Pv 3823

Predstečajne su ipak OK Nakon 15 mjeseci velikog posla ali i osporavanja, poduzetnici sada pozitivno ocjenjuju nagodbe

Masovna gradnja je prošlost U Zagrebu su najavljena još dva projekta urbane regeneracije: obnova Donjega grada te Velesajma

Kvote odlaze u povijest Za hrvatsku poljoprivredu iz blagajne EU-a samo ove godine stiže više od 745 milijuna eura

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4-5

Str. 6-7

Str. 14

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 14. travnja 2014.

Godina LX / Broj 3823. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

ht ulazi u optimu / agrokor i sberbank / grčić: Stižu milijuni iz eu-fondova / turizam / svijet financija

Ribarstvo

uzgoj i prerada ribe i dalje rastu

Uvozno-izvozna bilanca godinama bilježi suficit, no ribarstvo još ni izbliza ne koristi sve potencijale >>16-17

Intervju: Darko Šket

Klaster hrvatskog pršuta

>> 12-13

>> 18

Poštujemo konkurenciju, ali trudimo se biti drugačiji, kaže bivši stečajni upravitelj a sada uspješni predsjednik uprave Peveca

Sve udruge proizvođača domaćeg pršuta ujedinile su se u klaster. Cilj: lakše do sredstava, jednostavnije do šireg tržišta

UVOD

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Smanjit ćemo deficit Vlada ocjenjuje da je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije i Vijeća da naše smanjenje ovogodišnjeg deficita bude za 2,3 posto BDP-a kroz strukturne promjene. U suprotnom, Hrvatska bi ušla među europske zemlje koje moraju provoditi određene posebne mjere EK-a. U ovom trenutku to još nismo, želimo sami o tome odlučivati. Prilagodba od 1,9 posto je bila prvi dio, proveden kroz rebalans, Vlada donosi i daljnjih 0,4 posto, što znači da će preporuke od 2,3 posto biti ispoštovane.

Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa:

Nije vrijeme Austro-Ugarske Ovo nije vrijeme AustroUgarske, nije vrijeme Kraljevine Jugoslavije ili SFR Jugoslavije. (...) Sustav željeznica sastoji se od tri neovisna poduzeća.

Jedno je HŽ Infrastruktura koja ulaže novac u prugu. Kaže se da se neke pruge ukidaju. Ne, ne ukidaju se, samo na njima neće voziti putnički promet. Tko će voziti? Vozit će Cargo.

Imamo izvrsnu mrežu autocesta, imamo subvencioniranje zračnog prometa, i to 110 milijuna godišnje, imamo autobusne destinacije... I da dovedemo superbrze putničke vlakove, lokalno stanovništvo nikada, baš nikada, neće koristiti te vlakove u nekim mjestima.

Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja:

POS-ovi stanovi idu i u najam Država će već od iduće godine dio stanova izgrađenih kroz program POSa davati u najam građanima. Cijene najma ovisit će o atraktivnosti lokacije, a kretat će se između tri i šest eura po četvornom metru stana. Programom najma stanova iz državnog portfelja stječe se sigurnost za najmoprimce, ali i regulira tržište stanova za najam.

Ujedno, ne manje bitna prednost najma je i radna mobilnost stanovništva. Svi stanovi koji će biti u najmu uvijek će se moći i otkupiti. Na taj način pokušavamo pomoći svima koji ne mogu odmah kupiti vlastiti stan (...)

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Ivan Gotovac, Klesarstvo Gotovac

Slavko linić, Ministar financija:

IMPRESUM

3

Mogli bismo biti velesila u proizvodnji kamena Problem je nemogućnost nabave kvalitetne sirovine jer u pravilu iz naših eksploatacijskih polja dobivamo sirovinu druge i treće kategorije, a bolja sirovina rezervirana je za Talijane i Kineze

K

ada bi se imalo razuma i pameti, Hrvatska bi mogla postati u najmanju ruku europska velesila kad je riječ o proizvodnji kamena. Mogli bismo biti treća zemlja u Europi po izvozu kamena jer je Dalmacija bogata bijelim kamenom za kojim na svjetskom tržištu vlada potražnja. Naš osnovni problem su goleme administrativne zapreke ako želite dobiti dozvolu za eksploataciju polja kamena. Osobno mi je trebalo 13 godina da pribavim sve potrebne dozvole za eksploataciju jednog polja kamena. U proceduri za dobivanje dozvole ključno je nekoliko ministarstava te lokalna uprava. Ako netko od njih ima drugačije mišljenje, procedura se zaustavlja.

Mogu reći kako je najkorektnije Ministarstvo gospodarstva bez obzira o kojoj se vladi radi. Problem je u tome što ministarstva međusobno ne poštuju odluke i što se lokalna uprava ponaša doslovno kao šerif kada trebate dobiti dozvolu. Istina, kada čitate zakone i ostale akte vezane uz dobivanje dozvola, imate osjećaj da neće biti problema. No u praksi je potpuno drugačije.

Ako bi se ovaj sektor uredio te ako bi postajali normalni uvjeti za ek-

sploataciju kamena, mogli bismo razviti djelatnost obrade jer naš interes mora biti izvoz obrađenog kamena, a ne kamenih blokova. Nažalost, osim iznimaka, hrvatski kamen kao sirovina završava u konkurentskim zemljama kojima se isplati uvesti kamene blokove iz Hrvatske te potom plasirati gotove proizvode na naše tržište. Domaći kamenoklesari naprosto ne mogu doći do kvalitetnih kamenih blokova jer oni u pravilu završe na kineskom ili talijanskom tržištu gdje ih obrađuju njihovi kamenoklesari. Možda je smiješno reći, ali razvijena je

Trebalo mi je 13 godina da pribavim sve potrebne dozvole za eksploataciju jednog polja kamena doslovno prava špijunska mreža i stranci prvi saznaju kada se uspije odvojiti kameni blok u nekom polju. Našim kamenoklesarima ostaju samo otpaci koje stranci neće.

Istina, u Hrvatskoj imamo jednu dobro organiziranu veliku tvrtku koja izvozi gotove proizvode i jedna je od boljih europskih tvrtki u ovoj

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

djelatnosti - Kamen Pazin koji izvozi u 14 zemalja. Postoji i nekoliko manjih tvrtki ali to je, nažalost, sve. Nama treba na desetke tvrtki kao što je Kamen Pazin, a najveću prigodu za to imao je svakako Jadrankamen.

Nažalost, ta tvrtka je doslovno upropaštena: izvozila je samo sirovinu, odnosno kamene blokove, umjesto da obrađuje čuveni brački kamen i proizvode od njega plasira širom svijeta. Zbog politike Jadrankamena probleme imaju svi kamenoklesari na srednjedalmatinskom području jer nisu imali mogućnost dobivanja dozvola za eksploataciju ka-

mena, a trebali su kupovati kod te tvrtke koja je izvozila sirovinu u Italiju i to po nižoj cijeni negoli je bila cijena za domaće kamenoklesare. Nažalost, ta tvrtka je imala u tome potporu dijela obnašatelja državnih funkcija. Na našem tržištu sve je zastupljeniji kamen porijeklom iz Kine. Doduše njihov granit i mramor su lošije kvalitete, ali je primjetan i trend da se oni doslovno otimaju za naše kamene blokove gotovo ne pitajući za cijenu.

U Hrvatskoj imamo oko 170 tvrtki i oko 550 kamenoklesarskih obrta.

Zajednički naš problem je nemogućnost nabave kvalitetne sirovine jer u pravilu iz naših eksploatacijskih polja dobivamo sirovinu druge i treće kategorije, a bolja sirovina rezervirana je za Talijane i Kineze. To je rezultiralo time da mi ne proizvodimo dovoljno ni za domaće tržište, a po sirovini i znanju imamo potencijal za velike rezultate.

Prema mojim procjenama, na obradi kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo bi raditi oko 20.000 radnika. Inicijative u smislu olakšanja poslovanja davali smo preko Hrvatske obrtničke komore, ali su naši zahtjevi završavali u ladicama ministarstava.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

HT ulazi u Optimu uz stroge uvjete

H

rvatski telekom smjet će upravljati Optima telekomom samo četiri godine, a potom ga mora prodati, odredila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Prema odluci koju je prošli tjedan obrazložio Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća AZTN-a, HT će Optimom upravljati uz niz uvjeta i ograničenja.

Optima telekom upao je u poslovne teškoće zbog kojih je zatražio predstečajnu nagodbu. Jedini model spasa je ulazak HT-a, najvećeg vjerovnika, u vlasništvo. No HT već i sad ima dominirajući položaj na tržištu pa bi preuzimanje Optime smanjilo ionako krhku konkurenciju na telekomunikacijskom tržištu.

A opet, kad bi HT-u zabranio ulazak, Optima telekom bi bankrotirao, potpuno nestao s tržišta i konkurencija bi opet bila oslabljena.

Uvjetno odobrena koncentracija HT-a i Optime ima precizan rok tra-

( 41,7 mlrd kn

bilo blokirano u trenutku kad su uvedene nagodbe

O iskustvima tvrtki s predstečajnim nagodb

Predstečajne nago je bilo sjesti za isti s Nakon 15 mjeseci velikog posla, ali i osporavanja i ustavnih tužbi, ocjene dali su i Europska komisija i MMF. Relevantni stručnjaci ka janja. Radi se o razdoblju od četiri godine bez prava produljenja. S danom isteka treće godine HT mora početi postupak prodaje svih svojih dionica Optime, pri čemu će imati pravo prodaje dionica koje će upisati Zagrebačka banka, također veliki vjerovnik Optime. Ne uspiju li se dionice prodati do kraja četvrte godine, HT svejedno mora prestati upravljati Optimom. Tada će sva upravljačka prava HT morati prenijeti ili na Zagrebačku banku ili na treću kompaniju koja je povezana s HT-om.

HT za vrijeme upravljanja Optimom u Hrvatskoj ne smije kupiti nijednu dru-

gu sličnu tvrtku na tržištu fiksne telefonije. HT mora uspostaviti i “kineski zid” između kompanija, što znači da se mora spriječiti protok informacija jer Optima mora zadržati samostalno poslovanje. AZTN je, među ostalim, odredio da HT ne smije nuditi zaposlenje ključnim zaposlenicima Optime te mora štititi povjerljivost korisničke baze podataka. Članovi uprave ne smiju biti istodobno članovi uprave ili nadzornog odbora HT-a, ni nekog povezanog društva. Provedbu mjera nadgledat će povjerenik kojeg će na prijedlog sudionika odrediti AZTN. (I.V.)

Na konferenciji u Dubaiju

Plivi nagrada za najbolji investicijski projekt

Pliva, članica Teva Grupe, osvojila je u Dubaiju na svjetskoj investicijskoj konferenciji nagradu za najbolji investicijski projekt u Istočnoj Europi. Dodjela nagrada održana je u sklopu Annual Investment Meetinga koji se održao proteklog tjedna pod visokim pokroviteljstvom šeika Mohammeda Bin Rashida Al Maktouma, premije-

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

ra i potpredsjednika Ujedinjenih arapskih emirata te vladara Dubaija. Projekt je kandidirala Agencija za investicije i konkurentnost.

Pliva je u dvije godine investirala oko 200 milijuna dolara u nove proizvodne pogone u Savskom Marofu i Zagrebu, a najnoviji je projekt Financijskog centra u Zagrebu za Tevine europske lokacije. Investicija vrijedna više od 100 milijuna dolara na proizvodnoj lokaciji u Zagrebu sastoji se od novog pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, preseljenja postojećeg pilot postrojenja za proizvodnju tableta u novi objekt te značajnog povećanja kapaciteta

za proizvodnju sterilnih oblika lijekova. Investicija u Savskom Marofu obuhvaća izgradnju vlastitih pogona za obradu otpadnih voda, pogona za obradu procesnih plinova te proširenje kapaciteta dogradnjom novog pogona za višenamjensku sintezu, odnosno proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija za sva svjetska tržišta. Financijski centar za Tevine europske lokacije s radom je započeo krajem veljače 2014. godine i prvi je uslužni centar jedne multinacionalne tvrtke u Zagrebu i Hrvatskoj osnovan radi unapređenja kvalitete usluga i učinkovitosti financija. (K.S.)

Igor Vukić vukic@privredni.hr

B

ilo je 10 uvečer, a u uredu Uprave Dalekovoda još su uvijek gorjela svjetla. Predstavnici kompanije i vjerovnici pregovarali su o detaljima predstečajne nagodbe. Iscrpljujući pregovori na kraju su se isplatili: umjesto u stečaju u kojem bi vjerojatno nestao s tržišta, Dalekovod je opet zdrava kompanija.

S ruba poslovnog ponora vratio se osnovnoj djelatnosti i sklopio nove ugovore vrijedne 170 milijuna eura.

Slična iskustva imali su i drugi sudionici prošlotjedne konferencije o predstečajnim nagodbama koju je organizirao tjednik Lider. U predstečajnim nagodbama nitko nije dodatno izgubio, naglasio je Goran Brajdić, predsjednik Uprave Dalekovoda. Ali zakon je natjerao vjerovnike i dužnike da sjednu za isti stol, a kad se sjedne, onda je sve lakše.

“S jednom bankom se možete dogovoriti. A kad imate sedam banaka vjerovnika, onda je to nemoguće, ako nemate neki model kakav su dale pred-

stečajne nagodbe”, dodao je Jure Radić koji je nagodbom stabilizirao poslovanje IGH-a.

Dok prosječni stečaj državu stoji 50.000 do 100.000 kuna, trošak predstečajne nagodbe prosječno iznosi 4621 kunu, izračunao je Lalovac Njihove su riječi vjerojatno predstavljale glazbu za uši ministra financija Slavka Linića.

Nakon 15 mjeseci velikog posla, ali i osporavanja i ustavnih tužbi, predstavnici gospodarstva pozitivno su ocijenili predstečajne nagodbe. “Dobre ocjene dali su i Europska komisija i MMF. Relevantni stručnjaci kažu da s time treba nastaviti”, istaknuo je Linić. Ustvrdio je da je nagodbama spašeno 40.000 radnih mjesta.

Otpisi su mogli biti i manji Podsjetio je da su nagodbe uvedene u trenutku velike nelikvidnosti, kad su blokirani računi dosegnuli razinu od 41,7 milijardi kuna. Stečajevi su tra-

jali po 10 ili 15 godina, vjerovnici su jedva uspijevali naplatiti 30 posto potraživanja, a država ni 10 posto.

U predstečajnim nagodbama koje su dovršene naplatit će se 57 posto potraživanja, a oko 42 posto je otpisano. Država je dužnicima otpisala 1,4 milijarde kuna, banke 2,6 milijardi, a drugi vjerovnici, najčešće dobavljači i

Predstečaj ne zvuči dobro Neki model prisile na dogovor dužnika i vjerovnika treba i dalje postojati, ali ga ne bi trebalo zvati “predstečajna nagodba”, slažu se poduzetnici koji su prošli kroz nagodbe.

Zbog ulaska u “predstečaj”, koji odmah asocira na bankrot i prestanak rada, IGH je izgubio nekoliko poslova na natječaju, i to više kod kuće (osobito u HŽ-u), nego u inozemstvu. Jure Radić kaže da treba popraviti i dio koji se odnosi na prijavu tražbina. Ovih dana IGH će podnijeti nekoliko tužbi protiv tvrtki koje su prijavile lažna potraživanja i time usporila nagodbene procese. Kad čuju riječ “predstečajna”, i banke odmah tvrtku šalju u sektor rizičnih poslova, iako nakon nagodbe poslovanje može biti stabilnije nego prije, rekao je Marko Bartulić iz splitskog komunalnog poduzeća Hvidra.

5

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 57% potraživanja

Konsolidirani rezultati Grupe Končar

Prihodi rastu, izvoz gotovo 50 posto

naplatit će se u dovršenim predstečajnim nagodbama

ama na okruglom stolu tjednika Lider

odbe: Najteže i najvažnije tol

Daniel Kasap/PIXSELL

predstavnici gospodarstva pozitivno su ocijenili predstečajne nagodbe. “Dobre žu da s time treba nastaviti”, istaknuo je ministar Linić

poslovni partneri, oko 6,2 milijarde kuna.

“Da se s nagodbama krenulo 2009. godine, vjerojatno bi ti otpisi bili i manji”, dodao je Linićev zamjenik Boris Lalovac. Prisjetio se 2012. godine kad su u Ministarstvo stigli podaci o blokiranim poduzećima: “Pisalo je da ih ima 70.000.

Mislili smo da je to neka greška u statistici”. Ali nije bila. “Gospodarski sustav, a i pravosudni koji ga je trebao regulirati preko stečaja, bili su u raspadu”, rekao je Lalovac. U predstečajnim nagodbama 30.000 poduzeća je izbrisano. Riječ je o poduzećima najčešće u građevinskom sektoru i trgovini, bez zaposlenih. I dok prosječni stečaj državu

stoji 50.000 do 100.000 kuna, trošak predstečajnih nagodbe prosječno iznosi 4621 kunu, izračunao je Lalovac.

Država je u nagodbama pronašla i nove ulagače u stare državne hotele. Kapaciteti koji traže dodatno ulaganje i obnovu poput hotela Medena kod Trogira i još pet sličnih turističkih naselja dobili su strateške ulagače, rekao je Ratomir Ivičić, zamjenik ministra turizma. U tom sektoru dovršeno je 128 nagodbi.

I Radićev IGH nakon nagodbe s vjerovnicima ulazi u dokapitalizaciju sa strateškim partnerom.

Postat će dio međunarodnog građevinskog koncerna kojem nedostaje baš inženjersko-projektni se-

gment, u kojem se specijalizirao IGH. I to će mu, uz ostalo, omogućiti da vrati sav dug na koji se obvezao nagodbom.

Stranci žele pomoći, domaće nije briga Varteks je postigao nagodbu kojom će vratiti svojih 600 milijuna kuna, rekao je suvlasnik varaždinske tvrtke Zoran Košćec. Sklapanje nagodbe omogućilo mu je da dobije svježi novac iz HBORa i krene u novi ulagački ciklus. Košćec se restrukturiranjem Varteksa bavi još od 2005. kad je ušao u kompaniju. I tada je bila zrela za predstečajnu nagodbu. U nekoliko godina poslovanje je stabilizirano, ali onda je došla globalna kriza.

Nikola Veočić, direktor tvrtke Đuro Đaković Alatnica, kaže da su predstečajne nagodbe jedan od najboljih gospodarskih poteza ove vlade. Veočića je iskustvo s neplaćanjem u Hrvatskoj tako opeklo da će ubuduće poslovati samo u izvozu. Partneri iz Austrije, Švicarske i Njemačke plaćaju za 15 dana, jedino što priznaju cijenu od 20 eura po satu rada, a Veočićevi troškovi dosegnu i 25 eura. Zato mora investirati u konkurentnost i kupiti nove strojeve. No domaći bankari ga u tome ne prate pa je s partnerima iz inozemstva ugovorio kupnju novog stroja na rate i uz kompenzaciju proizvodima. Nije mu jasno zašto neki ljudi iz Švicarske i

U predstečajnim nagodbama nitko nije dodatno izgubio, naglasio je Goran Brajdić, predsjednik Uprave Dalekovoda Njemačke, koji ga zapravo ne poznaju, žele surađivati i pomoći, a ove domaće nije briga.

S druge strane ga to i ne čudi jer je 2010. uložio u pogon za proizvodnju protugradnih raketa.

Obučio je dodatno zaposlene za tu proizvodnju, sve pripremio, a tadašnja je vlada ipak odlučila protugradne rakete uvoziti iz Srbije. A tako je i danas.

Grupa Končar u 2013. je ostvarila konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 2,51 milijarde kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2012. Poslovni prihodi iznose 2,73 milijarde kuna što je na razini 2012. Poslovni rashodi iznose 2,62 milijarde kuna i manji su za 1,1 posto. Dobit iz poslovnih aktivnosti iznosi 116,1 milijun kuna, što je 21,9 posto više od rezultata u 2012., dok je dobit nakon oporezivanja 163,7 milijuna kuna.

Na domaćem tržištu Končar je ostvario prihod od prodaje u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što je za 1,8 posto više u odnosu na 2012. Na ino tržištu prihodi od prodaje iznosili su 1,225 milijardi kuna.

Tvrtke Grupe Končar lani su ugovorile novih poslo-

va u iznosu od 2,68 milijardi kuna, što je 9,9 posto više od ugovorenog u istom razdoblju 2012. Od toga je 43 posto ugovoreno za domaće, a 57 posto za inozemno tržište. Stanje ugovorenih poslova na kraju prosinca 2013. iznosi 2,37 milijardi kuna, što je za osam posto više od stanja ugovorenih poslova na početku 2013. Ukupna konsolidirana sredstva i izvori sredstava Grupe Končar na dan 31. prosinca 2013. iznose 3,47 milijardi kuna. Kratkotrajna imovina veća je tri puta od kratkoročnih obveza, što ukazuje na dobru likvidnost Končara. (D.Ž.)

Predstavljen glavni projekt centra SEECEL-a

Gradi se centar za cjeloživotno učenje poduzetničkih vještina

U Ministarstvu poduzetništva i obrta protekli je tjedan održano završno predstavljanje projekta izgradnje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL). Financirala ga je Europska unija kroz financijski paket iz Okvira za investicije na Zapadnom Balkanu (WBIF).

SEECEL-ov centar bit će namijenjen cjeloživotnom učenju malih i srednjih poduzetnika s ciljem podizanja njihove konkurentnosti. Kako je istaknuo Gordan Maras, ministar poduzetništva i

obrta, projekt je započeo u veljači 2012., a za njegovu je provedbu bio zadužen COWI-IPF konzorcij koji je pružao tehničku pomoć Ministarstvu poduzetništva i obrta i SEECEL-u. Za provedbu projekta 1,6 milijuna eura osigurala je Europska investicijska banka (EIB).

Buduća zgrada SEECELa gradit će se na Kajzerici u Zagrebu, a površina središnje zgrade iznosit će 14.506 četvornih metara.

Ukupna investicija iznosi 30 milijuna eura od čega će 4,5 milijuna eura dati Hrvatska kroz kredit EIB-a dok će se ostatak namaknuti iz strukturnih fondova EU-a.

Maras je najavio kako se objava natječaja za radove na tom objektu očekuje polovinom ove godine te izrazio nadu kako će centar početi s radom početkom 2016. (S.P.)

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 7 god

( 350 ha zemljišta

Suradnja Agrokora i Sberbanka

10. međunarodna godišnja konferencija o hr

oslobodit će se projektom Zagreb na Savi

rok na koji je kredit odobren

Agrokoru zajam od 600 milijuna eura Sindicirani kredit poduprijet će Agrokor u refinanciranju postojećih financijskih obveza i daljnjem razvoju kompanije

R

uski Sberbank i Agrokor koncern prošli tjedan su potpisali Memorandum o razumijevanju o suradnji te objavili da je Agrokoru odobren sindicirani zajam od 600 milijuna eura. Potpisani memorandum, zajedno s kreditom odobrenim na sedam godina poduprijet će koncern Agrokor, inače jednu od vodećih privatnih kompanija u regiji Središnje i Istočne Europe, u refinanciranju postojećih financijskih obveza i daljnjem razvoju kompanije, priopćeno je iz Agrokora.

“Agrokor je već dva desetljeća prisutan na međunarodnom tržištu kapitala. Naši su partneri najveći svjetski investitori.

Međutim, dobiti i potpisati ugovor sa Sberbank Grupom za Agrokor je iznimno velika čast i zadovoljstvo tim više što je to za Sberbank Europe AG jedna od najvećih korporativnih transakcija dosada. Taj je ugovor potvrda vrijednosti Agrokorovih operacija kao i njegove vizije i strategije”,

Ugovor je potvrda vrijednosti Agrokorovih operacija kao i njegove vizije i strategije, istaknuo je Ivica Todorić istaknuo je tom prigodom Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna.

Herman Gref, predsjednik Izvršnog odbora Sberbank Grupe naglasio je, između ostaloga, da

je Sberbank zainteresiran za širenje svoje prisutnosti dalje u regiju Središnje i Istočne Europe u okviru Bankine međunarodne strategije. “Ova transakcija koja je jedna od najvećih dosadašnjih korporativnih transakcija za Sberbank Europe, pokazuje našu namjeru da pružamo inovativna rješenja u financiranju naših korporativnih klijenata”, dodao je Gref.

