Page 1

BANKARSTVO

STABILNE BANKE U NESTABILNOJ PRIVREDI

OSIGURANJE

PAD PREMIJA TREĆU GODINU ZA REDOM

FONDOVI

PADOVI NA TRŽIŠTIMA KAPITALA UTJECALI NA REZULTATE GODINA

LIX 3739 BROJ

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2011.

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

SRPANJ 2012.

NAJIZAZOVNIJE VRIJEME U POSLJEDNJIH DVADESETAK GODINA

godina izdanja

www.privredni.hr


3

godin izdana j

a

IMPRESSUM

Sadržaj: 01 20 GODINA RANG-LISTE HRVATSKIH BANAKA Primorac: Pouzdan izvor informacija o hrvatskom bankarstvu Rang-ljestvice hrvatskih banaka od 1992.-2010. godine

4-7 8-45

02 BANKARSTVO U 2011. Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Glavni analitičar: dr. Žarko Primorac Autori analiza: dr. Žarko Primorac (bankarstvo) mr. Vladimir Miletić (osiguranja) Drago Živković (leasing, burza) Marko Repecki (fondovi) Suradnici na analizama: Vesna Antonić, Darko Buković Prikupljanje i obrada podataka: Sanja Rapaić, DATA press d.o.o. Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić grafika@privredni.hr Marketing, pretplata i promocija Faks: +385 1 4923 168 Voditeljica: Dea Olup, tel: +385 1 4923 198 marketing@privredni.hr

Tisak: ZT ZAGRAF, Sveta Nedjelja Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr Pomoćnik direktora: Milan Vukelić

Tajnica direktora: Ankica Čorak, corak@privredni.hr Tel: +385 1 5600 001; faks: +385 1 4846 656

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2011. godinu Primorac: Stabilne banke u nestabilnoj privredi Bankarske ljestvice za 2011. Konsolidirane bilance Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Jesu li europske banke pred novom krizom? Bankari o bankarima: Održati dosadašnju stabilnost sustava Banke matice: Usmjerenost na gospodarstvo Depoziti: Ipak uzlazno, krizi unatoč Krediti: Krediti državi skočili 29,66 posto Štednja: Uzbrdo mrvicu po mrvicu Stambene štedionice: Raste i broj ugovora i njihova vrijednost Anketa stambene štedionice: Nastavak pozitivnog trenda

48-49 50-55 56-58 60 61-65 66-72 74-96 98-105 106 108 109-110 111 112-113

03 BURZA U 2011. Zagrebačka burza: Loša godina, ali moglo je i gore

114-115

04 OSIGURANJA U 2011. Rang-ljestvica osiguranja za 2011. godinu Miletić: Premije padaju tri godine Anketa: Očekujemo tešku godinu Osiguranje u Europi: Nesigurnost potrošača ruši premije

116 117-127 128-133 135-137

05 LEASING U 2011. Rang-ljestvica leasinga za 2011. godinu Vrijednost aktivnih ugovora Živković: Poslovanje u plusu, ali uz pad aktive i broja ugovora Anketa: Pad novozaključenih ugovora

138 139 140-143 144-145

06 FONDOVI U 2011. Repecki: Negativni trendovi još nisu završili Mirovinski fondovi: Padovi na tržištima kapitala utjecali na rezultate Fondovi u EU-u: Početak novog razdoblja Anketa: Vjerojatna daljnja stagnacija

146-154 155-156 157 158-162


4

BANKARSTVO

20 GODINA RANG-LISTE HRVATSKIH BANAKA

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

Pouzdan izvor informacija o hrvatskom bankarstvu U prvoj Rang-listi rangirana je bila 31 banka, koje su većinom bile osnovane prije raspada stare države i agresije na Hrvatsku. Uz njih, u Rang-listu je bilo uključeno i 10 novoosnovanih banaka koje su bile vjesnici rađanja novog, tržišnog bankarstva u Hrvatskoj dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

PRIJE 20 GODINA u Privrednom vjesniku smo odlučili kreirati novi medijski proizvod – Ranglistu hrvatskih banaka. Vrijeme u kojem smo počeli rangirati hrvatske banke bilo je vrlo teško u svakom pogledu. Hrvatska je tek godinu- dvije ranije priznata kao samostalna država. Na njenom teritoriju je bjesnio rat i gotovo četvrtina države bila je okupirana. Privredni život je trpio ogromne posljedice zbog raspada bivše države, nepovezanog hrvatskog, državnog teritorija, nesigurnosti, nepostojanja osnovnih preduvjeta za uspješnu proizvodnju i trgovinu, kao i nedostatka

kapitala i likvidnih sredstava u poduzećima. Kao i ostala privreda, banke su trpjele posljedice rata zbog prekinutih poslovnih veza s inozemnim financijskim tržištem, nedostatka kreditnih linija i poslovnih komunikacija. Visoka inflacija je obezvrjeđivala financijsku imovinu velikom brzinom, raniji krediti nisu se mogli naplaćivati, štednja građana je bila vrlo niska, a novi kreditni plasmani visoko rizični. U takvim uvjetima počeli smo rangirati hrvatske banke, premda tehnika rangiranja banaka nije bila posebno razvijena u svjetskim financijama. Istina, neki vodeći svjetski financijski mediji (The Banker) objavljivali su rang-ljestvicu svjetskih banaka, i to je bilo jedino iskustvo koje smo koristili.

2002.


5

godina izdanj a

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Struktura financijske industrije 4,87

1,47 Banke (aktiva) Fondovi (neto imovina ukupno)

6,20

Osiguranja (aktiva)

11,17

Leasing (aktiva)

76,29

Stambene štedionice (aktiva)

Izvor: Fondovi, banke i stambene - Data press, prikupljeno u svibnju 2012.; Osiguranja i leasing - HANFA

Hrvatska je, prije rata, imala 26 bankarskih jedinica – domaćih banaka i filijala banaka iz bivših republika koje su bile postale samostalne države. Domaće banke su bile formalno dionička društva u kojima su vlasnici bili socijalistička poduzeća, uglavnom veliki dužnici tadašnjih banaka. U pravilu, poduzeća koja su više dugovala nekoj banci, u njoj su imala više poslovnih udjela i upravljačkih prava. Tako su

bankama upravljali najveći dužnici. Tada se o moralnom hazardu nije govorilo. Dvadesetogodišnji rast i razvoj Privredni vjesnik je odlučio napraviti prvu rang-listu hrvatskih banaka za 1992. godinu, a objavljena je u našim novinama zadnjeg radnog dana 1993. godine. Od tada, do današnjih dana, Privredni vjesnik svake godine objavlju-

2010.

2011.

2012.

je Rang-listu hrvatskih banaka. Postupno su uključivane druge financijske institucije: osiguranje, leasing, fondovska industrija... Tako se upotpunjena Rang-lista, koja obuhvaća kompletno hrvatsko financijsko tržište, danas naziva: Financijska industrija Hrvatske. U prvoj Rang-listi rangirana je bila 31 banka, koje su većinom bile osnovane prije raspada stare države i agresije na Hrvatsku. Uz njih, u Rang-listu je bilo uključeno i 10 novoosnovanih banaka koje su bile vjesnici rađanja novog, tržišnog bankarstva u Hrvatskoj. Tijekom proteklih 20 godina hrvatsko bankarstvo je brojčano raslo i kvalitativno se razvijalo. Teško je ukratko opisati ukupni razvojni proces, ali nekoliko karakterističnih faza treba spomenuti. U prvim godinama funkcioniranja novog bankarstva provedena je i prva sanacija banaka putem tzv. velikih obveznica kojima je država jamčila kreditne plasmane posrnulim, socijalističkim poduzećima. Tom mjerom se nastojalo oživjeti i pokrenuti privredni život koji je bio u ozbiljnom zastoju. Ubrzo iza toga uslijedila je nova sanacija bankarskog sektora: država je prihvatila obvezu da građanima štedišama isplati staru deviznu štednju. Obje sanacijske mjere djelomično su oslobodile hrvatske banke velikih obveza i rizika koje je izazvao raspad bivše države, agresija i rat, ali i raniji, centralistički sistem upravljanja deviznim sredstvima.


6

BANKARSTVO

Rast aktive bankarskog sektora 450.000 405.661

400.000

0 BDP

1992. Aktiva

1995.

2000.

Ukupni temeljni kapital

2005.

26.382

50.000

115.316 70.659

100.000

51.367

150.000

178.118 112.002 12.999 57.455

200.000

11.424

250.000

159.456

266.652 260.564

mil. kn

300.000

293.776

341.206

350.000

2011.

Krediti ukupni

Izvor: DZS, Data press

U drugoj polovini 90-ih godina, uporedo s povećanjem broja novoosnovanih banaka (u 1997. godini poslovalo je 60 banaka), počeli su procesi konsolidacije i privatizacije bankarskog sektora. Kako bi se banke, posebice one velike pripremilo za privatizaciju, trebalo je napraviti još jednu sanaciju. Ta nova sanacija provedena je u velikim bankama (ne u svim)

U drugoj polovini 90-ih počeli su procesi konsolidacije i privatizacije bankarskog sektora koje su poslovale u ranijem sustavu. Novoosnovana Državna agencija za sanaciju banaka preuzimala je svu rizičnu aktivu iz bilanci banaka koje su sanirane. Nadalje, te su banke dokapitalizirane svježim novcem kako bi postale sposobne za normalnu tržišnu utakmicu. Nakon provedene sanacije, banke su privatizirane i prodane inozemnim investitorima. O privatizaciji hrvatskih banaka, a posebice o posljedičnoj dominaciji inozemnih banaka na hrvatskom financijskom tržištu, i danas se vode dosta žustre rasprave. Privatizacija je bila potrebna Nema sumnje da je privatizacija banaka i njihova prodaja inozemnim investitorima bila potrebna i korisna mjera. Tako su postupile i sve tranzicijske zemlje, osim Slovenije. Međutim, o izboru modela privatizacije i vremena prodaje inozemnim vlasnicima svakako bi se moglo raspravljati. Ukratko, smatramo da je model privatizacije banaka mogao biti transparentniji, a vrijeme provedbe bolje tempirano, pa bi financijski efekt za državu bio znatno veći.

I naše mlado bankarstvo je zahvatila prva kriza potkraj 90-ih godina. Tih godina je s tržišta izašlo dvadesetak, uglavnom malih i novoosnovanih banaka. I sada se za veliki broj banaka i štedionica vode stečajni postupci što je svakako jedan od naših specifikuma. Ne treba ispustiti iz vida ni činjenicu da su neke banke nestale s tržišta i završile u stečaju zbog neodgovornog političkog arbitriranja. U prvoj dekadi ovog stoljeća, sve do izbijanja svjetske financijske krize, hrvatske banke su ostvarile veliki napredak. One su značajno tehnološki unaprijeđene, nudile su znatno unaprijeđen asortiman financijskih proizvoda. Na tržište je uveden veliki broj novih financijskih instrumenata, bankarski servis je poboljšan i kvalitativno unaprijeđen. Bankarsko poslovanje je, u cjelini, postalo pouzdanije, stabilnije i profitabilnije. I pored brzog razvoja drugih segmenata financijskog sektora, bankarstvo je ostalo dominantno; njegov udjel u ukupnom financijskom sektoru premašuje i danas 75 posto, pa se s pravom financijski sustav ocjenjuje bankokratičnim. Financijska kriza, koja je svijetu započela 2008. godine, a na Hrvatsku se prelila nešto kasnije, značajno je pogodila hrvatsku ekonomiju. Bruto domaći proizvod je u 2009. godini pao za čitavih šest posto, industrijska proizvodnja, izvoz, zaposlenost, profitabilnost privrednog sektora su također značajno smanjeni. Karakteristično je da je recesija u hrvatskom gospodarstvu dugotrajnija i upornija nego u drugim članicama Europske unije. Čak je i ova godina počela s negativnim rastom BDP-a (u prvom tromjesečju – 1,3 posto), a možemo biti zadovoljni ako se ne ostvari negativan rast za cijelu godinu. Ako se loše prognoze ostvare, a veliki su izgledi za tako nešto, Hrvatska će na-

staviti, već četvrtu godinu, poslovati u recesijskim uvjetima. Otežano poslovanje U takvim uvjetima je i poslovanje bankarstva značajno otežano. Povećani su kreditni i drugi rizici, potražnja kredita je značajno smanjena, raste udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju, a uporedo s tim i potreba dokapitalizacije banaka. Ipak, i pored svih izazova, bankarski sektor Hrvatske je i dalje stabilan, pouzdan i profitabilan. Nekoliko pokazatelja najbolje će ilustrirati prijeđeni put razvoja bankarske industrije u proteklih 20 godina – od prve Rang-liste do danas. U Hrvatskoj danas posluju 33 banke, čija imovina iznosi oko 120 posto BDP-a, i prema tome pokazatelju naš bankarski sektor je u vrhu grupe razvijenijih tranzicijskih zemalja. Bankarski sektor je u većinskom inozemnom vlasništvu (nešto iznad 90 posto), dok je ostatak u vlasništvu hrvatske države i domaćih ulagača.

Model privatizacije banaka mogao je biti transparentniji, a vrijeme provedbe bolje tempirano Ukupni krediti čine oko 86 posto BDP-a, a odnos kredita odobrenih stanovništvu i BDP-a oko 37 posto, dok je odnos depozita prema BDP-u oko 70 posto. U bankarskom sektoru, potkraj 2011. godine bio je zaposlen 21.521 djelatnik. Svi navedeni pokazatelji upućuju na relativno visok stupanj razvijenosti hrvatskog bankarskog sektora.


7

godina izdanja Nadalje, kapitaliziranost banaka, mjerena stupnjem adekvatnosti kapitala od 19 posto, a regulatorni zahtjev je 12 posto, pokazuje relativno zadovoljavajuću kapitaliziranost. Nadalje, profitabilnost banaka je u uvjetima recesije i usporenog rasta kreditne aktivnosti relativno dobra. Prinosi na kapital se kreću oko sedam, a na imovinu oko 1,2 posto. Pokazatelji profitabilnosti su značajno smanjeni tijekom ove financijske krize, ali su i dalje viši nego u bankama maticama, odnosno inozemnim bankama koje su vlasnice naših banaka. Povećani rizici Pored relativno dobrih pokazatelja stabilnosti i pouzdanosti hrvatskog bankarskog sektora valja istaknuti da i naše banke posluju u mnogo težim uvjetima u odnosu na pretkrizni period. U tom kontekstu posebno treba istaknuti povećane rizike svih vrsta, a posebice kreditni rizik. Zadnjih godina raste udio loših plasmana u ukupnim kreditima i sada iznosi oko 13 posto, a svi su izgledi da će se do kraja ove godine

povećavati. Nadalje, troškovi poslovanja su u stalnom porastu, tako da izvjestan broj malih banaka ostvaruje negativne financijske rezul-

I pored svih izazova, bankarski sektor Hrvatske je i dalje stabilan, pouzdan i profitabilan tate. Takvih banaka je u 2011. godini bilo devet i one će se morati povezivati s većim bankama ili napuštati tržište.

U cjelini, hrvatsko bankarstvo je u zadnjih 20 godina prešlo dinamičan i razvojni put. Pozitivni razvojni rezultati su vidljivi, pa imamo stabilan i razvijen bankarski sektor. Naravno da su i pred našim bankama, kao i pred europskim i svjetskim bankarstvom, veliki izazovi u narednim godinama. Kroz čitavo dvadesetogodišnje razdoblje, Rang-lista je bila pouzdan izvor informacija o hrvatskom bankarstvu. Ona takva treba ostati i u budućnosti. Istina, i sama Ranglista, premda je permanentno održavan korak sa suvremenim metodama rangiranja banaka, mora biti stalno unaprjeđivana i modernizirana. Nije nevažno istaknuti da je Rang-lista hrvatskih banaka rijedak, domaći medijski proizvod, koji je preživio sve izazove dinamičnog i turbulentnog razdoblja u razvoju hrvatskog bankarstva i medija koji ga prate. Sigurni smo da će Rang-lista nastaviti i dalje pouzdano i pravodobno izvješćivati domaću i svjetsku poslovnu javnost o bankarskom odnosno ukupnom financijskom sektoru Hrvatske koja će vrlo brzo postati punopravna članica Europske unije.

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) 2011. 2010. Banka / godina 1 ZAGREBAČKA BANKA 1 2 PRIVREDNA BANKA 2 5 ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK 3 3 HYPO ALPE-ADRIA-BANK 4 4 RAIFFEISENBANK 5 6 SG - SPLITSKA BANKA 6 7 VOLKSBANK 7 8 OTP BANKA 8 9 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 9 MEĐIMURSKA BANKA 10 10 SLAVONSKA BANKA ŠTEDBANKA 14 14 CROATIA BANKA 15 15 KARLOVAČKA BANKA 26 26 VARAŽDINSKA BANKA RIJEČKA BANKA SPLITSKA BANKA DUBROVAČKA BANKA RIADRIA BANKA DALMATINSKA BANKA ISTARSKA BANKA BJELOVARSKA BANKA PROMDEI BANKA GLUMINA BANKA

2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993. 1992.

1 2 4 3 5 6 7 8 9 10 14 18 19

1 2 4 5 3 6 8 9 10 13 7 16 23 17

1 2 5 3 4 6 8 9 10 11 7 12 22 16

2 1 4 6 3 5 10 9 8 12 7 11 18 14

Napomene: - Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke - Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003. - HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka - Riadria banka pripojena Privrednoj banci - Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci

1 2 5 4 3 6 10 9 8 12 7 11 16 23

1 2 4 5 6 3 13 8 9 11 7 10 14 25

1 2 3 6 5 4 15 10 8 16 9 11 17 33 7

13 12

1 2 9 7 4 12 24 8 11 19 10 13 18 34 6 3 5 14 16

1 2 6 9 4 11 30

1 2 6 11 7 10 32

7 18 8

9 15 12 18 20 40 5 3 4 23 16 8 13

17 38 5 13 3 21 15 10 23

1 2

1 2

1 2

2 1

1 2

12 7 10 33

12 7 11 35

34 13

16

29

6 16 8 21 13 43 4 3 5 14 17 11 40 9

4 17 8

4 21 11 26 8 19 5 6 7 3 16 9 20 14 18 10

38 17 11 20 7 14 5 3 4 6 9 10 15 22 8 12

39 14 9 19 5 10 4

36 5 3 6 14 9 25 10 16

11 7 8 3 17 6 13

1 2

2 1

2 1

39 22 5

20 25 7

15 18 7

9 11 8 3 4 13 7 12 6 23 10

8 12 6 3 5 22 10 9 11 16 31

11 10 6 3 4 8 9 5 16 26

- Dubrovačka banka pripojena Novoj banci - Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005. - HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale – Splitska banka 30.6.2006. - Slavonska banka 1.3.2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci


8

BANKARSTVO

1992.


BANKARSTVO

goddinna izdanja ja

9


10

BANKARSTVO

1993.


BANKARSTVO

godina izdanja ja

11


12

BANKARSTVO

1994.


BANKARSTVO

godina izdanja

13


14

BANKARSTVO

1995.


BANKARSTVO

godina izzdannja ja

15


16

BANKARSTVO

1996.


BANKARSTVO

godina izdanja ja

17


18

BANKARSTVO

1997.


BANKARSTVO

goddin na izdian ja ja

19


20

BANKARSTVO

1998.


BANKARSTVO

goddin na izdian ja ja

21


22

BANKARSTVO

1999.


BANKARSTVO

goddinna izdanja ja

23


24

BANKARSTVO

2000.


BANKARSTVO

godina izzdannja ja

25


26

BANKARSTVO

2001.


BANKARSTVO

goddinna izdanja ja

27


28

BANKARSTVO

2002.


BANKARSTVO

goddin na izdian ja ja

29


30

BANKARSTVO

2003.


BANKARSTVO

godina izzdanja j

31


32

BANKARSTVO

2004.


BANKARSTVO

godina izdanja ja

33


34

BANKARSTVO

2005.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2005. go RANG

BANKA

OSNOVNI KAPITAL 000 KN

TEMELJNI KAPITAL

2005.

2004.

1

1

Zagrebačka banka

6,014,548

18.14

1,098,085

0.00

5

15.45

2

2

Privredna banka Zagreb

4,435,384

13.31

1,666,000

0.00

1

14.06

3

6

Raiffeisenbank

2,207,696

102.37

1,333,092

167.08

3

12.80

4

5

Hypo Alpe-Adria-Bank

1,612,590

33.21

1,433,792

35.79

2

15.06

5

4

Erste und Steiermärkische Bank

1,424,000

2.67

1,324,000

0.00

4

12.87

6

3

HVB Splitska banka

1,405,339

-0.16

455,282

0.00

9

11.14

7

7

Slavonska banka

1,040,043

41.70

753,890

41.85

6

20.38

8

9

Hrvatska poštanska banka

740,052

13.87

584,780

0.00

8

16.45

9

8

OTP banka

688,028

3.82

622,607

0.00

7

15.06

10

13

Volksbank

281,954

53.53

220,202

57.06

11

12.97

11

10

Štedbanka

230,632

0.45

225,000

0.00

10

38.72

12

11

Međimurska banka

207,305

9.76

127,900

0.00

14

17.11

13

12

Jadranska banka

181,722

-0.73

72,800

0.00

19

16.78

14

16

Podravska banka

163,795

18.55

62,902

0.00

23

13.18

15

15

Istarska kreditna banka

152,501

5.95

64,900

0.00

21

16.14

16

14

Croatia banka

152,133

3.97

204,600

0.00

12

17.44

17

18

Kreditna banka Zagreb

143,595

8.76

131,995

0.00

13

23.42

18

17

Slatinska banka

137,018

2.87

91,499

-0.02

15

21.21

19

19

Partner banka

119,088

7.27

89,100

0.00

16

15.55

20

20

Centar banka

107,989

2.87

88,700

0.00

17

15.93

21

22

Gospodarsko kreditna banka

101,524

3.01

84,772

0.00

18

50.00

22

29

Banka Sonic

78,444

24.97

40,000

0.00

34

16.00

23

25

Karlovačka banka

77,525

13.11

72,482

6.49

20

13.54

24

24

Credo banka

71,568

-0.43

60,016

0.00

26

11.25

25

28

Imex banka

69,224

8.84

60,127

0.00

25

15.90

26

27

Kvarner banka

66,583

3.35

60,000

0.00

27

22.89

27

26

Samoborska banka

65,468

-0.71

50,675

0.00

29

37.88

28

34

VABA d.d. Banka Varaždin

63,821

54.62

62,226

54.69

24

27.00

29

31

Nava banka

53,499

4.49

40,644

0.00

32

16.72

30

32

Banka Kovanica

52,285

13.78

42,042

0.00

30

15.73

31

33

Primorska banka

42,729

0.20

53,940

0.00

28

55.40

32

36

Banka Brod

41,934

32.73

41,158

37.10

31

28.72

33

35

Banka splitsko-dalmatinska

40,988

33.27

40,286

33.66

33

36.59

34

23

Požeška banka

11,919

-86.77

64,000

0.00

22

6.15

Napomene: • Dredsdner Bank Croatia s 31.12.2004. prestala s aktivnim radom; u ranglisti za 2004. bila je 21. • Od 1.1.2005. Privredna banka-Laguna banka pripojena Privrednoj banci Zagreb; u ranglisti za 2004. bila je 30. • Od 1.1.2005. Brodsko posavska banka promijenila ime u VABA d.d. banka Varaždin • Od 1.1.2005. Križevačka banka je u dobrovoljnoj likvidaciji; u ranglisti za 2004. bila je 37. • Od 1.9.2005. Nova banka promijenila ime u OTP banka

% PROMJENE

000 KN

% PROMJENE

RANG

KOEFICIJENT ADEKVATNOSTI KAPITALA (%)


BANKARSTVO

35

godina izdanja

dinu AKTIVA 000 KN

% PROMJENE

RANG

AKTIVA PO ZAPOSLENOM (000 KN)

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA

BROJ ZAPOSLENIH 31.12.

COST INCOME RATIO

KAPITAL / AKTIVA X 100

DOBIT PRIJE / KAPITAL X 100

DOBIT PRIJE V / AKTIVA X 100

63,408,000

10.32

1

14,470

1,098,000

903,000

4,382

52.00

9.49

18.26

1.73

47,370,389

16.52

2

13,325

925,302

752,173

3,555

54.39

9.36

20.86

1.95

28,651,184

17.48

4

17,807

369,782

295,042

1,609

62.66

7.71

16.75

1.29

19,306,850

13.30

6

19,326

251,011

201,090

999

53.24

8.35

15.57

1.30

30,335,000

17.75

3

19,647

436,000

348,000

1,544

52.46

4.69

30.62

1.44

23,363,390

8.81

5

20,193

353,737

283,175

1,157

55.08

6.02

25.17

1.51

7,150,667

29.50

9

11,627

47,357

40,329

615

66.87

14.54

4.55

0.66

7,282,926

31.08

8

16,329

110,878

90,162

446

60.53

10.16

14.98

1.52

8,617,945

9.55

7

8,255

160,346

127,098

1,044

68.19

7.98

23.31

1.86

3,927,617

11.63

10

12,048

31,885

23,930

326

79.80

7.18

11.31

0.81

886,187

1.07

20

32,822

37,148

29,585

27

43.98

26.03

16.11

4.19

2,189,270

6.69

11

9,730

38,103

30,436

225

58.57

9.47

18.38

1.74

1,646,394

4.62

14

7,285

22,265

17,840

226

57.86

11.04

12.25

1.35

1,802,279

15.83

12

7,152

20,047

16,029

252

76.80

9.09

12.24

1.11

1,701,565

8.58

13

8,637

27,116

21,403

197

64.13

8.96

17.78

1.59

1,461,198

-2.49

15

4,639

4,479

4,479

315

N.P.

10.41

2.94

0.31

913,446

7.91

19

9,044

11,570

11,570

101

66.16

15.72

8.06

1.27

869,698

11.53

21

5,086

10,786

8,405

171

77.40

15.75

7.87

1.24

1,031,736

28.47

17

9,921

26,195

20,823

104

56.83

11.54

22.00

2.54

837,317

25.08

22

11,164

12,478

10,003

75

63.99

12.90

11.55

1.49

382,411

10.29

26

4,297

19,768

15,672

89

94.00

26.55

19.47

5.17

798,402

32.66

23

4,387

20,183

16,056

182

68.00

9.83

25.73

2.53

1,133,457

-6.83

16

5,297

4,538

3,394

214

89.64

6.84

5.85

0.40

1,009,998

25.60

18

10,306

11,122

8,586

98

72.32

7.09

15.54

1.10

609,713

16.64

25

8,468

7,698

6,223

72

68.00

11.35

11.12

1.26

337,597

17.03

29

9,646

7,114

5,483

35

76.20

19.70

10.68

2.11

329,187

4.13

30

6,584

2,547

1,980

50

97.10

19.89

3.89

0.77

314,872

124.71

31

3,794

6,114

6,114

83

144.79

20.27

9.58

1.94

363,815

0.68

28

21,401

3,523

2,805

17

57.10

14.71

6.59

0.97

696,689

23.11

24

6,220

2,522

1,240

112

31.96

7.50

4.82

0.36

112,179

13.46

34

3,506

74

74

32

82.00

38.09

0.17

0.07

187,844

24.15

32

4,174

5,325

4,281

45

49.00

22.32

12.70

2.83

152,168

5.52

33

4,755

3,418

2,716

32

77.00

26.94

8.34

2.25

375,383

-8.65

27

4,365

(50,436)

(50,436)

86

72.05

3.18

-

-

ULAGANJA U VLASNIŠTVO BANAKA U DRUGIM DRŽAVAMA

KREDITNI REJTING

ZAGREBAČKA BANKA

Hypo Alpe-Adria-Bank, matična kuća

Aa2

Moody’s

Raiffeisenbank, matična kuća

A1

Standard & Poor’s i Moody’s

Zagrebačka banka

Ba1 BBBBBB-

Moody’s Investor Service Standard & Poor’s Fitch Ratings Ltd.

Ulaganja: ZABA je uložila u UniCredit Zagrebačka banka d.d. Mostar udio u vlasništvu bio je 2004. i 2005. 94%


36

BANKARSTVO

2006.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2006. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2006. 2005.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Rang

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

1

2

Privredna banka Zagreb

6.842.030

54,26

1.907.477

14,49

3

15,75

2

1

Zagrebačka banka

6.834.683

13,64

1.098.085

0,00

5

13,93

3

3

Raiffeisenbank

3.384.133

53,29

2.206.332

65,50

1

13,54

4

5

Erste und Steiermärkische Bank

2.620.242

83,94

1.513.426

14,29

4

13,34

5

6

Societe Generale - Splitska banka

2.289.835

35,92

491.426

7,94

10

12,24

6

4

Hypo Alpe-Adria-Bank

2.151.581

35,92

1.994.762

39,13

2

12,63

7

7

Slavonska banka

1.102.655

6,02

753.890

0,00

6

14,24

8

8

Hrvatska poštanska banka

840.082

13,52

584.780

0,00

9

11,45

9

9

OTP banka

789.422

14,74

622.607

0,00

8

11,97

10

10

Volksbank

725.842

157,43

657.550

198,61

7

14,45

11

11

Štedbanka

232.111

0,64

225.000

0,00

11

25,69

12

12

Međimurska banka

225.992

9,01

127.900

0,00

17

14,40

13

14

Podravska banka

190.972

16,59

168.305

167,57

13

10,61

14

23

Karlovačka banka

180.804

133,22

166.259

129,38

14

18,16

15

13

Jadranska banka

176.265

-3,00

72.800

0,00

21

13,85

16

20

Centar banka

166.737

54,40

138.700

56,37

15

17,56

17

15

Istarska kreditna banka

158.630

4,02

64.900

0,00

22

12,04

18

16

Croatia banka

149.784

-1,54

204.600

0,00

12

12,74

19

17

Kreditna banka Zagreb

143.595

-0,01

131.995

0,00

16

18,16

20

19

Partner banka

139.911

17,49

89.100

0,00

19

16,21

21

18

Slatinska banka

126.183

-1,30

91.499

0,00

18

17,16

22

21

Veneto banka

108.353

5,86

84.772

0,00

20

32,16

23

25

Imex banka

88.983

27,44

60.127

0,00

25

12,62

24

29

Nava banka

87.909

64,32

60.644

49,21

24

18,92

25

24

Credo banka

80.154

12,00

60.016

0,00

26

10,26

26

26

Kvarner banka

69.066

3,73

60.000

0,00

27

19,15

27

22

Banco Popolare Croatia

68.987

-12,06

40.000

0,00

32

13,66

28

27

Samoborska banka

67.339

2,86

50.675

0,00

29

35,28

29

28

VABA

53.739

-2,24

62.226

0,00

23

14,00

30

33

Banka splitsko-dalmatinska

49.200

20,04

48.602

20,64

30

30,73

31

32

Banka Brod

42.008

0,18

41.158

0,00

31

18,51

32

31

Primorska banka

39.345

0,16

53.940

0,00

28

45,71

-

30

Banka Kovanica

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

-

Napomene: Banka Kovanica zbog trenutnih aktivnosti oko preuzimanja i revizija ne daje nikakve podatke Požeška banka (prošle godine 34. u ranglisti) postala je dio Podravske banke (komercijalni centar) 1. 7. 2006. HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale - Splitska banka 30. 6. 2006. Gospodarsko kreditna banka promijenila je ime u Veneto banka 6. 4. 2007. Banka Sonic promijenila je ime u Banco Popolare Croatia 23. 4. 2007.

n.p.


BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Rang

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

godina izdanja

Dobit prije / kapital x 100

37

Dobit prije / aktiva x 100

55.905.815

15,14

2

16.200

1.041.396

847.229

3.451

48,79

12,24

15,22

1,86

70.163.000

10,73

1

16.159

1.079.000

859.000

4.342

56,44

9,74

15,79

1,54

33.735.635

17,71

4

18.587

544.281

436.208

1.815

57,36

10,03

16,08

1,61

35.514.410

17,12

3

21.304

505.988

403.349

1.667

51,81

7,38

19,31

1,42

26.001.136

11,71

5

23.092

205.004

162.661

1.126

69,54

8,81

8,95

0,79

22.988.361

19,07

6

20.918

190.004

151.091

1.099

58,44

9,36

8,83

0,83

8.912.508

24,64

9

13.818

74.368

62.612

645

60,55

12,37

6,74

0,83

11.277.853

54,85

7

19.411

127.490

101.125

581

68,89

7,45

15,18

1,13

10.383.303

20,48

8

10.311

127.118

101.394

1.007

66,64

7,60

16,10

1,22

5.949.256

52,20

10

16.572

30.124

24.368

359

85,39

12,20

4,15

0,51

1.065.732

20,26

19

28.046

61.203

48.839

38

36,55

21,78

26,37

5,74

2.372.104

8,24

12

10.404

41.821

32.988

228

50,70

9,53

18,51

1,76

2.541.280

41,00

11

7.345

18.204

18.565

346

81,50

7,51

9,53

0,72

1.419.045

26,19

16

6.694

8.467

6.200

212

83,51

12,74

4,68

0,60

1.781.086

8,18

14

8.133

38.230

30.654

219

57,25

9,90

21,69

2,15

1.036.183

23,75

21

11.643

15.391

12.244

89

62,05

16,09

9,23

1,49

1.894.366

11,33

13

9.378

27.319

21.495

202

67,00

8,37

17,22

1,44

1.523.188

4,24

15

4.805

767

484

317

105,02

9,83

0,51

0,05

1.001.275

9,62

22

10.013

18.219

14.751

100

56,74

14,34

12,69

1,82

1.159.667

12,40

18

10.354

23.462

18.794

112

70,96

12,06

16,77

2,02

945.314

9,53

23

5.764

12.258

9.527

164

74,03

13,35

9,71

1,30

436.772

14,22

27

4.748

7.626

5.984

92

73,80

24,81

7,04

1,75

729.232

19,60

25

7.841

5.309

4.159

93

70,20

12,20

5,97

0,73

490.691

34,87

26

25.826

2.661

2.137

19

55,80

17,92

3,03

0,54

1.173.339

16,17

17

10.292

12.041

9.263

114

86,87

6,83

15,02

1,03

393.365

16,52

28

11.920

4.683

3.753

33

89,42

17,56

6,78

1,19

1.050.682

31,60

20

5.388

7.760

6.307

195

74,75

6,57

11,25

0,74

342.970

4,19

29

6.725

3.740

2.969

51

84,82

19,63

5,55

1,09

797.001

159,71

24

8.302

823

1.106

96

101,53

6,74

1,53

0,10

177.336

16,54

31

4.793

2.414

1.911

37

88,00

27,74

4,91

1,36

263.357

40,20

30

5.487

5.819

4.660

48

52,00

15,95

13,85

2,21

120.549

7,46

32

3.653

271

271

33

89,00

32,64

0,69

0,22

n.p.

n.p.

-

n.p.

n.p.

n.p.

118

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2007.


38

BANKARSTVO

2007.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2007. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2007. 2006.

1.

2.

Zagrebačka banka

2.

1.

3.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Rang

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

11.504.790

68,33

1.280.968

16,65

7.

19,84

Privredna banka Zagreb

6.865.644

0,35

1.907.477

0,00

3.

15,29

6.

Hypo Alpe-Adria-Bank

4.371.195

103,16

4.187.174

109,91

1.

19,30

4.

3.

Raiffeisenbank

3.622.088

7,03

2.206.332

0,00

2.

12,06

5.

4.

Erste und Steiermärkische Bank

3.619.299

38,13

1.611.384

6,47

4.

12,30

6.

5.

Societe Generale - Splitska banka

2.558.000

11,71

491.426

0,00

10.

11,67

7.

7.

Slavonska banka

1.802.669

63,48

1.490.889

97,76

6.

23,59

8.

10.

Volksbank

1.590.297

130,20

1.530.668

132,78

5.

27,81

9.

9.

OTP banka

1.044.207

32,27

772.607

24,09

8.

12,01

10.

8.

Hrvatska poštanska banka

964.280

14,78

584.780

0,00

9.

11,73

11.

12.

Međimurska banka

271.197

20,00

127.900

0,00

18.

15,14

12.

11.

Štedbanka

259.553

11,82

250.000

11,11

11.

24,94

13.

13.

Podravska banka

228.088

19,44

168.305

0,00

13.

11,05

14.

22.

Veneto banka

199.350

83,98

84.772

0,00

22.

33,50

15.

15.

Jadranska banka

196.040

11,22

72.800

0,00

23.

17,92

16.

14.

Karlovačka banka

193.559

7,05

166.259

0,00

14.

14,43

17.

16.

Centar banka

171.600

2,92

138.700

0,00

16.

16,27

18.

17.

Istarska kreditna banka

163.660

11,85

64.900

0,00

24.

11,26

19.

20.

Partner banka

157.783

12,77

89.100

0,00

21.

15,69

20.

29.

VABA

155.955

150,63

153.355

146,45

15.

20,00

21.

19.

Kreditna banka Zagreb

155.495

8,29

131.995

0,00

17.

15,78

22.

18.

Croatia banka

151.648

1,37

204.600

0,00

12.

11,69

23.

21.

Slatinska banka

137.850

9,25

91.897

0,00

20.

17,73

24.

27.

Banco Popolare Croatia

127.131

84,28

58.500

46,25

29.

17,50

25.

23.

Imex banka

94.172

5,83

60.127

0,00

26.

11,15

26.

24.

Nava banka

90.823

3,31

60.644

0,00

25.

18,38

27.

25.

Credo banka

89.911

12,17

60.016

0,00

27.

10,12

28.

-

Banka Kovanica

79.633

37,63

117.879

74,46

19.

18,28

29.

28.

Samoborska banka

76.859

14,14

50.675

0,00

31.

33,35

30.

26.

Kvarner banka

71.319

3,26

60.000

0,00

28.

19,61

31.

30.

Banka splitsko-dalmatinska

50.384

2,41

48.602

0,00

32.

32,35

32.

31.

Banka Brod

44.084

4,94

41.158

0,00

33.

17,68

33.

32.

Primorska banka

41.700

5,99

57.037

5,74

30.

45,78

Napomene: Podaci za Veneto banku 2007. - HNB Požeška banka postala je dio Podravske banke (komercijalni centar) 1. 7. 2006. HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale - Splitska banka 30. 6. 2006. Gospodarsko kreditna banka promijenila je ime u Veneto banka 6. 4. 2007. Banka Sonic promijenila je ime u Banco Popolare Croatia 23. 4. 2007.


BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Rang

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

39

godina izdanja

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

79.894.000

13,87

1.

17.942

1.397.000

1.109.000

4.453

50,70

14,40

12,14

1,75

60.731.860

8,63

2.

16.786

1.147.067

931.747

3.618

48,90

11,30

16,71

1,89

26.409.561

14,88

5.

22.193

186.528

152.188

1.190

63,19

16,55

4,27

0,71

33.693.601

-0,12

4.

16.191

486.655

387.464

2.081

50,86

10,75

13,44

1,44

40.377.631

13,69

3.

23.434

753.756

599.029

1.723

45,00

8,96

20,83

1,87

25.646.000

-1,00

6.

18.692

367.000

288.000

1.372

n.p.

9,97

14,35

1,43

10.462.441

17,85

9.

15.686

107.418

84.668

667

59,43

17,23

5,96

1,03

9.246.667

55,43

10.

23.588

72.825

57.586

392

59,86

17,20

4,58

0,79

11.902.672

14,63

8.

11.271

132.028

104.785

1.056

65,88

8,77

12,64

1,11

14.535.802

28,89

7.

19.590

153.285

120.916

742

63,65

6,63

15,90

1,05

2.666.340

12,40

12.

11.250

56.822

45.204

237

51,20

10,17

20,95

2,13

1.112.764

4,41

23.

28.532

67.856

59.176

39

40,11

23,33

26,14

6,10

2.804.001

10,67

11.

8.081

18.783

19.417

347

75,90

8,13

8,23

0,67

965.945

121,16

27.

10.733

(3.316)

n.p.

90

n.p.

20,64

-

-

2.174.777

22,10

13.

10.068

32.901

26.327

216

58,26

9,01

16,78

1,51

1.713.879

20,78

15.

7.935

20.425

16.360

216

61,28

11,29

10,55

1,19

1.237.143

19,39

21.

12.011

18.911

15.017

103

57,11

13,87

11,02

1,53

2.118.716

11,84

14.

9.994

35.021

27.262

212

60,02

7,72

21,40

1,65

1.263.362

8,94

20.

11.280

13.885

11.206

112

72,68

12,49

8,80

1,10

1.206.590

51,66

22.

7.494

490

490

161

93,00

12,93

0,31

0,04

1.315.854

31,42

18.

10.280

15.401

11.290

128

75,41

11,82

9,90

1,17

1.674.304

9,92

16.

5.418

2.458

1.948

309

95,70

9,06

1,62

0,15

1.012.784

7,14

25.

5.958

14.022

9.837

170

n.p.

13,61

10,17

1,38

1.501.855

42,94

17.

6.310

698

118

238

88,39

8,46

0,55

0,05

1.035.213

41,96

24.

10.672

6.629

5.189

97

67,10

9,10

7,04

0,64

534.227

8,87

28.

24.283

3.931

3.162

22

71,90

17,00

4,33

0,74

1.283.648

9,40

19.

10.787

9.503

7.135

119

82,91

7,00

10,57

0,74

981.187

6,58

26.

8.920

(28.365)

(28.365)

110

39,70

8,12

-

-

398.095

16,07

30.

8.124

8.825

7.047

49

75,92

19,31

11,48

2,22

428.934

9,04

29.

10.998

4.190

3.424

39

101,35

16,63

5,88

0,98

173.826

-1,98

32.

3.863

3.633

2.857

45

80,00

28,99

7,21

2,09

320.088

21,54

31.

5.928

1.325

1.041

54

48,65

13,77

3,01

0,41

130.447

8,21

33.

3.727

(487)

(487)

35

106,00

31,97

-

-

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2008.


40

BANKARSTVO

2008.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2008. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2008. 2007.

1

1

Zagrebačka banka

2

2

3

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

12.929.052

12,38

1.280.968

0,00

7

17,39

Privredna banka Zagreb

7.733.462

12,64

1.907.477

0,00

3

13,46

4

Raiffeisenbank

5.099.375

40,79

3.711.132

68,20

2

12,59

4

5

Erste und Steiermärkische Bank

4.704.023

29,97

1.698.418

5,40

4

12,09

5

3

Hypo Alpe-Adria-Bank

4.489.282

2,70

4.187.174

0,00

1

18,29

6

6

Societe Generale - Splitska banka

2.837.809

10,96

491.426

0,00

10

10,10

7

7

Slavonska banka

1.802.655

0,00

1.490.889

0,00

6

23,03

8

8

Volksbank

1.621.413

1,96

1.530.668

0,00

5

22,41

9

9

OTP banka

1.409.756

35,01

989.607

28,09

8

12,28

10

10

Hrvatska poštanska banka

903.846

-4,62

584.780

0,00

9

11,19

11

15

Jadranska banka

369.450

88,46

239.246

226,63

14

18,74

12

13

Podravska banka

313.403

37,40

267.500

58,94

12

13,66

13

11

Međimurska banka

313.142

15,47

127.900

0,00

22

14,24

14

24

Banco Popolare Croatia

295.187

132,19

76.830

31,33

26

16,41

15

14

Veneto banka

279.563

32,34

284.284

46,32

11

36,43

16

12

Štedbanka

262.512

1,14

250.000

0,00

13

24,03

17

16

Karlovačka banka

213.124

10,11

135.000

0,00

20

12,43

18

18

Istarska kreditna banka

211.547

29,26

162.800

150,85

17

12,01

19

17

Centar banka

182.313

6,24

138.700

0,00

19

13,15

20

19

Partner banka

161.148

2,13

89.100

0,00

25

12,90

21

21

Kreditna banka Zagreb

158.959

2,23

131.995

0,00

21

12,52

22

23

Slatinska banka

148.701

7,87

91.897

0,00

24

16,01

23

22

Croatia banka

148.199

-2,27

204.000

0,00

15

14,04

24

20

VABA

136.260

-25,86

153.355

0,00

18

12,00

25

27

Credo banka

133.100

48,04

120.032

100,00

23

12,24

26

28

Banka Kovanica

121.348

52,38

188.004

59,49

16

17,24

27

25

Imex banka

96.977

2,98

60.127

0,00

29

11,76

28

29

Samoborska banka

80.491

4,73

50.675

0,00

31

33,76

29

30

BKS Bank

73.493

3,05

60.000

0,00

30

15,93

30

31

Banka splitsko-dalmatinska

53.241

5,67

48.602

0,00

32

27,75

31

32

Banka Brod

44.151

0,15

41.158

0,00

33

12,95

32

33

Primorska banka

40.382

-3,16

60.762

6,53

27

40,46

33

26

Nava banka

21.532

-76,29

60.644

0,00

28

10,73

47.388.896

15,10

20.915.150

13,05

-

13.977

-

18.403

-

UKUPNO: 34

-

Obrtnička štedna banka

Napomena: Kvarner banka 22. kolovoza 2008. promijenila ime u BKS Bank

19,62


BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Kapital / aktiva x 100

Cost income ratio

41

godina izdanja

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

89.386.000

11,88

1

18.958

1.739.000

1.394.000

4.715

54,80

14,46

13,45

1,95

63.740.205

4,95

2

17.052

1.332.256

1.100.247

3.738

46,79

12,13

17,23

2,09

40.370.523

19,82

4

16.863

600.417

500.810

2.394

56,10

12,63

11,77

1,49

45.566.516

12,85

3

24.738

985.135

787.677

1.842

41,10

10,32

20,94

2,16

26.510.337

0,38

6

22.543

185.670

148.698

1.176

63,01

16,93

4,14

0,70

27.413.133

6,89

5

17.720

347.797

271.511

1.547

n,p,

10,35

12,26

1,27

10.774.147

2,98

9

16.153

95.904

74.562

667

65,52

16,73

5,32

0,89

7.648.117

5,54

10

18.038

94.173

74.900

424

59,15

21,20

5,81

1,23

12.795.139

7,50

8

11.914

185.231

148.548

1.074

63,12

11,02

13,14

1,45

14.637.051

0,70

7

16.227

5.175

8.717

902

75,69

6,18

0,57

0,04

2.353.980

8,24

13

10.370

41.859

33.410

227

62,01

15,69

11,33

1,78

2.783.797

-0,72

12

8.539

23.908

20.077

326

79,50

11,26

7,63

0,86

2.842.152

6,59

11

11.507

63.980

50.999

247

55,50

11,02

20,43

2,25

1.960.425

30,53

16

6.952

1.353

1.100

282

89,29

15,06

0,46

0,07

848.626

-11,99

27

8.160

(21.713)

(21.713)

104

167,00

32,94

-

-

1.138.210

2,29

23

25.868

53.297

42.756

44

35,05

23,06

20,30

4,68

1.995.053

16,45

15

8.599

23.523

21.401

232

62,82

10,68

11,04

1,18

2.236.869

5,58

14

9.768

35.203

27.439

229

57,86

9,46

16,64

1,57

1.312.931

6,13

21

11.517

16.533

13.102

114

70,60

13,89

9,07

1,26

1.283.118

1,56

22

10.348

4.121

3.100

124

79,85

12,56

2,56

0,32

1.485.739

12,91

18

9.115

15.105

11.556

163

78,50

10,70

9,50

1,02

1.072.212

5,87

25

6.344

12.090

9.003

169

n,p,

13,87

8,13

1,13

1.824.647

8,98

17

5.667

970

769

322

94,64

8,12

0,65

0,05

1.400.732

16,09

19

7.696

(32.998)

(32.998)

182

160,00

9,73

-

-

1.321.104

2,92

20

10.485

4.940

3.401

126

86,89

10,07

3,71

0,37

1.043.532

6,35

26

8.996

(27.598)

(27.598)

116

66,51

11,63

-

-

1.118.727

8,07

24

10.264

9.636

7.574

109

61,87

8,67

9,94

0,86

396.565

-0,38

29

8.093

6.766

5.384

49

73,56

20,30

8,41

1,71

444.691

3,67

28

8.552

(1.496)

(1.250)

52

117,87

16,53

-

-

200.799

15,52

32

4.098

1.424

1.099

49

88,00

26,51

2,67

0,71

394.221

23,16

30

6.160

5.427

4.286

64

55,52

11,20

12,29

1,38

136.094

4,33

33

3.678

(6.737)

(6.737)

37

129,00

29,67

-

-

366.670

-31,36

31

15.942

(57.754)

(57.754)

23

158,60

5,87

-

-

368.802.062

8,81

-

16.864

5.742.597

4.618.076

21.869

-

12,85

12,12

1,56

137.947

-

3.630

(5.853)

(5.853)

38

141,50

10,13

-

-

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u travnju i svibnju 2009.


42

BANKARSTVO

2009.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2009. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2009. 2008.

1

1

Zagrebačka banka

2

2

3

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

000 kn

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

14.110.552

9,14

1.280.968

0,00

6

19,09

Privredna banka Zagreb

8.875.861

14,24

1.907.477

0,00

3

17,37

5

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.153.911

37,08

5.959.830

42,34

1

20,21

4

4

Erste und Steiermärkische Bank

5.243.180

11,46

1.698.418

0,00

4

12,41

5

3

Raiffeisenbank

5.207.699

2,12

3.711.132

0,00

2

15,01

6

6

Societe Generale - Splitska banka

3.179.779

12,05

491.426

0,00

9

12,31

7

8

Volksbank

1.698.652

4,76

1.530.668

0,00

5

24,62

8

9

OTP banka

1.498.402

6,29

989.607

0,00

7

13,37

9

10

Hrvatska poštanska banka

615.830

-31,87

654.320

11,89

8

10,13

10

13

Međimurska banka

371.026

17,36

127.900

0,00

22

18,47

11

11

Jadranska banka

370.846

0,38

239.246

0,00

14

17,65

12

12

Podravska banka

334.627

0,34

267.500

0,00

11

15,80

13

15

Veneto banka

284.360

-5,64

284.360

0,00

10

33,02

14

16

Štedbanka

262.512

0,00

250.000

0,00

13

21,43

15

21

Kreditna banka Zagreb

262.456

65,11

230.200

74,40

15

16,13

16

14

Banco Popolare Croatia

238.913

-19,06

260.980

0,00

12

12,41

17

18

Istarska kreditna banka

222.401

5,13

162.800

0,00

19

12,59

18

23

Croatia banka

204.600

0,00

204.600

0,00

16

10,76

19

17

Karlovačka banka

192.525

-9,67

135.000

0,00

21

11,12

20

19

Centar banka

186.593

2,35

138.700

0,00

20

11,86

21

20

Partner banka

165.137

2,48

89.100

0,00

25

14,10

22

22

Slatinska banka

164.611

10,70

91.897

0,00

24

16,24

23

24

VABA

141.657

9,06

176.523

15,11

18

12,48

24

25

Credo banka

133.100

0,00

120.032

0,00

23

10,51

25

26

Banka Kovanica

100.390

-17,27

188.004

0,00

17

15,43

26

27

Imex banka

96.977

0,00

60.127

0,00

27

11,55

27

28

Samoborska banka

84.871

5,44

51.933

2,48

29

37,28

28

29

BKS Bank

73.493

0,00

60.000

0,00

28

14,15

29

31

Banka Brod

54.435

23,29

51.228

24,47

30

14,34

30

30

Banka splitsko-dalmatinska

52.266

-1,83

48.602

0,00

31

25,45

31

33

Nava banka

41.079

90,78

42.698

-29,59

32

12,39

32

32

Primorska banka

32.835

-18,69

60.762

0,00

26

38,08

-

7

Slavonska banka

-

-

-

-

-

-

-

A štedna banka malog poduzetništva

15.000

-

15.000

-

82,22

9.767

-30,11

18.403

0,00

12,93

34

Obrtnička štedna banka

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u travnju i svibnju 2010.


BANKARSTVO

Aktiva % promjene

000 kn

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

43

godina izdanja

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

92.812.095

3,83

1

20.398

1.515.000

1.216.000

4.550

52,57

15,20

10,74

1,63

64.519.488

1,22

2

18.103

1.099.916

926.580

3.564

44,49

13,76

12,39

1,70

38.764.907

46,23

5

23.381

200.887

151.415

1.658

52,78

15,87

3,26

0,52

48.940.570

7,40

3

25.305

758.605

606.969

1.934

38,40

10,71

14,47

1,55

39.499.095

-2,16

4

17.129

498.098

407.896

2.306

47,21

13,18

9,56

1,26

27.620.857

0,76

6

16.619

400.306

312.475

1.662

54,00

11,51

12,59

1,45

7.640.212

-0,10

9

18.410

59.651

44.412

415

54,46

22,23

3,51

0,78

12.545.023

-1,95

8

12.203

111.005

88.647

1.028

69,23

11,94

7,41

0,88

13.985.623

-4,45

7

14.374

(448.015)

(448.015)

973

88,55

4,40

-

-

2.822.455

-0,69

10

12.434

59.650

47.312

227

54,80

13,15

16,08

2,11

2.281.806

-3,07

12

9.878

33.704

26.953

231

68,50

16,25

9,09

1,48

2.756.942

-0,96

11

8.808

15.353

12.124

313

81,00

12,14

4,59

0,56

941.444

10,98

26

8.559

(34.262)

(34.262)

110

149,96

30,20

-

-

1.138.089

-0,01

24

24.215

34.358

23.516

47

37,99

23,07

13,09

3,02

1.647.005

10,85

17

9.358

15.663

12.187

176

92,06

15,94

5,97

0,95

2.050.728

6,66

15

7.047

(57.352)

(57.189)

291

122,55

11,65

-

-

2.247.843

0,49

13

10.264

26.665

21.312

219

61,77

9,89

11,99

1,19

1.770.415

-2,97

16

5.550

(53.499)

(53.499)

319

129,93

11,56

-

-

2.110.533

5,79

14

8.579

(20.477)

(20.477)

246

63,21

9,12

-

-

1.408.867

7,31

19

11.940

11.389

9.014

118

71,88

13,24

6,10

0,81

1.257.150

-2,02

21

10.390

7.406

6.041

121

82,56

13,14

4,48

0,59

1.084.994

1,19

25

6.576

7.667

5.753

165

75,67

15,17

4,66

0,71

1.209.515

-13,05

22

6.912

5.105

5.105

175

116,00

11,71

3,60

0,42

1.445.324

9,40

18

10.949

2.563

1.910

132

77,05

9,21

1,93

0,18

1.201.256

15,11

23

8.008

(21.501)

(21.501)

150

n.p.

8,36

-

-

1.334.118

19,25

20

11.501

5.009

3.851

116

61,86

7,27

5,17

0,38

365.353

-7,87

29

6.893

3.219

2.563

53

88,81

23,23

3,79

0,88

616.601

38,66

27

11.858

798

671

52

99,68

11,92

1,09

0,13

491.544

24,69

28

7.022

5.350

4.230

70

63,15

11,07

9,83

1,09

226.356

12,73

31

3.773

1.429

1.087

60

101,00

23,09

2,73

0,63

326.691

-10,90

30

13.612

(7.984)

(7.984)

24

313,60

12,57

-

-

152.148

11,80

32

3.804

(7.718)

(7.718)

40

167,00

21,58

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

21.359

-

1.256

(4.857)

(4.857)

17

598,50

70,23

-

-

134.496

-3,29

3.362

(4.210)

(4.210)

40

159,07

7,26

-

-


44

BANKARSTVO

2010.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2010. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2010. 2009.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

1

1

Zagrebačka banka

14.211.317

0,71

1.280.968

0,00

6

18,48

2

2

Privredna banka Zagreb

9.486.176

6,88

1.907.477

0,00

3

18,87

3

3

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.107.808

-0,75

5.959.830

0,00

1

28,55

4

5

Raiffeisenbank

5.386.957

3,44

3.711.132

0,00

2

17,84

5

4

Erste und Steiermärkische Bank

5.379.162

2,59

1.698.418

0,00

4

15,05

6

6

Societe Generale - Splitska banka

3.319.002

4,38

491.426

0,00

9

14,95

7

7

Volksbank

1.627.652

-4,18

1.530.668

0,00

5

28,71

8

8

OTP banka

1.367.962

-8,71

989.607

0,00

7

14,99

9

9

Hrvatska poštanska banka

1.081.560

75,63

966.640

47,73

8

16,82

10

10

Međimurska banka

370.147

-0,24

127.900

0,00

22

19,92

11

11

Jadranska banka

367.508

-0,90

239.246

0,00

15

17,94

12

12

Podravska banka

331.751

-0,86

267.500

0,00

13

15,31

13

16

Banco Popolare Croatia

284.967

19,28

296.980

13,79

10

13,80

14

14

Štedbanka

277.987

5,89

250.000

0,00

14

27,58

15

18

Croatia banka

274.792

34,18

274.600

34,21

11

14,53

16

15

Kreditna banka Zagreb

268.548

2,32

230.200

0,00

16

16,67

17

17

Istarska kreditna banka

229.690

3,28

162.800

0,00

18

15,05

18

13

Veneto banka

196.874

-19,77

270.000

0,00

12

25,95

19

20

Centar banka

193.503

3,70

138.700

0,00

20

13,36

20

21

Partner banka

171.109

3,62

89.100

0,00

26

13,60

21

22

Slatinska banka

169.143

2,75

91.897

0,00

25

20,89

22

23

VABA

140.509

-0,81

176.523

0,00

17

13,37

23

28

BKS Bank

134.165

82,55

120.000

100,00

24

20,99

24

24

Credo banka

132.775

-0,24

120.032

0,00

23

12,98

25

26

Imex banka

108.880

12,27

60.127

0,00

27

12,92

26

19

Karlovačka banka

89.273

-53,63

135.000

0,00

21

7,90

27

27

Samoborska banka

84.876

0,01

51.942

0,02

29

33,69

28

25

Banka Kovanica

82.880

-17,44

142.964

-23,96

19

13,05

29

29

Banka Brod

54.714

0,51

51.228

0,00

30

15,98

30

30

Banka splitsko-dalmatinska

50.514

-3,35

48.602

0,00

31

19,07

31

32

Primorska banka

40.958

24,35

55.440

-8,61

28

42,32

33

-

A Štedna banka malog poduzetništva*

18.200

21,33

18.200

21,33

33

55,42

33

31

Nava banka

14.421

-64,89

42.698

0,00

32

8,16

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2011. *A Štedna banka malog poduzetništva 26. svibnja 2011. promijenila je ime u Tesla štedna banka


BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

45

godina izdanja

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

96.155.980

3,60

1

20.958

1.558.000

1.281.000

4.588

51,40

14,78

10,96

1,62

67.351.622

4,39

2

19.376

1.033.940

859.589

3.476

46,02

14,08

10,90

1,54

38.941.067

0,45

5

22.961

279.071

227.137

1.696

45,05

15,68

4,57

0,72

40.421.901

2,34

4

17.438

449.958

374.960

2.318

51,02

13,33

8,35

1,11

50.509.107

3,20

3

26.171

757.941

609.621

1.930

38,20

10,65

14,09

1,50

26.743.442

-3,18

6

16.208

224.022

170.320

1.650

56,00

12,41

6,75

0,84

7.720.263

1,05

9

18.338

45.378

34.277

421

51,47

21,08

2,79

0,59

12.758.122

1,70

8

12.545

94.590

75.213

1.017

65,72

10,72

6,91

0,74

14.787.197

5,77

7

14.612

56.555

50.836

1.012

71,00

7,31

5,23

0,38

2.916.683

3,34

10

12.681

46.779

37.168

230

59,70

12,69

12,64

1,60

2.701.238

18,38

12

11.446

(2.053)

(2.236)

236

73,78

13,61

-

-

2.797.099

1,46

11

9.111

16.065

12.974

307

78,60

11,86

4,84

0,57

2.387.413

16,42

14

8.120

5.239

9.974

294

86,57

11,94

1,84

0,22

1.241.160

9,06

24

27.581

34.151

26.533

45

40,40

22,40

12,29

2,75

1.892.195

6,88

17

6.414

(42.128)

(42.128)

295

145,51

14,52

-

-

2.108.818

28,04

16

11.781

5.101

3.633

179

91,55

12,73

1,90

0,24

2.417.611

7,55

13

10.989

22.117

17.833

220

69,21

9,50

9,63

0,91

1.143.253

21,42

26

11.433

(48.685)

(48.511)

100

138,00

17,22

-

-

1.602.644

13,75

19

12.925

894

625

124

78,14

12,07

0,46

0,06

1.300.017

3,84

23

10.925

2.903

2.469

119

80,37

13,16

1,70

0,22

1.226.469

13,04

25

6.890

5.068

3.614

178

82,83

13,79

3,00

0,41

1.427.014

17,98

21

7.972

(3.042)

(3.042)

179

93,00

9,85

-

-

753.340

22,18

27

13.951

235

362

54

106,07

17,81

0,18

0,03

1.740.647

20,43

18

12.894

4.636

3.602

135

60,93

7,63

3,49

0,27

1.576.049

18,13

20

12.508

10.253

8.052

126

49,95

6,91

9,42

0,65

2.314.182

9,65

15

9.446

(90.624)

(90.624)

245

n.p.

3,86

-

-

387.665

6,11

29

7.048

945

718

55

93,95

21,89

1,11

0,24

1.324.835

10,29

22

8.832

(48.570)

(48.570)

150

n.p.

6,26

-

-

526.180

7,05

28

6.577

5.173

4.077

80

66,57

10,40

9,45

0,98

295.578

30,58

30

4.284

1.353

1.027

69

101,16

17,09

2,68

0,46

177.677

16,78

32

4.230

(6.917)

(6.917)

42

221,00

23,05

-

-

10.730

-49,76

33

671

(8.004)

(8.004)

16

1.222,57

169,62

-

-

285.995

-12,46

31

11.916

(27.455)

(27.455)

24

346,80

5,04

-

-


BANKARSTVO


48

BANKARSTVO

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2011. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2011. 2010.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

1

1

Zagrebačka banka

14.754.023

3,82

6.404.839

400,00

1

21,72

2

2

Privredna banka Zagreb

10.057.341

6,02

1.907.477

0,00

4

21,48

3

5

Erste und Steiermärkische Bank

5.686.841

5,72

1.698.418

0,00

5

15,12

4

3

Hypo Alpe-Adria-Bank

5.366.756

-12,13

5.208.760

-12,60

2

26,11

5

4

Raiffeisenbank

5.289.510

-1,81

3.633.632

-2,09

3

17,41

6

6

Societe Generale - Splitska banka

3.458.238

4,20

491.426

0,00

9

15,99

7

7

Volksbank

1.563.378

-3,95

1.530.668

0,00

6

28,38

8

8

OTP banka

1.330.320

-2,75

989.607

0,00

7

14,75

9

9

Hrvatska poštanska banka

1.116.626

3,24

966.640

0,00

8

14,20

10

10

Međimurska banka

368.047

-0,57

127.900

0,00

22

20,10

11

12

Podravska banka

330.161

-0,48

267.500

0,00

13

16,61

12

13

Banco Popolare Croatia

320.707

12,54

332.980

12,12

10

14,49

13

11

Jadranska banka

319.447

1,28

239.246

0,00

15

15,96

14

14

Štedbanka

283.585

2,01

250.000

0,00

14

29,85

15

15

Croatia banka

274.792

0,00

274.600

0,00

11

15,23

16

16

Kreditna banka Zagreb

268.323

-0,08

230.200

0,00

16

15,50

17

17

Istarska kreditna banka

237.015

3,19

162.800

0,00

20

15,13

18

19

Centar banka

191.728

-0,92

138.700

0,00

21

13,11

19

20

Partner banka

175.072

2,32

89.100

0,00

26

14,40

20

21

Slatinska banka

173.469

2,56

91.897

0,00

25

18,86

21

18

Veneto banka

162.638

-18,13

270.000

0,00

12

18,13

22

23

BKS Bank

134.526

0,27

120.000

0,00

23

15,98

23

22

VABA

123.980

-11,76

176.523

0,00

18

12,43

24

25

Imex banka

119.880

10,10

93.127

54,88

24

14,62

25

28

Banka Kovanica

89.085

68,29

208.964

46,17

17

15,32

26

26

Karlovačka banka

84.711

-15,67

164.373

0,00

19

12,69

27

27

Samoborska banka

84.561

-0,37

51.942

0,00

29

30,66

28

29

Banka Brod

54.918

0,37

51.228

0,00

30

14,01

29

30

Banka splitsko-dalmatinska

51.138

1,24

48.602

0,00

31

17,66

30

31

Primorska banka

28.015

-29,42

55.440

0,00

28

45,61

31

33

Nava banka

25.139

74,32

72.698

70,26

27

14,47

32

32

Tesla štedna banka

23.718

30,32

32.736

79,87

32

204,99

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2012. Napomena: Nedostaje 24. banka s rang-liste 2010. - Credo banka jer više nije poslovala 31. 12. 2011.; svi podaci su revidirani


49

BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

104.005.057

8,16

1

22.939

1.628.000

1.316.000

4.534

44,12

14,19

11,03

1,57

67.481.066

0,19

2

18.966

1.376.296

1.136.336

3.558

41,96

14,90

13,68

2,04

57.035.084

12,92

3

28.503

803.106

650.568

2.001

37,50

9,97

14,12

1,41

41.085.738

5,51

4

23.626

54.911

42.361

1.739

54,81

13,06

1,02

0,13

38.460.007

-4,85

5

17.514

382.512

326.480

2.196

53,14

13,75

7,23

0,99

26.767.681

0,09

6

16.985

181.774

138.219

1.576

58,00

12,92

5,26

0,68

7.495.198

-2,92

9

16.582

2.404

868

452

66,02

20,86

0,15

0,03

12.772.353

0,11

8

12.584

124.811

99.447

1.015

62,86

10,42

9,38

0,98

16.451.826

11,26

7

15.361

82.396

87.924

1.071

70,10

6,79

7,38

0,5

2.830.292

-2,96

12

12.414

40.751

32.476

228

60,50

13,00

11,07

1,44

2.911.750

4,10

10

9.273

15.636

12.466

314

74,89

11,34

4,74

0,54

2.650.635

11,03

14

8.835

11.450

10.854

300

81,28

12,10

3,57

0,43

2.878.558

7,66

11

11.654

3.517

3.517

247

74,48

11,10

1,10

0,12

1.304.010

5,06

22

28.348

30.375

23.688

46

30,29

21,75

10,71

2,33

1.884.678

-0,40

18

6.590

(8.033)

(8.033)

286

128,27

14,58

-

-

2.705.450

28,29

13

14.391

15.104

11.951

188

66,18

9,92

5,63

0,56

2.540.871

5,10

15

11.293

23.292

18.729

225

64,22

9,33

9,83

0,92

1.600.295

-0,15

19

13.117

3.285

2.548

122

74,94

11,98

1,71

0,21

1.311.986

0,92

21

10.843

261

317

121

78,85

13,34

0,15

0,02

1.331.201

8,54

20

7.651

4.577

3.327

174

83,65

13,03

2,64

0,34

1.147.189

0,34

24

11.138

(30.217)

(30.217)

103

102,00

14,18

-

-

1.073.506

42,50

26

17.315

44

55

62

89,88

12,53

0,03

0,00

1.236.257

-13,37

23

7.188

(13.456)

(13.456)

172

84,00

10,03

-

-

1.904.906

20,87

16

14.999

25.328

20.146

127

41,44

6,29

21,13

1,33

1.121.377

-13,52

25

8.431

(28.691)

(28.691)

133

57,02

7,94

-

-

1.884.854

-18,40

17

7.953

(14.098)

(14.098)

237

143,80

4,49

-

-

409.914

5,74

28

7.883

1421

1.138

52

90,84

20,63

1,68

0,35

528.920

0,52

27

6.080

(8.123)

(8.123)

87

79,92

10,38

-

-

342.245

15,79

29

4.960

540

358

69

0,70

14,94

1,06

0,16

185.720

4,53

31

4.319

(9.624)

(9.624)

43

255,00

15,08

-

-

287.165

0,41

30

11.965

(14.561)

(14.561)

24

241,00

8,75

-

-

34.821

224,52

32

1.833

(8.898)

(8.898)

19

1.170,30

68,11

-

-


50

BANKARSTVO

POSLOVANJE BANAKA U 2011. GODINI

Stabilne banke u nestabilnoj privredi

Premda su domaće banke, najvećim dijelom, privatna trgovačka društva (više od 96 posto), većinski u inozemnom vlasništvu (oko 90 posto) i kao takva prvenstveno orijentirana na zaradu i profit, one će morati snositi dio tereta i platiti izvjesnu cijenu oporavka od krize dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

U NAŠOJ STRUČNOJ JAVNOSTI uobičajeno se govori da je hrvatski bankarski sektor stabilan i pouzdan. Istodobno, sve je više vijesti o teškoćama u hrvatskoj privredi, padu industrijske proizvodnje i investicija, povećanju nezaposlenosti, rastu nelikvidnosti i porastu broja stečajeva, a to sve zajedno rezultira negativnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu ove godine i sve vidljivijem ulasku u recesijsku zonu. Analiza poslovanja banaka u tradicionalnoj Rang-listi hrvatskih banaka za 2011. godinu prava je prilika da se malo podrobnije udubi u stanje bankarskog sektora i procijeni je li moguće da taj sustav dobro funkcionira u uvjetima krize u realnoj ekonomiji. Otuda potreba da ovogo-

dišnju analizu poslovanja banaka ilustriramo s nekoliko pokazatelja o makroekonomskom kretanjima u hrvatskoj ekonomiji, ostvarenjima u prošloj godini i očekivanjima od 2012. godine. Službene procjene Vlade i ekonomskih analitičara, ali i renomiranih vanjskih institucija prilično se razlikuju u procjenama sadašnje ekonomske situacije, a posebno u pogledu privrednih kretanja u ovoj godini. Pored svih teškoća s kojima se suočava, Vlada je još uvijek optimistična u pogledu dinamike ekonomskog rasta, premda ne tako uvjerljivo kako je to izgledalo u prvim mjesecima nakon preuzimanja državnog kormila. Tome nasuprot, ekonomski analitičari vodećih hrvatskih banaka, Hrvatska narodna banka, Europska komisija i drugi procjenjuju da će rast BDP-a u ovoj godini biti negativan u rasponu od -1 do -2,5 posto.


51

BANKARSTVO Nažalost, privredna kretanja u prvom dijelu ove godine, i pored velikih napora Vlade da pokrene privredni organizam, daju za pravo ovim drugima. U prvom kvartalu zabilježen je pad BDP-a od 1,3 posto, a s obzirom na to da je i zadnji kvartal prošle godine bio negativan, Hrvatska je i statistički ponovno u recesiji. Premda je sve manje vremena za promjene trendova u ovoj godini, još uvijek se nadamo

Struktura aktive bankarskog sektora (u % BDP-a) 80

81

80

70

75

71 68

66

60 58

57

50 u % BDP-a

Porast bankarske aktive je rezultat povećanog kreditiranja za oko 6,3 posto

40 30

30

20

kako pokretanje nekih investicija koje su u pripremi, dobra turistička sezona, povećano kreditiranje poduzeća putem HBOR-a, čišćenje tržišta od insolventnih poduzetnika i neplatiša, smanjivanje nelikvidnosti i druge mjere mogu donijeti, makar i slabašni, preokret i zaustaviti pad proizvodnje, investicija i zaposlenosti. Doduše, svi domaći napori u tom pravcu ovisit će o kretanjima u europskom okruženju, razvoju situacije oko Grčke i eurozone, izgledima da se Europa izvuče iz puzajuće recesije. Nažalost, za sada, još nema nekih značajnijih izgleda da će se situacija u Europskoj uniji u preostalom dijelu ove godine pozitivno razvijati. Osim toga, Hrvatskoj predstoje zaista ogromni napori da provede potrebne strukturne reforme koje su uvjet dugoročnijeg pozitivnog trenda u ekonomiji. Nedavno je spašen kreditni rejting (BBB-, s negativnim izgledima), ali nas vrlo brzo očekuje novi monitoring. Jedina

28

27

25

25

24

19 13

10 0

29

28

13

2004. 2005. 2006. Kreditni portfelj

14

13

14

2007.

2008.

2009.

Strana imovina

14

11

2010. IX/2011.

Ostala domaća imovina

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 8/2012

rejting agencija, Moody’s, koja je za Hrvatsku procjenjivala stabilne kratkoročne izglede, ovih ih je dana promijenila u negativne. I zato

Rast kredita privredi od oko pet posto je nedovoljan za dinamiziranje tog sektora se konačno moraju pokrenuti reforme radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja, ozbiljnije restruktruiranje javnog sektora, po-

kretanje investicija i razvojnih procesa radi modernizacije ekonomske strukture. Sve navedeno, zajedno s pozitivnim impulsima iz okruženja moglo bi, nadamo se, preokrenuti sada nepovoljne trendove i, barem, održati rast BDP-a u pozitivnoj zoni te stvoriti temelje za ozbiljniji oporavak u narednoj godini. Izazovna godina Nema sumnje da će tekuća godina biti vrlo izazovna i za hrvatski bankarski sektor. Usudili bismo se reći najizazovnija u posljednjih dvadesetak godina. Tome će pridonositi promjene

Odobreni krediti u bankama

Izvor: Bilanca banaka za 2011. i HNB, Bilten 179

2007. Ukupno

273,8

2008.

2009.

2010.

39,3

103,7 121,6

115,0 125,8

118,0 128,7

258,2

253,2 107,1 124,4

221,0 93,5 110,7

86,8 93,5 2006. Državi

28,2

2005. Stanovništvu

26,3

2004. Privredi

21,3

0

71,5 75,5

141,1

100

50

160,4

150

193,9

200

58,9 62,8

odobreni krediti u mlrd kuna

250

286,0

(mlrd kuna) 300

2011.


52

BANKARSTVO

Struktura pasive bankarskog sektora (u % BDP-a) 80 70

72

70 65

60

67

65

72

69

60

u % BDP-a

50 40 30 20 10 0

26

25

24

19 15

16

2004. 2005. 2006.

19

19

2007.

20

20

2008.

23

20

24

2009.

24

22

22

2010. IX/2011.

Kapital, izdani VP i ostale obveze Obveze prema rezidentima Obveze prema nerezidentima Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011 i 8/2012

Zabrinjava što male banke, koje bi morale biti oslonac financiranja malih i srednjih poduzeća, negativno posluju kvidnost ukupnog sustava i određena profitabilnost. Ukupna imovina (aktiva) bankarskog sektora porasla je za 4,05 posto, pa je održan relativno visok stupanj ukupnog bankarskog posredovanja od 118 posto (odnos ukupne imovine prema BDP-u). Prema tom pokazatelju, hrvatski bankarski sektor pripada grupi najviše razvijenih u tranzicijskim zemljama, novim članicama Europske unije. Međutim, naše bankarstvo, prema istom pokazatelju, značajno zaostaje za razvijenijim bankarstvima u europskim zemljama, čiji stupanj financijskog posredovanja prelazi 250 posto. Razlika između stupnja posredovanja koji ostvaruju hrvatske banke (118 posto) i njihove europske matične zemlje (250 posto) pokazuje razvojni potencijal našega bankarstva. Ostvareni porast bankarske aktive je rezultat povećanog kreditiranja za oko 6,3 posto, što je u uvjetima recesijskog okruženja značajan rast. Struktura porasta kreditne aktivnosti

tog sektora, budući da je financiranje jedan od ključnih preduvjeta za jaču privrednu aktivnosti i izlazak iz recesije. Fenomen niskog rasta kredita (credit crunch) nije karakterističan samo za naše banke, nego i europsko bankarstvo. To je naprosto jedna od posljedica financijske krize, ali i fenomen koji sigurno ne pridonosi izlasku iz recesije. Smanjeno kreditiranje je uzrokovano pojačanom osjetljivošću banaka na prateće rizike, nedostatkom odgovarajućih projekata u poduzećima podobnim za bankarsko kreditiranje, odnosno niskom potražnjom kredita, ali i visokim kamatama i troškovima financiranja uopće. Opadanje stupnja kreditiranja stanovništva uzrokovano je povećanim oprezom stanovništva prema novom zaduživanju, pojačanom nesigurnošću radnog mjesta, rastom nezapo-

pokazuje kako su najviše rasli krediti državi za čitavih 29,66 posto, zatim privredi za 5,04 posto, a stanovništvu za samo 0,84 posto. Takva struktura i dinamika porasta kreditiranja zaslužuje nekoliko komentara: porast kredita državi i njenim institucijama upućuje na probleme financiranja državnih funkcija zbog velikih teškoća u održavanju proračunske ravnoteže. Istodobno, taj porast upućuje na to da se banke prilično spremno odazivaju na kreditiranje države, jer je država, po samoj definiciji, klijent s najmanje rizika. Treba istaknuti da se tim kanalom iscrpljuje značajan dio domaće likvidnosti koja bi, prvenstveno, trebala biti namijenjena kreditiranju privrede i stanovništva. Rast kredita privredi od oko pet posto je apsolutno nedovoljan za obnavljanje normalnog funkcioniranja i dinamiziranja

Valutna struktura kredita bankarskog sektora 80 70 60

67 61

50 struktura u %

u europskom bankarstvu, daljnji razvoj krize u eurozoni, a ponajviše situacija u domaćoj ekonomiji. Ipak, prije no što govorimo o izazovima, treba reći nekoliko riječi o poslovanju banaka u protekloj 2011. godini, kao i o dosadašnjem razvoju bankarskog sektora. Može se generalno reći da je poslovanje banaka u prošloj godini, pored svih teškoća i izazova, bilo zadovoljavajuće. Ponajprije stoga jer je ostvaren odgovarajući rast svih značajnih poslovnih agregata, očuvana stabilnost i li-

57

54

50

40

39

57

35

30 28

20 10 0

27

19 14

2005.

11

2006.

57

9

2007.

Kunski krediti s valutnom klauzulom Kunski krediti Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011, 8/2012

12

2008.

27

26

16

16

18

2009.

2010.

IX/2011.

Krediti u stranoj valuti


53

BANKARSTVO

Depoziti porasli samo 1,13 posto Ipak, zahvaljujući činjenici da su ukupni krediti u bankama nešto brže rasli od bankarskih depozita pogoršan je kredit/depozit ratio, koji je iznosio oko 122 posto. Kredit/depozit ratio je relativno visok, ali je ipak povoljniji nego u drugim zemljama iz tranzicijskog kruga, a posebice u Mađarskoj, Sloveniji, Estoniji. Bankarski depoziti su u prošloj godini porasli za samo 1,13 posto, s time što su državni depoziti povećani za petnaestak postotaka, depoziti stanovništva za 4,24 posto, a depoziti

Dramatičan pad depozita privrede upućuje na veliki problem likvidnosti privrede su smanjeni za čitavih 7,57 posto. Kretanje depozita odražava stanje likvidnosti pojedinih sektora naše ekonomije. Dramatičan pad depozita privrede upućuje na veliki problem likvidnosti koji ilustrira činjenica da je potkraj prošle godine registrirana nelikvidnost u privredi iznosila oko 42 milijarde kuna. Nelikvidnost je dugoročna boljka hrvatske privrede, dijelom naslijeđena i iz ranijeg sustava. Prije desetak godina, nelikvidnost je bila svedena u prihvatljive okvire, ali je problem ponovno buknuo nastankom financijske

Valutna struktura depozita bankarskog sektora 80 70 60

67

66

62

66

57

54

50 struktura u %

slenosti i zapošljavanja mladih, stagnacijom ili padom realnih plaća, potrebom za razduživanjem od kredita za potrošnju. Stambeni krediti stanovništvu, koji su ranijih godina bili vrlo dinamična pozicija ukupne kreditne aktivnosti, od početka ove krize značajno su usporili rast, a takva se tendencija zadržala i u prošloj godini.

