Issuu on Google+

Domaći izvoznici Bez brodogradnje, hrvatski izvoz u osam mjeseci rastao je 20 posto, a s Ceftom smo u plusu 560 milijuna kuna

Hrvatska može više Nakon skromnoga rasta ove godine, ni nagodinu ne treba očekivati rast veći od jedan posto, kaže guverner HNB-a

Pilanari upozorili Nemamo europske norme, a sve to otvara prostor za manipulacije u izvoznim poslovima

tema tjedna Str. 4

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 8

3 7 0 1

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 31. listopada 2011. Godina LVIII / Broj 3701. www.privredni.hr

privredni vjesnik

HUP: kakvi su programi stranaka / predstavljanja tvrtki / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

Graditeljstvo u izvoznoj ofenzivi

Vojska građevinara traži bojno polje za nove radne pobjede Najbolji izgledi su u zemljama okruženja, potom bivšeg socijalističkog bloka, te na arapskim i bliskoistočnim tržištima >>10-11

BAN POSE G PRILO info EEN nosi

rk Što do ope Netwo r u E prise Enter

Intervju: Milodrag Gadže

Klaster poljomehanizacije u kini

>> 6-7

>> 12

Manjak regulative sili nas da uvozimo sirovinu, umjesto da je kupujemo kod kuće, kaže vlasnik tvornice Biodizel Vukovar

Svatko želi Kinezima prodati svoju robu, a rijetki s tim ciljem zaista i odu na put. Klaster se iz Kine vraća pun optimizma


* Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni-vjesnik.hr Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.


UVOD

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a:

Za valutnu klauzulu zaslužan i Tito Kad uvede euro, Hrvatska će na najjednostavniji način riješiti problem valutnog rizika. Sada je ukidanje valutne klauzule nemoguće bez velikih opasnosti, jer je u eurima 80 posto kredita i štednje hrvatskih građana. Štednja i čuvanje novčanog imetka u stranoj valuti tradicija je ovih prostora već desetljećima, još od 1965. kad je Tito otvorio jugoslavenske granice za odlazak radnika i kad je iz inozemstva počeo snažniji priljev deviza.

Mladen Vedriš, nezavisni ekonomist:

Nužne su nam reforme Mala smo ekonomija, zato moramo biti otvoreniji prema razmjeni s drugim zemljama. Kamate su danas 2,6 posto, što znači da bi nam rast trebao biti bar tropostotni kako bismo ih servisirali. Hrvatske devizne rezerve važne su za kreditni rejting, a on je važan za kamatnu stopu. Za izlazak iz krize nužne su nam reforme, i to zdravstvenog i mirovinskog sustava te radnog zakonodavstva.

Mladen Forgec, predsjednik Uprave Siemensa:

Važno je imati partnere Budućnost je kritična, ali nije toliko važna iduća godina, nego 1. srpnja 2013., odnosno dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, svi govore da će naše tvrtke imati pristup tržištu od pola milijarde potrošača, ali nitko ne govori o tome da će i te tvrtke imati jednako pravo sudjelovati na svim javnim natječajima. Naše tvrtke trebaju sklapati partnerstva kao što i Siemens radi.

Pavo Zubak, vlasnik Autokuće Zubak:

Odgovornost u poduzetništvu Još prije pet do šest godina procijenili smo da će prodajni sektor automobila stagnirati, zbog čega smo se već tada odlučili na diverzifikaciju. Mi u poduzetništvu, ali i politici, moramo biti odgovorni. Naime, dali smo jednoj tvrtki da nam razvije grijač za vjetrobansko staklo, no vlasnik te tvrtke potrošio je novac kandidiravši se na lokalnim izborima. Takve se stvari ne smiju događati. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: ANDRIJA PEĆARIĆ, DIREKTOR PROFIL INTERNATIONALA

Snaga male nacije leži u znanju Krajnji je trenutak da prestanemo na svaki osobni izdatak za obrazovanje gledati kao na trošak, jer on to nije

Š

kolovanje i obrazovanje su osnova za rast gospodarstva te jedan od glavnih preduvjeta za kvalitetniji život zajednice u cijelosti. Hrvatska je mala zemlja i bez kvalitetnog obrazovanja i povećanja školovanog kadra neće opstati u EU-u. Snaga male nacije u okrilju velikih i ekonomski moćnijih zemalja leži u znanju. Inače zemlja propada i postaje izvorište jeftine radne snage te poligon za investicije onih nacija koje su važnost obrazovanja shvatile desetljećima prije nas. Stoga je definitivno krajnji trenutak da prestanemo na svaki osobni izdatak za obrazovanje gledati kao na trošak, jer on to nije; svaki izdatak za obrazovanje je investicija - ulaganje u budućnost. Osim toga, ne možemo samo od države očekivati da financira obrazovni sustav, nego moramo biti spremni i sami ulagati u stjecanje znanja i usaditi takve vrijednosti u mlađe naraštaje na kojima ostaje budućnost zemlje. Sa svakim početkom školske godine aktualizira se pitanje udžbenika i pripreme za nastavu. Proteklih godina glavna tema bila je svakogodišnje mi-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

jenjanje udžbenika i to što više nisu besplatni. Raspravljalo se i o tome da roditelji nisu mogli nabaviti udžbenike na vrijeme, pa su neizostavne gužve bile svakodnevni prizor čak i u prvim tjednima nastave. Sad je situacija bitno drugačija. Udžbenici se mijenjaju svake četiri godine. Prošle godine cijena je snižena za 10 posto, a izostale su i gužve te panika oko nabave udžbenika. Nakladnici su se mogli na vrijeme pripremiti, udžbenici su u knjižarama bili dostupni još od lipnja, a smanjenju gužvi je pridonio i

Ukupna cijena izrade jednog udžbenika je više od 100.000 kuna rast online prodaje. Ipak, i dalje mnogi govore da su knjige skupe, na to izdvajanje gleda se kao na trošak, a premalo se govori o važnosti ulaganja u obrazovanje. Nije li i kupnja udžbenika ulaganje u budućnost obrazovanja naše djece? Također, zanemaruje se činjenica da izrada udžbenika nije samo biznis, nego ozbiljan posao iza

kojeg stoji cijeli tim ljudi koji predano rade na tome i koji također iziskuje mnogo ulaganja, a ne donosi toliku zaradu o kakvoj se govori. Ukupna cijena izrade jednog udžbenika je i preko 100.000 kuna. Čitav proces izrade zahtijeva puno vremena i truda, a iza samo jednog izdanja stoji čitav niz stručnjaka koji moraju pratiti zahtjeve Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Kako bi nastao udžbenik, potrebno je uzeti u obzir troškove autorskih honorara za tim koji radi na udžbeniku, za lekturu, ko-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

rekturu, idejno rješenje, grafičku obradu (layout i prijelom), autorsku naknadu, ilustratore, fotografije, papir, tisak, uvez, doradu i trošak marketinga koji uključuje troškove promocija, prezentacija, promotivnih materijala, skladištenja, prijevoza, radnika i distribucije. Na te stavke troška se često zaboravlja kad se govori o cijeni udžbenika. Smanjenje cijene udžbenika, te postavljanje gornjeg limita uzrokovali su smanjenje prihoda i restrukturiranje u izdavačkim kućama. Svojevrsna tabu tema je rastuće crno tržište koje nanosi milijunske štete nakladnicima. U novinskim i internetskim oglasnicima komplete novih udžbenika preprodaju osobe koje su na ilegalan način došle do njih ili su ih pak krivotvorile. Sivo tržište udžbenika negativno utječe na poslovanje nakladnika, a nanosi štetu i samim građanima koji, u želji da uštede, novac daju osobama koje im “podvaljuju” kriva izdanja. Unatoč krizi, nadam se da neće izostati projekti i investicije u obrazovanje ljudi koji će jednog dana možda biti nositelji naše gospodarske scene.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

*vijesti Pad industrijske proizvodnje Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu pala za 2,3 posto u odnosu na rujan 2010. godine što je više od očekivanja i posljedica je slabe domaće potrošnje i slabljenja inozemne potražnje. Državni zavod za statistiku objavio je da je prema desezoniranim podacima industrijska proizvodnja u rujnu porasla za četiri posto u odnosu na kolovoz, dok je u odnosu na rujan prošle godine pala za 2,3 posto. Adria čelik kupio Splitsku željezaru Splitska željezara dobila je novog vlasnika - na javnoj dražbi na splitskom Trgovačkom sudu jednoglasnom odlukom prodana je zagrebačkoj tvrtki Adria čelik vlasnika Petra Pripuza za 10,3 milijuna eura. Ponuda tvrtke FE Magnetit proglašena je nepravovaljanom te joj je uskraćena mogućnost sudjelovanja na dražbi, zbog čega je njen vlasnik Anto Bekić najavio žalbu. Poticaj zadruzi Lintar Hrvatska vlada osigurala je 150.000 kuna poticaja Poljoprivredno-braniteljskoj zadruzi Lintar, a ugovor o korištenju novčane potpore već je uručen predstavnicima te zadruge. Lintar je jedna je od 15 braniteljskih zadruga odabranih za dodjelu sredstava, koja će iskoristiti za nabavu novih sadnica i opreme za održavanje maslinika te uređenje prostorija. Njeni su zadrugari ujedno i članovi Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement, većinom zaposlenici tvrtke CEMEX Hrvatska. Zadruga je ime dobila prema ekstra djevičanskom maslinovom ulju od kojeg je i nastala ideja organizacije proizvodnje na zadrugarskim načelima.

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 20% rast izvoza ( 560 mil kn u prvih 8 mjeseci bez brodogradnje

suficit u trgovanju s Ceftom u istom razdoblju

Hrvatski izvoznici

S Ceftom po starom i nakon ulaska u EU Zemlje Cefte smanjit će u dvije godine razinu zaštite prema EU-u na sadašnju, kakva vrijedi u poslovanju s Hrvatskom. Srbija će na toj razini biti samo šest mjeseci kasnije, 1. siječnja 2014. godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ad se izuzme rezultat brodogradnje, hrvatski izvoz u prvih osam mjeseci rastao je 20 posto, istaknuo je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević na prošlotjednom okruglom stolu Hrvatskih izvoznika, na kojem se raspravljalo o sudbini izvoznika nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju. S uključenom brodogradnjom izvoz je u osam mjeseci također zabilježio blagi rast, od 2,7 posto. Pogled na statističke tablice odmah će se zaustaviti na rezultatu izvoza u Italiju. U osam mjeseci u tu je zemlju izvezeno 780 milijuna kuna manje robe nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o padu od 9,6 posto. Time su potvrđene proljetne najave analitičara, primjerice, Hrvoja Stojića i Hypo banke, da će financijski potresi u Europi, osobito kod najvećih hrvatskih partnera kakva je Italija, dovesti do usporavanja izvoznog rasta.

Izvoz u Njemačku održao se zasad na razini prošlogodišnjeg. S EU-om i niže kamate Ukupni izvoz u zemlje EU-a za pola je postotnog boda veći nego u osam mjeseci prošle godine. Nedostatak u Italiji donekle je

Ulaskom u EU na domaće bi tržište, bez ikakva nadzora, mogli doći novi jeftini proizvodi, smatra predsjednik HUP-a nadoknadio rast izvoza u Austriju, Sloveniju, Francusku, Belgiju i Švedsku. Izvoznom plusu na godišnjoj razini pridonio je i značajni rast izvoza u Tursku, sa 290 milijuna kuna na 853 milijuna kuna. Ministar Milošević stoga je optimist i ocjenjuje da će nakon ulaska u Uniju poduzetnici lakše dolaziti na tržište od 500 milijuna potrošača. U dvogodišnjem razdoblju trebala bi se prevladati i

aktualna kriza u eurozoni. Punopravnim članstvom u Uniji Hrvatska će ojačati svoj poslovni rejting pa će i kamate na kapital biti niže. Na raspolaganju su već i sada pretpristupni i potom strukturni fondovi. “Na godišnjoj razini poduzetnici mogu računati s barem 100 milijuna eura bespovratnih sredstava, što će biti veliki poticaj gospodarskim projektima”, rekao je Milošević. Predsjednik HUP-a Ivan Ergović smatra da će ulaskom u EU hrvatske tvrtke dobiti snažniju konkurenciju. Ističe da mnogi hrvatski izvoznici dobro znaju kako poslovati u Uniji jer su na tim tržištima prisutni godinama. No mogli bi biti ugroženi kod kuće jer će se smanjiti carinske barijere prema trećim zemljama. Na domaće tržište, bez ikakva nadzora, mogli doći novi jeftini proizvodi. Izvoznike zanimaju i uvjeti u trgovanju sa zemljama Cefte s kojima smo u prvih osam mjeseci ostvarili ukupan izvoz od 8,1 milijardu kuna. Riječ je o rastu od 7,4 posto i suficitu od 560 miliju-

na kuna. Milošević je odgovorio da se ulaskom u Europsku uniju u pogledu poslovanja s Ceftom neće ništa bitno promijeniti. Naime, glavni hrvatski partneri iz Cefte (BiH, Makedonija, Srbija) obuhvaćeni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, po kojem moraju postupno smanjiti razinu svoje carinske zaštite. Kad 1. srpnja 2013. dođe vrijeme za ulazak Hrvatske, uvjeti poslovanja s njima bit će na razini kakva je sada već regulirana ugovorom o Cefti. Jedini izuzetak je Srbija, ali ona će to biti samo šest mjeseci kasnije. Prvog dana 2014. tvrtke iz Hrvatske moći će u Srbiji poslovati isto kao što sada posluju temeljem Cefte. Miloševićeve izjave potvrdila je i Zorica Kučić-Vitaljić, pomoćnica ravnatelja Carine. Državni sektor ima prevelike plaće Boris Cota, savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo, upozorio je da bi u EU-u izvozni rezultati mogli biti dodatno pogoršani zbog nekonkurentnosti hrvatskog gospo-

darstva. Uz ostalo, imamo prevelik trošak rada u odnosu na produktivnost. U društvu je, s druge strane, teško postići konsenzus kako prevladati taj problem. Državni sektor posebice ima prevelike plaće, dok su u realnom sektoru one ipak primjerenije produktivnosti, smatra Cota. Ivan Ergović dodao je da problem predstavlja veliko porezno opterećenje plaća visokoobrazovanih radnika, zbog prejakog progresivnog oporezivanja. Stoga će stručnjaci lakše posao dobivati u okolnim zemljama gdje su ti porezi umjereniji. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i Hrvatskih izvoznika, kaže da bi državna pomoć trebala biti usmjerena ishođenju referenci za domaće proizvode kako bi lakše našli mjesto na stranim tržištima i međunarodnim natječajima. Hrvatski izvoznici, najavljeno je, nastavit će sa sličnim okruglim stolovima kako bi poboljšali informiranost poduzetnika o poslovanju poslije ulaska u Uniju.


5

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( manje od 30%

*vijesti

poduzeća zadovoljava kriterije odobravanja kredita

Mediteranska plovidba u stečaj

Dan velikih planova

Hrvatska može više ako

prevlada sebične interese Smanjenjem obvezne pričuve i ostalim mjerama iz svoje nadležnosti, HNB je oslobodio čak 16 milijardi kuna, ali učinci su bili mnogo slabiji od očekivanja. Dio banaka oslobođeni je novac pretvorio u devize i iznio ga iz Hrvatske nja. Dio banaka oslobođeni je novac pretvorio u devize i iznio ga iz Hrvatske, zbog čega je HNB opet povećao stopu obvezne pričuve. “Krajnje je vrijeme da sjednemo zajedno i dogovorimo se kako dalje’’, zaključio je guverner. Odgovor je odmah dobio od predsjednika Uprave Privredne banke

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

tatistički, ova godina i ne izgleda tako loše, jer će Hrvatska ostvariti, istina skroman, ali ipak gospodarski rast. Sljedeća, 2012. godina bit će slična, jer ne treba očekivati rast veći od jedan posto, što znači da smo u razdoblju stagnacije, procijenio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na trećoj konferenciji Dan velikih planova. Osloniti se na vlastite snage Hrvatska svakako može više, ali do toga nećemo doći ako svatko gleda svoje sebične kratkoročne interese, upozorio je Rohatinski podsjetivši na mjere koje je HNB poduzeo od 2008. godine do danas. Prije tri godine se zapravo srušio model po kojem se Hrvatska razvijala zadnjih 10 godina, a to je razvoj vanjskim zaduživanjem. Fiskalni deficit se od tada udvostručio, iako hrvatska država nije morala sanirati banke, kao neke druge države, niti je znatnije pomagala realnom sektoru. Temeljem podataka o realnom padu izvoza i agregatne potražnje od jedan posto, kao i padu uvoza od četiri posto, Rohatinski je zaključio da ovogodišnji rast nije ostvaren kroz razvoj, nego smanjenjem ponude, što znači da se gospodarstvo još uvijek prilagođava šoku. U idućoj godini više se moramo osloniti na vla-

Za nelikvidnost je iluzorno tražiti lijek u administrativnim mjerama skraćivanja roka plaćanja, kaže Prka stite snage jer se ne može puno očekivati od rasta potražnje na našim glavnim izvoznim tržištima. Za Rohatinskog to znači i dosljednu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojom bi se deficit proračuna smanjio za milijardu kuna. Međutim, prostor za smanjenje javne potrošnje sužen je činjeni-

com da će država u 2012. godini morati platiti dvije milijarde kuna više za kamate na postojeća zaduženja. Rast javnog duga, koji se s jamstvima brodogradilištima približio granici od 60 posto BDPa, teško će biti prihvatljiv stranim investitorima, stoga guverner ne isključuje ni smanjenje kreditnog

U drugu smjenu U najvećoj hrvatskoj kompaniji realnog sektora, Agrokoru, smatraju da treba povesti širu raspravu i o antipoduzetničkoj, antikapitalističkoj, čak i antieuropskoj klimi u društvu, kaže izvršni potpredsjednik Damir Kuštrak. Velike prilike za razvoj on vidi u poljoprivredi, posebno u iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta koje je pretvoreno u šumsko zemljište. Hrvatska je, naime, prije 20 godina, prema Kuštrakovim podacima, imala tri milijuna hektara obradive zemlje, a sada ima samo 1,2 milijuna hektara. Agrokor naveliko ulaže i u energiju, jer su ukupni kapaciteti unutar kompanije samo u bioplinu oko 50 megavata. Nedavno su pustili u pogon i prvi fotonaponski sustav na krovu svoje prodavaonice u novozagrebačkom naselju Sopot. Prostora za novo zapošljavanje ima i u industriji, a Kuštrak ga sažima u pitanje: koliko je radnih mjesta u drugoj smjeni koje nema?

rejtinga Hrvatske. Unatoč svemu tome, on od nove vlade očekuje da u iduće dvije godine prepolovi proračunski deficit. Ako se odluči za smanjenje troškova rada smanjenjem doprinosa, to može kompenzirati samo povećanjem PDV-a. Kad je riječ o HNB-u, monetarna politika ostat će ista bez obzira na sve kritike, pri čemu Rohatinski priznaje da bi HNB mogao učiniti mnogo više, ali ne sam. Kao primjer je naveo program potpore gospodarstvu po tzv. modelu A, za koji je HNB izdvojio dvije milijarde kuna, a dvije godine kasnije još 300 milijuna stoji neiskorišteno. Forenzička analiza Smanjenjem obvezne pričuve i ostalim mjerama iz svoje nadležnosti, HNB je oslobodio čak 16 milijardi kuna, ali učinci su bili mnogo slabiji od očekiva-

Zagreb Bože Prke, koji se oboružao, kako ju je nazvao, “forenzičkom analizom hrvatskih poduzeća”. Potkrjepljujući svoje teze nizom grafikona i tablica, Prka je ustvrdio da manje od 30 posto hrvatskih poduzeća zadovoljava kriterije odobravanja kredita. Poduzeća su nedovoljno kapitalizirana, ulažu više u dugotrajnu imovinu nego u obrtna sredstva, zbog čega raste nelikvidnost, koju Prka smatra strukturnim problemom, za koji je iluzorno tražiti lijek u administrativnim mjerama skraćivanja roka plaćanja. “Zato ne prolaze kreditni programi’’, rekao je Prka, koji smatra da treba bitno ubrzati stečajne postupke, kako bi se kapital reorganizirao i ubrzao njegov obrtaj. Svemu unatoč, Prka vjeruje da je sadašnja situacija upravljiva, ali trendovi su loši, pa treba brzo reagirati.

Prodajom i posljednjeg broda duge plovidbe, nakon punih 56 godina poslovanja, Mediteranska plovidba iz Korčule čeka stečaj. Na javnoj dražbi u Rotterdamu prodan je brod Atlantik Frigo po cijeni od 500.000 eura. Uprava će pred nadležnim trgovačkim sudom predati zahtjev za pokretanje stečaja. Na taj način su svi planovi o postizanju dogovora s najvećim vjerovnicima, te za model C i dokapitalizaciju od strane države, pali u vodu. Veća dobit i prihodi Konzuma Trgovački lanac Konzum, dio koncerna Agrokor, povećao je prihode i dobit u prvih devet mjeseci ove godine, pri čemu je prihod premašio 10 milijardi kuna. Kako pokazuju podaci iz financijskog izvješća, Konzum je u devet mjeseci ostvario neto dobit od 170,14 milijuna kuna, što je za 6,22 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Dvostruko veća dobit IGH Institut IGH i njegova ovisna društva ostvarili su u prvih devet mjeseci prihode od prodaje usluga i proizvoda u iznosu od 362,8 milijuna od čega je na inozemnom tržištu ostvareno 72,8 milijuna kuna. Konsolidirani poslovni prihodi iznose 379,5 milijuna kuna i na sličnoj su razini s onima u prošloj godini. Smanjeni su operativni troškovi tvrtke za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje pa je dobit prije oporezivanja povećana za trećinu i iznosi 5,97 milijuna kuna. Dobit nakon oporezivanja iznosi 2,26 milijuna kuna, što je više nego dvostruko u usporedbi sa 1,03 milijuna kuna godinu ranije.


