enterprise europe Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi
Kako do novca za E
Najveći izazov za korisnike EU fondova je naći novac za zatvaranje financijske konstrukcije projekta. Udio novca iz fondov sredstva za dodatne troškove koje svaki projekt ima Krešimir Sočković Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, je osiguranje sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije projekta. Uz dostupna EU sredstva, za uspješnu provedbu projekta potrebno je osigurati i udio vlastitog učešća korisnika u projektu, te u većini slučajeva i sredstva kojima će se osigurati financijska likvidnost tijekom provedbe projekta, odnosno premostiti razdoblje od prijave troškova relevantnom ugovornom tijelu do isplate sredstava korisniku za pokriće. Upravo stoga su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) organizirali konferenciju Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi, održanu u Forumu Zagreb Green Gold centra u Zagrebu. “Europski fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika Komore i ova konferencija je samo jedna u nizu kojima će cilj biti ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva za korištenje tih sredstava, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore”, Luka Burilović. “Komora je do sada odradila više od 130 europskih projekata pa imamo dobra iskustva u njihovoj pripremi i provedbi. Uz to, nedavno je uspostavljena i baza referentnih projekata poslovnih savjetnika koja
će pomoći budućim korisnicima fondova u odabiru savjetnika za svoje projekte. Za naše članice pripremamo i uslugu provjere prihvatljivosti i analize njihovih projekata što će im smanjiti troškove pripreme projekta, a ujedno i ukloniti njegove nedostatke”, najavio je Burilović. Novi specijalizirani krediti Članica uprave HBOR-a, Martina Jus najavila je kako će ta banka osigurati kvalitetno i povoljno financiranje projekata sufinanciranih iz fondova EU-a. “Novac iz EU fondova je velika prilika za hrvatsko gospodarstvo. Upravo stoga je HBOR osmislio nove
Europski fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika Komore i ova konferencija je samo jedna u nizu kojima će cilj biti ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva za korištenje tih sredstava, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović specijalizirane programe kreditiranja kojima će se pratiti natječaji koje su raspisala ministarstva”, kazala je Martina Jus, dodavši kako će se uskoro krenuti s novim programom mikrokreditiranja za koji će biti po-
trebna još manja sredstva osiguranja nego što je to bilo do sada. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuo je kako je u tijeku priprema strateških dokumenata koji će u potpunosti biti spremni tek sredinom iduće godine kada će biti dovršeno akreditiranje institucija za njihovo provođenje. “No to ne znači da će se s natječajima za dodjelu sredstava čekati do lipnja iduće godine”, zaključio je on. Dodao je kako je financijski okvir u sljedećem razdoblju 10,7 milijardi eura, od čega će se najviše utrošiti na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj ribarstva, a znatna sredstva bit će utrošena kako bi se povećao udio ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih niskih 0,7 posto BDP-a. Ne kasnimo u programiranju Marina Marasović, rukovoditeljica Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti HBOR-a, istaknula je kako EU darovnice ne pokrivaju finaciranje cijelog projekta i zato su potrebni krediti. “Većina projekata sufinancirana je u vrijednostima od 20 do 45 posto. Ostatak korisnik mora sam osigurati. Javni projekti su nešto manje kreditno zahtjevni no 10 posto vrijednosti koji se mora kreditirati može biti puno. Jednako tako dio troškova koji se u projektu ne mogu izbjeći, a fondovi ih ne priznaju moguće je pokriti kreditom”, pojasnila je ona. U HBOR-u najavljuju nastavak razvoja kreditnih proizvoda namijenjenih javnom sektoru, privatnicima, a
Luka Burilović
uskoro će se kreirati i kreditna linija za korisnike projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice. Marek Szczepanski, direktor Direkcije za EU fondove poljske razvojne banke Bank Gospodarstwa Krajowego, predstavljajući tamošnja iskustva u korištenju fondova rekao je kako je na raspolaganju bilo znatno više novca nego što se to nudi Hrvatskoj, no bilo je osim uspjeha i dosta pogrešaka. “Nemojte brinuti da Hrvatska kasni u programiranju ili pripremi strateških dokumenata. Proces ide polako u cijelom EU-u i svi ćemo početi trošiti sredstva iz sedmogodišnjeg plana tek potkraj 2015.”, kazao je Szczepanski. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize na Konferenciji je predstavio prioritete EU fondova za razdoblje do 2020. godine. “Hrvatskoj je