52

40

43

40

35

30

32

32

31

27

20 10 0

11

11

5

2005.

2006.

2007.

Depoziti u stranoj valuti Kunski depoziti

3

2

2

2

2008.

2009.

2010.

IX/2011.

Kunski depoziti s valutnom klauzulom

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011, 8/2012

krize. Uzroci nelikvidnosti su različiti, a među njima treba spomenuti sljedeće: neredovno plaćanje financijskih obveza sektora države i paradržavnih institucija, produbljenje ukupne krize poduzeća (veliki broj gubitaša i insolventnih poduzeća), povećana financijska nedisciplina, neadekvatni zakoni u pogledu financijske odgovornosti... Nova vlada pokušava riješiti taj problem poboljšavanjem zakonodavne infrastrukture i inzistiranjem na tome da država i njene agencije uredno i pravovremeno ispunjavaju svoje obveze. Budući da je proračunska situacija u početku godine nešto bolja nego ranijih godina, i nelikvidnost se počela (doduše slabašno) smanjivati. Ipak, mora se napomenuti da se nelikvidnost neće riješiti samo poboljšavanjem zakonske infrastruk-

ture i pojačanom financijskom disciplinom. Nelikvidnost je i sistemski problem, pa će biti nužno analizirati stanje u realnom sektoru i poduzimati mjere za smanjenje neracionalnosti, gubitaka, previsokih troškova javnog sektora. Nadalje, mora se naći način da se privredi, barem onom zdravom dijelu, osigura svježa likvidnost i smanje troškovi financiranja. U takvom programu moraju sudjelovati i banke. Porast depozita stanovništva u recesijskim prilikama pokazuje da se stanovništvo ponaša tipično prema obrascu karakterističnom za financijske krize. Ukupni sektor stanovništva, i pored smanjenih dohodaka i visoke zaduženosti, pojačano štedi radi osiguranja starosti, kupnje stana, školovanja djece, osiguranja radnog mjesta.


54

BANKARSTVO

Valutna struktura nekunskih kredita 80 70

75

83

81

80 73

71

60

struktura u %

50 40 30 27

20 10 0

24

21

18 4

2006. Euro

2

2007. Švicarski franak

2

2008.

2

2009.

Ostale valute

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011, 8/2012

17

15 2

2010.

1

IX/2011.

Novi model financiranja, ozbiljnija konkurencija Ukupni depoziti, a posebno štednja stanovništva, bit će sve više u fokusu poslovne politike hrvatskih banaka. Slična je situacija i u drugim europskim zemljama gdje su matice naših najvažnijih banaka. Sve one, bez izuzetka, moraju jačati kapitalnu bazu, povećavati likvidnost što će, vjerojatno, rezultirati smanjivanjem potencijala zaduživanja domaćih banaka kod njihovih inozemnih matica. Nema sumnje, takva strategija će dovesti do reduciranja izloženosti zapadnoeuropskih banaka u zemljama Središnje i Jugoistočne Europe, pa i u Hrvatskoj. To ne znači neposrednu opasnost od smanjivanja kapitala i kreditiranja hrvatskih banaka, ali znači ozbiljan signal bankama da se više oslanjaju na politiku financiranja u domaćoj valuti (local currency financing). Novi model financiranja će svakako izazvati ozbiljniju konkurenciju među bankama za domaće depozite koja će se sve više zaoštravati uporedo s politikom credit cruncha u zapadnoeuropskim bankama. Hrvatski bankarski ambijent je visoko euriziran, jer su domaći krediti, putem primjene valutne klauzule, čak 72,5 posto vezani za inozemnu valutu, a od toga 15,5 posto za švicarski franak. Nije nevažno napomenuti da se emisija novog novca HNB-a temelji na deviznim transakcijama. U uvjetima generalno smanjenog dotoka inozemnih sredstava, radi spomenute politike deleverage, smanjenja inozemnih investicija, manjeg zaduživanja države u inozemstvu radi redukcije javne po-

Visoka adekvatnost kapitala ne smije zavaravati jer je stupanj loših kredita u bankarskoj imovini relativno visok trošnje, ali i značajno slabijeg izvoza, banke će morati izgraditi ozbiljnu strategiju preorijentacije na povećano kunsko financiranje. To će, vjerojatno, dovesti do sužavanja kamatne margine, jer će banke povećavanjem pasivnih kamata motivirati nove depozite i štednju stanovništva. Kapitaliziranost hrvatskih banaka je relativno dobra, značajno bolja nego što je to slučaj u zapadnoeuropskim bankama. Adekvatnost kapitala se kreće na visini od oko 19,4 posto u prosjeku (rujan 2011.), a regulatorni zahtjev je 12 posto. Visoka adekvatnost kapitala ne smije zavaravati, jer je istodobno, stupanj loših kredita u bankarskoj imovini relativno visok i premašuje 12 posto ukupnih kredita. Najgore je to što proces „kvarenja“ kvalitete bankarske imovine u Hrvatskoj (kao i u manjem broju drugih zemalja) još nije prestao. Procjenjuje se da će stupanj loših kredita porasti na oko 13 posto do kraja 2012. godine. Zanimljivo je da je udio loših kredita neravnomjeran po sektorima dužnika: hipotekarni


BANKARSTVO krediti pokazuju samo pet posto nenaplativosti, krediti stanovništva se održavaju u zoni prihvatljivih 8,5 posto loših pozicija, ali sektor privrede registrira čak oko petine loših kredita. I ovaj podatak upućuje na veoma teško stanje u privrednom sektoru u pogledu solventnosti i likvidnosti. Zadovoljavajuća profitabilnost Profitabilnost hrvatskih banaka je zadovoljavajuća, naravno za recesijske uvjete, jer one ostvaruju oko 1,2 posto prinosa na imovinu (ROA) i oko 7,1 posto prinosa na kapital (ROE). Premda su te stope značajno niže u odnosu na godine prije krize, više su nego u bankarstvima zemalja u kojima posluju matice naših najvećih banaka. Ukupan prihod naših banaka je nešto niži nego u prethodnoj godini (-0,34 posto), ali su kamatni prihodi povećani za 3,41 posto, dok su nekamatni prihodi, odnosno prihodi od provizija, smanjeni za 3,51 posto. U uvjetima minimalno smanjenih prihoda banke su ostvarile relativno dobre rezultate jer su bolje upravljale rashodima koji su smanjeni za 2,31 posto. Inače, hrvatske banke relativno uspješno upravljaju svojim prihodno-rashodnim računima što pokazuje i veoma dobar odnos prihoda i troškova od 50,9 posto (cost/income ratio). Prema tom pokazatelju, koji se poboljšava u zadnjih nekoliko godina, hrvatske banke pripadaju grupi uspješnijih u tranzicijskim zemljama. Raspored financijskih rezultata po bankama je standardan. Najbolje rezultate ostvaruju velike banke, Zagrebačka, Privredna i ostale iz grupe pet najvećih banaka, dok je situacija s malim bankama prilično uznemirujuća. I ove godine je devet malih banaka zabilježilo negativan financijski rezultat, odnosno poslovalo s gubitkom. Istina, ukupno ostvareni gubici su niži nego u prethodnoj godini za čitavih 62,19 posto. I pored toga, veoma zabrinjava činjenica da male banke, koje bi morale biti oslonac financiranja

malih i srednjih poduzeća, a takvih je u Hrvatskoj najviše, negativno posluju, iscrpljuju svoju kapitalnu osnovu i likvidnost. Te će banke morati provoditi dobro smišljene programe revitalizacije poslovanja, uključivo i spajanje u veće grupe ili pripajanje velikim bankama. Sigurno je da će, u zaoštrenim uvjetima financiranja i pojačanoj konkurenciji za depozite, one teško naći prostor za preživljavanje. Ne treba smetnuti s uma da će i ulazak Hrvatske u Europsku

Najbolje rezultate ostvaruju velike banke, Zagrebačka, Privredna i ostale iz grupe pet najvećih banaka, dok je situacija s malim bankama prilično uznemirujuća uniju zaoštriti konkurentske uvjete na lokalnom tržištu: ulaskom novih igrača, mogućnošću direktnog poslovanja europskih banaka na ovom tržištu, politikom jedinstvene licencije i drugim mjerama, što će sve otežati tržišni položaj i poslovanje malih banaka. Kratka analiza poslovanja hrvatskih banaka za prošlu godinu može poslužiti i kao podloga za procjenu izgleda za tekuću 2012. godinu. Kako je već spomenuto, hrvatsko gospodarstvo, pa

Prinosi na prosječnu imovinu i prinosi na prosječni kapital 18 16

16,1

14

15,1

14,5 13,7

12

12,4 10,9

%

10

9,9

8 6

7,1

6,6

7,1

6,4

4 2 1,6

0

0,9

1,6

1,7

1,6

1,5

1,6

1,6

1,1

1,2

1,2

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Prinosi na prosječnu imovinu (prije oporezivanja) Prinosi na prosječni kapital (poslije oporezivanja)

Izvor: HNB

55

time i domaće bankarstvo, suočava se s ozbiljnim izazovima, kako onima koji su potaknuti kretanjima u Europskoj uniji, tako, i još više, domaćom ekonomskom situacijom. Već je istaknuto da je Hrvatska ponovno u recesiji i da će morati poduzimati mnogo energičnije strukturne reforme, posebno javnog sektora. Uporedo s takvim reformama, koje su zakonito recesijske prirode, jer u prvo vrijeme smanjuju zaposlenost, državne prihode, investicije, Hrvatska mora izlaziti iz recesije. Inače, politička, ekonomska i socijalna cijena produljene recesije može postati politički i socijalno nepodnošljiva. Banke u borbi protiv recesije U programu za svladavanje recesije moraju sudjelovati domaće banke, rekao bih, više nego do sada. Premda su domaće banke, najvećim dijelom, privatna trgovačka društva (više od 96 posto), većinski u inozemnom vlasništvu (oko 90 posto) i kao takva prvenstveno orijentirana na zaradu i profit, one će morati snositi dio tereta i platiti izvjesnu cijenu oporavka od krize. Polazeći od toga da su za financijsku krizu u svijetu dijelom krive i same banke, neke zemlje su im nametnule odgovarajuću cijenu za društveni i socijalni oporavak u vidu poreza na financijske transakcije ili na imovinu. Slične ideje su vrlo prisutne i u Europskoj uniji, premda se neke članice kao Velika Britanija tome oštro protive. Hrvatska, za sada, ne razmatra takvu mogućnost, ali je ne bismo isključili ako se situacija u privredi ne bude poboljšavala i ako banke ne pokažu više osjetljivosti na tešku ekonomsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj. Pored istaknutog, do kraja ove godine može se očekivati daljnji rast bankarske imovine, doduše po nešto nižoj stopi rasta nego u prošloj godini. Kvaliteta aktive će, vjerojatno, još nešto opadati, ali ne očekujemo da će stupanj loših kredita premašiti 13 posto. Očekuje se porast depozita, intenzivnije nego prošle godine zahvaljujući većoj orijentaciji banaka na financiranje u lokalnoj valuti i usporenije zaduživanje kod svojih matica. Istina, takva politika će dovesti do poskupljenja izvora bankarskih sredstava, odnosno smanjivanja kamatne margine, pa i do posljedično slabijeg financijskog rezultata. Konsolidacija bankarstva će se nastaviti pri čemu će posebno male imati teškoća da osiguraju pozitivno poslovanje i odgovarajuću kapitalizaciju i likvidnost. U cjelini i ova godina će biti pozitivno naznačena za hrvatsko bankarstvo. Naravno, ova generalna ocjena vrijedit će samo ako ukupno hrvatsko gospodarstvo ne bude tonulo u dublju recesiju. Ako bi se produljilo sadašnje, uglavnom negativno poslovno ozračje, ni bankama ne bi bilo dobro, a mogao bi se ugroziti i njihov daljnji pozitivan razvoj. Zato zaključujemo ovaj tekst ponavljanjem ranijeg poziva da i banke moraju više sudjelovati u oživljavanju hrvatskog gospodarstva jer je to u njihovom najboljem interesu.


56

BANKARSTVO

Bankarske ljestvice za 2011. Rang po temeljnom kapitalu

Rang po osnovnom kapitalu

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

1 Zagrebačka banka

6.404.839

400,00

1 Zagrebačka banka

14.754.023

3,82

1 Zagrebačka banka

14.254.795

3,96

2 Hypo Alpe-Adria-Bank

5.208.760

-12,60

2 Privredna banka Zagreb

10.057.341

6,02

2 Privredna banka Zagreb

10.221.626

12,63

3 Raiffeisenbank

3.633.632

-2,09

3 Erste und Steiermärkische Bank 5.686.841

7.767.131

-8,24

4 Privredna banka Zagreb

1.907.477

0,00

4 Hypo Alpe-Adria-Bank

5.366.756

-12,13

4 Erste und Steiermärkische Bank

5.220.516

-0,19

5 Erste und Steiermärkische Bank 1.698.418

0,00

5 Raiffeisenbank

5.289.510

-1,81

5 Raiffeisenbank

5.056.739

-1,95

6 Volksbank

1.530.668

0,00

6 Societe Generale - Splitska banka 3.458.238

4,20

6 Societe Generale - Splitska banka 3.603.561

5,55

7 OTP banka

989.607

0,00

7 Volksbank

1.563.378

-3,95

7 Volksbank

1.561.428

-3,11

8 Hrvatska poštanska banka 9 Societe Generale - Splitska banka 10 Banco Popolare Croatia

966.640 491.426 332.980

0,00 0,00 12,12

8 OTP banka 9 Hrvatska poštanska banka 10 Međimurska banka

1.330.320 1.116.626 368.047

-2,75 3,24 -0,57

8 Hrvatska poštanska banka 9 OTP banka 10 Podravska banka

1.491.514 1.339.656 401.895

-9,84 -3,27 22,91

11 Croatia banka

274.600

0,00

11 Podravska banka

330.161

-0,48

11 Štedbanka

333.718

20,05

12 Veneto banka

270.000

0,00

12 Banco Popolare Croatia

320.707

12,54

12 Jadranska banka

333.673

1,24

13 Podravska banka

267.500

0,00

13 Jadranska banka

319.447

1,28

13 Međimurska banka

327.062

-2,62

Banka

Banka

2011. (000 kn)

Rang po jamstvenom kapitalu

% promjene 2011/2010

5,72

Banka

3 Hypo Alpe-Adria-Bank

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

14 Štedbanka

250.000

0,00

14 Štedbanka

283.585

2,01

14 Banco Popolare Croatia

320.707

12,54

15 Jadranska banka

239.246

0,00

15 Croatia banka

274.792

0,00

15 Kreditna banka Zagreb

318.823

18,72

16 Kreditna banka Zagreb

230.200

0,00

16 Kreditna banka Zagreb

268.323

-0,08

16 Istarska kreditna banka

255.801

3,10

17 Banka Kovanica

208.964

46,17

17 Istarska kreditna banka

237.015

3,19

17 Centar banka

233.042

9,46

18 VABA

176.523

0,00

18 Centar banka

191.728

-0,92

18 Imex banka

204.296

44,04

19 Karlovačka banka

164.373

0,00

19 Partner banka

175.072

2,32

19 Croatia banka

185.134

-3,82

20 Istarska kreditna banka

162.800

0,00

20 Slatinska banka

173.469

2,56

20 Partner banka

175.072

2,32

21 Centar banka

138.700

0,00

21 Veneto banka

162.638

-18,13

21 Banka Kovanica

169.224

59,84

22 Međimurska banka

127.900

0,00

22 BKS Bank

134.526

0,27

22 Slatinska banka

168.234

1,85

23 BKS Bank

120.000

0,00

23 VABA

123.980

-11,76

23 Karlovačka banka

165.328

33,43 -17,81

24 Imex banka

93.127

54,88

24 Imex banka

119.880

10,10

24 Veneto banka

161.801

25 Slatinska banka

91.897

0,00

25 Banka Kovanica

89.085

68,29

25 BKS Bank

133.110

0,33

26 Partner banka

89.100

0,00

26 Karlovačka banka

84.711

-15,67

26 VABA

126.992

-11,48

27 Nava banka

72.698

70,26

27 Samoborska banka

84.561

-0,37

27 Samoborska banka

83.245

-0,87

28 Primorska banka

55.440

0,00

28 Banka Brod

54.918

0,37

28 Banka splitsko-dalmatinska

54.903

8,69

29 Samoborska banka

51.942

0,00

29 Banka splitsko-dalmatinska

51.138

1,24

29 Primorska banka

47.861

1,79

30 Banka Brod

51.228

0,00

30 Primorska banka

28.015

-29,42

30 Banka Brod

44.609

-17,52

31 Banka splitsko-dalmatinska

48.602

0,00

31 Nava banka

25.139

74,32

31 Nava banka

44.058

82,19

32 Tesla štedna banka

32.736

79,87

32 Tesla štedna banka

23.718

30,32

32 Tesla štedna banka

27.932

423,27

-

-

-

-

26.382.023

19,77

Ukupno:

52.547.688

1,08

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

Banka

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

- Credo banka Ukupno:

- Credo banka

- Credo banka

-

-

Ukupno:

54.833.486

1,88

Banka

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

Rang po aktivi Banka

1 Zagrebačka banka

104.005.057

8,16

13 Kreditna banka Zagreb

2.705.450

28,29

25 Banka Kovanica

1.121.377

-13,52

67.481.066

0,19

14 Banco Popolare Croatia

2.650.635

11,03

26 BKS Bank

1.073.506

42,50

3 Erste und Steiermärkische Bank 57.035.084

12,92

15 Istarska kreditna banka

2.540.871

5,10

27 Banka Brod

528.920

0,52

4 Hypo Alpe-Adria-Bank

41.085.738

5,51

16 Imex banka

1.904.906

20,87

28 Samoborska banka

409.914

5,74

5 Raiffeisenbank

38.460.007

-4,85

17 Karlovačka banka

1.884.854

-18,40

29 Banka splitsko-dalmatinska

342.245

15,79

6 Societe Generale - Splitska banka 26.767.681

0,09

18 Croatia banka

1.884.678

-0,40

30 Nava banka

287.165

0,41

7 Hrvatska poštanska banka

16.451.826

11,26

19 Centar banka

1.600.295

-0,15

31 Primorska banka

185.720

4,53

8 OTP banka 9 Volksbank 10 Podravska banka

12.772.353 7.495.198 2.911.750

0,11 -2,92 4,10

20 Slatinska banka

1.331.201

8,54

32 Tesla štedna banka

34.821

224,52

2 Privredna banka Zagreb

21 Partner banka

1.311.986

0,92

- Credo banka

22 Štedbanka

1.304.010

5,06

Ukupno:

11 Jadranska banka

2.878.558

7,66

23 VABA

1.236.257

-13,37

12 Međimurska banka

2.830.292

-2,96

24 Veneto banka

1.147.189

0,34

-

-

405.660.610

4,05


57

BANKARSTVO

Rang po dobiti prije oporezivanja Banka

Rang po odobrenim kreditima

Rang po dobiti poslije oporezivanja 2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

Banka

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

1 Zagrebačka banka

1.628.000

4,49

1 Zagrebačka banka

1.316.000

2,73

2 Privredna banka Zagreb

1.376.296

33,11

2 Privredna banka Zagreb

1.136.336

32,20

3 Erste und Steiermärkische Bank

803.106

5,96

3 Erste und Steiermärkische Bank

650.568

6,72

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

1 Zagrebačka banka

75.017.000

8,40

2 Privredna banka Zagreb

48.768.737

5,41

3 Erste und Steiermärkische Bank 42.306.370

13,77

32.563.989

5,80

Banka

4 Raiffeisenbank

382.512

-14,99

4 Raiffeisenbank

326.480

-12,93

4 Hypo Alpe-Adria-Bank

5 Societe Generale - Splitska banka

181.774

-18,86

5 Societe Generale - Splitska banka

138.219

-18,85

5 Raiffeisenbank

27.717.242

2,55

6 OTP banka

124.811

31,95

6 OTP banka

99.447

32,22

6 Societe Generale - Splitska banka 19.748.966

1,62

7 Hrvatska poštanska banka

82.396

45,69

7 Hrvatska poštanska banka

87.924

72,96

8 Hypo Alpe-Adria-Bank

54.911

-80,32

8 Hypo Alpe-Adria-Bank

42.361

-81,35

9 Međimurska banka

40.751

-12,89

9 Međimurska banka

32.476

-12,62

10 Štedbanka

30.375

-11,06

10 Štedbanka

23.688

-10,72

11 Imex banka

25.328

147,03

11 Imex banka

20.146

150,20

12 Istarska kreditna banka

23.292

5,31

12 Istarska kreditna banka

18.729

5,02

13 Podravska banka

15.636

-2,67

13 Podravska banka

12.466

-3,92

14 Kreditna banka Zagreb

15.104

196,10

14 Kreditna banka Zagreb

11.951

228,96

15 Banco Popolare Croatia

11.450

118,55

16 Slatinska banka

4.577

-9,69

17 Jadranska banka

3.517

-

18 Centar banka

3.285

19 Volksbank

2.404

20 Samoborska banka

15 Banco Popolare Croatia

10.854

8,82

7 Hrvatska poštanska banka

10.520.638

9,11

8 OTP banka

9.314.716

2,77

9 Volksbank

5.683.148

0,61 19,56

10 Podravska banka

2.079.874

11 Banco Popolare Croatia

1.945.270

9,21

12 Jadranska banka

1.656.435

12,11

13 Kreditna banka Zagreb

1.632.633

19,36

14 Međimurska banka

1.568.929

-7,69

15 Istarska kreditna banka

1.521.651

0,86

16 Imex banka

1.318.895

22,54

307,03

17 Centar banka

1.266.357

5,18

58,50

18 Štedbanka

1.136.464

14,25

16 Jadranska banka

3.517

-

17 Slatinska banka

3.327

-7,94

267,45

18 Centar banka

2.548

-94,70

19 Samoborska banka

1.138

1.421

50,37

20 Volksbank

868

-97,47

19 Croatia banka

1.091.685

-1,75

21 Banka splitsko-dalmatinska

540

-60,12

21 Banka splitsko-dalmatinska

358

-65,14

20 Karlovačka banka

1.040.654

-19,84

22 Partner banka

261

-91,01

22 Partner banka

317

-87,16

21 Partner banka

1.033.595

6,97

23 BKS Bank

44

-81,28

23 BKS Bank

55

-84,81

22 Banka Kovanica

913.910

-7,86

23 VABA

848.688

-8,32

24 Slatinska banka

719.216

2,81 42,58

24 Croatia banka

(8.033)

-

24 Croatia banka

(8.033)

-

25 Banka Brod

(8.123)

-

25 Banka Brod

(8.123)

-

26 Tesla štedna banka

(8.898)

-

26 Tesla štedna banka

(8.898)

-

27 Primorska banka

(9.624)

-

27 Primorska banka

(9.624)

-

28 VABA

(13.456)

-

28 VABA

(13.456)

-

29 Karlovačka banka

(14.098)

-

29 Karlovačka banka

(14.098)

-

-

30 Nava banka

(14.561)

-

30 Nava banka

(14.561)

25 BKS Bank

712.273

26 Veneto banka

654.511

5,91

27 Nava banka

251.981

16,83

28 Banka splitsko-dalmatinska

247.846

18,87

29 Banka Brod

224.262

-11,68

31 Banka Kovanica

(28.691)

-

31 Banka Kovanica

(28.691)

-

32 Veneto banka

(30.217)

-

32 Veneto banka

(30.217)

-

30 Samoborska banka

179.471

4,15

-

-

31 Primorska banka

78.045

-3,06

3.939.773

3,25

32 Tesla štedna banka

12.616

86,30

-

-

- Credo banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit:

-

-

4.811.791

3,25

135.701

-62,21

4.676.090

8,71

- Credo banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit:

135.701

-62,19

- Credo banka

3.804.072

10,05

Ukupno:

293.776.067

6,30

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

Banka

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

-9,62

Rang po ukupnoj štednji stanovništva Banka

2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

Banka

1 Zagrebačka banka

40.022.000

0,26

13 Podravska banka

1.610.051

-1,70

25 Partner banka

370.535

2 Privredna banka Zagreb

33.673.103

2,90

14 Banco Popolare Croatia

1.414.981

8,29

26 Samoborska banka

264.999

8,25

3 Erste und Steiermärkische Bank 22.302.417

8,15

15 Kreditna banka Zagreb

1.251.901

57,39

27 Banka splitsko-dalmatinska

262.892

23,57

16 Imex banka

1.208.920

22,08

28 Nava banka

148.445

-8,28

17 Karlovačka banka

1.184.816

-7,19

29 BKS Bank

127.543

22,23 23,76

4 Raiffeisenbank

14.284.847

6,16

5 Hypo Alpe-Adria-Bank

11.809.094

12,30

6 Societe Generale - Splitska banka 10.246.018

1,16

18 Croatia banka

968.571

8,52

30 Veneto banka

127.165

7 OTP banka

9.142.631

3,45

19 Slatinska banka

862.193

9,03

31 Primorska banka

126.395

7,60

8 Hrvatska poštanska banka

7.398.231

13,27

20 Banka Kovanica

799.108

-6,09

32 Tesla štedna banka

7

40,00

9 Volksbank

2.332.025

3,65

21 VABA

665.780

-14,73

- Credo banka

10 Jadranska banka

1.949.486

9,64

22 Štedbanka

538.242

7,28

Ukupno:

11 Međimurska banka

1.948.711

4,90

23 Banka Brod

453.774

5,15

12 Istarska kreditna banka

1.814.511

6,94

24 Centar banka

432.947

27,23

-

-

169.742.339

4,24


58

BANKARSTVO

Kapital / aktiva x 100

Rang po aktivi po zaposlenom 2011. (000 kn)

% promjene 2011/2010

1 Erste und Steiermärkische Bank

28.503

8,91

2 Štedbanka

28.348

2,78

3 Hypo Alpe-Adria-Bank

23.626

4 Zagrebačka banka 5 Privredna banka Zagreb

Banka

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 K/A

Banka

1 Tesla štedna banka

68,11

1 Imex banka

21,13

2 Štedbanka

21,75

2 Erste und Steiermärkische Bank

14,12

2,90

3 Volksbank

20,86

3 Privredna banka Zagreb

13,68

22.939

9,45

4 Samoborska banka

20,63

4 Međimurska banka

11,07

18.966

-2,12

5 Primorska banka

15,08

5 Zagrebačka banka

11,03

6 Štedbanka

10,71

Banka

D/K

6 Raiffeisenbank

17.514

0,44

6 Banka splitsko-dalmatinska

14,94

7 BKS Bank

17.315

24,11

7 Privredna banka Zagreb

14,90

7 Istarska kreditna banka

9,83

8 Societe Generale - Splitska banka

16.985

1,68

8 Croatia banka

14,58

8 OTP banka

9,38

9 Volksbank

16.582

-9,58

9 Zagrebačka banka

14,19

9 Hrvatska poštanska banka

7,38

10 Hrvatska poštanska banka

15.361

5,13

11 Imex banka

14.999

19,92

12 Kreditna banka Zagreb

14.391

22,15

13 Centar banka

13.117

1,49

14 OTP banka

12.584

0,31

15 Međimurska banka

12.414

-2,11

16 Nava banka

11.965

0,41

17 Jadranska banka

11.654

2,87

18 Istarska kreditna banka

11.293

2,77

19 Veneto banka

11.138

-2,58

20 Partner banka

10.843

-0,75

21 Podravska banka

9.273

1,78

22 Banco Popolare Croatia

8.835

8,81

10 Veneto banka

14,18

10 Raiffeisenbank

7,23

11 Raiffeisenbank

13,75

11 Kreditna banka Zagreb

5,63

12 Partner banka

13,34

12 Societe Generale - Splitska banka

5,26

13 Hypo Alpe-Adria-Bank

13,06

13 Podravska banka

4,74

14 Slatinska banka

13,03

14 Banco Popolare Croatia

3,57

15 Međimurska banka

13,00

15 Slatinska banka

2,64

16 Societe Generale - Splitska banka

12,92

16 Centar banka

1,71 1,68

17 BKS Bank

12,53

17 Samoborska banka

18 Banco Popolare Croatia

12,10

18 Jadranska banka

1,10

19 Centar banka

11,98

19 Banka splitsko-dalmatinska

1,06

20 Podravska banka

11,34

20 Hypo Alpe-Adria-Bank

1,02

21 Jadranska banka

11,10

21 Volksbank

0,15

22 OTP banka

10,42

22 Partner banka

0,15 0,03

23 Banka Kovanica

8.431

-2,48

24 Karlovačka banka

7.953

-15,98

23 Banka Brod

10,38

23 BKS Bank

11,85

24 VABA

10,03

- Banka Brod

-

7.651

11,04

25 Erste und Steiermärkische Bank

9,97

- Banka Kovanica

-

25 Samoborska banka 26 Slatinska banka

7.883

27 VABA

7.188

-9,83

26 Kreditna banka Zagreb

9,92

- Croatia banka

-

28 Croatia banka

6.590

2,74

27 Istarska kreditna banka

9,33

- Karlovačka banka

-

29 Banka Brod

6.080

-7,56

28 Nava banka

8,75

- Nava banka

-

15,78

29 Banka Kovanica

7,94

- Primorska banka

-

30 Banka splitsko-dalmatinska

4.960

31 Primorska banka

4.319

-0,35

30 Hrvatska poštanska banka

6,79

- Tesla štedna banka

-

32 Tesla štedna banka

1.833

173,17

31 Imex banka

6,29

- VABA

-

-

-

32 Karlovačka banka

4,49

- Veneto banka

-

18.850

4,24

33 Credo banka Prosječno, ukupno:

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

D/A

D/A

Banka

D/A

1 Štedbanka

2,33

12 Podravska banka

0,54

23 BKS Bank

0,00

2 Privredna banka Zagreb

2,04

13 Hrvatska poštanska banka

0,50

- Banka Brod

-

Banka

3 Zagrebačka banka

1,57

14 Banco Popolare Croatia

0,43

- Banka Kovanica

-

4 Međimurska banka

1,44

15 Samoborska banka

0,35

- Croatia banka

-

5 Erste und Steiermärkische Bank

1,41

16 Slatinska banka

0,34

- Karlovačka banka

-

6 Imex banka

1,33

17 Centar banka

0,21

- Nava banka

-

7 Raiffeisenbank

0,99

18 Banka splitsko-dalmatinska

0,16

- Primorska banka

-

8 OTP banka

0,98

19 Hypo Alpe-Adria-Bank

0,13

- Tesla štedna banka

-

9 Istarska kreditna banka

0,92

20 Jadranska banka

0,12

- VABA

-

10 Societe Generale - Splitska banka

0,68

21 Volksbank

0,03

- Veneto banka

-

11 Kreditna banka Zagreb

0,56

22 Partner banka

0,02


60

BANKARSTVO

Konsolidirane bilance 31.12.2011. u tisućama kuna, abecednim redom Banka

Grupa

Članice Grupe

Aktiva Grupe

Ukupan prihod Grupe

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

Ukupan broj Imovina na podružnica, poslovnica... upravljanju

Erste und Steiermärkische Bank

Grupa Erste& Steiermärkische Bank

ESB Erste DMD Erste nekretnine Erste Factoring Erste Card Club MBU Erste Delta Erste Bank Podgorica

63.044.577

4.735.525

2.536

6.618.669

920.643

146

5.706.792

Hrvatska poštanska banka

HPB Grupa

HPB HPB Invest HPB Nekretnine HPB Stambena štedionica

16.692.460

1.503.470

1.109

966.640

80.389

8 podružnica 37 poslovnica 12 ispostava

3.160.000

Hypo Alpe-AdriaBank

Grupa Hypo Alpe Adria Bank

Hypo Alpe-Adria-Bank Hypo Alpe-Adria-Invest Hypo Alpe-Adria-Nekretnine Hypo Alpe-Adria-Leasing

41.960.235

2.631.362

1.817

5.208.760

58.258

74

190.951

OTP banka

OTP Grupa

OTP banka OTP Invest OTP Nekretnine Kratos Nekretnine

12.774.319

942.162

1.028

1.393.179

125.163 97 poslovnica banke + 3 podružnice

n.p.

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb Međimurska banka PBZ Card PBZ Stambena štedionica PBZ Leasing PBZ Nekretnine PBZ Invest Intesa Sanpaolo Card Zagreb metoda udjela PBZ Croatia osiguranje metoda udjela

74.153.996

5.567.648

4.150

1.907.477

Raiffeisenbank

Raiffeisen grupa

RBA Raiffeisen Leasing Raiffeisen Invest Raiffeisen mirovinsko društvo.. - OMF Raiffeisen mirovinsko društvo - DMF Raiffeisen osiguravajuće mir. društvo Raiffeisen Consulting Raiffeisen Factoring

41.184.593

1.992.218

2.397

3.633.632

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

Podružnice u punoj 119.691.000 konsolidaciji: Centar Kaptol Istra D.M.C. Istraturist Marketing Zagrebačke banke Pominvest Prva stambena štedionica UniCredit bank d.d. Mostar Zagreb nekretnine Zane BH ZB Invest Pridružena društva konsolidirana metodom udjela: Allianz ZB, obvezni mirovinski Allianz ZB, dobrovoljni mirovinski Multiplus card

5.414.000

6.631

6.405.000

1.267.575

217

1.980.144

383.593 73 poslovnica banke i 10 poslovnica leasinga

14.101.102

1.847.000

226 43.584.000


BANKARSTVO

61

Vlasništvo (000 kn) Banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

Uplaćeni temeljni kapital 2010. 2011. 296.980 332.980 51.228 51.228 142.964 208.964 47.162 47.162 120.000 120.000 138.700 138.700 120.032 274.600 274.600 1.698.418 1.698.418 966.640 966.640 5.959.830 5.208.760 60.127 93.127 162.800 162.800 239.246 239.246 135.000 135.000 230.200 230.200 127.900 127.900 42.698 72.698 822.280 822.280 89.100 89.100 267.500 267.500 55.440 55.440 1.907.477 1.907.477 3.711.132 3.621.632 49.248 49.248 91.897 91.897 491.426 491.426 250.000 250.000 18.200 32.736 176.523 176.523 270.000 270.000 1.530.668 1.530.668 1.280.968 6.404.839 21.826.384 26.169.189

% promjene 12,12 0,00 46,17 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -12,60 54,88 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 70,26 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -2,41 0,00 0,00 0,00 0,00 79,87 0,00 0,00 0,00 400,00 19,90

Inozemni 2010. 291.426 141.866 2.724 120.000 10.448 1.698.418 47 5.959.830 16.251 39.476 2.862 86 310 822.280 232.779 48.925 1.859.790 3.633.632 1.836 491.426 1.080 29.661 270.000 1.530.668 1.235.109 18.440.930

2011. 327.169 51.224 207.876 2.724 120.000 19.418 1.698.418 47 5.208.760 16.251 660 2.862 138 200 822.280 234.464 49.786 1.859.790 3.621.632 1.710 491.426 20.446 29.592 270.000 1.530.668 6.166.579 22.754.120

Domaći 2010. 2011. 5.554 5.811 51.228 4 1.098 1.088 44.438 44.438 128.252 119.282 120.032 274.600 274.600 966.593 966.593 60.127 93.127 146.549 146.549 199.770 238.586 132.138 132.138 230.114 230.062 127.900 127.900 42.388 72.498 89.100 89.100 34.721 33.036 6.515 5.654 47.687 47.687 77.500 49.248 49.248 90.061 90.187 250.000 250.000 17.120 12.290 146.862 146.931 45.859 238.260 3.385.454 3.415.069


62

BANKARSTVO

Internet bankarstvo Banka Banco Popolare Croatia

Ukupno korisnika 2010. 2011. 1.679 2.148

Pravne osobe 2010. 2011. 503 269

Fizičke osobe 2010. 2011. 1.176 1.879

Obrtnici 2010. 2011. u pravnim u pravnim

Banka Brod

352

389

159

170

99

109

94

110

Banka Kovanica

946

1.666

557

772

368

874

21

20

Banka splitsko-dalmatinska

226

389

48

95

153

263

25

31

BKS Bank

341

404

278

320

63

84

-

-

Centar banka

1.461

1.461

810

817

529

527

122

117

Credo banka

2.030

-

1.653

-

377

-

-

-

793

942

378

461

297

350

118

131 7.116

Croatia banka

106.506

130.413

20.053

22.138

80.070

101.159

6.383

Hrvatska poštanska banka

20.901

26.678

3.483

4.050

17.418

22.628

-

-

Hypo Alpe-Adria-Bank

50.001

62.147

7.642

6.786

32.412

43.140

9.947

12.221

Erste und Steiermärkische Bank

Imex banka

1.916

2.318

1.236

1.514

486

514

194

290

Istarska kreditna banka

4.698

5.697

1.521

1.796

2.754

3.421

423

480

Jadranska banka

1.253

1.385

345

368

710

798

198

219

Karlovačka banka

n.p.

1.100

n.p.

513

n.p.

587

n.p.

-

2.562

2.613

1.071

1.174

1.275

1.274

216

165

12.358

13.382

2.697

2.803

9.661

10.579

u f.o.

-

173

220

147

187

21

28

5

5

41.411

46.616

1.207

1.381

36.332

40.823

3.872

4.412

930

988

647

686

207

210

76

92

9.162

9.479

3.330

3.541

5.832

5.938

u pravnim

u pravnim

Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb

446

448

267

210

97

179

82

59

208.157

237.419

32.826

35.962

158.519

183.914

16.812

17.543

94.834

96.352

29.462

29.292

65.372

67.060

u pravnim

u pravnim

Samoborska banka

295

420

98

151

69

101

128

168

Slatinska banka

802

1.011

355

470

223

274

224

267

74.208

85.462

249

265

66.509

77.000

7.450

8.197 -

Raiffeisenbank

Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

-

-

-

-

-

-

-

22

37

22

37

-

-

-

-

1.124

1.618

491

748

510

683

123

187 -

960

1.216

513

647

447

569

-

4.744

6.485

1.549

2.473

3.195

4.012

-

-

469.589

499.466

25.653

26.629

384.963

411.393

58.973

61.444

1.114.880

1.240.369

139.250

146.725

870.144

980.370

105.486

113.274


63

BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna Banka Banco Popolare Croatia

Ukupno 2010. 2011. 2.764 2.520

Pravne osobe 2010. 2011. 1.602 1.423

Fizičke osobe 2010. 2011. 1.162 1.097

Obrtnici 2010. 2011. u pravnim u pravnim

Banka Brod

1.441

1.802

269

294

747

1.063

425

445

Banka Kovanica

1.979

1.811

843

822

439

522

697

467

417

469

71

135

312

274

34

60

BKS Bank

2.835

3.034

759

804

1.960

2.115

116

115

Centar banka

2.530

2.545

1.559

1.590

562

594

409

361

Credo banka

7.087

-

2.918

-

4.169

-

-

-

Croatia banka

11.428

11.408

4.295

4.325

5.038

5.087

2.095

1.996

Erste und Steiermärkische Bank

175.312

197.377

30.265

31.206

126.802

148.240

18.245

17.931

Hrvatska poštanska banka

40.819

50.012

10.201

11.305

28.539

36.338

2.079

2.369

Hypo Alpe-Adria-Bank

73.992

78.914

7.872

8.150

36.055

40.401

30.065

30.363

Banka splitsko-dalmatinska

5.413

5.653

2.998

3.185

1.795

1.803

620

665

Istarska kreditna banka

11.548

12.664

3.454

3.586

5.238

6.186

2.856

2.892

Jadranska banka

23.650

25.098

4.009

4.097

17.557

18.927

2.084

2.074

Karlovačka banka

21.523

24.240

4.719,00

4.483

16.804,00

19.757

u pravnim

u pravnim

5.096

5.322

1.848

1.816

3.014

3.254

234

252

20.345

22.998

5.264

5.344

15.081

17.654

u f.o.

u f.o.

Imex banka

Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

603

682

521

572

48

74

34

36

88.966

95.060

9.166

9.391

62.625

68.137

17.175

17.532

3.422

3.509

2.268

2.323

411

491

743

695

36.728

37.123

8.958

7.653

27.770

29.470

u pravnim

u pravnim

506

609

224

281

153

188

129

140

352.710

390.603

78.000

79.127

274.710

311.476

u p. i f. o.

u p. i f.o. n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

5.629

5.168

766

755

4.863

4.413

-

-

12.920

13.205

1.643

1.802

9.751

9.826

1.526

1.577

112.196

137.712

26.132

28.574

86.064

109.138

u pravnim

u pravnim

732

746

635

633

55

69

42

44

73

110

71

102

1

1

1

7

3.363

3.400

1.140

1.178

1.824

1.871

399

351

682

762

498

576

184

186

-

-

5.393

5.795

1.238

1.223

2.020

2.233

2.135

2.339

346.376

356.548

50.287

52.710

255.339

261.713

40.750

42.125

1.378.478

1.496.899

264.493

269.465

991.092

1.102.598

122.893

124.836


64

BANKARSTVO

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2011. Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2011. Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

Potpuno nadoknadivi 91,00 71,24 72,80 93,50 97,20 85,99 69,69 90,12 76,00 72,34 92,21 88,15 82,43 58,15 93,92 83,00 53,60 88,54 90,11 89,20 70,00 92,90 92,00 92,75 86,33 90,34 69,60 93,31 81,76 64,00 88,64 90,60

Djelomično nadoknadivi 6,00 20,17 21,37 3,77 2,52 12,58 28,53 8,18 19,90 24,78 5,95 10,78 15,57 32,39 4,22 11,00 42,20 8,47 8,05 5,30 23,90 5,70 7,00 6,91 10,76 6,42 28,31 3,39 15,48 36,00 10,33 7,41

(identificirane i neidentificirane) %

Nenadoknadivi 3,00 8,59 5,83 2,73 0,28 1,43 1,78 1,70 4,10 2,88 1,84 1,07 2,00 9,46 1,86 6,00 4,20 2,99 1,84 5,50 6,10 1,40 1,00 0,34 2,91 3,24 2,09 3,30 2,76 1,03 1,99

Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

5,24 13,82 11,86 5,50 1,70 5,01 9,68 5,43 9,20 7,17 3,71 4,96 7,38 17,84 3,81 11,84 18,00 7,03 5,20 8,06 16,70 5,08 n.p. 4,20 5,83 7,08 10,48 3,90 6,77 12,00 6,79 5,60


BANKARSTVO

Broj bankomata 31.12. Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

65

Transakcije obavljene karticama u godini

2010.

2011.

Banka

29 12 4 2 18 14 14 531 256 208 13 28 35 37 67 44 217 10 42 1 643 465 12 12 236 11 7 32 851 3.851

30 12 5 2 19 14 571 302 240 13 33 37 35 72 44 218 10 40 1 655 470 12 14 247 11 7 34 870 4.018

Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

Broj transakcija 2010. 2011. 191.603 188.035 175.932 195.581 25.332 41.695 3.571 6.537 133.270 123.751 104.921 91.880 89.903 21.430.986 22.656.325 13.456.908 14.122.298 9.816.945 10.524.172 86.497 90.398 509.194 538.517 918.779 957.771 n.p. 1.715.265 540.123 540.714 3.546.373 3.616.324 9.703.873 10.077.910 52.917 44.000 1.915.230 1.978.328 21.988 24.489 n.p. n.p. n.p. n.p. 69.312 69.664 190.284 204.129 15.200.000 15.750.000 122.165 107.013 20.123 25.924 512.539 615.490 70.790.000 73.120.000

Vrijednost transakcija 2010. 2011. 60.738 58.838 70.063 131.902 7.990 13.151 1.586 2.806 64.672 59.086 50.330 31.341 30.483 9.412.648 9.930.724 7.277.018 7.973.543 4.590.164 4.759.909 41.682 43.117 229.409 240.985 376.934 384.698 n.p. 643.993 238.849 232.719 1.375.369 1.402.464 3.129.351 3.283.484 26.643 21.782 684.805 713.201 8.407 9.118 n.p. n.p. n.p. n.p. 80.488 89.028 69.713 77.913 6.000.000 6.060.000 45.699 42.242 7.855 11.097 204.672 243.607 32.340.000 32.200.000


66

BANKARSTVO

BANKARSTVO U EUROPI

Jesu li europske banke pred novom krizom? Za očekivati je da sadašnji burni, postkrizni procesi u bankarstvima pojedinih regija pridonesu oblikovanju novog, efikasnijeg i pouzdanijeg bankarskog modela dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

EUROPSKE FINANCIJE NIKAKO DA SE STABILIZIRAJU i oslobode postrecesijskih teškoća. Štoviše, čini se da se ekonomska kriza nastavlja, recesija obuhvaća sve širi krug zemalja, dužnička kriza se produbljuje. Neskladi i teškoće europskog financijskog sustava dobrano se prelijevaju u realni sektor. Vjerojatno će, Europska unija će kao cjelina, u ovoj godini ostvariti negativnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda. Nekoliko zemalja među kojima je, nažalost, i Hrvatska već tri, četiri zadnje godine posluju u uvjetima depresije. Čak i uvijek pouzdana Njemačka planira skroman rast domaćeg bruto proizvoda - manji od jednog postotka. Usporio je i rast američke privrede što je dokaz da se europska recesija postupno prelijeva i na ovu zemlju. Nadalje, smanjuje se svjetska trgovina, izvoz stagnira ili opada, industrijska proizvodnja i investicije su u minusu u većini razvijenih zemalja. I pored svih nedaća, euro se održava premda

je sve širi krug onih, posebice iz akademskih i prekomorskih krugova koji ne polažu mnogo na dug život europske valute. Početak ovog, ponovljenog vala recesije u europskim ekonomijama osjetio se u drugoj polovini prošle godine. Jakim intervencijama glavnih članica Europske unije, upumpavanjem nove likvidnosti Europske središnje banke od gotovo 1000 milijardi eura i najavom energičnijih mjera za sređivanje financija u eurozoni recesija se bila umirila. Očekivano je smirivanje negativnih trendova iz ranijih godina. U okviru novih mjera,

Neskladi i teškoće europskog financijskog sustava dobrano se prelijevaju u realni sektor koje su trebale osigurati trajniju stabilnost počeli su razgovori o formiranju fiskalne unije koja bi značila viši stupanj političke integracije.


67

BANKARSTVO

Bruto vanjski dug

Javni dug

(u % BDP-a)

(kao % BDP-a)

Zemlja Poljska Mađarska Češka Republika Slovačka Slovenija Središnja Europa Hrvatska Bugarska Rumunjska Srbija Bosna i Hercegovina Albanija Središnja i Istočna Europa

2010. 66,4 139,4 47,9 74,5 114,9 75,8 101,3 102,7 74,5 84,5 58,3 23,5 54,5

2011. 70,1 132,9 48,9 79,0 116,3 77,4 100,7 92,7 72,2 74,5 58,9 24,0 51,7

2012.* 58,9 133,9 47,4 81,3 116,7 71,3 103,6 88,0 72,5 75,7 61,0 25,4 48,7

Zemlja Poljska Mađarska Češka Republika Slovačka Slovenija Središnja Europa Hrvatska Bugarska Rumunjska Srbija Bosna i Hercegovina Albanija Središnja i Istočna Europa Eurozona

2010. 53,4 81,3 37,6 41,0 38,8 52,0 41,2 16,7 30,5 43,2 38,4 59,5 26,2 85,4

2011. 55,9 82,7 41,1 44,4 47,5 55,0 45,1 17,0 33,4 45,8 37,4 59,6 28,1 88,0

2012.* 54,2 80,7 43,6 48,2 50,5 54,8 52,2 19,9 34,3 48,0 39,7 59,6 29,2 90,4

2013.** 51,9 79,9 45,2 48,8 51,0 54,0 53,7 19,1 35,0 45,0 40,1 59,4 29,7 90,9

Izvor: Thomson Reuters, Raiffeisen RESEARCH *procjena **prognoza

Izvor: Thomson Reuters, Raiffeisen RESEARCH *procjena **prognoza

Uz to, fiskalnim paktom bi se morala uvesti mnogo oštrija financijska disciplina, nastaviti napori koji vode razduživanju i sređivanju javnih financija u ugroženim zemljama. Problemi koji su se počeli gomilati u bankarstvu trebali su se rješavati dokapitalizacijom banaka, striktnijim nadzorom nad bankarskim sustavima i uspostavljanjem zajedničkog sustava osiguranja depozita. Osim toga, putem novokreiranih mehanizama EFSF i ESM osigurana su novčana sredstva za intervencije i pomoć zemljama koje zapadnu u financijske teškoće. Sve spomenute i druge mjere trebale su osigurati stabilnost i sigurniju budućnost zajedničke valute, a time i euro zone. Međutim, problemi su ponovo zaprijetili iz Grčke, ali i drugih zemalja kandidata za financijski

2013.** 60,3 125,1 47,9 86,0 115,8 71,2 100,7 79,7 71,0 70,3 60,6 25,1 47,8

reprogram. Premda je usvojen plan restruktruiranja grčkih dugova i uvedena je drakonska financijska disciplina, situacija se nije smirivala. Štoviše, prvi nacionalni izbori nisu osigurali zadovoljavajuću većinu ni jednom političkom

Barem za sada, euro nije ozbiljnije ugrožen, premda je latentna kriza te valute uvijek tu bloku koji bi bio u stanju osigurati provedbu mjera financijskog restruktruiranja. Grčka kriza je postajala i politički problem jer su različiti interesi vodećih zemalja eurozone počeli otupljivati napore za svladavanje europske finan-

cijske krize. U Njemačkoj koja je, zahvaljujući ekonomskoj snazi i pouzdanosti svoje ekonomije, trebala snositi najveći dio tereta sanacije grčke krize počelo se preispitivati opravdanost takvih napora i tereta. Uz to, u više zemalja, posebice u financijskim krugovima, sve ozbiljnije postavlja pitanje oportunosti grčkog opstanka u eurozoni. Financijska insuficijencija Ponovno ojačana financijska insuficijencija se počela širiti i na druge zemlje članice eurozone, a prije svih na Španjolsku i Italiju, Portugal, Cipar... Španjolska je već ranije označena kao slaba karika u europskom financijskom lancu radi visoko javnog duga, vrlo visoke nezaposlenosti i problema u njezinom bankarstvu.

Adekvatnost kapitala (CAR) Poljska

8

Mađarska

8

Češka

8

Slovačka

8

Slovenija

8

13,6 12,0 16,0 12,9 11,9

Bugarska

17,8

12

Rumunjska

8

13,4

Hrvatska

12

Srbija

12

BiH

12

0

4

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011. i 2012.

8

19,0 19,9 17,8

12 Službeni kriterij (u %)

16 Stvarni odnos

20

24


68

BANKARSTVO

Problemi u bankarskom sektoru počeli su se zaoštravati početkom ove godine kada je brojnim domaćim bankama smanjen kreditni rejting, prinosi na španjolske državne obveznice su prešli kritičnih sedam posto, velika bankarska grupa Bankia je prolazila kroz velike teškoće pa ju je država morala dokapitalizirati s oko 20 milijardi eura. Procijenjeno je da ukupne potrebe dokapitalizacije španjolskih banaka izno-

Europsko je bankarstvo, globalno gledano, potkapitalizirano

Kvaliteta kreditnih portfelja (loši u odnosu na ukupne kredite u %)

2008.

2009.

2010.

2011.

Poljska

4,3

7,9

7,8

7,5

Mađarska

4,5

8,5

12,5

14,5

Češka

3,2

5,2

6,5

6,5

Slovačka

3,2

5,5

6,0

5,7

Slovenija

2,8

5,5

8,0

9,8

Bugarska

3,2

6,2

11,9

15,3

Rumunjska

6,3

14,7

20,5

20,8

12,7

18,7

18,8

18,5

4,9

7,8

11,2

12,0

11,3

15,7

16,9

19,0

Rusija se oko 100 milijardi eura. Financijska kriza uzdrmala je bankarske sustave i u nekim drugim zemljama, Mađarskoj, susjednoj Sloveniji, pa čak i stabilnoj Francuskoj. Ipak, barem za sada, euro nije ozbiljnije ugrožen, premda je latentna kriza te valute uvijek tu. Čak je i predsjednik Europske banke duhovito rekao da je euro kao bumbar: po zakonima fizike ne bi mogao letjeti, ali ipak leti! Smirivanju situacije oko zajedničke valute pridonijela je i izjava gore spomenutog, meritornog stručnjaka kako će ECB učiniti sve da održi sustav eura. Nadalje, Grčka je nakon ponovljenih izbora dobila stabilniju vladu, koja je prihvatila obvezu provođenja restrikci-

Hrvatska Srbija Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2012

ja u zemlji. Istina, nova grčka vlada pokušava produžiti rok ispunjenja preuzetih obveza radi visokih tenzija u zemlji i visokog pada domaćeg bruto proizvoda (predviđa se pad – 6,8 posto u ovoj godini) i rasta nezaposlenosti. I pored svih unutarnjih teškoća, grčka je vlada potvrdila čvrsto opredjeljenje za ostanak u eurozoni i spremnost da ispuni preuzete obveze iz stabilizacijskog paketa.

Situacija u Italiji je, za sada, manje zabrinjavajuća, premda je snižen kreditni rejting velikom broju njihovih banaka pa i onim vodećima koje su ujedno i matice hrvatskih najvažnijih banaka. Kreditni rejting snižen je i velikoj grupi europskih zemalja, pa i renomiranim članicama Europske unije i eurozone. Sve to upućuje na zaključak da je ekonomska situacija u Europi još uvijek vrlo nestabilna. Takva situacija se na-

Vlasnička struktura bankarskog sektora Slovenija

20

Poljska

8

72

43

23

Mađarska

50

Bugarska

51

40

10

28

Srbija

60

Bosna i Hercegovina

61

Rumunjska

34

21

14

26 36

64

Češka Republika

21

69

Slovačka

3 15 29

75

15

76

Hrvatska 0%

10%

20%

30%

40%

Inozemno vlasništvo prvoklasnih banaka Izvor: Unicredit - CEE Banking Outlook, January 2012

3 11

12 50%

60%

70%

Ostalo inozemno vlasništvo

80%

10 90%

Domaće vlasništvo

100%


69

BANKARSTVO ravno odražava i na stanje u europskom bankarskom sektoru, koji je nekako postao glavno žarište tekuće krize jer se veliki problemi u realnom sektoru prelijevaju na bankarstvo. S druge strane, bankarstvo se uzdržava od kreditiranja radi povećanih rizika, a nedovoljno financiranje realnog sektora povratno izaziva novu neizvjesnost. I tako se taj začarani vrtlog - krize i recesije vrti i obnavlja i iz kruga u krug i crpi vitalnu snagu europskih gospodarstava. Ovaj je tekst fokusiran na bankarstvo, premda se o bankarskom sektoru ne može govoriti izolirano u odnosu na realne ekonomske probleme, stanje državnih financija i, naravno, političko okruženje. Bankarski su rizici, radi svega spomenutog, značajno povećani u odnosu na ranije godine. Grčke banke su, pored restruktruiranja javnih dugova, postale vrlo nesigurne. Depoziti bježe iz te zemlje u sigurnija utočišta, povjerenje kreditora je ozbiljno narušeno. Nije to slučaj samo u Grčkoj – depoziti masovno bježe i iz španjolskih banaka. Španjolske, talijanske i druge europske banke izložene su velikim potencijalnim gubicima radi eventualnog grčkog napuštanja eurozone. Nadalje, u restruktruiranju grčkih dugova sudjelovao je i privatni sektor što je dovelo do ozbiljnog otpisa bankarskih potraživanja i narušilo kvalitetu bankarskih aktiva. Posljedica toga je potreba za ozbiljnom dokapitalizacijom velikog broja eu-

Struktura kreditnog portfelja 160

140

141,4

146,3

150

41,6 42,3

60,2 53,7

60,6 42,5

30

51,0 56,1

40

98,4

112,2 90,9

93,8

103,5 75,7

76,3 57,8

65,0

43,8 34,8

50

63,0

60

72,4

70

81,8

80

64,1

125,8

90

63,2 51,4

100

114,9

120 110

125,9

130

20 10 0 Bugarska

Hrvatska Rumunjska

Krediti / depoziti (u %)

Češka

Krediti / BDP (u %)

Poljska

Slovačka

Depoziti / BDP (u %)

Slovenija

Srbija

BiH

Turska

Izvor: Unicredit - CEE Banking Outlook, January 2012


70

BANKARSTVO glašenim stavovima o fiskalnoj uniji. Naime, fiskalna unija je prvenstveno političko pitanje jer podrazumijeva prenošenje nekih suverenih prava zemalja članica i viši stupanj političke integracije. Načelno se većina zemalja eurozone slaže u tome da se stabilnost eura ne može održati bez integralnog upravljanja javnim financijama. Međutim, fiskalna unija bi značila i drugačiji raspored tereta među članicama i prihvaćanje jedinstvenih pravila za upravljanje javnim sektorom. To pitanje je, kako rekosmo, ponajviše političke prirode i o tome će se voditi duge rasprave. U uvjetima kada se financijska kriza rasplamsava spremnost zemalja za kompromise o ovim pitanjima razmjerno raste, a u mirnijim okolnostima tenzije opadaju. Europsko je bankarstvo, globalno gledano, potkapitalizirano. To je dijelom posljedica tekuće krize, promjene kvalitete imovine o čemu je već bilo riječi, povećanih rizika i značajnog porasta nenaplativih kredita. Loši krediti koji sada u regiji Središnje Europe iznose oko 11 posto posljedica su velike kreditne ekspanzije u pretkriznom razdoblju i sadašnje, produžene recesije. Osiguravanje svježih sredstava za dokapitalizaciju predstavlja problem ne samo zbog slabljenja ukupne pouzdanosti bankarskog sektora, nego i zbog tendencije zatvaranja financijskih tokova unutar pojedinih zemalja. Posebno će biti pogođena nova tržišta u tranzicijskim zemljama, a to su periferna tržišta eurozone koja su i najviše pogođena financijskom krizom. Drugačije ne može ni biti sve dok se ne riješe krupna pitanja u pogledu stabilnosti Europske unije, ostanka Grčke u zoni eura, pa i sama sudbina zajedničke valute. Pored već spomenutih kriznih obilježja u funkcioniranju europskog bankarskog sektora, treba istaknuti još neke procese koji pridonose produbljivanju krize i karakterističnim promjenama suvremenog bankarstva. U tom kontekstu posebno treba istaknuti: · stagniranje poslovnih prihoda, radi smanjenog kreditiranja i opadanja kamatne margine;

ropskih banaka, što može prouzrokovati i velike izazove za javne financije i monetarni sektor. U slučaju dokapitalizacije španjolskih banka rješenje je nađeno na taj način da se banke direktno zadužuju kod europskih institucija i time se ne povećava španjolski javni dug. Pooštriti regulatorne zahtjeve Kriza ostavila je velike posljedice na europske banke, ne samo u pogledu njihove pouzdanosti i stabilnosti. Nekoliko aspekata takvih posljedica su trajne prirode. Postalo je jasno i najvećim zagovornicima slobodnog financijskog tržišta da se će bankarstvo zapadati u sve veće teškoće, ako se ne pooštre regulatorni zahtjevi. U okvirima takve situacije jačaju pritisci za formiranjem bankarske unije koja bi osigurala zajednički nadzor nad bankarskim sektorom i osiguranje depozita u cijeloj eurozoni. Ovo je, naravno, povezano, s još neusu-

· porast troškova, zbog skupljih izvora sredstava i povećanih rizika; · oštrija konkurencija, posebno korporativnog sektora koji se jeftinije zadužuje na financijskom tržištu od samih banaka; · povećani kapitalni zahtjevi, radi strožih regulatornih zahtjeva i povećanih rizika, kao i mnogo drugih, nepovoljnih obilježja. Naravno da se navedenom moglo dodati još, ne baš optimističkih obilježja. Sve to je signal da se moraju poduzimati energičnije mjere za saniranje aktualnih žarišta, ali i dugoročno ozdravljenje europskih ekonomija, javnih financija i potrošnje. Pored mjera energične štednje koja važi praktično za sve zemlje, postaje sve više važno poticati rast bruto domaćeg proizvoda, investicija i zapošljavanja. Posebno je u tom pravcu, orijentiran novi francuski predsjednik Hollande, ali i druge zemlje uključivo Njemačku, uviđaju da se aktualna kriza ne može riješiti samo štednjom i restrikcijama u potrošnji, nego ponajprije ekonomskim razvojem i rastom domaćeg proizvoda. Spor oporavak realne ekonomije Na bankarstvo se, kako je već spomenuto, prelijevaju nepovoljni procesi iz realnog sektora. Ponajprije je tu problem ekonomskog rasta, koji će u Europi biti usporen zbog djelovanja više globalnih procesa. Europsko stanovništvo stari pa se njegov udio u svjetskoj populaciji uporno smanjuje. Tako će se udio europske (uključivo Rusiju) u globalnoj populaciji smanjiti s oko 11,5 posto u 2010. na oko 7,75 posto u 2050. godini. Pedesete godine ovog stoljeća nisu daleko, a proces depopulacije je već dobrano napredovao u velikim europskim zemljama, praktički svima osim Poljske i Turske. Drugi važan faktor sužavanja prostora za dinamičniji rast bankarstva je vrlo spor proces oporavka realne ekonomije i izlazak iz recesije. Nema sumnje da će taj spori oporavak produžiti i nužna politika razduživanja država, kućanstava, poduzeća,što će umanjiti potražnju za financijskim uslugama, uključujući kreditiranje.

Inozemne banke u Središnjoj Europi (2011.) Ukupna imovina

Neto profit

u mlrd eura

u mil eura

Broj podružnica

Broj zemalja

Udio CEE zemlje u prihodu grupe

u kojima djeluju

(u %)

UniCredit Erste RBI KBC SocGen ISP OTP

126

1003

88 78 63

72

443 83

41

2137

519 351 391

67

36

3883

2922 1180

497 198 280

Izvor: Unicredit - CEE Banking Outlook, January 2012

1802

19 7

58

3266

19 31 20

1524

11 9

82

12

9

2689

1473

25

14 12 n.p.

35


71

BANKARSTVO

Udio kredita stanovništvu (u % BDP-a)

Europska unija

54

Litva

47 37

Hrvatska 33

Poljska Mađarska

31

Bugarska

28

Češka

27

BiH

26 24

Slovenija Slovačka

21

Rumunjska

20 14

Srbija 10

Rusija 0

10

20

30

40

50

Izvor: UniCredit CEE Strategic Analysis

U narednom će razdoblju i same banke doživljavati promjene, koje su posljedica zadnje financijske krize, a posebice sadašnje dužničke krize. Ponovo treba spomenuti novi momenat da je privatni sektor, prvi put, sudjelovao u bailoutu grčkih javnih obveza (javnih obveza jedne države), što je vrlo značajna novina iz bankarske perspektive, jer se time promijenila kvaliteta državnih dugova. Naime, sve do sada, sovereign debt je smatran prvoklasnom, bankarskom imovinom s najmanjim mogućim rizikom (zero risk asset). Otpis dijela grčkih dugova je ugrozio kvalitetu ove vrste imovine i to već ostavlja posljedice na bankarstvo. Jednostavno zato jer se sovereign debt više ne može procjenjivati nerizičnom imovinom (risk free). Ukidanje nultog rizika za tu imovinsku klasu, zahtijevat će novu procjenu potrebnog kapitala u bankama za pokriće novonastalih rizika i kreiranje novih financijskih instrumenata. Nadalje, potencijalni gubici na potraživanjima od država, ali i ostali politički rizici, značajno su smanjili procjene vrijednosti banaka. U novim uvjetima na vrijednost banke više utječu politički sistemski rizici, nego što je tržišna pozicija i rast bankarske aktive, kao i njezin profitni potencijal. Prinosi na državne obveznice postali su značajniji elementi procjene vrijednosti banaka nego odnos između kapitala i imovine i prinosi koje banke ostvaruju. Nadalje, ako pobijedi ideja o oporezivanju financijskih transakcija, zaduživanje korporacija će sve više postajati direktno, bez bankarske intermedijacije. To će dalje smanjiti bankarsko kreditiranje, koje je inače prilično smanjeno u odnosu na pretkrizno razdoblje. Treba još jednom istaknuti da su pojačani regulatorni zahtjevi, također, jedna od konzekvenci

posljednje financijske krize i produžene recesije. Prema kriterijima Basel III, banke moraju primjenjivati mnogo oštrije standarde u pogledu veličine potrebnog kapitala i likvidnosti. Drugim riječima, banke će morati značajno osnažiti kapitalnu bazu i osigurati višu likvidnost kako bi udovoljile zahtjevnijim kriterijima stabilnosti i pouzdanosti. Europske banke su zbog problema u eurozoni, zatim grčke krize, teškoća u bankarstvu Španjolske i drugih zemalja primorane primijeniti oštrije kapitalne zahtjeve prije nego su Baselski standardi prihvaćeni u

Pored mjera energične štednje, postaje sve više važno poticati rast BDP-a, investicija i zapošljavanja globalnim okvirima. Nadalje, striktniji zahtjevi u pogledu trgovanja derivatima, sekuritizaciji i drugim poslovnim aktivnostima dovode banke u sve teži položaj u pogledu ispunjavanja regulatornih zahtjeva. Tome treba dodati da će mnogo strože mjere nadzora regulatornih agencija, a posebice mogućnost primjene diskrecijskih mjera nadzora utjecati na bankarsko poslovanje i mogućnosti ulaska u specifične bankarske aranžmane. U cjelini, financijska kriza je postavila europsko (ne samo europsko) bankarstvo pred velike izazove u pogledu pouzdanosti, kapitaliziranosti, ispunjavanja regulatornih zahtjeva. Ciljna funkcija novih regulatornih zahtjeva je preventivne prirode, koja bi trebala zaštiti banke, ali i čitav financijski sustav od eventualnih novih financijskih kriza. Premda su ciljano fokusira-

ni na osiguravanje stabilnosti i pouzdanosti bankarstva, novi regulatorni zahtjev objektivno otežavaju poslovanje, poskupljuju izvore sredstava i, u cjelini, otežavaju ostvarivanje bankarskih strategija. Bankarstvo u CEE regiji Ukupan europski bankarski prostor osjeća posljedice krize i recesije, ali ipak ima razlika među pojedinim regijama. Sve do skora se smatralo da su bankarski sustavi u CEE regiji više izloženi i manje rezistentni na posljedice krize. Interesantno da se situacija mijenja i da se povećava povjerenje u bankarstvo ove regije. U tom kontekstu, M. Schepers, potpredsjednik i CFO EBRD-a, u The Banker - How to run a bank in 2012. kaže: „Radije bih investirao u bankarstvo u Središnjoj i Istočnoj Europi nego u Zapadnoj Europi.“ Iz ovoga bi se logično mogao izvući zaključak da se, možda, brže smanjuje povjerenje u bankarstvo Zapadne Europe, nego u njihove podružnice u Središnjoj Europi. Možda dio objašnjenja leži u činjenici da su CEE bankarski sustavi relativno nisko izloženi iz osnova financiranja javnog sektora i trgovine izvedenicama. Hrvatsko bankarstvo pripada CEE bankarskom sektoru i, u velikoj mjeri, dijeli njegovu sudbinu. Kako je već više puta spomenuto aktualne probleme u bankarstvima Zapadne Europe izaziva povratak recesije, grčka kriza i uopće situacija u eurozoni. S druge strane, većina bankarstava u CEE regiji je vlasnički povezana s bankama iz Zapadne Europe. Više od tri četvrtine banaka u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama je u vlasništvu zapadnoeuropskih matica. Tako je, sve do sada, bankarstvo u CEE zemljama bilo visoko integrirano – kapi-


72

BANKARSTVO

talno i financijski – sa zapadnoeuropskim bankarskim sektorom. Financijska kriza iz 2008. godine je žestoko uzdrmala banke u CEE regiji pa je se činilo izvjesnim da će zapadne banke matice postupno dezinvestirati i povlačiti svoj kapital iz regije. Obnavljanjem Bečke incijative početkom ove godine nastojalo se umanjiti povlačenje sredstava iz prekograničnih podružnica glavnih europskih banaka. Ipak, pitanje dezangažmana u tranzicijskim zemljama je i dalje živo i obnavlja se u različitim formama. Izloženost ovom riziku

Financijska penetracija u EMU, CEE i Hrvatskoj (% BDP-a)

60 50 40 30 20 10 0 Krediti privredi

Krediti stanovništvu

Europska monetarna unija Hrvatska

nije ravnomjerno raspoređena po pojedinim zemljama regije. Hrvatska, pored Bugarske, Srbije, Rumunjske spada u grupu najviše izloženih zemalja, dok su neke druge kao Češka ili Poljska, da ne spominjemo Rusiju ili Tursku, u tom pogledu u mnogo stabilnijoj poziciji. Ukupan potencijal rasta bankarstva u CEE regiji izgleda dosta optimistično u usporedbi sa zapadnim zemljama. Ukupno bankarsko posredovanje (intermedijacija) je za oko dva i po puta niže u CEE regiji u odnosu na zemlje iz grupe EU-15. Odnos kredita i BDP-a je u CEE oko 49 posto, dok su u bankarstvu Europske unije krediti veći od BDP-a (odnos 120 posto), dok krediti korporacijama prema BDP-u u CEE iznose svega 28 posto, a u europskom bankarstvu više od 50 posto. I drugi pokazatelji upućuju da je potencijal rasta bankarstva značajno viši u CEE regiji. Reklo bi se da je takva procjena i normalna jer bankarstva u tim zemljama, još uvijek nisu dosegnula fazu zrelosti. Uz sve istaknuto, i profitabilnost bankarstva u CEE zemljama je značajno viša nego u EU. Ipak, pored toga što bankarstvo u CEE zemljama pokazuje bolje performanse u pogledu razvojnog potencijala, ono je izloženo prilično velikim rizicima. Ponajprije, recesija u EU će se, postupno, prelijevati i prema zemljama CEE regije (Hrvatska je već i statistički u recesiji, a tu je i Slovenija, Mađarska i druge zemlje), jer je izvoz vodećih gospodarstava orijentiran prema EU tržištima. Smanjivanje izvoza, što je

oočekivana posljedica europske re recesije, će smanjiti dinamiku ras BDP-a u zemljama regije. rasta Nar Naravno da se na takve tendencije naslanjaju nasla i problemi u bankarstvu, posebno u pogledu dinamike rasta po kreditiranja i porasta nenaplativih kredita. Oba rizik nepovoljno utječu na CEE spomenuta rizika bankarstva, doduše neravnomjerno po pojedinim grupama zemalja. Ozbiljne promjene Zadnjih mjeseci, velike bankarske grupe, vlasnice banaka u CEE zemljama, preispituju svoje strategije u pogledu izloženosti u regiji. Neke od njih su se odlučile na prodaju ukupne mreže podružnica – Hypo (to je specifičan slučaj, budući da je ta bankarska grupa u državnom vlasništvu). Druge grupe smanjuju ukupnu

Ukupan europski bankarski prostor osjeća posljedice krize i recesije, ali ipak ima razlika među pojedinim regijama izloženost u regiji i koncentriraju se na ključne zemlje (KBC). Očito je da dolazi do izvjesne preorijentacije u poslovnim strategijama prema CEE regiji. Takva politika zapadnih banaka će utjecati na poslovno bankarstvo u CEE regiji, ponajprije u pogledu izvora kapitala i likvidnosti. Kako je već spomenuto, u dosadašnjoj praksi domaće podružnice inozemnih banaka su bile u velikoj mjere orijentirane kreditne linije svojih matica. Povećani kapitalni zahtjevi i potreba osiguravanja više likvidnosti u maticama uputit će njihove inozemne podružnice na lokalno financiranje. Kako izgleda dolazi vrijeme lokalnih banaka, borba za domaće depozite

Stambeni krediti

Središnja Europa Izvor: Unicredit i HNB

počinje biti strateška odrednica većine domaćih banaka. Kako netko duhovito reče: „deposit is the name of the game“. Naredan važan izazov pred bankarstvom CEE regije je jačanje kapitalne pozicije. Premda je adekvatnost kapitala u ovdašnjem bankarstvu povoljnija u usporedbi sa njihovim maticama, ipak se mora poboljšavati. Posebno treba imati u vidu prilično visoku izloženost prema lošim kreditima koja, u nekim zemljama, kao što je Hrvatska, Bugarska, još uvijek raste. Procjenjuje se da će porast nenaplativih, odnosno loših kredita stabilizirati tijekom 2012. godine, naravno pod uvjetom da se ekonomska aktivnost oporavi. U cjelini na bankarske perspektive utjecat će i promijenjeni odnosi u razvojnim procesima i potencijalima između pojedinih zemalja i regija. U globalnom okvirima mijenjaju se odnosi između razvijenih i manje razvijenih zemalja. Primjera radi, procjenjuje se kako će doprinos svjetskom razvoju u narednih deset godina, koji će ostvariti 10 zemalja u razvoju (eagles), među njima Turska, Mexico, Kina iznositi punih 50 posto, a doprinos grupe G7 samo 14 posto. Ipak, i pored svih promjena i izazova pred svjetskom ekonomijom i pred suvremenim bankarstvom, ono će i dalje rasti i napredovati. U prilog tome govori impresivan podatak da od ukupne današnje svjetske populacije od oko sedam o milijardi ljudi samo njih 900 milijuna su klijenti banaka, a više od dvije milijarde ne koriste uopće bankarske usluge. I pored pozitivne perspektive pred svjetskim bankarstvom, ono će se samo morati ozbiljno mijenjati u pogledu ciljeva, strategija, organizacijskih modela, načina poslovanja. Za očekivati je da sadašnji burni, postkrizni procesi u bankarstvima pojedinih regija pridonesu oblikovanju novog, efikasnijeg i pouzdanijeg bankarskog modela.


Slavonska avenija 3, Zagreb RAČUN DOBITI I GUBITKA / IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2011.

2011. HRK 000

2010. HRK 000

BILANCA / IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2011.

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

90.104 (41.089) 49.014

74.289 (37.598) 36.691

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija

8.199 (1.797) 6.402

9.506 (1.900) 7.606

Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi

11.073 4.261 15.334

8.855 6.840 15.695

(19.820) (20.555) (40.375)

(19.864) (5.977) (25.841)

IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Nekretnine, postrojenje i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ostala imovina Ukupno imovina

30.376 (6.687) 23.688 47,38

34.152 (7.619) 26.533 53,07

(563) 0

(4.894) 0

23.126

19.293

2011. HRK 000

2010. HRK 000

30.376

34.152

Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke

(356)

(976)

Rezerviranja za sudske sporove Amortizacija Promjene na sredstvima i obvezama iz poslovnih aktivnosti Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti

338 3.185

230 3.733

(12.270)

(2.516)

(82.079) (46.891) 3.817 32.537 22.551 51.852 (6.687) (3.627)

(124.018) (3.391) 13.335 (17.059) 45.859 695 (7.619) (57.575)

Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici Nerealizirani dobit/gubitak s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU - INDIREKTNA METODA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2011. NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Usklađenje na neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih aktivnosti

NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina raspoloživa za prodaju Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Plaćena dividenda Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti Neto povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

73.727 2.850 (61) 871 77.387

(32.534) 6.645 (230) 726 (25.393)

(50.072) (24.291) 3.124 (71.239)

0 43.255 (8.571) 34.684

31.12.2011. HRK 000

31.12.2010. HRK 000

27.977 79.668 149.055 46.278 963.888 7.037 598 14.740 14.770 1.304.011

24.090 67.398 104.997 120.005 885.332 9.887 537 15.611 13.303 1.241.160

OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Izdani hibridni instrumenti Ukupno pasiva

27.279 130.506 685.450 71.688 20.504 7.058 50.133 992.619

23.462 97.969 662.899 95.979 18.785 7.414 0 906.508

KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 15.671 22.033 23.688 311.392

250.000 12.547 45.572 26.533 334.652

1.304.011

1.241.160

Ukupno obveze i kapital

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2011.

Stanje 31. prosinca 2009. godine

Dionički kapital

Rezerve

Zadržana dobit

HRK 000

HRK 000

HRK 000

Dobit tekuće godine HRK 000

Ukupno

HRK 000

250.000

24.528

18.646

23.516

316.690

Raspored dobiti

0

0

23.516

(23.516)

0

Zadržana dobit proizašla iz revalorizacije

0

0

3.410

0

3.410

0

(4.741)

0

0

(4.741)

0

(7.240)

0

0

(7.240)

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2010. godine

0

0

0

26.533

26.533

250.000

12.547

45.572

26.533

334.652

26.533

(26.533)

0

0

0

Raspored dobiti

0

0

Zadržana dobit proizašla iz revalorizacije

0

0

Isplata dividende

0

0

(50.072)

0

(50.072)

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

0

(1.207)

0

0

(1.207)

2.521

(48.284)

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

125.287

173.571

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

4.331

0

0

4.331

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

127.808

125.287

Dobit tekuće godine

0

0

0

23.688

23.688

2.251

(48.284)

250.000

15.671

22.033

23.688

311.392

Povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima i Upravi Štedbanke d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva Štedbanka d.d., Zagreb (dalje u tekstu “Banka”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2011., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2011., Računa dobiti i gubitka/Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Banke 2. Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Stanje 31. prosinca 2011. godine

Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Mišljenje 4. Prema našem mišljenju priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju financijski položaj Štedbanke d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2011., te rezultate poslovanja i novčane tijekove Banke za 2011. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevare ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Banci za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne postojećim okolnostima, ali ne i svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Banke, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Ostale zakonske i regulatorne obveze 5. Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/80), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 40 do 44 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance na dan 31. prosinca 2011. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama kapitala i izvještaja o novčanom toku za 2011. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 45 do 49. Uprava Društva je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Društva prikazanih na stranicama 4 do 39 na koje smo izrazili mišljenje kao što je gore navedeno.

Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

U Zagrebu, 24. travnja 2012. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Marijana Pranjić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave


74

BANKARSTVO

Anketa:

ODRŽATI DOSADAŠNJU STABILNOST SUSTAVA

1. 2.

Vidite li ikakvih problema u bankarstvu ili financijskom sektoru u cjelini? Kako procjenjujete daljnji razvoj događaja u bankarskom i financijskom sustavu?

3.