6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 3 tvornice biodizela

HUP o stranačkim programima

Podjednako loši, ali HDZ-u tri boda više

postoje u Hrvatskoj

MILODRAG GADŽE, VLASNIK TVRTKE BIODIZEL VUKO

Kukuriku koaliciji zamjerili su antipoduzetničku retoriku, dok ih kod HDZ-a najviše zabrinjava manjak mjera u segmentu upravljanja javnim poduzećima Gospodarski programi HDZ-a i Kukuriku koalicije podjednako su udaljeni od prijedloga Hrvatske udruge poslodavaca, ustvrdili su čelni-

U HUP-u ističu da ni s jednim od programa nisu zadovoljni ci HUP-a predstavljajući rezultate svoje analize podudarnosti. U oba programa se od 47 komponenti HUP-ova dokumenta Za razvoj Hrvatske 2011.2015., njih 18 – iako različitih – uopće ne spominje. Premda u HUP-u naglašavaju da se ocjene podudar-

nosti po pojedinim komponentama ne bi trebale zbrajati, jer su gospodarski programi previše kompleksni za svođenje na jedan broj, lako se može utvrditi da su u konačnici programu HDZ-a dali 97, a programu Kukuriku koalicije 94 boda. Uz to, Kukuriku koaliciji zamjerili su antipoduzetničku retoriku, dok ih kod HDZ-a najviše zabrinjava manjak mjera u segmentu upravljanja javnim poduzećima. Program Kukuriku koalicije poslodavcima je dobar u dijelu borbe protiv neplaćanja, fiskalne decentralizacije i reforme teritorijalnog ustroja, dok je HDZ-ov program najviše ocjene pobrao za mjere ja-

čanja malih i srednjih poduzeća (zbog najave da će im se omogućiti naplata PDV-a po naplaćenoj realizaciji) te institucionalne reforme, točnije jačanje sprege između ICT razvoja i reforme javne uprave. Predsjednik HUP-a Ivan Ergović i glavni direktor Davor Majetić višekratno su istaknuli da ni s jednim od programa nisu zadovoljni, te da neće temeljem njih davati nikakve preporuke za koga glasati na predstojećim izborima. Jedan od autora HUP-ove analize, Velimir Šonje, najavio je da će uskoro biti predstavljeni i rezultati analize gospodarskih programa ostalih stranaka. (D.Ž.)

Deloitte Adria Top 100

Najveći profiteri T-HT i HEP

Konzultantska tvrtka Deloitte treću godinu za redom slaže listu Adria Top 100 - listu najvećih i najuspješnijih tvrtki u regiji. Ove godine na listi se našlo nešto manje tvrtki iz Hrvatske nego u prošloj godini - njih 31, ali su zato na prvim mjestima po prihodima i dobiti. Agrokor je najveća tvrtka u regiji po prihodima sa 3,6 milijardi eura prihoda u prošloj godini što je za jedan posto više nego godinu ranije. Među 10 najvećih po prihodima su i Ina Grupa sa 3,6 mili-

jardi eura prihoda, 17 posto više nego godinu ranije i HEP Grupa koja je prihodovala 1,7 milijuna eura - tri posto više nego 2009. godine. Manji broj hrvatskih tvrtki na listi u Deloitteu objašnjavaju činjenicom kako se hrvatsko tržište oporavlja sporije u odnosu na zemlje regije. Najveći broj predstavnika na listi ima Slovenija, njih čak 36, a treća je Srbija sa 19 tvrtki. Bosna i Hercegovina ima osam tvrtki na listi, Makedonija četiri, a Crna Gora dvije tvrtke.

Najveći broj tvrtki na listi je iz sektora robe široke potrošnje i energetskog sektora, koji svaki zauzima četvrtinu liste, dok sektoru proizvodnje pripada 23 posto tvrtki s liste. Niti jedna od ovih tvrtki nije imala brz oporavak u protekloj godini jer u regiji nije bilo brzog rasta. No po profitu hrvatske tvrtke drže sam vrh. Najvišu dobit u regiji ima T-HT, 251 milijun eura, a nije daleko ni drugoplasirani HEP sa 197 milijuna eura. Ipak, Hrvatsku treba posebno zabrinuti industrijska proizvodnja jer na listi ima samo četiri tvrtke - Uljanik Grupu, Končar Grupu, Petrokemiju i Brodosplit od kojih je Brodosplit veliki gubitaš, Petrokemija nešto manji, a Končar Grupa je zabilježila pad prodaje. (K.S.)

Industrija b Hrvatskoj t

Stockholm je samo jedan u nizu gradova koji su odlu su prednosti takve odluke, a među najvažnijma je b Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

B

iodizel Vukovar je tvrtka specijalizirana za proizvodnju biodizela iz ulja uljane repice, a nastala je 2006. godine u Vukovaru kao tvrtka kći društva Europa Mil iz Zagreba, čija je primarna djelatnost bila trgovina naftnim derivatima. Nakon prodaje društva Europa Mil, tvrtka majka postaje Energospektar iz Zagreba. Gradnja tvornice biodizela kapaciteta 40.000 tona godišnje započela je 2007. da bi potkraj 2008. godine tvornica puštena u probni pogon. Idejni tvorac i vlasnik, ali osobito operativni provoditelj čitavog projekta ove vukovarske tvornice je zagrebački poduzetnik Milodrag Gadže. Prije nešto više od tri godine, tvrtka Europa Mil uložila je dvadesetak milijuna eura u projekt Biodizel Vukovar. Kakva su bila tadašnja očekivanja, a kakva je današnja situacija? - Očekivanja su zaista bila velika, ali i realno zasno-

vana. Industrija biogoriva, tada već stabilna i prepoznatljiva u zemljama EU-a, dolazila je u fokus i naših, kako lokalnih zajednica tako i državnih institucija koje su u projektima biogoriva prepoznale pozitivne makroekonom-

Biodizel još uvijek u Hrvatskoj nije tražena roba ske dobiti za Hrvatsku od smanjenja energetske ovisnosti, sinergije s ruralnom industrijom, do zaštite okoliša. Podrške projektu stizale su sa svih strana, a posebice stoga što je predviđeno da pogon bude izgrađen u Vukovaru. Nedostajala je, međutim, zakonska regulativa. Iako se tada očekivalo brzo kompletiranje i donošenje zakona, oni su kasnili duge tri godine. Zakoni nalažu obvezu stavljanja u promet biogoriva svim uvoznicima naftnih derivata, ali i domaćem proizvođaču. Stoga, iako smo kao tvrtka pri-

sutni na tržištu od 2009., tek sada potkraj 2011. godine možemo reći da je industrija biogoriva u Hrvatskoj u početnoj fazi razvoja. Prilikom izgradnje ste ukazivali na brojne birokratske probleme. Je li se u međuvremenu što promijenilo na bolje? - Nažalost, birokratski problemi dio su svakodnevice poduzetnika. U našem slučaju je to posebno bilo naglašeno zbog zaista dugog vremena donošenja Zakona o biogorivu za prijevoz. Možda je ova gospodarska kriza otvorila oči birokraciji koja se mora puno efikasnije i brže staviti u službu poduzetnika. Tko je usporavao donošenje zakonske regulative? - Prvi zakonski akt vezan uz biogoriva - Uredba o kakvoći biogoriva - donesen je u studenome 2005. godine kada se i pitanje uvođenja biogoriva u Hrvatsku značajno rasplamsalo. Paralelno je na nacionalnoj razini izrađena studija Promocija proizvodnje biodizelskog goriva u Republici

Naftni lobi protiv biodizelaša Kako komentirate tvrdnju da ograničenost mogućnosti proizvodnje biodizela dovodi u pitanje njegovu očekivanu upotrebu u ne tako dalekoj budućnosti? - Tu je tvrdnju vjerojatno plasirao naftni lobi koji u biogorivu vidi potencijalnu opasnost u borbi za tržište pogonskih goriva. S tom tvrdnjom se ne slažem jer se upravo događa suprotno. Osim postrojenja i sirovina iz tzv. prve generacije biogoriva, koje koriste uljarice i žitarice kao baznu sirovinu, razvijaju se tehnologije i biogoriva ‘druge generacije’ kod kojih sirovina nije vezana uz poljoprivredu. Već sada imamo proizvodnju biodizela iz algi i otpadnih životinjskih masti, a etanola iz celuloze. Kombinacija korištenja sirovina i tehnologija ne samo da će održati industriju biogoriva nego će se i povećati njihova potrošnja.


7

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 61.000 t

njihov zajednički proizvodni kapacitet

( oko 21.000 t za čitavo tržište predviđeno hrvatskim Nacionalnim planom za 2011.

OVAR

biogoriva u tek je u početnoj fazi

učili kao pogonsko gorivo za potrebe autobusnog javnog prijevoza upotrebljavati biogorivo. Brojne briga za očuvanje okoliša i zdravlje ljudi. Što se tiče hrvatskih gradova, i tu smo tek na početku zakonske regulative naftne kompanije imaju obvezu stavljanja biogoriva na tržište pa je za očekivati da će domaće tržište zaživjeti sljedeće godine. Dokaz tome je i nedavno raspisani Inin natječaj za biogoriva. Naša pozicija na tržištu je poznata - nudimo kvalitetan proizvod koji su naši inozemni partneri prepoznali, imamo educirani tim stručnjaka u pogonu, te smo spremni proizvesti dovoljne količine biodizela za sve zainteresirane naftne kompanije.

Sirovinu smo planirali nabavljati iz slavonskih domaćinstava; zbog nepostojanja zakonske regulative moramo je uvoziti Hrvatskoj. Zakon o biogorivima za prijevoz donesen je tek u svibnju 2009. godine, ali njime je regulirano dodatno donošenje devet

podzakonskih akata, a čijim donošenjem bi se omogućio plasman biogoriva na domaće tržište. Zakon je kompletiran tek u kolovozu ove godine i time su stvorene pretpostavke plasmana biogoriva domaćim naftnim kompanijama. Na pitanje zašto je donošenje zakonske regulative toliko dugo trajalo, teško je odgovoriti. Ponekad se činilo da u nadležnim institucijama jednostavno nema volje da se zakon donese, a ima i govora o tome da je naftni

lobi ciljano usporavao njegovo donošenje. Kako rješavate pitanje potrebne sirovine za proizvodnju biodizela? - Sirovinu smo planirali nabavljati tako da se mobilizira značajan broj slavonskih domaćinstava koja bi uzgajala repicu i imala siguran plasman. Nažalost, i u tom se segmentu moram vratiti na nepostojanje zakonske regulative koja je značajno usporila taj jasan projekt

povezivanja s poljoprivrednicima. Zato smo, primjerice, bili primorani najveći dio potrebne sirovine uvesti kako bismo ispunili prošlogodišnje obveze preme inozemnim partnerima. Jedan od strateških ciljeva upravo je promjena tog odnosa. Je li biodizel danas u Hrvatskoj uopće tražena roba? - Biodizel još uvijek u Hrvatskoj nije tražena roba. Konačnim kompletiranjem

Švedska prijestolnica Stockholm u sustavu javnog prijevoza koristi pretežno biodizel. Kakvo je zanimanje Zagreba i drugih većih hrvatskih gradova – Splita, Rijeke ili Osijeka? - Stockholm je samo jedan u nizu gradova koji su odlučili kao pogonsko gorivo za potrebe autobusnog javnog prijevoza umjesto mineralnog upotrebljavati biogorivo. Brojne su prednosti takve odluke, a među najvažnijma je briga za očuvanje okoliša i zdravlje ljudi. Što se tiče hrvatskih gradova, i tu smo tek na početku. Sa zagrebačkim Holdingom i ZET-om sklopljen je ugovor o opskrbi biodizelom, međutim to je još uvijek u simboličnim količinama. Što se ostalih gradova tiče, na sve adrese su dostavljeni promotivni dopisi na koje, nažalost, nije bilo odgovora.

Kolika je uopće zastupljenost biodizela na hrvatskom tržištu? - Kada govorimo o postojećim proizvodnim kapacitetima, u Hrvatskoj su tri tvornice. Osim naše, to su tvornice u Ozlju i Virovitici. Naš zajednički proizvodni kapacitet je 61.000 tona. Što se tiče dosadašnjeg plasmana na domaćem tržištu, nepostojanje zakonske regulative utjecalo je na mizeran dosadašnji domaći plasman. Inače, dokumentom Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu za razdoblje od 2011. do 2020. godine predviđene su količine biogoriva koje bi trebale biti stavljene na domaće tržište. Tako ja za 2011. predviđeno oko 21.000 tona, a za 2020. oko 200.000 tona. U kojoj je fazi realizacija sporazuma o strateškom partnerstvu tvrtki Biodizel Vukovar, HŽ Cargo i AGIT s ciljem otvaranja u ratu razorenog transportnog otpremništva Đergaj? - Presudna za održivost našeg postrojenja je upravo revitalizacija pruge i transportnog otpremništva Đergaj. Taj je projekt izrazito važan za poslovne subjekte u našoj blizini, ali i za lokalnu zajednicu koja i podupire njegovu što hitniju izvedbu. Prema zadnjim informacijama iz HŽ-a, projekt je tijekom listopada trebao biti završen.


8

AKTUALNO

( oko 2500

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

registriranih pilana na području JI Europe

( oko 300 pilanara iz 5 država okupilo se u S. Brodu

Drugi kongres pilanara Jugoistočne Europe

Broj pilana prepolovit će se u pet godina Pilanari iz regije razgovarali su o trendovima u industriji i stanju na tržištu. Budućnost je mnogima upitna jer su tehnološki zastarjeli, a na njihov udio na tržištu oko su bacili trgovci sirovinom sa zapada Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

C

ijena i kvaliteta preduvjet su opstanka na globalnom tržištu, a to jednako vrijedi i za opstanak pilana u regiji koje odavna već posluju na njemu. U svijetu kvalitetne drvne sirovine nema dovoljno pa su svi zainteresirani za proizvode s ovih prostora. Analitičari predviđaju da će se u sljedećih pet godina polovina pilana u Jugoistočnoj Euro-

Pilanski kapaciteti regije su oko 14 milijuna metara kubnih, a šume osiguravaju oko sedam milijuna kubnih metara trupaca pi zatvoriti ili promijeniti vlasništvo. Postat će dio većih globalnih drvoprerađivačkih grupa koje su ponajprije zainteresirane za preuzimanja zbog dolaska u poziciju stjecanja prava na lokalnu sirovinu. Upravo o tim temama najviše se govorilo na najznačajnijem regionalnom događanju u ovom sektoru - Drugom kongresu pilanara Jugoistočne Europe. U Slavonskom Brodu prošloga tjedna sakupilo se tristotinjak pilanara iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske. Na skupu je

bilo riječi i o najnovijim trendovima u pilanarskoj industriji, analizirana je dostupnost i kvaliteta sirovine, a predstavljeni su tehničko-tehnološki noviteti te njihova uloga u postizanju veće konkurentnosti. Sve nepopularnija djelatnost Na prostoru Jugoistočne Europe nalazi se između 2300 i 2500 registriranih pilana koje u više od 70 posto slučajeva prerađuju listače bukve, hrasta i jasena, a manjim dijelom jelu, smreku i bor. Primarna prerada zajedno sa šumarstvom u ovom dijelu Europe zapošljava više od 130.000 radnika. Struktura tvrtki je takva da uglavnom dominiraju manje pilane s niskom razinom automatizacije. U zemljama regije ima i nekolicina srednjih prerađivača s kapacitetima od 60 do 100.000 prostornih metara proreza.

Ukupni pilanski kapaciteti regije iznose oko 14 milijuna prostornih metara, a šume regije osiguravaju oko sedam milijuna prostornih metara trupaca. Lokalne pilane i dalje osjećaju velike teškoće u plasmanu građe i elemenata, a posljedice nerestrukturiranosti šumarskih poduzeća u državnom vlasništvu, koja su glavni dobavljači sirovine, često utječu na konkurentnost pilana, kaže

organizator skupa, direktor Drvnog klastera Marijan Kavran. “Problematika varira od zemlje do zemlje, no zajedničko je svima da pilana postaje sve nepopularnija djelatnost, posao drugog reda, jer se državnim strategijama deklarativno favorizira proizvodnja složenih finalnih proizvoda od drva te iste dobivaju snažniju potporu državnih tijela, iako se ne vode točne statistike o tome tko i koliko izvozi sirovinu, a tko

je zapravo u potpunosti finalizira”, kaže Kavran. Manjak normi Pilanari upozoravaju kako se prilikom izvoza sirovine često pogrešno deklariraju pa su certifikacijske kuće prilikom nadzora i vještačenja izvoznih poslova u ovoj godini u Hrvatskoj ustvrdile da samo trećina trupaca u izvozu po kvaliteti i sukladnosti odgovara pratećoj dokumentaciji, a kod piljene građe čak više od dvije

trećine deklaracija ne odgovara robi. U zemljama regije nisu usvojene niti se provode europske norme za oblo drvo i piljenu građu, a sve to otvara prostor za manipulacije u izvoznim poslovima kao i u radu mnogih pilana u zemljama Jugoistočne Europe. U zemljama regije unaprjeđivanje primarne prerade nije u fokusu razvojnih dokumenata, tako da su vlasnici pilana osuđeni na samostalan pronalazak načina za osiguravanje investicijskih sredstava kojima moraju držati priključak sa svjetskom pilanskom elitom. Sudionici su se složili kako je perspektiva pilanarstva u regiji ovisna o uspješnom šumarstvu u tim zemljama. Na kongresu se razgovaralo i o smjernicama razvoja primarne prerade drva u zemljama regije, u skladu s razvojem pilanarstva u EU-u, primjeni EU tehničkog zakonodavstva te prilagodbi EU standardima zaštite okoliša.

Posebnosti donose konkurentnost Regija ima mnogo prednosti, ističe Douglas Clark iz Sekcije za šumarstvo i drvo Ekonomske komisije za Europu UN-a. “Bogati ste šumama i imate stručnu radnu snagu, no u europskim okvirima proizvodnja piljene građe na ovim prostorima je neznatna. Mali proizvođači omogućavaju fleksibilnu proizvodnju koja odgovara svakom pojedinom kupcu, a niži troškovi radne snage svakako

su prednost na zajedničkom europskom tržištu”, dodaje Clark. Nakon pada proizvodnje u 2008. i 2009., porastom potražnje u prošloj godini došlo je do poboljšanja stanja na tržištu i veće ponude drva, a procjene govore kako će i u idućoj godini biti nastavljen blagi rast.

“Nedostatak trupaca u zapadnoeuropskim zemljama natjerao je trgovce da se okrenu prema istoku, natječući se s malim pilanama istoka Europe. Trend otežava isplativost manjim pilanama i njima je sve teže privući investicije ili dobiti financijsku potporu za poboljšavanje učinkovitosti od domaćih institucija. U sljedećim godinama bit će zanimljivo pratiti događanja na tržištu jer europski kapaciteti prelaze predviđenu sječu”, ističe Clark.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 254,4 mil kn

Druga sjednica Vlade istoga tjedna

ušteda u izvršenju Državnog proračuna

Sjednica hrvatske vlade

Uskoro ponovno šljunak iz hrvatskih rijeka Zbog nestašice pijeska i šljunka te su se sirovine za graditeljstvo uvozile iz BiH i Srbije. Čišćenjem hrvatskih rijeka trebala bi im pasti cijena, a bit će to i prilika za zaradu hrvatskih tvrtki Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

bog nanosa pijeska i šljunka, koji su se u posljednje vrijeme nataložili na obalama hrvatskih rijeka, Vlada je prošli tjedan izmijenila Zakon o vodama i ponovno dopustila eksploataciju tih sirovina. Od početka ove godine eksploatacija pijeska i šljunka iz rijeka bila je zabranjena jer bi to narušilo prirodan sklad obala. Čak je ukinut i institut koncesije za vađenje šljunka i pijeska iz rijeka. Te sirovine smjele su se vaditi i prodavati jedino kad se pri melioracijskim radovima pojavio kakav višak. Rijeke nisu nanosile dovoljno pijeska zbog pregrađivanja gornjih tokova Drave i Save te zbog eksploatacije na pritokama Save u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu su se ipak pojavili nanosi i sprudovi koji su, primjerice, počeli preusmjeravati tok Drave. Na nekim mjestima dolazilo je do ozbiljne erozije obale pa je rastao rizik od poplave. Nanosi su mjestimično onemogućavali plovidbu brodova pa čak i čamaca. Stoga je odlučeno da se u iznimnim situacijama, radi otklanjanja šteta, dopusti vađenje tog pijeska i šljunka. Pravila javne nabave Prema riječima ministra vodnog gospodarstva Božidara Pankretića, na postupak odabira izvođa-

ča radova primjenjivat će se pravila javne nabave. Odabrane tvrtke moći će platiti naknadu državi, a potom iskopani materijal prodati na tržištu. Pankretić je dodao da se ujedno

Čak 1,5 milijardi kuna iz ministarstava i upravnih tijela preusmjeravaju se u druge namjene

ove godine pojavila nestašica pijeska i šljunka na tržištu pa su se te sirovine za graditeljstvo uvozile iz BiH i Srbije. Čišćenjem hrvatskih rijeka trebala bi im pasti cijena, a bit će to i prilika za zaradu hrvatskih tvrtki koje će ih vaditi. Vlada je obavila i preraspodjelu nekih stavki u Državnom proračunu. Riječ je o 1,5 milijardi kuna koji se iz ministarstava i

upravnih tijela preusmjeravaju u nužne nabave vojne i policijske opreme, zatim doplatke za djecu i druge namjene. Premijerka Jadranka Kosor istaknula je da ove godine nije bilo velikog rebalansa Državnog proračuna jer se prihodi i rashodi ostvaruju prema planu. “To pokazuje da ova Vlada zna upravljati javnim financijama i to bez Međunarodnog monetarnog fonda”, rekla je premijerka. U izvršenju Državnog proračuna zadnjih se mjeseci uštedjelo dodatnih 254,4 milijuna kuna, i to na intelektualnim uslugama, uredskom materijalu, nabavi informatičke opreme... Ministrica financija Martina Dalić istaknula je da će ove godine proračunski rashodi biti manji za jedan posto BDP-a, odnosno, oko 3,5 milijardi kuna. Time će se ispuniti zahtjevi iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Do kraja godine, Vla-

9

da namjerava u proračunu uštedjeti još oko 300 milijuna kuna. Novac radnicima Đakovštine Iz proračunske rezerve Vlada će izdvojiti 27,9 milijuna kuna i dati ih radnicima Đakovštine u stečaju. Članovi Uprave Đakovštine iz vremena kad je tvrtka postala insolventna izuzeti su iz te odluke. Vlada će novac koji je dala radnicima pokušati vratiti pojavljujući se umjesto njih kao vjerovnik u nastavku stečajnog postupka. Brodogradilište Kraljevica dobilo je Vladino jamstvo za kredit od 15 milijuna eura podignut kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Tim će se novcem završiti dva broda za naručitelje iz Švedske i Kanade. Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je da Vlada za tu odluku ima dozvolu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije.

Ukinut Zakon o golfu, vinarima poticaji za izvoz

Na sjednici održanoj u četvrtak Vlada je predložila ukidanje Zakona o igralištima za golf jer je prateći njegovu provedbu zaključila da se igrališta mogu graditi i temeljem općih propisa koji reguliraju područje prostornog uređenja, gradnje i izvlaštenja. U obrazloženju prijedloga napominje se da pri odlukama o gradnji treba u većoj mjeri poštivati interes javnosti za zaštitu okoliša, šuma i zemljišta te kulturnih vrednota i kulturne baštine. Odobren je program promocije vinarske industrije na inozemnim tržištima, koji su pripremili Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva. Planirano je utemeljenje

krovnog brenda Vina Croatia, a za oglašavanje, nastup na sajmovima i druge marketinške poteze, poput imenovanja “vinskih ambasadora”, izdvojit će do 2013. godine oko 8,5 milijuna kuna. U podizanje kvalitete vinske proizvodnje preko korištenja europskih fondova uložit će se još 5,3 milijuna eura. Usvojen je Akcijski plan za razvoj turizma u 2012. godini, a Vlada je utvrdila i iznos naknade za proizvodnju biogoriva. Proizvođačima će se za biodizel isplaćivati 3,46 kuna po litri, a za bioetanol 1,75 kuna. Novac za poticaje prikupljat će se naplaćivanjem pet lipa od svake prodane litre klasičnog dizela i benzina. (I.V.)