Ove godine zajednička kartica Agrokora i Sberbanke Ovo financiranje pokazuje povećanu aktivnost Sberbanke u regiji Središnje i Istočne Europe pri

čemu Sberbank of Russia sudjeluje sa 500 milijuna eura, a Sberbank Europe AG sa 100 milijuna eura.

Ova transakcija također označava uspješan nastavak dugoročnog strateškog partnerstva između Sberbanke i Agrokora s ciljem poboljšanja usluga u maloprodajnom sektoru u Središnjoj i Istočnoj Europi. To će obuhvatiti započinjanje zajedničkih programa za bolje pokrivanje financijskih potreba klijenata putem inovaci-

ja, novih proizvoda i usluga, uključujući digitalna rješenja za unaprjeđenje bankovnih i iskustava kupovanja među potrošačima.

Projekti na kojima se već radi u Hrvatskoj uključuju suradnju u pružanju mogućnosti plaćanja i novčanih transfera u prodavaonicama Konzuma i Tiska te povoljnijih uvjeta financiranja opće namjene Agrokorovim kupcima. Za 2014. planira se izdavanje kartice Sberbanke i Agrokora kao zajednički proizvod namijenjen financiranju kupaca koji će nuditi inovativna rješenja i posebne pogodnosti.

Inače, suradnja Agrokora i Sberbanke već je započeta na srpskom tržištu gdje je lani pokrenuta loyalty kartica pod imenom Superkartica, u suradnji NIS-a (Gazprom), Idee (Agrokor) i Sberbanke koja je u program ušla akvizicijom dioničkog kapitala. Samo pet mjeseci nakon pokretanja izdano je više od milijun Superkartica koje se mogu koristiti na više od 500 maloprodajnih mjesta diljem Srbije.

Masovna gradn budućnost je ur

Projekti urbane regeneracije počinju od naselja, a to znači od ur

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

egativni demografski trendovi i višak izgrađenih nekretnina hrvatsko tržište čine neperspektivnim za novu izgradnju. U takvoj situaciji svi oni koji žive od izgradnje kratkoročno, pa i srednjoročno, nadu polažu u obnovu i prenamjenu postojećih zgrada, pa i cijelih četvrti. Upravo se urbana regeneracija nametnula kao jedna od ključnih tema 10. međunarodne godišnje konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina, održane u Zagrebu u organizaciji Filipović savjetovanja.

Najvećim projektom urbane regeneracije u Hrvatskoj mogao bi se smatrati projekt Zagreb na Savi, koji kombinira zaštitu okoliša, zaštitu od poplava, poboljšanje plovnog puta, obnovljivu energiju i oslobađanje 350 hektara zemljišta uz korito Save u užem dijelu Zagreba. Taj bi golemi prostor, koji je sada u vla-

sništvu Hrvatskih voda, prema riječima Lea Penovića iz HEP-ove tvrtke Program Sava, bio predan Gradu Zagrebu i iskorišten za projekte urbane regeneracije. Projektom Zagreb na Savi glavnina vode odvela bi se kanalom izvan grada, a sadašnje korito postalo bi kanal stabilnog vodostaja. Izgradilo bi se i sedam vodnih stepenica s mini hidroelektranama ukupne instalirane snage 150 megavata, što bi

Energetska obnova nije samo pitanje zaštite okoliša, nego i cijene energije omogućilo proizvodnju električne energije koja bi pokrivala četvrtinu potreba Zagreba. Projekt je u fazi izrade studije procjene utjecaja na okoliš i studije izvodljivosti, što se financira sa 1,5 milijuna eura iz EU fondova. Model financiranja oslanja se na bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU-a

i na prihode od proizvedene električne energije.

Partneri su Grad Zagreb, dvije susjedne županije, sedam ministarstava, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske vode.

Interakcija javnog i privatnog Mnoštvo je drugih projekata urbane regeneracije u Zagrebu o kojima se govori već godinama (Badel, Gredelj, Zagrepčanka, Borongaj), a Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Zagreba, najavljuje još dva. Prvi je energetska obnova i revitalizacija Donjega grada, što uključuje obnovu oko 3000 zgrada. Kako su vlasnici velikim dijelom umirovljenici, razrađuju se i instrumenti povoljnijeg financiranja. Projekt uključuje izradu kataloga karakteristika svake pojedine zgrade, komercijalizaciju podrumskih i tavanskih prostora, kao i mjere sprečavanja vandalskog grafitiranja. Drugi je projekt revitalizacija Zagrebačkog velesajma, gdje bi dio prostora ostao za

7

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 2 mlrd €

( 100 do 150 € po m

2

vrijednost svih projekata u Dubrovniku

cijena integrirane obnove zgrade

vatskom tržištu nekretnina

ja je prošlost, bana regeneracija

rbanističkog plana. Svi projekti moraju biti ekonomski održivi, a ne na teret proračuna, i to je najveći izazov Hodogrami za investicije Na tržištu nekretnina najbolje se vide usponi i padovi cijelog gospodarstva, istaknula je na otvaranju konferencije ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Uloga je države skratiti put investitoru od ideje do ostvarenja projekta, a ne da, kao sada, taj proces traje i po 10 godina. “Mi smo tu zadaću shvatili ozbiljno jer previše je upita investitora na koje sada možemo samo slijegati ramenima. Svaka investicija mora imati jasan hodogram”, obećala je ministrica. To će se postići aplikacijama poput ISPU-a (informacijski sustav prostornog uređenja) koji je u visokoj fazi popunjenosti, a dostupan je svim investitorima u svijetu. Tu je i sustav e-dozvola, još uvijek u testnoj fazi, ali će, jamči ministrica, biti završen do kraja godine. sajmove, u drugi dio preselio bi se tehnološki park, dok bi ostatak bio pretvoren u kongresni kompleks.

No, svi ti projekti urbane regeneracije, ističe Sandra Švaljek, moraju biti ekonomski održivi, a ne na teret proračuna, i to je najveći izazov.

Bez ljudi nema urbane regeneracije, smatra dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, stoga Dubrovnik ulaže u projekte zadržavanja i privlačenja ljudi, posebno mladih.

Studenti dobivaju beskamatni kredit do 30.000 eura, a nezaposleni 30.000 kuna za samozapošljavanje. Grad subvencionira i podstanare sa 500 do 1500 kuna mjesečno, a kroz razne programe potpore za stanovanje u Dubrovniku dobiva oko 600 obitelji.

Razvojnih projekata imaju u vrijednosti od čak dvije milijarde eura, od čega je najveći projekt golfa na Srđu, vrijedan 1,2 milijarde. U sve to država i lokalna samouprava ne mogu ući sami, jer nemaju novca. Stoga je ključno pitanje za Vlahušića kako

ostvariti interakciju s privatnim ulagačima koje u konačnici zanima profit.

Eskalator od mora do tvrđave Nakon propasti teške industrije i odlaska vojske iz vojarni, lokacije na rubovima grada, koje su kočile razvoj Šibenika, postale su njegova prednost, uvjeren je šibenski gradonačelnik Željko Burić.

Grad tako investitorima može ponuditi stotinjak hektara zemljišta za projekte urbane regeneracije, od čega je gotovo 700.000 četvornih metara već slobodno i priključeno na komunalnu infrastrukturu.

Nekoliko takvih projekata je u tijeku, a realiziraju se i uz pomoć međunarodnih fondova. Najzanimljiviji su eskalator od mora do tvrđave Svetog Mihovila, na koji bi se nastavljala žičara do Šubićevca, te difuzni hotel Jewel s oko 900 kreveta raspršenih po zgradama u staroj jezgri Šibenika. Šibeniku također nedostaje stanovnika u dobi od 19 do 25 godina, zbog čega planiraju sveu-

čilišni kampus vrijedan 16 milijuna eura, u kojem bi najprije bio smješten studij energetike.

Projekte urbane regeneracije planiraju i u Osijeku, a ključne lokacije su obala Drave, luka i neiskorišteni objekti u gra-

Pitanje je kako podići svijest vlasnika o potrebi investiranja du, kaže Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika Osijeka. I u najvećem slavonskom gradu planiraju graditi sveučilišni kampus koji im već sada treba jer Osijek na svojih 115.000 stanovnika ima oko 20.000 studenata.

Tradicija urbanizma U Karlovcu je počeo projekt urbane regeneracije stare gradske jezgre, Zvijezde. U projektu sudjeluje i Zoran Hebar iz Urbanističkog zavoda Grada Zagreba, koji kaže da od početka primjenjuju interdisciplinar-

ni pristup, što uključuje ne samo urbanističke i arhitektonske studije, nego i ekonomske i sociološke. Na području urbanizma, Hebaru smeta što ne koristimo svoju tradiciju. “Postoji razlog zašto su slavonska sela ušorena, a dalmatinska zbijena u dnu doline. Naši su preci umjesto hladnjaka na struju hranu spremali u rupe iskopane u tlu. Takva iskustva treba prilagoditi modernom tehnološkom okruženju”, smatra Hebar.

Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista, slaže se da projekti urbane regeneracije počinju od naselja, a to znači od urbanističkog plana. Tako se u nekim zemljama, iskustvo je Volkera Zanga iz tvrtke Bilfinger Water Technologies, u naseljima gradi jedan tehnički objekt koji služi kao trafostanica, kotlovnica, pročistač vode i mala elektrana. Za Goranku Tropčić Zekan iz projektnog biroa Klimaproing energetska obnova nije samo pitanje zaštite okoliša, nego i cijene

energije, koja će vrlo vjerojatno i dalje rasti. Budućnost je, vjeruje, u daljinskom grijanju cijelih naselja iz malih bioplinskih postrojenja koja treba graditi i u manjim mjestima.

Ne samo fasada U Zagrebu su zgrade većinom energetski vrlo neracionalne, ali pitanje je kako podići svijest vlasnika o potrebi investiranja, pita se Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Zagreba. Energetski su najlošije zgrade građene sedamdesetih i osamdesetih godina, dok su starije zgrade masivnih debelih zidova energetski učinkovite koliko i novogradnja, tvrdi Željka Hrs Borković, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora.

“Grad bi sigurno bio ljepši ako bi se obnovile fasade, ali bi bio bolji kada bi se istovremeno obnovile i sve instalacije“, kaže Budanko, prema čijoj računici integrirana obnova zgrade ne košta više od 100 do 150 eura po kvadratu.

Urbana regeneracija mora uključivati i bolju zaštitu od požara jer su oni, primjerice, 2009. godine u Hrvatskoj odnijeli pedesetak ljudskih života, uz materijalnu štetu od 140 milijuna kuna, prema podacima koje je iznio Željko Špiljar, tehnički direktor tvrtke Invento Pro. No, i zaštita od požara, uz razne tehničke mjere, opet počinje od urbanista jer oni trebaju planirati i požarne puteve do zgrada.

Projekti urbane regeneracije u ovoj su se krizi pokazali najotporniji na rizike financiranja, stoga bi trebali postati prioritet na tržištu nekretnina, zaključio je Vlaho Kojaković iz Europske banke za obnovu i razvoj. EBRD je spreman sudjelovati u takvim projektima jer se u njima susreću interesi privatnih i javnih investitora.

Pozitivnih primjera projekata urbane regeneracije ima u cijeloj Europi, a neke od njih predstavili su i gosti iz inozemstva na 10. konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina.

8

AKTUALNO

( 1,56 mlrd €

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

Hrvatskoj dodijeljeno od početka pregovora

( 850 mil €

od toga je i ugovoreno

Hrvatska u proceduri za projekte kojima će apsorbirati 450 milijuna eura

Stiže 150 milijuna eura iz europskih fondova Avans od 150 milijuna eura predstavlja trećinu ukupno dodijeljenog novca za 2013. godinu, a pored toga dolazi uplata još 50 milijuna eura zaostalih isplata i refundacija računa vezanih za realizaciju tekućih EU projekata

U

Hrvatsku bi uskoro trebalo stići 150 milijuna eura avansa iz europskih fondova, najavio je prošli tjedan potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Za isplatu avansa trebalo je u Hrvatskoj pripremiti poseban softer kojim će se pratiti preuzimanje i trošenje fondovskog novca. Nakon kašnjenja u izradi, softver je dovršen, potvrdili su ga i predstavnici Europske komisije, te je put do novca otvoren.

Grčić je ustvrdio kako potvrda kvalitete softvera nije bila prepreka da se priprema natječaja za fondovski novac odvija normalno. Hrvatska je još od studenoga u natječajnoj proceduri za gotovo sve projekte kojima će apsorbirati 450 milijuna eura,

dodijeljenih za prvih šest mjeseci članstva u EU-u.

Avans od 150 milijuna eura predstavlja trećinu ukupno dodijeljenog novca za 2013. godinu. Pored toga, potvrdom softvera

njuje da se fondovi koriste prilično dobro, a u buduće bi taj proces trebao ići još brže.

Fondovi se koriste prilično dobro, kaže Grčić, a ubuduće bi taj proces trebao ići još brže dolazi uplata još 50 milijuna eura zaostalih isplata i refundacija računa vezanih za realizaciju EU projekata koji su u tijeku. Taj će se novac sliti u Nacionalni fond pri Ministarstvu financija.

Prema Grčićevim podacima, Hrvatskoj je od početka pristupnih prego-

vora iz raznih EU fondova dodijeljeno 1,56 milijardi eura od čega je ugovoreno nešto više od 850 mili-

juna eura. Od toga je plaćeno 624,8 milijuna eura, što je 73,5 posto ugovorenih sredstava. Grčić ocje-

Gotova IPA 2010 Prošli tjedan je Središnja agencija za europske fondove (SAFU) objavila da je završila ugovaranje iz programa IPA 2010.

Ugovoreno je 28,43 milijuna eura, što je 91 posto dodijeljenih sredstava, uz nacionalno sufinanciranje od 5,57 milijuna eura.

U okviru tog iznosa potpisano je ukupno 65 ugovora za provedbu 12 projekata. Podaci o projektima mogu se naći na internetskim stranicama SAFU-a. Krajnji rok za završetak provedbe je travanj 2016., a krajnji rok za plaćanje iz fondova je travanj 2017. godine. Pro-

jekt s najvećim iznosom ove programske godine je Razminiranje na ratom pogođenim područjima u sklopu kojeg su potpisana tri ugovora ukupno vrijedna 6,94 milijuna eura, i to za razminiranje u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji.

U ovoj komponenti programa IPA financiraju se projekti iz sektora pravosuđa, unutarnjih poslova, zaštite ljudskih prava i antidiskriminacije, projekti jačanja nevladinog sektora, zaštite kulturnih i prirodnih bogatstava, porezne i prometne politike, zdravlja i zaštite okoliša.

Korisnici te komponente programa IPA su tijela državne i javne uprave, ustanove i neprofitne organizacije. (I.V.)

U listopadu su analitičari MMF-a očekivali da će ova godina završiti rastom BDP-a od 1,5 posto

MMF snizio prognozu rasta hrvatske ekonomije Ove godine hrvatski BDP past će za 0,6 posto, u 2015. će doći do blagog oporavka, a BDP bi trebao rasti za 0,4 posto, objavio je Međunarodni monetarni fond u svojim proljetnim prognozama.

Time je ta organizacija snizila raniju prognozu hrvatskog rasta.

U listopadu su analitičari MMF-a očekivali da će ova godina završiti rastom BDP-a od 1,5 posto.

Stručnjaci MMF-a smatraju da će nezaposlenost biti i dalje vrlo visoka, oko 16,8 posto, a dodatni rizik za hrvatski izvoz

predstavlja i kašnjenje oporavka eurozone. U Hrvatskoj će ove godine inflacija biti vrlo niska, oko 0,5 posto na godišnjoj razini, a sljedeće bi godine trebala porasti na 1,1 posto.

Ostvare li se prognoze MMF-a, bit će to šesta godina koju bi Hrvatska završila u recesiji.

I u ocjeni nakon posjeta Hrvatskoj u ožujku članovi izaslanstva MMFa upozorili su na posljedi-

ce duge recesije u našoj zemlji. Domaća potražnja je i dalje potisnuta jer su poduzeća i stanovništvo usmjereni na smanjivanje prevelikih razina duga akumuliranog tijekom konjunkture sredinom prošlog desetljeća.

Primijetili su i da su vanjski uvjeti financiranja do sada bili prihvatljivi, ali je premija rizika za Hrvatsku porasla u odnosu na usporedive zemlje.

MMF i predstavnici Vlade slažu se u procjeni da će mjere za smanjenje prekomjernog deficita utjecati na usporavanje eko-

nomije. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić podsjetio je da je i Vlada revidirala svoja očekivanja.

Ova godina ipak bi mogla završiti barem na nuli.

MMF očekuje da će Hrvatska poboljšati bilancu tekućeg računa plaćanja, koja bi ove godine trebala iskazati višak od 1,5 posto BDP-a.

Prošli tjedan održavala se i proljetna skupština MMF-a i Svjetske banke, na kojoj je bilo i hrvatsko izaslanstvo. Predvodili su ga ministar financija Slavko Linić i guverner HNBa Boris Vujčić. Održali su

niz sastanaka s vodećim ljudima svjetskih financijskih institucija i predstavili hrvatske mjere za smanjenje deficita. Razgovaralo se i o suradnji, a ministar Linić je prije odlaska u Washington najavio da će Svjetska banka odobriti i drugu tranšu zajma za strukturne i razvojne programe, vrijednu 150 milijuna eura. Riječ je o povoljnu zajmu na 15 godina s niskom kamatom od 1,5 posto, što predstavlja značajnu potporu u provođenju proturecesijskih mjera, rekao je Linić. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 250 mil kn ( 1100 zaposlenih novi kredit za HŽ Cargo

višak u HŽ Cargu nakon reorganizacije

Sjednica hrvatske vlade

HŽ Cargo može opstati i uz manji promet Nakon restrukturiranja HŽ Cargo bi trebao poslovati bez državnih subvencija. Stoga će i plan restrukturiranja morati dobiti zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije busni promet za linije na kojima se ne isplati koristiti vlak.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

obra vijest za dobavljače HŽ Carga: Vlada je odobrila jamstvo za kredit od 250 milijuna kuna iz kojeg će biti podmireni i nagomilani dugovi kompanije. Primjerice, prema poduzeću Gredelj i HŽ Infrastrukturi.

No važan dio namjene ovog kredita je restrukturiranje HŽ Carga. Nakon što nije uspio ulazak strateškog partnera – a to je trebala biti rumunj-

U Vladi ističu da bi ekonomski trošak stečaja HŽ Carga bio veći od troškova restrukturiranja ska kompanija Grampet – Vlada je odlučila pripremiti HŽ Cargo za tržišnu utakmicu i kasnije ga, eventualno, ponuditi zainteresiranim ulagačima.

Konzervativan plan Dogodit će se proces sličan onom koji se provodi u Croatia Airlinesu. Uz ostalo, HŽ Cargo će zbog reorganizacije morati otpustiti znatan broj radnika. Najavljuje se da će oko 1100 zaposlenih biti višak o čemu se vode pregovori sa sindikatima.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić kaže da u sindikatu postoji razumijevanje za stanje HŽ Carga i shvaćaju da bi odgađanje promjena dovelo do stečaja u kojem bi svi izgubili. Sindikati su već

i prije pristali da se bruto plaće smanje za 14 posto.

Dio kredita iskoristit će se stoga i za zbrinjavanje viška zaposlenih.

Ministar ocjenjuje da je plan restrukturiranja napravljen konzervativno, a prema planu bi HŽ Cargo mogao opstati na tržištu i kad mu promet padne za 14 posto. Takav se trend očekuje zbog liberalizacije tržišta. Već je registrirana jedna kompanija za prijevoz željezničkog tereta, a u idućih godinu dana moglo bi se na tržištu pojaviti desetak novih igrača. Nakon restrukturiranja HŽ Cargo bi trebao poslovati bez državnih subvencija. Stoga će i plan restrukturiranja morati dobiti zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije.

U Vladi ističu da bi ekonomski trošak stečaja HŽ Carga bio veći od troškova restrukturiranja.

Morske luke su ovisne o željezničkom prome-

tu, kao i neke veće tvrtke u Hrvatskoj, pa bi propast željezničkog teretnog prijevoza značajno utjecala i na njih. Kredit za HŽ Cargo podignut je kod Hrvatske poštanske banke i Croatia banke, i to na godinu dana. Potom bi reformirani HŽ Cargo taj kratkoročni kredit trebao zamijeniti za dugoročni, bez Vladina jamstva.

Prošli tjedan je pažnju javnosti privuklo i stanje u željezničkom putničkom prijevozu. HŽ Putnički prijevoz odlučio je ukinuti prijevoz putnika na nekim prugama, a ponegdje vlakove zamijeniti jeftinijim autobusima. Ministar Hajdaš Dončić objašnjava da je i to dio prilagodbe poslovanja zbog rentabilnosti. Na nekim prugama odvijat će se samo teretni prijevoz, jer prijevoz putnika jednostavno nije isplativ. Slično je i u drugim europskim zemljama.

U Austriji, primjerice, željezničke kompanije imaju vlastite odjele za auto-

Prilika za poduzetnike Hajdaš Dončić dodaje da jedinice lokalne uprave mogu same suorganizirati prijevoz vlakom. Opet slično kao u Europi: država će osigurati minimalnu subvenciju od 20 posto, a ostalo je obveza lokalne samouprave i privatnog željezničkog prijevoznika. Uz dovoljno putnika to može biti prilika za poduzetnike. Hajdaš Dončić kaže da u nekim zemljama lokalne uprave čak subvencioniraju i nabavu vlakova koji će voziti na lokalnim prometnicama i svojom kvalitetom privlačiti putnike.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se sada, bez subvencija, isplati organizirati putnički promet na samo četiri posto linija. HŽ Putnički prijevoz jednostavno nema novca da održi isti broj linija kao ranije. Isplative su uglavnom linije oko većih gradova. A nova pruga Rijeka-Zagreb-Botovo projektira se prvenstveno za teretne vlakove. Prema europskim kriterijima Hrvatska je dobro pokrivena putničkim prijevozom, jer uz pruge ima i nove autoceste i mrežu regionalnih prometnica. “Vlak više nema značenje kao u Austro-Ugarskoj. Putnički prijevoz željeznicom odvijat će se prema ekonomskim mogućnostima, ali HŽ Putnički prijevoz može opstati i na takvom tržištu”, rekao je ministar prometa.

9

Ovogodišnja elementarna nepogoda

Predana prijava za naknadu šteta Ministarstvo gospodarstva predalo je 9. travnja službenu prijavu Hrvatske Fondu solidarnosti Europske unije povodom elementarne nepogode koja je pogodila dijelove Hrvatske ove godine. Za razliku od prijašnjih godina kada je aplicirala sa Slovenijom i Mađarskom, ove je godine Hrvatska prešla prag direktne štete od 0,6 posto BDP-a te je aplicirala samostalno.

Elementarna je nepogoda započela 31. siječnja 2014. godine u obliku snijega i ledene kiše na području Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije, te se nastavila tijekom veljače kombinacijom visokih vodostaja Save i Kupe, velikih padalina i natopljenog tla, što je rezultiralo poplavama na području Sisačkomoslavačke, Karlovačke i Zagrebačke te klizištima

na području Varaždinske županije.

Prva ukupna procjena direktnih šteta iznosi 291.904.629 eura. Najveća je šteta na prirodnim zonama (područje Hrvatskih šuma) koja iznosi 253.143.954 eura.

Fondu solidarnosti EU-a prihvatljiv i opravdan trošak za Republiku Hrvatsku iznosi 135.172.609 eura.

Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan je kako bi se njegovim sredstvima odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera te izrazila solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama.

Počela rasprava o sudjelovanju u EMAS-u

Certifikat o ekološkom upravljanju i tvrtkama

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode započelo je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga uredbe o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS).

Nacrt prijedloga uredbe s pratećim obrascem sudjelovanja i informacijama o izradi i sadržaju uredbe objavljen je na internetskoj stranici Ministarstva (http:// www.mzoip.hr/default. aspx?id=18377), a javna rasprava trajat će do 2. svibnja.

EMAS (Eco-Management and Audit Scheme) je dobrovoljni certifi-

kat EU-a koji omogućava tvrtkama, korporacijama, javnim ili privatnim organizacijama, tijelima vlasti i ustanovama procjenu i unapređenje djelatnosti kroz ocjenjivanje i poboljšanje okolišnih pokazatelja. Tehnička osnova za EMAS je međunarodna norma ISO 14001. Uključivanje u EMAS organizacijama jamči neovisnu i znanstveno utemeljenu procjenu i potvrdu njihovog sustava ekološkog upravljanja, a poslovnim partnerima i potrošačima višu razinu odgovornosti certificirane organizacije s obzirom na okoliš.