Što mislite o mjerama HNB-a, odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike?

4.

Hrvatska je u recesiji. Kakvom vidite ulogu banaka u snaženju gospodarskih aktivnosti, smanjenja vanjskotrgovinske razmjene, jačanju izvoza...?

5.

Kako poslujete u uvjetima gospodarske i financijske krize? Kako ste poslovali tijekom prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima...

6.

Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete ove godine?

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Banke ne mogu supstit Uloga banaka u gospodarskoj aktivnosti je vrlo velika, one su Banke ulažu “tuđi novac”, novac svojih deponenata, štediša, >> Bankovni sustav u Hrvatskoj je stabilan, siguran, visokokapitaliziran i strogo nadziran od HNBa, tako da možemo biti mirni, i s tog aspekta ne vidimo probleme. Unatoč tomu, u uvjetima kada se hrvatsko gospodarstvo nalazi u recesiji, kada su prognoze rasta i za sljedeću godinu skromne te kada smo svjesni brojnih neizvjesnosti iz okruženja, posebno onih u eurozoni, tada i svi mi u financijskom sektoru trebamo biti vrlo oprezni. Primjerice, za dugoročnu stabilnost bankovnog sustava od velike je važnosti zdrav i održiv gospodarski rast. Stoga treba pozorno pratiti sve promjene, vanjske i domaće, te stalno raditi na povećanju efikasnosti, smanjenju

Za stabilnost bankovnog sustava u dugom roku od velike je važnosti zdrav i održiv gospodarski rast troškova, trebamo pokazati više inovativnosti i fleksibilnosti, pa će se tako i dosadašnja stabilnost sustava moći i dalje održati. Spremni smo podržati financiranje projekata svih poduzetnika koji su svojim aktivnostima pokazali da su sposobni voditi poslovanje u vremenu velikih promjena tržišnih odnosa i koji su sukladno realnim očekivanjima pripremili odgovarajuće razvojne planove i projekte. Kreditiranje kvalitetnih poduzetničkih projekata i programa bez obzira na gospodarsku granu i djelatnost nikad nije bila upitna i mi smo spremni podržati svaki takav program. Također, kontinuirano podržavamo i mjere Vlade Republike Hrvatske i pojedinih ministarstava kao i pojedinačne kreditne programe jedinica lokalne samouprave za pomoć poduzetnicima. Isto tako, uveli smo vlastite programe re-

strukturiranja i reprogramiranja kreditnih plasmana malim i srednjim poduzetnicima, čije je poslovanje zapalo u poteškoće, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja. Izgledno je da će godina kod najvećeg broja poduzetnika još uvijek biti obilježena restrukturiranjem poslovanja i uvođenjem dodatnih racionalizacija u poslovanje. Sve je to posljedica kontrakcije tržišta u gotovo svim segmentima i pada domaće potražnje. Posebno smo svjesni težine situacije u kojoj se nalaze mali poduzetnici, mikro klijenti, stoga je PBZ prva banka u Hrvatskoj koja se uključila u jedan od programa EU-a - Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP Program) i nedavno zaključila Ugovor o jamstvu s Europskim investicijskim fondom. Zahvaljujući jamstvu iz CIP programa Banka je strukturirala novi proizvod za mikro klijente koji po povoljnijim uvjetima omogućuje kreditiranje obrtnika i poduzetnika, a njegova posebna prednost se ogleda u smanjenju zahtjeva za instrumentima osiguranja te se kreditiranje odvija uz zadužnicu i mjenice, ali bez hipoteke i dodatnih instrumenata osiguranja.


BANKARSTVO

75

uirati poduzetničke funkcije u poduzećima najvažniji financijski posrednici, ali treba naglasiti da banke mogu i smiju ulagati prvenstveno u profitabilne projekte. poduzeća, svojih vlasnika, stoga trebaju voditi računa o povratu sredstava Prilagodba situaciji na tržištu S krizom je došlo do promjene potražnje za bankarskim proizvodima, a tako se mijenja i njihova ponuda, stoga smo se i mi nizom mjera prilagodili novonastaloj situaciji na tržištu. Banka je u tom smislu razvila proizvode s fleksibilnijim uvjetima i s više mogućnosti tako da klijent može izabrati proizvod primjereniji svojim potrebama. Činjenica je da zbog krize jedan dio klijenata ne može vraćati kredite ugovorenom dinamikom, te smo uveli različite oblike reprograma, restrukturiranja, počeka i slično, kako bismo im olakšali otplatu. Treba spomenuti i proizvode osiguravateljskih kuća koji klijentima nude zaštitu u slučaju gubitka posla, bolovanja ili nezgode. Također, PBZ nastavlja sa snažnom orijentacijom prema klijentima te im i u ovim neizvjesnim vremenima želi ponuditi konkurentne proizvode uz povoljnije uvjete. Primjerice, u svoju ponudu smo uvrstili i stambene kredita uz posebno povoljne uvjete za mlade uz kontinuirane akcijske uvjete i povoljnije kamatne stope. Kreditna ponuda posebno se prilagođava novim trendovima i potrebama, kao što su održivi razvoj i ekologija, te sve više i specifičnim segmentima klijenata. Za naglasiti je da će se PBZ i dalje zauzimati za razborito zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima, smanjujući rizike kojima bi i klijenti i banka u slučaju poremećaja kreditne sposobnosti mogli biti izloženi. Uloga banaka u gospodarskoj aktivnosti je vrlo velika, one su najvažniji financijski posrednici, ali treba naglasiti da banke mogu i smiju ulagati prvenstveno u profitabilne projekte. Ne samo, kao što se vrlo često misli, u smislu maksimizacije vlastitog profita, već u smislu povrata uloženih sredstava. Banke ulažu “tuđi novac”, novac svojih deponenata, štediša, poduzeća, svojih vlasnika, stoga

trebaju voditi računa o povratu sredstava. Banke su itekako zainteresirane za izvozne projekte, ali same banke ne mogu prevladati ni probleme domaće nekonkurentnosti niti recesije. Banke ne mogu supstituirati poduzetničke funkcije u poduzećima, same ne mogu ojačati izvoz, već mogu dati financijsku podršku ekonomski isplativim i održivim projektima.

Banka će se i dalje zauzimati za razborito zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima HNB ima svoje jasno definirane zakonske ciljeve i, kao što je vidljivo iz svih pokazatelja, vrlo uspješno ih obavlja. HNB treba nastaviti svoju iznimno bitnu stabilizacijsku ulogu u hrvatskom gospodarstvu i financijskom sustavu. Za poslovne je banke stabilnost sustava ključna, a središnja banka je do sada u krizi brojnim mjerama jasno pokazala da se dobro prilagođava novonastalim okolnostima. Uspješan poslovni rezultat Unatoč otežanoj situaciji na tržištu PBZ Grupa je ostvarila uspješan poslovni rezultat u 2011. godini te zabilježila dobit poslije oporezivanja u iznosu od 1268 milijuna kuna, a najveći pojedinačni doprinos rezultatima Grupe ostvarila je Privredna banka Zagreb s neto dobiti od 1136 milijuna kuna. Ovakav rezultat proizlazi iz umjerenog rasta kreditnog portfelja, posebno prema pravnim osobama, efikasnog upravljanja troškovima financiranja uz adekvatno upravljanje troškovima poslovanja te kontrole rizika. Također je važno naglasiti da su dobri rezultati Banke i PBZ Grupe posljedica višegodišnje modernizacije poslovanja i dobre organizacije. Možemo reći

da smo zadovoljni ostvarenim, pokazali smo snagu i izdržljivost bez obzira na sve poteškoće uz kontinuiranu podršku svojih strateških partnera Intese Sanpaola i EBRD-a. I u prvom kvartalu 2012. Grupa je ostvarila solidan rezultat, 287 milijuna kuna neto dobiti, što je na razini rezultata istog razdoblja prošle godine. Poslovne prilike i dalje su otežane, kako na financijskom tržištu tako i u širem gospodarstvu. Nama je i dalje prioritet pružanje kvalitetne usluge klijentima, adekvatno upravljanje rizicima, odgovarajuća kontrola troškova i održavanje strateškog položaja na tržištu. Kod nas se često kamatne stope uspoređuju s onima u zapadnoeuropskim zemljama iako su naši uvjeti bitno drugačiji. Visina aktivnih kamatnih stopa za gospodarstvo i stanovništvo ovisi o cijeni izvora sredstava. Kod nas su pasivne kamatne stope (k.s. na štednju) znatno više, te su i izvori time skuplji. Nadalje, i rizik je zemlje veći, te je stoga i cijena vanjskih izvora sredstava viša. Vanjski su nam izvori nužni zbog nepostojanja dugoročnih domaćih izvora (iz domaće kratkoročne štednje ne bi se mogli davati dugo-

ročni krediti, primjerice stambeni krediti), također su nam viši i regulatorni troškovi, a veći je i rizik kreditiranja. Zbog svega ovoga, produbljivanje krize u EU-u i eurozoni te naših unutarnjih problema i potrebe fiskalnog prilagođavanja držimo da općenito nije izgledan značajniji pad kamatnih stopa u skorije vrijeme. Na kraju prvog kvartala 2012. u portfelju PBZ-a 8,3 posto se odnosi na plasmane koji su djelomično i/ili potpuno nenadoknadivi. Zbog krize su poteškoće u naplati izraženije, stoga smo donijeli niz mjera, poput posebno kreiranih reprograma kredita te prilagodbe otplate kredita financijskim primanjima klijenta. Banka adekvatno upravlja rizicima kojima je izložena, a posebno kreditnim rizikom, što joj omogućava da na vrijeme anticipira sve bitne promjene na portfelju, a time i da izdvoji adekvatnu razinu rezervacija za pokriće eventualnih gubitaka. Brže i odlučnije reforme Uzroci krize u Hrvatskoj su vrlo složeni i višestruki. Ako radi jednostavnosti eliminiramo vanjske negativnosti, kao glavna grupa domaćih problema nameće se


76

BANKARSTVO

niska konkurentnost gospodarstva generirana višegodišnjim neprovođenjem reformi. Najave Vlade Republike Hrvatske u smjeru ozbiljnih reformi možemo samo podržati. To se posebno odnosi na povećanje efikasnosti javnog sektora, javnih poduzeća te općenito napore za olakšavanje teških uvjeta za ulaganja, prvenstveno na brojne birokratske prepreke. Naravno to ne ide “preko noći” jer se ti problemi kumuliraju godinama. Dakle, smjer provedbe Vladinih mjera ocjenjujemo ispravnim. Kao privatni sektor željeli bismo da su te reforme brže i odlučnije, no trebamo biti svjesni brojnih prepreka koje stoje na tom putu. Ključno je da se do rane jeseni za-

HNB treba nastaviti svoju iznimno bitnu stabilizacijsku ulogu u hrvatskom gospodarstvu i financijskom sustavu počnu svi glavni reformski procesi, s jasnom vizijom Vlade u kojem smjeru želi ići. Kao što smo više puta naglašavali, hrvatski bankovni sustav je sektor za koji možemo reći da je zasigurno jedan od najintegriranijih u EU-u. Gotovo sve matične banke imaju sjedište u EU-u pa to dodatno uvjetuje našu prilagođenost regulativi i poslovanju unutar EU-a. Stoga ulaskom u EU ne očekujemo neke značajnije promjene za bankarstvo ni za financijski sektor. Naš je sustav već sada liberaliziran (građani mogu štedjeti u inozemstvu) te smo po kapitalskim zahtjevima stroži od Europe tako da, iz trenutačne perspektive gledano, nekih većih promjena u bankarskom sektoru nakon ulaska u EU ne bi trebalo biti. Naravno, kao članica EU-a mi ćemo promptno morati ispunjavati sve regulatorne i ostale prilagodbe u sustavu kao i EU. Promjene koje očekujemo (primjerice, vanjska konkurencija u platnom prometu) neće biti nužno vezane uz datum ulaska u EU, već dobrim dijelom uz razvoj IT tehnologija te prilagođenost naših propisa međunarodnim standardima.

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Poslovno okruženje ostat će zaht Bankarski sustav mora zadržati visoku razinu stabilnosti, kao zalog povjerenja deponenata zanemariti i važnost stabilnosti kod minimiziranja negativnih reperkusija za fiskalnu poziciju >> Okruženje u kojem bankarski i financijski sustav posluje zahtjevno je i izazovno, a što je posebno naglašeno duljinom trajanja nepovoljnih gospodarskih kretanja, ali i činjenicom da oporavak ostaje neizvjestan. S druge strane, oprezna monetarna politika i poslovne politike samih banaka osigurale su znatne rezerve, kako u smislu kapitalne baze tako i u smislu pozicije likvidnosti, a što je omogućilo stabilnost financijskog sustava. Ta činjenica posebno dobiva na važnosti u trenutačnom globalnom okruženju gdje su pojedine članice EU-a zbog problema u bankarskom sustavu i potrebe sanacije otežale svoju fiskalnu poziciju. Poslovno

Želimo pratiti zdrave poduzetničke inicijative s ciljem rasta realnog sektora i rasta zaposlenosti u njemu okruženje ostat će zahtjevno i nepovoljno tijekom narednog razdoblja, a čemu u prilog govore ponovni recesijski trendovi i naglašena nestabilnost u eurozoni. Ipak, uvjeren sam da će banke nastaviti pozitivno poslovanje, a samim time i dodatno povećati trenutačno vrlo visok apsorpcijski kapacitet bankarskog sustava. Želimo pratiti zdrave poduzetničke inicijative s ciljem rasta realnog sektora i rasta zaposlenosti u njemu. Perspektivu za novo kreditiranje vidimo u sljedećim područjima: obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s EU fondovima, kao i proizvodnji namijenjenoj izvozu. Međutim, u kontekstu kreditiranja poduzeća bitno je istaknuti i faktor potra-

žnje. Ono jest nešto dinamičnije u odnosu na građane, ali njegov daljnji rast također će dobrim dijelom ovisiti i o oporavku na strani potražnje, odnosno broju kvalitetno pripremljenih i isplativih projekata. Pad gospodarske aktivnosti u 2012. Praćenje financijskih potreba građana kroz ponudu adekvatnih kreditnih proizvoda i dalje je jedna od naših temeljnih orijentacija. Činjenica je da je kod stanovništva i dalje prisutan naglašen oprez što je i logično s obzirom na neizvjesnost na tržištu rada. Realno je očekivati značajniji oporavak u ovom segmentu tek nakon stabilizacije gospodarskog rasta i tržišta rada. Međutim, naš je cilj i u takvim okolnostima nastaviti višegodišnji trend ostvarivanja rasta iznad prosječnog rasta tržišta te sam uvjeren da ćemo u tome uspjeti. Hrvatsko gospodarstvo zabilježit će pad gospodarske aktivnosti u 2012. godini, što je posljedica slabosti u domaćoj potražnji, gdje u prvom redu mislim na i dalje naglašenu kontrakciju investicija. S druge strane, eksterni faktori na koje nemamo direktan utjecaj ostaju nepovoljni, a to dodatno smanjuje izglede rasta. Bez snažnije i odlučnije orijentacije prema konkurentnijem gospodarstvu i dinamiziranju investicija riskiramo daljnje produljenje perioda stagnacije. Ulogu bankarskog sustava vidim kroz dva osnovna modaliteta. Kao prvo, bankarski sustav mora zadržati visoku razinu stabilnosti, kao zalog povjerenja deponenata i posredno nastavka stabilnih kreditnih trendova koji su nužni za ubrzavanje investicija i rasta. Međutim, ne treba zanemariti i važnost stabilnosti kod minimiziranja negativnih reperkusija za fiskalnu poziciju i kredibilitet eksterne pozicije

zemlje i, posljedično, kreditni rejting. U drugoj iteraciji, kao što je već naglašeno, bankarski sustav bez obzira na neizvjesno okru-

Praćenje financijskih potreba građana kroz ponudu adekvatnih kreditnih proizvoda i dalje je jedna od naših temeljnih orijentacija ženje treba biti u stanju podržati proizvodne i izvozne projekte jer vjerujem da oni osiguravaju dugoročno održiviju bazu. Ne vidimo prostor za snižavanje kamata Okvir monetarne politike dobro nam je poznat, pri čemu stabilnost tog okvira posebno dobiva na značenju u turbulentnijim vremenima poput trenutačnog. U tom kontekstu očekujem zadržavanje usmjerenosti prema stabilnom tečaju. Sukladno tečajnim kretanjima i mogućnostima, logično je očekivati i daljnje napore HNB-a kako bi se stimulirala kreditna aktivnost, prije svega kroz promjenu prudencijalne regulative. I u 2011. godini kontinuirano ostvarujemo kvalitetne financijske rezultate te povećavamo tržišne udjele u svim najvažnijim segmentima poslovanja, unatoč vrlo zahtjevnim tržišnim okolnostima. Primjerice, ukupne kredite u proteklog godini povećali smo za 12,6 posto te ostvarili, prema podacima Hrvatske narodne banke, dvostruko veći rast u odnosu na prosjek tržišta. Početak 2012. godine pokazao je da se suočavamo s jednom od najsloženijih poslovnih godina i vrlo zahtjevnim tržišnim okruženjem. Međutim, uz racionalno upravljanje troškovima i naglasak na efikasnost u


BANKARSTVO

jevno i nepovoljno i posredno nastavka stabilnih kreditnih trendova koji su nužni za ubrzavanje investicija i rasta. Međutim, ne treba i kredibilitet eksterne pozicije zemlje i, posljedično, kreditni rejting poslovanju, uvjeren sam da ćemo i u 2012. ispuniti sve ciljeve koje smo si zadali. Kamatne stope su tržišna kategorija te su pod utjecajem više faktora. Najveći dio neizvjesnosti dolazi od još uvijek vrlo nepredvidivih tržišnih kretanja, pri čemu trajna nestabilnost u EU-u implicira veći trošak inozemnih izvora te povećan fokus na limitiranu domaću bazu, a što stvara cjenovne pritiske. Drugim riječima, u ovom trenutku ne vidimo prostor za snižavanje kamatnih stopa, a dodatno pogoršavanje eksternog okruženja zasigurno ne bi moglo isključiti određeni efekt na njihove razine. Kratkoročno gledano, kamatne stope na kredite trebale bi ostati na trenutačnim razinama.

Pokretanje gospodarstva prema stopama rasta dug je put te je teško očekivati efekte u kratkom roku Poduzeća su pod nepovoljnim utjecajem usporavanja gospodarske aktivnosti, što utječe i na njihovu sposobnost otplate kreditnih obveza. S druge strane kada se pogledaju trendovi na tržištu rada i rastuća nezaposlenost, trendovi u segmentu građana također su nepovoljni. Udjel tzv. problematičnih plasmana u ukupnom portfelju Erste banke kreće se na razini malo višoj od osam posto, što je očekivano s obzirom na makroekonomske uvjete i gospodarsku situaciju u zemlji. Od početka krize razvijamo posebne programe olakšavanja otplate kreditnih obveza kako bismo pomogli klijentima. Korištenjem tih mjera građani mogu utjecati na smanjenje mjesečnih kreditnih opterećenja, što u situacijama

smanjenih prihoda kućanstava može bitno olakšati svakodnevni život. Kad govorimo o poduzećima koja se suočavaju s poteškoćama, također provodimo različite modele restrukturiranja njihovih obveza. Pritom vodimo računa i o uzrocima njihovih problema – nije isto ako se pojave poteškoće, primjerice, u vidu likvidnosti zbog objektivnih tržišnih okolnosti uz zdrav poslovni model koji poduzeće ima, ili ako su u pitanju problemi strukturne prirode koji općenito dovode u pitanje održivost postojećeg poslovnog modela poduzeća. Ulazak Hrvatske u EU neće puno toga promijeniti Temeljne zadaće i dalje su provedba strukturnih promjena, rasterećenje realnog sektora u smislu fiskalnih i parafiskalnih nameta te povećanje efikasnosti državne uprave kako bi se stvorili uvjeti za oporavak gospodarstva i, posebice, razvoj realnog sektora koji može generirati novu zaposlenost. Pokretanje gospodarstva prema stopama rasta dug je put te je teško očekivati efekte u kratkom roku, a vjerujem da će se to dogoditi u razumnom vremenskom okviru. Kao banka najsretniji smo kada možemo dati doprinos razvoju gospodarstva i poboljšanju kvalitete života kroz ono što je naš temeljni zadatak – kreditiranje zdravih i isplativih projekata koji razvijaju realni sektor, kao i kroz praćenje financijskih potreba građana. U pogledu pristupanja Europskoj uniji iz perspektive bankarskog sektora ključnom se može ocijeniti sloboda kretanja kapitala, koja uključuje mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU-a bez ograničenja. S obzirom na to da se pro-

ces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU neće puno toga promijeniti. Ulazak Hrvatske u EU iz naše je perspektive izuzetno bitan i kad se govori o njegovim posrednim efektima, onima koji se tiču naših klijenata. Tu možemo istaknuti reorganizaciju potpora u

Bankarski sustav bez obzira na neizvjesno okruženje treba biti u stanju podržati proizvodne i izvozne projekte poljoprivredi, sustav javnih nabava, kao i pravila tržišnog natjecanja. Također, iznosi EU fondova dostupni Hrvatskoj bit će značajno veći od onih dostupnih u ovom trenutku. Veći iznosi raspoloživih sredstava i model njihova korištenja nakon pristupanja dat će veću važnost zatvaranju financijske konstrukcije projekata, čime će značajno porasti uloga financijskih institucija tokom planiranja projekata. Erste banka kroz svoju specijaliziranu Službu EU deska i Internacionalnog deska već dulji niz godina prati sve novosti s područja Unije te pruža adekvatnu podršku klijentima o svim relevantnim pitanjima iz te domene. To ćemo činiti i ubuduće kako bismo našim klijentima olakšali razumijevanje svih bitnih procesa u okviru ulaska naše zemlje u EU. Zaključno, EU će donijeti određene konkurentske pritiske što će u konačnici ići u korist klijentima u vidu još bolje kvalitete i šire palete usluga. Međutim, domaće banke i dalje će biti dominantni igrači zbog dobrog poznavanja lokalnog tržišta i potreba klijenata.

77


78

BANKARSTVO

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANK

Gospodarski oporavak prvenstveno je u rukama države Hrvatsko gospodarstvo ima potencijal, to je činjenica, ali on nažalost nije ostvaren, a da bi bio, potrebno je brže provesti seriju strukturnih reformi, uspostaviti bolju koordinaciju fiskalne i monetarne politike, sniziti troškove rada, povećati proizvodnju i izvoz te definitivno ubrzati birokraciju koja s poslovnog aspekta predugo traje njivati restriktivnu politiku financiranja - dapače, kvalitetni projekti s dobrim poslovnim planovima i klijenti s dobrim rejtingom i dalje će imati našu potporu. Upravljanje rizicima i dalje veoma važno U pogledu kreditiranja u 2012. godini prognoze ostavljaju malo prostora za optimizam budući da će kreditne aktivnosti općenito odražavati smanjenu dostupnost prihvatljivih stranih izvora financiranja te i dalje suzdržanu potražnju. Također, zbog nepovoljnog okruženja bankarska industrija suočava se sa situacijom u kojoj će upravljanje rizicima i dalje imati veoma >> Unatoč činjenici da hrvatski bankarski sektor ponovno generira niže stope rasta, te da mu ne pomaže ni opća nepovoljna gospodarska situacija, hrvatski bankarski sektor je nedvojbeno vrlo stabilan, sa zdravim razvojem depozita i s adekvatnošću kapitala svih velikih banaka, osjetno višom od regulatorno propisane, što i nije slučaj u svim zemljama EU-a. No to nipošto ne znači da se sektor ne suočava s raznim izazovima, poput pitanja ino financiranja. Stoga je pitanje visokih premija za rizik te visokih troškova financiranja povezanih s rejtingom zemlje i dalje aktualno te utječe na bankarski sektor, financijsku industriju i sveukupno gospodarstvo. Veći izazovi s kojima se hrvatsko bankarstvo suočava također su i pitanje jednog od najnižih povrata na kapital kao i predviđanja budućeg rasta nenaplativih kredita, što nije dobra vijest ni za koga, te za banke predstavlja bitan problem koji zahtijeva primjenu opreznije politike kreditiranja. No to nikako ne znači da će Hypo banka primje-

Naš je cilj podržati proizvodno i izvozno orijentirane industrije i kompanije te postati one stop shop za investitore u SEE regiji važnu ulogu, a to će neizbježno utjecati na kreditne strategije. S jedne strane zbog previsoke cijene kapitala tj. izvora financiranja za banke te osjetno smanjenog prekograničnog financiranja od strane centrala najvećih banaka u Hrvatskoj, ali i s druge strane - zbog nedovoljno kvalitetnih projekata, posebno u sektoru stanovništva i pravnih osoba, koji su teško pogođeni recesijom. No to ne znači da tvrtke s dobrim bilancama i jasnim poslovnim planovima ne mogu računati na likvidnost iz banaka/tržišta kapitala. U 2011. godini na tržište smo plasirali 5,8 milijardi kuna novih kredita i vjerujemo da i u 2012. možemo održavati tu razinu ili čak

biti jedna od malobrojnih banaka koje bi mogle ostvariti skroman rast. Pri tome je jedan od ključnih ciljeva naše strategije i dalje potpora proizvodnim i izvozno orijentiranim tvrtkama s kojima smo uspostavili dobru suradnju, kao i podrška segmentu poslovanja s javnim institucijama gdje zauzimamo treće mjesto na tržištu, te sektoru malog i srednjeg poduzetništva koji je pod snažnim utjecajem recesije, no za kojeg smatramo kako zaslužuje kvalitetnu partnersku potporu. U ovom smo segmentu fokusirani na pomaganje klijentima da restrukturiraju svoje poslovanje te smo za njih pripremili specijalizirane pakete i kredite po prihvatljivim uvjetima, a na tom planu aktivno surađujemo i s HBOR-om i lokalnim vlastima u vidu osiguravanja subvencioniranih kreditnih linija. U skladu s time, tijekom 2011. Hypo banka je sudjelovala u primjeni 21 kredita iz programa HBOR-a i potpisala ugovore o suradnji za osam novih programa, te je ukupno odobrila 330 milijuna kuna kredita za više od 100 klijenata. Trenutačna gospodarska situacija stavlja segment građanstva pod dodatni pritisak te smo u uvjetima prijetnje rasta nezaposlenosti, pada raspoloživih prihoda i neizvjesnosti glede budućih prihoda svjedoci izrazite nesklonosti u pogledu novih zaduživanja, a sva ta pitanja osnova su za veliku zabrinutost svih uključenih strana. Strategiju orijentiranu na poslovanje s građanstvom počeli smo primjenjivati 2009. i to se pokazalo ispravnom odlukom, te ćemo se u tom smjeru i dalje nastaviti razvijati. Prvenstveno smo fokusirani na hrvatske građane i njihove svakodnevne potrebe – kako riješiti stambeno pitanje, kupiti auto, kako financirati kupnju pokućstva

putem gotovinskih kredita, kako oročiti štednju, u što uložiti ušteđevinu. To je dio naše strategije budući da ćemo i u nadolazećim godinama nastaviti povećavati svoju bazu klijenata, širiti svoju poslovnu mrežu, otvarati nove poslovnice i postavljati bankomate te klijentima pružati nove, moderne usluge krojene prema njihovim potrebama. Razborite mjere HNB-a Neću reći ništa novo ako kažem kako je snažan financijski sustav sa zdravim, stabilnim i profitabilnim bankarskim sektorom preduvjet za oporavak realnog gospodarstva te da on u velikoj mjeri utječe na rejting zemlje. Hrvatsko gospodarstvo ima potencijal, to je činjenica, ali on nažalost nije ostvaren, a da bi bio, potrebno je brže provesti seriju strukturnih reformi, uspostaviti bolju koordinaciju fiskalne i monetarne politike, sniziti troškove rada, povećati proizvodnju i izvoz te definitivno ubrzati birokraciju koja s poslovnog aspekta predugo traje. Gospodarski oporavak prvenstveno je u rukama države te ona mora kreirati uvjete veće poduzetničke slobode i privući strana ulaganja, a s uspostavom takvog zdravog gospodarskog okvira banke će biti u mogućnosti dati puni obol oporavku i razvoju gospodarstva te će biti u poziciji osigurati povoljnije uvjete financiranja i kreditiranja. Naš cilj, u ovo recesijsko vrijeme, kao i u narednim godinama je podržati proizvodno i izvozno orijentirane industrije i kompanije te postati one stop shop za investitore u SEE regiji u kojoj Hypo posjeduje veliki know-how, stručnost i potrebno iskustvo te gdje kroz suradnju s našim bankama-sestra-


BANKARSTVO ma možemo pružiti kvalitetnu uslugu za čitav niz korporativnih i SME klijenata. Načelno se slažem s konceptom monetarne politike: moramo biti svjesni kako je razborita monetarna politika u godinama koje su prethodile krizi pomogla da gospodarstvo izbjegne još striktnije prilagodbe koje su poduzete posljednjih godina, a pogotovo na planu domaće potražnje.

Zbog nepovoljnog okruženja bankarska industrija suočava se sa situacijom u kojoj će upravljanje rizicima i dalje imati veoma važnu ulogu, a to će neizbježno utjecati na kreditne strategije Intervencijama u strukturu minimalnog deviznog pokrića HNB je oslobodio sredstva za financiranje izdanja trezorskih zapisa vrijednih 764 milijuna eura čime je osigurana eksterna likvidnost zemlje. Također, HNB-ovo smanjenje obveznih rezervi za 1,5 postotnih bodova, odnosno snižavanje na 13,5 posto, oslobodilo je pet milijardi kuna bankovnih rezervi, čime je kroz HBOR-ove programe kreditiranja osigurana podrška za tvrtke izvoznike te je poslan pozitivan signal u smislu djelovanja na ponudbenu stranu ekonomije. Očekujemo da će se aktualne razborite mjere (visoka stopa adekvatnosti kapitala za banke, obvezna pričuva, stroge mjere upravljanja likvidnošću...) održati u postojećem okruženju. Naime, kada premija rizika ostaje na rekordnoj razini, a eventualno slabljenje kune može ugroziti stabilnost dominantno valutno-indeksiranih bilanci, najbolji doprinos koji HNB može ponuditi gospodarstvu je stabilnost, odnosno predvidivost tečaja. S time da to ne isključuje racionalnu monetarnu ekspanziju, ali samo u kombinaciji s dodatnim fiskalnim i strukturnim naporima, te uz pretpostavku kako će se parametri rizika poboljšati na održiv način. Gledajući cjelovitu sliku te uzevši

u obzir koherentnu i dosljednu monetarnu politiku te stabilnost sustava, možemo reći da je sadašnja politika dobro obavila svoj posao. Ulazeći u 2011. godinu vladalo je opće mišljenje kako ekonomsko okruženje neće biti povoljno, no svi smo mi - banke, klijenti i institucije - vjerovali da će doći do toliko potrebnog poboljšanja gospodarstva - malog poboljšanja, ali ipak poboljšanja. Kako je godina odmicala, nažalost, shvatili smo da se to neće dogoditi. Teška vremena još nisu prošla Ipak, unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima u 2011. godini Hypo banka je uspješno razvijala svoje poslovanje u Hrvatskoj i pojačala svoju tržišnu prisutnost. Povećali smo svoju bazu klijenata, a u segmentu poslovanja s građanstvom ostvarili smo dva bitna dostignuća: premašili smo brojke od 400.000 klijenata te više do 1,5 milijardi eura depozita. Štoviše, štednja građana kod nas je rasla gotovo dvostruko brže od tržišnog prosjeka. Otvorili smo i pet novih poslovnica te pustili u promet više do 40 novih bankomata. Naš sektor javnih financija zauzeo je treće mjesto na tržištu, a mi smo prvi put otkako poslujemo na hrvatskom tržištu postali četvrta po veličini banka u Hrvatskoj. Također smo poduzeli određene interne organizacijske promjene kako bismo dodatno unaprijedili svoju tržišnu orijentaciju i potvrdili se kao pouzdan partner svojim klijentima čiji broj i dalje raste. Do sada nam je 2012. godina pokazala kako teška vremena još nisu prošla, ali ima mjesta za poboljšanje i rast te ispunjavanje našeg dugoročnog cilja da postanemo vodeći pružatelj usluga. Također, u uvjetima pada čitave industrije nastavili smo s rastom štednje građana, dvostruko većim od prosjeka, prikupivši 58,8 milijuna eura novih depozita u prvom tromjesečju, tj. čak 920.000 novih depozita dnevno, što predstavlja jasan dokaz da postojeći i novi klijenti svakog dana odabiru Hypo za svoju banku. Teško je predvidjeti kretanje kamatnih stopa na kredite, znajući da to ovisi o nizu globalnih čim-

benika na koje domaće banke ne mogu utjecati. Jedan od najvažnijih je premija na rizik zemlje (petogodišnji CDS prosječno je u zadnja tri mjeseca iznosio 450 bazičnih bodova), koja dominantno određuje cijenu izvora financiranja banke, ali i kvalitetu makroekonomskog okruženja. Osim općenito izraženije averzije prema rizicima, na formiranje kamatnih stopa za tvrtke utječe i individualni profil kao i struktura bilance klijenta, sposobnost generiranja novčanog toka te srednjoročni izgledi za pojedini sektor. U poslovanju s građanstvom kamatne stope na kredite vjerojatno će ostati oko trenutačnih razina zbog slabije potražnje na koju je utjecao rast nezaposlenosti i pad raspoloživih prihoda. No, kako će biti sve teže doći do inozemnih izvora financiranja, logična je veća konkurencija za domaće depozite, dok je kod kamatnih stopa na depozite poduzeća generalno moguć porast zbog negativnih izgleda za likvidnost uvjetovanih daljnjim padom domaće potražnje, vanjskim razduživanjem, dok se na održiv način ne riješi problem nelikvidnosti u gospodarstvu. Fokus na klijentima i njihovim potrebama Pitanje loših kredita osjeća se u cijelom bankarskom sektoru budući da su oni “progutali” gotovo 50 posto profita mnogih banaka na tržištu. Prema najnovijim podacima HNBa, na kraju 2011. volumen loših kredita iznosio je 36,2 milijarde kuna ili 12,4 posto ukupnih kredita, a ni sadašnji trendovi rasta udjela NPL-a ne bude optimizam. Činjenica je da je udio tih kredita u našem portfelju nešto veći, ali to je posljedica loših poslovnih odluka iz prošlosti, no na poboljšanju ovog segmenta smo dosta radili proteklih godina, a stopa adekvatnosti kapitala od 26 posto, koja je najviša među svim velikim hrvatskim bankama, je jamstvo naše stabilnosti. Svakako ćemo i dalje raditi na poboljšanju svoje pozicije glede loših kredita, no neće izostati ni fokus na našim klijentima i njihovim potrebama te ćemo im i dalje biti savjestan partner koji će kli-

79

jentima, pogotovo u ovim teškim vremenima, nastaviti pružati potporu kako god bude mogao – bilo reprogramima, moratorijima ili drugim rješenjima. Ukratko, Vladine mjere predstavljaju korak u pravom smjeru, ali se njihova provedba još uvijek odvija presporo. Ipak, za sveobuhvatnu ocjenu Vladina uspjeha, trebali bismo pričekati još jedno ili dva tromjesečja tijekom kojih se treba uspostaviti regulatorno okruženje naklonjeno razvoju biznisa, te provesti sustavna revizija zastarjelih regulativa i predugih birokratskih procedura kao i reforma tržišta rada. Stoga bih se usudio zaključiti kako je za hrvatsko gospodarstvo 2012. godina restrukturiranja i racionalizacije. Zasad je Vlada kroz prvi rebalans državnog proračuna s tragovima interne devalvacije pozitivno utjecala na kratkoročnu stabilizaciju javnih

U 2011. godini na tržište smo plasirali 5,8 milijardi kuna novih kredita i vjerujemo da i u 2012. možemo održavati tu razinu financija, što je, uz mnogo novčanih injekcija ključnih središnjih banaka, pomoglo državi da sačuva svoj rejting i značajno smanji premiju Hrvatske za rizike, a s izdanjem 764 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa te prodajom 1,5 milijardi dolara vrijednih obveznica Hrvatska je pokrila većinu svojih (re)financiranja za ovu godinu. Drugi problem s kojim se suočavamo i dalje je slab investicijski profil koji se mora popraviti jer postoji jasna veza između FDI profila države i njene razine razvoja. Općenito gledajući, sve su ekonomije u regiji razvile (pre)veliku ovisnost o bankovnom financiranju i kasne po pitanju fiskalne konsolidacije te su prespore u mijenjanju staromodne gospodarske strukture i provođenju nužnih reformi, zbog čega se regija SEE na žalost svrstava među one najmanje atraktivne investitorima.


80

BANKARSTVO

Poboljšanje konkurentnosti Zbog toga poboljšanje konkurentnosti i privlačenje stranih ulaganja trebaju postati zajedničkim ciljem privatnog i javnog sektora. Evidentno je kako Vlada aktivno radi na poboljšanju konkurentnosti bez čega nema mogućnosti za stvaranje dugoročno održivog gospodarskog rasta te bez čega ni jedan poslovni model, ma kako dobar bio, ne može funkcionirati. Neupitna je stabilnost hrvatske bankarske

i financijske industrije te bi ona, u kombinaciji s već poduzetim Vladi-

Loši krediti su “progutali” gotovo 50 posto profita mnogih banaka na tržištu nim mjerama u pogledu fiskalnih i strukturnih reformi te skorog pristupanja u članstvo EU-a, trebala

Hrvatskoj dati povijesnu priliku za restrukturiranje gospodarstva. Načelno, ulazak u Uniju trebao bi biti veliki poticaj za hrvatsku ekonomiju, s time da se ubrzani rast može očekivati samo uz provedbu strukturnih reformi. Prema našim procjenama, u prvoj punoj godini članstva pozitivni efekti bi mogli biti u razini dva posto gospodarskog rasta, a Hrvatskoj će biti na raspolaganje stavljena i financijska sredstva iz fondova EU-a u iznosu od tri do če-

tiri posto BDP-a godišnje. Europska unija zapravo bi mogla biti izvrstan poticaj za Hrvatsku, kako kroz poboljšanje investicijske klime, tako i putem veće pravne sigurnosti za ulagače. Ako Hrvatska iskoristi svoj potencijal i mogućnosti koje pružaju pretpristupni i kasnije strukturni fondovi EU-a, mogla bi za jedan značajan korak biti bliže rješavanju problema s kojima je danas suočena te opet početi ostvarivati željene stope rasta.

ZDENKO ADROVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN BANKE

U sektoru banaka problemi izviru iz otežane naplate kredita Udio loših kredita u ukupnima i dalje se povećava, s negativnim utjecajem na profitabilnost banaka i na rizičnost imovine banaka, što sužava pristup svježem kapitalu. Cijena kapitala se formira u skladu s rizikom, pa je ponuda kamatnih stopa za kredite uvećana za očekivane gubitke. Stoga korisnici bankarskih kredita imaju povišen trošak financiranja. To im u srazu s konkurentima koji posluju na stabilnijim tržištima otežava poslovanje i povratno umanjuje sposobnost servisiranja obveza u bankama >> Uočavamo zastoj u razvoju financijskog sektora. Kao tržišni posrednik, financijski sektor prati procese u gospodarstvu, a produžena recesija gospodarstva smanjuje potražnju za uslugama financijskog sektora. Naročito su pogođena tržišta kapitala gdje opstaju tek primarna izdanja državnog duga usmjerena na ulaganja rastućih mirovinskih fondova i plasmana viškova likvidnosti iz banaka. Potražnja za razvijenim fi-

Zbog očekivanog nastavka stagnacije gospodarstva pozorno analiziramo opstojnost poslovnog programa poduzeća nancijskim instrumentima splašnjava, a trgovanje se svelo na razinu koja postavlja pitanje svrhe svakodnevnog otvaranja tržišta. Smanjenje prihoda promijenilo je prioritete menadžera u financijskom sektoru: interna ekonomija je postala važnija za opstanak od aktivnosti prodaje usluga, dok se

potreba za inovacijama i kreacijom već pomalo zaboravlja. Ulaganja u razvoj tehničkih i ljudskih potencijala na siromašnom tržištu gube smisao. Za to vrijeme dinamična tržišta u širem okruženju nastavljaju se razvijati. Uskoro ćemo se uključiti na zajedničko europsko tržište i spoznati koliko smo se udaljili od prakse vodećih financijskih tržišta. U sektoru banaka problemi izviru iz otežane naplate kredita. Udio loših kredita u ukupnima i dalje se povećava, s negativnim utjecajem na profitabilnost banaka i na rizičnost imovine banaka, što sužava pristup svježem kapitalu. Cijena kapitala se formira u skladu s rizikom pa je ponuda kamatnih stopa za kredite uvećana za očekivane gubitke. Stoga korisnici bankarskih kredita imaju povišen trošak financiranja. To im u srazu s konkurentima koji posluju na stabilnijim tržištima otežava poslovanje i povratno umanjuje sposobnost servisiranja obveza u bankama. Preciznija procjena rizika kod odobravanja novih kredita U zadnje tri godine bankarski sektor je u kreditiranju poduzeća

pretrpio značajne gubitke zbog nemogućnosti zajmoprimaca da podmiruju svoje obveze. Pad potražnje na tržištu nekretnina značajno participira u ostvarenim gubicima, ali izvore sadašnjih problema nalazimo i u prenisko postavljenim kriterijima procjene rizika pri odobravanju kredita u razdoblju povišenog optimizma. Budući da banka nastoji upravljati prepoznatim rizicima i predvidjeti buduće probleme u poslovanju svojih klijenata, kreditna politika za poduzetnike u razdoblju rastuće neizvjesnosti sigurnost ulaganja pretpostavlja prinosu. U kreditne politike ugrađujemo iskustva stečena u prošlom razdoblju prosperiteta, kao i iskustva iz sadašnjeg razdoblja recesije. Zbog očekivanog nastavka stagnacije gospodarstva pozorno analiziramo opstojnost poslovnog programa poduzeća. Pooštrili smo kriterije za zaduživanje poduzetnicima koji imaju koncentriranu prodaju ciklično elastičnih roba i usluga. S druge strane nastojimo olakšati pristup kapitalu za poduzeća koja su povećala disperziju prodaje i izašla iz okvira domaćeg tržišta te ujedno ostvarila

kontinuirano pozitivne rezultate poslovanja. Takva poduzeća su ciljani klijenti za koje smo spremni prihvatiti financiranje njihovih projekata i odobriti im povoljnije zaduženje od prosječnih tržišnih kamatnih stopa. Suprotno njima, klijenti ograničeni na uzak tržišni segment i bez potencijala osvajanja vanjskih tržišta ne mogu povećati prodaju, a posljedično ni očekivati povoljno kreditiranje.


BANKARSTVO Segment stanovništva pokazao se otpornijim na negativne tendencije u gospodarstvu od poduzeća. Građani su uredniji u otplati kredita bankama, ali zapažamo i da su puno oprezniji u stvaranju novih kreditnih obveza nego u godinama prosperiteta. Rastuća neizvjesnost za održanje razine dohodaka iz vremena korištenja kredita u cijelom razdoblju otplate rezultira smanjenjem potražnje za kreditima. U budućnosti pred-

Građani su uredniji u otplati kredita bankama, ali zapažamo i da su puno oprezniji u stvaranju novih kreditnih obveza viđamo daljnji pad realnih dohodaka jer će mjere za povećanje konkurentnosti poduzeća nužno sadržavati i prebacivanje tereta financiranja potreba javnog sektora s poduzeća na stanovništvo. Zbog toga očekujemo smanjenje prosječne kreditne sposobnosti već zaduženih građana i porast loših kredita. Korisne vanjske baze podataka o zaduženosti građana izgrađene su tek nakon završetka razdoblja kreditne ekspanzije. One nam omogućuju precizniju procjenu rizika kod odobravanja novih kredita. No, na statičnom tržištu kredita sve više korisnih informacija nalazimo u vlastitim bazama podataka o klijentima s višegodišnjim praćenjem urednosti u otplati kredita u banci. Pomoću podataka o klijentima iz vanjskih i unutarnjih baza smanjujemo rizike od prezaduživanja i povećavamo kvalitetu alata za procjenu rizika. Sljedeći korak u kreditiranju stanovništva je razlikovanje cijene kredita prema riziku, što će nam biti bitan alat za održanje kvalitete prodaje u razdoblju očekivanog pogoršavanja prosječne kreditne sposobnosti. Banke su nužne za funkcioniranje gospodarstva Komercijalne banke pružaju gospodarstvu financijske usluge neophodne za odvijanje poslovnih aktivnosti. U razdoblju rastuće neizvjesnosti, banke su sigurna

utočišta za financijsku imovinu klijenata, čime pridonose očuvanju financijske stabilnosti. Naravno, banke su i distributer kredita poduzećima i stanovništvu čime omogućuju provedbu ekonomske politike. Ispunjavanje uloge komercijalnih banaka u financiranju gospodarstva ovisi o regulaciji financijskog tržišta. Naime, svi poduzetnici pa tako i komercijalne banke nastoje ostvariti povrat na uloženi kapital. Parcijalni interes banaka može biti suprotstavljen ciljevima ekonomske politike ako se naruši konkurencija na tržištu ili ne zaštiti sigurnost uloženog dužničkog kapitala sustavnim nadzorom izlaganja banaka rizicima. Utoliko su banke specifični poduzetnici koji najbolje ispunjavaju ulogu financijskog posredovanja u gospodarstvu uz kvalitetnu regulaciju tržišta. Dakle, komercijalne banke su nužne za funkcioniranje gospodarstva. Snaženje ukupne gospodarske aktivnosti i promjena strukture gospodarstva prema povećanju vanjskotrgovinske razmjene ili prema nekom drugom cilju su zadaci ekonomske politike. Banke mogu biti posrednik u provedbi mjera ekonomske politike ukoliko time zadovoljavaju svoje interese. Banke moraju ispuniti očekivanja vlasnika kapitala o prinosu na uloženi kapital i održati optimalnu razinu sigurnosti ulaganja. Istu obvezu imaju i prema vlasnicima depozita i drugih dužničkih instrumenata te se ne izlažu rizicima kojima ne mogu upravljati. Utoliko se uloga središnje i državne razvojne banke u vođenju protu-cikličke ekonomske politike ne može tražiti od komercijalnih banaka. One će pomoći ostvarivanju tih ciljeva ako su mjere usklađene s komercijalnim interesom. U razdoblju promjenjivih uvjeta na vanjskim i na domaćem financijskom tržištu HNB se opredijelio na obranu stabilnosti financijskog sustava pomoću mjera za upravljanje tečaja kune prema euru. Stabilnost kamatnih stopa nije osnovni cilj HNB-a, nego rezultanta koji izražava jačinu neamortiziranog šoka. Zato su kod početnog šoka od prelijevanja financijske krize snažno eskalirale kamatne stope, ali se opetovani šokovi s

vanjskih tržišta sve uspješnije amortiziraju i na strani kamatnih stopa, pa možemo reći da HNB uspješno obavlja svoju osnovnu zadaću. Opredjeljenje na ciljanje tečaja primjereno je visokom stupnju euroiziranosti domaćeg financijskog sustava, odnosno valutnoj strukturi bilance banaka. Time je očuvana i stabilnost bankarskog sustava i nesmetano obavljanje posredničke uloge banaka u gospodarstvu. S obzirom na strukturu gospodarstva, tim pristupom je minimizirana šteta koju stabilizacijska politika nužno uzrokuje. Alternativna monetarna politika koja bi se usmjerila na snižavanje troškova financiranja gospodarstva ne bi samo prerasporedila štetu nego je dugoročno uvećala zbog prikrivanja neučinkovitosti i parazitskog oblika ponašanja. Rezultat bi bio smanjenje reformskog kapaciteta i rast strukturnih neravnoteža koje vode u još veći pad gospodarstva od ostvarenog. Sagledavajući ograničenja i koristi od vođenja aktivne tečajne politike u odnosu na troškove koje fluktuacije tečaja izazivaju, ne nalazimo koristi koje bi opravdale

Ispunjavanje uloge komercijalnih banaka u financiranju gospodarstva ovisi o regulaciji financijskog tržišta troškove. Fiksiranje tečaja kune prema euru smanjilo bi troškove valutne zaštite ili tečajnih gubitaka, te obračunske troškove poduzetnika. Fiksiranjem tečaja HNB bi i dalje mogao provoditi stabilizacijsku politiku istim instrumentima, ali bi izostali povremeni špekulativni pritisci na tečaj. Teži uvjeti poslovanja RBA je u 2011. godini ostvario dobit nakon oporezivanja u iznosu od 327 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 13 posto. Osnovni čimbenici smanjenja dobiti u odnosu na lanjsko razdoblje su niži prihodi od trgovanja i negativni revalorizacijski rezultat ostvaren na imovini koja se vrednuje po tržišnim cijenama.

81

No, u svim ostalim segmentima poslovanja ostvaren je pozitivan pomak. Povećani su prihodi od kamata i naknada za 1,7 posto, smanjeni su operativni troškovi za 2,5 posto, a rezervacije za rizike za 5,8 posto. To su pokazatelji koji ne podliježu utjecaju kratkoročnih tržišnih promjena, nego izražavaju aktivnosti banke s trajnijim utjecajem na rezultat poslovanja. Kratkotrajno nepovoljna tržišna kretanja u drugom polugodištu umanjila su prošlogodišnju dobit, ali je ostvaren napredak u ukupnom poslovanju. Pad cijena financijske imovine na tržištu još se jače odrazio na poslovni rezultat ostalih članica lokalne financijske Grupe. Dobit Grupe nakon oporezivanja u 2011. iznosila je 305 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 125 milijuna kuna. U 2012. godini očekujemo zadržavanje niske razine potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama uz povišenu rizičnost naplate plasmana. Oporavak gospodarstva nije izgledan u kratkom roku. Restrukturiranje nekonkurentnih poduzeća i najavljena provedba strukturnih reformi u početnom razdoblju će imati negativan utjecaj na domaću proizvodnju i zaposlenost, što će se nepovoljno odraziti na poslovanje banke. Stoga je ostvarivanje jednake razine dobiti kao u prethodnoj godini visoko postavljen cilj. U 2012. godini RBA će provoditi mjere za unaprjeđenje upravljanja rizicima, naplate potraživanja te upravljanje troškovima poslovanja. U očekivano težim uvjetima poslovanja planiramo kroz razvoj poslovnih procesa stalno podizati razinu kvalitete usluge, što bi u srednjem roku trebalo rezultirati umjerenim stopama rasta poslovnih aktivnosti i povećanja prihoda. Ponuda kamatnih stopa banke ovisi prvenstveno o cijeni izvora financiranja, troškovima regulacije i premijama rizika. Ovisno o valuti, roku i vrsti izvora, cijena financiranja temelji se na tržišnim kamatnim stopama korigiranim za cijenu regulacije te kod stranih valuta i za razliku premije rizika hrvatskog tržišta u odnosu na rizik matičnog tržišta odnosne valute. Premija rizika dodatno se uvećava prema percepciji rizičnosti same banke.


82

BANKARSTVO

Visina kamata ovisi i o rizičnosti zajmoprimca Zadnjih godina premija rizika odražava uz kreditni rejting Hrvatske i globalne promjene u averziji prema riziku. Dok god je hrvatsko financijsko tržište ovisno o uvozu kapitala, ostat će osjetljivo na kretanje premije rizika. Znači da će promjene na vanjskim tržištima značajno utjecati na cijenu financiranja hrvatskih banaka, a time i na ponudu kamatnih stopa. Ukoliko se smanje napetosti na tržištu eurozone i/ili se poboljša hrvatski rejting, moguće je postupno smanjivanje premije rizika, a onda i snižavanje kamatnih stopa na kredite. Trenutačno, kretanja na vanjskim tržištima nisu povoljna za premije

Pod pritiskom socijalnih tenzija Vladine mjere favoriziraju parcijalni interes države nauštrb poduzetnika rizika, a rejting Hrvatske je bliži padu u podinvesticijski rang nego poboljšanju. Međutim, eventualnim dogovorom unutar eurozone za saniranje kriznih žarišta moguća je promjena trenda koja bi se povoljno odrazila na cijenu financiranja već u kratkom roku. Ponuda kamatnih stopa za kredite može u kraćim vremenskim rokovima odstupati od cijene koštanja izvora financiranja radi ostvarivanja cilja osvajanja tržišta. Očekivano povećanje kreditne aktivnosti pomoću smanjivanja kamatnih stopa znači da se banka kratkoročno odriče dijela dobiti radi povećanja osnovice za dugoročno ostvarivanje dobiti. Akvizicijska kamatna politika odudara od principa tržišne alokacije kapitala pa nije održiva na dulji rok, a u uvjetima stagnacije potražnje za kreditima nema ni opravdanja za takvu politiku. Porast potražnje za kreditima koji bi izazvao akvizicijsku politiku kamatnih stopa ne predviđamo ni u srednjem roku. Visina kamatnih stopa ovisi i o rizičnosti pojedinog zajmoprimca. Povećanjem kvalitete alata za procjenu rizika banka može klijentima s nižim rizikom odobriti smanjenje

kamatne stope za kredite. Upravo u području razlikovanja klijenata prema rizičnosti nalazimo potencijal za snižavanja kamatnih stopa neovisan o vanjskim čimbenicima. RBA je na kraju 2011. godine imao za jedan posto niži udio loših kredita u ukupnim od prosjeka za bankarski sektor u cjelini. Nešto bolja kvaliteta kreditnog portfelja u RBA očekivana je zbog načina na koji se RBA razvijao. Isključivo organski rast banke, s najvećim ostvarenim rastom kredita u razdoblju od 2001. do 2007. godine, rezultirao je relativno mladim kreditnim portfeljem. Međutim, razlika u starosti kredita u odnosu na konkurente postupno se smanjuje počevši od 2008. godine pa se udio loših kredita u RBA približava prosjeku. Problem naplate kredita pojačava se od 2009. godine, kada smo počeli unaprjeđenje procesa odobravanja kredita i nadzora kredita u otplati. Time smo usporili rast portfelja loših, ali i ukupnih kredita. U narednim godinama očekujemo nastavak negativnih tendencija u kvaliteti kreditnog portfelja. Zbog toga nećemo relaksirati uvjete za zaduživanje, nego ćemo nastaviti unaprjeđivati alate za procjenu kreditnog rizika i povezivati ih s određivanjem cijene kredita. Time ćemo stimulirati zaduživanje klijenata koji imaju nižu rizičnost, a smanjiti učešće klijenata s višim rizikom. Vlada se suočila s nezavidnim stanjem u gospodarstvu, te je na početku mandata morala podrediti mjere očuvanju kreditnog rejtinga. Zbog pritiska rejting agencija prve mjere su imale privid reformskog opredjeljenja, te su zamaglile najavljeni smjer gospodarske politike. No, postupno se uočava nespremnost Vlade za provedbu reformi koje bi ispravile duboke neravnoteže u društvu i omogućile rast gospodarstva. Iz provedenih i najavljenih mjera ne vidi se opredjeljenje na potporu privatnog poduzetništva koje je nedovoljno razvijeno za održanje postojećeg, a kamoli za rast životnog standarda. Ne vidi se ni spoznaja da je stvaranje dodane vrijednosti nemoguće bez rasterećenja i uklanjanja barijera za razvoj poduzetništva. Pod pritiskom socijalnih tenzija Vladine mjere favoriziraju parcijalni interes države nauštrb poduzetnika, uz težnju da se centraliziranim upravljanjem

vode investicije, a preraspodjelom dohotka od produktivnih k privilegiranim dijelovima društva osigura socijalni mir. Bez reformske orijentacije nema preokreta Nakon što je u prvom tromjesečju ostvaren pad BDP-a po inerciji iz prošle godine, pokazatelji za travanj rezultat su provedbe Vladinih mjera. Pesimizam potrošača jača na rezultatima procesa prenošenja troškova javnog sektora s poduzeća na stanovništvo bez usporednog smanjivanja fiskalnog opterećenja rada radi zaštite realnih primanja. Smanjivanje opterećenja privatnog sektora trebalo bi se zasnivati na snažnoj redukciji rashoda javnog sektora utemeljenih na provedbi reformi, no takve reforme nisu ni najavljene. Poduzetnike se malim poboljšanjima u fiskalnom opterećenju nastoji motivirati na povećanje ulaganja, ali ih se istovremeno novim mjerama i opterećenjima demotivira od širenja poslovanja. Dodatno, nepovoljna kretanja na vanjskim tržištima samo pojačavaju pesimizam proizvođača.

U 2012. godini očekujemo zadržavanje niske razine potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama uz povišenu rizičnost naplate plasmana Na početku mandata Vlada je očekivala da uz stagnaciju potrošnje i neto razmjene sa svijetom investicije mogu pokrenuti gospodarstvo prema ostvarivanju rasta BDP-a. Danas se uočava da je održanje proizvodnje, neto izvoza i potrošnje privatnog sektora nužno da bi se spriječio veći pad BDP-a. Nadam se da će kreatori gospodarske politike ubrzano mijenjati pristup jer bez reformske orijentacije neće preokrenuti negativne tendencije. Financijski sektor u Hrvatskoj izrazito je bankocentričan, a proces centralizacije tržišta jača nauštrb poslovnog potencijala nebankarskih financijskih institucija. Bijeg ulagača u banke vezan je uz opetovana razdoblja rasta premije rizika Hrvatske i drugih zemalja koje

ulagači ne percipiraju kao sigurna utočišta. Averzija prema riziku nepovoljno utječe na cijenu financijskih instrumenata s višom razinom rizičnosti, ali i na prinos financijskih instrumenata s najnižim rizikom. Zbog učestalih promjena u premijama rizika dugoročni ulagači se sve više odlučuju za sigurnost banaka umjesto alternativnih ulaganja u financijske instrumente na tržištima kapitala ili u investicijske fondove. Najava uvođenja poreza na imovinu također pogoduje jačanju banaka jer ulagači izbjegavaju imovinu koja će podlijegati oporezivanju. Time se umanjuje potencijal ponude na financijskom tržištu. Uz iznimku obveznih mirovinskih fondova čija imovina nije ovisna o preferencijama ulagača, povećana koncentracija kapitala u bankama usporava razvoj financijskog tržišta. Proces koncentracije kapitala u bankama prati i vlasnička koncentracija na financijskom tržištu, jer od nebankarskih financijskih institucija opstaju tek one povezane s bankama u lokalne financijske grupe, dok samostalni ponuđači usluga slabe ili nestaju s tržišta. No, unatoč koncentracije kapitala u bankama i s njima povezanim financijskim grupama, lokalnom financijskom tržištu ne prijeti opasnost od oligopolizacije jer će se Hrvatska uključiti u zajedničko tržište Europske unije. Time će se domaće financijsko tržište otvoriti konkurentima iz cijelog EU-a. Konkurencija iz EU-a koja nema izgrađenu lokalnu prodajnu mrežu usmjerit će se na ponudu financijskih usluga velikim poduzećima i državi, dok će im osvajanje malih poduzeća i stanovništva biti teže bez izgrađenih prodajnih kanala. Predviđamo da će nastojati preuzeti ili kooperirati s lokalnim financijskim institucijama koje raspolažu s izgrađenom mrežom poslovnica. Varijanta osvajanja tržišta disperziranih kupaca putem izgradnje vlastite mreže i organski rast na relativno stagnantnom tržištu nije izgledan. Međutim, ponuda financijskih usluga preko prodajne mreže nefinancijskih poduzeća s razvijenom prodajnom mrežom mogla bi novim konkurentima omogućiti brži ulazak na tržište i povećati konkurentnost ponude kredita i financijskih usluga.


BANKARSTVO

83

ANDRE-MARC PRUDENT, PREDSJEDNIK UPRAVE SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA

Teško stanje u gospodarstvu utječe i na poslovanje banaka Ne mogu postojati stabilne i profitabilne banke u problematičnom gospodarstvu. Tako je evidentno da zaostajanje gospodarstva u oporavku stvara i određene probleme domaćim bankama, prvenstveno kroz rast “problematičnih kredita”. Također, u nadolazećem razdoblju banke će se morati značajnije usmjeriti na jačanje domaćih izvora financiranja Govoreći isključivo o domaćem sustavu, općepoznato je da ne mogu postojati stabilne i profitabilne banke u problematičnom gospodarstvu. Tako je evidentno da zaostajanje domaćeg gospodarstva u oporavku stvara i određene probleme domaćim bankama, prvenstveno kroz rast “problematičnih kredita”. Također, u nadolazećem razdoblju banke će se morati značajnije usmjeriti na jačanje domaćih izvora financiranja kako bi se prilagodile novim uvjetima poslovanja.

>> Pred cjelokupnim globalnim financijskim sustavom je razdoblje velikih izazova. Naime, osim opasnosti za kretanja u globalnom financijskom sustavu i cjelokupnom gospodarstvu, koje proizlaze iz aktualne krize u eurozoni, globalni financijski sustav proživljavat će

U srednjoročnom poslovnom planu sektor poduzeća vidimo kao glavni generator rasta kreditne aktivnosti velike promjene u nadolazećim godinama. Tako će se banke suočiti s potrebom povećanja kapitalnih zahtjeva i osiguravanja dugoročnijih i stabilnijih izvora likvidnosti. (Pre)brza implementacija novih regulatornih zahtjeva već za posljedicu ima smanjenje aktive bankarskih grupacija u Europi te potrebu smanjenja troškova i prilagodbi za godine niskog rasta i visokih rizika.

Potražnja pod snažnim protiskom U srednjoročnom poslovnom planu sektor poduzeća vidimo kao glavni generator rasta kreditne aktivnosti, pogotovo u svjetlu potrebe povećanog investicijskog ciklusa pred pristupanje EU-u. Govoreći o razradi planova po pojedinim djelatnostima, možemo naglasiti da smo svjesni kako je domaća potražnja pod snažnim pritiskom te se uskoro ne očekuje njen vidljiviji oporavak. U nadolazećem razdoblju ipak očekujemo promjene u strukturi novoodobrenih kredita poduzećima u odnosu na pretkrizne godine, a trebao bi porasti i značaj izvozno orijentiranih tvrtki te ulaganja u zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije. Također, naglasio bih da je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razvijeno malo i srednje poduzetništvo, a upravo tu vidimo snažan potencijal za rast, pogotovo ako se nastavi smanjenje administrativnih barijera te (para)fiskalnog opterećenja. Za razliku od poduzeća, kod sektora stanovništva ne očekujemo značajniju promjenu trendova u odnosu na trenutačne. Naime, oporavak zaposlenosti će bit dugo-

trajan i težak, a i realne neto plaće će biti pod pritiskom. Sigurni smo kako će ključ uspjeha ostati inovativnost te kreiranje proizvoda i usluga prilagođenih individualnim potrebama klijenata. Siguran sam u našu sposobnost da se prilagodimo novim tržišnim uvjetima. Čisto tehnički govoreći, Hrvatska je od druge polovine 2008. godine nekoliko puta ušla i izašla iz re-

Ključ uspjeha ostat će inovativnost te kreiranje proizvoda i usluga prilagođenih individualnim potrebama klijenata cesije, no ono što je sasvim jasno jest da se domaće gospodarstvo i dalje nalazi u krizi. Kad je riječ o ulozi banaka u ukupnim gospodarskim kretanjima, naglasio bih da najveći doprinos gospodarskom razvoju mora doći od stabilnosti bankovnog sustava. Također, moramo biti svjesni da banke ne kreiraju i ne vode gospodarsku politiku već isključivo kroz transfer domaće i strane štednje prema privatnom sektoru mogu potaknuti pozitivne trendove. Često čujem teorije zavjere te “optužbe” da banke rade na korist uvozničkog lobija. Međutim, većina bankarskih grupacija koje posluju u Hrvatskoj prisutne su i na tržištima drugih zemalja u regiji koje unatoč globalnim problemima imaju pozitivne gospodarske trendove (poput Češke, Poljske...) te puno uravnoteženiju vanjskotrgovinsku bilancu. Stoga mi se čini da problem nije u bankama koje se moraju ponašati kao racionalni poslovni subjekti te se pridržavati regulatornih i zakonskih okvira. Već sam spomenuo

da smatram kako domaće gospodarstvo može rasti isključivo kroz rast izvoza u nadolazećim godinama, a naša poslovna politika je i prilagođena tome. Stabilnost domaće valute - temelj makroekonomske stabilnosti Treba naglasiti da male zemlje nemaju luksuz poput velikih i najrazvijenijih gospodarstava da koriste ekspanzivne elemente monetarne politike u trenucima krize. Hrvatska je specifična po visokom stupnju euriziranosti te visokoj razini inozemne zaduženosti svih domaćih sektora. Tako stabilnost domaće valute predstavlja i temelj cjelokupne makroekonomske stabilnosti, što je preduvjet za gospodarski razvoj. Teško stanje u gospodarstvu utječe i na poslovanje banaka i to ponajprije kroz daljnje pritiske na rast troškova za rezervacije te skromnu (kvalitetnu) potražnju za kreditima na razini sustava. Govoreći isključivo o rezultatima SGSB-a za 2011. godinu, zadovoljan sam ostvarenim, pogotovo uzmemo li u obzir pogoršanje stanja na međunarodnim financijskim tržištima u drugoj polovini godine. Raduje me i rast prihoda od provizija i naknada uslijed širenja ponude proizvoda i usluga klijentima. Značajan napredak postignut je i u kontroli operativnih troškova te u organizacijskom smislu s ciljem povećanja efikasnosti. Na početku ove godine zabilježeni su i novi pritisci na rast kamatnih troškova, što će sigurno imati negativan utjecaj na profitabilnost poslovanja, pogotovo uzmemo li u obzir već spomenutu relativnu slabu potražnju za kreditima i snažnu konkurenciju. Fokus će i tijekom ove godine ostati na povećanju efikasnosti.


84

BANKARSTVO

ANDREA KOVACS-WÖHRY, PREDSJEDNICA UPRAVE VOLKSBANKA

Zamrla investicijska ak Kvalitetnih projekata nema dovoljno da bi u kraćem roku pokr industrije više no dovoljan. Također, općepoznati su i drugi raz Udjel “loših kredita” ispod prosjeka tržišta Već sam spomenuo da je tijekom 2012. godine ponovno vidljiv pritisak na rast troškova zaduženja. To je vidljivo kod inozemnih izvora financiranja uslijed visokog stup-

Najveći doprinos za gospodarski razvoj mora doći od stabilnosti bankovnog sustava nja nepovjerenja investitora zbog krize u eurozoni, ali i kod domaćih izvora financiranja, odnosno depozita. Naime, tijekom prošle godine zabilježeno je usporavanje rasta domaćih depozita, što je rezultat realnog smanjenja dohotka kućanstava te problema s likvidnošću u realnom gospodarstvu. Uz to moram spomenuti i trošak rizika, koji bi se ove godine na razini sustava mogao nastaviti povećavati. Izvori financiranja SGSB-a su dobro diverzificirani te povoljne ročne strukture, stoga smatramo kako ćemo pritiske na rast naših kamatnih troškova moći uspješno kontrolirati te na taj način ublažiti i pritiske na rast aktivnih kamatnih stopa. Govoreći o kretanju kamatnih stopa na kredite po sektorima još je uvijek teško dati precizne prognoze. Mnogo čimbenika će utjecati na kretanje kamatnih stopa, od razduživanja pojedinih klijenata, troška rizika, konkurencije i specifičnih programa kreditiranja poput HBOR-ovog. Svi ovi faktori će imati utjecaja na tržišna kretanja, stoga bih ostao suzdržan u davanju točnijih prognoza. Konzervativna poslovna politika te umjerena izloženost građevinskom sektoru i tržištu nekretnina rezultirali su da se udjel “loših kredita” u ukupnom kreditnom portfelju zadrži ispod prosjeka tržišta. Dobra diverzificiranost kreditnog portfelja, dobro osigu-

rani plasmani kolateralima te individualan pristup klijentima u poteškoćama i dalje će predstavljati važne karike u očuvanju kvalitete našeg portfelja. Nagomilane strukturne slabosti Promatrajući trendove u hrvatskom gospodarstvu te razgovarajući sa stručnjacima shvatio sam da se prepreke bržem gospodarskom oporavku nalaze u nagomilanim strukturnim slabostima. Takve probleme nije moguće riješiti u kratkom roku, a pogotovo u situaciji izrazito nepovoljnog međunarodnog okruženja. Ono što svakako treba istaknuti jest orijentacija Vlade na fiskalnu konsolidaciju kroz smanjenje rashoda, ali i bolje naplate poreza, što je omogućilo i zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga. Ova godina bit će ključna za pokretanje reformi, koje se trenutno provode u većini europskih zemalja.

U Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijeno malo i srednje poduzetništvo, a upravo tu vidimo snažan potencijal za rast Bankovni sustav u Republici Hrvatskoj je izrazito konkurentan uz prisutnost značajnih međunarodnih financijskih igrača. Ulaskom Republike Hrvatske u EU očekujem da će se dodatno intenzivirati konkurencija dolaskom novih igrača na tržište. Očekujem i mogućnost smanjenja regulatornog troška te postupnog usklađenja s onima u EU-u. Smatram kako će u srednjoročnom razdoblju ulazak u EU imati ključnu ulogu u definiranju trendova u gospodarstvu, a samim time i u bankarstvu, primjerice kroz povećanu potražnju za kreditima od strane poduzeća kao pripremu za poslovanje na jedinstvenom EU tržištu.

>> U ovome trenutku banke su součene s nizom nepovoljnih faktora uvjetovanih krizom, kako lokalnog gospodarstva tako i financijskih tržišta – u prvome redu europskog – zbog globalnih događaja koji preispituju same temelje opstojnosti Europske unije. Smanjena sposobnost dužnika da otplaćuju kredite, što je posebno vidljivo u segmentu korporativnih klijenata u djelatnostima posebno jako pogođenim krizom, poput građevinarstva, stvaraju kontinuirane pritiske na bilance banaka, a prema zadnjim ekonomskim pokazateljima, očekuje se da će takav trend potrajati barem do kraja godine. Uz to, kontinuirani pritisak troškova uvođenja nove regulative povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju dodatno smanjuje mogućnost kreiranja održivog modela poslovanja malih banaka koje će teško osigurati opstanak dosadašnjim načinom poslovanja. Kao i dosad, u sektoru poslovanja s pravnim osobama nastojimo pratiti potrebe svojih klijenata te financirati kvalitetne investicije. Klijentima nudimo proizvode prilagođene njihovim potrebama i mogućnostima, pa se sukladno tome uvjeti kreditiranja prilagođavaju svakom pojedinom klijentu, ovisno o nizu različitih faktora kao što su bonitet, namjena kredita, rok otplate, instrumenti osiguranja kredita, dosadašnja suradnja i slično. Zahvaljujući novim strateškim odrednicama i snažnom vlasniku kojeg smo dobili u najvećoj ruskoj banci Sberbank, dodatno ćemo se posvetiti tržištu većih korporativnih klijenata, posebno kompanijama koje posluju s Ruskom Federacijom te ruskim kompanijama koje posluju u Hrvatskoj ili su zainteresirane za Hrvatsku. Iz Sberbanka smo dobili zeleno svjetlo za rast te ćemo svakako iskorištavati mogućnosti koje nam se nude, bilo da se radi o proširenju palete proizvoda i usluga, tehnološki na-

prednim aplikacijama ili uvođenju novih, inovativnih proizvoda. Pala potražnja za kreditima Volksbank nudi vrlo konkurentne kamatne stope za cjelokupnu ponudu namijenjenu građanima. Kako bi izbjegli potencijalni valutni rizik, građanima nudimo i kunske gotovinske kredite, a onima koji nastoje riješiti stambeno pitanje nudimo povoljnije uvjete financiranja kupnje stanova izgrađenih kroz projektno financiranje, time ujedno nastojeći potaknuti i poslovanje vlastitih klijenata. Građanima također nudimo i mogućnost ugovaranja moratorija na kredite u slučaju opravdanih problema s otplatom. Iako je potražnja za svim vrstama kredita značajno pala u zadnjih nekoliko godina, s obzirom na stanje domaćeg gospodarstva te visok postotak nezaposlenosti i prognoze za nulti, ili čak negativni rast BDP-a u ovoj godini, ne očekujemo povratak potražnje na razine iz pretkriznih godina. U snaženju gospodarske aktivnosti od podrške samih banaka mnogo je veći problem gotovo zamrla investicijska aktivnost postojećih, a posebno novih stranih investitora. Kvalitetnih projekata nema do-


BANKARSTVO

85

tivnost enuli gospodarske aktivnosti, pa je postojeći potencijal financiranja navedenih projekata od strane bankarske lozi koji utječu na nedostatak investicijske aktivnosti, možda čak i više od same gospodarske krize voljno da bi u kraćem roku pokrenuli gospodarske aktivnosti, pa je postojeći potencijal financiranja navedenih projekata od strane bankarske industrije više no dovoljan. Također, općepoznati su i drugi razlozi koji utječu na nedostatak investicijske aktivnosti, možda čak i više od same gospodarske krize, poput slabe pravne regulative u smislu zaštite investitora, spore administracije, korupcije... No Vlada je najavila novi investicijski val u kojem će banke svakako igrati važnu ulogu, a zahvaljujući mjerama Hrvatske narodne banke (HNB), koja je smanjila obveznu pričuvu sa 15 na 13,5 posto, bankama je oslobođeno više od četiri milijarde kuna pričuve namijenjene poticanju gospodarskog oporavka, prvenstveno programa koji pridonose poboljšanju platne bilance zemlje. Mjere HNB-a bile su prilagođene fiskalnoj i općenito gospodarskoj politici u zemlji koja je bila usmjerena na kratkoročne mjere bez zadiranja u strukturne promjene koje jedine mogu rezultirati rastom i oporavkom gospodarstva. Kad gospodarska politika bude adekvatnija i ciljana na potrebne strukturne promjene, omogućit će se i monetarnoj politici da bude kreativnija i omogući dodatni stimulans ostalim mjerama. Rješenja koja bi bila temeljena samo na monetarnoj politici bez provođenja strukturnih mjera bila bi prerizična, a u određenim crnim scenarijima mogla bi čak i dodatno produbiti krizu. Relativno zadovoljni rezultatima poslovanja Unatoč tome što je i proteklu godinu na hrvatskom tržištu obilježila recesija, možemo reći da smo relativno zadovoljni rezultatima poslovanja. Ostvarili smo dobit prije oporezivanja u iznosu od 2360 tisuća kuna, dok je bilančna suma na kraju godine iznosila 7.495.660 tisuća kuna. Adekvatnost kapitala na dan 31. prosinca 2011. godine iznosi-

la je 28,56 posto, dok je zakonski propisani minimum 12 posto, što svjedoči o visokoj sigurnosti i stabilnosti banke. U protekloj je godini zabilježen porast broja tekućih računa građana

Hrvatska vlada najavila je novi investicijski val u kojem će banke svakako igrati važnu ulogu od 14 posto te porast broja malih poduzetnika kojima je Volksbank glavna poslovna banka za 59 posto. U sektoru poslovanja s građanima ostvaren je porast volumena odobrenih stambenih kredita od 4,23 posto te porast depozita od 3,65 posto. Kreditni portfelj malih poduzetnika porastao je za 28,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je rast depozita malih poduzetnika iznosio 5,6 posto, pri čemu je najveći rast u odnosu na 2010. godinu - čak 79 posto - zabilježen u broju novootvorenih B-Free online štednih računa. Pozitivni rezultati ostvareni su i u Sektoru poslovanja s pravnim osobama, pa je korporativni kreditni portfelj u odnosu na 2010. godinu porastao za 11 posto. Ukupan broj novoizdanih kartica korporativnim klijentima povećan je za 157 posto, a rastao je i ukupan broj kartičnih transakcija, i to za 40 posto. Međutim, posve je jasno da će i 2012. biti još jedna vrlo izazovna godina. Banke su se pod utjecajem potražnje iznova okrenule tradicionalnim proizvodima, a budući da zasad još uvijek nema značajnijih naznaka ekonomskog oporavka, rezervacije za kredite s problemima u otplati i nadalje rastu. Ipak, zahvaljujući uvođenju novih proizvoda prilagođenih potrebama i mogućnostima klijenata te podršci našeg novog, kapitalno snažnog vlasnika, Sberbanka, vjerujemo da ćemo ovu poslovnu godinu završiti

još uspješnije te opravdati očekivanja naših dioničara i klijenata. Sberbank je u velikoj mjeri ostao neokrznut problemima koje su imale banke u eurozoni te u situaciji otežanog pristupa izvorima financiranja ostaje kvalitetan i siguran financijski partner. Uz to, Sberbank iznimno mnogo pažnje poklanja kvaliteti usluge i naprednim tehnologijama te mnogo ulaže u taj aspekt poslovanja. I mi se namjeravamo povesti za tim primjerom, usvajati najbolje prakse naših novih vlasnika, te iskoristiti sve mogućnosti koje nam on nudi, od uvođenja tehnološki naprednih aplikacija i rješenja, ulaganja u ljude i resurse, uvođenja novih, inovativnih proizvoda ili mogućnosti financiranja koje Sberbank jamči zahvaljujući svojoj snažnoj kapitalnoj osnovici i poziciji jedne od najprofitabilnijih i najbrže rastućih financijskih institucija na svijetu. Teško se može očekivati snižavanje kamata U ovome trenutku, dok traje kriza EU-a i s obzirom na to da je većina bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj u vlasništvu banaka iz zemalja EU-a, teško se može očekivati snižavanje kamata na refinanciranje. Štoviše, vanjski izvori refinanciranja dodatno su ograničeni u zadnje vrijeme, a razvoj gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj također ne podržava smanjenje percepcije rizika za zemlju, unatoč skorom ulasku u EU. Tek kada dođe do pozitivnih pomaka u globalnom okruženju te se počnu primjećivati znakovi oporavka domaćeg gospodarstva, moglo bi biti i određenih poboljšanja u smislu cijene refinanciranja i dostupnosti vanjskih izvora, ali ne očekujemo da će se to dogoditi ove godine. Volksbank se u poslovanju vodi dosljednom i konzervativnom politikom rizika te kontinuirano uspostavlja napredne modele i politike upravljanja rizicima. Naravno, tijekom višegodišnje recesije i mi

smo se morali suočiti s određenim poteškoćama koje je sa sobom donijela opća ekonomska situacija u zemlji, no poduzeli smo niz mjera kako bismo ublažili posljedice povećanih rezervacija, poput osnivanja posebnog odjela za restrukturiranje, te ostajemo visokolikvidna i solventna banka s jednom od najnižih stopa rizičnih plasmana među vodećim bankama na hrvatskom tržištu. Proteklo je prekratko vrijeme od uvođenja Vladinih mjera da bi se mogla dati jednoznačna ocjena njihove učinkovitosti. Neke od aktivnosti idu u pravom smjeru, ali na prve rezultate još treba pričekati. Nakon razdoblja uhodavanja, Vlada bi agresivnije trebala krenuti u

Vlada bi agresivnije trebala krenuti u strukturne promjene i povećanje učinkovitosti državne infrastrukture strukturne promjene i povećanje učinkovitosti državne infrastrukture kako bi barem stvorila temelje za pokretanje gospodarstva u 2013. godini. Što se tiče ove godine, u njoj teško da će doći do preokretanja trenda, no to nije bilo ni za očekivati s obzirom na stanje početkom godine. Hrvatsko bankarsko tržište u velikoj je mjeri već prožeto visokom razinom konkurencije koja će se dodatno zaoštriti ulaskom u EU i određenom deregulacijom u smislu ulaska novih pružatelja financijskih usluga na hrvatsko tržište. Vjerojatno možemo očekivati i dodatno preslagivanje vlasničkih struktura domaćih banaka u smislu ulaska ili izlaska međunarodnih bankarskih grupa na domaće tržište. Regulativa Basel III dodatno će stvoriti pritisak na male banke, koje će do tada morati napraviti novi koncept poslovanja održiv i u promijenjenim uvjetima poslovanja.