Uskoro novi Pevec

Kraj stečaja do kraja godine Skupštine odbora vjerovnika Peveca u stečaju i Peveca Zagreb u stečaju dale su jednoglasnu suglasnost na stečajni plan, objavio je stečajni upravitelj Peveca Zagreb Darko Šket. “Ključno je da će stečajna sutkinja objaviti pozive na skupštine na kojima se očekuje glasovanje svih vjerovnika za stečajni plan. Skupštine bi se održale 5., 6., 7. i 8. prosinca. Očekujem da će na njima baš svi vjerovnici i banke, država, radnici i dobavljači glasovati za stečajni plan”, ističe Šket. Prema planu stečajnog upravitelja, stečajni postupak bio bi dovršen do kraja godine i otvorila bi se nova tvrtka - Pevec d.d. sa 725 dioničara. Najveći udio u vla-

sništvu nove tvrtke imala bi država sa 21,5 posto dionica. Među većim dioničarima bili bi Hypo AlpeAdria banka s udjelom od 6,7 posto te tvrtka Samoborka sa 3,5 posto. Sjedište ove nove tvrtke bilo bi u Bjelovaru. Pevec d.o.o. i Pevec Zagreb sada zapošljavaju oko 900 radnika i imaju 12 otvorenih trgovačkih centara. U prvih devet mjeseci ove godine te su tvrtke ostvarile 450 milijuna kuna prihoda, a do kraja godine stečajni upravitelj očekuje prihode na razini 600 milijuna kuna. Tvrtka je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja od 10 milijuna kuna, što bi se još do kraja godine moglo blago povećati. (K.S.)


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 700 mil eura

procijenjena vrijednost izvoza graditeljstva

( 45%

udjel izvoza u prihodima Nexe Grupe

Graditeljstvo u izvoznoj ofenzivi

Vojska građevinara traž za nove radne pobjede Najbolje izglede za izvoz hrvatske graditeljske tvrtke imaju u zemljama neposrednog okruženja, potom zemljama bi Drago Živković zivkovic@privredni.hr

R

ecesija se u graditeljstvu protegnula već u treću godinu, a izlaz se na domaćem tržištu ne nazire. Stoga se graditelji sve više uzdaju u izvoz, čija vrijednost od 2006. godine stalno raste. Iako ju je nemoguće točno odrediti,

Dalekovod je od 2005. na tržištu Sjeverne Europe dobio poslove vrijedne preko 160 milijuna eura budući da Državni zavod za statistiku zadnje četiri godine ne iskazuje taj podatak, direktor Sektora za graditeljstvo Hrvatske gospodarske komore Rudolf Rom procjenjuje da hrvatsko graditeljstvo na stranim tržištima uprihodi i do 700 milijuna eura. S obzirom na to

da je po službenoj statistici vrijednost građevinskih radova u 2008. godini u Hrvatskoj iznosila gotovo 35 milijardi kuna, računica nam govori da izvoz, iako raste, još uvijek čini tek oko 15 posto pretkriznog prihoda hrvatskog graditeljstva. Cilj je dostići 30 posto, što bi bilo oko milijardu i pol eura ili dvaput više nego sada. Najbolje izglede za izvoz hrvatske tvrtke imaju u zemljama neposrednog okruženja, potom zemljama bivšeg socijalističkog bloka, te na arapskim i bliskoistočnim tržištima, gdje su prije ovogodišnjih nemira već zauzeli dobre pozicije. Tu se, međutim, uplela viša sila, prvo nemiri i prosvjedi, a potom građanski rat u Libiji, koji je zamrznuo tamošnje investicije što je posebno pogodilo Geofiziku i Viadukt. Proboj na strana tržišta bio bi olakšan kroz regionalnu suradnju, ali nju je teško ostvariti jer su graditelji u

nekim okolnim zemljama, poput Slovenije i BiH, u još većoj krizi i financijski slabi. Kamen u Doboju Hrvatsko je graditeljstvo s godišnjim padom aktivnosti od 8,9 posto u kolovozu 2011. na razi-

ni prosjeka EU-a. Stanje je mnogo gore u Španjolskoj (pad veći od 40 posto), Sloveniji (više od 30 posto), Mađarskoj i Rumunjskoj. Rastu jedino tržišta Poljske, Švedske, Njemačke i Nizozemske. Već letimičan pregled aktivnosti nekoliko većih

Stanogradnja vapi za subvencijama Domaće tržište nekretnina već treću godinu za redom osjeća pad prometa, pa je tako broj prodanih nekretnina na razini 1999. godine. Unatoč tome, među posrednicima u prodaji nekretnina vlada umjereni optimizam, tvrdi predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović. ‘’Kad su ovakva teža vremena, struka se pokušava ujediniti i utjecati na stvari na koje može utjecati, ponajprije sudjelovati u kreiranju za-

konskih odredbi kako bi barem na taj način pomogli tržištu”, istaknuo je Ranilović uoči 16. foruma poslovanja nekretninama, održanoga na Brijunima. Kakva-takva pomoć domaćoj je stanogradnji pružena donošenjem Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Provedba zakona nadmašila je očekivanja Vlade, pa su do kraja rujna po ovom modelu prodana 1454 stana koje je kreditiralo 11 poslovnih banaka. Odbijeno

je svega 36 zahtjeva za subvencije, uglavnom zbog nepotpune dokumentacije, dok je 16 građana odustalo, prema podacima iz Ministarstva graditeljstva. Iako je program subvencija bio planiran do kraja godine, već 12. rujna država je prestala primati zahtjeve jer je potrošila planirana sredstva. Program bi trebao biti nastavljen u prva tri mjeseca 2012. godine, kada država planira pomoći prodaju stanova s još sedam milijuna kuna.

građevinskih tvrtki pokazuje da se prostor sve više traži na stranim tržištima. Nexe Grupa je, primjerice, jedna od najaktivnijih hrvatskih tvrtki u regiji. U Srbiji posjeduje tvornicu crijepa Polet i tvornicu keramičkih pločica Polet Keramika u Novom Bečeju, potom tvornicu opeke IGM Stražilovo u Sremskim Karlovcima, tvornicu vapna i kamenih agregata u Jelen Dolu kod Požege te proizvodnju betona u Novom Sadu i Beogradu. Krajem 2010. osnovali su i tvrtku Nexe gradnja u Novom Sadu. U Bosni i Hercegovini Nexe Grupa ima u Sarajevu tvrtke AB Put (proizvodnja betona i agregata), tvornicu opeke i GP Put (niskograd-

nja), dok u Doboju posjeduje kamenolom. Tako Nexe izvozi na brojna tržišta u regiji, uglavnom cement, ciglu i crijep, najviše u BiH, Srbiju, Sloveniju i Mađarsku. Kada je riječ o izvozu cigle i crijepa, najznačajnije tržište im je Rumunjska, gdje je Nexe već postao etablirani brend. Sarajevo u Keniji Kontinuirani izvoz bilježi se i na brojnim drugim tržištima kao što su Makedonija, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Ukrajina, Slovačka i Poljska. Cigla se uglavnom izvozi iz tvornice u Sremskim Karlovcima, a crijep iz Poleta Novi Bečej, te iz Dilja Vinkovci, koji izvozi čak 60 posto uku-


11

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 2,5 mlrd funti

vrijednost britanskog tržišta na koje je ušao Dalekovod

ži bojno polje e všeg socijalističkog bloka, te na arapskim i bliskoistočnim tržištima Indeksi fizičkog obujma ukupnih građevinskih radova od kolovoza 2006. do kolovoza 2011. indeksi

Φ 2005. = 100

140 130 120 110 100 90 80

desezonirani indeksi VIII.

X.

XII.

II.

IV.

VI.

2006.

VIII.

X.

trend-indeksi XII.

2007.

II.

IV.

VI.

VIII.

X.

XII.

II.

IV.

VI.

2008.

VIII.

X.

XII.

II.

IV.

2009.

VI.

VIII.

X.

XII.

2010.

II.

IV.

VI.

VIII.

2011.

Izvor: DZS

Stambena gradnja od 2008. do 2011. broj stanova 22.000 20.000 18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8000 6000 4000 2000 0 Izvor: DZS

pne proizvodnje, prvenstveno u BiH. Crjepovi Oktavijan i Cezar iz tvornice Dilj izvoze se i na tržište Slovenije, Austrije i Švedske. GP Put Sarajevo trenutačno obavlja radove na gradnji i rekonstrukciji cesta u Keniji, što je posao vrijedan 67 milijuna eura. Nexe je zainteresiran i za izgradnju cementare u Rusiji, kapaciteta oko dva milijuna tona godišnje. Vrijednost tog ulaganja procjenjuje se na oko 350 milijuna eura, a cementara bi zapošljavala između 150 i 200 radnika. Tempo nastavka rada na ovom projektu će uvelike ovisiti o razrješenju globalne krize koja značajno utječe na graditeljstvo u Rusiji. Promatrajući prihode od prodaje za prvih

završeni stanovi

2008.

2009.

2010. I.-III.

nezavršeni stanovi

2011.

osam mjeseci ove godine, prema tržišnom principu, a ne prema sjedištu tvrtke, prihodi Nexe Grupe ostvareni izvan Hrvatske u ukupnim prihodima sudjeluju sa 45 posto, dok je za 2010. godinu njihov udjel bio 42 posto. U Nexe Grupi ističu da neprestano šire svoja izvozna tržišta, a poduzimaju se i brojne aktivnosti vezane za izvoz proizvoda na zapadnoeuropska tržišta. Dalekovod na Grenlandu U Dalekovodu kažu da su u potpunosti angažirani oko poslova u inozemstvu, što potvrđuje i nekoliko sklopljenih ugovora u zadnjih godinu dana. Tako su potkraj

2008.

2009. 2010. I.-VI.

2011.

2008.

rujna na javnom natječaju u Norveškoj dobili posao izgradnje 164 kilometra duge dionice novog 420-kilovoltnog dalekovoda, vrijedan 81 milijun eura. To je peti posao koji Dalekovod samostalno realizira od 2007. u Norveškoj, a po vrijednosti uvelike premašuje vrijednost sva četiri dosadašnja projekta, ukupne vrijednosti 62,8 milijuna eura. Dalekovod je od 2005. godine, osim radova u Norveškoj, na tržištu Sjeverne Europe izveo radove na Islandu u vrijednosti 12,3 milijuna eura i u Švedskoj 1,6 milijuna eura, a u tijeku je realizacija radova na Grenlandu vrijednosti 6,3 milijuna eura, te isporuka ovjesne i spojne opreme za

2009. I.-IX.

2010.

2008.

2009. I.-XII.

2010.

Finsku. Početkom rujna Dalekovod je također na javnom natječaju u Sloveniji, zajedno sa slovenskim partnerom, dobio posao izgradnje 80,4 km duge dionice novog dalekovoda Beričevo-Krško, vrijednosti 34,2 miliju-

Nexe je zainteresiran i za izgradnju cementare u Rusiji, kapaciteta oko dva milijuna tona godišnje na eura. Krajem srpnja su kao član konzorcija s engleskim tvrtkama prošli pretkvalifikacijski postupak u Velikoj Britaniji,

te su pozvani dati ponudu za izgradnju dalekovoda, isporuku opreme i projektiranje. Time su sebi osigurali ulazak u program britanskog nacionalnog operatora prijenosnog sustava koji uključuje poslove na britanskom tržištu, vrijednom 2,5 milijardi funti godišnje. Viadukt na Uralu U zadnjih godinu dana i Viadukt je pojačao izvozne napore, pokušavajući kompenzirati, nadaju se, privremeni gubitak poslova u Libiji, gdje im je ostala mehanizacija vrijedna čak 30 milijuna eura. Počeli su radove na novom berlinskom aerodromu, gdje grade parkiralište i rent-a-car centar, vrijednosti 2,5 milijuna eura. Do kraja ove godine Viadukt očekuje povećanje ugovora za oko 600.000 eura, pa i produljenje rokova za završetak radova do travnja 2012. godine. Ukupna vrijednost radova tako će biti 3,1 milijun eura. Potkraj prošle godine Viadukt je s ruskom bankom RosDorBank i korporacijom Ural Polar potpisao ugovor o suradnji na izgradnji strateških elemenata osnovne prometne i energetske infrastrukture na području sjevernog Urala. Planirano je da se projekt vrijedan čak 14 milijardi eura realizira u idućih 10 godina, a otvorio bi više od 60.000 radnih mjesta. U

svrhu realizacije posla u Rusiji osnovana je mješovita rusko-hrvatska tvrtka Viadukt-Moskva. Ingra u Turskoj Ingra ima aktivne projekte na četiri strana tržišta: u Iraku, Alžiru, Njemačkoj i Makedoniji. Kako nam je rekao glasnogovornik Vladimir Čeliković, u tim zemljama pregovaraju o mogućim novim projektima, kao i u Rusiji te u zemljama Perzijskog zaljeva. Udjel poslova izvan Hrvatske u ukupnim prihodima Ingre zasad iznosi oko 20 posto. Ingra ima urede u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Alžiru, Iraku, Egiptu i Rusiji, a do kraja godine otvorit će i ured u Istanbulu, radi dodatnog jačanja svoje prisutnosti na Bliskom istoku. Jedan od većih graditelja u Hrvatskoj, Stipić Grupa, trenutačno ne radi u inozemstvu, premda član Uprave Sven Müller najavljuje da će u skoroj budućnosti sudjelovati na nekoliko pozivnih natječaja za gradnju u zemljama Europske unije, temeljem dobrih poslovnih odnosa sa stranim investitorima za koje su radili u Hrvatskoj. U 2010. godini Stipić Grupa je završila građevinski projekt u Sarajevu, a namjera im je kroz aktivnosti i poslovnu mrežu HBOR-a i dalje pratiti hrvatske investicije na području BiH.


12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Novi brod za Tankersku plovidbu Brodogradilište 3. maj je Tankerskoj plovidbi iz Zadra predalo tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija Vinjerac, nosivosti 51.800 tona. Riječ je o drugom od dva broda za zadarskog naručitelja, čija je gradnja ugovorena još 2007. godine. Istim ugovorom, a u sklopu programa gradnje brodova u domaćim brodogradilištima za domaće brodare, ugovorena je gradnja još dvaju brodova za Uljanik plovidbu iz Pule. ENT - dobit od 25,2 milijuna kuna Ericsson Nikola Tesla je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio neto dobit od 25,2 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvaren gubitak od 22,7 milijuna kuna koji je bio posljedica otpisa potraživanja na kazahstanskom tržištu. Prihodi od prodaje od siječnja do rujna ove godine iznosili su 838,1 milijun kuna i smanjeni su 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dalekovod u Sloveniji Tvrtka Dalekovod dobila je posao izgradnje 38,2 kilometra duge dionice dalekovoda Beričevo-Trbovlje u Sloveniji, a vrijednost ugovora je 8,5 milijuna eura. Dalekovod će izgraditi dionicu novog dalekovoda 2 x 110 kilovolti (kV) koji uključuje građevinske, montažne i elektromontažne radove te isporuku čelične konstrukcije. Više pšenice ove godine U Hrvatskoj je ove godine proizvedeno 782.000 tona pšenice, što je 15 posto više nego lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o ostvarenim prihodima ranih usjeva sa stanjem od 15. kolovoza. Prosječna je proizvodnja pšenice po hektaru iznosila 5,2 tone. Prethodni podaci DZS-a pokazuju da je ove godine povećan i prinos ječma, zobi i uljane repice.

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 60 mil stanovnika

ima Anhui, na poljoprivredu orijentirana provincija

( 250 projekata ponuđeno za suradnju

Klaster poljomehanizacije otvorio vrata kineskog tržišta

Umjesto da čekamo njih, ‘ajmo mi na Kineze Kao jedini hrvatski predstavnik, Klaster poljomehanizacije nedavno je sudjelovao na velikom Poljoprivrednom forumu u 60-milijunskoj kineskoj provinciji Anhui povezivanja kineskih proizvođača s proizvođačima i članicama Klastera. Ostvareni su mnogobrojni kontakti sa sudionicima foruma, kao i sa zainteresiranim potencijalnim kupcima koji su pokazali zanimanje za Klasterove proizvode.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

O

ekspanziji kineskog gospodarstva i značaju tog golemog tržišta za cijeli svijet, pa tako i za Hrvatsku, zaista ne treba trošiti riječi jer brojke već godinama sve govore. No, kada je riječ o hrvatsko-kineskoj trgovinskoj razmjeni, te brojke ne idu u prilog našem gospodarstvu. U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je u Kinu izvezla robe u vrijednosti 30 milijuna dolara, dok je uvoz iz Kine dostigao 915 milijuna dolara. K tome, s obzirom na poduzete korake, ostaje dojam kako uravnoteženju tog golemog debalansa više teže kineski nego hrvatski gospodarstvenici, ali i političari. Upravo je veleposlanik NR Kine u Hrvatskoj, Shen Zhifei, u nedavnom intervjuu za Privredni vjesnik pozvao na jačanje razmjene, ulaganja i suradnje od uzajamne koristi. Prezentacija za 60-milijunsko tržište Upravo na tragu takvih inicijativa, ali i na konkretan poziv kineskog ministarstva poljoprivrede, a čemu su posredovali njihovi kolege iz hrvatskog ministarstva poljoprivrede, Klaster poljomehanizacije nedavno je kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovao na Poljoprivrednom forumu o kooperaciji između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe. Forum je

Već nakon našeg skromnog sajamskog nastupa iskazan je konkretan interes za naš traktor koji proizvodi Labinprogres, kaže Erkapić održan u gradu Hefei (5,7 milijuna stanovnika) koji je središte 60-milijunske provincije Anhui, pretežno poljoprivredno orijentirane. Uz jedinstvenu prigodu predstavljanja Klastera pred brojnim kineskim domaćinima i pred više od 120 predstavnika europskih izaslanstava, Klaster poljomehanizacije je mogućnosti svojih članica prezentirao i na pratećem Poljoprivrednom sajmu. “Boravak u Kini i razgovor s tamošnjim po-

slovnim ljudima bitno mijenja predrasudu kako je iz Kine jedino moguće uvoziti ili da robu Kinezima mogu prodati samo najsjajniji svjetski luksuzni brendovi. Kina itekako ima potreba za različitim vrstama roba, pa tako i proizvodima kojima se bavi naš klaster. Naime, već nakon našeg skromnog sajamskog nastupa i nekoliko razgovora, iskazan je konkretan interes za naš traktor koji proizvodi Labinprogres. To

ne čudi s obzirom na tendencije okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta i značaja koji Kina pridaje proizvodnji hrane”, izjavio je direktor Klastera Željko Erkapić. Poljoprivredni forum i prateći sajam bili su odlična prilika za predstavljanje proizvodnih mogućnosti i plasmana široke palete proizvoda poljoprivredne mehanizacije i opreme na kinesko tržište, kao i drugih mogućnosti poslovne suradnje i

Ne zanima ih Kina!? Što se tiče kvalitetnog i cjelovitog pristupa kineskom tržištu, Erkapić ističe i značaj političkog pristupa. Naime, u specifičnim kineskim gospodarsko-političkim uvjetima poslovanja i uspostavljanja kontakata, politika ima značajnu ulogu. Mnogo bolje od naših političara to su shvatili ljudi iz Litve, Estonije, Poljske ili Mađarske, čiji su predstavnici aktivno sudjelovali u radu Foruma, ali su i inače stalno prisutni u kineskim gospodarskim i političkim zbivanjima pomažući svojim gospodarstvenicima. Iz hrvatske politike, iz ministarstava, na ovom poljoprivrednom forumu - nije bilo nikoga.

250 projekata za suradnju Iz pristupa organizaciji foruma bio je vidljiv kineski interes i značaj koji pridaju kooperantskim odnosima. Naime, kako ističe Erkapić, svim predstavnicima zemalja i tvrtki koje su sudjelovale u radu foruma ponuđen je popis 250 projekata u kojima samo u proviniciji Anhui žele ostvariti suradnju s inozemnim partnerima. Pri tome su jasno otvorene sve mogućnosti suradnje: kroz ulaganje kapitala, kroz partnerski odnos i kooperaciju, kroz transfer tehnologije ili osnivanje zajedničkih poduzeća u Kini. “Naš je zadatak u Klasteru analizirati i odabrati model kojim, s obzirom na naše mogućnosti, ali i reference, možemo nešto učiniti na kineskom tržištu”, zaključio je Erkapić. Inače, ovaj klaster koji je ove godine Ministarstvo gospodarstva proglasilo najuspješnijim u Hrvatskoj, proljetos je u Maroku potpisao s tamošnjim partnerima ugovor o proizvodnji i izvozu poljoprivredne mehanizacije u tu sjevernoafričku zemlju u vrijednosti 1,5 milijuna eura.


enterprise europe

info

Broj 50, 31. listopada 2011.

EntrepreneurSHEp Croatia

Inteco dobio Arcu

Do uspjeha preko puno truda i vjere u sebe U Rijeci je održan peti motivacijski seminar projekta EntrepreneurSHEp. Na njima uspješne poduzetnice savjetima pomažu početnicama u prvim poduzetničkim koracima

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je Deveta međunarodna izložba inovacija – Arca 2011. i druga konferencija Inovacijama do konkurentnosti. U sklopu izložbe i ove je godine međunarodni ocjenjivački sud ocjenjivao i rangirao inovacije prema četiri ključna kriterija - kreativnost, komercijalna vrijednost, tehničko-tehnološka razina i mogući utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi - te u skladu s njima dodijelio i službene nagrade Arca 2011. Međunarodni ocjenjivački sud dodijelio je ovogodišnju nagradu poduzeću Inteco za robota za hidrodinamičku obradu betonskih i metalnih površina Robot R jet – 062. Poduzeće je dobilo i posebno priznanje iz Irana za inovaciju koju je dodijelio Institut inovatora i istraživača Islamske Republike Iran.

U Županijskoj komori Rijeka održan je peti motivacijski seminar u okviru projekta EntrepreneurSHEp Croatia. U sklopi tog projekta ambasadorice, odabrane uspješne poslovne žene, potiču nezaposlene i ostale žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke te tako podižu svijest o poduzetništvu žena. Na seminaru je sudjelovalo četrdesetak žena iz ciljane grupe seminara: nezaposlene žene, žene koje prvi put traže posao, mlade žene koje su upravo završile svoje obrazovanje te poduzetnice početnice. Nakon predstavljanja Nacionalnog plana za poticanje samozapošljavanja za razdoblje 2011.-2012. koji je predstavila Branka Radolović, rukovoditeljica Odjela posredovanja i pripreme za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, govorile su dvije ambasadorice ženskog poduzetništva za regiju Rijeke i okolice. Maša Smokrović, ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Helena Smokrović iz Rijeke, predstavila je svoje iskustvo uspješne poduzetnice koja je karijeru započela od malih nogu pomažući svojoj majci, a kao okosnicu u poslu

istaknula je trud i oslanjanje na vlastite resurse. Mira Shalabi, direktorica i vlasnica tvrtke BIECO za zaštitu okoliša te obiteljskog hotela Mozart, iz vlastitog iskustva kao najvažnije za uspjeh istaknula je pozitivno mišljenje i duh, te koncentriranje na glavni cilj koji se želi postići. Projektom EntrepreneurSHEp Croatia partneri u projektu (HGK, Tehnološki Park Varaždin, Tera Tehnopolis Osijek te Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski) odlučili su zajednički pridonijeti poticanju razvoja ženskog poduzetništva koje je u Hr-

vatskoj još uvijek nedovoljno iskorišteno. Nakon ciklusa seminara održat će se pet follow-up radionica kojima je cilj dovesti zainteresirane žene na razinu pokretanja vlastite tvrtke, te izabrati najperspektivniju ženu u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora. Osim toga, tri sudionice imat će mogućnost postati nove ambasadorice koje će nastaviti nadahnjivati druge perspektivne poduzetnice i nakon završetka projekta, u prosincu 2012. godine. Sljedeći motivacijski seminari predviđeni su 8. studenoga u Splitu, 18. studenoga u Puli te 21. studenoga u Zadru.


enterprise europe Četvrti poslovni susreti na sajmu SASO

Do kupaca i partnera na jednom mjestu Europska poduzetnička mreža na poslovnim je susretima tijekom sajma u Splitu okupila tvrtke iz devet zemalja - Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Češke, Njemačke, Mađarske, Italije, Makedonije, Rumunjske i Srbije. Čak 73 tvrtke održale su više od 100 bilateralnih sastanaka s potencijalnim stranim partnerima Hrvatski partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Poslovno-inovacijski centar BICRO, Hrvatska gospodarska komora te strani partneri iz Mreže održali su Četvrte multilateralne gospodarske susrete u okviru splitskog sajma SASO, jednog od najznačajnijih sajmova za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malo gospodarstvo. Ovim događanjem željelo se lakše i efikasnije ostvariti izravan kontakt tvrtki s potencijalnim poslovnim partnerima kroz unaprijed dogovorene individualne susrete. Događanje je okupilo 73 tvrtke (34 domaće i 39 inozemnih), a tijekom susreta održano je više od 100 sastanaka. U sklopu uvodnog programa održane su prezentacije o mogućnostima poboljšanja međunarodne suradnje, prilikama za financiranje tvrtki iz programa EUREKA, te prilikama za ulaganje i pokretanje proizvodnje u budućem Tehnološkom parku Vučevica. Europska poduzetnička mreža pomaže domaćim tvrtkama da pronađu kup-

ce za svoje proizvode, ponude inovacije na međunarodnom tržištu te pronađu inozemnog partnera za suradnju, ističe Ivo Friganović, direktor Sektora za inovacije Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO. “Od 2008., kad je Mreža počela s radom, do danas ostvareno je više od 4500 partnerskih suradnji. Ohrabruje nas činjenica da je u teškim gospodarskim uvjetima u regiji sve veći broj tvrtki koje upravo u krizi prepoznaju priliku da ojačaju svoje tržišne i proizvodne pozicije, a posebno nas raduje što je današnje događanje sve prepoznatljivije kao izvrsno mjesto za ostvarivanje nove suradnje i poduzetničkih projekata”, ističe Friganović. Europska poduzetnička mreža prisutna je na svim kontinentima i to u 50 zemalja, a sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija. U Hrvatskoj Europska poduzetnička mreža ima sedam regionalno raspoređenih partnera: Hrvatska gospodarska komora, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, Hrvatski institut za tehnologiju, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Tera Tehnopolis u Osijeku, Tehnološki park Varaždin, a najnoviji član je Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

O Europskoj poduzetničkoj mreži Europska poduzetnička mreža sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija koje pružaju odlične kontakte i poveznice u 50 zemalja, te povezuje više od 3000 eksperata s područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije s ciljem promidžbe konkurentnosti i inovacija na lokalnoj i europskoj razini, a i šire. Od 2008. godine, kada je Mreža počela s radom, do danas ostvareno je više od 14.000 partnerskih surad-

nji, od čega je 3000 bazirano na transferu tehnologije, a 3000 ostvareno na istraživačkim projektima. Usluge koje Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu pruža bez naknade u okviru EEN mreže uključuju prepoznavanje, izradu i promociju ponude i potražnje za novim tehnologijama, organizaciju poslovnih susreta, treninge iz upravljanja inovacijama te podršku u pronalaženju partnera za europske programe za istraživanje i razvoj.

procjene Poziv za centre centre s kojima će se raditi procjene Program provjere inovativnog koncepta - PoC

BICRO objavljuje poziv za zaprimanje zahtjeva za odabir prepoznatih centara koji bi u suradnji s BICRO-om provodili Program provjere inovativnog koncepta - PoC. (www.bicro.hr/ Programi/PoC) PoC je program koji podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa. Cilj je pružanje financijske potpore u ranoj fazi razvoja inovacije kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Prepoznati centri imaju vrlo važnu ulogu u provedbi PoC programa jer oni ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripremi projekata i postupku prijave.

Od početka provedbe PoC programa BICRO je sklopio Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano uz provedbu Programa sa šest prepoznatih centara: Centrom za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije – Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurja,Tera Tehnopolisom i Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu. Zbog velikog odaziva natjecatelja i bolje regionalne pokrivenosti BICRO želi povećati broj prepoznatih centara čime bi u jednakoj mjeri bile zastupljene sve regije/županije na području Republike Hrvatske, a natjecateljima omogućen lakši, kraći i jednostavniji put od prijavljivanja do realizacije projekta.

Prepoznati centar može biti razvojna agencija, tehnološki park i/ili inkubator, znanstveno-tehnologijski park, ured za transfer tehnologije, institut ili druga institucija ako zadovoljava sljedeće kriterije: ima sjedište na području Hrvatske, prepoznata je po odgovarajućim znanjima i iskustvu u pružanju podrške istraživačima, znanstvenicima i poduzetnicima koji razvijaju projekte temeljene na znanju, inovacijama i novim tehnologijama, te je prepoznata po odgovarajućim znanjima i iskustvu u provedbi razvojnih programa. Prepoznati centar ne može biti poduzeće u privatnom vlasništvu. Zahtjev za odabir prepoznatih centara zainteresirani trebaju dostaviti na adresu: Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o., Planinska 1, 10.000 Zagreb

s naznakom “Zahtjev za odabir prepoznatih centara”. Zahtjev mora sadržavati rješenje o upisu u sudski registar ili drugi dokument iz kojeg je vidljivo da je sjedište prijavitelja u Republici Hrvatskoj, kratak opis poslovne organizacije prijavitelja (navesti nazive odjela, njihova zaduženja...) i referentnu listu (popis aktivnih i završenih projekata). Rok za predaju zahtjeva je 14. studenog. Prilikom odabira novih centara BICRO će voditi računa o regionalnoj pokrivenosti, tj. da u pojedinoj županiji, ovisno o veličini, bude zastupljen odgovarajući broj prepoznatih centara. U slučaju velikog odaziva, BICRO zadržava pravo uvođenja dodatnih kriterija za odabir prepoznatih centara. Dodatne informacije moguće je dobiti na na telefon 01/2352 610 (Svjetlana Bušić).


www.een.hr

31. listopada 2011.

2 3

Danijela Pečevski, nacionalni koordinator Cefta projekta

Tvrtke ne znaju što im se nudi Većina malih i srednjih poduzeća ne zna kakve usluge im nude njihova udruženja. Projektom koji financira njemačka poduzetnička asocijacija pomaže se kolegama u regiji kako bi mogli ojačati svoju konkurentnost Krešimir Sočković Znaju li male ili srednje tvrtke što im nudi članstvo u komorama, koje usluge mogu dobiti besplatno, ili tko im može pomoći u izlasku na nova tržišta ili pri pronalaženju partnera u regiji? Odgovor na to pitanje uglavno je negativan. Upravo zbog toga pokrenut je 1,2 milijuna eura vrijedan partnerski projekt regionalnih gospodarskih komora i Njemačke trgovinske i industrijske komore Primjena Cefte u internacionalizaciji gospodarstava Jugoistočne Europe. U projektu u kojemu sudjeluju komore Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Moldove, Crne Gore i Srbije želi se ojačati intraregionalna ekonomska suradnja, unaprijediti trgovina između zemalja regije i Europske unije, ojačati konkurentnost malih i srednjih tvrtki te ovaj prostor učiniti atraktivnijim za strana ulaganja. O ovom projektu razgovaramo s nacionalnom koordinatoricom projekta Danijelom Pečevski. Kako je došlo do pokretanja ovog projekta? - Ideja o nastanku ovog projekta stvorena je uslijed interesa gospodarskih komora regije za dodatnom suradnjom na zajedničkim aktivnostima kojima se želi ojačati naša uloga te pomoći gospodarstvenicima u internacionalizaciji njihovog poslovanja, primarno koristeći prednosti Cefta sporazuma. Tko i kako sudjeluje u ovom projektu? - Partneri su DIHK – Udruženje trgovinskih i industrijskih komora Njemačke s jedne strane, te nacionalne gospodarske komore zemalja potpisnica Cefta sporazuma s druge strane, kao korisnici financijskih sredstava. Sredstva je osiguralo Federalno ministarstvo za ekonomsku suradnju Njemačke, a putem Zaklade za ekonomski razvoj i strukovnu izobrazbu. Nacionalne gospodarske komore Bugarske, Turske i Grčke su također uključene u projekt, ali nisu direktni korisnici financijskih sredstava. Privredna komora Kosova, iako nije službeni partner u projektu, uključena je u veći broj naših aktivnosti.

Što se projektom želi postići? - Projektom želimo ojačati ulogu gospodarskih komora u implementaciji Cefta sporazuma kako bi se, primarno malim i srednjim tvrtkama, pomoglo u internacionalizaciji njihovog poslovanja, a koristeći njegove prednosti. Zemlje regije spadaju među najvažnije vanjskotrgovinske partnere svake pojedine potpisnice Sporazuma, a za mala i srednja poduzeća od presudne je važnosti upoznati se s uvjetima poslovanja na regionalnom tržištu i ojačati svoju ulogu na njemu. Biti prisutan u regiji znači imati i kapacitete i kvalitete za europsko i šire tržište. Kako se projekt provodi? - Projekt je započeo 1. svibnja 2010. godine i traje do 30. travnja 2013. Svake godine definiraju se aktivnosti koje će se u okviru projekta provoditi, a vodeći se postavljenim ciljevima. Kroz projekt se organiziraju razni trening programi i edukacije za djelatnike gospodarskih komora, seminari i predavanja za tvrtke (o pravilima podrijetla, INCOTERMS, javim nabavama, arbitraži...), studijska putovanja i posjeti raznim stranim institucijama dijelom i radi promocije nacionalnih gospodarstva, te zajednički nastupi na međunarodnim sajmovima u regiji (Sajam tehnike u Beogradu, Sajam Made In Moldova u Kišinjevu, Sajam Ambienta u Zagrebu...). Izdaju se i brošure s temom poslovanja u regiji, Cefta sporazumom i slično, daje podrška organizaciji raznih b2b susreta, konferencija i sastanaka stručnih timova u provedbi Cefta sporazuma. Znaju li poduzetnici za usluge koje im nude njihove asocijacije u regiji? - Tvrtke nisu dovoljno informirane o svemu onome što razne gospodarske asocijacije rade. Tu je nužna dvosmjerna komunikacija kako bi i mi u komorama bolje upoznali potrebe i interese gospodarstvenika, ali i poduzetnici saznali što od nas mogu dobiti, kakve im informacije možemo pružiti, koje događaje organiziramo. Oni koji su upoznati s našom ulogom i aktivnostima redovito nam se javljaju. Na našem web portalu moguće je pronaći veliki broj kvalitetnih informa-

cija, potrebno ih je samo potražiti. Međutim, postoji još uvijek veliki broj tvrtki koje nikada nisu niti kontaktirale komoru, i to treba mijenjati.

vjet za uspješnu gospodarsku suradnju u regiji je adekvatna prometna povezanost i umreženost, energetska sigurnost te politička stabilnost.

Kakvi su potencijali suradnje gospodarstava ove regije? - Kada govorimo o regiji, govorimo u pravilu o tržištu zemalja bivše Jugoslavije koje broji oko 25 milijuna stanovnika, tržište sličnog jezika, poslovnih običaja i zajedničke prošlosti, a time i poslovnih veza. Mogućnosti suradnje su velike, u različitim sektorima, od poljoprivrede, energetike, metaloprerađivačke industrije, informacijskih tehnologija, preko graditeljstva, prometa do turizma i općenito uslužnog sektora. Ono što je ipak predu-

Pripremaju li se slični projekti nakon dovršetka ovoga? - Ovaj projekt završava 2013. godine, ali postoji mogućnost njegovog nastavka i nakon isteka tog razdoblja s obzirom da je projektni tim zadovoljan dosadašnjim aktivnostima i angažmanom svih partnera. Suradnja među komorama regije postoji što je nužno za daljnje povezivanje te sam uvjerena da će se i u budućnosti i u okviru nekih od programa Europske unije pronaći projekt u kojem ćemo surađivati.


enterprise europe Prijelomni summit eurozone

Pobjeda zdravog

Netočno je govoriti o nekakvoj pobjedi ili prevagi Njemačke. Njen pristup financijama jednostavno se pokazao najupotre Lada Stipić Niseteo Svi se uspješni europski sastanci na vrhu završavaju s “dobro jutro”, nakon cjelonoćnog rada. Takav je bio i summit eurozone – a desetosatni trud i lomljenje kopalja oko oblika spašavanja eurozone, a s njim i cijelog koncepta Europske unije, počašćen je promptnim pozitivnim reagiranjem dalekoistočnih tržišta. Optimizam se vratio na svjetske burze jer je eurozona konačno ostvarila ono što se od nje dugo očekivalo i tražilo. Oprezni su čelnici uoči summita od srijede na četvrtak najavljivali mogućnost trećeg skupa o europskoj ekonomiji (ili, još uvijek, ekonomija) što se nije dogodilo. Na 16. sastanku na vrhu o gospodarstvu u 18 mjeseci došlo je do dogovora čije elemente još valja dorađivati, no koji je u svakom slučaju solidan temelj daljnjem povezivanju unutar monetarne unije. Ali vjerojatno i nastavku procesa višebrzinske Europe jer je prvo jutarnje čangrizanje nekih medija i umirovljenih političara bilo baš traženje odgovora kako će se pozicionirati zemlje izvan kluba eura – njih 10 prema 17 eurozone. Ili, “kako će se osjećati Poljska”, koja će nakon rješavanja okvira poteškoća euzrozone, a time i Unije, zasigurno dobiti više poleta za ubrzavanje procesa pridruživanja monetarnoj uniji, ali će države izvan eurozone s vremenom izgledati odbačene i rubne. Prihvaćanje principa, a ne pobjeda jedne strane Najveća je zanimljivost višedržavne zajednice prihvaćanje principa. Skandinavci su svojedobno unijeli komponentu transparentnosti koja je danas značajka svih članica. S valjda najtežom krizom u Europi od Drugog svjetskog rata naovamo članice Europske unije i pogotovo eurozone počinju usvajati principe “bundesbankičnosti”. Sto-

ga je netočno govoriti o nekakvoj pobjedi ili prevagi Njemačke. Jednostavno kazano njen pristup financijama pokazao se najupotrebljivijim korisnim obrascem za zemlje monetarne unije. Nepotrebno je spominjati i trljanje nosa Talijanima – činjenice su takve da je zemlja prezadužena (javni je dug blizu 120 posto bruto domaćeg proizvoda

ili dvostruko iznad gornjeg maastrichtskog praga) i da je samim članstvom u Uniji obvezana na uvažavanje parametara domaćinskog poslovanja. Suprotno se ponašanje od nedavno zaista kažnjava. Zajednicu ne zanima kako će Berlusconi i koalicija stezati remen i hoće li se temperamentni zastupnici opet počupati u parlamentarnim klu-

pama, njoj je interesantno samo to da se financije dotjeraju u okvire ne zagađujući ostatak prostora monetarne unije i EU-a. Ishod ovog sastanka na vrhu nije trijumf Angele Merkel, već pobjeda zdravog razuma. U dolazećim će tjednima biti uglavnom poznati aranžmani s privatnim bankama koje su otpisale polovinu grčkog dugovanja.

IPARD natječaji Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (SAPARD/IPARD agencija) objavila je šesti javni natječaj za prikupljanje prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Mjeru 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda. Javni natječaj objavljen je u Narodnim novinama broj 117/11, a dostupan je i na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www. mps.hr) te na internetskoj stranici Agencije za plaća-

nja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www. apprrr.hr), gdje se nalaze i vodiči za korisnike za ove mjere. Obrasci za prijavu na natječaj i informativni upitnici koji se popunjavaju i šalju zajedno s prijavom i pratećom dokumentacijom dostupni su na internetskoj stranici Agencije za plaćanja, a može im se pristupiti i preko web stranice Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Rok za podnošenje prijava počinje 17. listopada i traje do 28. studenoga.


www.een.hr

31. listopada 2011.

razuma

ebljivijim korisnim obrascem za zemlje monetarne unije gične razmjere grčkog problema jer će se uspješnim krajem restrukturiranja smatrati dostizanje javnog duga postotkom BDP-a (120) jednakim onom u danas problematičnoj Italiji. Stvoren je i sigurnosni sustav Fonda solidarnosti (EFSF) od bilijun eura, dvostruko više od ranije teško izboksanog iznosa. S dolazećim mjesecima i godinama Fond solidarnosti predstavljat će test uspješnosti integriranja eurozone. Ni on nije cijepljen od promjena budući da je velika vjerojatnost da se s vremenom i kako se stvari budu prilagođavale zahtjevima globaliziranih ekonomija države vrate raspravi treba li Fondu stabilnosti dati i bankarsku licenciju što je bila francuska ideja, odbačena tijekom pripremnih razmatranja najboljih opcija za eurozonu danas. Kriza uvjerava politiku u integriranje Eurozona ali i Europska unija krizi mogu zahvaliti dvije stvari – prvo, problemi su prepoznati i priznati dobivši ime i prezime, a kriza je konačno uvjerila političare u neizbježnost integriranja. Drugo je da je novi start omogućio ozbiljnije razmatranje odgovora na pitanje kako pokrenuti ekonomije koje se još uvijek neuvjerljivo ljuljaju u sivoj zoni između blagog rasta, statističke greške i recesije te gospodarskom rastu osigurati održivost.

Desetljeće za popravni Grčka ima desetljeće za sređivanje ekonomije, ali sada s olakšanjem da joj više ne visi mlinski kamen neisplativih dugova oko vrata i da će dio BDP-a moći uložiti u razvoj umjesto u otplatu dugova, dakle krenuti u izgradnju održivog rasta. Tek je zadnji summit do krajnosti ogolio tra-

4 5

Predsjednik HGK-a ponovno izabran za člana Upravnog odbora Eurochambresa Na 110. skupštini Eurochambresa u Bruxellesu predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ponovno je izabran za člana njihova upravnog odbora. Eurochambres je udruženje europskih komora koje okuplja 46 članica i predstavlja mrežu od 2000 gospodarskih komora i njihovih nacionalnih udruženja, 19 milijuna tvrtki i 120 milijuna zaposlenih. ”Hrvatska je na samom pragu ulaska u EU te ovaj izbor predstavlja posebnu čast, i meni i instituciji kojoj sam na čelu, kao predstavnicima zemlje koja će tek postati članica Europske unije te potvrdu za doprinos Hrvatske gospodarske komore u pripremi hrvatskoga gospodarstva za ulazak u EU”, rekao je Vidošević tim povodom.

Post summit: Ojačana pozicija Rehna U Bruxellesu se stvari brzo mijenjaju. Imenovavši povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna potpredsjednikom Europske komisije jutro nakon zadnjeg summita, Jose Manuel Barroso potvrdio je namjeru da se snažnija povezanost eurozone i prihvaćena nova, tvrđa pravila domaćinskog ponašanja odraze i kroz jačanje Rehnove sadašnje uloge.

Sve radi neodgovorn(ij)e manjine, tvrdi predsjednik EK-a, “sada smo tamo gdje jesmo ne samo radi neodgovornog financijskog ponašanja nego i jer glavnina članica nije poštivala svoje obveze preuzete Paktom o stabilnosti i rastu; neke članice nisu ni primjereno izvijestile o nacionalnim statistikama; najmanje je jedna manipulirala statistikom sa svrhom zavaravanja, a to je baš ona vrsta ponašanja kakvu u budućnosti nećemo prihvatiti”.

To je zapravo najveći zadatak. Njime će se pozabaviti summit u prosincu – skupa s najavljenim izmjenama u Sporazumu, čime će se promjene zacrtane u noći od srijede na četvrtrak ugraditi u pravnu strukturu zajednice. Kriza je pokrenula lance različitih reformi. Povezivanje unutarnjeg tržišta i monetarne unije je pitanje evolucije, a ne revolucije, no krizne situacije poput ove katalizatori su promjena koje tržišta očito vole i znaju cijeniti, dok ih se političari groze jer erodiraju nacionalni suverenitet te im pribjegavaju tek kad voda stvarno dođe do grla.

Otvoren četvrti poziv u okviru Programa transnacionalne suradnje za Jugoistočnu Europu (SEE) Prvi korak četvrtog poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru Programa transnacionalne suradnje za Jugoistočnu Europu (SEE) otvoren je od 10. listopada do 25. studenog ove godine. Poziv je otvoren za sve prioritete i mjere, a dostupna IPA sredstva iznose 10,3 milijuna eura. Prioriteti programa su: 1. Olakšavanje inovacija i poduzetništva 2. Zaštita i poboljšanje okoliša

3. Poboljšanje pristupačnosti 4. Razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja Program je namijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekograničnom projektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom. Projektne aktivnosti moraju pridonositi ciljevima programa i njihovim prioritetima te se moraju odvijati u programski prihvatljivim područjima.

Više o programu možete pronaći na stranicama Agencije za regionalni razvoj (http://www.arr.hr/transnacionalniprogram-za-jugoistocnu-europutransnational-co-operation-programmesouth-east-europe-(see)-102.aspx). Više informacija o samom pozivu te aplikacijski paket možete pronaći na stranicama programa (http://www. se-eu.net/en/downloads_section/calls/ fourth_call/).


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/15/. IZGRADNJA

ADSDP, Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na izgradnji multifunkcijskih objekata. Natječaj je otvoren do 26. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Joint-stock company for construction and management of residential and commercial properties significant to the country - Skopje 138 Orce Nikolov Str. Contact point(s): Lidija

Miceva For the attention of: 1000 Skopje FRY Macedonia, lidija.miceva@adsdp.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVI Nordlandssykehuset HF Bodø, Bodø, Norveška, traži izvođača radova na dovršenju bolnice. Natječaj je otvoren do 22. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Nordlandssykehuset HF Bodø, Senter for utbygging For the attention of: Sekretærtjenesten, 8092 Bodø, Norway, utbygg@nlsh.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INFO PANELI Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu informacijskih panela. Natječaj je otvoren do 28. studenoga, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias – Dirección de Contratación y Coordinación Comercial de la Dirección General de Explotación de la Infraestructura C/ Agustín de Foxá, s/n; Estación de Chamartín, edificio 21 For the attention of: Jefatura de Gabinete de Contratación, 28036 Madrid, Spain, vgallegomendez@ adif.esenombela@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZGRADNJA PARKIRALIŠTA

ADSDP, Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na izgradnji parkirališta. Natječaj je otvoren do 9. studenog, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Joint-stock company for construction and management of residential and commercial properties significant to the country - Skopje 138 Orce Nikolov Str. Contact point(s): Lidija Miceva For the attention of: 1000 Skopje FRY Macedonia, lidija.miceva@adsdp. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ZBRINJAVANJE OPASNOG OTPADA SVAR, Stavanger, Norveška, traži zbrinjavanje opasnog otpada. Natječaj je otvoren do 29. studenog, a prijave na norveškom jeziku predaju se na IVAR IKS Breiflåtveien 16/18, PUB For the attention of: Tore Morten Hope, 4069 Stavan-

ger, Norway, toremorten.hope@ivar.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RADOVI NA VODOVODU I KANALIZACIJI Oslo Kommune, Vann- og avløpsetaten, Oslo, Norveška, traži izvođača radova na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 17. studenog, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Kommune, Vann- og avløpsetaten Herslebsgate 5, For the attention of: Resepsjon, 1.et. 0506 Oslo, Norway, selma.kevelj@vav. oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Plastična pakiranja (20111004029) Izraelska tvrtka koja se bavi dizajniranjem, proizvodnjom i dekoracijom plastičnih pakiranja, ponajviše za kozmetičku i farmaceutsku industriju, traži poslovne partnere. Traže usluge posredovanja, ali su zainteresirani i za druge oblike suradnje poput joint venturea i traže podugovaratelje. SoftVare za avioindustriju (20111003004) Grčka tvrtka, koja posluje u IT sektoru, razvila je aplikaciju primjenjivu u zrakoplovnoj industriji za tehničku podršku zrakoplovima. Osim trgovačkih posrednika za prodaju svojeg proizvoda, traže i tvrtke s tog područja za potencijalni joint venture.

Tkanine i šivanje (20110929022) Njemačka tvrtka koja se bavi bojenjem traži poslovne partnere na području tekstilne industrije. Traže dostavljače netkanih materijala, najlona i pamuka, ali i partnere koji se bave šivanjem robe. Dezinfekcija staklenika (20111006024) Njemačka tvrtka, proizvođač eko tehnologija u procesima čišćenja, traži poslovne partnere. Kako su razvili tehnologiju za dezinfekciju vode, tj. sustave za čišćenje staklenika, traže trgovačke posrednike i nude usluge podugovaranja te su zainteresirani za joint venture. Dodaci hrani (20111006019) Nizozemska istraživačka tvrtka, ujedno i proizvođač probiotičkih dodataka hrani (namijenjeni sprječavanju alergijskih reakcija, infekcija i sličnih zdravstvenih problema), traži partnere u zdravstvenom, farmaceutskom i ortomolekularnom sektoru za suradnju na

proizvodnji, istraživačkim aktivnostima ili trgovačkom posredništvu. Bio namještaj (20110929019) Mađarska tvrtka koja se bavi proizvodnjom namještaja traži poslovne partnere. Namještaj koji proizvode je tradicionalan s biokomponentama, proizvode pokućstvo kao i uredski namještaj. Prvenstveno traže trgovačke posrednike, ali nude i usluge podugovaranja, a zainteresirani su i za joint venture te prodaju tvrtke. Proizvodnja prediva (20110928004) Srbijanska tvrtka proizvodi konce i prediva koja se koriste u proizvodnji muških i ženskih čarapa. Zainteresirani su za pronalazak partnera na području recipročne proizvodnje ili za preuzimanje tvrtke. Investicije u tehnologije (20110929009) Švedska investicijska tvrtka, koja ponajprije ulaže na područjima biogoriva,

proizvodnji solarnih i gorivih ćelija, tehnologiji tankih filova, traži mlade tvrtke u koje bi investirala. Potencijalni oblici suradnje su joint venture, razmjena dionica ili preuzimanje tvrtke. Inovativni proizvodi u građevini (20110928007) Srbijanska tvrtka razvija inovativne proizvode na području građevnih materijala, metalne i plastične industrije (montažne kuće, nadstrešnice...). Traže partnere za joint venture, recipročnu proizvodnju, preuzimanje tvrtke ili distribuciju. Ulja i masnoće (20110927019) Slovenski proizvođač ulja i drugih masnoća traži trgovačke posrednike, ali nudi i posredništvo. U asortimanu im se nalaze proizvodi poput bučinog, suncokretovog, sezamovog, maslinovog i drugih ulja, margarina, salata, umaka, životinjske hrane i biodizela.


www.een.hr

31. listopada 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives _en. cfm

Lopta Lexibook, Ref.: GB001-02, Giga Ball (small model) GB001_03BX03/10 Bar code: 3 380743 009506. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer je materijal od kojeg je igračka napravljena previše zapaljiv. Proizvod nije u skladu sa standardima EN 71-1 i 71-2. (slika 1) Ogrlica za bebe brend Kadolis, 3770000546477, iz Litve. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer postoji opasnost od davljenja. (slika 2)

Igračka - raketa na napuhavanje, nepoznatog podrijetla, podsjeća na raketu Arianne. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži zabranjene kemijske sastojke u plastici. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom. (slika 3) Dječji bikini, brend Life Beach, veličina 134. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer postoji opasnost od davljenja. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14682. (slika 4) Igračka - izvanzemaljac na napuhavanje, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer plastika od koje je napravljen sadrži zabranjene kemijske spojeve. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom (slika 5) Motocikl Triumph Tiger 800 i 800XC, modeli iz 2011. i 2012. s identifikacijskim brojevima između SMTTRE10B8B466334 i SMTTRE15B8C514869. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer se motor može ugasiti zbog neispravnog sustava lera. (slika 6) Motocikli Yamaha VMAX tip RP2, proizvedeni između 2009. i 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisni-

1

2

3

4

5

6

7 8 ke jer neispravna pumpa za ulje ne šalje dovoljne količine ulja u motor pa motor može stati. (slika 7) Dječja kolica Bogaboo, proizvedena u Kini, zajedno sa sjedištima Graco. Kada se koriste zajedno, mogu otpasti i ozlijediti dijete. (slika 8)

9 Univerzalni adapter za računala, brend HQ, tip P.SUP.NBT120-A. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer spojevi glavnog i sekundarnog navoja nisu dovoljno udaljeni pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod nije u skladu s direktivom o niskom naponu. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Inovativna tehnologija elektroničkog zaključavanja (Ref: 11 TR 99PB 3LJK) · Turska tvrtka traži tehnologiju za proizvodnju elektroničkih brava za vrata. Tehnologija bi već trebala biti na tržištu. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje. Tvrtka iz Bruxellesa traži rješenje za efikasnije izvlačenje i odvajanje plastičnih dijelova od elektroničkog i električnog otpada. (Ref: 11 BE 0213 3L6G) · Tvrtka specijalizirana za razmontiranje i sanaciju električnog i elektroničkog otpada (eng. Waste Electrical and Electronic Equipment - WEEE) traži inovativna rješenja za bolje sortiranje i sanaciju plastičnih dijelova stvorenih rastavljanjem kompjutersko hardverske opreme. Različite vrste suradnje su moguće. ICT PSP – Inovativna tehnologija u SSL-u (eng. Solid State Lighting) (Ref: 11 GB 43O3 3KZ3) · Sveučilište u Velikoj Britaniji predalo je prijedlog projekta unutar Programa podrške za informacijsko tehnologijski sektor. Projekt će se posebno baviti inovativnim sistemima rasvjete koja koristi LED diode, tj. SSL sustavom. Sveučilište nudi lokaciju za pilot-projekt kao i iskustvo u monitoringu

i upravljanju podacima. Konzorcij treba tvrtku koja nudi tehnologiju i iskustvo u SSL rješenjima.

PS: ERA-NET – Energetsko učinkovite zgrade (Ref: 11 ES 27F3 3KQ9) · Andaluzijska tvrtka specijalizirana za dizajniranje elektroničkih sustava kontrole, komunikacijskog hardvera za industrijsko okruženje i pretvarače snage za unaprjeđenje integracije novih izvora energije traži partnere koji bi mogli razviti hardverski proizvod za kontrolu različitih postojećih sistema u zgradama (generiranje energije, aklimatizacija i osvjetljenje). Pametno kontrolirani ventil za automatsko balansiranje toplinskih mreža u zgradama (Ref: 11 RU 86FG 3MG1) · Ruska tvrtka specijalizirana za instalacije i proizvodnju opreme za grijanje treba razviti pametno kontrolirani ventil za automatsko balansiranje toplinskih mreža. Tvrtka traži partnere za zajednički razvoj tehnologije i njene adaptacije na proizvodne pogone tvrtke. Traže se partneri za razvoj energetsko efikasnog rješenja za kućanstva i industrijski sektor (Ref: 11 ES 252K 3MU7) · Katalonska tvrtka iz energet-

skog sektora traži tvrtke iz energetsko uslužnog sektora (eng. Energy Service Companies) koje pružaju znanje i rješenja za hotele, kućanstva i industrijski sektor. Tehnička rješenja traže se u grijanju, hlađenju, osvjetljenju, izolaciji, održavanju i aplikacijama u kućanstvu. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje s partnerima koji su zainteresirani ući na španjolsko tržište. Energetsko efikasno hlađenje prostora/klimatizacijski sustavi bazirani na propanu (Ref: 11 LU 87GA 3MJR) · Velika tvrtka iz SAD-a traži tehnološke prijedloge koji će omogućiti razvoj energetsko efikasnih sustava na propan kao alternativu sustavima na električnu energiju. Zainteresirani su za licenciranje, daljnji razvoj proizvoda, daljnje istraživanje povećavanja kapaciteta za serijsku proizvodnju ili komercijalnu suradnju.

Sustav baziran na propanu bez ventila (Ref: 11 LU 87GA 3MJK) · Velika tvrtka iz SAD-a traži tehnološke prijedloge koji će omogućiti razvoj sustava za grijanje na propan za domaća i inozemna tržišta. Zainteresirani su za licenciranje, daljnji razvoj proizvoda, daljnje istraživanje za povećavanje kapaciteta za serijsku proizvodnju ili komercijalnu suradnju.

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.


enterprise europe

31. listopada 2011.

Budi Uzor 2011. u Zagrebu Komercijalizacija inovacija je izuzetno složen posao za čiju je bolju učinkovitost potrebna suradnja svih koji su uključeni u taj proces. Tera Tehnopolis i ove godine u suradnji s Hrvatskom udrugom inovatorapoduzetnika (HUIP), organizira Sedmu međunarodnu izložbu inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova Budi Uzor 2011. I ove godine izložba Budi Uzor organizira se zajedno s međunarodnim salonom inovacija Inova. Zajednički nastup objedinjuje isku-

stvo Inove i orijentaciju prema studentima i poduzetništvu te dinamizam koji prati Budi Uzor. Inova i Budi Uzor su najveća manifestacija tog tipa u Hrvatskoj. U okviru Europske poduzetničke mreže EEN održat će se bilateralni poslovni susreti o unaprjeđenju ekoloških performansi s naglaskom na sljedeće sektore: prehrambena industrija, proizvodnja građevinskog materijala, ob-

novljivi izvori energije i IT sektor. Ovim događajem želimo potaknuti međunarodnu suradnju hrvatskih malih i srednjih poduzeća s mađarskim i slovenskim tvrtkama. Termin održavanja izložbe je od 9. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu. Ostale informacije o izložbi možete dobiti na broj telefona 031/251 000 ili na službenoj web stranici www.tera.hr

Gospodarski susreti Greening business through the Enterprise Europe Network Tera Tehnopolis i partneri pozivaju na brokerage event Greening business through the Enterprise Europe Network. Kako bi se podržala inovativna poduzeća, Tera Tehnopolis zajedno s Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske BICRO, Hrvatskom gospodarskom komorom, Tehnološkim parkom Varaždin, Mariborskom razvojnom agencijom, Zakladom za razvoj poduzetništva županije Zala te Gospodarskom komorom pokrajine Pecs-Baranya organizira ove bilateralne poslovne susrete koji će se održati u sklopu izložbe Budi Uzor, 10. studenoga 2011. na Zagre-

bačkom velesajmu. Susretima se želi unaprijediti transfer tehnologije i ekološke performanse malog i srednjeg poduzetništva u različitim sektorima industrije s naglaskom na prehrambenu industriju, proizvodnju građevinskog materijala, obnovljive izvore energije i IT sektor. Tvrtke se pozivaju da iskoriste ovu jedinstvenu priliku za susret s potencijalnim poslovnim partnerima i na jednom mjestu, tijekom niza unaprijed planiranih B2B susreta, predstave svoju ponudu i zahtjeve te započnu uspješnu suradnju. Više podataka o skupu i prijave na: Ana Nikšić, aniksic@tera.hr. ili 031/251 002 (www.tera.hr).

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 3. studenoga - Poslovni forum podunavske regije, Austrijska gospodarska komora, Beč 8. studenoga - Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Split 9. - 12. studenoga - izložba Budi Uzor i međunarodni salon inovacija Inova, Zagreb 10. studenoga - Gospodarski susreti Greening business through the Enterprise Europe Network, Zagreb 18. studenoga - Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Pula 21. studenoga - Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Zadar 30. studenoga - Poslovni susreti na temu zelene ekonomije, Sajam Pollutec Horizon, Pariz, Francuska

Poslovni forum podunavske regije Poslovni susreti na temu zelene ekonomije Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka zajedno s komorama mreže Nova Alpe Adria koordinira sudjelovanje tvrtki iz regija Friuli Venezia Giulia, Veneto, Koruška, te slovenskih pokrajina, Istre i Primorsko-goranske županije kako bi sudjelovale na poslovnim susretima na temu zelene tehnologije koji će se održati u Parizu, 30. studenog i 1. prosinca, za vrijeme sajma Pollutec Horizon (Sajam Pollutec Horizon Paris nord Villepinte expo, Paviljon 6). Susrete organiziraju komore Pariza i Versaillesa u okviru Europske poduzetničke mreže. Predviđa se sudjelovanje tvrtki iz Europske unije, ali i Afrike te Južne Amerike, zahvaljujući suradnji s organizacijom UNIDO. Uključeni su sektori okoliš, energija i čiste tehnologije.

Registracija je moguća na web platformi http://pollutec2011.b2b-match.com, do 4. studenoga. Od 4. do 22. studenoga tvrtke će iz online kataloga moći odabrati partnere za razgovor. Detalji o koracima koje treba poduzimati pri registraciji nalaze se na linku http://pollutec2011.b2b-match.com. Tvrtke koje sudjeluju na poslovnim razgovorima trebat će platiti pristojbu. Fakturu će ispostaviti direktno organizator na adresu koju je tvrtka navela u profilu (100 eura za sudionike iz zemalja EU-a, 119,60 eura za sudionike iz zemalja izvan EU-a). Službeni jezik susreta je engleski. Dodatne informacije, kao i informacije o smještaju na 051/216 033, santonin@ hgk.hr.

U kontekstu Strategije Europske unije za Podunavlje, a u suglasnosti s Općom upravom za regionalnu politiku (DG for Regional Policy), Ured za promociju vanjske trgovine Austrije u suradnji s partnerima iz Europske poduzetničke mreže organizira Poslovni forum podunavske regije, koji će se održati 3. i 4. studenoga u Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču. Glavne teme susreta su obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost te digitalna agenda. Europska komisija i Europski parlament donijeli su EU Strategiju za podunavsku regiju, s ciljem jačanja suradnje zemalja s tog područja. Ekonomski i politički stručnjaci predstavit će svoje vizije o tome kako provoditi EU Strategiju za Podunavlje u dijelu koji se odnosi na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i digitalnu agendu. Poduzeća, posebice mala i srednja, imat će priliku stupiti u kontakt s predstavnicima inozemnih poduzeća iz relevantnih sektora, kao i s predstavnicima znanstvenih i javnih ustanova, a sve u okviru B2B poslovnih susreta, čije je održavanje predviđeno u okviru ovog poslovnog foruma.

Za sudjelovanje na Poslovnom forumu podunavske regije i B2B poslovnim razgovorima do sada se prijavilo više od 240 sudionika iz 12 država, među kojima i nekoliko sudionika iz Hrvatske (pregled sudionika: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessforum/participants#?). Želite li sudjelovati na događanju, registrirajte se na http://www.b2match. eu/danuberegionbusinessforum/ participants/new.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 15 zaposlenika

( 2 zaposlenih

ima Pozicija Split

u Ineleku

Pozicija Split, Split

INELEK, ZAGREB

Prvi splitski bowling centar

Računalom do sunčevih zraka Naš uspjeh će biti potpun samo ako što više djece zainteresiramo za sport te ih na taj način maknemo s ulice, kaže direktor tvrtke Dario Jurišić

Među dugogodišnjim klijentima ove tvrtke su Janaf, Siemens Hrvatska, ABB Grupa, Pliva te Fakultet elektrotehnike i računarstva

T

I

vrtku Pozicija Split osnovala je poznata splitska sportska obitelj Jurišić, a njen direktor je poznati kickboxing sportaš Dario Jurišić. U tvrtki je trenutačno zaposleno 15 radnika. Prekretnica u poslovanju tvrtke otvaranje je prvog splitskog bowling centra Octopus. Centar Octopus prostire se na oko 1000 metara četvornih, a osim bowlinga ima igraonicu koja sadrži stolove za bilijar, pikado, stolni hokej, flipere, boxer, stolni tenis, stolni nogomet... “Kao sportaš i član obitelji koja je osnovala kickboxing klub Mornar putovao sam po svijetu te slobodno vrijeme uglavnom prikraćivao igrajući bowling. Pored zabave uvidio sam da se radi o vrlo popularnom sportu te da u svijetu vlada veliko zanimanje za njega. Uvjeren sam kako će ovaj zanimljiv i koristan sport privući velik broj Splićana”, istaknuo je Dario Jurišić, direktor tvrtke Pozicija Split. Pored sporta, u večernjem programu tu

se posjetitelji mogu zabaviti uz kombinaciju žive i disko glazbe u aražmanu poznatog DJ-a. Centar je pogodan za poslovne sastanke jer ima dvije uređene dvorane, ali i za obiteljske proslave poput rođendana, vjenčanja i raznih obljetnica. Red igre, red sporta “Inače bowling uz osnovnu igru sadrži niz raznih zanimacija kao što su utrka krava, ‘čovječe, ne ljuti se’, puzzle, padobranci… Bowling dvorana ima specijalna UV svjetla koja u kombinacija s laserskim efektima i disko glazbom omogućavaju spoj zabave, igre i plesa”, ističe Jurišić. Centar Octopus pruža i ostale usluge vezane za sportske vještine poput kara-

tea i taekwondoa. Nudi i programe kao što su kickboxing škola za djecu, pilates, aerobik, tae bo, turbo kickboxing te capoeira za odrasle.

Bowling centar Octopus nudi i programe kao što su kickboxing škola za djecu, pilates, aerobik, tae bo... “U sklopu ovih programa naše goste očekuje i nezaboravna zabava. Inače, dio centra je još uvijek neuređen, a u planu nam je otvoriti restoran”, pojašnjava Jurišić. Direktor tvrtke koji već iza sebe ima zavidnu sportsku karijeru, osim poslovnog uspjeha ima za cilj da kroz Centar Octopus spoji iskusne i slavne sportaše s dječacima i djevojčicama koji su sport izabrali umjesto dokoličarenja. “Naš uspjeh će biti potpun jedino ako što više djece uspijemo zainteresirati za sport te ih na taj način u potpunosti maknemo s ulice”, ističe. (J.V.)

nelek je tvrtka koja se od 1994. godine bavi projektiranjem instrumentacijskih i upravljačkih sustava koji se koriste u različitim industrijama kao što su petrokemija, energetika ili farmaceutika. Zadnjih godina djelatnost proširuje na projektiranje sustava za obnovljive izvore energije i razvijanje računalnih aplikacija koje se koriste u tim industrijama. Među dugogodišnjim klijentima Ineleka su Janaf, Siemens Hrvatska, ABB Grupa, Pliva te Fakultet elektrotehnike i računarstva. Darko Knežević, direktor Ineleka, ističe kako je u tvrtki dvoje stalno zaposlenih. “Također, imamo trajni ugovor o poslovnoj suradnji s tvrtkom Kompakt inženjering i Top projekt iz Zagreba te mrežu visokospecijaliziranih vanjskih suradnika koje po potrebi uključujemo u projekte”, objašnjava. A nakon uspješne realizacije projekta Računalna aplikacija za određivanje sunčevog zračenja za Hrvatsku uz korekciju po izmjerenoj zasjenje-

nosti i za dimenzioniranje fotonaponskih sustava, Inelekova pozicija na tržištu trebala bi biti primjetno bolja. Tada će Inelek vjerojatno otvoriti barem još dva nova radna mjesta. Valja napomenuti kako će ta aplikacija, čiji bi dizajn trebao završiti do lipnja 2012. godine, tvrtki omogućiti jednostavnije i pouzdanije priređivanje dokumentacije za razvoj fotonaponskih

FZOEU je odobrio projekt računalne aplikacije i bespovratnu subvenciju sustava. “To će omogućiti izvedbu po principu ‘ključ u ruke’ cjelokupnog fotonaponskog sustava - od projektiranja do puštanja u rad”, napominje Knežević. Čeka se potpis Na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za financiranje programa i projekata u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, odobren

je ovaj projekt računalne aplikacije. “Odobrena je bespovratna subvencija u vrijednosti od 36 posto opravdanih troškova, a ostatak potrebnih sredstava je financijska obveza Ineleka. Odluku o odabiru korisnika sredstava dobili smo 27. travnja, ali unatoč tome što je Inelek dostavio svu traženu dokumentaciju na vrijeme, ugovor s FZOEU-om još nije potpisan”, naglašava on. Rezultati ovoga projekta, smatra Knežević, značajno bi koristili svim državnim institucijama koje se bave fotonaponskim sustavima (mrežno povezanim i autonomnim). K tomu, njime bi se dobili standardni kriteriji za određivanje isplativosti investicija u fotonaponske sustave te kvalitetne tehničke podloge za daljnje detaljno projektiranje, procjenu proizvodnje fotonaponskih postrojenja i slično. “Ova bi računalna aplikacija mogla biti presudna u procesu izrade studija izvodljivosti te stoga vrlo zanimljiva i privatnim investitorima i financijskim institucijama”, zaključuje on. (B.O.)


14 HRVATSKA & REGIJA

( 41 mil $ investicija

*vijesti KM, oko 410 eura, što je nominalni rast od 0,5 posto.

Ukradeno 70 kilometara autocesta Tvrtke i pojedinci iz Federacije BiH duguju državi na ime poreza više od 700 milijuna konvertibilnih maraka. Koliko je zakinut proračun Republike Srpske nije priopćeno, ali zasigurno i taj dug nije manji od oko pola milijarde KM. S tim sredstvima, kažu eksperti, država bi bez zaduživanja u inozemstvu mogla izgraditi oko 70 kilometara autocesta. Koristeći takva sredstva ne bi se trebali raspisivati međunarodni natječaji, nego natječaj za domaće građevinske tvrtke. Istodobno je Vijeće ministara BiH, koje funkcionira u tehničkom mandatu, utvrdilo prijedlog ugovora s Europskom bankom za obnovu i razvoj o 16,5 milijuna eura zajma za izgradnju gradske prometnice u Sarajevu. Rast industrijske proizvodnje

Indeks industrijske proizvodnje u BiH u devet mjeseci porastao je za 6,9 posto u odnosu na isti lanjski period. Proizvodnja u području vađenja ruda i kamena povećana je za 20,7 posto, u prerađivačkoj industriji taj rast iznosi 5,5 posto, a u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 4,4 posto. U kolovozu je registriran 692.471 zaposleni, što je 0,5 posto manje na godišnjoj razini, a za isti postotak povećao se broj nezaposlenih, kojih po evidenciji Agencije za statistiku BiH ima više od 530.000. Prosječna mjesečna isplaćena plaća u kolovozu iznosila je 822

Poslovnjaci iz Saudijske Arabije i Pakistana u Sarajevu Bosna Bank International organizirao je poslovni susret predstavnika Balsharaf Groupa, kompanije za trgovinu hranom iz Saudijske Arabije, s gospodarstvenicima iz 12 uspješnih bosanskohercegovačkih kompanija iz prehrambene industrije. Trgovci iz Saudijske Arabije izrazili su interes za kupovinu kvalitetne hrane

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

Jadran-Naftagasa u istražne radove do 2014. u RS-u

Bosna i Hercegovina

Nizozemci i Rusi u potrazi za naftom Prikupljeni podaci ukazuju da BiH posjeduje rezerve od oko 550 milijuna tona sirove kvalitetne nafte i nemale količine prirodnog plina Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

proizvedene na prirodan način za koje kompanije iz BiH imaju i halal certifikate. Vanjskotrgovinska komora BiH organizirala je poslovne susrete poslovnjaka, članova Odbora za investicije i trgovinu pokrajine Pandžab u Pakistanu i privrednika iz BiH. Pakistanci su izrazili interes za investiranje, prodaju riže i razvoj turizma. Namjenska industrija duguje 123 milijuna KM Osam poduzeća namjenske industrije Federacije BiH s većinskim državnim kapitalom ostvarilo je u lani prihod od 47 milijuna konvertibilnih maraka, što je 23 posto manje nego u 2009. Ukupna dugovanja tih tvrtki iznosila su lani 145,9 milijuna KM, a taj dug će biti umanjen za 28 milijuna KM kad uknjiže sredstva od iračkog duga. Negativna bilanca će tada iznositi 123 milijuna KM. Najveći dug imaju kompanije Vitezit iz Viteza (31,4 milijuna KM), Pretis iz Sarajeva (30 milijuna KM), BNT tvornica mašina i hidraulike (23,3 milijuna KM)... Uglavnom izvozno orijentirana namjenska industrija lani je imala pad izvoza za 33 posto.

rošlo je 122 godine od prvih istraživanja naftnih polja u Bosni i Hercegovini provedenih još u vrijeme Austro-Ugarske. Od tada do početka Drugog svjetskog rata 1941. godine napravljeno je 47 bušotina na dubini od 130 do 2000 metara. Istraživanja su nastavljena i u idućem razdoblju, do 1992. godine, odnosno do početka novih ratnih sukoba. Tadašnja vlada Republike Bosne i Hercegovine koncesijska prava za istraživanje i eksploataciju dala

Prva bušenja u Federaciji BiH planirana su za 2013. godinu je Energoinvestu, kao i nekim američkim kompanijama. Obavljeno je 49 bušenja, uglavnom u sjevernim dijelovima zemlje. Do sada prikupljeni podaci, kako tvrde stručnjaci, ukazuju da BiH posjeduje rezerve od oko 550 milijuna tona sirove kvalitetne nafte za komercijalnu eksploataciju i nemale količine prirodnog plina. Komercijalna eksploatacija počela je još početkom prošlog stoljeća u regiji Tuzle i nafta se crpila sve do 1941. godine. Na osnovi tih podataka i prvih tona nafte iz bušotine u mjestu Simin Han kod Tuzle izgrađena je

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. U vrtu jednog mještanina iz okolice Tuzle godinama već izvire nafta. Dosadašnja istraživanja potvrdila su, izjavio je Erdal Trhulj, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, da se na četiri lokaliteta u tuzlanskom bazenu nalaze komercijalne rezerve nafte na dubini od 1000 do 1300 metara dubine. Kompanija JadranNaftagas, zajedničko poduzeće Naftne industrije Srbije i ruske kompanije Neftgazinkor, osnovana potkraj prošle godine u Banjoj Luci, upravo je započela s geološkim istraživanjima naftnih polja u srpskom entitetu na osnovi koncesije dobivene od vlade RS-a za istraživanja i eksploataciju nafte i plina. Seizmička istraži-

vanja izvodit će se od Novog Grada do Doboja, te na lokalitetu Semberije na području općina Bijeljina, Ugljevik, Lopare i Zvornik. Do 2014. godine Jadran-Naftagas investirat će u istražne radove 41 milijun dolara, a do kraja ove godine utrošit će se oko četiri milijuna eura. Shell će bušiti i Dinaride Na području Federacije BiH vlada ovog entiteta nedavno je usvojila odluku da 3. studenoga potpiše memorandum o razumijevanju s jednom od najvećih naftnih kompanija u svijetu, s nizozemskim Shellom kojem će dostaviti dokumentaciju o rezultatima istraživanja naftnih polja do 1990. godine. Na temelju te dokumentacije Nizozemci će prvo napraviti digital-

ni format na osnovi čega će entitet dobiti kompletnu digitalizaciju geomehanike i geofizike. Potom će biti raspisan natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Prva bušenja planirana su za 2013. godinu, a početak komercijalne eksploatacije za 2015. godinu. Vlada Federacije BiH zatražit će da Shell traži naftu i u području Dinarida, od Bihaća do Trebinja, isključivo na području entiteta. Istodobno će se pristupiti izradi zakona kojim će se regulirati posao istraživanja i eksploatacije nafte. Tim zakonom definirat će se i raspodjela dobiti između kompanije koja eksploatira naftu i plin, države, odnosno Federacije BiH, županija i općina Federacije, izjavio je novinarima ministar Trhulj.


15

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 1340 mil $

izravna strana ulaganja u Srbiji 2010.

( 366 i 334 mil $

strana ulaganja u Sloveniji te u Hrvatskoj 2010.

Slovenske prednosti sve tanje

Kome u regiji predvodnička uloga? U Sloveniji slute da bi nakon ulaska Hrvatske u EU mogli izgubiti dio privlačnosti za strane ulagače Zahtijevaju milijardu eura od države Kako održati slovensko gospodarstvo konkurentnim, ključno je pitanje koje je početkom prošloga tjedna dovelo u veliku dvoranu na Brdu kod Kranja čak 500 ljudi iz vrha gospodarstva. Gostima u prvom redu – sve aspirantima na vlast koji se pripremaju za prosinačke izbore – gospodarstvenici su bez okolišanja rekli da je stanje očajno. Pad narudžbi samo najavljuje daljnje hlađenje gospodarstva. “Treba nam novi zalet, a on nije moguć bez novih investicija, novih kredita i novih poreznih olakšica u nabavi opreme”, rekao je Uroš Slavinec, predsjednik Uprave Heliosa, uz zahtjev da se država zaduži za milijardu eura isključivo za podršku dobrim projektima. Sve to radi ublažavanja “tvrdoglave kreditne suzdržanosti slovenskih banaka”.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

ada se u Sloveniji za nekog kaže da je u “kozarc nalil čistega vina”, želi se zapravo reći da je taj izgubio strpljenje, da ne podnosi samozavaravanje te da želi suočenje s grubom stvarnošću. Čistog vina nalijala je u slovensku čašu Biljana Weber, generalna direktorica slovenskog Microsofta, rekavši da komparativne prednosti na koje se Slovenija dosad oslanjala polako nestaju i da će se još više prorijediti kada Hrvatska postane članicom EU-a. Treba se podsjetiti da je Slovenija sve vrijeme tijekom obitavanja

pod krovom EU-a živjela u uvjerenju da je nesporna i jedina odskočna daska preko koje strani ulagači mogu investicijski prodirati u zemlje bivše Jugoslavije, te dublje u jugoistok Europe. ”Hrvatska će jednako tako pokušati izrasti u regionalno središte”, poentirala je Microsoftova čelnica, na što su se pojedini analitičari odmah nadovezali konstatacijom da Hrvatska za takve svoje regionalne ambicije ima odgovarajuće pokriće. Potpuno nova retorika Hrvatskoj se priznaje da je veće tržište od slovenskog, da ima veći kadrovski potencijal i atraktivan

Slika konkurentnosti triju gospodarstava Srbija oporezuje dobit sa 10 posto, Hrvatska i Slovenija s po 20 posto. Neposrednih stranih ulaganja bilo je lani u Srbiji za 1340 milijuna dolara, u Sloveniji za 366, a u Hrvatskoj za 334 milijuna dolara. Za sudsku provedbu ugovora treba u prosjeku 1290 dana u Sloveniji, 633 u Srbiji i 561 dan u Hrvatskoj. Bankarski krajolik bitno je različit: stranim vlasnicima Hrvatska je prepustila 90 posto svog bankarstva, Srbija 71 posto, a Slovenija sa samo 28 posto udjela stranih banaka guši se u teškim posljedicama “zaštite nacionalnog interesa kroz bankarstvo”.

geografski položaj. Takva retorika nešto je novo u Sloveniji u odnosu na dosadašnju ignoranciju i svojevrsni podsmijeh prema svima istočno i južno od Ljubljane. Što je donijelo promjenu? Kriza! Poput meteori-

će kupiti Laško, Union i Radensku, sve u paketu, i to za sitniš, jer su te tvrtke razni “politički kumovi” u sprezi s euforičnim tajkunima i pretvorili u sitniš. Analitičari sada izrazito paze da se u objašnjavanju pojava ne služe

rada. Slovenija je znatno skuplja u troškovima od Hrvatske i Srbije. Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja s nekoliko tvornica u Srbiji, tvrdi da Slovenija ni u budućnosti neće moći konkurirati u troškovima.

Slovenija je znatno skuplja u troškovima od Hrvatske i Srbije ta udarila je u prevladavajući dojam u Sloveniji “u svemu smo najbolji i najsposobniji”. Kriza je mnogo toga razgolitila, pokazujući tko se predugo banjao u kupkama superlativa. Sada Slovenci sami sebe podsjećaju da ne valja sa susjedima razgovarati “s nosom previsoko u oblacima”. Kažu i to da se ne treba mrštiti na takve rečenice kao nerodoljubne. Treba se pripremiti za još teže iznenađenje. Slovenski poslovni dnevnik Finance najavljuje kao moguće da se jednoga dana pojavi u Sloveniji neki pivar iz Europe koji

riječima omalovažavanja bližih i daljih susjeda. Sada su to objekti produbljenih anamneza i slojevitih usporedbi. Porezne paralele Porezne paralele pokazale su da Hrvatska i Slovenija jednako oporezuju dobit, ali da Hrvatska ima veću stopu PDV-a te da je brža u ispaljivanju novih nameta u poreznu orbitu. A to se ne sviđa investitorima koji se bolje osjećaju u zoni stabilne porezne politike. U tom pogledu prednost je na slovenskoj strani, ali prestaje čim se pod lupu stave troškovi

Slovenija zato vidi svoje prednosti u dobroj infrastrukturi. Uvjerena je da Luka Koper pruža usluge na višoj razini od one na kojoj su hrvatska pristaništa. Istodobno, Hrvatska je veće tržište, a ima i širu kadrovsku bazu. Srbiju se, pak, prepoznaje kao konkurenta po tome što stimulira otvaranje svakog novog radnog mjesta i što ima carinski sporazum s Rusijom koji srbijanskim tvrtkama bitno olakšava pristup velikom tržištu. Slovenija sada susjedima mjeri gdje su bolji kako bi znala gdje se mora popraviti.

*vijesti Raste autoritet Agrokorove ponude Zlovolja prema ponudi Agrokora koji je za dionicu Mercatora spreman platiti 221 euro (šezdesetak eura više nego tri ostala ponuđača) poprilično je splasnula nakon što je slovenska javnost saznala da je Agrokorov partner One Equity Partners kao dio JP Morgana spreman ući u cijeli posao sa 450 milijuna eura. Autoritetu ponude pridonijeli su i ostali partneri – EBRD, IFC i BNP Paribas. Znakovito je da slovenski mediji ponavljaju priču o indiskreciji iz Zagreba prema kojoj konzorcijski partneri s Agrokorom razmišljaju o sniženju ponuđene cijene za slučaj da se nastavi s odugovlačenjem prodaje dionica Mercatora u vlasništvu slovenskih banaka i Pivovarne Laško. Odbijenica malim energetičarima U skraćenoj verziji mandata slovensko ministarstvo za okoliš i prostor odlučilo je jednim potezom likvidirati problem neriješenih zahtjeva za gradnju malih hidroelektrana. Formalno će odbiti čak 107 inicijativa za gradnju, prikupljenih od 2003. godine. Nesuđenim malim energetičarima čijim se inicijativama nitko nije bavio godinama, ostaje obnoviti postupak, u istom resoru, s novim rukovodećim ljudima. Adria Airways traži partnera Adria Airways, slovenski zračni prijevoznik, nakon što je dobio 50 milijuna eura državne dokapitalizacije u obvezi je objaviti natječaj za odabir strateškog partnera. Kao mogući kupci tvrtke AA u kojoj bi slovenska država zadržala 25 posto i jednu dionicu spominju se Lufthansa, Air France-KLM, British Airways, Turkish Airlines te određene indijske i arapske zrakoplovne tvrtke.


16 STIL *vijesti Hotel Lone u New York Timesu Maistrin hotel Lone predstavljen je u sklopu reportaže New Design on Croatia’s Coast, u tiskanom izdanju The New York Timesa koje se prodaje u više od milijun primjeraka dnevno, dok njegove internet stranice mjesečno posjete deseci milijuna korisnika. Čitateljima se sugerira i da posjete muzej Lapidarium u Novigradu i Park skulptura D. Džamonje u Vrsaru.

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 14,2 mlrd eura

prihod od poljoprivrednih proizvoda u EU-u 2008.

( oko 5 mlrd eura pritom uprihodila Italija

Brendiranje proizvoda na ruralnom području

Novo vino u Kutjevu

Novu liniju vina Maximo – crno i bijelo, predstavila je nedavno tvrtka Kutjevo u zagrebačkoj vinoteci Bornstein. Pritom je istaknuto kako je crno vino Maximo Nero kupaža cabernet sauvignona, merlota i syraha, dok je bijelo vino Maximo Bianco spoj svježeg sauvignon blanca i dozrelijeg traminca. Uniline sponzor vaterpolskog saveza Predstavnici turističke tvrtke Uniline i Hrvatskog vaterpolskog saveza potpisali su prošli tjedan ugovor o poslovnoj suradnji na rok od četiri godine čime Uniline postaje sponzor i poslovni partner tog saveza. Suradnja se temelji na želji za dodatnim promoviranjem vaterpola, ali i sporta općenito kao važnog segmenta promocije Hrvatske. Uniline će Hrvatskom vateropolskom savezu davati logistiku, organizirati prijevoz i smještaj vaterpolista reprezentativaca. Mačke u Kompasu Putnička agencija Kompas predstavila je novu ulugu Vaš termin (mogućnost rezervacije termina kod agenta), ali i novi imidž koji će se svidjeti ljubiteljima životinja. Naime, najavljujući Svjetsku izložbu mačaka u Zagrebu (27. i 28. listopada) Kompas se novinarima predstavio i kao službena “mačja turistička agencija”.

Mjerenje privlačnosti Potrošači traže poljoprivredne proizvode visoke kvalitete, ali s jasnim geografskim podrijetlom Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rije brendiranja nekog proizvoda potrebno je ustanoviti koliko je on privlačan i inovativan kako bi na tržištu mogao postići što višu cijenu. Osim brendiranja proizvoda, potrebno je to učiniti i s regijom te regionalnim identitetom, kao što su učinile Njemačka i Austrija te u manjem obujmu Poljska, rečeno je na međunarodnoj konferenciji Marketing i brendiranje proizvoda i usluga ruralnih područja, održanoj u sklopu prošlotjedne manifestacije Eko etno Hrvatska Europa tour u zagrebačkom Green Gold centru. “Osjeća se sve veći pritisak na gospodarstva zemalja EU-a zbog procesa globalizacije što znači da poljoprivredni proizvodi gube svoje posebnosti i na neki način ih preuzimaju moćni međunarodni brendovi. Postoji opća europska politika kvalitete jer se Europa ne može natjecati na tržištu robe široke potrošnje,

primjerice na ruskom tržištu. Na tom tržištu europski proizvodi mogu konkurirati jedino kvalitetom”, rekao je Alexander Wirsig iz njemačke tvrtke Terra fusca Ingenieure. Osim toga, potrošači traže poljoprivredne proizvode visoke kvalitete, ali s jasnim geografskim podrijetlom. Proizvod i regija s markom Wirsig smatra kako će regionalnost u Hrvatskoj imati veliku ulogu i postat će sve važnija u budućnosti. “Treba iskoristiti

Treba iskoristiti imidž regije kako bi se na tržište plasirali njeni ruralni proizvodi imidž neke regije kako bi se na tržište plasirali njeni ruralni proizvodi. Tu se prije svega može izdvojiti primjer Istre jer turisti koji posjećuju taj hrvatski poluotok žele ponijeti kući neki suvenir koji će ih podsjetiti na tu regiju.

Očuvanje nacionalnog identiteta Eko etno Hrvatska Europa tour jedan je od najvećih tradicionalnih sajmova ruralnih proizvoda i usluga u Hrvatskoj. U sklopu sajma održano je niz prezentacija tradicije i baštine naše zemlje, ali i drugih zemalja. U sklopu sajma održana je Eko etno modna platforma, na kojoj je predstavljena etno odjeća vodećih dizajnera iz regije. Eko etno posjetio je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je istaknuo kako je taj sajam opravdao očekivanja jer je pokazao raznolikost i bogatstvo proizvoda iz Hrvatske te susjednih zemalja. Njegovanje nacionalne i kulturne tradicije pridonosi očuvanju i afirmaciji nacionalnog identiteta Hrvatske prilikom skorog ulaska u EU, naglasio je Josipović. To može biti istarsko vino ili pršut”, istaknuo je Wirsig. Pritom je dodao kako je Južni Tirol primjer dobro brendiranog regionalnog identiteta. U EU-u postoje dva tzv. stupa europske politike. Jedan su proizvodi organskog razvoja poznatiji pod kraticom GI koja označava izvornost, dok je drugi stup geografsko podrijetlo ruralnog proizvoda. Pritom postoji zaštićena oznaka izvornosti (PDO), zaštićena oznaka geografskog podrijetla (PGI) te oznaka tradicijskog ugleda (TSG). Upravo su te oznake, prema Wirsigu, vrlo važne za Hrvatsku jer se i naši ru-

ralni proizvodi trebaju razvijati u tom smjeru. Pomoću tih oznaka potrošač lako može identificirati svaki proizvod. Ako je nešto zaštićeno jednom od tih oznaka, zaštićeno je i njegovo tržište. Kao primjer je naveo slavonski kulen izrađen tradicionalnom metodom. “Čim neki proizvod dobije jednu od tih oznaka, više nema mogućnosti za njegovu zloporabu i imitaciju nego se tom oznakom označava i njegova kvaliteta”, kazao je, dodavši kako je u 2008. godini ukupni prihod od poljoprivrednih proizvoda u EU-u iznosio 14,2 milijarde eura. Od toga je Ita-

lija imala najveći prihod, u visini od gotovo pet milijardi eura, a slijedi Njemačka koja je sa 62 brendirana ruralna proizvoda uprihodila 3,5 milijardi eura. Usporedbe radi, Portugal ima čak 105 takvih proizvoda, ali je prije tri godine zabilježio samo 72 milijuna eura prihoda. Brendovi-proizvodi Kao i u Njemačkoj, i u Austriji je provedeno brendiranje u ruralnom turizmu. Jedan od brendiranih oblika takvog turizma je oznaka Turizam na selu, a seoska gospodarstva koja zadovoljavaju kriterije dobivaju kategoriju u obliku dva, tri ili četiri cvijeta. “Važno je da su kvalitetni brendovi-proizvodi uvijek u mislima kupaca jer ako ih nema, znači da ne postoje. Zato je za brendiranje važan sustav kvalitete”, rekao je Hans Embacher iz Austrijske udruge ruralnog turizma. Dodao je i kako austrijske farme najviše posjećuju obitelji s djecom koja tamo mogu vidjeti domaće životinje i naučiti kako se izrađuju autohtoni proizvodi.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 150 zaposlenika ( 6 tvrtki ima Storm Grupa

članice su Storm Grupe

Oluja na IT obzoru

Kad se male tvrtke slože Storm Grupa nalazi se pri samom vrhu sistemskih integratora u nas, a ispred nje su samo King ICT, Combis i S&T Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

torm Grupa je jedan od vodećih sistemskih integratora na hrvatskom IT tržištu - ispred nje su jedino King ICT, Combis i S&T. Grupa je osnovana koncem 2010. godine s jednakim vlasničkim udjelom tvrtki Storm Computers, Supra net i Optima OSN Inženjering. Tvrtke članice putem Grupe operativno su počele zajednički djelovati tijekom ove godine, a kasnije su im se po istom principu pridružile tvrtke 02 i Proaxis. Tvrtka Elektris je partnerska tvrtka u sastavu Grupe, ali se ne nalazi u vlasničkoj strukturi. Storm Grupa, uključujući tvrtku Elektris, ima 150 zaposlenika. Vladimir Olujić, predsjednik Uprave Storm Grupe, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako zahvaljujući stalnom unaprjeđenju portfelja rješenja, s naglaskom na razvoj i poboljšanje vlastitih proizvoda, nude zaokruženu uslugu po principu “ključ u ruke” sukladno potrebama i mogućnostima korisnika. Svaka članica Grupe je specijalizirana za određeno područje. Zajedno čine cjelinu koju odlikuje prilagodljivost i komplementarnost. Tko je najbolji u čemu “Storm Computers u suradnji s vodećim svjetskim proizvođačima informacijsko­-komunika­ cijskih tehnologija radi na razvoju mrežnih komunikacijskih, sigurnosnih, sistemskih i programskih rješenja, te integraciji

ERP poslovnih rješenja”, kaže Olujić. “Supra net je lider na području integra-

Svaka članica Grupe je specijalizirana za određeno područje cije pasivnih telekomunikacijskih mreža. Ujedno radi i na razvoju vlastitih rješenja i proizvoda pa jedno od njih predstavlja sustav za kontrolu pristupa i nadzor uvjeta rada u telekomunikacijskim i poslužiteljskim ormarima. Proaxis je tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u distribuciji informatičke opreme kao što su Sony, uređaji za neprekidna napajanja Eaton Powerware, aktivna mrežna oprema Allied Telesis, bežična rješenja Ruckus Wireless i poslužiteljska rješenja Super Micro. Elektris je,

pak, specijalizirana tvrtka za projektiranje, izvođenje i održavanje električnih instalacija i sustava. A tvrtku O2 čine domaći stručnjaci s područja projektiranja, implementiranja i održavanja poslovnih IT sustava te se izdvaja po specijaliziranim rješenjima za emitiranje i distribuciju televizijskog programa za televizijske i produkcijske kuće”, objašnjava prvi čovjek ove grupacije. Korisnici njihovih proizvoda i usluga dolaze iz javnog i privatnog sektora. Tako je, primjerice, Storm Computers tradicionalno snažno prisutan u telekomunikacijskom sektoru (Hrvatski Telekom, Iskon Internet, Metronet, Optima Telekom, VIPnet), dok Optima OSN Inženjering intenzivno radi s klijentima iz turizma. Osim toga, tu su još i javna poduzeća, medijske kuće, trgovač-

ke tvrtke, kao i one iz prehrambene industrije te financijskog sektora. Konsolidacija roba i usluga Tržišno okruženje u kojem se tvrtka nalazi, prema Olujićevim riječima, zahtijeva konsolidaciju u ponudi roba i usluga. “Jedan od razloga za osnivanje Grupe upravo je u toj činjenici. Vjerujemo da u ovim tržišnim okolnostima svojim klijentima možemo ponuditi kvalitetniju uslugu ako udružimo kompetencije pojedinih tvrtki članica i integriramo komplementarne tehnologije. Naši visokoškolovani zaposlenici u procesu su neprestanog usvajanja novih znanja i tehnologija. Stalnim praktičnim usavršavanjem održavamo korak s rastućim svjetskim trendovima, a imamo više od 150 certifikata globalnih partnera dodije-

ljenih upravo zaposlenicima”, naglašava. Osnivanjem Grupe dobivena je i mogućnost snažnijeg nastupa prema financijskim institucijama. “Na taj način sposobni smo ishoditi kvalitetnije uvjete financiranja i kreditiranja što nam je izuzetno važno u procesu dogovaranja i ugovaranja većih projekata i financijski zahtjevnih poslovnih događaja”, napominje on. U budućnosti planiraju daljnji rast i razvoj na svim područjima djelovanja Grupe. “Sustavno ulažemo u razvijanje novih proizvoda i usluga pa stoga i očekujemo daljnji rast prihoda. Posebice želimo nastaviti trend rasta i razvoj u sektoru usluga. Ujedno, imamo u vidu i širenje u regionalnom smislu, ali taj segment ovisi o razvoju situacije na tržištu i procesu izlaska iz krize”, zaključuje Olujić.

*vijesti Priznanje Vipnetu Neovisno istraživanje tvrtke P3 Communications i ove je godine pokazalo kako je Vip mreža najbolja mreža u Hrvatskoj, posebice kada se radi o kvaliteti glasovne usluge te najbržem downloadu podataka. P3 je još 2005. proglasio Vip najboljom hrvatskom mrežom temeljem prvih provedenih mjerenja i analiza mobilnih mreža. P3 Communications međunarodna je tvrtka certificirana za mjerenje kvalitete mreže telekom operatora. ICT-u pada konkurentnost HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti u suradnji s Udruženjem za informatičke tehnologije pri HGK-u organizirala je prošli tjedan okrugli stol Uloga ICT-a u razvoju hrvatskog gospodarstva i društva. Tada je istaknuto kako na svim svjetskim ljestvicama konkurentnosti u sektoru informacijskokomunikacijskih tehnologija Hrvatska ne bilježi dobre rezultate te se u pravilu nalazi pri dnu po većini parametara. Na okruglom stolu su, uz HUP, sudjelovali i predstavnici političkih stranaka. Geofoto izrađuje 3D Veneciju Predsjednik Uprave Geofota Zvonko Biljecki potpisao je prošli tjedan u Veneciji ugovor o suradnji na izradi topografskih karata i topografske baze podataka za regiju Venetto i grad Veneciju. Geofoto, vodeća europska tvrtka u domeni geodezije i geoinformatike, izradit će topografski informacijski sustav prema novom nacionalnom modelu Italije, a korištenjem laserske tehnologije bit će izrađen i 3D model Venecije. Planirano trajanje projekta je 18 mjeseci, a topografski informacijski sustav bit će u potpunosti usklađen s europskim normama.


18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Ambalaža i pakiranja u prehrambenoj industriji

Pripremila: Vesna Antonić

ka, www.ubm-produktmanagement.de. Tvrtka traži novo tržište i nove dobavljače. Tvrtka treba biljna ulja, masne kiseline i ostale sporedne proizvode. Traži proizvođače biodizela. Kontakt: M. Hirth, m.hirth@ubm-produktmanagement. de, +49 8166 728689. Slušni aparati

IVICA ĐIKIĆ Sanjao sam slonove Naklada Ljevak

Kriminalci, emigranti, špijuni, državni odvjetnici, ratni zločinci, povratnici, političari i slonovi, svi su oni u ovom romanu sastavni dio panoptikuma koji traje od sedamdesetih od kraja devedesetih prošloga stoljeća i od Frankfurta do Zagreba. Riječ je o pripovijesti o patološkoj isprepletenosti svijeta tajnih službi i politike s organiziranim kriminalom. Konstatirajući zlokobnu međuovisnost različitih društvenih slojeva, Đikić ispisuje društvenu studiju o traumatičnim hrvatskim vremenima i karakterima.

Milan Ilić Potpuna akustika V.B.Z.

Što je čovjek mogao nekoć, a ne može danas; u kakvom je dosluhu s prirodom bio, a čega se sada tek prisjeća; jesu li čuda stvarnija od očigledne stvarnosti i što o naravi ljudske duše uopće znamo – bitna su pitanja Ilićeva pripovjedna svijeta. Ili, rečeno drukčije: čovjek raspolućen između uma i strasti, dobra i zla, svijesti i podsvijesti, tame i svjetla... I još drukčije: Ilić piše o ljudima koji su nekoć mogli letjeti, lebdjeti, sanjati, znati jer su se sjećali, sjećali se jer su to umjeli...

GA Consulting, Koprivnica, www. gaconsulting.hr. Tvrtka specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji nudi svoje usluge. Kontakt: Goran Andrilović, goran.andrilovic@ gaconsulting.hr, +385 48 221300, +385 99 2175139.

PVC stolarija Usluge vođenja knjiga

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: 01/3843 186, marina@provizija.hr. Električni alati

Sparky Trading, Sofija, Bugarska, www. sparkygroup.com. Tvrtka je europski proizvođač i distributer visokokvalitetnih profesionalnih električnih alata pod brendom Sparky. Nude svoje proizvode. Kontakt: Kiril Dimitrov, kiril.dimitrov@ sparkygroup.com.

David Burnie Kad priroda poludi

CNC strojevi

Iz svemira promatrajte kako je žestoki uragan pogodio niz gradova na obali Meksičkog zaljeva ili kako tornado uništava cijele gradove. Otputujte u jugoistočni Iran gdje je drevni grad Bam, sagrađen od nepečene opeke, u nekoliko sekunda pretvoren u prah i pepeo. Upoznajte krokodile, morske pse i grizlije te one koji su preživjeli njihove napade. Uz kataklizmičke događaje s naslovnica, ovdje su dana i stručna pojašnjenja njihovih uzroka i posljedica, kao i pretpostavke o tome što nam nosi budućnost.

Strojevi

Mozaik knjiga

Tim Freke Koliko traje sada Dvostruka duga

U ovoj knjizi Tim Freke priča o svojim nevjerojatnim životnim iskustvima te kako su ga ona naučila živjeti s osjećajem ljubavi prema sadašnjem trenutku koji je vječno prisutan i koji se neprestano mijenja. Kroz pustolovine svojeg života on nas vodi na putovanje filozofskih otkrića o tajnama sadašnjeg trenutka. Ovo je epska priča o evoluciji svijesti, usponu i padu carstava te o neobjašnjivoj privlačnosti televizijskih zabavnih emisija. To je jedna čudna i bolna priča o nama, vama... i svemu.

David Richo Sinkronicitet Planetopija

Psihoterapeut David Richo otkriva značenje fenomena sinkronih događaja, u koje spadaju smislene podudarnosti, poveznice, sukladnosti, odnosi ili utjecaji koji nam se događaju u životu. Richo propituje kako one djeluju na gotovo svim područjima svakodnevnog života. Tvrdi kako se one događaju svakodnevno kao i iznenađujuće poveznice, ali ih često previđamo i ne cijenimo to što nas one mogu voditi, upozoriti i usmjeriti na našem životnom putu.

Lisound Hearing Aid, Fuzhou, Fujian, Kina, www.lisound.org. Tvrtka je proizvođač digitalnih i analognih aparata za poboljšanje sluha. Nudi svoje proizvode i traži poslovne partnere za suradnju na području poboljšanja sluha. Kontakt: kirby@lisound.org, +86 591 83519673, +86 13509352849.

Stiens Werkzeugmaschinen, Oelde, Njemačka, www.stiens.de. Tvrtka nudi CNC strojeve. Kontakt: info@stiens.de, +49 25 2283490.

ASC Plastik, Mersin, Turska, www.ascplastik.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik PVC prozora i vrata, te traži kupce u Hrvatskoj. Kontakt: info@ascplastik. com.tr, +90 324 6764540. Burza znanja

Burza znanja, Slavonski Brod, www.burzaznanja. com.hr. Radi na principu prave burze s tim da trguju idejama, gotovim inovacijama ili prodaju znanje. S jedne strane, imaju inovatore koji svoje inovacije oglašavaju na stranici, a s druge investitore koji kupuju ono što im treba ili oglašavaju koji problem trebaju otkloniti u procesu poboljšanja poslovanja. Na taj način povezuju one koji imaju znanje i one koji imaju novac i žele ulagati u nove proizvode. Kontakt: Bratislav Bukvić, info@burzaznanja.com.hr, +385 35 225335, +385 98 464940. Hladnjaci i klima-uređaji

Unitool Europe, Plzen, Češka, www.unitool.cz/stroje. Tvrtka nudi različite vrste strojeva (strojeve za bušenje, tokarilice...). Kontakt: Alena Bilkova, stroje@ unitool.cz, +420 377 444981. Potražnja za dobavljačima biodizela

UBM Umwelt-Beratung und Management, Kirchdorf OT Norting, Njemač-

Ajster, Zagreb. Tvrtka servisira i prodaje klima-uređaje i rashladnu opremu, klimakomore, rashladne uređaje za specijalne namjene, rashladnike vode, ledomate, rashladne vitrine i ormare te medicinske hladnjake. Kontakt: Luca Ajster, ajster@ ajster.hr, +385 1 6188011.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Oprema i namještaj za dječji vrtić

barco videozid. Rok dostave ponuda je 8. studenoga.

Grad Zagreb nabavlja opremu i namještaj za tri odgojne skupine za dječji vrtić Jarun. Rok dostave ponuda je 7. studenoga.

Autogume

Prijenosna računala

Regija Pečati

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije nabavlja prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 11. studenoga. Žarulje i filteri

Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja žarulje i filtere za

Istarski domovi zdravlja nabavljaju autogume. Rok dostave ponuda je 15. studenoga.

Carina Kosova u Prištini nabavlja pečate za potrebe Carine. Rok dostave ponuda je 16. studenoga. Automobili

Lutrija Republike Srpske u Banjoj Luci nabav-

lja 10 automobila. Rok za dostavu ponuda je 22. studenoga. Namještaj

Investiciono razvojna banka Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja namještaj. Rok dostave ponuda je 22. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Za pola cijene do poslovne zgrade u Dugopolju

Osobna i teretna vozila ukupno vrijedna 4,3 milijuna kuna. Na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba u Dubrovniku, u sudnici 1, na javnoj dražbi 8. prosinca u 9.30 sati prodaju se 42 različita osobna i teretna vozila. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno na dan održavanja javne dražbe, pa prodavatelj ne odgovara kupcu za materijalne i pravne nedostatke kupljenih vozila. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobilnog telefona 098/244 286, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Jamčevina iznosi 10 posto od procjene. Strojevi i oprema za rudnike, kamenolome i graditeljstvo, ukupno vrijedni 4,4 milijuna kuna. Na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba u Dubrovniku, u sudnici 2, na dražbi 10. studenoga u 11 sati prodaju se 34 komada različitih strojeva. Prodaju se po načelu viđeno-kupljeno na dan održavanja usmene javne dražbe, pa prodavatelj ne odgovara kupcu za mate-

rijalne i pravne nedostatke kupljenih pokretnina. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobilnog telefona 098/244 286, od 9 do 13 sati, svaki radni dan, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procjene. Zgrade i zemljište u Dubrovniku procijenjene vrijednosti 28,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade, pomoćni objekt, dvorište i zemljišta u Čibači.

Dražba za ovu nekretninu održat će se 8. prosinca u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba u Dubrovniku, u sudnici 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno na dan održavanja usmene javne dražbe, pa prodavatelj ne odgovara kupcu za materijalne i pravne nedostatke kupljene nekretnine. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene cijene. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobilnog telefona 098/244 286, od 9 do 13 sati, svaki radni dan, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća u Zadru vrijedna 8,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvokatnicu s dvorištem, ukupne površine 518 četvornih metara u ulici I.G. Kovačića 24 u

Zadru. Dražba za ovu nekretninu održat će se 8. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru soba 177/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od 2,9 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 3.

i 4. studenoga u prostorijama Suda. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Poslovna zgrada u Dugopolju, procijenjene vrijednosti šest milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvokatnu poslovnu zgradu i okolno zemljište ukupne površine 1370 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. studenoga u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, soba 51/II. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti, a može se pogledati 7. i 8. studenog od 9 do 12 sati. Jam-

čevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 598.000 kuna i potrebno ju je uplatiti na žiro-račun Općinskog suda Split 23900011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj: 301-1450-09 i dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije do 11. studenoga.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ekonomija socijalnih nemira dr. Uroš Dujšin

N

akon dva desetljeća stabilnog rasta i uglavnom mirnog stanja na ulicama, bogati dio svijeta pretvorio se u nemirno mjesto. Stotine prosvjednika utaborile su se u njujorškoj financijskoj četvr-

Niske stope rasta i visoka nezaposlenost očit su razlog za nezadovoljstvo

ono više pogađa imućnije klase, dok uskraćivanje usluga najviše osjećaju siromašniji koji se ionako osjećaju zapostavljenima. No to je samo jedan element nezadovoljstva javnosti. Velika zaduženost širom bogatog svijeta prouzročena je velikim dijelom utjecajem anemičnog privrednog rasta na porezne prihode. Porast BDP-a od jedan posto smanjuje broj očekivanih demonstracija za 0,4 slučaja godišnje. Niske stope rasta i visoka nezaposlenost očit su razlog za nezadovoljstvo.

larizacije zaposlenika na slabo i visokoobrazovani segment na račun onih sa srednjim kvalifikacijama (i dohocima). Naizgled povoljno makroekonomsko okruženje proteklih dvaju desetljeća prikrilo je jačanje financijske nestabilnosti i time stvaralo temelje trajnijeg socijalnog nezadovoljstva.

Snažan poticaj za izbijanje nereda je i nejednakost. U jednom radu iz 1994. Alberto Alesoina i Roberto Perotti s milanskog Sveučilišta Bocconi proučavali su 71 zemlju u razdoblju od 1960. do 1985. i ustanovili da su više razine ekonomske nejednakosti povezane s društvenom nestabilnošću. Nemiri izbijaju onda kada je pogođena srednja klasa. Upravo je ta okolnost aktualna danas. Prema jednoj procjeni, u zadnjih 10 godina 58 posto realnog privrednog rasta u Americi pripalo je jednom postotku najbogatijih Amerikanaca. Otuda i parola prosvjednika na Wall Streetu “Mi smo onih 99 posto”. Stoga David Autor s MIT-a upozorava da je došlo do dramatične po-

snage također može dovesti do nestabilnosti. Tako je Ricardo Hausmann s Harvardskog sveučilišta ustanovio da je ekonomska liberalizacija u Egiptu ojačala težnje za poboljšanjem ekonomskog položaja i time i povećala nezadovoljstvo vladajućim režimom. Sve u svemu, ubrzanje rasta i smanjenje fiskalne štedljivosti mogli bi ublažiti nezadovoljstvo javnosti. No ako su ovi nemiri prouzročeni učincima strukturnih promjena, bit će potrebna radikalnija intervencija. Kao što pokazuje studija Patricije Justino sa Sveučilišta u Sussexu o nejednakosti i nemirima u Indiji, redistribucija dohotka može smiriti nezadovoljstvo. Sudeći po svemu, takvo bi rješenje problema moglo smiriti i sadašnja društvena previranja.

Redistribucijom dohotka do smirenja Jednako tako i privredni rast koji mijenja društvene institucije i dovodi do izmjena u strukturi radne

ti; u Rimu su se protesti prometnuli u nasilje, dok u Grčkoj prosvjedi zbog novih mjera štednje ne prestaju. Bijes javnosti očito je potaknut ekonomskim teškoćama. No uzroci tih protesta su složeniji i nemaju svoje korijene samo u fiskalnoj štedljivosti, ističe Economist. Fiskalna štedljivost i nasilje Nedavno objavljeni rad Jacopa Ponticellija i HansJoachima Votha sa Sveučilišta u Barceloni iznosi podatke o nizu kaotičnih epizoda u Europi od 1919. do 2009. iz kojih proizlazi da je izbijanje nasilja tijesno povezano s fiskalnom štedljivošću. Nemiri su dvaput češći u vrijeme kada smanjenje državnih izdataka dosegne pet posto BDP-a nego kad ti izdaci rastu. U tom pogledu Europa nije jedinstvena: u Latinskoj Americi u razdoblju između 1937. do 1995. naglo je rasla nestabilnost u vremenu financijske konsolidacije. U Europi od 1980. do 1995. prosvjedi izazvani štedljivošću u prosjeku su okupljali preko 700.000 sudionika, dok su oni protiv rata okupljali čak i manje od 15.000. Povećanje poreza nema značajnijeg utjecaja na vjerojatnost izbijanja nereda jer


20 SVIJET FINANCIJA Kako izaći iz začaranog kruga

Traže se manji troškovi ovrhe Kako se prošli tjedan moglo čuti u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, u okviru okruglog stola Opomena - blokada - kako izaći iz začaranog kruga, Ministarstvo financija će uskoro smanjiti naknade koje naplaćuje Fina u slučaju ovrhe, dok bi se drugi troškovi koji građane također bacaju u dužničko ropstvo trebali regulirati preko HAKOM-a. “Nije opravdano da građani za dug od 200 kuna u ovrsi moraju platiti više od 1000 kuna”, rekla je ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u MINGORP-u Inga Žic dodavši kako se traže rješenja za raspetljavanje tog gordijskog čvora. Građanima, najkraće, nije jasno što sve plaćaju, djelomično zato što svaki sudionik u postupku ima različite naknade (primjerice, banke različito naplaćuju opomene), a dijelom i

( 60% svojih potreba ne može pokriti 6 posto umirovljenika

Institut za javne financije

zato što su građani nedovoljno financijski pismeni. Primjerice, na ukupno 2.139.664 ovrha koliko ih je Javnobilježnička komora zaprimila od 2006., samo je 5,6 posto građana ili njih 126.807 iskazalo prigovor. Predstavnici Udruga za zaštitu potrošača upozorili su i kako je nelogično da komunalne tvrtke i javna poduzeća za naplatu dugova koriste odvjetničke i javnobilježničke usluge. Tako, naime, povećavaju troškove ovrhe, koju u konačnici moraju platiti građani. Istaknuto je također kako je za mnoge dugove građana kriva recesija (otkazi, neisplata plaća...) (J.F.)

Erste banka i Europska investicijska banka

Poduzetništvu 50 milijuna eura

Erste&Steiermärkische Bank i Europska investicijska banka (EIB) proteklog su tjedna potpisale ugovor o kreditu od 50 milijuna eura. Sredstva su osigurana s ciljem jačanja financijske podrške i ublažavanja utjecaja trenutačne krize, a namijenjena su financiranju malog i srednjeg poduzetništva, lokalne uprave ali i velikih poduzeća (do 3000 zaposlenih). Od toga je 35 milijuna eura osigurano za projekte malog i srednjeg poduzetništva. Poseban se naglasak stavlja na projekte u segmentu zaštite okoliša, razvoja infrastrukture, druš-

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

tva temeljenog na znanju, racionalnom raspolaganju energijom, zdravlju i obrazovanju, industriji te uslugama, uključujući turizam. Zahtjev za kreditiranje mogu podnijeti privatni poduzetnici i velika poduzeća, ali i jedinice lokalne uprave i samouprave. Krediti se odobravaju na rok od minimalno dvije godine, ovisno o vrsti projekta. Cijena kredita određuje se prema tržišnim parametrima u trenutku povlačenja, ali će za korisnika u pravilu biti povoljnija od važećih tržišnih cijena. EIB je razvojna banka Europske unije osnovana temeljem Ugovora iz Rima 1958. Zadaća joj je pridonijeti integraciji i uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU-a. (V.A.)

Nezaposleni žive t umirovljenici Analitičar Ivica Urban pokušao je izračunati stvarni dohodak umirovljenika u Hrva pokazuje nešto drugačiju sliku o siromaštvu koja se inače temelji samo na potrošač Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

K

oliki je stvarni dohodak umirovljenika u Hrvatskoj teško je sa stopostotnom sigurnošću utvrditi jer, kako kaže autor nedavno objavljene analize o dohotku umirovljenika Ivica Urban iz Instituta za javne financije, mi nemamo, kao primjerice Slovenci, povezane informacije iz različitih administrativnih izvora: porezne uprave, ministarstava koja dijele socijalne naknade, zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje... Njegova se analiza temelji na Anketi o potrošnji kućanstava koju provodi Državni zavod za statistiku koja, kako je naglasio autor, ipak ima nedostataka, ali je preciznija od one koju svaki mjesec objavljuju Nezavisni hrvatski sindikati koji računaju potrošačku košaricu. Ta košarica, podsjetimo, pokazuje da primanja umirovljenika pokrivaju samo 60 posto njihovih potreba. Na temelju toga, u Sindikatu umirovljenika tvrde da je čak 80 posto umirovljenika siromašno. Nisu svi jednako siromašni Urban je za svoju analizu koristio podatke o ukupnom dohotku kućanstava, broju članova kućanstava s kojima umirovljenici žive te njihov ekonomski status. Tako

je, gledano po vrsti kućanstava, vidljivo da 27 posto umirovljenika žive kao samci, 28 posto u parovima, 32 posto u kućanstvima u kojima živi i zaposleni ili samozaposleni član, a preostalih 13 posto u kućanstvima s uzdržavanim članovima. Po tome je vidljivo, navodi dalje Urban, da glavninu dohotka umirovljeničkih kućanstava čine mirovine, ali i dohodak od darova drugih osoba, vrijednost proizvodnje za vlastitu uporabu, tržišni dohodak i socijalne naknade. Kada se to uzme u obzir, dobiva se podatak da šest posto umirovljenika ne može

Snizi li se vrijednost košarice na 60 posto početne vrijednosti, stopa siromaštva smanjuje se sa 28 na šest posto pokriti ni 60 posto svojih potreba, 22 posto također nema dovoljno za život jer je pokrivenost potreba prihodima između 60 i 100 posto, a kod 33 posto umirovljenika pokrivenost je između 100 i 150 posto. Međutim, to i dalje ne pokazuje stvarnu stopu siromaštva jer, kako se ogradio Urban, ona ovisi o tome koji se podatak uzima za određivanje granice siromaštva. Primjerice, ona je šest posto ako se za granicu uzme 60 posto prilagođene košari-

ce, 28 posto – ako je granica 100 posto prilagođene košarice, 61 posto ako je granica 150 posto vrijednosti košarice... “Dakle, što je viša granica siromaštva, veća je stopa siromaštva. Međutim, uz svaku odabranu stopu, valja imati na umu da među siromašnima nisu svi jednako siromašni – neki su siromašniji od ostalih jer imaju niži dohodak”, ističe Urban. Kome je teže Urban dalje dodaje kako lošije od prosjeka žive umirovljenici koji uzdržavaju ostale članove obitelji i umirovljenici samci, a u relativno su boljem položaju umirovljenički parovi i umirovljenici koji žive u kućanstvima sa zaposlenim ili samozaposlenim članovima. Nizak dohodak i životni standard

nisu obilježje samo dijela umirovljeničkih kućanstava. Najveći su zapravo u kućanstvima gdje odrasli članovi ne rade, a nisu umirovljenici. U izračunu stope siromaštva, navodi se u analizi, DZS koristi iste faktore prilagodbe, pa su pragovi siromaštva i vrijednosti prilagođene košarice usporedivi parametri, a stopa siromaštva i postotak ljudi sa stvarnom stopom pokrivenosti ispod 100 posto su usporedivi pokazatelji. Prilagođena košarica za samca u 2008. iznosila je 2373 kune, što je 17 posto više od DZSova praga siromaštva u 2008., koji je na mjesečnoj razini iznosio 2026 kuna. Stopa siromaštva umirovljenika u toj godini iznosila je 23,4 posto, dok je udio umirovljenika za koje je stvarna sto-


21

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011.

( 27%

Ekonomski institut Zagreb

Ove godine rast BDP-a 0,5 posto, iduće 0,8

umirovljenika žive kao samci

U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, analitičari EIZ-a ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju

eže nego tskoj, a on koj košarici

pa pokrivenosti manja od 100 posto - 28 posto. Urban je izračunao i alternativne stope siromaštva umirovljenika. Primjerice, ako je vrijednost prilagođene košarice preniska, ona se može povećati za 50 posto, tako da za samca iznosi 3560 kuna, a za par 5339 kuna. Time se udio umirovljenika koji dohotkom ne pokrivaju košaricu penje sa 28 na 61 posto. Ako se košarica poveća na 200 posto početne vrijednosti, postotak

siromašnih se penje na 81 posto, što odgovara stopi siromaštva koju je izračunao SUH. No, treba primijetiti da je u tom slučaju košarica za samca 4746 kuna, a za par 7119 kuna. Jačati baze podataka S druge strane, navodi se dalje, snizi li se vrijednost košarice na 60 posto početne vrijednosti, stopa siromaštva smanjuje se sa 28 na šest posto. U tom slučaju košarica za samca iznosi 1424 kune, a za par

2135 kuna. Naravno, radi se o prilično niskim iznosima, ali valja podsjetiti da su iznosi “stalne pomoći”, tj. “pomoći za uzdržavanje” – osnovne socijalne naknade koja se iz Državnog proračuna isplaćuje osobama koje ne mogu stjecati dohodak – još niži od tih vrijednosti. Urban upozorava i kako analizom nisu obuhvaćeni drugi razni aspekti životnog standarda. Tako nije uzeta u obzir tzv. imputirana renta – vrijednost usluga koje svojim korisnicima pružaju trajna dobra. “Primjerice, dva umirovljenika mogu imati jednaku mirovinu i sve ostale uvjete, ali onaj koji živi u kvalitetnijem stanu, ima i bolji ukupni životni standard. Nadalje, nekim umirovljenicima je zbog bolesti ili invalidnosti potrebno više sredstava da se u životnom standardu izjednače sa zdravima. Ta dodatna područja potrebno je uklopiti u buduću analizu ili ih zasebno proučiti”, zaključio je Urban, uz ponovljenu preporuku kreatorima ekonomske politike da se osnaže baze podataka na temelju kojih se prave analize i donose odluke.

4000

80

3500

70

3000

60

2500

50

2000

40

1500

7/06.

12/06.

Košarica

7/07.

12/07.

7/08.

12/08.

Pokrivenost

Izvor: NHS, Potrošačka košarica (srpanj 2006. - srpanj 2011.)

7/09.

12/09.

Mirovina

7/10.

12/10.

7/11.

30

Pokrivenost (%)

Košarica, mirovina (kn)

Prosječna mirovina, košarica i pokrivenost

U drugom je tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To u tehničkom smislu, uz očekivani blagi rast u trećem tromjesečju, označava kraj recesije u Hrvatskoj. Međutim, pojavili su se i negativni signali o stanju gospodarstva, prije svega osjetan pad industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva. Zbog takvih signala, ali i sve većih problema s kojima se suočavaju europska gospodarstva, Ekonomski institut Zagreb smanjio je svoje prognoze za hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prognoze objavljene prije tri mjeseca. Sada se očekuje rast BDP-a od 0,5

posto u 2011. i 0,8 posto u 2012. godini, uz značajno povećanje neizvjesnosti oko budućih kretanja. U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, analitičari Ekonomskog instituta ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz daljnji gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju. Iako bi skori ulazak u EU trebao potaknuti gospodarstvo,

sadašnji problemi eurozone mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi. Značajne su neizvjesnosti vezane uz fiskalni sektor i potrebu za hitnom fiskalnom konsolidacijom o čemu glavne političke stranke u svojim izbornim programima nisu dale jasne odgovore. Ukoliko odlučne akcije izostanu i nakon izbora, to bi moglo potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta i dovesti do pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama. (V.A.)

Analitičari RBA

Neto plaća u kolovozu 5514 kuna I prosječna je bruto plaća u kolovozu ostvarila rast u odnosu na srpanj, i to od 230 kuna ili tri posto

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kolovozu je iznosila 5514 kuna, što je 149 kuna ili 2,8 posto više nego u srpnju. Na godišnjoj razini prosječna neto plaća nastavlja bilježiti nominalni rast (+2,8 posto), što je ubrzanje rasta u odnosu na ranije mjesece, pa je uz slabe inflatorne pritiske neto plaća zabilježila realan godišnji rast od 0,8 posto. Nešto povolj-

nija kretanja iznosa neto plaće u kolovozu vjerojatno su dijelom posljedica i dobre turističke sezone te rasta sezonskog zapošljavanja. U kolovozu je prosječna bruto plaća po zaposlenom iznosila 7910 kuna. Kao i neto plaća, i prosječna je bruto plaća u kolovozu ostvarila rast u odnosu na srpanj, i to od 230 kuna ili tri posto. Nominalna godišnja stopa rasta iznosila je 2,6 posto pa je realan rast u odnosu na kolovoz prošle godine iznosio 0,6 posto. Usporede li se prosječne godišnje bruto plaće zemalja u regiji u zadnjih devet godina, očito je da su u godinama gospodarskog booma u regiji prosječne plaće u tim ze-

mljama rasle dinamikom koja je u velikoj mjeri ovisila o početnom stupnju razvoja. Primjerice, stope rasta plaća u Sloveniji bile su znatno manje nego u Rumunjskoj. U istom razdoblju stope rasta bruto plaće u Hrvatskoj nisu značajno odskakale od slovenskih. Nakon početka krize u zemljama je nastupila stagnacija ili pad, kao u Poljskoj, ali u većini zemalja lani je počeo oporavak plaća. U Hrvatskoj je pak u prvih osam mjeseci ove godine prosječna plaća pala za 1,04 posto u odnosu na prosjek 2010. godine. Isto tako primjećuje se da je Češka visinom plaća gotovo dostigla Hrvatsku, a Rumunjska je dostigla Srbiju. (V.A.)


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3701, 31. listopada 2011.

Tržište novca Zagreb

Tjedan lova na kune Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

J

oš jedno zanimljivo razdoblje je iza nas. Tijekom cijelog prošlog tjedna na Tržištu novca je prevladavala potražnja za kunama. Unatoč visokoj potražnji u ponudi su svakodnevno ostajali neiskorišteni viškovi koji se nisu mogli iskoristiti zbog limita sudionika i zbog neslaganja sudionika oko visine kamatne stope. Kamatna stopa se do sredine tjedna držala na višoj razini, a od srijede se trend mijenja. Naime, kako razdoblje održavanja obvezne pričuve odmiče, kamatna stopa zauzima trend opadanja. Unatoč tome, krat-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

24.10.-28.10.2011.

17.10.-21.10.2011.

u% 4

500 400

3

300 2 200 1

100 0

24.10.2011.

25.10.2011.

26.10.2011.

koročna kamatna stopa i dalje je znatno iznad stope koju depozitne institucije dobivaju od središnje banke na noćni polog. Kako značajan dio dnevnih viškova ostaje neraspoređen, i dalje depozitne institucije

27.10.2011.

0

28.10.2011.

krajem dana deponiraju sredstva u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,33 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 1,79 posto.

ponedjeljak

utorak

Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa u kunama raspisana je za rokove od 182 dana i 364 dana. Na ovoj je aukciji prinos na jednogodišnje

srijeda

četvrtak

petak

zapise ostao nepromijenjen, dok je na šestomjesečne zabilježio pad sa 4,75 posto na 4,65 posto. Iako je zanimanje sudionika bilo skromnije, od ponuđenih 113 milijuna kuna prihvaćeno je 18 i to četiri milijuna kuna na

rok od 182 dana i 14 milijuna kuna na rok od 364 dana. Kod trezorskih zapisa u eurima od planiranih 10 milijuna eura upisano je 30,743 milijuna eura, a prinosi su ostali nepromijenjeni. Ministarstvo financija najavilo je održavanje sljedeće aukcije za 2. studenoga. Kako je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve sve bliži, napetost u odnosu ponude i potražnje novca na novčanom tržištu popušta. Stoga je realno očekivati daljnje smanjenje kamatne stope. Potražnja za novcem nadilazit će ponudu i u idućem razdoblju, ali uz nešto niže kamatne stope. Takve okolnosti mogle bi se zadržati do početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dolar u padu, euro i franak u laganom rastu

Skok prema gore

Američki dolar je u proteklom tjednu izgubio 11 lipa na vrijednosti prema kuni. Krajem tjedna po

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna porasla za 1,9663 boda. Mirex je tjedan zaključio na 157,1936 bodova. Nakon dva tjedna u minusu, porastao je za 1,26 posto.

valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

5,641641

7.50

USD

se kretao između 6,09 i 6,13 kuna, a tjedan je završio u sredini na šest kuna i 11 lipa. 5.40

CHF

6.15

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

158

158

6.11

157

157

6.09

156

156

155

155

7.48

5.37

6.13

7.47

5.34

7.46

5.31

5,333710

JPY

japanski jen (100)

6,964392

CHF

švicarski franak

6,116464

GBP

britanska funta

8,509924

USD

američki dolar

5,282519

EUR

euro

7,485329

Izvor: HNB

na varirao između 7,47 i 7,49 kuna i tjedan završio na najvišoj vrijednosti, a švicarski franak

srednjem tečaju Hrvatske narodne banke vrijedio je pet kuna i 28 lipa. Euro je tijekom tjed-

7.45

5.28

6.07

7.44

5.25

6.05

primjena od 29. listopada 2011. 24.10. 25.10. 26.10. 27.10. 28.10

24.10. 25.10. 26.10. 27.10. 28.10

24.10. 25.10. 26.10. 27.10. 28.10

Međunarodno tržište kapitala

Na valovima oprosta grčkog duga Sve burze u svijetu završile su prošli tjedan u plusu na valovima dobrih vijesti nakon sastanaka čelnika eurozone kojima je izbjegnut crni scenarij. Na5900 5800

FTSE 100

kon pada s ponedjeljka na utorak svi svjetski indeksi krenuli su prema gore, a euforija je završila tek u petak kada su se smirile strasti oko odluke o ja-

čanju europskog fonda za krizna stanja. Vjetar u leđa američkim dionicama donijeli su i podaci o potrošnji u rujnu koja je porasla za 0,6 po-

12400

2800

12200

Dow Jones

2760

5700

12000

2720

5600

11800

2680

5500

11600

2640

5400

11400

2600

24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 3500 3400

CAC40

24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 6400 6300

DAX

9100

6200

9000

3200

6100

8900

3100

6000 5900 24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11.

NASDAQ

24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11. 9200

3300

3000

154

154

NIKKEI 225

8800 8700 24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11.

24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11.

sto nakon rasta od 0,2 posto prethodnog mjeseca. No plaće nisu rasle, tako da su smanjene i ušteđevine. Na azijskom tržištu cijeli prošli tjedan bio je u plusu i zabilježen je najveći rast na tjednoj razini od kraja 2009. godine. Velike pomake u plus zabilježila je Honda koja je porasla za 4,4 posto u iščekivanju porasta prodaje na američkom tržištu, europski bankari HSBC Holdingsa koji je porastao 4,2 posto zbog dobrih vijesti iz eurozone i Jianxi Cooper Co koji je otišao u plus 1,4 posto na rastu cijena metala.

30.09.

10.09.

20.10.

27.10.

24.10.

25.10.

26.10.

27.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.10.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,2994 160,0463 149,7734 157,0266 157,9236

167,0150 194,3861 119,3254 132,5835 134,5281 150,5317 184,6624 179,0498 192,2434 138,3682 118,8116 104,7239 162,7304 108,6740 118,9451 169,4549 150,0247 120,1681 106,6992 135,8318

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3701, 31. listopada 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 226,716 milijuna kuna

Porast vrijednosti dionica Marko Repecki www.hrportfolio.com Porast redovnog dioničkog prometa te oba dionička indeksa glavna su obilježja prošlotjedne trgovine na Zagrebačkoj burzi. Indeks Crobex poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Belje d.d. Atlantic Grupa d.d. Petrokemija d.d. AD Plastik d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Ingra d.d.

rastao je za 2,75 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.852,27 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.019,31 bodu što je porast od 2,71 posto. Redovni dionički promet iznosio je 77,534 milijuna kuna što je za 64,83

tjedna promjena -0,18% +7,93% +1,16% -3,25% 0,00% +11,45% -1,09% -0,98% +2,60% +0,72%

zadnja cijena 247,56 218,98 1.050,00 93,80 514,00 195,00 100,00 505,00 513,00 8,36

promet 13.250.741,60 5.883.454,16 5.626.077,65 5.488.187,25 5.128.582,32 4.803.410,24 3.719.591,94 2.707.939,14 2.358.572,51 2.082.757,23

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 77.543.141,26 kn

posto više u odnosu na tjedan ranije. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 13,250 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,18 posto te je tjedan završila na 247,56 kuna. Tjedni dobit10 dionica s najvećim rastom cijene Hrvatska poštanska banka d.d. Finvest Corp d.d. Agromeđimurje d.d. Magma d.d. Slatinska banka d.d. Solaris d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Institut IGH d.d. Hoteli Podgora d.d. Petrokemija d.d.

nik, kad je riječ o najtrgovanijim izdanjima, je dionica Petrokemije koja je porasla za 11,45 posto te je trgovanje završila na 195 kuna, uz promet od 4,803 milijuna kuna. Najveći pad

tjedna promjena +24,92% +19,70% +16,93% +15,93% +15,00% +14,40% +13,16% +12,21% +11,73% +11,45%

zadnja cijena 1.880,00 158,00 818,50 4,95 115,00 269,99 98,99 909,99 20,00 195,00

promet 20.680,00 4.070,00 818,50 162.855,62 1.834.228,12 1.079,96 60.662,53 1.149.668,18 2.180,00 4.803.410,24

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 1.852,27 1.019,31 92,18

zabilježila je dionica Belja koja je pala za 3,25 posto te je trgovanje završila na 93,80 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Brela d.d. Transadria d.d. u stečaju Kaštelanski staklenici d.d. ZIF Breza d.d. Euroherc osiguranje d.d. Kutjevo d.d. HUP - Zagreb d.d. Đakovština d.d. Termes grupa d.d. Lavčević d.d.

us BRIC (+11,75 posto) i NFD Aureus US Algorithm (+10,09 posto). Pad su zabilježila samo dva dionička fonda i to HPB Dionički kojem je vrijednost smanjena za 1,94 posto i Erste Total East s padom od 0,50 posto. Kod mješovitih fondova najviše je porastao OTP urav-

noteženi kojem je vrijednost uvećana za 3,85 posto, a slijedi ga KD Balanced s porastom od 3,51. Jedini mješoviti fond s negativnim rezultatom je Erste Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,28 posto. Najuspješniji obveznički fond protekloga tjedna je OTP euro

obveznički kojem je vrijednost porasla za 2,61 posto, a iza njega je HPB Obveznički s porastom od 1,82 posto. Niti jedan obveznički fond nije zabilježio pad vrijednosti. Najuspješniji novčani fondovi su bili ST Cash i Platinum Cash, oba s porastom od 0,08 posto. (M.R.) od 21. do 27. listopada 2011. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

Valuta

92,5362

0,68

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

9,7108 90,6300 96,2768

*Tjedna promjena [%] 9,21 7,55 9,69

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

12,4110 37,8054 7,8968 125,8600 11,0926 100,4900 98,7900 70,0458 136,1828 48,9500 71,1197 83,0370 79,3600 87,9203 91,6600 50,1384 48,1199 35,3726 23,0710 67,0275 45,6075 59,5876 64,9946 4648,3100 89,1828 11,5571 29,6000 45,9249 6,1950 50,3600 38,1536 79,5002 46,5661 437,7579 287,0678 75,0013 77,5600 290,7507 62,1600 123,1076 88,0707 9,6863 98,5167 88,3502 91,9733

1,12 5,32 5,34 4,09 6,97 4,46 5,87 1,76 6,09 3,42 0,95 -1,94 1,43 4,85 2,69 0,85 5,26 8,71 11,75 2,76 5,13 6,12 0,28 3,99 5,70 5,21 -0,50 6,36 8,93 7,42 3,15 4,91 2,14 2,79 9,35 1,61 3,39 6,81 3,84 10,09 4,68 1,62 4,76 6,98 1,78

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

112,7500 129,5800 97,2837 9,7196 115,5909 133,4400 153,0102 98,5172 99,5889 7,7220 79,8567 5,2999 66,6785 9,7026 112,5188 102,4100

-0,28 1,90 1,72 2,77 1,86 3,07 1,98 1,32 3,85 3,51 2,01 1,51 0,61 1,62 2,14 2,19

€ € € € € kn € €

159,5700 11,4409 175,3700 130,7431 134,0600 166,0537 127,8111 114,8029

0,69 0,40 1,06 0,89 0,71 0,43 1,82 2,61

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,7533 165,8355 142,0892 128,3973 148,0200 141,3100 141,9453 138,5268 125,6608 134,8656 124,9736 118,3610 11,6157 110,8882 10,9408 105,2181 108,2600 101,4325 100,3400

0,05 0,06 0,05 0,06 0,05 0,06 0,05 0,08 0,01 0,06 0,05 0,06 0,06 0,05 0,07 0,08 0,04 0,03 0,04

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

zadnja cijena 44,25 201,02 1.350,00 15,60 3.750,00 29,75 1.051,10 5,00 175,00 141,00

promet 4.569,75 1.809,18 176.330,65 156,00 3.750,00 5.607,00 45.254,00 50,00 6.695,63 8.964,82

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

5,488 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od dva milijuna kuna, a pet ih je zabilježilo porast vrijednosti.

tjedna promjena -31,92% -22,98% -22,86% -17,68% -17,58% -15,00% -12,41% -11,03% -10,60% -10,17%

Neki fondovi porasli i 10 posto u tjednu Iza nas je odličan tjedan za ulagače u otvorene investicijske fondove te je čak 89 fondova zabilježilo porast vrijednosti. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -1,94 posto pa do čak +11,75 posto. Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili NFD Aure-

tjedna promjena +2,75% +2,71% +0,20%

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Agrokor u pregovorima za Mercator Vlasnici 50,03 posto dionica slovenskog Mercatora, Pivovarna Laško i konzorcij slovenskih banaka, započet će ovih dana trotjedne pregovore s Agrokorom koji je na nedavno zaključenom javnom natječaju dao najbolju neobvezujuću ponudu. Ishod pregovora je neizvjestan zbog prirode financiranja operacije i rezerve u Sloveniji oko mogućnosti da najveće domaće trgovačko poduzeće preuzme njegov regionalni konkurent. Podravka povećala dobit Neto dobit Grupe Podravka od siječnja do rujna ove godine iznosi 100,4 milijuna kuna, što je za 22 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupna prodaja Grupe u prvih devet mjeseci iznosila je 2,69 milijardi kuna i bila je četiri posto veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz Podravke ističu da je snažan porast prodaje prisutan na svim inozemnim tržištima, a najveći apsolutni rast ostvaren je na tržištu Jugoistočne Europe (osam posto) uz najveći doprinos tržišta BiH (osam posto), Srbije (15 posto) te Slovenije (pet posto).

HT - ista dobit, manji prihodi Poslovni rezultati T-Hrvatskih telekomunikacija u prvih devet mjeseci ove godine pokazuju kako su recesija i posebni porez doveli do pada prihoda, dok je neto dobit ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U prvih devet mjeseci neto dobit HT-a iznosila je 1,5 milijardi kuna i bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni prihod kompanije iznosio je 6,1 milijardu kuna, što je 3,6 posto manje nego u istom razdoblju 2010. godine. Atlantic Grupa - rast prihoda i pad dobiti

Neto dobit Atlantic Grupe u prvih devet mjeseci 2011. iznosila je 40,4 milijuna kuna što je pad od 62,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, pokazuju podaci iz konsolidiranog financijskog izvješća tvrtke. Ukupni prihodi od prodaje iznosili su 3,5 milijardi kuna, dvostruko više nego u istom periodu prošle godine, uz rast od četiri posto u usporedbi s pro-forma konsolidiranim prihodom u prvih devet mjeseci prošle godine.


Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

180,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

s komentarima i tumačenjima

cijena

cijena

269,00 kn

200,00 kn

180,00 kn

200,00 kn

170,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

153,00 kn

ZAKON O RADU

261,00 kn

290,00 kn

kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00 kn

cijena

90,00 kn

100,00 kn

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV cijena

107,00 kn

119,00 kn

cijena

90,00 kn

100,00 kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU cijena

351,00 kn

390,00 kn

cijena

90,00 kn

100,00 kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik


e-pv 3701