Upravljanje imovinom Prodajom i iznajmljivanjem državne imovine trebao bi biti ostvaren prihod od oko 3,4 milijarde kuna
Novosti za članove HGK-a Tvrtkama će biti uskoro na raspolaganju središnji tim za pravno savjetovanje te mobilni timovi na terenu
Dobrodošle nove ovlasti HBOR je dosad svoje kredite plasirao preko poslovnih banaka, a sad će izvoznike kreditirati izravno
tema tjedna
aktualno
aktualno
Str. 4-5
Str. 7
Str. 8
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 4 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 20. listopada 2014. Godina LXI / Broj 3849. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
zagrebački forum / poduzetnički impuls / obiteljski smještaj / predstavljanja / regija / svijet financija
EBAN POS OG RI P L info N EE osi
ork on Što d rope Netw u E e pris Enter
dani hrvatskog turizma
naš brend još nije prepoznatljiv Dodijeljene su nagrade, proglašeni pobjednici, ali i otvorena nova pitanja o razvitku hrvatskog turizma >>12-15
Intervju: ivan gabrić
Izvoz u plusu, ali ne i domaća potražnja
>> 10-11
>> 20-21
Sigurno je jedino da investirati moramo i u teškim, jednako kao i u boljim vremenima, kaže predsjednik Uprave Combisa
Sudeći prema brojkama, drvoprerađivačka industrija izašla je iz recesije. Drvna industrija predstavila se po 41. put na Ambienti
Tjedni gospodarski TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
Vinkovačka televizija
SBTV Slavonski Brod
POLJOPRIVREDNA TV Požega
SRCE TV Čakovec
TV4R
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
RI TV Rijeka
VOX Zadar
TV ŠIBENIK
TV JADRAN Split
Osječka televizija
UVOD
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Melanija Milić, direktorica Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije
Boris Vujčić, guverner HNB-a:
Nema političke volje za reforme BDP će na kraju 2014. pasti 0,6 posto, osobna potrošnja 0,6 posto, raspoloživi dohodak stanovništva 0,8, državna potrošnja 0,3, a investicije čak 6,3 posto. Očekivanja rasta BDP-a su korigirana naniže zbog nove ESA 2010 metodologije te nepovoljnih gospodarskih kretanja u drugom kvartalu. Temeljni preduvjet za privlačenje investicija je provođenje strukturnih reformi za što nema političke volje. Cilj političara je osvajanje glasova umjesto da se stranke u predizbornoj kampanji natječu u reformama i imaju planove za njihovo provođenje.
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede:
Poljoprivredi se rebalansom ne uzima novac Rebalansom proračuna neće se uzeti dio sredstava iz Ministarstva poljoprivrede kako bi se osigurala sredstva za isplatu plaća u školstvu. Ne strahujemo. Mi smo rebalans pripremili, preraspodijelili, osigurali sredstva koja su nam potrebna i za vrlo velike troškove koje smo imali vezano za poplavu, ali i za sve one projekte koje smo trebali napraviti. Potpore smo ionako isplatili u dvije rate do šestog mjeseca, tako da naši poljoprivrednici ne moraju strahovati da će biti bilo kakvih smanjenja prava.
Potičimo ruralni razvoj Kao nositelji ili partneri provodimo 26 projekata, a sustavno radimo i na brendiranju ruralno-turističke ponude Dubrovačko-neretvanske županije
O
sim samog grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija uglavnom je ruralno područje, pa nam je jedna od glavnih odrednica upravo razvoj ruralnih dijelova. Stoga je Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA usredotočena na razvoj tih područja. Trenutačno kao nositelji ili partneri provodimo 26 projekata, a sustavno radimo i na brendiranju cjelokupne ruralno-turističke ponude Županije. Sudjelujući u organizaciji prvog regionalnog vinskog festivala Dubrovnik FestiWinea,
Prvi u Hrvatskoj obavili smo istraživanje i konzervaciju lokaliteta sa stećcima
Bruno Škrinjarić, Ekonomski institut:
Tržište je tromo i nema dovoljno produktivnih tvrtki Istraživanje Svjetske banke i Ekonomskog instituta Zagreb o produktivnosti hrvatskih poduzetnika provedeno na uzorku od 2000 poduzeća je pokazalo kako je hrvatsko tržište prilično tromo, manjka mu kreativne destrukcije te praktički eliminira produktivne tvrtke. Produktivnost poduzeća je od 2008. do 2012. pala za dva posto. Pritom je za 8,55 posto rasla produktivnost velikih kompanija, dok male stalno padaju. Hrvatska primjerice nema ni jednu brzorastuću mladu kompaniju u prerađivačkom sektoru, dok takve tvrtke predvode rast u Češkoj i Sloveniji.
željeli smo pomoći našim vinarima i vinogradarima, poljoprivrednicima koji se ove godine, nažalost, bore s brojnim problemima. Cilj nam je dati našim vinima značaj koji zaslužuju, osobito znajući da se upravo u našoj Županiji, na Pelješcu, nalaze jedina dva zaštićena vinska položaja u Hrvatskoj. Kao nadgradnju cijeloj ovoj priči ove smo godine oformili
i prvu tematsku turističku cestu u našoj Županiji: Pelješac – vinsko carstvo, u kojoj je više od 100 sudionika, od agroturizma, vinskih podruma, kušaonica, školjkara, suvenira, događanja... Do kraja godine službeno ćemo proglasiti i drugu cestu i to za naše bogato područje doline Neretve. Trenutačno radimo i na pripremi projekta za stvaranje potencijalnog centra kompetencije za agrume čime želimo potaknuti ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije u sektoru agrumarstva, razvijati nove proizvode te povećati konkurentnost. Provodimo i projekt identifikacije i komercijalizacije tradicijskih proizvoda naše Županije, koje smo prvo izdvojili postupkom gospodarskog vrednovanja, a potom su izabrani proizvođači te definirane tradicijske tehnologije proizvodnje. Kreirana je i izrađena ambalaža, kao i oznaka Kvaliteta Dubrovnik - Neretva Rural koja će se u skladu s pravilnikom dodjeljivati zainteresiranim proizvođačima. Izrađen je i priručnik s opisom tehnologije proizvodnje i ostalim korisnim uputama, a upravo se organiziraju praktične radionice. Kao podršku razvoju ruralnih područja osno-
vali smo i dva LAG-a s kojima imamo dobru suradnju i koji će ubrzati razvoj na samom terenu. Iz područja zaštite prirodne i kulturne baštine, našim prvim projektom koji direktno financira Europska komisija, a koji se bavi turističkom valorizacijom stećaka na zapadnom Balkanu, prvi u Hrvatskoj obavili smo istraživanje i konzervaciju lokaliteta sa stećcima. Osnivamo i turističku stazu stećaka na kojoj je i jedan od dva hrvatska lokaliteta kandidirana za UNESCO-ovu listu. U Europskoj uniji velika se važnost pri-
daje obnovljivim izvorima energije. DUNEA je upravo završila pilot-instalaciju dizalice topline u zgradi Osnovne škole Opuzen, gdje se koristi enegrija tla za grijanje učionica. Investicija je obuhvatila ugradnju novih radijatora, uređaja, energetskih košara i sva potrebna ispitivanja. U provedbi je i pilot-projekt energetske učinkovitosti na osnovnoj školi u Stonu. Izrađeno je i devet SEAP-a, odnosno akcijskih planova održivog energetskog razvoja za otočne općine te Konavle, Župu dubrovačku i Ston, a kroz inicijativu Sporazum gradonačelnika. Riječ je europskom pokretu u kojem sudjeluju lokalne i regionalne vlasti. Vrlo su nam važna i partnerstva s drugim europskim regijama, s obzirom na to da dostupni programi iziskuju kreiranje partnerstava i izradu projekata s ostalim europskim regijama pa je tu bitna uloga Predstavničkog ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu, koji funkcionira kao sastavni dio DUNEA-e. Dok provodimo ove i ostale projekte, intenzivno se radi i na pripremi projekata koji će biti prijavljeni za fondove EU-a u financijskom razdoblju 2014.-2020.
IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković
Lektura: Sandra Baksa
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
( očekuje se 3,4 mlrd kn
*vijesti Startup akademija Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi pilot projekta Startup akademija. Ovim projektom će se poduzetnicima početnicima pružiti osnovna znanja potrebna za uspješno vođenje poduzeća i opstanak na tržištu kako bi se povećala stopa uspješnosti poduzetnika početnika u Hrvatskoj. Program obrazovanja sastoji se od osnovnog i specijalističkih seminara. Niže cijene U rujnu su potrošačke cijene u Hrvatskoj pale za 0,2 posto na godišnjoj razini, što je pad već osmi mjesec u nizu. Prema analitičarima, do toga dolazi zbog slabe domaće potražnje i deflatornih kretanja u okruženju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 0,7 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine pale za 0,2 posto. Rad na crno
Osam posto zaposlenih u Hrvatskoj lani je dio ili cijelu plaću primalo na crno, pokazuje istraživanje Eurofonda o neprijavljenom radu. Prema procjenama, dio ili cijelu plaću na ruke prima nešto više od 90.000 ljudi. Tu brojku potvrđuje i broj radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću i kojima, prije svega u malim tvrkama u privatnom sektoru, minimalac nije jedina plaća već im se dio primanja isplaćuje mimo poreza i davanja. Prema Poreznoj upravi u prvih sedam mjeseci ove godine prosječno je nešto više od 78.000 radnika bilo prijavljeno na minimalac.
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
od prodaje i iznajmljivanja državne imovine u 2015.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom
Na prodaji HPB i Narodn Croatia banka i dio Pošte Potencijal za razvoj su brownfield investicije koje je moguće pokrenuti pomoću akcije Projekt 100, a Projektu 100, obuhvaćaju okvirno 20 milijuna četvornih metara izgrađenih i neizgrađenih građevinsk Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
rodajom i iznajmljivanjem državne imovine u idućoj bi godini trebao biti ostvaren prihod od oko 3,4 milijardi kuna. Tako stoji u Planu upravljanja koji je pripremio Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i o njemu proveo javnu raspravu. Oko milijardu kuna dobilo bi se prodajom i iznajmljivanjem nekretnina. Dobit trgovačkih društava u državnom vlasništvu donijela bi oko 900 milijuna kuna. Prodajom poduzeća u državnom vlasništvu koja je već započela, bio bi ostvaren prihod od 626 milijuna kuna. Od privatizacije poduzeća koja će se obavljati preko Zagrebačke burze, očekuje se prihod od 670 milijuna kuna. Jedan od većih privatizacijskih zalogaja može biti prodaja Hrvatske poštanske banke. Vlada nije bila zadovoljna ponudama u prvom natječaju, provedenom potkraj 2013. godine. U međuvremenu je provedeno restrukturiranje i u idućoj godini pri-
premit će se prodaja određenog dijela, opet putem javnog natječaja. Za Hrvatsku poštu moguć i IPO Sličan scenarij moguć je i za Croatia banku. I kod nje je započeo proces restrukturiranja što je dovelo do pozitivnih rezultata u prvom tromjesečju 2014. godine. Nakon restrukturiranja, moguća je i odluka o privatizaciji, piše u planu Državnog
Promjene vlasništva i promjene načina upravljanja očekuju se i u sektoru prometa ureda za imovinu, koji vodi predstojnik Mladen Pejnović. I kod Narodnih novina je u tijeku priprema i realizacija procesa djelomične prodaje društva. U državnom vlasništvu zadržalo bi se izdavanje službenoga glasila (Narodne novine), koje je od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku. U prvoj polovini 2015. godine razmotrit će se i mogućnost dokapita-
lizacije Hrvatske pošte. Moguća je dokapitalizacija i putem javne ponude dionica (IPO). Poduzeće je ostvarilo dobre rezultate tijekom restrukturiranja, koje će se nastaviti i u 2015. godini. Pošta nastoji efikasno prilagoditi svoju troškovnu strukturu padu prihoda iz temeljnog poslovanja. Očekuje se nastavak tog pada i u sljedećim godinama. Riječ je o trendu identičnom u svim zemljama EU-a, a iznosi od četiri do sedam posto godišnje. U razdoblju do 2018. godine pad prihoda iz temeljne djelatnosti nastavit će se kompenzirati prihodima od novih usluga, racionalizacijom troškova i poboljšanjem efikasnosti procesa,
monetizacijom nekretnina. Broj zaposlenika u Pošti u idućim godinama i dalje će se smanjivati, ali se, ne dođe li nekog velikog diskontinuiteta u poslovanju, ne planiraju velika zbrinjavanja kao u 2013. i 2014. godini. Dokapitalizacija Luke Rijeka i ACI-ja Promjene vlasništva i promjene načina upravljanja očekuju se i u sektoru prometa. Luka Vukovar je već u procesu prodaje. Dovršetak tog postupka predviđa se u prvoj polovini 2015. Potom će se Luka Vukovar brisati s popisa strateških državnih društava. U Luci Rijeka u idućoj godini slijedi dokapitalizacija, nakon što
bude završen proces restrukturiranja. Dokapitalizacija je najavljena i za kompaniju ACI. U idućoj godini nastavit će se i proces restrukturiranja zrakoplovne kompanije Croatia Airlines. Nedavno je Vlada odlučila ponovo raspisati međunarodni javni natječaj za prodaju te kompanije, na kojem očekuje prodaju barem 49 posto dionica (ako se radi o kupcu izvan Europske unije). Bez obzira na ishod, država ima obvezu sudjelovati u trošku restrukturiranja koji će do 2015. godine dosegnuti 1,9 milijardi kuna. Croatia Airlines morala je iz svog poslovanja za tu namjenu prikupiti 762 milijuna kuna.
Head huntingom do dobrih menadžera Kako u stručnoj i općoj javnosti postoje kritike načina izbora uprava i nadzornih odbora, uprave će se u idućoj godini birati javnim natječajem. Prema planu upravljanja, Vlada može odlučiti da se umjesto javnog natječaja provede postupak pronalaska kandidata preko specijalizira-
nih agencija (head hunting), uz primjenu kriterija javnog natječaja. Javne natječaje za članove uprava provodit će DUUDI. Radi transparentnosti, u Registru uprava i nadzornih odbora objavit će se biografije izabranih pojedinaca. To će pomoći i lakšem
utvrđivanju eventualnog sukoba interesa. Za trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa prijedloge za imenovanje članova nadzornih odbora utvrđivat će Vlada. Odluke će pripremiti Vladino povjerenstvo, a na temelju prijedloga resornog ministarstva i DUUDI-ja.
5
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( od toga 1 mlrd kn
*vijesti Novi pogon za autodijelove Njemačka industrijska grupa König Metall, koja proizvodi metalne dijelove za automobilsku industriju, otvorila je proizvodni pogon u poduzetničkoj zoni u Pisarovini. Pogon je otvoren u sklopu tvrtki Kralj Metala Kovnica i Kralj Metala Alati koje su 2013. osnovane kao peta i šesta podružnica Grupe König Metall 2013., u čijem su sastavu tvornice u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Kanadi, Hrvatskoj i Rusiji s ukupno 700 zaposlenih.
uprihodila bi se prodajom i iznajmljivanjem nekretnina
e novine, a možda i uskoro i Projektom 200 te Projektom 300. Tu je riječ o stotinama nekretnina koje samo u ih zemljišta i objekata s područja svih hrvatskih županija Planirana neto dobit javnih poduzeća
(u milijunima kuna) HEP Plinacro Janaf Hrvatske šume Hrvatska lutrija Skladište plina Odašiljači i veze Plovput HŽ Putnički prijevoz HROTE SKDD AKD
2014. 787 102,9 65 26 20,2 30 16,3 2,5 planiran gubitak 2,2 5 20
2015. 982 160,7 78,4 80 25,3 25 29,2 2,8 9,7 1,5 4,5 20,4
Izvor: DUUDI
Prema podacima iz plana upravljanja DUUDIja, kompanija je već realizirala 70 posto obveze, a preostalih 224 prikupit će do 2015. godine. Prema programu restrukturiranja u tijeku 2015. provest će se dodatna racionalizacija poslovanja, smanjivanje troška zaposlenih i zatvaranje prodajnih jedinica u inozemstvu.
je moguće davanje pojedinih zračnih luka u koncesiju. U prometnom sektoru je i projekt monetizacije autocesta. U portfelju čije poslovanje nadzire Ministarstvo gospodarstva najavljuje se dokapitalizacija holdinga Đuro Đaković iz Slavonskog Broda. U idućoj godini ispitat će se zainteresiranost zaposle-
Planirani prihodi od državne imovine u 2015. (u kunama)
Nekretnine Dobit trgovačkih društava Prodaja trgovačkih društava javnim prikupljanjem ponuda Prodaja preko Zagrebačke burze Prodaja udjela u Končaru Ukupno
Planirani prihod 1.062.746.907 866.000.000 626.533.999 670.509.425 174.411.025 3.400.201.357
Izvor: DUUDI
Za sedam zračnih luka (Split, Dubrovnik, Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka i Zadar) nije predviđena prodaja ili dokapitalizacija. No planira se osnivanje trgovačkog društva koje bi od države preuzelo vlasničke udjele u zračnim lukama, nakon čega
nika za radničko dioničarstvo putem ESOP-a (do 25 posto dionica). Ostatak svojih dionica država bi potom prodala. Strateški partneri traže se i za Imunološki zavod te Petrokemiju. Nakon dovršetka procesa odabira strateškog partne-
ra, država bi u Imunološkom zavodu i dalje ostala u vlasničkoj strukturi (sa 25 posto plus jednom dionicom). Tom imovinom upravljalo bi potom Ministarstvo zdravlja, radi ostvarenja strateških interesa hrvatskog zdravstva. Spajanje privatnog i javnog financiranja Dokapitalizacija Petrokemije omogućila je proces restrukturiranja i smanjenja broja radnika. Prema DUUDI-jevu planu upravljanja, država bi prodala sve svoje dionice u Petrokemiji. U slučaju tvrtke za informatičku podršku Apis IT, država bi se pojavila kao kupac. Nastojat će se otkupiti udjel koji u Apisu ima Grad Zagreb, pa će država onda biti jedini vlasnik. Osim toga, DUUDI nastavlja proaktivno djelovati u cilju traženja novih puteva spajanjem privatnog i javnog financiranja. Potencijal za razvoj su brownfield investicije koje je moguće
pokrenuti pomoću akcije Projekt 100, a uskoro i Projektom 200 te Projektom 300. Tu je riječ o stotinama nekretnina koje samo u Projektu 100, obuhvaćaju okvirno 20 milijuna četvornih metara površine izgrađenih i neizgrađenih građevinskih zemljišta i objekata s područja svih županija Republike Hrvatske. Uključivanjem zainteresirane javnosti i traženjem prijedloga za njihovo korištenje, DUUDI nastoji povećati ekonomsku korist za državu. Ovim projektima revitalizirali bi se zapušteni proizvodni kompleksi, na postojećim prostornim cjelinama. Kako njihova realizacija podrazumijeva i utvrđivanje kriterija i zahtjeva za investitore, DUUDI će u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave utvrditi i razraditi kriterije za realizaciju investicija poput odabira sektora u koji će se ulagati, visine ulaganja, utjecaja realizacije investicije
na lokalnu zajednicu, broj zaposlenih, rokove za realizaciju i slično. Odredit će se tko mora identificirati sve formalno-pravne i prostornoplanske pretpostavke za raspolaganje zemljištem te njihovo rješavanje. Tijekom 2015. godine najprije će se rješavati predmeti razvojnih projekata koje će inicirati DUUDI, ministarstva, druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge osobe javnog prava, koji bi se onda mogli ponuditi zainteresiranim investitorima na javnim natječajima za iskazivanje interesa. Na sličan način u 2014. godini započeli su postupci kojima je svrha realizacija projekta Kupari u Općini Župa dubrovačka i turistički projekt na otoku Visu. Na sličnim principima u 2015. godini bit će proveden veći broj javnih natječaja, najavljuje se u Planu upravljanja državnom imovinom.
Brodosplit isporučio dizalice U brodogradilištu Brodosplit obavljena je isporuka portalno-okretnih lučkih dizalica ugovorenih za njemačkog naručitelja Kirow Ardelta u Eberswaldeu. Riječ je o izradi, montaži i isporuci tri portalno-okretne lučke dizalice, tipa Tukan 3000, nosivosti maksimalno 63 tone i 50 metara dohvata. Brodograditelji splitskog škvera u ugovornom su roku izradili čelične konstrukcije nogu i mostova portala, glavnog stupa i potpornja, bojanje, stubište i predmontažu segmenata portala. Kraš izvozi u Japan i Koreju Konditorska industrija Kraš početkom listopada započela je s izvozom svojih slatkiša u Južnu Koreju, a u pripremi je i druga pošiljka za Japan. Na policama korejskih trgovina naći će se Kiki i gumeni bomboni, dok je za Japan u pripremi već druga pošiljka Kraševih napolitanki. Kako kažu u kompaniji, otvaranje novih tržišta je rezultat dugoročnih pregovora s korejskim i japanskim poduzetnicima nakon kontakata na svjetskim sajmovima.
6
AKTUALNO
( oko 50%
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
svjetske populacije živi u gradovima
( na 75%
procjenjuje se da će skočiti taj udjel do 2050.
Međunarodna konferencija Zagreb Forum 2014
Efikasna rješenja za moderne gradove Domaći poduzetnici predstavili su neka od rješenja za suvremene probleme prometovanja, stvaranja energije ili organizacije poslovanja Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
V
iše od polovine svjetske populacije živi u gradovima, a procjene su da će ih do 2050. biti 75 posto. Gradovi moraju postati “pametniji” kad je riječ o upravi, energetskoj održivosti te organizaciji poslovanja. Za sve to potreban je razvoj inovativnih rješenja koja bi trebala donijeti industrija. Poslovni ljudi kažu da su spremni za nove izazove, a na međunarodnoj konferenciji Zagreb Forum 2014 predstavili su neka od rješenja za suvremene probleme prometovanja, stvaranja energije ili organizacije poslovanja. Tvrtka Pozitron razvija tako nove modele brodova koje za pogon-
sko gorivo koriste energiju sunca, vjetra i vodika. Pilot projekti brodova
Napredno društvo i pametna uprava preduvjeti su pametnog grada budućnosti na vodik već se provode u pojedinim metropoloma poput Amsterdama. A i Hrvatska bi uskoro mogla imati svoj brod na vodik. “Želimo razviti model koji će biti što neovisniji od fosilnih goriva, koji bi svoju energetsku bilancu pokušao zaključiti kroz što više alternativnih izvora energije, ali i novih oblika pohrane te energije”, pojašanjava direktor Pozitrona Vladan Desnica, dodajući da su se
za vodik odlučili jer je to energent budućnosti kojeg ima u neiscrpnim količinama. Energija iz valova Inovativnim rješenjima dobivanja energije iz snage valova bavi se tvrtka Conversus. “Plutajući temelji i poluge koji slu-
že kao platforma za dobivanje električne energije valova već se mogu vidjeti u Danskoj, no njihov problem je da je taj sustav predimenzioniran, što donosi dodatne troškove. Danci planiraju napraviti još jedan takav sustav sa 250 plutača, dok mi smatramo da možemo
napraviti 10 puta manje s jednakom učinkovitošću”, kaže direktor Conversusa Matija Kvačec. Gradovi u svijetu već su premreženi različitim senzorima ili kamerama, a ni Zagreb nije izuzetak. Posebice kad se uzme u obzir aplikacija koju je za glavni grad izradila tvrtka Omega software. Ona služi organizaciji komunalnih redara, prvenstveno kroz internu aplikaciju Web redar, ali omogućuje i uključivanje građana kroz aplikaciju MojZagreb.hr. Tako se lakše upravlja nedostacima i nepravilnostima, a omogućeno je izvještavanje u realnom vremenu s terena korištenjem aplikacije za smartfone. “Pri izradi imali smo nekoliko izazova: sustav je morao biti stabilan i dostupan. Morali smo prilagođava-
ti geokarte kako bi se na jednostavan način prikazali podaci na mobitelima i na internet preglednicima”, istaknuo je Siniša Gavrilov iz tvrtke Omega software. Direktor tvrtke Mola Mola Marko Šimić predstavio je aplikaciju Business Visualizer koju već koriste brojna veća poduzeća. “Napravili smo alat koji će voditi konstantnu brigu o proizvodnim procesima”, rekao je Šimić te istaknuo kako se ova aplikacija može koristiti i u javnoj upravi. Napredno društvo i pametna uprava nužni su preduvjeti pametnog grada budućnosti koji svoje potencije mogu pokazati jedino kroz komunikaciju svih i dijeljenje znanja, zaključak je Zagreb Foruma 2014.
Dodijeljene potpore iz programa Poduzetnički impuls
Uz obrtnike i poduzetnike potpore dobile zadruge i klasteri Ukupno je dodijeljeno 71,3 milijuna kuna bespovratnih potpora, ali s obzirom na to da svaki nositelj projekta mora sudjelovati sa 50 posto vlastitih sredstava, ukupna vrijednost svih investicija bit će 143 milijuna kuna Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
U
sklopu programa Poduzetnički impuls koji provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, proteklog su tjedna dodijeljene bespovratne potpore obrtnicima, tvrtkama, zadrugama i klasterima čiji su projekti zadovoljili kriterije iz programa A1 koji se odnosi na obrte i tvrtke do 10 zaposlenih te pro-
grama B1 koji se odnosi na tvrtke iznad 10 zaposlenih. Dodijeljeno je 169 potpora u vrijednosti 67,2 milijuna kuna. Uz to, bespovratne potpore dobilo je devet zadruga i sedam klastera, u vrijednosti 4,1 milijun kuna. Ukupno je to 71,3 milijuna kuna. S obzirom na to da svaki obrtnik, poduzetnik, zadruga i klaster u investiciji svoga projekta mora sudjelovati sa 50 posto vlastitih sredstava, vrijednost svih investici-
ja s potporama iznosi 143 milijuna kuna. U programu A1 dodijeljene su 102 potpore u vrijednosti 19,4 milijuna kuna, a prosječna potpora iznosi oko 190.000 kuna. U programu B1 dodijeljeno je 67 potpora u vrijednosti 47,8 milijuna kuna, a prosječna potpora u tom programu iznosi 713.000 kuna. Pokretači izvoza U ovim programima sudjelovale su i poduzetnice, a na njih se odnosi 24
posto od ukupnih sredstava (43 dodijeljene potpo-
Zagreb predvodi prema broju dodijeljenih potpora re) te poduzetnici koji posluju u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Potpore je dobilo 30 takvih poduzetnika. Od 169 projekata njih 136 je iz prerađivačke industrije što je 80 posto od ukupnog broja projekata. “Važno je na-
pomenuti kako su upravo mali i srednji poduzetnici pokretači hrvatskog izvoza, a izvoz njihovih proizvoda neprekidno raste u posljednjih nekoliko godina”, rekao je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Do-
dao je kako Zagreb predvodi u broju dodijeljenih potpora, a slijede ga Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija. U poduzetništvu su vrlo konkurentne i Zagrebačka te Splitsko-dalmatinska županija. “U budućnosti treba poraditi na konkurentnosti i ostalih dijelova Hrvatske, posebice na unapređenju poduzetničkih projekata u slavonskim i dijelu dalmatinskih županija”, istaknuo je Maras.
7
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 16,6 mil kn
( za 25%
uštedjeli racionalizacijom poslovanja
smanjen broj zaposlenih u HGK-u
Skupština Hrvatske gospodarske komore
HGK uvodi nove savjetodavne usluge U Komoru je dobrodošla isključivo gospodarska politika oko koje će se okupiti svi društveni akteri i čija će provedba potaknuti gospodarsku aktivnost i olakšati poslovanje poduzetnicima, rekao je Burilović ra smanjili sa 17 na osam. Broj zaposlenih smanjen je za 150, odnosno za 25 posto, što je i više od preporuka koje smo dobili, a koje su tražile smanjivanje od 10 posto”, rekao je Burilović.
Igor Vukić vukic@privredni.hr
S
redišnji tim za pravno savjetovanje, kao i mobilni timovi koji će obilaziti poduzeća na terenu, uskoro će biti na raspolaganju članicama Hrvatske gospodarske komore (HGK). Savjetovanje o tome kako lakše prebroditi poslovne teškoće dio je paketa novih usluga Komore koje je na prošlotjednoj Skupštini HGK-a najavio predsjednik te institucije Luka Burilović. Paket novih usluga bit će kreiran na temelju provedene ankete među članstvom. “Razgovarali smo s poduzetnicima o po-
Nove usluge obuhvatit će sve grane gospodarstva teškoćama u njihovu poslovanju, slušamo njihove potrebe i pripremamo rješenja”, rekao je Burilović. Nove usluge obuhvatit će sve grane gospodarstva. “Prema istraživanju o teškoćama u poslovanju poduzetnika i potrebi za uslugama koje je napravila Komora, a u sklopu kojeg je od travnja do
danas ostvareno 16.006 izravnih kontakata s članicama, odlučeno je kako će se za početak formirati tim za pravno savjetovanje i mobilni timovi za tvrtke na terenu”, istaknuo je Burilović. I postojeće usluge koje pruža Komora u prošloj su godini pružane stručno i profesionalno, stoji u izvještaju o radu u 2013. koji su skupštinari prihvatili jednoglasno. Prva faza završena Osvrnuvši se na prijedlog novog zakona o HGK-u o
kojem se posljednjih dana govori u medijima (a kojim bi se, navodno, za male tvrtke uvelo besplatno članstvo u HGK-u), Burilović je istaknuo da neće dopustiti upliv politike i udar na neovisnost ove institucije. Smatra da je zapravo riječ o pokušaju rastakanja zadnje neovisne gospodarske institucije u Hrvatskoj u kojoj, umjesto bavljenja politikom, treba raspravljati o načinima kako poboljšati poslovanje u Hrvatskoj. Ponovio je da već sada oko 90 posto članica
plaća mjesečnu članarinu od 42 kune, što objektivno ne predstavlja veliko opterećenje. A time se ostvaruje pravo na brojne komorske usluge za unapređenje poslovanja. Predsjednik HGK-a pozvao je članice da to pravo što više koriste. Podsjetio je i da u Hrvatskoj ima 25 različitih komora, i da sve imaju obvezno članstvo. “Neću dopustiti ni omalovažavanje Skupštine, jer ovdje sjede najbolji među nama. U Komoru je dobrodošla is-
Proračun HGK-a dodatno smanjen
Potrebne nove mjere za izlazak iz krize
Rebalansom financijskog plana poslovanja za 2014. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 164,5 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od osam posto u odnosu na planirani prihod. Ukupni rashodi u 2014. godini planirani su u iznosu od 165,51 milijun kuna, što predstavlja smanjenje od 27 posto u odnosu na rashode ostvarene u 2013. godini. Prihodi HGK-a u skladu su sa stanjem na tržištu i ranijom odlukom da se ukinu doprinosi te snize iznosi članarina. “Ne treba zaboraviti da smo članarine smanjili sami, kako bi smo članicama olakšali poslovanje”, istaknuo je Burilović.
