e-pv 3728

Na poslovni susret u Kinu Tvrtkama koje se prijave za Changchun do 15. srpnja, organizatori nude trodnevni besplatni boravak u hotelu

Energetska obnova zgrada Otvara se novo tržište za građevinare i strojare! Za projekte obnove već je osigurano 200 milijuna eura

Manje bolovanja, više novca Mediservov program redukcije bolovanja privlačan je, tvrde, i poslodavcima i zaposlenicima

tema tjedna Str. 4

tema tjedna Str. 4-5

priča s razlogom Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 8

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 21. svibnja 2012.

Godina LIX / Broj 3728. www.privredni.hr

dan poduzetnika / terorizam i gospodarstvo / predstavljanja / sarajevo business forum / svijet financija

AN SEBOG POR L P I info EEN osi

ork on Što d rope Netw u E e is pr Enter

PV ANALIZA: AUTOŠKOLE U KRIZI

U dvije godine zatvoreno čak 35 autoškola

Uz skupi benzin i nužna ulaganja, autoškole financijski teško održavaju čak i hladni pogon >>11-12

Intervju: Mihael Zmajlović

Edukacija za poduzetništvo

>> 7

>> EEN, 4/5

Gradonačelnik Jastrebarskog govori o tome zašto je njegov grad ugledni Financial Times proglasio “gradom budućnosti”

Strategija obrazovanja za poduzetništvo želi senzibilizirati javnost i razviti pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Tihomir Jakovina, Ministar poljoprivrede:

Znanje za navodnjavanje Dosadašnje birokratske zapreke za investitore Vlada planira vrlo brzo otkloniti, a izraelsko znanje, inovacije i know-how u poljoprivredi su nešto čemu trebamo težiti. I ovim putem, pozivam izraelske ulagače da dođu investirati u Hrvatsku. Vlada ima ambiciozan cilj i plan investicija u poljoprivredi. Do 2023. planiramo uložiti 3,2 milijarde eura u navodnjavanje, vodovod i kanalizaciju, što je dobar znak i za potencijalne ulagače iz Izraela koji imaju bogato iskustvo i tehnologiju u ovom području.

Božena Vrbanić, glavna državna inspektorica:

Prvo opomena, onda kazna U ovogodišnjoj sezoni inspektorat će prije svega preventivno djelovati.

Drugim riječima, svima koji ne posluju u skladu sa zakonom prvo će biti dostavljeno upozorenje u kojem će biti naveden rok unutar kojeg će morati ukloniti nepravilnosti, odnosno uskladiti svoje poslovanje sa zakonskim odredbama. Onima koji to ne učine, uslijedit će sankcioniranje. Tim će se mjerama nastojati suzbiti i nelojalna utakmica između onih koji obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom i redovito podmiruju svoje obveze prema državi i onih koji to ne čine.

Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra:

Nema viška u ICT-ju Iznenađeni smo naslovima u medijima kojima se konstatira višak školovanih u informatici. Interpretacija je pretenciozna i pogrešna. O stabilnosti sektora govori činjenica da je u ICT-ju izgubljeno tri puta manje radnih mjesta nego u ostatku gospodarstva, da su plaće iznad prosjeka i da je potražnja za kadrom i u krizi značajna. Do 2015. će u EU-u nedostajati 700.000 informatičara, a implikacije ovog nedostatka svakako će osjetiti i Hrvatska, pogotovo ako površnim tumačenjima ozbiljnih analitičkih podloga budemo sami sebi pucali u noge.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Krunoslav Flegar, direktor tvrtke Flemont- Zagreb

Ušteda energije je glavni hit Prilikom projektiranja “zelenih zgrada” vodi se računa o svemu. Sakuplja se i koristi kišnica, koriste se OIE i plošni sistemi grijanja/hlađenja, instalira LED rasvjeta i štedljive sanitarne armature...

T

rendovi u gradnji i obnovi zgrada radikalno se mijenjaju u smjeru energetske učinkovitosti. Toplinska izolacija fasade od 15 do 20 centimetara debljine, prozori s troslojnim IZO staklima i solarni paneli na krovu postat će uskoro standard u gradnji.

S tim elementima postižemo niskoenergetski standard građenja i potrošnju energije ne veću od 40 kWh/m2 godišnje, što je za razliku od neizolirane kuće, koja troši i više od 200 kWh/m2 godišnje ogromna ušteda energije.

S dodatnim podebljanjem izolacije, uvođenjem ventilacije s rekuperacijom zraka i ugradnjom dizalice topline za podno grijanje/hlađenje, približili smo se standardu građenja poznatom po nazivu pasivna kuća, koja troši do nevjerojatnih 15 kWh/m2 godišnje. Pasivna kuća zaista troši desetak puta manje energije od kuće građene prije 20-30 godina. Za pasivnu arhitekturu karakteristično je i to da se zgrada svojim velikim staklenim plohama orijentira prema jugu kako bi nisko zimsko sunce što dublje prodiralo u prostor i zagrijavalo ga tako na pasivan način. Također, koriste se i razni tipovi dizalica topline koji s malo struje toplinu podzemlja putem geosondi i zemnih izmjenjivača po-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

dižu na 40 do 50 stupnjeva Celzija, što je dovoljno za grijanje tople sanitarne vode i više nego dovoljno za podno grijanje. Pasivne kuće osim enormne uštede energije nude i vrlo ugodne i zdrave uvjete stanovanja jer u njima ima mnogo prirodne svjetlosti, podovi i zidovi uvijek su ugodno topli, a pametna ventilacija uvijek osigurava svjež i po potrebi filtriran zrak – što je idealno za alergičare. U njima nikada ne gasimo grijanje ili hlađenje jer za tim jednostavno nema potrebe s obzirom na izuzetno nisku potrošnju. Razvoj tehno-

Toplinska izolacija fasade, prozori s troslojnim staklima i solarni paneli na krovu postat će uskoro standard u gradnji logije omogućuje nam da na sve povoljniji način koristimo obnovljive izvore energije, pa se sada instaliranje sustava koji koriste OIE isplati i bez državnih poticaja. Iz tog razloga potrebno je što više informirati i educirati naše ljude da grade i renoviraju u skladu sa suvremenim građevinskim tehnologijama, jer se takva ulaganja vraćaju za pet do 10 godi-

na i sve nakon toga je velika ušteda.

Ušteda na vodi, struji i ostalim energentima postaje sve značajnija tema i mi kao građevinari koji se bave adaptacijama, energetskom obnovom te niskoenergetskom i pasivnom gradnjom, imamo sve više takvih upita i aktivnosti. Važno je napomenuti i to da se za grijanje i hlađenje zgrada troši najviše energije - oko 40 posto ukupne svjetske energije, dok se u industriji i prometu troši oko 30 posto, a najveće uštede moguće je napraviti upravo u zgradarstvu. Kvalitetnom toplinskom izolacijom objekta odmah možemo prepoloviti potrošnju energije, upotrebom OIE smanjiti je tri do pet puta,

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

a pasivnom gradnjom potrošnju energije smanjujemo i desetak puta. Investicija u pasivnu gradnju vraća se za sedam do 10 godina, a tijekom eksploatacije objekta ne moramo razmišljati o potrošnji energije jer smo je odmah u startu sveli na minimum – to je komfor stanovanja!

Kao aktivni član Savjeta za zelenu gradnju želio bih napomenuti da se u svijetu sve više razvija standard građenja koji zovemo zelena gradnja. Riječ je o principima gradnje koji uvažavaju sve aspekte zaštite okoliša i održivog razvoja. Takvi objekti naravno uključuju principe pasivne arhitekture, ali ide se i puno dalje. Prilikom projektiranja zelenih zgrada vodi se računa o svemu. Sakuplja se i koristi kišnica, koriste se OIE i plošni sistemi grijanja/hlađenja, instalira se LED rasvjeta i štedljive sanitarne armature, koriste se biološka sredstva za pranje, grade se parkirališta s priključkom na struju… i jako se vodi briga o zdravlju i zadovoljstvu korisnika. U svijetu se ljude potiče da na posao idu pješke ili biciklom – radi zdravlja i štednje energije. Varšava je, primjerice, sada najveće gradilište u Europi i tamo se gotovo sve gradi prema green building principima, a znamo gdje je Poljska bila prije 20 godina…

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

( 167 mlrd $

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 200 mil €

BDP Jilina

osigurao EIB

Izaslanstvo Jilina u Hrvatskoj gospodarskoj komori

Energetska obnova zgrada

Uskočiti u brzi Otvara se novo trži kineski vlak

Kvalitetno provedeni ESCO projekti nose vrlo mali voda, grijanje i drugo) preusmjerava na ESCO pa Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

Pokrajina Jilin je bogata naftom i mineralima, a osim automobilske industrije i proizvodnje vlakova snažno se razvija i poljoprivreda, drvna i farmaceutska industrija Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

radionicama u kineskoj pokrajini Jilin proizvode se vlakovi koji voze 380 kilometara na sat. Tu je i mega trgovački centar od 600.000 četvornih metara.

Izaslanstvo Jilina prošli je tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavilo hrvatskim tvrtkama mogućnosti za dostavu proizvoda na police te velike trgovine ili sudjelovanja na razvoju i proizvodnji željezničkih i drugih motornih vozila. Stipe Protega iz Autobusne radionice Šibenik zanimao se, primjerice, za kupnju dijelova za svoje autobuse ili za suradnju u proizvodnji gotovog proizvoda. Na forumu su bili predstavnici i drugih tvrtki iz branše, poput AD klastera, Auto Hrvatske, HŽ Infrastrukture i Končar-Električnih vozila, uz predstavnike prehrambene industrije poput Gavrilovića, PIK Vrbovca i Podravke.

Razgovaralo se i o korištenju hrvatskih luka radi distribucije kineskih proizvoda u Srednjoj Europi. Izaslanstvo koje je vodio Wang Zhiwei, šef Ureda za vanjske poslove pokrajine Jilin, obišlo je Luku Rijeka i gospodarsku zonu Kukuljanovo.

Gosti iz Kine pozvali su hrvatske kompanije da sudjeluju na velikom poslovnom susretu Kina-EU Potpredsjednica HGKa Vesna Trnokop Tanta predstavila je poslovne mogućnosti koje se otvaraju punopravnim članstvom Hrvatske u Europskoj uniji.

Rast od 14 posto godišnje Gosti iz Kine pozvali su hrvatske kompanije da sudjeluju na velikom poslovnom susretu KinaEU, koji će se održati od

7. do 10. rujna u Changchunu, glavnom gradu provincije. Očekuje se dolazak stotinjak europskih i 200 kineskih kompanija.

Tvrtkama koje se prijave do 15. srpnja, organizatori nude trodnevni besplatni boravak u hotelu. Na skupu će se predstavljati poduzeća iz željezničkog sektora, proizvodnje autodijelova, obnovljivih izvora energije, poljoprivrede i drugih sektora.

Pokrajina Jilin ima 27 milijuna stanovnika, a nalazi se na sjeveroistoku Kine, odmah iznad Sjeverne Koreje. No iako dijeli granicu sa Sjevernom, Jilin sve više postaje nalik Južnoj Koreji.

BDP iznosi 167 milijardi dolara pa iako to zasad iznosi oko 4000 dolara po stanovniku, ekonomija Jilina raste po stopi od 14 posto godišnje. Pokrajina je bogata naftom i mineralima, a osim automobilske industrije i proizvodnje vlakova snažno se razvija i poljoprivreda, drvna i farmaceutska industrija.

rogram energetske obnove zgrada jedan je od prvih programa javnih investicija najavljen nedugo nakon sastavljanja sadašnje vlade. Iako je za njegovu izradu trebalo gotovo pola godine, ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak vjeruje da kvaliteta ponuđenih rješenja opravdava malo dulje čekanje.

Model koji predlaže Ministarstvo, zajedno s Vladinim Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, temelji se na tzv. ESCO modelu, koji se već desetljećima primjenjuje u SAD-u i zemljama EU-a. ESCO je kratica za “energy service company” i označava model u kojem pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere poboljšanja energetske učin-

kovitosti koje rezultiraju dokazivim uštedama energije. Mjere obično obuhvaćaju niz intervencija na zgradi, ne samo obnovu fasade, nego i promjene instalacija, energenta ili uvođenja autonomnih sustava proizvodnje energije, poput solarnih kolektora. Svi ti radovi u predloženom bi se programu financirali kreditom HBOR-a na rok otplate do 14 godina, uz kamatu od četiri posto. Nakon otplate kredita, koji ne smije biti veći od projektirane uštede, investitoru (država ili lokalna samouprava) ostaje energetski efikasnija zgrada i manji računi.

Novca ima Takvim će se modelom, tvrdi Vrdoljak, ne samo smanjiti potrošnja energije nego i potaknuti zapošljavanje u više sektora i poboljšati zaštita okoliša.

Hrvatska sada troši tri do četiri puta više energije u javnom sektoru nego razvijene zemlje, što znači u prosjeku 200-250 kWh po četvornom metru. Cilj je ovoga programa smanjiti potrošnju na 50-80 kWh po kvadratu. Financiranje je osigurano sredstvima Europske investicijske banke (EIB) preko HBOR-a. EIB je osigurao 200 milijuna eura za program energetske obnove, ali bude li većeg interesa,

Energetske zadruge

Putem zadruge do obnovljivi Goran Šikić sikic@privredni.hr

U

N je 2012. godinu proglasio godinom održive energije za sve, ali i godinom zadruga. Ta dva elementa zajedno tvore zadruge koje se bave održivom energetikom na području proizvodnje, opskrbe ili upravljanja energetskom mrežom, a takvih zadruga u EU-u ima oko 1000, kako je proteklog tjedna na tribini u organizaciji Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) otkrio Dirk

Knapen iz Europske federacije grupa i zadruga građana za obnovljive izvore energije (rescoop.eu).

Energetske zadruge pokazale su se u europskoj praksi kao vrlo koristan poduzetnički model za lokalne zajednice jer građani koji su suvlasnici postrojenja sudjeluju u svim fazama projekta (od planiranja do korištenja) što im omogućuje nadzor nad lokalnim prirodnim resursima i proizvodnju energije na ekološki najprihvatljiviji način. Povrh toga, izdaci za uvoz energenata (naf-

ta, plin, električna energija) znatno se smanjuju, a povećava se energetska neovisnost, otvaraju se nova radna mjesta, dobit ostaje u zajednici čime se pokrivaju javne potrebe i ulaže u komunalnu infrastrukturu. Velike zadruge, kakva je primjerice belgijska Ecopower koja okuplja 37.000 zadrugara i raspolaže sa 40 milijuna eura kapitala te posjeduje vlastiti zadružni investicijski fond, zajedničkim nastupom olakšavaju financiranje postavljanja instalacija novim članovima zadruge. Eco-

5

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 435 mil kn

vrijednost prvih 78 investicija

( 17,2 mil kn godišnje moguća ušteda u samo sedam bolnica

ište za građevinare i strojare

i rizik jer se dio postojećih troškova koje javni sektor ionako već plaća (struja, rtnera, a dio predstavlja čistu uštedu gnoze, ukupna vrijednost investicija vrlo brzo će premašiti planiranih 200 milijuna eura. Čista ušteda Među rijetkim tvrtkama u Hrvatskoj koje su se specijalizirale za ESCO projekte, posebno za uštede vode je tvrtka Rudan iz Žminja. Član Uprave Željko Strunje ističe kako im je drago da je i Vlada krenula lako će se dobiti i više novca, uvjereni su u Ministarstvu. Programom se otvara cijelo novo tržište za graditeljstvo i industriju opreme, pa ne čudi veliki interes tvrtki iz tih sektora.

Do početka svibnja tako je izrađeno 78 projektnih zadataka (zgrada), što preračunato u investicije znači 435 milijuna kuna ili 58 milijuna eura. Do kraja lipnja u Ministarstvu očekuju oko 300 projektnih zadataka, a ostvare li se pro-

Hrvatska sada troši tri do četiri puta više energije u javnom sektoru nego razvijene zemlje s popularizacijom tog modela poslovanja, a najavljene uvjete kreditiranja smatra odličnima. Kvalitetno provedeni ESCO projekti, kaže Strunje, nose vrlo mali rizik, jer se dio po-

stojećih troškova koje javni sektor ionako već plaća (struja, voda, grijanje...) preusmjerava na ESCO partnera, a dio predstavlja čistu uštedu. Uobičajeni ESCO projekt traje od osam do 15 godina i vrlo je važno da javni sektor odmah osjeti efekte te uštede odnosno da se ostvarena ušteda dijeli po omjeru koji ovisi o potrebnoj investiciji. Do pokretanja ovog programa Ministarstva, žali se Strunje, bilo je iznimno teško ugovoriti provedbu ESCO projekata, iako ona ne zahtijeva financiranje iz proračuna javnog sektora i unatoč bankovnim jamstvima koje ESCO tvrtka daje kao jamstvo ušteda. Postupak ugovaranja ESCO projekta tako danas traje i godinama.

Uštede realne Primjerice, Rudan već četiri-pet godina nudi ušte-

Energetska učinkovitost u industriji U sklopu Trećeg zagrebačkog energetskog tjedna u HGKKomori Zagreb održan je seminar Energetska učinkovitost u industriji. Na seminaru su predstavljeni konkretni primjeri energetskih ušteda koje je moguće ostvariti u industriji te, među ostalim, prednosti i mane LED rasvjete kao javne rasvjete. Istaknuto je kako je ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2010. iznosila 412 PJ (petadžula). Gubici tijekom transformacije te energije iznosili su 80 petadžula što je golem potencijal za energetsku učinkovitost jer je gotovo isti ukupni godišnji utrošak energije u kućanstvima. (B.O.) du vode po ESCO modelu bolnicama u vlasništvu Ministarstva zdravlja.

Godišnja ušteda bi u samo sedam bolnica u kojima je Rudan napravio analizu iznosila 17,2 milijuna kuna. Drugim riječima, kaže Strunje, do sada je Ministarstvo izgubilo više od 77 milijuna kuna od trenutka kada im je Rudan prvi put poslao prijedlog. Među rijetkima koji su odmah prepoznali koristi ESCO

projekta je HŽ Infrastruktura, gdje Rudan od 2010. radi projekt uštede vode na kolodvorima Zagreb (Glavni i Ranžirni) i na Glavnom kolodvoru u Rijeci. Do sada je ušteđeno više od 12 milijuna kuna godišnje samo na troškovima za vodu. S druge strane, s privatnim sektorom Rudan nema problema kod ugovaranja, jer oni odmah prepoznaju sve koristi ovakvih projekata.

ih izvora energije? power je svojim članovima u prosjeku isplaćivao šest posto godišnje dividende, osim u prošloj godini, kada je isplaćeno četiri posto zbog izmjena tarifnog sustava u Belgiji.

Paneuropska mreža Velikim i naglim razvojem OIE zadruga Belgijanci su došli do stupnja proizvodnje električne energije koja stvara viškove i dovodi do smanjenja cijene energije, pa se intenzivno razmišlja o stvaranju paneuropske mreže opskrbljivača energijom iz obnovljivih izvora kako bi

se raspoloživi višak mogao “izvoziti”. Rast je uistinu eksplozivan – samo u prošloj godini Ecopower je dobio gotovo 5000 novih kupaca koji istodobno postaju i članovi zadruge, a ukupno ima više od 31.000 kupaca.

Takvi projekti ne okupljaju samo građane, već s njima u partnerstva ulaze i lokalne vlasti te energetske kompanije, a najpoznatiji je takav primjer u Danskoj gdje su građani uložili svoju ušteđevinu u projekt Middelgrunden, izgradnju 20 vjetroturbina na moru.

*vijesti

No, upravo izravna uključenost javnosti u energetske zadruge u Danskoj postigla je da 86 posto podržava vjetroenergiju, kako je istaknuo Robert Pašičko iz UNDPa Hrvatska. Štoviše, novi zakon u Danskoj nalaže da svaka nova vjetroelektrana mora prvo ponuditi lokalnoj zajednici

financijsko sudjelovanje u obliku zadruge od 20 posto. S druge strane, u Francuskoj se u 2010. nije izgradila ni jedna vjetroelektrana zbog protivljenja javnosti svakom projektu koji se pojavio! Tamo je, naime, prevladalo mišljenje da vjetroturbine, uz pomoć državno stimuliranih otkupnih tarifa, do-

nose korist samo malom broju pojedinaca koji su uložili kapital u njih, dok lokalna zajednica od toga nema nikakve koristi. Sličan sentiment već je prisutan i u Hrvatskoj, te je stoga potrebno razmišljati i o zadrugama kao mogućem modelu uključivanja većeg broja ljudi u održivi razvoj društva.

Na Velesajmu više izlagača Protekli su tjedan na Zagrebačkom velesajmu održani međunarodni sajmovi medicine, laboratorijske, rehabilitacijske opreme i farmacije - Medicina i tehnika, te sajam dentalne medicine - Dentex. Nastupilo je 277 izlagača iz 24 zemlje što je, unatoč recesiji, više nego pretprošle godine, rekao je zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik. Predsjednik Komore dentalne medicine Hrvoje Pezo kazao je kako su se na Dentexu mogla vidjeti sva najnovija dostignuća u tom području.

Održan četvrti Adriatic Boat Show Na novoizgrađenom prostoru prve hrvatske marine za megajahte u šibenskoj Mandalini održan je četvrti Adriatic Boat Show, jedan od najvećih nautičkih sajmova u regiji. Ove godine izlagalo je stotinjak sudionika sa šezdesetak jahti, od kojih je većina po veličini daleko iznad prosjeka jahti koje prolaze hrvatskom obalom. Svjetsku premijeru imao je Ekoponton za zbrinjavanje otpada, hrvatski proizvod u Marineteka NCP – Šibenik 2012.

Na sajmu je obilježen i stoti rođendan parobroda Rex, dužine 18 metara.

Počinje Kupujmo hrvatsko Nacionalne promidžbene akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke, koje organizira Hrvatska gospodarska komora, ove su godine počele u Bjelovaru. Prigodna događanja i prodaja visokokvalitetnih hrvatskih proizvoda, kao sastavni dio akcije, održat će se u 22 grada diljem zemlje.

Akcija Kupujmo hrvatsko održava se od 1997. godine, kada je počela i dodjela znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.

Ove godine slogan akcije je “Kupujmo hrvatsko, jer je hrvatski proizvod siguran proizvod’’.

6

“

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Iako u Hrvatskoj malo ljudi radi, BDP po stanovniku nije tako loš. To znači da su oni koji rade vrlo produktivni! Kad bi se povećala zaposlenost na sedamdesetak posto, i Hrvatska bi se mogla izdići iz društva zemalja sa srednjim dohotkom.

Premijer Zoran Milanović

”

Dan poduzetnika

Poduzetnici Vladi: nismo problem nego rješenje Neutemeljenom populizmu kakav se prema poduzetnicima usmjerava iz sindikata pridružila se i Vlada ponekim odlukama. Za poduzetnike se sve više širi kaznena odgovornost i jačaju represivne mjere, upozorava Ivan Ergović Drago Živković Igor Vukić

vjeruje Čačić, koji nije propustio priliku da iznese još jednu provokativnu tezu.

A

ko nas stavljate na stup poreznog srama, onda i mi trebamo napraviti stup birokratskog srama na koji ćemo stavljati gradonačelnike, ministre i druge državne službenike čije odluke sprečavaju i odgađaju investicije. Iako u zemlji vlada antipoduzetnička klima, mi poručujemo Vladi: poduzetnici nisu problem nego rješenje, istaknuo je Ivan Ergović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, na otvorenju prošlotjednog Dana poduzetnika. Prema njegovim riječima, neutemeljenom populizmu kakav se prema poduzetnicima usmjerava iz sindikata, pridružila se i Vlada ponekim odlukama.

