vino i zato tu treba uvesti reda.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine

PrijAteljstvo neupitno, ali problemi ostaju Tijekom razgovora na vrhu u Zagrebu istaknuta je potpora Hrvatske ulasku BiH u EU i NATO, te interes za unapređenje gospodarske suradnje, no ipak odnos dviju zemalja opterećuje niz neriješenih sporova, počevši od granica, odlaganja nukleranog otpada i pada vanjskotrgovinske razmjene piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

N 1,6

na mlrd KM

smanjen hrvatski izvoz u BiH u 2015.

925,1 mil KM

vrijednost izvoza BiH u Hrvatsku iste godine

akon posjeta tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zagrebu na čelu s predsjedavajućim Draganom Čovićem, inače predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH, hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i premijeru Tihomiru Oreškoviću, prema izjavama visokih dužnosnika može se zaključiti da između dvije države nema nekih ozbiljnijih nesuglasica. “U Republici Hrvatskoj i u meni osobno te u svim našim diplomatima imate snažne zagovornike jer smatramo da je članstvo BiH u Europskoj uniji i NATO-u jedan od preduvjeta za trajni mir i stabilnost cijelog prostora jugoistoka Europe”, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. I tijekom razgovora s hrvatskim predsjednikom Vlade, koji su uglavnom bili fokusirani na bilateralne odnose i koji su također ocijenjeni odličnima, naglašen je interes za unapređenje gospodarske suradnje. Tek tu i tamo bilo je spomenuto da postoje i neka otvorena pitanja, ali ipak u središtu razgovora bili su zajednički

48 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

interesi, ponajviše izgradnja prometnica i razvoj energetike. Reklo bi se, čitajući ta službena priopćenja, da problema nema, a rješavanje onih koji zasigurno postoje čini se da je ostavljeno za prvi sastanak Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH, kad bude bio održan.

Sporovi godinama na čekanju

A problema i sporova koji već godinama čekaju da budu riješeni ima, primjerice kad je riječ o uređenju granice na Uni i posebice u Neumskom zaljevu. Ima onih najnovijih nastalih zbog obostranog uvođenja carina na hrvatsku, odnosno bosanskohercegovačku stranu nakon ulaska Hrvatske u EU. Sporna je i namjera da hrvatski nuklearni otpad bude pohranjen u staro JNA vojno skladište uz Unu, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. U Sarajevu, i u cijeloj BiH, s nestrpljenjem su očekivali razgovore i dogovore čelnih ljudi dviju država u Zagrebu, nadajući se da će se sporovi početi rješavati. No, ako je i bilo nekih pregovora o ovim vrućim temama, javnost o

BH Telecom

Opet lider na TK tržištu

njima, do sada, nije informirana. Trenutačno je i za bosanskohercegovačko stanovništvo, ali i hrvatsko - posebice ono koje živi uz rijeku Unu, najbitnije razrješenje spora nastalo oko skladištenja nuklearnog otpada u kojem će, ako ga ne riješe dvije države, arbitrirati međunarodno pravosuđe.

Zabrinjavajući pad trgovanja

Zbog svih ovih sporova najviše trpi gospodarstvo dviju država zbog carina koje ih čekaju na granicama. Podsjetimo, dok Hrvatska nije postala članicom EU-a, ona je bila prvi vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Potkraj prošle godine, po veličini izvoza u BiH, Hrvatska je pala na četvrto mjesto, iza Njemačke, Italije i Srbije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, hrvatski izvoz u BiH smanjen je u odnosu na 2014. godinu za 9,6 posto, na 1,6 milijardi konvertibilnih maraka. I bosanskohercegovački izvoz u Hrvatsku imao je negativni trend od 3,1 posto i iznosio je

U središtu razgovora bili su zajednički interesi, ponajviše izgradnja prometnica i razvoj energetike 925,1 milijun KM. Usporedbe radi, ukupan izvoz BiH lani je bio veći za 3,5 posto, u zemlje EU-a za tri posto, dok je izvoz u Njemačku, koja je već dvije godine prvi vanjskotrgovinski partner BiH, bio veći za 7,2 posto, a u Italiju za 1,1 posto. Hrvatska je od EU-a tražila da zadrži bescarinski status u BiH koji je imala dok je bila u Cefti, ali to vlasti u Sarajevu nisu mogle prihvatiti i u pregovorima s Buxellesom tražile su prijelazno razdoblje dok bosanskogercegovačko gospodarstvo ne postane, koliko-toliko, konkurentno u trgovanju s članicama EU-a.

BH Telecom je i u 2015. godini s prihodom od 542,4 milijuna KM i bruto dobiti od 89,9 milijuna KM, što je za 1,4 milijuna KM više nego u prethodnoj 2014. godini, zadržao lidersku poziciju na tržištu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini. Rashodi su iznosili 334,1 milijun KM, a na stavci amortizacije stoji iznos od 124,3 milijuna KM što je za 3,6 milijuna KM više nego u pretprošloj godini, priopćio je na konferenciji za tisak generalni direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović. Vrijednost kompanije je lani povećana za oko 52 milijuna KM. Od 2014. do sada BH Telecom je isplatio po osnovi dividendi, PDV-a, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nezaposlenost, poreza na dobit, te za donacije i sponzorstvo, oko dvije milijarde KM. U tom je razdoblju isplaćena dividenda vlasniku, odnosno Vladi Federacije BiH te malim dioničarima od 991,7 milijuna KM. Rezultati poslovanja u 2015. godini, naglašavaju analitičari, svjedoče da još nije došlo vrijeme za privatizaciju zlatne koke - BH Telecoma. (Z.L.)

Bosnalijek

Federacija BiH prodaje svoj udjel U idućih mjesec dana Federacija BiH će na Sarajevskoj burzi ponuditi svoj paket dionica farmaceutske kompanije Bosnalijek.

Udio Federacije BiH u Bosnalijeku je 19,25 posto, što iznosi 1.507.724 dionice. Na burzi će se ponuditi cijeli paket dionica po minimalnoj cijeni od 15,5 konvertibilnih maraka po dionici. Ukupna zarada prodajom ovog paketa bila bi 23.369.000 konvertibilnih maraka. Prvi čovjek Agencije za privatizaciju u FBiH Drago Vrbić kaže da je pravi trenutak za prodaju manjinskih udjela koje Federacija ima u kompanijama, te da svako odugovlačenje povlači opasnost od novog pada cijene dionice “Na temelju svih podataka kojima raspolažemo, rukovodeći se dubinskom analizom, Bosnalijek bilježi konstantan rast prihoda od prodaje. Dobit je lani iznosila 11,2 milijuna konvertibilnih maraka što predstavlja rast od 10,4 posto na godišnjoj razini”, pojašnjava Vrbić ističući kako se u ovom slučaju ne radi o privatizaciji već o prodaji, te da bi volio čuti zašto ove dionice nisu ranije prodane s obzirom na to da su tada cijene dionica bile znatno veće. (I.G.) 21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA VLASNIČKE ROŠADE U SLOVENIJI

Veliko posprema Menadžeri Heinekena bili su iznenađeni kada su saznali da njihova tvornica u Laškom tamošnje stanovništvo opskrbljuje i pitkom vodom kroz sustav gradskog vodovoda koji je bio u vlasništvu Pivovarne Laško. Vodovod je vraćen općinskoj komunali piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

T 77% dionica Perutnine Ptuj ima SIJ

25% udjela + 1 dionica vlasništvo države u SIJ-u

4,5%

pad proizvodnje čelika u Sloveniji u siječnju 2016.

ri velika gospodarska sustava u Sloveniji čiji je odlazak u strane vlasničke ruke poprilično uznemirio domaću javnost u različitim su fazama konsolidacije. Najmanje se spominje Mercator koji prije dolaska pod okrilje Agrokora nije silazio s novinskih naslovnica. To se može protumačiti kao znak da je slijeganje tla ušlo u mirniju fazu, a Mercator u zonu poslovanja bolju od one u kojoj je obavljena vlasnička primopredaja.

Energično čišćenje portfelja

Slovenske čeličane u ruskom vlasništvu koje su ovladale sa 77 posto dionica Perutnine Ptuj tek su počele pospremati svoju prehrambenu akviziciju. U Ptuj su preselili Tibor Šimonka i Vjačeslav Korčagin. Zbog kontinuiteta ruski vlasnici zadržali su i dva člana iz prethodne rukovodne ekipe, Romana Glasera, bivšeg predsjednika, i Tonija Čeha, člana Uprave.