EMAS je kao sustav ekološkog upravljanja isprva bio namijenjen prvenstveno certificiranju industrijskih postrojenja, no Uredbom (EZ) br. 1221/2009 (tzv. EMAS III uredba) njegov opseg proširen je na sve organizacije i pravne osobe u privatnom i javnom sektoru. (PV)

10 PREDSTAVLJAMO

( više od 200

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 190.000 puta

proizvoda razvio Biovitalis

preuzeta aplikacija TribalQuest

Biovitalis, Turčin

HolosOne, Split

Spoj prirode i tehnologije

Kad igra postane ozbiljan biznis Devetero zaposlenika, od čega je sedam žena, imaju veliko stručno znanje za proizvodnju brojnih farmaceutskih oblika, primjerice sirupa, melema, krema, gelova, losiona, kapi, šampona, sapuna i čajeva

Tvrtka HolosOne usredotočena je na izradu mobilnih aplikacija, i to u prvom redu za Apple uređaje. Prvo su okupljali mlade kreativce, a sad već zapošljavaju i formirane kadrove

O

S

biteljska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom proizvodnje dodataka prehrani i prirodne kozmetike Biovitalis iz mjesta Turčin pored Varaždina primjer je uspješnog ženskog poduzetništva. Naime, tu je tvrtku 1996. godine osnovala Đurđica Zagorec, a u počecima poslovanja proizvodi su nastajali u dijelu njezine obiteljske kuće.

Tri godine kasnije proizvodnja je preseljena u odvojen prostor. Biovitalis je 2002. godine nagrađen Zlatnom plaketom kao najuspješnije malo tr-

Svoje inovativne proizvode žele ponuditi domaćem i inozemnom tržištu brendom Biovitalis govačko društvo u Varaždinskoj županiji, dok je dvije godine kasnije njegova vlasnica Đurđica Zagorec dobila nagradu za najuspješniju poduzetnicu u Hrvatskoj. Danas tom tvrtkom upravlja nje-

zina kćerka Ivana Zagorec Kolednjak. “Cjelokupan razvoj i proizvodnja naše tvrtke skladan su spoj prirode i starih receptura te najnovijih saznanja i tehnoloških dostignuća. U proizvodnji preparata koriste se svježi biljni ekstrakti, proplis i med. U veljači 2008. u poslovanje je uveden sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 kojim se osigurava neprekidno normalno funkcioniranje sustava i poboljšavanje njegove učinkovitosti s ciljem ispunjenja zahtjeva i potreba kupaca”, rekla je Ivana Zagorec Kolednjak.

Dodala je kako u Biovitalisu njeguju individualizirani pristup kupcu, a osim toga iznimno su fleksibilni u proizvodnji i isporuci proizvoda.

Stvaranje vlastitog brenda Danas se proizvodnja odvija u namjenski građenim proizvodnim prostorima u Turčinu na 700 četvornih metara površine koji udovoljavaju svim zahtjevima za takvu vr-

stu proizvodnje raspolažući razvojnim laboratorijem, laboratorijem za proizvodnju, skladištima poluproizvoda, gotovih proizvoda i ambalaže.

Tvrtka raspolaže tehnološkom opremom, a njenih devetero zaposlenika, od čega je sedam žena, imaju veliko stručno znanje za proizvodnju brojnih farmaceutskih oblika, primjerice sirupa, melema, krema, gelova, losiona, kapi, šampona, sapuna i čajeva. Od osnivanja do danas u tvrtki je razvijeno više od 200 proizvoda namijenjenih njezi i zaštiti kože te ublažavanju raznih tegoba.

Govoreći o planovima Biovitalisa, Ivana Zagorec Kolednjak je istaknula kako u tvrtki rade na stvaranju vlastitog brenda Biovitalis, a svoje inovativne proizvode žele ponuditi domaćem i inozemnom tržištu pod tim brendom. Pritom je izrazila nadu kako će vjerojatno ove godine tržištu ponuditi prve brendirane proizvode iz palete prirodne preparativne kozmetike. (S.P.)

plitska startup tvrtka HolosOne osnovana je početkom 2012. godine, a bavi se izradom mobilnih aplikacija od kojih je najpopularnija TribalQuest.

Ta aplikacija, koja je dostupna u AppStoreu od 10. lipnja 2013., do sada je preuzeta gotovo 190.000 puta. Vlasnici tvrtke Jerko Latković i Josip Bujas nakon osnivanja tvrtke uspjeli su posložiti uži tim suradnika i zaposlenika koji uz njih dvojicu čine još Mario Vrandečić i Luka Boban i koji znaju što znači raditi u startupu i okušati se u AppStoreu s utility aplikacijama Vintage Calculator, Vintage Time i Vintage Gadget te igricom TribalQuest s kojom su i postigli zapažene rezultate.

Tvrtka HolosOne usredotočena je na izradu mobilnih aplikacija i to u prvom redu za Apple uređaje s tendencijom razvoja tehnologije i prebacivanja na druge platforme.

Direktor HolosOnea Jerko Latković ističe kako su on i njegov partner pre-

poznali da na splitskom području ima puno potencijala za razvoj te da postoji zavidan broj nadarenih mladih ljudi koji su izuzetno kreativni, a ujedno i vrlo zrelo razmišljaju.

Isto tako, postoji i određen broj tvrtki koje imaju vrlo zanimljive proizvode i vizije, ali nisu poznate široj javnosti.

“Velika je razlika biti dio startupa koji je visokorizična tvrtka i jedne velike korporacije, koja je koliko-toliko sigurna za razliku od startup tvrtki koje u svijetu većinom propadaju u prvoj godini poslovanja. Naša prvotna ideja je bila okupljanje mladih ljudi koji su nadareni, a nisu još posve razvili potrebne vještine, a sada zapošljavamo formirane kadrove koji će tim mladim ljudima biti mentori”, kaže Latković.

Pet aplikacija do sad HolosOne je do sada izbacio pet aplikacija, od kojih je jedna igra. Do sada su imali oko 200.000 korisnika, što možda i nije značajna brojka u svjet-

skim okvirima, ali u regionalnima nije zanemariva. “Sa svojom igrom, odnosno aplikacijom TribalQuest, bili smo osmi u

S TribalQuestom bili su osmi u adventure kategoriji igara u SAD-u, prvi u Španjolskoj, drugi u Italiji adventure kategoriji igara u SAD-u, prvi u Španjolskoj, drugi u Italiji, te smo smješteni među top 10 u još sedam zemalja. Sve to pred tvrtku postavlja jedan novi izazov - kako zadržati korisnike i kako dobiti nove”, kaže Latković.

HolosOne ima tri strategije razvoja, odnosno tri grane koje žele razvijati.

Prva podrazumijeva razvoj mobilnih igara i aplikacija u vlastitoj produkciji. Drugo područje razvoja je investiranje u mlade ljude s idejama i vještinama, a treći dio je vezan uz organizaciju stručnih događanja. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( oko 1200 ha

nasada trešanja registrirano u Agronetu

( od toga tek 100 ha

u ozbiljnoj je proizvodnji, tvrdi Kljaković Gašpić

OPG Zlatan Kljaković Gašpić

Nedostaje modernih nasada trešnje Trešnje se mogu uzgajati u svim hrvatskim regijama i potencijal za njihovu proizvodnju je golem. Kako bi uzgoj i intenzivna proizvodnja trešanja bila uspješna voćar mora biti dobro educiran, kaže inženjer agronomije Zlatan Kljaković Gašpić Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kod nas, ovisi i o voćarima i poljoprivrednoj politici države.

U

Hrvatskoj, prema podacima iz Agroneta, elektroničke aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, registrirano je oko 1200 hektara nasada trešanja.

No Zlatan Kljaković Gašpić, nositelj istoimenog obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva iz Majkovca pokraj Svete Helene, kaže nam kako je od te brojke velik dio ekstenzivnih pa i zapuštenih nasada. “U ozbiljnoj proizvodnji tek je oko 100 hektara, tako da u nas nema dovoljno nasada trešanja u modernoj proi-

Zlatan Kljaković Gašpić je s kolegama osnovao i Udrugu proizvođača trešanja ZG trešnja zvodnji”, ističe ovaj inženjer agronomije.

Većoj proizvodnji na ruku ne ide činjenica da većina proizvođača ne vlada dobro suvremenim tehnologijama proizvodnje trešanja. “Suvremeni uzgoj i proizvodnja trešanja zahtijeva dobru opremljenost nasada, protugradne mreže, protukišne folije, sustave i izvore kvalitetne vode za navodnjavanje te odgovarajuću voćarsku mehanizaciju.

Kako bi uzgoj i intenzivna

proizvodnja trešanja bila uspješna, voćar mora biti dobro educiran”, objašnjava nam.

Trešnja se može uzgajati u svim hrvatskim regijama, a potencijal za proizvodnju trešanja je golem, ističe ovaj voćar. On smatra kako bi bilo logično da su u području Mediterana zastupljenije ranije do srednje kasnih sorti trešanja, a da kontinent teži uzgoju srednje kasnih i kasnih sorti. “Međutim, u nas u Hrvatskoj nema logičnog ponašanja, svi sade sve”, kaže Zlatan Kljaković Gašpić.

Strana trešnja Njegov OPG s radom je započeo 1988. godine. Tijekom godina okrupnio je poljoprivrednu površinu

na 3,2 hektara obradivog zemljišta. No trešnja nije bila prva voćka koja se proizvodila u ovome obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu. “Na plantaži se nekada proizvodila jabuka. Prije petnaestak godina došao sam do zaključka da se od jabuka na površini od dva hektara neće moći živjeti kao do tada. Stoga sam odlučio jabuke zamijeniti profitabilnijom vrstom – trešnjom. Prvi nasad od pola hektara trešanja posađen je 2006. Sadnja se nastavila u 2008. i u 2010., a ove godine posadit ćemo još pola hektara”, kaže dodavši kako uz sadnice kvalitetnih konzumnih stolnih trešanja, OPG proizvodi sadnice šljiva i marelica.

Hrvatskim proizvođačima trešanja nelojalnu konkurenciju predstavljaju trgovci koji uvoze trešnje iz Maroka, Tunisa, Turske, Italije, Španjolske, a proglašavaju ih hrvatskim. “Štoviše, čak ih reklamiraju na televizijskim postajama kao hrvatske trešnje. Međutim, uvezene trešnje obično samo zatruju tržište i stvore nepovjerenje kod domaćih kupaca jer su često prerano ubrane kako bi izdržale dugi put i što dulje trajale. Poluzrele su i bez pravog okusa, a to onda plate domaći proizvođači i mali trgovci jer tada prodaja trešanja naglo padne”, napominje Kljaković Gašpić, dodajući da budući razvoj voćarstva, posebice uzgoj trešanja

Udruga ZG trešnja Zlatan Kljaković Gašpić je u suradnji s još šestoricom kolega 2010. godine osnovao Udrugu proizvođača trešanja ZG trešnja.

Danas udruga ima 17 članova koji, koristeći suvremenu tehnologiju, uzgajaju trešnje na ukupno tridesetak hektara. Udruga organizira i stručne edukacije, tj. praktične radionice u voćnjacima i učionicama, putovanja u inozemstvo, kao i Nacionalno znanstveno-stručno savjetovanje o trešnji s međunarodnim karakterom.

Udruga stoji i iza izrade prepoznatljivog loga, dobave ambalaže za trešnje te organizacije plasmana ove voćke na zagrebačke štandove. A dio trešanja članovi udruge prodaju malim i većim trgovcima diljem Hrvatske. “Namjera je da udruga jednog dana preraste u proizvođačku grupu te napokon u zadrugu kao pravnu osobu. Rad udruge financira se iz članarina i donacija članova te iz sredstava pomoći Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo”, objašnjava pokretač udruge.

Udruga razmišlja i o izvozu trešanja te nastoji ostvariti poslovne kontakte u inozemstvu. “A s izvozom će krenuti kada se zadovolje potrebe hrvatskog tržišta”, napominje Kljaković Gašpić.

*vijesti Natječaj za novog direktora HTZ-a Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice (HTZ) raspisalo je natječaj za izbor direktora Glavnog ureda te nacionalne turističke organizacije. Prijave i dokazi o ispunjavanju uvjeta te životopis kandidata podnose se u roku od 30 dana od dana objave natječaja na adresu: HTZ, Iblerov trg 10, Zagreb, s naznakom “Natječaj za direktora/icu” - voditeljici Ureda direktora.

Jadranka Radovanić i dalje na čelu Komore Split Jadranka Radovanić ponovno je izabrana za predsjednicu HGK-ŽK Split na peti uzastopni mandat.

“U narednom razdoblju težište ćemo staviti na privlačenje investicija i konkurentnost. Pokušat ćemo inicirati da se pet godina ne mijenjaju uvjeti za investitore koji su započeli ulaganja”, rekla je ona.

Josip Boban, član GSV-a Splitsko-dalmatinske županije koje i bira predsjednika HGK-ŽK Split, ističe kako je HGK predragocjena institucija za gospodarstvo te da bi bilo pogubno da ova institucija nestane.

HUP protiv dizanja trošarina

HUP traži od Vlade da se pri uravnoteženju proračuna i smanjenju deficita fokusira na smanjenje troškova države. Kako kažu u HUP-u najava uvođenja novih trošarina za goriva i telekomunikacijske usluge izaziva ozbiljnu zabrinutost. Uvođenje trošarina na gorivo izravno će utjecati na novo povećanje troškova poslovanja i urušavanje standarda građana te na gospodarstvo a rast naknada telekomunikacijskih usluga postaje primjer nesigurnosti i nepredvidljivosti tržišta za investiranje.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( oko 378.000

( 724 mil kn

Mirovinski sustav

Darko Šket, predsjednik Uprave Peveca

prihodi od prodaje u 2013.

nezaposlenih bilo u siječnju

Poštujemo kon i želimo biti dru Pevec je uspješno okončao stečajni postupak stečajnim planom vjerovnika, ujedno i dobavljača koji su vjerovali u predloženi plan.

Samo 1,17 zaposlenih na jednog umirovljenika Nastave li se sadašnji trendovi, krajem 2015. broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i umirovljenika u potpunosti će se izjednačiti

N

egativna kretanja na tržištu rada, koja traju od 2009. godine, nastavljena su i u 2014. godini.

Svake godine prosječno iz

Mirovinska reforma pokušaj je preventive kolapsa mirovinskog sustava sustava uplatitelja mirovinskog osiguranja izađe oko 37.000 osoba. Sadašnji omjer od 1,17 osiguranika na jednog umirovljenika ugrožava mirovinski sustav, a ako se takvi trendovi nastave, već krajem iduće godine broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i umirovljenika u potpunosti će se izjednačiti, čime će mirovinski sustav postati neodrživ, upozorili su iz Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijem broju Gospodarskih kretanja.

Prosječna registrirana stopa nezaposlenosti u 2013. iznosila je 20,3 posto, što je u odnosu na godinu prije povećanje od

1,4 postotna boda, dok je u odnosu na pretkriznu 2008. godinu nezaposlenost veća za 7,1 posto ili 108.371 osobu.

Dugotrajni nepovoljni trendovi u gospodarstvu i time na tržištu rada uzrokovali su drastično smanjenje broja aktivnog stanovništva, na tek nešto više od 1,65 milijuna osoba. Na kraju siječnja ove godine evidentirano je 1.391.288 osiguranika, a istodobno 1.195.881 umirovljenik.

Mirovinska reforma kojom se produžuje zakonska dob za odlazak u mirovinu, kažu analitičari HGK-a, pokušaj je preventive kolapsa mirovinskog sustava, no ta je mjera isključivo fokusirana na smanjenje broja umirovljenika, dok je ipak veći problem stalan pad zaposlenosti i smanjenje broja uplatitelja mirovinskog osiguranja.

Ove godine novih 50.000 umirovljenika Situaciju dodatno otežava i činjenica da, prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj ima oko 50.000 zaposlenih ljudi sa 65 godina ili starijih, koji će ove godine ispuniti uvjete

za umirovljenje. Za žene vrijedi prijelazno razdoblje po kojem od ove godine imaju pravo na punu starosnu mirovinu sa 61 godinom života te 15 godina radnog staža.

Hipotetski gledano, kad bi sve zaposlene osobe koje imaju 65 i više godina bile umirovljene, a da se pritom zaposle sve nezaposlene osobe, kojih je u siječnju bilo nešto više od 378.000, omjer zaposlenih i umirovljenika bio bi 1,4 naprama 1, što još uvijek nije dostatno za održivost mirovinskog sustava, navode iz HGK-a. Dodaju da treba imati na umu i demografsko starenje stanovništva, zbog čega ostaje neriješen problem manjka radne snage do kojeg će doći u narednim godinama.

“Parcijalno rješavanje problema tržišta rada neće donijeti očekivane rezultate jer je potrebno kombinirati niz ekonomskih politika kako bismo utjecali ne samo kratkoročno na smanjenje nezaposlenosti, već i na poticanje nataliteta, povećanje stope aktivnosti, zaposlenosti...”, smatraju u Centru za makroekonomske analize HGK-a. (D.B.)

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Darkom Šketom, predsjednikom Uprave trgovačkog lanca Pevec, razgovarali smo o poslovanju ovog lanca, njegovoj konsolidaciji te planovima društva Pevec. Šket nam je pojasnio i zašto voli isticati da je Pevec domaći trgovački lanac.

Podsjetimo, Šket je došao na čelo Peveca nakon što je uspješno okončao stečajni postupak ovog trgovačkog lanca, te ga pozicionirao tako da može uspješno poslovati.

Kako je Pevec poslovao u prošloj godini?

- Unatoč krizi, koja se još više produbila tijekom prošle godine, te posljedično i padu kupovne moći, mi smo rasli u svim kategorijama. Druš-

Želimo graditi imidž trgovine dostupne prosječnom građaninu tvo Pevec je u 2013. godini ostvarilo prihode od prodaje u iznosu od gotovo 724 milijuna kuna što je za 13,4 posto više nego u 2012. Neto dobit za prošlu godinu iznosi gotovo 15 milijuna kuna što je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.

Podsjetimo, u 2012. godini neto dobit je iznosila oko šest milijuna kuna.

Sve profitne marže tijekom 2013. godine bilježe

rast pa je EBITDA sa 1,1 porasla na 2,95 posto, dok je EBIT marža sa 0,69 porasla na 2,10 posto.

Društvo Pevec je tijekom 2013. godine nastavilo proces konsolidacije poslovanja, unapređenja poslovnih procesa i organizacije te razvoja informatičke strukture što će se kontinuirano provoditi i tijekom ove godine.

Koje su posljedice stečaja tvrtke i kako ste uspjeli napraviti jedan od najuspješnijih stečajnih procesa?

- Pevec je uspješno okončao stečajni postupak stečajnim planom s preustrojem i nastavio poslovanje, s naglaskom kako je sve to napravljeno uz razumijevanje vjerovnika, ujedno i dobavljača koji su vjerovali u predloženi plan. Pevec je danas respektabilna, stabilna i kompanija s tendencijom daljnjeg rasta. Uspjeh je posljedica povjerenja koje su nam iskazali dioničari, ujedno i dobavljači, te se trudimo povjerenje opravdati. Čvrsto vjerujem da ćemo razvijati daljnje poslovanje u skladu s njihovim očekivanjima.

Koji su planovi tvrtke Pevec u narednom razdoblju? Planirate li nova ulaganja?

- Pevec je prošle godine otvorio dva nova prodajna centra, u Novom Zagrebu i Makarskoj, a broj zaposlenih povećan je u 2013. godini za 79 djelatnika, pa je lanjska godina

završila sa 956 zaposlenih. Valja dodati kako je već ove godine Društvo otvorilo prodajni centar u Kaštel Sućurcu, a u svibnju Pevec otvara novi, četvrti prodajni centar u Zagrebu na istočnom ulazu Zagreb-Sesvete, odnosno 14. u Hrvatskoj. Tijekom ove godine planiramo još pedesetak novih zapošljavanja pa bismo tako imali više od 1000 zaposlenih.

Kakva je sudbina hrvatskih trgovačkih lanaca nakon ulaska Hrvatske u EU? - Ne mogu govoriti o konkurenciji, odnosno drugim trgovačkim lancima jer je većinom riječ o stranim lancima. Oni imaju sličnosti s našim konceptom prodajnih centara, no vjerujem da potrošači prepoznaju kako je Pevec prvi hrvatski trgovački lanac, što znači da će na našim policama pronaći proizvode hrvatskih proizvođača.

Zašto to ističete?

- Volim to istaći jer, unatoč tome što želimo imati raznovrsnost i zastupljene poznate svjetske brendove, dajemo priliku svim domaćim proizvođačima.

Istodobno, dio tih naših proizvođača orijentiran je na izvozna europska tržišta pa se, primjerice, pločice, parketi i drugi proizvodi koji se mogu kupiti u Pevecu prodaju i u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj... Znači, našim potrošačima dostupno je sve ono što i drugima diljem Europe.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 15 mil kn

neto dobit Peveca za prošlu godinu

( više od 1000

*vijesti

zaposlenih planira Pevec imati u 2014.

kurenciju, ali trudimo se gačiji s preustrojem i nastavio poslovanje, s naglaskom kako je sve to napravljeno uz razumijevanje Pevec je danas respektabilna, stabilna i kompanija s tendencijom daljnjeg rasta Podsjećam kako je prije nekoliko godina kada je tvrtka bila u teškoćama doista bilo razumijevanja s njihove strane. Te su se tvrtke odrekle svojih potraživanja i odlučile kroz dugoročno razdoblje to akumulirati.

Kakva je situacija s Pevecovim vjerovnicima i dobavljačima?

- Dio Pevecovih dobavljača su i vjerovnici odnosno dioničari. Budući da su prihvatili planove koje smo im predložili, dali su nam povjerenje da vodimo tvrtku u smjeru koji im je prihvatljiv i u kojem vide daljnji razvoj, kako svojih kompanija tako i nas.

U čemu ste vi povoljniji za dobavljače od drugih lanaca?

- Pevec u očima mnogih po-

trošača predstavlja sinonim za narodni lanac. Da pojasnim, želimo graditi imidž trgovine dostupne prosječnom građaninu. S jedne strane široka ponu-

Vjerujem da potrošači prepoznaju kako je Pevec prvi hrvatski trgovački lanac da prepoznatljivih brendova i proizvoda koji svima trebaju, a s druge strane dostupne cijene za kvalitetne proizvode. Danas potrošači gledaju gdje će dobiti odgovarajući omjer cijene i kvalitete, a mi im to nudimo.

Tko su vam najveći konkurenti? Kako se nosite s konkurencijom?

- Konkurenti su nam tvrtke poput Bauhausa, Baumaxa... No, dio konkurenata već je napustio hrvatsko tržište jer im sigurno nije bilo lako uhvatiti se u koštac s krizom i nesigurnim stanjem na tr-

žištu. Pratimo što radi konkurencija, uostalom to je i naš posao, no mi imamo svoju koncepciju rada, svoje ciljeve.

Poštujemo konkurenciju, ali trudimo se i želimo biti drugačiji. Potrošači to prepoznaju. Što očekujete u ovoj godini? Planirate li rast i kako ga ostvariti?

- Dio ciljeva planiranih za ovu godinu već smo osvarili, poput otvaranja centra na novoj lokaciji u Splitu. Tijekom ovoga mjeseca proradit će nam i novi logističko-distributivni centar u Zagrebu. Riječ je o informatički povezanom centru sa svim našim prodajnim mjestima koji će nam omogućavati jednostavniji i lakši transfer roba, uz istodobno kvalitetno i precizno praćenje stanja zaliha. U svibnju otvaramo novi prodajni centar u Sesvetama, a s prvim danima rujna Zadranima otvaramo vrata novouređenog i po novom konceptu opremljenog centra. Htio bih još naglasiti kako je u planu i daljnji rast te poboljšanje usluga za naše kupce.

Očekuje se jačanje maloprodaje i veleprodaje Tvrtka Pevec osnovana je 1990. godine kao trgovina alata za poljodjelstvo i uređenje okućnica te rezervnih dijelova za poljoprivredne strojeve. U dvadesetak godina postojanja tvrtka Pevec otvara 14 trgovačkih centara na području Republike Hrvatske.

