Issuu on Google+

BRANDscore indikator Volimo domaće brendove, pokazalo je opsežno istraživanje brendova čak 60-ak kategorija proizvoda

Tvornica ulja Čepin Najveća hrvatska uljara i tvornica za preradu sirovog ulja konačno je ušla u završnu fazu privatizacije

Uvoz i izvoz hrane U devet mjeseci izvezeno je 6,6 posto više prehrambenih proizvoda; izvoz premašio četiri milijarde kuna

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

posebni prilog Str. 16-17

3 7 0 2

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 7. studenoga 2011. Godina LVIII / Broj 3702. www.privredni.hr

privredni vjesnik

uskoro dani osiguranja / pivo i maraska u paru / stil: hotel vestibul / regija / e-poslovanje / svijet financija

Poljoprivreda i proizvodnja hrane u Hrvatskoj

Hrana: hoćemo li znati iskoristiti veliki proizvodni potencijal Prehrambeni sektor privlači većinu stranih ulaganja, a u njemu već posluju iznimno uspješne domaće tvrtke

BAN OSE G P PRILO

HRANA

>>9-20

Intervju: Željko Jurkin

Pravo Vrijeme za kupnju nekretnina

>> 10-11

>> 29

Domaća proizvodnja pasteriziranog voća i povrća preokrenula je 15 godina stare trendove, ističe direktor Grupe Eurovoće

U odnosu na lanjski listopad prosječne tražene cijene pale su za 9,4 posto, a rekorder po padu cijena je Osijek

Očekujete više?

NOV ŠTED A NJA DUO PROT EK T

Jedinstvenom kombinacijom do dvostruke sigurnosti. DUO PROTEKT - štednja i osiguranje Samo iz Zabe stiže sjajna i povoljna ponuda kreirana upravo za Vas, u vrijeme kad Vam je sigurnost na prvom mjestu. Saznajte više na www.zaba.hr ili nazovite 0800 00 24

Svaki dan je novi izazov. Izaberite partnera kojem vjerujete.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Željko Lovrinčević, Ekonomski institut:

Štediše ne žele poslušnog guvernera Revizija neovisne pozicije HNB-a i instaliranje poslušnog guvernera potaknulo bi domaće štediše i inozemne vjerovnike da povuku devizne depozite iz sustava. To bi Hrvatsku uvelo u društveni i financijski kaos uz rušenje kune. Izbor guvernera iduće godine poklopit će se s naporom da se ponude reforme, a kako se iz stranačkih programa ne vide najave ozbiljnih reformi i fiskalne konsolidacije, bojim se da bi mogli posegnuti za palijativnim rješenjima.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke:

Gimnastika konkurentnosti Slikovito govoreći, domaće je gospodarstvo tijekom godina prikupilo puno “sala”, ponajviše u obliku visokoga poreznog i parafiskalnog opterećenja, administrativnih barijera te niske konkurentnosti, i to ga sada usporava u trci na međunarodnom tržištu. Takvo “salo” se ne može izgubiti u kratkom roku uporabom čudotvornih tretmana, već isključivo dugoročnom promjenom ponašanja i vježbanjem.

Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e:

UHPA pridružena članica UNWTO-a Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) primljena je u pridruženo članstvo Svjetske turističke organizacije (UNWTO), a ta je odluka ratificirana tijekom Generalne skupštine UNWTOa održane u Koreji. UHPA je prva domaća strukovna udruga koja je ušla u članstvo UNWTO-a. Riječ je o iznimnoj časti koja nam je ukazana, a jedan od ključnih razloga primanja u članstvo je UHPA-ina velika baza znanja i informacija koje prenosimo našim članicama. Jednako važan razlog je i kvalitetna te kontinuirana razmjena poslovne prakse i iskustava s drugim članicama UNWTO-a na međunarodnoj razini. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Luka Marelić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Pošip Čara, otok Korčula

Dobra očekivanja od Zakona o zadrugarstvu Mora se jasno znati koliki je udjel svakog pojedinog zadrugara u zadruzi. A napravljeni su i mehanizmi koji osiguravaju da se zajednička imovina ne može prodavati ili raspodijeliti

O

vogodišnja berba, a poznato je da pošip spada u ranije sorte grožđa, dovršena je još polovinom rujna. Radi se o kvalitativno možda najboljoj berbi u posljednjih desetak godina, dok je s druge strane ona količinski oko 40 posto lošija od lanjske. Znači, vino proizvedeno od ovogodišnjeg grožđa pamtit će se dugo po kvaliteti. Na ovogodišnje prinose utjecala je ponajprije dugotrajna suša na otoku Korčuli, a otkupna cijena ne bi trebala biti niža u odnosu na 2010. i 2009. godinu. Moram istaknuti da se mi po mnogo čemu razlikujemo od drugih proizvođača vina jer nam udjel vrhunskog vina ne pada ispod 70 posto ukupnih količina, a ove će godine taj udjel zbog izuzetno kvalitetne berbe biti iznad 95 posto. Što se tiče tržišta, mogu reći da se tu ništa bitno ne mijenja jer je tržište zasićeno vinom, dijelom zbog veće proizvodnje, a dijelom zbog pada kupovne moći potrošača i pojačanog uvoza, tako da su se stvorile zalihe vina. Pored toga nelikvidnost opterećuje poslovanje svih aktera na

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

tržištu vina i to je donekle postao začarani krug jer gotovo svatko svakome duguje. Unatoč svemu, ipak smo uspjeli stvoriti prepoznatljivu i traženu robnu marku. Desetak godina na američko tržište uspješno izvozimo našu najbolju verziju pošipa Marko Polo, a sada na to prestižno tržište izvozimo i vrhunski pošip Čara, naš najzastupljeniji proizvod. To je vrlo značajno za našu zadrugu koja je jedna od najuspješnijih vinskih zadruga. Takvu poziciju možemo zahvaliti činjenici da smo stalno ulagali u nove tehnologije i modernizaciju pogona, a samo posljednjih nekoliko godina uloženo je gotovo 10 milijuna kuna. Inače, Zadruga Pošip Čara okuplja oko 140 zadrugara.

Zadruga Pošip Čara okuplja oko 140 zadrugara Stoga, zahvaljujući nedavno izglasovanom Zakonu o zadrugarstvu, s pravom očekujemo raščišćavanje svih odnosa koji su opterećivali poslovanje zadruga u Hrvatskoj.

piti i prisvojiti zadružnu imovinu. Zakon, istina, ne rješava probleme lojalnosti pojedinih zadrugara, što bi po mom mišljenju trebao jer u praksi može doći do situacije da zadrugar svoje grožđe lošije berbe plasira u zadrugu, a kada su bolje berbe, proda na tržištu. Naša zadruga srećom baš i nije opterećena takvim problemom. Pošip je inače vrhunska autohtona sorta. Riječ je o prvom bijelom zaštićenom vinu u bivšoj državi - zaštićeno je davZakon je donesen u ožujku ove godine, a svim zadrugama je ostavljen rok od godinu dana da se s njim usuglase. Prvenstveno se mora jasno znati koliki je udjel svakog pojedinog zadrugara u zadruzi. I ono što je vrlo važno, napravljeni su takvi mehanizmi da se zadruga ne može izgubiti, odnosno zadružna imovina se ne bi smjela podijeliti, a potom izgubiti. Namjera zakonodavaca je da se jasno znaju pojedini udjeli i doprinosi zadrugara te da se zajednička imovina ne može prodavati ili raspodijeliti. To svakako znači da nitko ne bi zakonski mogao otku-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Namjera zakonodavaca je da se jasno znaju pojedini udjeli i doprinosi zadrugara ne 1967. godine. Vrlo je zahvalna sorta, ali i vrlo zahtjevna za održavanje i čuvanje. Potrebno je veliko znanje i umijeće da bi ga se dovelo na razinu kakva je naša. Mi smo napravili veliki iskorak zahvaljujući uvođenju modernih tehnologija i znanju naših enologa, ali pošip još ima prostora za napredak - jer riječ je o možda najpotentnijoj našoj sorti.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4 kategorija

ANALGETICI

TEMA TJEDNA Top Brand

BRANDscore

Voltaren (Rapid Forte) Neofen Lupocet Lekadol Caffetin Coca-Cola BEZALKOHOLNA GAZIRANA PIĆA Fanta Cockta Sprite Pepsi Bronhi BOMBONI Ki-Ki 505 s crtom Cedevita Tic Tac Ronhill CIGARETE Marlboro Walter Wolf Filter 160 Philip Morris Franck ČAJEVI Cedevita Podravka Milford Twinings Čipi Čips (Franck) ČIPS Chio Chips Pringles K plus Crunchips (Lorenz) Milka ČOKOLADE Dorina (Kraš) Mikado Kinder Nestle Bananko (Kraš) ČOKOLADICE Kinder Bueno Dorina Snickers Twix ČOKOLADNI NAMAZI Nutella Lino lada Eurocrem (Franck) Čokolino Eurocrem (Takovo) Nivea DEODORANTI Dove Rexona Axe Old Spice Ariel DETERDŽENTI ZA RUBLJE Faks Persil Perwoll Tide Red Bull ENERGETSKI NAPITCI Vindi Iso Sport Burn Jamnica Pro sport Multipower Bobi Flips FLIPS Bobi Smoki Kroki kroket Kviki Nivea GELOVI ZA TUŠIRANJE Dove Palmolive Fa Adidas GUME ZA ŽVAKANJE Orbit Airwaves Winterfresh Wrigley’s Orbit za djecu Cekin Pileće hrenovke HRENOVKE Gavrilović Hrenovke Cekin pileće hrenovke sa sirom Puris Hrenovke Podravka Hrenovke

50 46 45 44 44 74 48 47 44 43 51 48 44 44 41 42 40 37 30 27 74 49 49 36 28 63 50 41 29 29 78 68 47 47 46 48 47 46 46 44 69 47 39 36 32 56 46 46 45 44 65 53 49 38 34 44 34 32 30 24 51 45 44 42 35 57 51 49 44 40 76 59 46 39 32 50 49 36 35 34

kategorija

IMPULSNI SLADOLED

Top Brand

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( kroz 60 kategorija

BRANDscore

King (classic/double/ lješnjak) Ledo Korneti Macho King Extra Snjeguljica IZVORSKA VODA Jana Studena Bistra Cetina Sveti Rok JOGURTI Dukat Vindija ‘z bregov Jogobella B.Aktiv LGG AB Kultura KAVA - CRNA Franck Jubilarna (TURSKA) Gloria Franck Bonus Anamarija Minas KAVA – INSTANT I Nescafe Cappuccino CAPPUCCINO Nescafe Classic Nescafe 2u1 3u1 Nescafe Gold Gloria Cappuccino KEKSI Domaćica (Kraš) Jaffa (Kraš) Petit Beurre (Kraš) Domaće čajno pecivo (Kraš) Čajni kolutići (Kraš) KOBASICE Gavrilović Kranjska kobasica PIK Kranjska kobasica Gavrilović Debrecinka Gavrilović Narodna Podravka Kranjska kobasica KREME ZA LICE Nivea Visage Vichy Garnier L’Oreal Balea LEDENI ČAJ Nestea Jamnica Studena Vindi Lero LIJEKOVI ZA GRIPU I Andol PREHLADU Andol Plus C Lupocet Aspirin C Maxflu MAJONEZE Zvijezda Thomy Hellmans Omegol Dijamant MASLINOVO ULJE Zvijezda SMS Trenton Ol Istria PZ Blato MAZIVI MARGARIN Margo Nova Omegol Rama classic Margo Jogurt Margo light MINERALNA VODA Jamnica Studenac Radenska Donat Mg Sarajevski Kiseljak MLIJEČNI I SIRNI ABC NAMAZI Dukatela ‘z bregov Meggle Buco

53 51 45 45 45 64 43 39 32 32 64 58 54 48 46 61 55 39 38 37 45 45 41 38 35 67 46 43 41 41 55 36 36 34 34 55 37 36 35 33 57 39 35 34 33 45 44 44 43 42 81 51 41 32 23 54 38 28 26 25 54 49 44 42 39 84 46 46 39 32 67 58 44 35 34

ocjenjuje se položaj i ugled svakoga brenda

Brandscore indikator

Volimo doma

BRANDscore je zapravo krovni pokazatelj tržišne snage brenda, marketinških pokazatelja koji obuhvaćaju i emocionalnu i bihevi Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rivredni vjesnik jedini objavlju­je rezultate BRAND­­ score indikatora za svih 60-ak kategorija proi­ zvoda. Podaci se odnose na više od 1000 brendo­ va kroz postavljene kate­ gorije. Promatramo li 300 brendova, odnosno po pet najboljih u svakoj od ka­ tegorija, razvidno je da is­ pitanici imaju jaku vjeru u domaće brendove. Nai­ me, oko 60 posto vodećih brendova su domaći bren­ dovi, a po nekim katego­ rijama svih prvih pet vo­ dećih brendova su domaći brendovi. U Hrvatskoj je po­ sljednjih godina primjetan trend intenzivnijeg mar­ ketinškog korištenja ra­ zličitih certifikata koji bi kupcima trebali dokazati vrijednost brenda i jamči­ ti njihovu kvalitetu. Svaki od tih certifikata po razli­ čitim kriterijima vrednuje brendove kako bi ustano­ vio zadovoljava li njego­ ve uvjete izvrsnosti. Ovaj tip evaluacije brenda zasi­ gurno ima svoje mjesto i opravdanje kao komunika­ cijski alat prema potroša­ čima, ali nije operativan za

upravljanje brendom i pot­ puniju analizu njegove tr­ žišne snage. Naime, najče­ šće samo daje informaciju zadovoljava li brend odre­ đene kriterije, ali ne osigu­ rava preciznu mjeru njego­ ve snage, kao ni niz drugih pokazatelja, što je nuž­ no za praćenje tržišne po­ zicije i upravljanje njime. Pravi indikator S ciljem pružanja alata za potpuniju analizu tržiš­ ne snage brendova istra­ živački tim agencije Ipsos Puls na temelju BRAND­ puls projekta osmislio je BRANDscore indikator, pojašnjava Ante Šalinović, direktor medijskih istraživanja Ipsos Pulsa. BRANDpuls projekt je istraživanje koje se već dulji niz godina provodi u Hrvatskoj i regiji, a osim analize ciljnih skupina omogućava detaljnu ana­ lizu tržišta i brendova za veliki broj kategorija pro­ izvoda. U zadnje dvije go­ dine BRANDpuls je pro­ širen i na druga svjetska tržišta kao što su Austra­ lija i Bliski istok, a planira se i daljnje širenje. BRANDpuls za svaki analizirani brend daje de­ taljan pregled marketinš­ kih indikatora kao što su

Kako se izračunava BRANDscore? BRANDpuls istraživanje iz kojeg se izračunava BRAND­ score provodi se dva puta godišnje na uzorku od 2000 ispitanika po valu (ukupno 4000 ispitanika godišnje). Prvi val istraživanja provodi se u ožujku/travnju, a drugi val u listopadu/studenom. Rezultati prikazani u tablica­ ma odnose se na prvi val istraživanja za 2011. godinu, a rezultati drugog vala bit će dostupni u prosincu. Istraživanje obuhvaća populaciju od 15 do 64 godine, a uzorak je reprezentativan po spolu, dobi, obrazovanju, regiji i veličini naselja. Podaci se prikupljaju metodom osobnog intervjua s ispi­ tanicima u kombinaciji s ispitanikovim samostalnim is­ punjavanjem upitnika.

razina odnosa potrošača prema brendu (poznava­ nje, iskustvo, korištenje, razmatranje za kupnju, najčešće korištenje, lojal­ nost), detaljna analiza lo­ jalnosti (lojalni potrošači, nelojalni potrošači, dostu­ pni, nedostupni) ili opći dojam o brendu. Iako su ovako detaljni pregledi marketinških indikatora nužni za kvalitetan brend menadžment jer daju ja­ san uvid na kojem aspek­ tu je potrebno unaprje­ đivati brend, nametnula se i potreba za jedinstve­ nim indikatorom tržišne snage brenda koji bi pre­ ko jedne brojke (indeksa) govorio o snazi brenda te time omogućio praćenje promjena kroz vrijeme i usporedbu među bren­ dovima. U tu svrhu osmi­ šljen je BRANDscore kao krovni pokazatelj tržiš­ ne snage brenda u sklopu BRANDpuls projekta.

5

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

(

više od 1000 brendova obuhvaća istraživanje Ipsos Pulsa

aće brendove

, a izračunava se kombinacijom devet postojećih BRANDpuls ioralnu komponentu odnosa potrošača prema brendu

Devet pokazatelja BRANDscore se izraču­ nava kombinacijom devet postojećih BRANDpuls

Istraživanje se provodi metodom razgovora s ispitanicima, dva puta godišnje marketinških pokazatelja koji obuhvaćaju i emocio­ nalnu i bihevioralnu kom­ ponentu odnosa potroša­ ča prema brendu. Svaki od pojedinačnih indikato­ ra ima određeni utjecaj na izračunavanje krovnog po­ kazatelja, osnovne mjere snage brenda – BRAND­ score. Testiranje tog poka­ zatelja kroz dulji vremen­ ski period pokazalo je da je vrlo otporan na slučajne varijacije rezultata uzro­ kovanih statističkom po­

greškom uzorka što ga čini vjerodostojnim indika­ torom stvarnih promjena stanja na tržištu te je stoga vrlo praktičan za upravlja­ nje brendovima. Detaljni­ ja analiza pojedinih mar­ ketinških pokazatelja od kojih je BRANDscore iz­ građen daje precizan uvid u to što je točno dovelo do promjene snage brenda ili u čemu je neki brend (ne) uspješniji od konkurent­ skih brendova. Najbolje što se može Zbog ograničenog opse­ ga upitnika BRANDpuls istraživanje ne može isto­ vremeno obuhvatiti sve relevantne kategorije pro­ izvoda, pa samim time niti brendove. U jednom valu istraživanja moguće je obuhvatiti oko 60 ka­ tegorija s pripadajućim brendovima. Popis uklju­ čenih kategorija proizvo­ da se donekle mijenja od

vala do vala, a određu­ je se na temelju potreba korisnika podataka, mar­ ketinških agencija i tvrt­ ki oglašivača. Zbog toga je kod eventualne uspo­ redbe brendova iz razli­ čitih kategorija proizvoda važno imati u vidu po­ pis kategorija uključenih u taj val istraživanja. Uz­ memo li u obzir dostupne BRANDscore rezultate iz prethodnih godina, ja­ sno je da postoje značajni brendovi (npr. Vegeta, Pa­ loma, Podravka juha) čije kategorije u zadnjem valu istraživanja nisu bile obu­ hvaćene. Također, postoje i brendovi za koje do sada nije mjeren BRANDsco­ re. Vjerujemo da će istra­ živanje u budućem raz­ doblju uključiti i druge proizvodne kategorije u kojima se nalaze relevan­ tni brendovi na hrvatskom tržištu, zaključuje Šalino­ vić.

kategorija

MLIJEKO

Top Brand

BRANDscore

Vindija Z’Bregov Dukat Meggle Mlijeko Velebitskih Pašnjaka Alpsko MORTADELE Gavrilović Mortadela Gavrilović Mortadela s maslinama PIK Mortadela PIK Mortadela s maslinama Podravka Mortadela OBITELJSKI Quattro SLADOLED Twice Grandissimo Ledo Specijal (blok) King čaša OMEKŠIVAČI RUBLJA Lenor Ornel Silan Coccolino Quanto ORAŠASTI PLODOVI Franck K Plus Duyvis Grandi Mister Nut PASTE ZA ZUBE Aquafresh Signal Plidenta Zirodent Colgate PAŠTETE Gavrilović Argeta Podravka Cekin Rio mare PIVO Ožujsko Karlovačko Pan Heineken Bavaria POLUTRAJNE Gavrilović Šunkarica SALAME Puris Pureća prsa Gavrilović Pariška Gavrilović Tirolska Gavrilović Posebna kobasica PRALINE Bajadera Ferrero Rocher Raffaello Griotte Merci PREPARATI ZA Garnier Color Naturals BOJANJE KOSE L’Oreal Excellance Palette Intensive Color Creme Keune (Tinta Color) Garnier Nutrisse PREPARATI ZA Taft OBLIKOVANJE KOSE Nivea Pantene Keune Subrina PROIZVODI ZA Domestos ČIŠĆENJE U Arf KUĆANSTVU Ajax Pronto Mr Muscolo PROIZVODI ZA Nivea NJEGU TIJELA Dove Melem Palmolive Fa PROIZVODI ZA Labello NJEGU USANA Melem Rosal Lip Balm Balea Neutrogena

74 72 47 39 36 46 43 38 36 31 48 45 43 38 35 62 54 48 44 28 63 32 31 30 27 67 56 54 52 49 79 43 41 36 34 53 49 42 39 36 46 43 42 39 38 55 48 48 43 41 32 30 28 28 28 49 43 38 32 30 54 51 47 45 41 61 49 40 38 36 65 46 36 29 27

kategorija

PROIZVODI ZA ŽENSKU HIGIJENU

Top Brand

BRANDscore

Always Libresse Carefree O.B. Naturella SIRUPI I PREPARATI Bisolex ZA KAŠALJ Prospan Bisolvon Dr. Theiss Fluimukan SMRZNUTA GOTOVA Ledo JELA Podravka Cekin Vindon/ Vindija Puris SMRZNUTA RIBA I Ledo PLODOVI MORA K Plus Euroalfa /Moje more Vici Stanić/Pedro SMRZNUTA TIJESTA I Ledo SLASTICE Tena Podravka Klara/ Claressa Ledolette SMRZNUTO POVRĆE Ledo Podravka Bonduelle Family frost Vita star SREDSTVA ZA Jar PRANJE POSUĐA Čarli Likvi Pur Tipso SVJEŽE MESO Cekin Gavrilović PIK Puris Plodine ŠAMPONI Head & Shoulders Nivea Palmolive Schauma Pantene ŠUNKE Gavrilović Delikates šunka Gavrilović Šunka u ovitku Gavrilović Šunka za pizzu Gavrilović Kuhana šunka PIK Šunka u ovitku TOPLI INSTANT Nesquick NAPITCI Kraš express Milka Čokolada u prahu - Kraš Kakao prah - Kraš TRAJNE SALAME I Gavrilović čajna SUŠENA MESA Gavrilović zimska salama PIK čajna Podravka čajna Gavrilović srijemska TVRDI MARGARIN Zvijezda stolni margarin Zvijezda Margarin za kreme Zvijezda Margarin Extra Rama - kocka Bakina kuhinja ULJE Zvijezda Omegol Čepin Floriol Dijamant

59 38 33 28 27 45 41 38 33 29 48 38 37 34 34 67 27 26 25 25 62 37 36 32 31 68 45 36 28 26 62 53 47 45 34 58 51 47 41 38 60 50 46 43 40 48 42 41 40 36 55 54 40 38 37 60 51 44 40 38 73 52 49 38 24 96 42 37 36 31

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

Šesti kongres poduzetnica jadransko-jonskog područja

( 70 godina

kontinuirane proizvodnje ulja

Tvornica ulja Čepin – završni krug privatiza

Čepinska ul

Umrežavanje i konkurentnost idu U zajedno

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Jadransko-jonska makroregija bit će registrirana u Europskom parlamentu 2014. godine. Više od milijardu gospodarskih subjekata s tog područja međusobno ostvaruje 25 milijardi eura prometa Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vanje – jedan od instrumenata uspjeha.