Kontinuitet, izgleda, ruskim vlasnicima nije trebao dugo. Najavili su da će uskoro sazvati skupštinu i izabrati novi nadzorni odbor, a

njegov prvi posao, prema onome što je kao provjereno objavilo Delo, bit će otkazivanje suradnje Romanu Glaseru i Toniju Čehu. Uz ta dva člana u bivšoj upravi bili su Nada Kranjc i

heineken preuzima i preostale dionice u vlasništvu malih dioničara Milan Čuš. Protiv bivše vodeće četvorke Nacionalni istražni ured otvorio je u prosincu istragu pod sumnjom da je zloporabila položaj pri prodaji svojih dionica što su ih držali u menadžerskom društvu Holding PMP. Najveće pospremanje započeo je Heineken. Prvo je spojio dva razdvojena pivarska poduzeća, Union i Laško, a sada energično čisti portfelj od svega što ne spada u proi-

Brojke tjeraju na preorijentaciju

Metalurzi bježe u peradarstvo Grupa Laško koju čine Pivovarna Laško, Pivovarna Union i Vital Mestinje lani je prodala 2,5 milijuna hektolitara raznih pića.

Najviše je porasla prodaja vode, a prodaja piva podbacila je četiri posto prema prodaji u 2014. godini. Grupa trenutačno ukida proizvode koji nisu profitabilni. Poslovanje u 2015. godini Grupa Laško završila je sa 17,9 milijuna eura gubitka. Nizom manevara (nova procjena nekretnina, ispravci vrijednosti, sniženje financijskih investicija i obračun potraživanja za odgođeni porez)

dobilo se “normalizirani rezultat” u obliku čiste dobiti u visini od 15,4 milijuna eura.

Metalurzi iz SIJ-a imaju se namjeru ozbiljno baviti peradarstvom i preradom mesa.

Iako su njihove čeličane male i usredotočene na proizvode za niše, sve se teže nose s posljedicama pada konjunkture, pa se okreću pouzdanijim poslovima. Slovenski metalurzi ponavljaju da će razvijati preradu mesa u Perutnini i širiti suradnju s privatnim kooperantima. To znači da u Perutninu nisu došli na kratki izlet, da bi kupili i potom

50 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

prodali. Možda i ostanu. Na preorijentaciju primoravaju ih brojke: proizvodnja čelika u Sloveniji lani je pala za 1,8 posto, a u siječnju ove godine za 4,5 posto (EU ima pad od 7,8 posto).

vijesti Osiguravatelji se udružuju

anje

Zvonko Ivanušič, predsjednik Uprave reosiguravatelja Sava (lani je prikupila 486,3 milijuna eura premije i ostvarila 33,4 milijuna eura dobiti), najavio je da će se njihova četiri osiguravateljska društva udružiti ove godine u velikog europskog osiguravatelja sa sjedištem u Mariboru. Tko će voditi novo društvo koje će objediniti Zavarovalnicu Maribor, Tiliju i oba Velebita iz Hrvatske, Ivanušič nije želio otkriti. Osiguravateljske tvrtke Sava RE koje se sada udružuju zapošljavaju 1300 ljudi, ne najavljuju otpuštanja.

Teške godine za Gorenje

zvodnju pića. Menadžeri svjetske pivarske multinacionalke bili su iznenađeni kada su saznali da njihova tvornica u Laškom tamošnje stanovništvo ne opskrbljuje samo pivom nego i pitkom vodom i to kroz sustav gradskog vodovoda koji je bio u vlasništvu Pivovarne Laško. Heinekenovci su vodovod odmah vratili općinskoj komunali, a ovih dana ubrzano traže kupce i za imovinu koja nema veze s pivom. Heineken se nada da će brzo naći kupca za hotel i restoran, ali sumnja da će se brzo osloboditi sportske dvorane koju se također vodi u imovinskom zapisniku Pivovarne Laško. Uz čišćenje portfelja Heineken je zaokupljen i preuzimanjem dva posto preostalih dionica u vlasništvu malih dioničara. Postupak njihova istiskivanja iz vlasničke strukture planira se dovršiti do sredine travnja. Nakon toga dionice Pivovarne Laško povlače se s burze.

Pravno repozicioniranje

Ruski vlasnici u Ptuju također su u fazi pravnog repozicioniranja. S obzirom na to da slovenska država ima u čeličanama vlasnički osigurač (25 posto udjela plus jedna dionica) takav udjel želi preslikati i na Perutninu Ptuj.

Slovenska industrija čelika (SIJ) neće biti neposredni vlasnik Perutnine. Ruski Dilon pre-

Mercator je sišao s naslovnica, što može značiti da je ušao u bolju zonu poslovanja od one prije Agrokora nijet će peradarske dionice na novu tvrtku i potom je odvojiti od SIJ-a.

Slovenski poljoprivrednici ovih su dana posredstvom svojih zadruga uspjeli s Mercatorom zaključiti dogovor o isporuci roba. Put do sporazuma bio je nešto teži i dugotrajniji jer se partnere trebalo uvjeriti da načelo “domaće je domaće” treba nadograditi i odgovarajućom kvalitetom. Mercator u svakom slučaju nije više pod temperaturom pod kakvom je bio u vrijeme kada se njegova prethodna vlasnica, Pivovarna Laško, kompliciranom prodajom oslobađala pivarskog političkog dara Janeza Janše. On je svojedobno gurnuo Mercator na ranžirni kolosijek Boška Šrota u Laškom da bi za protuuslugu dobio stranački kontrolirano Delo.

Tečajne razlike i pad prodaje bijele tehnike u Rusiji, Ukrajini i Grčkoj učinili su 2015. godinu izrazito teškom za Gorenje. Cijela Grupa na prošlogodišnjih 1,225 milijardi eura prihoda imala je osam milijuna eura gubitka. Poslovni analitičari smatraju da se prilike neće bitno popraviti ni ove godine.

Međutim, Gorenje najavljuje 4,6 posto veće prihode i 7,6 milijuna eura dobiti. Na krizu u Istočnoj Europi u Gorenju odgovaraju povećanom prodajom premijskih robnih marki Asko i Atag na neeuropskim tržištima – u obje Amerike, Aziji i Australiji.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Poslovanje Raiffeisen Bank Internationala AG

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 7. do 13. ožujka 2016. ukupno je bilo 27 stečajnih postupaka, 647 skraćenih stečajnih postupaka i 282 postupka brzih stečajeva. U Hrvatskoj su osnovana 263 nova poslovna subjekta, od čega 168 jednostavnih d.o.o.-a, a 95 klasničnih d.o.o.-a. Time je nastavljen trend osnivanja više jednostavnih d.o.o.a. Brisana su 93 poslovna subjekta te su započela 33 postupka likvidacije. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu - 97, slijedi Rijeka sa 40, Split sa 32 i Pazin sa 25.

Konsolidirana dobit 379 milijuna eura Ponovno smo ostvarili dobit i dobro smo napredovali u provedbi programa transformacije, izjavio je Karl Sevelda

STEČAJEVI 27 

Stečajni postupak Početak postupka

18



Obustava i zaključak

5



Zaključak postupka

4



647 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka

118



529



282 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

282



35 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

0



Obustava postupka

7



Odbijanje prijedloga

5



Početak postupka

7



Zaključak postupka

16



0



BRISANI SUBJEKTI

93 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

93



33 

Likvidacija Početak postupka

33



0



0



Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

263 

Poslovni subjekti d.o.o.

95



j.d.o.o.

168



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

14

Zagreb Rijeka Pazin

Bjelovar

8

97

40

Karlovac

1

25

Osijek

20

Sisak

0

Sl. Brod

8

Zadar

Manji prihod od poslovanja

10

Šibenik Izvor podataka:

4

R

aiffeisen Bank International AG (RBI) je u 2015. godini ostvario dobit prije oporezivanja od 711 milijuna eura, nakon što je zbog niza jednokratnih učinaka financijsku godinu 2014. prvi put završio s negativnim konsolidiranim rezultatom. Dobit nakon oporezivanja iznosi 435 milijuna eura, dok je konsolidirana dobit 379 milijuna eura.

“Iza RBI-ja je godina s puno posla, ali i sasvim pristojna godina. Ponovno smo ostvarili dobit i dobro smo napredovali u provedbi programa transformacije.

Uspjeli smo značajno ojačati koeficijente adekvatnosti kapitala te poboljšati profil rizika Banke”, izjavio je Karl Sevelda, predsjednik Uprave RBI-ja.

RBI je lani prošao rutinski pregled austrijskog Odbora za provedbu financijskog izvješćivanja. Pregled je obuhvatio konsolidirana financijska izvješća RBI-ja za 2014. i izvješće za prvo polugodište 2015. Realokacija troškova od 124 milijuna eura dovela je do ispravka konsolidiranoga gubitka za 2014. godinu na iznos od 617 milijuna eura, stoga se ti troškovi ne prikazuju u konsolidiranim financijskim izvješćima za 2015.

Split

32

Dubrovnik

10

REJTING TJEDNA INTIS d.o.o Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Prihod od poslovanja smanjio se za osam posto ili za 421 milijun eura te iznosi 4929 milijuna eura, što se uglavnom može pripisati znatnim devalvacijama valuta. Lani je neto prihod od kamata smanjen za 12 posto ili 462

52 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

milijuna eura, na 3327 milijuna eura. Osim valutnog učinka, na neto kamatnu maržu na tri posto, negativan učinak imali su i smanjene razine tržišnih kamata u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi te neispunjavanje kreditnih obveza iz 2014. u Aziji.