86

BANKARSTVO

BALÁZS BÉKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA

Veličina je u bankarstvu itekako važna Još uvijek šokira činjenica da dobavljači, država ili banke svakog sata blokiraju šest do sedam tvrtki, a neplaćanje među tvrtkama postaje nevjerojatan teret za ulagače. Nažalost, situaciji ne pomažu ni državne tvrtke niti poduzeća u javnom vlasništvu na razini općina ili županija konomskim uvjetima. Veličina je u bankarstvu itekako važna. U ovoj godini OTP banka ne namjerava mijenjati pristup prema maloprodaji; većinu smo planiranih promjena već napravili tijekom proteklih godina. S obzirom na stabilnost naših operacija i visoku prosječnu kvalitetu portfelja, nema puno toga što je potrebno mijenjati. Novitet će biti pojačano financiranje i fokus na MSE segmentu, naročito poljoprivredne tvrtke za koje pripremamo nove pakete i lakši pristup financiranju zajedno s partnerima kao što je EIF.

>> Bankarski sektor je stabilan ako se u obzir uzmu veliki igrači. Likvidnost je dovoljna da pokrije regulatorne i operativne zahtjeve, a banke su općenito dobro kapitalizirane pod kapom jakih bankarskih grupa i snažnim nadzorom Hrvatske narodne banke. Ipak, treba spomenuti dva problema koja bi mogla potkopati stabilnost. Jedan je visok udio loših kredita u portfelju, prvenstveno u segmentu poslovanja s tvrtkama, a naročito sa srednjim i malim poduzećima. Drugi su problem slabo kapitalizirane i nepouzdane male banke. Premda je prvi problem općepoznat, još uvijek šokira činjenica da dobavljači, država ili banke svakog sata blokiraju šest do sedam tvrtki, a neplaćanje među tvrtkama postaje nevjerojatan teret za ulagače. Nažalost, situaciji ne pomažu ni državne tvrtke niti poduzeća u javnom vlasništvu na razini općina ili županija. Drugi je problem izašao na vidjelo sa stečajem Credo banke te regulatorovim ukazivanjem na slabosti jedne druge banke. Bojim se da bez integracije i konsolidacije male banke čekaju teška vremena u makro i mikroe-

Dobra ponuda mora naći mjesto na tržištu Svjesni smo teškoća s kojima se suočavaju građani te mala i srednja poduzeća u ovom prilično nepovoljnom okruženju. Zbog toga nudimo posebne akcije za te profile klijenata, kao što su kunski krediti po povoljnim cijenama koje smo imali u ponudi u zadnjem tromjesečju prošle godine ili najjeftinija ponuda subvencioniranih stambenih kredita u suradnji s APN-om. Bez obzira na teškoće, vjerujemo da dobra ponuda mora naći mjesto na tržištu, bilo da se radi o usmjerenju prema određenim segmentima ili općenito povoljnijim cijenama. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je pomama za kreditima koja je vladala između 2004. i 2008. iza nas. Nisu se promijenila samo očekivanja klijenata, menadžmenta i vlasnika, već i regulatora koji prednost pred rastom daje održavanju stabilnih operacija. Istina je da bankarstvo može pomoći u poticanju gospodarstva potičući likvidnost kad i ako je to potrebno, ali banke trebaju i ideje, projekte i konkurentnu proizvodnju. A ako likvidnost na tržištu postoji, opet nam nedostaju ideje, projekti, a u mnogim slučajevima

i konkurentna proizvodnja koju je naročito teško ostvariti u borbi s jeftinom radnom snagom iz Kine ili s Dalekog istoka. Spremni smo financirati nove ideje, bilo vlastitim sredstvima ili kroz suradnju s HBOR-om, lokalnim vlastima te kroz novi model za poticanje izvoza zajedno s HBOR-om. Odluka da se naglasak stavi na snažnu kunu je bila dobra Prije ili kasnije doći ćemo do problema kokoši i jajeta, ali odgovor na pitanje o mjerama HNB-a, odnosno konceptu monetarne i devizne politike nije uopće jednoznačan. HNB je napravio izuzetno dobar posao u obrani tečaja kune u ovim turbulentnim vremenima. Fiksna stopa zadržala se oko 7,5 kuna bez obzira na krizu, kolapse bankarskih grupa i susjednih država te snažne domaće makroekonomske promjene i smanjenje BDP-a. Regulator je to postigao iznadprosječnim monetarnim rezervama banaka i održavanjem kune na razini višoj od drugih valuta kao što su mađarska forinta, poljski zlot ili rumunjski lej. Dok su stabilna fiksna stopa i pričuve pomogle da se država ne suoči s bankarskom krizom i credit crunchom sličnim onima s kraja prošlog stoljeća, istodobno je hrvatski radnik postao skuplji od regionalnih radnika, a hrvatski izvoz postao manje konkurentan. Fokus uvijek trebaju određivati donositelji odluka na makroekonomskoj razini, odnosno HNB i Ministarstvo financija, no uzimajući u obzir nizak udio izvoza u BDP-u, vjerujem da je odluka da se naglasak stavi na snažnu kunu radije nego na konkurentnost bila dobra. Prošle smo godine postali šesta banka na tržištu prema profitabilnosti, što je – uzimajući u obzir veličinu bilance banke – prilično dobar rezultat. Ponešto smo povećali tržišne udjele u segmentu

maloprodaje, a nova korporativna strategija potvrđena prošle godine počela je donositi rezultate u drugom tromjesečju ove godine. Također, operativno smo značajno poboljšali rezultate, za gotovo 30 posto u neto iznosu, pa možemo reći da se stabilnost poslovanja utemeljena na konzervativnoj kreditnoj politici koju smo održali tijekom krize nastavlja. Financiranje države i troškove državnih obveznica u najvećoj su mjeri postavili međunarodna tržišta i igrači. Lokalne banke imaju mali ili čak nikakav utjecaj na cijenu koju država postiže na dugoročne dolarske ili eurske obveznice izdane na međunarodnim tržištima. S druge strane, te cijene i visinu cijene CDS-a države određuju cijene lokalnog igrača, a u idealnom svijetu i rizik i cijenu prema kojoj lokalna banka ima pristup dodatnom financiranju. Dok cijene CDS-ova rastu, a trenutačne prognoze rejting agencija – kao što je nedavna Fitcheva – padaju, nema realne mogućnosti da se cijene zajmova u Hrvatskoj smanje. Mi se ne možemo uspoređivati s njemačkim i austrijskim trendovima u trenutačnim makroekonomskim uvjetima. Niz mogućnosti klijentima u problemima Naš je portfelj loših kredita, nasreću, ispod prosjeka domaćeg bankarskog sustava, ponajviše zahvaljujući nešto konzervativnijem pristupu koji smo usvojili prije krize i tijekom kriznih godina. Moramo ipak priznati da je to ozbiljan problem koji ne smijemo previdjeti pa tako nudimo niz mogućnosti klijentima u problemima, tzv. program zaštite klijenta u kojem on ima mogućnost ugovoriti poček, duži period otplate, restrukturirati kreditnu obvezu s nama ili drugim bankama ili čak ugovoriti manje anuitete za određeno razdoblje


BANKARSTVO koje može sam definirati. Kad je riječ o poduzećima, tu prilagođavamo pristup svakom klijentu, ali u slučajevima kad je klijent već na putu prema propasti, samo ovrha može biti prikladna zaštita klijentovih, dobavljačevih i bankinih interesa, kao i interesa zaposlenika. Banke su ključni segment gospodarstva kod preraspodjele sredstava i kao takve moraju biti spremne poduprijeti konkurentne i održive projekte. Hrvatska najvećih problema ima s novim idejama i konkurentnošću. Dok je kod prvog važno da Vlada osigura dovođenje stranih investitora u zemlju te omogući pristojne uvjete investitoru i konkurentne troškove rada, kod konkurentnosti čitav je arsenal mogućnosti u rukama donositelja odluka. Ipak, u zadnjih šest mjeseci tek je nekoliko koraka poduzeto u smjeru povećanja konkurentnosti i mijenjanja zakonodavstva koje uređuje tržište rada.

Novitet će biti pojačano financiranje i fokus na MSE segment, naročito poljoprivredne tvrtke Moramo uvijek imati na umu da su pričuve, i one kapitalne i pričuve likvidnosti, koje zahtijeva HNB iznadprosječne u usporedbi sa zemljama Europske unije. S približavanjem Uniji i zahtjevima Basela II i III te bi rezerve trebalo dovesti bliže europskom prosjeku. Ova situacija trenutno ima dva učinka: postoji višak likvidnosti u bankarskom sektoru koji se može iskoristiti za financiranje kad HNB odluči spustiti svoje zahtjeve, ali to znači i da je trenutačno sustav robusniji nego oni u susjednim zemljama, pa može preživjeti i znatniji udar na portfelj loših kredita ili produbljenje krize. Bez obzira na to, mnogi investitori mogu na pristupanje Europskoj uniji gledati kao na zeleno svjetlo za investicije što s druge strane može donijeti dodatni kapital i zaposlenost ovoj zemlji. Međunarodne statistike u regiji Srednje i Istočne Europe, od Slovačke do Bugarske, pokazuju da je pristupanje Uniji u svakom slučaju povećalo investicijske apetite.

JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Financijski sektor u uskoj korelaciji sa stanjem u gospodarstvu Banke vidimo kao stabilnog partnera realnom sektoru za sve kvalitetne projekte, bilo putem direktnog financiranja ili kroz neke od poticajnih programa za razvoj gospodarstva u suradnji s raznim ministarstvima Republike Hrvatske >> Bankarski sektor egzistira unutar određenog gospodarskog i socijalnog okruženja pa time treba predstavljati “krvotok” i potporu gospodarskim subjektima, posebno u vremenu recesije i gospodarske krize. Financijski sektor je u uskoj korelaciji sa stanjem u gospodarstvu pa se u razdoblju stagnacije i pada BDP-a, visoke nelikvidnosti gospodarskih subjekata i niske razine konkurentnosti u ekonomiji suočava s određenim problemima. Uz interne negativne gospodarske pokazatelje, financijska kriza u eurozoni i visoka izloženost područja Srednjeistočne Europe europskim zemljama u kojima je primjetno usporavanje industrijske proizvodnje, kao i činjenica da najveće banke u Hrvatskoj imaju matice u Europi, predstavljaju visok rizik za financijski sektor u cjelini. Visoka nelikvidnost u gospodarstvu, smanjena konkurentnost kao i slab dotok stranih investicija već su se reflektirali na otežanu naplatu kreditnih plasmana u aktivama banaka što predstavlja visoki rizik za banke sa smanjenom kapitaliziranošću. Potencijalni interni i eksterni rizici koji utječu i na financijski sektor, vidljivo u narušavanju kreditne aktive banaka, postavljaju pitanje opstanka manjih i nekonkurentnih banaka na tržištu. Potreba za većom profitabilnošću manjih banaka uz smanjivanje visoke izloženosti lošim plasmanima dovest će do koncentriranja i strateškog povezivanja manjih banaka. Kombinacija strukturnih reformi u državi, restriktivne fiskalne i razumno ekspanzivne monetarne politike koju HNB i provodi, uz održavanje stabilnog tečaja,

pokazuje pozitivan smjer. Jedino ta kombinacija može dovesti do održivog ekonomskog rasta koji će otvoriti put priljevu stranog kapitala i pokretanju investicijskog ciklusa koji može pokrenuti gospodarstvo. Za poticanje gospodarstva HNB je smanjio stopu obvezne pričuve banaka sa 15 na 13,5 posto i donio odluku da 50 posto iznosa kredita gospodarskim subjektima ulazi u obračun minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka. Dobri poslovni rezultati Banke vidimo kao stabilnog partnera realnom sektoru za sve kvalitetne projekte, bilo putem direktnog financiranja ili kroz neke od poticajnih programa za razvoj gospodarstva u suradnji s raznim ministarstvima Republike Hrvatske. Maksimalna je odgovornost u rješavanju krize na svim nositeljima ekonomske, monetarne i fiskalne politike u Republici Hrvatskoj. Podravska banka poslovne rezultate u kriznoj 2011. godini ocjenjuje dobrim. Porast bilance Pobe za 3,9 posto, porast depozita za 2,3 posto, porast plasmana za 19,4 posto, porast kamatnih prihoda, sve u odnosu na 2010. godinu, najkvalitetnije ilustriraju stabilnost i postojanost poslovanja Pobe. Poslovna 2012. godina neće biti ništa lakša od prethodne, ali Podravska banka očekuje nastavak stabilnog poslovanja, temeljenog na jakoj depozitnoj bazi, likvidnosti i konzervativnom pristupu upravljanja rizicima. Podravska banka, bez obzira na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima, planira mogućnost širenja preuzimanjem ili pripajanjem neke od manjih banaka u Hrvatskoj.

Poslovna 2012. neće biti ništa lakša od prethodne, ali očekujemo nastavak stabilnog poslovanja

87


88

BANKARSTVO

GORAN GAZIVODA, PREDSJEDNIK UPRAVE BANCO POPOLARE CROATIA

Glavni izazov – nenadoknadivi krediti Uloga banaka u jačanju gospodarskih aktivnosti odnosno u jačanju izvoza sastoji se u financiranju izvoza, financiranju izvoznih potraživanja uz ili bez preuzimanja rizika naplate i pronalaženju i financiranju stranih kupaca, a uloga države u izvoznim subvencijama >> Porast od 0,3 posto nenadoknadivih ili djelomično nenadoknadivih kredita u ukupnom kreditnom portfelju bankarskog sektora u prva tri mjeseca ove godine na 12,74 posto u odnosu na kraj prošle godine, s naznakom rasta do kraja godine, predstavlja glavni izazov za financijski sektor. Daljnji razvoj događaja u bankarskom sektoru pored porasta neplaćenih kredita uključuje i potrebu usklađivanja vrijednosti imovine u bilancama banaka. S obzirom na smanjenje vrijednosti nekretnina, odnosno kolaterala za dane kredite, usklađivanje vrijednosti odrazit će se na smanjenje stopa kapitalne adekvatnosti. Predvidiv je i scenarij okrupnjavanja malih banaka s obzirom na najavljeno uvođenje restriktivnije zakonske regulative. Daljnje smanjenje obvezne pričuve i oslobađanja novca za krediti-

politika nužna je u ovim izazovnim vremenima uz aktivnu ulogu realnog i financijskog sektora.

ranje izvozne proizvodnje od strane poslovnih banaka korak je u pravom smjeru. Sinkronizacija, koordinacija monetarnih i fiskalnih

Krediti povećani devet posto Uloga banaka u jačanju gospodarskih aktivnosti odnosno u jačanju izvoza sastoji se u financiranju izvoza, financiranju izvoznih potraživanja uz ili bez preuzimanja rizika naplate i pronalaženju i financiranju stranih kupaca, a uloga države u izvoznim subvencijama. Ukupni krediti klijentima povećani su za devet posto u 2011. godini u usporedbi sa 2010. godinom. Od toga 10 posto porasta je zabilježeno u segmentu poslovanja s pravnim osobama, dok su plasmani građanstva porasli za 10 posto. Ukupna imovina banke povećana je za 11 posto u usporedbi sa 2010. godinom na 2,6 milijardi kuna. Ukupni depoziti klijenata porasli su sedam posto, dok je ade-

kvatnost kapitala iznosila 14,49 posto. U odnosu na neto dobit u 2010. godini, u 2011. godini banka je zabilježila porast neto dobiti od devet posto, na 10,9 milijuna kuna.

U 2011. godini Banka je zabilježila porast neto dobiti od devet posto, na 10,9 milijuna kuna Unatoč nepovoljnom kretanju na globalnim financijskim tržištima, uz pretpostavku održavanja postotka nenaplativih ili djelomično nenaplativih kredita - koji je na kraju prvog kvartala ove godine iznosio 9,2 posto, odnosno njegovog blagog porasta u 2012. godini, očekujemo poslovni rezultat koji će biti bolji od rezultata u 2011. godini.

ANTE BABIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKE

Očekujemo daljnje pogoršanje u poslovanju banka U Hrvatskoj poslovne banke nisu i neće biti u mogućnosti kvalitetno i održivo poduprijeti razvoj gospodarskih aktivnosti, već u ovom trenutku bitno je da taj kotač zamašnjak i iskra razvoja bude HBOR uz potporu Vlade >> Problemi u bankarstvu kao i u cijelom financijskom sektoru sve su vidljiviji i to kroz prizmu

Banka će biti prisliljena dodatno napraviti kontrakcije u određenim segmentima poslovanja sve lošijih rezultata poslovanja subjekata u sektoru, negativnim ili nižim stopama povrata na ka-

pital, gašenju velikog broja subjekata... Negativan trend je započeo financijskom krizom i, za razliku od mnogih zemalja koje su ga aktivnim poslovnim politikama zaustavili ili preokrenuli, u Hrvatskoj se on nastavlja. U ovom trenutku nisu vidljive naznake kad će se taj negativan trend promijeniti. Očekujemo daljnje pogoršanje u poslovanju banka i drugih financijskih institucija, s obzirom na to da strukturne reforme u realnom sektoru nisu započele. Mjere HNB-a ne mogu se gledati izdvoje-

no od ostalih mjera u sferi porezne politike kao i u segmetu poticanja rasta i razvoja realnog gospodarstva. One same za sebe neće polučiti bitne rezultate, a eksperimentiranje samo s monetarnim mjerama može biti skup i bolan pokus. Mišljenja smo da su ipak ciljane i kontrolirane monetarne i devizne mjere moguće (stajale su i stoje HNB-u na raspolaganju) i šteta je da ih HNB nije prepoznao i proveo puno ranije kad bi njihov efekt polučio zasigurno pozitivniji učinak.

Iz prakse ostalih zemalja vidljivo je da uloga banaka nije krucijalna ni svemoguća bez koordinirane akcije sa središnjom bankom i vladajućom strukturom. U Hrvatskoj poslovne banke nisu i neće biti u mogućnosti kvalitetno i održivo poduprijeti razvoj gospodarskih aktivnosti, već u ovom trenutku bitno je da taj kotač zamašnjak i iskra razvoja bude HBOR uz potporu Vlade Republike Hrvatske kroz programe koji u sebi uključuju i druge oblike financijskog praćenja osim trenutačno primjenjivih.


BANKARSTVO

89

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG

Poteškoće u naplati plasmana Banke bi trebale zajedno s državom, regionalnom i lokalnom samoupravom stvoriti što povoljnije uvjete, ne za preživljavanje, već za razvoj izvozne privrede i privrede koja će supstituirati uvoz Potrebno je stvoriti uvjete za jačanje proizvodnje za izvoz i supstituciju uvoza, te uz jačanje izvozne uslužne djelatnosti i veća inozemna ulaganja osigurati sredstva za smanjenje inozemnog duga.

>> Tijekom zadnje tri poslovne godine cjelokupno svjetsko gospodarstvo posluje u uvjetima financijske, a u Hrvatskoj i naglašene gospodarske krize. To je u bankarskom sektoru rezultiralo smanjenjem profitabilnosti, što je direktno povezano s usporavanjem rasta kredita, pogoršanjem kvalitete plasmana i rastom cijene izvora sredstava. Naime, od početka gospodarske krize u čitavom bankarskom sektoru, pa tako i u našoj banci, otežana naplata reflektirala se tako da su troškovi rezervacija po kreditima povećani, a budući da stanje u hrvatskom gospodarstvu ne pokazuje znakove oporavka, i dalje se očekuju poteškoće u naplati plasmana. Iako je došlo do zaustavljanja visoke stope rasta inozemnog duga, koji danas iznosi oko 47 milijardi eura, on postaje značajan uteg u oporavku Hrvatske, s obzirom

na nedovoljno razvijenu izvoznu privredu koja bi trebala osigurati povrat odnosno smanjenje inozemnog duga u narednom razdoblju.

Očuvati kontinuitet pozitivnog poslovanja Štedbanka u usporedbi s ranijim godinama posluje s nižom neto dobiti koja je posljedica povećanih rezervacija na kreditni por-

tfelj. S obzirom na pad aktivnosti gospodarstva vidljiv je i pad prihoda po osnovi nekamatnih prihoda kao logična posljedica. Ono što zabrinjava još više jest daljnji trend pogoršanja poslovanja privrednih subjekata i boniteta fizičkih osoba, te je banka bila i bit će prisiljena dodatno napraviti kontrakcije u određenim segmentima poslovanja, odnosno čak napustiti određene dijelove poslovanja. Ove godine očekujemo daljnje smanjenje neto profita, uz zadržavanje visoke stope adekvatnosti kapitala prvenstveno zahvaljujući ranije poduzetim aktivnostima vlasnika i Uprave. Štedbanka će i u ovoj teškoj poslovnoj godini nastojati očuvati kontinuitet pozitivnog poslovanja, uz zadatak maksimalnog podržavanja svojih klijenata za koje procijeni da uz financijsku injekciju mogu nastaviti dugoročno uspješno poslovati.

Iako je došlo do zaustavljanja rasta inozemnog duga, koji danas iznosi oko 47 milijardi eura, on postaje značajan uteg u oporavku Hrvatske Na području eurozone poslije svjetske financijske krize 2008. i 2009. godine dolazi do državne intervencije u spašavanju bankarskog sustava zbog prijenosa krize na gospodarske subjekte. Recesija bitno utječe i na punjenje državnih

proračuna koji su se morali uključiti u sanaciju bankarskog sustava izdavanjem vrijednosnih papira koji su opet ušli u bankarski sustav. Najveća opasnost je to što se kriza vrti u začaranom krugu ovisnosti, u kojem se nalaze financijski sustav, gospodarstvo i država. U taj zaračani krug ušla je i Europska središnja banka (ECB) koja je krajem prošle i početkom ove godine posudila bankama eurozone više od tisuću milijardi, odnosno preko bilijun eura, uz kamatnu stopu od jedan posto za refinanciranje dugova. Taj iznos je približna vrijednost dugova koji dospijevaju ove, iduće i 2014. godine. Najviše je novca otišlo u talijanske i španjolske banke. No i ti značajni iznosi dospijevaju na naplatu za nešto više od dvije godine te kao ekonomisti i bankari moramo voditi računa o tome koje će rezultate dati ta velika financijska operacija.


90

BANKARSTVO

Napetost u eurozoni se ne smanjuje U 2012. godini napetost u eurozoni se ne smanjuje. I dalje prevladava recesija ekonomije eurozone, bankarski sustav eurozone je i dalje nestabilan, a troškovi zaduživanja Italije i Španjolske i dalje su visoki. Ako troškovi zaduživanja ostanu na visokoj razini, strah od moguće veće krize u Italiji i Španjolskoj će i dalje rasti, odnosno povećavat će se rizik bankarskog sektora koji u svom portfelju ima vrijednosnice tih zemalja. Posebno veliki problem je Grčka, te Europa mora dodatno osigurati stabilnost bankarskog sustava kako bi se mogla prebroditi novonastala situacija u cilju oživljavanja gospodarskih aktivnosti. Bankarski sustav u Hrvatskoj je vrlo siguran, hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala koja je čak i dva puta veća od onog koliko propisuje Europska unija. HNB je svojim mjerama u području licenciranja, reguliranja i nadzora poslovanja bankarskog sustava pokazao odlučan stav. Visoka likvidnost našeg bankarskog sustava održavana je upravo zbog dobro planiranih i provedenih aktivnosti HNB-a. Tako je promjenama visine obvezne pričuve HNB u većem broju slučajeva u zadnjih nekoliko godina vodio vrlo aktivnu politiku likvidnosti u bankovnom sustavu. Kako je jedan od glavnih ciljeva HNB-a održavanje stabilnosti cijena, HNB i u ovom segmentu djeluje u skladu s otvorenim tržišnim gospodarstvom. To se odnosi i na vođenje monetarne politike i devizne operacije, upravljanje međunarodnim pričuvama i funkcioniranje platnog sustava. Stvoriti suficit u deviznoj platnoj bilanci Zaustavljanje kreditne ekspanzije limitiranjem rasta kredita u vrijeme koje je prethodilo razdoblju svjetske gospodarske i bankarske krize djelovalo je na sprječavanje još lošijeg položaja hrvatskoga gospodarstva. Dakle, smatramo da su politika i način rada HNB-a uvelike pridonijeli ublažavanju krize u Hrvatskoj zbog visoke inozemne zaduženosti te da je financijski sustav stabilan upravo zbog “konzerva-

tivne” politike HNB-a uočavajući međunarodna kretanja i mogući utjecaj na ranjivost sustava. Banke bi trebale zajedno s državom, regionalnom i lokalnom samoupravom stvoriti što povoljnije uvjete ne za preživljavanje, već za razvoj izvozne privrede i privrede koja će supstituirati uvoz. Dakle, treba stvoriti suficit u deviznoj platnoj bilanci kojem trebaju posebno pripomoći veća inozemna ulaganja u gospodarstvo Hrvatske i time započeti sa smanjenjem inozemnog duga uz povećanu gospodarsku aktivnost. Sadašnje aktivnosti su više usmjerene na obrtna sredstva, a manje na dugoročni razvoj. Mislim da bi uz nove razvojne programe trebalo sagledati mogućnosti refinanciranja sadašnjih dugoročnih kredita određenim klijentima koji mogu još brže uz smanjeno godišnje opterećenje povući povećanje izvoza i supstituciju uvoza. Svaki spašeni dobar projekt može značajnije pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva. U uvjetima pada BDP-a i uz negativna gospodarska kretanja u Hrvatskoj u 2011. godini Istarska kreditna banka Umag uspješno je zaključila svoju poslovnu godinu. Ukupni iznos bilance povećala je za 5,1 posto. Osnova rasta su primarni izvori sredstava, i to depoziti klijenata Banke, koji su porasli za pet posto. Sveukupni kreditni plasmani bez banaka povećani su u prošloj godini za 8,4 posto s napomenom da se ne radi o kreditiranju državnih institucija. Najveći porast plasmana, i to za 56,95 posto, ostvaren je kod vrijednosnica, i to uglavnom u trezorske zapise u kunama i s valutnom klauzulom s povećanim prinosima. Povećanim aktivnostima povećana je dobit iz bankarskog poslovanja za 10,8 posto. Uštedom na troškovima poslovanja ostvaren je veći rezultat iz operativne djelatnosti za 29,6 posto, a zbog povećanog rizika i sigurnosti u poslovanju izdvojene su rezervacije veće za 34,9 posto, čime je ostvarena bruto dobit iznosila 23,29 milijuna kuna ili povećanje od 5,3 posto. U 2008. i 2009. godini započela je kriza financijskog sektora, koja se kasnije značajnije u 2010. i 2011. godini prenijela na gospodarstvo i države, te se sada kriza vrti u

začaranom krugu i može biti vrlo opasna bez gospodarskog oporavka i štednje u javnoj potrošnji. S obzirom na našu opreznost, politiku kreditnog nezaduživanja i veće likvidnosti te strategiju u razvoju regionalne banke, ne zalazimo na međunarodno uzburkano more, koje uvijek nosi određena iznenađenja. Jedan je od značajnih zadataka u Istarskoj kreditnoj banci Umag osigurati što bolju naplatu kreditnih plasmana, koja se sastoji od prevencije prilikom odobravanja kredita, a ukoliko dolazi do otežavanja u poslovanju klijenata, da se na vrijeme reagira. Dobri poslovni rezultati U uvjetima krize osjeća se smanjena likvidnost klijenata, pa smo pristupili i opreznoj politici u rezerviranju za kreditne plasmane, kako bismo osigurali što bolju stabilnost u poslovanju u narednom razdoblju. Zbog prisutnosti smanjene kreditne sposobnosti gospodarstva povećani su plasmani u trezorske zapise, koji nose veću sigurnost i likvidnost u poslovanju. Ostvareni rezultati za prvih pet mjeseci 2012. godine vrlo su dobri, posebice imajući u vidu nepovoljne tržišne uvjete u okruženju, s obzirom na to da je iskazana neto dobit u iznosu od 7,9 milijuna kuna uz zadržavanje povećanih rezervacija za plasmane. Rast prihoda iz redovnog bankarskog poslovanja te rast kredita ukazuju na činjenicu da i u 2012. godini Banka nastavlja s pozitivnim trendom poslovanja iz prethodnih godina. Naš je dugoročni strateški stav kontinuirano osiguravanje dobre devizne i kunske likvidnosti te nastavak povećavanja depozita kao osnove rasta bilance, s obzirom na to da smatramo kako se naročito u uvjetima krize poslovanje dodatno otežava za one institucije koje su kreditno zadužene. Stoga zadržavamo naše opredjeljenje da i dalje budemo banka bez duga, bilo inozemnog ili domaćeg. Posljednji, ali ne manje važan element poslovanja u uvjetima krize, zadržavanje je administrativnih troškova poslovanja na razini proteklih godina kako bismo zadržali odgovarajuću razinu profitabilnosti i uspješnosti Banke u cjelini.

IVAN ĆURKOVIĆ, PREDSJEDNIK UP

Za očekivati Daljnji pad potražnje za kreditima tržištu ne obećava znatnije poziti >> U današnjem gospodarskom okruženju jasno je da se banke vođene načelom opreznosti ne mogu i ne smiju izlagati riziku loših klijenata/plasmana, ali pomažući klijentima da prebrode trenutačne poteškoće, mogu pomoći cjelokupnom gospodarstvu. Daljnji pad potražnje za kreditima svakako je jedan od većih izazova s kojima se banke susreću, dok još uvijek prisutna razina nelikvidnosti na domaćem tržištu ne obećava znatnije pozitivne pomake.

Narušavanjem stabilnosti bankarskog sustava vrlo brzo bi moglo doći do krize znatno većih razmjera I dalje je za očekivati nešto sporiji rast plasmana banaka uslijed pada potražnje za kreditima, i to

ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA

Mogu se odr U ovom je trenutku bitno da se bave gospodarskim djelatnostima smanji pad BDP-a te u konačnici >> Bankarski sektor u strukturi svakog gospodarstva od posebne je važnosti zbog svoga specifičnoga poslovanja, ali i velike uloge u ukupnim gospodarskim kretanjima. Međutim, i taj sektor je osjetio negativne posljedice recesije u realnom sektoru započete prije četiri godine. Posljedice recesije još uvijek prepoznajemo kroz smanjenje kreditne aktivnosti i osnovnih prihoda banaka te povećanje troškova rezerviranja za gubitke i negativne utjecaje tečajnih razlika. Također, kontinuirano se smanjuje i dobit bankarskog sektora. Bez


BANKARSTVO

91

RAVE PARTNER BANKE

je sporiji rast plasmana svakako je jedan od većih izazova s kojima se banke susreću, dok još uvijek prisutna razina nelikvidnosti na domaćem vne pomake prvenstveno od kućanstava, te daljnje izdvajanje rezervacija za loše plasmane. Banke će i dalje koristiti svaku priliku za povećanje kamatnog spreada, čime će kompenzirati gubitke nastale od loših plasmana, kao i za povećanje svih vrsta nekamatnih prihoda. HNB je na vrijeme odlučnim i pravovremenim mjerama spriječio da hrvatski financijski sustav ne zadesi sudbina zemalja u okruženju. Monetarna i devizna politika osigurale su preduvjete za restrukturiranje gospodarstva, ali za provedbu i uspjeh potrebno je više želje i spremnosti fiskalne politike da utvrdi strategiju i provede ciljeve od nacionalnog interesa. Uloga banaka u doba recesije je svakako značajna. Osim što pokreću, ali isto tako i održavaju poslovne cikluse kreditirajući poslovne subjekte (bilo da se radi o novoplaniranim sredstvima ili

stvorili smo uvjete za uspješan nastup u narednim razdobljima. Isto tako, internom reorganizaci-

prolongatima), one same predstavljaju jedan od sigurnosnih stupova financijskog sektora odnosno gospodarstva. Upravo sigurnost i stabilnost predstavljaju najvažniju ulogu banaka u doba recesije, jer narušavanjem stabilnosti bankarskog sustava vrlo brzo bi moglo doći do krize znatno većih razmjera. Očuvanje sigurnosti i stabilnosti bilance Partner banka, kao jedna od malih banaka koje posluju u Hrvatskoj, izložena je svim prisutnim nepovoljnim uvjetima, kako kroz poslovanje svojih klijenata tako i kao samostalna institucija. U uvjetima gospodarske i financijske krize naš gotovo primarni cilj bilo je očuvanje sigurnosti i stabilnosti bilance. Slijedom toga učinili smo određene korake kako bismo se zaštitili od budućih nepovoljih kretanja formirajući dodatne rezerva-

Monetarna i devizna politika osigurale su preduvjete za restrukturiranje gospodarstva

cije za plasmane kod kojih smo procijenili da postoje poteškoće u naplati, što će pak u budućnosti donijeti pozitivne učinke u financijskom smislu. Drugim riječima,

jom Banka je odgovorila na situaciju na tržištu prilagođavajući dio operativnog poslovanja novonastaloj situaciji – to se prvenstveno odnosi na proces naplate loših i problematičnih plasmana. Budući da je Banka prošle godine već formirala znatan dio rezervacija za problematične plasmane, ove godine se očekuje da će se dio njih naplatiti, odnosno kompenzirati eventualne nove rezervacije. Osim toga ne očekuju se znatnije negativnosti u poslovanju.

UPRAVE SLATINSKE BANKE

žati samo dobro kapitalizirane banke naše banke kroz još veću suradnju s HBOR-om mogu orijentirati i na ciljano kreditiranje poduzetnika koji se (prije svega ulaganjima u razvoj i povećanje izvoza), a sve s ciljem da se čim prije osnaži gospodarstvo, poveća zaposlenost obzira na navedeno, smatramo da će, slijedom postavljenih regulatornih zahtjeva, bankarski i dalje sektor biti siguran, likvidan i profitabilan. Mišljenja smo i da se samo dobro kapitalizirane banke mogu održati na hrvatskom tržištu s obzirom na probleme s kojima se suočava realni sektor u nastojanju izlaska iz recesije. Ako u 2012. godini, kako je najavljeno, dođe do početka oporavka gospodarstva i smanjenja broja nezaposlenih, možemo na drugoj strani očekivati i postupno povećanje plasmana, prije svega

politike održavala tečaj kune stabilnim prateći pritom da se ne naruši likvidnost banaka. Mišljenja

namjenskih te djelomično onih za restrukturiranje te povećanje plasmana kratkoročnih kunskih kredita po svim sektorima. Očekujemo, također, povećano financiranje u projektima i sektorima koji su konkurentni što bi trebalo utjecati i na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku uz adekvatnu procjenu rizika.

Uloga poslovnih banaka nije krucijalna niti svemoguća bez koordinirane akcije s HNB-om i Vladom

HNB će i dalje “snimati” stanje Hrvatska narodna banka je i u 2011. godini provedenim mjerama iz područja monetarne i devizne

smo da će HNB i nadalje aktivno “snimati” stanje u bankarskom sektoru i prema potrebi provoditi

odgovarajuće mjere. Dobrim potezom, primjerice, smatramo i neke novije mjere smanjenja stope obvezne pričuve, što nam na kraju omogućava da i sami snizimo cijenu novca. I iz prakse drugih zemalja vidljivo je da uloga poslovnih banaka nije krucijalna niti svemoguća bez koordinirane akcije sa središnjom bankom i, dakako, hrvatskom vladom i njenim financijskim institucijama. U ovom je trenutku bitno da se naše banke kroz još veću suradnju s HBOR-om mogu orijentirati i na ciljano kreditiranje


92

BANKARSTVO

poduzetnika koji se bave gospodarskim djelatnostima (prije svega ulaganjima u razvoj i povećanje izvoza), a sve s ciljem da se čim prije osnaži gospodarstvo, smanji pad BDP-a te u konačnici poveća zaposlenost. Banka pripada grupi malih banaka, uspješno posluje i odgovara na sve zahtjeve tržišta ostvarenjem pozitivnog financijskog rezultata u uvjetima usporenog gospodarskog rasta

MICHELE ROMANO, PREDSJEDNIK UPRAVE VENETO BANKE

Jedan od izazova Banke u 2012. je porast depozita uz daljnje smanjenje prosječne kamate

Plasmani su u porastu, naravno ne kao do 2008. godine (od kada se bilježi početak financijske krize), ali rastu, što znači da financijska potpora domaćinstvima i tvrtkama nije nedostajala. To se više osjeća na računu dobiti i gubitaka banaka jer je potrebno povećavati rezervacije naspram kreditnog rizika

što dokazuje opravdano povjerenje klijenata u poslovanje Banke. Premda je Slatinska banka i u 2011. imala gotovo 4,7 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, u usporedbi s ranijim godinama ostvarila je, ipak, nešto nižu neto dobit što je posljedica i povećanih rezervacija na kreditni portfelj. S obzirom na pad aktivnosti gospodarstva vidljiv je i pad prihoda po osnovi nekamatnih prihoda kao logična posljedica. Ostvarena stopa adekvatnosti kapitala od 18,9 posto ne zahtijeva, pak, novu dokapitalizaciju, već je Banka, s prijedlogom da se cjelokupna dobit zadrži, i za iduće razdoblje osigurala stabilan rast i razvoj. Ostvarenje porasta obujma poslovanja omogućeno je prije svega porastom primarnih izvora sredstava, tj. domaćih depozita, koje potvrđuje povjerenje klijenata i štediša u poslovanje Banke, ali i zahvaljujući postojećoj paleti iznimno konkurentnih standardnih štednih proizvoda. Povećani obujam poslovanja rezultat je i daljnjih ulaganja u podizanje standarda kvalitete usluga prema klijentima, što je tržište prepoznalo, te uvođenje novih, kao i primjena visokih bankarskih tehnologija. Također, ističemo nastavak dobre i aktivne suradnje s HBOR-om, HAMAG Investom i nadležnim ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama. I nadalje ćemo nastojati prepoznati kvalitetne investicijske projekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora financiranja.

Ekonomska i socijalna uloga banaka je sigurna

Jačati tržišnu poziciju Jedan od najvažnijih izazova u poslovanju Banke u 2012. godini je ostvarenje porasta depozita uz daljnje smanjenje prosječne kamatne stope te porast neto kamatnog prihoda kroz povećanje klijentske strukture i bolje prodaje usluga Banke, zatim unaprjeđenje ukupnih poslovnih politika daljnjim provođenjem organizacijskih prilagodbi te pravovremene aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja i boljem upošljavanju imovine. Plan za 2012. je ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata, kako na strani korisnika sredstava, platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Unatoč očekivanim otežanim uvjetima

S obzirom na pad aktivnosti gospodarstva vidljiv je i pad prihoda po osnovi nekamatnih prihoda kao logična posljedica poslovanja, nadamo se da ćemo ove godine, ipak, uspjeti održati stabilno poslovanje, rast plasmana, stabilnu likvidnost i daljnji razvoj, te na kraju uspješno opravdati i stečeno povjerenje komitenata. Namjeravamo jačati i tržišnu poziciju Banke kroz prepoznatljive i kvalitetne proizvode i usluge vodeći u svakom trenutku računa o likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti i profitabilnosti poslovanja.

>> Banke nastavljaju poslovati u još uvijek teškim uvjetima na monetarnom tržištu zbog trajanja opće gospodarske krize.

Ne vjerujem da će u krizi sustava banke zaustaviti aktivnosti, dovoljno je pogledati njihovu bilancu Sve dok ne bude zacrtana zajednička europska gospodarska razvojna politika koju bi podržale sve glavne zemlje, rizici od sistemske krize, a primjer toga je kriza u Španjolskoj, još su uvijek visoki. Kao i 2010. godine, HNB je nastavio politiku potpore kune i održavanja likvidnosti, po mom mišljenju u skladu s događanjima na monetarnom tržištu i prihvaćenim politikama od strane velikih središnjih banaka. To je dovelo do usmjeravanja sredstava za financiranje kredita i povećanja kreditnog potencijala u sustavu. S obzirom na najavljena kretanja u vrhu HNB-a, čini mi se da će i u 2012. godini nastaviti s istom monetarnom i valutnom politikom. Neće biti rasta BDP-a Nadležna hrvatska gospodarska tijela u 2012. godini procjenjuju rast BDP-a za 0,4 posto, ali smanjenje potrošnje uslijed znatnog povećanja nezaposlenosti, posebno u posljednjem tromjesečju 2011. godine i u prva četiri mjeseca 2012. godine,

u kombinaciji s nenastavkom kako domaćih tako i stranih ulaganja te uslijed zaustavljenog rasta izvoza vodi do još lošijih procjena pa čak i u slučaju da neće biti prave recesije svejedno neće biti ni rasta. Ne vjerujem da će u krizi sustava banke zaustaviti aktivnosti, dovoljno je pogledati njihovu bilancu koju, kao što je poznato, zakonodavac strogo kontrolira. Plasmani su u porastu, naravno ne kao do 2008. godine (od kada se bilježi početak financijske krize), ali rastu, što znači da financijska potpora domaćinstvima i tvrtkama nije nedostajala. To se više osjeća na računu dobiti i gubitaka banaka jer je potrebno povećavati rezervacije naspram kreditnog rizika, ali ekonomska i socijalna uloga banaka je sigurna. Očekujemo porast broja klijenata Kad je o nama riječ, u zadnja četiri mjeseca 2011. godine bilježimo stalni porast koji je nešto izraženiji u sektoru poslovanja s građanima te stjecanju novih klijenata. No, još uvijek nismo zadovoljni rastom i rezultatima poslovanja koji snose troškove rezervacija naslijeđenih kredita banke koju je kupila naša


BANKARSTVO Grupacija 2006. godine, kada je i stvorena Veneto banka. Bilježimo i još uvijek nezadovoljavajući porast u sektoru poslovanja s pravnim osobama koji inače donosi najveći prihod, a koji je ograničen i zbog trenutačno nepovoljne ekonomske situacije zbog koje su kreditno sposobne tvrtke vrlo oprezne u planiranju novih investicija. U ovoj godini očekujemo porast broja klijenata, a rezultat u prvih pet mjeseci je pozitivan te bilježimo porast sveukupnog poslovanja, kako u plasmanima tako i u depozitima. U prvom tromjesečju organizirali smo reklamnu kampanju na razini cijele banke u kombinaciji s nagradnom igrom s ciljem širenja našeg brenda, te smo naišli na veliki uspjeh, bolje smo organizirali poslovnice na način da smo obučili djelatnike kako bi uvijek mogli odgovoriti na potrebe i zahtjeve već postojećih i potencijalnih klijenata. Krajem lipnja očekujemo otvaranje nove poslovnice u Poreču, koja će u Istri, uz poslovnice u Puli i Rijeci gdje smo već prisutni, s ciljem da postane lokalna banka odgovoriti na potrebe domaćinstava te malih i srednjih tvrtki u skladu s vrijednostima naše Grupe: bliskost s klijentima utemeljena na kvaliteti pružanja usluga, uzajamno povjerenje, stručnost zaposlenika i

U ovoj godini očekujemo porast broja klijenata, a rezultat u prvih pet mjeseci je pozitivan transparentan odnos, etičnost i odgovornost kao značajke odnosa s klijentima te profesionalnost, ljubaznost i dostupnost, ozbiljnost, pouzdanost i povjerljivost uz maksimalnu korektnost.

93

GORAN RAMEŠA, PREDSJEDNIK UPRAVE BKS BANKA

Banke pridonose jačanju gospodarskih aktivnosti U realnom sektoru su prisutne velike dubioze i mogući su daljnji stečajevi tvrtki. U tom slučaju i banke su u problemima – mi smo samo dio cjelokupnog sustava >> U cjelini, bankarski sustav je stabilan, likvidan i dovoljno kapitaliziran. Probleme, ipak, vidim u realnom sektoru, gdje su prisutne velike dubioze i mogući su daljnji stečajevi tvrtki. U tom slučaju i banke su u problemima – mi smo samo dio cjelokupnog sustava. Očekujem promjene u vlasničkoj strukturi manjih banaka, kroz međusobno spajanje ili ulaz stranih, strateških partnera. Mjere HNB-a usmjerene su prema stabilnosti bankarskog sustava, zaštiti tečaja i cijena. Budući da se ti ciljevi ostvaruju, ocjenjujem kako HNB uspješno obavlja svoju temeljnu zadaću. Banke pridonose jačanju gospodarskih aktivnosti tako što prate bonitetne i kreditno sposobne klijente. Bilo što izvan toga nerealno je

očekivati od komercijalnih banaka jer se rastom rizika ugrožava njihov depozitni portfelj. Kao mala banka borimo se s profitabilnošću. Razni zahtjevi regulatora i česte izmjene zakona iziskuju stalna ulaganja u informatičku podršku i posljedično na rast troškova.

U prošloj godini poslovali smo pozitivno, s rastom većim od 40 posto U prošloj godini poslovali smo pozitivno, s velikim rastom (većim od 40 posto), pa možemo reći kako smo u cjelini zadovoljni s rezultatom. Ove godine očekujemo znatno umjereniji rast i daljnju borbu na ostvarenju pozitivnog financijskog rezultata.

ANTE BLAŽEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE

Nužne ozbiljnije aktivnosti monetarne i izvršne vlasti S obzirom na trajanje i intenzitet krize u Hrvatskoj nužne su usklađene mjere Hrvatske narodne banke i Vlade sa svim segmentima financijskog sektora radi osiguranja rasta proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i potrošnje >> Problemi u bankarskom i financijskom sektoru su vrlo vjerojatno veći i složeniji nego se može razaznati iz mora svakodnevnih službenih i ostalih informacija. Sukladno prethodno iznesenom mišljenju, nužne su znatno ozbiljnije i usklađene mjere i aktivnosti monetarne i izvršne vlasti u Hrvatskoj radi prevladavanja krize, radi rješavanja nelikvidnosti sustava i osiguranja uvjeta gospodarstvu kako bi se povećao domaći bruto proizvod. Dio mjera trebale bi biti i aktivnosti radi osiguranja rela-

tivno jeftinijih izvora financiranja svih gospodarskih aktivnosti i posebno građevinskog sektora. U svakom slučaju, s obzirom na trajanje i intenzitet krize u Hrvatskoj nužne su usklađene mjere Hrvatske narodne banke i Vlade Republike Hrvatske sa svim segmentima financijskog sektora radi osiguranja rasta proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i potrošnje što bi se pozitivno odrazilo na rast svih ključnih makroekonomskih agregata i standarda svih stanovnika.

Daljnja konsolidacija Daljnji razvoj hrvatskog bankarskog sustava razvijat će se u pravcu daljnje konsolidacije portfelja i smanjivanja rizičnih plasmana, poboljšanja adekvatnosti kapitala, poboljšanja kvalitete usluga i u pravcu prilagođavanja novim propisima i uvjetima rada na budućem jedinstvenom europskom tržištu i moguće konkurencije stranih banaka. Unatoč učestalim najavama, značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja i slično među ban-


94

BANKARSTVO skih pokazatelja u Republici Hrvatskoj. Možda su mjere HNB-a mogle biti i kvalitetnije i bolje da je suradnja s Vladom bila kvalitetnija. Općenito, mislim da su koncept monetarne i devizne politike kao i mjere koje je HNB tijekom proteklog razdoblja donosio bili relativno dobri te da su uspjeli sačuvati bankarski sustav od ozbiljnijih potresa i zadržati povjerenje u bankarski sustav. Monetarna politika sigurno bi osigurala još bolje uvje-

Možda su mjere HNB-a mogle biti i kvalitetnije i bolje da je suradnja s Vladom bila kvalitetnija kama u Republici Hrvatskoj još uvijek neće biti. Što se tiče “malih banaka”, mislim da će se određeni broj banaka s kvalitetnim portfeljem postepeno transformirati u kvalitetne banke za individualne klijente i male poduzetnike u domaćem vlasništvu, dok će banke s lošijim portfeljem biti meta preuzimanja stranih investitora. U dijelu daljnje konsolidacije malih banka nužna je veća podrška monetarnih vlasti i selektivni pristup subjektima koji mogu zauzeti značajno mjesto na tržištu i koji mogu pomoći razvoju i rastu gospodarstva.

Značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja i slično među bankama još neće biti Ostali segmenti financijskog sustava u Republici Hrvatskoj osjećat će posljedice recesije dulje od banaka, što će rezultirati ostvarivanjem manjih stopa rasta u segmentu osiguranja i leasinga, te u značajnom restrukturiranju i okrupnjavanju brokerskih kuća i fondovske industrije. Mjere HNB-a u proteklom razdoblju se mogu ocijeniti predvidivim i sukladnim gospodarskom stanju i kretanju osnovnih makroekonom-

te rasta gospodarstva kada bi monetarne vlasti bolje surađivale s izvršnom vlašću. Bolja suradnja bi možda osigurala veće povjerenje u bankarski i financijski sustav i rezultirala povećanjem broja banaka i ostalih financijskih institucija na tržištu Republike Hrvatske. Također mislim da bi mjere HNB-a mogle i trebale biti selektivnije u odnosu na “male banke” koje cjelokupno poslovanje obavljaju isključivo na domaćem tržištu s domaćim izvorima sredstava i s domaćim klijentima. Primjera radi, ne treba “kažnjavati” male banke povećanjem stope obvezne pričuve ako velike banke špekuliraju radi promjene tečaja kune... U slučaju produbljivanja krize, postojeći instrumentarij monetarnih vlasti je više-manje iscrpljen, te mislim da će rješenja trebati tražiti u suradnji HNB-a s Vladom Republike Hrvatske radi osiguranja kvalitetnih dugoročnih izvora za poduzetnike. Osmisliti novi koncept gospodarske politike Uloga bilo koje banke, ma kolika bila, kao samostalnog gospodarskog tržišnog subjekta je minimalna u snaženju gospodarskih aktivnosti. Međutim, ako izvršna i monetarna vlast osiguraju određene preduvjete, banke mogu biti značajan generator snaženja gospodarskih aktivnosti. S obzirom na izneseno, izvršna i

monetarne vlasti u Republici Hrvatskoj bi trebale osmisliti novi koncept gospodarske politike radi maksimalnog angažmana posebno domaćih resursa, od štednje građana do potencijala banaka kako bi se osnažio rast gospodarstva. U uvjetima gospodarske i financijske krize Banka posluje relativno uspješno, a što potvrđuju poslovni rezultati ostvareni u 2011. godini. Fokus poslovnih aktivnosti tijekom protekle godine bio je bilančni rast, širenje poslovne mreže, implementacija novih bankovnih i financijskih usluga i konsolidacija kreditnog porfelja. Banka danas ima 11 poslovnica od kojih su pet locirane u Splitu, te po jedna u Makarskoj, Trogiru, Hvaru, Zadru, Zagrebu i Šibeniku. Paralelno sa širenjem poslovne mreže, banka je znatno proširila paletu proizvoda i usluga tako da danas, pored štedno-ulagačkih i kreditno-garancijskih poslova klijentima (potrošačima i poslovnim subjektima), nudi usluge internet bankarstva, debitne kartice, bankomata, POS uređaja, platnog pro-

Uloga bilo koje banke, ma kolika bila, je minimalna u snaženju gospodarskih aktivnosti meta s inozemstvom, brokerske i skrbničke usluge, te uslugu e-trade s vrijednosnim papirima. Banka je u prošloj godini ostvarila visoki rast imovine od 15,75 posto i iznosi 342,141 milijun kuna. Štednja građana je i dalje najznačajniji izvor sredstava u 2011. Ukupni depoziti ostvarili su porast od 23 posto i iznose 272,1 milijun kuna. U strukturi imovine, krediti i potraživanja čine 71,31 posto, te s iznosom od 243 milijuna kuna bilježe rast od 17,8 posto od početka godine. Među plasmanima dominiraju krediti umirovljenicima, a preko tekućih računa u banci mirovinu prima 2300 umirovljenika. Udio kapitala u ukupnim izvorima banke je 15 posto, odnosno na približno istoj razini u odnosu na

početak godine s tim da je banka adekvatno pokrila sve kapitalne zahtjeve. Zadovoljavajući poslovni rezultati Ukupan neto prihod banke iznosi 24,5 milijuna kuna i veći je za 33,4 posto u odnosu na godinu ranije. Najznačajnija stavka su neto kamatni prihodi koji iznose 21,4 milijuna kuna koji su 39,8 posto veći nego 2010. godine. Neto prihod od naknada i provizija ostvaren je u iznosu od 1,8 milijuna kuna i veći je za 11,6 posto, dok su ostali prihodi ostvareni u iznosu od 1,35 milijuna kuna i manji su 8,9 posto. Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 538.400 kuna i manja je od dobiti u prethodnom razdoblju, a razlog tomu leži u činjenici da je banka, opreza radi, u 2011. godini značajan naglasak stavila na dodatne ispravke vrijednosti plasmana. Troškovi poslovanja iznose 18,3 milijuna kuna i povećani su 10,59 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prvenstveno zbog povećanja troškova usluga, amortizacije i osoblja. Unatoč nepovoljnim okolnostima i trendovima u gospodarstvu u proteklom razdoblju, Uprava i Nadzorni odbor ocijenili su ostvarene poslovne rezultate u prethodnoj poslovnoj godini zadovoljavajućima. Bez obzira na nepovoljno gospodarsko stanje protekle tri godine, kao i na trenutačno loše stanje i trendove u hrvatskom gospodarstvu, banka će i u 2012. godini nastaviti sa širenjem poslovne mreže i educiranjem radnika s naglaskom na povećanju kvalitete usluga i zadovoljstva klijenta. U 2012. godini banka će nastaviti ulagati radi otvaranja dviju novih poslovnica, te nastaviti povećavati bazu klijenata i razvijati usluge koje će osigurati povećanje svih, a posebno nekamatnih prihoda. Planirani rast depozita i imovine u 2012. je 8,5 posto, a planira se ostvariti neto dobit od 2,3 milijuna kuna, odnosno znatno bolji financijski rezultat nego u prethodnoj godini.


BANKARSTVO

95

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

Prilagodili smo se potrebama gospodarstvenika Kao i razvojne banke u bliskom okruženju, a s ciljem prevladavanja teškoća u gospodarstvu, HBOR je većinu svoje kreditne aktivnosti usmjerio na financiranje obrtnih sredstava i na taj način pridonio prevladavanju problema nelikvidnosti >> Uloga banaka je izuzetno značajna u pokretanju investicijskog ciklusa i oporavku hrvatskog gospodarstva. Naime, posljedice financijske i gospodarske krize odrazile su se na smanjeni kapacitet poduzetnika za nove investicije, ali i veću potrebu za osiguravanjem kvalitetnih izvora sredstava za održavanje tekuće likvidnosti. Kao i razvojne banke u bliskom okruženju, a s ciljem prevladavanja teškoća u gospodarstvu, HBOR je većinu svoje kreditne aktivnosti usmjerio na financiranje obrtnih sredstava i na taj način pridonio prevladavanju problema nelikvidnosti. Do prije pojave svjetske financijske i gospodarske krize HBOR je gotovo 70 posto kreditnih sredstava odobravao za ulaganja u nove investicije što je zapravo i naša osnovna uloga kao razvojne banke. Dolaskom krize ekonomske potrebe gospodarstvenika su se promijenile i morali smo se prilagoditi njihovim potrebama, te smo uvodili nove programe za financiranje obrtnih sredstava jer je nelikvidnost bila jedan od osnovnih problema u našem gospodarstvu. Teška ekonomska situacija potrajala je do 2010. godine kada se udio kredita namijenjenih za obrtna sredstva povećao do gotovo 80 posto (struktura se potpuno izmijenila), no u 2011. došlo je do blagog oporavka i povećala se potražnja za investicijskim kreditima te je povećan njihov udio na 42 posto, a naš cilj je dostići omjer koji je postojao prije krize. Niz novih programa Osluškujući ekonomske potrebe naših gospodarstvenika tijekom 2011. uveli smo niz novih programa za kreditiranje obrtnih sred-

đevinskom sektoru čije potrebe za izdavanjem činidbenih garancija radi realizacije izvoznih poslova zahtijevaju veće limite zaduženja kod banaka, a koji su često suočeni s problemom nedostatnosti postojećih instrumenata osiguranja. Govoreći u brojkama, HBOR je u 2011. godini odobrio 6,6 milijardi kuna kredita, zabilježeno je povećanje odobrenja za projekte zaštite okoliša, te su značajno povećana odobrenja kredita po programu Turizam gdje se radi o

HBOR je u 2011. godini odobrio 6,6 milijardi kuna kredita stava i investicijskih ulaganja, uz to smanjili smo i kamatne stope po pojedinim programima. Za investicijske kredite produljili smo rokove otplate i počeka (od 12 do 17 godina; od 3 do 5 godina). Omogućili smo ugovaranje kredita u nacionalnoj valuti bez indeksacije na euro. Prepoznali smo problem i nedostatak neriješenih stanja u zemljišnim knjigama, te smo s ciljem poboljšanja infrastrukturne osnove odobrili mogućnost kreditiranja katastarskih izmjera u svrhu izrade katastra nekretnina. U programu Pronalasci omogućeno je kreditiranje većeg postotka obrtnih sredstava za djelatnosti razvoja programske podrške računalima. U cilju još snažnijeg poticanja hrvatskog izvoza, poglavito zbog potreba građevinskog sektora, uveli smo novi program osiguranja izvoza Program osiguranja činidbenih bankarskih garancija. Ovim programom prvenstveno se htjelo pomoći izvoznicima u gra-

investicijskim kreditima za koje je u 2011. godini odobreno gotovo 600 milijuna kuna, što je tri puta više nego u 2010. godini. Program Gospodarstvo, koji je namijenjen velikim tvrtkama, također bilježi značajan rast i po broju i po iznosu odobrenih kredita. Po posebnim programima za malo i srednje poduzetništvo došlo je do povećanja broja odobrenja za oko 50 posto u odnosu na 2010., a i ovdje se radi o povećanju odobrenja kredita koji su namijenjeni novim investicijama. Najzastupljenije djelatnosti u prošloj godini bile su prehrambena proizvodnja, metaloprerađivačka industrija, turizam, drvoprerađivačka industrija. Dodatni poticaji gospodarstvenicima S pružanjem dodatnih poticaja hrvatskim gospodarstvenicima nastavili smo i u 2012. godini. Tako smo za nove investicije u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu,

industriji, projektima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti dodatno snizili kamatne stope za jedan postotni bod. Uvođenjem ove privremene mjere godišnje kamatne stope po našim programima sada iznose jedan, tri ili pet posto. Omogućili smo kreditiranje u kunama po svim programima, uveli smo nove programe: Kreditiranje proizvodnje, Program IPA III C, Program IPA, Program kreditiranja gospodarskog razvoja koji je nastao u suradnji Vlade Republike Hrvatske, HNB-a, HBOR-a i poslovnih banaka. Započeli smo i s novim načinom provedbe kreditiranja gdje kroz preuzimanje dijela rizika želimo potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva te na taj način pokrenuti investicijski ciklus. Sve spomenute i poduzete mjere, kojima se ojačala financijska infrastruktura i ponuda financijskih sredstava, rezultirale su povećanjem odobrenja investicijskih kredita u prva četiri mjeseca 2012. godine za 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što odražava i realnu potražnju gospodarstva. Primjetno je da se trend ekonomskih potreba polako mijenja, a povećanje odobrenih sredstava za investicijske kredite dobar je pokazatelj za hrvatsko gospodarstvo, koje se još uvijek sporo oporavlja te i dalje osjeća posljedice ekonomske krize. Bitno je istaknuti kako je HBOR zahvaljujući uspješnoj dugogodišnjoj suradnji s posebnim financijskim ustanovama tijekom godina krize uspio pribavljati povoljna sredstva i na taj način osigurati niske kamatne stope za naše gospodarstvenike, a s tom praksom nastavit ćemo i ubuduće.


96

BANKARSTVO

Kapital banke

31.12.2010.

31.12.2011.

% promjene

Osnivački kapital (000 kn) – dionički

5.163.739

5.343.739

3,49

Ukupni kapital (000 kn) – dionički + rezerve

6.997.684

7.311.911

4,49

Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala

12.092

12.330

1,97

7.272.914

7.584.226

4,28

63,50%

63,45%

22.922.297

21.992.924

-4,05

1.309.311 Baa3 (Moody's) BBB- (Standard & Poor's) 244

1.502.983 Baa3 (Moody's) BBB- (Standard & Poor's) 270

14,79

10,66

920.928

953.779

3,57

891.714

896.174

0,50

- prihodi od naknada

10.537

12.247

16,23

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

17.755

44.351

149,79

Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi

- ostali prihodi

922

1.007

9,22

802.966

805.719

0,34

- kamatni troškovi

604.926

563.861

-6,79

- troškovi naknada

1.679

1.236

-26,38

Ukupni rashodi

- ostali troškovi

196.361

240.622

22,54

Dobit prije oporezivanja

117.962

148.060

25,51

Dobit poslije oporezivanja

117.962

148.060

25,51

29,10

27,60

23.567.742

23.005.870

Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) – bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

415.254

595.063

43,30

6.984.341

7.312.699

4,70

16.168.147

15.098.108

-6,62

BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2011.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:

Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva)

22.012.863 958.029 281 7.311.117 146.838


pvinternational pv international

Besplatni tjedni prikaz događanja u hrvatskom gospodarstvu na engleskom jeziku www.privredni.hr/subscribe


98

BANKARSTVO

Anketa:

USMJERENOST NA GOSPODARSTVO

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Kako se Vaša bankarska grupacija u vremenu krize i recesije pozicionirala u zemljama regije? Kako se kriza odrazila na pojedine države u kojima poslujete? Koliko ste zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj? Bankarska industrija nije imuna na krizu i recesiju, ali stalno se govori da aktivno ne podupire gospodarstvo i razvoj. Slažete li se s tom tvrdnjom? Je li vrijeme, nakon nekih najava, za moguća preuzimanja većih banaka? Hoće li kupnja banaka i od izravne konkurencije biti način za jači rast na pojedinim tržištima? Nakon duže vladavine primarno austrijskog i talijanskog bankarskog kapitala, u taj segment hrvatske financijske industrije ušao je turski i ruski kapital. Kako će se to odraziti na Vaše poslovanje, očekujete li nova preslagivanja i odnose na tržištu Hrvatske, kao i regije? Kakva će biti Vaša daljnja stategija na hrvatskom tržištu, posebno uoči i nakon ulaska Hrvatske u EU?

MASSIMO PIERDICCHI, DIREKTOR ZA REGIJU JUGOISTOČNE EU

Hrvatska ima potencijal U vrijeme nesigurnosti i u uvjetima kreditne restrikcije u cije podjednako >> Prisutnost Intese Sanpaolo na tržištima regije rukovođena je potencijalom rasta tog područja, također i u smislu stupnja financijskog posredovanja. Ta strateška logička podloga ima pouzdane temelje te vrijedi i dalje unatoč zadnjoj globalnoj krizi u kojoj je regija općenito pokazala dobru

PBZ uspješno ostvaruje pozitivne rezultate za sve relevantne dionike: klijente, zaposlenike i dioničare otpornost. Naše banke su spremne podržati ekonomske aktivnosti jer su visokolikvidne i dobro kapitalizirane, no potreban je osobit oprez pri upravljanju rizicima zbog ograničene kreditne sposobnosti kom-

panija. U daljnjem pružanju usluga našim klijentima pozornost ćemo, kao i dosad, usmjeravati na njihovu kvalitetu. Također, veliku pozornost polažemo na dugoročne odnose s klijentima te ćemo ih nastaviti podržavati čak i u teškim uvjetima globalne krize. Druga grupacija po veličini u Hrvatskoj Privredna banka Zagreb je postala član Grupe Intesa Sanpaolo potkraj 1999. godine. Od tada, zahvaljujući stalnom razvitku korporativnog upravljanja i usredotočenosti na kvalitetu pružanja usluga klijentima, PBZ uspješno ostvaruje pozitivne rezultate za sve relevantne dionike: klijente, zaposlenike i dioničare. Danas smo druga bankarska grupacija po veličini u Hrvatskoj, s jakom bazom klijenata, široko rasprostranjenom mrežom poslovnica diljem

ERSTE GROUP BANK AG

Zadatak je banaka pod Glavni cilj Erste banke u Hrvatskoj je dodatno unaprijediti sv malim i srednjim poduzetnicima te korporativnim klijentima >> Još od svog osnutka 1819. godine kao prve štedionice u Središnjoj Europi, Erste Group razvija poslovnu strategiju koja je usmjerena na realni sektor. To se nije promijenilo ni 1997. kad je Erste Group izašao na burzu, ni uslijed nedavne krize. Upravo suprotno: razvoj događaja proteklih godina učinio nas je još odlučnijima da se još dosljednije usredotočimo na osnovne djelatnosti Erste Groupa, a to su pružanje bankarskih usluga na održivoj bazi privatnim osobama, tvrtkama i javnom sektoru

u istočnom dijelu Europske unije i u Austriji. Godina 2011. donijela je goleme izazove ne samo za Erste Group, već i za sve ostale banke u Europi. Na ekonomske je rezultate uvelike utjecalo širenje krize državnog duga na periferiji eurozone, što je pogodilo i Erste Group. Međutim, naš odgovor na promijenjeno političko i regulatorno okružje u 2011. bio je dotjerati našu strategiju za osnovne i neosnovne djelatnosti: naše osnovno poslovanje s građanstvom i klijentima u istočnom


BANKARSTVO

99

ROPE U SEKTORU MEĐUNARODNIH BANAKA INTESE SANPAOLO

za rast loj Europi, mi smo uspjeli zadržati pa čak i povećati kreditnu masu hrvatskom gospodarstvu, tvrtkama i kućanstvima zemlje te bilancom od 74 milijarde kuna, što proizlazi iz naše desetljetne predanosti i zalaganja, a što je prepoznato i zasluženo nagrađeno. Mi ne možemo stati iza stajališta da bankarska industrija ne podupire aktivno gospodarstvo i razvoj, osobito kada govorimo o našoj banci u Hrvatskoj. Kao dioničar, pratimo rad PBZ-a ne samo u financijskim pokazateljima već i na razini zadovoljstva klijenata te inicijativama u podršci lokalnom gospodarstvu. U svim zemljama u kojima naše banke supsidijari igraju važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu, želimo da djeluju s osjećajem odgovornosti za to što ta uloga predstavlja za lokalnu zajednicu. Kao rezultat takvog pristupa, u vrijeme nesigurnosti i u uvjetima kreditne restrikcije u cijeloj Europi, mi smo uspjeli zadržati pa čak i povećati kreditnu masu hrvatskom gospodarstvu, tvrt-

tera hrvatskom bankarskom sektoru zapravo potvrđuje da zemlja još uvijek ima potencijal za rast. Budući da na hrvatskom tržištu ima mnogo malih banaka, vjerojat-

kama i kućanstvima podjednako. Nastojimo podržati naše klijente i u teškim vremenima i vremenima oskudice kreiranjem sveobuhvatnih programa i mjera s ciljem da se pomogne klijentima koje je pogodila financijska kriza. Za podsjetiti je, među ostalim, i na to da samo tijekom 2011. godine dodijelili gotovo 20 milijuna kuna za sponzorstva i donacije, za podršku različitim institucijama, projektima, udrugama i pojedincima u Hrvatskoj.

Očekujemo da će se PBZ uspješno nositi sa svakim novim konkurentskim izazovom kao i do sada

PBZ ima zdrav i stabilan poslovni model Za sada smo u zemlji prisutni s bankom koja pruža cjelovit asortiman usluga svojim klijentima. Kao što je novi glavni izvršni direktor Intese Sanpaolo istaknuo, ne planiramo daljnje povećanje naše pozicije u zemljama u kojima već imamo veoma snažno prisustvo. Nedavni pristup novih stranih ak-

na je i određena konsolidacija, no mi također očekujemo da će PBZ biti u vrlo dobrom položaju te da će se uspješno nositi sa svakim novim konkurentskim izazovom kao što je to uvijek bilo i do sada. Nove prilike koje proizlaze iz buduće integracije hrvatskog tržišta u EU potrebno je uzeti u obzir, ali također treba imati na umu sadaš-

nje stanje globalnog gospodarstva te nešto slabije trendove interne potražnje. PBZ je do sada uvijek jačao svoj položaj kao jedna od vodećih banaka u zemlji u smislu rezultata i stvaranja vrijednosti. PBZ ima zdrav i stabilan poslovni model te je dio jake grupacije veoma usredotočene na regiju, pa stoga smatramo da će kontinuiranom usredotočenošću na upravljanje kvalitetom aktive i očuvanjem dobre likvidnosti moći prebroditi skore izazove i ostvariti benefite iz tog procesa integracije, te tako ojačati svoju ulogu u hrvatskoj poslovnoj zajednici. S obzirom na to stajalište, naša grupacija ima poseban ured u Bruxellesu čija je zadaća pružati usluge savjetovanja svim našim bankama supsidijarima u EU-u te u potpunosti biti podrška PBZ-u u korištenju svih budućih prilika i mogućnosti.

ržavati realni sektor oj tržišni položaj kroz pružanje jednostavnih i transparentnih proizvoda i izvrsnih bankarskih usluga građanstvu, s povoljnim profilima rizika dijelu Europske unije bit će usmjereno na uspostavljanje ravnoteže između kreditiranja u domaćoj valuti i prikupljanja depozita, čime će se tijekom vremena smanjiti zahtjevi za financiranjem unutar Grupe i lokalno poslovanje učiniti manje osjetljivim na rizik od političkih zbivanja. Uz to, pokušavamo produbiti odnose s našim klijentima. Što se tiče naših kćerinskih banaka u Središnjoj i Istočnoj Europi, Ceska sporitelna, Slovenska Sporitelna, Erste Bank Austrija i Erste banka Hrvatska zabilježile su posebno

dobre rezultate i znatno pridonijele solidnoj operativnoj dobiti. Uz tržišni udjel veći od 10 posto u svim ključnim kategorijama proizvoda, Erste banka Hrvatska jedna je od vodećih banaka u zemlji. Uz to, sretni smo što su javnost i klijenti prepoznali našu lokalnu banku zbog svojih proizvoda i usluga. U veljači 2011. Erste banka Hrvatska osvojila je Zlatnu kunu za najbolju banku u zemlji po peti put u posljednjih sedam godina. Dodjeljujući ovu nagradu, Hrvatska gospodarska komora istaknula je

kako stručnjaci i javnost posebno cijene inovativnost i fleksibilnost

Hrvatska jest i ostat će jedno od naših osnovnih tržišta

pružanje jednostavnih i transparentnih proizvoda i izvrsnih bankarskih usluga građanstvu, malim i srednjim poduzetnicima i korporativnim klijentima s povoljnim profilima rizika. Učinkovitost je i dalje prioritet.

Erste banke, njeno susretljivo osoblje, visoku razinu prepoznavanja i snažnu prisutnost brenda. Važno je istaknuti kako je glavni cilj Erste banke u Hrvatskoj dodatno unaprijediti svoj tržišni položaj srednjoročno i dugoročno kroz

Više ćemo se oslanjati na organski rast Mi tvrdimo da banke aktivno podržavaju gospodarstvo i razvoj. Kako je ranije rečeno, naš odgovor na trenutačne izazove koje donosi politička i financijska kriza bio je foku-


100

BANKARSTVO

sirati naš poslovni model na poslovanje s građanstvom i korporativno bankarstvo u zemljama Središnje i Istočne Europe – drugim riječima, sigurno i jednostavno bankarstvo koje pruža rast. Zadatak je banaka prije svega podržavati realni sektor. Iz naših financijskih izvještaja vidljivo je da se 90 posto bilance temelji na realnom gospodarstvu (ukupno 52 milijarde eura domaćih depozita i 52,4 milijarde eura domaćih kredita u zemljama SIE na kraju 2011. godine), što dokazuje da smo u tvrtkama i kućanstvima pronašli pouzdanog i stabilnog partnera za poslovanje. Hrvatska jest i ostat će jedno od naših osnovnih tržišta. Naš glavni zadatak kao banke jest gospodarstvu osiguravati novčana sredstva za investicije i preuzimati rizike. To smo radili u prošlosti, a to ćemo raditi i u budućnosti. Nadamo se da će Europska unija biti pokretač rasta u zemlji. Danas smo vodeća banka na tržištima Češke, Slovačke i Rumunjske. Lokalne podružnice Erste Groupa su među prvih pet banaka u Mađarskoj i Hrvatskoj, dok u Ukrajini i Srbiji drže manje tržišne udjele. Stoga će se budući razvoj Erste Groupa više oslanjati na organski rast nego na velika preuzimanja.

DR. GOTTWALD KRANEBITTER, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG

Novac ide tamo gdje je gospodarsko okruženje bolje Hrvatska će sigurno ostati jedno od ključnih Hypo tržišta, a tijekom idućih godina dodatno ćemo razvijati poslovanje, širiti poslovnu mrežu i poboljšati ključne segmente >> Kriza je neizbježno imala velik utjecaj na globalno gospodarstvo, a financijska tržišta u Jugoistoč-

Hrvatska je naše najveće tržište te smo zadovoljni što se naša podružnica iz godine u godinu ističe stabilnim i uspješnim poslovanjem noj Europi nisu bili iznimka. Naprotiv, pad gospodarske aktivnosti u Jugoistočnoj Europi je bio možda čak i veći. U tom kontekstu uprav-

ljanje rizicima je još uvijek važan dio poslovanja u Hrvatskoj, ali i u Europi. U protekle dvije godine Hypo AlpeAdria-Bank je provođenjem nove poslovne strategije učinio značajan napredak te se prilagodio aktualnim tržišnim uvjetima i industrijskim trendovima. Banka se vratila svojim korijenima: uspješno lokalno bankarsko poslovanje koje je orijentirano na građanstvo, malo i srednje poduzetništvo te poslovanje s javnim sektorom. Kad je o klijentima riječ, Hrvatska je naše najveće tržište te smo zadovoljni što se naša podružnica iz godine u godinu ističe stabilnim i uspješnim poslovanjem, čak i u nezavidnim gospodarskim uvjetima koji zadnjih godina opterećuju gotovo sve države i gospodarske subjekte. Kada se sagleda cjelokupna situacija ne bih se složio s tezom da bankarska industrija aktivno ne podupire gosodarstvo i razvoj. Morate imati na umu da su gotovo sve vodeće banke u Jugoistočnoj Europi dio međunarodnih bankarskih grupacija. U ovim vremenima, kada gospodarstvo ne raste kao prije, svi su u potrazi za tim kamo uložiti dodatna sredstva. Novac ide tamo gdje je gospodarsko okruženje bolje i gdje mogućnosti najviše obećavaju. Hrvatska, zajedno s ostalim državama u regiji, sudjeluje u ovom „natjecanju“ te mora konstantno raditi na povećanju svoje privlačnosti za ulagače. Svaka konkurencija je dobra S obzirom na najnovija događanja možemo reći kako se M&A sektor

u regiji u kontekstu bankarske industrije polako vraća u život. Međutim, spajanja i akvizicije u bankarskom sektoru zahtijevaju normalizaciju realnog i financijskog sektora. U skladu s trendovima, manje banke mogle bi racionalizirati svoje poslovanje i specijalizirati se u pojedinim segmentima, dok bi veće banke pored fokusa na organski rast mogle razmotriti i akvizicije. Svaka konkurencija je dobra, kako za banke tako i za klijente - s time da je, zbog višegodišnje prisutnosti i važnosti najvećih banaka na hrvatskom tržištu, malo vjerojatno

Primarno smo usmjereni na naše klijente s jasnim ciljem daljnjeg razvoja poslovanja te rasta tržišnog udjela da će doći do promjena u redoslijedu sedam ili osam vodećih banaka. Mi smo primarno usmjereni na naše klijente s jasnim ciljem daljnjeg razvoja poslovanja te rasta tržišnog udjela. Hrvatska će sigurno ostati jedno od ključnih Hypo tržišta, a tijekom idućih godina dodatno ćemo razvijati poslovanje, širiti poslovnu mrežu i poboljšati ključne segmente. Vjerujem kako je trenutačna pozicija Banke na hrvatskom tržištu dobra za stvaranje održivog rasta i generiranje dobiti. Kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU, treba imati na umu kako samo članstvo nije rješenje svih problema, ali je definitivno korak u pravom smjeru.


BANKARSTVO

101

HERBERT STEPIC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANK INTERNATIONAL AG (RBI)

Prilagodljivost je jedna od ključnih značajki upravljanja bankom U okolnostima dugotrajne gospodarske recesije i smanjene potražnje za financijskim proizvodima i uslugama na hrvatskom tržištu, Uprava RBA usredotočila se na unapređenje poslovnih procesa, poboljšanje metoda upravljanja rizicima i upravljanje troškovima poslovanja – i siguran sam da će se usredotočenost na ta pitanja isplatiti >> Diverzifikacija se pokazala dragocjenom, kako prije, tako i tijekom krize, jer na taj način izvrsni rezultati u pojedinim jedinicama i više nego nadoknađuju problematična kretanja u nekim drugima. Stoga se diverzificiranim poslovnim modelom kao što je naš izbjegava koncentracija rizika te se on raspoređuje po tržištima s brzim rastom.