Nakon šest godina recesije Hrvatskoj su potrebne nove mjere za izlazak iz krize, ustvrdio je Burilović. Upitan je, dodaje, i gospodarski rast u sljedećoj godini. Jedan od bitnih faktora makroekonomske nestabilnosti i posljedica neadekvatne makroekonomske politike je i javni dug koji je dosegao iznos od 224,6 milijardi kuna što je oko 68 posto BDP-a. Ulaskom u Europsku uniju iskoristi-
ključivo gospodarska politika oko koje će se okupiti svi društveni akteri i čija će provedba potaknuti gospodarsku aktivnost i olakšati poslovanje poduzetnicima”, rekao je Burilović. Poslovanje Komore u proteklim je mjesecima racionalizirano, ostvarene su znatne uštede. Takvim načinom rada će se i dalje nastaviti. “Završena je prva faza reforme HGKa i rezultati se već vide. Uštedjeli smo 16,6 milijuna kuna, broj organizacijskih jedinica i direkto-
li smo samo 22 posto od 10 milijardi eura iz europskih fondova koji su na raspolaganju u sedmogodišnjem razdoblju. Sve to pokazuje da je potrebna temeljitija rasprava o mjerama za izlazak iz krize. A kad se neki potezi dogovore treba ih odlučno provoditi. Gospodarstvu treba stabilni zakonski okvir, a ne česte promjene i lutanja u propisima, rekao je Burilović.
Podvlačenje crte Za novi početak u radu Komore napravljen je i izvanredni popis imovine i obveza. Inventurom je utvrđeno da HGK posjeduje 918 umjetničkih djela, procijenjenih na 8,9 milijuna kuna. U planu je izlaganje tih djela u suradnji s Gradom Zagrebom. Dio potraživanja ustanovljenih inventurom otpisan je prema računovodstvenim standardima, a to je trebalo davno učiniti, ocijenio je Burilović. No Komorom se, kaže, upravljalo nemarno i neodgovorno. Izvještaj o reviziji poslovanja i odgovornim osobama proslijedit će se nadležnim institucijama na eventualni daljnji kazneni postupak. “Time podvlačimo crtu pod ranije poslovanje. Idemo naprijed, u službi gospodarstvenika zbog kojih HGK i postoji, i čije povjerenje moramo opravdati”, zaključio je Burilović.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 400 do 500 zahtjeva ( za 25% veći za kreditiranje godišnje pristigne u HBOR
*vijesti Luka Burilović, član UO-a Eurochambresa Na Skupštini Eurochambresa održanoj 17. listopada predsjednik HGK-a Luka Burilović jednoglasno je izabran za člana njihova Upravnog odbora. Tu će dužnost obnašati dvije godine. Eurochambres je udruženje europskih komora i predstavlja više od 20 milijuna poduzeća u Europi kroz 45 članova i europske mreže od 1700 regionalnih i lokalnih komora. HGK je član Eurochambresa od listopada 2000. Sporiji rast nezaposlenosti
Završetkom glavne turističke sezone iščeznuo je i povoljan sezonski utjecaj na kretanje nezaposlenosti. Tako je u rujnu, nakon šest mjeseci pada, porastao broj nezaposlenih, no ipak neočekivano malo, ocjenjuju analitičari HGK-a. Posljednjeg su dana rujna registrirane 290.584 nezaposlene osobe, tek 695 osoba više nego krajem kolovoza te 33.200 manje nego krajem rujna prošle. Zbog utjecaja administrativnih faktora, HGK procjenjuje da će se blage godišnje stope pada broja nezaposlenih osoba održati do kraja godine. Hrvatske tvrtke na SIAL Paris HGK četvrti put organizira predstavljanje izlagača iz Hrvatske na jednom od najznačajnijih europskih i svjetskih sajmova prehrambene industrije SIAL Paris. Sajam će se održati od 19. do 23. listopada u Parizu. Na zajedničkom štandu predstavit će se 11 hrvatskih izlagača.
bio bi izvoz uz jače kreditiranje kupaca hrvatskih proizvoda
Hrvatska banka za obnovu i razvoj dobiva nove ovlasti
HBOR će izravno kreditirati izvoznike
HBOR je dosad svoje kredite plasirao preko poslovnih banaka i oslanjao se na njihove procjene rizičnosti korisnika kredita. Ministar Lalovac potvrdio je da postoji novac na raspolaganju za kreditiranje, ali očito presporo dolazi do poduzetnika. I sada u HBOR-u stoji oko milijardu kuna neutrošenog novca Igor Vukić vukic@privredni.hr
H
rvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) dobit će nove ovlasti za izravno kreditiranje poduzeća, najavio je ministar financija Boris Lalovac na prošlotjednom skupu Hrvatskih izvoznika, na kojem se raspravljalo o ekonomskoj politici Vlade u idućoj godini. HBOR je dosad svoje kredite plasirao preko poslovnih banaka i oslanjao se na njihove procjene rizičnosti korisnika kredita. Ako bi poslovna banka procijenila da ponuđena hipoteka ili drugi oblik osiguranja povrata kredita nisu dovoljni, kredit nije dodijeljen. Zbog ovlaštenja da sam odabire korisnike HBOR će morati dobiti i dodatne odjele za procjenu rizika potencijalnih korisnika. Nova uloga HBOR-a posljedica je odbijanja poslovnih banaka da prate neke od velikih tvrtki koje su u međuvremenu upale u teškoće i završile u predstečajnim nagodbama. Lalovac je opisao kako je nedavno jednoj velikoj građevinskoj tvrtki, s odličnim rezultatima prije krize i vrhunskim stručnjacima u svom sektoru, odbijen zahtjev za financiranjem već ugovorenog posla u inozemstvu.
Umjesto poslovne banke uskočio je HBOR i spasio posao. Hrvatski izvoznici, kaže njihov predsjednik Darinko Bago, vrlo su zadovoljni i dosadašnjim radom HBOR-a. Vlada je dokapitalizirala tu razvojnu banku što je omogućilo veću ponudu povoljnijih kredita za investicije i izvoz. Bago naglašava da bi bilo poželjno dodat-
Brzina izlaska iz krize ovisi o brzini kojom će novac biti ubrizgan građevinarstvu i izvoznicima, kaže Lalovac
no razviti uslugu kreditiranja kupaca hrvatskih proizvoda.
Kad bi se za to pronašao dodatni novac, hrvatski izvoz mogao bi se u relativno kratkom roku povećati i do 25 posto. Kako plasirati novac Ministar Lalovac potvrdio je da postoji novac na raspolaganju za kreditiranje, ali očito presporo dolazi do poduzetnika. I sada u HBOR-u stoji oko milijardu kuna neutrošenog novca, no pitanje je ima li dovoljno kvalitetnih projekata za njegovo korištenje. Godišnje u tu banku dođe od 400 do 500 zahtjeva za kreditiranje, ali to sve očito nije dovoljno za pokretanje većeg gospodarskog rasta. Lalovac je pozvao predstavnike Hrvatskih izvoznika na razgovor o modelima plasiranja tog novca uz postizanje
najboljih tržišnih učinaka. Ministar je podsjetio da veliki problem predstavlja imovina zaleđena u građevinskim tvrtkama, a na tom tržištu nema bitnijih pomaka već niz godina. U vrijeme nedavna boravka u SAD-u razgovarao je s potencijalnim ulagačima o kreiranju posebnog fonda koji bi izravno ulagao u investicije i građevinske pothvate i pokrenuo stvari s mrtve točke. Brzina izlaska iz krize ovisi o tome kojom brzinom će novac biti ubrizgan građevinarstvu i izvoznicima, rekao je Lalovac. Ako toga ne bude, i 2015. će biti bez gospodarskog rasta. Boris Cota, gospodarski savjetnik predsjednika Republike, ocijenio je da i mjere domaće politike mogu utjecati na izvozne rezul-
tate. Iako je izvoz jedan od ključeva oporavka, Cota ukazuje na to da EU očekuje kako će hrvatski rast iduće godine biti temeljen na domaćoj potražnji koju će potaknuti državne investicije. Dodao je i da bi najavljeno povećanje neoporezivog dijela plaće, što će dovesti do njihova rasta, moglo
pojačati potražnju na domaćem tržištu i negativno utjecati na izvoz. Lalovac je odgovorio da će veći rast plaća osjetiti radnici s višim kvalifikacijama, kakvih najviše ima upravo u izvoznim poduzećima. Ta će ih poduzeća moći lakše zadržati i zajedno s njima razvijati složenije proizvode kakvi se najviše traže na razvijenim inozemnim tržištima. Hrvatskoj se predbacuje da previše porezno opterećuje više razine plaća, posebice u odnosu na porezne sustave u konkurentskim zemljama, dodao je Lalovac. Nestabilnost odbija Poduzetnik i saborski zastupnik Domagoj Milošević pohvalio je namjeru poreznog rasterećanja plaća. No smetaju mu prečeste izmjene zakona koji se odnose na poslovanje i investiranje jer nestabilnost odbija i domaće i strane ulagače. Budući da je prije nekoliko godina bio ministar u Vladi, prisjetio se kako su često u njegov ured dolazili inozemni veleposlanici i lobirali za poslove poduzeća iz njihovih zemalja. Rado bi vidio takvu aktivnost hrvatskih veleposlanika. A u Hrvatskoj bi trebalo modernizirati javnu upravu, da bude na usluzi investitorima koji će potom sudjelovati i u izvoznim poslovima, rekao je Milošević.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 16 parafiskalnih nameta
i administrativnih taksi bit će ukinuto do kraja godine
Započela gradnja RALU centra
Investicija od 150 milijuna kuna
Sjednica Vlade
S manje parafiskalnih nameta gospodarstvu ostaje 500 milijuna kuna Vlada je izvijestila i da je donesen novi Zakon o radu kojim se povećava mobilnost zaposlenih, omogućava fleksibilnije poslovanje i smanjenje troškova rada Igor Vukić vukic@privredni.hr
D
o kraja ove godine bit će ukinuto 16 parafiskalnih nameta i administrativnih taksi. Poduzetnici i građani na temelju tih nameta davali su godišnje državi i njezinim institucijama oko 176 milijuna kuna. Od siječnja do kolovoza ove godine bilo je ukinuto sedam nameta kojima se godišnje prikupljalo oko 57,2 milijuna kuna. Zajedno s nametima i pristojbama ukinutima u 2013. godini, administrativno opterećenje gospodarstva i građana smanjit će se do kraja godine za oko 500 milijuna kuna. Podaci su to iz Vladinog izvještaja o provedbi preporuka Vijeća Europske unije, usvojenog prošloga tjedna. Osam preporuka za Hrvatsku odnosi se na područja javnih financija, mirovinskog i zdravstvenog sustava, tržišta rada i zapošljavanja, socijalne zaštite, poslovnog okruženja, uključenosti države u gospodarstvo, pitanja nelikvidnosti i razduživanja te bankarskog sektora. Digitalizacija zemljišnih knjiga Smanjenje parafiskalnih nameta dio je mjera kojima se nastoji poboljšati poslovna klima na hrvatskom tržištu. U tom odjeljku najavljuje se i korištenje zajma Svjetske
9
RALU logistika počela je s izgradnjom logističko-distributivnog centra vrijednog više od 150 milijuna kuna u Rugvici kod Zagreba. Za glavnog izvođača na gradnji centra, u sklopu kojeg će biti skladište pod temperaturnim režimom te prateća infrastruktura za transport (benzinska crpka, servis, praonica, parkiralište) odabran je Kamgrad, koji je s LURA Grupom dogovorio i izgradnju poslovnog projekta Bakačeva u Zagrebu. “Ovo je trenutačno jedna od najvećih investicija u privat-
nom sektoru u Hrvatskoj, u potpunosti financirana privatnim kapitalom i za RALU predstavlja ključan preduvjet za ostvarenje vizije o vodećem dobavljaču integrirane logističke usluge u hladnom lancu u regiji Jugoistočne Europe. RALU transportne usluge obavlja diljem Europe i Rusije, a pojačavanjem logističkih kapaciteta našim ćemo klijentima pružiti kompletno logističko rješenje na najvišoj razini kvalitete. Izgradnja logističkog centra znači i dodatna zapošljavanja, pa u sljedećim godinama namjeravamo uz postojećih 300 zaposliti još oko 200 osoba”, rekao je predsjednik Uprave RALU logistike Zvonimir Šćurec. Završetak radova u Rugvici očekuje se polovinom 2015. (B.O.)
Ministarstvo graditeljstva
banke za dodatnu informatizaciju i digitalizaciju sustava zemljišnih knjiga. Izvještava se Vijeće EU-a da je uveden sustav e-dozvola koji bi trebao ubrzati izdavanje odobrenja za gradnju zainteresiranim
Najavljeno je i korištenje zajma Svjetske banke za dodatnu informatizaciju i digitalizaciju zemljišnih knjiga investitorima. Sustav je u primjeni u šest županija u sjevernom dijelu Hrvatske. Dodatne četiri županije bit će uključene u listopadu, a do kraja godine i preostalih deset županija. Preporuke su usvojene u srpnju ove godine, a moraju se provesti u razdoblju od 12 do 18 mjeseci nakon usvajanja. “Ostvarili smo određeni napredak u provedbi ovih preporuka, a to znači da
smo se prvenstveno držali rokova koje smo utvrdili u akcijskom planu”, rekao je potpredsjednik Vlade, Branko Grčić. Posebno je istaknuo provedbu aktivnosti uz preporuku koja se odnosi na zapošljavanje i provedbu reforme na tržištu rada. Tu su, kaže praktički sve planirane aktivnosti provedene u odgovarajućim rokovima. Vlada je izvijestila da je u primjeni novi Zakon o radu u kojem se povećava mobilnost zaposlenih, omogućava fleksibilnije poslovanje i smanjenje troškova rada. Ističe se i da taj zakon otvara veće mogućnosti za brže restrukturiranje poslodavaca. Uz ostalo, indeks zakonske zaštite zaposlenja smanjen je sa dosadašnjih 2,32 na 2,23, stoji u izvještaju. Dubinska analiza rashoda proračuna “U jednom nizu preporuka nismo do kraja odradili ono što smo htjeli i trebali”, rekao je Grčić i pozvao sve članove Vla-
de da u suradnji s ljudima u stručnim skupinama, još snažnije prionu poslu kako bi ove preporuke bile odrađene u predviđenim rokovima. U izvještaju se najavljuje i dubinska analiza rashoda državnog proračuna kako bi se revidirale i smanjile pojedine proračunske stavke. Ministarstvo regionalnog razvoja priprema unapređenje sustava upravljanja ljudskim resursima u državnoj službi, s naglaskom na fleksibilizaciju zapošljavanja i otpuštanja. Rad službenika ocjenjivat će se prema njihovom poslovnom učinku. Izrađuju se i nove verzije internih priručnika za procedure za korištenje europskih fondova, kako bi se povećalo povlačenje novca koji stoji na raspolaganju. “Generalna ocjena u izvješću Europske komisije je da je napredak napravljen, ali on još uvijek nije dovoljan i to je poruka svima nama da ubrzamo reforme”, zaključio je Grčić.
Obnovljeno 334 poplavljenih kuća Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš predstavila je rezultate tijeka obnove kuća i javnih zgrada na poplavljenom području županjske Posavine. Tako su od 2689 kuća za njih 1686 donesene odluke o obnovi. Od toga se 967 odluka odnosi na isplatu novca, a 624 na obnovu koju organizira država. Vlasnicima koji kuće obnavljaju sami isplaćeno je nešto više od 38,2 milijuna kuna. U potpunosti je završena obnova 334 kuće. U gradnji je 127 novih kuća, a pripremljena je dokumentacija za gradnju 24 nove kuće u Gunji. Ministrica je istaknula kako MUP kreće s provjerom onih predmeta obnove za koje postoje indicije da izjave koje su potpisali vlasnici ili korisnici ne odgovaraju stvarnom stanju. Nai-
me, pravo obnove stječe se samo za kuće u kojima se doista i stanovalo prije poplave. Predstavljajući elektroničku aplikaciju za praćenje obnove, zamjenik ministrice Željko Uhlir pokazao je brojne informacije o kućama koje sadrži ta baza. Aplikacija e-obnova ima dvije važne funkcije. Njome se prati tijek obnove, evidentirani su relevantni podaci o svakoj kući i tko sudjeluje u obnovi. Time se postiže transparentnost rada i pristup podacima omogućava se i drugim tijelima koja sudjeluju u obnovi poput Caritasa, Crvenog križa, Ministarstva socijalne politike i mladih. (B.O.)
10 INTERVJU
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
Zdravstveni turizam
Ključ uspjeha u zajedničkom radu U Hrvatskoj se ostvaruje oko 300 milijuna eura prihoda od usluga u zdravstvenom turizmu i to bez uključene vrijednosti noćenja, a potencijal te turističke grane je i veći od milijardu eura godišnje Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
Gdje je danas zdravstveni turizam u Hrvatskoj? - Mi danas, kad je u pitanju zdravstveni turizam idemo prema ozbiljnijem pristupu, prema stručnoj razmjeni mišljenja, prema organiziranosti i prepoznatljivosti. Na stručnim skupovima sve je više ljudi koji traže način da se predstave i prije svega po-
Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa
Bez novih rje Nekome su izazovi prilika. A ono što je sigurno jest da poslovati. Svi oni koji danas investiraju u nova znanja,
V
rijednost globalne spa i wellness industrije dosegnula je prošle godine 3400 milijardi američkih dolara, procjenjuje se u studiji međunarodne istraživačke kuće SRI International. Kad je riječ o Hrvatskoj, nema točnih i sistematiziranih podataka o vrijednosti spa i wellness tržišta, no procjene Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da se u Hrvatskoj ostvaruje oko 300 milijuna eura prihoda od usluga u zdravstvenom turizmu bez uključene vrijednosti noćenja, ali i da je potencijal te turističke grane veći od milijardu eura godišnje. No, treba napomenuti da se te procjene odnose na usluge u lječilištima, specijalnim bolnicama i privatnoj zdravstvenoj praksi, dok je spa i wellness tu znatno manje zastupljen jer se to tržište slabije statistički i tek parcijalno strukovno prati. No, situacija se ipak mijenja, dobra je strana priče da se uz HGK sve više uključuje i ministarstvo turizma, kaže predsjednik Wellness i fitness udruge Hrvatske (WUH) Marko Jurakić, koji smatra kako smo ipak na dobrom putu kada je u pitanju zdravstveni turizam.
danas predstavlja izuzetan spoj poduzetnič “Combis korporativne kriterije, a istodobno smo zadržali želje
Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
S
zicioniraju u tom dijelu turizma. Koji je utjecaj takvog turizma na zajednicu, na gospodarstvo? - Najjednostavnije ću vam to pokazati na jednom primjeru. Zdravstveni turizam je jedna stara velika parnjača, lokomotiva koja u ovom trenutku vuče pet vagona, ali ona ima snage
Cijela okolina živne kad se otvori neki segment zdravstvenog turizma za 50. Nju neće ubrzati tih pet vagona, ali neće je usporiti ni 50. On povezuje sve od privatnog smještaja, poljoprivrede do eko proizvodnje hrane. Cijela okolina živne kad se otvori neki segment zdravstvenog turizma, bez obzira na to pruža li se usluga smještaja, zdravstvena usluga, spa ili wellness jer to velika prilika za sve ostale. Tu se bez problema može spojiti ponuda s kopna i mora, mogu se povezivati hrvatske regije. Koji su najveći problemi u ovom segmentu turizma? - Najveći problem je novac, no ja se s tim ne sla-
žem u potpunosti. Novac je sigurno velika prepreka, ali po meni, veći su problem stare navike. Mi još uvijek u puno situacija ne razumijemo što znači timski rad. Ponovo ću posegnuti za primjerom. Ja na svojim predavanjima često radim jednu vježbu: ljudima zadam problem kojeg trebaju sami riješiti, nakon toga ih stavim u male grupe da zajednički traže rješenje, a potom uspoređujemo rezultate. Pokazuje se da je tim pet puta jači od najjačeg pojedinca. Mi u Hrvatskoj još uvijek nemamo naviku zajedničkog timskog rada, još uvijek je to “uzdaj se u se i u svoje kljuse”. Zato stalno ponavljam: udruživanje, udruživanje i udruživanje jer samo tako ćemo postići da se vidi koliko smo interesantni. Vaša udruga ove godine slavi 10. obljetnicu. Gdje biste se voljeli vidjeti za 10 godina? - Za 10 godina voljeli bismo biti bolje organizirani. Želio bih da razvijemo taj neki holistički pristup, da ne ulažemo u zgrade i aparate jer naša je priroda Bogom dana. Želio bih da iskoristimo potencijale naših stručnjaka te da ne zanemarimo edukaciju kao jako bitan segment.
Ivanom Gabrićem, predsjednikom Uprave Combisa razgovarali smo o stanju IT sektora, planovima tvrtke te perspektivi hrvatskih tvrtki iz informatičkog sektora. Kakva je za Combis bila protekla poslovna godina? - Prošle smo godine kreirali najviše novootvorenih radnih mjesta u hrvatskom IT sektoru. Naime, broj djelatnika Combisa je u prošloj godini porastao više od devet posto u odnosu na godinu ranije, a ovaj rast praćen je i većim brojem kompetencija stečenih kroz razne edukacijske programe. Naš je cilj za ovu godinu nastaviti graditi vodeću poziciju među sistem integratorima te biti prepoznati kao tvrtka s razvijenim odnosom s korisnicima, koja svakom korisniku pristupa pojedinačno, nudeći visokokvalitetne usluge i rješenja te pouzdanost i orijentaciju prema korisniku. Što se dogodilo nakon što vas je preuzeo HT? - Promjena vlasništva donijela nam je niz poboljšanja. Prije svega unaprijedili smo poslovne standarde tako da se sada možemo uklopiti u bilo koji zapadnoeuropski biznis. Combis danas predstavlja izuzetan spoj poduzetničkog i korporativnog duha. S jedne strane zadovoljavamo visoke
internacionalne korporativne kriterije, a istodobno smo zadržali željenu fleksibilnost i možemo brzo reagirati na tržišne impulse. Korisnici naših usluga
Smatram da najveća vrijednost leži u integraciji industrija koje imaju ideju s IT industrijom koja ima rješenje najviše cijene upravo tu kombinaciju, visoki profesionalizam i organizaciju, uz naglašenu prilagodljivost novim uvjetima u okolini. Hrvatski Telekom je, između ostalog, i naš važan strateški par-
tner, tako da zaista možemo iskoristiti našu zajedničku ekspertizu, naše poznavanje kompleksnog ICT sektora i tehnologija, kako bismo zajednički radili na unapređenju proizvoda i rješenja. Nakon spajanja s HT-om stvorili smo veliki potencijal. Dovoljno je samo vidjeti s kolikom inženjerskom snagom raspolažemo pa da je svakome jasno kako je to zavidan kapacitet i snaga. Broj projekata i vrlo složene tehnologije kojima se naši inženjeri svakodnevno bave je upravo nevjerojatan. Što to znači za Combis u budućnosti? - Combis je i nadalje vodeća hrvatska ICT tvrtka u kategoriji prihoda i to
11
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
kog i korporativnog duha. S jedne strane zadovoljavamo visoke internacionalne nu fleksibilnost i možemo brzo reagirati na tržišne impulse.
“
ešenja nema opstanka moramo investirati jednako u ovim teškim vremenima kao i u vremenima kada je bilo puno lakše kao i oni koji zapošljavaju nove mlade stručnjake, mogu očekivati da će im se to jednog dana vratiti Big Data otkriva nove dimenzije Što donose vaša rješenja Combis Business Intelligence i Big Data koncept? - Poslovna inteligencija nam kontinuirano daje odgovore na poznata pitanja relevantna za naše poslovanje, a Big Data nam pruža mogućnost otkriti nove dimenzije koje mogu unijeti dodatnu vrijednost u poslovanje. Kako bismo došli do konkretnih spoznaja Combis je ujedinio te dvije analitičke platforme. Prava analitička moć leži u iskorištavanju obiju platformi istodobno. Rješenje poslovne inteligencije temeljeno na velikoj količini podataka, a primjenjivo je u financijskom sektoru za segmentaciju klijenata i otkrivanje prijevara. U maloprodaji je jedno od najboljih rješenja za optimizaciju lanca nabave, a u telekomunikacijama omogućuje filtriranje i analizu mrežnog prometa za potrebe unapređenja kvalitete usluge ili detekciju odljeva korisnika. Rješenje je idealno i za područje marketinga jer omogućava analizu društvenih mreža te može identificirati i ciljati najutjecajnije pojedince. Big Data u svijet poslovne inteligencije donosi mogućnost promišljanja novih poslovnih koncepata. Uz manja inicijalna ulaganja i jednostavnost proširenja, odnosno naknadnog usklađivanja s poslovnim potrebama omogućena je i veća fleksibilnost rješenja. ju svih naših stručnjaka i klijenata.
već treću godinu za redom što se ne događa samo po sebi. Poslovna i stručna javnost nam odaje priznanja. Istaknuo bih Microsoft koji je Combis ove godine proglasio partnerom godine, što je veliko priznanje od jednog, usudio bih se reći, giganta IT industrije. Naravno da se iz dana u dan mijenjamo i prilagođavamo te generiramo nove ideje. Sve to je u svrhu postizanja pozitivnih poslovnih pomaka, pogotovo u nadolazećem periodu. Što karakterizira IT tržište? - Karakterizira ga jedna žilavost i energičnost. Sigurno je da i u narednih pet godina možemo očekivati razdoblje izazo-
va, u kojem svatko od nas mora dokazati što može i što zna. Nekome su izazovi prilika i ono što je sigurno da moramo investirati jednako u ovim teškim vremenima kao i u vremenima kada je bilo puno lakše poslovati. Svi oni koji danas investiraju u nova znanja, kao i oni koji zapošljavaju nove mlade stručnjake mogu očekivati da će im se to jednog dana vratiti. Bez novih ideja i rješenja neće se moći opstati. Oni koji su ulagali u nove ideje i rješenja uspjeli su opstati. Stoga i mi zadnjih mjeseci radimo na redizajnu Combis podrške raznih outsourcing usluga koje smo razvijali posljednjih desetak godina, što iziskuje komunikaci-
U čemu mu je sad najveća vrijednost? - Smatram da najveća vrijednost leži u novim idejama i njihovoj integraciji. Integraciji industrija koje imaju ideju s IT industrijom koja ima rješenje. Moderne telekomunikacije i bankarstvo već su ostvarili brojne pozitivne poslovne pomake u zadnjih desetak godina upravo zahvaljujući IT-u. Tako i realni sektor, a sve više i državna uprava, koriste IT kao ključan element unapređenja poslovanja. Na taj način kreira se opipljiva nova vrijednost, ne samo u IT-u već i u sektoru primjene IT rješenja. Kreira se tako rijedak, a zapravo vrlo prirodan multiplikativni efekt. Kakva su iskustva s prvom virtualnom poslovnicom u Hrvatskoj? - Zagrebačka banka je u suradnji s Combisom u lipnju 2013. godine lansirala prvu hrvatsku virtu-
alnu poslovnicu. Combis je rješenje integrirao s ezabom, Kontakt centrom i CRM-om (Customer relation ship management) banke. Ovo je prvo takvo rješenje u regiji i među prvima u Europi, a Combis je za ovu tehnologiju ekskluzivni distributer za cijelu Jugoistočnu Europu, ali i kompetencijski centar. Virtualna poslovnica realizirala se implementacijom kolaboracijskog rješenja koje omogućuje chat, audio i video komunikaciju između klijenta i bankara korištenjem osobnih računala, prijenosnih računala, pametnih telefona i tableta kao i multimedijskih kioska. S obzirom na primjenu svih dostupnih kanala komunikacije, rješenje u potpunosti omogućuje multi-kanalni pristup. Cilj virtualnih poslovnica je i ostvarivanje maksimalne personalizacije ponude, čemu se danas sve više okreću ne samo financijske institucije, nego i svi ozbiljni poslovni subjekti kojima
je u fokusu krajnji korisnik. Koje novosti je donijela e-poslovnica? - E-poslovnica donijela je niz praktičnih novosti – nije više potrebno ići u poslovnicu kako bi korisnici zatražili izdavanje PINa, promjenu alternativnih adresa za dostavu kartica ili PIN-ova, zamjenu oštećenih kartica, reaktiviranje kartica, zatvaranje trajnih naloga i čitav niz
Cloud rješenja postaju sve praktičniji i popularniji način pružanja usluga za gotovo svaku kompaniju drugih usluga. E-poslovnica je otvorena i kada je radno vrijeme drugih poslovnica već odavno završilo. Veliku ulogu ima i kompetentan tim bankara koji putem e-poslovnice savjetuje klijente.