Opći troškovi poslovanja Grupe pali su za četiri posto ili 110 milijuna eura, na 2914 milijuna eura, ponajviše zbog kretanja tečaja ruskoga rublja i

Lani je neto prihod od kamata smanjen za 12 posto, na 3327 milijuna eura ukrajinske hrivnje. Pad se može pripisati i otpuštanju rezervacija za bonuse od 76 milijuna eura nakon odluke o neisplati bonusa za 2014. Neto rezervacije za potencijalne gubitke pale su za 28 posto ili za 486 milijuna eura, na 1264 milijuna eura.

Koeficijent adekvatnosti redovnog osnovnog kapitala 1. reda (puni paket) bio je na razini od 11,5 posto, dok je koeficijent adekvatnosti ukupnoga kapitala 16,8 posto. (V.A.)

Analize RBA o depozitima

Rast na godišnjoj, pad na mjesečnoj razini Rast depozita u sektorima kućanstava i poduzeća mogao bi i u ovoj godini pridonijeti pozitivnim godišnjim stopama rasta ukupnih depozita, smatraju analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, tijekom siječnja su ukupni depoziti nastavili rasti na godišnjoj razini. Iako su na mjesečnoj razini, drugi mjesec za redom, zabilježili pad od 1,4 mlijarde kuna (0,5 posto), ukupni depoziti (depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) u odnosu na siječanj 2015. porasli su za 12,1 milijardu kuna ili za pet posto, na 255,6 milijardi kuna.

Ukupni štedni i oročeni depoziti dosegnuli su 207,2 milijarde kuna, te su uz blagi mjesečni rast od 624,7 milijuna kuna (0,3 posto) u odnosu na siječanj 2015. viši za 6,3 milijarde kuna (3,1 posto) čemu je najviše pridonio godišnji rast deviznih i kunskih depozita. Ukupni devizni depoziti su krajem siječnja iznosili 171,6 milijardi kuna za 266 milijuna kuna više u odnosu na lanjski prosinac, dok su na godišnjoj razini porasli za 5,2 milijarde kuna (3,1 posto).

Razmjerno snažan rast na godišnjoj razini dobrim dijelom je i posljedica kupoprodajne transakcije vezane uz prodaju TDR-a u vlasništvu Adris Grupe BAT-u. Budući da devizni depoziti čine 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, i jačanje kune u odnosu na euro tj. pad prosječnog tečaja EUR/HRK u siječnju od 0,4 posto na godišnjoj razini pridonio je ublažavanju rasta njihovog kunskog izraza.

Rast depozitnog novca

Potkraj siječnja depozitni novac iznosio je 48,5 milijardi kuna što je za dvije milijarde ili četiri posto manje u odnosu na prosinac 2015., no na godišnjoj je razini zabilježio rast za 5,9 milijardi kuna ili za 13,7 posto. Ti podaci ukazuju na nastavak sklonosti stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima, što je dijelom rezultat pada kamata na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata.

Depoziti stanovništva, koji čine gotovo 82 posto ukupnih depozita, potkraj siječnja iznosili su 168,9 milijardi kuna. U odnosu na prošlogodišnji prosinac zadržali su se gotovo na

Depoziti poduzeća su na godišnjoj razini rasli po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 35,4 posto istoj razini, uz blagi rast od 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini porasli za 398 milijuna kuna (0,2 posto). Uz mjesečni rast od 425 milijuna kuna ili 1,4 posto, depoziti poduzeća iznosili su 31,1 milijardu kuna. Promatrano u odnosu na isti mjesec 2015. oni su veći za 8,1 milijardu kuna rastući po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 35,4 posto.

Godišnji pad depozita zabilježen je u kategorijama drugih financijskih posrednika (34,6 posto), pomoćnih financijskih institucija (22,5 posto) te kod osiguravateljskih društava i mirovinskih fondova (24,5 posto). Rast depozita u sektorima kućanstava i poduzeća mogao bi i u ovoj godini pridonijeti pozitivnim godišnjim stopa rasta ukupnih depozita, smatraju analitičari RBA.

255,6 mlrd kn

ukupni depoziti u siječnju 2016.

168,9 mlrd kn

depoziti stanovništva

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Poslovanje poduzetnika grada Požege u 2014. godini

Rast prihoda, ali i ras

S ostvarenim prihodima požeški su poduzetnici sudjelovali sa 65,3 posto u ukupni slavonske županije. I u ukupno ostvarenom izvozu te županije najveći udio otpada

P

rema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Gradu Požegi, sjedištu Požeško-slavonske županije, u 2014. godini poslovalo je 318 poduzetnika koji su zapošljavali 4735 radnika, što predstavlja povećanje broja zaposlenih za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Financijske agencije. Od ukupnog broja poduzetnika, njih 222 poslovalo je s dobitkom, dok ih je 96 skliznulo u crveno. U 2014. godini poduzetnici Požege zabilježili su rast ukupnih prihoda u odnosu na 2013. godinu od 2,1 posto dosegnuvši tako nešto više od 2,107 milijardi kuna, ali i rast ukupnih rashoda od 2,7 posto čime su premašili 2,037 milijardi kuna. S ostvarenim prihodima požeški su poduzetnici sudjelovali sa 65,3 posto u ukupnim prihodima Požeško-slavonske županije (3,2 milijarde kuna).

Agronom prvi po prihodu

I u ukupno ostvarenom izvozu te županije najveći udio otpada na Požežane - 66,3 posto ili 456 milijuna kuna. Na-

pomenimo da su ti poduzetnici u 2014. godini uvezli roba i usluga u vrijednosti od 265 milijuna kuna. Među poduzetnicima sa sjedištem u Požegi po kriteriju

URBANA AGLOMERACIJA OSIJEK u 2014. godini

Neto dobit od 1,24 milij

Prema produktivnosti na prvom su mjestu poduzetnici Općine Darda, sa 1,1 milijun te općine po produktivnosti na prvom mjestu Belje s prosjekom od 1,4 milijuna kun

U

rbana aglomeracija Osijek, posjetimo, ustrojena je Odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova 24. studenoga 2015. godine. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika na području 19 gradova i općina koje su obuhvaćene Urbanom aglomeracijom Osijek (gradovi Osijek, Belišće i Valpovo te općine Antunovac, Bilje, Bizovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo, Petrijevci, Vladislavci, Vuka, Čeminac, Darda, Koška, Kneževi Vinogradi, Punitovci, Šodolovci i Tordinci) pokazala je da je u 2014. godini

na tome području bio 3251 poduzetnik sa 27.133 zaposlenih, što je prosječno 8,3 zaposlenih po poduzetniku. Od toga broja, najviše je poduzetnika s područja grada Osijeka (2406), a najmanje u Općini Punitovci (10). Urbanoj aglomeraciji Osijek, u čijem su sastavu gradovi i općine Osječko-baranjske županije, priključena je i Općina Tordinci sa 19 poduzetnika, koja po teritorijalnom ustroju pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Od 4441 poduzetnika koji imaju sjedište na području Osječko-baranjske županije, njih 72,8 posto su u gradovima

54 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

i općinama koje su ušle u sastav Urbane aglomeracije Osijek.

Pozitivan konsolidirani rezultat

U 2014. godini, prema Fininim podacima, njeni poduzetnici iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat (124,1 milijun kuna). Od ukupnog broja poduzetnika s dobitkom je poslovalo njih 72,7 posto. Ukupan prihod tih poduzetnika koji je ostvaren u 2014. godini iznosio je 18,2 milijarde kuna, što je povećanje od 4,6 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Prema produktivnosti (priho-

Rang lista poduzetnika sa sjedištem u Požegi, prema ukupnom prihodu u 2014. godini (iznosi u tisućama kuna)

shoda

im prihodima Požeškona Požežane - 66,3 posto

Dobit ili gubitak razdoblja

Vrijednost investicija

Izvoz u razdoblju

Uvoz u razdoblju

Agronom d.o.o.

139

246.235

9036

11.705

11.794

0

Plamen d.o.o.

394

167.644

14.716

13.796

130.828

45.771 48.309

Zvečevo d.d.

330

151.532

-18.214

4457

51.145

Spin Valis d.d.

402

118.248

2841

3857

55.718

8065

77

115.252

2343

326

0

16.057

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

DOBIT: 21.148.670 kn

200. mjesto

Ukupni prihod

Alles d.o.o.

COLOR EMAJL d.o.o. na prvom je mjestu među poduzetnicima u gradu Požegi prema dobiti u 2014.

5. mjesto od 769 u istoj djelatnosti

Broj zaposlenih

Naziv

top

1%

od 112.465 u državi

ostvarenog ukupnog prihoda u 2014. godini, na prvom je mjestu Agronom s ostvarenih 246,2 milijuna kuna, koji je zapošljavao 139 radnika. Na drugom je mjestu, pak, društvo Plamen koje je preklani izvezlo roba i usluga u vrijednosti

od 130,8 milijuna kuna, što je 28,7 posto od ostvarenoga izvoza svih poduzetnika sa sjedištem u Požegi. Plamen, koji zapošljava 394 djelatnika, inače je ostvario ukupni prihod od 167,64 milijuna kuna.

