66
BANKARSTVO
BANKARSTVO U EUROPI
Jesu li europske banke pred novom krizom? Za očekivati je da sadašnji burni, postkrizni procesi u bankarstvima pojedinih regija pridonesu oblikovanju novog, efikasnijeg i pouzdanijeg bankarskog modela dr. Žarko Primorac
dr. Žarko Primorac
EUROPSKE FINANCIJE NIKAKO DA SE STABILIZIRAJU i oslobode postrecesijskih teškoća. Štoviše, čini se da se ekonomska kriza nastavlja, recesija obuhvaća sve širi krug zemalja, dužnička kriza se produbljuje. Neskladi i teškoće europskog financijskog sustava dobrano se prelijevaju u realni sektor. Vjerojatno će, Europska unija će kao cjelina, u ovoj godini ostvariti negativnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda. Nekoliko zemalja među kojima je, nažalost, i Hrvatska već tri, četiri zadnje godine posluju u uvjetima depresije. Čak i uvijek pouzdana Njemačka planira skroman rast domaćeg bruto proizvoda - manji od jednog postotka. Usporio je i rast američke privrede što je dokaz da se europska recesija postupno prelijeva i na ovu zemlju. Nadalje, smanjuje se svjetska trgovina, izvoz stagnira ili opada, industrijska proizvodnja i investicije su u minusu u većini razvijenih zemalja. I pored svih nedaća, euro se održava premda
je sve širi krug onih, posebice iz akademskih i prekomorskih krugova koji ne polažu mnogo na dug život europske valute. Početak ovog, ponovljenog vala recesije u europskim ekonomijama osjetio se u drugoj polovini prošle godine. Jakim intervencijama glavnih članica Europske unije, upumpavanjem nove likvidnosti Europske središnje banke od gotovo 1000 milijardi eura i najavom energičnijih mjera za sređivanje financija u eurozoni recesija se bila umirila. Očekivano je smirivanje negativnih trendova iz ranijih godina. U okviru novih mjera,
Neskladi i teškoće europskog financijskog sustava dobrano se prelijevaju u realni sektor koje su trebale osigurati trajniju stabilnost počeli su razgovori o formiranju fiskalne unije koja bi značila viši stupanj političke integracije.