Potkraj 2009. godine zbog poteškoća u poslovanju došlo je do za-

tvaranja prodajnih centara i otvaranja stečajnog postupka nad tvrtkom Pevec, a mjesec dana kasnije stečaj je proglašen i nad tvrtkom Pevec Zagreb. Iako u stečaju, Pevec ponovno otvara vrata 12 trgovačkih centara. U rekordnom roku od samo dvije godine, nakon pripajanja Peveca u stečaju društvu Pevec Zagreb u stečaju, druš-

tvo je preoblikovano iz onog s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo. Potkraj lipnja 2012. godine Trgovački sud u Bjelovaru donio je rješenje o osnivanju društva Pevec-maloprodaja neprehrambene robe, sa sjedištem u Bjelovaru. Registracijom društva nastavlja se poslovanje u 13 trgovačkih centara sa 938 zaposlenih

i s više od 350 domaćih i stranih dobavljača.

Tvrtka Pevec posluje u gotovo svim krajevima Hrvatske. U okviru nastavka restrukturiranja planova očekuje se jačanje maloprodaje i veleprodaje te traženje zainteresiranih najmodavaca odnosno franšizera u gradovima južne Dalmacije te prstena oko grada Zagreba.

Manja nezaposlenost Krajem ožujka Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentirao je 376.866 nezaposlenih osoba što je u odnosu na veljaču manje za dva posto, ili 7510 osoba. Ovo je prvo smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini još od kolovoza prošle godine.

Podaci o kretanju na tržištu rada za ožujak svjedoče da je tog mjeseca iz evidencije nezaposlenih izašlo 26.745 osoba. Zaposleno ih je 19.378, a 7367 ih je evidenciju napustilo iz ostalih razloga.

Toyota jača C.I.O.S.

Značajna financijska injekcija Toyote u ekspanziju Scholz Grupe, druge vodeće svjetske grupacije u recikliranju metalnog otpada, suvlasnika C.I.O.S. Grupe bit će poticaj i za nove projekte u Hrvatskoj i regiji, kažu u domaćoj tvrtki.

C.I.O.S. Grupa vodeća je regionalna kompanija za sakupljanje i recikliranje željeznog i čeličnog otpada i ostalih otpadnih materijala koja na više od 80 lokacija u regiji godišnje obradi 1,1 milijun tona otpada, a zapošljava 2000 djelatnika, od toga više od 1000 u Hrvatskoj.

HPB zadržava dobit Uprava Hrvatske poštanske banke sazvala je za 26. svibnja glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti zadržavanje prošlogodišnje dobiti, čime želi osigurati dugoročno stabilno poslovanje. Prošlogodišnja neto dobit od 42,42 milijuna kuna, prema prijedlogu Uprave, trebala bi se rasporediti tako da se 2,12 milijuna stavi u bankine zakonske rezerve, a 40,3 milijuna kuna u zadržanu dobit. Time bi HPB i dalje odgovarajuće podizao visinu svog jamstvenog kapitala radi osiguranja dugoročno stabilnog i sigurnog poslovanja.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( više od 400 mlrd €

proračun Zajedničke poljoprivredne politike EU-a

*vijesti Raste proizvodnja voća Proizvodnja većine važnijih vrsta povrća i voća u Hrvatskoj je povećana u prošloj godini što potvrđuju podaci DZS-a. Prethodnih godina su vremenske prilike, posebice mraz, bitno utjecale na smanjenje uroda. Jabuka je lani pak proizvedeno 151 posto više nego u godini prije, krušaka 52 posto više, šljiva 66, a višanja 47 posto više. Pao je uzgoj mandarina za 21 posto te breskvi i nektarina za 17 posto. Pala je i proizvodnja konzumnog grožđa, i to za 3 posto.

Proizvodnja povrća u plusu Kod povrća je lani najviše porasla proizvodnja krastavaca i kornišona, za 48 posto, pokazuju podaci DZS-a. Proizvodnja bijelog kupusa je porasla 34 posto, lubenica za 32 posto, rajčice za 12, poriluka 14 posto, dinje za 19, graha 11 posto, i paprike za 3 posto. Najviše je pala proizvodnja mrkve - za 64 posto. Pad bilježi i proizvodnja luka i češnjaka i to za 11 posto te cvjetače i brokule za 18 posto.

Raste izvoz

Hrvatski robni izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca, izražen u kunama, porastao je za 12,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje dok je uvoz povećan za 3,2 posto, prema podacima DZS-a. Vrijednost izvoza je dosegnula 11,14 milijardi kuna, a uvoza 18,3 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca dosegnula je 60,9 posto.

( 93,2 mil €

izravnih potpora dobila Hrvatska u 6 mjeseci

Zajednička poljoprivredna politika EU-a

Kvote odlaze u povijest, proizvodi se za tržište U cjenovno-tržišnom dijelu Zajedničke poljoprivredne politike najvažnije su mjere ukidanja proizvodnih kvota za mlijeko od 2015. i kvota za šećer od 2017. godine, čime se poljoprivrednicima poručuje da proizvode koliko tržište traži, a ne koliko kvote propisuju Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Uvjeti za dobivanje potpora iz Zajedničke poljoprivredne politike

N

ova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), jedan od ključnih razvojnih dokumenata Europske unije, stupa na snagu početkom 2015. godine. Poljoprivreda je jedina djelatnost koja se potiče isključivo iz zajedničkog proračuna EU-a, što znači da domaćih poticaja više nema. Iako je više od 90 posto instrumenata jednako kao u prethodnoj verziji ZPP-

Poljoprivreda se potiče isključivo iz proračuna EU-a, što znači da domaćih poticaja više nema a, mnoštvo je promjena u mjerama, kako u onima koje se tiču ruralnog razvoja, tako i u onima koje se odnose na tržišta poljoprivrednih proizvoda, pojasnili su predstavnici Europske komisije na prezentaciji u Zagrebu. O reformi ZPP-a pregovara se već četiri godine, a koliko je taj dokument važan, svjedoči podatak da će EU do 2020. u poljoprivredu uložiti više od 400 milijardi eura. Od toga će gotovo 278 milijuna eura biti izdvojeno za izravne potpore, pri čemu će zemlje članice imati obvezne i dobrovoljne programe. Obvezni su programi osnovnih potpora, zelenih potpora i potpora za po-

· obavljanje

poljoprivredne djelatnosti

u · pis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava · za zemljišta upis u ARKOD sustav · za stoku upis u Jedinstveni registar domaćih životinja

z · a ekološku poljoprivredu upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ljoprivrednike mlađe od 40 godina.

Više potpore mladima Mladi poljoprivrednici moći će dobiti 25 posto veće potpore, čime se želi vratiti mlade na selo i poljoprivredna zanimanja učiniti privlačnijima.

Trenutačno, prema podacima EK-a, samo je četiri posto hrvatskih poljoprivrednika mlađe od 35 godina, dok ih je na razini EU-a tek nešto malo više, šest posto.

Drugi važan element ZPP-a je poticanje ekološke poljoprivrede, što uključuje potpore za održavanje stalnih travnjaka, za raznolikost usjeva, kao i za održavanje barem pet posto obradivih površina u stanju nedirnute prirode, što bi se primjenjivalo za sve one koji obrađuju više od 15 hektara zemlje.

Novi ZPP je u većoj mjeri decentraliziran u odnosu na prethodnu verziju, što znači da će zemlje članice imati veći prostor za prila-

Na raspolaganju više od 700 milijuna eura U prvih šest mjeseci članstva u Europskoj uniji Hrvatska je iz Zajedničke poljoprivredne politike dobila 93,2 milijuna eura izravnih potpora i 13,8 milijuna eura za ruralni razvoj, uz 3,1 milijun eura za vinarski sektor, 2,4 milijuna eura za razminiranje poljoprivrednog zemljišta i devet milijuna eura za cjenovno-tržišne mjere. U novom financijskom okviru 2014.-2020. Hrvatskoj bi godišnje trebalo biti na raspolaganju 373 milijuna eura za izravne potpore, 330 milijuna eura za ruralni razvoj, 10,8 milijuna eura za vinarski sektor, 9,6 milijuna eura za razminiranje te oko 22 milijuna eura za cjenovno-tržišne mjere.

Korištenje će ovisiti o stanju na tržištu.

godbu mjera i potpora koje su precizirane u pet uredbi EV-a i EK-a, a kod nas ih kao operativno tijelo provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi. U cjenovno-tržišnom dijelu ZPP-a najvažnije su mjere ukidanja proizvodnih kvota za mlijeko od 2015. i kvota za šećer od 2017. godine, čime se poljoprivrednicima želi poručiti da proizvode koliko tržište traži, a ne koliko kvote propisuju.

Poticanje udruživanja Došlo je i do manjih promjena u mehanizmima tržišnih intervencija i privatnog skladištenja poljoprivrednih proizvoda, a uvodi se mogućnost potpora i u slučaju gubitka povjerenja u proizvod, što je potaknuto skandalom u Njemačkoj 2011. godine.

Tada je od krastavaca zaraženih bakterijom E.coli umrla 51 osoba, potrošači su prestali kupovati povrće, pa su proizvođači pre-

trpjeli štetu u stotinama milijuna eura. Za takve slučajeve bit će izdvojeno 400 milijuna eura godišnje u pričuvnom fondu, a ako taj novac ne bude potrošen, prenijet će se u potpore za iduću godinu, pojasnio je Robin Manning iz EK-a. Predviđene su i razne mjere poticanja poljoprivrednika na udruživanje, kao i potpore izravnoj prodaji bez posrednika između poljoprivrednika i potrošača.

U drugom stupu ZPPa, ruralnom razvoju, podržavat će se poljoprivrednici koji se orijentiraju ne samo na proizvodnju nego i na preradu hrane ili seoski turizam. U slučaju Hrvatske, sufinanciranje ruralnog razvoja ići će i do 85 posto iz EU proračuna.

Na raspolaganju je ukupno 17 mjera, a programi njihove provedbe mogu biti nacionalni ili regionalni, o čemu odlučuje država članica.

15

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( za 2,5 mlrd USD ( na samo 0,41% uvezemo hrane svake godine

svoje površine Hrvatska proizvodi povrće

Poljoprivredna savjetodavna služba

Izravno do konkretnih rješenja za probleme Nakon reorganizacije, savjetodavna služba će efikasnije i ciljano pomagati poljoprivrednim proizvođačima s više od 95.000 hrvatskih gospodarstava. Od svibnja se visokoobrazovanim savjetnicima pridružuju i savjetnici Šumarske savjetodavne službe, a reorganizacija će se dovršiti do kraja lipnja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

oljoprivredna savjetodavna služba sa svojim 221 djelatnikom koji rade u 110 ureda u svim hrvatskim županijama vjerojatno su najobrazovanija hrvatska institucija. Samo jedan djelatnik ima srednju stručnu spremu, a svi ostali su više ili visokoobrazovani, tu je i niz magistara znanosti kao i nekolicina doktora znanosti, ponosno govori njen novi ravnatelj Hrvoje Horvat. “Tijekom svibnja

Mali poljoprivrednici, koji su prije proizvodili 80 posto hrane, sad proizvedu tek 40 posto onoga što pojedemo integrirat ćemo u svoje redove 29 savjetnika Šumarske savjetodavne službe, a do kraja lipnja u planu je i provedba reorganizacije kako bismo naš

sustav učinili učinkovitijim”, ističe Horvat.

Fokus će u budućnosti biti više na mladima koji se žele baviti poljoprivredom. “Poseban fokus usmjerit ćemo prema poljoprivrednicima mlađe generacije jer i novi program ruralnog razvoja za njih predviđa više modela financijskih potpora”, dodaje Horvat.

U sljedećem razdoblju će krenuti i s djelomičnom komercijalizacijom svojih usluga, prema

primjerima drugih zemalja članica Europske unije. No, Horvat upozorava kako su mnoge uspješne zemlje imale prijelazne periode kojim su se plaćanja usluga poljoprivrednih savjetodavaca prebacivale iz državnog u privatno financiranje.

“Nizozemska je imala prijelazni period od pet godina kako bi došli na sadašnje stanje u kojem se rad savjetodavaca u omjeru 50:50 posto financira iz privatnih i državnih izvo-

ra”, kaže Horvat i dodaje kako je moguće da se u nekom duljem roku dođe i do razine od 100-postotnog financiranja iz privatnih džepova kako je to, primjerice, u Češkoj.

I dalje nedostaju stručnjaci Odlazak u tom smjeru mogao bi značiti i nova zapošljavanja u službi, što bi jamčilo ispunjavanje ideja o izravnom rješavanju konkretnih problema pojedinih poljoprivred-

nika. Horvat upozorava kako već sada po pojedinim županijama nedostaju stručnjaci pojedinih specijalnosti, a zanimljivo je, radi usporedbe, da slovenska poljoprivredna savjetodavna služba za znatno manje poljoprivrednih proizvođača i manje poljoprivrednih površina ima čak 380 savjetnika.

U ovo doba godine, Savjetodavna služba većinu vremena provodi ispunjavajući obrasce za poljoprivrednike koji su od njih zatražili takvu pomoć, jer valjano ispunjen obrazac preduvjet je za dobivanje državne ili europske potpore za proizvodnju. Nakon reorganizacije veći fokus će biti na individualnom radu s gospodarstvima. U prošloj je godini najveći dio posla koji su savjetodavci radili bio posvećen izvještajno prognoznim poslovima, istraživanjima, nadzoru proizvodnje, obrazovanju, obavljanju administracije za Ministarstvo poljoprivrede, Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te lokalnu i regionalnu sa-

moupravu. Samo 40 posto vremena savjetnici su provodili na terenu rješavajući i razgovarajući o problemima samih proizvođača hrane. U sljedećem razdoblju očekuju veći fokus na promociji proizvodnje hrane u školama, razvijanju usluga prema tržišnoj vrijednosti i individualnom radu s gospodarstvima.

Iskoristiti znanje “Fokus rada savjetodavaca mora biti takav da se iskoristi znanje”, ističe Horvat. “Sada je hrvatsko selo oko 30 posto manje konkurentno od onoga u okruženju, a problemi su najčešće slični.

Ako obiteljska gospodarstva imaju previsoke cijene ulaznih troškova, moraju se udružiti u nabavi kako bi postali konkurentniji, a ako su im prihodi niži u proizvodnji, treba iskoristiti sva znanja koja su na raspolaganju da bi se manje ovisilo o državnim potporama. Upravo na tome bit će fokus našeg rada u sljedećem razdoblju”, zaključuje Horvat.

Novih 97 IPARD projekata

Manje proizvodimo

Tijekom prvog kvartala ove godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ugovorila je 97 novih IPARD projekata s iznosom ulaganja od preko 200 milijuna kuna. Najviše projekata ugovoreno je u mjeri 302 - Diverzifikacija ruralnih aktivnosti za projekte ruralnog turizma, u okviru kojih se grade i opremaju objekti za pružanje turističkih ili ugostiteljskih usluga, objekti za rekreaciju, turistički kampovi, biciklističke ili jahačke staze i slično. Upravo je mjera 302 izazvala najviše interesa među potencijalnim korisnicima pa je, prvi put u provedbi IPARD programa, zatražena potpora u prijavama premašivala raspoloživa sredstva. U okviru IPARD programa Agencija je do sada ugovorila 445 projekata s iznosom potpore od 845 milijuna kuna, te isplatila 353 milijuna kuna korisnicima za završene projekte. Od ukupno ugovorenih projekata isplaćeno je njih 208, od čega 92 posto u zadnje dvije godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosila je 9,47 milijardi kuna. Od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 6,19 milijardi kuna ili nešto manje od dvije trećine, odnosno 65,4 posto, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 3,27 milijardi kuna. U odnosu na 2012. godinu vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pala je za 1,3 posto, pri čemu je vrijednost prodaje povećana za 3,3 posto, dok je vrijednost otkupa pala za devet posto. Statistike pokazuju kako mali poljoprivrednici, koji su nekada proizvodili 80 posto hrane, sada proizvode samo oko četrdesetak posto onoga što pojedemo. Hrvatska uvozi i hrane u vrijednosti oko 2,5 milijardi dolara, a na samo tri posto površine Hrvatska proizvodi voće, a na 0,41 posto povrće, govore podaci Zelene mreže aktivističkih udruga.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( za 109 mil $

izvezeno svježe ribe u 11 mjeseci prošle godine

( 78 mil $

istodobno potrošeno na uvoz svježe ribe

Ribarstvo još ni izbliza nije iskoristilo sve svoje potencijale

Već godinama uzlazn u uzgoju i preradi r

Uzgoj i ulov ribe niz godina bilježi znatan suficit, no udio u BDP-u im je čak i s pridruženim djela se traži kvalitetan proizvod, ali i u turizmu u kojem se treba više plasirati vrhunska kvalitetna do Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T

ijekom prvih 11 mjeseci prošle godine svježe ribe je izvezeno za 109 milijuna američkih dolara, dok je u isto vrijeme na uvoz svježe ribe potrošeno 78 milijuna dolara. Ribljih prerađevina u tom je razdoblju izvezeno za 27, a uvezeno za 21 milijun dolara, dok je izvoz ribljih konzervi iznosio 26 milijuna, a uvoz 18 milijuna dolara. U istom razdoblju se na izvozu ljuskara i mekušaca zaradilo pola milijuna dolara, dok je na uvoz utrošeno 2,8 milijuna dolara.

Tijekom 2012. godine u Hrvatskoj je izlovljeno 62.974 tone raznovrsnih ribljih vrsta i povrh toga uzgojeno još 6774 tone što je dalo godišnju količinu od 69.748 tona, pokazuju statistike Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore.

U posljednjim godinama ukupna je proizvodnja rasla sa 49.000 tona u 2008. godini na više od 55.500 tona. Više od 80 posto ukupnog godišnjeg ulova odnosi se na malu plavu ribu. No Hrvatska još ni približno ne koristi mogući veliki potencijal u uzgoju ribe i školjkaša u Jadranu i u kontinentalnim ribnjacima koji su nerijetko prazni ili zapušteni.

Ribarstvo unatoč tome značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda i ono je jedna od malo-

brojnih gospodarskih grana s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom.

Povećan iznos potpore Hrvatska uvozi značajne količine proizvoda male vrijednosti (haringa za uzgoj tune), a izvozi proizvode visoke tržišne vrijednosti. Tako primjerice čak 99 posto svježe uzgojene ili ulovljene tune završi na japanskom tržištu.

Daljnjem razvoju ovog sektora trebala bi pomoći i sredstva Europske unije. U financijskoj omotnici za ribarstvo je za prošlu godinu EU odredio hrvatskim ribarima iznos od 8,7 milijuna eura, za ovu je godinu taj iznos povećan na 20 milijuna, dok je za sljedeću godinu određen iznos od 26 milijuna eura.

Prema procjenama, izravni udjel ribarstva u hrvatskom BDP-u se kreće između 0,2 i 0,7 posto, no oni koji rade u ovom sek-

nu mora uključiti i izgradnja i servisiranje plovila, proizvodnja alata i opreme, prijevoz, skladištenje i logistika, lučke aktivnosti

More nam je kao vezana štednja, glavnica nam ostaje ista, a kamate možemo povući ako smo pametni, kaže Baranović

toru ističu kako je doprinos ribarstva potrebno gledati i kroz udio svih poslovnih aktivnosti koje su povezane s ovim sektorom. Ribari smatraju kako se u procje-

vezane uz ribarstvo te dio turizma vezan uz ribolov.

Ribari smatraju da je važno tome priključiti i opskrbu stanovništva visokokvalitetnom svježom hranom,

doprinos pozitivnoj vanjskotrgovinskoj bilanci, te interes za zapošljavanje na jadranskoj obali i otocima, gdje ribarstvo predstavlja jednu od rijetkih aktivnosti koje pružaju izvor prihoda tijekom cijele godine.

Kada bi se te aktivnosti uključile u ribarstvo, doprinos nacionalnom BDP-u bi bio veći od jedan posto.

U posljednjih desetak godina znatno je porastao i broj ribarskih plovila što je posljedica programa potpore sektoru koji se provodio od 2005. do 2009. godine. S pristupanjem u Europsku uniju u registar gospodarske flote upisano je 3500 plovila iz ranije kategorije ribolova za osobne potrebe.

Povećati potrošnju ribe No, rastu ovog sektora svakako bi pomogao rast domaće potrošnje. O tome se razgovaralo na okruglom stolu posvećenom uzgoju ribe i proizvodnji vina pod nazivom Snaga hrvatske hrane: riba i vino koju je organizirao Poslovni dnevnik.

Potrošnja od osam i pol kilograma po glavi stanovnika je upola manja nego prosjek Europske unije, a još je strašniji podatak da je od te ribe samo pola kilograma one najbolje morske, kaže Dražen Knežević iz Hrvatske agencije za hranu. “Šteta je ne iskoristiti potencijale, posebice u situaciji kada su na me-

đunarodnoj razini, u Europi, naše vode - i morske i kontinentalne - najkvalitetnije”, dodaje Knežević.

Milan Božić, predsjednik Grupacije ribnjačarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe kako je potražnja za ribom u Europi sve veća i ne može se niti približno zadovoljiti iz vlastitih kapaciteta. “U EU-u se godišnje konzumira 13,6 milijuna tona ribe, a od toga zemlje Unije mogu proizvesti svega 35 posto”, kaže Božić.

“Hrvatska je u uzgoju do 1990. godišnje proizvodila čak 12.000 tona samo šarana, a danas je ukupna proizvodnja ribe, morske i slatkovodne, oko 13.900 tona. Planovi su nam isko-

17

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( za 27 mil $

( 26 mil $

izvezeno ribljih prerađevina (a uvezeno za 21 mil $)

izvoz ribljih konzervi (a uvoz 18 mil $)

Vino: s kvalitetom u svijet

zne brojke ribe

atnostima malen. Potencijale rasta imaju na tržištu EU-a gdje omaća riba

Sivo tržište vina izuzetno je veliko i to je najveći problem koji muči one koji legalno rade u ovom sektoru gospodarstva, kaže Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore. “Ta vina u sivoj zoni su u pravilu niske kvalitete te tako narušavaju imidž hrvatskih vina što znatno otežava poslovanje. Potrebno je graditi priču o vinima kroz brend države i regije na nacionalnoj razini i u tom je vidu Udruženje vinarstva HGK-a krenulo s projektom Vina Croatia – Vina Mosaica u kojemu su hrvatske vinske regije podijeljene na bregovitu Hrvatsku, Istru i Kvarner, Slavoniju i Podunavlje te Dalmaciju.

Dubravko Ćuk iz Badela 1862 smatra kako se vidi pomak u brendiranju hrvatskih vina.

“Na inozemnim sajmovima kupci su počeli ciljano dolaziti na hrvatski štand i stekla se jedna razina pozitivnog imidža koji se sada mora dalje razvijati”, kaže Ćuk.

Francuska ima 980.000 hektara komercijalnih vinograda, dok je u Hrvatskoj ta površina između 18.000 i 29.000 hektara, ovisno o izvoru podataka. Proizvede se godišnje oko 1,4 milijuna hektolitara vina, a u legalnom prometu u godinu dana evidentirano je 530.000 hektolitara pa se može pretpostaviti kako se znatan dio razlike nalazi na crnom tržištu.

Hrvatska ne može na europskom ili svjetskom tržištu konkurirati količinom nego samo kvalitetom.

Ta kvaliteta mora biti zapakirana u atraktivne priče koje trebaju biti sastavni dio sustavnog, planskog i kontinuiranog brendiranja, kaže Darko Petrović iz vinarije Bibich koja od 150.000 boca godišnje, koliko proizvede, najveći dio plasira u inozemstvo. “Potrebna nam je vinska vizija, vinska esencija te je potrebno osvijestiti među proizvođačima potrebu za organiziranjem i udruživanjem”, zaključuje Petrović.

Veliki interes vinara za bespovratna sredstva

ristiti potencijale i do 2020. podignuti tu proizvodnju na pedesetak tisuća tona”, naglašava on.

Krstina Mišlov Jelavić iz Pelagos.neta, stručnjakinja za marikulturu i uzgoj tune, ističe kako se u instaliranim kapacitetima godišnje može proizvesti oko 7500 tona tune. “Uzgoj tune je isplativ, godinama bilježimo visok suficit, i 99 posto uzgojene tune završi nam u Japanu”, dodaje Krstina Mišlov Jelavić.