Valja napomenuti da se po visini ostvarenoga izvoza izdvaja i društvo Color Emajl s izvozom vrijednim 94,4 milijuna kuna u 2014. godini.

Od ukupnog broja požeških poduzetnika, njih 69,8 posto poslovalo je s dobiti, te su ukupno ostvarili 59,8 milijuna kuna dobiti. Prema tom kriteriju na čelu ljestvice je privatna tvrtka Color Emajl sa 389 zaposlenih, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3790 kuna.

Prosječna neto plaća 3805 kuna

Grad Požega zauzima četvrto mjesto među gradovima/općinama Požeško-

slavonske županije prema obračunatoj prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zaposlenom (3805 kuna), što je na razini prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji (3804 kune). Za usporedbu, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Republici Hrvatskoj iznosila je 4878 kuna, što je 28,2 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika u Gradu Požegi.

Prema kriteriju produktivnosti društvo KWS Sjeme nalazi se na prvom mjestu među požeškim poduzetnicima. Riječ je o malom poduzetniku u privatnom (stranom) vlasništvu – od osnivanja, čija je pretežita djelatnost uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja.

Društvo je u 2014. godini zapošljavalo 11 radnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 20.314 kuna. (V.A.)

jarde kuna

unom kuna, dok je među poduzetnicima una po zaposlenom du po zaposlenom), na prvom su mjestu poduzetnici Općine Darda, sa 1,1 milijunom kuna, dok je među poduzetnicima te općine po produktivnosti na prvom mjestu Belje s prosjekom od 1,4 milijuna kuna po zaposlenom (1437 zaposlenih).

Prema ostvarenoj neto dobiti, među poduzetnicima sa sjedištem na području Urbane aglomeracije Osijek, izdvaja se društvo Osijek-Koteks s ostvarenom dobiti od 395,5 milijuna kuna. Za usporedbu, na razini svih poduzetnika te aglomeracije ostvarena je neto dobit od 1,24 milijarde kuna. Prosječna mjesečna

neto plaća obračunata kod poduzetnika Urbane aglomeracije Osijek u 2014. godini iznosila je 4117 kuna što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na 2013. godinu te 0,02 posto u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću na razini poduzetnika Grada Osijeka (4116 kuna). Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika u Općini Darda (4925 kuna), a najniža kod poduzetnika u Općini Bizovac (2200 kuna). Za usporedbu, prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini države preklani je iznosila 4878 kuna. (V.A.)

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata u 2014. godini iznosila je 4117 kuna

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

ENT: dividenda 100 kuna?

Dioničari Ericsson Nikole Tesle na glavnoj skupštini 31. svibnja odlučivat će o isplati dividende od 100 kuna po dionici. Predložena dividenda za 10 kuna viša je od lanjske, a riječ je o redovnoj dividendi u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanrednoj dividendi od 80 kuna po dionici. Inače, Ericsson Nikola Tesla i armenski operator Ucom potpisali su okvirni ugovor vezan uz izgradnju LTE mreže na nacionalnoj razini, a vrijednost prve faze ugovora je veća od 41 milijun kuna.

Deflacija i dalje ne popušta Podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom na to da potrošačke cijene stagniraju ili padaju već dvije godine. U veljači su potrošačke cijene pale za rekordnih 1,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, kao posljedica oštrog pada cijena goriva. Pad cijena na godišnjoj razini je znatno veći nego u prethodnom mjesecu kada su cijene kliznule 0,8 posto. U veljači su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 4,4 posto, s padom za 1,5 posto slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće te stanovanja, vode, električne energije i plina, a cijene obrazovanja pale su za 0,9 posto.

Ponuda novca i dalje obilna Prošli tjedan započeo je održavanjem redovite obratne repo aukcije na kojoj je depozitnim institucijama središnja banka plasirala 146 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. Održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je prema očekivanjima prinos na jednogodišnje zapise ostao nepromijenjen i iznosi 0,99 posto.

Upisano je 352 milijuna kuna trezorskih zapisa, što je za 152 milijuna kuna manje od iznosa koji dospijeva. Najveća pozornost protekloga razdoblja bila je usmjerena na prvo zaduživanje nove Vlade kroz proširenje izdanja kunskih državnih obveznica iz prosinca 2015. godine. Zbog iznimno velike potražnje za obveznicama, knjige upisa zatvorene su pola sata ranije od inicijalno najavljenog vremena što se dogodilo prvi put u povijesti od kada država izdaje obveznice na

domaćem tržištu kapitala. Iznimno veliko zanimanje investitora u iznosu koji je premašio 10 milijardi kuna, odnosno više od 2,5 puta planirani iznos izdanja, kao i kvalitetna ponuda omogućili su Republici Hrvatskoj da izda obveznice uz prinos od 3,99 posto, te minimalnu premiju za novo izdanje od dva bazna boda. Iako je namira obveznica obavljena 18. ožujka, ovo izdanje nije značajnije promijenilo odnose ponude i potražnje novca na novčanom tržištu jer je u sustavu prisutan višak likvidnosti od 11,2 milijarde kuna. Iako je kratkoročno i dugoročno zaduživanje države na domaćem financijskom tržištu u ovome razdoblju rasteretilo višak likvidnosti u sustavu, i dalje je ponuda novca krajnje obilna.

Stoga je međusobno trgovanje sudionika skromno, a kratkoročna kamatna stopa vrlo niska.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

2,0

300

1,5

200

1,0

100

0,5

0

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

7.3.-11.03.2016.

u%

400

0,0

pon.

uto.

14.3.-18.3. 2016.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na dolar i euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar neznatno ojačala za 1,74 posto.

U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je gotovo neznatno ojačala za 0,12

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

5,112527

EUR

5,1618

JPY japanski jen (100) 6,014906 CHF švicarski franak

6,914223

GBP britanska funta

9,682926

USD američki dolar

6,701912

EUR euro

7,551714

Izvor: HNB

primjena od 19.3.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

posto, dok je u odnosu na švicarski franak neznatno oslabjela i to za 0,16 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,55 kuna, američki dolar na 6,70 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,91 kuni.

7,575 7,570

USD

6,90 6,85

CHF

6,93 6,92

7,565

6,80

6,91

7,560

6,75

6,90

7,555

6,70

6,89

7,550

6,65

6,88

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Viaduktu posao od 67 milijuna kuna

Na tržištima kapitala ipak dobro raspoloženje Na američkom tržištu kapitala, zahvaljujući oporavku cijena nafte i sirovina, prošlog tjedna zabilježen je rast dionica u rudarskom i energetskom sektoru. Blagi rast cijene nafte potaknut je nadanjima ulagača da će najveći proizvođači nafte na sastanku idućega mjeseca postići dogovor o zamrzavanju proizvodnje. S druge strane i američki Fed poručio je da će usporiti tempo povećanja kamata. Sve to dovelo je do slabljenja dolara i jačanja konkurentnosti američkih kompanija. Fed će zadržati ključne kamate nepromijenjene u rasponu od 0,25 do 0,50 posto, a projekcije pokazuju da u ovoj godini očekuju povećanje kamata u dva navrata za po četvrtinu postotnog boda. Analitičari ističu kako se dobro raspoloženje na tržištima krije i u očekivanjima da će američko gospodarstvo i dalje umjereno rasti. Prošli tjedan Londonska i Deutsche burza dogovorile su spajanje. Bit će to jedno od najvećih tržišta dionica u svijetu, vrijedno više od 30 milijardi dolara. Dogovorom će se stvoriti nova britanska kompanija, UK TopCo, 45,6 posto vlasništva imat će dioničari Londonske, a ostatak će biti u vlasništvu dioničara njemačke burze.

6220 6200

FTSE 100

17600

6180

17500

6160

17400

6140

17300

6120

17200

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

4820 4800

4520

4780

4500

4760

4480

4740

4460

4720

4440

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

10100 10050

17400

10000

17200

9950

17000

9900

16800

9850

CAC40

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

17600

DAX

Dow Jones

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

4540

NASDAQ

NIKKEI 225

fond

datum

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

MIREX - tjedni

2015 (%)

kategorija A MIREX A

17.03.

113,14730

0,1139

-0,87

AZ - A

17.03.

113,15180

0,1424

-0,85

Erste Plavi - A

17.03. 112,22250

0,2185

-0,47

PBZ CO - A

17.03. 114,61060

0,0354

-0,28

Raiffeisen OMF - A 17.03. 112,88820

0,0495

-1,40 -0,32

kategorija B MIREX B

17.03.

217,75570

0,1953

AZ - B

17.03. 222,51490

0,2323

0,04

Erste Plavi - B

17.03. 223,21580

0,2403

-0,43

PBZ CO - B

17.03. 198,83270

0,1570

-1,08

0,2%

Raiffeisen OMF - B 17.03. 219,13100

0,1414

-0,39

0,1%

kategorija C MIREX C

17.03. 111,52640

0,3327

1,45

AZ - C

17.03. 109,09520

0,3898

1,75

-0,1%

Erste Plavi - C

17.03. 111,05240

0,2764

1,75

-0,2%

PBZ CO - C

17.03. 111,02220

0,3254

1,19

Raiffeisen OMF - C 17.03. 114,62740

0,2928

1,19

0,0%

15.3.