Za poduzetnike se sve više širi kaznena odgovornost i jačaju represivne mjere.

Iako je pohvalio neke poteze Vlade, primjerice, napor za smanjenje proračunskih izdataka, očuvanje kreditnog rejtinga, smanjenje doprinosa na plaće i najavu pokretanja investicija, Ergović je naglasio da je u odnosima poduzetnika i javnog sektora nužna “simetrija odgovornosti”.

Reda mora biti Odgovorio mu je premijer Zoran Milanović, tvrdnjom kako će se u Hrvatskoj poticati otvoreno društvo i poduzetništvo, ali uz strogi nadzor svačijih obveza. Reda mora biti i na tome ćemo inzistirati, dodao je premijer.

Rekao je da je i on svoje-

vrsni poduzetnik u politici, jer ulaže svoje znanje i sposobnosti u jedan projekt, radi ga najbolje što zna, trpi kritike, preuzima rizik i katkad gubi, pa opet nastavlja i ostvaruje rezultat. Vlada će raditi

Najveća rezerva koju Hrvatska ima je zdrava pamet koja nije pretvorena u znanje i vještine poput onih u najboljim zemljama u Europskoj uniji, nastojat će stvoriti efikasnu birokraciju kao što je to u SAD-u i Finskoj.

U sjevernjačkim zemljama postoji snažna socijalna država, ali i snažno poduzetništvo kao njezin temelj, podsjetio je Milanović i dodao da ćemo, ako želimo sačuvati hrvat-

ski socijalni model, morati raditi bolje i pametnije.

Bit će grešaka Premijer je ukazao na stanovit paradoks: iako u Hrvatskoj malo ljudi radi, BDP po stanovniku nije tako loš. To znači da su oni koji rade vrlo produktivni! Kad bi se povećala zaposlenost na sedamdesetak posto, i Hrvatska bi se mogla izdići iz društva zemalja sa srednjim dohotkom. Vlada daje sve od sebe da sačuva brodogradnju u što većem opsegu, kamen će se i dalje vaditi na Braču, a ne na Trešnjevci, a dolazi i EU koji pruža velike šanse koje treba znati iskoristiti, zaključio je Milanović.

I predsjednik Republike Ivo Josipović smatra da treba poboljšati investicijsku klimu, da se motiviraju izvrsni podu-

zetnici, a da država bude pravedni regulator. Ništa se od toga neće dogoditi preko noći, poručio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, jedan od sudionika okruglog stola Dana poduzetnika. Ključnom odlukom Vlade Čačić smatra odluku da se, kako je rekao, teret s onih koji zarađuju prenese na sve građane.

Ova je Vlada počela donositi odluke i u tome će

sigurno raditi i puno grešaka, priznao je Čačić, ali je licemjernim nazvao one u realnom sektoru koji prigovaraju zbog povećanja PDV-a, jer su prihodi od tog povećanja vraćeni upravo realnom sektoru.

Najveća rezerva koju Hrvatska ima je zdrava pamet koja nije pretvorena u znanje i vještine, a da bi se to promijenilo, trebaju nam promjene poput obvezne srednje škole i jednosmjenske nastave,

Poduzetnici ipak nešto rade HUP je za Dan poduzetnika naručio istraživanje o ugledu poduzetnika na 1200 ispitanika. Očekivano, rezultati su mahom negativni u 36 posto slučajeva. Jer poduzetnici rade samo za sebe, ne plaćaju zaposlene, utajuju porez, sudjelovali su u privatizacijskom kriminalu... Ipak oko 24 posto ima uglavnom i potpuno pozitivan stav.

Bore se za izlaz iz krize, zapošljavaju, ipak nešto rade...

Ipak većina ispitanih smatra da u Hrvatskoj zaista vlada antipoduzetnička klima, a 64 osobe kažu da će poduzetnici donijeti rješenje za krizu.

Radna etika Prema njemu, nije slučajno da Međimurci nikada ne izlaze traktorima na ulice i nikada ne vitlaju batinama kad izgube posao, nego odmah traže novi. Razlika je u radnoj etici, tvrdi Čačić i dodaje da već za Zagorce to vrijedi manje, a za Slavonce još manje. U obranu Slavonaca odmah je ustao Ivan Ergović, ali s podjednako dvojbenom tezom da nije problem u Slavoncima već u promjeni strukture stanovništva i doseljavanju velikog broja ljudi iz bosanske Posavine. Prepreke poduzetnosti Slavonaca Ergović nalazi i u lošim zakonima, poput onoga koji im onemogućava eksploataciju pijeska iz Drave, zbog čega ga uvoze iz Srbije, gdje ga tamošnji poduzetnici vade iz Dunava.

Slična iskustva ima i direktorica pulskog Tehnomonta Gordana Deranja, čija se tvrtka ne uspijeva naći ni u jednom programu državnih poticaja. Valjda zato i poslujete pozitivno, uzvratio je Čačić. Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi volio bi da se zbog takvih problema oživi projekt prošle vlade nazvan Hitrorez. Bio je to dobar projekt, smatra Tedeschi, ali očito pokrenut samo zbog PR-a, pa kad je ispunio tu svrhu, završio je u ladici.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

7

“ Prije nekoliko godina, u vrijeme konjunkture, investitori su dolazili sami po sebi. Ali nakon izbijanja krize postali smo svjesni da moramo ići na proaktivni pristup. ”

Mihael Zmajlović, gradonačelnik Jastrebarskog

Mihael Zmajlović, gradonačelnik Jastrebarskog

Ulagače tražimo po Europi, ne čekamo da sami dođu Po uspjehu u promoviranju strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja Jastrebarsko je, prema sudu Financial Timesa, svrstano u skupinu u kojoj su i Barcelona, Lisabon, Valencia, Tbilisi... Nagradu za “grad budućnosti” gradonačelnik Jastrebarskog primio je ovog proljeća u Cannesu platiti manje nego drugdje. U početku su oslobođeni i plaćanja komunalne naknade. Ali mislim da nam je najjači adut prometna povezanost. U blizini je željeznički kolodvor i izlaz na autocestu Rijeka-Zagreb. Takve informacije osobito su važne za tvrtke koje se bave logistikom.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

gledni ekonomski dnevnik Financial Times uvrstio je Jastrebarsko među 10 “gradova budućnosti” u regiji Južne Europe u sezoni 2012./2013. Po uspjehu u promoviranju strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja Jastrebarsko je svrstano u skupinu u kojoj se nalaze i Barcelona, Lisabon, Murcia, Valencia, Tbilisi, Subotica, Santa Cruz de Tenerife te turski gradovi Konya i Gaziantep.

Stručni žiri ocjenjivao je ekonomski potencijal gradova, omjer ulaganja i troškova, ljudske potencijale, infrastrukturu, kvalitetu života, prijateljsko poslovno okruženje kao i promotivne kampanje za privlačenje direktnih stranih investicija.

Gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović nagradu je primio u ožujku u Cannesu.

Za Privredni vjesnik govorio je o razlozima zbog kojih je Jastrebarsko uvršteno na tu prestižnu listu te o odjecima koju je nagrada imala u Hrvatskoj.

Kako je Financial Times otkrio Jastrebarsko?

- Financial Times svake godine objavljuje javni poziv gradovima iz cijele Europe da se prijave na taj natječaj. S druge strane, oni sami istražuju tržište, pronalaze gradove

koji imaju osobine potrebne za to natjecanje, pa su nas kontaktirali i predložili nam da dostavimo svoju ponudu. Osobito ih je zanimalo koliko je Grad Jastrebarsko uspješan u privlačenju stranih ulagača.

Jedna od naših glavnih prednosti je odlična prometna pozicija.

Prometna pozicija je važna, no je li to dovoljno za dolazak ulagača?

- Prije nekoliko godina, u vrijeme konjunkture, investitori su dolazili sami po sebi. Ali nakon izbijanja krize postali smo svjesni da moramo ići na proaktivni pristup kako bismo pokazali svima da imamo velike mogućnosti za ulaganje. Istodob-

no smo mnogo ulagali u opremanje poduzetničke zone gdje su stvoreni uvjeti za konkretna ulaganja. Zatim, redovito po-

Osim dobre lokacije nudimo niže cijene zemljišta nego što su u Zagrebu sjećujemo europske sajmove nekretnina gdje se susreću ulagači i developeri i predstavljamo našu ponudu.

Kakav je efekt imala priča o vašoj nagradi?

- Odmah se povećao broj upita ulagača koji bi željeli poslovati kod nas. Javi-

li su nam se i veleposlanici nekoliko zemalja, koji mogućnosti Jastrebarskog žele približiti svojim poduzetnicima. Upravo vodimo pregovore o preseljenju nekoliko tvrtki iz Zagreba te o jednom većem ulaganju u IT industriju. Informacije iz Finacial Timesa sigurno su pridonijele da se ti pregovori ubrzaju.

Koji još elementi poslovne ponude Jastrebarskog privlače investitore?

- Osim dobre lokacije, nudimo im niže cijene zemljišta nego što su u Zagrebu. Niže su i cijene komunalnog doprinosa i naknada. Brzo ćemo im izdati sve dozvole, koje će

Poslovni razvoj u Jastrebarsko će privući i nove stanovnike. Jeste li spremni za njihov dolazak?

- Gospodarski razvoj grada sigurno će pratiti i povećani zahtjevi za razvojem socijalne infrastrukture. Mi se već brinemo i o tome. Za sada zadovoljavamo potrebe za smještajem u vrtiće, osnovne i srednje škole.

Zagrebačka županija planira gradnju nove osnovne škole pa će time biti podmirena potreba budućeg razvoja. Strategija Grada ne temelji se na betonizaciji i ubrzanoj urbanizaciji. I sada dvije trećine gradskog područ-

ja otpada na ruralna naselja. Bogati smo zelenilom i želimo stabilan razvoj uz zaštitu okoliša. Poznati smo po vinskim cestama koje se ne mogu razvijati bez očuvane prirode. Ulažemo u obnovljive izvore energije. Jedan od važnijih projekata je izgradnja niskoenergetskog naselja u kojem bismo poticali korištenje drveta kojeg u okolini imamo u izobilju.

Koristite li pritom europske fondove?

- Već dosta stvari imamo pripremljeno, a mnogo smo toga već proveli i u praksi. U suradnji sa slovenskim i hrvatskim partnerima proveli smo projekt obnove perivoja i dijela dvorca Erdödy, vrijedan milijun i pol eura.

Tu smo stvorili preduvjete za izradu projektne dokumentacije za cjelokupnu obnovu dvorca, koja se procjenjuje na pet do šest milijuna eura. To je vrijedno iskustvo, a na njegovom tragu pripremamo i ostale projekte.

Iskustvo i za druge Kakve su bile reakcije u Hrvatskoj na nagradu Financial Timesa?

- Vjerujem da svatko u svojoj sredini nastoji napraviti najviše za privlačenje ulagača jer je to neizbježan uvjet razvoja. Dobro je razmjenjivati primjere dobre prakse.

Jastrebarsko često surađuje s Udrugom gradova koja omogućava razmjenu takvih informacija. Tu se može dobiti i pomoć za rješavanje problema s kojima se gradovi i njihovi gradonačelnici susreću svaki dan. Ima puno primjera u Hrvatskoj iz kojih se može učiti. Nadamo se da će i iskustvo Jastrebarskog biti od pomoći i našim kolegama u drugim lokalnim upravama.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 11.500

terorističkih napada u 2010.

( oko 35%

bilo je upereno protiv gospodarstva

Seminar o utjecaju terorizma na poslovanje

Terorizam nisu samo bombe Kako je rekao Zvonko Orehovec, posebno su ugrožene države koje privatiziraju sva javna dobra i usluge. Podsjetio je na razloge zbog kojih je u razvijenim zemljama bar 70 posto petrokemijske industrije uvijek u vlasništvu države Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

T

ijekom 2010. u 72 države svijeta počinjeno je 11.500 terorističkih napada u kojima je stradalo oko 50.000 osoba, od čega 13.100 smrtno. Oko 35 posto terorističkih ciljeva bilo je upereno protiv gospodarstva, na pojedine poslovne ljude i tvrtke. Terorizam i protuterorizam utječu na poslovanje kroz povećanje premija rizika i troškova poslovanja te većim investicijama u korporativnu sigurnost, rekao je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić na seminaru Utjecaj terorističkih djelovanja na poslovanje koji je Hrvatska gospodarska komora organizirala prošli tjedan. Komora je, inače, Akcijskim planom Vlade definirana kao jedan od sudionika sustava za suzbijanje i prevenciju terorizma, a jedna od glavnih aktivnosti joj je provedba obrazovnih programa o toj

temi. Direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a Sunčanica Skupnjak Kapić kazala je kako će se organizirati još seminara, a podsjetila je i kako se ranije održani seminar o Arapskom proljeću pokazao vrlo korisnim u poslovanju.

Ključna petrokemija Pavle Kalinić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, govorio je o multipliciranju problema na Bliskom isto-

ku te kako se oni reflektiraju na nas. Upozorio je da Hrvatska nema još ni jedinstven sustav za djelovanje u kriznim situacijama. “Državna uprava za zaštitu i spašavanje formirana je 2005., a još se ne zna ni broj telefona na koji se ta uprava može nazvati”, kazao je Kalinić.

Doktor fizičke kemije, umirovljeni brigadir i profesor na Visokoj školi za sigurnost u Velikoj Gorici Zvonko Orehovec podsjetio je da oružane opasnosti čine manje

Pobuna klastera

od 10 posto svih opasnosti, te da se nove, često na prvi pogled nevidljive borbe vode za kontrolu energetske i druge infrastrukture, utjecaj na okoliš i gospodarstvo. Najkraće, vodi se nesmiljena borba za kontrolu životnog okruženja, a pritom se koriste brojna suptilna sredstva, pri čemu su posebno ugrožene države koje privatiziraju sva javna dobra i usluge jer često iza nekog stranog ulagača ne stoji uvijek veliki kapital već politika. “Ovih

dana slušali smo kako bi se trebala privatizirati Petrokemija, a 70 posto petrokemijske industrije u razvijenim zemljama je u vlasništvu države, dok je u drugih 30 posto država suvlasnik”, rekao je Orehovec te podsjetio i na slučaj prodaje Ine mađarskom MOL-u. Prema njemu, ta prodaja, ali i brojne druge nesuvisle političke odluke zbog kojih Hrvatska ne kontrolira svoje ključne resurse, spadaju u državni terorizam. “Sva-

Među metode suvremenog ratovanja ubrajaju se i one informatičke, ekonomske, psihološke, informacijske, biotehnološke, naveo je. “Potrebna je uspostava sustava nacionalne sigurnosti koji se temelji na strukturi oružane, civilne i gospodarske obrane te elementima unutarnje sigurnosti, što je krucijalno za opstanak nacije i države. Treba graditi gospodarsku sigurnost od terorizma i od svih drugih ugroza”, zaključio je Orehovac.

Nove, “nevidljive” borbe vode se za kontrolu energetske i druge infrastrukture

Iskustvo Ine Kroz iskustvo Inine tvrtke Crosco u nedavnim političkim previranjima u Libiji, Egiptu i Siriji, sudionici seminara upoznati su i s realnim mogućnostima te praksom institucija države u zaštiti interesa hrvatskih građana i gospodarskih subjekata u inozemstvu. Upozoreno je i na globalno ekstremno negativan ekonomsko-financijski trend te njegov utjecaj na razvoj cyber kriminala.

kih šest do sedam godina tehnologija se potpuno promijeni, a znanje udvostruči”, naglasio je i podsjetio kako se kod nas to dovoljno ne prati jer intelektualna elita (mladi stručnjaci) odlazi budući da kod kuće nema posla.

Hrvatske tvrtke u Ukrajini

Nova pravila zatvorila put do poticaja Novi poslovi u Donjecku

Vijeće Zajednice klastera HGK-a upozorilo je na nelogičnosti u natječajnim pravilima za dobivanje poticaja za klastere u 2012. godini, te traže izmjenu odredbi i isplatu bespovratnih sredstava u

stopostotnom iznosu.

Također smatraju kako bi njihov predstavnik trebao biti i član povjerenstva za dodjelu tih sredstava. Ove je godine iznos poticaja za klastere povećan na sedam milijuna kuna, pri čemu operativni klasteri mogu dobiti do 650.000, a oni koji se prvi put prijavljuju do 400.000 kuna.

No, uvjeti apliciranja su izmijenjeni, pa se retroaktivno ne priznaju troškovi nastali prije potpisa ugovora o dodjeli sredstava.

Po novome troškovi se dijele u omjeru 60 posto nakon potpisa ugovora te 40 posto nakon dostave izvješća o trošenju sredstava. Direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a Tajana Kesić Šapić najavila je da će Zajednica predočiti Ministarstvu poduzetništva svoje prijedloge, no promjene očekuju tek dogodine. Stoga će u ovoj godini tek mali broj klastera zadovoljiti uvjete za natječaj. (D.Ž.)

Predstavnici desetak hrvatskih tvrtki posjetili su u organizaciji HGK-a Donjecku oblast u Ukrajini. Na gospodarskom forumu i susretima održavanim od 9. do 11. svibnja razgovaralo se o mogućnostima ulaganja i suradnje s privrednicima te zemlje. S ukrajinske strane želju za suradnjom iskazalo je šezdesetak tvrtki. Osim gospodarskog foruma održanog u Donjecku, HGK je potpisao ugovor o suradnji s Donjeckom trgovinsko-

industrijskom komorom.

Suradnja bi se mogla razvijati u prvom redu u metalskoj industriji, građevinskom sektoru, elektroindustriji i proizvodnji opreme, rečeno je na forumu. Velikih mogućnosti ima i u prehrambe-

noj industriji i turizmu te u područjima koja su već zastupljena visokim udjelima u robnoj razmjeni, kao što su farmaceutska i kemijska industrija. Hrvatska već par godina za redom suspendira vize za državljane Ukrajine tijekom ljetne sezone, a od 1. lipnja ove godine i hrvatski će državljani moći u Ukrajinu bez viza.

HGK će na jesen organizirati uzvratni posjet gospodarstvenika iz Donjecka Hrvatskoj. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 70 mil kn

Okrugli stol o tržištu rada i krizi

Očekujmo rast nezaposlenosti

maksimalni iznos kredita

Sjednica hrvatske vlade

Nova kreditna linija za razvoj gospodarstva U dogovoru Vlade, HBOR-a i poslovnih banaka, rezervirano je osam milijardi kuna. Rok otplate bit će tri godine, uz kamatu od oko tri posto, a moći će se podizati za poduzetničke projekte do kraja iduće godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

orisnici kredita po modelu A i A plus iz 2010. i 2011. moći će produljiti rok otplate s tri na pet godina, a postoji mogućnost da im se produlji i rok počeka na otplatu tih kredita, zaključeno je na prošlotjednoj sjednici Vlade.

Prema riječima ministra financija Slavka Linića, Vlada je produljenje roka otplate dogovorila s HBOR-om i poslovnim bankama koje su odobravale te kredite. Bilo je to u vrijeme prvog udara krize, a dodijeljeno je 1018 kredita vrijednih oko pet milijardi kuna. Krediti su se odobravali na tri godine, s počekom od jedne godine.

S kamatom od prosječnih 4,9 posto bili su povoljniji od tadašnjih komercijalnih kredita. No krizne okolnosti nastavile su se sve do danas pa mnoge tvrtke imaju teškoća s vraćanjem i tih kreditnih obveza.

Linić je najavio i novu kreditnu liniju pod nazivom Razvoj gospodarstva. U dogovoru Vlade, HBOR-a i poslovnih banaka, rezervirano je osam milijardi kuna. Rok otplate bit će tri godine, ali će kamata biti oko tri posto. Bit će to opet najpovoljniji krediti, a moći će se podizati za poduzetničke projekte do kraja iduće godine. Ako kvota od osam milijardi bude iskorištena i prije tog roka, Linić je najavio mogućnost odobravanja i nove kreditne linije. Preliminarni dogovori s bankarima po-

kazali su da bi se moglo ukupno odobriti i do 12 milijardi kredita. Zasad se krenulo s osam, u nadi da će poduzetnici pripremiti kvalitetne projekte.

Ništa od pelješkog mosta Uvjeti za ulazak u ovaj model su barem 25 posto privatnog vlasništva u kompaniji, a 10 posto proizvodnje mora ići u izvoz.

Oko 30 posto odobrenog kredita može se iskoristiti za vraćanje ranijih kreditnih obveza. Maksimalni iznos kredita bit će 70 milijuna kuna. “Ovim šaljemo jasnu poruku privrednicima da im na raspolaganju stoji jeftiniji novac, a na njima je da ponude dobre projekte”, rekao je Linić.

Vlada je odobrila ovogodišnji plan gradnje i održavanja Hrvatskih cesta. Prihodi HC-a iznose oko 1,4 milijarde kuna, a s dodatnim zaduživanjem ove bi se godine moglo investirati oko 2,6 milijardi kuna, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Oko 1,2 milijarde kuna išlo bi na gradnju i pojačano održavanje, a 240 milijuna kuna uložit će se

zajedno sa županijskim upravama za ceste. Plan je realan, istaknuo je ministar, a ulaganja će osigurati posao za dio građevinske operative.

No zato se neće graditi most prema Pelješcu.

Vlada je odlučila raskinuti ugovor s poslovnom udrugom izvođača u kojoj su bili Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra niskogradnja. Ministar Hajdaš Dončić izvijestio je Vladu

Korisnici kredita po modelu A i A plus iz 2010. i 2011. moći će produljiti rok otplate s tri na pet godina

da je postignut dogovor s izvođačima da im se plati samo ono što su napravili, što vrijedi oko 58 milijuna kuna, a da se oni odreknu “izmakle dobiti”.

Napokon gradnja Bikarca Ukupna gradnja mosta trebala je stajati 1,9 milijardi kuna. Premijer Zo-

9

ran Milanović ocijenio je da je to preveliko opterećenje za državu iako ideja o gradnji tog mosta nije posve loša. Sada je mnogo ekonomičnije rješenje spojiti dijelove hrvatskog teritorija cestovnim koridorom kod Neuma, dodao je premijer.

Prihvaćena je i odluka da se iz Fonda za zaštitu okoliša izdvoji 12 milijuna kuna za izgradnju regionalnog odlagališta otpada Bikarac. Riječ je o prvom odlagalištu otpada koji se gradi uz korištenje novca Europske unije (oko šest milijuna eura) pa projekt prate i odgovarajuće dječje bolesti. Kasni se, primjerice, zbog dugotrajnih postupaka međunarodne nabave, koju mora provjeravati i Delegacija Europske unije.

Od Europske komisije tražilo se i produljenje rokova za korištenje novca. Zatim je utvrđeno da iznos novca premašuje pet milijuna kuna koliko smije odobriti Fond za okoliš, pa je odluka došla i na Vladu.

Sad bi projekt trebao krenuti ubrzanim tempom, očekuju u Vladi.

Uz mogući pad gospodarstva, do kraja godine možemo očekivati i daljnje povećanje nezaposlenosti, zaključak je drugog okruglog stola Tržišta rada i kriza koji je organizirao magazin Banka s Institutom za javne financije i časopisom Radno pravo.

Ministar rada Mirando Mrsić na skupu je ponovio svoj poznati stav o potrebi reforme obrazovnog sustava jer, kako je rekao, nije pošteno da se mlade ljude upisuje na nezapošljiva zanimanja.

“U Ministarstvu rade na tome da se povežu s ministarstvima regionalnog razvoja te obrazovanja kako bi se identificirale sadašnje i buduće potrebe tržišta rada. Predlažemo osnivanje nacionalnog foruma koji bi okupljao sve zainteresirane stranke koje bi putem konzultacija odobravale programe i upisne politike”, rekla je Sanja Pozaić Crnković, savjetnica u

Ministarstvu rada. S tim se nije složio Željko Mrnjavac, profesor splitskog Ekonomskog fakulteta, koji smatra da ne postoji spasonosna kombinacija upisnih kvota te da je “manipuliranje kvotama upisa otprilike kao da pokušavamo riješiti problem nejednakog položaja žena na tržištu rada operacijama promjene spola”. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta je upozorio kako Vlada mora odrediti minimalnu plaću u skladu s ekonomskim uvjetima.

