5
godina izdanj a
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Struktura financijske industrije 4,87
1,47 Banke (aktiva) Fondovi (neto imovina ukupno)
6,20
Osiguranja (aktiva)
11,17
Leasing (aktiva)
76,29
Stambene štedionice (aktiva)
Izvor: Fondovi, banke i stambene - Data press, prikupljeno u svibnju 2012.; Osiguranja i leasing - HANFA
Hrvatska je, prije rata, imala 26 bankarskih jedinica – domaćih banaka i filijala banaka iz bivših republika koje su bile postale samostalne države. Domaće banke su bile formalno dionička društva u kojima su vlasnici bili socijalistička poduzeća, uglavnom veliki dužnici tadašnjih banaka. U pravilu, poduzeća koja su više dugovala nekoj banci, u njoj su imala više poslovnih udjela i upravljačkih prava. Tako su
bankama upravljali najveći dužnici. Tada se o moralnom hazardu nije govorilo. Dvadesetogodišnji rast i razvoj Privredni vjesnik je odlučio napraviti prvu rang-listu hrvatskih banaka za 1992. godinu, a objavljena je u našim novinama zadnjeg radnog dana 1993. godine. Od tada, do današnjih dana, Privredni vjesnik svake godine objavlju-
2010.
2011.
2012.
je Rang-listu hrvatskih banaka. Postupno su uključivane druge financijske institucije: osiguranje, leasing, fondovska industrija... Tako se upotpunjena Rang-lista, koja obuhvaća kompletno hrvatsko financijsko tržište, danas naziva: Financijska industrija Hrvatske. U prvoj Rang-listi rangirana je bila 31 banka, koje su većinom bile osnovane prije raspada stare države i agresije na Hrvatsku. Uz njih, u Rang-listu je bilo uključeno i 10 novoosnovanih banaka koje su bile vjesnici rađanja novog, tržišnog bankarstva u Hrvatskoj. Tijekom proteklih 20 godina hrvatsko bankarstvo je brojčano raslo i kvalitativno se razvijalo. Teško je ukratko opisati ukupni razvojni proces, ali nekoliko karakterističnih faza treba spomenuti. U prvim godinama funkcioniranja novog bankarstva provedena je i prva sanacija banaka putem tzv. velikih obveznica kojima je država jamčila kreditne plasmane posrnulim, socijalističkim poduzećima. Tom mjerom se nastojalo oživjeti i pokrenuti privredni život koji je bio u ozbiljnom zastoju. Ubrzo iza toga uslijedila je nova sanacija bankarskog sektora: država je prihvatila obvezu da građanima štedišama isplati staru deviznu štednju. Obje sanacijske mjere djelomično su oslobodile hrvatske banke velikih obveza i rizika koje je izazvao raspad bivše države, agresija i rat, ali i raniji, centralistički sistem upravljanja deviznim sredstvima.