Očekuje se promjena kvote Hrvatskim ribarima koji žele loviti tunu trebalo bi biti lakše već krajem ove godine jer bi se tada mogla povećati kvota za ulov

malih tuna za uzgoj. Domaća tunogojilišta, naime, ribu za tov uglavnom dobivaju upravo tim putem.

Danas ta kvota iznosi samo 390 tona pa se time značajno ograničava i uzgoj tune, ali i plasman svježe plave ribe koje se ulovi od 25.000 do 30.000 tona. Polovina te ribe ide u tov tune,

U posljednjih desetak godina znatno je porastao i broj ribarskih plovila a samo oko pet posto završi kao svježa riba na tržištu, dok ostatak ide na preradu u tvornice.

“Dok se ne pomaknu kvote, nećemo moći proizvoditi više. Stanje na terenu je takvo da tune ima dovoljno i da često uzrokuje velike troškove ribarima jer para mreže, a ne smije se loviti”, ističe Krstina Mišlov Jelavić.

Petar Baranović, predsjednik Nacionalnog savjeta za ribarstvo, ističe kako je mnogo uzroka za ovakvo stanje. “Neki genijalci su devedesetih godina donijeli ovakav tečaj kune i uništili svu proizvodnju u Hrvatskoj. Nastao je problem prerade jer su nam ostale četiri tvornice za preradu ribe od kojih samo dvije posluju na zdravim nogama. Sektor sitne plave ribe nam tako neće

moći opstati, a on čini čak 60 do 70 posto ribolova.

Moramo zaustaviti negativne trendove. More nam je kao vezana štednja, glavnica nam ostaje ista, a kamate možemo povući ako smo pametni”, kaže Baranović.

Porast potrošnje ribe može se ostvariti i kroz plasman u turizmu. “Moramo učiniti sve da djelatnost koja je tisućama godina hranila ljude opstane.

Ribari i vinari moraju iskoristiti turističke potencijale. Osim mijenjanja plahti, pranja tanjura i serviranja jela, plasiramo vrlo malo toga. Uvozimo suhu smokvu, maslinovo ulje, vino i rakiju. Da nije tragično, mogli bismo se tome smijati”, zaključuje Baranović.

Nakon prva tri provedena natječaja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014. do 2018. godine, Agencija za plaćanja bilježi veliki odziv vinara za bespovratna sredstva iz te vinske omotnice. U okviru tri ponuđene mjere ukupno je prijavljeno 85 projekata sa zatraženom vrijednošću potpore od 92,3 milijuna kuna. Slijedi obrada svih prijava i ugovaranje onih projekata koji zadovoljavaju sve propisane uvjete.

Uskoro će se raspisati novi natječaji vinske omotnice koja iznosi 11,9 milijuna eura godišnje, a vinari i vinogradari upisani u Vinogradarski registar mogu je koristiti kroz tri mjere: Restrukturiranje i konverzija vinograda - ulaganja u strukturne promjene postojećih površina zasađenih vinogradima (novi natječaj ovog mjeseca), zatim Investicije u vinarije i marketing vina - ulaganja u proizvodnju ili marketing vina te razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija, te Promidžbu na tržištima trećih zemalja - financirane promidžbe na tržištima trećih zemalja koje omogućavaju povećanje izvoza vina izvan zemalja članica.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

“ Udruživanje u klastere, zadruge i proizvođačke organizacije postalo je nužnost,

pogotovo zbog mogućnosti dobivanja sredstava iz strukturnih europskih fondova.

”

Božica Marković, HGK

Prvi zajednički nastup članica Klastera hrvatskog pršuta

Udruženi će proizvoditi bolje, više i jeftinije U natjecanju s europskim tržišnim takmacima možemo konkurirati samo s proizvodima s dodanom vrijednošću i premium cijenama, a ne količinom, kaže predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić.

Taj klaster, osnovan lani u Dugopolju, okuplja proizvođače iz svih četiriju postojećih udruga pršutara Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sustavno i plansko brendiranje. Jedna od zadaća HGK-a je povezivati proizvođače te pružati struč-

P

rvi zajednički nastup članice Klastera hrvatskog pršuta imale su na Zagreb Wine Gourmetu. Taj, drugi hrvatski festival hrane i vina od 3. do 5. travnja privukao je velik broj posjetitelja, te je 10 izlagača iz ovog klastera, koliko ih je nastupilo na zajedničkom štandu, iznimno zadovoljno.

Podsjetimo, u Dugopolju je na inicijativu udruge Dalmatinski pršut polovinom listopada prošle godine osnovana udruga Klaster hrvatskog pršuta kojoj su pristupili članovi svih četiriju postojećih udruga proizvođača pršuta. Osnivačkoj skupštini nazočilo je 25 proizvođača predvođenih čelnicima udruga Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Krčki pršut te Istarski pršut čije članice proizvode oko 250.000 komada pršuta. Razlozi osnivanja Klastera su brojni, a među njima najvažniji to što mali proizvođači teško dolaze do sirovine, teško plasiraju svoje proizvode na veća tržišta te što će udruženi lakše osigurati financiranje.

Okrugli stol i prezentacija Trećeg dana festivala održan je okrugli stol i prezentacija Klastera hrvatskih pršuta. Ante Madir, direktor Klastera, zahvalio je Ministarstvu po-

Glavni problemi su viši ulazni troškovi i nedovoljna educiranost, što se može korigirati, istaknula je Zvjezdana Blažić

Izvoz, zaštita i brojke Udruga Dalmatinski pršut okuplja 17 proizvođača. Desetoro među njima već ima ili će uskoro dobiti izvozni broj, a ambicija im je uvećati proizvodnju. Trenutačno proizvode oko 200.000 komada pršuta godišnje. Udruga proizvođača drniškog pršuta okuplja 12 proizvođača koji proizvode oko 60.000 komada pršuta. Udruga proizvođača istarskog pršuta okuplja 15 proizvođača koji na tržište plasiraju 25.000 komada pršuta. Među njima pet proizvođača ima objekte A kategorije i izvozni broj. Krčki pršut nema značajnije gospodarske rezultate, jer na otoku Krku postoji samo jedan proizvođač, Mesnice Žužić. Osim kao gastronomska delicija koja se može naručiti u krčkim restoranima, ova vrsta pršuta zanimljiva je i zato što se njegova priprema razlikuje od pripreme pršuta na kopnu. Sve četiri udruge nedavno su udružene u Klaster proizvođača hrvatskog pršuta. Istarski pršut je u Hrvatskoj dobio oznaku izvornosti, dok su tri ostale vrste pršuta zaštitile geografsko porijeklo. ljoprivrede i Hrvatskoj gospodarskoj komori na podršci u radu. Klaster hrvatskog pršuta predstavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera, koji je objasnio kako su se proizvođači udružili radi zajedničkoga nastupa na

tržištu, kako u dobavi sirovine tako i u plasmanu pršuta kao vrhunskog proizvoda. I što je također veoma važno, da bi udruženi bolje pripremili projekte ze korištenje EU fondova.

Udruženi mogu proizvoditi bolje, više i jeftinije, a

bit će konkurentniji. “Možemo konkurirati samo s proizvodima s dodanom vrijednošću koji mogu ostvariti premium cijene, a ne količinom u natjecanju s europskim tržišnim takmacima. Pršut može biti jedan od zamašnjaka razvoja naše poljoprivredne proizvodnje. Za sada još zaostajemo po pitanju konkurentnosti za prosječnim europskim poljoprivrednim proizvođačima. Naši glavni problemi su viši ulazni troškovi i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvođača, što se može korigirati”, istaknula je Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede.

Nužnost zajedništva Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Božica Marković istaknula

je potrebu zajedništva različitih dionika na nacionalnoj razini, koja je karakteristična za zaštitu autohtonih poljoprivredno prehrambenih proizvoda poput mesnih proizvoda, vina i maslinovog ulja. “Od našeg ulaska u EU, u Hrvatskoj se primjenjuje zajednička poljoprivredna te ribarska politika, a udruživanje u klastere, zadruge i proizvođačke organizacije postalo je nužnost, pogotovo zbog mogućnosti dobivanja financijskih sredstava iz strukturnih europskih fondova”, rekla je Božica Marković i ustvrdila kako je nužno povezati proizvodače, male i velike, kao što je to i učinio Klaster hrvatskog pršuta, povezati resurse, tradiciju, znanje, iskustvo i znanost te sustavno raditi na povećavanju dodane vrijednosti što uključuje

nu pomoć u brendiranju, educiranju i promoviranju uz istovremeno poticanje suradnje velikih i malih poljoprivrednih proizvođača”, istaknula je Božica Marković.

Cijena nije prepreka Ivica Kos s Agonomskog fakulteta u Zagrebu tom prigodom je istaknuo da unatoč tome što pršut spada među najskuplje mesne proizvode, on ima veliki potencijal daljeg rasta prodaje kod nas, a pogotovo u Europskoj uniji. “Hrvatski pršuti su cjenovno konkurentni i iznimno kvalitetni, ali je nužno atraktivnije brendiranje”, istaknuo je Kos. Nakon što su certifikat Dalmatinski pršut prije mjesec dana dobili Mesna industrija Pivac i Pršut Voštane, na ovom festivalu certifikat je dodijeljen poznatom proizvođaču dalmatinskog pršuta Smjeli iz Dugopolja.

Očekuje se da će ga uskoro dobiti još desetak proizvođača dalmatinskog pršuta.

19

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( više od 300.000 komada ( od toga 2/3 godišnja proizvodnja pršuta u Hrvatskoj

otpada na dalmatinski pršut

*vijesti Nastavak prodaje Dioninih dućana

Ante Madir, direktor Klastera hrvatskog pršuta

Ponekad je bolje bez zaštite Da smo u slučaju dalmatinskog pršuta zaštitili izvornost, onda bismo morali sirovinu nabavljati na svom terenu. Kako je količina te sirovine mala, mogli smo tako zaštititi vrlo malu količinu pršuta. Ovako smo komercijalno najznačajniji proizvođači Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

predstavništva kako bismo promovirali hrvatski pršut.

S

Antom Madirom, direktorom Klastera hrvatskog pršuta, razgovarali smo o stanju na tržištu, problemima u proizvodnji te ciljevima proizvođača pršuta i njihovih udruga koji su od listopada prošle godine uključeni u Klaster hrvatskog pršuta.

Zadovoljan nakon prvog zajedničkog nastupa proizvođača pršuta, direktor Klastera najavljuje bolje organiziranje proizvođača pršuta.

Dosta ste truda uložili u okupljanje dalmatinskih proizvođača pršuta. Koliko se u Dalmaciji proizvede pršuta?

- Hrvatska u ovom trenutku proizvodi nešto više od 300.000 komada pršuta sušenog sa kosti, od čega se dalmatinskog pršuta i to bez drniškog, koji je vrlo sličan dalmatinskom, proizvede oko dvije trećine. Znači, dalmatinski pršut je komercijalno najznačajniji i zato je dobro što mu je zaštićeno samo geografsko porijeklo. To između ostalog znači da sirovina može potjecati iz zemalja koje su u našem okruženju.

Zašto proizvođači dalmatinskog pršuta nisu zaštitili izvornost?

- Mi smo puno kasnije krenuli u proces zaštite, a da smo zaštitili izvornost, onda bismo morali sirovinu nabavljati na svom terenu. Kako je količina te sirovine mala, u tom slučaju mogli bismo zaštititi

vrlo malu količinu pršuta.

Ovako smo komercijalno najznačajniji proizvođači pršuta. Oznaka zemljopisnog porijekla dozvoljava nabavu mesnih svinja i izvan Hrvatske. Doduše, period od klanja pa do soljenja ne smije biti manji od 24 i duži od 96 sati.

Time se ograničava i period transporta, što znači da mjesto nabave sirovine ne smije biti daleko.

Investiraju li domaći proizvođači pršuta?

- Ima dosta investicija, bilo manjih bilo većih. Neki proizvođači investiraju u modernizaciju i proširenje postojećih kapaciteta, dok neki grade nove objekte. Investiraju pršutari iz svih četiriju udruga pršuta.

Moram reći da proizvođači pršuta puno očekuju od narednog razdoblja 2014.-2020., odnosno od Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj EAFRD. Klaster hrvatskog pršuta nastojat će im pomoći u iskorištava-

nju prednosti koje nudi taj fond.

Koje aktivnosti Klaster hrvatskog pršuta planira u narednom razdoblju?

- Imali smo vrlo uspješan zajednički nastup u Zagrebu. Takve nastupe, u čemu nas kvalitetno podržava Hrvatska gospodarska komora, namjeravamo i dalje raditi. Organizirat ćemo i seriju radionica kako bismo educirali proizvođače pršuta. U stvari, nastojat ćemo ostvariti ciljeve koje smo postavili osnivajući Klaster. Cilj nam je promicati pršutarsku proizvodnju.

Kako će Klaster u budućnosti djelovati?

- U budućnosti je moguće kapitalno povezati proizvođače i neke njihove zajedničke investicije, a Klaster hrvatskog pršuta bi mogao postati tvrtka koja bi ostvarivala profit i bavila se komercijalnim poslovima. Malo je rano o tome govoriti, ali moguća

je investicija u zajedničke pogone i čak zajedničku maloprodajnu mrežu.

Namjeravate li izraditi strategiju hrvatskog pršuta?

- Nije nam u planu izrada strategije. Namjeravamo ostvariti svoje postavljene ciljeve. Osim ciljeva vezanih za povoljniju nabavu i njeno pojednostav-

Na nacionalnoj razini zaštićena su sva četiri tipa hrvatskog pršuta ljenje, imamo i dugoročne ciljeve. Do 2020. godine naš je cilj podići proizvodnju na milijun komada pršuta godišnje i zato proizvođači pršuta i ulažu. Nakon provedenih edukacija, cilj nam je da se u svim boljim restoranima i hotelima kao predjelo najprije nudi domaći hrvatski pršut. Cilj nam je educirati ugostitelje, ali i koristiti diplomatska

Što je sa sajmovima pršuta?

- U akcijskom planu Klastera odlučili smo se za zajednički nastup na svim značajnijim gastronomskih događanjima i na sajmovima pršuta. Osim dvaju sajmova, sinjskog i tinjanskog, očekujemo i drniški sajam pršuta. Sve te sajmove Klaster će i organizacijski podržati, a namjeravamo zajednički nastupiti i na sljedećem GAST-u. Ponavljam, zajednički smo vrlo uspješno nastupili na Zagreb Wine Gourmet festivalu.

Imate li informacije o mogućem rješenju problema zaštite istarskog pršuta?

- Na nacionalnoj razini zaštićena su sva četiri tipa hrvatskog pršuta. Istarski pršut je zaštitio izvornost, dok su krčki, drniški i dalmatinski pršut zaštitili geografsko porijeklo. Sve četiri udruge pršuta svoju dokumentaciju su predale u Bruxelles. Nakon toga bi se trebali okrenuti sređivanju stanja na hrvatskom tržištu i educiranju potrošača, te promociji. Što se tiče istarskog pršuta, poznato je da je nakon ulaganja prigovora Slovenije na ime istarskog pršuta došlo do određenog spora.

Prema mojim saznanjima, pregovori su u završnoj fazi tako da uskoro očekujemo postizanje dogovora.

Ako ne dođe do dogovora, institucije Europske unije morat će dati pravorijek.

Mislim da će se ipak postići dogovor.

Diona, trgovački lanac u vlasništvu obitelji Gavrilović koji je nedavno napustio članstvo u grupaciji NTL i prešao u Ultragros, provodi i treći val prodaje dijela svojih trgovina.

U to se ide, kažu u Gavriloviću, radi provođenja konsolidacije poslovanja i kao operativno restrukturiranje. Neslužbeno se obitelj Gavrilović namjerava do kraja 2014. riješiti biznisa maloprodaje te razvijati samo mesnu industriju i McDonald’s u koji su ušli 2010. godine.

Predstavljen Putni Anđeo Croatia osiguranje i ORYX Asistencija predstavili su mobilnu aplikaciju Putni Anđeo čija je svrha automatski prepoznati nesreću. Aplikacija omogućava brzo informiranje i skraćuje vrijeme izlaska hitnih službi na intervenciju. Ova mobilna aplikacija je besplatna onima koji ugovore osiguranje od automobilske odgovornosti u Croatia osiguranju.

Više novoregistriranih vozila

Prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocija plus o registraciji vozila u našoj zemlji u prvom kvartalu ove godine registrirano je 7329 novih osobnih vozila što je za 21,4 posto više u odnosu na prošlogodišnji prvi kvartal.

Međumjesečni rast registracija novih vozila u ožujku u odnosu na veljaču iznosi visokih 40 posto. Rast je posljedica isporuke i registracije većeg dijela kontingenta vozila iz javne nabave za Vladu i ministarstva.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( oko 400 natjecatelja

okupio kulinarski festival Biser mora ove godine

( čak 50 glavnih kuhara iz 15 zemalja sudjelovalo je na festivalu

9. Biser mora održan u Supetru na Braču

Kuhari su postali jako traženi Od kuhara smo stvorili brend, što nam donekle zamjeraju ugostitelji jer kuhari sada postižu odličnu cijenu za svoj posao. Ta činjenica je rezultirala i sve većim interesom mladih za ovo zanimanje, kaže Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnji, deveti po redu Međunarodni kulinarski festival Biser mora, od 9. do 13. travnja okupio je u Supetru na Braču oko 400 natjecatelja, među kojima je bilo čak 50 glavnih kuhara iz 15 zemalja. Osim natjecanja kuhara, ovaj gastronomski festival uključuje gastro izložbe, enološke radionice, cooking showove, prezentacije strane i domaće kuhinje, predavanja, gastro ture i zabavni program. Biser mora organizira prva regionalna međunarodna gastronomska udruga na Mediteranu, Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER).

“Od kuhara smo stvorili brend, što nam donekle zamjeraju ugostitelji, jer kuhari sada postižu odličnu cijenu za svoj posao.

Ta činjenica je rezultirala i sve većim interesom

mladih za ovo zanimanje koje se populariziralo toliko da se za ovu profesiju sada odlučuju odlikaši.

Od ove godine započinjemo proces podizanja kvalitete konobarske profesije koja je u popriličnom

Predsjednik sekcije barmena Hrvatske Frano Stjepović ističe kako je priključenje barmena Biseru mora logično jer se na ovaj način promiče ugostiteljska struka.

“Naši barmeni su prvi osvajali svjetska odličja, a za njima odmah idu i kuhari. Sve je to bitno Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, čiji hoteli i ugostiteljski objekti sve više traže barmene, a mi sta-

riji i iskusniji tu smo da podučimo mlade koji se sve više odlučuju za zanimanje barmen”, ističe Stjepović.

Osim natjecateljskog dijela Biser mora uključuje razne gastro aktivnosti, od predavanja na temu mediteranske prehrane i zdravlja, susreta ugostitelja i proizvođača, organiziranja kuharske i konobarske modne revije na supetarskoj rivi, prezentacije izlagača i sponzora sve do održavanja međunarodne kuharske malonogometne utakmice.

Održano je natjecanje kuhara juniora, drugi dan je bio posvećen zdravoj prehrani pa su predavanja, radionice i prezentacije redom bile na tu temu. Održani su sastanci proizvođača koji su uključeni u HoReCa segment s ugostiteljima.

Održane su prezentacije nacionalnih kuhinja kao i prigodan program na supetarskoj rivi.

štitu materijala te izložba tvrtki koje se bave zaštitom od korozije. Tijekom sajma održan je i seminar iz stručnog usavršavanja pod nazivom Koordinatori zavarivanja koji

je organiziralo Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja u suradnji s FSBom, Katedra za zavarene konstrukcije. Na sajmu je nastupilo više od 200 izlagača iz 24 zemlje.

Kuhara nemate na Zavodu za zapošljavanje pa se i sve više ljudi prekvalificira za kuhare, kaže Braco Sanjin zaostatku za kuharskim dijelom”, izjavio je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija.

Jedan od najpoznatijih splitskih i hrvatskih kuhara Braco Sanjin istaknuo je kako je, između ostalog, zahvaljujući i ovoj manifestaciji, zanimanje kuhar postalo atraktivno i traženo.

“U Hrvatskoj, a pogotovo

na Jadranu, kuhara nedostaje i velika je potražnja za njima. Činjenica je da ugostiteljske škole bilježe sve veći broj polaznika a mladi se sve više upisuju baš u kuharska zanimanja. Zbog toga što je vrlo traženo i dobro plaćeno, zanimanje kuhara je postalo vrlo atraktivno. Kuhara nemate na Zavodu za zapošljavanje pa se i sve veći broj radnika iz drugih zanimanja prilikom

prekvalifikacija odlučuje za kuhare”, smatra Sanjin.

Priključili se barmeni Od ove godine Biseru mora priključili su se i barmeni koji su održali i svoje natjecanje, Vigor barmen cup. To natjecanje služi za kvalifikaciju na svjetsko prvenstvo barmena koje se polovinom listopada održava u Cape Townu.

Nastupilo više od 200 izlagača iz 24 zemlje

Održani BIAM i Zavarivanje Dugogodišnjom tradicijom i organizacijom sajmovi Biam i Zavarivanje postali su najznačajniji poslovni događaj ove industrijske grane u Hrvatskoj. Na ova dva sajma, na jednom se mjestu pruža uvid u najnovija tehnološka rješenja na području alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite te su zbog toga postali mjesto intenzivnih poslovnih susreta proizvođača, stručnjaka i

poslovnih ljudi s ovog područja.

Otvarajući sajmove Ivan Juraga, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je važnost ovakvih stručnih sajmova jer se na njima može dobiti najbolji pregled u stanje i razvoj tehnologije te upoznati koja se tehnološka rješenja nude na tržištu. Marina Pavković, direktorica Zagrebačkog velesajma

smatra da je poslovni značaj ovih sajmova izniman

U sklopu sajmova održana su i dva stručna skupa jer je njihova zadaća biti u službi hrvatskog gospodarstva.

U sklopu sajmova održana su i dva stručna skupa. Na KORMATu, 21. međunarodnom

savjetovanju o zaštiti materijala i industrijskom finišu koji je organiziralo Hrvatsko društvo za zaštitu materijala prikazana su suvremena dostignuća u području zaštite od korozije konstrukcijskih materijala, metoda prevlačenja, primjene inhibitora korozije, katodne zaštite te korozijskog menadžmenta. U okviru Savjetovanja održana je i redovna Skupština Hrvatskog društva za za-

MERIDIJANI 21

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

Deloitteovo izvješće Globalni trendovi u upravljanju ljudskim potencijalima 2014.

Tvrtke se nisu prilagodile radniku 21. stoljeća

Ako žele zadržati i razvijati odgovarajuće talente, organizacije se, a osobito voditelji ljudskih resursa, trebaju kvalitetnije prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu

D

eloitteovo izvješće Globalni trendovi u upravljanju ljudskim potencijalima 2014. u kojem je sudjelovalo više od 2500 poslovnih subjekata i rukovoditelja ljudskih resursa iz 90 zemalja, ukazalo je na raskorak između problema s kojima se tvrtke susreću na području upravljanja ljudskim potencijalima i vodstvom te načina na koji odgovaraju na te izazove. Ispitanici su prepoznali potrebu za djelovanjem na kritičnim pitanjima kao što su vodstvo (86 posto), zadržavanje i zapošljavanje (79 posto) i dodatno osposobljavanje funkcije ljudskih potencijala (77 posto). No, mnogi su izrazili sumnju u sposobnost svojih timova da adekvatno odgovore na ova pitanja.

“Većina globalnih organizacija našla se pred izazovom kako se nositi s novim trendovima koji mijenjaju današnju radnu snagu”, smatra Andreja Bekavac, viša konzultantica u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. “Imajući u vidu radikalne demografske i tehnološke promjene, primjena postojećih metoda na nove trendove u upravljanju ljudskim potencijalima neće dati željene rezultate. Poslovna organizacija 21. stoljeća je u svojoj naravi globalna, visoko povezana i zahtjevna. Ako žele zadržati i razvijati odgovarajuće talente, organizacije se, a osobito voditelji ljudskih resursa, trebaju kvalitetnije prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu”, ističe ona.

Ispitanici imaju do-

jam da je razvoj vođa na svim razinama glavni problem većine organizacija, no samo ih 13 posto vjeruje da su sposobni kvalitetno djelovati u smislu razvoja vodstva. Čak 66 posto ispitanika smatra da su njihove sposobnosti nedovoljne da iznjedre fokusirane programe vodstva za generaciju milenijalaca, a 51 posto uglavnom sumnja u svoju sposobnost očuvanja konzistentnih programa nasljeđivanja.