Iznio je i podatke o tim plaćama u europskim zemljama, iz čega je vidljivo da je minimalna plaća u Luksemburgu 1800 eura, u Sloveniji 734, a u Hrvatskoj oko 300 eura. (J.F.)

Obilježen Svjetski dan poduzetnica

Žene zapošljavaju više od 200.000 ljudi U hrvatskom poduzetništvu posljednjih se godina zapošljava sve više žena, a poduzetnice zapošljavaju više od 200.000 djelatnika.

Ipak, država ženama još nije omogućila lakše usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza.

Kada je Hrvatska udruga poslovnih žena Krug 2001. izradila svoju bazu podataka, samo se osam posto žena bavilo poduzetništvom.

Danas 23 posto žena radi u trgovačkim društvima, a zajedno s obrtnicama čine 30 posto ukupnog broja poduzetnika, rečeno je na obi-

lježavanju Svjetskog dana poduzetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji Kruga i HGK-a.

Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Stjepan Koraj rekao je kako to ministarstvo iz programa Poduzetnički impuls izdvaja 376 milijuna kuna poticaja za poduzetništvo te da su 90 posto zahtjeva za taj program dosad poslale poduzetnice.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica proglašene su najbolja menadžerica i poduzetnica za 2011. godinu. Predsjednica Uprave Lagune Novigrad Zrinka Bokulić proglašena je najboljom menadžericom, a poduzetnica godine je Marija Komerički, suvlasnica Komerički trgovine iz Luga Samoborskog. (S.P.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 372 autoškole ( 407 trenutačno posluju u Hrvatskoj

ih je bilo prije dvije godine

Autoškole zbog krize i visokih cijena benzina teško održavaju i hladni pogon

U dvije godine zatvore

Kako autoškole uglavnom nisu profitabilne, tvrtke i obrti često uz tu djelatnost prihode ostvaruju po nekim posve nužnih troškova pa se tako sve kategorije osim B u zadnje vrijeme polažu tek kad se vozaču ukaže m Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj trenutačno posluju 372 autoškole, a njihov je broj posljednjih godina primjetno umanjen.

Nikola Vidaković, predsjednik Udruge Hrvatske autoškole (HAŠ), ističe kako je jedan od razloga to što one financijski vrlo teško održavaju čak i hladni pogon. “Primjerice, samo u zadnje dvije godine zatvoreno je 35 autoškola. A kako one uglavnom nisu profitabilne, odnosno ne osiguravaju dovoljnu akumulaciju kapitala koja je potrebna

Brže se poseže u džep za sedmodnevno skijanje nego za osposobljavanje u autoškoli, kaže Vidaković

za daljnji razvoj poslovanja i ulaganja, tvrtke i obrti često uz ovu djelatnost prihode ostvaruju po nekim drugim osnovama”, kaže on.

Zakonski, pak, ova djelatnost odlično je uređena. Prekovremeni ne-

plaćeni rad je gotovo u potpunosti iskorijenjen i riješen putem zakonske regulative koja omogućava kontinuiranu preraspodjelu radnog vremena usklađenu s potrebama posla i kandidata.

Među ostalim problemima Vidaković ističe kako se često može čuti da su autoškole preskupe.

“Autoškole su u neugodnoj poziciji jer su, s jedne strane, obvezne kvalitetno educirati i pripremiti buduće vozače, a s druge strane od njih se očekuje da budu što jeftinije. To je gotovo nemoguća misija uz PDV od 25 posto i brzorastuće cijene goriva. Na žalost, ljudi još uvijek brže posežu u džep kako bi platili sedmodnevno skijanje nego za osposobljavanje u autoškoli s cjeloživotnim certifikatom”, napominje ovaj inženjer prometa.

Takvoj situaciji također ne pogoduje ni primjetno smanjen broj kandidata i sve slabija kupovna moć građana zbog čega se sve ostale kategorije osim B polažu isključivo kada za njih postoji mogućnost dobivanja posla.

Panika i zbunjenost Vodilja ove djelatnosti, nastavlja Vidaković, ne smije biti kratkoročna osobna ili grupna financijska korist od honorara ili dnevnica za propisivanje nejasnih rješenja, nego osmišljena, stručna i analizirana promjena loših segmenata sustava osposobljavanja za vozače. “Nedopustivo je da zbog svojih slabosti i

MUP: Tvrdnje su neutemeljene U Ministarstvu unutarnjih poslova ističu kako za osposobljavanje kandidata za vozače u autoškolama nisu posebno određeni naslovi literature. “Štoviše, autoškole i kandidati mogu slobodnim izborom na tržištu odabrati priručnik, kao i druga nastavna sredstva koja će koristiti za učenje”, napominju u Odjelu za odnose s javnošću MUP-a. Također, nastavljaju, tvrdnje u vezi s priručnikom za osposobljavanje i ispitnim pitanjima neutemeljene su i predstavljaju slobodnu procjenu pojedinaca, kao što je potpuno neprihvatljiva i netočna tvrdnja da MUP omogućuje i tolerira HAK-u organiziranje i provođenje vozačkih ispita na nepošten i nestručan način. “Na kraju, ne umanjujući pritom zasluge udruga, težnja ovog ministarstva je uvijek bila da se kvalitetnijim radom u autoškolama neposredno utječe na podizanje razine prometne kulture, te tako u konačnici pridonese poboljšanju stanja sigurnosti na prometnicama”, kažu.

neprimjerene organiziranosti Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski autoklub pritišću autoškole da preko svojih, ali i leđa kandidata, prelamaju svoje nedostatke. Naime, prvi hrvatski zakon o sigurnosti prometa donesen je još 1992. godine. Nastao je kao kombinacija pozitivnih odredbi iz bivšeg zakona. Objavom tog zakona Hrvatska je dobila temeljni i najvažniji izvor cestovnog prometnog prava. Zakon je od 1992. do danas doživio 10 izmjena i dopu-

na, te se stvorila panika i zbunjenost među autoškolama. A ta se panika i zbunjenost nastavljaju sa zadnjim izmjenama iz 2011. godine”, kaže Nikola Vidaković.

Zbog toga se proteklih 10 mjeseci na vozačkim ispitima koriste testovi u kojima mnoga ponuđena pitanja s odgovorima nisu točna i razumljiva kandidatima, jer su proizvod autorskih pretpostavki, individualnih iskustava, ispitnih zamki, nepoštivanja osnovnih principa i, na kraju, jednostranog ocje-

11

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 600-700 djelatnika autoškola svake godine pohađa HAK-ove stručne seminare

eno čak 35 autoškola

drugim osnovama, kaže predsjednik udruge Hrvatske autoškole. U krizi se građani, očito, odriču svih ne mogućnost dobivanja posla s takvom dozvolom se zaustavila svaka daljnja šteta za kandidate i autoškole”, upozorava Vidaković.

U 2011. godini udruge i pojedinci u mnoštvu dopisa vrlo su precizno upozoravali na probleme provedbe vozačkih ispita koji izviru iz ispitnih pitanja u priručniku Ispitna pitanja s odgovorima HAK-a, koji je još uvijek na tržištu, nakon što je čak oko 50 posto njegova sadržaja recenzirano ili izbačeno, a kandidati za vozače kao ni autoškole za te izmjene ne znaju. “HAK i Odjel za sigurnost cestovnog prometa MUP-a sve su to bez imalo grižnje savjesti odbijali, tvrdeći da je sve u najboljem redu”, kaže predsjednik udruge Hrvatske autoškole.

njivanja ovlaštenih ispitivača. “Neodgovorno je ispitna pitanja kreirati bez stručnih predstavnika iz autoškola”, smatra on.

Zbog toga se unutar struke, ali i između kandidata, sve više razgovara o ovoj temi i javlja sumnja u HAK-ove manipulacije s ispitnim pitanjima.

“Drugim riječima, više ispita znači veće prihode, dok su autoškole na koljenima. Smatram izuzetno opasnim već to što postoji opravdana sumnja u takve namjere, te mislim da treba hitno reagirati kako bi

Slučajni izbor U Hrvatskom autoklubu, pak, odlučno odbacuju tvrdnje da je organiziranje i provođenje vozačkih ispita nepošteno i nestručno te da bilo tko manipulira s ispitnim pitanjima. Osobe zadužene za taj dio djelatnosti u HAK-u tijekom redovnih brojnih sastanaka i savjetovanja s predstavnicima autoškola nisu bile informirane o navodnoj panici i zbunjenosti autoškola ili među kandidatima. Za ilustraciju, u 2011. samo je 31 kandidat za vozača, ili manje od 0,1 posto, podnijelo prigovor na ocjenu te je zaprimljeno 12 žalbi kandidata. Sva ispitna pitanja i ponuđeni odgovori koji se trenutačno koriste temeljito su i višestruko pregledani unutar HAK‑a

i prethodno ih je odobrio MUP, tvrde u HAK‑u.

Nadalje, ističu kako je posljednjih godina sigurnost cestovnog prometa znatno poboljšana, posebice kad je riječ o mladim vozačima, u čemu zasluge imaju i autoškole i instruktori, kao i cijeli sustav osposobljavanja kandidata za vozače.

“Upravo u djelatnosti osposobljavanja kandidata i provedbi vozačkih ispita u proteklom razdoblju učinjeni su veliki pomaci.

Tako su, naime, postroženi zahtjevi, utvrđeni minimalni standardi za opće, organizacijske, prostorne, materijalno-tehničke, kadrovske, stručne, informatičke i tehničke uvjete te je postignuta zavidna razina kvalitete rada.

Kako bi uveo novi model provedbe vozačkih ispita, HAK je tijekom proteklih nekoliko godina opremio i umrežio 23 ispitna centra. U njima se na 256 računala provode ispiti na kojima kandidati za vozače polažu vozački

ispit iz nastavnog predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila. Od lipnja 2011. priređena je nova, veća baza ispitnih pitanja, u kojoj su veći-

nom pitanja iz Priručnika - Ispitna pitanja s odgovorima, u izdanju Hrvatskog autokluba iz 2008. godine. Kombinacije ispitnih pitanja na računalima i putem obrazaca generiraju se slučajnim izborom za svakog kandidata, iz online baze, neposredno prije polaganja ispita. Oko 67 posto ispita kandidati polažu putem računala, a preostalih 33 posto putem obrazaca otisnutih neposredno prije polaganja ispita”, objašnjavaju.

Moderan i učinkovit test Međutim, činjenica je da je s primjenom novog modela provedbe vozačkih ispita bilo određenih problema, poput nejasnih ili dvojbenih pitanja koja su korigirana ili isključena iz baze. Dio problema, također, odnosi se na one autoškole i predavače koji se nisu prilagodili novom načinu rada. “Ističemo da je većina autoškola pozitivno reagirala na n o v i model provedbe ispita

te su sudjelovale u razgovorima i konzultacijama, davale povratne informacije, tražile objašnjenja i slično, a tijekom je-

veden je nadzor nad procesom osposobljavanja i polaganja vozačkih ispita, te je dostavljeno izvješće s povratnim informa-

U HAK-u odbacuju tvrdnje da je organiziranje i provođenje vozačkih ispita nepošteno i nestručno seni 2011. o spomenutim se problemima razgovaralo u MUP-u i s udrugama autoškola i instruktora”, napominju u HAK-u.

Valja naglasiti kako se vozački ispit danas polaže temeljem propisa koji su usklađeni s direktivama Europske unije, što je potvrđeno i tijekom posjeta predstavnika Europske komisije u rujnu 2009. godine. Osim toga, u listopadu 2011. Hrvatsku je posjetila sedmeročlana stručna radna skupina za teorijski vozački ispit Međunarodnog povjerenstva za vozačke ispite i vozačke dozvole (CIECA). Tijekom posjeta održan je niz operativnih sastanaka sa stručnjacima HAK-a i predstavnicima MUP-a, pro-

cijama. Izvješće CIECA-e naglašava kako se u Hrvatskoj provodi vrlo moderan i učinkovit model teorijskog testa na računalu, dok se mjerama prema mladim vozačima Hrvatska svrstava među razvijenije europske zemlje.

Naposljetku, HAK prosječno godišnje za stručne djelatnike autoškola održi 10 do 12 savjetovanja ili pripremnih seminara, na kojima prisustvuje 600 do 700 osoba. Svake godine HAK s predstavnicima MUP-a organizira po dva stručna savjetovanja u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, na kojima budu predstavnici oko 80 posto autoškola. “Tijekom svih održanih savjetovanja u 2011. i 2012. nadležnom ministarstvu i HAK-u nije upućena nijedna ozbiljnija zamjerka”, zaključuju u HAK-u.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Varteks i dalje s Levi’som Varteks je potpisao novi petogodišnji distributerski ugovor s tvrtkom Levi Strauss Europe za Hrvatsku i zemlje regije. Time dvije kompanije nastavljaju suradnju koja traje već 28 godina. Od 2007. godine Varteks je ekskluzivni distributer Levi’sa za Hrvatsku i zemlje regije, a taj slavni američki odjevni brend prodaje se na 121 prodajnom mjestu na tržištima regije.

Uzlet vode s aditivima S više od 100 litara flaširane vode ispijene po glavi stanovnika, Hrvatska je gotovo dosegla godišnju razinu potrošnje vode zrelih tržišta država Europske unije, prema istraživanju konzultantske kuće A.T. Kearney. Iako se očekuje da će hrvatsko tržište flaširane vode do 2015. godine rasti svega dva posto, iz A.T. Kearneyja predviđaju rast segmenta funkcionalne vode, obogaćene aditivima koji osiguravaju dodatnu nutritivnu ili zdravstvenu vrijednost. U regiji Jugoistočne Europe u iduće tri godine predviđa se rast tržišta funkcionalne vode godišnjom stopom od čak 10 posto.

Istra dobiva i festival sira Prvi festival sira u Istri održat će se u Svetvinčentu od 29. lipnja do 1. srpnja 2012., u organizaciji Zadruge Dva roga.

Cilj festivala je ujediniti stočare i sirare iz Hrvatske i šire, te kulturu uživanja mlijeka i mliječnih proizvoda uzdignuti na višu razinu. Festival sira na jednom će mjestu okupiti velika imena iz mljekarske industrije, te male proizvođače koji će napokon dobiti priliku da predstave svoje kvalitetne i ekološke proizvode široj publici. U sklopu festivala održat će se i tradicionalni izbor naj koze.

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( blizu 1,5 mlrd kn

potrošio HZZO za troškove bolovanja 2010.

( više od 2 mlrd kn u istu svrhu potrošili poslodavci

Mediservov program redukcije bolovanja po tvrtkama

Manje bolovanja više novca

Glavni uzrok duljih izbivanja s posla su čekanja na dijagnostiku i liječenje u javnom zdravstvu, a drugi razlog je “fuš”, tvrdi direktor tvrtke Mediserv koja eliminacijom tih dvaju faktora skraćuje bolovanja za 30 i više posto Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H

rvatski zavod za zdravstveno osiguranje u 2010. je za troškove bolovanja potrošio gotovo 1,5 milijardi kuna, a poslodavci za bolovanja do 42 dana više od dvije milijarde kuna. Podaci koje nam je prezentirao direktor tvrtke Mediserv Damir Kovačević, koji je 2010. osmislio program reduk-

U Hrvatskoj je broj dana bolovanja trostruko veći nego u razvijenim zemljama cije bolovanja po tvrtkama i to na način, kako kaže, da ga prihvaćaju i radnici i sindikati, pokazuju da je u Hrvatskoj broj dana bolovanja trostruko veći nego u razvijenim zemljama Europe i iznosi oko 16 dana godišnje.

Mediserv je tvrtka za medicinski konzalting koja je, kako je vidljivo u sudskom registru, osnovana 29. prosinca 2012., a Kovačević je jedan od šestorice suvlasnika te tvrtke.

“Meni je nevjerojatno da se kod nas nitko ranije nije ozbiljnije pozabavio ovim problemom, a i oni koji su se bavili time računali su samo stopu bolovanja, ali ne i koliko izostanak s posla utječe na ukupnu produktivnost i troškove poslovanja te

što je razlog tom bolovanju”, kazao je Kovačević.

Najkraće, poslodavci za vrijeme bolovanja svojih radnika imaju izravne i neizravne troškove (naknade za bolovanje, naknade zamjenama, za prekovremene sate, dodatno administriranje...), pad produktivnosti (raspodjela posla na manji broj osoba, uvođenje u posao zamjenskih osoba), te na kraju gubitak imidža društveno odgovornog poslodavca ako uvedu represivne metode kontrole bolovanja (uhođenje bolesnih radnika) i ako financijski i hijerarhijski degradiraju često bolesnog radnika.

Sporost javnog zdravstva Kovačević je, analizirajući uzroke i posljedice mnogih bolovanja, došao do zaključka kako je jedan od glavnih uzroka duljem izbivanju s posla nemogućnost da se u javnom zdravstvu brzo postavi prava dijagnoza te

da se na vrijeme započne s pravom terapijom.

Zato je, uz administrativne mjere kojima se kvalitetnije prate bolovanja u tvrtkama, osmislio i napredan model zdravstvene skrbi koji radniku daje osjećaj da se poslodavac o njemu brine, a poslodavcu znatno smanjuje troškove. Mediserv, naime, surađuje sa 48 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu te kada im poslodavac javi da je netko na bolovanju, primjerice zbog toga što mora obaviti razne pretrage, Mediservova služba za korisnike takvom radniku može organizirati pregled istog dana, a uz konzultacije s liječnikom od 0 do 24 sata pronalazi i druge opcije za sve korisnikove zdravstvene potrebe (primjereno liječenje, provođenje fizioterapije...). Troškove, naravno, snosi poslodavac.

Mediserv vodi korisnika kroz sve faze korištenja zdravstvene uslu-

ge i omogućava popuste od 20 posto u privatnim zdravstvenim ustanovama. Poslodavcima se isplati platiti potreban pregled jer nakon obavljene dijagnostike znaju koliko će radnik biti na bolovanju (sigurno manje nego da je liječenje započeo u javnom zdravstvu) i kako trebaju organizirati posao. Što je najvažnije, mogućnost lažiranja bolovanja svedena je na najmanju moguću mjeru.

Zloporaba bolovanja Zloporaba bolovanja na drugom je mjestu razloga za izostanak s radnog mjesta. Analizom, kaže Kovačević, uočili su da se bolovanja u Slavoniji povećavaju kada su u tijeku poljoprivredni radovi, na obali u tijeku turističke sezone, a u Istri u sezoni branja jabuka u Italiji.

Jednom kada se implementira Mediservov sustav evidencije bolovanja, smanjuje se i mogućnost raznih zloporaba. Inače,

sav rizik uspješnosti ovog programa je prvenstveno na Mediservu jer tvrtka pri sklapanju ugovora plaća inicijalni trošak po zaposleniku koji iznosi oko 50 kuna, a Mediserv se naplaćuje iz onoga što se na bolovanjima uštedi kroz godinu dana, ovisno o postotku koji dogovori s tvrtkom. A uštede su na dulje staze i oko 30 i više posto, što znači da se u velikim sustavima, kao što je primjerice Ina u kojoj je proveden ovaj program, godišnje mogu uštedjeti i dvoznamenkasti milijunski iznosi. Osim u Ini, program je uspješno implementiran i u Coca-Coli, Hrvatskoj pošti, 24 sata, Hypo Alpe-Adria banci... “Cijela Istočna Europa pogođena je identičnim problemom, tako da je program pogodan za sve tranzicijske zemlje”, zaključio je Kovačević.

Inače, kako je ovih dana objavljeno u jednom dnevnom listu, HZZO u protekle tri godine nije pronašao nijedno lažno bolovanje. U tu je svrhu 2009. čak bio donesen poseban pravilnik po kojem su kontrolori HZZOa, ako ne mogu pregledati pacijenta u ordinaciji obiteljskog liječnika i u slučaju kada dokumentacija izgleda sumnjivo, imali pravo čak ulaziti i u kuće radi kontrole. Međutim, potvrdili su u HZZO-u, ni jedan kontrolor nije imao potrebu koristiti tu represivnu metodu.

enterprise europe

info

Broj 63, 21. svibnja 2012.

Provjera inovativnog koncepta

Proces evaluacije PoC-a Proces pune evaluacije prijavljenih projekata za PoC traje do 23. srpnja. Evaluacija se sastoji od poslovno-tehničko-tehnološke i poslovno-financijske evaluacije, koje će se raditi u dva kruga.

U prvom se krugu formiraju evaluacijski odbori imenovanjem članova svakog od odbora prema tehnološkim područjima, i šalju im se projektne prijave na prvi krug evaluacije.

Istovremeno, tim unutar BICRO-a radi poslovno-financijsko vrednovanje. Rok za predaju prvog dijela evaluacije je 1. lipnja do 16 sati.

Projektne prijave koje zadovolje prag prolaznosti u prvog krugu stječu uvjet za ulazak u drugi krug punog ocjenjivanja, odnosno javno prezentiranje pred stručnim odborom.

Natjecatelji i prepoznati centri dobit će pozive s točnim terminom održavanja javne prezentacije za projekte koji su ušli u drugi krug.

Informacija će biti objavljena i na internet stranicama www.bicro.hr.

Natjecateljima koji zadovolje kriterije za PoC, ponude i ugovori o sufinanciranju bit će dostavljeni do kraja srpnja. Ugovori o sufinanciranju projekata odabranih u ovom krugu potpisivat će se ovisno o raspoloživosti novca u proračunu.

Interes 12 puta veći od proračuna Provjeru inovacija, ukupno vrijednih 60 milijuna kuna, u četvrtom krugu prijava traži 241 projekt.

Među njima je najviše računalnih, energetskih i elektroničkih projekata Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO zaprimila je 241 prijavu u četvrtom krugu prijava u Program provjere inovativnog koncepta - PoC (Proof of Concept).

Ukupna vrijednost traženih sredstava iznosi gotovo 60 milijuna kuna, dok bi privatni sektor uložio dodatnih 30 milijuna kuna u projekte. Program financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Centrom za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološkoinovacijskim centrom Međimurje, TERA Tehnopolisom, te Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Programom se rješava jedno od uskih grla u ranoj fazi komercijalizacije istraživačkih rezultata. Inovatorima je pružena mogućnost provjere je li njihova tehnologija ostvariva i može li imati komercijalnu primjenu, što daje potrebnu sigurnost investitorima i znatno smanjuje rizik ulaganja u razvoj proizvoda. Program bespovratnim sredstvima u iznosima do 350.000 kuna po projektu fi-

nancira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Provjerom inovativnog koncepta žele se utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača, znanstvenika i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa. Cilj programa je pružanje potpore u ranoj fazi razvoja inovacije kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

Zbog velikog odziva natjecatelja i bolje regionalne pokrivenosti BICRO je u studenom prošle godine odabrao šest novih prepoznatih centara, i to Istarsku razvojnu agenciju IDA, Razvojnu agenciju Zagreb - TPZ, Poduzetnički centar Pakrac, Razvojnu agenciju zadarske županije ZADRA, Institut Ruđer Bošković te Poduzetnički inkubator BIOS. Prepoznati centri imaju vrlo važnu ulogu u provedbi PoC programa budući da ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripremi projekata i postupku prijave.

BICRO je u četvrtom dobio prijava više nego u tri prethodna kruga provedbe Programa. Traženi iznos sredstava iz Programa 12 puta je veći od predviđenog proračuna koji iznosi pet milijuna kuna. Prispjele prijave bit će obrađene u skladu s utvrđenim kriterijima i prezentirane evaluacijskim odborima, a nakon odabira projekata za financiranje, krajem srpnja se očekuje potpisivanje prvih ugovora.