Na koji se način olakšava rad kompanijama što se tiče planiranja i budžetiranja u cloudu? - Cloud rješenja postaju sve praktičniji i popularniji način pružanja usluga za gotovo svaku kompaniju. Činjenica da se softver ne kupuje, već da se samo plaća usluga njegovog korištenja, omogućava plaćanje onoga što se stvarno i koristi. Combis je prvi i jedini Oracle partner u Adriatic regiji za vrhunsko rješenje planiranja i budžetiranja u cloudu namijenjeno svim segmentima tržišta. Koje su prednosti korištenja aplikacija za budžetiranje i planiranje u cloudu? - Sofisticirana aplikacija za planiranje i budžetiranje kompanijama omogućava da se riješe muka izrade mnogobrojnih excel tablica, smanje troškovi i poveća profitabilnost. Tako korisnik dobiva rješenje za planiranje bez potrebe investiranja i održavanja hardvera te uz minimalni angažman korisnika. Uz činjenicu kako zbog toga kapitalna investicija postaje operativni trošak kompanije, ali i zbog nižeg minimalnog broja korisnika nego za onpremise rješenje, rješenje je namijenjeno kompanijama svih veličina te svim industrijskim granama. Implementacija ovakve platforme u cloudu bitno skraćuje i donekle pojeftinjuje proces uvođenja.
12 dossier turizam Turistički prvak godine
+
Najbolja VELIKA destinacija na Jadranu
Dubrovnik Rovinj Ostale nominacije za Najbolju veliku destinaciju na Jadranu: Rab i Šibenik
Najbolja srednja destinacija na Jadranu
Novigrad Ostale nominacije: Opatija i Split
Najbolja destinacija na kontinentu
Varaždin Ostale nominacije: Čakovec i Zagreb
marina godine
Najbolja mala destinacija na Jadranu
Bol Ostale nominacije: Brela i Vis
hotel godine
Hotel Monte Mulini, Rovinj Ostale nominacije: Sheraton Zagreb Hotel - Zagreb i The Pucić Palace Hotel - Dubrovnik
kamp godine
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
Susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade
Važna je suradnja turizma s ostalim Država sve više ulaže u javnu turističku infrastrukturu kao i u projekte koji nisu zan plaža i javnih površina, a takvi projekti podižu konkurentnost turističke destinacije, Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
T
urizam kao horizontalna djelatnost teži suradnji s ostalim sektorima u gospodarstvu pri čemu je vrlo značajna suradnja s graditeljstvom, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade održanom u sklopu Dana hrvatskog turizma (DHT). Dodao je i kako država sve više ulaže u javnu turističku infrastrukturu kao i u projekte koji nisu zanimljivi privatnom sektoru. Takvi projekti koji, primjerice, uključuju uređenje plaža, javnih površina i šetnica podižu konkurentnost turističke destinacije. Lorencin je naglasio kako je već počela priprema tu-
rističke 2015. godine pri čemu je težište na unapređenju destinacijskog menadžmenta. Govoreći o suradnji Ministarstva graditeljstva i Ministarstva turizma, ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš je
istaknula kako se bazeni površine do 100 četvornih metara, koji se grade uz neki smještajni objekt, mogu izgraditi bez dosad potrebnih građevinskih dozvola, no potrebno je napraviti dobar projekt za takav bazen. Ministrica je
govorila i o važnosti prostornog plana pri čemu je posebice istaknula terene namijenjene gradnji kampova i golf igrališta koji se ne tretiraju kao građevinsko zemljište u prostornom planu.
Projekt Hrvatska 365
Turizam nam je izrazito Marina Punat, Punat Ostale nominacije: Marina Hramina - Murter i Olive Island Marina Sutomišćica
priznanje za najbolju plažu na jadranu
Turističko naselje Zaton - plaža, Zaton Ostale nominacije: Plaža Srebrena Otok Vis i Sunčana Uvala - Veli Žal - Mali Lošinj
Turističko naselje Zaton - kamp, Zaton Ostale nominacije: Kamp Jasenovo Žaborić i Kamp Krk - Krk
posebno priznanje za promociju Hrvatske u svijetu
Marin Čilić
Projekt PPS usmjeren je upravo na jačanje perioda izvan glavne turističke sezone j turizma Republike Hrvatske, istaknuo je Davor Ižaković
U
Strateškom marketinškom planu najviše se ističe projekt pred i posezone (PPS) ili projekt Hrvatska 365 koji bi trebao biti ključan za smanjenje sezonalnosti. “Oko 75 posto smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj otpada na obiteljski smještaj i kampove koji su izrazito sezonalni i ovisni o vremenskim prilikama. To znači da je hrvatski turizam izrazito sezonalan. Projekt PPS usmjeren je upravo na ja-
čanje perioda izvan glavne turističke sezone jer je produljenje turističke sezone jedan od glavnih izazova turizma Republike Hrvatske. Prvi i najvažniji zadatak projekta jest jačanje svjesnosti i prepoznavanja brenda hrvatskog turizma jer ako za proizvod nitko ne zna taj proizvod ni ne postoji. Nije samo bitno da imate kvalitetan proizvod nego je bitno i kakva je njegova percepcija. Ako imate odličan proizvod, a gosti nemaju dobru percepciju o
njemu niste ništa napravili”, istaknuo je Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma predstavljajući taj projekt. U projekt uključene 22 destinacije U projektu Hrvatska 365 sudjeluju 22 destinacije koje su za svoje uključenje trebale osigurati poslovanje najmanje 50 posto smještajnih i ugostiteljskih objekata te uslužnih djelatnosti i trgovine na malo. Također, definirane su ključne geo zone
u zračnom i cestovnom prometu, odnosno europske destinacije kojima se može omogućiti dolazak u Hrvatsku za najviše šest sati. Ižaković je ocijenio kako je sustav turističkih zajednica pri uključiva-
Prvi i najvažniji zadatak projekta jest jačanje svjesnosti i prepoznavanja brenda hrvatskog turizma
13
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
Upravljanje turističkom destinacijom
sektorima imljivi privatnom sektoru. To je, primjerice, uređenje šetnica, istaknuo je ministar Lorencin Ulaganja u prometnu infrastrukturu Na susretima s predstavnicima Vlade bilo je riječi o ulaganjima u prometnu infrastrukturu pri čemu je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao kako treba razvijati IT tehnologiju u takvim sustavima, kao i razvijati inteligentna prometna rješenja. U tijeku je izrada novog zakona o pomorskom dobru, najavio je. “Jadrolinija je ove godine prevezla 3,5 posto više vozila, ali i 0,5 posto manje putnika u odnosu na 2013. godinu. Ove je godine primjetan i povećan dolazak u zračne luke u turističkim odredištima, pa je tako u splitskoj zračnoj luci zabilježen 11 posto veći dolazak turista nego prošle godine”, ista-
knuo je Hajdaš Dončić. Vladini dužnosnici dotaknuli su se i zdravstvenog turizma, pa je tako pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura govorio o velikom potencijalu te vrste turizma. No, za unapređenje zdrav-
Bazeni do 100 četvornih metara sad se mogu izgraditi bez građevinske dozvole stvenog turizma važna je sinergija zdravstva i turizma. Novi natječaji uskoro Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje držav-
nom imovinom (DUUDI) je govorio o predstečajnim nagodbama u turizmu. Spomenuo je ponavljanje natječaja za prodaju hotela Imperial na Rabu, Plata i Maestrala. Uskoro će se raspisati natječaj i za prodaju Jadrana iz Crikvenice, Kluba Adriatic i Sunčanog Hvara. Govoreći o važnosti nacionalnih i parkova prirode, Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode je istaknuo kako je u tzv. posjetiteljsku infrastrukturu u osam nacionalnih i 11 parkova prirode uloženo više od 200 milijuna kuna. To se posebice odnosi na uređenje šetnica i novih ulaza u te parkove. Zmajlović je naglasio kako je upravo pri završetku i izrada investicijske studije za NP Brijuni.
o sezonalan er je produljenje turističke sezone jedan od glavnih izazova
nju u taj projekt pokazao izuzetno visoku razinu organiziranosti i spremnosti na suradnju koja je ključna za postizanje zajednič-
kog cilja. Isabel Garana, direktorica Regije Europa iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO)
kazala je da je prema podacima UNWTO-a 2013. godine u svijetu zabilježena 1,1 milijarda turističkih dolazaka, od čega je 563 milijuna u Europi. “U prvoj polovini 2014. godine zabilježen je rast dolazaka od oko pet posto, s time da je Hrvatska bilježila znatno veći rast od prosječnog. Prema planovima UNWTO-a do 2020. u svijetu se planira 1,4 milijarde dolazaka godišnje, a do 2030. čak 1,8 milijardi”, dodala je Isabel Garana. (J.V.)
Ključ je u povezivanju javnog i privatnog Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
N
a Danima hrvatskog turizma 2014., koji su se ove godine u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održali u Opatiji od 16. do 17. listopada, okupilo se oko 2500 sudionika. “Tijekom svih ovih godina Hrvatska je rastuća turistička destinacija. Brojke pokazuju da je takav trend nastavljen i ove godine. Turizam je dosegao udjel od 16,5 posto u hrvatskom BDP-u tako da sve više postaje značajan za ostale segmente hrvatskog gospodarstva. U narednom periodu predstoji nam stalan rad na jačanju suradnje privatnog i javnog sektora. Iako smo dosta napravili u omogućavanju investiranja u određen broj zapuštenih objekata, na investicijskom ozračju moramo još dosta poraditi. Vlada i Ministarstvo turizma donijeli su niz strateških dokumenata, kako bi se podigla kvaliteta i rast hrvatskog turizma”, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma. Upravljanje destinacijom Lorencin je istaknuo kako je ključna tema ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma upravljanje desti-
nacijom i destinacijski menadžment. “Riječ je o najkompleksnijem izazovu kojim želimo artikulirati turističku politiku. Iako se destinacijski menadžment već primjenjuje u destinacijama, želimo ga formalizirati te putem zakona i propisa omogućiti njegovo nesmetano odvijanje, kako bi u konačnici svi postigli zajednički cilj, a to je poveća-
Uvjeren sam da Hrvatska može biti top destinacija na Sredozemlju kada govorimo o tehnologijama, kaže Damir Medved iz ENT-a
nje konkurentnosti našeg turizma”, rekao je ministar te priznao da je određeni broj destinacija već odavno uveo destinacijski menadžment, ali da je s druge strane jedan dio destinacija vrlo loše upravaljan i uvelike zaostaje. Predstavnica UNWTO-a Esencan Terzibasoglu naglasila je kako je turizam jedan od najjačih sektora na svijetu. “UNWTO puno radi na promoviranju turizma koji je vrlo važan sektor za vlade i ključan izvor rasta. Upravo u kreiranju kvalitetnog brenda i održivom upravljanju turističkim razvojem vrlo
važnu ulogu ima destinacijski menadžment”, istaknula je ona. Cilj je dostižan Turističke trendove Irske i destinacijski razvoj ove zemlje predstavio je Aidan Pender iz Failte Irelanda. On je naglasio kako se turizam često i pogrešno shvaća kao industrija hotela, restorana i barova. Pender smatra kako su ta tri segmenta samo popratni zahtjevi modernih turista koji turizam ipak gledaju kroz specifične proizvode poput sportskog, kulturnog ili medicinskog turizma, koji su ujedno i glavni motivi dolaska u određenu destinaciju. “Ključ uspjeha u turizmu je jaka suradnja javnog i privatnog sektora te kvalitetna analiza ciljanog tržišta”, zaključio je Pender, koji ima bogato iskustvo rada i u javnom i u privatnom sektoru Damir Medved iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla ističe kako Hrvatska može ostvariti cilj Startegije razvoja turizma, prema kojem do 2020. godine treba biti među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja. “Uvjeren sam da Hrvatska može biti top destinacija na Sredozemlju kada govorimo o tehnologijama. Nove tehnologije su postale vrlo važan segment cjelokupnog turističkog sektora”, istaknuo je Medved.
14 dossier turizam Popis dobitnika po kategorijama H O T E L I Najbolji mali hotel na kontinentu <1> Hotel Villa Magdalena, Krapinske Toplice <2> Hotel Waldinger, Osijek <3> Hotel Frankopan, Ogulin Najbolji mali hotel na Jadranu <1> The Pucić Palace Hotel, Dubrovnik <2> Hotel Vestibul Palace, Split <3> Hotel Tragos, Trogir Najbolji hotel na kontinentu 3* (NE DODJELJUJU SE) Najbolji hotel na Jadranu 3* <1> Bluesun Hotel Soline, Brela <2> Valamar Koralj Romantic Hotel, Krk <3> Hotel Laguna Mediteran, Poreč Najbolji hotel na kontinentu 4* <1> Hotel Osijek, Osijek <2> Panorama Zagreb Hotel, Zagreb <3> Hotel Phoenix, Sesvete Najbolji hotel na Jadranu 4* <1> Hotel & Casa Valamar Sanfior, Rabac <2> Bluesun Hotel Berulia, Brela <3> Bluesun Hotel Afrodita, Tučepi Najbolji hotel na kontinentu 5* <1> Sheraton Zagreb Hotel, Zagreb <2> The Westin Zagreb Hotel, Zagreb Najbolji hotel na Jadranu 5* <1> Hotel Monte Mulini, Rovinj <2> Hotel Bellevue Dubrovnik, Dubrovnik <3> Hotel Milenij, Opatija Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu Hotel na Jadranu 5* Hotel Excelsior Dubrovnik, Dubrovnik
M A R I N E Najbolja mala marina <1> Olive Island Marina, Sutomišćica <2> Marina Betina, Betina <3> ACI marina Korčula, Korčula Najbolja srednja marina <1> Marina Hramina, Murter <2> ACI marina Opatija, Ičići <3> ACI marina Vodice, Vodice Najbolja velika marina <1> Marina Punat, Punat <2> Marina Kornati, Biograd n/m <3> D-Marin Marina Dalmacija, Bibinje – Sukošan Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu Mala marina Marina Vrsar, Vrsar
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
stara ideja je potrošena, a ako ne stvorimo novu, naše “ Naša oglašavanje neće biti učinkovito. Za veliku ideju potrebno je stvoriti emocije. ” Ratomir Ivičić
Strateški marketinški plan turizma Hrvatske 2014.-2020.
Ivičić: Naš brend n
Kako bi Hrvatska postala globalno prepoznatljivom turističkom destinacijom, visoko konkurentnost, čime će se stvarati i dodatna radna mjesta, uz održivo upravljanje ra Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
S
trateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.2020., jedan od ključnih dokumenata kojim se definira nacionalni turistički marketing Hrvatske, predstavlja kvalitetan okvir i temelj za sve nadolazeće operativne planove. Planom su predložene strategije i inicijative stvaranja dodane vrijednosti za tržišta, potom strategije za osvajanje novih gostiju s tradicionalnih i novih tržišta te strategije postizanja većeg zadovoljstva gostiju. S ciljem jačanja snage turističkog brenda, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) započet će s izradom novog krovnog ko-
munikacijskog koncepta, nove nacionalne brending strategije, snažnije se okrenuti online i integriranoj komunikaciji, uz angažman jake globalne PR agencije. Prema svemu sudeći međunarodni natječaj za odabir te agencije bit će raspisan do kraja listopada. Ciljevi jačanja brenda Ciljeve jačanja nacio-
Naš problem je to što još uvijek nismo utvrdili koji je motiv dolaska turista u Hrvatsku, kaže Ivičić nalnog turističkog brenda, povećanje turističkog
prometa u razdoblju pred i posezone te povećanje prosječne potrošnje turista, podržat će snažnom potporom turističkoj industriji i Hrvatska turistička zajednica. “Naš brend nije dovoljno jak, nema prepoznatljivost i nema snagu. Na ljestvici od jedan do 10 prema istraživanjima, svjesnost da je Hrvatska turistička zemlja procjenjuje se s tri do četiri što svakako nije dovoljno. Doduše, oni koji nas poznaju, oni nas i poštuju. Naš problem je to što još uvijek nismo utvrdili koji je motiv dolaska turista u Hrvatsku. Stoga nam je nužno stvoriti novu ideju kako bismo mogli znati što smo mi u odnosu na druge. Naša stara ideja je
potrošena, a ako ne stvorimo novu, naše oglašavanje neće biti učinkovito. Za veliku ideju potrebno je stvoriti emocije”, istaknuo je Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.
Turistička satelitska bilanca - izravni i neizravni učinci na turizam
Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu Srednja marina ACI marina Dubrovnik, Dubrovnik Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu Marina godine Marina Frapa, Rogoznica
K A M P O V I Najbolji mali kamp <1> Kamp Jasenovo, Žaborić <2> Kamp Lando, Kampor <3> Kamp Turist, Grabovac Najbolji srednji kamp <1> Kamp Krk, Krk <2> Naturist kamp Bunculuka, Baška <3> Kamp Poljana, Mali Lošinj Najbolji veliki kamp <1> Turističko naselje Zaton - kamp, Zaton <2> Kamp Kovačine, Cres <3> Kamp Park Mareda, Novigrad Posebno priznanje za inovativan proizvod u kampu Kamp San Marino, Lopar
P L A Ž E Najbolja ruralna plaža na Jadranu Plaža Srebrena, Vis Najbolja urbana plaža na Jadranu Sunčana Uvala - Veli Žal, Mali Lošinj Najbolja resort plaža na Jadranu Turističko naselje Zaton - plaža, Zaton
Turizam i njegove dodane vrijednosti U Hrvatskoj je tijekom 2011. od ukupno 72 milijuna višednevnih i jednodnevnih putovanja ostvareno 8,23 milijarde eura. Pri tome je od 52 milijuna putovanja stranih turista došlo 6,56 milijardi eura, a od 20 milijuna domaćih putovanja 1,57 milijardi eura, podaci su iz Turističke satelitske bilance predstavljeni na Danima hrvatskog turizma u Opatiji. “Turistička satelitska bilanca je izračun koji sažima izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju neke zemlje i kao metodologija se koristi u brojnim zemljama svijeta. Takav izračun potreban je za planiranje turističke politike jer sažima brojne
podatke, čak i puno više od statistike koja se najčešće bavi brojanjem komercijalnih noćenja i dolazaka”, kazao je Neven Ivandić iz Instituta za turizam koji je taj izračun i izradio. U Turističku satelitsku bilancu je uključen niz podataka, od turističkih izdataka svih turista, preko proizvodnje, zaposlenosti, bruto investicija, kolektivne potrošnje i drugih. Ona povezuje nacionalne račune, turizam i sve djelatnosti koje su došle u dodir s turizmom. Kompletniji podaci Turistička satelitska bilanca ima kompletnije podatke od HNB-a koji prati učinke turizma na ukupno
gospodarstvo, jer njezini podaci obuhvaćaju i domaću turističku potrošnju, čime se učinci turizma po-
većavaju za spomenutih 1,57 milijardi eura u odnosu na podatke HNB-a. Kada se ukupnim izdacima, odnosno potrošnji od 8,23 milijarde, dodaju još i prihodi stambene rente, kako ističe Ivandić, ona se u 2011. penje na ukupno 8,58 milijardi eura, a u strukturi ukupne potrošnje slične udjele od 24, odnosno 23 posto, imaju
izdaci za usluge svih vrsta smještaja te za hranu i piće. Ipak, najveći udjel u toj potrošnji od 42 posto odnosi se na ostale proizvodne i potrošačke usluge, u čemu je najviše trgovine na malo. Ivandić smatra da je izrada satelitskog izračuna turizma prioritet jer je napokon potrebno razgovarati o financijskim učincima. „Dosadašnji način brojenja turističkih noćenja vezan je samo uz komercijalne i registrirane smještajne objekte. Ne vodi se evidencija plovećih hotela i nautičkih noćenja. Uz to, strani vlasnici kuća za odmor tek od prošle godine mogu pružati usluge noćenja”, napominje Neven Ivandić. (J.V.)
15
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
“
Na ljestvici od jedan do 10 prema istraživanjima, svjesnost da je Hrvatska turistička zemlja procjenjuje se s tri do četiri što svakako nije dovoljno. Ratomir Ivičić
”
nije prepoznatljiv i jak
NAGRADE HTZ NAGRADA ZA KULTURNU ATRAKCIJU GODINE
TVRĐAVA SV. MIHOVILA Muzej grada Šibenika NAGRADA ZA TURISTIČKI DOGAĐAJ GODINE
o konkurentnom i otvorenom za investicije, nužno je ojačati snagu brenda i povećati astom i povećanje prihoda od turizma, ističe direktor Glavnog ureda HTZ-a RED BULL AIR RACE - ROVINJ 2014. - Maistra, Rovinj
Croatia Tickets - klikom do karata Na Danima hrvatskog turizma u Opatiji predstavljen je i novi turistički projekt Slobodne Dalmacije - Croatia Tickets. Riječ je o portalu na kojem se jednim klikom mogu kupiti karte za turističke sadržaje u cijeloj Hrvatskoj. Prema riječima predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije, Miroslava Ivića, tim se portalom promoviraju ljepote Hrvatske i njena turistička ponuda. “Na Croatia Ticketsu mogu se dobiti informacije o svim pravcima putovanja u zemlji i to svim prijevoznim sredstvima, karte za sva putovanja sa svim detaljima prijeIvičić je ocijenio da je slabost hrvatskog turizma previše izražena sezonalnost koja je kod naših konkurenata na Mediteranu ipak manja. “Kako bi Hrvatska postala globalno prepoznatljivom turističkom destinacijom, visoko
konkurentnom i otvorenom za investicije, nužno je ojačati snagu brenda i povećati konkurentnost, čime će se stvarati i dodatna radna mjesta, uz održivo upravljanje rastom i povećanje prihoda od turizma. Jednako tako, ne-
ophodno je diverzificirati ponudu te poticati unapređenje kvalitete u turizmu, uz punu afirmaciju elemenata autentičnosti, poticanje stvaranja dodane vrijednosti ponude i smanjenje sezonalnosti”, naglasio je Ivičić.
voznika, cijenom karte i trasom putovanja. Također će gostima biti ponuđena karta za sve nacionalne parkove Hrvatske, muzeje, koncerte, restorane, ali i inforacije o svim događanjima u destinaciji i njezinu okruženju u razdoblju od tjedan dana”, rekla je na predstavljanju Ivana Vladović, autorica projekta i direktorica marketinga Slobodne Dalmacije. Hrvatska turistička zajednica dala je potporu ovom projektu kao nacionalnoj aplikaciji koja će gostima omogućiti da do detalja isplaniraju svoj odmor.
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma definira i pet ključnih prodajnih segmenata. To su ljepota prirode, mora i obale, netaknutost destinacija - očuvana prirodna bogatstva, čisto more, jedinstvena obala i oto-
ci, bogata kulturna baština, gastronomija te različitost životnih stilova. Svi ti segmenti trebali bi imati za cilj pozicioniranje Hrvatske kao mediteranskog brenda prepoznatog po izvrsnosti i različitosti životnih ciljeva.
Hrvatski turistički forum: Trendovi i digitalni izazovi u turizmu
Moutinho: Živimo u doba nove renesanse Ljudi se odlučuju za putovanje u posljednji trenutak, a to im omogućuje rezervacija aranžmana i putovanja preko interneta ili mobilnog telefona, istaknuo je profesor Luiz Moutinho Internet je dio svakodnevice i bez njega te ostalih mobilnih tehnologija i uređaja više ne možemo zamisliti ni jedan dan i niti jedno putovanje, rekao je Rodolfo Baggio, profesor na Sveučilištu u Milanu u sklopu 14. Hrvatskog turističkog foruma. O trendovima i digitalnim izazovima u turizmu govorio je i Drago Ružić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je naglasio da 35 posto proračuna Hrvatske turističke zajednice njen Glavni ured odvaja na online komunikaciju.
Govoreći o digitalizaciji u turizmu, Ružić je rekao kako je 2012. provedeno istraživanje o e-marketingu u turizmu. Takvo je istraživanje ponovljeno i u rujnu ove godine. “Iako su vidljivi pomaci u prihvaćanju e-marketinga u turizmu još postoji prostor za unapređenje te vrste marketinga na svim razinama sustava HTZa. Zato je nužno nastaviti edukaciju turističkih djelatnika u tom sustavu kako bi dobili saznanja o novim alatima i tehnikama u e-marketingu”, rekao je Ružić.
Edukacija radnika Inače, u 2012. godini istraživanje o e-marketingu provedeno je na uzorku od 201 turističke zajednice, a ove godine na uzorku od 85 turističkih zajednica iz sustava HTZa. Podsjetnika radi, u tome se sustavu nalazi 358 turističkih zajednica te Glavni ured. Od ukupnog broja ispitanika (a anketni upitnik su uglavnom ispunjavali direktori ili voditelji TZ-a), njih 54 posto je istaknulo kako su e-marketing svladali kroz razne tečajeve i edukacije. Osim toga, ispitanici smatraju kako vrlo dobro i odlično
poznaju IT tehnologiju i digitalizaciju marketinga. No, ono što zabrinjava je činjenica da 20 posto ispitanih predstavnika turističkih zajednica nije ob-
Sve više jača spajanje poslovnog i odmorišnog turizma novilo sadržaj svog web portala dulje od četiri godine, kaže Ružić. Profesor na Sveučilištu u Glasgowu Luiz Moutinho je istaknuo
kako posljednjih godina sve više jača spajanje poslovnog i odmorišnog turizma. “Ljudi se odlučuju za putovanje u posljednji trenutak, a to im omogućuje rezervacija aranžmana i putovanja preko interneta ili mobilnog telefona”, istaknuo je Moutinho. Dodao je kako živimo u doba nove renesanse kada se događaju razne promjene kojima se trebamo prilagoditi. Poznato je da u svijetu 1,6 milijardi ljudi putuje, a predviđa se kako će do 2020. godine biti oko 20 milijuna milijunaša koji će željeti luksuzna putovanja. (S.P.)
NAGRADA ZA INOVACIJU GODINE
PULSKI “SVJETLEĆI DIVOVI” Skira d.o.o., Pula HRVATSKA TURISTIČKA NAGRADA Nagrada za životno djelo: Boris Vukonić; Zagreb Godišnja nagrada Anton Šifanić za 2013. godinu u kategoriji pojedinac: Robert Mohović, Rijeka Nagrada Anton Štifanić za 2013. godinu u kategoriji tvrtka, ustanova ili udruga: DSP studio i Momentum studio. ČOVJEK KLJUČ USPJEHA - 2014. 1. Organizator putovanja - Anamaria Hauptfeld Schweitzer, Ičići 2. Agencijski djelatnik - Ljiljana DomijanPirjak, Kostrena 3. Djelatnik prodaje i marketinga u turizmu - Željko Zadravec, Donji Koncovčak 4. Turistički animator - Milorad Stanić, Vukovar 5. Turistički vodič - Toni Japunčić, Dubrovnik 6. Recepcijski djelatnik - Josip (Pino) Kocijančić, Umag 7. Konobar - Mario Škopac, Labin 8. Kuhar - Tomislav Karamarko, Zadar 9. Djelatnik hotelskog domaćinstva - Adina Grgić, Šibenik 10. Privatni iznajmljivač - Nediljka Andrejev, Vukovar 11. Domaćin turističkog seoskog gospodarstva - Antun Staklarević, Stara Kapela 12. Policajac - Damir Šnalcer, Donji Miholjac 13. Inspektor - Ivka Kraljević, Umag 14. Djelatnik u pomorskom prijevozu - Ladislav Miculinić, Čavle 15. Djelatnik u zračnom prijevozu - Zvonko Šitum, Split 16. Vozač - Mario Korać, Mlini 17. Taksist - Marijan Babić, Poreč 18. Prodavač - Božica Benc, Krapina 19. Hortikulturalni djelatnik - Robert Medić, Brela 20. Čistač - Brankica Berc, Tuhelj 21. Spasilac na plažama i bazenima - Dragan Kremenović, Mali Lošinj 22. Djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima - Milena Kelemin, Daruvar 23. Djelatnik u sustavu turističkih zajednica - Rudi Grula, Čakovec 24. Posebno priznanje - Franjo Božek, Tučepi
16 dossier turizam
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
( više od 22 mil noćenja
( 1,3 mlrd €
ostvaruje se u obiteljskom smještaju
prihod od tog oblika smještaja
Prvi Forum obiteljskog smještaja
Investicijama do brenda Potrebno je raditi na smještaju, ali i na sadržaju, a također je važno s ponudom nastupiti prema ciljanoj grupi, rekao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja HGK-a, ističući potrebu uvođenja hrvatske markice kvalitete koja će biti globalno prepoznatljiva
Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
O
biteljski smještaj u Hrvatskoj u 2020. godini bit će međunarodno prepoznatljiv i poželjan turistički proizvod, usuglašen s načelima tzv. zelenog turizma. U ovoj je djelatnosti važna privatnost, personalizirana usluga, ugađanje gostu, atraktivna lokacija, uređenost interijera objekta, ali i obiteljska atmosfera i toplina doma. Potrebno je raditi na smještaju, ali i na sadržaju, a također je važno s ponudom nastupiti prema ciljanoj grupi, rekao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori na prošlotjednom prvom Forumu obiteljskog smještaja održanom u Opatiji koji je okupio više od 700 sudionika. Pinezić je istaknuo potrebu uvođenja hrvatske markice kvalitete koja će biti globalno prepoznatljiva. No, ne treba zaboraviti ni na ostale oblike turizma poput hotelijerstva jer upravo hoteli moraju biti ravnopravan partner obiteljskom smještaju. Naime, kako je kazao Gari Capelli, gradonačelnik Malog Lošinja, vlasnici obiteljskog smještaja trebaju surađivati s hotelijerima kako bi se turistima ponudila dodana vrijednost kao što je primjerice odlazak u hotele na wellness ili fitness.