Očekujemo da će regija SIE u cjelini u 2012. zabilježiti realan rast BDP-a u visini od 2,7 posto Raiffeisen Bank International (RBI) upravlja bankama-kćerima, društvima za leasing te nizom drugih specijaliziranih pružatelja financijskih usluga koji svoje usluge pružaju za otprilike 14,6 milijuna klijenata putem otprilike 3100 poslovnica koje posluju na 18 tržišta regije, uključujući Austriju. Srednja i Istočna Europa (SIE) oduvijek su naše domaće tržište, a naš diverzificirani i profitabilni poslovni model s uhodanim pozitivnim rezultatima dokazuje da smo u pravu. Raiffeisen je na području SIE dobro poznat i priznat brend, koji se u 13 zemalja nalazi među pet vodećih. Naše lokalne bankarske jedinice univerzalne su banke koje nude širok spektar proizvoda i usluga prilagođenih udovoljavanju specifičnim potrebama segmenta stanovništva i korporativnog segmenta na pojedinim tržištima. Zadovoljni smo zbog svojeg odličnog položaja na strateški važnim

i otpornim tržištima poput Rusije i Poljske. Svako tržište treba promatrati posebno Tretiranje svih tržišta na jednak način nije pristup prikladan za gospodarstva SIE; nužno ih je razmatrati svako za sebe. SIE ne pokazuje znakove nestašice kredita, a ta je regija sa svojim bankarskim sektorom tijekom 2011. godine pokazala visok stupanj otpornosti. Štoviše, brojni su bankarski sektori SIE povećali svoju otpornost smanjujući omjer zajmova u odnosu na depozite. Stoga se čini da je ta regija danas manje podložna nepovoljnim vanjskim udarima nego što je bila 2008./2009. godine. Države Srednje Europe, prije svega Poljska, ali i Slovačka i Republika Češka, u krizi su se pokazale prilično otpornima. Rusija i Ukrajina zabilježile su snažnu domaću i globalnu potražnju za burzovnim robama, čime se donekle ublažila slabost na području eurozone. I dok Jugoistočna Europa (JIE) nastavlja provoditi strukturne prilagodbe, njen gospodarski oporavak ponešto zaostaje, no tijekom 2012. očekujemo pojačan zamah gospodarskoga rasta. Od zemalja JIE, najviši BDP dohodak po glavi stanovnika ima Hrvatska. Gledajući unaprijed, očekujemo da će regija SIE u cjelini u 2012. godini zabilježiti realan rast BDP-a u visini od 2,7 posto. Pretpostavlja se da će pozitivna razlika stopa rasta između SIE i eurozone sljedećih godina iznositi više od dva postotna boda, uz velik potencijal za ostvarenje konvergencije. Takvi izuzetni pokazatelji, koji će se za razliku od dje-

lomično prenapuhanoga rasta iz razdoblja prije krize pokazati održivima, izvrsno naglašavaju ulogu SIE kao europske regije rasta. Djelatnostima Raiffeisena u Hrvatskoj ostvaren je vrlo dobrodošao doprinos dobiti RBI-ja, kako 2011. godine, tako i u prvim mjesecima 2012. godine. Osim svoga financijskog doprinosa RBI Grupi, naše poslovanje u Hrvatskoj služi i kao primjer brze i uspješne prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima. U okolnostima dugotrajne gospodarske recesije i smanjene potražnje za financijskim proizvodima i uslugama na hrvatskom tržištu, Uprava RBA usredotočila se na unapređenje poslovnih procesa, poboljšanje metoda upravljanja rizicima i upravljanje troškovima poslovanja – i siguran sam da će usredotočenost na ta pitanja isplatiti. U izazovnoj sredini brze su promjene uvjeta na tržištu dio svakodnevnog poslovanja banke, stoga je prilagodljivost jedna od ključnih značajki upravljanja bankom. Nagle promjene uvijek nude nove prilike, a naša se hrvatska banka pokazuje vrlo prilagodljivom i inovativnom u pogledu novih vrsta financijskih proizvoda i usluga. Hrvatska će se 2013. priključiti Europskoj uniji, a iskustvo koje je RBI stekao poslujući u zemljama koje su prošle proces pristupanja u EU daje nam izuzetnu prednost, koju ćemo iskoristiti i u Hrvatskoj. Na području SIE nema nestašice kredita Mislim da se ne može olako reći da bankarska industrija ne podupire gospodarstvo ili realne sektore

gospodarstva, da tako kažemo, a to vrijedi posebice za Srednju i Istočnu Europu, uključujući i Hrvatsku. Trenutačno na području SIE nema nestašice kredita i banke u toj regiji ne zadržavaju gotovinu za sebe. Čak i u zemljama s prilično slabim porastom kreditiranja poslovnih segmenata, kao što su kućanstva, kreditiranje korporativnoga sektora na pristojnoj je razini. To vrijedi i za Hrvatsku. Kreditiranje kućanstava tijekom 2011. godine se smanjilo, budući da taj segment u Hrvatskoj odlikuje relativno visoka zaduženost, dok su se u istoj toj godini zajmovi poduzećima povećali za otprilike sedam posto. Osim toga, neke se hrvatske banke sve više okreću domaćem tržištu jer se na inozemnim tržištima sve teže financiraju od strane velikih banaka SIE. Stoga velike banke koje posluju u toj regiji obnašaju funkciju pružatelja dugoročnijega financiranja svojim klijentima, a nisu tek oportunistički nastrojeni i kratkoročno orijentirani igrači.

Poslovne aktivnosti RBA u Hrvatskoj počivaju na isključivo organskome rastu Povrh toga, u mnogim je bankarskim sektorima zemalja SIE tijekom 2011. godine došlo do oporavka profitabilnosti, stoga banke plaćaju poreze, a u nekim su državama podložne čak i dodatnom oporezivanju banaka. Hrvatski je bankarski sektor 2011. ponešto podbacio u usporedbi s konku-


102

BANKARSTVO

rencijom u drugim zemljama, a dodatno bi oporezivanje banaka u Hrvatskoj bilo samo još veći teret u ionako izazovnim tržišnim uvjetima. S obzirom na to da je kapital postao ograničavajući čimbenik, bez sumnje ćemo se suočiti s konsolidacijom bankarskoga sektora. Budući da se banke trebaju usredotočiti na svoju osnovnu poslovnu djelatnost, brojne će međunarodne grupacije otići s tržišta. Općenito govoreći, to bi u ovoj regiji moglo dovesti do preuzimanja i spajanja banaka. No što se tiče našega strateškog okvira, sad ćemo se, nakon preuzimanja poljskoga Polbanka, usredotočiti na organski razvoj na 18 domaćih tržišta te ne predviđamo nikakva daljnja širenja u regiji. Ulazak novih konkurenata na tržište može dodatno pojačati nadmetanje na hrvatskom financijskom tržištu. Budući da se njihov ulazak na tržište događa u razdoblju stagnacije potražnje za zajmovima i ostalim financijskim uslugama, smatramo da bi novi konkurenti mogli imati dosta poteškoća u stjecanju značajnijega tržišnog udjela. Ne očekujemo ekonomski neracionalnu politiku novih konku-

Dodatno bi oporezivanje banaka u Hrvatskoj bilo samo još veći teret u ionako izazovnim tržišnim uvjetima renata prilikom kreiranja ponude svojih proizvoda i usluga s obzirom na to da će im niski poslovni prihodi, uvjetovani veličinom bilance u srednjoročnom razdoblju, onemogućiti postizanje profitabilnosti na razini prosjeka bankarske industrije. Njihov bi se napredak mogao poboljšati u slučaju da banke koje dominiraju lokalnim tržištem zakažu u pružanju dostatnih zajmova i drugih usluga, ili pak ako dođe do smanjenja trenutačno visoke razine adekvatnosti njihova kapitala. Poslovne aktivnosti RBA u Hrvatskoj počivaju na isključivo organskome rastu. Od sredine 90-ih, kada je RBA ušao na tržište, vlasnička struktura ostalih banaka

se promijenila. Premda poslujemo u tržišnim uvjetima koji se odlikuju neprestanim promjenama tržišnih propisa, potražnje klijenata i konkurencije, zahvaljujući prepoznatoj kvaliteti usluge, uspjeli smo povećati svoje poslovne aktivnosti i usredotočiti se na razvoj dugoročnog odnosa s klijentima. Uz banku, uspjeli smo izgraditi i jaku financijsku grupaciju koja tržištu nudi cjelovitu lepezu financijskih usluga po vrlo konkurentnim uvjetima. Ulazak novih konkurenata na tržište shvaćamo kao dobar motiv za daljnje unapređenje našega poslovnog modela i nastavak uspješnoga poslovanja. Zadržati položaj na hrvatskom tržištu Uz 10-postotni udio na tržištu prema visini ukupne aktive, RBA zauzima značajan položaj na hrvatskome financijskom tržištu te je peta banka po veličini, s ukupnim zajmovima u iznosu od 3,9 milijardi eura, 514.000 klijenata te 81 poslovnicom. Planiramo zadržati taj položaj te ga u srednjoročnome razdoblju ojačati dodatnom prilagodbom ponude proizvoda i usluga promjenama potreba naših klijenata, kao i daljnjim unapređenjem kvalitete naše ponude i poboljšanjem učinkovitosti poslovnih procesa. U ovome trenutku ne planiramo u bližoj budućnosti povećati broj podružnica ni poslovnica budući da je razvoj naše distributivne mreže u Hrvatskoj dosegnuo optimalnu razinu. Posvetit ćemo se daljnjoj obuci djelatnika u okviru postojeće mreže te se pobrinuti da svaki zaposlenik ima radno mjesto koje mu najviše odgovara kako bismo osigurali pružanje sofisticiranih usluga pojedinim segmentima klijenata. Također pomno pratimo razvoj rješenja u pogledu tehnologije sigurnosti sistemskih komunikacija jer smo zainteresirani za poticanje rasta proizvoda i usluga koje nudimo putem inovativnih elektroničkih kanala. Budući da pristup Hrvatske Europskoj uniji otvara vrata lokalnoga tržišta novim konkurentima, usredotočeni smo na unapređenje poslovnih procesa jer bi trebalo doći do povećanja konkurencije u privlačnim segmentima hrvatskoga bankarskog sektora.

SOCIETE GENERALE GRUPA

Splitska banka teži du U srednjem roku očekujemo povećanje profitabilnosti naših dodatno osnažena depozitna baza >> Societe Generale Grupa slijedi model univerzalnog bankarstva, a i naše poslovanje je iznimno geografski diverzificirano, što pridonosi snazi i stabilnosti Grupe. Na

Naša Grupa aktivno sudjeluje u procesima jačanja stabilnosti globalnog financijskog sustava

tržištima u problemima značajno je smanjena. Promatrajući isključivo rezultate Grupe u segmentu poslovanja, na tržištima u regiji možemo biti također zadovoljni. Tako smo u prva tri mjeseca ove godine zabilježili rast prihoda od poslovanja uz smanjenje operativnih troškova. Također, značajan napredak je postignut i kod jačanja lokalnih izvora financiranja te bilježimo smanjenje omjera plasmana i depozita ispod 100 posto.

razini grupacije poduzeti su brojni koraci već tijekom 2011. godine kako bismo se prilagodili novoj situaciji na tržištima, a i osjetno prije zadanog roka dostignuta je viša razina adekvatnosti kapitala koju EBA propisuje od polovine ove godine. Istovremeno, izloženost

Hrvatska se sporije oporavlja od krize Hrvatska se u usporedbi s razvijenijim tranzicijskim zemljama oporavlja nešto sporije od krize pa to značajno određuje i rezultate poslovanja Societe Generale Splitske banke. Splitska banka slijedi

SERGEJ GORKOV, ZAMJENIK PREDSJEDNIKA UPRAVE SBERBA

Procikličke aktivnosti Banke u vrijeme gospodarskog “booma” obično odobravaju >> Svjesni smo kontinuiranih ekonomskih promjena i nesigurnosti, pogotovo u zemljama Istočne Europe. Vidljivi su značajni rizici nove recesije, iako ne očekujemo duboku krizu poput one iz 2008.-2009. godine. Srednjoročno i dugoročno govoreći, Sberbank vjeruje da ova regija ima dobre ekonomske izglede za budućnost. Zahvaljujući ekonomskoj i kulturnoj suradnji Rusije, Zajednice neovisnih država (CIS) te zemalja Srednje i Istočne Europe (CEE), ova je akvizicija za nas bila i jest zanimljiv poslovni potez. Sberbank namjerava nastaviti rasti u CEE regiji te već i

sada prepoznaje snažne tvrtke s dobrim modelima poslovanja koje bismo željeli vidjeti kao partnere. S obzirom na snažnu kapitalnu

Vrlo smo zadovoljni velikim interesom hrvatskih kompanija za suradnjom s Volksbankom Hrvatska osnovicu Sberbanke i pristup likvidnim sredstvima, pozicionirat ćemo se kao bankarska grupacija


BANKARSTVO

103

goročno održivom rastu operacija u Hrvatskoj. U skladu s tim u zadnje vrijeme ostvarili smo značajan napredak po pitanju efikasnosti, te je poslovnu politiku Grupe te pruža širok spektar proizvoda i usluga svim sektorima, a teži dugoročno održivom rastu. U srednjem roku, ipak očekujemo povećanje profitabilnosti naših operacija u Hrvatskoj. U skladu s tim u zadnje vrijeme ostvarili smo značajan napredak po pitanju efikasnosti, te je dodatno osnažena depozitna baza. S takvom politikom poslovanja ćemo i nastaviti. Smatramo da se široj javnosti lako držati mišljenja kako su financijske institucije odgovorne za izbijanje globalne financijske krize. Međutim, objektivna ocjena odgovornosti trebala bi u obzir svakako uzeti i globalno okruženje, ali i ponašanje drugih sudionika kreiranja financijskog sustava (regulatori, fiskalna vlast, klijenti...). Naša grupa aktivno sudjeluje u procesi-

ma jačanja stabilnosti globalnog financijskog sustava, kako bi se rizik od pojave novih kriza umanjio koliko je to moguće. Također, kao Banka - identificirana kao globalno

Dolazak novih igrača na hrvatsko tržište neće ugroziti dugoročnu perspektivu Splitske banke važna - ubrzano radimo na zadovoljavanju svih novih kriterija, posebice onih po pitanju visine kapitala i stabilnosti izvora financiranja. U nadolazećem razdoblju očekujemo intenziviranje M&A aktivnosti na tržištima šire regije. Međutim, za sada visok stupanj neizvjesno-

sti glede budućih trendova odgađa značajnije akvizicije. Naša grupa aktivno prati tržišne trendove na područjima gdje već poslujemo, ali i na onima gdje smatramo da postoji potencijal za rast Grupe i ostvarivanje dodatnih sinergijskih efekata. Tako da smo u slučaju dobre prilike za buduću profitabilnost i spremni reagirati. Hrvatsku već dulje vidimo kao članicu EU-a Societe Generale Grupa prisutna je na brojnim tržištima u svijetu na kojima posluju brojne bankarske grupacije iz raznih zemalja. Naviknuti smo na jaku konkurenciju i imamo visoku razinu i znanja i sposobnosti da se prilagodimo tržišnim trendovima. Stoga, dolazak novih igrača na hrvatsko tržište

neće ugroziti dugoročnu perspektivu Splitske banke, a od povećane konkurencije uvijek najviše koristi imaju klijenti. Dugoročni cilj Societe Generale Grupe je prisutnost na tržištu Republike Hrvatske kao buduće članice EU-a. U našoj strategiji razvoja orijentirani smo na dugoročno održiv razvoj našeg poslovanja i povećanje efikasnosti poslovanja, što pojednostavljeno uključuje dobro diverzificirani portfelj, konzervativnu politiku upravljanja rizicima te širok spektar najmodernijih proizvoda i usluga za sve sektore. Sam ulazak Hrvatske u EU neće značajnije promijeniti naše strateške planove, s obzirom na to da Hrvatsku već dulje vidimo kao članicu EU-a i tome smo već prilagodili naše poslovanje.

NKA

banaka previše kreditnih plasmana, da bi se još dugo nakon što nastupi recesija borile s prevelikom količinom nenaplativih potraživanja koja može pomoći tvrtkama i vladama da prebrode ovu krizu, istodobno pružajući visokokvalitetne financijske usluge građanima i malim poduzetnicima. Jasno, CEE regija nije ekonomski homogena, što znači da je u nekim zemljama – poput Mađarske ili Bosne i Hercegovine – trenutačno teže ostvariti rast. S druge strane, u zemljama poput Češke i Slovačke baza za daljnji rast i razvoj i danas je prilično snažna, pa tamo možemo brže napredovati. No, želio bih ponoviti kako, srednjoročno i dugoročno gledano, vjerujemo u

svijetlu budućnost u svakoj od zemalja u kojima poslujemo te smo spremni zajedno raditi na tome da to uistinu i postignemo. Sberbank je VBI grupaciju, uključujući i Volksbank Hrvatsku, kupio u veljači 2012. godine. Kupnji je prethodilo sveobuhvatno dubinsko snimanje stanja (tzv. due diligence), što znači da smo imali jasnu sliku o poslovnom modelu i poziciji banke na lokalnom tržištu. Od zaključenja kupoprodaje do danas prošlo je premalo vremena da bismo mogli procijeniti rezultate, no mogu reći da smo vrlo zado-

voljni velikim interesom hrvatskih kompanija za suradnjom s Volksbankom Hrvatska na novim projektima i transakcijama. Snažna uloga zakonske regulative Ova nam je kriza još jednom pokazala da su poslovne aktivnosti banaka, kad su prepuštene same sebi, u znatnoj mjeri procikličke – banke u vrijeme gospodarskog „booma“ obično odobravaju previše kreditnih plasmana, da bi se još dugo nakon što nastupi recesija borile s prevelikom količinom

nenaplativih potraživanja. Dakle, moglo bi se reći da je takva ocjena djelomično točna, ali samo u svijetu nakon krize. Tijekom posljednjeg gospodarskog uspona velike europske banke praktički su stajale u redu kako bi ugrabile tržišni udio u većini zemalja CEE regije. A kada se dogodi kriza, upravo će financijska kriza koja pogađa bankarski sektor imati najdulji negativni efekt na realno gospodarstvo. Razlog tome je što se banke same po sebi sporije rješavaju svojih nenaplativih kredita. Upravo bi u ovom segmentu kvalitetna za-


104

BANKARSTVO

konska regulativa trebala odigrati snažnu ulogu, a Basel III regulativa čini upravo to kroz nastojanje da se ublaži umjerena prociklička priroda kreditnog poslovanja. Ako Sberbank želimo usporediti s drugim (uglavnom europskim) stranim bankama koje posluju u Republici Hrvatskoj, treba napomenuti da se te banke suočavaju s problemima na razini matičnih banaka, što može dovesti do određenih ograničenja u mogućnostima financiranja te rezultirati usporavanjem stope rasta kreditnih aktivnosti na lokalnom tržištu. Sberbank, naprotiv, ima izvrsnu kapitalnu osnovicu. S druge strane, kada se na tržištu pojavi nova strana banka koja je kupila već postojeću lokalnu banku, uvijek je potrebno nešto vremena da se “pohvataju” posebnosti lokalne ekonomije, procijene rizici te kva-

litetno proanaliziraju dotadašnji kreditni plasmani.

Kao snažan novi igrač koji se pojavio na hrvatskom bankarskom tržištu, Sberbank je spreman za natjecanje s postojećim igračima Što se tiče Sberbanke, nakon akvizicije vodeće ruske investicijske kuće Troika Dialog te VBI grupacije i turske DenizBanke, u idućih par godina ćemo se usredotočiti na integraciju i konsolidaciju naših novih kompanija. Naravno, ne isključujemo ni mogućnost daljnjih akvizicija ako se pojavi prava prilika. Kao snažan novi igrač koji se pojavio na hrvatskom bankarskom tr-

žištu, Sberbank je savršeno spreman za natjecanje s postojećim igračima. Kratkoročno gledano, ne predviđamo neke drastične promjene, dok će dugoročne promjene ponajprije ovisiti o kretanjima globalnog i lokalnog gospodarstva. Dobre šanse za ekonomski rast Zbog znatnog ekonomskog potencijala i predstojećeg ulaska u članstvo Europske unije, uvjeren sam da Hrvatska ima dobre šanse za značajan ekonomski rast, i to je jedna od zemalja na koju smo se posebno fokusirali. Trenutačno radimo na detaljnoj poslovnoj strategiji za Hrvatsku i zemlje CEE regije, i ubrzo ćemo moći govoriti o njoj. Proces integracije VBI Grupe u strukturu Sberbanka vodit će se tijekom 2012. i 2013. godine. Integracija uključuje i proces rebrandinga koji planiramo završiti

narednih godina te ćemo tada svi poslovati pod jedinstvenim brendom. Sberbank ima bogato iskustvo u implementaciji inovativnih tehnologija u Rusiji, a u nadolazećim će godinama i klijenti VBI grupacije osjetiti mnoge zanimljive prednosti koje nudimo. Općenito govoreći, poslovanje VBI Grupe transformirat ćemo tako da ga uskladimo s vodećim svjetskim standardima. Pod rukovodstvom prijašnje vlasničke strukture, VBI je bio posebno jak u segmentu kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, a mi ćemo potaknuti i rast korporativnog te retail segmenta. Jedan od naših ciljeva za hrvatsko tržište bit će precizno upravljanje kreditnim rizicima i rizikom likvidnosti. U tom ćemo pogledu, gdje god to bude moguće, nastojati iskoristiti kapacitete Sberbanka.

DR. ANTAL PONGRÁCZ, ZAMJENIK GLAVNOG DIREKTORA MAĐARSKE OTP BANKE TE PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA OTP

Bankarstvo je emocionalnije nego što se čini Banke bi trebale ulagati u razvoj pametnih i inovativnih proizvoda, kao što pokazuje izvrstan primjer upravo OTP banke što bi moglo utjecati i na njen identitet i stil komunikacije >> Razvoj tržišta kapitala u 2011. odvijao se lošije od očekivanoga. Dok je prvi kvartal obilježilo smanjenje rizika, ostatak godine su dominirale rastuće zabrinutosti u vezi sa zaduženošću eurozone i dugoročni strukturni problem Europske unije. Smanjenja kreditnih rejtinga u svim razvijenim zemljama postala su uobičajena. OTP Grupa uspjela je zadržati stabilnost poslovanja i rast prihoda tijekom krize, te izvanrednu kapitaliziranost i likvidnost, veću od međunarodnog prosjeka. Prihodima iz podružnica, posebno zbog stalne rasti dobiti u Rusiji, uspjeli smo nadoknaditi smanjenje profitabilnosti u matici. Pozitivni učinci u regiji mogu se dogoditi samo ako dođe do oporavka i jakog priljeva ulaganja. To će ovisiti o ulagačkoj sposobnosti banaka, ali i o sposobnosti vlada da osiguraju adekvatne okvire za ulagače. Možemo

očekivati konsolidiranje bankarskih tržišta. Banke su spremne za gospodarski oporavak Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan i zbog svog tradicionalno konzervativnog pristupa uspijeva odolijevati teškim vremenima. Adekvatnost kapitala je visoka, a opća likvidnost bankarskog sektora još uvijek je u prosjeku prilično zadovoljavajuća. Mogli bismo reći da su banke spremne za gospodarski oporavak, ali hrvatsko gospodarstvo je u prilično teškoj situaciji u kojoj je tek četvrtina tvrtki na tržištu kreditno sposobna. Naročito je to vidljivo u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Recesija je ostavila negativne posljedice i na malim bankama koje bilježe gubitke, što je ionako bilo pitanje vremena zbog njihovih politika rizika, strateških smjerova i

korporativnog upravljanja. Dakle, ne ovisi sve samo o ekonomskim uvjetima pa se očekuje da će u ovom segmentu nastupiti konsolidacija. Možemo očekivati da će neke manje banke nestati ili postati dijelom financijski stabilnijih organizacija. U prvom kvartalu ove

Pozitivni učinci u regiji mogu se dogoditi samo ako dođe do oporavka i jakog priljeva ulaganja godine OTP banka Hrvatska ostvarila je neto dobit od 757 milijuna HUF, za razliku od 634 milijuna HUF gubitka u zadnjem kvartalu prošle godine. I uz sezonski slabiji rezultat prvog kvartala (QOQ -16 posto, YOY +28 posto), neto dobit je nešto niža zbog mogućih rezervacija (QOQ -60 posto, YOY -29

posto). Operativna dobit crpila se prije svega iz znatno nižih prihoda iz naknada te stabilnih troškova poslovanja i kamatnih prihoda. DPD90+ portfelj ostao je stabilan u Hrvatskoj. Bankarska industrija nije imuna na recesiju. Kreditni portfelj se pogoršao, a troškovi rizika su zadržani na visokoj razini. Bankarstvo postaje vrlo konzervativno prema rizicima. To otežava poslovanje tvrtkama, vladama, privatnim klijentima. Dobro je što vidimo svjetlo na kraju tunela. U potrošačkim i stambenim kreditima imamo ambiciozno postavljene ciljeve. Jako se trudimo i OTP banka zasigurno neće imati problema sa sredstvima za davanje novih kredita. Danas moramo biti dovoljno osjetljivi da bismo otkrili što to točno klijent treba i dovoljno fleksibilni da slijedimo tehnološki razvoj. Također bismo trebali razgovarati s


BANKARSTVO

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj: Agroobrtnička banka d.d. Zagreb Alpe Jadran banka d.d. Split Cibalae banka d.d. Vinkovci Credo banka d.d. Split Glumina banka d.d. Zagreb Gradska banka d.d. Osijek Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb Ilirija banka d.d. Zagreb Komercijalna banka d.d. Zagreb Međimurska štedionica d.d. Čakovec Trgovačko turistička banka d.d. Split Županjska banka d.d. Županja

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000. 15. 5. 2002. 20. 10. 2000. 16. 1. 2012. 30. 4. 1999. 3. 5. 1999. 19. 4. 2000. 6. 4. 1999. 30. 4. 1999. 17. 3. 2004. 8. 9. 2000. 3. 5. 1999.

Likvidacija: Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb Križevačka banka d.d. Križevci Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb Primus banka d.d. Zagreb Štedionica Dora d.d. Zagreb Štedionica Zlatni vrutak d.d. Zagreb

Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 22. 12. 2010. 23. 12. 2004. 1. 1. 2002. 28. 12. 2001.

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije: Hibis štedionica d.d. Zagreb Marvil štedionica d.d. Zagreb Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb

105

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001. 8. 6. 2001. 22. 3. 2000.

BKS Bank AG Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48-36-656, 48-36-655 Faks: 01/48-76-555 Commerzbank Aktiengesellschaft Predstavništvo u Zagrebu Adresa: Zagreb, Račkoga 8 Telefon: 01/45-51-565, 45-51-568 Faks: 01/48-76-555 Deutsche Bank AG Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Petrinjska 9/II Telefon: 01/48-11-066, 49-22-826 Faks: 01/49-22-827 LHB Internationale Handelsbank AG Predstavništvo Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48-44-030, 48-44-031 Faks: 01/48-43-611

BANKE HRVATSKA

u Hrvatskoj koja se okreće mlađoj i tehnološki naprednijoj populaciji, našim klijentima kako bismo zajednički i na odgovoran način kreirali nove proizvode. Bankarstvo

Raduje nas zdrava kompetitivnost koja je dosta jaka na hrvatskom tržištu je emocionalnije nego što se na prvi pogled čini, tu se radi o novcu i budućnosti ljudi koji su vam ga povjerili. Oni žele stabilnost, ali žele i inovacije koje će im uštedjeti vrijeme i učiniti im život ugodnijim i jednostavnijim. Banke bi trebale ulagati u razvoj pametnih i inovativnih proizvoda, kao što pokazuje izvrstan primjer upravo OTP banke u Hrvatskoj koja se okreće mlađoj i tehnološki naprednijoj populaciji, što bi moglo utjecati i na njen identitet i na stil komunikacije.

Trebamo moći brže odgovarati zahtjevima tržišta OTP Grupa promatra prilike za akvizicije na svim tržištima gdje moramo povećati naš tržišni udjel, uključujući i Hrvatsku. Posvećeni smo održavanju čvrstih pozicija u tradicionalnim regijama u kojima uživamo visoku lojalnost klijenata, što je u današnje vrijeme vjerojatno najveće dobro kojim banke raspolažu. Uz naš tradicionalno dobar tržišni položaj u priobalju – od Dubrovnika do Istre te na području Siska, planiramo i dalje jačati svoju prisutnost u Zagrebu i Slavoniji. Također, snažnije ćemo raditi na razvoju novih proizvoda i usluga s jačom usmjerenosti na mlađe klijente. Raduje nas zdrava kompetitivnost koja je dosta jaka na hrvatskom tržištu. Prema istraživanjima tek četiri posto klijenata razmatra promjenu banke, što sigurno traži brže poboljšanje proi-

zvoda te razvoj metoda da zadržimo stare klijente i pridobijemo nove. Posebno ćemo ulagati u zadovoljstvo klijenata. Bit ćemo spremni s inovacijama i fleksibilnim pristupom čim se gospodarstvo

U prvom kvartalu ove godine OTP banka Hrvatska ostvarila je neto dobit od 757 milijuna HUF oporavi, posebno našom spremnošću da financiramo kapitalne projekte koje bude podupirala Eu-

ropska unija. Trebamo moći brže odgovarati zahtjevima tržišta i promicati jednostavno bankarstvo. Istovremeno trebamo očuvati tradiciju konzervativne i dugoročne lojalnosti klijenata. Očekujem znatan razvoj proizvoda za mala i srednja poduzeća te bolje rezultate u naplati kredita, u čemu smo i u Grupi napravili znatna poboljšanja u posljednje vrijeme.


106

BANKARSTVO

DEPOZITI U 2011.

Ipak uzlazno, krizi unatoč Depoziti stanovništva protekle su godine povećani za 4,24 posto, dok su depoziti gospodarstva na godišnjoj razini manji za 7,57 posto Ukupni depoziti poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj posljednjega su dana prošlogodišnjega prosinca iznosili 241,85 milijardi kuna. To je 1,13 posto više nego godinu dana ranije kada su dosegli 239,16 milijardi kuna. Trend rasta depozita i dalje je vidljiv kod građana, unatoč krizi, recesiji, pogoršanju gospodarskog stanja i sve tanjim platnim vrećicama. Tako su depoziti stanovništva protekle godine povećani za 4,24 posto te su sa preklanjske 162,84 milijarde lani skočili na nešto više od 169,74 milijarde kuna. Kao i godinu prije, građani su svojim depozitima gospodarstvo ostavili daleko iza sebe. Naime, depoziti gospodarstva

su nastavili silaznom putanjom tako da su na godišnjoj razini manji za 7,57 posto ili, izraženo u kunama, protekle godine ti su depoziti iznosili 64,1 milijardu kuna, dok su godinu ranije premašivali 69,35 milijardi kuna. Kad je riječ o depozitima države, oni su u 2011. porasli za 15,04 posto, na 8,01 milijardu s preklanjskih 6,96 milijardi kuna. Inače, najviše je ukupnih depozita protekle godine, uostalom kao i godinu ranije, imala Zagrebačka banka – 56,583 milijarde kuna što je ipak smanjenje od 0,8 posto. Druga je sa 47,5 milijardi prikupljenih depozita i uz pad od 0,62 posto Privredna banka Zagreb, dok je treća

Erste&Steiermärkische Bank, s rastom depozita od 4,81 posto, na 31,78 milijardi kuna.

Depoziti (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno % promjene 2010. 2011. 1.839.675 2.108.667 14,62 444.264 460.734 3,71 1.053.087 834.982 -20,71 223.874 276.331 23,43 424.336 577.461 36,09 923.924 905.680 -1,97 1.284.393 1.289.407 1.301.574 0,94 30.328.309 31.786.928 4,81 11.135.779 12.689.074 13,95 15.796.699 16.724.745 5,87 1.303.317 1.549.053 18,85 2.061.881 2.165.826 5,04 2.110.655 2.205.560 4,50 1.887.262 1.401.171 -25,76 1.554.616 2.064.985 32,83 2.267.469 2.345.438 3,44 244.898 226.069 -7,69 10.317.810 10.341.390 0,23 847.617 816.080 -3,72 2.107.741 2.150.584 2,03 123.309 131.877 6,95 47.798.191 47.503.575 -0,62 22.816.394 23.355.045 2,36 293.908 314.850 7,13 959.095 1.050.667 9,55 14.680.225 14.294.098 -2,63 780.201 841.115 7,81 4.599 5.940 29,16 1.076.693 849.916 -21,06 415.224 369.153 -11,10 3.723.489 3.625.387 -2,63 57.042.000 56.583.000 -0,80 239.160.341 241.856.955 1,13

Depoziti države Depoziti privrede Depoziti stanovništva % % % promjene promjene promjene 2010. 2011. 2010. 2011. 2010. 2011. 532.979 693.686 30,15 1.306.696 1.414.981 8,29 12.712 6.960 -45,25 431.552 453.774 5,15 202.179 35.874 -82,26 850.908 799.108 -6,09 11.126 13.439 20,79 212.748 262.892 23,57 1.735 1.437 -17,18 318.252 448.481 40,92 104.349 127.543 22,23 25.116 784 -96,88 558.515 471.949 -15,50 340.293 432.947 27,23 66.687 641.602 576.104 78.511 58.038 -26,08 318.380 274.965 -13,64 892.516 968.571 8,52 211.587 164.368 -22,32 9.494.939 9.320.143 -1,84 20.621.783 22.302.417 8,15 1.484.813 2.296.567 54,67 3.119.534 2.994.276 -4,02 6.531.432 7.398.231 13,27 545.362 273.066 -49,93 4.735.838 4.642.585 -1,97 10.515.499 11.809.094 12,30 7.134 32.689 358,21 305.928 307.444 0,50 990.255 1.208.920 22,08 59.874 60.500 1,05 305.266 290.815 -4,73 1.696.741 1.814.511 6,94 38.661 45.158 16,81 293.921 210.916 -28,24 1.778.073 1.949.486 9,64 41.274 44.696 8,29 569.438 171.659 -69,85 1.276.550 1.184.816 -7,19 14.492 21.379 47,52 744.691 791.705 6,31 795.433 1.251.901 57,39 31.598 33.856 7,15 378.157 362.871 -4,04 1.857.714 1.948.711 4,90 1.413 81.644 77.624 -4,92 161.841 148.445 -8,28 52.707 53.634 1,76 1.426.978 1.145.125 -19,75 8.838.125 9.142.631 3,45 55.828 16.078 -71,20 381.816 429.467 12,48 409.973 370.535 -9,62 469.799 540.533 15,06 1.637.942 1.610.051 -1,70 17 10 -41,18 5.826 5.472 -6,08 117.466 126.395 7,60 3.997.196 4.609.183 15,31 11.075.847 9.221.289 -16,74 32.725.148 33.673.103 2,90 87.027 86.516 -0,59 9.272.807 8.983.682 -3,12 13.456.560 14.284.847 6,16 15 15 0,00 49.089 49.836 1,52 244.804 264.999 8,25 45.216 51.455 13,80 123.095 137.019 11,31 790.784 862.193 9,03 85.370 125.425 46,92 4.466.235 3.922.655 -12,17 10.128.620 10.246.018 1,16 278.494 302.873 8,75 501.707 538.242 7,28 3.203 4.594 2.730 -40,57 5 7 40,00 7.842 11.062 41,06 288.083 173.074 -39,92 780.768 665.780 -14,73 312.473 241.988 -22,56 102.751 127.165 23,76 23.457 20.896 -10,92 1.450.091 1.272.466 -12,25 2.249.941 2.332.025 3,65 u privredi u privredi - 17.125.000 16.561.000 -3,29 39.917.000 40.022.000 0,26 6.962.932 8.010.015 15,04 69.355.328 64.104.601 -7,57 162.842.081 169.742.339 4,24

Napomena: OTP banka - depoziti privrede 2010. 1.426.978 (311.071 banke i 1.115.907 privreda), a 201. 1.145.125 (21.343 banke i 1.123.782 privreda)


Poslovni prostori Bundek

Prodaja / zakup: Centar Bundek d.o.o., Nova Ves 17, Zagreb; tel. 0800 300 900 • www.centar-bundek.hr


108

BANKARSTVO

KREDITI U 2011.

Krediti državi skočili 29,66 posto Ukupni krediti premašili 293,77 milijardi kuna što je povećanje od 6,3 posto u odnosu na godinu ranije Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu i stanovništvu, protekle su godine premašili 293,77 milijardi kuna što je povećanje od 6,3 posto u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 276,32 milijarde kuna. Prema podacima, protekle su godine porasli krediti koje su novčarske kuće odobravale i državi i gospodarstvu i građanima. Lani je, uostalom kao i godinu dana ranije, najviše kredita odobreno stanovništvu - 127,88 milijardi kuna što je povećanje od samo 0,34 posto u odnosu na 2010. kada su iznosili više od 126,81 milijardu kuna. Gospodarstvo se, pak, kreditno zadužilo za 122,37 milijardi kuna

ili 5,04 posto više nego 2010. (116,5 milijardi kuna), dok je državi odobreno kredita ukupno teških više od 36,53 milijarde kuna što je tako-

đer povećanje u odnosu na pretprošlu godinu godinu, i to za 29,66 posto, kada joj je bilo odobreno 28,17 milijardi kuna. Najviše je kredita protekle godine odobrila Zagrebačka banka, više od 75 milijardi kuna što je povećanje od 8,40 posto u odnosu na 2010. Slijedi je Privredna banka Zagreb koja je svoj kreditni portfelj podebljala za 5,41 posto, na više od 48,76 milijardi kuna, dok je treća Erste&Steiermärkische Bank s više od 42,3 milijarde kuna što je za 13,77 posto više nego pretprošle godine. Kad je riječ o gospodarstvu, lani je najviše kredita odobrila Zagrebačka banka – 29,94 milijarde kuna što je povećanje od 13,37 posto na godišnjoj razini.

Odobreni krediti (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno % pro2010. 2011. mjene 1.781.221 1.945.270 9,21 253.909 224.262 -11,68 991.843 913.910 -7,86 208.499 247.846 18,87 499.562 712.273 42,58 1.203.992 1.266.357 5,18 1.225.294 1.111.101 1.091.685 -1,75 37.186.816 42.306.370 13,77 9.642.070 10.520.638 9,11 30.778.987 32.563.989 5,80 1.076.337 1.318.895 22,54 1.508.749 1.521.651 0,86 1.477.503 1.656.435 12,11 1.298.206 1.040.654 -19,84 1.367.826 1.632.633 19,36 1.699.585 1.568.929 -7,69 215.681 251.981 16,83 9.063.538 9.314.716 2,77 966.290 1.033.595 6,97 1.739.576 2.079.874 19,56 80.505 78.045 -3,06 46.266.486 48.768.737 5,41 27.027.972 27.717.242 2,55 172.319 179.471 4,15 699.589 719.216 2,81 19.435.017 19.748.966 1,62 994.722 1.136.464 14,25 6.772 12.616 86,30 925.729 848.688 -8,32 617.992 654.511 5,91 5.648.469 5.683.148 0,61 69.202.000 75.017.000 8,40 276.374.157 293.776.067 6,30

Državi % pro2010. 2011. mjene 910 523 -42,53 16.567 37.287 3.374.514 5.542.354 64,24 1.192.707 1.136.906 -4,68 1.988.947 3.262.463 64,03 87.716 78.048 -11,02 3.913 3.383 -13,54 8.566 5.878 -31,38 276.226 208.801 -24,41 468.032 468.007 -0,01 947 4.273.278 6.967.791 63,05 3.263.745 3.303.508 1,22 19.686 16.691 -15,21 2.391.684 2.501.318 4,58 13.857 9.068 -34,56 185.829 188.626 1,51 10.610.000 12.805.000 20,69 28.177.124 36.535.652 29,66

Privredi Ostalo Stanovništvu % pro% promje% prone 2010. 2011. mjene 2010. 2011. 2010. 2011. mjene 547.020 602.228 10,09 7.000 6.860 -2,00 1.227.201 1.336.182 8,88 59.169 51.774 -12,50 13.915 6.852 -50,76 179.915 165.113 -8,23 537.222 452.371 -15,79 14.000 32.066 129,04 440.621 429.473 -2,53 79.796 66.237 142.262 168.050 18,13 435.442 644.207 47,94 9.700 11.606 19,65 54.420 56.460 3,75 961.396 1.011.950 5,26 7.600 6.988 -8,05 234.996 247.419 5,29 965.437 15.938 227.352 722.032 721.402 -0,09 31.734 11.440 -63,95 357.335 321.556 -10,01 16.403.461 16.675.024 1,66 132.731 170.714 28,62 17.276.110 17.918.278 3,72 5.211.723 5.875.686 12,74 254.947 187.167 -26,59 2.982.693 3.320.879 11,34 14.368.356 14.945.395 4,02 521.224 600.774 15,26 13.900.460 13.755.357 -1,04 911.828 1.166.078 27,88 6.500 6.370 -2,00 158.009 146.447 -7,32 757.727 878.156 15,89 124.400 20.583 -83,45 538.906 544.864 1,11 1.122.271 1.287.101 14,69 10.100 30.420 201,19 341.219 335.531 -1,67 759.234 554.058 -27,02 530.406 480.718 -9,37 1.053.597 1.296.156 23,02 37.576 57.177 52,16 276.653 279.300 0,96 464.914 470.018 1,10 72.788 31.776 -56,34 885.657 858.334 -3,09 136.002 167.804 23,38 260 355 36,54 79.419 83.822 5,54 2.886.403 2.964.097 2,69 5.709.103 5.882.612 3,04 777.608 857.774 10,31 5.281 4.177 -20,91 183.401 171.644 -6,41 1.080.275 1.448.669 34,10 20.600 20.201 -1,94 638.701 611.004 -4,34 43.685 39.374 -9,87 117 8.846 7.460,68 35.756 29.825 -16,59 16.799.855 15.840.540 -5,71 1.252.323 1.385.845 10,66 23.941.030 24.574.561 2,65 11.162.832 11.707.391 4,88 400.304 513.259 28,22 12.201.091 12.193.084 -0,07 67.963 80.886 19,01 2.650 2.597 -2,00 101.706 95.988 -5,62 191.759 278.665 45,32 25.151 16.509 -34,36 462.993 407.351 -12,02 7.749.491 8.057.778 3,98 398.215 452.614 13,66 8.895.627 8.737.256 -1,78 882.863 979.230 10,92 16.721 77.618 364,19 95.138 79.616 -16,32 3.472 7.758 123,44 3.300 4.500 36,36 358 658.157 606.448 -7,86 43.651 7.386 -83,08 210.064 225.786 7,48 464.939 541.348 16,43 73.401 3.317 -95,48 79.652 109.846 37,91 1.882.559 2.138.283 13,58 292.891 286.152 -2,30 3.287.190 3.070.087 -6,60 26.438.000 29.946.000 13,27 1.015.000 1.022.000 0,69 31.139.000 31.244.000 0,34 116.506.692 122.373.445 5,04 4.876.255 4.986.169 2,25 126.814.086 127.880.801 0,84


BANKARSTVO

109

ŠTEDNJA U 2011.

Uzbrdo mrvicu po mrvicu U našim bankama građani su lani imali što kunske što devizne štednje više od 169,74 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 4,24 posto Štedjeti? Da, svakako, samo od čega? Tu je kriza, recesija, platne vrećice sve su tanje, a u njima je sve manje, dok cijene iz dana u dan samo skaču. Tako i jest, no sudeći prema podacima, lani se ipak štedjelo, možda ne onoliko koliko ranijih godina, ali ipak mrvicu po mrvicu pa se nakupi. Tako su protekle godine u našim bankama građani imali što kunske što devizne štednje više od 169,74 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 4,24 posto. Preciznije, lani je u hrvatskim bankama bilo više od 134,42 milijarde kuna štednje u devizama što je povećanje od skromnih, ali ipak znakovi-

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno % promjene 2010. 2011. 1.306.696 1.414.981 8,29 431.552 453.774 5,15 850.908 799.108 -6,09 212.748 262.892 23,57 104.349 127.543 22,23 340.293 432.947 27,23 576.104 892.516 968.571 8,52 20.621.783 22.302.417 8,15 6.531.432 7.398.231 13,27 10.515.499 11.809.094 12,30 990.255 1.208.920 22,08 1.696.741 1.814.511 6,94 1.778.073 1.949.486 9,64 1.276.550 1.184.816 -7,19 795.433 1.251.901 57,39 1.857.714 1.948.711 4,90 161.841 148.445 -8,28 8.838.125 9.142.631 3,45 409.973 370.535 -9,62 1.637.942 1.610.051 -1,70 117.466 126.395 7,60 32.725.148 33.673.103 2,90 13.456.560 14.284.847 6,16 244.804 264.999 8,25 790.784 862.193 9,03 10.128.620 10.246.018 1,16 501.707 538.242 7,28 5 7 40,00 780.768 665.780 -14,73 102.751 127.165 23,76 2.249.941 2.332.025 3,65 39.917.000 40.022.000 0,26 162.842.081 169.742.339 4,24

Kunska 2010. 248.381 65.634 200.942 10.107 52.590 76.504 83.450 124.806 4.280.190 3.402.386 1.425.739 131.375 307.160 269.885 378.322 212.100 465.749 51.763 1.988.670 72.942 548.815 23.105 6.485.552 1.577.103 56.145 222.223 1.547.124 187.736 5 171.114 7.996 190.583 8.073.000 32.939.196

2011. 267.802 68.140 188.071 19.534 59.977 121.909 161.638 4.551.067 3.724.464 1.669.467 177.562 332.066 287.853 365.097 284.211 497.207 41.965 2.037.333 64.375 525.811 21.977 7.047.978 1.757.780 62.783 236.021 1.744.842 204.247 7 137.770 10.748 228.389 8.422.000 35.320.091

% promjene 7,82 3,82 -6,41 93,27 14,05 59,35 29,51 6,33 9,47 17,09 35,16 8,11 6,66 -3,50 34,00 6,75 -18,93 2,45 -11,74 -4,19 -4,88 8,67 11,46 11,82 6,21 12,78 8,79 40,00 -19,49 34,42 19,84 4,32 7,23

Devizna % promjene 2010. 2011. 1.058.315 1.147.179 8,40 365.918 385.634 5,39 649.966 611.037 -5,99 202.641 243.358 20,09 51.759 67.566 30,54 263.789 311.038 17,91 492.654 767.710 806.933 5,11 16.341.593 17.751.350 8,63 3.129.046 3.673.767 17,41 9.089.760 10.139.627 11,55 858.880 1.031.358 20,08 1.389.581 1.482.445 6,68 1.508.188 1.661.633 10,17 898.228 819.719 -8,74 583.333 967.690 65,89 1.391.965 1.451.504 4,28 110.078 106.480 -3,27 6.849.455 7.105.298 3,74 337.031 306.160 -9,16 1.089.127 1.084.240 -0,45 94.361 104.418 10,66 26.239.596 26.625.125 1,47 11.879.457 12.527.067 5,45 188.659 202.216 7,19 568.561 626.172 10,13 8.581.496 8.501.176 -0,94 313.971 333.995 6,38 609.654 528.010 -13,39 94.755 116.417 22,86 2.059.358 2.103.636 2,15 31.844.000 31.600.000 -0,77 129.902.885 134.422.248 3,48


110

BANKARSTVO

tih 3,48 posto, dok je pak kunska štednja u godinu dana skočila za 7,23 posto, na 35,32 milijarde kuna. Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o 40 milijardi kuna što je u odnosu na pretprošlu godinu povećanje od skromnih 0,26

Najviše štednje građani drže u Zagrebačkoj banci - 40 milijardi kuna posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice po ukupnoj štednji je Privredna banka Zagreb s više od 33,67 milijardi što je u godini dana povećanje od 2,90 posto, dok je treći Erste&Steiermärkische Bank koji je proteklu godinu završio s ukupno 22,3 milijarde kuna povjerene mu štednje ili sa 8,15 posto više. Kad je riječ o deviznoj štednji, i tu je na prvom mjestu Zagrebačka banka kojoj su građani povjerili na čuvanje 31,6 milijardi kuna - što je

doduše u odnosu na 2010. pad od 0,77 posto. Slijede je Privredna banka Zagreb sa 26,62 milijarde kuna (povećanje od 1,47 posto na godišnjoj razini), te Erste&Steiermärkische Bank sa 17,75 milijardi kuna (povećanje od 8,63 posto). Zagrebačkoj su banci građani povjerili na čuvanje i najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 8,42 milijarde kuna (povećanje od 4,32 posto). Za vrat joj opet pušu Privredna banka Zagreb sa 7,04 milijarde kuna (povećanje od 8,67 posto) i Erste&Steiermärkische Bank sa 4,55 milijardi kunske štednje (povećanje od 6,33 posto). Kad je riječ o ročnosti, lani su građani imali u našim bankama 34,82 milijarde kuna po viđenju ili 2,92 posto više nego godinu dana ranije te 134,92 milijarde oročenih kuna

ili 4,58 posto više. Najviše oročene štednje protekle godine imala je Zagrebačka banka - 31,27 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 0,21 posto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 25,84 milijarde kuna ili 3,17 posto više nego godinu dana ranije, dok je treći Erste&Steiermärkische Bank u kojemu su građani lani oročili 18,21 milijardu kuna ili 8,52 posto više nego godinu dana ranije. Isti je bankarski poredak i što se tiče štednje po viđenju. Tako je na prvom mjestu Zagrebačka banka sa 8,75 milijardi kuna (povećanje od 0,46 posto), slijedi je Privredna banka Zagreb sa 7,83 milijarde (povećanje od dva posto) te Erste&Steiermärkische Bank s više od 4,08 milijardi štednje po viđenju (povećanje od 6,55 posto).

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka UKUPNO:

Štednja stanovništva ukupno % promjene 2010. 2011. 1.306.696 1.414.981 8,29 431.552 453.774 5,15 850.908 799.108 -6,09 212.748 262.892 23,57 104.349 127.543 22,23 340.293 432.947 27,23 576.104 892.516 968.571 8,52 20.621.783 22.302.417 8,15 6.531.432 7.398.231 13,27 10.515.499 11.809.094 12,30 990.255 1.208.920 22,08 1.696.741 1.814.511 6,94 1.778.073 1.949.486 9,64 1.276.550 1.184.816 -7,19 795.433 1.251.901 57,39 1.857.714 1.948.711 4,90 161.841 148.445 -8,28 8.838.125 9.142.631 3,45 409.973 370.535 -9,62 1.637.942 1.610.051 -1,70 117.466 126.395 7,60 32.725.148 33.673.103 2,90 13.456.560 14.284.847 6,16 244.804 264.999 8,25 790.784 862.193 9,03 10.128.620 10.246.018 1,16 501.707 538.242 7,28 5 7 40,00 780.768 665.780 -14,73 102.751 127.165 23,76 2.249.941 2.332.025 3,65 39.917.000 40.022.000 0,26 162.842.081 169.742.339 4,24

Po viđenju % promjene 2010. 2011. 77.064 94.007 21,99 9.991 16.818 68,33 42.995 37.651 -12,43 51.372 72.042 40,24 58.059 57.586 -0,81 31.788 34.066 7,17 53.489 78.032 108.774 39,40 3.834.839 4.085.997 6,55 2.169.774 2.136.262 -1,54 1.501.075 1.648.369 9,81 20.175 34.091 68,98 424.259 450.967 6,30 435.071 437.756 0,62 317.971 293.152 -7,81 99.868 84.344 -15,54 580.784 623.796 7,41 14.611 36.172 147,57 1.914.045 2.078.482 8,59 35.100 40.307 14,83 355.766 332.314 -6,59 19.647 12.570 -36,02 7.678.829 7.832.654 2,00 2.445.191 2.517.435 2,95 80.154 81.036 1,10 113.540 110.650 -2,55 2.349.223 2.380.279 1,32 38.271 52.680 37,65 5 7 40,00 19.256 19.089 -0,87 8.823 9.636 9,21 265.428 352.401 32,77 8.710.000 8.750.000 0,46 33.834.495 34.821.390 2,92

Oročena % promjene 2010. 2011. 1.229.632 1.320.974 7,43 421.561 436.956 3,65 807.913 761.457 -5,75 161.376 190.850 18,26 46.290 69.957 51,13 308.505 398.881 29,29 522.615 814.484 859.797 5,56 16.786.944 18.216.420 8,52 4.361.658 5.261.969 20,64 9.014.424 10.160.725 12,72 970.080 1.174.829 21,11 1.272.482 1.363.544 7,16 1.343.002 1.511.730 12,56 958.579 891.664 -6,98 695.565 1.167.557 67,86 1.276.930 1.324.915 3,76 147.230 112.273 -23,74 6.924.080 7.064.149 2,02 374.873 330.228 -11,91 1.282.176 1.277.737 -0,35 97.819 113.825 16,36 25.046.319 25.840.449 3,17 11.011.369 11.767.412 6,87 164.650 183.963 11,73 677.244 751.543 10,97 7.779.397 7.865.739 1,11 463.436 485.562 4,77 761.512 646.691 -15,08 93.928 117.529 25,13 1.984.513 1.979.624 -0,25 31.207.000 31.272.000 0,21 129.007.586 134.920.949 4,58


111

BANKARSTVO

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2011.

Raste i broj ugovora i njihova vrijednost Tijekom 2011. godine sklopljeno je 135.754 ugovora čija ukupna vrijednost premašuje 6,83 milijarde kuna Sve je više onih koji se okreću stambenoj štednji kako bi u relativno prihvatljivom roku uspjeli sebi i svojoj obitelji osigurati krov nad glavom. I to ne samo mladi ili mlade obitelji nego i svi oni koji bi željeli, primjerice, adaptirati svoj stambeni prostor ili ga nadograditi. U pet stambenih štedionica, koliko ih posluje u Hrvatskoj, tijekom 2011. godine sklopljeno je ukupno 135.754 ugovora čija ukupna vrijednost premašuje 6,83 milijarde kuna. U odnosu na godinu ranije riječ je i o povećanju broja ugovora za 3197, ali i o povećanju njihove vrijednosti. Naime, u 2010. godini u tih pet štedionica bilo je sklopljeno 132.557 ugovora teških nešto više od 6,37 milijardi kuna. Ugovora o stambenoj štednji u svim je štedionicama posljednjeg dana protekle godine bilo 1.568.360, ukupno vrijednih nešto više od 85,3 milijarde kuna. Kad je riječ o odobrenim kreditima, stambene su štedionice lani odobrile 2724 kredita vrijednih više od 699,18 milijuna kuna. Podsjetimo da su godinu dana ranije HPB, PBZ, Prva stambena, Raiffeisen i Wüstenrot zajedno odobrile 1685 kredita u vrijednosti od 311,26 milijuna kuna. Što se tiče štednih depozita, oni su na dan 31. prosinca 2011. pemašivali iznos od 6,11 milijardi kuna, dok je štedionicama protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 198,2 milijuna kuna. Najviše novih ugovora u protekloj godini sklopila je Prva stambena štedionica, njih 36.707 u ukupnoj vrijednosti većoj od 2,34 milijarde kuna. Na prvom je mjestu po broju odobre-

Broj sklopljenih ugovora u 2011. Wüstenrot

21,93%

nih kredita Raiffeisen stambena štedionica, koja je odobrila 1117 kredita u vrijednosti od 178,66 milijuna kuna, dok je po visini odobrenih kredita na prvom mjestu Prva stambena

Stambene štedionice (31.12.2011.) Stambena štednja Broj sklopljenih ugovora Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn Broj odobrenih kredita Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn Doznačena poticajna sredstva, 000 kn Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

HPB

PBZ

Prva

u 2011. ukupno u 2011. ukupno u 2011. ukupno u 2011. ukupno 31. 12. u 2011. ukupno

16.119 64.620 493.546 2.364.708 88 422 27.000 136.500 235.123 8.184 14.635

23.956 235.824 974.166 12.573.071 73 569 7.307 55.831 1.185.745 42.928 344.347

36.707 500.147 2.344.687 28.548.917 1.094 11.216 375.136 1.708.136 1.849.734 65.387 762.112

29.771 313.018 1.503.904 15.717.230 352 5.582 111.072 1.514.925 1.398.472 33.162 362.474

135.754 1.568.360 6.837.627 85.308.532 2.724 34.588 699.183 5.121.961 6.115.169 198.246 2.208.234

2010. 2011. 2010. 2011. 2010. 2011.

HPB 234.921 284.283 26.605 22.823 885 (2.362)

PBZ 1.450.806 1.802.967 107.883 129.987 15.224 9.510

Prva Raiffeisen Wuestenrot 2.057.992 1.722.714 1.403.634 2.425.309 1.722.012 1.602.711 169.674 180.000 72.894 180.942 180.000 72.894 18.161 (20.884) 3.705 15.331 (7.898) (4.009)

Ukupno 6.870.067 7.837.282 557.056 586.646 17.091 10.572

HPB

PBZ

Prva

Ukupno

2010. 2011. 2010. 2011. 2010. 2011.

14 15 HPB, HP HPB, HP 141 n.p.

Broj odobrenih kredita ukupno HPB

1,22%

PBZ

29.201 454.751 1.521.324 26.104.606 1.117 16.799 178.668 1.706.569 1.446.095 48.585 724.666

Ukupno

Raiffeisen Wuestenrot 40 38 1 1 204 n.p.

167 175 36 32 2.243 2.185

162 190 27 27 628 558

405 440 -

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2011. HPB

1,65%

Wüstenrot

Wüstenrot PBZ

22 22 225 222 n.p. n.p.

Raiffeisen Wüstenrot

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od stambenih štedionica u svibnju 2012.

HPB

11,87%

štedionica sa 375,13 miljuna kuna odobrenih kredita. Kad je o štednim depozitima riječ, na prvom je mjestu Prva stambena štedionica s nešto više od 1,84 milijarde kuna.

21,99%

16,14%

PBZ

14,25%

Prva

17,65%

7,22%

32,43%

RBA

21,51%

RBA

Prva

27,04%

RBA

48,57%

22,25%

Prva

34,29%


112

BANKARSTVO

Anketa:

NASTAVAK POZITIVNOG TRENDA

1.

Kako ste poslovali tijekom protekle godine i što očekujete od ove?

2.

Gdje vidite prostor za povećanje poslovanja?

3.

Je li idealno vrijeme za promjene u sustavu stambene štednje?

KATARINA ŠOBAT, PREDSJEDNICA UPRAVE PRVE STAMBENE ŠTEDIONICE

Zadržan interes za stambenu štednju U 2011. u PSŠ-u odobreno je tri puta više stambenih kredita nego godinu ranije, a klijenti su ponajprije bili usmjereni na poboljšanje kvalitete svog stanovanja >> Sustav stambene štednje ima ključne prednosti koje su u svijesti građana u kriznim vremenima došle do još jačeg izražaja – na štednju se uz kamatu dobiva i državni poticaj, a kamatna stopa na kredit fiksna je za cijelo vrijeme otplate. Stambena štednja i kredit građanima omogućuju povoljnije rješavanje stambenog pitanja jer je teret zaduživanja manji te je stabilan zbog fiksne kamatne stope na kredit za cijelo razdoblje otplate. Ove prednosti sve više dolaze do izražaja, pogotovo kod klijenata koji imaju već ugovorene stambene kredite uz promjenjivu kamatnu stopu. U Prvoj stambenoj štedionici postoji mogućnost otplate takvih kredita novim kreditom PSŠ-a što donosi i niži mjesečni anuitet. Državna poticajna sredstva imaju značajnu ulogu i jedan su od bitnih pokretača štednje te preduvjet za stabilnost sustava stambene štednje i kreditiranja. Preduvjeti za rast svake, pa i stambene štednje su povećanje zaposlenosti i rast standarda građana. S većim interesom građana za stambenu štednju otvara se i mogućnost za porast kreditiranja, kako međufinanciranjem tako i redovitim kreditima nakon isteka ugovorenog roka štednje. Lider na tržištu stambene štednje Tijekom 13 godina poslovanja, u Prvoj stambenoj štedionici sklopljeno je više od 514.000 ugovora o stambenoj štednji čime se PSŠ pozicionirao kao lider na tržištu stambene štednje. Unatoč padu životnog standarda klijenti su zadržali interes za stambenu štednju. Većina postojećih klijenata i dalje nastavlja sa

započetom štednjom, a tijekom 2011. zabilježili smo jednaki interes klijenata za nove ugovore o stambenoj štednji kao i prethodne godine. Nastavak pozitivnog trenda očekujemo u 2012. godini. Rast štednih uloga klijenata pokazuje da građani prepoznaju našu

Tijekom 13 godina poslovanja sklopljeno je više od 514.000 ugovora o stambenoj štednji kvalitetnu ponudu. U 2011. godini u Prvoj stambenoj štedionici odobreno je tri puta više stambenih kredita nego godinu ranije, a klijenti su ponajprije bili usmjereni na poboljšanje kvalitete svog stanovanja. Stambenu štednju najbolje je promatrati kao cjelinu koja klijentima donosi najviše koristi ako se kombinira s povoljnim kreditom Prve stambene štedionice. Tako se naj-


BANKARSTVO povoljnije rješava pitanje kupnje, proširenja, adaptacije ili opremanja stambenog prostora. Štednja je sigurno ulaganje visokog prinosa koji može doseći i sedam posto godišnje, a kredit ima jedinstvenu prednost - povoljnu i fiksnu kamatnu stopu. Bitno je istaknuti da u sustavu stambene štednje klijenti mogu biti tijekom cijelog života, mogu štedjeti i dobivati poticaje za sve članove svoje obitelji, a kredit može koristiti bilo koji odrasli član obitelji. Prednost je i mogućnost međufinanciranja, korištenja kredita već na početku štednje, što klijentima omogućuje da svoje planove ostvare u najpogodnijem trenutku i izaberu najpovoljniju kombinaciju štednje i kredita. Prvi ponudili Zelene kredite Prva stambena štedionica je zajedno sa Zagrebačkom bankom prva na tržištu ponudila Zelene kredite za kupnju i adaptaciju energetski učinkovitog prostora

u kojem stanovanje dobiva novu kvalitetu, a troškovi za režije bitno se smanjuju. Zeleni plan je nova ponuda PSŠ-a postojećim i budućim klijentima, jedinstvena kombinacija kod koje klijent na kraju otplate kredita ima – ušteđevinu. Štednja se ugovara na rok od 10 godina, i to bez naknade. Kredit do 25.000 eura uz fiksnu kamatnu stopu od 4,99 posto godišnje (EKS 5,37 posto) može se koristiti za sve stambene namjene. Najmanje 50 posto iznosa odobrenog kredita treba biti utrošeno na povećanje energetske učinkovitosti stambenog prostora. Za zeleni kredit nisu potrebna vlastita sredstva. Rok otplate je 10 godina, a iznos do 15.000 eura odobrava se bez hipoteke i uz odabir kombinacije instrumenata osiguranja. Klijent štednju uplaćuje mjesečno, u visini 10 posto od iznosa anuiteta. Nakon 10 godina štednje klijent raspolaže ušteđevinom uvećanom za

113

kamatu i državni poticaj, a kad vrati kredit, ima pravo na novi, redoviti kredit uz fiksnu kamatnu stopu od pet posto godišnje (EKS 5,31 posto). Vjerujemo da ćemo i ovom ponudom pružiti nove mogućnosti našim novim i budućim štedišama kako bi poboljšali uvjete svog stanovanja, tim više što je upravo u toku akcija koja traje do 30. rujna i u kojoj se ne plaća naknada ni za jedan od stambenih kredita Prve stambene štedionice.

Poželjna je svaka mjera kojom se potiče stambena štednja jer taj sustav sadrži obje komponente potrebne za izlazak iz recesije

Kvalitetnije održavanje stambenog fonda Prva stambena štedionica kontinuirano uvodi poboljšanja u poslovanje prilagođavajući svoju ponudu tržišnim okolnostima. Poboljšanje i prostor za dodatni rast vidimo u kvalitetnijem održavanju stambenog fonda jer veliki dio stambenih prostora u Hrvatskoj zahtijeva znatna ulaganja. S druge strane, ta činjenica otvara veliki potencijal za dodatne investicije.

vanja te povećati energetsku učinkovitost stambenih prostora. Poželjna je svaka daljnja mjera kojom se potiče stambena štednja jer taj sustav sadrži obje komponente potrebne za izlazak iz recesije. S jedne strane to je štednja, a s druge strane investiranje što je pokretač cijelog niza gospodarskih aktivnosti, veće zaposlenosti i poboljšanja ukupnog materijalnog stanja.

Prva stambena štedionica je fokusirana na ponudu što povoljnijih uvjeta financiranja kako bi građani mogli održavati postojeće nekretnine, podići kvalitetu svog stano-

DAMIR ŠPREM, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB-STAMBENE ŠTEDIONICE

Nastavak rasta poslovanja Prostora za povećanje ima jer je danas u Republici Hrvatskoj tek oko 15 posto stanovništva uključeno u stambenu štednju i kreditiranje >> HPB-stambena štdionica je u poslovnoj 2011. godini ostvarila porast vrijednosti odobrenih kredita za 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Depoziti naših štediša porasli su za 27,2 posto. Shodno tome ostvarili smo povećanje kamatnih prihoda od 15,5 posto, te prihoda od naknada od 27,2 posto. Nažalost, zbog pada cijena obveznica Republike Hrvatske u koje je Štedionica investirala dio prikupljenih depozita, ostvarili smo gubitak od trgovanja u iznosu od 3,87 milijuna kuna, što je rezultiralo gubitkom poslovanja u tekućoj godini od 2,36 milijuna kuna. Slijedom navedenog, vrijednost imovine HPB-SŠ-a porasla je u 2011. godini za 17,5 posto. U poslovnoj 2012. godini očekujemo nastavak rasta poslovanja, unatoč otežavajućim okolnostima

proizašlim iz stanja gospodarskog okruženja. Kako se stambena štednja pokazala vrlo povoljnim oblikom ulaganja, uz koristi koje pruža u realiziranju unaprjeđenja stambenih potreba, vjerujemo da

Vrijednost imovine HPB-SŠ-a porasla je u 2011. godini za 17,5 posto će se naši klijenti i dalje priklanjati tom obliku štednje i investiranja. Olakšati korištenje kredita za međufinanciranje Prostora za povećanje ima jer je danas u Republici Hrvatskoj tek oko 15 posto stanovništva uključeno u stambenu štednju i kredi-

tiranje. Zemlje iz okruženja, koje imaju sličan model kao i mi (Njemačka, Austrija, Slovačka, Češka…), uključile su od 40 do 60 posto svog stanovništva u taj proces, koristeći prednosti koje on pruža svakom pojedincu u društvu u cjelini. Pri tome svakako treba imati u vidu da su sustavi stambene štednje u nekim od tih zemalja nastali puno ranije nego kod nas. Promjene koje bi omogućile unaprjeđenje poslovanja stambenih štedionica, a time i veću korist za svakog pojedinca koji je uključen

u stambenu štednju, svakako su promjene regulative koje bi olakšale ostvarenje uvjeta korištenja kredita za međufinanciranje za štediše. Ujedno, propisivanje uvjeta po kojima bi stambenim štedionicama bilo dopušteno sudjelovati u financiranju građevinskih projekata (posebnih investicija za mlade, posebnih projekata zgrada s visokom energetskom učinkovitošću, projekata za smještaj i skrb umirovljenika…) dodatno bi pozitivno utjecalo na razvoj poslovanja stambenih štedionica.


BURZA ZAGREBAČKA BURZA U 2011.

Loša godina, ali moglo je i gore Iako je prošlu godinu obilježila niska likvidnost, redovni promet dionicama nije pretrpio znatniji gubitak te je svega 9,4 posto manji u odnosu na 2010. (5,23 milijarde kuna naspram 5,78 milijardi kuna Drago Živković

Drago Živković

GODINA PREVIRANJA I OBRATA, potom letargije i nesigurnosti – takva je bila 2011. na Zagrebačkoj burzi. Prvo polugodište budilo je optimizam: redovni promet dionicama porastao je za 14 posto, a ukupni promet minimalno je pao za 3,7 posto, ponajprije zbog osjetno manjeg prometa obveznicama. Indeksi su ostvarili prilično dobar rezultat, pa je tako Crobex ojačao za 5,7 posto, a Crobex10 za 4,6 posto. Međutim, druga polovina godine poništila je sve dobitke i posve obrnula sliku, pa su tako indeksi ostvarili dvoznamenkasti pad u odnosu na prethodnu godinu: Crobex za 17,6 posto, a Crobex10 za 15,4 posto. Iako je to naoko prilično loše, kad se usporedi s okolnim tržištima, slika nije tako crna. Primjerice, indeks Bečke burze ATX godinu je okončao s gubitkom od gotovo 35 posto, slovenski SBITOP je pao za tridesetak posto, a beogradski Belex15 za više od 23 posto. Najava poreza na dividendu u drugom dijelu godine djelomično je

utjecala na letargičnu atmosferu, kao i loša makroekonomska očekivanja za 2012. godinu. Iako je prošlu godinu obilježila niska likvidnost, redovni promet dionicama nije pretrpio znatniji gubitak te je svega 9,4 posto manji u odnosu na 2010. godinu (5,23 milijarde kuna naspram 5,78 milijardi kuna). No trgovanje obveznicama se prepolovilo, sa 274,3 milijuna na 137,4 milijuna kuna, pa je konačni rezultat pad ukupnog prometa za 19,8

Ukupna tržišna kapitalizacija smanjena je za 4,6 posto, sa 193,6 milijardi na 184,7 milijardi kuna posto. Ukupni broj transakcija povećao se za 23 posto, sa 285.951 na 351.498, ali to je uglavnom posljedica povećanja broja aktivnih vrijednosnih papira za 36 posto, sa 253 na 344. U rujnu je u Službeno tržište prešla Luka Ploče, a značajno se popravila i disciplina dostave financijskih izvješća izdavatelja.


BURZA Podcijenjene dionice Premda se na prvi pogled čini da je blok-promet dužničkih vrijednosnih papira podbacio, porast trgovinskih pokazatelja OTC transakcija svjedoči da se dio tog prometa vjerojatno prelio u OTC segment. Tržišna kapitalizacija dionica smanjena je za 7,3 posto, sa 140,85 milijardi na 130,63 milijarde kuna, dok je tržišna kapitalizacija obveznica povećana za 2,6 posto, sa 52,75 milijardi na 54,1 milijardu kuna. Ukupna tržišna kapitalizacija tako je smanjena za 4,6 posto, sa 193,6 milijardi na 184,7 milijardi kuna. To ipak nije dramatičan pad, što, uz razmjerno veliki broj bezrazložno podcijenjenih dionica, svakako može otvoriti prostor ulagateljima koji dionice vide kao dugoročnu investiciju. Pregled mjesečne statistike svjedoči o postupnoj, ali neumoljivoj silaznoj putanji tržišne kapitalizacije prometa, koja je izvan prosjeka bila jedino u siječnju, kao posljedica odjeka lanjske prosinačke euforije trgovanja dionicom Ine, kojom se naposljetku nije trgo-

valo od kraja travnja do sredine prosinca. Na rang-ljestvici najvećih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji uvjerljivo vodi Ina, čija je burzovna vrijednost na kraju prošle godine iznosila 38 milijardi kuna. Upola manje (19,8 milijardi) vrijedio je HT, slijedi Zagrebačka banka sa 13 milijardi kuna i PBZ, čija je vrijednost na burzi bila devet milijardi kuna. Popis 10 najvećih zaključuju Janaf, vrijedan 1,66 milijardi, i Adris, čija je tržišna kapitalizacija krajem 2011. iznosila 1,5 milijardi kuna. Deset najvrjednijih kompanija čini 70 posto ukupne tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze. Deveti ugašeni Prošle se godine uvjerljivo najviše trgovalo dionicom HT-a, za 1,26 milijardi kuna. Dionicom Ine trgovalo se za 729,6 milijuna, slijedi Belje sa 234,5 milijuna i Adris sa 227,9 milijuna kuna. Među prvih 10 najtrgovanijih dionica u prošloj godini nalaze se još Dalekovod, Ingra, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, AD plastik i Valmar Adria Holding.

Zagrebačka burza - tržišna kapitalizacija (u mil. kuna) 2010.

2011.

% promjene

5.777.096.972 274.335.622 0 0 0 1.334.142.424

5.233.192.378 137.445.272 3 2.741.568 135.280.171 415.645.066

-9,4 -49,9 -68,8

7.385.575.018

5.924.304.475

-19,8

24.136.163 116.081.381 0 0 0 690.820.639

41.984.257 54.997.292 2 2.900.000 519.454 167.764.500

73,9 -52,6 -75,7

831.083.138

268.165.505

-67,7

5.513.707.564 3.176.929.943 924

18.153.384.605 9.449.428.250 2.490

229,2 197,4 169,5

CROBEX© CROBEX10© CROBIS© CROBIStr© Ukupni broj transakcija Broj aktivnih vrijednosnih papira Broj dana trgovanja

2.110,93 1.154,30 95,61 100,2478 285.951 253 250

1.740,21 976,16 91,27 101,8128 351.498 344 252

-17,6 -15,4 -4,5 1,6 22,9 36,0 0,8

Tržišna kapitalizacija Dionice Obveznice Ukupno

140.850,4 52.748,8 193.599,2

130.630,7 54.102,9 184.733,5

-7,3 2,6 -4,6

29.542.300 3.324.153 1.144

23.509.145 1.064.149 1.395

-20,4 -68,0 21,9

Redovni promet Dionice Obveznice Prava Komercijalni zapisi Blok promet dionica Blok promet dužničkih vrijednosnih papira Sveukupni promet Redovni volumen Dionice Obveznice Prava Komercijalni zapisi Blok volumen dionica Blok volumen dužničkih vrijednosnih papira Sveukupni volumen OTC transakcije Promet Volumen Broj transakcija

Prosječni dnevni Promet Volumen Broj transakcija

115

Najaktivnija brokerska kuća na Zagrebačkoj burzi u 2011. bio je Interkapital, koji je ostvario ukupni promet od gotovo dvije milijarde kuna, od čega četvrtinu na obveznicama. Po ukupnom prometu slijede brokeri triju banaka, Zagrebačke, Erste i Raiffeisen. Agram brokeri više se bave obveznicama, što ih je uvrstilo na visoko drugo mjesto po prometu, dok se HITA vrijednosnice gotovo isključivo bave dionicama, gdje su po prometu na visokom šestom mjestu. Među 10 najvećih brokerskih kuća na devetom mjestu u prošloj su godini bili Abacus brokeri, koji su u međuvremenu ugašeni.

Prošle se godine uvjerljivo najviše trgovalo dionicom HT-a, za 1,26 milijardi kuna Najveći porast cijene u prošloj godini imala je dionica Hrvatskih duhana, koja je skočila gotovo 200 posto, sa 38,93 na 115,9 kuna. Cijena dionice Banke Brod porasla je sa 3000 na 8000 kuna, dionice Lantea Grupe sa 11 na 24,88 kuna, a Imunološkog zavoda sa 51,52 na 110 kuna. Najveći pad zabilježile su dionice tvrtki u stečaju: Transadria je pala za 88 posto, sa 2000 na 240 kuna, Magma za 86,49 posto (sa 26,50 na 3,58 kuna), a Đakovština za 65 posto (sa šest kuna na 2,10). Između njih ugurao se fond Quaestus nekretnine, čija je vrijednost pala za 67,8 posto, sa 87 na 28 kuna po dionici. Poslovanje s gubitkom Zagrebačka burza kao tvrtka je u 2011. ostvarila neto gubitak u iznosu od 673.000 kuna, a prema odluci Glavne skupštine ostvareni gubitak prenosi se u sljedeća razdoblja. Implementirana su nova Pravila te nova inačica trgovinskog sustava, a usvojen je ISO standard 9001:2008. Burza je uvela i novi obveznički indeks CROBIStr, omogućila prijavu OTC transakcija putem internetskog sučelja i pregled kalendara dividendi i na internetskoj stranici, kao i pregled sektorske klasifikacije uvrštenih društava. Vrijedno je spomenuti i nastavak suradnje s regionalnim burzama, kao i brojna događanja, među kojima se ističe prvi Otvoreni investicijski dan, drugi edukativni skup za izdavatelje u suradnji s Hanfom te 21 . konferencija Zagrebačke burze, na kojoj je obilježena i 20. obljetnica novije povijesti burze. Akademija Zagrebačke burze u svibnju je obilježila prvu godinu svoga rada, a dosada je organizirala šezdesetak edukativnih događaja koje je pohađalo preko 1000 polaznika te započela s pripremom prvog certificiranog programa u Hrvatskoj za obrazovanje stručnjaka u odnosima s ulagateljima.


OSIGURANJE Rang-ljestvica osiguranja za 2011. godinu Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

Životna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

2011. % 000 kn promjene

2010. %

2011. 2010.

Osiguravatelj 2010. 000 kn

1

1 Croatia osiguranje

2

3 Allianz Zagreb

3

2011. % 2010. 000 kn promjene 000 kn

2011. % 2010. 000 kn promjene 000 kn

2011. %

2.899.992

2.792.780

-3,70

2.554.777

2.451.048

-4,06

345.215

341.732

-1,01

31,37

983.968

1.025.552

4,23

638.251

652.158

2,18

345.717

373.394

8,01

10,64

30,54 11,21

2 Euroherc osiguranje

1.002.530

1.000.382

-0,21

1.002.530

1.000.382

-0,21

-

-

-

10,84

10,94

4

4 Jadransko osiguranje

641.492

640.264

-0,19

641.492

640.264

-0,19

-

-

-

6,94

7,00

5

5 Kvarner VIG

511.419

448.095

-12,38

300.025

261.250

-12,92

211.394

186.845

-11,61

5,53

4,90

6

6 Basler osiguranje Zagreb

409.012

411.543

0,62

212.759

210.755

-0,94

196.253

200.788

2,31

4,42

4,50

7

7 Triglav osiguranje

405.504

395.952

-2,36

330.473

324.461

-1,82

75.031

71.491

-4,72

4,39

4,33

8

8 Grawe Hrvatska

398.384

392.680

-1,43

151.874

146.752

-3,37

246.510

245.928

-0,24

4,31

4,29

9

9 Generali osiguranje

306.303

328.486

7,24

191.537

202.868

5,92

114.766

125.618

9,46

3,31

3,59

10 10 Merkur osiguranje

290.398

284.799

-1,93

31.054

29.766

-4,15

259.344

255.033

-1,66

3,14

3,11

11 11 Uniqa osiguranje

239.958

233.660

-2,62

117.242

132.810

13,28

122.716

100.850

-17,82

2,60

2,56

12 12 Agram životno osiguranje

206.703

200.740

-2,88

-

-

-

206.703

200.740

-2,88

2,24

2,20

13 15 HOK osiguranje

165.468

176.673

6,77

165.468

176.673

6,77

-

-

-

1,79

1,93

14 14 Helios Vienna Insurance Group

174.997

176.072

0,61

46.408

52.915

14,02

128.589

123.157

-4,22

1,89

1,93

15 13 Sunce osiguranje

176.790

172.525

-2,41

176.790

172.525

-2,41

-

-

-

1,91

1,89

16 16 Erste osiguranje VIG

106.756

104.333

-2,27

-

-

-

106.756

104.333

-2,27

1,15

1,14

97.208

97.276

0,07

97.208

97.276

0,07

-

-

-

1,05

1,06

18 18 BNP Paribas Cardif osiguranje

65.239

68.245

4,61

65.239

68.245

4,61

-

-

-

0,71

0,75

19 19 Velebit osiguranje

62.326

67.108

7,67

62.326

67.108

7,67

-

-

-

0,67

0,73

20 20 Victoria životno osiguranje

51.559

43.289

-16,04

-

-

-

51.559

43.289

-16,04

0,56

0,47

21 21 Societe Generale osiguranje

29.414

37.793

28,49

-

-

-

29.414

37.793

28,49

0,32

0,41

-

18.640

-

-

18.640

-

-

-

-

-

0,20

23 23 KD životno osiguranje

8.248

12.268

48,74

-

-

-

8.248

12.268

48,74

0,09

0,13

24 22 Velebit životno osiguranje

9.468

8.009

-15,41

-

-

-

9.468

8.009

-15,41

0,10

0,09

25 24 Hrvatsko kreditno osiguranje

1.551

6.687

331,14

1.551

6.687

331,14

-

-

-

0,02

0,07

851

1.346

58,17

851

1.346

58,17

-

-

-

0,01

0,01

9.245.538

9.145.197

-1,09

6.787.855

6.713.929

-1,09

2.457.683

2.431.268

-1,07

100,00

100,00

17 17 Croatia zdravstveno osiguranje

22

- Izvor osiguranje

26 25 Victoria osiguranje Ukupno:

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u svibnju 2012.