16.3.

17.3.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

17.03. 210,44770

0,0428

0,8%

AZ Profit

17.03. 246,22720

0,0681

-2,23

0,6%

Croatia osiguranje 17.03. 149,23380

0,1708

-0,45

0,4%

AZ Benefit

17.03. 232,52190

0,2520

1,23

0,2%

Erste Plavi Expert

17.03. 183,77850

0,2301

-0,86

Erste Plavi Protect 17.03. 184,44860

0,2038

1,23

1,0%

0,0% 17.2.

24.2.

2.3.

9.3.

Valamar Riviera ulaže 196 milijuna kuna

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 217,7557 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi pad za 0,12 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 113,1473 boda i također predstavlja pad od 0,18 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 111,5264 boda, te bilježi neznatan rast od 0,09 posto.

14.3.

Građevinska tvrtka Viadukt izvijestila je da su njezine dvije ponude za izgradnju cesta, vrijednosti veće od 67 milijuna kuna, na javnim natječajima odabrane kao najpovoljnije. Hrvatske ceste odabrale su kao najpovoljniju Viaduktovu ponudu za izgradnju spojnih cesta u sklopu projekta Most kopnootok Čiovo, ukupne vrijednosti 29 milijuna kuna, u što nije uključen PDV. Grad Zagreb odabrao je Viadukt za izgradnju 3. etape Radničke ceste - zona nadvožnjaka preko željezničke pruge, vrijedne 38,6 milijuna kuna bez PDV-a.

16600

14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 18.3.

Mirovinski fondovi

Blagi pad vrijednosti

17700

17.3.

-0,93

Valamar Riviera uložit će 196 milijuna kuna u Family Life Bellevue Resort u Rapcu, nakon čega će taj hotel postati prvi TUI-jev Family Life hotel u Hrvatskoj. Otvorenje Family Life Bellevue Resorta u Rapcu planira se 2017. godine. Valamar je objavio i revidirane rezultate poslovanja za 2015., prema kojima je kompanija ostvarila prihod od 1,3 milijarde kuna uz porast EBITDA od 49 posto. U Rabac do 2018. planiraju uložiti 430 milijuna kuna s ciljem repozicioniranja portfelja na četiri zvjezdice i stvaranja ponude visoke dodane vrijednosti.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Viro šećer ponovno Best Buy

U istraživanju Best Buy Award za 2016./2017. korisnici su ponovno odabrali Viro šećer kao proizvod koji nudi najbolji omjer cijene i kvalitete u svojoj kategoriji.

Osim na hrvatskom tržištu, Viro šećer prisutan je i na tržištima EU-a kamo šećerana izvozi više od polovine svoje proizvodnje. Inače Viro je lani ostvario ukupne konsolidirane prihode od gotovo 1,2 milijarde kuna što je za 10,16 posto više od ukupnih prihoda u poslovnoj 2014.

Grupa Viro je u 2015. ostvarila dobit u iznosu od 4,73 milijuna kuna.

AdActa povećala prihode na 28,6 milijuna kuna Informatička tvrtka AdActa u prošloj godini povećala je prihode 14 posto, na 28,6 milijuna kuna. Posebno su zabilježili rast prihoda u BI i CRM segmentu poslovanja, koji su ukupno porasli 248 posto. “Lani je AdActa Grupa otvorila je nove urede u Rusiji i Češkoj u kojima zapošljavamo 15 profesionalaca. U Hrvatskoj smo pak povećali broj zaposlenih za 10 posto što je rezultiralo i pozitivnim poslovnim rezultatima”, istaknuo je direktor AdActe Krešimir Mlinarić. U tvrtki ne skrivaju kako im je cilj da rezultati u 2016. nadmaše one iz 2015. te planiraju nova zapošljavanja.

Crobexi porasli, najlikvidnije izdanje Adris Grupe je 10 izdanja, dok je sa 11 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobex indeks porastao je za 1,05 posto sa prošlotjednih 1.613,45 bodova te je tjedan zaključio na 1.630,32 boda. Crobex10 također bilježi porast za 1,74 posto na 956,46 bodova. S druge strane, svi sektorski indeksi završili su padom u rasponu od 0,22 posto koliko je umanjen CROBEXnutris do 5,57 posto koliko je pao CROBEXtransport, CROBIS je umanjen za 0,19 posto, a CROBIStr za 0,09 posto.

Najlikvidnije izdanje je povlašteno izZAGREBAČKA BURZA danje Adris Grupe s prometom od 8,1 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE milijun kuna od čega se 6,8 milijuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 568.386.604,86 kn kuna odnosi na blok promet. Cijena TJEDNI DIONIČKI PROMET: 38.711.214,27 kn povlaštene dionice Adrisa je porasla index zadnja vrijednost tjedna promjena za 3,56 posto na 366,98 kuna. Porast CROBEX 1.630,3200 +1,05% cijene bilježi šest od 10 najlikvidnijih CROBEX10 956,4600 +1,74% izdanja. Dobitnik tjedna je Podravka CROBIS 106,3426 -0,19% kojoj je cijena porasla za 5,17 posto CROBIStr 147,8947 -0,09% na 324,99 kuna, a sakupljeni promet iznosio nešto više od milijun kuna.

Top 10 tjedna zadnja Deveti najlikvidniji Ledo bilježi porast promet po prometu promjena cijena od 4,79 posto na 9474 kune i promet +3,56% 366,98 8.141.317,66 Adris grupa d.d. - povl. od 1,1 milijun kuna. Četvrti najlikvid-0,07% 143,00 4.685.006,98 HT d.d. niji Ericsson NT zabilježio je rast za +1,71% 24,40 4.086.004,46 Valamar Riviera d.d.

4,15 posto na cijenu od 1041,50 kuna, a +4,15% 1.041,50 3.167.074,29 Ericsson Nikola Tesla d.d. tijekom tjedna je protrgovan u iznosu -1,86% 529,98 2.739.131,01 Adris grupa d.d. - red. od 3,2 milijuna kuna. Po porastu ci-1,07% 39,00 2.171.209,59 Zagrebačka banka d.d.

0,00% 100,00 1.555.341,15 jene slijedi spomenuto povlašteno izPevec d.d. +3,26% 4.750,00 1.461.393,00 Janaf d.d. danje Adrisa, a zatim osmi najlikvid+4,79% 9.474,00 1.105.057,11 Ledo d.d. niji Janaf s porastom od 3,26 posto +5,17% 324,99 1.037.442,32 Podravka d.d. odnosno zadnjom cijenom od 4750 kuna te prometom od 1,5 milijuna 10 dionica tjedna zadnja kuna. Sedmi najlikvidniji Pevec sakupromet s najvećim rastom cijene promjena cijena pio je promet nešto veći od 1,5 miliju+86,92% 2,00 350,00 Puljanka d.d. na kuna i zabilježio tjedan bez postot+38,85% 19,30 32.559,60 Turbos WTI nafta short P ne promjene sa zadnjom cijenom na +29,31% 568,98 1.706,94 Franck d.d.

100 kuna. Pad cijene zabilježila su tri +27,71% 114,94 21.152,29 Hoteli Jadran d.d. izdanja. Redovno izdanje Adris Grupe +25,31% 81,20 444.474,10 Turbos DAX long Q trgovano je u iznosu od 2,7 milijuna +23,44% 100,00 6.000,00 Hrvatski duhani d.d. +18,03% 25,92 4.147,20 kuna, a cijena mu je umanjena za 1,86 Turbos srebro long F +17,53% 295,00 75.576,35 Hoteli Maestral d.d. posto na 529,98 kuna, čime je posta+14,96% 7,99 1.278,40 Viktor Lenac d.d. lo gubitnik tjedna. Izdanje Zagrebač+12,49% 19,64 18.246,98 Turbos srebro long C ke banke bilježi cjenovni pad od 1,07 posto na 39 kuna i 2,2 milijuna kuna 10 dionica tjedna zadnja sakupljenog prometa, a cijena je pala i promet s najvećim padom cijene promjena cijena HT-u, i to za 0,07 posto na 143 kune.

-52,46% 11,78 3.498,00 Turbos srebro short A

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -31,65% 6,22 219.112,90 Turbos E-mini S&P 500 s. F

Promet na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna uvećan je za 1,8 milijuna kuna ili pet posto te je redovni dionički promet iznosio 39 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 23,3 milijuna kuna što predstavlja 60 posto ukupnog redovnog prometa. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +5,17 posto do -1,86 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo

BRODOSPAS d.d.

Turbos WTI nafta short O Hoteli Živogošće d.d.

Jadroplov d.d.

Jadranska banka d.d.