Ivičić: Pokrenuti i portal obiteljskog smještaja Obiteljski smještaj ostvaruje više od 22 milijuna noćenja što je jedna trećina ukupnih noćenja u Republici Hrvatskoj i 1,3 milijarde eura prihoda. Potrebno je razgovarati, poboljšavati uslugu te eliminirati slabosti kako bi bili što konkurentniji i imali kvalitetan proizvod po čemu jedino možemo biti prepoznatljivi i specifičnosti pretvoriti u prednost, ocijenio je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Ratomir Ivičić, dodavši i kako je potrebno pokrenuti i portal obiteljskog smještaja. HTZ obiteljskom smještaju može pomoći u marketingu na inozemnom tržištu radi povećanja popunjenosti i profitabilnosti, a potrebno je koristiti i fondove i institucije koje su im na raspolaganju, rekao je Ivičić.
Raste broj iznajmljivača Obiteljski smještaj može se brzo prilagoditi potrebama gostiju, a pretpostavlja se da će u bliskoj budućnosti sve veći broj iznajmljivača svoju osnovnu djelatnost temeljiti upravo na obiteljskom smještaju, istaknuto je na Forumu. “Ako usporedimo broj iznajmljivača privatnog smještaja u ovoj u odnosu na proteklu godinu vidljiv je njihov primjetan rast. Tako je u Istarskoj i Zadarskoj županiji broj privatnih iznajmljivača porastao za po 22 posto, u Primorsko-goranskoj županiji za devet posto, Ličko-senjskoj 16, Šibenskokninskoj čak 40 posto, Splitsko-dalmatinskoj 12, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pet posto u odnosu na 2013.”, istaknuo je Darko Lorencin, ministar turizma. Dodao je kako u turistički portfelj dolaze novi objekti povećane kvalitete, a taj tempo rasta treba zadržati i neprekidno investirati u nove objekte. Sve će to dovesti do stvaranja brenda hrvatskog obiteljskog smještaja, naglasio je Lorencin. Neki iznajmljivači obiteljskog smještaja žele
Iduće godine kreće projekt Adriana Nastavak na projekt Slobodne Dalmacije Adrian, kojim se već devet godina bira najbolji obiteljski hotel, je projekt Adriana kojim će se od 2015. birati najbolji obiteljski smještaj na nacionalnoj razini. U tijeku je osnivanje kluba kvalitete obiteljskog smještaja čiji će članovi moći biti samo registrirani iznajmljivači već prepoznati po kvaliteti smještaja. Nakon toga, u siječnju iduće godine raspisat će se natječaj za izbor najboljeg objekta obiteljskog smještaja u pet kategorija: sobe, studio apartman, apartman, kuća za odmor i kamp u obiteljskom smještaju. Očekuje se da će izbor završiti potkraj travnja ili početkom svibnja sljedeće godine. se specijalizirati samo za neke oblike tog smještaja kao što je primjerice cikloturizam. Primjer za to dao je Boris Štanger iz Lovrana koji je re-
Neki iznajmljivači žele se specijalizirati samo za neke oblike obiteljskog smještaja, primjerice cikloturizam kao kako njegov obiteljski smještaj posluje tijekom cijele godine jer svojim gostima žele ponuditi kvalitetu više. “Područje oko Učke pogodno je za planinare iako nam dolazi i dosta turista s automobilima. Svo-
jim gostima odlučili smo ponuditi aktivan odmor, pa tako imamo ponude za cikloturiste, ronioce i planinare”, dodao je Štanger. Na Forumu je istaknuto kako neki iznajmljivači žele dovesti cikloturiste u svoje objekte, no za to moraju biti stvoreni dodatni uvjeti, primjerice markirane biciklističke staze, a na raspolaganju im moraju biti i neki servisi poput taksi službe i biciklistički servisi. Sve više mladih No, u privatnom smještaju u zadnje vrijeme vole odsjedati i mladi turisti. Tako primjerice u Novalji koja raspolaže sa 21.000 kreveta na obiteljski smještaj otpada 14.000 kreveta ili dvije trećine smještaj-
nih kapaciteta. “U zadnjih desetak godina mnogo toga se promijenilo u turizmu, pa tako u Novalju dolaze i mladi od 16 do 27 godina koji ostvaruju od 40 do 45 posto noćenja od ukupnog broja noćenja u tom gradu. Ono što ih motivira na dolazak u Novalju je popularno Zrće”, rekao je Zvonko Vrtodušić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja Županijske komore Otočac. I ostali dijelovi Hrvatske ostvaruju odlične rezultate u obiteljskom smještaju, pa se tako u Splitu u tom obliku smještaja ostvaruje jedna četvrtina od ukupnog broja noćenja u tom gradu. U Opatiji se nalazi 3100 kreveta u objektima obiteljskog smještaja s tendencijom povećanja tih kapaciteta. Također i u Zagrebu se povećava broj objekata obiteljskog smještaja, pa je tako u 2005. u tom gradu bilo registrirano 19 privatnih iznajmljivača i 139 kreveta u takvom obliku smještaja, a danas se taj broj popeo na 576 privatnih iznajmljivača u čijim se smještajnim objektima nalazi 2296 kreveta.
enterprise europe
info
Broj 117, 20. listopada 2014.
Baza EU projekata
EU sufinancira karlovački Akvarij Grad Karlovac je s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisao ugovor o dodjeli 36,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, za izgradnju slatkovodnog akvarija i muzeja rijeka – jedinstvenog akvarija u ovom dijelu Europe. Akvarij će prezentirati floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka. Akvarij će se graditi na prostoru Športsko-rekreacijskog centra Korana u Karlovcu, a sastojat će se od šest funkcijskih cjelina: bazenskog kompleksa, multimedijske i izložbene dvorane, konferencijskog prostora, suvenirnice, ulaznog dijela te vanjskog prostora namijenjenog rekreaciji. Projekt će biti realiziran u roku od dvije godine od potpisivanja ugovora, te će kao inovativan turistički proizvod znatno obogatiti i učiniti prepoznatljivom turističku ponudu grada Karlovca i Karlovačke županije. Ukupna vrijednost projekta je 36,7 milijuna kuna.
Pomoć u pronalasku savjetnika za projekte HGK je pokrenuo online bazu EU projekata, kako bi poduzetnicima olakšao dobivanje sredstava iz fondova Europske Unije Kvalitetno napisan projekt preduvjet je za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije, a pisanje projekata posao je koji zahtijeva dobro poznavanje detalja i specifičnih procedura. Kako bi poduzetnicima pružila pomoć i olakšala dobivanje sredstava iz fondova Europske unije (EU), Hrvatska gospodarska komora (HGK), izradila je online bazu EU projekata. “Hrvatska gospodarska komora na svojim stranicama pokrenula je bazu EU projekata poslovnih savjetnika kako bi približila usluge poslovnih savjetnika”, istaknula je direktorica Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore Ružica Gelo. “Baza projekata namijenjena je prije svega onim potencijalnim korisnicima EU fondova koji nemaju vlastitih kapaciteta za izradu projektne aplikacije. Stoga, svatko tko se planira prijaviti za dobivanje sredstava iz fondova EU-a, a nije u mogućnosti samostalno napraviti projekt, može slobodno pretražiti našu
bazu, pregledati dosadašnje projekte pojedinih poslovnih savjetnika i na jednostavan način izabrati stručnjaka prema svojim potrebama“, pojasnila je Ružica Gelo. Baza sadrži oko 500 uspješnih projekata iz različitih područja te je moguće pronaći konzultanta prema individualnim potrebama i tematikom različitih projektnih ideja. Iskustvo koje su
članovi Zajednice poslovnih savjetnika stekli u pripremi i provedbi projekata u pretpristupnom razdoblju može značajno pridonijeti poduzetnicima u pripremi za korištenje sredstava EU fondova u narednom razdoblju. Baza je dostupna na linku http://www. hgk.hr/moj-eu-projekt
enterprise europe Europski parlament poduzetništva
Povezivanje poslovnjaka i kreatora politike Izaslanstvo hrvatskih poduzetnika u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), zajedno s više od 800 poduzetnika iz 45 europskih zemalja, sudjelovalo je u radu trećeg po redu Europskog parlamenta poduzetništva u Bruxellesu i tako lobiralo za poduzetničke interese. Predstavnici 11 hrvatskih tvrtki - Đure Đaković Holdinga, Agrokora, Aquaestil plusa, Međimurjepleta, Našeg klasja, Bernarde, Razbora, Specijalne bolnice Daruvarske toplice, Pane, IN2 te Sense savjetovanja - razgovaralo je i glasovalo o ključnim pitanjima poput internacionalizacije poslovanja, o vještinama, energetici i financiranju, te su na taj način pomogle u definiranju poslovnog dnevnog reda za novo zakonodavno razdoblje Europske unije. Rezultat glasanja o 19 ključnih pitanja bit će proslijeđen šefovima država i vlada na sastanku Europskoga
vijeća koji će se održati u Bruxellesu 23. listopada sa željom da kreatori europskih politika implementiraju ta poduzetnička stajališta. Okupljenim europskim poduzetnicima obratio se i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz istaknuvši da iako predstavlja socijaldemokratsku opciju, vjeruje u snagu profita, jer se samo iz profita mogu isplaćivati plaće radnicima i porez državi. U svojem izlaganju u dijelu rasprave o financiranju malih i srednjih poduzeća Vedran Antoljak iz tvrtke Sense Consulting predložio je utvrđivanje metodologije za evaluaciju intelektualnog kapitala tvrtki kao jednog od ključnih kriterija pri pristupu financiranju iz EU fondova. Izvršna dopredsjednica Agrokora Ljerka Puljić u raspravi o energetici istaknula je da nisu u istom položaju sve države članice Europske unije te da bi se to trebalo uzimati u obzir pri utvrđivanju
određenih energetskih kriterija manje razvijenih europskih država kako se ne bi dodatno umanjila konkurentska sposobnost njihove industrije. Europski parlament poduzetništva najveći je događaj na razini Europske unije koji u prvi plan stavlja poduzetnike. On predstavlja jedinstvenu mogućnost razgovora poduzetništva i visoko pozicioniranih predstavnika EU institucija, ali i osigurava međusobne provjere i razmjene mišljenja o europskim politikama na svim razinama. Prije odlaska u parlament s poduzetnicima su se u Predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu susreli hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu te predstavnici svih drugih hrvatskih institucija koje djeluju u administrativnom središtu Europe. Hrvatski poduzetnici su parlamentarcima rekli kako često imaju osjećaj da svijet politike i
svijet biznisa žive na velikoj udaljenosti, no HGK kroz ovakva događanja ipak omogućuje da vide kako netko ipak razumije njihovu poziciju i želi čuti o teškoćama s kojima se susreću. Iako smo ušli u EU, naša je regija još uvijek daleko iza ostalih članica Unije, smatraju poduzetnici, a ostvarivanje njihovih interesa moguće je angažmanom hrvatskih zastupnika. Potpredsjednik HGK-a za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove Domagoj Juričić ocrtao je nove obrise Komore nakon nastavka reformi, najavio nove usluge za članice te pozvao gospodarstvenike da budu kritični i afirmativni kako bi Komora bila njihov još kvalitetniji servis. Direktorica predstavništva HGK-a u Bruxellesu Dragica Martinović pozvala je članice da i dalje koriste usluge Predstavništva za lobiranje svojih interesa pri europskim institucijama.
10. BUDI UZOR/39. INOVA - ovogodišnja najveća izložba inovacija u Jugoistočnoj Europi
Budi uzor / Inova - umrežavanjem do uspjeha Budi uzor/Inova je najveća izložba inovacija u Jugoistočnoj Europi ove godine. Glavni organizator ovogodišnje izložbe je Tera Tehnopolis uz suorganizaciju Hrvatskog saveza inovatora, Hrvatske udruge inovatora poduzetnika i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izložba se održava od 6. do 8. studenoga 2014. u dvorani Gradski vrt u Osijeku, a glavni moto ovogodišnje izložbe je Umrežavanjem do uspjeha. Na ovogodišnjoj izložbi Budi uzor/Inova očekuje se više od 500 sudionika iz više od 15 država sudionika. Ova izložba je izvrsno mjesto za dobivanje ključnih informacija u vezi poslovanja, mjesto pronalaska partnera, kupaca, dobavljača ili djelatnika. A sve je podređeno povećanju konkurentnosti i olakšavanju na-
stupa na EU tržištu. Sudjelovanje na izložbi može riješiti problem prijaviteljima različitih projekata kojima sudjelovanje na izložbama inovacija predstavlja osnovni ili dodatni uvjet. Posebnost ovogodišnje 10. izložbe Budi uzor i 39. Inove je istovremeno održavanje Smotre Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Budući studenti mogu doznati što im nude sve sastavnice Sveučilišta koje prezentiraju svoje studijske programe, upoznaju ih s uvjetima upisa i trajanjem studiranja, uvjetima smještaja tijekom studija u Osijeku i općenito o studentskom životu. Kako pri-
mijeniti stečena znanja tijekom studija, studenti mogu doznati na štandovima Sveučilišta ili na štandovima Budi uzor/Inova. No, ovogodišnja izložba nije samo o edukaciji i zapošljavanju. Kulturni i zabavni program najbogatiji je do sada. Natjecanje parova u turniru stolnog nogometa, Domimat kup, Turnir u stolnom kuglanju, degustacije, koncerti, kazališne priredbe i još puno toga organizirani su s namjerom demonstracije dvije važne stvari: kako izgleda studirati i poslovati u Osijeku.
www.een.hr
20. listopada 2014.
2 3
Vlasničko povezivanje UHY savjetovanja i Stowarzyszenie B-4
Split i Dalmacija dobivaju know-how za povlačenje sredstava iz EU fondova Stowarzyszenie-B4 dolazi iz grada Rzeszówa čija je glavna strategija da se ovaj grad promovira kao glavni grad inovacijskih rješenja. Svi realizirani projekti financirani iz fondova EU-a temeljeni su na inovacijama. Ovaj poljski grad danas ima samo četiri posto nezaposlenih Jozo Vrdoljak Vlasničko povezivanje tvrtke UHY savjetovanje iz Splita, koja se bavi organizacijom seminara, savjetovanjem u korištenju fondova te izradi projekata za EU fondove, sa Stowarzyszenie B-4 iz poljskog grada Rzeszowa, donijet će ovoj tvrtki, ali i Dalmaciji knowhow u izradi projekata, korištenja EU fondova, a posebice u provedbi tih projekata. Do suradnje je došlo nakon što je HGK-ŽK Split vodio gospodarsko izaslanstvo u regiju Podkarpacie, u kojem je, između ostalih, bio i Krešimir Budiša, direktor tvrtke UHY savjetovanje. Ovim povezivanjem stvorena je tvrtka koja bi, po svom potencijalu te uz iskustvo i učinkovitost Stowarzyszeniea B-4, trebala pokrenuti niz projekata i time u Dalmaciji značajno povećati iskoristivost fondova EU-a, pogotovo u razdoblju koje se odnosi na strukturne i i kohezijske fondo-
Kod strukturnih i i kohezijskih fondova hrvatski konzultanti, za razliku od poljskih, nemaju iskustva ve. U tim fondovima hrvatski konzultanti, za razliku od poljskih, nemaju iskustva. Poljski partner Naime, iza Stowarzyszenie-B4 stoji iskustvo u samostalnoj provedbi 90 EU projekata ukupne vrijednosti 15 milijuna eura te 200 projekata za vanjske korisnike ukupne vrijednositi 1,2 milijarde eura. Zapošljavaju 60 stručnjaka. Stowarzyszenie-B4 ima suvlasništvo u nizu tvrtki za koje su radili projekte. Dolazi iz grada Rzeszówa, koji je veličine Splita, a glavna mu je strategija promovirati grad kao glavni grad inovacijskih rješenja. Stoga su svi realizirani projekti financirani iz fondova EU-a temeljeni na inovacijama. U sklopu te strategije u Rzeszowu se organiziraju mnogi događaji posvećeni inovacijama uk-
ljučujući već pet godina za redom i Forum inovacija, najveći događaj toga tipa u Poljskoj, koji okuplja najvažnije poljske stručnjake i uglednike. Ovaj poljski grad danas ima samo četiri posto nezaposlenih. Hrvatski partner “Stručnjaci Stowarzyszenie-B4 su osobito veliko iskustvo stekli u klasterizaciji, koristeći sve prednosti povezivanja poduzetništva s obrazovnim sektorom i javnim institucijama. Čak 60 investicija imali su u poslovne anđele, odnosno početnike, a to nama u Hrvatskoj i Dalmaciji jako nedostaje, tako da je u našem zajedničkom planu razvoj jadranske mreže poslovnih anđela. Stowarzyszenie-B4 ima veliko iskustvo u formiranju i osposobljavanju IT klastera i klastera obnovljivih izvora energije, u formiranju zrakoplovnog klastera te još nekoliko značajnih klastera. Njihovo iskustvo, znanje i model po kojem su radili bit će jako primjenjivi i kod nas”, istaknuo je Budiša.
UHY savjetovanje trenutačno priprema projekte za Građevinski fakultet Split, Pomorski fakultet Split, Grad Split, Grad Drniš te nekoliko poduzetnika, a ima i pet vlastitih razvojnih projekata. Samo u 2014. godini izradili su pozitivno ocijenjenu projektnu dokumentaciju za EU projekte, odnosno nacionalne projekte ukupne vrijednosti 8.664.317 kuna. “Iznimno znanje o provedbi i problematici projekata stekli smo upravo kroz reviziju EU projekata, te nadzor i savjetovanje u financijama projekta. Trenutačno na raspolaganju imamo šest djelatnika u Hrvatskoj i tri u Poljskoj koji zajednički rade na prijavi projekata u Hrvatskoj. Ovisno o potrebama za pripreme projektnih prijedloga, aktivirat ćemo i veći broj djelatnika bilo u Poljskoj, bilo u Hrvatskoj”, napomenuo je Budiša. Samostalni i projekti za druge Kako ne bi ovisili o situaciji na tržištu, Budiša je kazao da će zajednička tvrtka razvijati i samostalne projekte, a upra-
vo u njihovoj provedbi doći će do izražaja znanje i iskustva partnera iz Poljske. Podrazumijeva se da će se raditi projekti i za druge. Na taj način je radila i Stowarzyszenie B-4. “Kod nas bi trebalo ključnu ulogu odigrati Sveučilište jer tamo radi niz stručnjaka koji imaju projekte od kojih se može puno toga napraviti. Sveučilište mora biti nositelj razvoja regije, a pogotovo Splita. Do sada je to znanje bilo, uglavnom, korišteno za potrebe Sveučilišta, a sada bi to trebalo promijeniti, pogotovo što stručnajci sa Sveučilišta već vide da je to ispravan smjer. Što se tiče manjih gradova, tu je situacija drugačija jer vlada nezainteresiranost, ali i izbjegavanje odgovornosti kod dijela čelnika. Razjedinjenost je teška prepreka koju bi trebali nekako premostiti. Činjenica je da se u Hrvatskoj nismo povezali, nema niti dovoljno umrežavanja te koliko vidim, nažalost, nema niti baš pretjerane volje za povezivanje”, ocijenio je Budiša.
enterprise europe Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi
Kako do novca za E
Najveći izazov za korisnike EU fondova je naći novac za zatvaranje financijske konstrukcije projekta. Udio novca iz fondov sredstva za dodatne troškove koje svaki projekt ima Krešimir Sočković Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, je osiguranje sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije projekta. Uz dostupna EU sredstva, za uspješnu provedbu projekta potrebno je osigurati i udio vlastitog učešća korisnika u projektu, te u većini slučajeva i sredstva kojima će se osigurati financijska likvidnost tijekom provedbe projekta, odnosno premostiti razdoblje od prijave troškova relevantnom ugovornom tijelu do isplate sredstava korisniku za pokriće. Upravo stoga su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) organizirali konferenciju Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi, održanu u Forumu Zagreb Green Gold centra u Zagrebu. “Europski fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika Komore i ova konferencija je samo jedna u nizu kojima će cilj biti ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva za korištenje tih sredstava, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore”, Luka Burilović. “Komora je do sada odradila više od 130 europskih projekata pa imamo dobra iskustva u njihovoj pripremi i provedbi. Uz to, nedavno je uspostavljena i baza referentnih projekata poslovnih savjetnika koja
će pomoći budućim korisnicima fondova u odabiru savjetnika za svoje projekte. Za naše članice pripremamo i uslugu provjere prihvatljivosti i analize njihovih projekata što će im smanjiti troškove pripreme projekta, a ujedno i ukloniti njegove nedostatke”, najavio je Burilović. Novi specijalizirani krediti Članica uprave HBOR-a, Martina Jus najavila je kako će ta banka osigurati kvalitetno i povoljno financiranje projekata sufinanciranih iz fondova EU-a. “Novac iz EU fondova je velika prilika za hrvatsko gospodarstvo. Upravo stoga je HBOR osmislio nove
Europski fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika Komore i ova konferencija je samo jedna u nizu kojima će cilj biti ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva za korištenje tih sredstava, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović specijalizirane programe kreditiranja kojima će se pratiti natječaji koje su raspisala ministarstva”, kazala je Martina Jus, dodavši kako će se uskoro krenuti s novim programom mikrokreditiranja za koji će biti po-
trebna još manja sredstva osiguranja nego što je to bilo do sada. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuo je kako je u tijeku priprema strateških dokumenata koji će u potpunosti biti spremni tek sredinom iduće godine kada će biti dovršeno akreditiranje institucija za njihovo provođenje. “No to ne znači da će se s natječajima za dodjelu sredstava čekati do lipnja iduće godine”, zaključio je on. Dodao je kako je financijski okvir u sljedećem razdoblju 10,7 milijardi eura, od čega će se najviše utrošiti na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj ribarstva, a znatna sredstva bit će utrošena kako bi se povećao udio ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih niskih 0,7 posto BDP-a. Ne kasnimo u programiranju Marina Marasović, rukovoditeljica Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti HBOR-a, istaknula je kako EU darovnice ne pokrivaju finaciranje cijelog projekta i zato su potrebni krediti. “Većina projekata sufinancirana je u vrijednostima od 20 do 45 posto. Ostatak korisnik mora sam osigurati. Javni projekti su nešto manje kreditno zahtjevni no 10 posto vrijednosti koji se mora kreditirati može biti puno. Jednako tako dio troškova koji se u projektu ne mogu izbjeći, a fondovi ih ne priznaju moguće je pokriti kreditom”, pojasnila je ona. U HBOR-u najavljuju nastavak razvoja kreditnih proizvoda namijenjenih javnom sektoru, privatnicima, a
Luka Burilović
uskoro će se kreirati i kreditna linija za korisnike projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice. Marek Szczepanski, direktor Direkcije za EU fondove poljske razvojne banke Bank Gospodarstwa Krajowego, predstavljajući tamošnja iskustva u korištenju fondova rekao je kako je na raspolaganju bilo znatno više novca nego što se to nudi Hrvatskoj, no bilo je osim uspjeha i dosta pogrešaka. “Nemojte brinuti da Hrvatska kasni u programiranju ili pripremi strateških dokumenata. Proces ide polako u cijelom EU-u i svi ćemo početi trošiti sredstva iz sedmogodišnjeg plana tek potkraj 2015.”, kazao je Szczepanski. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize na Konferenciji je predstavio prioritete EU fondova za razdoblje do 2020. godine. “Hrvatskoj je
www.een.hr
20. listopada 2014.
4 5
EU projekte
va može iznositi za neke projekte i do 90 posto ukupne vrijednosti no potrebno je pronaći novac koji nedostaje kao i
Jakša Puljiz
Marek Szczepanski
na raspolaganju 10,7 milijardi dolara kojima se žele stvoriti nova radna mjesta, izgraditi snažnije gospodarstvo i stvoriti ravnopravnije i uključivo društvo”, naglasio je Savić.
europske institucije”, dodala je. Darko Crha, član Uprave Data Linka, tvrtke koja je korisnik sredstava iz prvog natječaja namijenjenog sektoru malih i srednjih poduzeća, istaknuo je kako je u korištenju europskog novca izuzetno bitna dobra sinergija sa savjetnicima. “Morate znati što želite i morate imati dobar poslovni plan, a razvojna agencija i banka su nam aktivno pomagali. Ono što zabrinjava je još uvijek velika nestručnost pojedinih ljudi u provedbenom sektoru, potrebna im je dodatna edukacija. Van pameti je da mi sami sebe podmićujemo. Kada kupujemo neke strojeve želimo najkvalitetnije za najmanje novaca”, ocijenio je Crha.
Od grantova prema financijskim instrumentima Nakon uvodnih predavanja, na Konferenciji su održana tri panela. Na prvom panelu govorilo se o izvorima i mogućnostima financiranja EU projekata. U budućnosti ćemo od bespovratnih grantova ići sve više prema financijskim instrumentima koje ćemo koristiti iz strukturnih programa EU-a, istaknula je Kristina Cappucci, starija specijalistica za EU fondove Zagrebačke banke. “Naša banka već radi na pripremi i provedbi toga u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). Želja nam je da u idućim godinama približimo klijentima sve mogućnosti koje im omogućavaju
Manje papirologije Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a istaknula je kako
je krajem 2012. Sektor proveo anketu o planiranim ulaganjima u poljoprivredu i prehrambenu industriju. “Stručne službe sudjeluju u radu tijela ministarstava i sudjeluju u izradama pravilnika te daju mišljenja koja će omogućiti obnovu proizvodnog potencijala i rasta ulaganja u gospodarstvo”, kazala je ona. Konzultantica iz tvrtke Valencia, Jasna Matić smatra kako interes za sudjelovanje u projektima postoji kao što je to bilo i za projekte IPARD-a. “Ono što još uvijek zna biti problem je to da pravilnici po kojima se rade natječaji nisu gotovi prije samog natječaja pa se gubi vrijeme za pripremu”, naglasila je Jasna Matić. Ana Jurković, voditeljica Službe za ekonomske analize Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ističe kao dobru činjenicu to da je papirologija smanjena i da se većina toga može odraditi elektroničkim putem. “Izrade poslovnih planova bit će jednostavnije nego za natječaje iz pristupnih programa. Preuzimanje ulaznih podataka i automatizacija popunjavanja tablica smanjuju mogućnosti pogreške sudionicima natječaja”, kaže Ana Jurković. Korisnik IPARD mjera Milivoj Dragošević, vlasnik Purexa, istaknuo je suradnju u dobroj vjeri i raspoloženju za komunikaciju institucija koje su davale brze odgovore, no cijela procedura traje predugo. “Na žalost ljudi nisu pripremljeni na ono što dolazi nakon investicije. Nedostaju znanja o upravljanju financijama, tehnološki zaostajemo, a ne-
mamo ni marketinških znanja”, dodao je Dragošević. Pomoć za lokalne proračune Na panelu o financiranju jedinica lokalne samouprave Marga Kuzmić iz Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a je rekla kako postoji velik interes jedinica lokalne samouprave za ulaganja u poslovnu infrastrukturu. Dorotea Prpić, ravnateljica Ustanove za razvoj grada Senja istaknula je kako je jedinicama lokalne samouprave novac iz fondova znatan vjetar u leđa proračunu. “Senj je iz tih izvora potrošio 7,6 milijuna kuna za kanalizaciju, za uređenje parka Nehaj 1,2 milijuna, a iz drugih izvora ulagalo se i u druge infrastrukturne projekte. Ono što je mana je da procedura često dugo traje pa smo se u jednoj prilici gotovo našli u situaciji da nam istekne građevna dozvola za projekt”, kazala je ona. Marija Tufekčić, direktorica konzultantske tvrtke Plavi partner istaknula je da, iako postoji mišljenje da nemamo dovoljno projekata, postoji mnogo onih u različitim fazama pripreme. “Potrebna su nam izdašnija sredstva za učenje i administraciju i upravo će EU fondovi biti ključni elementi tihe revolucije u javnoj upravi na svim razinama jer nas tjeraju na ispravnu proceduru. Statistika govori da najveći broj projekata i dalje biva odbijen na administrativnoj provjeri. Padanje 60 posto dobrih projekata zbog tehničkih razloga nije dopustivo”, zaključuje Marija Tufekčić.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0043102.
Uređaji za praćenje onečišćenja Državni hidrometeorološki zavod traži nabavu uređaja za praćenje onečišćenja. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Državni hidrometeorološki zavod RH, 74660437164, Grič 3, Sektor za kvalitetu zraka, Lukša Kraljević, 10000 Zagreb, luksa.kraljevic@cirus.dhz.hr. VIše podataka o nadmetanju na https:// eojn. nn.hr/ SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaci-Frm.aspx?OznakaDokumenta=201 4%2fS+002-0043121.
Informatička oprema Hrvatska banka za obnovu i razvitak traži nabavu informatičke opreme. Natječaj je otvoren do 5. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska banka za obnovu i razvitak, 26702280390, Strossmayerov trg 9. U vezi predmeta nabave Sektor informatike, a u vezi postupka nabave Direkcija nabave i općih poslova, Odjel nabave, Sektor informatike, Dean Narandžić, Direkcija nabave i općih poslova, Odjel nabave, Gajeva 33, Zagreb, Marijana Žutak, 10000 Zagreb, dnarandzic@hbor.hr, mzutak@hbor.hr. Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0044894.