OSIGURANJE

HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA U 2011. GODINI

Premije padaju tri godine U 2011. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 383 milijuna kuna dobiti nakon odbijanja gubitaka osiguravatelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom. Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj lani je dostigla 9,14 milijardi kuna mr. sc. Vladimir Miletić PODACI HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE pokazuju višegodišnji rast premije osiguranja, ukupne i po stanovniku, ali i zastoj u kriznim godinama, od 2009. do 2011. Udio premije u bruto domaćem proizvodu Hrvatske u 2008.godini je pao sa 2,85 na 2,81 posto, u 2009. godini je stagnirao, a u 2010. je dalje nastavio padati i to na 2,76 posto. U 2009. godini je premija pala za 2,8 posto, u 2010. za manjih 1,8 posto, a u 2011. za još 1,1 posto. To jest određeno usporavanje pada, ali nema naznaka povratka rastu. Premija po stanovniku je dostigla maksimum 2008. godine, 2184 kune, a od tada se smanjuje. Hrvatsko tržište osiguranja sada karakterizira dugotrajan pad premija zbog utjecaja globalne i još više domaće krize. U zemljama članicama CEA-e, Europske federacije osiguravatelja nakon osjetnog pada premija osiguranja većeg od šest po-

sto u 2008. godini u sljedeće dvije godine uslijedio je oporavak. U 2009. premija osiguranja ostala je nominalno gotovo ista, ali je uz konstantne tečajeve porasla za gotovo tri posto, dok je u 2010. premija povećana za 2,5 posto, na 1104 milijarde eura. Financijska industrija Financijski sektor u Hrvatskoj u 2011. porastao je prema 2010. godini nominalno za 3,2 posto, sa 516 na 525 milijardi kuna. Međutim, ako se nastavi pad realnog sektora i u ovoj godini, tada i daljnji rast financijskog sektora postaje upitan. Banke su iskazale aktivu od 409,6 milijardi kuna prema 391 milijardi, a što uz aktivu stambenih štedionica od 7,5 milijardi kuna čini više od 78 posto imovine financijskog sektora (u 2010. to je bilo 77 posto). Imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2011. dostigla je 41 milijardu kuna prema 36,3 milijarde u 2010. s povećanjem udjela u aktivi sektora sa sedam na 7,7 posto.

mr. Vladimir Miletić

117


118

OSIGURANJE

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji 2010. 000 kn 2.899.992 983.968 1.002.530 641.492 511.419 409.012 405.504 398.384 306.303 290.398 239.958 206.703 165.468 174.997 176.790 106.756 97.208 65.239 62.326 51.559 29.414 8.248 9.468 1.551 851 9.245.538

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Croatia osiguranje Allianz Zagreb Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb Triglav osiguranje Grawe Hrvatska Generali osiguranje Merkur osiguranje Uniqa osiguranje Agram životno osiguranje HOK osiguranje Helios Vienna Insurance Group Sunce osiguranje Erste osiguranje VIG Croatia zdravstveno osiguranje BNP Paribas Cardif osiguranje Velebit osiguranje Victoria životno osiguranje Societe Generale osiguranje Izvor osiguranje KD životno osiguranje Velebit životno osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Victoria osiguranje UKUPNO:

2011. 000 kn 2.792.780 1.025.552 1.000.382 640.264 448.095 411.543 395.952 392.680 328.486 284.799 233.660 200.740 176.673 176.072 172.525 104.333 97.276 68.245 67.108 43.289 37.793 18.640 12.268 8.009 6.687 1.346 9.145.197

% promjene -3,70 4,23 -0,21 -0,19 -12,38 0,62 -2,36 -1,43 7,24 -1,93 -2,62 -2,88 6,77 0,61 -2,41 -2,27 0,07 4,61 7,67 -16,04 28,49 48,74 -15,41 331,14 58,17 -1,09

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

S imovinom otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova potkraj 2011. od 1,6 milijardi kuna i 327 milijuna kuna u zatvorenim fondovima mirovinski fondovi raspolažu s ukupno 43 milijarde kuna ili 8,1 posto imovine financijskog sektora te su najveći nebankarski segment. Imovina otvorenih investicijskih fondova, posebice dioničkih i mješovitih, preživjela je veli-

Na rang-listi prema ukupnoj premiji Croatia sa 2793 milijuna premije i 30,5 posto udjela na tržištu je i dalje vodeća ke udare financijske krize te je sa 29 milijardi kuna u 2007. smanjena na 9,9 milijardi ili tek 2,1 posto aktive financijskog sektora u 2008. U idućim godinama ti iznosi su malo povećani, ali i dalje kolebaju pa je u 2011. ta imovina smanjena sa 13,7 na 11,9 milijardi kuna, a udio sa 2,7 na 2,2 posto. Zatvoreni investicijski fondovi raspolagali su sa 1,4 milijarde kuna potkraj prošle godine. Značajan nebankarski segment su leasing društva iako im je u 2011. aktiva smanjena sa 29 milijardi (5,6 posto) na 25,9 milijardi kuna odnosno 4,8 posto imovine sektora. Premije osiguranja su u 2011. smanjene za jedan posto, ali je imovina osiguranja povećana na 32 milijarde kuna, odnosno na 33 s reosiguranjem ili za 6,5 posto, brže od imovine cijelog

sektora, pa je i udio osiguranja porastao sa šest na 6,2 posto. Udio osiguranja lagano raste, ali je još uvijek ispod onog u razvijenim zemljama. Kriza donijela teškoće Financijska kriza je osiguravatelje pogodila manje negoli bankarski sektor, uz nekoliko značajnih iznimki. To su američki AIG i neki manji američki, britanski, te osiguravatelji zemalja koje najviše slijede anglosaski model ekonomije i društva pa su bili više izloženi krizi zbog bavljenja špekulativnim neosiguravateljskim poslovima. Osiguravatelji u kontinentalnoj Europi, koji su i dalje u poslovanju orijentirani na srednjoeuropski model (Njemačka, Austrija,

Švicarska, pa i Francuska i Italija), bili su manje izloženi financijskim rizicima ove krize, ali su povećani osiguravateljski rizici. Usporavanje svjetskog gospodarstva, a posebice hrvatskog koje se pokazuje dulje i teže, donijelo je brojne teškoće osiguravateljima. Kriza u Hrvatskoj donosi povećanje broja nezaposlenih, tako da se raspoloživi dohodak smanjuje, pa za neesencijalne potrebe, kao što je osiguranje, ostaje sve manje novca. Dramatično su se smanjile kupnje automobila te gradnja i kupnja stanova. Deindustrijalizacija zemlje i kolaps građevinarstva utječe na smanjenje premija osiguranja i za korporativne klijente i za stanovništvo.

Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna 9.686 9.064

8.000

9.411 9.245

8.180

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Neživotna Životna

7.350 6.626

6.000

6.067 5.578 5.098

4.000

4.071

4.336

4.530

3.516

2.000

0

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupno

2002.

998

260

1.257

2003.

1.062

304

1.366 1.493

2004.

1.139

354

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043 2.184

2008.

1.610

574

2009.

1.563

562

2.125

2010.

1.534

556

2.090


OSIGURANJE

119

godini 85,3 posto), dok pet najvećih ima 64,5 posto naprama 65,3 posto u 2010. i 66,6 posto u 2009. Nastavlja se smanjenje koncentracije na tržištu budući da oko polovine manjih i srednjih osiguravatelja ostvaruju kakav-takav rast, dok najveći osiguravatelji uz poneku iznimku bilježe pad premije. Međutim, premija brojnih najmanjih osiguravatelja je tako malena da ne može utjecati na kretanje ukupne premije. Udio osiguravatelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji je 56 posto, što je nešto više od 54 posto u 2010., a nešto manje od 57 posto ranijih godina.

Ukidanje poreznih olakšica za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja nepovoljno utječe na ta osiguranja. Porezno poticanje dobrovoljnih mirovinskih fondova je svakako dobra mjera radi povećanja štednje za sigurniju treću dob, ali bi slične olakšice trebalo vratiti i za osiguranje života i dobrovoljna zdravstvena osiguranja kako bi se omogućili podjednaki tržišni uvjeti za slične financijske proizvode. Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj lani je dostigla 9,14 milijardi kuna što je manje za 1,1 posto od 9,24 milijarde kuna u 2010. (kada je bila manja za 1,8 posto prema 9,41 milijardi kuna u 2009.). Premija neživotnih osiguranja iznosila je 6,7 milijardi kuna i manja je za 1,1 posto prema 2010. godini kada je iznosila 6,8 milijardi kuna. U 2010. premija je bila manja za 1,9 posto u usporedbi sa 2009. godinom (6,9 milijardi kuna), kad je pad bio tri posto u odnosu prema 2008. godini. Od 2008. godine izgubljeno je ukupno oko 500 milijuna kuna premije neživotnih osiguranja. Do tada su stope rasta bile blizu 10 posto. Premije životnih osiguranja, koje su dosegle 2,431 milijardu kuna potkraj 2011. godine, u odnosu na godinu dana ranije pokazuju smanjenje od 1,1 posto. Naime, u 2010. je premija iznosila 2,458 milijardi kuna, uz pad od 1,25 posto. U 2009. godini pad je bio 2,2 posto. Osjetno usporavanje premije životnih osiguranja počelo je još u 2008. godini, kad je porast iznosio samo 2,7 posto, te je premija povećana sa 2,473 milijarde kuna na 2,541 milijardu. U 2007. rast je

iznosio 14,2, a u 2006. godini 12,9 posto. Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji lani je iznosio 26,6 posto, jednako kao i u 2010., dok je u 2009. bio 26,4 posto, nakon što je u 2008. pao na 26,3 posto. Na rang-listi prema ukupnoj premiji, Croatia sa 2793 milijuna premije i 30,5 posto udjela na tržištu je i dalje vodeća, dok je Allianz uz porast premije za 4,2 posto stigao na drugo mjesto i povećao svoj udio sa 10,6 na 11,2 posto. Euroherc je s padom premije od 0,2 posto treći s udjelom od 10,9 posto. Osiguravatelji od četvrte do 12. pozicije su zadržali svoja mjesta. Pritom je većina ostvarila manje premije negoli

Premije osiguranja autokaska smanjene su za 91 milijun ili 10,2 posto, na 798 milijuna kuna godinu ranije i to u rasponu od 0,2 do tri posto. Iznimka su Kvarner VIG s padom premije od 12,4 posto te Basler OZ s rastom od 0,6 posto i Generali s rastom od 7,2 posto. Dalje na tablici tijekom protekle godine bilo je nekoliko promjena. Helios VIG iskazuje porast premije od 0,6 posto, HOK porast od 6,8 posto i dolazak na 13. mjesto, dok je Sunce s padom od 2,4 posto sišlo na 15. mjesto. Deset najvećih osiguravatelja ima 84,3 posto ukupne zaračunate premije (u 2010. godini 84,8 posto, a u 2009.

Povećane isplate za životna osiguranja Usporedba iznosa bruto likvidiranih šteta u protekloj i prethodnoj godini pokazuje da su ti iznosi – nakon značajnog pada u dvjema ranijim godinama – porasli za četiri posto. Isplate za životna osiguranja povećane su za 24,6 posto što je djelomično odraz opće krize - kad građani povlače ušteđena sredstva makar i prije vremena i uz određene gubitke, dok su likvidirane štete za neživotna osiguranja manje za 2,7 posto. Pri tome su smanjene štete u najvećim vrstama, u osiguranju od autoodgovornosti za jedan posto i autokaska za 11,2 posto, kao i u manjim, osiguranjima nezgode, robe u prijevozu, ostalim osiguranjima od odgovornosti, kredita i raznih financijskih gubitaka. Povećane su likvidirane štete u osiguranju požara za 24,1 posto, ostalim osiguranjima imovine za 2,8 posto, u zdravstvenom, osiguranju plovila i putnom osiguranju. Najveći osiguravatelji imaju uglavnom manje promjene iznosa likvidiranih šteta, kako povećanja tako i smanjenja, ali u rasponu od nekoliko postotaka do malo iznad 10 posto. Croatia ima porast šteta od 1,2 posto nakon pada šteta od 14 posto u 2010. i porasta od 0,14 posto u 2009. te 6,6 posto u 2008., tri posto u 2007. i 5,5 posto u 2006. godini. Euroherc bilježi pad šteta za 3,2 posto nakon smanjenja šteta za 12 posto u 2010., 14 posto u 2009., dok su u 2008. štete porasle za 4,3 posto, u 2007. za 5,8, a u 2006. godini 19,9 posto. Štete u Allianzu povećane su za 12,8 posto nakon što su u 2010. smanjene za pet posto, dok su u 2009. porasle za 14,4 posto, u 2008. godini 23,4 posto, 7,1 posto u 2007. i 20,3 posto u 2006. godini. Jadransko bilježi smanjenje od pet posto nakon smanjenja od 13 posto u 2010. (u 2009. također smanjenje od osam posto, poslije rasta od 3,8 posto u 2008., u 2007. godini 7,6 posto i 2006. godini 4,6 posto). Basler OZ ima štete manje za 3,1 posto, a Kvarner VIG veće za 11,5 posto. Triglav, pak, ima povećanje šteta od 0,5 posto, dok Sunce bilježi smanjenje od 0,4 posto. Kod ostalih većih osiguravatelja neki imaju manje promjene šteta kao GRAWE gdje je zabilježeno smanjenje od 0,3 posto, a kod Heliosa povećanje od 1,5 posto, dok su kod drugih povećanja osjetnija: u Agramu 19,2 posto, u Merkuru 18,2 posto i u HOK-u 16,1 posto. Broj sud-


120

OSIGURANJE

Broj stalno zaposlenih 31. prosinca 2011. Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

Štete i sudski sporovi Broj šteta % pro2010. 2011. mjene

65 1.333 610 16 2.850

97 1.532 571 20 2.705

49,23 14,93 -6,39 25,00 -5,09

98

101

3,06

32 3,13 33 1.077 1.087 0,93 503 446 -11,33 670 654 -2,39 412 394 -4,37 217 256 17,97 7 8 14,29 7 66 842,86 797 817 2,51 n.p. n.p. n.p. 530 519 -2,08 206 249 20,87 10 10 0,00 135 143 5,93 566 518 -8,48 462 416 -9,96 165 211 27,88 125 166 32,80 4 6 50,00 7 10 42,86 10.904 11.035 1,20

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

skih sporova, koji je u Hrvatskoj osjetno veći od europskog prosjeka, smanjen je u Allianzu, Basler OZ-u, Erste VIG-u, Helios VIG-u i Kvarner VIG-u, dok je kod ostalih osiguravatelja koji su dostavili podatke povećan. Broj stalno zaposlenih povećan je za 131 ili za 1,2 posto, na 11.035. Više osiguravatelja je povećalo broj zaposlenih, ali je kao i u 2009. i 2010. godini osam osiguravatelja smanjilo broj zaposlenih. To su ponovno Basler OZ, Croatia, Generali, GRAWE, Helios VIG, Kvarner VIG, Triglav i prvi put Uniqa. Povećan udio premije autoodgovornosti Zaračunata premija osiguranja od automobilske odgovornosti u 2011. godini veća je za 1,6 posto pa je udio premije AO-a u ukupnoj premiji povećan sa 31,3 posto na 32,1 posto. U 2010. godini premija je bila smanjena za jedan posto pa je udio premije AO-a u ukupnoj premiji ostao 31 posto, kao i 2009. U 2009. premija AO-a nije bila veća negoli u 2008. kad je povećanje bilo 7,4 posto, dok je 2007. rast iznosio 11,8 posto. Udio u ukupnoj premiji je 2008. bio 30,2 posto, a u 2007. godini 30 posto. U 2007. je zaustavljen pad udjela premije AO-a u ukupnoj premiji osiguranja koje je trajalo gotovo 10 godina. Taj udio iznosio je u 2001. godini 32,7 posto, a u 1998. godini 36,1 posto. Broj osiguranja je sa 1,927 milijuna u 2010. povećan na 1,940 mili-

Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

2010. 2.824 50.180 26.710 n.p. 237.513 167.812 1.171 46.848 9.271 14.368 5.570 6.995 30.760 n.p. 20.264 9.339 13 88.245 29.827 13.340 2.569 19 3 42 763.683

2011. 3.145 50.124 20.424 n.p. 222.684 176.910 2.036 45.861 10.791 12.899 5.934 7.975 2 223 29.741 n.p. 20.696 10.175 45 83.533 30.051 25.031 2.415 83 17 171 760.966

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2010. 2011. 94.487 112.586 384.136 433.119 239.177 231.787 n.p. n.p. 1.720.229 1.741.058 59.993 58.843 16.653 28.312 399.377 386.454 83.795 110.535 225.197 224.500 95.984 97.443 57.117 66.301 766 2424 252.633 240.274 n.p. n.p. 217.676 242.728 115.421 136.400 929 1.572 123.960 123.457 205.368 206.380 72.437 90.130 20.719 25.059 1.746 852 29 98 557 3.086 4.387.620 4.564.164

Broj sudskih sporova 2010. n.p. 887 1.602 n.p. n.p. 2 n.p. n.p. 185 79 253 n.p. n.p. 266 15 n.p. 245 187 30 -

2011. n.p. 674 304 n.p. n.p. 1 n.p. n.p. 120 63 511 n.p. n.p. 198 25 n.p. 257 238 34 -

-

-

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

juna u 2011. ili za 0,7 posto. Prosječna premija povećana je sa 1488 na 1500 kuna odnosno za 0,8 posto. Povećan broj osiguranja u godini kad je kupljeno znatno manje automobila odraz je pojačanih aktivnosti osiguravatelja i MUP-a na smanjenju broja neosiguranih vozila, a porast prosječne premije je također rezultat odgovornijeg postupanja kod zaključivanja osiguranja. U malo većoj premiji različit je udio pojedinih osiguravatelja, pa je tako zaračunata premija osiguranja AO-a lidera Croatije veća za 0,1 posto negoli godinu ranije, dok je premija Euroherca manja za 0,3 posto, Jadranskog također za 0,3 posto, Kvarner VIG-a za 11,7 posto, Basler OZ-a za 5,7 posto i GRAWE-a za pet posto. Premija Allianza povećana je 7,4 posto, Triglava jedan posto, HOK-a 12,9 posto, Generalija 4,6 posto, Uniqe 23 posto, Velebit osiguranja 13,7 posto, Heliosa za 22,7 posto i Sunca za 2,7 posto. Tržište osiguranja od automobilske odgovornosti je u protekle dvije-tri godine u znatnoj mjeri stabilizirano, zahvaljujući pridržavanju pravila kod sklapanja osiguranja kao i čvršćem nadzoru. Liberalizacija tržišta sada nije izrazito u fokusu, ali se ulaskom Hrvatske u EU neće moći dalje odgađati. Treba očekivati realnije premije, a ne dampinške cijene koje bi mogle imati teške posljedica po tržište.

Premije autokaska u padu Premije osiguranja autokaska smanjene su za 91 milijun ili 10,2 posto, na 798 milijuna kuna, nakon što su u 2010. godini pale za velikih 113 milijuna odnosno 11,2 posto, na 894 milijuna kuna, a nakon što su u 2009. smanjene za 147 milijuna kuna, ili 12,7 posto. U tri godine premije su smanjene za 351 milijun kuna. Udio premije osiguranja autokaska u ukupnoj premiji pao je na 8,7 posto sa 9,7 posto u 2010., a to je nastavak pada sa 10,7 u 2009. i 11,9 posto u 2008. U 2010. smanjen je broj osiguranih vozila za 10,6 posto, sa 453.489 na 405.197. Pad u 2011. je daljnjih 3,7 posto na 390.346 vozila. Rezultat je to nastavka pada prodaje motornih vozila. Premija osiguranja AK-a u godinama prije krize imala je stabilan udio od oko 12 posto koji se u tri godine značajno smanjio. Rezultati ostvarenih premija osiguranja autokaska po društvima pokazuju proširenje tendencije pada. U 2009. devet osiguratelja ostvarilo je pad, a pet porast premije. U 2010. samo dva osiguravatelja bilježe porast premije, Generali 8,7 i Velebit 7,3 posto, Uniqa ima istu premiju, dok 11 tvrtki bilježi pad premije. U 2011. svi osiguratelji (osim novog Izvor osiguranja) bilježe pad premije. Četiri najveća osiguratelja, Croatia, Euroherc, Allianz i Jadransko smanjili su premiju u istom postotku, između 9,4 i 9,5 posto. Između 12 i 18 posto je pad premije Tri-


121

OSIGURANJE

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Allianz Zagreb Triglav osiguranje HOK osiguranje Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb Generali osiguranje Uniqa osiguranje Grawe Hrvatska Velebit osiguranje Helios Vienna Insurance Group Sunce osiguranje Izvor osiguranje Agram životno osiguranje BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Hrvatsko kreditno osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji 2010. 000 kn 802.512 664.138 453.474 237.295 124.662 111.045 129.242 102.952 70.677 47.291 53.628 38.602 26.222 28.323 2.890.063

2011. % 000 kn promjene 0,06 803.009 -0,33 661.934 -0,25 452.350 7,38 254.797 1,02 125.930 12,89 125.355 -11,74 114.075 -5,68 97.108 4,61 73.932 23,14 58.235 -5,00 50.948 13,68 43.882 22,68 32.170 2,73 29.097 12.132 2.934.954 1,55

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

glava, HOK-a, Basler OZ, Grawea i Velebita, dok manje postotke bilježe Generali, Uniqa, Helios VIG i Sunce. Osiguranje autokaska je u nepovoljnom položaju kako zbog krize i pada broja novih automobila tako i žestoke konkurencije. U nekim slučajevima osiguranje autokaska se prodaje ispod razumnih cijena gotovo kao dodatak osiguranju od automobilske odgovornosti. Nije čudo da se kvota šteta penje do 112 posto. Osiguravatelji u međuvremenu poduzimaju mjere za dosljednu primjenu tehnički održivih premija za ova osiguranja. Osiguranje imovine trpi posljedice krize Premije osiguranja imovine trpe posljedice opće krize koje se očituju u smanjenju broja poduzetnika u industriji, a posebice građevinarstvu. Premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti manje su za 1,3 posto (u 2010. za dva posto) pa je njihov udio u ukupnoj premiji ostao isti - 6,2 posto. Premija ostalih osiguranja imovine smanjena je za jedan posto (u 2010. za 1,3 posto) pa je udio također ostao isti - 8,3 posto. Lani su ukupne premije osiguranja imovine, nakon pada u 2010. za 13 milijuna kuna smanjene za još 17 milijuna kuna. Broj osiguranja u požarnim osiguranjima smanjen je sa 516.000 u 2009. na 503.000 (za 2,4 posto) u 2010. te na 501.000 u 2011. (za

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Triglav osiguranje Generali osiguranje Kvarner VIG HOK osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje Grawe Hrvatska Velebit osiguranje Helios Vienna Insurance Group Sunce osiguranje Izvor osiguranje Agram životno osiguranje BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Hrvatsko kreditno osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

2010. 000 kn 319.340 141.906 122.373 73.522 46.125 31.400 41.799 29.564 27.385 15.400 15.174 11.631 6.514 6.506 888.639

2011. % 000 kn promjene -9,40 289.319 -9,41 128.559 -9,35 110.933 -9,53 66.519 -12,00 40.590 -0,84 31.137 -27,14 30.455 -13,79 25.487 -17,74 22.528 -4,10 14.768 -12,91 13.215 -15,04 9.882 -5,37 6.164 -6,38 6.091 2.320 797.967 -10,20

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

još 0,4 posto), a u ostalim osiguranjima imovine broj osiguranja je smanjen sa 605.000 u 2009. na 568.000 (za šest posto) u 2010., ali je u 2011. povećan na 580.000, za 2,1 posto. Tako se nastavlja pad premije uz kolebanje bro-

U osiguranju života Allianz je s porastom premije od osam posto povećao svoj udio u premiji na 15,4 posto i na prvom je mjestu ja osiguranja dviju vrsti osiguranja imovine. Nekoliko prošlogodišnjih velikih šteta na imovini, a posebno požar u sisačkoj Rafineriji, skrenule su pozornost javnosti na osiguranje imovine. Taj je događaj, na sreću za tvrtku, bio osiguran, ali je bilo i drugačijih slučajeva. Izgleda da veće tvrtke imaju više resursa za bolju kontrolu rizika u poslovanju, a i više ulažu u osiguranje. Mali i srednji poduzetnici imaju manje mogućnosti za praćenje rizika kao i sredstava za plaćanje premija osiguranja pa se mnogi pouzdaju u sreću. To, pak, u slučaju velikih šteta može završiti propašću poduzetničkog pothvata. U takvom okruženju su sve češće pojave nelojalne utakmice s nerazumno niskim cijenama osiguranja što sigurno neće pomoći dugoročno održivom razvoju ove vrste osiguranja.

Najveći osiguravatelj imovine je Croatia, s udjelom od 53,9 posto, slijedi Allianz sa 11,9 posto, Triglav sa 7,4 posto, Euroherc sa 5,5, pa Kvarner VIG sa 4,8 posto. Ostali osiguravatelji imaju udjele manje od tri posto. Pad premije u 2011. u Croatiji bio je 1,7 posto, u Allianzu 0,5 posto, Kvarner VIG-u 16 posto, u Basler OZ-u 3,2 posto, u Merkuru 7,2 posto i Suncu 24,4 posto. Povećanje premije imovine ostvarili su Triglav 2,2 posto, Euroherc 3,7 posto, GRAWE 2,8 posto, Jadransko 5,7 posto, dok je Generali s porastom premije od 0,1 posto sišao na sedmo mjesto. Veća povećanja premije – kod manjih osiguravatelja - ostvarili su Uniqa 6,5 posto, Velebit 20,9, Helios VIG 5,7 posto i Victoria 41,2 posto. HOK je povećao premiju za jedan posto. I premije klasičnih životnih osiguranja nizbrdo U osiguranju života Allianz je s porastom premije od osam posto povećao svoj udio u premiji na 15,4 posto i na prvom je mjestu, dok je Croatia s padom premije od jedan posto ostala na udjelu od 14,1 posto i na drugom mjestu. Merkur i GRAWE su ostali na svojim pozicijama, s padom premija od 1,7 i 0,2 posto, Basler OZ je sa sedmog došao na peto mjesto s premijom za 2,3 posto većom, Agram životno je s padom od 2,9 posto ostao šesti, dok je Kvarner VIG s padom od 11,6 posto sišao na sedmo mjesto. Generali


122

OSIGURANJE

je s povećanjem premije od 9,5 posto došao sa 10. na osmo mjesto. Manji osiguravatelji su za razliku od prošle godine ostvarili promjenljive ali uglavnom slabe rezultate. Helios VIG je s padom premije od 4,2 posto sišao s osmog na deveto mjesto, Erste VIG je s padom premije od 2,3 posto napredovao sa 11. na 10. mjesto, dok je Uniqa s padom premije od 17,8 posto sišla za dva mjesta. Victoria životno također bilježi značajan pad premije od 16 posto, a slično i Velebit životno, 15,4 posto. Jedino Societe Generale s povećanjem od 28,5 posto i KD životno sa 48,7 posto bilježe rast. Pitanje je je li se potencijal rasta manjih osiguratelja iscrpio ili su to trenutačni rezultati koji će se mijenjati. U 2011. godini premija klasičnih životnih osiguranja manja je za 20, a dodatnih za četiri milijuna kuna, dok je broj životnih osiguranja smanjen za samo 1500, ali broj dodatnih za gotovo 30.000. Nakon višegodišnjeg trenda pada

premije i broja rentnih osiguranja premija je porasla sa 7,1 na devet milijuna kuna. Do prošle godine je, usprkos krizi, povećavan broj (uz kolebanje premija) novijih oblika osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik – fond polica. U 2008. je broj fond polica OŽ-a povećan sa 33.428 na 49.248, dok je premija ostala ista, 224 milijuna kuna. U 2009. je broj tih osiguranja porastao na 54.984, ali premija je pala za 37 posto, na 163 milijuna kuna. U 2010. broj osiguranja povećan je na 55.266, a premija na 167,3 milijuna kuna. Međutim je u 2011. broj osiguranja smanjen na 54.984, a premija na 163,9 milijuna kuna. Zdravstveno osiguranje u padu 1,3 posto Premija zdravstvenog osiguranja pala je sa 276 milijuna na 272 milijuna kuna tako da je ponovno smanjena u 2011. za 1,3 posto nakon smanjenja u 2010. za 4,3 posto i za 3,6 posto u

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2011.

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu

Nezgoda Životna

27%

6%

Zdravstveno

(u %)

3% Autokasko

9% Imovina

Ostalo

2009. Ranijih godina bilježena su povećanja: u 2008. za 11,6 i u 2007. za 23,6 posto. Na prvom mjestu je i dalje Sunce osiguranje iako bilježi ponovni pad premije od 4,3 posto, sa 103,1 milijunom kuna i udjelom od 37,9 posto. U 2010. pad premije bio je 10,4 posto nakon pada u 2009. za 4,3 posto i porasta u 2008. za 41 posto te u 2007. za 51 posto. Premija Sunca bila je u 2010. godini 107,8 milijuna kuna i udio od 38,2 posto. Najveći udjeli bili su u 2009. godini 40,8 posto i u 2008. godini 41,1 posto, dok je u 2007. on iznosio 32,6 posto. Na drugom mjestu je Croatia zdravstveno osiguranje s premijom od 97,3 milijuna kuna, gotovo istom kao 2010. i udjelom od 35,7 posto. Premija 2010. bila je 97 milijuna kuna, isto kao 2009., a porast 0,2 posto (u 2009. godini 9,5, u 2008. godini 13,3, a u 2007. godini 32,2 posto). Udjeli su porasli na 34,4 posto sa 32,9 posto u 2009., 29 posto u 2008. i 28,6 posto

15%

9% Autoodgovornost

32%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

2010. 000kn 531.383 275.835 888.639 1.354.005 2.890.063 847.930 6.787.855 2.457.683 9.245.538

2011. % promjene 000kn 517.410 -2,63 272.165 -1,33 797.967 -10,20 1.337.100 -1,25 2.934.954 1,55 854.333 0,76 6.713.929 -1,09 2.431.268 -1,07 9.145.197 -1,09

Vrsta

2010.

2011.

Nezgoda

5,75

5,66

Zdravstveno

2,98

2,98

Autokasko

9,61

8,73

Imovina

14,64

14,62

Autoodgovornost

31,26

32,09

Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

9,17

9,34

73,42

73,41

26,58

26,59

100,00

100,00


123

OSIGURANJE

Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Allianz Zagreb Croatia osiguranje Merkur osiguranje Grawe Hrvatska Basler osiguranje Zagreb Agram životno osiguranje Kvarner VIG Generali osiguranje Helios Vienna Insurance Group Erste osiguranje VIG Uniqa osiguranje Triglav osiguranje Victoria životno osiguranje Societe Generale osiguranje KD životno osiguranje Velebit životno osiguranje UKUPNO:

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji

% 2010. 2011. promje000 kn 000 kn ne

345.717 345.215 259.344 246.510 196.253 206.703 211.394 114.766

373.394 341.732 255.033 245.928 200.788 200.740 186.845 125.618

8,01 -1,01 -1,66 -0,24 2,31 -2,88 -11,61 9,46

128.589

123.157

-4,22

106.756 122.716 75.031 51.559

104.333 100.850 71.491 43.289

-2,27 -17,82 -4,72 -16,04

29.414

37.793

28,49

8.248 9.468

12.268 8.009

48,74 -15,41

2.457.683 2.431.268

-1,07

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Croatia osiguranje Allianz Zagreb Triglav osiguranje Euroherc osiguranje Kvarner VIG Grawe Hrvatska Generali osiguranje Jadransko osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje Merkur osiguranje Sunce osiguranje Velebit osiguranje HOK osiguranje Vienna Insurance 15 Helios Group 16 Izvor osiguranje 17 Victoria osiguranje UKUPNO:

Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija

% 2010. 2011. promje000 kn 000 kn ne

Osiguravatelj

732.425 159.324 96.405 71.000 75.657 37.011 37.532 34.218 34.446 20.736 23.182 11.815 6.267 7.010

720.308 158.548 98.484 73.601 63.546 38.060 37.568 36.182 33.355 22.078 21.522 8.928 7.574 7.078

-1,65 -0,49 2,16 3,66 -16,01 2,83 0,10 5,74 -3,17 6,47 -7,16 -24,44 20,86 0,97

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

6.647

7.027

5,72

330

2.775 466

41,21

15 16 17

1.354.005 1.337.100

-1,25

14

% 2010. 2011. promje000 kn 000 kn ne

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Allianz Zagreb Grawe Hrvatska Generali osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje Kvarner VIG Triglav osiguranje HOK osiguranje Merkur osiguranje Sunce osiguranje Helios Vienna Insurance Group Velebit osiguranje Izvor osiguranje Victoria osiguranje

200.577 95.937 62.807 38.959 30.086 16.441 16.237 11.236 19.331 16.980 5.009 4.928 4.991

183.478 91.633 58.435 44.006 27.934 20.152 17.840 16.667 15.707 15.346 5.636 5.483 5.481

-8,52 -4,49 -6,96 12,95 -7,15 22,57 9,87 48,34 -18,75 -9,62 12,52 11,26 9,82

4.668

5.177

10,90

2.675 521

2.516 1.056 863

-5,94 65,64

UKUPNO:

531.383

517.410

-2,63

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

u 2007. U proteklih pet-šest godina dva vodeća osiguravatelja su ponovno blizu, nakon brzog rasta Sunca osiguranja uslijedio je zastoj i postupni pad premije i udjela, dok je premija Croatia zdravstvenog ranije sporije rasla, a zadnjih godina stagnira ali ne opada. Croatia osiguranje je zabilježilo pad od 11,9 posto i premiju od 20,5 milijuna i dalje je na trećem mjestu. Premija Grupe Croatia je u 2011. oko 118 milijuna kuna uz udio od 43 posto, dok je u 2010. bio 45 posto, a 43 posto u 2009.

Pad premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koja je rasla zadnjih godina brže od prosjeka tržišta, uzrokovalo je više čimbenika. Ukidanje porezne olakšice za premije zdravstvenog osiguranja sigurno je smanjilo atraktivnost te vrste osiguranja, posebno u kriznim okolnostima kad su poduzetnici prisiljeni rezati sve vrste troškova. Posebno se ukidanje odrazilo na korporacijske klijente. S druge strane osiguravatelji smatraju da građani ne poznaju dovoljno mogućnosti i prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Ali to znači da bi osiguravatelji trebali biti aktivniji u širenju znanja o financijskim proizvodima odnosno da bi mogli preuzeti i dio troškova za financijsko opismenjavanje stanovništva. Zdravstveni sustav je godinama podlijegao promjenama i reformama koje su išle u raznim smjerovima. Stoga se položaj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja nije mogao jasno utvrditi. Ostaje da se vidi u kojem će se smjeru sustav javnog zdravstva usmjeriti, a o tome će ovisiti i budućnost te vrste osiguranja koja svakako ima dugoročno dobru perspektivu.

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji

Premija zdravstvenog osiguranja pala je sa 276 milijuna na 272 milijuna kuna tako da je ponovno smanjena u 2011. Allianz je uz istu premiju ostao na četvrtom mjestu. Basler OZ je nakon višegodišnjeg pada ostvario iznimno velik porast premije od 50 posto pa se vratio na peto mjesto. Uniqa pak, obratno, nakon nekoliko godina povećanja zabilježila je smanjenje premije od 19,4 posto i sišla na šesto mjesto. Dalje slijede GRAWE s padom premije od 2,7 posto, pa Euroherc s porastom od 53 posto i Jadransko s povećanjem od 18,5 posto. Merkur je ostvario smanjenje od 6,2 posto, Triglav od 16,5 posto, a Kvarner VIG 46 posto. Nasuprot tome HOK pokazuje povećanje premije od dva posto. Premije zdravstvenog osiguranja pokazuju višegodišnji trend smanjenja, ali istodobno i velika kolebanja po društvima. Nakon godine-dvije rasta nastupaju velika smanjenja i obratno. To ukazuje na osjetnu nestabilnost tog dijela portfelja osiguravatelja.

Osiguranje od nezgode u minusu 2,6 posto Premija osiguranja od nezgode u 2011. smanjena je za 2,6 posto, na 517 milijuna kuna (5,7 posto ukupne premije), dok je 2010. bila smanjena za 2,9 posto, na 531 milijun kuna (5,8 posto ukupne premije), nakon što je u 2009. bila gotovo ista kao u 2008., 547 milijuna kuna. Prije toga je rasla u 2008. za 4,2 posto (u 2007. godini 8,5 posto), dok udio u ukupnoj premiji postupno pada ispod šest posto (u 2008. godini 5,7 posto, u 2007. godini 5,8, a u 2006. godini 6,1 posto). Broj osiguranja u 2011. je sma-

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

% 2010. 2011. promje000 kn 000 kn ne

Sunce osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Croatia osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje Grawe Hrvatska Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Merkur osiguranje Triglav osiguranje HOK osiguranje Kvarner VIG Victoria osiguranje

107.756

103.142

-4,28

97.208

97.276

0,07

23.299 15.905 9.104 9.120 3.621 2.065 2.427 2.944 1.207 677 502 -

20.528 -11,89 15.920 0,09 13.647 49,90 7.353 -19,38 3.524 -2,68 3.154 52,74 2.875 18,46 2.761 -6,22 1.008 -16,49 690 1,92 270 -46,22 17

UKUPNO:

275.835

272.165

-1,33

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2012.

njen za jedan posto i kreće se oko 2,5 milijuna. Na prvom mjestu je Croatia sa 183,5 milijuna kuna i udjelom od 35,5 posto uz pad premije od 8,5 posto. U 2010. premija je iznosila 201 milijun kuna uz udio od 37,7 posto (u 2009. godini 39,1 posto, u 2008. godini 38,7 posto, isto kao 2007.). Na drugom mjestu je Euroherc sa 91,6 milijuna kuna i udjelom od 17,7 posto. U 2010. premija je dostigla 96 milijuna kuna i udio 18,1 posto (u 2009. godini 17,3 posto, u 2008. godini 17,2, a u 2007. godini 18,3 posto). Slijedi Jadransko sa 58,4 milijuna kuna, s udjelom od 11,3 posto uz pad premije od sedam posto, dok


124

OSIGURANJE

Poslovni rezultati Ukupni prihodi, 000 kn

Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

2010.

281.388 1.059.257 578.587 71.253 2.888.520 102.513 131.274 1.091.571 n.p. 521.475 178.399 159.568 1.392 580 703.349 n.p. 473.220 385.096 32.478 198.941 389.646 241.189 48.884 12.173 2.323 57.534 9.610.610

2011.

% promjene

Ukupni rashodi, 000 kn 2010.

2011.

% promjene

282.089 0,25 237.394 214.778 -9,53 1.096.611 3,53 987.001 1.003.558 1,68 559.725 -3,26 640.280 669.872 4,62 70.228 1,74 75.504 5,97 71.453 2.829.492 -2,04 2.831.749 2.724.792 -3,78 98.174 96.724 -5,65 93.762 -4,49 137.943 5,08 125.497 132.917 5,91 0,75 1.001.334 916.038 -8,52 1.099.789 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 1,71 541.273 3,80 492.851 501.295 232.242 30,18 168.401 199.483 18,46 174.739 9,51 155.146 162.277 4,60 2.071 4.135 197,05 5.124 147,42 1.522 7.380 1.172,41 19.368 1.172,54 703.770 0,06 657.488 609.903 -7,24 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 413.201 -12,68 478.219 505.333 5,67 409.443 6,32 354.326 383.643 8,27 32.827 42.286 30,20 39.143 19,24 184.599 -7,21 184.560 175.167 -5,09 382.285 -1,89 413.997 381.598 -7,83 237.710 227.670 -4,22 228.926 -5,08 63.502 48.856 -0,06 73.688 16,04 22.751 9.971 -18,09 19.233 -15,46 3.141 2.859 23,07 3.608 14,87 60.198 49.791 -13,46 50.239 -16,54 9.613.633 0,03 9.320.367 9.183.942 -1,46

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u svibnju 2012. Napomene: Generali osiguranje i KD životno osiguranje - podaci o neto dobiti: HANFA

je u 2010. premija iznosila 62,8 milijuna kuna, a udio 11,8 posto (u 2009. 9,8 posto, u 2008. 8,6 posto, 2007. 9,2 posto). Allianz je povećao premiju sa 39 na 44 milijuna kuna i udio sa 7,3 na 8,5 posto. U 2009. udio je bio 7,9 posto, u 2008. godini 8,4 posto, a u 2007. godini 7,9 posto. GRAWE s premijom od 27,9 milijuna kuna bilježi pad od 7,2 posto i pad udjela na 5,4 posto. U 2010. premija je iznosila 30,1 milijun kuna, udio 5,7 posto (u 2009. godini 5,6 posto, 6,3 posto u 2008., a 6,7 posto u 2007.). Ovih pet vodećih osiguravatelja zajedno ima oko 80 posto portfelja i u protekle tri godine zadržava iste pozicije na tablici, ali uz smanjene udjele u ukupnoj premiji uz iznimku Allianza. Kod ostalih osiguravatelja s manjim portfeljem ima i nešto većih porasta premije. Tako porast premije bilježe Generali 22,6 posto (7,4 posto u 2010., a 16,9 posto u 2009.), Basler OZ, 9,9 posto (u 2010. pad od 16,2 posto), Uniqa rast od 48,3 posto nakon pada od 29,5 posto u 2010., HOK 12,5 posto (u 2010. godini 3,8 posto a u 2009. godini 12,6 posto), Merkur 11,3 posto (nakon pada od 10,9 posto u 2010.), Sunce 9,8 posto (ranije 12,8 i 13,8 posto), Helios VIG za 10,9 posto (prije 7,3 posto) i Victoria 66 posto. Pad premije bilježe Kvarner VIG sa 18,8 posto (i u 2010. godini 12,7 posto), Triglav 9,6 posto i Velebit šest posto.

Neto dobit, 000 kn 2010.

2011.

34.507 53.009 72.256 93.053 (61.692) (110.147) 1.025 4.051 43.604 78.667 4.339 3.161 5.777 5.026 90.238 183.751 1.382 2.629 22.848 31.473 9.998 32.759 4.780 12.572 (679) (989) (942) (11.988) 45.861 93.867 (7.227) (8.561) (4.998) (90.132) 30.770 25.800 (349) 3.144 14.381 9.431 (24.351) 687 3.479 1.256 (14.618) (18.910) (8.578) (9.656) (819) (749) (2.663) (449) 385.245 634.336 126.916 251.581 258.329 382.755

% promjene

53,62 28,78 295,22 80,41 -27,15 -13,00 103,63 90,23 37,75 227,66 163,01 104,68 -16,15 -34,42 -63,90 64,66 98,23 48,17

Povećanje dobiti U 2011. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 383 milijuna kuna dobiti (259 milijuna kuna dobiti u 2010., a 22 milijuna kuna gubitka u 2009.) nakon odbijanja gubitaka osiguravatelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom. Veći osiguravatelji s iznimkom Basler OZ-a i Kvarner VIG-a značajno su povećali dobit. Croatia je skoro udvostručila dobit sa 43,6 na 78,7 milijuna kuna, dok je u 2010. smanjila dobit sa 70 na 43,6 milijuna kuna (u 2008. godini 65 milijuna kuna), a Euroherc je lider u dobiti koja je impresivnih

Premija osiguranja od nezgode u 2011. smanjena je za 2,6 posto, na 517 milijuna kuna (5,7 posto ukupne premije) 184 milijuna kuna pa je više nego dva puta veća od 90 milijuna u 2010. Allianz je povećao dobit sa 72 na 93 milijuna kuna, a u 2010. također sa 43 na 72 milijuna kuna (u 2008. godini 16,5 mil. kuna). Jadransko je također udvostručilo dobit sa 46 na 94 milijuna kuna nakon povećanja u 2010. sa 38 na 46 milijuna kuna (u 2008. godini 37 milijuna). Agram životno povećao je dobit sa 34,5 na 53 milijuna kuna, a u 2009. je dobit bila

32,5 milijuna kuna. Helios VIG je povećao dobit sa 10 na 33 milijuna kuna. Povećana je i dobit GRAWE-a sa 23 na 31,5 milijuna kuna. Generali je iskazao dobit od 2,6 milijuna kuna, HOK od 12,6 milijuna kuna, a BNP Paribas Cardif četiri milijuna kuna. Smanjena je dobit Merkura sa 31 na 26 milijuna kuna, Sunca sa 14,4 na 9,4 milijun kuna, Uniqe sa 3,5 na 1,3 milijuna kuna, Croatia zdravstvenog sa 4,3 na 3,2 milijuna te Erste VIG-a sa 5,8 na pet milijuna kuna. Basler OZ je iskazao povećani gubitak u iznosu od 110 milijuna kuna prema 61,7 milijuna kuna u 2010. Kvarner VIG je nakon smanjenja gubitka sa 20,7 na pet milijuna kuna u 2010. iskazao visokih 90 milijuna kuna gubitka. Triglav je nakon gubitka od 24 milijuna kuna u 2010. završio godinu sa 700.000 kuna dobiti, a Societe Generale je nakon gubitka od 350.000 kuna ostvario dobit od 3,1 milijun kuna. Gubici oba društva Velebit su nešto veći nego godinu ranije, dok su oba društva Victoria svoje gubitke smanjili. Visoki troškovi poslovanja Hrvatski osiguravatelji dugi niz godina posluju s visokim troškovima. Analiza za 2011. godinu kao drugu godinu za redom pokazala je da su troškovi pribave u prosjeku iznosili oko 11 posto što je nešto niže od tih troškova u 2010. kad su


OSIGURANJE

iznosili oko 12 posto ukupnih prihoda. Međutim, troškovi uprave dostigli su 22 posto, jedan bod više negoli godinu ranije. Ukupno je udio poslovnih rashoda bio u obje godine podjednak, oko 33 posto ukupnih prihoda. Najveći osiguravatelji imaju poslovne rashode između 33 i 38 posto. Međutim neki veliki osiguravatelji održavaju stope troškova oko i ispod 20 posto. Veći broj manjih osiguravatelja na početku poslovanja imaju stope troškova iznad ostvarenih prihoda. I tehnički rashodi osiguravatelja - izdaci za osigurane slučajeve, za promjene ostalih tehničkih pričuva što uključuje promjene matematičke pričuve osiguranja života, troškovi ulaganja i ostali troškovi - su visoki i premašuju 60 posto prihoda. Ti rashodi u najvećoj mjeri ovise o kretanju šteta pa mogu biti vrlo različiti, ali ako su trajno visoki onda otežavaju profitabilno poslovanje. Ipak u 2011. zabilježen je vrlo značajan pozitivan iskorak: tehnički rashodi analiziranih osiguravatelja su bili 60,3 posto ukupnih prihoda naprama 63,7 posto u 2010. Rezultat je to u prvom redu smanjenja isplata za štete automobilske odgovornosti. Preko dva boda na ukupne iznose više od sedam milijardi kuna znače uštedu od oko 150 milijuna kuna. Za približan iznos povoljniji je konačan financijski rezultat hrvatskih osiguravatelja. Ukupna dobit osiguravatelja koji su godinu završili s pozitivom

je 634 milijuna kuna. To je blizu iznosa koji bi osiguravatelji trebali ostvariti iz ukamaćivanja financijske imovine osiguranika kojom upravljaju, a pod uvjetom da temeljnu djelatnost, zaštitu od rizika, obavljaju bez gubitaka. U 2011. godini osiguravatelji su korak bliže tom cilju. Tehničke pričuve oko 22,9 milijardi kuna Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima iznosio je potkraj 2011. godine 3989 milijuna kuna što je za 8,5 posto više od 3660

Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima iznosio je 3989 milijuna kuna milijuna kuna u 2010. (u 2009. godini 3302 milijuna kuna, u 2008. godini 3915 milijuna kuna, u 2007. godini 4397 milijuna kuna, u 2006. godini 3340 milijuna kuna, dok je potkraj 2004. bio 2020 milijuna kuna). Od 2004. do 2007. godine jamstveni kapital povećan je za više nego dvostruko, ali je u 2008. i 2009. došlo do

125

smanjenja vrijednosti financijske imovine koja se u 2010. i 2011. postupno oporavila. Značajnija povećanja jamstvenog kapitala su u 2011. iskazali Euroherc, Jadransko, GRAWE, Agram životno – za gotovo 50 posto, HOK, Triglav i Velebit, a posebno Kvarner VIG za gotovo 200 milijuna kuna. Osjetnija smanjenja su iskazali Basler OZ, Izvor i Velebit životno. Promjene jamstvenog kapitala kod ostalih osiguravatelja kretale su se unutar nekoliko postotaka. Tehničke pričuve hrvatskih osiguravatelja namijenjene su podmirivanju njihovih obveza pa je visina tih pričuva vrlo važan pokazatelj poslovanja. One su na dan 31. prosinca 2011. iznosile oko 22,9 milijardi kuna, potkraj 2010. premašivale su 21,8 milijardi kuna (koncem 2009. oko 20,4 milijarde kuna, 2008. oko 18,5 milijardi kuna, u 2007. godini 16,8, a u 2006. godini 13,9 milijardi kuna). Porast tehničkih pričuva se osjetno usporio, pa dok su ranije rasle za tri pa dvije milijarde kuna sada je to jedna milijarda. Uzrok je opadanje godišnjih prihoda od zaračunatih premija. Iz toga razloga brzo raste odnos tehničkih pričuva i godišnje premije koji je 250 posto, dok je u 2010. bio 236 posto, (u 2009. je to bilo 217 posto, u 2008. taj je odnos bio 191 posto, u 2007. godini 178 posto, u 2006. godini 169 posto, u 2005. godini 164 posto, dok u 2004. godini 160 posto).


126

OSIGURANJE

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios Vienna Insurance Group HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

Jamstveni kapital, 000 kn % pro2011. mjene 154.529 49,57 231.132 370.058 2,47 379.187 242.572 -24,99 181.958 28.735 0,16 28.782 1.081.217 -0,01 1.081.076 51.455 8,90 56.032 49.090 -8,48 44.927 343.836 9,86 377.740 82.459 -1,27 81.408 200.270 9,97 220.239 143.554 -6,78 133.827 36.164 13,07 40.891 36.458 -2,42 35.575 38.553 -25,35 28.779 203.723 25,10 254.865 24.845 -4,41 23.749 77.605 248,35 270.339 154.112 0,48 154.845 37.124 -1,38 36.613 40.726 0,00 40.726 98.754 13,66 112.248 59.846 -3,63 57.672 22.568 23,90 27.961 35.297 -27,85 25.468 29.444 -3,45 28.429 35.263 -2,02 34.552 3.678.257 3.989.020 8,45

2010.

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u svibnju 2012. Napomene: KD životno osiguranje - podaci: HANFA

Tehničke pričuve, 000 kn 2010. 27.715 784.696 376.669 9.680 3.853.212 55.504 3.046 1.551.114 203.866 279.964 132.079 190.884 453 860.288 n.p. 390.225 116.104 1.259 192.737 416.799 138.346 72.964 436 759 67.261 9.726.060

2011.

23.796 814.248 378.869 13.164 3.889.656 56.195 2.992 1.495.286 229.198 296.273 128.966 212.832 1.537 12.315 846.119 n.p. 384.051 114.407 2.410 189.558 390.717 154.414 92.377 510 1.346 97.248 9.828.484

% promjene -14,14 3,77 0,58 35,99 0,95 1,24 -1,77 -3,60 12,43 5,83 -2,36 11,50 239,29 -1,65 n.p. -1,58 -1,46 91,42 -1,65 -6,26 11,61 26,61 16,97 77,34 44,58 1,05

Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn % pro% pro2011. 2011. 2010. 2010. mjene mjene 976.004 5,37 1.003.719 4,83 1.028.381 1.052.177 1.670.958 9,52 2.455.654 7,68 1.830.003 2.644.251 1.409.894 9,11 1.786.563 7,32 1.538.396 1.917.265 58.943 46,72 68.623 45,21 86.481 99.645 1.770.878 2,58 5.624.090 1,46 1.816.582 5.706.238 55.504 1,24 56.195 255.063 21,89 258.109 21,61 310.888 313.880 1.551.114 -3,60 1.495.286 442.772 14,13 646.638 13,60 505.351 734.549 1.843.518 6,97 2.123.482 6,82 1.972.082 2.268.355 662.273 1,97 794.352 1,25 675.309 804.275 190.884 11,50 212.832 453 239,29 1.537 12.315 860.288 -1,65 846.119 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 768.107 7,51 1.158.332 4,45 825.809 1.209.860 1.554.209 8,27 1.670.313 7,59 1.682.697 1.797.104 20.869 72,88 22.128 73,93 36.078 38.488 192.737 -1,65 189.558 207.460 12,61 624.259 0,01 233.611 624.328 422.337 14,11 560.683 13,49 481.915 636.329 72.964 26,61 92.377 16.669 13,33 17.105 13,42 18.891 19.401 759 77,34 1.346 12.355 61,16 79.616 47,16 19.911 117.159 12.092.309 13.062.385 8,02 21.818.369 22.890.869 4,92


OSIGURANJE Tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja iznose u 2011. oko 9,8 milijardi kuna, tek za 100 milijuna kuna više nego 2010. te su za 46 posto veće od godišnje premije tih osiguranja, dok je ta razlika u 2010. iznosila 43 posto. U 2009. te su pričuve bile povećane za 174 milijuna kuna i dostigle su 9,5 milijardi kuna, prema 9,3 milijarde kuna u 2008. te su bile za 37 posto veće od godišnje premije tih osiguranja (u 2008. je ta razlika bila 25 posto, u 2007. godini 24 posto, a u 2006. godini 18 posto). Ukupne tehničke pričuve iznosile su oko 72 posto bilančne svote, isto kao i u 2010. (u 2009. i 2008. iznosile su približno 74 posto bilančne svote). Stalno povećanje tehničkih pričuva i životnih i neživotnih osiguranja pridonosi većoj stabilnosti i sigurnosti cijelog sustava osiguranja. Tehničke pričuve su najviše povećali veći osiguravatelji s većim portfeljem životnih osiguranja. To su Allianz za 188 milijuna kuna, GRAWE za 145 milijuna, Merkur za 137 milijuna, Basler OZ za 130 milijuna, Generali za 87 milijuna, Croatia za 82 milijuna, Uniqa za 76 milijuna kuna, Erste za 55 milijuna, Kvarner VIG za 51 milijun, Agram životno za 49 milijuna kuna i Victoria životno za 38 milijuna kuna. Manja smanjenja tehničkih pričuva iskazali su samo Euroherc, Jadransko i Sunce. U 2011. godini matematičke pričuve osiguranja života iznosile su 13,1 milijardu kuna prema 12,1 milijardu u 2010. što je rast od osam posto. Povećanje u 2010. godini iznosilo je 11 posto, u 2009. godini 12 posto, u 2008. godini 18 posto, u 2007. godini 19, a u 2006. godini 21 posto. Relativna povećanja se smanjuju povećanjem iznosa matematičke pričuve, ali je značajno da ona apsolutno raste iz godine u godinu za milijardu kuna. Najveća apsolutna povećanja matematičke pričuve osiguranja bilježe veliki osiguravatelji života, Allianz 159 milijuna kuna, Basler OZ i GRAWE po 129 milijuna kuna te Merkur 128 milijuna, zatim Kvarner VIG, Generali, Agram životno i Croatia, a relativno i apsolutno značajna povećanja iskazuju Erste VIG, Uniqa i Victoria životno. U fokusu U fokusu osiguravatelja u 2011. godini bili su novi zakoni o osiguranju i obveznim odnosima u prometu, razvitak tržišta i kretanje ukupne premije i sredstava osiguranja, nelojalna konkurencija, doprinosi za HZZO, neosigurana i neregistrirana vozila, Solventnost II, liberalizacija tržišta obveznog osiguranja automobilske odgovornosti te uloga osiguranja života u mirovinskom i sustavu socijalne sigurnosti. Novi zakoni o osiguranju i obveznim odnosima u prometu ovaj put se pripremaju uz punu suradnju osiguravatelja s nadzornim i regulatornim institucijama. Stoga se može s pravom očekivati da neka rješenja budu bolja nego sada. S time u vezi su i pripreme za članstvo u EU-u. Postavlja se pitanje jesu li hrvatski osiguratelji oslabljeni za EU konkurenciju višegodišnjim smanjivanjem premija. U 2011. godini treću godinu za

redom padaju premije, ali je nastavljen porast sredstava tehničkih pričuva, skroman kod neživotnih, a nešto stabilniji kod matematičke pričuve osiguranja života, što je vrlo važno za sigurnost isplata obveza prema osiguranicima. U prvih pet mjeseci ove godine premije osiguranja su za 0,8 posto manje od onih u 2011. Pritom su premije životnih povećane za 2,7 posto, a premije neživotnih osiguranja smanjene za 1,8 posto tako da je još rano očekivati početak rasta. Nelojalna konkurencija je posebno izražena u osiguranju automobilskog kaska. To je djelomično razumljivo, jer je riječ o segmentu tržišta koje se u godinama krize dramatično smanjilo, pa se u borbi za održavanje premije ili udjela na tržištu ponekad na biraju sredstva. Ali to u najvećoj mjeri šteti osiguravateljima. Doprinosi za HZZO i dalje opterećuju osiguravatelje s iznosima većim od 150 milijuna kuna godišnje, a da nisu utemeljeni na štetama koje osiguranici naprave HZZO-u. Ti iznosi neposredno umanjuju financijske rezultate djelatnosti osiguranja. Broj neosiguranih i neregistriranih vozila na hrvatskim cestama je i dalje zabrinjavajući. Do 2009. u prometu se nalazilo oko 150.000 neosiguranih vozila za koja nije na vrijeme produljena registracija niti je plaćeno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Usklađenim akcijama osiguravatelja i MUP-a nakon 2009. smanjen je broj neosiguranih i neregistriranih vozila, a važan rezultat je manje prijavljenih šteta Garancijskom fondu. To znači i manje opterećenje premije osiguranja iznosima koje za nekorektne vozače plaćaju oni uredni. U 2011. je prijavljeno 1105 šteta od neosiguranih i neregistriranih vozila, što je smanjenje gotovo na polovinu od 2047 šteta u 2008.godini. Ukupno je prema 2010. godini broj isplata za ove štete i one s nepoznatim počiniteljem smanjen za 18 posto, a iznos isplata za 25 posto. Ipak je za takve štete isplaćeno 25 milijuna kuna što je velik iznos, ali je pozitivno što se iz godine u godinu smanjuje.

127

Solventnost II je skup novih pravila za upravljanje svim rizicima kojima su osiguravatelji izloženi. Tim rizicima će osiguravatelji upravljati u cjelini, a pritom se očekuje bolji nadzor nad poslovanjem koje će biti transparentnije negoli je sada. Time se želi ostvariti i bolja zaštita osiguranika. No sve to će i koštati, pa je pitanje kako će se to odraziti na financijski položaj najmanjih osiguravatelja koji i sada imaju visoke stope troškova, i ne samo u prvim godinama poslovanja.

Uloga osiguranja u mirovinskom i sustavu socijalne sigurnosti nije dovoljno naglašena, ni u potpunosti definirana Uloga osiguranja u mirovinskom i sustavu socijalne sigurnosti nije dovoljno naglašena, a nije ni u potpunosti definirana. U protekloj godini pojačane su aktivnosti osiguravatelja i njihovih asocijacija kao i medija koji su povećali pažnju i prisutnost djelatnosti u javnosti. No tu se može učiniti više. Zasad su sredstva dugoročne štednje u osiguranju, matematička pričuva osiguranja života, relativno skromna, pa iako mogu pomoći u poboljšanju socijalnog položaja dijela stanovništvu u trećoj dobi, ne mogu biti nositeljem rješenja tog pitanja. No to je dijelom i zbog izostanka potpora odnosno poreznih olakšica za one oblike osiguranja koji se mogu kvalificirati kao dobrovoljna mirovinska štednja. Temeljne karakteristike takvih oblika osiguranja života su odavno poznate i predlagane su regulatorima niz godina. Treba odrediti godišnje iznose premija za dugoročna osiguranja koje se porezno potiču, a najveći dio ušteđenih sredstava treba isplaćivati u obliku doživotne rente. Nešto od toga je ušlo u ranijim godinama u politiku poreznih poticaja, ali je njihovim ukidanjem opet vraćen status quo. Hrvatski ured za osiguranje pripremio je strateške dokumente u kojima predlaže mjere za bolje pozicioniranje djelatnosti osiguranja u reformi mirovinskog sustava. Najvažnije je stvoriti povoljnu klimu za zakonske promjene koje će omogućiti kvalificiranim, znači prilagođenim oblicima osiguranja života korištenje poreznih poticaja, tako da mogu ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici s drugim oblicima dobrovoljne mirovinske štednje za treću dob. Ujedno je potrebno nastaviti i proširiti informiranje stanovništva o potrebi da građani sve više sami preuzimaju brigu o svojoj starosti jer će državni, odnosno javni mirovinski sustav biti sve skromniji. U 2011. godini pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja su zadovoljavajući. Uz povoljna kretanja ukupne imovine osiguranja ostvarena je dobit koja je znatno veća nego u 2010., a smanjivanjem poslovnih rashoda može biti i veća.


128

OSIGURANJE

Anketa:

OČEKUJEMO TEŠKU GODINU

1.

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

2.

Koliko je kriza utjecala na tržište osiguranja? Kako će to utjecati na Vaše poslovanje?

3.

Hoće li u vremenu krize doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

4.

Jeste li i u kojoj mjeri iskoristili priliku za diversifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

5.

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja osiguranja na hrvatskom tržištu.

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE HRVATSKA

Primjetni pozitivni pomaci U prošloj godini značajno je smanjen broj raskinutih polica životnog osiguranja, a velik broj ranije storniranih ili kapitaliziranih polica je ponovno aktiviran. Očekujemo nastavak takvih trendova i u ovoj godini >> Prošla je godina, unatoč recesiji, i za nas i za korisnike našeg osiguranja života bila odlična. Ostvarili smo 31.473.002 kune neto dobiti što je za čak 38 posto više nego u 2010. godini. Zadovoljni smo rezultatom, i mi i naši dioničari. U situaciji u kakvoj se Hrvatska još uvijek nalazi, zahvaljujući pažljivoj politici ulaganja kapitala i smanjenim troškovima, postigli smo dobar rezultat. U gotovo 20 godina poslovanja u Hrvatskoj svake smo godine, pa tako i za 2011., svojim korisnicima životnih osiguranja pripisali dobit, što je odlika stabilnog i uspješnog društva. Razina solventnosti društva je gotovo dvostruko veća od zakonom propisane razine i iznosi ukupno 192 posto (za životno osiguranje 170 posto, za neživotno 275 posto). I 2012. bit će teška Ulaganja društva rasla su u skladu s porastom tehničkih pričuva. GRAWE Hrvatska je i u 2011. u potpunosti ulaganjima pokrio

Ostvarili smo 31.473.002 kune neto dobiti što je za čak 38 posto više nego u 2010. iznos tehničkih pričuva, kako u životnim, tako i u neživotnim osiguranjima. Naša matematička pričuva od gotovo dvije milijarde kuna jedna je od najviših, ako ne i najviša na hrvatskom tržištu osiguranja. Dokaz je to financijske stabilnosti društva GRAWE Hrvatska koje i u kriznim godinama dokazuje kako posjeduje potrebnu snagu za suočavanje sa svim izazovima tržišta.

U prošloj godini značajno je smanjen broj raskinutih polica životnog osiguranja, a velik broj ranije storniranih ili kapitaliziranih polica je ponovno aktiviran. Očekujemo nastavak takvih trendova i u ovoj godini, uz lagan porast prodaje novih polica. Očekujemo da ćemo i u ovoj godini ostvariti zadovoljavajuću dobit te ne očekujemo značajnije promjene. Tržište osiguranja još uvijek ne bilježi rezultate kakve je ostvarivalo u godinama prije 2008., ali su primjetni pozitivni pomaci, prije svega u životnim osiguranjima. Najveći pad i dalje bilježe kasko osiguranje i zdravstveno osiguranje. Iako su rezultati u prvom dijelu ove godine bolji od prethodne godine, predviđamo da će 2012. za cijelo tržište biti teška te da neće doći do značajnijeg porasta. Preduvjet za oporavak svih vrsta osiguranja, prije svega životnih, je rast osnovnih ekonomskih parametara u državi, koji bi posredno rezultirao pojačanim interesom za osiguravateljskim uslugama, te eventual-


OSIGURANJE ni dugoočekivani poticaji u smislu pravih poreznih olakšica od strane državnih institucija. Kad je riječ o poziciji našeg društva na tržištu osiguranja, možemo reći da smo zadovoljni jer smo nastavili, kao i godinu prije, s blagim uzlaznim trendom. Fokus u 2012. ponovno je na životnom osiguranju, na prodaji novih i smanjenju raskida postojećih polica, na osiguranju imovine fizičkih osoba kao i malog i srednjeg poduzetništva, te na očuvanju portfelja motornih vozila. GRAWE Hrvatska u prvom kvartalu ima rast premije životnih osiguranja od dva posto i pad neživotnih od jedan posto, tako da smo, ukupno gledajući, bolji nego u 2011. godini u istom razdoblju (na život-

na osiguranja otpada dvije trećine naše ukupne premije). S obzirom na veličinu našeg tržišta i zasićenost, smatramo da neće biti značajnijih promjena.

Naša matematička pričuva od gotovo dvije milijarde kuna jedna je od najviših, ako ne i najviša na hrvatskom tržištu osiguranja Moguće je da neka društva neće moći zadovoljiti novi način obračuna solventnosti i adekvatnosti kapitala (Solvency II), ali se i u Europi za osiguravateljska društva s

takvim problemima ima razumijevanja te se produžava rok primjene. Vjerujemo da će slično biti i u Hrvatskoj. Postoji potencijal za rast Ulažemo samo na domaćem tržištu kapitala. U strukturi ulaganja društva na kraju 2011. godine dominirale su državne obveznice (više od 90 posto), slijede depoziti s oko osam posto, dok dionice čine nešto manje od 0,2 post% ukupnih ulaganja. S Obzirom na trenutačno stanje tržišta dionica ne namjeravamo povećati udjele u tom segmentu. Na hrvatskom tržištu svakako još ima potencijala za rast u svim vrstama osiguranja osim u obveznom osiguranju od automobilske

129

odgovornosti. Najveći potencijal imaju životna osiguranja jer hrvatski građani tek počinju osvještavati važnost samostalne i pravovremene brige za financijski standard u mirovini. Relativno nerazvijeno tržište osiguranja (još uvijek značajna prevlast neživotnih i obveznih osiguranja), nepovjerenje građana u sve financijske institucije, pa tako i u osiguravćteljska društva, loša ekonomska situacija i nedostatak dugoročnog planiranja štednje i upravljanja troškovima (građana i države), pad prodaje novih automobila i nekretnina, nedostatak porezne stimulacije od strane države, visoka izdvajanja za HZZO, i dalje prisutna nelojalna konkurencija u pojedinim vrstama osiguranja...

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Iza nas je još jedna zahtjevna i teška godina Kontinuirano radimo na unapređenju poslovanja, poboljšanju poslovnih procesa, povećanju učinkovitosti, kvalitetnom upravljanju rizicima i ulaganjima, te na optimizaciji troškova

Treba raditi na zajedničkim aktivnostima osiguravatelja usmjerenim na jačanje svijesti građana o potrebi i važnosti osiguranja

kroz poticajne mjere, stimulativne zakone te poreznu politiku dala podršku osiguravateljima. Prema preliminarnim kvartalnim rezultatima poslovanja osiguratelja u 2012., i ove godine primjetan je trend stagnacije, a blagi oporavak očekuje se tek početkom sljedeće godine. S obzirom na nastavak gospodarske krize i recesije ni 2012. nikako ne možemo okarakterizirati kao laku godinu, ali vjerujemo da će mjere koje poduzima Vlada pokrenuti gospodarski razvoj i da će se pozitivni pomaci osjetiti još ove godine, te da će se stvoriti nužne pretpostavke za prijelaz iz krizne u razvojnu fazu.

Tako je prošla godina bila treća zaredom u kojoj ukupno tržište osiguranja nije ostvarilo rast premije. Ipak, treba reći da su, unatoč gospodarskoj krizi i recesiji, rezultati hrvatskih osiguravatelja bolji od rezultata mnogih zemalja u našem okruženju, u kojima je država

Strategija stabilnog i profitabilnog poslovanja Kad je riječ o UNIQA osiguranju, mi uspješno provodimo našu strategiju stabilnog i profitabilnog poslovanja. Kontinuirano radimo na unapređenju poslovanja, poboljšanju poslovnih procesa, pove-

>> Iako se tržište osiguranja svrstava u perspektivnije gospodarske grane, iza nas je još jedna zahtjevna i teška godina u kojoj su negativni trendovi iz gospodarstva imali značajan utjecaj na poslovanje osiguravatelja.

ćanju učinkovitosti, kvalitetnom upravljanju rizicima i ulaganjima, te na optimizaciji troškova. Neminovno će doći do okrupnjavanja i preuzimanja, s time da postoji i velika vjerojatnost da će neki novi osiguravatelji ući na hrvatsko tržište.

Prema zakonima i propisima Republike Hrvatske osiguravateljsko društvo je obvezno uložiti minimalno 50 posto svojih pričuva u državne obveznice, odnosno obveznice za koje jamči vlada Republike Hrvatske. Mi većinu svoje imovine investiramo u državne obveznice (91,6 posto). Osim državnih obveznica, ulažemo u investicijske fondove i manji dio u depozite. Razvoj osiguravateljske industrije prvenstveno će ovisiti o ukupnoj gospodarskoj situaciji u zemlji te prilagodbi zakonskog i regulativnog okvira poslovanja na osiguravateljskom tržištu. S druge strane, treba raditi na zajedničkim aktivnostima osiguravatelja usmjerenim na jačanje svijesti građana o potrebi i važnosti osiguranja. Dodatno, veliki izazov za hrvatske osiguravatelje, koji se pripremaju za ulazak u Europsku uniju, predstavlja uvođenje i primjena pravila Solventnosti II te kvalitetno upravljanje rizicima.


130

OSIGURANJE

WALTER LEONHARTSBERGER, PREDSJEDNIK UPRAVE HELIOS VIENNA INSURANCE

Moramo se pripremiti na nešto duže razdoblje stagnacije >> Unatoč teškoj situaciji u kojoj se nalazi hrvatska privreda, Helios VIG ipak iza sebe ima vrlo uspješnu poslovnu 2011. godinu. Za razliku od većine konkurenata unutar branše na području neživotnih osiguranja, ostvarili smo čak dvoznamenkasti rast.

Ako usporedimo omjer dobiti i naplaćenih premija, Helios je na vrhu ljestvice hrvatskih osiguravateljskih društava Zahvaljujući racionalnoj poslovnoj politici nakon pripajanja sestrinskog društva Cosmopolitan Life u 2010. godini, Helios je, kako u životnim tako i u neživotnim osiguranjima, ostvario dobit. Ako usporedimo omjer dobiti i naplaćenih premija, Helios se nalazi na vrhu ljestvice hrvatskih osiguravateljskih društava. I u 2012. godini Helios bilježi, posebice u neživotnim osiguranjima, daleko natprosječan rast. Unatoč stagnaciji na području životnih osiguranja, i ove ćemo godine zna-

čajno povećati ukupni premijski prihod, a time i tržišni udio. Očekujemo dobar financijski rezultat U tekućoj poslovnoj godini također očekujemo dobar financijski rezultat, čak i ako ne ponovimo izvrstan uspjeh iz prethodne godine. Razvili smo dva nova proizvoda na području osiguranja zdravlja i osiguranja djece kako bismo svojim osiguranicima opet ponudili jedinstvene proizvode kakvi se ne nude na hrvatskom tržištu. Nažalost se kriza hrvatske privrede nastavlja jednakim intenzitetom te se njen kraj zaista ne može predvidjeti. Helios je u tim otežanim okolnostima ipak poslovao uspješno i upravo zato i sada vrijedi ono što smo oduvijek ponavljali: pogotovo u vremenima krize ljudi bi trebali još više osvijestiti što je nužno za njihovu sigurnost u budućnosti. Ta činjenica zapravo predstavlja priliku za razvoj privatnih osiguranja. Iznenađuje činjenica da je kriza, unatoč intenzitetu i trajanju, kad je riječ o okrupnjavanju i preuzimanju do sada relativno malo utjecala na hrvatsko tržište osiguranja. Ako kriza potraje te se

stanje u privredi dodatno pogorša, za očekivati je da neka, prije svega manja društva, neće moći izdržati pritisak. Stoga se na hrvatskom trižištu privatnih osiguranja u sljedećim godinama moraju očekivati daljnja okrupnjavanja i preuzimanja. Nećemo ulagati u dionice i slične vrijednosne papire S obzirom na dugotrajnu krizu eura i na rasprave na temu državnih obveznica nekih članica Europ-

ske unije, postaje sve teže osigurati i pronaći sigurna ulaganja koja bi davala barem skroman prinos. U Heliosu smatramo da državne obveznice Republike Hrvatske još uvijek predstavljaju vrlo dobar omjer sigurnosti i prinosa. Stoga, unatoč krizi hrvatske privrede i pojačanoj kritici međunarodnih rejting agencija i dalje držimo veliki udio financijskih ulaganja upravo ovdje. S obzirom na to da prilikom ulaganja prioritet dajemo sigurnosti, ni u budućnosti nećemo ulagati u dionice i slične vrijednosne papire. Kad je riječ o daljnjim mogućnostima razvoja osiguranja na hrvatskom tržištu, promatrajući pokazatelje hrvatske privrede, nema velikog razloga za osobiti optimizam. Nažalost moramo se pripremiti na nešto duže razdoblje stagnacije i razviti strategije koje će nam pomoći da i u takvim ekonomski nepovoljim uvjetima poslujemo profitabilno. Srednjoročno i dugoročno gledano, naša se prognoza ne mijenja: ako usporedimo pokazatelje hrvatske industrije osiguranja s europskim prosjekom, vidimo da industrija osiguranja u Hrvatskoj u budućnosti s pravom može očekivati snažan rast.

SNJEŽANA BERTONCELJ, PREDSJEDNICA UPRAVE ERSTE OSIGURANJA

Postoji prostor za rast Usprkos krizi, a zahvaljujući našoj širokoj lepezi proizvoda te banko kanalu prodaje unutar Erste&Steiermärkische Banka, zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2011. godini >> Utjecaj gospodarske krize vidljiv je u svim segmentima društva. Pad bruto domaćeg proizvoda, sve veća nezaposlenost, smanjena potrošnja te pad standarda čine građane nesigurnima i samim time se sve teže odlučuju na ugovaranje novih polica. Unatoč tome, postoji prostor za rast i razvoj tržišta osiguranja.

Kako bismo osigurali prostor za rast, jako je važna edukacija o važnosti životnih osiguranja. Budući da je životno osiguranje jedan od najboljih oblika štednje, a ne znamo kakvu mirovinu možemo očekivati u budućnosti, cilj nam je educirati građane o prednostima životnih osiguranja kroz dane Erste osiguranja u poslovnicama

Erste&Steiermärkische Banka. Usprkos krizi, a zahvaljujući našoj širokoj lepezi proizvoda te banko kanalu prodaje unutar Erste&Steiermärkische Banka, zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2011. godini. U 2012. godini očekujemo rast bruto premije budući da kontinuirano radimo na razvoju novih proizvoda


OSIGURANJE

131

KRISTIAN PODRUG, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Izazovna, ali uspješna 2011. Imamo razloga vjerovati u uspjeh i ono na što se fokusiramo su naši korisnici, programi, proizvodi, kvaliteta usluge i razvoj prodajne mreže, a dosta ulažemo i u razvoj novih proizvoda >> Prošla godina je bila izazovna u svakom pogledu, ali uspješna za Croatia zdravstveno osiguranje, koje je zadržalo lidersku poziciju u dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima. Najbolje u prilog tome govore brojke i zadovoljni klijenti. Nakon uspješne 2011. godine, u kojoj je ostvareno 97,3 milijuna kuna premije, CZO uzlaznom putanjom nastavlja i u ovoj godini. Dok ukupno tržište dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja i ostalih neživotnih osiguranja bilježi pad, rezultati CZOa za prvi kvartal 2012. godine pokazuju rast bruto zaračunate premije i tržišnog udjela. Premija je porasla za jedan posto, dok je tržišni udio CZO-a povećan za 8,2 posto u odnosu na 2011. godinu i sada zauzima 51,5 posto tržišta u dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima. Imamo svoje ciljeve i razloge za optimizam i predano radimo na tome da rezultati ostanu na visokoj razini. Prema svim pokazateljima i predviđanjima ova će godina u poslovnom smislu biti i dalje jako izazovna te je prerano za donošenje zaključaka na razini cijele godine. Mi imamo razloga vjerovati u uspjeh i ono na što se fokusiramo su naši korisnici, programi,

koji imaju za cilj pružiti sigurnost i zaštitu našim građanima. Okrupnjavanje u svrhu osnaživanja Uzimajući u obzir relativno velik broj osiguravatelja te tešku gospodarsku situaciju, postoji mogućnost okrupnjavanja u svrhu osnaživanja. Ključan izazov za osiguravateljska društva, kako u Hrvatskoj tako i Europskoj uniji, bit će novi zahtjevi za adekvatnosti kapitala te za upravljanje rizicima koje uvodi Solvency II i tu će doći do izražaja kapitalna snaga ili slabost osiguravatelja. U Erste osiguranju opredijelili smo se za konzervativnu politiku ulaganja financijske imovine. U državne obveznice Republike Hrvatske

proizvodi, kvaliteta usluge i razvoj prodajne mreže. Dosta ulažemo u razvoj novih proizvoda jer želimo na najbolji mogući način odgovoriti na potrebe korisnika. Ove godine predstavili smo jedinstveni proizvod Dopunsko PLUS, koji osiguranicima pokriva troškove svih vrsta doplata u obveznom zdravstvenom osiguranju - u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za specijalističke preglede, dijagnostiku i laboratorijske usluge, fizikalnu terapiju, dentalne usluge, troškove bolničkog liječenja, troškove za izdavanje lijeka u ljekarnama te pokriće doplata za lijekove s Dopunske liste lijekova (B lista), uz jedan od ponuđenih bonusa. Program redukcije troškova bolovanja Ponosni smo što smo uspjeli razviti i pokrenuti vlastiti program redukcije troškova bolovanja. Prema procjenama, oko 30 posto troškova bolovanja koje snosi poslodavac nastaje nepotrebno, pri čemu su glavni generatori nepotrebnih bolovanja čekanje na preglede i dijagnostiku u javnom sustavu, te navika odlaska na bolovanje nevezano za zdravstveno stanje. CZO upravo

investirano je 87,4 posto ukupnih ulaganja, a i preostali dio imovine uložen je konzervativno. Iako smo svjesni da zbog takvog pristupa

U Erste osiguranju opredijelili smo se za konzervativnu politiku ulaganja financijske imovine možemo računati na nešto niže prinose, ipak nismo spremni u ovom trenutku ulaziti u rizičnija ulaganja iako nam u određenoj mjeri Zakon to dopušta. Prije svega nam je na umu sigurnost sredstava koja su nam naši klijenti povjerili.

u tom dijelu želi i može biti partner poslovnim sustavima u punom smislu te riječi. Program redukcije troškova bolovanja se uz simboličnu naknadu veže uz postojeće police dobrovoljnog osiguranja koje kompanije - osiguranici ugovaraju

Nakon 2011., u kojoj je ostvareno 97,3 milijuna kuna premije, CZO uzlaznom putanjom nastavlja i u ovoj godini sa CZO-om, a u konačnici donosi mnogostruke koristi - kompanije zaposlenicima olakšavaju put do kvalitetne zdravstvene skrbi, istovremeno ostvaruju izravnu uštedu uslijed nepotrebnih dana bolovanja, a naravno time se rasterećuju financije javnog zdravstva, kako za medicinske troškove tako i za naknade za bolovanja nakon 42 dana. Hrvatsko tržište zdravstvenog osiguranja ima velik neiskorišten potencijal, a unatoč tome još je daleko od točke poželjne razvijenosti u usporedbi sa zemljama u EU-u. Da bi se potencijal iskoristio, potrebno je povoljno poslovno okruženje, ali

uz to su itekako dobrodošli potezi u smjeru prepoznavanja ovog osiguravateljnog segmenta kao poželjne komplementarnosti sustavu javnog zdravstva. Najave, ali i odlučnost Ministarstva zdravlja su ohrabrujući i očekujemo povoljniju klimu. Već su pokrenute neke inicijative i poduzeti određeni koraci, od kojih se nešto može realizirati u relativno kratkom vremenu, a dio toga će zahtijevati malo dugotrajniju pripremu.