Turbos E-mini S&P 500 s. E Turbos zlato short 7 Turbos E-mini S&P 500 s. D

58 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

-28,00%

144,00

35.743,35

-26,74%

34,80

69.663,70

-24,85%

15,03

901,80

-22,51%

13,01

676,52

-21,66%

235,00

1.175,00

-20,05%

18,98

170,30

-19,92%

64,00

1.280,00

-19,37%

12,32

78.502,08

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Dobitnici i dalje dominiraju, palo samo devet fondova Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 69, a palo 9.

Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se sedam dioničkih i tri posebna fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,80 do -2,01 posto. Ovoga tjedna od 28 dioničkih fondova poraslo ih je 23. Najviše je, za 2,80 posto, vrijednost uvećana fondu ZB trend pa je time on i dobitnik tjedna. Poraslo je 13 od 14 mješovitih fondova.

Osam od 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Najznačajnije je vrijednost uvećana Erste Adriatic Bond fondu, za 0,46 posto. Od 19 novčanih fondova pao je samo NETA MultiCash, za

0,08 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2016. godine, među dioničkim fondovima najveći porast bilježe KD Nova Europa, od posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic, a mješovite predvodi PBZ Conservative 10. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fond s najvećim prinosima je HPB Dionički, među posebnim fondovima nema fondova s porastom vrijednosti, dok najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global. Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je Capital One, a novčane fondove predvodi Locusta Cash.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 10.3.2016 do 17.3.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,5471 HI-growth € 10,9328 ZB euroaktiv € 128,9046 ZB trend $ 149,8170 FIMA Equity kn 86,4931 KD Prvi izbor kn 13,4815 Ilirika Europa € 112,5553 PBZ Equity fond € 10,0008 HPB Dionički kn 100,3047 Erste Adriatic Equity € 83,1400 NETA Global Developed kn 85,9966 ZB aktiv kn 108,6325 Capital Two € 89,5831 Ilirika Azijski tigar € 43,4508 Platinum Global Opportunity $ 14,5075 KD Nova Europa kn 5,2410 OTP indeksni kn 38,0842 Platinum Blue Chip € 96,3837 NETA Frontier kn 498,0915 OTP MERIDIAN 20 € 88,0347 A1 kn 83,5600 NETA US Algorithm kn 138,4357 NETA New Europe kn 64,2109 Ilirika BRIC € 67,4001 CROBEX10 kn 90,5925 KD Energija kn 7,8249 ZB BRIC+ € 80,1875 Allianz Equity € 137,0065 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,2500 Raiffeisen Harmonic € 100,0900 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,1800 ZB Future 2025 € 95,1233 ZB Future 2030 € 93,1082 ZB Future 2040 € 92,7327 ZB Future 2055 € 92,8923 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 158,6192 PBZ Global fond € 14,1215 HI-balanced € 12,6748

tjedna promjena [%]

0,31 0,76 1,35 2,80 0,12 0,97 1,25 0,84 1,43 0,33 0,59 0,28 0,51 1,69 1,44 1,96 -0,16 1,21 -2,01 1,31 0,28 -0,15 -0,54 2,20 -0,18 2,68 1,44 0,59 0,11 0,31 0,07 1,35 1,60 1,57 1,56 0,56 1,20 0,63

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

ICF Balanced kn 119,8800 HPB Global kn 92,3556 OTP uravnoteženi kn 101,5713 Allianz Portfolio kn 152,0277 Smart Equity € 102,3051 PBZ Conservative 10 fond € 106,7985 You Invest Active € 96,8200 You Invest Balanced € 98,5000 You Invest Solid € 99,2400 Smart Equity II € 95,7229 PBZ Flexible 30 fond € 99,1025 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 190,7199 HI-conservative € 13,9497 Raiffeisen Bonds € 172,0300 PBZ Bond fond € 125,8954 Capital One € 205,7918 HPB Obveznički € 154,8881 NETA Emerging Bond kn 80,0482 Erste Adriatic Bond € 116,0100 Raiffeisen Classic € 103,5400 PBZ Short term bond fond kn 101,0336 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1823 ZB plus kn 175,3519 ZB europlus € 150,4709 PBZ Euro Novčani € 139,1857 Raiffeisen Cash kn 157,5400 Erste Money kn 151,1700 HI-cash kn 152,0124 PBZ Dollar fond $ 131,4461 HPB Novčani kn 143,4644 OTP novčani fond kn 133,0914 Money One kn 129,4738 Allianz Cash kn 118,3742 Erste Euro-Money € 115,5900 Auctor Cash kn 110,4837 Raiffeisen euroCash € 105,6700 HPB Euronovčani € 106,2367 Locusta Cash kn 1352,4563 NETA MultiCash kn 108,1396 OTP euro novčani € 102,7117

0,30 0,53 -0,47 0,24 0,64 0,76 0,53 0,45 0,40 0,23 0,83

naziv(fond)

valuta

0,35 0,44 0,16 0,38 0,33 0,33 -0,10 0,46 0,23 -0,09 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,04 0,02 0,01 0,01 0,02 0,05 0,02 0,03 0,01 0,00 0,03 -0,08 0,04

Dividenda od 66 kuna po dionici?

Uprava i Nadzorni odbor Janafa predložit će glavnoj skupštini da se od 233,6 milijuna kuna prošlogodišnje neto dobiti najveći dio ostavi u zadržanoj dobiti odnosno 155,3 milijuna kuna, 11,7 milijuna kuna izdvojit će se u zakonske pričuve, dok bi se 66,6 milijuna kuna trebalo isplatiti kao dividenda.

Dividenda bi tako iznosila 66,10 kuna po dionici, a tražbina za njenu isplatu dospjela bi 15. rujna ove godine. Pravo na dividendu imali bi dioničari upisani u registar Središnjeg klirinškog depozitarnog društva 5. rujna 2016.

ZABA ostvarila gubitak u 2015.

Prema revidiranim financijskim izvještajima, Grupa Zagrebačke banke je u 2015. ostvarila gubitak nakon oporezivanja od 148 milijuna kuna što je značajno niži rezultat u odnosu na ostvarenu dobit nakon oporezivanja od 1,1 milijarde kuna u 2014. godini. Na iskazani rezultat utjecala je izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima je uređeno načelo konverzije CHF kredita. Ukupni procijenjeni neto troškovi konverzije iznose 1,5 milijardi kuna (prije poreza) i iskazani su unutar pozicije troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Neal Ascherson

Crno more V.B.Z.

Hodočasnik je pseudonim čovjeka koji je nekad vodio tajnu špijunsku jedinicu Američke obavještajne agencije, ali je prije povlačenja u mirovinu svoja iskustva pretočio u majstorski priručnik za forenzična i kriminalistička istraživanja, što će se pokazati kobnim… Njujorški detektiv Ben Bradley istražuje naizgled savršeno umorstvo djevojke počinjeno prema slučajevima opisanima u Hodočasnikovu priručniku. Hodočasnik pristaje sudjelovati u istrazi i pomoći Bradleyju u potrazi za brutalnim ubojicom...

Ivana Bodrožić

Rupa

Naklada Ljevak

Knjiga je posveta jednome moru i njegovim obalama, ali i razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog područja oko Crnoga mora. Ascherson između ostaloga oživljava svijet Herodota i Eshila, dolazak Skita i Sarmata; uspon i pad Bizantskoga Carstva, stoljeća rata između Osmanskoga i Ruskoga Carstva radi prevlasti nad Crnim morem, teror fašizma i staljinizma te njihovu težnju za prevlasti nad ovim beskrajno uzbudljivim i kompleksnim obalama.

Terry Hayes

Ja sam hodočasnik Mozaik knjiga

Novinarka Nora Kirin dolazi u slavonski gradić sa zadatkom da napiše reportažu o srednjoškolskoj profesorici, koja je sa svojim maloljetnim ljubavnikom ubila supruga.

No, ta priča vodi u niz paralelnih priča duboko podijeljenog grada. Radnja se odvija u vrijeme postavljanja dvojezičnih ploča u gradu u kojem je najprofitabilnije trgovati ljudskim žrtvama. Glavni pokretači svih procesa i dalje su ljudi koji su sudjelovali u ratnim zločinima, korumpirani političari, gopodari rata... koji su postali lokalna politička i društvena elita.

60 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

Robert M. Edsel

Spas Italije Fraktura

U prvom tomu heksaloga Moja borba Karl Ove Knausgård bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.

Maja Kefeček

Fermentirano Planetopija

Gdje su završili Hitleru omiljeni Adam i Eva, kako je Leonardova Posljednja večera jedina ostala na zidu nakon izravnog pogotka, je li Michelangelova Davida spasila grobnica od cigle, samo su neke od Edselovih istinitih priča o Italiji pod njemačkom okupacijom i savezničkom napredovanju prema sjeveru nakon toga. Prateći junake od Sjeverne Afrike do Firence i Pise, knjiga niže nepoznate ratne epizode u kojima se oni bore da iz ruševina i ratnoga kaosa spase neka od najvažnijih umjetničkih djela u povijesti čovječanstva.