Strategije upravljanja ljudskim resursima postaju jedan od glavnih čimbenika rasta poslovanja Prema istraživanju, zadržavanje i zapošljavanje radnika drugi je glavni izazov. Više od trećine rukovoditelja osjeća se nemoćnim kad je riječ o integraciji društvenih programa i programa za zajednicu s korporativnim programima te na području usklađivanja ciljeva radnika i tvrtki, a njih 40 posto navodi da njihove organizacije ne mogu pomoći radnicima ostvari-

ti ravnotežu između osobnih potreba i rada.

Nedostatak vještina Istraživanje je pokazalo da mnogim timovima za ljudske resurse nedostaju vještine potrebne za hvatanje u koštac s izazovima današnjeg globalnog poslovnog okružja obilježenog erodiranim tržištem rada, promjenom demografske strukture radne populacije, tehnološkim inovacijama i promjenom načina rada. Naime, 34 posto ispitanika smatra da su njihovi programi razvoja ljudskih potencijala na razini prolazne ocjene ili čak ispod nje, dok njih osam posto smatra da njihovi timovi imaju vještine potrebne za rješavanje izazova današnjeg globalnog okruženja i kontinuirano osmišljavanje inovativnih programa koji će se pozitivno odraziti na poslovanje.

“Nedvojbeno je da strategije upravljanja ljudskim resursima postaju jedan od glavnih čimbenika rasta poslovanja”, naglašava Andreja Bekavac. “Tvrtke bi trebale pri upravljanju ljudskim potencijalima staviti naglasak na inovacije i promjenu ustaljenih načina rada.

Kad svemu tome pridodate intenzitet dinamike kojom se mijenjaju tehnologije koje se koriste za upravljanje ljudskim resursima, poput cloud tehnologija, te njihov utjecaj na privlačenje, zadržavanje i razvoj talenata, postaje jasno da je osposobljavanje timova za upravljanje ljudskim resursima definitivno najkritičnija misija današnjih organizacija”, zaključila je ona.

POGLED U SVIJET

Vječno prisutni prevaranti dr. Uroš Dujšin

P

revare su oduvijek pratile poslovni svijet.

Prisjetimo se klasičnih primjera: to su 1710-ih godina Kompanija južnih mora, tvrtka poznatog prevaranta Charlesa Ponzija iz 1920. ili pak skandali poput onog Enronovog početkom ovog stoljeća. Ambiciozne varalice privlači poslovni svijet iz istog razloga zbog kojeg je Ponzijev suvremenik Willie Sutton navodno rekao zbog čega je pljačkao banke: “To je zbog toga što se tamo nalazi novac”.

Otkriti unutarnjeg neprijatelja Neke prevare počine ljudi na čelnim pozicijama kao Bernard Madoff. Druge izvedu ljudi s nižih stupnjeva hijerarhijske ljestvice. No sve se prevare sastoje u zloporabi povjerenja i trpanja novca poduzeća u vlastiti džep. Prevare pokvarenih zaposlenika, bili oni rukovoditelji ili zaposlenici, nije moguće iskorijeniti. No direktori ili dužnosnici mogu se prema njima odnositi kao prema neizbježnom riziku i njime profesionalno upravljati. Što poduzeća mogu učiniti da otkriju unutarnjeg neprijatelja? Nova knjiga - Corporate Fraud: The Human Factor autorice Maryawm Hussain, istraživačice iz knjigovodstvene tvrtke EY, pruža korisne savjete. Jedan način je taj da se pazi na karakteristične znakove. Neki od najvećih korporativnih varalica su ljudi čije izuzetne sposobnosti često pobuđuju sumnju. Prisjetimo se Roberta Maxwella ili Augustusa Melmottea iz The Way we Live Now, možda najboljeg romana o korporativnim prevarama.

Upravni odbori moraju skupiti hrabrost da optuže takve premoćne bossove.

No najveći dio varalica u poduzećima nema zmijske repove kao znak raspoznavanja. Većina njih počinje s malim prevarama da bi se kasnije uvalili u veće zločine kako bi prikrili svoje nepodopštine.

gubitke od prevara. I uz to skraćuju za sedam mjeseci vrijeme od početka nekog plana prevare do njegova otkrića. Vlade sve češće pružaju zviždačima pravnu zaštitu i financijske poticaje: američki Securities

Drugi je način taj da se uvedu procedure za otkrivanje prevara. Tako Sarbanes-Oxleyev zakon, donesen u Americi nakon Enronovog sloma, zahtijeva od upravnih odbora da naruče neovisne istrage svojih kontrola internih financija. No, i rigorozne procedure mogu lako uljuljati rukovoditelje u osjećaj lažne sigurnosti.

Zaposlenici na koje se ta pravila najviše odnose vjerojatno su upravo oni koji su i najsposobniji u njihovom zaobilaženju, kao što je to bio slučaj s Jeromeom Kervielom iz Societe Generalea.

and Exchange Commission osnovao je fond od 450 milijuna dolara za njihovo nagrađivanje.

Skratiti vrijeme otkrivanja prevare No najmoćnije oružje protiv prevara nije nikakav algoritam niti podsjetnik na mjere koje treba poduzeti, nego - zviždač. Britansko udruženje ovlaštenih istraživača prevara procjenjuje da se triput više prevara otkriva dojavom nego bilo kojom drugom metodom.

Ono također ukazuje na to da poduzeća koja imaju posebne pozivne linije za prijavljivanje prevara koje zaposlenici mogu nazvati anonimno trpe manje

Najmoćnije oružje protiv prevara nije nikakav algoritam niti podsjetnik na mjere koje treba poduzeti, nego zviždač Poduzeća koja oklijevaju, samo brbljaju ili započinju polovične istrage često moraju požaliti kada se suoče s dokazima o nedjelima zaposlenika.

JP Morgan Chase je izgubio milijarde u svom londonskom skandalu, koji je predsjednik banke Jack Dimon nazvao “burom u šalici čaja”. Osim dodatnog ohrabrivanja zviždača tvrtke moraju učiniti sve da skrate vrijeme otkrivanja prevare. Nespretna istraga može upozoriti varalicu i omogućiti mu da prikrije tragove. Sumnja u namjerno otezanje može cijelo poduzeće učiniti ranjivim, a šteta od takve prevare može trajati dugo nakon što su krivci otkriveni.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 5,2 mlrd $

vanjskotrgovinska razmjena u prva 2 mjeseca 2014.

( 2,2 mlrd $

izvoz u istom razdoblju

Rast industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene u Srbiji Predsjednik Josipović na Mostarskom sajmu BiH je najznačajnije izvozno tržište Hrvatske, na koje odlazi 30 posto ukupnog izvoza hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Štoviše, BiH je najvažniji susjed Hrvatske, veliki partner i prijatelj, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović otvarajući s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem najveću sajamsku manifestaciju u zemlji, 17. mostarski sajam gospodarstva na kojem se predstavlja više od 700 izlagača iz 20 zemalja.

Kordić ostaje na čelu Aluminija Ostavku koju je podnio Željko Kordić, generalni direktor Aluminija samo mjesec dana nakon imenovanja, Nadzorni odbor nije prihvatio, pa Kordić ostaje na čelu tvrtke koja je u izuzetno teškom stanju. U razgovoru s predstavnicima Sindikata Aluminija premijer FBiH Nermin Nikšić je izjavio da je interes vlade FBiH nastavak proizvodnje i uspješnog poslovanja Aluminija te da će u okviru zakonskih mogućnosti uložiti maksimalne napore za ozdravljenje te tvrtke.

Investitori iz Katara na 5. SBF-u Dolazak na 5. Sarajevo Business Forum koji će se održati 14. i 15. svibnja u Sarajevu najavilo je i izaslanstvo Katara, u kojem će biti ministar vanjskih poslova Khalid Bin Mohammed Al Attiyah i generalni direktor jednog od najvećih investicijskih fondova u svijetu Qatar Investment Authorityja (QIA) Ahmad Al Sayed. Pojedinačne investicije tog fonda kreću se oko milijarde dolara.

Raste izvoz, ali i nelikvidnost Za ocjenu kakva će biti ova poslovna godina za srpsko gospodarstvo još je rano. No, ekonomisti i analitičari upozoravaju da je Srbija već tri mjeseca bez vlade i ekonomske politike te da je čekaju reforme i veliko pospremanje u privredi i ekonomiji Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

što je moguće kraće jer je za neke probleme koji su već aktualni ili će to ubrzo postati potrebno brzo naći ne samo kratkoročna nego i trajna sistemska rješenja”, smatra Stamenković.

P

rva dva mjeseca ove godine, sudeći po najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, protekla su u Srbiji u znaku rasta industrijske proizvodnje, vanjskotrgovinske razmjene, bržeg povećanja izvoza nego uvoza, pa samim time i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita, ali napokon i rasta prometa u trgovini na malo. Za ocjenu kakva će biti ova poslovna godina za srpsko gospodarstvo, međutim, još je rano i neke pouzdanije procjene bit će

Privreda nema vlastitu akumulaciju za reinvestiranje ni dovoljnu akumulaciju za otplatu duga, upozorava Stojan Stamenković moguće tek nakon prvog tromjesečja. No, ekonomisti i analitičari upozoravaju da je Srbija već tri mjeseca bez vlade i ekonomske politike te da je čekaju reforme i veliko pospremanje u privredi i ekonomiji, dok joj za vratom dišu svjetski financijeri.

Bilo kako bilo, tek u veljači ove godine industrijska proizvodnja je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila veća za 1,1 posto, prije svega zahvaljujući većoj proizvodnji osnovnih metala, motornih vozila i prikolica, prehrambenih proi-

zvoda, električne opreme i električne energije.

Vanjskotrgovinski deficit manji 24,2 posto Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene Srbije u prva dva ovogodišnja mjeseca godine iznosi 5,2 milijarde dolara (3,8 milijardi eura) i u usporedbi s istim lanjskim razdobljem veći je za 9,2 posto (6,9 posto). Izvoz iz Srbije u tom razdoblju bio je 2,2 milijarde dolara, što je povećanje od 18,2 posto. Uvoz je iznosio tri milijarde dolara što je za 3,5 posto više na godišnjoj razini, dok je deficit koji iznosi 812,8 milijuna eura manji za 24,2 posto.

Najveće učešće u izvozu od 32,9 posto imala je regija Vojvodine, a u uvozu beogradska regija sa 43,8 posto, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 73 posto.

Najveći izvoz Srbija je ostvarila u Italiju -

393 milijuna dolara, zatim Njemačku 302,3 milijuna, BiH 167, Rusiju 143,8 i Rumunjsku 94,1 milijuna dolara. Najviše je robe, pak, uvezeno iz Njemačke - 404 milijuna dolara, Italije 333,5 milijuna, Rusije 332,5, Kine 237,8 i Poljske 134,8 milijuna dolara. Srbija je najviše trgovala sa zemljama s kojima ima sporazume o slobodnoj trgovini, zemlje članice EU-a čine 54,6 posto ukupne razmjene, a slijede zemlje Cefte s kojima je ostvaren suficit u vrijednosti 224,9 milijuna dolara. Poslije duljeg razdoblja promet u trgovini na malo počeo je, istina samo neznatno, rasti te je u prva dva mjeseca nominalno povećan za 2,5 i realno za 0,4 posto.

Kada se analiziraju rezultati razmjene sa svijetom, nastavlja se prošlogodišnji trend, a Fiat je i na početku ove godine glavni srpski izvozni adut jer je u prva dva mjese-

ca izvezeno automobila u vrijednosti 314,3 milijuna dolara što je oko 15 posto ukupnog izvoza. Automobili, električni strojevi i aparati, obojeni metali, povrće i voće te žitarice čine 36,6 posto ukupnog srpskog izvoza. Na uvoznoj listi prednjače dijelovi i pribor za motorna vozila (komponente za Fiat), prirodni plin, herbicidi, sirova nafta i lijekovi.

Kako bi se stekla cjelovita slika o stanju srpske ekonomije na početku godine, moraju se uzeti i drugi parametri, upozorava ekonomist Stojan Stamenković, urednik publikacije Mjesečne analize i trendovi (MAT) Ekonomskog instituta u Beogradu. On ističe kako je najaktualniji problem u vezi s ekonomskom politikom u prva tri ovogodišnja mjeseca to što ekonomske politike zapravo i nema jer ne postoji ni vlada. “Ovaj prazni hod morao bi nakon izbora trajati

Nužan nastavak reformi Za njega je prvi prioritet da nova vlada pronađe izvore investiranja pod pritiskom loših kredita, lošeg tržišta rada i nužne konsolidacije privrede. “Ekspanzija sudski blokiranih tvrtki i obujam blokade na njihovim računima govori o drastičnoj krizi likvidnosti u privredi. Privreda, dakle, nema vlastitu akumulaciju za reinvestiranje, ni dovoljnu akumulaciju za otplatu duga”, upozorio je Stamenković. On je ocijenio prijeko potrebnim preokret i nastavak reformi ako se želi trajna konsolidacija, izlazak iz krize te uklanjanje opasnosti od destabilizacije i grčkog scenarija. Član Fiskalnog savjeta Vladimir Vučković upozorava da je ovo novi početak, ali u gorim uvjetima. “Očekujem da će nova vlada ozbiljno shvatiti u koliko se teškoj ekonomskoj situaciji nalazi Srbija i da će zato voditi ozbiljniju ekonomsku politiku”, poručuje Vučković, podsjetivši da novu vladu čeka rebalans državnog proračuna kojim bi morala uštedjeti 40 milijardi dinara, aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, hitno rješavanje problema poduzeća u restrukturiranju i započinjanje sveobuhvatnih reformi.

23

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( 200 mil €

*vijesti

prihoda “isparilo” iz slovenskog proračuna

Slovenci protiv povećanja poreza

Gdje nagrebati još nešto eura?

Dok se vladajući muče izgovoriti nešto suvislo o rješenju proračunskog problema, progovorio je kritički dio javnosti. Njihova ključna poruka: uravnoteženja su nužna i moguća i na prihodnoj i na rashodnoj strani Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

akon što je Ustavni sud škartirao zakon o oporezivanju nekretnina, svi u vladajućoj koaliciji glasno i uporno ponavljaju ono na što nikako ne mogu pristati u raspetljavanju financijske krize. Na žalost, posve su i bez ideje čime i kako nadoknaditi 200 milijuna eura prihoda koji je ispario iz proračuna kao kazna

Izostanak prihoda od nekretninskog poreza neće se nadomjestiti povećanjem PDV-a za zakonodavni šlamperaj što ga je proizvela slovenska vlada, a blagoslovio parlament. Izvjesno je da se izostanak prihoda od nekretninskog poreza neće nadomjestiti povećanjem poreza na dodanu vrijednost, kako je to ovih dana najavila premijerka Alenka Bratušek zajedno s ministrom financija, a

protiv čega u tom trenutku nisu posebno rogoborili prvaci koalicijskih stranaka.

Pokret otpora većem PDV-u javio se nekoliko dana kasnije. Pobunile su se obje komore, Gospodarska i Obrtnička, ugledni gospodarstvenici i razne udruge. Pedantni analitičari brzo su izračunali da bi planirano povećanje PDV-a poskupilo šalicu kave za tri centa, kemijsko čišćenje suknje za 35 centi, sladoled i lijek Persen bez recepta za po četiri centa te autobusnu kartu Nova Gori-

ca-Ljubljana za 35 centi.

Najoštriji u kritici bio je Ceh ugostitelja. Njegov predsjednik izjavio je da ugostitelji ne mogu preživjeti ni uz postojeća porezna opterećenja. Čak i s “prostituirajuće niskim cijenama” na kakve su ugostitelji već pristali, nisu uspjeli dovesti goste u svoje lokale.

Vladajuća koalicija opet je u nedjelju imala usklađujuće sijelo. Nakon trosatnog vijećanja društvo u trapericama i tenisicama razišlo se bez konkretnog dogovora. Poslije sastanka samo su rekli da

se proračunska rupa neće krpati povećanjem PDVa. Alenka Bratušek, na žalost, već 15. travnja ima referirati Bruxellesu kako Slovenija kani ispuniti obveze povezane s uravnoteženjem proračuna.

Nove računice Dok se vladajući muče izgovoriti nešto suvislo o rješenju problema, progovorio je kritički dio javnosti. Ključna poruka iz tzv. civilne sfere glasi: uravnoteženja su nužna i moguća ne samo na prihodnoj nego i na rashodnoj strani. Mogući kandidat

za novog ministra zdravlja, Danijel Bešič Loredan, ortoped trenutačno na radu u Švicarskoj, dobar poznavatelj svih problema slovenskog zdravstvenog sustava, izašao je s računicom prema kojoj su samo u zdravstvenom sustavu moguće uštede do 500 milijuna eura. “U osiguranju se može uštedjeti 50 milijuna eura, na javnim nabavama i u investicijama daljnjih 250 milijuna te još 150 milijuna eura čišćenjem mreže, reorganizacijom bolnica, onemogućavanjem miješanja javnog i privatnog te promjenama u platnoj politici”, izjavio je kandidat za novog ministra. Inače, Loredan dijeli liječnike u skupine A, B i C. Prvi su “bogovi koji su stekli moć i visoke položaje kada je sve bilo otvoreno”. Stariji su od 50 godina, u sustavu rade najmanje, zarađuju najviše, a imaju i najviše poduzeća za razna mešetarenja... Liječnici iz skupine B su radnici na kojima stoji cijeli sustav.

Skupinu C čine mladi liječnici i oni s burze, bez perspektive.

Paralelna administracija: izmišljena za zapošljavanje zaslužnih?

I novinari poslovnog dnevnika Finance izložili su prijedloge za racionalizaciju javne uprave označivši 10 agencija i komisija koje se mogu ukinuti odmah, a njihovi poslovi prenijeti na odgovarajuća ministarstva i to bez ikakve štete za građane i gospodarstvo. Od 2003. godine do danas broj zaposlenih u javnom sektoru povećao se za više od 10.000 ljudi. Za takav porast nema

funkcionalne potrebe ni ekonomskih mogućnosti. Po logici stvari digitalizacija poslova trebala je pridonijeti znatnom smanjenju aparata.

SPIRIT, agencija nadležna za promociju turizma i privlačenje stranih investicija zapošljava 56 ljudi, troši četiri milijuna eura na godinu, a učinak toga troška krajnje je problematičan. Državni proračun sastavlja Direktorat za prora-

čun unutar Ministarstva financija. No, usporedno s njima djeluje i Ured za nadzor proračuna. Zapošljava 44 osobe uz trošak od 2,5 milijuna eura. Taj ured trebao bi nešto kontrolirati pored živog Računskog suda koji redovito revidira sve proračunske dokumente.

Javna agencija za knjigu ima četiri zaposlena, “skuri” 400.000 eura a nitko ne zna za što. Posao Naci-

onalne agencije za kvalitetu visokog školstva može se mirno prenijeti na resorno ministarstvo, jer ono što daju 24 zaposlenika i to za tri milijuna eura godišnjeg troška u stanju je obaviti postojeća administrativna posada unutar ministarstva za školstvo. Nije daleko od istine tvrdnja da su se agencije razmnožavale u svrhu uhljebljenja zaslužnih kadrova.

Vrtoglav rast kamatnog troška Slovenski državni dug povećat će se ove godine na zabrinjavajućih 81 posto BDP-a, što je vrijednost triju državnih proračuna. Svaki slovenski građanin u prosjeku opterećen je sa 14.000 eura državnog duga. Najnovija procjena koju je upravo objavio Državni zavod za statistiku pokazuje kako se vrtoglavo pogoršava nekad solidna dužnička pozicija Slovenije.

U 2010. godini Slovenija je platila 583 milijuna eura kamata na državni dug. Predlani kamatni trošak porastao je na 760, a lani na 917 milijuna eura. Ove godine za kamate na državni dug treba platiti milijardu i 129 milijuna eura (3,2 posto BPD-a).

Ring International postao vlasnik Heliosa Austrijski Ring International konačno je doznačio konzorciju najvećih vlasnika Heliosa 106 milijuna eura ugovorene cijene čime je postao vlasnik 80 posto vodećeg slovenskog proizvođača premaza. U sustavu Heliosa nalazi se i Chromos. Unutar mjesec dana Ring International u obvezi je objaviti i ponudu za preuzimanje. Malim dioničarima mora ponuditi 520 eura za dionicu koliko je platio i članovima konzorcija. Čelnik Krke imao lani 769.000 eura bruto prihoda

Predsjednik uprave Krke Jože Colarič imao je lani 769.000 eura bruto prihoda (37.000 više nego 2012. godine). Članovi uprave imali su sljedeća bruto primanja: Aleš Rotar 559.000, Zvezdana Bajc 509.000, Vinko Zupančič 405.000 i radnička direktorica Danica Novak Malnar 148.000 eura.

24 TURIZAM

( 20% manje vode

*vijesti Naplaćeno 344,6 milijuna kuna boravišne pristojbe Ukupni iznos obveze za boravišnu pristojbu za prošlu godinu iznosio je 347,5 milijuna kuna, a naplaćeno je 344,6 milijuna kuna, podaci su Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Od uplaćenog iznosa boravišnih pristojbi, 331,5 milijuna kuna uplaćen je po osnovi obveze za prošlu godinu. Ukupni dug boravišne pristojbe na dan 31. prosinca 2013. iznosio je 31,2 milijuna kuna.

Preustroj sustava turističkih zajednica Ministarstvo turizma objavilo je na svojim internetskim stranicama smjernice kojima se definiraju osnovna načela za izradu zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakona o boravišnoj pristojbi i zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Svi zainteresirani mogu svoje prijedloge i primjedbe dostaviti do 22. travnja u Ministarstvo turizma.

U Šibeniku se osniva urbani inkubator

Grad Šibenik objavio je javni poziv svim potencijalnim poduzetnicima i poduzetnicima početnicima za besplatno korištenje programa usluga urbanog inkubatora koji će se u sklopu Jewel projekta, financiranog sredstvima Europske unije iz Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu (SEE) urediti u gradskoj jezgri. Prijave na javni poziv treba poslati najkasnije do 25. travnja, izvijestili su iz šibenske gradske uprave. Pravo na prijavu za besplatno korištenje usluga urbanog inkubatora imaju osobe koje žele pokrenuti poslovnu aktivnost iz područja kreativnih industrija te postojeći poduzetnici iz područja kreativnih industrija registrirani u 2013. ili do sada u 2014. godini.

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

troši se u hotelima koji su prešli na zeleno poslovanje

( 15% niži

troškovi odvoza smeća

Prvi hoteli s oznakom “sustainable hotel”

Zeleno poslovanje privlači i štedi U pilot-projekt Zeleno poslovanje u hotelijerstvu koji je lani pokrenuo UPUHH uključili su se svi hoteli iz sastava te udruge, ali samo je 21 hotel prošao više faza certificiranja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

znaku Sustainable Hotel te istoimeni certifikat dobio je 21 hotel u Hrvatskoj iz sastava Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Naime, UPUHH je prošle godine pokrenuo pilot-projekt pod nazivom Zeleno poslovanje u hotelijerstvu u koji su se uključili svi hoteli iz sastava te udruge, ali samo je 21 hotel prošao više faza certificiranja u kojima su morali zadovoljiti sve kriterije.

Kako je istaknuo Kristian Šustar, predsjednik UPUHH-a, taj je projekt u cijelosti osmislio UPUHH s ciljem uvođenja zelenog poslovanja u hotele. Projekt je podržalo i Ministarstvo turizma. No prije početka realizacije projekta u udruzi su detaljno proučeni postojeći zeleni certifikati u zemlji i inozemstvu kao što su Prijatelj prirode, Travelife i Blaue Engel, a potom su definirani kriteriji za hotele. “Kriteriji su vrlo precizno razra-

Samo tri hotela u superior kategoriji Certificiranje za sustainable hotele provedeno je u tri kategorije. U prvoj tzv. basic kategoriji u kojem su hoteli zadovoljili samo osnovne “zelene kriterije” nalazi se 12 hotela: Bluesun hotel Berulia, Esplanade Zagreb, Hotel Feral, Hotel Kaštel Motovun, Hotel Kimen, Hotel Padova, Hotel Phoenix, Hotel Sport, Hotel Tomislavov dom, Hotel Turist, Palace Hotel Zagreb te Valamar Koralj Romantic Hotel. U advanced kategoriji su: Best Western Premier Hotel Astoria, Hotel Borovnik, Hotel Well, Hotel&Casa Valamar Sanfior, Hotel International te Hotel Maestral.