132

OSIGURANJE

ANA IVANČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE BNP PARIBAS CARDIF OSIGURANJA

Značajniji rast premije očekujemo tek od 2013. Tri najveća problema s kojima se suočava osiguravateljska djelatnost u Hrvatskoj su: stanje opće smanjene platne moći građana, nelikvidnost tvrtki te nedovoljna profitabilnost pojedinih osiguravateljskih proizvoda >> Zadnjih nekoliko godina kriza je utjecala na sve poslovne subjekte u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj se nastavlja razdoblje smanjenih aktivnosti u financijskom sektoru. Ulazak u četvrtu godinu recesije obilježio je 2011. kao godinu rasta nenaplativih kredita, okrupnjavanja, dokapitalizacije, gubitaka, što je pridonijelo tome da je veći dio financijskog sektora završio u minusu. Za BNP Paribas Cardif osiguranje rast u 2011. godini predstavlja veliki uspjeh s obzirom na gospodarsko okruženje u kojem smo poslovali. U planu za 2012. je proširenje broja banaka partnera s kojima surađujemo, ali i suradnja s novim partnerima iz financijske i drugih industrija. U prvoj polovini ove godine smanjen je broj kreditnih aktivnosti građana, ali je vidljiva promjena koja je rezultirala većim brojem osiguranih kredita. Nastala situacija utjecala je na građane, i kad se odluče na ugovaranje kredita, odlučuju se na ugovaranje osiguranja jer znaju da im osiguranje korisnika kredita i proizvod kao što je Credit protect osigurava bezbrižniju i mirniju budućnost. Poslovanje do kraja 2012. bit će otežano Mišljenja smo da će poslovanje do kraja 2012. biti otežano, kako u financijskom tako i u realnom sektoru, te da će aktualna kriza dostići svoj vrhunac, a kriza u eurozoni i dalje će pred osiguravateljska društva stavljati velike izazove. S obzirom na sadašnje pokazatelje i ekonomska predviđanja skromnog gospodarskog rasta Hrvatske, značajniji rast premije očekujemo tek od 2013., posebice nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U osiguravateljskoj industriji većina nas je pogođena padom vrijednosti dijela imovine. Iz tog su razloga mnogi osiguravatelji u

nije ponuditi klijentima banaka, s obzirom na to da su rizici koji smanjuju sposobnost servisiranja financijskih obveza postali vrlo aktualni.

Hrvatskoj i šire morali provesti dokapitalizaciju u cilju održanja adekvatnosti kapitala i solventnosti. Uslijed nestabilnog ekonomskog okruženja i nepovoljne gospodarske situacije promijenili su se i trendovi, ljudi su se jednostavno počeli okretati brizi za sigurniju financijsku budućnost, svjesni činjenice da je potrošnja tek trenutačno zadovoljstvo.

Za BNP Paribas Cardif osiguranje rast u 2011. predstavlja veliki uspjeh s obzirom na gospodarsko okruženje u kojem smo poslovali Tri najveća problema s kojima se suočava osiguravateljska djelatnost u Hrvatskoj su: stanje opće smanjene platne moći građana, nelikvidnost tvrtki te nedovoljna profitabilnost pojedinih osiguravateljskih proizvoda. Osiguravateljski proizvod Credit protect, koji nudi BNP Paribas Cardif osiguranje, u krizi je jednostav-

Najveća prepreka rastu aktualna gospodarska situacija Pred nama je aktivna, inovativna i izazovna godina u koju smo ušli s brojnim planovima, a najvećom preprekom rastu smatramo aktualnu gospodarsku situaciju, jer tržište osiguranja nije izolirano od ostatka hrvatskog gospodarstva. Naši poslovni rezultati izravno će ovisiti o rastu kreditne aktivnosti naših banaka partnera, novim proizvodima koje ćemo ponuditi njihovim klijentima, ali i o broju novih partnera s kojima će BNP Paribas Cardif osiguranje ostvariti suradnju. Procesi okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu su prirodni i odvijaju se neovisno o krizi, ali isto tako sigurno je da će kriza potaknuti poslovne odluke i pridonijeti daljnjoj konsolidaciji tržišta. Ipak, do kraja ove poslovne godine najizglednija je konačna prodaja našeg najvećeg osiguravatelja, što će značajno izmijeniti situaciju i raspodjelu snaga na našem tržištu. Osiguravateljska društva u svojem poslovanju i ulaganju strogo su ograničena zakonskim aktima i pripadaju krugu konzervativnih investitora. BNP Paribas Cardif osiguranje kao dio jedne od najjačih svjetskih financijskih grupacija BNP Paribas, dodatno je interno regulirano, slijedom čega je investicijska politika BNP Paribas Cardif osiguranja usmjerena u sigurnost uloženih sredstava, a manje na prinos. Pokazalo se da su oprez i konzervativni pristup BNP Paribas grupacije u ovako kriznim vremenima itekako opravdani, a prepoznati su kao dodatna vrijednost i kvaliteta.

Najveći izazovi za industriju osiguranja u idućem razdoblju su zaoštravanje konkurencije zbog rasta broja osiguravatelja i ulaska Hrvatske u EU, te, primjena pravila Solventnosti II. Dugoročno gledano, priključivanjem Hrvatske EU-u i usvajanjem europskih standarda očekujemo dinamičniju situaciju na tržištu osiguranja, a postojeća statistika broja polica osiguranja u odnosu

Investicijska politika BNP Paribas Cardif osiguranja usmjerena je u sigurnost uloženih sredstava, a manje na prinos na broj stanovnika Republike Hrvatske govori u prilog velikog potencijala rasta broja osiguranika u Hrvatskoj.


OSIGURANJE

133

NEVEN TIŠMA, PREDSJEDNIK UPRAVE KD LIFEA

Imamo razloga za optimizam Udio fondpolica na našem tržištu u ukupnoj premiji životnih osiguranja je zanemariv, dok u europskim zemljama upravo fondpolice dominiraju tržištem, stoga možemo očekivati veliki razvoj tržišta u budućnosti >> Bili bismo nerealni kada bismo rekli da su ostvareni rezultati u svemu bolji od planiranih. U nekim dijelovima su bolji, u nekim dijelovima su nam planovi izmakli.

Prije svega, naš je plan da i dalje ostanemo tržišni lider u segmentu fondpolica Usprkos svim preprekama u 2011. godini KD Life je uspio povećati broj osiguranika. Nastojali smo biti maksimalno fleksibilni prema klijentima koji su se našli u poteškoćama plaćanja premija, polako i strpljivo smo radili na povećanju i kvaliteti prodajne mreže, unapređivali smo odnose s našim prodajnim partnerima te sklapali nova partnerstva. Mogli bismo reći da je KD Life još uvijek u početnoj fazi razvoja,

stoga očekujemo rast visokim stopama, kao i do sada. Želimo ostati najbrže rastuća osiguravateljska kuća u Hrvatskoj mjereno postotnim rastom i među prvima mjereno apsolutnim rastom, kao što je do sad bio slučaj. Želimo povećati tržišni udio i probuditi umrtvljeno tržište inovativnim proizvodima. No prije svega naš je plan da i dalje ostanemo tržišni lider u segmentu fondpolica. U planu imamo nove proizvode, a ono čim se trenutačno jako ponosimo je naš novi proizvod, Fondpolica Perspektivnih vrijednosti. U suradnji s Elementum Grupom plasirali smo novi proizvod koji je namijenjen prije svega štednji u posebnim investicijskim fondovima koji ulažu u zlato, srebro i ostale plemenite kovine, i to u njihovom fizičkom obliku. Ulaganje u zlato, srebro i ostale plemenite kovine u Hrvatskoj inače je relativno nepoznat i nerazvijen oblik

ostale kovine u njihovom fizičkom obliku, ali i postizanje povoljnije cijene kupovine zlata i ostalih plemenitih kovina u odnosu na direktno ulaganje u njih. Devastiran agencijski kanal prodaje Činjenica je da se trend krize nastavio i u 2011 godini. No situacija je još gora ako gledamo koliki je broj novih polica sklopljen u us-

Hrvatsko tržište životnih osiguranja spada u nerazvijenija europska tržišta ulaganja, u najvećoj mjeri zbog slabe informiranosti stanovništva o takvom obliku štednje. Glavna prednost Fondpolice Perspektivnih vrijednosti je u poreznoj optimizaciji ulaganja u zlato, srebro i

poredbi s godinama prije krize. S jedne strane to je rezultat aktualne gospodarske i financijske krize, a s druge rezultat činjenice da je na našem tržištu životnih osiguranja u zadnjih pet godina potpuno devastiran agencijski kanal prodaje zahvaljujući uglavnom nes(p)retno sročenim zakonima. Taj je kanal zastupljen sada sa svega 15 posto u ukupnoj produkciji novih polica, dok je u zemljama s kojima se moramo uspoređivati on zastupljen s više od 60 posto u stvaranju novog posla. U vremenu krize neće doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu. Kada do preuzimanja dođe, to će samo po sebi biti znak da tržište izlazi iz krize. Svakako smo diverzificirali naše portfelje u skladu s aktualnom situacijom i u dogovoru s matičnom kućom. Hrvatsko tržište životnih osiguranja spada u nerazvijenija europska tržišta. Ako tome još dodamo činjenicu da je udio fondpolica na našem tržištu u ukupnoj premiji životnih osiguranja zanemariv, dok u europskim zemljama upravo fondpolice dominiraju tržištem, imamo razloga optimistično očekivati veliki razvoj tržišta u budućnosti.


OSIGURANJE

OSIGURANJE U EUROPI

Nesigurnost potrošača ruši premije Ukupna premija od 1090 milijardi eura u prošloj godini smanjena je najviše zbog pada životnih osiguranja, za četiri posto, na 650 milijardi eura, dok su neživotna osiguranja porasla za tri posto mr. sc. Vladimir Miletić U 2011. GODINI EUROPSKI OSIGURAVATELJI su se susretali s recesijom i ekonomskom nestabilnošću diljem kontinenta. Te su godine zabilježeni i najveći iznosi šteta od prirodnih katastrofa. Ekonomske štete procijenjene su na 380 milijardi dolara, što je oko 287 milijardi eura, čime su premašile rekord od 220 milijardi dolara iz 2005. godine. Osigurane štete dostigle su također rekordni iznos od 105 milijardi dolara. Osiguravatelji diljem Europe ostali su sigurni i stabilni i podmirili su sve svoje obveze prema

osiguranicima. Premije osiguranja u Europi – za 34 zemlje, članice CEA, Europskog komiteta osiguranja odnosno federacije koja okuplja nacionalna udruženja osiguravatelja – koja je promijenila naziv u Insurance Europe, u 2009. su povećane za 2,9 posto nakon velikog pada od šest posto u 2008. i dostigle su 1060 milijardi eura. Pritom je bruto domaći proizvod u zemljama Europske unije u 2009. godini pao za čak četiri posto, da bi oporavak počeo u 2010. s porastom BDP-a od dva posto. Tržišta osiguranja zemalja EU-a su dobro reagirala na oporavak i u 2010. premije su povećane za 3,5 posto, na 1104 milijardi eura.

mr. Vladimir Miletić

135


136

OSIGURANJE

Osiguranje automobila 128 milijardi eura Međutim, u 2011. - iako je ostvaren porast BDPa od 1,5 posto - premije su pale za 1,5 posto na 1090 milijardi eura, uglavnom zbog nesigurnosti potrošača. Tržišta kapitala oslabila su u drugom polugodištu 2011. godine. Imovina kojom upravljaju osiguravatelji povećana je za dva posto na 7680 milijardi kuna. Osiguravatelji su jasno poduprli nastojanja Europske komisije (EK) za velikim i dugoročnim razvojnim ulaganjima u transport, energiju i informacijske tehnologije. Stabilizirajuća i razvojna uloga osiguranja u gospodarstvu pokazuje se kao glavna vrijednost te djelatnosti.

U Njemačkoj gotovo 100 posto zgrada ima zaključeno osiguranje od požara, a oko 90 posto tih polica ima pokriće za oluju i tuču Ukupna premija od 1090 milijardi eura u prošloj godini smanjena je najviše zbog pada životnih osiguranja, za četiri posto, na 650 milijardi eura (prema rastu od tri posto u 2010.), dok su neživotna osiguranja porasla za tri posto prema rastu od dva posto u 2010. Pad premije OŽ-a u 2011. bio je različit u pojedinim zemljama. Četiri najveća tržišta drže oko 70 posto ukupne premije. U Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) zabilježen je rast od osam posto (u 2010. pad od šest posto), u Francuskoj pad od 14 posto (u 2010. rast od četiri posto), u Njemačkoj pad od četiri posto (u 2010. rast od šest posto) i Italiji pad od 18 posto (u 2010. rast 11 posto). Na većini tržišta bilježi se pad prodaje novih polica, osobito fond polica, zbog opreza klijenata koji preferiraju kratkoročna ulaganja, uglavnom bankovnu štednju. Premije neživotnih osiguranja su u 2011. godini porasle su na 440 milijardi eura, a u 2010. godini su iznosile 426 milijardi eura. Premija osiguranja automobila porasla je za četiri posto i iznosila je 128 milijardi eura, ili oko 30 posto premije neživotnih osiguranja. Njemačka i Italija su najveća tržišta, a zajedno s Francuskom i UK ostvaruju oko 65 posto ukupne premije automobilskih osiguranja. Premija zdravstvenog osiguranja porasla je za dva posto i s iznosom od 111 milijardi eura je druga najveća skupina neživotnih osiguranja. Najveći udio premije imaju Nizozemska i Njemačka koje zajedno čine gotovo dvije trećine ukupnog tržišta. Osiguranje imovine sa 85 milijardi eura premije bilježi porast od dva posto. Vodeća tržišta su UK, Njemačka i Francuska, svaka s oko 15 milijardi eura premije. Neosiguravateljske operacije kao sistemski rizik U Zapadnoj Europi u 2011. godini samo tri zemlje bilježe pad premija: Velika Britanija 2,3 posto te Španjolska 6,5 posto i Grčka 2,6 posto, što ne čudi s obzirom na težinu krize u tim dvje-

ma zemljama. U velikoj većini država ostvaren je rast premije, i to u Finskoj od čak 15,3 posto, Portugalu 12,6 posto, Malti 11 posto, Francuskoj 9,2 posto, Švedskoj 8,3 posto, Italiji 6,9 posto, Norveškoj 6,5 posto, Njemačkoj 4,3 posto, Belgiji 3,4 posto, Danskoj 2,9 posto, Švicarskoj 2,7 posto, Austriji dva posto, Irskoj 1,9 posto i Nizozemskoj 0,3 posto.

Na većini tržišta bilježi se pad prodaje novih polica, osobito fond polica, zbog opreza klijenata Stope promjena premije na europskom Istoku su također većinom pozitivne, pa tako Estonija ima rast od 16 posto, Turska 15,1 posto, Rumunjska 9,4 posto, Češka 8,6 posto, Poljska 5,5 posto, Cipar pet posto, Slovačka dva posto, Mađarska 1,6 posto i Slovenija 1,2 posto. Samo tri zemlje iskazale su pad premije: Latvija sa 12,9 posto, Bugarska sa 4,4 posto i, nažalost, Hrvatska s padom od 1,8 posto. Europski osiguravatelji stalno prate promjene na svojim tržištima i surađuju s institucijama EU-a, posebice s EK-om. Trajno su u središtu pažnje sustav upravljanja rizicima i utvrđivanja potrebnog kapitala Solventnost II, mirovinski sustavi, porezi, katastrofalni rizici i, posebice, zaštita osiguranika-potrošača. Osiguravatelji zastupaju stajalište da sami osiguravateljski

poslovi ne uzrokuju sistemske rizike, već da su to neosiguravateljske operacije. Stoga bi posebni nadzor trebalo usmjeriti na špekulativne poslove u osiguranju, gdje ih ima, dok bi za procjenu rizika u osiguravateljskim poslovima trebao biti dosta sustav Solventnost II koji omogućuje utvrđivanje prirode rizika i načine ublažavanja rizika. Taj sustav je potreban korak naprijed i kao kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih elemenata nadzora je dobar temelj za bolju regulativu. Međutim ostaje za raspravu procjena dugoročnih osiguravateljskih proizvoda s jamstvima kao i valorizacija dugoročnih ulaganja za te proizvode. Veličina pojedinog osiguravatelja nema neposredan utjecaj na rizičnost poslovanja kao što se to može očekivati kod drugih financijskih institucija, jer i manji osiguravatelji pridonose disperziji rizika, posebice ako provedu kvalitetno reosiguranje. Premija se u osiguranju naplaćuje unaprijed, a štete se isplaćuju nakon likvidacije i ne mogu se dogoditi pritisci klijenata i gužve na šalterima radi isplate šteta. Poboljšati obaviještenost stanovništva Vlade zemalja članica ali i osiguravatelji trebaju poboljšati obaviještenost stanovništva o stanju mirovinskih sustava i o visini državnih mirovina u budućnosti. Potrebno je usklađivanje propisa o funkcioniranju i nadzoru mirovinskih fondova u skladu s pravilima koja predviđa Solventnost II za osiguravatelje života. Strategija i prijedlozi osiguravatelja su poboljšanje tran-


137

OSIGURANJE pomoći države. Međutim, čini se da će i usprkos ovom otporu koji podržava Velika Britanija porez biti uveden.

sparentnosti sustava i izbjegavanje razlika u pravima korisnika pojedinih sustava štednje za treću dob. Ciljevi su da se radi dulje, da se ohrabruje štednja, pomogne kod selidbe iz zemlje u zemlju i omogući dostojanstven život u mirovini. Stalnu pozornost osiguravatelji posvećuju boljoj kvaliteti i preglednosti svojih financijskih izvješća. Međunarodno udruženje nadzornih tijela za osiguranje (IAIS) vodi trogodišnji projekt zajedničkog okvira za nadzor međunarodno aktivnih osiguravateljskih grupacija na kojem surađuju i osiguravatelji. Ima i dalje otvorenih pitanja, primjerice je li cilj popuniti praznine u nadzoru globalnih grupacija ili dobiti bolji uvid i konzistentnost u izvještajima dijelova grupe.

Premije neživotnih osiguranja u 2011. godini porasle su na 440 milijardi eura Osiguravatelji podupiru nastojanja za boljim nadzorom, ali koji neće stvarati nepotrebne poslove i troškove. Globalna financijska kriza potaknula je i uvođenje poreza na financijske usluge „za troškove prošle i budućih kriza“. Europski osiguravatelji ne prihvaćaju taj prijedlog navodeći značajne argumente. Osiguranje nije bilo izvor krize, čak je u značajnoj mjeri pomoglo u stabilizaciji tržišta kapitala, a nije bilo ni korisnik značajnije

Zabrinjavaju katastrofalne nesreće Katastrofalne nesreće zabrinjavaju već godinama i države i osiguravatelje tako da su razvijene standardne i novije mjere te postupci za suočavanje s njima. Proširuju se saznanja o rizicima i razvijaju održiva rješenja za otklanjanje posljedica prirodnih katastrofa. Predlaže se podjela odgovornosti između država, privatnih (re)osiguravatelja i osiguranika, zatim bolja koordinacija u pribavljanju i korištenju podataka svih zainteresiranih i financiranje unaprijed (ex-ante) putem osiguranja kao bolje rješenje negoli naknadno (ex-post) prikupljanje državnih fondova. Bolje je provoditi pravovremene i preventivne mjere u borbi protiv prirodnih katastrofa negoli zakašnjele. Treba izbjegavati oslanjanje samo na državne fondove, jer to smanjuje interes za osiguranjem, dok bi državna pomoć trebala biti usmjerena na slučajeve kad su poduzete potrebne preventivne mjere i za slučajeve koji se ne mogu osigurati. Stanje je u pojedinim zemljama vrlo različito. U Njemačkoj gotovo 100 posto zgrada ima zaključeno osiguranje od požara, a oko 90 posto tih polica ima pokriće za oluju i tuču. Sada oko 30 posto zgrada ima dodatno pokriće za poplavu, potres, klizanje tla, pritisak snijega, lavine i erupciju vulkana i taj postotak raste. U Nizozemskoj je osiguranje od poplava, posebice katastrofalnih, oslonjeno na državnu pomoć. U Danskoj državni pul štiti od plavljenja mora, ali se nudi privatno osiguranje od velikih kiša. Tako se i rješenja trebaju prepustiti pojedinim zemljama ali temeljem jedinstvene strategije. Osiguravatelji se nastoje još više angažirati na širenju financijske pismenosti stanovništva. Izdana je nova brošura „Kako funkcionira osiguranje“ s kratkim opisom načela, što se može osigurati i zašto, te navođenjem koristi za pojedince, društvo i ekonomiju zemlje. Opisano je i pravno okruženje potrebno za dobro funkcioniranje osiguranja. Nacionalna udruženja osiguravatelja daju objektivne informacije potrošačima i obratno - poduzimaju istraživanja o ponašanju i potrebama potrošača te ih posreduju osiguravateljima. Bolja zaštita potrošača Osiguravatelji podupiru nastojanja OECD-a za još boljom zaštitom potrošača pa su razradili temeljna načela sklapanja poslova osiguranja. Tako potrošač mora biti fer tretiran, obaviješten o tipu usluge koja mu se nudi i mora dobiti savjet ako ga traži ili ako to okolnosti posla nalažu. Kad se daje savjet, on mora biti utemeljen na analizi potreba klijenta prema njegovim informacijama. Posrednik koji daje obavijest ili savjet mora razumjeti i objasniti ključne značajke proizvoda koji nudi tako da prije zaključenja ugovora klijent mora dobiti informaciju o

Ukupna premija osiguranja u 2009. i 2010. godini 2009. u mil. EUR

2010. u Nominalna stopa mil. EUR rasta*

Austrija

16.415

16.748

Belgija

2,0

28.439

29.414

3,4

Bugarska

850

813

- 4,4

Cipar

815

855

5,0

Češka Republika Danska Estonija Finska

5.130

5.824

8,6

20.322

20.917

2.9

367

425

16,0

16.181

18.656

15,3

199.640

206.579

3,5

Grčka

5.374

5.236

- 2,6

Hrvatska

1.282

1.268

- 1,8

Irska

Francuska

12.470

12.713

1,9

Island

236

263

4,2

Italija

117.802

125.954

6,9

373

323

- 12,9

5.948

6.826

4,9 12,5

Latvija Lihtenštajn Litva

432

Luksemburg

1.808

2.033

Mađarska

2.963

3.063

1,6

288

321

11,3

Nizozemska

77.683

77.878

0,3

Njemačka

171.416

178.854

4,3

Norveška

11.846

13.784

6,7

Poljska

11.863

13.559

5,5

Portugal

14.516

16.342

12,6

Rumunjska

1.804

1.988

9,4

Slovačka

2.027

2.067

2,0

Slovenija

2.070

2.094

1,2

Malta

Španjolska

61.194

57.230

- 6,5

Švedska

23.488

28.314

8,3

Švicarska

35.508

39.897

2,7

5.677

7.077

15,1

203.878

206.906

- 2,3

1.059.674

1.104.221

2,5

Turska Velika Britanija CEA * Uz stalne tečajeve valuta Izvor: Izvještaj CEA za 2011.g.

proizvodu koja mu omogućuje da donese informiranu odluku. Druga tema su pitanja koja su proistekla iz presude Europskog suda pravde o tome da su različite tarife i premije u osiguranju za muškarce i žene diskriminirajuće. Upitno je hoće li to poboljšati zaštitu potrošača. Treba bolje razumjeti posljedice ove odluke. Moguće posljedice su porast premija, primjerice za mlade vozačice automobila, zatim povećanje raznih troškova te smanjivanje iznosa štednje za mirovine i treću dob. Osiguravatelji su svjesni svoje društvene i socijalne uloge i nastoje socijalnim dijalogom uskladiti interese potrošača, svojih zaposlenika i ulagača s potrebama šire zajednice tako da poslovanje bude ekonomski, socijalno i ekološki održivo.


138

LEASING Rang-ljestvica leasinga za 2011. godinu (po financiranoj vrijednosti ugovora) 2011. HRK

(po portfelju)

Udjel %

2011. HRK

1 UniCredit Leasing

1.170.366.874

20,29

2 Porsche Leasing

575.565.000

3 Erste & Steierm채rkische S-Leasing

Udjel %

1 UniCredit Leasing

3.961.791.919

20,11

9,98

2 Hypo-Leasing Kroatien

2.928.825.513

14,87

559.673.551

9,70

3 Raiffeisen Leasing

1.806.845.215

9,17

4 Raiffeisen Leasing

554.507.656

9,62

4 Erste & Steierm채rkische S-Leasing

1.711.974.064

8,69

5 Mercedes-Benz Leasing

447.879.882

7,77

5 Erste Group Immorent Leasing

1.247.448.608

6,33

6 VB Leasing

440.650.417

7,64

6 Porsche Leasing

1.046.368.230

5,31

7 SG Leasing

310.222.178

5,38

7 VB Leasing

1.041.961.873

5,29

8 Impuls-Leasing

286.030.574

4,96

8 Mercedes-Benz Leasing

1.022.902.731

5,19

9 PBZ-Leasing

264.930.902

4,59

9 PBZ-Leasing

995.166.841

5,05

10 OTP Leasing

226.605.459

3,93

10 SG Leasing

602.547.782

3,06

11 ALD Automotive

164.995.339

2,86

11 OTP Leasing

598.242.836

3,04

12 Hypo Alpe-Adria-Leasing

145.742.469

2,53

12 Impuls-Leasing

536.310.936

2,72

13 Hypo - Leasing Steiermark

131.096.407

2,27

13 Hypo Alpe-Adria-Leasing

334.019.879

1,70

14 EUROleasing

116.388.305

2,02

14 ALD Automotive

306.422.215

1,56

15 BKS-leasing

87.794.545

1,52

15 EUROleasing

296.377.107

1,50

16 Hypo-Leasing Kroatien

71.819.149

1,25

16 Optima Leasing

279.339.238

1,42

17 KBM Leasing

65.290.047

1,13

17 BKS-leasing

261.624.904

1,33

18 Scania Credit Hrvatska

35.246.497

0,61

18 KBM Leasing

250.775.459

1,27

19 PROleasing

27.345.588

0,47

19 Hypo - Leasing Steiermark

235.712.315

1,20

20 Erste Group Immorent Leasing

24.478.052

0,42

20 PROleasing

106.141.033

0,54

21 Austrofin Leasing

18.684.393

0,32

21 Scania Credit Hrvatska

57.757.714

0,29

22 Optima Leasing

18.123.885

0,31

22 i4next leasing

25.701.751

0,13

23 Alfa-Leasing

14.254.616

0,25

23 Croatia Leasing

21.247.267

0,11

24 i4next leasing

9.326.158

0,16

24 Alfa-Leasing

14.260.350

0,07

-

-

8.823.008

0,04

5.767.017.943

100,00

19.698.588.788

100,00

25 Croatia Leasing Ukupno: Izvor: HANFA

25 Austrofin Leasing Ukupno:


LEASING

139

Vrijednost aktivnih ugovora na kraju razdoblja, u tisućama HRK Ukupno Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno

2009. Broj Vrijednost 1.606 7.348.089 110.000 7.830.544 27.993 4.689.655 2.163 1.662.418 5 34.464 15.301 4.729.091 1.871 443.293 158.939 26.737.555

2010. Broj Vrijednost 1.647 6.196.644 106.911 6.625.555 27.877 3.773.304 2.047 1.360.562 5 30.728 14.467 3.966.238 1.722 400.987 154.676 22.354.021

2011. Broj Vrijednost 1.607 6.234.219 98.301 5.783.867 23.363 3.206.620 1.743 808.602 5 37.319 12.733 3.378.284 1.164 249.678 138.917 19.698.589

2009. Broj Vrijednost 86 878.764 66.119 4.650.312 8.780 1.486.111 1.090 1.025.265 1 5.944 3.385 889.641 412 84.191 79.873 9.020.229

2010. Broj Vrijednost 83 994.035 61.482 3.914.174 8.649 1.103.258 1.016 829.206 1 3.342 2.940 640.912 328 57.055 74.499 7.541.984

2011. Broj Vrijednost 83 1.149.187 55.915 3.405.534 7.079 594.097 845 431.573 0 682 2.659 492.475 223 5.657 66.805 6.079.205

2009. Broj Vrijednost 998 4.770.916 38.420 3.006.486 17.457 3.129.726 841 563.705 1 28.520 10.714 3.670.881 1.421 249.304 69.852 15.419.538

2010. Broj Vrijednost 1.078 4.371.565 41.141 2.618.826 17.741 2.647.180 835 490.613 1 27.386 10.427 3.229.789 1.371 262.858 72.594 13.648.217

2011. Broj Vrijednost 1.100 4.451.367 40.152 2.341.573 15.458 2.606.842 787 348.151 2 36.637 9.388 2.822.072 924 192.071 67.811 12.798.712

2009. Broj Vrijednost 522 1.698.409 5.461 173.746 1.756 73.818 232 73.448 3 0 1.202 168.569 38 109.798 9.214 2.297.788

2010. Broj Vrijednost 486 831.044 4.288 92.555 1.487 22.866 196 40.743 3 0 1.100 95.537 23 81.074 7.583 1.163.820

2011. Broj Vrijednost 424 633.666 2.234 36.760 826 5.681 111 28.877 3 0 686 63.738 17 51.950 4.301 820.672

Operativni leasing Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno

Financijski leasing Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno

Zajmovi Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Plovila Letjelice Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema Ostalo Ukupno Izvor: HANFA; Obrada: HGK


140

LEASING

LEASING U 2011. GODINI

Poslovanje u plusu, ali uz pad aktive i broja ugovora Na razini djelatnosti leasinga u 2011. iskazana je dobit nakon oporezivanja u iznosu od 127,6 milijuna kuna. Pozitivno je poslovalo 16 leasing društava, koja su ostvarila dobit od 247,8 milijuna kuna, dok je devet društava iskazalo gubitak u iznosu od 120,2 milijuna kuna Drago Živković

Drago Živković

DJELATNOST LEASINGA JE U 2011. GODINI dijelila sudbinu cijeloga gospodarstva. Usporavanje gospodarske aktivnosti i nastavak stagnacije osobne i investicijske potrošnje, leasing društvima su donijeli daljnji pad vrijednosti aktive, broja aktivnih ugovora i broja zaposlenih te vrijednosti aktivnih i novozaključenih ugovora u odnosu na 2010. godinu. Ipak nije sve bilo crno: broj novih ugovora je povećan, a godišnji financijski rezultat cijele djelatnosti leasinga je pozitivan. Ukupna aktiva leasing društava na posljednji je dan prošle godine iznosila 25,9 milijardi kuna, što znači da je za 2,1 milijardu kuna ili 7,62 posto manja u odnosu na ukupnu aktivu na kraju 2010. godine. U strukturi aktive najznačajniji dio čine potraživanja po osnovi financijskog leasinga u iznosu od 13,7 milijardi kuna ili 53 posto aktive, što je smanjenje za 800.000 kuna ili 5,4 posto u odnosu na isti datum prethodne godine. Uz

to, smanjenje aktive posljedica je značajnog smanjenja vrijednosti materijalne imovine dane u operativni leasing te potraživanja po operativnom leasingu u iznosu od 1,4 milijarde kuna ili 15,35 posto, kao i smanjivanja danih zajmova za 238,8 milijuna kuna ili 12,63 posto. Dani depoziti su porasli za 242,7 milijuna kuna ili 77,66 posto u usporedbi s istim razdobljem 2010. godine. Temeljni kapital 725,7 milijuna kuna Najveći dio pasive leasing društava čine obveze za kredite inozemnih banaka i financijskih institucija koje iznose 21,5 milijardi kuna ili 82,91 posto pasive. Taj dio pasive bilježi smanjenje od 2,6 milijardi kuna ili 10,94 posto u odnosu na isti datum 2010. godine. Istodobno obveze za depozite i jamstva iznose 1,3 milijarde kuna ili 5,1 posto pasive te bilježe pad za 296,2 milijuna kuna ili 18,33 posto. Ukupno iskazani temeljni kapital leasing društava iznosio je na kraju prošle godine 725,7 milijuna kuna, od čega je udjel kapitala nerezidenata 80,34 posto ili 583 milijuna kuna.


141

LEASING

Kretanje broja leasing društava na kraju razdoblja Godina Broj društava

2003. 2004. 2005. 2006.

35

37

57

2007. 2008.

57

25

26

2009.

2010.

2011.

26

26

25

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

jardu kuna ili 76,4 posto u odnosu na 2010. godinu. U usporedbi s 2010. godinom, lani je došlo do preokreta u odnosima udjela financijskog i operativnog leasinga u strukturi broja novozaključenih ugovora. Udjel financijskog leasinga u 2011. iznosi 48,73 posto, a operativnog leasinga 51,27 posto. U 2010. godini se na financijski leasing odnosilo 54,92 posto, a na operativni leasing 45,08 posto ukupnog broja novozaključenih ugovora. Došlo je i do promjene u strukturi vrijednosti novozaključenih ugovora. Udjel financijskog leasinga u ukupnoj vrijednosti novozaključenih ugovora u 2011. ostao je na približno istoj razini kao i u prethodnoj godini, odnosno pao je sa 60,56 posto u 2010. na 60,22 posto u 2011., dok je istodobno udjel operativnog leasinga neznatno porastao, sa 39,44 posto na 39,78 posto. Prosječna vrijednost novozaključenih ugovora u financijskom Na razini djelatnosti leasinga u 2011. iskazana je dobit nakon oporezivanja u iznosu od 127,6 milijuna kuna. Pozitivno je poslovalo 16 leasing društava, koja su ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 247,8 milijuna kuna, dok je devet društava iskazalo gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 120,2 milijuna kuna. Ukupni pozitivan rezultat ponajviše je posljedica iskazane dobiti od kamata u iznosu od 371,1 milijun kuna, dok su provizije i naknade donijele dobit u iznosu od 51,1 milijuna kuna. Unatoč iskazanom gubitku od neto tečajnih razlika u iznosu od 189,6 milijuna kuna, ostali prihodi i rashodi donijeli su dobit u iznosu od 103,2 milijuna kuna. Nadalje, troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja iznose 342,4 milijuna kuna i smanjeni su za 1,1 mili-

Udjel financijskog leasinga u 2011. iznosi 48,73 posto, a operativnog 51,27 posto leasingu povećana je sa 230.100 kuna u 2010. na 232.500 kuna u 2011. godini. Istodobno se prosječna vrijednost novozaključenih ugovora u operativnom leasingu smanjila sa 182.500 kuna u 2010. na 146.000 kuna u 2011. godini. Broj aktivnih ugovora posljednjeg je dana 2011. iznosio 138.917, što je u odnosu na isti dan prethodne godine smanjenje od 15.697 ugovora ili 10,15 posto. Istodobno, vrijednost aktivnih ugovora iznosi 19,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 2,7 milijardi kuna ili 12,24 posto

u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi broja aktivnih ugovora udjel financijskog leasinga povećan je sa 47 posto na 48,81 posto. Istovremeno je udjel operativnog leasinga u ukupnom broju aktivnih ugovora iznosio 48,09 posto, što je skoro jednako udjelu na kraju 2010. godine (48,08 posto). Zajmovi bilježe smanjenje udjela u ukupnom broju aktivnih ugovora sa 4,91 posto na kraju 2010. na 3,1 posto na kraju 2011. godine. U strukturi vrijednosti aktivnih ugovora udjel financijskog leasinga povećan je sa 61,21 posto na 64,97 posto. Udjel operativnog leasinga u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora iznosi 30,86 posto, što je smanjenje u odnosu na kraj 2010., kada je iznosio 33,6 posto. Udjel zajmova u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora smanjen je na godišnjoj razini sa 5,19 posto na 4,17 posto. Novozaključeni ugovori U strukturi portfelja novozaključenih ugovora prema objektima leasinga u 2011. je došlo do smanjenja ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora uz istovremeno povećanje ukupnog broja novozaključenih ugovora u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najviše je povećana vrijednost novozaključenih ugovora za osobna vozila (za 302,1 milijun kuna), dok istovremeno najveće smanjenje vrijednosti novozaključenih ugovora bilježe nekretnine (za 208,1 milijun kuna). Najveći broj aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na kraju prošle godine odnosi se na 98.301 ugovor za osobna vozila, koji čine 70,76 posto aktivnih ugovora, dok se na gospodarska vozila odnosi 23.363 ugovora, koji čine 16,82 posto aktivnih

Agregatna bilanca leasing društava

Broj novozaključenih ugovora

Vrijednost novozaključenih ugovora

(na kraju razdoblja, u milijardama kuna) 40

(u godini) 35.000

(u godini, u milijardama kuna) 9,0

35

30.000

30

33,7

30.656

25,9

20.000

5,0

15.000

4,0

5,77

-29,8%

-0,7%

2010.

2011.

2,0 5.000

5 0

5,81

3,0

10.000

10

8,27

6,0

20 15

8,0 7,0

28.477

25.000

28,1

25

31.632

2009.

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

-16,6%

-7,6%

2010.

2011.

0

1,0

2009.

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

-10,1%

+7,7%

2010.

2011.

0,0

2009.

Izvor: HANFA; Obrada: HGK


142

LEASING

Vrijednost aktivnih ugovora iznosi 19,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 2,7 milijardi kuna ili 12,24 posto ugovora. Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na kraju prošle godine odnosi se na nekretnine i iznosi

6,2 milijarde kuna ili 31,65 posto vrijednosti aktivnih ugovora, dok je za osobne automobile sklopljeno ugovora u iznosu od 5,8 milijardi kuna, što je 29,36 posto ukupne vrijednosti. Tržište leasinga u prošloj je godini pokazivalo trend smanjivanja koncentracije aktive, kao i vrijednosti aktivnih i novozaključenih ugovora. Na to su u najvećoj mjeri utjecale promjene u strukturi tržišnih udjela najvećih leasing društava u vrijednosti aktivnih i novozaključenih

ugovora te aktivi djelatnosti leasinga po razdobljima. Gledano po financiranoj vrijednosti ugovora, prvih pet najvećih leasing društava čini 57,36 posto posto tržišta (3,3 milijarde kuna), a preostalih 20 društava 42,62 posto (2,46 milijardi kuna). Petinu tržišta drži UniCredit Leasing, a slijede Porsche Leasing, Erste&Steiermärkische S-Leasing i Raiffeisen Leasing, svaki s nešto manje od 10 posto tržišta. Čak sedam leasing društava drži manje od

Struktura prema vrsti posla

2005.

2011. 4,1%

25,0% 31,0%

37,4%

65,0%

37,6% Operativni leasing

Financijski leasing

Zajmovi

Izvor: HANFA; Obrada: HGK


LEASING jedan posto tržišta po financiranoj vrijednosti ugovora. Kad se promatra veličina portfelja, koncentracija tržišta je nešto izraženija, jer pet najvećih čini 59,17 posto tržišta (11,66 milijardi kuna). I po tom kriteriju UniCredit drži petinu tržišta, a slijedi Hypo-Leasing Kroatien s gotovo 15 posto. Među pet najvećih još su Raiffeisen Leasing, Erste&Steiermärkische S-Leasing i Erste Group Immorent Leasing, s udjelima između 6,33 i 9,17 posto. Manje od jedan posto tržišta drži zadnjih šest leasing društava. Na rang-ljestvici po aktivi koncentracija je identična kao i po veličini portfelja, jer pet najvećih ima aktivu od 15,3 milijarde kuna, što je točno 59,17 posto ukupne aktive. Na vrhu je ovaj put Hypo-Leasing Kroatien sa 19,28 posto udjela, slijedi UniCredit s gotovo 16 posto, Erste&Steiermärkische S-Leasing sa 10 posto, Reiffeisen Leasing sa 8,59 posto i PBZ-Leasing sa 5,35 posto. Manje od jedan posto tržišta drži zadnjih šest leasing društava. Tri društva s dobiti većom od 50 milijuna kuna Sličan je i popis leasing društava po dobiti. Tri društva imaju dobit veću od 50 milijuna kuna: Erste&Steiermärkische S-Leasing 53,3 milijuna, VB Leasing 51,9 milijuna i UniCredit Leasing 50,5 milijuna kuna. Od ukupnog gubitka devet društava koja su negativno poslovala (120,2 milijuna kuna) dvije trećine čini gubitak Optima Leasinga (79,4 milijuna kuna). Po veličini gubitka slijede Impuls-Leasing sa 12,4 milijuna, Erste Group Immorent Leasing sa 10,1 milijun i Croatia Leasing sa 6,5 milijuna. Preostalih pet gubitaša su KBM Leasing, Scania Credit Hrvatska, Hypo-Leasing Steiermark, Austrofin Leasing i EUROleasing.

U 2011. godini sklopljeno je 23.757 novih ugovora o leasingu, što je za 1705 ugovora ili 7,7 posto više nego 2010. godine. Velika većina, 92,3 posto ili 21.922 ugovora, odnosi se na leasing vozila. To je 1556 vozila više nego u 2010.

Po financiranoj vrijednosti ugovora, prvih pet najvećih leasing društava čini 57,36 posto tržišta godini, što je porast od 7,6 posto. Za opremu je sklopljeno 1635 ugovora (141 više nego u 2010.), za nekretnine 51 (šest manje), a za plovila 149 (dva manje nego u 2010.). Kada je o leasingu vozila riječ, golema većina od 19.782 nova ugovora (17.695 u 2010.) sklopljena je za osobna vozila, ukupne vrijednosti 298,7 milijuna kuna, dok je za teretna vozila sklopljeno 2140 ugovora vrijednih 76 milijuna kuna. Prednjači Porsche Leasing sa 4896 ugovora vrijednih 73,4 milijuna kuna, slijedi UniCredit sa 3988 ugovora i 63,7 milijuna kuna te VB Leasing sa 2665 i 51,9 milijuna kuna. Godinu ranije najviše su novih ugovora imali UniCredit (3903), Porsche Leasing (2677) i VB Leasing (2647). Najviše ugovora za teretna vozila u 2011. imali su Mercedes-Benz Leasing (606), VB Leasing (553) i Erste&Steiermärkische SLeasing (417). Sličan je redoslijed vodećih bio i godinu ranije, a najveći pad broja ugovora za teretna vozila imao je Hypo-Leasing Kroatien, koji je 2010. financirao 480 vozila, a 2011. samo 27. U financiranju opreme više od trećine tržišta drži UniCredit sa 519 novih ugovora u 2011., vrijednih 30,3 milijuna kuna. To je ipak manje nego 2010., kada je UniCredit sklopio 597 ugo-

143

vora u vrijednosti od 52,5 milijuna kuna. Drugi je Erste&Steiermärkische S-Leasing za 343 ugovora (98 više nego 2010.) i VB Leasing sa 195 ugovora (74 više nego 2010.). Kada je o nekretninama riječ, 46 od ukupno 51 novog ugovora sklopila su tri društva: PROleasing, SOGELEASE SG Leasing i UniCredit. Predvodnik iz prethodne godine, Hypo-Leasing Kroatien, koji je u 2010. sklopio 14 novih ugovora za nekretnine, u 2011. je pao na samo tri nova ugovora. Smanjenje broja zaposlenih U financiranju plovila nije bilo znatnijih promjena. Vodeći je Erste&Steiermärkische S-Leasing koji je broj novih ugovora povećao sa 53 na 65, slijedi VB Leasing koji je financirao 35 plovila (četiri više nego 2010.) i Hypo Alpe-Adria-Leasing sa 19 ugovora (11 manje nego 2010.). Iako su leasing društva financirala dva plovila više nego 2010., njihova ukupna vrijednost je osjetno smanjena, sa 27,8 milijuna na 19,8 milijuna kuna. Negativni trendovi pada vrijednosti aktive i broja aktivnih ugovora odrazili su se i na broj zaposlenih u leasing društvima. Ukupni broj zaposlenih u 22 društva za koje imamo podatke tako je smanjen sa 927 na 886, ili za 4,4 posto. Najveći po broju zaposlenih i dalje je Hypo-Leasing Kroatien, čak i nakon velikog smanjenja sa 236 na 153 zaposlena. Slijedi UniCredit Leasing sa 132 zaposlena, Raiffeisen Leasing sa 93 i Erste&Steiermärkische S-Leasing sa 77 zaposlenih. Uz Hypo-Leasing, još su tri društva u 2011. smanjila broj zaposlenih, devet ih je zadržalo isti broj, a sedam je povećalo broj zaposlenih. Tako trendovi zapošljavanja možda nabolje ilustriraju opći trend leasinga u Hrvatskoj: stagnacija s primjesama laganog pada.

Struktura prema objektu leasinga/zajma

2009. 0,1%

17,7% 6,2%

2011.

1,7% 17,1%

0,2% 27,5%

17,6%

1,3%

31,6%

4,1% 17,1%

29,3% Ostalo Nekretnine Osobna vozila Gospodarska vozila Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema

29,4% Plovila

Letjelice Izvor: HANFA; Obrada: HGK


144

LEASING

Anketa:

PAD NOVOZAKLJUČENIH UGOVORA

1.

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

2.

Koliko je kriza utjecala na tržište leasinga? Kako će to utjecati na Vaše poslovanje?

3.

Hoće li doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

4.

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diversifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

5.

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja leasinga na hrvatskom tržištu.

TOMISLAV MATIJA VARGA I DANIEL JANDRISITS, ČLANOVI UPRAVE ERSTE GROUP IMMORENT LEASINGA

Tržište u padu Potražnje za leasing uslugama zasigurno će i dalje biti, a mi smo u ovim kriznim godinama donijeli mnoge odluke koje će jamčiti solidne rezultate u budućnosti >> Društvo Erste Group Immorent Leasing bavi se isključivo poslovima financijskog i operativnog leasinga nekretnina. Poznato je da je situacija na hrvatskom tržištu nekretnina u 2011. obilježilo zaustavljanje i/ili odgađanje niza projekata te pad cijena u svim segmentima. Društvo je stoga stavilo fokus na restrukturiranje i pomno nadziranje postojećeg portfelja. Prošlogodišnji rezultati ipak nisu bili posve neočekivani niti ih Društvo smatra nezadovoljavajućim. Sukladno podacima iz Data Pressa, ukupna financirana vrijednost leasinga nekretnina u 2011. godini iznosila je samo 72,9 milijuna eura što u usporedbi sa 2010. predstavlja pad od čak 61 posto, te potvrđuje da je i kod drugih leasing društava situacija u segmentu financiranja nekretnina slična. U 2012. godini naš se trend nadzora postojećeg portfelja nastavlja te se nadamo i novim izazovima u smislu atraktivnih i zanimljivih

projekata u kojima stručan i iskusan tim Erste Group Immorenta može ponuditi potpunu i profesionalnu uslugu. Nakon treće godine krize udio leasing društava u ukupnom financijskom sektoru smanjio se sa sedam na 4,8 posto te je leasing, s padom većim od 7,5 posto, četvrta od industrija po veličini u segmentu nebankovnog sektora. Tom sektoru - čija je ukupna imovina potkraj 2011. godine, prema podacima Hanfe, iznosila oko 124 milijarde kuna - pripada 22,94 posto ukupne imovine, što je povećanje za tri milijarde kuna odnosno 2,5 posto u odnosu na kraj 2010. godine. Pad novozaključenih ugovora Sveukupno je leasing tržište zabilježilo pad novozaključenih ugovora od 63 posto, i to u razdoblju od 2008. godine kada je doseglo vrhunac od 2,1 milijarde eura pa sve do 2011. godine. Stoga se, kao i ostali poslovni subjekti na tržištu,


LEASING trudimo pronaći optimalne mjere i prilagoditi poslovanje kako bismo poslovali pozitivno pod ovakvim okolnostima. Trenutačno nam nisu poznata spajanja i preuzimanja u leasing industriji, u kojoj je ionako svega nekoliko velikih igrača koji drže najveći dio tržišta, posebice kada je riječ o leasingu nekretnina. Kada usporedimo hrvatsko tržište

Lani je ukupna financirana vrijednost leasinga nekretnina pala čak 61 posto leasinga s nama bližom regijom, vidimo da je ono i dalje u padu kao i većina tržišta u regiji. Procjenjujemo da Hrvatsku očekuje daljnja stagnacija s vrlo malim rastom od jedan do dva posto u odnosu na 2011. godinu. Potrebno je naglasiti da je leasing industrija prirodom svoga poslovanja direktno orijentirana na gospodarstvo te je kao takva prva osjetila udar nelikvidnosti, međutim obrnutim redom će osjetiti i oporavak gospodarstva. Optimistični smo jer će potražnje za leasing uslugama zasigurno i dalje biti, a mi smo u ovim kriznim godinama donijeli mnoge odluke koje će jam-čiti solidne rezultate u godinama koje su pred nama.

145

BOJAN BROZINA, ČLAN UPRAVE PRO-LEASINGA

Nastavak negativnih trendova Uglavnom smo zadovoljni ostvarenim volumenom novih leasing poslova, no ostvareni rezultat poslovanja je nešto ispod očekivanih veličina >> Prošlu poslovnu godinu ocjenjujemo prolaznom ocjenom, što bi značilo da smo kao manje leasing društvo uglavnom zadovoljni ostvarenim volumenom novih plasmana, tj. novih leasing poslova, no s druge strane je ostvareni rezultat poslovanja nešto ispod očekivanih veličina. Generalno gledajući, prošlu je poslovnu godinu obilježila restriktivna politika odobravanja novih poslova, dok je s druge strane jedno od važnijih pitanja bilo osiguranje i dostupnost novih sredstava za financiranje. Sveopće smanjenje osobne i investicijske potrošnje te nepovoljna kretanja u gospodarstvu negativno su se odrazili i na cjelokupnu leasing industriju. Osim smanjene gospodarske aktivnosti pojavljuje se problem naplate potraživanja, što se direktno odražava i na podmirivanje obveza po sklopljenim leasing ugovorima dok su isto tako poremećaji na nekretninskom tržištu imali negativan utjecaj na poslovanje leasing društava. Broj novosklopljenih leasing ugovora manji je od

broja otplaćenih leasing ugovora, što dovodi do negativnog trenda, tj. smanjenja porfelja i ukupnog broja leasing ugovora. Šanse za razvoj postoje Nažalost, negativni trendovi se nastavljaju i u 2012. godini te u ovoj godini ne očekujemo pozitivne promjene na tržištu. Mislimo da je realno očekivati okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu.

Mislimo da je realno za očekivati okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu Od svog osnutka poslovanje usmjeravamo na domaće tržište, kao i na tržište susjedne Slovenije s obzirom na našu vlasničku strukturu i činjenicu da je naše društvo u 100-postotnom vlasništvu Probanke Maribor. Šanse za razvoj leasinga postoje, no za njih će, pored poboljašanja cjelokupne gospodarske situacije

i značajnijeg razvoja investicija, svakako trebati hitno promijenjiti zakonsku regulativu. To se prije svega odnosi na postojeći Zakon o leasingu u kojem su sadržana brojna ograničenja koja cjelokupnu leasing industriju stavlja u neravnopravni položaj u odnosu na ostale sudionike na financijskom tržištu, prije svega banke.


FONDOVI FONDOVI U 2011. GODINI

Negativni trendovi još nisu završili Nestabilnost na dioničkim tržištima diljem svijeta najviše je pogodila dioničke i mješovite fondove s obzirom na to da su najizloženiji dioničkim tržištima, dok su obveznički i novčani fondovi, uz par iznimaka, ostvarivali pozitivne rezultate te su se još jednom dokazali kao sigurna luka u nestabilnim situacijama Marko Repecki / www.hrportfolio.com

Marko Repecki

ZA RAZLIKU OD 2010. GODINE koja je izgledala kao da je kriza pri kraju i kada je došlo do značajnog oporavka vrijednosti udjela agresivnijih (dioničkih i mješovitih) fondova, u 2011. godini ponovno su negativne vijesti - poput nuklearne katastrofe u Japanu koja je privremeno zaustavila gospodarske tokove u toj zemlji te širenje dužničke krize u Europi - unijele nesigurnost na tržišta te je ponovno došlo do pada dioničkih indeksa, a time i pada vrijednosti udjela fondova. Nakon predaha u 2010. godini, koja je unijela malo optimizma, po prevladavanju negativnih vijesti te rezultatima fondova u 2011. godini jasno je vidljivo da negativni trendovi nisu završili. Kako je rasplet svjetske financijske krize još uvijek prilično neizvjestan, nema pretjeranog razloga za optimizam ni što se tiče oporavka fondovske industrije. Ono što bi dioničkim i mješovitim

fondovima mogao biti izlaz iz ove depresivne situacije jest traženje novih tržišta za ulaganja. Iako je situacija na svjetskim tržištima, kao i na regionalnim burzama, nestabilna, ipak postoji određeni broj većih kompanija na globalnoj razini koje nisu bile u većoj mjeri pogođene krizom te su i u zadnjih nekoliko godina ostvarivale dobre rezultate, bilježile rast cijena dionica i isplaćivale dividendu. I naši fondovi mogli bi se usmjeriti na potragu za takvim ulaganjima koja bi im unatoč svemu popravila prinose te privukla pažnju ulagača. Također, prilagodba propisima Europske unije, odnosno neke odredbe koje će vjerojatno biti implementirane u novi zakon o fondovima, mogle bi djelomično olakšati poslovanje manjim društvima za upravljanje, s obzirom na to da će društvima za upravljanje fondovima vjerojatno biti omogućeno da neke poslove iz djelokruga društva za upravljanje delegiraju na treće osobe te tako racionaliziraju poslovanje.


147

FONDOVI

Investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine) Fond

2010.

Imovina, 31.12. 2011.

Postotak promjene

DIONIČKI Erste Total East ZB BRIC+ NFD Aureus BRIC Agram Private NFD Aureus New Europe AP2 HPB Dionički OTP Europa Plus KD Prvi izbor KD Energija ZB euroaktiv Raiffeisen World Platinum Blue Chip Capital Two C-Zenit Locusta Value II VB Crobex10 NFD Aureus MENA AC GDEM NFD Aureus US Algorithm Locusta Value I Platinum Global Opportunity AC Rusija AC Excel Erste Adriatic Equity VB High Equity FIMA Equity NFD Aureus Global Developed Ilirika Gold ZB Private East HPB WAV DJE KD Victoria KD Nova Europa POBA ICO Equity ZB aktiv AC Global Utility OTP indeksni PBZ I-Stock HPB Dynamic Ilirika Azijski Tigar HI-Growth Locusta Value III Prospectus Jugoistočna Europa ZB trend Ilirika Jugoistočna Europa PBZ Equity NFD Aureus Private Raiffeisen Central Europe HPB Titan A1 OTP meridian 20 ST Global Equity Ilirika BRIC MP-BRIC.HR MP-GLOBAL.HR

46.249.725 92.640.349 8.462.644 51.702.822 9.667.992 3.864.531 18.102.408 9.034.849 5.669.751 9.013.997 225.859.804 38.702.680 8.700.918 7.024.358 5.806.084 44.435.515 6.856.332 7.160.884 14.356.393 23.479.379 28.980.931

77.489.002 110.441.107 10.040.576 60.261.641 11.073.060 4.193.032 18.661.235 8.735.985 5.357.990 8.506.208 211.922.314 35.709.062 7.959.540 6.380.694 5.211.476 39.701.898 6.060.034 6.289.542 12.600.221 20.100.661 24.715.608

67,54 19,21 18,65 16,55 14,53 8,50 3,09 -3,31 -5,50 -5,63 -6,17 -7,73 -8,52 -9,16 -10,24 -10,65 -11,61 -12,17 -12,23 -14,39 -14,72

8.378.134

6.936.810

-17,20

9.921.965 5.215.439 216.270.048 13.186.292 18.929.040

8.077.637 4.094.536 169.690.719 10.332.502 14.728.436

-18,50 -21,49 -21,54 -21,64 -22,19

63.027.401

47.708.781

-24,30

6.387.717 118.271.436 15.715.791 67.692.003 21.724.751 6.049.546 507.241.587 14.820.118 149.215.478 231.435.508 20.315.382 6.632.438 69.068.155 8.369.409

4.813.551 88.596.629 11.645.816 49.034.232 15.725.767 4.371.596 358.773.117 10.157.858 101.449.749 156.564.845 13.367.064 4.303.867 43.565.607 5.167.663

-24,64 -25,09 -25,90 -27,56 -27,61 -27,74 -29,27 -31,46 -32,01 -32,35 -34,20 -35,11 -36,92 -38,26

24.897.874

14.972.139

-39,87

195.818.054

113.083.360

-42,25

100.587.608

58.075.947

-42,26

376.357.391 54.389.083

216.102.899 31.114.415

-42,58 -42,79

199.276.184

112.769.596

-43,41

10.187.893 11.311.791 18.839.940 13.326.971 37.928.643 12.764.159 5.378.491

5.698.496 6.051.271 9.388.567 5.608.729 14.172.636 -

-44,07 -46,50 -50,17 -57,91 -62,63 -

Fond Raiffeisen Emerging Markets Raiffeisen hrvatske dionice Raiffeisen Prestige Equity Dionički ukupno:

2010.

Imovina, 31.12. 2011.

31.222.872

-

-

15.983.720

-

-

-

24.985.866

-

3.351.910.658 2.432.541.589

-27,43

Postotak promjene

Fond

MJEŠOVITI Agram Trust VB Smart ICF Balanced KWSO Capital Flex ST Balanced RF Advantage Allianz Portfolio Erste Exclusive HPB Global Equinox 3 Equinox 2 AC GBEM Equinox 1 Erste Balanced PBZ Global C-Premium NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-Balanced KD Balanced ZB global OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced Erste Elite AP1 Raiffeisen Prestige Fond za stabilnost Ilirika Jugoistočna Europa Balanced ST Aggressive Mješoviti ukupno:

12.023.217 10.482.426 10.881.268 11.098.671 11.517.146 10.999.026 7.475.591 18.002.429 88.982.549 4.961.678 6.114.587 14.528.363 13.133.352 101.960.970 286.529.823 12.652.557

16.828.995 14.242.557 12.525.925 11.381.893 11.726.776 11.129.347 7.542.377 17.527.055 76.223.756 4.202.304 5.074.371 11.682.397 10.559.333 81.890.517 229.759.921 9.923.949

39,97 35,87 15,11 2,55 1,82 1,18 0,89 -2,64 -14,34 -15,30 -17,01 -19,59 -19,60 -19,68 -19,81 -21,57

15.640.611

12.052.158

-22,94

70.714.738 7.153.310 713.346.481 38.312.043 310.860.869 21.268.054 7.653.916 185.356.573 57.669.139

53.946.877 5.426.806 526.168.134 27.676.609 223.330.336 14.324.416 5.018.835 40.849.753 -

-23,71 -24,14 -26,24 -27,76 -28,16 -32,65 -34,43 -77,96 -

44.437.714

-

-

2.665.266 2.096.422.367 1.441.015.397

-31,26

27.520.520 127.894.595 109.112.228 86.905.565 164.430.738 2.033.398.724 176.325.388 40.091.559 836.953.092 956.791.195 739.175.906 146.035.299 586.042.829 37.898.511 227.769.597 7.711.992 536.567.826 106.975.060 5.056.891 -

184,98 68,95 45,87 34,37 28,78 21,85 7,86 6,24 2,42 -0,57 -6,44 -6,76 -17,68 -22,46 -31,28 -32,45 -44,78 -76,24 -

NOVČANI Agram Euro Cash OTP novčani HI-Cash Locusta Cash VB Cash ZB plus Allianz Cash PBZ Dollar Raiffeisen Cash PBZ Novčani Erste Money ZB europlus Erste Euro Money ST Cash HPB Novčani Platinum Cash PBZ Euro novčani Agram Cash Auctor Cash Certus Argentum HPB Euronovčani

78.427.111 216.083.536 159.159.885 116.775.628 211.751.005 2.477.687.899 190.182.636 42.592.384 857.212.935 951.326.788 691.582.120 136.156.624 482.403.673 29.385.886 156.520.807 5.209.558 296.293.927 25.418.530 5.113.052 6.263.043

NFD Aureus Multi Cash Oxygen Raiffeisen euroCash Novčani ukupno:

Imovina, 31.12. 2010. 2011. 249.988 4.624.121 - 110.368.879 6.957.281.636 7.246.165.894

Postotak promjene

4,15

OBVEZNIČKI HPB Obveznički HI-Conservative Erste Bond Hermes OTP euro obveznički PBZ Bond ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds Obveznički ukupno:

13.400.235 7.377.937 265.847.977 89.105.267 15.577.262 139.240.080 218.492.587 44.578.581 476.389.506 1.270.009.432

19.776.544 7.716.294 272.256.361 90.969.228 12.655.590 87.502.774 129.490.106 17.709.969 175.943.407 814.020.273

47,58 4,59 2,41 2,09 -18,76 -37,16 -40,73 -60,27 -63,07 -35,90

Ukupno otvoreni i privatni:

13.675.624.093 11.933.743.153

-12,74

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2012.


148

FONDOVI

Imovina fondova (po porastu) Imovina 31. 12. (HRK) 2010. 2011.

Fond

Postotak promjene

MIROVINSKI FONDOVI

Postotak promjene

Otvoreni i privatni investicijski fondovi

14.393.133.000 16.573.300.000 10.976.964.087 12.286.090.000

15,15 11,93

6.144.940.129 6.851.565.492

11,50

4.813.016.691 5.356.143.733 36.328.053.907 41.067.099.225

11,28 13,05

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Erste Plavi Protect AZ Benefit AZ Profit Croatia osiguranje Erste Plavi Expert Raiffeisen Ukupno otvoreni dobrovoljni :

Imovina 31. 12. (HRK) 2010. 2011.

INVESTICIJSKI FONDOVI

Obvezni mirovinski fondovi AZ OMF Raiffeisen OMF OMF PBZ Croatia osiguranje Erste Plavi OMF Ukupno obvezni :

Fond

33.848.777 116.064.000 590.331.000 98.670.990 90.760.649 542.537.336

42.893.503 141.095.000 678.227.000 111.193.489 100.013.805 568.706.000

26,72 21,57 14,89 12,69 10,20 4,82

1.472.212.752 1.642.128.797

11,54

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ZDMF Hrvatskih 5.564.802 12.386.702 autocesta AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ 88.149.000 102.870.000 HKZP, AZ Zagreb 36.893.043 40.386.214 Croatia osiguranje ZDMF 97.233.931 104.614.180 ZDMF HEP grupe ZDMF Sindikata 1.801.997 1.893.361 pomoraca Hrvatske n.p. n.p. ZDMF T-HT ZDMF Sindikata n.p. n.p. hrvatskih željezničara n.p. n.p. ZDMF Novinar ZDMF Hrvatskog n.p. n.p. liječničkog sindikata ZDMF Ericsson Nikola n.p. n.p. Tesla 46.978 n.p. Cestarski ZDMF n.p. ZDMF T Mobile Ukupno zatvoreni 287.794.183 326.598.470 dobrovoljni (HANFA): SVEUKUPNO MIROVINSKI 38.088.060.842 43.035.826.492 FONDOVI:

122,59

1.856.448.478 Umirovljenički fond Fond Hrvatskih branitelja 2.005.077.311

-47,24 -27,91

979.522.587 1.445.526.187

16,70 9,47 7,59 5,07 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 13,48 12,99

Agram Euro Cash OTP novčani Erste Total East HPB Obveznički HI-Cash Agram Trust VB Smart Locusta Cash VB Cash ZB plus ZB BRIC+ NFD Aureus BRIC Agram Private ICF Balanced NFD Aureus New Europe AP2 Allianz Cash PBZ Dollar HI-Conservative HPB Dionički KWSO Capital Flex Raiffeisen Cash Erste Bond Hermes ST Balanced RF Advantage Allianz Portfolio PBZ Novčani Erste Exclusive OTP Europa Plus KD Prvi izbor KD Energija ZB euroaktiv Erste Money ZB europlus Raiffeisen World Platinum Blue Chip Capital Two C-Zenit Locusta Value II

27.520.520 127.894.595 46.249.725 13.400.235 109.112.228 12.023.217 10.482.426 86.905.565 164.430.738 2.033.398.724 92.640.349 8.462.644 51.702.822 10.881.268 9.667.992 3.864.531 176.325.388 40.091.559 7.377.937 18.102.408 11.098.671 836.953.092 265.847.977 89.105.267 11.517.146 10.999.026 7.475.591 956.791.195 18.002.429 9.034.849 5.669.751 9.013.997 225.859.804 739.175.906 146.035.299 38.702.680 8.700.918 7.024.358 5.806.084 44.435.515

78.427.111 216.083.536 77.489.002 19.776.544 159.159.885 16.828.995 14.242.557 116.775.628 211.751.005 2.477.687.899 110.441.107 10.040.576 60.261.641 12.525.925 11.073.060 4.193.032 190.182.636 42.592.384 7.716.294 18.661.235 11.381.893 857.212.935 272.256.361 90.969.228 11.726.776 11.129.347 7.542.377 951.326.788 17.527.055 8.735.985 5.357.990 8.506.208 211.922.314 691.582.120 136.156.624 35.709.062 7.959.540 6.380.694 5.211.476 39.701.898

184,98 68,95 67,54 47,58 45,87 39,97 35,87 34,37 28,78 21,85 19,21 18,65 16,55 15,11 14,53 8,50 7,86 6,24 4,59 3,09 2,55 2,42 2,41 2,09 1,82 1,18 0,89 -0,57 -2,64 -3,31 -5,50 -5,63 -6,17 -6,44 -6,76 -7,73 -8,52 -9,16 -10,24 -10,65

Tržišni udjeli fondova (prema veličini imovine, 31. 12. 2011.) Vrsta investicijskih fondova

HRK

Dionički

2.432.541.589

20,38

Mješoviti

1.441.015.397

12,08

Novčani

7.246.165.894

60,72

814.020.273

6,82

11.933.743.153

100,00

Obveznički UKUPNO OIF: Vrsta fondova

Imovina HRK

Vrsta fondova

Udjel

Udjel %

Obvezni mirovinski

69,16

1.642.128.797

2,77

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski

326.598.470

0,55

Umirovljenički fond

979.522.587

1,65

Fond hrvatskih branitelja

1.445.526.187

2,43

Otvoreni i privatni investicijski

11.933.743.153

20,10

314.232.203

0,53

Otvoreni dobrovoljni mirovinski

43.035.826.492

72,48

979.522.587

1,65

Zatvoreni investicijski

Fond hrvatskih branitelja

1.445.526.187

2,43

UKUPNO:

Investicijski fondovi

13.915.502.421

23,44

UKUPNO:

59.376.377.687

100,00

Umirovljenički fond

Udjel %

41.067.099.225

Otvoreni investicijski rizičnog kapitala

Mirovinski fondovi

Imovina HRK

1.667.527.065

2,81

59.376.377.687

100,00

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2012.

Imovina 31. 12. (HRK) 2010. 2011. 6.856.332 6.060.034 VB Crobex10 7.160.884 6.289.542 NFD Aureus MENA 14.356.393 12.600.221 AC GDEM 88.982.549 76.223.756 HPB Global 23.479.379 20.100.661 NFD Aureus US Algorithm 28.980.931 24.715.608 Locusta Value I 4.961.678 4.202.304 Equinox 3 6.114.587 5.074.371 Equinox 2 Platinum Global 8.378.134 6.936.810 Opportunity 586.042.829 482.403.673 Erste Euro Money 9.921.965 8.077.637 AC Rusija 15.577.262 12.655.590 OTP euro obveznički 14.528.363 11.682.397 AC GBEM 13.133.352 10.559.333 Equinox 1 101.960.970 81.890.517 Erste Balanced 286.529.823 229.759.921 PBZ Global 5.215.439 4.094.536 AC Excel 216.270.048 169.690.719 Erste Adriatic Equity 12.652.557 9.923.949 C-Premium 13.186.292 10.332.502 VB High Equity 18.929.040 14.728.436 FIMA Equity 37.898.511 29.385.886 ST Cash NFD Aureus Emerging 15.640.611 12.052.158 Markets Balanced 70.714.738 53.946.877 HI-Balanced 7.153.310 5.426.806 KD Balanced NFD Aureus Global 63.027.401 47.708.781 Developed 6.387.717 4.813.551 Ilirika Gold 118.271.436 88.596.629 ZB Private East 15.715.791 11.645.816 HPB WAV DJE 713.346.481 526.168.134 ZB global 67.692.003 49.034.232 KD Victoria 21.724.751 15.725.767 KD Nova Europa 6.049.546 4.371.596 POBA ICO Equity 38.312.043 27.676.609 OTP uravnoteženi 310.860.869 223.330.336 Raiffeisen Balanced 507.241.587 358.773.117 ZB aktiv 227.769.597 156.520.807 HPB Novčani 14.820.118 10.157.858 AC Global Utility 149.215.478 101.449.749 OTP indeksni 231.435.508 156.564.845 PBZ I-Stock Fond

Postotak promjene

-11,61 -12,17 -12,23 -14,34 -14,39 -14,72 -15,30 -17,01 -17,20 -17,68 -18,50 -18,76 -19,59 -19,60 -19,68 -19,81 -21,49 -21,54 -21,57 -21,64 -22,19 -22,46 -22,94 -23,71 -24,14 -24,30 -24,64 -25,09 -25,90 -26,24 -27,56 -27,61 -27,74 -27,76 -28,16 -29,27 -31,28 -31,46 -32,01 -32,35


FONDOVI

Fond Platinum Cash Erste Elite HPB Dynamic AP1 Ilirika Azijski Tigar HI-Growth PBZ Bond Locusta Value III Prospectus Jugoistočna Europa ZB bond ZB trend Ilirika Jugoistočna Europa PBZ Equity NFD Aureus Private Raiffeisen Central Europe HPB Titan PBZ Euro novčani A1 OTP meridian 20 ST Global Equity Capital One Ilirika BRIC Raiffeisen Bonds Agram Cash Raiffeisen Prestige ST Aggressive Raiffeisen Prestige Equity Raiffeisen hrvatske dionice Raiffeisen euroCash Raiffeisen Emerging Markets Oxygen NFD Aureus Multi Cash MP-GLOBAL.HR MP-BRIC.HR Ilirika Jugoistočna Europa Balanced HPB Euronovčani Fond za stabilnost

Imovina 31. 12. (HRK) 2010. 2011. 7.711.992 5.209.558 21.268.054 14.324.416 20.315.382 13.367.064 7.653.916 5.018.835 6.632.438 4.303.867 69.068.155 43.565.607 139.240.080 87.502.774 8.369.409 5.167.663 24.897.874

14.972.139

Postotak promjene

-32,45 -32,65 -34,20 -34,43 -35,11 -36,92 -37,16 -38,26 -39,87

218.492.587 195.818.054

129.490.106 113.083.360

-40,73 -42,25

100.587.608

58.075.947

-42,26

376.357.391 54.389.083

216.102.899 31.114.415

-42,58 -42,79

199.276.184

112.769.596

-43,41

10.187.893 536.567.826 11.311.791 18.839.940 13.326.971 44.578.581 37.928.643 476.389.506 106.975.060 185.356.573 2.665.266

5.698.496 296.293.927 6.051.271 9.388.567 5.608.729 17.709.969 14.172.636 175.943.407 25.418.530 40.849.753 -

-44,07 -44,78 -46,50 -50,17 -57,91 -60,27 -62,63 -63,07 -76,24 -77,96 -

-

24.985.866

-

15.983.720

-

-

-

110.368.879

-

31.222.872

-

-

4.624.121 5.378.491 12.764.159

249.988 -

-

44.437.714

-

-

57.669.139

6.263.043 -

-

Fond Certus Argentum Auctor Cash Ukupno:

Imovina 31. 12. (HRK) 2010. 2011. 5.056.891 5.113.052 13.675.624.093 11.933.743.153

Postotak promjene

-12,74

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus Alpha Quaestus Private Equity Kapital Ukupno :

40.274.175

41.941.033

4,14

317.787.616

204.157.733

-35,76

358.061.791

246.098.766

-31,27

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala - Fondovi za gospodarsku suradnju Alternative Private 1.245.861 Equity FGS 915.642 Honestas FGS 41.007.521 Nexus FGS Quaestus Private Equity 24.311.563 Kapital II 652.850 Prosperus FGS Ukupno : 68.133.437 UKUPNO OTVORENI: 14.033.685.884 12.247.975.356

-12,72

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom Breza Slavonski Kapitalni fond Velebit - u likvidaciji Ukupno :

26.685.147 23.668.159 156.467.526 168.880.263 1.210.372.729 1.018.024.811 5.285.826 3.522.876 1.398.811.228 1.214.096.109

11,31 7,93 -15,89 -33,35 -13,21

149

Markets, čime je nastao novi dionički fond Raiffeisen Prestige Equity. Pripojen je mješoviti fond Ilirika JIE Balanced dioničkom fondu Ilirika JIE. Također, mješoviti fond ST Aggressive pripojen je mješovitom fondu ST Balanced. Fond MP-Bric.hr pripojen je fondu NFD Aureus Bric a fond MP-Global.hr pripojen je fondu NFD Aureus New Europe, dok je fondu MP-Mena.hr promijenjeno ime u NFD Aureus MENA. Fond Poba Ico Equity u 2011. godini je likvidiran, što znači da je imovina rasprodana, a ulagači isplaćeni. Rezultati fondova prošle godine kretali su se u rasponu od +3,89 posto pa do -41,62 posto, a o slici tržišta najbolje govori podatak da je svih 10 najuspješnijih fondova iz grupe novčanih fondova. Kad je o rezultatima dioničkih fondova riječ, najmanji pad imao je fond Raiffeisen World kojem je vrijednost udjela smanjena za -1,61 posto, a iza njega je Platinum Blue Chip s padom od -3,80 posto. Oba fonda su bila izložena u većoj mjeri globalnim tržištima te je Raiffeisen World najveći dio imovine imao izložen Japanu, SAD-u i Francuskoj, dok je Platinum Blue Chip više od 40 posto imovine potkraj 2011. imao uloženo na američkom tržištu.

Rezultati fondova prošle godine kretali su se u rasponu od +3,89 posto pa do -41,62 posto

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine FIMA Proprius Quaestus Nekretnine Jadran Kapital - u likvidaciji HPB Real Ukupno: UKUPNO ZATVORENI:

151.436.243 268.973.057

147.562.040 252.850.126

-2,56 -5,99

62.877.089

53.018.790

-15,68

31.655.926 514.942.315 453.430.956 1.913.753.543 1.667.527.065

-11,95 -12,87

UKUPNO INVESTICIJSKI: 15.947.439.427 13.915.502.421

-12,74

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2012.

Burzovni indeksi u padu Nestabilnost na dioničkim tržištima diljem svijeta je, naravno, najviše pogodila dioničke i mješovite fondove s obzirom na to da su najizloženiji dioničkim tržištima, dok su obveznički i novčani fondovi, uz par iznimaka, ostvarivali pozitivne rezultate te su se još jednom dokazali kao sigurna luka u nestabilnim situacijama. Ništa bolja situacija nije bila ni na Zagrebačkoj burzi te su oba dionička indeksa zabilježila dvoznamenkaste padove, uz prilično niske promete, a također nije bilo ni nekih posebnih događaja koji bi eventualno mogli probuditi tržište. Radi racionalizacije poslovanja došlo je do nekoliko spajanja i pripajanja fondova pa su tako spojeni dionički fondovi Raiffeisen hrvatske dionice i fond Raiffeisen Emerging

Najveće padove u ovoj grupi u prošloj godini zabilježili su fondovi ST Global Equity kojem je vrijednost smanjena za -41,62 posto, NFD Aureus New Europe i AC Rusija s padovima od -33,54 posto odnosno -33,54 posto. Kod mješovitih fondova najmanje je pao fond ICF Balanced kojem je vrijednost smanjena za -3,80 posto. Radi se o fondu koji je većim dijelom portfelja izložen hrvatskom tržištu. Iza njega je Allianz Portfolio s padom od -4,39 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ST Balanced kojem je vrijednost smanjena za -25,28 posto, a slijede ga Raiffeisen Balanced s padom od -19,17 posto te AC Global Balanced Emerging Markets s padom od -17,56 posto. Najuspješniji obveznički fond u 2011. godini bio je Capital One kojem je vrijednost porasla za +2,33 posto, a iza njega su ZB Bond s porastom od +2,23 posto te Erste Bond koji je porastao za +1,30 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je OTP uravnoteženi koji je pao za -16,45 posto, a negativan rezultat imao je i HI-conservative čiji pad je iznosio -0,61 posto. Pozitivne rezultate imali su i novčani fondovi te je najveći porast u ovoj grupi ostvario fond Erste Euro-Money kojem je vrijednost uvećana za 4,03 posto, a slijede ga Raiffeisen Cash (+3,90 posto) te HPB Novčani fond s rastom od +3,88 posto.