Najzastupljeniji sektori u prispjelim prijavama su i u ovom krugu ICT, energetika i elektronika.

enterprise europe EU turistička politika

Hrvatski turizam i EU poticaji Do sada je Hrvatska utrošila samo 40 posto novca iz europskih fondova koji su joj bili na raspolaganju. Turistički projekti mogli bi povećati taj udio Turistička industrija ostvaruje pet posto bruto domaćeg proizvoda Europske unije te izravno zapošljava 10 milijuna ljudi. Neizravno te su brojke još veće - 10 posto Unijina BDP-a i više od 20 milijuna zaposlenih plaće zarađuje u turizmu. Turistička industrija u svijetu raste po stopi od četiri posto, a u Europi je to čak dvostruko više - osam posto. Europa se želi pokazati kao jedinstvena i atraktivna turistička destinacija, i u njoj svoje mjesto treba imati i Hrvatska.

U razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013. godine imamo na raspolaganju oko milijardu eura u pretpristupnim fondovima EU-a za sve gospodarske djelatnosti, a do sada smo iskoristili samo 40 posto tih sredstava, kazala je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore na radionici EU turistička politika i programi potpore za turistički sektor koja se održala 11. svibnja na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Međunarodnog turističkog sajma CroTour, a poseban je naglasak bio na budućim EU poticajima i strukturnim fondovima.

“Od dana pristupanja Hrvatske EU-u 1. srpnja iduće godine pa do kraja godine imat ćemo na raspolaganju 445 milijuna eura, a nakon toga milijardu eura godišnje”, istaknula je Leila Krešić Jurić. Turizam je multidimenzionalni sektor koji obuhvaća raznorodne djelatnosti, a ima izravni utjecaj na brojne druge gospodarske grane, ističe Vlasta Klarić, savjetnica u HGK-u. “Hrvatska je po ostvarenom

prihodu u turizmu 16. zemlja u Europi i 33. na svijetu. Europski turizam predstavlja 50 posto svjetskog turizma, ali će se taj postotak u narednom razdoblju smanjivati zbog naglog i stalnog razvoja turizma u Aziji. Trenutačno se u EU-u posvećuje velika pozornost konkurentnom i održivom turizmu. Istodobno se inzistira na visokoj kvaliteti i atraktivnom imidžu Europe”, dodaje Vlasta Klarić.

Europska unija ima svoje programe Calypso i Eden namijenjene europskom, ali i hrvatskom turizmu, ističe savjetnik Odsjeka za bilateralnu i multilateralnu suradnju Ministarstva turizma Mate Kapović. “Ministarstvo turizma je pripremilo i osam programa za dodjelu potpora i poticaja kako bi ojačalo konkurentnost hrvatskih tvrtki. Ukupna je vrijednost

Hrvatska je po ostvarenom prihodu u turizmu 16. zemlja u Europi i 33. na svijetu potpora i poticaja za 2012. godine 32 milijuna kuna, a programi su nazvani Inovativni turizam, Korak više, Znanjem do kvalitete, Zajedno do konkurentnosti, EU izvrsnost, Turizam kroz manifestacije, Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima i Siguran gost”, naglasio je Kapović.

U EU-u se godišnje donese oko 50 zakonskih akata te više od 2500 podza-

konskih i provedbenih propisa koji u znatnoj mjeri utječu na poslovanje. Administracija EU-a zapošljava 45.000 ljudi, a u Bruxel­lesu je smješteno i 1400 nevladinih organizacija.

Radi pružanja potpore hrvatskom gospodarstvu i tvrtkama u procesu prilagodbe poslovanja zakonodavstvu jedinstvenog europskog tržišta, HGK je 2000. godine osnovao predstavništvo u Bruxellesu, kazala je Dragica Martinović, direktorica Predstavništva. “Osim HGK-a, predstavništvo ima i HOK, a otvoreni su i uredi pojedinih hrvatskih regija. Predstavništvo HGK-a radi na informiranju i savjetovanju članica, organiziranju stručnih putovanja, pružanju stručne potpore pri sudjelovanju na europskim natječajima te lobiranju preko Eurochambersa - asocijacije 20 milijuna poduzeća”, ističe Dragica Martinović.

Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže, istaknula je kako je EEN najvažnija potporna struktura malom gospodarstvu u EU-u. “To je projekt Europske komisije koji omogućuje pronalaženje i direktan kontakt s poslovnim partnerima u 50 zemalja, ne samo u EU-u nego i u pridruženim odnosno prekomorskim zemljama. U Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske ustrojena je baza poslovnih podataka koja znatno olakšava traženje poslovnih partnera, a sve su usluge besplatne”, naglašava Vesna Torbarina.

Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore

U razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013. godine za djelatnosti u turizmu osigurano je 96 milijuna eura u pretpristupnim fondovima EU-a, a od 1. srpnja 2013. godine bit će osigurano dodatnih 92 milijuna eura za tu godinu, kaže savjetnica Uprave za operativni program za regionalnu konkurentnost Ministarstva gospodarstva Nataša Filipović. ”Prioriteti su financiranje poboljšavanja konkurentnosti, transfer tehnologije i znanja, poticanje istraživanja i razvoja te razvoj regionalne infrastrukture”, dodala je Nataša Filipović.

U sklopu radionice predstavljeni su i uspješni primjeri iz prakse kojima su već dodijeljena EU sredstva u sklopu programa koji su još uvijek aktualni do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a riječ je o Memorijalnom centru Faust Vrančić, VIOR projektu – Grad Vinkovci, korištenju tradicijske baštine za turističke svrhe te češkim turističkim projektima financiranim iz strukturnih fondova. (K.S.)

www.een.hr

21. svibnja 2012.

2 3

CIP Eko-inovacije 2012

Konkurentnost kroz zeleni posao Program CIP raspolaže sa 3,62 milijarde eura za jačanje konkurentnosti europskih poduzeća. Potprogram Eko-inovacije namijenjen je za inovativne aktivnosti kojima je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Dva hrvatska projekta već se financiraju iz ovog programa

izvodnje pa do recikliranja”, naglašava Staikos. Upozorio je na probleme kod prijavljivanja projekata i naglasio kako je potrebno jasno iskazati iskoristivost proizvoda, odgovoriti na sve kriterije iz natječaja, iskazati podatke slikom, brojevima, postocima, dokazati tvrdnje, prikazati postotak ušteda, procjenu troška, ljudske resurse... ”Potrebno je i dovoljno rano predati prijedlog te provjeriti jezično izražavanje.

Važno je i znati kako se programom ne prihvaćaju istraživački projekti te oni povezani s energijom”, kaže Staikos.

Prvi hrvatski projekt koji je financiran iz ovog programa je Ruconbar - projekt proizvodnje betonskih apsorbirajućih barijera, odnosno apsorpcijskog sloja od granula recikliranih automobilskih guma.

Ovaj projekt započeo je u rujnu prošle godine i zbog velikog interesa gospodarstva za njegovu primjenu očekuje se ugradnja Ruconbarovih bukobrana Krešimir Sočković Europska komisija početkom svibnja svake godine raspisuje natječaje za projektne prijedloge koji će se financirati iz EU programa CIP Eko-inovacije. Već nekoliko godina u nizu odmah po otvaranju natječaja u Hrvatskoj se održava nacionalni info dan i radionica koju organiziraju Europska poduzetnička mreža Hrvatske i Ministarstvo poduzetništva i obrta. Na skupu je više od 150 sudionika imalo priliku upoznati ovaj program potpora i razgovarati s onima koji o njemu odlučuju kao i onima koji već koriste novac iz programa.

Iako je sudjelovanje na ovom natječaju vrlo složeno, uspjeh na njemu može pridonijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva. Prvi je natječaj u Republici Hrvatskoj objavljen 2008., a već 2010. godine ostvarena su dva projekta na kojem su sudjelovali hrvatski predstavnici.

CIP je provedbeni program Europske unije kojemu je cilj potaknuti konkurentnost europskih poduzeća. Program se provodi od 2007. do 2013. godine i raspolaže budžetom od 3,62 milijarde eura, a namijenjen je prije svega financiranju

projekata malih i srednjih poduzetnika.

Također, CIP je program usmjeren održivom razvoju inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, usklađen s politikom zaštite okoliša korištenjem obnovljivih izvora energije uz mogućnost lakšeg pristupa financijskim oblicima pomoći i učenja na primjerima najbolje prakse. Eko-inovacije, potprogram Programa Zajednice CIP, podrazumijevaju sve oblike inovacijskih aktivnosti čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti.

Program CIP Eko-inovacije je fleksibilan te ne zahtijeva višenacionalne konzorcije pa u njemu može sudjelovati i jedna tvrtka. U ovoj godini prioriteti su recikliranje i iskorištavanje otpadnih materijala u graditeljstvu, potrošnja resursa i otpada u proizvodnji, inovativni proizvodi u prehrambenoj proizvodnji, smanjenje potrošnje vode za najmanje 30 posto, te zeleno poslovanje i inteligentna nabava.

Glavni cilj ovog projekta je privući i pomoći što većem broju malih i srednjih tvrtki.

CIP Eko-inovacije ne bave se energetskim projektima, već projektima plasiranja proizvoda na tržište, a najviše financiraju troškove opreme. Rok predaje projekata je 6. rujna, a provedba prvih projekata je u svibnju 2013. uz najmanje trajanje od tri godine. Do kraja kolovoza smjernice projekta mogu se poslati i na provjeru.

Program CIP Eko-inovacije je fleksibilan te ne zahtijeva višenacionalne konzorcije pa u njemu može sudjelovati i samo jedna tvrtka

Primjena programa CIP Eko-inovacije, u kojem Hrvatska sudjeluje posljednje četiri godine, počela je donositi rezultate, kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a. “Program je dobra prilika Europi, ali i Hrvatskoj, za unapređenje i razvoj u području eko industrije, koja u EU-u zapošljava 3,4 milijuna ljudi, ostvaruje 227 milijardi eura te 2,2 posto europskog BDP-a”, ističe Vesna Trnokop Tanta.

uz prometnice prije nego što je planirano. Na info danu su predstavljene i nove pogodnosti dostupne hrvatskim poduzetnicima - EU Sinergo krediti Privredne banke Zagreb. Riječ je o povoljnijim kreditima koje PBZ nudi poduzetnicima u suradnji s Europskim investicijskim fondom u sklopu programa CIP EIP. Krediti su namijenjeni malim klijentima s manje od 10 zaposlenih. Krediti iznose do 25.000 eura, s dospijećem od 18 do 36 mjeseci.

Kamata iznosi oko sedam posto, a sredstva osiguranja su zadužnica, mjenice i jamstvo Europskog investicijskog fonda.

Projekti u ovom programu uz očuvanje okoliša moraju biti i poslovno relevantni, ističe projektni savjetnik Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije (EACI) u Bruxellesu Theodoros Staikos. “Mora postojati i određeni poslovni stručni rizik te se pokazati i tržišni potencijal. Projekt koji je prošao na natječaju dobiva izravno 50 posto sredstava. Svi projekti moraju imati pozitivan učinak na okoliš, i to od pro-

Nakon radionice i prvog info dana u Zagrebu, po cijeloj Hrvatskoj će se održati niz informativnih radionica u sklopu Europskog poduzetničkog tjedna. Prva od radionica održat će se već 21. svibnja u Varaždinu. Nakon toga slijedi ona u Koprivnici 1. lipnja, pa Osijeku 4. lipnja, Zadru 5. lipnja i Splitu 6. lipnja. Posljednja radionica održat će se u Rijeci 11. lipnja.

enterprise europe Edukacija za poduzetništvo

Stvaranje poduzet

Potrebno je promijeniti negativni stav o poduzetništvu, i to usvajanjem pozitivnog stava i učenjem od najmlađe dobi. Strategijom Krešimir Sočković Biti poduzetnik u Hrvatskoj nije lako. Čak i kad nema krize, recesije ili problema s naplatom, ako kažete da ste poduzetnik, većini ljudi prva će asocijacija na to biti - negativna. Da bi se to promijenilo, treba krenuti od vrtića gdje se formiraju stavovi, smatra tajnik Nacionalne koordinacije Edukacija za poduzetništvo (NKE4E) Vitomir Tafra. ”U Europi i svijetu je razmišljanje i poima-

Tvrtke nemaju ideju gdje će biti za godinu-dvije, a kamoli tri godine. Dugoročni planovi ne postoje te stoga ne mogu iskazati svoje potrebe za zaposlenicima nje poduzetništva potpuno drugačije. Poduzetnici su ljudi koji stvaraju, omogućuju drugima da stvaraju i realiziraju se kao osobe. I što je najvažnije, poduzetništvo je poželjno. U vlastitom poimanju trebamo promijeniti negativan stav u onaj da je biti poduzetnik i poduzetan poželjno, pa čak i nužno. Poduzetnik treba biti krajnje odgo-

voran jer brine i za sve one koji su uključeni u njegovu poslovnu ideju”, smatra Tafra.

Poduzetništvo još uvijek nije dobilo mjesto koje zaslužuje u našem društvu, kaže predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

“Previše statičan način poslovanja i marginalizacija etičkih načela još uvijek imaju duboko korijenje u našoj poslovnoj praksi. Budućnost Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o učinkovitom obrazovanju mladih ljudi koje mora uključivati poduzetničku i etičku komponentu. Važan je daljni razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanja koji sintetizira brojne društvene vrijednosti bez kojih nema kvalitetnih radnih odnosa”, smatra Josipović. Nacionalna koordinacija Edukacija za poduzetništvo mjesto je stručnih dijaloga na temelju kojih se formuliraju odgovarajuća rješenja nacionalne platforme za cjeloživotno učenje, ističe predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. ”Obrazovanje za poduzetništvo mora započeti od vrtićke dobi i protezati se do najviše razine školovanja. To je temeljna pretpostavka uspostave poduzetničkog društva, odnosno poduzetničkog ozračja”, smatra Vidošević.

Poduzeća nemaju strategije razvoja Hrvatska gospodarska komora je uz financijsku podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 2009. godine kre-

nula s kontinuiranim istraživanje pod nazivom Analiza potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem u malom i srednjem gospodarstvu s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, a u posljednje dvije godine su u njega uključeni i obrtnici. Analiza uključuje istraživanje o korištenju državnih poticaja za obrazovanje, suradnju gospodarstva s obrazovnim institucijama, poduzetničke značajke rukovoditelja poželjne za buduće poslovanje te najtraženija područja edukacije. Provedena je na internetu na slučajnom uzorku od 10 posto malih i srednjih poduzeća koja su predala financijsko izvješće za posljednje dvije godine i nemaju više od 250 zaposlenih.

Analiza je pokazala kako većina tvrtki nema svoju strategiju razvoja, ističe Vesna Štefica, pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a. ”Tvrtke nemaju ideju gdje će biti za godinu-dvije, a kamoli tri godine. Dugoročni planovi ne postoje te stoga ne mogu iskazati svoje potrebe za zaposlenicima”, naglašava Vesna Štefica.

Isto tako, od radnika koji dolaze s fakulteta i škola na posao većina anketiranih tvrtki očekuje da znaju raditi, no nemaju definiciju što je to. “Naša analiza je pokazala da im zapravo nedostaju poduzetničke vještine. Ta djeca moraju biti motivirana, zainteresirana, mora-

Različiteprognoze prognoze Različite za ovu ovu Planovi i procjene

Hrvatske prognoze o gospodarskom rastu su nerealne, smatra Europska komisija. Hrvatska je i jedina zemlja među zemljama koje žele biti članice Lada Stipić – Niseteo U svom pretpristupnom ekonomskom programu (PEP - Pre-accession Economic Programme) za iduće dvije godine koji na početku godine, kao i ostale kandidatske zemlje, podastire Europskoj komisiji, Hrvatska se pokazala ambicioznijom u očekivanjima negoli neki drugi analitičari, uključujući Komisijinu ekipu koja je sastavljala proljetnu prognozu ekonomskih trendova. Za ovu godinu hrvatska vlada predviđa rast od 0,8 posto, a EK i ostale institucije misle da će se recesija nastaviti, kumulirajući pad za 2012. godinu do 1,2 posto. Vladina je prognoza “nerealistična”, uvjeravaju analitičari EK-a podržavajući tezu podsjećanjem da su i ostale slične novije analize (MMF, HNB, proljetna prognoza EK-a) također suzdržane.

U uvodu u podebeli dosje EK-a o PEP-ovima zemalja europske čekaonice ističe se da je Hrvatska jedina od cijelog kandidatskog društva (Island, Turska, Makedonija, Crna Gora, Srbija) koja je još uvijek u recesiji. Ostale zemlje, iako posluju u jednakom okružju i sa sličnom razinom vezanosti uz eurozonu i unutarnje tržište EU-a, izvukle su se iz minusa tako da se globalna kriza ne može dalje držati glavnom i odgovornom za domaću recesiju. Brojke će biti bolje, uvjeravao je nekidan u Bruxellesu ministar financija Slavko Linić nakon ručka ministara kandidatskih zemalja s njihovim kolegama iz EU-a. Linić svoj optimizam temelji na očekivanju sedampostotnog rasta investicija, elementa koji su zaobišle prognoze i analiza EK-a jer su došle ranije negoli paket mjera oživljavanja gospodarstva. Hrvatska je zbog izbora i svoj PEP predala kasnije

od uobičajenog siječanjskog termina, tek u ožujku, i u dokument su ugrađene tek prve naznake namjera nove ekipe u Banskim dvorima. Vlada svoja očekivanja rasta izvlači iz ulaganja u elektroprivredu, željeznice i Inu, u sustave za pročišćavanje voda i vodoopskrbu, navodi ministar financija.

EK prognozira ostanak u recesiji Proljetna prognoza EK-a, stara svega dva tjedna, s druge strane misli da će Hrvatska u ovoj godini ostati u recesiji, “oporavak se odgađa za 2013.”, navodi se uz opasku kako hrvatsko gospodarstvo trpi “snažan vjetar u prsa”, pogotovo stoga što se problemi u Italiji i Sloveniji prelijevaju u hrvatsko susjedstvo. Proljetna prognoza je u obzir uzela investicijske planove Vlade tako da bi se, prema mišljenju analitičara iz Opće uprave za financijske i monetarne poslove EK-a,

poklopili oporavak u EU-u i eurozoni s prvim rezultatima ulaganja u infrastrukturu državnih tvrtki, kao i investicija vezanih uz pripreme za ulazak u EU. Iduća je godina i godina ulaska Hrvatske u EU – ne bude li dobrosusjedskih ispada i neugodnih iznenađenja u pravosuđu – ali i godina izlaska iz krize, u čemu se, izgleda, slažu svi prognostičari, bez obzira na adresu. Znakovito je da ni u jednoj analizi nema naznake pozitivnog učinka ulaska Hrvatske u EU, predviđenog za 1. srpnja 2013. godine.

Komisijina analiza sadržaja PEP-a veoma je rezervirana prema optimizmu Zagreba vraćajući se stalno na, kako kažu, razočaravajući rast. Evidentno je i da analitičari u Europskoj komisiji opažaju kroničan manjak vizija i ideja jer se hrvatski PEP više bavi rezultatima negoli prognozama, glavni mu je sadržaj popis mjera prilagodbe

www.een.hr

21. svibnja 2012.

4 5

tničkog duha

m obrazovanja za poduzetništvo želi se u pet godina povećati zapošljivost hrvatskih građana ju željeti raditi i imati želju uklopiti se u ekipu koja radi, te dati svoj udio u nekom projektu”, zaključuje Vesna Štefica. Preporuke Analize su da se organizira informativna kampanja u kojoj bi se mala i srednja poduzeća potaknula da više koriste državne poticaje za obrazovanje; jačanje informatičke pismenosti; planiranje budućih državnih poticaja za obrazovanje na temelju analiza potreba; jačanje uloge potpornih institucija u razvoju malih i srednjih poduzeća te jačanje suradnje između obrazovanja i gospodarstva s ciljem podizanja konkurentnosti.

O poduzetništvu pozitivno Hrvatska gospodarska komora je 2005. godine potpisala Sporazume o suradnji na promociji cjeloživotnog učenja s institucijama ključnim za podršku poduzetničkom obrazovanju i učenju. Na osnovi te suradnje 2006. godine je kroz projekt Edukacija za poduzetništvo (E4E) započeo proces uvođenja poduzetništva kao ključne kompetencije u sustav obrazovanja.

Hrvatska Strategija obrazovanja za poduzetništvo želi senzibilizirati javnost o poduzetništvu te razviti pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju za poduzetništvo kao i uvesti učenje i osposobljavanje za poduzetništvo kao ključna znanja u sve obli-

ke, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja.

Ako se to postigne, očekuje se da će se u sljedećih pet godina povećati zapošljivost stanovništva, uključujući i posebno osjetljive skupine na tržištu rada, te povećati broj no-

Obrazovanje za poduzetništvo mora započeti od vrtićke dobi i protezati se do najviše razine školovanja. To je temeljna pretpostavka uspostave poduzetničkog društva, odnosno poduzetničkog ozračja voosnovanih malih poduzeća. Želja je ostvariti raznolikost hrvatskih proizvoda i usluga te povećati broj inovacija, istraživačkih projekata kao i mladih i žena koje pokreću vlastiti posao. Prema statistikama, Hrvatska je lider u regiji u obrazovanju za poduzetništvo, a ovim programima je obuhvaćeno 667 dječjih vrtića, 996 osnovnih i 1242 područne škole, 713 srednjih škola, sedam sveučilišta, 126 visokih učilišta, 15 veleučilišta te 467 institucija za obrazovanje odraslih. Projekt provodi 285.040 zaposlenih osoba.

u u godinu godinu

e Europske unije koja je još uvijek u recesiji potrebama članstva u EU-u (dakle, mijenama iniciranim “izvana”). Program, kaže se, nije u potpunosti i dosljedno ustanovio jasnu povezanost između temeljnih ciljeva i instrumenata i navedenih mjera kako bi poslužio kao koristan vodič kroz dnevni red strukturnih reformi. Koristila bi mu i definicija jasnih ciljeva, kao i specifičnih mjera potrebnih za poboljšanje uvjeta poslovanja budući da su još uvijek na snazi zamjetne regulatorne i administrativne prepreke.

Pojednostavljeno, Hrvatska ne zna gledati u budućnost ni artikulirati planove! U samom PEP-u Hrvatska nije pokazala pokušaj da direktno identificira prepreke i sistematski ih procijeni unatoč tome što je podastrijela opširan popis područja strukturnih reformi... koji je identičan onome iz prošlogodišnjeg PEP-a. Predmet reformi ostao je jednak, tržište rada, uvjeti poslova-

nja i reforma državne uprave. Reforme su općenito navedene, PEP ih samo nabraja pozivajući se na učinjeno iako bi, ponavlja EK, trebao sadržavati objektivnu dijagnozu, jasne ciljeve politike, konkretne mjere i vremenske okvire njihove realizacije.

Potrebno stvoriti održivi rast i stabilnost Prema Europskoj komisiji – a s čim se slaže i hrvatska strana – ključan je izazov ekonomske politike stvaranje uvjeta održivog rasta uz istovremeno dostizanje makroekonomske stabilnosti. Stagnacija ekonomske aktivnosti zadnje dvije godine jasna je indikacija strukturnih slabosti kojima se treba hitno obratiti. Tražene su mjere brza i efikasna provedba reformi poticanja rasta u područjima kao što su privatizacija i restrukturiranje korporativnog sektora, tr-

žište rada, uvjeti djelovanja tvrtki, socijalna sigurnost, obrazovanje i javna uprava.

Malo se toga promijenilo u odnosu na nalaze iz prošlojesenske Komisijine analize napretka, podsjeća analiza PEP-a. Razumljivo, u vrijeme predizborne kampanje ne diraju se problemi, pogotovo ne reformama koje su bez iznimke zahtjevne i bolne, a prvi se rezultati čekaju godinama, dugo nakon predizborne kampanje. EK se slaže da će rast u ovoj godini na plećima iznijeti ulaganja države u državne tvrtke – privatni će sektor biti sporovozniji, manje podu-

zetan ili ambiciozan. Sveukupna će ulagačka aktivnost gotovo simbolično pridonijeti rastu u ovoj godini, tek 0,1 posto. Izvoz će i dalje biti slabašan, oduzimajući 0,1 posto rastu BDP-a da bi u 2014. godini rast izvoza prestigao tempo rasta uvoza s unosom u opći rast BDP-a od 0,7 posto. Najveće uštede u proračunu donijet će snižavanje subvencija poljoprivredi u visini od 0,2 posto BDP-a. Mjere štednje neće donijeti velike uštede, ali će donijeti ravnotežu i održivost u državne financije, stoji u procjenama Europske komisije.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Niskopodni autobusi Personennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH, Genthin, Njemačka, traži niskopodne autobuse. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Personennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH Friedenstr. 75 For the attention of: Bettina Perlberg 39307 Genthin, postmaster@pnv-genthin.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Pametne kartice Strathclyde Partnership for Transport Utility, Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu pametnih kartica kao voznih karata. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Strathclyde Partnership for Transport - Utility Consort House, 12 West George Street Contact point(s): Finance For the attention of: Director of Finance & HR G2 1HN Glasgow, United Kingdom, procurement@spt.co.uk, www.spt.co.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Motorna vozila AB Lietuvos dujos, Vilnius, Litva, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 28. svibnja, a prijave na litvanskom jeziku predaju se na AB ‘Lietuvos dujos’ 120059523 Aguonų g. 24 For the attention of: Romualdas Bartys LT03212 Vilnius, Lithuania, r.bartys@lietuvosdujos.lt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Idejno rješenje Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije raspisuje natječaj za idejno rješenje novog bloka kompleksa Sveučilišne klinike u Skopju. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health 50 divizija No6 Contact point(s): Slavica Tasevska Nikolovska 1000 Skopje. FRY Macedonia, s.nikolovska@moh.gov.mk, tangelco@yahoo.com. Više o nadmetanju na istim adresama.

Farmaceutski proizvodi Sveučilišna klinika za hematologiju u Skopju, Makedonija, traži farmaceutske proizvode. Natječaj je otvoren do 16. lipnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija - Skopje, 17 Vodnjan-

ska, Magde Dokovska For the attention of: Igor Ivanov 1000 Skopje, FRY Macedonia, UKHematologija@t-home.mk.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski radovi FFS SA Berna Infrastruttura, Progetti Regione Sud Strada Ferrata e Geomatica, Bellinzona, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na FFS SA Berna Infrastruttura, Progetti Regione Sud Strada Ferrata e Geomatica, Via Pedemonte 7, For the attention of: Paolo Kenklies 6500 Bellinzona Switzerland, paolo.kenklies@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Mlijeko i meso Reykjavik Procurement Office, Island, traži nabavu mlijeka, mliječnih prerađevina, mesa i mesnih prerađevina. Natječaj je otvoren do 5. lipnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Reykjavik Procurement Office, Borgartún 1214, For the attention of: Ms. Gudbjörg Eggertsdóttir, 105 Reykjavík, Iceland, utbod@reykjavik.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski kamen Compagnie des transports Strasbourgeois, Strasbourg, Francuska, traži nabavu različitog građevinskog kamena.

Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Compagnie des transports Strasbourgeois, 14 rue de la Gare aux marchandises, BP 2, For the attention of: Bertrand Frerot, 67035 Strasbourg, France. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Održavanje i popravci REN SpA, Reggio Emilia, Italija, traži usluge popravaka i održavanja električnih uređaja. Natječaj je otvoren do 20. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na SpA - direzione acquisti e appalti corso Svizzera 95n 10143 Torino, Italy, appalti_aa@gruppoiren.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj.

Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Medicinski namještaj (20120423056) Britanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju širokog spektra visokokvalitetnog medicinskog namještaja, uključujući krevete za preglede, kolica, ormare, kante, stolice za operacijske dvorane, monitore... traži distributere za svoje proizvode.

Kućanski proizvodi (20120423053) Britanski proizvođač suvremenih kućanskih proizvoda (satovi, ogledala, uredski i kuhinjski pribor...) traži trgovačke posrednike. Tvrtka također nudi distribucijske usluge proizvođačima namještaja, rasvjete ili kućanskih proizvoda kroz svoj online prodajni dućan.

Tvrtka može prodavati proizvode pod

vlasitim brendom ili brendom proizvođača.

Tkanine (20120503002) Turski proizvođač tkanina za tapeciranje traži agente, zastupnike i distributere za svoje proizvode.

Automati za vodu i osvježavajuća pića (20120423052) Britanska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju i dostavu automata/sustava za rashlađivanje vode i automata za vodu i osvježavajuća pića, traži distributere za svoje proizvode.

Zaštita protiv kukaca (20120420025) Njemačka tvrtka, aktivna na području prodaje prirodnih proizvoda iz Austrije koji služe kao zaštita protiv kukaca, a sadrže prirodan aktivni sastojak, traži trgovačke posrednike te također nudi usluge.

Podne obloge (20120419011) Srpska tvrtka, specijalizirana za uvoz i prodaju podnih obloga svih vrsta i svih vrsta granulata za proizvodnju folija i plastike, nudi različite vrste surad-

nje na području zastupanja, zajedničke prodaje i obrade za prezentaciju na srpskom tržištu. Tvrtka također nudi logističke usluge u obliku iznajmljivanja skladišnog prostora.

ke i distributere. Tvrtka također nudi podugovaranje. Oprema uključuje banketne stolove, šankove, stolice, pepeljare, drvena i metalna kolica za posluživanje...

Strojevi (20120418011) Češka tvrtka, specijalizirana za proizvodnju strojeva za drvo- i papiroprerađivačku industriju, traži trgovačke posrednike i nudi se kao podugovaratelj.

Uvoz i izvoz (20120411029) Belgijska tvrtka, specijalizirana za uvoz i izvoz neprehrambenih proizvoda poput proizvoda za čišćenje, igračaka, proizvoda od stakla, alata, dijelova za motocikle i automobile, nudi zastupstvo, te distribuciju.

Prozori, vrata (20120412031) Talijanski proizvođač prozora, francuskih prozora, ulaznih vrata i grilja od PVC-a, traži distributere i agente za svoje proizvode te također traži partnere za franšizu.

Fotonaponski moduli (20120412020) Poljski proizvođač fotonaponskih modula traži distributere. Tvrtka također nudi mogućnost podugovaranja i traži partnere za recipročnu proizvodnju.

Oprema za uslužne djelatnosti (20120412016) Turski proizvođač opreme za uslužne djelatnosti u hotelima, restoranima, kantinama, bolnicama, trgovačkim centrima, vojnim ustanovama i tvornicama traži agente, predstavni-

Dijetalni dodaci prehrani (20120406024) Talijanski proizvođač dijetalnih dodataka prehrani i dijetalne inovativne hrane formulirane za zdravlje kardiovaskularnog sustava, kože, kose i menopauzu, traži trgovačke partnere ili partnere za zajedničko ulaganje. Poželjno je da potencijalni poslovni partner ima iskustva sa sličnim proizvodima, onima koji se odnose na zdravlje i koji su već aktivni na tržištu (kao prodajni agenti ili distributeri).

Marketing (20120403030) Crnogorska tvrtka, specijalizirana za marketinške usluge poput dizajniranja i tiskanja kataloga te internetsku i mobilnu promociju, traži partnere za zajedničko ulaganje u zajedničke projekte.

www.een.hr

6 7

21. svibnja 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.

Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm.

Plastični kalupi s magnetima, brend R&T, Ref. 76998, barkod 8436019676998.

Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sadrži male dijelove i lako dostupne magnete s visokim indeksom magnetskog toka. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 71-1. (Slika 1) Dječje sandale, brend Katinni, broj modela 744703 i 744700. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer dijelovi sandala mogu lako otpasti i mala djeca ih mogu progutati. (slika 2)

Igračka električna gitara, Guitarra Musical Educativo, model 0218638, barkod 84325831867. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer je traka koju igračka ima preduga i postoji opasnost od gušenja ako ga dijete omota oko vrata. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i europskim standardom EN 71-1. (slika 3) Plinski grijač, brend SKAN, barkod 5906725616500. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer zbog konstrukcijske greške ispušta plin. Proizvod nije u skladu s Direktivom o plinskim proizvodima. (slika 4) Automobil Alpina B5 Biturbo, prodajnog imena BMW Alpina B5 Biturbo, proizveden između travnja i svibnja 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer kućište dodatne pumpe hladnjaka može puštati tekućinu koja može pasti na električne instalacije i izazvati kvar ili čak požar. (slika 5) Motocikli Kawasaki, modeli EX250K (Ninja 250), ER650E (ER6n), ER650F (ER6n ABS), EX650E (ER6f ), LE650C (Versys) i LE650D (Versys), s motorima od 250 i 650 kubičnih centimetara. Elastič-

1

2

3

4

5

6

7

ni držač odmorišta za nogu suvozača može puknuti i izbaciti iz ravnoteže suvozača te srušiti motocikl. (slika 6) Magnetna igračka Magnetic Wand, brend Yi Zhi Toy, Ref. 6993, No 918, barkod 8435246269935. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži male dijelove s jakim magnetima koji se mogu lako progutati. Proizvod nije u skladu

8 s Direktivom o igračkama i europskim standardom EN 71-1. (slika 7) Monitor za bebe s led svjetiljkom, brend Babymoov, oznake A015000, narudžba 0211 – MOT 146. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se dijelovi pod visokim naponom nalaze nadohvat ruku, a izgledom podsjeća na igračku. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 60598. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite za ove ponude pošaljite na bicro@bicro.hr

Integrativna metoda za prevenciju štete koju glodavci nanose poljoprivrednim površinama (Ref: 12 IL 80EP 3O75) • Međunarodna tvrtka sa sjedištem u Izraelu traži tehnologije koje odbijaju glodavce s poljoprivrednih polja i sprečavaju štetu koju nanose usjevima i sustavu navodnjavanja. Istovremeno, tvrtka traži istraživačku instituciju koja ima resurse i iskustvo za testiranje navedenih tehnologija. Tehnologija može biti u fazi ispitivanja ili potpuno primjenjiva u realnim uvjetima.

Nove tehnologije za produljenje vijeka trajanja jagoda s primjenom nakon berbe (Ref: 12 ES 27F3 3NWX) • Andaluzijska udruga proizvođača jagoda traži nova tehnološka rješenja koja, u kombinaciji s prikladnom kontrolom temperature, mogu pomoći produljenju vijeka trajanja jagoda, poput pakiranja u kontroliranoj atmosferi (MAP), dezinfekcije proizvodnih prostora s UV-C zračenjem i tretiranja ozonom. Posebna pažnja se pridaje rješenjima koja je moguće implementirati brzo i bez većih ulaganja. Udruga je zainteresirana za tehničku i komercijalnu suradnju.

Nove tehnologije za precizno upravljanje fertirigacijom jagoda i drugih bobičastih kultura (Ref: 12 ES 27F3 3NWU) • Andaluzijska udruga proizvođača jagoda traži nove tehnologije koje mogu pripomoći preciznoj kontroli i upravljanju navodnjavanjem i gnojidbom jagoda i drugih bobičastih kultura. Namjera je poboljšati kvalitetu voća, ali razmotrit će se i tehnologije koje povećavaju proizvodnju. Empirijski model izveden na studiji slučaja trebao bi biti uključen pri implementaciji tehnologije. Udruga traži tehničku i komercijalnu suradnju.

Pronalaženje organskih spojeva u vodi, stijenama i tlu uporabom fluorescentnog označavanja (Ref: 12 GB 40n4 3O8C) • Sveučilište sa sjedištem u Velikoj Britaniji traži suradnike koji mogu pružiti testne uzorke što bi omogućilo daljnji razvoj grupe fluorescentnih oznaka. Ove oznake se razvijaju prema određenim organskim vrstama koje se nalaze u okolišu i zahtijevaju brzu identifikaciju i kvantifikaciju. Sveučilište je zaintere-

sirano za primjenu ovih oznaka kod problema u okolišu da bi se utvrdila njihova vrijednost kao analitičko sredstvo, kao i potencijal za ugradnju u prenosive senzore za vanjsku primjenu.

Uređaj za identifikaciju mirisa materijala u automobilskom sektoru – elektronski nos (Ref: 12 PL 62AQ 3OHV) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske traži uređaj za masovnu identifikaciju mirisa materijala u automobilskom sektoru – elektronski nos. Traženi uređaj treba omogućiti masovnu identifikaciju mirisa materijala koji su zahvaćeni gljivicama i plijesni, mikrobiološki kontaminirani, odnosno kod kojih je započeo proces fermentacije i truljenja. Tvrtka je zainteresirana licencirati tehnologiju.

Potraga za akademskim partnerima kako bi razvili inovativno prevodilačko web rješenje (Ref: 12 BE 0315 3OJZ) • Belgijska tvrtka traži partnera u akademskom sektoru kako bi usavršili inovativno web rješenje za prevođe-

nje utemeljeno na vlastitom konferencijskom web sustavu. Partneri bi trebali osigurati vještine i ekspertizu o prevodilačkom tržištu i pridonijeti izobrazbi prevoditelja za ovaj novi način pružanja profesionalnih prevodilačkih usluga.

Potraga za partnerom: Natječaj Ambient Assisted Living (AAL) program - platforma za pružanje usluga socijalne skrbi namijenjena izvaninstitucijskim skrbnicima (Ref: 12 ES 27F4 3OV1) • Španjolski ICT tehnološki centar trenutno priprema prijavu za natječaj Ambient Assisted Living. Cilj ovog projekta je pružiti rješenje koje će pomoći institucijskim i izvaninstitucijskim skrbnicima stvaranjem platforme socijalne pomoći koja bi pružila mjesto za suradnju kroz različite usluge. Profil traženog partnera: subjekti koji razvijaju aplikacije za mobilne platforme i ozbiljne igre, izvaninstitucijski skrbnici iz udruga za starije i nemoćne osobe, stručnjaci u kreiranju multimedijskog sadržaja za eučenje.

enterprise europe

21. svibnja 2012.

8

Brokerage Domaining, web hosting i cloud computing Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s partnerima Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper i l’AREA di ricerca scientifica e tecnologica di Trieste, organizira brokerage event s temom Domaining, web hosting i cloud computing, 15. lipnja u Rijeci, u Znanstvenotehnologijskom parku. Brokerage event pružit će priliku za druženje, raspravu i potencijalnu suradnju ICT kompanija i institucija iz regije Srednje Europe i ostalih europskih zemalja. Program događanja nalazi se na stranicama: www.step.uniri.hr.

Radionica o pronalaženju partnera Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO i Hrvatska gospodarska komora Zagreb, u sklopu Europske poduzetničke mreže (EEN), pozivaju na radionicu Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera.

Info dan CIP i FP7 Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7 u organizaciji EEN mreže održat će se u HGK-Županijskoj komori Rijeka 11. lipnja u 11 sati.

Na informativnom danu nacionalna koordinatorica za CIP-EIP Snježana Pavlovski (Ministarstvo poduzetništva i obrta) predstavit će uvjete ovogodišnjeg natječaja Eko inovacije, a Goran Zeković, zamjenik direktora HIT-a, mogućnosti sudjelovanja poduzetnika u programu FP7 što su Programi Europske unije otvoreni za sudjelovanje poduzetnika. Stjepan Lakušić, voditelj RUCONBAR projekta (Građevinski fakultet u Zagrebu) sufinanciranog iz natječaja otvorenog 2010. godine, dat će

Radionica će se održati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore Zagreb, Rooseveltov trg 2, u petak 25. svibnja u 9 sati. Sudionici će se upoznati s Bazom komercijalne suradnje i Bazom tehnološke suradnje, a u sklopu radionice moći će besplatno izraditi vlastiti komercijalni i tehnološki profil. Preporuka je da se na radionicu ponese laptop kako bi se lakše sudjelovalo u izradi vlastitog profila za međunarodne baze, no nije obvezno. Sudjelovanje je besplatno.

rakteristike TEHNOLOŠKOG profila: predstavlja pojedinačnu tehnologiju za koju se traži strani partner za zajednički daljnji razvoj, za distribuciju na međunarodnom tržištu uz pružanje tehničke podrške (konzaltinga) ili partner za licenciranje. Prijavite se putem online obrasca na web stranici https:// docs.google.com/a/strategopr.biz/ spreadsheet/viewform?formkey=dGs5 NFB2MXJMQ3l2ZEdFOWhiTFJFRmc6M Q#gid=0

Karakteristike KOMERCIJALNOG profila: - predstavlja cijelu tvrtku ili pojedini proizvod ili uslugu za koji se traži distributer ili kupac na stranom tržištu. Ka-

Za sva pitanja vezano uz radionicu kontaktirajte: Jelenu Ravlić, jravlic@hgk.hr 01 4561 526 ili Vedrana Đidaru, vedran. didara@bicro.hr 01 2352 628.

Seminar o poslovanju s Francuskom

praktičan primjer kako prijaviti projektnu ideju i kako implementirati projekt.

Nacionalna kontakt osoba za FP7 SME Marijana Ćutuk (Hrvatski institut za tehnologiju) predstavit će natječaj Istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća. Predstavnik Privredne banke Zagreb predstavit će EU sinergo kredite iz CIP programa.

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Republike Francuske u Hrvatskoj organizira seminar Kako poslovati s Francuskom.

Seminar će se održati 22. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori (Rooseveltov trg 2, Zagreb) s početkom u 9 sati.

Popunjenu prijavnicu za sudjelovanje koja se nalazi na web stranici http://www.een.hr/hr/kalendar/ 1 1 - 0 6 - 2 0 1 2 / p oz i v - n a - i n fo - d a n mogucnosti-za-poduzetnik e -izeu-programa-cip-i-fp7/337/ potrebno je poslati na e-mail adresu bkalokira@hgk.hr ili fax broj 051/216 033 do 4. lipnja.

Seminar je namijenjen hrvatskim tvrtkama koje već posluju s Francuskom ili onima koje imaju namjeru proširiti svoje poslovanje na to tržište. Teme seminara uključuju informaciju o sljedećem: - specijalni zahtjevi koje pred

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 21. svibnja - BioMed Israel 2012, Tel Aviv, Izrael 21. svibnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Varaždin 22. svibnja - seminar Kako poslovati s Francuskom, Zagreb 22. - 24. svibnja - seminari EntreprenuerSHEp Croatia, Osijek 25. svibnja - seminar Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/ distributera, Zagreb

31. svibnja - Poslovni susreti o obnovljivim izvorima energije - Güssing, Austrija 1. lipnja - Trening za prijave na stipendije Marie Curie, Zagreb 1. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Koprivnica 4. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Osijek 5. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Zadar

6. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Split 11. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Rijeka 12. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Pula 15. lipnja - Brokerage: Domaining, web hosting i cloud computing, Rijeka

hrvatske tvrtke stavlja francusko tržište; - institucije i linkovi koji mogu biti od pomoći hrvatskim tvrtkama; sektori moguće suradnje; - problemi s kojima se susreću hrvatske tvrtke; konkretna iskustva hrvatskih tvrtki i savjeti vezani uz poslovanje na francuskom tržištu.

Sudjelovanje na seminaru besplatno je za sve sudionike, a radni jezik seminara je hrvatski.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 20 osoba

može primiti njihov dom za nemoćne

Bez Limita, Zagreb

( više od 150 lipicanaca uzgojeno na imanju Jazbec

EKO - JAZO, IVANOVAC

Oprema pri ruci kad je najpotrebnije

Prva privatna ergela lipicanaca Krevet, kolica, antidekubitalni madrac ili neko drugo medicinsko pomagalo dostavljaju se istog dana kada su naručeni

V

lasnik i direktor zagrebačke tvrtke Bez Limita Muhamed Demirović ideju za posao kojim se bavi od 2004. dobio je u tijeku oporavka od moždanog udara. Tada je, naime, primijetio da se u Hrvatskoj nema gdje nabaviti medicinske elektromotorne i mehaničke krevete, te da nije uvijek jednostavno doći ni do sanitetskog prijevoza.

Nakon što se u cijelosti oporavio, osnovao je tvrtku koja danas pokriva potrebe pacijenata, domova za stare i nemoćne te

Sve se plaća avansno, pa tvrtka nema nenaplaćenih potraživanja zdravstvenih ustanova na cijelom području Hrvatske, te djelomično Bosne i Hercegovine i Srbije.

Tvrtka se bavi prodajom bolničkog i uredskog namještaja te kompletno oprema domove za starije i nemoćne osobe, medicinske ordinacije, polikli-

nike i ustanove za zdravstvenu njegu u kući. Uz to, iznajmljuje medicinska pomagala i krevete, osigurava sanitetski prijevoz te organizira smještaj u domovima za stare i nemoćne.

Prodaja i iznajmljivanje Pozivom na besplatni info telefon 0800 94 64, pacijenti i poslovni partneri mogu dobiti sve informacije na jednom mjestu, a po potrebi krevet, kolica, antidekubitalni madrac ili neko drugo medicinsko pomagalo dostavljaju se istog dana kada su naručeni u bilo koji dio Hrvatske. Uz dostavu, tvrtka osigurava i montažu te servis svih pomagala.

Demirović je generalni distributer poznate njemačke tvrtke za proizvodnju medicinskih kreveta Hermann Bock, a surađuje i s drugim poznatim proizvođačima.

Ima zanimljivu poslovnu filozofiju koju je naučio radeći u inozemstvu: sve se plaća avansno, pa tvrtka nema nenaplaćenih potraživanja. “Budući da

svu opremu kupujem i plaćam prilikom isporuke, te da je imam na lageru, ne mogu si dozvoliti da na plaćanje čekam mjesecima”, objasnio je Demirović, naglasivši da recesiju ipak osjeća jer tvrtke i pacijenti imaju sve manje novca.

Odnedavno je sa suprugom Miramani Šestić Demirović, koja je po struci viša fizioterapeutkinja i medicinska sestra, u Jakovlju pored Zagreba otvorio obiteljski dom za starije i nemoćne osobe.

Uređen je, kaže, po najvišim standardima, kapaciteta 20 osoba. Sve sobe su u prizemlju i opremljene vatrodojavnim i SOS sustavom. U svakoj se sobi nalazi i televizor, telefon i internet, a na krevetima su antidekubitalni madraci. Smještaj pokretnih, polupokretnih i nepokretnih osoba uključuje 24-satnu medicinsku skrb, posjet liječnika, fizikalnu i radnu terapiju, prehranu prilagođenu zdravstvenom stanju, zapravo sve što je potrebno osobi smještenoj u domu da bi se osjećala kao kod kuće. (J.F.)

OPG Jazbec čest je gost mnogih kulturnih manifestacija kao i stočarskih izložbi, a mogu se pohvaliti i brojnim osvojenim nagradama

V

lasnik i osnivač Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Jazbec iz Ivanovca je Ivan Jazbec, a uz proizvodnju ratarskih kultura, glavna djelatnost gospodarstva je uzgoj lipicanaca. Ekološkom proizvodnjom ratarskih kultura bave se već 12 godina na 52 hektara ekološki obrađivane zemlje. Ovo eko gospodarstvo ima zaokruženu proizvodnju koja obuhvaća ratarske i stočarske proizvode. Zanimljivost je svakako uzgoj skoro zaboravljenih žitarica, kao što su dinkel ili pir, koje se posljednjih godina vraćaju u prehranu u velikom stilu. Njihovi proizvodi prisutni su na brojnim hrvatskim tržnicama i trgovinama zdravom hranom, a mogu se i izravno naručiti putem njihove internetske stranice.

“Tijekom dvanaestgodišnjeg bavljenja ekološkom proizvodnjom uzgajali smo razne ratarske kulture i proizvodili meso, mlijeko i povrće. Prije dvije godine donijeli smo odluku o sužavanju obujma

eko proizvodnje na proizvodnju žitarica i soje, te izgradili pogon za skladištenje, preradu i doradu žitarica. U vlastitom pogonu od žitarica proizvodimo pahuljice, integralno brašno kao i ekspandirane i dražirane žitarice, što čini zatvoren ciklus naše ekološke proizvodnje. Također pečemo različite vrste kruha i izrađujemo domaću tjesteninu bez jaja”, kaže Ivan Jazbec. Rad njegovog gospodarstva počiva na obiteljskoj tradiciji duljoj od 25 godine, koliko se na imanju, uz poljoprivredne djelatnosti, uzgajaju i lipicanci. No tek je 2005. godine njihova ergela i službeno upisana kao prva privatna ergela lipicanskih konja. Škola jahanja Dugogodišnjim uzgojem iz njihovih je štala izašlo više od 150 lipicanskih potomaka. “Trenutačno brojimo dvadesetak grla isključivo lipicanske pasmine, od čega su 13 grla rasplodne kobile. Od kada uzgajamo lipicance, strogo se vodi računa o odabiru pepinjera, selekciji

vlastite ždrebadi te kobila i omadi”, objašnjava.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jazbec čest je gost mnogih kulturnih manifestacija kao i stočarskih izložbi, a mogu se pohvaliti brojnim osvojenim nagradama. Osim uz-

Uzgajaju i gotovo zaboravljenu žitaricu dinkel ili pir koja se sada u velikom stilu vraća u prehranu gojem, na ergeli djeluje i škola jahanja koja okuplja nekolicinu mladih ljudi, zaljubljenika u konje.

Ergela Jazbec se bavi i raznim turističkim uslugama. Mogući su skupni organizirani posjeti, a nudi se razgledavanje konja, jahanje, vožnja fijakerom po prirodi i slično. Za iskusnije jahače postoji mogućnost terenskog jahanja uz pratnju voditelja. Kao posebnu uslugu ergela nudi najam fijakera za svadbene svečanosti ili kakvo drugo slavlje. (A.Š.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Sajam halal-industrije Prvi međunarodni sajam halal-industrije i halal proizvoda pod nazivom SAHAF održat će se u Sarajevu od 27. do 29. rujna u organizaciji Sarajevskog sajma Skenderija te Agencije za certificiranje halal-kvalitete i GHB Investa. Na sajmu će sudjelovati i proizvođači industrijske opreme za halal-proizvodnju. Kako je priopćeno, osim već certificiranih tvrtki iz regije u posebnim paviljonima će se predstaviti vodeće svjetske halal-industrije iz Malezije, Turske, Rusije i zemalja Bliskog istoka.

Vanjski dug BiH 450 milijuna KM

Ovogodišnji vanjski dug BiH iznosi 445 milijuna KM, te je za oko 100 milijuna KM veći od lanjskog.

Dug Federacije BiH iznosi 285 milijuna KM, a srpskog entiteta 160 milijuna KM. U narednoj godini taj dug će znatno porasti jer će se morati vratiti 350 milijuna KM obveza MMF-u i 180 milijuna eura kredita, to jest oko 360 milijuna maraka, za gradnju dionica na koridoru V.c Europskoj banci za obnovu i razvoj. Analitičari tvrde da se recesija vraća u BiH jer je industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca bila niža za 8,6 posto u odnosu na isti lanjski period, a izvoz bilježi pad od 10 posto.

Projekt Omladinske banke i USAID-a U Sarajevu je predstavljen projekt Omladinske banke BiH i USAID-a, Američke agencije za međunarodni razvoj, vrijedan 2,5 milijuna maraka. Riječ je o nepovratnim sredstvima namijenjenim za zapošljavanje mladih i razvoj lokalnih zajednica. U Omladinskoj banci BiH očekuju aplikacije za sufinanciranje 600 do 800 projekata.

Danas je u BiH registrirano 543.647 nezaposlenih, a većina njih su mladi.

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 656 gospodarstvenika iz 30 zemalja sudjelovalo na SBF-u

Završen Treći Sarajevo Business Forum

Sarajevski recepti za izlaz iz krize Vlasnicima kapitala ponuđeno je 137 projekata u vrijednosti 8,5 milijardi eura, a već prvog dana Foruma potpisano je pet ugovora od kojih je jedan vrijedan 100 milijuna eura Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

a Trećem Sarajevo Business Forumu (SBF), koji se održavao od 16. do 18. svibnja, sudjelovalo je 656 gospodarstvenika iz 30 zemalja, više od 100 predstavnika država regije i oko 250 novinara, a ponuđeno je na financiranje 137 projekata u vrijednosti 8,5 milijardi eura, rekao je Amer Bukvić, direktor Bosna Bank Internationala.

Najviše projekata, njih 35, bilo je iz turističke djelatnosti, 25 iz građevinarstva, 24 iz poljoprivredne i prehrambene industrije te 18 iz energetskog sektora. Projekte i ideje iz područja industrije prezentiralo je 16 sudionika, infrastrukture 10 te četiri iz edukacije.

Već prvog dana potpisano je pet ugovora, od ko-

jih jedan za poljoprivredne projekte vrijedan 100 milijuna eura.

U Sarajevu su bili predstavnici velikih investicijskih kompanija kakva je Al Baraka, ljudi s Forbesove liste najbogatijih, iz BIN-a, HAOOU

Najviše ponuđenih projekata bilo je iz turističke djelatnosti DAH Groupa, predsjednici velikih banaka iz Dubaija, Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta, te velikih investicijskih fondova.

Na SBF-u, pored domaćih, sudjelovali su i visoki državni dužnosnici iz država regije i Turske, kao i privredne delegacije iz Japana, Njemačke, Španjolske, Velike Britanije i drugih

zemalja s Istoka i Zapada.

Svi reprezentativni hoteli u gradu bili su rezervirani, a jedan od medijskih pokrovitelja ovog skupa bio je i Privredni vjesnik. SBF se predstavio kao svojevrstan recept za prevladavanje ekonomske krize, založivši se za intenzivno investiranje. Četiri smjernice Skup je zadržao istu strukturu kao i u prethodne dvije godine - prvi dan je bio rezerviran za analiziranje investicijske klime u Jugoistočnoj Europi, a iduća dva za prezentaciju projekata i kontakte sudionika. Predstavljene su četiri smjernice koje bi mogle pridonijeti prevladavanju krize: prva je edukacija, pa je Sarajevu ponuđeno da postane edukacijski centar za oko 20.000 studenata iz Turske, Malezije, Pakistana i Saudijske

Arabije za što već postoje uvjeti. Naime, još prošle godine u gradu je otvoreno nekoliko inozemnih univerziteta i studentskih centara. Druga ideja je promocija Sarajeva kao medijskog centra regije u kojem bi velike medijske kuće otvarale predstavništva. U gradu se već nalazi Al Jazeera Balkans, no-

vinska agencija Anadolija, a najavljeno je formiranje centrale za Balkan turske mreže TRT. U suradnji s Austrijom i Njemačkom kao treća ideja predstavljen je program obuke majstora metalskih zanimanja, a kao četvrti način izlaska iz krize ponuđen je razvoj industrijskih zona za halal hranu.

Održan 79. međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu

Dogodine Hrvatska zemlja partner

M

eđunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, jedna od tri najveće sajamske manifestacije u Europi gdje se promovira sve što ima veze s poljoprivredom, proteklog se tjedna održao 79. put. Nastupilo je 1500

izlagača iz 59 zemalja, a sajam je posjetilo više od 300.000 posjetitelja i poslovnih ljudi. Veliku pažnju izazvali su nastupi hrvatskih izlagača među kojima su bili Petrokemija, Agrokor, Vetropack i drugi. Ipak, središnje mjesto imao je zajednički štand

Prvo sudjelovanje i odmah – tri medalje!

Poljoprivredna zadruga Naše selo iz baranjskog Jagodnjaka ove je godine prvi put sudjelovala u stručnom ocjenjivanju kvalitete stočne hrane na Novosadskom sajmu.

U konkurenciji više od 30 ocjenjivanih proizvoda njihovi proizvodi osvojili su čak tri medalje, dvije zlatne i jednu brončanu. “Ponosni smo na ova vrijedna stručna priznanja, tim više jer se radi o proizvodima koje smo na ocjenjivanje slali izravno iz proizvodnje”, rekao je dr.vet.med.

Anđelko Balaban, upravitelj PZ-a Naše selo.

Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, na kojem su izlagale 44 hrvatske tvrtke.

“Od 2001. godine, kada smo prvi put organizirali nastup hrvatskih tvrtki na ovom sajmu, do sada je čak 350 naših tvrtki sudjelovalo na njemu.

Time smo im omogućili prvi izlaz na srbijansko tržište”, rekao nam je Zoran Kovačević, predsjednik Županijske komore Osijek.

Novosadski sajam je iskorišten i za razgovore hrvatskog i srbijanskog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i Dušana Petrovića. Petrović je nakon sastanka izjavio da su Srbija i Hrvatska prošle godine ostvarile uravnoteženu robnu razmjenu u području poljoprivrede vrijednu 200 milijuna eura.

Ministar Jakovina je ocijenio kako dobra suradnja dvaju ministarsta-

va daje za pravo i Srbiji i Hrvatskoj da isplaniraju zajednički nastup na trećim tržištima, ali i suradnju u vodoprivredi, šumarstvu i veterini, a posebno sigurnosti hrane.

“Naš cilj je da proizvodi iz obje zemlje budu dostupni kupcima i u Hrvatskoj i u Srbiji i nakon našeg pristupanja EU-u, te smo u tom smislu započeli pregovore s Europskom komisijom”, rekao je Jakovina.

Ove godine zemlja partner sajma bila je Austrija, a dogodine će, na jubilarnom 80. izdanju sajma, zemlja partner biti Hrvatska. (S.S.)

15

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 1 mlrd €

ne smije premašiti proračunski deficit

( 670 mil €

*vijesti

treba dati iz državne blagajne za kamate

SLOVENSKE MAKROEKONOMSKE ANALIZE

Promašili i metu i brdo Slovenski BDP pao je u 2011. godini 0,9 posto. Institucije koje su lani počastile Sloveniju svojom makroekonomskom vidovitošću sve redom pogriješile su u svojim procjenama Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

oje li slučajnosti: isti dan u kojem su u Hrvatskoj guverner središnje banke i ministar financija razmjenjivali suprotstavljene analitičke spoznaje o tome hoće li hrvatski bruto domaći proizvod gore ili dolje, komentatori u Sloveniji raspisali su se o istoj temi, ali nimalo pohvalno o analitičkim brojkama i njihovim kreatorima. Sve institucije koje su Sloveniju prošle godine počastile svojom makroekonomskom vidovitošću redom su promašile. Neke samo metu, a neke i cijelo brdo iza nje.

Manja greška Bruxellesa Zanimljivu analizu o vjerodostojnosti raznih projekcija isprovocirao je najnoviji nalaz makroekonomskih analitičara iz Bruxellesa koji su prošli tjedan poručili Sloveniji da će se njezino gospodarstvo ove godine zgrčiti za 1,4 posto, a ne za 0,9 posto kako je to prognozirao slovenski Ured za makroekonomske analize i razvoj. Slovenski komentatori nisu se dali uvući u licitirajuća nadmudrivanja. Radije su se vratili u 2011. godinu ispod koje je statistika već povukla zaključnu crtu tako da više nema nepoznanica ni dvojbi o tome što se lani stvarno dogodilo sa slovenskim BDP-om. Pao je točno za 0,2 posto! Svi koji su prošle godine gatali o BDP-u nisu ni približno pogodili smjer njegova kretanja niti dubinu poniranja. Čak i ažurirane projekcije objavljene u dru-

Opseg javnog duga u slovenskoj verziji ustalit će se na 51,9, a u verziji EK-a na 54,7 posto BDP-a goj polovini godine bile su čisti promašaj.

Svi su tvrdili da će BDP rasti, a on je pao.

U sučeljavanju službene slovenske procjene i procjene Europske komisije pokazalo se da su manje pogriješili analitičari u Bruxellesu. Oni su slovenski BDP precijenili za 1,3 postotna boda.

UMAR, pak, u svojoj procjeni promašio je za 1,7 postotni bod. Najmanje su pogriješili OECD i Analitička služba Gospodarske komore Slovenije. Obje institucije precijenile su BDP samo za 1,2 postotna boda. Najviše je promašio Bečki institut za međunarodne gospodarske studije WIIW – precije-

Život u skladu s mogućnostima Rebalans državnog proračuna izglasan je u parlamentu, ali time nisu prestale brige o skraćivanju proračunskog manjka na dopustivu mjeru. Naime, vlada je u pregovorima popustila sindikatima, pa se na stavci javnog sektora nije uštedjelo 384, nego samo 250 milijuna eura. Dodatne uštede ministarstva moraju naknadno istisnuti iz već masakriranih stavaka. Proračunski deficit nikako ne smije premašiti milijardu eura u 2012. godini. Rezat će se i sljedećih godina – sve do privikavanja slovenskog društva na život u skladu s mogućnostima. Ove godine iz državne blagajne treba dati samo za kamate 670 milijuna eura.

Slovenija u ovom trenutku treba 60.000 novih radnih mjesta i to je njen najveći problem.

Treba 40.000 radnih mjesta za rasterećenje nezaposlenosti i 20.000 za prezapošljavanje viška zaposlenih iz javnog sektora. Mnogima sada trnu zubi na samu pomisao na to što bi se moglo učiniti s novcem koji ove godine ide kreditorima lagodnog života u prošlosti samo za pokriće kamatnih obveza. Sloveniju očito čeka još nekoliko krugova rezanja, štednje i preoblikovanja državnog proračuna. Treba doći u priliku da se smanje porezna opterećenja. To je, naime, ključ koji otvara vrata investiranju i poželjnom zapošljavanju. nio je slovenski BPD čak za 2,2 postotna boda. Nije se proslavio ni MMF čije su analitičke službe predvidjele da će BDP rasti 1,9 posto, a u stvarnosti je pao za 0,2 posto. Banka Slovenije precijenila je BDP za 1,5, a Consensus Economics za 1,9 postotnih bodova.

Pad BDP-a od 1,4 ili 0,9 posto?

Prošli tjedan Europska komisija opet se razišla sa službenom procjenom

slovenskog Ureda za makroekonomske analize i razvoj. Obje procjene nagovještavaju pad BDP-a u 2012. godini. Europska komisija je nemilosrdnija – tvrdi da će BDP pasti za 1,4 posto. Slovenski UMAR uvjeren je da pad neće biti veći od 0,9 posto.

Bruxelles i Ljubljana razilaze se i u drugim važnim pojedinostima. Slovenski analitičari smatraju da će neto izvoz pridonijeti porastu BDP-a od 2,1 postotni bod. Europska ko-

misija uvjerena je da će izvoz pogurati BDP samo za 1,3 postotna boda. Opseg javnog duga u slovenskoj verziji ustalit će se na 51,9, a u verziji EK-a na 54,7 posto BDP-a. Bit će zanimljivo prisjetiti se svih ovih brojki u ovo vrijeme sljedeće godine.

Zbog boljeg upoznavanja s nišanskim spravama i analitičkim aparaturama na kojima samouvjerene stručne institucije temelje lepezu svojih gatalačkih proizvoda.

Mercator u gubicima U trenutku zaključenja ovog broja Privrednog vjesnika, Nadzorni odbor Mercatora na sjednici u Ljubljani birao je novog predsjednika uprave umjesto Žige Debeljaka koji je s cijelom starom upravom dao ostavku. Nadzorni odbor prije izbora razgovarao je s dva kandidata.

Veće šanse za izbor davale su se Toniju Balažiču, direktoru Žita, koji je prije toga sa svojim protukandidatom Dragom Kavšekom u tandemu radio u Fructalu. Novog šefa uprave Mercatora čeka težak posao. Najprije mora procijeniti je li u ovom trenutku moguće razdužiti tvrtku monetizacijom nekretnina te procijeniti što s poslovima na stranim tržištima.

Vrlo je vjerojatno da će se Mercator povući iz Albanije i Bugarske. Mnogo je veći problem Hrvatska gdje Mercator bilježi zabrinjavajuće gubitke.

Nema prodaje DrogeKolinske Droga-Kolinska strateška je i vrlo važna investicija za Atlantic Grupu, izjavio je za Delo Emil Tedeschi, vlasnik i prvi čovjek holdinga koji u 12 država zapošljava 4300 ljudi. Najveća akvizicija pokazala se uspješnom i holding ni jednog trenutka nije doživljavao Drogu-Kolinsku kao medij za dalje financijske transakcije. “Bilo je kupaca zainteresiranih za pojedine dijelove, ali sve smo ponude odbili”, bio je određen Tedeschi.

Jednostavniji tranzitni postupak od 1. srpnja Izvoznici i prevoznici u Sloveniji s nestrpljenjem čekaju 1. srpnja kada Hrvatska pristupa Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Procedura na slovensko-hrvatskoj granici izjednačava se s procedurom u EU-u, pa će za provoz roba u ili kroz Hrvatsku biti potreban samo jedan tranzitni dokument.

16 STIL *vijesti Lošinj prati globalne turističke trendove Svjetska turistička organizacija (UNWTO) do 2030. predviđa porast međunarodnih dolazaka u svijetu iz godine u godinu od tri posto. Suvremeni gost se mijenja, a time se mijenja i ponuda, rekao je Javier Blanco, direktor UNWTOa za pridružene članice, prilikom nedavnog posjeta Malom Lošinju. Pritom je napomenuo kako Lošinj ima veliki potencijal te prati globalne svjetske turističke trendove.

Viteški turnir u Muzeju seljačkih buna U Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici 2. lipnja održat će se viteški turnir.

Jednodnevno “putovanje vremeplovom” u tom se muzeju odvija još od 2000. godine. U sklopu te manifestacije bit će srednjovjekovni sajam, a posjetitelji će moći razgledati vojne logore raznih udruga iz Hrvatske, Češke i Slovenije.

Spojimo zeleno i plavo Sedmi festival izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora - Dugi svehrvatski eno-eko-gastro-etno stol, Spojimo zeleno i plavo 2012. održat će se od 1. do 3. lipnja u Biogradu na Moru. Taj je festival uvertira u turističku sezonu, a okuplja veliki broj ugostitelja i obrtnika iz Biograda na Moru i svih hrvatskih županija, ali i nekih europskih zemalja.

Skrivene čari malvazije i terana

U sklopu teniskog turnira 23. ATP Vegeta Croatia Opena koji se održava od 5. do 15. srpnja organizirat će se jednosatne degustacije vina pod nazivom Skrivene čari malvazije i terana. Svaki će dan biti posvećen jednoj nosećoj vinskoj temi vezanoj uz malvaziju i teran, uz poseban naglasak na vina Bujštine. Degustacije će voditi istarski vinari te stručnjaci Hrvatskog sommelier kluba.

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Odgovorni turizam kao način života

Revolucija kulturnog turizma Hrvatski dio EU-ova projekta vodi Istarska županija u suradnji s Gradom Varaždinom, talijanskom regijom Veneto i talijanskim ministarstvom vanjskih poslova Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

tvaranje zajedničkog kulturno-turističkog proizvoda kroz koji će se valorizirati kulturno, prirodno i povijesno nasljeđe Istarske županije, tj. gradova Rovinja i Pazina i Općine Brtonigle, te Varaždina u središnjoj Hrvatskoj, glavni je cilj akcije Zajednička promocija kulturnih, ambijentalnih i povijesnih dobara Istre i Varaždina. Ta se akcija provodi u sklopu međunarodnog projekta SeeNet II (South East Europe Network) mreže tijela lokalne uprave i samouprave iz Italije i zemalja Jugoistočne Europe. Suradnja traje već desetak godina, a cilj je poboljšanje sposobnosti upravljanja teritorijem i promicanje održivog razvoja, istaknuto je na predstavljanju tog projekta u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Cijeli projekt u kojem sudjeluje 47 partnera iz Jugoistočne Europe vrijedan je 11 milijuna eura, a financira ga EU. Hrvatski dio pro-

jekta vodi Istarska županija u suradnji s Gradom Varaždinom, talijanskom regijom Veneto i talijanskim ministarstvom vanjskih poslova.

“Projekt je pokrenut kako bi se privuklo što više turista koji žele vidjeti nešto više i doživjeti to na novi način, a riječ je i o svojevrsnoj revoluciji kulturnog turizma. Njime se naglašava suradnja i održivi razvoj turizma.

Stoga je u pojedinim turističkim odredištima uključenim u projekt SeeNet unaprijeđena turistička infrastruktura jer se željelo pokazati najbolje od onoga što neko odredište nudi”, rekao je Diego Vecchiato, direktor Odjela za međunarodnu suradnju Veneta. U sklopu hrvatskog dijela projekta već su osmišljeni turistički aranžmani za obilazak Varaždina ili Istre.

Slow turizam je turizam budućnosti Tim je odredištima zajednički tzv. slow turizam - turizam budućnosti, u znaku bolje iskorištenog vremena, kroz ponov-

Tzv. slow turizam oslanja se na otkrivanje užitka u detaljima no upoznavanje ili otkrivanje užitka u detaljima.

Odgovorni turizam, bolje rečeno način života izvan uobičajenih turističkih tokova, važan je u projektu SeeNet. Vecchiato je na-

pomenuo kako je regija Veneto “jaka” u takvom obliku turizma, pa je lani tamo ostvareno 65 milijuna turističkih noćenja, a 2010. godine 63 milijuna noćenja.

Govoreći o tom projektu, zadovoljstvo dosad učinjenim nije krio ni Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

On je rekao kako je to vrlo vrijedan projekt koji ne

smije završiti kod nekoga “u ladici”.

“To je tipičan primjer prodaje turističkog aranžmana za poznatog kupca. Iako su programi ograničeni na tri dana, oni se mogu produljiti na sedam dana ili se od njih mogu napraviti tri jednodnevna izleta”, istaknuo je Trezner izražavajući želju da se u budućnosti taj projekt spoji s UHPA-inim projektom Upoznaj Hrvatsku. Brošura s trodnevnim aranžmanima posjeta Istri i Varaždinu tiskana je na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, dijelit će se na ciljanim inozemnim turističkim sajmovima, a same aranžmane prodavat će osposobljene agencije za takve programe.

U sklopu projekta SeeNet II provode se akcije Valorizacija lokalnih resursa za razvoj ruralnog turizma na područjima dubrovačke i hercegovačke regije te Transgrowth - animiranje poduzetništva s ciljem prekograničnog rasta lokalnih integriranih proizvodnih sustava.

Europski projekt Purpur-European Sound Interchange

Festival Kvarner i Glagoljaška misa u Opatiji Prema istraživanju Eurobarometra, 37 posto Europljana redovno posjećuje razne koncerte.

Od ukupnog broja posjetitelja koncerata, čak 57 posto su menadžeri. I turisti s naših najznačajnijih emitivnih tržišta također vole odlaziti na koncerte - 42 posto Nijemaca i 43 posto Austrijanaca.

Kako bi se unaprijedila ovogodišnja turistička sezona, u lipnju i rujnu u Opatiji će se održati Festival Kvarner na kojem će nastupiti mnogi eminentni pjevači i orkestri klasične glazbe iz zemlje i inozemstva. “Taj je festival dio

Predstavit će se i kulturna baština svih zemalja slavenskog govornog područja europskog projekta Purpur - European Sound Interchange iz programa Kultura 2011.-2013., a sljedeće godine organiziramo novi projekt Glagolica - European Musical Language. Naime, Festival Kvarner, zajedno sa svojim partnerima, Festivalom Ljubljana iz Slovenije, festivalom Janačkuv

maj iz Češke i Jugokoncertom iz Srbije, postavit će ekskluzivnu produkciju Glagoljaške mise Leoša Janačeka”, rekao je umjetnički direktor Festivala Kvarner Michael Fendre na prošlotjednoj konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodao je kako će se Glagoljaška misa odr-

žati 1. srpnja 2013. u Opatiji na sam dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

U tom projektu vrijednom 250.000 eura nastupit će više od 200 izvođača, a namjera je europskim zemljama predstaviti iznimno vrijednu staroslavensku kulturnu baštinu, s naglaskom na Hrvatsku.

Cilj projekta Glagolica je

kroz sljedeće dvije godine upoznati Europu s tim kulturnim nasljeđem te potaknuti jačanje partnerstva unutar regije. Ujedno će se predstaviti i kulturna baština svih zemalja slavenskog govornog područja temeljena na starocrkvenoslavenskom književnom jeziku i glagoljici. Koncept uključuje izvođače - solo pjevače te zborske pjevače za glagoljašku misu iz zemalja partnera. Osim u Hrvatskoj, Glagoljaška misa bit će izvedena i u zemljama partnerima toga projekta te u ostalim europskim zemljama. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Globalna studija

Blagi pad stope piratstva Svaki drugi računalni program koji je u Hrvatskoj instaliran u prošloj godini bio je nelicenciran, objavio je Business Software Alliance Boris Odorčić odorcic@privredni.com

stopu piratstva kao Hrvatska ima Poljska, a lošije od nas na toj listi 28 zemalja su Latvija i Litva (54 posto), Grčka (61 posto), Rumunjska (63 posto) te Bugarska (64 posto). “S ovakvom visokom stopom piratstva u našem je društvu onemogućen bilo kakav razvoj kreativne softverske industrije. Kada ljudi shva-

S

topa piratstva u Hrvatskoj ove je godine blago pala.

Tijekom zadnjih pet godina iznosila je 54 posto, a lani je pala za jedan postotni bod, na 53 posto. To znači da je svaki drugi računalni program koji je instaliran u prošloj godini bio nelicenciran, objavio je Business Software Alliance (BSA) u Globalnoj godišnjoj studiji o softverskom piratstvu za 2011. godinu.

Andrej Matijević, glasnogovornik tog udruženja u Hrvatskoj, kaže da je jedan od razloga tog smanjenja bolja suradnja kako bi se zaštitila prava proizvođača softvera na kojoj rade BSA, Državni inspektorat i odvjetništvo te policija. K tomu, nešto boljem rezultatu nego u 2010. pridonijele su i mnoge antipiratske akcije protiv onih poslovnih subjekata koji u poslovanju koriste nelegalni softver. Međutim, dodaje, stopa piratstva od 53 posto još uvijek je prilično velika. Zbog toga se Hrvatska nalazi pri začelju liste zemalja Europske unije. Točnije, Hrvatska je na 22. mjestu, a ispred nje je Italija sa stopom piratstva od 48 posto. Istu

te da takva stopa piratstva onemogućava mladim ljudima da pokrenu bilo kakav konkurentni posao, vjerujem da će uslijediti i pad stope piratstva”, ističe on.

Nemjerljiv gubitak industrije Gubici zbog softverskog piratstva u Hrvatskoj lani su iznosili 380 milijuna

kuna i konstantno rastu.

“To je najmanja šteta koju neko društvo trpi. Jer, radi se samo o onoj šteti koju proizvođači poslovnog softvera trpe. A namjerljivo je koliko trpi cjelokupna domaća industrija!”, napomenuo je Matijević.

Aktualna, deveta po redu godišnja studija o globalnom softverskom piratstvu, koju je BSA proveo

Globalna stopa piratstva stagnira te iznosi 42 posto u suradnji s tvrtkama IDC i Ipsos Public Affairs, pokazuje kako 70 posto računalnih korisnika u Hrvatskoj priznaje da je nabavljalo piratski softver. Zatim, 39 posto anketiranih korisnika izjasnilo se da softver nelegalno nabavlja cijelo vrijeme, uglavnom ili povremeno, dok 31 posto kaže da to čini rijetko. Studija, također, otkriva kako su korisnici koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškog spola te dobi od 35. do 44. godine (27 posto).

Inače, globalna stopa piratstva stagnira i iznosi 42 posto te je druga najveća stopa u povijesti studije. Globalna pak vrijednost softverskog piratstva narasla je sa 58,8 na rekordnih 63,4 milijarde dolara.

Najveća europska antivirusna tvrtka otvara predstavništvo u Ljubljani

Stigao Kaspersky Lab Najveća antivirusna tvrtka u Europi Kaspersky Lab u Ljubljani otvara regionalno predstavništvo za Jugoistočnu Europu. Ljubljanski ured bit će odgovoran za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Grčku i Cipar.

Odluka da se ured otvori u Ljubljani nije donesena zato da se stvori razlika među spomenutim državama, već je ona ponajviše administrativne prirode. Jer, Slovenija je u Europskoj uniji te je stoga nešto jednostavnija komunikacija s, primjerice, predstavništvom koje ova tvrtka ima u Londonu.

Ured će voditi Dragan Martinović koji kaže kako će među glavnim zadaćama novog predstavništva biti jačanje i promicanje ovog brenda u regiji, kao i koordinacija aktivnosti partnera tvrtke diljem Jugoistočne Europe.

Direktor tvrtke Kaspersky Lab za Istočnu Europu Andrey Slobodya-

nik vjeruje kako će ured osnažiti i povećati tržišni udio kompanije u svim segmentima.

“Sigurni smo da ćemo ostvariti naš strateški cilj i postati vodeći pružatelj antivirusnih rješenja u Jugoistočnoj Europi u sljedeće tri godine”, istaknuo je Slobodyanik.

Proizvodi ove ruske kompanije sa sjedištem u Moskvi predstavljaju jednu od globalno najneposrednijih zaštita od IT sigurnosnih prijetnji. Na-

mijenjeni su privatnim korisnicima, ali i malim, srednjim te velikim tvrtkama.

Vasily Dyagilev, direktor tvrtke za tržišta u nastajanju, kaže kako je Kaspersky Lab osnovan 1997. godine, trenutačno ima više od 2400 zaposlenika i oko 300 milijuna korisnika, a prisutan je u otprilike 200 država.

(B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Branislav Glumac Moja antologija hrvatske ljubavne poezije V.B.Z.

S primjerenim uzbuđenjem sačinjao sam ovu antologiju. Začeh je s Matošem, Ujevićem, Krležom i A. B. Šimićem, kao očevima moderne hrvatske literature u cjelini. Činio sam po svome ukusu i nepoljuljanom poznavanju sveukupne (i lju­­ bavne!) hrvatske poezije. Mogao sam i bez crva grižnje više pjesnika uvrstiti: likovno rečeno, kretao sam se okvirima suhoga ruba. Pa i kartezijanski: manje je pokatkad više. Nije baš sve bilo ni lako ni jednostavno…, ističe autor ove antologije savjetujući neka čitatelj sam odabire pjesme koje će zavoljeti.

Helena Sablić Tomić O STRASTI, ČITANJU, dokolici Naklada Ljevak

Riječ je o knjizi malih eseja sveučilišne profesorice, vrsne književne kritičarke, autorice desetak knjiga i udžbenika.

Kako sama kaže, “ovo nije knjiga za one koji nemaju nikakvu želju za samoćom, koji ne znaju gdje se nalazi Drugi, koji ne mogu zamisliti zašto bi bilo vrijedno biti sam i stapati se s tekstom. Ovo nije knjiga za one koji žele ostati mirni, već ona traga za čitateljima koji žude izaći iz ustaljenog klišeja ponašanja i mišljenja”.

Jorge Bucay 20 koraka prema naprijed Fraktura

Jorge Bucay i u ovoj u knjizi pokazuje da su velike mudrosti jednostavne, ali i da ih, prije svega, moramo otkriti u sebi.

O činjenicama koje nas čine boljima, otvorenijima i sretnijima Bucay piše tako da čitatelj shvati da ih mora pronaći u sebi i za sebe. U svakom koraku nalazi se i poneka priča koja plastično ocrtava što taj korak za nas kao pojedinca znači. On ne piše naputke za samopomoć, nego kao vrhunski geštalter traži od čitatelja da sam otvori vrata te da pođe životnim putem odlučujući sam kako će on izgledati.

Antonio Tabucchi Izgubljena glava Damascena Monteira Meandarmedia

Manolo Gitano, nekoć zvan El Rey, u općinskom parku na periferiji grada Porta pronalazi tijelo mladića odrubljene glave. U istrazi, čiji cilj nije samo da se utvrdi istina već i da se ona pretvori u pravdu, sudjeluju lisabonski novinar Firmino i Fernando de Mello, ekscentrični odvjetnik, aristokrat i branitelj potlačenih. Nadahnut stvarnim događajem, tzv. zločinom iz Sacavema, roman se bavi problemima prava i pravednosti, policijske brutalnosti, zlouporabe ovlasti, korupcije i društvene marginalnosti.

Ana Janjatović Zorica SALATE Planetopija

U ovoj zbirci recepata autorica nudi nove kombinacije dobro poznatih, kao i onih manje poznatih sastojaka poput chia sjemenki i sjemenki konoplje, crnog kima, medvjeđeg luka... Tu su i recepti za svježe salate poput endivije s rotkvicama, sojinim jogurtom i sjemenkama bundeve, zatim za kratko kuhane salate poput tikvica s mentom i lješnjacima te toplo-hladne salate, primjerice shiitake sa seitanom i rikulom. Dodatak su i zanimljive voćne salate poput breskvi u teškom sirupu ili jagoda s kremom.

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Marketinški alat

Conmark Marketing, Beč, Austrija, www.body-screen.com. Tvrtka predstavlja jedinstveni reklamni instrument Bodyscreen - pokretan, prenosiv i otporan na vremenske uvjete flat-screen (ekran) s on-board računalom, te se može nositi kao ruksak. Uređaj direktno prenosi audio-video poruke potrošaču, te na taj način donosi jedinstveno reklamno iskustvo: na ulici, trgovačkim sajmovima ili bilo kojem drugom frekventnom mjestu. Tvrtka nudi svoj proizvod.

Kontakt: Martin Doeller, m.doeller@ conmark.at, +43 664 9241499.

Poslovni računalni programi

Mikrostil, Varaždin, www.mikrostil. hr. Tvrtka nudi poslovni softver za razne djelatnosti: ugostiteljstvo, trgovinu, veleprodaju, turističke agencije, salone ljepote, fitness i spa centre, knjigovodstvo profitnih i neprofitnih organizacija... Touch screen POS blagajne pripremljene za rad s poreznim blagajnama/fiskalnim kasama. Kontakt: Ivona Mikić, info@mikrostil.hr, +385 42 492562, +385 99 5749595.

(http://www.undp.hr/). Traže poslovne partnere i investitore. Kontakt: Slavko Kelava, info@eurogrupe.com, +385 31 497537, +385 91 9593767.

Teniski rekvizit

Višecijevna teniska naprava služi svim tenisačima, neovisno o uzrastu i dostignutom teniskom znanju. Izrađena je u četiri varijante (1, 2, 3 i 4 cijevi). Svaka cijev ima na svojoj proširenoj strani ugrađen čelični prsten koji sa svoja dva svinuta krilca skuplja teniske loptice. Svaka plastična cijev primi 12 loptica, odnosno 24, 36 ili 48, ovisno o varijanti. Cijev se zatim stavlja na stalak/ držač te se uz pomoć slobodnog pada loptice spuštaju do kraja cijevi tako da ih tenisač može uzeti. Poslije upotrebe, naprava se može sklopiti te staviti na rame ili u sportsku torbu. Naprava je jednostavna, praktična, funkcionalna i lijepa. Idealna je za teniske treninge.

Traži se financijska suradnja radi moguće proizvodnje. Kontakt: Matija Poljak, burze@hgk.hr, +385 44 633640, +385 1 4810926.

Nekretnina u Varaždinu

Poslovni prostor

DAM, Zagreb, www.dam.hr. Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mogućim skladištem i servisom. Moguća i preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je uredskog tipa. Tvrtka posjeduje vlastiti vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Raspoloživi ljudski resursi, mogući u kombinaciji, su knjigovođa i komercijalist te voditelj poslova, a moguće je po potrebi angažirati i servisera elektronike kao i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dijelu grada uz hotel i uz brzu izlaznu prometnicu.

Partnerstvo

Euro Grupe, Donji Miholjac, www.eurogrupe.com. Tvrtka nudi koncept niskoenergetskog bungalova koji je izradila u suradnji s Hrvatskim projektnim biroom Rechner d.o.o., te međunarodnom zajednicom za razvoj UNDP

Nekretnine Croatia, Varaždin, www. nekretninecroatia.com.hr. Tvrtka nudi građevinsko zemljište u Varaždinu površine 10.664 četvorna metra. Odlična i vrlo tražena lokacija za gradnju stambeno-poslovnih objekata (podrum + prizemlje + četiri kata + potkrovlje). Sva infrastruktura je dovedena do parcele.

Kontakt: Dražen Mesec, realestatecroatia@mail.com, +385 91 7203813.

Posredovanje u prometu nekretnina

Histria Apart, Pula, www.histria-apart. com. Tvrtka je licencirana agencija za posredovanje u prometu nekretnina.

Tvrtka nudi pomoć i nakon kupnje nekretnine, pruža usluge opremanja, godišnjeg održavanja nekretnine, pomoć pri kratkoročnom i dugoročnom iznajmljivanju, turističkih i drugih servisa i usluga. Kontakt: Marina Kajic, info@ histria-apart.com, +385 52 535259, +385 98 9046254.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Laboratorijska oprema

Vodovod i kanalizacija Karlovac nabavlja laboratorijsku opremu. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.

programske alate. Rok dostave ponuda je 26. lipnja.

Regija Kreditna sredstva u iznosu od 300.000 KM

materijal i sredstva za održavanje higijene. Rok dostave ponuda je 14. lipnja.

Telekomunikacijske usluge – mobilna telefonija

Plinacro nabavlja osobna vozila više srednje klase putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Komunalno poduzeće za proizvodnju i distribuciju vode a.d. Kozarska Dubica nabavlja kreditna sredstva u iznosu od 300.000 konvertibilnih maraka.

Rok dostave ponuda je 14. lipnja.

Općina Kočani nabavlja telekomunikacijske usluge mobilne telefonije. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Standardni informatički programski alati

Potrošni materijal i sredstva za održavanje higijene

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Nabava osobnih vozila putem operativnog leasinga

Grad Zagreb nabavlja standardne informatičke

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja potrošni

19

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Osam oranica za jedan motorni brod Motorni brod tipa pasara, godina proizvodnje 1990., solidne kvalitete, procijenjene vrijednosti 219.780,50 kuna. Brod se nalazi na ribarskom vezu u Rogoznici, Šibenskokninska županija. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće na zahtjev. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 12 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9.

Oprema u radionicama u Zagrebu, na adresi Ivanečka 1, procijenjene vrijednosti 180.300 kuna.

Jamčevina je pet posto, a ponuda ne smije biti niža od 50 posto procijenjene vrijednosti. Sve informacije vezane za prodaju mogu se dobiti na telefon 098/202 877. Ponude se šalju do 23. svibnja 2012. godine.

Financijska imovina u obliku 6030 poslovnih udjela Luke Šibenik, procijenjene vrijednosti 24.253.050 kuna. Jamčevina je 10 posto. Više informacija može se dobiti na broj mobitela 098/865 657. Ponude se dostavljaju do 25. svibnja 2012.

Dražba se održava 30. svibnja 2012. u prostorijama stečajnog dužnika u Rijeci, Riva Boduli 1.

Stambeno-proizvodni

objekt, proizvodna hala, skladište repromaterijala i lakirnica u Loboru, Krapinsko-zagorska županija, ukupne površine 4050 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 500.000 kuna. Jamčevina

je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/384 574. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 96.

Poslovni prostor u prizemlju zgrade u Zagrebu, koji se sastoji od četiri prostorije, ukupne površine 64 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.512.000 kuna. Jamčevina je 75.600 kuna, a razgledavanje je moguće uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/6184 432. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103/I., velika sudnica.

Stambeno-poslovna zgrada i dvorište u Ivankovu, Vukovarsko-srijemska županija, ukupne površine 1200 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 318.015 kuna.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor radnim danom od 7 do 15 sati na telefon 031/209 353 ili na mobitel 098/338 446.

Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku.

Oranica u Bjelovaru površine 4834 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 27.538 kuna.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se može obaviti radnim danom u vremenu od 9 do 13 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/342 558. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, soba broj 4.

Obiteljska kuća, gospodarske zgrade i dvorište u mjestu Volavje kod Jastrebarskog, Zagrebačka županija, ukupne površine 1849 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 550.000 kuna. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon 091/2111 181. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, dvorišna zgrada, soba 93/II. Zemljište i zgrade za-

jedno sa 112.809 prostornih metara minirane stijenske mase koja se nalazi na zemljištu u Komolcu i Stonu, ukupne procijenjene vrijednosti 13.829.200 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj telefona stečajnog upravitelja 091/7854 372 od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.

Zgrada površine 482 četvorna metra i dvorište površine 1467 četvornih metara u Jelenjaku, Općina Desinić, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 338.130 kuna. Jamčevina je 25.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/387 098. Dražba se održava 25. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ahilova peta Europe dr. Uroš Dujšin

P

redah od krize eura trajao je nekoliko kratkih mjeseci. Sada, usprkos drugoj tranši pomoći od 130 milijardi eura, fiskalnom sporazumu koji su dogovorili čelnici eurozone u prosincu i tisuću milijardi dugoročnih kredita Europske središnje banke, noćne su more i opet tu.

Doista obeshrabruje što je Europa tako loše pripremljena za nadolazeće nevolje – komentira Economistov uvodničar.

Naročito zabrinjava postizborni maraton u Grčkoj gdje tamošnje političke stranke muku muče da sastave vladu. Ako većina Grka i opet izglasuje odbijanje rezanja izdataka i reforme koje idu s paketom pomoći, vlade eurozone – a naročito ona njemačka – bit će suočene s drastičnim izborom. Ili će gospođa Merkel udovoljiti Grčkoj i prihvatiti moralni hazard nagrađivanja otpora, ili će – što je vjerojatnije – ostati čvrsta i pustiti Grke da se snalaze

Ironija je u tome da euro treba francuske reforme, njemačku rastrošnost i talijansku političku zrelost kako znaju. Ideja o kaotičnom izlasku Grčke u vrijeme njemačko-francuske nesloge trebala bi zgroziti svakoga koga se to tiče.

Uz toliki ulog ostatak eurozone nužno treba smanjiti rizik kojim bi zaraza uslijed grčkog odlaska mogla pogoditi Portugal, Irsku pa i Španjolsku i Italiju. Ono što posebno zabrinjava je to da se političari, u vrijeme kada je realistična politika najpo-

trebnija, utječu samozavaravanju pri čemu čelnici svih važnijih europskih zemalja nude poluistine koje obećavaju Europljanima lakši izlazak iz krize.

Lutanja po zemlji snova Članice eurozone moraju učiniti niz neugodnih stvari: kratkoročno bi to trebalo biti sporije fiskalno prilagođavanje, više investicija, opuštenija monetarna politika radi poticanja razvoja i jači protupožarni zid radi zaštite slabih zemalja od zaraze; na srednji rok treba reformirati sklerotična europska tržišta i predimenzionirane države blagostanja

zajedno s konsolidacijom bar dijela dospjelog duga i uspostavljanjem mehanizma spašavanja banaka na europskoj razini.

To je ambiciozan plan, no u vrijeme kada su Talijani, Španjolci i Grci trebali donijeti sudbonosne odluke, i to uz obilje novca iz Europske središnje banke, to je izgledalo moguće.

No sada su oni odlutali u zemlju snova, pri čemu je Francuska najbolji primjer. Iako se formalno zalaže za fiskalnu konsolidaciju, francuski je predsjednik obećao da će izaći iz krize putem povećanja poreza i izdataka, ostavljajući francuskim biračima iluziju da će bogataši moći platiti i da će njihova nužda biti podnošljiva. Jednako ih tako

uvjerava da su liberalizam, privatizacija i deregulacija krive za europsku krizu: Francuska se sada opredijelila za ideju da se zakloni iza upravo onih barijera koje su njenu privredu učinile nekonkurentnom.

Ista priča širom kontinenta Širom Europe taj se scenarij ponavlja. U Italiji vjeruju u poluistinu da zemlja može izbjeći svoju disfunkcionalnu politiku prepuštanjem teških odluka jednom tehnokratu. Mario Monti je doista darovit čovjek, ali je glasovanje iz protesta na lokalnim izborima pokazalo da je ipak najbolje ako nepopularne

mjere koje pogađaju tolike ljude donose političari. Njemačka je poluistina da se problemi eurozone mogu riješiti samo štednjom do vremena prosperiteta. Zapravo Nijemcima treba malo veća inflacija, malo veća potrošnja i pomoć slabijim zemljama ove valutne zone.

Ironija je u tome da euro treba francuske reforme, njemačku rastrošnost i talijansku političku zrelost. Najgore je u Grčkoj: tamošnja se poluistina sastoji u tome da kreposni sjeverni Europljani Grcima ne priznaju nuždu koju podnose. No kakav god bio sastav buduće vlade, ideja da će Grčka moći otplatiti svoj dug od 161 posto BDP-a je najveća fantazija od svih.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 3,3% godišnji rast cijena u kategoriji prehrane

KRETANJE POTROŠAČKIH CIJENA

U godinu dana skuplje 2,6 posto Isključe li se cijene energije i prehrane (koje zajedno čine 44 posto strukture potrošačkih cijena), potrošačke su cijene porasle za jedan posto godišnje

U

travnju se rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini intenzivirao. To je velikim dijelom rezultat rasta stope poreza na dodanu vrijednost na godišnjoj razini što se najviše odrazilo na proizvode čija je potražnja manje elastična na promjene cijena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke su cijene na godišnjoj razini porasle za 2,6 posto, pri čemu je najveći doprinos došao od cijena energije i prehrane. Isključe li se cijene energije i prehrane (koje zajedno čine 44 posto strukture potrošačkih cijena), potrošačke su cijene porasle za jedan posto godišnje.

Prema glavnim skupinama po namjeni potrošnje, u kategoriji prehrane zabilježen je godišnji rast

Analitičari RBA ove godine očekuju prosječnu godišnju stopu inflacije od oko tri posto cijena od 3,3 posto. Pri tome je najveći rast zabilježen kod cijena voća (7,6 posto), mesa (6,5 posto), ribe (5,9 posto) te mlijeka, sira i jaja (3,3 posto).

U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za pet posto na godišnjoj razini, uglavnom zbog po-

većanja računa za komunalne i javne usluge za iznos povećanog PDV-a.

Tako su cijene opskrbe vodom porasle za 5,5 posto godišnje, cijene kanalizacije za devet, električne energije za 4,4 i plina za 7,4 posto. Rast cijena tekućih goriva od 17,2 posto godišnje odrazio se na

rast cijena prometa od 4,9 posto.

Vidljivo povećanje stope PDV-a Na mjesečnoj razini blagi rast od 0,6 posto rezultat je uglavnom viših cijena odjeće i obuće zbog završetka sezonskih sniženja (na godišnjoj razini cijene

obuće i odjeće nastavljaju padati po stopi od 3,2 posto).

Povećanje stope PDV-a bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima potkraj travnja su počele bilježiti pad s

obzirom na smirivanje špekulacija te izostanak snažnijeg oporavka svjetskog gospodarstva i posljedičnog rasta potražnje za naftom. Međutim, ne treba isključiti mogućnost nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku, što bi ponovno pogurnulo cijene nafte prema višim razinama. Na domaćem tržištu pritisci na strani potražnje izostaju, no 1. svibnja porasle su cijene električne energije i plina, što će se odraziti na rast potrošačkih cijena, a postoji mogućnost prelijevanja i na ostale CPI komponente, kažu analitičari RBA, koji ove godine očekuju prosječnu godišnju stopu inflacije od oko tri posto. (V.A.)

Novčana masa

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Snažan pad u prvom kvartalu

U travnju registrirana 323.722 nezaposlena

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prva tri mjeseca ove godine monetarni agregat M1 zabilježio je razmjerno snažan pad u odnosu na kraj 2011. zbog smanjenja i gotovog novca izvan banaka i depozitnog novca. Novčana masa (M1) potkraj ožujka iznosila je 47,4 milijarde kuna, što je 5,5 milijardi kuna ili 10,3 posto manje u odnosu na stanje na kraju 2011., a većim je dijelom rezultat smanjenja depozitnog novca za 4,9 milijardi kuna. Depozitni novac se najviše smanjio u segmentu trgovačkih društava (za 3,9 milijardi kuna) na što su djelomično utjecale i ranije isplate

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih u travnju je nastavio padati na mjesečnoj razini, no na godišnjoj razini nezaposlenost i dalje raste. U travnju su na HZZu bila registrirana 323.722 nezaposlena, što je za 16.160 osoba ili 4,8 posto manje nego u ožujku, ali i za 14.853 osobe ili 4,8 posto više nego u travnju prošle godine.

Smanjenje broja nezaposlenih u travnju u odnosu na ožujak rezultat je većeg o d ljeva

dividendi zbog činjenice da se od 1. ožujka počeo primjenjivati porez na dividende.

Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, u odnosu na kraj 2011. također bilježi pad, najvećim dijelom zbog smanjenja novčane mase. Monetarni agregat M4 potkraj ožujka iznosio je 235,5 milijardi kuna, što je za 5,5 milijardi kuna ili 2,3 posto manje nego potkraj prošle godine. Na godišnjoj ra-

zini M4 je zabilježio rast od 6,2 milijarde kuna ili 2,7 posto, što upućuje na nastavak vrlo blagih godišnjih stopa rasta koje traju već dvije godine.

Tome je najviše pridonio rast štednih i oročenih kunskih depozita (za 5,8 milijardi kuna) te nešto manje rast deviznih depozita (za 1,5 milijardi kuna). Valja napomenuti da su rastu kunskog izraza deviznih depozita pridonijela i tečajna kretanja, odnosno slabljenje kune u odnosu na euro za 1,7 posto. (V.A./RBA)

iz evidencije nezaposlenih nego ulazaka u evidenciju. Tako je tijekom travnja na Zavod prijavljeno 18.968 novonezaposlenih osoba, što je 12,7 posto manje nego u ožujku, ali je za 9,5 posto više nego lanjskog travnja. Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba čine osobe koje su u evidenciju došle izravno iz radnog odnosa (61,4 posto), što je posljedica racionalizacije poslovanja i otpuštanja viškova radnika.

Iz evidencije je ukupno izašlo 35.128 osoba, što je 41,7 posto više na

mjesečnoj, ali i 8,9 posto manje na godišnjoj razini.

Od toga su 26.624 osobe (75,8 posto) brisane iz evidencije na temelju zasnivanja radnog odnosa.

Smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini dijelom je i sezonskog karaktera, a sličan trend trebao bi se nastaviti i u idućim mjesecima. Naime, početak turističke predsezone uobičajeno znači veću potražnju za sezonskim radnicima, što pozitivno utječe na mjesečne promjene broja nezaposlenih.

Međutim, na godišnjoj razini podaci pokazuju da i dalje prevladavaju nepovoljni trendovi na tržištu rada.

(V.A./RBA)

21

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 5,37%

prosječna kamata u Hrvatskoj

( 9,68% kamata

na stambene kredite uMađarskoj

Analiza Hrvatske udruge banaka

Kamo dalje?

Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima u nas još uvijek su niže nego u nekim članicama EU-a koje nisu u eurozoni Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

amatne stope do sredine proš­ le godine na­ stavile su se približava­ ti razinama uobičajenim u eurozoni. Međutim, od kolovoza 2011. naovamo taj trend je zaustavljen. U tom razdoblju ponovno eskaliraju krizne tenden­ cije u Europi, javlja se nova recesija, obnavlja se fiskalna kriza, a banke ne mogu vlastitim sredstvi­ ma kompenzirati negativ­ ne učinke zbog naloga za provedbu velikih dokapi­ talizacija. Na domaćem tržištu recesija uzima da­ nak u vidu stalnog rasta rizika naplate kredita u sektoru poduzeća, osobi­ to kod manjih i srednjih.

Ipak, Hrvatska udruga banaka (HUB) je u anali­ zi Kamatne stope ne znaju kamo krenuti: Smanjila se razlika u odnosu na

eurozonu, koju je pripre­ mila Arhivanalitika, obja­ vila kako su zabilježeni pozitivni pomaci kada je riječ o kamatnim stopa­ ma za sektor stanovniš­ tva. One se tako ponovno kreću u okviru intervala eurozone, iako je njihov pad proteklih mjeseci za­ ustavljen.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže kako su stope na novo­ odobrene stambene kre­ dite u Hrvatskoj sada niže nego u Portugalu, Slovač­ koj i Sloveniji. “Od pro­ sjeka eurozone Hrvatska je skuplja za jedan postot­ ni bod”, naglašava. Zani­ mljivo je kako u veljači ove godine Italija i Ni­ zozemska bilježe kamat­ ne stope veće od pet po­ sto što ih stavlja uz bok Hrvatskoj gdje je zabilje­ žena prosječna kamatna stopa od 5,37 posto. Ma­ đarska, primjerice, sada ima najvišu kamatnu sto­

pu na stambene kredite od zemalja koje nisu uve­ le euro, a koja iznosi 9,68 posto.

Zatim, kamatne stope na dugoročne potrošač­ ke kredite u Hrvatskoj su za dva postotna boda veće nego u eurozoni. “Slovač­ ka, Portugal, Španjolska i Grčka imaju više kamat­ ne stope na potrošačke kredite stanovništvu nego Hrvatska. Međutim, va­ lja naglasiti kako Hrvat­ ska ima najniže kamatne stope na ove kredite među EU zemljama koje nisu u eurozoni, a u tome joj se približava jedino Bugar­ ska”, objašnjava on.

Bez pomoći kristalne kugle Kod poduzeća, pak, ne bi­ lježi se takva prilagodba kamatnih stopa kao kod stanovništva, što ponaj­ prije treba tumačiti rizi­ cima. Sada se i u okviru onih zemalja u kojima se

kao platno sredstvo kori­ sti euro vidi širenje inter­ vala za te kamatne stope.

Jer, u državama zahvaće­ nima krizom primjetna je snažna reakcija kamatnih stopa na kredite poduze­ ćima prema gore. “Krat­ koročni krediti poduzeći­

Od prosjeka eurozone Hrvatska je skuplja za jedan postotni bod, kaže Bohaček ma u Hrvatskoj još uvijek su prilično veći od onih u eurozoni. Međutim, pro­ sječne kamatne stope na te kredite u nas još uvijek su niže nego u nekim čla­ nicama EU-a koje nisu u eurozoni poput Mađarske i više su nego u Poljskoj”, napominje Bohaček.

Također, prosječne kamatne stope na dugo­ ročne kredite poduzećima

su iznad prosjeka eurozo­ ne, no razlika je znatno manja nego kod kratko­ ročnih. “Tako su ove ka­ matne stope u Hrvatskoj niže nego u Grčkoj, ali i od onih u nekim članica­ ma EU-a koje nisu u euro­ zoni kao što su Mađarska i Poljska”, kaže.

No, dugoročne kre­ dite karakterizira drukči­ ja struktura klijenata. Ne­ stabilna mala i srednja poduzeća u pravilu teže pristupaju dugoročnim kreditima, tako da nije ri­ jetkost da je kvaliteta kli­ jenata koji dižu dugoročne kredite bolja od prosječne kvalitete klijenata koji po­ dižu kratkoročne kredite.

K tomu, analiza krediti­ ranja naplativosti kredita u krizi potvrdila je da ri­ zici u segmentu kreditira­ nja poduzeća rastu puno brže nego kod stanovniš­ tva, osobito kada je riječ o kreditiranju malih i sred­ njih tvrtki koje su zbog

premalo angažiranog ka­ pitala i nedostatka diver­ zifikacije operativnog po­ slovanja prve na udaru recesije.

Nadalje, kamatne sto­ pe na kratkoročne depozi­ te poduzeća i dugoročne depozite stanovništva su isto tako veće od prosje­ ka eurozone. “Međutim, tijekom ove krize u nekim zemljama juga Europe ka­ mate se kreću iznad hrvat­ skih razina”, ističe Boha­ ček.

A što će se na područ­ ju kamatnih stopa doga­ đati nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, pa i eurozonu, Bohaček nije htio prognozirati jer, kaže, nema kristalne kugle koja može dati točan odgovor na to pitanje. Važno je, na­ pominje, dobro pripremi­ ti teren za taj ulazak, po­ rezno se disciplinirati te otvoriti bolji javno-privat­ ni dijalog uoči donošenja zakona i propisa.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Obilna ponuda, skromna potražnja Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve na samom početku, ponuda novca je obilna, a potražnja vrlo skromna. Razlog tome je povećana likvidnost depozitnih institucija zbog smanjene stope obvezne pričuve i povratka likvidnosti u sustav nakon isplata plaća javnom sektoru i nakon isplate mirovinskih primanja. Stoga se ovih dana veliki viškovi likvidnosti krajem dana deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto.

Trgovanje sudionika na

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

4

3 200 2 100 1

0

14.5.2012.

15.5.2012.

16.5.2012.

novčanom tržištu je razmjerno slabije, a kamatne stope zadržavaju se na niskim razinama.

U srijedu 23. svibnja 2012. dospijeva obveznica Republike Hrvatske u iznosu od 500 milijuna eura (oko 3,75 milijardi

17.5.2012.

0

18.5.2012.

kuna). Isplata obveznice još više će povećati likvidnost financijskog sustava i ponudu novca na novčanom tržištu. Zato će na idućoj aukciji trezorskih zapisa zanimanje sudionika biti još izraženije, te će se država moći

ponedjeljak

utorak

zaduživati uz još povoljnije uvjete. U nedostatku izbora atraktivnijih financijskih instrumenata, sudionici su i dalje spremni upisivati državne vrijednosnice. Budući da se ovdje radi o značajnom potencijalu sredsta-

Hrvatsko devizno tržište

valuta AUD

australski dolar

5,860553

CAD

kanadski dolar

5,841499

JPY

japanski jen (100)

7,491361

CHF

švicarski franak

6,283661

GBP

britanska funta

9,399661

USD

američki dolar

5,943642

EUR

euro

7,546048

EUR

7.55

USD

5.94

7.54

primjena od 19. svibnja 2012. 14.5.

Izvor: HNB

15.5.

16.5.

17.5.

ra približila granici od šest kuna. Polako jača i švicarski franak koji se s tjednim porastom od 0,6 posto približio granici od 6,30 kuna.

kuna je oslabila i prema američkom dolaru za gotovo dva posto te se vrijednost dola-

tjedna oslabila prema euru za 0,6 posto. Srednji tečaj eura iznosio je 7,546048 kuna. Na tjednoj razini

Srednji tečaj za devize

CHF

4.29

5.91

4.28

7.53

5.88

4.27

7.52

5.85

4.26

7.51

5.82

4.25

7.50

4.79

4.24

18.5.

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

18.5.

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

18.5.

Međunarodno tržište kapitala

Facebook osvjetlao burzovni obraz Uspješna javna ponuda dionica najveće svjetske društvene mreže, Facebooka, donekle je ublažila depresivnu sliku svjetskih tržišta kapitala. Prošli je 5500

FTSE 100

5460

tjedan bio najgori od početka godine, indeksi su od početka svibnja pali prosječno šest do sedam posto zbog rastućeg pesimizma oko eurozone i 12900

Dow Jones

12800

sve izvjesnijeg bankrota Grčke. U takvoj atmosferi javna ponuda Facebooka ispunila je očekivanja; ponuđeni paket od 421,1 milijun dionica prodan je po 2970

5420

12700

2902

12600

2868

5340

12500

2834

5300

12400

2800

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

18.5.

CAC40

3080

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

6500

18.5.

DAX

6460

14.5.

6420 6380

8784

3020

6340

8692

16.5.

17.5.

18.5.

17.5.

18.5.

8876

6300 15.5.

16.5.

NIKKEI 225

8968

3040

14.5.

15.5.

9060

3060

3000

NASDAQ

2936

5380

3100

srijeda

četvrtak

petak

va, izdavatelji mogu računati da bi se veliki dio ovih sredstava mogao ponovno plasirati na dulji rok.

Sudeći po tjednom odnosu ponude i potražnje novca, očekujemo da će ovo razdoblje odr-

Mirovinski fondovi

Kuna slabi prema svim valutama Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu s kraja pretprošlog

14.5.’12. - 18.5.’12.

7.5.’12. - 11.5.’12.

u%

300

žavanja obvezne pričuve proteći uz skromnije trgovanje sudionika zbog izuzetno visoke likvidnosti sustava. Ponuda novca bit će još obilnija te bi se kamatne stope mogle zadržati na najnižim razinama.

Iako smo zašli u drugu polovinu svibnja kada tradicionalno počinju pripreme za turističku sezonu, potražnja za novcem ne bilježi očekivani porast. Ni financijsko tržište nije u ovoj godini imalo značajniji razlog za uzlet. Novčano tržište vrvi likvidnošću i spremno je poduprijeti sve ostale segmente financijskog tržišta.

8600 14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

18.5.

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

18.5.

cijeni od 38 dolara po dionici, što daje ukupnu vrijednost Facebooka od 104 milijarde dolara. Najveći dioničar Mark Zuckerberg tako se probio na 29. mjesto na popisu najbogatijih ljudi svijeta jer je njegov vlasnički udjel sada vrijedan 19,1 milijardu dolara. Hoće li rast optimizma oko Facebooka pozitivno djelovati na burze? Sve ovisi o kretanju cijene dionice idućih dana, ali većina analitičara ipak smatra da će previranja oko Grčke mnogo više utjecati na ulagače.

Mirex nastavlja padati Iako je vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog petka blago porasla, ukupni je pad na tjednoj razini iznosio 0,7629 bodova. Tako je Mirex prošli tjedan okončao na 161,9219 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

164

163

163

162

162

161

161 17.4.

27.4.

7.5.

17.5.

14.5.

15.5.

16.5.

17.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17. svibnja 2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

166,6057 164,1412 151,7166 160,2799 161,9219

174,0806 197,0652 118,6520 136,0830 141,4346 104,7901 187,1068 182,0891 195,7364 141,4660 124,0253 103,9733 164,3348 108,5614 119,9152 170,2954 151,0755 124,6040 106,0888 139,4378

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 536,489 milijuna kuna

Petrokemija gubitnik tjedna je porast od 21,56 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 2,84 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.733,32 boda. Crobex10 tjedan je završio na 960,07 bodova

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 74,124 milijuna kuna što Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Valamar Adria Holding d.d.

Petrokemija d.d.

Ingra d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

AD Plastik d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Croatia Osiguranje d.d.

-0,50% -0,91% -6,15% -6,98% -16,04% -2,47% -3,28% -2,95% -5,00% -2,42%

zadnja cijena 200,50 222,00 91,03 245,12 6,07 1.225,00 236,00 115,00 38,00 6.001,00

promet 10.479.022,33 9.636.840,01 5.426.185,61 5.067.527,20 3.650.299,43 3.413.197,97 3.401.910,98 3.199.313,71 2.238.234,93 2.043.827,10

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 74.124.607,40 kn

što je pad od 2,32 posto.

Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 10,479 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 200,50 kuna što je 10 dionica s najvećim rastom cijene Sladorana tvornica šećera d.d.

Liburnia Riviera Hoteli d.d.

ZIF Slavonski d.d.

Drvna industrija Spačva d.d.

Spin Valis d.d.

Hotel Excelsior d.d.

Validus d.d.

Magma d.d.

Saponia d.d.

HG Spot d.d.

pad od 0,5 posto. Niti jedna dionica od 10 najtrgovanijih nije zabilježila porast cijene. Najveći pad imala je dionica Ingre, za 16,04 posto, te je trgovanje završila na 6,07 kuna, a njo-

tjedna promjena +34,78% +26,89% +17,26% +10,55% +8,97% +7,78% +6,29% +5,33% +4,90% +4,01%

zadnja cijena 155,00 2.850,00 20,58 66,00 170,00 97,00 5,58 0,79 150,00 4,15

promet 358.868,37 205.753,33 1.070,16 792,00 40.800,00 2.328,00 27.447,80 11.728,72 1.650,00 207,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

jednost pala za 7,55 posto, a slijedi ga KD Nova Europa s padom od 5,49 posto. Nijedan mješoviti fond nije zabilježio porast vrijednosti, a najmanje padove imali su ST Balanced (-0,32 posto) i Allianz Portfolio (-0,99 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova imao

je fond OTP uravnoteženi koji je pao za 4,10 posto, a iza njega je KD Balanced s padom od 2,62 posto. Jedini dobitnik kod obvezničkih fondova je fond Capital One kojem je vrijednost porasla za 0,05 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond OTP euro obve-

znički kojem je vrijednost smanjena za 1,33 posto, a slijedi ga Erste Bond s padom od 1,1 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 1,41 posto.

(M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 11. do 17. svibnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

105,2700 126,9200 94,8375 9,8380 127,9800 130,3536 112,5076 81,2056 89,5374 7,5792 75,0121 4,6382 60,1703 9,1493 114,1227 103,9500

-2,18 -1,37 -2,10 -1,71 -2,37 -0,32 -2,22 -1,45 -4,10 -2,62 -2,35 -1,74 -1,24 -2,09 -0,99 -1,05

€ € € € € kn € €

168,7100 11,6715 178,9700 134,7097 131,9700 170,9702 128,8681 112,2936

-0,04 -0,13 -0,23 -0,31 -1,10 0,05 -0,41 -1,33

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,0665 169,1084 144,3225 130,7759 150,7900 143,8200 143,8632 142,1365 126,9068 137,0545 127,1291 120,6290 11,1816 113,0198 83,7849 109,9800 102,9713 101,9200 101,6636 1235,4719

0,07 0,06 0,04 0,07 0,07 0,08 0,06 0,07 0,02 0,05 0,06 0,06 0,07 0,07 1,41 0,07 0,07 0,03 0,06 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

93,1655

-1,03

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,1814 28,3242 7,9574 102,8200 100,2900 125,1500 61,8842 10,6166 120,8330 45,6200 65,5533 78,1966 69,8800 87,3165 86,6900 19,6645 40,6573 28,7234 20,9629 62,9884 45,0071 56,1265 64,1252 90,5562 11,3717 25,0500 5,6870 34,9431 83,4292 41,8986 474,4662 70,5742 75,8600 115,5334 86,2478 9,3270 93,2406 79,6442 87,2042 8,8286 87,7700 76,9270 96,5400 102,3098

-2,79 -2,44 -2,83 -2,83 -2,38 -1,80 -2,95 -2,97 -2,71 -3,02 -2,70 -2,69 -2,98 -1,76 -1,54 -1,63 -4,20 -7,55 -5,33 -2,83 -1,97 -4,97 -3,44 -2,85 -4,21 -2,42 -5,49 -4,57 -1,22 -2,69 0,24 -4,08 -4,07 -5,30 -3,19 -1,97 -3,00 -4,18 -3,78 -3,54 -2,34 -2,85 -0,87 -2,13

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.733,3200 960,0700 94,9963 108,2283

me je trgovano u vrijednosti od 3,65 milijuna kuna.

Značajnije padove imale su i dionice Petrokemi10 dionica s najvećim padom cijene Jadran Kapital d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

Dukat mliječna industrija d.d.

Centar banka d.d.

Hoteli Maestral d.d.

ZIF Quaestus nekretnine d.d.

Ingra d.d.

Uljanik d.d.

Genera d.d.

Franck d.d.

tjedna promjena -2,84% -2,32% -0,39% -0,28%

je (-6,98 posto), Valamar Adria Holdinga (-6,15 posto) te Zagrebačke banke (-5 posto).

tjedna promjena -23,90% -23,29% -22,50% -18,46% -17,37% -16,63% -16,04% -14,30% -13,08% -13,01%

zadnja cijena 15,22 336,00 465,00 202,99 95,02 25,01 6,07 60,00 55,50 495,00

promet 1.339,36 2.355,00 82.138,00 2.029,90 46.736,92 1.125,45 3.650.299,43 60,00 94.482,14 53.030,10

*vijesti

Svaki četvrti fond u plusu Dvadeset i dva od ukupno 89 fondova protekloga tjedna ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova pozitivan rezultat imao je fond NFD Aureus Mena koji je porastao za 0,24 posto.

Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond AC Rusija kojem je vri-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Osiguranje i dalje u padu Ukupna bruto premija 27 društava za osiguranje u travnju 2012. iznosila je 3,27 milijardi kuna, što je 0,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 76,48 posto, bruto premija iznosi 2,5 milijardi kuna, odnosno 1,5 posto manje.

U skupini životnih osiguranja bruto premija iznosi 769,8 milijuna kuna, te bilježi porast od 2,2 posto.

U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 23,52 posto, što je porast za jedan postotni bod.

Veće kamate na štednju Hypo Alpe-Adria banka uvela je u svoju ponudu novu štednju u kunama, s fiksnim kamatnim stopama od 4,5 do 5,5 posto, za oročenja od šest, 12 i 18 mjeseci. Minimalni ulog iznosi 5000 kuna, a štednja je dostupna do 14. kolovoza 2012. godine. Istovremeno je Hypo do 1. srpnja produljio eursku Mudro uokvirenu štednju s fiksnom kamatnom stopom od četiri posto i pet posto za jednogodišnje oročenje. U posljednja četiri mjeseca Hypo AlpeAdria-Bank prikupio je 68,7 milijuna eura novih depozita građana.

Dividenda Euroherca 197 kuna Euroherc osiguranje u 2011. godini ostvarilo je neto dobit u izno-

su od 183,75 milijuna kuna. Uprava je predložila Glavnoj skupštini da se od tog iznosa 60 milijuna kuna isplati za dividendu.

Tako će dividenda po dionici iznositi 197 kuna, a isplata je predviđena tridesetog dana od stjecanja prava na isplatu dividende.

Dividenda Končara 12 kuna Končar-Elektroindustrija ostvarila je u prošloj godini neto dobit od 70,65 milijuna kuna, od čega će za dividendu biti isplaćeno 30,75 milijuna kuna, prema prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora Glavnoj skupštini. Dividenda po dionici iznosi 12 kuna i bit će isplaćena 30 dana nakon sjednice skupštine.

Cijela Grupa Končar lani je ostvarila dobit od 192,2 milijuna kuna.

Viro plaća razliku Viro tvornica šećera izvijestila je da je sklopila više ugovora o prijenosu dionica s radnicima Sladorane Županja, temeljem kojih je stekla ukupno 521.449 dionica Sladorane po cijeni od 160 kuna po dionici. S obzirom na to da je u nedavno dovršenom postupku preuzimanja nudio dioničarima Sladorane 111 kuna po dionici, putem Zagrebačke burze Viro je najavio da će bez odgode dioničarima koji su prihvatili ponudu od 111 kuna nadoknaditi razliku do iznosa od 160 kuna.