Jedinica za elektrokirurgiju Klinički bolnički centar Rijeka traži nabavu jedinice za elektrokirurgiju. Natječaj je otvoren do 28. listopada, a prijave se na hrvatskom jeziku predaju na: Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Krešimirova 42, Služba za poslove nabave, Jadranka Badurina, 51000 Rijeka, nabava-jadranka@kbc-rijeka.hr. Više podataka o nadmetanju na https://
Zamjena cjevovoda Kirkelig fellesråd i Oslo, Norveška, traži izvođača radova na zamjeni cjevovoda. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave se na norveškom jeziku predaju
na: Kirkelig fellesråd i Oslo, 976987608, Akersbakken 32, 0172 Oslo, Norway. Više podataka o nadmetanju na http:// www.oslo.kirken.no, https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/1304, i https://kgv.doffin. no/ctm/ Supplier/Documents/Folder/120998. Potrošni materijal za bolnice Opća bolnica Dubrovnik traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 5. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na: Opća bolnica Dubrovnik, 75970517069, Dr. Roka Mišetića 2, Odjel nabave, Luce Pećar, 20000 Dubrovnik, nabava@bolnicadu. hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0045086. Farmaceutski proizvodi Opća bolnica Ogulin traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 24. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Opća bolnica Ogulin, 88206161418, Bolnič-
ka ulica 38, Pravna služba, Zlatko Manojlović, 47300 Ogulin, info@bolnicaogulin.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+002-0046844. Nadzor građevinskih radova Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije traži uslugu nadzora nad građevinskim radovima. Prijave na hrvatskom jeziku se predaju do 24. studenoga na Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Zagreb, 11548277852, Ulica grada Vukovara 284 (objekt C), Služba za infrastrukturne i građevinske radove, Zoran Buđanec, 10000 Zagreb, radovi@safu.hr. Više podataka o nadmetanju na www.safu.hr i https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0046960.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.
Traže se dobavljači metalnih dijelova različitih oblika i veličine (BRDE20140908002) Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju i distribuciju vrata za dizala i kabina traži dobavljača metalnih dijelova različitih veličina i oblika (debljine do tri mm) i sklopova za mehaniku vrata. Za proizvodnju dijelova moraju se koristiti sljedeće tehnologije: lasersko rezanje, savijanje, zavarivanje i oštrenje. Poseban naglasak se stavlja na visoku preciznost pri izradi metalnih dijelova jer već i najmanje nepravilnosti mogu značiti neupotrebljivost dijelova. Tvrtka preferira suradnju sa zemljama koje su geografski bliže Njemačkoj, a radi smanjenja troškova prijevoza. Suradnja će se temeljiti na podugovaranju i ugovoru o proizvodnji.
Distribucija proizvoda za pročišćavanje vode na španjolskom tržištu (BRES20140909002) Španjolska tvrtka, specijalizirana je za inženjering i proizvodnju mehaničkih uređaja i po mjeri izrađenih rješenja za pročišćavanje vode, uglavnom za postrojenja za obradu komunalnih otpadnih voda, pitke vode i brana. Tvrtka želi proširiti svoj portfelj s ekskluzivnim proizvodima za pročišćavanje vode, visoke dodane vrijednosti koji štede energiju i troškovno su konkurentni. Španjolska tvrtka nudi distribuciju i zastupstvo.
Distribucija gnojiva i pesticida na poljskom tržištu (BRPL20140904001) Poljska tvrtka s iskustvom u području proizvodnje gnojiva i poljoprivrednih kemikalija, uključujući tvari koje podržavaju uzgoj, traži inovativne proizvođače gnojiva, pesticida i kemikalija koji posluju u EU-u kako bi distribuirali njihove proizvode na poljskom tržištu.
Distribucija stomatoloških proizvoda i materijala (BRRO20130909001) Rumunjska tvrtka s više od 20 godina iskustva u prodaji stomatoloških proizvoda, nudi distribuciju stomatoloških proizvoda, materijala i sredstava za dezinfekciju i inovativnih proizvoda. Potencijalni poslovni partneri kojima rumunjska tvrtka nudi suradnju su proizvođači spomenutih proizvoda, ali i namještaja za stomatološke ordinacije.
Traži se proizvođač plastičnih posuda za jogurte (BRFR20140908001) Francuska tvrtka, specijalizirana za uvoz pakiranja za prehrambene proizvode, distribuira plastične posude za jogurt francuskim poljoprivrednicima i mljekarama. Tvrtka također prodaje plastične posude za sir. Tvrtka zbog velike potražnje traži dobavljače, odnosno proizvođača koji može proizvesti između 30 i 70 milijuna posuda za jogurte godišnje.
Distribucija dječjeg namještaja na grčkom tržištu (BRGR20140904001) Grčka tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i prodaju kvalitetnog kuhinjskog na-
Traže se proizvođači industrijskih kemikalija (BRBG20140920001) Bugarska tvrtka, vrlo dobro pozicionirana na domaćem i svjetskom tržištu in-
mještaja, dječjeg namještaja i ormara za spavaće sobe, traži proizvođače dječjeg namještaja s kojima bi sklopili franšizni, komercijalni ili ugovor o distribuciji.
dustrijskih kemikalija traži dobavljače raznih kemikalija za različite industrije - rudarstvo, proizvodnju polimera, gnojiva, deterdženata, pesticide, farmaceutsku industriju, itd. Tvrtka je također zainteresirana za kupnju sirovine za proizvodnju industrijskih kemikalija, kao i različitih kemijskih tvari. Tvrtka je zainteresirana za partnerstvo s proizvođačima i veletrgovcima kemikalija.
Distribucija farmaceutske i medicinske opreme na poljskom tržištu (BOPL20140911003) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i trgovinu opremom za ljekarne i sterilnom farmaceutskom i medicinskom ambalažom, traži trgovačke predstavnike te nudi zastupstvo stranim tvrtkama iz istog sektora zainteresiranim za ulazak na poljsko tržište. Traži se partner za proizvodnju odjeće (BOMK20140911002) Posrednička tvrtka iz Makedonije specijalizirana za proizvodnju muških košulja traži partnere za uspostavu suradnje u obliku podugovaranja. Potencijalna suradnja će se temeljiti na proizvodnji odjeće po mjeri, u skladu s partnerovim potrebama i preferencijama.
www.een.hr
20. listopada 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf. Umjetni nokti, brend AWI Personal Care, model APM 13-1. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ljepilo sadrži dibutil ftalat koji se može apsorbirati kroz dulji kontakt s kožom. Proizvod je toksičan i može izazvati sterilitet. (slika 1) Vezica za kosu, Restyle.pl, model Gothic hairclip Dark Wonderland. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine kadmija. (slika 2)
1
2
5
6
Duda varalica, brend SARO, model 1526. Proizvod predstavlja rizik jer je poklopac dude premalen i dizajniran bez ventilacijskih rupa pa može biti opasan ako se inhalira ili proguta. (slika 3) Karaoke mikrofon, brend Toy Mingye, model JA35645/256159. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate. (slika 4) Motocikl Kawasaki, modeli KLX125CA/ CB/CC/CD i KLX125DA/DB/DC/DD, serijskih brojeva JKALX125CCDA00054 do
3
7 JKALX125CCDA08629 i JKALX125CDDA00077 do JKALX125CDDA08315. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija kapice svjećice nije dobro izvedena pa u slučaju pregrijavanja i visoke vlage može izazvati kratak spoj i prekinuti rad motora. (slika 5) Automobil Land Rover, modeli Discovery i Range Rover Sport, proizvedeni od 2005. do 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se sustav brzog otpuštanja prikolice s kuke može ubrzano uništiti i izazvati odvajanje prikolice u vožnji. (slika 6)
4
8 Set ljujački, brend Hobby Hall, model SPSE-2400-BCC-1. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su pojedine ljuljačke loše dizajnirane pa prilikom korištenja mogu udariti jedna u drugu. (slika 7) Čamac, brend Kimple, modeli 330 Angler, 365 Adventure, 450 Adventure, ABE360, AB-E430. Čamci također mogu biti prodani pod modelima Catch, 370 Catch, 430 Catch, 400 Adventure, 410. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer nemaju nikakvu zaštitu od pada s njih, njihova mogućnost upravljanja je loša i jačina oplate je preslaba. (slika 8)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Traže se proizvodi za analizu društvenih mreža web stranica koji se mogu uključiti u platformu za umrežavanje poslovnih korisnika, TRGR20140807001 • Grčki SME koji je razvio online platformu za povezivanje, umrežavanje i tgovanje na tržištu poslovne potrošnje (B2B) traži tehnologiju za web analizu koja može rudariti podatke i povećati korištenje transakcija za klijente. Tehnologija mora osigurati podatke u realnom vremenu, pratiti izvještaje, te treba sadržavati kognitivne značajke. Tehnologija treba imati mogućnosti integriranja u platformu. Traži se tehnička suradnja i ugovori o licenci. Londonski stručnjak za Share Point I.NET nudi mogućnost zastupanja u Velikoj Britaniji, TRUK20140818001 • Londonski SME koji radi s poduzetnicima i javnim sektorom u području konzaltinga, oblikovanja, razvoja i podrške sustava izgrađenih na Microsoft Share Point and NET SharePoint Online proširuje područje poslovanja. Žele proširiti asortiman rješenja koja mogu ponuditi svojim klijentima i žele raditi s drugim stručnjacima u razvoju novih mogućnosti kroz komercijalni ugovor s tehničkom podrškom ili uz tehničku suradnju.
Traže se fleksibilne i tanke baterije ili superpunjači koji bi se integrirali u pametne kartice, TRFR20140520001 • Francuski SME specijaliziran za fleksibilnu elektroniku koja se ugrađuje u razne uređaje koji se napajaju, posebno u pametne kartice, traži partnera koji je u mogućnosti razviti fleksibilne i tanke baterije ili superpunjače. Traženi proizvod namijenjen je napajanju elektronike ugrađene u pametne kartice. Inovativna automatizirana tehnologija za proces selekcije tekstilnih vlakana, TRIT20131212001 • Talijanska tvrtka bavi se automatiziranom separacijom otpadnog tekstilnog vlakna kojoj je cilj oporavak i recikliranje. Tvrtka traži inovativne automatizirane sustave koji mogu optimizirati proces selekcije vlakana. Traži se ugovor o tehničkoj suradnji. Uklanjanje prašine unutar elektromehaničkih uređaja, TRUK20140610002 • Britanski ogranak europskog proizvođača traži inovativnu tehnologiju kojom bi se preveniralo upadanje prašine plastičnih dijelova u optičke komponente. Alternativno se traži način tretiranja ili zaštite komponenti kako bi ih se zaštitilo od prašine u duljem vremenskom periodu. Ne postoje posebne smjernice za tehnologiju koja bi se koristila, ali trebao bi postojati dokaz koncepta. Priroda
ugovora ovisit će o stupnju razvoja tehnologije i može uključivati licenciranje ili zajednički daljnji razvoj.
Profili za LED aplikacije s mogućnošću recikliranja, TRDE20140623001 • Njemačka tvrtka koja razvija i proizvodi električne i rasvjetne sustave traži rješenje za zamjenu profila od lijevanih vlakana aluminija s mehanički ekvivalentnim profilima koji se mogu reciklirati. Ti profili bi se trebali koristiti za umetanje različitih tipova osvjetljenja uključujući sustave leća koje generiraju osvijetljene površine za upotrebu u zatvornenim prostorima te za vlažne prostore. Tvrtka traži komercijalni ugovor s tehničkom suradnjom. Eko-učinkovita tehnologija za industrijsku liniju obrade oraha, od poslije branja do sušenja, koja nudi racionalnu upotrebu vode tijekom procesa te upravljanje ponovnim korištenjem otpadnih voda, TRPT20140811001 • Portugalska tvrtka koja se bavi aktivnostima vezanim uz poljoprivrednu industriju traži industrijsku proizvodnu liniju za obradu voća s tvrdom ljuskom (orasi, lješnjaci, bademi). Tehnologija bi trebala biti dokazana referencama na tržištu.
Tvrtka posebno brine o eko-efikasnosti upotrebe vode koja se koristi u procesu te proizvodnji otpadnih voda. Traženi partner je proizvođač opreme zainteresiran za tehničku suradnju ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.
Nova tehnologija za sprečavanje promjene boje oguljenih krumpira, TRDE20140508003 • Njemačka proizvodna tvrtka specijalizirana je za preradu poljoprivrednih proizvoda. Poduzeće traži inovativnu tehnologiju kojom bi spriječilo promjenu boje oguljenih krumpira. Tvrtka traži partnere iz industrije ili istraživačke organizacije iz područja agrofood industrije s iskustvom u preradi i pakiranju oguljenih krumpira. Potencijalni tip suradnje može biti komercijalni ugovor s tehničkom podrškom, tehnička suradnja ili licenca. Traži se tehnologija koja koristi solarne termalne tehnike za masovnu obradu vode, TRUK20140515002 • Britanski developer projekata koji se bave projektima obnovljive energije i voda/ otpadnih voda na internacionalnoj razini traži nove tehnologije korištenja solarnih termalnih tehnika ta masovnu obradu voda do standarda pitkosti. Razmatra se ugovor o tehničkoj suradnji, ugovor o zajedničkom ulaganju i licencni ugovor.
enterprise europe
20. listopada 2014.
8
Nove prilike za poduzetnike u Kini i Africi Nakon uspješne misije za Zeleni rast u Kini s potpredsjednikom Antoniom Tajanijem i povjerenikom Janezom Potočnikom održane 18. i 19. srpnja 2013., zamjenik direktora Opće uprave za poduzetništvo i industriju, Antti Peltomäki će voditi tehničku Misiju za rast u Chengdu od 21. do 23. listopada 2014. Kao i prethodne misije, ovaj posjet će promicati održivi i inkluzivni rast u EU-u i Kini; pomoći europskim tvrtkama, a posebno malim i srednjim poduzećima da djeluju na međunarodnom tržištu iskorištavanjem poslovnih mogućnosti u Kini; promicanje EU-Kina industrije u ciljanim sektorima sudjelovanjem na poslovnim razgovorima s lokalnim poduzetnicima. Identificirani su sljedeći sektori prema specifičnim interesima europskih i kineskih industrija: • zaštita okoliša • obnovljivi izvori energije • biotehnologija • moderna poljoprivreda (uključena ekološka poljoprivreda, kvaliteta hrane i sigurnosti, R&D na poljoprivredne znanosti i tehnologije) • zrakoplovstvo • ICT Misija će se održati u suradnji s IX. EU-Kina sajmom. Očekuje se da će IX. sajam prikupiti od 800 do 1000 predstavnika malih i srednjih poduzeća, klastera, poslovnih udruga, R&D institucija i tijela državne uprave. IX. sajam EU-Kina Business & Technology suradnje organizira inovacijski centar EU projekta (EUPIC), član Europske poduzetničke mreže odgovorne za zapadnu Kinu. Druga Misija za rast će posjetiti Cape Verde u utorak, 18.
i srijedu, 19. studenoga. Cape Verde je članica ekonomske zajednice zapadnih afričkih država i kao takva ima pristup tržištu od 300 milijuna stanovnika s kojima je Europska unija upravo sklopila Sporazum o gospodarskom partnerstvu.
cima iz Cape Verdea te poticali europsku industrijsku suradnju. Identificirani su sljedeći sektori poslovne delegacije: • svjetlo u industriji tekstila i obuće • agro-poslovni sektor • obnovljivi izvori energije • more i ribarstvo • turizam
Taj će sporazum omogućiti 16 zapadnoafričkih zemalja (Benin, Burkina Faso, Cape Verde, Obala Slonovače, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Liberija, Mali, Niger, Nigerija, Senegal, Sijera Leone, Togo i Mauritanija) dugotrajan pristup europskom tržištu bez uvođenja carina i kvota.
Misija će se održati u suradnji s Međunarodnim sajmom Cape Verde, koji će se otvoriti 19. studenoga.
Europska unija i Zelenortski Otoci imaju istinski interes za povećanje bilateralne poslovne suradnje i integraciju na tržište kako bi ojačali održivi rast i stvaranje radnih mjesta.
Svi zainteresirani poduzetnici mogu se prijaviti putem sljedećeg linka: http://ec.europa.eu/enterprise/ initiatives/mission-growth/missions-for-growth/danielcalleja/asia/china/registration-form_en.htm i
Opća uprava za poduzetništvo i industriju bit će u pratnji delegacije predstavnika poslovnih udruga i poduzetnika kako bi razgovarali s političarima i poduzetni-
http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/missiongrowth/missions-for-growth/additional/africa/capeverde/registration-form_en.htm.
Horizon 2020 - poslovni susreti Poslovni susreti Horizon 2020, održat će se 2. studenoga u Ostravi, Češka, otvoreni su za sve istraživače, poduzetnike i inovatore u potrazi za projektnim partnerima.
• p rezentirati nove tehnologije • razgovarati o mogućnostima suradnje • susresti predstavnike istraživačkih instituta, sveučilišta i tvrtki iz različitih zemalja, sve to u jednom danu, na jednom mjestu, licem u lice
Sudionici imaju jedinstvenu priliku: • pripremiti projektni prijedlog za natječaj Horizon 2020 • birati partnere i sastaviti konzorcij za R&D projekte • ubrzati inovacije • razmjenjivati ideje
Sudionici mogu imati do 15 unaprijed zakazanih bilateralnih susreta (jedan sastanak traje do 20 minuta). Sudjelovanje na susretima je besplatno, a registrirati se možete na internet stranici: https://b2bharmo.com/ Ostrava_H2020
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 20. listopada - Povezivanje europskih klastera u Bruxellesu, Belgija
2. studenoga - Poslovni susreti Horizon 2020, Ostrava, Češka
21.-24. listopada - Misija za rast, Chengdu, Kina
4-7. studenoga - Poslovni susreti na sajmu Midest, Pariz, Francuska
24. listopada - Poslovni susreti, Superwomen Matchmaking 2014., Turku, Finska
6. studenoga - Budi uzor/Inova, Osijek, Hrvatska 21.-23. studenoga - Misija za rast, Cape Verde
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 17
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( prije 40 god
( oko 30 mil kn
osnovana tvrtka Eltor
promet tvrtke u prošloj godini
ELTOR, Pazin
Ancora Commerce, Split
Projektiranje i proizvodnja rasvjete
Čak 70 ribara osigurava izvoz Eltor danas obuhvaća rasvjetu interijera i eksterijera, projektiranu tako da omogući brzu i sigurnu instalaciju, jamčeći visoku efikasnost i energetsku uštedu
U
poslovnoj zoni Ciburi u Pazinu djeluje tvrtka Eltor, obiteljsko poduzeće s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji rasvjetnih tijela za unutrašnje i vanjsko osvjetljenje objekata raznih namjena. Osnovana prije gotovo 40 godina, točnije 1976., kao
Objedinjujemo rješenja osvjetljenja uz integraciju inteligentnih sustava, ističe Loredana Jurman Papišta tvrtka za proizvodnju toroidnih transformatora, Eltor danas obuhvaća rasvjetu interijera i eksterijera, projektiranu tako da omogući brzu i sigurnu instalaciju, jamčeći visoku efikasnost i energetsku uštedu. “Objedinjujemo cjelovita rješenja osvjetljenja objekata uz integraciju inteligentnih rasvjetnih i paničnih sustava”, ističe Loredana Jurman Papišta, direktorica tvrtke Eltor. Od 2009. poštuju sustav standarda kvalite-
te ISO 9001, a hotel Pine u Tivtu, sarajevski hotel Ilidža, vodeni park Istralandia, dubrovački hotel President, Sveučilišni kampus u Puli, trogirska ACI marina i sportska dvorana u Pazinu, samo su neki od objekata za čije je osvjetljenje zaslužna ova pazinska tvrtka. Prateći svjetske trendove rasvjete koja štedi energiju, Eltor je uz standardni i konvencionalni program uveo i rasvjetna tijela s integriranim LED izvorima svjetlosti najnovije generacije. Nastala su nova, efikasnija i učinkovitija rasvjetna tijela kod kojih za istu ili smanjenu snagu dobivamo više osvjetljenja i brz povrat investicijskog ulaganja, pojašnjava direktorica. Specijalizacija po odjelima Upravo u tom smjeru nastala je nova serija Eltorovih svjetiljki nazvana STATE. Riječ je o seriji svjetiljki koje su namijenjene vanjskoj rasvjeti arhitektonskih objekata, javnih površina, prilaznih cesta i parkova. Svjetiljke su prvi put imple-
mentirane i predstavljene na novootvorenoj sportskoj dvorani u Pazinu. Na ovom objektu svjetiljke STATE osvjetljavaju prilaznu cestu i okoliš te valoriziraju modernu arhitekturu zgrade, zaključuje Loredana Jurman Papišta. Djelovanje tvrtke obuhvaća više poddjelatnosti koje se provode kroz nekoliko odjela. Odjel Eltor ATI – Accommodation, Tourism, Industry tako nudi rasvjetu orijentiranu na hotele, kongresne dvorane, ugostiteljske objekte; Eltor A&A – Arts, Architectural posvećen je rasvjeti za kulturne objekte, vanjsko osvjetljenje pročelja, izloga, multimedijalnih dvorana; Eltor LSA – Living Space Applications bavi se rasvjetom za stambene prostore, vile, kuće za odmor; Eltor Professional posvećen je rasvjeti proizvodno-industrijskih postrojenja, trgovačkih centara, bolničkih kompleksa, dok se odjeli Eltor Sports i Eltor Marine bave rasvjetom sportskih kompleksa odnosno rasvjetom za jahte, brodice i ostala plovila. (D.B.)
Ancora Commerce ima dvije ribarnice u Splitu koje posluju pod nazivom Sibe. Uz prodaju svježe ribe, u njima se pripremaju i gotova jela od ribe i morskih plodova
T
vrtka Ancora Commerce osnovana je 1993. godine kao mala obiteljska tvrtka koja se bavila ribarstvom i trgovinom svježe ribe. Tvrtka je ostala obiteljska, ali je narasla pa da danas ima 50 zaposlenika, a bavi se još i preradom plodova mora i morske ribe. “Proizvodni pogon u Dugopolju zaslužan je za kompletnu proizvodnju svježih, zamrznutih i delikatesnih proizvoda, a u Kaštelima i Hvaru obavljamo izvoz svježe ribe i živih školjkaša, za koje je osigurana i purifikacija”, ističe Vinko Mudnić, direktor Ancora Commercea iz Splita. Ancora Commerce se bavi otkupom svježe ribe, skladištenjem i preradom. Ima otkupne stanice na Visu, Hvaru, u Kaštelima i Dugopolju u kojima je, uz pogon za preradu ribe, smješten i centar za kompletnu proizvodnju svježih, zamrznutih i delikatesnih proizvoda te otpremu ribe i morskih plodova. U Kaštelima se nalazi otkupna stanica i purifikacijski centar za
školjke. Na Hvaru je pak centar koji uglavnom služi za opskrbu restorana, a u Komiži je otkupna stanica. Iz Hvara i Kaštela svježa riba i školjke otpremaju se u izvoz. Izvoz ima vodeći učinak Promet tvrtke u prošloj godini iznosio je nešto iznad 30 milijuna kuna. Najveći dio prihoda dolazi sa stranog tržišta, a vlasnik Ancora Commercea navodi da svježu ribu najviše plasiraju u Italiju i Španjolsku te ovisno o godini, tamo odlazi između 60 i 80 posto robe. Udjel hrvatskog tržišta u njihovom je poslovanju relativno malen, a osiguravaju ga ponajviše hoteli, restorani i pogoni za preradu inćuna. Maloprodaja iz dviju ribarnica u ukupnom prometu ima udjel od nekih sedam posto. Uz Ancoru je vezano oko 70 ribara uključujući i plivaričare, parangaliste, kočare i ronioce. Ancora Commerce ima dvije ribarnice u Splitu koje posluju pod nazivom Sibe. U njima se osim prodaje svježe ribe
pripremaju i gotova jela na bazi morskih plodova i ribe.
Maloprodaja iz dviju ribarnica u ukupnom prometu ima udjel od nekih sedam posto “U ponudi gotovih jela koje pripremaju naši kuhari su pašticada od tune, brujet od ugora, sipa s bobom, sipa na crno za rižot, salata od hobotnice, salata od muzgavaca, pohani filet inćuna i srdele, pohani rep od kozice, srdela i inćun na saur, morski arambaša, gregada o’šampjera, riblje polpete. Nudimo smrznuta i svježa jela koja su pripremljena po receptu našeg kuhara uz uvažavanje tradicionalnog načina pripreme. Naše ribarnice su pod stalnim sanitarnim i higijenskim nadzorom, klimatizirane su i promet nam raste, a podrazumijeva se da će naši zaposlenici kupcu očistiti ribu”, kaže Vinko Mudnić. (J.V.)
18 AKTUALNO
(
oko 2,7 mlrd m3
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj 2013.
(
uvezeno 1,1 mlrd m3
ili 40% ukupne potrošnje plina
Ususret ogrjevnoj sezoni
Široka potrošnja može mirno spavati Premda nekoliko činjenica može dovesti do problema u opskrbi, ove zime, prema svim trenutačnim pretpostavkama, trebalo bi biti dovoljno plina Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
U
nadolazećoj ogrjevnoj sezoni, čini se, ne treba strahovati od moguće nestašice plina. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), kaže kako bi ove zime, a prema svim trenutačnim pretpostavkama, trebalo biti dovoljno tog energenta. Međutim, nekoliko je činjenica koje mogu dovesti do problema u opskrbi. To je ponajprije geopolitički problem
Sreća je što imamo skladište, industriju koja može trošiti plinovito i tekuće gorivo, ali i kutinsku Petrokemiju, kaže Miljenko Šunić između Ukrajine i Rusije. Zatim, postoji mogućnost kvara na postrojenjima, a na vrata može pokucati ekstremno hladna i duga zima. “Ako se ove tri nezgode slože, onda su mogući problemi, ali ne za široku potrošnju. No sreća je što imamo skladište, industriju koja može trošiti plinovito i tekuće gorivo, ali i kutinsku Petrokemiju koja ide u remonte”, objašnjava Šunić dodajući kako je važno da se Hrvatska ne oslanja na tuđa skladišta plina. “Naše skladište je dobro, ali je premalo i moramo još nešto napraviti”, ističe on.
Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, ističe kako na temelju prethodnih informacija i svega onoga što kažu sudionici hrvatskog plinskog tržišta, također treba biti dovoljno tog energenta za ovu ogrjevnu sezonu. “U slučaju da ne bude velikih geopolitičkih poremećaja, a to znači ako ne bude prekida snabdijevanja Europe i Jugoistočne Europe, hrvatski operatori i opskrbljivači smatraju kako će biti dovoljno plina. I naravno uz prosječne meteorološke okolnosti. Sve neočekivano
izaziva određene krize. A osobno se bojim neke hladne zime koja obično po Murphyjevu zakonu dođe u veljači”, tvrdi Dekanić. Zaokret ka ugljenu? Upravo zbog geopolitičke napetosti između Rusije i Ukrajine neki smatraju kako je došlo vrijeme da se Hrvatska snažnije okrene ugljenu. Ova tvrdnja, smatra Dekanić, može se promatrati s dva suprotna stajališta. Dakle, tvrdnja stoji jer se na taj način diverzificira energetska opskrba. S druge strane, ugljen u proizvodnji električne energije i u
industriji zahtijeva skladištenje i trajno zbrinjavanje ugljičnog dioksida. “A geologija Hrvatske je komplicirana i svega je četiri, pet lokacija gdje se može skladištiti ugljični dioksid”, napominje on dodajući kako je tako dugoročna upotreba ugljena vrlo vjerojatno skuplja od plina. Marko Blažević, direktor HEP-Opskrbe plinom, kaže kako su u toj tvrtki koja opskrbljuje veleprodajno tržište i kojoj je dodijeljeno 70 posto skladišnih kapaciteta, učinili sve kako bi osigurali dostatne količine plina u ovoj ogrjevnoj sezo-
ni. “Raspolažemo plinom iz proizvodnje, iz uvoza te podzemnog skladišta plina i smatramo da će te količine biti dostatne za sigurnu i pouzdanu opskrbu svih kućanstava u Hrvatskoj za koja smo zaduženi”, naglašava Blažević. Direktorica Sektora tehnološkog upravljanja u Plinacru, Ivana Marković na 12. Danima plina istaknula je da u redovnim okolnostima ne bi trebalo biti poteškoća u sigurnosti opskrbe. Kako bi razina sigurnosti opskrbe bila što veća, ovaj operator oko 2660 kilometara dugog plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj redovito ulaže u infrastrukturu. Među značajnijim investicijama su one na plinovodu Pula-Karlovac (plin u sustav dolazi izravno iz polja u Jadranu). Zatim, na plinovodu Kutina-Slavonski Brod te, među ostalim, na interkonekciji Hrvatske s Mađarskom. Ivana Ivančić iz tvrtke Podzemno skladište plina (PSP) kazala je kako su također ispunjeni svi preduvjeti za siguran početak ogrjevne sezone. Dodala je kako je u lipnju Rusija obustavila isporuku plina Ukrajini. Trenutačno su ukrajinska skladišta puna oko 53 posto. Stoga Europa od lipnja pojačava zapunjenost svojih skladišta koja su sada na rekordnoj razini od 90 posto, izuzev Mađarske koja ima velike skladišne kapacitete. Inače, ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj u
2013. godini iznosila je oko 2,7 milijardi prostornih metara. Od toga je na uvoz otpadala 1,1 milijarda ili oko 40 posto ukupne potrošnje plina. Pad potrošnje zbog pada industrije Ukupna potrošnja u 2012. iznosila je 2,82 milijarde prostornih metara. U 2011. potrošeno je 2,99 milijardi, a u 2010. godini 3,02 milijarde prostornih metara. Posljedica pada potrošnje ponajprije je smanjenje gospodarskih (posebice industrijskih) aktivnosti. Od ostalih aktivnosti u sektoru prirodnog plina važno je naglasiti kako je u 2013. nastavljen proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih tržišnih sudionika i jačanje konkurencije uz smanjenje tržišne koncentracije. Podsjećamo, u veljači 2013. stupio je na snagu novi Zakon o tržištu plina, koji je usklađen sa 3. paketom energetskih propisa EU-a, a koji je, između ostaloga, postavio nove okvire za promjene u organizaciji plinskog sektora u nas. Tijekom 2013. i u maloprodajnom segmentu tržišta plina ostvaren je zamjetan napredak u procesu otvaranja tržišta. U odnosu na 2012. stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla. Može se primijetiti da je, kao posljedica razvoja tržišta plina, u 2013. godini ostvareno i zamjetno smanjenje krajnjih cijena plina za industrijske kupce.