150

FONDOVI

Imovina fondova (po veličini imovine) Imovina, 31. 12. 2010. 2011.

Fond

Postotak promjene

MIROVINSKI FONDOVI OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF Raiffeisen OMF OMF PBZ Croatia osiguranje Erste Plavi OMF Ukupno obvezni :

14.393.133.000 16.573.300.000 10.976.964.087 12.286.090.000

15,15 11,93

6.144.940.129 6.851.565.492

11,50

4.813.016.691 5.356.143.733 36.328.053.907 41.067.099.225

11,28 13,05

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit Raiffeisen AZ Benefit Croatia osiguranje Erste Plavi Expert Erste Plavi Protect Ukupno otvoreni dobrovoljni :

590.331.000 542.537.336 116.064.000 98.670.990 90.760.649 33.848.777

678.227.000 568.706.000 141.095.000 111.193.489 100.013.805 42.893.503

14,89 4,82 21,57 12,69 10,20 26,72

1.472.212.752 1.642.128.797

11,54

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI ZDMF HEP grupe AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb Croatia osiguranje ZDMF ZDMF Hrvatskih autocesta ZDMF Sindikata pomoraca Hrvatske ZDMF T-HT ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara ZDMF Novinar ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata ZDMF Ericsson Nikola Tesla Cestarski ZDMF ZDMF T Mobile Ukupno zatvoreni dobrovoljni (HANFA): SVEUKUPNO MIROVINSKI FONDOVI:

97.233.931

104.614.180

7,59

88.149.000

102.870.000

16,70

36.893.043

40.386.214

9,47

5.564.802

12.386.702

122,59

1.801.997

1.893.361

5,07

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

46.978 n.p.

n.p. -

n.p. -

287.794.183

326.598.470

13,48

38.088.060.842 43.035.826.492

12,99

1.856.448.478 Umirovljenički fond Fond Hrvatskih branitelja 2.005.077.311

979.522.587 1.445.526.187

-47,24 -27,91

INVESTICIJSKI FONDOVI OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI ZB plus PBZ Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ZB global Erste Euro Money ZB aktiv PBZ Euro novčani Erste Bond PBZ Global Raiffeisen Balanced PBZ Equity OTP novčani ZB euroaktiv VB Cash Allianz Cash Raiffeisen Bonds Erste Adriatic Equity

2.033.398.724 956.791.195 836.953.092 739.175.906 713.346.481 586.042.829 507.241.587 536.567.826 265.847.977 286.529.823 310.860.869 376.357.391 127.894.595 225.859.804 164.430.738 176.325.388 476.389.506 216.270.048

2.477.687.899 951.326.788 857.212.935 691.582.120 526.168.134 482.403.673 358.773.117 296.293.927 272.256.361 229.759.921 223.330.336 216.102.899 216.083.536 211.922.314 211.751.005 190.182.636 175.943.407 169.690.719

21,85 -0,57 2,42 -6,44 -26,24 -17,68 -29,27 -44,78 2,41 -19,81 -28,16 -42,58 68,95 -6,17 28,78 7,86 -63,07 -21,54

Fond HI-Cash PBZ I-Stock HPB Novčani ZB europlus ZB bond Locusta Cash ZB trend Raiffeisen Central Europe ZB BRIC+ Raiffeisen euroCash OTP indeksni Hermes ZB Private East PBZ Bond Erste Balanced Agram Euro Cash Erste Total East HPB Global Agram Private Ilirika Jugoistočna Europa HI-Balanced KD Victoria NFD Aureus Global Developed HI-Growth PBZ Dollar Raiffeisen Prestige Locusta Value II Raiffeisen World NFD Aureus Private ST Cash OTP uravnoteženi Agram Cash Raiffeisen Prestige Equity Locusta Value I NFD Aureus US Algorithm HPB Obveznički HPB Dionički Capital One Erste Exclusive Agram Trust KD Nova Europa Prospectus Jugoistočna Europa FIMA Equity Erste Elite VB Smart Ilirika BRIC HPB Dynamic OTP euro obveznički AC GDEM ICF Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced AC GBEM HPB WAV DJE KWSO Capital Flex RF Advantage NFD Aureus New Europe Equinox 1 VB High Equity

Imovina, 31. 12. 2010. 2011. 109.112.228 159.159.885 231.435.508 156.564.845 227.769.597 156.520.807 146.035.299 136.156.624 218.492.587 129.490.106 86.905.565 116.775.628 195.818.054 113.083.360

Postotak promjene

45,87 -32,35 -31,28 -6,76 -40,73 34,37 -42,25

199.276.184

112.769.596

-43,41

92.640.349 149.215.478 89.105.267 118.271.436 139.240.080 101.960.970 27.520.520 46.249.725 88.982.549 51.702.822

110.441.107 110.368.879 101.449.749 90.969.228 88.596.629 87.502.774 81.890.517 78.427.111 77.489.002 76.223.756 60.261.641

19,21 -32,01 2,09 -25,09 -37,16 -19,68 184,98 67,54 -14,34 16,55

100.587.608

58.075.947

-42,26

70.714.738 67.692.003

53.946.877 49.034.232

-23,71 -27,56

63.027.401

47.708.781

-24,30

69.068.155 40.091.559 185.356.573 44.435.515 38.702.680 54.389.083 37.898.511 38.312.043 106.975.060

43.565.607 42.592.384 40.849.753 39.701.898 35.709.062 31.114.415 29.385.886 27.676.609 25.418.530

-36,92 6,24 -77,96 -10,65 -7,73 -42,79 -22,46 -27,76 -76,24

Fond AC Global Utility NFD Aureus BRIC C-Premium OTP meridian 20 OTP Europa Plus KD Energija AC Rusija Platinum Blue Chip HI-Conservative Allianz Portfolio Platinum Global Opportunity Capital Two NFD Aureus MENA HPB Euronovčani VB Crobex10 A1 HPB Titan ST Global Equity KD Balanced KD Prvi izbor C-Zenit Platinum Cash Locusta Value III Auctor Cash Equinox 2 AP1 Ilirika Gold POBA ICO Equity Ilirika Azijski Tigar Equinox 3 AP2 AC Excel NFD Aureus Multi Cash Certus Argentum Fond za stabilnost Ilirika Jugoistočna Europa Balanced MP-BRIC.HR MP-GLOBAL.HR Oxygen Raiffeisen Emerging Markets Raiffeisen hrvatske dionice ST Aggressive Ukupno:

Imovina, 31. 12. 2010. 2011. 14.820.118 10.157.858 8.462.644 10.040.576 12.652.557 9.923.949 18.839.940 9.388.567 9.034.849 8.735.985 9.013.997 8.506.208 9.921.965 8.077.637 8.700.918 7.959.540 7.377.937 7.716.294 7.475.591 7.542.377

Postotak promjene

-31,46 18,65 -21,57 -50,17 -3,31 -5,63 -18,50 -8,52 4,59 0,89

8.378.134

6.936.810

-17,20

7.024.358 7.160.884 6.856.332 11.311.791 10.187.893 13.326.971 7.153.310 5.669.751 5.806.084 7.711.992 8.369.409 6.114.587 7.653.916 6.387.717 6.049.546 6.632.438 4.961.678 3.864.531 5.215.439 5.056.891 57.669.139

6.380.694 6.289.542 6.263.043 6.060.034 6.051.271 5.698.496 5.608.729 5.426.806 5.357.990 5.211.476 5.209.558 5.167.663 5.113.052 5.074.371 5.018.835 4.813.551 4.371.596 4.303.867 4.202.304 4.193.032 4.094.536 249.988 -

-9,16 -12,17 -11,61 -46,50 -44,07 -57,91 -24,14 -5,50 -10,24 -32,45 -38,26 -17,01 -34,43 -24,64 -27,74 -35,11 -15,30 8,50 -21,49 -

44.437.714

-

-

12.764.159 5.378.491 4.624.121

-

-

31.222.872

-

-

15.983.720

-

-

2.665.266 13.675.624.093 11.933.743.153

-12,74

-

24.985.866

-

28.980.931 23.479.379 13.400.235 18.102.408 44.578.581 18.002.429 12.023.217 21.724.751

24.715.608 20.100.661 19.776.544 18.661.235 17.709.969 17.527.055 16.828.995 15.725.767

-14,72 -14,39 47,58 3,09 -60,27 -2,64 39,97 -27,61

24.897.874

14.972.139

-39,87

18.929.040 21.268.054 10.482.426 37.928.643 20.315.382 15.577.262 14.356.393 10.881.268

14.728.436 14.324.416 14.242.557 14.172.636 13.367.064 12.655.590 12.600.221 12.525.925

-22,19 -32,65 35,87 -62,63 -34,20 -18,76 -12,23 15,11

15.640.611

12.052.158

-22,94

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA - FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU

11.517.146 14.528.363 15.715.791 11.098.671 10.999.026 9.667.992 13.133.352 13.186.292

11.726.776 11.682.397 11.645.816 11.381.893 11.129.347 11.073.060 10.559.333 10.332.502

1,82 -19,59 -25,90 2,55 1,18 14,53 -19,60 -21,64

41.007.521 Nexus FGS Quaestus Private Equity 24.311.563 Kapital II Alternative Private 1.245.861 Equity FGS 915.642 Honestas FGS 652.850 Prosperus FGS Ukupno : 68.133.437 SVEUKUPNO OTVORENI: 14.033.685.884 12.247.975.356

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA S PRIVATNOM PONUDOM Quaestus Private Equity Kapital Nexus Alpha Ukupno :

317.787.616

204.157.733

-35,76

40.274.175 358.061.791

41.941.033 246.098.766

4,14 -31,27

-12,72


151

FONDOVI

Imovina, 31. 12. 2010. 2011.

Fond

Postotak promjene

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM 1.210.372.729

1.018.024.811

Slavonski

156.467.526

168.880.263

7,93

Breza

26.685.147

23.668.159

11,31

5.285.826

3.522.876

-33,35

1.398.811.228 1.214.096.109

-13,21

Kapitalni fond

Velebit - u likvidaciji Ukupno :

-15,89

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM ZA ULAGANJE U NEKRETNINE Quaestus Nekretnine

268.973.057

252.850.126

-5,99

FIMA Proprius

151.436.243

147.562.040

-2,56

Jadran Kapital u likvidaciji

62.877.089

53.018.790

-15,68

HPB Real

31.655.926

-

-

Ukupno:

514.942.315

453.430.956

-11,95

UKUPNO ZATVORENI:

1.913.753.543

1.667.527.065

-12,87

SVEUKUPNO INVESTICIJSKI:

15.947.439.427 13.915.502.421

-12,74

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2012.

Smanjenje imovine U 2011. došlo je i do smanjenja imovine fondova te je ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom potkraj godine iznosila 11,490 milijardi kuna što je pad od -12,21 posto u odnosu na 2010. Dioničkim fondovima imovina je smanjena za -28,18 posto te su krajem godine upravljali su sa 2,165 milijardi kuna. Snažan pad imala je i imovina mješovitih fondova koji su krajem godine upravljali sa 1,361 milijardom kuna što je pad od -30,01 posto. Za razliku od godine ranije, kada su obveznički fondovi na neki način bili hit među ulagačima i kada su zabilježili snažan porast imovine, u 2011. godini jednako je tako došlo do pada imovine te su godinu završili s imovinom od 723,4 milijuna kuna što je pad od -38,74 posto. Jedina grupa koja je zabilježila porast imovine su uobičajeno stabilni novčani fondovi, kojima je imovina uvećana za +4,23 posto te je ona krajem godine iznosila 7,240 milijardi kuna. Ako u obzir uzmemo imovinu u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, među društvima za upravljanje fondovima na vrhu

ljestvice potkraj 2011. godine nalazio se ZB Invest koji je pod upravljanjem imao 4,067 milijardi kuna što je 35,39 posto tržišta. Na drugom mjestu nalazio se PBZ Invest sa 1,980 milijardi kuna što je tržišni udjel od 17,23 posto, dok je treće mjesto, s tržišnim udjelom od 15,45 posto, zauzimao Erste Invest te je njegova imovina pod upravljanjem iznosila 1,775 milijardi

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila je 11,490 milijardi kuna kuna. Kod neovisnih društava za upravljanje najvećom imovinom je upravljao Locusta invest sa 129,3 milijuna kuna. U vrhu su bili još i NFD Aureus Invest sa 107,5 milijuna kuna, te KD Investments sa 84,051 milijunom kuna. U 2011. godinu smo ušli s imovinom fondova od 2910 kuna per capita, u svibnju je dosegla vrhunac i iznosila je 3434 kuna, da bi u prosincu opet pala, te je iznosila 2553 kune.

Investicijski fondovi - prema strukturi ulaganja i prinosu Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2010.

2011.

Struktura ulaganja 31.12.2011.

Prinos, %

Imovina, 31. 12.

od u u osnivanja do 2010. 2011. 31.12.’11.

Vrsta fonda

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI A1

19. svibnja 2008.

AC Excel

20. lipnja 2007.

AC GBEM

11.311.791

Novčani računi - 3,39% Ostalo - 0,01%

-0,27 -15,22

n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

2. ožujka 2009.

14.528.363 11.682.397 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Mješoviti

AC GDEM

1. ožujka 2009.

14.356.393 12.600.221 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

AC Global Utility

25. listopada 2007. 14.820.118 10.157.858 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

AC Rusija

3. srpnja 2007.

8.077.637 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

Agram Cash

22. rujna 2008.

106.975.060 25.418.530 Potraživanja - 100,00%

3,50

3,31

17,08 Novčani

3,53

3,09

10,17 Novčani

9.921.965

27.520.520 78.427.111 Depoziti - 45,53%

Repo - 41,47% Novčani otvoreni investicijski fondovi - 7,73% Obveznice - 4,77% Novčani računi - 0,08% Ostalo - 0,41%

Agram Private

22. srpnja 2008.

51.702.822 60.261.641 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

Agram Trust

10. srpnja 2008.

12.023.217 16.828.995 Dionice - 54,73%

0,46 -10,91

-13,97 Mješoviti

Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima - 28,58% Potraživanja - 15,37% Novčani računi - 0,31%

Godina osnivanja/ početak rada

2010.

AP2

30. listopada 2008. 3.864.531

4.193.032 Vlasnički vrijednosni

Auctor Cash

24. siječnja 2011.

5.113.052 Depoziti - 58,70%

Capital One

31.12.’11.

-13,41 Privatni dionički

-

1,78

1,78 Novčani

27. listopada 2004. 44.578.581 17.709.969 Državne obveznice

9,07

2,33

65,72 Obveznički

Capital Two

19. travnja 2007.

7.024.358

6.380.694 Dionice - 79,26%

7,82

18,19

37,76 Dionički

C-Premium

18. siječnja 2007.

12.652.557

9.923.949 Dionice - 32,35%

-5,21

-8,34

-48,74 Mješoviti

C-Zenit

6. prosinca 2007.

5.806.084

5.211.476 Dionice - 79,57%

-11,37 -10,64

-55,25 Dionički

-

papiri - 77,82% Novčani računi - 22,18% Trezorski zapisi - 40,75% Novac i novčani ekvivalenti - 0,33% - 35,88% Korporativne obveznice - 16,96% Novac i kratkoročna potraživanja - 15,54% Trezorski zapisi - 14,36% Komercijalni zapisi - 13,25% Udjeli u fondovima - 4,01%

3,48

2,69

11,48 Novčani

Certus Argentum

2010.

5.056.891

Allianz Portfolio

11. svibnja 2009.

7.475.591

7.542.377 Depoziti i novac - 42,24%

9,77

-4,39

10,14 Mješoviti

Equinox 1

n.p.

Equinox 2

AP1

30. listopada 2008.

7.653.916

5.018.835 Vlasnički vrijednosni

0,46

0,55

-6,64 Privatni mješoviti

Equinox 3

papiri - 62,23% Obveznice - 22,82% Novčani računi - 4,27% Ostalo - 10,68%

Vrsta od u u osnivanja fonda do 2010. 2011.

-17,63

11. svibnja 2009. 176.325.388 190.182.636 Depoziti i novac - 75,14%

Obveznice - 29,13% Dionice - 27,10% Komercijalni zapisi - 1,53%

Prinos, %

-5,16

Allianz Cash

Trezorski zapisi - 24,86%

Struktura ulaganja 31.12.2011.

2011.

-29,03 Dionički

4.094.536 n.p.

Agram Euro Cash 3. lipnja 2009.

5.215.439

6.051.271 Dionice - 96,60%

Fond

Udjeli u fondovima - 12,93% Korporativne obveznice - 4,89% Novac i kratkoročna potraživanja - 2,92% Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima - 25,67% Depoziti - 20,00% Novac - 12,04% Komercijalni zapisi - 9,94% Novac - 14,67% Depozit - 5,76%

--

-

-

- Privatni novčani

13.133.352 10.559.333 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

n.p.

6.114.587

5.074.371 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

n.p.

4.961.678

4.202.304 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti


152

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2010.

Struktura ulaganja 31.12.2011.

2011.

Erste Adriatic Equity

11. listopada 2005. 216.270.048 169.690.719 Dionice - 72,31%

Erste Balanced

19. siječnja 2001. 101.960.970 81.890.517 Obveznice - 40,43%

Erste Bond

Erste Elite

Novac i novčani ekvivalenti - 11,46% Depozit - 7,52% Obveznice - 7,13% Komercijalni zapisi - 1,44% Udjeli u fondovima - 0,13% Dionice - 31,05% Novac i novčani ekvivalenti - 11,29% Depozit - 9,57% Komercijalni zapisi - 5,47% Udjeli - 2,19%

3. lipnja 2003.

n.p.

Erste Euro Money 22. rujna 2009.

Erste Exclusive Erste Money

Erste Total East

FIMA Equity

n.p. 3. lipnja 2003.

1. listopada 2007.

2. lipnja 2004.

Fond za stabilnost n.p.

265.847.977 272.256.361 Državne obveznice

- 41,59% Korporativne obveznice - 33,98% Trezorski zapisi - 14,92% Depozit - 7,33% Novac i novčani ekvivalenti - 1,54% Udjeli u investicijskim fondovima - 0,64%

21.268.054 14.324.416 n.p. 586.042.829 482.403.673 Trezorski zapisi - 61,33% Depoziti i repo - 14,10% Korporativne obveznice - 2,88% Novac i novčani ekvivalenti - 1,13%

18.002.429

17.527.055 n.p.

739.175.906 691.582.120 Trezorski zapisi - 55,74% Državne obveznice - 17,66% Depoziti - 17,47% Korporativne obveznice - 5,59% Novac i novčani ekvivalenti - 3,54%

46.249.725 77.489.002 Dionice - 71,18%

Novac i novčani ekvivalenti - 15,44% Depozit - 13,09% Udjeli - 0,29%

18.929.040 14.728.436 Dionice - 88,81% Novac - 5,77% Depoziti - 2,73% Ostalo - 2,69%

57.669.139

--

Prinos, %

Imovina, 31. 12.

od u u osnivanja do 2010. 2011. 31.12.’11.

-1,57 -18,36

5,16 -11,70

8,71

1,27

Vrsta fonda

26,05 Dionički

8,63 Mješoviti

40,30 Obveznički

n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

3,99

2,9

8,65 Novčani

n.p. 3,61

n.p. 2,40

n.p. Privatni mješoviti

-4,72 -16,32

-16,12 -11,75

-

-

-72,77 Dionički

-32,98 Dionički

- Privatni mješoviti

89.105.267 90.969.228 n.p.

n.p.

n.p.

HI-Balanced

22. veljače 2002.

70.714.738 53.946.877 Vrijednosni papiri s

4,76

-5,50

-3,09 Mješoviti

23. rujna 2003.

109.112.228 159.159.885 Vrijednosni papiri s

2,50

2,76

42,47 Novčani

HI-Conservative

HI-Growth

22. veljače 2002.

22. veljače 2002.

fiksnim prinosom - 58,20% Depoziti - 30,20% Novac i ostala aktiva - 11,60%

7.377.937

7.716.294 Vrijednosni papiri s

fiksnim prinosom - 94,50% Depoziti - 5,30% Novac i ostala aktiva - 0,20%

69.068.155 43.565.607 Dionice - 84,60%

Novac i ostala aktiva - 6,00% Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 4,90% Depoziti - 4,50%

5,84

3,50

-0,61

-8,41

n.p. Privatni obveznički

13,01 Obveznički

-20,83 Dionički

HPB Dionički

2005.

18.102.408 18.661.235 Dionice - 84,73%

-7,59

-5,33

-20,79 Dionički

HPB Dynamic

2006.

20.315.382 13.367.064 Dionice - 91,70%

-11,20 -12,01

-57,09 Dionički

Novčana sredstva - 13,31% Obveznice - 1,96% Obveznice - 6,37% Novčana sredstva - 1,93%

Struktura ulaganja 31.12.2011.

2011.

-

6.263.043 Novčana sredstva

- 58,42% Državne obveznice - 23,87% Trezorski zapisi - 11,50% Korporativne obveznice - 6,21%

Prinos, % Vrsta od u u osnivanja fonda do 2010. 2011. 31.12.’11.

-

0,22

0,22 Novčani

HPB Global

2005.

88.982.549 76.223.756 Dionice - 56,57%

-8,15

-7,94

-9,94 Mješoviti

HPB Novčani

2005.

227.769.597 156.520.807 Novčana sredstva - 37,62%

3,88

2,46

35,51 Novčani

HPB Obveznički

2005.

13.400.235 19.776.544 Državne obveznice

4,29

0,43

25,07 Obveznički

HPB Titan

2007.

10.187.893

5.698.496 Dionice - 96,91%

5,07 -13,11

-36,70 Dionički

HPB WAV DJE

2007.

15.715.791 11.645.816 Dionice - 90,38%

18,11 -10,37

-12,96 Dionički

ICF Balanced

3. svibnja 2002.

10.881.268 12.525.925 Dionice - 45,56%

Ilirika Azijski Tigar 2007.

n.p.

HI-Cash

HPB Euronovčani 2. prosinca 2011.

2010.

Obveznice - 23,75% Investicijski fondovi - 7,85% Trezorski zapisi - 5,42% Ostalo - 6,41% Zapisi - 31,73% Obveznice - 23,96% Investicijski fondovi - 6,69%

- 62,07% Korporativne obveznice - 23,08% Novčana sredstva - 10,57% Trezorski zapisi - 4,28%

Ilirika BRIC

2010.

Ilirika Gold

2010.

Ilirika Jugoistočna 2004. Europa Ilirika Jugoistočna 2006. Europa Balanced

Novčana sredstva - 3,09% Investicijski fondovi - 5,67% Novčana sredstva - 3,95%

-3,80

9,30 Mješoviti

4.303.867 Dionice - 84,06%

15,45 -27,56

-55,04 Dionički

37.928.643 14.172.636 Dionice - 85,35%

19,63 -30,59

-16,97 Dionički

4.813.551 Dionice - 72,01%

0,07 -12,45

-12,39 Dionički

100.587.608 58.075.947 Dionice - 71,34%

4,48 -30,10

19,89 Dionički

Obveznice - 38,24% Udio u investicijskom fondu - 10,74% Novac - 1,50% Ostalo - 3,96%

42,03 Novčani

Hermes

fiksnim prinosom - 50,20% Dionice - 47,00% Novac i ostala aktiva - 2,80%

Fond

Godina osnivanja/ početak rada

6.632.438

Investicijski fondovi - 8,87% Depoziti i novac - 7,07% Depoziti i novac - 7,61% Investicijski fondovi - 7,04%

6.387.717

Fondovi - 21,97% Depoziti i novac - 6,02% Obveznice - 17,12% Fondovi - 10,05% Depoziti i novac - 1,49%

44.437.714

--

n.p.

-

-

- Mješoviti

KD Balanced

16. siječnja 2006.

7.153.310

5.426.806 Dionice - 50,50%

1,45 -11,07

-25,54 Mješoviti

KD Energija

1. ožujka 2010.

9.013.997

8.506.208 Dionice - 83,19%

9,00 -13,97

-6,24 Dionički

KD Nova Europa

15. listopada 2007.

21.724.751 15.725.767 Dionice - 79,18%

15,98 -22,23

-43,10 Dionički

KD Prvi izbor

12. veljače 2003.

5.669.751

12,84 -18,06

14,71 Dionički

KD Victoria

11. svibnja 1999.

67.692.003 49.034.232 Dionice - 86,44%

-8,09 -18,06

14,71 Dionički

KWSO Capital Flex n.p.

Obveznice - 30,18% Novčani račun - 7,75% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,80% Zapisi - 4,77% Novčani račun - 9,10% Udjeli u investicijskim fondovima - 4,38% Oročeni depozit - 3,33% Udjeli u investicijskim fondovima - 8,21% Novčani račun - 7,45% Oročeni depozit - 5,16%

5.357.990 Udjeli u investicijskim

fondovima - 92,78% Oročeni depozit - 5,97% Novčani račun - 1,25% Udjeli u investicijskim fondovima - 8,27% Oročeni depozit - 2,60% Obveznice - 2,52% Novčani račun - 0,17%

11.098.671 11.381.893 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti


153

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Fond

Locusta Cash

Locusta Value I

Locusta Value II

Struktura ulaganja 31.12.2011.

Godina osnivanja/ početak rada

2010.

4. kolovoza 2008.

86.905.565 116.775.628 Obveznice - 36,14%

8. kolovoza 2008.

30. srpnja 2008.

2011.

Depozit - 18,24% Zapisi - 15,84% Novac na računu - 13,96% Udio u investicijskom fondu - 8,26% Repo ugovor - 7,36% Ostalo - 0,20%

28.980.931 24.715.608 Dionice - 37,23%

Udio u investicijskom fondu - 30,69% Depoziti - 23,21% Novac - 5,06% Ostalo - 3,81%

44.435.515 39.701.898 Dionice - 46,26%

Udio u investicijskom fondu - 29,36% Depoziti - 18,10% Novac - 3,13% Ostalo - 3,15%

Locusta Value III

16. srpnja 2009.

8.369.409

MP-BRIC.HR

Ožujak 2008.

12.764.159

--

Svibanj 2008.

5.378.491

--

NFD Aureus MENA 7. ožujka 2008.

7.160.884

MP-GLOBAL.HR

5.167.663 Dionice - 77,24% Novac - 22,76%

Imovina, 31. 12.

Prinos, % od u u osnivanja do 2010. 2011. 31.12.’11.

4,60

3,89

Vrsta fonda

21,74 Novčani

4,78 -16,78

6,37 -45,10 -

-

-12,52 Privatni dionički

-8,57 Privatni dionički

-

-

- Dionički

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

2. travnja 2007.

8.462.644 10.040.576 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

15.640.611 12.052.158 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Mješoviti

NFD Aureus Global 1. prosinca 2005. Developed

63.027.401 47.708.781 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

NFD Aureus Multi 30. prosinca 2011. Cash NFD Aureus New Europe

3. studenoga 2008.

NFD Aureus Private 17. srpnja 2006. NFD Aureus US Algorithm OTP euro obveznički

8. listopada 2008.

-

249.988 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Novčani

9.667.992 11.073.060 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

31.114.415 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

23.479.379 20.100.661 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

54.389.083

15. prosinca 2005. 15.577.262 12.655.590 Državne obveznice

- 57,12% Komercijalni zapisi - 21,26% Ostale obveznice - 18,69% Novac i depoziti - 2,92%

OTP Europa Plus

20. srpnja 2009.

9.034.849

8.735.985 Udjeli u investicijskim

OTP indeksni

27. prosinca 2007. 149.215.478 101.449.749 Dionice RH - 98,96%

fondovima - 77,72% Dionice - 11,18% Novac i depoziti - 11,10% Novac i depoziti - 1,04%

OTP meridian 20

28. travnja 2008.

18.839.940

OTP novčani

27. prosinca 2005. 127.894.595 216.083.536 Novac i depoziti - 55,26%

PBZ Bond

fondovi - 50,25% Dionice RH - 32,14% Novac i depoziti - 11,63% Obveznice - 5,99%

Trezorski zapisi - 29,29% Obveznice - 10,92% Komercijalni zapisi - 4,53%

OTP uravnoteženi 15. prosinca 2005. 38.312.043

Oxygen

9.388.567 Inozemne dionice, dionički

n.p.

4.624.121

27.676.609 Dionice RH - 47,55% Državne obveznice - 12,83% Ostale obveznice - 19,22% Inozemne dionice, dionički fondovi - 10,95% Novac i depoziti - 9,45% - n.p.

11. ožujka 2003. 139.240.080 87.502.774 Korporativne obveznice - 40,86% Državne obveznice - 35,87% Kratkoročni vrijednosni papiri - 15,00% Municipalne obveznice - 4,62% Obveznički investicijski fondovi - 3,21% Depoziti - 0,44%

40.091.559 42.592.384 Depoziti - 100,00%

2,59

1,15

3,51 Novčani

5. rujna 2005.

376.357.391 216.102.899 Dionice i dionički investicijski fondovi - 89,94% Korporativne obveznice - 5,46% Depoziti - 3,42% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,17%

2,80 -22,02

-6,32 Dionički

PBZ Euro novčani 24. srpnja 2002.

536.567.826 296.293.927 Depoziti - 50,34%

3,80

2,50

4,18 Novčani

PBZ Global

13. rujna 2001.

286.529.823 229.759.921 Dionice i dionički

3,98

-9,78

3,58 Mješoviti

PBZ I-Stock

17. srpnja 2007.

231.435.508 156.564.845 Dionice i dionički

14,63

-17,64

-11,77 Dionički

PBZ Novčani

31. ožujka 1999.

956.791.195 951.326.788 Depoziti - 66,49%

2,87

2,12

5,97 Novčani

3,71 -14,56

8,41 Obveznički

4,31 -13,18

-2,53 Dionički

7,19 -16,19

-64,79 Dionički

3,54 -21,74

-29,82 Dionički

2,75

25,51 Novčani

-5,73 -16,45

investicijski fondovi - 52,52% Korporativne obveznice - 28,25% Državne obveznice - 10,62% Depoziti - 7,78% Kratkoročni vrijednosni papiri - 0,83%

-10,10 Mješoviti

investicijski fondovi - 79,27% Depoziti - 20,73% Kratkoročni vrijednosni papiri - 23,41% Repo ugovori - 8,05% Novac i novčani ekvivalenti - 2,05%

7,65

n.p. 0,70

n.p. Privatni novčani

31.12.’11.

8.700.918

7.959.540 Dionice - 86,00%

7,06

-3,57

-18,17 Dionički

Platinum Cash

29. srpnja 2009.

7.711.992

5.209.558 Zapisi - 51,40%

1,31 -19,45

-17,40 Novčani

Platinum Global Opportunity

21. rujna 2007.

8.378.134

6.936.810 Dionice - 73,00%

1,74 -22,20

-42,52 Dionički

POBA ICO Equity

27. srpnja 2007.

6.049.546

4.371.596 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

Prospectus Jugoistočna Europa

30. siječnja 2007.

24.897.874 14.972.139 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Dionički

Raiffeisen Balanced

29. kolovoza 2002. 310.860.869 223.330.336 Dionice - 53,36%

5,66 -18,83

25,45 Mješoviti

8,42

0,80

75,77 Obveznički

3,90

2,68

48,84 Novčani

-3,77 -28,80

-55,80 Dionički

Novac - 10,00% Udjeli u investicijskim fondovima - 4,00% Depoziti - 35,70% Novac - 12,90% Novac - 21,00% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,00%

Obveznice - 33,95% Investicijski fondovi - 7,09% Zapisi - 6,17% Neto novac i novčani ekvivalenti - -0,58%

Raiffeisen Bonds 27. svibnja 2002. 476.389.506 175.943.407 Obveznice - 54,92%

Zapisi - 22,03% Neto novac i novčani ekvivalenti - 16,71% Investicijski fondovi - 6,35%

25. veljače 2003. 836.953.092 857.212.935 Zapisi - 66,99%

Neto novac i novčani ekvivalenti - 28,57% Obveznice - 4,44%

Raiffeisen Central 19. travnja 2005. 199.276.184 112.769.596 Dionice - 84,85% Obveznice - 8,22% Europe Neto novac i novčani ekvivalenti - 5,80% Investicijski fondovi - 1,14%

20. prosinca 2007. 31.222.872 Raiffeisen Emerging Markets n.p.

Vrsta od u u osnivanja fonda do 2010. 2011.

Platinum Blue Chip 3. siječnja 2008.

Raiffeisen Cash 2,50

Kratkoročni vrijednosni papiri - 34,14% Korporativne obveznice - 10,29% Državne obveznice - 5,23%

- Dionički

17. srpnja 2006. NFD Aureus Emerging Markets Balanced

NFD Aureus BRIC

13. travnja 2005.

PBZ Dollar

2011.

-41,27 Privatni dionički

6.289.542 n.p.

Prinos, %

2010.

Fond

PBZ Equity

3,84 -15,51

Struktura ulaganja 31.12.2011.

Godina osnivanja/ početak rada

Raiffeisen euroCash

19. rujna 2011.

- 110.368.879 Zapisi - 69,09%

Neto novac i novčani ekvivalenti - 28,82% Obveznice - 2,08%

4,08 Obveznički 10. rujna 2008. Raiffeisen hrvatske dionice Raiffeisen Prestige 8. ožujka 2010.

--

15.983.720

--

185.356.573 40.849.753 Dionice - 41,72%

Obveznice - 28,24% Neto novac i novčani ekvivalenti - 26,92% Investicijski fondovi - 3,12%

-

-

- Dionički

-

0,74

0,74 Novčani

-

-

- Dionički

8,37

-7,94

-0,24 Mješoviti


154

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

Raiffeisen Prestige 30. prosinca 2011. Equity

Raiffeisen World

ST Aggressive

2007.

ST Global Equity

VB Cash

VB Crobex10 VB High Equity

- 24.985.866 Dionice - 59,84%

Neto novac i novčani ekvivalenti - 20,11% Investicijski fondovi - 20,05% Neto novac i novčani ekvivalenti - 10,41% Investicijski fondovi - 9,28%

n.p.

ST Cash

2011.

3. listopada 2003. 38.702.680 35.709.062 Dionice - 80,31%

RF Advantage

ST Balanced

2010.

Struktura ulaganja 31.12.2011.

10. siječnja 2003.

2. siječnja 2004.

10.999.026 11.129.347 n.p. 2.665.266

11.517.146 11.726.776 Dionice - 24,40%

Fondovi - 24,10% Depoziti - 15,70% Korporativne obveznice - 12,00% Komercijalni zapisi - 11,30% Državne obveznice - 9,20% Izvedenice - 2,90% Gotovina - 0,50%

37.898.511 29.385.886 Depoziti - 51,60%

Obveznice - 22,30% Komercijalni zapisi - 20,40% Gotovina - 5,70%

24. listopada 2000. 13.326.971

2007.

2010. 2007.

--

5.608.729 Dionice - 65,10%

Gotovina - 12,40% Fondovi - 9,90% Obveznice - 8,20% Izvedenice - 4,50%

164.430.738 211.751.005 Depoziti - 36,00%

Obveznice - 30,00% Novac - 21,00% Investicijski fondovi - 9,00% Trezorski zapisi - 3,00% Repo - 1,00%

6.856.332

6.060.034 Dionice - 99,00% Novac - 1,00%

13.186.292 10.332.502 Dionice - 58,00%

Investicijski fondovi - 38,00% Novac i potraživanja - 4,00%

Prinos, %

Imovina, 31. 12.

od u u osnivanja do 2010. 2011. 31.12.’11.

-

-

Vrsta fonda

- Dionički

9,10

-2,46

3,43 Dionički

2011.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

-

-

- Mješoviti

-11,28 -25,28

30,13 Mješoviti

40.274.175 41.941.033 n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

317.787.616 204.157.733 n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

358.061.791 246.098.766

Alternative Private n.p. Equity FGS

-

1.245.861 n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

-

915.642 n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

-

41.007.521 n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

- 24.311.563 n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

-

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom dionički

11,60 -15,60

176,20 ZIF s javnom (+10,30 ponudom na godišnjoj dionički razini)

Honestas FGS Nexus FGS

Prosperus FGS

n.p.

n.p.

Ukupno : 3,64

2,96

39,44 Novčani

652.850 n.p.

- 68.133.437

UKUPNO OTVORENI:

14.033.685.884 12.247.975.356

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom -13,41 -41,62

3,35

1,57

2,77 -13,39 -0,62 -10,61

-72,85 Dionički

Breza

11. rujna 1998.

-10,99 Dionički

Kapitalni fond

26. siječnja 1999. 1.210.372.729 1.018.024.811 Dionice - 93,40%

Slavonski

1999.

Velebit - u likvidaciji

1999.

Otvoreni investicijski fondovi - 6,60% Zatvoreni investicijski fondovi - 2,33% Novac -- 1,73% Ostalo - 0,10% Depoziti - 1,10% Obveznice - 0,50% Ostala imovina - 5,00%

156.467.526 168.880.263 Vrijednosni papiri - 98,44% -2,39 Novčana sredstva - 0,87% Potraživanja - 0,69%

-55,54 Dionički

Ukupno : -7,16 Mješoviti

ZB aktiv

26. lipnja 2006.

507.241.587 358.773.117 Dionice - 54,49%

6,96 -15,13

-2,24 Dionički

5.285.826

3.522.876

FIMA Proprius

11. svibnja 2007.

151.436.243 147.562.040 Nekretnine - 88,34%

HPB Real

2008.

31.655.926

Otvoreni investicijski fondovi - 5,33% Depoziti - 2,99% Dionice - 2,54% Novac - 0,52% Potraživanja - 0,28%

218.492.587 129.490.106 Obveznice - 67,02%

4,75

ZB BRIC+

14. travnja 2010.

92.640.349 110.441.107 Dionice - 69,77%

6,60 -15,99

-6,24 Dionički

ZB euroaktiv

5. svibnja 2004.

225.859.804 211.922.314 Dionice - 95,84%

2,68

-4,96

-0,14 Dionički

ZB europlus

21. srpnja 2000.

146.035.299 136.156.624 Novčano tržište - 56,64%

2,51

1,98

3,16 Novčani

ZB global

4. srpnja 2001.

713.346.481 526.168.134 Dionice - 37,29%

7,64 -14,15

2,28 Mješoviti Ukupno:

514.942.315 453.430.956

ZB plus

21. srpnja 2000. 2.033.398.724 2.477.687.899 Novčano tržište - 81,29%

2,33

2,46

4,57 Novčani

UKUPNO ZATVORENI:

1.913.753.543 1.667.527.065

ZB Private East

11. listopada 2007. 118.271.436 88.596.629 n.p.

n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

UKUPNO INVESTICIJSKI:

15.947.439.427 13.915.502.421

ZB trend

28. listopada 2002. 195.818.054 113.083.360 Dionice - 70,28%

11,61

-7,10

2,56 Dionički

Ukupno:

Trezorski zapisi - 15,19% Obveznice - 3,52%

Obveznice - 17,05% Novčano tržište - 10,21% Fondovi - 2,46%

13.675.624.093 11.933.743.153

-

49,53 ZIF ZIF s javnom ponudom

1.398.811.228 1.214.096.109

4. srpnja 2001.

Obveznice - 37,24% Fondovi - 13,44% Novčano tržište - 12,03%

7,93

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

ZB bond

Trezorski zapisi - 36,41% Obveznice - 6,95%

2,11

26.685.147 23.668.159 Dionice - 89,24%

19,01 Novčani

-7,82

Novčano tržište - 4,16%

31.12.’11.

n.p.

Quaestus Private n.p. Equity Kapital II

0,81

Obveznice - 17,43% Novčano tržište - 7,22% Fondovi - 5,58%

Vrsta od u u osnivanja fonda do 2010. 2011.

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala - Fondovi za gospodarsku suradnju

10.482.426 14.242.557 Investicijski fondovi

Novčano tržište - 24,82% Trezorski zapisi - 6,89% Fondovi - 1,27%

Prinos, %

Quaestus Private n.p. Equity Kapital Ukupno :

2010.

Obveznice - 27,97% Fondovi - 17,08% Ostalo - 0,46%

2010.

Struktura ulaganja 31.12.2011.

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus Alpha

VB Smart

- 80,00% Novac - 20,00%

Fond

Godina osnivanja/ početak rada

4,73 Obveznički

Jadran Kapital - u 2006. likvidaciji Quaestus Nekretnine

--

62.877.089 53.018.790 n.p.

30. travnja 2008. 268.973.057 252.850.126 Udjeli u nekretninskim

društvima - 53,53% Novčana sredstva - 17,56% Korporativne obveznice - 14,15% Depoziti - 5,04% Nekretnine - 3,65 Otvoreni investicijski fondovi - 3,19% Dionice - 2,61% Potraživanja - 0,26%

n.p.

n.p.

n.p. ZIF

-

-

n.p.

n.p.

n.p. ZIF

--

n.p.

n.p.

n.p. ZIF

Napomene: Fondovi s privatnom ponudom, fondovi rizičnog kapitala, ZIF Velebit i Jadran kapital u likvidaciji - imovina: HANFA; Fond VB High Equity 23. 3. 2012. pripojen fondu VB Smart; Locusta Cash u 2011. preoblikovan u otvoreni fond s javnom ponudom, prije je bio s privatnom ponudom; Fondovi Raiffeisen Emerging Markets i Hrvatske dionice spojeni su u fond Raiffeisen Prestige Equity 30. 12. 2011.; Fond Ilirika Jugoistočna Europa Balanced pripojen fondu Ilirika Jugoistočna Europa 13. 7. 2011.; Auctor Cash - prije: Certus Cash; MP-BRIC.HR pripojen fondu NFD Aureus Bric 16. 12. 2011.; MP-GLOBAL.HR pripojen fondu NFD Aureus New Europe; n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2012.


FONDOVI

MIROVINSKI FONDOVI U 2011. GODINI

Padovi na tržištima kapitala utjecali na rezultate Kod obveznih mirovinskih fondova od njih četiri samo je jedan ostvario pozitivan rezultat. Negativni rezultati prevladavali su i kod dobrovoljnih mirovinskih fondova, te su od ukupno šest fondova iz ove grupe samo dva godinu završila u plusu Marko Repecki / www.hrportfolio.com ZA RAZLIKU OD 2010. GODINE kada su mirovinski fondovi uglavnom ostvarivali solidne rezultate, u 2011. godini padovi na tržištima kapitala nisu ostali bez utjecaja i na rezultate ove vrste fondova. Kod obveznih mirovinskih fondova od njih četiri samo je jedan ostvario pozitivan rezultat. Negativni rezultati prevladavali su i kod dobrovolj-

nih mirovinskih fondova, te su od ukupno šest fondova iz ove grupe samo dva godinu završila u plusu. Kod obveznih mirovinskih fondova, koji su zbog toga što u njih ulažu svi zaposleni građani najzanimljiviji za analizu, najuspješniji je bio fond AZ OMF kojem je vrijednost udjela uvećana za +2,74 posto te njegov prosječni godišnji prinos promatrano od osnutka fonda iznosi +5,07 posto, a prinos od osnutka +61,45 posto.

155


156

FONDOVI

Mirovinski fondovi Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2010.

Prinos, % Broj članova 31.12.2011.

2011.

Struktura ulaganja 31.12.2011.

od

u 2010. u 2011. osnivanja do 31.12.11.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF

2001. 14.393.133.000 16.573.300.000

576.858 Domaće obveznice - 69,56%

8,47

2,75

5,07

Erste Plavi OMF

2001. 4.813.016.691 5.356.143.733

247.006

9,09

-1,35

4,88

28. rujna 2001. 6.144.940.129 6.851.565.492

287.263

Strane dionice - 12,61% Domaće dionice - 10,33% Novčano tržište - 4,66% Investicijski fondovi - 1,55% Strane obveznice - 1,29% Obveznice - 63,00% Dionice - 21,00% Investicijski fondovi - 15,00% Novac - 1,00% Domaća imovina - 85,40% Inozemna imovina - 14,60%

9,75

-1,43

4,15

498.348 Državne obveznice - 71,00%

8,09

-0,62

4,74

OMF PBZ Croatia osiguranje Raiffeisen OMF

5. studenoga 2001. 10.976.964.087 12.286.090.000

Ukupno obvezni mirovinski:

36.328.053.907 41.067.099.225

Dionice - 16,00% Investicijski fondovi - 8,00% Korporativne obveznice - 5,00%

1.609.475

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Benefit

2003. 116.064.000

141.095.000

24.493 Domaće obveznice - 88,36%

AZ Profit

2003. 590.331.000

678.227.000

69.190

Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond

29. listopada 2003.

98.670.990

111.193.489

17.936

Erste Plavi Expert

2004.

90.760.649

100.013.805

16.447

Erste Plavi Protect

2004.

33.848.777

42.893.503

9.339

6. kolovoza 2002.

542.537.336

568.706.000

47.004

1.472.212.752 1.642.128.797

184.409

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

Ukupno dobrovoljni mirovinski:

Novčano tržište - 9,92% Strane dionice - 1,38% Domaće dionice - 0,34% Domaće obveznice - 62,67% Strane dionice - 15,01% Domaće dionice - 14,17% Novčano tržište - 6,00% Investicijski fondovi - 2,15% Obveznice - 65,48% Dionice - 16,88% Udjeli - 10,91% Novčana sredstva - 4,20% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,19% Depoziti - 0,74% Ostalo - 0,60% Obveznice - 55,00% Dionice - 22,00% Investicijski fondovi - 19,00% Depoziti - 2,00% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,00% Novac - 1,00% Obveznice - 97,00% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,00% Depoziti - 1,00% Novac - 1,00% Državne obveznice - 64,00% Dionice - 18,00% Municipalne i korporativne obveznice - 12,00% Investicijski fondovi - 6,00%

7,73

0,38

6,32

12,42

-1,28

8,17

6,19

-2,61

1,98

8,88

-3,53

3,90

8,02

3,28

4,58

7,87

-3,21

4,43

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ VIP

2004.

102.870.000

4.397 prema Prospektu i statutu tj. postavljenoj investicijskoj politici svakog fonda

13,27

0,01

8,54

0,29 -0,01 -0,63 0,67 -1,84

8,83 8,72 10,10 5,78 0,67

46.978 1.801.997

n.p. 1.893.361

230 n.p. n.p. n.p.

13,37 12,98 12,51 9,45 6,73

36.893.043

40.386.214

n.p. n.p.

6,35

-2,35

0,48

97.233.931 5.564.802

104.614.180 12.386.702

n.p. n.p. n.p. n.p.

6,71 6,57

-2,18 -0,98

1,21 4,63

n.p.

n.p.

n.p. n.p.

13,75

1,99

n.p.

n.p.

n.p.

n.p. n.p.

13,07

1,17

n.p.

n.p. n.p. n.p.

n.p. n.p. n.p.

n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

12,21 13,02 9,56

2,06 4,32 1,12

n.p. n.p. n.p.

287.794.183

326.598.470

18.153

n.p. 1.856.448.478 979.522.587 1998. 2.005.077.311 1.445.526.187

n.p. n.p.

AZ Dalekovod 2004. AZ HKZP 2005. AZ Zagreb 2008. Cestarski ZDMF 2004. ZDMF Sindikata 21. listopada 2004. pomoraca Hrvatske Croatia osiguranje 20. rujna 2005. ZDMF ZDMF HEP grupe 9. svibnja 2006. ZDMF Hrvatskih 3. lipnja 2008. autocesta ZDMF Ericsson 21. veljače 2005. Nikola Tesla ZDMF Hrvatskog 1. srpnja 2004. liječničkog sindikata ZDMF Novinar 13. listopada 2005. ZDMF T-HT 20. prosinca 2006. ZDMF Sindikata 15. studenoga 2007. hrvatskih željezničara Ukupno ZDMF (HANFA): Umirovljenički fond Fond Hrvatskih branitelja...

88.149.000

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2012. Napomena: ZDMF T-Mobile pripojen ZDMF-u T-HT 13. travnja 2011.

n.p. n.p.

To je ujedno i jedini dobitnik u ovoj grupi u 2011. godini. Najmanji pad među obveznim mirovinskim fondovima s negativnim rezultatom imao je fond Raiffeisen OMF koji je u protekloj godini pao za -0,61 posto, a njegov prinos od osnutka iznosi +56,58 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos +4,74 posto. Slijedi ga fond Erste Plavi koji je u prošloj godini zabilježio pad od -1,34 posto te je sada njegov prosječni godišnji prinos +4,88 posto, a prinos od osnutka +58,56 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se fond BPZ Croatia osiguranje OMF koji je pao za -1,42 posto pa je sada njegov prosječni godišnji prinos +4,15 posto, a od osnutka je uvećao vrijednost za +48,25 posto. Prosječni godišnji prinos AZ Profita 8,17 posto Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u 2011. godini bio je fond Erste Plavi Protect kojem je vrijednost udjela porasla za +3,28 posto te je od početka rada ostvario prinos od +35,59 posto. Na drugom mjestu, s prinosom od +0,38 posto, nalazi se fond AZ Benefit, a njegov prinos od osnutka iznosi +64,07 posto. Ostali fondovi iz ove grupe imali su negativne rezultate, dok je najmanji pad, onaj od -1,28 posto, zabilježio fond AZ Profit te je njegov prinos od osnutka +91,26 posto. Na dru-

Kod obveznih mirovinskih fondova najuspješniji je bio AZ OMF koji je i jedini lanjski dobitnik u ovoj grupi gom mjestu je Croatia osiguranje DMF kojem je vrijednost smanjena za -2,60 posto te mu prinos od osnutka sada iznosi +17,36 posto. Slijedi ga fond Raiffeisen DMF kojem je vrijednost u 2011. godini smanjena za -3,21 posto te je njegov prinos od osnutka sada +50,39 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se Erste Plavi Expert koji je zabilježio pad od -3,53 posto, a od početka rada je ostvario prinos od +29,70 posto. Dobrovoljni mirovinski fondovi, za razliku od obveznih, nemaju svi isto razdoblje poslovanja, te ih je stoga nemoguće usporediti po prinosu od osnutka, dok je njihove dugoročne prinose najpogodnije promatrati kroz prosječni godišnji prinos, a po tom kriteriju najuspješniji je fond AZ Profit čiji prosječni godišnji prinos iznosi prilično visokih +8,17 posto. Na drugom mjestu nalazi se AZ Benefit kojem prosječni godišnji prinos iznosi +6,32 posto, a slijede ih Erste Plavi Protect (+4,58 posto), Raiffeisen DMF (+4,43 posto), Erste Plavi Expert (+3,90 posto) te na posljednjem mjestu Croatia osiguranje DMF s prosječnim prinosom od +1,98 posto.


FONDOVI

FONDOVI U EU-u

Početak novog razdoblja Zakonska regulativa bit će prilagođena standardima Europske unije te ostaje vrlo mala mogućnost za samostalna rješenja i odstupanja Marko Repecki / www.hrportfolio.com HRVATSKA IDUĆE GODINE POSTAJE punopravna članica Europske unije te time počinje novo razdoblje za cjelokupni financijski sektor, uključujući i fondovsku industriju. Zakonska regulativa bit će prilagođena standardima Europske unije te ostaje vrlo mala mogućnost za samostalna rješenja i odstupanja. Slijedom toga nestaju i barijere koje su tržište štitile od strane konkurencije. Europska unija želi stvoriti jednake uvjete za sva društva u zemljama članicama te visoku razinu reguliranosti. Visoka razina reguliranosti postavlja pred društva visoke organizacijske i kapitalne zahtjeve, a poseban se naglasak stavlja na zaštitu korisnika usluga financijskog sektora te sprječavanje ponavljanja krize koja je počela 2008. godine. Također, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga postaje dio Europskog sustava financijskih supervizora (ESFS) čime stječe pravo sudjelovanja u pripremi regulative i bolju informiranost, ali s druge strane stječe obvezu striktnog pridržavanja pravila Europske unije. Hrvatska fondovska industrija time ulazi u vrlo intenzivno razdoblje u kojem će se trebati uskladiti s mnogobrojnim propisima te su u pripremi izmjene Zakona o investicijskim fondovima. Zahtjevni propisi mogu predstavljati poteškoću manjim društvima, a i nezgodno je što sve te promjene dolaze u vrijeme kada se domaća financijska industrija tek pokušava oporaviti od višegodišnje krize.

Niz bitnih novosti Osnovane su radne skupine za zakone o investicijskim fondovima i alternativnim investicijskim fondovima te su one započele s radom kako bi se u kratkom razdoblju napravile potrebne prilagodbe. Bitne novosti koje će biti implementirane u novi zakon odnose se na dodatno olakšanu prodaju fondova, izravno i neizravno, primjerice putem tzv. master-feeder struktura gdje se više manjih fondova (feedera) objedinjuje plasirajući svoja sredstva kroz glavni fond (master) te se na taj način smanjuju troškovi. Druga bitna novost je planiranje omogućavanja delegiranja nekih poslova koji su do sada spadali u djelokrug društava za upravljanje na treće osobe, što će društvima olakšati poslovanje. Također, planira se kvalitetnija regulacija poslova depozitnih banaka.

Osnovane su radne skupine za zakone o investicijskim fondovima i alternativnim investicijskim fondovima Potpuni novitet koji proizlazi iz EU direktiva je zakon o alternativnim fondovima, kojim se regulira poslovanje svih fondova koji nisu klasični otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom. U Hrvatskoj su alternativni fondovi (fondovi s privatnom ponudom, nekretninski fondovi, fondovi rizičnog kapitala) već regulirani Zakonom o investicijskim fondovima, a ova tema će biti predmet rasprave radne skupine za zakone o fondovima.

157


158

FONDOVI

Anketa:

VJEROJATNA DALJNJA STAGNACIJA

1.

MARIO STAROSELČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALLIANZ INVESTA

Bez oporavka industrije teško je očekivati veće stope rasta Vjerojatna je daljnja stagnacija sve dok klijenti ne počnu plasirati svoja sredstva u rizičnije investicije u potrazi za većim prinosima, a sada je prvi i jedini cilj zaštititi svoj kapital

Ocijenite stanje na tržištu i Vaše poslovanje u 2011.?

voljstvo imamo kada pogledamo prinose - 2011. godina bila je još jedna godina u nizu u kojoj su naši fondovi prema kriteriju prinosa bili pri samome vrhu.

2.

Kakvi su trendovi te što će fondovskoj industriji donijeti 2012. godina?

3.

U kojem bi se smjeru, po Vama, trebale kretati promjene u zakonodavstvu za snažniju podršku fondovskoj industriji?

Liberalizacija poslovanja Trendovi u fondovskoj industriji slijede generalne trendove kojima svjedočimo u ekonomiji. Stoga je vjerojatna daljnja stagnacija sve dok klijenti ne počnu plasirati svoja sredstva u rizičnije investicije u potrazi za većim prinosima. Takva situacija za sada se ne čini izvjesnom. Sada je prvi i jedini cilj zaštititi svoj kapital. Ulaskom u Europsku uniju može se očekivati daljnja liberalizacija poslovanja i dolazak novih igrača u srednjem roku. Takve promjene neminovno će dovesti do još snažnije konkurencije. Zakonodavstvo bi trebalo omogućiti Društvima za upravljanje jasna pravila igre koja bi bila troškovno prihvatljiva i ne bi gušila poduzetnički impuls i nove inicijative.

>> Stanje na tržištu investicijskih fondova dodatno je pogoršano 2011. godine. Ukupna imovina pod upravljanjem smanjila se za više od 10 posto, a udio novčanih fondova dodatno je povećan nauštrb ostalih vrsta fondova. U takvom okruženju fondovi pod upravljanjem Allianz Investa uspjeli su blago povećati svoju

I lani su naši fondovi prema kriteriju prinosa bili pri samome vrhu imovinu pod upravljanjem i tržišni udio, no bez oporavka cijele industrije teško je očekivati veće stope rasta. Razloga za zado-


FONDOVI

159

JOSIP GLAVAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE-INVESTA

Skromniji pomaci odražavaju zahtjevno okruženje Još uvijek nismo izašli na put održivog oporavka te smatramo da će u nekom trenutku tijekom godine nagomilani problemi ponovno pritisnuti dioničke indekse, a volatilnost se povećati >> Globalna tržišta prenijela su dio pozitivnog momenta iz 2010. i u 2011. godinu, međutim pomaci na financijskim tržištima bili su nešto skromniji nego u prethodnoj godini. Pritom su najbolje prošla

Naše poslovanje u 2011. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima i kretanjima u industriji razvijena tržišta, zbog toga što ih ulagači percipiraju kao sigurnija, stabilnija i likvidnija. Makroekonomski pokazatelji i dalje pokazuju globalno mješovitu sliku neravnomjernog oporavka. Uz zemlje koje bolje prolaze kroz krizu (kao primjerice SAD), postoje i džepovi „slabog rasta“ (periferija Europske unije). Takva situacija (ispodprosječni gospodarski rast) karakteristična je za razdoblja oporavka nakon recesije u kombinaciji s financijskom krizom ( 20 0 8. / 20 09 . ) Kao protutežu smanjenoj potrošnji i smanjenim investicijama privatnog sektora imamo državni intervencionizam (pojačana državna potrošnja, fiskalni deficiti) te ekspanzivnu politiku središnjih banaka, kojom se nastoje ublažiti negativne posljedice po gospodarstvo te umanjiti volatilnost na financijskim tržištima. Što se zbivanja na domaćem i regionalnim tržištima kapitala tiče, pomaci su bili očekivano znatno skromniji, odražavajući i dalje zahtjevno okruženje. Razmjerno spor oporavak domaće ekonomije značajno je utjecao

na tržište kapitala. U takvim uvjetima ukupna imovina investicijskih fondova stabilizirala se na razini od oko 11 milijardi kuna te je prvenstveno koncentrirana u nerizičnom segmentu. Pomaci od niskorizičnih ulaganja prema rizičnijim ulaganjima zasad su očekivano postupni i spori, no to je sasvim u skladu sa situacijom. Nerizični segment kao pokretač rasta Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment, što donosi spori, ali mnogo stabilniji rast. Od nižih kamatnih stopa tako zasad najviše prosperiraju novčani fondovi koji bilježe priljeve uslijed potrage za većim prinosom na novčane viškove od strane institucionalnih ulagača. Naše poslovanje u 2011. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima i kretanjima u industriji. U zahtjevnim tržišnim okolnostima nastavili smo ulagati značajne napore kako bi održavali konkurentan prinos i kvalitetno upravljali povjerenim nam sredstvima. Unatoč brojnim problemima koji pritišću globalnu ekonomiju, prinosi globalnih dioničkih indeksa u prvom kvartalu 2012. bili su neočekivano dobri. Niske kamatne stope i snažna potpora središnjih banaka nekonvencionalnim monetarnim mjerama svakako su pridonijele takvom razvoju događaja. Promjena zakonskog okvira Međutim, smatramo da još uvijek nismo izašli na put održivog oporavka te da će u nekom trenutku tijekom godine nagomilani problemi ponovno pritisnuti dioničke indekse, a volatilnost se povećati.

Što se globalnih tržišta tiče, i dalje ostajemo oprezno optimistični u očekivanjima za 2012. Nažalost, to ne možemo u potpunosti ustvrditi i za domaće tržište. Uslijed intenziviranja negativnih kretanja u prvom kvartalu i povratka ekonomije u recesiju, mišljenja smo da nije realno očekivati pozitivne pomake osim na selektivnoj bazi. Za očekivati je da će apetit za značajnija ulaganja u rizičniju imovinu ostati razmjerno nizak. Značajniji rast domaćeg tržišta kapitala u cjelini morat će, izgleda, pričekati oporavak domaće ekonomije. Imovina pod upravljanjem stagnira na razinama od 11 do 12 milijardi kuna, što je otprilike 40 posto maksimalno

Trend ulaganja u rizičnije fondove kretat će se u skladu s gospodarskim očekivanjima postignute razine. Očekujemo da će interes za ulaganje u manje rizične fondove i dalje lagano rasti. Ako se situacija u drugoj polovini godine stabilizira, u sljedećih nekoliko kvartala očekujemo daljnji rast imovine i postupno povećanje interesa i za rizičnijim ulaganjima. Pri tome smatramo da će se trend ulaganja u rizičnije fondove kretati u skladu s gospodarskim očekivanjima, odnosno u skladu s kretanjima na tržištu kapitala. Dugoročna strategija Erste-investa ostaje ponuditi ulagačima široku paletu kvalitetnih proizvoda i ostvariti dobre rezultate u kategorijama transparentnosti, prinosa i troškova. Zbog predstojećeg skorog ulaska u EU postojeći zakonski okvir u

kojem posluju društva za upravljanje investicijskim fondovima će se mijenjati sukladno zahtjevima EU-a, odnosno europskim direktivama. Ulaskom u EU hrvatsko tržište se otvara stranim društvima za upravljanje, ali i domaća društva imaju mogućnost nuditi svoje proizvode na EU tržištu. Mišljenja smo da budući zakonski okvir (EU direktive) treba kvalitetno nadopuniti na način da se omogući daljnji razvoj financijske industrije i to u smjeru određene liberalizacije. ‘’Blažom regulativom’’ se smanjuje pritisak na domaću industriju, odnosno povećava konkurentnost u utakmici s društvima i proizvodima iz EU-a. Također, potrebno je nastaviti započeti rad na edukaciji ulagača, dodatno informirati izdavatelje o prednostima i obvezama prilikom kotiranja na uređenom tržištu te prilikama koje tvrtke na takav način mogu iskoristiti. Nadalje, smatramo da je važno osigurati svima fer i pošten tretman kako bi se lakše ostvarili ciljevi rasta i razvoja domaćeg tržišta kapitala u budućnosti.


160

FONDOVI

RENATA GECAN MILEK, PREDSJEDNICA UPRAVE RAIFFEISEN INVESTA

Jačanje averzije prema riziku Pad prinosa na državne obveznice i povećanje likvidnosti na dioničkim tržištima bili su znak vraćanja povjerenja u održivost sustava, što je pozitivno utjecalo na vrijednosti udjela većine otvorenih investicijskih fondova

>> Imajući u vidu zahtjevne tržišne i gospodarske okolnosti, ne samo na regionalnoj razini već na razini cijele Europske unije i šire, možemo reći kako su rezultati u

skladu s navedenim zbivanjima. S obzirom na priličnu volatilnost i nesigurnost koja je obilježila dobar dio 2011., ali i drugi kvartal tekuće godine, evidentno je jačanje averzije prema riziku od strane ulagača pa se, posljedično, njihova ulagačka strategija okretala konzervativnijim klasama imovine. Sam početak godine donio je stabilizacijske naznake nakon novih obvezničkih izdanja perifernih zemalja eurozone, koje su krajem prošle godine imale značajnih poteškoća sa zaduživanjem na tržištima kapitala. Pad prinosa na državne obveznice i povećanje likvidnosti na dioničkim tržištima bili su znak vraćanja povjerenja u održivost sustava, što je pozitivno utjecalo na vrijednosti udjela većine otvorenih investicijskih fondova. Nakon snažnog rasta došli smo u situaciju kada je ponovno aktualizirano pitanje zaduženosti i funkcioniranja sustava Europske

unije, a budući pozitivni pomaci uvelike će ovisiti o raspletu situacije u eurozoni koja trenutačno predstavlja najveću prepreku uspostavi dugoročnog povjerenja. Investiranje kroz nove fondove Zakonodavne promjene u smislu implementacije brojnih europskih direktiva, kao i usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, vrlo su bitne za domaću

Poboljšanje financijske pismenosti može imati značajne koristi za cjelokupnu zajednicu fondovsku industriju. Neupitno je kako će navedene promjene imati značajan utjecaj, no kvalitetnom primjenom potrebno je stvoriti okruženje koje osim što je uskla-

đeno s EU regulativama daje našoj fondovskoj industriji izglede za konkurentno poslovanje u novim okolnostima. Ulaskom u EU postat ćemo dio tržišta koje ulagačima nudi brojne mogućnosti investiranja kroz povećan broj novih fondova koji koriste naprednije investicijske strategije. Upravo ta činjenica stvara potrebu i nužnost za daljnji razvoj i implementaciju edukativnog okvira, odnosno nacionalne strategije kojom bi se ulagačima putem edukacija i pružanja pouzdanih informacija povećala financijska pismenost. Poboljšanje financijske pismenosti može imati značajne koristi za cjelokupnu zajednicu. Prije svega, ona može pomoći pojedincima da iskoriste mogućnosti koje im se nude, zatim da ispune svoje ciljeve, osiguraju svoju financijsku dobrobit i neovisnost, ali i daju doprinos gospodarskom razvoju društva.

HRVOJE KRSTULOVIĆ , PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA

Pritisak volatilnosti tržišta i smanjeno povjerenje ulagatelja U slučaju ostvarenja najava o dobroj turističkoj sezoni, pokretanja najavljenog investicijskog ciklusa, smanjenja stope nezaposlenosti, kao i rješavanja nelikvidnosti u sustavu, očekujemo da bi došlo do ponovnog povećanja interesa za ulaganja u dioničke i mješovite fondove na osnovi očekivanja poboljšanja rezultata hrvatskih kompanija >> Prošla 2011. je bila podijeljena u dva bitno različita dijela. Prva polovina godine bila je obilježena relativnim optimizmom, investitori su pokazivali povjerenje u monetarne i fiskalne vlasti odnosno u držanje pod kontrolom, tada lokalizirane, krize periferije eurozone (žarišta su bila Grčka, Irska i Portugal). Dionička su tržišta blago rasla, a obveznička su bez problema apsor-

birala povećanu ponudu javnog zaduživanja. Očekivanja isteka

ZB invest je 2011. zadržao vodeću poziciju na domaćem tržištu fondova FED-ovog monetarnog otpuštanja (QE2), te snažan pad grčkog

BDP-a implicirali su da će se tržište korigirati. U SAD-u je dosegnut zakonski limit zaduženja, i ova zemlja AAA rejtinga nije smjela više dodatno povećavati javni dug. No, najveći utjecaj na burze u 2011., a koji se protegnuo i na 2012., je imalo produbljivanje europske krize i to prvenstveno u perifernim državama (Grčka, Španjolska, Portugal, Irska, Italija). Rast prinosa na talijanske i

španjolske obveznice na više od sedam posto (što se dugoročno smatra teško održivim, pogotovo u visokozaduženim ekonomijama s udjelom duga u BDP-u većim od 120 posto) je doveo do reakcije ECB-a kroz LTRO te koordinirane akcije glavnih svjetskih središnjih banaka (FED, ECB, središnje banke Švicarske, Japana i Kanade) krajem studenog 2011. s ciljem smanjenja troško-


FONDOVI va dolarskog zaduživanja za europske banke. Pad burzovnih indeksa Osim financijske krize u razvijenim zapadnim zemljama stanje na hrvatskom tržištu dodatno je otežano i visokom nezaposlenošću (18,7 posto krajem 2011.), rastom vanjskog duga (2008. 42 posto, 2011. 63 posto), smanjenom gospodarskom aktivnošću

U izazovnom okruženju tijekom 2011. godine imovina investicijskih fondova zabilježila je pad od 16,9 posto (pogotovo u građevinarstvu), otežanom konkurentnošću hrvatskog gospodarstva te uobičajenim smanjenjem gospodarske aktivnosti države pred izbore u prosincu 2011. Sve navedeno je rezultiralo negativnim trendom u 2011., kako u Republici Hrvatskoj tako i na svjetskim tržištima, koji se očituje prvenstveno u padu europskih burzovnih indeksa odnosno stagnaciji američkih (zagrebački Crobex -17,6 posto, beogradski Belex -23,7 posto, ljubljanski SBITOP -30,7 posto, njemački DAX -15 posto, francuski CAC40 -17,3 posto, američki Dow Jones Industrial Average +5,5 posto, američki S&P500 0,0 posto). U izazovnom okruženju tijekom 2011. godine imovina investicijskih fondova je zabilježila pad od 16,9 posto (sa 14,36 milijardi kuna na 11,93 milijarde kuna). Fondovska industrija u Republici Hrvatskoj je bila pod pritiskom volatilnosti samih tržišta, ali smanjenog povjerenja ulagatelja u financijska tržišta (dodatno potencirano znatnim rastom švicarskog franka tijekom prve polovine 2011., sa 5,7 početkom godine do 7,2 tijekom kolovoza). ZB invest je 2011. zadržao vodeću poziciju na domaćem tržištu fondova s rastom udjela sa 30,4 na 34,8 posto, ali i znatno manjim tržišnim padom imovine od 4,8 posto, sa 4,37 milijardi kuna na 4,16 milijardi kuna. ZB invest je na kraju 2011. godine upravljao s osam otvorenih investicijskih

nja...) za što smatramo da će dovesti do dodatnog povjerenja ulagatelja, a u konačnici i povećanja imovine uložene na financijska tržišta. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. zahtijeva usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Povezano s time, u tijeku je izrada regulativa koja će implementirati dvije glavne direktive EU-a (UCITS IV i Alternative Investment Fund Managers) fondovske industrije. Navedeno je od izrazito važno jer izjednačuje tržišta EU-a i Hrvatske te u bitnom mijenja poslovni model industrije. Kvalitetna implementacija tih regulativa je izuzetno bitna kako se ne bi umjetno

fondova s javnom ponudom, jednim s privatnom ponudom te s više od 200 privatnih portfelja. U svojoj ponudi ZB invest nudi cjelokupni spektar fondova, kako cash management (ZB plus i ZB europlus) tako i fondova namijenjenih ulaganju sredstava (obveznički, mješoviti i dionički), te strategije upravljanja privatnim portfeljima po mjeri rizičnosti ulagatelja. Stabilnost imovine pod upravljanjem je utjecala i na zadržavanje profitabilnog poslovanja društva. Rast imovine investicijskih fondova Svjedoci smo previranja oko rješenja europske krize, fokus se zadržava na Grčkoj jer se ne bi željelo doći do presedana koji bi mogao negativno utjecati na potencijalna rješenja u Španjolskoj ili Italiji kao znatno većim ekonomijama od Grčke. ECB monetarnim stimulusima pokušava potaknuti gospodarstva, ali bez trajnih efekata s obzirom na to da su svi ulagatelji svjesni da je jedino trajnom promjenom ponašanja svih sudionika gospodarstva moguć dugoročni oporavak. U prvih pet mjeseci 2012. je primjetan rast imovine investicijskih fondova od 5,3 posto, na 12,56 milijardi kuna, ali je tako-

Svoju ponudu širimo na proizvode koji odgovaraju tržišnim trendovima za što smatramo da će dovesti do dodatnog povjerenja ulagatelja đer primjetno restrukturiranje portfelja ulagatelja u fondove na način da su ulagatelji djelomično zamijenili volatilnija ulaganja za stabilnija, u očekivanju povoljnog trenutka za intenzivniji povratak na financijska tržišta, te je zamjetan rast imovine novčanih fondova od 17,2 posto. Na daljnji razvoj imovine investicijskih fondova će svakako utjecati i razvoj na depozitnom tržištu banaka, te rast cijena i troškova kao i stanje na tržištu rada. U slučaju ostvarenja najava dobre turističke sezone, pokretanja na-

161

javljenog investicijskog ciklusa, smanjenja stope nezaposlenosti kao i rješavanja nelikvidnosti u sustavu očekujemo da bi došlo do ponovnog povećanja interesa za ulaganja u dioničke i mješovite fondove na osnovi očekivanja poboljšanja rezultata hrvatskih kompanija. Optimistični scenarij koji bi uz navedeno uključivao i izvanredne događaje kao preuzimanje Mercatora, prodaju Petrokemije, privatizaciju Croatia osiguranja, prodaju ili dokapitalizaciju HPB-a, u bi svakom slučaju mogao dovesti do znatnog pozitivnog utjecaja na oporavak cjelokupnog tržišta. Približavanjem datuma ulaska u EU, posebno u slučaju glatkog provođenja ratifikacije Sporazuma o pristupanju, postoji mogućnost povećanog interesa inozemnih investitora za ulaganje na hrvatskom tržištu kapitala, pogotovo ako dođe do smirivanja europske krize. Zadržati rejting države Zadržavanje rejtinga Republike Hrvatske na investicijskim razinama jedan je od bitnih preduvjeta razvoja hrvatskog tržišta kapitala, kako trgovanja na burzi tako i fondovske industrije. ZB Invest je tijekom prvih pet mjeseci 2012. povećao imovinu pod upravljanjem za 6,5 posto, na 4,42 milijarde kuna, i povećao tržišni udjel na 35,2 posto. Svoju ponudu širimo na proizvode koji odgovaraju tržišnim trendovima (manje volatilnosti, zaštite većeg dijela glavnice, kraći rokovi ulaga-

Stvaranje proizvoda i strategija ulaganja po mjeri pojedinačnog klijenta prednosti su domaće fondovske industrije stvorila prednost stranoj konkurenciji (primjerice kroz porezni tretman, organizacijske ili operativne zahtjeve) s obzirom na to da je financijska industrija vrlo fluidna i svaka prednost odnosno dodatno opterećenje bilo kojeg financijskog proizvoda, usluge ili tržišta može utjecati na znatan procvat odnosno potpunu marginalizaciju istog. Cilj nam je kroz liberaliziranu regulativu iskoristiti ekonomiju skale stranih fondova, ali u isto vrijeme potencirati stručnost naših fond menadžera u kunskim i regionalnim ulaganjima. Stvaranje proizvoda i strategija ulaganja po mjeri pojedinačnog klijenta, kao i prodajna snaga i lokalna podrška prodaji su prednosti domaće fondovske industrije na koju će se sigurno u predstojećem periodu najviše oslanjati. Ulaskom u EU mijenjaju se poslovni modeli fondovske industrije, okruženje postaje zahtjevnije, ali uz prilagodbu te koncentraciju i znanje koje domaća fondovska industrija ima, apsolutno, i dalje klijentima može davati najbolju uslugu i ponuditi dodanu vrijednost kao posrednik na financijskim tržištima.


162

FONDOVI

VERONIKA ŠAPINA-PEZELJ, PREDSJEDNICA UPRAVE CROATIA OSIGURANJE DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG DRUŠTVA

Primjetan trend povećanja izlazaka iz fondova Ne očekujemo značajnije promjene u visini i dinamici uplata u naše dobrovoljne mirovinske fondove. Međutim, zbog povećanja razine nezaposlenosti i smanjenja raspoloživog dohotka manji broj članova je primoran prekinuti štednju >> Poslovanje se u protekloj godini odvijalo u iznimno zahtjevnim okolnostima. Pozitivni trendovi na financijskim tržištima iz 2009. i 2010. godine potrajali su do sredine prošle godine nakon čega u prvi plan izbijaju problemi s dugovima uključujući neke od najrazvijenijih svjetskih ekonomija. Rezultat je vrlo intenzivan pad na dioničkim tržištima u kratkom roku (u nekim slučajevima i više od 30 posto u manje od mjesec dana), pad cijena obvezni-

Imovinu smo u godinu dana uvećali za nešto više od 30 milijuna kuna, a broj članova za 1196 ca perifernih zemalja eurozone te pad vrijednosti eura u odnosu na najvažnije svjetske valute. Slični trendovi nisu zaobišli ni domaća financijska tržišta. Usprkos takvim okolnostima, broj članova u našim fondovima kao i ukupna imovna n a s ta v -

ljaju rasti pa je tako imovina u godinu dana uvećana za nešto više od 30 milijuna kuna, dok je broj članova uvećan za 1196. Broj članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima na tržištu u odnosu na ukupno radno aktivno stanovništvo od 12 posto predstavlja nisku zasićenost, ali i značajan prostor za rast ovakvog načina štednje. Smanjenje državnih poticajnih sredstava i ukidanje poreznih olakšica na osobne uplate članova u 2010. godini zasigurno nije pridonijelo značajnijem razvoju dobrovoljnih mirovinskih fondova, no raduje nas povećani interes poslodavaca za poticanje svojih zaposlenika kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju zbog uvedenih poreznih olakšica na uplate poslodavaca. Prvi dio godine ostat će obilježen velikom neizvjesnošću i oprezom kod građana uslijed promjena u poreznom sustavu te značajnim povećanjima nekih administrativno utvrđenih cijena. Posljedica kod većine građana jest smanjenje raspoloživog dohotka što je otegotna okolnost za daljnji razvoj dobrovoljne mirovinske štednje. Usprkos tome, postojeći članovi i dalje

redovito uplaćuju doprinose s obzirom na to da analize i procjene situacije u mirovinskom sustavu navode na jasan zaključak da je za postizanje adekvatnih mirovina nužna dodatna štednja mimo one u prvom i drugom stupu.

Očekujemo nastavak pozitivnih trendova u odnosima s poslodavcima Ne očekujemo značajnije promjene u visini i dinamici uplata u naše dobrovoljne mirovinske fondove. Međutim, zbog povećanja razine nezaposlenosti i smanjenja raspoloživog dohotka manji broj članova je primoran prekinuti štednju, tj. primjetan je trend povećanja broja izlazaka iz fondova. Vratiti porezne olakšice Očekujemo nastavak pozitivnih trendova u odnosima s poslodavcima, dokaz čega je i osnivanje novog zatvorenog mirovinskog fonda pod pokro-

viteljstvom. Poboljšanjem gospodarskih okolnosti i ostvarivanjem boljih poslovnih rezultata očekujemo intenziviranje ovog segmenta poslovanja. Kako je najavljeno, u toku godine očekuju se izmjene zakona kojim je regulirano poslovanje mirovinskih fondova. Iako konačni prijedlog još uvijek nije objavljen, neke od promjena koje smatramo da bi pridonijele razvoju dobrovoljne mirovinske štednje su: veća fleksibilnost u korištenju ušteđenih sredstava (mogućnost jednokratne isplate, mogućnost isplate kroz druge institucije mimo mirovinskog osiguravateljskog društva), mogućnost davanja ušteđenih sredstava u zalog, jednostavniji postupak u marketinškim aktivnostima te liberalizacija ulaganja. Osim toga, vraćanje poreznih olakšica na osobne uplate pridonijelo bi većoj atraktivnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Naši su članovi te olakšice redovito koristili do njihova ukidanja 2010. godine.


      !"# $%&'(()**! + ,-. /00(("# $*(&!!1%($ -2-345/%"# $*(&) ))%$ -6745/''8"# $*(&*$%(%' 9"0/438%%)"# $*%&':%$!' -  /#0%1"# $))&!%':$'


Financijska industrija 2011.  

Specijal Financijska industrija donosi najnovije rang-liste hrvatskih banaka, fondova, osiguravajućih i leasing kuća prema poslovnim rezult...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you