Najvišu tzv. superior kategoriju dobilo je samo tri hotela - DoubleTree by Hilton Hotel Zagreb, Falkensteiner Hotel&Spa Iadera te Vitality Hotel Punta. đeni za osam skupina, i to za upravljanje održivošću, nabavu, prodaju, marketing, PR, okoliš, energetsku učinkovitost i ljud-

ske potencijale”, istaknula je Iva Bahunek, direktorica UPUHH-a. Dodala je kako su u prvoj fazi projekta za sve prijavlje-

ne hotele organizirane radionice, u drugoj fazi su hoteli morali uvesti projekt u poslovanje i osigurati provedbu akcijskog plana u razdoblju od tri do pet mjeseci, a nakon toga je organiziran drugi ciklus radionica kako bi se analizirali rezultati. Te su radionice bile namijenjene i edukaciji domaćica, osoblja, zaposlenika u nabavi i prodaji te ostalim hotelskim službama.

Hoteli su morali dati detaljna izvješća za svaki segment svog poslovanja, od uštede energije do tzv. zelenih krovova

Uključiti udruge Cijeli UPUHH-ov projekt slijedi neke od ciljeva Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine.

Jedan od njih se temelji na uvođenju prakse zelenog poslovanja, što podrazumijeva sinergiju ekonomske dobiti, brige za okoliš te socijalne uključenosti.

“Prvo certificiranje zelenih hotela UPUHH-a je temeljeno na sličnim praksama i postojećim hotelskim certifikatima u svijetu te uz uvažavanje hrvatskih specifičnosti. Nadamo se da će se u certificiranje do kraja 2016. osim UPUHHa uključiti i ostale strukov-

pu ovog pilot-projekta hoteli su morali dati detaljna izvješća za svaki segment svog poslovanja, od smanjenja potrošnje energenata, ograničavanja štetnih utjecaja na okoliš do recikliranja i postavljanja tzv. zelenih krovova čime se postižu velike uštede u troškovima. Brojne analize hotela koji su prešli na zeleno poslovanje pokazuju da se u takvim objektima u prosjeku troši 20 posto manje vode nego u ostalim hotelima, troškovi odvoza smeća su 15 posto niži, a više se pazi i na uređenje okoliša u kojemu se objekti nalaze.

ne udruge vezane uz smještaj, primjerice kamping udruga, udruga malih i obiteljskih hotela te udruženje nautičkog turizma”, istaknuo je Šustar. U sklo-

Projekt specijalizacije turističkih agencija

Deregulacija agencijskog poslovanja pred vratima Posljednji je trenutak da se turističke agencije udruže u klastere i uspostave sustav izvrsnosti i upravljanja kvalitetom poslovanja jer ih u budućnosti čeka deregulacija poslovanja, poručio je vlasnicima turističkih agencija Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) na prošlotjednoj edukaciji u Tuheljskim Toplicama. Edukacija je provedena u sklopu pro-

jekta specijalizacije turističkih agencija. Taj se projekt provodi na sedam područja: eno-gastro, pustolovni turizam, privatni smještaj, DMK (destinacijske menadžment kompanije), posebna tržišta, PCO (professional congress organizer) te novi krug specijalizacije za školska putovanja. Tijekom svog predavanja o komercijalnim aspektima specijalizacije turističkih agencija, Trezner

je predstavio kriterije i etičke kodekse koje će agencijespecijalisti trebati prihvatiti, a s vremenom će ti kriteriji, prema njegovim riječima, biti sve oštriji i kompleksniji. Deregulacija agencijskog poslovanja je pred vratima, kaže Trezner, što se može vidjeti u izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, a vezano uz online agenci-

je. Dodao je kako deregulacija poslovanja nije nužno loša, ali mora se pametno provesti. Međutim, kako bi se spriječili eventualni negativni učinci deregulacije na agencije, potrebno je uspostavi-

ti sustav izvrsnosti agencijskog poslovanja. Taj sustav je već izrađen, a do konca travnja prve specijalizirane turističke agencije dobit će certifikate. One koje se odluče specijalizirati za određeno područje UHPA će savjetovati u procesu certifikacije, pružati potporu u promotivnim aktivnostima te ih preporučivati. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

( oko 0,7% BDP-a

državna ulaganja u istraživanje i razvoj u nas

( oko 300.000

radnih mjesta bit će otvoreno 2040.

Microsoft WinDays14

Kadrove obrazujemo za neka prošla vremena Inovativnost je dobra šansa za startup tvrtke koje na taj način mogu doći do svojeg dijela tržišnog kolača te pridonijeti razvoju ICT industrije i gospodarstva u državi Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ma, istaknuo je Mrsić, 2040. godine bit će otvoreno oko 300.000 radnih mjesta koja će se teško popuniti. Napomenuo je i to da u hrvatsko gospodarstvo nisu dovoljno uključene napredne tehnologije. “Zbog toga, državna sredstva ili ona od Europske unije treba ulagati u tvrtke i projekte koji stvaraju dodanu vrijednost”, napomenuo je.

I

nformacijske tehnologije odgovorne su za razvoj najvećih inovacija tijekom posljednjih 30 godina. Tako je, prema istraživanju poslovne škole Wharton, IT bio podloga za razvoj interneta, računala, mobitela ili, primjerice, e-maila koji su stubokom promijenili poslovanje.

Tomislav Tipurić, direktor sadržaja najveće poslovno-tehnološke konferencije u regiji Microsoft WinDays14, koja se održala prošli tjedan u Umagu, zaključio je da ideja bez implementacije i stavljanja u pogon zapravo nije ništa drugo negoli običan eksperiment i daleko je od onoga što se naziva inovacijom.

“Ideje su doista precijenjene. Mnogi krenu s idejom i ostanu na tome. Često mjerimo i broj patenata u nekoj državi ili organizaciji te na temelju toga zaključujemo jesu li one inovativne, što je pogrešno”, istaknuo je on.

A upravo je inovativnost dobra šansa za nove startup tvrtke koje na taj način mogu doći do svojeg dijela tržišnog kolača te pridonijeti razvoju ICT industrije i gospodarstva u nekoj državi.

Ratko Mutavdžić, osnivač tvrtke Projektura, napomenuo je kako bi stoga bilo dobro da se svaki startup temelji upravo na inovaciji. Jer, neke gospodarske grane i tvrtke koje posluju u njima sve teže dolaze do novih

poslovnih ideja koje će im osigurati daljnji rast.

Istovremeno, tržište im uzimaju startupi koji su prepoznali tržišni potencijal, brzo odlučili uplivati u te nove poduzetničke vode ili pak na bolji način iskoristili postojeće resurse.

Lokalna potpora Također, Nenad Pacek, osnivač tvrtke Global Success Advisors, smatra da su inovacije ključ opstanka za mnoge tvrtke, dok je povećanje produktivnosti države povezano s tehnološkim promjenama i, među ostalim, ulaganjem u obrazovanje. “Države poput Finske koje su obrazovanju posvetile veliku pozornost povećale su produktivnost“, objasnio je dodajući kako su vrlo važna i državna ulaganja u istraživanje i razvoj. U Hrvatskoj su ona na niskoj razini i kreću se oko 0,7 posto BDP-a. Sjedinjene

Američke Države izdvajaju otprilike 450 milijardi dolara raznih državnih potpora dok, primjerice, Austrija startupe financijski podupire već na lokalnoj razini. “Državna potpora izuzetno je bitan novac za one s idejom”, objašnjava Pacek.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić na okruglom stolu Kako postati High Tech-društvo, kazao je da je po tome pitanju nepopravljivi optimist.

“Imamo potencijala, želje, volje i mogućnosti, ali nedostaje skok naprijed koji se može ostvariti nacionalnim konsenzusom o tome u kojem pravcu želimo ići i koje ključne tehnologije razvijati. K tomu, previše gledamo u prošlost jer je to lakše nego pogled u budućnost”, istaknuo je dodajući kako problema ima i u hrvatskom obrazovnom sustavu, ponajprije strukovnom i visokoš-

kolskom. “U strukovnom kadrove obrazujemo za neka prošla vremena i ne povezujemo dobro školu i praksu. U visokoškolskom obrazovanju pak valja povećati broj studenata upisanih na fakultete za prirodne i tehnološke

Dugotrajan proces Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, također je za konsenzus, ali samo za onaj kojim će se odrediti strateške smjerice razvoja.

“Veći konzenzus od toga nije dobar jer nisko postavlja ljestvice”, naznačio je ističući kako u Hrvatskoj često nedostaje taj pogled u budućnost. “Međutim, mnoga istraživanja ukazuju na to koja će

potom bolje povezati.

“Mnogo je prostora za suradnju, ali to je dugotrajan proces”, istaknuo je.

Siemon Smid, jedan od vodećih stručnjaka za transfer tehnologije zaposlen na Tehnološkom sveučilištu u Tallinu, napomenuo je kako je najveća razlika između Hrvatske i Estonije u tome što je ta bivša sovjetska republika više okrenuta poslovanju van njenih granica.

Inače, WinDays14 konferencija i ove je godine bila podijeljena na dvije – tehnološku i poslovnu. WinDays14 Tehnološka konferencija održavala se od 7. do 9. travnja, a obuhvatila je teme poput računalstva u oblaku, mobilnosti, društvenih mreža te skladištenja i analitike velikih količina podataka. Poslovna konferencija pod sloga-

radna mjesta nedostajati u budućnosti. Stoga već danas možemo napraviti promjenu”, smatra on.

Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, složio se s tvrdnjom da se na nekoj višoj razini trebaju postaviti jasne strateške odrednice. Također, mišljenja je kako pritom valja smanjiti jaz koji postoji između tvrtki i obrazovanja čega nema u inozemstvu te ih

nom Inspirirani ljudima bavila se održivim, pametnim i uključivim rastom, odnosno svim preduvjetima za ostvarenje konkurentnog gospodarstva. Ključne teme ove konferencije, koja se održavala 9. i 10. travnja, bile su inovacije, učinkovitost javnog sektora, konkurentni obrazovni sustav, razvoj digitalnog društva i stvaranje novih radnih mjesta.

Država prati tržište rada koje je donedavno bilo 13. prase, kaže Mirando Mrsić znanosti”, smatra Mrsić, napominjući kako država prati tržište rada koje je donedavno bilo 13. prase. “Tržište rada, čija budućnost nije blistava jer je Hrvatska država koja stari i produljen je životni vijek građana, treba biti korektiv obrazovanja. Stoga nastojimo mlade usmjeravati za određene poslove koji se traže”, naglasio je ministar rada.

Prema nekim procjena-

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Noam Chomsky, Andre Vltchek O zapadnjačkome terorizmu Naklada Ljevak

U ovoj knjizi Noam Chomsky razgovara o zapadnjačkoj moći i propagandi s filmskim producentom i istraživačkim novinarom Andreom Vltchekom. U tom razgovoru isprepleću se povijesne činjenice i osobna iskustva dvojice sugovornika. Teme i rasprave obuhvaćaju kolonijalizam i imperijalističku vlast, propagandu i medije, ostavštinu utjecaja Sovjetskoga bloka na suvremena zbivanja, Arapsko proljeće i slabljenje američke moći te nude snažnu kritiku kolonijalnog naslijeđa.

Ha-Joon Chang 23 stvari koje vam neće reći o kapitalizmu Profil

Južnokorejski ekonomist Ha-Joon Chang pokazuje da zapravo malo znamo o sustavu u kojem živimo jer nam o njemu mnogo toga taje. Uz to dokazuje da odviše vjerujemo kojekakvim mitovima koje su nam nametnuli. On tvrdi da slobodno tržište zapravo uopće ne postoji, da je većina ljudi iz bogatih zemalja preplaćena iako ne rade ništa bolje od onih u zemljama u razvoju, da je opasno vjerovati kako nove tehnologije dramatično mijenjaju naš okoliš jer je perilica rublja promijenila svijet više nego internet...

Gregory David Roberts Shantaram Fraktura

Shantaram, ime koje znači Čovjek Božjeg Mira, dobio je onaj koji mu se najmanje nadao – odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik i pljačkaš, očajnik koji je iz Australije pobjegao u Indiju s krivotvorenim ispravama. Potraga za iskupljenjem vodit će ga kroz Indiju kakvu je iskusio malo koji zapadnjak: u društvu prosjaka i gangstera, mudraca i glumaca, prostitutki i svetaca prolazit će kroz tržnice ljudima i pušionice opijuma, kroz skrovita mjesta koja mogu promijeniti svako srce, sve do zatvora i rata, sve do izdaje i ubojstva.

Stelio W. Venceslai TEMPLARSKA UTOPIJA Mozaik knjiga

Stelio W. Venceslai djeluje u jednom od najznačajnijih templarskih redova u svijetu. U njegovoj knjizi prvi put čitamo povijesno utemeljenu istinu o samom starom Suverenom redu vitezova Jeruzalemskog hrama uz tumačenje spornih interpretacija vezanih uz taj red. No, ono puno značajnije odnosi se na današnji red OSMTH KTI, budući da je on u potpunosti predstavljen i pojašnjena je njegova struktura, način djelovanja, odnos prema Crkvi, ekumenizmu, slobodnom zidarstvu i, konačno, svijetu oko nas.

Sapphire GURAJ! Algoritam

Claireece Precious Jones je crnkinja iz Harlema. Nepismena, siromašna, debela, nevoljena i neprihvaćena, a uz to još i HIV pozitivna. Majka je zlostavlja, a otac siluje. Sustav je odbacuje, školski kolege joj se izruguju. No kad završi na pokusnom obrazovnom programu i dok uz učiteljicu Blue Rain uči čitati i pisati, Precious se otvaraju vrata novog svijeta.

Zapisujući svoje misli u dnevnik pronalazi svoj snažan unutarnji glas koji ne govori samo o nasilju, bijedi i brutalnosti, već i o njezinim najdubljim osjećajima, željama i snovima.

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Sirkove metle

PZ Osatina, Semeljci, www.osatina.hr. Tvrtka u širokoj lepezi svojih djelatnosti ističe proizvodnju sirkovih metli, te štapova za metle. Zemlje interesa: EU, Srbija, Bosna i Hercegovina. Kontakt: Marijana Špoljarić Tomac, marijana@osatina.hr, +385 31 856996.

Izrada zaštićenih dokumenata

Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, www. akd.hr. Tvrtka specijalizirana za izradu dokumenata, zaštićeni tisak (od krivotvorenja) te izradu i personalizaciju pametnih kartica svojim kupcima pruža maksimalnu sigurnost, a svaki proizvod definira prema njihovim specifičnim potrebama.

Kontakt: Anita PerkovićŠkalic, anita.perkovic. skalic@akd.hr, +385 1 3657714.

Spušteni stropovi

Allux, Jakovlje, www. allux.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom metalnih spuštenih stropova, konstrukcija za suhu gradnju, aluminijskih fasada, sjenila za sunce, raster stropova, profila po narudžbi.

Kontakt: Kristina Habuš, allux@zg.htnet.hr, +385 1 3355056.

Otpad

CNC rezanje

Val-Sol, Zagreb. Tvrtka se bavi sakupljanjem, skladištenjem, prijevozom, posredovanjem i izvozom

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, zavarivanja pozicija, tokarenja, glodanja i plastificiranja.

Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103.

neopasnog otpada od plastike, papira/kartona i metala. Kontakt: Tomislav Šarić, valsolpe@gmail. com, 01 2005008.

Parketi

Folije

Tvornica parketa Bukovinski, Šenkovec, www. bukovinski.hr. Tvrtka proizvodi parket od hrasta, bukve, jasena te egzotični parket. Kontakt: Tomislav Marić, bukovinski@zg.tcom.hr, +385 1 3396779.

GEC, Plešce, www.gec. hr. Tvrtka prodaje 500 kg PP folije natur bez tiska 350 mm i s tiskom 500 kg. Prodajemo i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kg. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181.

Hidrauličke komponente

Hidraulika Kutina, Kutina. Tvrtka izrađuje i nudi hidraulične komponente za traktore Deutz, Torpedo i ostale proizvođače traktora, koje može proizvoditi prema dokumentaciji naručitelja. Kontakt: Ante Bazina, hidraulika-kutina@sk.t-com.hr, +385 44 680820.

Zbrinjavanje otpada

Prasinos WRC, Đakovo.

Tvrtka se bavi zbrinjavanjem ili otkupom otpada ovisno o materijalu - najlon, strech-folija, plastika - sva potrebna legislativa i prateći list. Kontakt: Ivan Đurđević, duka@net.hr, +385915026917.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kacige

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja kacige. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. travnja.

Usluge tiskanja

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiskanja poštanskih maraka, dopisnica i popratnih filatelističkih materijala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 29. travnja.

USB tokeni

FINA Financijska agencija nabavlja USB tokene. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. svibnja.

Motorne kosilice za travu

Pula Herculanea nabavlja motorne kosilice za tra-

vu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 23. travnja.

Aluminijske kapice

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja aluminijske kapice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna.

Rok dostave ponuda je 28. travnja.

pljanje otpada. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.

Kamen i gotovi spomenici

Gradsko groblje Banja Luka nabavlja kamen i gotove spomenike. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.

Računala

Regulatorna agencija za energetiku u Podgorici nabavlja stolna i prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 29. travnja.

Održavanje baze podataka

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge održavanja baze podataka informacijskog sustava MUP-a. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. svibnja.

Regija Kontejneri za otpad

Jedinstveni općinski organ uprave općine Bihać nabavlja kontejnere za priku-

Usluge zimskog održavanja cesta

Općina Ilidža nabavlja usluge zimskog održavanja cesta. Rok dostave ponuda je 6. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kvarner Expo

Od šume, preko broda, do kuće i poslovnog prostora Šuma u Istri procijenjena na sedam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 7770 četvornih metara šume u Štinjanu. Dražba za ovu nekretninu će se održati 17. travnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 16. Nekretnina na drugom ročištu za javnu dražbu ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Moguće je razgledavanje na zahtjev zainteresiranih osoba, a kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR­292­ 390­001­130­000­217­6 pozivom na broj 2-178-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 24,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni prostor od 2342 četvorna metra u Miramarskoj ulici 11B. Dražba za ovu nekretninu će se održati 15. travnja u 9.30 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 403. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 14. travnja u 11 sati. Kao

kupci mogu sudjelovati samo osobe (fizičke i pravne) koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu položile osiguranje u novčanom iznosu od 10.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj HR 17 239­00­011 3000­0­ 326 5, model HR05, poziv na broj 116-294610, a potencijalni kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego sudac pristupi dražbi.

Kuća u Biogradu, procijenjena na 2,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću od 148 četvornih metara i 13 četvornih metara dvorišta. Dražba za ovu nekretninu će se održati 30. travnja u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ispod iznosa od 1.908.495 kuna. Razgledavanje je moguće 23. i 24. travnja od 9 do 12 sati u sobi broj 119/I. ovoga suda. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koja se plaća na žiro-račun ovog suda broj HR­2 ­5 2390­0 0­1130­0 00­0 ­ 79­3, model HR02 poziv na broj 1-2476-13.

Zgrada u Dugopolju procijenjena na 63,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovno-skladišno zdanje (zgrada površine 6484 m2) sa zemljištem (dvor površine 6601 m2) ispod i oko zgrade, uz magistralnu cestu SplitSinj, blizu rotora za autocestu, izgrađeno na čest. zem. 5861/109 K.O. Dugopolje, sastavljeno od

tri dijela: prve trećine (pr. u jugozapadnom dijelu zdanja), srednje trećine (pr. + 1 kat i pr. + 3 kata) i treće trećine (pr. + 1 kat), osnovne djelatnosti skladištenja, a ostali dijelovi zdanja su uredski prostori, hodnici, nužnici te ostali prateći prostori i dizala, na adresi Sv. Leopolda Mandića 10, u Dugopolju. Dražba za ovu nekretninu će se održati 22. svibnja u 9 sati, na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 53/ II. Prodaja nekretnina neće se izvršiti ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje će biti 16. svibnja u 11.30 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i polaže se na račun Općinskog suda u Splitu br. HR69­239­000­1130­00­ 001­95, model HR00, poziv na br. 301-690712.

Dva broda procijenjena na 2,7 milijuna kuna.

Pokretnina u naravi predstavlja brod za prijevoz putnika bez kabina Tamaris. Materijal gradnje: čelik, dužine 24,40m, širine 5,80m i visine 2,90m s motorima Cuminis NT 855 2x 162kw, te brod za prijevoz putnika bez kabina Lovor, napravljen od čelika, dužine 24,4m, širine 5,80m i visine 2,90m, s motorima cuminis NT 855 2x 189kw.

Dražba za ove brodove će se održati 27. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 1. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja Mata Pušića na broj 098/344 075.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Tradicionalna prodajna izložba proizvođača suvenira Hrvatske od 16. do 19. travnja, Opatija

Cilj je prezentacija originalnih hrvatskih proizvoda te promocija autohtonih hrvatskih suvenira. Tijekom trajanja izložbe birat će se najkvalitetniji i najoriginalniji suveniri. Interes izlagača i posjetitelja izložbe u neprestanom je porastu, zbog čega je i ove godine osiguran prikladan izložbeni prostor na opatijskom kupalištu Slatina.

Dubrovnik Festiwine Regionalni festival vina

od 24. do 26. travnja, Dubrovnik

Prvi regionalni vinski festival Dubrovnik FestiWine održava se s ciljem dodatne promocije vina i vinara Dubrovačko-neretvanske županije kako bi se skrenula pozornost na postojeću ponudu i potencijale vinskog turizma. Održat će se i tematska predavanja, znanstveni stručni skup, kulturna događanja te promocija regionalnih vina u dubrovačkim ugostiteljskim objektima.

GAST Expo

Sajam hrvatskih vina i autohtonih delicija od 24. do 27. travnja, Opatija

Zamišljen je kao manifestacija prodajnog karaktera uz prigodnu degustaciju izloženih vina i autohtonih delicija. Ocjenjivačka komisija sastavljena od eminentnih stručnjaka - enologa i somelliera - ocijenit će izložena vina i najboljima dodijeliti diplome. Na sajmu će biti zastupljene i autohtone delicije poput sira, pršuta, slavonskog kulena, tartufa, maslinova i bučina ulja…

Dalmacija Wine Expo Vinska manifestacija

od 24. do 25. travnja, Split/od 1. do 2. svibnja, Makarska

U petom izdanju okupit će gotovo sve vodeće proizvođače vina, delikatesa i maslinovih ulja, predstavnike vrhunskih restorana i hotela, top kuhare te uglednike poslovne, političke i kulturne scene.

Podatke sakupili:

28 pv report

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

PV mjesečni report

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 31. ožujka do 06. travnja bilo je ukupno 245 stečajnih postupaka što je 121 postupak manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 67 prijedloga, dok je 37 postupaka zaključeno.

Brzih stečajnih postupaka bilo je 39. Izbrisana su 53 subjekta što je oko šest puta manje nego u prethodnom tjednu. S likvidacijom je započelo 16 subjekata, a zaključila su je dva.

Osnovana su 333 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (143), a slijedi ga Split (37). Na Trgovačkom sudu Rijeka osnovana su 32 trgovačka društva, a u Varaždinu 30. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 226, te ukupno 107 d.o.o.-a.

Porast stečajnih postupaka

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

29 22 2 5 8 4 4 39 39 169 67 5 27 33 37

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

53 53 18 16 2

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA

TRGOVAČKA

Poslovni subjekti

DRUŠTVA

333 107 226 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 6 4 23 27 32 0

REJTING TJEDNA

PRIMACOŠPED d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

U

ožujku 2014. godine bila su ukupno 482 stečajna postupka, od toga je bilo 41 posto zaključenih postupaka predstečajne nagodbe, a 26 posto započetih postupaka predstečajne nagodbe.

j

čan

Stečajevi

sije

a

ožu

45

65

88

Broj zaključenih stečajnih postupaka

37

12

32

0

0

0

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

j

čan

Predstečajne nagodbe

sije

a

jač

vel

j.d.o.o.

37,60% 60,77%

jak

122

210

124

97

171

199

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

42

45

39

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

d.o.o.

ožu

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

še ih je osnovano u Zagrebu (594), zatim u Rijeci (125), Splitu (119), dok je Trgovački sud u Varaždinu registrirao 107 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 821, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 508.