Karl Ove Knausgård

Moja borba OceanMore

Iako vam se može učiniti da o fermentaciji ništa ne znate, i sami već vjerojatno uvelike koristite fermentirane proizvode poput octa, jogurta, kefira, miso paste ili kiselog zelja i kisele repe. Knjiga nudi tridesetak recepata za razna jela, napitke, pa čak i egzotične začine pomoću kojih ćete osvježiti svoju prehranu, ali i tijelo. Procesom fermentacije hrana postaje puna dragocjenih probiotika, enzima i dobrih bakterija koji nam pomažu u održavanju zdrave crijevne flore, zdravlja i imuniteta.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tiskani progresivni kalupi Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa.

Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/23244782413.

Izrada web stranica Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/5944-327. Čišćenje Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i sva ostala čišćenja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhu gradnju (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje kupaonica i ugradnju kupaoničkih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601-250.

Strojevi Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve.dalbicer@armakmakina.com.tr, +90/232/3755178.

Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com.

Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savija-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Kamioni na električni pogon

NP Plitvička jezera nabavlja kamione na električni pogon.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 780.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. ožujka.

Izrada i dostava promotivnih čaša

Zračna luka Rijeka nabavlja usluge izrade i dostave promotivnih čaša. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Gume za vozila

Hrvatske šume nabavljaju gume za laka i teška vozila.

Procijenjena vrijednost naba-

nje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec. info@galmet-zagreb.com, +385/01/3768239.

Suradnja Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro. in. Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata.

Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@ neo-pro.in, +91/706533-0324.

Suradnja Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@zborowskiwafle.pl, +48/68/329-0160, +48/515/554527.

Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu). Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535-152.

ve iznosi 7,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 21. travnja.

Prehrambeni proizvodi

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik nabavlja prehrambene proizvode.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 6. travnja.

Regija

Nabava vozila

Dom zdravlja Zenica nabavlja jedno sanitetsko, osam putničkih i jedno kombi vozilo.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 60.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

Izgradnja objekta

Luka Koper nabavlja radove na izgradnji objekta za skladištenje i pretovar žitarica. Procijenjena vrijednost radova iznosi 11 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 6. travnja.

Popravak kola

Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica nabavlja usluge popravka šest putničkih kola.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 324.400 eura. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

Oprema i inventar

Čistoća Podgorica nabavlja inventar. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 31.000 eura. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Pogon za preradu voća, veterinarska ambulanta, mlinica...

Prodaje se građevinsko zemljište u Samoboru ukupne površine 1424 metra četvorna procijenjene vrijednosti 1.410.000 kuna. Nekretnina je slobodna od osoba, a nije od stvari. Dražba će se održati 23. ožujka u 9.15 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, sudnica broj 5/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kao kupci mogu sudjelovati svi koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u visini od pet posto, koja se uplaćuje na Posebni depozit Općinskog suda u Novom Zagrebu HR37 23900011300029968, uz poziv na br. HR00 101-5162-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Veterinarska ambulanta u Podcrkavlju u Brodsko-posavskoj županiji, površine 475 metara četvornih prodaje se za 79.422,02 kune. Dražba za ovo 17. ročište održat će se 23. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, ispostava u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III. Razgledavanje je moguće u dogovoru na broj telefona 091/7276 561. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se proizvodni pogon za preradu i skladištenje voća i povrća u Orahovici ukupne površine 52.392 metra četvorna te procijenjene vrijednosti 15.801.088 kuna. Nekretnine se prodaju u stečajnom postupku na četvrtoj usmenoj javnoj dražbi, a ročište za prodaju održat će se 23. ožujka u 10 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka broj 2, soba broj 22/I. Razgledavanje je moguće svaki radni dan od 9 do 14 sati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na telefon 098/1882 207. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe

62 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 3000 0020 0, s pozivom na broj HR05 272-23-2014, otvoren kod Hrvatske poštanske banke i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe.

Stan i parkirno mjesto u Poreču površine 78,12 metara četvornih prodaje se za 952.886 kuna. Dražba će se održati 29. ožujka u 8.45 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču, soba broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kupnju moći će nekretninu koja je predmet prodaje razgledati 25. ožujka, u vremenu od 11 do 11.30 sati, uz prethodni dogovor sa sudskim ovršiteljem Suda kojeg je potrebno kontaktirati dan ranije, u vremenu od 8 do 9 sati. Upozorava se ovršenik da je dužan omogućiti nesmetano razgledavanje nekretnine u navedenom vremenu. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati svi koji su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu dali osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 22-4700-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Prodaju se zgrade, dvorište i pašnjak u Slatini površine 20.086 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 1.100.000 kuna.

Dražba će se održati 29. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica 2.

Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 25. ožujka dale osiguranje uplatom iznosa od 399.400 kuna.

Stojna kuća površine 400 metara četvornih, magazin površine 62 metra četvorna te mlinica površine 717 metara četvornih prodaju se u Dubrovniku za 15.700.375 kuna. Dražba će se održati 29. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, soba broj 4/I. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dana ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 20 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i dokaz o uplati dostavile u spis. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR5723900011300000120, model i poziv na broj 11 911.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Uredski namještaj Vojni institut za medicinu objavljuje natječaj za nabavu uredskog namještaja. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Wojskowy Instytut Medyczny, ul. Szaserów 128, Łukasz Sobczuk, 04-141 Warszawa 44, Poslka, www.bip.wim.mil.pl.

Više o nadmetanju na istoj adresi.

Voće i povrće Općina Stoke-on-Trent, (Stoke-on-Trent City Council) raspisala je natječaj za nabavu voća povrća i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 7. travnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Stoke-on-Trent City Council, Civic Centre, Glebe Street, Andrew Elliott, ST4 1HH Stoke-on-Trent, United Kingdom, andrew.elliott@stoke.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na: https://iewm.bravosolution.co.uk/sotandstaffordshireauthorities. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kV za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://kelag.vemap.com.

Elektronski sustavi Općina Karlstad traži nabavu zapovjednog, nadzornog, komunikacijskog i računalnog sustava zajedničke platforme e-usluga za Värm land te usluge savjetovanja i razvoja programske podrške. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na švedskom se predaju na Karlstads kommun, Upphandlingsenheten, Carina Levin, SE-651 84 Karlstad, Sweden, carina.levin@karlstadsinkopscentral.se. Više podataka o nadmetanju na https://www.e-avrop.com/karlstad/eUpphandling/Announcement.aspx?id=28213.

Dizelsko gorivo Società Trasporti Provinciale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31.

svibnja, a prijave na talijanskom se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, 70123 Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it.

Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža).

Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www. hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena.

Cjepivo protiv gripe Zdravstveno osiguranje AOK Bayern raspisalo je natječaj za nabavu cjepiva protiv gripe za sezonu 2016./17. Rok prijave za ovaj natječaj je 1. travnja, a prijave se predaju na njemačkom jeziku. Više podataka o nadmetanju kao i dodatne informacije za zainteresirane sudionike mogu se pronaći na http://www.aok.de/bundesweit/ index.php. Čokolada i drugi konditorski proizvodi Studentenwerk Magdeburg, Anstalt des öffentlichen Rechts, Magdeburg, Njemačka, traži nabavu čokolade i drugih konditorskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 24 travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Anstalt des öffentlichen Rechts, PSF 4053, Hohepfortestraße 25 in 39106 Magdeburg, Frau Weine, 39015 Magdeburg, Germany, brigitte.weine@ studentenwerk-magdeburg.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Karanac – najuspješnija hrvatska destinacija ruralnog turizma

Od običnog baranjskog

U selu u kojem živi oko 900 stanovnika prošle je godine ostvareno preko 3000

P

ravi hrvatski hit kontinentalnog turizma već je nekoliko godina malo baranjsko selo Karanac. O tome svjedoče brojne turističke nagrade i priznanja poput Turističkog cvijeta ili titule najuspješnije destinacije ruralnog turizma. Većini ljudi u Hrvatskoj više ne treba previše objašnjavati o čemu se radi kada se spomene Karanac. U selu u kojem živi nešto više od 900 stanovnika prošle je godine ostvareno preko 3000 noćenja. Pri tome se, naravno, ne računaju brojni jednodnevni dolasci ili posjeti poznatim karanačkim manifestacijama kao što su Čvarakfest ili proteklog vikenda održani Proljetni vašar.

Karanac je malo baranjsko selo bogate povijesti. Prvi put se spominje još 1357. godine pod nazivom Karancs, u darovnici ugarskog kralja Ljudevita iz dinastije Anžuvinaca. Nadalje, to je selo u kojem je davne 1905. godine zabilježena prva serijska proizvodnja kulena u Baranji i to kod tadašnjeg uglednog mesara Geze Borbaša. Zanimljivo je istaknuti i kako Karanac ima izravne veze čak s Parizom. Naime, u jednoj od tri sadašnje karanačke crkve nalaze se orgulje koje je izradio majstor Jozsef Angster, a kasnije je isti majstor izradio orgulje i za crkvu Notre Dame u Parizu. Sve su to vrijedni povijesni detalji koji sastavljaju zanimljivu karanačku tu-

rističku priču, a još uvijek ima dovoljno prostora da se kvalitetnije iskoriste i prikažu. Danas se u Karancu desetak obitelji intenzivno bavi turističkom djelatnošću na različite načine.