19
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 40 mil €
težak fond rizičnog kapitala koji se osniva sa Svjetskom bankom
( 250 mil €
potencijalni iznos iz EU fondova
Male i srednje tvrtke nadomjestile pad izvoza velikih
Hrvatskom tržištu nedostaje kreativna destrukcija Male i srednje tvrtke, suočene s gubitkom potražnje kod kuće, okrenule su se novim kupcima u inozemstvu. Taj trend će i dugoročno donijeti pozitivan impuls hrvatskom gospodarstvu, objašnjava Jurica Zrnc iz HNB-a Igor Vukić vukic@privredni.hr
I
zvoz je jedina sastavnica hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je rasla u recesijskim vremenima. I dok su velike tvrtke bile snažno pogođene krizom i često završavale u predstečajnim nagodbama, stasala je nova skupina izvozničkih poduzeća: male i srednje tvrtke. Izvoz velikih tvrtki od 2008. do 2013. godine pao je za četiri posto, dok su ga male tvrtke povećale za gotovo pet posto. Srednja poduzeća također imaju pozitivan trend, od oko tri posto, pokazalo je istraživanje Jurice Zrnca, iz Odjela za gospodarska kretanja i proračun Hrvatske narodne banke (HNB). Spora promjena izvozne strukture Istraživanje, predstavljeno prošli tjedan na okruglom stolu časopisa
Hrvatska izvozna baza i dalje snažno ovisi o 300 velikih poduzeća koja su podložna tržišnim šokovima Banka pod nazivom Otkrivamo nove hrvatske izvoznike, pokazalo je još jednom da su male i srednje tvrtke okretnije i prilagodljivije tržištu. Suočene s gubitkom potražnje kod kuće, okrenule su se novim kupcima u inozem-
stvu. Taj trend će i dugoročno donijeti pozitivan impuls hrvatskom gospodarstvu, objašnjava Zrnc. Tvrtke koje su više izložene vanjskoj konkurenciji zdravije se razvijaju, brže usvajaju nove tehnologije, više ulažu u istraživanja pa su i otpornije na krize. Promjena izvozne strukture ipak se odvija presporo, kad se rezultati hrvatskih izvoznika usporede s drugim tranzicijskim zemljama. U Bugarskoj, Slovačkoj i baltičkim zemljama izvoz raste puno brže nego u Hrvatskoj. Naša specifičnost jest ta što neki od naših glavnih trgovinskih partnera, poput Italije, Slovenije ili BiH, i sami imaju teškoća pa smanjuju narudžbe. Hrvatska izvozna baza ipak i dalje snažno ovisi o 300 velikih poduzeća koja su podložna tržišnim šokovima. Zrnc
Mandarine u Dubai, kad ne mogu u Rusiju Male tvrtke su brže u prilagodbi iznenadnim promjenama i na izvoznim tržištima, rekao je Vinko Šoić, izvršni direktor Sektora poslovanja s pravnim osobama u Croatia banci. Tvrtka iz neretvanske doline, klijent njegove banke, suočila se nedavno sa zabranom uvoza mandarina na rusko tržište. Menadžeri u tvrtki nisu sjedili skrštenih ruku. Brzo su pronašli nove kupce za mandarine u Dubaiju. Konačni efekt prodaje još se očekuje, no možda će krizni potez dovesti i do ukupno boljeg izvoznog rezultata. Šoić smatra da male tvrtke imaju velike prilike za razvoj, no često njihovim pokretačima nedostaje obrazovanje za tehničke stvari poput pisanja poslovnih planova, da bi mogli dobiti novac za željeni poslovni pothvat. podsjeća i da je u Hrvatskoj proveden složen postupak restruktuiranja i privatizacije brodogradnje. Izvoz je u tom sektoru manji za sedam milijardi kuna u odnosu na vrijeme prije krize. Hrvatsko tržište još je uvijek tromo i nedostaje mu kreativna destrukcija. To znači da premalo tvrtki nastaje, ali i nestaje s tržišta, istaknuo je Bruno Škrinjarić s Ekonomskog instituta Zagreb. U razdoblju krize smanjena je produktivnost, a nedostaju i mlade brzo-
rastuće kompanije u prerađivačkom sektoru. Češka, primjerice, upravo na takvim tvrtkama temelji svoje izvozne rezultate. U sektoru usluga mnogo smo bliži usporedivim zemljama. Brzorastuća poduzeća pronalaze se većinom u srednjim i velikim poduzećima i to u sektorima veleprodaje i maloprodaje. Novi krediti za poticanje razvoja Poticaj razvoju malih tvrtki, pa onda posredno i njihovu izvozu, tre-
bali bi dati novi programi poticaja. Tatjana Kovač Klemar iz Sektora za inovacije Ministarstva poduzetništva predstavila je nove kredite sa subvencioniranim kamatama u programima Kreditom do konkurentnosti i Kreditom do uspješnog poslovanja. Krediti za unapređenje poslovanja i likvidnost imat će za poduzetnike kamatu od tri posto, a dodjeljivat će se u suradnji Ministarstva i lokalnih jedinica te uz jamstvo HAMAG-a. Male i srednje tvrtke mogu se
natjecati i za novac iz europskih fondova. Hrvatskoj je tu na raspolaganju potencijalni iznos od 250 milijuna eura. Goran Becker, član Uprave HAMAG-a kaže da je njegova institucija povećala broj jamstava tri i pol puta u odnosu na 2012. I to je pokazatelj veće živosti u sektoru malog gospodarstva. Sa Svjetskom bankom priprema se osnivanje fonda rizičnog kapitala od 40 milijuna eura, koji će biti namijenjen inovativnim novoosnovanim tvrtkama. HAMAG-ovu pomoć koristio je Saša Juričević iz porečke tvrtke Zamar. Tvrtka sa 25 zaposlenih proizvodi medicinski pribor, primjerice, igle za biopsiju i drugu opremu. I gotovo sve prodaju izvan Hrvatske. Prema njegovoj ocjeni, prednost hrvatskih tvrtki je mogućnost angažmana mnogo mladih obrazovanih ljudi s voljom za rad, a tu je i niska cijena najamnine poslovnih prostora te mogućnost neoporezivog reinvestiranja dobiti. S druge strane, poslovne banke još su zatvorene prema malim tvrtkama, a teškoće predstavlja i obveza plaćanja PDV-a pri uvozu repromaterijala izvan EU-a. Iako postoji zakonska mogućnost za oslobađanje od tog PDVa, ona se još ne primjenjuje. Problema stoga ima i zbog službenika u carini i drugim administrativnim djelatnostima, koji bi trebali rješavati probleme, umjesto da ih stvaraju, rekao je Juričević.
20 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
( oko 650 mil $
5. PULA BOAT FAIR 2014.
izvoz drvoprerađivačke industrije u šest mjeseci 2014.
Hrvatska drvna industrija predstavila se po 41. put
Izvoz u plusu, d
Kad bi svake godine u Hrvatskoj povećali prodaju domaćeg nam i naših trgovaca i drvne industrije koja je pokazala da na vanjsko kupnju namještaja domaćih proizvođača
Čak 115 izlagača na pulskom sajmu brodske opreme i brodova Predstavilo se 40 plovila u moru i na kopnu, a održana je i svjetska premijera hrvatske motorne jahte od čelika, duge 10,5 metara
U
kupno 115 izlagača, 124 sudionika poslovnih susreta i više od 320 održanih sastanaka, rezultat je ovogodišnjeg, petog izdanja međunarodnog sajma brodske opreme i brodova Pula Boat Fair, koji se od 15. do 18. listopa-
U B2B susrete ove se godine uključila i Europska poduzetnička mreža Hrvatske da održao u pulskoj Tehnomont Marini Veruda. Predstavilo se 40 plovila u moru i na kopnu, a održana je i svjetska premijera hrvatske motorne jahte od čelika, duge 10,5 metara, proizvođača pulske tvrtke Škamp u vlasništvu Silvija Licula. Prva je to takva jahta ikad proizvedena u Hrvatskoj pomalo retro dizajna koju pokreću dva motora od 350 konjskih snaga. Pulska nautička smotra, koju organizira HGK-Županijska komora Pula, posebna je i zbog usmjerenosti stvaranju specijaliziranog poslovnog sajma međunarodnoga karaktera kao
mjesta okupljanja profesionalaca i poslovnih posjetitelja, s jakim međunarodnim poslovnim susretima gospodarstvenika. Tako je već prvog dana bilo riječi o Hrvatskom klasteru konkurentnosti pomorske industrije - jačanju konkurentnosti uključivanjem proizvođača opreme, dok su drugog dana sajma održani Business2Business poslovni susreti u čije se organiziranje ove godine uključila i Europska poduzetnička mreža (EEN) Hrvatske pri HGK-u. Uz besplatno sudjelovanje, na razgovorima je sudjelovalo 137 poslovnih subjekata, među kojima su najbrojniji oni iz Hrvatske, a tu su i tvrtke iz Italije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Grčke. Poslovni susreti predstavljaju jedinstvenu mogućnost povezivanja tvrtki iz različitih zemalja
koje djeluju u istom sektoru s ciljem predstavljanja i otkrivanja novih proizvoda i usluga, istraživanja novih poslovnih mogućnosti radi pronalaska potencijalnih klijenata i dobavljača te partnera za zajedničko ulaganje ili inovacijske projekte. Glavni su sektori interesa: brodogradnja, brodska oprema, metaloprerada, obnovljivi izvori energije, strojarstvo i projektiranje, plastika, usluge, istaknula je predsjednica Komore Pula Jasna Jaklin Majetić. Svoje zadovoljstvo izrazili su i predstavnici gospodarskih komora Crne Gore i Slovenije, regionalnih Valjeva i Subotice, Drača, Veneta... Peto izdanje Pula Boat Faira završilo je međunarodnom jedriličarskom regatom Zlatna ribica 2014. u klasi optimist i laser, koja se održala posljednjeg dana Sajma. (M.P)
Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
S
udeći prema brojkama, pogotovo onima koje pokazuju trend izvoza, drvoprerađivačka industrija izašla je iz recesije. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine ta je industrijska grana izvezla robe za više od 650 milijuna dolara što predstavlja rast od čak 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom sektoru zaposleno je oko 22.000 radnika. Rast izvoza kao pozitivan trend ističe većina proizvođača namještaja koja je i ove godine izlagala na zagrebačkoj Ambienti. “Izvoz je ono što nam donosi prihod”, ističe Nebojša Grbić, vlasnik stolarije Ariš iz Petrinje specijalizirane za izradu masivnog namještaja. Iako rade i za domaće tržište, gotovo 70 posto svojih proizvoda plasiraju izvan Hrvatske. Ulazak u EU donio nova tržišta Dobro su iskoristili i hrvatski ulazak u Europsku
uniju i otvaranje granica. “Dobili smo nove i dobre kupce, a pokušavamo još i više. Sve to ide nekim slijedom, tako se i posao širi i nabavljaju novi strojevi. Naš je interes povećanje proizvodnje, jer da bi opstali na tržištu stalno moramo pomicati granice”, naglašava Grbić. A da bi se to moglo napraviti, on
U fokusu Ambiente bili su proizvodi visoke vrijednosti koji su i temelj za brendiranje hrvatske drvne industrije smatra kako bi tvrtkama poput njegove trebalo olakšati poslovanje smanjenjem porezne osnovice te poreznih i drugih davanja te poticanjem ulaganja u opremu i strojeve. “Potrebne su nam jače mjere koje bi poticale zapošljavanje, jer nikad nitko nije uspio sam. Uvijek morate imati neku podršku i tu bi država trebala biti najveći faktor, ali na žalost nije”, pojašnjava
Grbić. “Na Ambienti sam šest godina i primjećujem da među izlagačima više nema nekih velikih proizvođača koji su prije bili, propali su. Ako se nešto u olakšavanju poslovanja ne promjeni, bojim se da ćemo svi tako završiti”, zaključuje Grbić. Poslujući s tržištima Njemačke, Italije, Makedonije te Bosne i Hrcegovine i uspoređujući ih s
Na Ambienti se predstavilo više od 180 izlagača Ambienta, međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, ove godine održava se po 41. put na istom mjestu kao i svih desetljeća. U pet paviljona Zagrebačkog velesajma na 20.000 četvornih metara predstavilo se više od 180 izlagača iz Hrvatske i još 19 zemalja (a to su Argentina, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Češka, Čile, Egipat, Irska, Italija, Izrael, Libanon, Mađarska, Maroko, Nizozemska, Njemačka, Palestina, Slovenija, Španjolska i Turska).
21
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 500 mil €
ukupni godišnji prihod drvne industrije i namještaja
( od toga 35%
ostvaruje na domaćem tržištu (175 mil €)
na Ambienti
omaća potražnja u minusu
mještaja za 10 posto, prihod bi porastao za više od 100 milijuna kuna, a da bi se to postiglo potreban je ozbiljan pristup om tržištu može konkurirati i dizajnom, i kvalitetom i cijenom. U Hrvatskoj se, naime, samo 35 posto kupaca odlučuje za
hrvatskim, Alen Tokić iz tvrtke Modul Contract ocjenjuje kako je poslovanje u Hrvatskoj jako teško i komplicirano. “Najveći su problemi u samom tržištu, njegovoj nesređenosti i, naravno, manjku novca”, kaže Tokić, dok kao prednost svojeg poslovanja navodi ulazak Hrvatske u EU što mu je donijelo lakši i jednostavniji plasman proizvoda. Tokić
smatra da je jačanje izvoza jedini i pravi put za drvnu industriju. Njegova tvrtka bavi se proizvodnjom tapeciranog namještaja za čiju izradu koriste isključivo domaće sirovine, kako bi takav namještaj ciljano bio hrvatski proizvod i kao takav plasiran na strana tržišta. Trenutačno se njihovim proizvodima opremaju hoteli u
Makedoniji, Švedskoj i Njemačkoj. Njemačka se, inače, pokazala kao zemlja koja voli hrvatski namještaj, jer je samo u prvoj polovini ove godine na tom tržištu zabilježen porast prodaje od 35,8 posto. S druge strane, bilježi se pad potražnje na domaćem tržištu te se samo 35 posto hrvatskih kupaca odlučuje za kupnju namještaja domaćih proizvođača. “Hrvatska industrija namještaja je pokazala da želi povećati svoj udjel na domaćem tržištu i vratiti dio koji je izgubila u zadnjih 10 godina kada je sa 60 pala na sadašnjih oko 30 posto udjela. Posrijedi je golem novac. Naime, ukupni godišnji prihod drvne industrije i namještaja je 500 milijuna eura, od čega se 35 posto ili 175 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna ostvaruje na domaćem tržištu. Dakle, kad bi svake godine povećali prodaju za 10 posto, prihod bi porastao za više od 100 milijuna kuna”, ističe direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković te
Nebojša Grbić
Alen Tokić
Zdravko Jelčić
dodaje kako je to izuzetno zahtjevan zadatak te da se možda nikada nećemo vratiti na staro.
kod kuće postaje svakim danom sve nemoćnija. Stoga su u fokusu ovogodišnje Ambiente bili proizvodi temeljeni na certificiranoj hrvatskoj sirovini s hrvatskim znanjem te tradicijom i inovacijama, odnosno proizvodi visoke vrijednosti koji su i temelj za brendiranje hrvatske drvne industrije. Predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije i Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić, tvrtke koja mjesečno lansira desetak novih proizvoda i bilježi porast prihoda, samo ove godine očekuje prihod od 175 milijuna kuna, također kao glavni problem ističe slabost drvnog sektora na domaćem terenu. “U izvozu u prvih šest mjeseci u odnosu na prošlu
godinu ostvarujemo porast od 40 posto. Mnoge tvrtke se muče s likvidnošću pa im se čini da je dolazak na sajam trošak. A nije! To je ulaganje u budućnost! Ambienta je prilika da pokažemo da smo prisutni na domaćem tržištu, da održimo kontinuitet i ostvarimo kontakt s domaćim i inozemnim kupcima”, naglasio je Jelčić. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina smatra kako proizvodnja namještaja i prateće industrije uz dobro planiranje te poboljšavanje produktivnosti i konkurentnosti uspješno posluje i u vrijeme krize. “Unutar cijelog sektora uspostavljena je dobra suradnja i komunikacija svih subjekata koji uključuju državnu administraciju, interesne udruge i gospodarske subjekte, što je nužna pretpostavka još boljeg korištenja sredstava EU fondova”, smatra Jakovina. Hrvatska drvna industrija želi do 2020. godine stvarati 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a da bi se to postiglo uz jak izvoz potrebna je i potpora domaćeg tržišta, odnosno hrvatskih kupaca.
Dolazak na sajam ulaganje u budućnost Kako bi se premostio taj jaz potreban je ozbiljan pristup i naših trgovaca i drvne industrije koja je
Hrvatska drvna industrija želi do 2020. godine stvarati 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazala da na vanjskom tržištu može konkurirati i dizajnom, i kvalitetom i cijenom, dok istodobno
Peletima do bolje energetske učinkovitosti Za vrijeme održavanja ovogodišnje Ambiente na Zagrebačkom velesajmu u atmosferu će se ispustiti 140 tona ugljičnog dioksida ili 140 balona koji bi, naslagani jedan na drugi, nadvisili Sljeme gotovo za pola njegove visine. Riječ je o stakleničkim plinovima koje će ispustiti elektrane i toplane koje će pet dana Ambienti osiguravati svjetlo i toplinu, a potom i automobili, vlakovi i avioni kojima će se na Velesajam dovesti izlošci i s kojima će u Zagreb doputovati izlagači i posjetitelji, čulo se na radionici i stručnoj edukaciji Biomasa i obnovljivi izvori energije u funkciji razvoja jedinica lokalne samouprave.
Postoji način da se javne i privatne zgrade poput sajamskih paviljona griju, hlade i osvjetle i bez ispuštanja i jednoga grama CO2, korištenjem peleta. Od 190.000 tona peleta, koliko ih je lani proizvedeno u Hrvatskoj, 89 posto poboljšalo je energetsku učinkovitost i neutraliziralo emisiju ugljičnog dioksida kod Talijana. Hrvatski pelet neće biti iskorišten u Hrvatskoj unatoč tome što dva kilograma peleta daju
istu količinu topline kao i jedna litra loživa ulja, a nije zanemarivo da je grijanje na pelete još i upola jeftinije od grijanja na naftu. Ambienta 2014. dobila je Carbon neutrality certifikat za kompenzaciju predviđene emisije stakleničkih plinova, čime je taj međunarodni sajam postao dio kruga modernih svjetskih sajamskih priredbi koje vode računa o svom okolišu.
22 HRVATSKA & REGIJA
( na 73%
*vijesti Energoinvest prodaje imovinu u Hrvatskoj Sarajevski Energoinvest odlučio je prodati imovinu u Hrvatskoj, 15 benzinskih crpki, terminal naftnih derivata u Zagrebu i upravnu zgradu u centru Zagreba površine 3982 četvorna metra. Agencija za privatizaciju FBiH je objavila javni poziv za prodaju Energoinvestovih nekretnina, po cijeni od 6.604.000 eura. Nekretnine se prodaju po modelu viđeno-kupljeno uz obavezu da kupac preuzme i zadrži na poslu 61 radnika i da im osigura radno-pravni status najmanje tri godine od zaključenog kupoprodajnog ugovora. Vrijednost ponuđenih nekretnina utvrdila je procjeniteljska kuća PBZ Nekretnine Zagreb, a izabrani ponuđač je, kako stoji u oglasu, dužan nastaviti obavljati djelatnost prometa naftnih derivata i Agenciji u Sarajevu dostaviti bankarsko jamstvo od 35 posto od ukupno ugovorenog iznosa za investicije. Flydubai u Sarajevu, Ryanair u Mostaru
Međunarodna zračna luka Sarajevo i ove godine bilježi rekordan promet. Nakon lanjskih rekordnih 665.638 prevezenih putnika, u devet mjeseci ove godine kroz tu je luku prošlo 555.145 putnika. Menadžment očekuje još veći promet jer će od prosinca niskotarifni Flydubai otvoriti novu liniju Dubai-Sarajevo-Dubai. Rast prometa odrazio se i na financijsko poslovanje sarajevske zračne luke tako da je u šest mjeseci ove godine ostvarena dobit od 2,67 milijuna KM. I Ryanair planira uskoro Zračnu luku Mostar povezati s više europskih gradova. Ta kompanija upravo proširuje flotu kako bi zračni promet uspostavila s novih 40 destinacija u svijetu.
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
popeo se izvoz BiH u zemlje EU-a
( na 60%
pao uvoz iz zemalja EU-a
Negativno izvješće Bruxellesa o napretku Bosne i Hercegovine
Spor s EU-om zbog Hrvatske Bosanskohercegovačke institucije tvrde da Bruxelles vrši snažan pritisak na ovdašnje vlasti da odobre uvoz hrvatskih proizvoda po pravilima Cefte, ali ne prihvaća ista pravila za izvoz Zdravko Latal latal@privredni.hr
N
a sastanku u Bruxellesu vlasti Bosne i Hercegovine i Vanjskotrgovinska komora BiH odbacili su gotovo u cijelosti postavljene zahtjeve Europske unije (EU) o trgovanju s Hrvatskom i uvođenju trgovinskih sankcija Rusiji. Europska komisija i Opća uprava za proširenje EU-a u negativnom izvješću o napretku BiH u ovoj godini kao glavni problem navode odbijanje Sarajeva za obnavljanje tradicionalnog trgovanja s Hrvatskom. Bosanskohercegovačke institucije tvrde da Bruxelles vrši snažan pritisak na ovdašnje vlasti da odobre uvoz hrvatskih proizvoda po pravilima Cefte, ali ne prihvaća ista pravila za izvoz, što je nelogično, nedopustivo i štetno po nacionalnu ekonomiju. “U Bruxellesu ćemo od Uprave za proširenje EU-a i EK-a tražiti da i BiH nesmetano, kao što je to bilo
prije ulaska Hrvatske u europsku zajednicu, izvozi naše proizvode po osnovi tradicionalne trgovine. Odnosno, zahtijevat ćemo reciprocitet”, istaknuo je Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Službeno Sarajevo nije prihvatilo ni kritike o nepridruživanju zemlje sankcijama EU-a prema Rusiji Bojić je odbacio i ocjene iz Bruxellesa da su izmjene trošarinskog tretmana piva u BiH neusklađene s regulativom EU-a te da diskriminiraju uvozno pivo. “Ova tvrdnja je netočna i nekorektna”, naglasio je on. “Štoviše”, nastavio je, “posljednje izmjene visine trošarina su nepravedne prema malim,
domaćim pivovarama, jer razlika između stope trošarine za male i velike pivovare iznosi svega 0,05 konvertibilnih maraka po litri. Odgovorno tvrdim”, rekao je Bojić, “da ne postoji bilo kakva diskriminacija uvoznog piva te da se svi proizvođači tretiraju ravnopravno i neovisno o zemlji podrijetla”. Njemačka - prvi vanjskotrgovinski partner Prema izvješću iz Bruxellesa izvoz BiH u zemlje EU-a popeo se na 73 posto, dok je uvoz pao na 60 posto od ukupnog bosanskohercegovačkog uvoza. To ukazuje, tvrde u Vanj-
skotrgovinskoj komori BiH, da privreda zemlje, unatoč teškoj političkoj situaciji, kompliciranoj državnoj administraciji i katastrofalnim posljedicama od poplava ipak ostvaruje blagi oporavak. Već i podatak da je Njemačka prvi vanjskotrgovinski partner BiH dovoljno govori o tome da su bosanskohercegovački proizvodi konkurentni i na tako zahtjevnom tržištu. Za osam mjeseci ove godine BiH je na njemačko tržište izvezla roba u vrijednosti od 880,2 milijuna KM što je povećanje od 0,8 posto, a uvezla roba za 1,2 milijarde KM ili 9,5 posto više u odnosu na isto
lanjsko razdoblje. Službeno Sarajevo nije prihvatilo ni kritike o nepridruživanju zemlje sankcijama EU-a prema Rusiji, ocijenivši taj pritisak nekorektnim, jer je interes svake zemlje, pa tako i BiH, da poveća izvoz na svim tržištima. Osim toga, za eventualno uvođenje sankcija Rusiji, EU nije Bosni i Hercegovini ponudio bilo kakvu financijsku ili izvoznu kompenzaciju. Štoviše, valja imati na umu da postoji i opravdana opasnost od povećanja uvoza proizvoda iz EU-a koji su bili namijenjeni plasmanu na rusko tržište i to po nerealno niskim cijenama. EU opet zahtijeva da BiH donosi odluke na vlastitu štetu i to bez ikakve naknade ili izvozne koristi, što ni vlasti, niti gospodarstvenici ne mogu prihvatiti. Mediji u BiH ocjenjuju da ovdašnje vlasti nemaju dobre lobiste u EU-u, što je za napredak nacionalne ekonomije zemlje kakva je BiH i stanja u kojem se ona nalazi to nužno.
BNT-Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika sklopila najveći izvozni posao od 1995.
10 milijuna KM za izvoz minobacača u Srbiju Nekada moćna namjenska proizvodnja u Bosni i Hercegovini polako se oporavlja i vraća na inozemna tržišta. Tvornice oružja, koje su uglavnom u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uz potporu vlade i državne Razvojne banke FBiH polako izlaze iz višegodišnje krize i nalaze posao na zahtjevnom inozemnom tržištu jer u samoj BiH posla gotovo i da nema. Izvozni
led je lani prva probila Tvornica municije Igman iz Konjica ugovorivši s američkom kompanijom Howell Machine posao vrijedan 30 milijuna eura
za izvoz preciznog streljiva i municije. BNT-Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika upravo je ovih dana s inozemnim partnerom sklopila, od kraja rata, od 1995. godine najveći izvozni posao vrijedan 10 milijuna konvertibilnih maraka. U toj tvornici nisu željeli reći koje će oružje proizvoditi i za koga, nego su samo priopćili da je vrijednost posla na razini njihovog dvogodišnjeg
prihoda i da će zbog poštivanja rokova morati uz 300 zaposlenih angažirati još 100 radnika. Mediji u Sarajevu, međutim, tvrde da će BNT za Srbiju proizvoditi novu generaciju minobacača. Direktor Atif Rosić izjavio je da su ugovorom uposlili sve kapacitete do naredne godine i da će u ovom poslu biti angažirana i tvornica Zrak iz Sarajeva. Kompanije namjenske proizvodnje u BiH, da bi
ostale konkurentne na tržištu, moraju značajnu pažnju posvetiti razvoju i proizvodnji suvremenih oružja, izjavio je Rosić priopćivši da je tvornica napravila prototip dvaju novih artiljerijskih oruđa za koja već postoji interes razvijenih zemalja. Inače, BNT je prije rata bio poznat na tržištu naoružanja po proizvodnji višecjevnih raketnih bacača i haubica velikog dometa. (Z.L.)