Š

Lakše je kad se znate “Ako osobno poznajete nekog poduzetnika, zasigurno vam je lakše poslovati. Iz tog razloga smo i uveli pojedinačno predstavljanje poduzetnica na našem kongresu. Naš rad na umrežavanju se isplatio unatoč tome što je bio težak. Njegovi rezultati su jasno vidljivi na terenu”, naglasila je Jadranka Radovanić,

esti kongres poduzetnica jadranskojonskog područja održan je u Splitu 3. i 4. studenog pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića. Na kongresu se okupilo 110 sudionica iz sedam zemalja. Organizatori kongresa su Forum gospodarskih komora jadransko-jonskog područja i Hrvatska gospodarska komoraŽupanijska komora Split, dok je suorganizator Hrvatska udruga poslovnih žena Krug. Kongres je proistekao iz rada Okruglog stola za žensko poduzetništvo u okviru Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora koji okuplja 38 gospodarskih komora i institucija jadransko-jonskog područja te Privrednu komoru Srbije kao pridruženog člana. U šest godina održavanja profilirao se kao pravo mjesto za regionalno povezivanje poduzetnica, razmjenu iskustava, sudjelovanje u zajedničkim projektima te promociju ženskog poduzetništva. Tema ovogodišnjeg kongresa bila je Umreža-

Ako želite biti konkurentni, morate se umrežavati, kaže Jasminka Keser predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora. Istaknula je kako je jedan od najvećih uspjeha Foruma to što su se uspjeli nametnuti i predstaviti Europskom parlamentu kao makroregija. Inače je to presedan jer se Europska unija sastoji od regija, a jadransko-jonska makroregija će biti registrirana u Europskom parlamentu 2014. godine. Inače, zemlje tog područja ostvaru-

ju međusobno 25 milijardi eura prometa, a imaju više od milijardu gospodarskih subjekata. Otvoreni pristup Predsjednica pokrajine Ancona Patrizia Casagrande Esposto istaknula je kako je žensko poduzetništvo u stalnom porastu te kako je umrežavanje vrlo važno za pronalaženje rješenja u jadransko-jonskom okruženju. “Koristeći usluge mreže, poduzetnice mogu bez velikog ulaganja pomiriti svoje privatne i poslovne obveze”, dodala je. Jasminka Keser iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva naglasila je kako je umrežavanje međuovisno s konkurentnošću. “Ako želite biti konkurentni, morate se umrežavati. Hrvatska je na svom putu u Europsku uniju odlučila pristupati svim europskim, regionalnim i strukovnim gospodarskim asocijacijama. Znači da je krenula putem umrežavanja”, rekla je Jasminka Keser. Raspravljalo se i o aktualnom stanju i bazi podataka ženskog poduzetništva u pojedinim zemljama te važnosti kreiranja mreže za budući rast i konkurentnost.

skoro, 2012. godine, Tvornica ulja Čepin trebala bi obilježiti vrijedan jubilej – 70 godina kontinuirane proizvodnje ulja. Čepinska uljara je osnovana 1942. godine, a utemeljitelj je bio čepinski veleposjednik Špajzer. Tada se zvala Tvornica ulja i žeste, jer je proizvodila i alkohol, ali i traženi baby-beef. Naime, tadašnji vlasnik uljare vrlo je vješto zaokružio čitav ciklus proizvodnje: od zdravog i kvalitetnog suncokreta je proizvodio jestivo ulje, od velike količine nekvalitetnog suncokre-

Budući kupac će dobiti tvornicu po sistemu “ključ u ruke”, zajedno s brendom čepinskog ulja tova zrna (tadašnji uvjeti skladištenja bili su bitno lošiji) fermentacijom je proizvodio alkohol. A nusproizvod prerade suncokreta (suncokretovu pogaču), kao vrlo kvalitetnu stočnu hranu koristio je za tov junadi. Ovako zaokružen i maksimalno iskorišten proizvodni ciklus, nažalost, danas je prilično rijetka pojava. Međutim, Špajzerovoj menadžerskoj vještini doskočio je rat i njegove posljedice. Nakon Drugog svjetskog rata uljara je kratko vrijeme bila u sastavu državnog PIK-a Belje, a tadašnje vlasti je zbog straha od moguće sovjetske agresije 1949. godine sele najprije u Gospić, a potom

Kao “posljednji Mohikanac” Tvor posljedica davno razbijenog IPK-a tvornica za preradu sirovog ulja sa Problem obrtnog kapitala Godišnja potreba za obrtnim kapitalom čepinske uljare iznosi između 20 i 30 milijuna eura što ovisi o cijeni osnovne sirovine koja je vrlo rastezljiva i iznosi od 280 do 350 ili čak 400 eura po toni. Stoga su potrebe za obrtnim kapitalom različite od godine do godine. Budući da posljednje dvije-tri godine ne uspijevaju dobiti kredit za potrebni obrtni kapital, u Tvornici rade uslužne prerade za tvrtke Agrokor, Žito, Granolio, Fermopromet... u Glinu. Sredinom pedesetih godina uljara se vraća u Čepin da bi od 1961. do nedavno bila u sastavu nekada velikog IPK-a Osijek, kompanije koja je bila na tragu upravo Špajzerove vještine kada je riječ o zaokruženim proizvodnim procesima. I to je prekinuo rat u kombinaciji s čudnim pretvorbe-

nim događanjima. Između ta dva rata uljara je više puta rekonstruirana, sve do temeljite obnove i modernizacije 2003. godine i to u vrijednosti 45 milijuna eura. Napokon privatizacija Iako je već dugo najveća hrvatska uljara i jedina relevantna hrvatska tvor-

7

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( 45 mil €

uloženo u obnovu i modernizaciju 2003.

( 4 tvrtke

pokazale interes za kupnju Tvornice ulja Čepin

cije

jara je dobra udavača proizvodni kapacitet prerade sirovih ulja iznosi između 55.000 i 58.000 tona što je dostatno za potrebe Hrvatske za jednogodišnju potrošnju. Kada je riječ o onome što zanima krajnjeg potrošača, a to je proizvodnja rafiniranog ulja, TUČ godišnje ima kapacitet proizvodnje 30.000 tona rafiniranog ulja, odnosno blizu 30 milijuna litara rafiniranog ulja u različitim pakiranjima”, kaže on.

nica ulja Čepin vukla je za sobom mnoštvo financijsko-pravnih Osijek. Najveća hrvatska uljara i jedina relevantna hrvatska da je napokon u završnoj fazi privatizacije nica za preradu sirovog ulja, ova tvornica još uvijek nije prošla proces privatizacije. Kao “posljednji Mohikanac” sve do sredine ove godine vukla je mnoštvo financijskopravnih posljedica davno razbijenog IPK-a Osijek. Nakon mnogih odugovlačenja, pa i prosvjeda zaposlenika koji su tražili jedino nastavak proizvodnje i normalnog rada, sredinom godine Tvornica ulja Čepin prešla je u vlasništvo Republike Hrvatske. Sredinom kolovoza Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) objavila je Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica/

poslovnih udjela Tvornice ulja Čepin u iznosu od 81,5 posto temeljnog kapitala koji je u državnom vlasništvu. Rok za podnošenje pisma namjere istekao je početkom rujna, a ovih se dana očekuje da AUDIO donese konačnu odluku o početnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujućih ponuda od strane navodno četiri tvrtke zainteresirane za kupnju čepinske uljare. O tome što će kupnjom čepinske uljare dobiti budući vlasnik za Privredni vjesnik pojašnjava Stjepan Komar, direktor Tvornice ulja Čepin. “Tvornica ulja Čepin

(TUČ) najveći je hrvatski prerađivač ulja čiji proizvodni kapaciteti omogu-

ćavaju 135.000 tona godišnje prerade suncokreta i uljane repice. Ukupni

Zašto radnički prosvjedi? Zadnjih godinu dana radnici čepinske uljare organizirali su i najavljivali prosvjede. Tražili su nastavak proizvodnje, upozoravali na mogućnost isključenja struje, plina... Činili su ono što bi radio svaki “pravi gazda”. “Nisu to bili nikakvi štrajkovi. Radnici su naprosto prosvjedima zahtijevali ubrzanje i završetak procesa privatizacije jer postoji bojazan da će se dogoditi nešto ružno, da će ostati bez posla, da će se ugasiti proizvodnja... U međuvremenu je konačno raspisan natječaj za privatizaciju, to ide prema svojoj proceduri i trajat će koliko treba. Tu nitko ne može ništa bitnije ubrzavati. AUDIO, kao naš aktualni vlasnik, omogućio nam je pozajmicu od 2,7 milijuna kuna čime smo zatvorili obveze prema dobavljačima energenata. Tvornica radi i do sada smo dogovorili oko 40.000 tona doradnih poslova suncokreta, a u pregovorima smo za dodatnih oko 30.000 tona”, objašnjava direktor Komar.

Kvaliteta na uštrb dobiti Tvornica se nalazi na 8,5 hektara vlastitog zemljišta, a ima pogone za dvostruko prešanje, proizvodni pogon za deguminaciju ulja, rafinaciju sirovih ulja, pogon za punjenje ulja, značajan silosni kapacitet, sušaru za uljarice, različite skladišne prostore kao i svu potrebnu infrastrukturu uključujući trafostanicu, kotlovnicu, laboratorij za kontrolu svih faza proizvodnje... Veći dio tvornice izgrađen je 2003. godine, te se u građevinskom i tehnološkom smislu radi o vrlo suvremenim postrojenjima. “Kada smo ugovarali novu tvornicu, imperativ je bio da dobijemo proizvode vrhunske kvalitete iako to u ovom času možda nije optimalno, ali sam uvjeren kako će proizvodnja hrane na principima smanjene upotrebe kemijskih sredstava ipak u perspektivi imati sve više kupaca i potrošača koji će to znati cijeniti. Naime, mi nemamo ekstrakciju organskim otapalima, nego smo išli na dvostruko prešanje. Činjenica je da to znači i manju iskoristivost

sirovine, ali dobivamo proizvod u kome nema ostataka organskih otapala”, objašnjava Komar. Ljudi kao vrijednost Pored suvremenih postrojenja, velika vrijednost ove tvornice su ljudi, odnosno stručni i zanatski kadrovi. Stalno je zaposleno oko 200 ljudi, među kojima prevladavaju stručnjaci i majstori specijalizirani upravo za poslove prerade i proizvodnje ulja. Naime, tvornica je kontinuirano vodila računa i o obrazovanju vlastitih kadrova.

U prodaji je 81,5 posto temeljnog kapitala Tvornice koji je u državnom vlasništvu Dakle, budući kupac će dobiti tvornicu po sistemu “ključ u ruke” uključujući pri tome i zavidan brend čepinskog ulja. “Očekujemo da će se nakon završetka privatizacije i rješavanja osiguranja potrebnog obrtnog kapitala za kupnju sirovine na tržištu opet pojaviti naš prepoznatljivi proizvod, a to je rafinirano suncokretovo ulje Tvornice ulja Čepin. Naime, naš je plan da između 25 i 30 posto hrvatskog rafiniranog ulja pokriva naša tvornica”, rekao je Stjepan Komar. Promatrano od osnutka, čepinska je uljara “dama u godinama”. Međutim, s obzirom na modernu tehnologiju, kapacitete, tradiciju i vrijedan brend, Tvornica ulja Čepin definitivno je – dobra udavača.

8

S MARKOVA TRGA

( 18,5 mlrd kn

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

bruto dobit poduzetnika u 6 mjeseci ove godine

( to je 105% više

nego u istom razdoblju prošle godine

Sjednica hrvatske vlade

Ukidaju se izvozne kvote za Albaniju Lani je u Albaniju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 16,2 milijuna dolara, dok je iz Albanije uvezeno te robe za samo 1,5 milijuna dolara

U

skladu sa Sporazumom o Cefti, Vlada je na prošlotjednoj sjednici odobrila izmjenu carinskih tarifa u trgovanju s Albanijom. Stupanjem na snagu novih tarifa ukinut će se sve carine i kvote u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. “U zadnje tri godine Hrvatska je ostvarila pozitivnu bilancu u trgovanju s Albanijom i iz godine u godinu bilježimo povećanje izvoza i ukupne robne razmjene s tom zemljom”, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. U 2010. je u Albaniju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 16,2 miliju-

na dolara, dok je iz Albanije uvezeno te robe za samo 1,5 milijuna dolara. Stoga je u interesu hrvatskih gospodarstvenika da se ukinu sve kvote i carine, smatra Čobanković. Utvrđena je naknada koja se plaća za financiranje rada Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata. Iznosit će 15 lipa po prodanoj litri benzina, 25 po litri dizela i pet lipa po litri loživog ulja i mlaznog goriva. Budući da se prema procjenama u Hrvatskoj godišnje potroši oko 2,5 milijuna tona naftnih derivata, prihod Agencije mogao bi iduće godine biti oko 650 milijuna kuna. Tim novcem kupit će se 80.000 tona dizelskog go-

riva i ulagati u gradnju i modernizaciju naftnih terminala u kojima se čuvaju zalihe. Rast maloprodaje U osvrtu na provedbu Programa gospodarskog oporavka, premijerka Jadranka Kosor napomenula je da Vladu ohrabruje godišnji rast maloprodaje od četiri posto i snažan rast izravnih inozemnih ulaganja. U prvih šest mjeseci ulaganja su iznosila 485,3 milijuna eura, dvostruko više nego u cijeloj 2010. Bruto dobit poduzetnika iznosila je 18,5 milijardi kuna u šest mjeseci što je za 105 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, rekla je premijerka.

Stranke i nezavisne liste čiji kandidati uđu u Sabor dobit će 180.000 kuna po zastupničkom mjestu za naknadu troškova pre-

Za troškove predizborne kampanje stranke i liste dobit će 180.000 kuna po zastupničkom mjestu dizborne kampanje. Prema riječima ministra uprave Davorina Mlakara, ukupni troškovi za kampanju ove su godine za 20,7 milijuna kuna manji nego na parlamentarnim izborima 2007. godine. (I.V.)

Dani hrvatskog osiguranja od 13. do 15. studenoga

Ugledni stručnjaci iz industrije osiguranja u Rovinju Neke od tema bit će financijska pismenost i zaštita potrošača, nova pravila iz direktive Solventnost II. te kako jedna presuda Europskog suda može utjecati na cijenu osiguravateljskih proizvoda Dani hrvatskog osiguranja 2011. održat će se devetu godinu za redom, od 13. do 15. studenoga u hotelu Lone u Rovinju, u organizaciji Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske. Cilj konferencije je razmjena iskustava struke i rasprava o aktualnostima u industriji osiguranja, a ove godine središnja tema je ulazak Republike Hr-

vatske u Europsku uniju i utjecaj na industriju osiguranja. Prvog dana konferencije obradit će se teme financijske pismenosti i zaštite potrošača kao prioritetnog područja u procesu približavanja punopravnom članstvu u EU-u, a kroz panel Uloga medija u financijskom opismenjavanju stanovništva istaknut će se važnost medija u segmentu poboljšanja financijske pismenosti i edukacije stanovništva te dati smjernice za jača-

nje suradnje. Obradit će se teme vezane za osiguravateljske proizvode s naglaskom na predavanje

Na skupu će se prezentirati i glavne poruke QIS-a 5 o presudi Europskog suda pravde o spolnoj diskriminaciji i utjecaju na formiranje cijena osiguravateljskih proizvoda.

Drugog dana bit će govora o implementaciji novih pravila iz direktive Solventnost II. u hrvatsko zakonodavstvo i pripremama društava za osiguranje, a prezentirat će se i glavne poruke QIS-a 5. U okviru bloka predavanja o prodaji i marketingu u osiguranju održat će se panel Budućnost prodajnih kanala u RH. Predavači na konferenciji bit će ugledni domaći i inozemni stručnjaci iz industrije osiguranja. (P.V.)

posebni prilog - hrana Poljoprivreda i proizvodnja hrane u Hrvatskoj

Hrana: veliki potencijal koji treba znati iskoristiti

Industrija hrane i pića u bruto dodanoj vrijednosti hrvatske prerađivačke industrije sudjeluje sa 21 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

aznoliki tipovi klime, reljefa i tla u Hrvatskoj omogućuju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Hrvatska ima ukupno 1,3 milijuna hektara korištene poljoprivredne površine. Od toga su sa 66 posto zastupljene oranice i vrtovi, 27 posto trajni travnjaci, sedam posto voćnjaci, vinogradi i maslinici, 0,4 posto povrt-

njaci te 0,1 posto rasadnici. Zbog očuvane prirode i okoliša Hrvatska je u prednosti pred drugim razvijenim zemljama te može proizvoditi raznovrsnu hranu visoke kvalitete, sigurnu za zdravlje potrošača. Pod ekološkom proizvodnjom nalazi se oko 14.000 hektara ili 1,2 posto poljoprivrednih površina. U poljoprivrednoj djelatnosti registrirano je oko 1200 tvrtki s oko 15.000 zaposlenih. Koristi od ulaska u EU Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Hrvatske gospodarske komore, koji vodi direktorica Božica Marković, najprofitabilnije djelatnosti u poljoprivrednom sekto-

Proizvodnja hrane, pića i duhana djelatnosti su koje zapošljavaju najviše ljudi ru su proizvodnja cigareta i prerada duhana, prerada ribe, proizvodnja piva, prerada mlijeka, prerada čaja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pića. To su ujedno i djelatnosti koje

su privukle većinu stranih ulaganja i u kojima posluju iznimno uspješne tvrtke. Hrvatska poljoprivreda trebala bi imati velike koristi od ulaska u Europsku uniju i uključivanja u zajedničku poljoprivrednu politiku. Uz ostalo, na raspolaganju će biti veliki iznosi iz europskih strukturnih fondova. Među proizvođačima na prvom je mjestu svakako koncern Agrokor, u čijem sastavu rade poljoprivredne i prerađivačke tvrtke koje koriste najsuvremeniju tehnologiju: PIK Vrbovec, Belje, Ledo, Zvijezda, Jamnica, Agrofructus... Tu su

zatim Podravka, Vindija, Kraš, Kutjevo, Braća Pivac, Gavrilović, pivovare, šećerane, mljekare i druge uspješne kompanije, čiji su prinosi i financijski rezultati na razini najboljih europskih standarda. Ugledni brendovi Industrija hrane i pića u bruto dodanoj vrijednosti hrvatske prerađivačke industrije sudjeluje sa 21 posto, a proizvodnja duhanskih proizvoda sa 2,5 posto. U industriji hrane, pića i duhana registrirano je više od 1200 tvrtki, a zaposleno oko 47.000 djelatnika ili približno 20 posto ukupno zaposlenih u pre-

rađivačkoj industriji. Proizvodnja hrane, pića i duhana djelatnosti su koje, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, zapošljavaju najviše ljudi i ostvaruju najveći ukupni prihod. Brojni proizvodi i brendovi stekli su velik ugled na domaćem i stranim tržištima. Hrvatska gospodarska komora većinu je prava korištenja znakova kvalitete i izvornosti dodijelila upravo prehrambenim proizvodima. Popis proizvoda nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko nalazi se na web stranicama HGK-a.

10 POSEBNI PRILOG - HRANA

( 88% svih prihoda

prehrambenog sektora ostvaruje 400 tvrtki

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( 260 mil kn

vrijednost hrvatskog tržišta pasteriziranog voća i povrća

Predvodnici prehrambenog sektora

INTERVJU: ŽELJKO JURKIN, DIREKTOR GRUPE EUROVOĆE

Inovacijama do kvalitete i izvrsnosti

Domaći proizvođač

Najvećih 400 prehrambenih tvrtki imalo je prošle godine ukupno 42,9 milijardi kuna prihoda, te 1,8 milijardi kuna dobiti

N

veći zapošljavaju ukupno 52.846 radnika, dok je kod ostalih tek 17.105 radnika. Slično vrijedi i za odabrano društvo od 50 najboljih. Devet kompanija tu ima više od 1000 radnika, a osam ima prihod veći od milijardu kuna godišnje. To su Vindija, Podravka, Dukat, PIK Vrbovec, Belje, Koka, Jamnica, Ledo i Zvijezda. Iza Zvijezde, koja je 2010. imala 972 milijuna prihoda, slijedi Mesna industrija braće Pivac (966 milijuna kuna), hrvatska podružnica Coca-Cole sa 961 milijunom te Kraš sa 903 milijuna. Na vrhu liste pojedinačnih kompanija je Vindija iz Varaždina, s godišnjim prihodom od 2,7 milijardi kuna i dobiti od

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

ajvećih 400 prehrambenih tvrtki ostvaruje gotovo 88 posto svih prihoda ovog sektora. Najvećih 400 imalo je prošle godine ukupno 42,9 milijardi kuna prihoda, dok je na sve ostale (na 3757 aktivnih tvrtki) otpadalo 5,7 milijardi kuna. Slično je i s dobiti. Klub 400 ostvario je 1,8 milijardi kuna, dok je svim drugima ostalo oko 230 milijuna. Naj-

Stalno se ulaže u marketing, istraživanje tržišta i ispitivanje mogućnosti za širenje proizvodnje i prodaje

Ulaskom Hrvatske u EU postali bismo vrlo mali subjekt, nesposo tvornica u Slavoniji. Proizvođači koji prerađuju manje od 12.000

25 milijuna kuna. U toj tvrtki ističu da više od 50 godina svoj uspjeh grade na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Asortiman zdrave i sigurne hrane te držanje koraka sa svjetskim trendovima Vindiji donosi vrijedna međunarodna priznanja i osigurava izvoz u Europsku uniju. Koprivnička Podravka ima godišnji prihod od 1,9 milijardi kuna, a sa svojih 3630 radnika jedna je od rijetkih uspješnih prehrambenih tvrtki koje još nisu u privatnom vlasništvu. Unatoč aktualnim teškoćama izazvanim upravo vlasničkim i menadžerskim odnosima, Podravka je uspjela zadržati poslovanje u pozitivnoj zoni te dobit čak i povećati. U očekivanju ulaska u EU Zagrebački Dukat sa 1,7 milijardi kuna prihoda nastavio se razvijati kao dio francuskog prehrambenog konglomerata Lactalis. Visoka kvaliteta i razvoj novih proizvoda osigurali su im mjesto regionalnog središta za Jugoistočnu

Europu unutar Lactalisova sustava. Iza njih slijede dvije kompanije iz Agrokorova sustava: PIK Vrbovec (1,5 milijardi kuna prihoda) i Belje (1,4 milijardi). Potom je na listi Koka (1,2 milijarde) još jedna tvrtka iz Vindijina sustava, pa opet tri Agrokorove perjanice: Jamnica (1,1 milijarda), Ledo (1,1 milijarda) i Zvijezda. Agrokorove tvrtke slijede tradiciju koncerna – neprestane investicije uz kombinaciju vlastitih i kreditnih sredstava, korištenje napredne tehnologije i vrhunskih sustava kontrole i sigurnosti hrane. I ostale tvrtke iz kluba najboljih 50 primjenjuju slična rješenja, uz stalno ulaganje u marketing, istraživanje tržišta i ispitivanje mogućnosti za širenje proizvodnje i prodaje. Neke to čine koristeći pomoć svojih inozemnih vlasnika, druge su oslonjene na vlastite snage, u očekivanju ulaska Hrvatske u EU, kad će se otvoriti nove mogućnosti za izvoz, ali će se i na domaćem terenu zaoštriti konkurencija. (I.V.)

kupna vrijednost hrvatskog tržišta pasteriziranog voća i povrća, procjenjuje se, na oko 260 milijuna kuna. Od toga je na uvoz do kraja rujna otpadalo oko 60 milijuna kuna, a očekuje se kako će do kraja godine narasti za još 15 do 20 milijuna kuna. Ostatak, dakle oko 190 milijuna kuna, domaća je proizvodnja. Grupa Eurovoće izvozi oko 10 posto svoje proizvodnje, a u ovoj godini izvoz će iznositi oko 12 milijuna kuna. Izvoze u Švicarsku, Švedsku, Sloveniju, Sjedinjene Američke Države, Australiju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Hrvatski potrošač, unatoč krizi, želi konzumirati kvalitetniju hranu Željko Jurkin, direktor Grupe Eurovoće, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako je hrvatska proizvodnja pasteriziranog voća i povrća

znatno okrenula trendove koji su vladali proteklih petnaestak godina na ovim prostorima. Na hrvatskom tržištu pasteriziranog voća i povrća pušu neki novi vjetrovi. O čemu se radi? - U proteklom desetljeću bila je velika ekspanzija ponude pasteriziranih proizvoda iz Mađarske te Bosne i Hercegovine. Do ulaska Mađarske u Europsku uniju njihova je prerađivačka industrija imala velike izvozne poticaje, koje su njihovi proizvođači koristili za osvajanje novih tržišta isključivo damping ponudom, umjesto da su ta sredstva usmjerili u modernizaciju i podizanje vlastite konkurentnosti. Ulaskom u EU i ukidanjem izvoznih stimulacija mnoge mađarske velike kompanije su propale. Danas su ih preuzeli njemački i austrijski poduzetnici i proizvode uglavnom za svoja domicilna tržišta, tako da je pritisak te robe na hrvatskom tržištu znatno oslabio. S druge strane, veliki prerađivači u Bosni i Hercegovini iz raznih su razloga svoju proizvodnju znatno smanjili, najvjerojatnije zbog prevelikih investicija u opremu i objek-

Prednosti kooperantskog rada Surađujete s mnogo kooperanata. Kako ocjenjujete tu suradnju? - Grupa Eurovoće surađuje sa 1200 kooperanata s područja četiriju slavonskih županija. Međutim, ta suradnja nije laka ni jednostavna. Godinama su Slavonijom haračili razni poduzetnici sumnjivog poslovnog morala koji su ili ostali dužni selu, ili nisu preuzimali dogovorenu robu. Bilo je potrebno mnogo vremena i kvalitetnog poslovnog ponašanja Eurovoća prema kooperantima da bi se poljuljano povjerenje vratilo i počela dizati proizvodnja voća i povrća. Dobrom trendu su pridonijeli i operativni programi Ministarstva poljoprivrede. Prednosti ugovaranja proizvodnje s kooperantima su svakako disperzija rizika od elementarnih nepogoda te velik broj ruku za proizvodnju radno intenzivnih kultura. Nedostaci su starosna struktura i teško prilagođavanje modernim tehnologijama i administrativnim propisima. Cilj nam je uz nas vezati obiteljska poljoprivredna gospodarstva s četvero ili petero radno sposobnih članova, koji bi kombinacijom kultura na svojim njivama radili veći dio godine.

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( oko 60 mil kn

otpada na uvoz (podaci do kraja rujna)

( oko 12 mil kn

ovogodišnji izvoz Grupe Eurovoće

či su po kvaliteti daleko ispred drugih

oban da količinom odgovori na veliko tržište, pa smo odlučili okrupniti i specijalizirati proizvodnju pripajanjem još dviju 0 tona voća i povrća na godinu jednostavno ne mogu preživjeti štu bilo svakakve robe, i domaće i uvozne. Rezultat je bio poguban. Da bi zadovoljili zahtjeve trgovačkih lanaca, prerađivači su morali slabije plaćati sirovinu, a kooperanti su ili proizvodili slabiju kvalitetu ili su odustajali od te proizvodnje. Vidjevši da im takva politika nanosi više štete, mnogi trgovački lanci su radeći na razvoju svoje robne marke počeli tražiti određenu razinu kvalitete. Danas su, pak, trgovački lanci jedini partneri s kojima naša industrija može raditi, zbog naplate, naravno. Kakav odnos imate s konkurencijom? - Konkurencija u Hrvatskoj je uglavnom lojalna i svi pronalaze mjesto na policama. Najveći problem su razne robe koje su pogrešno te lažno deklarirane. Dakle, robe koje nisu ono što im piše da jesu, čak i one koje sadrže tvari štetne po ljudsko zdrav-

Najveći problem su razne robe koje su pogrešno te lažno deklarirane te, pa je to dalo prostora domaćim proizvođačima da povećaju proizvodnju i plasman na domaćem tržištu. Značajna je i činjenica da hrvatski potrošač, unatoč krizi, želi konzumirati kvalitetniju hranu kontroliranog podrijetla, a hrvatski proizvođači su tu daleko ispred konkurencije. Još se osjeća pritisak roba iz istočnih zemalja bivše Jugoslavije, uglavnom zbog nižih cijena, no u tim

su zemljama mjere kontrole zdravstvene ispravnosti i uvjeta u kojima se hrana proizvodi na znatno nižoj razini nego kod nas pa vjerujemo da će se edukacijom potrošača i dalje nastaviti trend rasta proizvodnje i potrošnje domaćeg pasteriziranog voća i povrća. Kako ocjenjujete suradnju s trgovačkim lancima? - Krajem 1990-ih i otprili-

ke do 2005. godine u utrci za što većim brojem kupaca mnogi su trgovački lanci griješili tražeći proizvode niske cijene, ali i primjerene kakvoće. Rezultat je bio stvaranje averzije prema pasteriziranom programu, posebice povrću. Sitni i razjedinjeni domaći prerađivači su, pritisnuti kroničnom nelikvidnošću, morali prihvatiti tu igru i u to je vrijeme na našem trži-

lje. Problematične su, također, robe koje dolaze s tržišta na kojima je cijena rada sramotno niska, po dva dolara na dan, jer za takvu nadnicu ti radnici ne mogu održavati ni osobnu higijenu kakva je potrebna u prehrambenoj industriji. Pripojili ste dvije tvornice u Slavoniji, Novu Đakovčanku i slatinsku Marinadu, zbog čega? - Prateći situaciju na trži-

štu, došli smo do zaključka da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postajemo vrlo mali subjekt, nesposoban da količinom odgovori na veliko tržište, pa smo odlučili okrupniti i specijalizirati proizvodnju pripajanjem još dviju tvornica u Slavoniji. Vrijeme i saznanja s tržišta nam govore da proizvođači koji prerađuju manje od 12.000 do 15.000 tona voća i povrća na godinu zbog niskog koeficijenta obrtaja kapitala i velikih fiksnih troškova jednostavno ne mogu preživjeti. Akvizicijama i stvaranjem Grupe Eurovoće postižemo bolje rezultate - ove godine već smo preradili oko 15.000 tona voća i povrća, proizvedenog uglavnom u četirima slavonskim županijama. U kojem se pasteriziranom voću i povrću krije potencijal? - Naši su favoriti svakako višnja i borovnica. Uz njih, uvjereni smo da se na europsko tržište može plasirati dosta paprike, kruške, trešnje i marelice. No problem je to što je trend proizvodnje i potrošnje pasteriziranog programa u svijetu u opadanju. Svijet samo pet posto voća i povrća konzumira prerađeno u tom obliku. Raste trend potrošnje svježeg i smrznutog voća i povrća, a za to su potrebna velika ulaganja u infrastrukturu, u hladnjače, navodnjavanje, visoku tehnologiju... Otežava li vam administracija i država poslovanje ili ne? - Hrvatskoj administraciji sređivanje odnosa u agraru sigurno nije na posljednjem mjestu, no u dobrim namjerama čini se puno

propusta – od nelogičnih zakona, nesnalaženja nadležnih kadrova koji su ponekad sami sebi svrha, do nepremostivih birokratskih prepreka. Često sasvim jasne stvari onemogućavaju banalni propusti u pravilnicima i zakonima koje smo prilagođavali Europskoj komisiji. Na lokalnoj razini ima puno više razumijevanja za brže reagiranje i iznalaženja rješenja u zajedničkom cilju. Zbog svoje krutosti i neprilagođenosti stvarnosti mnogim je malim i srednjim privrednim subjektima u našoj branši onemogućen pristup bankarskim institucijama i razvojnim fondovima. Zbog toga često dobro osmišljeni programi resornih ministarstava ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Više odlučnosti i hrabrosti prilikom donošenja odluka koje svima čine dobro mislim da ne bi škodilo našoj administraciji. Možete li najaviti neke od budućih koraka u poslovanju? - Tržište, tržište i samo tržište – ključna je riječ kod svakog poduzetnika pa tako i nas u Eurovoću. Stalno praćenje tržišnih kretanja u branši i šire, edukacija, prilagođavanje zahtjevima kupaca i ulaganje u razvoj glavne su premise razmišljanja u Eurovoću. Praćenje trendova potrošnje, koji putem velikih trgovačkih lanaca vrlo brzo stižu i do Hrvatske, čine nas budnima i svakodnevno radimo na osmišljavanju novih proizvoda. Današnja tržišta su specijalizirana i zahtjevna, no oni koji idu ukorak s njima mogu se nadati razvoju i napretku.

12 posebni prilog – hrana

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

Proizvodnja povrća i ratarska proizvodnja

Sve je na strani velikih proizvođača Povrtlarstvo kod nas nije prepoznato kao strateška grana, a mogli bismo proizvesti velike količine, kaže Kovač

L

ani smo, u odnosu na 2007., imali samo lagano povećanje proizvodnje mrkve, dok je proizvodnja svih drugih vrsta povrća znatno manja nego

Mali proizvođači nemaju osigurano tržište, a cijene im diktiraju veletrgovci prije četiri godine, vidljivo je iz podataka koje smo dobili od HGK-ovog Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo. Primjerice, prije četiri godine u Hrvatskoj je bilo proizvedeno 296.000 tona krumpira, a lani 177.000. Mrkve smo 2007. bili proizveli 12.000 tona, a lani 1000 tona više. Proizvodnja graha pala je za 6000 tona, graška za 5000, a

crvenog luka i češnjaka za 6000 tona. Jednako tako pala je i proizvodnja salate za 5000 tona, rajčice 14.000, paprike 17.000, krastavaca 8000, cikle 4000, dinja i lubenica 7000 tona... Zanimljivo, 2007. u statistici nije bilo bijelog kupusa (što ne znači da se nije proizvodio), 2008. i 2009. proizvelo se 51.000 i 67.000 tona, a lani je proizvodnja pala na 37.000 tona. Očekivan pad proizvodnje Komentirajući ove podatke, predsjednik Odbora za povrtlarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zoran Kovač kazao je kako je pad proizvodnje očekivan jer je sve na strani velikih proizvođača i uvoznika, dok su mali proizvođači sve češće u situaciji da od proizvodnje moraju odustati.

to, domaći proizvođači nisu dobili odštetu za pad prodaje kada je zavladala panika zbog escherichie coli, dok su europski proizvođači dobili 224 milijuna eura odštete.

Primjerice, otkupna cijena rajčice nije se mijenjala već šest, sedam godina (za kilogram se može dobiti 1,5 do dvije kune), a sve ulazne cijene, počevši od plavog dizela i gnojiva, porasle su najmanje 200 posto. Uz to, mali proizvođači nemaju osigurano tržište. Cije-

ne im diktiraju veletrgovci kod kojih prevladava uvozna roba upitne kvalitete, tako da se i na zelenim tržnicama prodaje doista svašta. Državi se, pak zbog plaćanja PDVa pri uvozu, uvoz isplati. “Povrtlarstvo kod nas nije prepoznato kao strateška grana, a mogli bi-

smo proizvesti velike količine kada bi proizvodnja bila zaštićena i kada bismo imali sigurno tržište. Ovako svi gubici padaju na teret proizvođača”, kazao je Kovač, podsjećajući i na druge okolnosti koje su uništile proizvodnju. Ove smo godine imali sušu, a lani poplavu. Uz

Više kukuruza, soje i suncokreta Iz podataka HGK-a vidljivo je i kako je posljednje četiri godine povećana proizvodnja kukuruza za nešto više od 500.000 tona, soje za 63.000 tona i suncokreta za 8000 tona, dok je proizvodnja svih ostalih ratarskih kultura u padu. Tako je proizvodnja pšenice sa 812.000 tona pala na 681.000 tona, uljane repice za 6000 tona, duhana za 5000 tona, šećerne repe za 334.000 tona... Manja je proizvodnja i žitarica koje se svrstavaju u “ostale žitarice”, i to za 39.000 tona. (J.F)

Proizvodnja voća

Mandarinski boom

Proizvodimo više jabuka, mandarina, šljiva, a manje višanja, trešanja, marelica, krušaka, bresaka i nektarina

H

rvatska je do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća po proizvodnji, ali i kvaliteti voća, bila jedna od vodećih zemalja u regiji. Pad proizvodnje uslijedio je zbog biološke starosti nekih voćnjaka, nemilih ratnih događaja, ali i pretvorbe tijekom devedesetih godina. Ipak, proizvodnja voća je nešto porasla, ali je još uvijek skomna. Baš kao i potrošnja voća koja je ispod zdravstvenih preporuka. Prema podacima koje je Državni zavod za statistiku prikupio od izvještaja poslovnih subjekata te anketama provedenim na uzorku od 8500 obiteljskih poljoprivred-

nih gospodarstava, u Hrvatskoj je u 2010. godini bilo proizvedeno

Hrvatska je do kraja osamdesetih po proizvodnji i kvaliteti voća bila jedna od vodećih zemalja u regiji Troznamenkasti rast proizvodnje lješnjaka Tijekom zadnje dvije godine u nas se primjetno povećala proizvodnja orašastih plodova, naročito oraha i lješnjaka. Tako je u 2010. godini bila proizvedena 8651 tona oraha, a godinu prije 7226 tona. Dakle, lani ih je proizvedeno gotovo 20 posto više nego u 2009. godini. U 2010. su bile prikupljene i 3333 tone lješnjaka što je za 140 posto više nego u prethodnoj godini kada su proizvedene 1384 tone tog orašastog ploda.

nešto manje od 107.000 tona jabuka što je odnosu na 2009., kada je bilo proizvedeno 93.355 tona ovog voća, više za 14,5 posto. Također, lani je proizvedeno 55.486 tona mandarina, što je za gotovo 48 posto više nego u 2009. kada je bilo proizvedeno

37.500 tona. K tomu, bila je proizvedena 40.901 tona šljiva ili 6,6 posto više nego u prethodnoj godini kada ih je bilo 38.369 tona. Povećanje proizvodnje na godišnjoj razini bilježe i masline. Tako su, naime, u 2009. proizvedene 32.592 tone maslina, a u 2010. godini 38.001 tona što je uvećanje za 16,6 posto. Stagnacija proizvodnje jagoda S druge pak strane, u 2010. godini je bilo proizvedeno manje višanja, trešanja, marelica, krušaka, bresaka i nektarina. Točnije, lani su bile proizvedene 12.064 tone

višanja i trešanja što je u odnosu na 2009. godinu, kada je proizvedeno 14.125 tona tog voća, smanjenje za 14,6 posto. Pad proizvodnje bresaka i nektarina na godišnjoj razini iznosio je 11,8 posto. Drugim riječima, u 2010. je bilo proizvedeno 8914 tona toga voća, a u 2009. godini 10.110 tona. U prošloj godini je bilo proizvedeno 1170 tona marelica, a godinu prije 1583 tone ili 26 posto više. Proizvodnja jagoda, može se reći, stagnira. Tako su lani bile proizvedene 2572 tone tog voća, a u 2009. godini 2548 tona što je blago uvećanje za 0,9 posto. (B.O.)

14 posebni prilog – hrana

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( 14 kg govedine

( udio stočarstva oko 40%

godišnja potreba po stanovniku

u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u Hrvatskoj

Stočarstvo, mlijeko i mliječni proizvodi

Godišnje bi nam trebalo 1,2 milijarde litara mlijeka Najznačajnija grana stočarstva je govedarstvo, zbog mesa, mlijeka te ratarskih proizvoda koji se koriste u ishrani goveda

U

dio stočarstva u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u Hrvatskoj kreće se oko 40 posto te je relativno mali ako ga upoređujemo s udjelom koji stočarstvo bilježi u ukupnoj

za govedarskim proizvodima iznose oko 1,2 milijarde litara mlijeka (260 po stanovniku) iako prema podacima DZS-a prosječan građanin popije oko 80 litara, te nešto više od 68.000 tona govedine (14 kilograma per capita). Valja naglasiti kako je gubitak stočnog fonda u Domovinskom ratu iznosio 50 posto. Prema DZS-u, u kolovozu je u odnosu na isti mjesec lani u ukupnim kategorijama stoke bilo zabilježeno povećanje klanja goveda u broju zaklanih grla za četiri posto i neto težini dva posto te kod svinja za 12 posto i neto težini na jedan posto. Kod klanja ovaca bilježi se smanjenje u bro-

Gubitak stočnog fonda u Domovinskom ratu iznosio je 50 posto proizvodnji članica Europske unije. Najznačajnija grana stočarstva je govedarstvo, zbog mesa, mlijeka te ratarskih proizvoda koji se koriste u ishrani goveda. Godišnje potrebe

Više mlijeka, manje sira Ukupna količina prikupljenog mlijeka u kolovozu bila je za 4,7 posto veća u odnosu na isti mjesec lani. U usporedbi s prosjekom 2010. godine bila je veća za 3,4 posto. Također, u tom je ljetnom mjesecu za 0,6 posto bila veća proizvodnja mlijeka za piće, tj. sirovog, neobranog, djelomično obranog te obranog mlijeka bez aditiva, nego u istom mjesecu 2010. godine. S druge pak strane, proizvodnja vrhnja bila je manja za 6,5 posto, fermentiranih proizvoda (jogurt, kiselo mlijeko te, među ostalim, acidofil) za 2,5 posto te sira za blagih 0,2 posto. (B.O.) ju i neto težini za 34 posto. Tako je u kolovozu u Hrvatskoj bilo zaklano ukupno 25.076 goveda ili 5438 tona. Od toga je 8521 ili 625 tona bilo teladi i mladih goveda do jedne godine, 2918 ili 770 tona junica, 3139 ili 905 tona krava te 10.498 ili 3138 tona bi-

kova i volova. K tomu, u kolovozu je bilo zaklano ukupno 4814 ili 58 tona ovaca. Od toga je bilo zaklano 4751 ili 57 tona janjadi, te 63 ili jedna tona ovaca i ovnova. Također, u tom je mjesecu bilo zaklano 111.945 ili 7387 tona svinja. (B.O.)

Peradarstvo

Deset pilića i 160 jaja po glavi stanovnika Peradarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s oko devet posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

H

rvatsko je peradarstvo u zadnje dvije godine dijelilo sudbinu gospodarstva, barem sudeći po službenoj statistici. Lani je zabilježen blagi pad, i po ukupnoj težini i po broju zaklane peradi. U klaonicama je zaklano dva posto manje grla peradi, čija je ukupna težina tri posto manja nego 2009. Kad se tome pribroji perad s obiteljskih gospodarstava, smanjenje je šest posto u broju i pet posto u neto težini. U apsolutnim brojkama to znači da je lani u klaonicama zaklano oko 35 milijuna grla peradi, ukupne

težine 60.183 tone. Zajedno s obiteljskim gospodarstvima, brojka raste na 46,7 milijuna grla peradi, ukupne težine

Proizvodnja jaja prošle je godine doživjela ozbiljan pad sa 805 milijuna na 700 milijuna komada

79.980 tona. Prosječni randman (odnos između težine zaklane peradi i težine žive peradi) je 70 posto, što znači da je mesa

peradi proizvedeno oko 56.000 tona. Ove je godine peradarstvo, kao i cijelo gospodarstvo, u razdoblju stagnacije. U veljači, ožujku i travnju tako je zabilježen pad proizvodnje, u lipnju stagnacija, dok su siječanj, svibanj i srpanj, a posebno kolovoz, bili osjetno bolji nego lani. U ovom je kolovozu broj zaklane peradi, u odnosu na lanjski kolovoz, povećan za devet posto, a neto težina za 13 posto. Jaja u padu Točnije, u kolovozu je zaklano 3,48 milijuna grla peradi, ukupne težine

5948 tona. Golemu većinu – 3,36 milijuna – čine tovljeni pilići, ukupne težine 4744 tone, pura je zaklano 115.569 ukupne težine 1201 tonu, a kokoši 1470

ukupne težine dvije tone. Ukupno je u osam mjeseci zaklano 23,6 milijuna peradi, od čega oko 770.000 pura, što je na razini prošlogodišnje proizvodnje. Prema po-

dacima Ministarstva poljoprivrede, peradarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s oko devet posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvod-

nje, a udjel u stočarstvu je oko 18 posto. Lani je ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila oko osam milijardi kuna,

žive peradi je otkupljeno u vrijednosti 484,85 milijuna kuna, a jaja u vrijednosti 232,9 milijuna kuna, što zajedno daje oko 718 milijuna kuna. Prosječna otkupna cijena tovljenih pilića lani je varirala između 7,23 i 7,26 kuna po kilogramu, a kokošjih jaja između 62 i 67 lipa po komadu. Proizvodnja jaja u zadnje je četiri godine oscilirala, da bi prošle doživjela ozbiljan pad sa 805 milijuna na 700 milijuna komada, ili s oko 190 na oko 160 komada po glavi stanovnika. Toliko otprilike iznosi i godišnja potrošnja na domaćem tržištu. (D.Ž.)

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

15

16 POSEBNI PRILOG - HRANA Uzgoj i ulov morske ribe

Uz vlastito more, ribu uvozimo Iako izvozimo manje ribe nego što je uvozimo, novčana vrijednost izvoza ipak nadmašuje uvoz

I

ako već nekoliko godina u našoj zemlji raste ulov i uzgoj morske ribe, naši su ribari zabrinuti jer još ne znaju što ih čeka kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, u kojoj je u tijeku trend smanjenja flote. Do prije nekoliko godina zemlje EU-a stimulirale su obnovu svojih ribarskih flota, a danas ulažu proračunska sredstva u smanjenje flote i rashod ribarskih

Preklani smo uvezli ribe za 102,2 milijuna USD, a godinu prije za 139 milijuna brodova. Kako će biti u našoj zemlji, za sada još nije poznato. Na to da u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ima dovoljno ribe i ostalih morskih organizama ukazuju statistički podaci, pa je tako prošle godine uz-

gojeno i ulovljeno 63.252 tone morske ribe i ostalih organizama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ta je brojka unazad četiri godine neprekidno rasla, a 2009. bilo je ulovljeno i uzgojeno najviše morske ribe do sada čak 66.619 tona. Sadašnjost: nepoznata Od ukupnog broja uzgojene i ulovljene morske ribe, lani je ulovljeno najviše plave ribe, a uzgojeno tune, i to 50.303 tone. Usporedbe radi, 2007. uzgojena je 37.221 tona ribe ili 13.082 tone manje nego 2010. godine. Prema podacima DSZ-a, lani je ulovljeno i uzgojeno 9298 tona ostalih vrsta morskih riba, 1443 tone glavonožaca i rakova te 2208 tona školjaka, među kojima najviše kamenica i dagnji. Kad je riječ o odnosu uvoza i izvoza morske ribe i ostalih

organizama, već niz godina količinski izvozimo manje ribe nego što je uvozimo, ali novčana vrijednost hrvatskog izvoza nadmašuje uvoz. Tako su se, primjerice, 2009. uvezle 44.384 tone morske ribe u vrijednosti 102,2 milijuna američkih dolara, dok je 2008. uvezeno 54.067 tona te vrste ribe u vrijednosti 139 milijuna dolara. Što se tiče izvoza ribe iz Hrvatske, 2009. je izvezeno 27.890 tona u vrijednosti 164,1 milijun dolara, a godinu ranije 29.449 tona u vrijednosti 150 milijuna dolara. Za sada još nema objavljenih podataka o tome kakvo je stanje u morskom ribarstvu u prvom polugodištu ove godine. (S.P.)

Slatkovodno ribarstvo

Uzgoj raste Uzgoj slatkovodne, ali i morske ribe u Hrvatskoj ima tradiciju dulju od 100 godina. Slatkovodna riba tražen je proizvod na svjetskim tržištima te stoga imamo prilično velike mogućnosti za izvoz tih riba što nam može donijeti i dobar devizni prihod. No, ipak to je u posljednje vrijeme ugroženo povećanim uvozom slatkovodnih riba. U proizvodnji slatkovodne ribe od početka devedesetih do danas zabilježen je pad od 57,5 posto. Tako je 1990. proizvedeno 14.919 tona konzumne ribe i riblje mlađi, dok je usporedbe radi 2008. godine proizvedeno samo 6337 tona tih vrsta riba. Prema podacima Sektora za po-

ljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, površine ribnjaka u kojima se uzgajaju šarani prepolovljene su od osamdesetih godina do danas. Primjera radi, 1980. u Hrvatskoj je bilo 12.000 hektara pod ribnjacima u kojima su se uzgajali šarani, dok je 2007. taj broj smanjen na 6000 hektara. Ipak, godinu dana kasnije, povećana je površina tih ribnjaka na 7600 hektara. U protekle četiri godine bilježi se lagani porast uzgoja slatkovodne konzumne ribe, pa je tako 2010. uzgojeno 5048 tona te ribe pri čemu je najviše uzgojeno šarana, i to 2556 tona, a potom pastrve - 2492 tone.

Prije četiri godine ukupno je uzgojeno 4395 tona slatkovodne konzumne ribe, podaci su Državnog zavoda za statistiku. I uzgoj amura, soma, bijelog i sivog glavaša, linjaka, smuđa i jegulje bilježi porast proizvodnje. Prema posljednjim objavljenim statističkim podacima iz 2008. o strukturi proizvodnje ostalih vrsta slatkovodne ribe u Hrvatskoj, te je godine proizvedeno 854 tona spomenutih vrsta riba, pa je u usporedbi s podacima iz sredine devedesetih njihova proizvodnja porasla za četvrtinu. (S.P.)

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( rast izvoza za 6,6% u prvih 9 mjeseci u sektoru hrane i pića

Uvoz i izvoz hrane

Svaki treći do sedmi iz Njem

Hrvatska najviše izvozi šećer, cigarete, pšenicu i tunu, Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatske tvrtke koje se bave proizvodnjom hrane i pića u prvih devet mjeseci izvezle su 6,6 posto više svojih proizvoda nego u istom razdoblju 2010. godine. Izvoz hrane i pića bio je ukupno vrijedan 4,4 milijarde kuna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Još uvijek je uvoz daleko vrjedniji (7,4 milijarde kuna), no njegov rast je ove godine usporen

U zadnjih smo desetak godina utrostručili robnu razmjenu, ali je deficit, izražen u postotku, ostao podjednako velik (2,2 posto). Unutar odjeljka poljoprivrede izvoz biljne i stočarske proizvodnje iznosio je 853 milijuna kuna (rast od 8,3 posto), a izvoz ribarstva 459 milijuna kuna (rast od čak 58 posto). Uvoznici su i izvoznici U odjeljku prehrambene industrije stoji da je u prvih devet mjeseci ove godine izvezeno dva posto više prehrambenih proizvoda (3,1 milijardu kuna). Izvoz pića bio je vrijedan 575 milijuna kuna, a izvoz duhanskih proizvoda 288 milijuna kuna (pad od 16,4 posto). Godine 2010. Hrvatska je uvezla hrane i pića u vrijednosti od 10,03 milijarde

kuna, što je bilo za oko 200 milijuna kuna više nego godinu prije. Izvoz je dostigao vrijednost od 6,16 milijardi kuna (porast za 260 milijuna kuna), što znači da je u 2010. ostvaren deficit od 3,87 milijardi kuna ili oko 50 milijuna kuna manje nego u 2009. Hrvatska najviše izvozi šećer, cigarete, pšenicu i tunu, a uvozi uljane pogače, živa goveda, neprženu kavu, svinje i banane. Na popisu najvećih uvoznika hrane, očekivano, dominiraju trgovački lanci. Prednjači najveći među njima, Konzum, a slijede Lidl i Kaufland te Plodine. Veliki su uvoznici i prerađivači hrane, kojima očito nedo-

staje sirovine na domaćem tržištu: tu su PIK Vrbovec, Braća Pivac, Gavrilović, Podravka, Danica i Koka. Njima treba pridodati trgovačke tvrtke koje uvoze hranu samo radi prodaje, poput Stanića i Betovena. Najveći prerađivači hrane nisu samo veliki uvoznici nego predvode i ljestvicu najvećih izvoznika hrane: Koka, Dukat, Vindija, PIK Vrbovec, Agrofructus, Podravka, Gavrilović, Danica. Najvažnije izvozno tržište hrvatske prehrambene industrije je BiH, u koju ide oko jedne trećine izvoza. Slijede Italija i Slovenija u koje ide oko 10 posto izvoza, te Srbija u koju ide oko sedam posto ukupnog

17

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( 4,4 mlrd kn

Konditorska industrija

ukupna vrijednost hrvatskog izvoza hrane i pića

olar u BiH, svaki mačke

, a uvozi uljane pogače, živa goveda, neprženu kavu, svinje i banane

Izvoz

IZVOZ I UVOZ HRANE ( u tis. kuna) Ukupno Hrana i žive životinje Žive životinje Meso i mesne prerađevine Mliječni proizvodi i jaja Ribe i prerađevine Žitarice i proizvodi od žitarica Povrće i voće Šećer, proizvodi od šećera i med Kava, čaj, kakao, začini Hrana za životinje (osim žitarica u zrnu) Razni proizvodi za hranu

I.-XII.2009.

I.-XII.2010.

Uvoz indeksi I.-XII.2010./ I.-XII.2009.

I.-XII.2009.

I.-XII.2010.

111.751.098 110.296.840

indeksi I.-XII.2010./ I.-XII.2009.

55.272.198

64.891.583

117,4

5.434.300

5.545.512

102,0

55.777

114.379

205,1

830.015

761.008

91,7

457.418

478.620

104,6

1.348.277

1.265.180

93,8

368.039

372.807

101,3

599.795

760.822

126,8

868.812

739.688

85,1

536.216

567.398

105,8

1.028.955

999.427

97,1

1.090.279

1.097.390

100,7

283.846

392.758

138,4

1.942.579

2.044.823

105,3

739.825

783.129

105,9

475.276

368.052

77,4

368.057

375.305

102,0

1.041.699

1.108.654

106,4

185.703

200.536

108,0

952.715

874.336

91,8

1.077.868

1.088.864

101,0

1.033.769

1.061.609

102,7

9.850.620

9.909.271

98,7 100,6

Izvor: DZS

izvoza. Uvozimo najviše iz Njemačke, oko 14 posto, potom Italije (11 posto), Nizozemske (osam posto) te Brazila, odakle nam uglavnom dolazi meso. Kao i u ostalim industrijama, glavnina robne razmje-

ne ostvaruje se sa zemljama Europske unije, prošle godine u iznosu od oko dvije milijarde dolara. Ipak, podaci o rastu vrijednosti izvoza i uvoza donekle zavaravaju kada ih pretvorimo u količine. Tako

je u prvih pet mjeseci ove godine izvoz količinski zapravo smanjen gotovo 20 posto, a uvoz 16 posto. Deficit ostaje Paradoks je, naravno, posljedica osjetnog rasta cijena

osnovnih prehrambenih proizvoda kako na svjetskom tako i na domaćem tržištu. Posebno to vrijedi za žitarice, šećer i kakao. U međuvremenu su cijene žitarica i kakaa pale zbog dobre žetve, ali je skočila cijena šećera. Sve prednosti i zamke položaja Hrvatske kao malog i otvorenog gospodarstva možda se najbolje oslikavaju upravo u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. U zadnjih smo desetak godina tako utrostručili robnu razmjenu, ali je deficit, izražen u postotku, ostao podjednako velik. Posljedica je to nedovoljnog restrukturiranja domaće proizvodnje, koja se ne uspijeva othrvati stranoj konkurenciji, što potvrđuje i podatak po kojem nam se ukupna poljoprivredna površina više nego prepolovila, na oko 1,2 milijuna hektara, od čega više od pola zauzimaju žitarice. Dobar dio problema je u razmrvljenosti posjeda, pa tako od ukupno 190.000 registriranih gospodarstava njih 63 posto raspolaže s manje od tri hektara površina, prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore. Ipak, zadnjih desetak godina u porastu su srednje velika gospodarstva (od 20 do 300 hektara) koja imaju u posjedu oko 32 posto poljoprivrednog zemljišta i čija važnost na tržištu raste. Njima treba pridodati i velike sustave, poput Agrokora, Podravke, Vindije ili Žita, koji ne samo što izravno obrađuju desetke tisuća hektara nego i okupljaju tisuće kooperanata.

Štednja na slatkišima? O stanju u prehrambenoj industriji vjerojatno najbolje govori konditorski sektor: on je najbolji dio te industrije, a ipak se susreće s brojnim problemima. Domaći konditori godišnje izvezu za oko 120 milijuna dolara svojih proizvoda, ali za potrebe svoje proizvodnje uvezu sirovina i ostalog za 40 milijuna dolara. U Hrvatsku se više konditorskih proizvoda uvozi nego izvozi, pa je tako, prema posljednjim podacima, taj uvoz vrijedan oko 200 milijuna dolara, kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, strukovne udruge konditora. U domaćim konditorskim proizvodima ima oko 70 posto domaćih sirovina i repromaterijala, te oko 30 posto iz uvoza. Među tim domaćim sirovinama posebice se ističu šećer, brašno, mlijeko i mliječne masnoće, ulje i biljne masnoće. No, iste sirovine na svjet-

skom tržištu imaju bitno niže cijene nego u Hrvatskoj (primjerice, cijena šećera na svjetskom tržištu je oko 3,30 kune, a u Hrvatskoj 4,5 do pet kuna). Slično je i s ostalim cijenama, i to domaću konditorsku industriju dovodi u nemoguću situaciju. Prema podacima konditorske industrije, u šest mjeseci prošle godine na domaćem je tržištu prodano 14.029 tona domaćih konditorskih proizvoda, a u istom razdoblju ove godine 12.905 tona. Slatkih uvoznih proizvoda u istom razdoblju lani prodano je 26.000 tona, a ove godine 25.330 tona. To znači da je u Hrvatskoj u šest mjeseci prošle godine ukupno prodano 40.029 tona konditorskih proizvoda, a u prvom polugodištu ove godine 38.235 tona. Pad prodaje uglavnom se odrazio kroz pad prodaje - domaće proizvodnje. (S.P.)

Industrija tjestenine

Raste izvoz tjestenine U zadnjih 10 godina industrija tjestenine u Hrvatskoj bilježi zanimljive rezultate. Tako je 2000. godine u nas proizvedeno 5388 tona tjestenine, a lani gotovo 2,5 puta više - 13.034 tone. I potrošnja tjestenine se gotovo udvostručila, pa se s prijašnjih 3,9 kilograma po stanovniku povećala na 7,3 kilograma. Ipak, godišnji prosjek utrošene količine tjestenine u hrvatskim kućanstvima neznatno se smanjio, pa je prije dvije godine iznosio 9,17 kilograma, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvom polugodištu 2011. ukupna potrošnja tjestenine u Hrvatskoj blago je porasla što se pozitivno odrazilo i na sektor domaće proizvodnje. Isto

tako, u šest mjeseci ove godine došlo je do pada uvoza tjestenine od pet posto, a istodobno je izvoz hrvatske tjestenine porastao za sedam posto. Tome je vjerojatno pridonijela i činjenica što već nekoliko godina nema uvozne carine na tjesteninu, pa su proizvođači postali konkurentni, rekao je Zoran Šimunić, predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine Hrvatske gospodarske komore. No, cijena uvezene tjestenine ove je godine porasla za osam posto. (S.P.)

18 posebni prilog – hrana

( 8,1% u prvih 9 mjeseci ( 5 dana

*vijesti Zlatne medalje Vindiji Nastupom na Anugi, najvećem svjetskom sajmu hrane i pića koji je od 5. do 9. listopada u Kölnu okupio 6500 izlagača, Vindija je osigurala još uspješniji plasman svojih proizvoda na inozemna tržišta. Na ovogodišnjem sajmu Vindija je poseban naglasak stavila na predstavljanje proizvoda gastronomske marke Cekin kao i svojih vrhunskih sireva, a sa sajma se vratila s još nekoliko vrijednih priznanja. Zlatnim DLG medaljama na

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

rast hrvatskog tržišta piva

traje vrenje sladovine za pivo

Inovacije u pivarstvu

Pivo i maraska, zaljubljeni par Voćno pivo nastaje tako što se ekstrakt voća dodaje u fazi fermentacije sladovine, dok se radler dobiva jednostavnim miješanjem gotovog piva s voćnim sokom Drago Živković zivkovic@privredni.hr

sajmu su nagrađeni Vindijini sokovi GI Control s kombinacijom okusa crnog ribiza i jabuke te jabuke i kruške, dok je srebro dodijeljeno Iso-sportu. Eurorent kršio tržišna pravila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdila je da je Eurorent sport, ovlašteni uvoznik i distributer vozila marke Mitsubishi Motors, ograničio tržišno natjecanje nejednako tretirajući različite tvrtke s kojima surađuje u prodaji vozila. Eurorent nije objavio kriterije po kojima prima tvrtke u mrežu ovlaštenih trgovaca, a nekima je odobravao povoljnije uvjete. AZTN je Eurorentu naredio objavu kriterija i primanje svih trgovaca u mrežu prema jednakim uvjetima. Uskoci u Essenu Hrvatski proizvođač igara Amalgam nastupio je na najvećem europskom sajmu društvenih igara Spiel ‘11 koji je krajem listopada održan u Essenu i predstavio se kartaškom igrom Uskoci. Usprkos konkurenciji od 800 novih igara koje su izdane u ovoj godini, Uskoci su pobudili interes publike, ali i stranih distributera. Početkom iduće godine očekuje se izdavanje igre na nekoliko jezika. Spiel svake godine okuplja 150.000 posjetitelja, najviše iz Njemačke, Belgije, Francuske, Nizozemske, Italije te Istočne Europe.

H

rvatsko tržište piva u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježilo rast od 8,1 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazuju podaci Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Rastu su u velikoj mjeri pridonijeli radleri, ali i uspješna turistička sezona, kao i dugotrajno ljeto. Veliki tržišni uspjeh radlera – mješavina piva i voćnih sokova ugodno je iznenadio pivare i pomogao im u izlasku iz dvogodišnje recesije. S druge strane, radleri su

uzeli dio tržišta proizvođačima sokova, pa se tako gubitak preselio na njihove bilance. Iako bi neki rekli da jednome ne može sva-

Sadašnji Pravilnik o pivu ne razlikuje radlere od voćnih piva nuti dok drugome ne smrkne, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu misle drukčije. Njihov Laboratorij za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju slada i piva već godinama eksperimentira s različitim vrstama piva, pa tako i s voćnim

pivom. Ideja je otvoriti put suradnji hrvatskih pivara s hrvatskim voćarima i prerađivačima voća, kaže pročelnik laboratorija Božidar Šantek. Tako su u laboratoriju, koji između ostaloga raspolaže i s poluindustrijskom mini pivovarom, proizveli i pivo s višnjom maraskom. Banka kvasaca Tu nije riječ o radleru jer se gotovo pivo ne miješa sa sokom, već se ekstrakt maraske dodaje u fazi fermentacije sladovine. Rezultat je nefiltrirano voćno pivo zagasite tamnocrvene boje, izražene arome višnje, srednje gorko i s razmjerno visokim udjelom alkohola (izme-

đu 6,5 do sedam posto). U laboratoriju su proizveli dvije varijante piva, s četiri odnosno šest posto ekstrakta maraske, a temeljna razlika je u stupnju kiselosti. Iako su prve šarže piva s maraskom gruboga i neskladnog okusa, koji traži doradu i odležavanje, riječ je o pivu koje nesumnjivo ima potencijala, makar u manjim tržišnim nišama. Osim voćnog piva, u laboratoriju uglavnom rade tzv. lager piva, najpoznatiju i najpopularniju vrstu piva, iako mogu proizvesti i tzv. piva gornjeg vrenja (engleski “ale’’ ili njemački “alt bier’’). Imaju i svoju banku kvasaca, iz koje proizvode već neko-

liko godina serije kvasaca za jednu domaću mini pivovaru. Kvasce ne rade za velike pivovare zato što ih mogu proizvesti do količine potrebne za 2000 hektolitara, a to je stotinjak puta manje od kapaciteta koji treba velikim pivovarama. Iako je voćno pivo s maraskom bitno drukčije od radlera, sadašnji Pravilnik o pivu stavlja ih u istu kategoriju “piva s dodacima’’. Ipak, Šantek najavljuje skoru izradu novog pravilnika o pivu, koji će, nadaju se pivari, ipak uvesti i razliku između voćnog piva i radlera. Ne na štetu radlera, jer oni su već etablirani dio pivske industrije, nego u korist voćnih piva.

golančane glukozne jedinice, koje daju punoću okusa i stabilnost pjene. Ukomljavanje traje između jedan i pol i dva sata, sve dok reakcija s jodom ne da plavu boju. Potom se u drugoj posudi, bistreniku, cijeđenjem od sladovine odvaja neotopivi trop te se sladovina vraća u komovnik i tamo kuha 90 minuta. Tijekom kuhanja se u dva obroka dodaje hmelj, prvo gorki, a 15-20 minuta prije kraja kuhanja aromatični hmelj. Nakon kuhanja, u taložniku se odvaja talog, sladovina se hladi, u nju se stavlja 0,5 do jedan gram kvas-

ca po litri, te se mješavina prelijeva u posude za vrenje. Vrenje traje oko pet dana i odvija se na stalnoj temperaturi, obično između 8 i 12 stupnjeva. Po završetku vrenja, dobili smo pivo, koje se potom hladi na 0,5 do 1 stupnja i odležava oko tri tjedna. Nakon toga se može (ali ne mora) filtrirati, biološki stabilizirati i puniti u boce, konzerve ili bačve. Cijeli proces proizvodnje piva na tradicionalan način tako traje do mjesec dana. U modernim pivovarama proizvodnja se različitim metodama može znatno ubrzati.

tradicionalna proizvodnja traje mjesec dana

Kako do piva? Mini pivovara Laboratorija za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju slada i piva ima sve dijelove koje imaju i velike industrijske pivovare. Prvi dio je komovnik, posuda u kojoj se pomiješaju voda i mljeveni ječmeni slad, kako bi se provela hidroliza škroba iz slada. Tijekom ukomljavanja slada postupno se, uz kratke stanke, podiže temperatura, najprije na 50-55 stupnjeva, da bi se razgradile ovojnice oko zrnaca škroba. Nakon toga slad se zagrijava na 60-65 stupnjeva, jer na toj tem-

peraturi djeluje beta amilaza, enzim koji cijepa škrob i oslobađa maltozu, da bi ona kasnije u alkoholnom vrenju konvertira-

la u alkohol i ugljični dioksid. Slijedi zagrijavanje na temperaturu od 70 do 75 stupnjeva, na kojoj alfa amilaza cijepa škrob u du-

Kangoo Express: prosječna potrošnja: 5,2-8 l/100km. Emisije CO2: 137-190 g/km. Trafic: prosječna potrošnja: 7,9-8,8 l/100km. Emisije CO2: 212-232 g/km. Master: prosječna potrošnja: 7,8-9,8 l/100km. Emisije CO2: 207-260 g/km. Slike su simbolične.

UZMITE PAKET RELAX KOJI UKLJUČUJE SVE!

BESPLATNI INFO TELEFON

0800 15 16

www.renault.hr

PROVJERITE POSEBNU PONUDU za male poduzetnike i obrtnike

PREDSTAVLJAMO 21

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( 2002. god ( 25 mil kn osnovana Paneta

Paneta, Bjelovar

uloženo u novi pogon

Dim mes, Drniš

Prostora za napredak koliko hoćeš Trenutačno tvrtka proizvodi oko 300 tona suhomesnatih proizvoda od čega najviše drniškog pršuta - i time su kapaciteti popunjeni ispod 40 posto

Vrata koja otvaraju zahtjevna tržišta Iako nam prostor ne dozvoljava povećanje proizvodnje, svake godine izrađujemo nove vrste i oblike panela, kaže Ivan Peček, direktor Panete

I

veta, poznata bjelovarska tvrtka za proizvodnju PVC stolarije, primijetila je 2002. godine potražnju na tržištu za kvalitetnim ispunama (panelima) za ulazna vrata. Stoga je osnovala tvrtku kćer pod imenom Paneta, koja je dosad razvila vrlo širok asortiman panela za ulazna vrata, temeljeći proizvodnju na vrhunskim materijalima i modernom dizajnu. Od prvog dana proizvodnja slijedi najbolje engleske norme. Velika Britanija je, naime, začetnik proizvodnje PVC panela u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Prije dvije godine započeli su i proizvodnju aluminijskih ukrasnih panela. I tu upotrebljavaju vrhunske aluminijske limove i primjereno ih obrađuju, posebice pri plastifikaciji po Qualicoat normativu gdje se primjenjuje elektrostatsko praškasto bojenje. Oslonac na kvalitetu donio je i dobre prodajne rezultate. Nakon uspješnog nastupa na hrvatskom tržištu Paneta je već četiri godine prisutna na tržištima Slovenije i Francuske,

gdje svake godine povećava tržišni udjel. Tvrtka sada intenzivno pregovara s potencijalnim kupci-

U izvozu će se i dalje orijentirati na zapadni dio EU-a i skandinavske zemlje ma u Italiji i Švicarskoj i očekuje da će uskoro i ondje početi prodavati svoje proizvode. Od 2004. godine osnovali su tvrtku u Banjoj Luci, koja prodaje njihove panele u Bosni i Hercegovini. Pohvale na tržištu “U našem radu ne odstupamo od najviše kvalitete ugradbenih materijala. Iako nam prostor ne dozvoljava povećanje proizvodnje, svake godine izrađujemo nove vrste i oblike panela koje predstavljamo u našim katalozima. Za di­zajn i informativnost kataloga dobili smo mnoge pohvale na tržištu”, ističe Ivan

Peček, direktor Panete. Tvrtka omogućava kupcima da sami biraju izgled ulaznih vrata na kojima mogu biti ukrasi od različitih vrsta stakla. Paneli zadovoljavaju sve zahtjeve zvučne i termičke izolacije, postojani su i stabilni, uz minimalno održavanje. U predstojećem razdoblju u Paneti namjeravaju zadržati dostignutu kvalitetu, uvjereni da će i na hrvatskom tržištu biti sve više kupaca koji će htjeti kupiti vrata od kvalitetnih panela. U izvozu će se i dalje orijentirati na zapadni dio Europske unije i skandinavske zemlje. Svake godine na tržište će izlaziti s novim panelima, u skladu s novim tehnološkim standardima. (I.V.)

D

rniška tvrtka Dim mes nastala je kao nastavak tradicije obitelji Blažević iz Čavoglava, koja se generacijama bavila sušenjem pršuta i ostalih polutrajnih i trajnih suhomesnatih proizvoda. Iako pod ovim imenom posluje od 2001. godine, tvrtka je napravila veliki iskorak 2009. kada je srušen stari i izgrađen novi pogon u koji je ugrađena suvremena oprema te uvedeno kompjuterizirano nadziranje proizvodnog procesa. Ovaj moderni proizvodni prostor potpuno je usklađen i odgovara svim standardima HACCAP-a. U novi pogon uloženo je 25 milijuna kuna, dijelom sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje te dijelom obiteljskog kapitala. Trenutačno tvrtka proizvodi oko 300 tona suhomesnatih proizvoda od čega najviše drniškog pršuta te ostalih autohtonih proizvoda iz drniškog kraja, poput dalmatinske pečenice i pancete. U Dim mesu je zaposleno 26 radnika, a pro-

izvodni kapacitet je oko 6000 pršuta te oko 400 tona drugih trajnih proizvoda - pečenice, pancete, buđole, kobasica. Trenutačna popunjenost kapaciteta je nešto ispod 40 posto. Vlasnik tvrtke Ante Blažević smatra kako postoji veliki prostor za razvoj i osjetno povećanje kapaciteta, ali je osnovni problem ovakvih proizvodnih tvrtki nerazrađen sustav financiranja, odnosno neriješeno financiranje i nedostatak obrtnih sredstava. Delicije visoke kvalitete “Tvrtka ostvaruje godišnji prihod od oko 20 milijuna kuna, a s boljom financijskom potporom mogla bi i puno bolje poslovati. Savjetnici koji su nam izradili strateški plan razvoja uvjereni su da bi se boljim financiranjem, organizacijom, unaprjeđenjem prodaje, kao i pakiranja i obilježavanja proizvoda, u vrlo kratkom roku mogao udvostručiti prihod”, ističe Blažević. Sirovinu, čija je nabava inače ključ-

ni problem dalmatinskih proizvođača pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda, Dim mes nabavlja u Nizozemskoj. “Naše je tržište nesređeno, a Hrvatska svojom proizvodnjom zadovoljava oko petine svojih potreba. Ostalo je uvoz ili poluuvoz, koji stimuliraju države koje izvoze izvan EU-a. Znači, proizvođači iz Italije i Španjolske su u prednosti jer ih se stimulira za izvoz izvan Europske unije, a nerijetko plasiraju i proizvode ispod standarda koji vrijedi u njihovim državama. Tako na našem tržištu imate ponudu pršuta u rasponu od 50 do 150 kuna za kilogram”, objašnjava Blažević koji neće odustati od proizvodnje visokokvalitetnih delicija. Dim mesovi proizvodi mogu se pronaći u velikim trgovačkim lancima, a u planu je otvaranje desetak prodavaonica s pršutoreznicama, proizvodnja delikatesnog hamburgera i salama za trajnije sendviče, te izlazak na slovensko i srbijansko tržište. (J.V.)

22 HRVATSKA & REGIJA

( 740 mil KM

*vijesti Aluminiju nakon 19 godina vraćen silos u Luci Ploče Direktori Luke Ploče i Aluminija Ivan Pavlović i Ivo Bradvica postigli su dogovor da se u vlasništvo mostarskog kombinata vrati predratna imovina u Luci. Konkretno, riječ je o silosu za utovar glinice zapremine 20.000 tona. Aluminij je silos koristio sve do travnja 1992. kada je bivša JNA u potpunosti razorila Tvornicu glinice u sastavu Aluminija. Aluminij će silos osposobiti za odlaganje glinice koju brodovima uvozi iz Grčke. RS i Srbija zajedno u Rusiju Vlada Republike Srpske dala je punu podršku realizaciji projekta zajedničkog nastupa na ruskom tržištu i otvaranju tržišnog centra u toj zemlji kako bi se smanjio golem trgovinski deficit, izjavio je premijer RS-a Aleksandar Džombić nakon razgovora s izaslanstvom Unije poslodavaca Srbije. Džombić smatra da bi srpski entitet mogao u Rusiju izvoziti voće, povrće i prehrambene artikle. Za sada nije utvrđeno koliko bi iznosila ta investicija. Tuzlanska sol za Podravku

Tuzlanski bijeli rudari dva mjeseca prije roka proizveli su 110.000 tona soli i tako ispunili godišnji plan proizvodnje soli. Do kraja godine proizvest će se još 15.000 do 20.000 tona. Izudin Kapetanović, generalni direktor Tuzlanske solane, izjavio je da je probna isporuka 48 tona soli zadovoljila standarde Podravke i da će Tuzlaci sudjelovati na natječaju Podravke za kupnju 10.000 tona soli u 2012. godini, čime će se uspostaviti trajna poslovna suradnja tih dviju tvrtki.

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

deficit s Hrvatskom u 8 mjeseci

( 1,568 mlrd KM

deficit s Rusijom u istom razdoblju

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Ulazak Hrvatske u EU Bosnu će stajati 400 milijuna maraka? Ostalo je dosta neriješenih sporova koji štete boljoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja Zdravko Latal latal@privredni.hr

Z

a osam mjeseci ove godine Bosna i Hercegovine je ostvarila pokrivenost uvoza izvozom od 54 posto, a program aktivnosti ambiciozne strategije o rastu izvoza od 2012. do 2015. predviđa smanjenje trgovinskog deficita na 85 posto. No, planovi su jedno, a realnost drugo. Tako je i u ovom slučaju. Gospodarstvenici i analitičari strahuju da bi debalans već potkraj 2013. godine mogao biti i veći. Oni već dulje vrijeme upozoravaju da bi ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao BiH stajati oko 400 milijuna konvertibilnih maraka. Negodovanje gospodarstvenika Hrvatska je od osamostaljivanja najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH i s njom je BiH do prošle godine imala najveći trgovinski deficit, da bi ove godine najveći deficit ostvarila s Rusijom. Za osam mjeseci deficit

s Hrvatskom dosegao je 740 milijuna KM, a potkraj godine, po procjenama analitičara, premašit će milijardu KM. Istodobno, zahvaljujući sve

Ulazak Hrvatske u EU, smatraju gospodarstvenici, otežat će položaj izvoznika većim isporukama sirove nafte iz Rusije za potrebe Rafinerije nafte Bosanski Brod i uvozu zemnog plina, deficit s Rusijom iznosio je 1,568 milijardi KM. Trgovanje s Rusijom za Bosnu je katastrofalno. Dok BiH u Rusiju mjesečno izveze robe za jedva 3,6 milijuna KM, Rusi inkasiraju u BiH 146,7 milijuna KM. Do rata BiH je prvo sa SSSR-om, a kasnije i Rusijom, imala pozitivnu bilancu na osnovi koje su Rusi i danas dužni Bosni oko 120 milijuna američkih, a ne klirinških, dolara. Privrednici iz BiH već dulje vrijeme negoduju zbog postojanja neca-

rinskih barijera s kojima se suočavaju u trgovanju s nekim članicama Cefte, posebice s Hrvatskom i Srbijom, te zbog nezainteresiranosti države da ih zaštiti. Ulazak Hrvatske u EU, smatraju gospodarstvenici, još će više otežati položaj izvoznika. Vijeće ministara BiH, koje više od godinu dana funkcionira u tehničkom mandatu, napokon je, nakon upornih zahtjeva gospodarstvenika i njihovih udruženja te entitetskih vlasti, usvojilo procjenu implikacija koje će se dogoditi kad Hrvatska uđe u Uniju. Dogovoren je plan aktivnosti usmjerenih na povećanje broja graničnih prijelaza za izvoz mesa i mesnih prerađevina te hrane s postojeća dva kod Bosanske Gradiške i Bijače i na granični prijelaz Izačić, a Vanjskotrgovinska komora BiH traži pet graničnih prijelaza. Uz to, navodi se u priopćenju, definirat će se i sporazum o prolasku kroz Neum te status Luke Ploče. Sva ministarstva zadužena su da ponovno pokrenu rješavanje otvorenih sporo-

va, ponajprije reguliranje imovinsko pravnih pitanja. Podsjetimo, u travnju u Bihaću su razgovarali predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i Bakir Izetbegović, član predsjedništva BiH, te predstavnici lokalne vlasti o prekograničnoj suradnji i realizaciji potencijalnih zajedničkih projekata. Spomenuta je obnova pruge ZagrebBihać-Split, te megaprojekt vrijedan 2,7 milijardi eura kojim bi se devastirani vojni aerodrom Željava, nekad najveći podzemni i nadzemni aerodrom na Balkanu, pretvorio u kargo aerodrom, čime bi se zaposlilo oko 40.000 radnika iz BiH i Hrvatske. Malo učinjeno No, malo što je učinjeno nakon tog susreta, kao i nakon prethodnih, a i kasnijih razgovora članova dviju vlada. Brojni neriješeni sporovi i danas opterećuju prijateljske odnose dviju zemalja. U BiH vlada izraženo nezadovoljstvo javnosti što se onemogućava ulazak u

posjed nekretnina u vlasništvu BiH vrijednih, kako se procjenjuje, oko milijardu dolara. Vijeće ministara je posebno ukazalo na potrebu konačnog rješenja graničnih sporova, posebice u akvatoriju Neuma, kao i intenziviranje zajedničkih priprema za gradnju novog graničnog prijelaza BijačaMetković II, te graničnog prijelaza Stara GradiškaBosanska Gradiška. Pored rješavanja pitanja granice i graničnih prijelaza Vijeće ministara zatražilo je od nadležnih državnih organa da provedu proceduru uspostave i otvaranja pomorskog graničnog prelaza kod Neuma. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je za aktualiziranje rješavanja otvorenih pitanja u vezi s raspodjelom električne energije na rijeci Trebišnjici, raspolaganjem strujom iz hidroelektrana na zajedničkim vodotocima s Hrvatskom te drugim neriješenim pitanjima kao što su gradnja druge faze HE Dubrovnik, HE Gornji horizonti te HE Ombla.

23

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( 5589 mil €

potrošeno u Sloveniji za autoceste i brze ceste od 1994.

( 2967 mil €

ljetošnji osnovni dug DARS-a

SLOVENSKA CESTOGRADNJA

Autocestni križ dovršen. Što dalje?

Prihodi od cestarina neće biti dovoljni ni za podmirenje dosad stvorenih financijskih obveza Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

posljednjem tjednu listopada dovršeno je 3,5 kilometara autoceste između Peračice i Ljubnog u Gorenjskoj, čime je Slovenija u potpunosti zaokružila prometni križ s Ljubljanom kao sjecištem dvaju temeljnih prometnih koridora: od Šentilja do Kopra te od Karavanki do Obrežja na granici s Hrvatskom. Kratka, ali iznimno zahtjevna dionica s tunelom i tri vijadukta u poznatom klancu prije Bleda, zaglavni je kamen velikog infrastrukturnog pothvata započetog davnih sedamdesetih godina i to gradnjom 30-kilometarskog kraka između Vrhnike i Postojne. Rani

početak izvrgnuo se u poznatu cestovnu aferu koja je pomela s vlasti Staneta Kavčiča, tadašnjeg predsjednika Izvršnog vijeća

Slovenske autoceste rastegnule su se u križ čije stranice ukupno dosežu 420 kilometara Slovenije. On je cestovni pothvat poduzeo nekako u “duplom pasu” s Dragutinom Haramijom, predsjednikom Izvršnog vijeća Sabora, koji je otprilike u isto vrijeme, gurajući caterpillarom ledinu pokraj zagrebačkog naselja Botinec, zarezao trasu autoceste u Hrvatskoj između

Zagreba i Karlovca. Oba tadašnja predsjednika vlada ubrzo su skončala političke karijere – Kavčič je izgorio u cestovnoj aferi, a Haramija je sasječen u kritici Maspoka. Slovenske autoceste u međuvremenu rastegnule su se u križ čije stranice dosežu ukupno 420 kilometara. Državno autocestno društvo (DARS) upravlja trenutačno sa 606 kilometara autocesta i brzih cesta. DARS-ov cestovni portfelj i dalje će rasti, ali ne više onom silinom iz 1994. godine, otkada se na dotadašnjih 140 kilometara dogradilo još 528 kilometara novih autocesta i brzih cesta. Gradilišta vegetiraju Stjecajem kriznih okolnosti sada u Sloveniji vegeti-

Kilometri velikog cjenovnog raspona U studiji izrađenoj 2003. za potrebe Europske komisije prikazana je neobjašnjiva šarolikost cijena uz koje europske zemlje grade svoje autoceste. Stare članice EU-a gradile su tada kilometar autoceste s četiri prometna traka prosječno za 6,8 milijuna eura. Novim članicama EU-a za kilometar takve autoceste trebalo je 9,1, a Sloveniji čak 12,5 milijuna eura. Tako nanizane cijene ne smije se uspoređivati bez razumijevanja svih sastavnica konačne cijene. Naime, pojedine zemlje u cijeni prikazuju samo trošak građenja, druge na taj trošak dodaju i cijenu zemljišta i nametnutih arheoloških istraživanja. Lani su u publikaciji World Highways objavljene prosječne cijene osjetljive na težinu trase. Kilometar autoceste izgrađene na lakom i srednje teškom terenu stajao je u Austriji 12,87 milijuna eura, u Mađarskoj 11,21, Slovačkoj 9,56, Češkoj 8,86, Njemačkoj 8,24, Sloveniji 7,29, Hrvatskoj 6,68 i u Danskoj 5,89 milijuna eura.

Europeizam spotaknut na autocestama Svoj reklamiran “europeizam” Slovenija nije potvrdila na nekoliko točaka u kojima se njene autoceste trebaju povezati s autocestama u Hrvatskoj. Skijaški autoritet Tone Vogrinc, s još nekoliko istomišljenika, zgražao se nad činjenicom da dio europskog Phyrnskog koridora vodi do Hrvatske u Maclju kroz slovenska seoska dvorišta. Za nedostajući dio međunarodnog pravca do Maclja ne zna se kada će doći na red za gradnju, navodno zbog problema sa smještajem dionice u prostor. Jednako tako slovenski ipsilon koji ima spojiti Postojnu i Divaču zajedničkim nastavkom na Jelšane (Rijeka) vodi se kao trasa za gradnju nakon 2011. Točke dodira s prometnicama južnog susjeda očito nisu slovenski prioritet. ra tek nekoliko gradilišta. Najveće je tunel Markovec na brzoj cesti između Izole i Kopra. Cestovnoj blagajni ponestalo je novca, a i s projektnom dokumentacijom uvijek nešto ispadne naopako. Za autoceste i brze ceste Slovenija je od 1994. godine potrošila 5589 milijuna eura. Do sredine prošlog desetljeća ceste su se gradile uglavnom proračunskim novcem, pa čak i namjenski prikupljenim “cestovnim tolarom”. Državni novac u međuvremenu je presahnuo, pa je završni dio križa izgrađen kreditima DARS-a uz državna jamstva. Osnovni dug DARS-a dosegao je ovog ljeta 2967 milijuna eura. Ne promijene li

se kreditni uvjeti, DARSove obveze trebale bi do 2037. godine narasti s kamatama na 4,1 milijardu eura. Sljedeće dvije godine otplatne rate djeluju još podnošljivo, no već 2014. godine DARS treba vratiti 456 milijuna eura kredita. Na žalost, prošle godine ubrano je od cestarina samo 290 milijuna eura. Sasvim je moguće da budući prihodi od cestarina neće biti dovoljni za pokriće kreditnih obveza. Stoga je neizvjesno s kojim će se to novcem graditi obećane brze ceste na tzv. razvojnim osovinama, posebno prioritetna prometnica od Dravograda, pa preko Celja i Novog Mesta do granice na Kupi zapadno od Karlovca.

*vijesti Grčki udar gotovo zanemariv Grčki udar na slovenski bankarski sustav bit će zanemariv – objavila je Banka Slovenije. Polovični otpis duga odnosi se na 11 milijuna eura. Na taj iznos procjenjuje se ukupna izloženost više slovenskih banaka. Osiguravatelji imaju kontaminiranih grčkih papira za 39 milijuna eura. Očekivano grčko “kaliranje” bit će zanemarivo u odnosu na druge poteškoće s kojima su suočene slovenske financijske institucije.

Adria top 100 Među prvih 100 poduzeća iz država nastalih raspadom Jugoslavije čak je 36 poslovnih sustava iz Slovenije. Na Deloitteovoj ljestvici Adria top 100 dva vodeća mjesta zaposjeli su Agrokor i Ina iz Hrvatske. Do njih uvrstili su se Petrol i Mercator. HEP iz Hrvatske je peti, slijede tvrtke iz Srbije – Delta Holding, NSI te JP EPS. Ispred desetog na tablici, EFT investmentsa iz Srbije, deveto mjesto zaposjelo je Gorenje. Sto najvećih poduzeća u regiji imalo je lani 1,4 milijarde eura čiste dobiti. Rekordna inflacija u listopadu Jesensko preoblačenje bilo je skupo za Sloveniju. Odjeća je u listopadu poskupjela prosječno za devet posto, a obuća čak za 15 posto. Zajedno s većim trošarinama na duhan i alkoholna pića spravljen je respektabilni inflacijski koktel (2,7 posto inflacije na godišnjoj razini). Porast inflacije u listopadu bio je dvostruko veći nego u svim listopadima prošlih 10 godina.

24 STIL *vijesti Poslovna turistička radionica u Ljubljani Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji organizirat će 23. studenoga poslovnu radionicu hrvatskih i slovenskih turističkih djelatnika na koju se tradicionalno odaziva velik broj turističkih subjekata. Radionica će se održati u hotelu Austria Trend u Ljubljani. Slovenci su ove godine u Hrvatskoj ostvarili 1,2 milijuna dolazaka i 7,3 milijuna noćenja, što je 10 posto više nego lani. Seminar edukacije za kulturni turizam Tržišno pozicioniranje, brending i promocija kulturno-turističkog proizvoda naziv je seminara edukacije za kulturni turizam koji će se održati 9. studenoga u Velikoj vijećnici Grada Rijeke. Organizatori seminara su Ured za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice, Turistička zajednica Kvarnera i Turistička zajednica Grada Rijeke. Seminar je namijenjen nositeljima kulturno-turističke ponude koji već imaju definiran konkretan kulturno-turistički proizvod, no žele uspješno plasirati proizvod na tržište te ostvariti veću ekonomsku i društvenu korist. Rab dobio Zlatnu MasterCard statuu Turistička zajednica Grada Raba osvojila je Zlatnu MasterCard statuu za poseban doprinos kulturnom turizmu u sklopu ovogodišnje kulturno-turističke manifestacije Brod knjižara – brod kulture. Ta je statua pripala Rabu u konkurenciji 14 turističkih zajednica, i to zato što je u programskom dijelu predstavljanja svoje lokalne i autohtone kulture u sklopu tog projekta nadmašila sve konkurente. Priznanja za sudjelovanje i poseban doprinos dobile su turističke zajednice Trogira i Svetog Filipa i Jakova.

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( među 100 naj na svijetu

( 1,2 mil €

po izboru The Sunday Timesa prošle godine

investirano u hotel

Splitski Vestibul Palace - najbolji mali obiteljski hotel u Hrvatskoj

Dobra promidžba zlata vrijedi Među ostalim poznatim i slavnim licima iz svijeta, ovaj hotel sa samo sedam soba za svoje mjesto odmora odabrali su i vozači Formule 1 i glumci Zvjezdanih staza Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon što je u travnju prošle godine u izboru The Sunday Timesa uvršten među 100 najboljih malih hotela u svijetu, splitskom hotelu Vestibul na nedavno održanim Danima turizma stiglo je i domaće priznanje. Tako je ove godine dobio nagradu Adrian kao najbolji mali obiteljski hotel u Hrvatskoj. Hotel Vestibul Palace po mnogo čemu je poseban. Otvoren je 2005. godine, a do danas je zahvaljujući svojoj iznimno kvalitetnoj ponudi te učinkovitom marketingu ugostio niz svjetski poznatih osoba, počevši od vozača Formule 1 Jarna Trullija i Kimija Raikkonena, preko predsjednika uprave Hugo Bossa, svjetskih prvaka u jedrenju, glumaca iz serije Zvjezdane staze, niza veleposlanika, diplomata, me-

nadžera svjetski poznatih tvrtki, pjevača, glumaca... Iznenadni posjet “Novinari Sunday Timesa došli su bez prethodne najave. O uvrštenju u taj prilog njihovog dnevnog izdanja, koji je prodan u više od milijun i pol primjeraka, obavijestila nas je direktorica Ureda Hrvatske turističke zajednice u Lon-

Prosječna cijena noćenja je 100 eura, ali ono u carskom apartmanu košta oko 1000 eura

donu Meri Matešić. Kasnije smo doznali da su nas odlučili posjetiti, odnosno doći u inspekciju, zato što smo vrlo visoko na pretraživačima, zato što je Split odredište koje zadnjih nekoliko godina bilježi veliki

turistički rast te jer je hotel smješten u središtu Dioklecijanove palače i ima arhitektonsku vrijednost. Naime, njihov novinar je spavao dva dana u našem hotelu i pozorno pratio što se događa”, istaknuo je Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul. Hotel Vestibul Palace nastao je izuzetno uspješnim spajanjem triju palača i to romaničke, gotičke i renesansne, te originalnih rimskih niša. Smješten je između carskih Dioklecijanovih odaja i carskog trga

Peristila. Osim restorana i kuhinje - što je bio uvjet za kategorizaciju - ima sedam soba, od kojih je jedan carski apartman u kojem se noćenje plaća oko 1000 eura. Zanimljivo je da čak i kuhinja ima ostatke starorimskih zidova. Investicija u ovaj hotel iznosila je 1,2 milijuna eura. Kamo god gost poželi “Osoblje hotela ima individualni pristup gostima tako da nije nikakav problem prevesti goste na aerodrom, na otok ili pak u

Dubrovnik. Imamo i turističkog vodiča. Održivost poslovanja ostvaruje se upravo u izvanpansionskoj usluzi iako je prosječna cijena noćenja u hotelu 100 eura”, ističe Nizić. Inače, hotel Vestibul stalno zapošljava 12 radnika. Osim hotela u vlasništvu obitelji Nizić je i Villa Dobrić, također u staroj jezgri Splita. Hotel je uvršten u prestižnu grupaciju Small Luxury Hotels of the World, u kojoj je iz naše regije uvršten još samo jedan dubrovački i jedan hotel iz Bleda.

Turistički rezultati Splitsko-dalmatinske županije

Više od 10 milijuna noćenja U prvih 10 mjeseci 2011. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno je 1,9 milijuna dolazaka turista koji su ostvarili 10,5 milijuna noćenja. To je osam posto više u dolascima i sedam posto više u noćenjima na godišnjoj razini. “Radi se o sezoni koja je potvrdila žilavost našeg turizma. Mada su neke okolnosti išle na ruku, kao što su grčka i sjevernoafrička kriza, mogu reći da one nisu toliko utjecale na rast turističkih pokazatelja

jer je činjenica da oni neprekidno rastu u posljednjih desetak godina”, istaknuo je Mili Razović, direktor Ureda turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Razović ističe da se za kontinuitet rasta na ovom području ponajviše može zahvaliti podignutoj konkurentnosti turističke ponude, za što je u prvom redu zaslužna izgradnja autoceste. Ta činjenica je važna posebice u trenucima kada se turizam sve više individualizira.

“Konkurentnosti turističke ponude na otocima svakako bi pomoglo smanjenje cijene trajektne karte. Ona je u ovom trenutku za većinu gostiju previsoka

i možda ne bi bilo loše dodatno subvencinirati linijske brodare te ih stimulirati da ne reduciraju linije već krajem rujna nego u drugoj polovini listopada jer se se-

zona očito produljila”, napominje Mili Razović. Zračna luka Split je također imala rast za oko 10 posto. Kada se ovim rezultatima dodaju nautički rezultati, jer su nautičari ostvarili oko milijun noćenja na ovome području, s ovogodišnjom sezonom turistički radnici mogu biti zadovoljni. Svi ti elementi pridonijeli su tome da Splitsko-dalmatinska županija bude treća turistička destinacija u Hrvatskoj po ostvarenim turističkim rezultatima. (J.V.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

je riječ o e-poslovanju, Hrvatska već jest u Europskoj “Kad uniji. Oko ove tvrdnje bih se svađao s bilo kime! ”

*vijesti Cloud Computing konferencija

Leszek Jakubowski, voditelj tima projekta Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja

E-poslovanje

Opća umreženost svih sa svima

U Hrvatskoj se od svibnja 2010. provodi projekt Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja kojim se male i srednje domaće tvrtke pripremaju za borbu na EU tržištu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

laskom u punopravno članstvo u Europskoj uniji tvrtke iz Hrvatske će se naći na tržištu koje ima više od pola milijarde ljudi. Kako bi pronašle put do tih novih kupaca te zadržale postojeće, domaće bi tvrtke trebale podići razinu konkurentnosti u poslovanju, posebice elektroničkom. Stoga se u Hrvatskoj od svibnja 2010. provodi projekt Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja koji će završiti u ožujku 2012. godine. Glavni cilj projekta je poboljšanje konkurentnosti hrvatskih subjekata malog gospodarstva putem povećanja razine svijesti i upotrebe elektroničkog poslovanja (e-business) te elektroničkog trgovanja (e-commerce). Elektroničko poslovanje obuhvaća aktivnosti razmjene dobara i usluga korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). E-trgovanje, pak, označava korištenje interneta i elektroničkog komuniciranja za marketing i prodaju proizvoda i usluga. Nema zaostajanja Leszek Jakubowski, voditelj projektnog tima, u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je kako Hrvatska po pitanju e-poslovanja sasvim sigurno ne zaostaje za članicama Europske unije. “Premda

nisam naišao na studije o korištenju e-poslovanja u Hrvatskoj koje bismo mogli usporediti s EU članicama, ono nije u povojima što potvrđuju brojni primjeri s kojima se građani Hrvatske svakodnev-

Što se tvrtke bolje prilagode digitalnoj revoluciji, bit će uspješnije no susreću. Istaknut ću jedan s kojim sam se susreo kada sam stigao u Zagreb. Naime, nakon što sam ušao u tramvaj, oduševila me mogućnost elektroničke kupnje voznih karata, kao i ona slanjem SMS-a, čime se ne mogu pohvaliti ni mnogo veći europski gradovi”, napominje Jakubowski, inače Britanac

poljskoga podrijetla. Projekt poboljšanja konkurentnosti putem e-poslovanja, koji je financiran sredstvima EU-a unutar programa IPA Regionalni razvoj - regionalna konkurentnost, kao i sredstvima Vlade, sastoji se od dvije komponente. Komponenta 1, koja je namijenjena poduzetničkim potpornim institucijama, ima za cilj povećati kapacitete 10 takvih institucija diljem Hrvatske, koje su izabrane da sudjeluju u projektu. Poduzetni­ čke potporne institucije će dobiti podršku u razvoju strategije razvitka ICT-­a, koja će im omogućiti da unaprijede znanja i vještine malih i srednjih poduzeća na području e-poslovanja. To se namjerava postići tako što će te institucije pružati informacije,

obuku, osposobljavanje i savjete malim i srednjim poduzećima o tome kako koristiti ICT te kako upravljati e-poslovanjem. U komponenti 2, namijenjenoj malom i srednjem poduzetništvu, poduzetničke potporne institucije će u suradnji sa savjetnicima raditi na podizanju svijesti lokalnih malih i srednjih poduzeća o e-poslovanju i e-trgovanju, a zatim pružiti ciljanim poduzećima izravnu podršku u tom području. Odličan pristup Jakubowski nastavlja kako se tijekom gotovo 17 mjeseci od početka provedbe projekta uvjerio da su predstavnici lokalne vlasti mahom zadovoljni suradnjom s ministarstvima. K tomu, smatra on, Hrvatska ima odličan pri-

stup internetu što je važno za snažniji prodor e-poslovanja. “To je hrvatska posebnost. Posjećujući mnoge krajeve, ustvrdio sam kako gotovo da i ne postoji dio Hrvatske u kojem stanovnici imaju problem s pristupom internetu. Naravno, nemaju svi krajevi jednako razvijenu ICT infrastrukturu, ali slična je situacija i u drugim EU državama”, naglašava on dodajući kako pristup internetu omogućava tvrtkama niz prednosti. “Ponajprije, zaposlenici više ne trebaju gubiti vrijeme u pošti, a ne trebaju trošiti ni vrijeme i novac na daleka putovanja nego, primjerice, putem Skypea održati sastanak s poslovnim partnerom u Australiji ili Kini. Koristeći društvene mreže ili pak razne web aplikacije, primjetne uštede mogu ostvariti i njihovi odjeli marketinga”, objašnjava Jakubowski. Što se tvrtke bolje prilagode digitalnoj revoluciji, bit će uspješnije, a njihovo poslovanje konkurentnije. Ako to ne učine, nastavlja on, bit će ekonomski, ali i socijalno isključene. Hrvatska je na dobrom putu, smatra Jakubowski. Dapače, kaže, može se reći kako je Hrvatska, kad je riječ o eposlovanju, već u Europskoj uniji. “Oko ove tvrdnje bih se svađao s bilo kime. Međutim, poneki ekonomski izazovi još su prisutni te ih valja riješiti, ali tako je i u drugim zemljama”, zaključuje.

Tvrtka IDC Adriatics u suradnji s partnerima 24. i 25. studenoga u zagrebačkom hotelu Antunović organizira 3. Cloud Computing konferenciju. Ovogodišnja konferencija će dati konkretan pregled trenutačne cloud ponude u zemlji. Konferenciju će obilježiti i predstavljanje prvog hrvatskog istraživanja tržišta usluga “u oblaku”. Internet kupnja i sigurnost Raste povjerenje u sigurnost internet kupnje u Hrvatskoj, pokazuje online istraživanje MasterIndex, koje je kompanija MasterCard Europe provela u rujnu. Više od polovine korisnika kreditnih kartica, njih 55 posto, često ili povremeno kupuje putem interneta, a čak 75 posto ovim je putem obavila kupnju u posljednja tri mjeseca. Također, 44 posto korisnika platnih kartica najčešće koristi kreditne kartice i kartice s odgodom plaćanja prilikom internet kupovine, a PayPal ili slične servise koristi njih 24 posto - obično ispitanici mlađi od 40 godina. Vipnet ulazi u fiksnu telefoniju Vipnet je u ponudu uveo fiksnu telefoniju i ADSL, osiguravajući maksimalnu brzinu prijenosa podataka i tarifu sukladno odabiru korisnika. “Želimo korisniku ponuditi jednostavnost i transparentnost uz najbolju uslugu i kvalitetu. Nudimo najpovoljniju ponudu fiksne telefonije te tako jedini na tržištu nudimo neograničene besplatne minute razgovora i prema svim fiksnim mrežama, ali i prema Vip mobilnoj mreži te jedan račun za sve usluge i jedinstvenu cijenu poziva u bilo koje doba dana”, izjavio je Mario Cvitković, član Uprave i glavni direktor za marketing, prodaju i službu za korisnike.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Laurie R. Godfrey i Andrew J. Petto Znanost suprotstavljena kreacionizmu TIM press

Riječ je o knjizi koja na temelju argumenata i znanstvenih činjenica dekonstruira mit, predstavu kreacionista i pristaša inteligentnog dizajna. Sastoji se od 16 eseja najpoznatijih svjetskih znanstvenika, povjesničara i predavača koji, svatko u svom području znanstvenog rada, demaskiraju začahurene strateške igre kojima zagovornici kreacionizma znanost pokušavaju zamijeniti vjerskim dogmama. Evolucija ili kreacija – temeljno je pitanje kojim se bavi ovo djelo.

Dr. Ivan Šimek Zaboravljena istina o stvaranju hrvatske države i počecima diplomacije Profil

Knjiga govori o značajnoj i nedovoljno obrađivanoj temi iz vremena prvih početaka stvaranja suverene i neovisne države Hrvatske te počecima njene diplomacije. Brojni i dosad javnosti nedovoljno poznati dokumenti i svjedočanstva prikazuju nepoznatu hrvatsku realnost iz prvih godina borbe za neovisnost. Riječ je o osobnom svjedočenju za one čitatelje koji žele upoznati vrijeme borbe za najveće hrvatske političke ciljeve, za stvaranje države i njenu diplomaciju.

Rosamund Lupton Sestra Mozaik knjiga

Kad Beatrice dozna da joj je mlađa sestra Tess nestala, ukrcat će se na prvi zrakoplov i krenuti kući u London. Ali saznavši okolnosti vezane uz Tessin nestanak, zapanjit će se koliko zapravo malo zna o životu svoje sestre unatoč tome što je smatrala da su vrlo bliske i povezane. Policija, Beatricein zaručnik, pa čak i njezina majka prihvaćaju da su izgubili Tess, ali Beatrice ne želi prihvatiti tu činjenicu pa se upušta u opasno putovanje u želji da sazna istinu.

Stephen King, Peter Straub Talisman Zagrebačka naklada

Što biste učinili da spasite majčin život? Kad nakon smrti supruga nekadašnja zvijezda B-filmova Lily Cavanaugh Sawyer pobjegne iz Hollywooda u malo primorsko mjesto Arcadia Beach kako bi u miru umrla, dvanaestogodišnji Jack Sawyer neočekivano dobiva priliku odgovoriti na ovo pitanje. Ako se uspije dokopati Talismana, spasit će ne samo svoju majku, već i cijeli jedan paralelni svijet. No, cijena neuspjeha bit će neobično visoka... kao i cijena uspjeha.

Darko Ropac Homeopatijom do zdravlja Naklada Ljevak

Želite li saznati znatno više o homeopatskom liječenju, ovaj priručnik vam može pomoći. Detaljno su obrađene teme koje se odnose na bolesti i stanja srca i krvnih žila, alergija, dišnog, probavnog i mokraćnog sustava, sustava za kretanje, kože, kose i noktiju, očiju... Dan je i pregled kombiniranih homeopatskih lijekova koje ćete naći u našim ljekarnama, a koji se mogu primijeniti kao prva pomoć kod samostalnog liječenja nekih zdravstvenih tegoba.

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Tekstilne tkanine

Qmax Fashion, Surat, Indija. Indijska tvrtka se bavi proizvodnjom tekstilnih tkanina i odjeće od umjetne svile, poliestera i pamuka. Tvrtka se bavi i namještanjem kuća. Kontakt: Manoj Tibrewal, manoj_8002@yahoo.co.uk, +91 261 3298941, +91 9825111161.

Tvrtka je britanski proizvođač luksuznih parfema i kozmetičkih proizvoda za njegu tijela. Traže renomirane hrvatske tvrtke koje će uvoziti i distribuirati njihov brend parfumerijama, drogerijama, hotelima, spa centrima... Kontakt: Dino Dullabh, dino@bsquare.co.uk. +44 1923 213313, +30 697 2995670.

Čarape

Protuprovalna zaštita

PPHU Krysta, Lodz, Poljska, www.krysta. lodz.pl. Tvrtka ima višegodišnje iskustvo u industriji čarapa. Ponuda tvrtke obuhvaća velik izbor najlonki, dokoljenki, leggings tajica, čarapa za žene i djecu, ali i medicinske čarape te hula-hopke za trudnice. Novost u ponudi tvrtke Krysta je profesionalni bodi (bodysuit) koji se koristi u anticelulitnoj terapiji te za oblikovanje tijela tijekom vakuum masaže (endermologija, body health). Trenutačno imaju nekoliko vrsta bodija za žene i jedan model za muškarce. Uz svaki proizvod tvrtka poklanja praktičnu vrećicu za pranje donjeg rublja. Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: Anna Jedlinska, letsspa@ krysta.lodz.pl, +48 42 6594132.

Suradnja u prodaji

Moding, Nova Gradiška. Tvrtka traži partnere za poslovnu suradnju na području Hrvatske i EU-a za prodaju vlastite robne marke. Kontakt: Ivan Marić, moding@ moding.hr, +385 95 851950. Uredske i školske odore

UAB Lidata, Vilnius, Litva, www.lidata.lt. Tvrtka proizvodi uredske i školske odore te ostalu odjeću. Tvrtka traži poslovne partnere u Republici Hrvatskoj za izvoz svojih proizvoda. Kontakt: Tadas Treikauskas, tadas@lidata.lt, +370 682 62289. Zastupanje

The Berkeley Square Cosmetics, London, Velika Britanija, www.bsquare.co.uk.

Pichler, Zagreb, www.pichler.hr. Tvrtka je specijalizirana za protuprovalnu mehaničku zaštitu. U želji da se zadovolji sve veća potreba za sigurnošću u svakom domu i poslovnom prostoru pobrinuli smo se da naši proizvodi poprime što topliji i ljepši izgled, te da uz maksimalnu funkcionalnost, dugotrajnost i sigurnost predstavljaju najbolji mogući ulaz u prostore u kojima živite i radite. Naša tvrtka dugi niz godina i desetljeća nastoji pratiti najnovija tehnološka dostignuća u kreiranju proizvoda mehaničke zaštite, te ih s velikim uspjehom izrađuje u vlastitoj proizvodnoj hali i ugrađuje u vaše domove i poslovne prostore diljem Hrvatske. Tvrtka nudi sljedeće proizvode: protuprovalna vrata, protupožarna vrata, zaštitne/harmo/rešetke, zaštitne protuprovalne roloe, nadgradne brave, protuprovalne grilje, haste, sefove i ormare za oružje, hotelske sefove, sekcijska garažna vrata, rolo garažna vrata, klizne i krilne motore, aluminijske i čelične rolete, sobna vrata, škrinjo-vrata, vatrootporna vrata/t-30, t-60, t-90, t-120/, vrata za ostave. Kontakt: pichler1@zg.tcom.hr, +385 1 6040202. Ženska odjeća

Bharti Gupta Designs, New Delhi, Indija. Tvrtka je dizajner i izvoznik ženske odjeće. Izvozi ženske haljine, šalove, majice napravljene od šifona, pamuka i ostalih finih tkanina. Radi po narudžbama kupaca (boje, vez, veličine, tkanine, tisak...). Kontakt: Bharti Gupta, bgdesigns12@gmail.com, +90 212 3204547.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Opasači i penjalice

HEP-Operator distribucijskog sustava, Elektra Zadar, nabavlja opasače i penjalice. Rok dostave ponuda je 11. studenoga.

crosoft poslužitelje. Rok dostave ponuda je 23. studenoga.

ranje nabavlja računala i opremu. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

Telefaks uređaji

Održavanje računalne opreme

Hrvatska pošta nabavlja telefaks uređaje. Rok dostave ponuda je 17. studenoga.

Fotoaparati i kamere

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja digitalne fotoaparate i videokamere. Rok dostave ponuda je 16. studenoga.

REGIJA Radna odijela i obuća

Uprava carine u Podgorici nabavlja radna odijela i obuću. Rok za dostavu ponuda je 23. studenoga.

Licencije

Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar nabavlja licencije za Mi-

Računala i oprema

Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osigu-

Autoceste u Republici Sloveniji nabavljaju usluge održavanja računalne strojne opreme (hardver). Rok dostave ponuda je 15. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće, silosi... Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 13,8

milijuna kuna. Nalazi se u Banjavčićevoj ulici broj 22, ima ukupnu površinu od 3779 četvornih metara. Dražba će se održati 9. studenoga u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u Petrinjskoj 8, u sobi broj 94/II. (ulična zgrada). Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Zgrada s restoranom, kuhinjom, skladištima i ekonomskim dvorištem, procijenjeni na 4,4 milijuna kuna u Bršadinu, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Površina nekretnine iznosi 6959 četvornih metara, a prodavat će se na dražbi zakazanoj za 14. studenoga, u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2. Jamčevina iznosi 10 posto. Stočna farma s dvije zgrade za stoku, silosima i skladištima u Velikoj Trnovitici, prodaje se za 2,5 milijuna kuna. Površina nekretnine je 17.206 četvornih metara, a prodavat će se na dražbi 15. studenoga u 9 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8. Skladište stočne hrane i silosi za žito u Demerju kraj Zagreba prodaju se za 13,5 milijuna kuna. Površina nekretnine je 22.734 četvorna metra. Ročište za prodaju održat

će se 15. studenoga u 9.30 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 92/II. (ulična zgrada). Razgledavanje skladišta moguće prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/4555 094 i 098/479 303. Trafostanica i gospodarske zgrade, procijenjene vrijednosti od 1,35 milijuna kuna, prodaju se u naselju Borovci, u Općini Kula Norinska, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dražba će se održati 9. studenoga u 13 sati u Dubrovniku, u stalnoj službi Trgovačkog suda, Ante Starčevića 23, u sudnici 2. Nekretnine se ne mogu prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na telefon 091/4846 055, svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto. Strojevi i oprema za rudnike, kamenolome i graditeljstvo, procijenjeni ukupno na 4,8 milijuna kuna. Riječ je o 40 različitih građevinskih strojeva proizvedenih od 1970. do 2008. godine. Nalaze se u Komolcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Na prodaji će biti 10. studenoga u 10.30, na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, u sudnici broj 2. Jamčevinu od 10 posto vrijednosti treba uplatiti do 8. studenog. Gospodarsko dvorište i ostaci štale, procijenjene vrijednosti 1,9 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Galižani, kod Vodnjana, u Istarskoj županiji. Ima površinu od 6323 četvorna metra, a nalazi se u Zoni male privrede u Galižani. Prodavat će se na dražbi 10. studenoga u 9.30 sati u Pazinu, u Stalnoj službi Tr-

govačkog suda iz Rijeke, u Ulici Dršćevka 1, u sudnici 2. Razgledavanje treba dogovoriti sa stečajnim upraviteljem poduzeća Merkant, na 098/9023 000. Jamčevina je 10 posto. Stambena zgrada procijenjena na 787.315 kuna u Ogulinu. Zgrada ima površinu od 237 četvornih metara, a do 14. studenoga treba dostaviti ponude za kupnju Trgovačkom sudu u Rijeci. Kupac će se odabrati prema najvišoj ponuđenoj cijeni. Razgledavanje zgrade treba dogovoriti sa stečajnim upraviteljem na 098/442 082. Jamčevina iznosi 40.000 kuna. Zgrade, proizvodni pogoni, dvorište i parkiralište vrijedni 11,9 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu 11.977 četvornih metara, a nalazi se u Pregradi, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Dražbeno ročište održat će se 17. studenoga u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u sobi 94/II. Razgledavanje nekretnina i pripadajuće dokumentacije moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto. Stambeno-poslovni prostor od 92 četvorna metra u Splitu, procijenjen

na milijun kuna. Nalazi se u Šegedinovoj ulici 16. Ročište za dražbu održat će se 17. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi 10. Obavijesti o nekretnini mogu se dobiti na 021/321 170. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti do 15. studenoga.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ekonomija i vjera dr. Uroš Dujšin

U

vrijeme kada protestantska Europa - koja sebe smatra kreposnom i štedljivom - stenje pod problemima katoličkih i pravoslavnih zemalja kontinenta, ideja da vjersko opredjeljenje može utjecati na način na koji ljudi privređuju privlačnija je no ikad, primjećuje Economist. Rušenje arapskih tirana stavilo je na dnevni red slično pitanje: mogu li islam i islamizam omo-

gućiti pravne i društvene uvjete koji vode blagostanju? Sigurno je da mnogi suvremeni vjerski vođe imaju čvrste predodžbe o ekonomskim pitanjima. U Zapadnoj Europi kršćanske organizacije djeluju kao glas iz redova egalitarističke ljevice, dok u Americi glasovi vjerskih vođa hvale i kude kapitalistički poredak. Kakva je, prema tome, veza između ekonomije i vjere? Podsvjesni utjecaji Sve teorije s tog područja ukazuju na podsvjesne utjecaje. Najpoznatija je od njih svakako ona Maxa Webera, oca moderne sociologije, koji je povezao protestantsku etiku s duhom kapitalizma. Ističući da su protestantski dijelovi Njemačke u 19. stoljeću bili uspješniji od onih katoličkih, smatrao je da

“unutrašnja usamljenost” protestanata – koji nikad ne mogu biti sigurni hoće li u očima Gospodnjim zaslužiti milost – ove vjernike motivira na predaniji rad. Protestantizam, naime, nema mističnog obreda oprosta grijeha. No Sascha Becker sa Sveučilišta u Warwicku koji Weberovu teoriju testira u stvarnosti, ukazuje na to da Weber i nije imao sasvim pravo. Protestantski je dio Njemačke bio uspješniji stoga što su protestanti htjeli da njiho-

njenjima. U Otomanskom carstvu su kršćani i židovi bili vodeći u poslovnom svijetu. No objašnjenje za to ne treba tražiti u stereotipu o “fatalizmu” ili “zaostalosti” mnogih muslimana, nego u činjenici da su poželjne pozicije u javnoj upravi i vojsci bile rezervirane samo za muslimane.

va djeca budu osposobljena čitati Bibliju; viši stupanj pismenosti omogućio je i brži privredni razvoj. No na određenom stupnju obrazovanja su protestanti i katolici jednako uspješni - a katolička je Bavarska najbogatija pokrajina u Njemačkoj. Američki sociolog Peter Berger ustanovio je da Weberovu teoriju potvrđuje stanje u Latinskoj Americi, gdje je protestantska manjina nadmašila katoličku većinu. Tu je, kao i u Africi, individualističko “protestantsko evanđelje” - koje povezuje ekonomsku uspješnost s božanskom milošću - popularnije od katoličkog inzistiranja na “oslobađanju” siromaha kao klase. Mnogi pokušaji povezivanja vjerske doktrine s ekonomskom efikasnošću opovrgnuti su izuzecima i vjerodostojnijim objaš-

Mnogi suvremeni vjerski vođe imaju čvrste predodžbe o ekonomskim pitanjima

Pozitivna korelacija Jednako tako bi se i razmišljanje o grčkim privrednim teškoćama moglo povezati s teorijom koja povezuje pravoslavlje s tolerantnijim odnosom prema ljudskim slabostima kao što su korupcija i nepotizam. No ako je tako, kako objasniti poslovnu uspješnost Grka nastanjenih u Americi, koji su jednako tako pobožni kao i njihovi sunarodnjaci u domovini? Razlog tome je očito u prirodi američkih institucija koje ljudima omogućuju da se lakše probiju na pošten način.

Zanimljivo je da istraživanja pobožnih stanovnika turske provincije pokazuju pozitivnu korelaciju između pobožnosti i poslovne uspješnosti. Govori se o “islamskom kalvinizmu” poslovnih ljudi koji koriste vjerske ustanove kako bi proširivali svoju djelatnost. Pobožni turski poduzetnici pozivaju se na one dijelove Kur’ana koji pozivaju na poštenje u trgovanju, a tome treba dodati i dobre turske zakone. Ispada da su zakoni i institucije važniji čimbenici koji određuju poslovne šanse nego zakučasti postulati teologije. Amen.

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

( više od 13%

( stopa od 9%

kapitaliziranost banaka u regiji

želja zemalja Zapadne Europe

Moj-bankar.hr

U Hrvatskoj 11 do 12 posto nenaplativih kredita Na povećanje loših kredita najviše je utjecala kvaliteta odobrenih kredita gospodarstvu te jačanje tečaja švicarskog franka prema kuni

U

spoređujući se s regijom, hrvatsko bankarsko tržište u 2011. godini imalo je 11 do 12 posto nenaplativih kredita što je slično zemljama s usporedivim ekonomijama. Valja naglasiti kako su trenutačne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije barem dvostruko više nego što su bile prije krize, u 2007. godini, navodi se u analizi portala Moj-bankar.hr. Kriza koja je regiju zahvatila prije tri-četiri godine rezultirala je smanjenjem trgovine, industrijske proizvodnje, te posljedično, smanjenjem broja zaposlenih u goto-

vo svim državama regije. Takvi makroekonomski trendovi rezultirali su i povećanjem nenaplativih kredita kod banaka koje

Smanjenje udjela loših kredita i smanjenje kamata ne očekuje se ni u 2012. godini su prije krize agresivno povećavale svoj portfelj kreditnih plasmana. Analiza portala Mojbankar.hr pokazuje kako je regija Istočne Europe posebno pogođena tim trendom, dok Sjedinjene Američke Države i zemlje

eurozone, koje imaju viši stupanj autonomnosti monetarne politike, iskazuju relativno manje stope nenaplativih kredita. Kapitaliziranost veća nego na Zapadu Unatoč relativno visokom postotku nenaplativih kredita, koji su većinom generirani iz nekretninskog poslovanja, kapitaliziranost banaka u regiji značajno je veća od onih u zapadnim zemljama. U regiji je prosjek iznad 13 posto, dok se zemlje Zapadne Europe tek žele približiti stopi od devet posto. Osim toga banke u regiji nisu imale, ili su imale vrlo nisku izloženost pre-

ma “toksičnim” financijskim instrumentima generiranim u SAD-u. Na povećanje ukupnog broja loših kredita u

Hrvatskoj u 2011. najviše je utjecala kvaliteta odobrenih kredita gospodarstvu, kao i jačanje tečaja švicarskog franka prema

RBA

Financijska agencija

Pokrivenost robnog uvoza izvozom 64 posto

Dobit poduzetnika 18,5 milijardi kuna

Prema podacima DZS-a izvoz roba u rujnu je iznosio 858 milijuna eura, što je 10,6 posto više nego lanjskoga rujna, dok je robni uvoz iznosio 1,34 milijarde eura, što je pad od 1,3 posto na godišnjoj razini. Zbog rasta izvoza uz istodobni pad uvoza, pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 64 posto, dok je deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio 479 milijuna eura. U zadnjem

izvješću DZS je značajno revidirao podatke o izvozu roba u kolovozu, pri čemu je iznos izvoza revidiran za više od 130 milijuna eura pa je umjesto godišnje stope pada od 20,5 posto prema novim podacima izvoz roba u kolovozu pao tek 1,3 posto na godišnjoj razini. U prvih devet mjeseci izvoz roba je iznosio 6,78 milijardi eura, što je povećanje od 5,2 posto na godišnjoj razini. Rastu izvoza značajno je pridonio rast izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) od 18,8 posto u odnosu na prvih lanjskih devet mjeseci, koji čine 15,4 posto ukupnog izvoza. I druga najznačajnija kompo-

nenta izvoza, izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, zabilježio je godišnji rast od 11,2 posto. Uvoz roba u tom razdoblju iznosio je pak 11,07 milijardi eura, što je 0,7 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Valja naglasiti da je pad uvoza rezultat negativne stope u prvoj polovini godine, dok je treće tromjesečje donijelo blagi rast uvoza od 1,6 posto godišnje. Isto tako, zbog slabljenja kune u odnosu na euro (u 2011. u odnosu na 2010.), u kunama izraženi iznosi uvoza i izvoza pokazuju snažniji rast izvoza i uvoza u prvih devet mjeseci. Izvoz je tako porastao za 7,4, a uvoz za 1,4 posto.

Poduzetnici obveznici poreza na dobit bez banaka osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija u razdoblju od siječnja do lipnja 2011. godine ostvarili su bruto dobit od 18,5 milijardi kuna. Na godišnjoj razini radi se o povećanju od 9,5 milijardi kuna ili čak 105,5 posto, pokazuju podaci Financijske agencije. Hrvatski su poduzetnici u prvom polugodištu ove godine ostvarili 298,5 milijardi kuna ukupnog prihoda i 279,9 milijardi kuna ukupnih rashoda pa je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) bila 18,5 milijardi kuna. Ukupni prihodi povećani

su, prema istom razdoblju prošle godine, za 8,1 posto, a rashodi za 4,8 posto, a uslijed većeg povećanja prihoda od povećanja rashoda, povećana je ekonomičnost poslovanja te je povećana bruto dobit. Najveći dio prihoda ostvaruje se na domaćem tržištu na kojemu je u prvom ovogodišnjem polugodištu prodano roba u vrijednosti 218,2 milijarde kuna, što je 4,7 posto više na godišnjoj razini. Istodobno je povećana i prodaja na stranim tržištima za 16,2 posto te je ostvaren prihod od 46,5 milijardi kuna. Time je nastavljen, u prošloj godini započet pozitivan trend povećanja izvoza i pove-

kuni, koje se odrazilo na segment kredita građana. U više navrata kao jednu od glavnih prepreka smanjenju kamatnih stopa u Hrvatskoj (uz kreditni rizik zemlje) bankari navode upravo visoki udio nenaplativih kredita. Uz najavljene potrebne rezove i procjene analitičara o minimalnom rastu bruto domaćeg proizvoda u sljedećem razdoblju, kojima će se nastaviti nesigurnosti na tržištu rada, smanjenje udjela nenaplativih kredita i značajniji val smanjenja kamatnih stopa na kredite ne očekuje se ni u 2012. godini, zaključuje se u analizi.

ćanja broja poduzetnika koji prodaju svoju robu i usluge na stranim tržištima. U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine poduzetnici su izdvojili 17,9 milijardi kuna u dugotrajnu imovinu, što je 3,5 posto manje nego prije godinu dana. Inače, ove poslovne rezultate postiglo je 90.668 poduzetnika koji su zapošljavali 840.399 osoba, što je 0,3 posto više u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4668 kuna koje su, prema 4571 kuni u prvom polugodištu 2010., veće za 2,1 posto.

29

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011.

Crozilla.com

Dobra godina za Ledo

Dobro vrijeme za kupnju

Najbolji sladoled na svijetu

Danas su cijene nekretnina mnogo niže nego ranije, prodavatelji često dodatno spuštaju cijene, a “tope” se i zalihe kvalitetnih i povoljnih nekretnina te onih na dobrim lokacijama

P

rema podacima portala Crozilla. com, na mjeseč­ noj su razini tražene ci­ jene stanova u listopadu pale za 0,5 posto. U odno­ su na lanjski listopad cije­ ne su pale za 9,4 posto, a rekorder po padu cijena je Osijek u kojem je četvorni metar stana sada 22,5 po­ sto jeftiniji. Prema podacima porta­ la Crozilla.com, na godiš­ njoj su razini tražene cijene stanova pale za 2,7 posto. U odnosu na lanjski listo­ pad cijene su najviše pale u Rijeci gdje razlika izno­ si čak 11,3 posto. Postoje gradovi u kojima su cijene tijekom listopada bile više nego u istom lanjskom raz­ doblju, a to su Split (gdje je cijena porasla za 2,5 posto) i Zadar (koji bilježi porast cijena od 1,8 posto.)

U odnosu na lanjski listopad cijene su pale za 9,4 posto, a rekorder po padu cijena je Osijek S obzirom na to da prognoze o gospodarskoj situaciji nisu obećavaju­ će, trenutačno nema na­ znaka značajnijeg oporav­ ka tržišta nekretnina da bi cijene mogle početi osjet­ no rasti, stoga u mjeseci­ ma koji su pred nama mo­ žemo očekivati nastavak laganog pada cijena. No, bez obzira na to što u bli­ skoj budućnosti možemo očekivati daljnji pad cije­ na, činjenica je da je sada dobro vrijeme za kupnju nekretnina. Naime, da­ nas su cijene nekretni­ na mnogo niže nego rani­ jih godina, prodavatelji su spremni na kompromis te

često dodatno spuštaju ci­ jene, a i polako se “tope” zalihe kvalitetnih i povolj­ nih nekretnina, kao i onih na dobrim lokacijama. Lakše do odluke za kupnju Prema podacima porta­ la Crozilla.com, najve­ ći pad cijena stanova tije­ kom listopada zabilježen je u Dubrovniku gdje su cijene pale za 3,7 posto, a prosječna tražena cije­ na četvornog metra bila je 3114 eura, što je za 6,8 posto niže na godišnjoj ra­ zini. Velik pad cijena za­ hvatio je i Pulu gdje se kvadrat plaćao 1401 euro, što je 1,9 posto povoljni­ je nego lanjskog listopa­ da. Najveći pad cijena na godišnjoj razini bilježi Ri­ jeka gdje su stanovi 11,3 posto povoljniji nego lani. Jedan metar kvadratni u Rijeci je tijekom listopa­ da iznosio 1498 eura, što

je 0,4 posto jeftinije nego mjesec ranije. Podaci portala Cro­ zilla.com pokazuju kako su cijene stanova pale i u Zadru, te su na mjesečnoj razini bile niže za 0,6 po­ sto, dok je prosječna tra­ žena cijena kvadrata izno­ sila 1601 euro. Splitski stanovi bilje­ že jedva zamjetan porast cijena na mjesečnoj razini koji iznosi 0,09 posto, pa je cijena tamošnjeg metra kvadratnog iznosila 2139 eura. Osječki su kvadrati poskupjeli za jedan euro, pa im je cijena tijekom li­ stopada iznosila 960 eura, što označava mjesečni porast cijene od 0,1 po­ sto, ali i godišnji pad od 0,2 posto. U Zagrebu su cijene porasle na 1783 eura po kvadratu, što je 0,2 posto više nego mjesec ranije, ali 2,7 posto manje nego lanjskog listopada.

U Varaždinu pak cije­ ne stanova porasle su 0,2 posto, pa je cijena jednog metra četvornog iznosila 1055 eura. “Činjenica je da je promet nekretnina u odno­ su na 2007. i dio 2008. go­ dine bitno manji te sma­ tram da je u padu gotovo 70 posto. Ali je također či­ njenica da se uvijek ne­ što događa. Od tada pa do sada cijene po kojima se nekretnine stvarno proda­ ju su niže za 20 do 30 po­ sto, ovisno o kvaliteti i lo­ kaciji nekretnine. Počelo se primjećivati da se kupci lakše odlučuju za kupnju jer su cijene nekretnina prihvatljivije. Nadamo se da će se uskoro ponovno stvoriti pozitivna atmosfe­ ra u kojoj će se promet ne­ kretnina bitno poboljšati”, kazao je Rajko Subotić iz agencije Nekretnine sunce za portal Crozilla. com. (V.A.)

Ledo će u ovoj godini ostvariti prihode nešto veće od 1,1 milijardu kuna, a neto dobit trebala bi biti veća od prošlogodišnje, najavio je predsjednik Uprave Tomislav Kitonić. U proš­ loj godini prihodi Leda bili su 1,07 milijardi, a neto dobit 101,7 miliju­ na kuna. Udjel izvoza je nešto više od 10 posto, ali to ne uključuje proi­ zvodnju izvan Hrvatske. Iako je Ledo najpoznatiji po sladoledu, više od po­ lovine prihoda ostvaruje prodajom ostale smrznu­ te hrane, jer taj dio proi­ zvodnje ima brži rast od sladoleda. Suprotno na­ gađanjima da se glav­ nina smrznutog povrća zapravo uvozi, Kitonić ističe da raste udjel smr­ znutog povrća od domaće sirovine. Na tržištu sla­ doleda Ledo je u Hrvat­ skoj dominantan, a raste mu ugled i u svijetu, što potvrđuju dvije nagrade na nedavnoj konferenci­ ji Međunarodnog udru­

ženja za slado­ led (IICC). Ledov King Truffles tako je progla­ šen najboljim sladole­ dom, a torta na štapiću najinovativnijim slado­ ledom na svijetu. To je prvi put u povijesti svjet­ skog udruženja sladole­ dara, ističu u Ledu, da je jedan proizvođač do­ bio obje najprestižnije nagrade. Tržišta sladole­ da inače su međusobno vrlo različita, kaže Kito­ nić, pa tako u Hrvatskoj najbolje idu okusi vani­ lije i čokolade, dok se u Srbiji najviše prodaje ja­ goda. Također, u Hrvat­ skoj se najviše traže sla­ doledi na štapiću, dok se u BiH bolje prodaju sla­ doledi u čašici. U idu­ ćoj godini Ledo planira rast prihoda, ali rezulta­ ti će im uvelike ovisiti o turističkoj sezoni. Otva­ raju i neka nova tržišta, pa su tako već dogovo­ rili izvoz u Norvešku. (D.Ž.)

*vijesti

Ina povećala dobit Naftna kompanija Ina u prvih je devet mjese­ ci ostvarila neto dobit od 2,07 milijardi kuna, što predstavlja porast od 1,5 milijardi kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Rasla je proizvodnja nafte i plina, a smanjen je neto dug za 600 milijuna kuna (18 posto). Ina je ove go­ dine zabilježila prihode od prodaje od 22,7 mili­ jardi kuna, što je poveća­ nje od 20 posto. Varteks smanjio gubitak Varteks je ostvario rast prihoda u prvih de­ vet mjeseci. Ukupni pri­

hod bio je 235,2 milijuna kuna, veći za 8,2 miliju­ na kuna nego u istom raz­ doblju prethodne godine. Prihodi od prodaje su po­ rasli za 16 milijuna kuna, a raste i prodaja na izvo­ znim tržištima (ukupno 98,7 milijuna kuna). Gu­ bitak je u ovom razdoblju iznosio 37 milijuna kuna, što je za 8,6 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme prošle godine. Prosječna plaća 5514 kuna Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvat­ skoj za kolovoz ove godi­ ne iznosila je 5514 kuna, objavio je DZS. U odnosu na srpanj, prosječna neto plaća za kolovoz bila je nominalno viša za 2,8 po­ sto ili za 149 kuna, a real­ no je porasla za 2,9 posto.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.

Tržište novca Zagreb

Slijedi jačanje potražnje za pozajmicama i rast kamata Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

K

ako se razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija bliži kraju, mijenja se odnos ponude i potražnje novca koji određuje i visinu kratkoročne kamatne stope. Nakon duljeg razdoblja izrazite potražnje, proteklih je dana na Tržištu novca Zagreb ponuda kuna višestruko nadmašivala potražnju. Zato je prosječna kamatna stopa na pozajmice s kraćim rokovima ponovno na niskoj razini. Značajan dio dnevnih viškova ostaje neraspoređen zbog čega ih depozitne institucije

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

24.10-28.10.2011.

u%

Promet

400

31.10.-4.11.2011.

3

300 2 200 1 100

0

31.10.2011.

1.11.2011.

2.11.2011.

krajem dana usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,27 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,54 posto.

3.11.2011.

0

4.11.2011.

Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa u kunama raspisana je za rokove od 182 dana i 364 dana. Prinos na jednogodišnje zapise ostao je nepromijenjen,

ponedjeljak

utorak

dok je na šestomjesečne zabilježio rast sa 4,65 posto na 4,9 posto i približio se prinosu na jednogodišnje zapise. Planirani iznos emisije bio je 200 milijuna kuna, a ostvareni 174 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisano je 145 mili-

srijeda

četvrtak

petak

juna kuna i na rok od 364 dana upisano je 29 milijuna kuna. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja bio je 30 milijuna eura, a upisano je 41,155 milijuna eura, dok su prinosi ostali nepromijenjeni. Ministar-

stvo financija najavilo je održavanje sljedeće aukcije za 8. studenoga. U ovom tjednu slijedi smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve. U tom smislu je u prvom dijelu tjedna realno očekivati mirnije trgovanje sudionika uz nisku kamatnu stopu na prekonoćne pozajmice, dok će od sredine tjedna, kada započinje novo razdoblje održavanja, zasigurno doći do jačanja potražnje za pozajmicama i ponovnog rasta kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Skraćeni tjedan bez bitnih promjena

Nastavak rasta Mirexa

Na tečajnici Hrvatske narodne banke, u kraćem tjednu zbog blagdana Svih svetih, nije bilo bitnih provaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

EUR

7.50

5,636721

USD

noj razini ipak dobio sedam lipa. Vrijednost eura ostala je gotovo nepromijenjena. 5.44

CHF

6.17

JPY

japanski jen (100)

6,945740

švicarski franak

6,139538

GBP

britanska funta

8,690027

USD

američki dolar

5,418702

EUR

euro

7,495148

MIREX - tjedni

159

159

6.13

158

158

6.11

157

157

156

156

5.41

6.15

7.48

5.39

7.47

5.36

7.46

5.33

6.09

7.45

5.30

6.07

1.11.

2.11.

3.11.

4.11

31.10.

1.11.

2.11.

3.11.

4.11

31.10.

1.11.

2.11.

3.11.

4.11

Međunarodno tržište kapitala

Mario Draghi najavio blagu recesiju

5900 5800

FTSE 100

početku tjedna izazvala je najava o održavanju referenduma na kojem bi Grci odlučivali o paketu štednje i rezanja osobnih pri-

hoda. Izjave sa summita u Cannesu na kojem su se okupili lideri zemalja G20 nisu uspjele smiriti burzovne turbulencije. Naja-

12400

2800

12200

Dow Jones

2760

5700

12000

2720

5600

11800

2680

5500

11600

2640

5400

11400

2600

31.10. 3300 3200

1.11.

2.11. 3.11.11 4.11.

31.10. 6300

CAC40

6200

1.11.

2.11. 3.11.11 4.11.

DAX

9000

3100

6100

8900

6000

8800

2900

5900

8700

2800

5800

8600

1.11.

2.11. 3.11.11 4.11.

31.10.

1.11.

2.11. 3.11.11 4.11.

NASDAQ

31.10. 9100

3000

31.10.

155

155

primjena od 5. studenoga 2011. 31.10.

Kriza eurozone zbog situacije u Grčkoj i prošli se tjedan odražavala na kretanja na svjetskim burzama. Snažni pad indeksa na

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan završila na 157,7166 bodova. Iako je riječ o rastu u odnosu na prethodni tjedan, Mirex još nije dosegnuo 158 bodova, koliko je uspio dosegnuti u listopadu. MIREX - mjesečni

7.49

5,357121

CHF

Izvor: HNB

kuna, no na kraju se vratio na 6,13, razinu s početka tjedna. Slična je stvar bila i s dolarom koji je na tjed-

mjena u vrijednostima valuta. Švicarski franak sredinom tjedna dosegnuo je najvišu razinu od 6,17

1.11.

2.11. 3.11.11 4.11.

NIKKEI 225

31.10. 1.11.

2.11. 3.11.11 4.11.

va odustajanja od referenduma donijela je predah, a ministri financija eurozone pokušali su povjerenje investitora potaknuti planom za povećanje stabilizacijskog fonda. Europska središnja banka snizila je referentne kamatne stope na 1,25 posto. Novi šef ECB-­a Talijan Mario Draghi najavio je blagu recesiju u Europi potkraj 2011. Bolja situacija nije ni u SAD-u, gdje je Ben Bernanke, šef Federalnih rezervi, najavio usporavanje rasta, ali i nove monetarne injekcije. Američki indeksi pozdravili su tu najavu.

3.10.

11.10.

21.10.

3.11.

31.10.

1.11.

2.11.

3.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.11.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrv. liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dob. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara-Raiffeisen Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,3243 159,6514 149,2491 156,7512 157,7166

167,0897 193,9577 118,9180 132,2703 135,0024 150,1432 184,4139 178,7413 191,9606 138,1043 119,4951 104,3432 162,7636 108,2934 118,5634 169,4935 150,0471 120,2098 106,2914 135,8401

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3702, 7. studenoga 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 149,354 milijuna kuna

Snažan pad dioničkog prometa Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna došlo do pada redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznosio 45,909 milijuna Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic Grupa d.d. Belje d.d. Petrokemija d.d. Dom Holding d.d. Dalekovod d.d. AD Plastik d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ingra d.d. Luka Rijeka d.d.

kuna što je pad od 40,79 posto. Pad su zabilježila i oba dionička indeksa. Indeks Crobex pao je za 0,61 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.840,99 bodova, dok je Crobex10 tjedan zavr-

tjedna promjena -0,63% -0,78% +6,61% +0,91% +10,56% -2,43% +1,57% -3,19% -0,24% -5,95%

zadnja cijena 246,00 510,00 100,00 196,78 79,60 144,40 101,57 212,00 8,34 140,11

promet 10.025.963,85 6.396.002,28 2.892.019,02 2.401.945,49 2.308.515,11 2.062.105,59 2.019.565,31 1.357.004,94 1.228.906,61 1.108.472,83

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 45.909.509,52 kn

šio na 1.004,04 boda što je pad od 1,50 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 10,025 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 246 kuna. Tjedni dobitnik, što se tiče najtrgo10 dionica s najvećim rastom cijene IPK Osijek d.d. Drvna industrija Spačva d.d. Dioki d.d. Laguna Novigrad d.d. Transadria d.d. (u stečaju) Hoteli Brela d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Hrvatski duhani d.d. Adriatic Croatia Int. club d. d. Zvečevo d.d.

vanijih izdanja, je dionica Dom Holdinga koja je porasla za 10,65 posto na 79,60 kuna, uz promet od 2,308 milijuna kuna. Najveći pad zabilježila je di-

tjedna promjena +40,00% +39,97% +31,78% +24,78% +24,37% +24,29% +14,90% +14,72% +12,50% +11,39%

zadnja cijena 21,00 48,99 52,70 12,49 250,00 55,00 29,99 84,89 2.700,00 90,00

promet 882,00 642,88 375.081,68 13.691,68 1.250,00 4.125,00 20.903,03 2.320,79 38.850,11 57.773,72

INVESTICIJSKI FONDOVI

oničkim fondovima najuspješniji su bili HPB Titan (+6,47 posto) i HPB Dionički (+4,49 posto). Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su ST Global Equity kojem je vrijednost smanjena za 3,99 posto i Prospectus JIE s padom od 2,77 posto. Kod mješovitih fondova jedini

dobitnik je ZB global kojem je vrijednost uvećana za 0,42 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojem je vrijednost smanjena za 2,35 posto, a slijedi ga ST Balanced s padom od 2,25 posto. Kod obvezničkih fondova porast su zabilježili ZB bond

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 28. listopada do 3. studenoga 2011. godine Vrijednost udjela

Naziv(fond)

Valuta

92,3703

-0,18

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

9,5371 90,7500 99,3839

*Tjedna promjena [%] -1,79 0,13 3,23

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

12,3080 36,2972 7,7752 125,9600 10,9498 98,5700 96,1600 69,1541 135,0510 47,8700 70,1873 86,7675 77,6900 87,0858 91,7800 49,6948 46,7888 34,4611 22,7775 66,0302 45,4543 59,2963 69,1977 4782,5800 87,7257 11,5041 28,8000 45,0639 6,0938 49,8800 37,6013 78,6999 45,7575 438,9805 283,9749 73,1869 77,2100 285,3101 60,8300 122,4547 86,6058 9,6940 96,5309 87,3995 90,1390

-0,83 -3,99 -1,54 0,08 -1,29 -1,91 -2,66 -1,27 -0,83 -2,21 -1,31 4,49 -2,10 -0,95 0,13 -0,88 -2,77 -2,58 -1,27 -1,49 -0,34 -0,49 6,47 2,89 -1,63 -0,46 -2,70 -1,87 -1,63 -0,95 -1,45 -1,01 -1,74 0,28 -1,08 -2,42 -0,45 -1,87 -2,14 -0,53 -1,66 0,08 -2,02 -1,08 -1,99

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

110,6500 130,1300 96,0960 9,6349 115,4492 131,3400 149,5679 97,8840 97,2535 7,6475 78,2018 5,2582 66,1399 9,6794 112,2532 101,4800

-1,86 0,42 -1,22 -0,87 -0,12 -1,57 -2,25 -0,64 -2,35 -0,96 -2,07 -0,79 -0,81 -0,24 -0,24 -0,91

€ € € € € kn € €

160,4200 11,4378 175,2100 130,6318 133,6900 166,2607 127,7438 112,0378

0,53 -0,03 -0,09 -0,09 -0,28 0,12 -0,05 -2,41

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,8136 165,9302 142,1543 128,4614 148,1100 141,3700 142,0080 138,6336 125,6840 134,9498 125,0356 118,4281 11,6228 110,9488 10,9478 105,2801 108,2900 101,3815 100,3700

0,04 0,06 0,05 0,05 0,06 0,04 0,04 0,08 0,02 0,06 0,05 0,06 0,06 0,05 0,06 0,06 0,03 -0,05 0,03

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

kojem je vrijednost porasla za 0,53 posto te Capital One čiji je porast iznosio 0,12 posto. Ni jedan obveznički fond nije zabilježio pad vrijednosti. Novčani fondovi uglavnom su imali pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.840,99 1.004,04 92,40

onica Luke Rijeka koja je pala za 5,95 posto te je trgovanje završila na 140,11 kuna. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene Đakovština d.d. Kemika d.d. Magma d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Elektroprojekt d.d. Valamar grupa d.d. HTP Korčula d.d. Viadukt graditeljsko d.d. Luka Rijeka d.d. Riviera Adria d.d.

tjedna promjena -0,61% -1,50% +0,24%

trgovanijih imalo je promet veći od milijun kuna, a četiri dionice su zabilježile porast vrijednosti.

tjedna promjena -56,80% -25,00% -24,24% -12,64% -9,33% -6,75% -6,22% -6,03% -5,95% -5,03%

zadnja cijena 2,16 120,00 3,75 380,00 680,00 55,02 55,34 108,06 140,11 11,34

promet 10.596,96 1.200,00 13.232,67 19.000,00 25.160,00 13.312,51 44.500,28 331.988,44 1.108.472,83 78.917,54

*vijesti

Velike razlike u tjednim prinosima fondova Proteklog su tjedna prevladavali negativni rezultati te su 62 fonda od ukupno 92 zabilježila pad vrijednosti. Unatoč tome neki fondovi imali su vrlo visoke poraste vrijednosti udjela. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -3,99 posto pa do čak +6,47 posto. Među di-

index Crobex Crobex10 Crobis

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Blagi rast maloprodaje Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u rujnu realno porastao za jedan posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je šesti mjesec zaredom u kojem se bilježi realan rast maloprodaje na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. Nominalni rast iznosio je četiri posto, a pripisuje se produljenoj turističkoj sezoni. U ovoj je godini u svim mjesecima zabilježen nominalni rast maloprodaje na godišnjoj razini, a i realni se porast bilježi u svim mjesecima, osim u ožujku. Dobit HPB-a 17,6 milijuna kuna

Hrvatska poštanska banka ostvarila je u prvih devet mjeseci dobit od 70,6 milijuna kuna. Banka bilježi rast većine pokazatelja poslovanja: ukupni depoziti rasli su devet posto, na 12 milijardi. Krediti stanovništvu rasli su 6,1 posto. Odobreno je 31,8 posto više stambenih kredita nego u istom razdoblju prošle godine. Krediti trgovačkim društvima u prvih devet mjeseci povećani su za 5,5 posto. Petrokemija preokrenula trend Kutinska Petrokemija u devet je mjeseci imala do-

bit od 114,5 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2010. ostvarila gubitak od 126,7 milijuna kuna. Plan ukupne prodaje mineralnih gnojiva ostvaren je sa 101,9 posto, dok je proizvodnja bila 12,4 posto iznad plana. Poslovni prihodi iznosili su 2,23 milijarde kuna, a rashodi 2,09 milijardi kuna. Marža EBIDTA iznosila je 211,4 milijuna kuna. Wüstenrot novi osiguravatelj Hanfa je odobrila rad novom osiguravatelju na hrvatskom tržištu, društvu Wüstenrot životno osiguranje. Osim životnih osiguranja, Wüstenrot je dobio dozvolu za sklapanje ugovora od nezgoda te ugovaranje zdravstvenih osiguranja. Novi igrač, 17. na tržištu životnih osiguranja, zasad neće ulaziti u najprofitabilniji dio tržišta - obvezna osiguranja od autoodgovornosti. Odlični rezultati dioničkih fondova Dionički fondovi ostvarili su u listopadu odlične rezultate na Zagrebačkoj burzi. Najviše je porasla vrijednost udjela fondu NFD Aureus US Algorithm, i to za 14,32 posto. Na drugom mjestu nalazi se NFD Aureus BRIC, s porastom od 11,14 posto. Svi fondovi (dionički, mješoviti i novčani) ostvarili su dobre mjesečne rezultate. Od ukupno 92 fonda, 76 ih je zabilježilo porast vrijednosti udjela.

U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članovi uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce 16.11.2011. (srijeda), Zagreb, hotel Dubrovnik, Gajeva 2

5 razloga zašto doći

KAKO SE PRIJAVITI?

na Superprodavač konferenciju: 1 2 3 4 5

• Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail adresu: poslovnisavjetnik@ripup.hr ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742 Detaljan program na www.poslovni-savjetnik.com. Broj mjesta je ograničen.

18 predavanja i seminara iz područja prodaje 13 vrhunskih predavača, isključivo praktičari Poslovni kontakti s prodajnom strukom Okrugli stol Svakom polazniku knjiga Vinka Vukadina „Eros prodaje“ gratis

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.470,00 kn (1.195,12 + PDV)

Program konferencije na www.poslovni-savjetnik.com

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (iz jedne tvrtke):

• Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

POPUST

• 5% za pretplatnike Poslovnog savjetnika U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema programu organizatora,

ručak i radni materijali (blok i kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju (diploma) Generalni sponzor:

Izbor popularnih naslova iz PV prodaje privredni vjesnik

Zlatni sponzori:

Medijski pokrovitelj:

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

KULTURA U IZLOGU

170,00 kn

100,00 kn

100,00 kn

199,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

153,00 kn

NOVO

cijena

90,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ cijena

179,00 kn

Knjige iz PV prodaje možete naručiti putem: e: pvmultimedija@privredni.hr t: 01/5600 000 f: 01/4846 656


e-pv 3702