Baranjska kuća

Jedan od pionira karanačkih turističkih početaka svakako je Vladimir Škrobo Baja. Nakon poratnog povratka u rodni Karanac Škrobo je 2003. godine otvorio prvi i još uvijek jedini restoran otvorenog tipa u Karancu – sada već poznatu Baranjsku kuću.

“Već tada sam imao viziju šire turističke djelatnosti, ali sam počeo s malom krčmom. Kroz ovih 10-15 godina Baranjska kuća je sama sebe izgradila jer sve zarađeno sam ulagao u daljnje širenje.

Danas je to restoran s tri dvorane, mnoštvom vanjskih objekata koji čine popularnu Ulicu zaboravljenog vremena, s osam smještajnih soba kojih će do kraja godine biti još 12, a zaposleno je 15 ljudi. Kada sam počinjao, bilo je dosta nerazumijevanja i podsmijeha domaćih ljudi. Govorili su mi da idem doktoru, da imam previše novca za bacanje i slično, a sada sam tek jedan od desetak obitelji koje se u Karancu na različite načine bave turističkom djelatnošću”, prepričava Škrobo. Motor karanačkog turizma definitivno je Baranjska

64 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

kuća koja je pokrenula niz sada već poznatih i rado posjećenih događanja poput Čvarakfesta, Proljetnog vašara, Akademije blata... K tome, uz osnovnu djelatnost, imaju i vlastitu poljoprivrednu proizvodnju paprike, rajčica, luka i ostalog povr-

ća koje se plasira kroz restoran. Na sebe vežu i lokalne proizvođače kulena, vina, rakije i ostalih proizvoda iz Baranje, ali i šire regije.

Kada je o gostima riječ, najvećim dijelom su to stalni gosti iz čitave Hrvatske, a unatrag dvije godine dolazi i sve više stranaca. Upravo zbog velikog zanimanja u Baranjskoj kući planiraju daljnje povećanje smještajnih kapaciteta. Također, u cilju obogaćivanja karanačke ponude vrlo

sela do hit destinacije

noćenja piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr brzo će biti otvorene prigodna suvenirnica i antikvarnica. “Moje je pravilo da gost ne dolazi zato što je žedan ili gladan. Gost dolazi da bi nešto vidio i doživio. Nije cilj samo da gostu uzmeš novac, nego da sa zadovoljstvom pamti gdje je bio i da drugima prenosi svoja iskustva i time nam pošalje druge goste, a i sam se opet vrati”, kaže popularni Bajo.

obitelji i njihovi konji, kokoši, patke, psi, golubovi i zečevi s male životinjske farme.

Za dogovorene i najavljene goste, jer restoran nije otvorenog tipa, pripremaju svježu, sezonsku i isključivo domaću hranu. Sami proizvode suhomesnate proizvode, veliki dio voća i povrća, svježeg i

Ivica i Marica

Tu su i orgulje Jozsefa Angstera, koji je izradio orgulje i za crkvu Notre Dame

Pored nekolicine domicilnih Karančana, karanačku turističku priču razvijaju i mnogi novopečeni Karančani poput obitelji Piljić. Supružnici Nada i Marko, diplomirana agronomkinja i pravnik, zajedno s maloljetnim sinom, u Karanac su doselili 2007. godine. U Osijeku su prodali svoje dvije nekretnine, zatvorili do tada uspješan lanac trgovina sportske opreme i upravo u Karancu odlučili započeti novi dio svoga života.

Danas su uspješni vlasnici seoskog gospodarstva Ivica i Marica koje po službenoj kategorizaciji ima vrijedna četiri sunca. Na parceli veličine 6500 četvornih metara u novoizgrađenim objektima u rustikalnom stilu, imaju 30 ležaja, vlastitu kuhinju koja opslužuje dvije restoranske dvorane, terasu, veliko dvorište s dječjim igralištem i mnoštvo pratećih sadržaja.

S ponosom ističu kako su članovi velike

ukiseljenog. Surađuju s drugim lokalnim proizvođačima, posebno kada su u pitanju mliječni proizvodi.

“Nismo restoran niti radimo s velikim grupama - ne bavimo se masovnim turizmom. To su uglavnom manje hedonističke grupe koje se ovdje mogu odmoriti, raditi nešto, proveseliti se i upoznati mnoge baranjske i okolne sadržaje”, objašnjava Nada Piljić, dok suprug Marko postavlja stolove za goste koji su najavljeni za ve-

čeru. Bukiranje obavljaju uglavnom po načelu preporuke, s time što imaju veliki postotak povratnika. Najveći dio gostiju su poslovni ljudi, ljudi koji su već mnogo toga proputovali i vidjeli, a česti gosti su i obitelji s djecom. Imanje je zatvorenog tipa i pruža potpunu sigurnost, a sadržajno su mnogo toga prilagodili djeci. Gosti su najviše iz Hrvatske, ali sve je više i stranaca iz Švedske, Nizozemske, Engleske, Austrije... Ističu kako je za još bolji ukupni rezultat Baranje kao uspješne turističke destinacije nužno aktivnije uključivanje šire zajednice jer bez zajedničkog pristupa nema zadovoljavajućeg rezultata.

Nikom nije dosadno

“Individualno surađujemo s mnogim OPG-ovima, drugim kolegama koji se bave ovom djelatnošću u Karancu, u Baranji, ali i šire, s hotelom u Iloku, s kolegama u Erdutu... Kada nam se javi potencijalni gost, a mi smo puni, preporučimo onoga za koga znamo da može pružiti slične usluge i to prvenstveno ovdje u Karancu. Ni jedan naš gost nije otišao a da mu je bilo dosadno. Mnoštvo je sadržaja koje pruža Baranja. Mi jednostavno želimo biti, i jesmo, baza za goste koji biraju sadržaje prema vlastitim željama i ambicijama”, poručuju iz Ivice i Marice.

21. ožujka 2016. | broj 3920 | Privredni vjesnik | 65

EY Poduzetnik godine

S dodjele nagrade: članovi žirija i finalisti

Đuro Horvat je najbolji

Kao pobjednik hrvatskog izdanja ovog globalnoga programa Horvat je izborio mjesto među 60 najboljih svjetskih poduzetnika koji će se u Monte Carlu početkom lipnja natjecati za titulu svjetskog EY Poduzetnika godine Najprestižnija svjetska nagrada za poduzetnike drugi je put dodijeljena u Hrvatskoj, a novi EY Poduzetnik godine je Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix.

Kao pobjednik hrvatskog izdanja ovog globalnoga programa izborio je mjesto među 60 najboljih svjetskih poduzetnika koji će se u Monte Carlu početkom lipnja natjecati za titulu svjetskog EY Poduzetnika godine. Horvat se nalazi na čelu eko tvrtke koja je vodeća u ovom dijelu Europe za projektiranje, proizvodnju, servisiranje strojeva, opreme, postrojenja i tehnologije koji su u funkciji zaštite okoliša. Tvrtka ima više od 325 stalno zaposlenih, 50 vlastitih patenata i inovacija te preko 350 vlastitih proizvoda koji se plasiraju na domaćem i svjetskom tržištu.

EY Poduzetnik godine globalni je program koji promovira postignuća naj66 | Privredni vjesnik | broj 3920 | 21. ožujka 2016.

boljih svjetskih poduzetnika, a provodi se na regionalnoj, državnoj i globalnoj razini u više od 145 gradova i 60 država.

Pobjednik potkategorije Tehnološka inovativnost je Kristijan Milaković, čelni čovjek tvrtke Nicro koja svojim korisnicima pomaže da optimiziraju proizvodne procese kako bi zadovoljili stroge zahtjeve farmaceutske, prehrambene i kemijske industrije.

Habiba Legac, vlasnica Feroimpex automobilske tehnike, pobjednica je u potkategoriji Međunarodno postignuće. Njezina tvrtka bavi se proizvodnjom ležajeva i dijelova za automobilsku i željezničku industriju te proizvodnjom alata i komponenata ležajeva za vjetroelektrane.

Na ovogodišnji natječaj prijavilo se 30 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 6500 ljudi i imaju 6,5 milijardi kuna prihoda. (I.G.)

EY Poduzetnik godine Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix

VAŠ FINANCIJSKI PARTNER U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU.

Zanimaju vas natječaji za financiranje iz EU fondova u turizmu i ugostiteljstvu?

Uključivanjem PBZ-a na samom početku definiranja vaših projekata, u suradnji s konzultantima ili bez njih, osiguravate bolje izglede za financiranje vašeg projekta i bespovratna sredstva iz EU fondova.

Ako želite da se vaši gosti osjećaju ugodno, te da aktivno brinete o okolišu i klimatskim promjenama, a ujedno želite i uštedjeti - nudimo vam financiranje putem PBZ kredita ili kroz praćenje financiranja iz EU fondova.

SVIJET MOGUĆEG. EU Sinergo krediti

Amarena.

Savršena.

www.facebook.com/Maraska.Zadar