23
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 17% porasla
trgovinska razmjena Srbije i Rusije u prvoj polovini godine
( 3 mlrd USD
dosegnule ruske investicije u Srbiji
Srbija uz vojnu paradu i dodjelu najvišeg odličja dočekala ruskog predsjednika
Putin u Beogradu: Parada prijateljstva i trgovine Ruski je predsjednik najavio da će investicije ruskih državnih i privatnih kompanija u Srbiji dostići 10 milijardi dolara i to najviše u energetiku, strojogradnju, željeznicu i poljoprivredu. Odobren je i kontigent Fiata 500 bez carine kao i veći plasman sira na rusko tržište Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
R
usija ne trguje s prijateljstvima, rekao je u četvrtak 16. listopada u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom svog šestsatnog posjeta Srbiji, tijekom kojeg je upriličena i vojna para-
Srpsku vladu muči izgradnja Južnog toka i sudbina petrokemijskog kompleksa koji se nudi Rusima da. Ipak, činjenica je da je ovaj posjet obostrano koristan i da će Srbija najviše profitirati upravo u trgovini s Rusijom. Parada održana četiri dana prije pravog jubileja, 70. godišnjice oslobođenja Beograda u kojem je sudjelovala i ruska armija, bila je dobar povod da ruski predsjednik posjeti jednu od rijetkih zemalja u ovom dijelu svijeta u kojoj mu građani u ovom trenutku skandiraju dobrodošlicu, a domaćinima je to bila prilika da poberu plodove kod kuće, prije svega, ali i u svijetu. O ovome drugom svjedoče dugi telefonski razgovori potpredsjednika SAD-a, Josepha Bidena sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem prije dolaska Putina. Što se Rusije tiče, uz pozitivne osjećaje prema
Rusima pokazane u Beogradu pred cijelim svijetom, u ovom za Ruse osjetljivom političkom trenutku, veoma je važna činjenica da je Srbija iduće godine supredsjedatelj OSCE-om, što ima veoma konkretno značenje i posljedice. I to je čitav politički kontekst u podlozi Putinova posjeta. Jer sve ostalo, bar ono vidljivo, bila je čista ekonomija i dobre vijesti za domaćine. Milijarde već dolaze Putin je najavio daljnja ruska ulaganja u Srbiju. Ruski predsjednik je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa srpskim premijerom naveo kako ruske investicije u Srbiji do sada iznose tri milijarde dolara, ali da bi uskoro mogle biti udvostručene, a za tri godine premašiti
10 milijardi dolara. Kao područja u koja bi u većoj mjeri mogao pristizati ruski kapital, Putin je naveo na prvom mjestu energetiku u kojoj se Gazprom već etablirao kupnjom Naftne industrije Srbije (NIS), a Lukoil preuzimanjem Beopetrola (bivša Ina). “Spremni smo investirati u energetiku, strojogradnju, željeznicu, poljoprivredu i druge sektore i to neće biti samo državni već i privatni kapital”, rekao je ruski predsjednik. Putin je podsjetio da je NIS jedna od najvećih kompanija u Srbiji, da značajno puni srpski budžet i da su dosadašnje investicije ruskog državnog energetskog giganta Gazprom Nefta u srpsku kompaniju dosegnule dvije milijarde dolara i da predstoji ulaganje od još
jedne milijarde dolara. Putin je rekao kako se trgovinske i ekonomske veze dviju zemalja razvijaju veoma uspješno što potvrđuje i rast trgovinske razmjene od 17 posto u prvoj polovini godine prema ruskoj statistici i ocijenio “da je tempo rasta dobar, kao i rast investicija”. Ustvrdivši da nekom svane kad nekom omrkne, Putin je rekao da su to u ovom slučaju sankcije Europske unije prema Rusiji i da je “to za Srbiju povoljan trenu-
tak da zauzme mjesto na ruskom tržištu”. “Za ljubav je potrebno dvoje” Ruski predsjednik je označio poljoprivredu kao najveću šansu za srpske kompanije i srpski izvoz, pa čak i za zajednička ulaganja u toj grani. “Možemo razgovarati i o suradnji u organizaciji investicijskih procesa s naše strane i kreditiranju srpskih poljoprivrednih poduzeća”, rekao je Putin. Dodao je kako vjeruje da
I Rusija i Europska unija Kad je riječ o politici, Srbija se nalazi na europskom putu i od toga puta neće odustati, poručio je srpski premijer Vučić na konferenciji za medije koju je održao zajedno s ruskim predsjednikom u Palači Srbija. “Zahvalni smo Rusiji što to poštuje i ne pritišće nas da odustanemo od europskog puta. Ruska federacija je uvijek štitila Srbiju, ali je i Srbija pokazala da je prijatelj Rusije i u teškim trenucima”, rekao je predsjednik vlade Srbije.
bi proizvođači iz europskih zemalja došli u Srbiju i zajedno s Rusima ulagali u agarnu proizvodnju za rusko tržište, na čemu se već uveliko radi. I naveo da bi izvoz hrane iz Srbije mogao dosegnuti 500 milijuna dolara. Nakon Putina, dobre vijesti u pogledu ekonomije, gospodarstva i trgovine priopćio je i srpski premijer. Najbolja vijest glasi da je Putin ipak pristao na to da se određeni kontigent Fiata 500 izvozi ubuduće u Rusiju bez carina. “Dobra vijest za građane Srbije - a bio sam dovoljno drzak da za to zamolim i predložim predsjedniku Putinu, a on je pristao - jest da se određena kvota Fiatovih vozila proizvedenih u Kragujevcu izvozi u Rusiju”, rekao je Vučić. I dodao kako je Rusija Srbiji odobrila i slobodniji režim izvoza sira na ovo veliko tržište. Ono što najviše muči srpsku vladu jest izgradnja plinovoda Južni tok, i sudbina petrokemijskog kompleksa koji se nudi Rusima u zamjenu za pokriće dugova za plin, ali ovi (još) ne pristaju. Što se tiče Južnog toka, Putin je bio jasan kad je rekao da Rusija ne može sama graditi ovaj europski plinovod, “jer je za ljubav potrebno dvoje”. I dodao da je uvjeren kako je baš kao i Sjeverni tok koji je na početku također dočekan s protivljenjem, i Južni tok veoma koristan projekt za Europu.
24 TURIZAM *vijesti HTI Expo Split konferencija Nakon HTI konferencije industrije zdravstvenog turizma (Health Tourism Industry Conference) koja se jednom godišnje održava u Hrvatskoj, pokrenut je Expo industrije zdravstvenog turizma (HTI Expo), koji će se održati od 24. do 26. listopada u splitskim Dioklecijanovim podrumima. Na HTI EXPO-u Split 2014., među ostalim, sudjelovat će predstavnici turističkih agencija, investitori, predstavnici toplica i specijalnih bolnica, privatnih klinika, hotelskih wellnessa, obrazovnih ustanova, industrije zdravstvenog turizma, proizvođača i trgovaca unutar industrije te pružatelja usluga smještaja kao i predstavnici javnog sektora zainteresiranog za razvoj zdravstvenog turizma. Dani gljiva u Brtonigli
U Brtonigli se 25. i 26. listopada održava tradicionalna gljivarijada Dani gljiva u organizaciji Društva gljivara Bujštine Boletus u suradnji s Turističkom zajednicom Brtonigla i Općinom Brtonigla. Bolje upoznavanje sa svijetom gljiva i podizanje svijesti o važnosti čuvanja, zatim pravilno branje i prepoznavanje brojnih gljivarskih vrsta te njihovo značenje, posebice u prehrambenom smislu, neki su od ciljeva te manifestacije. Druga konferencija o digitalnom turizmu Druga hrvatska konferencija o digitalnom turizmu, Zadar DigIT održat će se 13. i 14. studenoga u Zadru. Domaći i inozemni komunikacijski i turistički stručnjaci raspravljat će o korištenju naprednih tehnologija u obogaćivanju turističke ponude te novim izazovima turizma u digitalnom dobu.
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 16,5%
udio turizma u BDP-u u 2013.
( 7 mlrd $
turistički promet u prošloj godini
Magros 2014.
Snažan turizam traži snažnu industriju Turizam je snažan i idealan kanal za brojne djelatnosti hrvatskog gospodarstva, naglasio je Luka Burilović, predsjednik HGK-a. Čvrsto komercijalno povezivanje može prerasti, s obzirom na značenje turizma u stvaranju BDP-a, u snažnu okosnicu razvoja hrvatskoga gospodarstva Darko Buković bukovic@privredni.hr
Z
ašto Hrvatska ne uspijeva pronaći i uspostaviti šire poslovne interese i motive da se, poput ostalih snažnih emitivnih turističkih zemalja, i druga poslovna područja hrvatskoga gospodarstva aktivno uključe u turističku ponudu? Svi će reći da postoji, istina nedovoljno iskorištena, snažna interakcija između turizma, s jedne strane, te poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i ostalih gospodarskih grana i djelatnosti s druge. No očito je i da treba pojačati učinkovitost svih djelatnosti koje tvore sastavnice turističkih proizvoda. Tako će se opet čuti o potrebi jačanja zeleno-plave magistrale, no svi moramo biti svjesni da će to i dalje ostati samo ideja, ako ne bude konkretnih aktivnosti svih u turističko-proizvodno-trgovačkom lancu. Istaknuto je to, među ostalim, na konferenciji MAGROS 2014., u organizaciji časopisa Suvremena trgovina, koji nastavlja ideju povezivanja proizvođača i potrošača. Nužnost strateškog povezivanja Ideja, koja se provlači već više od 30 godina, ali se nikako ne realizira u punoj mjeri, polazi od strateškog povezivanja potrošača/turista na priobalnom području s proizvođačima hrane iz sje-
Zastupljenost domaćih proizvoda u hotelima(u %) 90 do 100%
80 do 90%
Mlijeko, jogurt, mljeveno meso, jaja, mesne prerađevine I, smrznuti kolači, peciva, kruh, šećer, kvasci, vino, prirodna i mineralna voda Mliječni napitci, vrhnje, sladoled, meso (govedina, teletina, svinjetina, meso peradi), keksi, med, ocat
70 do 80%
Sirevi, meso II (ovčetina, srna, jelen), slatkovodne ribe, masti i ulja, pudinzi i kreme, džem i marmelade, povrće i proizvodi od voća, kvasci, pivo
50 do 70%
Janjetina, divljač (zec, fazan, golub), školjkaši, riblje prerađevine, žitarice i proizvodi od žitarica, slatkiši, čokolada i kakao, aromatično bilje, svježe voće, žestoka alkoholna pića
ispod 50%
Tjestenina, glavonošci, voćni preljevi, duboko hlađeno povrće, smrznuto i sušeno voće, dodaci i začini, dijetalni i dijetetski proizvodi, dresinzi za salate
Izvor: Udruga hotelijera
vernih, kontinentalnih dijelova Hrvatske. S obzirom na značenje turizma u stvaranju bruto domaćeg proizvoda (BDP) upravo to može biti snažna okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva.
Turizam je gospodarski sustav koji obuvaća više različitih djelatnosti, istaknuo je Kristian Šustar A turizam s udjelom od 16,5 posto u BDP-u i oko sedam milijardi dolara prometa, koliko je ostvareno u 2013. snažan je i idealan kanal za brojne djelatnosti hrvatskog gospodarstva, posebno za proizvodnju hrane, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Čvrsto komercijalno povezivanje može prerasti, s obzirom na značenje turizma u stvaranju BDP-a, u snažnu okosnicu razvoja hrvatskoga gospodarstva. “Pred svima nama je veliki zadatak, i nama u Komori, ali i resornim ministarstvima, da potaknemo i osvijestimo važnost povezivanja industrije poljoprivrede, posebice prehrambene industrije s turizmom. To može biti dobra prigoda za supstituciju uvoza, što podrazumijeva automatski veći izvoz, i to putem turizma, u kojem svoje mjesto moraju imati i komplementarne industrije s turizmom poput primjerice drvne i tekstilne industrije, ali i drugih industrija koje bi upravo u turizmu mogle pronaći mjesto za velik dio plasmana svojih proizvoda”, naglasio je Burilović.
Za Vedrana Kružića, pomoćnika ministra gospodarstva, snažan turizam traži snažnu industriju. Strategija pametne specijalizacije, dokument koji je u pripremi, dat će podlogu za strateško povezivanje i na jačanje regija. Mala zastupljenost domaćih proizvoda Turizam nije gospodarski sektor ni grana - to je gospodarski sustav koji obuvaća više različitih djelatnosti, istaknuo je Kristian Šustar, predsjednik Udruge hotelijera. Iznoseći podatke iz ankete provedene lani u 70 hotela s gotovo 15.000 smještajnih jedinica o odnosu domaćih i inozemnih proizvoda u hrvatskom turizmu, Šustar je naglasio da ih je obradovao krovni podatak o 70 naprama 30
posto odnosa u korist zastupljenosti domaćih proizvoda. No, kada se uđe dublje u podatke o hrani i prehrambenim proizvodima odnosno analizira li se struktura, razvidno je da u ponudi morske ribe 45 posto nije domaćeg podrijetla, da je kod ribljih prerađevina i janjetine s kojom se hvalimo također isti postotak, da 50 posto tjestenine nije domaće, a u istom postotku nema ni domaćeg voća i povrća, sušenog i konzerviranog povrća te kompota. U hotelima je, pak, činjenica da je oko 55 posto domaćih proizvoda, ali zabrinjava da u hotelima s četiri i pet zvjedica taj postotak pada sve niže i niže. Zastupljenost domaćih proizvoda je viša u hotelima na kontinentu, pri čemu na zastupljenost domaćih proizvoda ne utječe vlasništvo nad kompanijama ni veličina kompanija, kaže Šustar. Neiskorištene su mogućnosti domaćih proizvođača, ističe predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić dodajući da se mora mijenjati stav i turizmu dati proizvod koji mu treba, a ne samo onaj kojeg vi proizvodite. Nužnost promjene vidljiva je i na primjeru Podravke koja razvija novi tip proizvoda za potrebe turizma, dizajniran s jednakom kvalitetom, ali s nižom cijenom, naglasio je Mršić, podcrtavši pritom i važnost HoReCa kanala.
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
“ Bespoštedna potraga za inovacijama ključni je mehanizam koji pokreće rast i jamči uspješnost tehnoloških tvrtki, ali je njome jako teško upravljati.”
Ivica Perica, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja
Deloitte CE Technology Fast 50
Inovacije su najveći izazov za uprave Hrvatske tvrtke Infinum, Nanobit, Europa Digital i Lemax plasirale su se na ljestvicu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi. Vodeću poziciju osvojio je mađarski Szallas.hu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
N
a ljestvicu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi ove godine plasirale su se četiri tvrtke iz Hrvatske. To su Infinum, Nanobit, Europa Digital i Lemax. Jedino se Infinum uspio uvrstiti među 10
Hrvatska tvrtka Infinum uspjela se uvrstiti među 10 tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi tvrtki s najbržim rastom te je zahvaljujući prosječnom petogodišnjem rastu koji je iznosio 1168 posto zauzeo 9. poziciju na toj ljestvici konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Važno je naglasiti kako se lani na njoj našao isti broj tvrtki iz Hrvatske. Riječ je također o Infinumu, te tvrtkama Webteh, Five Minutes (Pet mi-
nuta) i Mono. Prošlogodišnje promjene među najbrže rastućim tehnološkim tvrtkama bile su iznimno dinamične, vidljivo je iz Deloitteovog izvješća o 50 najbrže rastućih tvrtki Srednje Europe CE Technology Fast 50 za 2014. godinu, koje govori o tome da su četiri od vodećih pet s najvećom zabilježenom stopom rasta u proteklih pet godina (2009.–2013.) nove na ljestvici. Vodeću poziciju na Deloitteovom natječaju, koji je na području Srednje Europe proveden 15. godinu za redom, osvojila je mađarska tvrtka Szallas. hu koja se bavi poslovanjem nekretninama putem interneta, čiji je prosječan rast prihoda u posljednjih pet godina iznosio 2259 posto. Drugo mjesto zauzima poljska internetska stranica za usporedbu financijskog poslovanja Comperia.pl (1962 posto), koja je u 2013. bila na četvrtom mjestu. Iduća tri mjesta zauzimaju novouvrštene tvrtke: srp-
tegorija Zvijezde u usponu (‘mlade’ tvrtke koje posluju minimalno tri godine i koje pokazuju velik potencijal) i Velikih 5 (velike tvrtke koje su u petogodišnjem razdoblju ostvarile neuobičajeno visok rast). Zahvaljujući prosječnom rastu prihoda koji je u protekle tri godine iznosio 2746 posto, ove je godine prvu poziciju u kategoriji Zvijezde u usponu zauzela mađarska tvrtka Distinction koja se bavi razvojem softvera za mobilne aplikacije. U kategoriji Veli-
kih 5, na prvom se mjestu već drugu godinu zaredom našla poljska tvrtka GoClever koja se bavi hardverom. “Zanimljivo, nakon Multicoma koji se 2010. našao na prvom mjestu ljestvice Zvijezde u usponu, nijedna tvrtka iz Hrvatske nije se uspjela uvrstiti na tu ljestvicu. Slično, hrvatskih predstavnika nema ni na ljestvici Velikih 5”, naglašava. Deloitteov projekt Fast 50 popraćen je analizom stavova direktora tehnoloških tvrtki o stanju u njihovoj industrijskoj grani. “Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da su inovacije najveći izazov za uprave, što je i razumljivo: bespoštedna potraga za inovacijama ključni je mehanizam koji pokreće rast i jamči uspješnost tehnoloških tvrtki, ali je njome jako teško upravljati. Mnoge od tih tvrtki uspješno su ovladale inovativnošću kao pokretačem uspješnosti, ali očuvanje intenziteta inovativnosti na dulji rok je ipak njihov najveći izazov”, ističe Perica.
Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta. “ICT sektor je u svijetu prepoznat kao jedan od najvažnijih pokretača održivog gospodarskog razvoja i kao jedan od ključnih elemenata u stvaranju proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Upravo stoga, nužno je kontinuirano educirati buduće
ICT stručnjake za kojima sve više raste potreba i na hrvatskom i na svjetskom tržištu. Od iznimne je važnosti približiti akademski razvoj poslovnom razvoju budućih stručnjaka”, zaključio je Danijel Bačelić, voditelj odjela za rad s poslovnim korisnicima tvrtke Samsung Electronics. (B.O.)
Zaposlenici tvrtke Infinum
ski High Tech Engineering Center (1777 posto), rumunjska softverska tvrtka ITNT (1433 posto) te poljska agencija za izradu web stranica Netguru (1386 posto). Zvijezde u usponu Najveći broj tvrtki na listi dolazi iz Poljske (17). Slijede tvrtke iz Mađarske (10) i Rumunjske (6). Gledajući po sektorima, najviše tvrtki na listi bavi se razvojem softvera (26) i nekom vrstom internetskih usluga (12).
“Prosječan petogodišnji rast koji je 50 tvrtki s Deloitteove ljestvice ostvarilo u 2013. godini iznosio je 698 posto, što je poboljšanje u odnosu na prošlogodišnjih 671 posto, no još uvijek je to ispod prosjeka od 1026 posto ostvarenog u 2012. godini”, komentira Ivica Perica, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. Osim ljestvice 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u SE, Deloitte je i ove godine objavio pobjednike ka-
CARNet i Samsung Electronics za dodatnu edukaciju budućih ICT stručnjaka
Laboratorij aplikacija u Osijeku Na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku otvoren je prvi Samsung laboratorij aplikacija u Hrvatskoj. Otvaranje laboratorija, zajednički projekt tog fakulteta, Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i tvrtke Samsung Electronics, omogućit će dodatnu edukaciju budućih ICT stručnjaka u Hrvatskoj uz podršku najnovijih informacijskih tehnologija. Laboratorij
je opremljen nastavničkim i tablet računalima, Smart TV prijemnikom i pametnim telefonima koji će omogućiti interaktivno učenje o programiranju i razvoju mobilnih aplikacija. “Samsung je prepoznao vrijednost našeg partnerskog odnosa te opremio učionicu opremom koja će pomoći studentima i nastavnicima u obrazovanju, istraživanju i razvoju novih programskih rješenja. Vjerujemo da se surad-
njom industrije i Sveučilišta mogu postići iznimne koristi za razvoj gospodarstva”, naglasio je Drago Žagar, dekan Elektrotehničkog fakulteta. “Laboratorij aplikacija dio je projekta Učionica budućnosti, napredno opremljenih učionica koje je CARNet u suradnji s tvrtkom Samsung do sada otvorio u pet hrvatskih škola. Ponajprije je namijenjen studentima i profesorima kako bi za-
jednički radili na razvoju kompetencija koje realni IT sektor u Hrvatskoj traži, s ciljem pripreme za tržište rada i kao poticaj za pokretanje budućih projekata i startup tvrtki. Smatramo da je fokus na aktualne tehnologije uz primjenu na stvarnim projektima, koji će ovaj laboratorij omogućiti, jedan od ključnih čimbenika razvoja hrvatskog akademskog i obrazovnog sustava, a kasnije i tržišta rada”, dodao je
26 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Orhidea Gaura-Hodak Tuđman i Perković Profil Knjiga
U jesen 1986. jedan je komunistički funkcionar upoznao tadašnjeg šefa hrvatske Udbe Josipa Perkovića s tadašnjim disidentom, hrvatskim nacionalistom Franjom Tuđmanom. Tako je počela jedna neobična tajna veza koja je snažno utjecala na njihovu sudbinu, ali i na sudbinu Hrvatske. Njihova je veza prolazila kroz različite faze, na početku je šef Udbe pomogao Tuđmanu da dobije putovnicu, što je Tuđmanu omogućilo da ode u Kanadu te ondje stvori emigrantsku bazu za svoje kasnije političko uspinjanje u Hrvatskoj.
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Savjetovanje
Central Europe Corporate Advisors, Konstancin-Jeziorna, Poljska. Konzalting tvrtka želi surađivati s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Antoni Repa, ceca@it.com.pl, +48 601 363283. Porezno savjetovanje
Legal and Tax Consulting office - Denis Kędzierski. Tvrtka nudi porezne savjete, pravne savjete i računovodstvene usluge. Govore ruski, poljski i engleski jezik. Kontakt: biuro@wschod.info.pl, +48 600 878 378. Savjetovanje
Timur Vermes Opet on
Fokus Komunikacije
On je opet tu – ali što bi nam Adolf Hitler još mogao prirediti? Ova će gorka satira to jednostavno propitati tako što će ga ponovo oživjeti u današnjem Berlinu. Ona nas stoga već od prve stranice tako bolno pogađa, jer njen je protagonist pravi Hitler, čovjek koji je svoju okolinu analizirao na svoj vlastiti način. Ova knjiga o putovanju Adolfa Hitlera s puste ledine iz središta Berlina, preko kioska i turske čistionice, pa do njemačke televizije je jednako toliko pakosna koliko i perfidna...
Vlado Simcich Vava SRCE OD GUME V.B.Z.
Prvi samostalno uknjiženi roman Vlade Simcicha Vave, gitarista neprežaljenog Laufera i sjajnog glazbenika koji se u posljednje vrijeme sve intenzivnije posvećuje književnom radu, autentična je urbana priča o ljubavi, prijateljstvu, rock’n’rollu – ukratko, svemu što odrastanje nosi u jednom vrlo konkretnom gradu i jednom vrlo konkretnom vremenu. Godina je 1985., Londonom upravo drma Live Aid, a na riječkom se asfaltu odvijaju neke druge, male i velike, u sve to totalno uronjene priče…
Maggie O’Farrell Upute za toplinski val Mozaik knjiga
Srpanj 1976. u Londonu. Robert Riordan kaže svojoj supruzi Gretti da ide do kioska kupiti novine. I ne vrati se. Zbog potrage za Robertom, Grettina djeca - dvije međusobno otuđene sestre i njihov brat koji je na rubu razvoda - ponovo se okupljaju kod kuće, a svatko od njih ima drugačije poimanje toga kamo je njihov otac mogao otići. Nijedno od njih ni ne pomišlja da je njihova majka osoba koja bi mogla objasniti očev nestanak i da u sebi nosi tajnu koju ne može podijeliti s njima.
Hugh Howey Smjena Znanje
U budućnosti udaljenoj tek pedesetak godina, svijet je još uvijek onakav kakvog ga poznajemo. Vrijeme polako prolazi, a istina se počinje skrivati. Samo nekolicina moćnika zna što je pred nama. Oni se pripremaju za to. Oni nas žele zaštititi. Oni nas usmjeravaju na put s kojeg nema povratka. Put koji će nas dovesti do uništenja. Put koji će nas odvesti pod zemlju. Povijest silosa tek treba biti napisana. Naša budućnost započinje. Drugi dio trilogije Silos donosi vam početak – izgradnju silosa i početak života u podzemnom gradu.
Counselor s.c., Varšava, Poljska, www.counselor. pl. Tvrtka nudi savjetovanje u području pokretanja gospodarske djelatnosti u Poljskoj: osnivanje trgovačkih društava, pripremanje ugovora i poslovne dokumentacije u skladu sa zakonima koji obvezuju u Poljskoj, pronalazak stana, kuće, poslovnog prostora za kupnju ili najam (u prvom redu u Varšavi i Krakovu, gdje tvrtka ima vlastite agente), regrutiranje zaposlenika, pribavljanje svih potrebnih dozvola za boravak i rad u Poljskoj
i prevoditeljske usluge (uključujući usluge sudskog tumača). Kontakt: Magdalena Ayoade, magdalena.ayoade@counselor.pl, +48 501 764 351. Rehabilitacijski programi
Dubrovnik Veritas, Goveđari, Mljet, www.natural-cura.com. Tvrtka kroz projekt zdravstvenog turizma i prirodnih ljekovitih činitelja Natural Cura nudi razne preventivnozdravstvene rehabilitacijske programe s ciljem unapređenja psihičkog i fizičkog zdravlja. Želimo vam prikazati Hrvatsku kao destinaciju zdravstvenog turizma i nepresušni izvor prirodnih ljekovitih činitelja. Bazirali smo se u srcu Nacionalnog parka Mljet koji pruža spoj netaknute prirode, tradicionalne kuhinje i načina života. Kontakt: Mirko Prlenda, info@natural-cura.com, +385 20 453320, +385 98 1624157. Baza pravnih dokumenata
Egzemplar, Zagreb, www. egzemplar.hr. Pravni portal Egzemplar.com je baza profesionalnih pravnih dokumenata nastalih u praksi koja se sastoji od 800+ primjera ugovora, tužbi i
drugih podnesaka sudu te upravnim tijelima, kao i različitih akata koje su donijele pravne osobe privatnog prava. Korištenjem usluga Egzemplar. com moguće je smanjiti troškove vanjskih pravnih usluga. Kontakt: Hrvoje Barberić, urednik@ egzemplar.com, +385 91 5417964. Online pravljenje računa
COAX, Zagreb, www. solo.com.hr. Tvrtka nudi uslugu online pravljenja računa. U nekoliko klikova je moguće napraviti račun i poslati ga klijentu. Za pristup sustavu dovoljan je web preglednik i veza s internetom. Bez kompliciranih uputa za rad ili tečajeva. Svi računi se automatski spremaju u PDF za lakše slanje klijentu putem e-maila ili za printanje. Na račune je moguće staviti i logo svoje tvrtke. Mali poduzetnici s uslužnim djelatnostima koji posluju s gotovinom mogu jednostavno, brzo i besplatno fiskalizirati svoje račune. Solo obavlja sav posao komunikacije s Poreznom upravom i generira Zaštitni kôd i JIR. Kontakt: Matija Matečić, bok@solo.com.hr.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Motocikli
Državni ured za središnju javnu nabavu nabavlja motocikle za sve vrste terena. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. listopada. Vozila za prijevoz učenika
Grad Pula nabavlja vozila za prijevoz učenika. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 280.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. listopada. Streljivo
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja streljivo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 843.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. studenoga. Zaštitni pregledi
Zračna luka Osijek nabavlja usluge zaštitnih pregle-
da putnika, osoblja i ručne prtljage. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. listopada. Uređenje zelenih površina
Hrvatski operator prijenosnog sustava nabavlja usluge uređenja zelenih površina oko objekata. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 6. studenoga. Regija Mobilni sistemi za poboljšanje rada servisa – GPS uređaja
Pošte Srpske nabavljaju mobilne sisteme za poboljšanje rada servisa GPS uređaja. Rok dostave ponuda je 10. studenoga. Putnička motorna vozila
Republička uprava za igre na sreću u Banjoj Luci na-
bavlja putnička motorna vozila po principu staro za novo. Rok dostave ponuda je 10. studenoga. HTZ oprema za sjekače
Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju HTZ opremu za sjekače. Rok dostave ponuda je 10. studenoga. Kompjuterska i elektronska oprema
Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BiH nabavlja kompjutersku i elektronsku opremu. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Biograd Boat Show
Od strojeva i zgrada do trgovačkog centra Strojevi i oprema procijenjeni na 1,4 milijuna kuna. Riječ je o strojevima za proizvodnju čavala, strojevima za proizvodnju žice, tokarskim strojevima, bušilicama, brusilicama i drugim strojevima. Pisane ponude za ove pokretnine koje su ostale otvarat će se do 26. studenoga. Pisane ponude treba dostaviti na fax: 033 726 670. Svaka ponuda će se razmotriti u roku od sedam dana od prispjeća ponude. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon 098 478 228. Strojevi za proizvodnju bitumenskih traka, procijenjeni na 2,2 milijuna kuna. Strojevi se nalaze u poslovnoj zoni Muć, a ponude za njih molimo dostaviti preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici na adresu stečajnog upravitelja: Maroje Stjepović, N. Pavića 26, 10000 Zagreb s naznakom Ponuda za St1001/12 - ne otvaraj, do 26. listopada. Sve informacije mogu se dobiti radnim danom od 9 do 15 sati na broj 091 1493 214. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 300.000 kuna. Različiti strojevi za obradu metala procijenjeni na 585 tisuća kuna. Pokretnine su postrojenje za izradu panela, stroj za kompjutersko rezanje EPS profila, stroj za kalibriranje žice K-60, aparat za čeono zavarivanje žice, stroj za ispravljanje žice, stroj za izradu armaturnih mreža, stroj za savijanje žice SV-16, stroj za bušenje rupa i stavljanje tipla, kompresor i tlačna posuda, viličar STEINBOCK TYP LE-16-60 1,6 t, stroj
za bušenje rupa, motalica M-1500, te rasklopni ormar za struju. Ponude se dostavljaju preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici na adresu stečajnog upravitelja Vesna Kocbek, Trg Nikole Zrinskog 17, 10000, Zagreb, s naznakom Ponuda za TVD SISTEMI u stečaju - ne otvaraj. Otvaranje ponuda će se održati 7. studenoga u 17 sati kod stečajnog upravitelja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom na broj 091 7997 449.
Ukupna imovina tvrtke u stečaju nekretnine i pokretnine procijenjene na 7,3 milijuna kuna. Imovina se sastoji od gospodarske zgrade i dvorišta površine 3368 četvornih metara, poslovnog prostora površine 691,35 četvornih metara, upravne zgrade, proizvodnog pogona i dvorišta površine 5383 četvorna metra, te pokretnina - strojeva, alata i opreme na adresi Vladimira Nazora bb, Podravski Podgajci. Dražba će se održati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 22/I, 30. listopada u 11.45 sati. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem - kontakt na broj 099 3795 335 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.