Osnovane tvrtke u ožujku 2014.

jak

jač

vel

ožujku su također pokrenuta 84 postupka likvidacije, dok je jedna likvidacija zaključena.

Ukupno je osnovano 1329 poslovnih subjekata što je za 189 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najvi-

Broj započetih stečajnih postupaka

ostali oblici

1,63%

1500

1351 osnovan subjekt

Tvrtke osnovane po mjesecima 2013. 2014.

2013. 2014.

2000

2500

2000

14

Ukupno je je riječ o stotinu postupaka više nego u ožujku prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u ožujku ove godine bilo ih je ukupno 1822, što je za 72 posto više u odnosu na ožujak 2013. godine. U

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

1500

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1000

37 10 30 3 143

1000 500 500

0

0 travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak

travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

“ Potrebno je poreznim olakšicama olakšati ulaganje u početnu fazu razvoja malih i srednjih poduzeća. ”

Velimir Šonje, Arhivanalitika

Istraživanje Global Entrepreneurship Monitora

U poduzetništvo uglavnom iz nužde Hrvatska ekonomija već 20 godina prolazi transformaciju iz one temeljene na efikasnosti prema inovativnosti, no zadnjih 12 godina nisu se promijenili uvjeti poslovanja za poduzetnike, istaknula je Slavica Singer Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatski mali i srednji poduzetnici u prošloj su godini i dalje u velikoj većini bili poduzetnici iz nužde koji su slabo uočavali nove poslovne mogućnosti, pokazalo je to istraživanje Global Entrepreneurship Monitora (GEM) za 2013. godinu.

To je istraživanje na okruglom stolu pod nazivom Mala i srednja poduzeća: Mitovi i floskule, u organizaciji Hrvatske udruge

Nova mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj su prije krize bila glavni nositelji novog zapošljavanja, kaže Jurica Zrnc banaka i magazina Banka, predstavila profesorica s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Slavica Singer.

Tako je TEA koeficijent motivacije, odnosno prilike i nužde, iznosio u prošloj godini za hrvatske poduzetnike tek 1,6, dok je taj koeficijent u Europskoj uniji u prosjeku iznosio 4,3.

U prošloj godini je percepcija poduzetnika o prilikama iznosila 17,6 posto što je manje nego 2002. godine, kada je istraživanje GEM u Hrvatskoj prvi put provedeno. U EU-u taj je prosjek iznosio čak 28,7 posto.

Hrvatska ekonomija već 20 godina prolazi transformaciju iz one temeljene na efikasnosti prema inovativnosti, a što je glavna odlika visokorazvijenih i bogatih gospodarstava, no zadnjih 12 godina nisu se promijenili uvjeti poslovanja za hrvatske poduzetnike, istaknula je Slavica Singer.

“U Hrvatskoj stimulativan učinak na poduzetničko djelovanje imaju samo dvije komponente ekosustava, pristup fizičkoj infrastrukturi i otvorenost tržišta. Zanimljivo je da istovremeno hrvatske tvrtke ulažu više od prosjeka EU-a u nove tehnologije, ali produciraju upola manje novih proizvoda od prosjeka EU-a”, istaknula je Slavica Singer.

Istodobno intenzitet pokretanja poslovnih pothvata raste s razinom obrazovanja. Tako najmanje pothvata pokreću osobe s osnovnim obrazova-

njem, a najviše osobe s obrazovanjem iznad srednjoškolske razine.

Prepreke poduzetničkom djelovanju Istraživanje je pokazalo da su glavne prepreke poduzetničkom djelovanju: odsutnost aktivnih vladinih politika prema regulatornom okviru koji u 10 godina nije reformiran kako bi olakšao poduzetničko djelovanje, nedostatak obrazovanja za poduzetničke kompetencije, nedostatak suradnje između istraživačkih institucija i poslovnog sektora, kao i nerazvijenost financijskog tržišta.

“Hrvatska pak ima Strategiju učenja za poduzetništvo 2010.-2014. koju je izradilo tadašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, ali na internet stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, taj do-

kument ne postoji, niti se provode obrazovne aktivnosti bazirane na tom dokumentu. Isto tako bilo bi lijepo da se neki poslovi u Hrvatskoj konačno završe. Hitrorez je uspio pobrojati sve administrativne prepreke i zahtjeve za hrvatska poduzeća, ali nikad nije ništa napravljeno da se te prepreke konačno maknu”, zaključila je Slavica Singer.

Nova mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj su prije krize bila glavni nositelji novog zapošljavanja, kaže Jurica Zrnc iz Hrvatske narodne banke. “Nužno je da se liberaliziraju i olakšaju postupci ulaska i izlaska s tržišta za poduzetnike, kako bi proces kreativne destrukcije tržišnih gospodarstava doveo do bržeg stvaranja novih vrijednosti”, smatra Zrnc.

Nužno je restrukturiranje cijele ekonomije smatra analitičar Arhivanalitike Velimir Šonje.

“Nužno je da se za razvoj malih i srednjih tvrtki ukinu umjetna ograničenja konkurencije te da se konačno počnu rastakati petrificirane gospodarske strukture, javne, javnoprivatne i privatne, neovisno o veličini. Mala i srednja poduzeća u inicijalnoj fazi nastanka neće moći računati na bankarske kredite zbog visoke rizičnosti takvih plasmana. Potrebno je poreznim olakšicama olakšati ulaganje u početnu fazu razvoja malih i srednjih poduzeća”, zaključuje Šonje.

Robna razmjena u siječnju

Deficit 483 milijuna eura Prema konačnim podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom za siječanj vrijednost ukupno plasiranih roba u inozemstvo iznosila je 736,3 milijuna eura što u eurskim iznosima predstavlja nominalni rast od 21 posto. Istodobno, vrijednost uvoza od 1,22 milijarde eura bila je osam posto viša u odnosu na siječanj 2013. Posljedično pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,4 posto, a manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni 483 milijuna eura.

Smanjenju vanjskotrgovinskog deficita pridonijelo je povećanje izvoza prerađivačke industrije koja u strukturi izvoza ima udio veći od 83 posto, a bilježi rast od 17 posto. Pri tome je unutar prerađivačke industrije zabilježen rast izvoza u većini djelatnosti. Osim kod prerađivačke indu-

strije, izvoz roba rastao je i kod proizvoda iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (62 posto), dok je opskrba električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom zabilježila rast izvoza od gotovo 125 posto. S druge strane, zabilježene su blaže godišnje stope rasta uvoza pa su tako proizvodi iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabilježili rast uvoza od 18,2 posto, prerađivačke industrije 11,8, dok je opskrba električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom zabilježila godišnji rast uvoza od 106,4 posto.

Zagrebačka banka

Transakcije chatom ili videom

Zagrebačka banka svojim klijentima, korisnicima e-zabe za građane, od proteklog tjedna omogućuje korištenje e-poslovnice. To je prva takva internet poslovnica u Hrvatskoj koja nudi izravan pristup i individualno savjetovanje s bankarom te ugovaranje i realizaciju transakcija putem najnovije tehnologije, koristeći postojeći sigurnosni kanal internetskog bankarstva. Uvođenjem e-poslovnice klijenti banke više ne moraju dolaziti u klasičnu poslovnicu nego putem video ili audio linka, chata, maila ili telefona mogu razgo-

varati s educiranim bankovnim službenicima. Tijekom njihova razgovora postoji mogućnost slanja dokumenata klijentima putem chata, arhiviranja chata po želji klijenta kao i snimanja te arhiviranja svih kontakata u skladu sa zakonskim odredbama. U slučaju potrebe za odlaskom u fizičku poslovnicu e-bankar ugovara sastanak u terminu i poslovnici po odabiru klijenta. Preduvjet za korištenje e-poslovnice, za koju se ne naplaćuje naknada, je aktivirana usluga e-zabe, a na računalu koje je priključeno na internet nisu potrebne dodatne programske instalacije. Kako je istaknuo Danijel Miletić, direktor Zabe24, e-poslovnicu klijenti mogu koristiti bilo gdje da se nalazili tijekom 24 sata svih dana u tjednu.

(S.P.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3823, 14. travnja 2014.

Tržište novca Zagreb

I dalje visoka likvidnost Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

S

redinom prošlog tjedna bila je smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve. Kako su depozitne institucije obvezu održavanja ispunile ranije, nije bilo napetosti u odnosu ponude i potražnje novca.

Iako je u srijedu započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, to se na novčanom tržištu nije gotovo ni osjetilo budući da je likvidnost sudionika već duže vrijeme izuzetno visoka. Blagi rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama neće potaknuti promjenu kamatne stope koja je izuzetno povoljna.

u mil. kn

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ponuda

Promet

4

800

3

600 2 400 1

200 0

7.4.2014.

8.4.2014.

9.4.2014.

10.4.2014.

0

11.4.2014.

strpljivo iščekuju iduću aukciju.

Unatoč činjenici što su kamatne stope na trezorske zapise po svim rokovima dospijeća izuzetno niske, u nedostatku ostalih instrumenata kratkoročnog trgovanja, sudi-

Prošlog tjedna Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a za sada nije najavljena aukcija ni za ovaj tjedan. Dvotjedna pauza zasigurno ne odgovara sudionicima koji obiluju viškom likvidnosti te ne-

ponedjeljak

utorak

onicima su trezorski zapisi Ministarstva financija izuzetno atraktivno rješenje.

Visoka likvidnost sudionika i dalje ostaje glavno obilježje novčanog tržišta. Potražnja za kratkoročnim pozajmi-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

carski franak je porastao za dvije lipe i tjedan zaključio na 6,27 kuna.

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,174945

CAD

kanadski dolar

5,030609

JPY

japanski jen (100)

5,410169

CHF

švicarski franak

6,271616

GBP

britanska funta

9,210939

USD

američki dolar

5,491953

EUR

euro

7,629421

7.644

USD

5.58

9.4.

10.4.

CHF

6.275

5.56

6.270

7.636

5.54

6.265

7.632

5.52

6.260

7.628

5.50

6.255

7.624 8.4.

lipu i tjedan je završio na 7,63 kune, a dolar je izgubio čak osam lipa i tjedan je zaključio na 5,49 kuna.

Dolar i euro su gubili vrijednost prema kuni. Euro je izgubio u tjednu jednu

7.640

primjena od 12. travnja 2014. 7.4.

Izvor: HNB

11.4.

5.48 7.4.

8.4.

9.4.

10.4.

11.4.

6.250 7.4.

8.4.

9.4.

10.4.

11.4.

Crvenjelo se na burzama

6750 6700

zakuhali crvenilo na burzama najavama nižih korporativnih zarada. Ta bankovna grupacija izgubila je čak 3,6 posto vrijednosti nakon što su najavili 19 posto nižu dobit.

16600

FTSE 100

16500

Pad su pratili i Facebook i Netflix i to za više od 1,5 posto nakon što se nastavila rasprodaja tehnoloških dionica. Pala je čak i vrijednost kompanije Corning - proizvođača 4250

Dow Jones

4200

6650

16400

4150

6600

16300

4100

6550

16200

4000 7.4.

4470

NASDAQ

4050

6500

4500

8.4.

9.4.

10.4.

11.4.

7.4.

9700

CAC40

9600

8.4.

9.4.

10.4.

11.4.

7.4.

15150

DAX

14900

4440

9500

14650

4410

9400

14400

4380

9300

14150

4350

9200

13900

7.4.

8.4.

9.4.

10.4.

11.4.

četvrtak

petak

cama je uglavnom skromna, a kamatne stope bilježe minimalne razine.

U narednom razdoblju je predblagdansko vrijeme u kojem će potrošnja stanovništva općenito rasti.

U tom smislu će i potreba za gotovinom biti izra-

ženija te bi i potražnja za novcem mogla blago porasti. Najavljena promjena razine potražnje nikako neće utjecati na opće uvjete trgovanja sudionika koji će, uz tako visoku ponudu novca, ostati vrlo povoljni.

7.4.

8.4.

Mirex u padu Promjena trenda na svjetskim burzama dotaknula je i mirovinske fondove. Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda zabilježila je pad i tjedan je završila na 190,3703 bodova. U tjednu je Mirex izgubio na vrijednosti 0,0516 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,8%

0,05%

0,4%

0,03%

0,0%

0%

-0,4%

-0,2%

-0,8%

-0,5% 10.3.

20.3.

30.3.

10.4

7.4.

8.4.

9.4.

10.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.4.2014.

Međunarodno tržište kapitala

Američki terminski ugovori potkraj prošlog tjedna su pali i zabilježili navjeći pad u mjesecu nakon razočaravajućih rezultata i procjena JPMorgan Chasea koji su dodatno

srijeda

Mirovinski fondovi

Lagani pad eura i veliko klizanje dolara U proteklom tjednu prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke švi-

7. 4. - 11. 4. 2014.

31. 3. - 4. 4. 2014.

u%

1000

9.4.

10.4.

11.4.

8.4.

9.4.

10.4.

11.4.

9.4.

10.4.

11.4.

NIKKEI 225

7.4.

8.4.

stakla za televizore i mobilne uređaje nakon što im je rejting srezao UBS. I s ove strane Atlantika sve se crvenjelo potkraj proteklog tjedna. Vodeći indeksi su zabilježili najveće tjedne padove od prošlogodišnjeg lipnja.

ARM Holdings je izgubio gotovo pet posto svoje vrijednosti prateći pad tehnoloških dionica, a francuska multinacionalka Thales zabilježila je najveći pad od rujna 2012. nakon što su im kreditori snizili preporuku za kupnju.

I azijska tržišta pratila su negativne trendove pa je tjedan u Tokiju, po brojkama, također najgori od prošlogodišnjeg lipnja.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 194,9426 AZ obvezni mirovinski fond 194,9944 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 174,3552 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 190,7561 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 190,3703 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 203,9655 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 220,6862 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 138,3294 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 161,2359 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 166,4349 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 182,8423 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 111,6110 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 128,1962 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 214,6037 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,0728 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 225,9342 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 108,7717 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 165,6240 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 146,7384 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 121,1332 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 192,2164 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 128,3471 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 139,5382 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 205,5852 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 176,0466 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 140,4252 165,3630 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3823, 14. travnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 135,897 milijuna kuna

Pad indeksa - dobitnik Turbos DAX Iztok Likar www.hrportfolio.hr

kuna odnosno za 50 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +74,75 posto do -1,03 posto. Među najlikvidnijima osam izdanja je poraslo.

Indeks Crobex ostvario je tjedni pad od 0,28 posto na 1.744,84 boda.

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije pao te je iznosio 37 milijuna kuna što je pad od 37 milijuna Top 10 po prometu Hrvatski Telekom d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Petrokemija d.d.

Turbos DAX short 8 Valamar Adria Holding d.d.

AD Plastik d.d.

Valamar grupa d.d.

ACI d.d.

Podravka d.d.

tjedna promjena -0,45% +0,04% +0,94% +18,56% +74,75% -1,03% +1,10% +2,47% +0,68% +2,45%

zadnja cijena 165,50 263,11 1.620,00 64,01 71,30 168,25 112,84 122,00 4.900,00 292,50

promet 13.803.267,51 6.737.432,35 5.462.866,66 2.903.094,00 1.266.002,60 1.127.579,72 1.099.343,96 978.698,45 878.600,00 652.632,30

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.603.299,44 kn

Crobex10 je pao za 0,09 posto i tjedan završio na 980,46 boda.

Kod sektorskih indeksa najviše je rastao CROBEXindustrija (+2,58 posto), dok najveći pad bilježi CROBEXkonstrukt (-4,35 posto). Obveznički indeks Crobis bi10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX short 8 Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos E-mini S&P 500 short 3 Turbos DAX short 9 Brodospas d.d.

Turbos platina long 2 Petrokemija d.d.

Turbos WTI nafta long 4 VABA d.d. banka Varaždin Zvečevo d.d.

lježi rast od 0,21 posto, a Crobistr je rastao za 0,31 posto.

Dobitnik tjedna je Turbos DAX short s tjednim rastom od 74,75 posto na 71,30 kuna uz promet od 1,3 milijuna kuna.

Slijedi četvrta najlikvidni-

tjedna promjena +74,75% +45,12% +45,00% +40,70% +25,00% +21,13% +18,56% +18,48% +16,67% +16,40%

zadnja cijena 71,30 11,90 29,00 108,90 250,00 17,20 64,01 104,50 7,00 78,00

promet 1.266.002,60 87.084,30 848,50 22.352,44 134.125,89 51,60 2.903.094,00 43.369,00 9.586,00 15.423,93

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.744,8400 980,4600 101,7967 128,3205

ja Petrokemija, s rastom od 18,56 posto i prometom od 2,9 milijuna kuna.

Više od jedan posto su rasli još Valamar Grupa, Podravka i AD Plastik.

10 dionica s najvećim padom cijene Turbos WTI nafta short 5 Turbos E-mini S&P 500 long 6 Turbos DAX long 8 Turbos € bund fut. short 5 Drvna industrija Spačva d.d.

Turbos WTI nafta short 4 Turbos € bund fut. short 4 Hidroelektra niskogradnja d.d.

Badel 1862 d.d.

Institut IGH d.d.

tjedna promjena -0,28% -0,09% +0,21% +0,31%

Od 10 najlikvidnijih, dva izdanja su tjedan završila u crvenom. Gubitnik tjedna je Valamar Adria Holding s padom od 1,03 posto.

tjedna promjena -32,71% -25,18% -24,91% -22,45% -20,68% -14,27% -11,54% -11,31% -11,06% -10,17%

zadnja cijena 32,30 10,40 80,50 26,60 26,00 135,20 11,50 42,13 16,00 150,01

promet 109.451,00 66.567,50 378.853,98 3.202,20 936,00 1.358,50 137,00 65.812,38 21.122,65 61.801,74

*vijesti

Dionički fondovi uglavnom u minusu Od ukupno 73 aktivna fonda, u proteklom tjednu je njih 49 poraslo. U minusu su tjedan završila 24 fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,50 do -2,96 posto. Pet fondova je poraslo više od jedan posto, a sedam ih je palo za više od

jedan posto.Jedino kod dioničkih fondova prevladavaju negativni rezultati, od ukupno 33 fonda, njih 15 je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA New Europe za 1,50 posto, a najveći pad zabilježio je fond NETA US Algorithm (-2,96 posto).

Kod mješovitih fondova je od njih 12, u proteklom tjednu šest poraslo, dok su svi novčani i obveznički fondovi završili u plusu.

Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice je s prinosom od 12,96 posto fond

KD Victoria, a slijede FIMA Equity (+6,59 posto) i Capital Two (+6,31 posto). Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci najuspješniji dionički fondovi su KD Victoria s rastom od 26,81 posto i FIMA Equity koji je ostvario rast od 16,13 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 4.4. do 11.4. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,77

HPB Global

kn

76,8451

OTP uravnoteženi

kn

103,7800

0,31

KD Balanced

kn

8,1761

-0,39

-1,62

Agram Trust

kn

53,0856

-0,24

-1,22

NETA GBEM

€

8,2247

0,15

Allianz Portfolio

kn

125,3790

0,46

KD Victoria

kn

17,1486

1,13

HI-growth

€

8,8813

-0,28

Raiffeisen World

€

121,7100

ZB euroaktiv

€

128,0920

ZB trend

€

133,5105

-2,39

FIMA Equity

kn

61,3427

1,17

VB SMART

€

95,3776

-0,47

KD Prvi izbor

kn

11,8283

-1,74

Raiffeisen Absolute

€

99,8400

0,26

Ilirika JIE

€

126,7260

-0,25

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

49,5000

0,57

ZB bond

€

170,5765

0,48

PBZ Equity fond

€

9,2274

0,81

HI-conservative

€

12,9208

0,34

HPB Dionički

kn

85,3626

0,41

€

159,9900

0,28

Erste Adriatic Equity

€

Raiffeisen Bonds

73,0000

-0,07

NETA Global Developed

kn

PBZ Bond fond

€

114,1451

0,49

97,2279

-1,28

ZB aktiv

kn

100,4056

-0,39

Capital One

kn

189,2358

0,41

HPB Obveznički

€

141,2945

0,39

NETA Emerging Bond

kn

65,9960

0,97

Erste Adriatic Bond

€

105,3500

0,38 0,02

Capital Two

kn

70,5820

0,50

Ilirika Azijski tigar

€

40,5344

0,99

PBZ I-Stock

kn

53,1760

1,22

Platinum Global Opportunity

$

13,8194

-2,36

KD Nova Europa

kn

5,8347

0,85

OTP indeksni

kn

36,9142

-0,23

Platinum Blue Chip

€

92,2065

-0,22

NETA Frontier

kn

503,2397

0,24

OTP MERIDIAN 20

€

86,5683

0,05

A1

kn

67,4100

-0,69

NETA US Algorithm

kn

153,3509

-2,96

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,5201

ZB plus

kn

173,3222

0,01

ZB europlus

€

148,6685

0,02

PBZ Euro Novčani

€

136,8803

0,07

Raiffeisen Cash

kn

155,0400

0,03

Erste Money

kn

148,8600

0,01

HI-cash

kn

149,0318

0,03 0,04

NETA New Europe

kn

81,2207

1,50

PBZ Dollar fond

$

128,3958

NETA GDEM

€

8,5853

-0,11

HPB Novčani

kn

141,4682

0,01

Ilirika BRIC

€

66,7444

1,45

OTP novčani fond

kn

131,1352

0,01

VB CROBEX10

kn

91,8357

-0,19

VB Cash

kn

126,6080

0,03

KD Energija

kn

9,4866

-0,41

Agram Euro Cash

€

11,9867

0,04

ZB BRIC+

€

82,9470

0,87

Allianz Cash

kn

116,9139

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

111,2200

-0,18

Erste Euro-Money

€

113,7600

0,06

Allianz Equity

€

119,5778

0,57

Auctor Cash

kn

107,7608

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,4500

0,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

139,2634

-0,39

PBZ Global fond

kn

94,4625

0,12

HPB Euronovčani

€

105,4942

0,01

Locusta Cash

kn

1312,5472

0,02

HI-balanced

€

10,7460

-0,04

NETA MultiCash

kn

105,3869

0,04

ICF Balanced

kn

100,9994

-0,54

OTP euro novčani

€

101,7020

0,07

Končar EI isplaćuje dividendu

iznosa dionice na 90 kuna.

Tim iznosom bi se pokrio lanjski gubitak, nakon čega bi se temeljni kapital povećao za 400 milijuna kuna izdavanjem novih dionica uz uplatu u novcu.

Prema pozivu za skupštinu Uprava i NO Končara EI predlažu da se dioničarima isplati dividenda iz zadržane dobiti prethodnih godina u iznosu od oko 30,8 milijuna kuna što je 12 kuna po dionici. Dioničare će se tražiti i zeleno svjetlo za povećanje temeljnog kapitala tvrtke za 180 milijuna kuna te će se donijeti i odluka o raspodjeli neto dobiti iz 2013. u iznosu od 141,8 milijuna kuna.

ACI planira ulaganja Uprava kompanije ACI objavila je plan ovogodišnjeg ulaganja u svoje marine od 94 milijuna kuna te informaciju da je u procesu finaliziranja uvjeta suradnje za predstojeće dubinsko snimanje tvrtke te izradu dugoročnog poslovnog plana za tu tvrtku. ACI je najveći sustav marina u Hrvatskoj u većinskom državnom vlasništvu koji se sprema za dokapitalizaciju kao jedan od mogućih modela investiranja i traženje strateškog partnera.

Petrokemija se rješava gubitaka Uprava Petrokemije sazvala je Glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti pokriće gubitaka pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala, a potom i njegovim povećanjem. Uprava i NO predlažu da se prošlogodišnji gubitak od 327,4 milijuna kuna pokrije na teret ostalih rezervi društva u iznosu od 7,97 milijuna kuna, a ostatak pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala. Temeljni kapital Petrokemije od 754,2 milijuna kuna smanjio bi se za 354,92 milijuna kuna smanjenjem nominalnog

Sunčani Hvar želi u predstečaj Uprava Sunčanog Hvara je uputila zahtjev Fini za pokretanje postupka predstečajne nagodbe.

Na Glavnoj skupštini dioničara Sunčanog Hvara, održanoj 11. ožujka, predložene su odluke kojima se tvrtku željelo financijski restrukturirati po modelu smanjenja temeljnog kapitala. Kako one nisu donesene Uprava se odlučila na korištenje zakonom uređenih i kontroliranih uvjeta postupka predstečajne nagodbe da bi riješila postojeći dug.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr