4
TEMA TJEDNA
*vijesti Pad industrijske proizvodnje Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu pala za 2,3 posto u odnosu na rujan 2010. godine što je više od očekivanja i posljedica je slabe domaće potrošnje i slabljenja inozemne potražnje. Državni zavod za statistiku objavio je da je prema desezoniranim podacima industrijska proizvodnja u rujnu porasla za četiri posto u odnosu na kolovoz, dok je u odnosu na rujan prošle godine pala za 2,3 posto. Adria čelik kupio Splitsku željezaru Splitska željezara dobila je novog vlasnika - na javnoj dražbi na splitskom Trgovačkom sudu jednoglasnom odlukom prodana je zagrebačkoj tvrtki Adria čelik vlasnika Petra Pripuza za 10,3 milijuna eura. Ponuda tvrtke FE Magnetit proglašena je nepravovaljanom te joj je uskraćena mogućnost sudjelovanja na dražbi, zbog čega je njen vlasnik Anto Bekić najavio žalbu. Poticaj zadruzi Lintar Hrvatska vlada osigurala je 150.000 kuna poticaja Poljoprivredno-braniteljskoj zadruzi Lintar, a ugovor o korištenju novčane potpore već je uručen predstavnicima te zadruge. Lintar je jedna je od 15 braniteljskih zadruga odabranih za dodjelu sredstava, koja će iskoristiti za nabavu novih sadnica i opreme za održavanje maslinika te uređenje prostorija. Njeni su zadrugari ujedno i članovi Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement, većinom zaposlenici tvrtke CEMEX Hrvatska. Zadruga je ime dobila prema ekstra djevičanskom maslinovom ulju od kojeg je i nastala ideja organizacije proizvodnje na zadrugarskim načelima.
Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.
( 20% rast izvoza ( 560 mil kn u prvih 8 mjeseci bez brodogradnje
suficit u trgovanju s Ceftom u istom razdoblju
Hrvatski izvoznici
S Ceftom po starom i nakon ulaska u EU Zemlje Cefte smanjit će u dvije godine razinu zaštite prema EU-u na sadašnju, kakva vrijedi u poslovanju s Hrvatskom. Srbija će na toj razini biti samo šest mjeseci kasnije, 1. siječnja 2014. godine Igor Vukić vukic@privredni.hr
K
ad se izuzme rezultat brodogradnje, hrvatski izvoz u prvih osam mjeseci rastao je 20 posto, istaknuo je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević na prošlotjednom okruglom stolu Hrvatskih izvoznika, na kojem se raspravljalo o sudbini izvoznika nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju. S uključenom brodogradnjom izvoz je u osam mjeseci također zabilježio blagi rast, od 2,7 posto. Pogled na statističke tablice odmah će se zaustaviti na rezultatu izvoza u Italiju. U osam mjeseci u tu je zemlju izvezeno 780 milijuna kuna manje robe nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o padu od 9,6 posto. Time su potvrđene proljetne najave analitičara, primjerice, Hrvoja Stojića i Hypo banke, da će financijski potresi u Europi, osobito kod najvećih hrvatskih partnera kakva je Italija, dovesti do usporavanja izvoznog rasta.
Izvoz u Njemačku održao se zasad na razini prošlogodišnjeg. S EU-om i niže kamate Ukupni izvoz u zemlje EU-a za pola je postotnog boda veći nego u osam mjeseci prošle godine. Nedostatak u Italiji donekle je
Ulaskom u EU na domaće bi tržište, bez ikakva nadzora, mogli doći novi jeftini proizvodi, smatra predsjednik HUP-a nadoknadio rast izvoza u Austriju, Sloveniju, Francusku, Belgiju i Švedsku. Izvoznom plusu na godišnjoj razini pridonio je i značajni rast izvoza u Tursku, sa 290 milijuna kuna na 853 milijuna kuna. Ministar Milošević stoga je optimist i ocjenjuje da će nakon ulaska u Uniju poduzetnici lakše dolaziti na tržište od 500 milijuna potrošača. U dvogodišnjem razdoblju trebala bi se prevladati i
aktualna kriza u eurozoni. Punopravnim članstvom u Uniji Hrvatska će ojačati svoj poslovni rejting pa će i kamate na kapital biti niže. Na raspolaganju su već i sada pretpristupni i potom strukturni fondovi. “Na godišnjoj razini poduzetnici mogu računati s barem 100 milijuna eura bespovratnih sredstava, što će biti veliki poticaj gospodarskim projektima”, rekao je Milošević. Predsjednik HUP-a Ivan Ergović smatra da će ulaskom u EU hrvatske tvrtke dobiti snažniju konkurenciju. Ističe da mnogi hrvatski izvoznici dobro znaju kako poslovati u Uniji jer su na tim tržištima prisutni godinama. No mogli bi biti ugroženi kod kuće jer će se smanjiti carinske barijere prema trećim zemljama. Na domaće tržište, bez ikakva nadzora, mogli doći novi jeftini proizvodi. Izvoznike zanimaju i uvjeti u trgovanju sa zemljama Cefte s kojima smo u prvih osam mjeseci ostvarili ukupan izvoz od 8,1 milijardu kuna. Riječ je o rastu od 7,4 posto i suficitu od 560 miliju-
na kuna. Milošević je odgovorio da se ulaskom u Europsku uniju u pogledu poslovanja s Ceftom neće ništa bitno promijeniti. Naime, glavni hrvatski partneri iz Cefte (BiH, Makedonija, Srbija) obuhvaćeni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, po kojem moraju postupno smanjiti razinu svoje carinske zaštite. Kad 1. srpnja 2013. dođe vrijeme za ulazak Hrvatske, uvjeti poslovanja s njima bit će na razini kakva je sada već regulirana ugovorom o Cefti. Jedini izuzetak je Srbija, ali ona će to biti samo šest mjeseci kasnije. Prvog dana 2014. tvrtke iz Hrvatske moći će u Srbiji poslovati isto kao što sada posluju temeljem Cefte. Miloševićeve izjave potvrdila je i Zorica Kučić-Vitaljić, pomoćnica ravnatelja Carine. Državni sektor ima prevelike plaće Boris Cota, savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo, upozorio je da bi u EU-u izvozni rezultati mogli biti dodatno pogoršani zbog nekonkurentnosti hrvatskog gospo-
darstva. Uz ostalo, imamo prevelik trošak rada u odnosu na produktivnost. U društvu je, s druge strane, teško postići konsenzus kako prevladati taj problem. Državni sektor posebice ima prevelike plaće, dok su u realnom sektoru one ipak primjerenije produktivnosti, smatra Cota. Ivan Ergović dodao je da problem predstavlja veliko porezno opterećenje plaća visokoobrazovanih radnika, zbog prejakog progresivnog oporezivanja. Stoga će stručnjaci lakše posao dobivati u okolnim zemljama gdje su ti porezi umjereniji. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i Hrvatskih izvoznika, kaže da bi državna pomoć trebala biti usmjerena ishođenju referenci za domaće proizvode kako bi lakše našli mjesto na stranim tržištima i međunarodnim natječajima. Hrvatski izvoznici, najavljeno je, nastavit će sa sličnim okruglim stolovima kako bi poboljšali informiranost poduzetnika o poslovanju poslije ulaska u Uniju.