Zgrade i tvornički prostori u Zagrebu procijenjeni na 72 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade, skladišta, plinsku stanicu, vagu i dvorište ukupne površine 19.947 četvornih metara na Radničkoj cesti. Dražba za ove nekretnine će se održati 12. prosinca u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, Soba 128/I. Nekretnine se ne mogu prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10% od utvrđene vrijednosti nekretnine na račun suda kod HPB na broj HR 1723900 0113000 03265, mode HR05, s pozivom na broj 1161113-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti prije nego sudac pristupu dražbi. Razgledavanje će biti 10. prosinca u 13 sati uz sudskog ovršitelja. Trgovački centar i skladišta u Rijeci, procijenjeni na 55 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zonu ukupne površine od 56.618 četvornih metara na adresi Martinkovac bb. Dražba za ovu nekretninu će se održati na Trgovačkom sudu Rijeka, I kat, sudnica broj 3, 3. studenoga u 10 sati. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnina mogu razgledati predmetne nekretnine svakog radnog dana uz prethodni dogovor na telefone 051 650 624, 650 653, 650 559. Jamčevina iznosi pet posto od procijenjene vrijednosti.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Nautički sajam
od 23. do 26. listopada, Biograd na Moru
Na ovom sajmu možete prikupiti velik broj značajnih informacija vezanih uz plovidbu, sklopiti dobar i unosan poslovni dogovor. Nakon 15 godina stalnog rasta i međunarodnog ugleda sajam je ovog ljeta primljen za 34. člana Međunarodne udruge organizatora nautičkih sajmova (IFBSO). Organizatori očekuju da će prijeći prošlogodišnje rekorde od 250 izlagača i 288 izloženih plovila.
GREENVEST: HOME EDITION Green-tech i green-lifestyle sajam od 23. do 25. listopada, Zagreb
Područja sajma su eko inovacije, eko poljoprivreda, energetska učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnologije, inteligentna energija, inteligentni sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge, obnovljivi izvori energije, proizvodi od recikliranih materijala, tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti, zeleni lifestyle proizvodi, zeleni prijevoz i zeleni turizam.
Agro Zemlja
Međunarodni sajam poljoprivrede od 24. do 26. listopada, Bizovačke toplice
Po 20. puta u Bizovačkim toplicama održava se međunarodni izložbeno-prodajni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije. Posjetiteljima nastoji pružiti uvid u najnovija dostignuća tehnologije koja su primjenjiva u praksi i trebaju pridonijeti boljitku te osigurati profitabilnost poljoprivredne proizvodnje.
Sivka
Sajam pčelarstva, pčelarske industrije i pčelarskog turizma od 24. do 26. listopada, Varaždin
Po drugi puta u Varaždinu okupljaju se proizvođači meda i pčelinjih proizvoda te tvrtke koje svoju ponudu vežu ili brendiraju uz med. Namjera je popularizirati obiteljski pogled na konzumaciju meda i obiteljsko druženje kroz i sa medom. U stručnom dijelu programa bit će riječi o pčelarskom turizmu.
Fotosajam
Međunarodni sajam fotografije i fotoopreme 25. listopada, Zagreb
Ove godine sajam se održava u hotelu Esplanade čime, vjeruju organizatori, posjetiteljima olakšavaju dolazak javnim prijevozom, pogotovo vlakom. U 14 godina sajam bilježi rast posjetitelja i izlagača tako da je danas ta brojka veća od 1000 posjetitelja i 40 izlagača iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz drugih država. Podatke sakupili: www.sajmovi.eu
www.privredni.hr
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
( 6,56 mlrd kn
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 6. do 12. listopada 2014. ukupno je bilo 174 stečajnih postupaka što je za 15 posto više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 25 prijedloga, dok su 23 postupka zaključena. Bila su i 32 brza stečajna postupka. Izbrisana su 274 subjekta, dok je s likvidacijom započelo njih 44. Osnovana su 203 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (96), zatim Rijeka (20), na Trgovačkom sudu u Splitu zabilježeno je 19 novih poduzeća, a slijedi ga Osijek sa 16 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (194), te ukupno 79 d.o.o.-a. STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
38 21 7 10 19 15 4 32 32 85 25 11 11 15 23
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
274 274 44 44 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
203 79 124 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
2 6 2 16 12 20 0
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
REJTING TJEDNA
PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene
5 19 3 15 7 96
ukupna bruto premija u rujnu
Hrvatski ured za osiguranje
Premija pala 5,37 posto U skupini neživotnih osiguranja premija je na godišnjoj razini manja za 8,7 posto, no životna osiguranja nastavljaju bilježiti kontinuirani rast te je zaračunata premija porasla 4,1 posto
P
rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za rujan ove godine 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu nešto većem od 6,56 milijardi kuna što predstavlja pad od 5,37 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 71,2 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 4,67 milijardi kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 8,7 posto. Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1,899 mili-
Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila jardi kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 16,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 28,9 posto te 40,6 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti
Struktura premije po vrstama osiguranja siječanj-rujan 2014. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila
28,76%
Ostala osiguranja imovine
28,95%
Osiguranje cestovnih vozila - kasko Osiguranje od požara i elementarnih šteta Osiguranje od nezgode
11,30%
7,70% 7,50%
3,48% 5,14% 7,16% za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 1,84 milijarde kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 18,4 posto. Ukupno je tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci sklopljeno 1,527.786 polica što je za 1,35 posto više nego u istom razdoblju 2013. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim o s o ba-
Ostala osiguranja od odgovornosti Ostala neživotna osiguranja Životna osiguranja Izvor: HUO
ma iznosi 1207,31 kn te je 19,5 posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata je bruto premija od 1,88 milijardi kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani rast koji u ovom razdoblju iznosi 4,1 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 28,8 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 26,2 posto).
U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 1,68 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 6,5 posto, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 89 posto, te u ukupnoj premiji sa 25,6 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom bruto premijom od 110,25 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,7 posto, ali uz pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 3,9 posto. Na trećem su mjestu Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik s premijom od 77,51 milijun kuna, udjelom u ukupnoj premiji od 1,2 posto i padom od 27,8 posto. Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 15,12 milijuna kuna i rastom od 91,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje je na četvrtom mjestu, dok su na petom Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja s premijom od 4,83 milijuna kuna i padom od 10,9 posto na godišnjoj razini.
29
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014.
( oko 800 mil kn
na spavajućim računima (procjenjuje Maras)
( oko 50 kn
iznos na tim računima
Ministar poduzetništva Gordan Maras predlaže:
Novcem s neaktivnih računa poticati male tvrtke Minsitar poduzetništva kaže da je riječ uglavnom o računima na koje je netko davno zaboravio. A u slučaju da se vlasnik ipak javi i zatraži povrat novca, moći će ga dobiti natrag
N
ovac sa stotina tisuća neaktivnih računa u hrvatskim bankama treba preusmjeriti u fond za poticanje malih i srednjih tvrtki, predložio je prošli tjedan ministar poduzetništva Gordan Maras. Prema njegovim procjenama, na takvim računima u bankama nalazi se oko 800 milijuna kuna. Riječ je o računima na kojima dugo nije bilo nikakva prometa, već su samo banke s njih redovito skidale svoje naknade. Maras kaže da je riječ uglavnom o računima s malim iznosima, primjerice, pedesetak kuna, na koje je netko davno zaboravio. A u slučaju da se vlasnik ipak javi i zatraži povrat novca, moći će ga dobiti natrag. Ministar je ustvrdio da se gra-
đanima ništa ne bi oduzimalo, nego bi se novac samo prebacivao u novi namjenski fond. Za pripremu prijedloga takvog zakona osnovana je i radna skupina. Prema dostupnim informacijama, u fond bi se prebacio novac s računa koji su spavali šest ili sedam godina. Ministar Maras kaže da ionako taj novac banke u jednom trenutku prebace u svoju aktivu i kapital i nikad nitko drugi s time ne raspolaže. HNB i HUB bez komentara Ideju za prijedlog Maras je dobio za vrijeme nedavnog posjeta Irskoj, gdje se koristi sličan model. Novac s neaktivnih računa koristi se i u Australiji i Velikoj Britaniji.
čuna, a 200 milijuna funti u njega su investirale i četiri velike poslovne banke. Irska je zakon o spavajućim računima donijela 2001. godine. Isto kao u Velikoj Britaniji, prikuplja se novac s računa neaktivnih 15 godina. Ako
Lovrinčević smatra da je problem što se ne radi o ničijem novcu, već on nekome pripada U Velikoj Britaniji u poseban fond ide novac s bankarskih računa koji su mirovali više od 15 godina. Preuzima se novac s bankovnih računa i računa stambenih zadruga. Zakon je donesen 2008. godine a prikupljeni no-
vac koristi se za poticanje zapošljavanja mladih, za financiranje institucija koje se bave socijalnim poduzetništvom i za druge dobrotvorne svrhe. Do 2012. u fond Big Society prikupljeno je 400 milijuna funti s neaktivnih ra-
je na računu više od 100 eura, banke će kontaktirati vlasnika i obavijestiti ga da će novac biti preusmjeren u fond. I tada, a i kasnije vlasnik može zatražiti povrat svojeg novca. U Irskoj novcem iz tog fonda raspolaže dr-
žavna agencija koja ga usmjeravna u obrazovne programe, razvojne projekte za invalide i slične svrhe. Hrvatska narodna banka i Hrvatska udruga banaka zasad nisu željele komentirati Marasovu ideju. Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da se u bankama prije nekoliko godina razmišljalo da se taj novac iskoristi za popravljanje bilanci, ali se od toga odustalo jer nije u skladu s računovodstvenim standardima. Lovrinčević smatra da je problem što se ne radi o ničijem novcu, već on nekome pripada i pretpostavlja da su ga vlasnici s razlogom ostavili u bankama. Prema njegovoj procjeni, na takvim računima je otprilike milijardu kuna. (I.V.)
Think Tank Hrvatske udruge banaka
Snižene stope PDV-a ne potiču ekonomsku aktivnost Predstavljanjem znanstvenih radova o različitim ekonomskim temama, Hrvatska udruga banaka (HUB) započela je prošli tjedan obilježavanje 15. obljetnice osnivanja. Radove su u prostorijama Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta predstavili autori okupljeni oko HUB-ova Think Tanka. Istraživanje Hrvoja Šimovića, Tomislava Ćorića i Milana Deskara Škrbića pokazuje kako direktni porezi, posebno porez na dohodak i doprinosi, imaju dugotrajno negati-
van i snažan učinak na kretanje BDP-a. Porez na dobit ima određen pozitivan učinak u kratkom roku, ali dugotrajno smanjuje BDP. Rezultati istraživanja pokazuju i kako indirektni porezi, PDV i trošarine, pozitivno djeluju na kretanje BDP-a. Takvi rezultati mogu se pripisati velikoj osjetljivosti PDV-a i tro-
šarina na kretanje BDP-a, što je posljedica potrošno orijentiranog poreznog sustava. U uvjetima smanjenja ekonomske aktivnosti svaki oblik poreznog poticaja kod indirektnih poreza za određena dobra i usluge koje nisu socijalnog karaktera apsolutno je neopravdan. Takvi potezi samo značajno smanjuju porezne prihode, povećavaju proračunski deficit, a ne djeluju na povećanje ekonomske aktivnosti, odnosno, BDP-a. Prema istraživanju Tomislava Globana izravna strana ulaganja i vlasnič-
ka portfeljna ulaganja u Hrvatsku u zadnjih 15 godina bila su pod dominantnim utjecajem vanjskih čimbenika. Problemi u privlačenju kapitala No dužnički oblici kapitalnih priljeva, poput ulaganja u obveznice ili inozemnih kredita, bili su pod značajnijim utjecajem domaćih makroekonomskih gibanja. Takva struktura izrazito je nepovoljna te potvrđuje orijentiranost domaće ekonomske politike na dužnički model rasta. Slomom takvog
modela te u uvjetima nepovoljnih kretanja u glavnim emitivnim zemljama, Hrvatska ima teškoća da u kratkom roku privuče kapital mjerama domaće ekonomske politike. Vuk Vuković potvrđuje hipotezu da političari u lokalnoj vlasti u Hrvatskoj mogu do određene razine pobjeđivati na izborima bez smanjenja opsega svog koruptivnog djelovanja. No prag tolerancije glasača prema korupciji je visok, što pokazuje da je korupcija na lokalnoj razini institucionalizirana. Vuković predlaže i reforme
za destimuliranje korupcije kao što su ograničavanje mandata, racionalizacija broja jedinica lokalne samouprave i izrada jedinstvenog indeksa korupcije lokalne samouprave. Jasena Kukavčić i Velimir Šonje bavili su se intenzitetom i uzrocima financijskih ograničenja u poslovanju poduzeća u krizi u Hrvatskoj. Vladimir Arčabić zaključio je kako zbog šoka neizvjesnosti kućanstva i poduzeća smanjuju štednju i zaduživanje, ali s vremenskom zadrškom od 10 mjeseci. (I.V.)
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3849, 20. listopada 2014.
Tržište novca Zagreb
Višak novca i niske kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
V
isoka likvidnost sustava određuje odnose na novčanom tržištu koji su već dulje vrijeme gotovo nepromijenjeni. U sustavu prevladava višak kratkoročne likvidnosti kojim je potrebno adekvatno upravljati, a u međusobnom trgovanju sudionika potražnja za novcem je vrlo niska pa je i promet skroman. Kamatne stope bilježe minimalne razine, što pogoduje sudionicima kojima je potrebna dodatna likvidnost. Zbog iznimno visoke ponude novca potencijalni korisnici pozajmica su malobroj-
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
13.10. - 17.10.2014.
6.10. - 10.10.2014.
u%
400
3
300 2
kvidnost sudionika i niska kamatna stopa do daljnjega će ostati glavna obilježja novčanog tržišta, te će i trgovanje sudionika biti skromno. Eventualnu promjenu kretanja možemo očekivati tek na kraju godine kada potražnja za novcem tradicionalno raste zbog intenzivnijeg kolanja novca i povećane potrošnje. Ni tada, zahvaljujući dobroj likvidnosti sudionika, ne očekujemo rast kratkoročne kamatne stope.
200 1 100
0
13.10.2014.
14.10.2014.
ni i spremni su prihvatiti vrlo nisku kamatnu stopu. U takvim uvjetima novčano tržište je tromo uz oskudan opseg trgovanja i izrazito niske kamatne stope. Svakodnevno značajan dio prijavljene ponude ostaje neangažiran.
15.10.2014.
16.10.2014.
0
17.10.2014.
Prošlog tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a nije najavljena ni za ovaj tjedan. Uspoređujući s prošlom godinom kada su u mjesecu listopadu održane dvije aukcije, možemo oče-
ponedjeljak
utorak
kivati da će naredna aukcija trezorskih zapisa biti održana tek krajem mjeseca. Viškovi kuna u sustavu i niske kamatne stope omogućuju državi vrlo povoljno kratkoročno zaduživanje kroz emisiju trezorskih zapisa, a ne
srijeda
četvrtak
petak
izostaje ni interes sudionika koji premašuje planirano izdanje gotovo na svakoj aukciji. Ni u narednom razdoblju nije realno očekivati značajniju promjenu kretanja pokazatelja novčanog tržišta. Obilna li-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Dolar ispod šest kuna, franak i euro porasli
Nastavak pada Mirexa
Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, kuna je u proteklom tjednu oslabila prema švicarskom
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B prošli tjedan iznosila je 201.7583 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, vrijednost mu je pala za 1,5621 bod. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 100,9341 bod, a Mirexa C 101,8453 boda.
valuta
franku i euru za dvije lipe. Euro je zaključno vrijedio 7,66 kuna, a švicarski franak 6,34 kune. Dolar je u
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,247984
CAD
kanadski dolar
5,320153
JPY
japanski jen (100)
5,613335
CHF
švicarski franak
6,344701
GBP
britanska funta
9,620644
USD
američki dolar
5,978736
EUR
euro
Izvor: HNB
EUR
istom razdoblju izgubio na vrijednosti četiri lipe i zaključno je pao ispod šest kuna, na 5,98 kuna. 7.660
USD
6.06
CHF
6.35
7.655
6.04
6.34
7.650
6.02
6.33
7.645
6.00
6.32
7.640
5.98
6.31
MIREX - mjesečni
7,659957 7.635 5.96 6.30 primjena od 18. listopada 2014. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10. 17.10.
MIREX - tjedni
1,0%
0%
0,6% -0,4% 0,2% -0,2%
-0,8% 16.9.
Međunarodno tržište kapitala
26.9.
fond
6.10.
16.10.
datum
10.10.
12.10.
14.10.
16.10.
vrijednost (kn)
promjena (%)
2014 (%)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Vjetar u leđa dionicama Pad vrijednosti indeksa europskim burzama završen je krajem proteklog tjedna. Kamate na talijanske i grčke obveznice su pale najviše na tjednoj 6450 6400
FTSE 100
OMF - kategorija A
razini u posljednje dvije godine. Vjetar u leđa dionicama dala je najava Europske središnje banke (ESB) da će krenuti u nove programe kako bi
podržala rast ekonomije. Porasla je i vrijednost industrijskih dionica, a najviše su porasle vrijednosti onih automobilske industrije. Udruženje europ-
16380
4240
16320
Dow Jones
4232
6350
16260
6300
16200
4216
6250
16140
4208
6200
16080
4200
13.10.
4150 4100
14.10.
15.10.
16.10.
17.10.
CAC40
4224
13.10.
8900 8820
14.10.
15.10.
16.10.
13.10.
15600
DAX
15400
4050
8740
15200
4000
8660
15000
3950
8580
14800
3900
8500
14600
13.10.
14.10.
15.10.
16.10.
17.10.
NASDAQ
13.10.
14.10.
15.10.
16.10.
17.10.
14.10.
15.10.
16.10.
NIKKEI 225
13.10.
14.10.
15.10.
16.10.
17.10.
skih proizvođača automobila zabilježilo je rast u prodaji automobila pa je francuski PSA Peugeot Citroen porastao čak 6,3 posto. Najveći europski operator hotela Accor dobio je 3,3 posto na vrijednosti dionica nakon što im je prodaja porasla više od procjena. U Americi je Morgan Stanley banka porasla za 5,4 posto nakon najave viših prihoda, a Google je pao za 0,2 posto jer nisu ostvarili očekivane prihode i dobit. Pad je zabilježio i proizvođač čipova AMD nakon što su objavili niže podatke o prodaji.
MIREX A
16.10
100,9341
-0.09
0.93
AZ - A
16.10
101,2904
0.08
1.29
Erste Plavi - A
16.10
100,1128
-0.38
0.11
PBZ CO - A
16.10
101,0007
-0.08
1.00
Raiffeisen OMF - A
15.10
100,9324
-0.45
0.93
OMF - kategorija B MIREX B
16.10
201,7583
-0.11
9.22
AZ - B
16.10
206,5676
-0.03
9.22
Erste Plavi - B
16.10
204,5635
-0.20
7.18
PBZ CO - B
16.10
184,5318
-0.33
8.27
Raiffeisen OMF - B
15.10
203,4627
-0.18
10.57
OMF - kategorija C MIREX C
16.10
101,8435
0.02
1.84
AZ - C
16.10
100,9889
0.00
0.99
Erste Plavi - C
16.10
102,1086
0.01
2.11
PBZ CO - C
16.10
101,4822
0.04
1.48
Raiffeisen OMF - C
15.10
102,8616
0.08
2.86
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF
15.10
197,2138
-0.25
11.95
AZ Profit
16.10
232,4794
0.22
7.04
Croatia osiguranje
15.10
145,9578
-0.06
7.89
AZ Benefit
16.10
215,4251
-0.11
9.01
Erste Plavi Expert
16.10
168,9356
-0.24
6.52
Erste Plavi Protect
16.10
173,5980
-0.01
7.03
31
www.privredni.hr Broj 3849, 20. listopada 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 170,152 milijuna kuna
Veći promet i pad Crobexa met na Zagrebačkoj burzi iznosio 64 milijuna kuna, što je za 20 milijuna ili 45 posto više nego tjedan ranije. Indeks Crobex proteklog je tjedna, zabilježio negativnu promjenu te je
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
A
ktivnost ulagača na ZSE je u odnosu na prošli tjedan osjetno uvećana, te je redovni dionički proTop 10 po prometu
tjedna promjena
Valamar Riviera d.d. Adris grupa d.d. (povl.) HT d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. AD plastik d.d. Atlantska plovidba d.d. Ledo d.d. Arenaturist d. d. Luka ploce d.d. Turbos DAX long E
-1,04% -2,98% -3,15% -0,58% -5,29% -2,29% -2,58% -1,82% +1,22% +1,38%
zadnja cijena 19,96 330,00 157,02 1.384,00 120,75 338,08 8.330,00 328,90 580,00 58,80
promet 11.263.632,00 5.399.625,52 4.586.453,23 2.307.378,30 2.051.616,24 1.795.273,98 1.700.530,00 1.687.116,66 1.474.435,28 1.416.872,15
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 64.338.442,19 kn
s tjednim padom od 2,32 posto pao ispod granice od 1.850 bodova i tjedan završio na 1.837,30 bodova. Crobex10 je također pao te se spustio ispod granice od 1.050 bodova. Pao je za 2,60 posto te je 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos HT short3 Turbos E-mini S&P 500 short 8 Zagrebacko elektroteh. Poduz. d.d. Podravska banka d.d. Jadran d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 7 Spin Valis d.d. Hidroelekta niskogradnja d.d. PIF Slavonski ZIF d.d. HTP Orebic d.d.
tjedan završio na 1.049,45 bodova. Najlikvidnije izdanje ponovno je bila najveća turistička kompanija Valamar Riviera, s prometom od 11,3 milijuna kuna uz
tjedna promjena +36,58% +26,49% +25,00% +24,99% +23,53% +20,16% +17,07% +16,41% +15,01% +14,29%
zadnja cijena 25,95 23,40 40,00 250,00 105,00 14,90 480,00 19,79 44,97 80,00
promet 5.190,00 22.750,00 14.712,76 19.000,00 112.416,18 151.443,00 31.200,00 4.731,71 137.201,46 7.200,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.837,3000 1.049,4500 105,2596 136,2243
tjedni pad cijene od 1,04 posto. Dobitnik tjedna je deseti najlikvidniji, Turbo certifikat DAX long E 10 dionica s najvećim padom cijene Zlatni rat d.d. Turbos H. HUB N. GAS long 4 Turbos E-mini S&P 500 long 7 Hoteli Živogošce d.d. Sunčani hvar d.d. Turbos H. HUB N. GAS long 5 SN holding d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Hoteli Brela d.d. Medika d.d.
-45,53% -42,86% -31,46% -28,57% -17,39% -15,91% -9,20% -9,09% -8,89% -8,33%
zadnja cijena 5,12 0,80 9,39 25,00 19,00 3,70 236,07 4.000,00 10,15 11.000,00
promet 3.829,76 171.603,20 134.944,40 750,00 37.015,89 20.370,30 904.396,86 229.020,00 25.633,89 430.100,34
*vijesti
Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda, njih 25 poraslo, 46 fondova je palo od kojih je čak 38 fondova zabilježio pad veći od jedan posto. To je nakon devet pozitivnih tjedana ovo bio prvi tjedan da su prevladali gubitnici. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se tek po jedan mješoviti i dionički fond, tri obveznička, a prevladava-
ju novčani fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,03 do -5,10 posto. Od 32 dionička fonda u proteklom tjednu samo je NETA US Algorithm porastao te postao dobitnik tjedna među svim fondovima te jedini s rastom većim od jedan posto. NETA US Algorithm 75 posto portfelja drži investirano u SAD-u te sedam posto u Hrvatskoj. Uku-
pno je po 17 posto investirano u financijski sektor te u sektor potrošne necikličke industrije. Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu također su prevladavali negativni rezultati te je devet od ukupno 10 fondova palo. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,07 posto do -3,13 posto. Jedini je porastao fond Raiffeisen Harmonic za 0,07 posto. Kod novčanih fondo-
va su Raiffeisen euroCash i OTP euro novčani tjedan završili bez promjene, dok je ostalih 18 novčanih fondova poraslo, a ostvarili su tjedne promjene u rasponu od 0,01 do 0,04 posto. Među novčanim fondovima najuspješniji eurski novčani fond bio je HPB Euronovčani s rastom od 0,04 posto, dok kunske novčane fondove s rastom od 0,04 posto predvodi Locusta Cash.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta
od 9. 10. do 16. 10. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
19,1151
-4,95
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria
kn
HI-growth
€
9,3763
-3,16
Raiffeisen World
€
122,6600
-4,63
ZB euroaktiv
€
118,2901
-4,47
ZB trend
$
171,2234
-3,19
FIMA Equity
kn
71,7185
-3,56 -3,25
KD Prvi izbor
kn
12,3668
Ilirika JIE
€
119,8866
-5,10
Raiffeisen New Europe
€
52,3500
-3,36
PBZ Equity fond
€
10,0698
-4,00
HPB Dionički
kn
91,1536
-1,95
Erste Adriatic Equity
€
81,8800
-2,06
NETA Global Developed
kn
99,4271
-2,01
ZB aktiv
kn
110,6146
-3,39
Capital Two
kn
85,2112
-4,75
Ilirika Azijski tigar
€
42,1060
-3,14
PBZ I-Stock
€
7,0397
-3,69
Platinum Global Opportunity
$
13,8682
-3,85
KD Nova Europa
kn
5,8236
-3,39
OTP indeksni
kn
39,8925
-4,67
Platinum Blue Chip
€
87,4797
-4,47
NETA Frontier
kn
545,2694
-3,46
OTP MERIDIAN 20
€
87,4094
-4,09 -3,56
A1
kn
79,0000
NETA US Algorithm
kn
159,7515
1,03
NETA New Europe
kn
76,0935
-2,04
Ilirika BRIC
€
71,6182
-4,37
CROBEX10
kn
100,3050
-4,09 -4,18
KD Energija
kn
9,2456
ZB BRIC+
€
91,7454
-4,11
Raiffeisen Dynamic
€
118,8700
-0,29
Allianz Equity
€
133,0892
-4,20
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity
€
97,8761
-1,12
Raiffeisen zaštićena glavnica
€
100,1700
-0,31
€
142,9277
-2,32
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global
s rastom od 1,38 posto, a gubitnik tjedna je peti najlikvidniji AD Plastik s padom od 5,29 posto.
tjedna promjena
Većina fondova u minusu
Naziv(fond)
tjedna promjena -2,32% -2,60% -0,03% +0,07%
Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Agram Trust Allianz Portfolio Raiffeisen Harmonic
€ € kn kn kn kn kn kn €
12,7761 11,2934 113,8307 84,0438 110,0465 8,3311 51,3212 141,9036 101,8400
*Tjedna promjena [%] -2,87 -2,12 -3,13 -0,95 -2,64 -2,43 -0,32 -2,16 0,07
€ € € € kn € kn €
178,3496 13,3402 164,9200 119,0915 194,4780 146,7957 72,7022 108,6700
-0,12 -0,33 0,06 0,03 0,13 -0,00 0,10 -0,09
kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €
142,0689 173,9457 149,3540 138,0251 155,9700 149,6000 149,9628 129,3673 142,0122 131,6838 127,5202 12,1365 117,3314 114,4100 108,6714 105,0000 105,7639 1324,3880 106,4971 102,1869
0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,02 0,02 0,02 0,01 0,03 0,03 0,04 0,03 0,03 0,00 0,04 0,04 0,02 0,00
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani
Dokapitalizirana Tankerska NG Tankerska plovidba, najveća hrvatska brodarska kompanija, dokapitalizirala je tvrtku kćer Tankerska Next Generation. Glavna skupština tvrtke donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala u iznosu od 131 milijun kuna te on sad iznosi 200 milijuna kuna. Dokapitalizacija je obavljena uplatom uloga u novcu i izdavanjem 2.620.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti 50 kuna. Veća dobit Optima Telekoma U prvih devet mjeseci 2014. Optima Telekom ostvario je dobit prije oporezivanja u iznosu 9,2 milijuna kuna što je za 67,9 milijuna kuna bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupni konsolidirani prihodi tvrtke su na kraju rujna iznoslili 390,7 milijuna kuna, što je 2,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine dok su rashodi smanjeni za 76,6 milijuna kuna odnosno 16,7 posto što je rezultat prijenosa dijela dugoročnih obveza u temeljni kapital društva, kao jedne od mjera Plana financijskog i operativnog restrukturiranja tvrtke.
Preskup rapski Imperial Nakon isteka roka za predaju obvezujućih ponuda za kupnju većinskog paketa dionica Imperiala Rab, zbog visoko postavljenih uvjeta natječaja nije stigla ni jedna obvezujuća ponuda. Unatoč velikom interesu u prvom krugu natječaja, u drugom krugu dubinsko snimanje obavio je jedino Valamar, no obveza ulaganja od 200 milijuna kuna iz vlastitih sredstava te podizanja svih objekata na četiri zvjezdice uz početnu cijenu od 250 milijuna kuna za 50,08 posto dionica bila je preskupa za investitore. Novi proizvodi Allianza
Allianz osiguranje je predstavilo nove zdravstvene police. Allianz Best Doctors osigurava liječenje i operacije u renomiranim svjetskim klinikama kod vrhunskih specijalista, u suradnji s tvrtkom Best Doctors, a Allianz NutriFit, dopunsko osiguranje života od posljedica nezgode s DNK analizom, omogućava isplatu osigurane svote uslijed smrti od nezgode, isplatu naknade u slučaju loma kostiju u visini 300 eura po štetnom događaju te progresivan rast osigurateljnog pokrića.
61 godinu u službi gospodarstva
utemeljeno 1953.
Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr