12 posebni prilog – hrana
Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.
Proizvodnja povrća i ratarska proizvodnja
Sve je na strani velikih proizvođača Povrtlarstvo kod nas nije prepoznato kao strateška grana, a mogli bismo proizvesti velike količine, kaže Kovač
L
ani smo, u odnosu na 2007., imali samo lagano povećanje proizvodnje mrkve, dok je proizvodnja svih drugih vrsta povrća znatno manja nego
Mali proizvođači nemaju osigurano tržište, a cijene im diktiraju veletrgovci prije četiri godine, vidljivo je iz podataka koje smo dobili od HGK-ovog Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo. Primjerice, prije četiri godine u Hrvatskoj je bilo proizvedeno 296.000 tona krumpira, a lani 177.000. Mrkve smo 2007. bili proizveli 12.000 tona, a lani 1000 tona više. Proizvodnja graha pala je za 6000 tona, graška za 5000, a
crvenog luka i češnjaka za 6000 tona. Jednako tako pala je i proizvodnja salate za 5000 tona, rajčice 14.000, paprike 17.000, krastavaca 8000, cikle 4000, dinja i lubenica 7000 tona... Zanimljivo, 2007. u statistici nije bilo bijelog kupusa (što ne znači da se nije proizvodio), 2008. i 2009. proizvelo se 51.000 i 67.000 tona, a lani je proizvodnja pala na 37.000 tona. Očekivan pad proizvodnje Komentirajući ove podatke, predsjednik Odbora za povrtlarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zoran Kovač kazao je kako je pad proizvodnje očekivan jer je sve na strani velikih proizvođača i uvoznika, dok su mali proizvođači sve češće u situaciji da od proizvodnje moraju odustati.
to, domaći proizvođači nisu dobili odštetu za pad prodaje kada je zavladala panika zbog escherichie coli, dok su europski proizvođači dobili 224 milijuna eura odštete.
Primjerice, otkupna cijena rajčice nije se mijenjala već šest, sedam godina (za kilogram se može dobiti 1,5 do dvije kune), a sve ulazne cijene, počevši od plavog dizela i gnojiva, porasle su najmanje 200 posto. Uz to, mali proizvođači nemaju osigurano tržište. Cije-
ne im diktiraju veletrgovci kod kojih prevladava uvozna roba upitne kvalitete, tako da se i na zelenim tržnicama prodaje doista svašta. Državi se, pak zbog plaćanja PDVa pri uvozu, uvoz isplati. “Povrtlarstvo kod nas nije prepoznato kao strateška grana, a mogli bi-
smo proizvesti velike količine kada bi proizvodnja bila zaštićena i kada bismo imali sigurno tržište. Ovako svi gubici padaju na teret proizvođača”, kazao je Kovač, podsjećajući i na druge okolnosti koje su uništile proizvodnju. Ove smo godine imali sušu, a lani poplavu. Uz
Više kukuruza, soje i suncokreta Iz podataka HGK-a vidljivo je i kako je posljednje četiri godine povećana proizvodnja kukuruza za nešto više od 500.000 tona, soje za 63.000 tona i suncokreta za 8000 tona, dok je proizvodnja svih ostalih ratarskih kultura u padu. Tako je proizvodnja pšenice sa 812.000 tona pala na 681.000 tona, uljane repice za 6000 tona, duhana za 5000 tona, šećerne repe za 334.000 tona... Manja je proizvodnja i žitarica koje se svrstavaju u “ostale žitarice”, i to za 39.000 tona. (J.F)
Proizvodnja voća
Mandarinski boom
Proizvodimo više jabuka, mandarina, šljiva, a manje višanja, trešanja, marelica, krušaka, bresaka i nektarina
H
rvatska je do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća po proizvodnji, ali i kvaliteti voća, bila jedna od vodećih zemalja u regiji. Pad proizvodnje uslijedio je zbog biološke starosti nekih voćnjaka, nemilih ratnih događaja, ali i pretvorbe tijekom devedesetih godina. Ipak, proizvodnja voća je nešto porasla, ali je još uvijek skomna. Baš kao i potrošnja voća koja je ispod zdravstvenih preporuka. Prema podacima koje je Državni zavod za statistiku prikupio od izvještaja poslovnih subjekata te anketama provedenim na uzorku od 8500 obiteljskih poljoprivred-
nih gospodarstava, u Hrvatskoj je u 2010. godini bilo proizvedeno
Hrvatska je do kraja osamdesetih po proizvodnji i kvaliteti voća bila jedna od vodećih zemalja u regiji Troznamenkasti rast proizvodnje lješnjaka Tijekom zadnje dvije godine u nas se primjetno povećala proizvodnja orašastih plodova, naročito oraha i lješnjaka. Tako je u 2010. godini bila proizvedena 8651 tona oraha, a godinu prije 7226 tona. Dakle, lani ih je proizvedeno gotovo 20 posto više nego u 2009. godini. U 2010. su bile prikupljene i 3333 tone lješnjaka što je za 140 posto više nego u prethodnoj godini kada su proizvedene 1384 tone tog orašastog ploda.
nešto manje od 107.000 tona jabuka što je odnosu na 2009., kada je bilo proizvedeno 93.355 tona ovog voća, više za 14,5 posto. Također, lani je proizvedeno 55.486 tona mandarina, što je za gotovo 48 posto više nego u 2009. kada je bilo proizvedeno
37.500 tona. K tomu, bila je proizvedena 40.901 tona šljiva ili 6,6 posto više nego u prethodnoj godini kada ih je bilo 38.369 tona. Povećanje proizvodnje na godišnjoj razini bilježe i masline. Tako su, naime, u 2009. proizvedene 32.592 tone maslina, a u 2010. godini 38.001 tona što je uvećanje za 16,6 posto. Stagnacija proizvodnje jagoda S druge pak strane, u 2010. godini je bilo proizvedeno manje višanja, trešanja, marelica, krušaka, bresaka i nektarina. Točnije, lani su bile proizvedene 12.064 tone
višanja i trešanja što je u odnosu na 2009. godinu, kada je proizvedeno 14.125 tona tog voća, smanjenje za 14,6 posto. Pad proizvodnje bresaka i nektarina na godišnjoj razini iznosio je 11,8 posto. Drugim riječima, u 2010. je bilo proizvedeno 8914 tona toga voća, a u 2009. godini 10.110 tona. U prošloj godini je bilo proizvedeno 1170 tona marelica, a godinu prije 1583 tone ili 26 posto više. Proizvodnja jagoda, može se reći, stagnira. Tako su lani bile proizvedene 2572 tone tog voća, a u 2009. godini 2548 tona što je blago uvećanje za 0,9 posto. (B.O.)